Romeo i Julija - ekspir

Poneto o autoru:
William Shakespeare (1564-1616) je bio jedan od najboljih dramaticara i pjesnika Elizabetanske Engleske, i smatra se jednim od najtalentiranijih pisaca svih vremena. Napisao je 36 drama, 154 soneta i 2 narativne pjesme. Od toga su najpoznatija djela: Kralj Lear, Otelo, Hamlet, Romeo i Julija, Macbeth. Karakterizacije likova: Romeo- mladi sin Montekijev, smmrtno zaljubljen u Juliju, hrabar, poten i spretan na rapiru Julija- kci Kapuleta, strasno voli Romea, mlada, pametna, odana Monteki i Kapulet- starjeine daju zavadenih kuca, vrlo tvrdoglavi i slijepi Paris- mladi grof i kneev rodak, koji eli oeniti Juliju Tibaldo- ratoborni necak gospode Kapulet, stalno trai priliku da zapocme tucu Monah Lavrentije- franjevac koji pomae Romeu i Juliji da se vjencaju Dojkinja- Julijina dojkinja, koja ju savjetuje i pomau u svemu

Osnovne crte fabule:

Romeo se na jednoj zabavi upozna s Julijom, te se njih dvoje zaljube. Svoju ljubav ne smiju otvoreno pokazati, jer su pripadnici smrtno zavadenih porodica. Zato Romeo dalazi u Julijin vrt kriomice i predlae joj da se potajice vjencaju. Julija pristaje, pa Romeo odlazi kod monaha Lavrentija i dogovara tajno vjencanje. Lavrentije ih vjenca, ali istog dana Tibaldo napadne Romeovog prijatelja Merkucija i dok ih Romeo pokuava razdvojiti Tibaldo probode Merkucija. Tibalodo izazove i Romea, te ga Romeo probode. Buduci da je knez zabranio borbu izmedu obitelji, pod prijetnjom smrtne kazne, Romeo bjei kod Lavrentija da ga ne bi uhvatili. Knez ga ipak ne osuduje na smrt nego na prognanstvo. Prije nego to ode iz grada Romeo proved noc s Julijom i iako mu teko pada odvajanje od Julije on ipak ode u Mantovu. Nakon to Romeo odo, Julija sazna da se mora udati za grofa Parisa ili ce je se otac odreci. Ona odlazi kod Lavrenitija, a on joj daje uspavljujuce sredstvo, od kojeg ce izgledati mrtva. Lavrentije poalje i pismo Romeu da dode po Juliju u obiteljsku grobnicu. Julija popije otrov i svi misle da je mrtva. Ali Romeo ne dobija pismo od Lavrentija i ne zna za prijevaru. U meduvremenu Baltazar, Montekijev sluga, dolazi kod Romea sa vijecu da je Julija mrtva. Romeo na to ode kod apoteka ra i kupi pravi otrov i odlazi u Veronu u grobnicu Kapuleta. U to vrijeme Lavrentije doznaje da Romeo nije primio pismo, pa uzima eljeznu ipku i odlazi na groblje izvuci Juliju koja bi se uskoro trebala probuditi. Ali Romeo stie prije i o dvoboju ubije grofa Parisa koji je doao poloiti cvijece na Julijin grob. Romeo ulazi u grobnicu i misleci da je Julija mrtva ispija otrov i umire. Tada dolazi i Lavrentije, a Julija se budi. U meduvremenu je Parisov pa pozvao strau i Lavrentije eli odvesti Juliju na sigurno. Ali Julija ne eli poci, a kako se straa sve vie pribliava Lavrentije bjei ostavljajuci Juliju samu. Julija vidjevi Romea mrtvog uzme njegov no i sama sebe probode. Uto ulazi straa i vidjevi to se desilo pretrai groblje. Nadu Lavrentija koji im sve ispripovjedi, a Kapulet i Monteki shvate kakvu su glupost ucinili i pomire se.

Mjesto i vrijeme u dijelu:

Radnja se odvija u Veroni i Mantovi neto prije Shakespearovog vremena, tj. oko 14. 15.st Tema djela je nesudena ljubav Romea i Julije. Ideja djela je dokaz da ljubav uvijek nalazi put, a da se tvrdoglavost ne isplati.

William Shakespeare ROMEO I JULIJA II verzija

1. KRATAK SADRAJ
UVOD:
Vec u uvodu moemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svadi. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svada koja zavrava upozorenjem kneza Escala. Naslucujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu, djevojku iz roda Capulettija.

POCETAK:
Glava obitelji Capuletti organizira zabavu, a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dode na zabavu.

ZAPLET :
Na zabavi Romeo susrece Juliju. Izmedu njih se rodi ljubav, cista i iskrena, bez ogranicenja koje namece mrnja izmedu njihovih obitelji. Romeo tek tada shvaca pravi smisao ivota.Romeo i Julija se tajno vjencaju

VRHUNAC :
U jednoj svadi, Tibaldo, Capulettijev sinovac, ubija Mercuzia, Romeovog prijatelja. eleci osvetiti smrt svog dobrog prijatelja, Romeo ubija Tibalda. Zatim mora pobjeci, jer uskoro dolazi knez. Preneraen prizorom, knez osuduje Romea na progonstvo u Mantovu, ali njegovi osjecaji prema Juliji prijece ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.

RASPLET:
Otac i majka ele Juliju udati za Parisa, uglednog, mladog i bogatog plemica. Zbog vjecne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea, ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Fratar Lorenzo, eleci sprijeciti tragediju, daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati, a alje poruku Romeu da je ona zapravo iva. Naalost, glasnik ne dospijeva na vrijeme reci Romeu istinu. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleci da mu ivot bez Julije vie nema smisla, ispije otrov i umire. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevi da joj se mu ubio zbog tuge uzima bode i oduzima sebi ivot.

KRAJ:
Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali clanovi obiju obitelji. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvacaju da je uzrok tome nerazumna mrnja koja je nametnula granice istinskoj i cistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesrecu.

2. SOCIOLOKA I PSIHOLOKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA

Romeo je mladic iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. On je na neki nacin rtva sukoba dviju veronskih obitelji, jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Nerazumnu mrnju pobjeduje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. Zublja sama Nek od nje uci sjati. Djeva ta

Na crnom platu mrkle noci sja Ko alem kam na uhu crne ene I nije vrijedan svijet krasote njene. Uz druge djeve kao snjena, cista Golubica u jatu vrana blista. Kad ples se svri, ja cu je potrait I uz nju blagu divlju cud cu razblait. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh jo cvijetak tako ubav., citat, str.74 Romeo shvaca da je sreo sudbinu te je spreman uciniti sve. Za Romea, osim to je smrtno zaljubljen u Juliju, ne moemo, a ne reci da je poduzetan i hrabar mladic. Pun je vedrine i mladenackog zanosa. Nikad mu ne ponestaje motiva, sve dok postoji veza s Julijom. Bez Julije ivot mu je poput pustinje pa zbog toga nepromiljeno oduzme sebi ivot i izaziva veliku tragediju. Dvije ponajljepe zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oci njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. Ej, da su njene oci tamo gore, A zvijezde tu u glavi njezinoj, Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeca od sunca, A njezine bi oci na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale., citat, str. 83

Julija potjece iz ugledne obitelji Capuletti, a susret s Romeom oznacit ce njen ivot. Shvaca kako se zaljubila u neprijatelj a, no ljubav je za nju odvie sveta da bi joj bilo to mogla biti zapreka. Iz ljute mrnje nice ljubav medna! Ah, prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dumanina!, citat, str. 78 Spremna je odreci se svega, pa cak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. Romeo, o Romeo! Zato si Romeo? O zataji oca svog, Odbaci ime to il ako ne ce, Prisegni da me ljubi, pa cu ja Poreci da se zovem Capuletti. ROMEO(za se). Da sluam jo il da odgovorim? JULIJA.Tek tvoje ime moj je dumanin Jer ti si ti i bez tog imena. Montecchi nije niti ruka niti nnga

Niti lice niti trup ni drugo nita to pripada mukarcu. Drugo ime Na sebe uzmi ime nije nita! to nazivljemo ruom, slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. Ba tako bi Romeo, da i nije Romeo, svu milinu svoju divnu Sacuvao i bez tog imena. Romeo moj, odbaci svoje ime Jer ono nije dio bica tvog, I mjesto njega uzmi mene svu!, citat, str. 84

3. TEMA
Sjajna, cudesna, neiscrpna, duboka i velicanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu pricu strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova, ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja.

4. IDEJA
Ljubav je temelj na kojem se gradi ivot, ali naalost i polae kao rtva besmislenim ljudskim slabostima. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. To je konac ogromne i bogate ljubavi i pocetak najvece tragedije koja moe zadesiti roditelje. Ona je sama po sebi besmislena, ali je na neki nacin bila nuna da se nadvladaju ljudske slabosti. Ne kae se uzaludno da ljubav pobjeduje mrnju.

5. METAFORICNOST
Metaforicnost u ovom romanu uocava se u monolozima glavnih likova, a izraena je u prvim razgovorima izmedu Romea i Julije. 1) ROMEO.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok, A Julija je sunce. Sunace, Izadi sada i udavi mjesec, to zavidan je, smucen vec i blijed Od bijesa to si ljepe ti od njega, A slui njemu. Zato nemoj njemu Da slui vie kad je zavidan. Livreja mu je vestalska zelena I bijela, kakvu tek budale nose Odbaci je , citat, str.82 2)A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu srecu naih dua to daje nam je ovaj susret mili., citat, str.108

6. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU
Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret izmedu Romea i Julije, te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer oznacava bit ovog romana, ljubav. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mrnje, izuzetna, savrena i jedinstvena. Ona je vie od obicne ljubavi, vie od smrti i od samog ivota, zato je ovaj dio znacajan. Borba izmedu Tibalda i Mercuzija takoder je jedan zanimljivi dio. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio oznacava pocetak ove citave tragedije i sudbonosnih dogadaja. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mrnja izmedu dviju obitelji, ali istovremeno razlog je i ljubav, gotovo nerazumna, snana, plamteca ljubav koja se, prema prici, dogodi u svega nekoliko dana. Moda bi u nekim drugacijim okolnostima tijek ovih dogadaja krenuo prema sretnijem kraju. LORENZO. E, takva divlja naslada imade I divlji kraj u slavlju svome gine, Ba ko barut, kad se s vatrom zdrui, U isti tren se s njom i raspline. I najsladi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jeduci unitavamo tek Pa zato budi umjeren u milju, Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. , citat, str.107 LORENZO. Ne pasti moe tko bez glave juri., citat, str.95

8.DOJAM O KNJIZI
Kad sam dobio knjigu, mislio sam da je to prica o kojoj se vec sve zna. Zatim sam je poceo citati i tako, stranicu po stranicu, shvatio sam da je ona i sada posebna, tim vie to u vremenu u kojem ivimo previe mrnje ima u svijetu oko nas. Ono to tu knjigu cini posebnom je da od pocetka naslucujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeca i u najsretnijim trenucima u prici. U tome je sva ironija ovog djela. Ova ce prica uvijek ponovno oivljavati u svim generacijama koje osjecau ljubav. Ona ce uvijek buditi mladost i uzbudenje u covjekovom srcu. Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit dogadaj ili nije, nece se valjda nikad pouzdano utvrditi, ali tradicija o tom ivi jo i danas te se u Veroni na jednom vrlo romanticnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag, za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. Ako Romeo i Julija moda nisu ivjeli u Veroni, ivjet ce vjecno u ovoj tragediji., citat, s tr.35 O ljubavi i mrnji u drami Romeo i Julija Sjajem svojim ljubav ume da zabljesne i osvetli najveu tamu, postoji kao zraak nade u navali beznaa. Dve kue istog ugleda u toj lepoj Veroni, gde se radnja zbiva, iz drevne mrnje poinju nov boj, te graanska ruka graansku krv liva. Nesrene utrobe tih neprijatelja rodie kobno zaljubljenih dvoje, koji sahranie mrnju roditelja samo preko bolne, tune smrti svoje.

Ovim stihovima velikan svetskog pesnitva zapoeo je svoju dramu Romeo i Julija. Vreme tanog nastanka drame nije utvreno, ali se veruje da ju je ekspir napisao sredinom devedesteih godina XVI veka. Idealna ljubav traje do groba. Idealna mrnja, takoe. Romeo i Julija smatraju se najveom ljubavnom tragedijom, mada je ovaj ekspirov komad, uglavnom, posveen mrnji. Jedini koji se u ovoj tragediji vole jesu Romeo i Julija, dok se svi ostali mrze: njihovi roditelji, roaci i prijatelji. Monteki i Kapuleti. Verona, mesto u kome se radnja zbiva, je suvie mala i predstavlja svet iskidan od linih interesa i sitnica za razliku od neeg tako ogromnog i snanog kao to je ljubav Romea i Julije. iteljima ovog gradia nedostaju ivotna snaga i strast za ivotom. ekspir upravo pokazuje da svet kome je jedino pravo i snano oseanje opijenost Romeovom i Julijinom ljubavlju i nema pravi razlog postojanja. U svemu tome, teko je utvrditi gde prestaje ljubav, a gde poinje mrnja. Tako je i graanima Verone ve dosadila tolika mrnja izmeu ove dve porodice. Oni, ak ta vie, podjednako mrze i Monteke i Kapulete. - Dole Monteki! - viu oni. - Dole Kapuleti! Meutim, u lepoj Veroni punoj mrnje, rastu dvoje mladih puni ljubavi. Oni se prvi put susreu u domu Kapuletih na balu, gde se istovremeno zaljubljuju ne slutei kakve posledice e nastati i koju ivotnu mo ima njihova ljubav. Romeo prilazi Juliji reima hodoasnika koji se obraa ikoni, i za razliku od njegove prole ljubavi Rozaline, Julija je stvarna, i pored nje Romeo nema potrebu za tunim uzidajima. Ona je jednostavno tu, i bez komplikovanih filozofskih misli. Njihova ljubav postaje stvarna i velika igra ivota koja nezaustavljivo hrli u budunost, u svaki naredni tren. Iste veeri su se verili i ve sledeeg dana venali. Samo jednom su se posvadjali, samo jednom pomirili, samo jednu no proveli zajedno i sledeeg jutra doiveli bol rastanka. Iz konstatne dinamike radnje upravo proizilazi utisak da je svaki oblik njihove ljubavi vei od sebe samog, i da se ne crpi u stvarnosti i dogaajima iz prolosti. Svaki tren koji doivljavaju zajedno je jedinstven i neponovljiv. I to je bila ljubav koja je inom samoubistva dostigla vrhunac na zemlji. Znajui kolika traginost lei u svemu, otac Lavrentije je rekao Romeu: Nagle sree naglo i zavre I umru u svom trijumfu ko vatra I barut to se u poljupcu nite. I posle svega, Romeo i Julija se susreu ponovo, ali u grobu: Romeo misli da je Julija mrtva, Julija ver uje da je mrtav Romeo. Meutim, do toga asa, mrtvi su ve mnogi njihovi roaci i prijatelji, koji su se meusobno ubijali iz mrnje. Romeo i Julija, meutim, ubijaju se iz ljubavi. Romeo ispija otrov, zbog Julije. Julija se probada noem, zbog Romea. Tada, posmatrajui roditelje nad mrtvim telima svoje dece, jedine posredne i neposredne uzroke tragedije, Knez Veronski kae: Sumoran mir jutro donosi na ovo, Sunce od tuge ne moe da sine. ekspir je dobro znao da i preterana ljubav i preterana mrnja znae za oveka istu katastrofu. Zato se na samom kraju, dve zavaene strane, dvoje ljutih neprijatilja mire.