Professional Documents
Culture Documents
Članak o čuvenom E koje se nalazi u gotovo svakoj namirnici objavljen je još u maju
2002. godine u Večernjim novostima, ali sam ja tek nedavno došao do njega preko
B92.net portala. Po meni najinteresantnija priča je o aspartamu, pa ću nešto ukratko
o tome ovde napisati. A ko želi da pročita sve (što svakako preporučujem) može da
poseti zdravlje.b92.net ili da pretraži arhivu pomenutih novina. Izvori za podatke
koje navodim su Klinika za pedijatrijsku onkologiju u Dieseldorfu i američka Savezna
komisija za hranu (FFC).
Od juče, kako sam pročitao ovaj članak, malo sam prostudirao hranu koju unosim,
pa sam npr. video da jetrena pašteta sadrži čak tri ovakva konzervansa, viršle
takođe, dok npr. majonez ili tunjevina ne sadrže nijedan štetni sastojak. Malo je
poznato da skoro svi margarini sadrže E-330 kao konzervans koji je dokazano
kancerogen i istovremeno zabranjen za upotrebu skoro svuda na zapadu. Inače, E-
330 je ništa drugo do LIMUNSKA KISELINA! Još neki opasni i štetni dodaci, a koji se
često koriste su veštačke boje i tzv. prirodno-identične arome.
E102 - opasan
E103 - zabranjen
E104 - sumnjiv
E105 - zabranjen
E110 - opasan
E111 - zabranjen
E120 - opasan
E121 - zabranjen
E122 - sumnjiv
E123 - veoma opasan
E124 - opasan
E125 - zabranjen
E126 - zabranjen
E127 - opasan
E130 - zabranjen
E131 - izazivac raka
E141 - sumnjiv
E142 - izazivac raka
E171 - sumnjiv
E173 - sumnjiv
E180 - sumnjiv
Primer br. 1
ZA-ZA
Kalijum jodid
E536 = KalijumferoCIJANID Znate li šta su to aditivi?
Autor: dr Ivan Stanković, profesor bromatologije, Farmaceutski fakultet, 2004-06-14
Zdravstveni aspekti
Aditivi jesu strane supstance, koje se prirodno uglavnom ne nalaze u namirnicama, i
zbog toga je ustanovljena internacionalna procedura za određivanje njihove
zdravstvene bezbednosti. Nije moguće dokazati apsolutnu neškodljivost aditiva, već
se pre može govoriti o stepenu njihove škodljivosti, koji zavisi od načina i količine
upotrebe.
Proceni bezbednosti upotrebe svakog aditiva prethodi veliki broj ispitivanja, koja
obuhvataju određivanje akutne i hronične toksičnosti, mutagenosti, kancerogenosti,
uticaja na potomstvo, alergogenosti, kumulacije, metabolizma, interakcije sa
sastojcima hrane... Na osnovu rezultata dobijenih od SZO, organizacija pri UN po
imenu JECFA za svaki aditiv određuje prihvatljiv dnevni unos, na osnovu koga se
utvrđuju ograničenja upotrebe u pojedinim namirnicama.
Najbezbedniji aditivi, kakva je npr. limunska kiselina, koriste se prema principima
dobre proizvođačke prakse, tj. u najmanjoj količini koja je potrebna da se postigne
određeni tehnološki efekat. Za druge aditive propisana su ograničenja upotrebe u
prehrambenim proizvodima, pri čemu se vodi računa o unosu pojedinih namirnica,
jer nije isto da li se aditiv dodaje u hleb ili u kavijar. Poslednja velika studija o unosu
aditiva u EU, objavljena 2001. godine, pokazala je da dnevni unos aditiva u
zemljama EU ne premašuje prihvatljiv dnevni unos za aditive sa pozitivne liste.
Zakonska regulativa
Upotreba aditiva se ne prepušta slobodnoj volji proizvođača, već su njihova
pozitivna lista (lista dozvoljenih aditiva), proizvodnja, promet, kvalitet (čistoća),
ograničenja upotrebe, označavanje i drugi zahtevi zakonski regulisani.
Ustanovljena je internacionalna procedura koja prethodi dozvoli za upotrebu aditiva.
JECFA donosi hemijske specifikacije i vrši procene zdravstvene bezbednosti aditiva,
na osnovu kojih Komisija »Codex Allimentarius«, preko svog komiteta CCFAC, donosi
standarde i preporuke za njihovo korišćenje. Te standarde i preporuke zemlje članice
UN ugrađuju u svoju zakonsku regulativu. Regulativa o aditivima je prva usklađena
regulativa vezana za hranu u EU koja je uvela koncept E brojeva koji za označavanje
aditiva u Evropi.
U našoj zemlji, proizvodnja, promet, kvalitet (čistoća) aditiva, pozitivna lista i uslovi
upotrebe aditiva u namirnicama regulisani su Pravilnikom o kvalitetu i uslovima
upotrebe aditiva u namirnicama i o drugim zahtevima za aditive i njihove mešavine
(Sl. list SCG, br. 56/2003), a taj pravilnik je usaglašen sa direktivama EU.
Čajnoj kobasici i stotinama drugih namirnica lošeg kvaliteta ukus popravljaju opasni
aditivi koji će vas kao droge naterati da ?zauvek zavolite? baš taj proizvod
Prehrambena industrija danas teško može da se zamisli bez raznih aditiva koji se
namirnicama menjaju sastav, kvalitet, aromu i trajnost. O tome koliko su oni i opasni
po zdravlje, i šta kaže Zakon o njihovoj upotrebi, za naš časopis stručno tumači
Stevan Blagojević, iz Instituta za opštu i fizičku hemiju u Beogradu.
NA CRNOJ LISTI
Kod nas se mononatrijum-glutaminat (MSG), koji se vodi pod šifrom E-621, koristi
kao pojačivač arome i na pozitivnoj je listi Pravilnika o kvalitetu i uslovima upotrebe
aditiva u namirnicama (Službeni list Srbije i Crne Gore od 26. decembra 2003.
godine). U svetu je njegova upotreba, na žalost, dozvoljena.. U skladu sa
standardima vodeće britanske distributerske kuće prehrambenih namirnicaWhole
Foods Market, MSG je na crnoj listi aditiva. To znači da hrana koja u bilo kom
procentu sadrži MSG ne može da se prodaje preko njihove mreže.
Natrijumova so glutaminske kiseline je "neesencijalna" aminokiselina, što znači da
je ne treba unositi hranom. U prirodnom obliku ima je u različitim biljkama, dok je po
hemijskom obliku L-Glutaminska kiselina. Dobija se enzimatskom hidrolizom
genetski izmenjenih bakterija iz različitih zrna kuk*ruza, kuk*ruznog skroba, melase
i šećerne repe. Pre 15 godina je po prvi put ekstrahovan i sintetizovan i iz proteina
morskih algi. On je po strukturi natrijumova so, ali D-glutaminske kiseline - što znači
da ima potpuno drugačiji (mnogo štetniji) oblik od one u prirodnom obliku (L-
glutaminska kiselina) koja nije štetna. A u nekim slučajevima štetnost može da se
registruje već u roku od 48 časova!
- neuro-endokrinoloških poremećaja
- hiperaktivnosti
- suv jezik
- preznojavanje lica
- bolove u grudima
- astmu
- nesanicu
- mucanje
- napade panike
- oboljenje mrežnjače oka
Njegova upotreba je, na žalost, dozvoljena u većini zapadnih zemalja, pa i kod nas,
a ima ga kao neizbežnog pojačivača arome u:
- supe u kockicama
- instant-supe
- bezalkoholni napici
- slatkiši
- preliv za salate
- žvakaće gume
- ekstrakt kvasca
- soja-sos
- soja-protein
- razne grickalice
OPASNI SOKOVI
Živeli otrovi!
Trka za brzom zaradom u industriji bezalkoholnih napitaka rezultirala je mnoštvom
opasnog "bućk*riša" u finoj ambalaži. Ali malo ko uopšte zna šta pije, mada zbog
zakonske forme na svakoj flaši mora da piše sastav napitka.
Ni pisano upozorenje da neki sok ne smete da pijete više od par čaša na dan ne
smanuje njegovu prodaju. Ovakvi napici su naročito opasni za decu, a upravo se ona
najviše i ?lepe? za šarene sokiće koji ih mame sa svih strana.
Okvir/boja
Potvrđeno je da čak više od 2 % nitrita ima pogubno kancerogeno svojstvo, dok je
više od 3 % polifosfata veoma opasno za zdravlje.
TABELA STRAHA
Zbog lakše orijentacije pri kupovini navodimo šifre najčešćih aditiva koji se stavljaju
u osvežavajuća pića, sokove i energetske napitke:
ZABRANJENI
SUMNJIVI
KANCEROGENI
ŠTA IZAZIVAJU:
Bez zabrana
Gorki "Fazoni"
Ovaj zaslađivač u temperaturi ljudskog organizma postaje otrovan kao cijanid ili
arsenik! Jedina razlika je što ne ubija odmah.
Ali, ova tajna je decenijama strogo čuvana, zbog biznisa koji je, po pravilu, iza
svakojakih vrsta trovanja i ubijanja. Sada je većina zemalja potpuno zabranila
upotrebu ovog zaslađivača, ali se kod nas još može naći, na primer, u “pepsi lajtu”,
na kome piše da sadrži 350 miligrama aspartama po litru. Dopisano je i da je
dozvoljena dnevna doza osam litara.
Mnogi naši voćari, zbog straha od insekata i kojekakvih biljnih bolesti, naprskaju
toliko otrova u biljku da bi tako sazrelu jabuku, na primer, mogla samo da poželi zla
veštica za poklon Pepeljugi.
Tako se i kod nas našao margarin iz Holandije konzervisan baš emulgatorom E-330
koji izaziva rak.
Stižu i novi otrovi. Upravo saznajemo da je sadržaj “magi supa”, proizvođača Nestle
fud “obogaćen” otrovima E-627, E-631 i E-1442 (modifikovani skrob).
Amerikanci su zabranili svaki uvoz hrane koji ne kontrolišu vlada SAD i eksperti za
ishranu. Na stranu to, što domaćim proizvodima truju i sopstveno stanovništvo, ali
su u uvozu uveli red.
Kaži E
Klinika za pedijatrijsku onkologiju iz Diseldorfa sastavila je spisak sumnjivih i
opasnih dodataka u hrani i piću. Zloćudne tumore izazivaju E-105, E-121, E-123, E-
125, i da ne nabrajamo. Ima šest izazivača oboljenja želudačno-crvenog trakta, a
jetra i bubrezi stradaju od E-171, E-173, E-32 i E-322.
Aditivi su svrstani, uopšteno rečeno, u zabranjene, sumnjive, opasne, veoma
opasne, kancerogene, one koji izazivaju poremećaj pritiska, holesterol, alergiju...
KONZERVANSI:
IZAZIVAČI ZLOĆUDNIH TUMORA: E-105, E-121, E-123, E-125, E-131, E-142, E-152, E-
210-217, E-240, E-330 i E-447
E - 102 OPASAN
E - 103 ZABRANJEN
E - 104 SUMNJIV
E - 105 ZABRANJEN
E - 110 OPASAN - Veštačke boje
E - 111 ZABRANJEN
E - 120 OPASAN
E - 121 ZABRANJEN
E - 123 VEOMA OPASAN
E - 124 OPASAN - Veštačke boje
E - 125 ZABRANJEN
E - 126 ZABRANJEN
E - 127 OPASAN
E - 130 ZABRANJEN
E - 131 KANCEROGEN
E - 142 KANCEROGEN
E - 171 SUMNJIV
E - 173 SUMNJIV
E - 180 SUMNJIV
E - 210 KANCEROGEN
E - 212 KANCEROGEN
E - 213 KANCEROGEN
E - 215 KANCEROGEN
E - 216 KANCEROGEN
E - 217 KANCEROGEN
E - 221 POREMEĆAJ CREVA
E - 222 POREMEĆAJ CREVA
E - 223 POREMEĆAJ CREVA
E - 224 POREMEĆAJ CREVA
E - 226 POREMEĆAJ CREVA
E - 230 ŠTETAN ZA KOŽU
E - 231 ŠTETAN ZA KOŽU
E - 232 ŠTETAN ZA KOŽU
E - 241 SUMNJIV
E - 250 POREMEĆAJ PRITISKA
E - 251 POREMEĆAJ PRITISKA
E - 330 LIMUNSKA KISELINA
(Klinika za pedijatrijsku onkologiju iz Dizeldorfa tvrdi da izaziva rak)
E - 311 OSIP
E - 312 OSIP
E - 320 HOLESTEROL
E - 321 HOLESTEROL
E - 322 ŽELUDAC Lecitin.
Prirodno-identična aroma
E - 338 ŽELUDAC
E - 339 ŽELUDAC
E - 341 ŽELUDAC
E - 407 POREMEĆAJ CREVA
E - 450 POREMEĆAJ CREVA
E - 462 ŽELUDAC
E - 463 ŽELUDAC evo i jedan tekst objavljen u večernjim novostima 2002 godine o
još nekim stvarima koje bar treba redukovati
Otrovno E u tanjiru
Vlastimir POPOVIĆ 10/5/2002, 7:14:36 PM
BEZ ZABRANA
ALI, pišemo o tome da u važećem jugoslovenskom Pravilniku o dozvoljenim
aditivima u hrani uopšte nema spiska nedozvoljenih. U odnosu na stari pravilnik
samo je produžena lista dozvoljenih.
Zamislite scenu kako ulazite u veterinarsku apoteku i staloženo kažete:
- Dobar dan, dajte mi, molim vas, 250 grama otrova za pacove, hoću da otrujem
ženu i taštu.
- Odmah, moliću lepo - odgovaraju vam i pakuju otrov. - Dođite nam opet.
Ili, uputite se u neku semenarnicu za povrće, travu i cveće i zatražite seme
kanabisa, odnosno marihuane, za “negde oko dva hektara”, baš ste tu kulturu
nameračili da gajite. I - nema problema.
Koja je razlika? Trgovci i prodavci vas, svakako neće upozoriti da će emulgatori,
odnosno svakojaki aditivi u proizvodima koje nude vama i vašoj porodici uzrokovati
rak li oboljenje krvnih sudova, želudačnog trakta, jetre i bubrega, kožnih i nervnih
bolesti. Neće reći:
- Evo, komšija, baš smo dobili tako lepe uvozne konzerve, jeftine i garantovano ćete
dobiti kancer, a ako ih zalijete sa ovim finim gaziranimpićem, možda ćete poludeti, a
pre toga dobiti neverovatno jak svrab.
- Super! - odgovarate. - To je ono pravo! Uđimo u svet zabave uz osmeh!
GORKI “FAZONI”
SITUACIJA na našem tržištu uopšte nije “super”. Na nalepnicama na kojima se
navodi sastav proizvoda u svetu su E brojevima naznačeni boje, konzervansi,
antikeidensi, emulgatori... Kod nas je poplava prehrambenih proizvoda sa “E”
brojevima koji su u svetu i Evropi nepoželjni, strogo kontrolisani ili - zaboravljeni.
Bez razlike da li su napravljeni u sopstvenoj zemlji ili su uvezeni.
Naši lekari već mesecima i preko štampe upozoravaju da su uvezeni i domaći
proizvodi konzervisani emulgatorima opasnim po zdravlje. Izuzetno je otrovan aditiv
E-123. U Evropi je zabranjen u bilo kojim dozama, a kod nas je na dohvat ruke. U
“Krašovim” bombonama “slatka tajna”, na primer, ili “boni fazoni”, raznim
čokoladicama ima aditiva E-123.
Neke bombone i žvakaće gume sadrže i po četiri aditiva! A, kada se ukomponuju
nedozvoljena veštačka boja, veća količina zaslađivača i sve drugo, dobije se
smrtonosni koktel.
Stručnjaci američke Agencije za zaštitu životne sredine tek sada su publikovali da je
aspartam, veštački zaslađivač i čest sastojak gaziranih-dijet sokova, žvaka bez
šećera, konditorskih proizvoda, i preparata za mršavljenje - direktni izazivač
multipleks skleroze i lupusa.
Ovaj zaslađivač u temperaturi ljudskog organizma postaje otrovan kao cijanid ili
arsenik! Jedina razlika je što ne ubija odmah.
Ali, ova tajna je decenijama strogo čuvana, zbog biznisa koji je, po pravilu, iza
svakojakih vrsta trovanja i ubijanja. Sada je većina zemalja potpuno zabranila
upotrebu ovog zaslađivača, ali se kod nas još može naći, na primer, u “pepsi lajtu”,
na kome piše da sadrži 350 miligrama aspartama po litru. Dopisano je i da je
dozvoljena dnevna doza osam litara.
No, odnosi se to na odrasle muškarce težine od 80 kilograma, a sok piju i dečica.
Naš ekspert za ishranu, dr Dušan Janković, upozorio je da će biti vrlo teško proterati
aspartam kod nas, jer iza svega stoje moćne korporacije koje interesuje samo profit.
SAMOTROVANJE
PROVERILI smo: u našim prodavnicama ima štetnih žvakaćih guma, “pepsi-lajta”, i
drugih opasnih pića. Čak smo naleteli na gazirani napitak domaćeg proizvođača na
čijoj etiketi je dat spisak otrova uz upozorenje “da nije preporučljivo piti više od dva
litra dnevno”. Samo što nije nacrtana mrtvačka glava sa dve koske. Sve je napisano
vrlo sitnim slovima i teško je za čitanje ljudima kojima je vid već oštećen pićem.
Šta da kažemo o otvorima kojima su ubrzava sazrevanje povrća, ili činjenici da u
Srbiji ima 800 registrovanih i stotine neregistrovanih klanica i prerađivača koje na
tržište izbacuju sveže (obojeno) meso i polutrajne ili trajne suhomesnate proizvode,
a da se o upotrebljenim emulgatorima i aditivima uopšte ne može ući u trag, a
kamoli pročitati na robi.
Mnogi naši voćari, zbog straha od insekata i kojekakvih biljnih bolesti, naprskaju
toliko otrova u biljku da bi tako sazrelu jabuku, na primer, mogla samo da poželi zla
veštica za poklon Pepeljugi.
Časopisi “Vils-Nuvel” u Francuskoj i “Zemahirin” u Engleskoj objavili su da su “neke
zapadne zemlje proširili proizvodnju i izvoz kancerogenih proizvoda u zemlje trećeg
sveta (tu smo i mi) i bivše članice SSSR”.
Tako se i kod nas našao margarin iz Holandije konzervisan baš emulgatorom E-330
koji izaziva rak.
Stižu i novi otrovi. Upravo saznajemo da je sadržaj “magi supa”, proizvođača Nestle
fud “obogaćen” otrovima E-627, E-631 i E-1442 (modifikovani skrob).
Amerikanci su zabranili svaki uvoz hrane koji ne kontrolišu vlada SAD i eksperti za
ishranu. Na stranu to, što domaćim proizvodima truju i sopstveno stanovništvo, ali
su u uvozu uveli red.
Izgladnelo stanovništvo u našoj zemlji putem neke ekonomske alhemije, pokušava
da popuni “potrošačku korpu” i donekle se može razumeti što više razgledaju cene,
nego sastav namirnica. To, svakako, pojačava zakonsku i moralnu obavezu
odgovarajućih institucija da strogo kontrolišu proizvodnju i promet hrane i pića.l
KAŽI E
KLINIKA za pedijatrijsku onkologiju iz Diseldorfa sastavila je spisak sumnjivih i
opasnih dodataka u hrani i piću. Zloćudne tumore izazivaju E-105, E-121, E-123, E-
125, i da ne nabrajamo. Ima šest izazivača oboljenja želudačno-crvenog trakta, a
jetra i bubrezi stradaju od E-171, E-173, E-32 i E-322.
Aditivi su svrstani, uopšteno rečeno, u zabranjene, sumnjive, opasne, veoma
opasne, kancerogene, one koji izazivaju poremećaj pritiska, holesterol, alergiju...
KONZERVANSI:
IZAZIVAČI ZLOĆUDNIH TUMORA:
E-105, E-121, E-123, E-125, E-131, E-142, E-152, E-210-217, E-240, E-330 i E-447
Mi nismo ljudska bića koja ponekad imaju spiritualno iskustvo. Mi smo spiritualna
bića koja imaju ljudsko iskustvo..."
G. Zukov
Silovita kemizacija kojoj smo svjedoci u modernom svijetu jezahvatila i našu hranu i
to sasvim nekritično i prebrzo. Oba dva nedostatka imaju zajednički korjen, a to je
brzi prijenos znanstvenih zaključaka u upotrebnu tehnologiju.
Znanstvena postignuća nisu dostupna javnosti, kako bi to trebala biti po tradiciji
humane akademske znanosti, već se patentira kao intelektualno vlastništvo
korporacija. Iza toga stoji moćni profitni interes kojemu nisu briga dugoročne
zdravstvene posljedice za ljude zbog tih korištenih tehnologija. Istraživanja koja bi
trebali pokazati i nuditi ocjenu rizika kod dugoročne upotrebe aditiva se ne
objavljuju.
Sve više postajemo pokusne životinje globalnog neetičnog eksperimenta.
E102, E110, E122, E123, E127, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154;
E171, E173, E210, E220, E223, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312,
E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942,
E950, E951, E952, E954, E1440
Mi nismo ljudska bića koja ponekad imaju spiritualno iskustvo. Mi smo spiritualna
bića koja imaju ljudsko iskustvo..."
G. Zukov
E100, 101, 103, 104,105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170,
174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281,
282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332,
333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411,
413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480.
2. Sumnljivi dodaci:
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241, 477.
3. Opasni dodaci:
E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239
Pažnja: E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD
Posebnu pažnju obratite na slijedeće proizvode:
E123 i E110 u gumenim bonbonima, čokoladnim bonbonima, posebno marke
TREETS, SMARTIES, HARIBO – gumeni bonboni, puding sa šlagom u plastičnim
čašicama, zaleđena riba marke IGLO, vrhnje za kuhanje Creme-Fraiche, topljeni
sirevi za mazanje, puding od vanilije, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.
Molba za svakoga: Prilikom kupovine namirnica koristite ovaj popis ili ga negdje
zalijepite na vidlivo mjesto u kuhinji. Jer, radi o zdravlju Vas i vaše djece. Prilikom
izbora namirnica birajte one koje ne sadrže ove dodatke!
ZAPAMTITE: Vi sami birate proizvode koje kupuje. Razmišljajte o zdravlju Vas i vaše
djece!
Tehnološki obrađena hrana je biloški »mrtva« i ima kratak rok trajanja; zato su
nužno potrebni kemijski dodaci koji produžavaju rok trajanja kako u skaldištima tako
i na policama u trgovinama. Upotreba sintetičkih tvari u namirnicama je slabije
istražena, ali za mnogobrojne aditive već sad je poznato da uzrukuju određene
rizike.
Među njima su konzervansi označeni od E200 do E290, koji mogu uzrokovati niže
nabrojane zdravstvene probleme odnosno negative posljedice:
Silovita kemizacija kojoj smo svjedoci u modernom svijetu jezahvatila i našu hranu i
to sasvim nekritično i prebrzo. Oba dva nedostatka imaju zajednički korjen, a to je
brzi prijenos znanstvenih zaključaka u upotrebnu tehnologiju.
Znanstvena postignuća nisu dostupna javnosti, kako bi to trebala biti po tradiciji
humane akademske znanosti, već se patentira kao intelektualno vlastništvo
korporacija. Iza toga stoji moćni profitni interes kojemu nisu briga dugoročne
zdravstvene posljedice za ljude zbog tih korištenih tehnologija. Istraživanja koja bi
trebali pokazati i nuditi ocjenu rizika kod dugoročne upotrebe aditiva se ne
objavljuju.
Sve više postajemo pokusne životinje globalnog neetičnog eksperimenta.
E102, E110, E122, E123, E127, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154;
E171, E173, E210, E220, E223, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312,
E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942,
E950, E951, E952, E954, E1440
Boje i aditivi mogu povisiti razinu hiperaktivnosti djece, pokazala je britanska studija
objavljena u medicinskom časopisu The Lancet.
Net.hr
06.09.2007.
_________________
"Sve što tre*am je u meni."
EMULGATORI
E 102
E 103
E 110
E 120
E 123
E 124
E 125
E 126
E 127
E 128
E 140
E 141
E 142
E 152
E 153
E 210
E 213
E 214
E 226
E 234
E 252
E 270
E 280
E 325
E 326
E 327
E 334
E 335
E 336
E 337
E 420
E 442
E 430
E 431
E 432
E 433
E 434
E 435
E 436
E 442
E 471
E 472
E 473
E 474
E 475
E 476
E 477
E 478
E 480
E 481
E 482
E 483
E 488
E 489
E 491
E 492
E 493
E 494
E 495
E 542
E 550
E 570
E 572
E 591
E 631
E 632
E 633
E 635
E 904
E 920
E 921