You are on page 1of 196

GRUJICIC I . MILOV AN, prof.

j
TEHNOLOGIJA
ZANIMANJA
. -
ZA III RAZRED USMERENOG OBRAZOVANJA ZA ZANIMANJE
INSTALATER VODOVODA I KANALIZACIJE
LOZNICA, 1979.

3

TEHNOLOGIJA ZANIMANJA
y
ZA III RAZRED USMERENOG OBRAZOV ANJ A ZA ZANIMANJE
INSTALATER VODOVODA I KANALlZACIJE
Autor:
Gruj iCic 1. Milovan, prof.
Odobreno r ~ e n j c m Komisije I.zvrlnog veCa Slrupstine SR Srbije za odobravanje
rukopisa za udZbenike za osnovno i srednje usmereno obrazovanje i vaspitanje
05 br. 612-3Q4lf/17S
Beograd, 24. 08. 1979. godine
Jlecenzentl:
Krstic Anc1elko
Lukic Vidoje
Lektor:
Slavko Trifunovic
Izdavaf:
Obrazovni centar .Vujo Matic Loznica,
Save Kovaceviea 1 .
TehnickJ urednlk:
Borisav Stanic
Tira.z: 2.000 primeraka
radna organizacija . PROLETER. Loznica, Filipa Klja,iiea 9

U v 0 D
Uvoitenjem reforme u sisitemu kod 'nas doslo je do mnogih pro-
mena u procesu vaspitanja i obrazovanja. Ipak. najobironije promee u pro<.esu re-
forme vaspitanja i obrazovanja nastale su u sistemu dosadaSnjeg srednjeg obra
zovanja. Tako je pored kvantitativnih doslo i do promena u
izboru zanimanja III i IV stepena struenosti. Za preko 400 zanimanja programi
obezbe<1uju poveCano opste i opstestarucno i pripremu za rad- u od-
reitenom zanimanj u. Tako je nastala potreba da se pored ostalog pripreme udZbe-
nici i za uZe strueno obrazovanje.
Programski zahtevi tehnologie zanimanja za III stepen struenosti u za-
nimanju instalater vodovoda I !rADaIizaclje predviitaju pored sticanja strucno-
teorijskih znanja potrebnih za uspeSno shvatanje i dalje 9brazovanje i
nje u struci i zanimanju. ImajuCi u vidu ovakav zadatak predmeta. pisac ovog
pl1iru.enika pokuSao je da ovu veoma slozenu materiju pribliZi uceniku i ucini je
sto shvatljivijom u cemu. verovatno. nije uvek uspevao. Ostaje da se u praksi pro-
veri da Ii je svako programsko poglavlje obradeno u onom obimu koje ono i za-
slutuje. Pisac veruje da je tekst maksimalno prilagoiten uzrastu ucenika. a prime-
dbe i sugestije upucene rna sa koje strane mogu sarno doprineti usavrsavanju tek
sta i zajednickom naporu da se ucenicima ovog zanimanja omoguCi sto uspesnije
savladivanje prograroskih zatehva ovog predmeta.
Aut 0 r
3

2. SVRHA I ZNACAJ IZGRADNJE VODOVODA I KANALIZACUE
\ Sa razvojem tehnickilLdostignuCa i Ijuds!te svesti oSeCa se sve v..eCa fiv()-
tna potreba za komforom Zivota i prima sve Sire, kako prillredno
tMo i i kulturno maeenje. Snabdevan' e vodom i qd.vO!1enjem-Gtpadnih-
voda i fekalija, predstavlja danas jednu od osnovnih otreba_saY.I:emeno fivota j
rada Ijudl. Ove instalacije dobijaju. sve iiU primenu i od prvorazred.nog_ su mao
eaja zaindustriju i bigjjenu gradova, nasclja, stanova i Ijud.i:l
Stambene prostorije u bigijeIiskom pogledu predstavljaju deo naselja.
'{Kako_lju9,Lnajveei deo v.remena provode u svo'im stanovima, to se
a u njemu i svaki stan posebno, mora o..Qremiti najosnovn!jim potrebama za savre-
Citavog niza raznih kOjlfi zaVlS zaIavstvena
zaj.lLta stanovnika naselja, OOnosno korisnika stana, najmaeajnije mesto
ju insta1acije vodom i odvo<ienje upotrebljene vode i fekalij!:fDa
bi stan odgovarao -osnOvDun bigijenskim uslovima stanovanja i !vota, pored osta
lih bigijenskib kvaliteta mora da poseduje instaJacije vodovoda i kanalizacije:-'
f'"Svakj grac:tevinski objekat visoke i niske gradnje, sa izv . .
posebno stambeni obje!!!, morajU biti snabdeveni zdravom vodom za
nase juna u o jfma postoji centraliJ.i sistem za vodom, tj. vo
sv se zgrada;radi snabdevanja vodom, spaja sa izgradenom vodovodnom mre-
om naSelja. U naseljima koja nemaju vodovod snabdevanje vodom se reSava po-
sebno za svaku zgra.9!l,J .
Svi urec:taji za snabdevanje grac:tevinskib objekata vodom moraju biti
tako izgradeni, da je voda potpuno od bilo kakvog zagac:tivanja na nje.
nom putu od mesta dobijanja pa do potrosaca.{Svi izlivna mesta vodovodnog sir
stema zgrade, tj. slavine na umivaonicima, baterijam1! kupatila, S!l.CUmerama, kcr
"rttlJrn).- za- pranj e i dr. moraju biti ugrac:tena na. odgovarajueoj visini najmiii]e cr.w
m 0 ru a sanitarnog urec:taja, zbog toga da bi se onellogucilo e ventualno usisa.'
vanre-neCiSte vode u vodovedn.i siste'2!t - - -
LUko.liko .9sim vodovoda, ima izgrac:ten isis ' kanalizacije, onda
se svaka zgrada ored prikljucka na vo ovo . sistem, ezuje i- na- sistem kanaH.
zacijeJ --
\Ako u naselju postoji izgrac:tena sarno vodovodna mrda, a ne i mrda
kmalizacije (sto je <:est slueaj u manjim nase1jimal, onda se odvod 0 adnih vo-
da i fekaljja..meFa posebno reSiti za s\1aku.-pojedinu
objekit.:!;l U takvim slueajevima moraju biti zastupljeni svi bigijensko-zdravstveni
uslovi.
5

Ako se iz odre<1enih razloga otpadne vode i fekalija ne smeju da odvedu
bez prethodnog preCiSeavanja, onda se ona moraju pretistiti. Pri tome je prep<>-
rutJjivo da se odvod otpadne vode iz lruhinje, kupatUa i dr. odvoji od odvoda fe-
kalija. Ovako se postupa U onim slutajevima kada se otpadne vode i fekalije ne
mogu da dreniraju u tlo, usled opasnosti zagad.ivanja podzemne vode za piCe.
WE izvo<1enju oyjh instalacija ne sme se dozvoliti da do<1e do ukrstanja
spojeva tiste 1 ot];!adne Resenja tre ba da su takva da obezbe<1uju najkraci
moguCi put za dovod ciste vode i odvod otpadnih voda.7DPb.(Q reSeni sanitarni
Cvorovi smanju'u - ugradivanja insthlacija, bo i obavljanje
poprav na izvedenim instalacijama vodovoda i kan!1iz:cij;J _
fS""va ta pitanja u tehnici izvo<1enja . .9vih instalacija treba da su princi1!i-_
jelno resena v pm 1 e]"mll i niske mdnjel Yidljju.iz_
iCli!J fehCfuke dolrumerttaCIJC: lnaee se za instalacije dovoda rule vode za piCe
::nmih- VO-dal fekalija, a na osnovu proje"kata samo.g objekta, izra<tuju
posebni projekti ovih, toliko maeajnih instaIacija za fivot i zdravlje lmru- .
2.1_ Sastav I osoblne stajaee I pIjaU vode
Voda je jedna od najbitnijib materija potrebnih kako u industrijskim pro-
cesima tako i u zivotu uopste. U industrijskim procesima ona je pomo6:ri mate-
rijal za prenos drugib materija i pretvaranje energije, a tako<1e i materija ko-
ja vrIo testo uCestvuje u osnovnim hemijskim procesima neke proizvodnje. Znaeaj
vode; u svakodnevnom fivotu tako<1e je ogroman zbog naglog porasta broja grad
skog stanovnistva i kulturnih navika. Prema tome, u industriji kao j u fivotu uop-
ste, odsustvo vode znatilo pi smrt. -
Voda je hemijsko jedinjenje vodonika i kiseonika' kojoj odgovara hemij-
ska formula H
2
0. lz formule se vidi da vodonik ucestvuje sa dva atoma osnovnib
testica, a kiseonik sa jednim atomom. Rastavljanje na sastavne delove, na primer
elektrolizom vode dobivaju se dva zapreminska dela vodonika i jedan deo kisco-
nika, prema jednatini:
Fizicka svojstva vode jednako su vafna kao i hemijska. Poznato je da vo-
da iz t vrstvog stanja (led a) prelazi u tetno stanje kod 2730K pod atmosferskim
priti skorn, a iz tetnog stanja u gasno stanje (vodenu paru) voda prelazi zavisno
od pri l iska kod lazli.C' itih temperatura. Toplota koja se trosi za prelafenje jednog
kilograma vode iz t vrstog stanja u tetno naziva se top Iota topljenja Ieda, a top-
lota koja se trosi za prel afenjc jednog kilograrna vade iz t&nag agregatnog stanja
u gasno naziva se toplata isparavanja.
Vaino fizieka svojstvo vode je specifiena toplota, koja je od sVih mate-
ri ja kod vode najveCa i iznosj oko 4 kJo/K. Pored ovoga, pomato je Cia se speci-
fiena tezina vode menja sa temperaturom.
Karakteristieno je da voda irna najveeu gustniu kod plus 2770K a ne u
tatki srnrzavanja kako je obieno kod svih ostalih teenosti. KaraktJristicna anoma-
lija kod vode 5e da se pri bladenju skupIja same na plus 277
o
K, a zatim sa sma-'
njenjem temperature od plus 2770K do 2730K ona postupno poveCava svoju zapre-
minu, a posle toga je poveanje zapremine naglo, tako da 'prelaskom u. Cvrsto sta
nje iznosi 9%.
6

Razorno dejstvo leda usled sirenja najveee je od 2710K do 2670K je
od velike vamosti u tehnici rclavanja instalaci nih problema 0 remu se mora
voditi pri projektovanju instalacija kako za dovod vode za piCe tako i za
odvodenje otpadnih voda Vamo je napomenuti da hemijski voda ne pro-
vodi elektrifuu struju, barem je vrlo malo prvodi, tako da se moze
smatrati da nije provodnik struje.
Voda je takoc1e los provodnik toplote, sto doprinosi da primljenu toplo-
tu dufe zadrlava, a to je od velikog znafuja u tehnici instalacija grejanja.
2.1.1 SfaJaee - pIJa&: vode
Da bi se veda mogla upotrebiti za pice mora da ispunjava izvesene us-
love. Treba da je bistra i bez mikroba, bez boje i mirisa, da ne sadrli mnogo
rastvorenih mineralnih materija, koje bi joj davale poseban t$ls (gQrak, sian, ki
sec, zemljast), da je umereno hladfta od 280 do 485
0
K i da sadrZi dovoljno ras-
tvorenog kiseonika, sto joj daje ugodan ukus, tj. Qni je pitkom.
Voda koja u sebi sadrZi mnogo rastvorenih soli kalcijuma i magneiijuma
_ karbonata, naziva se .tvrdac voda. Ukoliko sadrli same male zemno-al
kainih metala, onda se takva voda naziva . mekac voda. Tvrdoea vode odrec1uje
se higrometrijskim stepenima. Voda koja pokazuje tvrdoeu od 1 - 10 higromet.
rijskih stpeni smatra se mekom, a od 10 - 20 pa i viSe higrometrijskih sltepeni
je vrlo tvrda voda Tvrde vode nisu podesne za kuenu i industrijsku upotrebu.
Ovo zbog toga, sto tvrde vode pri pranju trose velike kolieine sapuna a pri kupa
nju ostvaljaju u posudama velike kolieine taloga. Ove vode u instalacijama tople
vode, u industriji i domacinstvu, stvaraju vodeni kamenac koji osteeuje instalaci-
onu mre!u.
Twda veda ne predstavlja nareCitu opasnost za zdravlje Ijudi, ali ona
smeta tehnoloskim procesima mnogih industrija. yelila broj industrija u svojim
proizvodnim procesima ne podnosi tvrdu vodu kao: proizvodnja konzervi, indu-
strija tekstil3" koze, i leda, perionice i dr. Pored ovoga, tvrda voda ostvlja nasla
ge kamenca u kotlovima i tirec1ajima za toplu vodu i tome slieno. Zbdg toga se za
potrebe industrije tvrda voda omeksava odredenim metodama. N"ajcistije vode za
pice su planinske vode. One su pitke, 5tO znaci da sadrle normalnu kolieinu ras
tvorenih minera1nih matenj a. Medutim, velika naselja nisu uvek u mogucnosti da
se snabdevaju planinskom vodom, a eesto ni vodom iz bunara velikih dubina. Ra
di toga naselja se najeesce snabdevaju vodom iz r eka (tekuee yodel , koje eesto
prolaze kroz veliki broj drugih naselj a i redoVDO sadrle dosta organskih materij a
i mikrorganizama. Pored toga 5tO se od vode zaht eva da j e kvalitetna, ona i u po-
gledu koliCine treba da odgovara potrebama. Smatra se da j e za svakog s tanov
nika naselja proseeno dnevno potrebno od 0,1 - 0,15 mS vode.
Veda za piee koja se uzima za snabdevanje naselja preCisCava se raznjm
fiziekim i hemijskim metodama.
Fizl&e metode su filtriranje i destilacija, pri remu se filtriranjem od-
stranjuju nerastvorene materij,e, dok se destilacijom veda oslobac1a rastvorenih
materija Filtri za filtriranje vode nekada su bili obieni peScam, tzv . spari filtri.
Danas se upotrebljavaju .brzi filtric sa prethodnim talozenjem, koje ubrzava talo-
renje suspendovanih materija.
. iz vade isldjuavo hemijskim meto-
dama, odnosno sterilizaclJom vode. Za manJe potrebe, uldanjanje bakterija iz vo-
7

de moze da se obavi i pomoeu specijalnih filtara od azbesta, gline, uglja, infuzori
j ske zernlje itd. Ovi filtri se moraju eeUe slerilizovati u ras tvoru kalijumper.
manganata, pa zatim u rastvoru natrijumbisulfata. ;
Postoji nac!:in vode od bakterija zagrevanjem do tem
perature klju&nja, tj. do 37301(. Medutim, tako prokuvana voda postaje neukusna,
jer se kuvanjem iz vode odstrani i kiseonik koji je bio rastvoren.
0dstranjivanje bakterija iz vode hemijskim metodama moZe se obavlja.
ti na razne naane ito: pomoeu hlora, ozona i pomoeu ultravioletnih zraka. Me-
todam hlorisanja vode, blor se moZe upotrebiti kao gasni hlor ill u vidu jedinje-
nja, kao hlomi ktet ill hipohlorit. Kolic!:ina hlora, koja se upotrebljava za sterili
zaciju vode, zavisi od koliCine organskih materija u vodi, kao i od toga da Ii je
voda prethodno filtrirana. Za vodu koja prethodno nije filtrirana upotrebljava se
f,. 10-
1
ill 0,6 delova hlomog kr-eCl na 1.000.000 delova vode. Ukoliko je veda fil
trirana, onda se na 1.000.000 delova vode upotrebljava 2 10-1 dela hlomog kreCa.
Za stenlizaciju vode za piCe dovoljno je 1 1(}-4 do 3 1()-, (0,0001 do 0,0003 kg)
blora na m
3
vode.
Ozonom, odnosno .metodom IO()Z()niranjac vode, se obavlja specijalnim
aparatima .ozonizerimac. U ove aparate se ubacuje ozonirani vazduh, koji se do-
bija delovanjem elektriene varnice na vazduh koji prolazi pored aparata u ko-
me se vrsi pra!enjenje elektriene struje, odnosno stvaraju elektriene varnice.
Ozonizer moze dnevno da sterilizuje oko 200.000 m
S
vode.
Dobra strana ove metode za sterilizaciju vode sastoji se u tome, se
u vodi, koja se sterilizuje, ne unose nikakve strane materije. Ovom metodom se
mikroorganizmi u vodi ubijaju brzo i sigumo.
Pornoeu ultravioletnih zraka bakterije se u vodi ubijaju sa razdaljine od
3 . 10-1 (0,30) m. Da bi se ova metoda sterilizacije vode mogla primeniti, voda mo-
ra pretbodno dobro da se izbistri i da se iz nje odstrane koloidne i obojene mate
ri ie. Ovo je vaZoo zbog toga da bi sterilizacija pomoeu ultravioletnih zraka
bila sto sigurnija i potpunija.
Savremena nauka, kao i dosadasnja iskustva, odredili su minimalne ko-
lir.ine korisnih sastojaka vode za pite, kao i maksimalne kolicine nepozeljnih sas-
,ojaka.
Kod ovoga se ne sme zaboraviti da se kolicina tih sastojaka u vodi to-
korn godina menja a u vezi sa promenom vremenskih prilika. Zbog toga je nu
i na s lalna analiza vode za pite. jer utvrdene kolicine sastojaka po jednom li'tru
vode su krajnja granka, koja se ni u kom sluc!:aju ne sme prekorac!:iti. Treba ima
I i na umu da i najsavremenij a analiza vode za pite sarno pruZa sliku s tanja vode
u momentu kada je vrsena analiza Posto su promene moguce i ceste to j e nuZno
d2 se i analiza vode za pice vrsi sto ceSce, posebno u slucaj evima kada se snab-
devanje naselja vodom obavlja iz lekucih voda
2.2. Snabdevanje naselja vodom
Svako savremeno naselje zahteva velike koIicine vode. Potrebne kolicine
vode u prvom redu zavise od samog karaktera naselja. Pri izgradnji naselja os-
novni problem je njegovo snabdevanje vodom. Ako na podrucju naselja ima dovo-
Ijno podzemne vode, ali na manjim dubinarna, onda treba posebno povesti racuna
o tome da se crpna mesta postave izvan naselja i uzvodno od njega, raeunajuc.i
prema smeru toka podzemnib voda. Ukoliko se naselje nalari na krlevitom pod
8

rucju, crpno mesto se ne sme postavi ti oko izvora vode ni ti oeposredno uzvodno
od nj ega, a oi tako da 000 lefi u pravcu odakle izvori dobijaju vodu, Sve ovo ima
za cilj da se crpna mesta za soabdevanje naselja vodom zastite od zagadeoja or
gaoskim materijama, sto neposredno dovodi u pitanje zclravlje stanovnika nase
Ij a
Potrebe naselja za vodom mogu se pokriti jedino raspoloZivim koliCina
rna vode koja se nalazi u prirodi. Potrebna voda uzima se sa pri rodnih izvora,
iii se izvori veStalli stvaraaju koriscenjem podzemnib voda, a u najgorem slu
eaju koriste se povrsinski tokovi voda u neposrednoj bliiini naselja ill u ojegovoj
bllioj okolinL Pri tome sva mesta snabdevanja vodom moraju se nalaziti na uz
vodnoj strani naselja.
Prema tome, za snabdevanje pojwioib naselja vopom koriste se uglav-
nom:
a) poviSinske vode reka, jezera, potoka,
b) podzemne vode, i
c) u nedostatku povrlinske i podzemne vode koristi se atmosferska voda
-kiSnica.
Sto se kvaliteta tice najbolja je -podzemna, a najlosija je povrsinska vo
da. Pri koriscenju povrsinskib voda za snabdevanje naselja vodorn za piCe, neop-
hodno je da se one prethodno preciste i sterilizuju, pa tek onda da se koriste za
potrebe stanovnistva.
2.3. Pofromja vode
Dnevna potrosnja vode po stanovniku varira i to znatno u pojedinim
naseljima i krajevima. To zavisi od citavog niza razlicitih faktora. Tamo gde u pri
rodi nema dovoljno vode, stanovnistvo se sticajem okolnosti, priviklo na manju
potrosnjl,l. Takoc1e, manja potrosnja vode, ako nije u pitanju nestasica vode, je i
dokaz niske civilizacije stanovnika takvog naselja. 'Ali je neoboriva cinjenica da,
kada se naselje obezbedi dovoljnim koliCinama vode; potrosnja permanentno raste
pokazujuCi stalnu tendenciju porasta. Tada se moraju primeniti mere cija je svr
ha ogranicenj e i svodenje te potrosnje u garnice koje odgovaraju raspoloZivim ko-
licnama vode na izvoris tu sa koga se naselje snabdeva kvalitetnom vodom. Mere
koje se pri tome preduzimaju su uvodenje vodomera, koji obezbeduju placanje
prema utrosenim koli cinama vode, kao i odgovarajuCa ceoa za utrosak vode.
Javne potrebe za vodom obuhvataju potrosoju vode u objektima javnog
karaktera, potrebe u vodi za pranje i polivanje trotoara, ulica i trgova, zalivanje
parkova i nasada, ispiranj e l:anala i dr. Dnevno, javna pOlros nja vode u naselju
po staoovniku je redovno veta, ukoliko je i naselje vete. U istom naselju potro-
snja vode raste proporcionalno porastu stanonvika naselja kao i stepenu opste
obrazovanosti i kulture stanovnika.
Prilikom projektovanja sistema za snabdevanje vodom svakog objekta
treba pre svega da se odredi koliko vode i kakvog kvaliteta jepotrebno dopremiti
datom objektu. Voda iz gradskog vodovoda troSi se za vrIo razlicite potrebe. Je-
dan Covek pod normalnim uslovima Zivota i fzickog napora trosi za pice 1 100s
do 2 1(}-3 (0,001 do - 0,002) IDS. dnevno. Medutim, njegove potrebe za vodom za
druge svrhe rel ativno su velike. One obuhvataju u domacinstvima kuvanje, pranje,
lrupanje, pojenje stoke i zalivanje povrtnjaka ill cveea, a pored toga obuhvataju
9

po1rebe, za gradske potrebe i industriju. Me<1u gradske po1rebe za vodom
delazi pranje i llOlivanje ulica, jaVIlih vodoskoka, potromja u skolama, boJnicama
i kasarnama, pofara i ispiranje kanalizacije.
Vodu trose razni potrosaci za najrazlicitije potrebe. Me<1utim, pretema
veCina tih utrosaka moze se svesti na eetiri osnovne kategorije:
1. Utrosak vode za domace potrebe i piCe,
2. Utrosak vode za proizvodnju (tebnoloske svrhe),
3. Utrosak vode na gaSenje poZara, i
4. UtroSak vode za javn'e potrebe.
1. UtroSak vode za domaCe potrebe i pie. Ovde spadaju svi utrosci vode
koji su u vezi sa Zivotom Ijudi. Stambena, tj. kucmi potrosnja obuhvata lime po-
1rebe stanovriika za vodom u njihovim stanovima, tj. domaCinstVima,
domacih zivotinja, kao i utroSak vode na odrZavanje vrtova i baSta. StatistiCki po-
daci 0 potrosnji vode pokazuju da se na lieue potrebe stanovnika po jednom da-
au utros! od 1 do 1.5 1(}-1 (0,10 do 0,15) mS vode. U ovu koliCinu vade po
stanovniku uraeunate su potrebe za odrZavanje lieue higijene sa jednim kupanjem
nede1jao, kao i sve ostale kuene potrebe za vodom svakog pojedinog stanovnika
naselja.
2. UtroSalk: vode za proizvodne (tebnoloske svrhe). Za industrijske pogo-
ne, transport, energetilru, poljoprU'Vredu itd. (stvaranje pare, bla<1enje - konden-
zcija pare itd.).
3. Utrosak vode na gasenje poZara kao i za spostveae potrebe vodovoda
(ispiranje fil tara, vodozahvatnih gradevina, mreia i dr. zahtevi koji se postavlja-
jul .
4. Utrosak vode za jaYne potrebe odnosi se na jaYne pranje iilica
i druge javne objekte.
2.4. Kvalltet i osobine pijace, mlneralne, morske i lekovite vode
Zahtevi koji se postavljaju za kvalitet vode razliciti su u zavisnosti od
karaktera njenog koriscenja. Tako se vodi koja se trosi za pice stanoViliStva po-
stavljaju u prvom redu zahtevi sanitarno - tehnicke prirode. Voda mora da bude
neskodljiva po zdravlje, ne sme da sadrZi patogene bakterije, mora da- bude pro-
vidna, da nema mirisa i ukusa.
Razni proizvodni potrosaOi postavljaju za kvalitet vode koju koriste veo-
rna razlicite zahteve. Na primer, preduzeCi ma prehrambene indutsrije treba voda
r.. .-vali teta za pice; voda koja se trosi za napajanje parnih kotlova treba da ima
minimalni sadrfaj soli ; voda koja se upot rebljava u tekstilnoj industriji ne treba
da sadrfi gvozde itd.
Moze se nabrajati niz industrijskih pot roSaca koji postavljaju taJ..-ve zah-
t eve u pogledu kvaliteta vode kakvima ne udovolj ava nijedno prirodno izvoriiite.
Najkrupniji proizvodni potrosaCi jesu termoelektrane, zeljezare i rafinerije nafte
koji koriste vodu za blallenje (kondenzacija pare, hla<1enje proizvodnih agregata).
Ti potroSaci ne postavljaju obieno visoke zahteve u pogledu kvaliteta vode, dok se
za gaSenje poiara, moze da koristi voda svakog kvaliteta.
2.4.1. Osobine vode
Voda se u prirodi ne nalazi u Cistom stanju vee sadrZi manju ill veCu
koliCinu drugih sastojaka. lma je u ogromnjm i javlja se u tri agrega
tna stanja:
10

a) tmom stanju kada more biti: kifuica, bunarska, izvorska, reCna, je.
zerska i morska;
b) u gasovitom stanju - vodena para, i
c) cvrstom stanju - sneg, inje i led.
Bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi u prirodi, ona se nazi
va prirodnom vodom .i uglavnom se deli .Ila: obicnu i mineralnu.
U obiene vode spadaju izvorske i bunarske vode kao i barske, te vode
potoka, jezera i mora.
Zavisno od porekla, primese koje zagaduju vodu, u vodi se mogu nalaziti
u rastvorenom iii suspendovanom stanju. koja sadrli najmanje primesa
uvek sadrZi rastovorene gasove 0.
2
, co.
2
i N2 i eestice pruine, garefi i slieno.
. . U podrucjiroa sa razvijenom industrijom gde je znatan sadr!aj 50.
2
i 5o.
a
,
moZe sadriati i ove gasove.
2.42. vade
Bunarske vode se dobijaju iz manj e iii vere dubine zemlje. o.ne iroaju
najviSe moguenostIi i wemena da u zemlji dodu u dodlir sa mineralima, da ih u
graaticama njiliove rastvorljavosti rastvore i da nam pomaZiu kao vOOe sa najveCim
sadrZajem mmerala, najccice kadxmata. OSilIll ovili mi.nerala ave vode mogu sa
driati sulfate i sulfJide. bikarbonate ,i itd. .
o.d sadrlaja mienrala, sulfata i nekih gasova u mnogome zavisi i kvali
tet pijace rode. Tako na primer karbonatna tvrdoea dolazi od karbonata i bikarbo-
nata kalaijuma i magnezijuma i ona pitka do tvrdoee od 15 nemai5kib stepeni .
.
,
2.4.3. Izvorska voda
Kvalitet vode zavisi od sastava i podrucja kuda prolazi. Nastaju jedno-
stavno procliranjem kroz tla do ustaijenih kanala Pri tome ova
voda dolazi u kontakt s mineralima koje poiako rastvara ali je kontakt manje
prisam jer voda kroz zemlj.u teee u tanjem iii debljem mlazu i vreme kontakta je
znatno krace nego kod bunarskili voda. Iz tih razloga sadrlaj rastvorenih materi
ja nije veliki niti je suviSe razvrstan sa izuzetkom voda koje izviru iz velikih duo
bina. Dakle, sadrlaj primes a kod izvorskih voda gotovo je identican kao kod bu
narske. ali u umanjenoj meri. Kvalitet vode zavisi od sastava kroz koje
prolazi, od goclimjeg doba.
2.4.4. Reena voda
Reene vode su uglavnom iste kao i izvorske. sarno su ove vode za raz-
liku od izvorskili zasieene grubim primesama: pesak, zemlja, Zilje i drogo.
2.4.5. Jezerska voda
Jezers'ke vode mogu bin vrio razlicite, zavisno od uticaja porninsk.ih i
reCnih veda. Kod manjih jezera u reenim to'kovima, jezerska voda se ne razlikuje
od re6ne vode. Kod veeih jezera, sastav rastvorenih soli i temperatura vode vari-
raju zavisno od dubina Prema dnu jezera kvalitet vode se pribliZava kvalitetu
11

bunarske vode. Kod zatvorenih j ezera, bez odli"anj a, sadrlaj ras tvorenih soli je
dal eko veei nego kod bunarskih ili izvorskih voda. l ove vode rnogu sadrfavati
gruba i koloidna oneciSeenja.
2.4.6. Morska veda
Sadrfaj soli u ovoj vodi neuporedivo j e veei nego li u rekama i jezerirna.
Na primer u morskoj vodi se nalaze sledeee soli: hloridi natrijuma i magneziju
rna; sulfati magnezijuma i kalcijuma; bikarbonati kalcijum i rnagnezijum kao i
bromida. Osim pomenutih soli u morskoj vodi preovladavaju sumpor, stroncijum,
bor, fluor, silicijum, litijum, olovo, jod, fosfor, barijum, gvoide, bakar, zlato itd.
Karakteristiene razalike izmellu refuib i morskih voda su u tome ~ t o su
minerali u rel'bim vodama uglavnom soli kalcijuma i magnezijuma i to n a j ~ bi
karbonati, dole su soli natrijuma matno manje sacirtane, a u rnorskoj vodi je to
obmuto.
To dolazi otuda ~ t o su soli natrijuma uglavnom rastvorljive a za floru
i faunu gotovo neupotreb)jive, a soli kalcijuma i magnezijuma predstavljaju bitan
mineralni dec za razvoj lore i faune.
Druga karakteristiena pojava je vidno manji sadrlaj kalcijumovih soli u
morskoj vodi u odnosu na natrijumove soli.
U zemljistu je kalijum u svojim kompleksnim jedinjenjima mnogo stabil
nij i, a u biljnom svetu mnogo vaZniji od natrijuma.
2.4.7. Lekovite vode
U miniralne vode spadaju one vrste voda koje sadrle izvesnu kolicinu
rastvorenih lekovitih minerala. Ukoliko su tople, one se nazivaju terme. U lekovi-
te mineralne vode spadaju radioaktivne, gorke, kisele, gvoidevite, .sumporovite,
jodne itd.
2.5. Odriavanje 1 potromja vode
U prirodi je voda najrasprostranjenija materija, a moze biti u teenom,
cvrstom i gasovitom s tanju. Nalazi se u atmosferi (vodena para). na povrlini te-
rena (lednici), mora, jezera, r eke, mocvare i u Zemljinoj kori (podzemna voda).
Pozato j e da se 70,8% Zemljine povrsine nal azi pod vodom. Ukupna kolicina vode
u svim navedenim sredinama procenjuje se na 1,50 101! mS, a mora ~ okeani oko
1,35 10
12
m
3
vode. Podzemne vode na dubini od 8 102 (800) m ima oko 4 10
9
m
s
,
a priblii:no isla kolicina nal azi se na veeoj dubini u Zemljinoj kori.
Voda j e u prirodi u stalnom krui;nom kretanju. Pod dejstvom (oplote i
vetra nastaje isparavanje sa vodenih povrlina, Zemlje i biljaka. Stvorena vodena
para u atmosferi (tzv. stratosferi) gradi oblake, kondenzuje se i YmCa na Zemlju
u vidu padavina. Kad dospe na Zemlju, voda otiee, ponire i isparava se. Pokretac
navedenog stalnog kruZnog toka vode je suneeva energija.
Proces isparavanja, tj . prelaz vode iz tecnog a re(fe i iz tvrstog u gasQ.
vito stanje, deSava se svuda na Zemlji. Intenzitet isparavanja zavisi od tempera-
ture i vla!nosti vazduha, reljefa terena, vegetacije i drugih faktora.
Kolicina vode koja ispari sa povrSine reka, mora i okeana matno je veca
ad kolicine koja se u vidu padavina YmCa na istu povrSinu. Visak isparavanja u
12

vidu vodenog taloga pada na kopno, a pribliino je ravan kolitini vod!! koja sa
kopna otite u more i okeane.
Pored ispravanja vodenih povrlina veoma je izrafeno isparavanje vode
sa zemljBta, sa rastinja posle padavina, a izrueno je i vodene pare
preko mea. Biljke preko korenja uzimaju dosla vode, da bi je, uz zadrlavanje
sarno male kolitine, ispustile preko IBea. Rafuna se da od jednog m
S
vode blljke
zadrie najvBe 2, 100s do 3 100s (0,002 do 0,003) m
3
, a ostatak ispari. Jedan struk
kukuruza, na primer iscrpi iz terena 2 10-2 do 1.2 10-1 (0,02 do 0.12) m
S
vode za
vreme svog postojanja. a odraslo bukovo stablo isorpi tokom leta oko 9 ma vode.
Vrsta vodenog taloga koji pada na Zemiju zavisi od temperature vaulu
ba. Pri temperaturama u atmosferi iznad nule, talog je U obliku tetnosti, a pri
temperatura ispod nule u stanju.
Kolillina padavina izra!ava se u mililitrima iii litrima na kvadratni me-
tar. Na kolifuru padavina utifu mnogi faktori ali su najva!niji.: geoglafska sirina,
reljef, vegetacija i b1izina vodenih povrlina (mora, jezera, reka). Po pravilu, koli
t ina padavina se pove6iva sa visinom terena. lznad sumskih terena ima viSe pa
davina nego iznad goleti. Padavine iznad mora vere su nego iznad kopna. U obIa
stima oko polutara pada najvise atmosferskog taloga.
Jedan deo atmosferskog taloga ponire u teren (upijanje iii fil tracij a).
Poniranaje vode zavisi od poroznosti i geoloske, strukture tla" reljefa, vegetacije i
drugih !aktora. Za svaki teren moze se odrediti procenat padavina koje poniru.
Ako je zemljjste poramo voda brzo ponire. Kada je tere," strm, slivanje je nagio,
a poniranje slabije. Rastinje zadrlava padavine pa je poniranje veee u predelima
pokrivenim Za vreme pljuskova poniranje je manje, jer je naglo oti<:anje
vode. Poniranje je minimaino kada je teren zasicen vodom iii zamrznut. Zavisno
od navedenih faktora ponire od 2 - 80% padavina.
Znatan deo padavina ostaje na povrlini Zemlje, gradeci vodene tokove
(reke, potoke, motvare, jezera, mora).
Ilustracije radi navodi se nekoliko osnovnih potrosata vode kako bi se
stekla slika 0 potrebama za vodom.
Tablica 1. Pregied osnovnih potreba za vodom.
Potrosat
- Ijudi za potrebe
spravljanja
hrane i pijenje
- Ijudi za urnivanje
- ispiranje klozeta
- kupanje u kadi
- kupanje pod tuSem
- Zd\ivanje dvoruta
- za pojenje kru-
pne stoke
- u skoiama
- bolnice
- perionice rublja
- jaYne tesme bez
sta1nog oticanja
Jedinica mere
s lanovnik/ dan
stanovnik/dan
jednodnevno
j ednodnevno
jednodnevno
Po m!
po grlu
po uteniku
po krevetu
po/ kg suvog
po slavini/dan
Potrebna koli6na
4 ' 10-1 (0,400) m
S
6 10-3 do 1,2 . 10-
2
(0,006 - 0,012) mS
8 , 10-3 do 1,5, 10-2 (0,008 - 0,015) IJ13
2, 10,-1 do 5 ,10-1 (0,200 - 0,500) m3
4.10-2 do 8.10-
2
(0,040-0,080) mS
1,5 . 100s do 2 10-s (0,0015 - 0,002) m
S
4 . do 6 , 10-2 (0,040 - 0,060) mS
2 , 10-s do 1,2 , 10-
2
(0,002 - 0,012) m
S
2,5 ' 10-1 do 6,5, 10-1 (0,250 - 0,650) mS
4 10-2 do 8 , 10-% (0,040 - 0,080) mS
3,0 m
S
13

3. SNABDEVANJE NASELJA VODOM
Ako jedno naselje raste po gustini naseljenosti ose61 se potreba za za.
jednickim snabdevanjem vodom, za javnim vodovodom. Snabdevanje velikog nase-
lja ne moZe zavisiti od pojedinacnih izvoriSta vode, kao sto su izvori, bunari ill
cisteme, malog kapaciteta. iz kojih se snabdeva jednG domacinstvo ill. mali broj
domacinstava u blizini. Porast koncetracije stanov:nistva oteZava postavljanje bu
nara koji daju vodu zadovoljavajueeg kvaliteta, a isto tako i do meteorske ill po-
vrSinske vode je sve teie doci, tako da pojedinaeno snabdevanje vodom postaje
nemoguce. Na taj nacin nastaje potreba da se za svako vere i gusee naselje traZi
izvoriste koje ce zadovoljiti sve potrebe za vodom u naselju i to kako po koliCini
tako i po kvalitetu. Ovakvo izvoriste se bira tako cia se buducim razvojem ilase
lja, razvoj naselja ne ugroZava vee da u dogJednoj buducnosti zadovolji potrebe
za vodom u naseJju. Ponekad, za velika naselja koristi se i vise od jednog izvori
sta, jer je tesko na jednom izvoristu obezbediti dovoljnu kolicinu vode, ill je ne-
e k o ~ o m i e n o ceo grad snabdevati vodorn samo sa jeclnog mesta. Tako postaju grads-
ki vodovodi, kojiJna se sa jeclnog ill sa nekoliko izvorista dovodi voda za naseJje i
tu se raspodeljuje svim potrosacima putem jaYne razvodne mreze, pod pritiskom.
Ponekad se zajednickim sistemirna za snabdevanje vodom obuhvata veci broj na
selja, ako svako naselje ne raspolaie zadovoljavajucim izvoristern vode. Takvii vo-
dovodi se nazivaju interkornunalni vodovodi. U slueaju potrebe, kvalitet vode se
popravlja u narocitim instalacijama za popravku kvalaiteta vode.
To maci da snabdevanje iz zajednickog vodovoda irna niz preimucstava
[lad pojedinacnim snabdevanjern, kao 5to su:
- za javne vodovode se uvek bira voda najbolj eg kvaliteta od svih onih
koje stoje na raspolaganju;
- ukoliko izvoriste vode dobrog kvaliteta nije dovoljne izdasnosti koristi
se i voda slabijeg kvaliteta;
- J,.-valitet vode u javnim vodovodima se stalno kontr::liSe i time se obez
beduje neophodna sigurnost zastite zdravlja potroSaea;
- voda se u savremenim vodovodima provodi zatvorenim cevima pod
pritiskom i tako je pod normalnim uslovima, iskljuceno svako nakadno zagaadi-
vanje vode.
Javni vodovod u izvesnim slueajevima moZe predstavljati jedlni nacin za-
stite zdravlja stanovnistva. Poznati su slueajevi naSih naselja u kojima se javlja
endernni nefritis ciji uzrok pojave nije utvr<ten. Medutirn, sigurno je da se on ne
javlja ako se voda preeiSeava pre upotrebe i dostavlja potro5aCirna putem vodo-
voda umesto da je oni sami zahvataju iz svojih bunara, bez preciSeavanja, koje
nije ni racionalno sprovoditi za svako pojedinaeno domacinstvo.
14

Javni vodovod, medutim, moze predstavljati i veliku opasnost. Javnim
vodovodom, ukoliko je on lose projektovan, iIi nesuuCno izveden iIi se njime ne-
stnlCnO rukuje, iIi nastupe neredovne prilike (sleganje terena, toplotne iIi druge
preterano velike di:latacije cevi, poplave, zemljotres i drugi uzroci matnijih d ~ r
macija cevovoda, pramjenje mrefe usled nedostatka vade itd.), mogu se nJlme
brzo preneti klice zarnzne bolesti (iIi drugih kakvih stetnih sastojaka) i prosi-
riti na celo naselje za veoma kratko vreme u vidu epidemije. Primeri ovakvih po.
java poznati su u isloriji vodovoda u naSoj i .drugim zemljarna. Takve pojave ret:
ko mogu nastupiti u retko naseljen\m mestima, gde svako domacinstvo ima SVOJ
bunar.
U izvesnim pojavama vada se susreCe iIi meSa sa drugim materijama
ali se ne vezuje hemijski sa njima vee se pros to sa njima meSa iIi ih rastvara.
Ako su materije sa kojima se vada pri tome meSa kakvi otpaci iIi prljave mate-
rije, ona se i sarno prlja iIi zagaciuje. Da bi opet bila Cista iz nje se moraju ad-
straniti materije koje je prljaju.
U naseljima i u industrijama, voda koja pada iz atmosfere, podzemna
voda, voda u otvorenim tokovima iIi jezerima i barama dolazi u dodir sa razno-
vrsnim otpacima i njime se zagacluje.
Najopasnije po zdravlje od svih prljavih voda su nesumljivo upotrebljene
vode. Ove vode sadrle sve otpatke svakidaSnjice u suspendovanom iIi rastvorenom
obliku. Posto su posluiile svojoj nameni u kuCi iIi indus trij i, Ij. posto su upotre-
bljene u korisne svrhe i tom prilikom pokupile sve moguce olpatke mineralne i
organske prirode kao i mikroorganizme, u ovim vodarna veoma lako dolazi do
truljenja.
U mademo urecienim naseljima u kojima postoji javni vodovod iz koga
se svako domacinstvo snabdeva vadom pod pritiskom dovedenim u svaki stan,
postoje dye vrste upotrebljivih vada.
U prvu vrstu dolaze vade koje su sluiile za pranje povrCa i za drugu pri-
premu hrane, za kuvanje jela, za pranje sudova, vode iz umivaonika, kupatiJa, pe-
rionica, za odrlavanje cistoce stana. Pored tih voda jos i vode iz klozeta i pisoara
(i stalske vode ponekad). Sve se ove vode nazivaju domace upotrebljive vode.
3.1. OpSte snabdevanje vadom
Objekti preko kojih se snabdeva staovnistvo naselja i gradovi vodom mo-
gu imati javni karakter, za kolektivno snabdevanje slanovnistva vodom ili lokalni
karakter pri cemu sluie za snabdevanje vodom sarno pojediuih zgrada. Bilo da
se radi 0 obj ektima za snabdevanje vodom lopsteg iii pojedinacnog znacaja ti ob
jekti moraju da obezbede dovoljnu kolicinu vode koja treba da je. takvog kvali-
teta kakav se uslovljava za dobru i zdravu vodu za piCe. Snabdevanje vodom ne
predstavlja veliki tehnicki problem gde ima velike kolicine podzemne vode, uko-
liko je ona dovoljno zastieena ad zagaciivanja s ~ povrsine. Za snabdevanje naselja
vadom postoje razliciti objekti koji cine delove sistema za snabdevanje vodom i
to:
1. Objekti za zahvatanaje vodom - zahvatne gracievine (kapta1e na re-
kama, jezerima - prirodnim iIi veStackim) na prirodnim izvorima: galerije. buna-
ri i niz.ovi bunara za zahvatanje podzemnih voda, sabime povrline i cisteme za
meteorsku vadu.
15

2. Objekti za popravku kvaliteta vode, ukoliko voda na izabranom iz
voriStu ne odgovara odredenim osobinama, njen kvalitet se mora popraviti na
naroCitim instaJacijama za popravku kvali teta vode. Instalacija mora obavezno
bili postavljena izmedu i
3. Objekti za sakupljanje i fuvanje vode, za iz.raWlavanje razlika
izmedu dolicanja vode i i za odriavaanje potrebnog priliska u mreZi -
rezervoari .
3.2. Kapta!e V
Povdinske i podzemne vode se kaptiraju (hvataju) i koriste za napajanje
vodovodnih instalacija Uredaji u kojima se mi hvatanje vode nazivaju se kap-
tatnim ob jektima (51. 1.).
-
S l.iKAP IAiNI
Sabirna Jt.omora; /1 Zcrlvarccniacr
o
,
P-jp,.,JI(/, I; two i OtOd'vod; V) /W1ti1ctcljo .
3.2.1. Kaptah Izvora .(i!esme)

Ovi objekti su tako konstruisani
da se sastoje od dye prostorije ito:
sabirne i prolazne.
Sabirne prostorije sluie da kap-
tiranu vodu prikupljaju i vrsi tao
loiemje ukoliko u njoj ima mulja i
peska.
U prolazne prostorije su
ni uredaji za rukovanje kaptainim
objektima koji se drugaCije zove
zatvaraenicom jer se u ovoj pro-
storij i naJaze dva koja
sluie za regulisaje ispustanja i pre-
livanja vode iz sabirne prostorije.
Ako se za napajanje vodovoda koristi voda prirodnog izvora, onda se
kapta2:n.i objekat gradi na samom izvoru.
Pre donosenja odluke 0 kaptiranju odredenog izvora treba izvditi ispili
vanje izdamosti izvora. Ocena izdasnosti izvora od oka nije pouzdana. Merenje iz-
daSnosti izvora se vrsi svakih 10 dana u toku 1 - 3 godine, a posebna pafnja se
obraea poste padavina. Kotebanje najmanje iznad 1:50 su nepovoljna jer je u tak
16

vim uslovima nedovoljno filtersko delovanje Pored izdasnosti odreduje
se i temperatura vode koja u toku godine treba da iznosi dspod 271oK. Uporedo sa
merenjem izdaSnosti uzimaju se povremeno uzorci vode za analizu, a najrnanje
jednom godisnje.
Ako su osnovni slojevi kroz koje dolazi izvorska voda pokriveni relativno
tankim slojem nanesenog materijala debljine 2 m, taj materijal se uklanja.
Kaptaia mora biti neprqpusna na svim delovima izuzev predvidenih mesta
za u1az, odvod i pre1iv vode. KaptaZni radovi moniju biti izvedeni strucno i od
materijala dobrog kvaliteta. .
Bakterioloska ispitivanja izvora pre kaptiranja ne daju uvek pouzctane
rezu1tate. Za hvatanje izvora ima raznih i tipskih planova, ali"je oblik zahvatne
gradevine razlicit i prilagoden specifiCnim uslovima. Oblik gradevine moze se ko-
naeno odrediti tek kada se izvor otkopa Pri otkopavanju izvora ide se za mestima
iz kojih izbija voda Ako izbija na padini brda kopa se horizontalan rov, a a1to je
nvarni izvor 1ropa se jama u dubinu.
Sporedne izvore treba otkopati pri otkopavanju glavnog iZvora. KaptaZna
gradevina izvora mora se fundirati na vodonepropusnom sloju. Pri izgradnji kap-
tafa ne sme se koristiti jak eksploziv, vee barut ill drugi odgovarajuCi eksploziv u
manjim nabojima.
Kaptafua gradevina se pravi od betona koja mora biti spolja i iznutra
izolovana, uglaeanom kosuljicom od cementnog maltera najmanje debljine od.
2 1(}-2 (0,020) m. avo je potrebno radi oCuvanja prirodnog kvaliteta vode i nepro-
pustljivosti.
, Ako ne postoji dovoljan zastitni sloj terena iznad izvora. tlo treba otkriti
i postaviti sloj ilovaee deblj ine 5 I(}-l (0,5) m. Oko kaptaie treba izvesti iviCni
kanal za spreeavanje prodora atmosferskih voda na ,kaptaii.. U prolece i jesen
uzorke vode treba uzeti nakon obi1nih padavina.
Prelivna voda odvodi se najmanje 6 m od kaptaZe. Ispusna cev prelivne
vode mora biti zatvorena. tzv. iabljim poklopcem koji otvara prelivna voda.
Ventilacije, preliv, izliv i ulaz u kaptaZu moraju biti tako izvedene da se
nista ne moze ubaciti ni uliti u vodu kao i da se spreCi prodor insekata i gmiza-
vaca.
Ventilacione glave i vrata treba graditi od gvozda i dobro ih izolovati od
korozije. Vrata treba snabdeti bravom sa narocitim kljucem.
3.2.2. KaptaZa povrslnskih voda
Povrsinska kaptaZa moze bili obalska i reena. Obalske kaptaze e grade
na obali reka ill j ezera, a reene se postavljaju blize matid reka. Recne kaptaze
se takode koriste kod jezera i akumulacija.
Obalske kaptaZe se primenjuju kada je dubina reka kcid obala 2 - 3 m
kod rnalih tokova ill kada postoje uslovi za produbljavanje dna reka.
3.2.3. KaptaZa atmosfersIre vode
Koristi se u bezvodnim mestima. Voda se moZe sakupljati u cisterne po-
jedinacno i grupno za kues ill citavo naselje. Treba da obezbede vodu u pe-
riodu koja traje od 60 do 120 dana
,-.,
"-____________ .....t_. "--'
< -
17

Obezbedenje vode za potrebe vodovoda u bezvodnim mestima vrli se iz
rezervoarasabirnih cisterni u duiem vremenskom periodu kao neophodnim re-
zervama.
3.3. Cevnl bunarl
Prave se putem bu!enja u zemlju vertikalnih cilindrifuih kanala - bu!o-
tina .U vecini treba zidove bu!otina relitnim ill betonskim
cevima koje obrazuju cevni bunar. U granicama vodonosnog sloja, da bi se omo-
gucilo uzimanje vode iz pravi se od perforiranih cevi testo snabdevenih
specijalnim filterima.
Cevni bunari se obimo primenjuju kod relativno dubokih vodonosnih
slojeva u zavisnosti od debijine sloja zemlje. Otuda i karakteristitna osobina cev
nib bunara jeste u tome inia mali prefuik koji olakSava prolaienje kroz vern
debljinu sloja. Cevni bunar moZe biti korueen za dobivanje podzemnib voda kako
pnih koje nisu pod pritiskom tako i onih pod pritiskom. .
Radi snabdevanja vodom veCih razmera potrebno je izvesti cevnih
bunara objedinjenih u zajednicki sistem vodozahvatnog objekta, odnosno u jedan
zajednitki zbimi bunar.
Ovako dobivena voda je z.aStiCena od zaga<1ivanja, s obzirom da se ona
dobiva na velikim dubinama (od 15C do 250 m).
3.4. Kopani bunarl
Za razliku od cevnog bunara, kopani bunar se obimo ne dovodi do vodo-
nepropustljive padine. On prima vodu uglavnom kroz dno i samo delimimo kroz
otvore u zidovima u granicama vodonosnog sloja. Kopani bunari imaju relativno
veliku popretnog preseka i malu duZinu vertikalne vodozahvatne povr
sine. Na dno kopanih bunara polaie se filter da bi se spretilo
ulaienje u njih testica zemlje. Kod vecih sistema snabdevanja vodom primenjuje
se kameni ill betonski kopani bunari velikih preenika do 4 m, a za potrebe veCih
kolitina vode obimo se F;rade citav niz ponekad i desetine kopanih bunara pa se
sabdevanje vodom naseIja iz ovih bunafa vrSi pumpama i sistemom cevnog raz
voda. .
3.5. Zahvat retne vode
Zahvatanja vode iz rnanjih i vecih tokova u kojima j pri najniiirn vodo-
staj ima irna dovo!jno vade za potrebe vodovoda, tako cia se voda maze zahvatati
bez opasnosti. Pri zahvatanju manjih kolitina vade, gradevine su prostije kon
strukcije, crpna stanica maZe biti i nad samim tokom i bunarom, dok Ce one biti
znatno slozenije u slu&ju zahvatanja velikih kolitina vade.
Zahvat reme' vode vcli se na dubini od 1,0 do 1,5 m ispod nivoa reke, a
najmanje 1 m iznad dna ito na konkavnoj straW.
3.5.1. Zahvatanje vode Iz Jezera V
S obzirom na to da se danas sve vise potinje kornistiti voda iz veStatkih
jezera, zbog nedostataka podzemnib voda, koja se smatra najboljom, ali zbog ne-
18

dovoljnih proticaja vode u povrlinskim tokovima, zaddaremo se vie
ovim objektima. Zahvatanje vode tZ prirodnih jezera je slieno vade
vdtackih jezera, mada je manje sloZeno jcc zahteva manJe I
objekte. Zahvat vode iz jezera i a1.'UIIlulacije treba izvrliti po mogucnosti na dubl
ni od 10 do 30 m a najmanje od 3 do 5 m iznad dna jezera. .
Na akumulacijama se neposredno pored brane grade zahvatne grat1evme
vade. Zahvatne grat1evine vode jezera i akumulacije omogucavaju vade
sa raznih dubina, zavisno od kolicine, odnosno nivoa vade.
jezera iIi akumulacije dobivaju se, bilo podizanjem vodostoja,
bilo iskopavanjem rezervoara u zemljL Ponekad ovi objekti sluie same jednom
cilju, na primer za snabdevanje vodom naselja ill industrije, a ponekad i za vie
ciljeva kao na primer.
- snabdevanje vadom domaCinstva, farmi, industrije;
- upotrebljivih voda i drugih gradskih i industrijskih otpad
nih voda;
- navodnjavanje obradivog zemljita;
- proizvodnja energije;
- poveeanje proticanja pri maloj vodi radi plovidbe iIi razblaZenja ot
padnih voda u donjem toku reke;
- rekreacija - ribolov, veslanje, plivanje;
- od poplave.
Dobro je da se jedna akumulacija koristi za ciljeva iz ekonom
skih razJoga.
U snabdevanju vodom osnovni zadatak akumulacija jeite da omoguci
caspoJaganje potrebnom koliciom vode u svako doba, ali da utieu i na izjednaea
vanje i kvaliteta vode. Proueavanjem ovih promena bavi se linkolo-
gJja, nauka 0 jezerima, iIi sire nauka 0 kopneninl vodama.
1)'0 Vt/ (;
3.6. Vrste razvodnlh IDrem

Situacioni plan podeone mrde uslovljen je pravcima ulicnih blokova,
reljefu terena i gustinom Daseljenosti potrosaea. Situacioni plan mreze zavisi i
od nacina dovot1enja vode; od ulaznill tacaka (taCaka na peri ferij i grada gde se
voda dovodi glavnim dovodima) kao i od polofaja rezervoara. su ovi. uslovi
mnogobrojni i razliciti za svako naselje, to se i plan vdovodne mreze moze raci
onalno projektovati sarno metodskorn analizom uslova i poredenja nekoliko vari-
janti. Cevna mre!a se sastoji iz jednog iii vise glavnib dovoda kfJ j ima se sva voda!
dovede do naselj a na jednu ili na vise taeaka. na periferiji nasel ja. OdatIe se daJje
deli ograncima cevi vezanib za glavni dovod, iIi se najpre vodi u rezervoare pa
se iz njill razvodnim cevima deli ograncima.
3.6.1. Granaste mrd.e v
Ove mreZe polaze ad rezervoara i idu prema mestima potrosDje, tako da
voda tcCe cevovodima samo jednim smerom. Ovaj sistem se rede upotrebljava u
gradovima.
Njegova prectnost je u tome sto je jeftiniji od sistema prstenaste mreZe
a glavni nedostatak .ie 510 potpuno obustavlja vodu mZvodno od mesta gde se vcli
opravka. Za grananJe vodovodne mreZe u naselja i gradove kroz popreene ulice,
19

skretanje iz pravca i izvodenje drugih konstruktivnih pojedinosti na mreZi, upo-
treblj avaju se tzv. .fazonski delovi. Svaki od ovih delova ima svoju odgovara
jucu funkciju i naziv. Sva1ca grana mrez.e treba da je snabdevena zatvaraWm. Za
tvaraCi. ill zasuni upotrebljavaju se za zatvaranje pojedi.n.ih linija vodovodne mreZe.
Ovi zarvarncr se postavljaju u zemlju sa kompletnom garniturom i uliCnim poklop-
cern. Ugrac::tena garnitura sibera (zasuna) ima vertikalnu sipku sa eetvrtkom na
kraju na koju se stavlja kljuc i taka se vrSi zatvaranje i otvaranje zatvaraea
(51. 2.). Ukoliko je zasun veci od " 2.10-1 (0,20) m obavezno se gradi sahta za po-
sluZivanje.

6RANAST A MREZA S l. 2 .
3.6.2. Prstenaste (zatvorene) mreie
. U ovim mre2.ama,a voda kroz svaki ogranak moZe kretati u oba pravca.
NajeesCe se cevi u prstenastim mre2.ama napajaju sa oba kraja, pa se zbog toga
pritisci bolje ujednaeavaju i bolje koriste nego u granatoj mreZi. Kada se desi
kvar na gJavnoj napojnoj cevi, defektno mesto se izoluje zatvaracima dok se ne
popravi, a za weme opravke os tala mreza se napaja kruZim putevima, tako da
defekt u jednom delu ne znaci i prekid snabdevanja dela mrde nizvodno ad de
fektne deonice (51. 3.).
51. ~ .
3.7. Sistem vodovoda V
Sistem vodovoda maze biti: reonski, mesni i grupni vodovod. Ako se
preko vodovodne instalacije snabdevaju vodom sve kategorije potrosaea (komu
nalni vodovod, za domacinstva, industrijski vodovod, zeleznicki vodovod), onda je
takav vodovodni sistem poznat pod nazivom reonski vodovod.
20

Ukoliko se vodovodom zadovoljavaj u potrebe za vodom sa jed.
nog mesta, tj. naselja ili grada onda se takve vodovodne instalacije nazivaju mes-
oim vodovodom. Grupnim vodovodom se nazivaju ure/taji koji snabdevaju vodom
niz naseljenih mesta, grupu naselja, odnosno grada. U zavisnosti od karakteris,Si'
ka i stepena udaljenostLprimdnpg izvorHla, terenskih topografSkih uslova i koli
ana vode koje se transportuje mogu da se primene rami sistemi transporto-
vanJa vode 1 u skladu s tim rami tipOVl 0 Je ata za transportovanJe.SVi
I!ciktiCrio ISKOnstlVl tiJ?Ovi t.akyjh 0 . mQgU da se podele u dYe osnOVDe
...&!!! ;
- gravitacioni vodovod, i
s vanj-.....
3.7.1. Gravitactonl vodovod v-
On je tako projektovan i izveden da vocla sopstvenim padom stvara u
ra7iVOdnoj mreii dovoljan pritisak koji je dovodi do mesta potroSnje, a moZe se
postia sarno pod povoljnim topografskim uslovima sa kojeg se uzima
voda za snabdevanje naselja i nalazi se na visim kotama od mesta potrosnje.
Tako voda obezbcluje sopstvenim padom odgovarajuCi pritisak. (S1. 4.).
---
=- 6
---:::...:::. --- --.JL - 1
--
--
--
SI. 4.
A - bazen, b - rezervoar za vodu, B - (a - b) dovodi vode pod pritiskom
i a - b
2
j b
3
- tunel za dovod vode gravi tacijom.
Kori Uenje gravitacionog vodovoda je i ' prilikom
ispunjavanja tog uslova, postojanje raznih uzvisenja po trasi vodovoda moze da
stvara potrebu da se voda dUe pom06u pumpi radi njenog prebacivanja preko tih
uzvisenja. Izdizanje vode crpnim do rezervoara postavljenog na naj"i
Soj tacki uzvisenja koje se preseca, omogucuje da se izbegne gradenje tunela
(a- b
2
i b
3
)
3.7.2. Vodovod sa poliskivanjem V
U slueajevima kada su kote mesta snabdevanja vodom niZe od mesta po-
trosnje, onda se potreban pritisak u vodovodnoj !IU"eZi postiZe na
upotrebom razlicitih crpnih urclaja (pumpi). Posto dovodni vodovi pod pritiskom
dopuStaju praktieno svako menjanje padova po duZini vodovoda, njihovo koris
l!enje omogueuje da se matno skrati ukupna duZina dovodnika (vodovoda).
Na koja ne dozvoljavaju iz i ekonnomskih razloga,
izgradnju rezervoara (5tO je naj Wce slueaj u ravniearskim predelima), izgradnja
vodovodnih instalacija je obicno sa veStackim izdizanjem vode, same bez rezer
yoara. Ovakva vrsta vodovodnih instalacija poznata je pod nazivom pneumatski
vodovod (s1. 5.).
V--:----'.:'-";;:;..::..::.:.-------------pl '" v 17 if
21

S I. S.
1-gJava, 2 - gravit. vodovi. 3 - priobaIni bunar. 4 - crpna stanica
3.8. Pojedinablo snabdevanje
Objekti za pojedinaeno snabdevanje vodom imaju jos uvek veliki mataj
u snabdevanju vodom s tanovnistva naSe zemlje. Koriste se za dobivanje vode za
potrebe manjih potrosata. U ove objekte spadaju kopani. buSeni pobijeni bunari,
kaptaie izvora sa izgradnjom Cesama, gaIerija i cisterne. Izgradnja ovih objekata
cesto se mi nestrueno i bez odgovarajuce kontrole. sto predstavlja odreden epi-
demioloski rizik.
Hunari se dele na: kopane buSene i pobijene (utisnute). prema naCinu
izgradnje, a na plitke i duboke, prema dubini.
3.8_1. Plitld bunari
Kopaju se na slobodnom prostoru uzvodno od izvora zagac1ivanja a do-
voljno udaIjeni od okolnih bunara. Ne smeju da se postavljaju u stambenim i
nekim drugim zgradama. Oni moraju biti udaIjeni najmanje 20 m uzvodno od
klozeta, svinjaca, dubriva, a 15 m od stambenh zgrada, a od vodnih tokova i
preko 150 m. Dubina ovih bunara iznosi do 20 m.
Teren oko bunara u precniku od 10 m ne sme da se dubri . Ovi bunari
su zidani ciglom, kamenom ill betonorn.
3.8.2. Zldanl bunari
Ovi bunari moraj u biti udaIj eni od dubrista i septickih jama najrnanje
50 do 70 m. Bunare treba postavljati na onim mestima gde ima najvise uslova za
dobivanje dovoljnih koliCina vode i gde su oni dobro zaStieeni od zagac1ivanja.
Moraju se izbegavati prlj avi tereni, mesta ispod grobova i neposredne b1izine pr-
ljavih potoka i reka. .
Sa aspekta zdravstvene zaStite zidani bunari su manje preporucljivi od
busenih (cevnih) bunara. Ovi bunari slufe za hvatanje (kaptiranje) podzemnih voda
na dubinama do 40 m, a najcesce od 6 do 20 m, a grade se preCnika od 8 10-1
(0,8) do 4 In. Kopani (zidani bunari) dobivaju vodu uglavnom sa dna. Zidani bu-
nari se obieno grade (zidaju) kamenom ill cigJom ill betonskim cevima (51. 6.). ~
22

Ako se kopani bunan zidaju kamenom, onda je debljina zida 4 10--1 do
S . 10--1 (0,40 do 0,50) In. a od dobro pet.ene cigle debljine 2,5. 10--1 do 3,8 10--
1
(0,25 do 0,38) ID. BUDar se more zidati i sa nabijenim betonom aja se debljina Jtre.
~
'<i
(
~
'"
"ii
~
.....
"
'"
/?,40N/
\
\
"-
........
-
- "'-
"-
\
, O,8e
\
51. 6 ZIDANI BUNAR SA RUCNOM PUMPOM
23

6e od 2 10-1 do 3 10-1 (0-,20 do 0,30) m. Zidanje bunara izvodi se na taj na6n,
se postupno kopa i zida time se spreeava odronjavanje z.emlje. A kada se bu
Dar manje dubine kopa na tvrdom tIu dozvoljava se prvo da se iskopa cela jama
bunara, koja se posle ozida odozdo pa sve do vrha.
Gornji deo bunara treba izdignuti imad povdine zemJje za 5 10-1 (0,50)
do 1 m i omalterisati ga cementnim malterom. Oko tog ozidanog bunara treba
nabiti sloj masDe gline debljine najmanje 3 10-1 do 4 10-1 (0,30 do 0,40) m. Ceo
gornji prostor u pretniku od 5 do 6 m izbetonirati sa padom od bunara prema
spoljnoj povt1ini tako da se voda De bi cedila u bunar.
Bunar se odozgo mora drvenom konstrukcijom (kuticom) i pokriti
drvenom ill limenom konstrukcijoIIL Iz ovog bunara moZe se voda vaditi pomoeu
vitla ill derma, uz upotrebu kofe, ill upotrebom motorne pumpe.
3.8.3. Utisnuti bunarl bunarl)
Utisnuti bunarl (norton pumpe, pobijeni iii abisinski bunan) , grade se
sarno na odredenim peskovito-sljunkovitim terenima gde su podzemne vode duo
24
HIVO
I2:D,1.HI
.. .
. .

. . '
f?27.) " ",.:
..
'.
R:?l'
.

a b
SI. 7. BU.5EHI BUHAR SA FllTRO)'!
". ,, _ , r ,_ ... _.
51jun,anl'fl\tctu poc<tno) ,zav"no) faz, ,zrade
I-humusni Il-sitnozrn i p.sak; 1I1->itnoz, n;
p.sak ,'zdanske zone ;1'1. sljunlani tiller; V-ncpro_
p u stiv a pod logo

bine 5 do 8 m. Izvode se pobijanjem iii uvrtanjem Siljate beSavne celime cevi (sL 7.)
preCnika 2,5 . 10-2 do 5 10-2 (0,025 do 0,050) m. Na donjem kraj u cevi je izbu.sena
(2 m visine) radi prijema vode. Cevi su obieno duZine 2' do 6 m i nastavljaju se
upotrebom navoja iii zavarivanjem pri utiskivanju u teren. Bunar se zavrsava iz-
oad terena, a za crpljenje vode se montira ruena pumpa.
Glava ovog bunara se od zamrzavanja. Bunar se osigurava od
I.agadivanja zaStitom masne i10vaee i izgradnjom trotoara od betona ili kaldrme.
Da bi bu.seni bunari bili potpuno zaSticeJ od moguCnosti zagadivanja
' polja, mora se na gornji sloj staviti ilovaee deblj:l.ine do 3 10-1 (0,30) m a zatim
<e mora postaviti betonska ploea
3.8.4. ArtersId bunarl
To su cevni bunari iz lrojih se snabdevanje vodom vrSi sa veIik.ih dubina.
PoloZaj vodonosnih slojeva iz kojih se ovi bunan snabdevaju vodorn je obimo iZ-
med:u dva nepropustljiva sloja na dubini do 500 m. Izgradnja ovih bunara vrli se
bu.senjem pomoeu specijaInih eelienih burgija, a pri bu.senju se uporedo spaSta
I cev arterskog bun.ara odgovarajuceg preenika. Voda kod ovih bunara izbija na
povrlinu iIi delovanjem vlastitog pritiska (arterski) iii pomoCu pumpe za vodu
(subartev.s.ki bunar).
3.8.5. Kuene dsteme
Cisterne se grade u krajevima gde nema podzemnih voda, a ni drugih
moguenosti da se dobije ispravna voda za piCe. Cisternama se hvataju i
sneinica, uz spreeavanje sekundarnog zagadenja voda. One se sastoje od naka
pne povrline za skupljanje vode, PeSCanog filtra, rezervoara za skupJjanje vode i
bunara za zahvatanj e vode. U bezvodnim krajevima treba da se obzbedi po koris-
niku zapremina rezervoara cisterne od najmanje 3 mS. Nakapna povrsina najCeSce
se gradi od betona, a pri stup stoke na nju mora da se spreei.
Kao nakapna koriste se i krovovi zgrada. Sakupljena voda se
preko pesCanog filtra debljine 6 10-1 do 7 10-1 (0,60 do 0,70) m dovodi u rezer-
voar. Rezervoar se gradi od betona, ventilira se preko cevi zasticene ventilaci-
onom kapom i zieanom mrezom, a u njemu se moze dezinfekcija vode.
Voda se zabvata iz bunara koji se gradi uz rezervoar vode.
Pri izgradnji cisterne treba voditi racuna 0 brOju korisnika za period od
30 do 40 godina.
3.8.6. Cesmeni izvori
Cesme su objekti iz kojih se koristi voda za zadovoljavanje potreba ljudi
iz prirodnih vrelaizvora. Prirodni izvori su mesta na koj ima je podzemna voda
izbila na povrlinu. Takvu vodu treba koristiti na taj naein da se nicim ne remeti
njen prirodni tok. Zbog toga za kOriscenje vode prirodnih izvora se grade kaptafni
objekti cesme. Ovi objekti uglaVDom se grade od kamena i betona.
Voda prirodnih izvora izbija na pod raZDjrn razJo-
zima, te se za njeno hvatanje grade i razni kaptafni objekti. Radi toga za izradu
25

ovih objekata, ne bi bilo ni moguee a ni preporucljivo da se propge jedan
tip kaptaZe za sve moguce raznovrsne Vaino da se.
projektovanju ovih objekata mora vOditl raeuna 0 siedeeilll teh.ni&:im UsiOVlMa.
_ da se kaptafui objckt!i fuildiraju na zdravom i tvrdom tiu;
_ da se postavi na nepropustljiv sloj;
_ da se ukoliko vodonosni sioj nije prekriven nepropustijivim slojem
cija je debljina najmanje 2 m, zemIjiste iznad vode i u neposrednoj bJizini ka?"
Wog objekta ukloni, a zatim nanese sloj masne gline debJjine 5 10-1 (0,5) m kOJa
se zastiti od susenja sJojem zemIje odgovarajuee debljine;
- da se obezbedi nepropusijivost kaptafuog objekta;
- ako voda prirodnog izvora izbije iz peskovitog i sIjunkovitog sloja,
onda zahvat vode treba obavljati preko peSctanog filtera;
- uKoliko voda izvora dolan iz evrstih stenovitih slojeva, onda se voda
moze direktno bez prethodnog ciSeenja pustiti u vodenu komoru objekta ill eesmu.
Dobro i racionalno izvedena kaptaZa, moZe da prikupi i najmnje kolicine
vode prirodnog izvorn. Ovi objekti tzreba da su, takode, gradeni da obezbeduju
zahvaatanje celokupne vode izvora. Radovi na zahvatanju vode prirodnih izvora
na kaptaii izvora, sastoje se u tome da se pre svega raSCiste mesta izbijanja
vode od materijala od koga se voda pojavljuje. Kaptaini objekat mora biti tako
konstruisan da on nicim ne usporava tok vode iz prirodnog izvora. Zbog toga
je najbolje da se voda izvora hvata u prelivni dec rezervoara tako da se niCim
ne ometa njen prirodni odliv i siobodno otieanje kroz eev cesme, takozvane Iule.
3.9. Samosta1ni kuCnl vodovodi
Ako u naselju nema vodovoda, onda se za individtialne potrebe projektu
ju instalacije za sarnostalno snabdevanje vodom na lieu mesta. Voda se uzima iz
bunara, pa se iz njih crpe i potiskuje u mrefu. Za ovakvo fiinkcioriisanje vodo-
voda u zgradi potreban je pritisak. Prema tome, postoje dYe moguenosti resenja
ito: ako naselje ima elektricnu struju onda se primenjuju kuCni hidrofori. ill
rezervoari na tavanu, odakle se voda gravitacijom razvodi po zgrasLUkoliko na
selje ili zgrada nema eiektricnu struju, onda se primenjuju sarno rezervoari na
tavan sa rucnom erpkompumpom i tako se stvara samostalni vodovod sa rezer
voarom na tavanu.
Celo postrojenje se iz kopanog bunara, ruene pumpe i potiskujuceg
voda, rezervoara na tavanu i razvodne mreze tocecih slavina. Pumpa se stavlja u
podrum zgrade u nel-.-u malu zasebnu prostoriju ill u perionieuPri postavljanju
pumpe treba vomti racuna, da oI1pna visina, odnosno visinska razlika izmedu oso-
vine pumpe i nilvoa vade u bunaru, ne bude veta od 6 m. U protJivnom sIueaju,
treba spustJ.tli patos podruma za visak koji se bude pokazao. Pumpa je obiena krj.
Ina nIena. Crpna cev je od 3,81 10-1 m (6/4") a potiskujuCa od 3,18.10-% m (5/4").
Rezervoar nal tavanu izgraden je od eelienog lima debljine 2 1(}-3 do 3 1(}-3,
(0,002 do 0,003) m, lim je pocinkovan iznutra a spolja obojen masnom bojom. Zapre-
mina rezervoara zavisi od velicine zgrade ali se izraduju zapremine od 1 m" najvise
2 do 3 m3 sadrZine. U slueaju da je potreban veei rezervoar, onda se umesto jednog
rezervoara od viSe kubika radije instaliraju dva manja, podeSena za simetricno
26

punjeje i prafnjenje. Ovo se Cini iz praktiCnih razloga zbog lakSih i ruko-
vanja pri montranju, a u isto vreme se stvara jedna rezerva u sluCaJu kvara na
rezervoaru.lVoda u rezervoaru mora se zaStiti od temperatumih da se
lelli ne zaweva a zimi ne bude hladna ill da se ne zamrme.
toji od drvene opIate u vidu saduka vecih dimenzija od rezervoara, a
se ispuni izolirajucim materijalom; strugotina, stiropor, pluta i tome slieno.
COmji drveru poklopac takoc1e se obloZl Ziltitnom postavom.
pri yrhu jrna otvore za dayodnu i prelivnu cev, a sa donje
strane ima otvore za odvodnu cev i za ispust sadrline rezervoara u slucaju potre-
be opravki, dezinfekcije i Rezervoare treba smestiti u zasebnu malu kro-
vnu prostoriju pod kljuCem i treba ga izcliCi od tavana najmanje 2 101- (0,20) m
na drvene grede ill na gvozdene ill drvene nosaee.. Ova je mera wlo korisna da
bi se lako mogao uOCiti eventuaJni kvar na rezervoaru i vode pre
nego 5tO bi 05tetio taVaniClL Preliv treba sprovesti jednom cevi do prostora gde
je smeStena pumpa, da bi se malo kad je rezervoar napunjen vodom.. Iz rezervo-
ara se voda razvodi gravitacijom do pojedinih slavin a_ Jasno je da ce pritisak u
mreZi biti dosta slab, narocito u gornjem spratu, ali ipak dovoljan da voda teee.
Da ne bi toCenje bilo suvi5e slabo - sporo, naroCito kod :kada, preporucuje se da
dimenzije cevi budu veee za 6,4 l(}-s m (114") od preCnika.
Nedostatak ovakvog snabdevanja vodom je to 5tO rezervoar pored svih
predostroZnosti moze da propusti vodu i 05teti objekat. Takoc1e pri jakim mra-
zevima, ako izolacija nije propisno izvedena, moze doCi do smrzavanja vode u re-
zervoarima ill cevima, a za vreme leta voda gubi sveZinu usled stajanja, te zato
ova!kve rezervoare ne treba predimenzionisati, kako bi doslo do CeSCe prom6ile vo-
de u rezervo3ru.
3.9.1. Samostalni vodovodi sa
elektriCnJm pogonom
Ukoliko u naseIju ima elektricne struj e, 5to je danas gotovo u svim mes-
tima, onda je mnogo lak5e izgraditi samostalni kuCni vodovod. U tom slucaju po-
stoje dYe moguenosti, da se voda crpe iz kopanih bunara iii da se voda crpe iz
busenih bunara. U oba ova sIueaja mogu biti dva sistema:
- da se voda potiskuje pumpoIDj. u rezervoar pa se otuda razvodi putem
gravitacijf! do sanitarnih pribora, na isti naCin kao i kod rezervoara sa ruenom
pumpom, .izuzev 5to se u ovom sIueaju pumpa sa motorom au.tomatski aktiv.ira po-
motu plovka u rezervoaru;
- da se voda u mreZi odrlava uvek pod odrec1enim pritiskom pomocu
kazana za pritisak, takozvanog hidrofora. Ovo je najsavr5eniji i higijenski najop.
ravdanija samostalna kuena instalacija vodovoda Hidroforski urec1aj sluZi jos i
za pojaeanje pritiska u vodovodnoj kuenoj mreZi, kada je pritisak nedovoljan u
ulienoj cevi.
I1

3.10. IDdrofori, visina crpJjenja i osnovni
prorabm snage motora
Hidroforski uredaji se sastoje jz slede6ih deIova: (51. 8.)
51. 8. AKSO METRJ J5KI PRIK AZ HIDROFORSKOG
UREilAJA
1-b!idrofol's'ki kotao, 2 - EM, - 3 pumpa, 4 - pritisni prekidac, 5 -preklidaci i
osiguraOi sllIuje, 6 - Powatni odbojni ventil, 7 -X'1.lcni kompresor, 8 -propusni
venti!, 9 - vodokazno staklo, 10 - manometar, 11- otvor sa poklopcem, 12 - sla-
vina za ispu9tanje vode, 13-dovodna cev, 14- od'Vodna cev, IS-zaobi1azna cev,
16 - reSetka spoj eva sa kanalizaaijom, 17 - odvod e1ektrUOne energije, 18 - e1ek-
triOni spoj sa pre'k:i dacem, 19 - spoj sa e1elctJromotorom.
Kotlovi za pritisak se izraduju od obicnog celicnog ill pocinkovanog li ma,
cija deblj ina mora bi ti proracunata.
Princip rada hidroforskog uredaja zasniva se na sledecem:
I. Voda iz bunara ill vodovodne mrete, pumpom se sabij a u hidroforskli
kotao pribllino 213 njegove zaprernine, te se na taj nacin vazduh u kpt1u sabije
do odTedenog prl<tliska P max. Punjenje kotla prestalo je posredstvom prekidaea.
Ako su powallni ventilii ispravni i vodovodm pribori zatvonmi voda ce u . instala-
ciju bim pod umcajem' ovog maksimalnog pritiska.
2. Prilikom otvaranja slavina na vodovodnim instalacijama, voda ,Ce pod
pritiskom sabijenog vazduha u kotlu odlaziti u mrefu kroz odvodnu cev i nivo
vode u kotlu ce se 5puStati do P min. Pri ovoj visini automatski prekidac stupa
u dejstvo i ukljuooje elektricm motor 'kOJI aktivira pumpu, te se panovno
punjenje kotla do odredene vis:ine P max. Pri daljoj vode ceo proces se
ponavlja.
28

VlI"eme izmedu <iva uzastopna ukljucj,vanja (pUilljenje i mirovanje) pumpe
zove se VTeme ukljuCivanja. Obicno je to 6 10-2 sec (40 min). Za taj vremenski
razrnak kotao treba da Sadrli maksimalnu rezervu potrosnje vode.
Ako se uzme sreOOji pritisak u kotlu P, onda Pmin ne treba da bude is-
pod 0,85 P, a P max iznad 1,10 P, oOOosno taj oOOos treba, da bude:
Pmin 0,85
- - - - 0,773 _ 0,75
Pmax 1,10
Za pravilan rad hidroforskog postrojenja veoma je vafno poznavati vi-
sinu crpljenja pumpe iIi usisnu visinu. Ona teorijski iznosi 10,33 m VS. Medutim,
u praksi zavisi cd: lokalnib otpora usisnog cevovoda, otpora trenja i nadmorske
\'isine. Tako se ma da za svakih 100 m nadmorske visine, ana opada za 0.12 m VS.
Praktiene vrednoso. kreCu se do 7. m.
Zapremina bidroforskog kotla raeuna se POffioeU obrasca inf. Briksa:
20 q. Pmax
V= - ---- -
i .p
u kome se:
V - zapremina bidroforskog kotla u [m
S
],
20 - konstanta, . / .. . . .. . .
q - potrosnja vode u
P ma.""( - potreban maksimalan pntisak iskljucenf 9,81 . 04N/m2,
i - broj ukljueenja motora u 1 Casu (na primer i = 6, ako se motor
ukljuruje svakih 10 minuta),
p - razlika izmec:tu najveceg (pritiska iskljucenja) i najmanjeg (pritiska
ukljucenja) pritiska u kotlu.
Debljina lima na omotaeu hldroforskog kotla dobija se iz obrasca:
P'max D
/j = ----- em]
2 k
u kome su:
Io-S m.
/j - debljina lima [ m],
P'ma.x = P max 1.5 (najveci priti sak uvecan za 1,5).
D - precnik hidroforskog koLl a m
k - dozvoljeno naprezanje lima (8 . 10
6
N/ m2.
Na prorafunatu debljinu lima dodaje se oko 100s m za koroziju.
Za debljinu lima na dancima hldrofora dodaje se na debljinu omotaCa
Za prora.i5un pumpe i motam potrebno je U51:anovilli manomctamkiu viisinu
dizanj;>. vode, koja odgovara P max i sastoji se iz geodetske visine (vi sine izmedu
osovdne ptHIlIPe i najvaZIrijeg izliVDOg mesta) i pacta pritiska u ceV'i od pumpe do
toceeeg mesta. Na ovako dobi:venu visinu tJreba dodati jos 5 m vodenog stuba za
nadpritisak (sto odgovara P min) kao i razliku izmedu P max i P min.
29

Potrebna snaga motora dobiva se iz obrasca:
Q . HY
N = ------ [kW]
. 102
u kome su:
N - efektivna pogonska snaga motora u KW,
Q _ udvostrucena kolicina vode m3/sec
H - ukupna manometarska visina (potiskivanja i eventualnog usisa
vanja kod bunara) u m (odgovara P max),
Y - gustina vode kg/ms,
'1 - Ikoefioijent korisnog' dejstva pumpe koji zavisi od kapaciteta pumpe
a krete se od 0;5 do 0,7.
Ovako sraeunata snaga motora u praksi se jos poveCava zbog eventual-
DOg preoptereeenja, trenja i slieno, za 10 do 20%, zavisno od izraCunate snage.
Mnoge fabrike u naSoj zemlji (Jugostroj u Beegradu; "Jastrebacc U
NiSu, Litrostroj u Ljubljani, Metalni zavodi u Skoplju itd) isporuCuju komple-
toe hidroforske uredaje sa raznirn velicinama kotla i visinama dizanja vode.
Pitanja
30
1. Znaeaj vodovoda u savremenom Zivotu?
2 U se ogIeda osoblna vade?
3. Kako se odre<1uje kvalitet vade?
4. Kako moZe biti snabdevanje vodom a posebno u gradskom
podrucju?
5. Koje je to a koje pojedinamo sabdevanje vadom?
6. Vrsta razvodnih Inrcia?
7. Dobro i strane granate i prstenaste mrefe?
8. Kakav sistem vodovoda moze biti i gde se koji korlsti?
9. U kojiro se sIueajevima korlste hidrofori?
13. Postavljanje hidrofora?
14. Kako nastaje arterslq bunarl?
15. Kako se moze zaStitlti bunar od vode?
16. Kako se vcli kaptaZa atmosferske vode?
17. Koje su to lekovite vode?

4. ' VODOVONE CEVI I MATERUAL ZA IZRADU
Cevi od Uveuog gvoZ&L. Cevi od sivog livenog gvozda su veoma otpome
prema agresivnom dejstvu vode i zemljiSta, ali se ipak:, radi veCe sigumosti, no-
luju spolja i iznutra asfaltnim premazom..=40vaj asfaltni premaz se izvodi u fabrici
gde se proizvode cevi, po narocitim postupcima. Asfaltni premaz mora biti takocte
takvog kvaliteta da ne utiee nepovoljno na kvalitet vode. Cevi se liju po normama
koje propisuje kvalitet liva, postupak za ispitivanje gotovih cevi, oblik, dimenzije,
dopustena odstupanja mera gotovih cevi, probni i radni pritisak cevi.
Svaka izlivena cev, bez obzira a naein livenja, jos u fabrici se ispituje
pod bladnim hidrauliCnim pritiskom vode. Pored ispitivanja gotovih cevi na unu-
traSnji pritisak: u livnicama se vrse mnoga druga ispitivanja sirovina i odlivaka.
Livene cevi su krte, a naroeito ce.ntrifugalno livene cevi.
U nasoj zemlji postoji niz livnica koje izraduju cevi livene u pesku.
Cevi od sivog livenog) gvozda zraiiuju se u d1!zinama do 5 m.
Cevi od l!eUka. Ove cevi se izraduju sa savom i bez sava od eelienog
lima, sa uZdllZnim i popreCnim zavarivanjem, ill sa spiralnim zavarivanjem.
Zavarene cevi, od eelienog lima izniduju se u fabrikama savnih cevi. Izo-
lacija ovih cevi iznutra je najeesce asfaltna a spolja se izvodi od vise slojeva pre-
maza vrelim bbtumenom i staklenom vunom, Hi bitunrinizirane jute. Ovaj oblik karl-
sti se za vece protoke, dok za kucne vodovodne mreze se primenjuju pocinkovane
cevi eija duZina iznosi 4 do 6,5 m.
Celicne cevi bez sava nisu izolovane. Za upotrebu u vodovima moraju se
izolovati slieno kao i livene. One se upotrebljavaju za specijalne namene jer mogu
da izdrie wlo veMike prit!i5'ke.
Cevi od celika nisu osetljivi na udar kao livene, ali narocito veliku paZ
nju nreba obratiti na to da s izolacija ne ostetIi, jer na ostecenim mestima koro-
zija nagriza celik daleko brie nego na potpuno neostecenim mestima.
Celiene cevi bez sava imaju primenu kod spoljnih instalacija vodovdne
mreze Ciji pritisak iznosi od. 9,81 . 105 do 39,24. 10
5
N m ~ (10 do 40 at.). Celiene beiia-
vne cevi proizvode se Manesmanovimc postupkom Cija duZina iznosi od 10 do
16 m.
Cevi od betona. Ne preporueuju se za sprovodenje eiste vode, jer beton
nema dovoljnu otpornost na kidanje i savijanje pa ne mogu da rade pod pritis-
kom i usled toga moze da docte do pucanja i naknadnog zagadivanja vode. Beton
se moze koristiti kao tunelska obloga gde se ne oeekuje sleganje u velikim nerav-
nomernim pritiscima, ill za cevovode bez pritisaka, ill pod malim pritiskom za
vodu koja treba da se preeiSeava. '
31

Cevi od annlranog hetona. ave cevi mogu se koristiti svuda gde i cevi
od sivog livenog gvozda. Treba sarno voditi rafuna 0 tome da li j e voda agresi.
vna prema cementu, jer u takvom slueaju cevi mogu propasti za kratko vreme.
Cevi od armiranog betona mogu da se izraduju na lieu mesta, u rovu, a mogu se
pripremiti u fabrikarna i na sarno ugralHvati.
ad debljine zidova i kolieine armature zavisi radni pritisak koji mogu
izdrlati. love cevi se u fabrici ispituju na hidraulieni pritisak.
Annirano betonske cevi mogu da budu i prednapregnute. Prednaprezanje
se vrli na primer na taj naein da se oko klasiene gotove armirane cevi spiralno
obmota zategnuta fica za prednaprezanje pa se spolja rutiti slojem betona naba-
Cenog pgtoljem.
Annirano betonske cevi se izraduju sa naglavkom koji slufi za brle mon-
tiranje.
CevI. od love cevi se izraduju od mehvine dugaekih
azbesnih v1akana i cementa. U nekim fabrikamrna dodaje se i mIeven kvarcni
pesak-kvarcno bramo. Njihova otpomost prema agresivnom dejstvu vode odge-
vara otpornosti betonskih cevi i zavisi od vrste cementa.
Azbest<ementne cevi proizvode se na sledeCi naCin:
Azbest se obradi u drobilici radi odvajanja vlakana. Zatim se u odreltenoj
proporciji mcla sa cementom i vodom. U mclavini ima oko 15% azbesta i 85%
cementa. Voda se dodaj e dotle dok, se ne dobije retka smcla. Masa se u
najpre u znatnoj meri ocedi od suvisne vode, a zatim se pod visokim pritiskom
valjaka namotava oko eelicnih cilindara eiji spoljasni preenik odgovara unutra-
snjem preCniku cevi. Kratko vreme posle namotavanja celicni cllindar se izvuce
radi ponovne upotrebe.
Cevi od azbest<ementa su osetIjive na udar pa se moraju transportovati
odvojene i ukljcltene drvenim klinovima ill gredicarna sa udubljenjima za
Fazonski delovi za azbest<ementne cevi se izraduju od livenog gvozda,
dimenzije su im drugaeije od onih za cevi od livenog gvozda, jer je debljina az-
best-cementnih cevi veea. Azbest-cementne cevi se proizvode preCnika 5 10-2
(0,050) do 5,0 m i primenjuju se za pritiske 2,943 . 105 do 9,81 . lOS N m-
2
(3 do
10 at) a medusobno spajanj e azbest-cementnih cevi vrsi se pomotu specijalnih
spojnica. Tih spojnica ima dYe vrste i to Gibault i spojnica tipa Simplex.
Gibaul t. spojnica iMaduje se od sivog lirva sa gumenirn prstenov.irua, dok
spoj1l!ica Simplex se izraduje od azbest<ementa.
Cevi od plastiCnill masa. Za proizvodnju vodovodnih cevi upotrebljavaj u
se polivinilhlori d, rneki j tvr di polietilen. Cevi se izraduju istiskivanj em istopljene
mase kroz prstenasti ot VOl' odredenog preseka i hl aacnj em u vodi.
Cevi od plastriCnih masa imaju kao zajednieke dobre osobine, po koj.irua
se istrieu imad ostalih, imaju makt specifienu masu materijala koji veoma olilia-
va rad na montaXi cevovoda, vel:iku otpomost na koroziju, male hid$liene otpe-
re i malu obradu.
Cevi od PVC-a izraduju se u dve klase i to klase A za radni pritisak od
9,81 . IOSN/m
2
i klasu B za radni pritisak od 5,886 . IOSN/m
2
za temperaturru vode
od 29301(.
Cevi od PE izraduju se u tri razliCita standardna radna pritiska i to (2,5;
6 i 10). 9,81 . 1O<N/ m2. ad mekog polietilena izraduju se cevi preCnika
1 . 10-2 do 1.1 . 10-1 (0,010 do 0,110) m, a od tvrdog polietilena od 4 . 10-2 do
32

3,55 . 10-1 (0.040 do 0,355) m: Otpornost polietilena otpada otprilike za 10% do
3()()OK pa bi i kod njih dozvoljeni raclni pritisak za toplu recnu vodu trebalo sma
ojiti u tern smislu.
Drvene cevL Mada zvuCi neverovatno, ovo je moderan postupak,
iako se upotrebljava od najranijih vremena. Primenjuje se u Americi,
Skanmnavsl.cim zemljama i u Bvropi. Cew se sastoje od spojenih drve-
nih duga. U ovom slueaju duge su spojene medusobno putem okivanja metalnim
obrucima koji su sastavljeni pomoeu navrtke. Bubrejne drveta osigurava nepro-
pustljivost na spojenim mestima. Cevoved od drveta je nepropustan za te6losti
ali se kod transportovanja zbog toplog suvog vazduha, pribegava specijalnim po-
stupcima impregnacije.
4.1. Uslovi koje mora cia ispuIii
vodovodna mrefa (cev)
Vodovoclna cev se gradi od naroCitog materijala, koja je u stanju da
trpi unutrasnji pritisak vOOe koji je potreban za snabdevanje vodom i koji voda
ne moze da nagriza, oclno5Oo razara hemijskim putem iii mehaniCkom snagom,
koji ne levari levalitet vode, na koji ne uticu promene temperature vode i koji je
dugotrajan. Ako ove uslove zadovoljavaju onda se mogu primeniti za vodovonu
mrciu. Navedene uslove mogu ispunjavati slede6i materijali: s1vo liveno
gvo:ide, eelik, beton (izuzetno i to samo u razvodima bez pritiska), annirani be-
ton, azbest-cement i plastifua masa. Pored toga vodovoclne mreze moraju imati
moguenost kontrole u svim uslovima terena sa posebnim delovima (fazosnki de-
low), 1wlena, raOve, lulrovi i td. kao i uredaj.j (armailure: zatvaraCi, slavine, ventili,
priklopci itd.).
4.2. NaCin spajanja cevi
Medusobna veza delova cevovoda treba da odgovara ovim osnovnim za
htevima:
1. Da jc nepropustljiva,
2. Da moze primiti uzdufue sile, i
3. Da se lako sastavlja i rastavJja.
Ccvi od livenog gvozda spaj aj u se naglavcima i obodima, a celicne cevi
samo obodima, cevnim navrtkama, zavarivanjem, zakivanjem i Jemlj enjem. Od
toga se najcesce primenjuju celicne cevi spojene obodima, navrtkama i zavari-
vanjem.
Spajanje cevi nagiavcima {sl. 9.). Veze ove vrste su jeclnostavne i jeftine,
ali su podesne samo za umerene"'pritiske, poste ne mogu da prime veee uzdufne
sileo
Pored toga veti pritisak mogao bi da izbaci zaptivku kola se drli sarno
trenjem. S druge strane , oVakav spoj omogueuje toplotne dilatacije cevi i dopu-
. sta ugaonu pokretljivost cevi, je veoma korisno pri polaganju cevi gasnih,
vodovodnih i kanalizacionih razvoda u zemlji gde se podudaranje osa cevovoda ne
moZe obezberuti.
33

Ova vrsta spoja ne zadovoljava uslove lakog rastvaranja. jeT da bi se
rev, na priroer u slueaju kvara. mogla izvaditi iz revovoda. potrebno j e uzdui.no
pomeranje cevi za dvostruku duZinu kojom ona Icli u naglavku. Stoga se nagJav
cima spaj aju sarno cevi podzemnih vodova. gde su slucajevi demontiranja relati-
vno retki.

.- .----
51. 4? SPAJANJE CEVI
Pri spaj anj u se stavlja glatki- kraj cevi koja se su-
sedne cevi \ jedan dec 5talnog meauprostora se u
kat ranu ill loj u. Zatim se oko nagJ avka napravi kalup 1 preostali dec
meauprostora zalije olovom. Posle toga se kalup Od5trani a olovo se. prema nag-
lavku, obradi i poc1 bij e (51. 10.).
5 I. io.
34
Veea ugaona p omeranja i u-aj anj e os-
naglav-
cilacije cevi

veze

Sljka 11. prcdstavlja zglavkastu vezu, koja se moZe lako raslaviti. U slu-
niskih temperatura delovi zglavkaste veze su od bronze, cev je od Celienog
liva, a dvode1ni naglavak od sivog liva. Ukoliko su manja reIativna pomerenja
delova zglavkasle veze, utoliko je lalcle poslici hermetienost spoja.
51. 1..1.
.- .----
Brw otklanjanje kvara u sluOlju
kao na primer kada naprsne cev,
posti.Ze se primenom dvode1nih nag-
lavaka. Ovakvi dvodelni naglavci
imaju obode koji se zateZu zavr-
tnjima 51. 13.


. ,
.. .... ,
Ova kratka kraja cevi
spajaju se pokretnim
naglavkom (sl. 12.) koji
se zaptiva na oba m-
ja. Isto tako se postupa
kada se neka
cev iseee iz cevnog vo-
da, pa se zameni sa dYe
kraee glatke cevi, a sa-
stavci se spoje. sa po-
kretnim naglavcima.
J
DVODELNI
, .
HA6LAVAK

sd4.
Na zaokretima i odvojcima u.k-
Ijueuju se i posebni delovi kao rae.
ve, IlIcrlDjaci, lu.kovi i cevovo<t Ovi
delovi su standardizovani_
PrikljuCak cevi pod uglom postife
se umetanjem u cevovod raevastih
delova i kolena_
Da bi se zaptivka OOlje drlala i
da je pritisak u cevi ne bi lako is-
tisnuo napolje, se, ponekad
ZJjeb A (sL 14_) na unutra!njoj stra-
ni naglavka U tu svrllU se podeb-
Ija, a ponekad i osloOOdi kraj
cevi R
Spajanje cevi obodlma (prirubnicom)_ Cevi s oOOdima ispunjavaju sve
uslove La propiSDO spajanje: Iako se postiie bermetienost veze, mogu primiti i
veee uzduine sile i lako se skidaju i namcitaju_ Ali je zato vezivanje cevi s obo-
dima skuplje. Cevi s obodima podesne su zOOg svojib oblika i za vodovode visokog
pritiska.
Kada su cevovodi Da otvorenam prostoru ill u vlamoj zemlji, iz!ozeni su
zavrtnji za spajanje jakom korozioDom dejstvu i stoga u takvim sIueajevima ima-
ju prednost cevi sa Daglavcima.
RazIikujemo vezane i slobodne obode_ Prvi saCinjavaju sa cevima jednu
celinu, dok se drugi stave slobodno Da prvobitno glatku cev, pa se za Djib tada
izrade naroCiti nasloni na krajevima cevi.
Vezani obodi kod livenih cevi izliju se zajedno sa cevima. Kod celienih,
bakamib i mesinganib cevi vezani obodi mogu biti navareni , nal emljeni. zakovani,
uvaljani, i na\Tnul i. U novi jim konstrukcijama cesto se obod uopste izos tavlja, a
cevi se jednost:1'"IlO medusobno zavare.
Oblik oboda zavisi, uglavnom, od broja zavrlanja. Kod eetiri i vise zavr-
tanj a, dakle, kod veCib preCnika cevi, obodi su gotovo uvek cilindriCni. Ali, ako se
oOOd vde za cev sa dva zavrtnja, njegov je oblik ovalan.
Slika 15. prikazuje spajanje cevi obbdima od sivog livenog gvoMa. Poste-
pen prelaz tanke cevi u masivni obod postiZe se na taj Daem slo se, ovaj deo
cevi izradi konieno sa nagiOOm 1:5 i sa dobro zaobljenim preJarnjm ivicama.
U konstrukcijama prema sl. 14, obod A moze oslatiti ako je
sarno dovoljno cislo odliven. Takav obod neznatno natkriva obod Da koji se pri-
kJjufuje_
36

D
---------
SI. ii, SP,..J ANJE CEVI OBO 01 iotA
Spajanje cev! zavarlvanjem. Narocito je podesno za dugacke vodove vi-
sokog pritiska. Posto se krajevi cevi medusobno zavare, dobija se neprekidan ce- .
vovod, kod koga se obodi moraju primeniti sarno na mestima gde se prikljucuju
ventiU i sUcni delov'i armatura. Takvi cevovocli, u slueaju opravke iii ciscenja ne
mogu biti rastavljeni, vee momju biti preseceni na potrebnim mestima, a po/Ie
opet zavareni.
Zavarivanje cevi moZe biti sueeono i na preklop. SuoCenim zavarivanjem
izraduju se cevi za manji pFitisak (za vodovod), a za veCe pritiske spajanje cevi
vrli se na preklop, (sl. 16.). Ovaj naCin Spajanja primenjuje se za cevi precnika
veCeg od 2,5 . 10-2 (0,025) m.
1:-. _
,
.'
. ~
.- . - {
(
51.i6 Z AVARENI SPOJ
Spajanje za1dvanjem. CeliOle cevi velikog preCnika cesto se izraduju za-
kivanjem, zavinso od pritiska ill preOlika cevi. Sastavak se izraduje u vidu pre-
klopnog ill suceonog spajanja. moZe imati jedan ill vise redova zakovica, sto zavi-
si od pritiska i vrste teenosti koju provocli.
Spajanje cevi navojem. Cevi manjeg preenika obicno se sastavljaju po-
moeu navrtki. U lorn slueaju krajevi cevi imaju navoj (sl. 17.). Zaptivenost se po-
stiZe naleganjem navoja ill upotrebom kudelje (namotane na navoje) uz premaz
firnajzom. Ponekad se zaptivnost postiZe nameStanjem navratki za zaptivanje
(manje visine) koje se navrnu na krajeve cevi pre namestanja osnovne navrtke a
37

lIZ OsnOVDU. Na slikama 16. i 17. prikaza
n
\ su spojevi cevi zava-
preldGp i sa navojem .
. -.,-:--
CE YIN AYOJEIoC
4.3. Izbor DaMna sastavlJanJa u :zavisnostl.
od mesta i uslova rada
Od vrste materijala od koga je cev izra(l:ena zavisi i nacin spajanja, a tao
kO<1e i od mesta polaganja cevi. Tako se celiena cev moZe spajati zavarivanjem
ako je vod postavljen na vidno mesto ill u Siroki roy koji se posle montiranja
moZe :zatrpati. lsti vod maze se spajati i prirubnicama sa odgovarajucim zaptiva-
Cima. Cevi od sivog liva spajaju se naglavcima i prirubnickim spojevima tako da
se naglavcima spojena cev moze montrati brzo i u podvodnom terenu. Polaganje
Celiene i plastiene cevi preko reka i mocvara vrsi se zavarivanjem na velike du-
fine i poninmjem.
Betonske, armirano i azbesn<x:ementne cevi kao i cevi od krtog
materijala traZe evrstu podlogu. Spajanje se uglavnom kod betonskih i azbesnih
cevi vrsi nalivanjem.
Polag3lllje cevi u h=iJsIcim agresivnim sredstv:ima uslovJjava materijallkoji
je otporan na to kao SL i PVC (polivinilhlorid), a spajanje moze biti zavariva-
njem i naglavcima sa zaptivkom otpomom na hemijska dejstva.
4.4. Cevni zatvaraCi
Cevni zatvaraci imaju zadatak da sprece, kada je potrebno, proticanje
teenosti, gas ova, para itd. kroz cevi ill otvore. Po konstrukciji i nacinu delovanja
razlliruju se cetiri osnovne v.rste zatvaraea: (51.18) ventili,!priklopci, zasuani i s lav!ine.
. 1

-;:5""
-



."......
' .
. -
vantil priklopac zas un slavina
SI is
SlOMA GSNCYNIH
v
VRSTA
ZAT VARACA
38

Ventlll (51. 19.). Ploea ill tanjir ventila se kreee upravno na ravan sedita
(leZita) bez klizanja, tj. od.i.Ze se sa sedita. OLvaranje i zatvaranje ide vrlo brzo.
Zaptivne povrline lako se izraduju. NedostaLak ventila je, daju velike otpore.
po proticanju uz ma tne .promeoe smera kreLanja. U oovim koostrukcijama ovo Je
mamo ublafeno pa Cak i gotovo potpuno otklonjeno.
Zbog oaglog zatvaranja i otvaranja prolazi ventila su cesto uzrok jakib
udara pokretnib masa u cevnom vodu. Duma ventila je velika a visina relativno
mala.
Na slici prikazani ventil je stanciardnog oblika gde su dati i nazivi svih
njegovih elemenata kao i nazivne mere karakteristiane za ugradnju. Dtilina yen
tila (1) je mera izmedu ivice oboda, a visina (II) je mera izmedu ose cevi igor
nje ivice ventilil, kada je ventil zatvoren. On - je nomina1ni otvor ventilske cevi,
a A pomina preseka prolaza.
I----L---
51. i9. VENTIL STANDARDNOG OBLIKA
1. iii tonjir; 2.:;td(shi J. kUCICQj
5. poklopac ,kuciitoj &. Yodico;
7. pokt opac .ap tivacQ; S. nosQe navrUcC"
Y. 10 J
9.navrtlcaj lO.ruenl tocak'.
. Materijal za kucite veotila i os
tale ojegove elemente zavisi od vr
ste fluida, temperature i pritiska.
Ploea ventila je od mainske
bronze za temperaturu do 4983K i
ona je na mestu naleganja fino
uglaeana
Sedite koje je takode fino ug
laeano radi hermeticoosti, najcece
je zaseban prsten, utisnut, uvaljan
ill privaren u kucicu ventila. On je
od masinske bronze za temperatu.
re do 548
o
K, a za hladnu vodu mo-
ze bili od gume ill koze. Smer pro
ticanja redovno j e takav, da priti
sak pri zatvorenom ventilu deluje
odozdo na plocu ventila. Kada prj
Lisak na plocu prelazi 400 . 9,81 N, smer proticanja je obrnut; lada se radi r aste
reCeoja ventila pri otvaranju predvida obilazni cevovod sa manjim venLilom koji
se ramje otvara radi izjednaeenja pritiska sa jedne i <huge strane ventila, a to
omogucava lakse, otvaranje glavoog ventila.
U svakom slueaju pri montati ventila mora se voditi rae una 0 strelici i
upustvima koje daje proizvodae istog.
Pored ovih ventila - zatvaraea mogu se nalaziti u cevnim vodovima i
drugi ventili sa naroOitom namenom, kao to su na primer redukcioni venti.! koji
imaju zada!ak da snize, redukuju potisak u cevi, ill venti! sigumosti kOjima je
zadatak da sprece parast pritiska u cevi izoad dopuSteoe vrednosti.
39

Primena ventiJa kao zalvaraea moguea je tame gde ne postoji mogue-
nost vodenih udara jer se potpuno otvaranje iii zatvaranje ventila postiZe sa rna
lim bodoll.
Ugra<!ene mere dufina . Le i visina .He relativno su velike pa na cevo-
vodima gde je ogranit en prostor nisu pogodni za montaiu pa se uglavnom upotre-
bljavaju za manje precnike cevi. Na cevovode se ugraOuju pomoeu oboda, navoja,
a relic varenjem.
PrikIopcl (kJapne) su konstruktivno najprostiji zatvaraci. Na 51. 20. data
je s= priJclopca Klapne se obreu oko osovine pri otvaranju ill se difu zahva
IjujuQ sav.itljivoslli materija!la cd kojeg su izra<!ene, kao!ito je slueaj gumenog
prikJopca. Izgraduje se od metala (sivo liveno gvoMe, mesing, telik, bronza) ill
koie i gume.
--
PRIKLOPCA
ICIapna naJefe na sediSte nepo-
sredno i tada mu je povrlina naJe .
ganja fino ugJatana, ill ima utisnut
fino uglaeen bronzani prsten. Pri
kJopci se upotrebljavaju ugjavnom
pri niskim pritiscima, zatvaranje
im ugJavnom nije potpuno benne-
ticno. Da bi se obezbedio dovoljan
pritisak naleganja pokJopac se sta
vlja iznad cevi a optereeenje se
peromc za uspravne povrSine na-
leganja ill se povrsina naJeganja
pravi nagnuta prema vertikaJi.
PrikJopci se kao cevni zatvraCi u pravom snllslu reci malo upotreblja
vaju, oni su cesee namenjeni reguJisanju protoka (smanjenju ill poveeanju pre
seka proticanja, iIi imaju naroCitu namenu kao automatski prikJopci na pumpama).
Na cevovode se uglawom montraju pomocu oboda ill navoja.
ZasunJ se uglavnom upotrebljavaju za nominaJne otvore iznad 8 10-2
(O,OBO) m i pogodni su za vi soke pritiske i t emperature. Daju najmanji olpor pro.
licaju lecnosli , gasovima i pari. Najprostiji oblik zasuna dat je na slid 21. Osnov
ni element zasuna j e ploea koj a ima oblik kJina, nagib"a obicno izmedu 1:8 i 1:15
fino, uglaceni prstenovi po obimu ploce pritisnuti vrelenom uz sediste, obezbe<!uju
hermetienost zaplinlc pOVl""ine. lednaki prstcnovi nalaze se i u kuciSl U kao sed i-
sla. su U isnuli, iJi U\'aJjani, ili pak uvrnuli u platu, a prave se od sivog
livenog gvoi <!a (za manje priti ske), a od mesinga, masinske iii specijaJne bronze za
veee pritiske.
Zasuni sa plocom u obliku kJina upotrebljavaju se kao zatvaraci cevi za
sprovodenje vode i gasova, pa i para ms-kog pti tiska i temperature. fu1i viSim tern.
peraturama ploea se nejednako siri i Jako se moze uglaviti u sediste. avo nejed
nako sirenje ploce je uzrok nezaptivenosti.
Za paru visokog pritiska i temperature upolrebljavaju se zasunJ sa para
lelnim ploeama. Na cevovode se ugra<!uju ugJavnom pomatu oboda, a rede novo-
40

t
St U. SA XUN A 5TO 101 P Lol 0 101
, : kuCIJCQi 2. plolo
j
J4zoptiv?ii prl'tctnij I..
5.navrtko;l5.poklopo.c l'uci!toj 6 .. vo4icQI 7.za,tivnCl
,

caurai
jem i varenjem. Cevovodi na kojima se ugraltuju zasuni moraju biti cisti od me-
hanickih necistoca, jer iste lako mogu da ostete ploCu i njen prsten, a sto dovo-
di do nezaptivenosti i propuStanja vode, pare iii gasa.
Slavlne. Na slici 22. data je slavina koja je konstruktivno prost zatvarac.
Sastoji se iz tela i cepa. Cep je koniean. Konicnost je 1:6. U njemu je otvor od
nosa sirine prema visini 1 :2,75.
1 2
51.1.2. 5l AVINA
Konicnost cepa prestaje van kuciSta, a ku
Ciste od ivice tepa nadole nije konicno. 0 \"0 jc
potebno radi naknadnog tepa radi
dobijanja zaptivne povcline koja je u radu po-
trebna. Zaptivne povcline na kuCici i tepu tre
ba da budu fino ugiacane. KJu6ica je od sivog .
livenog gvoZda, a cep od istog me-
singa, maSinske ill speoija1ne bronze.
Ponekad se zaptivne povcline slavina pod.
mazuju kroz kanale za podmazivanje. Ovo se
radi kada postoji moguenost zaglavljivanja ce-
pa u radu.
41

Na cevovod se uglavnom montira pomot u oboda, zavojnice, a re(te zava-
rivanjem.
Redudr ventill imaju zadatak da stvaraj u otpor proticanja vode, sto iza-
ziva pad pritiska u cevima_
Rezervoari vodovodnih instalacija postavljaju se na takva mesta - kote
da mogu snabdevati vodom sve spratove zgrada_ Usled ovoga moze da se desi da u
nilim delorima zgrade bude pritisak veei nego sto je potIreban,<tj _liznad3-9,81-104 do
5 -9,81 - loe N/m! (3 do 5 at) _ U ovom slueaju zaptivni materijal na cevovodu bi po-
pustio i doslo bi do propuStanja vode_ Da b se ovo sprecilo na pocetku mreu ku .. 'ne
instalacije postavlja se ovaj reducir venti!_
-- ?' - ......... /' "
~ .
Prema nameni i mestu postavljanja, hidx:anti mogu biti: baStenski, protiv-
poZarni i podzemni veliki hidrantL
BaStenski hidranti (sl. 23.) slille za polivanje dvoriSta i travnjaka i sas-
toje se iz ovalne livene kuCice kape) sa poklopcem i jedne holender slavine sa lu-
10m pod" 12 rad okrenutom navise_ Hidrant je ukupan u zemlju i oslanja se na
podlogu od opeka_ Od njega je vidni dec samo gornj i poklopac_ Za kutne potrebe
dovoljne su veliOine preCn.ikfl od 1,27 . 1{)-% do 1,96 . 10-
2
(lj2" do 3/4"), a maCe izra-
duju se u velicmama i od 2,54 . 1{)-% do 5,08 - 10-
2
(I" do 2")_
HIDRANT
PoZarni hidranti (<51. 24.) slille za lokalizaciju pozara u zgradama. Sastoj e
----- - se od mesingane holender slavine velicine 3,18 . 10-2 do 5,08 10-2 ill (5/ 4" do 2")
sa kosom lulom pod uglom od :1 / 4 r ad i 20 m platnenog uvostanjenog creva i me-
singane m1azmice_ Ceo pnoor j e smeSte.n u jedan drveni ormarit ugra(ten u zidu
sa vratancima zastaklj enim mutnim staklom_ Vratanca su snabdevena patent
kljucicem, a u slueaju hitne potrebe moze se slomiti staklo radi pristupa hidran-
tu u kom cilju se i stavljaju zastakljena vratanca_
Hidrant mora biti lako pristupaean i uocljiv, pa se postavlja najceSce na
odmoristima gJavnib stepenSta kod stambenih zgrada ill u bolnicama, skolama i u
hodnicima upravnib i drustvenih zgrada. Hidranti se predviliaju za stambene zgra-
de koje imaju vise od osam spratova i za zgrade javnog karaktera bez obzira na
broj spratova.
42

1.11. pOI ARN 1 HIDRANT
.PWU'nmi- hidrant. P0d7.emni veliki hidrant (s!. 25.) dolazi u obzir kod ku-
ene mrefe gde iron vellldh d kod velildh kompleksa zgradn jedne uS'tanove
(na primer kod bolnicn i slitnih socijalnih ustanow), koje imaju unutnWlje ulice
sa vodovodnom mrefom.
I
.1
<
1
I
5 1. 2. 5:
.
VELIKI Uli CNI PODZE M
HI HIDR AN,
Hidmnt se s3stoji iz podzemne i nadzemne ar
0l3ture. Podzemni dec ima u dou !i,eni luk od
l"3d s. noiicom, Z3tim li,'eni cevni omotac za p .
1!l2 vode u kome je smeSten zatvarac i toCeCi deo
hidmnta koji se zavclaw s gornje strane livenom
kapom. Nadzemni je dec pokretan i sasloji se iz
visokog Kljuea, uliene stojeee ce,..] koja se navrne oa
izlivno grlo hidranta i iz gumenog creva rBme duii
ne sa mesinganom mlamicom. Po prestanlru toCenja
vade, viSak ode koji zaostane u dovodnom omOlaeu
istiee polako u teren kroz male ispusne otvore u dou
toeeceg dela, te je iskljuceno zamrzavanje vode zimi.
Izgrartuje preCn.ikn
'--______ -A 5 1 0080) - -
, , m.
43

4.6. Vodomerl
....... -....,...",::1S ::-"ll--: namena vodomera.
propeleroi vodomer (sl. 26.) proizvodi se prema medunarodnom
tipu koji je usvojeo kao najpovoljoiji za kucoe vodomere. U poredenju sa vodo-
merima nekih drugih tipova, ovaj standarni tip ima mokar mebanizam, tj. meba
pizam koji se stalno oalazi postavljeo u vodi. Na taj paOn je izbegnuta upotreba
osetljivih &ura, za ispitivanje. Zbog toga je ovaj tip vodomera konstruktivno je-
dnostavan i trajan U pogonu.
Syaki pojedini vodomer posebno je ispitan i Zigosan oil strane Savemog
zavoda za mere. Preduzeee proizvodac mora da garantuje kvalitet svojib proizvo-
da.
se izraduje u dva medusobno zamenJjiva oblika, sa
iii sa Jfuzaljkama.
51 . 26. VODOMER
4.6.t Konstrukclja vodomera
ViSemlazni paralelni vodomeri koj e proizvode oase radne organizacije
turbinskog su tipa. Dovod vode u propelera ostvareo je pomoeu broja
tangeocijalnih mlaznib kanaJa.
Kod visemmlaznib vodomera opterecenje glavne osovioe propelera i oje-
nih le'!ita je potpuno ravnomerno, to kao posledicu ima vecu trajnost vodomera.
Ovo je jedna qd veCeg broja prednosti viSemlaznili vodomera oad jednom1aznim.
KuciSte vodomera napravljeoo je od kvalitetnog mesinga. Sam mehani
zam vodomera je izradeo od kvalitetnih pJasticnih masa, zatim od tvrde gume, kao
i od nerdajuci hromnikJ legura. PJastiene mase od koj ib se rade neki delovi vo-
domera odlikuje se dobrim mehanickim osobinama, postojane su u drugotrajnom
radu u vodi i otpome oa vodeoe udare.
Glavrui leillta turbinskog propelera izraduju se od specijalnog poludra
gog kamena.
44

gore,
Uputstvo za montaiu .

- pre ugra<1ivanja vodomera potrebno je isprati vodovodnu mrezu,
- smer streliee vodomera mora se uklapali sa tokom vode,
- vodomer mora biti postavljen sa brojCanikom vodoravno i prema
- obavezno je zaStilIiti vodomer od smnavanja, a nije dozvoljeno bilo ka-
kvo zagrevanje vodomera otvorenim p1amenom,
- vodomer moZe meriti protekiu kolicinu vode temperature do 313
o
K,
- euvati vodomer od jakih udara i potresa, jer je precizan merni in-
strument,
- u slueaju manipulacije sa vodomerom na nacin koji nije u saglaosno-
sti sa gore naved.enim uputstWma, kupae nema prava na pot:.mfivanja koja proisti-
Cu iz garancije.
Uputstvo za OCltavanje potromje vode na vodomeru
Vodomer se sastoji od mesingane kucice k:ruZnog oblika u kojem se na
lazi wtlo spojeno preko osovine sa kazaIja:kama na brojCanilru. Na brojeanilm vo-
domera nalazi se pet do sedam .kruiita, a svaki kruZic je podeljen na deset po-
deoka. Prva cetiri kruZiea pokazuju m
S
i ove kazaIjke su erne dok ostali kruiiCi
pokazuju delove jednog m
3

Kod obracuna potrosnje vode najvainija su prva eetiri kruiica. Ako uz-
memo za primer, da je prilikom kontrolisanja oeitavanja, situacija takva, da je
kod prvog kruga kazaljka na. 6, kod drugog na 2, treeeg na 5 i eetvrtog na 1, onda
bi maCilo da je od dana postavljanja vodomera pa do dana otitavanja
6251 m
S
vode
,
4 6.2. Industrljsld vodomer
Vodomer sa horizontalnim Voltmanovim propelerom koriste se za mere-
nje protekle kolicine pitke i eiste industrijske vode, temperatura do 3030K i
radnog pritiska od 10
0
9,81 N /em2. I ednostavna konstrukcij a vodomera, kao i di-
rektno vOlienje merene tecnosti i glatka delova sprecavanju tal ozenje ne-
cistoce u urettenju za merenjeo
Izraduje se kao suvi tip sa brojeanikom i kazaljkama. Regul aeij a vodoo
mera je pomocu regulamog krila i \leoma Iako se obavlja spolja. Upotreba najkva.
lilelnijih materijaJa otpornih na habanje i koroziju kao i pree;zna izrada garan
tuje dug i pouzdan rad vodomera. U slueaju remonta moze se lako vaditi
mebanizam sa propelerom bez skidanja vodomera iz mrefe.
Vodomeri se montiraju horizontalno u mreZu, a strelica na vodomeru mo-
ra slediti smer poticanja vode. Ispred i iza vodomera treba ostaviti ravnu eev u
duZini od 4 do 6 nomilanlnih preCnika (dn). Vodomer treba tako postaviti da je
pri merenju protekie kolicine vode obavezno potpuno ispunjen vodom. Izbegavati
udare koji bi mogli unu1Jra.Snjost memog dela vodomera.
Pa:ema mestu postavljanja vodorneri mogu biti horizontalni i vertikalni,
a pored toga mogu biti sa lokalnim ocitavanjem i daljinskim ocitavanjem kao
strujomeri.
45

5. VODOVODNA MRE2A
Vodovodna JIlI'da je jedan od osnovnih elemenata sistema za snabdeva-
nje vodom. Nerazdvojivo je povezana sa dovodnicima, pumpIrim stanicama koje do-
premaju vodu, a tokode i sa reguIacionim zapreminama (rezervoarima i vodotor-
njevima).
Osnovni zahtevi kojima mora udovoljiti pravilno projektovana vodovod-
na mrcia jesu:
a) obezbe&!nje dovoitenja potrebnih kolicina vode do svih mesta po-
trosaea, pod zahtevanim pritiskom;
b) sigurnost i neprekidnost rada;
c) najmanji ukupni troskovi za gradenje i eksploataciju kako same mre
ze tako i nerazdvojno povezanih sa njom elementima vodovodnog sistema-pumpnih
stanica i regulacionih ureitaja .
Ispunjenje tih uslova postiZe se praviInim koriscenjem konfiguracije te-
rena i materijaIa cevi a takoite i praviInim odredivanjem preCnika cevi sa t e ~ i c .
kog i ekonomskog aspekta. Prvi zadatak koji se reSava pri projektovanju mreze
jeste trasiranje, tj. davanje mrezi odredenog geometrijskog oblika na planu .

Rasporedivanje Iinija vodovodne mreze odreduje se u zavisnosti:
1. Od karaktera planiranja objekta koji se snabdeva vodom;
2. Od postojanja prirodih i vestackih prepreka za polaganje cevi (reka,
jaruga, kanala, zeleznickih koloseka itd.);
3. Kao specifican oblik mreze je gradski vodovod za dovodenje vode do
kuCnih prikljucaka. Treba napomenuti da se vodovodne linjje mogu polagati po
svojoj poprecnoj i poduZnoj osi utica, pa ova vodovodna mrcia poprima oblik
krugova ill grana odredenih uglavnom pJaniranjem grada.
Iz ceJokupne mase linija koje cine vodovodnu mrefu izdvoji se linija koj a
se zove magistralna Iinija. Ona ima zadatak da transportuje vodu u udaIjenije reo
one (leritorije) xoji se snabdevaju sa magistraIne linije. OstaIelinijeocojese pripa-
jaju na magistraInu mreZu i dobivaju vodu iz nje sacinjavaju distributivnu mrei.u.
Osnovni zadatak distributivne mrei.e je neposredno dovoitenje vode do po-
jedinih IruCnih prikljuealka kao i Odvodenje vode poZarnim hidrantima.
Na izbor traSiranja magistraIe ima uticaj i sam reljef terena. MagistJra1ne
linije treba po mogucnosti provoditi po najvisim tackama teritorije. U takvim
uslovima postojanje dovoljnih slobodnih pritisaka u magistra1noj mreZi obezbec1u-
je da se stvore dovoljni pritisci i u distributivnoj mreZi (koja se ne proraeunava)
ona se napaja od magistraie, a polare se na niZim terenima.
46

MreZa izgra(!ena za dovodenje vode za domaee potrebe treba da i.ma ka-
pacitet poiarnog proticanja pri maksimalnom trosenju hidranta.
Za proveravanje m.reZe na propustanje POZarnog protoka na teritoriji
grada monju se predvideti najnepovo\jnije taCke poZal"a.
Za ispiranje vodovodnih kanala i cevi od taloga, treba na Dajnifun
kama vodovodne m.reZe postavljati ispuste za ispiranje.
Da bi se lako i Desmetano mogle da vrle popravke na mreZi, treba Da
odgovarajuCim razmacima postaviti zatvaraee .
... Ispus!e i zatvaraCe na spoljnoj vadovodnoj mreZi treba rasporediti tako
da se svaki pojedini vod m.reZe moZe iskljuciti iz upotrebe-ispramiti, popraviti i
,rod deZmfekovati, a da se pri tome De ometa rad osta1ih vodova mreZe_
Vodovi spoljne m.reZe De smeju da prolaze kroz kanale o1padne vod.e
niti da prolaze ispod Djih. Razmaci izme.:lu vodova l<analizacije i vodovodne mro-
i.e treba da su sto veO, kao i to da su vodovi kanaliZacije sto je nlOguCe aublje
ukopani u odnosu na vodovodnu mreZu. spoljna razvodna vodovodna
mreZa naselja i gradova izraduje se u na!oj zemlji uglavnom od liveDo-gvozdc;nih
cevi, azbest-<:emen!nib plastike. armirano betonskih i eeliCnih cevi.
Za raevanje-granjanje vodovodn
e
mreie naseIja i gradova kroz popreene
ulice, skretanja iz pravca i za izvodenje drugih konstruktivnih pojedinosti na mreZi,
upotrebljavaju se tzv. profilni (fazonski) delovi. Svaki od ovih delova i.ma svoju
funkci ju i naziv. "-
Sv3!ka grana mreZe !;reba da je snabdevena zatvaracem ram sigurnosti
intervencija u pojOOirrim reonima.
5.1. Uvod u zgradu
To je deo koji obuhvata r3lZJIlak od ulice do vodomera. Ukoliko postoje
dye veze, tj. dva uvoda u zgradu, onda te dye mreze moraju biti potpudno zasebne,
a mogu biti medusobno spojene pomoCu propusnih ventila, slavina koje bi se olva-
rale sarno u slueajevima potrebe, ako se desi da se jednil strana iz DelPh r'azloga
mora iskljuCiti. Kod voda vodovoda najosetJjivije je mesto gde cev prolazi kroz
zid zgrade ako je vodomer u zgradi. Prolaz cevi treba da je veti i od spoljaSnjeg
cevi iii, jos bolje zbog uticaja s\eganja zgrade, ugraditi prethodno na
takvim mestima jednu celicnu cauru, ti. komad celicne cevi veceg precnika od
kucne ccvi. Zazor izme(!u spo\jasnje i vodovodne cevi ispuni li konopljanim uZetom
i zamazati elastienom smesom za izoliranje. Na takvim se mestima cevi ne smeju
spajat:.
Zabranjeno je polaganje prikljucnog voda na mesti ma u kojima bi se
mogao ostetiti materijal. S obzirom na trajnost i higijenske zahteve. Takva su me:
sta sabirne klozetske jame, dubrlSta itd. Vovod Ce u takvim slueajevima biti iz-
veden tek posto se mesto uredi i nedostaci ukione, odnosno posto se ' promeni tra-
sa prik1juCka.
5. 2. Polaganje cevt
SpoljaSnji deo izvan zgrade do ulice iii kroz dvoriste, kao i deo
u podrumu zgrade, polaZe se u iskopane rovove siroke 6 . 10-1 do 7 . 10-1 (0,60
do 0,70) m, a dubina izvan zgrade 1,5 m zbog temperaturnih uticaja, a na delu u
I
47

podrumu na 3 . 10-' do 5 . 10-
1
(0,30 do 0,50) m ispod Pd
oda
, dradi
mehanillih ostecenja cevi. Na ovo.m ukopan?m V? .a, moraJu . I I
zaSticene od uticaja vlage izolaciomID bltumlDa 1 .bltulita 1 polaganJem
u ku. Sinna kao i dubina kanala zaVISl od samog mesta I uslova terena. Tako
ulica dubina mora ?iti od .1,5 m. .
Ako je zemljlste rastresltO, iii Je dubtna veGa, potrebno Je sa s trane po. .
staviti bofue podupirace od daske da se ne obmSi zemlja.
Trasa vodovodne mrcle postavlja se van kolovozne trake. A u slucaju
da se mora postaviti na kolovoznu traku, onda se to postavlja na ivicu kolovoza.
Pre polaganja !reba cevi i delove jos jednom pregledati i obraditi. One
za koje su da nisu ispravne moraju se popraviti iii odbaciti
Cevi i deioVi moraju se pre spuStanja u roy spolja i" iznutra dobr.o <>Cis-
titi, a oStel'ena !Desta izolovati i popraviti. Cevi treba u roy spuStati prikladnim
napravama iii maSinama jednovremeno duf Citavog trupa bez udaraca od kojih
;;e cevi mogu <>Stetiti.
, Pri tome se za vezivanje trupa cevi ne smeju upotrebljavati lanci ni ufe
ta, vee Siroki. pojasi CvrstoCe koji ne mogu oStetiti izolaciju.
U prethodnom izlaganju smo videli da se za vodovodne cevi koriste raz
ni materijaJi, a za koje se zna da im mehanicke, fizicke i hemijske osobine nisu
jednake, otuda proizilazi da se pri polaganju cevi mora voditi raeuna 0 kvaJitetu
cevi koje se polafu. Tako na primer u cvrstom zemljiStu cevi od sivog llva se p<>-
laiu neposredno na dno rova, a cevi od azbesta na sloj peska od 1 1(}-' do
1,5 10-' (0.10 do 0.15) m debljine. U stenovitom zemljiStu se i livene cevi polafu
na sloj peska radi rav.nomernog naieganja (s1. 27.).
U slabom zemljiStu sve se cevi polafu na podlogu sljunka i peska iii od
mrlavog betona. Ako postoji opasnost od ispiranja podloge tekucom vodom iii
ako je zemljiSte sasvim slabo cevi se postavljaju na sipov,.;. U svakom slueaju rna
kako da je obradeno dno =Va u njemu se moraju izraditi udubljenja za izradu
spojeva.
----'--.,..--
5 I. SLOJ PESKA 01(0 CEVI
Pravilnost polaganja cevi kon-
troIiSe se postavljanjem krstova na
teme cevi iii libelom (vaservagom)
iii upotrebom vagresa. Posle pola
ganja cevi , cevi se zatrpavaju prvo
peskom ili mekom zemljom, kako
ne bi doslo do ostecenj a zidova ce
vi u toku nabij anja .
.
. Cevi od azbesta se zatrpavaju do
3 10-' (0,3) m visme wan temena,
a onda zemljom iSKopariom iz rova.
Cevi od sivog llva, betona, celika itd. mogu se zatrpavati zemljom iz rova
iz koje je povadeno kamenje.
Opasno je da kameri ostane u zemlji za zatrpavanje rova, jer on vreme-
nom moZe da legne na cev i da nju prenosi optereeenje na jedno mesta i da talto
izazove pucanje cevi u nekoj nepovoljnoj prilici. (S"l. 28.) .
48

51. 2.8. Ul06A SlOJA PESKA OKO CEVI
Uzdumo zavarene cevi polaiu se tako da zavareni say 1m u gornjoj tre-
CiDl cevi, ali po mogucnosti ne u temenu. Uzduini savovi spojenih cevi treba da
su medusobno pomaknuti. Cevi se polaiu u smeru uspona rova. Koltaste cevi po-
lain se s kolCakom prema usponu cevi.
Zo/i,,{!ni

POSTAVLJANJE l I V E N O ~ CEVOVODA U ROV
pri gradnji se mora uvek naiazHi Owsto umsnut cep koji se neprestano
povla':;i kako napreduje polaganje cevi. Posle prekida r ada moraj u se sve rupe u
cevima zatvoriti cepovima, poklopcima iii punim prirubnicama.
Unutrasnjost i krajevi cevi moraju se jos jednom pailji vo oCi stiti, cevi
dobro popraviti i taCno centrirati. Treba paziti da se odrle propisni razmaci .iz-
medu pojedinih delova naroCito razmak izmedu krajeva cevi i dna naglavka Owl-
Caka) koji ne sme biti manji od 5 10-3 (0,005) m. Cevi se nakon toga Cvrsto pod-
lote bilo klinasto obradenom opekom, podbijanjem nasipnog materljala, oblikova-
,niem joli neke podloge od mrsavog betona, poc!laganje stJubova i slimo. Ovo treba
<aditi oprezno da se ne osteti izolacija.
Podlaganje kamenom nije dozvoljeno. Tako ucvrseena cev mora se na
zavojima, krajevima, kompezatorima, ograncima itd. definitivno osigurati izgrad-
njom zidnih iii betonskih sidrenja i potpora, ako su predvidene projektom iii
je njihova potreba naknadno ustanovljena kod gradnje. Njih treba izgraditi rav-
49

nomerio. da se ~ r e ispitivanja postigne potrebna Cvrstoca. NaroCito treba uzeti u
obzir tclke uslove ako se gradnja izvodi pri niskim temperaturama. Cevi od
1.5 . 10-1 (0,15) m promera, mogu se zbog USPeSDOg rada za ispitivanje privremeno
osigurati razuporima, koji se Daknadno moraju zameniti zidanim iIi betonskim
osiguranjima.
Za vreme polaganja De sme bili vode ni u rovu ni u jatnicama. (sl. 29.). Za ceo
vovod od 2 10-1 (0,20) m promera, jamice se kopaju tako da se roy produbi za
3 . 10-1 (0,30) m u duZini od 8 10-1 (0,80) m, dok se jamice za cevovode veeih
promera moraju izvesti tako da se omoguCi nesmetan i siguran rad.
5.2.1. Spajanje i zaptivanje cevi
CrteZi za spajanje i zaptivanje cevi, prikazani su u poglavlju eetiri.
Od same Damene kao i od vrste materijala spojevi mogu biti: nerazdvo-
jivih veza (elastiCnigibivi).
U nerazdvojivu vezu spada:
- zavarivanje,
- lemljenje, i
- zakivanje.
U razdvojivu vezu spada (elastiCni gibivi):
- spajanje pomoeu navoja (sa zavrtkom),
- pomocu naglavka (koleasti spojevi, zaptivno koleasti spojevi uvaljanom
gumom, spojevi Zibo (Gibault) i d r u ~ . U ovima se po pravi111 za zapm,vanje upo-
trebljava guIDa.
Spajanje cevi prlrubnicom. Ovaj oblik spajanja priroemnjuje se uglav.
nom kod metalnih cevi. Prirubnica moze biti izlivena zajedno sa cevi ill zasebno
a zatim postavljena na cev. Cevi se spajaju pritezanjem prirubnice zavrtnjima.
A da bi postig!i bolju hermetienost, onda se izmeltu prirubnica postavlja zaptivni
prsten.
Spajanje cevi navojem, se najcesce priroenjuje kod ce!icnih cevi manjeg
preen1ka, omeno se sastavljaju pomo6u spojniCikih navrtkIi. Nakrajevima cevi mora
biti narezan navoj koji se moze rezati na terenu ill u samoj radnoj organizaciji
za izradu cevi. Pri spajanju cevi potrebno je navoj obaviti jednim slojem kudelje
namazane firnajzom a zatim prvo navrnuti na j ednu cev.
Spajanje cevi pomoeu naglavka Ovaj naciu spaj aoja primenj uje se kod
cevi od sivog !iva koje se polafu u zemIj u i koje sluie za provoclenje vode iii
kanalizadju. U naglavak jedne cevi uvuce se glatki kraj druge cevi, a zatim se
dobro nacentriTa i odredi pra:vi1an zazor, izmec1u jedne cevi i nagiavka druge
cevi. Posle ove pripreme uzmu se tanke vitice kudelje natopljene katranom koje
se obaviju oko Zljebova na spoljnoj strani cevi i patljivo se uvuku u naglavak uz
dobra nabijanje kudelje. Pre nego sto nabijemo olovo, obavije se oko gornjeg mba
naglavka deblji komad uieta i ceo se spoj oblepi zameSanom ilovaoom. Potom se
pafljivo izvuce ute a kroz otvor odozgo nalije olovo u meltuprostor koji se posle
hlaltenja sabija.
Ovaj spoj priroenjuje se tamo ode je predvilteno skoro rastavljanje spo-
ja gde se oeekuje izvesno ugibanje.
so

Pri pojedinirn konstrukcijarna naglavaka narOCito sa veeim prefuicima
Ulptivni materija! se uevrswje pomoeu prstena od livenog gvoMa i zavojnice.
Spajanje ovih cevi. vrli se na sIedeei naCin: prvo se . na glatki kraj cevi stavi pr-
stelD 5a navojem a zaum guma zaptivat pa se onda ova rev uvlaa u naglavak., a
zatim se vrsi centriranje. Posle centriranja vrsi se zatezanje prstena pomofu ku-
kastog kljuta.
Spajanje cevi zavarivanjem. Zavarivanje spojeva telitnih cevi mole cia
se vrSi na naCina. U zanatskoj izgradnji se koristi autogeno zavari-
vanje.. Ovaj naan zavarivanja sve viSe ustupa mesto elektritnom Pri
prema cevi za zavarivanje je ista kako kod elektritnog tako i kod gasnog zava-
rivanja.
Spajanje cevi moZe biti na teop.o i na preklop. Za zavatjvanje cevi veCeg
unutraSnjeg preOka kao i pri veC:em pretniku preko 2,5 1(}-1 (0,25) m, zavariva-
Dje je na preklop. A za spajaje cevi manjeg pretnika koristimo suoteno zavari-
vanje.
Upotrebom zavarenih nastavaka smanjuje se braj cevnih sastavaka sa
obodom iii naglavkom lito znamo olaksava naelzor nad cevovodom.
Spajanje cevi zakivanjem. Zakivani nastavci upotrebljavaju se kada se
cevi veeeg pretnika i to ugiavnom za spravo<tenje vode u turbinskim instalacijama.
Spajanje cevi lemljenjem. LemIjeni nastavci cevi su retki i sluie sarno za
sporedne svrhe.
Ovaj oblik spajanja koristi se za unutraSnju kanalizacionu mrefu i kod
spajanja podume cevi sifona za kanalizaciju.
Zaptivanje. Pri neposrednom zaptlvanju dodime povrsme treba da se
gJataju-doteruju jedna prema drugoj. Za uspeSno zaptivanje potrebno je narotito
precizno gIatanje i pafljivo stavljanje delova sto u mamoj meri poskupljuje iz-
radu.
Zaptivaci prema vrsti materijala mogu biti: gumeni, kofni, azbestni, pla-
stiCni, bakami , olovni i klingeritni.
5.3. Razvodna mreia u zgradJ
Razvodna mreza je dec sistema za snabdevanje naselj a vodom ali u po-
jedinacnim objcktima-zgradama. Dimenzionisanje razvodne mrde u objektu vrsi
se prema broju (oteCih mesta na pojedinim vertikalama a glavni razvod u objek-
III prema broju vertikala.
Razvodna mreia kuene vodovodne instalacije u podrumu zgrade izvodi
se cevima koje se tako postavljaju da su vidne, utvritene ispod tavanice ill idu
po zidovima, ukopane najmanje 3 1(}-1 (0,30) m. Ispod poda podruma na glavnoj
-dovodnoj cevi, odmah iza vodomera, postavlja se propusna slavina kojom se mo-
ft iskljutiti cela kucna vodovodna mreia. Tako<1e se propusne slavine iz istih raz-
loga moraju da postave u dno; tj. na najoiZoj tacki svakog vertikalnog provodnika
bo i na svakom ogranku za napajanje vodom 5vakOg pojedinog sprata sto doz.
da se iskljuci svaki vertikaJui dovod, kao i svaki sprat zgrade. Po!arni hi-
dranti moraju imati poseban vertikalni dovod vezan za glavnu razvodnu cev u
51

podrumu. Pored ovoga na najoUoj tacki cele vodovodne instalacij e objektazgradc
mora se postaviti propusna slavina za prai-njene cele vodovodne mreie. Na najnj
roj taCki vodovodne mreie treba predvideli (ugradili) ispusnu slavinu radi prai.-
njenja cele kut ne vodovodne rnreze.
Kako se najoUe tacke vodovodne mrefe zgrade nalaze u podrumskirn
proslorijama objekta, to propusnu slavinu treba postaviti u onoj prostoriji po-
druma koja j e povezana kanalizacionom mrezom.
Ugracfivanje propusne slavine je nuino, kako zbog povremenili generalnib
opravki cele kutne mreie, tako i od Z3.Stite od zamrzavanja vode u mreZi kada
objekat u zimskirn danima ostane bez grejanja.
5.4. Protlvpoiarnl razvod
SluZe za razvodenje vode pri gaSenju poZara na (sl. 30.) prikazaoi su
52
51. 51.
POKRETHO VlllO NE'POKR.ETNO
51.
,
HESlro!lIIZAVAJUCl
HIDRAN,
51.
lUK .... KEySER
ZAHVAT 5 .60 JEDN I t-f
Ve"lJi lOH t. l V . HACIJA
G L)'VA
... KEYSER
.51. 30.
K.AZOElHICA SA JEONI""
VENTllOW
tip ,PARISKI
OPREMA
. .
P,JtESEK
petAIIND. HID,,""TA
ZASTI IE
razvodi za poi.arne bid-
rante. !Cao preventiva
od paZara 011:0 zgrade i
u zgradi ugraduju se
protivpoiarnj hldranti
na posebnu mreiu raz-
vodnog vada. Na toj tat
Jci ne smeju se ug;racfiva-
ti nikavi zailJVaraCi, lradi
toga da -ave!< bude obez-
bedena voda. Za vik
spratoice izvode se po-
i.arne vertikale, a nji-
hoy preCnik zavisi od
velieine i broja spraIn-
va. To se odnosi i na
spoljne hldrante koji se
nalaze van zgrade.
Pozarni bidranti u
zgradi sas toje se od me
talnog sandueica koji je
okacen a zid. Pribo"
protivpoi.arnog hidran..
ta sastoji se od kose
lule postavljene pod Ug-
lorn " 14 rad. i platne-
nog voskom natoplje-
nog creva duZine 20 m i
mesingane mIazoice. Ve-


Heine propusnih slavma !rod ovih uredaoja loreeu se od 1,27 do 5,08 m
(11
2
" do 2 "). ?vi za p0Z::'ra. odnosno za gao
istih. Pozarru hidrantl moraJu b,ti Vldno obelezeru 1 oa pnstupacno mesto
postavljeni . Zbog toga se i say pribor pofarnog hidranta stavlja u sanducic sa %as-
takijenim vratancima koja u slucaju potrebe treba razbiti. Po!arni hidranti se
najCeSCe postavljaju oa odmOIrll'ima, glavnih stepenista III stambenim z,gradama
dok se kod upravnib i drugih zgrada postavljaju obieno u hodnicima.
Za ga.senje poZara postoje i automatski uredaji (sp\inkeri). Mrefa splin.
kerskog uredaja imli rasparedene glave splinkera na mestima verovamog izbijanja
poiara.
Glave splinkera su tako konstruisane da se venti! glave otvara samo pri
teroperaturi visoj od 343oK. Pri izbijanju po'l.ara lako topivi materijal naprave za
orvanmje venti!a se otopi, venti! se otvori i glava splinkera rasprskava vodu i na
taj naCin gasi pom.
5.5. Poloiaj 1 SIDeStaj vodomera
Vodomer se stav1ja 1,5 m od regulacione linije i to kod zgrada: na regula.
cionoj liniji doJazi odmah u podrumu zgrade iza spoljnjeg fasadnog zida, ako je
zgrada povucena od regulacione linije sa balitom u dvoriSte. Ispred se stavlja vodo-
memo okno-sahta (odmah iza ogradnog zida). Vodomeri u podrumu moraju biti lao
ko pristupaeni po moguCstvu da su u nekom malom zasebnom prostoru pod ldju
cern. Posle vodomera, razvodna mreia u podrumu moze biti polorena ispod poda
na dubini najmanje 3 (0,30) m, ispred i iza vodomera obavezno se ugraduju
zasuni za isldjuCivanje vode u slueaju popravke ill zamene vodomera (51. 31.).
IIreporueuje se, da se vodomeri ne pre ispiranja lfu6nih instalacija
i deznfekcije. I odstranijvanje evrstih mehanickih cestica, jer bi doslo do zagulii
vanja vodomera.
.'
. -' .-
r. - VOOCI'1U?
2.- ZATYARA<!-
$.- PfAdOI'1ETAR
" .- P-"!IKUVC}{/ CcY(NOO
y
5". - L/L./CN I CEYO'lOP
S1.31. SEMA RASPOREilA OPREI<E CEVOVODA
Ako u zgradi nema pogodnog mesta u podrumu iIi je udaijeoo viSe od 2
m od gradevinskog pravca, ili je zemljilite jos ocizgradeno, weba vodomer posta
viti oeposredno iza gcadevins'kog pravca iIi ograde.
53

Olma za vodomer mogu biti izgrac:tena posebno ill kao sastavni delovi
zgrade. ako se izgra<t\.lju uvek u pravcu spoja.
SkioniSte za smcltaj vodomera mora biti cisto i suvo, a vOdomer dob ro
wtiren od mraza i t oplote, ad podzemne i povrSinske vode. U prostoru koji shill.
7.3. smcltaj vodomera ne sme se stanovati niti prostorija mole biti upotrebljena
IcaO sklacllite.
Pltanja
1. Kojl se materiJall kodste za vodovodne cevl?
2. Kakve uslove treba da lspunJava vodovodna cev?
3. NaBn spaJanJa cevl kod postavlJanja vodovoda.
4. Od zavlst naCin spaJanJa cevl?
5. cernu sltiZe I kakvih lh lma?
6. Sta Je bidrant, vrste i njegova upotreba?
7. Zato sluie vodomerll njegovl sastavnf delovl?
8. Vrste vodomera?
9. Sta je to vodovodna mreia?
10. Kako se vdi uvad i razvo<tenje mreie u zgradi?
11. Kako se vdi zaptivanJe spojeva?
12. Zato slaZe poZarni. razvodi? .
13. PostavljanJe vodomera?
14. Od eega zavlse dimenzlje razvodne mreie?
15. Od kakvog se materijaIa mogu izra41vati zaptivaB?
16. Kako se vdi spajanje pomoeu naglavka?
17. NaCin poJa.ganja cevi na tvrdom tiu?
18. Spajanje cevi zaldvanjem?
54

6. IZVOBENJE KUCNE MREZE
Kuena mreZa vodovoda sastoji se od horizontalnog dela montiranog u pG-
drumu ill u spoljnjem razvoda i vertikalne mrere ugrac1ene u zidovima zgrade.
wodi se iskljucivo od pocinkovanih cevi sa ill bez a za ma
nje objekte od cevi. Nastavljanjepocinkovanih cevi pri izvoc1enju kuene
instalacije wadi se pomoeu navoja i fitinga dok se promena pravca i rabvanje
pn montiranju cevi postiZe pomoeu fazonskih delQva. Velicina svakog defu odrec1e.
. _ ,,-
na je preCnikom cevi. VertikaJnj vodovi kucnih instalitcija fiksiraju se specijalnim
obujmicama na zid, koje mogu biti razlicite konstrukcije. Obujmice se mogu pri.
evrstiti na drveni, kameni i betonski zid. Od mesta i poloZaja postavljanja cevi,
,
zavisi konstrukcija obujmii:e .koja Ce se upotrebiti. Prilikom projektovanja zgra.
de vodi se racuna da se vise potrosaca u tzv. sanitarne cvorove. Tako
se na jedan vertikalan vod vezuje najveCi moguCi broj cime se u
cevima za dovoctenje vode a i kanalizaciona mreza je prostija i kraCa. Ako kuce iii
stambeni blok ima vise spratova, onda toceCa mesta, odnosno potrosaei i komple-
tnj-sanitarni cvorovi se postavljaju jedan iznad drugog .
. 1. Povezivanje sanltam1h urec1aja
God sanitarnim urectajima podrazumevaju se uredaji za licnu higijenu
kaa: kade za Mevi, umivaonici, klozetske solje sa vodo-kotliCim-;" sol je
.- - c:-- _:lI
za pranje nogu, higijenske solje za sa i
!sira. Tu spadaju i uredaji za pripremu topl e i hladne vode i kuhinjski urectaV
sanitamih urec1aja na vodovodnu mre'lu vrsi se preko specija
!nih kao SU, sifoni za umivaonik i sudopere i tus baterije za toplu
i hlaxlnu vodJl.li automatske urec1aje za higidenu 'lena.
.(!gozetske Pri postavljanju klozetske mom da se obtati pa'lnja
na oa.odno grlo Solje kako bi se odvodna cev mogla pravilno da udalji od zida
prostorije. 0 ovome se mora voditi racuna jer razliciti tipovi klozetskih solja zah.
tevaju i razlieita odstojanja. Zbog toga je veoma vaZno pre postavljanja ogranaka
mati tip solje {sL
55


0 f'
"
I I I
<\,
'"
I
';rI 6;S'c- I
I
{I
I
t

S
u
"

'"

"
I
S
cit

<'<
&


'"
':t iJ
,
..,
'"
""
t--""''''
v
.... ,
"'"
SlloIPlOH
SIMPLON U UGI.U PANAMA U UGLU
I
I
I
I
G
PANAMA
u
o
L-_________________ . __ ..
Solja se za pod uz prethodno obele7.avanje mesta za busenj e j

potom stavljanje plas ti enih cepova (tiplova). Posle ove pripreme solja se
cuje za pod mesinganim ili nikiovanirn zavrtnj ima. Da bi bila bolja veza i zapti.
vanje izmeilu solje i poda stavlja se
Spajanje ispiracke cevi ad olova vrli se pomoeu vcze gurilenom navlakom
i!.i pomoeu motalne ceW, kojih ima yge vrsta. Ispiracka cav mote biti pastav.
ljena u rid i van zida od kojih i jedna i druga ugradnja ima dobre i osobine.
Rezenroar (lsplrac) se postavlja na visinu ad 2 m mereno ad poda, a pri-
se pomocu zavrtnjev9 za uzidano drvo, a kojima raspalate rczervo-
56

I
I
I
1\
I
I
I
I
I
I
I
I
I
: t
I
I
I
I
I
-

I
I
I
I
I
I

I
I
I
I
I
I
I
I ,
I
I
I
I
I
I
I
I
t
SEMA RADA ISPIRAi!A KlOZE1HE SOUE
ar dolaze na zaWo1lnje. Toreba posebnu PaZnju posvetiti na postavljanje voc1ice za
potezaljku, jer povlacenje mora biti ventikalno da ne bi zvono .iskakalo (ispadaIo)
iz svog leti'sta (sL 33.) .
.
-V-"
"


\

'f1i

,
....
v 1-=1
..

'"
. i
/
..
t
J.:
'!'
"
SI.)lfIiISKI SA KO'lEI!PM
---
.
IIISKOG 15P'IRACA
.STANDARD
deo razexvoara spojen je sa olovnom cevi pomocu navoja zapti-
ven gumom u obliku prstena ill na neki drugi nacin. Gornji deo rezervoar vezan
je za vodovodnu mreZu pomocu i:li plastiene cevi koja na klrajevUna ima
spojnicKe navrtk:JsL 34, 35. i 36.).

!
: 1/<.
. "
I
!
I
I
I
I
IJ
' KlOZETS KE SOL
5 I :: 7.
CuOlvcl. Pri montaZi uredaja za
we soljama, donja daska solje se
zaseca i prema obliku solje se ube-
tonira u pod (sl. 37_). Preko tako
ubetonirane daske namesti se gu-
meni za'ptivac pa se zatim solja de>-
bro nasadi na odvodnu kanalirnci-
onu cev. Spoj se zatim zalije asfal-
tom iii se postavi olovni prsten. Pe>-
stolje solje se pricvrScuje sa cetiri
zavrtnja. Cev za ispiranje se vezuje
sa soljom pomotu gumenog grliea
(navlake) koji se stegnu mesinga-
nom selnom.
Ispirac se postavlj a na isti nacin kao kod sedece we solje.
Postavlanje plsaora. Pi soarske solj e se pricvrscuj u na tid pomocu drve-
nih paknova i mesinganih zavrtnjeva. Ako ove solj e t.reba pdcvrstiti na betonske
zidove ili 'keramiCke polace, izbuSe se burgijom 0 8 . 10-3 (0,08) m a, dubine
5 - 10-2 do 610-2 (0,05 do 0,06) m, pa se U ove otvore ubaci plastiean.eep sa pre>-
rezom i zubima na obodu u koje se zavreu mesingani Hi poniklovani zavrtnji ne-
sto veeeg preCnika.
Zaptivanje solje sa sifonom obavlja se kamenim kitom. Na kojoj ce visi-
ni biti postavJjen pisoar zavisi od oblika i konst.nJkcije. Tako zidni vertikalni pi-
soari se postavlaju na visini do 1,2 m iznad kote poda, a zidni viseci pisoari ugra-
duju se na zidove na pretbodno postavljene podmetaee cija visina imosi 6 10-1
(0,60) m od kote poda, a pricvrseuje se pomoCu poniklovanih zavrtnjeva. Stojeei
58

pisoari koriste se za upotrebu. Visina pisoarske kod ovih sani
taroih uredaja je oko 7 . 10- 1 (0,70) m.
Pri postavljanju grupnih pisoar3. (s1. 38 i 39) mora se znati i njiliov razmak ko
ji iznosi 6 10-1 (0,60) m, mereno ad mesta prildjuCka ill odvodnika. Gomji dec piso-
ara vezan je preko ventila za doticanje na vodovodnu mrefu prsko navoja ill spoj
niae navrtke da bi na kraju postavill rozetu da pOJaije vezu ugradenu u rid. Do-
nji deo pisoara vezan je sa ugradenim sifonom i zaptiven kamenim kitom, Il sIo-
bodan kraj sifona vez.e se za odvodnu kanalizacionu rev.
M.NOHT ... i ... . SOUE
PISO ... R ...
. .. .
ZIONI PISO .... Rf BEZ SIFON ... S'"
U POOIlU. PISQARSKU SA
ULJEN
_ J- -
Umivaonlc1 se postavljaju na ridu u visiQ,i od 8,5 . 10-1 (0,85) mad poda po-
moeu koje rnogu biti od sivog liva) emajlirane, mesingane i poniklo-
vane ill hromirane (s1. 40.).
3
2
5 I. Ito . UIoCIVAO HIK
...
1PA?aPV.,'S"NI ,2-t7TYORD a:st'11.7E; }-SIFOJI
Sigumo je da se pri postavljanju
umivaonika mora voditi racuna i 0
estetskom izgledu.@eza umivaonika
sa dovodom vodovodne cevi kao j
sa. odvodnom kanalizaciomnom ce-
vi, ostvaruje se preko vodt;nog zap-
sifona, ko]i je obimo preeni-
ka f/> 4 10-2 (0,040) m. Sifon ima .
krak od poniklovane cevi za spoj,
odnosno vezu sa odvodnom ' cevi
kanalizacije Ovaj poniklovani k:ra!k
je 3,81 1()---! m (6/4"), a nje-
gova veza sa odvodnom lranalizaci-
onom cevi ugradenom u zid, poJai.

va se sa poniklovanom rozetom. ri montaZi umivaoni:ka treba obratiti
posebnu painju na spoj sifona sa umivaonika. Taj spoj se iz-
vodi pomo6u specijal:nih ventUa, a mara bi-Iii tako ixvOOen da ne propuSta rri
kap vode na po<L Odvod na umvaoniku na kojem je montirana kombinovana
terija sa mecom postavlja se nUe prema bateriji do 3,5 10-1 (0,35) m ad
ri montafi stojetih slavina i baterija na umivaonik, potrebno je naroti-
to paziti a deo slavine za toplu vadu na ploeici nije evrst. Mesing od koga
je naCinjena slavina kroz koju prolazi VlUea voda, usled porasta temperature
svoju zapreminu. Na (51. 41.) pri!cazane su dimenzije montaie pokreme stojeCe
. slarvIDe (pipe) i IUenog umivaOnik:a. )
POKRETN /..
PIP" RUC.NI UMIVAONIK.
-+-J
"r--- -+
,
5!0JECI PIPel
r>_21 I
I --+


.. ,+

r

I ...
'<>

.
"

..

'"

, j
///1 /11//1/ /1/ / / / / / //11
I / ////JJII//I//I////
51. 41 -1
,/ / u /1// 11//
- Cesmenske se priCvrlCuju na zid u prethodno ugrac1ene drvene pod-
metaee ill vet za to odrec1ene pJastiene eepove (tipJove) pomoeu zavrtnjeva za drvo.
PostavJjaju 5e obieno na visini ad 8,5 10-1 (0,85) m od poda. Veza eesmenske
----,
VELIKA -J. I MALA
I
- . -I
\ J

;,
I
0

I


..
I
'"

I

'"
I
1
1

6P
I
.1
I
I
1
I
I
I
I
I
/
60

sa odvodnom kanali zacijom o5tvaruje se preko sifona koji je u obliku slova (S).
l)onj'i deo vefe se za sifon pomaOu spojnicke navrtke koja se nalazi na sifo-
oU, a slobodan kraj sifona ulazi U kanelizacionu cev preko kose Ovde se
spoj vcli nalivanjem olova. Iznad nalazi se propusoa slavina koja je vera""
pomoCu navoja i zaptivke od kudelje za vodovodnu cevnu mrefu (s1. 42.).
'0
!
.
,
SI-4tt' MONTAZA SUO OP ERE
, 1
i
,I'
i
se postavljaju na visi
7,5 1()-1 (0,75) do 8 1()-1
(0,80) m od poda i prievrStuju se
pomoeu konzola koje se uevrste Da
zidu. Konzole mogu biti gvozdene,
emajlirane i obojene, a mogu se
postaviti oa posebno, zato vee odre-
dena mesto.
Odvodna annatura kod sudopere
je sifon i sabirac masti a izradeni
su od razliCitog materijala (olova,
plastike i mesinga). Visina odvod-
ne cevi moZe biti od 3,2, 1()-1 do
5 , I()-I (0,32 do 0,50) m !ito zavisi
od vrste odlivne armature. Na zidu .iznad sudopere nalazi se slavina sa pokretnim
krakom (za toplu i hladnu voou) na visini 1.i0 do 1,15 m, mereno od poda
,
Veza sudopcre sa odvodnom kanalizacijom ostvaruje se pre.ko sifona (sl.
43,). Donji deo sudopere se spaja pomoeu spojnicke navrtke, a slobodan deo sifona
spaja se sa odvodnom kanaJizacijom spojniClrom navrtkom ill lemljenjemJ
::::1: ..... :.: .... ;: . . - : : ... .. - . . :
.. '
.'
",
, ,
"
" ,':.: :..:: ', ' , '
SI. PROREZ SA POKlOPCEM
"
"
"
"

:;::'::.:
. ," . - . '
':: ,: : "<:
. .. .... ' .... ' , .
5 : PkCBEZ U SOKl,t'
ZATVORCN PlOC" ;.MA
PomlnJare su po obliku i konstru-
kciji slime klozetskoj i monti-
raju se kao klozetske solje. Sanita-
tami uredaji mogu biti i specijalne
izrade za objekte specifiene namene
kao 5tO su deCije i zdravstvene us-
tanove itd.
Ovi uredaji se montiraju na isti
naCin kao i svi drugi.
61

6.2. Polaganje I vezlvanJ.e cevl
odvodne cevi u polazu se u zidovima, u posebnim usecima
(ZJjebo . dovoljno prostranim da se. mogu lako i bez smetnji ugraditi i
zastiti i kasnije uvek bez teSkoCa popravltl. .
se mogu polagati ispod poda, ako je pod drvel'l, u meduspratnu kon-
rebara u posebne kanale, a rede na zidu i to sarno u sporeilnirn
prostorijama. U betonski ill teraco pod cevi se ne smeju ugradivati, jer bi popra-
vke bile znatno otdane. Put kojim se pri tom sluZimo su zaseci u zidovima iIi
podu jos bolje kanali Uzidani cevovodi su od bakarnib, pocinkovanih ill reIiCnih
cevi. Zaseke ill kanale u zidovima treba praviti dosta siroke od 1,2 1(},-1 do
1,5 . 10-"1 (0,12 do 0.15) m. Pri postavljanju eevi nagib treba da bude od 2 do 5'% ad-
nosno sa wlo blagim nagibom kako bi se mogia cev pramiti. Pri polaganju cevi u .
zidovima mora se obratiti pafnja na dimnjake. Kroz njih se cevi ne smeju
diti niti se zidovi i pxegrade dimanjaka smeju koristiti kao i vodenje cevi u njihO'
,
voj blizini Pre postavljanja cevi u kanale ih je izolovati. Izolacija mok.
biti premaz bitumen katran, odnosno minijum farba uz obavijanje sargijom, tala-
sastim papirom ill filcem radi top!otne izolacije koja spreeava cevi. Ovo
je veoma vaino ako se u blizini nalaze cevovodi tople i hladne vod:J
eevi moraju biti pokrivene slojem maltera. Pri pro3'ekto anju eevi,
treba obratiti painju na vrstu cevi i na materijal koflDl Ce se pr Tako na
primer, olovo ne podnosi cement, celik sveZ gips ni sIjaIru, a bakar e podnosi
kisele premaze nek:ih maltera. Toreba izbegavati cevovod od raznorodnih kontak-
tnih metala iako su izolovani, jer postoji mogucnost da se slueajno' na nekom
mestu osteti i da dade do dodira sa ovakvim malterom. Pri polaganju cevi ne sme
da dode nikakvo spajaBje osim putem navoja. Ukoliko se cevi posta",ljaju u podo-
virna od betona i teraco, potrebno je sliceve, odnosno zareze, zatvarati odredenim
,
maskama vidi (51. 44.). A:ko su prorezi u podu na pogodnim mestima, gde se nah-
ze ventili, potrebno je napravliti naroeite poklopce (maske) od drveta, b6tona iIi-
teraeo ploce i od nekih izolacionih materijala sto zavisi od samog materijala poda.
Ovi poklopci se mogu po celoj duZini otvarati iii se na pojedinim mestima ostav-
ljaju va-atanca. Naprimer, gde se nalazi propusni ventiJI i drugo. Cevi5ellle smeju!pOSta-
vljati u spoljllle zidove prostorija koje se zimi ne loze (na primer stepexllsta) zbog
opasnosti zamrzavanja. Ovakve eevi moraj u se dobro izolovati toplotilom izolaci-
jom. Kad cev prolazi kroz zidove zgrade, mora se ostaviti slobodan prostor (zazar)
od najrnanje 0,02 m koje treba ispuniti elasticnom masom. Cevi polozene u zemlju
moraj u se zast ititi od mehall!ickog ostecenja.
ZaL pavanje (nialterisanj e) zlj ebova u koj e su ugradene cevi kuene mre-
Ze ne ,sme se izvr siti dok se ne bavi ispitivanje projektom predvidene mreZe.
Pritisak vode koja ispunjava vodovodnu cev izaziva napone u materijalu
zidova cevi. p.ri tome se na pravim deonicama vodova ne pojavljuju sile koje do-
luju duZ osovillle eevi. One se pojavljuju na mestima skretanja vodova u nekim
cvorovima mreze, narocito na mestima grejanja, na krajeViima slepih deonica itd.
eevi u mreZi vrsi se pomoCu komada istorodnog materijala kao
sto su spojniee, navlake, redukcioni komadi, rame armature, trodelni spojni ko-
mam, ekseentricni spojni komadi, lukovi, racve i cepovi. Polofaj cevovoda, dime!ll-
zija cevovoda i ogranci uslovljavaju koje od ovih komada treba upotrebiti.
('7il )

lEV.4/DESNA
.
'RI
NORIoI .... LNA/

SPOJHIC)(I LUKO".
f.. r rIC
",U!t<l OVOSTftUKO lUK S'&'
lEN SKI PRIRUSHltO,",
SPOJHICE II. EKSCENTRllHO SPAJ.AHJE

ZEHS KO
:'A SAVIJEN'IoI
ot;R AHKO!"-
SA T RI ZEN SKA
OGft,lHt( .A.

SA OVA iENSK.A.
I
OCi RAHKOM
5A ot VORO,", ZI>
"HEHJE
s'" rRI MUSKA
OGR). tlK ).
S POJNIC KA ARMAT URA- FI TINGE
VezivanJe cevi VIii se
. iskljucvo narczivanjcm
odgovaraju6eg navoja
potrebne dufine, zavis-
no od upotrebljenog ko-
mada koje mofe biti iz,.
vdeno i u fabrici. Ru-
eno narezivanje cevi vr-
Si se na mestu ugrad-
nje dok se navoji fawn-
skih (spojnica) vcli u
fabrikama za proizvod-
nju OM komada - de-
lova. Preko navoja ko-
ji se uvr6e stavlja se za-
ptivka (obieno od kude-
lje)na polovini duZine
navoja premazanirn la-
nenim uljem. Tako pri-
premljen spoj proteie
se do potpunog zaptiva-
nja ciji se kvalitet ut-
vrc1uje posebnim ispiti-
zavcletka
montafv
S1. 45. Delovl annature (komadi) za spajanje cevi
6.3. SpajanJe cevl od razllCitog materljala
Svaka kuena instalacija sastoji se od njenih vodova razlicilih materijala.
Da bi instalacija bila u funkciji, ti vodovi se moraju spojiti tako da potpuno zap-
tivaju, da sa presek na mestu spojeva ne smanjuje i da spoj bude mehanieki otpo-
ran za uslove rada instalacije. Kod ugradnje raznih armatura u inslalaciji, unutra-
promer armatura ne sme biti manji od promera cevi. Olovne cevi
spajaju se mec1usobno i sa annaturom, po pravilu, mekim lemljenjem. Spajanje se
moze izvoditi i na mestima gradnje lemljenjem pomocu mesinga iii bronze.
63

Postupak spajanj a cevi mekim lemljenjem izvodi se Da sledeei nacin.
Prethodno spajno mesto cenln ati a obieno se bakrena ill gvozdena cev uvlaci u
olovnu i tako se pode!iava kako 10 nalaze odre<feno spojno mesto. Posle se vdi
CiUenje SpojDOg mesta mchani ckim ill hemijskim putem; grebacem, brus nim pa
pirom, turpijom (mchanicki) iIi se koristi DBador, kalaforujum i slieno. Kada se
dobro oosti, oDda bakreDe ill celicne komade (delove) stavljamo u olovnu cev
i sada mimo zagrevanje. Zagrevanj e moze da bude uz upolrebu lampe za greja-
Dje ill pomoeu cekie lemila. lemnik od bakra brzo oksiduje, cisti se po va-
ifeDju iz vatre turpijom, a zatim pa se vrh kalille radi spreeavanja
oksidacije. Zatim se Dad samlm meslom koje se lemi, Iem rastapa pomocu lem-
nika i razmazuje po sastaw. Pri tom se Iemnik drli jednom rukom, a Ii drugoj
ruci je sipka za lemljenje. Po zavrsenom lemljenj u, Iemnik se ohladi u vodi da hi
bakar lemllika ostao mek. Kada se lem ohladi i stvlrdne (ne hladi se vodom) , za
lemljeno mesto se opere vodom, da se odstrane oksidi kiseUne. Ako se Ierne deblji
predmefi, onda i same predmete treba prethodno malo zagrejati. Lemljenje plame-
nom je malo tefe, jer se zagreva ceo predmet i zato se ono primenjuje kada lem-
Ijenje pomoeu lemnika nije moguee. Priprema spajnih mesta za lem!jenje pomoeu
lampe mi se na isti nacin kao i sa lemnikom. Mogu se upotrcbiti sarno kad su
u pitanju vOCe kontaktne pow-Sine izme(\u dva dela koje treba zalemiti. Za osee-
nje se upobrebljava pasta za lemljenje iii cink-hlorid koji se dobiva topljeDjem
otpad3ik.a cinka u SODOj kiselini, a delovi koje treba spojili prethodno se kaJai!iu.
Bakarne cevi spajaju se medusobno i sa armaturama tvrdim lemljenjem,
zavarivanjem iii spojevima s Davojem ili prirubruama. Spajanje cevi postupkom
tvrdog lemljeDja izvodi se na sledeci nacin: predmeti se prethodno ociste od me-
hallicke Docistoee, a zatim se vrsi centriranje, odnosno pode!iavanje spojnih mesta
prema objektu. Kada smo sve ovo pripremili, prisrupa se zagrevanju do tem-
perature koja t reba da je DeStO veca od temperature topljenja lema uz stalDo
dodavanje mesingane sipke sa boraksom. Kod tvrdog lemljenja kao izvor toplote
moze se koristi-t{ let-lampa i autogerri aparat. Kod tv.rdog lemljenja boraks ima
zadatak kao sredstvo za hemij sko ciscenje. Kod spajanja tvrdim lemljenjem i
zavarivanjem duiina ulaza cevi u cev ili ulaza cevi u specij alni spoljni nastavak,
odgovara propisanoj duzioi navoja. Kod spajaoja celicnih i pocinkovanih cevi, sa
stavljene ce'.i prirubnicama, DC sme sc izvoditi direktnim odrubljivanjem (petlova
Idjuna za ;r / 2 rad na mcstu zaplivanja. Za zaptivanje spojnih mesta De sme se
upotrebljavati materijal koji j e stetaD po zdravlje ili koji daje vodi poseban ukus
ill !Ilim.

-.---.-------,
Kor
64
rirubnica
SI .IeG SPA J AN JE CEVI
PO",OCU PRII'U3NIC A
Spajanjc olovni11 ce\'i prirubnicama.
Ovaj spoj j e vcoma redak i ukoJiko se
izvodi. postupak je sledeCi: mesto dva TU
ba cevi i dveju prirubruca od kojih se sa-
stoji ovakav spoj, prirubnica na objektu
sadrli j ednu kontra prirubnicu, jedan
izvrnut rub na olovnoj cevi, jedan zapti-
vac (narnazaDa kofa) i potrebDe nerifaju
ee zavrtoje. Kontra prirubnica je od gvoz-
<'fa, ovalna za dva zavrtoja, okrugJa za
tri, sa otvorom u srediru za cev i sa ne-
koliko u krug izvedenih rupa' za zavrtaoje.

Zaptivae je plocica od volovske kote natopljcna uJjem, oclsecen prema polrebi Sa
jcdnim oSlavljenim za rukovanje. Zavrtnji trcba da budu zaWecni bitu.'
menom iii nauljeni.
Ovaj naein spajanja kod Ii se tame gde De moze doei u obzir lemljenje.
Nedoslatak cstetskog izgJeda dozvoJj ava upolrebu sarno u podrumima, clvoriMima
i u vrtovima, odnosno na skdvcnim meslima (51. 46.).
6.4. PostavljanJe ure4aja
.
Kupatilo kao poseban sanitarni objekat predstavlja sku]? vise sanitarnih
uredaja, a treba da sadrZi umivaonik i kadu sa baterijom za toplu i hladnu vadu.
MantaZa elemenata (ureilaja) lrupatila mora adgovarati propisima i proje-
ktovanim uslovirna pri Cemu se takoile vodi ' raeuna 0 elementima spajanja s ob-
zirom Da standardne obi ike i razne proizvoilaee.
Na sJedeeirn slikama vieli se kako trcba montirali pojedine uredaje ku-
patila, a Da (sl. 47.) pnrkazano je kompletno kupatilo.
s d{J i<UPATI LC SA OZID AHOM KAOOM
I BATERIJ OM U :IOU
IC. !
"' "
Slavjn
e
slui za- pF9-
10k eiste vode i moguo'
.
bili raznih konslrukcija
i obl1ka tozaY.ISl._ ocf'
simitarnog objekta (-ka- .
de, umivaortici, sudope. 0
re itd.). }:?ostavJjaj ll se.
na vodovodnu mrezu na
yisini od 1,10 m, ave "
s omocu navoJa:
i zaJ:>livaju kudeJjp.ID .. .
I're poslavljanja slavina .
na vodovodnoJ' mrezi.:
- --
mora se pos tavili pro-
pn): u. ni v<: ntil.
-lCada se ostavlja sa odvodnom kanalizacionom cevi Jzvedene preko je- . ,
doe rcletke ugrailene u po u. OVa:re et a Je u veti sa ugt'1U!Cjllm sltoDom 1 po1o-
pcem u koji ulazi 1 iIiili 'Kilpatilska. garnitura. Ta veza- s-e sastoj'i-ad-jednogJ'en
tila, koji je gomjim delom spojen sa otIVorofu- pri dnu kad J snaOdeVem)eCeipom
za zatvaranje, dok donji deo ulazi u resetku. S j izmeilu odvodne i prelivne revi
izveden-je-pom u olovne ili..poniklovane cevi, velicme precnilca , . 0-2 ro (.5T<1'T
-----.:.. - ---
Proizvoilaci arroatura izrai!uju konmplerne Prelivne i odvodne garniture, laKO da
ih sarno treba ugraditi uz kadu, bez ikakve naknadne dorade, jer su te garniture
prilogoilene velieini kade (sl. 48.).
65


I
,
a
\
. I
to r
':'


t
' W
r
!!
--

. ,
<t _
ollt-


G!-"
.F.>
I ""-r
I !
I -
f
I
I , '
, i
!- h
I ' . I

Q
0
c
5!- 49 SA J.<osr .. LN I rUSEVI
G!'; ;r t"s _ i t(/skr-J::{.'7 no
. ... ' ..,.
" .. . .. ' .. .oJ :., /I'!:Zr . P:) "
C, ;:1-i170.T) :.' .: . .'miv?fJr.ih
IOdvodenje upotreblje-
ne vode 1z kade u ka-
nalizacioni sistem zgra-
de obavlja se direktnO-
kroz reSetku u podu,
pOwareo:jem llm.CiCa na
kome je priCvrl&:n
koji zatvara otvor..na
donjem delu ltad;!
U te svrhe upotreb-
ljavaju se -uglavnom dye
vrste reSetki i to: jedna
koja ima kolenasto po-
vijen krak ill sa pravim
krakom odvodne cevi
- TukvL Baterija za
tuS'Se na 1::::
v isine-o'tl p?O Ra7TTU\k
'.tople i hla-
dne vode .odreduje se
prema bateriji i koristi
se za grupne tuseve.
Na zid.g lIZ litke S.:
-kade a mo seJIlonti-
rati na pod sto 'e mno-
-
go bolje zbog ko,!!trole
o dvoda s1. 49.
ailjivo mo&t-i rati =-zidupri Ceml! 2J'. n10ra voditi
racuna i 0 njegovoj sgpstvenoj .tezini. Pored ovoga treba uzeti u obziI: teZintL YO
koju bojler moze da primi. Postavljanj e ovih bojlera vdi se preko montaZne seme
koja je sasta"Wli dec !&ileI:a.ili.-ctir-ek1Jno. pomoeu koji se udare u
z:": \.,;... . ...r.o::' j::: a:--c
7
e::-7: visilla-bojiera biti i od same prostorije. Na don'em delu bojlera
Dal'aze se dye prikljucne cevi koje spaja'u ceYIlu..mreZu sa..bO'j sPoF
niCRe Iiavrtke na visini od 118 m zaptivenim pGIDeCu kud lje_ Kod smestaja zidne
baterije potiebno je 1raiIiti pogodno mesto gde ee 'ona najm<mje smetalti osobiiko_
ja se kupa Zidnu bateriju pos.tavljamo na visinj 0fl..--'Z,5- \ 8 10-1 (0,75 do
0,80) m mereno od poda. Pri ostavljanju vodovodne instalaci ' e treba wati ko-i ee
raZIffalC da se ostavi za prikljuCak baterija na vodovodnu mreZu. Razmak se obieno
kreee od IF 10-1 0 2 . fcFi (0,18 do 0,22) m.
66

p' ' UOll<: ventila za bojler na rnreZi za bladnu voou ostavlja se na vi,
siDi 00 oko _1,00 do 1m m, a -l?rikljuau{ v ' tila za batc:riju bladne vOOe ostavlja
se na Vlsml od oko 7 1()-1 (0,70) U\" . '
_ - Sarna baterija veztije se z.a...mrezu tople vode i hladne vode pomoeu ek-
sentra i . spojniCke navrtke na visini od 8 1()-1 (0,80) rn (51. SO.). Zidnu bateriju
tre
ba
ucvrstiti na px:voj treeini kade.
6<10
I
- . ~ -
S 1. 5'0
, . . . . . . . . ~ - - ~ x -
I
.--- -:x-
)(
-L+
,------------ ----, !
1"17 , nrCI
/1b- f'b
I I
-l ~
....
,
.+
: = = = = = = = = = = = = = ~
a
4

/
Y-
O
,S!)
5 l. 5'1
MOHTAlA BIDE A
Bide! se instaliraju na dva na-
cina: ktriim- spaJanjem sa sla-
vinom u zidu ill ugaorum slavinama
51. 51 i 52.). KOO montaie ba1erije na
keranriCike plaC:ice bidea vaZi isto Sio
je reCeno za umivaonike. Dovod vo-
de moze biti izveden pomocu pro-
pusnih ventila iii iz ]?oda omoen
hromirane mesingane cevi.
Veza siavina sa vodovodnom mre- .
Zorn IZV ena Je porno u .pon . ova-
nili cevi od mesmga uz prunem1
oSpeCj ' ame n3:vrlike bez sifOna Sa 00-
vodnom kanalizacionom mreZom
izvedena je na isti nacin. Spoj sa-
zidom pokriven je sa poiliklovanom
rozetom. Visina merenja cd poda
'-------------______ -Izavisi od Clje-mdea-:---
67

65. Pncvclclvanje cevi i armature
'"
Vodovodne polozene cevi moraju se pri cvdcivati u zidove i druge kon
strukcije gvozdenim kukama ili ogrlicama koje mogu biti otvorene i zatvorene.
Ovo pncmcivanje cevi dolazi otuda sto je vod prvo lakse postavljati, odnosno
ukoliko ne bi doslo do pricvrscivanja moglo bi doCi do smetnji vodovodnih insta
lacija u vodu kao na primer: zujanje, sumovi itd. Pri prievrsCivanju cevi treba
voditi racuna da nisu cevi puno pricvrScene. Vertikale moraju biti postavljene pod
visak, a horizontalni ogranci su u blagom nagibu prema vertikali kako bi se in
stalacija mogla osloboditi vazduha koji bi se nagomilao u cevima, a i tako pricvr-
scene za zid raznim kukama-obujmicama Oiji razmak zavisi' od wste materij ala ,
tako lla primer: horizontalno polozene glavne cevi moraju se pricvrstiti na zid na
svaki.h 7,5. 10-1 (0,75) m, a venti!kalno polozene cevi na svaIci meta!'. !)ok se gvozdene
celiene cevi pri polaganju u horizontalnom i vertikalnom smeru pricvrScuju se na
svalti 1 m. Pri pricvrSCivanju cevi treba voditi racuna da se one ne ostete i ulupe.
Za bakarne cevi upotrebljavaju se bakarne kuke ill obujmice. Kuke i
obujmice moraju se pricvrstiti tako da cvrsto drle cevi. Izmedu kuke i ogrlice i
cevi postavlja se elasmcna izolaciona poluga.
Kuke i obujmice i oslonci mogu biti razlicitih tipova, sto zavisi od uslova
i mesta pricvrsCivanja cevi. Drlaci iii kuke mogu se prievrsCivati za drvo, metal,
beton na razne nacine.
PricvriiCivanje cevJ moze biti na tav<IDicu vertikalno ili horizontalno na zid.
Podupiraci i obujrnice postavljaju se od razliCitih metala i one su uvek
takvog oblika da cevi nikad ne dodiruju i moraju biti izolovanepremazane bitu
menom. Ne sme se dozvoliti da spojevi trpe bilo kakvo optereeenje pa tak ni one
koje nastaje usled vlastite tdine cevovoda. Treba omoguCiti dovoljnu dilataciju
cevi. Ne sme se obujmica puno stezati niti ostavljati puno zazora. Na mestima
gde se menja smer kretanja vode iz vertikalne u horizontalnu postavljaju se razni
profili, kolena, ukrsnjaci Cija je tdina matno veca a i usled velikog otpora koji
se javlja na tom mestu veoma je vazno pricvrstiti to mesto kolena, lakat ill ven
ti! itd.
Pitanja
1. Kako se povezuje-rnontira we i pisoar?
2. Kako se povezuje-montlra lavabo i slavina?
3. Kako se povezujemolllira bojl er i baterija?
4. Nacin postavlj anj a vodokotlica i po\'czi\'an,ic sa dovodom odvodom
vode.
5. Polaganje cevi 1I zidove.
6. Kako se izvadi JemJjenje i spajanJe navojem?
7. Postavljanje slldopere i umivaonika
8. Kako se vrsi spajanje ispiraca sa vodokotUcem?
9. Kako se.prll!vrSclIje we solja za pod?
10. Na kojoj se visini postavJja vodokotllc?
11. Kako se postavJja (montlra) I!ueavac?
12. Sta spada U spojnll!ku armaturu?
13. Postavljanje kade i slivnika.
14. Montaia Bidea.
\
68
'-

7. STETNI UTICAJI NA MREZI I ZASTITA MREZE
Kao stetni uticaji na vodovodne mrei.e smatraju se uticaji v!age, Wad
naCe, topIote, hemijski uticaji sredine u kojoj je montirana cev, uticaj od nepra
vilne ekspIoatacije instaIacija vodovoda kao i greSke kod projektovanja i izvode
nja instaIacija.
7.1. od ZIlojenja mreie
orRri postavIjaju cevi u .iIjebove (sliceve) treba voditi raeuna da cev ne
Ieii uza zid vee odmaknula 2 10-
2
(0,02) m. Ukoliko IeZi na zidu (oslonjena) poja.
viCe se vIaienje zida usIed znoj enja cevi, a koje treba premazom uz pret
hodno obIaganje sargijom ili nekim pogodnim zavojem (taIasasti papi r).
Ako se u istom slicu sprovodi topIa i Wadna voda, onda cevi topIe vode
treba obIagati zastitnom termickom izoIacijom, da se hIadna voda ne bi zagrejala
i cevi znojile. Cevi kojima protice topIa voda mogu se obIagati pamukom, pIutom.
fi Icom , neorganskim izoIatorima, azbestom, staklenom vunom itd.

7:2. Zastlta od eIektriene struje
tM'etaine vodovodne cevi (osobito celiene) prilikom njihovog ugradivanja
u bIizini linija iIi unutar fabri ckog elektrosaobracaja (koji radl na nepromenljivoj
struju) izlaiu se jakom razornom dejstvu lut aju6ih Te sbruj e teku iz sina
u zemlj u iIi sine, u za\'isnosti od uzlljamnog rasporeda t acaka sa razlikom puten
cijaIa.
Prj tome, kak'J isku,l\.) pokazllje, razaranj e povrsine cevi naslnje na
stim" gde iz njih izlazi struja .jz zemlj e.
- zastita cevi od Iutaj ucih struja svodi se ug!avnom na spreeavanj u na
slojanja tih struja pomocu specijaJne opreme sinskih puteva elektrotransportom.
- pri trasiranju vodovodne linije na teritoriji po kojoj prol aze putevi
elektrotransporta, pozeljno je da se po mogucnosti vodovdne linij e udalje od tih
pllteva.
- kod pos tavljanja vodovodne mreze treba obratiti paimju da se linija ku
Cnog elektricnog voda ne postavi ispod vodovodne linije (mrefe) zbog toga sto po-
stoji mogucnos\ vIafenja cevi kao i vode a da kasnije dode do elektri
ziranja.
69

-
"b1 _tItiD Cf!1V Od elektriooe cevi sa
sluta. korU6eilja vodovodnib mstalaCIJa od ceVl
Za _ J e Iro;j nisu od c5elika. Ist o tako potrebno Je vodovodne ceVl
sve $pOle k . al b k
krovovu"na : teraSama spojiti sa gromobrans om mst aClJom 0 Je tao
u vodovodnoJ mreii
Smetnje mogu biti: rami sumovi koje prouzrokuje voda za pice ito:
_ Sumovi od voda koje otifu,
- sumovi od samih ure&ija.
- sumovi od dilatacije cevi ill, uticaja toplote,
- sumovi koje prouzrokuje voda za pice (sistanje).
Svi OV1 $umQvU. posledica SIU SDalnog pIlitiska i vclike brrine protioanja
votle. Kod dobro izvedenih instalacija kod pritiska iznad 3,924 . 1()5N/m! nastaje
sistanje i treperen j e.
1
- ne sme se pre svega dozvoliti da voda cirkulise pod jakim pritiskom.
Ovo se postiZe upotrebom reduktora pritiska.
- sum visoke frekvencije je sasvim eliminisan ako pritisak nije veti od
9,81 . 10' N/m
2

- a Sum niske frekvencije ako su brzine proticanja manje od 0,5 m/sec.
Postoje i drugi nacini da bi se izbegJ.i ovi sumovi. Treba uzeti debele cevi sa glat-
kim zidovima od mekog metala.
- veti sumovi nastaju kod tankih cevi sa neravnim zidovima i od tvr-
dog metala. .
- cevi treba pricvrstiti uz debeo zid, a ne uz pregfadne zdove i to sa
obiomm obujmicMna a ne obujrnkama sa vratom.
zvuka.
=
=
- treba postaviti izolirane navlake i omotati rnaterijalom za izolaciju
I
$is t=je pri .rstioanju vode liz slaviine bice umanjeno iIi e1iminisano alIco se
kod ulaska u slavnu postave bilo metalne spirale bilo probuseni diskovi. Voda koja
ot ice klroz kl jun slaviil1e velikog .preseka pravi manj e surnove od one ocoja omce 1Z
kJjuna slavine stesnjenog precnika u obliku cevnog produzet ka.
Presek kl juna slavine treba du bude u svakorn slucaju veti od ulamog
otvor a slavine.
Sumo i od hic.lraulicog udara, posledice su treperenj a elementa zat\,araca
na cevnoj rnrefi.
Sumovi koje prouzrokuje voda koja otice posledica su 1:ISisavanja vaz-
duha prilikom prafujenja objekta. Odstranjuje se ispravnim dimenzionisanjem
preseka odvoda izduzenim lukovima, odstranjivanjem uzroka kontrakcije struje
teenosti, otkJanjanj em losih zatvaraea i umerenim nagibima na izlasku iz objekta.
Sumovi koje prouzrokuju sami ure&iji, su u prvom redu oni, koji su pro-
uzrokovoni istrosenosCu uredaja.
Svallco ispustanje vode oslobada mehaniCku enengiju a sum je pro'i2Nod
udara vode na vazduh. Sum vode koja pada u umivaonik iU kadu moze se izbeei
upotrebom maske.
70

Ako felimo izbeCi rumove ispiracem, punjenjem rezervoara treba upotre-
biti .sudove za usisavaoje koj ima se komaoduje bilo iz niskog rezervoara, bilo po-
motu ventila za ispiraoje. .
I na In-aju, mMina za pranje, sumovi pumpe itd. bite
smanjeni ill odstraojeni pomocu oslanjaoja na opruge, pomocu amortizera ill de-
belih gumen'ib podmetal:a.
Ovaj oblik odstranjivanja Sumova je skup. Sumovi koji 5U
samim ventilima, smatraeemo kao proizvod hidraulil:nog udara, kako je vec pret-
hodnO receno, a isto tako i one koji prouzrokuju, suo
lak:i plovoi (;po'kireti iza2Nani. k:ra1lkiim udarima), prouzrokovani
plovclma.
Sumovi proU2lfdkovani uticajem toplote su najl:eSce pr<lUZlI'dk:ovani za-
ostalim mehuriciina kod isdeanja tople vode i pomeranja cevi usled
dilatacije. Lek protiv njib je u obujmica i ozral:avanjem cevovoda.
7.4. !.odenog udara
Vodenl udari poticu od naglog zaustavljanja. stroje tel:nosti. Ako se stva-
mju pre ulaska u zgradu, se retko dwva instalacija, treba po-
staviti sudove (sudice) i ublafivac Ako su prouzrokovaoe upotre-
born samih objekata obil:no se radi 0 treperenj'tl Koje j e dobro poznato kod neis-
pravne slavine ciji je navoj na vretenu neispravan ill istroren. Ovo se moze !ako
zakljuCiti slavina pravi samo u odredenom polofaju, tj. kad nije
dovoljno otvorena. U ovom slueaju slavinu treba obeleZiti i popraviti je ill prome-
niti peeurku (glavu) .
U vezi s tim treba podsetiti da zaptivaci koji nastaju
usled vibracije tankib lamela u struji tecnosti i koje se odvajaju od zaptivaea
sa ravniim iidovima kada nisu dobro uglavljeni u metalno sediSte pel:tmk:e.
HidrauliCni udati koj nastaju naglirrn zalNaranjem nekih obje.kata, naro-
cito ventila sa plovkom, kod ventila koji se sami zatvaraju i kod povratnib ven-
tila, korigovace se regulacijom zatvaraoja sto se postiZe postepeno i polako (sta-
viti jednu prepreku, jedan T-nastavak koji se moze regulisati iii prigusnu plocicu-
blendu).
Na kraju, pojava turbolencije koja nas taj e usled vrtiozenja u vakuumu
prostorijama iii usled lose proizvedenih ventila, ne mogu Sl! drukcije regulisati
(odstrnniti), osirn zamenom ventila, rj. postavJjanjc drugog ventila sa postepenim
zatvaranjem i pOlpunim prolazom.
Kod velikih vodovodnih instalacija gradskih i regionalnih l"3zvoda obave
zoo se projektuju izvodi uredaj a za sprecavanje i ubl azivanje hidraulicnih udara.
7.5. ZaAtita od smrzavanja
Vodovodne cevi treba zaStiti od uticaja mraza kao i protiv zamrzavanja
vode u cev'iima. Pre svega mogu se uzeti sledeee mere predostroroosti:
I. Izbegavali provodenje cevi po hladnim spoljasnim zidovima.
2. Ne provoditi cevi kroz hladne nezagrejaoe prostorije, do kojih moZe
prodreti dejstvo mraza.
71

3. Atko se ne moze izbe6i provolfenje kroz nezagrejane prostorije, kao
su razni ulazi u zgrade i kolski proJazi i tome slitno.
Takve vodove treba toplotnom izolirajucom ob1ogom. koja moZe
biti aIuminijumska taIasasta folija gde se izolaciona moe vazduha,
sprebvajuci toplotu da se Mri pomoeu a sa staklenom vunom.
- Pri dugotrajnim mrazevima za svaku sigurnost preporufuje se da preko
nOCi voda i daIje polako odvrtanjem jedne od slavina sa smanjenim protica
njem i na takav spreeava zamrzavanje vode.
. I
vode na ovaj na&l je neznatan pa se kao takav moZe zanema
riti prema ucrnjenoj od prsbnja cevi usled smrzavanja.
Kod i ustanova, kod kojih dolazi do preldda u radu za izvesno
vreme. Pri ovom s1uCa:ju najbolje je vodu iz ce'vne mre1e na najciZoj is..
pusnoj slavini koja se naziva zimska slavina.
..

72

,
& KVAROVI I ZASTlTA CEVI
InstaJacije vodovoda projektuju se i izvode tako da u eksploataciji odgo-
varaju tehnickim propisima u toku veka trajanja instalacije. U tom cilju predu-
:ziroaju se preventivne mere kako bi instalacija svakog trenutka bila u funkciji
kao sto su:
8.1. Zdti.ta od mehanl&og udara
Cevi polozene u zemlju moraju biti zaSticene od mehanickog udara. To
znaci da se kod polaganja cevr u rovove, mora voditi racuna da se prvo sipa, pe-
sak debijine sloja 5 10-' do I 10-1 (0,05 do 0,10) m, a zatim postavi cev i preko
cevi ponovo sipa pesak. U protivnom postojala bi mogucnost da se na cev nasioni
kamen iIi da je postavimo na ostar kamen, a kasnije bi doslo do velike naslage
zemlje koja svojim teretom moze ostetiti cev. Ukoliko cev treba privremeno da
prelazi preko ulice, onda cev moramo ukopati iii je provuCi kroz nelru jaeu cev sa
debljim zidom, jer ako se to ne ucini, postoji mogucnost da dade do osteeenja
cevi usled vibracija koje izazivaju transportna sredstva u vomji.
Pri izvodenju gradevinskih radova a naroCito u spoljrnm kanalima u grad-
skorn rconu, postoji mogucnost ukrs tanja vodova sa ostalim podzemnim instala
cijama koje bi mogIe da se os tete. Pa zato treba dobro poznavati plan gradske
mrcZe, u protvnom moZe se lLazvati vclika s tcta pri radu sa grat'levinskim mMina-
rna koje kopaju kanale. Treba da se 7.na, da se pocinkovanc cevi ne srnej u savijat i
nego se kod nj ih polofuj menj a lukovima iii nekirn drugirn clernent irna za skreta
nje da bi cev mogla trpeti opterecenje u pogonu.
Narocito treba obraliti pamju na transport i nacin polaganj a cevi koj e
su od azbesta, cementa i betona. To Ce se postiti pravilnim rukovanjem i pravil-
nim skladistenjem kao i transportovanjem. Neprav!lnim rukovanjem dolazi do
mehanickog osteeenja cevi kao i osteeenja zastite od korozije.
8.2. Zdlita od bemljsJdh sredstava
Vodovodne cevi s obzirom na uticaj vode na Celik, skora po pravilu su
pocinkovane iIi od nekog drugog 'mat eI1ijala otpornog na koroziju. Ta zaStita je do-
voljna za unutraSnju povrSinu cevi. Medutim, zaStita spoljnih povrSina cevi mora
, : : ~ . -
I oI . ... -_A...:' .
73

se naknadno izvesLi zbog veCih i raznovrsnijih hemijskih uticaja spoljne sredine,
tako 510 je premazuju bitumenom u obloti od jutanog platna iii nekom drugom
adekvatnom zaStilom.
Cevi koje nisu u zemlji zaStieuju se spolja odgovarajueim prema:tima za-
visDo od sredine kroz koju prolaze: fabricke prostorije, podzemne proslorije itd.
8.3. OtIdanjanje kvarova i odrlavanje vodovoda _
Ako je vodovodna instalacija dobro projektovana i saves no izvedena, on-
da od pravilnog koriseenja i struCnog odrlavanja u mnogome zavisi dobro funkci-
onisanje mreie i njen vek trajanja. Najbolji dokaz da vodovodna instalacija ne
funkcionise dobro u objektu je prekomema potrosnja vode, iii prekidi u snabde-
vanju.. Poveeana potrosnja vode, ako nije rezultat izmenjenih uslova Zivota iii
nekih posebno opravdanih razloga za poveCanje potroSnje, ukazuje da je u insta-
laciji nastao kvar. To je moguee kontrolisati na sledeei nacin: treba prekinuti
svaku potrosnju vode u zgradi (zatvaranjem svih izlivnih i toceCib mesta), te kon-
trolom vodomera ustanoviti da li je potroSnja i pored zatvaranja izlivnih mesta
prestala iii i dalje traje. To je dokaz neispravnosti vodovodne mreze. Moze se do-
goditi da u donjim spratovima ima vode, dok u gornjim nema. NajWCi razlog
ovome je nedovoljan pritisak u gradskoj mrefi . Medutim, uzrok toj pojavi . moZe
biti i neispravnost prikljuene cevi vodomera ili armatyre na tim spratovima.
Osteeenja na cevima, odnosno na sastavima cevi mogu prouzrokovati ve-
liki gubitak vode u donjim spratovima i biti razlog da gornji sprotovi nemaju vo-
de. Da Ii postoji procurivanje vode, najlakse je kontrolisati ako se zatvore slavine
u celoj zgradi i paZljivo sluSa smn u -cevima. Taiko je najla!kse utvrdini mesto pro_
curivanja koje treba odmah otkloniti zamenom i ponovnim zaptivanjem cevi,
zamenom lrudelje i pailljivo irzNoden!ie sastaNa ollwtanjem iilii za'VirtalD.jem.
Osteeenja na cevima kuene vodovodne mreze, ubrajaju se u teze kvarove.
Ta osteeenja mogu izazvati i nemarni postupci stanara. Lupanje cekieem iii dru-
giro tvrdim predmetJima po rurm3lturama iii drugim delov.ima mreze, maze izazvari
vrlo o21billjne kvarove. Medlll1lim, v.r\o su cesta osteeenja na cew usled prskanja u
ll2l<luMom sment1. Ova!k,ve nap1'Sle cevi m-eba menjati i!oi, popravku provera'Va'ti sa-
uzduz.nom smeru. Ovaik'Ve naprsle cevi treba menjati H ~ , popravJru poveravalti sa
mo struanun licima. Rezullitat ovaIkNih 'kivrurova su redovno v l a ~ odnosno mokri
zidow. Oi.m se ovo primet-i treba odmah odrelteni dec mreie isklj'llciti, dok se kvar
ne oMclon'i. .
Velrku le!i kocu predstavlj aju m arovi na horirontalnim cevima razvodne
kucne mreze, koj a je naj cesee pOlozena ispod pocta podruma objekta. Ove kvarove
je najteze otkloni ti a veliki izlivi vode mogu naneti mnoge neprijatnosti, dovo-
dec; eak u pitanje stabilnost objekta zbog ispiranja cestica i vlazenja temeljnog
tla . . -Kod h."Varova na instalacijama narocito je vaZoo intervenisati na vreme, jer
svako odlaganje poveeava kvar i poskupljuje popravku.
I?1skanje cevi otklanja se tako sto se cev zamenjuje izmeltu dva nastavka
uz pretbodno iskljucenje tog dela vodovoda. Nacin spajanja cevi uslovljava mate..
rijal od koga je cev izradena. Prskanje iii neka druga neispravnost armature na
vodovima (zasuni.klapne iii drugi elementi spajanja), otklanjaju se tako sto se
zamenjuju novirn na nacin koji uslovljava materijal izrade uz prethodno isklju-
civanje iz pogona ovog dela mreze.
74

OdrZavanje vodovodne instalacije osim neophodnog savesnog rukovailja
svim njegovim delovima od stnlne stanara i korisnika iziskuje i povreinenu zame-
nu oSteeenih delova. Krpljenje i lemljenje osteeenih delova, treba primenjivati sa-
IDO u hitnim i izuzetnim slutajevima i to sarno kao privremenu meru_ Kontrola
ispravnosti ventila, slavina, izmena gumica i izlizanih delova, pritezanje olabav-
IjeIiih mesta u mreii i drugo, mora biti prcdmet konstantlIle pamje svih korisnika.
Kontrola vodomera i njegovog funkcionisanja mora biti tak<Xte predmet pamje i
bitnih intervencija u slutaju kvara. Korueenje vodovodne instalacije zimi, nan>-
oto je osetljivo ako predstoji opasnost zamrzavanja. Delovi zgrade. koji se De za-
grevaju. mogu biti izlozeni smrzavanju, sto Daroeito negativno deluje na instala-
cije. Zbog toga, treba usvojiti kao kod spoljnih toCeCih mesta i prikljutaka: pm-
vilno, da se ispusta voda iz mreie i to svakodnevno u predveeerje dok traje zjmski
period. Postupak pramjenja - ispuStanja vode iz kuene mreZe, dosta je jednosta-
van i obavlja se na taj naOin da se zatvori sla.vina ulazoag vent5Ja u zgIOOU ill stan,
i time spreCi do1aZenje vode iz ulime mreZe. Zatim odvrne najni!a s1avina u zgra-
iii, pomoeu koje se isprazni voda iz mreie koja je bila u momentu zatvaranja ula-
mag ventila.
U slutaju ispramjenja stana preko rime iii privremenog odsustva iz sta-
na, neophodno je da jedno lice tokom dana otvori slavine u stanu, kako bi doslo
do curenja vode.To je potrebno zbog toga sto voda stojeCi nepomieno, se sve vise
rasblaooje usled eega moZe nastupi1i proces sml'Zavanja prdko dana.
Gubici vpde na toCeCim slavinama nastaju kao uzrok dotrajalosti ill
neispravnosti (neispravniro) rukovanjem na slavinama ill vodokotlieu.
Pri upotrebi slavine mora se voditi raeuna da prekomemo ne zateremo
jer takvim zatezanjem osteeuje se zaptivae guIDice, pa je onda neprekidno cure-
nje vode. U takvim slueajeviroa, da bi spreeill curenje vode, treba snaino zatvo-
riti slavinu ali, onda posroji moguenost da se osteti slavina i unutraSnje zavojnice.
vode moze se spreeiti zamenom zaptivata ill osteeene slavine.
Zamena zaptivata se vrSi na sledeei naein: pre svega prekine se dovod vode u
SllWIDU zatvaranjem prqpusnog VtIDtiia. A posle toga vrli se demon1JiJranje slaw.ne
odgovarajucim kljueevima i tako se oslobodi zatvarae slavine koji na donjem delu
ima navrtku iznad koje se nalazi zaptivae (koji moze biti gumeni iii kofni). Posto
je zatvatrae sla'Vine skinUJt, odvrne se a zafun se sklne dotrajali za,ptivac
pa se vrsi zamena noviro i naW'tlka se Vlraea na svoje mesto uz dovoljJlo prite-
zanje. Posto je promenjen dostrajali zaptivae, onda se zatvarac slavine preko Cije
se navojnice namotava tanak sloj kudelje i. premafe lanenim uljem, zavrne u telo
slavine. Na ovaj naein zamena dotrajalog zaptivata obavlja se kod svih s lavina.
Pasle toga vrsi se postavljanje nove ispravne armature. Curenje vode iz
rezervoara za is piranje WC solje moze da budu iz sledeeih razloga.
I. SlO j e probusen plovak,
2. $10 se liveno zvono rezervoaora ne v,rata prilJill,.-om upolIrebe na sedlo.
3. Sto je gumeni zaptivae na sedlu zvona rezervoara otvrdnuo i izgubio
elastienost.
Materijal za izradu rezervoara i plovaka moze biti plastieni. Ako je ba-
kreni ili plastieni plovak probusen, tada u plovak ulazi voda i tako se on viSe ne
podiZe sa podizanjem nivoa vode u rezervoaru, vee na protiv pada - tone, zbog
eega gumeni eep na drugom kraju poluge ne zatvara potpuno dovod vode u rezer-
voar, vee sarno delirnimo pa je posledica takvog stanja da voda iz vodovodne cevi .
neprekidno curi u rezervoar a iz njga odlazi ista kolieina vode u we solju.
7S

Ovaj sc kvar odstranjujc zatvaranjcm rupe na plovku iii zamcnom sa no-
vim.
UsJed nagJog kosog a ne vcrtikalnog povlacenja potezaJjke '?ll ispiranje
we dogada se da liveno zvono r ezervoar a ne legne tacno na scdlo, pa zato
zvono ne zatvara potpuno otvor za oticanje vode iz rezervoara i tako nepreltidno
curl voda u Da bi se zaustavilo dalje oticanje vode u takvim slu61jevima
mora se zvono rezervoara postaviti u pravilan poloiaj.
oNko gwneni zaptivaC na sedlu mona rezervoara usled duge upotrebe i 10-
kvaliteta ma terijala otvrdne iii izgubi elastienost pa dobro ne zaptiva i vo-
da iz rezervoara stalno curl; ukoliko se ovo dogodi, mora se demontirati zvono i
izvrliti zameoa zaptivao!a. Kontrola potpune ispravnos ti rezervoara za ispiranje
we u slu61ju da sc sumnja na zaptivac sedla, vdi se tako se u we
ubaci Joptica od hartije koja Ce se kretati ukoliko, postoji i najmanje curenje vo-
de u
Automatsko punjenje i prafnjenje rezervoara za ispiranje we obav.
Jja se pomoeu poluge na Cijem se jednom kraju nalazi pJovak, a na drugom rep
od gume. Plovak je izgraden od bakra iii plastike ispunjen vazduhom, Cini
od vode u r ezervoaru i tako on pliva na pomini vode. Kada se rezervoar
puni vodom, sa podi zanjem nivoa vode podiZe se i plovak, tako da kad nivo vode
u rezervoaru dostigne odredenu visinu, plovak se toliko podigne da gumeni eep na
drugom kraju poluge potpuno zatvori dalje priticanje vode u rezervoar.
8.4. Ispltivanje I primanje vodovoda
Svaki izvedeni cevni vodovod mora se pre stavl jamj a u pogon ispitati na
nepropustljivost, evrstoeu delova i na sigurnost poJoiaja, zatim se mora isprati i
dezinfikovati neltim utvrdenim sredstvima.
- navedene osobine (svojstva) cevovoda ispituju se vodenim
p ritiskom,
- izuzctno moze se utvrditi nepropustljivost cclicne cevi pornocu korn
primiranog vazduha,
- pri ist>itivanju salonitnih cevovoda treba uzeti u obzir da njegoye ceyi
zbog svojswa materijala od koga su izradcne upij aju izvesnu koliciiu vode koja je
pod pri tiskorn.
Polozeni cevovod ispituje se nazivnim, pogonskim ispitnim pritiskom.
- Pos tupak ispi tivanj a i s tavljanj a u pogon (rad) deli se na stepeni :
I. Punjenje cevovoda,
2. Predispitivanje,
3. Glavno ispitivanje i
4. Kont rolno ispi tivanje,
. 5. ispit ivanj e, i
6. Pranj e i dezin.fekci ja cevovoda.
Veoma su retki slueajevi da se eitav cevovod moZe ispitati pritiskom, pa
se ispitivanje obavJja po deonicama.
- zamnim ispitivanjem proverava se stanj e cevovoda kao celine,
j e vee prije ispitan po deonicama u glavnom ispi tivanju.
- 0 podeli na deonice ne more se dati nikakvo pravo vatnosti.
- duZina deonice zavisi od vaZoos ti i mesnih prilika zemljiSta.
- u gradovima se kao deonice mogn u veCim slueajevima llzimati razma
ci od j ednog do drugog ulienog raskdCa.
76 .

Ispitane deonice ne bi trebalo cia budu duze od, 200 do 500 m.'
Pre ispitivanja eev se mora delimieno zatl1pati.
- pre'kriti peskom do 3 l(}-l (0,30) m nad temcnom, ali spajevi moraju
ostati nezatrpani.
- ll;bog claljeg ispmvanja eevi se pre punjenja vodom moraju na kralje-
virna osigurati potporama a na svim zavoJima i ograncima razuporirna i sidrenjima.
- sva osiguranja moraju biti dimenzionisana na probni pritisak.. Potpore
na krajevima izvode se prema mesnim prilikama gde je cvrstoea tla mala ill to
zahtevaju neld drugi vaZDi railozi, moraju se izraditi zidne potpore.
- 6Ve vrste osiguranja, pa i privremen1h treba po praVlilu predvideti u
projek1nt.
Potpore na krajevima mogu se odstraniti tek se nakon ispitivanja
vod potpuno rastereti od pritiska.
Dok je cevovod pod pritiskom mora se zabraniti svako zadriavanje u
njegovoj blizini. Tako prireden vod treba lagano puniti, da se vazduh koji se u nje-
rou nalazi moze sasvim isterati kroz potpuno otvorene otvore za odrZavanje eevi.
Preporufuje se punjenje od najniZeg mesta revi brzinom oko 4 l(}-! do 5 l(}-!
(0,04 do 0,05) m/sec. Projektom se uvek predvidi pritisak ispitivanja vodovodne
rorei.e zavisno od pomenittih uslova, a proizvoc:tac cevi od kojih se vodovod gradi
propisuje i tok ispitivanja, pa komisija za prijem ima zaclatak da sarno pro-
veri sve ove uslove.
Primanje radova obavlja strucna komisija koju saeinjava 3 do 5 elanova.
Formira se od organa Uprave u koju ulazi predstavnik radne org;mizacije koja ce
odri.avati instalaciju. Komisija 0 svom radu sastavlja zapisnik u koga unosi SVe
podatke paCev od projekta i na kraju uslove i naein ispitivanja instalaeije uz doka-
ze 0 kvalitetu ugradenog materijala i izvedenib radova.
Sve ostale obaveze komisija prilagodava propisima pri eemu pre stavljanja
u pogon instalacije mora imati na uvnd odgovarajuce analize vode i dokaze cia je
eevovod ispravan i dezinfikovan.
Pltanja
1. Kako se vodovodna mreia moZe mtltt od mojenja?
2. Kako se moZe vodovoda mrei.a mtttt od elektrlenc struje?
3. Vodovodne smetnje u mre:H i kako nastaju?
4. Kako nas taje vodeni udar?
5. Kako se moze eev wtiti od mcbaniCkog i hemijskog dejstva?
6. Na koji na cin ffioi.emO otkloniti kvar u mrei.i ako je napukla cev?
7. Kako se veSi zamena slaviDe i zaptlvaea?
8. Kako se vri odIedavanje cevl?
9. Kako vriimo Ispittvanje mrefe?
T1

yoOl'.!' OSNOVNI POJMOVI IZ HIDRAULIKE KUCNOG VODOVODA
Rei: hidraulika potiCe od greke rea hidro-voda. i aulan. cev. Ovo nam
ukal'iuje na to da su stari Grci poznavali pl'imerlU ne16h za!kona 0 proticanju .. vode
kroz cevovod i da hidrau1'i!ka jrna koren u dale'koj proSlOS1li.
Zadatak prouCavanja hldraulike su zakoni ravnotde i zakoni kretanja
tec5nosfi, odnosno praktic5na primena ovih zalkona u odgovarajucMn oblastima teh-
nike i delatnosti.
Hidraulika se deli na dye oblasti: hldrostatiku i hldrodinamiku.
Hidrostatika prouCava zakone rnirovanja i ravnoteze teenosti.
Hidrodinamika prouCava zakone kretanja teenosti i krutih tela delimieno
iii potpuno potopljenih u njima.
Radi lakseg razumevanja zakona hldraulike neophodno je upoznati 5e sa
osnovnim svojstvima teenosti.
Za razliku od cvrstih tela, teen a tela nemaju odreden oblik vec zauzimaju
oblik suda u kome se nalaze.
Molekuli teenosti su vrlo po'kretljiw jer su koheiione s'ile manje nego kod
evrstih tela. Pod dejstvom spoljnih sila zapremina teenosti se menja vrlo malo,
5tO znaci da su teenosti stisljive. Ova promena zapremine, tj. stisljiv05t za razliku
od gasova je neznatna tako da se u praksi moze zanemariti, pa mozemo reci da
su teenosti . nestisljive, analogno pojmu krutog tela koje se ne deformise pod dej.
stvom spoljnih sila
. Pri uvodenj poj ma nesti sljivosti. teenos t i, poJazi se od prctpostavkc da
se pod dejstvom spoljne sile zapremina teenosti ne menj a.
Stisljivost teenosti se izrafava koeficijentom stisljivosti (5) iii modulom
stiSlj ivosti Eo.
t:,.v 1 I
s = --- ill Eo - --
v t:,.p
gde je: V - prvobitna zapremina teenosti (rrf.I) ,
t:,. V - promena zapremine (m
3
),
s
t:,. p - nadpritisak pod eijim djestvom dolazi do promene zapremine Pa
Na primer: relativna stiSljivost zapremine vode pri pritisku od 100 Pa iz-
nositi 4,7 do 5,0 . 10-5.
78

9.1. BldrostatlW 1 b1drauUQrl prltlsak
Pod pritiskom se podrazumeva sUa koja normalno deluje na jedinicu po-
vrliine nekog tela. Ako je sila ravnomemo rasporedena po celoj pOvrSini (S) i na
nju UpraWlO deluje, onda je pnitisak:
F
p = [Pal
5
Jedinica za merenje pritiska u medunarodnom sistemu jedinica je- pas-
kaI i omaeava se sa Pa.
1 N
t Pa -
t m ~
U praksi se CeSCe koristi 1000 puta veca jedinica koja se naziva ltilo-paskal i ozna-
Cava se sa kPa
1 kPa = 1000 [Pal
piitisak u teenosti se javlja kao posledica delovanja spoljnih sUa i usled tcline,
odnosno mase same tecnosti koja miruje.
Pritisak izazvan delovanjem spoljnih sila u tecnosti se naziva b1drauUQrl
pritisak.
ft
Za razliku od cvrstih tela kod kojih se spoljasnji pritisak prenosti u pra
vcu delovanja sile, a kod tecnosti se prenosi u svim pravcima podjednako. Ovo
svojstvo teenosti potice od vel ike pokretljivosti molekula same tecnosti, pa ako
na nju vrsimo pritisak, njeni molekuli ce imati teznju da se kreeu u svim pravci-
rna, tj. pritisak ce se prenositi u svim pravcima podjednakom jacinom. Ovu oso
binu teenosti mozerno pokazati ogIedorn a i dokazati maternaticltim putern. Ako
uzernemo jedan sud rna kakvog oblika, koji sa strane ima dva cilindra, sa dva po-
kretna klipa poprecnog preseka S, i S ~ (sl. 53.) koji je ispunjen tecnoscu ~ ako spo-
Ijnom sHorn F, vrsimo prit; sak na klip kl preseka S\ pa se taj klip pomeri za duo
i:inu II' onda Ce klip k2 preseka S2 pomeriti se za duZinu 1
2
, Posto je teenost u suo
du nestislojiva, izlazi da zapremina tei5nosti koju potisne klip kl imosi VI = SI . 1\ .
Ona mara bitt jednaka zaopremini teenosti V 2 S2 ' 1
2
, ko,ia je pomerena pretko spa.
IjaSnosti klipa ~ . Pa je:
VI - V
2
tj. 5
1
. 1
1
- 5
2
1
2
odnosno
-- - (1)
79

W
I
5.
-- - - - ill
5.
PI
-
P!
Rad koji sila FI pomera
Djem klipa kina pulU II imosi
A I ={ l' Fl' a rad koji izvrli teenost
pomeranjem klipa k. imosi
A! - ( . F
2

Na osnovu zakoDa odrfanja cner
gije sledi da jc: Al = A2, tj. FI .1.
- F2 1., to je:
FI I!
--(2)
PoSto su desne strane jednal'ine
I i 2 jednakc onda moraju biti i Ie-
ve, pa je:
FI F.
-
-- - p
51
-
P
(3)
Ova jednacina nam predstavlja Paskalov zakon koji sc moze formuJisati
na sledeCi naCiD:
Pritisak izazvan spolja, na rna kom mestu neke iatvoreDe teenosti, sa
svih strana prcnosi se u njenoj na sve. strane istom jacinom.
Primcna Paskalovog zakona u hidraulici je vrlo velika. Tako na primer,
ako na odre<1cnu povrlinu zatvorene teenosti deJujemo silom poznate jaCine, na
drugoj povrlini suda dobieemo onoliko puta jaeu silu koliko je ova pomlna puta
veea od prve. HidrauJicni pritisak tecnosti se meri manometrom.
HIirlrostal1CJd pritisak je pritisaik koji nastaje zbog same te2Iine teDcosti.
Svalki delie teenosti svojom teZinom pnitisaik na delije koji se nalaze ispod
njega, tako da pritisak raste sa dub'inom teenosti.
Hidrostaticki pritisak deluje kao pritisak na dno, na bokove suda i kao
pritisak name.
--
-
- -
-
'<: o.
.
SI.!4.
80
J P!
-
S
Hidroslati cki pr iti sak mozemo
obj asni t i na sledeCi naCin: Posmat-
rajmo ci lindrican sud (51. 54.) sa
povd inom dna (5) u kome se nala
zi tecitost do visinc (h). TeCnQst de-
luje na dno sHorn koja je jednaka
njenoj tclini:
..

a posto je Q = V .0 F i V =
5 h to je Q tclina 'ninosti N .
F = 5yh IN]

Kale!) je pri tisak jednak k olicnilru iz sHe i povrline, slcdi da je:
F S h y
p = -- = ---- =y h
S S
P = y . h [Pal
Hidrostaticki pritisak teenosti na dno, jednak je proizvodu iz njene sped-
fiene tcline i dubine dna ispod sloboc!ne povrline tetnostL
Ako na slobodnu povrlinu teenosti de1uje i spoljaSnji pritisak Po' to ce
ukupattl pritisak kojom teCinost de1uje na dno bid jeclna!k:
p - Po + y. h [pa I
Ova jednacSna predstavLja osnovnu jcdoacSnu bidrostatike, jor nam govori 0
ukupnoj vrednosti pritiska u teenosti, koji je jednak zbiru pritiska na sloboc!noj
povrsini teenosti i hidrostatickog pritiska.
Hidrostati cki pritisak ne zavisi od kolicine teenosti, nego samo od spooi
fime teZine i visine teenog stuba. Ova pojava se naziva hidrostaticki paradoks.
,
Pri tisak teenos ti na bokove suda, takO<1e zavisi od dubine boene povrline
na koju teenost vrli pritisak, pa i za njega vaZi isti obrazac k,,:o i za pritisak na
dno.
Bitna svojstva hidrostatickog pritiska suo da irna uvek normalan pravac
na povr!iinu na koju deluje, da mu je vrednost u rna kojoj tacki na istoj dubini u
teenosti ista.
9.2. Kretanjc tcmosU I brzlna protlca.nja
ProuCavanje kretanja teenosti je mnogo slofenij a od kretanja evrstih te-
la. Cvrsta tela se kretu pod dejstvorn spoljnih sila. Teenosti se rnogu kretati kako
pod dejstvorn spolj asnjih sila-spoljaSnjeg pritiska, talco i usled razlike hidrostatic
kog pritiska, dejstvom molekulskih sila i dej stvom Zernljine gravitacije.
PIli kretanju teenosti, izme<1u pojedinib cestica pojavijuje se sila treoja
koj a prouzrokiuje otpor kretanja. Ova pojava sile unutraSoj eg tremja, naziva se
visokozitet (iat viscum = lepak) . .
Fizicar, Isak Nj utn 1687. godine j e us tanovio, da j e sUa unu"traSojeg trenja
te6nosti, proporcionalna veli Cini dodirne povrsine (S) izmertu dva susedna sloja
u dodiru, j da raste porastom gradij enta brzine 6 V I /:.x i da zavisi od pri-
rode svetlosti. Ovaj zakon je dat sledeeom rnatematickom formulom:
/:. w
F = q S -/:.x
gde je: F - sila trenja koja se pojavljuje izmec1u dva susedna sloja,
S - velicina dodirne povrline dva susedna sloja,
6 V - prirastaj brzine kretanja teenosti izmertu dva susedna sloja (m/ s,1
/:. x - razdaljina izmec1u dva susedna sloja [m)
~ - dinamicki koeficijent trenja.
81

Dimenzije koeficijenta viskoziteta dobivaju se iz samog obrasca za silu
viskoZllosLi.
F. b. x
q = 5. 6. w
-, Ns - ,
m
2
U praksi kretanje tetnosti, primenjuje se tzv. kinematski koeficijent vi-
skoznosti. Ovaj koeficijent viskoznosti, jednak je odnosu dinamitkog koeficijenta
viskomosti i gustine tetnosti:
q
v=-
g
Dimenzije ovog koeficijenta viskomosti jesu Osim od vrste tewe-
sti, viskoznost zavisi od pritiska i temperature. Sa porastom koefici
jent ) i ( v ) imaju smanjenu vrednost, a sa porastom pritiska, vrednosti irn
se poveCavaju.
Tecnosti kakve se naIaze u prirodi, osim viskomosti, odlikuju se i drugim
fizitkim osobinama, koje bi svojim prisustvom stvarale teSkoce pri proutavanju
odredenib zakona 0 kretanju tetnost. Te tewosti, nazivamo realnim tetnostima.
U praksi se uglavnom sreeemo sa realnim tewostima. Idealne tetDosti su
one tecnosti kod kojih ne postoji kohezija, vee se molekuli sIobodno kreeu nezavi-
sno jedan od drugog. Viskozitet u takvoj tetnosti je zanemadjiv. Idealna tecnost
je nestisljiva i njena gustina je staIna. Sa uvodenjem pojma idealne tewosti u
mnogome je olaksalo reSavanje mnogih zadataka hidraulike, s tim sto, dobijeni re-
zultati nece u potpunosti odgovarati realnosti. Tamo gde su odstupanja veea, uve-
de se normativni faktori, dobiveni eksperimentalnim putem u obrasce koji vaie za
idealne tetnosti.
Krentanje tewosti moze biti dvojako:
- stacionarno (ustaljenol kretanje, i
- nestacionarno (neustaljeno) kretanje.
Stacionarno kretanje je takvo kretanje tecnosti, kod kojeg je brzina u
svakoj tacki po pravcu i velicini stalna.
Na "dmer: ustaljeno kretanj e tecnosli je kretanje pri konstantnom pri ti
sku.
Nestacnonarno kretanje tecnosti j e kretanje, kod koga se brzina pojedi
nib delica u rna korn poprecnom preseku menja u raznim trenucima
Nestalno kretanje nastaje pri isticanju tecnosti kroz otvore pri promen
Ijivom pritisku.
82
Prema vrsti korita, kretanje tecnosti moze biti:
- kretanje u otvorenim tokovima, i
- kretanje u cevima

Kretanje u otvorenim tokovima je vid kretanja. pri kome teenost obra-
zuje slobodnu povclinu Qje se eestice takode kreCu_ To kretanje se ostvaruje obi-
CDO u kanalima ill cevima, ukolko one nisu ispunjene teenosCu_ -
Kretanje u cevima je kretanje tdnosti kroz cev koja je u potpunosti is-
punjena tdnosju_ Uzrok kretanja je razlika pritisaka koji se pojavljuju kao rezul-
tat razlike u visini teenosti. Na primer: kod vodo-tomja u odnosu na cevi razvo-
da. Uzrocnik moze biti i spoljaSni pri tisak koji se ostvaruje pumpama.
9.21. I.am1namo 1 turbolentno kretanje
Kretanje realne teenosti. bitno se razlikuje od kretanja idealne tecnosti
zbog uticaja viskoznosti, radi cega se jedan dec kinetiCke energije trolli na savla
c1ivanje otpora trenja unutar teenosti. Zbog viskoznosti, imamo dva reZima kreta-
nja teenosti: laminamo i turbolentno kretanje kao i prelawi reZim kretanja koji
sadrLi elemente i laminamog i turbolentnog kretanja.
Pri laminamom kretanju rea1ne teenosti. putanje svih cestica su paralelne
pa je pravac njibovih brzina paralelan (sl. 55.). Veli&a brzina u razliCitim slojevi-
rna je razlicita. Slojevi teenosti koji se nalaze uz samu cev Iepe se za njih, tako
da je njihova brzina W = O. Po tim slojevima .klize sledei .slojevi. tako da im
se brma poveCava i da najveCu brzinu ima sloj teenosti koji se krece kroz sredi-
nu cevi. Ako nacrtamo vektore brzina na razlicitim mestima cevi i spojimo vrhove
svih strelica vektora. dobicemo krivu koja za laminamo kretanje ima oblik para-
bole.
I
d
1-----. --
_ - 1- . ___ 2 'Wm.d.11_
- --.----1--
x
rascu:
3
Ws
I
I
51.55
RA5PORED BRZINA PRI LAMINARNOM KRETANJU TECN05T1 UCEVI
Maksimalnu brzinu kod ovog kretanja teenosti mozemo izracunati po ob-
i
y
Wmax
d'
16. q
83

gde je: Y - specifiena tefina [ kg/ m
3
, I
i - hidrauli Oni pad koj. je jednak hgfl,
~ - dinamitki koeficij ent trenja,
d - u n u ~ n j i prefuik cevi, i
Wmax - maksirnalna bnina kretanja teenosti.
Srednju brzinu kretanja teenosti motemo izrafunati
Ws
Wmax
2
I
y
. d'
82. q
po obrascu:
Gubitak pritiska pri Jamlnarnom kretanju uSlod tienja u cevi, dat je Dor-
sijevim obrascem:
1
hg ~ 1..-0-
d
W'
2g
[m[
gde je: hg - gubitak pritiska zbog pojave trenja na duZini cevi,
1..- 64. v_
d. v
koeficijent otpora trenja u cevima cija ~ vrednost za laminarno kretanje kreCe
od 0,ol5 do 0,035. Ovaj koeficijent je veei ukoliko je koeficijent kineticke viskoZDo.
sti veCi, a manji preCnik cevi i brzina strujanja teenosti.
U praksi se mnogo Cclee sreCemo sa turbolentnim k!retanjem teenosti
(sl. 56.).
SLOJ L,t.MINAANOG STRUJANJA
SLOJ PRELAZN06 K,t.RAKTER,t. STRUJANJA
TURBOLENT NO JEZGRO
Tubrolentno kretanje teenosti odlilruje se kome!anjem teenosti koje nas
taje kao rezu1tat icretanja pojedinih cestica teenosti po vrlo slorenim putanjama.
Cestice se mec:tusobno sudaraju, testa kreeu u cevima i u popreenom pravcu, ali
u celini sva masa teenosti se kreee napred.
Pri tubrolentnom kretanju teenosti razlikuju se tri sloja strujanja.
Prvi sloj koji je vertikaJan je sloj laminaroog icretanja.

Drugi sloj predstavlj a refim kretanja. Oba sloja su vrlo tanka j predstav.
Ijaju granicni sloj u kome brzina nalgo raste od W = 0 do odredene brzine. (!;Jav.
Jti tok nalazi se u reZ.imu turbolentnog kretanja.
Kriva raspodele brzina kod turbolentnog kretanja (strujnog toka) ima ZDa-
tnO manju ispupeClllost (sl. 57.) nego kriva brzine kod )amninarnog kretanja i od-
govara logaritamskoj krivoj, I?a je srednja brzina kod larninarnog kretanja veta
nego kod tubrolentnog. Kod laminarnog kretanja srednja brzina iznosi: .
W, = O.so . Wmax, a kod turb61entn"Og-W;-;'- (0,80:::"-
Za izrafunavanje brzine tubrolentnog kretanja neophodo je tatnije odrediti
vrednost koeficijenta otpora ( A).
Ovaj koeficijent zavisi od viSe faktora u odnosu na laminamo kretanje.
On zavisi od hrapavosti UDutrunjosti cevi. Prema brapavosti, cevi se dele na bra-
pave i glatke.
Hrapave cevi mogu biti sa ravnomernom tzv. talasasta hrapa.
yost i na neravnomerne hrapavosti.

I
VI ",ox
'-r",
1- ', ---
--.. -
I
....... ,Y
::. : .,,:,.: ... ',-;./' :': .- .... \ ..... : . ' .":-. ,i:' . ._. ... t:-"': ., ..
W SI.S'7.
RASPORED BRZI'IA rRI rUROOlEN1NOM
KP.ETANJU TECNOSTI KROZ CEV
Brzina strujanja kod turbolentnog kretanja moze se izraeunati pomoeu
Slezijevog obrasca:
W=CVR.i
Koeficijent C se moze izraeunati pomoeu obrasca Pavlovskog koji glasi:
1
C = R Y
n
85

gde je: n - koeficijent brapovosti,
R - hidraulifui ractijus koji predstavlja brojeanu vrednost odnosa povr-
sine popreClog preseka toka duZine okvasenog obima R = D/4,
Y _ promen1jivi koeficijent stepenovanja koji je jednak,
y = 2,5 yo - 0,13 - 0,75 (If ( Vn- 0,10)_
koeficijenta hrapavosti za (n) imosi:
- za nove metale i livene cevi
- za vodovodne cevi (aste)
- za vodovodne cevi (neciste)
0,011
O,OU
0,014
- za cevi
0,015 - 0,017
Gubitak pritiska pri turbolentnom kretanju moZemo izrafunati Slezijevim
obrascem:
hg = " h
gde je koeficijent otpora dat izrazom:
8g
Ah = ---
C2
Cist rciirn turbolentnog kretanja maze se ostvariti u veoma brapavim ce-
virna ne suviSe velikih preCnika (d = 0,50 do 0,60 m).
9.3. Pojava optora u kucnoj DU'eti
Pri kretanju vode koz vodovodnu mrefu dolazi do pojave otpora koji se
rnogu j aviti na rnestima poprecnog preseka protoka, na rawirn krivina-
rna cevi, naglirn suiavanjem ill prosirivanjem cevi, na ramim vrstama slavina, ven .
tila, zasuna itd.
Za savladivanje ovih otpora pri proticanju vode kroz cevi dolazi do gubi-
taka kineti cke energije vode. Kako se ovi otpori javJjaju sarno na mestima na ko-
j ima poslOje navedene prepreke, to se ovi otpori nazivaju lokalnirn otporima, od-
nosno lokalnim gubicima za razliku od gubitaka koji nast aj u usled trenja koje se
javlja neprekidno duf ceJog toka.
Nii osnovu eksperime:nata utvriteno je da svi lokalni otpori pri turbolen-
tnom kretanju vode, su srazmerni kvadratu brzine vode_ Njibove vrednosti moze-
rno izracunati na osnovu empirijskib obrazaca dobivenih na osnovu niza eksperi-
menata. Svi obrasci imaju jectinstven oblik:
86

Za svaku vrednost lokalnog otpora koeficijent ( {; ) ima odrec1enu vrednost. Ovaj
J
koeCicijent u sebi ne sadrli vrednost otpora trenja. On zavisi od geometrijskih pa
rametara, m sta na kome se otpor pojavljuje, oblika i dimenzija cevi.
Upoznacemo se sa najkarakteristicnijim otporima koji se javljaju u kue.
noj merefi ito:
a) gubitak usled postepeog poprecnog preseka cevi h pp .
Za proraeun ovog gubitka koji se javlja na mestu gde se popretni presek
cevi postepeno od 8
1
ka 8
2
dobijen je eksperimentalni
m
putem:
..
W,
:l g
gde je: W
2
- brzina kretanja vode na izlazu.
Koeficijenat optora izraeunava se po obrascu dobivenom eksperimental
nim putem:
A
{;pp=---
J 8 sin
n' - I
n'
gde Je: ), - koeficijent otpora trenja,
a - ugao konusa, i
n - odnos 8
2
/8
1

+1
Vrednost koeficijenta ({;pp ) kreee se od 0.15 do 0,10.
J
r sin a
b) usled postepenog suzavanja poprecnog preseka h p'
(81. 58/
.

\
a .)
o<j J I.
_w,--
I
"'2
\,I,

-- --
s ,
, I
s. S.
51.58. POSiEPENO PROS I REtl JE POPRECNOG PRESEKA
b)
..
.<;,
Proraeun gubitaka se pomotu obrasca dobivenog eksperimentalnim putem:
. ,
W, ,
hp, = {;p . _
J 2g
gde je: W. - srednja brzina vode na izlazu iz suzenog deIa cevi.
)
87

Vrednost koeEicijenta ( izratunava se po obrascu dobivenom ekspe-
rimentaJojm putem:
01'_1
n'
gde je: A - koeficijent otpora trenja,
a - ugao konusa, i
n - odnos 5
1
/5. .
c) gubitak u lu?nom delu cevi hi .
.,...
Velicina gubitaka pri proticanju tetnosti kroz IuCni deo cevi zavisi ad
cadijusa luka (R) i lu?nog ugla (a ). Ova zavisnost data je na (51. 58a.).

10<.
._ .. -1_._.
I
SI. 5"80
. - /


hi = r.1 --
J
2g
gde je: 11 = 0,73 . a . b
Korektivi a i b su fimkcije precnika radijusa
i ugla skretanja a dati su u tablicama.
R
a = fd-); b = fda)
d
d) gubitak u kolenu cevi hok
- Ovaj gubitak se pojavljuje na mestima na kome se dovod naglo lomi, a
izracunava se po obrascu: vidi (s1. 59.).
\01
-.-" -_ .. -_ .. __ .. -
Sl.", . CEVNO KOlENO
88
h ok
W'
rok --
= J
2g
Vr ednosti koeficijenta
otpora date su na os
novu eksperimentalnih
rezwtata za glatke cevi
( okgJ ), a posebno
za hrapave cevi (
u tablici 2 u zavisnosti
od ugIa.

VREDNOSTI KOEFICIENATA "'''''9' J T.r"
TABLICA 2
oc
5 10 15 30
'5 '0
9
)=""91
0,0" 0,03' O,OU 0,130 0,2.6 0,'71 1 , 12'
forA
0,02' O,OU 0,0'2 0,'05
0,320 0,"8
1,265
na raCvi cevi br,
Postoje dye VI'Ste gubitaka kod odvodnih raoo. Gubici u ralvi prorafuna
vaju se odvojeno za glavni deo cevi koeficijent je hrg i za deo ceVj ko-
eficijent je hro (sl. 60.).
Q-<4.
aa.
....c G

51,. DOVODNA RACYA
51. 'lo. ODYODHA RACVA
V hrg=
t
W,

2g
gde j e: W - brzina slruj nog t oka Q.
odnosno hro=
W'
'ro - -
J 2g
f) gubitak usled ulaska teenosti iz rezervoara u cev h
r

c

,
Ovaj gubitak ima slicnosti sa gubitkom kada se javlja pri naglom sufa
,
vanju cevi. Velicina gubitka a i koeficijenta otpora zavisi od velicine ugla ( a )
pod kojim je cev postavljena u odnosu na dno rezervoara kao i od stepena zaob-
Ijenosti ulazne ivice cevi (51. 61.) koji je dat tabclam.o po obrascu:
, W'
hr-c = J r-c - -
2g
89

,
"'-

51. eel- UlAZ ;ECH05l1 IZ U CfY

usled pregrade u vodu h pt .
gde je: (l = 0 onda je
vrednost koeficijenta
t-c za otar ulazni deo
r oc = 0.5-
Za zaobljene ivice ulaz
nog. deJa cevi 5t-c = 0,20
do 0.25_
Za vrlo jako zaobljen
prolaz i paZljivo izra
den 5
t
-
C
= 0,2(J.......{),50_
Ako voda ro - kroz cev u ko -0 - se nalazi .. afra a, (S1. 62_l,
'avl"a se 0 led te pregrad ZnajuCi popre/:ni presek cevi SI i pre-
sek dijafragme koeficijenat otpora mozemo po obrascu:
0,707
-,
V
5,
1-
5
,
-----=------- ---.......J " I /D?--- - - - --
---- --......... ..::::!...) :;..--------
--... -- - -- -- -- --
-- ---. --- ----=---- ----
5
----- --5-- - -- - - -- --
- . - - - - 1- --- - --:--:$- '--==-= - - 1----I
__ ___ _ - - - 2 =-:::--- ____ _
- -
- ----- - -------
- - - --

SI. (j;1. . PREGRADA U CEVI
Na osnovu ovog obrasca, vrednost pritiska se:
-'
hpv= fpt
W'
2g
90

U tabUci 3 date su vrednosti koeficijenta otpora 3 13 odgovarajuCc odnose Sf/ SI
J pr
,
VREON05TI KOEFICIENTA jpr
TABLICA J
57;';
O . O ~ 0,10 o 20 0. 30 0.'0
0, 50 O. &0 0. 70 0,80 0.90
1,00
5,
.
'$pr
1070 2'5 51 IS,' 1\20 ',0 2, 0 0,96 O;LI 0.13
0,0
h) gubitak usled prolame slavine u cevi hsl
Vrednost koeficijenta ~ s l u sIueaju da se u vodovodu nalazi sIavina.
(sl. 63.), zavisi od ugla (n ) i dobijene su na osnovu izvrsenih eksperimooata i date
u tablici 4. Gubitak pritiska proracunava se po obrascu:
W
2g
d
I
i
~ . -
51. Co :. . PROLAZHA SLAVIN A
gdc je: Ws - srednja brzina proticanj a tecnosti u samoj ce\i.
VREON0511 KOEFICIENAJA r.
sl
TA8LIC" ,
ex 10 IS 20 25 30 35 LO L5 . 50 55 60 6S
rs
t
0,2' 0,75 1,56 J 10 50
9,"
17, J J 1.2 5 3,2 10 I 206 186 , ,
70
L90
91

k) gubitak usled lepli.rastog ventil a u cevi hlep (S!. 64.). Koefic'ijenat otpo.
ra zavisi od ugla naklona ( a ) i dat j e u tablici S .
.
I
d
. . .
\
,
0

. __ . , '\{
. - \
5l.QJ, .
\
.
Gubitak pritiska pri pro
lasku teenosti kroz deli-
mimo otvoren venti] iz-
. W'
nosl: hl
ep
= 2g
1) gubitak uSled 739
m
a cevi h .... Koeficijent otpora koji se javlja pri
proticanju teCnosti kroz cev usled zavisi od povdioe popretnog preseka
cevi S. i povdine poprel!nog preseka cevi smanjenog zbog zasuna na
visiou h u cevi (s1. 65.).
VREDNOSTI KOEFICfEHATA
"'I'
0( 5 10 20 25 30 3 5
Jt9
0,21. 0,52
" 5.(
2, SI 1,91 15,22
h

92
LO L5 50
10,8 11,' J 2, 15
TABUCA 5
55 60 os 70
5.,'
118 258 150
.
Proraeunate vrednosti
koeficijenta otpora za
pretnik cevi d i visiou
h date su u tablici 6.
Gubitak pritiska izratu-
nava se po obrascu:
hUi' -=
W'
2g

VRfDNOSTI KOfFIClfNATA 'J'ZaS
I -
TADLICA &
d-t
--

1/8 lI8 3/8 418 5/8
""
7/8
C.
S"/SI
I
0," 8
0,856 0,7'0 O,60S 0,' 66 0,315 0,159
fras '
0 0,07 0,26 q81
2,0 , 5,52 .41.0 17.8
-
Koe1iicijenat otpora celog cevnog sistema.
Koeficijenat otpora ce10g cevnog sisteina jednak je a1gebarskom zbiru
101<a1nih koeficijenata otpora, kao i koeficijenata otpora trenja:
I
t c . -
J slst = J, + J: + J3 + .... jn +'A
d
gde je: 1 - ukupna dufina cevnog sistema a d preOllk cevi.
UJrupan gubitak pritiska u celom sistemu dat je izrazom:
hslst = ~ sist
w>
2g
Pri ovom proraeunu mora se voditi racuna, da a1gebarska sumiranja po-
jedinih lokalnih otpora odgovaraju stvamosti sarno ukoliko su mesta, na kOjima
se javljaju odgovarajuCi otpori, toliko medusobno udaljena, da strujni tok ima
vrernena i prostora da se stabiJizuj e.
Pod dufinorn stabilizacije strujnog toka, posle poremeeaj a kod jednog
od mesta lokalnih otpora, jedno j e ono (20-50) d, gde je d preenjk cevi. Ako
bi struja vode bila na mestu j ednorn od lokalnih otpora porerneccna. a odrnah
posle toga ovaj poremeeaj naisao bi na rneslO novog loka lnog otpora, onda pros-
to a1gebarsko sumiranje otpora ne bi dalo dobre rezultate.
Na rnestima gde struja vode nailazi na jedan ad lokalnih otpora i ni-je se
uspela stabilizovati do nailaska na mesto sledeeeg lokalnog otpora, pojavice se d ~
punski otpor Ciji je uzrok, pojava nestabilnosti strujnog toka.
Pri proraeunu ukupnog otpora, celog sistema, moramo koristiti podatke
potrebne za korekciju rezultata dobivenih koriscenjem do sada navedenih obrazaca
o gubicima pritiska u tablicama, koje se u praksi danas upotrebljavaju.
93

9.3. Kretanje temostl (vodel
I brzIna proticanJa
Da bismo prout ili kret"nje teO!osti i zavisnost brzine kretanja od popre.
cnog preseka ceVii, posmatraremo cev (sl. 66.) kroz koju se voda krece stacionarno.
SI. 66.
ili
WI S2 W1 S3
- -- odnosno -- -
W
2
SI W3 SI
se voda ne moZe
sabijati, to se u cevima
bilo kog popretnog pre.
seka, mora pomaCi za
istu kolitinu terosti, tj.
kolitine Q., Ot i Q
3
pro-
ticanje vode u jedinici
vremena mora bili jed-
nako. Ako su povrldne
popreenog preseka cevi
Sl S2 S3 a brzina vode
u tim delovima cevi
W
1
W
2
i W
s
, onda je:
Ova jednaCina se naziva jednatina kontinuiteta i glasi:
Brzine strujanja vode u cevima razlititog preseka, odnose se obrouto
proporcionalno sa presecima cevi.
Pod protokom vode, podrazumeva se kolitina vode koja protice kroz po.
pretni presek cevi u jedinici vremena. Protok vode se izraiava u m3/s. Kretanje
vode kroz cevi ne zavisi same od brzine i poprecnog preseka, nego i od pritiska
koji se pojavljuje usled dejstva spoljnih sUa i naJJiva se hidrodinamicki pritisak.
Posmatrajmo stacionirano kretanje t eenosti u jednoj cevi promenljivog
preseka koja je nagnuta prema horizontalnoj ravni (sl. 67.).
y. r
t

SI. .
U preseku I vlada pritisak PI a u
preseku S2 pritisak P
2
eka su br-
zine krelanja recnosti u t im deia-
vima cevi W, i W:, a gustina tee-
nosti ( p). Kretanje teenosti je sta.
cionirano a to znaei. da re kroz
presek Sl i S2 proteCi ista kolieina
teenosti mase m. se ta ma-
sa teenosti nalazi iznad horizon tale
na visini ill, na preseku S I' ona ima
potencijalnu energiju EPr = mghr
a u preseku S., Ep: = mgru. Tee..
nost se krece pa u tim presecima
...... _______________ --J poseduje kineticku energiju:
94

mW
,
,
mW
,
--i Ek,
2 2
Pri pomeranju mase u teenosti je zapremna V = ml p izvrli se rad A = pv.
UzimajuCi u obzir da je data teOlost idea1na i da nema pretvaranja
energije u toplotnu, onda je u bilo kom preseku cevi, ukupoa energija teOlosti
jednaka zbiru eoergije koja dolazi usled dejstva pritiska (rad pV), potencijalne i
energije i ostaje stalan za bilo koji presek cevi.
PV, + mgh, +
1

2 t
m W!
Odn0500: p. V + mgh + -- = const
2
Ako ovu podelimo sa V=ml p dobija se:
P W!
p + gh+ __ - const
2
Sva tri ove koja se naziva Bemulijeva imaju
dimenzije pritiska [Pa] .
Prvi (P), predstav\ja pritisak, drugi je visinski pri
tisak jer zavisi od visinske razlike tecnosti iznad horiZontalne, a treci clan se zove
hidrodinamicki pritisak i njegova vrednost zavisi od brzine kretanja
Ako datu Bemulijevu jednaciou podelimo sa y = p g, dobija se drugi
oblik te
p mW2
+ h + -- = const
y 2g
Ovaj oblik Beroulijeve jednacine odn9si se na jedinicu tezine tecnosti . Njeni
clanovi sada i01aju dimenzije duZine. Prvi clan pI p zove se plzlO.
metrijska vis ina a ona prestavlja energiju pritiska jedinice tei.ine tefuosti. Dru
gi Clan h predstavlja polofajnu visinu i odrettuje kotu posmatranog mesta u toc
oosti, rafunajuci od neke proizvo\jne horizootalne ravni.
Polozajna visina h predstavlja pote.ooijalnu energiju jedinice tezine tee
nosti.
TreCi W2/2g je brzinska visina i predstav\ja eoergiju jedi
nice tezine tocoosti. Na osnovu toga navedena izraZava Bemulijevu -teo-
riju. Kod stacionamog kretanja idealne tocnosti, zbir pizometrijska, polufajoe
bn.inska visina konstantan je za sve duZ jednog konca strujanja.
95

10. IZRADA SKICE I CITANJE CRTE2A
Za instalacija vodovoda mora se ura<liti odgovarajuCa grafiiCka
1 tekstualna dolrumentacija u sldadu sa propisima 0 izradi telurifke dolrumentaci
je. U dokumentaciji moraju biti kotirane sve duZine pojedinih delova Dlreie pro-
rna oznakama, ako se to iz plana objekta i osnova ne moze videti. Zatim se da
ju sve visinske kote od prikljutnog da nojvgeg toCe6eg mesta, da bi se iz ovih po-
dataka mogla izrafunati geodetska vis ina izdizanja vode. TakO<l:e se upisuju dimen
zije prcOnika svih cevi od najmanjeg ogranka i to u colovima. na primer
o 1,27. (112"); 0 1,9 . ID-' (3/4"); rp 2.54 .10-
2
(I"); 0 3,18 10-% (5/4") itd.
Vodovodna mrcla van objekta, crta se na situacionom planu i na uzdu
trrim profilima llTasa vodovoda.
Situacioni plan vodovodne mrefe se erta na kopiranom situacionom pIa
nu naselja sa izohipsama na osnovu plana i kotama regulacije i nivelacije naseIja
na koj"m su omaeeni brojevi fvorova i dimenzije cevi. Cevi za svaku deonicu iz
me<1u dva tvora. polofaj zatvaraCa. za odvajanje mreie radi lille popravke kva
rova, hldranta, javoih fesama, vOOoskoka, lsptlSta za prafnjemje i 'za ispiranje
mrefe, ventila za vazduha i slitnih objekata i specijalni objekti u mre-
ti kao su prelazi preko reka, ispod zelez:pica i sl. Oisguranja cevi uzduinih
profila crtaju se za svaku trasu eevovoda u posebno snimljenim uzdufnim pro-
filima trasa. U njima treba da bude ucrtana i niveIacija u1ica, ako se eevi po-
laZu u kakvom naselju. Za dui:ine se obitno ll2lima isla razmera u kojoj je ura
den i situacioni plan, a za visine se bi.ra druga pogodnija i veCa razmera i orna
Cava se jednim razlomkom na primer 1000:100 i sliooo.
Na osnovu svih podataka iz prethOOnog teks ta skica i vOOovodne mreie
van objekata izvedena kao na skici koja je prilozena uz ovo poglavlje.
Vodovodna mTeh van objekta crta se na situacionom planu i na uzduf
nim profilima trasa vodovoda.
10.1. Obeleiavanje vode u planovima
KOO izrade tehnitke dolrumentacije vodovoda upotrebljavaju se razne
shematske oznake (vidi sliku 68. i 69.), za vrstu pojedinih torecih mesta i arma
lura. Sarna vOOovodna mrcla izvlati se punom linijom a ako je kombinovana sa
Loplom vOOom, onda se cevi tople vOOe izvlaee isprekidanom linijom. Pored ovih
Jinija upotrebljavamo brojeve i sIova da bi se dobila veCa preglednost na crte
fima prj Cemu s" na primer arapsJcim brojevima mesta 'Vertikala,
rimskim brojevima objekti, a sIovima malim iiI velildm razna karaktmstiru me-
sta.
..


r
0-
s-
,r
9


-t.Jr
0-


til


.. ". ,
OBICNO TOC ECE M ES TO (U MI VAONICI , C E SME)
MESTO SAPRIRUBNICOM (HOLENOER)
TOCEeE MESTO N A SUOOPERU
SLAVINA IZNAO PISOARA
. r
To{;ece MESTO NA Bloeu
,
,
SLAVINA NA KLOZETSKOM KOTLICU
AUTOMATSKI KLOZET. ISPIRAC
TOCECE MEsro ZA KAOU U KUPATILU

,
PROPUSNI VEHTlU
PROPUSHI VEHTllI SA ISPUSTOM
"'ORAHT
BASTENSKI III DVORISHI HIDRAin
PRIKLJUCAK VOOOVOOA ZA eOJLER
ToeECE OIESTO NA POMIJARI (TROKAOERO)
VOOOMER SA PROPUSNIM SLAVINAMA
UUCNA CEV SA KUCN I M PRIKLJUCKOM
OiN AKE II'OOOVODHE OPREME NA CRTEZIMA $' ,se.
10.2. Upomavanje JUS proplsa za vodovod
Ako se vodovodni pIa
novi pokazuju u boja.
rna, onda se razvod hla
dne vode boji plavom
bojom, topla veda crve-
nom, a ci.r.1ru1acija m-
tom bojom. U projek-
tima za kanaJizaciju oz-
nacre se postrojenja
koja postoje omom bo-
jom, a ]X>strojenja koja
Ce se ukloniti otvoreno
zutom bojom; cevi od
gvoMa, olova i cinka
plavom, a keramicke ceo
vi crvenom bojom.
Za izgradnju graficke
dokumentacije moraju
se poznavati i odgova
'rajuCi proplSl kao 1
standal'di JUS-a.
Pri projektO\'anju i izgradnji gradcvinskih objekata moraju se, pred"i
deli odgovarajuce posebne vodovodne mreie za snabdevaiIlje objekta, odnosno
radnih i pomocnih prostorija vodom za piCe i vodom za tehnoloSke pl'OCcse i gao
senje powa, pri.k:ljueene na gradsku mrefu iIi na poseban izvor u skladu sa va
zeCim propisima. Za lIlimanje vode za piCe postavljaju se po praviIu gilii.jenske
slavine (na primer fontanel pomocu kojih se voda moZe piti bez upotrebe posuda.
Raspored higijeoskih slavina treba da bude takav da njihovo odstojanje od naj
udaljenijeg rndnog mesta ne bude veCe od 100 m. Broj slavina mora biti odredeo
tako da 60 lica koristi jednu slavinu.
97

lr
' '.' If'. 1 "/
r---,
"!,, "m""J
4
\ COD " /
i-.- <) 1ft - 3t OLUe"JM 0
..... _... / "-

NEUZIDAHA I(AOA UIIOAHA '::AO" SUVNII( IIIESETKE
OZHAKE K A,/tojAlIZACIONE NA
U radnoj prostoriji u
kojaj se vrle radovi sa
otrovnim i nadraZuju-
Ci.m materijama a pri
kojim postoji o.pasnost
od prskanja takvih ma-
terija u oi!!i, na kofu
ill drugi deo tela, mora:
ju se postavili slavine
za ispiranje, odnosno
pranje. Pri projektova-
nju . vodovoda za nase-
Ija i induslJrijska predu-
ze& u oblastima izlof.c.
nim dejstvu zemljotro-
sa, moraju se predvido-
Ii narOCito mere )roje
re obezbediti snabdo-
vanje vodom za pire
kao i vodom za gaSenje
poZara, koja lako nasta
ju za weme zemIjotJre.
sa. U tu svrhu preporu-
ruje se da se u vocim
naseljima ill vafuim in-
dustrijskim postrojo-
njima predvide najmanje dva odvojena izvoriSta vode, po moguestvu na suprot
nim stranama grada ill industrijskog postrojenja. Aka to iz ekonomSkih i tehnii!!
kih razloga nije ostvarljivo, trebalo bi predvideti dva odvojena zahvata na sto
udaljenijim taCikama ulStog izvorista. Mo i to nije moguce, treba predv'ideti:
- dvosllluku J'ezervu vode za gasenje pozara,
- poveeanu rezervu vode za pice,
- rezervu industrijske vode u toj meri da se sprel!i astocenje pastrajenja
veca steta u proizvodnji.
Ako se .adi a manjem na5elju gde pastoje bunari ill drugi izvori za 5na
bdevanje vodam za pice, zahlev za poveeaDam rezervam moze se zanemariti.
Radi povecanja bezbednasti vodovada preporucuje se preduzimaije sle
deeih mera:
- decentraJizovati uredaje istog znaeenja i funkcije, rasparedujuCi ih na
suprotnim stranama po<kucja Koje se iz Djm snabdeva vodom;
- predvideti magucnost povezivanja odvojene mre!e gradskog snabdeva-
nja pijacom vodorn' i mre!e industrijske vode, odnosno vode za gaSenje poZara
P.rili!kom izrnde zahvatnih graltev'ina za vodu iz atvorenih izvarista patro-
bno je primeniti armirani beton.
U podrucjima VIII i IX stepena seizmienosti preporucuje se izrada uko-
panih ooprnib (pumpnih) stanica. OvakYe stanice se moraju abezbediti od popla
va u slueaju da oblifuji rezervoari budu osteCeni.

U podrucjima VIII i IX stepcna seizmienosti nij e dozvoJj ena kombina-
cija zgrada c.rpoe stanice Sa kakvim drugim zgradama. osim vodozahvatne gra-
devine i zgrade sa uredajiroa za h1orisanje.
Rezervoare predvidenc za cuvanje rezerve vade treba .raditi pod zem1jom;
najboJje je da su okrugJog oblika, od annia"anog betona. prednaprednutog betona
iii Celika. Bolje je izraditi ve6 broj manjih rezervoara n ~ o jedan veei. a ako se
takav radi on mora biti izdeJjen na konstrukcijslci odvojene kumore. U podruCji-
rna VIII i IX stepena seizmienosti veza svakog J,X>jed%nog rezervOM"a ima komore
sa mrefum. mora biti samostalna. bez zajedniCkih komora za prikljucivanje.
Za izradu cevovada pod pritiskom mogu se upotrebiti svi do sada prime-
njivani tipovi cevi. s tim da se mora obezbed.iti defomlabiJna veza izmei1u cevi
koja omogueava transJatomo pomeranje. Ovam se spojevi moraju predvideti na
roCito na sJedeeim mestima:
- na ulazu i izJazu iz zgrada. rezervoara i sJavina.
- na mestu spajanja sa orpkama (pumpama).
- na mestU spajanja vertikaJnih i horizontalnib cevi.
- na svim mestima nagJih promena pravca trase. i
- na svim mcstima olimh promena profiia terena.
Dopo.iSta se spajanJje ceJiCnih cevi zavari'Vanjem, ali se takv.i spOJeYl roo-
raju posebno ojaeati. Zavarivanje celianih cevi za fazonske komade od sivog liva
iii kakvog drugog krtog materijala nije dozvoJjeno.
U podrucjima VIII i IX stepena seizmicnosti svi ogranci od gJavnih do-
voda moraju se raditi u sahtovima, s tim da se na ogranc'ima predvide uredaji
ca zatvaranje, koji se mogu Jako sJcidati.
PoZarni hidranti. spoJjni W"edaji za ITegulisanje protoka. kaa i sahtovi sa
catvaracima cevovoda moraju se postavJjati taka da je moguenost njihovog za1c-
?avanja rusevinama svedena na minimum.
Za izradu graficke dokumentacije moraju se poznavati i odgovarajuCi pro
pisi kao i standardi JUS-a ito:
JUS CJJ.02l - cevni i fazonski komad od livenog gvozt1a za vodovade
pod, pritiskom. Tehnicki uslovi.
JUS CJl.022 - nagJavci za fazonske komade. obl:i!k: i mere.
CJl.023 - navrt;ke, oblik i mere.
CJJ.030 - cev'i sa nagJavkum.
C.J1.03l - cevi sa navrtkom. oblik i mere.
CJJ .033 - cevi sa prirubnicama.
CJl.040 - spoj nice sa prirobnicama i nagJavkom.
CJJ.04l - spojnke sa naglavcima.
CJI.042 - spojnicc sa prLrubnicama.
CJl.043 - spojnice sa priTubnicama. oblik i mere.
CJJ.OSO - redukcija sa nagJavcima.
CJJ.OSI - redukcija sa prirubnicama.
CJJ.06O - Jukovi 114" sa naglavcima.
CJJ.061 - Jukovi I/S" .sa nagIavcima.
CJl.062 - Jukovi 1116" sa nagIavcima.
CJJ.063 - JU!kuvi 1132" sa naglavcima.
CJI.064 - lukovi 1/ 4" sa priTubnicama.
CJJ.06S - Jukovi liS" sa prirubnicama.
CJl.06S - luk sa stopom.
CJl.070 - ogranci sa naglavcima.
99

CJl.071 - o ~ c i sa prirubnicama.
CJl.072 - ' ogranci sa naglavcima i pl'irubnicama.
CJl.080 - krstovi sa naglavcima.
CJl.081 - icrstovi sa prirubnicama.
CJl.090 - zavclnici za prirubnicu.
CJ1.091 - zavr-Snici za cev.
CJl.092 - zawllnici za naglavak.
M.B6.B21 - cevne spojke za privmvanje. Celiane \utne spojnice za
gasne i vcdovodne cevi.
M.C.tlOo - zaptivaCi 'za prirubnice cevi fazonskih komada cd livenog
gvoMa za vodovode' pod pritiskom.
PltanJa
1. !Cako se hldraullka den?
2. Sta llroutava hldrodlDsmlka?
3. !Ita je to hldrostatlffi pritisak?
4. Vrste kretanja: tOCnoStl. .
S. Objasnl staclonarno I nestacionarno kretanJe.
6. Od rega zavisi veUflna otpora u mreiI?
7. Kako se poveeava. odnosno smanJuje otpor u mrefl.?
8. Kako se na planu-<:rteZu obelefava slavlna?
9. Kojom se bojom obelei:ava topla i hladna voda !Illl planu?
10. Kako se obelefava we a kako kada?
11. Kako se na planu obelefava uUtna veza?
12. Kako se obelefava toteee mesto i . propusna slavlna?
13. Kako se obeleiava poZarnl hldrant?
100











,n
,
_ ','.:,c,'::-,--;,.i;-! ,, ___
I
I
"' '' '''''
" ....... "' M
" ..... ".
,u. I,
'"
, .....
I
,- ..... -.....
_ . .
, ._ .. __
.f
,'"., ... ,-.. ". fl
'/OOOvoo , .... uzoc" ..
" ' 0;00
.,to
,-


.. _.
- -, ...
, ,
..... "' .........
.,
r
..... ... , ..... f
".
_000'/00 I ....... U/Iot".

.... "',,
._un ....
, .. ""'.
...
ro

r
<t;. ..........
./ we
./
A
./
0(1 . /.
Y"/
....-.
we
!( A. V.
V, T.
I
I
J'/
'S .
. "
- ,
,
u ... .
.5.
r
I
V. MR.
I
V.MR .
. ,
SI. SEMA KUCNE
-"

5P.
./
v. G..l.
-"
./
-"
v. T.
-"
-"
"'-we.
/"
././

Iy ). .
' -
DC.
....-
./
KANALIZACIJE
r
"-
R.S.- REl.- lZ rO NI Sll AZ.GK.K.GlA'/N ! I{ UCNJ KANAl; KhSKA OA I ULK.- ULI GNI KANAl i
V.M.R._ VERII KA lNA MREIA: r"Jv'F . t-'RElAj \' (L VERl .\L '; ' VaDe\ l;
VT - YENlll ACIJA. VENT ILACIONA GlA'.'''' , FDG- HQR i ZON IAl NI SPRIl 'd 0GRANAt\;
, '
Ui j -U MIVA ONIK, r . .b .- KAOA , \\ '(' .:! Ol t', .r:. .sr', 5U OOPERA,
RP.R f SC 1Y. A U l:S.L- GAJGfROV 5l1 VN'K .

11. ZNACAJ I ZADATAK KANALu;:ACIONE MREZE
mre2:i zi snabdevanje stanovnistva vodom u zgradama, blenom
treba da se. reSi voda i fekalija
kako po dUZlilll I Sirini zgrade, tako I po nJeDoJ VlS1Jll '
Kanalizaciona mreZa zgrada je u svojoj SUS . slozen1ji i teluiiclci komp-
Iikovaniji. a za izvodenje tefi splet cevi, Sto je to slutllj kod vodovodne mre-
i.e gra'devinskih objekata. Prema tome i analizacioni sistem zgrada cine hori-
zontalne i vertikalne cevi, sa tom razlikom to se kod kanalizacije voda klroz ceo
vi kreee od najvise tacke objekta zgrade ka najnizoj. Horizontalne cevi slufe za
priJrupljanje otpadnih voda po pojedio;m spratovima. Svaka horizontalna cev ima
svoje ogranke za prildjueivanje sanitarn.ih uredaja. Iako ove cevi nazivamo hori-
zontalnim, one u stvari to nisu vee su nagnute pod izvesnim ugiom. Horizontalne
cevi predaju sablpljene otpadne vode vertikalnim cevima koje ih odvode do gla-
vne cevi kojom se ove vode izlivaju u kanaiizacioni sis tern nase1ja, odno-
sno se zna da otpadne vode telru sa viSih taCaka ka niZim, sto se za
oticanje upollrebljeatih voda i koristi princip gravitacije, odnosno sila ze
m1jine teze sopstvena tetina. bi se do maiksimuma iskoristilo ovo svojstvo
fiziClcih tela uopste, pa i otpadnih voda pri 12g;radilji lru6n:ih kanalizacija-unrefa,
polaru se hor12ontalne cevi obieno u podove pod izveSnim nagibom :r 19 rad do
:r / 6 rad (200 do 30
0
) tako da se nili lcraj horizontalne cevi spaja sa vertikalnom
([;_
kanalizacione cevi su iduCi od najvise taeke zgrade ka najrn
ioj. sve veclh precnika. sto je sasvim prirodno u odnosu na sve veee koliCine upo-
lrebljenih voda i fekalija. koj e pridolaze sa sve veeeg broja sanitarnih objekata
i uredaja. Zbog toga vertikalne cevi Da svakih 15 m prave duZine , imaju ugrad.e
De revizione se za
sIstema. kao I za CIseeDJe verti:kaJ.a u slutllJU nJihovog
kanalizacije je odvodeDje van naselja na sto brZi i efikasniji nacin
fekalnih. mdustrijskih, atmosferskih voda kao i otpadnih voda 12 servisa
i drugih objekata. Kanalizacija predstavlja kompliJrovan sistem kanala, objekata i
uredaja, ali u suStini postoje dva osnovna sistema kanalizacione mreze Daselja:
- opSti sistem, 1..J
- seperatni sistem.
E:Qiltl sistem. Ovaj sistem iz mreZe bnala 'kojima se odvode
sve otpadne vode koje nastaju u
101

paratni sistem, ima dye potpuno odvojene nlrefe. Jed.na mrefa se koci-
sti za odvo/lenje atmosferskih otpadnih voda iz naseij a i voda od pra-
nja ulica, dok druga mrefa sluii za odvo/lenje ostalih otpadnih
Zavisno od konfiguracije tcrena otpadne vode otifu mrc-
Om pod dejstvom gravitacije, ali po more se prepumpavati.
K.nalizaciona mrcia naselja sliena je po izgledu vodovodnoj mrezi. Na
kan.tizacionoj mreii razillruje se kolelctor, ulima mreia i lrucru prikJjut
ci.
Uli60a i kluena kanalizaciona mrefa Cine jedinstven sistem kanalizacija.
Uliena mrefa kanalizacije koristi se za prikljuCivanje k.nalizacione mre-
re stambenih i drugih objekata. UliCni kanali spajaju se i nastaje g1avni sabimi
kanal ill g1avni kolektOT. Kanalizaciona mrefa naselja sastoji se od kanala raznog
obli!ka i dimenzija_ Po obliku lranali su klrufni, elipsasti, a postoje i razlicite mo-
jifikacije ovih osnovnih obHka. Pri projektovanju i izvollenju k.nalizacione mrcle
Q zpdama ,osnovni tehniClci problem sadrlan je u obezbe/lenju higijensko-sani
ra.nib. zahteva Ii savladavanju svih smemji u obezbellenju postavljenog zadait
ka. Pri tome permanenmo dolazi u ko1iziju sa dYe osnOWle supromosti. Sa jedne
uvol!enjem kuene k.n.lizacije obezbe/luje se najveCa moguea udobnost
.avremenog stanovanja, a sa druge pr ostorije treba da se kao i korisnici
.xl u.ticaja otpadnib objekata i pribora_
tU_ Mrda u naselJenom stanu.
C\i
Ova kanalizaciona mreia predstavlja poeetak kanalizacije naselja iii 10-
kalne kan.Jizacije, a sastoji se od sanitarnih urel!aja i sistema ceW. (SI. 70.) .
Sanitarni urel!aji (klo-
zeti, kade, sudopere, pi-
soari, cesme, bazeni i
dr.) prikljueuju se na
kanalizacionu mreiu
preko sifona koji spre-
eavanju proctor gasova
iz kanalizacije u pros-
rorije. Preporucuje se
da visina vodenog stu-
ba u sifonu bude I . 10-'
(0,10) m. Io:livno mesto
vode iz mrei:e vodovoda
mora biti izdignuto iz
nad gornje ivice sani-
tarnog objekta, da ne bi
do usisivanja ot-
padne vode u slueaju
da vodovodna mreia os
tane prazna.
U sWtini lruena kanalizaoiona mrefa sasroji se od spleta vertikaln1h i
horiwntalnih cevli. MeI!utim, zbog mogu6nosti taIofenja suspendovanih iii ubace-
nih materija \!reba izbegavatJi dug#ike horizontaine cevi. Honizontalni lru6ni kana-
Ii za Iroje su povezani klozeti moriaju imati najmanji promer 1,5. 10-' (0,15) m.
Zbog moguenosti, zacepljavanja usled zamrzavanja, vertJikalne kana1izaoione cevi
102


treba ugradivalli u spoijne zidove zgrada Po pravilu, vertikale se na
krovu sistemom za vOJ1tilaaiju, koji ujedno omogutava stvaranje vakuuma nakon
proiaska otpadne vode kroz vertlikalne cev.i.
Sanitaxni objekti u zgradi se po spratovima jedni iznad drugib
radi zajedniOke veI1llikale. Horizontalni vodovi kanalizacije moraju bi-
ti to kraCi, a u principu otpadne vode tIreba najkraCim putem Jzvesm van zgrade.
Prvo reviZiono okno postavija se nakon uvo<tenja kanatizaaije van zgrade, na oko
2 m od objekta.
. A!Jro se radi 0 sistemu Jrnnatizaaije postavijaju se slivniai u dve-
za hvatanje atmosferokih voda. Kada se samo radi 0 fekalnoj kanalizacijj
pollrebno je radi ispiranja kamrl.,aciooe mreZe, uvodenje atmosferskih voda, mao
kar sa jednog oluka zgrade.
Izrada 1ruCne kana:1izacione mreZe obav'lja se prema projektu.. OW projek
ti se rade ohieno u razmeri 1:100, a moraju saddati sve elemnte potrebne za iz

F\rU projeiktu unullrafuje kanaIjzacione mreZe odre(tenog objekta sa sani
tamog aspekta, treba obramti pafnju na wstu j preOnik cevi, na rpad kanala, na
lokaciju slivnika i revizionog okna, na poiofaj i vrstu sanita!rnih ureltaja i nacin
ventilacije kanalizacione mTeZe i sanitaI1lJih prostarija kao i naew spajanja sa
ulienom kanaIizacijom. Takolte treba sagledati da Ii je kanalizaciona mTeZa objek-
ta izvodena na najkraCi mogu6i nacin van objek!ta.
11.2. Mrefa u stambenoJ zgradl llndustrlJI
Poceta:k je instalacije u postavJjanju vertikalnih cevi i to od podruma pre
rna gore. U podrumu se imad poda postavlja cev za ciStenje s otvorom. Ako je
vod od Idozeta ill kupatila ogranak u spratovima treba postaviti nil.e radi
pada odvodnog prikljuoka Pri tom treba pmm da ogranak nije vJdljiv. Viisina
ogran'ka na vodu kuh'inja, a1ro su ogranai blizu izliva moze bim 310--'
(0,30) m od poda, -radi 'kraCeg prildjuCika samog ureltaja. Ako vod u spram ima ve-
ta etaro, potrebno je iznad nje prodvidetJ cev za cgeenje sa otvoro'm, koji je pn-
stupaean u slueaju potrebe otvaranja.
U industrijskim zgra'dama gde su podovi etm betonske deke, ogranci
ce se odvodnih cevi postavrti talko, da je odvodnom pri:kljuaru uredaja omogueen
pad bez obzi.ra na vidljivost ogran'ka. Svaki odvoclnd vod mora imati ventilacio-
nu cev. VentIiladiona cev ne sme hiti manja od 5,08 1()--> m (2''). SVaka cev manje
dimenzije usled olpora i tTenja na :ZIidove cevi ne bi delovala kao (prove-
travanje-ozracenje). Preporucuj e se da ventiiaciona cev bude iste dimen:ZIij e kao
i vod. Odvodne pnikljucke s malim padom, daZe od 2m, na objektu sa bJ7Jim oto-
kom vode !!reba izbegavati zbog isisavanja sifona. Visina vodenog cepa sifona
treba da je 5 10-' do 1 10-' (0,05 do 0,10) m. U svakom sanitarnom uredaju
moramo, prodvidetIi sifon. ViSe ureltaja u jednoj prostoriji mogu imatIi zajednJc-
ki sifon. Zadatak je odvodne cew. da odvodi vodu bez posledica, tj. izlaska
smrada iz kanalizaaije. Uslov OObre funkaije cevi je ispravno ozracenje (ventIila-
cija) vodova J smestaj sifona.
KOO instalacije ispravnih odvodnih cow. , visokih gradnji nebodera, doga
Ita se da voda u odvodnim vodoWrna teee punim profilom, pa je potrebno prod.
videm posebne ozraene vodove paraieino s odvodnim vodovima od pnizemlja do
vrha zgrade. Bez ovih vodova -001110 bi do izbijanja ili isisavanja vodenog tepa si-
fona i time dolaska smrada u prostorije. Talevi su vodow u spratow.ma priklju-
reru na odvodni pri1djuCak pre sifona. Manje koHOine vade u odvodnim verti-
103

kalnim vodovima teku po zidovima cevi i ne zatvaraju celi proffil cevi tako da
uvek ima vazduha u cevima i ne stvaraju potpri1lisak (va'lruum) , ni predprillisa:k
u ceWma; u tom slueaju nema opasnosti za izbijanje ili isisll>vanje vodeneg tepa.
Velike lrolrlOine vode lroje t'eku punim profilom deluju kao vode.n.i. Cep
kojU ]QJizi u vertilkalnom. vodu i stvara pred soborn (pretpritisak.) a iza sebe va-
J..-uwn. U ovom slueaju one nema dobrog ozracenja (ventilacije<Strujanje' vazduha)
i dolam do izbacivanja, odnosno isisavanja vodenog /:epa sifona.
Br.z.ina vode u odvodnim vertj,kaLnrim vodovima je dosta vellita. U vodu
o 7,66 IIJ--t (3',), otvorenog gor:e Ii. dole, lrod poda do 6 m, brzina je 8 mls. Kod
30 m brzina se poVeeava na 11 m/s. Stu je brzlina veCa, voce je i treoje. Trenje
smanjuje brzi.nu, Brzina se poveCava sve dok se ne izjec!naCi sa otporom, tada
se br1lina dalje ne poveCava. U pI1il.ikama S obziTom na Vlisinu gradnje do
sada nije dolo do potrebe instaiiranja posebnih o1l1'aCenih vodova.
Sabirno grlo na terasi., spojeno u odvodni vod, deluje leao oz,raena cev
i ujedno shill za lispiranje samog voda.:
PmiIkljuoke na odvodnim cevima, treba uvek spajati pod uglom, jer se
time ubrzava proticanje vode. d2wede.ni spoj smanjuje brzinu, kako je to vid-
ljivo na slici 71. i 72.).
Kolena ih iNadujemo na odvodnirn ceWma moraju imam sto ve6i ra-
dijus i nikada ne smeju biti ostra. Za odvodne kanaflzacione ceVii u pod!rumu pa-
da primenjuju se keramicke ill betonske cevi.
U industnijskrim objektima kanalizacione mreze grade se uglavnom kon-
centrisallo u delu objekta gde najmanje moze srnetatli tehnoloskom procesu, a iz-
vodi se uglavnom u podu horizontalno i dimenzija vecih od 0 100 rom. Zbog

.Q
PLlTKA

o
on
c


Oir.It'tno u -. ,titku ra%vu
kIO%ltlk.
51 '1. f'RIKLJUCIVAHJE DRU61H PRI8(;IIA Z'A'
vise prikljuca!ka i bolje
moguooosti funkcije ob
jekata i delovima m.e-
ie. Na mestima prllklju
taka i reviz!ija mora se
obez;beld.il!i Ikanalizacio-
ni saht radi rnoguooos-
ti revizije delova mre-
ze.
U industrijskim objek-ti-
rna kanalizacija mora bi
ti, seperativnog sistema
ito, posebno fekalne,
i tehnolos'ke.
Kupatila u undustrij i
po pravil u se sastoje iz
niza Tuiievi rno-
gu bim slobodni i u ka-
binama. Na jednu kabi-
nu dolazi ' 2,10 rn
r
povr-
sine. Pri projektovanju
osim 'ustede na povrlini
mora se voditi racuna i
na uiitedu kanalizacio-
______________ __ ______ ne cevi.
.J
104

Radi wtede u vremenu i potroSnji t ople vode, moZe se rukovanje Me-
virna . preiko centraine poverene jednom lieu koje najavljU'je puWI.
nje vode i prestanak. Za svJaCionice u kupatilima industrijskih preduzeCa mogu se
upotrebiti i garderobe. A mogu' se projektovati i. kupatila sa ka:l:!inama
za svlacenje ispred svake kabine sa tWem. Prednost ovih kabina je
za s ... laeenje ispred svake .kablne sa Mem.
Q.} Anol(l pr<711l! rar!,e '
, , .
'-e rtXlM i
, -
b
,
51.7.t 5PQJEvI HORIZOHTAlHIH
NAKA t-;A 'SPRATOVIMA
Prednost ovih kabina je u to-
me, to se klupatrJ.a ne dele po
polovima. ',PrOsttlI1ije mora
ju z3grevati radi wegavanja
I U .
naglih promena temperature: m
dustI1ijl veJ.ilru primenu imaju' Umi
Sami . unDvaonici su ill U
vidu 1rorita od betona' sa oblogom
od keramiOklih ploOica ill od gvof-
cia sa emajfuanom povrSinom. A
najee6i. slutajevi su umivaonici u
obliku fontana. Svaka fontana je za
10 Ijudi . .
Pri rasporedu umivaonika treba obratim PaZnju na razmake i otstoja-
nja, na utedu povSine.
Sanitami uredaji su u industrijslcim objektiroa uglavnom ism kao i za
ostale objekte.
11.3. 9tpadne. vode .
, Otpadne vode naselja, nastaju nakon upotrebe vode iz vodovoda. Naziva-
ju se jos i kanaISke, upottebljene vode i1i splaVline: Razliikuju se: .
- fekalne otpadne vode, koje vode poreldo iz ldozeta, pisoara, svilIljaca i
staJa;
- otpadne vode kuhinja, kiupatila, pe.rionica, servisa;
- otpadne vode nastale pn pranju tilica i nakon padavdna, i
- ,industrijske otpadne vode, koje nastaju pri telmoloskom postupku u
industnijs kim i zanatlskim obje'ktima,
Sa sanlitarnog aspekta, najve6i problem predstavljaju feka,ine i indus-
, trjjske otpadne vode.
Otpadne vode sadrle odredenu kolicinu cvrstih materija, rasvorenih gao
sova i mikroorganizama.
Cvrste materije u otpadnoj vod; u organskog i neorganskog porekla,
a nalaze se u rastvorenom, koloidnom i suspendovanom stanju, ill plivaju na po-
vrSini. Otpadne vode iz doma6i.nsl'Va sadrie olro 0,1010 stranih mateI1ija (99,90/0),
dok se organske i neorganske materije nalaze u podjednakim IroliCinama (po 50'10).
NeorgansJci sastojci sa: pesa!k, mineralno ulje, kiseline, rastrorene soli. U organske
sastojke ubrajamo fekalne materije, mascoCe, secer, hartije, krpe i dr. Organske
materije se naiaze u lroloidnom stanju u otpadnoj vodi i veoma su podloz-
ne truljenju. .
Otpadne vode sadrle odrecienu koncentraciju rastvorenih gasova, kao sto
su kiseoIl'ik, ugljendiio'ks.id, azot, sumporvodo,nik. lalro se nalaze u ma1im koliCi
nama ovi gasovi imaju veliki znaeaj pri raz1aganju i preCiUavanju organskih ma-
teI1ija.
lOS

Fekaoine otpadne vode sa.drZe saprofiilne i patogene milaroorgani7!!De, jaja
crevnili parazita, gljivice i dr. Saprofilne baklterije imaju veliki udeo u procesu
samapreCiSeavanja. otpadnili veda. Patogeni mikroorganjzmj koji dospevaju u ot-
padnu vodu, mogu u odre4enim slutajevima da dovedu epidemije crewtih i
drugih zarazDih bolesti. Kao llto je vee istaknuto vodom se mogu prenositi uzroC.
nici lifusa, paratifusa, hepotiga, dezinterije, tu1aremije, tuberkuloze, poInacijeiitisa
i dniga oboljenja.
Industrijske otpadne vode imaju, zavisno od tehnoloSkog procesa odre-
Ilene inaustrije vrlo sastav. Mogu saddali vdike Jcoti&e hemijskdh jcd.i-
ujenja, lciseline i alklitije, toksifue i zapaljive materije. Ove otpa.due vode se pre
izlivanja u gradSky, hnalizacjju morajU jer deluju lltelno na
bnalizacionum:ref.U i :livi svet vodotoka. Postu.pak preQ6mmja zaViisi cd kvaIi-
tela voda.
@tpadne vode koje potieu od atmosferskd.h padavioa oglavnom sadrle
Stlq>endovaoe i 'Pfiva,juc5e materije (pesak, mulj, papir, rnce, gran6ice i druge ot-
pat.ke), a sacIrle i ;izvesnu kolicmu organskib ma-terilja i ba:kterlja.
Kolianabtpad
rlih
voda zavlsi od mnogih fabora , a od vrste
i :velilSine uase1ja, od tJipa kanalizaoione mreZe, potrofuje vode u domaCinstvu i
iDdustrijs1cim pogonima i od ko:Litine atmosferskih pa.daVlina.
Pr.itJicanje u sistem kaualizaaije raznih V11Sta otpadnih voda mJe ravn<>-
memo, zavisi od doba god!ine i doba dana, a u tesnoj je vezi sa potr'oSnjom vode
po stanovni:ku na dan.
Da bi se spretio proces truljenja u sistemu kanalizacije kojd nastaje zbog
prisustva organis1ijb matenija, aida bi se omogu6i:la evalruaaija otpa<inib mate-
rija, vrii se razre4ivanje otpadnib veda ure4aja za ispiranje pi-
saara, b'idea, sudopera, 11II1ivaonika, trdkadera i dr.).
Organske mateIije n otpadnoj- vodi razgrac.1uju I se pod dejtstvom raznih
mikroorgarrizama Proces razgradnje izazivaju anaerobne bakterije.
Aerobni rmkroorganizmi faye islcljuCivo u prisustJvu tvorenog lciseooi!ka u
padnoj vodi a anaerobne klice koriste kiseoIlli!k. koj'i je pn bioheIIDjSlkim pro-
cesima u otpadnoj vodi. P'11i aerobnim uslovhna razgiadnja organsklih materija
obavlja se do ugljendio'klsida i soli fosfome, ugljene iI azotne loiseline, a pr'i ana
erobnim uslovima do metana/ugljendioksida, amomjaJl:a' -i sumporvodonika. Oksi
c!aci'a organskih materija u otpadnoj vodi dovodi do, ' proeiSeavanja ovih --voaa.(;\
K'oliCiila kiseonlika koji se potrog za oksidaciju organskih materiija govori 0 za-
gac.1enosti otpadne vode_
Kolicine otpadniih voda koje nastaju u jednom objpktu mogu se izra-
Zavati na osnovu broja i wsta izlivriih mesta .iIi.na osnovu tzv. eblivalentnih sta-
nomika. Jednom stanovnilw sa ekvivalentne po ko1icioi. otpadne vode:
- larevet u ugostiteljstvu,
- tri mesta u restora
nirna
,
- 15 mesta u letnjim oalltama,
- 10 l1fenika u llkolama,
- 3 sluZbenika u ustanovama,
- 2 radnika u radnim organizacijam..a
106

Kod kombinovanog sistema kanalizacije koja se koristi za odvo<lenje fo-
kaln;h, industrijslcili i atmosferslcih voda' treba izvcliti dlmemlionisanje cevi na
osnovu intemiteta jodno, dva i pet ill desetog<Xlinjeg pJjuska 00 5,10 ili 15 minuta
Takoc1e treba mom u obzir da plUljenje ceVii vOOom koje ni5u pod pritiskom, imo-
se 00 0,5 do 0,8 d (gde je d pretnlk cevi).
11.4. Delovl kuene kanaJlzaclje
Ku6na !canalizacija sastoji se iz niza spojeoih oevi, kroz kojc Be brzo i
sigurno evaku&.t sve upotrebJjene. vode. Ona mnjc 00 tUil500g OOvodnjlra (kana-
laJ pa se preJro pIildjul:ka (spoja) dvoiimc i kuCne mrefe zamava na k!rajnjim
tackama sa sanitamim priborima. .
U Jruenoj mrefi razliIrujemo gomjc i dooje OOvodnike. Gom:Jl odYodnici
su sve verti!\r
a1
ne <%Vi (vertikaJe, uspravni sprovodDici) i ol!lf'llIlCi koji Be 00 njih
ratvaju do sanitamih pribonL Donji OOvodnici su sve cevi u 2.cmtji f dvorutu.
Donji OOvodnici povezuju svc ver:titb:le u glavni kuCni OOvoilnik PriI01ju
12k je deo OOvodnilka od u1itnog OOvodnilca do regulaciione iinije. Kllena !canali_
zaciJja kao povezan sistem cevi svojom funkcijom obavlja tri faze: prvovrliprijem
otpadnih voda na pojP1l;uim sanitarnim priborima, tj. na poretoim izlivnim mes-
tima pOCev 00 najvHih do najnilib, zatim povezuje cOO sistem u jedan sabmii 00-
vodnik (glavni odvadnik) i najzad preko njega vrSi W i v ~ j e otpadne vade iz zgra.
de u uJifui advodnik ill u kIozetSlru jamu ako nema uJible kanaHrzacije. Kuma
kanalizacija kao sastavni dec zgrade mora odgovarati sVIim propisima i zahtevima
grac1evinarstva. Ceo sistem mora funkcionisati sigumo i bespre1rorno i ispunjava.
Ii sledeCe tehniCke uslove:
- upotrebljen materijal mora biti kvalitetan i da traje kolIko i sam
obje!kat;
- kanaiizacija mora biti izvedena po propisima;
- spojevi moraju bin ;zvedeni besprekorno i ad postojanog materijaJa;
- mora se obezbediti . dovoljna i stalna koliana vode za ispjranje;
- sistem mora bim zaStiCen od mraza i nagijh temperaturnih promena;
- cevi ne smcju biti pod uticajem sleganja zgrade i drugih potresa;
- mora biti obezbec1ena staina konllrola i odrlavanje sistema u isprav
nom stanju.
J 1.4.1. Sastavnl deloY! kanaJlzacione eevl
Kanalizacione cevi izrac1uju se od keramike 1 I1venog gvoMa, azbest-<:e-
menta, metaJa i polivinila (plastike).
KeramiCke cevi upotrebljavaju se samo za donje, a izw:etno za gornje,
kad su u pitanju otpadne vade sa Jcist'1inama koje nagrizaju metal. Na primer u
laboratorijama
Kvalitet keramitoloih ceVIi mora odgovarati ruS-.u B.D1210. KeramiCke co-
vi mogu biti raznih konstruktivnih ob!i-ka:
107

,
a) prava racva,
b) drenazna racva,
c) lukov od c-f,
d) skretnica ( tail:

h
Lukovi. Lukow se stavljaju gde od
vodna rev menja prava.c.
se u istim veliCinama unut:ra!njih
procnika kao i prave cevi. TeZina
odgovara oko lJ5 ceW istog preCni.
ka. Skretanje moze bin pod uglo-
vima: ,,/'4 K/3, "/4 I K16. ,(SL 73.).
Sk:retnlce (etafni. lukovi). Postavljaju se tamo gde je pot
rebno promeniti vertikaiu parn1clno nekom smeru na me-
stima pojaCanja debljine zidova (S1. 74.). Ostaje _ac od
8,13 . 10-1 i 2 10-1 (0,813 i 0,200) m.
Njihova teiina odgovara ako 3J4 jednog men sa veliCi
nom unutrunjeg preCnika do 2 10-' (0,200) m.
sV75.
Racve. Stavljaju se tao
mo gde se seku dva ill
tri kanala. One mogu
bim prave pod uglom
" 12 i kose pod uglom
od "/4. Zatim proste
duple istog preCruka sa kanalom i razJ..iCitog preCruka. DuZine su 4 10-1 do 6 10-1
(0,40 do 0,60) m. Na slid 75 su prikazane ito: h - kosa racva; [ - pra'Va
racva; j - luena racva; k - dvostru!ka kosa racva; 1 - dupla prava racva.
Prelazi - redukclje. Omogucuju prornenu i. veliCinu
,----------, precnika cevi, tj. prelazi j z manjeg u yeti preenik (SI.
o
?G.) . Prema polozaju n gld\"Jm deli rno ih na ,pravilne i
obrnule . . Izraduju se u dtrilinama od 3 10-' i
6 10-' (0,30 i 0,60) m i sa veliCinama unutranjeg
preCcika od 7,5 ID-' (0,075); 1 10-' (0,100); 1,2510-'
(0,125); 1,5.10-' (0,150) .i 210-' (0,200) m. TeZina od
govara pribllino te!ini prave cew od 5 10-1 (0,50 i
1,0) m. Revi2ioni delovi se sta,vljaju tame gde postoji
mogu6nost. Ovi su delova snabdevenii poklopcem,
i gumenirn umet-korn i oprugom za a moraju biti postavljeni u ro-
zionom silazu i pIiistupaCni. se u ve1icmama unutraSnjih prOOnika od
110-' (0,100); 1,25 10-' (0,125); 1,5.10-
1
(0,150) i 210-1 (0,200) m.
108

5
s", CJf7.
Revfzloua cev - dolazi na sva'kili 24 m giavnog polo!e-
Oog boala u pravoj linij<i.
Revlz1011l luk - omogueuje kontrolu blatI;rih
la oa mestima nagle promene pravca. Pre:ma pravcu
skretanja rlWWlrujemo desne i leve, a izra&1ju se u
venClinama . od 1.10-
1
(0,100); 1).,5.10-
1
(0,125);
1,5. 10-
1
(0,150); i 2 10-
1
(0,200) m ununraSnjdh pre-
Cnib R.evizi90a rev i revirioni luk prikazani su. na
(S1. 77.).
Revlz10ne rneve obezbe.
duju kontrolu mosta me
t : v dusobnog ulivanja ka-
nala i dzraduju se u is-
S4-'18. tim oblicima kao i Dbit-
ne raeve sa dimemiija-
ma Dd 1 10-
1
(0,100); 1,25 10-1 (0,125); 1,5 10-1 (0,150) i 210-' (0,200)m unutraSn1eg
preCnika. Kod jednO'krakih pravih i kosih razlikujemo desne i leve (SI. 78.),
DuZine su 4 10-1 (0,40) de 6 10-1 (0,60) m.
'79
Cevi sa dva naglavka upotrebljavaju
rekanstTtikciji kana!ii"acije u istim
obiene prave cevi (S1. 79.) .
se pIli opraNkama i
dim:enzifama kao
Drename cevi. Na omolacu cevi ryalaz;i se ve6i broj rupa
koje sluie za odvod podzemne vode. Proizvode se u di
merurl:iama od 1.10-
1
(0,100); 1,25 . 10-
1
(0,125; 1,5.10-
1
(0,150) i 210-1 (0,200) m wlutrasnjeg preenika (SJ. 80.).
11.5. Unutramja I dvorUna mrd:a
<, .
UnutJraSnja mrcla maZe" se postavilli ispod poda i ispod tavanice, a sas-
iDji se iz i herizont;rlnih delDva. Na mesllima gde se spajaju 'koriste se
rami spejni elementi, a names!iima i'azNeda primenjujeme raeve.
Ukoliko se u podrumu revdzionise, estavljaju se reWziDna Dkna. Mrcla
kuCnih kanali7aciDnih cevi mDra se talro podelillvati da etpadma voda najbrZim pa-
tem bude uklonj6lla iz zgrade. slianD kao kod m.-eze vodavoda, sarnO' obmutim
109

pnvcem, otpadna vada od sanitaroih objokata odvodi se ograncima do vertiblnih
vodova, a zatim jspod najniZeg poda prela2li u horizontalne vodove koji se nalaze u
>;gradl, a izlaii iz zgrade prciko kontrolnog okna spojenog kanalom i tako se <>cWo-
eli u uliati kanaJ. Ogiranai sluie da se otpaclna vada odvede iz izlivnih posuda do
uajbUfeg vectikalnog voda. Mora sc voditi raOuna da ogranci budu sto kraCi i da
uajbrfim putem odvedu vDdu ;z sani<tamlli objekata. om Sill najCeMe horizontalni
(sa padom od naJjmanjc 2"/0) a mogu !;iii i kosi, vert.ikalni i kombinovani Postav
Ij3:ju se u podovlroa .i zidovima. Rellko se pootavljaju vidljivo zbog svoje neugledno-
ro, mada 00 to iz prakti6nih rnzloga, Wag olakSice kontroie, hilo pofeljoo.
Ogranci se 000&10 izvade od cevi sivog Iiva a poneka:d i od olovnih. Olov
TIe cevi se 1lbog svoje sav.itljivostii i manjc debljine 1a:kSe prilagoc1avaju ramim
looostrukdijama ali su manje otpome i treba pazi1ti da se pci ugrac1ivanju ne ulu
PI" iii oStete.
Vertibini vodovi postavljaju se na sredini imletlu sanitamih objekata da
bi. <>grand bili sto mCj (51. 81.). Ovi vodovi se posrta'Vl.9aju po pravilu vertil<alno.
I:mzetno mogu se delom postaviti i koso i to najwse pod uglom od "'3 ali ovo
trdla izbegavati, zbog opa'snosti od cevi i smetnji vetrenja instaia-
cije.
Na mestima gde se Zlidovi pojaeavaju ill se iz kojih drugih razloga mora
smakm.uti. izvodnica, postavlja se etaini 10k.
Vertihlmj vodov.i za fekalije i prljavu vodu SlDeStaju se redovno u tDlU-
uamjost zgrade i to u zidovlma debijine 2.5 . 10-1 (0,25) m.
IGSne odvodne ceW postavljaju se obiano spolja na zgradi. Alk:o su i ove
vez:ane za kanalizaciju, a slure za ve1lrenje, treba paziti da grlo ov.ih cevi ne bu-
de u bliziDi nekog ,prozora iii ba:l!kona, poSto Jcroz njih prolaze gasovi iz instalacije.
Troba nastojati dal se prolte sa sto manjim brojem UZNOcInica. Svaka
grupa sanitarnih objcikata mora dob11ti svoju uzvodnicu. Zbog toga, sto su ove bIi-
Ze postavljene i sto manje ima ov<6:vih grupa, to ce i instalacija bili mea, balja
i jeftinija. NarOCito treba ,pazitJi da ove grupe sarutarnih objdkata budu tacno jed-
na nad drugom.
Skoro sve lI2lVodnice se i2mad najwseg sprata u cev za vetre-
nje instaiacije. Ove ceW se obicno izvode od pocin'kovanog lima i iznad !<rova snab-
devaju se k"pom' da ne bi k'isa u njmh padarra.
Ove ceW treba takolte da su po pravilu vertikalne i da su istog preonika,
jec je (ada vetrenje najbolje. U n aroeito hladniffi kraj ewma ove cevi se prave sa
pre6nikom od 5 10-2 (0,050) m veeim, j er se u njima kondenzna voda smrz.ne,
,
stMmi kora od leda i SlDanji preCmk eew_
Cevi za vetrenje sluie da se mraa ka naIizaoije Jcroz njih vetlri i da ga-
sove iz nje odvedu imad krova. Osim toga one sluie i zato da sp.reCe isisavanje
vode iz sifona sanitamih objcikata. Imvanjem saddine sarutamog objeIota (08 pri-
mei' klozetske U izvodnid swara se vodeni klip-eep roji padanjem izaziva
za sobom vakuwn koji bi mogao izazvati isisavanje vode iz sifona skoljike kad ne 00
Irilo veobilacione cevi. Na taj naOin bi se vodeni zatvarac (siron) tmiS1tio i gasovi
oj 12 mreZe slobodno izlazili kroz skoljku i zagac1ivali prostol1ije za stanovanje.
110

54.8i.
SlFOH HI< MESTU. 1<'
V,\ZIlUHA

I
A'
Svi vertU:a1ni vodovi '
moraju se postaviti da
budu obe7be<!eni ad sm-
rzavanja. Horizonta1ni
vodovi postavljaju 2
obieno ispod najnif.eg
poda. se to a-
ni tad sut=a iH pod-
ruma. U sluaju da je
podrom dubok ill
je uliCrl kaual na maIoj
dubini. ovi borizotrtalDi
vadovi ne JD?gU se iz:vo.
s1i ispod poda podru.
mao Tada se oni vade
pored poZarnih ill sused
nih zidova a otpadna
voda sanitarnih objdka.
ta u podrumu vodi se u prijemni re:zeI1Voar odalde se pumpanjeoi prebaouje u me.
ni kana!. Ovakav ureliaj treba izbegavati 2lbog poteSkota koje mogu nastati i zbog
skupog pogona.
-,
.
I
-2'/'7
TOP SIFOH
,
V
I'RElIV
t:/
OOVOOHA CEV
- 2"1.

125 100
50
:.,:&1..
----",\L-.
Horizontalni vodmoIi tre-
ba da budu krac.
pr.wi i da ih bude
manje, Najbolje je !tad
ima samo jedan vod u
zgradi, Menjanje pravca
treba i2lbegavati. ali ako
je to nemogure. prome-
na tlreba da bude poste-
pena da hi otpadna vo-
da ravnomemo odlazi.
lao Zbog toga kod me
njanja pravca za rrf2
prelaz ne treba
pomoeu kolena nego po-
motu lukova, Tako<!e
ne treba menjati Dipad
vodova.
Iz istog razloga prikljuCak: jednog voda na drugi ne treba miti J)O!IlOCu
rawtih nego pomo6u kosih ,raOvi kao je prik!WlllO na prilozenim sDkama. (51. 82.).
Dobro je da se prj projektovanju horizontalnih vodova vodi rac5una 0 eventualnom
podgradivanju i da se zbog toga vodovi polaiu na ta:kvu dubiou da bi se kasnije
i drugi deloW zgrade i dvoriSta mogii prildjuati na horizootalne vodove.

U slueaju da ima vge horizontalnih vodova ispod zgrade, lreba gledati da
ovi pre wilu van zgrade. Ovo narocito zbog toga se eventualne popravke
islcopavanje vodova, izvode van zgrade nego u njoj.
U.s.l. mrela
..
mreia je sistem cevi shill za kanapzaoiju za spa-
janje kuene mrcle sa gradskom Hi, izolovanih zgrada sa ureilajem za
nje i
Cev<i ave mreZe su najeesre betonske, azbestn<H:eIDentne i kerami&e, a
u izvesn;m slueajevima, kad je to potrebno;i gvozdene. Cevi se polafu u prethod-
no iskopanim rovovima mune 6 l(}-' do 7. 1(}--1 (0,60 do 0,70) m duhine prema po-
a-ebi, a najmanje 1 1(}-1 (0,100) m (!rod manjm dubina moraju se cevi izolavMi
od smrzavanja i obezbediti od oste&:nja udarom).
, P,voruna se takoile -projek;tuje da vodow budu po moguenosti
paraIelni sa zgradama .koje se na njm prik!ljueuju na udaIjenosti od 3 do 5 m od
spoljne ivice zgrade. Kod udaIjenosti manjlih od 2 m, kod prolaza ispod zgrade,
b-oz jame ili nasuto zem1jiSte i ako leZc u podzemnoj vodi, ave cevi moraju bili
gvoroene.
Najman}; preCnik dvoriSnili cevi je 100 rom, minimaIni nagib wad) je
1,3 0/. (1 :75), a maksimalni 6,7"10 (1:15). NormaIni nagib je 2 do 3"10.
Na mestima gde je najverova1!nije da moze nastupiti zaguSivanje cevi radi
6isrenja tih mesta i cevi postavljaju so. reviziona mesta (okna). Ona se postavljaju
na mestima gde se spojni kanaI pritkljueuje na mreru, gde se menja
pravac ce,,; , na meslu prikljucka druge dvorisne cevi, gde se menja precnik
cevi i na mestima preloma (promene nagiba). Radi Cl srenja ce1e mrcle ras-
tavljaju se dkna na pravimdeanicama IIN'cle. Ra7!TTJa,k izmeilu revu,ionih okana
oa ovim pra-vim deonicama izmosi za preOnIke cew od 1,5 1(}-1 (0,150) m i za ve-
ce najvise 5 m, a za manje preCnii:ke 30 do 40 m.
11.6. PrlkljuCak za uIlcnu kanaUzaclju
PriIklj ucak ku6ne kanalizacije oa ulienu vrsi se u pravnoj liniji. Cev koja
spaja kumu mstaIaoiju sa ulienom naziva se spojni kana!.

SIS3.
, .
KUCNI PRIKUUCAK SA
K ERAMICKOM P.ACYOM
112

I
I
Spoj ku6ne kanalizaoije sa ulicnom,
obavlja se u zavisnosti od vrste uli-
enog koleklora. Ukoliko je uli ena
nucia lizvedena od kcratnickc cevi
ostvaIjene su racve za priklj ueak
kucnih kanalizaoija. Ako je ulillni
kolektor od betona veSi se probija-
nje otvora, J spoj se obJepljuje ce-
mentriim malterom. Uikoldko se u
bfuJini izllva kucne kanaIizadije na-
lazi reviziono ok:no postoji moga-
coost spajanja preko njega na taj
naCin sto se na pobrebnoj wsini iz-
baSi otvor.

Spojn; kana! poanje od konk"olnog ()]ma koji se nala2Ii obifuo na udalj e-
nosu najvise 2 m od granice parce1e, a zavrSava se kod uliene cevi (SI. 83.).
11.7. Prop1s1 0 zat1U po JUS Dormatlvima za kanallwclJu
--- lako al " \. Za iZNoc:1enje otpadnih tehniCilcib voda koje sadrl.e masne, zap J,ve,
otroWle m agresivne matenije, moraju se predvirletli posebne kanaljzacioDe mrefe
s neutra1izacionim iii septic5ldim jaanama koje po potrebi .imaju uredaje za pee
ciseavanje voda. Jame moraju hili talko irzgrattene da De mofe da dotte do zaga.
c:1ivanja okoinog zemljlsta iii podzym'1ib oda koje se , koriste za sna'bdevanje YO-
dom za piCe) . . .
. . Otpadne tehniCke vode, pri ajem meanju do6i do hemijskih reak
cija i obrazovanja ramili otrovnfiI materija ill elwpl=ivnih jednjenja moraju se
odvoditi posebnim kanalizaojonim: cevima, odnosno cevnim vodoWma u posebne
neuliralizova:oe jame. Posebne' kana1izacione cevii, odnosno cevni vodovi za odva-
lIenje otpa:dnih tehniCkih voda moraju se polagat:i u zem1ju.<Q.dvottenje otpadoili
tehnlCkih voda iz kruga radne organizacije u reku, kana1e. jezera i .slieno, bez
prethOOnog preCisCavanja je zabranjeno -
. ' !
( Pri projektovanju i grattevinSkih objekata moraju se predvide
ti mesta za uIDStavanje, odnosno odstranjivanje svill vrsta stetnih
otpad
deponovanje stetruh otpadaka mora se izabrati pogodno mesto koje
mora biti urec:1eno t"ko da se potpuno isklljuCi mogu6nos t zagac:1i vanja zemljista i
vazduha. Ta!kvo mora bilii ogratteno, a pristup ta:k;vom mesru
onemogu en. . .
"
. Pod-radne prostorije u koj oj ;;e Wiva vooa mora bilii izratten od nepr<>-
pustljivog materljala sa odgovaraju6im .nagibom prema odlivnim otvorima. Mw
se u radooj prostoriji razJi.vaju ili poi;toii Qpasnost od razlivanja zapaljdvih. ago
o J ' t 1 ".
resivnih i otrovnih te&ioslii, pod ta'IWe prostorij mora biti od materijala koji je
otporan na dejstvo tet.noslii i koji ih ne. upija.
,
U zgradi koja se gradi u naselju ili delu naselja u kame postoji voda-
vodna mrcla, stan mora imati ugrattenu kana!lizacionu mrezu i odgovaraju6i od
vod otpadnih voda. U zgradi koja se gradi u naselju iii delu naselja u kome ne
postoji vodovodna mrefu ali se predvitta izgradnj a vodovodne mrefe u roku od 5
godi na od dana gradnje zgrade, stan mora imati ugrac:1enu kanalizacionu
mrefu.
Pitanj a
1. Uloga kanalizacJone mreZe u naseljenom mestu.
2. Zoacaj kanalizaclje za poboljlanje hlgijenska-zdravstvenih uslova.
3. Vrste kanallzacJonih mreia prema namen].
4. Vrsle olJ>adnIh voda. .'
S. Sta spada u kuenu kanallzaclju? .
6. Kako se moze Izvdltl prikIjuCak za ullcnu xanallzaclj u?
7. Sta je to seperatnJ sistem?
8. lz <!ega se sastoji kuena mreia? t
9. Kako treba spajaU prikIjui!ke na' odvodnlm cevima?
10. Sta spada u unut.ra!nju a i ,ta u ;mreZu?
113

U. MATERIJAU U IZGRADNJU K:ANALlZ.4.CIJE
od koga se gradi kanaluaoiooa mreia mora da bude ewst, tra
jan in pustijiv za oipadne vode. Cevi maraju biti jeftine, da imaju gIaIi:u unu
traSnju povrStnu, da budu otporoe na organska i neorgans'na dejstva Ull'a.J' HD vo-
d,a, Da se mogu br1W -i 1aBto monfuati i da ih ima u .dovoljnim koliCinama
tu.
O.d mesta i us10va kana1iza:cije zaWii koju Cemo wstu materija1a kao i
geometrijs:klih oblika upotrebitJi. Materijali za b:radu kanaHzacije mogu biti si-
vi liv, keram;ka, p1as1ika i drugi materijaii. Meta1ne ceVIi. su materijal za
lru6ne kana'lizaci'lIle IDTcie, naroCito cerW od sivog
12.1. Cevi od sivog Iiva
Kako je vee istafDuto kod izvodenja ka,)a]jzacionih sistema ove cevi su
najviSe u upot<rebi. One su bez i!kaikvih Zljebova i glatlcih su povrSina. Na jednom
kraju cevi je i2lgradea naglalVak. koji shill za medusobno spajanje cevi. Radi ve-
ce otpornosti prema qpotrebljexrim vodama i fekalijama. ave ceVIi. se sa spo1jne
strane kao i llDulIraSnje. preIllll!lA.lju .ra!St'opljenim asfall!nim premazom. cime se po-
stiZe i e1iroimsanje eventlllalne poroznostJi. Naneti slol asfaIta ne sme da se lrluSti,
rastvara u vodi niti da bude 'lepIJl",.
od sivog !iva se .proizvode u spedijaID'm kalupima Iivenjem. Pri iz
radi orle- izlivaju u uspravnom polofaju sa naglavkom okrenutim navise. Iz-
graduju se u vidu pravih cevi sa pridodajuCim fazooskim komandima-delovima kao
i keramiOke cevi. U odnosu na jaOinu, debljinu zidova i oboda kod naglavka. si-
vo-Iivene cevi se proWvode u tri kvalitetne grope ito: lak!!. s!:.ednje i teSke.
Kombinacijama sa ovim kvalitetnim vrstama cevi od sivog !iva pri projektovanju.
moze se izvesti celokupna kucna kanalizaciooa mrefa i postiCi odgovarajuce u s-
tede u troskovima izvOdenj9
U slueajelVima ka.da cevi ka:oalizac\je nisu ugradene u move, a treba da
sprovode samo upotrebljive -vode iz kubinje, ooda se mogu upotrebiti lake siva.
livene cevi. Kada je projoktam predvideno da cevi moraju biti ugradene u 000-
ve zgrade i treba da sprovede fekalije i druge otpadne vode, ooda se u tim slueajevima
koriste livene cevi srednjeg kvaliteta, odnosno teZine. TeSke sivo-livene cevi koris-
te se za izvode:nje kaDalivM ionih mreZa 1rod gradevinskib objekata javnog karak-
tera i velikib reprezenta1ivnih monumenta1nih zgrada. Kod takvih objekata cela.
kupna kanalizaciooa mreia je ugradena u zidove. od sivog liva izraduju se
sle.deCih preC:nika: 5 10- (0,050); 7 10- (OmO); 1 10-' (0.100); 1,25.10-
1
(0,;125);
a d1!nne 3 1(}-1 (0,300); SJ0-1 (0,500); 1,0; 1,5 i 2,0 rr9
114

12.2. Keram1&e cevi
KeramiOke cevi su najbolji m:rterija! za wrarlu kanalizacione mrefe. One
i2ldriavaju HnijSko spoJjas-nje optero6enje od 2000 Kp/m (cevi 0 110-1 (0,100) do
4000 (cevi 13 1,200 m) kg/m i pritisak vode od 39,81 [Pal do 4,9.81 [Pal.
Njihow spojevii ne UxIrlavaju ovaj pritisak pa se tbog toga gotovi komadi ispi1u-
ju na unuo&Jji pritisak od 3 m. V.St. u toku od 10 do 15 stepeni. One u tolw
peCal;ja dobijaju sloj glec1i koji ima t'Vrooeu 8 do 9 stepen'i. po Mosovoj lSkaii pa su
prema tome izvan.redno otpome na habanje.
Ker.nni&e cevi su ot:pome na Jrorozi!iu pa se DO table, naroCito dobro
izradeoe cevi od ovog upotrebljavaju za jDdustrijske kanali-
zaclje kroz koje se provodl agresiIvna voda.
KeramiOke cevi su krte i sa njima na gradi@tu treba vrlo paZljivo pas-
tupati. U naSoj zemlji se izraduje viSe vrsta ovikvih cevi. Za kerarniiSke cevi se
iu-aduju niz raztiCitih fazonskili delova: (caeve.,. koleoa, cer
ll1
kcije jtd. b:ez i sa ot-
vorima za revizl!iu). U ulicnoj kana1izaclji retlro karl se upotrebljavaiiu fazon.ski
koma'di (i:ruzev raeve za kume priktjuC.ke, raeve i luIrovi za kaskade)_ Duiina pra-
vih keramiOldh cevi imosi 1 10-1 (0.10); 7,5 10-1 (0,75); 5 _10-1 (0,50) i 3 10-1
(0,30) m, a tmtl1!n&!ji preCnik se 'kroCe od 7,5 10--1 (0,75); I 10-1 (0.100); 1,25 10-1
(0,125); 1,5 10-1 (O,ISO); 2 10-1 (0,200); 2,5 10-1 (0,250); 3 1--1 (O,3SO); i 4.10-
1
(0,400) m.
12.3. Betonske I' armlrano-betonske cevl
Ove cevi se takode izraduju sa naglavkom. Postoji i spoj na pero i Zljeb
koji n'ije dobar, jer se vrlo teSlro zaptiva i nije trajan jer se i:zvodi cementnim
malterom_
Gotove beronske i at'Xnirano-betonske cevi imaju k:ru2:ni i jajast proffi.
Naglavci se zaptivaju na sliean naein DO i naglavci cevi od sivog liva. Davanjom.
odTedenih dimenzija ovih cew pootiZe se i ta propisana otpornost koju imaju ke-
ramiCke cevi, ill veCa od nje_
Betonske cevi nisu oltporne prema agreSilVDom dejstvu izvesruh sastoja-
ka otpadnlli voda. Zbog toga se one iznutra izaluju bitumensldm iIi e;pdksidnim
premazom. Ova izolacija nije siguma jer moze da strada usled habanja. Ako je
zemljJSte agresivno prema betonu, i2ivodi se sliena izolacija i spolja. U pogJedu
proi2ivo<irrje ov'ih cevi i rukovanje na gra:dilistu sa njima, vaii kao, sto je reCeno
u pogJavlju 0 vodovodima.
Za betonske cevi se ne izrac1uju fazonski delovi nego se za krivine, spa-
janje kanala i tome slieno, grade posebne betons ke grall:evine. Zibog vel1ke te2::i-
nc, betonske cevi se izraduju u duzinama od 1 do 2 m i pr eCnika do 1 m.
KanaU od betona i armiranog betona. Beton kako nabijeni tako i artni-
rani, da se na- najprostliji oaein iNaduju kanali ramih konstruktivnih ob-
lika.
Za preporuku je da unutraSnje pomine kanala bOOu potpuno gJatke.
Ako unutraSnja oplata nije potpuno glatka unutraSnje betonske pOvcSine malte-
se glatkim cementnim premazom, da bi se cevi zaStitile. POvcSina profila
oblaZe se tvrc1im materijalom, terom, piocicama, glinkerom iIi keramickim koru-
bama.
Ako postoji opasnost od korarije berona, kana! se ceo oblaZe keramiCkim
ploeicama ill korubama pri Cemu kao vezivno sredstvo sluZi specijalni kit otporan
na .1roroz;i jll.
us

U betonske kanale najbolje je odmah prilikom gradeoja postaviti u zid
komade ceV! za ku6ne spojeve, da se ne bi nakInadno zid morao probijati. Oblici
i dimenzije velikih betonskih i annirano-betonskih pro6.la odreduju se prema me-
snim ptilikama, prema opteretenj u, nacinu fundiranja i nal::ina izrade.
12.4. Azbest-cementne em
Za kanalizaciju proi7Node se na isti naan kao i za vodovod. Za kanaliza
ClJU se proizvode u dye ldase i 00: KCL i KCT, tj. lake (L) i teSke (f). One se
raz1jk;nju po nosivosti na temc:ni priitisak, sto je u vezi sa raz:Jikom i deblj inom
zida cevi. No, pribliina wecInost noslvosti na temeni pritlisak zavisi od prOCnika
cevi i krete se kod tpa L od 3000 kg/ro' (za 0 0,200 m), od 8000 kgjro! (za '" 1,3 m)
a ilrod tipa T od 3500 do 12000 kg/m' (oza iste prel::oi.ke). Spojevi azbest-<:ementnih
cevi su isti kao i kod vodovodnih cevi, 510 obrazuje veliku sigurnost protiv uvla-
tenja podzemne vode 'u kana1izadiju ill procurivanje IcanaLske vode u zemijiSte.
Inare postoji mogucnc;>st da se azbest<emenlna spojnica zalepi na jedan kraj cevi
dok se drugi kraj cevi uvlaci u ta!kvu spojnicu na dnIgoj cevi u koju je pret-
hodno postavljen gumeni prsten.
Spoj sa naglavkom, sa kudeljom i asfaltom je moguc ali ga treba izbega-
vati, jer su opisani spojevi boljeg kvaliteta i bria je izrada na gradilistu.
Azbest<ementne cevi pokazuju dovoljnu otpornost na agresivnom i obra-
ziVJlom dejstvu normalnih gradskili upotrebljenih voda. One se zaStiti bi-
tumensl<im ili epoksidnim premazima, u istom cilju i sa istim uspehom kao i be-
tonske.
Fazons'ki delovi se iPraduju od komada pravih cevi, lepljenjem specijaI-
rum l.epkom.
Cevi od plastiene mase
Za kanaIizaciju se proizvode uglavnom od polivinilhlorida i poli-
estra.
Cevi od PVCa su po naoulU proizvodnje, obUlru i naciou spajanja iste
kao vodovodne.
Cevi od poliestra proizvode se od sta!lclenih vlakana i poliestarske smole,
kao nezavisne eevi iii kao UDutrasnj a oplata i obloga za betonske eevi livene na
lieu mes ta.
Poli e tarske ee, i spajaju se lepJjenjem pomo6u iste mase na naglavak sa
gumenim prstenom, iii pomoCu spojnica slicnih spojoicama azbest-<:ernentnih cevi.
Od poliestara izraduju se cevi oklruglog, jajastog ill drugog popreonog preseka.
Plastiene mase su otpol1l1e prema velikom broju agresi.vniih te6nosti i gasova i
zbog toga su posebno podobne za gradenje industrij"skih kanalizacionih sistema.
Cevi od poliestara ' su pogodne za nestabilna leZiSta (muljevita) kao unullraSnja
opJata i obloga betonskih kolektora. Na mestima gde je njihova nepropustlji;vost
za vodu i zbog blizine izvoriSta vode za .p'ice bila je od Wuzetne vainosti.
FazonSki komadi izraduju se od delova pravih cevi lepljenjem a kod ce-
vi od poliestara i naIivanje mase preko odgovarajucih kalupa.
U novije vreme se za odvod vode upotrebljavaju cevi od piasHCnih rna.
sa. Kalko nisu tolilko otpome na udare kao cevi od sivog liva, ali imaju prednost

Sto su Jaganc i Jako sc ODpOrnc su prema kiseJinama pa sc zbog toga up<>-
t rcblj avaju za odvod vode u Jaboratorijama. Nedostatak im j c vclilci koeficijenat
irenja na promeni tempcratJUre do koje dolazi pri odvoclu vruee vode. Skre:tanje
ov;h cov; moZe se fazonsk:im komadima to znati da se fazonski komadi
mogu izra(1j,va ti od pJas tike.
12.6. Olovne J meslngane cevJ
Ove cevi su obiClo ponilclovane iLl bromiranc, a upotrobJjavaju' se isldju-
tivo prj postavljanju pnikljutaka za sanitame objektc i pribore. Kod ovih cevi
vellCine unutraSnjih preCnika sc izrafavaju u colovima ("). Za pomenute svche ave
!Dctalne cevi sc koriste u sledeCim velicrnaana procni!ka ito: 1,5 1()-s (1,2");
1,9O 1()-4 (3/4"); 3,18 10-' (5/4"); 3,88 1(}-2 (6/4"); 5,08 1lr-! (2") Olovne i me-
singane cevi mogu se odgovarajuCim alatom da skraeuju na svaJru te1jenu dulinu.
KaJro se za olovne cevi ne izgraduju spojnice fazoosWb delova, to se
spojnice izraduju na samom mest'll ugrallivanja ill radionicama One se umesto
lukova savijaju u bladnom stanju za odgoYMajuCi ugao. Sawjanje se obavlja ta-
ka to se cev prethodno napun; pes1rom ; zatep; sa obc strane pa tek tada slWija.
Ukoliko su potrebne mOve od ovih cevi one se pmNC usccanjem ill zasecanjem
dvoju cevi koje se zatim spoje lemljenje sa spoljlle sl!rane.
Za mesingane pon'ilklovane ili hromirane cevi, ' s obzirom na njihovu kru-
tost i obavljenu galvanizaciju, oindustrija proizvodi fazonske de10ve za medusobno
povezivanje kao i lukove za promenu pravca cevi.
12.7. element! za
(,1ianje cevi .u mreZi se pomo6u posobnib eleme.nata koji mogu biti:
1. \!,ukovi od odnosno ova vrsta fazonsk:ih delova koristi se
za spajanje ogranaka. @ni se dalje stavljaju na mesto promene pravca odvodne
cevi. Ovi fazonskii komad; izraduju se u istirn veli6nama unutraSnjih pre&ll!ka
kao i prave covi, s tim to skretanja sa oviF. lukovirna mogu bilti pod uglom od
o<Jd{.OJ.9j f4, (35
0
, 45, 600, Pre!Da tome postoji nekoliko vrsta
lukova, kao sto se vidi ;z navedenih vrednost;.
Tefine ovih fazonskih delova po 1 m odgovaraju za oko 2/ 5 tezine pra-
vih kerami ckih cevi istog precnika. Sve dimenzije lu kova mogu se naci u tabeJama.
2( Kerami cki etaini tcHnu po 1 m koja pribliZno
odgovara Lczini od oko 3/4 Lcline jeclnog metra prave kcrami Ckc evi, dok se naj-
veea mera unut rasnjeg precll ika krece najvge 2.10-
1
(0,200) ITI. () 1:1lc dimcnzij e
ovm lukova Lraic sc u lukovi se postavljaju na mcstim::t poj:lcanja de
bJjine zidova, odnosno tamo gde Je potrebno promeniLi vertikaJu paraJelno nje-
nom smeruJ
ill prelazi sluie za spajanje keramiCkih covi nejednakih proc-
nika. One takode omogueavaju promenu zvelitinarna cevi, odnosno prelaze od
cevi veeeg pretnika na cevi manjeg preQrika
su ta10vi fazonski koma '-<lelovJ, koji mogu biti prave, kose,
jcdnokraKe i dvokrake pri temu mogu biti istog ill razlimtog preClika u odnosu
na krake. Prava racva je pod uglom od JC /2 rad, a kosa od ,T 14. Dufina ratv; je
6 10-' (0,60) m. Ovi fazonskii komadi se postavJjaju na mestima gde se sticu dva
iii tri kanala
J .17

t 5. Revizioni delovi kanalizacione mre!e u zgradama postlwljaju se na
onim gde postoji mogu61ost talozenj a sasooja1c.a otpadnih voda. Ovi
fawns1ci delovi slure za kontrolu i .&:0 bi se kana\izacione oevi zapu!ile.
Zbog toga reviziooi delOlV'i lma!ju jddopce, koji mocaju hermetiad da zat'Varaju
otvore na cevi radi lega se kao zapti"al postavl ja guma, kao i opruge za prins.
kivanje. Iualiuju se sa velilinama preCDka od 1 10--' (0.100);
1,25. ID-' '(0,125); 1,5 10--' 210--' (0,200) 4Y'
mestu na kome se ...,ctrebljavaju, ove fazonske komade delimo u
tri gI;upe i to: .
- ceMzione raave
- . '
- revizione prave cev.i, i "
- revkione lUkove
Revirione mOve su istog obIi1ra kao i ohiCle Iaave, 5 tim kod jed-
1l0k:rakih. praviih i kosih se ra?'librjU i leve revizione ralve. Ova vrsta kern-
mil5k:ili fazonskih delova meliusobnog 'uUvanja kaIiala.
7. Reviziona prava rev je fa:rons1cj deo lroji se postaNija na svaIdh 15 m,
prostiranje u pravoj liniji glavne ,!ama1izacione odvodne cevi i to pri izJaslru kuc-
njeg kanala i7 parcele objelcta.
8. RevWioni luk je takav faw!J!ki deo, koji omoguCuje kontrolu horizon-
tala lroje sprovode fekalne otpadne vode i to na mestima nagle promene pravca
cevi. Ovi revizioni lu1covi u odnosu na pravac skretanja, mogu biti
desni i levi ..J
12.8. Revfzl.oni otvorl, kaskadnl lukovl i dreoafne .cevi
Da bi se kanalska mre!a m,ogla kontrolisati i zaCep1jenja ulclaniti, moraju
se u lljU graWti urelia1i.de1ovl k,'oji ovo omoguCavaju baz oteZal\lanja i nasihlog
otvaranja cevi. Na svim mestima gde lako moze doci do tj. gde je pad
r-----------------'------. hOIlizootalnih vodova
.rl'OhVI PETONSI<;J premalen, gde se menja
. .
SI. S'4.
118

-"'+
REVIZI0NI SllAZI
St.
pravac vodovoda, gde
se vodovi ulivaju jedan
u drugi i pred prikljul-
korn oa ulilni kanal, po
,trehoo je ugradirtii !['e-
vnione delove. To su
cevi od istog materija
la od koga je dec
mreze sa poklopcem
lro ji se maZe !ako otva-
rUn i koji hemnetiClci za
tvarao otvor cevi. Ovi
delovi postavljaju se u
zidnom ok!nu dime07ija
, pn'bllino 1 x 7 . lo--'
(O,70)m poklopcem, a pri
veeoj dubini okna rue
od 8 10--
1
(0,80) m sa

penj al icama od gvoMa radi silaienja. Ako je ovakav revizioni deo u ravni
pada pristupatan. nij e potrebno zidno okno (sl. 84.).
...
, d ;
KukadDt lukovi su eJe.
menlli kanalizacione mre
fe 11:0 ji OJDOgI.Itavaju
nagli prelaz mrere iz je
dnog (vioUg) nivoa u ciru
gi (oiZi) nivo.
s1W!aj da to 1JSlovljava
teren iii ItOta poda obje-
kta. Praizvodi se na vie
SI. 8'. KASKADH I LUK Dal'in8 kao: standardni
etaftrl ]uk sa pande1-
- , 'nOm osom oil " /OJ6
do prei'nioJea 2 10-1 (0,200) m iIi u kombinaciji sa etailnim IUkovima i1i stm-
dardnim lUlrovima, da se dobije kaskada obtika slova oSc. Ovo je vaZno ima-
ti u vi<Iu da se DB lam mes.tu mrere mora fiksirali ill bo bolje izgra-
diti za eveatualne rev:ilzije.
J)renafne cevi (SL 86)
86.) s1ufe za sniZa
vanje nivoa podzo.
IDDih voda. U tu svrilu
000 0 0
se na oWm cevima iz-
rac2uje sistem DB u;-enu
sa kaga treba sniZiti ni-
YO podzemnih voda.
Ovaj sistem . se sastoji
od giavne cevIi, poxn<>-
00 '0 0
0 P
o 0
,
ne i kanala.
cevIi imaju zadatak' da
salrupljaju vodu koja u
!=evi dopire i daje vOdu
do glavne ceVii Irojom
zatim podremn3 voda
once na mesto izlaza.
000
00
0
00
00
o 0
SI. BG.ORENAZHA CEV
Drenafue cevi m-ac1uju se unutrasnjih pre6nJika od 1 . 10-1 {O,l00) ;
(0,125) 1,5 10-1 (0,150) i 210-' (0,200) m.
1,25 . l(H
1-19

I
13. POLAGANJE HORIZONTALNE KANALIZACIONE. MREtE
Horizontalna mrefa kanalizacionog sistema zgrade wadi se obieno od
cevi. Ova"-mreia se sastoji od horizontalxrib koji_
povezuju sve verti!ca!ne u jedan zajodniaki kanal. odnosno glaVDll odvodnu cev
ku6ne kanalj;zadje.
. ,.
Donjj kc;rmaCki odvodnici polafu se u i5kopane rovove siririe od 7 10-
1
do 8 lo=:t(O,70 do 0,80) m, a onbina rova zavisi od kote dna kanala ili revira
zem1jista, ali i7Nan zgrade ne 5Ille biti manja od 1 m kao predostfomost od uti
caja mrazeva. Polaganje cevi zgrade moze da se k:rere i na dubini 2,5 m
Mo za'Vlisi od samog tla.
Ako se cevi polaiu u podrumu zgrade njihova dubina iznosi od 1,0
m. Prilikom polaganja kanalizacionih cevi mora se voditi ratumi 'da se pre stav-
Jjanja cevi u roy razastre sloj peSka koji Ce neposredno bili ispod cev'; i imati
debljinu oko 5 I(}-' (0,05) 'm ra6UnajuCi od' donje i'Vice cevi,
odnOSIro gomje ivice naglavka, debljina sloja peska treba da iznosi o!co' .1. 1(}-1
(0,10) m. Razastiran:ienH;loja peska ispod kanalizacionih cevi urovov.e po-
slife se dVojaka konst. Prwo, moze se lakse izvesti nggib peSka
pod cev i drugo, time se sWara .p<iste.tjica, sto je veonla {Dtera-
mioke i azbestne cevi).Ovo naroQi.to, u slucajevima kada se .pve 'qi j)olafu na ka-
menito i tvrdo tie. .
objekata koji su vecih PO . P9
visini, vrlo je opasno i nemoguce Iropati rovove za polaganje oorizontaIne kanali-
zacione mrefe. Zbog toga sto arrnirano betonske stope imaju sirinu od 2 i vise
metara. U takv';m slucajevima moraju se pre i71rade teme1jnih stopa izbetonirati
kanali za polaganje kanalizadone mrde. Ovi kanati se pdkrivaju armirano be-
tonskim plocama. Kada cevi vicino proJazc kroz hl::tcine pros to r.ij e, moraju se zaS-
'- tiuj od mrazeva srectstvima za termil"ku izolaciju. U ovakvim slueajevima
se koris Ie cevi od sivog lwa. KanaJ:izacione cevi treba ugradivati t!liko da one le-
ze naglavJcom prema smeru sllrujanja fekaIija (otpadnih voda).
Montaia uvek poOinje od DajniZe tacke. Pri mODtaZi voditi raeuna na
nagib kanalizacione cevi. Posle polaganja cevi sledi ispilivanje, zatrpavanje pes-
kom ill rastresitom zemijom, a pIli rom vOruti racuna da kamen ill nek;i tvrd pred-
met ne dode u dodir sa kanalizacijom koji moze osteti cev.,..Opreznost je neop-
hodna do 3 1(}-1 (0,.30) m dubine sloja peska. Cevl se De polaiu u kanale koji
sadrle vodu, dok se voda ne isorpi, radi laJcseg rada i bolje kontrole pri monti-
ranjtL
120

Pori polaganju kanalizacione mreZe, mora se voditi raOuna da se matera-
jal ne moze nigde zadrZavati, odnosno Lalotiti, jer bi talozenje ameLalo kretallje
. vode kroz kanale a nataloZeo.i materijal bi u kana lima primio i osloba/tao gas ko-
ji bi se mogao u prostol'ije za s lanovanje.
13.1 Nagibl cevl 1 brzlna oticanja
Radi boljeg odriavanja polozenih cevi, propisani su nagibi oticanja. Naj-
manji dozvoljeni nagib je 1,33% ill 1:7S"na;voci je 6,66%jli' 1:.\5. Knjnji dozvolje-
ni nagibi koriste se sarno u izuzetnim slueajevima ito: najveQ za mtke spoje.ve
od izliva obi6n.ih splaCina, deo od xgrade do uliCnog kanala i za odvode kiSnice, a
najmanji aka visinska razIika izme<iu Jcota ku6nog i ulianog. kanala ne
va voci nagib. U tom slueaju mora se predvideti ispiraDje kaoala pa!noru
uvodenja Uo voceg b<oja o:lurojalka u KaDaHrzaciju, a .u besliline dane prisWpiti
nasilnam ispiraDju glaNIlog JruCnog kanala i stavljanju eestih otvora za reviziju.
Treb'a koristiti kad god je to moguee najpovoljniji nagib do 3%, poSto je brzina
oticanja taman tdtik.a., da -se vrsi dobra sarno spiranje. Najzad, nagib mora biti u
celoj duiini jednostavan i bez prek'ida. Odrec1eni IIlllgr'b postiZe se iIi pomocu in
strumenata ill raVDjace - ranije pripremljene daske u vidu strIne rav-
ni pod datim uglom. Daska sa za!kosemom stranom polaie se na cev , a na drugu
stranu pod praviIIII uglom stavlja se libela u vodoraVDom poloiaju.
Polaganje cevi pod odredenim nagibom postiZe se podbijanjem peska pod
cev uz redovno kontrolisanje sa Ilbelom koja se uvek nalazi na ravnjaci (SI. 87).
To se proverava dok ne postignemo odgovarauCi nagib.
51. '! ODREillVAN JE NAGIBA
,
CEVI POMOCU DASKE U VIDU
S T ME RAVI'II
Brzina je funkaija wsine padanja (ubna-
nje teie) tizraiava se J?O formuli:
V = 2gh, gde je "h. Wsffia padanja a
-go ubrzanje zemljline teie.
Kod bkanja dime.nzija kanalizacionili cevi lJreba imati na umu brzinu i
kolicinu vode koja protice u kanalizacionim cevima. Mo je brzitna sarno 2 m l s u
vodu 0 1,02 10-' (4"), onda ce u jc;dnoj sckundi proteCi puni rn profilom 1,57 1(}-1
m' (15,7 1) vode.
Ako klozet ispu-amo sa 8 10""" (0,008) m' vode i ispiranje traje 4 s, onda
.u jedn,oj selcundi proteee 2 10 .... (0,002) m' vode plus otpaci klozeta oko 2 10-3
(0,002) m
3
, sto' je >I. 1(}--o (0,004) rn
3
u selrundi, a to je mnogo lll8Dje od li;olicine
vode koja moze protoci u otpadnom vodu. Prema isKustvu s kanaJjzacionim Cevi-
rna u neboderima Amel1i!ke i racunom verovatnoee polca:ruje se da' odvodni vodovi
fekalne vode kod viSe spratova se mogu na jednom J m'estu posle 52 godi.De sastati
(zacepiti). Prenia takvif.n pooacima kanalizacione cevi u neboderima koji broje 20
i vise spratov'a nisu velikili dimenzija. .... .
Ako se dogodi izbijaoje vodenog cepa i izlaska vode iz kana1izacione ce-
vi je4nom u 52 godine, manja je steta nego ugracfivati veCi prarner cevi. Ramm-
Ijivo je Ida svi vodovi imaju posoone vodove za ozraconje. .
U1

U naSim prilikama dobra O2lraCenje kod klozeta IZJ 1,02. 10-' (4") mok
zadovoljiti za zgradu od 4 do 6 spratova u cevima vertikalnim ill horizonta1nim,
kojima proti6u manje koliOine vode, dakle ne;puni mprofilam bd.e se na zidovima
cevi taloZi. talog i btie ce se za:pou&.ti nego u cevima gde voda tore punim profi-
10m i time Cisti zidove same cevi.
Za dim=iju kaDaiizacione cevi neke terase, JNLIebno je imati u vidu ve-
licinu ternse i najveCe dneWle parlavine.
13.2. Kopanje kana!a m polaganJe lnstaJadja 1 osIguranje
T'I"3Sa cevi prenosi se iz situacionog plana. Na svakih 20 do 50 m pobija
se u zemlju na pogodnom rastojanju od 1Jra:se kOCiC koji se zaStiti niskom ogra..
dom, a njegav vrh po visini <l!relba da odgovara koti tea:ena iz uwufnog profila
i prema njemu se kontroliSe pravilnost kopanja kanala.
Sirina rova zavisi od njegove dubine i od preOOika cevi kao i od wste
spojeva, a cevi od livenog gvouta (oSivog liva) preo!lmka 2,5 10-' (0.250) m, Mrina
rova u dnu treba da je 7 10-' (0,70) m. Za cevi veCeg prOOnika ad 2,5 . 1(}-1 do
4 1(}-1 (0.250 do 0,400) m sirina rova u dnu trcha da odgovara spoljaSnjem preCni-
ku cevi uVeCanom za 4 . 10-
1
(0,4) m. (SL 88.).
I
I
sL.8S.
Za betonske cevi sa naglavcima preporufuje se sirina rova 1,2D
2
+ 0,6
gde je D2 spoijaSnji prOOnik cevi Za plasti6ne cevi sirina kana)a treba da izno.si
D + 0,4 gde je D unutraSnji prem
ik
Dubina kopanja rovova u mnogome zavisi od .reljefa zemijiSta (oconfigura-
cije) kao i od sastava "lia i kreCe se ad 1 m do 2,5 m a moZe i viSe.
PrilikOlIl kopanja rovova pm sioj humusa, ill alro se raw na ulici.lwcka,
asfalt, beton, kamen odvaja se na j ~ stranu a zem1ja iz dubine na cIrugu stra-
nu. Levo i desno od rova moea se ostaviti prolaz ad najmanje 6 1(}-1 (0,6) m
kako ne bi d ~ J o do odronjavanja zemijiSta i ometanja radnika u raIdu.
Prilikom lropanja rovova treba izvrSiti potrebna obezbeC!enja od eventu'
alnog od.roojavanja zemljiSta, a Sto bi moglo da ima i kobne posledice po Ijode u
122

"



SI.S9,PLATFORIoIE ZA 'ZBAC'
VANJE ZEMLJE PR' KOPANJU
ROVOVA ZA KANAlIZACIJU
rovu. U :zxiravom terenu sve do dubine
ad ako 2,5 m nCllIla potrebe za obe:zlbe4e-
IIlje ad odronjavanja.
Mogu se postav.itii. po i}lic;i. rova de5ke ko.
je spn::eavaju odronjavanje Mea rova. U
zem1jiitu u Irome posooji opasnost ad od-
ronjavanja (obul'Vavanja) i!li ako se sasto-
ji od peska, mora se podgradnja izraditi ad
sasvim pribijenih dasaka poduprtib gredi-
cama (SL 89.). Ako se kopa kanal i voda
nalazi u vetim kolii':jnama a ne
VezaD:lQ, treba iz.gmditi ver.tikalnu oplatu
i postaviJ1:i pumpu koja Ce odstranim YO-
du kaJko bi radnj,k magao nesmetano da
radio Kada je roy dublji od 2 m, u njemu
se izgra.d!i platfarma na koju se ttbacuje
zeanija sa dna, a sa nje na povrSinu te-
rena. Iskop rova IDoz.e biti ruCni i
nski (mvokopac).
i ceviJ
Spajanja i zaptivanja povezana tako da se ne moze u ovim us-
lovima govoriti sarno 0 spajanju a da se ne dotaknemo, i spajanja,
odnosno zaptivanja, zahteva se, da se stvori veza deJ.ova cevi i njegovih komada
(fazonskih elemenata) i da odgovarn osnovrrirm zahtevima:
- da je vodonepropustljiv,
- da se moze lako sa.sta'l/lljati, i
- da spoj bude plastiean:.) f"
r-_____________________ moze biti na-
glavkom i zaptj.vanje na
livanjem bitwTIenom za
keramiOke cevi i spaj a-
nje upotrebom navoja
(pni<ru
bnica
0
51.
llVENJE OLOVNOG ZAPTIVACA U NAGLAVKU
, " ---=;I'
, .

51 NABIJAC ZA UZE
Posto se cevi paloze u
ro'l/lOVe pod odrettenim
nagibom, pristupa se
njilik>vom spajanju i za-
ptivanju. ke-
ramiCiktih cevi i fazons-
kih Iromada obavlja se
na slede6i naOin: pre
svega moraju se naglav-
ci okrenuti prema tdku
...... --------:-_-----------.J otpadni
b
vod;i. '
123

Spoljne delove prvih cevi i unutrMnjost naglavka potrebno je pre spajanja dobro
ocistiti. Kada smo s v ~ pripre.mili, v.rSimo centriranje odnosno ubacujemo rep j e-
cine cevi u naglavak druge cevi, zatim s e odredi pravilan zazor (razmak) izmedu
glatke strane cevi i unutraSnjosti naglavka. Posle ovoga namota se Jrudelja oka
Zljebova keramiOke cevi na stranu cevi koja je bez nagla\lka i onda se ona paZ-
Ijivo uvuee u naglavak. PoSto su cevi tako spojeoe i dobra centrirane, onda se je-
dan lcraj pleternce kudelje izv;u(!e vanicevi i posle ovoga cev se oblepi glinom. Za-
tim se paZljivo imuce me pa se nalije istopljenim asfaltom i trueo ostane dok as-
falt- ne oCrn"sne. Kada asfalt ill bitumen oevrsne, onda rasturamo nalq>ljQ gIinu.
Time bi proces spaJanja i zaptivanja keramickih cevi bio zavrSen {Sl. 90 ..
i " Cevi ad sivog !iva, az-
51. 91 5POJNI CA llPA ,GIAAULl'
ZA AZBE5THO-CEMEHTHE CEVI
besta i. betona spajaju
se prirubnicom, nagiav-
kom i navojem a plasti-
Cue cevi i zavarivanjem
Spajajne cevi sa naglav
100m od sivog .liva illi. az
best-cementa koje se po
lafu u rovove obavlja
se na isti nacin kao i
keramiEke cevi. Samo
zaptIivanje moZe bitJi 010
vo, asfalt ill cement
malter (S1. 91.).
Kod spajanja vertikalnih liveno-gvozdenih kanalizacionih cevi nije potre-
ban ka:1up ad ilovaee. Spajanje ovih cevi obavlja se na sledeci nacin. Glatlki kraj
cevi prikljuruje se u naglavak suseclne cevi i jedan deo med'Wrostora ispuni se
kudeljom natopljenom u katranu koja se nabije, a zatim se rastopljeno olovo na-
lije u 'slobodan proStor na lrudelju, kada olovo oevrsne onda se ono nabija raz-
nim nabijacima. . ...
124
-- -- -++-_ . _ _ . _ -
51. tn. -
HAGLAVAK Z4 lIVENE CEVI SA PR5TE
HA5T1M UOUBLJEM ZA GUM. PR5TEN
<[pajanje cevi i spoljnih de-
lova vrsi se pomoeu uticnog
naglavka s gumenim prste-
nom. Pre ugraclnje cevi treba
spoljasnje i unutrasnje po-
vrsine naglavka oCistiti a za-
tim se prsten montira u zlje-
bu naglavka. Krajevi cevi se
namazu . Vinsap-om. i cev se
ut akne uz lagano okretanje
do dna naglavky U tom po-
lozaju obelefuno olovkom
duz kraja naglavka umetnut
u dubinu te izvlacimo cev iz
naglavka za om m. Ukoliko
cev vee poseduje fabricki po-
stavljenu oznaku za dubinu
utiskivanja tada se cev uti
ce same do te oznake. Viru
sliku 92.

P<re polaganja cov,i u mjebO'Vc, kanale ih zaHti oblaganjem 7Jbog uti-
cnja hJa note i toplote, a spreCiti i propadanjc usled .
Obloge mogu biti od plastible rnase, oblaganJe platnom lli sVllom uz
prethodno premazivanj e katrnnom iii smolomJ
. .
. -
GVOZJ)GIJA ZIC4
51. IZOLACIJA SA POSTELJICOM
ZaStita ce\!i od zamrza-
vanja izvod:i se Da
nac!'lin' -- omotaci su
od lima i dt:veta a izme
c1u ovoga se, s taw mag-
ne:zlijumova zemlja ill
minera1na VUDa, vata ill
smklc:lla VUDa:
SI. 9'. IZOLACIJA SA !' LETE"lICOM
- oblaganje , aiuminiju-
mslrom talasastom foli-
jom. Ovde se
va <i:Lolaoiona moe vaz-
duha, sprecaNajuCi. top-
lotu da se SiJri pomoCu
zratenjlL
13.4. Vertlkalno i horlzontaIno postavljanje cevl
Vertikalni vidovi postavljaju se Da sredinu . izmedu !\anitaro,ih objeka-
ta da bi ogranci bili kraeL Ovi vodovi pos tavljaju se po prnvilu vertikalno.
Izuzetrio mogu se oni delom postaviti i koso, i to najvBe pod uglom od " 13 rad
(sl. 94), ali ovo treba izbegavati zbog opasnosti od zacepljenja cevi i smetnji vet-
renja ins taiacij e.
SI. 9/,VERTIKALNO
POSTAVLJANJE CEVI
Na mestrima gde se izvodi p<;>javljuju i Ii se iz drugih
razloga mora smaknuLi izvodutica postavlj a se etam
luk.
Izvodnice za fekali je i vodu smeslaju se re-
dOWlO u zgradc j ,to u zido\'imR deblj'-
ne 2,5 , 10- ' (0,25) m.
Krlsne odvodne cevj postavljaju se obieoo spvlj a na
zgradi, ako su jove vczane Za kanalizaciju , a sluze
za votrenj e treba pazli,1i da grlo ovili cevi ne bude u
blizini nekog prozora i14 baLkona, kroz pro\aze
procllm gasovi iz
Prelaz izmedu ceVii raznih dimen7Jija mora' ,se vrSiti.
pomoeu redukcija (sl. 95.). Na kraju svake izvodnice
(ve6inom u podrumu) tJreba da se postaVii , 'revizioni
deo (a), rad1 lakog kontrolisanja i CiSCenja u slueaju
zacepljenja. Razume se da poklopac mora hermetic
kIi zaW8/l'M:1 ol'vor cevi postIii.e ZlI-pliv'acem od
gume.
125
. "

1-0
51. 9"REOl:lKCUA
. SA
REVIZIONIM
. .
PRIKUUCKOM '
Revirziooi. komadi stavtjaju se na pravim deonicama
0 1 10-' (0.100) mna svalCh 15 m, a kod ce-
W. 0 5 1(}-c (0;050) m na svakib 12 m. Revizioni Iro-
madi postavljaju se na svakoj promeni pravca sa
uglam od J( 16 cad. Treba nastO'jati da se proc1e sa
s.to manjim brojem azvodnica. Sva1ka grupa sanitar-
nih dbjekata 1l1Ora dOOiti svoju izrodnicu. Zbog to-
ga, Sto su ove bliie postavljene .i Sto manje ima ova-
kWh rupa, to 6e i insta!Iadija mea, OOlja i jef-
tmija NarOCi.cn treba p32liti da ove grope slllDi tamili
objdkata budu taCno jedna nad drugom.
Skora sve izvodnice produfuju se mad najviSeg sprata u cev !Za vetcenje
instalacije (sl. 96.). Ove cevi se obieno wode od pocinkovanog lima i izncla krova
snabdevaju se Ikapom da ne bi kiSa u njih padala Ove cevi treba ta:kode cia 5U
po pravilu vertiilca!lne i da su istog prOCni'ka, jer je tada vetrenje najbolje. U na-
roclto hladnim krajevima ove cevi se prave sa preCnikom od 5 . 10-% (0,50) m jer se u
Djima kondema yoda smr.zne, stvorl 'karu od leda i smanji pre6nik cevi.
126
SI.9,CEV ZA VETRENJE
KAHAlIZACIJE
Cevd za vebrenje sluie da se mreZa kanaHzaoi-
je kroz njih vetri i cia se gasow iz Dje odNedu
iznad krova Osim toga, one sluie i za to cia
spreee isisavanje vode iz mona saniJtamih ob-
jelkata
sadrline sariitarnog objekta, na pri-
mer Jclozets'ke solje (51. 97.) u i2vodnicu stvarn
se u DjOj vodeni klip (k) koji padanjem iza:t,iva
sabom depresiju (vakuum) koja bi mogla iza-
zvalli isis3'Vanje vode iz Sifuna Solje kad ne hi
bilo ven1i1acione cevi.


SIFONSK06 CEPA
vodovi
"
Na taj naCin bi se vodeni zatvarae sifuna tDJi5.
1lio i ga!SoVii bi i2 mre:Ze slobOO:no jzj ani; b-oz
Solju i prostorije za stanovanjc.
Ovi vodovi postavljaju se obimo ispod najniZeg pada. Najeesce je to pod
suterena ill podn.Ima. U slueaju da je podrum suviSe dubok ill uliCni Ileana) na
maloj dubim, ovi horiZontahti vodovi ne mogu se izveslli ispod poda podnuna
Tada se ani vade pored poZarnog ill susednih IZidova, a ol4ladna voda 5anitamih
obje]mta u podrumu lVodi se u prijemni rezervoar, odakle se pumpom iX"ebaouje
U ilruOOi lkanal {odvodni kanal). Ovakav ure&j tlreba mbegavati zbog poteS.koea,
Jroje mogu :nastati i rzbog skupog pogona. .
Horizontalni vodovi treba da budu sto kraCi i pravi, i da ih bude sto
manjc. Najbolje je a!k:o ima same jedan 'II0id u zgradi. Memjanje lPravca treba
izbegavati, a'li alko je to iIlemoguee, treba da bude postepena da bi ot
padue vode Tllvnomerno i <bez turbuladje oticale. Zbog toga, trod menjanja PralVca
za l( 12 rad {9(0) prelaz ne treba vrSiti pomoCu kolena nego pomoeu lllkova
(51. 98). TakOlte, ne treba menjati ni pad vodov.a.
goo
St. '8. PROMENA PRAVCA
"

Iz listog cazloga prikijuCak jednog voda
na d.rugi ne treba vrl;jQ pamOOu. pravlh
nego pomo6u kosili rallvi kan je pri-
k3zaoo na slid 99.

.
PRAI/A RACVA KOSA KAc.J
-3HE
I
f
51." PRIKLJUCAK POMOCU RACVI
Dobro je da se pri pro-
jektovanj u bonizontal
nih vodgva vodi nama
o eventualnom- dogralfi
vanju i da se zqog toga
vodo""; poloie na takvu
dubinu da hi Se. kasni
je i delovi zgrade
i dvoruta mogli pm
Ijuci ti na iste horizontal
ne vodove.
U sitiCaju da ima VlSe horizontalnih vodova ispod zgrane, treba gledati
da ovi sto pre izidU van 1lgr3:d.e i zato spajanje sa spoljaSniro kanalom treba miti
van zgrade. Ovo naroeito zbog toga, jer radi eventualpih poprav.k.i,
vodova, IakSe jeL'!3.Il zgrade nego u njoj.
Najmanji nagib cevi primenjuje se sarno U on:im <slueajevima kada je vi,
sinska razlika izmec1u lSa spoljne ,kanalizacione mrefe i lru6ne mrde takva
da ne d02lVoljava !\Ieei nagib. U ta'kvim slueajevima moraju 5e lPTedvideti.i mere
za ispiranje kanaJa pod minimalnim nagibom. Ovo se postiie bilo prinudnim is-
tiskj,vanjem . glaWlOg kanaJa ik-uene mreze 'i ugradivanjem veceg broja otvora za
reviziju, bilo jsJ?ira,njem 1canala atmosferskom wdom, odnosno spajailjern veCeg
broja oluenja1ca sa kanaiizacionom mrezom zgrade.
Maksimalni nagibi dozvoljavaju se sarno u >=etnim slucajevima zakrat
ke spojeve od zgrade do kanaJa spoljne fil["eie.
Pri izvodenju horizontaLne kanalizacione IMde trelJa izbegavati polaiar!je
horizontalnih vodova na rnaloj udaljenosti noseeih zjdova. Minjmalno rastojanje,
izmedu horizontalnili vodova i glavnih noseeih zjdova treba da je I,DO m. AIkb ho-
rizontalne kanalizacione Cev1 prolaze 1Gr0z zidne rnase, njih treba zasti q'li od lorna.
Ova zaStiJta moze se postiei na taj naon Sio 5e cev IDe uzida vee slobodno prolan kroz
otvor u zidu koji 1ma veei rpreenik od cevi ikanaiizacionog voda. Pri tome donja
strana cevi mora 'Idati na sloju razastrog peska. Kod gradevinskih objelkata kop
,
su veCih dimenzija i po gabaritu i po Vi's1ni, horizonta:lni ogranci gomje mene
kanalizacione mreze lila spratovirna ugraduju se iii u samom podu ili ispod me
duspratne 'konstrukcije.
Mo je medusprama konstrukcija od armiranog betona, onda .treba nasto-
j a ti da se horizontalni ogranak ,provede izmedu dva rebra . Ako se ovo ne moze
izves ti onda horizontalni ogra'l1ak trcba postaviti ispod iIi iznad meduspratne
kons trukcije. Arko se to tini is pod meduspratne kons trukcije, onda se cev postav
Ija u maskirani <kanal. Kada horizontalni ogranci dolaze iznad mec1uspratne kon
s trukcije, onda se oni ugrac1uju sa izravnajueim slojem podloge podova od posnog be-
tona. a zatirn cev treba obaviti 'katranisanim papirom koji ee je s titi od kocozije.
Horizontalni ogranci koji 5e nalaze ispod rneduspratne konstrukcije .prievrseuju
se za annirano gvoZde .pomocu uzengija. Ove uzengije mogu biti kruZnog ili pm-
vougaonog preseka 13 1 1(}-2 do 0210-'2 (0,01 do 0,02) m iii 3 . 10-
2
X 2.10-
2
(0;030 x
0,020) lID. Za ove uzengije moze se Iroristiti celik brgovaOkog Ikvaliteta.
VertPkaJru., dec kanalizacione Jm"de zgrade moze da se iZf\lede na dva na
cina:
- cevi postavljene van zidova, i
- cevi lkuene kanalizacione mrde koje su uzidane.
128

Kanalizacione cevi postavljene van ridova imaju svojih nedostataka kao
i prednosti. Ovaj nafin niJe preporuajiv iz higijenskih i estetskih razloga. Na ce-
virna van zida zadrfava se paufua pa kanalizaciona cev daje rulnu sli-
ku prostorije. Ovaj oblik postavljanja cevi ima i dobre strane zbog toga naj-
manja neispravnost i propwtanje moZe se lako uociti i lako se otklanja kvar.
A cevi vertikalne Iruene kanalizacione mrefe koje se ugrac1uju u ridove, u
specijalno za to ostavljene fljebove koji imaju minimalnu velifuu 1,2 I()-J x
1,2 Io-! (0,012 x O,OU) m, imaju nedostataka u porec1enju sa prethodnim u slu-
faju bara.
se cevi postave u fljebove i izvrSi mec1usobno spajanje i zaptivanje,
iljebovi se zatvaraju malterom ill maskom, ako za to postoje uslovi To 5U naj-
eeUi slufajevi gde Zljebovi mogu da rid (kOO pregrada sa tan kim zidovi-
rna). Ukoliko su ceyi u ugiovima zidova, onda su za to pogodne maske u vidu
stubiea.
Koji Ce se 00 ova dva naena ugrac1ivanja vertikalne kanalizacione mre-
Ze zgrade da primeni. zavisi od fitavog niza objektivnih faktora. Pravilan izbor
ugrac1ivanja cevi zavisi od: konstrukcije grac1evinskog objekta, debljine zidQva,
vrste namene zgrade.
Cevi vertikalne Iruene mre!e se na ridove I",kama Kuke mo-
gu biti u vidu obuhvatniqt ill obifan driaf. PrifvdCivanje cevi se ispod sva-
kog spoja, tj. naglavka cevi.
Od posebnog je maeaja da se u sluafjevima postavljanja cevi van ridova
za upotrebe obujmice, jer time se postiie estetski izgled.. Na me-
stirna gde vrtikalni vodovi Iruene mre!e prolaze kroz mec1uspratne konstrukcije
odnosno betonske plofe, one se ne smeju zabetonirati, moraju slobodno da pro-
laze kroz ostavljene otvore u plofi koji moraju biti 2 1()-J do 3 10-'
(0,020 do 0,030) m od precnika vertikalne cevi. Ovo se fin! da se Ba kanalizacionu
mrefu ne bi prenosilo sleganje zgrade koje bi negativno uticalo na mrefu. Na
mestima prodiranja vertikalne ,konstrukcione cevi kroz mec1uspratne konstrukclje
obavija se terisanom hartijom za debljinu konstrukcije cevi.
51. 100.
. I
"'.
. I
1

1.29

Vertikalni kanalizacioni vodovi ugraduju se uglavnom u specijalno ostav-
Ijene Z1jebove, kanale. Cevi koje su montirane u ove kanale moraju bili slobodne
po celoj duiini. One u tom s1ueaju ne smeju biti direktno uzidane u zidove. Do-
puSta se sarno to da cevi i fazonski delovi budu posebnim obujmicama
od pljosnatog koje moraju bili od korozije. Obujmice treba po-
staviti neposredno ispod naglavka kako je to prikazano na slici 100 i 101.
:2:ljebovi, kanali se posle prekrivanja nbiz mrefom ill nekim drugim
materijalom koji se naknadno omalterifu iii sarno oboje. Pri montafi treba stro-
go voditi ratuna 0 tome da se ugradene cevi pretvore u leut, monolitan i elasti-
Can sistem, sposoban za premimanje odredenih napDn zbog istezanja ili vibraci-
je u objektu.
Na svim mestima gde cevi kanalizacije prolaze k:roz II1C/tuspratne kon-
strukcije potrebno je da se ti de\ovi cevi pre betoniranja obaviju talasastom iIi
bitllminiziTanom lepenkom i time stvore uslovi za rastezanje, OdnOSillO skuplja-
nje u vertikalnom pravcu. Direktno ubetoniranje cevi u meduspratnu konstrukci-
ju nije dopuSteno.
<>



I
I
I
I
<>

,

I
Od cementno-azbestnib cevi salconit-
AnhovQc izraduju se i vert;'kalni nastavci
koji slufe kao zavrsetak vertikalnih ka-
anlizacionih vodova za provetravanje.
Ovih vertikalnih nastavaka ima dva tipa
ito: Ljubljanac i Trigiav. (sl. 102.).
Ventilacioni nastavci Triglavc imaju bo-
Ija poti)ina svojstva i podesni su za pri-
menu posebno na mestima koja su izlo-
zena jaCm vetrov.ima. DuZine ovih venti-
lacionih nastavaka date su na crteru a
r-- proizvode se za sledece 8 1(}->
I ? Igo
-.
GLAVE (0,08); 110-' (0,10); 1,25 10-' (0,125);
. 10-' (0,150) i 2 10-' (0,200) m.
PitanJa:
I 1. Koji materijaJ kori sti za kanaJizacione cevi?
2. Sta spada u cevne elemente za sastavljanje cevi?
3. Zali to sloZe drenaine cevi? "
4. Cernu sltiZc revizioni Olvori i kaskadni lukovP
5. Kili;:(' . e cevi i Pod kojim nagiborn?
6. Kako se trrli i osiguranje rovova?
7. Kako se vrli spaja.'lje i oblaganje cevi?
8. Kako se cev postavlja u vertikalnom a kako u horizontalnom polo7:aju?
9. sltiZe revizione racve?
10. ZaSto sluz.e revizione prave cevi?
11. Kako se vrli nivelisanje cevi?
12. ZaSto postavljarno ventilacione cevi?
130

14. KASKADE, KONSTRUKCUA I POVOUNOG POLOZAJA
Kaskade slufe za savla.:livanje velikih padova i ugra<1uju se u deonice
gde j e nag:ib veei od najveeeg dozvoljenog nagiba dna kana la, kao i na spoju
pJitko ukopanog iii sa duboko ukopanim kanalom.
Ako bi pri izgradnji kanalizaClle u ulicama koje imaju velike padove po-
loiaj kanala pratio nagib ulice, pri maksmalnoj kolicini vode nastale bi nedozvo-
Jj ene brzine u lranalizacionim cevima. Da bi se ove brzine izbegle, grade se kanali
sa odredenim nagibima, a za velike promene nagiba koriste se kaskade, koje se
postavljaju na rnzmacima od 50 do 100 m.
Primenom kaskada mogu se koristiti najpovoljniji nagibi na cevima pri
,eJi)dm visinskim razlikama. Kada je visinska razlika izme<1u kuene kanalizaeije
i uli cne kanalizacije (mreie) cevi toliko velika da se ne moZe savladati dozvo-
ljeni nagib, u takvim slucajevima moraju se ugractiti kaskade. Na urbanizovane
nagibe kod uliene cevi kanalizacije ovo se postiie ug:ra.:livanjem konm raCvi.
Kaskade prema konstrukciji mogu biti krufqog, i pravouga
onog preseka, a prema materijalu: armirano-betonske, keramicke, privremeno i
kao i od kamenJl. .
sl.i03.KASKADA
U BETONSKOM SILAZU
Kaskade kruZnog preseka mogu biti od armi-
ranog betona, keramicke izradene od del ova,
elemenata iii belonirane na lieu mesta (SI. 103.).
Ove kaskade koje se grade iz elemenata mnogo su
jeftinije, a takode i njihova montafa je mnogo
bria od izlivenih kaskada na lieu mesta. Me<1u
tim, postoje slueajevi gde ne moZe da dode u
obzir kaskada sastavljena iz elemenata pa se
onda pristupa izlivanju.
Unut:raSnji preCnik kaskade moze biti od
1 do 2 m pa i a dubina zavisi od
konfiguracije zemljgta. Kada visina kaskade
prelazi 2 m, moraju se predvideti stepenilta u profilu kanala ciji je
razmak od jednog do drugog stepeillta 3 10-' do 4 10-' (0,30 do 0,40) m.

132
51. /(;I,KASKAOA
(KOO KUCNE KANALIZACIJE
:,
,;
""T!---H
' .
L
'n
'Pre
--\'
, ,

Kod betonskih kanaJa kaskada se
raw na sliw naCin kao i kod ce-
vnih kanala vrli se pod uglom ,,/4
rad ispod ill imad revizionog kana-
la Grlo Oma preen ike
6,3 . 10-' do 710-' (0,630 do 0,700)
m i pokriva se ebrastim !imom koji
moZe bili okruglog ill kvadratnog
obJika.
Kaskade kvadratnog i pravougao-
nog preseka primonjuju se kod rna-
nj:ih nagiba i praWh doon!ica ku-
Ole kanaJizacije, gde bi kaskade
krufuog preseka zauzimaie do-
.<ta prostora (Sl. 104.).
Kaskade pravugaonog ill lmuZ-
nog preseka izrac1uju se preCni-
ka 1,5 . 10-' x 1,3 10-' (0.150 x 0,130)
m, a po potrebi mogu biti i veCe.
Povoljan izbor poloiaja
kaskade u mnogome za-
visi od veliCine profila
kanala, od visine razll-
ke koju treba savlada-
ti kao [ od uslova mes-
ta postavljanja i od sa-
mog tla (pod vodom,
kamenit, peskowt). Na
slikama su prukazana
dva oblika kaskada.
Prilikom gradenj a kas-
kada na vlainom terenu
a njihow zidovi od be-
tona ili nekog drugog
matecijala, obavezno se
mora postavi t:i hidroizo-
lacija koja se sastoji u
rai::nim premazima: ce-
ment maiter sa nam-
jum-aiuminatom i pre-
maz sa bitumenom.
PRI'JI"fE'N.7/VO
5LJorKASKAOE KOD ULiCNIH KANALA 00
Keramitke kao i be-
tonske kaskade su po-
godne za gradnju iz ele
menata (Sl. 105.) .

CEVI

15. PRIKIJUCAK GLAVNOG KUCNOG KANALA ZA ULICNl KANAL
PrikljuCak kanalizacione mreZe zgrada iIi Iruta za kanalizacioni sistem
grada iIi lIlaselja moze da se izvede na Prema propisima svaka zgra-
da sa kanalizacionim sistemom mora biti vezana za kanalizacionu mrehL
Za veee gradevinske objekte mogu biti dva iIi vise prikljuCaka.
PrikljuCak spoljne kuene kanalizacione mre!e sa kanalizacijom
obavlj a se preko ogranaka (raCvi) izvedenim pod uglom od " /2 rad. Da bi se u slu
k-vara na spoju iIi nekih drugih radova na ulici znao polofaj kucnog
spoja.
-----
-
I

p
a 0 R U
'"
Rao ... 1 z41'Odt.-

.. -. -
?>;
1e'
-.4
i

'"
l
"
'" 1--
-

I
Q

$!

I
I
I
,
I
I
""""
,
:::-
,

Rf!II'
!,- ---
I
*

"-
,\, ' rif'O
y
,
It
-- ---rl-
.SITUACIJ A PODRUM"
"
133

Pri kljueak kucne mreze za uli cnu kanalizacionu mreZu moze da se izve-
de na tri nacina, a u zavisnosti od vrs te kanala, kanalizacionog sis tema, odnosno
grada.
UliOJa kanallzaciona mrefa moze biti izvedena od keramickih cevi, be-
tonskih cevi, cevi od sivog liva i plasticnih cevi_ Prema tome, prikljuCak spoljne
ccvi kuene kanalizacione m:reZe sa vodom ulienc kanalizacije, obavlja sc probija-
njem ulienog kanalizacionog voda i oblepljivanjem cementnim mnllerom iii bitume-
nom.
Vezivanje kuene kanalizacije za ulimu mreZu moZe se preko ostav-
Ijene racvc za prikljutak.
Na mestima gde se vdi prikljueivanje kuene iranaliz;lcione m:reZe sa uli-
mom kanalizacijom postavlja se okno za kontrolisanje i cBeenje.
15.1. SpajanJe sa kenmiiCldm, betcinsldm I cevima od slvog Iiva
Ovaj oblik spajanja izvodi se wlo paZljivo zbog specifienosti objekta.
Ako s u uliCni kanali cevi (keramieke iii betonske ceviJ. spojeve kuenih kanala
sa ul iCnim treba graditi pomoCu spojnih raCvi, tj. pomoeu fazonskib komada, ko-
je treba ugradivati prilikom izgradnje ulicnog kanala. Ne treba nikako dozvoliti
da radi spajanja kuenog kanala iii zbog toga nije blagovremeno ugr.il1ena
spojna meva, razbijanje ulienog kanala u svrhu izrade spoja, jer se tako unBta-
va kanalizacija.
sdall.
,
Sl .
VEZ A ZA UlI CN I ODVO DNIK
KERAMICKE CEVI BETONSKE CEVI
Da do ovoga ne bi polofaj
spojnih racvi u planu i po visini
treba odmeravanjima dovoljno i
preoizno obeleZiti tako da projek-
tant i izvodac kuene kanalizacije
mogu dobiti tacne podatke za pra-
vilnu izradu spoja. Kada je kanal
spoljne mreze izveden od keramic-
kib cevi, onda su na nj e'mu ostav-
ljene resetke za priklj ueak. Ogra-
nak raeve za spo j sa kucnom kana-
lizacijom okrenut je naJV1se za
"16 rad do " 10).2 rad, tako da pri-
kljuCak nije pod usponom_
Ako se mi probijanje ulicnih kanalizacionih keramickib cevi, njihovo
spajanje sa spoljnim ku4tim vodom moze se obaviti paZljivim lepljenjem mal
terom koji je sa.Cinjen odi peska i cementa a moZe se upotrebiti i bitumen.
SpaJanJe sa betonskim cevima. Ako je ulieni kanal od betona a za nje-
ga treba prikljuciti spoljnu kuenu kanalizaciju, spajanje ove dye kanalizacije mo-
Ze biti dvojako i to probijanjem betonske cevi kao i ugradivanje narocitih spojnih
komada u zidove betonskog kanala.
134

o
ULX.
51. .\ Ob .
PRIKL JUeAK KUCNE KANALI
ZACIJE PREKO REVIZHOG
OKNA
Ako se spajanje vrSi pomoCu probijanja cev1,
to se obavlja na sledeCi naOin. Na odgovaraju-
Cern mestu betonske spoljne cevi se probjje pa-
Zljivo ostrim alatom otvor za vezu u koji se
uvuce odvodna cev kuene kanalizacije. Kada je
to uraaeno, spoj se oblepi cenientnim malte-
rom. Ovaj nacin spajanja treba izbegavati, jer
dolazi do osteeenja kanalizacione cevi.
Drugi namn spajanja sastoji se u tome sto na
odredenim mestima postoje ubetonirane spoj-
nice (racve) preko kojih spajamo spoljnu kue-
nu mrefu sa uliCriom kanalizacijom. Da bi spoj
bio vodonepropustljiv on se mora zaptivati
kudeljom natopljenom bitumenom koja se oba-
vija oko glatke strane cevi a zatim se vrsi uti-
skivanje u naglavak i oko tako postavljene ce-
Vii WS1 se nabijanje kudelje, a posle svega ovo
ga vrSi se zalivanje cementnim malterom iii
tecnim bitumenom. Ovaj naCin je bolji i brfi
~ - - - - - ___ __ ...J od prvog.
Spajanje cevi od sivog liva. Kada je ulicni kanal izgraden od sivog liva,
onda se projektom moraju ~ d r e d i t i i ostaviti mesta za prikljuCivanje PQmoeu fa-
zonskih komada. Kod ovakvih kanalizacionih cevi spajanje se moze izvesti pomo-
eu naglavka, prirubnice i navoja. Naj cesCi slucajevi su pomocu naglavka. Spaja
nje pomoeu oaglavka obavl ja se na sledeCi nacin. Glatka strana cevi mora se oba-
viti kudeljom a zatim staviti u naglavak druge cevi iii (racve) i posle centriranja
vrsiti nabijanje kudelje. Nakon ovakve pripreme vrsimo nali vanje tecnog olova
u naglavak, kad se olovo stvrdne vrsimo nabijanje nabijacima.
15.2. SpaJanJe kuenog kanaJa za ulicnl revizlonl prllaz
Cev koja spaja kuenu kanalizaciju sa uIienom naziva se spojni kanal
(ku6ni kanal). Ako se kuCni spoj vezuje preko revizionog okna na ulicnu kanaliza-
ciju, prikljucak se izraduje na isti nacin kao kod betonskih iii keramickih cevi.
'1-35

. ,
,
' .
,
, . ,
-
;
;-
"
-
To se obavlja ta.ko
to se na revizionom
silam (prolazu) iz-
otvor na potreb-
DOj visini 3 10-
1
(0,3 m) od dna kanala,
tj. iznad keramias:e ob-
loge, pa se kroz ovaj
otvor odvodna cev kana
lizacije zgrade direktno
uvede u revizioni pro-
laz (SL 108J 109.). '
Po zamenom spajanju
naBnjenu rupu na revi-
:', J zionom prolazu treba

:-,' : cemenl.t-
/. -r rum terom, a spo Ja
i pow:.
KUCr-H PRIKLJUtAK U REVI ZNO OKNO
_____________________ j Mou izgJetovati.
PitanJa:
136
I. slufe kaskade i kakve mogu biti?
2. Od kakvog se materijala izra(iuju kaskade?
3. Kako se kuena kanalizacija prikljueuje za uliCiu zavisno od vrste ma-
terijala?
4. Kako se moze spojiti kuCni kanal za revizioni prilaz?
5. Kako se spajanje kucne kanalizacije sa uliCiom mrezom?

0.6. SISTEM PROVETRAVANJA KUCNE MREtt
r-
isisavanja vode iz sifona su takve da kupatila i we imaju vrlo
neprijatan zadah od gasova koji procfuu iz mrefe kanalizacionog sistema, a pre
ko ispralnjenog sifona. U toplim lellnjim danima moze se dogoditi da se voda iz
sifona kupatila ispari pa je preporuCljivo da se povremeno doli va voda u sifoo.
Da bi sifon dob..rli> funkcionisao i da bi odgovarao svojoj nameni, potrebno ga je
uredno odrlavatiJ Ciseenje sifona moze da se obavlja s vremena na vreme pomo-
eu pumpe pod pritiskom ill va(\enjem metalnog cepa na dnu sifona radi ispira
nja taloga, masnih sastojaka, kose i drugog materijala.
j' KOji ce se sistem provetravanja upotrebiti u mnogome zavisi od mesta' i
uslova rada i na osnovu toga se bira sistem provetravanja koji moZe biti prirodni,
VeStacki i kombinovani. Tako na primer u velikim radnickim menzama, gradskim
ill fabrickim kupatilima, u velikim bolnickim centrima, odnosno na svim meso
lima gde postoje velike kolicine otpadne vode i koje su posledica stvaranja gao
soya, potrebno je pored prirodnog odvodenja gasova upotrebiti i vestacki na
cin. Prirodan nacin odvoc1enja gasova je pomoou prozora, vrata i ventilacione ce-
vi. Dok je veStacki naCin pomoCu ventilatora ill naroeitih pumpi koje izvlace ot
padnu vodu zajedno sa
16.1. Prlmena zaStltnlh sredstava za smanjlvnaje kollClne gasova u utreH
S obzirom na sastav otpadnih voda koje se slivaju kana1izacijom, mora se
obezbediti dobra provetravanje. lz dosadasnjeg izlaganja je pozna to da otpadne
vode sadrle veliki procenat organskih materija. Kako su ove materije vrlo nepos
tojane, odnosno podlozne raspadanju i trulenju, to se u toku njihovog odvo(\cnja
u kanalima kucne mrefe razvijaj u razn i, vrlo stetni i opasni gasovi kao n<l j ranij i
produkti hemij skih procesa organs;.ih otpadnih voda. Ti produkti raspadanja or
ganskih sastojaka otpadnih voda ne smeju dospeti u prastorije zgrade jer su ti
gasovi veoma neprijatnog mirisa, otrovni i zapaljivi. Ovo zbog toga, sto se proce-
,
som hemijskog raziaganja i raspadanja organskih materija pojavljuju pro-
dukti tih procesa, sumporvodonik, ugljendioksid, metan i drugi gasovi.: Zato je
ntdno da se ovi gasovi odstrane iz zgrade i time onemoguCi njihovo prodiranje
u prostorije objelcta.
Radi provetravanja kanalizacione mrefe, tj. odvoc1enje pomenutih gasova
van zgrade, treba jos u projektu kanalizacionog sistema predvideti odgovarajuCu
ventilaciju. Ona treba da je takva da sve vertikalne kana1izacije kao horizon.
,
137

talne ogranke tako provetrava, da u mrdi ni gde nc bude mrtvih uglova u kojima
bi se zadrtavali gasovi. Ventilacija kucne ikanalizaciooe mreze se uglavnom os tva
ruje prcduZavanjem svakog vertikalnog voda, bez suZavanja njihovog preCnika,
do iznad krova zgrade. Za ovu vrstu ventiJacija naj ceSCe se upotrebljavaju cevi cd
celienog pocinkovanog lima debljine 5 10-> (0,005) m. Osim njih u pomenute
svrbe mogu da se koriste cevi od Iivenog gvoz(ta, azbest-cementa, keramike.
Ventilacione cevi proiaze od poda poslednjeg sprata, pa sve do iznad
krovnog pokrivaea iznad koga se ventilacione cevi tj. poveCavaju za
5 II}--' (0,050) m. U stvari ventilacione cevi polaze od poda ODOg sprata na kome
' se nalazi sanitarni objekt. Prema tome, za prizemne zgrade, u njima
vertikala dopire samo do poda prize'mJja na kom je mestu i sanitarni,
objekt, ventilaciona cev polazi od poda prizemJja. Kod zgrada sa dva sprata, od
poru.: drugog sprata. Velicine unutraSnjih preCnika ventilacionili cevi su istovet
ne sa veliCinaIl)a preCnika vrtikala, su one u stvar nastavak vertikala. Kod
verti1cala za odvod fekalija, ventilacione cevi imaju preCnik od J. J(}-l (0,100) m
dok je velieina njegovib preCnika kod ostalib vertikala 7 1(}-1 (0,70) m.
Ventilaciona cev se iznad krovnog pokrivaea, odnosno na njeoom kraju
za oko 5 10-> (0,050) m. Ovo se naziva ventilacionom glavom.
Funkcija ventilacione glave je u tome da u zimskim danima od zaptivanja
cevi, a u toplim letnjim danima omogueuje nesmetano gasova iz kana
lizacionih cevi. PreCnik ventilacione glave na vertikali je od 1 1(}-1 (0,100) m, do
1.5 . J(}-l (0150) m, a na vertikali do ventilacione glave 7 1(}-2 (0,07) do 1,2 1(}-1
(0,120) m.
16.2. R.azrec1ivanje fekallja vodom, rasbJadivanje topllh Izllva lz kade 1 sudopera
. Voda za ispiranje we ubacuje se pomeranjem lanca na vodokotlie.
Uporedo sa toplom vodom za pranje u solju se ubacuje i topao vazduh za
nje. Po sredini vodokotliea i na zadnjem delu we nalazi se mali elektrieni
bojler i ventilator sa grejalicom. Dezodorisanje je, tako(te sprovedeno preko is
tog ventilatora koji izvlaci miris iz i pod pritiskom ubacuje u kanallzacio-
nu cev. Ovakvo je veoma skupo, moglo bi se reCi ekskluzivno; ali 000 u
Svajcarskoj vee ima primenu, ali ne eestu. Najobienija upotreba vodokotliea je
za razrec1ivaoje fekalija i ispiranje kako bi fekalije mogle da otieu u kanali
zaciju.
Ima vik naeina punjenja i pramjenja vodokotlica zavisno od rnesta mono
taze i proizvodaca, kao i od zapremine vodokotlica. Tako na primer , za j edno
ispiranje, odnosno razredivanje moze se upotrebiti 5 10-' do 8 1(}-3 (0,005 do
0,008) m' vode za vreme od 5 sekundi, a kod nekiJi vodokotli ea i
U sklopu sistema vodokotliea nalaze se i drugi uredaj i koji posredno
doprinose funkciji sanitarnog evora.
Upotreba"hJadne vode pOkazala se ekonomienijom od upotrebe vode sa
vecom temperaturom od 338 do 3430K. Ova voda se uglavnom koristi za potrebe
sanitarnih evorova (kada, lavaboa, bidea itd.). Ostala mesta snabdevaju
se preko mreze od 338 do 3420K (za eiScenje sudopera, perionica itd.).
Priprema tople vode vrli . se u zagrejaeima vode koji mogu biti: -na st
ruju, lozeni cvrstim i gasovitim gorivima, zavisno od proizvodaea grejaea.
Topla voda iz grejaea koristi se direktno ill se meSa sa bJadnom vodom
do temperature upotrebe. MeSaeke slavine mogu biti ruene i automatske. Auto-
matske se obavezno ugraduju u objcktc dceje wtitc i starih osoba kao i u objck-
te nekib zdravstvenih ill vaspitnih ustanova.
138

ReSetke (taloinice) su ure<1aj[ za slivove u podu, odnosno za onu upot-
rebljenu vodu koja se pri ulivanju, kupanj u ili pranj u rublja uli je u podove. Pre-
rna tome, tj. prema vodama koj e s ~ prolivaju na podove, a u zavisnosti od sani-
tamih objekata, .resetke mogu po svojoj nameni biti :
- resetke za irupatila i kuhlnj e, i
- resetke za perionice.
Sve se one po svojoj funkciji, odnosno UDutrasnjim konstruktivnim ro-
se.njima, r azlilmju. Razlike se uglavnom odnose na obUk koji moze biti kruZoog
i pravougaonog preseka, kao i u odnosu na izgled poklopca, odnosno da li je on emaj-
liran ill ne. Za lrupatila i kuhinje se koriste reSetke sa emajliranim potdopcem
tli poniklovane a k:rufuog oblika. Upotrebom reset1!i za odliv otpadnih voda re-
sava se i pitanje orashlac:tivanja tople vode preko sanitarnih ure(laja i podova.
16.3 . . VentUaclja
Ventilacija ima vafnu ulogu u pravilnom funkcionisanju septic!dh pos-
troj enja. Ovo je jos uvek spomo ali Cemo reCi da brzo odvo<1enje gasova, osl(}o
bodenili usled septiCke fermentacije jame, mora biti obezbe<1eno jednom cevi
preCnika I 10-' do 1.5 10-' (0,10 do 0.15) m, sa slobodnim otvorom u atmosferu
1 pokrivenim isisivaeem. Ako se to ne uradi, ovi gasovi, a naroCito sumporvod(}o
nik, uCi ce rastvoren u vodu, paralisati svaki Zivot rnikroba i ometati nitrafika-
d ju.
U pogledu ventilacije filtera, po ovom pitanju gledista su istovetna. Ako
treba da je velika i snafna, sto se tiCe uredaja, treba ventilisati njlliov ~ i f o n . Ako
su uredaj i postavljeni u visespratnim zgradama ,onda je to, obavezno, bez koje
isticanj e gomje solje moze izazvati sikljanje vodenog zatvaraea donje solje. U
sustini ventilacija je deo cevi kao nastavak odvodnih vertikala koji ih dovodi u
dodir sa atmosferom.
16.4. Hldraulicnl zatvaraci - sifonl
Sifoni ili ",odeni zatvaraci za gasove imaju zadatak da sprece prodiranje'
gasovasmrada iz spoljnjeg kanal izad onog sistema u kuenu kanalizacionu mrefu,
kao i iz kucne mreze preko sanitamih obj ekata. Ovo se postize vodenirn stubom
i sifonima koji mogu bi ti visine od 5 10-' do 1 10-' (0,050 do 0,150) m. 'I. .
Sifoni se ugraduju na svi m pocetnim mestima kanal izad one mrere, od-
nosno neposredno iznad spoja kucne kanalizaci one mrde, sa spoljnim kanaliza
donim sistemom. Ovaj sistemsifon ugra<1uje se u samom glavnom odvodnom ka-
nalu J.:ucne kanalizacije. Time se omogueava ulaz neprijatnih gasova i hladnoce
iz kanalizacione mreze naselja iii grada u mrezu zgrade. Visina vodenog stuba kod
ovog sifona je obieno 6 l(}-! (0,060) m. Dalje se sifon ugra<1uje ispod svili sanitar-
nih uredaja, tj . objekata "koji stite prostorije (u kojima -se nalazi) od prodiranja
gasova u njlli. Sifoni za sanitarne uredaje imaju visinu vodenih stubova od 5 1(}-!
do I 10-' (0,050 do 0,150) m, sto se proraCunima i iskustvom pokazalo kao naj-
bolje. Ovi sifoni mogu biti po oblilru i nameni raznih konstrukcija.
Sifoni za sanitarne objekte izraduju se od poniklovanog rnesinga. olova
iJi su ugradeni u sam sanitarni objekat, tako da sa njim cine jedinstvenu celinu.
Stub vode u sifonu za vode we i solje treba da je najmanje 5 1(}-! (0,05) m. Kod
slivnika u dvoristu 1 10-' (0,100) m, a kod sifona za ostale sanitarne objeIcte
7 10-2 (0,07) In. PreCnici sifona su takode razliciti a njihova veli&ta zavisi od wste sa
139

a
SI. itO,VOOENI Z.lrV.lR.lCIi5lfONII Z.l UIoUV.lONIKE
nitarnog objekta. Za raz
ne sanitarne uredaje
primenjuju se i sifoni
razlimtih
Za vreme upotrebe sani
tarnih objekata, voda se
iz sifona izlije u odvod
nu rev, ali se ona opet
ispuni sveZom vodom,
tako da sifon funkcio-
niSe automatski No i
pored toga " moze dOCi
do prinudnog praZnje-
nja sifona, onda
ima za posleclicu pro-
cliranje gasova u pro-
storije, odnosno poja
vu neprijatnog zada
ba. Ovo se dogac:ta iz
viSe raz1oga:
- usled poveCanog pritiska gasova iz kanalizacione mreZe, nastaje
kao posledica lose izvedene ventilacije mreze ill nj enog
- kod we u toplim letnjim mesecima kao posleclica isparavanja;
- usled isisavanja vode, zobg stvaranja razredenog vazdubavakuuma u
obliZnjem ogranku mrere sto ima za posleclicu da se drugi ogranak u celosti
prazni.
U praksi se susrecenom sa ramim tipovima sifona sto se moze videti iz
prilozenib stika (Sl. 110 i Ill).
I
.-
., LP "
". "
. " .
--
_._. I
. . "
51.t.1.1
v
.J;
:..

!?

,
I
.. L":
, ....
t.-, I
'"

,
VR STE 5 1FONA U KUCAN5TVU
16.5. Uticaj spoljne temperature na kuene mre!e
SpoljaSnji uticaji, koji nepovoljno deluju na beton, mogu biti i
bemijske prirode. U fiziCke spadaju: niske temperature, toplota, potres i 51. a u
hemijske kiseline, soli, masti i dr.
"-.
140

F1zIc!ld uticaj. Niske temperature veCe od + 2300K do 273'oK usporavaju
proces vezivanjastvrdnjavanja betona. Na 273
0
K voda se SmTZava, pa se proces
vezivanja prekida i nastavlja tek onda kad vreme . otopli, pa zato betonske ra-
dove ne treba izvoditi po mrazu. Medutim, ako je 011.0 neophodno, pri rndu se za-
greva voda i agregat i to do temperature od 313oK. Suvge toplo leta takode s tet
no utic!e na svaki beton, j er izaziva gubljenje vode potrebne za vezivanje i stvrdnjava-
nje. Zato je neophodno leti pri velikim temperaturama beton stalno polivati i
stiti slojevima tankog peska. Potresi nisu stetni sve dok beton ne poc!ne sa vo-
zivanjem, sta viSe imaju i povoljno dejstvo, jer pomafu da betan bolje ispuni opo
latu. Kad poc!ne vezivanje i stvrdnjavanje betona, potresi remete ove procese.
Za vreme hladnih zimskih dana mora se voditi ratuna da se voda u ka-
zanu ne zamrzne, jer bi to dovelo do prskanja kazana iii dimovoda. Ram spre-
eavanja mogu se predmimati dvojake mere: iii da se kazan povremeno 10Zi iii
da se iz njega ispusti sva voda. Pre nego sto se ispusti vada iz kazana, potre\).
no je da se zatvori propusni venti! i time isldjuci svako dalje dopunjavanje vo-
de u kazan. Posto je ovo ucinjeno, otvore se sve slavine na bateriji i odvrne
mala slavina pri dnu kazana. Ukoliko se pre predllzimanja svih nabrojanih mera
voda u kazanu vee =la, onda treba zatvoriti venti! pa zatim osloboditi olov
nu cev za dovod koja je vezana za bateriju, kazan skinuti sa postolja peei i uno-
ti u prostoriju koja je zagrejana da bi se led postepeno otopio. Ovo se moze uCi-
niti samo u slueaju da se sva voda u kazanu nije zamrzla.
Kada vremenom uslovi dozvole, treba ponovo sve vratiti na svoje mesto
i povezati, odnosno montirati. .
Pre svakog lozenja kazana mora se proveriti da Ii je pun vode, jer pod
uticajem vatre kazan, ukoliko nije pun vode, lako i brzo pregori.
Proveravanje se vrli na taj nacin sto se otvori slavina za toplu vodu.
Ako je kazan pun vode, onda ona iz ka32l!la otite bas lila tu slavinu.
testo se dogada i pored svih upozorenja lila ozbiljne i stetne posledice
da se pee zaloZi iako u kazanu ima vode same do izvesne visine. U tom slucaju,
posto kazan nije pun vode, dimovodna cev, oko koje nema vode po celoj duZini,
zagreje se do usijanja usled cega materijal gubi svoja svojstva .cvrstoee i otpor-
nost na pritisak vode u kazanu. Ako u tom trr"enutku u kazan dopre hladna vo-
da iz vodovodne mreze, usijana cev se spljosti i kazan postane neupotrebljiv, j er
materijal od kojeg je izgradena dimovodna cev nije u stanj u d a izmi priti sak
naglo stvorene pare i vode.
Plasticne cevi za vodovod i kanalizaciju poseduju vrl o povoljne fi zicke
osobine koje osim ekonomicnos ti imaju i druge prednos ti u odnosu na cevi iz-
radene od drugih mater ij al a. Ove cevi su dobar toploln; iw!ator. Koeficijent pro.
\'odljivos ti upij anja toplote je znatno nii.i od onog koj eg imaju metali. Plasticne
cevi kako je vee dato imaju za koeficijent provodljivost topl ot e 0,54428 J/ h / m,
dok je on za gvoZde 293,076 J I h /m.
Tacka omeksavanja toplotnih cevi iznosi 362
0
K.
Plasticne cevi vrlo 5U prikladne za instalaciju vodovoda i kanalizacije,
jer Ieti me konstantnu temperaturu vode i ne znoje se, a zimi spretavaju smrza-
vanje.
Zbog slabe provodljivosti toplote moze se 'kroz njih kratkotrajno propus-
tati voda zagrejana i do 373
0
K, sto znaci da kod kuCnih odvodnih instalacija (ka-
nalizacije) nema opasnosti da Ce se cevi deformisati ako se u njih krakto pusti
i "rela voda.
141

Plastitne cevi (Juvidur cevi) se ne .smeju ugra(iivati uz toplotne kanale, di
mnjake ill iDstalaci je ecntralnog grejanja, livnicama jer uslcd dugotrajnog dele-
vanja temperature preko 3630K mogu se cevi deformisati, Isto tako na ruskjm
temperaturama ispod 271
0
K cevi postaju krtije, aJj Detc popucati bez spoljnjeg
uticaja (udara), .
Ako se voda u cevima smrzDe, ODe su dovoljDO elaslitDe tako da De popuca
ju kao cevi od drugib materijala,
Ako je voda u plastitni.m cevima zamrznuta, treba je odmrLavati toplom
vcdom uz prethodno oblaganje krpom oko cevi. Izbegavati clirektno vatru kao
plamenil<: gasa.
Vrlo matajna osobina plastitnili cevi je Djihov veliki koeficijeDt line-
arnog istezanja pri promcru temperature. Taj koeficijent je za nekoliko puta ve-
e; 8 10-5 m (0,008 mIme) od onoga koji imaju metaJ;. Znati 1 m plastitne cevi
izduZi se ill skrati za 8 10-5 (0,008) m pri promeni temperature za 10K. Na pri
mer jedna vertikala cd 10 m pri promcru temperature za 2830 (cd 288
do 298
0
K) produZi se cev za 8 10-3 (0,008) m. Pa zato ove cevi pri projektovanju
zahtevaju posebnu paZoju.
Da bi se omogueilo nesmetano dilatiranje dugatkih vertikala trebalo bi
na svakili 3 do 5 m napraviti dilatacioIiu spojnieu koja bi dozvolj avala nesmetano
izduZivanje ill skraCivanje eevi , pri remu bi gumeni prsten obezbedivao produb
vanje, za slutaj da je vertikala puna vode.
.. ,
"
SPOJNI CA
Prillkom oblikovanja vodovodnih ill
DilatacioDe I
zraauju se u pIliIut noj
radioruci i w lo lako se
prave. J edan se kraj ee-
vi profui na taj naein
se zagreje grejaOi
ma (na butan gas) i kad
cev postane mekana na
vuee se na drveni kalup
6iji je preCnil<: veei od
unutrasnjeg precnika
eevi za debljinu zidova
cevi plus gumeni prsten
Kad se cev ohladi i ka
lup izvuce, na drugu
(gomju) cev navuce se
suzeni prsten (sl. 112.).
kanalizacionili cevi treba obratiti
pafuju na vrstu materijala od eega je cev napravljena i time je spojena (zapti
vena).
Ako je olovna eev, ne treba je grejati letlampom, Dego primeruti grejaJj.
cu. U protivnom, ako odgrejavamo letlampom postoji moguenost da olovo oto-
pimo, Ovo van i za pocinkovane eevi.
Ukoliko su LG cevi napunjene, odnosno zaJjvene olovom, ne treba odIe-
davati letlampom, nego mlakom vodom ill grejaJjeom. Ovde se mora bid pafljiv
da ne dode do pucanja cevi.
142

16.6. Znafaj I izbor ventUacione cevi
( obzirom da u fekalnim vodama ima velikI procenat organskih materija
i podlofue su hemijskom razlaganju i raspadanju, pa se u toku ispiranja u odvod-
nicima razvijaju razni gasovi vrlo i opasni. Zbog toga je veoma vaina
upotreba ventilacione cevi koja ce da prodor gas Ova u prostorije odvo-
denjem . ..-

v. 6.
ploo
51. +13.
,
I
PR OVETRAVANJE I
VENTIL ACION A GLAVA
l
I
,
pravil.an izbor ventilaoione cevi
u mnogome zavisi mesto i upotreba
san:itarnih i dru!?;ih objekata Tako
na primer, sanitarni objekti u kasa-
mama, skolama, radnim organiza-
cijama, bolp.icama kao i u zgrada-
rna sa velikim brojem spratova i
korisnika, na mestima gde ne pos-
toji druga ventilacija kao na pri-
mer prozori, u tim slu6tjevima se
mora vediti raeuna 0 promeru ven-
tilaCione cevi, tako da ona moZe bi-
m nes to veceg preenika zbog boIjeg
odvoda gasova. Ako se izlaz svakog
sprovodnika nalazi ked prozora ill
nekog drugog otvora prostora za
<
stanovanje, sprovodnik za provet-
ravanje mora biti produien najma-
nje za 1 m iznad prozora, odnosno
.
I edna ventilacija, odnosno ventila-
ciona cev moze povezati vise izliva
ali naj udaljeniji ne Sme biti vise
od 3 m.
ViSe takvib sprovodll!ika za provet-
ravanje mogu se spojhi u jedan
sarno po naroci tom odobrenju, ali
se tada zajednieki sprovodnik mora
sra7. merno prosiriti.
c:Y slu6tju da nema moguenosti za izvoc:tenje ovog sprovodnika potpuno
vertikalno, mora se graditi po nagibu koji ne sme biti manji od 1 : p
Svaki sprovodnik za provetravanje, poCev od 5 . 10- ' (O,sO)m ispod krova pa
navise mora da bude 5 (0,050) m, siri od donjeg dela sprovodnika. Odozgo nad
krovom zavrsice se sprovodnik kapom, a izmec:tu kape i otvora na siobodnom de-
Iu van zgrade mo imati otvore eiji ce zbir imati dva puta vceu povclinu od
preseka sprovodnika.
143

i
I
Stfl4.VENTILACIONA GLAVA ZA RAVNE KROVOVE
Spajanje cevi za provetravanje sa dimnjacima iIi kanaIima kojima se
provetrava zgrada zabranejno je. Izuzetak moze biti sarno kod fabrickih dimnjaka.
Provetravanje kratkim sprovodnikom, koji spajaju odvode do sIivnika,
umivaonika i tome sIicno. nije obavezno.
Na (s1. 114) p ri kazana je konstmkcija i nacin postavljanJa ventilacione
glave za raYne krovove.
P it a n j a:
1. NaCin provetravanja kucne mreie.
2. Koja zalititna sredstva se koriste za smanj ivanJe gasova u mreZi?
3. Kako se vrn razredivanje fekalija vodom?
4. Sta je ventllaciJa?
5. Vodenl zatvara8 , cemu sIuZe i kakvIh vrsta ima?
6. Od rega zavisi lzbor ventiiacione cevi?
7. Da Ii ima uticaJ temperatura na kuenu mrefu.?
8. Koja duZina ventiIacione cevi lznad krova treba da bude?
9. Kada se koristi dilataciona spojnica?
144

17. ODVODENJE ATMOSFERSKIH TALOGA
(1tmosferske vode (koje padaju u vidu kiSe, leda, snega) odvode se sa po-
mine krovova zgrada sistemom odvodnih cevi izradenili od pocinkovanog lima ill
aluminijuma koje se priCvriuju lmkama, odnosno nosaciina, eilo odmab ispod pes-
lednjih crepava, iIi na vencima gralievinskih objekata.
Atmosferske vode sa krovova odvode se pomemutim sistemom cevi od aIu-
minijumskog ill pocinkovanog lima od nivoa terena gde se one ukljucuju u ka-
naIizacioni sistem zgrada koji ih odvodi u kanalizacionu mrefu naselja iii gra-
da. Na mestima spoja oluCnili cevi i Ikanalizacione mrez.e postavljaju se nacoCiti
uredaji za prihvatanje i odvodenje atmosferS'kih voda. Ti ureliaji su oluoojaci i
slivnici, a preko slivnika voda se odvodi do reCnih tokova jezera, itV
17.1. ObiCni i duboki oluCnjak sa terase ,
G iski-obiCni olucnjaci su pribori koji sluie za prihvatanje i odvolienje
atmosferske vode koja se sliva sa krovova objekata-zgrada. Ta atmosferska voda
se odvodi aluCnim cevima do nivoa terena, a zatim se .preko oluenjaka odvodi u
kanale iIi kanaIizacione mr5
C

DUeOKIOLUCNJAK

tiju6nja!k se ugraliu1e u trotoar, tako da mu je pok
10pac u nirvou tro\oara. l znad tmtoara nalla.7Ji se
10 olucnjaka u koj e se uvodi olucna cev. Posto je olu
f.njak - cev na J do 2 m trotoara izlozena udari ma,
preporueuje se da' se u istoj visini ugradi liven a cev
radi zas rute od mehanickog ostecenj.:)
Ako je oluana cev ug.ra(!ena u rid, onda ona treba da
bude od trotoara do krova od Iivenog gvoZda (si;vog
lj.va) koja ce imam naroeitu koficu za prihvatanje ta-
loga .
Ukoliko olucnjak prima vodu sa krova, onda u dnu oluene cevi treba po-
staviti olucnjak bez sifona, talco da gasovi iz kanala mogu nesmelano da prolaze
kraz olucnjak i olucne cevi iznad krova. Ovo je neophodno, a takolie i korisno,
jer se na ovaj nacin provetrava kanalizaciona mreZa. P'ropisima je odrelieno da se
za svaki kutru kana! mora vezati bar jedan olucnjak koji ce sluiiti za provetra
vanje kao i za ispiranje kuene kanalizacione Jru'ez.e.
145

Dubokl oluOlJak (SI. 115) sa terase izrad:en je od sivog liva i soabdeven je ka
picom od pocinkovanog lima prievrcenom celicnim lancieem, a odozgo je pokiopac
za prafnjenje kofice. Ako se oluk zavrava na oekoj terasi iii baIkonu, ooda ta
kay olucnjak mora imati sifon protiv gasova pa se mora osigurati od zamrzava
nja oa taj Dacin to se nivo vode u zalNaracu spusm na 1 m ispod terena.
17.2. Dvorlnl sllvnlci W
su takvi ored:aji koji slufe za primanje i odvMenje pcljave atmo-
sferske v e, odnosno kiSnice i otopljcotlg sneg a pomine dvori ta i ulica. Oni
mogu hiti po svojoj konstrukciji i nameru razlicitL
. .
L:"
.
"-



.
o
'"
I
DVORISNI SlIVNIK
':.J.
t
m
9--
. ,
SI.
Ull eN I SliV N IK
slivnici dvorini (sl. 116.), zidni, slivnik za kiu, ulieni slivoik
(sl.) 117. i sobni slivnik. Kini i dvorioi slivnici po kons trukciji su isti. Oni
imaju sifoo i talOl-ni sud koji se moze vaditi, a cesto i reetku za hvatanje lisen
1 drugih krupnih otpadaka. UkoJiko odvodne cevi sa krova sJuie kao veotilacij a
kanalizacije, ovi kisni slivnici ne smeju iroati sifon.
Za razliJru od ulicnih dvorifui
najmanje preenika 3 10-' (0,300)
)
17.3. KanaIlzadJa podzemne vode
, ,
slivnici su manj ih dimenzija i to
Za kanaiizaciju podzemne vode iIlora postojati poseban plan i dozvola.
Skup)janje podzemne vode mi se pompeu drenaZnih cevi (51. 118.). Na mestu pri-
kljuOka glavne drenane cevi lOa ulicnl ,ill oa glavni dvorioi odvodnik treba stavi-
ti revizioni silaz sa taloZnikom za izdyajanje mulja i vodeni zatvarac
146
..

ORENAZN I KANALI
5d18. 00 ;'.f-' ',, 51. 00 lOlolUEN06
prolliv prodiranja gaso-
va. hvan zgrade, za <ire-
niranje samog
nog terena, mogu se ko-
ris iii iii obifui :zJidani Ita-
nali od Qpeke ill 00 Ita
mena u suvo. Odvod po
d.zem.ne vc:>de more se
obavit4 betonsklim cevi-
rna koje su spojene na-
glavkom a na mestima
po obimu su izbuSene,
kroz koje utiCe podzem-
na voda i odlazi u sa-
birne Sahtove do kanali-
zacije.
.
17.4. Pojava usporavanja u oticanJu I mere za spretavanje
Za vreme veCih padavina i topljenja snega kao i do zaeepljenja u izve-
snim de10vima uliene kanalizaeione mrez.e moze doci do preoptereeenja ukanalima,
sto izaziva uspor u oticanju izliva od kucnih prikljuCaka, a moze Cak doci i do izliva
I
I
9
. )-
..
-
sd ." POVRATNI
VENTIL ZA .
K ANALIZACION I
ODVODNIK
17.5. Izliv u reena korito
. kanalske vade kroz odvodnik u su-
tererlU ku6ne mrez.e, ako se 0'VIi na-
laze ispod niveliteta do koje se pru-
_ fa uspor od ulienog kanaIa. Kod tak-
VIih sluCajeva predvic:taju se u pod-
rumu zgrade povratni zatvaraei ko-
se stavljaju na giavni ku6ni 00-
vodnik. Zatvaraa. mogu biti sa rue-
nim ill sa automat5ktim zatvara-
njam. a mogu imati i oba Irombino-
vana nacina. Na slici 119. je dat je
dan kombinovani povratni zatva
rae od sivog Iiva .
Za povrSinske vode numo je utvrditi da li je vOOa akumulaeije, jezera,
reka iIi potoka k'Valitetno ispitana za vreme kritiCnih perioda, tj. pri malim pro-
tocima i za vreme visokih temperatura i da li su evidentirani i zagadivaCi vodota-
Q 1
Sve atmosferske padavine bilo da stifu na zemIju u oliliku kise, snega,
leda i-td. a'ko se ne koriste za piCe i druge svrhe u domacinstvu, za pojenje
stoke ill u poljoprivredi za navodnjavanje, odvode se kanalima u praveu prirod.
nog pada do najblizeg vodotoka ill, ako su vodotokovi udaljeni od izradenih rupa
u zemlji. Ove rope grade se eesto talcvili da mogu primiti velike ko-
licine vade. S obzirom da primaju yehle kolicine vode, treba ih povremeno Oistiti
147

od taloga. U gradovima koji imaju ulilmu kanalizaciju otpadne vode se izlivaju
kroz glavne kolektore u reke, jezera i mora U nedostatku tekutih voda, izliva
Dje se vrsi na samom terenu pogodnom 7..a tu svrhu na manjoj ili vecoj udaljenosti
od gradova-naselja. U poslednjem sluCaju, pre izlivanj a, gradske otpadne vode mo-
raju se podvrgavati preCisCavanju, tj. moraju se ucini ti bezopasnim po zagac1ivanje
terena.
U Dovii je weme sprovodi se p"eCiSeavanje otpadnih voda u svakom slu-
Caju, bez obzira na druge i to iz rwoga De sarno higijenskih vee i
iz ekonomskih ikoji se sastoje u iskorisCavanju velikih raspoloZivih kolicina vode i
mulja za navodnjavanje u poljoprivredi.
18. PROVODENJE CEVI KROZ ZIDOVE I TAVANICE
Kada horizontalni kanalizacioni vodovi prolaze kroz zidove (81. 120), njm
treba zasititi od lorna i korozije. Ova zastita postiie se na taj nacin,
. " . .. " .
a
b
/$PRAV}/O tJrlSPRAVIIO "-'::"""::""":'-J
PROYO"EN J A KANALIZACIONIH CEVI
KROZ ZICOVE
18.1. Pro"ot1cnje cevi kroz tavanice
b
5tO se cev ne uzida vee
slobodno prolazi kroz 0-
tvor u zidu koji ima ve-
Ci pre6n.ik od cevi za
2 10-1! (0,020) m od ka
nalizacione cevi. Prema
tome, donja strana ce.
vi mora iefati na sioju
rastresitog peska ill je
obavijena ter papirom
Pri proiazu ki-oz zid
ne sme se izvoditi spa
janje cevi.
Na mcsli ma gde vertikalni vodovi kucne mreze prolaze kroz medusprat-
ne konstrukcij e, odnosno betonske ploce, [Je smeju bit i vezan i niti zabetonirani.
(51. 121). ani moraju slobodno da prolaze kroz ostavljene otvore u ploci koji mo
r aj u bili &iri za 2 . 10-
2
(0.020) do 3 . 10-
2
(0,030) m od preCnillca vertikame
cevi. a vo se cirri zbog toga da se na kanalizacionu mreiu ne bi prenos1io sieganje
zgrade s to bi se sigurno na mreZi negativno odrazlio. Pri tome se vertikalne cevi
kanaJizacije, na mestima prodiranja kroz met1uspratne obavijaju
terisanom hartijom za debijinu konstrukcije.
HonzontaJni ogranci gomje ku6ne kanalizacione mrcie Da spratovima
ugraduju se iii u sarnom podu iii ispod meduspratne konstrukcije. Ukoliko je
medusprama kons\Jrukcija od armiranog betona, onda redovno treba nastojati da
se horizontalni ogranak prove.de izrnedu dva rebra, a ako ovo nije moguce, onda
148

ga treba postaviti ili ispod iii iznad meduspratne konstrukcij e. Ako se to cini is-
pod meduspratne konstrukcije, onda se cev postavlja u maskiran kanal. Ukoliko
horizontalni ogranci dolaze iznad meduspratne oni se u iz-
ravnavajuci sloj podloge podova od pos.nog betona, pri cemu treba cevi obaviti
terisanim papirom koji stiti od korozije.
a.
b

II M/X!sPlUTNt/
xO}lsTRV/(CI.:7V
PRlCV....Jll,(AlI7E IZNEBV.I2ELJRA
I'1EOUSPII!IITPE XOHsrRUKr::/JE
.,
s
5
PRICVRSCIVAJ>lJE l$pO'p 5
XONSTRVXCI7E
07
1
2
%2
51 11. 08U7/1flcA
HORI ZONTA L NOG OGRANKA
Horizontalni ogranci koji se postavljaju ispod meliuspratne konstrukcije
pricvrScuju se za konstrukciju pomoeu uzengija od gvoZda.
PricvrScivanje ogranka za vertika1ni odvodnik (51. 122.) izvodi se tako da,
izmedu poda iIi meduspratne konstrukcije kad je ostavljeno 1,2. 1(}-> do 1,3 10-'
(0,120 do 0,130) m iii izmedu rebara meduspratne rebraste tavanice kad je ogra-
nak paralelan sa rebrima, odnosno ispod konstrukcije kad je od ravni annirane
tavanice ogranak parale1an sa rebrima_
149

/
/
I '
H
.1'//
/ /
eEVOVODA
Pri postavljanju vodovodne i kanalizacione industrijske mreie, pri-
cYrltivanja cevi moze se koristiti kao sto je prikazano na slikama 123 i 124.


.
. '
,
-tfJ-

, , ,
S 1./
PRIMERI PRICVRSelVANJA eEl' .
NA METALNU GREDU
150
/1111111 !'''l

SL
POLAGANJE eEVI NA
,
DRVENI POOlJ.ETAC

2
3
,
tJ81CIIA OBlJHIC4 Z4I(RlJ'UE.1I4 O""PII{'/ aId,! tl"L!?HIlJI
OSlONCI 7!A GYOZOEtiE CEYI
~ .
Pitanja
I. Kako se moZe odvoditi atmosierski talog?
2. Vrste oluenjaka 1 njihova prlmeJ1l!.
3. Slivnicl. vrste 1 namena.
4. Kako nastaje usporenje vOde i naeln. spreeavanja?
5. Kako se moZe odvoditl podzemna voda?
6. NaCin sprovodenja cevi kroz z1dove i tavanice i njlhovo spajanje.
7. Kako se prievrlCuju vertikalne kapaUzaclone cevi?
8. Postavljanje horizontalne kanaUzaclone cevi?
9. Kada se prlmenjuju povratni zalvaraCl?
10. Kako se postavljaju slivnicl?
11. Na kojim se mestima postavljaju duboki oluenjaci?
12. U korn sluCaju slivnik nema slfona?
13. ~ I o (bar jedan) kuCnl. oluenjak moramo spojiti sa kanalizacljorn?
14. Sia Ireba preduzeti pre izliva otpadne vode u reke i jezera?
15. ~ I o se ne v r ~ i spajanje cevi u zidu?
16. Zbog cega ne smemo cevi 'u rzidu zabeloniratl ill uzidati?
17. Kako se ugra/luju horizontalni ogranci ako se nalaze izoad me(!usprat.
ne konstrukciJe?
151

19. ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI KANALIZACIJE
Radi utvrc1ivanja vodopropustljrvosti spojeva poloiene linije me se hi
drauliCria Ispiti'Vanja kanala . .Qbi-Qno izmec1u dva ill tri uzastopna silaza. Radi to-
ga se otvori kanala u krajnjUn silazima zawara' vodonepcopusnim Cepom, u see-
dnjem silazu pusta se voda iz ndjb1iieg hidran . iz vatrogasnog ta.nka'{ Visina
vode u silazu treba da bude 5 l()-t (0,50) m iznad nivoa uzvodnog dela 'ranala.
Ispitivanje se vrSi dotle dok se De pregledaju svi de10vi (spojevi) cevi i konsta
tuje njihova ispravnost, kao i ispravnost samih cevi. Zatim se u toku od 10 mi
nuta opaia gubitak vode iz siIaza (snizenje nivoa). U slueaju da nema gubitaka
vode kroz zidove silaza, dozvoljava se gubitak vode Jrroz cevi u kolieini od 1 . l()-t
(0,001) m
3
za j edan minut i za pritisak od 1 m na svakili 50 m kanala preenika od
2 10-
1
do 4 . 10-
1
(0,200 do O,400)ij) Za 'Yeei preenik, kolieina izgubljene vode tre
ba da se proporcionaino poveCava. Od w:ste materijala kanalizacione cevi zavisi i
sam gubitak. Na primer, za a1lbestno cementne cevi gubitak vode je veei jer i sa
ma cev upija j ednu kolieinu vode.
19.1 Sredstva za ispitivanje v.f
obzirom na vainost nepropustljivosti cevne mreze. higijenskih i estet
skih razloga, ve6na pravilnika propisuje da se kanalizaciona mreza pre upotrebe
mora ispit a ti i propi suje sredstva i naeine ispitivanja. Ispitivanje se moze vrsiti
punjenjem mreze vodom, dimom (gasom) iii materijama koje proizvode karakteri
stiean miris. Ispitivanje kanalizacije vodom vrsi se na sledeCi
- prvo se zaeepe krajevi pojed inih ogra naka pa se onda vada potiskuje
pumpom dak se cev ne napuni vodom, z3tim se vrsi kantrola spojeva. Ako nigde
ne viaZi cev u vremenu od 8 do 12 easova. onda smo pastigli odrec1en kvalitet.
Ali, ako se to nije postiglo vee na cev izlazi prljava voda , onda se otklanja kvar
i panovo wsi proba. Kada se ustanovi ispravnost kanalizacione mre:ie, sacini se
zapisnik.)
( - ispitivanja pomoeu gasa edima), vde se na iisti nacin kao i sa vodom.
Prvo se zaeepe k.raje"\'i sv'ih og;rana!ka pa se onda ubacuje wm iIi neka materija
koja ima neugodan miris pa ona mesta koja su lose spojena iIi je cev .naprsla br
w Ce se otkriti jer Ce na tim mestima prolaziti gas ill dim. J>osle ispitivanja vrli
se pafJjivo zatrpavanje
./
152

CJ. obzirom da je svaka kanalizaciona mreZa duga i da se gradi uglavnom
u fazama, odnosno deonic.ama, to se i vrli tako ill po deonicama kako
bi se ustedelo u v.remenu i troSkovima manttie.
19.2. Prijem Izvrienlh radova 1 oddavanje
od nas ne postoje jedinstveni propisi za kanalizaciju, vee svako mesto
prop'isuje oaein izvoc1enja i koriS6mja kanalizacionih urec1aja i zaStitu IIlrde.
15p1ti'Vanje i izvedenih mova vrli. ov!aS6ma komis'i1a organa up-
rave formirana ad vise Clanova Jcoji moraju biti struCni kako to zakanom propisu
je. Broj Clanova komisije odrec1uje se reSenjem, ali obavezno je da clan komisije
bude predstavnik ndne organizacije koja prel1zjrna objekat na oddavanje. Ko-
misija pregleda radove uporec1ujucS ih sa projektom, sva odstupanja konstatuje i
o njuna <Iaje svoje strucno misljenje koje u zapisnik unos1.
aein izvoc:tenja kanalizacionih mreZa i objekata zavise ad konfiguracije
terena, od arganizacije izgradnje i, perspektivnog plan urbanizacije nase1ja pa
sve to komrsija treba da ima u vidu kod prijema radova . .
Cde ne postoji uliCni kanal, kanalizacija se provodi u ozidanu
nepropustljlvu klozetslru jamu iz koje se neersta vada odnosi na odrec1ene deponi
je)
(u kanalizaciju se moze odvoditi sva neeista i upotrebljena voda Cvrste i
teane Iju'a-ske fekalije kad su toliko razrec1ene da ih voda moze sprati, va atmos-
ferska voda (kisnica i otopljeni sneg) izuzev ako nije za pojedine zone gradske
kanaliizacije .dru!keije propisana, a po narocStom adobrenju i podzemna voda.
je u kanale .upuStati ill ubacivati: c1ubre, pepeo, klrpe, pesak,
otpatke iz kuhinje, led, sneg, kosti i slieno. Isto tako zabranjeno je u kanal PuSta-
ti zapaljive materije i one mogu izazivati pow, eksploziju koja bi otetUa ka.
nale i njihovo funkcionisanj::'JNoda i druge teenosti sa temperaturom vecom od
3080K iii sa skodljivim kiselmama i solima, ne mogu se pustati u kana:lizaciju.
Slivnici, klozeti i ostali objekti koji leze ispad visme do koje se moze pruZiti us-
por iz ulienog kanala, 'ffiogu se spojiti sa kanalom na imanju same tad a ako od-
govarajuCi spoljni ,kanal od tih objekata ima automatske iii ruene zatvaraee.
zgrade cevi moraju biti ukopane I m ispod teren;J
Cde god je moguce treba izbegavati vertikalne sprovodnike sa ulivima i
si fonima u spolj nim, hl adnim zidovima. t:5tvori na 'fsetkama sli vni ka mogu biti
sa najveCim razmacima rwara od 1,5 (0,015)
US Ia cevi iz kojih se toci voda u kadu ill -sliean objekl, moraju bili nad
ivicom objekta izdignuti naj vise 2 10-2 (0,020) m. Rezervoru'i za led, ribu i tome
slieno ne mogu hi Ii direktno spojeni sa kanalizacijom. .
ielimo da kanalizacioni sistem zgrade potpuno odgovori nameni, on
se mora UTedno odriavati. U funkciji kuene kanalizacije moze doei do nepozelj-
nih sto prouzrdlwje preikide u radu pojedinih deIova mI'efe iIi'siste-
ma u . .
rn .'
Do prekida u funkciji kanalizacione mrefe najceSce dolazi 2lbog zaguSiva-
nja cevi, a to se .uglavnom dogac1a zbog toga sto se u sanital1Ile objekte'- mrefe
ubacuju razni otpaci, za koje ovi prijemnici otpadnih vada nisu predvideni. ';1'0
se manifestuje sporim oticanjem vade iz sanitarnog objekta, da bi na kraju 'otpad-
na vada potpuno prestala da Olic0 '. .
, ',r3
.
. ,

, Preporutljivo j e da se radi pravilnog odrfavanja i korisceoja kanalizacio-
nih iostaJlIcija zgrade bar jedoom meseCoo izvrSi pregJed njihove ispravoostiy Po-
scbno treba obratili painju da evcntuaJno nijc doSlo do prskanja nekc 0 cevi
mrczc. U takvim sJucajcvima naprslc cevi trcba odroah zaroeoiti kako, oe bi do-
slo do izlivanja otpadoih voda i posJedica. Ukoliko su prskotine oa cevi-
rna manje, onda srordljive otpadoe vode natapaju zidove, sireCi nesoosan smrad
stvarajuCi na zidoviroa prostorije rufue mrlje. NaprsJioe na kaoalizaciooim cevi-
ma mogu da dovedu i do zagadivanjia <:iste vode vodovodoog sisterna. Do ovoga
moZe da usled S1;I(aranja vakuma u vodovodnoj mreZi. Sve dok je vadovod-
oa mrcia u pogoou, rev! yodovoda su puoe vade i u njiroa vlada pritisak koji
je veei od atroosferskog. Cim do prekida u radu vodovodoe i;ostalacije, is-
prazne se vodovodoe cevi dvorisne roreZe i u cevima se stvara vakuro. Usled to-
ga spoljru atmosferski pritisa:k xoji vlada u porama gornjih slojeva zemJje, uti-
skuje pod pritiskom kroz pomiou vodovodnih cev.i na mestiroa oapadoutih ko-
rozijom ill kroz sastave cevi zagadeou i iofelctivou vodu koja se izliva kroz oaprs-
line na kanalizacionml cevima- avo zagadenje vode za pice moze da iroa teM<.e
posledice za one koji je koriste.
Vee je pomenuto, da prekid cevi kanalizaciooe roreZe moze usled
vanja da zahvati same pojedine sanitarne objekte ili ureaaje, pojedine stanove
ili spratove. Osim toga, takvi prekidi u radu kao.lizaciooog sistema mogu da zah-
vate ideo gradevioskih objekata.

Ukoliko dode do vertikalnih k'oaliz'cionih cevi oa gomjim
tackama lstema, mreZa ispod mesta zagusivanja moZe i dalje nesmetano da fun
kciooik U slueajevima 'kada je u vertikaJama oastalo lOa njenim oi-
Ziro tackama, na prizoer na prvom spratu, sva mreZa izIllad tog mesta
mora biti iskljuCeoa iz daljeg rada. Ak 0 se oe bi ovo uCinilo, di nemioovoo
do izlivanja otpadoih voda na ovom spratu koji se nalazi izIllad mesta
Pri zagusivanjukanalizaciooe mreze u zgradama -oajbolje je da se popra-
vka poveri strucnim licima. Pre inlervencije mogle bi se, radi eevi,
da preduzmu izvesne mere koje preduziroa domar zgrade.
1. Da se debljom Zicom, a preko revizionog okoa pokuSa da oslobodi cev,
odnsoo ad otpadaka koji su se u njoj lOagomilali i izazval.i njeoo zaceplje-
oje. DuZina Ziee bi trebalo da bude 15 m. To je du:tioa koja je pribliZoo 'jedoaka
razmaku izmedu dva .-eviziooa okna. Pri tome se postupa tako se jedan kraj
i iee savie u kuku, na koji se namota ,komad stare krpe, pa se tako pripremljeoom
Zieom korz revizi oni otvor pokuSa da eev oteepi. se iieom proeisti eev, u
nju se sipa veca koli cioa vode radi ispiranja.
2. Ukoliko se na opisan naNn oe postigoc nikakav pozitivan rezultat,
treba pokuSati gumeoim crevom precnika oko 4 (0,040) m, koje se jedoim
krajem oavuce na najbliiu slavinu, a 'drugi kraj creva se ugura u reviziooi otvor.
Prostor izmedu zida i cevi reviziooog okoa ispuni se dobra 'krpama ili sargijom
pa se zatim slavina odvrne do kraja. Time se u deo zatepljcoe cevi ,pusti velika ko-
lieina vode, koja bi mogla da protisti cev. Ukoliko ovo oe uspe, onda se treba 01>-
ratiti organizaciji udrufenog rada koja se bavi ovim poslovima, jer je kvar ozbi-
ljoije pI'irode.
Bilo bi vrlo korisoo kad bi za sitnije opravke, koje sva'ki korisnik stana
JIloZe da obavi, u sta:DU postojala ;za cevi ili bar tzv . fraocuski klju
c
, ill
kao i nekoliko kljuCeva za odvrtaoje navrtki I'azDih velicioa. Ovo

je nuino iz razloga u stanu zgrade sa vodovodom i kanalizacij om svakodenv.
nO lreba odvrnuti iIi zavmuti neku zavrtlru, skinuti ili zavrnuti poneki zavrtanj
iIi skinuti celu annaturu. Pri samostaInom opravljanju' bilo kakvih opravki na
instalaciji, treba dobro voditi raeuna 0 uzajamnom poloiaju delova pri skidanju
sifona, slavina kao i drugih uredaja. Ukoliko se 0 tome bude vodilo raeuna, onda
neee biti nikakvih problema da sc taeno sklopi one je demontirano.
nuna.
Osim najIUJfu.ijih aIata za sitnije opravke trebaIo bi imati:
- izvesnu koliCinu kudelje za zaptivanje,
- gumeno crevo dui:ine 4 do 5 m,
- deblju eelicnu Bcu veCe duiine,
- vakuum-gumu, i .
- parte kofe.dona ili gume za izmenu zaptivata na vodovodnim annatu-
,
Say taj pn"bor moZe wlo <!ohm da koristi. ako se sarno paZljivo upotre-
bi i cia ustedi priliene izdatke za sitnije opravke koje moZe izvesti svako sa maIo
dobre voIje i painje.
Da bi sanitami ure<hji, odnosno objekti pravilno fUnkcionisaIi, nuino je
da se njima paZljivo postupa kao i cia se vow raeuna o . tome se sve u njib
baca. Time se sanitarni uredaji stite od osteeenja i eestih popravki iii potpuno
unistenja, tj. razbijanja, kao i kanalizacije, time korisnik tih
ja uSteduje sebi a i druStvu nepotrebne materijaIne izclatke. U we solje maZe cia
se qaca jedino tDalet papir i nijedna druga vrsta papira jer to, vremenom neminov
no mora i2azvati zaeepljecje kanaIizacione mreZe. U kade i umivaonike osim sa
punice od umivanja i kupanja, ne sme se nista drugo unositi, odnosno bacati.
Ako se tako bude postupaIo sa sanitamim objeIctima, zgradama, onda postoje i
osnovni odgovarajuci uslovi za IDjibovo dobro funkcionisanje. Kuhinjski sanitarni
objekti, izlivne i sudopere su vee same po sebi zaStieene od ubacivanja raz
noraznih sastojaka u odvodnu kanalizacionu mreZu. Postojanjem resetki na otvo-
rima za odvod kod ovih sanitarnih objekata vrli se neka selekcija onoga maZe
proCi u kanaIizacionu ilJll"eZu. Ali i pored toga eesto i kod ovih ure(iaja moze do-
c; do zaguSivanja.
Od <Depainje pri upotrebi, doBve ostecenja ogranci od we solja,
jer se u njib ubacuju razni olpaci, kojiroa nije mesto u sanitamim objektima. Na
we solju ne treba nikada staj a! i jer ona za tu vrstu tereta nij e predvidena i mo-
Ze lako da prsne. Pri tome se moze lako da unesreei i vinovnik osteCenja Solje us
led posekotina koje dolaze .zbog ostrih ivica naprslib delova we solj e.
U topIirn lellDjim daDima kada nastane nestasica vode i ees to prekida
Dje u doticanj u vode. dol azi do toga da se u sitonu, kao posledica neredovnog
ispiranja nagomilavaju fekaIij e. U tim sluCajevima, ukoliko je to moguce, bilo
bi najbolje da se obustavi upotreba klozetskih sani tarnih objeka ta. Ako to mJe
moguce, potrebno je obezbediti veCe kolieine vode za ispiranje we Soljn.
Kada se voda po prekidu ponovo pojavi, potrebno je cia se rezervoari za
,
ispiranje isprame vise puta uzastopno kako bi se siton sto bolje proeistio.
Kada na uredajima za obavljanje fizioloskih potreba eoveka dode do za
cepljenja, odnosno do zaguSivanja, treba odmah nastojati da se zaguSenje ods-
trani. Najpre treba pokuSati zicom olpuSiti cev. Ukoliko to ne uspe, onda se treba
posluZiti gumenim crevom. Gumneo crevo treba upotrebiti na sledeei naein: je-
dan kraj creva se ugura u sifon, a drugi kraj dobro navuee na slavinu umivao-
nika. Kada je to ucinjeno, pusti se voda, odnosno slavina umivaonika se odvrne
do kraja. Pri tome, pre [lego sto se pusti voda prostor izmedu zidova s;rona
155

gumenog ereva treba dobro zarepiti krpoona. Ukoliko ni ovaj ne uspe,
onda je zaguknje takvog :k:araktera da je neophodna intenleneija tica.
Izlivne .solje u kuhinjama .(cesmenske solje, sudopere) treba s vremena
na vreme, iako nisu edvodne kanalizaeione eevi zaeepljeno lVakuum-gumom
cistiti.
Zagusivanje ovih sanitaroih uredaja u kuhinjama, mada postoji resetka
na otvoru za odvod kuhinjskih splaCina, moze ipak nastati ram neredovnog cisce-
nja i ispkanja. Do zaeepJjenja dolazi nagomiJavanjem otpadaka od jela kao i us-
led talofenja masn06: i sapunice.
Sanitarni objekti za umivanje, umivaonici se takolie mogu zapusiti. Cim
se to dogodi treba pre sve.ga preg'ledati sifan umivaonika da mozda do zaPuSe-
nja nije doslo u njemu. Pregled sitona se obavlja na vrlo prost i jednostavan na-
On. Dovoljno je da se odv.me rep na donjem delu sifona i taj dec dobro ocisti,
a zatim se ponovo zavrne pa izvrSi proba da -Ii veda nesmetano otire. Ukoliko
zapuSenje nije bilo u sifanu, anda se za odguSivanje zaeepljenog umivaanika treba
posluZiti vakuum gumom.
Kadu za 1rupanje i pranje treba cuvati' od udara, narocito. <sa unutralnje
strane, jer se na taj nacin moze da okrnji emajl, cime kada gubi u estetskom iz-
gledu, a istovremeno se oa tim mestima sakuplja i prljawtioa. Ispod otvora za
odvod vode iza kade nalazi se siton, koji se, kada dode do zagtiSivanja, cisti po-
moeu deblje Dee koja se na jednom kraju savije da se ne hi povredili zidovi
sifona. Takolie je nuino da se periodicno cisti i resetka <sa sifona koja se nalazi
ugradena u pod kupatila.
Ked dobro fOI1l1li-ranih i gradevinski dobro izvedenih objekata kanaliza-
cije odriavanje se svodi na povremeno ciscenje sahtova. Pot!rt'fua za ciscenje sahto-
va dolazi otJuda Sto se na pojedinim deonicama more talozitj mulj i pesalk, ili
sto u sahtove ulazi korenje dnTeea, :iiJ..i sto korisnici kanalizacije ponekad bacaju
u kanalizaciju krupne predmete koji tame dospeju.
Za pregled stanja neprohodnih kanala sahtova koristimo se ira2licitim
sredstvima kao sto su:
- ogiedalo (nedovoljlllO sigurno za pravov-remeno utvrdivanje pocetnih
ostecen];:prskotina i defonnacija),
- foto aparat, sa sopsvenim osvetljenjem. koji se uietom provlaei kroz
kanal,
- kanalizaeiona filmska kamera (sliono foto aparatu).
- kana'lizaciona televizij'ska kamera. koja se talkode prevlaei h oz kanal
i oclmah daj e sliku tako da se posao jako ubrzava. PodeSavanjem polozaj a kame-
re kanal se posmatra sa svilll strana, a stika koj a se poj avl.duje na ekrnnu moze se
fo tog,rafisali radi do1.-ument aeij e.
193. Primena standarda JUS-a
Izvodenje instalacije kanalizacije vdi se po odobrenom projektu i po
tehnickim propisima a materijal koji se ugraduje mo.ra odgovarati po JUS-u za
tu vrstu radova kao sto su:
156
JUS B.D1200 - keramicke kanalizacione cevi. fazonski komadi ploce
klinker opeke. Definicije i vrste.
JUS B,DI.2l0 - keramiCke kanalizacione eevi. fazonski komadi ploce i
klinker opeke. Uslovi i velicina.

JUS RDl.220 - k e r a m i ~ k e kanalizacione cevi, fazonski komadi, plOCe 1
klinker opeke. Prave cevi .
JUS RDl.225 - prosti dukovi.
JUS B.D1226 - etafni lukovi .
JUS B.DI230 - redukcije.
JUS B.DI.240 - prave raeve, jednokrake i dvokrake.
JUS B.Dl .241 - luene raeve. Dimenzije.
JUS B.Dl.245 - kose raeve, jednokrake i dvokrake ..
JUS B.DI.250 - lrorube .
. JUS B.D1255 - raYne pIoee.
JUS B.Dl.260 - klinker ope'ke.
JUS B.D 1.270 - .revizione prave cevi.
JUS B.D8.400 - metode ispitivanja.
JUS B.C4.020 - az.bestno cementni proizvodi. Cevi za kana!izaciju i na-
vodnjavanje. Dimenzije, kvalitet, metode ispitivanja i is-
poruka.
U.N1.0SO - betonske cevi za k3!lla!izaciju.
CJ1.421 - cevi i fazonski komadi ad livenog gvomja za kana!izadju.
CJ 1.430 - cevi, oblik i mere.
CJ1.431 - cevi sa otvorom za Ciscenje. Oblik i mere.
CJI.440 - lukovi. Oblik i mere.
CJI.441 - etafni :Iukovi. Oblik i mere.
CJ 1.450 - kolena 7oo i 9oo. ObIik i mere.
CJ1.460 - redukcije. Oblik i mere.
CJ1.470 - raeve 450. Oblik i mere.
CJI.471 - neve dvostruke 450. Oblik i mere.
CJI.472 - lraeve 7oo. Oblik i mere.
C)1.473 - raeve dvostrnke 700. Oblik i mere.
CJ1.474 - raeve 870. Oblik i mere.
CJ.J.475 - raeve dvostrnke 870. Oblik i mere.
CJ1.476 - raeve paraIelne. Oblik i mere.
CJ1.480 - vodeni zatvarae nazivnog ,preenika 50. Oblik i mere,
157

20. KANALIZACIONI OBJEKll
Na Xanalizacioooj mreZi naselja razlilruje se nelroliko vrsta objekata kao
5tO su: slivnici, reviziona olma, okna za ubacivanje snega, kaskade i dr.
Slivnici su prijemnici atmosferske vode, sa povclina u naselju, kao ot
padnih voda od pranja ulica. Postavljaju se obieno na raskrsnici utica, na rasto-
janju 50 do 100 m. Najmanjeg su preOnika od 4,5 . J{}-l (0,45) m, a gornj. deo sliv
nika je obiiioo betonska cev. U ravni ulice preko slivnika se nalazi rebrasta live-
na reSetka.
Reviziona okna postavljaju se na mestima spajanja dva ill vise kanala.
Sluie za kontrolu funkcije kanaIa i za ispiranje mrcie vodom iz vodovoda. Postav.
Ijaju se na rastojanju 50 do 100 m. Izraduju se od betona ill cigle, a pokrivaju
se metalnim poklopcem od livenog gvozda. Kod dubljih revizionih okana montira
ju se metalne lestvice za silai u olmo i izlaz iz njega. Na dnu okna izr<ft!uju se
otvoreni kanali, tzv. kinete za prolaz otpadnih voda.
Okna za ubacivanje snega montiraju se i:mad kanala .veceg profila. Da bi
se spreCilo zapusavanje kanaola, dodaje se lopatom manja kolicina snega, uz obez
bedivanje otapanja mlazom vode.
20.1. Pribor za primanje klozetskih i kuhinjskih voda i voda za pranje i kupanje
Za prijem i odvodenje otpadnih voda u unULrasnjoj kanaJizaciji slun
,,;tav niz sanitamih uredaja koji se ugraduj u po ramim odelj enjima zgrada. Po
nameni svi ovi uredaji mom da se podele na:
- uredaje za prijem otpadnih voda iz klozeta i pasoara,
- l.J'I"Citaje za prijem otpadnih voda iz kuhinja (eesmenske solje, sudope-
re, slivnici) ,
- uredaje za prijem otpadnih voda od umivanja i pranja (umivaonici,
kade).
Sv; pomenuti ureitaji moraju biti izradeni od materijaia koji je postojan
na viazi, a otporan prema kiselinama, kao i da je glatkih pov.rSina raw omoguCa'
vanja potpunog ispiranja i urednog odrZavanja.
158

KIozetske rolje mogu
bliii od porculana, faja-
nsa ill SlVOg. liva koje
-su spolja obojene a unu
Ira emajiirane. Po obli-
Iru' mogU .Jliti duboke
iIi plitke. (S1. 125). Po-
rea klozetskih rolja
postoje i CuCavci.
Pisoari sluie za odvo,jenje mokrace. Obieno se izraduju kao saru-
tarn.i objckti u javnim zgradama i cine sastavni deo klozeta. Pisoari
se grade sa olucima
smeStenim na zidu u 0-
blilru stojecib, prislonje-
nib na zid, iIi u oblilru
skol j ki uCvrSCenib na :Ili
duo Pisoarske solje izra-
,juju se od poroulana
SI.,ON, PISOARI
Q lonG. rcvnom t.iduj b). na t1,lu 4v. lido.
fajansa, bete kamenaste
rnase, od sivog liva, iz-
nutra emajliranog 1
spolja obojenog. Stojeei
pisoari izra,juju se od
fajansa i bele karnenas-
te rnase. Pisoani sa Zlj e-
bom izra,juju se od si
vog liva, iznutra su erna
jIirani ill su od kerami-
Ckih ploCi",,- (SI. 126.).
Cesmene solje, poslavljaju se pO kubinjama, za izlivanje kuhinjske ot-
padne vode od pranja pOvrCa, vOCa i kuhinjskog posu,ja. Ugra,juju se ispod Iru-
hinjsl<e resme naroCite Solje, najCeSCe su izra,jene od sivog li.va, iznutra emajUrane.

Sudopere, se ugra<1uju u veeim lruhinjama i sluie za pranje kuhmj skog
-- --
posu<1a i drugog pribora. Mogu biti izra<1ene od sivog liva i eelienog lima (izoutra
emajlirane) kao i od bcle kamenaste rnase. Ove sudopcre imaju ram od drveta.
(SI. 127.).
a
4' .
..
b c
at
I L. I

SUDOPERI
,
S1. 127. Ugradcne sudopere: a - jednodelna sa orebrastom ploeom za suo
dove; b - dvodelna; c - dvodelna sa rebrastom plocom za sudove.
Nad sudoperom se nalazi pokretna, poniklovana cesma najceSce sa sla
vioom za hladnu i topiu vodu, a ispod sudopere naroCiti sUon sa ure<1ajem za hva
tanje masti.
Sllvnlcl se ugra<1uju u podove vecih kuhinja, perionica i kupatilima za
prelivnu vodu od pranja i umivanja. Sam pod se izgra<1uje u blagorn nagibu, pre
rna slivniku. Slivnici mogu da budu izra<1eni od livenog gvoZ<1a sa gornjom .eSet-
kom koja je najceSce emajliraoa. U njemu se nalazi kofica za prihvatanje mulja.
Pomlnjare se ugra<1uju po velikirn kuhlojama hotela, bolnica i raznih do-
mova. SloZe za odvodenje vode sa otpacima hrane, voca i povrea. Izraduju se
od porculana i emajliranog sivog liva.
Umivaonlci sluie za pranje lica i
nfku. Izraduju se od porcuJana, fa-
jansa, bele kamemaste rnase, sivog
liva izoutra ernajfiranog, a spolja
obojenog. Po obliku mag\! biti raz-
lititi: podeSeni za poStavljanje na
konzolu iii su izraden-i zajedno sa
stubom od istag materijala, omeno
od porculana ill fajansa sl. 128.

Bide je namenjen za odrfavanje litne higijene. Izrac1uj e se od fajansa ill
bele kamenaste mase.
20.1.1. Pribor za pranJe 1 Jrupanje
Ova vrsta pribora namenjena je za licnu upotrebu coveka i zato mora
da ispunj ava sve ltigijenske zahteve, tj . da se uvek lako per e i odrfava i da ne
budu mali prolazi, maci da treba da budu od najboljeg materijaJa. U ove pri
bore ubrajamo: umivaonike, bidea, Jrupati1a i .

0 000
0
B
EJ
-
. -
I


,110 0
Kade slu:ze za kupanj e.
Prave se ad livenog gvo
fc1a i celicnog lima,
emajlirane su iznutra a
spolja obojene; zali m
od porcuJana a glazu.
rom, od pocinkovanog
i bakarong lima. Za
medicinske kupke uzi
maju se cesto i drvene
kade zbog otpornosti
prema vodi koj a razara
ostali materijaJ. (S1.
130).
12 D
Kupatila se sastoje iz
kade i urec1aja za pri.
premu tnple vode ukoli
ko ne 'postoji centraJno
snabdevanje toplom vo-
dom. U prostoriji za Jru
patilo postavlja se
i umivaonik, a ako do-
zvoljava prostor moze
se naJaze klozet i bide
(SI. 129).

Prema obill.-u razlikujemo obitne kade, kade za sedeci stav (sl. 131.) gde
prostor ne dozvoljava pos tavljanje obicne kade, kade za uzic1ivanje koje su cetvr
tastog oblika i najCciee oblozene ploeicama. Ove kade su ad porcuJana ill pe-
161

rene gline imaju vee retvrtast oblik i nije potrebno da se oblafu ploCicama. Ovak-
ve kade nemaju nepristupacnih uglova pa ih je lakSe odrlavati. Njihova zapre-
mina iznosi 2 10-' do 2,8 10-' (0.200 do 0,2805 m'.
Sve kade imaju izliv (koji se zatvara cepom na lancieu ill specijalniro
Cepom sa polugama), preliv i sifon.
Kod izlivnih kaela mogu
se predVlideti watanca
racti pllistupa sifonu.
Dovod vode je oOOeno
kroz razliCile, Cesto vr-
10 lulcsuzne balerije u
kojiroa se topla i blad-
na voda meSaju. One su
snabdevene termomet-
rom taka cia se victi
temperatura izmclane
vode.
U boImcama postavlja-
ju se kade najWee
slobodno, da bi se bole-
sniku moglo priCi sa
svih s traIla.
SI 131. Poliba (sedeCa) bela
Ttdevi su racionaIni pli
bon za kupanje jer za-
uzimaju najmanju povr
Mogu biti samos
talni i gru pni.
SamostaIni Ius se sas-
loji iz zidne batenje
(sL 132.) koja se monti-
fa na ziduuz plitke M ______ c ______ ---J
- kade.
S1. 132. Zidne baterije za kupatila
a - sa stabilnim Mem; b - sa stabilnim ruCnim Mem;
c-sa leieCim ruCnim tusem; d-sa kombinovanim Mem
U sredini Mkade ill u uglu naIazi se otvor u koji se ugrartuje rcletka
za oticanje vode u kanalizacije. Tm kada se ugrartuje u pod ill se postavlja na
podu sto je mnogo povoljnije zbog kontrole vodovoda. Samostalni Mevi se ret-
162

ko izvode u potpuno posebnom prostoru, vee su obiClo u skIopu lrupatila u uglu
ill u niSamazidu. se proizvode vel iCine 8,3 . 10--' x 8,3 . J(}-1 (0,830 x 0,8.30)m
mereno po spoljnim ivicama okv:i.ra. 1ma ih i drugih veliCina, te zato pri projek
tovanju tuSeva u treba usvojiti odreden tip i prema IIjemu projektovati niSu
dodajuCi po 2 1()--4 (0,020) m za plOCice, tako kad se postave plocice da olle nalo-
tu lIa okvlr
. Radi cesto se i ne predvidaju vet se same ugradi ispod
tuSa rcletka i izradi pod od otpornog materijala (keramicke ill teraeo plOCice, li
veni teraco, eementna koMjica i sL). U takv:im slueajevima !reba meduspratnu
kOllstrukci ju i obimne zidove na visini od 1 J(}-1 (0,100) m od poda dobro
bidroizoIacijom.
Grupni tuSevi postavIjaju se u kasarnama, internatima i sliClim objek-
tima gde se me masovna kretanja. Oni mogu biti i samostalni,. sa pojeclinaCnim
baterijama, ali relie izvodi jer se svi tusevi spoje sa jednom centraInom ba-
terijom za mclanje tople i hladne vode (miS-aparat), a vodu iZ tulia fndta sam lru-
pac povIaeenjem potezaljke.
U maJim prostorijarna moZe se postaviti tuS pored kade i pomofu speci-
jalno konstruisane baterije.
\
tolju.
f-"

<

Bide je speoijalan sani
tami uredaj za intimnu
higijenu te mora odgo-
varati maksimumu bigi
jenskih usiova. S toga
se skoIjka izraduje is-
kIjuCivo od belog porcu
lana a annatura je sva
mesingana, poniklovana
ill hromirana. MoZe se
'primeniti sarno tamo
gde ima instalacija za
toplu vodu, je lIa-
menjen za bigijenu 050-
tJjivih organa. (Sf. 133.).
Ceo uredaj se sastoji od masivne porculanske na stabilnom pos
Ulicna eesma se postavija na javnim mestima ito: u parkovima, -oa tr
govima, ispred Zeljeznickih i autobuskih staniea ita. Ona se sastoji iz jednog
podzemnog ventila podesellog tako da se ne moze zamrznuti, kojim se rukuje
pomocu ruCice smcltene na vrh koione.
Dok je ruCica pritiSIIUta dotle Cesma daje vodu, kad se racica osolocii
pr j tiska, ona automatski zatvara ventil i vrtikalr\i stub potpuno do dna isprazru.
Pored Cesme je korito za salrupljanje prosute vode i odvodenje u kanalizaciju.
Vodom iz ovih eesama mogu se koristiti i stanovnici naseljenih mesta u
kojima nema vodovoda u stambenim zgradama. .
.
202. SpecijaIni prlborl
Osim lIavedenih sanitarnih pribora koji se najcclee upotrebljavaju, po-
stoje i m !logi drugi koji sltiZc za specijalne svrhe. Neki od ovih pribora ugI-aduju
163

se u samoj zgradi, a neki sluie i za prikupljanje otpadnih voda u dvorutu. Po-
red ostalih, u prvu grupu se svrstavaju:
IGIJENSKA
CES HA ZA VODU
Higijenske stojece ill zidne specijalne eesme za pijenje vo-
de bez (SI. 134).
Higijenske zidne, pljuvaonice koje imaju automatski ispi-
race i sifone kao i pisoari.
Korita za pranje mesa i povrea od porcelana sa stojeCim
cevastim p11ilivima.
Siroke pokretne kade za kupanje l;>olesnika zajedno sa no-
silima itd.
Ovde mozemo naves1li i rami kanalslci pribor: od
sivog !iva, spolja i iznutra emajlirane iIi sa bela emajlira-
nim gornjim delom za manje perionice i slieno. Resetke
za veiike perionice i garue izradene od sivog liva.
Pored navedenih delova, koji cine sastavni dec klozeta, tre-
ba uvek pored klozeta namesliiti i kuliiju za toalet papLr
ill je ugraditi na zid.
20.3. Pribor za kuhlnjske izllve
Otpadne kuhinjske vode sadrle gotovo uvek vise ill manje masnih otpada
ka i zato kod ovih pribora treba uvek postaviti masti koji izdvaja!j<u mas-
noee i spreeavaju njihovo prodiranje u kanalizacione cevi gde usled nasgale moze
doci do kanalizacije.
U ove pribore spadaju: cesmenske solje, praonice i pominjare.
Cesmene iolje se sastoje od slavine za dovod vode i cesmenske solje.
Postavljaju se u kuhinjama za tocenje pijace vode, kao i za odvod upotrebljene
vode od pranja sudova kad nisu postavljene sudopere, zatim u perionicama, ga-
rafama itd. Najvise su u upotrebi cesmenske solje od li venog gvoZda, iznutra belo
emajlirane a spolja obojene masnom bojom. Cesto su i sa spoljne strane emaj-
li rane a ima ih i od porculana.
164
Na dou solj e od li venog
gvoZda mora biti reset-
kasti odliv koji se uliva
u poseban sifon od Ii-
venog gvozda, preenika
5 . 10-' (0,050) m. Iznad
solje na njenom zale-
du, iIi na zidu ako je
solja bez zalec1a, postav-
lja se slavina za toCenje
vode. Cesmenske solje
mogu biti sa visokim iIi
niskim zalet1em. zalede

moi.e bi ti tetvrtasto ill poluk.rufno. I sto tako moZe biti ovalna ill pravougao-
na (SL 135.). Cesmenske se izraduju i za postavljanje u ugJu izmedu dva zida.
PritvrSuju se na zid mesinganim ill poniklovanim zavrtnjima u uzidane
paknice a na visini od poda do gornje ivice 8 11}--' (0,800) m. Normalna velit ina
j e: leda 0,440/0,440 m a izboeina suda 0,435/0,250 m, kao je prikazano na sli-
ci 135.
Sudopere se ugraduju u veeim kuhinjama i slure za pranje kuhinjskog
posuda i drugog pribora. Mogu biti od sivog liva i emajlirane ill ad porcu1ana.
Livene sudopere imaju ram ad tvrdog drveta. Nad sudoperom se nalazi
pokretna, poniklovana tesma, najWre sa slavinama za hladnu i toplu vodu, is-
pod sudopere na.rOCiti siton sa uredajem za hvatanje mastL
Sudopere od sivog !iva se postavljaju na konzoIe koje su priCvrlCene na
zidove. Postoje i ugradene sudopere. Videti sliku 43. iz poglavlja ila st. 61.
Po ob!iku su pravougle iz jednog deIa iii dva deJa. Po obodu gornje' ivice
livene sudopere imaju nun od tvrdog drveta kao 1 drvenu rcletku
za odlaganje i cedenje
posuda. S donje s trane
imaju odliv sa poniklo-
vanim tepom i lanti-
cem za ispust, a pri vr-
hu imaju preliv. Pomi-
na prelivnog otvora mo-
ra biti dva puta veCa od
preseka toteCe slavine.
Sudopera je snabdeve-
na poniklovanim speci-
jalnim sifonom za izd-
vajanje masti. Njih tre-
ba svakodnevno Ci stiti
zbog vellkog procenta
masnore - (spirina).
Na zidu iznad sud a do-
laze poni kl ovane tocece
slavine sa pomicnim
krakom za obadva dela.
Ovakvih slavina ima
kombinovanih za meSa-
nje tople i hladne vode
ako postoje uredaji za
pripremu topIe vode
ill se montiraju elektri-
tni bojleri.
U savremenim kuhinjama sudopera se ugraduje zajedno u istom redu
sa stednjakom. (S1. 136.).

PomJnjara se predvilfa samo u vc-
l.ikJm kuhinjama, bolnicama, hoteti-
ma itd. Po obtiku i konstrukciji
stiena je klozetskoj Montira
Se i kao klozetska solja za odvodnu
cev III 1 11)-' (0 0,1(0) m u podu i
Una ure4en sifon, a odozgo je SUll-
bc\evena poniklovanom pomtnom
radi postavljanja kabas-
tih sudova za pranje. l'ma jednu ill
dye zidne toeere slavine za
.... ---'----___________ --1 obieno pranje i verona je sa
rezerVoarom za ispiranje. Ova se k15moinacija naroeito predvilfa u bolnicama za
pranje pljuvaocn.ica i ostalih bolniCkih posuda i preporueuje se da budu od be-
log pomdana. (SL 137.).
Postoje i konzolaste za pominjaru isto kao i konzolasti klozeti.
Slavlne. Uz umivaonike dolazi i odgovarajuti pribor koji se sastoji od
toCeCeg pribora - slavine.
Slavine mogu biti poniklovane, pokretne, montirane na zidu ill kombino-
vane za toplu i bladnu vodu. Poseban izgled imaju tzv. lekarske slavine sa dugac-
kun krakom podclenim za pomeranje laktom, kao i mg baterije, odnosno slavine
za mclanje tople i bladne vode.
Siavine su cevni zatvaraei cije zapomo telo (eep) ima konicni oblik sa
otvorom (JUS M.C5.400). Obrtanjem ovog tela vrsi se otvaranje, odnosno zatvara-
nje protoka. Glavni delovi slavine su: kuCica (obieno od sivog tiva ill mesinga),
cep (od sivog liva, mesinga ill bronze), rueica i navrtka za pritezanje eepa.
Da bi se onemogucilo odvrtanje navrtke pri obrtanju eepa, stablo zavrt-
nja na delu gde se nalazi podmetac ima eetvrtast obtik , te se slavina obree za-
jedno sa podmetaCem i navrtkom.
Konstrukcija slavine dosta je jednostavna, ali pri obrtanju cepa nastaj e
klizanje, a usled toga ojedanje radnih poskupljuje odriavanje. Osim
toga, rad slavin a veoma je nesiguran zbog zaglavljivanj a eepa, narocito pri proti-
canju vrucih teenosti.
20.3.1. Pribor za prljem klozetskih izliva
Pribori za otpadne vode primaju i sprovode u kanalizaciju zagacj;enu i
veoma prJjavu vodu koja razvija smrad zbog fekalija i mokraCe. Njihova je kon-
strukcija najsloZenija. Oni moraju garantovati potpuno i buo sprovocj;enje neei-
staCe u kanalizaciju. U ovu grupu spadaju pisoari i klozeti.
K10zetl su smclteni u zasebna ode1jenja koja treba da budu najmanje
x 9 II)-' (0,90) m ill se postavIjaju u kupatilu. se klozeti nalaze u sas-
tavu stambenih prostorija, moraju biti tako opremljeni da ispunjavaju sve bigi-
jenske uslove-zahteve i propise. POZeIjno je da budu direktno osvetljeni i pro-
vetrenL Zidne pomine u klozetima treha ' obionti keramiekim ploCicama visine
1,5 m do 1,65 m ill bar obojiti uljanom bojom.
166'

Klozeti mogu hiti pojedinafui i grupni. klozcti se korlste u
stambenim zgradama, a grupni u skolama, kasarnama ild.
Grupni klozeti se pomotu horizontaine odvodne cev.i zajednicSti povezuju
za j ednu ili vise vertikala. Prema oblilru solje, imamo klozele sa stoj eeom soljom
tzv. klozete
kaste.
Prema obliku razlikujemo dYe vrste klozeta sa soljama: tanjiraste i lev-

Solja levkastog oblika
je povoljnija za ispira-
nje, jer veda pravilnije
obliva, a ispiranje se vr
si odozgo naniie. U so-
lji tanjirastog oblika
ugrac1en je siton
ka 1 l(}-I (0,100) m koj i
sa soljom j edinstve
nu celinu. Visina vode-
nog stuba kod ove solje
iznosi najmanje 5 l()-!
(0,050) m. Ova solja ima
prl vrhu otvor za vezu
sa cevi ko j a dovocli vo-
du iz rezervoara, a ot-
vor na donjem deIu za
sifona koji se naIa-
D na njegovom uzvise-
nij em de\u i sIuZi za od-
gusivanje sifona.
KIozetske solje (skoljke). Prema materljaIu od koga se izrac1uju klozet-
ske solje mogu biti od sivog liva, keramike i porcuJana.
Prema konslrukciji i obliku one mogu biti tanj irastog ill levkastog obli-
ka (SI. 138 i 139) . sa rezervoarom za ispiranje poslavlj enim visoko, iIi nisko iznad
njih kao i tzv . .
Klozetski urec1aji su najres6e sastavni delovi kupatila, a mogu biti ug-
rac1eni i u zasebne prostorije. Sastavni delovi ovih urec1aja su solje za prihvatanje
i odvoc1enje fekalij a, kao i rezervoari, za ispiranje i cev za dovod vode od rezervoa-
ra (vodo-kotliea) do klozetske Solje.
Po obliku se uglavnom razlikuju dye vrste klozctskih solja ito: tanjira-
ste i levkaste. Ovim vrstama treba jos dodati i najnoviji tip tzv . usisivajuCi tip.
Sve ove vrste klozctskih solja se u izgradnji grac1evinskih objekata primenjuju,
mada je najviSe u upotrebi klozctska solja tanjirastog oblika.
167

KIozetske tanjiras-
tog - zdelastog oblika
Uxaduju se od jednog
komada. U njenoj unut-
ugraden je i
siton precnika 1 1(}-1
(0,100) m kop sa soljom
Cin.i j edinstvenu celinu.
Visina vodenog stuba
kad ove solje treba da
je najmanje 5 1(}-!
(0,050) m. Dna Una obi-
Coo dva otvora, od ko-
jill se jedan nalazi na
gornjem delu Solje, od-
nosno pri vrhu i sluZi
za vezu sa cevi koja do-
vom vodu iz rezervoa-
ra, a otvor na donjem
delu za rep sifona koji
se nalazi na jednom uz-
vgenom de1u i sluZi za
odguSivanje sifona.
Solja je po svom obliku tako podeSena da se mIaz vode u gornjem gr-
lieu solje podeli na dvoje, tako da pri ispiranju unutrasnjost solje bude oblivena
vodom. J edan dec vode odlazi direktno u tanjirasto udubljenje, stim sto fekalije
potisne u siton, dok drugi dec vode unaokolo vrsi ispiranje solje, da bi se zatim
voda sa izmetom preko sifona odvela u odvodnu cev kanalizacije. Zbog toga. je i
gornja ivica izradena sa oblim rubom, dok je dno u obliku plitkog tanjira-zdele
u kome se uvek nalazi sloj vode visine oko 3 10-2 (0,030) m radi sprecavanja lep-
Ijenj a izmeta.
Klozetska Solja levkastog oblika je za ispiranje povoljni j a, jer voda so-
Ije o\"og oblika pravilnije obliva, a izlivanje se vrsi naniie, pri cemu se vrsi de
Ijenje \"cdcnog mlaza. Nedostatak ove solje je u tome sto postoji moguenost za-
gadi vanja zaplj uskivanj em vode iz sifona. Da bi se ovaj neugodan nedostatak eli-
mini sao. danas se proizvodi tzv . jezicasta -levkastac solja. Ovaj tip levkastih
kIozetskih solja iskljuCuje moguenost zapljuskivanja sifona.
USisavajuCi tip klozetske solje, je u odnosu na postojeeu konstruciju no-
vijeg datuma, ima tako izveden siton da on usisa svu sadriinu solje. Ovo se posti-
ze pomoeu specijalno konstruisanog sifona, koji svojim donjim povijenim delom
vrsi usisavanje. Na taj naCia se postize dobro, odnosno najbolje ispiranje solje, a
istovremeno bez velikih sumova, gotovo beSumno.
Osnovni zahtev kad ovih vrsta solja za kIozetske prostorije je da nji-
hoy oblik obezbeduje ispiranje izmeta samo jednim ukijuCivanjem rezervoara.
168

st.ilrkJ. rRESEt< ISPI RAeA KlO!.E tSI(E JOLJE
f . P D1"rahUM.AC; L. J1I!t1ItI1I(;4 t'I.fI11X., f
. .s:EPLO'
/0 ,VI'f/C!lYIIff/LA; h. ' LoJr,i,1
Ovo zbog toga da ispi-
ranj e bude potpuno i
radi t oga da se izbegne
da bi se rezer-
voar ponovo napunio_
Da hi se po upotrebi
izbegao hladan neprija-
tan dodir k10zetske o-
Ije i tela. na njih se po-
stavljaju okvini sediha
od drveta. iii plastifue
mase. Ukolilro su ova
od drveta, pre.
je da se ona
izrac1uju od politiranog
drveta-daske_ Ovo zbog
toga su od
poli tiranog drveta mno-
go trajnija nego od ne-
politiranog_
Naj zanafujniji elemnt sanitarnih urec1aja, 0 kojem posebno treba voditi
racuna, je klozetska Njen obavezni sanitarni dec je poklopac koji moze bi-
ti plasticni i drveni. Plasticni poklopac kozetske je praktican. On se odlikuje
vecom odrlavanjem, pa je za oddavanje higijene mnogo bolji
od dn.enog.
VodokotIlc kolzetske (SI. 140) po svom poloiaju u odnosu na moze
biti ugraden visoko, nisko iii direktno na k10zetsku Za jedno ;spiranje utro-
li ak vode ne bi smeo bhi manji od 8 1(}-3 (0,008) m
3
Radi efikasnijeg higijenskog
delovanja, danas se sve upotrebljavaju vodokotlici sa vecom koliBnom vode,
cak sa 1,4 . 1(}-' (0,014) m
3
vode za jedno ispiranje.
BaS zbog, ovib nastojanja, koja imaju svoja opravdanja sa
hgi ijene, nij e preporucljiva primena tzv . a1 .... a ispirafu. Da bi se sa odgovara-
jutorn rnogao da primeni ovaj sistem za ispiranje kl ozetske os-
novni preduslov j e konstantnost u pritisku u vodovodnoj mreZi. Medutirn, kod
\'iSespr:l!nih objekata dogada se da pritisak varira, j e za primenu . akva is-
pirau< nepozeljno.
Takode se u savremenim uslovima relle kor isti kl asican tip visoko po-
lorenog emajliranog vodokotliea. Mnogo vise se koristi nisko polozeni vodokot-
li e spojen direktno na solju ill oko 3 I(}-i (0,30) m iznad U poslednje vreme
primenu imaju vodokotlici ugrac1eni u zid. Oni se danas uglavnom izrac1uju od
sani tarnog porculana ili od rnase.
VodokotIlc od plastike je manje trajan od kotliea koj; je izrac1en od si-
vog liva, ali s obzirom na cinjenicu da je njihova trajnost oko 15 godina, ani se
cesto ugralluju. Ukoliko je dovod vode u vodokotlic na njegovom vrhu ( a moZe
bioti kroz dno) voda se pomoCu jedne dodatne cevi dovodi na dno, Cime se odst-
ranj uj e (zujanje) vode pri punjenju vodokotliea. Smatra se da ' je ost-
varena dobra funkcionalnost klozetske i vodokotliea. ukoliko se ispiranje
u roku od 6 sekundi, cime se takolle ogranifuva i vreme buke.
169

I
I
I
I
I
I
,
I
I
I

,
I
n
KolzeU CuCavci sasooje se od !Jro.
ljke i ispirata. Skoljke za CuCavce,
proizvode se od sivog liva ill od
porculana CuCavci nemaju ugraden
vodeni zatvarac, vee se ispod njm
postavlja poseban siton III 1 1<r'
(0,100) m za koji se spaja odvodno
grlo Livene su veti-
Cine ako 6 10-' x 6 10-' (O,6OxO,60)
m i ugra1luju se u pod, a okolo ob-
laiu keramiCkim ploCicama (sl.
141. i 14'l).
Porculanske za klozet CuCa-
vae 5 10-' x 6 10-'
(0.50 x 0,60) m i se za
pod pomoCu dva mesingana zavrt-
nja sa strane. Ovaj tip porcu!an-
skih je najbolji jer se lako
pere i odrlava, a pogodniji je i u
sluCaju sifona jer se fto-
Ijka moze skinulli.
Sifoni ispod cUCavea imaju otvor sa donje strane zbog revizije . i
nja. Klozeti cueavei postavlj aj u se u kasarnama, industrijskim zgradama, zelez-
nickim stanicama, javniro klozetima i drugim slicnim objektima gde je veliki
prome!.
Cueavoi su neugodni, ali bigijenski
najispravniji jer se pri upotrebi ill-
gde ne dodiruju telom.
Kod CuCavca treba obratiti painju
na to da meduspratna konstrukcija
mora biti debljine najmanje
5 . 10-' (O.so) m da se sifon ne bi
video u donjoj prostoriji.
07v
, boti ;..
I. '"


--''{-
51.11&1 KLOZET-CUCAVAC

Pisoari su sanitarni. ure4aji koji slute oosbama mmkog pola u zgrad'ma
javnog karaktera. (Video slilru 39). Namena ovih sanitarnih objekata je isldjufivo
u lOme da primaju i odvode molrratu.. Na ovu vrstu sanitarnih ure4aja treba ob-
raliti posebnu painju, s obrirom na to da je moJrraCa, zbog amonijaka knji se
razvija, t.eCnost veoma neprijatnog mi.risa. Pored ovoga usled velikog procenta
raspadljhih organsk:ib sastojaka, mokraCa je veoma infektivna i sve to iziskuje
stalnu brigu z.a CistoCu prostorija u knjima se nalaze ovi sanitarni objel<tL Da bi
se izbegao neugOOan miris, svaki pisoar mora biti snabdeven monam, To se m0-
le postiCi na viSe naOn. ali se uglavDOIll primeDjuju tri. u zavisnosti od VlSte
pisoara. lspiranje moZe biti pasle svake upotrebe, kan i kod klozetskih Soija. stal-
no sa pojf'1linim prekidima i pojerlinaCnn. PosIednja dva natina ispir.mja pisoara
odnose se na skn:pe pisoare, knji se ispiraju iz zajedniCkog reze:rvoar;a. iii direk-
tni.m iz vodawodne mreZe, stalno ispir.mje pisoa:ra u tan!rjrn mlazevima .-eguIBe
se podeSa.vanjem ventiklavine na pisoanL
Po obliku i konstrukciji pisoari mogu biti ugJavnom troja!rj i 10: verti-
kalni smclteni uza rid prostorije, stojeCi oslonjeni na masivan stub, kan i viseCi
ridni pisoari, a prema nameni grupuj i pojf'1li
n
ai'nj
ViseCi riclni, kao i ostali pisoari ugra4u ju se na ridove na pretbodno pas-
tavljene drvene podmet.ate (palrrrice) na visini od 6 i(}- l (0,60) m od poda, a pric-
,"rSCuju se pomoCu ponildovanib zaVrtnjeva.
Patent Isptraa izra&n.i su od hromiranog mesinga i aktiviraju se pritis-
kom na dugme iii ruticu. Oni rade pomoeu jake spiralne opruge knja vrata !dip
propusne slavine u prvobitni poloZaj iii frmlrcioniSu pomoeu sabijenog vazdnba
iii ulja u samoj kuCici aparata. Drugi je naCin bolj; posto se opruge brzo kvare.
Vafno je proveriti pritisak u vodovodnoj !lll"efi. jer svi aparati nisu efikasni z.a pri-
tiske ispod 19,62 IO'N . m-' (2 at), a spaj sa vodom treba da je naimanje
1,9 10-' m (3/4"). Prilikom montaZe postupati vrlo oprezno i ne pritezati delove
Idcltima.
IspiraC je priCvrSCen na
rid pomoeu ponildova-
ne obubvatnice. Da bi
se sa odgovarajueom si-
gurnoStu mogao da pri-
meni ovaj sistem za is-
piranje Idozet.ske Solje,
osno."lti preduslov je
Malan pri tisak u vodo-
, 'odnoj mrm Kod viSe-
spratnib objekata. do-
ga4a se da pritisak ba-
de promenIjiv. Stn je za
primenn ovakvog ispira-
Ca nepoZeljno. Takolte
se u savremenim usia-
ZA V150K.!1 HISK' PRI Tl S.:.K virna rede koristi i kla-
___ -.J siean tip visokn polofo.
nog eelitnog emajlira-
nog vodokntlita.
171

Postoje jos i takvi klozetski urec1aji sa soljama, kod kojih se ispiranje vesi dieek-
tnim dotacanjem iz vodovodnog voda, pritiskuj u6 na rucicu ill dugme.
Na gomjoj slici 143 prikazan je kompletan klozetski uredaj prikljueen na
vodovodnu cev sa usisavajutom soljom od fajansa kao i daskom na solji.
Ovaj sistem uredaja ima tu slabu stranu sto se iosim ugrac1ivanjem i odr-
zavanjem moze dogoditi da dode do spoja eiste vode sa otpadnom.
20.4. Instalacija za toplu vedu
Saveemeni 'livot namere sve vetu poteebu za brzim i ekonomienijim dobi-
janjem tople vode. Zagrevanje vode za domatinstvo, kao i za druge potrebe more
biti lokaino, tj . za svaki pojeclini stan, ill centralno za citav gradevinski objekat,
koji se u tom siueaju snabdeva toplom vodom sa centralnog mesta. Ovaj centra-
lni naCin zagrevanja vode primenjuje se obieno za snabdevanje potrebnim koli-
cinama tople vode hotela, bolnica i drugih njima slicnih objekata.
Svako postrojenje za snabdevanje topiom vodom sastoji se iz sledeeih
delova ito:
- uredaja za zagrevanje vode,
- rezervoara za akumuliranje tople vode, i
- razvodne cevne mreze cije cevi idu uporedo Sa cevima hladne vode do
pojedlnih sanitarnih pribora: umivaonika, kada, bidt!a, sudopera i dr.
Za snabdevanje toplom vodom pojedinih gradevinskih jedinica-stana, da-
nas se koriste elektricni bojleri. Velieina bojlera se uzima na bazi broja stanara
u stanu, kao i potrosnje tople vode po jednom korisniku stana dnevno. Dnevna
potrosnja tople vode po jednom stanaru uzima se za 30 do 40% od dnevne potro-
snje hladne vode, tj. vode za pite i druge potrebe. Prema tome potrebna dnevna
kolieina tople vode po svakom clanu domatinstva bila bi 4,5 1 ~ do 6 10-'
(0,045 do 0,060) m'.
Za snabdevanje zgrada toplom vodom, izvodi se posebna instalacija sa
specijalnim kotlom smestenim u kotlarnici centralnog grejanja. Opsta dispozicija
ovih instalacija je ista kao i kod snabdevanja toplom vodom pojedinih stanova,
stirn sto se proracun, s obzirom na koli cinu tople vode radi posebno a uredaj za
zagr evanj e vode (kotao) ulazi u sklop instalacije i uredaja kotl arnice centralnog
grejanja.
Bojlerl su specijalni rezervoari tople vode koji obicno imaju cilindrieni
obli k a mogu bili i pravougli , a postavljaju se u kupatil ima, ispod ta\'anice, ucvr-
seeni na zid konzolama. U boj lerima se voda zagreva grejacima smestenim u
S<imom bojleru. Za zagrevanje vode u bojl erima koristi se elekt ricna energija ili
[OpiOla dobij ena sagorevanjem gasova. Prema tome, r azlikuju se uglavnom dve
vrste bojlera za zagrevanje vode ito:
- elektricni bojleri koji za zagrevanje vode koriste elektricne grejace a
mogu biti protocni i potisni koji cade na atmosferskom priti$ku ili pritisku vodo-
voda., i
- gasni bojlerii, koji za zagrevanje vode koriste toplotu sagorevanja ga-
soya.
ElektriCnf bojler je bojler niskog pritiska. Ove vrste bojiera rade kao ot-
voreni prelivni rezervoari cija je sadrZina stalno u vezi sa spoljnom atmosferom
preko prelivne cevi. Time se u unutraSnjosti rezervoara ovog bojlera postize nor-
malan atmosferski pritisak. Ovaj bojler radi na tom principu da, kada se otvori
172

slavina za toplu vodu sa donje strane u rezervoar bOjlera ulazi hladna voda pod
priLiskom iz kucne vodovodne mreze, a preko ulivne cevi, pri cemu se podiZe nivo
top Ie vode u rezervoaru bojlera i izliva kroz prelivnu rev i dalje kroz lulu m ~
lice. Ako se zeli samo hladna voda, onda se otvara slavina za hladnu vodu, tako
da se hladna voda direktno izliva u lulu mesalice. Delimicnim otvaranjem slavine
za toplu vodu i hladnu, dobija se voda zeljene temperature.
Opi sani sistem funkcionisanja ovog bojlera, omogucuje potpunu slgurnost,
dok je bojler u pogonu, jer ne moze doci do porasta pritiska u rezervoaru. Ovaj
bojler se sastoji od rezervoara tople vode pljosnatog oblika izgra<te.nog od balta-
mog lima. U sredini rezervoara nalazi se zavarena bakarna cev, koja sluii da pe-
jaea otpomost rezervoara, kao i za smelitaj regulatora temperature. Rezervoar sa
bakamom cevi, kao i tvrdo zalemljeni naglavci sa dovodom i prelivom su ponik-
lovani. Dugme regulatora temperature smeliteno je na prednjem zidu omotaea.
Donji zavrsetak rezervoara saOinjava prsten prirubnice, za koje je preko zaptivnog
prstena priCvrSCena prirubnica grejaea stegnuta pritiskujucim prstenom sa 6 za-
vrtnj eva. Prirubnica grejaea je nosac Cvrsto zalemljenog cevastog grejnog tela i
zavrtnja za pramjenje. Prikljuena stega elektriCnih kablova naJazi se ispod pom-
vnog lima na medupodu omotaea bojlera, dok se zavrtanj za uzemljenje naJaze
na pritiskujucem prstenu u medupodu.
Spoljni omotac bojlera je pravougaonog, cilindrienog obilka i sastoji se
od gomje pokrivne kape medupoda i donje pokrivne kape. Svi ovi delovi bojlera
izgradeni su od dekapirahog eeLienog lima. Izmedu unutrasnjeg rezervoara i spolj-
njeg omotaea nalazi se toplotna izolacija od staklene vune, sto toplotne gubitke
svodi na najmanju mogucu meru, tj. minimum.
Podesavanje temperature vode kod ovog bojlera vrsi se preko regulatora
(dugmeta) temperature. Regulator je kontinualno pode1ien, poeev od tople vode oko
308oK, preko srednje zagrejane oko 333
0
K, pa do vrele vode temperature oko
358oK. Na regulatoru postoji i polozaj hladno, na koji se on postavlja kada se
zeli da kroz lulu bojlera prolazi hladna voda. Taj polozaj .hladno regulatora od-
govara temperaturi vode + 278oK. Onda regul ator temperature automatski krat-
kotrajno ukljucuje grejae i time stiti bojler od ostecenja usled zamrzavanja vode
u boj leru.
Prikljucivanj e na vodovodnu mrefu bojlera, obavlja se sarno po tzv. pre-
ii vnom sistemu. Za ovaj bojler predvidena je arma.tura koja omogucava korisce-
nj e tople tode .na jednom iii viSe li zlivnib mesta.
Prikljucivanje boj lera oa elektr ienu instalaciju sme da izvrsi sarno odgo-
varaj uci strucnjak. Prikljucak se izvodi samo na nai zmenienu struj u prema posto-
j eccm JUS propisu . Pr ikljueak na elekl ricnu instalaciju mora se izvesti sklopkom-
prekidaccm koj i ce biti smestcn izvan domasaja ruke i to izvan pros tor ij a kupa-
lila, kuhinje i td. Sklopka-pr ekidae se izabere u zavisnosti od snage i napona elekt-
rienog grejaea. Bojler treba pazljivo da se montira na zid, pm cemu se mora vo-
diti racuna i 0 njegovoj sopstvenoj teiini. Pored ovoga treba uzeti u obzir i te-
i.inu vode koju bojler moze da primi. Montaia ovih bojlera vrSi se iii preko mon-
tai.ne sine koja je sastavni dec bojlera, ill direktno pomocu klinova koji se zabi-
jaju u zidove. Prvi slucaj pricvrsCivanja bojlera na zidnu povrsinu omogucuje po-
deSavanje u poprecnom smeru, dok je drugi manje preporucljiv, jer je fiksiran, a
tei.i za samu montaiu .
. "Ukoliko bojler snabdeva umivaonik (lavabo) onda se on reguliSe na prvi
stepen oko 3 0 8 ~ K , a u slueajevima velikih potreba za toplom vodom bojler se re-
173

gulise na najveCu temperaturu, tj. treei stepen od oko 35BoK. Dr:tanje bojlera na
najviSoj temperaluri zagrevanja vode trebalo bi da bude krace, jer se lime re-
zervoar elektrienog bojlera s titi od talozenja karnenca.
Gasnl bojler je tip protOCnog objlera. Voda iz vodovodne mrcie zagreva
se prolazom kroz bojler, tj. kroz aparat koji se zagreva sagorevanjem gasa. Ti me
se h1adna voda zagreva brzo i lako u neogrrullcenim kolicinama.
Grejac je automatizovan, odnosno u grejaeu postoji sigunrosni termoele-
ktromagnetski gasni venti! i automatskii podizni venti! koji spreCava svako nekon-
trolisano izlaZenje gasa iz grejaea, kao i gorenje plamenika kada kroz grejac ne
protice voda. Pritiskom na dugme za paljenje i paljenje 2Bka prnpremljen je gre-
jae vode za upotrebu. Odvoje.no i automatsko delovanje ava dva ventila, garan-
tuje potpunll sigumost pri radu bojlera.
Gasni, protoCni bojler slui! za zagrevanje vode za pranje i kupanje. Voda
iz ovog bojlera moze da se upotrebi i za spravljanje brane, jer je voda koja iz
bojlera istice potpuno Cista. Na jedan ovakav bojler moie da se prikljuci vise iz-
tivnih, tj. mesta. Ukoliko to prilike nalaiu, moZe se vise bojlera spoji-
ti u jednll bateriju. Pre upotrebe ovog bojlera, treba otvoriti venti! na gasnoj kuc-
noj ins talaaiji da bi gas dopro dn bojlera. Sarno paljenje gasa, odnosno stavljajoe
bojlera u pogon, sastoji se u tome da se priti ne crveno dugme i sibicom pripali
ZiZak. Pri tome se crveno dugme drl.i prillisnuto oko 10 sekundi, cime je i palje-
nje izvrseno.
Otvaranjem, odnosno zatvaranjem slavine za toplu vodu, plamenik se sam
pali, tj . gasi. Zuto dugme ima tri polofuja, tako ukoliko se Zeti da se ugasi ZiZak,
odnosno stavi grejac van pogona, mora se zuto dugme pritisnuti do kraja. Po upo-
trebi gasnog bojlera, treba obavezno zatvoriti i venti! na dovodnoj cevi gasne in-
sta1acije.
Pitanja
174
1. Kako se !spitoje ispravnost I<an
aUza
cije?
2. Koja se sredstva mogu koristiti za ispltivanje kanalizacije?
3. Kako se vrSi primanje radova?
4. Sta spada u pribore za primanje klozetskih voda?
5. Sta spada u pribor za primanje kuhinjskih voda?
6_ Koj! su to specijalni pribori sanitarnib ure4aja?
7. Kako se vezuJe odvod vade ad sudopere?
B. Kako se vezuje (postavlja) kada i bojler?
9. Kako se spajaj u vodokotJic i we solj a?
10. Od cega zavisi mesto izbora za we solj e?
11. Kako se spaja odvodna cev lavaboa i na koj oj se vlsnl postavlja sifon?
12_ -Kako se postavlja bide?
13. Vrste sudopera zavisno od materijala od kojlb su gra4ene?
14_ Vrste we Solje prema svojoj konstrukcijl?
15. Vrste bojlera prema pritisku I mesto postavljanja?
16. NaCln zagrevanja vode u bojleru?
17. Vrste plsoara?
lB. ZaSto slui! patent isplrac?
19. Sastavni delov! vodokotliea?

21. IZLIV O'I1"ADNIH VODA
Zadnji deo kanalizacionog sistema obuhvata tehnika krajnjeg izlivanja ot-
_,adnih voda i fekalija.
U gradovima koji irnaju ulicnu kanalizaciju otpadne vode se izlivaju kroz
glavne kolektore u reke, jezera i mora ill u nedostatku tekucih voda izlivanje se
vrsi na sam teren pogodan za tu svrhu na manjoj ill vecoj udaljenosti od grado-
va U ovom poslednjem slueaju pre izlivanja, gradske otpadne vode moraju se
podvrgnuti preeiUavanju. U novije vreme sprovodi se preeisCavanje otpadnih voda.
Odvotlenje otpadnih voda pod zemlju koja se kod nas dosta koristi predstavlja
opasnost zbog mogucnosti zagatlivanja podzemne vode posebno u krSkim kraje-
virna.
21.1. KJozetske jame
U naseljima gde nema u l i ~ n e kanalizacije ill jos nije sprovedena, neCiste
vode iz zgrada izlivaju se u ozidane klozetske jame, udeSene za povremeno prai-
njenje. Pri izgradnji kl ozetskih jarna treba voditi racuna da budu nepropustljive
i da imaju zaobljene prelaze izmetlu zidova i dna. Dno treba da bude koritasto i
da ima poklopac za ciscenje. Po svorne obliku rnogu biti kruinog iii p ravougaonog
preseka sto zavisi od rnatcrijal a koji se natle na gradi mtu. Ako su cetvorougao-
nog preseka, onda su od betona, odozgo pokrivene armiranobelonskom plocom.
Cctvorougaoni oblik je pogodnij i zbog jeftinije drvene opIate nego stu bi bila kru-
ina opJata. Ako su ozidanc od karnena ill cigJe, onda su kruZnog oblika, a odozgo
su pokrivene poJuokruglastim svodom ill betonskom pJoeom. (SI. 144) ..
Zidove i dno omalterisati iznutra cementnim malterom i uglaeati. Poklo-
pac je od prirodnog i veStackog kamena debljine od 8 10-2 (0,080) m do 1 10-'
(0,10) m, a otvor za ciseenje velicine 6 10-
1
(0,60) X 6 10-' (0,60) m u kvadrat.
Zapremina jame zavisi od vTSte zgrade, od broja osoba u zgradi i od potrosnje vo-
de. Ukoliko je jama manje zapremine utoliko se mora ceSCe cistiti i obrnulo. Za
premina nije propisana, ali se' De ispJati graditi jame manje od 20 m3 zapremi-
ne.
175

r----------------o Za jednu stmbenu zgradu sa 10 stanara, ako se
-,
=-
-r-'--r ---
<f


'"
,
5jV,!lZIDANA KLaz ET SKA
lAMA POKRIVENA ARMJRA
NOM BETONSKOM PlOCOM
GL INA

S UV I KlOZE'
176
uzme umerena vode na dan po glavi
5 . 10-' (0,050) m' i da se jama prazni jednom
u mesec dana, potrebna bi bila zapremina od
5 . 10-' (0,50) m' dnevno.
Nepropustljivost klozetskili jama je najvaZniji
uslov. se da usled nesavesnog graClenja
jame necistu vodu. Ovo je vrlo opa-
sno po zdravlje, jer prodiruci u teren necista
voda zagaduje podzemne more pijace vode ko-
je u mestima gde nema vodovoda sluie kao pi-
jaea voda. Ovo je vafuo zbog toga, sto ras-
padanje organskili materija u necistim vodama
nije obiena hemijska pojava vee biolosko-hemi-
jska.
Jasno je da pijaea voda (bunarska iii izvorka),
zaraiena ovakvim klicama moze izazvati ma-
sovna oboljenja, prave epidemije.
21.2. Suvi klozeti (poljski klozeti)
II
o
o
51.
H.IG.I JEHSI(I Kl OlE T
Tamo gde nema vodovo-
da i kanalizacije grade
da i kanalizacije grade
se suvi klozeti (S1. 145) .
Oni su postavljeni van
zgrada zastanovanje u
zasebnim zgradama, ali
za domacu upotrebu
mogu se postaviti i u
samoj zgradi. KIozetska
soJja moze se dobiti i
gotova. One se postav-
Ijaju u drvene sanduke
s poklopcem. Jama za
fekaJjje dimenzionise se
prerna kolicini fekaJjja.
Ova kolioina, kako je ra
nije receno, iznosi
1,5 . 10-
3
(0,0015) rD' na
dan, odnosno 5 10-
1
(0,500) m' za godinu
dana po osobi. Mora se
voditi racuna 0 ceScem
prafujenju jame (obic-
no svakih 6 meseci). J a-
ma se gradi od nepro-
pustljivog materijala, a
najbolje od betona.
Unutrasnje povrsine 0-
malterisu se cemntnim
malterom sa glazurom.

Radi lakseg Cis6enja uglov.i se zaobljavaju, a podu se daje pad prema

. najnifem mestu nad kojim so postav}ja poklopac u gornjoj ploci. Jama se gradi
potpuno odvoj eno od zgrade (zbog sleganja i zagac1ivanja zidova) i oko nje se iz-
radi nepropustljivi sloj dobra nabijene gline debljine 2 10-' do 3 10-' (0,20 do
0,30) m.
21.3. Sepd&.e jame
Koriste za primanje i preCiSeavanje otpadnih voda pojedinih objekata:
skola, bolnica, intemata iIi naselja do 500 stanovnika.
NOARDNA KlOZETSI(A JANA
Ove jame su jednosta-
vne za upotrebu i gra-
de se sa jednom, dye
iIi tri komore (Sl. 146 i
147).
r-------------------------__________________ -,Jednokomornejame se
, ,
1
1--:
r
-, /
, , ,
' C--
, .......
. r ~
@;--<'. -
"'7-
. . ! '
,
I
'- -_.
I ,/ _ _ _ J
L_
- ~
~ / .
. ,
~ v
"
/.
SI. f"" OVOKO"OONA KlDZEISKA J A><A SA DOZA iND"
t( OMORON ZA PRIKlJUClVAH JE Z6RA DE 00 .SO SlANQV
HIKA
grade ako dnevna kolii-
C:i.na otpadnih voda iz-
nosi do 10 m' j postav-
Ijaju se na 15 do 20 m
od stambenih i drugih
zgrada i najmanje 20 do
50 mod objeJcta za
snabdevanje vodom. Zli-
dovi sepmcke jame rna-
raju bim nepropustljivi
(debljina zidova i dna
treba da izoosi 2,5 10-'
(0,25) m. Obavezna je
hidroizolacija jame, a
spolja se oblaZe slojem
ilovace. Dovod i odvod
vode iz jame gradi se u
vidu T racve.
Gomjli. kraj raeve je otvoren a donji treba da bude ispod nivoa vade za
4 10-' (0,40) m. Prolaz vode iz komore u kamaru jame obavlja se preto proreza
velicine 1.5 10-' x 2 10-' (0,15 x 0,20) m ill okruglog otvora '" 1.5.10-1 (0,15) m.
Jama se .pokriva betonskom ploCom iIi na neki drugi nacll). Dno horizontalne talo-
tnice se gradi u podu suprotno od doticanja vade.
, .
177

22. PRECISCAVANJE OrPADNIH VODA
-
Otpadne vode pre izlivanja u .reke, mora i jezera, 'moraju se preCistiti,
To se specija!iio, uredaja, postavljenih jedan iza drugog
sID od 1 vrste preOiseavanja, Uglavnom fimkcija svi tih postrojenja
moze da se podeli u dye grupe ito: mehanicko i bioloSko preCiseavanje)
ZZ.1. Mehanl&o prccUeavanje
'--
U uredaje za ' mehanicko preeiSeavanje, s obzirom na naOin zadrZavanja
spadaju:
r
- reSetke i sita,
- talofuice za pesiik (hvataci peska) , i
'7" talofuiee za mulj,
ReSetke I slta zadriavaju, odnosno izdvajaju iz otpadnih voda krupnije
sastojke kao i one koj; plivaju na povrSini kanalsJcih voda na primer lisee, gran-
Ciee, papir, krpe itd. ReSetke mogu bit i grube i fine,
Kod grubib reSetki rastojanje izmedu sipki je 5 I(}-: do I l(}-' (0,050 do
0,10) m. Fina reSetka postavlja se iza grube i kod nje rastojanje Sipki iznosi
1,5 . 10-' do 210-' (0,015 do 0,020) m. I spred fine reSetke moze se postaviti site
cij a je velie ina otvora 2 10-3 (0,002) do 3 1()-3 (0,003) m, Zadrlane malerijc na
TeSetkama iIi sitlJ povremeno se ukIanjaju rueno iii automatski.
TaloZnice za pesak (hvataei peska) nalaze se ispred talofuica za mulj.
Smanjivanjem brzine toka vode pri prolazu kroz taloZnik peska od 2 10-' do
4 10-' (0,2 do 0,4) m/sec dOCi Ce do taJozenja sIjunka - peska. metalnib delova i
drugih materija. VeliCina hvataCa peska zavisi od kolicine otpadnih voda. Posle
izvesnog vremena v.rSi se ciseenje talofuice,
Hvataci (separatori) masti i ulja. Ovi uredaji slufe za preeiSeavanje otpa
dnih voda iz objekata kao sto su rafinirije ulja, kla:nice, servisi itd. Izdvajanje
masti i ulja, kao specifiCki -Iaksih materija, obavlja se ubacivanjem vazduha sa
dna bazena iIi bez ubacivanja vazduha. ZadrZavanje vade u ovom bazenu iznosi od
3 do 5 minuta, a izdvajanje ulja i masti uklanja se sa povrSine separatora povre-
meno.
178

TaloZnlca za mull. Sluii za .talozenje organskih sastojaka otpadnih voda
koj e se dosta brzo laloze. Prema konstrulcciji ove taloZnice se dele na horizontal
ne i vertikalne. Bolje su vertikalne taloZnice, jer su povdina, I'a se mulj
iz njih lakse izvlae; i pree;sCavanje otpadnih voda je
Prema tipu taloZnice mogu biti sedimentacioni septJi&e jame i
Imhovi tankovL
Kod sedimentacionih tankova otpadne vode se preCiSCavaju u taloZoici u
periodu od dva sata, a taiog se uklanja svadrodnevno ad 1 do 2 puta u posebno
,
truJiste.
DvospralDe taloZalce (Imhov tank). (SI. 148.) Sastoje se iz dye komore koje su
jedoa nad drugom i u v.ez.i SlL Otpadna v.oda dolazi cev (A) u prvu komoru
(I) koja je tako dimenzioni'sana da voda oslane u njoj miko koliko je potrebno
da se staloii, oko 2 sata, ali ne vise da ne bi i ku1jenje. Talog ktizi po
kosim, zidovima dna i prelazi kroz prorez u donju (ll) komoru koja je ujedno i
truldSte.
A
II
b

A
IMHOfOV TANK
U truliStn, u taiogu se ran1ija anoorobci
procesi kao i kod jednospratnih taloZnica
i cestice taloga s gasovima penju se u v.i-
sinu, ali zbog lronstrukoije proreza ne mo
gu da udu u prvu komoru i taka ne mo-
gu da inficirnju vodu u njoj i da izazovu
trulenje. Na taj naCin komore su u dire-
ktnoj vezi i mada se u donjoj 'komori
obavlja anaerobni proces, ipak u prvoj
komorU veda ostaje u aerobnom stanju
sveia i oliee na dalje preraCtivll?je oslo-
bodenja od supstancija, ali neutralna i
bez zadaha. Talog se iz trulista povreme-
no vadi pomoCu cevi (B).
Postoj. velilci broj konstrulcoija ovakvih
dvospratnili taloZnica. One su vrlo cesto
kompl:ikovane i asporuouju se fabniCki go-
tove. Sve one rade na istim principima.
iolosko preeiUavanje otpadnih voda j e savremeniji naCin preeiSCavanja
to je n vak mehanickog preCisCavanja, jer se na uredaje ove vrste dovode
otpadne vode nakon preeisCavanja na mehanickim uredajima.
Biolosko preOiscavanje moze biti prirodno bioloSko 1 veStacko biolosko
preeisCavanje.
Pcirodno biolosko preCisCavanje se obavlja u prirodnim uslovima, tj. u
vodotocima ill pod zemljom, nakon ispuStanja otpadnih voda.
VeStaCko biolosko preOisCavanje se obavlja na izgradeniro uredajima za
.179

Urec1aji za prociSeavanj e su:
- bioIiltri (ill tiltri prokopruce),
- filteri, i
- 5tabilizaciona jezera.
TruIUte za mulj. Organski materijal koji se nalaz:i u mulju izdvojenom u
taloZnicima razlaie se pod dejstvom mi'kroorganizama. Ovaj proces traje
dugo, dva do pet meseci, u zavisnosti od temperature. TruliSti'ma se daje zapremi
na od 210-: (0,020) do 3 10-') (0,300) m
S
po stanovniku, zavisno od toga da Ii
je postrojenje samo mehanlcko pretiseavanje (male koIicine mulja) ill za bioIoSko
sa aktivnim muljem iIi sa bioloskim gnezdima, kao i da Ii je kanalizacija po sepa-
racionom ill po opstem sistemu i da Ii se tru!iste zagreva ill ne.
GAS

' ., . . '
v
VIS,lIr
I(U[7A
TRUllSTE SA HIDRAULICNIM
MESANJEM MULJA
P.ri truljenju iz mulja se izdvaja
velika koIiOina vode Ii gasova KoIi-
/\ina vode u mulju od 95% svodi se
na 85%. Gasovi mogu wIo korisno
da posIufe kao pogonsko gorivo ill
za zagrevanje odvodnih trulista.
Trulista u Imhovam tan3ru ne mo-
gu se zagrejava:1li j61" iznad njib
prollice hladna voda, a cesto se na
13!Le i u podzemnoj vodi, koja inte-
nzivno odvodi topiotu. Odvojena
truliSta su zatvorem rezervoari u
kojdma se mehanickim, hidratilic
Dim ili texmiCkim putem proizvodi
mesanje mulja radi ubrzanja pro-
cesa sl . 149.
Odvodna trulista se grade kao jednostepena iIi kao dvostepena. Kod jednostepe.
nih ceo proces se zavrSava u j ednom objektu. Kod dvostepenih posIe zavrsenog
procesa u prvom obj ektu (koj i se obicno zagreva) mul j preIazi u drugi (koji se
obicno ne zagreva).
Biofiltri (prokopnice). (SI. 159.) Za male ure(\aje su komore napuDjene tuea
nim kamenom, koksom iI i drugim materijaiom sa veIikom ukupnom po-
vrSinom i mnogo Supljina. One rade na taj nacin sto se otpadna voda koja dolazi iz
taloZnica oslobac1a krupnijih Cestica, ravnomerno i na mahove razliva po ovom
materijalu, kvasi ga i prokapIjuje kroz njega. Na povrsini pojedinih komada ovog
materijala stvara se pod utieajem mikroba i organskili materija otpadne vode
sluzava koZica sLiena fihnu. Na ovoj koZici. uz pristup dovoIjne koIicme vazduha.
razvijaju se aerobne baktel1ije u ogromnom broju. Otpadna voda izliva se na pro-
kapnice na mahove da bi se pruZila pril1ka aerobama da do(\u do dovoljne koIi-
cine vazduha. Tako se stvara prilika pogodna za razvijanje aerobnog procesa i mi-
neraLizacija organskih materija otpadne vode.
180

sl.i5o PROKAPICA S fUCANIKOf..1
Kod prokapnica vaZno je da otpadna vo-
da bude dobro stalozena bez krnpnib re.
stica, da unutraSnja povmna bude
veta, da bude obezbed:en pristup dovolj
ne koliCne vazduha da se otpadna voda
ravnomemije razlije po celoj po"l!'cli.
IIi i da izlivanje bude na mahove.
Izlivanje na mahove postiZe se kod pro-
kapnica na isti na6in kao u domaCnim
komorama za podze:mDo natapanje, tj.
pomo6u korita koja se prevrCu ill kod
ve6ih urec1aja, pomo6u 3Utomatskih sifo-
na. U njima se ne deSava pre-
nego sarno liiltrira:nje, te nisu
prokapnice nego obiane upojnice.
Ravnomerno razlivanje po celoj povx-ruri postiZe se sistemom oluka ill
na neki drugi
Za materijal prokapnica uzima se tucanik, koks ill sljunak velicine od
2 . 10---' do 5 . 10---> (0,020 do 0,050) m. Za najmanje urec1aje se u novije vreme upo-
Irebljavaju drvene letve koje se slafu unakrst. Visina prokapnice je 1,50 do 2,0 m,
a za sasvim male moZe se smanjiti i do 1,20 m.
Kako se dogac1a da se iz prokapnice zajedno sa pre6iseenom vodom iz
livaju i paread bioloSke koZice koja poneki put otpadrie i koja pod odredenim us
lovima trune, to se kod veeih uredaja mora posle. pro'kapnice propustiti voda jos
kroz jednu sekundarnu taloZnicu. Za ovo je potrebno vreme .protIicanja od 112 sata.
Kod sasvim malih urec1aja ovakva taloZnica nije potrebna.
Prokapnice se dimenzioniSu prema kolicini otpadne vode, odnosno broju
osoba (1 m
S
mase dovoljan je za 510---' (0,5) m' otpadne vode, tj. dvaput toliko
koliko ima dnevno otpadne yodel.
Kod velrikih urec1aja radi SIO boljeg pristupa vazduha grade se otvoreme.
prokapnice, naj cesce kruZne osnove. Kod malih medulim, zbog blizine stambenih
prostorija srnestaju se one u ozidane jame. U zatvorenoj jami ozidani su zidovi od
opeke u suvo, tako da zadrie materijal, a da sto vise vazduha dode u dodir 5 rna
som tucanika. Jzlivanje na mahove vrsi se koritom koj e se prevrce, a ravnomerna
raspodela po gornjoj povrsini vrsi se sistemom oluka. Redanj e letava j e unakrsno
poredano da bi se sto veca povr sina okvasiJa. Ispod mase prokapnice nalaz' se
sekundama taloinica tipa dvosprallne taloZnice. Kod svih prokapnica potrebno je
predvideti ventilaciju radi Slo boljeg pristupa vazduha. Najbolje je ako se ovo mo-
ze vezati za slobodnu cev nekog dimnjaka i odvesti iznad krova. Tada je vetrenje
snaZnije, a gasovi se odvode dalje.
Pod oksidacionom moo ovih uredaja, podrazumeva se koliCina kiseonika
izraZena u kg/ms, ovih urec1aja za preciSeavanje otpadnih voda, a za vremenski
period od 24 easa.
Ta kolicina kiseonika koristi se za sniZenje biohemijskih potreba kiseoni
ka kod kanalskih voda. Oksidaciona moe, odnosno njena velicina, nije jednaka
181

za sve prostorije'postrojenja koja se koriste za preOiseavanje upot rebljenih voda
sto uglavnom zavisi od njibove konslrukcije i nat ina funkcionisanja.
Dvostepeni blolold fllterl. Efekal preOiseavanja upotrebljene vode u ovim
uredajima iznosi oleo 8f1'1. u J?9gledu smanjenja kolicine bakterija. DVQSte.peni bio-
filtri daju balji efekat za 5 do 10%. Ista kolitina filtarskog materi
jala podeljena je u vise pojedinih filtera daje balji efekat jcr u svakom filtru do-
lazi do izraZaja sarno ta vrsta mikroorganizama koja odgovara odrcdenim forma.
ma organske materije. Zbog poveeanja investicionih troSkova ret!ko se grade viSe
ad dva filtera. Prvi filter vrli sloZeniji proces JlreeiStavanja (odvajanja) organskih
materija, treba da ima zapremninu 213 od ukupno potrebne zapremine, a drugi
svega 113 te zapremine. Pm filler !reba da ima krupniji materijal prdnika una
ad 3 do 8 (0,030 do 0,080) m. lspuna drugog filtra treba da ima agregat
od I do 5 (O,QIO do 0,050) m. Viisna filtrujuCeg sloja u prvom filtIU iz
nosi 1,80 do 2,00 m i u drugome 1,40 do 1,60 ro. Izme<1u prvog i drugog biofiltra
obavezno treba graditi naknadou taloZnicu obieno vertikalnog tipa (vx:eme staja.
nja vade je 30 minuta), dubina 1,0 m i kolicina mulja od 2 I()-, (0,(lOO2) m'/dan
po stanovniku.
Bm film. T" su normalni filtri sa neSto poveCanom visinom ispune (do 2,5 m.)
ali sa optereeenjem 8 do 10 puta veCim od optere6mja nounalnih filtera i
sa veStackom ventilacijom. Kod ovih blofiltera, proces preeiSeavanja se ogranita
va na zadriavanje neCistoea bakterioloftom skramom, koja se stvrdne na pami
ni. PoveCana brzina prolaza tetnosti kroz filt="ku masu ne daje mnogo vreIDena
za potpunu nitrifikaciju organske materije, koja se lepi za bakterijalnu skramu.
Delia skramc se otlcidaju i odlaze iz filtra zajedno sa upotrebljenom vodom. Da
bi obezbedili zadriavanje taioga, potrebno jc iza brzog biofiltra gramti vertikalni
naknadni talomik za zadriavanje vode u tom dva sata. Mulj iz ovog talo-
Zni:k.a potrebno je prebacivati u naknadha trulista iJj u truliSta dvospratnih talof
niea.
Stabil1zadona jezera. Ova jezera se koriste za preeiseavanje sirovih otpa
dni:h voda ill prethodno vee preeiSCenih otpadnib voda (mebanicki ill heroijski).
Pod uticajem kiseonika, koji stvaraju alge, u vodi jezera mi se razgradnja orga
nske materije iz otpadne vode. Dubina vode u jezerima treba da iznosi 1,2 m, a
vreme zadria.vanja vode do 4 sedmice. Ovah"Va jezera.su jeftina, ali traZe dosta
prostora oko 10 m' po j ednom stanovniku.
filleri se mogu koristiti za dopunsko preeiseavanje manjib koli-
eina otpadnih voda. Na njib se dovodi voda mehanicki ili bioloski preeiSeena. Os
novni je princip da se eufluent dovodi u prekidima nekoliko puta na dan, pa slo-
ga treba izgradi ti viSe filtera za naizmeniCno koriscenje. Dati euflent treba da po-
krije filter sa 5 10-' do 8 (0,050 do 0,080) ffi. Posle fil triranja vode zaostaje
na pavrSini i u gornjem delu filtra organska materija koju obraduju aerobne
bakterije Ciji je razvoj 0bezbe<1en baS naizmenicnim ispustanjem euflenata na fil
ter.
Efikasnost ovog filtra je velika pod uslovom da se uredno odrZavaju.
DebJjina peSCanog filtra iznosi do 6 (0,060) m. Pesak se postavlja na ' sloj
'iii tucanika, a ispod su drename revi. Ovi 'filtri ne smeju se opteretiti vi-
Se od 1,210-' do 4.510-' (0,120 do 0,450) m' euflenta po m' na dan.
Poslupak aktivnlm muljem. Ure<1aj sa aktivnim muljem ,postlZe ve1iki ste-
pen preOiseavanja otpadnih vod3. Smanjenjem bioloke potrebe kiseonika i bre-
ja bakterija iznosi 80 do 95%. l)u1jiha i sirina bazena u kojima se preeiCavanje
182

obavlja postupkom aktivnog muJja iznosi 3 m a vreme zadrlavanja vode 6 do 10
sati dok se uduvava sa dna od 5 do 15 m' vazduba po jeclnom m
S
oq:>adne vode.
Otpadnoj vodi koja dolazi na ure(\aj dodaje se akllivni muJj iz sekundame
talofuice u kolitini od 20 do 30% zapremine kanalske vode, a starost aktivDOg mu
Ija treba da iznosi 3 do 4 dana.
Aktivni muJj satinjavaju flokuJe organske materije sa dosta bakterij a.
Ove flok-uJe Iiroaju osobinu da apsorbuju i adsorbuju organske materije iz otpad-
nih voda, a mikroorganizmi koristeti kao branu organske materije vrSe pre-
otpadne vode. Iza ov'ih ure&.ja postavljaju se sekundame taloZnice za
taJozeDje muJja. U Djima se voda zaddava 30 do 90 minuta
Jedan deo istalofenog muJja vrata se u primarnu taloZnicu dok se osta
tak odvodi u po\j a na sukoje mtilja.
morlsanJe otpadne vode. Posle mehanitkog i preOStavanja ot-
padD-rh Voda uvek postoj; prisutnost odre<lenog broja baktenja. Ove bakterije
temo otkloniti dezinfekcijom koja se VI'Si preparatima hlora Ii k.o!itini
od 5 1()---, do 2 10-' (0,005 do 0,02) kg. aktivnog Wora po jednom mS vode (euflenta), a
zavisno od toga da Ii je euJilueDt dobijen nakon iii mehani&og
Cavanja otpadnih voda.
222_ J>renafa polJa
Podzemno natapanje. Preduslov za ovu vrstu je
pogodan teren (peskovito, tlo, bara, ilovaea s peskom) i niska podzem-
Da voda. Prethodno mehaniCki dobro pretiscena ollpadna voda se u mrefu
dreDa2mih cevi oda1<le je zemlja upija. Kako u zemljti ima vazduha, to se razvijaju
i tamo aerobne prilike i izvrli se mineraJizacija organske materije, a voda se sje-
dini s podzemnom v0ci?m. Delimieno usled kapilarnosti ,tJa otpadna voda penje
se prema povrlini zemlje gde je usisa korenje biljaka i na taj nacin
2
11
f TAt.OiJlIt:A
Z /lOuiN .. HOHDttA
, /JIIlDlOt'I
...
11111'1
////1/1
11
11
1
1
///
2
11
-,J1/
13
111
/?:I!
\ ,4;,\ \ \
\\\\\\ "
\ \ \:f. \ \
\\\\\\
\\\\\\
\\\\\\
Ure<laj na slici 151. se sas
toji od dozafne komore
i mreie drenova. Dre
nruma komora
na je da bi izlivanje ot-
padne vode bilo na rna-
hove i da bi se na taj
naain davala aerobnim
bakterijama dovolj na
koliaina potrebnog V3Z-
duba. Kad ovoga De bi
bUo, Ollpadna voda bi
polagano u1azila u mre-
ro, tamo se vee u pOCe-
tku guOila i nibd ne
bi sIligia na dalje ogra-
nke. Postepeno bi se na tim mestima stvaraJa aneorobna pri'lika i ceo ure<laj ne
bi funkcionisao.
183

,
"-
"-
,
"-

SL1!2.."REVRTNO KORITO
Zbog toga se u dozafnoj komori
5prave koje vodu prilrupljaju da bi je u
jednom tronunku odjednom izl:iJ.e. Na raj
naCin se cela mrcla odjednom napuni i
natapanje se v.rSi jednovremeno u celoj
mreZi, a potom cela mrcla <izvesno vreme
miruje uz pl1istup vazduha. Za sasvim
male ure&:je dovol}na su komta, Iroja su
takvog oblika da se prewlllU kad se na
pune i odjednom izlivaju celu Jroliianu sa-
kupljene vode (SL 152.).
Za veCe urec1aje grade se automatski 5ifoni lroji su tako konstruisani da
iz komore nagl0 propuste vodu tek u momentu kad ona dostigne odreden nivo.
., .
i I
PRESEt( KROZ OREN
Dozatna komora, odnosno sudo1lli u
njoj, tako se dimenzioniSu da se
praimjenje vrSi sva'kJih 3 do 6 sati.
One mogu bim neSlo veCe oIro
(25%) posto se voda gubi u tle Cim
stigne u d:renove. Vodovi za napa-
janje su od orncIl!ih drenafnih ceVu
preOnika 8 do 1 10-
1
(0,080
do 0,1(0) m. Ove ce1lli se postalvljaju
jedna uz drugu, a sastlWak se pok-
rije katranisanim papirom, ill se
na drugi iIlaCin spreCi upadanje ze-
..... mlje u cev. Olro ce1lli se postavlja
tucamk ili drtugi materijal kroz Iroji
lako prolazi vazduh potreban za odrlavanje aerobnog procesa (51. 153). Zbog toga se ro-
vovi kopaju neSto dublje nego sto je potrebno za cevi. Same cevi polafu se normal
no na dubinu od 0,50 m. Kako se vodovi polaiu sa jedna:k.im padom, pa nije uvek
moguce, ovu dubmu odrlati, najmanje treba da bude 0,25 m a najvise 1,0 m.
Pri tome podzemna voda ne SIDe hiti viSa od 1,5 m od povdine zemlje.
Vodovi se polafu pravo
r-----------------------------------.prema obliku zemljllita
sa padom od 1%. Mre-
::a se polaie u paTalel-
l' =-= ======== <tena je zemlj<iStu. K.od
C\, nim vod01llima i prilago-
- manje propusnog zem-

S L15lt. ko ja sluZi za bolje vet-
POOZEMNO'G NATAPANJA SA ORENAioM renje. Kod ovakvog tla
_ __=__=__=...::...::........;_...J cesto je potJrebillo uradj-
ti i pravu drenaiu koja preeiScenu vodu odvodi. U tom slueaju polafu se paralel
no i za 2,5. 10-
1
do 5 10-' (0,25 do 0,50) m niZe, odvodni drenafni vodovi (sL 154.).
1114

DimenzioDisanje se vIii prema duZ:ini drenafnjb vodova i propusnosti
Ua. Rafuna se da je potrebno 6 do 9 m <k.dAne <:mIi u peSh.i 9 do 15, u 1l0VaQ.
5 peskom i 15 do 30 m po osobi. Razma1t ame4u pojtxljnih vodova takoae je
u zavisnosti od propusnosti zcmI.jita i imosi najmanje 1.5 m u peW! pa sve do
6 m' u ilovati. K.od srodnjeg iznosi obilno 2 do 3 m, lto znac!i pcOseato
oko 30 mt zemljilta za natapanje po osobi.
S vremema na vreme (posle 6 do 15 godina) mora se ratunati na to da
rovove treba prekopati, tllcanik iii lljunak oprati ill zammit! novim i ponovo u ro-
vove poloti ti.
Kako skoro sva otpadna voda kod oWh lIRdaja od'lZi u podzemnu vodu,
a mera preO!6mosti De mo!e se sa siguInol61 i u svakom slubju utvrdIti, to se
ovi uredaji ne mogu graditi na onim mestima gde se 18 pod%emna voda upotreb-
ljava za pleSe.
Dobra osobina pOOumnog napajanja je: rad bez smrada, hnmJenje bUja,
mali gubitak u podu, jeftinOCa W'e4aja, rad bez nacblora.
Potrebni preduslovi su: PropUSDO tle, potrebna povrlina. niska podzemn
a
voda, snabdevanje vodom iz centralnog vodovoda iIi dubdkih bunara, dobro me>
hanic!ki preCiStena otpadna voda.
22.3. Domai<na oIma sa sitOllom (MUerov alton)
Otpadna voda koja izlazi iz napred opisanili urec1ajapostrojenja moZe
da se odvodi d u upijajuee bunare, ako je broj korisnika mali pa se xnoZe napraviti
bunar. Sa povIiinom upijanja od 1 do 2 m! po stanoVniku iii posebnib sistema ka
nala za irigaciju. U prvom sluc!aju dno bunara treba da je iznad Divoa podzemne
"ode, U drugom sluc!aju na krnju postrojenja postavi se komora za siron (sl. 155 i
147). Ova komora mora da ima veCu zaprominu za lOOt. od zapremine kanala za
irigaci:iu. Broj pratnjenja komore sa sifonom sme da bude najwe 15 na dan. Od
dimenzija sifona, potrebno je jodino odredi-ti pcctnik kape. Ova dimeniija odce-
c:tuje se po Bojl-Mariotovom zakDnu:
V
1
Pl - VI . PI
J)

.; !IX)
1+
, ,.
1


I


.t-j.

-
C)
-
j .

-- ..
-;. .. :-9'
,
,.
.sl,t55' felLEROV SIFOH ..
,
, ,

,
185

gde je prema datim dimemzd1ama PI pritisak u momentu kad se komora isPraz-
nila od otvora . ac i iznosi 1,033 m vodenog stuba, P, pI'itisak u mome:ntu kad Ce
siton proraditi i imasi 1,033+40 1.073 m vodeoog stuba. Siton treba da bude
izrac:len od keramike iIi betona. Potrebno je da prel!ni1c, odvodne cevi bude toliki
da u po6etku pramjeoja komore se sifonom brzina u njemu ne bude veta od 6 . 10-'
(060) do 1,0 m/s. PreCruk sifunske cevi obiCio je, 8 1(}-l do 1 1()-J. (0,080 do O,lOO)m
n
22.4_ Pdvodn1lt IndustrlJsldh otpadnlh
-I... L., 0" J
- Olipadne ;vode od jodustrijskih te!molookih procesa IllQgU imati razlicS.t
sastav. Njihov ..zavisi qglavnom od procesa, odnosno od wste industrijske
proilzvodnje. Sve te otpadne vode sadrle velike henujs1rih jedinjenja i
raznih orgapskog i porekla, koje se laboratorljski do-
kazuju i Iroje se na .Icla:siean nal5n ponioeu k1asiCnih : urec:laja ne mogu u polJpuno-
sti To s,!ega-solhreskih deterdie:nti; radioaktivne materi
je, derivati nafte i uija kao i Q!:ire4e:ne boje ita
Industrijske otpadne vode, sliCie su fekalnim i 'zagallene su otpacima
orgainskog i neorganskog porekla, ve6ih dimeniija (hartJija, krpa, celofan, pesak,
ma:snoea, nafta, veStaOke Ymle), suspendovanih materi.jala koji se ne mogu lako
istalofiti_
Suspendovane materije 'Iroje se ne taloZe u rastvoreIIim organskim i ne-
organslcim materijama.
Alkaloelementima i materijalima u mikro koli&ama koje se ne mogu
ukloniti iz otpadne vode.
otpadne vode veoma resto, deluju koroziVillo na sistem ka
nalizaciOIi2im,-eiei i remete ,postupak prel!iSeavanja otpadne vade naselja. I '
_ Nepozeljna, .otpadna.;xoda moze se je4nim delom ublaZiti ,slede6im , me-
rama:
- izdvajanje jako zagac:lene otpadne vode od relativno cS.ste vode,
- recirkulacija jednom upotrebljene vode posle hlac:lenja iii delimiCiog

Sve industrijske otpadne vode zbog svog sastava pre u vodo-
tokove iIi na PovrSffiU zemlje, iIi u zemlje, moraju se procgeavati u
posebnim objektima kao su: odvajaOi masti, ulja, naftini derivati, taloZnici
raznih oblika i Damena kao i specijalno grac:leni objekti za hemijsko i
1
22.("P;OPisi siandarda JUS-a I HTZ
'-?a.' prerueavanje
Na osnovu Pozitivnili zakonskih propisa otpadne vode pre nego se is-
puste u kanalizacionu m.reZu se prOOiste, taIro ,da se izdvoje:
_ kiseline, a1kalije, razne soli, benzin i ulja, kao i ostale materije koje
mogu sistem, kanaIizacije; -
- rpredmeti koji bi mogJi. OOtetiti javne kanale, ugroziti funkcionalnost,
ooteti sistem i stetno delovati na zaposleno osoblje;
_ uzroenci zaraznih parazittrih bolesti ill materije zaraZene takvim kli-
cama kao radioaktivne supstance;
:
186

- materije koje t"aZWjaju i eksplozivne gasove Ui me druge
stetne uticaje na sistem' kana:lizacije i na okoIinu:
- masne materije iz masnih teku.Cina koje dospevaju iz objekata b o
sto su kIanice, mesarnice, vete kuhinje itd.
- pesak iz atmosfemke vode i vode za pranje garafa, ulica,
zadrlavaj u se u posebnim talqnicima u odgov:rajutem sIiVIiilru.
U sistem kanalizaaije' nije dozvolje:no da se: direkl!no izIivaju:
- prelivi iz rezervoara, vodonosna skIoniSta;
- prelivi iz bazena gde se drl:i led, riba i ostaIi materijal za ishranu;
- prelivi od po7emnib voda mora imati sifone i obezbediti se od us-
pora;
- prelivi iz kanalizacione mrefe radnih organizacija, na
l1
l'oih
ustanova pre nego sto se utvrdi da ti prelivi nisu opasni po sistemu kanalizacije
i okolinu. '. .. '
.. <\ Svi ovi uslovi obraduju se u objektu kroz poseban elab6rat 0 wtJlti na

Pltanju:
1. Gde se upotrebljavaju suvi klozet!?
2. Kakve mogu bit! klozetske Jame u naseljlma 1 kako se grade?
3. Kako se vrli preaJitavanje otpadnlh voda koje se odvode
jezera?
4. Sta spada u mehanl&o vode?
S. Kakvo je to bloloiko prJItavanJe vode?
6. Kako se vrli drenafa pOIja?
7. MI1erov sIton (uloga' i mal'aj).
8. Primena sept!&e jame.
9. Separatod mast!. ,
10. Sta su to prokapnlce?
11. Zasto sluie filtrl?
u reke 1
187


23. ONESPOSOBUAVANJE MATERIJALN()'TEHNICKm SREDSTAVA
Cilj i naCin priwemenog ill trajnog onesposobljavanja materijaIno teb-
nickih sred:stava.
23.1. Pojam materljalno-tehn1aih sredstava 1 rada
Kao sto je razvHakdrustvaobjclctiViDo i<Dumo doveodollastanka ldasa i Ida-
sne borbe, tako je uslovio i pojavu ratova. Prema tome, rat nije rezultat slueaj
nih i bezazlenih olrolnosti vee je, produkat dubokih druStveDih proitvvureOnosti
i predstavlja na1viSi oblik borbe izmedu klasa, drl.ava i naroda. Rat !mo izraz reo
naraslih antagonistiOkih promvureenosti je krajnje surova i veoma nehu
mana druStvena pojava. U ratu ne stradaju sarno Ijuds1ci Zivoti kao najveCe vred
nosti Coveka uopste, vee i vrednosti ljudskog rada kao 5to su materijaIno-tehnic.
ka sred:stva. U ratu materijalno-tehnicka sredstva obilato 'koriste kako ze.mija ag-
resor, tako i zem1ja frtva agresije. Narocito treba imati u vidu ratno vazduho-
plovstvo, raketne i oklopne jeclimce, elektronS'ku tehniku i nukleamo-hemijsko-bio-
loska (NHB) borbena sredstva.
U proizvodnji materijaIno-tehni15kih sredstava koja se koriste u ratu, an-
gaiuje se ogroman broj radnika. Za rad na opremi jednog vojnika za vreme Na-
poleona, bio je potreban jedan radnik. U I svetskom ratu trebalo je 5 radillka,
a u II svetskom ratu 16 radnika.
Posto je covek proizvodac i tvorac materija1no-tehnickih sredstava za
oruzanu borbu i rat, on isto tako moze da ih uspesno privremeno ill trajno ones-
posobljava i tmiStava ako mu zi"ot i slobodu, te najveee vrednosti
Coveka.
Materijalno-tehnicka opreroljenost j e veoma vaina za krajnji ishod rata
i za zemlju agresora i za zem1ju irtvu agresije. Otuda se onesposobljavanje i unis.
tavanje ma1erijalno-tehniekih sredstava u ratu postavlja kao jedno od najvaini-
jih sllrategij&lcih ciljeva i zadataka zaraeeni stlrana.
23.2. CUj prlvremenog ill trajnog onesposobljavanja
sredstava
Posto je svaki agresor dobro, opreroljen materijalno-tehnickim sredstvi
ma i na njih se najviSe oslanja pri napadu na tudu zem1ju i slobodu, onda je os-
novni zadatak branioca da mu 510 vise onesposobljava i uni5tava borbenu tehni-
188

leu i fivu siltl rlo konaene pobede. ZnaCi, cilj onesposobljavanja i IIIlitavanja bor -
beme tebnlke agresora je i krajnji cilj branioca a to je pobcda nad 8gI"CSOrom i
njegovo ra1lbijanje i unistavanje. Ako bi agresor zaUUO deo naSe tcritorije i mi
se nademo u uslovima Zivota na pnvremeno zauzetoj teritoriji, cilj i zadatd: je
svakog ooveika, C1ana ONOR da se odluOno suprotstaviti agresoru i njeguvoj ratnoj
tehniai. Call: i naSi obje'kti i materijalna sredstva ako slu!e agresoru, treba da bu-
du onesposobljena da ne me svoju fuIikciju na stetu borhe i aIipora. U
onesposobljavanju i unistavanju materijaLno-telmitkih, sredstava koja sluU: agre.
soru treba preduiima1!i sabotaZe i divCI7Jije kao i oblik boroeoih dejstava.
Z3.3. Na& privremenog ill traJnog onesposoblJavanJa materljalDo-tel
m
!l9slb
sredstava
za privremeno iIi trajno onesposobljavanje i unltavanje materijalno-
tehniclcih sredstava Iroja sluie agresoru ima mnogo naCina, ali se najvik, koriste
sabotaZe i diverzije. Sabollaia je organizovano t:rajno i prikriveno oS-
teeenja svim materijalno-tebnickim sredstvima koja slu!e agresoru' na. prlvreme>
no zaposednutoj teritorijd i u zahvatu fronta. SabotaZe se mogU da
na raznovrsne naCine: onesposobljavanjem sredstava za rad i borbu, uniStavanje
vojnic ke opreme i materijala ruSenje prostorija, izazivanje zastOja it pro-
izvodnji i njeno para1isanje, izazivanje poremeeaja u organizaciji rada i Zivota,
namerno izbegavanje dufnosti i OdIasci na bolovanja, namerno davanje netal"nfu
podataka i namerno izazivanje grclaka u proizvodnji fiinaJnfu predmeta, zagac1i- .
vanje i trovanje hrane i plea, izazivanje p<;>Zara i poplava i 51.
Za izvadenje sabotafe i diverzija najpogodnije su sledeee oblasti privred-
nog Zivota: u PTI' saobraeaju, u energetici, vodovodu i kanalizacijl, industriji, sa-
obraeaju, poljQprivredi i komunalnim delatnostima uopste. Organizovati izaziva-
aje pOZara, davanje laZnih uzbuna, reZi.rati nepotrebna bolovanja, izazivati ramo-
vrsne lomove na maSinama i opremi u proizvodnim halama, izradiva1ii. foleriene de>
love i ugradivati u instnnnente i tehniku za agresora i sl.
U uslovima opstenarodnog odbrambenog rata (ONOR-a), naroOito brani-
lac raspolaie velikim mogucnostima 'raznovrsne i siroke primene sabotaZe i di-
verzija za onesposobljavanje rame tehnlke agresora i sredstava infrastrukture kao
sto su baze, s'kladista gorUva, sis tem snabdevanja, remontni i usllrllni kapaciteti,
skladista hrane, odeee. Sabotaia mora da bude strucno izvedena i da izazove og-
romne stele agresoru. Takode se uzrok nastanka Stete i izvrsilac sabotaie prikri
vaju, da budu nepoznati, a ako se otkri.ju, da se slul'aj predstavi kao posledica
nesreee i nepainje.. Diverzije predstavljaju specijalan oblik borbenih dejstava
protiv neprijatelja i njegovih materijalno-tehniCkih ' sredstava. I kOd !i]iIi:itvrii
lac veoma l'esto ostaje nepoznat, a izvode se eksplozivom i alatom. ' I"""iJm ada-
rom i<ekiea mofe da dade do teZi.h osteeenja na maSini iIi
sredstvu. IrzvrSioc1 diverzija bi trebalo da budu i obul'eni za to.
stva se usmeravaju protiv ZiiVe sile agresora i obje'kata koji .... ",.,,"'
obje'kat infrastrukture koje on koxiisti: drumske i Zeleznicke kOImuUtj
ti na njima, zgrade sredstva ve:z.e, aerodrome,
rizovani parkovi, radionice, lul"ka postrojenja i drugi objekti.

Siti sve i svaSta. SVaKa uZa. druStveno-polititka zajednica u skladu sa koncepci.
jom i sistemom ONO i konkretnim pnlikama, potrebama i zadacima svoje terilo-
nJe, organizuje i usmerava pripreme za borbu i otpor u celini, ukljueujuCi i
onesposobljavanje i unislavanje materijaino-tehniarih sredslava. Ona materijalna
lehnitka sredstva, koja koristi i agresor na privremeno zaposedmrtoj
teritoriji kao sto je vodovod, kanalizacija, energetika, komuna1ni objekti uopste,
onesposobljavaee se i unistavati same onda ako odium rukovodstvo otpora dru
stvenG'pOlititke zajedmce, Stabovi narodne odbrane i kmnande jedin.ica INA iTO.
ONO omogueava masoy;no ukljuCivanje stanov.ngtva u otporagre.
sam. Tune se olakSava izvrl3.vanje boroc:nili zadlttaka ombnim snagama, jer dru
stvene strukture i gradani mogu da,PI"CUZDlu na sebe niz borbenih i druglh alttiv
nosti u r.atu. sto omogueava. omvmhl1 da se do malcsimuma angaiuju u
oruZanoj borbi. Time 6e grac1ani daprineti poboljSanju opS1eg odnosa snaga anga
zovanih u oruZanoj borbi koja je glavoi i odlueujuCi obtik borbe protiv agresora.
Suprosta'\lljanje agres>ji u oblasti onesposobljavanja i unistavanja MTS je ramo-

vrsno. To je najmasovoiji oblik, otpora stanov.niStva, osobito u gradovima gde su
neprijateljeve garaie, skladista i magacini, neprijateljeva stampa, instalacije ra
ketnih lansimih nmpi, aerodromi heliodromi, moto-mehanizovani parkovi, objek
ti gde boravi agresor i njegove sluge itd.
Sve sto se ' onesposobljava i umstava ad materijalno-lehnitkih sredslava
,koja sluie agresoru mora se do detalja isplan1rati i sve moguCoosti i nemogucnosti
izvJ;Senja u tantine , sagledati i predvideti. Na primer, ako se fell obuslaviti Ze-
ljeznicki saobraeaj, onda se biraju oni objekti na pruzi za ruSenje Cija je opravka
teU i dufe traje. To su mostow, propusti, tunell, vijadukti, visoki nasipi, useci
i okuke gde se lako S'kidaju zavrtnji sa sina u cilju iskakanja voza. Pored rusenja
pruge eksplozivom, ona se moze osteoti dizanjem sina i pragova koji se mogu
odnositi (sine) i spallti moze da se uspeSno osteti skretnica i izazove
sudar vozova, kao i nabacivanje na prugu kamenja, zemlje, drveta i zimi snega.
Ako se radi 0 vodocrpkama, vodovod u i iivotnim namirnicama, onda se tu us
peSno moZe upotrebil'i hemijsko i bioloSko oruije radi trovanja neprij ateljeve f ive
sile, all pod uslovom da hranu i vodu ne koristi naSe stanovni stvo. Zoaci, veoma
su vellke moguCo'osti onesposobljavanja i unistavanja mater1ijalno-tehoickih sred
slava koja slufe agresoru, sarno sto svaku akciju i zadatak treba do delalja isp
lani,r ati, predvideti snage i sredstva i ispoljati inicijativu, snalailjivost, hrabrost,
odluenost, ielju i volju da se alITesor protera iz zemlje i ,vrati sloboda.
Delimieno onesposobljavanje mater'ijaino-tehniOklih sredslava podrazume-
va njihovu demontaZu ill oste6enje njihovih vita1nib delova, <10k pot;pWlO
nje materijalno-tehnicklih sred5talva maci njihovo mehanlcko razaranje i spaljiva.
nje. Rukovodsh'o otpora i izvrSioci delimienog i potpunog onesposobljavanja mao
terijaloo-lehniCk.'ih sredstava moraju strogo voditi raCuna da se ne pusta( priVre-
meno zaposednuta teritorija i time ne nanosi neposredna i ogronma sopst-
venom stanowlls tvu i sopstvenim jed!inicama oruianih snaga.
190

1. N. N. Abcamov
Snabdevanje vodom
2. Grupa autora:
Llteratura
Prof. dr. Marko Manojlovic
DQc. dr.
Dip!. in!. Svetozar Dordevs1ti
lnZ. Yihomir RaSic
i telmologija rode za piCe
3. Dr. DragOljub VuCic
Sanitarni uslovi snabdevanja vodom i uklanjanje otpadnih materija
4. 1m. Slobodan V. Petrovic
Snabdevanje naselja vodom skripta I, II i III deo)
5. Gradevinsld priruiSmk Tehniear-Zc
6. Dip!. inf. Nenad Zivkovic
mpl. inZ. Ljubomir Stefanov
Hidraulika sa hidraulicll!i.m masinama
7. Inz. Ni:kola Vujosevic
Ku6ni vodovod i kucna
8. 1m. BoZidar Antic .i inZ. Radoslav
iInstalacija vodovoda i kana)jzacije
9. I,nf. V. Teddorovic
Minimum zahteva za vodovod i odvoc:!enje u kuci
10. A. SarIan
Pra'ktican priruCnik za vodoinstalaterstvo i sanitame instalacije
11. 1m. Bosko Sekulic
Blemenli strojeva
12. Zbirka tehnic3kib _propisa u gradovinarstvu

.-
191

I'
SADR2:AJ
1. Uvod
2. Svrha i .izgraclnje voclnvoda i --
2.1. Sastav i osohlne stajate-pijaee vode -
2.1.1. Stajaee pijaee vode - - -
22. Snabdevanje naselja vodom - - -
23. PotroSnja vode . - - - - - -
2.4. Kvalitet i osobine pijaee, mineraIne, IDorske i lekovite vode
2.4.1. Osobine vode
2.42. Pijace 'vode -
2.43. lzvorska voda
2.4.4. Rcena voda -
2.4.5. Jezerska voda
2.4.6. Morska voda
2.4.7. Lekovite vode
2.5. Odrlavanje i .vode -
3. Snabdevanje naselja vodom -
3.1. snabdevanje vodom
32. Kaptaie - - - - -
32.1. Kaptaia izvora (cesIDe) -
3.22. KaptaZa povdinskih voda
3.2.3. Kaptafa atmosferske vode
3.3. Cevni bunari
3.4. Kopani blmari -
3.5. Zahvat reene vode
3.5.1. ZallVatanje vode iz jezera
3.6. Vrste razvodnih IDrefa -
3.6.1. Granaste IDrefe - - -.
3.62. Prstenaste (zatvorene) m.refe -
3.7. Sistem vodovoda
3.7.1. Gravitacioni vodovod
3.72. Vodovod sa potiskivanjeID
3.8. Pojedinacno snabdevanje -
3.8.1. Plitki bunari - - -
. ,
"1.
, ,
3
5
, '
6
7

8
9
10
10
11
11
11
11
. ' .
\ . J2
T . 12
- "-
{1.2
llt
- 15
16
:-16
- - 17
_ I..l. .. ..: . 17 '
':
- ..1...: 18
I ,,'.
-' 18
- -
-'.
18
18

3.8.2. Zidani bunari - - - - - -
3.8.3. Utisnuti bunari (buSenkevni bunari)
3.8.4. Arterski bunari
3>8.5. Ku61e cisteme
3..8.6. Cesmeni izvori
3.9. Samostalni kuOli vodovod
3.9.1. Samostalni vodovodi sa elektritnim pogonom
Hidrofori. visina scrpljenja i osnovni proraam mage motora
4. Vodovodne cevi materijal izradu - - - - -
42.
4.3.
Uslovi koje mora da ispuni vodovodna mreZa (cev) - - -
NaiSn spajanja oevi - - - - - - - - - - -
hbor naena sastavljanja u zavisnosti od meSta usloVa xada-
4.5.
4.6.
Cevi:Ii zatvara5 -
Hidrimti - - - -
Vodomeri
4.6.1. Konstrukcija
4.62. Industrijski vodomer
Vodovodna mreZa -
Uvod u zgradu _- -
52. Polaganje cevi
52.1. Spajanje i zaptivanje cevi
5.3. Razvodna mreZa u zgradi
3.4. t'rotivpofarni razvod
l'olofaj i smeStaj vodomera--
:zvo(1enje mene mrefe - - -
Povezivanje sanitamih urec:taja
- ,
62. Polaganje i povezivanje cevi -
6.3. Spajanje cevi od razli5tog niaterijala
6.4. Postavljanje urec:taja kupatila
6.5. Pricvrseivanje cevi i annature - -
7. Stetni uticaji na mreZi i zaltita mreze .....:
7.1. Zastita od znojenja mrefe
7.2. Zaiitita od elektricne struje
7.3. Smetnje u vodovodnoj mreZi
7.4. Pojava vodenog udara
7.5. ZaStita od smrzavanja
8. Kvarovi i z$tita cevi
8.1. ZaSt!ta od mehaniCkog udara
82. ZaStita od hemijsk:ih sredstava -
"
22
24
25
25
25
26
1:7
27
31
33
33
38
38

l4L.
44
45
46

47
50
51
.52
53
@
55



68
69
69
69
70
71
71
73
73
73
8.3. Otklanjanje kvarova i odrfavanje vodovoda - - - 14,
8.4. fspitivanje i primanje vodovoda - - - - - - @
9. Osnovni pojmovi iz hidraulike ku610g vodovoda - _. - - - - 78

9.1. HidrostatiCki i hidrauliOli pritisak -
92. Kretanje teenosti i brzina proticanja
92 . .1. Laminamo i tIl!bolentno kretanje -
93. Pojava otpora u kuenoj mreZi - -
93.1. Kretanje (vode) i brzina proticanja
10. Izrada skice i otanje crtefa --
10.1. Obelefavanje vode u planovima - -
JU!i p!",>pisa za
11. ZnaOlj i kanalip.cione mrefe
11.1. MreZa - - -
11.2. Mre!a '! i . dustriji.
113. Otpadne vode - - - - -,
11.4. Deloyi kanali!"cije
11.4.1. Sastavni delovi kanalizacione cevi
11.42. Keramicke cevi
US. Unutranja i dvorima II)re!a
115.1. Dvoruna mreZa - - - -
11.6. PrikljuCak za ulienu bmalizaciju
11.7. Propisi 0 zaStiti po JUS nonnativima
12. Materijal za izgradnju kanalizacije
za ka
n
a
1iz
aciju
12.1. Cevi od sivog !iva - - - -
12.2. cevi - - - -
123. Betonske i annirano-betonske cevi
12.4. Azbest<eplentne ceyi
125. Cevi od plasticne mase - -
12.6. Olovne i mesingane cevi - -
12.7. Cevni elementi za sastavljanje
.. -.
12.8. Revizioni otvori, kaskadni lukovi i drenaine cevi -
1,3. Polaganje horizontaIne kanalizacione mreze - -
13.1. Nagibi cevi i brzina oticanja - - - - -
132. Kopanje kanaIa za polaganje instaIacija i osiguranje -
133. Spaj anj e, zaptivanje i oblaganj e cevi
13.4. Vertikalno i horiznotalno postavljanj e cevi
13.4.1. HorizontaIni vodovi - - - - - -
14. Kaskade, konstrukcija i izbor povoljnog polofaja
IS. PrikljuCak glavnog kuenog kanala za uliOli kana1 -
15.1. Spajanje sa keramickim, betonskim i od sivog liva -
152. Spajanje kuenog kanala za uliOli revizioni - - -
16. Sistem provetravanja kuene mre:Ze - - - - - - -
16.1. Primena zaStitnih sredstava za smanjiv.anje koliene gasova u mreZi
162. Razre&vanje fekalija vodom, rasklac1ivanje toplih izliva iz kade i
sudopera - - - - - - - - - - - - - -
109
112

112
113
114
114

liS
115
116
116
117
117
118
120
121
122
123
125
127
131
133
134
13S
137
137
138

:J
16.3. Ventilacija - - - - - - - - -
16.4. lLdlauliCni - - - -
165. Uticaj spoljne temperature na ku61e mrefe -
,
16.6. i izbor ventilacione cevi -
17. Odvodenje atmosferskih taloga -
17.1. Obicni i duboki oluenjak sa terase
172. slivnici - - -
173. Kanalizacija podzemne vode
p.4. Pojava usporavanja u oticanju i mera za -
175.
18.
18.1.
19.
Izliv u reeno korito - - -
Provod:enje cevi kroz zidove i tavaWee -
Provodenje cevi kroz tavanice -
Ispitivanje ispravnosti kanalizacije -
19.1. Sredstva za ispitivanje - - - - -
192. Prijem izvrSenih radova i ndriavanje
193. Primena standarda JUS-a - - -
20. Kanalizacioni objelcti - - - - -
.,.
20.1. Pribor za primanje klozetskih i kuhinjskih voda i veda za pranje i
kupanje - - - _ . - -
20.1.1. V.ribor za pranje i kupanje -
202. Specijalni pribori - - -
203. Pribor za Jruhinjske izlive -
303.1. Pribor za prijem, klozetskih izliva
20.4.
21.
21.1.
212.
213.
22.
22.1.
222.
223 .
InstaIacija za toplu vodu
Izliv otpadnih voda
Klozetske jame - -
Suvi klozeti (poljski klozeti) -
Septjcke jame - - - -
Preciscavanje otpadnih voda
Mehanicko precgeavanje
Dre'l azna polja - - -
Doznac a !rna sa sifonom (Milerov siron)
139
139
140
143
145
l45
146
146
147
147
148
@i/
152
152
153
156
158
158
161
163
164
166
172
175
175
176
177
178
178
I S3
185
22.4. Odvodni k industrijskih otpadnih voda - 186
225.
23.
23.1.
232.
233.
Propisi standarda JUS-a f-HTZ za - 186
Onesposobljavanje materijamo-tehnicltih sredstava 188
Pojam materijalno-tehnickih sredstava i rada 188
Cilj privremenog ill trajnog onesposobljavanja materijalno-tehnickih
sredstava - - - - - - - - - - - - - - - 188
NaCin privremenog ill trajnog onesposobljavanja materijalno-tehnickih
sredstava
Literatura
189
191

You might also like