Uvod

U ovom seminarskom radu ćemo nastojati prikazati operacijske sisteme Windows, kao
jedan od najvažnijih produkata američke softverske kompanije Microsoft, te
operacijski sistem Linux, koji je začet od strane Linusa Torvalds-a, ali i u čijoj
su kreaciji učestvovali programeri širom svijeta što ga čini slobodnim software-
om.Nastojat ćemo pobliže objasniti u ćemu su to sve Windows i Linux slični, te u
ćemu se razlikuju. Razmatrat ćemo i koji je to od ova dva operacijska sistema
isplativiji u poslovanju. U prvom poglavlju u kratkim crtama ćemo prikazati
nastanak, historijat i ostale važne podatke o samim operacijskim sistemima.
Prikazat ćemo distribuciju, odnosno objavljivanje pojedinih novih verzija
operativnih sistema kroz godine. Takođe ćemo prikazati i prednosti i nedostatke
jednog ili drugog operativnog sistema, troškove implementacije,itd.

1 Pojam Windows-a i Linux-a

Windows i Linux predstavljaju operacijske sisteme razvijene od strane

profesionalnih programera, u slučaju Windows-a iz kompanije Microsoft osnovane
1975. godine, dok je prva verzija Linux-a nastala u septembru 1991. godine i
razvijena je od strane većeg broja programera širom svijeta.

1.1 Windows

Microsoft Windows predstavlja operativni sistem koji se danas najviše koristi .

Sam naziv zapravo predstavlja nekoliko porodica operacijskog sistema kompanije
Microsoft. Cijela priča počinje kada IBM objavljuje prvi personalni računar sa
Microsoft-ovim DOS operativnim sistemom. Prvi put je uveo operacijski okoliš
nazvan Windows 1985. kao dodatak MS-DOS-u, te kao odgovor na rastuće zanimanje za
grafički korisnički interface. Prva značajnija Windows instalacija pojavljuje se
22. maja 1990. godine kada Microsoft objavljuje Windows 3.0. Vremenom je počeo
dominirati svjetskim tržištem personalnih računara (PC), preuzimajući pozicije od
starijih OS-eva i Mac OS-a. Na IDC Directions konferenciji 2004. godine,
potpredsjednik IDC-a Avneesh Saxena je potvrdio da Windows drži otprilike 90%
klijentskog tržišta operacijskih sistema, što predstavlja zaista impozantan
podatak.
Microsoft je prvo razvio MS-DOS i Windows je logični slijed za razvoj operacijskog
sustava MS-DOS dodavanjem grafičkog korisničkog interface-a nakon pojave Apple
Macintosh-a 1984. na tržištu, koji je bio zasnovan na principima grafičkog
korisničkog interface-a kao i korištenja miša kao jedan od glavnih korisničkih
ulaznih jedinica. Windows verzija 1.0 se pojavila se 1985. godine, no nije bila
široko rasprostranjena kao i verzija Windows 2.0 koja je po performansama, izgledu
i korisničkom osjećaju grafičkog interface-a daleko zaostajala iza Apple
Macintosh-a, Atari ST-a, te Commodore Amiga računarima. Tek od kada se pojavila
Windows verzija 3.0 1990. godine, i NT 1993. godine možemo govoriti o širokoj
rasprostranjenosti tog operativnog sistema.

Hronološki popis Windows operativnih sistema kroz godine objavljivanja izgleda

ovako:
DOS jezgra (kernel)
• Windows 1.0 (1985)
• Windows 2.0 (1987)
• Windows 3.0 (1990)
• Windows 3.1 (1992)
• Windows for Workgroups 3.1 (1992)
• Windows for Workgroups 3.11 (1993)
• Windows 95 (1995)
• Windows 98 (1998)
• Windows 98 Second Edition (1999)
• Windows Millenium Edition (2000)

NT jezgra (kernel)
• Windows NT 3.1 (1993)
• Windows NT 3.5 (1994)
• Windows NT 3.51 (1995)
• Windows NT 4.0 (1996)
• Windows 2000 (2000)
• Windows XP (2001)
• Windows Server 2003 (2003)
• Windows Media Center 2005 (2005)
• Windows XP 64-bit Edition (2006)
• Windows Vista (2007)
• Windows Server 2008 (2008)
1.1.1 Windows 95

Microsoft Windows 95 je bio operacijski sistem dugo najvaljivan i očekivan u

periodu prije svog samog nastanka, prvenstveno kao sistem koji je trebao da
predstavlja Graphical User Interface (GUI) baziran sistem za raliku od svojih
prethodnika. Samim tim donio je neke nove osobine, kao što su: multitasking,
fleksibilnost, 32-bitni način rada, itd. Njegova prva verzija je izdana 24.
avgusta 1995. godine. Tokom njegove izrade predstavljali su ga kao Windows 4.0 i
njegovim kodnim imenom „Chicago”. On je zapravo stvoren da bi se spojili MS-DOS i
Windows proizvodi. Uključivao je napredniju verziju DOS-a koja je nazvana MS-DOS
7.0. Kakav je ustvari napredak Windows 95 predstavljao dokazuje i činjenica da su
se standardni izgled i struktura 95-ice koristiili čak za Windows Vista-u.
Windows 95 je postigao ogroman uspjeh, pogotovo u marketingu, gdje je ubrzo nakon
objavljivanja postao najprodavaniji i najuspješniji operacijski sistem ikada.
Naime sama kampanja promocije ovog operacijskog sistema iznosila je 300 miliona
američkih dolara. Zahtjevi ovog sistema su bili 4 mb RAM memorije, te 50 mb
slobodnog prostora na hard disku.

1.1.2 Windows 98

Windows 98 je takođe OS baziran na grafičkom interface-u i naravno predstavlja

nasljednika Windows-a 95. Izdane su dvije verzije Windows 98, gdje je druga
verzija uključivala ispravke mnogih propusta u prvoj, kao što je poboljšana USB
podrška, te novija verzija Internet Explorer-a. Windows 98 je bio prvi OS koji je
koristio Windows Driver Model, koji se međutim raširio tek nekoliko godina poslije
objavljivanjem Windows-a 2000 i Windows XP-a.

1.1.3 Windows XP

Windows XP predstavlja jedan od najpopularnijih operacijskih sistema, prvenstveno

zbog vrlo jednostavnog korištenja. XP predstavlja riječ „eXPerience“, što u
prevodu sa engleskog jezika znači iskustvo. Objavljen je u dva glavna izdanja, a
to su: Windows XP Home Edition namijenjen „kućnim“ korisnicima, te Windows XP
Proffesional namijenjen za poslovne, odnosno zahtjevnije korisnike. Nove
karakteristike Windows XP-a su: novi korisnički interface koji podržava različite
teme, brže podizanje i hibernacija sistema, brži i stabilniji rad, remote desktop
connection, system restore, itd.

1.2 Linux

Linux predstavlja operativni sistem koji je baziran na linux jezgri, odnosno

kernelu, tipa Unix, koji je ime dobio po Linusu Torvaldsu. Nastao je ustvari kao
akademski projekat Linusa Torvaldsa početkom devedesetih godina prošlog vijeka dok
je još uvijek studirao informatiku na univerzitetu u Helsinkiju, Finska. Linus
nije bio zadovoljan performansama tadašnjih operativnih sistema na postojećem
hardveru odnosno da budem malo precizniji, nije bio zadovoljan performansama MS
Windows-a i licencama vezanim za tadašnje UNIX operativne sisteme. Prva verzija
Linuxa koju je napisao Linus nije bila previše korisna, čak naprotiv, bila je
isključivo akademski dokaz postignute efikasnosti. Ono što je tada Linus odlučio
pokazalo se kao najbitnije u dosadašnjoj historiji Linux-a pa možda i kompletnoj
historiji razvoja softvera. Naime, Linus je kompletan svoj rad, Linux, objavio
javno na Internetu gdje su programeri i inžinjeri iz cijelog svijeta mogli da se
pridruže razvoju. To se i desilo, pa danas Linux predstavlja najefikasniji,
najfleksibilniji i po mnogima najperspektivniji operativni sistem. I ne samo to,
ono što je najbitnije, Linux i softverska baza koja se vezala u tzv. distribucije
pristupačna je svim profilima korisnika od najobičnije kućne upotrebe do veoma
zahtjevnih istraživačkih centara. Sve to zahvaljujući volonterskim doprinosima
hiljada talentovanih ljudi širom svijeta, od Azije do Amerike i od Australije do
Kanade. Jedan od najvećih problema Linux-a bila je reputacija postojećih UNIX
operativnih sistema (HP/UX, VMS, AIX, IRIX, SunOS, itd.) koji su važili za
komplikovane, teške za rukovanje, neprimenjive sa svakodnevnu neprofesionalnu
upotrebu. Postoji mala digresija kada pominjemo termin "UNIX" i "UNIX operativni
sistemi" gdje UNIX predstavlja skup standarda koje jedan operativni sistem mora da
zadovolji tako da se onda može govoriti o UNIX i ne UNIX implementacijama.
Međutim, Linux distribucije, zbog svoje slobodne prirode danas sadrže softverske
pakete za svaki ukus i namjenu, od kompajlera za razne programske jezike, do
kompletnog X Window korisničkog grafičkog okruženja i propratnih paketa (razni
office, grafički, browser, mail paketi itd.) koji omogućavaju korisniku maksimalno
udoban rad i funkcionalnost.

1.2.1 Distribucija Linux-a

Nemoguće je utvrditi tačan broj distribucija, a ne postoji niti jasan kriterij što
čini Linux distribuciju. Veliki broj distribucija kao i nepostojanje standarda
poput jedinstvenog načina instaliranja programa mnogim korisnicima računara
otežava prelazak na Linux, ali i komercijalnu upotrebu. Distribucije se mogu
podjeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu
distribuciju. Softver se može distribuirati u izvornom kodu ili u zato predviđenim
paketima. Dva najčešća sistema za upravljanje paketima su rpm i dpkg pa se stoga
distribucije koje ih koriste često nazivaju RPM distribucije, odnosno distribucije
temeljene na Debianu. Neke od najraširenijih distribucija su:
• Debian- Veliki međunarodni projekat s filozofijom slobodnog softvera u
osnovi koji predstavlja osnov za najveći broj drugih distribucija.
• Ubuntu- Distribucija temeljena na Debianu, iza koje stoji veliki kapital,
što je pomoglo naglom širenju popularnosti.
• Fedora- Temelji se na bivšoj Red Hat distribuciji i služi kao osnova
kompaniji „Red Hat” za izradu komercijalnog Linux-a.
• OpenSuSE- Nasljednik distribucije SuSE. Služi kao osnova kompaniji „Novell”
za izradu komercijalnog Linux-a i jako prilagođen početnicima.
• Gentoo- Distribucija namjenjena isključivo onima koji žele do kraja ući u
svijet Linux-a. Instalacija zahtjeva kompajliranje cijelog sistema iz izvornog
koda što može trajati danima.

2 Windows ili Linux

U posljednje vrijeme mnogo se govori o tome isplati li se ili ne uvoditi Linux

sistem u poslovanje. Naime sve donedavno mislilo se da se najbolje rješenje nalazi
u tzv. proprietary (tvorničkom) softveru odnosno cjelovitim rješenjima koja nude
dokazane kompanije. No, u posljednje vrijeme sve se više kompanija i institucija
iz čitavog svijeta odlučuje uvesti takozvana “open source” rješenja koja ne samo
da su jeftinija, u nekim slučajevima čak i besplatna već omogućavaju razvoj
vlastitih softverskih alata. Za razliku od tradicionalnih rješenja čija strategija
počiva na sistemskom skrivanju izvornog koda, open source, ali i koncept otvorenih
standarda, u potpunosti otkrivaju način pisanja softvera i omogućavaju bilo kome
sa dovoljno znanja i volje razvoj vlastitih softverskih rješenja koja će raditi u
brojnim informatičkim sistemima. Na temelju filozofije otvorenog koda nastao je
sasvim nov poslovni model koji podržava razvoj novih tehnologija i usluga. Uz same
operativne sisteme, među koje osim Linux-a spadaju platforme poput FreeBSD-a, Net
BSD-a i OpenBSD-a, na sceni postoje brojne besplatne softverske aplikacije koje
omogućavaju obavljanje širokog spektra aktivnosti, od e-mail klijenata i
tekstualnih procesora do web browser-a i grafičkih alata. Takav način započinjanja
posla ili postavljanja radnog mjesta uz minimalne troškove donosi sasvim nove
mogućnosti srednjim i malim kompanijama koje u pravilu imaju ograničene budžete.
Međutim, neki upozoravaju da takav pristup ima i svoju lošu stranu jer besplatna
ili jeftina softverska platforma može oduzeti mnogo vremena i energije pri
održavanju ponajprije zbog problematičnih drivera. Najvažnije čimbenike za
kvalitetan odabir pravog IT rješenja za kompaniju spadaju preferencije i
mogućnosti postojećeg klijentskog softvera, trenutnim kapitalnim hardverskim i
softverskim investicijama, postojeće procedure za prijenos podataka unutar
kompanije, itd.

2.1 Prednosti i nedostaci

Razlike između korištenja Windows i Linux rješenja nisu pretjerano velike, međutim
nijanse mogu biti presudne u izboru najboljeg rješenja. Možda bi i najbolje
rješenje za male i srednje kompanije mogla biti kombinacija različitih platformi i
rješenja. Prednosti Linux-a u usporedbi sa Windows-ima su za razliku od perioda
prije nekih desetak godina znatno veće, a kao najvažnija od tih prednosti se
izdvaja sigurnosti gdje je dovoljno reći da virusi, spyware i adware na Linux-u
praktički ne postoje, a osim toga osnovni dizajn Linuxa je napravljen tako da
otežava ozbiljne upade u sistem. U vidu treba imati i to o kojoj se distribuciji
Linuxa radi, a neke od tih distribucija su ranije navedene. Naime, za razliku od
Microsoft-ovih Windows-a čije je aplikativno okruženje vrlo poznato i
standardizirano, Linux se pojavljuje u različitim distribucijama gdje se osim
samog operativnog sistema sa njegovim izvornim kodom odnosno kernelom pojavljuju i
različite besplatne aplikacije, prvenstveno za rad s e-mailom, unos teksta i
editiranje fotografija.

Uostalom same prednosti i nedostaci jednog ili drugog operacijskog sistema su

predmet mnogih rasprava, gdje su uglavnom većinski programeri i bolji poznavaoci
računara na strani Linux-a, ali što doista i nije bez razloga,a kao jedan smo već
naveli samu sigurnost od virusa, itd. Međutim postoje još neke činjenice na osnovu
kojih se Linux stavlja u prednost. Posjedovanjem jedne licence Linux OS-a možemo
legalno vršiti instalaciju na onoliko računara koliko želimo, pa čak možemo i
prodavati i publicirati sa tom istom licencom, a što se tiče Windows-a ništa od
prethodno navedenog nije legalno, niti dozvoljeno. Windows je prije deset godina
imao određenu prednost u odnosu na Linux zbog mogućnosti prijavljivanja bilo koje
vrste hardware-a na sistem, što je bio jedan od problema kod Linux-a. Međutim i
taj problem do danas sveden na minimum od strane programera iz Linux-a. Linux je
takođe fleksibilniji od Windows-a, a razlog zbog čega je to tačno imamo na
primjeru desktopa, gdje je kod Windows-a Microsoft odredio izgled idealnog
desktopa, koji se može mijenjati, ali u određenim granicama, dok je kod Linux-a
ostavljeno puno prostora za korisnika, koji može da ima onoliko stvari koliko želi
na desktopu i šta želi, preko standardnog pa do 3D okruženja. Najveći nedostatak
upotrebe Linuxa je možda slaba podržanost od strane informatičke industrije, za
što su često krivi i sami programeri koji rade na Linux-u i njihovih strogih
principa, pogotovo prema kompanijama koje mogu donijeti puno razvoju samog Linux-
a. Takođe važno pitanje jeste stvarni trošak prelaska na novu platformu, bez
obzira radi li se o Windows ili Linux softveru. U ovom istraživanju pored
standardnih troškova spominje i psihološka kategorija odnosni nešto što bi se
moglo opisati kao subjektivan osjećaj napora koje uzrokuje nova tehnologija. Osim
samih troškova u ovu se kategoriju uključuje i edukacija zaposlenih koji moraju
naučiti raditi na novom sistemu, a to naravno zahtijeva utrošak novca i vremena.
Zbog fleksibilnosti Linux omogućava nešto lakšu migraciju jer se njeno trajanje
može prilagoditi potrebama korisnika. Poređenje prelaska na Linux ili Windows dato
je u narednim tabelama:

Vrsta proizvoda Broj licenci Cijena Ukupno

Red Hat Linux 8.0 (free) 500 0 USD 0 USD
Red Hat Linux 8.0 Personal 500 39,95 USD po primjerku 19,975 USD
Red Hat Linux 8.0 (free) i Red Hat Manual Sets 500 49,95 USD po primjerku 24,975
USD
Red Hat Linux 8.0 Professional 500 149,95 USD po primjerku 74,975 USD

Tabela 1- Trošak prelaska na Linux

Vrsta proizvoda Broj licenci Cijena Ukupno

Windows XP 500 299 USD po primjerku 149,500 USD
Windows 2000 500 319 USD po primjerku 159,500 USD
CALs (Windows 2000 Server) 500 799 USD za 20 primjeraka 18,177 USD
Office (Standard) 500 479 USD po primjerku 239,500 USD
Office (Professional) 500 579 USD po primjerku 289,500 USD
Tabela 2- Trošak prelaska na Windows

2.2 Windows i Linux serverske platforme

Na jednoj strani imamo Windows 2003 Server kao jedan od najbržih servera ikada
proizvedenih, te s druge strane, na Linux platformi imamo popularni Samba servis
za djeljenje fajlova koji pažljivim konfigurisanjem postže slične i čak bolje
rezultate kod file sharing-a nego je to slučaj kod Windows-a. U prošlosti jedna od
najvećih zamjerki Linux operativnom sistemu je bila ta da je na njemu bilo malo
raspoloživih enterprise class aplikacija. Međutim, činjenica je da je danas na
Linux platformi raspoloživo mnogo više aplikacija nego sto je to slučaj sa Windows
2003 Serverom. Posebno se taj broj povećao strateškim ulaskom IBM-a, podrškom i
portom njihovih aplikacija na Linux platformu. Microsoft manje-više pokušava
prisvojiti i natjerati svoje klijente da koriste njihove proizvode prije svega
proširivanjem njihovih proprietary tehnologija kao što je npr. kod Windows Server
2003 dok promovira njegove mogućnosti, u isto vrijeme zahtjeva da klijenti urade
upgrade njihovih Microsoft server aplikacija koje sasvim dobro rade, na novije
verzije, te naravno potroše dodatni novac iz razloga jer iste nisu kompatibilne i
ne rade sa nekim novim i korisnim opcijama 2003 Servera. Ali tu stoji veliko
pitanje , a to je koliki procenat firmi može sebi priuštiti upgrade i OS-a i
serverskih aplikacija,stoga što se politike cijena tiče Microsoft ima veliki minus
u odnosu na Linux i može se reći da ima samo jednu određenu prednost, a to je kod
integracije.

3 Zaključak

Cilj seminarskog rada je bio da prikaže osnovne karakteristike, sličnosti,

razlike, prednosti Windows-a u odnosu na Linux-a i suprotno. Naime, većina ljudi
uključujući i nas same koristimo svakodnevno računare koji većinom rade na
određenoj vrsti operacijskog sistema Microsoft Windows bilo da je to XP ili Vista,
ali vrlo rijetko se susrećemo sa Linux operativnim sistemom. To je u stvari bio i
osnovni razlog zašto smo odabrali ovu temu, tj. da međusobnim poređenjem ova dva
sistema vidimo u ćemu se to sastoji Linux, te da naposlijetku otkrijemo ustvari da
posjeduje mnoge prednosti u odnosu na Windows-e. Otkrili smo i koji je to sistem
isplativiji za poslovnu implementaciju, te mnoge druge zanimljivosti vezane za ova
dva najpoznatija operacijska sistema.