2

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

RIJE UREDNIKA
MaxMinus 46

POARI, ILI...?
Odluivi da, poslije tromjesenog mirovanja ponovo aktiviramo (uh, grozne li, bombastine, rijei!) na MaxMinus magazin, i da pred vama budemo u novom ruhu i unutar povremenog objavljivanja (pogaete, tromjeseno...repeticio est mater studiorum), ponovo smo na rubu mislenih vizija. Zbog ega? Ovih dana Bosnom i Hercegovinom (ali i Balkanom) gore ume. Pridruujemo se vatri stvarnosti naim ciljem irealiteta da vatrom satirine rijei, oporim humorom saznanja, karikaturom provokacije i stripom intrige, ponovo potpirimo vatru. Vatru? Da, vatru misli usmjerenu paljevini ljudskih dua, jer drugo nita ne zasluujemo do da sagorimo u vapaju misli onemogueni od ovdanjih vladara uma da opstanemo.

Redakcija / Editorial Board:

Petar Lazi (Beograd, Srbija); Aziz Yavuzdoan (Istanbul, Turkey); Goran Radosavljevi (Beograd, Srbija); Enes elosmanovi (Zagreb, Hrvatska), Marcos Ribeiro Mendes TUBA (Cachoeirinha, Brazil), Joe Kos Grabar (Maribor, Slovenija), Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj Kadmus (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Toliko gore ume da zaista vie Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan nema smisla sluati Ministra iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle vanjskih poslova BiH kako plae Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). govorei:Mi smo jedina siromana zemlja na svijetu koja nema avion! Founder, director and Editor in chief istovremeno iznajmljujui avion Osniva, direktor i gl. i odg. urednik od, u najmanju ruku, osobe sumMaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : njivo steenog kapitala, ovdanjeg, Sabahudin Hadiali, Sarajevo & Bugojno, Bosna i Hercegovina: kako bi letio svijetom. Toliko gore Grbavicka 32, 71000 Sarajevo, BiH - sabihadzi@gmail.com ume da je vaniji taj siromani avion od kanadera namijenjenog Radovi dostavljeni potom se ne vraaju/Contributions send by E-mail za gaenje poara. Toliko gore ume are not sending back to the authors. da pozivamo u pomo helikopter iz Rusije (koji nosi 5 tona vode) lociran Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika / u Regionalnom centru za gaenje Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: poara u Niu (Srbija) i kanadere Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at iz Zagreba i Splita (Hrvatska) da nam pomognu. Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes U zemlji Bosni i Hercegovini TUBA, Cachoeirinha, Brazil (entiteti Republika Srpska i FederDTP InDesign ARS Studio Sarajevo & Bugojno acija BiH - neko iz publike pomenu cijelu ex-Yu...stanite, dobiete rije!) u kojoj vladavina mraka ne prilozi/kontakti/contribution/contacts: maxminus@yahoo.com prestaje od dana kada spoznasmo da smo tri plemena istog naroda, ali je problem kojeg. I isukasmo bajonete mrnje, zavisti i licemjerstva. U zemlji u kojoj djeca ue tri historije/povijesti/istorije.U zemlji rasizma i diskriminacije. U zemlji u kojoj, ako nisi konstitutivan, nigdje te nema. U zemlji u kojoj mrnja jeste vrlina, a ljubav mana. U zemlji u kojoj se idoli mladih nalaze na stranicama crnih hroNAPOMENA: Objavljujemo samo one radove koji budu dostavljeni nika. na nau E-mail adresu. Za razliku od drugih, mi ne skidamo nita U zemlji u kojoj jednostavno Max- sa drutvenih mrea i/ili WWW stranica. REMARK: We publish only Minus MORA objavljivati. Makar those contributions which are delivered directly on our E-mail address. Comparing to others, we are not downloading anything from social tromjeseno. I zbog konstitunetworks and/or WWW sites. tivnih Bonjaka, pardon Muslimana, Srba i Hrvata. I ostalih nekonstitutivnih Roma, Jevreja, Prvi broj objavljen 1.9.2010.g. Izlazio mjeseno od 1.9.2010 do 1.5.2012. Bosanaca, Hercegovaca, Eskima... Od 1.9.2012. izlazi svaka tri mjeseca inih. First issue published 1.9.2010. Was published every month from 1.9.2010 and until 1.5.2012. As of 1.9.2012. published every three Dakle, zbog ega smo ponovo sa months. vama? Simple as it is: Zbog iStine. p.s. I, da...sa nama su i novi lanovi redakcije: Aziz Yavuzdoan (Istanbul, Turska), Petar Lazi i Goran Radosavljevi (Beograd, Srbija)... dobri ljudi gl. i odg. urednik Sabahudin Hadiali PRILOGE ZA SLJEDEI BROJ - DO 25.11.2012.g. CONTRIBUTION FOR THE NEXT ISSUE -. UNTIL 25.11.2012. REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

Igor Braca Damnjanovi DIB, Beograd, Srbija

KO UMRE DANAS KUKANJE GRATIS Ponekad mi tako teko doe, pa pitam boga:Boe, pa da li sam ja normalan?, a bog mi odgovori:Nemam pojma. Ja ako sam bog, nisam psihijatar. Sada se vi pitate da li sam ja zaista normalan kad razgovaram sa bogom ili da li je bog normalan kad razgovara sa mnom, a ja se pitam da li ste vi normalni kad itate ovo? U svakom sluaju, ovde sigurno neko nije normalan, to stoji, samo treba nai ko! Kada kaem ovde, mislim na dravu. Da, da, u ovoj dravi neto nije normalno, ne nije trulo jer je ve odavno sve istrulelo, ovde stvarno neto nije u redu, a rei u vam i zato. Evo, ovako, onog dana kada sam se ja rodio, padao je sneg i to u junu! Onoga dana kada sam ja krenuo u osnovnu kolu, kolska zgrada se sruila nakon jakog zemljotresa! Onoga dana kada sam ja upisao srednju kolu, moj smer je ukinut, pa sam nakon izmenjanih nekoliko kola, jedva zavrio srednju! E i na fakultetu nije bilo lako, jedan korak napred, dva koraka nazad, ali sam i to nekako zavrio. E, a sada se vi pitate pa ta tu nije dobro, pa to moe svakom da se desi. Tako vi mislite. Moda neki i ne misle u tom pravcu, ali promenite tok svojih misli jer idete u pogrenom smeru. E sada mislim da svi mislite kao to ja mislim i mislim da sada konano mogu da vam kaem ta u ovoj dravi nije normalno. Nije normalno to to ja i ako sam zavrio fakultet evo ima ve trinaest godina, nemam posao u struci! Ma, ne mora u struci, moe i

MaxMInuS PrIe/eSeJI
van struke, ali nema pa nema. Odem na biro za zapoljavanje: -Dobar dan -Dobar dan-kae mi ona tetka sa briima to radi na alteru (znate one zle ene na alterima koje je je opisao Miko Ljubii). -Je l ima posla? -Nema posla. -Kad da doem? -Doi sutra. Ne budem ti ja lenj. Spremim se lepo, zadnje pare dam za autobus (da sam dao za taksi manje bi me kotalo). -Dobar dan. -Dobar dan. -Je l ima posla? -Nema posla. -Pa vi ste mi rekli da doem sutra! -Pa doi sutra! E, ja se tu naljutim i nikad vie nisam iao na taj alter. Posle sam sve radio na crnjaka. Te pasao travu sa kravama, hou rei napasao krave, te kreio po kuama, mislim kue, te vatao zjala sa ortacima ispred prodavnice... Ovaj to se ne rauna u rad! To zaboravite. Ma radio sam svata. Sve sam ja proao i sito i reeto, ali od toga nema leba. I naravno da nema jer se hleb pravi od ita, a ja nisam sejao ito! E, da jedino to nisam radio, mislim poljoprivredu. Od toga je i bog digao ruke. Ma, ne samo bog ve i narod. Kada padne grad pa pobije i ono malo to je izniklo, a narod digne obe ruke u vis pa e bogu:Pa ta sam ti ja boe kriv, kao da sam se na tebe kamenjem bacao, pa mi tako vraa, a bog e njemu:Nisi kamenjem, ve busom pa u lea, ne mene, ve nadniare. Onda se seljak seti da kada je kopao kukuruz sve radnike ispred sebe gaao busenjem kako bi bre kopali.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

... Nihil illigitamus carboruNdum

Suno Kovaevi, Zenica, BiH

O KRIZI Ako su vratli toak historije, trebali su vratiti i suvremenike. Narodi kroje svoju sudbinu, a mi se sa svojom pomirili. Uili smo da je na zapadu truli kapitalizam. Takav smo i doivili. U dravnom aparatu neto smrdi. Radi se o pokvarenoj robi. U ime nacionalnih interesa naroda nemamo dravnog interesa graana. Nai politiari postigli su uspjeh. Doveli su dravu do propasti. Do siromatva smo doli ubrzanim razvojem demokratije. Naa mladost je sve vie u ozbiljnom ivotnom dobu o kojoj vodimo evidenciju na biroima za zapoljavanje. Bosna i Hercegovina ide sizifovskim putem, a nema Sizifa. Izlaz iz krize je uslovljen naim evulutivnim uspravljanjem. Nakon to je vlast Bosnu i Hercegovinu socijalno pokrenula, sada se plai da je nee moi zaustaviti. Narod Bosne i Hercegovine izlazak iz ekonomske krize zasniva na ekonomskom programu kladionica. Veina bosanac i hercegovaca i bez odlaska na mjesec redovno vide tamnu stranu mjeseca. Bosna i Hercegovina je svjetska drava. Ima svjetsku (meunarodnu) vlast. Njen naslijeeni vazalski odnos se ogleda u liku i djelu visokog predstavnika. Izala je iz prelaznog perioda, jer svi su je preli. Njeni narodi vratili su se svojim korijenima i po jelovniku. Recesija u Bosni i Hercegovini brie sve podjele, pa i podjelu plate. Dok politiari dre govor, narod se dri za stomak. Jer i kod ove vlade vidljivi su rezultati .Siromatvo.Dok narod trai hljeba, vlastima je do igre. Od niske vlasti imamo nisku politiku staovnitva. Program vlade je fantastian. Sa realnou nema veze. Kao ovjek od nauke gledam u budunost. Zbog toga me nema u vlasti kojoj pripada sadanjost1 .
1- Nepoznati autor

Ops, odoe mi misli. ta sam uopte i poeo da priam? Ah, da! Znai, poljoprivredu nisam nikad radio, kao to rekoh od toga sam digao i ruke i noge. Tu ne cvetaju rue. uj rue! Kakve rue, tu ne moe da uspe ni korov, a kamo li povre! I ja sam tako danima etao, da ne kaem lutao i lutao dok mi jednog dana nije palo neto na glavu! Ustvari nije na glavu, to je bilo prole godine kada sam pokuao da uem kroz prozor kod komijke Rade, ali me je ona udarila ciglom u glavu. Bio sam zaljubljen u nju boli glava! Nego, meni je neto palo na um i to onog dana na sahrani pokojnog Laze Sirotanovia. Pala mi je sjajna ideja na um,a ta ideja je bila da otvorim radnju za sahrane. Znate, ono ko umre, ti ga sarani. Pozajmio sam pare od kome Milivoja da zaponem poso i postanem gospodin ovek iako ivim na selu! Otvorio sam radnju i postao pravi bismisnem to bi rekla braa Amerikanci. Pozajmicu koma Milivoju sam vratio posle tri meseca, naravno u naturi! Kao to rekoh da u ovoj dravi neto nije normalno rei u vam i ta to nije normalno. Naime, moja firma je dobro radila nekih godinu dana, imao sam narudbina tmu i tma, a sad sve je zamrlo (ne mislim bukvalno jer oni koji treba da su mrtvi, jo uvek mrdaju)! Eto to nije normalno. Ovi nai penzioneri stalno neto kukaju, te mala im penzija, te nemaju pare za protezu, te kupuju bajat hleb, pa im je sve to kao dosadilo i bolje bi im bilo i da ne ive. Moram da priznam i mojoj firmi bi bilo bolje. Od sutra kreem kampanju po kuama: Ko umre danas, kukanje gratis! Znai na vama je samo da umrete, a vi koji ne moete da umrete, poslaemo nekoga da vas ubije!

Perica Joki,
GUBLJENJE ASTI

Berane, Crna Gora

Nekada dok su ljudi bili asni i dok je to bila vrlina, biti neastan znailo je neto strano. A biti jo i javno proglaen neastim tragedija. Takva osoba toliko bi bila ignorisana da bi se i sama sebe stidjela. Ideja o uvoenju jedne takve kazne spontano se rodila. Samo ju je trebalo krstiti. I krtena je imenom Gubljenje asti. Mnogi su tada okajali svoje grijehe kroz ovu kaznu, vratili se meu asne, ali tu mrlju u ivotu vjeito su ponijeli kao svoj krst. Kazna Gubljenja asti danas je besmislena. Najprije zbog toga to ne bi bilo dogovora oko kriterijuma ta je asno, a ta neasno. Pitanje je da li bi asni mogli da dou do rijei na tu temu. Toliko se namnoilo neasnih da bi prije moglo da bude da je kazna ostati astan. Danas za potenog kau budala. Sramota je raditi za platu, ekati zeleno svijetlo, stajati u red, starijem ustupiti mjesto u javnom

prevozu, baciti ubre u korpu za ubre (postoji li ta loginije, a neostvarenije)... Pronevjere su postale dio folklora; krade se godinama i sistematski, a ubija za as i bez razloga. Vrlina je biti takav, a regrutovanje klinaca u tom pravcu je svakodnevno. Za pomenute aktivnosti to je najvanije ne treba im ono to se nekad zvalo kola. Danas kolu zavravaju na ulici i to viestruko reformisanu od strane provjerenih kriminalaca i otpadnika. A takvi su svuda infiltrirani, od mjesnih kancelarija, preko zdravstva, policije i suda do Optina i Skuptina. I ne samo da su uli u sve pore drutva ve brzo i lako zauzimaju mjesta glavnokomandujuih. Koga bi oni danas mogli da kazne gubljenjem asti? Ko ovo priznanje zasluuje vie od njih samih? Lako je u zemlji gdje su svi asni nai nekog malo manje asnog i uzeti mu ast, teko je u zemlji gdje

su svi neasni nai jednog neasnijeg i priznati mu da je u tome ispred tebe. U najmanju ruku, naili bi na nekog koga bi odmah prihvatili kao svog vrhovnog idola i vou. Kako ga, onda, kazniti? I ime? Gubljenjem asti? Moe li neko izgubiti ono to nema?

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

ROTTENMANN, AUSTRIA

HANNELORE GREINECKER-MOROCUTTI
MaxMinus strip/comics

Oprotaj (Zbogom)

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

HANNELORE GREINECKER-MOROCUTTI
ROTTENMANN, AUSTRIA
MaxMinus strip/comics

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

HANNELORE GREINECKER-MOROCUTTI
ROTTENMANN, AUSTRIA

MaxMinus strip/comics

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

HANNELORE GREINECKER-MOROCUTTI
ROTTENMANN, AUSTRIA
MaxMinus strip/comics

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

ROTTENMANN, AUSTRIA

HANNELORE GREINECKER-MOROCUTTI
MaxMinus strip/comics

SVI DRUGI SU DOBRI, MI SMO DRUGAIJI...MEUNARODNA SARADNJA

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

AFORIZMI - MAxMINUS, SARAJEVO & LIGA DUHOVITIH, BEOGRAD

Goran Radosavljevi, Beograd, Srbija
Sebi. To se samo po sebi razume. U govnim smo do gue. Mi od tog modnog krik ne odustjemo! Dolze bolj vremen! Sklonite vino i ito i sve to je ivo! Spoljni dug e ns unititi. Dijsporo obuzdj se! Ako vas zanima, eka vas divna budunost. Mogu o tome da vam priam do sutra. Panja, panja, daje se na znanje. Ministarstvo kulture je konano zaivelo! iveti u Srbiji je umetnost koju mlo ko rzume. Ne mor d bude pmetn d bi definiso msu. Dovoljno je d ide u teretnu. Tt mi je prv mk! Kko god je bcim, doek se n noge. Ja sam majstor za ene. Dolazak ne naplaujem.

Miodrag Tomi Stublinski, Obrenovac, Srbija

Ogranieni su preli sve granice. Naa graevinska operativa se svela, na izgradnju Potemkinovih sela. U isti ko treba staviti izdavae sa izdajnicima. I jedni i drugi imaju veze sa stranim plaenicima. Dri se za vlast kao pijan plota, zato nama Drava stalno posre. Ako je u starom Rimu konj mogao da bude senator, to kod nas volovi ne bi mogli da budu ministri? ena e mu doi glave. Poela je odozdo. Potpuno smo otupeli. Ne oseamo ta nam rade iza lea.

http://maxminus.weebly.com

Nivo nam stalno opada. Dno se ve vidi. Obeanje ludom gazdovanje. Uzdaj se u se i u svoje poltronske sklonosti .

Marjan Angelovski, Skopje, Makedonija

Supruga me vara atomskom brzinom. Zato vie nema hemije izmeu nas. Ov vlst mi je dol ko kec na desetku. I onko sm plniro d se obesim. Premijer je moj idol, a nije lo ni onj Hitler. J sm teista. Bog mi je svedok. Hteo sm d citirm predsednika, ali je WC olj bil zuzet. Prelo mi je u nviku da glsm z ovu vlst, a imm i neke druge poroke. Ne politiri rde ko crnci. To duboko oseamo u sebi.

Rade ergovi, abac, Srbija

Bumerang je srpska povratna informacija. I pse rata treba vakcinisati protiv besnila. Jeli smo i ono to se ne jede i opet smo u govnima do gue. Napred plavi! - povika komandir milicije na derbiju. I u ivotnoj koli ima ponavljaa. Jai smo od sudbine, ali nam meunarodna zajednica to ne priznaje. Rizino je krupnim zverkama ulaziti u trag. Napad je najbolja amerika odbrana. Kad god se poigra s nama, sudbina trijumfuje. Odabrao sam lekara. Idemo zajedno na pivo!

One koji su pre izbora prli n mozk, sd peru ne pre. To to smo ostli prznih ruku je veliki tovr.

http://www.ligaduhovitih.com/

Kd je bog delio pamet nisu ga pustili n mkedonskoj grnici.

Perica Joki, Berane, Crna Gora

U saobraajnoj nesrei najbolje je proao onaj koga su samo godine pregazile. Uzalud pjevam uspavanke. Novac nikako da mi legne na raun. Koja je razlika izmeu naeg i nilskog konja? Nai konji esto ne spadaju u ivotinje. Jedino mjesto gdje niko ne moe da vam zamjeri to sluate turbo folk je ludnica. Potpuno sam se prilagodio sredini. Srce mi je u peti, a glava u torbi. Nije mi vjerna. esto odlazi svom muu. ivimo u totalnom mraku jer umjesto Teslinih, slijedimo politike struje. Najdalje smo stigli na putu koji nikuda ne vodi. Kod nas su velike socijalne razlike. Dok jedni umiru od gladi, drugi jedu govna. Kapetan posljednji naputa brod. Do kraja ne gubi nadu da e ga neko izvui iz boce.

Zoran Simi - Zoks, Foa, Bosna i Hercegovina

Ako te ena ostavi ima jo devet boijih zapovjesti. U ratu svi najebae. U miru pojedinci. Tekim bolesnicima se ne preporuuje itanje romana u nastavcima. Bolje je biti konj jedan dan, nego 364 ovca za ianje. Kad doem iz kafane ena me gleda kao vuk, a ja se osjeam kao crvenkapica. Kad mukarca izda patka ostaje mu da gleda labudovo jezero. Od toliko rupa u zakonu metastaziralo bi svako pravosue. Redoslijed prve trojke: 1 - glup, 2 - gluplji, 3 - najgluplji. Osuenik u samici kad kihne, sam sebi poeli dobro zdravlje. U Crnoj Gori neki su se obogatili sMilom, a neki silom.

10

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/ KARIKATURE

ASHMARIN STANISLAV, MOSCOW, RUSSIA

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

11

CARTOONS/ KARIKATURE

ISMAIL KERA, PRAGUE, CZECH REPUBLIC

12

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/ KARIKATURE

ALEKSANDAR BLATNIK, NI, SRBIJA

V A R I J A C I J E Z O R A N R A D M I L O V I

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

13

CARTOONS/ KARIKATURE

PETAR PISMESTROVI, KLAGENFURT, AUSTRIA

14

elvis Huremovi, Travnik & Kalesija, Bosna i Hercegovina

KONJUH PLANINOM Onako, dok je ovjek dijete sve nekako povezuje na udan a opet, haman, ispravan nain. Djeca su najiskrenija bia, a to znai najie su due. Sasvim dovoljno razloga, da barem sebe ubijedim kako su djeca uvijek upravu. ovjek kad zae u godine, one u kojima nerijetko pomisli da je cijela ovosvjetska pamet u njega, bude mu teko pomiriti se s tim. Jer odrastao ovjek i da jeste svu mudrost svijeta ugurao pod svoju lobanju uvijek e biti ili e barem pokazivati sujetu, za razliku od djeteta. Dok ovjek, nadmeno, svata pod lobanju gura molei sve sile za koje je uo i nije, da mu poveaju glavu ne bi li jo kakve pameti u nju stalo, djeca se igraju i budu u pravu iako im do toga nije ni stalo. U odnosu na njih, odraslom ostane ogledalo kojeg s vremena na vrijeme moe upitati u ta tolike godine proera. Jedino je problem to i djeca nekad odrastu. U ranom djetinjstvu iako ne vidjeh Kladanj, niti smo tamo imali rodbinu za zijaretiti prilikom roendana, enidbi, udaja ili za bajrame..., uvijek sam kad bih uo za to mjesto pomislio na drvo. Nikad na kladu, valjda to brzo preleti preko jezika, ve na gorostasno stablo jer kad kae Kladanj to su usta puna ko baklave za Bajram. Danas po kinom julskom danu na putu iz Sarajeva za Kalesiju autobus je odluio rei od mene za ovaj dan toliko, a za dalje se snalazite kako znate i umijete. Ispod haube pored gustog dima irio se neugodan miris koji je podsjeao na miris topljenog katrana. Voza i kondukter su poput iskusnih automehaniara za tren zakljuili: za ostatak puta do svojih odredita moramo se sami snai za prijevoz. Dodue, iako od toga nismo imali nikakve fajde, uputili su izvinjenje zbog neugodne situacije. Odem do prvog altera na stanici, po obiaju me upute na drugi bez da sam ita izustio, tamo dobijem informacije o nepostojanju direktne autobuske linije Kladanj Kalesija. Stoga, ponuda se svela na dva odredita ivinice i Tuzlu. Odabrah drugo. Bilo je potpuno svejedno kako u odluiti. Ljubazna gospoa, tamam toliko da me skine s vrata, obavijestila me kako je prvi autobus za Tuzlu tek za nekih dva sata jer subotom su linije neto rjee. Nije preostalo nita drugo nego da u ariji, koju sam u djetinjstvu poistovjeivao s ogromnim stablima, pronaem odgovarajue mjesto za provesti preostalih skoro dva sata

MaxMInuS PrIe/eSeJI
ivota. Odabrah oblinju ainicu koja je to zbog subote a mnogo vie zbog kie bila skoro prazna. Zapravo, osim mene i mlade uposlenice, inae ljubazne djevojke toplog osmijeha, to je potpuno endemino za ovdanje stanine lokale, za susjednim stolom sjedila su dvojica koji su zagazili u prvu fazu godina koje se odazivaju na ime starost. Naruim mineralnu jer za vie nisam imao volje, a ni s novcima nisam bio ba na ti. Srem mineralnu a sre ona mene, nikad je nisam volio. Oiju, zbog mineralne, punih suza kroz prozor posmatram brda i proplanke, umu odnosno mnogo ume a onda shvatim zato me Kladanj u djetinjstvu podsjeao na golema stabla. Sjedim a vrijeme curi nekako nazor kao kad sam prvi put sjedio kod zubara. Znai, prolazi nikako ili jedva i toliko. U jednom trenutku, radi dokolice, neprimijetno se zainteresujem priom gospode. Jedan je bio sijed, bijel poput snijega a drugi je imao Francusku kapu na glavu. Osim ono dvoje unuadi to su mi ostali iza snahe i sina nemam vie nita na dunjaluku. Sve je nestalo i sve mi uzeli kao da nikad nije ni bilo moje. I ljude i stvari i ivot. Sve...jah, veli onaj s kapom dok drugi ispija kahvu iz olje drei je kao fildan a potom uvlai u se nikotin cigare koju je trenutak prije sam smotao. Pogleda na stranu, kao da provjerava ko ga to slua ili ko bi ga mogao uti a onda ree: Jok. Nita oni meni nisu uzeli, nita i kapak! Jeste, nemam vie nikog, hanuma preselila prije godinu, zna i sam a eljad, stvari sve odnijela zulumarska ruka. Opet mi nita nisu uzeli iako bi oni heli da je to tako. Ali, jok. Kratka stanka za povlaenje duhana a potom srkne kahvu, opet drei olju kao fildan uz molbu mladoj uposlenici, da donese au vode, pa nastavi. Sve su mi zaposjeli, kuu a u kui sobu u sobi krevet. Bezbeli sve stvari. Iz mog sahana jedu. Mojom kaikom. Kaikom rahmetli unuka jedu krompir orbu ili grah to ga zasijo od mog graha i krompira u moju zemlju. Moju umu loi. Tim ogrjevom grije sebe, svoju eljad dua mu u toplom od mojih drva. Izjutra se na mom ogledalu ogledaju, hode niz moju bau i niz moj efteli sokak. Akamlue u dnu moje avlije i rade sa svim mojim ta im srcu ejf. Ali svaki put zaborave na jedno.

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

... Nihil illigitamus carboruNdum

ren BOuSCHeT,
Paris, France

Zaborave, kako, da ih Bog dao jo dvaput tolike, sve im je uzalud. Na tren ga prekide onaj s kapom velei: Bolan zar ne vidi isti si ko i ja. Bez iega sve ti uzeli...eto te ko da nisi ni postojo. Ma, kakvi bolan. Odgovara sijedi. Sve su uzeli i jo misle da me, kako veli, vie nema. Jok! Sve mi mogu uzeti ali ovo pod noktima nikad. Pod njima na hiljade zamaha kojima sam Drinu preplivavao uzdu i poprijeko. U dui i pod njima mi sve. Svaki onaj sahan i kaika. Svako zrno graha, ono ogledalo i kua u njoj soba a u sobi krevet. Ona bukovina to se njome grije. Sok iz gnile eftelije i moja baa u kojoj krmi u akam. Onaj sevdah koji ne razumije. Sve je to pod mojim noktima i ne moe mi ih uzeti ni za pet ivota. Krajikom oka vidim kako drugi namjetajui kapu gleda zabezeknuto kao da mu nita nije jasno. Ja nisam gledao ali sam sluao u udu, pretvarajui se u uho, upijao sam bolje neg i jedan suner. udei se njegovoj snazi pored i nakon svega. Pogledao sam na sat, sahat i kusur je proao kao dlan o dlan. U trenu sam elio, da potraje barem jo tri puta toliko. Ustao sam platio nedokrajenu mineralnu a potom priao sijedom ovjeku i tamam kad sam zaustio upitati ga...Znam. Zanima te, kako mi nita nisu uzeli kad vie nemam nigdje niega...fino, nisu mi uzeli nita jer, gledaj, hrsuz insanu ne moe nita. Hrsuz je hrsuz tamam i kou da s insana zguli nita mu ne moe. Razmiljajui o bosanskim hrsuzima uredno sam pokazao kartu i sjeo u prvo slobodno sjedite u autobusu ostavljajui tako kladanjske proplanke i ume iza sebe... moete da umrete, poslaemo nekoga da vas ubije!

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

15

16

MAxMINUS AFORIZMI
Abdurahman Halilovi Ahil, Rijeka, Hrvatska
Njihovi uski interesi,ne odgovaraju sve irim masama, koje se okupljaju zbog njih. Sve u svemu...dajte samo meni. Da znate ubudue-kad ste tu, zaboravite prolost. Graani se diu na noge-ovi na vlasti mogli bi i da puze. Saznali smo da nam je vlast kao ona muka stvar-tek kad smo popuili. Politika istina...to je la! Ako se mukarcu digne-ena mu se sa zadovoljstvom spusti. Ustali ste protiv ovakve vlasti-kao da vam je onakva bolja? Prvo smo sjeli da se odmorimo-poslije smo ustali,jer smo se umorili od sjedenja. Kod nas se deavaju strane stvari-politiari nas isprepadoe.

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

...LEgI, INtELLExI, coNDEmNAvI

Boban Mileti Bapsi, Knjaevac, Srbija

Smei nam se bolji ivot? Ustvari, cereka se! Politiari dolaze i prolaze, a narod ostaje - u abru! Novoj vladi daemo sto dan. Nego koliko e oni nama? Ve do kraja jeseni bie posla u Srbiji napretek za revolucionare! U nekim zemljama vlada radi za narod, a u nekima radi narod? Ustaj, sirotinjo! Zauzee nam mesto ispred kontejnera... Godine, definitivno, ne utiu na seks. VOA seksa i staro i mlado! Kad god nam je bilo teko socijalisti su uvek bili sa nama. Poljoprivreda je kima nae zemlje polomljena! Ove pljake to rade nai politikanti, to nije zanat. UMETNOST, BRE!

Petar Lazi, Beograd, Srbija

Molim potenog nalazaa da mi vrati knjiicu, izgubljenu u noi izmeu dva kongresa. Sudei po zadahu, drava je ve odumrla. Sukob inteligencije i vlasti je izmiljen. Nikada inteligencija nije hapsila vlast. Arheolozi tragaju za ostacima ranijih kultura, kao da ostaci dananje kulture nisu dovoljni. Za one koji se slabo snalaze u knjigama uvedene su knjiice. Obavetavamo javnost da je omiljeni pesnik iznenada preminuo od gladi. Aforizam je savrena knjievna forma. Posle poetnog uspeha, nemogue je pisati nastavke. Pijanista svetskog glasa usreuje ceo narod, sa izuzetkom komiluka. Informacije moraju biti dostupne novinarima. U protivnom bi mogle da dopru do javnosti. Pucajte ja i sada drim policijski as!

Boo Mari, Banja Luka, Bosna i Hercegovina http://maxminus.weebly.com

Napustio je drutvo pod izgovorom da mora ii u klozet, i vie se nije vratio. Govno od ovjeka. Nai uspjeni ljudi su uvijek dobrodoli sem ako pokuaju da se vrate. Staemo i mi ispod NATO-kiobrana. Bie tit, podlijevanju sa strana. teta to su sruili zid. Barem je bio vidljiv. U porastu je nasilje u porodicama. Nee nama nau djecu ulica uiti. emu slue parade ponosa? Da ne vidimo dalje od nosa! Naa vladina delegacija se vratila iz veoma uspjene posjete. teta samo to je posjeta bila neradna. Srpski specijalitet: Amerika pita od ruskih govana.

Danica Mai, Novi Sad, Srbija

Bogatstvo zemlje krije se u dubini njenih misli. Plae me politike kurve. One ne podleu pregledu. Kada bi Vuk delio diplome, nijedna ovca je ne bi dobila. Odakle im je kapalo, saznali smo kada je procurilo. MMF Srbiji teko odobrava dugorone kredite. Nema poverenja u njenu dugovenost. Osvajanje najviih politikih ciljeva poinje penjanjem na grbau naroda. Kada Srbi postanu manjina, dijaspora e biti Velika Srbija. Neki poslodavci ne prave razliku meu svojim radnicima. U traenju seksualnih usluga ne biraju pol. Vlast je medicinski fenomen. Zarazna je, zna se uzrok bolesti, a nema joj leka. Seksualna orijentacija Srba je prepreka za ulazak u Evropu. Mi smo za ulazak spreda, a oni otpozadi.

Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Penzioner ex-Yu 2012: Tako mi boga, ja sam komunista! Vjernik danas je kao nevjernik juer. Naime, ivi za danas, ba kao i onaj juer. Politika ovdanja lijei. Od pameti! BH parlamentarci posluali vox populi. Stavie kondom! Sunce izlazi na Istoku. Kada se gleda sa Zemlje. Neki ljudi imaju sve a nemaju nista dok drugi nemaju nista, ali imaju sve! Kau da crkva i damija podravaju Internet. Kako kad nita o tome ne pie ni u Kuranu svetom ni u Bibliji? Religija je opijum za narodgovorili su komunisti. Toliko govorili da su se opili.Religijom. Voda je kao ljudi. ista na izvoru a prljava na uu! Da li ima Boga? Odgovor znaju bivi komunisti!

MAxMINUS AFORIZMI
Dinko Osmanevi, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Otkad nema bravara, zakljuana su nam sva vrata. Inflacija je kad si pun para kao brod, a tone kao Titanik. Povoljno prodajem bubreg. Kamenje ide gratis. ovjek ima rok trajanja. Ali mnogi se pokvare mnogo prije isteka! to su nam problemi tei, mi sve laki. Vie nije u ivotnoj opasnosti. Umro je! U ivom zidu sa obje ruke uva se ivot! Tita mi, nikad nisam bio komunista! Kao beba, volio je flaicu. I sada je oboava! Zbog probuene gume ili plaa vulkanizera ili alimentaciju.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

17

...LEgI, INtELLExI, coNDEmNAvI

Draen Jergovi, Zagreb, Hrvatska

Imamo dravu s potekoama u razvoju, a politiare s posebnim potrebama. Vani je toliko hladno da sponzorue i u Yugo ulaze. Najbolji nain da povratite svoj novac je da ga uloite u alkohol. Jo uvijek radim, ali ne svojom krivnjom. Neznanje mi je na zavidnoj razini.

Prometne kazne su veliko optereenje za kuni proraun. Tko ivi na internetu, njemu ne treba stan. ivot je jedina predstava koja se vie nikada nee ponoviti. Ako je trava droga, onda su krave najvei narkomani. Brak je glavni uzrok svakog razvoda.

Jasmin Mrkalj Kadmus, Podlehnik, Slovenia

Svakoj novoj vladi skinite kapu. Moda vam u nju neto padne. Vrijeme je, da se postavi spomenik nepoznatom potenjaku i ne nepoznatom junaku.

Ekrem Maci, Konjic, Bosna i Hercegovina

Na vrh je najdublji. Voa jo nije izaao iz podzemlja. Iznenadili smo neprijatelja. Izmislili smo ga prije nego se i prepoznao.

http://maxminus.weebly.com

Kad nam je umakao i zadnji voz uhvatili smo se za ine. Ovo su sune godine. Sve odluke nam padaju u vodu. Tonemo u napredak. Srpom i ekiem se neprimjetno ubijalo sve do pojave DNK. Nisam lud da idem kod psihijatra. Da me izlijei pa da ostanem bez penzije. Da bismo utedjeli prepolovili smo vladu. Doveli smo druge, duplo nesposobnije. Naa zemlja je, zaista, mala. Jedva stanemo u masovne grobnice. Zadrao sam svoje ja. Nigdje me nema.

Kad politiari ponu upotrebljavati metafore, pjesnici ostanu bez honorara. Sanjali su evropske snove. Kad se probudie saznae, da je to bila duga nona mora koja jo traje. Mnogi provjereni kadrovi ostaju na povrini po zasluzi praznine u glavi. Na bijelim konjima je sve vie crnih vitezova. Iskljuivo zbog kontrasta. Jadni narod, kad im se ujedini pozicija i opozicija. Bogatai ne bjee samo od siromanih. Najee bjee od samih sebe. Dadoe nam demokratiju kao utjenu nagradu. Ostalo su sve pokupili. Udbenici istorije moraju biti samo u digitalnom obliku. Lake se popravlja prolost.

Milan Vlajkovi, Parain, Srbija

Kakva je razlika izmeu muzike i politike estrade? Pa prva je enska, druga muka..... I izbori su postali veliko nevreme. Ali, dok za ono prvo postoje protivgradne rakete za ovo izborno nevreme jo se ove nisu pronale ... ujem, da nae politiare treba spakovati u vasionski brod pa u svemir. Ne budimo u zabludi , i tamo bi oni napravili koaliciju protiv naroda na zemlji... Politiki kukolj je neunitiv jer se vrlo lako razmnoava i iri kao pirevina.. Sistem obrazovanja nikako da se usladi sa ivotnom realnou. Kada e ve jednom biti definisana zanimanja : sponzorua, igolo, zelena, robija.. Ree jedan politiar da e mu cilj biti da ivi isto kao narod. A to ne ree da mu je cilj da narod ivi kao politiari... Za koju smo vlast glasali videemo tek kad je menjamo.. Kada se politiari svaaju u skuptini a prenosi javni servis, vie tako sazna gde i kako ivi nego to ti to saoptavaju najbolji novinari. Posvaani politiari najbolji su javni servis..Svata sazna. Naa Vlada ima dobar program, no ovde nisu ni programer, ni operater, niti tastura, ni provajder...

Miroslav Sredanovi, Beograd, Srbija

Politiari zauzimaju visoke poloaje. Iz niskih pobuda. U Evropi je vazduni pritisak u granicama normale. Jedino je Balkan polje visokog pritiska. Bratoubilaki ratovi su prilika da se braa pokau. Ko je od njih majin sin. Meu balkanskim dravama je opala saradnja. Vie meusobno ne ratuju. Ne verujemo oevicima zloina. U strahu su velike oi. Bogata smo nacija. Puno je ljudi s kompleksom vie vrednosti. Nai politiari su globalisti. Mogli bi predstavljati i vanzemaljce. Svoju vilu je ogradio visokim zidom. Tu ljudska noga jo nije kroila. Gejevi su na paradi delovali nadraajno. Izazvali su optu napetost. I okupatori i oslobodioci su ubijali ljude. Jedni iz niih, a drugi iz viih pobuda.

18

MAxMINUS AFORIZMI
Neven ijakov, Novi Sad, Srbija
Srbija je zemlja sa nevienim privrednim potencijalom. Niko ga nije video! Nisam prodao duu avolu. Ne odgovara mi cena! Moje finansijsko stanje je kao proleni sneg. Brzo se topi! Vlast pre izbora sve ini za dobro graana. Posle njih, sve ini za svoje dobro! Nakrivio bi i ja eir, da me nisu naterali da dubim na glavi! Dobri poteno zarauju svoj hleb, a loi svoju robiju! Rat se mogao izbei, da je jai hteo da popusti! Vladu brine gladan narod! Plai se da nee imati nad kim da vlada! Oduzeli su mi nadu! Nisam imao dokaz o njenom poreklu! Skuptina donosi teke odluke, a narod mora taj teret da nosi na svojoj grbai!

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

...LEgI, INtELLExI, coNDEmNAvI

ivojin Deni, Zajear, Srbija

U narodu se krije pozitivna energija. Istrani organi rade na njenom otkrivanju.

U naoj drami kraj predstave je u prvom inu. U ovo vreme lai, ni ja ne znam kada e ovaj moj opaliti ili slagati. U trci za jeftinom popularnou pobednike skupo plaamo. Ubeenje da smo pali na niske grane se kod nas ve ukorenilo. Uzrok naeg pada nije poznat ni crnoj kutiji. Ukazao sam na verovatnou da moe biti bolje. Sada me gone za davanje lanog iskaza. Ulazna i izlazna rana potvruju da je u pitanju ist promaaj. Centri za kolektivni smetaj su naa prirodna stanita. ta zna slepi mi ta je svetla budunost.

Read Sultanovi, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Prije: HLJEBA I REBARA! Danas: NI HLJEBA, NI IGARA!

Slavica Jovanovi, Prnjavor Mavanski, Srbija

Nekima i moj trun u oku, bode oi. ta vredi to je vlast narodu dala hleba i igara, kad mu broji zalogaje. Ne vidim da uvuem konac u iglu, il mi treba vea igla ili naoare. Kad se bore za vlast uzimaju re iz usta, a kad su na vlasti, narodu otimaju zalogaje. Sad kad je pustio duboko korenje, teko ga je sasei u korenu. Lopovima i prostitutkama Teslina sijalica je kao policijski cas. On meni protestnu notu, a ja njemu celu muzicku lestvicu. Volim Srbiju kao svoje oi, samo to me oi izdaju. Rei mu vrede dukat, utanje bi vredelo brdo zlata. Bio sam ko zapeta puka, a onda je neto puklo.

Za svaku enu je samo ljubavnik bri od mua. Danas smo na dnu Evrope, pa to smo i geografski. Ako uti i na tebe doe red. Nije teko pitanje, teak je odgovor. Morali su se na brodu koji tonue svi u vladi rijeiti dijela sopstvenog tereta. Pobacali su glave. Treba im jo jedna izborna pobjeda. Nisu sve pokrali.

Vasil Tolevski, Skopje, Makedonija

Novi Ustav trajae vie od starog. U tvrdom je povezu. Nemojte kritikovati svaku vladu. Evo, prola je bila bolja od ove. Vuk je pojeo magarca! Sad su poslanici bez konkurencije. Mi bismo dali i vie, ali nemamo nita. Mazohisti ne bi trebalo da se ale na ovu vladu. Ceo program vlade namenjen je njima! Osakaeni smo. Nemamo ni levicu ni desnicu! Vie prava imate u seksu nego u politici. U politici kad vas pritegnu, ne moete ni da mrdnete.

Od kad su nai politiari poeli da trae donacije po svetu, potronja vazelina se poveala! Meka je crkla ispred nae kue! Umorila se od igranja. U mojoj zemlji nisu svi ljudi isti. Ima i pametnih.

Fahriu Axhanela, Pritina, Kosovo*... karikatura/cartoon Sabahudin Hadiali

http://maxminus.weebly.com

Jedva smo ekali da nam doe kapitalizam kako bi mogli rahat krasti!

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

19

MAxMINUS IN mEmoRIAm...pRENosImo Iz osLoboENJA, sARAJEvo

20

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

http://www.fenamizah.com/

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

21

http://www.fenamizah.com/

22

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MAxMINUS AFORIZMI...LEgI, INtELLExI, coNDEmNAvI & MAxMINUS PRIE/ESEJI... NIhIL ILLIgItAmUs cARboRUNDUm
Zoran Spasojevi, Srbija: Zatvorske reetke / Prison bars

Vladislav Pavievi,
Bar, Crna Gora
Usud sile najgori je od svih usuda! U haosu se ivi. Takvi su ljudi! Toliko je talentovan da sve zabrlja! Prazna je glava avolje igralite! Ko na drugoga tovari sebe samari! Gusle bez struna. Pusta pauina! Razdijelilo nas je Jedinstvo!

Aleksandar otri, Beograd, Srbija

TAMO DALEKO Ve sedamnaest godina ivim u Lucernu, u vajcarskoj. Oenjen sam vajcarkinjom Sabine, sa kojom imam dve devojice Lauru i Gabrielu. Radim kao stomatolog u privatnoj ordinaciji. Dobro zaraujem, to mi je omoguilo da kupimo kuu na obali Lucernskog jezera. Imamo dva automobila i jahtu. Svake zime i leta odmaramo se u razliitim delovima sveta. Bili smo na karnevalu u Riju, nekoliko puta na Dominikani, a boravili smo po dve sedmice i na Tajlandu, Arubi, Santa Luciji, Kubi, Floridi... Imamo skladan brak, samo mi ena povremeno zamera to previe vremena provodim za raunarom i to na internetu traim informacije o Srbiji. Zaista, moram da priznam, da mi je to postala opsesija, ali od te zavisnosti, za sada, ne uspevam da se oslobodim. Prestao sam da puim, ne pijem vie alkohol, iz jelovnika sam izbacio teku i masnu hranu, ali nikako mi ne polazi za rukom da boravak pred kompujetrom smanjim na razumno vreme. Deava se nekih dana, kada ne radim u ordinaciji, da provedem i po pet-est sati u itanju sajtova srpskih novinskih agencija, TV stanica, dnevnih i nedeljnih novina. Mirko, opet si u svojoj sobi i gleda u ekran esto me prekoreva Sabine. Zar nije bolje da izaemo i da se na sveem vazduhu proetamo pored jezera? U pravu si, draga dajem joj za pravo saekaj me samo deset minuta da neto pogledam. Znam i druge Srbe, ali nikoga toliko ne mui nostalgija, kao tebe. Mnogo si vezan za svoju bivu zemlju s ljutinom u glasu govori mi Sabine kroz zatvorena vrata. I onda, umesto deset, ostanem jo dva sata u itanju vesti o estokim sukobima meu strankama i unutar stranaka, o dravnoj blagajni koja je pred bankrotom, o nestaicama osnovnih lekova, o starcima koji su umrli od gladi, o ljudima koji prodaju organe da bi dobili novac za preivljavanje, o otvaranju novih narodnih kuhinja, o saobraajnim nesreama zbog loih puteva, o milionskim pljakama dravnog novca, o brutalnim ubistvima meu lanovima porodice... - Mirko, hoemo li da izlazimo? opet se oglaava moja ena, poto je izdalo strpljenje. Zar toliko voli Srbiju, da mora svakog trenutka da zna ta se tamo dogaa? Ne odgovaram joj nita. Ne elim da joj objanjavam. Bolje je da misli kako sam toliko vezan za otadbinu, da ne mogu bez starog kraja. A ja, zapravo, svakoga dana uveravam sebe koliko sam srean to sam napustio Srbiju i to ivim u dravi u kojoj nema svega toga groznog o emu itam da se dogaa tamo daleko. RAT UIVO

Zoran Spasojevi, Kragujevac, Srbija

,
Skopje, Makedonija
Balkan je prenaseljen. Toliko velikih naroda na tako malom prostoru. Mi nismo potomci Aleksandra Makedonskog. On je jahao na konju, a nas jau konji. Nisam ni za Antike Makedonce ni za Stare Slovene. Ja sam za neto mlae. Narodna policija nije samokritina. Nikad nije probala pendrek. Pesma mu je produila ivot. Propevao je u policiji. Danas se u narodnoj kuhinji delio pasulj. Ta se vest daleko ula. I diktator nudi svome narodu alternativno reenje. tap sa dva kraja. Ovde je ko u Raju. Nigde ive due. Ne plaajte glavom. Falsifikat e se brzo otkriti. Narod nije stoka. Stoku ne sme svako da muze. Nije tano da istoriju piu pobednici. Nai su porazi istorijski.

Prvo zagluujui prasak, potom blesak i ogromne varnice. Onda niz slabijih eksplozija i njihov odjek. Svuda okolo lete zapaljeni predmeti koje je eksplozija izbacila visoko a sada se vraaju i, ini se, velikom snagom udaraju po okolini. Ako bi pustili mati na volju sve to bi podsealo na dobar veliki vatromet. Posle nekog vremena meni je dosadilo da gledam, pa sam ustao iz fotelje i ugasio TV. Krenuo sam po uzbuenje u trni centar gde e, kau, za jedan sat poeti letnje rasprodaje. BEZ Koronarna Zabrinut pred vratima. minuta vrata deset-petuvezu ili IZBORA

jedinica je na drugom spratu. sam za dedu. ekam Svakih deset-petnaest se otvaraju. Svakih naest minuta nekoga odvezu.

Miro Georgievski, Skopje, Makedonija... karikatura/cartoon:

para stoji nagnuto po nekoliko posmatraa. Ulazim u autobus. Debela ena je zauzela dva sedita i vie nema gde da se sedne. Neko se preterano naparfimisao. Gadi mi se. Dan se skoro potroio. Neprimetno. kola je gotova. I posao je gotov. Boli me glava. Vraamo se. Izlazimo iz autobusa. Jo malo pa e da se smrkne. Starci jo uvek igraju ah. Kad porastem biu penzioner, poveri mi se sin. PROSTA DEOBA Biblioteka EKS-JU KATALOG POSEBNIH IZDANJA U prodaji: Enciklopedija slovenakih domaih ivotinja Enciklopedija hrvatskih domaih ivotinja Enciklopedija bosanskih domaih ivotinja Enciklopedija makedonskih domaih ivotinja Enciklopedija srpskih domaih ivotinja Enciklopedija crnogorskih domaih ivotinja U tampi: Enciklopedija albanskih domaih ivotinja U pripremi: Enciklopedija vojvoanskih domaih ivotinja.

Zoran Spasojevi
Kragujevac, Srbija
AH-MAT ekamo autobus: mene da odveze na posao a sina u kolu. Stajalite gleda na park pa se sve vidi kao na dlanu. Vidim golubove kako kljucaju na stazi. Vidim i starce kako igraju ah na klupama. etaju figure duboko zamiljeni a oko svakog igrakog

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

23

E-MAIL ART

ZORAN SPASOJEVI, KRAGUJEVAC, SRBIJA

zoran-spasojevic_atomski-kisobran_atomic-umbrella_02

zoran-spasojevic_autoportret-sa-vorholovom-frizurom_ self-portrait-with-warhols-haircut_02

zoran-spasojevic_plaza_beach

zoran-spasojevic_dzulijan-asanz-odlazi-u-ekvador_ julian-assange-goes-to-ecuador_02

24

BLA BLA BLA

MAxMINUS PJESME
Exero 01, 5555

...ARbItER ELEgANtIAE

Mirjana Marinkovi,
Beograd, Srbija
SLUAJ U KRMI TRI OKANJA okanj o okanj voknu jo okanja u akirama doeka na okanje solilo u uvenoj krmi Tri okanja kod ia ede. Tu je okanj okanju okanje, brat, zet i ortak okanji, i aste se bez ekanja do uabrenja pod okanjima. okanj za okanjem iste te ume nedopeene umilo lade muenicom, istom prepeenicom, ikovima brine ade, ikaju se i enlue ko e vie da posre muenice u reenoj krmi. *** asak iza ponoi (oas kucnu i taj as), pue okanj o okanj vaknut, kadli upavku iz oka u pomrini (to je esto iz krme za ukur bio vuen), pue aa o vrstu elenku (otkud aa me okanjima?) i ljuto smui emernu muenicu, ljivku prepeenicu, doim se kelner aslav, zateen, od stra pod astal srui, a ia eda, bogami, i akire ojane smoi... ini se ipak, da se sve ovo sasma sluajno slui, u sluajnoj tui, a da tua ni sluajno nije obiaj u estitoj ia edinoj krmi zvanoj Tri okanja, te da ia eda (nek mu je na ast ako bi drugaije!) iskljuivo muenicom smoi ojane akire. Pa i taj to ga aa po elenki opaui, kako li je na nju natrao me onolkim okanjima? GOVEE ui govee na airu predvee, a obane eka pomrinu da navue jelee i potri uvee da povrati govee. uj, obane, ne ekaj ti vee! Baci jelee, tri, ovee! Eno ti govee, sa aira utee!

Read Sultanovi, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

MaxMInuS PrIe/eSeJI
petar Lazi, beograd, Srbija
traktat o jednoj od najveih nepoznanica i istoriji filozofije ZATO IDE MILE LAJKOVAKOM PRUGOM
UVODNE NAPOMENE, PO SEBI ta je filozofija? To je gimnastika mozga na konju sa hvataljkama. Zato svaki pravi filozof mlatara rukama dok iznosi svoje ideje. to je takozvano filozofsko pitanje besmislenije to se odgovor smatra ozbiljnijim a filozof koji ga je dao ima vie sledbenika. Kada filozofu uspe da predmet svoje mentalne gimnastike tako savreno zakomplikuje, da ga ni roena majka ne razume, onda ona zove tatu i kae: Znala sam da je u tvojoj porodici bilo ludaka! Ukoliko filozofu majka nije iva, pa nema ko da zove tatu, onda se njegova filozofija zove zaokruen filozofski sistem. U koli se, na primer, uopte ne zove, ve dolazi sam da zbunjuje nadolazee generacije, neiskvarene upotrebom mozga. Jedno od kljunih pitanja u istoriji filozofije, pored onoga koliko anela moe da se smesti na vrh igle, jeste i pitanje da li se moe dva puta okupati u istoj reci. Obian ovek, dakle onaj kome mozak ne radi ni parternu gimnastiku, a nekmoli onu na konju sa hvataljkama, ode na reku, skine se do gaa... i bu... Okupa se! Kada ga opet napadnu higijensko-rekreativne navike, ponovo ode na reku i... opet bu! Kod filozofa je to mnogo komplikovanije. Pokazalo se da prosean filozof moe da naini samo jedno bu. Neutralni posmatra bi pomislio da filozof pokuava da pliva... da se davi... da proverava koliko vode moe da stane u ljudski stomak ali, nita od toga. Prosean filozof i u reci izlae svoj filozofski sistem (mlatara rukama), sve dok se ne udavi. to je filozofski sistem komplikovaniji, to mlataranje due traje, pa samim tim i ivot filozofa i njegovog dela. UVODNE NAPOMENE, PO AUTORU Jedan od kljunih dokaza kako nije istina da sve tee, ve da ima neto i da se gega jeste Mile. Ide Mile lajkovakom prugom... ide, to jest gega se Mile kroz celu pesmu i kroz celokupnu istoriju filozofije. Na tom mestu, poznatom kao Miletova gegajua konkluzija, dolazimo do treeg kljunog filozofskog pitanja. Pored toga da li se moe dva puta okupati u istoj reci i koliko anela moe da stane na vrh igle, ceo poznati filozofski svet bio je zapitan nad Miletovim venim kretanjem, tanije geganjem! Dokle, bre, Mile? pitali su se skeptici. Kuda ide Mile? pitali su se svojevremeno neoplatoniari. Dok ide, Mile postoji! tvrdili su racionalisti. Da li Mile ide po zaokruenom sistemu? razbijali su glave nemaki klasini filozofi, mada bi bilo neuporedivo efikasnije da su u tu svrhu koristili eki. ta stoji iza Mileta? bili su zabrinuti empiristi... a bogme i poneki gej aktivista. Zato da stoji, kada se ve gega! odgovarali su prosvetitelji. Ide Mile nema Boga! i dan-danas ubeeni su nieanci. Koja je svrha toga to Mile stalno ide? Od zapitanosti nad tim problemom ne moe da zaspi celokupno filozofsko javno mnjenje. A ne moe ni Mile. On, ide li, ide... ide... Ide kao alva! U nedogled!

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

25

... Nihil illigitamus carboruNdum

Miletov drugar, prema tome, ima viestruku ulogu (pije sa Miletom, ide sa Miletom, proteruje Miletove hemoroide, uva Mileta od pomahnitalih vozova na Brzim prugama Srbije... uopte, laf je Miletov drugar). Meutim, itavu Kantovu koncepciju rui injenica da po reci riba plovi. Dakle, ima ribe! Nije da nema. Tu se Kant iznervira, prevrne se na kant i poslednjom snagom prozbori uvenu misao koja je ostala kao ideja vod(v)ilja mnogim potonjim filozofima: Sve se rui! Neka ide Mile lajkovakom prugom u tri lepe, ja odoh Bogu na istinu! Reeno uinjeno! SREDINA TEKSTA, OTPRILIKE Kant je veliki filozof (nije ni udo to je onoliko porastao kada je jeo ko uma), uprkos tome to nije imao pravilan pristup problemu Miletovog kretanja, to jest geganja. U momentu kada je Kant umro, on nije mogao da zna podatak od kljune vanosti: Dugaka je lajkovaka pruga jer u to vreme pomenuta jo nije bila ni izgraena. injenicu da je dugaka lajkovaka pruga tek je u prolom veku izneo Sartr, kao bitan podatak za Miletovu egzistenciju. Egzistencijalisti su, dakle, vaspostavili stih Ide Mile lajkovakom prugom (u tri lepe) kao mernu jedinicu za duinu i vreme, prilikom tumaenja kretanja materije u prirodi. Sartr je poao od pretpostavke da Mile ide prosenom brzinom kojom hoda normalan ovek. Ide, ide, ide... to jest, gega se... i nikada kraja tome. Nije mogue da je samo geganje uzrok tolike Miletove egzistencije kroz pesmu, a i u principu. Uzrok je mnogo dublji i lei ispod Mileta. Pruga je dugaka! Meutim, ko jebe Sartra!? Odgovor na to filozofsko pitanje dala je Simon de Bovoar. (Pogledati: Drugi Pol Makartni, str. 343. i Ceremonija oprotaja razgovori sa Miletom, str. 124... a ko nema pametnijeg posla moe da pogleda i kroz prozor.) IDE MILE, SAMO TAKO No, vratimo se mi sutini problema, to jest injenici da po reci riba plovi, nema koj da lovi. Ukoliko ovaj podatak iz Miletove biografije prihvatimo kao krucijalni za tumaenje njegovog pogleda na svet, vie je nego oigledno da je tu presudan uticaj izvrila ranohrianska filozofska misao sa dodatkom neoplatoniara i dve lice Vegete. Kako drugaije objasniti pojavu ignorisanja ribe? Odgovor lei u Bibliji. Znamo da je Isus zadovoljio potrebe izabranog naroda sa samo nekoliko riba a da pri tome nije ostalo zabeleeno koliko je meu njima bilo plavua. Od tog doba pravi sledbenici ranohrianske filozofske misli ne akaju meku. Kad im je do akanja oni uzmu ribu. To je u poetku predlagao i Sveti Avgustin, dok se molio Bogu da mu ovaj da snage, ali ne odmah... nego malo kasnije, dok ne posvrava u kafani neke poslove sa Miletom. Posle su se ideoloki razili Avgustin Aurelije je krenuo svetakim putem a Mile prugom. Kada su to videli, Rimljani su rekli da o ukusima ne treba raspravljati! Tek je u dvadesetom veku filozofija valorizovala sutinu Miletovog bitka na pravi nain. Ve smo videli ta je pogodio Sartr. Pored Simon de Bovoar, pogodio je i duinu pruge. Habermas je, na primer, iz injenice da je tekla reka kroz selo izveo posredan zakljuak da Mile moe dva puta da se okupa u istoj reci, ali nee. Jer reka tee kroz selo, pa Mile nee da se istie u gaama pred nazonim graanskim drutvom iz njegovog sela (tako je, zahvaljujui Miletu, nastala Habermasova koncepcija graanske javnosti). Moda ima pocepane gae (Mile, a ne Habermas)... a moda nije ni subota, dan za kupanje! Tu se Habermas poprilino oslanja na Kjerkegora i njegovu tvrdnju da se Mile pravi pojedinac, to nije daleko od istine. U jednom momentu Mile hoe da ostavi drugara e da bi njegov ego doao do izraaja. Ovaj problem ameriki savremeni filozofi tumae kao Miletov pokuaj da pokae svoje jajo. Po miljenju dananjih amerikih mislilaca, ako je neko jaje od oveka, preciznije eg od oveka on ima pojaani ego ili u prevodu na srpski da nas ceo svet razume eg je uveano ja, odnosno jaj... a ego je u tom sluaju jajo! (Vie o ovom problemu videti u zborniku radova Miletov ego kao dokaz da je Mile jajo od oveka bibliofilsko izdanje objavljeno u ediciji Tragom tradicionalne amerike misli kroz preriju. O istom troku, na zahtev sponzora ovog teksta, preporuujemo kapitalna dela iz pomenute edicije: Zato Bik koji sedi pije s mene pa na utap kada je Koka kola bolja, Orlovo oko kao Hegelov savremenik i njegov pogled na pihtije, a naroito Pop-art protiv popova vegetarijanaca sumorne vizije jednog bifteka). KRAJ TEKSTA, KONANO Poto Miletu gori cigara, postoji osnovana sumnja da je Miletov drugar hteo da se ogrebe za istu. Em je pio na njegov raun, em o njegovom troku ide prugom, em je lik u njegovoj pesmi... pa ta jo hoe taj Miletov drugar? To to ga prati na trnovitom putu dok se ovaj gega prugom, svakako je za potovanje... ali da pui Miletovu cigaru u trenutku kada ovoga mui zvezdano nebo nad njim (poelo da mu se vrti posle etrnaeste ture aperitiva) i kategoriki imperativ u njemu (povraao bi, al mu glupo zbog toga to po reci riba plovi, nema koj da lovi) e, to ba nema smisla!? Uprkos optem uverenju kako e Mile da ide do kraja sveta... jer dugaka je lajkovaka pruga Fukujama je, recimo, predvideo kraj istorije o Miletu. U uvenoj polemici (jo nije utvreno zbog ega je uvena), Miletov komija Radoje skresao je Fukujami: Svi ete vi da pocrkate od muku a Mile e i dalje da ide! Moe da doe taj kraj istorije, al Mile ima da ide i posle tog kraja... i da pita jel ima jo da se ide... Fukujama je tim povodom izveo i zakljuak da je Mile japanskog porekla na osnovu podatka da je suvo seno ko-eno, na ta je istom prigodom Radoje pao u nesvet. Kada se malo kovarno, uspeo je da prozbori: Kaki Japanci, mi ni sa ovi Kinezi ne znamo kuj emo!? Zapitan nad tolikim Miletovim uticajem na filozofiju kao takvu, ve pominjani Radoje dao je i konani odgovor. Dogodilo se to kada je Mile unuo pored pruge i poeo da stenje. To se ne deava dok se pesma o njemu peva, jer u to vreme Mile stalno ide, nego onda kada muziari sviraju instrumentalni deo. (Pogledati pod harmonika: tira-rara-rararira, mada je uputnije baciti pogled pod astal, pa ko ga uhvati). Tom potresnom prigodom Radoje je zaao u sutinu problema i tako razreio sve dileme oko Miletove gegajue konkluzije: Mile onolko ide kroz pesmu jer je pijan ki dupe! Ozido se ki spomenik... jedva izao iz kavanu ja vido sa ove moje graoraste oi! Zato se tolko gega po pesmu i po prugu! Nije lajkovaka pruga ba tolko dugaka kolko se Mile spoticava o pragovi! A niki nije primetio, dok traje instrumental na armoniku, da je isti Mile skreno s prugu... i stenje u kukuruz! Vilozofira, bre! Ispae Tales iz Mileta!

MILE PO MARKSU Marks ima reenje! Eureka! ili kako se ve zove onaj enigmatski asopis... Ide Mile lajkovakom prugom! Dakle, Mile je otuen! Prvi je naeg Mileta otuio Herklit! To je onaj to je rekao Panta rei a ne Mile rei dakle, Heraklit je forsirao Pantu nautrb Mileta. A drug Mile iskazuje svoju otuenost kretanjem u prirodi po cik-cak transverzali zvanoj lajkovaka pruga. U tom sluaju lajkovaka pruga predstavlja metaforu borbe radnike klase za svoja prava. Drug Mile je pregazio prugu kao Panta plitak potok tako je bar mislio Marks. Panta je, dakle, glavni lik iz onog Heraklitovog Panta rei a plitak potok se javlja kao alternativa: ukoliko se ne moe dva puta okupati u istoj reci, moe valjda u potoku mada ima velikih mislilaca koji su dokazali da je i potok opasan po ivot! Tako Marks, po sopstvenom priznanju, stavlja pitanje Miletove gegajue konkluzije na noge, dok su svi ostali filozofi pre njega stavljali taj problem na onu stvar. Ali, ne bi Marks bio Marks kada bi na tome stao. On je iz Miletovog kretanja izvukao zakljuak da se nije Mile otuio, ve da je upravo obrnuto! itav svet se otuio od Mileta. I sada, ne samo da imamo situaciju (po Marksu), nego imamo i alijenaciju (opet po Marksu). Kad tamo... a ono jok!? Nastavak pesme demantovao je druga Marksa, ba kao to ga je demantovala i istorija! Naime ide Mile sa jo jednim drugom! Prc! Mile je drutveno bie... E, do mojega i alijenacija! Upravo to je rekao i Marks... i duboko razoaran u svoje zakljuke na temu Miletove gegajue konkluzije, otiao je da se obesi na zid Centralnog komiteta pokojnog Saveza komunista. Mile, dakle, ne upranjava alijenaciju! Naprotiv. Mile ne upranjava nita. On samo ide... nako! KANT-AUTOR I MILE Kanta su ceo ivot muila pitanja od posebne vanosti za onu njegovu vukojebinu iz koje nikada nije nos provirio. (A koliki mu je bio, nije ni udo!) Kategoriki imperativ u njemu, zvezdano nebo nad njim i nedostatak ribe pored njega. Kao dokaz za to, Kant je Miletov pogled na svet uzimao zdravo za gotovo, a ponekad i na veresiju: Suvo seno ko-eno tekla reka kroz selo a po reci riba plovi nema koj da lovi!Kant je, dakle, pretpostavio da Mile ide lajkovakom prugom nou, pod zvezdanim nebom... i da ga malkice mui kategoriki imperativ u njemu, ne znajui da se ne kae imperativ nego aperitiv. Dodue, Mile je toliko konzumirao aperitiv, da je on u meuvremenu postao purgativ. Poznavajui Mileta, znamo da on ima meru u svemu (opet ti stari Grci proradili u Miletu)... pa i u piu. Pije Mile dok se ne usere. I ne samo stari Grci. Proradili u Miletu i hemoroidi, pa preventivno vodi druga, da mu ih eventua(na)lno protera. Te... hemoroide. Kantu na ruku posredno ide u prilog i injenica da: Ide Mile, gori mu cigara! Mile cigarom signalizira da se nalazi na pruzi, ukoliko kojim sluajem naie voz. Poto ne zna red vonje a i da zna ne bi mu mnogo pomoglo jer se podrazumeva da voz kasni Mile vri signalizaciju na otvorenoj pruzi po ugledu na zvezde koje to isto rade na otvorenom nebu i koje su toliko proganjale Kanta. Istina je da se Mile gega po pruzi... ali u tom smislu on vodi sa sobom drugara kako ne bi doiveo nastavak potresne epopeje Ana Karenjina & Brze pruge. A i signalizira cigarom! Malo li je?!

26

MAxMINUS PRESENTS
BLA BLA BLA Exero 01, 5555

...cUm gRANo sALIs

stane Jagodi, Ljubljana, slovenia

DIOGEN pro art magazin najavljuje broj 25, Oktobar 2012.g. DIOGEN pro art magazine annouces No 25., October 2012.

/d http:/

ly. .weeb ogen

com

MAxMINUS PRESENTS
stane Jagodi, Ljubljana, slovenia

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

27

...cUm gRANo sALIs

28

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

Mirjana Grbac-Pismestrovi, Klagenfurt, austrija

SINDROM VREMEPLOVA Kad netko spomene sukob generacija meni se odmah die kosa na glavi. To nije za mene! Ja sam suvremena, obrazovana ena, pratim trendove i u modi i u drutvu i uglavnom se uklapam to se za moju mamu ne bi moglo rei. ena je, to bi rekli moji sinovi, upala u vremeplov Njena je ivotna deviza, otkako je u penziji, da joj nita vie ne treba i da mi mladi samo bacamo bez veze novac na kojeta No, da krenem redom Stvar je krenula sasvim bezazleno... ponestalo je vreica za usisavac koje sam uzaludno traila po trgovinama sve dok mi jedan uljudni, stariji trgovac nije objasnio da ih nigdje vie neu niti nai... Takvi vam se usisavai ve desetak godina ne prodaju ... ovjek se udio da jo funkcionira. Istoga dana, im se moj mu vratio s posla I uo to se dogaa pokupio je stari usisava sa svim pripadajuim cijevima i etkama i odnio ga u kontejner za smee. Onda smo otili u robnu kuu i kupili novi! Ovo je potroako drutvo! Ne moe psihiki vie odolijevati tolikoj reklami, a da povremeno malo ne popusti... k tome, nismo mi ba tako stari da nas nita vie ne zanima... jo uvijek smo valjda u stanju pratiti korake trine evolucije... Nije prolo puno vremena, eto mame u posjetu.! Nakon to smo razmijenile novosti iz obje drave i pretresle obiteljske i susjedske traeve, mami je postalo dosadno glumiti gou, pa je ubrzo zauzela poziciju u kuhinji i napravila plan svih obroka za slijedeca tri dana. Odluila sam ne mijeati se u njen posao i ograniila svoj manevarski prostor na ostale dijelova stana. Taman mi je palo na pamet kako bih sada mogla temeljito pospremiti stan, kad se sjetih usisavaa... Kako objasniti mami da sam kupila novi usisava, jer za stari nije vie bilo vreica...??? Odjednom iz kuhinje zaujem mamin glas... Gdje ti je ona tvoja crvena teflon-tava?. Aha! Kako se samo svega sjea!? Izderala se po dnu... djeca su u njoj rezala meso noem... Pa nisu valjda skroz probuili tavu... Nisu, ali itala sam da su oteene teflonke tetne po zdravlje... ekala sam reakciju na moje obrazloenje. A ima drugu ? Naravno! odgovorih malo veselije... Izraz novu niti ne spominjem, vidjet e i sama... U jednom trenutku pomislih, moda je sada dobra prilika da joj prijavim i novi usisavaca. Odustala

MaxMInuS PrIe/eSeJI
dnevnoga boravka i komentirala moj novi usisava. to ti se i usisava pokvario?! Nije se pokvario, nego za njega ne moe nigdje vie nai vreice! I zbog toga si kupila novi?!. Pa ne mogu ga koristiti bez vreica! Ma nemoj, kako ne moe?! Gdje ti je taj usisava, da ja vidim? U kontejneru U podrumu? Nije u podrumu, ponovila sam, bacila sam ga u kontejner za smee!!! Ti si ga bacila!? okirala se ...onda ponovi jo jednom kao da se obraa nekome drugome u sobi: Ona ga je bacila! Da, bacila sam ga, rekla sam ti ve da za njega nema na tritu vreica! Ona ga je bacila! ponovi mama jo jednom sklopivi ruke na grudima kao da se moli Bogu. Ali mama, ti se usisavai ve deset godina ne prodaju u trgovinama...gotovo, zastarjelo to znai zastarjelo, pa je li jo radio? Radio je motor, ali nema vreica!!! polako sam gubila strpljenje. Ve sam bila pomislila, ono sa crnim kaputom izbalansirati e nae uvijek proturjene stavove o kupovanju novih stvari...ali ona nije odustajala: Pa zar se nije nikako drugaije mogao upotrijebiti??? ta ti je starost, pomislih, ali nisam nita rekla. * * * Prije nekoliko mjeseci kupio moj stariji sin novi mobitel... itavo poslijepodne prouavao je najnovije telekomunikacijske sposobnosti male kutijice i oduevljeno utipkavao neke brojeve, ifrirane upute i slova. Zatim je memorirao kompletan kuni telefonski imenik i aktivirao jo neke funkcije za koje nisam dobro shvatila emu slue ... Svoj stari mobitel dao je meni... ja jo jedina u kui nisam imala to udo i nema smisla da, kada sam u gradu, moram ko nekada, traiti telefonsku govornicu . Osim toga, mene nitko iv nije mogao nai, ak i da je neto jako hitno , sve dok se sama ne pojavim ... Ovo posljednje bio je jedini argument zbog kojega sam pristala. Odrali su mi kratki teaj... stariji sin je odmah izgubio ivce, jer je esto morao ponavljati upute... mu se izvukao, jer se on, kao, ne razumije u tu vrstu mobitela, on ima drugi sistem...onda se ukljuio mlai sin koji mi je pokazao gdje se pritisne

... Nihil illigitamus carboruNdum

kada zvoni, gdje se pritisne kada se hoe nekoga nazvati i jo me upozorio da moram kod ukljuivanja aparata upisati ifru... To sam znala od ranije, jedino tako dobijem lovu na bankomatu... Uglavnom, ja sam se samo javljala kada bi mi u torbi zvonio mobitel... Znala sam da tu neu nita krivo pritisnuti. Ali da ja nekoga nazovem, nema anse Jednom sam se vratila kui iz grada, a ono, sva tri muka doekala me mrko... Pa gdje si ti... ne javlja se na mobilni. Zovemo te ko ludi ve dva sata... a ti stalno iskopana!!! Ja sam se zaboravila ukljuiti, priznala sam hladnokrvno, vano da se nita nije desilo... Ti se nikada ne ukljui... predbacio mi je suprug... Lako njemu priati, on je napravio raun od tisuu ilinga dok se nije uvjebao na svom mobitelu, a meni bi trebale tri bee-free kartice dok ovladam tu novu tehnologiju... nisam luda da bacam novce... Bura oko neukopanog mobitela brzo se stiala... ja sam, dodue, nastojala da ga ubudue redovito ukopavam, ali se sve vie deavalo da su mi moji najmiliji, raunajui da sigurno nisam ukopana, slali poruke, to je za mene bila i ostala svemirska tehnologija... jo mi samo to treba...nikada nisam dokuila to treba pritiskati pa da mi slova teku na minijaturnom ekranu... Neki dan, prilkom pospremanja sinovljeve sobe, naem na njegovom stolu prospekt za malu kameru koja se prikopa na ekran kompjutora. Tako se preko interneta vidi s kime se kontaktira ... Napravih se vana pa pitam djecu kako to funkcionira ?! Sve su mi objasnili. Ja nisam shvatila nita! Science fiktion!!! Mlai sin me je poslije informirao kako ve postoji i mobitel s ugraenim ekranom na kojemu se vidi sugovornik ... Neete valjda opet kupovati nove mobitele?! pitala sam obojicu, sva u panici da u ja opet naslijediti neiji, jo kompliciraniji od ovoga to ga uglavnom neukopanoga etam gradom. Malo emo priekati dok im padne cijena na tritu, sada su jo preskupi, ali za nekoliko mjeseci.... zna kako je to bilo prije s kompjutorima... A to emo napraviti sa starim mobitelima?, pitala sam. Jedan emo dati tebi, ovaj tvoj je ionako ve muzejski primjerak, odgovori mi mlai sin. Ja okrenem oima i ukoim se... Daj, ne paniari, nisi ti tako stara, nemoj se ponaati kao vremeplov... odvali stariji sin i zadubi se s bratom u prospekte...

sam. Tava od danas i novi servis za kavu od juer bilo bi to ipak previe za nju... Odluila sam se za novu strategiju...mito i korupcija... Boe, to od mene napravi ovaj zapad?! Predloila sam da poslijepodne proetamo gradom, kao, dobro je za njenu cirkulaciju, pa ako joj se neto dopadne i ako pristane da joj to kupim, moda e mi oprostiti usisava... A ona samo odmahuje glavom: Nita meni ne treba? ili to u na to bacati novce! Ma ja u ti kupiti! uvjeravam je. Ne pomae. Svejedno je , to es ti bacati novce! Onda je odvedem na kavu, sve mislim, razvit e se pria, saznat u neto, moda su joj se poderale cipele, moda su joj hlae pretijesne, moda ima kakvu godinjicu mature ili jubilej u bivoj firmi... Napokon sam saznala da u zgradi gdje moji roditelji ive sve ee umiru susjedi! Malo malo, pa neko kapne, poalila se mama, a mene najvie hvata panika kad se to dogaa zimi... Pomislih, kako je to strano kad ljudi dou u neke godine, pa se o smrti razmilja kao o svakodnevnoj pojavi i samo eka kad si ti na redu... ... a meni muka, jer mora radi susjeda obui crninu, a ja to ne volim. ree mama. I eto mi ideje...! Zato ne bismo potraili neki zgodan, crni, zimski kaput, rasprodaje su tek poele i izbor je velik...na to e sigurno pasti...posebno na rasprodaje... Pristala je, jer to nije mali problem kad netko umre zimi, a ona nema crni kaput, nego nosi moj crveni... Zna, bilo bi dobro da si pogleda i neku bluzu i hlae ili haljinu za ispod kaputa...osim toga, nastavih s uvjeravanjem,... zato ti izbjegava crne stvari, pa to je elegantno, ne mora ih uvati samo za sprovode... to bi ti od mene napravila?! Obukla bi me u crno od glave do pete, pa da hodam okolo ko` vrana...! Kui smo se vratile samo s kaputom. I to je ve bio veliki uspjeh moje diplomacije. Usisavanje praine sam ipak odgodila za sutradan. Znala sam da e usisava biti kad tad otkriven, ali sada sam barem imala konkretne dokaze kako su ponekad neke stvari neophodne... Novi usisava je bio vrlo tih, ali da je bio i neujan, ne bih ga mogla sakriti: Pa vi ste ovdje svi ludi, samo kupujete nove stvari i razbacujete se novcem... Stajala je na vratima

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

29

MaxMInuS KnJIGe / BOOKS

Gorki med medija, aforizmi o novinarstvu
Pavle Aanski Dragan Aleksi Aleksandar Baljak Miladin Beri Milan Beti Borislav Bogdanovi Vlada Bulatovi Vib Bojan Bogdanovi Duan Bodroi Gojko Boovi Radivoje Bojii Slavomir Vasi Raa Velebit Goran Veljkovi Milovan Vitezovi Vladislav Vlahovi Milovan Vrina Mihailo Mia Vujani Nenad Vueti Goran Gaea Vuk Gligorijevi Zdravko Gojkovi Ranko Guzina Ratko Dangubi Vesna Deni ivojin Deni Aleksandar Dobrosavljevi Goran Dokna Vladimir Dramianin Slobodan Dui Rade ergovi Mitar eri Radia V. oki ivko uza Anelko Erdeljanin Mia ivojinovi Miljenko uborski ivan iki Rastko Zaki Mile Zorbas Milan Ili Maja Borivoje Ili Milovan Ili Minimaks Slobodan Jankovi Bane Jovanovi Dimitrije Jovanovi Rade Jovanovi Vladimir Jovievi Jov Milivoje Jozi Dragia Kaikovi Rade Kecojevi Goran Kljaji Zoran R. Kovaevi Pavle Kovaevi Uro Kovaevi Dragan Koprivica Vinja Kosovi Vladimir Kusovac Petar Lazi Ilija Lakui Dejan Lopii Bojan Ljubenovi Ljubia Manojlovi Boko Marinkovi Alek Marjano Bodin Marjanovi Vaska Juki Marjanovi Velibor Marjanovi Ilija Markovi Tomislav Markovi Savo Martinovi Aleksandar Matijaevi Ekrem Maci Danica Mai Milen Milivojevi Veselin Milievi arko Milovanovi Dejan Milojevi Timoenko Milosavljevi Dragutin Mini Karlo Dragoslav Mitrovi Mitar Mitrovi Svetlana Mii Petrovi Radmilo Mikovi Ivko Mihajlovi Milan J. Mihajlovi Dragoslav Mii Veselin Mini Jovan Mokrinski Ninus Nestorovi Jovo Nikoli Rako Nikevi Aleksandar Novakovi Rajko J. Novakovi Dragan Ognjanovi ore Otaevi Srba Pavlovi Milenko Pajovi Raa Pape Dejan Patakovi Rade Petkovi Duko M. Petrovi Milovan Petrovi Verkin Ranko Pivljanin Zoran T. Popovi Duan Puaa Milivoje Radovanovi Nedeljko Radlovi Duko Radovi

... verBa vOlanT, SCrIPTa ManenT

Priredili Bane Jovanovi i vitomir Teofilovi, Beograd, Srbija...Izdava: Binder, Beograd, 2012. Zastupljeno 137 autora
Dragan Rajii Veljko Rajkovi Milorad Rankov Zoran Ranki Radomir Rackovi Vojkan Risti Milan R. Simi Slobodan Simi Vladan Soki Miroslav Sredanovi Zoran S. Stanojevi Miodrag Stojanovi Mios Milko Stojkovi Zoran Spasovi Miodrag Stoi Vitomir Teofilovi Milan Todorov Dejan Tofevi Mia Tumari Zoran Tucakovi Mitar Tucovi Nenad orili ore Fier Sabahudin Hadiali Alija Hodi Brana Crnevi Aleksandar otri Dragan ui

Satirine prie 2011.

(objavljene u Etni - da barem neto od Etne ostane zabeleeno na papiru)
PrIE U ovom zborniku, sa neverovatnim

rasponom ideja i poetika, su izbor iz prologodinje obimne produkcije majstora britkog pera i vedrog duha. Sve ono to ste poeleli da kaete, a niste imali mogunosti, ispisali su za Vas nai najbolji satiriari:

Izdava: Binder, Beograd, 2012.

MILAN BETI PrEdrAG . Vajagi JELIcA GrEGANovI drAAN GUNJAA vESNA dENI IvoJIN dENI ToMISLAv drvAr rAdMILo UrEvI NENAd IvkovI MILAN JANkovI ELJko LJ. Krsti SAvo MArTINovI MILEN MILIvoJEvI drAGUTIN MINI Karlo vIdA NENAdI ALEkSANdAr NovAkovI orE oTAEvI MILo PETroNIJEvI EdUArd PrANGEr ZLATko PrANJI dUAN PUAA drAGAN rAJII vELJko rAJkovI drAGAN J. Risti SLoBodAN SIMI ZorAN SPASoJEvI rATko STAMBoLIJA ZorAN STANoJEvI NIkoLA SToJANovI MIodrAG SToI MILAN Todorov dEJAN TofEvI SABAhUdIN hAdIALI JAdrANkA AvI ALEkSANdAr oTrI

Klju (ne)uspjeha, zbirka aforizama, grafita, parola

Autor: draen Jergovi, Izdava - autor, Zagreb, hrvatska, 2012.g.

DvIJe KnJIGe POeZIJe,

Olga lali-Krowicka, Poljska 2012. Izdava, autor... realizovano uz podrku Ministarstva kulture Poljske

30

BLA BLA BLA

MAxMINUS PJESME
Exero 01, 5555

...ARbItER ELEgANtIAE

Petar Lazi,
Beograd, Srbija
HORDA Gde nogom stupe, zemlja istruli. Kada diu punim pluima, vazduh se ustoji. Dok govore, rukama razmahuju. U ustima im zacarili zubi. Nad potomcima nadvila se zvona. Na grudima zveckaju im rane. U glavama zvoni im prvi jaha. Tiinu su za sobom ostavili, u grobove je zatrpali. A grobove svuda pod sedlima nose i mau njima, ko veiti putnik pasoem to mae. Odasvud se jaha osea, prvi jaha svoje krvi, za ivota mrtvac a u smrti iv da ivlji ne moe biti. (Sve mrda u glavama sledbenika kako za ivota mrdao nije.) Odasvud se jaha osea, prvi jaha svoje krvi, jae li jae da dupetom sedlo ne domaa. Razmnoio se u hiljadama glava. (Virucka iz vijuga smejulji se iz elija.) Gde nogom stupe, zemlja istruli. Kada diu punim pluima vazduh se ustoji. Dok govore, rukama razmahuju. U ustima im zacarili zubi. Nad potomcima nadvila se zvona. Na grudima zveckaju im rane. U glavama zvoni im prvi jaha. Zvoni na uzbunu hordi nesitoj. TOPOT to to uje da ne moe uti to to vidi da ne moe videti e to je horda VOA HORDE Kada konja uzjae zemlja zacvili, Ceo vek joj treba da obrie suze. Ne znate gde se zavrava konj, Gde poinje on, a gde kosti vae. Eto, tako voa jae. I kap kie kad na njega padne, Odmah iz obesti u grad ovrsne Pa ljudi kau sve tua potamani, A nije: to kia pada, samo ljudi ne vide. Eto, tako voa ide. Za sobom je senku ko sekiru ostavio A ona nije odavde, sama ne zna svoj put. Tumara tako senka nad glavama ljudi, Promrzla luta noima i danima. Eto, takvu senku voa ima. Kosa mu ne sedi, lice mu ne bledi. Maslinova granica od plastike, Na slubenoj dunosti ne sme da uvene. I bista njegova sa bistom se pari. Eto, tako voa stari.

idee_fixe01 Hannelore Greinecker-Morocutti, Rottenmann, Austria

idee_fixe01

idee_fixe02

MaxMInuS PrIe/eSeJI
PATNJI NIKAD KRAJA prokletstvo sadanjosti Afere, siromatvo, nezaposlenost, lobiranje za robu proizvedenu van granica ove drave, ubistva, droga, smrtonosne bolesti, zanemarivanje vrijednosti kulturnog naslijea, mrnja, iskljuivost, zavist, korupcija, namjetanje ispita na visokokolskim ustanovama, neznanje kao imeprativ, znanje kao pluskvamperfekt, tele, kameleonstvo, neprocesuiranje privrednog kriminala, neodgovornost izabranih dunosnika, ogromne manipulacije sa pri(h)vatizacijom, borba za danas i ovdje sebi i samo sebi, prava usmjerena na nipodotavanje obaveza, ratni vojni invalidi na granici ludila, poljoprivrednici u borbi za opstanak, crno trite radne snage, bijelo ludilo snjenih nanosa, servilna politika prema meunarodnoj zajednici, nerijeeni sudski procesi, hrana u supermaketima sa isteklim rokom trajanja, verc svih vrsta, narodi kao tit za kriminalce i lopove, opozicija kao tru(h)la jabuka vlastitih nakana, pozicija kao samoubica sopstvenih usmjerenja, borci postienog sopstvenog imena i najavljene sree, novonastali knjievnici kao adahe literature sui generis, pjesnici to to nisu, djeca koja bjee od kue, doktori kao pogrebnici, ekonomisti kao lihvari, novinari kao ohari, ljubavi koje umiru, sudbina to nestaje, umjetnici kao prevaranti, drava koja to nije, entiteti koji to jesu, opine/optine kao maligni organizmi, otklanjanje posljedica, a ne uzroka, granice koje proputaju, policija u sprezi sa kriminalom svih vrsta, politiari usmjereni sopstvenom, a ne opem, inenjeri kao graditelji babilonskih kula, birokracija to raste kao kvasac, trokovi ivota kao usud budue smrti, ratni zloini kao najunosniji biznis BOSNA I HERCEGOVINA, POST MORTEM. A komunizma vie nema. Ili mi se to samo ini? VODENI MLAZ Zbog ega ljudi piaju, maltene, istog trenutka kada pola svog tijela urone u morsku vodu? Zbog ega upravo vodenim mlazom ruiniraju sve pretpostavke oputajueg plivanja drugim ljudima? Zbog ega rastereenjem smatraju da to uine upravo u sveopem dobru to se morem zove? Zbog ega jo od malih nogu bivaju podstrekivani da to urade po ulasku u more, a ne u najblioj gostionici, kafiu, hotelu ili, gluho bilo, u za to predvienom WC objektu? Zbog ega? Odgovor je jednostavan. Zbiljski jednostavan: Na trenutak svi pomislimo da nismo to to jesmo, ve da smo dio sveopeg planetarnog vodenog vala koji ulaskom u Mare Adriatica postaje zajedniki, SVJETSKI val mokrae opega dobra. Mokrae Vodenog vala to se Svijetom zove. I na jedan trenutak stvaramo pretpostavku da smo, razmjenom tjelesnih tekuina sa morem, makar na

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

31

... Nihil illigitamus carboruNdum

VRSTA KOJA IZUMIRE NEVESELA DRUINA Poplava nas je odrala... njojzi hvala! Nikako da shvatim kako od drveta ne vide umu, Ahmo moj! ta je Milane? Dok Mario progovara: Evo ga brat Srbin opet filozofira. Ne filozofiram, ve pokuavam otkriti kako se slomie uplakani dok objanjavahu o poplavama to obuhvatie Bosnu (a i Hercegovinu), a da ne vide osnovne razloge za tako neto! Dobro, deder kai mi, okrenu se Ahmo dok sa podsmijehom gledae u Milana kad je ovaj pola(h)ko palio ranije do pola ugaenu cigaretu. Jednostavno je. Niko i ama ba niko u naim vajnim medijima nijednu rije ne progovori o stvarnim razlozima za ovako neto. Mario ga udno pogleda i sa namjerom provokacije prozbori: Ti si zaista maher za zaobilaenje osnovnih injenica. Pa, reci ve jednom, Boga ti! Dobro. Niko se zaista nije upitao ta je sa bestijalnom pljakom umskog fonda od strane novonastalih tajkuna ovdanjih. Silnih vlasnika pilana... Nije li upravo uma ta koja je spreavala toliki odliv vodene mase u doline Vrbasa, Lave, Sane, Bosne... Nije li upravo uma upijala viak vode godinama... Jeste, bilo je poplava i ranije, ali nikada u ovolikom obimu kao sada. Zaista, moda si u pravu- ree Mario paljivo posmatrajui pomahnitalu rijeku Vrbas dok je ispijao kafu/kavu/ kahvu iz oljice odnosno fildana. A rijeka je neumoljivo tukla u obalu pola(h)ko otimajui zemlju od zemlje same. Ahmo nita ne ree, ve samo ih pogleda obojicu sa milju:udo nevieno, konano da se i mi sloimo oko neega. Da, nije li muka jedina stvar o kojoj se moemo sloiti ovdje i sada.? Kada e neko i neto uraditi da ODGOVORNOST na ovim prostorima postane REALITET POSLANJA. ENE Imao samo prijatelja, maltene kuma, vjenanog. Dvojicu. Prvog mi je odnio rat, ne mojom grekom. Bio je Srbin. itav rat je bio u Sarajevu. Doktor medicine. Otiao je po zavretku rata. I nije se vratio. Iza svega, bila je ena. Odvela ga, zavela ga... zaboravio prijatelja. Drugi nije bio vjenani, ve je bio kum moga najmlaeg djeteta. Musliman, da ne kaem, Bonjak je bio. Poetkom ovoga stoljea/vijeka zamjerio se mome bratu ne eljevi mu neto pomoi oko nekog bezazlenog prevoda. I ja ga pozdravih. I, opet je iza svega bila ena. Kako? Ovaj put bratova. ena. eljela je od njega, brata (i jo uvijek to ini), savrenstvo bez mane. I traio je od drugih ono to sam tada nije umio ili znao initi. Na frku. Zbog toga sam izgubio i drugoga kuma. Imam ja jo kumova. I vjenanih. Ali, i onih drugih. Nee faliti. Jedino me strah da i brata ne izgubim. Opet. Zbog ene. Njegove. Uh! Juer, subota je bila. Poslije puna dva mjeseca bijah sa drutvom starim u kafani. Na piu. Dva mjeseca se nismo vidjeli. Nas petorica. Godine su tu. Blizu pedesetim. Ponekad mi se uini da gubimo teme. Svako se o sebi zabavio. Ako ne priamo o recesiji, djeci i enama, teme se polako tope. Pogledamo se, i na trenutak, siguran sam, ba svi pomislimo:Da li je moglo biti drugaije? Bezazlenije, otvorenije, iskrenije. Nije ni bilo mogue, mada, uspjeli smo! Jer smo ostali zaista otvoreno, mjeovito (ne elim koristiti tu psovku od rijei -multikulturno) drutvo starih prijatelja, koje ni rat nije uspio zavaditi. Moda smo zbog toga i tuni. Jer nismo zavaeni. Sretni su samo oni koji su zavaeni. Jer, ne razmiljaju o drugima i drugaijima. Mrze ih. I nestaju u sivilu svoje ortodoksne gluposti. A mi pametujemo bivajui svakim danom svjesnijim da smo vrsta koja izumire. Vrsta koja ne mrzi. I zbog toga i umire. I ostaje bez tema za priu. Jata!

sabahudin hadiali, Sarajevo, bosna i Hercegovina

trenutak opili sa cijelim Svijetom. Na sveope zadovoljstvo. I uitak. AKOBOGDA... NIKADA I bijae rije. Ta kratka, ali itekako jaka - rije. Da! I rekoe kako je nije lako izrei, pogotovo danas i ovdje. Sada. Zbog ega? Jer, nismo jo uvijek dovoljno jaki u izriaju sopstvenome. Nismo nimalo jaki... No, ipak, pokuah kazati, suptilnou osupnut, tu dehenemsku/ paklenu rije: AKOBOGDA!!! Da!... ni na jednu drugu rije nisam ni pomislio, osim na nju: AKOBOGDA!!! Akobogda, rodie se dijete! Akobogda, udae se ker! Akobogda, oenie se sin! Akobogda, zaposlie se djeca! Akobogda, ostariemo zajedno! Akobogda, akobogda... akobogda. I kada pomislim da sve ide u smjeru kazaljke na satu, i to ba onako kako treba - desi se - RAT. I iza toga, krenuh nanovo: Akobogda, preivjeemo! Akobogda, pobijediemo! Akobogda, stae rat! Akobogda, izgradiemo zemlju! Akobogda, ivjeemo u miru! I kada, najzad, nadom usmjeren, konano shvatih da gore ne moe biti, deset godina iza rata, ponovo bijah probuen usahlom rijeju uzrokovanom mutnom sadanjicom stvarnosti moje- DEHENNEMOM/PAKLOM PORAA. I ponovo rekoh: Akobogda, drave e biti! Akobogda, i ovo e proi! Akobogda, Evropi smo blii! Akobogda, ne ponovilo se! Akobogda, sree e biti! I ime zasluiste ove nebuloze - rijei koje kao eki odzvanjaju po nakovnju vlastite sudbine? ime zasluiste? Nita vam drugo neu rei, osim: Akobogda, shvatiete! Akobogda, razumjeete! Akobogda, kad odrastete! Akobogda, nikada i nigdje ovo vie nee biti... AKOBOGDA!! MOJA PRIA elio sam priu napisati. Jednostavnu, nepojmljivo jednostavnu priu. elio sam sa vama podijeliti iskrene elje paenika koji ivjeti eli. ivjeti, iznad svega ivjeti. No, u trenutku kada sam zavrio objed, doli su po mene. Odveli me. I ustrijelili. Jer, izvrili su nada mnom isto ono to sam ja inio drugima. Strijeljali me. Mecima koje sam i ja koristio. A elio sam ivjeti. I ispriati svoju priu. Priu nad priama.

NAJKRAA PRIA U naslovu ostade!

JONESQUOV DAAK Juli je mjesec. Kia jo pada. A juli je mjesec. Meteorolozi su u udu. A i nisu. Jer, juli je mjesec. Kia jo pada. Uskoro e i avgust. Vruine se spremaju. Jer, dolazi nam avgust. Iza njega i septembar. I, opet e kie padati. Jer je septembar, zar ne?

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brasil

32

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

... arS lOnGa, vITa BrevIS

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

33

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

... arS lOnGa, vITa BrevIS

34

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

438

... arS lOnGa, vITa BrevIS

http

://w

ww.

red m

ana

rt.c

om/

en/b

enc

and

y.ph p

?fid

=6&

id=

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

35

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

... arS lOnGa, vITa BrevIS

http://museodiogenestaborda.blogspot.com.ar/

36

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/ KARIKATURE

MARCOS RIBEIRO MENDES TUBA,

CACHOEIRINHA, BRASIL

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

37

CARTOONS/ KARIKATURE

MARCOS RIBEIRO MENDES TUBA,

CACHOEIRINHA, BRASIL

38

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MAXMINUS ART PHOTOSHOP

ENES ELOSMANOVI,

ZAGREB, HRVATSKA

Angela Merkel

Uobiajeno ramazansko druenje izdajica svoje domovine

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

39

MAXMINUS ART PHOTOSHOP

ENES ELOSMANOVI,

ZAGREB, HRVATSKA

Nego, Seve, kad e snimit novi film, prethodni nam se mnogo svidio

Kraj Drugog svjetskog rata bio je samo vojna pobjeda. Faizam je preivio i sada se vraa ak i tamo gdje je bio pobijeen.

40

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MAXMINUS ART PHOTOSHOP

ENES ELOSMANOVI,

ZAGREB, HRVATSKA

Demonstracije obespravljenih radnika i seljaka pred Parlamentom BiH

Jebi, jebi, jebi me, ti to radi najbolje

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

41

MAXMINUS ART PHOTOSHOP

ENES ELOSMANOVI,

ZAGREB, HRVATSKA

I Hitler je poeo kao soboslikar

Kozaci

42

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MAXMINUS ART PHOTOSHOP

ENES ELOSMANOVI,

ZAGREB, HRVATSKA

Nakon restauracije otkriveno novo lice Mona Lise

Hrvatski antifaisti - Za dom spremni!

MaxMInuS PrIe/eSeJI
sanja R. petrovi, novi Sad, Srbija
NEKA RAZMILJANJA... Protokoli Svetoandrejske skuptine je jedinstven primerak knjige u kojem se navodi, kako su zabeleili istoriari, da je glavni zadatak tadanjeg parlamenta bio da bude veran i taan izraaj narodnog stanja i oseanja, kao i da ima pravo da pred vlast iznosi tegobe koje bi narod imao i predlae sredstva da se one otklone. Neto razmiljam, da ovu klimavu klupicu zamenim za skuptinsku... pomenuti Protokoli su mi veoma bliski... samo se bojim da u kao i oni zavriti na novobeogradskoj buvljoj pijaci... ne uklapamo se u nov trend srpskog poslovanja. MODERAN NAIN POSLOVANJA Sastanci i razgovori su retorike dijaloke forme koje mogu imati mnogo razliitih ciljeva ali i mnogo nedostataka... E, ti nedostaci su se razbokorili... vrlo... Danas se svakodnevno odravaju brojni sastanci od kojih su mnogi nepotrebni, takorei predstavljaju gubljenje vremena ili nisu uspeni jer ne ispunjavaju zadate ciljeve. Nezgoda je u tome to se uesnici takvih sastanaka oseaju kao beskorisni statisti... a moda to tako treba... u modernom nainu poslovanja... Znamo da sastanak treba zapoeti uspostavljanjem kontakta sa sagovornicima, stvaranjem ugodne atmosfere, privlaenjem panje i pobuivanjem interesovanja. Potom informisati sagovornika o injeninom stanju, eljama, zahtevima, problemima. Omoguiti im da postavljaju pitanja, a potom ih i sasluati. Joj, to je upravo problem... re demokratija se izbrisala, prepoznaje se samo re autokratija... i pravilo ne gubi iz vida glavne razloge sastanka primenjuje se uvek, nije da nije, samo razlozi lako prelaze iz glavnih u sporedne i iz sporednih u glavne. Npr: boje koriene u prezentaciji postaju vanije od sadraja iste... ali hajde da ne cepidlaimo. Na zavretku sastanka osnovne misli treba saeti, ponoviti, a zakljuak to upeatljivije formulisati... nije svejedno kako emo formulisati svoje misli, treba izbegavati antiposlovne izraze i zameniti ih poslovnim... e, sad, javne kritike su im uvek upeatljive, to stoji... pohvala, naravno, nema. Najzanimljiviji su razgovori koji se vode u hodniku... Ako Vi idete do toaleta i pretpostavljeni ugledavi Vas, onako usput da zadatak, shvatite to kao njegovu elju da Vam pobolja probavu. Ako je pretpostavljeni krenuo do toaleta i Vi mu se naete u vidokrugu te Vam on, onako usput, da zadatak,

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

43

... Nihil illigitamus carboruNdum

iji... obiaj koji gajimo ve nekoliko godina... Ispijamo kafu i pretresamo razne teme sve sa osmehom na licu... u tom ulazi mladi menader, a njegov pretpostavljeni... e sada, nije prvi put da nas zatie kako zajedno pijemo kafu i svaki put zbunjeno izleti iz kancelarije i ode u susednu kod koleginice... Ovog puta nije pobegao ve je krenuo da me bombarduje pitanjima: Da Vas pitam neto... Izvolite, pitajte! ta ste Vi njemu? Molim? Pitam Vas ta ste Vi njemu? Devojka? Neee. odgovorih mu uz smeak ime sam ga izgleda jo vie iziritirala... On nastavi: ena? Neee. i dalje smekajui se... Koleginica? Vie neee. postalo mi je ba zabavno... Pa ta ste mu onda?! Drugarica odgovorih staloeno. To je nemogue. Tako neto ne postoji. nervozno je poeo da vrti stolicu, da gleda u telefon povremeno usmeravajui pogled as ka meni as ka mom drugu. Nasmejala sam se glasno, a moj drug mu se obrati: Nemoj s njom da se uputa u diskusiju... nije ti to pametno. Znam, ako sam nevaspitan nisam glup. odgovori i utee. E sad, znamo da komunikacija omoguava ljudima da izraze itavu paletu fizikih, emocionalnih i psiholokih potreba, i da o ljudima donosimo sud na osnovu onoga to vidimo i osetimo. injenica je da uticaj na druge ostvarujemo, ne samo onim to govorimo, ve onim to ne govorimo. Shodno tome, zakljuih: Dotini gospodin je smatrao da se moj drug mnogo bolje provodi u mom drutvu nego to se on provodi u drutvu koleginice iz susedne kancelarije. Drugo, ovek ima ei psiholoki problem... ta nervoza, i tikovi koje ima (nisam ih istakla, dovoljno je da vam kaem da ga zovemo migavac) ukazuju na to... samo jo da shvati da ima problem, pa da eli da ga ukloni, ve bi bio na pola puta do uspenog reavanja istog... Ako ste primetili da posedujete karakteristike gore pomenute, konkuriite za menadera u naoj firmi, sigurno e vas primiti. se preporuuje mukarcima. Nego, mene mui to to lezbejke niko ne spominje... ista diskriminacija! KOME VIE VERUJE Poslovni razgovor definisan je kao svaka usmena razmena informacija sa drugim licem koja je unapred organizovana i koja za cilj ima nekakvu akciju vezanu za poslovanje bar jedne strane. Ono to ume da ulja je upravo ta akcija vezana za poslovanje bar jedne strane... uglavnom u korist nadreenog, a na utrb podreenog. Tako imamo i situaciju gde nadreeni ubeuje podreenog da je za njegovo dobro to to ga skida sa rukovodeeg mesta i smanjuje mu koeficijent (itaj: platu). Ubeivanje jeste nauka i novokomponovani menaderi se trude da njom ovladaju te razgovor zavravaju pitanjem: Kome vie veruje, svojoj logici ili meni? OPIJANJE O JEDNOM TROKU Jednog jutra je na portalu kompanije osvanula vest: Nova Sekcija - Roendani zaposlenih Nova Sekcija - Roendani, omoguava da svaki zaposleni bira da li eli da datum njegovog roenja bude javan. Na ovaj nain, tvrde oni, moemo biti sigurni da svom kolegi neemo zaboraviti roendan. Eh, meni se ini da nam je na ovaj nain osigurano da neemo dobiti otkaz na dan roenja, ve bar dan ranije. Opijanje o jednom troku... praktino, zar ne? KAKO SMANJITI... Poslodavac, radi smanjenja trokova, kvartalno otputa 20% zaposlenih. To dovodi do velike tenzije meu radnicima koja utie na kvalitet i kvantitet njihovog rada. Kako bi smanjio tenziju poslodavac je odluio sledee: nee vie otputati kvartalno po 20%, ve u prvom kvartalu odmah 50%, kako bi oni koji ostaju bili mirni do kraja godine... ali samo do njenog kraja, jer tada otputaju jo predvienih 30%. Vrlo lako... Napomena: Pretpostavljam da je na zatienom delu portala firme objavljena igra za menadere: Ko vie smanji trokove u to kraem vremenskom periodu dobija ekstra premiju.

to znai da nije izdrao da stigne do toaleta. Kako god, vano je da svi imamo dobro varenje. KAKO UVEK IMATI OSMEH NA LICU Da, zaista... Kako imati osmeh na licu kada se nalazi u ovakvom okruenju? Pa ba zato i treba da ga imate. Pojasniu. Posmatrajte dravu kao jedan raskoan zoloki vrt. Logino je da je naa firma atraktivan cirkus... sa reklamom Samo u vaem gradu!. Sav repertoar koji ona prua ukljuuje razne ivotinjke... i to ne bilo kakve... sve sami jedinstveni primerci... to naeg to stranog porekla... sada, ponaanja su im svakojaka ali ta drugo moete oekivati od ivotinja ... ne oekujete valjda da se ponaaju kao ljudi, za milog Boga?! Vidim li ja to osmeh na vaim licima? KAKO GOD U poslednjih godinu dana u naoj firmi, onako bogat, isto srpski jezik, sveo se na svega dve recenice: Ko ga jebe! i Jebe mi se za sve! Posle malog istraivanja dola sam do sledeeg zakljuka: Da bi ljudi bolje podneli stres okrenuli su se ili alkoholu (najee rakiji domae proizvodnje), te odatle izraz ko ga jebe ili bomboniima, te otud jebe mi se za sve. Ako to reava problem, moram da razmislim kojoj grupi da se prikljuim. Vagam... NADOBUDNOST Nadobudnost... nisam sigurna da bih uspeno dala definiciju za nju... no, rekla bih da je posledica kipue koliine samoljubivosti, preterane upotrebe iskrivljenog ogledala i neupotrebe sivih elija... to vam nekako doe kao: nadobudan ovek = noj Obrazloenje: Kau da je noj jedina ptica kod koje su oi vee od mozga... Logino, zar ne? PUT DO USPEHA Zamislite situaciju: Radni dan, radno mesto, bivi kolega a sadanji drug i ja ispijamo podnevnu kafu u njegovoj kancelar-

DISKRIMINACIJA NA SVAKOM OKU Prilikom pregleda izvetaja Statistika zaposlenih, direktorica jedne direkcije je izjavila: Ba sam iznenaena. Mislila sam da ovde ima vie Maara i gejeva! Nisam ba razumela poentu izjave... moda je to arobna formula za uspeh jedne kompanije. Pa sada ili si roen kao Maar ili nisi... tu nema mogunost izbora, ali gej biti... toplo

44

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MAXMINUS AUTORI S OTISKOM / MAXMINUS AUTHORS OF PRINT..FIAt IUstItIA Et pEREAt mUNDUs.

Ivo Mijo Andri, Zagreb, Hrvatska
Da bismo se izvukli s Balkana Dok radnici lopataju, ne trebamo mijenjati zemljopis. politiari, uglavnom - lupetaju. Na proitanoj stranici Dovoljno je promijeniti - povijest. & Jutarnjih novina A, u tome smo uvijek bili uspjeni! Siromanima se ivot odui, Vidim svoje ime; Ivo Mijo Andri. & zato to se stalno - natee. U nastavku tekst: Hrvatska je desnom nogom u Europi, & Iznenada preminuo a lijevom - na Balkanu. Radnicima su radni dani sve dui, Bolujui teki Spisateljski ivot. & a ivot im je sve krai. Ustani bane! & Iznad teksta stara Crno-bijela slika Hrvati su ve odavno budni! Razlika izmeu mlinara i politiara je u tome, U potpisu rijei: & to mlinar melje u mlinu, a politiar za - govornicom. Drutvo knjievnika. NATO, uvaj Hrvatsku. & Sama se, izgleda, nee moi sauvati! Radnicima je ipak najtee. LIRSKA RIZNICA & Bez obzira to su ih poslodavci i drava - olakali. Selim se Od kada smo postali graansko drutvo, & Na drugi svijet idem u miru Bez osjeaja konanosti sve manje govorimo o seljakoj buni. Po Zakonu o radu, radnici imaju pravo Onih to umiru. & na rad i - otpremninu. Selim se Malograanska drutva su ona drutva & Polako slaem drvorede Od knjiga koje sam ljubavlju pisao koja imaju vrlo malo lojalnih graana. Dok jedni primaju plau, Odlaem rijei na odar vremena & drugi ne primaju ni vijesti o - plai. U kojem poiva lirska misao. Prema nezvaninim istraivanjima, & Selim se Hrvati su u seksu drugi na svijetu. Radnici nemaju plae samo tamo, U prah bez gorine U maglu to se bori s vedrinom U natalitetu su meu posljednjima. gdje poslodavci nemaju - pameti. Kao podstanar odlazim tiho Pogodite zato? & Pomiren s bliskou i daljinom. & Svaki poetak je teak - naroito za teake. Selim se Tu BiH tu ne BiH ! Kao ptica bez gnijezda & Koja se ne miri s oblacima & Onaj tko ivi za svoj raun, Umjesto poruke nosim tiinu Slijepo odanu odsjaju zvijezda. Age i begovi su uzimali treinu. uvijek ivi - na tui raun. Balkanske drave danas uzimaju... & Selim se U mjesto bez poezije tek - dvije treine. to je drava manja, Gdje nema proljea niti mirisa & to je radnika novarka - tanja. Djeci u naslijee ostavljam riznicu Tek ne objavljenih rukopisa. ivimo kao u turska vremena. & Opet nam naplauju i putarine i mostarine. Imamo sve vie zidara, PJESMA OPROTAJNA & ali su oni sve manje - slobodni. Nepismeni i polupismeni narodi Neizljeivo je ono to me boli Surova me stvarnost drobi u kristale uvijek su vie cijenili djelo a manje - rije. Prodaju nam visoku politiku, Nisam obraenik koji Boga moli Imam male elje, sne i ideale. & a mi smo, kao majmuni - na niskim Vjera je opijum za narod, granama. Odbijam samou kao stanje duha Premda mi tiina otvara vidike ree propali marksist na krtenju vina! & Od svega mi treba kap vode bez kruha & Moderni hercegovaki politiar Obiteljska ljubav i majine slike. avo se privia samo onima, desnom nogom je u HDZ-u, No ljubavi nema - zato me tjeskoba koji ive u paklu. a lijevom u SDP-u. Razara i topi u bezlinu masu U mislima slika oevoga groba & & I bijeloga konja u samrtnom kasu. Nai jugonostalgiari su kao laste, Samo kolu ivota, Ispisujem pjesme kao zadnje nade sve vie lete na jug. nitko jo nije uspjeno ponovio. Iako ih nitko ozbiljno ne ita & & Snatrim kako one vjenu kuu grade Oko koje zvjerka moje smrti skita. Drali su nas na ledu, Pasivnih krajeva nema jedino tamo, Ne mui me bolest - mui me daljina sve dok se nismo poskliznuli i pali na dno. gdje se vodi aktivna politika. Jer iza nje nema nieg osim tuge & & Venem kao struak slomljenoga krina Koji broji dane dosadne i duge. Govorio je uopeno, Gdje raste broj inovnika, sve dok ga nisu izopili. uinci moraju padati. I na kraju svega elim rei ovo Zbogom osjeaji - zbogom emocije & Kratko sam ivio a dugo bolovo Imamo sve manje vremena, & Od varljive nade i od poezije. a vrijeme je, naalost novac! Glupo je vjerovati onima koji vjerovanje & dre glupim.
ITULJA DHK

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

45

MAXMINUS AUTORI S OTISKOM / MAXMINUS AUTHORS OF PRINT..FIAt IUstItIA Et pEREAt mUNDUs.

Ivo Mijo Andri, Zagreb, Hrvatska
JUGONOSTALGIAR Ako traite jugonostalgiara, boljega od Jugoslava Bosnia rodom iz sela Makovca onkraj Semberije, posve je sigurno, neete pronai. Taj vam je gospodin eklatantni primjerak ovjeka staroga kova, kakav se pronae jedan na stotinu. Jugoslav Bosni visok je metarsedamdesetpet, kestenjaste je kose i travkastih oiju. Namrten koliko treba da ga ozbiljno shvate namjerni ili sluajni sugovornici i ljutit na sve osim na punicu i mater. Oca i punca pokopao je u ljepa vremena, a iru rodbinu redovno obilazi kad su sprovodi i svadbe. Dotini gospodin Jugoslav ljepe se osjea kada ga zovu drugom i nimalo mu nije stalo do toga da ga dre za svoga. Teoriju o tome kako su svoji najblii odbacio je kad ga je enin bratanac Martin Ferea rodom s varadinskog podruja navukao kao jamca za kredit od stotinu tisua kuna. Taj kredit i danas vraa s kupa sa izostalim kamatama, nakon to je prevarant Martin zbrisao s ljubavnicom na zapad, ostavivi u selu enu sa etvero nejake djece. Sve to je Bosni kazao slubenici koja mu je objasnila kako mora preuzeti ulogu neastivog dunika, stalo je u dvije proste reenice. U prvu: ko vam jebe mater. I drugu: jebem i tebe i njega. Teko je iz ovako oskudne komunikacije ogorenog jamca i iznenaeno utljive slubenice zakljuiti, odnosi li se prva prosta reenica samo na nju i reenog Fereu ili je, pak, u tu mnoinu uraunata banka i jedina nam i mila drava. A moda i cijela kugla zemaljska, jer jezik i psovka ne poznaju granice. Tek, juga je kazao svoje, i tu se nije imalo ta dodati niti oduzeti. Druga je reenica bila jasna kao dan i za njezino razumijevanje nisu bile potrebne nikakve dodatne analize niti jezike akrobacije. Dovoljno je bilo primiti je k znanju i izbjei dalje komplikacije, glede jameve huje. Istini za volju, ne treba izostaviti ni notornu injenicu da je oteeni i ozlojeeni Jugoslav pokuao izbjei vraanje spomenutog kredita. Na neko vrijeme povukao se materi u Bosnu, napustivi prije toga stalni posao u umskom poduzeu. No, kad mu je ena dojavila kako je stigla bankarska opomena na kojoj su bile zaraunate i zatezne kamate, vratio se u lijepu nau i na jedvite jade uspostavio na silu prekinuti radni odnos. Primili su ga jer je vladala kriza sjekaa, poto se nitko od lokalnih lezikruhovia nije elio prihvatiti stare ruske motorke pa po kii, snijegu i vjetru lutati po bilogorskim i podravskim umama i proplancima. Od kad je primio tui dug na svoja pohabana plea i slabanu plau, Bosni je podebljao svoju jugonostalginu crtu, naglaavajui u svakoj prilici kako je ona drava bila bolja od svakog isprdka koji je iz nje nastao. Rije isprdak iz njegovih je usta ispala i s njom pisac ine. Kao da drugu nikada nismo imali niti emo je ikada vie imati. Kad bi Jugoslav kazao kako smo i prije u toj, za mnoge neupuene, omrenoj dravi imali slobodu, sigurnost i bolje plae, uvijek bi se pronaao netko od mlaih tko bi mu zaepio usta, nazivajui ga nostalgiarem za propalim sistemom. Uzaludni bi bili njegovi pokuaji dokazivanja kako je radniko samoupravljanje bilo bolje od ovoga to danas imamo. I kako je u socijalizmu kolovanje i zdravstvo bilo besplatno. Kao i mnogo ega drugoga to danas plaamo dravi i poslodavcima. Mladi domoljupci bi se na te opaske smijali, sprdajui se sa onim o emu nisu imali pojma. Sve, samo s jednim ciljem: da omalovae jugonostalgiara, samoupravljaa i socijalistu i pokau kako je ovo to danas imamo bolje od onoga to su nai i njihovi roditelji stvorili u bivem socijalistikom drutvu. Pritom im nije bilo vano to su zakljuili ugovor o radu na odreeno vrijeme, to su plae male i neredovite, to ih se nizato ne pita u firmi, to su u kreditima do gue i to mnogi od njih ne smiju u brak niti u stvaranje vlastite obitelji zbog, vie nego, izvjesne materijalne nesigurnosti. Tko e jo mariti za te egzistencijalne sitnice i sranja, kada je od toga bitnije dotui jednog rabljenog jugonostalgiara koji u demokratinoj nam zemlji iri smrad raspale drave i vonj samoupravnog socijalizma. Jebem i tebe i tvoje radniko samoupravljanje- rekao je jednom Bosniu zapjenjeni mladi sjeka, maui upaljenom motorkom, kao da e ga sasjei u komade, kako je netom sasjeena biva mu drava. Ako mi jo jednom pohvali taj upiani sustav u kojem su radnici imali vlast, nabit u na onu stvar i tebe i tvoga Kardelja. Ja ovdje rintam kao nilski konj, a nemam dovoljno za kruh i auto koga sam kupio na kredit. Jo mi i ti pristaje na muku, hvalei taj tvoj usrani socijalizam. Uzmi si brate lijepo povratnu kartu, pa idi tamo u tu svoju dravu i gradi sustav kakav ti odgovara. Nas ostavi na miru da sijeemo stabla za crkavicu i da ivimo svojim bijednim ivotom. Imamo slobodu i demokraciju i to nam vie treba. Kad ne budemo imali kruha jest emo tu nau jebenu slobodu. I od nje se ovjek moe zasititi, kaj ne? Nostalginu Jugoslav na ove je drne i ponosite rijei mladog sjekaa zautio kao zaliven. Ostao je bez teksta. Bez jezika. Na kraju i bez usta. Kao da ih je preuo. Ili mu je ovaj put bilo svega dosta. Oito se nije snaao u arenoj tiradi krnjih misli sugovornikovih, pa je odgovor odloio za neko drugo, moebit, povoljnije vrijeme. A moda se pravi odgovor nalazio i u izgovorenim rijeima mlaahnog sjekaa, biveg bojovnika sa prve crte obrane susjednog grada. Pogreno bi bilo vjerovati kako je ovaj jednosmjerni dijalog estokog domoljuba i u pojam ubijenog jugonostalgiara Bosnia bio posljednja kap u krnjoj ai vremena. Takvih je verbalnih drekova bilo i kasnije i uvijek su zavravali na slian nain i po istom kalupu. Kad bi Jugoslav imao motorku u rukama, prednost bi uvijek bila na njegovoj strani. A kad bi mlade drutvene snage miris ovih biljeki nema nikakve veze. Sve i kad bi htio! Lako je zakljuiti kako je drug Jugoslav brzo stekao potajne simpatije od jednih, mahom starijih radnika, a ljute protivnike od drugih, uglavnom mlaih zaposlenika koji su s pukom na ramenu i bombom za pojasom branili domovinu od razgoropaenih agresora etnika i nita bolje jugoarmade. Dok su se prvi slatko smijali njegovim komentarima i opaskama kako je novu demokratsku vlast bog dao samo za krast i kako e i ova drava skapati prije od one, drugi su bijesno krgutali zubima, nazivajui ga prodanom duom, srpskim balegarom ili bijednim titoistom. Izgovarali su te rijei obino dok su bili u grupi ili kad bi Bosni na kraju radnog vremena razduio motorku i mrtav umoran krenuo kui eni i djeci. Dok mu je motorka bila u rukama, svi su se sklanjali, pazei da mu se ne vrati huja i ne proradi u. Znali su da bi tada mogao izbiti belaj jer ljudskom i pasjem bijesu ne treba puno do krvi. Zbog svojih radnih vrlina Bosni je nailazio na puno razumijevanje kod nadreenih efova, pa i samog direktora firme. Znali su oni za njegovu nevolju i za ivotne jade i pomagali su mu kad god bi zatrebalo i koliko su mogli. Nekad poviicom plae, a nekad lijepom rijeju. Hvalili su ga otvoreno pred drugim radnicima, to neki nisu primali sa odobravanjem. Nisu se otvoreno bunili, ali se jasno moglo vidjeti kako ne podnose bolje od sebe i one koji ginu na poslu. A upravo takav bio je drug sjeka, Jugoslav Bosni. Kad god bi trebalo usjei drvo na nepristupanom mjestu, poslovoa bi se prvo obratio njemu. Mlai sjekai bi se skrivali iza stabala, uvajui guzicu od opasnosti i veih napora. Nije im se dalo stradati na radnom mjestu kad su ve sve od sebe dali na bojnom polju, rtvujui se za slobodu svoga naroda i za ljepu budunost svoje i tue djece. Ginui i stradajui na bojnom polju koje se, u vojnoj terminologiji, naziva poloajem. I ba tu njihovu neprocjenjivu rtvu Jugoslav je primao kao neto to se moglo i moralo izbjei. Rat se mogao sprijeiti ponavljao je po stoti put da je bilo pameti ko to je nije bilo. Da ratohukai i plemenske voe nisu imali putra na tjemenu a slamu u glavi. Samo budale guraju mir u stranu da bi prekono ratom, na tetu malih ljudi, ostvarili svoje velike ideale i mrane snov. Nije Bosni do u detalje objanjavao svoju priu o tome kako se rat mogao izbjei, ali se dalo naslutiti kako se priklanja opepoznatoj demagokoj teoriji koja nas, sa zadrkom ui, kako je jedan ljudski ivot vaniji od bilo kakve drave. Za tu samoljepljivu floskulu hvatali su se, a i danas se hvataju, razni politiki homodupleksi kad pokuavaju naglasiti vanost ljudskog ivota i njemu darovane slobode. Ne isputajui iz vida ni svoje politdomoljbne zasluge za tu i takvu slobodu koja je plaena ivotima osamtisuasedamstoipedeset osoba ija je rtva ugraena u temelje drage nam i mile, a za neke i jedine domovsagorjele nafte ili alkohola osjetili na vlastitoj strani, jugonostalgiar se povlaio bez rijei, uvaavajui rezultate njihove viegodinje borbe za osloboenje od mrske im bive armije i njezinih razularenih etnikih pomagaa. Parola svi Srbi u jednoj dravi tada bi padala u vodu, topei se u njoj kao mjehurii rasprene sapunice. Koja je strana i u kolikoj mjeri bila u prvu, nije na piscu da sudi i presuuje. Za to postoji povijest, ali i njezini mudri kazivai i glasnogovornici. Oni e na kraju, kada se slegne praina prolosti i dim neke nove sadanjosti, otkriti tajne koje mi dananji patnici samo nasluujemo. A te tajne u podjednakoj su mjeri sklone Bosniu koliko i njegovim vjernim sjekakim oponentima. Opet, sve u ovisnosti od toga, u ijim je rukama i ijim jezikom govori upaljena motorka. VEGETARIJANAC Bilje ima udnu mo Kad ga jede ili pije Mirno spava cijelu no Snovima se toplim grije. U bilju su vitamini Minerali i hidrati Sve sastojci blagi - fini Koje treba uzimati. Bilje jede dok je svjee A pije ga kad je aj Bolesti od njega bjee Jer bilje je pravi zmaj. Za ljude to bilje jedu Kau da su biljojedi Vidi im se na izgledu Kao snijeg su uvijek blijedi. Tko se samo biljem hrani Zovu ga vegetarijanac Za obinog mesojeda On izgleda kao stranac. Biljojedne biljopije Zdravi su i dugo ive Trava nekad njih opije Pa se ko pijanci krive. Ali to se desi samo Kad popiju travaricu Ona nema veze s ajem Ona stvara pijanicu.

LJUBAC - MILODUH Nije ljubav - jest Ljubaac Nije dragi - jeste draga To je trava prijatelji Od koje se vraa snaga. Sigurno ste mnogo puta Ostajali u krevetu Zbog bolesti koja prijeti Odraslima i djetetu. Zato vam je mama esto Od Ljubaca aj spremala I kraj vaeg krevetia Sve do zore drijemala.

46

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MaxMInuS PrIe/eSeJI... Nihil illigitamus carboruNdum

eldin eminovi, Bosna i Hercegovina & Holandija

PTIJA GRIPA Zadnjih godina sam se nasluao svaega, od nemila do nedraga, i to nije kraj svijeta, ovjek se navikne da strepi, ali ono sa ptijom gripom je otilo zaista predaleko. Ve su je usporeivali sa panjolskom gripom, koja je nemali broj ljudi zbrisala sa lica zemlje. Sreom, meni dugo treba da steknem sud o neemu, jednostavno, ne tie me se, i nisam do kraja raskrstio ni sa prostim stvarima, ali kad sud steknem, ne dam ga nizato na svijetu. Ako treba mrtva glava da padne, ima da padne! Zato sam odluio da ne sluam vijesti o ptijoj gripi, i tako saekam da proe nevolja. I nisam na kraj srca! Naime, itava stvar mi se otrgla iz ruku. Prvo sam mislio da su umijeali svoje prste teroristi, i izmislili smrtonosan virus, ali je to brzo palo u vodu, iz jednostavnog razloga, oni bi se do sada ve oglasili, nekoj krtenoj dui odrubili glavu pred kamerama i proitali svoje zahtjeve. Onda sam pomislio da je neko uzeo na zub mesnu industriju, pa se sada prepucavaju, odmjeravaju snage, i da se ta zavjera protee do samog Pentagona. Moda je ak neka farmaceutska industrija toliko ojaala, pa ne zna ta e od sebe, i to je razumljivo, boletina nema kakvih nema, i sva ta praina oko ptije gripe nije nita drugo do unosna reklama. Ili smo ipak izduvnim gasovima poremetili prirodne zakone, pa stradaju jadne ivotinje, i ne bivaju pojedene. Kako bilo, ja ne vjerujem nikom! I ako, ne daj Boe, doe do Sudnjeg dana, i ako budem nekim sluajem imao ludu sreu da poetak Sudnjeg dana gledam na televiziji, istog trena u telefon iskljuiti. Ne bih volio da mi neki poduzetni agent osiguravajueg drutva, dok sam van sebe, proda polisu osiguranja protiv Sudnjeg dana. Takav sam! Laljivim oima gledam svijet. Vijesti ne sluam, jer ne vjerujem nikom. I ne dam da me prave budalom!

CARTOONS/ KARIKATURE

ARSEN GEVORGYAN, YEREVAN, ARMENIA

CARTOONS/ KARIKATURE

ARSEN GEVORGYAN, YEREVAN, ARMENIA

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

47

48

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

... arS lOnGa, vITa BrevIS

Comic Centre of Macedonia - Veles www.comicscenter.mk announces: OPEN COMPETITION for 10th Comic Showroom VELES 2012 Propositions: - The competition is open to all comic artists from all over the world. - Entries must be 1-6 pages long with minimum 5 panels per page in aspect/ratio of the entire comic. - Entries must be sent in A4 format (21x29,7cm). Please send only quality print copies (300 dpi). The submitted entries will not be returned! - No specific theme is set. - The storytelling in the comic can be done in any official language. - Each visual artist (penciler, inker, colorist or letterer) can take part with only one submission, while each scenarist can enter with more than one submission. - The same comic entry can be submitted by more than one artist. - Each participant must send: photography, short biography, personal address, telephone, e-mail and additional info of the year when the comic is made. Without this the submission will not be evidenced! - All submitted comics will be presented properly and will take part in the official comic showroom in Veles; and will be considered for other possibilities of promotion as stated in the Comic Centres policy. - With the act of submission the author/s is/are passing the rights of publishing in any form to the Comic Centre of Macedonia. - The entries will be reviewed by three member jury. - The jury will give the following awards: 1st award: Golden Comic, 200 EUdiploma and logo of the CCM; 2nd and 3rd award: Diploma; Best scenario award: Diploma; Award for the youngest author: Diploma; Award up to 18 years: Diploma. - The deadline for entries is September 25th, 2012. - The comics can be sent via postal service or e-mail. Postal address: Comic centre of Macedonia For the comic competition Vasil Gjorgov Street 78 1400 Veles, R Macedonia E-mail: comicmk@yahoo.com

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

49

50

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MAXMINUS REFLECTIONS / ODSJAJI - ODABRAO: PAVLE POPOVI

KRUEVAC, SRBIJA

mILJENKo UboRsKI,
beograd, Srbija
POUKE Pouke su kao kestenje na vatri. ELJA elja jai mogunost ! SPOKOJNIK Ko je potroio razloge za opstanak, ne boji se nikakvog gubitka. MERA Nikad nije stalo, koliko je dosta .... RULJA Rulja rastvara razum pojedinca. BLAGOST Blagost se stidi tuih poroka. BELINA Belina je tiina papira. OPASNOST Knjige postaju opsne u pogrenim rukama. NAITANOST Papirnata iskustva prate razoarenja. PREDUPREENJE Izbegli smo druge, ali ne moemo sebe. NEPRIMERENOST Ko naui plivanje na suvom udavie se u vodi. NESREA Nesrea prebojava prijatelje... MOLITVE Molitve se razlikuju kod onog ko klei i onog ko ui.... PONUDA Velika ponuda pameti e joj ubiti cenu ! PREOKRET Odjednom svi znaju ono to nije primeivao niko. MUMULA Mumula je zrela kad je trula ! TEDIA tedia je sirotan dobrovoljac SIROTINJA Ima dosta sirotinje sa novcem.... VANOST Vano je da narodu tokom njegove istorije ne bude dosadno. ISHOD Dokolica je dovela blagostanje do bede... LEPAK Za tvrdiluk je zalepljena briga. DEOBA Jedni izvlae pouke, a drugi korist ! SLAVA Slava kvari vrlinu ! POROCI Proroci pate od dosade... LAKOVERNOST Lakovernost polazi od potenja. GNEZDO Od vernosti i potenja opleteno je gnezdo udobnosti. RUPE Rupe u znanju se popunjavaju verom. VERNIK Verniku nije potreban dokaz ! KORIST Korist od vere ima onaj ko veruje u cenu oprotaja. DRSKOST Drskost je prerueni kukaviluk. RAZLIKA Prijatelji nas iaju, a neprijatelji delju ! OPREZAN Oprezan suzama zaliva veselje. SPREG Ko veruje svima, u njega ne veruje niko ! GREKE Njamanje grei onaj ko je u pravu. PEAT Sudija izrie presudu a gobar udara peat ! NESRAZMERA Tenje su se zaglavile u vratima spasa. RADOZNALOST Radoznalost se hrani odgovorima. USLOV Ko ne omrzne kolu, nee zavoleti mudrost ! UITELJ Uitelj najvie voli neznane uenike... PREZIME Podstrek je prezime i mamci i batini. IZGLEDI Sa vetrom voli da se igra palikua. PREOBRAAJ Ostvarena tenja je jednolina nauka. OSVETA Ko hoe da se osveti okruenju, neka proda kuu ! LEK Uzrok bolsesti sadri najbolji lek. IZBOR ovek bira prijatelje neprijatelji njega ! CENA Straili smo godine da bismo upotrebili trenutke. DANGUBA Seajui se nas, pokolenja gube vreme.

OBRAZOVANJE Nisam pohaao muziku kolu a toliko sam se puta usvirao ! STRUNOST Sebian je ko ini dobra dela radi sebe... POTENJE Potenje je postalo vetina... NADOKNADA Da bi neto otvrdnulo neto mora da omeka. PREOKRET Ne muzu vie graani dravu nego je dolo do preokreta. VANZEMALJCI Vanzemaljci su nebeski narod... NEPOVERENJE Nepoverenje nije odlika potenja. GNEZDO Loe misli savijaju gnezdo iz koje izlee loe delo. RASPODELA Ko nije plakao od radosti smejae se od tuge. PROMENA U carstvu snova dolo je do promene drutvenog ureenja. SAMOA Samoa je puna sebe. OTPISANI Teko onome kome niko nita ne brani. ZANAT Kad bi istina umela da lae bila bi najbolja u tom zanatu ! ISTINA Istina je zajedniki imenitelj stvarnosti. VRLINA Vrlina nosi koulju od stida.... ISPRAVKA U porodici mi nko nije pio, ali ja sam ispravio tu greku ! TREZVENJACI Trezvenjaci su ljudi koji se uvek sastanu da proslave kad neko od njih prestane da pije ! DANGUBA Danguba je vesnik dosade. GLUPOST Glupost je hraniteljka lukavstva. POUZDANOST Pouzdaniji je znoj od suza... ZABLUDA Zabluda leti na krilima sree.

RAZLIKA Sanjalica zavarava sebe, a varalica obmanjuje druge. SPAS Spasili ste se onoga koji vas izbegava.... VREME kada vreme postane skupo znai da ga je malo preostalo. ELJA elja je detinjstvo volje. POSTOJANJE Budi vie od svoga imanja. KUPAC Onaj ko sve kupuje, morae sve da plati. NEPRIJATELJ Neprijatelj voli nae uspavanke... LOPOV Lopov se brine za tuu imovinu. TROKA troka je sirotinjska zatita. SVOJINA Ostae tvoje ono to nikome ne treba.... MISAO Misao ne baca senku, ali stvara hladovinu. PRIMERENO Niko ne psuje sunce preko zime.. PODSMEVANJE Posmevanje je naliije saaljenja. VENOST Venost je udruenje trenutaka. SEANJE Seanje na pokojnika je kao odjek koji se gubi. RAZLIKA Novoroene ne zna ta dobija, ali smrtnik zna ta gubi. SLED U poetku ovek moe vie nego to zna, a kasnije vie ne zna nego to moe... SKRETANJE Svako skretanje je nova raskrsnica....

MAXMINUS ANEGDOTE - ODABRAO: PAVLE POPOVI

ANEgDotE o pozNAtIm
Anegdota Tvorcem ove knjievne vrste u Grkoj smatra se Herodot. Od njega naovamo anegdota je stalno njegovana, usavravala se,bogatila novim temama i motivima. Sitan zlatni prah koji iz sebe rasipaju veliki duhovi - Volter A ADISON DOZEF Pisac je svojevremeno pozajmio svom prijatelju, Templu Stanganu, veu sumu novca, a ovaj, poto je novac primio poeo je da se, kao neki slabi, slae sa svime to Adison kae. Prestao je da se, kao pre, raspravlja. Taj odnos se ponavljao iz nedelje u nedelju, na Adisonovo veliko nezadovoljstvo, dok jednog dana vie nije mogao da izdri, pa se izleteo: Do vraga, ovee, ili mi se suprotstavi ili mi vrati moje pare! AJNTAJN prolazno i veno Ajntajn je sa oduevljenjem doekao osnivanje jevrejske drave, ali je u isto vreme izrazio i bojazan za prava Arapa u Izraelu. Godine 1952.-e Ajntajnu je bilo ponueno da bude predsednik Izraela. On je ovu ponudu odbio sledeim reima Politika je kratkotrajna, jednaina je vena. isto pitanje Jednom prilikom se izmeu Alberta Ajntajna i studenta koji je kod njega polagao ispit, vodio ovakav dijalog. - Gospodine profesore, pitanje na koje treba da odgovorim je ono isto, koje ste mi postavili pre godinu dana, kada sam poloio ispit. - Tano kolega, pitanje je isto, ali se odgovor za godinu dana znatno promenio. etvrti svetski rat Ne znam kako bi se vodio Trei svetski rat, ali sam siguran da bi kamenje i motke bilo oruje etvrtog, primetio je jednom prilikom Ajntajn. Sve je relativno Uskoro po objavljivanju svoje opte teorije relativiteta 1915. godine Ajntajn je odrao predavanje na pariskoj Sorboni. Svoju besedu zavrio je sledeim reima: Ako se moja teorija relativiteta dokae kao tana, Nemaka e tvrditi da sam Nemac, a Francuska saoptiti da sam graanin sveta. Ako se utvrdi da je moja teorija pogrena, Francuska e rei da sam Nemac, a Nemaka e objaviti da sam Jevrejin. Ajntajn i aplin Posle premijere aplinovog filma Svetla pozornice, poznati glumac i slavni fiziar zajedno su napustili sveanu salu. Publika je burnim aplauzom i uzvicima oduevljenja pozdravila dvojicu velikana. Kada se agor stiao aplin se okrenu ka Ajntajnu: Publika je oduevljena kao to ste videli gospodine profesore. Meni kliu jer me svi razumeju, a vama jer vas niko ne razume. Iako nije bio talenat za muziku, Ajntajn je voleo da svira violinu sa poznatim orkestrima. Jednom prilikom, oito iznerviran Ajntajnovim pogrenim brojanjem taktova, dirigent je viknuo: - Ajntajne, naui da broji! Za vreme Drugog svetskog rata, protiv Ajntajna je bila podignuta velika nauna kampanja u Nemakoj, to je rezultiralo izlaskom knjige Sto naunika protiv Ajntajna. uvi to, Ajntajn je rekao: Zato to da nisam u pravu, i jedan bi bio dovoljan. x Kada su se jednom zgodom sreli Albert Einstein i Charlie Chaplin, poeli su razgovor o slavi. U tom razgovoru Einstein je rekao Chaplinu: - Vi ste popularni jer vas cijeli svijet razumje. A ja sam pak slavan zato to nitko ne razumije ono to govorim. Albert Ajntjn, nemki nunik, utor mnogih znjnih rdov iz teorijske fizike, mtemtike, filozofije, politike, li pre sveg uven po teoriji reltivitet koj je duboko obeleil svremenu nuku, obinim svkodnevnim dogjim nikd nije pridvo posebnu vnost. Oni su mu, kzuju njegovi svremenici, ko nevni, jednostvno ileli iz glve. Tko se dogodilo d je veliki nunik uo u voz n peronu stnice Skrmento u glvnom grdu Klifornije, udobno se zvlio u sedite i verovtno bi odmh, po obiju, zspo d se nije pojvio kondukter i ztrio vozne krte. Ajntjn se rukom mio z levi dep sko, li u njemu nije bilo krte. Mirno je prstim prepipo drugi, desni dep. Ni u njemu je nije no. Kd je nije no ni u depovim pntlon, unervozio se i preo n preturnje po prtljgu, seditu, podu. Smo polko, gospodine. Doi u j ksnije ! ljubzno je reko kondukter koji je prepozno slvnog nunik. To mi b ne zni mnogo mrgodno je odgovorio Ajntjn. Jer ko ne nem krtu, neu znti kud sm se zputio ! Albert Ajntjn su jednom prilikom pozvli n veeru. Domic, u hljini s dubokim izrezom i s skupocenim nkitom, bil je neobino lep i privln. Zto joj se

slvni fizir, iko poznt ko veom uzdrljiv ovek, neprestno divio. Rnije, kd ste me sreli u jednostvnoj vunenoj hljini, bili ste hldni ko kmen !, prebci mu u jednom trenutku domic. Ajntjn se n to smo osmehnu i ree: Vun je, rzume se, lo provodnik ! AJzENhAUER DvAJt Ameriki dravnik general Dvajt Ajzenhauer (1890-1969) jednom je u uem krugu ovako definisao rat:Rat je razdoblje kada se meusobno ubijaju ljudi koji se uopte ne poznaju, i to po zapovesti onih koji se meusobno veoma dobro poznaju, pa se ipak ne ubijaju. General Ajzenhauer priao je eni francuskog diplomate da Francuskinje potroe na lepotu toliko novca koliko iznosi francuski budet za naoruanje. - To je istina - ree Parianka - ali zato nae ene osvoje dva puta vie od nae vojske! ALEA ALFoNs U nekom drutvu u prisustvu knjievnika Allaisa govorilo se kako Shakespeare nije nikada postojao i da je njegova dela napisao neko drugi. Iznerviran tim tvrdnjama on im ree: - I ja drim da nikada nije postojao. Njegova dela napisao je neko drugi, samo to se i taj drugi, sasvim sluajno, zvao Shakespeare! x Alphonsu Allaisu neki nadobudni pisac stade govoriti kako se on osea kao Balzac. Ne mogav trpeti samohvalisavca, Allais mu ree:- A ja se oseam kao Napoleon! - Kako to? - Lepo! Moja ena se zove Giuseppina! ALEKsANDAR mAKEDoNsKI - Kad se Aleksandar Makedonski zaustavio u jednom mestu, slikao ga je uveni grki slikar Apel. Kralj, meutim, nije pohvalio umetnikov rad. Tada su doveli vladarevog konja koji je veselo zahrao pred slikom. O kralju - tada ree slikar - bojim se da je tvoj konj bolji poznavalac umetnosti od tebe. ALIgIERI DANtE Pria se da je Dante imao nevjerovatno dobro pamenje. Jednoga dana sreo je ovjeka koji ga upita: - Koje je najbolje jelo? - Jedno jaje odgovori pjesnik. Godinu dana kasnije isti prolaznik srete Dantea i upita ga: - Sa ime? - Sa solju spremno odgovori Dante. Anakars - starogrki filozof (610 p.n.e.) Anakars, jedan od sedam grkih mudraca, doznavi da se Solon mnogo mui, kako bi nainio zakonik koji bi

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

51

KRUEVAC, SRBIJA
sluio za bolje upravljanje Atinom, ree mu: - Zar ne zna da su zakoni kao paukova mrea: oni hvataju samo male muve, dok velike s lakoom tu mreu rastrgaju? ANRI mARE AmpER Francuski fiziar Anri Mare Amper je imao dvije make koje je strano volio, ali postojao je problem, one nisu mogle prolaziti kroz vrata kada su htjele. Jednoga dana Amper je naruio kod stolara jo dvije rupe na vratima. Zaboga za ta e Vam jo dvije rupe u vratima? Pa vea rupa za veu maku, a manja rupa za manju maku, rekao je Amper. KRALJ ANRI Kada je francuski kralj Anri R (1553-1610) posetio pariski zatvor, razgovarao je s zatvorenicima o uzrocima i okolnostima koje su ih ovamo dovele. Svi su vrsto tvrdili da su neduni, samo je jedan jedini priznao svoje prestupe i izjavio da mu se ini da mu je kazna pravedna. Tada kralj uzviknu: - Skinite mu lance i pustite ga na slobodu, kako ne bi zarazio ove nedune ovce koje su zatvorili s njim! ANtI mIRosLAv Na jednom knjievnom sastanku u Novom Sadu, za domaina odreen je Miroslav Anti. On je primio goste u svom ateljeu, na Petrovaradinskoj tvravi, gde je tada iveo sa drugom enom (prvoj je ostavio troje dece i stan). Mika i njegova mlada supruga poastili su piem i stavili evape i ranjie na rotilj. Da bi stvorio vedro raspoloenje, Dragan Luki je, iako potpuno trezan, poeo da oponaa pijanca. Kad je razbio jednu rakijsku au, Mika Anti ga je estoko izgrdio. Nastala je muna atmosfera i svi su se razili pre nego to su ranjii i evapi bili peeni. Shvatili su zato je Mika tako reagovao - njemu je, kao hroninom alkoholiaru, bilo zabranjeno da pije alkohol, pa je zavidljivo gledao kad drugi piju, a pogotovo kad lumpuju. Apolonije - rimski filozof (I st.) Car Domician dade zatvoriti filozofa Apolonija i naredi da ga okuju u lance jer je navodno vetac. Jedan carev pijun dode u tamnicu i upita Apolonija kako podnosi teke lance na nogama, a on mu odgovori: - O tome uopte ne vodim rauna, jer samo je moje telo u zatvoru; moj duh je na slobodi ARIstIp Jednom je prilikom Aristip molio sirakukog tiranina Dioniza da podari milost njegovom prijatelju, ali uzalud. Tek kada je filozof pao silniku pred noge Dioniz je usliio njegove molbe. Prijatelji su kasnije Aristipu prigovarali to se tako ponizio, a Aristip im je odgovorio: - to ja mogu ako Dioniz ima ui na nogama.

52

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

COMICS/ STRIP

DARSONO,

JAKARTA, INDONESIA

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

53

CARTOONS/ KARIKATURE

AZIZ YAVUZDOAN,

ISTANBUL, TURKEY

54

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MaxMInuS-neTO SaSvIM DruGaIJe... SaMIra BeGMan KaraBeG, ZurICH, vICarSKa

Poruke steaka Usijee si kam za ivota, al da zna, za tebe je, koji ovud projde da se ogleda. Jer kao i ja sad pod ovijem kamom i ti spi dugim, dubokim snom. I misli da bdi i hodi a samo sjenu svoju prati. ___ . ___ polja vremena komunicira sadraje evolucije. Vrijeme je posrednik Ovom zemljom samo jo vrbe zeln strukture evolucije ili Boije volje, i od alosti grane povijaju, ili dharme (Boijeg plana), koja se vjetrovi, oluje i vode nadole slijeva u manifestaciju (materiju) da korijenje upaju i raznose, bi upravljala evolucijom, ali uvijek sa ruke nae jo samo mogunou izraza slobodne volje, tj. mi se moemo posvetiti tom planu prazninu dodiruju. (ispuniti dharmu) ili se izrazom ega suprostaviti, ime prouzrokujemo Godina 2012 i poslije karmu (posljedice). I Bosanski proslov II Danas mnogi uviaju da o promjeni paradigme, o ivotnoj orijentaciji s kvalitetom Kultura kreativa ovisi daljnji opstanak kako ovjeanstva tako i planete. Kultura kreativa implicira jedan odnos prema sebi, okolini i prirodi baziran na svijesti o tome da je Boanstvo izvor svega, da sve proima i u svemu poiva te da su sva iva bia u biti fragmenti jedne cjeline. Na ovoj osnovi mikrokozmos, kozmos i makrokozmos se povezuju u jednu ivu cjelinu jer je Boanstvo osnova i gore i dolje, i izvana i iznutra, kako na nebu tako i na zemlji, uvijek ista. A ta osnova je ivot; od protoplazme do arhanela, od planete do galaksije. Odavno smo shvatili da se svi globalni problemi mogu prevazii ako prevaziemo postojee strukture i razvijemo novu svijest i novi nain razmiljanja. Promjena paradigme je svakako u toku, prije svega u znanosti fizike. itav univerzum i planetarni sistemi se promatraju kao ivi organizam, a ne kao mrtva materija. Moderna znanost sve vie prevazilazi granice koje je sama postavila i empirijskim uenjem zalazi u oblasti koje je empirijski gotovo nemogue objasniti. I to govori u prilog tezi da je jedan skok svijesti, jedan evolutivni skok mogu, koji bi ovjeanstvo podspjeio za jednu duhovnu revoluciju. Ova kolumna je pokrenuta s namjerom da prati i ukazuje na ove procese u svim segmentima prirodnog i socijalnog organizma. Da bi ovu tezu o mogunosti skorog evolutivnog skoka podkrijepili injenicom, neophodna je i jedna empirijska analiza evolucije. Promatrajui ono to je iza nas (dakle, jedan instrument empirijeske nauke), uoit emo jednu zakonitost koja omoguuje bolje razumijevanje onoga to jeste i to dolazi. Naime, u toku evolucije je na jednom odreenom nivou nastajala jedna brojna raznolikost. Ono to je nastalo, diferenciralo se. Najprije su na osnovama vodonika nastali brojni kemijski elementi i kad se na ovom nivou evolucije vie ni jedan novi kemijski element nije pojvio, dakle, kad je dolo do potpunog zasienja, nastao je, u toku jednog relativno kratkog evolutivnog perioda jedan evolutivni skok - dolo je do sinteze. Nastala su jednostanina iva bia. A kada je i na ovom nivou evolucije dolo do zasienja, nastalo je diferenciranje u viestanina bia (opet evolutivni skok), iz kojeg se razvio razmolikou bogati svijet biljaka i ivotinja. I ovdje je na jednom odreenom nivou razvoja dolo do zasienja, dakle, do stupnja na kojem je mogua sinteza. Nastala su bia sa organom za razmiljanje - prvi hominidi. Iz njih su se razvila bia sa sposobnou razmiljanja o sebi i evoluciji, koja su razvila samosvijest, to je evoluiralo u jedan novi, duhovni svijet, usljed ega je nanovo dolo do diferenciranja. Nastali su narodi, kulture, jezici, religije. I na kraju, kao kruna evolucije, individuacija, ime se nazire zasienje i na ovom evolutivnom nivou. Dakle, danas ivimo u

Pored Tzolkiena, jedna druga matrica vremena koja komunicira U posljednjih 10 godina na tritu sadraje evolucije takoer 2012 Za ivota oklijevah knjiga pojavio se velik broj izdanja sa godinu oznaava kao poluvrijeme i na raskrsnicama stajah tematikom o (r)evolucionalnim promje- evolucije. To je ciklus galaktikog i miljah o nebu i zvizdama nama koje nam prethode u toku i nakon zodijaka koji traje 25000 godina, tj. i traih odgovore u njima. 2012 godine. Velik broj ovih izdanja vrijeme u kojem Sunev sistem proe ostavljaju dojam temeljite analize o cijeli krug zodijaka. Svaki novi ciklus A u meni odgovori svi bili nadolazeim dogaajima koji kulminira- zapoinje u jednom drugom znaku i ju u scenario raznih starih proroanstava kvalitet energija tog znaka odreuje i prozor to gleda u beskraj al zalud projde me ivot cili vezanih za ovu godinu. Ipak, kod ovakve nain i polje za razvoj svijesti. Ovo jer ja uporno u pod gledah. literature su pozornost, kritinost i zdrav se odnosi kako sa stanovita cijelog razum neophodni. Jer mnogi autori ove kozmosa, tako i sa stanovita jednog ___ . ___ new age znanosti zaobilaze znanstvene sunevog sistema, jedne planete, injenice koje nadomjetaju sa fikcijama. jednog ovjeka. injenice su najee argumentirane Vse sam u koljci due svoje dirnuo pekulacijama i velik broj aspekata nije Utjecaji velikih duhovnih bia potkrijepljen ili potvren znanstvenim - kreatora koji se odvijaju kroz i jo dublje, i jo ire zaao, vse osmotrio, vse proao dostignuima. kozmike, solarne i planetarne al ni sebe ni Njega nisam dotenergije djeluju putem vibracije tih aknuo. Ipak, neovisno o tome, postoje impulsi energija prvenstveno na stvaranje, a i zraenja, (to se takoer u ovom anru zatim na usavravanje forme u kojoj Jer, kako mi reeno bi, tematizira), koji prodiru do nae planete je mogue stvaranje rezonance na te vrsto se drah rala i navodi ovjeanstvo ka novoj orijent- duhovne utjecaje, a time i buenje a dua mi eljela da se drim jar- aciji, novoj paradigmi. svijesti. Dakle, usmjerenje evolucije bola koja se odvija kroz dugorone cikluse i dotaknem nekog netaknutog ala. U nekim starim kulturama godina a koje karakteriu utjecaji i zraenja 2012 je oznaena kao godina global- energija odreenih kvaliteta je prven___ . ___ nog preobraaja, kao svretak jedne i stveno evolutivni razvoj forme, zatim poetak nove civilizacija. Civilizacija usavravanje forme u recipijenta Suza koju pusti Maja govore ak o posljednjem sveo- duhovnih vibracija, buenje svijesti ona koju voljeh buhvatnom preobraaju. Njihov kalen- koja vodi samospoznaji i na kraju, tea mi od kama dar Tzolkien 2012 godinu oznaava kao reakcije koje su identine energijama to kosti mi rvlje. kraj vremena. Poznato je da su Maja bili duhovnih vibracija, dakle, svjesna jedna veoma visoka civilizacija sa i za kokreacija, ili, odaziv na poziv Jer kosti su prah zemni moderne naunike nepojmljivim znan- dharme. Dakle, u toku evolucije se i zemlji e se vratiti. jem matematike, fizike i astronomije, priprema, izgrauje, podeava, harAl zbog suze one koju voljeh koji vrijeme nisu poimali linearno, monizira i usmjerava forma-tijelo, jo dugo u patiti. ve ciklino. Uzmemo li ovu injenicu koje treba da bude nosioc svijesti i u obzir nametnut e nam se pitanje; samospoznaje Boanstva. ______..._____ kraj kojeg vremena, to implicira, da se ne radi o kraju egzistencije, ve o Zato ovako dug evolutivni razvoj kraju jednog ciklusa evolucije. Da bi forme? Razlog je sljedei: Dua je I vidjeh, i uh, i rekoh, holistiki pristupili temi evolucije, u svojoj biti savrena, posjeduje sve to mi srce voljelo moramo se prvo pozabaviti pitanjem savrenu mo za spoznaju i znanje. elja poeljela smisla nae egsistencije. Zato uope Ali due koje su orijentirane na inkarrazum dozvolio. postoji materijalni svijet, ta je smisao nacije (ime rtvom, ili padom, sudnjegove manifestacije? Poznato nam je, jeluju u Boijem planu - da se ogleda I vidjeh da su istina i la da bi sebe spoznali, potreban je jedan i spozna kroz pojavni dio svijeta), istog komedijanta lica dva. suprotan pol u kojemu se ogledamo. do sada jo nemaju odgovarajuu I ne bi mi nit jasno Dakle, polarizacije dva suprotna pola formu u sva tri svijeta (kristaslizirai nit mi nije jasno ni sada. je preduvjet da bi spoznali ta smo (Da ni-vidni, astralni i mentalni) koja bi smo stalno u svjetlu, nebi znali ta je bila adekvatna da izrazi znanje i mo svjetlo, da smo stalno u dobrome, nebi koje dua na svom nivou i stupnju Dolina sumraka znali ta je dobro). Slijedei hermetiko svijesti posjeduje. Kada bi se ista uenje dolazimo do zakljuka da upravo energija due kroz za to nepripremJa ekam da se vrate Kraljevi u tome lei smisao materijalne egzis- ljenu formu izrazila, znai, kroz reaku nau dolinu, tencije. Bog, Tvorac, se izdahnio u cioni element due kojeg sainjava tamom ovijenu jedan proces od kozmikog praska do nervni sistem, sistem sa unutarnjom i korovom zaraslu. kompleksne materijalne manifestacije sekrecijom, mozak i subtilna tijela da bi se u polaritetu spoznao. Od anor- (eterino, astralno i mentalno), onda ganskog razvoja u gustinu zvjezdane bi se nia, prirodna forma kroz Suze plave su kapale u crvenu krv se stapale mase kao predsvjesno bie, to ini energiju due smrskala, sagorila i a purpurne rijeke ridale jednu etvrtinu evolucije, zatim dalje, bila unitena. U ovome lei smisao i naom dolinom. do stanine svijesti, organske svijesti, svrha vremena. Najprije se priprema nesvjesne svijesti, i svijesti civilizacije, (anorganski razvoj ili predsvjesno Mostovi raspukli, stupanj u kojem mi danas, kao indi- stanje), izgrauje (stanina i organska skeleti ogoljeli vidualizirane estice Snage Boijeg svijest), zatim podeava, usavrava, jure u provaliju, daha, odnosno izdaha, bivstvujemo. harmonizira i usmjerava forma ljudtle nebu odvajaju. A taj stupanj ini poluvrijeme evolu- skog tijela. Dua se najprije preda cije. Dakle, godina 2012 je poluvrijeme utjecaju forme i nioj svijesti (da Ja ekam, ekam... evolucije Boanskog u manifestaciji, se zarobiti u ljudsko tijelo) da bi je da se vrate Kraljevi, ili, kraj perioda u kojem se Boanstvo ouvala i izgradila. Koristei impulse Da uzdignu rije sputa u materiju. Drugim rijeima, izvana - zraenja viih energija koje kao jedini ma, od 2013 je puni potencijal Boanstveno- djeluju na propusnost i usavravanje srce u korice vrate, stvaralakog u potpunosti dostupan. Sam forme, ona ju sukcesivno uzdie na i opet nam itom oi zazlate. Tzolkien je matrica vremena koja preko svoj nivo.

Nastavak na str.55.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

55

MaxMInuS-neTO SaSvIM DruGaIJe... SaMIra BeGMan KaraBeG, ZurICH, vICarSKa

Nastavak sa str.54.
vremenu novog evolutivnog skoka, nove sinteza. Sinteze ega? Odgovor na ovo pitanje iziskuje podrobniju analizu ovjeka kao mikrokozmos unutar makrokozmosa, odnosno, kao kvalitetno identini fragment Univerza. ovjek je dakle sinteza prirodne i duhovno-duevne dimenzije ivota. U duhovnoj dimenziji poimamo izvor samog ivota, a u prirodnoj izraaj ivotne Snage (ivot i Snaga ovdje su ciljano navedeni velikim slovima, jer u ovom kontekstu podrazumijeva aspekte Boga u Njegovom Stvaralatvu). Prirodna dimanzije je vieslojna projekcija duhovno-duevne dimenzije u prostoru. Izmeu ove dvije dimenzije (a i nastala iz njihova trenja) je svijest, ljudsko JA. Prirodna dimenzija nam se obznanjuje u vrstoj formi koja je podreena prolaznou i smrti. Vrijeme u prirodnoj dimenziji djeluje razgraujue a prostor je u svakom pojmu ogranienje. Aspekt duevnog i duhovnog ne poznaje smrt. On je neovaplovljen, neoformljen. Ovaj aspekt je u naem ivotu pojavan kroz impulse. Kada su ovi impulsi snani i konstantni oni nas transformiu i uzdiu nau egzistenciju na jedan vii nivo. Ali, na nama je da posredstvom svijesti i vie inteligencije za to stvorimo predpostavke. Tada ovi impulsi, ova duhovna snaga dakle, moe unutar naeg subtilnog, energetskog tijela, u dimenziji prirodnog, da izgrauje nove strukture, novu formu, podeenu dimenziji duhovno-duevnog. Na ivot, i unutarnji i vanjski, odvija se u skladu sa energijama od kojih se sastoji energetsko ili subtilno tijelo. Na jednoj vioj oktavi razvoja ovjeanstva ovo subtilno tijelo e dobiti novu strukturu koja e omoguiti jedinstvo prirodnog i duhovno-duevnog. A srazmjerno zakonitosti evolucije, to nee biti daljnji evolutivni razvoj nae postojee svijesti i postojee tjelesne strukture, ve neto posve novo, opet jedan skok u evoluciji. Izvor ivota, dakle, duh i dua, koji je do sada u tijelu bio zatoen i zatrpan prirodnim, izbit e i sagraditi, shodno sopstvenoj prirodi i kvalitetu, novu formu. Nova dua e nastaniti tu formu i izgraditi svijest koja se ne temelji na starom ja, ve svijest koja je dio sveobuhvatnog ivota. Sve predvodnike velikih religija moemo smatrati predhodnicima ove nove faze evolucije ovjeanstva. Pri tom nije bitno kojoj religiji neko osjea pripadnost. Bitno je to, da li se u njegovoj unutranjosti odvija promjena; od egocentrinog ivota ka ivotu u slubi sveobuhvatnog ivota. Danas, na pragu Novog doba, sve vie nadolaze energije koje prevazilaze spektrum energija naeg sadanjeg subtilnog tijela. U svojoj putanji kroz makrokozmos nau planetu proimaju poviene vibracije koje postepeno i mi osjeamo. Ove poviene vibracije djeluju polarno na nas; kod jednih, poveavaju spiritualnost i time ih dovodi blie slobodi, dok kod drugih poveavaju napetost, osjeaj nesigurnosti i psihika oboljenja. Jer u tranziciji Novog doba ne utjeu samo vie vibracije prirodnih kozmikih energija, ve pojaano i duhovne energije. Jer na Sunev sistem je takoer i jedno duhovno polje i njegove energije na sveukupan zamaljski ivot djeluju korigirajue, to dovodi do samoiscjeljenja i harmonizacije od ljudi prouzrokovane disharmonije. Ovi novi duhovni impulsi mogu biti u korespondenciji sa duhovnom iskrom u nama. Ako se odazovemo na te impulse, dolo bi do razvoja nove strukture subtilnog tijela. Pamenje planete (planetarna akaa kronika) bilo bi sastivni dio te nove strukture. Sve to se na planeti ikad desilo, sva dostignua, saznanja i spoznaje, pohranjeno je u matricu akae i sa novom strukturom subtilog tijela bi se moglo povui u individualno pamenje ili sjeanje, poput dokumenata pohranjenih u matrici computera koje po potrebi povlaimo (otvaramo) i ciljano koristimo. Ovakav jedan razvojni proces moe na ljude imati snano dejstvo. Mi smo povezani sa svim ivim biima prirode i sve to inimo ima utjecaj na sve postojee. Na daljnji duhovni razvoj ne odraava se samo na evolutivni razvoj prirodnog pola naeg bia, ve i svih ivih bia prirode. im nas unutarnja matrica (duh imanentan u nama) povee sa viom duhovnom prirodom, nia bia, koja nas na svom evolutivnom putu slijede, bit e osloboena. Jer do sada, i jo uvijek, ona su od nas potinjena i izrabljivana, naroito ivotinjski svijet (u odnosu prema ivotinjama ljudi su, izuzev nekolicine prosvijeenih, pravi demoni). Subtilno tijelo je most izmeu razliitih vrsta. Eterini protoci povezuju biljke, ivotinje i ljude. Astralni protoci povezuju ljude i ivotinje a mentalni stvaraju jednu viu sferu ovjeanstva. Mentalno polje je jedan nepregledivi haos ideja, jedno uzburkano more intelekta u kojem ovjek uzaludno pokuava postii mir i spokoj. Mogunost za novu sintezu moemo nai u spokoju due. Jer je ono dio spokoja Univerza. Ako svjesno sudjelujemo u evolutivnom skoku kozmosa, u nama e se razviti svijest da su Bog, kozmos, ovjeanstvo i nie vrste prirode jedna Jednost. Karakteristike ove nove svijesti sve vie se naziru u modernoj nauci, naroito u quantnoj fizici i mehanici. Novi impulsi dovode do novog odnosa prema ivotu. Ekoloki napori, kao posljedica ovih impulsa, ukazuju na svjesno preuzimanje odgovornosti prema ivotu. A oni su samo poetak, samo naziranje prvih zraka u praskozorju Novog doba. Kada ovjek jednom na spiritualnom nivou izgradi u sebi novu strukturu, strukturu Jednosti, on vie nee biti u stanju da djeluje destruktivno. Jer ta Jednost e ivjeti u njemu, u osjeaju povezanosti sa svima i svemu oko sebe i odgovornost za daljnje evolutivne procese ivih bia prirode. Jer u njima i kroz njih djeluju takoer duhovne energije. Kako e se ovaj evolutivni skok odraziti na pojedinca ne moe se predvidjeti. Ali je jasno da e ovaj put transformacije biti snaan impuls za iscjeljenje zemlje i transformaciju ovjeanstva iz civilizacije u kulturu. Jednu kreativnu kulturu, kao ishod odaziva na davno primljen poziv: Hajde da stvorimo ovjeka prema naem obliju. Jer ovdje se ne radi o pluralis majestatis, ve o tome, da u stvaranju ovjeka prema bojem obliju sudjeluju i Bog, i priroda (evolucija) i ovjek sam, kao kokreator. Jer civilizacija unizuje, odnosno degradira ovjeka. Prije svega, u poimanju ovjeka u kvantitativnom pogledu - reducira ga na broj. Ona ga degradira jer se ne zasniva na istini da se ovjek samo u sebi moe uzdii. Civilizacija usmjerava ovjeka kroz vanjsko ispoljavanje, posredstvom, kroz objektiviranje, objektivno i objekte i time ga samog ini objektom. Degradira ga, dakle od kokreatora u procesima evolucije u objekt. Od kreatora u kreaturu. Dakle, 2012 godina je jedno poluvrijeme evolucije, jedan presjek sa potencijalom evolutivnog skoka nastanka neeg novog.

Cartoons/Karikature Erdogan Basol, Istanbul, Turkey

56

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/KARIKATURE

ERDOGAN BASOL, ISTANBUL, TURKEY

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

57

CARTOONS/ KARIKATURE

FAHRIU AxHANELA,

PRITINA, KOSOVO*

58

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/KARIKATURE

JORDAN POP ILIEV, SKOPJE, MAKEDONIJA

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

59

COMICS/STRIP

JULIJE JELASKA,

ZADAR, HRVATSKA

60

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/KARIKATURE

MARCIN-BONDAROWICZ,

STARACHOWICE, POLAND

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

61

CARTOONS/KARIKATURE

MILETA MIA MILORADOVI, KRAGUJEVAC, SRBIJA

62

BLA BLA BLA

MAxMINUS PJESME I AFORIZMI...ALtERNAtIvA sUI gENERIs

Miladin Beri, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Lako bi se mi dogovorili ali ne znamo ko treba da se dogovara.
Njeni dani u dvje ruke ustakljene jedva stanu, tu gdje spava brod bez luke u buduem, prolom danu. I dok pleu siluete iz bokala vino rei, zato Boe ovdje mete, a napolju i ne snjei. Konobaru, da te nije, ne bi tama znala proi daj pogledaj, ima li je, na dnu ae ove noi.

Exero 01, 5555

MORE Budva Kotor Herceg Novi to su moji ljetni snovi mada esto budan sawam u Tesliu da se banjam. Nou plivam po krevetu kraul prsno i tafetu na dno ronim ja dabome jer sam na dnu svoj na svome. Tako skoro do pred zoru po nestvarnom plivam moru pa se zato i ne udim to se esto mokar budim. Dok po sudu platu ganjam ja za more nemam rotor zato mogu tek da sanjam Herceg Novi Budvu Kotor ZAGONETKA Jedan rumen drugi gumen pa navuen na volumen. U paru su upali u baru uz dva skika. Nema side nema ni rizika. KOMARAC Dok se sunam pored vode i posmatram mlade dame iznenada me ubode komarac u desno rame. Krenuo bih ja da kukam ali neu da se brukam jer komarac nije prvi koji hoe moji krvi. U vrbaku kraj obale napale me razne ale satima mi oko nosa zuji jedna ljuta osa. Nema mira ni slobode komarci su kao rode sad zujimo nas dva skupa jer smo ista krvna grupa. NA DNU AE Sto u uglu, aa Vranca, zidom pleu dvije sjene, ja sam dio njenog ranca i nosi me kud god krene. Ona ne zna... ...mada sluti, ove zimske noi hadne, samo lie to ne uti zatreperi... ...i kad padne. Konobaru, da te nije, ne bi tama znala proi daj pogledaj, ima li je, na dnu ae ove noi.

Jo uvijek dovoljan broj Srba nije za ulazak u NATO. Meutim, ako bi nas jo jednom bombardovali...
Srbi e iz nostalgije za Jugoslavijom i Srbiju da podijele na est republika i dvije pokrajine. Legao mi je ispred auta. Preao sam ladno preko toga. Dame seks sa intelektualcima nazivaju kratak spoj. Proljee se osjea u vazduhu. Otopio se snijeg i otkrio lanjsko smee. Veina pandemija su plandemije. Krajnje je vrijeme da proglasimo kraj pandemije. Prodane su sve vakcine. Sve mi je leglo im je legla. Lijevi su otili toliko lijevo da se vie uopte ne vide na politikoj sceni. U svakoj umi pa i onoj satiriarskoj ima krivih drva. Aforizmi su omiljeno tivo politiara jer veina istih nije sposobna da proita vie od tri reda od kojih razumije samo prvi. Tek kad su me strpali u zatvor izaao sam u javnost. Zaista nismo normalni. Gaali smo paradu pedera jajima.

CARTOONS/KARIKATURE

RIBER HANSSON STOCKHOLM, SWEEDEN

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

63

64

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/KARIKATURE

MIRO GEORGIEVSKI,

SKOPJE, MAKEDONIJA

CARTOONS/KARIKATURE

SENAD NADAREVI,

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

65

SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA

RAVNOPRAVNOST / EQUALITY

66

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/KARIKATURE

PAUL CONRAD

(1924-2010), LOS ANGELES, USA

CARTOONS/KARIKATURE

DAVOR TAMBUK,

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

67

ZAGREB, HRVATSKA

68

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

CARTOONS/KARIKATURE

JUGOSLAV VLAHOVI

, BEOGRAD, SRBIJA

CARTOONS/KARIKATURE

JAKA VLAHOVI,

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

69

BEOGRAD, SRBIJA

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

70

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

http://maxminus.weebly.com/vijestinews-2012.html

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

71

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

72

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

OTRI POBEDNIK KONKURSA ZA NAJBOLJEG AFORISTIARA ajetina, 11. avgust - Knjievnik iz Beograda Aleksandar otri pobednik je Konkursa za najboljeg aforistiara, na temu Hleba i igara, u organizaciji Saveta manifestacije Erski letnji ulini kabare, koja se odrava u ajetini i na Zlatiboru. Nagrada se tradiocionalno dodeljuje za doprinos popularizaciji humora i negovanje erskog duha. Pobedniku su pripali plaketa i petodnevni boravak na Zlatiboru, za dve osobe. Nagradu je Aleksandru otriu, prvog dana ove manifestacije, 10. avgusta, u ajetini uruila direktorka Gradske biblioteke Ljubia R. eni Sneana eni. Drugu nagradu i vikend za dve osobe na Zlatiboru dobio je Milan Todorov iz Novog Sada. Treeplasirani na konkursu bio je Miladin Beri iz Banjaluke, koji je osvojio i vikend boravak u etno-selu Sirogojno. Na ovogodinjem, petom po redu konkursu, uestvovalo je 66 aforistiara iz Srbije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Rumunije i vedske, sa vie od dve hiljade i tri stotine aforizama. Predsednik irija bio je aforistiar Rade Jovanovi iz Uica, a odluivali su i profesor knjievnosti Dragoljub Novakovi i novinarka Mirjana Lopin Drizo. SAVET MANIFESTACIJE ERSKI LETNJI ULINI KABARE

estitka saradniku MaxMinus magazina, Aleksandru otriu.... Congatulations to the associate of MaxMinus magazine, Aleksandar Cotric

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

Aleksandar otri o Slobodanu Simiu DA NEMAMO SIMIA, NE BISMO MOGLI DA GA IZMISLIMO!
Mnogo puta sam zavideo Slobodanu Simiu zbog njegovih pria i bio ljubomoran to sam to ih ja nisam napisao. A posle sam shvatio da za to nema razloga, jer takve prie moe da napie samo on. itam Simieve prie od 1984. godine, kada je poeo da ih objavljuje, najpre u Studentu i Glasu omladine, a zatim sledeih godina i u Stavu, Svetlosti, Nezavisnoj svetlosti, NIN-u, Beogradskim novinama, Etni, Dangi, Politici, Novostima, Uikoj nedelji... Po nekoliko puta sam paljivo i uvek sa velikim zadovoljstvom i ushienjem proitao i njegove knjige probranih pria Prie bez pouke (1995), Brod pacova (1999), Nezatieni svedok (2006), i vedski sto (2011). Simi je toliko dobar satiriar, da svakom novom knjigom pria uspeva sebe da nadmai. A to je izuzetno teko, i nikom drugom to ne polazi za rukom. Simia dobro poznajem, i lino i kroz satiru, ali on je uvek nepredvidljiv u svojim priama. Kao to na poetku nae drame devedesetih godina prolog veka nismo mogli da pretpostavimo ta e sve da nam se dogodi, tako nijedan italac Simievih pria, koje govore o tom vremenu i onome to je usledilo, ne moe da predvidi njihov kraj. Prie gotovo uvek imaju neoekivan rasplet, koji je samo prividno kraj, jer, zapravo, uvek predstavlja neki novi, takoe, neoekivani poetak. Simi, ne samo da ispituje granice apsurda u knjievnosti, nego te granice neprestano pomera. U nekoj drugoj zemlji bio bi okarakterisan kao pisac apsurda. U Srbiji je on pisac hiperrealista. Simi se slui fantastikom, da bi njegove prie bile to realistinije. A kada govorimo o njegovim priama kao fantastinim, onda to nije zbog njihove tematike, ve zbog neospornog kvaliteta koji poseduju. Simi zna sve o satiri, a jedino ne zna da napie lou priu. Njegove pripovetke su kao najbolja fudbalska utakmica, sa najefektnijim golovima koji padaju na samom kraju. U meuvremenu ima mnogo finti, otrih startova, dramatinih situacija, razornih udaraca, rezultatskih preokreta... Autor ne gui itaoca, jer se njegove pripovetke itaju u jednom dahu. Poput vrhunskog farmaceuta, Simi izuzetno precizno odmerava odnos humora i satire, ba kako je to propisao Njego u stihu da aa meda, ite au ui. U njegovoj kratkoj formi su sadrane neophodne doza antiotrova i recepti za leenje smehom. U Simievim storijama bilo je najvie humora, onda kada je u Srbiji bilo najmanje razloga za smeh. Njegove pripovesti nisu proireni vicevi i aforizmi, nego saete novele i romani. Nemaju prepoznatljiv tok, ve su to prie ponornice, misterioznih puteva. Simi je, moda zato to je i psihijatar, najbolje razumeo Srbiju, narod, prilike, odnose i stvarnost u njoj. Ali, pitanje je, da li je Srbija razumela njega? On je terapeut za hiljade i hiljade svojih italaca, s tim da oni mogu da itaju, ne samo na kauu, ve i za stolom, u parku, u prevozu, pored vode... Ko nije itao Simia, ne moe do kraja da razume nau realnost. A ko je itao samo njega, dovoljno mu je da shvati i sve ostalo. Simi nam je rekao ono, to sebi nismo hteli da priznamo. Rekao nam je to urbi et orbi, na urban nain koji ga je lansirao u orbitu srpske satirine knjievnosti. Pisao je Simi, posredno i direktno, i o politici, ali nikada nije bio politiar. Bio je i ostao Pisac, sa velikim poetnim slovom P. Drao se pera, koje mu je omoguilo da lebdi iznad politike kaljuge. U njegovim priama ima politike onoliko, koliko je ima u naim ivotima. Zato to nisu prie o politici, ve o ivotu.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

73

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

Pisao je i pie ovaj autor o takozvanim malim ljudima koji su ostali bez posla, kojima gazde duguju plate, koje su slagali politiari, koji nemaju novac za hranu i raune, koji umiru, jer ne mogu da plate lekare za neophodne operacije... Simi pie o obinim ljudima iz komiluka, i zato je u njegovim priama sve tako neobino. Mnogo pre pojave ombudsmana, Simi je kroz literaturu, postao zatitnik graana. On pie o onome svi vidimo, ali na to veina muri. Nema u njegovim priama cininog odnosa prema stvarnosti, nego je ta stvarnost cinina prema ljudima koji ovde ive. Simi to odlino zapaa i umetniki obrauje i prerauje. Prie su mu aktuelnije sada, nego kada su nastajale pre vie godina. Simi dugo traje, jer svoj knjievni angaman nikada nije vezivao, ni za politike ideje, ni za stranke, ni za linosti. Nikada nije imao svoje favorite koji bi ga sputali kada dou na vlast. Nisu postojali njegovi, niti je on bio bilo iji. Uvek je vie verovao u sebe, nego u druge. Njemu se posle 5. oktobra 2000. godine nije dogodilo ono to je zadesilo Radoja Domanovia posle 29. maja 1903. godine, kada je autoru Voe, Dange i Stradije presahla inspiracija. A Simiu se nije desilo ni to, da posle politikih promena u Srbiji, poput nekih autora, naglo dobije hrabrost i nadahnue i napreac postane otar kritiar. Simi je, naprotiv, uvek bio i ostao obnovljivi izvor ideja. On je uvek, sve i svakome govorio direktno u ui i pisao pravo u oi. Kao pravi fajter, uvek je imao svoj ugao posmatranja.

Simi neprestano lovi teme za prie. esto mu u razgovoru sine ideja za buduu priu i on to odmah zabelei u svoju svesku. Kako on lovi priu u letu, tako napisane prie kasnije, love itaoce. Simi svesno pie kratko, da bi rekao mnogo. Kroz prie je demonstrirao svoje znanje i pamet, jer nikada nije pristajao na poputanje glupljima od sebe. Kad je zlo bilo najvee, on mu se najvie suprotstavljao. Kad je mrak bio najgui, on je bio orijentir. Kad su se mnogi tresli od straha, on je tresao drvo neslobode. Kad su iz Srbije beali zbog gluposti, on je vraao nadu u normalnost. Kad se ratovalo, dobrovoljno je bio meta. Kad su drugi lagali za novac, on je govorio istinu bez straha. Kad su se neki bogatili na tuoj nesrei, on je svoje duhovno bogatstvo nesebino delio sa itaocima. Simi je toliko i tako napisao, da se istorija srpske satirine knjievnosti ne moe pisati bez sagledavanja njegovog stvaralatva. Ako bi se odreeni period pamtio po piscima, sigurno bismo govorili o vremenu u kojem je Slobodan Simi pisao najbolje satirine pripovesti. Da nemamo ovakvog pisca, ne bismo mogli da ga izmislimo! Ono to je Aleksandar Baljak u srpskom aforizmu, to je Slobodan Simi u domaoj satirinoj prii. Slobodan Simi, meutim, jo eka svoje prave tumae. To se, pre svega, odnosi na srpski jezik, na kojem on pie, a zatim i na druge jezike. Smatram da na autor jo uvek nije postigao svetsku slavu, meu ljubiteljima kratke humoristike i satirine prie, samo zato to nije preveden na strane jezike. Izraelski pisac Efraim Kion postao je poznat, itan i omiljen daleko van granica svoje zemlje, jer je imao sreu da njegove knjige pria dobiju uspele prevode na velike svetske jezike. Teko je i nezahvalno porediti naeg i izraelskog pisca, utoliko vie to su stvarali u razliito vreme i na razliitim podnebljima. Smatram, meutim, da je svako poreenje Simia sa Kionom kompliment. Za Kiona. Knjievni kritiari i teoretiari pokretali su pitanje, da li Simi pie kao ehov, Birz, Harms, Tven, Mroek, ili Domanovi? Odgovor je i da pie kao svi oni zajedno, ali je najtaniji odgovor da Simi pie kao Simi.

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

74

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

75

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

76

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

77

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

U organizaciji Matice Hrvatske i Galerije SMRJUHA iz Orebia, Hrvatska i uz medijsko pokroviteljstvo DIOGEN pro kultura magazina (http://diogen.weebly.com/) iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina, u ponedjeljak, 06.8.2012.g. su u prostoru Galerije SMRJUHA, sa poetkom u 21:00 sati, gosti ovoga grada na poluotoku Peljecu u Hrvatskoj bili knjievnici, lanovi najznaajnijih knjievnih udruenja/udruga i drutava sa prostora Jugoistone Evrope: Fabijan Lovri iz Knina (Hrvatska), Sabahudin Hadiali iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina) i Ivo Mijo Andri iz Zagreba (Hrvatska). Tom prilikom su autori predstavili svoje prozne (prie, aforizme) i poetske reminiscencije uz uvodne rijei domaina Ive Mariia, predsjednika Matice Hrvatske Orebi i Tihomira Primia ispred Galerije SMRJUHA, Orebi.

MAxMINUS VIJESTI / NEWS...

PREDSTAVLJENA KNJIGA AFORIZAMA O SPORTU Knjiga aforizama o sportu Aleksandra otria Dribling duha, u kojoj su skupljeni aforizmi 85 autora iz Srbije, BiH, Crne Gore, Njemake i Rumunije, predstavljena je 28. avgusta u Udruenju knjievnika Srbije u Beogradu. Autor zbornika Aleksandar otri, koji je i sam poznati aforistiar, rekao je da je dve godine sakupljao aforizme iz knjiga, tampe i direktno od autora. Prema njegovim reima, neki od autora su poznati aforistiari koji su stvarali mnogo ranije - Duko Radovi, Brana Crnevi, Jovan Hadi-Kosti, a neki su mladi aforistiari koji tek treba da steknu slavu. Ovo je knjiga koja na britak, humoristian i duboko promiljen nain govori o sportu, namenjena je najirem krugu italaca i veoma sam zadovoljan to ju je kompanija `Mocart` uvrstila kao prvenac u svoju ediciju, rekao je otri. On je naveo da svi mukarci u Srbiji smatraju da mogu biti selektori fudbalske reprezentacije, to ga je podstaklo da sastavi srpsku reprezentaciju u disciplini sportski aforizam. Knjievnik Miljurko Vukadinovi je na promociji rekao da je ova knjiga zbirka aforizama koji udaraju po sportu, a ne po politici. Pojedine aforizme iz knjige itao je glumac Pavle - Paja Mini. Urednik izdanja Zoran Puha iz Mocart edicije rekao je da je knjiga ve izazvala veliko interesovanje, te je izrazio nadu da e i sledei naslovi iz ove edicije skrenuti panju italaca. Knjiga sadri oko 700 aforizama i 20 karikatura o sportu, a objavljena je u izdanju kompanije Mocart, ija je osnovna delatnost sportsko klaenje, u njihovoj novopokrenutoj Mocart ediciji. (Srna)

78

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

IZMEU DVA BROJA/BETWEEN TWO ISSUES

POGLEDAJTE VIDEO NA NAIM WWW STRANICAMA: http://maxminus.weebly.com

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

79

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

AXIL International Cartoon Contest 2012 Theme: Machines in agriculture, construction and warehousing

... arS lOnGa, vITa BrevIS

The Baja based AxIL Ltd. a retailer for agricultural, construction and warehousing machines calls for an International Cartoon Contest. The brands marketed in Hungary by the company: Agrifac, Annaburger, Budissa Bag, Framest, Berthoud, Gregoire Besson, Horsch, Hyundai, Gehl, Supertino, Sulky, CLAAS, Tume, Monosem, Oehler, Romill, Fendt, Manitou, Landini, OMG, CLM, Arcusin, Supertino, Hidromek and RMH. All entries must feature a machine marketed by AxIL Ltd. (see above). You can choose whichever you want: a tractor, an earth mover, a fork lift or other. These machines can be viewed at www.axial.hu ! Apart from the one condition above, you can unleash your imagination! The world of work in agriculture, the construction industry or warehouses must give you plenty of ideas! 1.) The contest is open to all amateur or professional - participants above the age of 18. Participants can enter maximum three works in A4 and/or A3 size. There are no technical constraints regarding the technique. 2.) Entries can be sent via post or e-mail to the organiser of the contest. (jpg; A/4; 300DPI; good or excellent quality) e-mail address: grafikuskelemen@gmail.com Postal address: Kelemen Istvn, HUNGARY 6500 Baja, Bajza J. u. 19. 3.) Deadline for receiving entries: 27th, August, 2012. 4.) The jury will decide on 31st August, 2012. The jurys decision is not negotiable! 5.) A catalogue will be compiled from the selected cartoons, which will be sent to the participants concerned by 31st, November, 2012. 6.) Prizes: I. net HUF 150,000 II. net HUF 100,000 III. net HUF 75,000 + Five diplomas The original works of the winners will be retained! 7.) Entries will be viewable at www.axial.hu . 8.) AxIL Ltd. wishes to use the entries in communication materials (in-house and other) for free of charge. These materials (e.g.: adverts, company publications, calendars, T-shirt prints, exhibition stalls, company events) will indicate the name of the cartoonist. 9.) Entries received by post will not be returned. 10.) By entering the contest the participant accepts the terms of the contest. 11.) For information or enquiries about the contest contact: Phone: +36 20 426 58 82 e-mail: grafikuskelemen@gmail.com Good luck to all participants!

80

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

MaxMInuS KOnKurSI / COMPeTITIOn

Konkurs za najbolju satiru 01.07.2012. Organizacioni odbor festivala Nuiijada objavio je Konkurs za najbolju satirinu priu, na kome pravo uea imaju svi koji piu na srpskom jeziku. U obzir dolaze samo neobjavljene prie, iji obim ne sme prei 9000 znakova odnosno pet novinarskih strana. Svaki autor na konkursu moe uestvovati najvie sa dve prie. Struni iri odabrae tri najbolja rada, a njih deset bie objavljeno u zborniku. Odluka irija bie objavljena tokom festivala, koji se ove godine pod sloganom Vie od igre, odrava od 31. 08. do 02.09. Radove potpisane imenom i prezimenom autora, kao i ifrom po sopstvenom izboru treba najkasnije do 25. jula poslati u elektronskom obliku na mail konkurs@ nusicijada.rs ili u tampanoj formi u tri primerka na adresu: Dom kulture Ivanjica, Venijamina Marinkovia bb, sa naznakom Konkurs za najbolju satirinu priu. Konkurs za satiru
17.07.2009

... arS lOnGa, vITa BrevIS

azma: Raspisan natjeaj za kratku priu - satiru
Gradska Knjinica Slavka Kolara azma i Organizacijski odbor manifestacije Slavko Kolar knjievni dani raspisuju Natjeaj za kratku priu satiru. Na natjeaju mogu sudjelovati autorice i autori iz Republike Hrvatske i inozemstva koji piu hrvatskim jezikom, svaki sa samo jednim radom, a tema kratke prie - satire je slobodna. Rok za prijavu je 30. rujna. Kratka pria - satira ne smije biti objavljena, a moe imati najvie 300 redaka (18.000 znakova, s prazninama). Natjeaj je anoniman, stoga kratke prie - satire treba slati ispisane u pet primjeraka i na CD-u, sve oznaeno ifrom, na adresu: Gradska knjinica Slavka Kolara azma, Ulica Alojza Vulinca 3 43240 azma, s naznakom Natjeaj za kratku priu satiru, a ostale podatke: puno ime autorice ili autora, adresa, telefon, rjeenje ifre treba priloiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti. Nepotpune prijave i prie koje nisu satirinog karaktera te ne udovoljavaju ostalim propozicijama Natjeaja nee se uzimati u obzir. Kratke prie - satire e ocijeniti iri sastavljen od knjievnika i/ili knjievnih kritiara, koji e imenovati Organizacijski odbor, te dodijeliti prvu, drugu i treu nagradu, koja se sastoji od plakete i novanog iznosa: prva nagrada u iznosu od 1.500,00 kn neto druga nagrada u iznosu od 1.000,00 kn neto trea nagrada u iznosu od 700,00 kn neto Osim toga, iri e nainiti izbor od 10 najuspjelijih pria koje e biti objavljene u elektronikom obliku na web stranici Gradske knjinice Slavka Kolara , 15. studenoga 2012. Dodjela nagrada i javno itanje nagraenih pria satira bit e organizirano u okviru manifestacije Slavko Kolar knjievni dani 1. prosinca 2012. u azmi.

Beogradski aforistiarski krug raspisao je konkurs za uee na Sedmom meunarodnom festivalu humora i satire Satira festu 2009. U konkurenciju za nagradu ui e samo aforizmi napisani izmeu prologodinjeg Satira festa, odranog 10. oktobra, i ovogodinjeg. Najbolji aforistiari, prema miljenju umetnikog saveta manifestacije, koje e predvoditi knjievnik Aleksandar Baljak, bie odabrani na zavrnoj veeri 9. oktobra u Velikoj sali beogradske optine Stari grad. Ovogodinji Satira fest bie u znaku obeleavanja stogodinjice roenja poljskog aforistiara Stanislava Jeija Leca (1909-1966), autora jedne od najpoznatijih svetskih knjiga aforizama Neoeljane misli. Svi zainteresovani autori mogu poslati aforizme do 15. septembra na adresu: Beogradski aforistiarski krug, Vojvode Stepe 283 u Beogradu, ili na E- mail adresu: satirafest@gmail.com.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

81

82

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

29.8.2012.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

83

29.8.2012.

84

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

29.8.2012.

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

85

86

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

OVO TO SLIJEDI ITATE NA VLASTITU ODGOVORNOST!

TEORIJE ZAVJERE NE POSTOJE, ALI TO DJELUJU, DJELUJU!

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

87

OVO TO SLIJEDI ITATE NA VLASTITU ODGOVORNOST!

TEORIJE ZAVJERE NE POSTOJE, ALI TO DJELUJU, DJELUJU!

88

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

OVO TO SLIJEDI ITATE NA VLASTITU ODGOVORNOST!

TEORIJE ZAVJERE NE POSTOJE, ALI TO DJELUJU, DJELUJU!

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

89

http://diogen.weebly.com

90

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

IZBORI SU 7.10.2012. MaxMinus magazin, Sarajevo, Bosna i Hercegovina predlae i MOLI graane Bosne i Hercegovine (Srbe, Hrvate, Bonjake i ostale) da IZAU NA OPINSKE/ OPTINSKE IZBORE I PONITE GLASAKI LISTI. NE DA GLASAJU, NITI DA NE IZAU NA IZBORE VE DA IZAU I ZAOKRUE SVE NA LISTIU I NA TAJ NAIN GA PONITE. ZBOG EGA? Zar zaista mislite da ete neto promijeniti u zemlji ORGANI(ZIRANE)ZOVANE ANARHIJE? Zar zaista mislite da je njima, to nam se smijee sa izbornih lista, stalo do graana? Ovako, bar ete poslati poruku stvarnim vlasnicima Bosne i Hercegovine, meunarodnoj zajednici, da DEJTONIJA, odnosno ova i ovakva zemlja ne moe postojati. A kakva moe biti? Upitajmo Kulina bana? Ako mu pronaemo DNK!

Graanin iz Tuzle koji se nije potpisao je sigurno strahuje za posao! A napisao je ovo u demokratskoj Bosni i Hercegovini 2012.g. Proitajte....

CARTOONS/KARIKATURE

WINFRIED BESSLICH (BESS),

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

91

BERLIN, GERMANY

III SATIRINA POZORNICA ANDREJ GLII 2012.

Ljepota razliitosti unutar modernog besmisla opstojnosti na Balkanu.
KONKURS pod nazivom Ljepota razliitosti unutar modernog besmisla opstojnosti na Balkanu.
Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: maxminus@yahoo.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 052 ), kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju krau biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 25.2.2013.g. Ako knjige pristignu i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 2011.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae objavljene knjige. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2011 g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu maxminus@yahoo.com Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa 1.3. 2013. tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom III SATIRINA POZORNICA ANDREJ GLII MaxMinus plus. NAGRADE SU: DIPLOME ZA SVE NAGRAENE AUTORE, ali i....: Za najbolju knjigu: Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane MaxMinus magazine uz objavu Elektronskog izdanja nove knjige. Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izrauje MaxMinus. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise do avgusta 2013.g. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. iri III SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2012 e biti odreen do 1.3 2013.g. Bit e dodijeljene i specijalne nagrade MaxMinus magazina...: Nagrada ORWELL; Nagrada DON QUIxOTE i Nagrada START. PRVA: http://maxminus.weebly.com/i-satiri268na-pozornica-maxminus.html DRUGA: http://maxminus.weebly.com/ii-satiricna-pozornica-maxminus.html

92

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

Exero 01, 5555

BLA BLA BLA

93

94

BLA BLA BLA

Exero 01, 5555

Zoran-Spasojevi_begunac_escapee_02,Srbija