You are on page 1of 3

arl Bodler Cvede zla Zabranjene pesme: Nakit, Preveseloj, Leti, Lezbos, Proklete ene, Preobraaj vampira Smatra

a da priroda oveka ini primitivnim i zlim, a civilizacija ga uzdie iz toga. Zbirka se mora znati u celini, kako izgleda, kako je organizovana i sl, a 9-10 pesama detaljno. Ovo isto vai i za Vitmena. arl je imao uzbudljiv ivot. Njegova biografija na neki nain ulazi u zbirku, pa bi je trebalo pogledati. Blagoslov majka je ukleto bide kad rodi pesnika. Pojam ukleti pesnik on uvodi. Oseda se duhovno usamljen. To je i pesma Labud. Njegova majka je bila ubeena da bi njihov ivot bio srednji da on nije bio pesnik. Vodio je boemski ivot. Grad ne doivljava kao idealan prostor, ali za razliku od romantiara on smatra da civilizacija ini oveka boljim. Po njemu ovek se raa sa grehom u sebi. Vetaki raj svet opijata i ovaj termin je skovao Bodler. O ovome govori u ciklusu Vino. 1857. ove godine izlazi i Bodlerova zbirka i Gospoa Bovari. Tada izlazi i lanak Sent Beva (kritiar) Prikaz Kuberove izlobe (za ovaj lanak je rekla da ne mora da se pamti). Ovo ipak ne oznaava poetak realizma (ova godina), jer npr. ia Gorio izlazi ranije. I Flober i Bodler zavravaju na sudu poto se javnost bunila protiv otvorenog pria nja o seksualnosti. Izbaene su neke pesme. Ovo je jedna od prvih konceptualistikih zbirki. Postoji idejna organizovanost. Bitno je gde dolazi koja pesma. Prva zbirka je imala 5, a ne 6 ciklusa. Mi itamo zbirku iz 1962. koja ima 6. Ima 100 pesama to opet upuduje na koncept. Ciklusi nisu identine duine. (Kao literaturu ovde preporuila Alber Tibode Istorija francuske knjievnosti (PS- to za ove sa devetkama )) Cvede zla se mora itati kao ispovest pisca. Uvodna pesma itaocu pristajemo na licemernost koju nam nudi civilizacija. Splin amotinja, o ovom pojmu videti jo iz njenog renika. I ciklus Splin i ideal i ovaj ciklus se moe posmatrati kao konceptualistiki. Zbirka u malom. U poetku se javljaju pesme koje govore o problemu pesnika u svetu. Autoreferencijalne pesme (pesnik o sebi), pored ovoga mi pie +romantiarska ironija, povezati iz renika. Kod Bodlera se javlja autoreferencijalnost, ali nije prava romantiarska ironija (Blagoslov, Albatros, Uzajamnost) - Zavretak ovog ciklusa (tj. drugi deo) govori o tome kako se pesnik uobliava to je ljubav. Ljubavne pesme kod njega su takve da je voljena razliito predstavljena. On se druio sa prostitutkama. Bodler se okrede ljudima sa margine. Bodler je verovatno bio

svestan da de ga shvatiti tek budude generacije. Dva tipa voljene: strasna i telesna sa jedne strane i idealna draga sa druge strane. - Kraj ciklusa splin kao rezultat, ali onaj koji tei idealu. II ciklus Pariske slike nije postojao u prvoj zbirci (18 pesama) - Pariz je tad sa Napoleonom III teio da postane svetska sila. Meutim, Napoelon nije voleo slobodoumne ljude. On je renovirao Pariz, razruio koncepciju starog Pariza, po principu da se sve ulice seku pod pravim uglom. To se pravi zato to svi putevi v ode u centar. Bodleru je sve to smetalo. Ovaj ciklus je nka vrsta duhovne rasprave sa tadanjim Parizom. III ciklus Vino Govori o odlasku u vetaki raj IV ciklus - Cvee zla - Odlazak u seksualno iskustvo nastavak na beg iz ciklusa Vino. Prvi upotrebljava termin estetika runog -Prvobitni naziv cele zbirke bio je Limb, neodreeni prostor (ovo povezati sa Danteom - I Dante je pokuao da otkrije ovekovu egzistenciju). Izdavai su mu predloili da promeni naziv da bi se bolje prodavalo, pa on uzima naziv ovog ciklusa za naziv zbirke. V ciklus Pobuna -Demonski ciklus. Pominje i Sv Petra izabrao je pobunjenike njega i satanu kao palog anela. Interesantno je to se vradao Bibliji. VI ciklus Smrt -Na kraju svega dolazi smrt. Smrt donosi spasenje od svog ivota, ali je i izazov, saznanje neega to ne znamo. Neka vrsta ozorenja znanjem. Smrt zasluuju oni koji su voleli, siromasi i on, tj. pesnici. Najbolji prevod zbirke uradio je Dimitrije Jovanovid, zatim Ivan Lalid, Leon Koen, Branimir ivojinovid. Dobra analiza zbirke je na wikepediji, na engleskom. itaocu povezivanje realnog i onog to je duhovno. Slike se mogu tumaiti na razliite naine, ali sve upuduje na ovekovu nelagodu. Bodler je stalno u napetosti izmeu ideala i ame. Albatros sami da analiziramo

Veze priroda je hram hram se dri na stubovima ula (dodir, vid, miris, ukus, sluh). Obratiti panju na sinestezije. U svakodnevnom govoru npr. imamo sladak miris, topao glas i sl., ali u poeziji sinestezija tei iznenaenju. (Djordje Vukovid Poezija i sinestezija). Don uan u paklu ovde je prikazan kao heroj. On i u paklu dri svoju jainu, svoju linost. Ona spava Napetost izmeu zla i lepote ideal koji upuduje na ulno. Strvina Voljena kao trula ivotinja koja se raspada nautralistika slika. Ideal je u doivljaju u njegovoj ljubavi. Ljubav je neka vrsta egoizma. Make (59.) Neobina predstava maki. Ljubavnici i naunici voleme make. Ovo su dve razliite strasti, ali obe su jake, a u ovoj pesmi su prole, a make ih spajaju. Ovde se ide od konkretnog ka posebnom. Metonimija. - I make se u krajnjoj liniji vezuju za demonsko, ovde su make te koje nikad ne mogu biti zarobljene pa i ne mogu biti avolje sluge, samo pomagai u datom tren utku. Razliiti tipovi metaforizacije su u prvoj i drugoj strofi. Labud - Pesma ima i neku vrstu narativne podloge. Na poetku pominje Andromahu. Aludira na preudaju svoje majke. Andromaha je ponovo odvedena u roblje posle Trojanskog rata. Bodler rauna na mit koji nije svima poznat. Ova pesma je iz dva dela. Starog Pariza vie nema, drugi deo Pariz se menja. Nie niz realistikih slika, razbacanu grau... Pominje zverinjak (ZOO vrt). I Balzak u predgovoru Ljudske komedije govori o Parizu kao zverinjaku. - Slika o labudu koji je pobegao iz ZOO vrta, koji pokupava da se napije vode. Gledao ka nebu kao ovek iz Ovidija asocijacija na Ovidija kao izgnanika staroga sveta. Molbe bogu, upudivanje albe zato ljudi toliko pate. -Drugi deo pesme apstrakcija; dolazi do udvajanja: Pariz iz sadanjosti i prolosti. Ovidijeva metamorfoza. Putovanje spaja u jedno zbirku. Zbirku moemo itati kao prolazak ivota. Smrt je kormiral, ona vodi oveka. Nije bitno na koju stranu idemo, bitno je da idemo ka nebu.

You might also like