You are on page 1of 243

_a[ac eioo'oxa

_oie|a tc|stoxa o eioo'oxa


/..a
//.anaa. a/
a !..a
ma./a .cc..
/a /n,a .a.n n / a.a/ a .a/ama aa n, // ./a/ /,aa
/,ma . m /a/m a/a/,a,m
a /.ana,a a., Y./
a .a/ a .aa.a,a /ana yana
(), /,. a/a (m/.///.n/a), 7/an/a /a
(//a/ aan), !/aam.a 7/a/a (//)
a n/.ma, .aana .a/a, /anma Y Ya./
/ama (7a. /a //.ana.a aaana), .ana
m/.,a, .ana /.a, .ana /.a, .an /a,
an/a .aa.a, na., 7./ana, y !aa
a /a../a .// ,a.na (aac..), .aa
ma (/a../a), .aana //a (aaa../a...a),
. //a (.aa Ya), !a/a /.a (//a/ma
an), !/aam.a !a/a.na (aaa../a...a)
a a.aa../ na ///a /a 7 y//m,a,
!/aam.a .a, .ana /aana, yana 7ma, /ana
7//ana, an/a 7/ana, a/, 7a.a, a./a /a,
.ana a.a
a .aaman, a /.aa .ccc..cc.. m./aa
/m/a, . a.a/a, y !aa, a.,ana /,a
7ana ,/a
n,a , /./.mana .a aanm /an,m, /a/, /// a
/.aa / a/n, ..a/a n,a.na .a.n ma. a/ // / a na.a
nm aan,ma //n, ana/.a . a/a/,a,m /.a/.a,m . n
/, m /aaa /n/a//.a/ a .aa.a,a /n,.
//.anaa. a/
a !..a,
c:.c...cc..
Noznoko c||oocu:
Materijal objavljen u knjizi _a[ac eioo'oxa podleze copyright-u i nesme se reprodukovati u bilo
kojoj formi bez posebnog pismenog odobrenja izdatog od strane autora.
Adreso zo kon|ok|e:
A|eksondor 0ok|c
8ve|osovsk| Irg 6[b
26300 vrsoc
|e|: 013[821-641
e-no||: quercusheno.ne|
|n|erne|: h||p:[[users.heno.ne|[quercus
0vod:
8|o sve |rebo do zno|e o r|bono
8|o sve |rebo do zno|e o r|bono
7L@
8
oda je gusca od vazduha pa tako da
smanjuje uticaj gravitacije na ribu. Iz tog
razloga riblja peraja ne sluze da bi riba
stojala na njima, vec za potiskivanje i veslanje.
Ipak, telo ribe je gusce od vode pa tezi da potone. Vecina ribljih vrsta
moze da regulise gustinu svoga tela ribljim mehurom. Riblji mehur je rezervoar
pun vazduha koji riba moze da puni i prazni po svojoj volji. Na taj nacin bez
ikakvog napora moze da se zadrzi na zeljenoj dubini.
|n|e||genc|jo
Ribe imaju izuzetno mali mozak i njihovo ponasanje se zasniva na nizu
urodjenih reIleksa i reakcija prema stvarima u okolini, cak i prema hrani, svetlu i
vibracijama. Reci da je saran bistar je veoma tesko odrzivo. Ali, ukoliko se neko-
liko puta uhvati na isti mamac pocece da ga zaobilazi. To je razlog sto velike i stare
ribe koje su vise puta bile vracane u vodu ili su se otkacile pecarosima, treba pecati
neuobicajenim mamcima.
0b||k |e|o
Ako dve ribe zive u istoj zoni vode i hrane se na istom mestu, sigurno je
da ce jedna istisnuti drugu. Bodorka i crvenperka, recimo zive u istim vodama i
hrane se istom hranom, ali su se prilagodila tako da se ne ugrozavaju, jer se crven-
perka hrani sa povrsine, a bodorka na dnu.
Bodorkama kao i drugim ribama koje se hrane sa dna gornja usna prelazi
preko donje, sto njihova usta cini blago povijenim nadole, dok je kod riba povrsi-
ni to obrnuto. Ribe dna cesto imaju mogucnost da izduze usne u obliku trube koje
im tada sluze kao sisaljka.
Ribe iz brzih voda, kao sto su mrena i klenic, imaju vitko telo koje im
olaksava plivanje u jakim strujama. Ribe sporih voda, kao sto su linjak i deverika,
#
imaju debela tela, jer vitkost u njihovom svetu ne predstavlja nikakvu prednost,
dok je u debljim telima je vise mesta za akumulaciju masnih naslaga u toku zime.
Grabljivice imaju razlicite oblike tela u zavisnosti od nacina zivota.
Stuka i smudj, koji vrebaju iz zasede, imaju dobro razvijena prednja peraja koja im
daju veliko ubrzanje pri prvom napadu. Bandar progoni svoj plen i telo mu je bolje
za dugotrajno plivanje. Sve grabljivice imaju velika usta sa ostrim zubima, kao i
veoma Ileksibilne celjusti koje im omogucavaju da lako progutaju plen. Naravno
svi predatori su dobro maskirani, kako bi uspeli da se neprimetno primaknu plenu.
Koko r|be v|de
Voda upija i rasipa svetlost mnogo vise od vazduha, posebno kada je
mutna. Iz tog razloga dobar vid nije presudno bitan za ribe kao za kopnene zivot-
inje. Vecina riba je kratkovido.
Oci su kod riba postavljene sa strane glave, tako da one vide skoro u svih
360
O
. Da bi se odredila udaljenost objektu, potrebno je sa oba oka Iiksirati pred-
met. Ovo nam kaze da samo objektu sa prednje strane riba moze da odredi uda-
ljenost. U ovom uskom pojasu riba vidi jasno i svaki i najmanji pokret precizno
detektuje. Medjutim, sa strane, bocno, riba vidi samo konture i pokrete. Iz tog
razloga, mnogo cete lakse uplasiti ribu ako se pomerate, nego ako mirujete.
Grabljivice, kao sto je stuka, plen progone uz pomoc cula vida. Kod ove
ribe, oci su vise priblizene i pomerene ka prednjoj strani glave. Na ovaj nacin
povecana je oblast u kojoj stuke odlicno vide i gde oba oka mogu da ucestvuju u
stvaranju slike.
Jatnim ribama, kao sto je bodorka, nije bitno da odrede udaljenost do
objekta, vec im je mnogo bitnije da sagledaju sto siru oblast oko sebe i u njoj
primete svaki pokret, posebno napad grabljivice ili pomeranje celog jata. Iz tog
razloga oci su im postavljene bocno, sa suprotne strane glave. Ovako postavljene
oci omogucavaju da se primeti pokret, ali ne i da se jasno vide predmeti i odredi
daljina do njih.
0s|o|o cu|o
Voda ne prenosi najbolje svetlo, ali je odlican medijum za prenos ukusa
i mirisa. Vecina riba ima izuzetno razvijeno culo mirisa koje se nalazi u dve no-
strile koje se nalaze na gornjoj strani njuske. Som recimo, skoro ne vidi, ali mu je
culo mirisa dominantno i njegovom upotrebom trazi plen.
Culo ukus kod riba nije locirano samo u usnoj duplji. Cverglani recimo
mogu da osete ukus i preko koze. Mnoge ribe imaju brkove kojima sem sto pip-
kaju hranu ispitujuci joj oblik mogu da osete i njen ukus.
$ 7L@
Na oba boka ribe, nalazi se po jedna lateralna senzitivna linija kojom
ribe osecaju i najmanje vibracije u vodi. Na taj nacin mogu osetiti priblizavanje
neprijatelja ili lakse pronaci plen. Kako i zemlja i voda prenose vibracije izuzetno
dobro, svaki vas neoprezan korak ribe mogu da osete i da se udalje.
I|pov| g|ove
Glava smudfa - tipicna za grabljivicu. Oci su postavljene sa prednje
strane, omogucavajuci binokularan vid, usta su puna malih ostrih zuba i mogu se
siroko otvoriti.
Glava crvenperke - tipicna za ribu koja se hrani sa povrsine vode. Donja
usna prekriva gornju, usne su blago povijene nagore. Nema brcica.
Glava sarana - tipicna za ribu koja se hrani sa dna. Gornja usna prekri-
va donju a obe usne mogu da se preobraze u sisaljku kojoj ove ribe riju mulj.
Brcici detektuju hranjive materije u dnu.
|orenje
Postoje dva osnova oblika ponasanja pri razmnozavanju. Jedan broj riba
polaze veliki broj jajasaca koja onda ostavlja da se sama snalaze, dok druga grupa
polaze malu kolicinu ikre i brani svoj nasad sve dok se mladj ne izlegne, a nekad
i odredjeni period kasnije.
Stuke, saran, linjak i dev-
erika polazu svoja jajasca na pod-
vodno bilje. Mrena i smudj vise
vole kamenjar i pesak, dok bandar
lepi jajasca na korenje i stabljike
biljaka.
Vecina riba se mresti u
prolece, cim voda malo otopli. To
mladji daje najbolju sansu da
prezivi sledecu zimu, jer ima
dovoljno vremena da poraste i
ojaca. U zavisnosti od vode, stuke
se pare najranije u martu i aprilu,
bandar u aprilu, dok vecina saran-
skih riba to radi od maja do juna.
Trenutak parenja je odredjen
promenom temperature i duzine
dana.
7L@ %
Vecina riba iz Iamilije sarana se ne pari
dok temperatura vode ne predje 18
O
C. To
se obicno dogadja od maja do juna, ali
ako je prolece hladno taj period se pomera
od jula do avgusta.
Polagajuci ikru medju biljem ribe stite
svoju mladj od predatora.
Linjak se recimo pari u toke nekoliko
nedelja, dok neke vrste riba, kao sto su
stuka i bandar polazu ikru za manje od
nedelju dana.
Nakon sto zenka polozi jajasca, muzjak
ih oplodjuje mlecom.
Jajasca imaju lepljivu tanku opnu koja
im pomaze da se zakace travu, kamenje i
korenje kako u mulju ne bi propala od
inIekcije ili nedostatka kiseonika.
Muzjaci po pravilu ranije polno sazrevaju od zenki. Muzjaci stuke i ban-
dara sazrevaju u svojoj drugoj godini, dok su zenkama potrebne tri godine. Sa pol-
nim sazrevanjem kod zenki se pojavljuju ovarijumi i ribe dobijaju na tezini izme-
dju 15 i 20.
Vecina se riba ne hrani za vreme parenja, ali se nakon zavrsenog mresta
povecava njihova potreba za hranom. Recimo 60 ukupne godisnje hrane, stuka
pojede odmah nakon mresta.
Kada se iz jajasaca izlegnu mladi, nemaju odmah izgled ribe. U tom
prvom delu zivota, ove larve imaju na sebi veliku kesicu poteklu od jajasca u kojoj
se nalaze hranjive materije. U prvim danima zivota, larve trose te zalihe. Kad ih
potrose, krecu sa ishranom zooplanktonima.
Trudite se da od marta do juna smanjite odlazak u ribolov. Razlog tome
je parenje riba koje u tom periodu traze mir.
8|on|s|o
Riba se obicno zadrzava tamo gde se nesto dogadja, gde se voda peni i
kovitla (mlin, brana, prevodnica, usce male pritoke, vodopad). Dobra mesta za
ribolov su i zaklonjena stanista (panjevi, trava, potopljene grane, podlokana obala,
ostrva na vodi, velike dubine). Ribe vole da se zadrzavaju nizvodno od prepreke,
jer im je lakse da disu glavom uz struju, nego niz. Odavde se lako zakljucuje da je
nizvodna strana mosta bolja od one druge. Vecina riba ne voli preterano brze stru-
je i jaku maticu, jer mora trositi mnogo snage da bi se odrzala na mestu.
Kada trazite ribu, uvek razmislite gde bi mogla da joj se nalazi hrana.
Riba sve vreme prati izvor hrane, nekada i po cenu da ih vece ribe napadnu i ubiju.
& 7L@
36
|r|rodno r|b|jo hrono
vodcno
bIIjc
dafnIja artcnIja
rIbc
Iarva
vodcnog
konjIca
puzcvI
cIkIopsI
tubIfcks
vodcnI
cvct
| deo:
k|be nos|h vodo
8ddrzdj
| de|d
AH0k (0ILN0|bAkYN0000N |0L||A)
8A|AvA0 (A0Lk|NA 0LkN0A)
8A808KA (0AkA88|08 A0kAI08 0|8L||0)
8AN0Ak (|Lk0A ||0v|AI|||8)
8A8 (H|0k0|ILk08 8A|H0|0L8)
8L0v|0A (A|80kN08 A|80kN08)
8000kKA (k0I||08 k0I||08)
8kAI||8 (|L08|8008 |008)
8000v (A8||08 A8||08)
0|K0v (H|800kN08 |088|||8 |. 008|I|8 IANLA)
0kvLN|LkKA (80Ak0|N|08 LkYIbk0|bIbA|H08)
0vLk0|AN (|0IA|0k08 NL80|0808)
0LvLk|KA (A8kAH08 8A|A A8kAH|8 8kAHA)
0Av0|0A (kb00L08 8Lk|0L08 AHAk08)
JL00|JA (AN00|||A AN00|||A)
KAkA8 (0AkkA8808 0AkkA8808)
KL0|0A (A0||LN8Lk k0IbLN08)
KL8L0A (A8kAH|8 8A||Lk08)
K|LN (|L00|8008 0L|bA|08)
K|LN|0 (|L00|8008 |L00|8008)
KkK08A (008|0 008|0)
Kk0|AI|0A (8||00A 8J0LkKNA)
||NJAK (I|N0A I|N0A)
||||JLN (IbYHA||08 IbYHA||08)
13
15
18
19
23
26
29
36
39
43
47
50
52
59
60
63
67
68
71
75
78
79
82
86
11
HAN|0 (|0IA |0IA)
H|A0|0A (b00b0 b00b0)
HkLNA (8Ak808 8Ak808)
N08AkA (v|H8A v|H8A)
|A8IkHKA (8A|H0 sp.)
|L8 (00II08 008|0)
||J0k (|b0X|N08 |b0X|N08)
||0I|0A (k0I||08 ||008 v|k00)
8K08A|J (0b0N0k08I0HA NA808)
8H00J (8I|I08IL0|0N |00|0|Lk0A 8I|I08IL0|0N v0|0LN8|8)
80H (8||0k08 0|AN|8)
80N0|0A (|L|0H|8 sp.)
8AkAN (0||k|N08 0Ak||0)
8I0KA (L80X |00|08)
I0|8I0|08|K (b||0|bIbA|H|0bIbY8 H0||Ik|X
Ak|8I|0bIbY8 N08||||8)
12 k|he ao|h odo
89
91
94
98
100
105
106
107
110
112
116
121
122
134
142
0|enophorngdon |de||o
Amur

ostojbina amura je centralni i donji tok


reke Amur i njegove pritoke, kao i reke
Kine u provincijama Kanton i Tajvan.
Odatle je amur prenesen u Evropu i Ameriku
oko 1970. godine kako bi kontrolisao rast vodenog bilja. Amur nastanjuje pretezno
velike, tople reke sa blagim tokom, jezera i kanale obrasle travom i podvodnim bil-
jem.
U svojoj postojbini, na izvoristima velikih reka, pari se od aprila do kraja
leta cim temperatura vode postigne 15
O
C. Nakon oplodnje jake struje odnose jajas-
ca nizvodno i nekoliko desetina kilometara. Mladi se izlegu nakon 2 dana i rastu
u plicacima, gde se hrane zooplanktonom. Cim porastu preko 4 cm prelaze na
ishranu iskljucivo biljnom hranom. U Evropi se amur ne razmnozava u prirodi, jer
mu ne odgovaraju temperaturni uslovi, ali i zato sto kod nas pretezno zivi u mirn-
im i sporim vodama, dok su mu za parenje potrebna izvorista velike vodene moci.
Vestacka oplodnja ikre se odvija pri temperaturi od 25
O
C, kada se dobija od 50.000
do 150.000 jaja po kilogramu zenke.
Amur se hrani podvodnim biljem i insektima koji lete blizu povrsine
vode. Zimi se njegova aktivnost smanjuje i on se povlaci u dublje slojeve vode. U
Kini se amur privredno iskoriscava preko 2.000 godina, ali u Evropi nije uspeo da
dostigne popularnost koju ima u svojoj postojbini. Glavni zadatak amura u Evropi
je eliminacija podvodnog bilja u kanalima i bazenima.
Amur u svojoj postojbini naraste do 1,7 m i moze biti tezak do 36 kg, ali
u Evropi njegove maksimalne dimenzije su 1 m i 25 kg.
Iako ga ponegde nazivaju saranom trave, on oblikom svog tela vise pod-
seca na klena nego na pravog sarana. Telo mu je izduzeno i cilindricno, srebrno-
bronzane boje i prekriveno krupnom krljusti. U mladosti, lako ga je zameniti sa
klenom. Medjutim klen ima 56-61 zbicu u ledjnom peraju, a amur 43-45. Kod
amura su peraja vise zaobljena, a analno i dorzalno peraje imaju po osam zbica.
13
|ov Anuro
Amura cete u toku leta
najcesce naci odmah ispod
povrsine obrasle gustom vodenom
travom (Lemna sp.), dok se za
vreme hladnih zimskih dana
povlaci u najdublje delove vode u
kojoj zivi. Sezona ribolova traje
preko cele godine.
Zbog velicine ribe peca
se jacim ribolovackim priborom sa
najlonom 0,50 mm nosivosti do 7
kg, saranskim udicama i stapovima
0,9 do 1,1 kg. Od svih pripadnika
Iamilije sarana, amur je
najosetljiviji na otpor strune, pa se
najbolji rezultati postizu pecanjem
na kukuruz secerac ili boili sa aro-
mom tuti-Irutija vezanim na dlaku.
Ponekad se, posebno leti, hrani i sa
povrsine vode. Tada mamac ispitu-
je i duze vremena pre nego ga
proguta. Za povrsinski ribolov
najboje je koristiti keks za pse kao
plutajuci mamac.
Moguce ga je pecati i na komadice trske koji se odseku u duzini od 10
cm, ali tako da se na komadicu nalaze i kolence i deo lista trske. Ovakav komadic
se kaci na trokraku udicu. Trsku treba montirati kao povrsinski mamac, a masini-
ca treba da ostane otkocena. Kada se amur prevari, kontrira se snazno.
Ono sto uvek morate imati na umu kod pecanja amura je njegova velici-
na i snaga. Nikakvo 'silovanje pribora nece dovesti ribu van vode. Potrebni su
smirenost i strpljenje.
Jedan dobar recept za smesu za amura sa vodenim biljkama je sledeci:
Napravi se pire od vodene kuge (Helodea canadensis) i parozine (Chara sp.) u
odnosu 1:1. Na tu kolicinu pirea doda se identicna kolicina belog psenicnog bras-
na i malo meda. Od ove mase prave se valjusci i kace direktno na udicu.
14 k|he ao|h odo
Primenite sve mere predostroznosti:
Montirajte samo jednu udicu na stap;
Kocnica cekrka mora da bude valjano
podesena, da bi proklizavala i tako umar-
ala ribu. Potpuno zakocena masinica, nat-
erace amura da pokida najlon;
Namotajte dovoljno najlona i neka on
bude ceo kvalitetan. Ocekujte da ce amur
da vam izvuce kompletnu spulnu najlona;
Meredov pripremite tako da vam bude
pri ruci - spreman za prihvat ribe;
Amura mozete pecati i dubinskom
metodom i na plovak. U oba slucaja
neophodno je da pribor bude maksimalno
kvalitetan, Iin, zilav, izdrzljiv. Ukoliko
pecate dubinskom metodom, koristite
indikatore trzaja. Kod pecanja plovkom
plovak treba da bude minimalno moguci.
Kontra ne sme da bude prerana. Prerana
kontra vodi do sigurnog gubitka ribe.
Pustite da riba ponese mamac kako bi se
udica zakacila duboko u ustima ribe.

douskd
sreorr| kdrds
me|ez
N
abuska je sve cesca na nasim ribolovnim
vodama. Prvi put se u nas pojavila
pocetkom osamdesetih i njena popula-
cija raste, obicno na stetu karasa sa kojim se
moze ukrstati. Pari se zajedno sa karasem u maju i junu.
Prosecna lovna tezina babuske krece se oko 500 grama, ali je moguce
naici i na babusku tesku preko 2 kilograma.
Ovo je riba dna, sa koga jede delove biljaka i zivotinjice. Leti, kada je
vreme toplije i metabolizam brzi, hrani se intenzivnije, a zimi pada u skoro pot-
puno latentno stanje. U stanju je da prezivi u u vodama koje se potpuno lede zah-
valjujuci koznoj izlucevini koja se ne mrzne. Takodje, kao i karas, u toku susnih
meseci, u stanju je da se ukopa u zemlju i tako ukopana prezivi potpuno isusiva-
nje bare ili jezera.
|ov bobuske
Babuske se hrane na dnu pa se tu i love. Prvo treba lokalizovati mesto
gde se nalazi jato babuski po mehuricima koji se pojavljuju na povrsini vode.
Naravno, svako pravilo ima izuzetaka, pa treba imati u vidu, da u toku dana,
posebno rano ujutro i predvece babuske prilaze blize obali i hrane se medju pri-
obalnim biljem. Tada se podizu i na 70-80cm od dna. U zavisnosti od kolicine ve-
getacije u vodi babuska se lovi na sledece nacine:
Na vodama u kojima ima dosta vodene vegetacije, babuske se krecu i
prebivaju u neposrednoj blizini rastinja. To cine iz dva razloga: vodeno rastinje
predstavlja prirodni zaklon od raznih neprijatelja, a takodje isti ambijent je bogat
prirodnom hranom. Na ovakvom terenu najbolji rezultati se postizu pecanjem
neposredno uz rastinje ili u rupama - cistim delovima vodene povrsine okruzene
njime.
Na vodama gde nema u izobilju vodene vegetacije, babusku treba
0oross|us ouro|us g|be||o
15
traziti sto dalje od obale, sto je najcesce slucaj na vecim jezerima.
Za lov babuske treba koristiti Iin i lak pribor. Babuska je oprezna riba i
cesto ce vas iznenaditi krupan primerak koji je dosao na samo jednog mesnog
crvica ili zrno zita.
Najcesci metod pecanja je plovkom. Stap treba da bude sto duzi (6 -
8m), kako bi bez problema spustili plovak iza trske i imali dovoljnu duzinu najlona
da mamac stigne do dna. Nije losa ideja ni postavljanje male masinice na teleskop-
ski stap nesto manje duzine, kojim onda mozemo lagano voditi ribu do obale. Stap
treba da bude sto laganiji (karbon), jer ga, kada jato naidje, stalno drzimo u ruci.
Kao osnovni najlon kod pecanja plovkom koristi se 0,15 ili 0,16 mm,
dok se za predvez uzima najlon 0,12 do 0,14 mm. Pri koriscenju masinice za
pecanje idealan je najlon od 0,18 mm, jer omogucava i daleka zabacivanja i
dovoljnu jacinu da se izbori sa najvecim babuskama.
Pri izboru udice uvek imajte na umu vec receno, velika babuska hoce da
dodje na zrno psenice ili jednog mesnog crvica. Dakle velicinu udice treba pri-
lagoditi mamcu: raspon od 16-12 se pokazao najidealnijim.
Plovak ne utice mnogo, ali nam ipak treba lak plovak, jer je ugriz ove
ribe u prvoj Iazi vrlo slab - slican pipkanju. Ako se lovi na vecoj dubini plovak
treba da ima nosivost oko 2 g, a ako je voda plitka i 0,5 grama je dovoljno.
Ukoliko babusku pecate na vecim daljinama mozete se odluciti za jedan
od dva osnovna metoda: dubinski metod i metod sa klizecim vagler plovkom. Kod
oba metoda preciznost zabacaja je od esencijalne vaznosti. Uvek bacajte na isto
mesto u sred trougla na cija temena ste bacili po kuglu primame. Kod oba meto-
da, dobra je ideja koristiti i hranilicu i to sto blize udici. Jedan od najboljih mamaca
za ovaj metod pecanja je glista djubretarka, okacena tako da joj krajevi slobodno
lelujaju u vodi. Ovu glistu babuska nece moci da skine pri prvom pipanju, kao hleb
recimo, pa cete lakse kontrirati.
Od primame i tacnog zabacaja ceo lov ce i zavisiti. Ako je voda topla i
stajaca treba koristiti brasnaste hrane i zitarice u odnosu 2:1. Kod cistog dna pri-
mama treba da bude tvrdja, a kod dna obraslog travom sto rastresitija, kako bi se
raspala jos dok pada i posula sto veci areal. Kupovne proverene primame su:
"Sensas Karp" i "Milo Grand Prix" i mesaju se sa prezlom u odnosu 1:2 u korist
prezle. Ova kolicina primame dovoljna je za bar dva pecanja. Koristite tehniku
masovnog primamljivanja. Dohranjujte samo ukoliko babuske prestanu da rade.
Nakon ribolova, raspite par saka kuvanog zita, ukoliko planirate i sutra da dodjete
na isto mesto.
Kad je voda hladnija primamljivanje se obavlja samo brasnastom hra-
nom. Ukoliko u vodi gde se peca nema cverglana i suncice u hranu valja dodati
10 k|he ao|h odo
malo iseckanih glista i krvi. Tada se znaju prevariti i kolosalne babuske, a mamac
je naravno glista ili parce gliste.
Kao mamac koristi se: kuvana psenica, mladi i kuvani kukuruz, hlebna
ruza, gliste i mesni crvici. Sa proleca i jeseni, kad je voda hladnija, bolje rezultate
daju gliste i crvici, dok su u letnjem periodu uspesniji hleb i kuvana psenica.
Ukoliko se mesto hrani kukuruzom, babusku treba cekati na udicu namamcenu
jednim zrnom kukuruza. Ipak, kuvana psenica je na svim vodama najsigurniji
mamac. Prilikom pripreme mamca treba dodati aromu/ulje anisa, belog luka ili
psenicu kuvati sa karanIilicem kako bi se aromatizovala. Na kilogram psenice
stavlja se kesica karanIilica. Ukoliko se peca na psenicu na udicu se stavlja od
jednog do tri zrna, zavisno od toga kolika je prosecna velicina babuski. Pri
mamcenju vrh udice mora uvek da bude potpuno slobodan. Zrno se obicno proba-
da bocno, kroz dve opne, kako se u vodi ne bi raspadalo. Udica broj 16 savrseno
odgovara za jedno zrno psenice,14-tica i 12-tica se uspesno pokrivaju sa dva
zrna,dok za tri zrna psenice valja uzeti udicu broj 10.
Kada idete na babusku, obavezno ponesite vise raznovrsnih mamaca.
Cesta je pojava da babuska u jednom trenutku prestane sa uzimanjem jedne vrste
hrane. Istog trenutka promenite mamac. Trazite onaj koji im najvise odgovara.
Babuska je dobar borac i treba je polako privlaciti obali, pazeci da ne
udje u travu. Ukoliko se to ipak desi, opustite najlon i ona ce sama izaci iz bilja.
Budite maksimalno pazljivi, jedna otkacena babuska, cesto ce rasterati celo jato.
Dakle izgubljenih riba ne bi trebalo da bude.
k|he ao|h odo 17
]_
www.r||ar.co.su

tereo|

taoe r||o|ova

vrste r||a

takm|ceoa

orrema

mamc|

ma|| oz|as|

||za trofea

|t|or |t tamre

r||o|ovack| k|u|ov|

recert|

r||oskor

vreme
Acer|no cernuo
d|dvdc
ou|jez
gererd|
srdc
|
va mala riba, prosecne duzine od 10 cm,
a maksimalne 25 cm, koja lici na
mladog bandara, moze se naci sirom
Evrope. Pripada Iamiliji grgeca. Ima dva dorzal-
na peraja koja su potpuno spojena sto ga razlikuje od bandara cija su dorzalna per-
aja razdvojena. Oci su mu velike i purpurne boje. Telo mu je maslinasto-zeleno
prosarano tamno braon tackama poredjanim u redove na ledjima, bokovima, repu
i dorzalnim perajima.
Skriva se u najdubljim delovima sporih tekucih reka i kanala, dok ga u
mirnim vodama skoro i nema. Aktivan je u toku dana. Zivi u malim jatima koja
polako pretrazuju dno u potrazi za hranom. U prirodi se najcesce hrani insektima,
mladim amIibijama, crvima i larvama. Mada balavac ne spada u grabljivice, veci
primerci mogu jesti vrlo sitnu ribu.
Balavac postaje polno zreo sa tri godine. Pari se u aprilu ili maju kada
se temperatura vode popne na 10 do 15
O
C. Zenka je u stanju da polozi do 100.000
jajasaca koja se lepe na biljke i kamenu podlogu. Nakon izvaljivanja mladunaca,
dvanaestog dana od mresta, mladj ostaje u dubokoj vodi. Raste izuzetno sporo, pa
vecina balavaca ne poraste vise od 8 cm za dve godine. Moze ziveti do devet
godina.
|ov bo|ovco
Mali je broj ribolovaca koji pecaju balavca. Razlog je njegova velicina.
Medjutim, on moze biti bitna vrsta kada se govori o takmicarskom ribolovu. Treba
imati u vidu da se balavac krece u jatima na dnu voda. Obicno se sa njim pome-
raju i jata krupnijih deverika i bodorki. Nocu miruje na pescanom ili ilovastom
dnu, dok je danju aktivan u potrazi za hranom. Peca se lakim priborom za belu
ribu. Obicno se javlja kao nezeljeni gost na dubinci kada je udica namamcena
crvenom glistom.
18

|erco ||uv|o||||s
drddr
grgec
oslr|z
N
andar naseljava celu Evropu, osim voda
Skotske i Norveske. Naseljava sve vrste
vodenih teritorija. Bez obzira na tip
vode, bandara uvek trazite iza betonskih bloko-
va, veceg kamenja, potopljenog drveca, medju vodenim biljem ili ispod podlokane
obale iz koje izrasta dosta korenja priobalnog drveca.
Mresti se obicno od marta do aprila, ali ako je temperatura niza, taj peri-
od moze da se produzi i do juna. Zenka polaze i do 200.000 komada ikre i to je
razlog brzog osvajanja novih voda.
U mladosti, bandar je vretenast, ali sa godinama dobija grbu iza glave.
Naraste i do 50 cm sa tezinom do 2 kg i moze ziveti i do 50 godina. Najcesce
upecani primerci su oko 200g.
Bandar je jatna riba i u jatu i lovi, a samo kada ostari postaje usamljenik.
Jata su obicno sastavljena od primeraka iste velicine i sto su clanovi mladji jato je
vece. Sa dolaskom noci i polaskom na pocinak jato se raspada, da bi se izjutra opet
Iormiralo. Odrasli grgeci zimi, iz dubina, periodicno dolaze u plice delove da nesto
s nogu ulove i pojedu, pa se zatim ponovo vracaju u dubinu. Najaktivniji je kada
je temperatura preko 14
O
C. Kada temperatura padne ispod 4
O
C bandar pada u san.
Bandar je lepa riba, ciji oblik tela ukazuje na grabljivi nacin zivota.
Ledja su mu maslinasto zelena sa 6 do 7 crnih linija koja mu pomazu da se sakri-
je u vodeno bilje odakle vreba plen. Rep je mali, pa bandar nije brz plivac, ali je
izuzetno izdrzljiv. Bandar plen progoni, za razliku od stuke koja plen napada u
trenu i brzo odustaje.
|ov bondoro
Taktika :a lov sitnifih bandara - Sitni bandari zive u svim tipovima voda,
a narav im je takva da napadaju svaki mamac koji pecaros baci u toku celog dana.
Cesto je jedina riba koja grize u toku dugih letnjih dana. Najcesce se mogu naci
19
na skrovitim mestima gde neki objekat natkriva povrsinu vode, recimo vrba ili
dok, ali i plivajuca vodena trava. Korenje i panjevi su sigurni znak da su bandari
tu. Najvise voli sporotekuce i mirne vode i retko se krecu u matici reke.
Kada koristite velike mamce kao sto su gliste, bandar napravi pauzu pre
nego sto uzme mamac. Naizgled se cini da se igra sa njim, plovak prvo krene da
tone, ali ubrzo pocinje da vibrira. U tom trenutku kontra je siguran promasaj.
Treba sacekati da bandar potpuno uzme mamac, sto on i radi odlucno potpuno
potapajuci plovak. Ukoliko zakasnite sa kontrom, moze vam se desiti da vam
udica ostane u zeludcu upecane ribe.
Pecanje plovkom i dubinsko pecanje su podjednako eIikasni pri lovu
bandara. Medjutim, ako pecate blize obali, prednost dajte plovcima. Laka pecalj-
ka i Iiksirana spulna sa najlonom nosivosti do 1 kg su idealna kombinacija.
Ukoliko pecate na vecim daljinama, koristite dubinku i hranilicu. Najlon nosivosti
do 2 kg je pravi izbor.
Taktika :a lov velikih bandara - Najveci problem kod lova krupnih ban-
dara su upravo njihova sitnija sabraca koja jednostavno napadaju svaki mamac
koji im se nadje u blizini cim ga spaze. Jedini nacin da stignete do krupnijih koma-
da je da izaberete pravu vodu, metod i doba godina za njihovo pecanje. Imajte na
umu da cak i najmanja jezera skrivaju u svojim vodama krupne jedinke. Jesen je
pravo vreme za lov na krupnije bandare. U to doba godine oni Iormiraju velika jata
na dnu vode kako bi zajedno migrirali u najdublje delove gde prezimljavaju. U tom
periodu su izuzetno prozdrljivi i agresivni.
Kao tradicionalni mamci koriste se gliste, zive i mrtve ribice (najbolje
plavci), ali i durbaci mamci koji se sve cesce koriste.
Na vecim, dubljim vodama, mozete pokusati da zainteresujete ribu pri-
mamom. U hranilicu stavite aromatizovanu primamu za belu ribu sa dodatkom
mesnih crvica. Sa aromom se moze eksperimentisati: suva krv i ekstrakt crva uz
crvenu boju cesto mogu pomoci. Mesni crvici imaju zadatak da privuku sitnu ribu
cije ce prisustvo zainteresovati vece bandare.
Na manjim jezerima i kanalima upotreba hranilice moze preterano uzne-
miriti ribu. Na ovim vodama bolje je koristiti dubinsku metodu ili vagler plovak,
a udicu mamciti glistom. Kod vaglera dodajte na udicu i par crvica kako bi svojim
pokretima ucinili mamac zivljim. Svakih par minuta kratkim trzajem povlacite
stap, sto ce cesto rezultovati ugrizom sumnjicavog bandara u blizini.
Na velikim, dubokim vodama varalicarenje je mnogo eIikasnije od bilo
kog drugog metoda jer vam omogucava da pretrazujete kompletnu povrsinu vode.
Patenti kao sto su ABU Toby, Atom, ReIlex i Zoranovi vobleri velicine 5 cm u
sivo-beloj boji su se vec do sada dobro pokazali. Ono sto je najbitnije jeste da
20 k|he ao|h odo
povlacite varalicu sto je sporije moguce, da joj dozvolite da potone do samog dna
pre nego sto je povlacenjem dovedete do povrsine. Nije lose da koristite sajlu za
vezivanje varalice, jer se moze desiti da na nju napadne stuka, koja bi monoIila-
ment presekla svojim ostrim zubima.
Kako je bandar zainteresovan za sve sto sija i vibrira, gotovo svaka var-
alica ce za njega biti odlicna. Ukoliko zelite da pretrazite vodu po dubini koristite
Ileksibilne silikonske varalice. Boja zavisi od mesta do mesta. U vecini slucajeva
je to cisto bela varalica, dok se na drugim vodama zuta ili crvena varalica pokazu-
je kao bolja. Varalica moze biti u obliku tvistera, ali ni oblici rakova, zaba ili ribi-
ca nisu losi. Kod vodjenja mamca
obratite paznju da bandar nije bog
zna kako brz i spretan plivac.
Omogucite mu da mamac sustigne.
Metalne varalice, kao sto
su Mepps (velicine 0-2), Tori i
Panter Martin su se na mnogim
vodama pokazale kao dobitna kom-
binacija. Na ovakve varalice moze
se okaciti komadic crvenog platna
ili plastike kako bi jos vise privuk-
le paznju prozdrljivog bandara.
Jos jedna kombinacija je
cesta: metalna varalica sa glistom
razvucenom po najlonu i udicom
na kraju. Ovakav sistem ribu
privlaci vibracijom i sjajem vara-
lice, ali i mirisom i oblikom gliste.
Ovde je bitno da glista prilikom
vucenja bude potpuno ispravljena.
Vodjenje ovakvog sis-
tema moze biti po sredini vode, ali
je cesce vodjenje odskakanjem od
dna. Nakon zabacivanja saceka se
da varalica padne na dno. To se
vidi po tome sto se najlon opusti
potpuno. Zatim vrh stapa spustimo
na oko 50 cm od povrsine vode i
namotamo koliko mozemo najlona,
k|he ao|h odo 21
Bandar obicno ne uzima mamac naglo,
vec prvo voli sa njim da se poigra, sto cini
pravovremeno kontriranje dosta teskim.
Kod pecanja plovkom, recimo, dobro je
sacekati par sekundi nakon sto plovak
nestane, pa tek onda kontrirati i to blago.
Nemojte predugo cekati, jer riba moze
ispustiti mamac, ali i potpuno progutati
udicu koju je kasnije tesko izvaditi.
Crvena boja je najprivlacnija za bandara.
Uz standardni mamac na udicu se moze
dodati crvena plocica ili perce. Ukoliko
varalicarite, probajte varalice sa crvenim
telom ili nekim vecim crvenim delom.
Najkrupniji bandari zive u najvecim
dubinama reka, nizvodno od velikih pred-
meta u vodi, kao sto su nosaci mostova ili
stene, pored potopljenog drveca. U jezer-
ima najcesce se okupljaju na mestima gde
korenje priobalnog drveca pravi gust splet
kanala u vodi natkrivenoj senkom krosn-
je. Cesto patroliraju i delovima vode koja
je obrasla povrsinskom vegetacijom. Leti,
mesta gde je struja jaka, gde se voda peni
i osvezava kiseonikom su rado poseci-
vana mesta za krupnije bandara. Takodje,
bandara ima gde god ima i sitne ribe
kojom se bandari hrane.
a da ne pomerimo varalicu. Sledeci potez je naglo izdizanje vrha stapa za oko 80
cm. Varalica ce na ovaj trzaj poleteti sa dna, sto cesto izazove bandara da napadne.
Nakon nekih 80cm varalica se zaustavlja i ponovo pada ka dnu imitirajuci bolesnu
ribu. Ceo postupak se ponavlja sve dok ne izvucemo varalicu iz vode.
Bandar se moze, mada ne bas cesto, loviti i strimerom. Uglavnom se
koristi plavi ili narandzasti strimer na udici velicine 6-8. Ovakav strimer treba da
ima i par zlatnih niti u sebi. Vodjenje ovakvog strimera je po dnu. Prvo zabacuje-
mo strimer na mesto gde predpostavljamo da su bandari, pa kao i u prethodnom
slucaju imitiramo bolesnu malu ribu.
Zivi i mrtvi kederi su dobri mamci za bandare. Za razliku od varalica,
gde riba uzima mamac na brzinu, ne gledajuci kako joj ne bi pobegao, kedera ban-
dar dobro zagleda pre nego ga
proguta. Ovo znaci da sajlu ne
smete koristiti. Koristite monoIila-
ment ukoliko ste sigurni da nema
stuka u blizini, inace koristite neki
od novih materijala kao sto su
Kryston Silkworm ili Kryston
Quicksilver. Pravo mesto za
zabacivanje kedera je u blizini
mesta gde lokvanji prekrivaju
vodu.
Ukoliko koristite mrtvog
kedera, otpustite najlon ili koristite maksimalno lako olovo, kako bendar ne bi ose-
tio otpor pri uzimanju mamca. Olovo i mamac se mogu uplesti u organske ostatke
na dnu vode kao sto su lisce i grancice. Da bi se ovo sprecilo treba koristiti olova
oblih ivica, a u mamac treba ubaciti vazduh medicinskim spricem. Mamci moraju
uvek biti svezi. Sitne bodorke, beovice, crvenperke i krkuse duzine od 3,5 do 5 cm
su idealne. Nemojte nikada koristiti usmrdele stare ribice, kao ni morsku ribu, jer
bandar ne voli miris mora.
22 k|he ao|h odo
Dobar metod pecanja bandaraje sledeci:
Na udicu postaviti dve manje gliste ili
kombinaciju gliste i mesnog ili bras-
nenog crva. Deset santimetara od udice
postavi se olovo koje ne moze da se prib-
lizi udici jer ste ispod olova postavili
stoper. Ovakvim sistemom polako pre-
trazujte dno. Bacajte polako i oprezno.
Pretrazite teren sa leva na desno, a onda
promenite lokaciju.

H|crop|erus so|no|des
ds
pdslrvsk| grgec
N
as je pre svega Iantasticna sportska riba.
Vrlo borbena i tesko predvidljiva. Jedina
od grabljivica napada cverglana. Hrani
se svime sto mu padne na pamet, pa riba u nje-
govom meniju zauzima svega jednu petinu.
Kada prvi put vidite basa prvo sto vam padne na pamet su njegova
izuzetno velika i duboka usta. Donja usna prekriva gornju i to mu daje dodatni
'zlocesti izgled. U ustima se nalaze brojni zubici i jak mesnati jezik.
Bas je rasprostranjen pre svega u USA, ali se u poslednje vreme srece i
u vodama Evrope. Spanija, Portugalija i Erancuska ga poznaju vec ,duze vreme, a
kod nas je poceo od skoro da se naseljava. Najvise mu odgovaraju vode
zatvorenog tipa, gde ga je moguce naseliti u dovoljnom broju.
Vrlo je otporan i nove terene vrlo brzo osvaja. Glavni razlog tome je sto
podnosi siroki opseg temperature, od 0 do 30
O
C. Idealna temperatura za zivot mu
je u opsegu od 15 do 20
O
C.
Razmnozava se pri temperaturi od 17 do 21
O
C. Sam ritual je dosta
slozen. Muzjak gradi gnezdo precnika 30 do 50 cm i poziva zenke, i do cetiri, u
njega. Tu se ikra polaze, a nakon oplodnje muzjak nastavlja da brine o ikri. U tom
periodu je najcesce plen vecih stuka, jer u roditeljskom zanosu, jednostavno upli-
va stuki u usta.
Nakon deset dana jajasca se izvaljuju. Mladj se okuplja u jatima uz
obalu, hraneci se zooplanktonom. Kada dostignu duzinu od 7 cm pocinju da jedu
i druge ribe.
|ov boso
Bas se uglavnom zadrzava u priobalnim delovima voda, uz trsku i travu,
odakle vreba plen. Sitniji komadi se ponekad suncaju na povrsini vode, dok krup-
niji vise vole vece dubine. U prolece i s jeseni vise vole duboke vode, i do 20 m,
23
dok se pri suncanom danu, leti, a posebno kada je temperatura vode od 18 do 20
O
C,
love na samoj povrsini.
Bas se lovi dvema poznatim tehnikama, musicarenjem i varalicarenjem,
mada se u novije vreme lovi i nekim karakteristicnim zivim mamcima.
Musicarenje se najuspesnije izvodi u toku toplih i suncanih letnjih dana,
kada bas i inace lovi insekte koji padnu u vodu. Oprema treba da bude sto robus-
nija. Musicarskom tehnikom se lovi pomocu povrsinskih musica, popera i
strimera. Povrsinske, suve musice treba da se uzimaju u skladu sa tekucom situaci-
jom na vodi i raspolozivim zivim insektima, mada uvek treba probati i sa nekim
od Iantasticnih musica. Popere bas ponekad napada. Treba koristiti manje popere
koji imitiraju bube i male zabe. Najredje od svega bas napada strimere. Strimer
treba voditi blizu obale, cak ako je moguce kroz travu. Na tim mestima bas vreba
sve sto se krece u njegovom vidokrugu.
Najcesce se bas lovi varalicarenjem. Za ovu namenu koriste se stapovi
dobrih bacackih osobina duzine do 3 m, koji mogu da bace varalicu od 10 do 30 g
na zeljenu daljinu. Koristi se najlon debljine 0,25 mm. Od varalica koriste se
dzigovi, vormovi, tvisteri, silikonski dazdevnjaci i rakovi, metalne kasike i vob-
leri.
Dzigovi i silikonske varalice imitacije riba su u USA (njegovoj posto-
jbini) na prvom mestu pri pecanju basa. Vode se pored trave i trske gde se pred-
postavlja da je riba. Cesto ih ribolovci umacu u aromu ribljeg mesa kako bi ih
nacinili jos privlacnijima.
Vormovi se koriste uglavnom za hvatanje basa na dnu. Ovo su silikonske
varalice u obliku crva, duzine i do 20 cm. Prilikom kacenja vrh udice se nabija u
telo varalice kako se ne bi kacio za dno. Kada se koriste vormovi udica treba da
bude jako ostra kako riba ne bi pro-
bila vorma kada riba zagrize.
Kontra mora biti pravovremena i
odsecna. Pri zabacivanju, spulna se
otpusta kako bi najlon nesmetano
izlazio, a vorm direktno tonuo.
Kada vorm legne na dno, prebacite
granicnik, i sacekajte par sekundi.
Nakon ove pauze sledi trzaj. Trzaj
ne sme biti preterano jak i mora biti
kontrolisan, odnosno ne duzi od 30
cm. Na svakom trzaju, vorm ce
poleteti sa dna, doci do najvise
24 k|he ao|h odo
Ako se peca sa obale dobro je imati
alatku za spasavanje voblera zakacenih na
prepreke. Za izradu su potrebna tri duza
eksera od kojih se pravi "cengela". Ona se
veze na kraj oko 30 m dugog ribarskog
konca debljine 2,5-3mm, a ispod nje se
postavi olovni uteg tezak 100-150 grama.
Preciznim nabacivanjem u travu oko
mesta na kome je zakaceni vobler on se
najcesce izvuce zajedno sa komadima
pocupane trave.
tacke i onda pasti na dno. Tek tada namotajte najlon i zategnite ga. Napravite
stanku i ponovite postupak, sve dok ne izadjete iz areala na kome predpostavljate
da ima baseva.
Samo jedna vrsta vorma se koristi za letnji povrsinski ribolov, a to je
imitacija puza golaca (slug).
Tvisteri su svima dobro poznati i razlikuju se od vormova najvise po
povijenom repu. Montiraju se na olovne dzigove (udice sa velikim olovnim glava-
ma, koje omogucavaju bacanje i vodjenje varalice).
Silikonski rakovi i dazdevnjaci su dobre varalice za basa, buduci da su
mu rakovi i dazdevnjaci prirodna hrana. Vrlo je bitno da varalicu umocite u aromu
rakovog mesa, kako bi se riba zavarala.
Varalicarenje metalnim kasikama je kod nas dosta popularno. Za letnje
pecanje koriste se rotirajuce kasike velicine 2 do 3 koje su drecavo obojene i lep-
tiri od 1 do 3.
Mogu se koristiti i tonuci i plutajuci vobleri. Cesto se ispred voblera
veze poper i bacaju se zajedno. Mogu se koristiti i mali Rapalini modeli. Idealan
vobler treba da bude plivajuci, sa velikom kasikom, duzine od 5 do 7 cm.
Okruglog tela, jer bi povrsina horizontalnog preseka trebala da bude veca od
najvece povrsine vertikalnog preseka. Od boja najbolje se pokazao model za sre-
brnim ili zutim bokovima i crnim ledjima.
Ukoliko se peca povrsinskom varalicom, mogu se koristiti cetiri osnov-
na nacina vodjenja varalice:
zigzaging ('setanje psa) - ova tehnika podrazumeva stalno blago
povlacenje i opustanje varalice pa varalica neprekidno menja brzinu i izaziva ribu;
bocno setanje - vrhom stapa se blago mase levo desno uz stalno namo-
tavanje najlona;
povlacenje - nakon zabacivanja povlaci se varalica naglim trzajem vrha
stapa nagore, nakon toga se vrh spusta, pa se ponavlja postupak. Najlon se ne
namotava;
kreni i stani - nakon zabacivanja najlon se namotava, pa se onda stane
sa namotavanjem. Postupak se ponavlja do izvlacenja varalice iz vode.
Kada je ribolov na basa jako los i neproduktivan treba probati zive
mamace. Gliste i rakove treba vuci po dnu ili koristiti zive kedere da se slobodno
krecu ispod povrsine vode sa lakim otezanjem i malim udicama.
Bas se danas sve cesce lovi na dazdevnjaka. Udica velicine 3/0 je za
dazdevnjaka velicine oko 10 cm, 4/0 za 15 cm i 5/0 za najvece. Bass od 2 kg ce
bez problema da proguta dazdevnjaka od 20-tak cm.
k|he ao|h odo 25
-
A|burnus o|burnus
eov|cd
uk|jevd
uk||jd
oje||cd
oje|kd
k||jd
|duo|cd
keder
ze|er|kd
kdug|er
p||skd
p|ds|cd
ko|ds|cd
N
eovica naseljava gotovo sve vode
Evrope, sem onih u Skandinaviji, Irskoj i
Skotskoj. Eina krljust beovice u sebi ima
kristal guanin koji po svojoj strukturi lici na
biser, pa se u srednjem veku koristila za izradu vestackih bisera. Van vode njena
srebrno-plava boja je vrlo upadljiva, ali joj bas ona pri povrsini pomaze da se
sakrije od potencijalnih grabljivica utapajuci se u metalno plavu boju neba.
Uglavnom bira sporotekuce i nepokretne vode. Njen usni otvor okrenut je ka gore
sto govori da se hrani sa povrsine vode insektima i larvama, pa iz toga proizilazi
da naseljava upravo taj sloj vode. Obicno Iormira velika jata sa bodorkama i
klenicima nadomescujuci svoju velicinu velicinom jata. U vodama bez predatora
desava se da se prenamnozi. Zimi se povlaci u dublje zone vode. Mresti se od apri-
la do pocetka jula, kada polno zrele jedinke (stare 1 do 3 godine) traze vode blizu
obala bez imalo recnih strujanja. Jedna zenka moze poloziti 5.000 do 8.000 koma-
da zutih jajasaca na bilje i kamenje.Mladj se izvaljuje nakon nedelju dana. Za
samo godinu dana ribice porastu do 10 cm, sto cini polovinu ukupnog rasta za ceo
zivot, koji obicno ne prelazi 6 godina. Beovica je izuzetno vazna karika u lancu
ishrane riba grabljivica i vodenih ptica.
|ov beov|ce
Sitna beovica se najcesce lovi cerencem. U zavisnosti od terena i prilika
na vodi u lovu beovice mogu se primeniti svi takmicarski metodi.
Za ribolov ove vrste ribe potrebni su stapovi izuzetne mekoce, duzine 2
do 11 m, akcije 35 do 130g, predvideni za ribu tezine do 1,5 kg. U nacelu, najbrze
i najlakse se love kratkim do srednje dugim direkt stapovima (1 - 5 m).
Tipican kederski sistem izraden je od vrlo Iinog najlona. Najlon debljine
od 0,05 do 0,08 omogucuje najizazovnije pokrete mamca zakacenog na udicu 20
- 26. Upotrebljavaju se mali plovci sa oznakom 4x8 - 4x12 i tome primerena
20
kolicina olovnih kuglica. Olovne kuglice mozemo postavljati na dva nacina u zav-
isnosti od agresivnosti beovice pri uzimanju mamca i to:
keder tr:a dobro i br:o - sva olova su spustena do predveza;
keder tr:a slabo - jedno olovo postavljamo kod predveza,a ostala 10-ak cm vise;
Valja napomenuti da je duzina predveza srazmerna brzini ribolova. Sto
kederi cesce trzaju to je moguce koristiti kraci predvez. Ponekad je i 6 cm sasvim
dovoljno, dok je 10 cm maksimalno. Mamci su komadici gliste, sitniji crvi, hleb.
U vecini slucajeva primama je osnova za svaki dobar rezultat. Osnovni smisao pri-
mamljivanja je da privuce ribu i zadrzi je na jednom mestu gde pecamo. Umece je
hraniti toliko koliko je potrebno da riba ostane na mestu, a da se pritom ne prejede
ili prateci hranu ode van domasaja pribora. Nacin hranjenja u lovu kedera zavisi
od vise Iaktora. Najznacajniji su:
tehnika ribolova, ribolovna dubina,
brzina protoka vode, velicina i bro-
jnost riba u jatu.
Osnovna hrana za lov kedera je
neka od standardnih gotovih
smesa. Za povrsinski ribolov (do 1
m dubine) upotrebljavaju se lagane
smese koje u vodi prave "oblak".
Za lovne dubine preko 1 m treba
koristiti osnovnu smesu sa nesto
grublje mlevenim komponentama
jer brze tone. Opste je pravilo da u
tekucoj vodi treba "hraniti" mnogo
vise nego u stajacim. Osnovna
smesa, naravno, nije dovoljna za
vrhunski rezultat. Ukratko postoje
cetiri moguca dodatka:
Najcesci dodatak su mesni crvi
(licinke razlicitih vrsta muva).
Drugi dodatak su kasteri (lutke
muva koje se nakon nekog vremena razvijaju iz crva).
Treci dodatak je Iuj (licinke vrste Chironomus tumi tumi i slicne).
Cetvrti dodatak, cest kao i mamac, su bloodworm-ovi.
Osnovu primame za beovicu cine: Iine mrvice crnog hleba, mleveni keks, kuku-
ruzno brasno, kukuruzni griz i peceni kikiriki.
Kada krenete u potragu za beovicama potrazite prvo osuncanu povrsinu
k|he ao|h odo 27
Za vreme niskog vodostaja, leti, jata se
nalaze svuda po povrsini vode. Za vreme
visokog vodostaja beovice se nalaze u
najsporijim delovima matice.
Jedan od cescih problema je da na vas
oblak hrane navale "kederi" raznih velici-
na. Zanimljivi su, naravno, prvenstveno
oni veci. Kako se resiti gomile malih i
pruziti priliku vecima da stignu do udice s
zakacenim crvicem? U osnovnu smesu,
osim crva, pomesajte nesto suvih kastera.
Za razliku od crva koji lagano tonu, kas-
teri duze vremena plivaju na povrsini
vode. Dizuci se, povuci ce za sobom
nepozeljni sitnis, dok ce pokretni crvici
zadrzati na mestu relativno vecu ribu.
Hranu i sve dodatke obavezno prvo
izmesati na suvo, a tek potom navlaziti.
vode. Jata beovica su lako vidljiva jer je ovo riba povrsine vode. Cak i zimi, jata
su aktivna i na prvi zrak sunca se pojavljuju na povrsini. Kada se priblizite vodi i
odredite mesto ribolova, navlazite primamu koliko god mozete. Kada je bacite,
trebalo bi da pravi Iinu maglu u vodi koja dugo traje. Prakticno, raspadanje treba
da pocne cim bacite primamu u vodu. Najbolje su primame zute i bele boje. Cist
hleb je toliko dobra primama da cete kada bacite koricu hleba u vodu, primetiti jato
beovica kako se bore za gric.
Pribor treba da montirate tako da nakon zabacaja, mamac sto duze
ostane na samoj povrsini i da polako tone ka sredini vode. Na dnu ne ocekujte da
ima bilo kakvih beovica. Vodu neprestano mutite dodavanjem primame. Zabacujte
uvek na isto mesto i vadicete ribicu za ribicom. Ovakvo pecanje je mozda najblize
sportskom ribolovu. Ne ocekujte da cete u jednom trenutku moci da pecate na vise
od jednog stapa.
Ugriz beovice je brz i odlucan. Ukoliko vam plovak tone polako, znajte
da je u pitanju jato sitnih beovica napalo vas mamac.
Kada ribu upecate i izvadite iz vode, promenite mamac. Stari mamac
bacite u vodu kao primamu i zabacite ponovo. Kada jato krene da grize, ove rad-
nje cete automatizovati.
Postavlja se pitanje sto bi uopste pecali beovice. Evo nekoliko razloga:
Pecaros ste pocetnik. Pecanje beovica je odlicna vezba i priprema za
mnogo krupnije ribe.
Trebaju vam kederi za pecanje grabljivica. Vrlo brzo mozete napecati
dovoljno beovica za ceo dan. Ali pazite, beovice su vrlo osetljive na kvalitet vode
i brzo ugibaju u toploj vodi bez kiseonika, kakva je recimo u koIi u kojoj cuvate
kedere. Nemojte pecati vise nego sto vam je potrebno. Beovice rade gotovo celog
dana i uvek ih mozete naci.
Sportista u dusi. Nije bitna vrsta, bitan je osecaj ulova.
Na takmicenju. Svaka upecana beovica moze odluciti pobednika.
Los dan. Beovica radi i kada nista ne radi.
Cekate veci ulov. Zabacili ste dubinke ili plovke na vecu dubinu i
cekate krupniji ulov. Pecajte beovice da prekratite vreme.
Bez obzira na motiv, pecanje beovica moze doneti dosta uzivanja u
prirodi i opustanja uz nadmudrivanje ribe.
28 k|he ao|h odo

ku|||us ru|||us
odorkd
crverook|cd
zulookd
p|dl|kd
grurec
s|rurd
N
odorka je tipicno evropska riba i ne
naseljava samo vode Norveske. Najvise
joj odgovaraju dublji i sporiji recni
tokovi, jezera i kanali sa puno priobalnog rasti-
nja. Najvise se zadrzava na mestima bogatim trskom , rogozom i sevarom. Pored
ovog, voli tvrdo dno gde voda nanosi i talozi prirodnu hranu. Karakteristike su joj:
krupna srebrnasta krljust koja se lako cisti, zuta peraja i oci zlatno-zuto boje sa
karakteristicnom mrljom u gornjem delu oka pa joj odatle i potice jedan od nazi-
va, zlatooka. Vrlo je slicna crvenperki, pa je oni manje iskusni ribolovci tesko raz-
likuju. Postoji i Iorma koja periodicno migrira iz brakicnih voda Crnog, Baltickog
i Kaspijskog mora. Mresti se od Iebruara do aprila cim temperature vode predju
10
O
C. Ikru polaze na dubini od 1,5 m. Zenka moze poloziti od 1.000 do 100.000
komada jajasaca, sto je i glavni razlog brojnosti ove vrste. Mladj se izleze za 4 do
10 dana i odmah pocinje da se hrani. Migratorna Iorma, koja zivi u morima, dolazi
u reke kako bi se parila. Kako je ova Iorma veca, zenka moze poloziti i preko
200.000 komada jajasaca. Dok obicna Iorma moze narasti do 30 cm i mase 0,5 kg,
migratorna Iorma moze imati i 50 cm i 2 kg mase.
|ov bodorke
Prvo i osnovno je da odaberete dobro mesto sa cvrstim dnom i pristo-
jnom dubinom, bogato travnatim lejama. Kada prilazite vodi i sve vreme lova
budite tihi bez mnogo kretanja i trupkanja. Vrlo je osetljiva na zvucne vibracije i
sumljive senke, i tada brzo napusta mesto jer je vrlo plasljiva i oprezna riba. Ovo
ne mora da znaci da vam nece doci novo jato, jer je bodorka riba pokreta, stalno
se krece i zato je ima duz cele obale.
Dobro grize. Ne morate imati vrhunski pribor niti zavidno znanje da bi
je uhvatili, a kad grize onda je to stvarno griz. Za razliku od npr. beovice bodorka
je riba dna i retko se dize na povrsinu.
29
Griz bodorke nije stidljiv i nije neophodno kontrirati na prvi pokret plov-
ka. Ona retko ispusta mamac iz usta. Jedino za vreme hladnog doba godine mamac
uzima jako nezno, pa je tada nuzno loviti i na Iiniji pribor i samo jednog crvica.
Na udici je solidan borac, pa izbegavajte vadenje vecih bodorki "u prsa". Kada
dobro grizu i nisu bas jako sitne, ulov od 6 kg za 3 sata nije nista neobicno. Postoje
dva nacina pecanja bodorke koji zavise od njene velicine.
Kako je bodorka aktivna preko cele godine zimi je jedna od najcescih
riba koje se pecaju. Bez obzira na hladnocu najbolje vreme za pecanje bodorke
zimi su prva dva tri sata mraka. U tom periodu bodorka je mnogo manje oprezna
i mnogo grabezljivija.
Za lov malih bodorki potreban vam je najlaksi sistem koji je moguce
koristiti na vodi na kojoj pecate. Ako je u pitanju reka sistem treba da bude toliko
lak da ga struja povlaci za sobom, a u slucaju da pokusate da ga zaustavite plovak
tone. Ovo ce osigurati da vam se udica stalno pokrece, sto je preduslov za pecan-
je sitnih bodorki. Pored ove tehnike, na rekama mozete primeniti i jednu od
sledecih:
zabacite, zaustavite plovak koji ce podici mamac, onda ga opet pustite
da krene, sto ce ga spustiti i tako ponavljajte.
setajuca tehnika se izvodi tako sto se uzvodno baci mamac, kada se
udica nadje na dnu, pocece da se podize zbog struje. Za ovaj metod morate da
koristite vrlo lak pribor. Na mirnim vodama mali kratki trzaji stapom ucinice da
udica vibrira. Dubina na kojima se nalaze sitne bodorke je do 5 cm od dna.
Prihrana treba da bude srednje teska (6 do 10 grudvi velicine limuna), a nakon toga
nakon svakog zabacivanja treba ubaciti malu kuglu kako bi se bodorke zadrzale
aktivne. Ideja je da se voda stalno zadrzi mutnom od prisustva prihrane. Prihrana
malih bodorki je identicna prihrani beovica jer im je zivot u tom periodu vrlo
slican.
Krupnije bodorke traze malo drugaciju taktiku. Pre svega potreban vam
je tezi pribor. Najlon nosivosti od 1,1 do 1,4 kg i udica velicine od 8 do 12. Dubina
je do 5 cm veca od dubine dna, jer se krupnije bodorke hrane na dnu. Velika prom-
ena u velicini upecanih bodorki moze da se dogodi ako se dubina udice spusti za
tih 5 cm. Najbolji mamac za krupnije bodorke je hlebna pahulja. Pravilo da pomer-
ate mamac i ovde je potrebno. Dobar metod je da se zaustavi sistem na vrhu mesta
na kome bacamo primamu, pa nakon toga da ga polako pomeramo nizvodno (30-
tak santimetara), a nakon toga da ga zaustavimo i opet vratimo polako na pocetni
polozaj.
Prihrana je u ovom slucaju jaca (10 do 20 kugli) i po jedna kuglica svak-
ih 15 do 20 minuta. Ova primama mora biti malo kompaktnija, kako se ne bi
30 k|he ao|h odo
odmah raspala, vec da to uradi tek na dnu. Jedini razlog sto ne vrsite primamlji-
vanje neprekidno, je taj sto bi se stalnom primamom stvarala magla u vodi koja bi
privlacila sitnu ribu. Ova sitna riba bi komadala primamu pre nego sto padne na
dno i ne bi se postigao zeljeni cilj. Jedino odstupanje od ovog pravila je kada se
peca u brzim vodama kada se primama baca bez prestanka.
Kada trazite krupnije bodorke, potrazite prvo delove vode gde je dubina
veca od proseka. Recimo, kada je voda duboka 1,4 m potrazite deo dubine 1,5 m,
ako je 2,4 m potrazite rupu dubine 3 m. Velike bodorke vole depresije, verovatno
jer su one u stvari mesta gde se nagomilava hrana. Brzina vode je takodje bitna.
Treba traziti malo sporije delove toka. Bodorke ne podnose dno koje je previse pr-
ljavo i prekriveno muljem, vec vise vole pesak i sljunak. Trazite je pod krosnjom
vrbe ili jove koje joj za vreme hladnijih dana pruzaju utociste od vetra. Krupnije
bodorke se hrane bubama, puzevima i racicima koji se sakupljaju medju priobal-
nim korenjem gde se i one nalaze. Medjutim ne znaci da se bodorke nalaze na svim
mestima koje smo nabrojali. Najbolje je predvece veoma pazljivo prici reci i
potraziti nizove baloncica koje bodorke ostavljaju za sobom u potrazi za hranom,
na tim mestima treba pecati.
Glavni period pecanja krupnih bodorki je od pocetka oktobra do kraja
pecaroske sezone. Najbolji su oni dani kada je temperatura vazduha od 7 do 12C,
pracena blagim vetrom koji donosi slabu kisu i oblake. Kada duvaju suvi vetrovi,
kada je nebo bez oblaka, kada se nocu javlja mraz ili je dnevna temperatura ispod
nule ne treba traziti bodorke. Ali bez obzira na vreme, nemojte ocajavati - bodor-
ke se sigurno hrane u nekom trenutku dana. Najcesce se hrane predvece, nekad cak
i u toku popodneva ukoliko je vreme toplije. Generalno, sto je hladnije, to bodor-
ke kasnije krecu u potragu za hranom. Cesto je to period od 20 casova pa sve do
ponoci. Svitanje je drugi deo dana kada se pecaju krupni primerci. Ovo posebno
vazi leti, ali se odnosi i na zimu i jesen posebno ako je noc bila blaga sa eventu-
alnim slabim vetrom.
Ukoliko poznajete vodu na kojoj lovite i uvereni ste da obiluje bodor-
kom, te da u potrazi za hranom dolazi do obale, bez razmisljanja se opredelite za
plovak. Mozete je loviti sa deset metarskim stapom, ali i sa teleskopskim stapom
ne duzim od 4 m. Stap ne mora biti brz, ali je vazno da je lak i dobro izbalansiran,
jer je bodorka najosetljivija riba od svih predstavnika Iamilije sarana.
Postoji pravilo gde je traziti, a ono zavisi od vode i godisnjeg doba.
Eebruar, mart i april potrazite je na 8 - 15 m od obale, jun, jul lovite je pod samom
obalom (dolazi na mrest), avgust, septembar, oktobar, novembar - odlazi u dublje
delove vode.
Proletni deo godine spada u teze periode ribolova na bodorku. Razlog je
k|he ao|h odo 31
jednostavan: sama riba je jos uvek, tj. njen metabolizam, prilagoden(a) hladnoj
vodi. Nema borbenosti, a ribu vadimo iz vode kao "list". Sam griz zutooke je "bi
- ne bi".
Sto je vreme toplije, voda se zagrejava i aktivnost ribe je veca, njen griz
zivahniji i tada mozete upotrebljavati i iglice za stajace vode ili cilindricne plovke
od 4x12 do 4x18 nosivosti za tekuce vode. Generalno nije neophodno da koristite
izuzetno male plovke, vec je bitno da ih maksimalno potopimo, tako da pri trzaju
riba oseti minimalan otpor. U zavisnosti od duzine stapa treba uzimati plovke
nosivosti 0,5 g za stapove od 4 m duzine, 1 g na stapove do 7 m duzine i 2 g za
ostale.
Predvez u hladnijim danima je kraci oko 10 cm, a sa toplijim danima
moze biti duzi, a maksimalno do 15 cm.
Najlon mora biti maksimalno tanak, ali da izdrzi uslove ribolova.
Ukoliko se peca u vodama cistog dna najlon nosivosti 0,45 kg je dovoljan, ukoliko
je voda obrasla travom nosivost treba da bude 0,7 do 0,8 kg.
Udice moraju da budu takve da mamac na njima deluje prirodno. Stoga izbegava-
jte oble, zdepaste i debele udice. Izaberite udice sa duzim vratom i njihovu
velicinu uskladite sa velicinom mamaca. Sa proleca uzmite udice velicine 20 do
22, a kako se voda greje mozete preci i na udice velicine 18.
Bodorka ne trpi otpor, cim ga oseti ostavlja mamac i odlazi. Prilaz
mamcu joj je brz i nervozan, pa zato treba biti oprezan i brz na kontri. Plovak
opteretiti tako da iz vode viri samo antena i obelezeni vrh plovka. Kako opteretiti
plovak i rasporediti olovca? Prvo i osnovno,morate voditi racuna da vam olovca
koja koristite budu iste tezine , nikakve kombinacije sa olovcima razlicite tezine
ne dolaze u obzir. Kada rasporedjujete olovca vodite racuna da vam prvo bude
udaljeno od udice 25 cm, a zatim vrsite raspored prema vremenskim uslovima.
Ako je mirna voda olovca treba grupisati ravnomerno, kod protocne vode preneti
opterecenje prema plovku, ako je vetrovito, a voda stajaca opterecenje ide ka udici.
Mamac treba da bude pri samom dnu.
Ukoliko se bodorke pecaju dubinskom metodom, na vrh stapa treba
obavezno staviti meki vrh kao indikator trzaja.
Jelovnik joj je sirok, od biljne hrane, preko trave i rastinja sa dna, do
hrane zivotinjskog porekla. Najcesce se lovi na mesnog crvica. I to tako sto prvog
crvica navucite celom duzinom na udicu 14, a jednog zakacete da jednim delom
slobodno leluja i mrda u vodi, sto privlaci paznju ribi koja onda brzo i hitro napa-
da. Sem ovog mamca odlicna je i crvena glista, ruza od belog hleba, mamac od
sojinog brasna, ali su ovi mamci nesigurni, jer ih okolna sitna riba brzo skine.
Bez greske, hleb je najbolji mamac za bodorke. Ima i drugih mamaca, ali ni jedan
32 k|he ao|h odo
nije toliko uspesan. Nije lose prihranjivati mesto pecanja bar jednom nedeljno, a
ukoliko ste u mogucnosti svakog dana, gnjecenim hlebom. Kad navikneti ribe na
hleb trazice ga svakog dana. Kolicina hleba je odredjena vremenskim uslovima i
osobinama vode. Kada je vreme hladnije i voda bistrija, treba dati maksimalno
pola hleba, a ukoliko je vreme toplo, a voda mutna, moze se ici i na celu veknu.
Seme konoplje ima prijatnu aromu za bodorke. Ukoliko se peca na konoplju,
potrebno je sa vremena na vreme rasuti malu kolicinu semena na mesto pecanja.
Ovo ce uznemiriti bodorke koje ce poceti da pretrazuju sve nivoe vode u potrazi
za njima. Kada se peca na konoplju stavlja se jedno zrno na udicu velicine 18 ili
16. Velicina i kvalitet bodorki koje se pecaju na seme konoplje su zaprepascujuci,
pomislicete da je druga vrsta u pitanju. Jedini problem je sto je ugriz bodorke na
ovaj mamac izuzetno brz i vasa kontra mora biti adekvatna kako bi je upecali.
Seme grahorice (Jicia sp.) moze se koristiti kao mamac. Pre upotrebe
treba ga skuvati tako da se moze kaciti na udicu a da se ne raspadne. Moze se
koristiti u kombinaciji sa semenom konoplje. Najbolje se pokazalo u toku leta i sa
jeseni, kada se i moze naci u prirodi. Nije uvek sigurno da ce riba ici na ovaj
mamac, medjutim treba imati poverenja u njega i ulov ce biti dobar.
Na kukuruz secerac ribu morate prvo naviknuti. Ali kada to uspete,
pecacete samo krupne primerke. Za razliku od konoplje i grahorice, na kukuruz
secerac mogu da rade i saran, linjak i krupna deverika.
U rano prolece kada je ostala riba tek probudjena iz zimskog sna, a neke
zanete prirodnim nagonom za produzenje vrste, bodorka svojom agresivnoscu
uzima hranu i za vreme mresta, pa se cesto desava da skoro svaka ulovljena bodor-
ka ima utrobu punu ikre, sto znaci da je u ovo doba godine najaktivnija, pa je tada
ribolovci masovno love. U ovo doba godine nije potrebna neka posebna hrana da
bi smo je zadrzali na mestu lova. Dovoljno je pomesati stari hleb sa koncentratom
za pilice, uz dodatak sake-dve mlevenog przenog suncokreta, malo przenog seme-
na konoplje tucanog u avanu, dodati miris anisa ili vanile, ovo dobro umesiti, prav-
iti kugle da su malo cvrsce, velicine pesnice i bacati ih na mesto pecanja. Ako
zelite da hrana bude jaca ubacite jednu do dve sake crvica koje umesate u hranu.
Jos bolji eIekat postici cete ako hrani dodate malo pilece krvi sto kod bodorke
izaziva poseban nagon prema hrani. Prilikom primamljivanja u ranijim mesecima
(mart, april) moramo obratiti paznju da se riba pojavljuje u manjim grupama od 10
do 15 komada. To znaci da kugle hrane moraju biti maksimalno velicine man-
darine, uz obilno primamljivanje na pocetku (10 kugli) i prackanje crva (5 - 6
kom.). Samo dohranjivanje obavlja se kuglama velicine oraha.
U kasnijem periodu godine bodorku obavezno prihranjujte. Bez prihrane
rezultat ulova bit ce vise plod slucajnosti nego smisljenog ribolova. Za prihranu je
k|he ao|h odo 33
dovoljno 1 kg Sensasove hrane Gros Gardons, 1/2 kg hlebnih mrvica i 200 g
crvica. U kanti najpre natopite hlebne mrvice, pricekajte 10 minuta, pa uspite Gros
Gardons i dobro promesajte. Dodajte potrebnu kolicinu vode, ponovno sve dobro
promesajte i probajte Iormirati kuglu velicine narandze. Kugla mora biti kompak-
tna, ni pretvrda ni premekana. Na kraju uspite crvice u hranu. Izmerite dubinu
pomocu meraca dubine i zabacite sistem na zeljeno mesto. Nahranite mesto s 2/3
hrane, nataknite na udicu 1 ili 2 crvica i zabacite. Ako je sve u redu, vec nakon 10
- 15 min trebala bi se javiti bodorka. Ako primetite male mehurice na mestu gde
ste nahranili, mozete biti zadovoljni, jer jato bodorki privuceno hranom rije po
dnu. Potrebno je cesce dohranjivanje (opet s kuglicama hrane velicine oraha).
Bodorka iako riba dna moze se dici hranom, crvima i Iujem. Hrana za
nju treba da je slatkasta (miris cokolade). Pripremi hrane treba posvetiti maksi-
malnu paznju, jer je i ona jedan od Iaktora uspesnosti. Neka od osnovnih pravila
su:
hranu navlaziti barem dva sata pre
navlazenu hranu obavezno pro-
sejati na sto sitnije sito;
boja hrane zavisi od dubine vode,
tamnija za vode dubine do 2,5 m, a
svetlija za vode dublje od 3 m;
boja ledja bodorke zavisi od boje
dna, zelena podloga zelena ledja,
crna podloga crna ledja, riba sa
crnim ledjima nece se zadrzavati
nad primamom svetlije boje.
Aditivi u primami bodor-
ke su vrlo vazni. Belgijanci leti u
primamu ubacuju izmet goluba.
Hrana golubova je kudelja, korijan-
der i ostale vrste semenki koje pro-
laze kroz probavni trakt goluba
netaknute. To su iste one biljke
koje se inace dodaju u primamu.
Pored toga u golubljem izmetu
nalaze se i enzimi koji pomazu go-
lubu pri varenju, i koji kod riba ubrzavaju varenje hrane, pa se riba sporije zasicu-
je. Pravilan nacin upotrebe golubljeg izmeta je da se on umesa u retku ovsenu kasu
koji bi se nakon toga koristio da navlazi primamu. Ovu primamu treba pripremiti
34 k|he ao|h odo
U potrazi za bodorkama na mestu na
kome ste bacili gnjeceni hleb, posmatrajte
povrsinu vode. Ponekad na njenu
povrsinu izranjaju delici hleba koje
bodorke otkinu prilikom izjedanja pri-
mame.
Ako koristite jednog mesnog crvica na
udici velicine 20 ili 18 na primer, okacite
ga na sto manji komad koze. Bodorke
imaju obicaj da se poigraju sa mamcem
pre nego ga uzmu i u slucaju da ste
mamac zakacili cvrsto, on se nece prirod-
no ponasati i umesto da zakacite ribu, ona
ce se predomisliti i otici.
U mirnoj vodi bodorku mozete pecati
vaglerom, a na dubokim vodama klizecim
plovkom. Dugacke stapove koristite kada
pecate sa keja ili na kanalima. Dubinska
metoda se obicno koristi zimi.
u vrucoj vodi 2 do 3 sata pre pecanja, a u hladnoj treba ostaviti tokom cele noci.
Razmera vode i izmeta je 3:1. Pre upotrebe izmeta nemojte zaboraviti da prosejete
izmet kako bi izdvojili ostatke perja iz njega. Nakon cele pripreme pola kila izmeta
bice dovoljno za 2 kilograma suve primame.
Druga stvar koju ne smete zaboraviti prilikom pripreme primame, jeste
da ne prehranite ribe. Dobar nacin je da u primamu umesate blato. Crnica je dobar
dodatak jer ce usput obojiti primamu. Treba koristiti od 30 do 50 blata. Sto je
riba manja i manje je ima treba dodati vise blata. Postoji dobar nacin da postignete
zadovoljavajucu vlaznost blata. Uzmite mokar peskir pa ga dobro iscedite. U njega
ubacite sloj debljine 2 do 3 cm Iine zemlje i uvijte peskir. Nakon par sati zemlja
ce biti prave vlaznosti. Cak i ovako navlazenu zemlju treba dodati neposredno pred
pecanje u primamu jer moze presusiti ostatak primame.
Sto se tice koriscenja zive hrane u primami dozvoljeno je dodavanje
svega, ali treba paziti da se ne pretera. Jedna saka zive primame dovoljna je da se
umesa u primamu za ceo dan. Ponekad je bolje koristiti zlatno zute velike kastere
nego mesne crvice.
Poslednji savet je vezan za upotrebu PV1 za primamu na rekama i
dubokim vodama, jer je on baziran na braon seceru. Zbog secera PV1 dobro vezu-
je primamu, ali kada se raskvasi pod vodom brzo se raspada sto cini primamu
zivom. Primama koja se moze kupiti je daleko neaktivnija i traje duze na dnu sto
odgovara recimo crvenperki koja trazi izuzetno jaku i trajnu primamu.
k|he ao|h odo 35
]_
Ribolovacki
magazin
www.ribolovacki-magazin.co.yu
email: rmneobee.net
Revija za sportski ribolov,
ekologiju i turizam na vodi
|eus|scus |dus
rdll|s
jdz
jez
proll|s
pecer|cd
J
az naseljava sve evropske vode sem voda
Britanije, Erancuske, Svajcarske, Norveske
i regiona juzno od Alpa i Dunava. Kod nas
ga ima duz celog toka Dunava i Save, a vrlo je
brojan i u kanalima sistema DTD. U pritokama Dunava i Save ga takodje ima, ali
samo u nizijskom delu. Bira centralne i donje recne tokove, mrtvaje i bare. Vise
voli dublju vodu sporijeg toka u kojima zivi u velikim jatima hraneci se pri dnu.
Jaz je jatna riba. Jata cine jedinke istog uzrasta. Jedino krupniji primerci lutaju u
parovima ili pojedinacno. Na istom mestu se retko moze uloviti vise takvih koma-
da. Sa proleca, od aprila do juna, kada temperatura vode dostigne 8
O
C, parovi
polno zrelih jedinki se izdvajaju i polazu ikru. Parenje traje oko tri dana. Zenka
polozi do 114.000 jajasaca na podvodno bilje i korenje. U periodu parenja, sto je i
karakteristika svih saranskih riba, poprima svecano, zlatno ruho. Po izvaljivanju
mladj, 20 tak dana po polaganju ikre, zivi na zooplanktonu, a kako rastu prelaze
na sitne larve insekata. Odrasle ribe se hrane insektima i larvama. Polno sazreva-
ju izmedju 3. i 5. godine, dok im prosecan zivotni vek traje 15 godina. Maksimalna
duzina ribe je 35 do 50 cm, a masa 2 kg.
Aktivnost jaza tokom godine je ista kao i kod vecine saranskih riba.
Neophodna mu je toplija voda kako bi mu se metabolizam pokrenuo, sto znaci da
je zimi gotovo potpuno neaktivan i da cete ga uloviti samo kada su dani izuzetno
suncani za to doba godine i ako mu mamac prinesete, malte ne, ispred usta. Imajte
u vidu da je jaz, iako leti riba plicaka, zimi sakriven u krtozima u najdubljem delu
reke.
Pravo vreme za lov jaza je od jula do septembra, kada se jaz priblizava
obali u potrazi za hranom. Najradije se nalazi na dnu i to tamo gde voda nije dubl-
ja od 3 metra. Na povrsinu izlazi samo kada je svetlost smanjena, odnosno rano
ujutro i uvece. Ponekad, kada je vreme oblacno ili maglovito, moze se desiti da jaz
produzi svoj boravak na povrsini. Najbolji reper za to gde je jaz, je da posmatrate
30
gde mu je prirodna hrana. Kada po povrsini vode nema gusenica i sitnih insekata,
ni jaz nema razlog da bude tu, vec se radije povlaci u dubinu.
Jaz ima izuzetno razvijeno culo vida i vrlo dobro oseca vibracije koje se
prenose preko zemlje u vodu. Uvek imajte u vidu da je ovo plasljiva i oprezna riba
i svako bahato ponasanje na obali sigurno ce ga uplasiti i oterati.
Od svih mesta u reci ova riba ce najcesce izabrati mesta gde se male
vode ulivaju u vodeni tok. Izvori i rukavci su mu omiljena mesta. Zbog stalnog
mesanja vode, ona postaje bogatija kiseonikom i riba tezi da u njoj sto suze ostane.
Takodje, mnoga jata sitnih riba vole upravo ovakva mesta, a jaz je tu da bi se njima
hranio. Obratite paznju na to da jaz voli da se zadrzava na mestima gde se kana-
lizacija uliva u vodu. Ova mesta su primamljiva za sve stanovnike voda zbog obi-
lja hrane, ali ovakve ribe mogu biti vrlo neugodnog ukusa i mirisa, pa cak i bakte-
rioloski neispravne za jelo.
Jaz izgleda kao da je nastao ukrstanjem klena i bodorke. Njegova
zaobljena ledja su plavo-zelene boje, bokovi su srebrni, a stomak beo. Repno i
dorzalno peraje su sive boje, dok su ostala peraja crvenkasta, i za razliku od klen-
ovih konkavna (udubljena).Najsigurniji nacin za identiIikaciju jaza je broj krljusti
na lateralnoj liniji, koji je kod jaza 55 do 61, a kod klena i bodorke 42 do 46.
|ov jozo
Da bi jaza uspesno lovili, pogledajmo prvo sta je njegova prirodna
hrana, a to su sitne ribe, insekti i razne vrste crva. Dakle odmah je jasno da su
odlicni mamci: sve vrste glista - posebno crvene gliste, insekti, mesni crvici i kas-
teri posebno, skakavci, gusenice, larve komaraca, pa i poneki sitniji keder. Kao
alternativa ovoj ribi se moze ponuditi: hleb, kulja, zrnevlje ili kukuruz.
Prihranjivanje je i za jaza od esencijalnog znacaja. Medjutim, obratite
paznju na njegovu prirodu. Ovo je riba dna i tu je i treba traziti i primamljivati.
Takodje voda ne treba da bude dublja od 3 metra, inace tu jaz vrlo retko, sem zimi,
dolazi. Dakle, treba nam tvrda primama, koja se polako raspada, tamne je boje,
pada na dno i po mogucnosti ne stvara ni malo magle u vodi, kako ne bi primamio
gomilu sitne beovice, koja ce nam samo otezati ribolov. Takvu primamu mozemo
i kupiti kao gotovu, ali mozemo i napraviti po sledecem receptu: u 1 kg izmrv-
ljenog hleba bez korice dodati 2 sake prekrupa ili izdrobljenog mladog kukuruza,
a po potrebi dodaje se zemlja ili glina, nikako treset. Ovaj poslednji sastojak ce pri-
mamu otezati i obojiti. Primama se baca tehnikom polumasovnog prihranjivanja sa
kasnijim dohranjivanjem. Dohranjivanje je moguce vrsiti klikerima same osnovne
primame, rasipanjem kukuruza ili bacanjem komadica kulje.
Najpogodnija mesta za lov jaza su delovi obale utvrdjeni kamenom,
k|he ao|h odo 37
mesta gde su potopljeni brodovi ili slepovi, isteci poljskih kanala preko pumpi,
mesta sa potopljenim oborenim drvecem i ulivi malih tokova i izvora u vece vode.
Jaz se lovi na sva tri osnovna nacina: najcesce plovkom, redje varalicom,
a dubinkom uglavnom slucajno.
Jaz se najlakse i najcesce lovi na plovak i to obicno stapom duzine preko
4 m sa ili bez masinice. Ovakav stap u vecini slucajeva pokriva potpuni areal kre-
tanja jaza u vodi, a ribolovcu pruza mogucnost da precizno zabaci na hranjeno
mesto. Kao plovak, nosivosti od 3 do 5 g, se moze koristiti i klizeci i Iiksni, ali
treba paziti da se mamac nadje na dnu. Jos je bolje da je mamac samo malo
odignut od dna i da sa on ponudi jazu "na tacni". Ovo olaksavanje mamaca se sas-
toji u tome, da se uz mamac na udicu okaci i kuglica stiropora ili komadic hrane
za pse. Klizeci vagler plovak se moze i mora koristiti samo na onim vodama gde
je plicak predugacak, recimo sest-sedam metara, kao sto je to slucaj na vecim jez-
erima, pa ga treba prebaciti. Najlon treba da je 0,15-0,25 mm, nosivosti do 2 kg,
bez obzira na boju. Udica od broja 12 pa do 6.
Tehnika ribolova plovkom moze biti i pretrazivanje dna. Zabacite
uzvodno i pustite da struja nosi plovak. Mamac ce na taj nacin ici neposredno
iznad dna dodirivajuci ga povremeno. Visoko dignut mamac, jaz retko kad uzima.
Jaz udicu sa mamcem uzima punim zahvatom usta, tako da plovak zastane kao da
je udica zakacila dno. Posle nekoliko trenutaka, plovak brzo potanja u pravcu
dubljeg dela vode. Tada treba uciniti laksu kontru. Jaca nije preporucljiva zbog
mekanih usta koja bi pri tom mogla biti prosecena udicom.
Tehnika varalicarenja je nesto drukcija nego kod recimo bandara.
Vodjenje treba da je brzo, pa cak i pravolinijsko. Cilj nam je da nateramo jaza da
pomisli da je nasa varalica sitna beovica koja slobodno pliva u potrazi za hranom.
Ovakva maniIestacija ce zainteresovati jaza, koji ce po pravilu pojuriti za hranom.
Ono sto je bitno napomenuti na ovom mestu jeste da jaz grabi odmah i snazno.
Cesto uz jak cimaj. Medjutim, cim oseti otpor ispusta mamac. Ovo vazi za sve
metode ribolova, ali je za varalicu od presudnog znacaja. Dakle vasa kontra mora
biti brza i pravovremena. Od varalica najbolje su se pokazali okretni spineri, zuti
meps broj.2, Zoranovi vobleri velicine 5 cm sivo-bele i zlatno-crne boje i druge
slicne varalice. Najlon za ovu svrhu treba da je nesto jaci 0,30 do 0,35 mm.
Lov dubinskom metodom je realno moguc, ali je pravo pitanje zbog
cega bi zabacivali dubinku na tako malom rastojanju od obale. Pritom, morate
neprestano paziti na vrh stapa, jer jaz cesto udara samo jedanput. Jedini razlog
moze biti prebrza recna struja, koja bi plovak nosila bez kontrole.
Kod nas pored jaza zivi i manji zlatni jaz, nasa najlepsa riba i velika
retkost, koja po verovanju ribolovaca donosi srecu onom koji je ulovi.
38 k|he ao|h odo

Asp|us osp|us
ucov
oo|er
oe|ur
odj|r

ripada rodu (Aspius) iz Iamilije


Cyprinidae. Predstavlja jedinu
grabljivicu iz Iamilije sarana, jer klen,
jaz, deverika i saran samo retko napadaju sitnu
ribu i ona im nije osnovna hrana. Moze biti i 8 kg tezak i dug preko 1 m, ali se u
nasim vodama najcesce srecu i love bucovi tezine do 2 kg. Ovo je atraktivna i lepa
riba. Telo joj je bocno splosteno i prekriveno sitnim krljustima. Kod vecih primer-
aka ledja su blago pogrbljena. Boja ledja je tamno zelena, bokovi su metalno beli,
a peraja su bela. Ima dobro razvijeno analno peraje - blago konkavnog oblika, kao
i repno koje mu omogucava izuzetne plivacke sposobnosti. Usta su mu prostrana
i duboka. Bucov plen prozdire gutanjem, buduci da nema zuba u zubalu, kao rec-
imo stuka. Zdrelo ove ribe je rapavo i kada plen jednom zadje u zdrelo, nema naci-
na da se vrati u kontra smeru.
Zivi u celoj Evropi, u slivovima Crnog, Baltickog i Kaspijskog mora,
osim severne Skotske, Irske, Danske i jugozapadne Engleske. U Skandinaviji zivi
samo na jugu, dok Einske reke posecuje samo na zapadu. Uglavnom jedinke istog
uzrasta Iormiraju jato, ali ovde jato nije sacinjeno od riba iz istog legla, kao sto je
slucaj kod vecine riba. Ovo ima za posledicu da se velicina jata ne smanjuje bitno
sa velicinom ribe, pa tako i najveci bucovi love plen jatno. Jato okruzi jato sitne
ribe koju napadaju onda iznenada. Kao posledica ovog nacina hranjenja, na povrsi-
ni vode vidi se pravi vatromet sitne ribe koje iskacu kako bi se spasle.
Hrana bucova je iskljucivo zivotinjskog porekla: crvi, insekti, skoljke i
puzevi, zglavkari i sitna riba. Kada poraste preko 20 cm, sto je za oko godinu dana,
bucov pocinje da se hrani iskljucivo ribama, a najomiljenije su mu bodorka i
beovica. Raste vrlo brzo, pa sa dve godine vec ima preko 40 cm.
Bucov najvise vole brzu, plicu i bistru vodu punu kiseonika. Medjutim
lako se prilagodjava i na vece dubine i mirnu jezersku vodu gde miruje u toku
dana. Ipak, da bi se hranio bira mesta gde je voda bas onakva kakvu on voli:
39
prirodni ili vestacki prelivi, stubovi mostova i usca voda. Na ova mesta dolazi
uglavnom rano ujutro i predvece.
Polnu zrelost zenke dostizu u petoj-sestoj godini, a muzjaci u petoj godi-
ni zivota pri velicini preko 30 cm. Intenzivno polaganje jaja traje od aprila do
kraja maja, zenka polaze oko 100.000 jaja ciji razvoj traje od 14-21 dan..
|ov bucovo
Za uspesan lov bucova treba imati na umu gde bucov zivi, cime se hrani
i kada to cini. Ovo smo vec u prvom delu o bucovu rekli pa sad treba samo pri-
meniti to znanje.
Bucova dakle, treba traziti u jutarnjim i vecernjim casovima u delovima
vode koja se peni i osvezava kiseonikom. Kod reka, koje imaju miran tok, treba ga
traziti u matici, sto dalje od obale. Na Dunavu, recimo, bucov se vise krece kada
nivo vode stagnira ili je u blagom porastu.
Bucov se prvenstveno hrani beovicom i bodorkom, a to su ribe koje zive
na povrsini vode. Dakle, treba ga traziti tik ispod povrsine vode. Od tehnika koje
dolaze u obzir tu su: varalicarenje, musicarenje, vodjenje zivog mamaca i retko lov
na plovak.
Za uspesan lov varalicom, treba imati stap akcije "A" ili "B", tezine
bacanja u rasponu od 20 do 60, pa cak i 80 grama. Pre svega treba obratiti paznju
na bacacke osobine stapa. Naime, za bucova treba baciti mamac sto dalje od obale
nekada i do 50 m. Nije lose ni koristiti masinicu sa "long cast" spulnom, koja
dodatno olaksava daleka zabacivanja. Takodje, zbog velike kolicine najlona koji
neprekidno ide i vraca se u masinicu, masinica treba da bude vrhunska, sa izuzetno
dobrim mehanizmo slaganja najlona, mora biti i brza i nije lose da joj prenos bude
1:5. Sve ovo je da bi se olaksao lov i smanjila verovatnoca da cete zamrsiti najlon.
Kapacitet spulne treba da je sto veci, ali u vecini slucajeva kapacitet od 100 m za
najlon 0,40 je dovoljan. Najlon treba da bude mek, nosivosti do 4 kg i debljine
0,22 - 0,26 mm. Tanja kvalitetnija upredena struna od recimo 0,15 je opet pred-
nost. Obavezno podesite kocnicu u zavisnosti od upotrebljenog najlona, jer je
bucov izuzetan borac na udici. Od varalica mozete koristiti skoro sve tipove kasi-
ka, spinere, voblere i silikonske Ileksibilne varalice. Po pravilu trebalo bi da su
manje i da imitiraju malu, ranjenu ribu. Varalicu vodite po povrsini i to u gornjih
20-30 cm vode. Putanja varalice treba da je pravolinijska, a vodjenje ne preterano
brzo. Pazite da vam varalica ne poskakuje iz vode, vec da ima pravilan i ujednacen
rad.
Lov vestackom musicom je najbolji u toku toplog suncanog proleca i
leti. Voda mora biti bistra, sto je preduslov za musice uopste. Vestacke musice koje
40 k|he ao|h odo
se najcesce koriste su "Iantasticne musice", koje ne predstavljaju ni jednog
stvarnog insekta iz ekosistema vode i musice koje imitiraju bumbara, zulua, belog
vodenog cveta i aleksandra. Takodje vrlo je cesta upotreba strimera bele ili crno-
bele varijante sa par zlatnih ili zutih dlacica. Velicina moze da varira, a musice se
vezu na udice velicine od 1 do 1/0. Dobra je tehnika pravljenja sistema musica na
kraju najlona. Za ovu svrhu treba probati razne kombinacije boja, oblika i velici-
na musica. Dobitna varijanta ipak zavisi od mesta i vremena. Musice treba zabaci-
vati nizvodno ili poprecno na tok vode, a nikada uzvodno. Povlacenje treba da
bude brzo, cak nesto brze nego kod varalica. Vrh stapa treba da je podignut. Kako
je musice tesko baciti na vecu udaljenost, obicno se musicarenje radi iz camca.
Udarac bucova na musicu je jak i treba lepo podesiti kocnicu. Kao i kod varalica i
ovde pribor mora biti sto Iiniji, ali sto kvalitetniji.
Hrana bucova u prirodi je preko 90 ribljeg porekla, pa je sasvim
logicno da ce se na kedera bucov vrlo cesto prevariti. Prva varjanta ribolova buco-
va na kedera je vodjenje mrtvog kedera, poznato kao "ozivljavanje kedera". Za ovu
tehniku koristimo beovicu ili bodorku do 10 cm. Kedera kacimo kroz donju usnu,
ali tako da vrh udice prodje kroz donji deo skrznih otvora. Na ovaj nacin ce keder
najteze spasti pri jakom i dalekom zabacivanju. Da bi se ojacao ceo sistem, moze
se dodati jos jedna udica, koja se kaci kederu za ledja ili bok, ali pri ovome morate
paziti da ne narusite anatomiju kedera. Kriv i deIormisan keder nece imati pravu
putanju kroz vodu i obazrivi bucov ce posumnjati u njega. Udice treba da budu iste
velicine kao i kod musica. Najlon moze biti nesto deblji, od 0,28 do 0,30 mm, dok
je upredena struna od 0,15 mm ipak najpreporucljivija. Stap sa dobrom vrsnom
akcijom i masinica sa 'long cast spulnom, kapaciteta bar 150 m 0,30 mm. Dva su
osnovna nacina vodjenja ovakvog kedera.
Prvi je da zabacujete sto dalje, nizvodno ili popreko na tok vode, pa
srednje brzim namotavanjem pravolinijski privlacite mamac ka sebi. Stap drzite
visoko kako bi keder 'plivao u gornjih 20 do 30 cm vode. Ukoliko primetite da
bucov prati mamac, nikako ne usporavajte sa namotavanjem. Neka iskustva kazu-
ju da je u tom trenutku najbolje cimnuti vrhom stapa, sto ce ubrzati kedera i even-
tualno nagoniti bucova na ugriz. U ovom sistemu ne treba koristiti vaser kuglu ni
olova, vec je dovolja jedna kvalitetna vrtilica na oko 30 cm od udice.
Drugi metod je da kedera bacite nizvodno od mesta na kome ocekujete
da se nalazi jato ili primerak krupnijeg bucova. Najlon nakon smirivanja treba
blago nategnuti i drzati kedera u vodenoj struji da poskakuje u gornjih 20 do 30
cm vode. Vrh stapa i ovde treba da je visoko dignut. Medjutim, za ovu tehniku,
potrebna vam je i vaser kugla vezana nekih 50 cm od kedera. Na vaser kuglu ka
kederu, postavite virblu. Ni ovaj sistem nema olova. Polakim namotavanjem,
k|he ao|h odo 41
privucite kedera na zeljeno mesto. Cesto ce udarac biti vec u ovoj Iazi, pa obratite
paznju na kolicinu najlona na spulni. Naime, kako je zabacivanje po pravilu dosta
daleko, potrebno je da na spulni imate jos dovoljno najlona da bi ribu uspeli da
izmorite. Medjutim, ako do udarca ne dodje posle kraceg vremena, pocnite sa
polakim namotavanjem najlona. Brzina treba da bude mala, po nekima i 2 do 3
puta manja od brzine vodjenja varalice. Ukoliko je bucov zainteresovan, pratice
mamac i moze se desiti da zagrize tek kod obale. Udarac je i ovde snazan i budite
spremni na njega. Obratite paznju kod privlacenja bucova sa velike daljine na nje-
gova izuzetno meka usta, jer bucov nema zube kao stuka. Svako prejako vucenje
moze pocepati usta bucovu i udica ce ispasti.
Poslednji metod ribolova bucova je ribolov na plovak. Ovo je najredji
nacin i koristi se uglavnom iz camca, sa mostova, ustava, brana ili sa drugih
prepreka koje leze u vodi. Koriste se Iiksni plovci namesteni da udica bude na 30
cm od povrsine vode. Moze se postaviti olovce, ali i ne mora, jer bucov uzima
snazno mamac. Plovak se pusta nizvodno do mesta gde ocekujemo da se jato
nalazi. Natezanjem najlona zaustavljamo plovak i ocekujemo udarac. Kao mamac,
koriste se zive bodorke i beovice. Pribor je isti kao i za druge nacine ribolova
bucova.
Kod lova bucova treba obratiti paznju da se na mamac moze zaleteti i
stuka. Nazalost, ovakav dogadjaj ce najcesce uzrokovati gubitkom plena i dela
opreme, koji ce ostati u ostrim zubima stuke. Bilo kakvo osiguravanje celicnim
sajlama od ovakvog napada nije izvodljivo kod pecanja bucova, jer se on skoro
nikada nece polakomiti na sajlu.
42 k|he ao|h odo
_
Revl[a za
l[ubltel[e
prlrode
http://www.zov.co.yu
e-mall: zov@eunet.yu
8cord|n|us er|hroph|ho|nus
0rverperkd
crverook|cd
krvorepd crverook|cd

rvenperka naseljava reke severne Azije i


Evrope, sem voda Skandinavije,
Skotske, Pirineja i Apenina. Naseljava
pretezno nizijske reke sporog toka, jezera, mrt-
vaje i vestacka jezera, bare i iskope. Moze se naci i u mirnijim odsecima tekucih
voda uz deverike. Crvenperka boravi u blizini vodenog rastinja kao sto je lokvanj,
drezga, sas, trska. Za vreme toplih letnjih dana, cela jata crvenperki se podizu ka
povrsini reke. Redje izlazi na otvorene vode, a tokom zime se u jatima povlaci u
dubine. Mresti se u maju i junu medju podvodnim biljem u bistroj tekucoj vodi.
Zenka polozi od 90.000 do 200.000 prozirno-zutih jajasaca. Mladj se izleze u
intervalu od 6 do 7 dana i vreme provode u plicacima hraneci se plankonskom hra-
nom. Kako rastu, tako se sele ka dubljoj vodi i prelaze na ishranu insektima. Rastu
veoma sporo pa u nekim vodama treba da prodje i cetiri godine pre nego sto
dostignu polnu zrelost.
Crvenperka je jedna od retkih ciprinida koja se hrani u toku cele godine,
sa kratkim prekidom u toku parenja. Mladj se hrani planktonom, vece ribe
pretezno biljnom hranom, insektima, puzevima i ribljom mladju. Crvenperka je
izuzetno izdrzljiva riba. Nije redak slucaj da u zatravljenim i zabarenim vodama,
starih recnih rukavaca poslednja riba koja uspeva da prezivi, jeste upravo crven-
perka. Podvrsta Scardinius erythrophthalmus racovitzai se prilagodila zivotu u
toplim izvorima u Rumuniji. Optimalna temperatura vode u kojoj ove ribe zive je
od 28 do 34
O
C, a ugibaju kada temperatura vode padne ispod 20
O
C.
Prosecna duzina odrasle jedinke iznosi izmedju 20 i 30 cm, a kapitalaca
tezine prko pola kilograma i 35 do 40 cm. Najtezi poznati primerci crvenperke bili
su preko dva kilograma, ali su to mahom bili hibridi iz ukrstanja sa deverikom ili
drugom krupnijom ribom iz Iamilije ciprinida. Crvenperka se od beovice razli-
kuje po polozaju usta, vise su uzdignuta, po ostrom prelazu izmedju trbuha i
podrepnog peraja, kao i daleko povucenom ledjnom peraju prema repu.
43
Lako ju je na prvi pogled zameniti i sa bodorkom. Prepoznacete je po
crvenim perajima dok su kod bodorke narandzasta, tamno bronzano-zlatnom telu
koje je kod bodorke srebrno i ustima zakrivljenim nagore umesto nadole kod
bodorke. Bodorke i crvenperke se u prirodi medjusobno pare stvarajuci hibride
koji imaju potpuno ravna usta.
Zbog oblika usana, crvenperka se uglavnom hrani sa povrsine vode.
Kada je vreme toplo, crvenperka obicno miruje u zatonima vrebajuci insekte koji
slecu ili padaju na povrsinu vode. Takodje voli da se hrani ljuskarima i mekusci-
ma sa dna. Krupniji primerci cak prozdiru sitnije ribe.
|ov crvenperke
Kada leti idete na pecanje, za vreme onih toplih, suvih i suncanih dana,
od maja do oktobra, crvenperka je pravi izbor i zabava. Ova riba prosto obozava
toplinu i suncevu svetlost i hrani se gotovo samo tada. Po obliku usana moze se
zakljuciti da se crvenperka hrani sa povrsine, mada ni ovo nije pravilo, i to insek-
tima koji padaju u vodu sa obale. Pri hranjenju oslanja se dosta na culo vida, te
otuda voli bistru vodu. Ovu osobinu crvenperke treba imati uvek u vidu. Ukoliko
vas crvenperka spazi na obali, vrlo brzo ce pobeci.
Kako se najcesce zadrzava na mestima sa mirnom vodom tamo je i treba
traziti. Omiljena mesta su vode pune rastinja, pojas sasa i trske u kojem ima dosta
hrane, kao i mesta ispod drveca sa koga mogu padati insekti, ali je obavezno da
povrsina vode bude osuncana. Pojas trske i sasa joj daje dodatnu sigurnost od
njenog najveceg neprijatelja - stuke. Otuda kada pecate stuku, crvenperka moze
biti idealan mamac.
Najcesci nacin ribolova crvenperka je plovkom. Plovak treba da je mali,
osetljiv, oblika lopte. Treba koristiti sporotonuce mamce: koricu hleba, hlebnu
ruzu, kastere, plivajuci keks i crve. Olova treba tako podesiti da se plovak podigne
sto pre. Pokazalo se da je bolje koristiti vise sitnih olovaca nego jedno krupnije.
Razlog je ovome taj sto crvenperka uzima cesto mamac u Iazi tonjenja. Plovak
mora biti dobro balansiran i zbog same tehnike ribolova, koja podrazumeva stalno
pokretanje - vibriranje mamaca oko zeljene dubine. Ako nakon par minuta nema
udarca, nije lose ponovo zabaciti. Najveci realni problem pri pecanju ovom
metodom su jata sitne ribe od kojih crvenperka cesto ni ne moze da dodje do
izrazaja. Treba imati u vidu plasljivost ove vrste. Jato crvenperki se rastura na naj-
manje uznemiravanje vodene povrsine. Zbog toga, vodi prilazite polako i oprezno.
Bez obzira na sve, vrlo cete retko upecati vise od jedne ili dve crvenperke iz
jednog jata.
Crvenperke mozete pecati i plovkom bez ikakvog opterecenja i mamcem
44 k|he ao|h odo
na samoj povrsini vode. Plovak odmaknite oko 60 cm od mamca, a na 30 cm od
mamca stavite najmanje olovce koje imate. Velike crvenperke obicno plivaju na
dubini od oko 1 m i rado iz dubine napadaju sporotonuci povrsinski mamac. Mesni
crvici, komadici kore hleba, hlebna ruza, kasteri i pseci keksici su idealni za ovaj
nacin ribolova.
Da bi se izbegla cesta zabacivanja, koja su neophodna zbog osnova
ribolova crvenperke, a to je neprestalno setanje mamcem gore dole, koristi se
vagler plovak. Vagler plovak treba da je dovoljne velicine i sa dovoljno prostra-
nom usicom moze omoguciti nesmetano klizanje najlona. Iznad udice, a ispod
plovka postavlja se olovo dovoljne tezine da ispravi plovak, a iznad plovka
postavlja se granicnik - stoper, koji sprecava da najlon ceo isklizne kroz omcu
vaglera i na taj nacin odredjuje maksimalnu dubinu ribolova. Tehnika je jednos-
tavna: kada dovedete plovak na zeljeno mesto, vrh stapa podizete i spustate. Jedino
sto treba da pazite je da ne dignete previse vrh stapa, sto bi izvuklo i plovak van
vode. Vagler birajte da bude najmanji moguc, a ukoliko koristite vece vaglere
opteretite ih vise kako bi vise utonuli i davali manji otpor ribi kada uzme mamac.
Nije lose vagler potopiti sve do antene, koja treba da bude sto tanja.
Umesto vaglera, moze se koris-
titi i providna vodena kugla manjih
dimenzija jer veca proizvodi jak
pljusak prilikom dodira sa povrsi-
nom vode, pogotovo ako se izbacu-
je na vecu daljinu. Jato crvenperki
se lako moze uplasiti i razbezati
usled nepazljivog ubacivanja
hrane. Medjutim, ove ribe se manje
plase od montaze unete u vodu i
bez zazora prihvataju i mamac na
vecoj udici.
Ponekad se mogu uloviti i ves-
tackom musicom. Crvenperka
spada u malobrojne ribe koje se
uspesno love na musice, ukoliko
posle njihovog dodira sa povrsi-
nom vode nastanu "izdajnicki"
kruzici. Talasici na vodi ce svakako
privuci paznju crvenperke koja
traga za insektima.
k|he ao|h odo 45
Najbolja mesta na kojima treba da
potrazite crvenperku su priobalno sevarje
i cista voda natkrivena krosnjom drveca.
Posmatrajte da li se stabljike sevara
pokrecu, cesto su ti pokreti stabljika
prouzrokovani crvenperkinom potragom
za hranom.
Koristite mesne crvice ili kastere koji
tonu polako. Najlon nemojte uopste
opterecivati ili ga opteretite najmanjim
olovcem na polovini dubine vode.
Stalnim rasipanjem primame, privucicete
crvenperke u srednji deo vode, kako bi
presrele vas mamac koji tone.
Da bi naterali mesne crvice da plutaju,
sipajte 3 do 5 cm vode u posudu u kojoj ih
cuvate. Nakon 20 tak minuta, oni ce upiti
dovoljno vazduha da bi mogli da plutaju.
Probajte da aromatizujete mamce necim
slatkim.
Pribor za ribolov crvenperke je karakteristika koje su date dalje u tekstu.
Stap treba da bude lak i elastican, duzine 3 do 4 m. Na stacionarnu spulnu ili direk-
tno vezom za vrh stapa stavite najlon debljine najvise 0,12 mm mada je pravi
najlon 0,10 mm i nosivosti 0,45 kg ukoliko pecate na cistoj vodi. Ukoliko u vodi
ima panjeva, trave i granja, ili se moze ocekivati saran ili linjak, nosivost najlona
mora biti bar 1 kg. Velicinu udice usaglasite sa velicinom mamca. Ukoliko pecate
na mesne crvice koristite udice velicine 20, a ukoliko koristite hleb ili kukuruz
secerac 12 ce biti odlican izbor.
Lovi se na glistu, kukuruz, hleb, crve, musice, larve komaraca.
Komadici prepecenog ili starog hleba magicno privlace crvenperku. Mesni crvici
i sitne lauIerke su se dobro pokazale. Kasteri su omiljeni krupnijim crvenperkama
posebno kada se primamljuje povrsinskom hranom. Plutajuci mamci kao sto su
korica hleba ili keks za pse mogu se koristiti za vreme toplih dana. U tom periodu
i zeleni skakavci i muve mogu biti zanimljivi. Kada lovite krupnije crvenperke,
probajte da na udicu 8 ili 10, zakacite hlebnu ruzu, a na vrat udice nanizete par
mesnih crvica.
Primamljujete uvek po malo, kako bi voda isperd vas bila uvek mutna.
Loptice hrane koja se ubacuje na dno treba da sadrze delice koji ce se posle
rastapanja loptica dizati ka povrsini. U mesavinu dakle treba dodati komade trese-
ta ili komadice hlebne korice i kastere. Mesavina treba da bude takvog sastava koji
ce omoguciti brzo razlaganje ubacenih loptica, kako bi se raspadala vec pri samom
dodiru sa vodom praveci Iini oblak. Oblak bi trebao biti zute, narandzaste ili bele
boje. Ukoliko primama koju pravite ili koju ste kupili ne pravi oblak ove boje,
dobra je ideja dodati kesicu prehrambene boje prilikom kvasenja primame.
Ukoliko mozete da nadjete pinkije ili larve komaraca, dodajte ih u primamu.
Medjutim, obratite paznju da se oni odmah razviju iz primame kako ne bi pali na
dno, odakle ih crvenperka sigurno nece uzeti. Provereni, klasican nacin pri-
mamljivanja riba predstavlja Iiksiranje na dnu komadica starog hleba u odgovara-
jucoj mrezi.
Crvenperke su u pravom smislu reci uporni i cvrsti borci, pa zbog toga
zakacenu ribu treba sto pre izdvojiti iz jata kako se ostale nebi uznemirile i
razbezale. Kapitalci se najcesce nalaze u sredini jata ili ispod njega.
ManiIestacija ugriza kod plovka je karakteristicna. U prvom trenutku,
plovak se blago izdize iz vode i krece u stranu, sto je posledica uzimanja i nose-
nja mamca. Sa udicom, crvenperka ponese i koje olovo, tako da plovak vise nije
otezan kao na pocetku. Nakon toga, kada crvenperka oseti tezinu u ustima, krece
u dubinu, sto se maniIestuje naglim tonjenjem plovka. U tom trenutku treba kon-
trirati.
40 k|he ao|h odo

|c|o|urus nebu|osus
0verg|dr
pdlu|jdsl| som
dmer|ck| som|c
lerpdr
mdrjov
g|dvorjd
oodorjd
cverg|
l
ako zivi u mulju na samom dnu, meso cver-
glana je Iinog ukusa, skoro bez kostiju i
najvise lici na meso soma. Kod skidanja sa
udice i kod ciscenja ove ribe treba voditi racuna
o trima ostrim bodljama odmah iza glave, ciji ubodi znaju da budu izuzetno bolni.
Cverglan je poribljen u Evropi sredinom osamdesetih godina proslog
veka iz svoje postojbine, Severne Amerike. Ocekivalo se da ce se ovde prilagodi-
ti i narasti u veliku i sportski atraktivnu ribu kakva je u Americi. Medjutim zbog
temperature vode kod nas on je uglavnom zakrzljao. U nasim vodama on naraste
do 800g, mada su najcesci primerci jedva tezi od 100g, dok u svojoj postojbini
cverglan naraste i preko 2 kg.
Naseljava sve vode dunavskog sliva. Kako je ovo riba dna i to onog
punog mulja i tinje, nema ga u brzim i bistrim rekama. Cest je u kanalima i bara-
ma, posebno onima koji su obrasli vegetacijom, sa dnom koje je puno panjeva,
granja, sevara i podvodnog rastinja. Ovo je veoma izdrzljiva i otporna riba.
Sposoban je da prezivi izuzetno visoke temperature, na kojima bi ostale ribe brzo
uginule i na vrlo mali nivo kiseonika u vodi. Moguce ga je naci cak i u vodama
koje dugo leze zamrznute, gde miruje i ceka trenutak otopljavanja. Kod nas se
mresti od maja do juna. Zenke izbacuju izuzetno veliki broj jajasaca sto je jedan
od razloga tako uspesnog sirenja ove ribe u nasim vodama. Jos jedna karakteristi-
ka mu ide na ruku: buduci da je donesen iz drugih voda, u nasim ekosistemima
gotovo da i nema neprijatelja. Jedino bas, koji se jos nije dovoljno rasirio moze da
mu naudi kao prirodni neprijatelj. Stuka, som i smudj ipak vrlo retko napadaju
cverglana.
|ov cverg|ono
Kada dodjete na neku vodu i upecate jednog ili dva cverglana zaredom
ostaju vam dve mogucnosti. Ili da se spakujete i odete na drugo mesto ili da se
47
nalovite cverglana i ni jedne druge ribe. Nece vam vredeti ni promena mamca jer
cverglan napada i guta sve mamce biljnog i zivotinjskog porekla koji se nadju na
udici: hleb, valjak, zito, grasak, kukuruz, sve vrste glista, crvice, pijavice, sitnije
zive ili mrtve ribice, parcice ribica. Buduci da je grabljivica, hrani se tokom celog
dana i noci sa kracim pauzama. Jata cverglana idu po vodi po utvrdjenim stazama
i ako zelite da ih stalno pecate potrebno je da ih pratite ili da ste majstor primame
i da ih zadrzite na jednom mestu. Ipak predugo zadrzavanje protiv njihove volje i
nije moguce, ali ni potrebno jer ce se vec za par casova vratiti. U tom periodu,
mozete probati sa pecanjem neke druge atraktivnije ribe. U toku godine, najak-
tivniji je u jesen kada sakuplja kilazu za nadolazecu zimu, u toku koje uglavnom
miruje. Iz sna se budi pocetkom marta, kada voda pocinje da otopljava. Tada je
izuzetno gladan i aktivno jede, medjutim hrani se u vecim dubinama, za razliku od
jeseni, kada ga je lakse naci.
Da bi privukli jato cverglana na neko mesto morate ih primamiti. Obicno
se koristi standardna hrana za primamljivanje na dnu uz dodatak zivotinjskih kom-
ponenti: crva, iseckanih glista i blago usmrdeli komadici kedera. Primamu bacajte
uvek na isto mesto, ne rasipajuci je po celoj vodi. Cverglani imaju izuzetan "njuh"
i naci ce svaku gomilu hrane. Nakon osnovnog primamljivanja, povremeno
dohranjujte mesto crvicima.
Cverglana mozete pecati na dva osnovna nacina: dubinskom metodom i
plovkom - odluka zavisi od tipa vode. Osnova je da mamac miruje na dnu, tamo
gde je i primama. Dakle, na mirnim vodama plovak, na tekucim dubinka.
Ukoliko se odlucite za dubinski metod pribor ne mora biti Iin. Koristite
najlon debljine 0,20 do 0,30mm. Udice mogu biti u opsegu od 6 do 8. Kod pecan-
ja dubinskom metodom, mogu se vezati dve udice; jedna ispod, a druga iznad
olova. Najpogodniji mamac za dubinsko pecanje su poveci komadi belih ili crnih
ritskih glista, sitniji durbaci, manji kederi ili blago usmrdeli repici kedera. Kontra
kod pecanja dubinskom metodu ne treba da bude pri prvom trzaju. Kada cverglan
oseti mamac nece se smiriti dok ga ne proguta. Dakle sacekajte da se stap jasno
savije i onda kontrirajte.
Sistemom sa plovkom cete pecati na mirnim rekama, barama, jezerima i
ustajalim kanalima. Najlon moze biti kao i kod dubinskog metoda, medjutim ovde
se peca sa jednom udicom. Razlog je jednostavan. Ukoliko ulovite krupnijeg cver-
glana, on ce nagonski krenuti ka potopljenoj grani ili travi i tu bi druga udica samo
predstavljala smetnju. Oblik i nosivost plovka nisu bitni. Najbolji mamci za
ovakav sistem pecanja su zive ili mrtve gavcice koje mozete naloviti cerencem.
Pored gavcica odlicno su se pokazali repici beovica - cak bolje nego kompletan
mrtav keder. Velicina mamca ne treba da vas zabrinjava. Kada primetite podrhta-
48 k|he ao|h odo
vanje plovka kao i kod dubinke ne zurite sa kontrom vec kontrirajte tek kada pod-
vuce plovak pod vodu.
Neki dobri recepti za mamce za lov cverglana su sledeci:
za sirni mamac je potrebno: 250g Limburger sira i razano brasno - po
potrebi. Istopite sir na laganoj vatri. Kad je to gotovo dodajete brasno dok ne dobi-
jete masu koja ostaje na udici. U smesu mozete dodati jos mlevenu piletinu,
mlevenu dzigericu kao i riblje brasno.
za krvavi mamac je potrebno: 1 solja psenicnog brasna, 1 solja kuku-
ruznog brasna, 1 kasicica vanila extrakta, 0,5 l pilece ili govedje krvi, 2-3 kasicice
praha od belog luka, 1 paketic zelea od jagoda i gaza. Pomesate oba brasna sa
vanilom i praskom od belog luka. U smesu lagano dodajete krv dok ne dobijete
testo koje se da oblikovati. Stavite sve u gazu i kuvate u kipucoj vodi oko 15 min-
uta da dobijete tvrdu pogacu. Nakon hladjenja isecete u komade i pomesate lagano
sa zeleom dok ne dobijemo solidnu loptu. Mamac cuvate u Irizideru dok ne pod-
jete u ribolov.
za mesni mamac je potrebno: 1 svinjsko srce ili dzigerica ili mozak
(moze i sve zajedno), jedno ili dva tuceta kisnih glista (zavisi koju kolicinu
mamaca pravite), brasno, konzerva kukuruza, nekoliko pari zenskih carapa
Iseckati ili samleti srce ili dzigericu i izmesati je sa kukuruzom iz konzerve.
Dodajte brasno i ponovo dobro izmesajte. U smesu istresite gliste, zdrobite ih i
umesajte u smesu. Od dobijene smese pravite kuglice velicine loptice za golI i uvi-
jate u najlon carapu. Svezite carapu koncem i odrezeite visak. Ovo ponavljate sve
dok vam ne nestane smese ili carapa. Gotove loptice poslazete u kutiju i ostavite
nekoliko sati na suncanom mestu da malo tukne. Mamac mozete postaviti direkt-
no na udicu ali i kao boilie.
za mlecni mamac je potrebno: mleko, kukuruzno brasno i so. Skuvate
najobicnij kacamak tako da se ne raspada na udici, pa ostavite nekoliko dana na
toplom da se usmrdi. U ovaj mamac mozete umesiti razne mirodjije.
k|he ao|h odo 49
Za ovaj tekst korieni recepti sa sajta:
http://www.ribarska.com

H|sgurnus |oss|||s |. 0ob|||s |oneo


0|kov
ork|cd
|egodod
p|skor
oddd|j
odde|j
v|jur
l|vuskd
N
edju cikove najcesce ubrajamo dve
vrste riba kamenog cikova (Misgurnus
fosilis) i pravog cikova (Cobitis tanea).
Ovo su ribe nizijskih voda crnomorskog sliva. U
drugim slivovima Srbije ga nema. Mogu da prezive i u uslovima gde bi svaka
druga riba uginula. Uz pomoc jednog creva apsorbuju kiseonik iz vazduha i stvara-
ju rezerve, pa mogu ukopani u vlazanom mulju da opstanu i po mesec i vise dana.
Bez obzira na velicinu, ovo su veoma bitne ribe u ekosistemu, jer prozdiru i najsit-
nije hranjive ostatke sa dna voda. Vazna su karika u lancu ishrane i drugih riba ali
i barskih ptica.
Kameni cikov je tanji, a njegovo oblo telo je bocno izduzeno kako se ide
ka repu. Ima sest brkova iznad gornje usne. Ledja su mu zeleno-braon boje, dok je
zuto-braon boje sa strane. Nepravilno je prosaran po celom telu braon pegama.
Naraste do 20 cm. Zivi u rekama jacih struja, gde se obicno krije iza sitnog kame-
nja, u vodenoj travi ili u korenju priobalnog bilja. Hrani se krupnijim podvodnim
insektima i racicima, nocu i u sumrak. Mresti se od aprila do juna, polazuci ikru
na kamenja i podvodno bilje. Jaja se izvaljuju nakon 14 do 16 dana, u zavisnosti
od temperature.
Pravi cikov je mnogo cistijih boja. Na svetlo zutoj podlozi, nalaze se
cisto braon pege. Kao i kamenog, telo pravog cikova je vitko, ali je bocno
spljosteno od glave do repa. Takodje ima sest brkica na gornjoj usni, ali su oni
mnogo kraci nego kod prvog. Ispod svakog oka nalazi se po jedna mala bodlja
okrenuta ka repu. Naraste do 10 cm. Zivi u sporotekucim rekama i drenaznim
kanalima. Ukopava se u mulj, tako da mu samo glava viri ili se u toku letnjih mese-
ci, kada voda opadne i procveta, krije u gustom vodenom bilju. Hrani se sitnim
ljuskarima sa dna u toku celog dana, ali izbegava jako suncane periode. Mresti se
od aprila do juna, polazuci ikru na alge na dnu vode.
50
|ov c|kovo
Lovi se vadjenjem mulja ili vrsama, lako i dugo se cuva u akvarijumima
i raznim kantama na cijem dnu ima nekoliko santimetra muljevitog peska i nesto
vode. Cikov je izuzetan mamac za soma, a osim soma cikova rado napadaju i
stuka, smudj, bucov i jegulja.
Cikov je i najpouzdaniji meteorolog. Mozete ga drzati u akvarijumu i
posmatrati njegovo ponasanje. Dan-dva pre promene vremena cikov se uznemiri i
sa dna akvarijuma izlazi na povrsinu vode po kojoj nervozno pliva do pred samu
promenu vremena ili pojavu vremenske nepogode.
k|he ao|h odo 51
j
1ee"NJKSSAJ"
S.-:eg Sa.- |..::
::... S.|aja.
:-|/fa.. .::/:...e
+e|. .e:/,: .. ,s
+e|. .e:/e.: se.
-+a|. +ka..e6::.,o
)5-4
JOYBJWOJOYSPOBT
e1a..a
Abronus sopo Abron|s brono
0ever|kd
hdjr
crrookd
s|rjd dever|kd
s|rjdc
pecer|cd
W
everika naseljava sve vode Evrope, sem
voda Skandinavije, Skotske, Pirinejskog
i Apeninskog poluostrva i vode na
zapadu i jugu Balkana. Tipicna riba donjih toko-
va velikih reka. Naseljava i jezera, kotline, rukavce i mrtvaje. Podnosi i brakicnu
vodu na uscima reka u mora. Zadrzava se u dubljim (od 3 do 8 m), otvorenim
vodama, priblizavajuci se obali samo nocu i rano izjutra i kada voda nadolazi u
potrazi za hranom. Kao i vecina ostalih ciprinida i deverika je jatna riba, bez obzi-
ra na uzrast. Jato je uvek uniIormno, sastavljeno od jedinki priblizno istog uzrasta
i na podrucjima koja nisu izrazita hranilista i mrestilista, uglavnom se srecu cista
jata deverika. Samo na hranilistima i mrestilistima u ulovu se pored deverika mogu
naci i ostale "bele ribe", kao jaz, bodorka i dr.
Deverika pripada redu sarana (Cvprinioformes), porodici sarana
(Cvprinidae) i potporodici klena (Leuciscinae). Telo joj je visoko (posebno kod
starijih primeraka i primeraka iz dubljih jezera) i bocno spljosteno. Mladi primer-
ci su srebrnaste boje. Kod starijih, ledja dobijaju zagasito zelenu boju, hrbat se
izdize, odvajajuci srazmerno malu glavu, sa malim, gotovo zavrsnim, mada ipak
malo nize postavljenim ustima. Usta, sa predvilicnim i vilicnim kostima, vrlo su
mekana. Zdrelni zubi su jednoredni i ima ih po 5 na svakom petom skrznom luku.
Posebna karakteristika deverike je izrazito dugo analno peraje, sa 26-31 (po
ruskim izvorima 24-33) zbicom.
Postoji pet vrsta deverika koje nalikuju jedna drugoj, a to su:
Crnooka deverika (Abramis sapa P.) - Mresti se u aprilu i
maju, naraste do duzine od 35 cm. Karakteristike ove vrste: tupasta njuska, uoclji-
vo veliko oko na maloj glavi, 41-48 zbica;
Deverika (Abramis brama L.) - Mresti se maja i juna. Duzine
je do 80 cm. Prsna i trbusna peraja su od sivkaste do zuckaste boje;
Krupatica (Blica bfoerkna L.) - Mresti se od aprila do juna.
52
Duzine je do 40 cm. Prsna peraja su joj crvenkasta ili narandzasta, 22-26 zbica;
Kesega (Abramis ballerus L.) - Mresti se od aprila do juna.
Duzine je do 45 cm. Najvitkija je i pljosnata. Ima dugo bazno podrepno peraje
pojacano sa tri tvrde kostane spicice, 39-46 zbica;
Sljivonosa (Jimba vimba L.) - Mresti se od aprila do juna.
Duzine je do 50 cm. Slicna skobalju, ali joj je nos uocljivo tamniji, 20-25 zbica;
Deverika moze narasti do 80 cm duzine i do 6 kg tezine, a zivotni vek
moze biti i do 20 godina, premda su prosecni primerci deverike u ulovu od 30-
40cm duzine i 0,5-1,5 kg tezine.
Aktivnost deverike zavisi pre svega od doba godine ,koje odredjuje tem-
peraturu vode i od doba dana,koje odredjuje dinamiku ishrane. Preko zime, dev-
erike se krtoze, osim u slucaju da pronadju podrucje priliva toplije vode (termo-
centrale, kanalizacioni izlivi, dubine u lukama ispod slepova i sl.) gde ima
dovoljno hrane. Sa nastupanjem proleca i zagrevanjem vode, deverike postaju
aktivnije i krecu u potragu za hranom neophodnom za dozrevanje polnih zlezda i
pripremu za mrest.
Mladje jedinke se hrane sitnijim predstavnicima Iaune dna (puzici i
skoljkice i dr.) Jelovnik starijih je slican, samo sto jedu vrste vecih dimenzija. U
bogato zatravljenim podrucjima, deverike ce "pasti" vegetaciju, ali ne zbog nje
same, nego zbog obilja racica i larvi raznih insekata u toj vegetaciji.
S proleca deverika se hrani preko celog dana, iako najintenzivnije ujutru
i predvece. Sa zagrevanjem vode, vreme hranjenja se deli na jutarnji i vecernji
period.
Sa nastupanjem jeseni i zahladjenjem, prelazi se ponovo na rezim slican
onom u prolece do dolaska zime i krtozenja. U potrazi za hranom jata deverika
borave i na muljevitim i na peskovitim pa cak i kamenitim terenima. Ujutro i pred-
vece u leto deverike prilaze obali radi ishrane, dok najveci deo vreline letnjeg dana
provode u dubljim i svezijim delovima matice. Letnje noci provode u plicoj vodi.
Deverika spada u krupne riblje vrste, a njen rast zavisi kako od popu-
lacije drugih riba u vodi, tako i od kolicine hrane u vodi u kojoj zivi. U nedostatku
hrane, cela populacija deverike zakrzljava.
Mrest deverike nastupa u aprilu i traje do kraja juna pri temperaturi vode
izmedju 10 i 16
O
C. U plitkoj (0,2-0,5 m dubine), dobro zatravljenoj vodi, de-verike
se mreste u drustvu ostalih, njoj srodnih vrsta "bele ribe", polazuci ikru po vode-
noj vegetaciji. Mrest se najintenzivnije odvija ujutru, izmedju 6 i 9 sati, na mesti-
ma zasticenim od vetra i ne traje duze od 2-3 sata.
Polnu zrelost deverike sticu vec u trecoj godini zivota (muzjaci), a
najkasnije do pete godine (zenke). Zenka u zavisnosti od uzrasta tj. velicine, polozi
k|he ao|h odo 53
od 100 000 do 580 000 komada ikre. Deverika kod nas, kako je vec pomenuto,
spada u tzv."belu ribu" i racuna se kao riba III kategorije. Zakonom o ribarstvu je
zasticena minimalnom duzinom izlova.
|ov dever|ke
Velike deverike nisu srcani borci, ali su vrlo izbirljive, pa je prava
retkost da se slucajno upecaju. Deverike do 3,6kg obicno zive u velikim jatima, i
kad upecate jednu, imacete jos ulova. Medjutim, gigantski primerci zive usam-
ljenickim zivotom i jako ih je tesko uhvatiti.
Veoma je osetljiva na promenu vremena i u to vreme je ne interesuje
ponudjeni mamac. Bistra voda, nisko vodostanje i zaparan dan - siguran je ulov
deverike. Pred kisu i oluju silazi na dno i trazi rupe u kojima ce se sakriti ili cak
zavuci u podlogu. Ne dira udicu pri severnom i severnoistocnom vetru, a dobro
jede pri juznom i jugozapadnom vetru. U toplim danima aktivnija je po oblacnom
vremenu nego po suncanom. U leto i ranu jesen, deverike se hrane u svitanje i u
sumrak. Kako se zima priblizava, hranjenje se pomera i to najcesce u periodu od
ranog jutra do podneva.
Deverika ne uzima odmah mamac, vec ga drzi u "trubici" i ne mrda sa
mesta, a tek posle nekog vremena, kad resi da pocne da guta, krece. To se slaze sa
ribolovnom literaturom(i praksom), po kojoj deverika, izdizuci mamac, podize i
obara na vodu plovak, pa ga tek onda povlaci pod vodu. Kesega i crnooka deveri-
ka imaju griz koji se ogleda u vidu potapanja plovka, dok deverika i krupatica
cesto vole da dizu plovak, koji neretko legne na povrsinu vode. Razlog takvom
grizu je jednostavan. To su ribe dna. Lovimo ih na dnu, a kada uzmu mamac
naprave uzgon prema povrsini. Ukoliko imamo ovakvu vrstu griza prilikom kon-
triranja moramo biti jako oprezni. Stap ne sme biti vertikalan nego ga ukosavamo,
levo ili desno, sto blize vodi, jer neretko se dogodi - kontra. Riba ima uzgon prema
povrsini, legne na vodu, stvara otpor jer se zeli naglo vratiti na dno, pa u vecini
slucajeva dolazi do pucanja najlona ili se riba otkaci sa udice.
Najbitnije je da odredite mesto u vodi gde se nalaze deverike. To cete
uraditi rano ujutro, posmatrajuci povrsinu vode i trazeci mesto gde se deverike
obrcu na povrsini vode. Povezite sva takva mesta medjusobno linijama. Videcete
da je povrsina podeljena pravim linijama i lukovima. To su staze kojima se po dnu
krecu deverike. Zabacaj na bilo koju putanju ce dovesti mamac pravo pred nos
jatu. Ukoliko nije moguce uociti deverike na povrsini, potrazite mesta gde se one
najcesce zadrzavaju kao sto su panjevi, podvodne terase i bazeni, ali i najdublja
mesta u vodi.
Kada birate mesto za pecanje, izaberite ono koje je najblize ali niz
54 k|he ao|h odo
vodno. Imajte na umu da se vecina velikih deverika peca na udaljenosti oko 25 m
od obale. Krupnu deveriku mozemo loviti iskljucivo na dnu. Potreban je predvez
do metar duzine. Na takav predvez stavite kuglicu olova. Deveriku mozemo lovi-
ti raznim tehnikama: stapovima od 2 do 10 m sa plovcima, stapom sa masinicom,
match tehnikom, bolognessom ili dubinskom metodom. Mamci su joj takode
razliciti (od hleba, pijavice, durbaka, kukuruza secerca, crva skota ili pinkija, pa
do ver de vasa).
Stap koji se koristi za pecanje deverike, je pitanje ukusa. Ipak bolje je
koristiti tvrdje stapove, kako bi preciznije zabacivali. Medjutim, izuzetno je vazno
da vrh stapa bude mek ili da ima jedan od indikatora trzaja. Srednje brz stap,
nosivosti 0,6 kg i duzine 3,6 m je idealan.
Najlon treba da bude tanji, nosivosti do 1,8 kg, a predvez 1,6 kg. Udica
velicine 14 je odlicna ukoliko se kao mamci koriste mesni crvi, kasteri ili rep kisne
gliste. Ali ukoliko su deverike uznemirene, koristite slobodno i manje udice. Za
kuvani grasak, kukuruz, crni hleb, kulju i sitne durbake i pijavice dobra je i udica
velicine 12. Olovo treba da bude vezano kao klizece. Takodje, umesto olova
mozete postaviti hranilicu. Ukoliko ne zelite da propustite trzaj koristite audio ili
vizualni indikator trzaja.
Takodje mozete koristiti lake Iluo prstenove koji se postavljaju na sam
najlon izmedju poslednje vodjice i masinice.
Kod sistema sa plovcima koristite mec stapove duzine od 3,5 do 4 m i
spulnu sa najlonom nosivosti 1,5 kg debljine 0,10 mm. Podvez moze biti od tan-
jeg najlona 0,08 mm nosivosti 0,45 kg ukoliko se pecaju sitnij primerci, pa sve do
1,5 kg za krupnije komade. Plovci iglice od 4 x 12 do 4 x 10 ili plovci izduzenog
tela s podebljanim zavrsetkom jajolikog oblika, gramaze 0,5 pa do 3 g. Ovakva
vrsta plovaka je iskljucivo za stajace vode. Plovak mora biti izrazito dobro tempi-
ran tako da viri samo antena. Klasicno vagler vezivanje plovka je do sada dalo
najbolje rezultate ukoliko se peca na tekucim vodama mach tehnikom. Treba
upotrebljavati vaglere 3 1 pa do 25 grama. Ukoliko lovimo stekom potrebni su
plovci oblika suze ili oblika obrnute suze. Za bolognesse su potrebni plovci obli-
ka sargarepe ili burenceta u zavisnosti od protoka vode. Koristite udice velicine od
20 za mesne crvice, pa sve do 10 za hleb ili gliste.
Za lov dubinskom metodom potreban vam je stap koji na vrhu ima quiv-
ertip ili swingtip, masinicu sa spulnom najlona nosivosti 1,4-1,8 kg. Mozete
postaviti veci broj udica na kraj najlona, a velicine udica su iste kao i kod pecanja
plovkom. Nije lose na kraj postaviti i hranilicu. Swingtip je najosetljiviji indikator
trzaja koji se primenjuje pri pecanju dubinskom metodom i nezamenjiv je za
pecanje deverika. Swingtip se vrlo malo promenio od svog nastanka 1950. godine
k|he ao|h odo 55
kada ga je Dzek Klejton izmislio. Originlni swingtip je bio izradjen od najlona i
bio je mnogo osetljiviji od danasnjih silikonskih, ali je mogucnost umrsenja bila
daleko veca. Duzina swingtipa zavisi od vrste vode na kojoj se peca. Sto je voda
dublja i brza, potreban je duzi swingtip. Minimalna duzina je 25 cm, dok je mak-
simum nekih 50. tak cm.
U malu kolicinu primame dodajte kastere i par iseckanih glista, tek
toliko da se kugla ne raspadne u vazduhu kada se stisne u ruci. Dobra je varijanta
dodavanja crvica u sredinu
kugle. Na ovaj nacin se crvici
nece odmah osloboditi iz pri-
mame, vec ce postepeno, jedan
za drugim izlaziti, sto ce dev-
eriku duze drzati na jednom
mestu.
Pretpostavimo da
pecate na reci dubokoj 2,5 m i
sirokoj oko 30 m. Dodajte
najkraci swingtip od 25 cm.
Stapove treba da zakosite
nizvodno i u pravcu duvanja
vetra. Zabacite oko 5 m od
druge obale, pravo izmedju pri-
mame. Na taj nacin cete pecati
samo one najgladnije ribe koje
su se izdvojile iz jata ka prima-
mi, a necete preplasiti glavno jato. Zategnite blago najlon. Sacekajte par trenutaka
sa primamom, da ne biste rasterali jato deverika, u slucaju da je vec tu. Ukoliko
nema trzaja, bacite pet kugli velicine mandarine. Nemojte ih sve bacati na isto
mesto. Prve tri bacite u liniju iza zeljenog mesta pecanja, a dve bacite malo ispred
ka vama.
Ugriz deverike je lako prepoznatljiv jer ima samo horizontalno kompo-
nentu, buduci da deverika po pravilu krene pravo uzvodno kada uzme mamac.
Kada ugrizi pocnu da jenjavaju, pravo je vreme za jos malo primame.
Pazite da ne preplasite ribu. Zato u ovoj Iazi bacajte maksimalno po jednu kuglu
primame i to po rasporedu, tri iza, jedna ispred.
Ukoliko ugrizi prestanu nakon bacanja kugle, stanite sa primamom i
sacekajte da se jato opet prikupi. Obratite paznju, da deverike vole da se ocesu o
najlon. Potrebno vam je iskustvo da znate da razlikujete reakciju stapa na to cesan-
50 k|he ao|h odo
Najbolji nacin da odredite mesta gde se
deverike hrane, jeste da potrazite mesta
na vodi gde se deverike u zoru i u sumrak
pojavljuju na povrsini vode. One tada
svojim ledjnim perajima seku vodu i
okrecu se po povrsini tacno iznad mesta
na kojima se hrane.
Kada upecate deveriku, zabacite sto pre
na isto mesto. Deverike se uvek krecu u
jatu i velika je verovatnoca da cete
ponoviti uspeh.
Postavite stapove u pravcu toka vode i
niz vetar. Na taj nacin cete bolje primetiti
trzaj deverike.
Trudite se da svakog dana bacate prima-
mu na isto meste u isto vreme.
je i na pravi trzaj. Naravno, ukoliko koristite quivertip ove nedoumice nece biti, ali
ce se izuzetno povecati broj ispustenih mamaca od strane ribe.
Krupna deverika ponasa se identicno saranu. Rije po dnu i nema nacina
da cete je odvojiti od dna sa bilo kakvom prihranom. Za uspesno prihranjivanje i
mamcenje najvaznije je znati koja vrsta deverike prevladava na odredenoj vodi i
samim odabirom hrane ili krupne granulacije prilagoditi se vrsti.
U svakom slucaju primama mora biti teska, lepljiva i masna, a kao
dodatci obavezno idu mrvice hleba, mleveni keks i svi derivati kukuruza (prekrup,
griz i skrob).
Za ribolov deverike dobro je koristiti iskljucivo kompaktnu hranu.
Potrebno je Iormirati kugle velicine mandarine, cvrstoce kao da smo na tekucoj
vodi. Hranu obavezno treba prosejati na sito. Sve dobro izmesati, navlaziti i pro-
sejati kroz sito, pa stavljati prethodno razbijeni Iuj. Dodatkom lepka (Bentonit ili
Decoler) dobicemo izuzetnu kompaktnost zemlje. Takvu primamu mozemo bez
ikakvih problema bacati i prackom.
Kombinacife :a deveriku
1 kg Sensas Carp (zuti, sivi ili crveni)
1 kg Sensas Gros gardon
1 kg Sensas Eond super
1 kg TTX Mais gras gros
aditiv Vanillix (ili Erutix)
50 zemlje (Terre de Some ili krticnjaka)
Ovu smesu nakvasiti i tri sata pre, ukoliko zelite da sve cestice pro-
Iunkcionisu i aktivno deluju sto pre.
Za krupaticu i deveriku
1 kg Sensas carp Iinne monture
1 kg Sensas Bremes (Juane crakunte ili Super bremes)
1/2 kg Sensas Etang (rouge, noire ili juane) ili Lake
1 kg TTX Mais Eine
50 zemlje
aditiv Brasemix ili Bremix super brasem
Za kesegu i crnooku deveriku
1 kg Sensas Bremes (juane trakante ili super bremes)
2 kg Sensas Etange (juane, rouge, noire) ili Lake
1 kg Sensas Magic
1 kg TTX Mais Iine
20 zemlje
aditiv Unix special brasem
k|he ao|h odo 57
Za kesegu i crnooku deveriku 2
2 kg Main Iutter
1 kg Sensas Etange
20 zemlje
1/2 kg Mach blend
Jedna od boljih mesano domace-kupovnih varijanti je da u gotovu hranu
za deverike, dodate smesu od ovsenih, jecmenih ili psenicnih pahuljica sa
dodatkom nekog lepka.
Najbolji mamci za deveriku su mesni crvi, kasteri, durbaci, gliste, hleb,
zito, larve komaraca i kukuruz secerac. Dobro je da par dana pre pocetka ribolova
nahranite mesto istim mamcima kojima zelite da pecate. Ukoliko to nije moguce,
uradite to cim dodjete na vodu. Dva mamca su uvek potrebna. Recimo veca kolici-
na mesnih crvica kao primama, i par crvica na udici kao mamac. Postoje i druge
kombinacije kao: kukuruz secerac/durbak, kupovna primama/hleb, kasteri/kisne
gliste. Mnogi pecarosi dodaju jos jednu primamu glavnoj. Kasteri, seme konoplje,
pirinac i zito su najpopularniji.
Prava je umetnost odrediti kolicinu potrebne primame. Recimo da je
minimum 0,5 l mesnih crvica, dve konzerve kukuruza, 1,4 do 1,8 kg suve kupovne
primame i slicno. Maksimum je dva puta veci od ove doze.
Kod deverike, vrlo je bitno da je ne uplasite prilikom primamljivanja.
Deverika je riba velikih dubina i vrlo slabog vida. Zbog toga je izuzetno osetljiva
na neprirodne zvuke. Dobra varijanta bacanja primame je da prvo, pre nego i
pocnete pecanje, na zeljeno mesto zabacite samo hranilicu bez udice punu
pripremljene smese. Nakon minut-dva povucite blago najlon i hranilicu. Na taj
nacin ce hrana spasti iz hranilice i razmazati se po dnu. Sada izvucite hranilicu i
ovaj postupak ponovite par puta. Na kraju namontirajte udice, napunite hranilicu,
bacite i cekajte. Trebace malo vremena da se situacija smiri i deverika dodje na
mesto. Obratite paznju na to da je deverika slabovida i da nece videti mamac, ako
je daleko od hranilice. 5 cm je sasvim dovoljna razdaljnina od hranilice do mamca.
58 k|he ao|h odo
Za ovaj tekst korieni tekstovi sa sajtova:
http://www.ptt.yu/korisnici/b/r/brzak/
http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/

khodeus ser|ceus onorus


0dvc|cd
p|dvdc
p|dvojkd
m
avcica zivi na severu od Alpa, sa
izuzetkom Skandinavije, Danske i
Britanije. Na zapad se prostire sve do
reke Rona, a na istoku do Kaspijskog mora.
Naseljava mutne vode donjih tokova reka, rukavce i mrtvaje, kao i jezera i bazene.
Recne skoljke (rod Anodonta i rod Unjo) su neophodne da bi se gavcice razm-
nozavale, sto cine od aprila do avgusta. Za vreme ovog perioda, legalica duzine 5-
6 cm raste na telu zenke iza analnog otvora. Ova legalica sluzi da bi zenka polozila
jaja direktno u skoljku, gde se ona razvijaju u ribice zasticena. Jedna zenka moze
poloziti izmedju 40 i 100 jaja, a desava se da u jednoj skoljci bude i do 200 jajasa-
ca. Jajasca se izvaljuju za 15 do 20 dana ne napustajuci odmah domacina. Nakon
napustanja mladj se hrani zooplanktonom, a odrasle ribice se hrane mekuscima sa
dna vode. Telo gavcice je visoko i bocno splosteno. Ledja su joj sivkastozelena,
bokovi srebrnasti. U sredini tela ima jasnu zelenkastu prugu.
Gvacica kratko zivi, u proseku pet godina. Naraste obicno od 5 do 8 cm,
veoma retko 10 cm, te zbog toga nema neki privredni znacaj. Meso joj je ljutkas-
to, ali je i pored toga izuzetan mamac za grabljivice. Zbog svoje izuzetne kolorit-
nosti i zanimljive biologije gaji se i u akvarijumima.
|ov govc|ce
Najcesce se lovi "cerencem" u blizini obale. Jednostavno raspakujte ce-
renac, privezite ga za neki stap ili duzu granu kako bi mogli nesmetano da ga
spustite u vodu. U sredini cerenca, sa gornje strane stavite komad natopljenog
hleba ili neke druge primame koja tone. Spustite cerenac i sacekajte par minuta.
Nakon toga, naglo podignite cerenac iz vode i pokupite ribe.
Gavcicu mozete loviti i lakim ribolovnim priborom najlonom debljine
do 0,14 mm i udicom od 18 do 20. Mamci su komadici gliste, crvi (sitniji), hleb.
59

Angu|||o ongu|||o
Jegu|jd
k
vropska jegulja naseljava Evropu duz
obale Atlanskog okeana, Mediteranskog,
Azovskog i Crnog mora. Zenke migrira-
ju u gornje tokove reka koje se ulivaju u ta mora,
dok muzjaci ostaju u brakicnim vodama na uscima. U potrazi za hranom jegulje
migriraju uzvodno i to sve do visina od 1.000 metara nadmorske visine. Tesko da
neko ne zna kako izgleda jegulja. Telo joj je zmijoliko, a velika usta skrivaju
mnostvo sitnih zuba. Peraja su joj modiIikovana tako da analno i dorzalno peraje
grade jednu neprekidnu liniju oko repnog dela. Samo pektoralna peraja, odaju da
ova zivotinja pripada ribama. Boja joj se menja kako stari. U principu je crna ili
braon sa gornje strane, a zuta ili srebrna sa trbusne strane.
Odrasle jedinke variraju u duzini. Zenke mogu dostici duzinu od 1 m,
dok muzjaci retko prelaze 0,5 m. Rastu izuzetno sporo. Muzjaci postaju polno zreli
za 4 do 14 godina, a zenke za 10 do 20 godina. Odrasle jegulje menjaju boju u sre-
brnu kada postanu polno zrele. U tom periodu jegulje su izuzetno prozdrljive,
nagomilavajuci veliku kolicinu masnih rezervi. Kada se ugoje dovoljno prestaju da
se hrane. Pri kraju leta i sa pocetkom jeseni, odrasle jegulje se pokrecu na veliko
putovanje dugo 4.000 do 7.000 km ka mestima gde se vec vekovima pare. U toku
ovog puta jegulja dnevno predje 20 do 40 km.
U martu i aprilu, jegulje stizu na mesto parenja, u Sergaso moru, izmed-
ju Bahama i Bermuda. Parenje je misterija jer do sada covek nije video ni jedno,
ali se u ovim vodama moze naci veliki broj mladji jegulje medju zooplanktonom.
Pretpostavlja se da je kolektivno i da se desava na dubinama od 100 do 400 m.
Nakon parenja, jegulje umiru pretpostavlja se od iscrpljenosti.
Kada se mladj izlegne prepusta se GolIskoj struji kojoj treba oko tri
godine da ih dovede do voda Evrope. U toku ovog putovanja listolike larve jegu-
lje se transIormisu u staklasto prozirnu mladj, koja kako stari dobija sve tamnije
boje.
00
|ov jegu|je
Bez obzira sto se jegulje vrlo retko upecaju, cinjenica je da se u svakoj
vodi nalaze veliki primerci. Takodje treba imati na umu da medju upecanim jegu-
ljama vecina potice iz stajacih voda. Bez obzira gde hvatate jegulje, one se
najbezbednije osecaju blizu ostrvaca, kamenja, podvodnog bilja, potopljenog
drveca ili potopljenih sprudova. Takodje, jegulje vole da se ukopavaju u meko dno.
Jegulja se najcesce ulovi od juna do septembra, u periodu od sat vremena pre
sutona pa sve do ponoci, ali i izjutra sat pre zore pa sve dok sunce ne izadje.
Ponekad lovci na stuke zimi, ulove na mrtvog kedera jegulju. Preko cele godine,
kada je oblacno, jegulje se hrane po dnu, koristeci svoj izuzetno jak osecaj mirisa
u potrazi za hranom. Ali, kada je vedro, posebno pri jakoj mesecini, obicno love u
srednjem sloju vode napadajuci mladj na povrsini vode po silueti koja se javlja od
meseca.
Osnovni metod pecanja jegulja je vagler. Na udicu se postavljaju bron-
zani mesni crvici, koji se cisti bacaju kao primama. Potrebna vam je veca kolicina
crvica, jer prihranjivanje mora biti konstantno. Poboljsani metod pecanja je
izuzetno dugim stapovima sa kratkim najlonom umesto vagler tehnike. Na ovaj
nacin se postize bolja preciznost zabacaja, ali i bolja Iiksacija mamca. Jegulja
naime trazi potpuno nepomican mamac. Stap treba da je tvrdji.
Bez obzira gde i kada pecate, postoje tri osnovne postavke pribora. Prvo,
pecajte 10 do 30 cm dublje od dubine vode, ali budite spremni da smanjite dubinu,
kada jegulje pocnu da se krecu ka povrsini. Postavka 1 se koristi kada nema toka
vode sem blagog pomeranja povrsine prouzrokovane vetrom. Koristite tak-
micarske plovke kruskastog tela, nosivosti 0,75 do 2 g. Postavka 2 se koristi kada
nema nimalo vetra. Koriste se isti plovci nosivosti 0,75 do 1,25 g. Postavka 3 je za
tekucu vodu. Koriste se takmicarski plovci sljivolikog tela od balze, nosivosti 1 do
2,5 g. Za sve tri postavke koristi se najlon nosivosti 1 kg, podvez nosivosti 0,75
kg, sa udicama velicine 18, 20 ili 22.
Najbolje mesto za lov je prelaz ravnog dna u strmu ivicu. Obicno je to
dubina oko 4 m. Podesite dubinu pecanja da bude 10 do 30 cm veca od dubine
vode. Kao mamac stavite bronzanog mesnog crvica. Prihranjujte mesavinom bron-
zanih crvica i kastera oko vaseg plovka. Nakon toga prihranite uzak pojas iza plov-
ka. Ideja je da se privuku jegulje iz centra vode, ka obali. Bacite po 20 crvica ili
kastera svaki put kad zabacite plovak. Kontrirajte na svaki brzi trazaj i potapanje
plovka. Ukoliko se poveca broj trzaja dok mamac pada u vodu, smanjite dubinu.
To je znak da se riba nalazi u srednjem sloju.
Ukoliko pecate velike jegulje obratite paznju. Velike jegulje su izuzetno
jaki borci i za njih je potreban snazan pribor, isti onaj koji se koristi za sarana ili
k|he ao|h odo 01
stuku. Ukoliko pecate dalje od obale, potreban vam je brzi i kruci stap, dok je za
priobalno pecanje potreban meksi pribor. Duzina stapa od 3,5 do 4 m je idealna.
Najlon bi trebao da bude nosivosti od 4,5 do 5 kg, dobre marke i izuzetnog kvalite-
ta. Dobro je koristiti sajlicu kao podvez zbog jeguljinih zuba. Mamci za velike jeg-
ulje su durbaci i komadi kedera. Velicinu udice prilagodite velicini mamca, a mogu
biti od 2 do 10. Krupna jegulja ce ispustiti mamac ukoliko oseti i najmanji otpor.
Iz tog razloga indikatori trzaja i masinica moraju dati potpunu slobodu najlonu.
Ukoliko vasa masinica nema mogucnost slobodnog otpustanja najlona, prebacite
preklopnik tako da oslobodi najlon.
Ukoliko je vreme vetrovito, ili je
kretanje vode jace, koristite prsten-
ove kako bi ste razlikovali lazne
trzaje. Kod dubinske metode olovo
mora biti klizece kako bi pruzalo
najmanji moguci otpor. Dobro je
obaviti deo najlona blizu olova
silikonom ili stabljikom bastenske
kane kako se ne bi zario u mulj
povucen olovom. Kada se peca u
srednjem sloju ili na povrsini,
koristite plasticne, lake plovke.
Mozete koristiti i hranilicu i u nju
stavite vatu natopljenu mirisom
koji moze privuci jegulje.
Ukoliko ste sve podesili pravil-
no, velika jegulja nece osetiti
nikakav otpor i krenuce da nosi
mamac i udicu. Ovo ce vam dati
dosta vremena da kontrirate. Imajte
na umu da se jegulja u blizini
prirodnih zaklona, kada je na
najlonu, jednostavno baca ka
njima. Stigne li do njih, najlon ce obmotati oko prepreke i nema nacina da je izva-
dite napolje.
02 k|he ao|h odo
Jegulje su najaktivnije u toku leta. Zimi
one obicno padaju u dubok san. Hrane se
nocu. U toku leta i najvecih vrucina,
manje jegulje su jedina riba koja se moze
pecati.
Male jegulje se mogu naci svuda, ali se
najcesce pecaju u donjim tokovima reka.
Tu se lako hvataju dubinskom metodom
ili plovkom sa kasterom, mesnim crvom
ili glistom kao mamcem. Bitno je da se
mamac nalazi na dnu.
Velike jegulje se obicno nalaze u mirnim
vodama, jezerima i mrtvajama. Pecaju se
dubinskom metodom, priborom za sarana
ili stuke. Mamac mogu biti durbaci ili
komadi mrtve ribe na vecim udicama (2
do 10). Najlon nosivosti 4,5 do 5kg je pre-
porucljiv.
Jedan broj pecarosa koristi vrlo kratke
predveze. Ukoliko se upeca veca jegulja,
ona ce sigurno progutati ceo predvez i
izgubicete udicu.

0oross|us coross|us
Kdrds
z|dlr| kdrds
kdrds

oreklo karasa su reke koje se ulivaju u


Severno, Balticko i Crno more, kao i one
koje se ulivaju u Atlanski okean, pa sve
do reke Lene. Zivi uglavnom u mirnim, jako
zatravljenim ravnicarskim vodama sa muljevitim dnom, dok je relativno redak u
rekama. Njegova izuzetna izdrzljivost omogucava mu da zivi i u onim vodama u
kojima druge ribe ne mogu. Na primer, moguce ga je naci i u bazenima koji se u
toku zime skoro potpuno lede, a u toku leta zbog male kolicine vode, postaju
izuzetno tople skoro bez imalo kiseonika u vodi. U zavisnosti od uslova zivota,
karas ima veliku varijabilnost gradje. Prosecno poraste 15 - 30 cm, a dostize i do
50 cm i tezinu od 2,7 kg. U vodama sa malo hrane kao i u malim vodama desava
se da se prenamnoze pa se tu mogu naci duguljasta zakrzlja jata ciji pojedinci tesko
premasuju 300 g. Ove karakteristike nisu nasledne i zavise samo od uslova. Kada
dodju bolja vremena, potomci zakrzljalih jedinki postaju brzorastuci primerci
okruglog tela. U vodama sa dosta hrane, a posebno u onima u kojim ima dosta
grabljivica, mogu se naci ogromni primerci karasa, ali su oni izuzetno retki.
Karas zivi na dnu gde se i hrani sitnim zivotinjama i delovima biljaka.
U toku leta se hrani intenzivnije, dok zimi potpuno prestaje sa uzimanjem hrane.
U vodama koje se zimi potpuno lede, prezivljava zahvaljujuci svojoj telesnoj
izlucevini koja se ne ledi, a obezbedjuje vlaznost koze. Pari se u maju i junu, a
zenka polozi oko 300.000 komada jajasaca na podvodnom bilju.
|ov koroso
Prihranjivanje jednog mesta u toku duzeg vremenskog perioda, pre
pecanja, je jedan o od najboljih nacina da privucete veci broj razlicitih vrsta riba.
Cudno, ali ovaj metod nece povecati broj upecanih karasa. Najveci razlog tome je
to sto karasi nisu velike lutalice. Uglavnom se zadrzavaju na svojoj teritoriji, retko
je napustajuci. Ipak, mesto na kome lovite, treba dobro nahraniti mamcem sa
03
kojim cete pecati, par sati ranije.
Ukoliko planirate rani jutarnji izlazak na vodu, nahranite u sumrak
prethodnog dana i to sa par kugli navlazenog izgnjecenog hleba sa dodatkom mes-
nih crva i kukuruza secerca. Rano izjutra pazljivo pridjite hranjenom mestu i ras-
pakujte pribor. Primeticete mehure vazduha na povrsini vode koji poticu od riba
koje hraneci se riju po dnu. Nemojte vise prihranjivati mesto, jer ce to samo ras-
plasiti ribu. Namamcite udice hlebnim ruzama ili mesnim crvicima i zabacite tamo
gde ima najvise mehura. Rezultat bi trebao da bude trenutan.
Karasa necete naci na svakom mestu u vodama u kojima boravi. Jata se
obicno krecu po svojoj teritoriji u potrazi za hranom, ali njihovo ponasanje uslovl-
javaju i vremenske prilike. Jata su obicno sacinjena od jedinki istog uzrasta. Vece
ribe plivaju u manjim grupacijama od po dve tri jedinke, koje se za vreme najvecih
toplota u toku dana kriju u priobalju i medju vodenim biljem.
U dubokim vestackim jezerima, karasi se u toku vidljivog dela dana sele
ka najdubljim delovima, dok predvece dolaze u plicake nekad ni 50 cm duboke.
Svoje prisustvo odaju mehurima vazduha na povrsini vode, koji se stvaraju dok
traze hranu po dnu. Uglavnom trazi vode zaklonjene od jakog vetra, a idealna tem-
peratura vode je od 16 do 20
O
C. U takvim uslovima, ocekujte karasa od rane zore
pa sve do 10 sati pre podne, ali i od trenutka zalaska sunca pa sve do potpunog
mraka. Sa naglim padom nivoa vode karas nagonski pocinje intenzivnije da se
hrani. Na taj nacin se priprema za ukopavanje u blato u kome moze duze vremena
da prezivi u vrlo plitkoj vodi.
Lovi se lakim ribolovnim priborom, najuspesnije na plovak. Stap od 4
metra, najlon nosivosti 1,1 kg bice dovoljni. Ukoliko se pojave krupniji karasi,
uzmite jaci stap duzine 3,5 m i najlon debljine 0,10 - 0,16 mm i nosivosti 1,4 do
1,8 kg.
Kako je karas riba dna, i kako se desava da i desetak puta sisa mamac
pre nego ga proguta treba posebnu
paznju da obratite na plovak.
Uzmite uvek najIiniji plovak koji
prilike dopustaju. Nosivost neka
mu bude od 0,5 do 1,5 g. Na
otvorenim vodama bolje je koristiti
crne plovke, dok je u senci bolje
uzeti crvene. Nocu dodajte Iluores-
centne ampulice kako bi videli
trzaje.
Za vreme mirnih dana
04 k|he ao|h odo
Sezona najboljeg lova je od juna do
oktobra, posebno kada je pritisak visok, i
nema vetra.
Na vecini voda, treba loviti nocu i od
izlaska sunca pa sve do 10 casova.
U toku izrazito toplih dana, probajte da
pecate na hlebnu ruzu na udici velicine 16
ili 18. Prihranjujte blago potpuno razvod-
njenim hlebom.
manja olova vezana 15 cm iznad mamca su savim dovoljna da obezbede da udica
lezi tik iznad dna. Kada pecate vagler tehnikom, uzmite minimalno olovo koje ce
vam omoguciti da zabacite na daljinu od 1 do 3 duzine stapa. Kada je vetrovito,
stabilizujte mamac na dnu sa par olovaca 60 do 90 cm iznad mamca. Olovca treba
da budu 15 cm iznad dna, kako se mamac ispod ne bi mrdao usled talasanja vode.
Udice izaberite izmedju velicina 10 i 18 u zavisnosti od mamca.
Ispitivanje dubine vode je najbitnija mera pre pecanja. Ima dve svrhe,
prvo da se ispitaju konture dna, a onda i da se mamac postavi tako da tek dodiru-
je dno. Kada sagledate izgled dna, bacite primamu sa unutrasnje strane terase.
Svakih pet minuta dodajte jos primame i ponovo zabacite.
Za nocno pecanje bolje je koristiti stapove duzine 3 do 3,5 m i najlon
nosivosti 2,3 kg. Pecajte ih dubinskom metodom normalno ili sa otpustenim
najlonom i slobodnom spilnom ili plovkom. Idealni plovci su oni sa crvenom
kuglom na vrhu antene, kako bi bili dobro uocljivi za vreme sumraka. Nocu ih
mozete zameniti sa onima koji imaju Iluorescentne antene. Plovak vezite wagler
metodom, samo na dnu, tako da moze da klizi slobodno niz najlon izmedju dva
granicnika. Dodajte jedno malo olovce na 15 cm iznad udice, kako bi mamac sto
pre pao na dno i da bi tu ostao Iiksiran. Karas pre svega voli nepomican mamac,
pa mu treba i omoguciti. Takodje, ako je moguce koristite brzo tonuce najlone.
Uobicajeni mamci su kukuruz secerac i kisna glista (Eisenia Ioetida), ali
su se kao najbolji pokazali hleb i mesni crvi zasebno ili u sendvicu. Primama treba
da bude bele boje sa primesama mamca na koga pecate. Nekada mogu da se kao
mamci koriste i kocke mesnog nareska ili zamrznuti grasak. Primama bi trebala da
ima aromu konopljinog semena.
Tipican pokret plovka pri trzaju karasa je kompleksan i moze da traje i
do pet minuta. Prvo plovak potone, pa izroni, nakon toga krene na jednu pa na
drugu stranu i najzad potone. Takodje, nekada se desi da karas sisa mamac. U tom
slucaju plovak samo vibrira po povrsini. Da bi primetili tako Iine trzaje koristite
plovke sa prugastim antenama. Najzad, poslednja maniIestacija moze se videti kad
karas pridje mamcu, zaustavi se ispred njega i onda naglim otvaranjem usta usisa
mamac. Tada plovak jednostavno brzo i odlucno potone pravo u dubinu vode.
Kada se karas sprema za ukopavanje u blato, kad nivo vode krene naglo da pada i
izgled trzaja plovka se menja. Tada su trzaji nagli, pravolinijski i treba kontrirati
kad plovak ide dole. U ovom periodu treba koristiti najosetljivije takmicarske
plovke, a stap je neophodno drzati u ruci kako bi brzo mogli da reagujete.
Rupe u travi su prava mesta za zabacivanje plovka. Medjutim, nemojte
zabacivati u sredinu rupe, vec na samu njenu ivicu. Na taj nacin cete smanjiti broj
laznih trzaja prouzrokovanih udarom tela ili repa karasa po najlonu.
k|he ao|h odo 05
U toku zime, karas se hrani u toku najtoplijeg dela dana, kada su tem-
perature najvise i kada je voda osuncana. Idealna temperatura vode je 7
O
C, mada
je karas aktivan sve do 4
O
C. Interesantno je da se karasi cesto u toku zime igraju
na povrsini vode. Nervozno se bacaju i po nekoliko puta u nizu. Ova igra nema
veze sa hranjenjem i vrlo tesko cete ovakvog karasa upecati. Ovo zimsko igranje
treba razlikovati od letnjeg izranjanja, kada se karas hrani i kada polako prevalju-
je telo po povrsini.
Neki od najboljih recepata za prihranu mesta za pecanje karasa data su
ispod:
Testo od ovsenih ili zobenih pahuljica - Ove pahuljice se skuvaju.
Dobro skuvane, pospu se hlebnim pahuljicama ili belim psenicnim brasnom,
najbolje onim za razvlacenje, pa se dobro umese. Pre posipanja moze se dodati i
neki mirisni sastojak. Npr. za bodorke anis ili korijander, za karasa i deveriku
secer. Kada je ovako testo pripremljeno, moze se dodati i malo meda. Ako ste se
namerili na sarane, umesto pahuljica ili brasna od psenice dodajte kukuruzno
brasno (nikako griz).
Testo od kukuruznog brasna - Narocito je dobro za karase i sarane.
Kukuruzno brasno se ukuva. Po njemu pospu hlebne pahuljice ili belo psenicno
brasno. I ovde se preporucuje dodavanje mirisnih materija u prasku i meda. Ako
lovite mrene ili klenove, onda ukuvanom kukuruznom brasnu dodajete istrugani
sir i vanilin secer.
Testo od griza - Kao za pravljenje testa od pahulljica, skuva se griz, pa
se pospe pahuljicama ili psenicnim brasnom. Kada mu se doda anis u prahu,
odlican je mamac za karase, bodorke i deverike.
Hleb - Koristi se sredina svezeg belog hleba, odnosno peciva. Beli hleb
je bolji za stajace vode dok je polubeli hleb pogodniji za tekuce vode. Treba vodi-
ti racuna da mirisni dodaci tesko prodiru u hleb i voda ih brzo ispira. Zato su pre-
porucljivi dodaci u tecnom stanju, kao npr. vanila koja se dodaje pecivu.
00 k|he ao|h odo
Za ovaj tekst korieni recepti za primamu sa sajta:
http://www.ribar.co.yu
i tekstovi sa sajta:
http://www.ptt.yu/korisnici/b/r/brzak/
_
Ac|penser ru|henus
Kec|gd

eciga zivi u rekama koje se ulivaju u


Kaspijsko, Crno i Azovsko more, kao i u
reke koje se ulivaju u Ladoga i Onega
jezera. Ovo je jedini predstavnik jesetri (rod
Acipenser) koji neprekidno zivi u slatkoj vodi.
Glava kecige je karakteristicna, sa izduzenom njuskom i sa dugim i
osetljivim brcicima. Na telu ima 12 do 17 ostrih ledjnih plocica, 58 do 70 bocnih
i 12 do 18 trbusnih. Maksimalno naraste do 1m i tezi do 9 kg.
Zimu prezivljava u potpunom miru u vecim dubinama donjih tokova
reka. U toku proleca seli se uzvodno radi parenja. Od marta do juna, zenke poloze
od 11.000 do 140.000 jajasaca u peskovitom ili sljunkovitom dnu na dubini od 3
do 4 m. U prvih devet godina sto je zenka starija, to vise jajasaca polozi. Nakon
tog uzrasta broj jajasaca opada. Nakon oplodnje zenke napustaju gnezdo, dok
muzjak ostaje, nastavljajuci da se pari sa drugim zenkama. Nakon izleganja mladj
se pod uticajem strujanja reke seli ka uscu, gde se hrani glavonoscima. Odrasle
ribe se hrane zivotinjama dna i ikrom drugih riba. Nocu, prilaze obalama gde
hvataju insekte koji padaju u vodu. Da bi ovo izveli, okrecu se na ledja, jer su im
usta sa donje strane tela.
|ov kec|ge
Lovi se dubinski, a koriste se tanke i ostre udice velicine 8 - 14. Najbolji
mamac je larva vodenog cveta, retko se moze uloviti i na crvenu glistu. Najbolje
se lovi u prolece pred mrest. Na trzaj treba odmah kontrirati.
Pored kecige u dunavskom toku zive i jesetre i morune koje su vrlo
slicne kecigama, ali periodicno migriraju u Crno, Kaspijsko i Jadransko more. Ove
dve ribe sportski pecarosi ne mogu da upecaju, njih mrezama love iskljucivo pro-
Iesionalni ribari.
07

Abron|s bo||erus
Kesegd
kosd|j
sdo|jdrkd
oeov|cd

esega naraste obicno od 30 cm do 40 cm


i tezine do 0,5 kg. Prepoznatljiva je po
maloj glavi, ustima koja su okrenuta
polugore i velikim repnim perajima. Telo joj je
spljosteno i izduzeno. Oci su joj velike sa belo-srebrnom beonjacom.
Ima neobicno dugo podrepno peraje sa 38 do 45 zbica. Bocno ima 66 do
73 komada krljusti. Ledja su joj plavozelena, bokovi srebrnobeli, sa blagim pla-
vim odsjajem. Trbuh je crvenkastobeo.Zivi u nizijskim vodama, najcesce u
velikim rekama i njihovim plavnim podrucijima. Moze se naci u svim slivovima
srednje Evrope, posebno u blizini usca reka. Vrlo se retko moze naci u gornjem
toku reke. Hrani se zivotinjskim organizmima pri dnu.
Mresti se nesto pre deverike. Za vreme parenja muzjaci dobijaju na
bokovima bradavicaste izrasline. Prvo su bele boje, a nakon toga pozute. Polno
sazreva sa cetiri godine, kada naraste 18 do 20 cm.
|ov kesege
Lovi se lakim ribolovnim priborom, najuspesnije na plovak. Potreban je
karbonski stap "takmicarac" od 5 - 6 metara iz dva ili tri dela. Debljina najlona
ipak zavisi od velicine prve upecane kesege.
Za pecanje u kanalima najlon debljine 0,08 - 0,10 je obicno dovoljan.
Koriste se udice od broja 12 do broja 16. Plovak u obliku sargarepe nosivosti od
0,3 - 1,5 gr. Balansiranje olovima treba da bude dobro uradjeno. Najbolje je koris-
titi neci broj manjih olovaca ili jednog olivetija i vise malih olovaca.
Za pecanje u brzacima i rekama, najlon treba da je nesto deblji od 0,12
do 0,14 mm. Koristi se nesto veci plovak oblika lopte ili kruske. Plovak treba da
ima dugacku antenu i telo zbog stabilnosti. Velicina udice se bira u zavisnosti od
mamca. Najbolje je koristiti udice u rasponu od 10 do 18.
Klasicni mamaci za deveriku i bodorku dobri su i za kesegu. Medju
08
njima mesni crvici, larve komaraca, brasneni crvi, kuvano zito, hleb i gliste su
najcesce korisceni.
Za uspesan ribolov primama je esencijalna. Treba da bude teska, masna,
hranjiva, tamna i lepljiva. U sebi moze da sadrzi samo biljne sastojke, ali kesega
nece odbiti ni mesne delove. Od biljnih sastojaka tu su hleb, mleveni keks, kuku-
ruzni griz, skrob i psenicne, razene i ovsene pahuljice. Od mesnih sastojaka treba
koristiti mesne crvice, sitne gliste i komadice glista. Najbolje je Iormirati loptu od
biljne primame, a onda u njenu unutrasnjost dodati zivotinjske komponente.
Od primame se Iormiraju lopte velicine mandarine i sa oko 1/2kg hrane
nahrani se mesto pecanja. Nakon toga, na isto mesto se zabacuje sistem sa hranil-
icom u slucaju da je dubinski metod u pitanju, odnosno namamcena udica ukoliko
se peca uz pomoc plovka.
Za razliku od deverike, koja se nikada nece dici sa dna, kesegu mozemo
adekvatnom primamom dici od dna ako nam je to cilj. Primama koja to moze ura-
diti mora u sebi imati elemente koji prilikom raspadanja isplivavaju, kao sto su
korica hleba i treset. Jedini razlog zasto zelimo kesegu da dignemo sa dna je
pecanje plovkom na mestima gde je dubina jako velika ili dno preterano zatravn-
jeno i prekriveno panjevima, pa je opasnost od kacenja velika.
Prisustvo kesega primeticete po pojavi mehurica na povrsini vode, koji
izlaze iz dna, dok ribe riju po primami koju ste upravo bacili. Imajte na umu da
kesege ne vole dodatna dohranjivanja mesta. To ih moze uplasiti. Zato kada jed-
nom primamite ribe, nemojte dohranjivati dok god riba radi. Kada jato ode,
prihranite opet i cekajte.
Ugriz kesege je karakteristican. Plovak prvo blago izroni, sto je znak da
je kesega uzela mamac, a nakon toga se polozi, drzi mamac u ustima i najzad krene
u jednu stranu. U tom trenutku treba kontrirati i kacenje je zagarantovano.
Kesega se moze pecati dubinskom metodom, plovkom i bolonjez
tehnikom.
Lov dubinskom metodom je najcesci na jezerima i sporotekucim
vodama. U ovakvim sistemima kesega se nalazi na velikoj udaljenosti od obale i
treba joj 'dobaciti mamac. Koristi se karbonski stap duzine od 3 do 4 m. Najbolje
je da se vrh stapa opremi nekim indikatorom trzaja. Najlon treba da je od 0,14 do
0,16 mm. Na kraju najlona treba da se nalazi hranilica. Mesto pecanja pre pocetka
dobro nahranite, a dohranjivanje vrsite samo hranilicom. Zabacujte uvek na isto
mesto. Stap postavite u pravcu toka reke. Kontrirajte kada indikator trzaja pokaze
da je riba ponela mamac.
Lov plovkom se ni u cemu ne razlikuje od lova bodorke plovkom. Pribor
za ovakav lov opisan je na pocetku teksta. Plovkom se obicno lovi na tekucim
k|he ao|h odo 09
vodama, kao sto su reke i kanali. Kontrira se kada riba ponese plovak na jednu
stranu.
Lov kesega bolonjez (Bolognese) tehnikom dolazi iz Italije i tamo je
koriste ribolovci na brzim vodama sa jakom strujom.
Za ovaj tip pecanja potrebni su karbonski teleskopski stapovi duzine 5
do 7 m. Na ovakav stap postavlja se kvalitetna masinica. Na spulnu se namotava
najlon debljine 0,10 do 0,20 mm. Plovak treba da je masivan sa vecom nosivoscu.
Antena olovka je velika i na vrhu ima kuglu. Montira se jedna udica velicine od
10 do 18 na kraj najlona. Udica je na predvezu dugom oko 50cm i vezana je vir-
blom za glavni najlon. Za opterecenje koriste se dva veca olova.
Tehnika ribolova je jednostavna, ribolovac zabacuje sistem nizvodno i
pusta da ga struja nosi na zeljeno mesto. Vrh stapa stoji podignut i u svakom
trenutku moze da da kontru.
Da bi ribolov bio uspesniji voda se dohranjuje i to malo uzvodnije od
mesta gde lezi mamac, kako bi se pri rastapanju primame cestice primame skotr-
ljale pravo do mesta gde vozimo plovak.
Pored kesege, ovaj sistem pecanja moze biti odlican i za druge vrste dev-
erika, crnooku i nosaru.
70 k|he ao|h odo
*
|euc|scus cepho|us
K|er
|
sim severne Skandinavije i ostrva u
Mediteranskom moru, klen naseljava
celu Evropu. Zivi kako u slatkoj tako i u
brakicnoj vodi, ali i u Baltickom moru. Uprkos
klenovoj velikoj sposobnosti prilagodjavanja, on ipak najradje naseljava tekuce
vode sa tvrdom podlogom. U nizijskim rekama, najcesce se zadrzava ispod brana
i zapreka u vodi gde se hrani. U pastrmskim vodama smatra se nepozeljnim jer
prozdire plemenitu mladj i ikru. Klen se hrani i zivotinjskom i biljnom hranom.
Veliki primerci se hrane drugim ribama i zabama, cak prozdiru i plodove koji
padaju sa priobalnog drveca. Uprkos svojoj velikoj prozdrljivosti, klenovi rastu
prilicno sporo. Sezona parenja im je sa proleca. U tom periodu muzjaci, pa cak i
neke zenke dobijaju tackice po telu, a analno i ventralno peraje postaje im crveno.
Zenka polaze izmedju 50.000 i 200.000 jaja. Nakon izvaljivanja, mladj jede zoo-
planktone. Mlade ribe se drze u jatima, dok odrasli primerci zive zasebno. Krecu
se tik ispod povrsine vode, odakle mogu da reaguju na svaku opasnost. Klenovi su
izuzetno stidljive ribe, sto posebno vazi za starije primerke.
|ov k|eno
Na rekama koristite plovke, dubinke bez i sa hranilicom kao i dubinku
sa slobodnom spulnom. Narocito je zanimljiv lov na "pec", koji je speciIican za
manje reke. Pribor koji se koristi moze biti sasvim skroman. Dovoljno je imati
vitak stap srednje duzine, laganu masinicu sa namotanim najlonom precnika 0,18-
0,25mm, sasvim mali plovak i udicu, najbolje velicine oko broja 12. Najuspesniji
mamac je skakavac, ali se mogu koristiti i krupniji insekti i leptirovi. Pri zabaci-
vanju udice nije potrebno voditi racuna da mamac sto laganije padne na povrsinu
vode. Grublji udar udice sa mamcem i plovka o povrsinu vode izaziva klena da
zagrize cak i da nije gladan. Ako ne zagrize posle nekoliko sekundi od zabacivan-
ja, ceo se postupak ponavlja. Duze cekanje nema smisla. Iako kod zabacivanja ne
71
mora mnogo da se pazi na narusavanje tisine, mestu za ribolov treba prici sto tise,
bez naglih pokreta, narocito ako su klenovi na povrsini vode. Kada se zauzme
dobra pozicija za zabacivanje, zakratko se saceka i kada se uverite da su klenovi
ostali tu, pocinje se lov. Mamac treba da padne 20-40cm ispred uocenog klena.
Ako na njega krene sitan primerak ne treba mu dozvoliti da ga on zgrabi, vec ga
povlacenjem najlona spreciti u tome.U jurnjavi i otimanju za plen koje tada nas-
tane udicu obicno proguta najkrupniji klen iz grupe. Kada klen uzme mamac, pre
kontriranja vrh stapa treba spustiti sto blize povrsini vode. Potezanje treba da bude
kratko i dovoljno energicno da bi se udica sigurno zabola. Zakacenom klenu ne
treba dozvoliti da se izbacuje iz vode, jer se tada, u vecini slucajeva, on uspesno
oslobadja udice pre nego sto ga izvucemo na obalu. Klenovi koji se love na taj
nacin su teski 100-300 grama. Kapitalci teski i vise od 2 kg su daleko redji i
oprezniji, ali se i oni ponekad
ulove. Cest razlog gubljenja ulova
je prekasna kontra. Naime, klen
uzima mamac obicno dok jos tone.
Premece ga u ustima i ako oseti
otpor odmah ga ispusta. Ovde mora
uslediti brza kontra. Najveci prob-
lem je sto u toku tonjenja mamaca,
dok struna nije jos zategnuta, blagi
trzaj klena necete ni osetiti na stapu
pa je potrebno dobro paziti na svaki
neuobicajen pomeraj najlona.
Na kanalima i drugim
uskim vodama trudite se da doseg-
nete suprotnu stranu obale dugim
stapom sa kratkim najlonom ili
dubinskom metodom sa quiver-
tipom. Najlon treba da bude
nosivosti 1,8 do 2,5 kg. Udica
velicine od 8 do 4. Na oko 20 cm
od udice dodajte jos jedno olovo
kako bi primorali mamac da lezi na
dnu. Osnovni princip je da treba da
stavite minimalno olova. Dubinski
metod lova se primenjuje za vreme
vecih voda, narocito u prolece i u
72 k|he ao|h odo
Prihranjivanje na malim vodama nije od
presudnog znacaja, ali moze pomoci.
Bolje je baciti par stisnutih sitnih komada
primame na mesto pecanja i nekoliko gru-
mencica navlazenog hleba uzvodno, nego
bacati velike lopte primame. Ovo ce
uciniti da se hleb uzvodno raspada i kon-
stantno primamljuje ribu, sto je mnogo
bolje od stalnog ubacivanja loptica koje
ce zasigurno zaplasiti ribu.
U nekim vodama postoje jako veliki
primerci klenova koje je tesko uhvatiti.
Pokusajte sa mrtvim kederom ili sardi-
nom u priobalju pred sumrak.
Iako su klenovi ribe tekucih voda, kapi-
talci se uglavnom nalaze u barama i jezer-
ima.
Vodi prilazite oprezno. Krupni klenovi
su oprezni i na najmanji sum u stanju su
da pobegnu na sasvim drugi deo vodenog
toka.
Najbolje vreme za klena je od oko sat
vremena pre zalaska sunca pa sve do tri
sata nakon zalaska.
kasnu jesen.
Kada je voda bistra, mozete prihraniti zeljeno mesto mesnim crvicima,
konopljinim semenom ili kukuruzom secercem i cekati da se klenovi pojave pa
pecati jednim stapom. Kod mutnih voda, kao i u zimskim uslovima ta varijanta
ribolova retko uspeva. Bolje je onda zabaciti vise dubinki i cekati ili koristiti
metod pecanja sa dva stapa. Jedan zabacite na 4 do 5 m od obale, sa minimalnom
kolicinom olova potrebnom da se mamac nadje na dnu. Koristite pola sardine ili
durbaka. Na drugom stapu ponudite komadic mesnog nareska na dlaci i zabacite
dalje u glavni tok. Koristite Iiksno olovo tezine 50 g.
Klen je svastojed i moze se pecati na skoro svaki mamac. Mozete pro-
bati sa sirom, komadom nagnjecenog voca, posebno kupinama i dudom, mesnim
crvicima, suvom krvi, glistama, skakavcima ili puzevima. Tu su i hlebne ruze, dur-
baci, kocke mesnog nareska i kukuruz secerac, prirodne i vestacke musice i zivi
insekti. Naravno, necete koristiti sve ove mamce svaki put kad odete u ribolov.
Kada je reka bistra, hlebna ruza i kukuruz secerac su se pokazali najboljim. Kada
je voda mutna, bolje je koristiti sto aromaticnije mamce (crvi, sir ili mesni
narezak).
Leti mozete probati i puza. Ukoliko dodje do trzaja, bice to jos dok
mamac tone. Tu je i korica hleba slobodno vezana na udiciu bez olova za letnje, a
sa olovom za zimske uslove pecanja. Olovo postavite 5 do 15 cm iznad udice.
Najbolji trenutak za klena je onaj odredjen promenom nivoa vode. Prvo
treba da nivo poraste za oko metar, a nakon toga, za par dana da opadne na 15 do
45 cm ispod prosecnog nivoa. Lov ce vam tada doneti velike klenove. Doba dana
i nije toliko presudno. Klenovi su aktivni uvek, ali sumrak ipak daje najbolje rezul-
tate kad se love krupni komadi.
Nikako ne treba zaboraviti lov klena varalicom. Ovaj metod se najcesce
primenjuje u popodnevnim satima, kad klen iz dubine osmatra povrsinu vode i
kada ce vasu varalicu brzo spaziti. Od varalica treba koristiti voblere od 3 do 5 cm
, kao sto su Rapale(Countdown i Mini Eat Rap u boji i S, SD, MN, RT, GRT, P, G
i u mutnoj vodi GER, RH, ET i SGT(SLN))*, Ruzno pace( BIS, BT, BGI, BS,
DOR, BASS)* ili Zoranovi vobleri od 5 cm boje crno-bele i zlatno-crne. Takodje
mogu se koristiti i leptiri velicine 0 do 3 i male kasike, male glavinjare imitacije
zaba i riba, tvisteri i sedici velicine 2,5 do 4.
Zabacujte varalicu nizvodno i poprecno na tok reke. Obratite paznju da
se klenovi nalaze obicno pri obali, u senci ispod krosnji drveca koje natkrivljuju
povrsinu vode (ako su ta drveta jos dud, glog ili tresnja eto objasnjenja zasto se i
na ove biljne mamce moze uloviti klen), uz obalu obraslu kupinama ili medju
potopljenim panjevima i granama. Na ovim mestima klen sacekuje svoj plen bilo
k|he ao|h odo 73
da su to ribice, insekti koji slecu na vodu ili upadaju slucajno u nju ili plodovi koji
padaju sa krosnji. Dakle na tom mestu treba pecati i bacati varalicu.
Varalicu po pravilu klen uzima naglo, odlucno i kratko. Pravovremena
kontra je najbitnija. Moguca su tri scenarija koji vam se mogu dogoditi pri vod-
jenju varalice:
Bacate varalicu, ona pada, osecate (a vrlo cesto cak ni ne osetite na
stapu, vec samo vidite da je najlon poceo malo brze da se zateze) blagi trzaj i nas-
tavljate da namotavate. Varalicu dovodite do vode i ponovo zabacujete. Desilo se
da je klen uzeo varalicu jos dok tone i dok najlon jos nije bio zategnut, te stoga
niste ni osetili trzaj. Klen je uzeo varalicu, malo je poneo, osetio otpor, prepoznao
da 'to nije za jelo i ispljunuo je. Da bi resili ovaj problem vazi ista napomena kao
i kod pecanja plovkom. Posmatrajte najlon jos dok tone i na svaki sumljivi pokret
najlona najbolje je da kontrirate.
Bacate varalicu, vodite je kroz vodu, osecate blag trzaj, kontrirate i
nista. Opet vam je na varalici bio klen, koji ju je okusio i osetio da nije za jelo i
ispljunuo. Jedino resenje je da prilikom namotavanja najlon drzite uvek nategnu-
tim, posmatrate vrh stapa i kontrirate odmah pri najmanjem trzaju.
Treci scenarij je dosta cest. U toku vucenja osetite otezanje i pomisljate
da je u pitanju trava ili komadic kese. Dovodite varalicu do kraja i primecujete da
je u pitanju klen. U vecini slucajeva ovakav klen ce se pri izvlacenju otkaciti, jer
nije dobro zagrizao mamac. I ovde je jedino resenje kontra i pri najmanjoj promeni
opterecenja.
Pored vodjenja varalice moze se na brzim vodama koristiti i tehnika
'lerovanja - zabacivanja nizvodno i zadrzavanja varalice na jednom mestu, koja
vibrira pod dejstvom toka vode. Povlacenjem vrha stapa gore dole menjate dubinu
, a levo desno mesto varalice.
Ponekad se za vreme suncanog i toplog dana klen okuplja na samoj
povrsini vode i tada ga je moguce loviti strimerma i musicama potezaljkama koje
se mogu kombinovati sa voblerima ili leptirovima. Od musica su se najbolje
pokazale imitacije bumbara, kocijasa, zula i vestice. Umesto musice istim prin-
cipom se moze loviti i na malog skakavca (i zelenog i braon) i popca.
Kao zamena za pravi musicarski pribor moze se koristiti i vaser kugla,
tanak najlon bez olova i vestacka musica (zlatna, crni palmer i aleksandra) ili sveze
uhvaceni skakavac ili popac.
74 k|he ao|h odo
*Za informacije o tipovima i bojama varalica korien tekst iz Ribolovakog-magazina br.3 :
Tibor Mesaro, Veliki uzima ne no - http://www.ribolovaki-magazin.co.yu

|euc|scus |euc|scus
K|er|c

lenic naseljava skoro celu Evropu, osim


voda Skotske i severne Skandinavije.
Naseljava mesta gde se ulivaju brzi
potoci, bujice i reke. Krece se u manjim jatima,
uglavnom blizu dna na kome jede insekte i njihove larve, puzeve, ikru i riblju
mladj. U toku veceri i nocu isplivava na povrsinu gde lovi insekte koji padaju na
povrsinu vode. U mutnim vodama voli da se hrani glistama koje bivaju sprane sa
zemljista nakon kisa. Sezonske migracije jata klenica ista su kao i jata bodorki. Sa
proleca nalaze se u mirnijim delovima toka, ali nakon par nedelja, kako vreme oto-
pljava krecu ka glavnom toku i vecim dubinama. Kao i bodorke rado se zadrzavaju
ispod krosnji koje nadvisuju vodu, hvatajuci insekte i plodove koji padaju sa njih.
Sa dolaskom jeseni odlaze u dublje vode. I dalje vole da se zadrzavaju u brzim i
turbulentnim vodama, ali se jata dele na manje grupacije. Kada dodje zima, jata se
opet okupljaju i prezimljavaju u najvecim dubinama. Pocinje da se razmnozava u
trecoj ili cetvrtoj godini zivota, u periodu od marta do maja. U hladnim vodama
mrest se odvija nesto kasnije, cak i u junu. Parenje je zajednicko za celo jato.
Polaze ikru na podvodnom bilju li njihovom korenju, nekada i na peskovitom dnu.
Za razliku od vecine riba koje se sele u zvodno da bi se parile, klenici migriraju
nizvodno. U tom periodu na telima muzjaka javljaju se pege. Zenka polaze od
3.000 do 27.000 jajasaca velikih 1 do 2 mm u precniku. Pri temperaturi od 13
O
C
mladj se izlegne nakon 25 dana. Nakon izvaljivanja mladj se sakuplja u velika jata.
Kako ribe rastu, tako se jato raspada na manje delove. Klenic je obicno tezak 100
do 200 grama, a maksimalna masa mu je 400 grama.
|ov k|en|co
Klenic prihvata sve vrste hrane kojom se hrane i bodorke. Hleb, ukljucu-
juci i hlebnu pastu, koricu, ruzu ili lopticu je isto toliko popularan kao i zito, kono-
plja ili grahorica posebno u zimskim mesecima kada insekata nema. Veliki broj
75
pecarosa koristi zrnevlje konoplje kao primamu, a zreo plod zove kao mamac na
udici. Leti, mesni crvici, uholace, stenice i vodeni racici i crvici mogu se koristiti
kao mamci. Sa zivim mamcima uvek treba eksperimentisati, uvek pogledajte oko
vode kojih insekata ima. Velika je verovatnoca da se riba na njih vec navikla i da
cete sa njima imati najveci uspeh.
Na prostranim rekama, gde je struja jaka i tok dubok, vagler ili klizeci
plovak cine dobar izbor. Pribor mora biti Iin. Stap dug od 3,5 do 4 m, plovak sto
laksi, ali da omoguci dovoljno zabacivanje. Udice velicine 18 do 20, najlon
debljine do 0,18 mm nosivosti 0,9
kg. Kao podvez koristite najlon
nosivosti od 0,45 do 0,70 kg. U
toku pecanja treba menjati dubinu,
jer se jato neprekidno krece.
Mamac je mesni crvic, a sa njime i
prihranjujte mesto svaki put kad
zabacite rasipanjem male kolicine
mesnih crvica.
U plitkim rekama, posebno gde
je voda cista, mora se voditi racuna
da vas riba ne vidi. Najbolje je
oprezno prici vodi i uociti jato.
Odaberite pogodno mesto za
pecanje. Ne bi bilo lose da je ono
skriveno iza obalnog bilja, kako
vas ribe ne bi videle. Kao primamu
raspite jednu saku mesnih crvica.
Ukoliko ulazite u vodu, nije lose da
o bok vezete platnenu kesu sa dve
tri rupice. U kesu stavite crvice,
koji ce se malo po malo rasipati u
vodu, primamljujuci ribu.
Zabacujte udicu nizvodno. Vodena
struja ce omoguciti titranje mamca
u vodi.
Drugi nacin ribolova koji se
moze koristiti i u plitkim i u
dubokim vodama je lov dubinskom
metodom. Koristi se lako olovo
70 k|he ao|h odo
Obratite paznju na zivahnost klenica,
nije redak slucaj da iskoce iz otvorene
cuvarke.
Zimi cete najcesce uhvatiti krupnijeg
klenica, jar su sitnije riba manje aktivne.
Kasteri i crvene gliste su dobar mamac.
Bolje je pecati dubinskom metodom ili
plovkom sa mamcem na dnu nego vara-
licariti.
Leti potrazite klenica u dobro aerisanim
vodama. Sa jeseni i u zimu oni se obicno
sele u dublje slojeve. Ipak, uvek izbe-
gavaju staticnu i ubarenu vodu.
Klenici brzo trzaju, a ako duze vreme
kontrirate na svaki trzaj bez uspeha treba
da proverite sledece tri stvari:
zategnite najlon izmedju plovka i stapa
sto je vise moguce kako bi ubrzali kontru;
reagujte samo kada plovak stvarno ode
ispod vode;
kada pecate na prostranijim vodama,
nemojte jako kontrirati. Povucite blago i
oseticete da li ste ili niste zakacili ribu.
Ukoliko niste, ostavite stap bez izvlace-
nja udice napolje. Na taj nacin cete moci
da smanjite broj zabacaja za tri puta.
Bitno je da prvi zabacaj bude sa dalje
strane mesta gde primamljujete ribu rasu-
tim mesnim crvicima.
koje se nalazi oko 10 cm iznad mamca. U plitkim vodama zabacujte preko jata,
tako da podizanjem vrha stapa dovedete mamac u samo jato. Stap se drzi u ruci i
reaguje se odmah i na najmanji trzaj.
NajeIikasniji metod ribolova klenica u plitkim vodama je pecanje na
crva bez imalo olova. Zabacite uzvodno mamac, koji ce se pod uticajem struje jed-
nostavno kotrljati nizvodno i pokretima mamiti ribu. Ugrizi se maniIestuju kao
blago zatezanje najlona, a ponekad i po trzaju vrha. Vest ribolovac bi trebalo da
upeca svaku trecu ribu koja trzne.
Pecanje musicom je najinteresantniji nacin ribolova klenica. On je pri-
menjiv na manjim potocima i brzim rekama. Svaka sitna musica se moze iskoris-
titi, ali je dobro uvek pogledati koji se insekti nalaze oko vode i naci najslicniju
imitaciju. Moze se zabacivati i uzvodno i nizvodni. Koristi se i mokra i suva musi-
ca ravnopravno, ali neki pecarosi vole da zakace i jednog mesnog crvica. Obratite
paznju da se oko klenica obicno mogu naci i klenovi. Njih cete razlikovati po kon-
veksnom dorzalnom peraju koje je kod klenica konkavno. Koriste se iste musice
kao i kod pecanja klenova.
Ukoliko nemate odgovarajuci musicarski pribor, probajte sa pecanjem sa
vaser kuglom. Kuglu postavite oko 80 cm od udice ili musice i koristite maksi-
malno tanak najlon bez imalo olova. Mozete koristiti obe tehnike i bacanje
mamaca nizvodno ili popreko toka uz neprestano privlacenje i 'lerovanje mamca
na jednom mestu koriscenjem recne struje.
Kada nemate pri sebi vestackih musica, koristite one prave iz prirode
oko vas. Klenic najradije uzima skakavce, popce, sve vrste muva i letece mrave,
jer su mu oni i prirodna hrana. Prezentacija mamca je bitna pa mora biti prirodna.
Ovakve musice padaju na povrsinu vode sa grana drveca ili iz rojeva koje se roje
iznad povrsine vode. Uvek trazite takva mesta jer se na njima i skupljaju jata
klenica kako bi se hranila.
k|he ao|h odo 77

0ob|o gob|o
Krkusd
goveddrkd
grurd|
p|sldvdc

rkusa naseljava sve evropske vode sem


one u Skandinaviji, Skotskoj, Pirinejima
, juznoj Italiji i Grckoj i to sa vecim bro-
jem podvrsta. Naseljava sva moguca stanista od
planinskih potocica do bazena. Iako nije cesta u dubokim bazenima, u njima moze
porasti izuzetno krupna. Ponekad se cak nalazi i u morskoj vodi sa manjom kon-
centracijom soli. Potrebna joj je bistra, topla voda srednje jako struje i kameno ili
pescano dno. Mresti se od maja do juna iznad kamenitog tla obraslog travom.
Nastavlja sa hranjenjem i u toku zime sa tim sto se seli u vece dubine. Nakon 2 do
3 godine krkusa postaje polno zrela. Njegov zivotni vek je oko 6 godina i maksi-
malno poraste 15 cm. Ova tanusna srebrna ribica je ukrasena crnim tackama po
celom telu i perajima. Izuzetno lici na sitnu mrenu ali ima jedan par brcica dok
mrena ima dva para. Po polozaju usana moze se zakljuciti da se hrani sa dna lar-
vama insekata, puzevima i zglavkarima. Usne mogu da joj se transIormisu u tubu
kojom je u stanju da isisa zivotinjice iz tla kao usisivac.
Nema neki privredni znacaj izuzev u Erancuskoj u kojoj se od nje pravi
jedna vrsta nacionalnog jela. U centralnoj Evropi ovom ribicom hrane svinje. U
prirodi ona je hrana vecim predatorima.
|ov krkuse
Krkusu mozete naci u gustim jatima u vodama sa jakom strujom. U toku
zime odlazi u duboke vode, a leti se pomera u plice vode do 2 m, gde se hrani sa
dna larvama insekata, puzevima i zglavkarima. Najbolji period ribolova je od
avgusta do septembra. Peca se Iinim priborom sa dve udice velicine 12 u razmaku
8 cm jedna od druge sa mamcem prezentovanim na dnu. Pre pocetka ribolova,
stapom zamutite vodu, rijuci po dnu. Ovo ce delovati kao alarm za krkuse i jato ce
se pojaviti da se pocasti zivotinjicama dna koje ste upravo izvadili. Kao mamac
koristite gliste i mesne crvice.
78

8||cco bjoerkno
Krupdl|cd
krupdlkd
o||kd

rupatica naseljava sve vode Evrope, sem


voda Skandinavskog poluostrva i
Britanije. Najvise se zadrzava u donjim
tokovima reka, jezerima, mrtvajama i rukavci-
ma. Trazi mirna mesta, gde se krije u dubokim slojevima vode. U vodama gde su
grabljivice retke, moze se toliko namnoziti da cela populaciju, zbog nedostatka
hrane postane zakrzljala. Za razliku od deverike, sa kojom se cesto mesa, krupati-
ca je nesto deblja sa krupnim i svjetlijim ljuskama na bokovima, a peraja su joj na
vrhu zuckastonarandzasta, dok kod deverike pretezno preovladava crna boja i zlat-
na boja krljusti. Broj zbica na lateralnoj liniji je kod krupatice 44 do 48, a kod dev-
erike 51 do 60. Krupatice se od aprila do juna priblizava obali kako bi se parila.
Nije retko da se krupatica u toku parenja ukrsta sa deverikom, crvenperkom i
bodorkom stvarajuci neplodne hibride.
U severnom delu areala koji naseljava parenje se odigrava sve do jula.
Pre parenja muzjacima se na glavi i telu pojavljuju male koscane izrasline. U tom
periodu postaju izuzetno teritorijalni braneci je od drugih muzjaka. Sam mrest se
desava u sumrak i u zoru. Zenke polazu izmedju 11.000 i 109.000 jajasaca na
vodenom bilju i ostalim potopljenim objektima, ka sto su panjevi i krupno kamen-
je. Jajasca su lepljiva i kace se za objekte u vodi. Ona koja padnu na dno ugin-
javaju zbog nedostatka kiseonika.
Ne polaze svu ikru odjednom, vec u 2 do 3 navrata. Mesta parenja cesto
deli u isto vreme sa crvenperkom, deverikom i bodorkom. Krupatica se izleze
nakon 10 do 14 dana. Mladj se hrani zooplanktonom, dok se odrasle ribe hrane lar-
vama, insektima i delovima biljaka. Za godinu dana mladj izraste na duzinu od 6
do 8 cm. Muzjaci postaju polno zreli nakon druge godine, a zenka nakon trece do
pete godine. Moze ziveti do 16 godina. Obicno naraste 16 - 18 cm i do 1 kg tezine.
Nije posebno kvalitetna riba, ali zbog svoje osobine da zimi ne miruje,
omiljena je medju pecarosima koji zimi izlaze na vodu.
79
|ov krupo||ce
Krupatica je najaktivnija u toku leta i jeseni, ali je najinteresantnija za
lov zimi, kad ostale riblje vrste padaju u stanje hibernacije. Da bi smo u zimskim
uslovima lovili ovu ribu potreban nam je vrlo osjetljiv pribor; plovci od 1 g ne
dolaze u obzir jer se mnogi ugrizi ni ne osete zbog toga sto riba zimi osetljivije
trza. Zivi u velikim jatima i to sto su starije i krupnije to su jata manja. Ponekad je
moguce naci mesovito jato krupatica, bodorki, deverika i klenica.
Hrani se iskljucivo na dnu jeduci puzeve, gliste, zglavkare, larve inseka-
ta ali i bilje. Velika jata preokrecu velike oblasti mulja u potrazi za hranom, pa ih
gasovi iz dna i u najdubljim rekama odaju. U toku cele godine sem zimi lovi se
istim priborom i tehnikom kao i deverika.
Lovimo je iskljucivo na dnu, a mozemo koristiti oba metoda i dubinski
i lov plovkom.
Ukoliko lovimo dubinskom metodom na vrh stapa je dobro staviti neki
od detektora trzaja. Najlon treba da je nosivosti oko 1,5 kg, a udice ne treba da su
prevelike jer ih mamcimo uglavnom sitnim mamcima: mesnim crvicima, glistom
i hlebom.
Ukoliko pecamo na plovak, potrebni su nam duzi stapovi sa ili bez
masinice. Moramo spustiti mamac na samo dno i to dalje od obale. Stap zato na
nekim vodama mora biti i 10 m dugacak. Sto se plovaka tice najbolji su oni
nosivosti 4X16 ili 0,5 g, oblika iglice ili suze. Plovak treba da je montiran da moze
da klizi po najlonu kako bi olaksao zabacivanje. Najlon ne treba da je jaci od 1,8
kg. Debljina najlona 0,10 - 0,12 osnovni, a predvez 0,08 - 0,10 mm. Udica treba
biti od broja 18 do 20, tanka i vrlo ostra. Udice se mamce: hlebom, sitnijim pijavi-
cama, durbacima, kukuruzom secercem, mesnim crvicima ili glistama.
Zimi sva bela riba s padom temperature odlazi u najdublja mesta u
jezeru, pod podlokane duboke obale, pukotine na dnu i slicno. To su najidealnija
mesta za ribolov na ovu ribu. Ali, ako i nema trzaja na tim mestima, nemojte oca-
javati. Uz dobro pripremljenu prihranu mozete vrlo lako da privucete i nekoliko
desetina ovih riba. Ako iznenada prestane da grize, dobro je na to mesto postaviti
klizni sistem za grabljivice kako bi ulovili stuku ili smuda koji vam je preplasio
ribe. Kad ulovimo grabljivicu ili kad ona sama ode, riba se polako, ali sigurno
vraca na hranjeno mesto, jer zimi nema hrane za biranje.
Za zimski ribolov koristite Iin dug pec stap kojim mozete precizno da
plasirate mamac na zeljeno mesto. Stap treba da je sto duzi (i do 10 m), pa ako i
promasite griz, ne morate sistem odmah da vadite van vode, vec ga jednostavno
spustite na isto mesto.
Sto se plovaka tice najbolji su vagler plovci sa malo vecom antenom.
80 k|he ao|h odo
Razlog je taj sto zimi zabacujete na vecu udaljenost i manji plovak jednostavno ne
bi videli. Debljina najlona je 0,20 mm osnovni, a za predvez 0,15 - 0,18 mm.
Predvez je duzine 30 cm. Udica treba biti od broja 18 do 20, tanka i vrlo ostra.
Olovo treba da se nalazi na kraju najlona, a udice na po 30 cm iznad olova. Na taj
nacin ce udice vioriti u vodi i privlaciti ribu, a da vi ne morate da pomerate vrh
stapa, sto je za letnje pecanje ove ribe nekad presudan trik.
Sto se pripreme hrane za zimske uslove tice u 3 kg klasicne primame
dodajte oko 500 g konoplje i 100 g crva. Hranu s crvima pomesati na suvo, a zatim
postepeno vlaziti sve dok se ne napravi cvrsta kugla koja ne sme biti previse
vlazna. To je bitno zato sto se kugla prilikom pada na dno brze rastvara i brze pri-
mamljuje ribu.
Najbolji mamac za zimski ribolov ove ribe je crv. Ako koristimo vecu
udicu kacimo obicne crve, ali samo po jednog u slucaju da riba slabije trza. Ako
su primerci veci, kacimo dva do tri crva, ali je najbolje koristiti male crve tzv.
"pinkije" jer su zilaviji i duze zive. U slucaju velike hladnoce, mamce drzite u
dzepu uz telo. Na taj nacin ce na udici biti zivahniji. Crva kacimo za glavu tako da
ga sto manje povredimo. Stoga koristimo tanke udice. Hleb kao mamac nije
pozeljan, jer se zimi i inace duze ceka na griz, a on se za to vreme jako raskvasi,
pa kad riba dode do njega, uspe lagano da ga usisa, cak da i ne dotakne udicu.
Trzaj ribe zimi je ostar i kratak i vrlo se cesto dogodi da se riba sama i
upeca, a da mi to ni ne primetimo. Razlog tome je taj sto riba kada uzme mamac
potpuno miruje na mestu.
Krupatica se zimi uspesno lovi stekom. Stapom dugim i do 11 m. Uz
steku potrebno je da imamo i specijalni drzac ispred i rolere iza sebe, po kojima ce
steka da klizi prilikom pozicioniranja mamca. Zabacivanje steke je isto kao i
zabacivanje sistema sa plovkom stapom bez masinice. Nakon zabacaja, spustimo
prvi deo steke na nosace i dodamo joj na kraju nastavak. Onda desnom rukom
poguramo steku unapred i dodamo sledeci nastavak. Steka je sada namestena, a
mamac na zeljenom mestu na sred reke. Kontra kod steke ne mora biti prejaka
zbog velike poluge koju pravi sam stap. Vadjenje ribe je u dve Iaze. U prvoj
privlacimo ribu do mesta na kome mozemo da odstekamo sve nastavke sa steke, a
onda se ponasamo isto kao i sa sistemom sa plovkom. Ponovno zabacivanje usled
promasaja je jednostavno, jer je dovoljno samo da spustimo stap na nosac.
Sistem vezivanja plovka i udica, kao i mamci su isti kao kod klasicnog
pecanja na plovak.
k|he ao|h odo 81

I|nco ||nco
||rjdk
||r|s
||rj
L
injak naseljava nase kao i vode skoro cele
Evrope, sem voda severne Skandinavije,
Skotske i zapadnog Balkana, a prenet je i
u Severnu Ameriku, Sardiniju, Australiju, Novi
Zeland. Najradije naseljava sporotekuce vode jako obrasle vegetacijom sa mekim
muljevitim dnom. Najcesce se nalazi u mrtvajama, rukavcima reka koje su se
odvojile od glavnog toka i sada predstavljaju jezera, barama i jezerima. Kvalitet
vode mu ni malo ne smeta, pa u vodama sa vrlo malo kiseonika i kiselim vodama
ima manje riblje konkurencije i populacija mu je brojnija. Moze preziveti i neko-
liko sati van vode, a ume i da se zakopa u blato pre nego voda presusi i u njemu
prezivi susu.
Linjak je jedini predstavnik roda linjaka u nas, pa stoga nema ni jedne
njemu slicne ribe. Male slicnosti sa saranom ima u obliku tela. Linjak ima samo
jedan par brkova. Telo mu je obavijeno sluzi, kao kod soma ili cverglana, ali ispod
sluzi nalazi se sloj sitnih krljusti. Boja tela je karakteristicno mocvarno zelena dok
su mu bokovi sa zlatnim sjajem, a rbuh mu je zuckast. Peraja linjaka su obla i po
tome je jedinstven.
Mresti se u plitkim vodama od maja do avgusta. Sitnu i lepljivu ikru
odlaze na plitkim mestima, na vodene biljke i samo dno, pri temperaturi od 20
O
C.
Jajasca se izvale nakon sest do osam dana, a sa hranjenjem pocinju nakon dve
nedelje. Prvo se hrane zooplanktonom, planktonskim larvama rakova i insekata,
crvima i drugim sicusnim zivotinjama koje cine Iaunu dna. Odrasle jedinke se
hrane insektima i larvama, puzevima i crvima sa dna koje iskopava svojom rili-
com. Na temperaturi od 4
O
C prestaje sa hranjenjem i pada u zimski san, te ga zimi
i ne mozemo loviti.
Prosecna velicina velicina linjaka u nas je 30 do 40 cm i masa 1-2 kg,
dok mu je maksimalna duzina 60 cm i tezina 7 kg.
Linjak je ugrozena vrsta i sve je manje ima u nasim vodama. Razlog je
u neprestanom smanjivanju njegovog prirodnog stanista, bara i mocvara.
U nekim delovima sveta linjak se smatra doktorom drugih riba. Njegova
sluz se smatra izuzetno lekovitom i veruje se da riba koja se ocese o njega biva
82
izlecena od svake riblje bolesti. U srednjem veku smatralo se da linjakova sluz leci
od zubobolje, glavobolje, migrene i mnogih drugih bolesti. Takodje verovalo se da
stuka ne napada linjaka zbog njegove misticne moci.
|ov ||njoko
Linjak se hrani skoro iskljucivo sa dna, preturajuci mulj. Kada to radi,
primeticete mehurice metana na povrsini vode. U mulju pronalazi zivotinjice kao
sto su male pijavice ili larve insekata. Od krupnijih zivotinja linjak se hrani glista-
ma, puzevima, skoljkama pa nekad i sitnijim ribama. Jedna od najvecih zabluda je
da linjak jede vodeno bilje. Uglavnom se hrani u sumrak i ujutro, vrlo retko nocu.
U toku zime pada u san i ne hrani se uopste. Za uspesan ribolov bitno je lokalizo-
vati mesto gde se riba nalazi. Linjak voli sve vrste mirnih voda, sve do malih
seoskih bara koje leti postaju izuzetno tople i sa vrlo malo kiseonika. U velikim
rekama, linjaci se zadrzavaju samo na pojedinim mirnim mestima i moramo ih
poznavati ako zelimo da ih upecamo. Vecinu vremena provodi na dnu vode,
obicno sakriven u travi. Nocu ponekad izlazi iz zaklona u otvorenu vodu, ali i blizu
obale kako bi se nahranio.
Linjaci su jake i borbene ribe i pribor mora biti odgovarajuci. Ukoliko
su vode pune podvodnih grebena, trave, granja i panjeva najlon bi trebalo da bude
jaci nosivosti i do 5,4 kg, ali ako je teren laksi i 2 kg je dovoljno. Na kraju najlona
mozete dodati i hranilicu.
Udice zavise od mamca i mogu biti od 16 do 18 za sitnije mamce, a 10
do 12 za krupnije.
Tehnike ribolova mogu biti razlicite. Cetiri najcesca metoda su: ribolov
plovkom, ribolov dubinskom metodom, pecanje veoma osetljivim plovkom sa
mamcem koji dodiruje dno i slobodnim najlonom bez olova ili plovka sa mamcem
na dnu.
Za pocetnika, pecanje slobodnim najlonom je najbolje. Najjednostavniji
je i potreban je samo stap, masinica, najlon i udica. Sa ovom taktikom, mamac ce
se naci na dnu tacno gde treba, a linjak nece osetiti otpor pri uzimanju mamca. Kao
indikatori trzaja mogu se koristiti Iluorescentni prstenovi okaceni na trbuhe
najlona izmedju masinice i prve vodjice na stapu. Jedini nedostatak ovog metoda
je ogranicena daljina zabacivanja. Medjutim, dobrim stapom veci hlebni mamac ili
crva mozete baciti i do 10 m. Cesto, nije ni potrebno zabaciti dalje. Linjaci se
nalaze oko 5 m od obale. Ukoliko zelite da povecate daljinu zabacivanja dodajte
malo klizece olovce na 30 do 60 cm od udice. Pravi trenutak za kontru je kada se
najlon polako zateze, a prstenovi podizu.
Kod pecanja sa plovkom potrebno je znati tacnu dubinu vode kako bi
mamac legao na dno. Kukuruz secerac, bastenske gliste, puzevi golaci, pijavice,
hleb, mesni crvici i kaster lutke su najbolji mamci, a tu su i kulja i meso od crnog
recnog puza. Crvena boja mamaca i primame se preporucuje. Najlon treba da bude
nosivosti 1,4 do 1,8 kg. Koristiti polupotopljen plovak opterecen sa 2 do 4 olovne
kugle, mada se moze koristiti i vagler i klizeci plovak. Ukoliko se peca vaglerom
treba biti od 2BB do 2SSG. Glavno olovo treba da bude oko 1 m od udice, dok
k|he ao|h odo 83
jedno olovce treba da bude na 15 cm od udice. Udica mora biti bar broj 12. Pri
koriscenju klizeceg plovka, problem moze biti vezivanje gornjeg cvora. Ovaj cvor
mora biti vezan iznad plovka i mora imati i malu perlicu.
Indikacija ugriza je veoma vazna kod pecanja na klizeci plovak. U ovom
slucaju plovak se uzdize u slucaju uzimanja mamca i udice od strane ribe, a pono-
vo se vraca na normalni polozaj ukoliko riba odustane od mamaca. Veoma je
vazno kontrirati kada se plovak uzdize, jer je tada najveca verovatnoca pecanja
ribe. Naravno ukoliko linjak uzme mamac i pocne da ga nosi plovak ce skliznuti
pod povrsinom u jednu stranu i treba onda kontrirati.
Pecanje dubinskom metodom se preporucuje na onim vodama gde je
potrebno zabaciti dalje. Kako se linjak hrani sa dna udicu treba postaviti na kraju
najlona ispod olova koje bi bilo dobro da bude klizece. Pecajte na boile sa aromom
jagode ili ribe. Kukuruz secerac, grahorica i javorovi plodovi mogu se koristiti kao
i boiliji na dlaci duzine 2,5 cm. Mozete koristiti po jedan 16 mm veliki boili ili vise
manjih u kombinaciji sa plodovima. Kod pravljenja primame u nju dodajte mlecne
proteine ili zrnevlje za ptice.
Zvucni indikatori trzaja u kombi-
naciji sa majmunom ili savitljivim
vrhom treba da se koriste kako bi
povecali uspesnost u pecanju. Za
ovu vrstu ribolova mogu se koristi-
ti meksi stapovi, najlon nosivosti
3,6 kg i udice 8 do 10. Obicno
olovo od 15 do 20 g sa standardnim
nacinom vezivanja jedne ili dve
udice vezane na kraj najlona.
Najlon je potrebno opustiti kako bi
se dalo vremena ribi da ponese
mamac pre nego sto oseti otpor.
Ukoliko pecate na vodama bez
ikakve vegetacije mozete koristiti
izuzetno meke stapove, najlon
nosivosti 1,8 kg i udice velicine 12
i hranilicu. Podvez treba da bude
90 cm minimalno i vezan preko
vrtilice.
Ako na vrhu stapa imate
indikator trzaja, stap postavite
paralelno sa recnim tokom, a vrh
indikatora postavite u nivou sa
vodom. Najlon treba da je skoro
kompletno u vodi. Linjak uzima
mamac polako i nezno i ispusta ga
84 k|he ao|h odo
Ukoliko je voda bez trave i podvodnih
panjeva i grana slobodno koristite laku
hranilicu.
Linjaci su teritorijalne zivotinje.
Medjutim u nekim delovima se
zadrzavaju duze vreme i odlaze iznenada
retko se vracajuci. Dakle ako ste lovili na
nekom mestu i ribe su nestale, trazite ih
dalje. Nece se vratiti.
Plicaci su dobra mesta za lov linjaka u
vreme mresta. Kasnije se povlaci u vece
dubine sve do 6 m. Nemojte ga pecati
nocu kada miruje na dnu. Najbolje je
vreme od 7 satiujutro pa sve do podneva.
Ukoliko planirate da pravite svoje mini
boile, bolje je da budu kubicnog nekgo
okruglog oblika. Iznad svega linjak
obozava kocke sira i mesnog nareska.
Dobra velicina boila za linjaka je oko 10
mm, a postavljaju se dva ili tri na dlaku
duzine 2,5 cm.
Iz nekog razloga, linjak obozava mamce
crvene boje. Probajte crvene mesne crvice
i crvenu primamu.
na najmanji otpor. Kao indikaciju trzaja uzmite trenutak kada se vrh indikatora
polako krene ispravljati. Kontra mora biti pravovremena i snazna. Racunajte da je
linjak jak i vest borac i da ce borba sa njim biti do trenutka ubacivanja u meredov.
Za dubinski nacin pecanja najbolje se pokazala obicna zutorepa glista
koju mozete naci u pregorelom stajnjaku. Ona za razliku od lauIerke ima, kako joj
ime i kaze, zuti rep. Ovih glista necete mnogo naci, ali cete naci dosta obicnih
bastenskih crvenih glista koje su takodje odlican mamac za linjaka. U potrazi za
glistama pretrazite bocne ivice gomile, jer je srednji deo previse topao za ovu vrste
glista i tu mozete naci samo crnu glistu koja se nije pokazala kao dobar mamac za
linjaka.
Primamljivanje je jednostavno - bacite dve ili tri kugle velicine man-
darine u obliku prstena na zeljeno mesto pecanja. Pecajte u centar tog prstena.
Nemojte prihranjivati ponovo sve dok ne upecate par riba ili bar jednu krupniju jer
cete rasplasiti ostale.
Primama treba da je tamna, braon boje ili boje dna, blago slatkog ukusa.
U njen sastav treba da udju hlebne mrvice, melasa ili malt, kukuruzne pahuljice i
griz. Slatko ljut i aromatican ukus djumbira se u nekim vodama pokazao kao atrak-
tivan. U primamu se mogu umesati i lomljena zrna kukuruza secerca kao i ovsene,
psenicne i jecmene pahuljice. Bitno je da primama bude kompaktna, da brzo pada
na dno i tu se raspada ne dizuci prevelik oblak. Linjak je mirna i plasljiva riba i
jato sitne ribe oko mesta hranjenja u nekim slucajevima moze i da ga zaplasi. Kada
se peca zivim mamcima u primamu se mogu dodati mesni crvici, gliste i larve
komaraca. Prilikom izbora primame imajte na umu da ljinjak zivi u vodama cije
dno je puno mulja i materija koje se raspadaju. Dakle slobodno koristite ustajale i
blago Iermentisane elemente za pravljenje primame, ali i za mamce.
Ukoliko pecate na bojlije, mozete praviti sve tipove saranskih bojlija
koji su zuti, crveni ili narandzasti, sitni i slatkog ukusa. Primama u ovom slucaju
treba da budu isti takvi bojliji i to bar 100 komada. Da bi se linjak navikao na ukus
i oblik bojlija potrebno je vise dana prehranjivati isto mesto. Prehranjivanje mora
biti najredje svakog treceg dana u isto vreme, mada bi svakodnevno prehranjivan-
je bilo najbolje.
k|he ao|h odo 85
_
Ihno||us |hno||us
||p|jer
||per
||pdr
||pdrj
L
ipljen naseljava skoro sve vode Evrope.
Najvise voli plice tokove sa peskovitim,
sljunkovitim ili glinenim dnom u kojima
zivi u jatima od po desetak do stotinu riba.
Retko se ili uopste ne moze naci u mirnim i staticnim vodama. Najvise voli cistu,
hladnu vodu do 20
O
C, punu kiseonika, kao sto su planinski potoci. Zadrzava se na
mestima gde se voda kovitla i prelazi iz mirnog u brzi tok. U rekama sporijeg toka
moze se naci na mestima gde je voda najbrza, na prelivnicima, branama i ustava-
ma, u plicim i sirim delovima sa cvrstim dnom bez mulja. Lipljen je dugo smatran
i ubrajan u porodicu pastrmki, ali je u novije vreme izdvojen u zasebnu. Najlakse
se prepoznaje po ledjnom peraju, cije zbice mogu biti duge i do 25 cm, i po cemu
se najlakse razlikuje od pastrmke.
Telo lipljena je uze i duze od pastrmkinog, od koje se jos razlikuje i po
relativno malim ustima. Mala usta su i razlog koriscenja sitnijih mamaca pri lovu
lipljena. Boja tela je metalno siva u osnovi. Ledja su zelenkasta sa okruglim crnim
pegama, bokovi su zuckasti, a stomak beo. Prosecna velicina lovljenog lipljana
kod nas je 750 g, dok su najveci ulovi i do 2,7 kg.
Lipljen se razmnozava od marta do maja pri temperaturi od 12
o
C i
polaze oko 10.000 jajasaca po kilogramu svoje mase sto je i deset puta vise od pas-
trmke.
Osnovna hrana lipljena su licinke, sitne vodene zivotinjice, puzici i
musice koje lovi u svim slojevima vode. U vodama koje su hladnije i oko kojih
zivi manje insekata, lipljen lovi i sitnije ribe.
|ov ||p|jeno
Lipljen je brzi lovac na musice, koje padaju, ili samo dodiruju u letu
vodenu povrsinu. Za razliku od drugih riba, on nikad ne proguta odmah uhvacenu
musicu, vec je osetljivim usnama i nepcima oproba, i onda, ako nije po ukusu, jed-
80
nostavno ispljune. U trenutku kad krene i zaleti se na musicu treba zaigrati stapom.
Jer ako ste reagovali kada je vec probao musicu, a vi osetili jak udar - budite sig-
urni da tog lipljena necete videti. Potom odmah promenite mesto jer lipljen se ne
vara dva puta. Veoma je borben kada se nadje na udici. Oprezniji je od pastrmke,
pa tesko postaje plen ribolovaca pocetnika. U lovu lipljena veoma je vazno, dobro
se sakriti. Bolje je loviti kada je povrsina vode namreskana usled laganog vetra jer
nas ne vidi. Najbolje je loviti ga sa proleca kad prestane mrest i sa jeseni. U toku
leta vreme za lov je rano ujutro, ili predvece, za vreme blage kise i oblacnog vre-
mena.
Koriste se musice velicine 14 do 16 u prolece i 12 do 18 leti i u jesen.
Najcesce koriscene musice su: Hardijeva beskrila (Hardy's Eavourite), Horoksova
(Harrock's Ily - prolece), Gouverner (Gouvernor - jesen), Kozarica (ZeigenIliege -
prolece, leto), Zlatovka (Wickham's Iancy - prolece, leto), Crni mrav (Schwarz
ameiseIliege).
Od tehnika ribolova lipljena mogu se koristiti vise osnovnih metoda: lov
na mokru musicu (podvodnu musicu), lov suvom musicom (povrsinskom musi-
com), lov nimIom, lov varalicom i lov sa vaser kuglom.
Mokra musica se najbolje pokazala u toku kasne jeseni i zimi kada je lov
suvom musicom otezan. Ova tehnika je preporucljiva i kada je povrsina vode
mirna, pa je ribi olaksano prepoznavanje mamaca. Uobicajeno je da se na najlon
privezu dve do tri mokre musice i to jedna na kraj najlona(nimIa) i po jedna na
svakih 40 cm prema stapu. Stap za ovu tehniku treba da je bar 3 m dug Struna plu-
tajuca (DT 4 ili T5) Iluorescenta kako bi se lako primetio trzaj ribe duzine 3,5 do
4,5 m. Musica se obicno veze na udicu 14 do 18, mada se mogu ponekad koristiti
i musice za pastrmku na udici 12. Boje musica mogu biti i drecave ( zelena, met-
alik, crvena, narandzasta, zuta) posebno kod Iantasticnih musica. Tehnika
musicarenja je uobicajena. Musica se baca popreko u odnosu na recni tok ili blago
ukoso pod uglom od 60
O
u odnosu na obalu. Trudite se da musicu ne vodite kroz
vazduh iznad mesta gde cete je baciti, jer vrlo cesto to uplasi lipljena. Sa druge
strane obratite paznju na vrh drecavo obojene strune i na najmanji znak kontrira-
jte.
Ono sto je neophodno pri lovu lipljena na suvu musicu je namreskana
povrsina vode. Bez nje nema nacina da se lipljan prevari i uzme vasu vestacku
musicu. Razlog je vrlo jednostavan: za razliku od pastrmke koja kada se hrani
insektima sa povrsine, pliva u gornjih 30 cm vode, lipljen se nalazi na dubini od 2
m i odatle se zalece na povrsinu. Ovo znaci da ima dovoljno vremena da odredi da
li je zalogaj ukusan ili nije. Jedina sansa je da voda bude blago valovita i da zbog
prelamanja ne prepozna prevaru. Musicu bacajte popreko ili blago uzvodno par
k|he ao|h odo 87
metara iznad mesta pecanja i vodite je ujednaceno par metara ispod mesta. Dobro
je da zabacaj bude nizvodno kako bi musica pala pre strune. U sklucaju da struna
prva padne, smanjicete verovatnocu da lipljen zagrize. Navezite dve do tri musice
na najtanji moguci najlon debljine tek 0,1 ili 0,08 mm. Lipljen cesto uzme musici
neposredno nakon sto dotakne vodu te stoga budite uvek na oprezu. Kako riba
dolazi iz dubine i nakon uzimanja ponovo krece nazad, bolje je da ne kontrirate
snazno, vec samo da zategnete najlon. Radi odrzavanja karakteristike suvih musi-
ca da plutaju, musice se premazuju specijalnim kupovnim silikonskim sredstvima.
Ukoliko se musica posle odredjenog vremena slepi, potrebno ju je ispucati i pro-
tresti ili ostaviti na toplom da se prosusi. Umesto kupovnog silikonskog prepara-
ta, moguce je koristiti i rastvor paraIina u benzinu.
NimIom se peca u donjem i srednjem sloju vode. Kako je cilj dovesti
nimIu sto pre na tu dubinu, ona se cesto otezava olovcetom ili jos bolje bakarnom
zicom. Boja bakra cak moze da deluje vrlo stimulativno na lipljena. Sa druge
strane, boja tela nimIe moze biti drecava i ova kombinacija cesto jeste dobitna.
Struna treba da bude duga 4 do 5 m, a tanak najlon na koga vezemo nimIu i do 1
m. Njegova debljina je od 0,08 do 1 mm. NimIu treba oziveti, a to se radi na
sledeci nacin. Kada nimIa dodje na mesto i dubinu na kojoj mislite da je riba i gde
je ona moze osmotriti (imajte na umu da lipljen cesto nece da napadne mamac
dalje od 50 cm), podizete vrh stapa i nimIa krece nagore. Ovaj manevar moze
pokrenuti lipljena da napadne nimIu.
Ima nekih inIormacija da su krupniji komadi lipljena napadali zuti meps
velicine 2 i 3, ali je verovatnije da se takve pojave desavaju na vodama gde nema
dovoljno insekata, pa je lipljen primoran i naucen da jede sitnu ribu.
Moze se probati sa lovom lipljena vaser kuglom i tankim najlonom na
cijem se kraju navezu suve musice. Ukoliko se peca morkim musicama, kugla se
postavlja na kraj najlona. Ova varijantu koriste pecarosi koji nemaju adekvatan
musicarski pribor. Zbog jakog udarca vaser kugle o povrsinu, retko se stvarno
moze prevariti lipljen, ali postoje inIormacije da je bilo i takvih uspesnih slucaje-
va. Predvez treba da je sto tanji 0,08 do 0,1 mm , a glavni najlon 0,16 do 0,20 mm.
Vaser kugla takodje sto manja. Pri zabacivanju trudite se da sto neznije spustite
kuglu na povrsinu vode.
88 k|he ao|h odo
\
Hdr|c
derdcd
zdodr
merjkd
|
va neobicna, vrlo interesantna i retka
riba, naseljava vode sliva Dunava.
Krajnja juzna tacka njenog areala su
pastrmske vode oko Plavskog jezera i reka Lim
u Crnoj Gori. Manic moze dostici tezinu i do 3 kg, ali raste vrlo sporo i treba mu
mnogo godina i hrane da poraste toliki. Pripada porodici bakalara i jedini je njihov
slatkovodni predstavnik. Mozda bas to, sto pripada Iamiliji morskih riba, utice na
njegovu slabu otpornost na zagadjenje u vodi. Nekada je u Dunavu bilo izuzetno
mnogo manica, ali je danas vrlo retka riba.
Svi bakalari su ribe hladnih mora, pa tako i manic voli hladnu i cistu
vodu i pescano dno. Ceo njegov zivotni ciklus prilagodjen je tome. Pari se i najak-
tivniji je zimi, od decembra do januara, dok se leti povlaci u najdublje i najhladni-
je slojeve vode i miruje.
Ledja manica su zelena ili tamnosiva, sa belicastim sarama, a trbuh mu
je beo. Koza mu je debela, obrasla sitnom krljuscu preko koje se nalazi sloj sluzi.
Glava mu je spljostena i siroka, a ispod donje usne, na sredini brade nalazi se
karakteristican brk-jezicak. Ledjno peraje mu je dugo i proteze se do repnog koje
je polukruznog oblika.
Manic je svastojed i hrani se svime sto moze da uhvati, od kukaca,
insekata, glista i ikre, pa sve do sitnije ribe.
|ov non|co
Manic je riba dna i danju je vrlo lenj, posebno leti za vreme velikih vrucina. Ovo
je pretezno nocna riba, jer tada krece u potragu za hranom. Medjutim ni tada se ne
udaljava preterano od svog gnezda, pa je neophodno da pecaros zna tacno mesto
njegovog zadrzavanja kako bi ga upecao. Lov manica je bolji kada je voda mutna
i obojena, a vreme oblacno.
Toliko je lenj, da ni mamac ne uzima naglo, bez obzira na svoju velicinu.
|o|o |o|o
89
Ponasanje najvise lici na saransko pipkanje. Cesto ribolovac ni ne primeti da se
riba upecala, jer manic kada proguta mamac obicno ostaje na jednom mestu. U
svakom slucaju, pri lovu manica nemojte naglo trzati, niti vaditi mamac na svaki
udar stapa. Pustite da manic proguta mamac i onda ga je lako izvaditi.
Najbolji mamac za lov manica su: sitna mrtva ili ziva riba (bodorka,
pizor, karas i beovica), gliste i to veci broj nanizanih glista, zivinska creva i sveze
iznutrice domacih zivotinja (jetre i bubrezi), kuvano meso puza kao i meso iz repa
recnog raka.
Osnova pecanja manica je da mamac bude pravilno prezentovan na
samom dnu vode, jedini izuzetak je zivi keder. Pecanje moze da bude sa obale,
kroz rupu u ledu i iz camca. Sve tri tehnike su karakteristicne za lov manica.
Lov dubinskom tehnikom sa obale, je najcesci i tada manic dolazi na
mamce koje smo punudili stuki ili smudju. Koristi se najlon debljine 0,30 do 0,40
cm, predvez duzine 30 do 40 cm i debljine 0,25 do 0,30 cm sa jednom udicom
velicine 5 do 0 u zavisnosti od mamca. Iznad predveza, prema stapu, postavlja se
klizece olovo tezine 15 do 30 g. Iznad olova postavlja se plasticni stoper ili manje
olovce. Dobra je i kombinacija sa dve udice, jednom ispod, a drugom iznad olova,
pri cemu se na donjoj postavlja mrtva riba, a na gornjoj ziva.
Ukoliko pecate kroz rupu u ledu, budite izuzetno pazljivi. Tanak led
moze biti smrtno opasan, ako upadnete u vodu. Pre svega treba probusiti rupu u
ledu ( u precniku do 30 cm je sasvim dovoljno) i spustiti mamac na samo dno.
Moze se koristiti stap bez masinice. Takodje nije lose koristiti plovak, jer je
indikacija trzaja laksa. Stap treba da je maksimalno kratak, radi lakseg rukovanja.
Pravi stap za lov kroz rupu u ledu je dugacak svega 50 cm. Kontrira se na jasan
trzaj plovka.
Pecanje iz camca podrazumeva kombinaciju prve dve metode i u zavis-
nosti od situacije opredeljujte se za dubinski ili metod na plovak. Ono sto je pred-
nost camca, je da mozete da se dovezete do tacnog mesta gde riba zivi.
Pecanje na varalicu, iako je ovo riba grabljivica, nije moguce. Manic je
toliko lenj, da ce ponekad i poci za varalicom, ako mu ona prodje "ispred nosa",
ali je nece stici i progutati. Ribari kazu da manic ponekad pipka tvistera, a nece da
ga proguta.
Manic je slab borac na udici i kada se zakaci, lako ga je izvaditi.
90 k|he ao|h odo
_
N
ladica je nasa najveca salmonidna riba.
Moze porasti i do 70 kg, ali su takve
izuzetno retke. Toliki primerak je vid-
jen samo jednom i to uginuli 1870 g. u reci
Waag. Najveca ulovljena mladica je bila teska 59,6 kg, dugacka 185 cm i uhvace-
na je na Dunavu. Bilo je to 1873.godine. Mladice koje se sada najcesce hvataju su
mnogo manjih dimenzija i retko prelaze 15 kg.
Areal prostiranja mladice je sliv Dunava. U tom slivu nema bliskih srod-
nika, pa se iz toga zakljucuje da je ona stara i autohtona vrsta. Zivotni prostor joj
se na zapadu siri do reke Treisen, na severu do Karpata, na istoku do Crnog mora,
a na jugu do Save i Sar planine.
Ono sto mladicu izdvaja u posebnu grupu salmonida su krupni zubi,
velika usta i vrlo sitna krljust. Skrzni poklopci su takodje vrlo veliki, pa stoga i
glava izgleda velika - otuda i naziv u nekim delovima glavatica. Zubi su joj kukas-
to savijeni i pored zuba na usnama, postoje i dva reda zuba na jeziku.
Telo joj se najvise razlikuje od pastrmkinog jer je vise okruglo sa, kod
velikih primeraka, sirokim ledjima. Ledja se zavrsavaju snaznim repom sa jakim
perajima, sto joj omogucuje da vrlo brzo pliva.
Glava i ledja mladice su tamnosmedja sa zelenkastom ili ruzicastom
nijansom, koja zavisi od okoline u kojoj zivi. Za vreme parenja boja prelazi u
bakarno-ruzicastu. Po telu ima crne pege. Glava, kao pocetak tela je izuzetno
hidrodinamicna, te stoga omogucava mladici da lako pliva uzvodno i u brzim i
snaznim strujama. Karakteristicno je da mladica ima izuzetno krupne oci. Pored
dobrog vida ima razvijeno culo ukusa.
Osnovna razlika izmedju mladice i pastrmki za vreme mresta je sto one
nemaju karakteristicno savijenu donju vilicu. Mreste se krajem marta i pocetkom
aprila. Zenke kopaju gnezdo na pescanom tlu u precniku i 1,5 m i duboko 40 cm
u kome leze nekoliko dana i polazu ikru odmah je nakon oplodnje zakopavajuci.
bucho bucho
H|dd|cd
durdvskd m|dd|cd
g|dvdl|cd
91
Oko nje obigravaju muzjaci oplodjujuci je. Primerci su zreli za mrest kada poras-
tu preko 70 cm, sto je obicno u cetvrtoj godina za zenke i trecoj za muzjake.
|ov n|od|ce
Mladica se ne lovi samo za vreme parenja u martu i aprilu. Jedino je
ogranicenje da se ne sme loviti na zivi mamac i da se primerci manji od 70 cm, oni
koji se jos ni jednom nisu parili, moraju vratiti u vodu. Najbolji lovni tereni za
mladicu su od Bajine Baste pa nizvodno do sela Crnca pre pocetka Zvornickog
jezera u Opstini Ljubovija.
Za lov mladice najbitnije je pronaci ribu. Za ovo moramo znati gde se
riba inace zadrzava, ali i imati intuiciju. Duboki virovi i kanali s uzvodnim i
nizvodnim plicim brzim ili mirnim delovima korita su najomiljenija stanista ove
ribe. Odavde riba ide samo za vreme mresta, kada je ni ne smemo loviti i za vreme
zime, kada odlazi nizvodno u potrazi za hranom. Smatra se da svaki dublji vir ima
svoju mladicu. Buduci da su teritorijalne ribe, ne trpe uljeze u svojoj blizini.
Ukoliko jaca mladica napusti vir, ugine ili bude upecana, na njeno mesto se nasel-
java po pravilu manji i mladji primerak.
Mladica se najcesce hrani na mestima gde duboka voda prelazi u plitku,
gde se kovitla i peni jer na tim mestima ima dosta sitne ribe. Ponekada se mladica
hrani sa povrsine vode i tada ju je moguce i videti. Ponudjen mamac ribi koju ste
videli osigurava ulov.
Kada pronadjete ribu ili mesto gde bi mogla biti krece se u pretrazivan-
je terena musicarskim ili varalicarskim priborom. Svaki put kada odete na vodu
budite spremni na promenu konIiguracije terena, jer su brze reke u kojima zivi
mladica promenljivog intenziteta toka. Interesantno je, a skoro i pravilo da mladi-
ca zivi uvek na onim mestima do kojih je tesko doci. Prilikom izbora mesta, uvek
razmislite o tome kako cete izvaditi eventualno ulovljenu ribu, koja ume biti i
deset kila teska.
Kada odredjujemo vreme kada pecati mladicu moramo imati na umu
kada se ona prirodno i hrani. Leti je to predvece, u toku noci i rano ujutro.
Medjutim treba imati u vidu da je ribolov nocu zabranjen. Kako vreme postaje sve
hladnije, mladica ranije prestaje da jede u toku noci, pa je treba pecati predvece.
Takodje, treba posmatrati i migracije sitne ribe kako bi se u toku godine
odredilo mesto gde je pecati. Vec je receno da je sitna riba za vreme leta na mes-
tima gde se dubina susrece sa plitkom vodom, pa to daje odgovor da je i mladica
tu. Zimi, kada voda nadolazi od snegova i ume biti vrlo hladna i sa dosta prljavs-
tine, sitne ribe prilaze obali gde je protok vode manji. Kako je voda mutna, treba
koristiti jarko obojene mamce kako bi ih riba primetila. U ranu jesen voda je dosta
92 k|he ao|h odo
topla i sa smanjenom kolicinom kiseonika i mladicu treba traziti u najbrzim i
najpenusavijim delovima reke. Kada sa priblizavanjem zime voda pocne hladiti,
pravo je vreme za lov voblerima. Zimi kada je vodostaj nizak mladica po pravilu
miruje. Medjutim na svaki rast vode, pri oblacnom vremenu, pokrecu se i sitne
ribe, pa sa njima i ona krece u lov. Idealno vreme bi bilo kada pada blagi sneg,
nema vetra i temperatura je oko nule. Mladica se zimi nalazi u svojim virovima i
odatle napada ribe koje takodje, silaze u dublje toplije vode. Da bi joj prisli koris-
timo vodjene varalice po dnu, koje se vode u lukovima. Kao mamci se u ovo vreme
koriste: pletenica ("coI" ili "copI"), veci-tonuci modeli voblera (Zoranovi vobleri
7,9,11 cm u realnim bojama (pes, klenic), silikonske ribice, razne vrste metalnih
varalica i velike potezanke.
Opste je pravilo, da kada mladica pojuri za varalicom, nikako ne zaus-
tavljajte i ne uspororavajte mamac. Ovo je cest problem mladih ribolovaca, koji
reIleksno, kada vide ribu koja je pojurila njihov mamac, pozele da joj mamac sami
poguraju u usta. Medjutim, u prirodi, svaka ribica, koja postaje plen i koju mladi-
ca pojuri, nece stati, vec ce pokusati da jos brze pobegne. Ukoliko vas mamac to
ne uradi, mladica ce otkriti prevaru i odustati od mamca.
Svaki ozbiljan pecaros na mladicu, mora imati veliku kolekciju varalica,
jer je mladica cudljiva riba. Uvek je treba iznenaditi necim novim, ali u toj kolek-
ciji moraju se nalaziti primerci: pletenice, pesa, mepsa i sundjerastog pesa.
Pribor za lov mladice mora biti vrhunski jer ocekujemo krupnu i borbe-
nu ribu. Najlon mora biti nov, ispravan, debljine oko 0,50 cm.
k|he ao|h odo 93

Rudio 0Z1
rudio kogi povezuge Igude
http://www,rudio0Z1,co,yu
8orbus borbus
Hrerd
N
rena naseljava sve vode centralne i
zapadne Evrope, ukljucujuci basen
reke Dunava. Najradije se nalazi u
glavnom toku reke, tamo gde je dno od kamena.
Tipicno naseljava vise i srednje tokove reka. Aktivna je pretezno nocu, ali se hrani
i danju nakon oluja, kada kupi male zivotinje koje su upale u vodu. Mrena se krece
u jatima, koja sacinjavaju ribe razlicitih velicina. Hrane se tako sto pretrazuju dno
i okrecu kamenje sa dna , kako bi ispod njih pronasle zivotinjice. Kada voda pocne
da se hladi, mrene, kao i saran, prelaze u Iazu mirovanja i povlace se ka najdubljim
delovima toka. Mrena je riba karakteristicnog i lako prepoznatljivog izgleda. Ledja
su joj tamnozelena ili braon boje, bokovi tamnozlatni sa nijansom bakarne boje,
dok joj je stomak sa dosta zute nijanse. Telo mrene je izrazito vretenasto,
prekriveno sitnim krljustima. Glava mrene je karakteristicna i po polozaju usana
odmah cete shvatiti da se ova riba hrani sa dna. Usta su sa donje strane glave, goto-
vo ravna sa podlogom. Na usnama mrena ima dva para brcica. Oci su joj sitne.
Mrena moze porasti i do 8 kg, ali je najcesca lovna tezina od 500 g do 1 kg. Mresti
se od maja do jula. Zenke polazu do 10.000 jajasaca u bistru i hladnu vodu bogatu
kiseonikom. Ono sto je karakteristicno za mrenu je da u tom periodu migrira u
salmonidne vode i da se u njima hrani insektima koje pronalazi na dnu ispod
kamenja. Treba obratiti paznju da je ikra mrene otrovna za vreme mresta i taj se
otrov ne moze unistiti kuvanjem ili przenjem. Meso mrene je u toku cele godine
ispravno za jelo. Mrena se hrani larvama komaraca, eIemerama, trihopterama, bil-
jem i zooplanktonom, mada nece odbiti ni druge vrste zivotinja koje moze naci
prevrcuci kamenja na dnu.
|ov nrene
Mrene se mogu loviti tokom cele godine sem zimi. Zimi padaju gotovo
u san i retko kada se krecu. U prolece mrene migriraju da bi se parile i to u svezije
94
i kiseonikom bogatije vode. Tada ih tamo treba i traziti. Leti se vracaju nazad i
treba ih traziti u plicim delovima reka u kojima voda pojacano zubori, na preliv-
nicama, branama i ustavama. Sa jeseni je pravo vreme za dubinski lov mrene u
vecim rekama. Idealno vreme za lov mrena je predvece i noc, ali i dan nakon kise
kada je voda mutna.
U pogledu mamaca prilicno je izbirljiva. Uzima hleb, gliste, crvice,
rovce, kukuruz, dud(redje), kastere, seme konoplje, ali i razni mamci jakog mirisa
kao sto je sir i mesni narezak. U mutnim vodama odlicno se pokazao durbak.
Konoplja i kasteri kao i konoplja i kukuruz secerac kao primama i mamac su se
pokazali kao idealna kombinacija. Imajte na umu da su mrene izuzetno
prozdrljive. Za primamu potrebno vam je bar 2 kg semena konoplje i 1 kg kastera
za ceo dan pecanja. Izuzetno dobra kombinacija je da zabacite udicu namamcenu
komadicem mesnog nareska na mestu primamljenom semenom konoplje.
Ne smete da zaboravite da je mrena oprezna i pametna riba. Ugleda li
nas pobeci ce. Ucini li joj se mamac ili deo pribora sumljivim nestace iz vaseg
vidokruga. Vas prilaz pecanju mrene moze biti statican ili mobilan. Kod mobilnog
metoda idite od mesta do mesta na svakom se zadrzavajuci maksimalno 20 minu-
ta. Koristite onoliko olova koliko vam je potrebno da mamac legne na dno. Mrena
se moze pecati na vise nacina: na plovak, dubinskom metodom, varalicom, kotrl-
janjem, na zastavicu, cekom i plutajucom strunom.
Lov mrene na plovak nije staticnog tipa. Mamac treba oziveti stalnim
pomeranjem vrha stapa. Cilj je voditi mamac po dnu da skakuce i na taj nacin
privlaciti ribu. Najlon treba da je uvek blago zategnut i kontra je pri prvom trzaju.
Na ovaj nacin pretrazuje se dno, a kako je struja na mestima gde se mrena peca
jaka i sama nosi plovak, treba paziti da ne dodje do kacenja udice za dno. Mesto
treba primamiti smesom od nakvasenog bajatog hleba, sa crvicima, glistama i
kukuruzom. Stap za ovu svrhu treba da je tanak i osetljiv, dug preko 3 m, najlon
debljine 0,30 mm, a udice od 10 do 6. Olovo ide iznad udica prema stapu i mora
lezati na dnu kako bi se osiguralo da i mamci leze na dnu.
Pribor za pecanje dubinskom metodom je standardan i treba koristiti
nesto deblji najlon od onoga pri pecanju plovkom. Na kraju najlona postavlja se
olovo od 80 do 100 g ili jos bolje poluzatvorena hranilica puna mesnih crvica. Na
dvadesetak santimetara iznad olova, ka stapu, treba postaviti udicu na predvezu
duzine 50 do 70 cm. Na ovaj nacin osiguravate da je mamac na dnu, da pri
povlacenju nece doci do kacenja olova i da ce trzaj mrene biti odmah vidljiv na
vrhu stapa. Moguce je postaviti jos jednu udicu iznad ove ili ispod olova, ali je
verovatnoca kacenja povecana. Od mamaca za dubinku nezamenljivi su komadi
sira trapista, rovac i glista. Ako je na udici rovac najbolje je spricom i iglom u
k|he ao|h odo 95
njega ubrizgati jod kojeg rovac u vodi ispusta i privlaci mrenu i druge ribe (klena,
soma).
Lov mrene na varalicu je speciIican. Potrebno je varalicu spustiti na
samo dno i po njemu je voditi. Sistem na kraju najlona je ovde vrlo bitan. Koristi
se klizece olovo, posebno neko od onih koje se slabo kace za podloge na dnu, pa
ispod olova treba na oko 30 do 40 cm vezati varalicu. Tehnika je sledeca: zabacu-
je se poprecno ili nizvodno na recnu struju i pusta se da voda odnese varalicu sto
dalje. Drzite najlon koliko toliko nategnut kako bi osetili kada je varalica pala na
dno. Nakon toga polako povlacite varalicu po dnu ka vama i to u skokovima.
Manevar je sledeci: povucete vrh stapa, varalica poleti i stane, pa opet ponavl-
jatepostupak. Od varalica najbolje je koristiti voblere velicine 2 do 5, vormove
(koji su i inace namenjeni ovoj svrsi), male cikade i kasikare. Leptiri su se pokaza-
li kao lose resenje.
Lov na kotrljanje podrazumeva kombinaciju tehnike sa plovkom i
dubinske metode. Sam sistem je isto vezan kao i kod dubinske metode, sa tim da
se koristi okruglo olovo manje tezine koje se slabije kaci za dno. Predvez se veze
preko vrtilice da ne dodje do uvrtanja najlona. Sistem se zabacuje uzvodno i pusta
da padne na dno. Najlon i ovde treba da je blago zategnut kako bi znali kada je
doslo do dodira sa dnom. Nakon toga, pusta se da jaka struja nosi, "kotrlja",
mamac po dnu. Kada mamac bude dovoljno nizvodno od vas, vadite ga i ponav-
ljate radnju. Kontrira se iz ruke na svaki trzaj ribe.
Za lov na zastavicu pretrazivanjem koristi se ista tehnika kao i kod lova
kotrljanjem, sa tim da ovde postoji zastavica, krpica crvene boje, koja jasno, u
plitkoj vodi pokazuje lokaciju mamca. Sistem za ovo pecanje sastoji se od
okruglog olova tezine 1,5 do 4 g na kraju najlona, a na 10 do 30 cm od olova ka
vrhu stapa postave se dve udice na predvezu duzem od 40 cm. Iznad njih postavl-
ja se zastavica na samom najlonu.
Za lov na zastavicu cekom koristi se isti sistem kao i kod lova
pretrazivanjem, sa tim da se ovde sistem zabacujte nizvodno i postavte u drzac ili
drzi u ruci. Najlon treba da je blago nategnut, a zastavica ovde ima Iunkciju pokre-
taca, odnosno animatora mamca, eIekat slican pomeranju vrha stapa pri pecanju
plovkom.
Kada krenemo u ribolov na mrenu cekom, potrebno je naci mesto gde je
ima. U prolece, u vreme parenja, mrene se okupljaju da bi se parile. To je odlicno
vreme, da na jednom mestu naidjete na veliki broj riba. Pretrazite reku, i nemojte
biti razocarani, ako pronadjete samo sitne primerke. To su muzjaci, i sigurno je da
su i zenke negde u blizini. Neposredno pre parenja, mrene imaju veliki apetit i tada
ih je lako pecati. Nakon mresta, jata se rasturaju i tada se love pojedini primerci
90 k|he ao|h odo
koji nastavljaju da zive usamljenickim zivotom. Pravo mesto za ribolov mrena su
panjevi i prepreke u vodi, kao i najdublja korita reka. Pre nego zapocnete ribolov,
pronadjite pogodno mesto sa tvrdom podlogom i bistrom vodom. Ovo mesto treba
da bude sto blize mestu gde se mrena inace zadrzava i koje smatra bezbednim,
kako bi bila sto opustenija. Ovo mesto mora da bude potpuno cisto, ali cistina ne
sme biti velika jer ce se riba uplasiti. Pocnite sa primamom i sacekajte da se ribe
pojave. Posmatrajte njihovo ponasanje i koju primamu najradije uzimaju. Riba ce,
kad se prvi put pojavi, uzeti primamu i napustiti mesto. Nakon 30 do 45 minuta,
doci ce ponovo i opet uzeti deo primame pa otici. Ovakvi ciklusi ce se ponavljati,
ali ce ostajanja biti sve duza, a dolasci sve cesci. Potrebno je biti strpljiv kako se
riba ne bi na pocetku uplasila. Nije lose sacekati noc na bistrim vodama, dok je
kod mutnih moguce pecati i preko dana i u sumrak. Mamac koji koristite ne sme
se nalaziti u primami. Za dnevni ribolov mesni crvici su najbolji mamac i prima-
ma, ali vam za jedan lov treba oko 1,5 litar crvica. Za nocni ribolov, sasvim su
dobri i boili i kupovna pasta specijalno pravljena za mrenu.
Mlinovi, brane i ustave su na sporim vodama mesta gde one poprimaju
osobine brzih planinskih potoka i reka. Zbog velike kolicine kiseonika u vodi, i
obilja hrane ribe vole da se zadrzavaju oko ovih mesta. Mrena, riba brzih i bistrih
voda, jednostavno ne moze da propusti ovakvo mesto, a posebno voli da se
zadrzava ispod vrela, sacekujuci hranu koja pada. Centralni tok je najjaci, ali pri
dnu njegova jacina nije ni nalik na onu na povrsini. Bas taj deo toka vole da koriste
klen i mrena. To je mesto gde se mrena nalazi u popodnevnim satima i u toku leta,
nakon napustanja vrela gde se nalazi izjutra. U bocne strane toka mrena odlazi
samo kada je voda mutna ili posle kise. Bocne strane toka, koje su najblaze, nasel-
jene su deverikom, bodorkom, mrenom, klenom, smudjem i stukom. Naravno dev-
erike biraju najsporije delove, dok se klenici nalaze u najbrzim. Postoji jos jedan
dobar nacin za pronalazenje mrena, a to je:gde su panjevi tu su i mrene. Prihrana
u ovim vodama je najveci problem. Za lake tipove primame, treba koristiti hranil-
ice kojima je moguce spustiti hranu na zeljeno mesto. Kod krupnije primame,
moguce ju je vezati na strunu i spustiti je na dno vode. Za mutne vode, rak je ide-
alan mamac za mrenu. Pri lovu mrena kod brana, ustava i mlinova, zbog jacine
vodenog toka, koristite najlon vece nosivosti od one koju diktira velicina riba koje
ocekujete.
Kao primama za mrenu najcesce se koriste mesni crvici, kasteri, kuvana
zrna konoplje i zrnevlja zitarica. Mamci se bacaju looseIeed tehnikom (rasipan-
jem) po prostoru na kome vozite vas sistem sa udicama. Ukoliko je to mesto
predaleko, treba koristiti pracku.
k|he ao|h odo 97

v|nbo v|nbo
hosdrd
ouoordk
ugr|cd
ogr|cd
guo|cdsld dever|kd
p|dvoros
s|j|vdr
ouoordr
c|gdrkd
popdd|kd
oojr|k
0
osara naseljava vode srednje i severne
Evrope, a ponekad odlazi cak i u brak-
icnu, pa i u morsku vodu. Ipak najcesce
zivi u istim vodama u kojima zivi i mrena. Treba
ih traziti u brzem vodenom toku. Leti se rado zadrzava u vodi bogatoj kiseonikom,
znaci mogu se naci kod brana, ustava i mlinova. U plicacima se mogu spaziti nji-
hovi srebrni bokovi kako bljeste, dok pokretima tela kidaju alge sa dna.
Prosecna duzina nosare je 35 cm, retko do 50 cm i tezine od 1,5 kg, a
najveci primerci mogu teziti i 2,5 kg.
Najvidljivija odlika nosare je njena gornja usna produzena u obliku
nosa. Po njoj je i dobila ime. Neiskusni ribolovci cesto nosaru zamene sa skobal-
jem, koji nema izrazen nos. Nos je kod nosare tamnoplave do crne boje.
Glava i ledja nosare se tamnosivi koji prelaze preko bokova sve do sto-
maka koji je potpuno beo. Telo joj je pljosnato, ali vitko.
Za vreme mresta, nosare se okupljaju u jaka i kompaktna jata i krecu
uzvodno u bistre i hladnije vode. Ovo ponasanje je slicno ponasanju mrena. Jedino
sto treba znati, je to da u tim periodima nosara retko uzima hranu i cesto je to Irus-
trirajuce saznanje za ribolovce.
|ov nosore
Kada krenete u lov na nosare imajte uvek na umu da su to jatne ribe i da
prvo treba da pronadjete jato. A jato je tamo gde je hrana. Kako se nosare
uglavnom love u bistrim i plicim vodama, pridjite koliko mozete jatu pazeci da ga
ne uplasite.
Prihrana je neophodna u lovu nosara. Cilj je jato sto duze zadrzati na
mestu pecanja. Koristite teze tipove primame koje u sebi nemaju materije koje
pomazu raspadanju iste. Takodje umesite tako da bude sto je moguce tvrdja da bi
se nosare duze njome bavile. Primamu bacajte uzvodno u odnosnu na mesto
98
ribolova kako ne bi pod uticajem jake struje pala nize od zeljene tacke pecanja.
Nosare su pretezno vege-
tarijanci pa su im glavna hrana
zelene koncaste alge, koje struzu sa
kamenog dna. Jedno od pravila,
koje vazi za mnoge ribe koje se
hrane algama, je da kada je dno
obraslo algama ribe su site i tesko
ih je uloviti. Pored algi nosare
prozdiru larve insekata, racice,
crvice ili gliste koje im ribolovac
ponudi, kukuruz, noklu, hlebnu
ruzu ili prokuvanu psenicu.
Pri ribolovu nosara
koriste se sve tehnike koje se
koriste i za mrenu, ali se ipak
najcesce koristi lov plovkom i lov
sa zastavicom.
Za lov plovkom koriste
se Iiniji stapovi, i manji plovci,
sitne udice velicine 16-20, osnovni
najlon 0,15 do 0,2 mm i predvez od
0,12 do 0,14 mm. Mamac se baca
uzvodno i pusta da skakuce po dnu.
Vodeni tok nosi plovak, a pecaros u
rukama drzi stap i na najmanji trzaj
kontrira.
Za lov zastavicom koristi se isti pribor kao i sa plovkom sem sto se
umesto plovka privezuje crvena krpica ili vuneni konac na oko 1 do 2 m od kraja
najlona. Eunkcija ovog dodatka je da ozivi mamac na dnu. Takodje se koristi olovo
tek one tezine koja omogucava dovoljno daleko zabacivanje. Baca se isto kao i sis-
tem sa plovcima, uzvodno, najlon se uvek drzi blago zategnut, a kao indikator trza-
ja koristi se prst na najlonu. Kontrira se na svaki trzaj.
k|he ao|h odo 99
Specijalisti za ovu ribu pokusavaju vec
decenijama da ovu ribu prevare na njenu
omiljenu hranu-alge. Udice pokrivaju
pazljivo ocupanim zelenim algama. Ako
ovaj najprirodniji mamac za nosaru izdrzi
izbacaj i vodenu struju, onda je ulov
obicno zagarantovan. Posto se ovaj
mamac lose drzi na udici, neki specijalisti
se kunu u specijalne smese od algi. Zato
se alge pomesaju sa rastopljenim zelatin-
om i posle hladjenja mase sece se na sitne
komade. Neki ribolovci cak mesaju alge
sa vatom, da bi se bolje drzala na udici.
Trud se isplati, jer tamo gde su nosare u
velikom broju, moguc je bogat ulov.
Nosare su pri jasnom letnjem danu
posebno oprezne i mogu se prevariti samo
uz pomoc Iinog pribora i sitnih mamaca.
Bolji izgledi za ulov su u prolece ili kasno
leto i to u dubljim delovima vode.
Kapitalne nosare su odlicni borci i
neretko ih ribolovac zameni sa snaznom
mrenom ili jazom.

astrmke su izuzetno atraktivne ribe visin-


skih bistrih voda. Jedan broj ribolovaca
smatra da je jedini pravi sportski ribolov
upravo lov salmonida, kojima pastrmke i pri-
padaju. Kod nas zastupljene sa vecim brojem vrsta i podvrsta, neke su autohtone,
a neke su donesene i poribljene ili se vestacki uzgajaju. Najznacajniji predstavni-
ci ove grupe riba su:
potocna pastrmka (Salmo trutta m. fario) - ova riba je najbogatija var-
ijetetima koji se razlikuju samo u detaljima i zive u razlicitim vodama. U ovu
grupu spadaju: primorska potocna, garka, makedonska, pelargonijska, peristerska,
visovacka, zrmanjska, bosanska(solinka) i mnoge druge. Prepoznaje se po crven-
im tackama po telu. Boja pastrmke moze izuzetno zavisiti od reke u kojoj se nalazi
i to je razlog ovolikog broja varijeteta. Ima krupniju glavu sa velikim ustima u
kojima su ostri zubi. Ledja su joj zelenkasta, tamnosiva, tamnosmedja ili crna,
bokovi su zelenkasti ili zuckasti, a stomak joj je beo. Idealna temperatura vode je
10
O
C, ali moze preziveti i 15
O
C.
jezerska pastrmka (Salmo trutta m. lacustis) - Osnovno obelezje ove
pastrmke su crne tacke po telu, tamnozelena ledja i beo trbuh. Naraste do 20 kg.
soska pastrmka (Salmo marmoratus) - Obelezje joj je krupna glava,
poprecne tamne pruge po telu, zelena ili tamnoruzicasta ledja i beo stomak.
kalifornijska pastrmka (Salmo gairdneri irideus) - Odlikuje se
raznobojnom prugom po boku. Kod nas je donesena 1893. godine iz Amerike.
Pored ovih kod nas zivi jos jedan broj riba koje pripadaju porodici
Salmonidae, ali ne i Iamiliji Salmo, a to su:
mekousna pastrmka (Salmothvmus obtusirostris obtusirostris) -
Kratka glava i meka usna su karakteristika ove tamnomaslinaste ribe. Po telu ima
tamne i crvene nepravilne tacke.
potocna zlatovcica (Salvelinus fontinalis) - Donesena je iz Kanade.
8o|no sp.
|dslrmkd
pdslrvd
100
Ima zelena ledja, svetle bokove i crvenkast trbuh i crvene tacke. Mase je do 1kg.
U prirodi pastrmke se hrane svim zivim organizmima u njihovoj okoli-
ni. Zbog svoje prozdrljivosti bile bi lak plen ribolovaca koji bi je lovili njenom
prirodnom hranom, te se zbog sportskog karaktera ribolova zabranjuje upotreba
zivih mamaca.
|ov pos|rnk|
Pastrmka se najbolje lovi za vreme tmurnog dana ili odmah posle slabe
kise i kada duva zapadni vetar. Musicom se lovi u prolece i u jesen i to predvece.
Najcesce se koriste kamenjarke (Stone flv, Steinfliege u aprilu), zmajevke (Mav flv,
Maifliege u mafu) i bumbari (Baer, sumrak). Po Jovanu M. Petrovicu postoji
dvanaest univerzalnih musica bez kojih kolekcija ne moze ni postojati, a to su: pro-
Iesor (Professor), Crveni prelac (Red spinner, Rotspinner), Pescarka (Sandv flv,
Sandfliege), Kozarac (Goat flv, Ziegenfliege), Oranz musica (Orange flv,
Orangefliege), Hrastovka (Oak flv, Eichenfliege), Lepotica parmasela (Parmachen
belle), Erancisova (Frencis flv), Kraljevski grizli (Gri::lv king), Kraljica vode
(Queen of waters), Crni mrav (Black ant, SCHW. ameiseflege) i Edmead.
Prema Rikardu HaIneru preporucene musice su: za vedro i toplo
vreme: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, avgustovka, Ornage Ely,
Greenwelova musica, kozarica, zuta licinka, velika modra, proIesor i crveni mrav;
za bistru vodu: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, smedji bumbar, avgustov-
ka, Orange Ely i proIesor; za hladno i kisovito vreme: HoIlandova musica, muska
ozujka, Hardy`s Eavourit, obicna sivulja, Baxmannova, crni prelac, josavka, srebr-
na libela, vjestica, crveni rep, sivi bumbar, crni bumbar, zulu, Black Red, beli mol-
jac, beli vodeni cvet, Paunellova crna, crvena i siva, zunzare (crnosive, srebrno
sive, srebrno crne) i kucna muva; za noc: srebrna libela, vestica, aleksandra,
crveni rep, zulu, Black Red, beli moljac, beli vodeni cvet; za mutnu vodu: Hardy,
aleksandra, crveni rep, zulu, Black Red i sarenka.
Naravno ovde treba spomenuti jedan broj izuzetnih musica g. Andrije
Urbana i to: Pahuljasta maslinasta pupa (Bubble CDC Olive Emerging Hatching
Pupa), Pahuljasta patkova viseca svetlo zuta trzalica (Bubble CDC Suspender Pale
Yellow Midge Pupa), Maslinasta CDC trzalica (Bubble CDC Suspender Olive
Midge), Visnjina svetlica (CDC Claret Jelvet Pearl), Patkova pupa (CDC Cream
Pupa), Patkova sivomaslinasta pupa (Bubble CDC Grev-Olive Caddis Pupa),
Pahuljasta (Bubble) patkova rojenka (CDC Emerging Mavflv), Pahuljasta radja-
juca grao pupa (CDC Grev Emerging Pupa), Pahuljasta presvlaceca visnjasta
rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow Dun" CDC Hatching Claret Dun),
Pahuljasta presvlaceca krem - zuta rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow
k|he ao|h odo 101
Dun), Prvenka (CDC Olive Emerger), Pahuljasta narandzasta rojenka (CDC
Orange Hatching Dun), Lipljanova vecernja rojenka (Gravlings Pale Evening
Emerger), Kamenjar sivonja (Grev Hopper), Kobilica - Andrijin skakavac (Olive
Hopper),Narandzastoguzi zuti skakavac (Orange Yellow Hopper),
Narandzastoguzi olivni skakavac (Orange Olive Hopper), Crvenoguzi skakavac
(Red Brown Hopper), Radjajuca braon pupa (Surface Hatching Caddis Pupa ).
Vise inIormacija o ovim musicama i slike istih nalaze se na internet sajtu:
http.//www.flvtvingworld.com/PagesA/au-andrifa-urban.htm.
Pri lovu pastrmke najcesce se koristi tehnika varalicarenja, lov vormom,
musicarenje mokrim i suvim musicama, pecanje sa potopljenom musicom i
ribolov nimIom.
Za varalicarenje kada se ocekuju manji primerci koriste se minijaturne
varalice tezine od 0,5 do 2 g. Najcesce se koriste rotirajuce kasike (Mepps Aglia
2), male imitacije ribica duzine 4 do 7 cm (Rapala), twisteri, Zoranovi vobleri od
5 cm realnih boja (pior, pes) i crno-bele, sadovi i torpeda velicine 3 do 7 cm.
Najlon treba da je 0,1 do 0,14 mm. Stap treba da bude izuzetno lak duzine od 2 do
2,5 m. Ipak, kada ocekujemo krupnije primerke koriste se teze varalice tezine i do
15 g, kao sto su kasike velicine 3 i 4, Rapalini vobleri dugi 8 cm. Koriste se nesto
duzi stapovi do 3 m i deblji najlon do 0,26 mm. Ova tehnika se najcesce koristi
leti, kada je nivo vode nizak i duva slab vetar.
Ribolov vestackom varalicom tipa worm (crv) je moguc. Praktikuje se
na pocetku sezone kada je struja jaka i kada dodatno ozivljava ovu silikonsku var-
alicu. Prezentovanje mamca je na dnu, a koriste se crveni i rozi mamci. Najlon
treba da bude debljine 0,18 do 0,20 mm, a udice koje se koriste za kacenje worm-
ova 6 ili 8.
Lov mokrom vestackom musicom je cesta tehnika ribolova pastrmke. Za
ovaj metod potreban vam je stap duzine oko 3 m i struna Iluorescentnih ili drecav-
ih boja. Boja strune je bitna samo zbog lakog pracenja vrha strune, koji se povlaci
u slucaju ugriza ribe. Sistem se obicno sastoji od dve do tri mokre musice kod
kojih je boja jako bitna. Generalno, zuta, braon, maslinasta i crna su preporucljive
boje, ali se ona ni izbliza ne moze odrediti dok niste na vodi. U tom trenutku u zav-
isnosti od insekata koji se roje kod vode, treba i izabrati musicu. Musice se baca-
ju nizvodno na oko 3/4 vode i polako povlace prema pecarosu. Sama struja ce
oziveti musice i to svaku na svojoj dubini na razlicit nacin. Kontrira se na i naj-
manji nepravilan pokret vrha strune, ali i na odblesak ribe u vodi na mestu gde bi
musice trebale da nam se nalaze.
Pre svega kod lova suvom musicom, potrebno je da je povrsina vode
blago zatalasana, jer tada pastrmka teze moze da odredi da li je rec o prevari. Boja
102 k|he ao|h odo
musice u ovom metodu nije toliko bitna, jer gledajuci prema nebu sve musice, iz
riblje perspektive, deluju crno. Medjutim postoje dve skole pecanja musicama.
Jedna zagovara bitnost slicnosti vestacke musice sa pravom kojom se riba u tom
trenutku hrani. Ovaj pristup predpostavlja da pecaros ima veliku kolekciju musica
i da ume da razazna kojoj od cetiri velike grupe pripadaju insekti nad vodom. Te
grupe su: vilinski konjici (Odonata), dvokrile musice (Diptera), vodeni cvetovi
jednodnevne muve (Ephemeroptera) i neleteci insekti (mravi - Formicidae,
skakavci - Saltatoria i razne bube). Drugi pristup vise paznje poklanja samom
prezentovanju mamca. Prezentovanje mamca je bitno u svim slucajevima, sem
kada se zabacuje u sam penusavi brzak, gde riba ne moze da primeti nikakvu
nepravilnost. Musica se zabacuje uzvodno od mesta pecanja, pa je struja nosi
nizvodno. Tako ribolovac pretrazuje vodeni prostor. Pri ribolovu suvom musicom
koriste se stapovi duzine 2 do 3 m. Struna treba da je 2x ili 3x, predvez duzine oko
2 m za brzake i potoke, a 2,5 do 4 m za velike reke, debljine 0,1 do 0,12.
Postoji i tehnika musicarenja potopljenom musicom. Ova tehnika je u
stvari spoj dve prethodne. Koriste se suve musice, ali se ne premazuju, tako da pri-
likom vucenja kroz vodu bivaju blago potopljene. Kao modeli koriste se one
musice koje imitiraju zavrsnu Iazu u razvoju insekta.
Najzad, poslednja tehnika ribolova je musicarenje nimIom. NimIa je
stadijum u razvoju insekta u kome on zivi pod vodom. Takvim nimIama se ribe
cesto hrane i rado uzimaju ovakav mamac. Medjutim, ovde je tehnika zabacivan-
ja sasvim drugacija nego kod prethodnih metoda. Da bi se pecalo nimIom potreb-
no je videti i lokalizovati ribu. Nakon toga mora se precizno zabaciti ispred usta
ribe. NimIa je tonuca i treba da padne neposredno pred ribu, koja je uzima u sred-
njem ili donjem sloju vode. Za ovaj metod ribolova koriste se stapovi sa suve
musice duzine 2,7 m. Predvez treba da je tanak 0,08 do 0,12 mm i dug oko 1,5 m.
Nije lose da struna na vrhu ima malu oznaku ili da je sama drecave boje, kako bi
se lako primetilo uzimanje mamca.
Jedan broj pastrmki zivi i u jezerima i tehnika ribolova na mirnim
vodama se razlikuje od one izlozene do sada. Za vreme loseg vremena, posebno
ako je doslo iznenada, veliki broj insekata pada u vodu. To je razlog za podizanje
pastrmki iz dubina, te se one tada uglavnom love na suvim musicama, kao i musi-
cama koje imitiraju larvu komarca. Moze se probati i sa voblerima i drugim
imitacijama riba. Kada je vreme suncano, riba u jezerima moze zacas promeniti
dubinu. Imajte na umu da pastrmka ne voli preterano toplu vodu, pa ce u toku dana
biti na dnu, a u toku jutra i predvece, jata se dizu na povrsinu. Ovo treba osmatrati
i adekvatno reagovati. Za povrsinski lov koriste se plutajuce strune i lov suvom
musicom, kada duva vetar ta musica treba da bude sto jarkijih boja. Kada je riba
k|he ao|h odo 103
na dnu koriste se skoro sve ostale tehnike i struna treba da bude potapajuca. U
srednjem sloju vode koriste se strimeri, mokre musice i tehnika potopljene musice.
104 k|he ao|h odo
Andrlja Urban
Fl, monulocturlng - Art - Publlclst
Portlzonskl put 5
17542 Vronjsko Bonjo
AndrljaUrban@ahoo.com
www.ll,t,lngworld.com/PogosA/ou-
ondrljo-urbon.htm
__
0o||us gob|o 0o||us poec||opus
|es
od|dv| pes
recr| pes

es je srodnik cikovima, pa i deli isto


staniste sa kamenim cikovom. Najvise
voli brzo tekuce vode u kojima se krije
iza kamenja, u gustoj travi dna ili u korenju pri-
obalnog bilja. Ima ga u svim rekama dunavskog sliva. Glava mu je vertikalno
spljostena i ima po jednu malu bodlju sa svake strane. Dva dorzalna i repno pera-
je su mu lepezastog oblika. Boja mu varira u zavisnosti od stanista, ali je najcesce
braon zelene boje sa tamnijim nepravilnim sarama. Naraste do 12 cm.
Hrani se krupnijim insektima i njihovim larvama kao i raznim recnim
racicima. U nasim vodama zive dve vrste peseva. Cottus gobio vrlo retko napada,
a Cottus poecilopus nikada ne napada ikru drugih riba tako da se ne moze smatrati
stetnom ribom. Dok prva vrsta zivi u celoj srednjoj Evropi, druga je nastanjena
uglavnom u donjim tokovima reka dunavskog sliva. Mresti se od marta do maja i
svoje gnezdo brani od drugih riba. Mladj se izleze nakon tri do cetiri nedelja i sve
vreme su roditelji u blizini. Nakon izvaljivanja, mladj odlazi nizvodno u potrazi za
hranom.
|ov peso
Nema ekonomskog znacaja i sem na takmicenjima, nema ga svrhe lovi-
ti. Lovi se lakim ribolovnim priborom, najlon debljine 0,10 - 0,16 ili tanji, udica
br. 12-16, plovak nosivosti 0,5 - 1,5 gr.
Mamci su glista i razni insekti.
Mesta za lov pesa su priobalna podrucja cije dno mora biti kamenito.
Koristi se kao (dobar) mamac za smudja, koji mu je i najveci prirodni
neprijatelj. Pes kao mamac moze dugo da prezivi na udici i da podnese velike
dubine i nedostatak kiseonika, sto nije slucaj sa beovicom, koju nedostatak
kiseonika i duboka voda brzo ubijaju.
105

||jor
gdg|cd
p|zor
0
ajmanji predstavnik sarana. Zivi u svim
vodama dunavskog i jadranskog sliva.
Cvrste gradje, okruglog trupa, male
glave i sitnih krljusti, kojih po stomaku nema.
Boja mu se cesto menja. Osnovna boja na ledjima mu je tanozelena ili prljavosi-
va, a celo telo mu je posuto sitnim sivim pegama. Glava mu je kod usta karmincr-
vena, kao i prsa. Zlatna pruga pocinje od ociju i ide bokom sve do repnog peraja.
Naraste najvise do 12cm, a u proseku svega 9 cm.
Zivi u bistrim rekama sa pescanim i sljunkovitim dnom. Uvek se
zadrzava u velikim jatima. Ako se u toku leta voda jako ugreje, jata se sele ka
izvorima gde je voda hladnija.
Moze se koristiti kao hrana, mada mu je meso blago gorko, ali i kao
odlican mamac, pri cemu treba paziti na njegovu osetljivost na dubinu vode. U rib-
njacima se koristi kao ziva hrana.
|ov p|joro
Pior se lovi najIinijim priborom, najsitnijim udicama namacenim naj-
manjim glistama ili kuglicama hleba. Pre pecanja u vodu treba rasuti sitne mrve
hleba kako bi se jato okupilo.
Najcesce se lovi cerencem. U sredinu rasklopljenog cerenca stavi se
komad hleba ili tonuce primame i baci uz obalu gde se ribe jate. Nakon desetak
minuta, polako i pazljivo se priblizimo cerencu i naglim trzajem izvlacimo ga
napolje. Ukoliko je hleb suv ili sa mnogo korice, nece tonuti, pa treba najlonom ili
nekim kanapom privezati grumen za mrezu. Na ovaj nacin mozete uloviti veliku
kolicinu piora. Nemojte preterivati jer brzo ugibaju, pa lovite onoliko koliko vam
stvarno treba.
Kao keder pior se moze koristiti samo u hladnijim i kiseonikom punim
vodama. Pijor je izuzetno osetljiva riba i vrlo brzo ugiba na udici.
|hox|nus phox|nus
100
-
ku|||us p|gus v|rgo
||ol|cd
crverperd oe||cd
p|dlr|cd

lotica je rasprostranjena po celoj Evropi.


Kod nas se moze naci u svim rekama
dunavskog sliva, dok je u jadranskom
slivu redja. Voli brzo tekuce, ciste vode bogate
zelenim biljem, gde zivi u vecim jatima. Jata su neretko pomesana sa jatima
skobalja. Cesto se zadrzava pri povrsini vode, mada se uglavnom peca na dnu, jer
se tu i hrani. Izuzetak su kamene obale sa kojih pase alge. Hrani se biljnom hra-
nom, kukcima, licinkama i crvicima.
Po izgledu plotice, odmah cemo shvatiti da pripada Iamiliji sarana. Telo
joj je izduzeno, glava mala sa sitnijim ocima. Peraja su joj crvenkasta, po ledjima
je plavozelena do tamnomaslinasta, a bokovi su joj srebrnkasti, a stomak beo.
Prosecni lovni primerci su dugi 30 cm i teski 350 g, a kapitalnim ulovom
se smatra onaj od 2 kg. Moze doziveti i 15 godina.
|ov p|o||ce
Plotica se moze loviti gotovo svuda, kako u brzim, tako i u sporim
vodama. Najbolje je loviti je sa proleca u aprilu i s jeseni u novembru. Iako nema
lovostaja za ploticu, treba imati na umu da se plotica mresti u aprilu i da svaka
tada ulovljena plotica znaci hiljade izgubljenih mladunaca.
Na brzim vodama ploticu treba traziti u dubljim delovima voda, ali samo
tamo gde ima algi kladoIora kojima se plotice rado hrane. Ove alge rastu na
kamenitoj podlozi, pa je jasno da virovi u kojima zivi plotica moraju biti kamenog
dna i strana, a ne pescani niti glineni useci.
Tacnu lokaciju ribe mozete naci po mestu gde se ona baca, medjutim te
pozicije ne moraju biti idealne za ribolov i taj problem resavate primamom. Po
recima g. Ranka Travara "Ukoliko se plotice izbacuju na dijelu vira gdje nisu dobri
uslovi za lov na ploticu (preduboko, kontra - voda, neravno dno...), nastojte ras-
tresitom hranom da je izvucete na prvu najblizu lokaciju sa ujednacenim uslovima
107
za lov. Ako vam to podje za rukom, druga primama mora biti cvrsta i njena Iunkci-
ja da veze jato za neku mikrolokaciju, koja nam najbolje odgovara za plovkaren-
je."* Takodje g.Travar preporucuje upotrebu mesavine hleba sa crvenom zimskom
primamom za ovu svrhu ukoliko lovimo u novembru. Ovakva primama treba da
vrlo brzo tone i da se brzo raspada na dnu.
U sastav primama treba da bude po jedan deo mlevenog sirovog zrna
konoplje,brasna od soje,brasna od kukuruza, kuvanog testa(crvenog) i sira na dva
dela hleba. Hleb i konoplja sluze kao lepkovi, a kukuruzno brasno i testo kao akti-
vator primame kada dospe na dno. Kao specijalan aktivator koriste se mesni crvici.
Oni se dodaju u sredinu kugle primame. Ovako pripremljena kugla lepo pada na
dno i tu se ubrzano raspada pod dejstvom crvica iznutra. Ipak, sa crvima ne treba
preterivati, jer previse crva znaci primamu koja se raspada u srednjem sloju. Sa
druge strane plotice se vrlo brzo zasite od crva i odlaze.
Bacanje primame treba da je u pravcu ribolovca, a ne uzvodno. Plotice
po pravilu ne pecate u prejakoj struji koja bi uspela da odnese primamu nizvodno.
To je razlog sto je i bacate, tamo gde zelite da padne. Sa druge strane, lov plovkom
podrazumeva lagano klizanje plovka ka hranjenom mestu, prelaz preko njega i
napustanje mesta, nakon cega sledi ponovni zabacaj. Ukoliko hranite uzvodno,
prvog dela tehnike nece ni biti. Pravilan ritam hranjenja u ribolovu na ploticu je 2
do 3 kugle hrane odjednom u pravilnim intervalima od 40 do 50 min.
Crvena primama ide uz bele hlebne mamce. Posebno je interesantan
ovakav lov ujutro i uvece, kada je plotica i inace u plicim, obali blizim delovima
vode. Kako dan prilazi podnevu, ribe odlaze u dublje delove toka i mora se dalje
zabacivati. Ovo obicno iskljucuje hleb kao mamac, a zamenjuje se algama (ako ih
u vodi ima u tom trenutku).
Ukoliko ploticu pecate do 7 metara od obale, bolje je koristiti bolognese
stapove iste duzine, jer se njima lako manevrise. Sa druge strane, kada ploticu
pecate daleko od obale, ovi stapovi nisu pogodni za daleka zabacivanja pa je bolje
koristiti malo meksu varijantu telemec stapova duzine 4,5 m.
Najbolji plovci su bez sumnje oni oblika okrenute kruske, bolje ako su
malo produzeni sa skoro spljostenom glavom: dugacak proIil odlicno sledi struju,
a spljostena glava ne izlazi iz vode za vreme vodjenja plovka.
Udica mora biti sitna, velicine 18 do 24, i prilagodjena mamcu na koji
pecate. Kacenje mamca je najbitnije. U slucaju mesnog crvica udicom probijate
kozu glave crvica, jer on na taj nacin ostaje najduze ziv. Ukoliko pecate na alge,
koristite do 10 cm duge, dobro razlistale trake uz maksimalno dobro maskiranje
108 k|he ao|h odo
* Za ovaj tekst korien deo teksta iz Ribolovakog magazina br. 4
Ranko Travar Plotica gorski amur
udice.
Na spulnu stavite najlon 0,14 mm, dok na dva predveza staviteo najlon
promera 0,12 ili 0,10 mm. Dve vrtilice spajaju ta dva predeza sa osnovnim
najlonom. Od prve vece vrtilice do druge podvez je 0,12 mm, duzine 1,20 m, a od
druge do udice je podvez 0,10 mm duzine oko 50 cm. Kraj najlona sa mnogo olova
kocio bi sistem kao malo sidro i ucinio bi ribolov nemogucim. Pozicija olovca
mora biti smestena izmedu dve vrtilice, 50 cm udaljena od one manje.
Tehnika ribolova se svodi na to da plovak bacate uzvodno. Linija vod-
jenja mamca mora biti direktno preko primame, kako bi ga riba videla i uzela.
Obratite paznju da ne stopujete precesto. Pustite da voda nosi mamac 2 do 3 metra,
pa onda stopujte, pa sve to ponavljajte dokle mozete. Svako stopovanje ce privlaci-
ti mamac ka obali i skretati ga sa zeljene putanje.
U novije vreme, zbog poboljsanja kvaliteta vode u nizijskim rekama,
doslo je do spustanja plotice i u nizijske reke. U ovim vodama plotica je mnogo
lukavija i opreznija nego u planinskim delovima. Ovde plotica prirodno ne uzima
hranu koja pliva vec je iskljucivo trazi po dnu. To je razlog sto i mamac mora biti
prilepljen za dno. Tehnika ribolova u ovim, sporotekucim vodama je ista, ali je
oprema kojom se to postize razlicita. Pre svega treba zabaciti daleko, u maticu
reke, gde je plotica. To je najbolje uraditi telemec stapovima od 4,5 m. Koriste se
najloni debljine 0,16 mm. Postavlja se jedna udica na dnu i duzi predvez. Vrlo
blizu udice postavite jedno malo ili nekoliko minijaturnih olova kako bi prikovalo
najlon za dno, a mamac ostavili da slobodno skakuce. Predvez, dugacak 50 cm,
treba vezati za glavnu strunu vrtilicom. Iznad vrtilice postavlja se olovo od 5 g da
optereti plovak.
k|he ao|h odo 109
*
0hondros|ono nosus
8kood|j
skood|jd
podusl
l|rlds
jdlr|k
s|j|vdr
r|jdc
slupser
I
kobalj je riba koja se krece u velikim jati-
ma i hrani se algama i muljem koje skida
sa krupnog sljunka. Rasprostranjen je po
celoj Istocnoj Evropi. Naseljava brze vode u
kojima zivi sa mrenom, klenom i ploticom.
Ledja su mu tamnozelena, bokovi i trbuh srebrnasti, peraja crvenkasta.
Telo je izduzeno. Glava mu je sa karakteristicnim usnama, prilagodjenim za stru-
ganje hrane sa kamenja. Usta su postavljena nadole ispod veceg nosa.
Kada je voda bistra treba ga traziti u glavnom toku, a kada se zamuti pri-
lazi obali i tu trazi hranu.
Mresti se od marta do maja i zenka izbaci u proseku 75,000 jajasaca.
Jedinke su spremne za parenje nakon tri godine.
Skobalj je jedna od glavnih hrana mladice. Iako je rado pecana riba, jer
se na udici bori sve do meredova, meso mu nije na ceni.
Nakon sest godina, sto je pristojna starost za skobalje, naraste do 50 cm,
a tezina mu moze biti i do 1,5 kg.
|ov skobo|jo
Pre pocetka pecanja, treba odrediti mesto gde ima skobalja i odatle ih
privuci na zeljeno mesto ili ih tu zadrzati primamom. Skobalje treba traziti u
dubokim mirnim virovima pored brzaka.
Za primamljivanje jata skobalja koristi se alatka "mamac" koja sluzi za
primamljivanje primamama baziranim na hlebu. To je naprava sacinjena od
izlivenog olovnog tega od oko 3 kg na koga je montirana pletena mrezica sa
otvorima 2x2 cm velicine kese za 2 kg. Iz tega je napravljen i rukohvat koji sluzi
za zabacivanje. Kroz rukohvat se provlaci deblji najlon (1 mm) na cijem je kraju
plovak od stiropora(precnika 10 cm) ili plasticna Ilasa koja sluzi za obelezavanje
tacnog mesta na kome se nalazi primama. Drugi kraj najlona vezuje se na obali
110
malo uzvodno od mamca da bi drzao marker na mestu kako ne bi smetao pri
ribolovu.
U hleb za primamu treba staviti i crvenu ili narandzastu boju, jer se
pokazalo da pecanje belim mamcima na crvenoj primami daje najbolje rezultate.
U primamu mozete dodati i kastere, mesne crvice (zuto, narandzasto ili crveno
obojene), komadice glista, crve brasnare (Tenebrio molitor), pa cak i komadice
kuvanog krompira.
Kao primama moze se koristiti i mesavina u kojoj se nalaze sledeci sas-
tojci: mrvice belog ili crnog hleba kao osnova, mlevena golica, mleveno presno
semo konoplje i mak.
Pecanje je aktivno i stap se uvek drzi u ruci, jer kontra mora biti brza i
automatska. Sa lovom se pocinje odmah nakon primamljivanja, jer skobalj brzo
dolazi na hranjeno mesto. Udica se namamci sa ruzom od hleba koja se na jednom
kraju malo zgnjeci i tu se zabode udica. Pored hlebne ruze koriste se i hlebna
kuglica, mesni crvici, crvi brasnari, tanka crvena glista, kuvani krompir, kulja i
komadic zgrusane krvi. Lovi se tako sto se udica zabaci nekoliko metara ispred
mamca i kad plovak nailazi u blizinu bove lagano ga navedemo pred samu
mrezicu. Ovde je vrlo bitno da nam namamcena udica klizi po dnu, jer se skobalj
hrani sa samog dna.
Za ovakav ribolov se koriste nesto duzi stapovi, od 3,5 do 4 m kratke
akcije, ako se lovi sa masinicom ili 4 do 5 m ako se lovi stapovima bez vodjica.
Bitno je da su stapovi sto laksi, jer je neophodno stalno zabacivanje. Za ovu
namenu pokazali su se dobri karbonski stapovi.
Sto se plovaka tice, u praksi su se najbolje pokazali vretenasti plasticni
ili balza plovci duzine 10 cm i precnika 15 mm sa plasticnim ili Iiberglas antena-
ma i plovci pera, koji nose do 20 g olova.
Udice bele, kovane, velicine 10 do 18. Najlon 0,16 mm sa nosecim pod-
vezom od 0,12 mm zbog velikog kvasenja prilikom cestog zabacivanja.
Sa obzirom da se skobalj hrani zelenim algama koje rastu na kamenju
ispod vode, lako je pronaci mesta gde se krece, prostim pregledom povrsine
kamenih gromada. Ako na njima ima pravilnih tamnih tragova, skobalj je u blizi-
ni. Medjutim mnogi tvrde da kada ima dosta algi, kada je voda bista, skobalj ima
dosta hrane i vrlo cete ga tesko privoleti da jede vase mamce. Tada mozete probati
da pecate na alge kao i ploticu, ali obratite paznju. Skobalj ne moze da cupa alge
sa kamenja, vec ih struze nosom ili hvata polumrtve, prezrele komade koje nosi
struja. Ovi komadi nisu zeleni vec mrki, pa njihovo ponasanje i boju treba i vi da
oponasate vasom prezentacijom.
k|he ao|h odo 111

8||zos|ed|on |uc|operco
8||zos|ed|on vo|gens|s
8mud
oo|cr| smudj
smudj kdmerjdr
vo|g|r smudj
I
mudj je poreklom iz voda reke Elbe koja
se uliva u Aralsko more. Odatle je done-
sen u zapadnu Evropu i Ameriku. Dve su
osnovne vrste smudjeva kod nas. Prvi je
rasprostranjeniji obicni smudj, a drugi je smudj kamenjar.
Stizostedion lucioperca - obicni smudj: Zadnji ugao vilica ne doseze
nivo zadnje ivice oka. Obrazi nose krljust na sebi. U bocnoj liniji se nalazi 70-83
krljusti. Zivi u omanjim jatima, u najdubljim delovima reka u njihovom donjem
toku. Najvise mu odgovara peskovito i kamenito dno. Prilagodljiv je, pa moze
ziveti i u brakicnim vodama i vestackim jezerima. Moze da naraste do 1,3 m
duzine i do 15 kg mase.
Stizostedion volgensis - smudj kamenjar: Zadnji ugao vilica doseze ili
premasuje zadnji ugao oka. Bocni delovi glave nisu skroz, vec samo mestimicno
obrasli krljustima. U bocnoj liniji se nalazi 80-97 krljusti. Naraste do 50 cm i
1,4kg.
Smudju je neophodna voda bogata kiseonikom da bi preziveo i tada
moze podneti velike toplotne ekstreme, pa cak i 35
O
C. Najvise voli dubinu od 4 m,
a kada voda nadolazi priblizava se obali u podrucja dubine od 1 do 2 m.
Zivotni vek smudja je 17 godina.
|ov snudjo
Tipicna hrana smudja su bodorka (Rutilus rutilus), balavac (Gvmnocephalus cer-
nua) i grgec (Perca fluviatilis). U prolece, smudjevi, posebno sitniji primerci, rado
uzimaju i gliste i krupnije puzeve.
Zbog vrlo dobro razvijenog sloja sudovnjace oka, smudj ima sposobnost
relativno dobre vizuelne orijentacije i u mutnoj vodi, kao i u uslovima lose osvetl-
jenosti, sto mu omogucava da lovi ribu u svim uslovima i na svim lokacijama. Leti
se intenzivno hrani ujutru, dok se sa priblizavanjem zime pocinje hraniti i pred-
112
vece. U toku zime aktivan je celog dana. Smudj se slabo hrani nocu i u podne. Plen
progoni iz dubine, nikada se ne bacajuci po povrsini.
Sezona najboljeg lova je od juna pa sve do prvih mrazeva u novembru,
kao i u Iebruaru i martu, ako su ovi meseci blagi.
Srednje toplo, vlazno vreme, mutni i maglovit dan je idealan za smudja.
Kad je visoka voda treba ga traziti u vecoj dubini u priobalju pod potopljenim
vrbama tokom veceg dela dana, a to je obicno sa proleca i sa jeseni. Kad je voda
niska, vredi ga cekati uvece iza prepreka koje prave limane i oko rtova. U bistrim
vodama peca se nocu.
Odmah po otvaranju sezone u kasno prolece deIinitivno najbolje mesto
za pecanje smudja je zapenjena voda ispod vodopada. Tu se odrasli kapitalni
smudjevi okupljaju u velikim jatima i pecaju se na zivog kedera. Nakon proletnjeg
okupljanja oko vodopada, u cijoj blizini su se izmrestili, smudjevi napustaju ovak-
va mesta i pocetkom leta se povlace u mirnije i dublje vode. Tokom letnjih mese-
ci trebalo bi pecati na mestima sa sljunkovitim dnom ili jakim padom dubine.
Obratite narocitu paznju na potopljena ostrva, jer je upravo to struktura
koja proizvodi bogat ulov tokom cele godine.
Karbonski tvrdji stap duzine od 3 do 3,5m namenjen pecanju sarana ili
stuke je idealan je za smudja. Smudj pruza lep otpor, ali nije snazan. Iz tog razlo-
ga, najlon nosivosti 3,6 kg je sasvim dovoljan. Ukoliko u vodi ima dosta poto-
pljenih panjeva, potreban je najlon nosivosti 5 kg. U ovim vodama pazite da se
najlon ne vuce po vodi. Udice velicine 8 do 10 su idealne.
Mrtva ribica je najbolji mamac za smudja u toku cele godine. Mozete
koristiti bilo koju slatkovodnu ribu, ali su mu bodorka, balavac, jegulja i grgec
omiljeni. Morska riba kao sto su tune i sardine nisu dobri mamci za smudja, mada
ce privuci mnoge druge ribe. Velicina mrtve ribe treba da da bude izmedju 8 i 10
cm i tezine do 60 g i treba je spustiti na samo dno vode. Mamac otezajte olovom
kako bi sigurno legao na dno. Mozete koristiti sveze ili zamrznute mamce.
Metod 'ozivljavanja mrtve ribe su 1967. godine izmislili Albert
Draskovic i Henri Limouzin. Osnovu ovog sistema cini jig glava. Udicu provucete
kroz riblja usta, kroz telo i kroz stomak izvadite vrh udice napolje. Jig
vezemtepreko vrtilice za glavnu strunu. Na istu vrtilicu postavite jednu ili dve
trokrake udice na predvezima ne duzim od polovine duzine kedera. Mamac bacate
Iinim stapom duzine 2,5 do 2,7 m. Pustite ga da padne na dno, sto identiIikujete
blagim opustanjem najlona. Ozivljavanje se radi naglim trzajem vrha stapa nagore
i namotavanjem najlona. Na ovaj nacin riba kao da skakuce po dnu glumeci
bolesnu ribu.
Ukoliko je dno sa dosta prepreka, granja i panjeva, umesto jiga moze se
k|he ao|h odo 113
koristiti i specijalno nekacece olovo u obliku bumeranga. U ovom slucaju olovo
uvek grebe po dnu, dizuci mulj i primamljujuci smudja.
Za razliku od mrtvih mamaca, zivi treba da budu iznad dna na 30 do 60
cm. Zabacite sto blize nekoj podvodnoj prepreci. Priblizite se vodi i potrazte bro-
jna jata sitne ribe. Smudj mora da bude u blizini. Standardno vezivanje sa klizecim
olovom se koristi kada se peca sa zivim mamcem. Olova moraju da budu laka, 20
do 30 g, jer ce smudj odustati od mamca ako oseti otpor. Plovak treba da bude
polistirenski, velike nosivosti i do 60 g.
Dubinski metod se moze koristiti za pecanje sa mrtvom ribicom.
Najbolje je na kraj najlona postaviti olovnu virblu. Na nju postavite predvez
duzine 40 cm i dve trokrake udice. Mrtvu ribu ili parce pricvrstite na udice. Iznad
mamaca postavite jedno vece ili vise manjih olovaca da drze mamac i najlon prip-
ijene na dno.
Ukoliko znate da je dno
puno panjeva, koristite pre plovak
neko dubinsku metodu. Sistem koji
vezete na plovak je bitan. Moze se
koristiti isti nacin vezivanja kao i
za lov dubinskim metodom, sa tim
da virbla mora biti te tezine da
optereti i ispravi plovak, ali se
moze napraviti i drugaciji sistem.
Na kraj najlona postavlja se laka
virbla, a onda se na nju kace dva
predveza. Jedan duzine 70 cm na
kome se nalazi olovo tezine 20 g, a na drugom duzine 30 cm, postavlja se trokra-
ka udica i mamac.
Moze se pecati varalicom u obliku metalne kasike ili male ribice.
Varalica mora da lici na prirodnu hranu koju smudj moze da nadje u svojoj okoli-
ni.Ukoliko varalicarite u jesen treba koristiti krupnije varalice. Dobro su se
pokazale Risto Rap, Rattlin` Eat Rap,Tail dancer kao i razne "zvecke"- varalice
koje proizvode zvuk. Na nasim vodama dobro su se pokazali Zoranovi vobleri za
smudja velicine 5 i 9 cm,sivo-plave i braon nijanse. Kada se lovi na spinera iza
njega na udicu treba postaviti glistu ili vecu pijavicu. U rano prolece plitkoroneci
vobleri kao Rapala, Rebel ili Thunderstick vode se brzinom koja je jedva dovolj-
na da vobler radi. Sa vremena na vreme povucite stap da varalica napravi pauzu u
radu sto moze naterati smudja da napadne varalicu. Ova tehnika je dobra ako je
voda duboka od 1,5 m do 3 m.
114 k|he ao|h odo
U snaznim i brzim rekama, zabacite plo-
vak uzvodno blize obali. Plovak ce sam
naci mesto. Nakon stabilizacije plovka
namotajte suvisan najlon.
Smudj je na dnu i krece se u jatu
Prezentujte sporo, sto sporije mozete
Ziv keder je najbolji mamac
Ako ne pecate na kedera, mamac neka
bude preovladavajuce zute boje
Pecajte nocu, u ranu zoru ili kasno
popodne
Smudja mozete loviti i na silikonske varalice, sedove, twistere i vor-
move. Tehnika lova vormovima se primenjuje na onim mestima gde je dno tesko,
puno granja i prepreka pa bi drugi sistemi kacili. Za postavljanje vorma koriste se
specijalne udice sa zakrivljenim vratom. Vrh udice se uranja u telo vorma, i na taj
nacin ne moze doci do kacenja. Sam vorm sistem klizi po vratu udice i odskakuje
od podloge. Slicno jigu i vorm ima olovnu glavu, koja nije deo udice i koja se
posebno montira. U slucaju teksas sistema, glava se nalazi na samom vratu udice
i vorm najvise lici na twistera. Ovaj sistem je pogodan za cvrsta dna. Kada je dno
muljevito, koristi se karolina sistem. Glava vorma se kaci na kraj najlona i na nju
se postavlja vrtilica. Veze se na virblu predvez od najlona od 0,5 do 1,5 m. Na
predvez se vezuje vorm udica i sam vorm na njoj. Ovako vezan sistem nece
potonuti u mulj. Pri zabacivanju, cilj je vorma sto pre spustiti na dno, pa ostavite
najlon slobodno da izlazi iz masinice, sve dok vorm ne padne na dno. Nakon toga
polako namotajte najlon i ostavite nekoliko sekundi da vorm lezi na dnu. Vrh stapa
povucite nagore oko 40 cm. Brzina povlacenja treba da je manja od brzine pri kon-
tri. Morate osetiti rad vorma. Opet spustate vrh. Vorm tada ide nadole i kada padne
na dno namotajte najlon. Na ovaj nacin pretrazujete dno u koracima. Pauza na dnu
moze biti mirna, ali mozete i da vibrirate vrhom nakon sto zategnete najlon. Dno
pretrazujte tamo gde bi riba mogla da bude. Imajte uvek na umu da smudj na
cistinu izlazi samo ako nema podvodnih struktura i rano u prolece kada prilazi
plicacima da bi se hranio. U ovom drugom slucaju, smudja cete vrlo tesko naterati
da zagrize bilo sta.
Ribolov sa jig glavom je dosta slican ribolovu sa vormom. Ukoliko
koristite jig-a sa olovnom glavom, svakako najbolja prezentacija se postize kad
pustate jig da "odskace" od dna. Povucite jig u kratkom trzaju, a zatim ga pustite
da padne na dno. Na dnu ga ostavite da miruje par sekundi, a zatim opet povucite.
Nastojte da radite sporo i da ostavite jig da miruje na dnu, jer smudj vrlo cesto
uzima kad je jig u mirovanju. Od glava jiga najuniverzalnija varijanta je okrugla,
trouglasta. Metak sed se preporucuje za brzotonuce varjante, stand-up za tvrda,
ravna dna. Za zimski ribolov preporucuju se Sesi sajner, Ein sed, Sesi sed i Orkin
Sed.
Drugi metod je ako koristite jig sa plutajucom glavom. U ovom slucaju
vam je potrebno klizno olovo koje ce drzati predvez sa jig-om na dnu, a u isto
vreme omogucava vam da vrlo precizno odredite kad ga je smudj uzeo da bi
pravovremeno reagovali. Povlacite predvez na "potez", ne vise od metra, a zatim
namotajte visak najlona i sacekajte izvesno vreme da se jig podigne. Kad ste
procenili da se podigao i stoji uspravno, povucite opet.
k|he ao|h odo 115

8om
k
vropski som naseljava sve reke Evrope
koje se ulivaju u Severno, Balticko,
Crno, Aralsko i Kaspijsko more. Takodje
naseljava brakicne vode Baltika, Crnog i
Kaspijskog mora. Ovo je termoIilna vrsta. Najveca je recna riba kod nas uz jesetru
i morunu. Naseljava reke, jezera, mrtvaje, vece bazene. Voli mirna i duboka mesta
u rupama u glavnom toku i mesta zasticena panjevima i granama. PreIerira meko
dno.
On uopste ne lici na svoje rodjake u svetu. Ima veliku spljostenu glavu
sa sitnim ocima i velika usta sa sitnim zubima. Ima sest brkova od kojih su dva na
gornjoj vilici i znatno su veci nego oni u donjoj. Telo mu je golo i ljigavo i prema
repu sve tanje i pljosnatije. Ledja su mu sivomaslinasta, a stomak beo sa plavom
nijansom. Moze imati nepravilne pege.
Svastojed je, a glavnu hranu mu cine ribe, zabe, rakovi, sisari, a lovi i
ptice koje slete na vodu. Pretezno lovi nocu i za vreme snaznih i bucnih oluja kada
krece kako u jaku struju, tako i u plitka mesta. Danju se odlucuje za lov samo ako
je vreme oblacno. Problem soma je los vid, te hranu vise nalazi pipanjem i
izuzetno osetljivom bocnom linijom kojom oseca i najmanju vibraciju u vodi.
Som se iz zimskog sna budi kada temperatura vode poraste na 18
O
C.
Idealna temperatura vode za soma je 28
O
C i on se pri njoj najbolje oseca.
Mresti se u maju i junu, sto zavisi od temperature vode koja treba da
bude od 19 do 24
O
C. Mresti se u parovima u gnezdu velicine 1x1 metar i visine
oko 75 cm. Ikra je lepljiva i lepi se za materijal od kojeg je gnezdo napravljeno,
pa je zenka u mogucnosti da je cuva dok se mladi ne izlegnu.
Najcesca lovna velicina soma kod nas je jedan metar i masa od 10 kilo-
grama. Najveci ikad ulovljeni som bio je dugacak 5 m i tezak 400 kg. Kod nas je
zabelezen slucaj da je u Dunavu kod Apatina 1958.godine ulovljen som mase 208
kilograma na stari alaski nacin.
8||urus g|on|s
110
|ov sono
Som je snazna riba koja se nicega i nikoga u vodi ne plasi. Veliki somovi
su toliko snazni da se desava da covek nema dovoljno snage da ga izvuce na obalu.
Takav som ukoliko se lovi iz camca moze toliko biti snazan, da motor na camcu
ne moze da mu se suprotstavi. Cesto, jedino resenje za ribara je da pusti soma na
slobodu. Nisu retki ni slucajevi da som pocepa ribarsku mrezu i ode.
Sportski ribolovci, sa druge strane, love soma samo alatima koji imaju
udicu. U ove alate spada i bucka koja se koristi iz camca. Smatra se da je najbolje
vreme za lov soma jul i avgust.
Som se moze loviti na sve mamce koji vam padnu napamet. Ide toliko
daleko, da se domaci sapun (onaj koji se pravi od kostiju) smatra tradicionalno
dobrim mamcem za soma. Ipak najcesci mamac je crna glista, pijavica, durbak,
rovac, riba ili parce ribe, zaba. Po nekim izvorima, najbolji mamac za soma je
manic.
Tehnike za lov soma su mnogobrojne, ali se najcesce koristi lov buckom,
varalicarenje, lov na mrtvu ribu, dubinski metod (ovde su date verzije g. Vucica
i 'pop-up), plovkom, lov na zivu ribu i lov sistemom bez olova.
Kao mamac za bucku upotrebljava se rovac, mrmorak ili ribica. Bucka
je jedno parce drveta obradjeno tako da sa jednog kraja ima rukohvat koji se nas-
tavlja delom koji je potpuno pljosnat i na kraju se naglo zavrsava sa prosirenjem u
obliku potkovice. Ovom potkovicom se udara o vodu i stvara speciIican zvuk koji
izaziva soma i pokrece ga u akciju. Sastavni deo bucke je jos i parce kanapa koje
sa jedne strane ima omcu gde se vezuje dugacki kanap, a sa druge strane se vezu-
je veca i jaca udica iznad koje se pravi crvena kicanka. Na kanap iznad kicanke se
nanize dvadestetak olova velicine i oblika spljostenog klikera, a na udicu stavi
komad sundjera tako da pokrije vrat udice. Kada se lovi, ovaj deo bucke se vezu-
je omcom na jedan dugacak i jak kanap za ciji se drugi kraj veze veca prazna plas-
ticna kanta. Ova kanta sluzi kao lokator za soma, ukoliko ne mozete strunu
zadrzati u ruci. Veliki som je toliko snazan da bez problema vuce camac po vodi.
Ovakvog soma je ponekad bolje pustit da sam ide, ne bi li se izmorio, a njegov
polozaj odredicete po polozaju plasticne kante na povrsini.
Som se uspesno moze loviti i varalicom. Najbolji period za to su maj i
jun. Za lov soma varalicom mora se upotrebljavati jak pribor i dobre varalice.
Varalice za soma spadaju u grupu morskih varalica. Duzina treba da im bude od
10 do 15 cm i treba da budu teske od 20 do 90 g. Sem leti, kada se som priblizava
obali i lovi na povrsini i kada je moguce koristiti kasike, som se lovi na tonuce
voblere. Preporucuje se upotreba Meps Anglia long br.5, zutog ili narandzastog
Giant Killera, Zoranovih voblera 7,9,11,13 cm jakih boja (crvena,zelena,zuto-zele-
k|he ao|h odo 117
na), dvostrukih kasika, Blue Eox Super Vibrex br.6 metalno obojenog i sa dodat-
nim kleperom i kombinacije kasike i seda. Takodje dobro su se pokazale 90
gramske Yann kasike, 30 gramska Eira, Toby i Rapala Inokoo. Stapovi za soma su
dugi 3 do 3,5 m sa masinicom sa long kast spulnom koja ima spulnu kapaciteta 250
m promera 0,40 mm. Zabacivanje se moze vrsiti iz camca i sa obale. Ukoliko se
vrsi iz camca, mora se paziti da se ne uznemiri riba neprirodnim zvucima, koji
poticu od udaraca ribara i opreme o dno barke. Zabacuje se sto dalje i nakon pada
varalice u vodu, ona se pusta da potone do dna. Povlacenje je lagano, tek tom brzi-
nom da varalica zavibrira. Ukoliko dodje do trzaja, izvlacenje grdosije se obicno
sastoji od dve Iaze. U prvoj je potrebno, sto pre soma odvojiti od dna i dovesti na
povrsinu da "proguta" vazduh. Ovakav som, sada nece preplasiti ostale u jatu.
Nakon toga sleduje polako i postepeno izmaranje ribe.
U toku dana i za vreme hladnijih meseci, som nece pojuriti za varalicom.
Jedino sto nam preostaje je da na tonucu jig glavu montiramo mrtvu ribicu i
pokusamo da pogodimo rupu u kojoj je som. Ukoliko se mamac pravilno prezen-
tuje, somu ispred usta, rado ce ga uzeti. Mamac se vodi isto kao i varalica i koristi
se isti pecaroski pribor.
Som se moze loviti i dubinskom metodom g. Jovice Vucica. Na kraj
najlona veze se olovo, dok se dve udice vezu iznad olova. Prva na 20-tak san-
timetara iznad olova druga 20-tak santimetara iznad prve. Udice su velicine 2 ili
3. Podvezi su kratki oko 10-15 cm da se ne bi prilikom zabacivanja uvrtali oko
osnovnog najlona. Udica se mamci durbacima. Mamac prilikom mamcenja navuci
na udicu do tri puta, sirim bodom. Paziti da rep ostane slobodan kako bi mahao u
vodi. Durbak je za razliku od pijavice mnogo bolji mamac, jer se u vodi siri i
viori,dok se pijavica grci. Pored soma na ovaj mamac moze doci i saran i klen.
Pecanje se odvija nocu i to je najbolje poceti oko 19.00h i zavrsiti ga do 22.00h.
Na vrhu svakog stapa postavlja se zvono za signalizaciju. Najlon se drzi maksi-
malno nategnut, ali tako da ne povija stap. Stapovi se smestaju u drzace pod uglom
od oko 60 stepeni. Peca se sa do tri stapa. Kontrira se na jaci trzaj, ne na pipkan-
je.
Dubinski metod se koristi onda kada znamo gde se riba nalazi ili pred-
postavljamo mesto kuda ce proci. Sa druge strane dubinski metod tacno postavlja
mamac na zeljeno mesto i dubinu. Po pravilu se koristi klizece olovo, vezano na
bocnom predvezu duzine od 50 do 80 cm preko virble, dok se na glavnoj struni
vezuje udica sa mamcem. Olovo treba da stoji iznad mamca, dajuci mu dovoljno
slobode. Dubinskim metodom se po pravilu moze prezentovati veci broj razlicitih
mamaca, od kojih se najcesce koriste: debele crne gliste, vece klupko crvenih
glista ili grupa pijavica na udici 4 ili 5. Pokazalo se da som rado uzima mamac koji
118 k|he ao|h odo
ne lezi na samom dnu i da nikada
ne kopa po mulju. To je razlog sto
morate obezbediti da vas mamac
bude dobro vidljiv. Jedan od laksih
nacina je da koristite komadic
stiropora na vratu udice. Nakon
zabacivanja, ovaj komad ce izdiza-
ti udicu sa mamcem kao mini plo-
vak.
'Pop-up metod se
koristi na svim vodama, a posebno
na onima gde je dno prekriveno
debljim slojem mulja. Ovim
metodom moze se postaviti mamac
na proizvoljnoj dubini i daljini.
Na glavni najlon
postavite klizece olovo-bombu
minimalne mase 45 g. Nakon
njega, stavite veliku perlu. Na kraj
najlona vezite vrtilicu. Podvez
duzine 60 cm sa jednom udicom
vezite na vrtilicu. Za alku na udici,
vezite vrlo tanak najlon. Duzina
ovog najlona odredjuje na kojoj
dubini zelite da vam se nalazi
mamac pri pecanju. Na drugi kraj
tankog najlona postavite kuglu
stiropora.
Na udicu postavite
mamac i zabacite. Najlon nemojte
zatezati dok se sistem ne stabilizu-
je. Sistem je stabilizovan, kada se
kugla stiropora pojavi na povrsini
vode. Nakon toga polako nategnite
najlon. Ovim sistemom mozete
pretrazivati sve dubine vode na jed-
nom mestu, samo jednim zabaca-
jem. Polakim natezanjem najlona, pazite da ne pomerite olovo na dnu, mamac pri-
k|he ao|h odo 119
Ziva riba - bilo koja riba moze se koris-
titi kao zivi mamac, u svim slojevima
vode.
Mrtva riba - koristi se bilo koja riba,
cak i morska, cela ili u komadu, na dnu ili
na povrsini.
Durbaci - jedan ili veci broj durbaka,
uglavnom na dnu. Moze se medicinskim
spricom ubrizgati vazduh u njih kako bi
plutali.
Pijavice - ovo je mamac koga napada
samo som. Izuzetno je trajna.
Lignje - koriste se cele ili u parcicima,
na dnu ili da plutaju od dna na oko 10 cm.
Odsecite im glave i ubacite u tela.
Puzevi - nekoliko komada se kaci na
udicu, na dnu. Moze se pecati i bez olova,
ali tada treba koristiti indikatore trzaja.
Pre ribolova, nahraniti mesto komadicima
pusevog mesa.
Mesni narezak - mali komadi se koriste
kao primama, a na udicu se kaci jedan
komad velicine do jedne polovine konz-
erve. Provucite plasticnu cevcicu kroz
sredinu mesa. Kroz cevcicu postavite
najlon. Pri zabacivanju, cevcica stiti
narezak, koga bi najlon pocepao.
Boiliji - na vodama na kojima ima
sarana i gde se cesto peca na boilije, som
se vremenom navikne na njihov ukus.
Koristiti boilije od velicine oraha do
velicine jajeta. Pri spremanju u mesavinu
dodajte meso sardine.
Teleca dzigerica - zbog svoje mekoce
koristite cevcicu pri montiranju na udicu.
blizavate dnu, a laganim opustanjem, mamac se opet vraca ka prvobitnom
polozaju. Ovo je jedan od najeIikasnijih metoda pecanja soma.
Ribolov plovkom je moguc u onim mesecima i dobu dana kada som pri-
lazi obali i tu se u plicoj vodi hrani. Za sistem sa plovkom se koristi klizajuci plo-
vak ili vagler plovak. Na kraj najlona stavimo olovo, dovoljno da ispravi plovak i
da ono legne na dno. Ispod olova stavimo predvez sa par sitnih olova i udicu.
Mamcimo je standardnim mamcima, uz opcionu upotrebu stiropora.
Lov soma zivom ribom je u sustini lov soma dubinskom metodom i lov
soma plovkom , ali se u tom slucaju koristi ziva riba kao mamac. Interesantno je
na koliko nacina riba moze da se kaci. Postoji nekoliko karakteristicnih vezova:
jednokraka udica ispod ledjnog peraja, jednokraka udica kroz rep, trokraka udica
ispod ledjnog peraja, bilo koja od kombinacija trokrake i jednokrake koje su do
sada predstavljene i sniranje. Pod sniranjem podrazumevam da se iglom provuce
komad najlona kroz ledja ribe, ispod ledjnog peraja. Taj komad se savije, napravi
se omca i nakaci a udicu. Medjutim postoji jos jedan eIikasan nacin vezivanja zive
ribe. On se sastoji u sledecem: na kraj najlona postavite tesko olovo. Iznad njega
o najlon okacite neki veliki plovak, na dubini koja je jednaka dubini vode u kojoj
se peca. Sada se iznad tog plovka, ka stapu, postavlja jos jedan klizeci plovak koji
ima alku na vrhu ili mogucnost da se preko vrtilice povezu struna i plovak. Ispod
plovka se postavlja predvez. Sistem se zabacuje i sada keder moze da se pomera i
pliva nesmetano od stapa pa sve do mesta bacanja teskog olova. Za ovaj sistem se
koriste stapovi duzine od 3,3 do 3,6 m, jacine od 1,4 do 1,8 kg, sa masinicom koja
moze da ima 250 m najlona 0,50 mm debljine.
Lov sistemom bez olova je uspesan i jednostavan, ali retko koriscen
nacin. Za ovaj metod pecanja, potrebni su vam stap i masinica identicnih karak-
teristika kao i za dubinski ribolov. Osnovni najlon je monoIilament precnika 0,40
mm ili veceg. Podvez se pravi od Carp Silk-a ili Quicksilver-a nosivosti 13 kg ili
monoIilamenta nosivosti preko 9 kg. Ako je podvez od monoIilamenta provucite
ga kroz silikonsku cevcicu duzine 15 cm. Navucite je blago i na vrat udice kako se
ne bi pomerala pri zabacivanju. Podvez vezite na glavni najlon preko vrtilice.
Udica treba da je broj 2 ili veca. Pored ove opreme potrebni su vam i identiIika-
tori trzaja, i to majmuni, prsteni ili elektricni signalizatori. Nakon zabacivanja,
sacekajte da mamac padne na dno. Polako zategnite najlon, ali tako da ne pomerite
mamac. Postavite na najlon identiIikator trzaja. Kontrirajte cim riba pocne da nosi
mamac.
120 k|he ao|h odo

8urc|cd
surcdr|cd
surcdrkd
jdpdrsk| kdrds
jdpek
jdp|c
jdpdrdc
I
uncica je mala riba i danas vrlo brojna u
mnogim nasim vodama. Postojbina su joj
juzni delovi Severne Amerike. Zbog svog
neobicno atraktivnog izgleda prenesena je u
Europu kao akvarijumska ribica. Ljudskom nepaznjom rasirila se po prirodi gde se
izuzetno brzo namnozila, ozbiljno ugrozivsi mnoge nase autohtone vrste. Smatra
se tipicnim "ribljim korovom". Najbolje se snasla u plitkim toplim stajacim
vodama sa puno bilja, ali uspela se odrzati cak i u pojedinim hladnim salmonid-
nim vodama. Premda mala rastom (super kapitalci teze znatno manje od pola kilo-
grama) agresivne je naravi i grabljivog ponasanja. Hrani se svim vodenim zivot-
injicama koje uspe da ulovi i proguta ukljucujuci i mlad drugih vrsta riba. Za raz-
liku od vecine evropskih vrsta, suncanice pozrtvovano cuvaju svoju ikru i tek izle-
gle licinke od vecih riba. Zahvaljujuci tome, vrlo se brzo mnoze u vodama gde je
prelovom smanjen broj vecih grabljivih vrsta (stuka, som).
|ov sunc|ce
Za lov se upotrebljava lak pribor, najlon debljine 0,10-0,16 mm i udice
velicine 14-18. Od mamaca se koriste sitne gliste,crvi,komadici ribe.
Prihranjuje se i zadrzava konstantnim bacanjem manjih kolicina crva
(licinki muva), "Iuja" (licinki crvene boje), a ponekad i nekim posebnim vrstama
hrane, na bazi mlevenih crva, "kastera" i krvi. Najcesce se lovi direkt stapovima u
blizini obale. Premda pohlepne i prozdrljive, suncice su, medutim i dosta plasljive.
Ne vole da im neko uporno mase iznad glave. Po pravilu se najbolje love na
samom pocetku ribolova. Savet : pre nego sto pocnete loviti drugu ribu pazljivo
pregledajte plicak i pokupite suncice koje se tu nalaze. Kasnije se povlace u dubinu
ili pojedine zaklone u vodi odakle ih je cesto prilicno tesko izmamiti na otvoreno.
|epon|s sp.
121

0|pr|nus corp|o
8drdr
krdp
W
ivlja Iorma sarana potice iz Mandzurije
kineske provincije, odakle je naseljen u
reke Mediteranskog, Aralskog i
Kaspijskog sliva. Ovo je krupna, termoIilna
vrsta, koja se najbolje oseca u Suncem zagrejanim vodama nizih nadmorskih visi-
na. Saran je najznacajnija riba ravnicarskih reka kako sa sportskog, tako i sa gas-
tronomskog i privrednog aspekta. Od svih riba najcesce se nalazi na nasim trpeza-
ma ribnjacki saran-golac. Ribnjacki saran je selekcionisan da ima sto veci prirast
uz obilje hrane. U povoljnim uslovima postize velike tezine, ali mu borbenost nije
u srazmeri. Zakacen na udicu, brzo se predaje. Bira obicno kanale, jezera, pa i
mirnije reke, pa ga stoga u Dunavu redje nalazimo. Postoji i tzv.Ceski saran, koji
takodje spada u ribnjacke sarane. On ima krljusti, ali se mnogo razlikuje po obliku
od pravog divljaka. Zdepast je i ima izrazito strma ledja. Pravi dunavski oklagijas
je riba vretenastog oblika i naseljava gotovo sve nizijske reke. Iz Evrope je pre-
seljen u Severnu Ameriku i Australiju. Cesto ga zovu i "dunavski lisac", jer dugo
ispituje mamac,pa ga je tesko uloviti. Uboden na udicu, pronaci ce i najmanji
zapon u vodi da obmota najlon oko njega, a onda zbogom. Na kamenitim delovi-
ma reke drzace se dna da bi najlon prerezao na kamen ili skoljku. Njegovo telo je
gomila misica (ne predaje se do poslednjeg casa).
Kao svoje staniste, od koga se redje udaljava, obicno bira osuncana
mesta do dubine od 2 m gde ima potopljenih panjeva i stabala koja su duze vreme
u vodi. Ovakva drva su naceta crvima, koji su mu, pored skoljki i puzeva, glavna
hrana. Mresti se od maja do juna pri temperaturi vode od 15 do 20
O
C, u plicacima
obraslim vodenim biljem kao i na terenima koji su poplavljeni. Zenka polozi od
50.000 do 1.664.000 komada jajasaca. Cim se ribice izlegu, hrane se zooplank-
tonom, a vec pri velicini od 2 cm pocinju da se hrane na dnu reke gde traze larve
insekata, ali i delove biljaka i semenke. U Evropi, saran se hrani samo u toku tople
sezone. Kada temperatura padne ispod 8
O
C, saran prelazi u potpuno mirovanje.
122
|ov sorono
Pronaci ribu je najbitnija stavka u celom ribolovu sarana. Pretrazite vodu
u potrazi za mestima gde se saran baca i prevrce po vodi. Mehuri metana na
povrsini vode odaju hranjenje ribe na dnu, sto moze biti i saran. Danju se saran
sakriva blizu ostrva, sevara i trske kao i u delovima vode koje natkriva krosnja
drveta. Mamac bacen blizu tih mesta u toku dana cesto produkuje ugriz. U
dubokim otkopima, kao sto su mesta gde se vadila cigla, treba bacati mamac blizu
podvodnih terasa. Locirajte terase pomocu olova na kraju najlona i plovka. Jezera
su najbolja mesta za pecanje stvarno velikih primeraka.
Sarana je najbolje pecati leti do 10 casova ujutro, popodne od 16 casova
, a najaktivniji je nocu . Za pocetak, dobro je upoznati se sa izgledom dna gde se
peca. Ovo se moze uraditi plovkom i vecim olovom, koje se postavlja na kraj
najlona. Povlacenjem plovka nagore, i stalnim uranjanjem u vodu, moguce je
oderediti dubinu vode u svakoj tacki.
Sledeca stvar koju treba da odredimo jeste cime je prekriveno dno. Ovo
radimo tako sto zabacimo olovo bez udice u vodu i drzeci stap pod uglom od 45
stepeni polako namotavamo najlon. U zavisnosti od tipa dna imacemo sledece
ponasanje:
meki mulf - potrebna je veca sila da se pokrene teg, ali kad se krene klizi
veoma lako
tvrdo dno - teg pri povlacenju trza, poskakujuci po dnu
trava - otpor je veliki ponekad se zaglavljuje
Najcesce mesto za lov se pronalazi posmatranjem povrsine vode. Tako
se uocavaju karakteristicni klobuci koje saran pravi pri hranjenju. Ako se utvrdi da
se radi o potopljenom deblu, na najlon se vezuje samo olovo, pa se pretragom po
dnu odredjuje dubina i polozaj potopljenog drveta. Na ovakvim mestima je obicno
pogodno koristiti jedan do dva stapa. Riba se uglavnom krece uz krajeve stabla.
Ako ne odredimo tacan polozaj stabla i pojedinih grana, sigurno cemo mnogo vise
kaciti udicom i kidati najlon, a drmanjem stapa saran ce se rasplasiti.
Lov sarana s jeseni i zimi je mnogo tezi, ali nije nemoguc. Kako vre-
menski uslovi izuzetno menjaju ponasanje sarana, moramo mu prilagoditi strate-
giju. Saran se u tim danima polako smiruje i kretanje smanjuje na minimum, kako
bi mu energija ostala za zimu. Iz tog razloga, primamu je potrebno bacati na jedno
mesto. Ne rasipati je. Vrsta mamca zavisi od vode, ali su boili ipak najbolji.
Saran se cele godine moze pecati dubinskom metodom, povrsinskim
ribolovom ili pecanjem plovkom.
Dubinski metod je najpopularniji, najjednostavniji i najeIikasniji. Za
dubinski metod, potreban je brz i snazan stap. Takodje, stap mora biti zilav kako
k|he ao|h odo 123
bi omogucio daleka zabacivanja zasta trebaju velika i teska olova. Ribu je
neophodno sto pre izdici od dna i potopljenog debla. U suprotnom, saran ce se
uplesti u granje, sto je unapred izgubljena bitka. Dvodelni parabolici su jos uvek
cesti, a nemali broj ribolovaca jos uvek koristi i zastarele snazne stapove od bam-
busa. Dugacak stap se vise savija, sto je neophodno izbeci. Idealan stap je duzine
3,6 m, bacacke mase 70-150 ili 100-200 grama. Stapovi od karbona, odnosno
mesavine karbona i kevlara, takodje se mogu koristiti, i to duzine od 3,6 do 3,9 m,
bacacke mase 80 do 100g..
Masinica treba da ima mogucnost potpunog oslobadjanja najlona sa
kapacitetom spulne od 200 m najlona nosivosti od bar 3,5 kg. Ukoliko je voda
puna panjeva i potopljenih grana uzmite deblji najlon od 4,5 do 7 kg, a za izuzetno
teske vode koristite najlone nosivosti od 7 do 11 kg. Najlon treba da je opusten,
kako bi riba lako mogla da ponese mamac bez otpora. Posto se ovde ne pre-
porucuje zamaranje dok se riba ne odvoji od stabla, najloni tanji od 0,45mm ne
dolaze u obzir. Znaci nikako istegljivi, jer se ribi ne sme dati prostora da se negde
zavuce. Ipak ne treba ni preterivati, deblji najlon je vidljiviji, a povecava otpor
vode, pa je samim tim potrebno stavljati i teze olovo. Saran je izuzetno oprezna
riba i ako oseti prevelik otpor, nece se prevariti. Standardni podvez je duzine 30
do 45 cm.
Veliki broj specijalnih saranskih udica moze se kupiti u prodavnicama
ribolovacke opreme. Udice moraju biti jake i ostre i sa kratkim vratom. Velicine su
4s do 10s. Kad se lovi saran nikad ne treba stavljati dve udice zato sto se jedna
udica uvek uplete u granje.
Umesto postavljanja mamca na udicu, mozete koristiti i dlaku. Na ovaj
nacin, umesto kacenja mamca na udicu, nanizite jedan ili veci broj mamaca na
dlaku duzine do 5 cm, koju nakon toga privezete za vrat udice. Ova metod je
izuzetno uspesan, jer mamac ostaje potpuno slobodan i saran ga mnogo lakse
uzima i redje ispusta iz usta kada ga ponese.
Dobro je koristiti klizece olovo ali i specijalnu montazu sa silikonskom
cevcicom. Kod ove montaze koristi se silikonska cevcica kroz koju se provlaci
najlon koji sada bez otpora prolazi ne uznemiravajuci ribu. Sa spoljne strane
cevcice namesteno je olovo tako da ne dolazi ni do kakvog dodira olova i najlona.
Olovo se moze privezati za glavni najlon ili preko vrtilice ukoliko nije moguce
drugacije vezivanje. Vez za olovo treba da bude do 15 cm. Nije lose da cevcica
bude u obliku latinicnog slova V, zakrivljena pod pravim uglom. Ovakva cevcica
ce pruzati jos manji otpor saranu kada uzme mamac.
Kada se peca u vodama sa dosta panjeva i drugih podvodnih prepreka,
popustanja nema i vecina ribolovaca steze kocnicu masinice do kraja, jer ako saran
124 k|he ao|h odo
krene svojim putem, vec je pod stablom. Preporucuju se izuzetno kvalitetne
masinice sa velikim kapacitetom spulne, zbog cestog kidanja najlona.
Za pravo pecanje sarana, potrebno je imati specijalne drzace za stapove
podove. Ovi drzaci omogucuju da se vise stapova posmatra jednovremeno. Na
podove mogu se montirati indikatori trzaja.
Saran ima naviku da uzme mamac i u ustima ga nosi. Da bi ovo na
vreme primetili, potrebno je koristiti indikatore trzaja. Elektricni audio vizuelni
indikatori, majmuni ili meki vrhovi mogu se koristit sa istim uspehom. Svi ovi
indikatori mogu na sebi imati Iluorescentne delove, tako da se mogu koristiti i u
nocnom ribolovu.
Majmuni su u stvari prstenovi koji se kace na opusteni najlon izmedju
masinice i poslednje alke. Prilikom zatezanja najlona, majmun se penje i vizuelno
signalizira da je mamac uzet. Meki vrhovi takozvani swingertip-ovi se postavljaju
na sam vrh stapa. U normalnom slucaju ovi indikatori padaju pod uglom od 45
O
u
odnosu na pravac protezanja stapa. Kada saran uzme mamac vrh se podize ukoliko
saran odlazi od stapa, a potpuno se savija, odnosno pada ukoliko se saran prib-
lizava.
Tehnika dubinskog pecanja je podeljena u vise Iaza. U prvoj je potrebno
pronaci mesto na kome zelimo da pecamo. Dobro je da to mesto hranimo vise dana
u isto vreme istim mamcem. Na taj nacin navikavamo sarana na ukus. Kada dod-
jemo na vodu, prvo sto treba uraditi je prihraniti mesto. Po nekim procenama, uko-
liko u vodi ima primeraka od 8 do 10 kg, potrebno je baciti i do 1000 bojlija.ili
ekvivalentnu kolicinu druge hrane. Cilj je sarana naviknuti na hranu, ali ne nahran-
iti ga. Ovo postizemo dodavanjem laksativa, sredstava koje podsticu probavu, u
primamu. Saran ce se zbog brzog varenja cesto vracati na hranjeno mesto, sto je
preduslov za dobar ulov.
U drugoj Iazi treba zabaciti na hranjena mesta. Prilikom zabacivanja,
nemojte preklapati masinicu sve dok olovo ne padne na dno. Vas mamac se mora
nalaziti na hranjenom mestu. Ako preklopite masinicu, najlon se nece moci
izvlaciti i mamac ce u poluluku padati, po pravilu blize obali. Nakon smirivanja
olova, polako namotajte visak najlona i smestite stap na pod. Namestite indikatore
trzaja i cekajte.
U slucaju trzaja, kontra treba biti odlucna, kako bi se udica zabila u usnu
sarana. Po pravilu upecan saran bezi prvo ka suprotnoj obali, a nakon toga ka travi.
U prvom trenutku, izmarajte ga maksimalno, jer imate dovoljno najlona na spulni.
Kada krene ka travi, ne dozvolite mu. Ukoliko zaplete najlon u travu nema nacina
da ga odatle izvucete.
Pecanje po povrsini je vrlo jednostavno i preporucuje se u letnjim
k|he ao|h odo 125
mesecima u toku najtoplijeg dela dana, kada se sarani suncaju na povrsini. Uzmite
komad korice svezeg hleba i okacite ga na udicu. Na najlon nemojte vezivati
nikakvo olovo. Ukoliko zelite dalje da zabacite, postavite plovak da lezi na povrsi-
ni. Umesto korice, mozete koristiti puI-ije, hranu za pse ili macke, zito i kukuruz
ali i plutajuce boilije. Plutajuci boiliji se prave po istim recepturama kao i stan-
dardni boiliji, ali se u njih dodaje soda bikarbona (prasak za pecivo), kako bi boili
bio supljikav ili se termicki obradjuju.
I kod ove tehnike, kao i kod tehnike pecanja dubinskom metodom mogu
se koristiti detektori trzaja.
Dva najveca problema kod ovog nacina pecanja je kacenje izuzetno
tvrdih mamaca na udicu i njihovo daleko zabacivanje, sa obzirom da su izuzetno
laki. Prvi problem se resava lepljenjem samog mamaca na udicu superlepkom.
Drugi problem moze se resiti dodavanjem komadica balze uz mamac ili optereci-
vanjem najlona komadicem balze. Ukoliko se balza kaci na najlon, ona treba da
bude oko 1,5 m daleko od mamca. Iznad balze je moguce staviti i malo olovce,
kako bi se dodatno otezala, ali treba paziti i na nosivost. Takodje je moguce dodati
i jedno klizece olovo pre balze, blize stapu, koje pri zabacaju stoji kod balze, pa
pomaze da se mamac dalje zabaci, a kada padne u vodu, olovo klizne po najlonu i
padne na dno, dok balza ispliva i drzi mamac. Ovakvo vezivanje je dobro na
tekucim vodama.
Tehnika povrsinskog ribolova je u sustini drugacija od svih tehnika.
Ovde ribolovac mora namamiti ribu na hranjeno mesto i steci njeno poverenje.
Prvi deo ribolova zasniva se na hranjenju mesta povrsinskim mamcima. Ovo treba
ponavljati sve dok se riba ne pojavi. Kada saran dodje na mesto i pocne da jede
primamu, treba nastaviti sa dohranjivanjem, kako bi se riba navikla na stalno
padanje hrane na povrsinu vode. Tek kada procenite da se saran vise ne plasi,
zabacujete mamac na hranjeno mesto. Ovde je vrlo bitno da ribolovac bude mak-
simalno skoncentrisan i miran, kako nekim nepromisljenim ili bucnim pokretom,
ne bi oterao ribu.
Nakon kontre, saran ce upotrebiti svu svoju snagu da zaroni i pobegne.
Taj momenat je krucijalan u ovom tipu lova, jer pribor to mora i izdrzati. Oprema
treba da bude kvalitetna kao i za dubinski ribolov sarana, sa tim da ne treba koris-
titi udice vece od br. 6.
Metod pecanja sa plovkom je najstandardniji. Koristiti isti pribor kao i
kod druge ribe iz Iamilije sarana koje se hrani sa dna.
Bez obzira koji metod koristite, precizno zabacivanje je najbitnije. Pre
svega treba naci mesta gde se riba nalazi i bacati blizu njih. Dodatnim hranjenjem
mozete privuci i ohrabriti ribu da uzme mamac.
120 k|he ao|h odo
U poslednje vreme, tehnoloski je moguce napraviti izuzetno jake, a
dugacke stapove. Ovo omogucava da se dugim karbonskim stapovima ( dugim od
10 do 13 m), precizno zabaci mamac saranu. Ovi specijalni stapovi imaju oznaku
'carp and big Iish.
Pogresan izbor stapa, arome boila ili mamca nisu toliko veliki
nedostatak kao sto je neodgovarajuci podvez. Bitno je da uravnotezite velicinu
udice i debljinu najlona. Recimo udica velicine 2 i najlon nosivosti 0,9 kg nema
smisla sparivati. Vise nije tacno da najlon koji ima veliku nosivost mora biti debeo,
neIleksibilan i vidljiv cak i za slepog sarana. Moderni monoIilamenti su upravo
malog precnika, ali velike izdrzljivosti. Preporucuju se najloni debljine 0,18 do
0,20 mm.
Saran ima veoma meka usta, koja se u borbi lako rascepaju, a riba se
oslobadja. Oblik saranske udice vec je uglavnom poznat. To su kratke i siroke
udice, malo zakrivljene, radi lakseg kacenja. Vrh obican ili kriv(papagajke), mater-
ijal celik, a u novije doba karbonke laserski ili hemijski ostrene. One su izvanredne
za ribolov na kanalima i jezerima, gde nema zapona i gde se riba moze do beskra-
ja zamarati. Medjutim, u panjevima te udice slobodno zaboravite. Iskljucivo
Mustadove celicne kovanice dolaze u obzir. Najpre zbog mnogo vece snage, a
potom sto su znatno deblje od
karbonskih, pa teze proseku sara-
nove usne. Preporucljivi brojevi u
lovu su 1/0, 2/0, 3/0. Ako stavljate
manju udicu, znaci 1/0, i riba sav-
ije stap, a vi je u kontri ne zakacite
odmah, stavljajte vecu. Taj saran
ima usta da u njih moze stati pes-
nica i mora se sto pre izdici od dna
pa je potrebna debela udica velike
snage.
Postoji jedna rasprava
vezana za boju najlona za pod-
veze. Naime, smatra se da je saran
navikao na crnu boju najlona i
naucio je da ga izbegava. Pri
povezivanju podveza treba imati
na umu par stvari. Za upletene najlone grinner cvor je najbolji. Obratite paznju da
se blood cvor vrlo lako odvezuje. Dobro je na kraj glavne strune postaviti vrtilicu
pa je lako menjati podveze i vezivati razne sisteme.
k|he ao|h odo 127
Strpljenje je esencijalno kod pecanja
sarana, ali ukoliko tu gde pecate nemate
uspeha, preselite se na mesto gde ste
videli ribu.
EIikasni mamci za sarana su: biskviti za
pse i macke kao povrsinska hrana, kuvani
kikiriki, boili - aroma jagode, aroma trop-
skih ili okeanskih biljaka i tuti-Iruti, riblji
boili sa dodatkom mesa ribe, slatki boili
sa dodatkom zrnevlja za ptice i mleka,
kukuruz secerac, grahorica, korica hleba,
hlebna ruza i komadic mesnog nareska.
Kada postavljate majmuna ostavite
najlon da bude slobodan i da se moze nes-
metano odmotavati sa masinice.
Pre pecanja obavezno pregledajte prstima najlon. Ukoliko ste i ranije sa
njim pecali, doslo je do kontakta najlona sa predmetima u vodi koji mogu da ga
ostete. Ako je povrsina jako ljuspicasta i neravna, obavezno zamenite najlon, jer
ta pojava mnogo smanjuje maksimalnu nosivost najlona. Pecarosi koji redovno
odlaze u ribolov menjaju najlone i do dva puta godisnje, a podveze posle svake
malo vece upecane ribe.
Dva su nacina vezivanja sistema ispod plovka. Prvi, za manje sarane je
klasican klizni plovak, sa olovom na dnu i predvezom dugim oko 30 cm,
namestenim ispod olova kako bi mamac lezao na dnu. Ukoliko se peca krupniji
saran, ovaj sistem nije dobar jer osnovni najlon od plovka do olova stoji vertikalno
i saran ce ga primetiti. Bolje je
postaviti vagler plovak, a olovo
spustiti na vecu dubinu od dubine
vode u kojoj pecamo. Predvez i
dalje stoji ispod olova. Nakon
zabacivanja, zategnemo blago
najlon, sto ce dovesti do stvaranja
padajuce putanje najlona, direktno
od vrha stapa do olova. Plovak ce
nesmetano kliznuti na potrebno
mesto na najlonu. Ovako ce prostor
iznad mamca i olova ostati cist i
saran nece zazirati od najlona.
Pecanje sarana
musicarenjem za nekoga moze
delovati neozbiljno, ali nije mali
broj internet izvora koji potvrdjuje
da je moguce zakaciti sarana ovim
metodom, a kao glavni zagovornik
ove metode pominje se Dave
Whitlock. Ono sto je mnogo teze,
jeste izvaditi sarana napolje.
Mozda najveci problem predstavlja
pronalazenje bistre vode u kojoj bi
ova tehnika bila moguca. Za opis
ove tehnike, koja je kod nas skoro
nepoznata izvor je sajt
http://www.ribarska.com.
128 k|he ao|h odo
Stap pri izvlacenju sarana drzite na devet
sati. Tako ce stap pravilno biti opterecen.
Veliki broj sarana se izgubi u zadnjem
trenutku, pri prihvatanju meredovom.
Pravilo je da ribu uvedete u nepomican
meredov, a ne da je jurite meredovom po
vodi.
Ako imate dosta promasaja, probajte da
promenite monoIilament podvez sa
upletenim najlonom i obrnuto.
Ukoliko nema trzaja, pomerite polako
vrh stapa. Ovo ce pomeriti mamac, sto
moze dovesti do trzaja.
Ako je voda puna panjeva, pri povlacen-
ju vrh stapa drzite visoko.
Leti se saran u jutarnjim casovima nalazi
u plicaku.
Pecajte na onoj strani na koju duva blag,
topao vetar. Sarani su blize toj obali.
Kada duva severni hladan vetar. Pecajte
na severnoj obali. Ova obala ce biti
zasticena od vetra bedemom i osuncana
sa juzne strane.
Najvise sarana se upeca u periodu od 9
do 11 casova pre podne i oko 13 casova
posle podne.
Imitacije koje se izradjuju se mogu podeliti u tri grupe.
Musice,tj.imitacije insekata ili bolje receno imitacije vodenih zivotinja gde spada-
ju nimIe majske musice, dragonIly i damselIly, a od zivotinja pijavice, crvi, gliste,
puzevi i racici. Drugo, imitacije biljnog vodenog sveta koju cine razni plodovi
podvodnih i priobalnih biljaka kao i alge. Treca grupa bi bila sve ono sto covek
baca u vodu, a tu spada kukuruz, hleb, krompir i dr. Pri izradi imitacija treba
obratiti paznju da imitacija bude sto realnija. Izgleda da saran ne voli impresio-
nizam.
Sarana mozemo loviti musicarskim priborom na dva nacina i to na vid-
jeno i na nevidjeno.Na vidjeno je kad vidimo sarana u vodi. Tada se trudite da
zabacite vasu imitaciju na nekih 25-50 cm od njega. Na nevidjeno je zabacivati
mamac na mesta gde pretpostavljamo da bi saran mogao biti. U oba slucaja dobro
je koristiti neku vrstu primame kao recimo kukuruz.
Imitacije treba otezati. Ako nije dovoljno teska dodajte kuglicu olova na
predvez na rastojanju od nekih 10 cm. Bolje je koristiti vise manjih kuglica nego
jednu veliku. Imitacija mora savrseno da oponasa kretanje pravog mamca. Ako
lovimo na reci prepustimo da vodena struja nosi mamac bez ikakvih pokreta.
Pozeljno je koristiti indikator trzaja i polarizacione naocare. Na jezeru mozemo
dati malo zivosti imitaciji vrlo kratkim i retkim trzajima. Vazno je da imitacija
bude na samom dnu.
Jos jedna bitna stvar je miris imitacije. Kad dodjete na vodu provucite
imitaciju kroz mulj, pesak i sl. i na taj nacin cete otkloniti vas miris. Ponekad je
dobro imitaciju umociti u blagi rastvor vanile ili anisa ili je jedostavno staviti u
secer. Znamo da saran voli slatko.
Loviti sarana musicarskim priborom mozete i nocu. Tada je najbolje
koristiti primamu koju razbacate na oko 4 kvadratna metra. Na ovaj nacin znate da
je saran tu negde. Zabacujte uzvodno i pustite da mamac potone na dno. Pratiti ga
sve dok ga struja ne prinese obali. Saran se nocu moze naci uz samu obalu u 10
cm dubokoj vodi. Ne koristiti nikakvu rasvetu jer to moze oterati ribu. Povremeno
bacite saku primame.
Evo nekoliko recepata za izradu saranskih "musica". Pre toga samo
napomena da je bolje praviti imitacije tako da pri plivanju luk i vrh udice budeu
okrenut na gore. Ovo ce donekle resiti problem cestih kacenja za podvodne ele-
mente.
Corn fly by Tom Connor
Udica za nimIe Tiemco TMC 2457
Komad najlona do 10 kg nosivosti
Komad zute spuzve 6mmx12mmx6mm
k|he ao|h odo 129
Olovna zica
Crni osnovni konac
Dosta jednostavna musica, ali zato ubojita, pogotovo za nocno
musicarenje. Komad zute spuzve oblikujete makazama da lici na zrno kukuruza.
Na telo udice namotate osnovni konac kojim pricvrstite komad najlona. Lakirate
sa sredstvom za ucvrscivanje glave. Zatim pricvrstite olovnu zicu i namotate oko
tela. Ovo ce biti otezanje udice. Sve to prekrijete osnovnim koncem svezemo cvor
i lakirate. Na najlon pomocu igle za sivenje navucemo spuzvicu i na udaljenosti od
oko 1 cm ucvrstite super lepilom. Odrezite visak najlona i Corn Ily je spreman za
upotrebu. Za vreme ribolova spuzvicu mozete umakati u extrakt anisa, vanile ili
banane. Nemojte istu musicu umakati u razlicite arome. Musicu zabacite na mesto
na koje ste predhodno bacili kukuruz i cekajte na trzaj.
Bread & crust fly by Dave Whitlock
Udica za suve musice velicine 8 do 12
Beli i braon sundjer
Braon osnovni konac
Jos jednostavnija musica za izradu od poznatog Dave Whitlock-a.
Namotajte osnovni konac do luka udice i pricvrstite spuzvice tako da braon bude
na vrhu. Braon spuzvica imitira koru hleba dok bela njegovu sredinu. Vratite
konac do oka udice i pricvrstimo drugi kraj sundjera. Svezite cvor i odrezite
viskove sundjera na oba kraja. Musica je dobra za sve slojeve vode i povrsinu u
zavisnosti gde se saran nalazi. Bolji rezultati se postizu prihranjivanjem sarana
hlebom i potapanjem imitacije u mirisljave extrakte.
Berry fly by Dave Whitlock
Dosta mesta pored reka i jezera je obraslo drvecem na kojima rastu
plodovi poput trnjina recimo. Ribolovci su primetili da se saran rado skuplja ispod
njih u vreme kada su ovi zreli i opadaju sa drveca.
Imitaciju ovih plodova pravite od jelenove dlake oIarbane u boju ploda.
Nakon postavljanja dlake na udicu, vezanja cvora i lakiranja, makazicama osisate
dlaku u oblik ploda. Vazna napomena za lov sa ovom "musicom" je da se mora cuti
ono "PLOP" kad ona udari o povrsinu vode, bas kao i pravi plod.
Od musica koje imitiraju zivotinje najbolje se pokazale: Dragon Ily
nymph, San Juan Worm.May Ily nymph, Caddis larve, Prince nymph, Elashback
hare`s ear, Crazy Charley muddler ,Dave`s damsel nymph i druge.
Pri izboru arome za primamu i mamac, vazno je usaglasiti sa onim sto
se nalazi u prirodi u okolini vode u tom trenutku. Prihranjuje se u manjim kolici-
nama sa probarenim kukuruzom. Male kolicine hrane sluze samo zato da se sarani
naviknu na tu hranu i da je uzimaju bez podozrenja. Riba u panjevima ima
130 k|he ao|h odo
dovoljno hrane za razvoj, jer kad bi
cekala prihranu slabo bi napre-
dovala. Kukuruz za prihranu mora
biti tvrd, jer se u suprotnom nakupi
mnogo bele ribe i rakova. Na takav
se kukuruz i peca. Obicno se
prihranjuje uzvodno 7-10 m od
mesta pecanja. 1edna dobra
primama ima sledeci sadrzaj:
250 g riblje hrane za sarane
kupovne, 50 g soje, 125 g
psenicnog griza, 15 g mleka u
prahu, 15 g cimeta, 2 g betana, 1 g
pivskog kvasca, 6 jaja. Ukoliko
zelite da koristite aromu, dodajte je
u maloj kolicini.
1os jedna uspesna pri-
mama jeste recimo: 250 g soje,
250 g psenicnog griza, 2 g
betaina,1 g cimeta, 4 ml arome jarebike, 4 ml ulja od badema.
Da bi se povecala masa kupljene, Iabricke primame, u nju se moze
dodati do 50 soje i psenicnog griza, a da se ne pokvare njene karakteristike.
Saran se moze loviti na durbaka, zelenu glistu, obicnu glistu, crvice,
noklu(valjak), hlebnu ruzu, gnjecen hleb, kukuruz(stari i mladi), skoljku, recnog
puza, rovca, ribicu, baren krompir, pa cak i na tvistera.
Boili su lopte od meke paste koje se kuvaju u vodi dok se ne stvrdnu.
Postoji veliki broj vec pripremljenih, kupovnih boila, ali zbog svoje cene nekada
je bolje napraviti sopstvene. Osnovni boili se pravi na sledeci nacin: 2/3 kuku-
ruznog i 1/3 psenicnog brasna zamesiti u hladnoj vodi (po zelji obojiti i dodati
mirise). U lonac staviti vodu da provri.Od smese se odmah prave nokle velicne
oraha. Nokle se ubacuju u kipucu vodu i mesaju se varjacom da se ne zalepe za
dno. Kada nokle isplivaju na povrsinu vade se i stavljaju pod tekucu hladnu vodu.
Ovako napravljena nokla kada se baci o pod mora da odskoci bar jedan metar.
Dobro pripremljen na udici stoji 2-3 sata, a voda i bela riba tesko je skidaju.
Skoljke i puzevi se pripremaju tako sto se ocisceni ostavljaju na jakom suncu da
se isuse. Tada postaju kao guma, pa ih bela riba teze skida. Kuvanjem takodje
postaju tvrdje, ali se zbog neprijatnog mirisa preporucuje da se to radi napolju.
Boili od ribljeg mesa se prave od istih sastojaka kao i normalni boili, sem sto im
k|he ao|h odo 131
Kolicina primame mora biti adekvatna.
Na velikim vodama, gde ribu ne mozete
prehraniti i po 30 kg hrane dnevno nije
mnogo.
Pored boilija, mnogi koriste cist hleb sa
komadom korice na dlaci.
Ukoliko imate veliki broj promasaja,
probajte da pored mamaca dodate
komadic pop-up boila kako bi jos vise
izdigli mamac sa dna.
Ukoliko na dlaku stavite i boili i kukuruz
dobijate maksimalan eIekat. Atraktivnost
kukuruza i kvalitet boila.
Ako vam se primama raspada dodajte joj
mekinje.
Dobro je vece pred pecanje baciti oko 2
kg kukuruza na mesto u vidu prihrane.
se dodaju riblje meso, kosti i kozura. Kao zamena za ove boilije mogu se koristiti
maciji biskviti. Boili sa dodatkom zrnevlja za ptice pravi se od osnovnog boila, uz
dodatak lana ili koriandera.
Svi tipovi zrnevlja se mogu koristiti i kao mamac i kao primama. Jedini
je uslov da se ostave preko noci u vodi da nabubre, a da se sutra blago prokuvaju
oko sat vremena kako bi omeksali. Ovo zrnevlje se ili ostavlja u svom soku, ili
stavlja u vakuum vrece i ostavlja par dana da pocne da Iermentira, kada pocinje da
dobija blago alkoholnu aromu. Kace se o dlaku oko udice broj 6.
Paste su izuzetna primama za sarana. Pripremaju se kao i semena, ali se
nakon toga pasiraju. Odlicne paste se prave od kikirikija, suncokretovih semenki i
ostalih masnih semena.
Kikiriki je odlicna primama za sarana. Ostavite ga preko noci da nabubri
i prokuvajte ga oko sat vremena. Ostavite ga dan dva da Iermentise. Slobodno ga
koristite u vecim kolicinama, jer mu se kuvanjem drasticno smanjuje kalorijska
vrednost.
Meso mesnog nareska je dobro kao mamac. Sece se u obliku kupe i
postavlja na udicu. Meso iz gulasa se moze koristiti kao mamac. Gulas treba da
bude do-minatnog ukusa na ono sto se u prirodi nalazi u tom trenutku oko voda i
sa cime se saran potencijalno hrani. Kao primama koristi se seme konoplje, a peca
se na komadice mesa.Salama je Iin mamac, ali i primama za sarana. Sece se u
obliku kupa. Jetra je mamac prepun amino-kiselinama. Sece se u kocke i kaci
direktno na udicu. Dobar je dodatak boilijima.
Hrana za pse i macke se moze koristiti kao mamac. Kaci se direktno na
udicu ili na dlaku. Pre upotrebe bilo bi dobro da se navlaze kako bi omeksali.
Obicno se koriste kao povrsinski mamac.
Riba, a posebno komadici pastrmke mogu se koristiti kao mamac za
sarana , ali se pre upotrebe mora prokuvati. Kaci se direktno na udicu.
Blago obaren krompir postaje sve popularniji kao mamac. Paste od
raznih zitarica, brasna soje i kukuruza dobijaju se mesanjem sa jajetom, boje se i
aromatizuju. Ove paste se ne kuvaju kao boiliji.
Sir se moze koristiti kao mamac, a pravilo je prosto sto smrdljiviji to
bolji. Moze se direktno stavljati na udicu ili dlaku ili ga mozete dodavati u boili.
Mesni crvici su rado vidjena hrana sarana. Mana im je sto i druge ribe
vole da ih konzumiraju. Ukoliko se koriste kao primama, potrebno ih je preliti
vrelom vodom, kako bi uginuli, kako bi se sprecilo njihovo odlazenje od mesta pri-
mame. Od glista u obzir dolazi iskljucivo zelena ritska, jer sve ostale odmah
napadne bela riba.
Kukuruz secerac je najcesci i najprovereniji mamac i primama za sarana.
132 k|he ao|h odo
Mogu se nakon barenja bojiti i aromatizovati (vanila, jagoda, tuti-Iruti,...). Kace se
direktno na udicu br 4 ili na dlaku i u toj varijanti se postavlja 4 do 6 zrna na dlaku
oko udice 4 do 6. Konoplja se moze koristiti kao mamac i to na dlaku koja se veze
za udicu 4 ili 6. Obavezno je ubacite u primamu. Pre upotrebe potrebno ju je
prokuvati.
Komad hleba je ono cemu ni jedna riba ne moze odoleti. U tome je i
najveci problem. Kako sacuvati hleb na udici, a da ga sitnija riba ne ugrabi. Hlebna
pasta, se pravi od hleba starog nekoliko dana. Uzima se samo unutrasnjost hleba
koja se kvasi i mesi. Kuglica paste se stavlja direktno na udicu. Hlebna ruza se
pravi od svezeg hleba i to njegovog unutrasnjeg mekog dela. Otkine se jedno
parcence hleba, a zatim se u jednom kraju stisne i provuce udica.
Ikra riba moze se moze koristiti kao mamac za sarana. Kaci se direktno
na udicu, ili dlaku. Koriste se krupnija jajasca, kao recimo jajasca pastrmke.
Mancmelov se moze koristiti kao plivajuci mamac za sarana. Koristiti
najmanji moguci mancmelov koji mozete nabaviti u radnji. Iako su vrlo socni,
ostaju na udici dosta dugo.
k|he ao|h odo 133
|
Corp wor|d Popov|c
Nos no[Irote[n|[| Corp Ieom
www.corp-yu.co.yu
Lsox |uc|us
8lukd
0
asa stuka je riba nizijskih voda, reka,
jezera i bara. Prema nekim podacima,
naraste do 1,5 pa i 2m i 34 kg mase,
mada kod nas ima zabelezenih primeraka do 15
kg. Telo stuke je zelenkaste boje sa zuckasto-belim poprecnim prugama.
Izduzenog je i vretenastog oblika sa snaznim repom na kraju. Po obliku tela, moze
se zakljuciti da stuka nije dobar plivac na duze staze, vec napada iz zasede, iz
sevara, granja i potopljenih panjeva ili podlokane obale. Njen jak rep joj daje
ogromno ubrzanje pri napadu. Ukoliko ne uspe iz prvog pokusaja, u vecini sluca-
jeva odustaje od daljeg proganjanja plena. Ovo treba imati u vidu pri vodjenju var-
alica. Glava stuke je karakteristicnog oblika guscijeg kljuna. Na njoj se nalaze
velika usta, sa 700 ostrih zuba. Stuka plen hvata sa boka i okrece ga napred
glavom, te ga tako guta.
Vid joj je odlicno razvijen i pretezno se oslanja na njega pri lovu. Treba
imati u vidu da je stuki potrebna svetlost za lov, ali da se kod bistrih voda, ona ipak
odlucuje za lov pri sumraku, jer je tada druge riba teze uocavaju.
Hrana su joj sva ziva bica manja od nje koja se mogu naci u vodi do
dubine od 2 m ili na vodi.
Mresti se prva, vec krajem zime, kada temperatura vode predje 10
O
C, u
nasem podneblju od Iebruara do aprila. Prvi put ulazi u mrest sa 3-4 godine
starosti.
Leti, stuka lovi izjutra i predvece, a u toku dana samo za oblacnog vre-
mena. Sa jeseni, lovni period stuke se produzava na skoro ceo dan. U ovom peri-
odu stuka talozi masne naslage za zimu. Zimi ne prestaje sa hranjenjem, posebno
za vreme lepih i suncanih dana, kada bela riba krene da pliva.
|ov s|uke
Bez obzira da li je u pitanju reka, jezero ili kanal, potreban joj je i pros-
134
tor sa plitkom vodom obrastao biljem da bi se mrestila, ali i da obezbedi skloniste
iz koga vreba plen. Iako se stuka, u principu, moze upecati preko cele godine, njen
apetit je ipak promenljiv.
Stuka se najbolje hvata kada je oblacno vreme. Po suncanom danu
najbolje je probati uvece pri zalasku Sunca, mada ni rano jutro nije lose. Dan sa
slabim vetrom koji stvara male talase je bolji nego kada je povrsina vode potpuno
mirna i to zbog manjeg prodiranja svetlosti pri nemirnoj povrsini vode. Vreme pre
nadolazece oluje je mozda najbolje vreme za pecanje stuke.
DeIinitivno najbolje mesto za trazenje stuke u rano prolece su plitki
zalivi. Ako je u blizini i potok koji se uliva u zaliv, muljeviti deo ispred je prvo
mesto gde treba probati. Zatim, pescana ili sljunkovita obala koja se veoma blago
spusta ka dubini je takodje dobro mesto. Najbolje je probati na mestima uz obalu
koja se nalazi na severnoj strani jezera ili reke. Severna obala je zasticena od
hladnog severnog vetra i zato se voda brze zagreje na toj strani jezera. Hladan sev-
erni vetar gura hladnu vodenu masu sa sredine jezera prema juznoj obali i zato je
voda sa juzne strane hladnija u prolece.
Sa dolaskom leta i visokih temperatura stuka se teze da upecati. Manje
stuke ostaju u plicoj vodi, dok se velike premestaju u duboku vodu. I u ovom
slucaju stuke ce biti u blizini neke strukture u vodi. Moze to biti ivica trave, ivica
gde plicak naglo prelazi u dubinu (dublja strana), podvodne stene i slicno.
Krajem leta stuka kao da oseca da se blize posniji dani, pa pocinje inten-
zivnije da se hrani. Za vreme veoma toplih dana u avgustu, stuke ce se pomeriti u
dublju vodu, i tada ih je najbolje i traziti u najdubljim mestima u jezeru ili reci. U
to vreme su sanse za uspesan ulov povecane i tada je stuka zakacena za varalicu
najborbenija.
Jesen je top sezona za pecanje stuke. Iako je ona aktivnija u Iebruaru,
neposredno pred mrest, ipak je jesen najbolji deo sezone za njen lov. To je vreme
kada se gomile ribolovaca upucuje na vode sa kantama prepunim sitnim kederima
i kada se i izlovi veliki broj uglavnom nedoraslih primeraka stuke, koji se ni jed-
nom u svom zivotu nisu mrestili. U jesen kada voda pocne da se hladi, dolaze u
plice delove. Ranije u jesen dobra mesta mogu biti platoi koji jos uvek imaju
zelenu travu i plica strana ivice skarpe. U kasnu jesen stuke se mogu naci skoro na
svim mestima. Kako je voda uveliko hladna one nemaju neko pravilo gde se
zadrzavaju, tako da se mogu uhvatiti i na mestima na kojima se najmanje nadate.
Druga polovina jeseni je vreme kada se mogu upecati najveci primerci. Ako
pravilno odaberete vodu i varalicu i ako imate dobru intuiciju imacete sansu da se
veoma srecni vratite kuci sa pecanja.
Mnogi pocetnici smatraju ribolov na stuke kao usputnu stvar kada podju
k|he ao|h odo 135
na pecanje. Obicno koriste stare i nepotrebne stapove za ovu namenu, ostavljajuci
ih sa strane. Cesto se desi da stuka potpuno proguta udicu i nakon toga otkine
najlon, sto joj prouzrokuje sigurnu i bolnu smrt.
Stuka se moze pecati na cetiri osnovna nacina: na mrtvog kedera, varal-
icarenjem, musicarenjem i na zivog kedera.
Za dubinsku metodu na mrtvog kedera stap mora da bude jak. Vecina
saranskih stapova moze da se koristi, sem onih najmeksih, jer sa njima nije
moguce zabaciti tezak mamac na vecu daljinu. Duzina treba da mu je od 3 m uko-
liko je to saranski stap, ili 3 do 3,7 m ukoliko se koristi pravi stap za stuke.
Najlon treba da ima deklarisanu nosivost od 4,5 do 5,5 kg i treba mu na
kraj postaviti sajlu duzine 45 do 50 cm nosivosti od 9 kg. Mrtav keder se kaci sa
dve trokrake udice velicine 8 na sajli duzini 7,5 cm. Koristite bodorku, haringu,
skusu ili neku drugu ribu. Ucvrstite mamac obmotavanjem najlona oko repa ribe,
sto ce vam pomoci ukoliko zabacujete na vece daljine. Stuka obicno guta prvo
glavu ribe. Zbog toga udice kacite sto je moguce blize repu.
Ako pecate sa plovcima na mrtvog kedera potrebni su vam specijalni
plovci za stuke velike nosivosti.
Moguce je koristiti i klizece plovke vece nosivosti, ali u sistemu u kom-
binaciji sa dubinskom metodom. Plovak se postavlja iznad olova, a stoper na
mestu na kome najlon sece povrsinu vode. Nakon zabacivanja, plovak ce kliznuti
do granicnika sto je i dubina vode, a olovo povlaci mrtvog kedera na dno. Trzaj se
maniIestuje potapanjem plovka.
U toku cele godine mrtva ribica se moze koristi kao varalica. Velicina
mrtve ribe treba da da bude izmedju 8 i 10 cm i tezine do 60 g. Osnovu ovog sis-
tema cini jig glava. Udicu provucete kroz riblja usta, kroz telo i stomak i izvadite
vrh udice napolje. Jig vezete preko vrtilice za glavnu strunu. Na istu vrtilicu
postavite jednu ili dve trokrake udice na predvezima ne duzim od polovine duzine
kedera. Mamac bacate Iinim stapom duzine 2,5 do 2,7 m. Ovim sistemom pre-
trazujte sve slojeve vode, od dna do povrsine. Ozvljavanje se radi naglim trzajem
vrha stapa nagore i namotavanjem najlona. Na ovaj nacin riba kao da skakuce po
dnu glumeci ranjenu ribu.
Dosta pecarosa je neopravdano skepticno u vezi uspesnosti varal-
icarenja na stuku. Postoje dva razloga za to. Prvi je da je velicina stuka koje se
pecaju na ovaj nacin manja, oko 3,1 kg, ali je moguce upecati veci broj riba.
Drugo, varalicarenje je uspesnije u leto i jesen nego zimi, kada to pecarosi obicno
rade. Stap za varalicarenje je idealne duzine 2,7 m. Kada se peca iz camca, potreb-
no je koristiti vrlo kratke stapove, duzine 1,8 m. Kombinacija karbonskog
teleskopa i masinice je idealna, jer se stap drzi u rukama sve vreme pecanja. Za
130 k|he ao|h odo
ovu svrhu se koristi meksi stap u odnosu na onaj za dubinsko pecanje. Na spulnu
je potrebno postaviti do 100 m najlona nosivosti od 4,5 do 7 kg. Podvez sajla treba
da je 30 cm duga. Kraci podvez ne treba koristiti, jer krupnija stuka guta mamac,
pa bi recimo 15 cm podvez bio progutan u jednom zalogaju i riba bi zubima pre-
sekla glavni najlon.
Zabacivanje i namotavanje najlona je bitno kod varalicarenja, medjutim
ima jos nekih stvari o kojima treba brinuti. Nemojte zabacivati istu varalicu
bezbroj puta na sve strane. Bolje je prvo razmisliti gde bi stuke mogle da se nalaze
i gadjajte to mesto. Vrsta varalice narocito zavisi od vremena i vrsti vode. U
mnogim slucajevima samo iskustvo pomaze. Uzmite u obzir prozirnost vode, pod-
vodne panjeve, podvodnu vegetaciju i dubinu vode. Menjajte varalice cesto dok ne
dobijete pobednicku kombinaciju vrste, boje i velicine za taj dan. Ova promena
moze biti presudna za uspesnost ribolova. Generalno, varalicu vodite polako i kon-
tinuirano, a zimi je spustite sto je vise moguce u dubinu. Leti probajte po povrsi-
ni, ali probajte i u srednjem sloju vode. Ravnomerno vucenje promenite u ispreki-
dano, samo ako ovo prvo ne daje rezultate.
Pretrazite varalicom vode koje su naizgled nemoguce za pecanje, na
kojima do sada niko nije pecao. Cesto se u sevarju kriju stuke u zasedi. Koriscenje
varalice sa jednom udicom omogucava zabacivanje medju drvece ili u sred
vodenog bilja. Nikad nemojte bacati varalicu bas na mesto gde ocekujete da je
stuka, vec nekoliko puta zabacite oko tog mesta kako bi je izmamili iz zasede, a
ne bi uplasili.
Nepisano pravilo je da se u prolece i jesen kada je voda hladna sve var-
alice vuku sporo kroz vodu. U leto, iste varalice se vuku mnogo brze, u zavisnos-
ti od situacije. Rano u sezoni manje varalice se pokazuju kao bolje od vecih mod-
ela. Veliki broj ribolovaca stavlja i kasikare ispred voblera pogotovu u rano pro-
lece sto je pogresno. Voblere ne treba vuci ravnomerno, jednolicnom brzinom,
kako to vecina ribolovaca pogresno radi, vec ih treba oziveti serijom kratkih trza-
ja nakon kojih dolaze pauze. Pauze ne treba da budu duze od 5 sekundi.
Vobleri se dele na tri vrste: tonuce, plutajuce i voblere sa neutralnom
tezinom. Upravo ovi zadnji su najbolji u ranu jesen i kada je stuka neaktivna. Pri
pecanju na neaktivne stuke ove varalice se trebaju vuci kratkim trzajem iza koje
sledi pauza od oko pet sekundi. Plutajuci daju najjace vibracije od sve tri grupe i
ovo je mozda najjaci adut pri pecanju u dubokoj vodi i medju vodenim biljem, ali
je pitanje kako spustiti plutajuci volbler u dubinu. Neki ribolovci koriste takozvani
"sistem u tri pravca" koji koristi tesko olovo na jednom kraju sistema da povuce
voblera (vezanom na drugom kraju sistema) na dno koji ce tezeci da ide ka povrsi-
ni uvek biti na odredjenom rastojanju od dna. Treci kraj sistema je najlon koji vodi
k|he ao|h odo 137
ka stapu i masinici. Dobro su se pokazali Zoranovi vobleri velicine 9,11 i 13 cm
u crveno-beloj i zelenoj nijansi.
Bucktail jigovi moraju biti dugacki najmanje deset santimetara.
Regularni plasticni jigovi su i dalje nezamenljivi za stuku u rano prolece ili kasnu
jesen kada je stuka aktivna, ali nije agresivna da juri neku od brzih varalica.
Leptirice su svakako najrasprostranjenije i najpopularnije varalice u
lovu na stuku. Mogu imati duguljasti ili okrugli leptir. Takodje na kraju, na
trokrakoj mogu imati jelenovu dlaku, perje, plasticne niti, ili jiga sto daje leptirici
dodatne vibracije. Najboje rade kada se brzo vuku ispod same povrsine i leptirom
prave turbulenciju i "guraju" vodu. Takodje jednolicno motanje se moze koristiti u
kombinaciji sa kratkim trzajima sto je dobra taktika u nekim situacijama
Stare dobre kasikare "EIIzet" ili "Mepps Cyclops nr. 3" i danas hvataju
stuke istom zestinom kao i pre. Njihova imitacija kedera bilo da se vuku jedno-
licno ili na trzanje, tipa trzaj, opustanje, namotavanje, trzaj u stranu, izaziva stuku
da ih napadne. U slucaju da se opazi stuka koja je promasila kasikaru , ne treba se
usporiti sa povlacenjem, vec naprotiv, treba ubrzati vucenje varalice uz par naglih
trzaja. Veoma je korisno da se posle
svakih cetiri-pet okretaja rucke na
masinici napravi pauza od par
sekundi.
Spinerbait je jos jedna
odlicna varalica za stuku.
Spinerbeit moze imati jedan ili dva
leptira. Leptiri mogu biti u vise
kombinacija, kao dva duguljasta,
duguljasti i okrugli ili dva okrugla.
Dobro su se pokazli Mepps Anglia
velicina 4 i 5.
U Americi se sve cesce
koriste silikonske varalice za
pecanje stuka. Pre svega tu su tvis-
teri, ali i razne gumice realnih obli-
ka riba. Vrh udice moze biti spolja,
ali moze se i ostaviti u telu varalice,
kako bi se smanjio rizik od kacen-
ja. Najnovije tehnike vucenja vor-
mova po dnu i slugova po povrsini
su se pokazale dobrim i za stuke.
138 k|he ao|h odo
Dubinu pecanja mozete promeniti
pomeranjem klizeceg stoper-cvora od
najlona nosivosti 3,6 kg, Power Gum-om
ili komadom elasticne trake.
Zive mamce mozete cuvati u cuvarci i to
sto je krace moguce, jer u njoj vrlo brzo
uginjavaju. Takodje mozete koristiti plas-
ticne kanistre i posude koje treba potopiti
u vodu i privezati za obalu. Otvoreni deo
zatvorite Iinom mrezom i pricvrstite
gumicom za tegle.
Buzzer-i su najnovije varalice koje se
koriste pri pecanju stuka. Potpuno su
razlicite od svih dosadasnjih varalica, jer
ne imitiraju pokrete ranjene ili bolesne
ribe.
Stuka voli jake mirise. Bodorka, skusa
ili pola haringe iskoriscene kao mrtav
mamac pri dnu, daju dobre rezultate.
Probajte ove mrtve mamce da povlacite
polako po dnu, oponasajuci ranjenu ribu.
Jedna od preporuka je koristiti na istom sistemu jednu silikonsku varalicu u kom-
binaciji sa metalnom kasikom. Silikon ce dati vibracije, a kasika vizuelni eIekat.
Dobra kombinacija je Timber Doodle #1 Mister Twister Split Double Tail uz
dodatak male gavcice ili pijora okacenog kroz usta na udicu od varalice. Ova kom-
binacija u sebi sadrzi sve elemente: vizuelni eIekat, vibraciju i mirisnu notu.
Povrsinskim gumenim varalicama, bez obzira da li su to imitacije zaba,
miseva ili nekih drugih sitnih zivotinja koje se mogu naci u vodi, uspesno se mogu
loviti stuke. Tehnika je jednostavna. Zabacujte varalicu na zeljeno mesto, na
cistinu, tik uz sevar ili povrsinsku travu, sacekate sekund dva i nakon toga vucete
varalicu u trzajima imitirajuci plivanje zabe.
Za musicarenje se koriste strimeri, specijalno izradjeni za stuku. Ovo su
krupniji strimeri zivih boja, medju kojima crvena preovladjuje. Vode se po povrsi-
ni, i to u nizu nepredvidivih i uvek razlicitih trzaja. Kontra mora biti pravovreme-
na, ali ribar mora sacekati sekundu pre uzmaha rukom, kako bi se riba dobro
zakacila. Ugriz je obicno spektakularan, kao i kod ostalih povrsinskih metoda
pecanja stuke.
Na nekim vodama, stuku je moguce uhvatiti samo metodom ribolova
sa zivim mamcima. Kada temperatura vode opadne ovu ribu je moguce pokrenu-
ti jedino njima.
Za ovu vrstu ribolova potreban je jak i krut stap duzine 3,5 m. Prilikom
zabacivanja potrebno je obratiti posebnu paznju kako mamac ne bi spao.Sto je vrh
stapa tvrdji, to je spadanje verovatnije.
Kapacitet spulne treba da je bar 150 m. Najlon mora biti nosivosti 5,4
kg. Ukoliko je voda puna panjeva uzmite jaci najlon nosivosti 6,8 kg.
Klizeci okrugli plovci precnika 3 do 4 cm se danas najcesce koriste.
Jednostavnim pomeranjem klizeceg cvora mozete menjati dubinu. Mali prsten
ispod klizeceg cvora moze posluziti kao osigurac da plovak ni pod kojim uslovi-
ma ne preskoci preko cvora.
Pecanje zivim mamcem je i dalje veoma zastupljeno u rano prolece koje
je za ovu tehniku najbolje, prvenstveno zato sto nema trave, a i stuka u to vreme
pliva pored obale u potrazi za hranom. Izaberite mesto, zabacite kedera i cekajte
da stuka sama dodje ka njemu.
Lutajuci zivi mamac - Ziva riba se slobodno krece podrzavana
plovkom po celom toku vode. Iznad mamca na najlon se postavi par sitnih olova-
ca kako bi se onemogucilo njegovo isplivavanje na povrsinu. Ovim metodom
moze da bude problematicno postavljanje mamca na vecu dubinu.
Pecanje na plovak je u prolece u sustini bolje nego pecanje na dnu, jer
ipak pecate u plitkim vodama. U sustini, klizeci plovak je bolji od Iiksiranog, zbog
k|he ao|h odo 139
kontre koja je mnogo jaca i eIikasnija kada nema otpora koji stvara Iiksiran plo-
vak. Keder treba da bude dugacak oko 10 cm.
Vodjeni zivi mamac - Ovaj metod je slican prethodnom, sa tim da se
ovde koriste posebno dizajnirani plovci koji kontrolisu kretanje mamca kroz vodu.
Ova taktika je korisna kada duva vetar. Iskusan pecaros, ovom metodom, moze
zabaciti mamac na daljinu preko 150 m.
Ne treba koristiti ovaj metod na vodama obraslim travom i na vodama
gde ima puno potopljenih grana i panjeva, jer tu plovak mora da se postavi previse
plitko.
Nakon sto zabacite mamac, pomerite se par metara niz obalu i privucite
ga malo. Ovaj postupak ponavljajte sve dok ne izvucete mamac blizu obale. Cilj
je prebrisati sto vecu povrsinu vode mamcem.
Zivi mamac sa potpoljenim plovkom - Ponekad je potrebno da bacite
mamac sto je blize moguce nekom mestu gde ocekujete da je stuka, recimo blizu
nekoj potopljenoj grani. Ovo je najbolji metod za tu namenu. Plovak se kod ovog
metoda potpuno potapa ispod povrsine, ali tako da pluta pod vodom. Plovak ce
pridrzavati podvez i mamac na zeljenoj dubini.
Zivi mamac na dubinci - Ukoliko treba da postavimo mamac blizu
dna vode i ukoliko je voda bez prirodnih zapreka mozemo koristiti klasicni dubin-
ski metod. Na udicu pored zive ribe, postavljamo i jednu stiropornu kuglu kako bi
pridrzavala mamac da ne legne na dno, odakle ga stuka nece uzeti.
Kasnije u sezoni pogotovu kada otopli, pecanje kederom na dnu daje
bolje rezultate od pecanja sa plovkom, jer se mamac moze spustiti na mnogo vece
dubine nego sa plovkom.
Zivi mamac na otpustenom najlonu - Na kraj najlona postavlja se
samo par sitnih olovaca, kako bi primorali ribicu da se spusti nize u vodu. Mana
ovog sistema je losa signalizacija ugriza stuke.
Vucenje zivog mamaca - Ukoliko se nalazite u camcu, mozete pri-
meniti i ovaj metod. Jednostavno nakacite zivu ribu na udicu i vucite ceo sistem
za camcem. Kod plicih voda obavezno koristite plovak, dok kod dubljih to nije
neophodno. Zapamtite da je stuka dosta spora kada krstarite camcem.
Za podveze obavezno koristite sajle. Uobicajena jacina sajli za stuku je
9 kg. Za izuzetno teske vode, pune prepreka koriste se sajle do 13,5 kg. Sajla mora
biti najmanje 50 cm duga.
Koristite najbolje, karbonske udice sa izuzetno ostrim vrhovima.
Usaglasite velicinu udice sa mamcem koji koristite. Uobicajene velicine su 10s, 8s
i 6s.
Sitne mamce je najbolje kaciti na usnu jednom udicom. Kod onih koji
140 k|he ao|h odo
imaju meke usne, provucite udicu kroz obe usne. Vece mamce zakacite na dve
udice koje su jedna od druge odmaknute 8 cm. Za metode vucenja i vodjenja
mamca, gornju udicu provucite kroz usnu, a donju blizu pektoralnog peraja. Za sve
druge slucajeve jednu udicu zakacite na sred ledja, a drugu kod korena repa kako
bi onemogucili mamac da luta vodom.
k|he ao|h odo 141

Ie|: 031 512 467


bII.//www.geociIies.com/zoronvid e-mo||: zoronvidII.yu
Ako vobler uzdize levi bok
u odnosu no ribolovco,
ozljivo omeriIi vodecu
olku u desnu sIronu.
vobler rodi rovilno kodo
su mu ledjo u odnosu no
Irbuni deo osIovljeno
verIikolno.
Ako vobler uzdize desni
bok u odnosu no ribolovco,
ozljivo omeriIi vodecu
olku u levu sIronu.
vobleri koji su nosIoli koo soj velike ljubovi
i krojnje sorIskog risIuo ribolovu.
Rozne velicine, Iezine, vibrocije i irok sekIor
bojo su goroncijo do ceIe i vi medju njimo
noci neIo zo sebe.
0koliko zeliIe do vobler
rovi siInije vibrocije,
ozljivo omeriIe vodecu
olku no gore.
Ovo je "osnovno"
vibrocijo voblero
0koliko zeliIe do vobler
rovi krunije vibrocije,
ozljivo omeriIe vodecu
olku no dole.
b|poph|ho|n|ch|hs no|||r|x
Ar|s||ch|hs nob|||s
!o|slo|oo|k

ostoje dve vrste tostolobika u nas: beli


(Hipophthalmichthvs moltrix) i sivi
(Aristichthvs nobilis). Narastu do 1 m.
Dostizu 20 kg mase. Tolstolobik je prenet iz
Kine, iz reke Amur. Gaji se u ribnjacima, a naselio je i Dunav i njegove pritoke.
U nasim vodama se mresti jedino vestacki.
Beli se kao mladj hrani zooplanktonom, a kada poraste iskljucivo Iito-
planktonom (algama i jednocelijskim organizmima).
Sivi se i kao odrastao hrani zooplanktonom (larve, vodene bube).
Medjutim, u ribnjacima, obe se vrste mogu naviknuti i na gliste i na zrnastu hranu.
|ov |o|s|o|ob|ko
Ulov tolstolobika je uglavnom slucajan. Cesci je na hranjenim vodama,
gde se on navikava na zrnastu hranu.
Lovi se sa vise uspeha na plovak u srednjim slojevima vode nego dubin-
ski. Najlonom od 0,20 mm do 0,30 mm i saranskim udicama. Za uspesan ribolov
obavezno je koriscenje primame (primama u vodi treba da stvara oblak po citavoj
visini vodenog stuba i blago muti vodu oko hranilice), od mamaca se koristi, praz-
na udica kod sistema sa tehnoplanktonskom tabletom (tolstolobik usisa udicu pri-
likom hranjenja), stiroporna kuglica, svila mladog kukuruza, mlad ili kuvani kuku-
ruz, list deteline, komadici vodenog bilja. Najbolji trenuci za ribolov su rani jutar-
nji i kasni vecernji casovi.
142

|| deo:
0snovn| pecorosk| pr|bor
8ddrzdj
|| de|d
||0v0|
K||IL0| ||0v0|
K||zec| p|ovok od gusc|jeg pero
80||J| ||0v0| 0 08||K0 0|0vKL
vA0|Lk ||0v0| - ||0vAK 8A IL|0H
vA0|Lk ||0vAK - 00 0080|JL0 |LkA
|N0|KAI0k| IkIAJA
8Ik0NA
0v0k0v|
|00vLI|
00|0L
00vAkKA | HLkL00v
147
148
149
150
151
153
154
157
159
162
165
167
"#
Ios|o p|ovc| p|u|oju ||| s|o pecoros noro
do zno o nj|no
||ovc|
,
ABEE?E=: Jedan objekat pliva ako je
tezina vode koju on zauzima kada se
potopi veca od njegove sopstvene
tezine. Pre svega plovak mora da bude tako
izradjen da pruzi minimalan otpor ribi koja uzima mamac. Ovo znaci da plovak
mora biti tako postavljen u vodi da iz nje viri samo antena, koja je najtanji deo
plovka. Namena antene plovka je a) da bude signalizator ugriza i b) da da plovku
veci potisak kada mu je telo potpuno potopljeno.
Sto je antena deblja i duza, potisak je veci. Birajuci plovak sa najtanjom
mogucom antenom za date uslove pecanja(vetar, struja vode, masa mamca i olova)
osiguravate da riba oseti najmanji otpor pri ugrizu, a vi dobijate maksimalno
osetljiv plovak. Uobicajene dimenzije antene su od 0,3 do 4 mm. Mozda se razli-
ka izmedju 0,3 i 1 mm antene vama ne cini posebno velika, ali treba imati u vidu
da je zapremina valjka proporcionalna kvadratu poluprecnika,sto znaci, da ce ovaj
drugi plovak dati 11 puta veci otpor pri ugrizu.
Jedna od najcescih zabluda je da su plovci sa metalnom antenom
osetljiviji od onih drugih. To generalno nije tacno jer se plovak mora gledati u celi-
ni, a kao parametar se uzima njegova gramaza. Uticaj antene se racuna samo preko
njene zapremin. Odavde sledi da su osetljiviji plovci sa laksom i tanjom antenom.
Tezina tela plovka utice na njegovu osetljivost i to tako da plovak sa tezim i sirim
telom ima vecu inerciju te je i manje osetljiv.
Poslednji Iaktor koji utice na osetljivost plovka je povrsinski napon na
spoju vode i tela antene. Najmanji je kod glatkih plovaka, a sto je plovak rapaviji
to se ovaj uticaj jace izrazava. Jedini nacin na koji mozete uticati na ovu pojavu je
da smanjite hrapavost povrsine plovka premazujuci antenu vazelinom.
147

K||zec| p|ovc|

lizeci plovci od balze su obicno u obliku


sipkice precnika od 1 cm pa navise.
Nekim ribolovcima mogu se uciniti pre-
grubim, ali njihova glavna namena je u turbu-
lentnim, brzim vodama, gde nece dati laznu signalizaciju. Balza ima izuzetnu
sposobnost da se odrzi na povrsini vode, pa ovi plovci nisu podlozni uticajima
talasa. Drugi plovci bi kod ovakvih uslova davali pogresnu maniIestaciju ugriza
ribe. Ovi plovci, se kao i svi klizeci plovci koriste na onim mestima gde je dubina
vode veca od duzine stapa. Kao stoper za plovak moze se koristiti mala gumica,
ali i specijalan stop cvor koji treba
vezati od istog najlona kao i glavnu
strunu.
Postoje dva metoda da se
optereti ovaj plovak. Prvi je da se
postavi jedno olovo (Olivette) koje
ce povuci najlon kroz alkicu nanize. Olovo treba da bude dovoljno veliko kako bi
uspelo da ispravi plovak. Tradicionalni metod cini grupa od nekoliko manjih olo-
vaca (AAA ili BB) na trecini udaljenosti izmedju udice i plovka, ka udici. Prvi
metod daleko brze uspravlja plovak i cini trzaj mnogo lakse vidljivim.
Najlakse je postaviti par najmanjih olovaca na kraj najlona, blize udici,
kako bi se sprecilo zamrsenje najlona pod uticajem vodenog toka, za vreme
zabacivanja i kontriranja. Kod izuzetno plitke vode (do 1m), ova opasnost nije
realna, pa ne treba dodatno otezavati najlon.
|zrodo p|ovoko
Za izradu klizecih plovaka potrebno vam je sledece: skalper, komad balze precni-
ka 1cm, srednje grubi i Iini brusni papir, lepak za drvo, metalni provodnik za
najlon, crna masna boja, bela podloga za bojenje drveta, Iluorescentna boja, lak i
Boja tela plovka je obicno licna stvar
pecarosa. Jedni tvrde da je beli plovak
odlican ukoliko plovak stoji izmedju vas i
sunca, dok se drugi kunu u crni plovak.
148
igla. Koristeci skalper, odsecite komad balze potrebne duzine. Srednje grubim
brusnim papirom jedan kraj plovka napravite da bude zaobljen, dok drugi kraj
izduzite kako bi lakse ponirao u vodu. Sve izbrusite Iinim brusnim papirom. pre-
Iarbajte plovak belom podlogom i postavite vodjice za najlon. Gore sitniju, kako
bi se plovak zaustavio kod stop cvora, a dole krupniju. Obratite paznju da vodjice
budu u jednoj liniji. PreIarbajte plovak u crno, nakon toga vrh obojite Iluorescent-
nom bojom. Iglom ocistite vodjice od zaostale boje.
K||zec| p|ovok od gusc|jeg pero | njegovo |zrodo
Ovo je visenamenski plovak koji se sastoji od tela od pera price, jedne
bocne vodjice i antene. U zavisnosti od velicine moze nositi olova od velicine 6 do
olova velicine 12, a moze biti dugacak od 2 do 10 cm. Precnik tela mu je od 5 do
7 mm.
Ukoliko pravite ovaj plovak, mozete ga napraviti tacno za onoliko olova
sa koliko zelite da ga opteretite. Uzmite pero i ocistite ga od peruske skalperom i
nakon toga obradite zbicu sa Iinim brusnim papirom. Postavite bocnu alkicu i
odsecite pero na zeljenu duzinu. Uzmite antenu i zabodite je u plovak. Postavite
mali komad najlona sa zeljenim olovnim opterecenjem i stavite plovak u posudu
sa vodom. Plovak treba da stoji uspravno i nosi olovo. Ukoliko plovak tone sma-
njite antenu. Ukoliko je plovak previse izronio ili smanjite telo ili povecajte
antenu. Tek kad dobijete zeljeno ponasanje plovka izvadite plovak iz vode i
osusite ga. Nakon toga zalepite antenu na plovak i dva puta prelakirajte plovak.
Belom podlogom pa onda Iluorescentnom bojom predjite preko vrha plovka, a
zatim donji, porinuti deo plovka obojite tamnom bojom.
Za izradu plovka vam je potrebno: pero, Iini brusni papir, skalper, epok-
si lepak, drvena cackalica kao antena, cetkice, igla ili udica velicine 14 ili 16 za
vodjicu i klesta.
r|hor 149
j
8up|j| p|ovc| u ob||ku o|ovke
2
lovci koji su suplji i u obliku olovke
mogu biti izradjeni od prirodnih materi-
jala kao sto je stabljika trskeili bodlja
bodljikavog praseta, ali se u novije vreme izra-
djuju od plastike. Ovi plovci su cvrsci od onih od balze i teze se lome. Mogu se
upotrebiti kao klizeci , ali i kao Iiksni. Ukoliko su plasticni na vrhu imaju poklopac
koji moze da se odvoji i na njegovo mesto postavi Iluorescentna ampula za nocni
ribolov. Vrh od balze moze biti zaobljen, zasiljen ili u obliku ramena.
Prva dva vrha imaju vrlo slicne karakteristike, mada neki pecarosi sma-
traju da zasiljen vrh ima prednost kada je vetrovito. Plovak sa vrhom u obliku
ramena ima vecu nosivost, a smanjen otpor.
|zrodo p|ovko
Najteze se izradjuje samo telo plovka koje u unutrasnjosti mora biti
suplje. Odsecite parce trske, duzine tri plovka. Ocistite stabljiku od lisca.
Pricvrstite busilicu u drzac i ukljucite je na malu brzinu. Pozicionirajte komad
trske i polako spustajte busilicu, pazeci da ne ostetite trsku. Kada probusite
cevcicu, blagim brusnim papirom dovrsite ivice. Da bi na osnovu od trske dodali
vrh od balze potrebno je da izradite zubac duzine 1 cm i sirine od 1,5 do 3 mm u
zavisnosti od dimenzija plovka.
Odsecite komad balze i u njemu nacinite zleb u koji moze upasti jezicak
koji ste nacinili na komadu trske. Prilepite balzu za trsku i Iinim brusnim papirom
dajte zavrsni oblik plovku.
Za izradu plovka potrebni su vam: elektricna busilica, 4-5 cm stabljike
sveze trske, grubi i Iini brusni papir, cetkice, epoksi lepak, komad balze precnika
1 cm, Iarba, reckast noz, skalper.
150

vog|er p|ovc| - p|ovok so |e|on

vde govorimo o plovcima za duge


stapove koji imaju druge karakteristike
od onih za teleskope. Pre svega ovi
plovci prilikom zabacaja ne smeju da mrse
najlon. To znaci da im je centar mase dovoljno nisko da ne dozvoljava obrtanje
plovka u toku zabacivanja. Ovo se moze postici koriscenjem pravog materijala i
njegovom dovoljnom duzinom. Drugim recima laki materijali moraju biti na vrhu
plovka, a teski na njegovom dnu. Najboljni nacin da odlicne komercijalne plovke
prepravite, jeste da na njihovom dnu dodate tanko olovce (velicina 10 do 12). Pri
izradi plovka nacinite ga sa telom duzine 15 cm, sto je za 3 do 5 cm duze od
uobicajenih komercijalnih plovaka. Najpopularniji oblici tela su oblik ragbi lopte,
obrnute suze, kruske i luka. Kakav god da je oblik, plovak mora biti maksimalno
simetrican. Telo plovka moze biti i suplje iznutra i u tom slucaju je plovak jos laksi
i ima vecu nosivost.
Kvalitet balse izuzetno mnogo utice na osobine plovka. Gustina balze
moze biti od 0,06g/cm
3
do 0,25g/cm
3
, a najbolja je ona sa gustinom u opsegu 0,1-
0,15 g/cm
3
. Razlog je sledeci, ako pravite plovak od 3 g, to znaci da ce mu zaprem-
ina biti 3 cm
3
. Ovo znaci da ce sa balzom od 0,1 g/cm
3
telo biti tesko 0,3 g, a sa
onom od 0,25 g/cm3 ono ce imati masu od 0,75 g. Razlika je u 0,45 g, koja kada
se doda na vrh cini da plovak lako mrsi najlon. Zakljucak je: 'sto laksa balza, to
bolje.
Sto se tice antene postoji mit da je plovak sa tezom antenom osetljiviji.
Preporuka je praviti plovke sa antenom od Iiberglasa. Ovaj materijal je laksi od
metala, mnogo je uocljiviji, ali i dovoljno cvrst da bude antena.
Nerdjajuci celik je najbolji materijal za vodjice i to
0,4 mm precnika za plovke ispod 0,4 g
0,5 mm za plovke u opsegu 0,4-2 g,
0,6 mm za 2-4 g i
151
0,8 mm za 4 g i teze.
Takodje se moze koristiti i karbonsko vlakno za izradu vodjica.
|zrodo p|ovko
Za izradu plovka potrebni su vam:
komad balze
komad pleksiglasa
skalper
suplja cevcica ili cev od pleksiglasa ili metala za antenu
suplja cevcica za dno plovka sa alkom za kacenje
grub i Iin brusni papir
burgija
cetkice, boje i lepak.
Najveci problem je izraditi vise plovaka iste geometrije. Za tu namenu
koristi se 5 mm debeo pleksiglas na kome se ureze oblik plovka. Nakon toga se na
konturnu ivicu pleksiglasa nalepi sitan recni pesak ili brusni papir. Prvi korak kod
izrade je da skalperom ovlas izbrusite telo plovka. Potrebna je mala busilica, bater-
ijska. Prvo se tanka zica ubode u balzu i pomocu nje postavi balza u glavu make-
tarske busilice. Priblizavajuci alat od pleksiglasa balzi koja rotira, rezbari se telo
plovka.
Ako zelite da imate suplji plovak, mozete burgijom izbusiti sredinu
balze. Ovo nemojte raditi elektricnom busilicom, vec burgiju drzite u rukama i
polako je okrecite. Nakon toga se odredjuje osa simetrije (srediste) plovka i ubada
se antena. Nakon rezbarenja ubada se i druga-donja, antena i vodjica koja se dodat-
no lepi. Nakon toga se plovak premazuje i na njemu se pise gramaza. Ukoliko
zelite, mozete plovku dodati stalno opterecenje. Na dnu plovka navijte komad zice
i potopite plovak.
Kada vam je plovak dovoljno opterecen osusite ga i zajedno sa spiralno
uvijenom zicom prilepite. Prelakirajte i obojte. Ovako dobijen plovak je nesto tezi
pa ga je moguce dalje zabacivati.
152 r|hor

vog|er p|ovok - od gusc|jeg pero


8
agler od pticijeg pera je narocito osetljiv
i lak plovak. Pruza izuzetno mali otpor.
Obicno je blago zakrivljen treba obratiti
paznju pri zabacivanju da trbuh plovka bude
okrenut od pecarosa. Ovaj plovak se moze postaviti i kao vagler, ali i kao Iiksni
plovak. Moze se koristiti i u sistemima sa neopterecenim najlonom, bez olova kada
se peca klen ili saran i kada plovak lezi na povrsini vode.
|zrodo p|ovko
Izaberite pero od guske ili labuda duzine 30 cm. Skalperom odsecite
perusku sa obe strane cevcice i Iinim brusnim papirom obradite ivice. Odsecite
cevcicu na uzem kraju i izdubite rupu od 1,5 cm.
Uzmite drvce debljine 2 do 3 mm i duzine oko 2,5 cm i uvucite ga u
rupu. Zalepite epoksi lepkom. Kada se lepak osusi zalepite na drvce plasticni ada-
pter koji ce imati istu Iunkciju kao i metalna alka - da kroz nju prolazi najlon, a ne
prolaze olovca. Nakon postavljanja plovka na najlon, dodajte dva AAA olova sa
obe strane plovka. Probajte plovak u vodi i obelezite liniju dokle je potopljen i
zeljenu duzinu plovka. Izvadite ga iz vode i dobro osusite. Odrezite plovak na
zeljenu duzinu i prelakirajte ga dva puta. Svaki put ga blago obrusite. Najzad
uzmite boju i oIarbajte plovak, a vrh do linije potapanja oIarbajte u Iluoresvcent-
nu boju.
Umesto guscijeg ili labudovog pera, mozete koristiti i Iazanovo pero za
vrlo osetljive vaglere.
Za izradu plovka vam je potrebno: pero od guske, labuda ili Iazana,
skalper, Iini brusni papir, mala burgija, komadic drveta, epoksi lepak, cetkica, lak,
crna poliuretanska boja, bela podloga i Iluorescentna boja.
153

|rd|kdlor| lrzdjd
2
ored plovaka, postoji niz drugih metoda
detekcije ugriza ribe. Na osnovu pon-
asanja ovih dodataka - naprava, vest
ribolovac moze proceniti najbolje vreme za kon-
triranje. Neke ribe su izuzetno osetljive na otpor mamca, pa je potrebno usaglasiti
vrstu indikatora sa ribom koju ocekujemo na udici.
vrh s|opo
Danasnji stapovi se prave od takvih materijala, da mogu biti laki, tanki,
jaki i elasticni u isto vreme. Ovo omogucuje da su za pecanje riba dubinskom
metodom koje imaju jak trzaj, kao sto su mrena i klen, nepotrebni dodatni indika-
tori.
0od|r|vonje noj|ono
Najjednostavniji metod detekcije trzaja je kada drzeci stap istovremeno
drzite i najlon izmedju palca i kaziprsta ruke ili kaziprsta i spulne masinice.
Reagujte kada se najlon zategne i kada pocne da vam klizi pod prstima. Ovaj
nacin se najcesce koristi kada pecate u pokretu. Nezamenjiv je kada pecate sa
neopterecenim najlonom, kada na najlonu imate samo, udicu i mamac, bez olova
ili plovka. Takodje u brzim rekama, kada pecate na mestima gde voda ima jaku tur-
bulenciju, ovo je najlaksi nacin detekcije. Trzaji klena, klenica i mrene se obicno
detektuju na ovaj nacin. Mana ovog metoda je sto u jednom trenutku mozete kon-
trolisati samo jedan stap i sto ga morate sve vreme drzati u rukama.
|nd|ko|or| |z kucne rod|nos||
Jednostavan indikator moze se dobiti od grudve nakvasenog i nagn-
jecenog hleba, precnika 5 cm, postavljenog izmedju masinice i prvog provodnika.
Najlon blago otpustite, tako da grudva bude 30 do 45 cm ispod linije stapa. U
154
slucaju trzaja, kugla se podize, ako riba odlazi od stapa, odnosno spusta, ako riba
prilazi obali. Ovaj metod je najeIikacniji pri lovu dubinskom tehnikom linjaka,
sarana, deverike, bandara i jegulje. Mana ovog metoda je sto se pri vetru sistem
klati, sto se moze resiti podmetanjem jedne vece prazne tegle ispod kugle tako da
ona bude u tegli.
Umesto kugle hleba, moze se koristiti i cep od Ilase od tecnosti za pran-
je sudova. Ovaj plasticni cep je vec probusen i namesta se pre zabacivanja, ne
spada nakon kontre i mnogo je laksi i osetljiviji od kugle hleba.
Cesto se kod nas koriste i decije Iluorescentne narukvice. Ove narukvice
su izradjene od jedne vrste meke plastike u obliku creva. Eluo crevo se lako savi-
ja u obliku alke i Iormira narukvicu. Ovakav indikator je vrlo jeItin, a mana mu je
sto je nesto tezi i sto za razliku od majmuna ne oslobadja najlon pri privlacenju
ribe.
Neki ribolovci prave jeItine identiIikatore od parceta papira, staniola ili
celoIana i para cackalica. Nakon zabacivanja, najlon se zategne, pa mu se napravi
stomak izmedju masinice i prve alke, tako da dodiruje zemlju. Na tom mestu,
postavlja se komad papira preko najlona i ceo sistem pricvrscuje dvema cackali-
cama za zemlju. Prilikom trzaja, najlon se lako oslobadja, a prilikom privlacenja
nema nikakvih smetnji od strane identiIikatora. Jedina mana je nesto slabija
ociglednost trzaja.
|nd|ko|or| koj| se koce no noj|on
Dva najpopularnija indikatora iz ove grupe su majmuni i elektronski
alarm.Mozete ih koristiti odvojeno, ali i u kombinaciji sa nekim drugim detek-
torom trzaja.
Hojnun
Majmun je dizajniran po principu grudve hleba. Sastoji se od tela maj-
muna koje se moze slobodno kretati po nerdjajucoj sipci - zvanoj igla. Igla je
dugacka 45 do 90 cm i postavlja se ispod stapa na zemlju izmedju masinice i prve
vodjice. Najlon se otpusta, tako da pravi stomak od 45 cm i kaci se o majmuna koji
se nalazi na igli. Kada riba uzme mamac i krene ka obali majmun pada ka zemlji,
a ukoliko odlazi, majmun se penje ka vrhu sipke. Pri kontri, majmun spada pot-
puno sa igle i oslobadja najlon, pa je vodjene ribe neometano.
L|ek|ronsk| o|orn
Elektronski alarm moze biti zvucni, vizuelni ili kombinovani. Najlon se
postavlja u zleb indikatora. Pokret najlona po zlebu se detektuje i signalizira.
|nd|ko|or| zo vrh s|opo
r|hor 155
U ovu grupu spadaju quivertip, swingertip i springtip. Osetljivi su i ne
pruzaju gotovo nikakav otpor. Namenjeni su ribama koje ne odnose svoj mamac,
kao sto su deverika ili bodorka, dok saran i linjak, svojim trzajem cesto otkinu
indikator sa vrha stapa pre nego i uspete da reagujete.
0u|ver||p
Ovo je najuniverzalniji indikator za vrh stapa i moze se koristiti za skoro
sve vrste riba, ali je ipak najbolji za deverike, klenove i mrene. Quivertip je prak-
ticno najjednostavniji dodatak za vrh stapa u obliku izuzetno elasticnog stapica.
Moze se dodatno montirati na svaki stap, ali moze biti i Iabricki ugradjen. Duzina
mu je od 20 do 60 cm. Meksi su za mirne vode, tvrdji za brze. Vestina se sastoji u
pravilnom natezanju najlona. Previse opusten najlon nece na vreme podici quiver-
tip, a prezategnut ce pruzati preveliki otpor ribi.
8W|ng||p
Swingertip se sastoji od jednog cvrstog stapica od pleksiglasa ili karbona
koji je preko elasticnog zgloba od gume ili najlona vezan za vrh stapa. Na sebi
moze imati jednu ili vise vodjica. Stap se postavlja horizontalno, i pod uglom od
45
O
u odnosu na tok reke, pa swingtip stoji vertikalno u odnosu na vodu i podize
se u slucaju da riba odlazi od obale, a obara se ukoliko riba prilazi. Odlican je za
sve ribe koje brzo uzimaju mamac. Mana mu je velika osetljivost na vetar, po
kome pocinje da se njise. Duzina swingertipa je od 25 do 50 cm. Sto je voda dub-
lja i tok jaci, swingertip treba da je duzi.
8pr|ng||p
Springtip je mesavina prethodna dva dodatka. Kao i swingtip kaci se na
stap preko elasticne veze, ali je i sam elastican kao quivertip. Ovo ga cini izuzetno
osetljivim i preporucuje se za ribolov na mirnim vodama riba koje imaju slab trzaj
kao sto je bodorka.
150 r|hor
\
8lrurd
2
overenje u vas pribor je neophodno kada
podjete u ribolov. Obicno se najvise
neprijatnosti dogadja zbog strune. Zbog
toga struna mora biti perIektna. Boja strune se
obicno bira tako da bude maskirna. Cesto je to crna, braon ili zelena. Medjutim,
vrlo je verovatno da riba ne obraca paznju na boju, vec na sjajnost. Sjajna struna
ce sigurno uplasiti ribu ili joj povecati opreznost.
Hono|||onen| - s|runo od jednog v|okno
Sve do pojave najlona 1940. godine, kao monoIilament se koristio laneni
ili svileni kanap, koji je morao da se skida sa spulne i susi svaki put nakon peca-
nja. Najlonski monoIilament se izuzetno lako odrzava. Treba ga drzati na suvom i
tamnom mestu i treba ga zameniti svaka 3 do 4 meseca. Imajte na umu da ultravi-
oletno zracenje i vlaga slabe najlon.
Obicno vam ne treba vise od 100 m najlona na spulni. Za laki ribolov u
plitkim vodama treba vam najlon nosivosti 0,5 do 1,4 kg. Ukoliko je voda dubo-
ka, jaka i puna panjeva povecajte nosivost, a na spulnu dodajte i do 200 m strune.
Odlika losih najlona je da imaju memoriju, odnosno zadrzavaju oblik u
kome su se nalazili jedno vreme. Druga karakteristika loseg najlona je da su po
povrsini ljuspasti. Ovakvi najloni lako pucaju, mrse se, onemogucavajuci meko
zabacivanje i tesko se vezu.
|||vojuco s|runo
Vecina struna tone i one su pogodne za pecanje dubinskom metodom i
plovcima na dnu. Postoje i strune koje plivaju i koriste se za povrsinski ribolov. Od
potapajuce strune mozete dobiti plivajucu, ako u lanenu krpicu natopite malo
masti i provucete najlon kroz nju. U pecaroskim radnjama mozete naci specijalne
vrste masti za ovu namenu.
157
0predeno s|runo
Da bi se povecala nosivosti, a smanjila debljina tanke strune se upreda-
ju u jednu deblju. Na ovaj nacin moguce je dobiti strune izuzetne tankoce, a velike
nosivosti. Ovako upredene strune su meke i lako se vezu i riba ih slabije oseca.
Hu||||||onen| - nu|||v|okno
MultiIilament je novijeg datuma. Sastoji se od mnostva mikrotankih
najlona, koji kada se navlaze postaju skoro nevedljivi. Kryston multivlakno je u
ovom trenutku vrhunac tehnologije. Multivlakno se obicno koristi za podveze, jer
mu je cena dosta visoka.
0e||cno s|runo
Za ribolov grabljivica, posebno onih koje imaju zube, kao sto su stuke i
smudjevi neophodno je koristiti celicne strune. Ove ribe bi svojim zubima sa
lakocom prekinule sve druge cisto najlonske strune. Celicne strune u sredini imaju
celicne sajle malih preseka, a oblozene su slojem najlona. Krute su i ne mogu se
koristiti kod opreznih riba. Teze se vezuju od klasicnih struna te stoga postoje
posebni vezovi za njih. Obicno se koriste samo za podveze.
158 r|hor
Vrsta ribe
Bandar
Bodorka
BratIis
Bucov
Crvenperka
Deverika
Jegulja
Karas
Klen
Linjak
Lipljen
Mrena
Plotica
Podust
Smudj
Som
Saran
Stuka
Debljina strune(mm)
0,25-0,35
0,15-0,20
0,25-0,35
0,35-0,45
0,15-0,20
0,25-0,35
0,35-0,45
0,20-0,30
0,25-0,35
0,20-0,30
0,15-0,25
0,30-0,40
0,25-0,35
0,20-0,30
0,30-0,50
0,45-1,00
0,35-0,50
0,35-0,60
Broj udice
4-7
10-14
7-10
2/0-3
10-14
5-10
1-6
8-14
3-11
7-11
10-12
3-8
6-8
8-12
2-6
5/0-1/0
2-6
2/0-4

0vorov|
,
va najcesca uzroka prekidanja strune su
spadanje cvora i njegovo odvezivanje te
i pucanje strune zbog intenzivnog prela-
manja kada se naglo optereti u trenutku kada
riba zagrize. Najlonskim monoIilamentom je najlakse vezati cvor. Razlog tome je
njegova izuzetna glatkost, ali tu je i opasnost od samoodvezivanja cvora iz istog
razloga. Strunu je lako ostetiti. Povrsinska abrazija pod uticajem vode i suncevih
zraka, istezanje, prevezivanje i ostale deIormacije uticu na jacinu strune. Treba
imati na umu, da recimo samo zbog uticaja sunceve svetlosti struna moze da oslabi
i do 50. Vezivanje cvorova na struni i njihovo preterano stezanje moze ostetiti
strunu.
Ko||ko zo|egnu|| cvor
Zatezite cvor polako odmereno povlaceci krajeve najlona. Ovo ce sig-
urno rezultovati odredjenom dozom toplote koja ce se osloboditi na samom vezu.
Preterana toplota moze ostetiti strunu i oslabiti je. Dobro je da sam cvor podmazete
nekim mazivom kao sto je voda ili pljuvacka. Nemojte zatezati cvor trzajem. On
ce oslabit strunu.
Iovrsn| zohvo||
Uvek namotajte onoliko namotaja koliko je u prikazu cvora i receno. U
suprotnom, cvor "e se odvezati pri prvom jacem trzaju. Vecina poznatih cvorova
izgleda vrlo uredno kada su pravilno vezani. Ukoliko vam cvor imalo lici da je
musav, odsecite strunu i ponovite vezivanje. Nemojte se kockati. Kada zavezete
cvor, potrebno je da odsecete vesak najlona. Uvek to radite makazama i ostavite
minimalno 1 mm najlona na kraju. Maksimalo mozete ostaviti 3 do 4 mm kod
cvorova za varalice i virble.
Broj cvorova na struni treba da je minimalan. Nosivost cvora je najvise
80 od nosivosti strune.
159
Nojcese kor|scen| cvorov|
Half blood cvor, je jednostavan cvor za vezivanje virbli, olova i udica.
Napravite minimalno sest okretaja pre nego ga zategnete. (1)
Poboljsani half blood, je varijanta osnovnog halI blood cvora, ali koji
teze spada i odvezuje se. (2)
Dupla overhand petlja, je idealna za vezivanje dve petlje jedne za
drugu. (3)
Loop-to-loop, je nacin vezivanja dve petlje jedne o drugu. Jedina mana
ove tehnike je ta sto petlje cesto skupljaju travu dna vode. (4)
Jodeni vor, je mali i uredan cvor za povezivanje dve strune, ali i za
vezivanje podveza i klizeceg stopera. (5)
Whipping vor, sluzi za vezivanje udice na strunu. Na slikama (6a), (6b)
i (6c) prikazano je vezivanje ovog cvora u etapama.
Obavijte najlon bar osam puta i podmazite cvor. (b)
Drzite slobodan kraj najlona i polako zatezite. (c)
100 r|hor
6o
6c
6b
5
4
3
2
1
Cetvorostruki griner vor, je odlican cvor za povezivanje vrtilica i udica
sa alkom. (7)
Klin vor, je najcesce korisceni cvor za povezivanje vrtilica. (8)
Mahin vor, sluzi za povezivanje dve strune. (9)
Criner vor, namenjen je za povezivanje struna. (10)
r|hor 101

7
8
9
10
|odvez|

ajlon, olovo i udica cine podvez.


Uobicajeno je da pecaros pre pecanja
napravi nekoliko podveza kako bi ih
iskoristio na vodi. Nije losa ideja da se komp-
likovaniji podvezi kod kuce urade bez udica, a da se one vezuju tek na vodi, kako
bi uvek koristili ostre i nove udice.
Bela riba uglavnom uzima hranu sisanjem. Kada je najlon zategnut, on
pruza veliki otpor i riba uglavnom odlazi od udice nakon prvog trzaja. Sto je najlon
Iiniji i meksi vise cete trzaja imati. Medjutim ovakav najlon bi omogucio samo
pecanje plovkom i to veoma lakim. Jos gore, ukoliko bi naisla iole veca riba,
najlon bi zbog svoje male nosivosti verovatno pukao. Da bi se ovi problemi pre-
vazisli koriste se podvezi koji se montiraju na kraj najlona i na sebi nose samo
udicu. Izradjuju se od tanjeg
najlona, pa ukoliko i dodje do
pucanja, ostajete samo bez udice.
Uobicajena duzina podveza je 45
cm. Duzi podvez bi mogao da se
osteti od olova koje mora da se
nadje na manjoj udaljenosti od
udice. Kraci bi pukao jer nije u stanju da apsorbuje iznenadan trzaj. Kada pecate
dubinskom metodom, probajte da koristite maksimalno dugacke podveze.
Obicno se misli da je za pecanje riba recimo mase 2,5 kg, potreban
najlon nosivosti od 2,5 kg. To bi bilo tacno kada bi najlonom ribu vukli direktno
bez stapa i masinice i to po suvom van vode. U vodi je stvar sasvim drugacija.
Uzmite u obzir da elastican stap smanjuje opterecenje same strune, vasa masinica
ima mogucnost otpustanja najlona kada se prekoraci neka granicna vrednost sile
vucenja, a i ribu ne vadite izvan vode na najlonu vec pomocu meredova. U vodi
riba zbog svog oblika tela daje manji otpor. Dobrom tehnikom i uz kvalitetan pri-
U hladnim zimskim mesecima, vrlo je
verovatno da ce se najlon lediti kada pro-
lazi kroz vodjice. Jednostavan nacin da to
izbegnete, je da vodjice namazete gliceri-
nom.
102
bor, dakle, moguce je izvaditi ribu od recimo, 2,3 kg, najlonom nosivosti od 0,9
kg, podvezom nosivosti 0,45 i udicom velicine 20.
Postoji nekoliko tipicnih nacina pravljenja podveza i to:
sezono brzog |ovo bodorke (ku|||us ru|||us)
U ovom periodu, obicno sa pocetka godine, brzina izlova je pre-
sudna. Zamrsenje najlona ili njegov prekid su nedopustive pojave. U
ovom periodu podvez mora biti jednostavan i jak. Treba izabrati najlon
koji je dovoljno jak (bar 2 kg) kako ne bi brinuli o mogucem prekidu.
Podvez mora biti brz sto se postize karakteristicnim oblikom
olova(oliveti) postavljenog oko 10-15 cm od udice. Sitnija olova sluze da
Iiksiraju vece olovo na zeljenom mestu.
Udice koje su ovde potrebne su velicine 12 do 14.
Plovak treba da je nosivosti 3 do 5 g.
sezono peconjo beov|ce so povrs|ne (A|burnus o|burnus)
Beovica je sitna riba koja se krece u velikim jatima na povrsini
vode. Ovo omogucuje da se za kratko vreme upeca veliki broj riba.
Svetski rekord je 563 ribe za sat vremena.
Za ovu vrstu pecanja koriste se tanki i dugi plovci koji se
ispravljaju u vodi kada ih optereti mamac na udici. Ovi plovci mogu da
prikazu trzaj ribe i onda kada udica jos pada ka dnu. Nosivost plovka je
od 0,2 do 0,5 grama.
Kako su beovice velicine 5 do 10 grama koriste se maksimalno
tanki najloni. Velicina udice je 24 za sitne pa sve do 18 za velike beovice.
Uobicajeno je da se opterecenje pravi od grupe sitnih olovaca (br. 9) koja se
nanizu jedno do drugoga 5 do 7 cm od udice.
peconje dever|ke so dno (Abron|s brono)
Deverika je riba koja voli da jede sa dna, pa je potrebno
postaviti mamac na samo dno korita.
Za ovakvu namenu mogu se koristiti veci plovci oblika limuna
nosivosti i do 2 grama za mirne vode, ali se ta gramaza mora korigovati
u zavisnosti od brzine toka. Glavni najlon treba da bude od 1,2 do 1,4 kg,
dok najlon podveza treba da se krece od 0,9 do 1,2 kg.
Raspored olovaca je karakteristican i slozeniji.Koristi se jedno
vece olovo(oliveti 2-3g) na udaljenosti od 60 cm od udice, koje se samo
sa donje strane Iiksira sa dva najmanja olovca. Ispod njega, blize udici,
r|hor 103
nalazi se jos jedna grupa olovaca (br. 4) na udaljenosti 45 cm od udice. Najzad
jedno olovce velicine 9 ili 10 nalazi se na svega 15 cm od udice. Dubina se podesa-
va tako da grupa olovaca ispod velikog olova pri ispravljanju plovka bude tacno
iznad dna. Kada se ovako podesi sistem, jedan deo linije nalazi se polegnut na dnu.
Kada riba, uzimajuci mamac sa dna podigne grupu olova ispod velikog, dolazi do
izdizanja plovka sto je signal za blagu kontru. Ostala sitna olova sluze da priljube
mamac pri dnu.
sezono peconjo bodorke u srednjoj zon| (ku|||us ru|||us)
U toku cele godine bodorke se nalaze u srednjem sloju vode, iznad
deverika, ali ispod beovica. Uobicajeno je da se nalaze na dubini od 5 do 60
cm od dna.
Za ovaj tip pecanja moze se koristiti jedno vece olovo ili vise
manjih na udaljenosti 50 cm od udice. Pored njega dobro je staviti jedno
malecno olovo velicine 10 na 15 cm od udice ili vise manjih na podjednakim
udaljenostima izmedju velikog olova i udice. Na ovaj nacin se postize da se
udica sa mamcem polako spusta u dubinu, sto obicno rezultuje ugrizom.
Najlon je najcesce tanak nosivosti 0,9 kg za glavni, a 0,35 do 0,5
kg za podvez.
Velicina udice je 24 do 18.
Plovak je nosivosti 1 ili 2 g.
|econje no d|oc|
Dlaku su izmislili i razvili 1970. godine Kevin Maddocks i Len
Middleton kako bi pecali ribe koje su vise puta bezale sa udice i time postale vrlo
oprezne. Primetilo se da saran, recimo, cesce odustaje od mamca kroz koji se
provuce najlon. jer ga oseca svojim usnama, nego od mamca na ljudskoj dlaci.
Danas se umesto dlake koriste vrlo tanka specijalna vlakna nosivosti od
0,45 do 0,70 kg i duzine od 6 do 8 mm. Ako ocekujete vecu ribu, uzmite duzu
dlaku.
Jedan od najeIikasnijih metoda izrade sistema sa dlakom jeste pravlje-
nje dlake duzine 20 cm koja se vezuje za vrat udice. Jakom iglom, probija se rupa
i provlaci dlaka kroz mamac. Da bi Iiksirali polozaj mamca na dlaku postavite dva
mala stopa sa obe strane mamca. Imajte na umu da se cvor na udici kojim je
vezana dlaka moze prilikom privlacenja obali opustiti, pa ga proverite pre svakog
zabacivanja.
104 r|hor
_
Ud|ce

snovne velicine udica za slatkovodni


ribolov su 2(najveca), 4, 6, 8, 10, 12, 14,
16, 18, 20, 22, 24 i 26(najmanja). U sko-
rije vreme jedan broj proizvodjaca ribolovacke
opreme proizvodi i medjubrojeve 19, 21 i 23. Da stvar bude jos gora, same velicine
nisu identicne kod svih proizvodjaca, pa brojeve treba uzimati sa rezervom i
uporedjivati same udice. U knjizi je koriscena Redditch-ova skala, a ne Kendal-
Hall-ova za musicarski ribolov. U ovim skalama velicina udice se odredjuje po
rasponu izmedju vrata udice i vrha. U tabeli ispod date su obe skale.
Vecina ribolovaca cini veliku gresku kada velicinu udice koju koristi
odredjuje prema velicini ribe koju bi zeleo da upeca, umesto prema mamcu.
Mozda je na prvi pogled logicno da velika riba ocekuje veliki mamac, a mala mali,
ali to nije pravilo. Ono sto je sigurno pogresno je veliki mamac na maloj udici, u
tom slucaju mamac maskira vrh udice, a jos gore velika udica sa malim mamcem,
gde mamac ne moze da se ponasa prirodno.
Joc|no ud|co
Udice se medjusobno razlikuju po jacini i dele se na Iine, srednje i
debele. Velike udice, velicine od 2 do 14, obicno su debele i srednje, jer bi se Iine
Stara
(Redditch)
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
Nova
(Kendal-Hall)
00
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Raspon
(mm)
2,7
3,0
3,4
3,7
4,0
4,5
5,0
5,5
6,2
5,7
7,0
Stara
(Redditch)
5
4
3
2
1
1/0
2/0
3/0
4/0
5/0
6/0
Nova
(Kendal-Hall)
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Raspon
(mm)
7,3
8,0
8,5
9,0
10,0
12,0
13,0
14,0
15,0
16,0
17,0
105
krivile ukoliko bi bile tih dimenzija. Male udice su obicno srednje tanke i Iine.
Neophodne su za mamce kao sto su larve komaraca, mesni crvici i kasteri.
0b||k ud|ce
Udice mogu imati razlicite oblike, ali se ipak sve svrstavaju u cetiri
osnovne grupe. Udice ostrih pregiba, obicno su manjih dimenzija i idealne su za
kacenje mesnih crvica i svih onih mamaca koji treba da vise ispod udice. Udice
oblog, polukruznog oblika, obicno vece, odlicne za velike mamce kao sto su hleb-
ni komadi ili komadi mesnog nareska. Udice sa dugim vratom, uglavnom manjih
velicina (22 do 26), najcesce se koriste za pecanje sitnih riba, jer je sa njih otkacin-
janje lako i cesto. Udice sa kratkim ili srednje dugim vratom, mogu se upotrebl-
javati u skoro svim situacijama.
8o ||| bez jez|cko
Vecita je dilema koje udice koristiti, sa ili bez jezicka. Jedno vreme su
se koristile samo one sa jezickom, a nakon toga one bez. Sada je trend da se koriste
one sa mikro jeziccima. Prednost onih sa jezickom je da sa njih riba i mamac teze
spadaju, dok se kod oni bez jezicka lakse kace, ali i lakse vade ukoliko vam se
ubodu u meso ili odecu. Najnovije udice sa mikro jeziccima objedinjuju sve pred-
nosti prethodne dve varijante i svakako su najpreporucljivije.
0d|ce so o|kon ||| so p|oc|con no vrhu?
Udice sa alkom su obicno vece, dok one sa plocastim vrhom na vratu
imaju manje dimenzije. Problem sa alkom je da mora biti dovolje dimenzije da
kroz nju prodje najlon kako bi se privezao, a kod manjih udica alka bi morala da
bude prevelika pa bi lose uticala na osobine udice. Najveca prednost udica sa
alkom je ta da je cvor na njima daleko jaci nego na udici sa plocicom.
Irokroke ud|ce
Sastavni su deo metalnih i drugih imitacijskih mamaca, a vrlo se
uspesno koriste i u pecanju sa zivim mamcima.
0n|s|||e |skor|scene ud|ce
Budite sigurni, da ce slomljenu ili iskrivljenu udicu koju bacite pored
obale naci neka ptica i progutati je misleci da je ukusan zalogaj. Ovaj njen postu-
pak se obicno zavrsava Iatalno. Iz tog razloga, nikada ne bacajte iskoriscene udice
kraj vode, vec ih odnesite kuci i bacite na sigurno mesto.
100 r|hor
-
0uvdrkd |
meredov

edan od najbitnijih delova opreme svakog


pecarosa jeste cuvarka. Svrha joj je da za
sve vreme pecanja sacuva ribu, po
mogucnosti zivu. Mora biti dovoljno prostrana.
Moze biti izradjena od kanapa, ali i od metala. Metalne cuvarke su jace i lakse se
odrzavaju, peru i prenose. Medjutim, obicno imaju manji kapacitet od onih od
kanapa.
Pravilan izbor polozaja cuvarke je izuzetno bitan. Mora biti potpuno
rastegnuta i ne sme lezati na dnu, jer ce ulov napadati pijavice. Dobro bi bilo da se
ona nadje na dubini od 1,5 do 2 m. Ukoliko je voda izuzetno plitka, razmislite da
li da uopste koristite cuvarku, jer ce riba vrlo verovatno uginuti. Ukoliko pecate
na brzoj vodi, razvucite je u pravcu toka reke.
Sa ribom pri ubacivanju u cuvarku i pri vadjenju iz nje rukujte pazljivo.
Nakon svakog pecanja proverite da li je cuvarka ostecena i eventualno
zakrpite rupe, operite cuvarku i ostavite je da se potpuno osusi. Tek je tada spaku-
jte.
Bez meredova se na pecanje ne ide. Osnovna mu je namena vadjene ribe
iz vode. Meredov je u stvari kesa od mreze zategnuta na metalnom prstenu precni-
ka oko 50 cm i dubine oko 75 cm. Posadjena je na stap duzine 1 do 1,5 m.
Nasi stari alasi prave meredov od drenovine ili crnog gloga sa rasljama
na vrhu koje saviju u obruc. Danas se u svim ribo-radnjama moze naci veliki izbor
kvalitetnih meredova sa metalnom drskom.
107
_
^. .l'. 11l1131l
Vos pr|merok kn[|ge
jioo'oxac tcai|c i sistcmi a
zaxisaosti o tia xoc
mozeIe rezerv|soI| d|rekIno kod ouIoro
Ie|etonom: 013/821-41
e-mo||om: quercushemo.net
www: http.//users.hemo.net/quercus.
Ovo kn[|go ob[osn[ovo | ||usIru[e no[bo|[e noc|ne
vez|von[o s|sIemo zo r|bo|ov roz||c|I|h vrsIo r|bo,
meIode | spec|t|cnosI| r|bo|ovo u zov|snosI| od vode
(boro, [ezero, kono|, p|on|nsko reko, rovn|corsko
reko).
||| deo:
Iehn|ke pr|non|j|vonjo
8ddrzdj
||| de|d
|k|HAHA
8A8I0J0| |k|HAHL
|k||kLHA |k|HAHL
0k00N08A|I|N0 ILbN|KA
ILbN|KL |k|HAH|J|vANJA
Hosovno pr|non|j|vonje
8|o|no pr|non|j|vonje
|o|unosovno pr|non|j|vonje so dohroj|vonjen
|k|HAH|J|vANJL 8 0|8I|H HAH0|HA
|k|HAH|J|vANJL NA vL||K0J 00A|JLN08I|
|008L|LL0|N0 ILbN|KA
|kLbkANJ|vANJL
173
176
179
182
185
187
188
189
191
%
2HE==

a primamu se kaze da je preduslov


dobrog ribolova. Ali to ne znaci da cete
dobro loviti ako umete da koristite pri-
mamu i ako znate da je pravite, a pri tome su
vam ostale pecaroske vestine slabo poznate. To vam je kao karika u lancu, gde ona
najslabija odredjuje ukupnu jacinu celog lanca.
Primama pre svega sluzi da bi se privukla zeljena riba i zadrzala na
izabranom mestu za sve vreme dok traje partija ribolova. Primamiti u stvari znaci
"postaviti sto", ali ne bilo gde, vec na nekom mestu prolaza gde se ribe u pravilu
svakodnevno krecu u potrazi za hranom. Uspeju li da pronadju primamljenu zonu,
bez ikakve sumnje ce se zaustaviti i u njoj ostati sve dok imaju sta da jedu. Ali,
cim hrane nestane, neizbezno ce da je napuste. Podsetimo da im je to jedna od tri
osnovne, egzistencijalne aktivnosti: hraniti se, mrestiti se i zasititi se. Ali, kod pri-
mamljivanja dakle ne postoji, nazalost, nikakvo jedinstveno resenje vec se pecaros
mora neprestalno prilagodavati kako trazenoj ribi, tako i godisnjem dobu, vre-
menskim prilikama, vrsti vode u kojoj lovi.
Da bi dugotrajno zadrzao ribe na primamljenom mestu, pecaros ni u jed-
nom trenutku ne sme da dozvoli da se one zasite. Naprotiv, moraju se medusobno
takmiciti i boriti za svaki zalogaj. Ali, s druge strane, ukoliko im ne da dovoljno
hrane, one ce jednostavno napustiti to mesto i krenuti u potragu za novom, bogati-
jom trpezom.
Zanimljivo je znati da buka koja se stvara uslijed bacanja kugli u vodu,
neodoljivo privlaci neke ribe kao sto je deverika. Druge se pak razbeze, kao linjak
na primer. Ovo ce mozda neke iznenaditi, ali sto je vise ribe na mestu hranjenja,
sve vise treba primamljivati. Primera radi, ukoliko svaka dva minuta upecate jednu
deveriku, znaci da je stigla cela porodica zajedno s blizom i daljom rodbinom. Ali,
ukoliko zaboravite redovno da primamljujete, u tren oka ce ekipa ocistiti sto i nes-
tati, jer poznato je da deverike imaju veliki apetit. Ako naprotiv ulovite jednu
173
bodorku svakih deset minuta, nema nikakve sumnje da ima dovoljno hrane na dnu.
U tom slucaju, sve dok se grizevi ne ubrzaju i ne pojave veci primerci, sasvim je
nepotrebno ponovno primamljivati. Jedna od ucestalih gresaka je primamiti i to
masivno, u odsutnosti grizeva. Sasvim je normalno cekati od 15 do 30 minuta pre
nego se pojavi prvi griz, posebno ako su kugle cvrsto stisnute. Strpljenje, ribe jed-
nostavno jos nisu stigle.
Jos jedan vazan detalj i cest razlog neuspeha jeste cinjenica da se lovi
van primamljene zone. Ni s najboljom mesavinom, ni najveci sampioni ne uspe-
vaju da ulove ribu tamo gde je nema.
Razlog koriscenja primame je jednostavan: ona privlaci veci broj riba
vama na dohvat stapova i vi ste u mogucnosti da napravite bolji ulov. Uspesnost
primame zavisi od vise razloga kao sto su:
vizuelni efekt: odnosi se na oblak koji se stvara oko primame koja pada
ili se raspada na dnu;
ukus/miris: miris je vezan za pojam vazduha i pitanje je da li se on
prenosi kroz vodu. Ukus je ono sto ribe sigurno osecaju pa se treba skoncentrisati
na ukus primame, a ne na njen miris;
raznovrsna ponuda: sigurno je da cete u svoju primamu dodati kako
zive mamce tako i semenke koje ribe inace jedu, ali i koje se nalaze kao mamci na
udicama;
koliina hrane: za neke vrste riba kolicina hrane je od presudnog
znacaja za zadrzavanje na nekom mestu. Sto je riba veca treba joj vise hrane;
boja: boja primame zavisi od velicine riba koje se pecaju. Sto su ribe
sitnije treba uzimati tamniju primamu;
Najbolje je posmatrati
teoriju kroz prakticne slucajeve.
Uzmimo zato dve ribe deveriku
(Abramis Brama) i bodorku
(Rutilus Rutilus). Ove dve ribe nas-
tanjuju dve razlicite zone vode.
Deverika se hrani sa dna, dok se
bodorka hrani u sredini vode. Zbog
toga se i primama ove dve ribe raz-
likuje i to, za deveriku primama
mora biti kompaktnija i lepljivija
kako bi se sto duze vremena nalazi-
la na dnu ne raspadajuci se, dok
primama za bodorku treba da se
174 r|momo
Dobra primama je:
200 gr psenicne klice
300 gr kukuruzni griz
200 gr kukuruzno brasno
400 gr prezle od celog hleba
500 gr przena konoplja
200 gr rogac
100 gr pahuljice krompir pirea
200 gr bundevina pogaca
20 gr aspika (ili anisovo brasno)
500 gr mleveni petit b.
*Recept preuzet sa internet sajta:
http://luna.on.neobee.net/
razlozi za 1 do 2 minuta od bacanja. Naravno treba primetiti da se uvek na pocetku
prihranjuje malo jace, dok se u toku pecanja recimo na deveriku ne vrsi prihrana,
dok se kod bodorke primamljuje malom kolicinom hrane kad god se zabac.
Naravno u realnim situacijama kolicina primame varira izmedju ova dva ekstrema.
Osnovna primama za deveriku: 8 delova mrvica belog hleba, 2 dela
mrvica crnog hleba, 2 dela PV1 ili malteksa, 2 dva dela melase, 1 deo keksa u
prahu, 0,5 delova korijandera i 0,25 delova vanile.Ovaj recept dace lepljivu i pos-
tojanu primamu koja moze dugo lezati na dnu. Slatkastog je ukusa i braon/zute
boje. Primamu je potrebno napraviti bar sat ili dva pre pocetka ribolova.
Luna fishing team primama za deveriku: 800 g mrvica, 200 g
psenicnih klica, 50 g mlevenog karanIilica, 200 g kokosovog brasna, 200 g kuku-
ruznog brasna, 200 g pistaca, 400 g mlevenog keksa.
Osnovna primama za bodorku: 10 delova mrvica crnog hleba, 2 dela
PV1 ili malteksa, 2 dela zrna konoplje i 2 dela mlevenih oraha. Ova mesavina je
laka, tamno braon boje koja se brzo raspada u vodi. Masni sastojci primame cine
da delici primame pocnu da izronjavaju stvarajuci oblak.
Primama se uvek kvasi
pre upotrebe kako bi se Iormirale
lopte. Nakon kvasenja potrebno je
prosejati primamu da bi se elimi-
nisale grudvice, ali i da bi se
aerisala primama. Prosejavanje ne
mora da se obavi ako se vrsi prima-
ma pri dnu.
Veliki broj pecarosa
izabere dobar pribor, mamce, dobar
teren, ali ipak malo upecaju.
Razlog tome je sto ne koriste pri-
mamu, a bez primame, ribe nece
doci na neko mesto i sedeti. Mali i
srednje veliki klenovi, deverike,
bodorke, karasi, mrene, linjaci,
bandari,... su veoma razlicite ribe, ali jedno im je zajednicko, uvek plivaju u jatu.
Vecinu svog vremena, ova jata trose pretrazujuci teren u potrazi za hranom.
Ukoliko je nadju, zaustavice se na tom mestu dok je ne sliste. Ukoliko mesto ne
nahranite upecacete samo ribe slucajne prolaznike.
r|momo 175
Dobra primama za kanal DTD je:
400 gr mlevenog dvopeka
300 gr mlevenih medenjaka
100 gr bundevine pogace
100 gr przene konoplje
100 gr kukuruznih klica
500 gr lanenog semena
100 gr prezle od celog hleba
100 gr petit beuera
200 gr kuvanog zita(dodati na licu mesta)
100 gr crva (dodati na licu mesta) *
*Tekst preuzet sa internet sajta:
http://luna.on.neobee.net/
)
8os|ojc| pr|none
,
a bi se napravila kvalitetna i atraktivna
primama potrebno je poznavati sastojke
koji se mogu koristiti. Osnovni sastojci
svake primame su sledeci:
Hleb - Odsecite samo par komada crnog ili belog hleba navlazite ih i
dobicete odlicnu primamu. Ukoliko pecate sitniju ribu, ugnjecite hleb do najsitni-
jih delova. Ukoliko pecate krupnije vrste, kao sto su saran ili linjak, slobodno
ostavite i komadice hleba u celosti. Kada zelite izuzetno Iinu pastu, nemojte koris-
titi koricu hleba. Blago iscedjena pasta je dobra, onda kada je potrebno primamiti
ribu u srednjem i povrsinskom sloju vode, dok jako iscedjena pada direktno na dno
i tu se raspada.
Pored paste, koriste se i hlebne mrvice - prezla. Prave se od suvog hleba
nakon cega se melju na zeljenu ostrinu. Postoje dve varijante mrvica: bele i braon.
Bele mrvice se prave od suvog hleba i koriste se za izradu primama za dno i onih
koje se sporije razlazu. Braon mrvice se dobijaju od belih koje se peku nakon
mlevenja. Na ovaj nacin mrvice prestaju da budu lepljive kada se nakvase, pa se
koriste za primame koje treba da se raspadnu dok tonu. Mrvice u primami cine
obicno oko 50 ukupne suve mase. Nakon 5 minuta od bacanja, kugla belog hleba
se na dnu pretvara u kupu, a nakon jos 13 minuta ostaje samo trag u vidu razba-
canih delica hleba. Kupa crnog hleba se Iormira 2,5 minuta nakon bacanja, a kom-
pletno raspada nakon jos 9 minuta.
Treset - Kada se pomesa sa hlebom, dobija se izuzetno dobra, tamna i
cvrsta primama. Odnos je 7:3 u korist hleba. Ovako nacinjena primama moze se
prackom izbacivati na izuzetnu daljinu, ali se u vodi vrlo brzo raspada. Nakon par
sekundi od bacanja vazduh iz kugli primame pocinje da izlazi noseci sa sobom
delice primame, a ta pojava traje oko 1 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u
vidu kupe i postaje deo dna zbog svoje tamne boje.
Zemlja - Generalno zemlje se ponasaju kao lepkovi i sluze da prima-
170
mu odrze na jednom mestu kako bi se lakse bacila. Naravno, glina otezava prima-
mu sto pracku cini mnogo mocnijom. Koristi se za dubinsku hranu i za jake
vodene struje. Pored gline koristi se i kaolin. Kao i glina veoma lepljiv i prven-
stveno se koristi za dubinsku hranu. Neki pecarosi smatraju izuzetnom zemlju koju
izbaci krtica. U tome ima dosta istine, jer je struktura takve zemlje izuzetno Iina.
Kreda (kalcijum karbonat) je savrsena za povrsinske hrane, daje gustinu i dovodi
do zamucenja vode.
PV1 - Braon zasladjivac koji se koristi za zasladjivanje cerealija za
hranjenje trkackih konja. Zahvaljujuci braon seceru PV1 sluzi i kao slepljivac.
Ovaj dodatak je idealan za pravljenje primama koje se bacaju na dno gde treba i
da se raspadnu. Koristi se u kolicini od 15 od ukupne mase primame. Ukoliko se
zeli izuzetno tvrda primama koja se sporo raspada na svaka 4 dela mrvica crnog
hleba, treba dodati jedan deo PV1. Tvrdoca primame se povecava dodavanjem
PV1.
Brasno kikirikija - Ovo brasno je nesto svetlije od brasna oraha. Moze
se koristiti kao zivo ili peceno. Zivo je lepljivo i masnije od pecenog. Dobro je za
bodorku. Dodaje se u kolicini od 10.
Kukuruzni prekrup - Uglavnom se koristi za ciscenje mesnih crvica,
ali se uspesno moze koristiti i kao primama. Blago pokvasen, u vodi stvara izuze-
tan, zut i vidljiv oblak hrane u svim slojevima koji mami ribu. Umesan sa hlebom
pada na dno i tamo se raspada, dok veci komadi isplivavaju na povrsinu, dodatno
mameci ribu. Pored prekrupa u primamu se moze dodati kukuruzno brasno i kuku-
ruzni griz. Sva tri sastojka mogu ciniti i do 50 ukupne mase primame.
Ikra - Kavijar od bodorke. Zahvaljujuci kolicini ulja u njemu sluzi kao
mehuric koji izdize hranu ka povrsini. Dodaje se u kolicini od 15.
Mleveni biskvit i keks - Za dubinsku hranu koristi se mleveni biskvit,
dok se za povrsinsku prihranu koristi mleveni vaIel ili kornet od sladoleda. Dodaje
se do 15.
Mleveni orasi - Eino mleveni orasi daju primami masnocu i cine je
aktivnijom u vodi. Braon boja oraha je korisna, jer dodatno zatamljuje primamu.
Posebno su eIikasni za bodorke. Koriste se u kolicini od 10 od ukupne mase pri-
mame.
Korijander, vanila, anis, karamela, vocni ekstrakti, vestacke arome
- Zacini se koriste da daju primami speciIicnu aromu. Ubacuju se do 5 od ukup-
ne mase primame.
Melasa i jecmeni slad (malt) - Ova slatka materija, koja se koristi za
stocnu ishranu, moze se dodati u primamu da bi je nacinila kompaktnijom. Najvise
se koristi na pocetku sezone lova sarana, linjaka i deverike. Uobicajen je odnos 2/3
r|momo 177
melase prema 1/3 mrvica crnog hleba. Ovakva primama pocinje odmah da se ras-
pada, a baloncici vazduha pocinju da se pojavljuju na povrsini vode, a to traje oko
1,5 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u potpunosti, pri cemu se zbog utica-
ja baloncica vazduha parcici primame nalaze na vecoj povrsini.
Mleko u prahu - Koristi se kao zamagljivac pri ribolovu sitne ribe pri
povrsini i za stvaranje oblaka u sredini vode.
Kokosovo brasno - Lakse je od vode, pa u toku raspadanja primame
isplivava i mami ribu u svim slojevima.
Drveni opiljci - Opiljci od tvrdog drveta imaju istu namenu kao i
kokosovo brasno i treset. Daju rastresitu primamu, koja isplivava.
Boja - Crvena je najcesca boja koja se dodaje primami, medjutim neki
ribolovci smatraju da je najbolje da primama ima prirodni ton.
Biljna semena - U ovu grupu spadaju sva semena biljaka koje zivotin-
je koriste u ishrani. Osnovni kriterijum je masnoca i hranljivost semena. Cine do
20 ukupne mase primame i najcesce se koriste: ricinus, konoplja, rogac, kikiri-
ki, soja , suncokret i stocni i obicni grasak. Sva semena se pre upotrebe samelju.
Sitne zivotinje - Kao dodatak primami sitne zivotinje se dodaju tek na
kraju, na samom mestu pecanja. Ove zivotinje su prirodna hrana ribama i one ih
rado uzimaju. Za ovu svrhu se najcesce koriste: daInije, tubiIeks crvi, larve
komaraca i sitnije vrste mesnih i mlecnih crvica.
Kostano brasno - Kostano i riblje brasno se dodaju primami, pre svega
zbog mirisa i hranjivosti. Ukoliko se ne mogu naci u cistom obliku, mogu se koris-
titi i koncentrati za domace zivotinje, kao i izmlevena hrana za pse i macke, hrana
za kornjace i akvarijumske ribice.
Sir - Rendani tvrdi sir, kao sto je parmezan ili gorgonzola dodaju se u
primamu, radi pojacanja mirisnosti i atraktivnosti mesavine.
Bundeva - Rendana bundeva se moze dodati primami jer je u isto
vreme i slatka i atraktivne narandzaste boje. Primami daje vlaznost na sta se mora
obratiti paznja.
Seme konoplje - Seme konoplje je idealna i dugotrajna primama. Riba
ce se vracati na hranjeno mesto dok i poslednje zrno konoplje ne pojede.
178 r|momo
CD
|r|preno pr|none
2
oznavanje tehnike pripreme primame je
jedan od preduslova dobrog i uspesnog
ribolova. Veliki broj sportskih pecarosa
amatera retko i nerado koristi primamu, cesto
cak i iz Iinansijskih razloga.
Jedna od najcescih gresaka je kupovina gotove primame i dodavanje
hleba u odnosu 1:1 na svim vodama, u svim uslovima bez obzira na vrstu ribe. Vrlo
je bitno poboljsati primamu tako da ona tacno odgovara ribi koju zelite da lovite.
Da bi ovladali tom vestinom, potrebno je da proucite zivotne navike svake riblje
vrste i vrstu hrane kojom se najcesce hrani. Imajte na umu da primama uvek ide u
paru sa vrstom mamca. Ne mozete eIikasno pecati povrsinskim mamcima uz
upotrebu teske dubinske primame.
Pri pripremi primame bitna je vestina kvasenja smese. Svaka hrana se
kvasi zavisno od namene za koju je pripremljena. Na primer, povrsinske hrane su
pripremljene za lov povrsinske ribe, najcesce kedera i crvenperke. Vrlo su sitno
mlevene i u dodiru s vodom stvaraju oblak koji bi se trebao sto duze zadrzati u
povrsinskom sloju vode. Ako takve hrane pripremite polusuve i oblikujete u
kuglice, one ce brzo potonuti, ali ce se sastojci koji su vrlo lagani dizati prema
povrsini mameci ribu i podizuci je od dna. Ako se povrsinska hrana jako namoci
tako da joj je konzinstencija mekana (kao retki griz sto takmicari vrlo cesto rade)
njihove ce komponente potpuno upiti vodu i postati neaktivne. To znaci da ce se
takva hrana na samoj povrsini raspasti i poceti polako da tone prema dnu. Takvu
hranu ribe obicno cekaju u odredenom sloju vode i na mestu gde im je struja
donosi. Pri lovu treba naci sloj vode i dubinu na kojoj se riba hrani.
Primame delimo na lake i teske, odnosno na one namenjene srednjoj
zoni vode i one namenjene dnu.
Hrane namenjene srednjem sloju vode kvase se manjom kolicinom
vode, dovoljnom tek da se komponente toliko natope da ih mozete baciti na
179
zeljeno mesto. Pri dodavanju vode,
ove hrane treba energicno mesati
kako bi komponente sto
ravnomernije upile vodu. Ovu
hranu obavezno prosejati, a pravu
konzistenciju hrane i kolicinu vode
koju treba dodati postici cete samo
iskustvom.
Hrane za dno se kvase
kolicinom vode koja je dovoljna da
krupne komponente upiju vodu i
postanu ribama dovoljno meke da
ih mogu bez problema jesti. Ove
hrane treba 2 - 3 puta kvasiti u raz-
macima od 15 min, a najbolje je to
uciniti 2 - 3 sata pre ribolova.
Postoji jedna tajna koju koriste
iskusni takmicari. Sastoji se u tome
da hranu za dno sto vise puta pre-
mese i proseju kroz sito. Takva
hrana je potpuno neaktiva i brzo
pada na dno i tamo ostaje. To se
prvenstveno radi zato da se otklone
sve grudvice koje su stvorene pri
mesanju i mocenju i da se omoguci
pravilno mocenje svih komponenti.
Prosejavanjem se postize i da u
Iinalnom mixu bude veca kolicina
vazduha koji omogucuje da se
kugla pri padu kroz vodu i na dnu
(zavisno od hrane) brzo i pravilno
rastvara mameci ribu. Znati koje je
vreme potrebno hrani koju ste
napravili da se otvori na dnu,
ponekad moze napraviti razliku
izmedu bogatog i nikakvog ulova.
Koliko se dugo kugla u vodi rast-
vara lako mozete saznati ako jednu kuglu bacite u plicak ispred sebe i izmerite
180 r|momo
10 z|o|n|h prov||o pr|prene:
1. 3 kg hrane staviti u jednu kantu. Ne
vise.
2. Sunder potpuno iscediti u hranu i onda
detaljno mesati.
3. Hrana ce vodu za kratko vreme pot-
puno upiti. (Hrana se jos oseca suva).
4. Dodajte jos vode, posle 10 minuta ce
hrana nabubriti pa ce dobiti na kolicini.
Dobro treba mesati.
5. Sada kvasite treci put. Na taj nacin se
dobija prava koezistencija hrane. Vodite
racuna o tome, da ako u hrani ima mnogo
vode, gubi se kvalitet zacina.
6. Kroz je sito prosejte hranu da ne ostanu
grudvice, zbog toga da bi se u vodi na dnu
hrana odmah raspala.
7. Ako hrana nije teska za recnu struju,
izmesajte 10-15 kamencica sa hra-
nom.
8. Kada ste sve to uradili, napravite kon-
trolu. Od hrane napravite lopticu koju
cete iz visine od oko jednog metra pustiti
na zemlju. Ako se ne raspadne, hrana je
dobra.
9. Hranu mozete poboljsati sa razlicitim
dodacima. U toplo godisnje doba dodajte
aromu karamele, vanile, meda, jer sa
njima mozete uspesno pecati. Kumin,
koriander i anis su dobri za zimske dane.
10. Posebno dobro se razvija aroma ako
se svi zacini pomesaju sa suvom hranom
nekoliko dana pre pecanja i dobro
zatvore.
vreme. Recimo da se kugla otopila
za 15 min. Ako pocetno hranjenje
obavite sa 10 kugli i u prvih 20-ak
minuta dobijete nekoliko grizova
ili ulovljenih riba, ali vam nakon 20
min ribe prestanu da grizu, to je
vreme za ponovno dohranjivanje.
Vest pecaros primamom
moze ribu privuci na zeljeno mesto,
podici je sa dna u sredinu ili na
povrsinu hranjene vode, razdvojiti
krupnu ribu od sitne, naviknuti ribu
na mamac i uciniti ribu jos vise
gladnom.
Koriscenjem primame za
sredinu vode, kao i looseIeeding
tehnikom, mozete sa dna podici
ribu u srednji sloj i tu joj ponuditi
mamac. Ovo cete raditi ukoliko se
na mestu ribolova pojave cverglani,
suncice, krkuse ili druge ribe koje rado jedu sa dna.
Ubacivanjem kastera u primamu i koriscenjem looseIeed tehnike, razd-
vojicete sitne ribe i beovice iz jata na povrsinu, pa cete lako na dnu pecati najvece
primerke iz jata.
Kada na nekoj vodi zelite da naviknete ribu na novi mamac, nahranite
mesta vecom kolicinom mamaca. Bilo bi dobro da prihranu mesta vrsite u duzem
vremenskom periodu i do pet dana, uvek u isto vreme. Ovo ce kod ribe stvoriti
naviku i na mesto i na vreme. Ovako naviknuta riba, bice manje oprezna kada vidi
mamac na udici.
Pazite da prilikom primamljivanja ne zasitite ribu. To je cesta greska kod
nevestih ribolovaca. Jos od davnina se u primamu dodaju laksativi (kao sto je
izmet od golubova) i masne materije koje pojacavaju probavu kod riba i na taj
nacin je teraju da se cesce hrani. Sita i najedena riba pogresnim hranjenjem,
prestace da se hrani i tog dana cete se sa pecanja vratiti sa slabim ulovom.
r|momo 181
Jedan interesantan nacin pripremanja pri-
mame dat je ispod: Dan pre zamesite 5 kg
hrane (M. Van Den Eynde): 3 kg Big
Eisch-a, 2 kg Heavy Special-a, 150 g adi-
tiva Brasem Orange-a. Hranu pomesajte
na suvo te postupno dadajte vodu. U
hranu uspite 1/4 kg smrznutih crva.
Polovinu kolicine hrane odvojite i
napravite cvrste kugle velicine ovece
narandze. Drugu polovinu hrane jos jace
navlazite i napravite nesto manje kugle.
Suvlje kugle brze ce se raspadati u vodi i
pre mamiti ribu. Kugle podelite u vrecice
(pet vlaznijih pet suvljih) i stavite ih u
duboko smrzavanje. Na ribolov ih nosite
u prenosnom hladnjaku. Prihranjujte
svakih sat do sat i po vremena. Prvo hran-
jenje 10 kugli, sledece 5. (Robert 1anko)
.
0roundbo|||ng
2
ostoje dva osnovna tipa primaljivanja
ribe. Jedno je razbacivanje uzoraka
mamca ili neke hrane (engl. looseIeed-
ing) rukom, prackom ili hranilicom.
Drugi nacin je primama loptama koje se u sustini sastoje od navlazenog
hleba u koga po zelji mozete dodati potrebnu kolicinu mamaca (Engl. groundbait-
ing). Lopte se bacaju rukom, prackom ili se postavljaju na hranilicu.
Odluka koji nacin da upotrebite je dosta teska. Ukoliko pecate deveriku
ili crvenperku koristite drugi nacin dok klenic, klen, mrena ili bandar ne vole ovaj
nacin. Zimi je groundbaiting velika greska, posebno u hladnim i bistrim vodama
kada se ribe vrlo brzo zasite.
Ko||ko | ko||ko ces|o
Namera vam je da primamite ribu i da je vezete za jedno mesto. Ne i da
je nahranite. U tri reci: 'hranite cesto i pomalo. Pocnite sa kuglama velicine
oraha. Ukoliko se pojave ribe, pojacajte kolicinu, ukoliko ih nema, smanjite.
Ucestano hranjenje povecava verovatnocu da cete upecati nesto, ne samo na
pocetku, vec svo vreme pecanja.
Kada pecate na tekucim vodama,
primamljujte sa svakim zabacajem,
kada pecate na stajacim vodama,
hranite na svakih pet minuta.
|zuze|c| prov||o
Glavni izuzetak pravila
cesto i pomalo je pecanje deverika.
Ove ribe postaju vrlo nervozne
kada im nesto stalno pada na glavu.
Precizno bacanje primame je od izuzetne
vaznosti. Razbacivanjem primame, razba-
cacete ribu po celoj povrsini i onda vam
ostaje samo da pecate uzduz i popreko.
Uvek prihranjujte istu tacku u kojoj
pecate.
Zlatno pravilo je da ne pecate predaleko.
Daleki zabacaju su retko precizni, a i pri-
mamu je tesko daleko dobaciti, a da se ne
raspe usput.
182
Ovde je dobro primamiti sa par vecih kugli na malom rastojanju i pecati izmedju
njih. Dodatkom primame, verovatno cete rasplasiti jato.
Drugi izuzetak je onda kada u vodi ima mnogo sitne ribe. Tada mozete
da probate ocajnicki metod, da pobacate svu primamu u nadi da cete prehraniti jato
i tako ga oterati.
Groundbait je, strogo govoreci, tacno odredjena mesavina sastojaka koja
privlaci ribe. Bazira se na hlebu i keksu i razlikuje se od looseIeed-a koji se bazi-
ra na mesnim crvicima i kukuruzu secercu.
Kupovne pr|none
Kupovne groundbait primame kao sto su Irancuski Sensas i belgijski
Van Den Eynde u sebi sadrze sve moguce sastojke, od vanile i keksa pa do izmeta
goluba. Na kesama primame se obicno nalazi i uputstvo za upotrebu, ali i vrsta ribe
za koju je ona namenjena. Najbolju primamu za neko mesto i vodu mozete odred-
iti samo eksperimentom. Ne mora to biti ni najskuplja ni najmirisnija primama.
|rov|jenje snese
Bez obzira da li koristite domacu ili kupovnu primamu osnove pravljen-
ja smese i njeno mesenje su iste. Dok god ne savladate ovu tehniku, nikakve
kolicine aditiva vam nece pomoci da primamite ribu.
Prvo, treba imati posudu u kojoj se mesi primama. Ona treba da bude
plitka i siroka. U dubokoj posudi, sloj primame na vrhu bice premek, a onaj na dnu
verovatno presuv. Ukoliko se koriste mesni crvici oni ce spasti na dno posude i
nece biti ravnomerno rasporedjeni. U uskoj posudi necete moci komotno da
ubacite sake kako bi dobro umesili smesu.
Dalje, ne mesite svu primamu odjednom. Ukoliko to uradite, do kraja
dana primama ce na toploti i suncu izgubiti od svoje arome i vlaznosti, pa time i
atraktivnosti. Isto tako, nemojte ubaciti sve crvice na pocetku. Napice se vode i
postati plivajuci.
|rov| sos|ov
Najbitnija osobina primame nije ni boja, ni ukus ni miris, vec tekstura.
Ista primama u zavisnosti od teksture se na istoj vodi moze primeniti za razlicite
namene.
Zamesite je tek toliko vlaznu da bi se mogle praviti kugle i primama ce
se pri udaru u vodu raspadati i praviti maglu. Ova primama je odlicna za povrsin-
ski ribolov na mirnim vodama.
Ista primama, ukoliko se postavi u hranilicu, ce prosto ekplodirati kada
r|momo 183
padne na dno i poceti da se napija vodom i na taj nacin ce pokriti vecu povrsinu
dna.
Ako primamu zamesite sa toliko vode koliko je neophodno da u nju
mozete dodati i crvice ili komade glista, a da se ona ne raspadne dobicete idealnu
smesu za ribolov na donjoj polovini toka na mirnim i sporotekucim vodama.
Ovakva primama se nece raspasti cim udari u vodenu povrsinu, vec tek kad pocne
da se napija vodom, a to je par sekundi posle.
Kor|scenje pr|none
Primamu mozete dozirati na razlicite nacine. Velike i ceste kugle mogu
rasplasiti ribu, ali ce brzo nahraniti vodu, dok ce recimo hranilica tiho, ali polako
prihraniti neko mesto.
Bez obzira sto vecina ribolovaca primamu baca iz ruke, na velikim
vodama i kada je potrebno biti precizan mnogo je bolje koristiti pracku. Na taj
nacin je najbolje bacati kugle malo vece mandarine, a pre bacanja kuglu umocite
u vodu kako se ne bi lepila za pracku.
vrs|e pr|nono u zov|snos|| od vode
Razlicite vode traze razlicite primame. U mirnim vodama laka primama
sa par mesnih crvica privuci ce bodorke, crvenperke i beovice. U brzim vodama
potrebne su vam teze primame, posebno one koje ce raditi u drugoj polovini
dubine vode.
0roundbo|| koo nos||oc
Koriscenje groundbait-a kao nosioca podrazumeva njegovu osobinu da
moze da transportuje komadice mamca na zeljeno mesto. Vecina riba pozitivno
reaguje na looseIeed, ali ima situacija kada je ta tehnika neprimenjiva. Recimo
kada treba baciti daleko ili kada je jak vetar, kada treba baciti primamu neposred-
no ispred vas, a struja je izrazito jaka. I sitne ribe mogu praviti problema,
prozdiruci looseIeed pre nego parcici padnu na dno.
0roundbo|| koo pr|non|j|voc
Iako struktura primame moze biti takva da su joj delici toliko sitni (u
vidu praha) da riba ne moze ni da je iskoristi, ona svojom aromom moze privuci
jato.
184 r|momo
*
Iehn|ke pr|non|j|vonjo

ad se govori o tehnikama primamljivan-


ja, ovde misli se na postupke koje
ribolovac cini kako bi privukao i na je-
dnom mestu zadrzao jato riba. Od tehnika ovde
obradjenih imamo: masovno primamljivanje, stalno primamljivanje i
polumasovno primamljivanje sa dohranjivanjem.
Hosovno pr|non|j|vonje
Ova tehnika podrazumeva da se primama baca samo jednom, na pocetku
ribolova, jer bi dodatno ubacivanje, ili uplasilo ciljanu ribu ili prizvalo nezeljene
goste. Uglavnom se koristi kod stajacih i izuzetno sporo tekucih voda, gde je
eIekat ispiranja hrane sa dna pod dejstvom struje minimalan. Cilj nam je da na
mesto privucemo ribu i da je tu zadrzimo sto duze vreme. Prvi zahtev resavamo
tako sto ukupnu kolicinu, a to je obicno od 5 do 15 kugli velicine manje
pomorandze, bacamo na isto mesto na kome zelimo da pecamo. Drugi problem je
u stvari problem istovremenosti aktiviranja primame. Ukoliko bi se primama ras-
pala istovremeno, ovaj eIekat bi bio umanjen. To je razlog sto jedan deo mase stis-
nemo izuzetno cvrsto, on ce se poslednji raspasti, jedan deo blago i jedan deo samo
ovlas da bi se raspao i aktivirao vec u dodiru sa dnom. Ovim nacinom se uglavnom
privlace krupnije ribe dna kao sto su saran, deverika, linjak, cverglan, ali i neke
ribe brzih voda kao sto su mrena ili skobalj.
8|o|no pr|non|j|vonje
Ovaj metod je potpuna suprotnost prethodnom. Primenjuje se na brzo
tekucim vodama kao i na vodama gde je struja jaka, pa bi svako masovno pri-
mamljivanje trajalo prekratko, a utrosak primame bi bio neisplativ. Posebno je
pogodan za lov riba koje se pecaju na vrhu ili u srednjem sloju vode kao sto su:
beovice, crvenperke, bodorke, klenovi i klenici. Sama tehnika se sastoji u stalnom
185
ubacivanju odredjene kolicine materijala u vodu. Ovaj ritam je po pravilu sa
svakim ubacajem plovka, kojim se u ovakvim situacijama obicno i peca. Krajnji
cilj je napraviti oblak hrane na dubini i mestu na kome provlacimo mamac. Dubina
raspadanja se regulise mekocom primame (meksa se brze raspada) i njenom velici-
nom (manje kugle se brze rastapaju od vecih). Nikako ne smemo dozvoliti da
preteramo sa kolicinom hrane, jer ce se ribe najesti i napustiti mesto. Dakle, svi
parametri se podesavaju od slucaja do slucaja, a reper je oblak primame na zeljenoj
dubini.
|o|unosovno pr|hronj|vonje uz dohronj|vonje
Kako ni jedan metod nije idealan, ni prethodna dva se ne mogu uvek pri-
meniti. Najveca mana prvog je mogucnost da se pretera sa kolicinom hrane, kao i
ogranicenje na spore i mirne vode. Druga tehnika, ipak, trazi vise paznje i stalno
posmatranje eIekata i moze ponekad biti zamorna za ribolovca. Mesavina ove dve
tehnike je uzela one najbolje elemente od svake. Prvo se baca veca kolicina pri-
mame na dno, ali je ta primama u ovom slucaju isto stisnuta i raspada se jed-
novremeno. Bacite do 5 kugli. Nakon toga sacekajte da riba dodje i pocne da se
hrani, kada ugrizi prestanu, pocnite sa dohranjivanjem sa manjom kolicinom sit-
nijih kuglica (klikera) prihrane. Na ovaj nacin stalno privlacite ribu, a mozete je i
dici sa dna ukoliko vam je to cilj. Posto smesa za pocetno hranjenje i kasnije
dohranjivanje morju imati istu boju i ukus, ali morju biti razlicitog Iizickog svo-
jstva (prva se mora polako raspadati i padati na dno, a druga bi trebala da se ras-
pada vec uz put) treba uraditi sledece. U prvu smesu treba dodati neki slepljivac
kao sto su PV1, melasa ili maltex, a u drugu neki od aktivatora, kokosovo brasno,
treset ili cak mesne crvice.
Pri ribolovu dubinskom metodom, dohranjivanje moze da se radi i speci-
jalnom metalnom hranilicom koja se veze na kraj najlona. Ova hranilica obicno na
sebi ima i olovno otezanje, te nije potrebno dodavanje olova na sistem. Problemi
se javljaju kada je voda na kojoj pecate teska, odnosno dno puno panjeva i grana
i kada se hranilica lako kaci pri izvlacenju. Postoji jedan lak i elegantan nacin da
se rese ovi problemi. Pre ribolova, kod kuce u casu od jogurta ili manju casu
naspete zrnastu primamu i zalijete je vodom. U sredinu case ubacite parce savijene
zice u obliku omce. Sve ovo zaledite. Na pecanje idete sa malim prenosnim
Iriziderom u kome cuvate, ove napravljene hranilice. Kace se na kraj najlona o
zicanu omcu koju ste napravili pre ledjenja. Nakon zabacivanja u vodi zaledjeni
paketi primame se brzo tope i pri izvlacenju najlona samo omca ostaje vezana.
Kacenje je na ovaj nacin svedeno na minimum.
180 r|momo
9
|r|non|j|vonje so c|s||n nonc|no

od ove vrste primamljivanja, redovno se


bacaju, rucno ili uz pomoc pracke, samo
cisti mamci, po pravilu isti oni koji se
postavljaju na udicu. U toplim vodama najcesce
se radi o zrnima raznoraznih zitarica (kukuruz, zito, konoplja...), dok u hladnim
bolje odgovaraju zivotinjski mamci (mesni crvi, kasteri, pinkiji...). Od svih pri-
mamljivanja ovo je najdiskretnije i koristi se iskljucivo kod izuzetno opreznih riba.
Medu brojnim prednostima, izdvojimo mogucnost da se po potrebi brzo i lako
promeni mesto hranjenja. Dovoljno je izbaciti mamce malo dalje ili malo blize od
pocetne zone. Ono omogucuje da se ribe premeste sa jedne dubine na drugu:
bacate li svaki minut 20 mamaca, zadrzacete ribu na dnu. Posaljete li naprotiv 10
mamaca svakih pola minuta, ribe ce se progresivno "odlepiti" od dna i zauzeti
polozaj izmedu povrsine i dna. Ponekad kada zelite izabrati lepsu ribu, zutooke na
primer, to je jedino resenje da se oslobodite cverglana.
U recnim vodama, nista bolje nema od cistih mamaca pa da se kao
carobnim stapicem privuce klen. U malim jezerima, barama, ribnjacima gde god
ima linjaka i sarana, a dno je muljevito, jedino ovo primamljivanje dozvoljava da
se okupi i dugotrajno zadrzi na zeljenom mestu.
Da bi se u tekucim vodama bela riba privukla i sa uspehom zadrzala na
zeljenom mestu, presudno je da svi baceni mamci tonu istom brzinom. U tom
pogledu, korisno je prosejati sa vremena na vreme mesne crve da bi se odstranili
mrtvi, a zatim one u dobrom stanju "odmastiti" uz pomoc kukuruznog brasna da
brze tonu. Sto se tice zitarica, kako bi sva zrna manje - vise jednako tezila, izbe-
gavajte predugo kuvanje.
Jedini problem je sto su neophodni solidni zivci, jer je cesto potrebno
cekati i vise sati pre nego sto se pojavi prvi griz izmedu dna i povrsine.
*InIormacije za tekst preuzete sa internet sajta:
http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/index.htm 187
1
|r|non|j|vonje no ve||koj udo|jenos||
2
racka je neophodna kad god treba pri-
mamiti na veliku udaljenost, 10 do 50 m,
zavisno o vrste hrane. Kod bacanja kugli
sve zavisi od toga koliko cvrsto su stisnute.
Najvaznije je da se ne raspadnu za vreme leta. Po pravilu se mesni crvi mogu
izbaciti na jedno dvadesetak metara. I najbolji modeli pracki mogu razocarati,
stoga je dobro uvek predvideti zamenu. Da bi osigurali neophodnu preciznost, pri-
mamljujte svaki put sa istog mesta i u istom smeru (odredite neki orijentir). Sto se
tice udaljenosti, morate kod svakog bacanja isto nategnuti pracku. Da bi u tome
uspeli, zavezite za drsku komad najlona, duzina mu odreduje duzinu natezanja.
Tuba za izbacivanje hrane zvana "kobra", koristi se iskljucivo za izbaci-
vanje boila na udaljenost od 80 do 100 m.
Kr||er|jun| zo prec|zno pr|non|j|vonje
U tekucim vodama nije lako sa preciznoscu odrediti mesto na koje mora
da padne kugla. Stoga pri primamljivanju morate uzeti u obzir dva elementa:
dubinu na kojoj cete loviti i jacinu struje. Sto je dubina veca i struja jaca, sve
uzvodnije morate bacati kuglu. Neretko je mesto na kojme kugla dotice dno udal-
jeno od 3 do 4 m od onog na koje je bacena.
U stajacim vodama kod primamljivanja sa cistim mamcima posluzite se
mini posudicom (pole cup) koja se nakon sto se napuni s mamcima Iiksira na vrh
steka, a zatim jednostavno prevrne i istrese na mesto hranjenja.
Kod bacanja kugli, kako bi se postigla uvek ista udaljenost, najcesce se
cilja vrh stapa. Ali s modelima dugim i do 17 m nije ga uvek lako uociti.
*InIormacije za tekst preuzete sa internet sajta:
http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/index.htm
188
9
|oose|eed|ng |ehn|ko

va tehnika je najprimenjivija kod peca-


nja plovkom. Razlog tome je sto je vrlo
tesko rasuti sitne mamce precizno na
veliku daljinu. Drugi razlog je taj sto je ovde cilj
naterati ribu da presretne mamac dok pada, znaci treba imati veliki broj zabacaja
u kratkom vremenu sto je dubinskom tehnikom nemoguce izvesti, a da se riba ne
rastera.
Ocigledno je da sto je voda dublja, vise treba vremena da mamac padne
na dno. Na stvarno mirnim vodama, ovo nije problem, medjutim na brzim jeste, pa
taj uticaj uzmite u obzir. U takvim situacijama uvek bacite primamu uzvodno i to
za onoliko uzvodnije za koliko je voda dublja i brza.
0de pr|non|j|vo||
Pre svega treba imati na umu, da brzina toka vode nije ista u svim sloje-
vima. Najbrza je na vrhu, a na dnu se voda krece sporo. To je razlog sto ce puta-
nja kretanja vaseg mamca biti lucna. Uzimajuci sve ovo u obzir, ukoliko bacate
recimo 20 m od obale, u vodu srednje brzine, i dubine 2,5 do 3 m, potrebno je
mamce baciti oko 1 do 2 m uzvodno.
Kodo | ko||ko pr|non|j|vo||
Na vecim i bogatim rekama recimo, mozete baciti oko 20 mesnih crvica
kad god zabacujete mamac. Nemojte odustati od primamljivanja, budite uporni, pa
oko sat vremena od pocetka pecan-
ja posmatrajte kako se riba ponasa i
da li treba povecati ili smanjiti
kolicinu primame. Ova odluka zav-
isi od vrste ribe koju zelite da
uhvatite. Klenic i deverika traze
189
Ovom tehnikom raspite hranu na vecu
povrsinu. Na taj nacin sebi pruzate priliku
da provlacenjem plovka po toj povrsini
povecate verovatnocu ulova.
manje primame od klena, pa smanjite kolicinu na 10 crvica svakih 45 sekundi, ako
ni to ne pomogne, smanjite period na 30 sekundi.
0de se no|oz| r|bo?
Leti, kada je riba gladna, looseIeeding moze privuci ribu ka povrsini
vode. Prvo ce se pojaviti sitnija riba, dok ce krupnija doci kasnije kada bude zain-
teresovana komesanjem u vodi. Zimi, riba je malo aktivna i sacekace da mamac
padne na samo dno. Tu treba zabaciti i udicu, pa pricekati eventualni trzaj.
|r|ner| |oose|eed |ehn|ke
Pravi eIekat looseIeed tehnike primaljivanja moze se videti pri koriscen-
ju mesavine konoplje, hrane za pse i kuvanog azuki pasulja. Umesto azukija moze
se koristiti bilo koji sitni i tamni pasulj. Preko noci u koIu od 20 l sipajte mesav-
inu konoplje:hrane:pasulja u odnosu 6:3:1. Kada dodjete na vodu, odaberite par
interesantnih mesta. Na svakom bacite do pet punih saka ove primame. Sacekajte
par sati i obidjite hranjena mesta. Na onom na kome vidite mehurice koji odaju da
se riba hrani pridjite i pecajte. Periodicno proveravajte i ostala mesta, a po potrebi
predjite da pecate na njima.
Drugi primer je korisce-
nje boilija pri pecanju sarana. Prvo
zabacite samo udicu sa mamcem.
Nakon par sati nahranite mesto
looseIeed tehnikom sa jednom
sakom boilija i jednom sakom
zrnevlja. Ako u naredna 24 casa
nista ne upecate promenite mesto.
Ukoliko se na stapu pojave trzaji
uradite sledece:
Leti, na slabo posecen-
im vodama, u vodu ubacite oko 5
kg boilija promera 18 mm i 5 kg
zrnevlja ( kukuruz, konoplja ili
mahunarke). Sve do poslednjeg dana ubacujte istu kolicinu. Zadnja 24 casa nemoj-
te dohranjivati.
Ako na vodi ima dosta ribolovaca, koristite 2 kg boilija velicine 14 mm
i 1 kg zrnevlja. Ista ova mera ide i na pocetku sezone kada je voda hladna.
Ako je voda inace izuzetno hranjena, dovoljna je saka primame koja se
baca na samom pocetku. Nema potrebe ni za kakvim dohranjivanjem.
190 r|momo
)
Nemojte nikada prihranjivati mesta koja
su na kraju vaseg bacackog dometa. Moze
se desiti da vetar promeni smer i da vam
onemoguci dalje bacanje
Ukoliko riba na nekom mestu ne radi,
promenite ga.
Kada riba ne radi, iseckajte 20-tak glista
i dodajte im saku mesnih crvica. Zajedno
ih bacite kao primamu za beovice.
Kada pecate metodom zastavice ili kotr-
ljanjem po dnu, bacajte primamu sa
svakim zabacajem. Mera je po 10 crvica,
zrna konoplje ili kastera svaki put.
|rehronj|vonje (Lng|. prebo||ng)
2
rehranjivanje mesta je prihvaceno kao
uspesna tehnika u ribolovu. Obicno se
koristi za pecanje krupnih pojedinacnih
primeraka ribe na nekom, tacno odredjenom
mestu, u cilju dovodjenja ribe na hranjeno mesto, ali i na navikavanje na novi
mamac kojim cemo je kasnije pecati.
Ko||ko je e||kosno?
Nema te kolicine loseg mamca i nema te upornosti koja ce lose mesto
naciniti dobrim, a mamac atraktivnim. Ali, ako dobar mamac koristite na dobrom
mestu, rezultati ce biti izuzetni.
|zbor nonco
Izbor mamca najvise
zavisi od vrste ribe koja se tu
nalazi. Gliste su odlicne za de-
verike i linjake, ali ako se u vodi
nalaze jata bandara ovo mesto ce
biti preplavljeno njima i nista od
pecanja, pa je bolje koristiti mini-
boilije ili kukuruz secerac.
Kolicina za visi od broja
riba. U slabo naseljenim vodama
oko 0,5 kg je dovoljno, dok u boga-
tim vodama upotrebite 2,5 do 3 kg.
Za rasturanje hrane mozete koristi-
ti obe tehnike i looseIeed i ground-
bating.
Ukoliko niste u mogucnosti da na vodu
izlazite cesto, ili imate samo jednu sansu
da pecate na njoj, prihranite mesto vece
pred pecanje. Vecina krupnih riba je
plasljiva pa bi ih jutarnje prihranjivanje
uplasilo.
Na vodama gde ima dosta pecarosa,
uvek hranite par mesta, da se ne bi desilo
da vase mesto bude zauzeto kada dodjete
izjutra.
Udruzite se sa prijateljima i izlazite na
vodu naizmenicno, hraneci ista mesta. Na
taj nacin cete uspeti da prihranjujete
mesto svaki drugi, treci dan.
191
Dobar dodatak hrani je
riblje meso i meso kornjace, onda
aditivi u vidu aroma i zasladjivaca.
Sarandzije obicno hrane mesto
boilijima, u nameri da naviknu
sarana da je upravo njihov boili
ukusan i bezbedan te da ga moze
jesti bez straha.
Ko||ko ces|o?
Idealno bi bilo da
prihranjujete mesto svakog dana,
sem onog kada ste resili da pecate.
Cesto pecaros nije u mogucnosti da
to ucini, pa bi prihranjivanje na
svaka dva do tri dana bilo dovoljno.
Redje od toga nema svrhe.
|oose|eed ||| groundbo|| |ehn|ko?
Tehnika ipak zavisi od
vrste hrane koju zelite da bacite.
Boilije mozete precizno da plasir-
ate u vodu, pa bi looseIeed bio
dobar izbor. Ako pecate na crve, bolje je koristiti groundbaiting, pa pored hleba i
crva dodajte i zrno konoplje, koje odlicno privlaci, ali i zadrzava ribu na zeljenom
mestu.
|r|ner kor|scenjo |ehn|ke
Pravi eIekat prehranjivanja moze se videti pri koriscenju konoplje.
Potrebno vam je oko 17 l konoplje koja je preko noci stojala u vodi. Ovako
nabubrela zrna raspite na dva mesta. Pecajte nakon dva do tri dana. Konoplja je
toliko dobar atraktor, da ce riba dolaziti na isto mesto dok i poslednje zrno kono-
plje ne pojede.
192 r|momo
36
Pocnite sa prehranjivanjem sto je mo-
guce ranije, pa cak i u januaru.
Prvo bacajte manje hrane, a kako vreme
otopljava, povecajte kolicinu hrane.
Mera hrane je za jezero sa:
50 sarana po 2 kg tri puta nedeljno
100 sarana po 3 kg tri puta nedeljno
200 sarana po 4,5 kg tri puta nedeljno
Koristite najkvalitetniju primamu koju
mozete priustiti. Mora biti u skladu sa
mamcem na koji cete kasnije pecati.
Hranite mesto uvek predvece.
Izaberite mesto blizu kuce ili uz put
kojim cesto idete, kako bi smanjili
troskove.
Neka mesto ne bude opste poznata
pecaroska lokacija. U blizini ne bi trebalo
da bude drugih ribolovaca.
Cuvajte mesto u tajnosti.
Sa pecanjem pocnite najranije 2 meseca
nakon zapocinjanja hranjenja.
|v deo:
|ecorosk| nonc|
8ddrzdj
|v de|d
HAH0| I|v0I|NJ8K00 |0kLK|A
HL8N| 0kv|0|
||JAv|0A | 00k8AK
8|000w0kH | J0KLk
0||8IL
08|NA |AkvA
|N8LKI|
8K0|JKL
|0ILv|
k|8A
8|k
|Ak|ILk,HL8N| NAkLIAK, Kkv | |IN0Ik|0L
HL80
kAINL 8|INL I|v0I|NJL
HAH0| 8||JN00 |0kLK|A
b|L8
|8L0| 8|8Kv|I| | ||0IAJ00| KLK8
|8LN|0A, JL0AH | K0K0k0I 8L0LkA0
K0N0||JA
HAb0NAkKL
Kk0H||k
K0|JA
80|||
v00L | IL|LNL A|0L
A0|I|v|
197
197
204
205
207
210
211
213
214
215
217
218
219
221
222
222
225
226
228
229
230
231
232
238
239
'#
se dobro pokazali u groundbaiting tehnici, jer ne rasturaju kugle hrane.
Iako su najmanje popularni kao mamac, pokazali su se izuzetni u pecanju deveri-
ka. Ovi crvi nisu ni upola zivahni kao sto su to ostali. Iz tog razloga mozete ih
koristiti pri groundbait tehnici, jer nece razbijati kugle primame. Zbog svoje
lakoce nisu dobri u brzim vodama, jer ni ne uspevaju da padnu na dno. Na sporim
vodama, uz upotrebu looseIeeding i groundbating tehnike idealan su mamac za
lov bodorki i bandara. Za mamcenje koristite malu udicu velicine 22 ili 24 za
kacenje jednog ili dva crva, a 20 ukoliko kacite tri komada.
||||z
Najmanji mesni crvic crvene boje i izduzenog oblika. Savrsen za sitnu
belu ribu.
H|ecn| crv|c|
Ovi crvici se lako uzgajaju, a kako su meki i mlecni idealni su za sam
pocetak sezone. Dobili su ime po nacinu uzgajanja - potapanjem hleba u mleko.
Malo su manji od gozzer-a, a zbog mleka su izrazito bele boje. Najproblematicniji
deo njihovog uzgajanja je da podlogu, natopljen hleb u mleku, upljuju muve.
Period kada je to potrebno raditi je od juna do avgusta. Upljuvavanje je uglavnom
u nocnim casovima i samo mali broj ljudi je u stvari i videlo sam cin. Drugi prob-
lem je sto period potreban za upljuvavanje nije kao kod ostalih crva par sati ili
dana, vec moze potrajati i par nedelja. Nemojte ocekivati veliki broj crva od
jednog legla. Obicno se u jednoj turi proizvede 50 komada. Nikako ih nemojte
koristiti kao primamu. Ovi crvi su specijalitet i tajno oruzje i koristite ih samo za
mamcenje.
0zgojonje n|ecn|h crv|co
Potrebno vam je
500ml mleka
jedan kupus
plasticna posuda
velika kesa mekinja
drvena kasika
drvena ploca
Iino sito
suv prekrup, piljevina ili mekinje
Otvorite mleko i ostavite ga na toplom mestu tri dana da se usiri.
Skuvajte kupus, pa ga izvadite iz vode u kojoj ste ga skuvali i ohladite vodu.
Dopunite posudu sa usirenim mlekom, mekinjama i dodajte vodu od kupusa dok
Homc| 201
Nema svrhe koristiti ovako Iin mamac
na velikim udicama. Koristite velicine 22
do 20.
ne dobijete kasu. Prekrijte posudu tako da ostane otvor od oko 2,5 cm i ostavite je
na tamnom i hladnom mestu. Prozor ili vrata prostorije ostavite otvorena. Nakon
tri do cetiri dana povrsina bi trebalo da dobije pokozicu, pa cak i da se pojavi ple-
san na njoj. Muve ce poloziti jajasca u pukotine korice i crvi ce se razvijati ispod
nje. Najbolji nacin da proverite da li je mesavina nastanjena je da oslusnete da li
se cuju crvi koji se hrane. Ukoliko povrsina potpuno propadne, potrebno je dodati
jos hrane da bi se crvici pravilno razvili. Kada crvici dovoljno porastu, izdvojte ih
i pomesajte u mekinje, brasno ili prekrup. Iskoristite ih u narednih par dana.
0ozer
Najcesce upotrebljavani mesni crvic. Kao i pinki moze krasiti udicu i
obogatiti hranu. Idealan je kada zelite izabrati samo vecu ribu. Uzgajaju se
najcesce leti i sa jeseni. Mirisi koji se pojavljuju pri uzgajanju odvracaju mnoge
ribolovce od proizvodnje ovih crvica, medjutim pravilan postupak uzgoja smanju-
je neprijatne mirise na minimum. Za uzgoj je potrebno osam dana. Za pecanje vam
trebaju vrlo svezi crvici, pa nemojte praviti zalihe.
0zgojonje gozero
Za uzgajanje vam je potrebno:
sveze meso
posuda
novinska hartija
gumene rukavice
mekinje
3 mm sito
Uzgajanje pocnite tako sto cete u posudu, koju ste oblozili novinom,
staviti dva parceta sveze piletine, jagnjetine ili srce od svinje. Prekrijte posudu
novinom i ostavite mali otvor da muva moze da pridje podlozi. Ovo je najbolje da
ostavite na mestu udaljenom od kuce da vam mirisi ne bi smetali. Vec sledeceg
dana cete videti jajasca na mesu.
Uvijte meso u novinu, i pospite
mekinjama da se mirisi ne bi sirili.
Ostavite posudu da stoji tri dana i
videcete da su se iz jajasaca izlegli
mali crvici. Pogledajte u smotuljak,
ukoliko je meso pojedeno, dodajte
ga jos. Posle jos dva dana, crvici bi trebalo da su potpuno porasli. Trebalo bi da ih
ima oko 150 ml. Sve sto sada treba da uradite jeste da ih prosejete kroz 3 mm sito
i ostavite u mekinjama.
202 Homc|
Idealan za deveriku, gozer je odlican
mamac za sve stidljive ribe.
Postoji i mali trik sa ovim crvicima. Ako
zelite da budu sladji dodajte malo mleka i
secera u mekinje.
Kos|er
Caura je posljednja Iaza preobrazenja mesnog crvica iz licinke u
odraslog insekta, odnosno muvu. Daje izvrsne rezultate u ribolovu velike ribe na
dnu bilo kao mamac, bilo kao dodatak hrani za primamljivanje. Kasteri su lutke
mesnih crvica. Da bi ste ih sami napravili, izaberite najvece i najsvezije mesne
crvice iz grupe koju imate. Najsveziji su oni koji imaju crnu tacku na ledjima.
Nakon toga stavite crvice u posudu i malo ih pokvasite. Podignite temperaturu i
ostavite posudu da se crvi zacaure, sto ce se dogoditi za 5 do 6 dana.
Sada nastupa period vase najvece aktivnosti. Svaka dva sata potrebno je
nadgledati nasad i odvajati one koji su se zacaurili. Nikako ih ne treba ostavljati sa
ostalim crvima na toplom jer ce potamneti i izgubiti na svezini. Nakon odvajanja,
kastere treba oprati i spakovati u vakuum vrecicu i staviti u Irizider na tempera-
turu od 2 do 3
O
C. Ako planirate da cuvate kastere duze od jednog dana, svakod-
nevno provetravajte vrecicu. Na
ovaj nacin ostace svezi 3 do 4 dana.
Na terenu, umesto Irizidera, moze
posluziti i hladna voda. Ukoliko
zamrzavate kastere, obavezno ih
pre toga pokvasite.
Kasteri su se pokazali
kao izuzteno kvalitetan mamac za
vece bodorke, deverike, klenove,
linjake, sarane pa cak i velike ban-
dare i cesto su uspesniji od samih
mesnih crvica.
Svezi kasteri su tonuci,
medjutim kako stare postaju sve laksi i prelaze u plivajuce. Drzanjem tek
pretvorenih kastera u Irizideru, mozete ih duze vremena ostaviti u tonucem stanju.
Kastere cuvajte na suvom mestu. Vlazan i lepljiv kaster je potpuno
neupotrebljiv kao mamac i ribe ga nerado uzimaju.
Homc| 203
Ukoliko vam kasteri ostare, a nije vam
potreban plivajuci mamac, kombinujte
jednog kastera sa nekim drugim mamcem
i na taj nacin umanjite uticaj tezine udice
na prirodno ponasanje mamca.
Bodorka, klenic i klen su vrlo pametni
pri uzimanju kastera. Desi se da ga isisaju
i pre nego vi uspete da kontrirate. Da se
ovo ne bi desilo, kacite kastere na
razlicite nacine, ali tako da vrh udice uvek
bude slobodan.
Boja
crvica
Crvena
Zuta
Bela
B
r
o
t
I
i
s
C
r
v
e
n
p
e
r
k
a
B
o
d
o
r
k
a
B
e
o
v
i
c
a
D
e
v
e
r
i
k
a
K
e
s
e
g
a
K
r
u
p
a
t
i
c
a
S
k
o
b
a
l
j
N
o
s
a
r
a

-
-

-
-

||jov|co | durbok

ijavice(konjske, a ne medicinske) i dur-


baci(durbok, turbok) su izuzetni mamci
za soma, sarana, smudja, mrenu, bandara
i klena. Konjske pijavice su crne sa zelenkas-
tozutim trbuhom i za razliku od medicinske ne sisaju krv, vec hvataju sitne ribe i
punoglavce. Kace se na jednokrake udice, jednim bodom kroz kozu glave.
Ukoliko pecate jacim priborom i cilj su vam krupnije ribe, mogu se koristiti i
trokrake udice sa vecim brojem pijavica ili durbaka. Pijavica u vodi nije toliko
aktivna kao durbak i cesto potpuno prestaje sa uvijanjem nakon par minuta. Da bi
joj se povecala atraktivnost, medicinskim spricem, moguce joj je pod kozu ubriz-
gati neku od tecnih supstanca - ribljih atraktora.
Najlaksi nacin da prikupite pijavice je da u jedan dzak za 'krompir, sa
krupnim otvorima ili u cuvarku stavite jednu ili dve mrtve ribe i bacite uz kamenu
obalu. Pijavice ce se nakon kratkog vremena pojaviti kako bi pojele iznutricu riba.
Tada cete ih lako nahvatati u velikim kolicinama.
Durbak je na udici vrlo ziv. Cesto mu se pri kacenju odseca jedan kraj,
kako bi krvario i izazivao ribu. Jedino na sta treba paziti, kod durbaka je da se ne
sme postaviti na takav sistem, gde udica lezi na dnu, jer ce se ukopati u mulj. Bolje
je na donjoj udici postaviti pijavicu, a na gornjoj, bocnoj, durbaka.Durbaci
uglavnom zive u muljevitom tlu i morate im znati staniste kako bi ih iskopali.
Pijavice i durbaci se lako odrzavaju svezim. Dobar nacin cuvanja u
Irizideru podrazumeva da ih uvijemo u novinsku hartiju. Jedina obaveza vam je da
ih svakog dana pregledate i odvojite mrtve. Novine moraju da budu vlazne, ni pre-
vise ni premalo. Najbolje je da ih prvo potpuno pokvasite, a onda da ih iscedite
izmedju ruku tako da ne ostane nimalo slobodne vode u listovima. Novinama treba
obaviti pijavice i durbake, ali tako da im ostavite malo vazduha. Sto se durbaka
tice, nekada je bolje da se ni ne otvaraju svakog dana, vec samo da se spolja nov-
ina poprska vodom.
204

8|oodWorn | joker
N
loodworm i joker su popularni samo kod
mec pecarosa, mada su to dva najpri-
mamljivija mamca za ribe. Pravilnom
upotrebom, na njih je moguce upecati i vece ribe
kao sto su saran i linjak. I bloodworm-ovi i jokeri su larve srodnih dvokrilih
insekata. Dok su bloodworm-ovi larve musica koje ne ujedaju, jokeri su larve
komaraca. Obe larve zive u vodi, sa tim da prvi zive u mirnoj, poluzagadjenoj
vodi, dok larve komaraca vise vole brze vodene tokove i cistu vodu.
Obe larve su crvene boje, ali mogu menjati boju ka tamnije crvenoj i
braon. Bloodworm-ovi porastu maksimalno do 2 cm, dok jokeri rastu do 8 mm, ali
su mnogo zivahniji. Prvi su pre svega mamci za mamcenje udica, dok su drugi
izuzetna primama za ribe.
U prirodi je tesko naci cisto nalaziste samo jedne od ove dve vrste. Kada
je potrebno da se razdvoje, dodajte
komad treseta i bloodworm-ovi ce
se sami uvuci u njega. Parce treseta
mozete izvaditi i umotati u novinu,
pa cuvati u Irizideru i do nedelju
dana.
Jokere mozete bacati
looseIeeding ili groundbaiting tehnikom. Kada koristite drugu tehniku, umesto
hleba mozete koristiti i Iinu glinu. Zimi ipak koristite looseIeeding.
Udica velicine 20 ili 22 je prava za bloodworm-ove. Kacite ih kroz
glavu, koja je blago zelene boje.
8okup|jonje b|oodWorn-o
Bloodworm-ovi su izuzetno skupi mamci i kada vam treba veca kolici-
na, jedini pravi postupak je da ih sami nakupite. Prvo sto treba da znate jeste da
Ukoliko pocnete sve cesce se promasu-
jete, probajte da kacite bloodworm-ve na
drugi ili treci prsten ispod glave.
Zimi je kao mamac za udicu bolje koris-
titi jokere, jer su zivahniji.
205
oni zivi u dnu. Potreban vam je dug i ostar noz da bi ih odatle izvadili. Iako se
nalaze u svakom dnu, ipak se okupljaju u stanistima te ga je potrebno pronaci.
Ovi crvici se nalaze u sloju mulja debelom od 30 do 45 cm. Obratite
paznju pri iskopavanju da je moguce da taj sloj bude i 1,5 do 2 m, iako se iznad
njega nalazi 50 cm vode. Dakle budite jako oprezni, kako ne bi nastradali zako-
racivsi u mulj.
8okup|jonje jokero
Za razliku od bloodworm-ova, jokeri nisu prirodna hrana riba iz jednog
prostog razloga: zive u zagadjenim
vodama u kojima ribe ne bi mogle
da zive. Medjutim, ribe ih rado
jedu, jer su izuzetno zivahni.
Najveci problem pri sakupljanju
jokera je naci vodu u kojoj ih ima
dovoljno. Obicno su to zatravljeni,
plitki i topli kanali blizu Iarmi i drugih izvorista organske necistoce. Na mestima
gde ih ima dubina vode moze da bude maksimalno 45 cm. Dno treba da je mulje-
vito sa malom primesom peska. Jokeri se nalaze u dnu na dubini do 15 cm. Kada
ih izvadite stavite ih u parce muslina koji treba uviti u vlaznu novinu.
200 Homc|
Vadjenje jokera iz zagadjene vode moze
biti izuzetno opasno, ako na rukama imate
posekotine ili otvorene, nezarasle rane. U
svakom slucaju, po povratku kuci dobro
operite ruke.

0||s|e

ostoji mnogo vrsta glista, ali se najcesce


koristi lauIerka koja zivi u tresetu. Da bi
prezivele, potrebno je samo da im se
obezbedi treset i temperatura na nivou sobne,
uvek manja od 50
O
C. Na ovaj nacin sigurno ce se ocuvati i nekoliko meseci.
U toku leta, gliste mogu biti od posebnog znacaja u ribolovu. Ovo je
narocito tacno ukoliko pecate na plavinama, gde one predstavaljaju prirodnu hranu
ribama u tom trenutku. Takodje, ukoliko je voda mutna i nadosla, gliste su mamac
koji se preporucuje pre nego crvici.
Cetiri najcesce koriscenih vrsta glista su: crna, lauIerka(zlatna), crvena i
zelena(ritska) glista.
0rno g||s|o
Crna glista je duga, debela glista koja zivi u obicnoj zemlji i jedna je od
najeIikasnijih mamaca. Leti se pokazala kao idealan mamac za velike jegulje, de-
verike, linjake i mrene. Sa jeseni i zimi na nju rado idu veliki bandar, bodorka i
klen. Kacite dve-tri crne gliste na udicu 4 ili 6 ili jednu glistu na udicu 6,8 ili 10.
Rep crne gliste mozete kaciti na udicu 14 ili 16 kada pecate bodorku, bandara i
jegulju.
Telo joj je svetlo crvenkasto-braon boje, dok joj je rep blago spljosten i siri od
sirine tela. Duzina tela joj je od 5 do 8 cm u proseku, mada postoje i veliki primer-
ci i do 15 cm dugi. Ovu glistu mozete naci kopajuci bastu, ali je najbolje pretraziti
travnjak nocu kada ona izlazi iz zemlje. Pretrazujte oprezno, jer je ova glista
veoma osetljiva na vibracije i svetlo.
|ou|erko
Brandlings ima crvenkastu kozu koja je meksa od one kod bastenske
gliste. Duga je od 10 do 13 cm i na telu ima par zutih prstenova. Kada je probusite
207
udicom, zuta tecnost izlazi iz ove gliste. Ova tecnost je izuzetno primamljiva za
ribe. Ova glista se moze kupiti, ali se lako moze i naci u kompostu.
0rveno g||s|o - ho|ondsko
Ovo je tamnocrvena glista vrlo slicna lauIerci, ali bez prstena na telu.
Naraste od 5 do 8 cm. Obicno se kaci na sitnije udice sama ili u kombinaciji sa
kasterom ili pinkijem, kada je izuzetan mamac za deveriku i bandara. Obicno se
moze naci u svinjskom stajnjaku zajedno za lauIerkama. Sakupite ih dosta, jer su
izuzetan dodatak primami kada se koristi groundbaiting metod.
Ie|eno g||s|o - r||sko
Ovo je krupnija, zeleno-
crna glista, koju je moguce naci u
ritskom mulju. Kako je cvrsce
gradje pokazala se kao dobar
mamac za krupnije ribe, cela ili kao
parce, jer je sitna riba tesko skida
sa udice.
0uvonje g||s|o
Sve gliste treba cuvati u
dobro ventiliranoj posudi, na hlad-
nom mestu (ali ne u Irizideru). Sa
vremena na vreme poprskajte ih
vodom, ali ih nemojte podaviti. Cuvajte ih u tresetu ili mesavini zemlje i treseta.
Sa vremena na vreme ih proveravajte, a mrtve izvadite i bacite. Nemojte ih cuvati
vise od dve nedelje.
Kocenje g||s|e no ud|cu
Ono sto gliste cini atraktivnim mamcem je njihova pokretljivost i njihov
miris. Cesta greska pri kacenju gliste na udicu je izbor premale udice, pa pecarosi
probijaju glistu vrhom udice na mnogo mesta pretvarajuci je u bezivotnu masu.
Nakon par zabacaja, iz gliste iscuri sav sok i ona postaje beskoristan mamac.
Noprov||e svoj g||snjok
Kako bi u svakom trenutku imali dovoljnu kolicinu lauIerki i crvenih
glista najbolje je da napravite svoj licni mini glisnjak.
U skrivenom i osencenom delu baste iskopajte rupu precnika 1 do 1,5 m.
208 Homc|
Celu crnu glistu kacite na udicu broj 6.
Zakacite je jednom kroz glavu ili spojite
dve na udici tako sto cete ih zakaciti za
rep.
Ukoliko je dno na kome pecate meko,
makazom razrezite glavu crne gliste kako
se ne bi ukopavala u njega.
Dobro je da probusite rep gliste nakon
njenog kacenja, kako bi iz rane cureo pri-
mamljujuci sok.
U crnu glist, spricom mozete ubrizgati
vazduh, kako bi ona lebdela u vodi.
(Ukoliko ne zelite da kopate rupu, mozete da od cetiri table lima i sa cetiri drvena
stuba, napravite korito na zemlji.)
Napunite dno rupe ili korita
mesavinom zemlje i lisca u sloju od
15 do 30 cm. Na to dodajte sloj
svinjskog, kravljeg ili konjskog
stajnjaka debljine 5 cm. Na sve to
dodajte 100 do 200 glista. Svakog
dana, na tu gomilu dodajte biljni
ostatak iz vase kuhinje, lisce caja,
kore od jabuka i slicno.
Da bi vam glisnjak
uspeo, zapamtite tri stvari. Nemojte
da dozvolite da se ukiseli. Ovo je
najcesci razlog propadanja glisnja-
ka. Trik je u tome da svaki put kada
dodate biljne ostatke, dodate i malo gasenog kreca. Drugo, ne dozvolite da se glis-
njak presusi. I najzad, nemojte vaditi vise crva nego sto vam je potrebno, jer cete
iscrpsti glisnjak.
Sitne bele glistice, su signal da radite kako treba, a kao nagradu od
kucnog djubreta dobicete najbolji moguci supstrat za gajenje sobnog bilja.
No|ozenje g||s|o
Gliste se iz zemlje obicno vade kopanjem na mestu gde znamo da ih ima.
Medjutim, postoji jos jedan stari metod sakupljanja glista. Ovaj metod podrazume-
va da znamo mesto gde glista ima, pa u tu zemlju zabijemo asov ili kolac koga
snazno klatimo na sve strane. Uznemirene gliste obicno same beze iz zemlje, mis-
leci da ih progoni krtica.
Homc| 209
Nemojte se prevariti i dodati puno
posecene trave. Temperatura koja ce se
osloboditi razlaganjem trave ce ubiti
gliste.
Ukoliko nemate bastu, gliste mozete
gajiti i u plasticnom dzaku i vecoj kanti za
djubre. Na dnu dzaka probusite par rupa
kako bi voda otekla, a na samo dno
prospite sloj peska. Vrh dzaka zavezite,
pa na par mesta probusite rupe za venti-
laciju. Ukoliko gliste gajite u vecoj kanti
za djubre, poklopite je, a na poklopcu
probusite rupe za ventilaciju
j
0s|no |orvo
Z
a klena se osina larva pokazala kao
izvrstan mamac. Najveci problem kod
ose je sakupiti larve, a da vas ose ne izu-
jedaju. Osinjaci se obicno nalaze na drvecu,
napustenim pticijim gnezdima ili misijim rupama. Trazite ih sredinom jula. U tom
periodu, ose dogradjuju gnezda i brinu se o podmlatku. Vazno je da zapamtite gde
su gnezda locirana, jer se tada lezu sitnije larve radilica koje nisu najbolji mamci.
Pocetkom avgusta, gnezdo se dovoljno razvilo da bi pocele da se razmnozavaju i
matice. Tada pretrazite gnezdo, a najkrupnije larve su upravo larve matica - ide-
alan mamac za klena.
Postoje dva nacina da locirate gnezdo. Prvi je da pitate susede i prijatel-
je da li znaju za neki osinjak. Oni ce biti odusevljeni idejom da cete ih osloboditi
napasti. Cesto se mogu naci i u travnjaku. Ono sto trazite je mala rupa, 4-5 cm u
precniku iz koje ose izlecu i u koju ulecu.
Drugi nacin je da prateci let osa vidite odakle dolaze i kuda odlaze.
Pratite samo ose koje lete pravom
putanjom. One se vracaju u gnezdo
sa hranom. Ose koje lete tamo-
vamo traze hranu i njih ignorisite.
Pre nego pocnete da iskopavate gnezdo, nije lose da ubijete sve ose iz
osinjaka, kako vas ne bi napale. Jedan od nacina je da koristite otrovne praskove
ili benzin, ali imajte na umu da su te materije otrovne i za ljude, pa nisu pre-
porucljive. Klasicni, kupovni pesticidi nisu dovoljno snazni, pa je najbolje da se
raspitate u poljoprivrednoj apoteci za preporuku.
Nakon sto ste pobili sve ose, iskopajte gnezdo. Pazite, ako je i jedna osa
ziva, ona ce vas napasti. Gnezdo odnesite kuci i iz njega izvadite larve. Delove
gnezda koji vam preostanu, skuvajte u vodi i pomesajte sa hlebom kako bi dobili
odlicnu primamu za groundbaiting tehniku.
Sitnije larve, makazama presecite na
komadice i dodajte u primamu.
210

|nsek||

rvici i gliste nisu jedini zivi mamci koji


se koriste. Tu su i druge vrste insekata:
skakavci, popci, rovci, bube, larve
raznih insekata, leptiri i gusenice. Jedina mana
svih njih je sto ih je dosta tesko uhvatiti, nekad teze nego samu ribu.
8ube
Bubama mozete privuci bodorku, klenica i crvenperku, ali su ipak
najbolje za klena. Mogu se koristiti kao povrsinski mamci, kao mamci tik ispod
povrsine i kao vodjeni dubinski mamci. Na udicu ih mozete kaciti probijajuci ih
kroz spoj krila i ledja, navlaceci ih cele na udicu glavom ka najlonu, ili lepeci ih.
8rosnen| crv| - (Ienebr|o no|||or)
Brasneni crvi su dobri mamci za deverike, bodorke i klenove. Ovo u
stvari i nisu crvi vec gusenice. Gusenice cuvajte u prozracnim kutijama ispunjen-
im brasnom. Neki pecarosi uzgajaju gusenice dok se ne ucaure i postanu odrasle
bube, jer su sva tri stadijuma odlicna kao mamac. Za uzgajanje se koriste glazirane
posude velicine 4 do 5 litara. U posudu se naspe sloj brasa dubine 20 cm, a u njega
se ubaci 4 do 6 loptica od papira. Preko brasna se postavi sloj vunenih krpa. U
posudu se ubace odrasli insekti. Posuda se prekrije gazom i drzi na temperaturi od
10 do 15
O
C. Na svakih 14 dana u brasno je potrebno dodati komadic sargarepe ili
krompira kao dopuna ishrani. Bitno je da se brasno nikada ne skvasi od dodatne
hrane. Kada crvi porastu 3 cm pocinju da stvaraju caure. Nakon tri nedelje, izlaze
iz caura, kao odrasli insekti, koje je opet potrebno dohranjivati. Na ovaj nacin se
obezbedjuje stalna reprodukcija ovih buba. Iako su crvi tvrdji od mesnih crvica,
krti su pa se desava da se prelome tokom zabacivanja. Ovo je razlog sto se uvek
kace na udicu kroz sredinu tela. Udice su velicine 16 do 18 ako se kaci jedna, a 12
do 14 ako se kaci veci broj gusenica. U toku vrelih letnjih dana izuzetna su zame-
211
na za mesne crvice koji brzo uginjavaju na suncu i toploti. Ucaurenim gusenicama
mozete pecati isto kao i sa kasterima. Odrasle bube su crno-smedje boje, velicine
12 do 20 mm. Kacite ih na udicu velicine 14 do 10. Probajte da provucete udicu
kroz telo insekta, ali i da prilepite bubu na udicu jakim lepkom.
0usen|ce
Gusenice moraju biti
zive. Koristite one koje nisu
cupave. Kacite ih na tanke udice
kako se ne bi mnogo ostetile ili
uginule. Nacin kacenja je isti kao i
za larve komaraca. Larve leptira za
neke ribolovce predstavljaju izuze-
tan povrsinski mamac i to tokom
jeseni za velike klenovi i bodorke.
Kacite ih tankom udicom tik ispod
koze.
8kokovc|
Skakavce kacite kroz ledja i bacajte ih tako da padnu na vodu kao da su
skocili sa obale. Nemojte precenjivati daljinu njihovog skoka. Veci broj pecarosa
smatra da su braon skakavci bolji mamaci od socnih zelenih primeraka. Najlakse
ih je loviti u niskoj travi pomocu mreze za hvatanje leptira.
kovoc
Rovac je odlican mamac za krupnije ribe, a posebno za soma. Najveci
problem kod rovca je sto je on po prirodi kopnena zivotinja i u vodi moze preziveti
vrlo kratko vreme. Dva najcesca trika sa rovcem su: prvi - da se u rovca ubrziga
jod ili neka druga tecnost koja deluje kao atraktor na soma; drugi - da se rovac
zavije u celoIan i tako nakaci na udicu. Ovako prezentovan rovac ce, dok ne ugine,
svojim pokretima proizvoditi jako sustanje celoIana, sto moze privuci soma.
||c|nke vodenog cve|o | v|||nog konj|co
Ove licinke su izuzetan mamac za sve vrste riba, buduci da su dovoljno
velike i za najkrupnije ribe. Nalaze se na povrsini ilovastog tla reke, ili neposred-
no ispod povrsine tla kroz koga riju u potrazi za hranom. Vrh udice treba uvek da
bude sakriven u telu ovih licinki. Po nekim izvorima bolje je kaciti ih na kanap.
212 Homc|
Za skakavce koristite udicu 6.
Za bube udice od 6 do 10 su najbolje.
Kacite ih ili kroz tacku u kojoj se spajaju
oba krila ili provlacenjem udice kroz celo
telo. Mozete i prilepiti bubu na udicu.
Pecati se moze na sve insekte. Muve,
leptiri i leteci mravi se mogu podjednako
uspesno koristiti. Uvek koristite insekte
koji se inace nalaze u okolini reke.
_
8ko|jke
|
d davnina su skoljke koriscene kao
mamac za linjaka. U novije vreme se
sve redje koriste, jer su se pecarosi ulen-
jili i nerado se odlucuju da mamce traze u priro-
di, vec ih cesce kupuju u radnjama.
Treba znati da skoljke nisu samo odlican mamc za linjaka, vec i za
sarana, bodorku, deveriku, bandara, klena, pa cak i soma.
Skoljke mozete naci u svim vodama koje su alkalne-bazne (vece pH
vrednosti) i obicno su locirane u plicim delovima, obraslim travom i drugim pod-
vodnim biljem. Najlakse ih je sakupljati meredovom. Skoljke vrlo sporo rastu i iz
tog razloga nemojte sakupljati vise
nego sto vam je neophodno.
Dvadeset komada ce vam biti
dovoljno za jedan dan pecanja.
Skoljku otvorite ostrim
nozem tako sto presecete misic koji
spaja dve polutke oklopa. Iako
jedna skoljka ima dosta mesa u
sebi, ono je premeko da bi se koris-
tilo kao mamac. Kao mamac se
koristi samo zuto stopalo i kaci se
na udicu velicine 10. Ostatak mesa
iseckajte na sitnije komade i koristite kao primamu. Najbolje je da mesto prehra-
njujete bar dva dana pre pecanja, zrnima konoplje. Na sam dan pecanja bacite
konoplju, koja ce privuci sitnu ribu, pa na nju komadice mesa skoljke. Ova kom-
binacija je najbolja pri pecanju na skoljku kao mamac. Kako riba nije posebno
oprezna kada uzima ovaj mamac, slobodno izaberite jaci pribor. Od tehnika, kod
mirnih voda koristite plovak, a kod tekucih dubinsku metodu.
Umesto recnih skoljki, mozete koristiti i
meso morskih, pa cak i ono iz zamrzi-
vaca. Skoljke mozete kupiti i u teglicama,
zasoljene ili konzervisane.
Pri pecanju koristite udice velicine 8 ili
10 i najlon nosivoti 1,8 kg i vise. Obratite
paznju da vrh udice ostane slobodan.
Bodorku i klena pecajte na jednu
skoljku, a sarana i druge krupnije ribe na
dve skoljke.
213
-
|uzev|

ostoji verovanje, koje se u praksi nije


pokazalo tacnim, da puzeve treba koristi-
ti samo kisnim danima. Puzeve treba
koristiti uvek kad ih mozemo naci. Obicno se
nalaze ispod kamenja i oborenog drveca, nocu u travnjaku i svuda u prirodi kada
je vreme kisno ili je rosa jaka. Kada ih jednom nahvatate, mogu ziveti i nedelju
dana u plasticnoj kesi ispunjenoj travom ili vlaznim novinama i delicima parada-
jza i sargarepe, pa ih ne morate traziti svaki put kad idete u ribolov.
Puzeve mozete cuvati u uzgajalistu i duze od nedelju dana. Uzgajaliste
cete najlakse napraviti od starog akvarijuma u koji uspete oko 15 cm zemlje i sa
njom malu kolicinu glista. Uzgajaliste poklopite tako da puzevi ne mogu da izad-
ju, ali da vazduh slobodno cirkulise.
Uzgajanje puzeva otpocnite pocetkom oktobra. Tada sakupite odrasle
primerke i naselite ih u akvarijum. Pocetkom novembra pocece da se pare, pa
prekrijte zemlju slojem novina. Puzevi ce po njima poloziti jajasca. Nakon toga
odstranite puzeve. Odrzavajte
toplotu u akvarijumu i sa proleca
mali puzevi ce se izlegnuti. Uskoro
ce poceti da se hrane sitno istru-
ganim krompirom i drugim
zelenisem.
Puzeve pecarosi najcesce
koriste za klena. U bistrim vodama,
u kojima su klenovi vidljivi, najbolje je zabacivati uzvodno u odnosu na jato i
polako vuci mamac kroz jato.
Puza kacimo kroz spoljni prsten kucice, ostrom udicom. Biramo puza
spljostene kucice (Planorbis sp.) precnika ljusture 1 do 3 cm.
Tri dana pred pecanje, kupite dinju ili
lubenicu, izdubite malu rupu kroz njenu
koru. Postavite je u neki sud zajedno sa
puzevima i ostavite da se dobro najedu.
Ovakvi puzevi ce biti mnogo bolji
mamac.
214

k|bo

rirodna hrana svim ribama predatorima,


kao sto su stuka, grgec ili smudj su zive
ribe, mada nije retkost da se na njih zaleti
i som, jegulja ili klen. Zakacene na udici, pon-
asaju se kao da su bolesne ili ranjene i time jos vise privlace grabljivice. Stuku,
smudja i soma mozete pecati na crvenperku, sarana, klenica ili deveriku velike od
50 do 250 g, dok za ostale vrste grabljivica treba koristiti manje ribe kao sto su
beovica, cikov, gavcica, krkusa, pes, mali grgec ili bodorka. Sitne ribe najlakse
mozete nahvatati cerencem, dok krupnije morate upecati Iinijim ribolovnim pri-
borom, sa plovkom, kao mamac koristeci crvice i hleb. Odrzati ribice zivim je
najvaznija stvar za dalji uspesan ribolov. Danas se mogu naci specijalni plasticni
akvarijumi-koIe opremljeni pumpama za vazduh koje rade na bateriju u kojima
ribe dugo ostataju zive. Ukoliko nemate ovakav akvarijum-kantu, koristite obicnu
plasticnu koIu sa poklopcem, a u radnji za pecaroski pribor kupite tablete kiseoni-
ka, koje se polako otapaju i aerisu vodu. Ukoliko zelite da vam ribe ostanu duze
vremena zive, nadjite jednu vecu posudu-bure i natocite je sa svezom i cistom
vodom. Ribe ubacite unutra i prekrijte sitnom mrezom. Vodu menjajte svaka 24
casa. Posmatrajte i odstranjujte sve slabe i bolesne ribe. Naravno, ukoliko ovako
drzite ribe duze vreme, povremeno ih hranite sitnim crvicima i hlebom, ali pazite
da ne preterate. Dubinska metoda i pecanje plovkom su najcesci stilovi pri pecan-
ju na zivi mamac. U slucaju da trazite ribu, koristite plovak ili povlacite kroz vodu
zivu ribicu opterecenu olovom.
Kada znate gde su jata riba, dubin-
ski i metod sa klizecim olovom su
najbolji. Najcesce kacenje izmedju
repnog i ledjnog peraja daje
najprirodniji izgled mamcu cak i
kada je skoro mrtav. Medjutim,
Za sve metode pecanja, koristite udice
velicine 8 do 12.
Prilikom kacenja vece zive ribe zakacite
jednu udicu za rep, a drugu ispod ledjnog
peraja.
215
kada pecate dubinskom metodom, ili kada provlacite mamac kroz vodu, kacite ga
kroz usta. Podvez treba da je jednostavan, sa jednom udicom kada koristite male
ribe, a sa dve ako pecate na zivu ribicu velicine preko 150 g. Ukoliko pecate stuku,
zbog njenih zuba, obavezno koristite sajlicu duzine oko 40 cm.
Neke ribe, recimo stuku, mozete pecati i na mrtvu ribu. Sto je stuka veca
i starija, to ce je vise mrzeti da juri za zdravim ribama i sve se cesce okrece za
mrtvim ribama koje lako nalazi. Ukoliko "ozivite" mrtvu ribu povlaceci je kroz
vodu mozete ocekivati da za njom krenu i smudj, grgec, jegulja i som. Ribu
zakacite i opteretite kraj najlona sa onoliko olova koliko je potrebno da se precizno
moze zabaciti mamac. Zabacite i polako namotajte malo najlona i sacekajte da
mamac padne na dno. Podignite
vrh stapa, na taj nacin ce se riba
pokrenuti i odvojiti sa dna, nakon
toga spustite vrh i namotajte
najlon. Ovo ponavljajte sve dok ne
privucete mamac obali. Na ovaj
nacin mozete prokrstariti celom
vodom i pretraziti svaki kutak.
Klenic i beovica su pogodni kao
mamac za grgeca i jegulju.
Bodorka je zbog svetle boje tela
vrlo lako uocljiva i predstavlja
jedan on najboljih mamaca za sve
slatkovodne grabljivice. Pored nje
mozete koristiti i sitne klenove.
Morska riba se takodje moze kori-
stiti kao mamac. Haringe se recimo
cele mogu koristiti, dok se veci
komadi mogu seci na pola i koristit
kao mamac-parce. Skusa se u
nekim vodama moze smatrati i
boljim mamcem od haringe pri pecanju stuka. Treca cesta vrsta kao mamac je sar-
dina koja se najvise koristi kada je voda jako mutna, jer ima izuzetan miris.
Najprakticniji nacin da obojite mrtvu ribu je da je spustite u vodeni rastvor boje
sto jace koncentracije. Ostavite ribe u rastvoru oko sat vremena. Zatim izvadite
mamce, osusite ih i koristite odmah, ili pakujte u plasticne vrecice po cetiri-pet
komada i zamrznite ih za zimu.
210 Homc|
Jedna od ideja je da se mamac oIarba i
time ucini vidljivijim. Komad ili celu ribu
mozete potopiti par sati u jak rastvor
prehrambene boje. Najbolje je koristiti
zutu, naranzastu i plavu boju. Sto je voda
mutnija boja treba da je svetlija.
Ukoliko zelite da zabacite parce morske
ribe izuzetno daleko, prethodno ga zam-
rznite
Kada kacite sardinu, koristite dve udice
velicine 8. Jednu zakacite za rep, drugu
kroz ledja. Koristite zamrznutu sardinu,
kako bi je mogli vise puta zabacivati.
Ukoliko bacate svezu sardinu, kacite je
kroz glavu.
Stuke, klenovi sporotekucih voda i
somovi se mogu pecati na jako mirisne
morske ribe, dok se grgec nece okrenuti
za njima.

8|r
I
ir je jedan od mamaca koji se retko
koristi. Najveca prednost sira u odnosu na
crvice je da se na njega hvata mnogo
kvalitetnija riba. Mogu se koristiti sve vrste sira
kao mamac, sa idejom: 'sto jaci miris to bolje. Plavi sir ima izuzetno jak miris i
samim tim odlican je zimi kada druge hrane u vodi ima veoma malo, a ribe su
neaktivne. Jak miris je jedini nacin da izvucete recimo klena iz skrovista.
Parmezan se takodje moze koristit,
ali cesce kao aditiv u kulji ili pasti.
Trapist sirevi se mogu seci na
kocke u zavisnosti od velicine
udice. Ivica kocke treba da je oko 6
mm za udicu 12, 12 mm za udice
10 i 8 i 20 mm za udice 6 i vece.
Pored sira mozete da dodate
komadic parizera ili neke salame i na taj nacin nacinite sendvic na udici. Mrena i
klen rado napadaju upravo ovakvu kombinaciju.
Za pastu od sira potrebno vam je: 120 g plavog sira, kasika izrendanog
parmezana i kasika samlevenog zrna konoplje. Istopite plavi sir na vatri i sklonite
ga sa nje. Dodajte konoplju i parmezan i dobro umesajte. Pustite da se pasta ohla-
di i nemojte je stavljati u Irizider, vec je cuvajte na uobicajenoj temperaturi kako
bi se mirisi jace izrazili. Ovaj mamac je odlican za klenove, mrene i bodorke.
Dobar recept za palentu sa sirom glasi: 'U kukuruzno brasno dodajte
meda i 'Zdenka sira i skuvajte palentu. Kada se ohladi izrezite je na kocke. Cuva-
jte u vlaznoj krpi.
Sirni valjusci se prave od 100g psenicnog brasna, 10 - 20 g 'Zdenka
sira i kasike ulja. Zamesite i pravite valjuske.
Probajte da kacite komade sira na dlaku
kao boilije.
Sir se ipak pokazao kao najbolji mamac
u toku zime.
Pri kacenju sira vrh udice mora biti slo-
bodan.
217

|or|zer , nesn| norezok, krv | |znu|r|ce


N
rena, saran i klen se mogu pecati na
parizer i mesni narezak. Parizer se
lakse kaci na udicu, nego mesni
narezak. Ukoliko kupujete parizer, potrebno
vam je oko 200 g za jedno pecanje, isecenog na kocke.
Mesni narezak se teze kaci na udicu i tamo krace ostaje jer je mnogo
vlazniji. Medjutim, vecina pecarosa smatra da je mnogo bolji mamac jer ima vecu
kolicinu masti u sebi.
Oba ova mamca mozete naciniti jos interesantnijim ukoliko ih proprzite.
Prvo napravite kockice ivica 12 mm. Na zagrejanom ulju, na blagoj vatri, proprzite
kocke. Umesto ulja nije lose koristiti mast od pecenja. Przite kocke oko minut uz
stalno mesanje. Nakon toga izvadite komadice na novinsku hartiju i ocedite ih.
Tako pripremljeni komadici spremni su za ribolov.
Mesni narezak se pokazao kao odlican mamac leti i zimi. Najbolje rezul-
tate daje kada se zabacuje uz stalno prihranjivanje mesta istim mamcima u vidu
kockica. Mamac kacite na udicu br 8 za klena i linjaka, ili dve kockice na udicu
broj 4 ili 6 za mrenu i sarana.
Krv se koristi i za primamljivanje i kao mamac. Najznacajnija osobina
krvi je da se zgrusava sto vam omogucava da je nakacite na udicu. Pre svega
koristi zivinska krv, koju treba preko noci ostaviti u hladnjaku. Izjutra odvojite
vodu od zgrusanog dela i isecete zgrusanu krv na kocke. Velicina treba da bude u
skladu sa velicinom ribe koju ocekujete.
Od iznutrica se kao mamac, identicno glisti mogu koristiti creva od svih
vrsta zivine. Ukoliko pecate cverglane, iznutrice mogu dodatno da se ostave na
toplom kako bi dobile jos jaci miris. Ovako pripremljene iznutrice, postavljate u
hranilicu i zabacujte na mesto pecanja. Kao mamac mozete u tom slucaju koristi-
ti i normalne 'nemirisne iznutrice.
218

Heso
I
veze meso moze se koristiti za mamcenje
udica, ali se ipak pokazalo da u nekim
slucajevima proprzeno ili kuvano meso
daje bolje rezultate. Obicno to odredjuje mesto
pecanja. Ukoliko u blizini postoji
izvor ljudske hrane (brod restoran,
ili neko drugo prebivaliste ljudi na
reci) iz koga se cesto izbacuju
namirnice, ribe se navikavaju na
ukus pripremljene hrane i rado
dolaze na takav mamac.
Sveze meso se dobro
pokazalo kao primama i to
pomesano sa odredjenom kolici-
nom brasna. Ovakva pasta privlaci
klena i mrenu.
Klen je izuzetno
prozdrljiva riba i malo je stvari koje on ne jede. Danas, zbog lenjosti pecarosa, klen
se uglavnom peca na standardnim mamcima, mesnom crvicu, glisti, kasteru, hlebu
siru ili mesu. Medjutim od 1980-ih postoji jedan izvrstan, reklo bi se najbolji
mamac za klena - dinstana snicla. Ovo je pre svega zimski mamac. Toliko je
uspesan da je na nekim takmicenjima zabranjen. Iako se radi o skupoj namirnici,
za pet sati pecanja potrebno vam je oko 1 kg mlevenog mesa i 60 do 90 g dinstanih
snicli. Cena ove kolicine sigurno je manja od cene crvica potrebnih za isto pecan-
je.
Kombinacija je jasna, mleveno meso kao primama, eventualno
pomesano sa hlebom, a snicla kao mamac. Ukoliko zelite da jos brze privucete ribe
u meso dodajte kastere. Primama se baca u obliku loptica velicine golubijeg
Ukoliko je meso meko i lako spada sa
udice, mozete pribeci sitnom lukavstvu.
Prvo na udicu nakacite vlat trave, pa onda
meso i na kraju opet istu vlat trave.
Umesto trave mozete koristiti i dva mesna
crvica.
JeItinije je da umesto primame mesom
uradite primamu konopljinim semenom u
duzini od 1,5 m. Na ovu primamu
zabacite mamac i sacekajte vaseg klena ili
mrenu.
219
jajeta.
Snicla, pre kacenja na udicu
mora da se rasece. Za sitnije udice
koristite komade velicine mesnog
crvica, dok za vece udice koristite
vece parcice. Komadice kacite na
dlaku ili direktno na udicu.
Klen, saran, linjak i mrena jedu usoljeno meso. Razlog je jednostavan.
U vodama u kojima se riba cesto peca na sveze meso, ona postaje podozriva i
pocinje da izbegava taj mamac, sto nije slucaj sa usoljenim mesom.
Vrsta usoljenog mesa nije od presudnog znacaja za ribolov pa uvek bira-
jte najjeItiniju varijantu. Medjutim, najveci problem je zakaciti mamac na udicu,
ili dlaku, a da on ne spadne. Da bi resili ovu nedacu meso pripremite 24 casa pre
pecanja. Izvadite meso na tanjir i stavite ga u najhladniji deo Irizidera oko sat i po.
Kada se meso stisne, ostrim nozem ga isecite na zeljene kocke i kocke vratite u
Irizider narednih 12 casova. Za to
vreme ce se na vrhu svake kocke
napraviti korica. Nakon toga,
okrenite kockice da se korica u
narednih 12 sati napravi i na drugoj
strani. Ove korice ce osigurati da meso ostane na udici.
Ono sto vazi za druge mamce, vazi i za usoljeno meso. Mnogo su bolji
mamci ukoliko se kace na dlaku, nego kada se kace direktno na udicu.
220 Homc|
Menjajte mamac na svakih par zabacaja,
posto se krv iz mesa brzo spere. Najbolje
je da na licu mesta seckate meso, jer ce
sitniji komadi od stajanja potamneti i
izgubiti privlacnost.
Mozete naciniti odlicnu primamu uko-
liko pomesate usoljeno meso, narendani
sir i namrvljeni vlazni crni hleb.
]_
kozne s||ne z|vo||nje
h
azne sitne zivotinje mogu se koristiti kao
mamac za grabljive ribe, kao sto su klen,
som, stuka i bas. Od sitnih zivotinja
najcesce se koriste zabe, dazdevnjaci i misevi.
Iobe
Zabama se u prirodi hrane stuke, ali i krupniji klenovi i somovi. Kao
mamac mozete koristiti sve vrste zelenih i braon zaba. Kacenje zabe je jednos-
tavno i najbolje je to uraditi jednom udicom kroz jedan od bataka. Na ovaj nacin
zaba ce na udici moci da pliva i mami ribu. Vrlo je bitno da zaba bude na povrsi-
ni vode, buduci da je ona vodozemac i da nema skrge, te ne moze da dise ispod
vode. Mrtva zaba je los mamac. Ovo uslovljava da se zaba kaci na sistem sa
plovkom i obicno se koriste veliki plovci za stuke. Ukoliko zelite da pecate klen-
ove, koristite najmanje zabe koje mozete da pronadjete na vodi.
0ozdevnjoc| - |r||on|
Ovi vodozemci se najvise koriste za lov basa. Kao mamac dazdevnjaka
- tritona preporucuju americki pecarosi. Buduci da bas dolazi upravo iz njihovih
voda, ovu napomenu treba uzeti maksimalno ozbiljno. Dazdevnjak se kaci sa jed-
nom ili dve udice, kroz ledja i kroz nogu. Na ovaj nacin ostaje dugo ziv. Takodje,
treba obratiti paznju da ne moze dugo da zivi ispod vode i da mrtav dazdevnjak
nije dobar mamac.
H|sev|
Misevi se vrlo retko koriste u lovu ribe, cesce kao varalice u obliku
miseva, nego kao zivi mamci. Miseve najradije napada stuka, buduci da su joj
prirodna hrana, koju prozdire sa povrsine vode.
221

b|eb
Hdmc|
o||jrog porek|d
N
eli hleb iako vrlo blagog ukusa izuzetno
je prijatan za ribe. Mozete ga oIarbati, ali
je upravo njegova belina ono sto ce
privuci linjaka ili sarana da ga uzmu. Koristite
svez hleb kada pravite kugle, ruze, pahulje i za koricu, a blago odstojao za pravl-
jenje paste. Pri pecanju sa hlebom kao mamcem kontra mora biti brza inace ce
mamac spasti.
b|ebno kug|o
Prednost kugle je sto je laka, polako tone i ostaje na povrsini zatravljene
vode na biljkama pa se najlon ne mrsi. Velicina udice za kuglu je od 8 do 14.
Kuglu pravite od sredine hleba. Treba da bude od 1 do 2,5 cm u
precniku. Udica se provlaci polako i pazljivo kroz sredinu kugle, a nakon toga
blago vrhovima prstiju pritisnite kuglu uz vrat udice, ostavljajuci krivinu i vrh
udice slobodnim. Ukoliko je hleb svez i zabacaj blag, kugla moze ostati i do 20
minuta na udici.
Pre pecanja hlebom, mesto treba pripremiti. Jednostavno uzmite dobru
kolicinu hleba, nakvasite ga i umesite. Pobacajte tako pripremljen hleb kao prima-
mu za deveriku, sarana ili linjaka.
Hleb mozete i aromatizovati. Ponekad to nije potrebno. U vecini sluca-
jeva aroma krem sira, plavog sira ili salame se prokazala dobrom, mada treba
eksperimentisati na svakoj vodi.
Izuzetno je bitno da pri pravljenu kuglice dobro pritisnete hleb i da ga
pazljivo urolate. Na ovaj nacin, hleb ce duze ostati na udici i moci cete da pecate
na vecoj dubini. Takodje, postavlja se pitanje promera kuglice. Opcije su: 2 mm,
2,5 mm, 3 mm i 3,5mm. Najcesce se koriste kugle velicine 3 mm i 3,5 mm na udici
br. 20. Manje se kace na udicu broj 22. Koristite ultratanke srebrne udice
(Kamasan B511s) vezane na najtanji najlon koji je moguce koristiti u zavisnosti od
222
ribe koju pecate.
b|ebno ruzo
Hlebna ruza se pravi od komada svezeg hleba. Odvalite komadic u
skladu sa velicinom udice, takav da pokrije celu udicu. Nakacite ga i prstima blago
bocno spljostite.
Ovaj mamac je izuzetan za lov karasa, babuski, deverika i sarana, ali
jako lako spada sa udice.
b|ebno pohu|jo
Hlebna pahulja se pravi od komada belog, svezeg hleba. Od bajatog i
suvog hleba nije moguce napraviti pahulju koja ce stojati na udici. Hleb treba da
ima sto manje rupica. Iz njega se prstima, ali jos bolje specijalnim okruglim
nozicev vade kuglice hleba. Ovaj mamac se za razliku od ruze ne stiska prilikom
kacenja na udicu. Pokazao se odlicnim za pecanje bodorki, ali i sitniji linjaci,
karasi i sarani mogu doci na ovaj mamac.
b|ebno kor|co
Hlebna korica predstavlja jedan od najboljih povrsinskih mamaca za
sarana i crvenperku. Odlomite komadic korice i probijte koru udicom. Okrenite
udicu za 180
O
i obmotajte najlon oko hleba, te ga stavite izmedju hleba i krivine
udice. Sada blago povucite udicu unazad kako bi uhvatila najlon. Tako mozete
koricu zabacivati na velike daljine, a da ne spadne. Ukoliko pecate sarana koristite
udicu velicine 2, ukoliko pecate crvenperku dovolja je i udica broj 12 ili 14.
Pri pozicioniranju mamca imajte u vidu da je hlebna korica plutajuci
mamac i da se sa obzirom na to moze se postaviti na dva nacina.
Prvi nacin je postavljanje na samoj povrsini vode. Ovako se obicno love
sarani. Koristi se vise metoda. Prvi i najcesci metod je onaj kada se hleb zabacu-
je bez ikakvog utega i plovka i vizuelno se posmatra i odredjuje trenutak kontre.
Drugi metod je pecanje plovkom, kada se mamac postavlja ispod vagler plovka,
a olova se postavljaju tik uz plovak. I treci metod je pecanje dubinskom metodom,
kada se postavlja olovo na kraj najlona, a predvezi se prave onolike duzine kolika
je potrebna da mamac stoji na povrsini vode. Samo dodatno podesavanje se vrsi
podizanjem i spustanjem vrha stapa.
Drugi nacin je postavljanje mamca ispod povrsine vode, ali tako da je
odignut od samog dna 10 do 15 cm. Ovo se postize klasicnim vezovima, dubin-
skom ili metodom sa plovkom, sa tim da se olovo stavlja na glavnu strunu, a ne na
podvez, dok je duzina podveza je jednaka visini na kojoj zelimo da prezentujemo
Homc| 223
mamac. Kod ove metode bolji je sistem sa dubinkom, jer osnovni najlon stoji
ukoso i ne smeta podozrivoj ribi da se priblizi mamcu.
b|ebno pos|o
Za izradu hlebne paste koristite stari hleb, pa cak i vise od nedelju dana.
Hleb iseckajte na sitne komade i dobro natopite vodom. Nakon toga iscedite mak-
simalno hleb rukama, pa ga uvijte u muslinsku krpu ili gazu. Zavrcitre gazu ili
krpu dok god voda istice. Hleb mozete umesto vode da natopite i mlekom.
Naravno, mozete probati i sa supom od pastrmke ili vocnim jogurtom od jagode.
Tradicionalno se pasta aromatizuje anisom, secerom, medom, pivom. Boja moze
biti bela, ali moze se bojiti i u crveno ili zuto. Da bi pasta bila glatkija i Iinija u nju
se moze jos umesati i brasno. Spremljenu pastu mozete odmah koristiti, ali i zam-
rznuti pa koristiti kasnije.
Pri kacenju paste na udicu, potrebno je da ona bude u obliku kruske ili
kapljice i da se blago suzava uz vrat udice (velicine od 6 do 16). Tekstura same
paste je presudna za koriscenje paste kao mamca. Ukoliko se peca u brzo tekucim
vodama ili je potrebno dalje zabaciti pasta treba da je manje vlazna i grublja, dok
u sporotekucim vodama i stajacicama pasta treba da je sto Iinija i meksa. Ukoliko
je potrebo da hlebna pasta polako tone, recimo kada se peca iznad trave, pored
paste na udicu postavite i komad hlebne korice.
Jedan dobar recept se pravi od 5 delova hleba i jednog dela kuvanog
krompira. Umesite ovu smesu kod kuce i uvijete je u krpu. Ponesite je na pecanje
i tamo otkidajte delice i Iormirajte kuglice.
Slatki secerni recept kaze da se unutrasnjost hleba nadrobi i u nju umesa
secer u prahu. Doda se malo vode i umesi testo. Umota u krpu i cepka na licu
mesta. Ukoliko nemate prah secera, mozete u vodu umutiti i kristal secer.
U Bugarskoj, po knjizi 'Sportski ribolov Veljka Klasterka, prave se
valjci od navlazene sredine belog hleba, uz dodatak ulja i brasna. Ovo se umesi u
gipko testo i zavije u krpu.
8pec|jo|n| r|bo|ovock| h|eb
U poslednje vreme u ribolovackim radnjama mogu se naci specijalni
ribolovacki hlebovi. Po svojoj strukturi se razlikuju od obicnog hleba, jer su vlak-
nastog tipa. Na taj nacin, komad hleba, otkinut i navlazen, se lako obmotava oko
udice i dugo na njoj ostaje, sto cini ovaj hleb idealnim za dubinsku metodu pecan-
ja. Sa druge strane, cela udica se moze pokriti ovim hlebnim nitima, pa se i
najnepoverljivija riba lako prevari.
224 Homc|
\
|sec| b|skv|| | p|u|ojuc| keks

seci biskvit ili pseca granulirana hrana je


najkvalitetniji povrsinski mamac. Kako
se pravi od gotovo identicnih sastojaka
kao i povrsinska hrana za ribe, ali je neuporedi-
vo jeItinija, treba se uvek odlucivati za nju. Klen i saran je posebno rado uzimaju.
Kacenje biskvita je relativno jednostavno, jer imaju rupicu na sredini. Kod gra-
nulica postoje mali problemi. Najbolje je da granule izbusite kod kuce malom
burgijom ili silom, pazeci da se ne razdrobe, ili ih blago natopite vodom kako bi
omeksali. Kolicina vode zavisi od vrste granula i njihovog proizvodjaca i odred-
juje se empirijski. Naravno, tu je i trece resenje, a to je lepljenje granula za udicu
super lepkom. Hrana za krupne ribe i kornjace koja se u obliku kratkih valjcica
moze naci u prodavnicama zivotinja, takodje se moze koristiti kao primama i
mamac, posebno za sarana.
U novije vreme za povrsinski ribolov se koristi i plutajuci keks koji
mozete sami napraviti. Uzmite jaja i umesajte ih sa kazeinom ili sojinim brasnom,
a nakon toga dodajte aromu i boju. U mesavinu dodajte onoliko brasna ili kazeina
dok ne prestane da se lepi za prste. Keks razvucite i izdelite na komade zeljene
velicine. Nakon toga zapecite u rerni. Prva taktika pri pecanju ovim keksom je
jednostavna. Prvo izbacite 30 ili 40 kvadratnih santimetara keksa na mesto gde
zelite da pecate. Nakon toga na to mesto zabacujte komadic keksa na udici.
Osnovna razlika izmedju pseceg keksa i ovog je sto plasljive ribe nece prici
psecem keksu koji je u vidu granula, ali ce se saran cesto prevariti na veci komad
plutajuce hrane. Druga taktika je da komad keksa zabacite na mesto gde hranite
nekom drugom povrsinskom hranom, ali obavezno bez arome. Tada ce ovaj keks,
jedini aromatizovan, privuci ribu i prevariti je. Treca taktika pecanja plutajucim
keksom je da ga vezete na dlaku, ali tu morate paziti da udica ne visi ispod keksa,
jer ce to uplasiti uvek opreznog sarana. Da se to ne bi desilo koristite vrlo kratku
dlaku koju treba da provucete kroz silikonsku cevcicu blizu udice kako bi plutala.
Kockasti parcici keksa treba da budu izmedju 2,5 i 5 cm siroki.
225

|sen|co, jecon | kukuruz


J
ecam,psenica i kukuruz spadaju u zitarice i
prirodnu hranu riba. Zbog svoje cene i
lakoce nabavke vrlo su popularni kod
pecarosa, pa cak i kod najmladjih.
|sen|co
Psenica sem sto je izuzetan mamac za svu belu ribu, ali i karasa i sarana,
izuzetno je i jeItino. Izaberite najkrupnija zrna psenice i odvojite slomljena i
degenerisana zrna. Za jedno pecanje tri do cetiri case psenice su dovoljne.
Priprema je sledeca. Prvo dobro operite zrna kako bi skinuli prasinu i necistoce.
Nakon toga, ostavite zrna preko noci u hladnoj vodi. Sutra stavite zrna u lonac i
nalijte vodu uz dodatak secera ili meda, i pustite da prokljuca. Smanjite vatru i
kuvajte oko 30 minuta dok se zrna blago ne razdvoje i dok se ne pojavi belina u
sredini zrna. Pazite da ne prekuvate zrna jer cete ih tada koristiti samo kao prima-
mu ali ne i kao mamac. Kad psenicu bacate kao primamu, svakih 10 minuta
ubacite 10 do 20 zrna u vodu.
Jecon
Linjak voli psenicu, ali jecam mu je ipak drazi. Priprema je slicna pripre-
mi psenice, ali se ne kuva u vodi vec u mleku, i ne ostavlja se preko noci da se
napije. Kacite dva do tri zrna jecma na udicu velicine 10 do 12. Ukoliko pecate
klenica ili bodorku kacite jedno zrno na udicu velicine 16. Uvek pazite da, kao i
kod psenice, vrh udice bude slobodan i da zrno kacite sa strane, a ne kroz beli
zarez. Kao primamu jecam koristite identicno psenici.
Kukuruz seceroc
Bodorka, deverika, linjak, saran, klen i mrena jedu kukuruz. Ono sto ih
privlaci je zuta boja i sladak ukus. Konzerviran kukuruz je eIikasniji od zamrznu-
tog ili osusenog, jer je svetlije boje i pun slatkog soka. Ovakav kukuruz je odmah
220
spreman za upotrebu. Prednost kukuruzu dajte onda kada ocekujete krupnu ribu, a
stalno vam dosadjuje sitna. Kukuruz sitna riba ne moze da skine, i cesto nije ni
zainteresovana za njega. Kada pecate na reci, kao primamu mozete koristiti kuku-
ruz, ali imajte na umu da klen uzima kukuruz u sredini vode, dok pada. Dok mrena
i saran vise vole kukuruz na dnu. Kod pecanja na sporim i mirnim vodama kuku-
ruz na dnu je izuzetan za deveriku, bodorku i linjaka. Ukoliko pecate dubinskom
metodom, kukuruz mozete koristiti i u hranilici kao dodatak vec pripremljenoj
hrani. Naravno, mozete dodati i
mesne crve, gliste ili komade
hleba, kao i zitne pahu-lje kako bi
napravili koktel za primamu.
Kukuruz secerac je pre svega
izuzetno vidljiv mamac. Vecina
krupnih klenova i sarana je
upecana bas na ovaj nacin. Pri
zabacivanju, nije cilj baciti mamac
ribi ispred nosa, je ce je to samo
uplasiti, vec predvideti kuda se riba seta i sacekati je.
|ohu|j|ce
Iako pahuljice mogu da variraju u izgledu, sve imaju tri zajednicke
osobine: ribe ih vole, lake su i plutaju na vodi. Jedan od najstarijih metoda je da se
pahuljice umoce u med ili jak rastvor secera, koji ce se polako otapati, pa ce
pahuljica dugo ostati na udici. U svakom slucaju, pre kacenja pahuljica na udicu,
neophodno je da ih natopite u vodi od 2 do 3 minuta. Suve pahulje lako pucaju i
nemoguce ih je nakaciti na udicu. Pahulje mozete i blago proprziti pre upotrebe,
kako bi jace zamirisale. Ukoliko koristite pirincane pahulje, u kesu sa pahuljama
ubacite malo vode i kesu dobro zatvorite. Ostavite da prenoci. Do ujutro ce se
pahulje napiti potrebnom kolicinom vode. Kacite ih na udicu broj 14 ili 12.
Lkspond|rono z||no | kukuruzno zrno (|u||j|)
Ekspandirana zitna i kukuruzna zrna su se u novije vreme pokazala kao
izvrsni mamci za sve ciprinide. Kako imaju osobinu plutanja, mogu se kaciti na isti
nacin kao i korica hleba ili pseci keks, ali se cesto koriste i u kombinaciji sa mes-
nim crvicima i drugim mamcima, kako bi izdigli udicu sa dna i dali bolju
prezentaciju. Ekspandirana zrna moguce je napraviti i kod kuce, tako sto se
zitarice skuvaju, pri tom pazeci da im ne pukne opna, pa onda zapeku u rerni.
Homc| 227
Sok iz konzerve kukuruza koristite pri
pripremi prihrane.
Probajte da udicu zakacite izmedju
beline skroba i bocne opne. Pri kontri
udica ce lako probiti opnu i zakaciti ribu.
Zrna sa klipa skidajte ostrim nozem,
kako bi ih sa donje strane otvorili i na taj
nacin pustili sok koji privlaci ribu

Konop|jo
I
eme konoplje mozete kupiti u vecini pro-
davnica zdrave hrane. Priprema semena
je sledeca. Stavite cetri dela vode i jedan
deo semena u serpu. Zagrevajte dok voda ne
prokljuca. Smanjite vatru i kuvajte oko pola sata dok se zrnevlja ne pocnu razdva-
jati, i dok se ne pojavi belina iz njih. Izdvojte konoplju iz vode, a vodu koristite za
pripremu primame. Konoplju cuvajte u Irizideru u kom moze da stoji oko nedelju
dana. Konoplja je izuzetan mamac za bodorku u toku leta i jeseni, ali se moze
koristiti i zimi. Kacite po jedno zrno na udicu 18 li 16. Uvek pazite da vrh udice
ostane slobodan. Pola litre semena konoplje je dovoljno za jedno pecanje. Bacajte
po desetak zrna kad god zabacite mamac i ne ocekujte da ce se riba pojaviti u
vecem broju prvih sat ili dva. Kada se najzad ugrizi pojave, bice veoma cesti,
skoro sa svakim zabacajem. Vecina ribolovaca se kod pecanja konopljom zali da
je trzaj prebrz i da je nemoguce kontrirati, ali tajna je u tome da treba pustiti da
riba ponese mamac. Dakle sacekajte drugi trzaj.
Kada pecate mrenu, linjaka ili sarana, konoplju kacite na dlaku i to po 6
do 12 zrna na jednu dlaku.
Ukoliko je tok vrlo jak i brz, prihrana semenom konoplje nije moguca.
Tada se koristi sledeci trik. U casu
od jogurta ili neku drugu posudu
zeljene velicine, stavite seme kono-
plje i nalijte vodom. Unutra stavite
i hranilicu. Ceo sistem zamrznite.
Na pecanje krenite sa malim prenosnim Iriziderom i iz njega vadite zamrznute
hranilice i kacite ih direktno iz Irizidera pre zabacivanja. Racunajte da ce u zavis-
nosti od temperature vode, hranilica biti Iunkcionalna od 20 do 60 minuta. Za ovu
potrebu, konoplju prethodno pripremite identicno kao i kada zelte da pecate sa
njom.
Pre kuvanja dodajte jednu malu kasiku
sode bikarbone. Seme konoplje ce ostati
tamno crno i nakon kuvanja.
228
-
Hohunorke
I
emena mahunarki podsecaju sarana na
njegovu prirodnu hranu, pa se saran brzo
odlucuje da ih uzme. Priprema je najbit-
nija za uspesan ribolov. Nikada nemojte koristi-
ti zrna koja nisu kuvana ili napijena vodom preko noci. Ako se riba najede ovakvih
zrna, ona ce u stomaku poceti da joj bubre i verovatno ce uginuti. Pre upotrebe
zrnevlje treba da nabubri i odstoji u vodi dva do tri sata, pa se nakon toga kuva.
Ostavite ga da provri oko tri do cetiri minuta, pa ga kuvajte na blagoj vatri jos pet
do deset min. Ovako pripremljene mamce mozete ostaviti par dana na toplom da
Iermentiraju. Kao i sa svim novim mamcima, potrebno je da ribe naviknete na
njega, mada je cesci slucaj da ga riba uzima odmah. Generalno vazi, da riba bolje
uzima sitnije zrnevlje od krupnog, pa su soja i azuki pasulj bolji od boba i krupnog
belog zrna pasulja. Mahunarke se obicno kace na dlaku. Pokazalo se da najbolje
rezultate daju kada se mesto prethodno nahrani konopljom i semenom javora.
Grasak moze biti odlican mamac, posebno u blizini hotela gde se iz
kuhinja cesto otpaci bacaju u vodu i gde je riba navikla na njegov ukus. Grasak se
pre upotrebe kuva dok ne omeksa. Najveca zrna koristite kao mamac, a sitnija kao
primamu. Seme pticije grahorice se takodje moze koristiti za pecanje velikih
bodorki. Samo seme je veliko i braon boje. Omeksa se kuvanjem. Da bi ga
pripremili, ostavite ga preko noci da se napije vode, a onda ga kuvajte oko pola
sata nakon kljucanja. Koristite udicu velicine 16.
Kikiriki se pre svega moze koristiti za pecanje sarana i to uglavnom u
toku leta. Ono sto morate znati, je da je sirovi kikiriki otrovan za ribu, pa ga
obavezno koristiti kuvanog. Pored kikirikija, mogu se koristiti i lesnik i badem.
Priprema jezgara je sledeca. Ostavite da jezgra ostanu 24 sata u vodi. Nakon toga
ih kuvajte dok voda ne provri, pa smanjite vatru. Na blagoj vatri kikiriki i lesnik
kuvajte jos 20 minuta, a badem 30. Pecanje na jezgra se obicno svodi na pecanje
na dlaku. Najbolje je zakaciti dva jezgra na dlaku duzine 2,5 cm.
229

Kronp|r

re nego sto je izmisljen boili, saran se


vrlo cesto pecao na polukuvani krompir.
Za ovu svrhu se koristi masniji poluzuti
krompir, a nikako brasnaste sorte jer su lako
spadale sa udice. Omiljeni su bili sitniji krompiri, jer im je meso zilavije i manje
brasnasto te su se duze odrzavali na udici. Naravno, i danas mozete probati da
pecate na njega i to od aprila do oktobra. Ukoliko zelite, mozete pri kuvanju krom-
pira dodati aromu ili boju, kako bi mamac bio prihvatljiviji. Na krompir se pored
sarana mogu pecati i skobalj, klen, bodorka, deverika, mrena i crvenperka.
Priprema krompira je jednostavna. Prvo treba blago skuvati krtole i
pustiti ih da se ohlade. Nakon toga seku se na kockice zeljene velicine.
Krompir kacite na udicu velicine 1 ili 2 za krupnije ribe, i u tom slucaju
je bolje praviti kugle nego seci kocke; 6 do 10 za sitnije, a ukoliko pecate na
trokrake udice treba koristiti velicine od 12 do 14. Provucite prvo najlon kroz
krompir. Nakon toga zavezite udicu i polako uvucite udicu u krompir. Cela udica
mora biti u krompiru. Ukoliko pecate na trokraku, pre krompira, na krake treba
staviti nekoliko vlati trave, ili na kocki krompira ostaviti komad kore.
Pre pecanja potrebno je mesto prihraniti neoguljenim krompirom, kojeg
je potrebno narezati na kockice.
Pored kocki i kugli od krompira, mogu se praviti i valjusci u kombinaciji
sa brasnom. Najcesci recept je: Meku sredinu belog hleba zamesiti sa polovinom
kuvanog krompira, kasikom secera, potrebnom, malom kolicinom brasna i vodom,
tako da se napravi gipko testo.
Drugi dobar recept je : Napravi se gipko testo od kuvanog krompira,
Iinog bebi griza, malo psenicnog brasna, kasike meda i kasike rendanog sira.
Za oba recepta vazi da se mese pre ribolova i ostavljaju preko noci da
odstoje u lanenoj krpi. Sutra se peca na komade odvaljene i Iormirane u obliku
kuglica potrebne velicine.
230

Ku|jo
W
anas se za lov sarana koriste boili, seme-
na biljaka i kulja. Za razliku od boilija,
kulja se moze koristiti i za pecanje krup-
nih bodorki, ljinjaka, deverika i klenova.
Koristiti se i u vidu paste kada pecamo sitnu ribu. Pasta od brasna ide na udicu 16
ili 18, a hlebna pasta na udicu 14. U pastu se dodaju arome i boje. Imajte mere i
nemojte da dodate vise od 2 kasike arome na 500g paste. Umesto paste mozete da
koristite kupovnu primamu koju treba dan pre zamesiti i ostaviti u Irizideru.
Kukuruzni mamac za sarana: Prokuvajte 1/2 l vode. Pomesajte 2
solje kukuruznog sa 1 soljom psenicog brasna. Dodajte 1/2 kesice zelatina u
kipucu vodu. Smanjite vatru i u vodu sipajte 2 kasike secera i 1 kasiku vanile. U
kipucu vodu dodajte kasiku po kasiku brasnene mesavine i skuvajte kulju. Kada je
kulja gotova, ohladite je i ostavite da odstoji u Irizideru oko nedelju dana.
Ukusni mamac: Umesajte u jednu casu vode, 1,5 kasiku vanile, 1
kasiku meda i 4 kasike secera. Polako zagrevajte smesu i kada pocne da vri uspite
u nju 1 solju kukuruznog brasna. Mesajte energicno i kuvajte oko 3 minuta.
Izvadite kulju i ostavite da se ohladi. Cuvajte u Irizideru do pecanja.
1ojo mamac: Umesajte po dve solje brasna, kukuruznog brasna i vode.
Mesavinu spustite u kipucu vodu i kuvajte. Kada je kulja kuvana izvadite je i ohla-
dite. Dodajte joj 1 kasiku vanile, 4
kasike nekog vocnog sirupa i malo
cimeta. Premesite i Iormirajte
kuglice. Kuglice kuvajte u kipucoj
vodi. Kuglice su kuvane kada odskacu od podloge.
1ell-O mamac: Prokuvajte 3 solje vode. U kipucu vodu dodajte 3
kasike zelea od jagode. Polako mesajuci dodajte dve solje kukuruznog i jednu
solju psenicnog brasna. Smanjite vatru i kuvajte oko pet minuta. Kuvanu kulju
ohladite i cuvajte u Irizideru.
Probajte da napravite pastu od hleba i
banane. Koristite udicu br 12.
231

8o|||

re samo 20 godina pecanje sarana bilo je


privilegija odabranih. Kupovnih mamaca
nije ni bilo, a svaki pecaros cuvao je svoj
jedinstven recept. Problem sa pastom bio je u
tome sto je sitna riba polako, ali sigurno skidala mamac sa udice, pa su pecarosi
dosli na ideju da u pastu umesaju jaja i Iormiraju kuglice, koje bi onda kuvali u
vodi dobijajuci boili. Od 1980-ih pecanje na boilije na dlaku toliko je uspesno da
su se pojavili komercijalni boiliji.
Kada pecate na vodi u kojoj su se sarani navikli na boilije, dovoljno je
primamiti sa 20 do 30 komada, dok na novim vodama i sa boilijima novog ukusa
treba i nekoliko stotina komada. Nakon svakog upecanog sarana dodajte jos dese-
tak boilija.
Jedan od trikova koji pomaze da saran pre vidi boilije je da ih ucinite
plutajucim. To uradite pecenjem boilija ili kacenjem male kolicine stiropora na
dlaku zajedno sa njima. Ovako prezentovan mamac nalazice se na 5 do 50 cm od
dna i nece biti prirodan, medjutim upravo ce ga zbog toga radoznali saran pre
uzeti. Visinu odvajanja od dna mozete Iiksirati sa par sitnih olovaca.
Naravno na bojlije je moguce pecati i druge vrste krupnih riba, kao sto
su linjak, deverika, klen i mrena. Ukoliko zelite da pecate sitnije ribe, recimo
bodorke, uzmite sitnije boilije: mini 6 mm u precniku i midi 10 mm u precniku.
Midi boiliji sa ukusom sira pokazali su se recimo, odlicni za klena.
Mnogi pecarosi i danas prave boilije kod kuce, sto im omogucava da
eksperimentisu sa bojom i ukusom. Osnovni sastojak boilija je jaje, koje povezu-
je sve sasojke, a to su proteini (kazein, kalcijum kazeinat ili natrijum kazeinat -
max 50 u mesavini), seceri, minerali i vitamini, boje i arome. Aroma je bitnija
od boje, a za sarana se ukus mesa ili voca pokazao najprihvatljivijim. Umesto jaja
ili uz njih moge se koristiti i gluten i brasno.
Osnovni recept za pripremu boilija je sledeci. Umesajte u jednu posudu
232
sve suve sastojke boilija, a u drugu umutite tri jajeta i u njih ubacite arome i boju.
Polako dodajte suvi mix u jaja i
mesite dok ne dobijete nelepljivu
pastu. Od paste pravite kugle u
precniku od 6 do 25 mm i redjajte
ih u korpicu od metalne mreze koju
cete onda spustiti u kipucu vodu na
oko 1 minut. U isto vreme kuvajte
od 30 do 50 boilija. Nakon toga
ocedite boilije na krpi i stavite ih na
hladno. Ukoliko zelite tvrdje boili-
je, neka stoje preko cele noci na
otvorenom pre nego ih spakujete u
vrecu. Tri najcesce koriscena boili-
ja su mlecni, riblji i boili sa seme-
njem. Ovde cu izneti recepte za
svaki od njih.
Za mlecni boili je
potrebno: 85g kazeina; 57g brasna;
57g mleka u prahu;28g skroba; 28g
kvasca; 28g mlecnog albumin-a.
Za riblji boili je potreb-
no: 57g natrijum kazeinata; 57g haringi; 28g skroba; 28g mineralno-vitaminskog
dodatka za zivotinje; 57g sojinog brasna.
Za boili sa semenjem je potrebno: 28g zitnog glutena; 42g mineralno-
vitaminskog dodatka za zivotinje; 113g sojinog brasna; 57g hrane za ptice; 14g
badema; 20ml arome.
Medjutim postoji mnogo naprednih mesavina za boilije pa cu ovde izneti
najinteresantinje.
Za osnovni boili potrebno je: 225g griza ili sojinog brasna; 170g hrane
za macke sa ukusom ribe, 55g hrane za ptice za bojenje perja (Robin Red), 6 jaja,
zacin (cimet, crvena paprika, 5ml Megaspice (Rod Hutchinson), 5ml Seedbait
Sense Appeal(Rod Hutchinson), 12 kapljica RH1 Oil (Rod Hutchinson) ili 20 ml
ulja za hranjenje pastrmki(samo zimi))
Za poboljsanini boili potrebno je: 285g griza, 170g sojinog brasna,
pivski kvasac, 12-24 kapljica ulja od crnog bibera ili geranijuma (moze se naci
kao aromaterapija), 4 ml arome javora, 4 jajeta, opciono: 5-15 ml kase od
dzigerice(aminokiseline), 15ml susamovog ulja - preprzenog
Homc| 233
Proteinska hrana za krupne ribe i korn-
jace se moze dodati u mesavinu za boili-
je, ali se pre toga u mlinu za kaIu ili avanu
mora razmrviti u prah.
Nakon sto napravite boilije proverite da
li tonu ili plivaju. Boiliji sa vise mleka ce
plutati. Ukoliko zelite da tonu, umesto
dela jaja dodajte vode.
Plutajuce boilije mozete pripremiti kuci
od obicnih tako sto cete ih zapeci na
visokoj temperaturi.
Stari nacin vezivanja mamaca dlakom je
sledeci: na najlon koji pretekne od vezi-
vanja udice nanizite zeljeni broj boilija ili
drugih mamaca , a na kraj dlake postavite
malo olovo koje ce onemogucavati da
mamci spadnu.
Slicno boiliju mogu se koristiti
makarone
Za kukuruzni boili potrebno je: 250g hrane za macke (meso i dziger-
ica), 5 dl sojinog brasna, 4 dl palente, 1 dl mleka u prahu, 5 dl hlebnih mrvica, 4
kasike secera, 3 dl vode, 3 jajeta i zuta ili karamel prehrambena boja.
Za kikiriki boili potrebno je: 4 dl natrijum kazeinata, 4 dl sojinih pro-
teina, 1 dl skroba, 1 dl brasna od neprzenog kikirikija, 0,5 dl brasna od pecenog
kikirikija, 1 cajna kasicica praska za pecivo, 1 kasika pivskog kvasca, 1 cajna
kasicica ulja, 0,5 dl vode, 12 jaja. Kuvati 1-2 minuta.
Za prolecni boili potrebno je:300g praha pudinga od vanile, 200g
krupnog griza, 200g sojinog brasna, 100g kostanog brasna, 100g brasna od
nepecenog kikirikija, 100g kazeina, 10ml zasladjivaca, 20 ml aminokiselina (tecna
dzigerica), 1 kasika sojinog ulja, 12 jaja.
Za celogodisnji boili potrebno je: 1000g hrane za macke sa ukusom
ribe, 4-6 kasika jestivog ulja, 10-12 jaja, dve solje mlevene dzigerice.
Za letnji boili potrebno je: 300g brasna, 300g sojinog brasna, 200g
kukuruznog brasna, 100g kazeina, 100g brasna od kikirikija, 10-12 jaja, 10ml
zasladjivaca, aroma divlje tresnje i aminokiseline.
Za pticiji boili potrebno je: 100g hrane za ptice, 125g sojinog brasna,
75g kukuruznog brasna, 125g griza, 50g mleka u prahu i 25g albumina.
Za maciji boili potreb-
no je:250g hrane za macke (meso i
dzigerica), 5dl sojinog brasna, 4dl
palente, 1dl mleka u prahu, 5dl pre-
zle, 4 kasike secera, 3dl vode, 3 jaja
i zuta prehrambena boja. Kuva se
od 5 do 10 minuta.
Za poluplutajuci boili
potrebno je:4dl kazeina, 1dl skro-
ba, 1dl brasna od svezeg kikirikija,
0,5dl brasna od pecenog kikirikija,
1 kasicica praska za pecivo, 1 kasi-
ka kvasca, 1 kasicica ulja, 0,5dl
vode i 12 jaja. Kuva se od 1 do 2
min.
Za letnji boili by Sasa
Kostadinovic potrebno je: 10 jaja,
30ml meda, 250g ribljeg brasna,
150g hrane za ptice, 250g griza,
200g brasna od soje i 150g brasna
234 Homc|
Zbog visokog sadrzaja vlage,
boili posle izvesnog vremena gube svoja
svojstva, a na povrsini se zna uhvatiti bud.
Zato ukoliko zelite konzervirati gotove
boilije, to je najbolje uraditi ovako:
Skuvane i u aromu uvaljane kuglice,
ostavite jedan dan da se suse na vazduhu,
a zatim ih stavite u staklene tegle (60-80
kom. u teglu od 600 gr.), dobro zatvorite
poklopac i tegle stavite u ugrejanu rernu
na oko 150 stepeni. Posle pola sata tegle
izvadtite i ohladite na sobnoj temperaturi.
Tako konzervirani boili mogu izdrzati oko
dva meseca, ali cim se tegla otvori mora
se potrositi.*
*Tekst preuzet sa internet sajta:
http://www.ribar.co.yu
od pirinca. Kuvati 1 minut kada isplivaju.
Za zimski boili by Sasa Kostadinovic potrebno je: 5 jaja, 15ml meda,
150g griza, 100g kukuruznog brasna, 100g sojinog brasna, 100g pirincanog bras-
na, 50g ribljeg brasna. Kuvati 1 minut kada isplivaju.
Za domaci boili by www.ribar.co.yu potrebno je: 100gr kukuruznog
brasna, 100 gr psenicnog brasna, 2 jaja, 50 gr ribljeg brasna (ili koncentrata za pil-
ice), 50 gr hrane za pastrmke (ili psece hrane) samleti, 1 supena kasika skroba, 1
kaIena kasika sojinog brasna, 1 kaIena kasika mleka u prahu i vode po potrebi.
Kuvati 2 minuta kada isplivaju. Kada se ohlade zamirisati prah mirisom.
Za vocni boili by www.ribar.co.yu potrebno je: 2 kaIene kasike
pudinga od jagode ili maline, 2 kaIene kasike pudinga od banane, malo struganog
orascica, 1 kaIena kasika kokosovog brasna, 0,5 dl sirupa exotic (ukoliko miris
umesimo u smesu ), malo strugane kore limuna ili narandze.
Za osnovni plutajuci boili potrebno je: 250 g griza, 250 g prezle,6 jaja,
boja i arome. Celokupna masa se umuti i naprave se kuglice. Kugle spustati u
kipucu vodu i kuvati dok ne isplivaju. Ostaviti ih da se ocede i prosuse. Nakon toga
u mikrotalasnoj pecnici peci od 15 do 30 sekundi, dok se ne pojave sitne braon
Ileke. Druga varijanta je da se na ugrejanom tiganju, bez ikakve masti ili ulja, boil-
iji peku 15 do 20 minuta. Prava mera u oba slucaja zavisi od velicine kugli, pa je
potrebno eksperimentisati. Nakon pripreme obavezno proveriti da li boiliji plutaju
u casi vode.
Za dopunjeni kupovni boili potrebno je: 400 g hrane za pastrmke, 100
g kupovne smese za boile ili kukuruznog brasna, 2 do 3 jaja, ulje i aroma po potre-
bi.
Za danski boili potrebno je: 250 g razanog brasna, 200 g kukuruznog
belog brasna, 100 g prekrupa, 100 g palente, 150 g mlevenog zrna konoplje, 100
g mlevenog keksa, 100 g psenicnog brasna, 5 do 6 jaja i suncokretovo ulje
Za danski riblji boili potrebno je: 300 g razanog brasna, 300 g kuku-
ruznog brasna, 200 g sojinog brasna, 200 g ribljeg brasna, 5 do 6 jaja i suncokre-
tovo ulje.
Za danski letnji boili potrebno je: 250 g ribljeg brasna, 150 g pticije
hrane, 250 g razanog brasna, 200 g sojinog brasna, 150 g pirincanog brasna, 5 do
6 jaja, arome i boja.
Za boili za hladnu vodu potrebno je: 300 g pticije hrane, 250 g
razanog brasna, 250 g sojinog brasna, 100 g kazeina u vidu kalcijum-kazeinata,
100 g ribljeg brasna i 5 do 6 jaja.
Za boili za los dan sa pirincanim brasnom potrebno je: 300 g razanog
brasna, 200 g kukuruznog brasna, 200 g sojinog brasna, 200 g pirincanog brasna,
Homc| 235
100 g ribljeg brasna.
Za boili za los dan potrebno je: 300 g razanog brasna, 300 g palente,
500 g sojinog brasna, 5 do 6 jaja i aroma (jagoda ili malt).
Za pseci boili potrebno je: 250 g usitnjenje hrane za pse, 150 g ribljeg
brasna, 100 g psenicnog brasna, 50
g kazeina i 5 do 6 jaja.
Za razani boili potreb-
no je: 250 g razanog brasna, 100 g
mlevenog keksa, 100 g kazeina,
100 g psenicnog brasna, 75 g
psenicnog griza, 25 ml ulja, 10 g
kvasca i 5 do 6 jaja.
Za sojin boili potrebno
je: 250 g sojinog brasna,150 g
razanog brasna, 150 g palente i 2
do 3 jaja.
Za kazein boili potreb-
no je: 200 g kazeina, 100 g sojinog
lecitina, 200 g natrijum kazeinata,
50 g psenicnog glutena, 50 g
psenicnog brasna, 3 do 4 jaja,
aroma i boja.
Za skrobni boili
potrebno je: 200 g kazeina, 100 g
sojinog lecitina, 100 g natrijum kazeinata, 50 g psenicnog glutena (skroba), 50 g
psenicnog brasna i 3 do 4 jaja.
Za kazeinski boili potrebno je: 100 g kalcijum kazeinata, 50 g natri-
jum kazeinata, 50 g sojinog brasna, 40 g psenicnog griza, 10 g skroba, 3 ili 4 jaja,
aroma i zuta boja.
Za prezla boili potrebno je: 100 g prezle, 50 g kalcijum kazeinata, 50
g mlecnog albumina, 50 g psenicnog glutena, 50 g psenicnog brasna, 50 g
psenicnog griza, 50 g sojinog brasna, 50 g zutog secera, 50 g arome narandze, 3
do 4 jaja i zuta boja.
Za danski zimski boili potrebno je: 100 g ribljeg brasna, 100 g hrane
za pastrmke ili pse, 25 g vitaminskog dodatka za pse, 15 g griza, 50 g razanog
brasna, 50 g sojinih pahuljica, 50 g jecmenog brasna, 50 g kukuruznog brasna i 4
do 5 jaja.
Za danski prolecni boili potrebno je: 1000 g integralnog psenicnog
230 Homc|
Ukoliko zelite sami da pravite boilije,
morate imati u vidu sledece preporuke o
zastupljenosti nekih komponenti u ukup-
noj masi:
riblje brasno - do 30
razano brasno - od 10 do 50
kukuruzno brasno - do 30
brasno od zrna konoplje - do 20
palenta - do 20
keks u prahu - do 20
krompir u prahu - do 20
sojine pahuljice - od 10 do 20
psenicni gluten (skrob) - do 10
jaje u prahu - od 10 do 30
mleko u prahu - od 10 do 30
hrana za pastrmke - do 80
hrana za ptice - od 20 do 40
sojino brasno - do 40
brasna, 500 g kukuruznog brasna, 400 g krompir pirea u prahu, 120 g mleka u
prahu, 160 g ribljeg brasna, 40 g hrane za pastrmke ili hrane za pse, 80 g klica od
psenice, 20 g pivskog kvasca, 3 jaja, vode i po potrebi secer.
Za danski letnji (temperatura vode preko 15
O
C boili potrebno je:
1000 g crnog psenicnog brasna, 500 g kukuruznog brasna, 280 g brasna od krom-
pira, 40 g psenicnih klica, 120 g mleka u prahu, 160 g ribljeg brasna, 20 cl ulja,
30 g carpixa (sensas), 3 jaja i arome
Za danski jesenji boili potrebno je: 100 g sojinih pahuljica, 100 g kos-
tanog brasna, 100 g razanog brasna, 50 g jecmenog brasna, 25 g pivskog kvasca,
25 g braon secera, 20 g vitaminskog dodatka za zivotinje (kostovit), 15 g psenicnih
klica, jaje u prahu, voda i aroma.
Za lovacki boili potrebno je: 140 g griza, 85 g sojinog brasna, 15 g
suvog dodatka (kukuruznog brasna, mleka u prahu, krem sira, pivskog kvasca,
paprike ili karija), malo zasladjivaca ili 10 g secera, boja i 3 jajeta.
Za deciji boili potrebno je: 1200 g griza, 680 g sojinog brasna, 130 g
hrane za bebe, 60 g secera, boja i 18 jaja.
Za ovseni recni boili potrebno je: 200 g kuvanog kukuruza secerca
pretvorenog u kasu, 200 g ovsenog brasna, 70 g griza, 2 jaja, oko 2 kasike mleka
ili vode, 4 kasike ulja. Kuvati oko 4 minute i zamirisati.
Za pticiji recni boili potrebno je: 200 g kuvanog pa pasiranog kuku-
ruza secerca, 200 g ovsenih pahuljica samlevenih u brasno, 100 g hrane za ptice
samlevene u brasno, 1/2 solje mleka u prahu, 70 g griza, 2 jaja, oko 2 kasike mleka
ili vode i 4 kasike ulja. Kuvati 4 minuta, ohladiti pa obojiti, zasladiti i namirisati.
Homc| 237
-
voce | ze|ene o|ge

ovu grupu spadaju: tresnje i visnje,


marelice, breskve, kruske i sljive,
banane i jabuke, maline,kupine i dud i
zelene alge. Ovo su pretezno sezonski mamci i
cesto je neophodno da pored same vode raste drvo kako bi se riba na plodove
navikla i rado ih uzimala.
Na tresnje i visnje najcesce se peca klen, saran i jaz. Neophodno je da
drvo tresnje ili visnje raste pored mesta gde se peca, jer samo je u tom slucaju riba
navikla na ukus ovog voca i hoce da se prevari da ga uzme. Plodovi se kace bez
peteljki na udice velicine 7 do 10 ili trokrake 12 do 16. Neophodno je da plodovi
plivaju odmah ispod povrsine vode, pa treba nakaciti komadic stiropora ili plute
na najlon.
Pribor i nacin kacenja kod marelica, bresaka, krusaka i sljiva je isti
kao i kod tresanja, ali se zbog mekoce kace samo na trokraku udicu i to na vrat
udice, preko najlona uz upotrebu ribolovacke igle. I ovde je neophodno da mamac
bude tik ispod povrsine vode.
Postoje podatci da se na banane i jabuke mogu pecati saran, mrena i
klen. Seku se na komade i kace isto kao i breskve. Jedina razlika u odnosu na
prethodne grupe je sto ovde mamac vodimo po dnu.
Uz obalu reka najcesce rastu maline, kupine i dud pa je i najlogicnije
da se na ove plodove peca. Riba je navikla na ukus i izgled, i rado uzima ovakav
mamac. Potrebno ih je nakaciti na najIiniju trokraku velicine 12 do 16. Koristi se
tehnika lova plovkom na dnu. Kontrira se odmah po trzaju zbog mekoce mamca.
U toku leta kada zelenih algi inace ima dosta u vodi, riba se rado hrani
zivotinjicama koje zive u algama. Najbolje je sa mesta koja su delimicno pod
vodom (kamenje, nosaci mostova, delovi mlinova, brana i ustava) sakupiti koncice
zelenih algi i pazljivo ih namotati na udicu velicine 8 do 10. Vrh udice mora da
ostane slobodan. Pecamo sa najIinijim priborom i kontriramo brzo.
238

Ad|l|v|
0
ema sumnje da prirodni mamci privlace
ribe, ali postoje odredjene supstance
koje cine mamce jos pozeljnijim. Ono
sto prvo pada na pamet su obojeni mesni crvici,
pa se namece pitanje sto onda ne bi bojili hlebnu pastu ili kukuruz?
Kada bojite mesne crvice, potrebno je da dodate boju u samu hranu za
crve. Kulju i paste bojite direktnim dodavanjem Iarbe u vodu ili jaja pre nego sto
umesate brasnasti deo mesavine. Kada bojite konoplju, boju dodajte kada se zavrsi
sa kuvanjem. Preporucuje se crvena boja. Kukuruz se boji kuvanjem u vodenom
rastvoru boje, dok se sve mahunarke Iarbaju natapanjem u vodenom rastvoru, pre
kuvanja.
Medjutim nije samo boja ono sto mozete dodati. Tu su i razliciti mirisi i
stimulatori apetita. Paleta je siroka, od sira i kastarda (mleko , jaja i secer se
pomesaju, ispeku, pa izmrve u prah) koji su uveliko prihvaceni specijaliteti, pa sve
do amino kiselina i karamel bombona. Obicno vam je potrebno oko 5 ml mirisa na
450 g suve hrane, ali nekada je dovoljno samo nekoliko kapi. Kao mirise mozete
koristiti i originalne mirise za pecanje, ali tu su i razne arome za likere i kolace
koje mozete kupiti u svim prehrambenim radnjama. Pored aroma tu su i zacini za
supe i jela (vegeta,...), supene kocke, kari, mleko u prahu,secer i med. Kada aro-
matizujete crvice, prvo ih otresite
od brasna, pa ih onda sat-dva drzite
u aromi u prahu. Pazite da crvici
budu suvi i cisti. Dobra kombinaci-
ja za boilije je jedna kasika vocnog
stimulatora gladi i jedne kasike
mirisa jagode na 450 g boilija.
Ono sto cini zivot tezim je da
nema univerzalnog recepta za sve
Hlebna pasta moze biti jos ubitacnija
ukoliko se dodaju amino kiseline, arome i
stimulatori gladi.
Komadic sundjera velicine kocke secera
natopljen aromom u blizini vaseg mamca
moze privuci ribu. Kocku vezite kod vase
hranilice ili na vrtilici kada pecate stuku.
239
vrste, vode i vreme godine. Treba eksperimentisati, ali sledece se pokazalo kao
dobar putokaz: sladji vocni mirisi i ukusi su bolji za tople dane kada se pecaju dev-
erike, bodorke, linjaci i sarani, dok se jaci i ostriji zacinski mirisi bolje pokazuju u
toku zime. Mrene vise vole mesne ukuse, dok miris ribe privlaci klenove i grgece.
Evo nekih isprobanih
aromaticnih mesavina:
Za breskva aroma mix
potrebno je: 5ml uljane arome
breskve, 2 ml arome slatke
pavlake, malo zasladjivaca, 10 ml
multivitaminskog dodatka za zivot-
inje, 1 g betaina, zuta boja. Ovaj
aromaticni miks dodajte u 4 ulu-
pana jaja i umesajte u 350 g kupovne primame.
Za jesenji aroma mix potrebno je: 4 ml arome jagode, 2 ml uljane
arome breskve, 1 ml zasladjivaca i 1kasicica vocne arome u prahu. Mesavinu
aroma dodajte 4 jajeta i sve umesajte u 350 g kupovne hrane sa aromom jagode.
Za zimski aroma mix potrebno je: 4 kapljice arome klincica, 3 ml
arome guave, 20 ml multivitaminskog dodatka, 1 ml zasladjivaca, 1 g betaina i
zuta boja. Mesavinu umesajte u 5 jaja i u oko 450 g kupovne primame.
Kolicine aromaticnih materija iz recepata uzmite sa rezervom. Jacina
aroma se razlikuje od proizvodjaca do proizvodjaca. Tacne odnose dobicete
probanjem u realnim situacijama.
240 Homc|
|
Vrlo atrakttivna aroma je aroma bele
cokolade. Medjutim jedan broj ribolovaca
smatra da ova aroma u klasicnom boilu ne
daje vrhunske rezultate. Medjutim, naka-
pana na hranu za pse ili u boilima koji u
sebi imaju ribljeg brasna, ova aroma
moze biti izuzetna.
v deo:
0odo|ok
k|odrsk|
kd|erddr
1
ako se sve ribe ne mogu pecati u toku cele
godine, pravi sportski ribolovac nema 'mrtav
deo sezone. On i kada ne izalazi na vodu
ima mnogo sitnih poslova koje treba da uradi.
Jonuor
Skoro sve ribe se nalaze na najdubljim mestima reka, u zaklonima i
skrovistima. Saranske ribe i somovi leze u mulju, gde spavaju zimskim snom.
Ribe, sem manica i nekih grabljivica, retko ne traze hranu. Ipak, ako je vreme lepo
i voda bistra, moze se loviti riba udicom nekoliko casova oko podneva. Ako je
reka zaledjena, mogu se na ledu napraviti rupe. Peca se vecinom na crvenu glistu.
Love se stuka, bandar, klen, bodorka, bucov i lipljan. U januaru se mresti manic.
|ebruor
U Iebruaru, ako snegovi pocnu da se tope, vode su obicno velike i
mutne, pa se riba ne lovi na udicu, nego mrezama i ostalim ribarskim napravama.
Ako je voda cista, moze se pecati oko podne na dubljim mestima, u limanima i
pored obale. Na udicu dolaze stuka, bandar, jegulje, klen, bodorka, lipljan i bucov.
Ako je lepo vreme sredinom meseca se mresti stuka.
Hor|
U martu, narocito u drugoj polovini, ribe zeljno traze dve stvari: sunce i
hranu. Ako je vreme lepo, a voda nije suvise jaka, pocinju da traze hranu i sarani,
bodorke, deverike i krkuse. Ribu treba traziti blize obali, jer se tu voda brze zagre-
va i ima vise hrane, narocito biljne. Za saransku ribu u martu su gliste odlican
mamac. Mreste se: stuka, lipljan, klenic, bandar, smudj vretenar, skobalj i cver-
glan.
"!
Apr||
Priroda se budi iz zimskog sna, ribe, izgladnele usled zimskog mirovan-
ja, lakomo traze hranu. Narocito sarani, koji su u to vreme mrsavi. Jazevi, bodor-
ke i klenovi u meandrima i mirnim rukavcima cesto u jatima izlaze na suncanje.
Ostale ribe su pod zabranom lova ili im je meso, posto se mrest zavrsi, sasvim
neukusno, pa se u tom mesecu riba slabo lovi. Mreste se: bandar, skobalj, bucov,
stuka, lipljan, bodorka, jaz, smudj i crvenperka.
Hoj
Ako je vreme lepo, vode su u maju dovoljno ciste i zagrejane, pa sve ribe
uzurbano traze hranu i napadaju na mamac na povrsini i na dnu. Na povrsini,
narocito pri kraju meseca, javljaju se beovice i bucovi koji ih love i to je najbolji
znak da sezona letnjeg ribolova pocinje. Vecina saranskih riba je pod zabranom
zbog mresta. Mreste se: lipljan, stuka, bandar, smudj, mrena, deverika, bodorka,
saran, karas, skobalj, som, cverglan, klen, krkuse i beovice.
Jun
Ako je vreme bilo lepo skoro sve ribe su zavrsile sa mrestom i lov na
njih je dopusten. Ako je vreme bilo hladno, mreste se saran, mrena, deverika, lin-
jak, krkusa i krupatica. Nase vode krajem maja i pocetkom juna naglo nadolaze. U
to vreme po nekoliko dana voda cveta, tj. u masama se pojavljuje buba 'vodeni
cvet, koju lakomo zderu sve ribe. Posto su nekoliko dana od toga site, slabo uzi-
maju druge mamce. Posle toga pocinje pravi letnji ribolov. Love se bandar, bucov,
beovica na muvu i klen na tresnju. Saranske ribe love se na dnu, na vecoj dubini,
kuda se povlace od jakog sunca. Lovi se ujutro i uvece bolje nego preko dana.
Ju|
U ovom najtoplijem mesecu ribe traze dublja mesta sa hladnijom
vodom, senkom, hranu traze uvece i izjutra. Posto riba sad ima dovoljno prirodne
hrane, teze napada na udicu. Ako je jun bio hladan, mresti se zaostala riba: saran,
som, mrena i linjak. Klen grize na tresnju. Krkusa i mrena rado grizu. Krajem
meseca deverika i saran, krupan grgec i bodorka. Saran se lovi i na cerenac, a kru-
pan som na bucku. Za vreme velikih vrucina sredinom jula i pocetkom avgusta,
riba vrlo cesto sasvim miruje, pada cak u neku vrstu letnjeg sna. Najbolje vreme
za ribolov je rano izjutra i predvece.
Avgus|
Ne mresti se ni jedna vrsta ribe. Ako su velike vrucine prosle, riba grize
"" ,@=J=
halapljivije. Ako vrucine traju, grizu samo uvece i u zoru, na dubljim mestima.
Love se bandar, bucov i klen. Ovo je najbolje vreme za deveriku. Odlicno grizu:
saran, mrena, krkusa i smudj. Pocinje sezona stuke.
8ep|enbor
Odlican mesec za pecanje svih vrsta riba, u svako doba dana i noci. Ako
je jako toplo, ipak je bolje ujutro i predvece. Usled hladjenja vode i nocnih mraze-
va nestaje vodene vegetacije, pa saranske ribe napustaju svoja mesta i uzurbano
traze hranu, da bi se ugojile za zimu. Rado uzimaju biljnu hranu. Love se odlicno
sve saranske ribe. Ovo je najbolji mesec za mrenu, smudja, bandara i stuku. Jaz
putuje uzvodno, pa se i on dobro lovi.
0k|obor
Ako je vreme lepo i toplo, oktobar je dobar kao i septembar. Vodena veg-
etacija se gubi, voda zahladjuje, pa se sve ribe povlace u dubinu, gde se peca sa
dna. Saran i mrena grizu dobro, ali prestaju da jedu, cim pocnu nocni mrazevi. Za
stuku i smudja ovo je odlicno vreme. Lipljan, grgec, bodorka, klen i deverika
takodje dobro grizu. Peca se samo u toplom delu dana.
Novenbor
Drvece je ogolelo, pocinju vetrovi i kise, vode su bucno velike i mutne.
Sarani su prestali da jedu. Riba se naglo povlaci u dubinu, u sklonista i skrovista,
gde se krtozi da provede zimu. Neke ribe se sakupljaju oko toplih izvora u koritu
reke radi zimovanja. Za stuku je ovo izuzetno vreme. Grizu: bandar, lipljan, klen i
po neka bodorka. Mresti se manjic.
0ecenbor
Stajace vode su se zaledile, na rekama se pojavljuju sante leda. Ribe su
u krtogu, po rupama, potkapinama i u velikim dubinama gde provode zimu. Lovi
se stuka, lipljan i bandar. Ako je vreme izuzetno lepo, ako sunce sija, oko podne
se moze probiti rupa kroz led i potraziti riba na crvenu glistu ili zivu ribicu. U
rekama pliva i mresti se samo manjic koji se lovi na komadic ribice. Zimsko vreme
moze ribolovac da iskoristi za pletenje mreza, opravku svog pribora i za citanje
ribarske literature.
,@=J="#

|rdv||d
2
o vazecem zakonu o ribolovu ustanovljen
je lovostaj (period kada je zabranjen lov
na pojedine vrste ribe), i deIinisana je
minimalna duzina ribe koju je dozvoljeno loviti.
Keciga (Acipenser ruhenus) od 1.IV do 31.V,
Smudj (Lucioperca sp.) od 1.III do 30.IV,
Som (Silurus glanis) od 31.V do 15.VI,
Saran (Cuprinus carpio) od 31.III do 31.V,
Stuka (Esox lucius) od 1.II do 31.III,
Pastrmka (Salmo sp.) od 1.X do 1.III,
Rak (Astacus leptodactvlus, Astacus fluviatillis) od 1.XI do 31.V.
Zabranjen je sportski ribolov svih ribljih vrsta od 1.IV do 30.IX u vremenu od 21
do 3 casa i od 1.X do 31.III u vremenu od 18 do 5 casova.
Zabranjen je lov sledecih vrsta, cija je duzina ispod:
Keciga (Acipenser ruhenus) 40 cm
Pastrmka (Salmo sp.) 25 cm
Smudj ( Lucioperca lucioperca) 35 cm
Smudj - kamenjar (Lucioperca vulgensis) 25 cm
Som (Silurus glanis) 60 cm
Saran (Cuprinus carpio) 30 cm
Stuku (Esox lucius) 30 cm
Deverika (Abramis brama) 20 cm
Veliki vretenar (Aspro :ingel) 25 cm
Mali vretenar (Astacus streber) 15 cm
Rak plemeniti (Astacus fluviatillis) 9 cm
"$
B
k|oo|ovrd
ldoe|d
vrsta ribe
bandar
bodorka
bratfis
bucov
crvenper-
ka
deverika
jegulja
vrsta ribolova
sa plovkom,
varalicarski
sa plovkom
varalicarski
sistem sa
vod. kuglom,
dubinski
varalicarski,
varalicarski
sistem sa
vod. kuglom
sa plovkom
sa plovkom,
dubinski
dubinski,
plovkom
debljina
strune
0,25-0,35
0,15-0,20
0,25-0,35
0,35-0,45
0,15-0,20
0,25-0,35
0,35-0,45
broj
udice
1K*
4-7
3K*
8-10
1K
10-14
1K
7-10
1K
2/0-3
3K
1-4
1K
8-14
1K
5-10
1K
1-6
dubina
ribolova
hladno doba
god. dno,
inace sredina
i pri povrsini
sve dubine
hladno doba
god. dno,
inace sredina
i pri povrsini
leti pri
povrsini,
inace srednje
dubine
sve dubine
dno
dno
me-
sec
5-11
1-12
5-9
5-9
1-12
4-9
5-12
mamac
crvena glista,puz,
zive ribice, meso,
male varalice
crvena glista,
zitarice, insekti,
krompir, hleb
gliste, bube, crvi,
grasak, varalice,
vestacke musice,
skakavci
varalice, ribice,
gliste, sistem sa
vod. kug. ves.
musice, bube
gliste, licinke,
zitarice, bube,
krompir, hleb
gliste, krompir,
crv, larve, hleb,
kulja, zitarice
g l i s t e , r i b i c e ,
parce ribe, rak
* 1K - jednokraka udica; 3K - trokraka udica; mus - musica
"%
"& ,@=J=
vrsta ribe
karas
klen
klenic
krkusa
linjak
lipljen
mladica
mrena
salmonide
skobalj
smudj
som
saran
stuka
vrsta ribolova
sa plovkom
sa plovkom,
varalicarski,
dubinski,
sistem sa
vod. kuglom
sa plovkom
sa plovkom
sa plovkom,
dubinski
musicarski,
varalicarski
varalicarski
dubinski
musicarski,
varalicarski
sa plovkom
varalicarski,
dubinski,
sa plovkom
dubinski,
varalicarski
sa plovkom
dubinski
varalicarski,
sa plovkom
debljina
strune
0,20-0,30
0,25-0,35
0,10-0,18
0,10-0,18
0,20-0,30
mus.
struna,
0,15-0,25
0,50-0,70
0,30-0,40
mus.
struna,
0,20-0,30
0,25-0,30
0,30-0,50
0,45-1,00
0,35-0,50
0,35-0,60
sajla
broj
udice
1K
8-14
1K
3-11
1K
18-20
1K
18-20
1K
7-11
mus*
8-16
1K
10-12
1K
1/0
1K
3-8
mus.
8-16
1K
10-12
1K
8-12
1K
2-6
3K
5/0-2
1K
2-6
1K
2/0-4
dubina
ribolova
dno
hladno doba
god. dno,
inace srednja
dubina i pri
povrsini
pri povrsini
dno
dno
sve dubine
sve dubine
dno
sve dubine
dno
dno, leti u
sredini
dno
dno
hladno dno,
inace svuda
me-
sec
3-10
4-9
6-8
7-10
4-9
3-9
1-2
6-11
3-9
3-10
6-12
6-11
4-10
5-12
mamac
krompir, zitarice,
crvi, gliste, testo
gliste, sir, testo,
voce, insekti, crv,
zitarice, varalice,
ves. musice
crvi, puz, licinke,
vodeni racici
crv, meso,licinke
gliste, rep od
raka, mozdina
musice, varalice,
vobleri
'ZopI, varalice
gliste, crvi, sir,
dzigerica, grasak
musice, varalice,
vobleri
gliste, crvi, sir,
hleb, muve
ziva i mrtva riba,
male varalice
ziva i mrtva riba,
gliste, zabe, vara.
gliste, boili, testo,
krompir, zitarice
ziva i mrtva riba,
varalice, zabe

|||ero|uro:
8|onpon| | |n|erne| |zvor|
8ldmpdr| |zvor|
A80., 0obor r|bo|ov 72[73, A80, be|s|ngborgs, 1972, s|r.1-32
A||re |., 0uron|e| |., 0u|||o||e |. |ecorosk| dzepn| vod|c, Konenonn, 8|ngopore,
2000, s|r.134-248
8rehn A., I|vo| z|vo||njo, |rosvje|o, Iogreb, 1982, s|r.485-498,514-516,
0AH., |r|bor zo r|bo|ov '72,'73,'74 0AH, 8er||n, 1972,73,74, s|r.1-100
0robnjokov|c 8., k|bo|ov no 0r|n|, L|nogro|sk| nuzej, 8eogrod, 1934, s|r.1-56
||nk-Ieb|c v., k|bo|ov | peconje, |proz, 8eogrod, 1943, s|r.5-16,19,21-44,49-53
K|os|erko v., 8por|sk| r|bo|ov, Inonje, Iogreb, 1976, s|r.71-133,165-237
|e|rov|c J., |ov pos|rnke | ||p|jono, 8por|sko knj|go, 8eogrod, 1971, s|r.6-7
|opov|c |j., |os|rnko, 0|rekc|jo zo r|bors|vo, 8eogrod, 1948, s|r.1-109
kodonov 0., k|bo|ovock| cvorov|, No|||,8eogrod,1991,s|r.1-18,43,52-55,58
kodonov 0., A|eks|c 0., 0 ne|odono s|o|kovodnog ,No|||,8eogrod,1981,s|r.27-29
8obo| H.., 8por|sk| r|bo|ov, Ir|nsk|, 0okovec, 1977, s|r.61-66, 123-125,
132-167,183-239
8|onjek v.J.., 8ve| z|vo||njo u s||kono, H|odo poko|enje, 8eogrod, s|r.238-250
Ionos|jev|c N., |||c 8., |osebno en|ono|og|jo, 0rodjev|nsko knj|go, 8eogrod,
1969, s|r.1-23, 305-353
Ionos|c k., 0ps|onok, |okre| gorono, Nov| 8od, 1996, s|r.96-109
vrenk 8.,Nojbo|jo r|bo, 8|vornos|,Iogreb,1984, s|r. 21
#

Irdcdjr|j|
|rlerrel |zvor|
8||| |oo|e ||sh|ng poge, h||p:[[WWW.users.g|obo|ne|.co.uk[bpoo|e[|ndex.h|n|
0orp co|chers r|gs on ||ps poge, h||p:[[vzone.v|rg|n.ne|[k.roe[cc[|ndex.h|n
0orp ||sh|ng |n Ne|her|onds, h||p:[[WWW.du|chcorp.n|[|ndex.h|n|
0orp |nvoders, h||p:[[hone.p|.se[nognus.ugonder[corphone.h|n
0orp ne|, h||p:[[WWW.corp.ne|[hone2.h|n
0orp Wor|d, h||p:[[WWW.corpWor|d.de
0oo| corp ||sh|ng poge, h||p:[[WWW.unr.edu[pdoWson[hone.h|n|
L|ec|ron|c zoo, h||p:[[ne|ve|.Wus||.edu[||sh.h|n
||sh|ng (Koj|c v.), h||p:[[v|o|ko.v|r|uo|ove.ne|
||sh|ng obou|, h||p:[[||sh|ng.obou|.con
|| ||sh|ng |n 08A, h||p:[[WWW.||||shuso.con[
|uno ||sh|ng |eon., h||p:[[|uno.on.neobee.ne|
No|jeco|e|jske s|ron|ce, h||p:[[WWW.geoc|||es.con[8ojo[Heso[7714[|ndex.h|n
k|bor, h||p:[[WWW.r|bor.co.u
k|borsko, h||p:[[WWW.r|borsko.con
k|be nos|h vodo (8rzok 0.), h||p:[[WWW.p||.u[kor|sn|c|[b[r[brzok
k|bo|ov,h||p:[[hone.dren|k.ne|[r|bo|ov[ h||p:[[so|o|r.eune|.u[djdrogon
k|bo|ov ne|, h||p:[[r|bo|ov.ne|[
8pec|o||s| |ock|e, h||p:[[WWW.spec|o||s|-|ock|e.co.uk
Iojne r|bo|ovo, h||p:[[users.heno.ne|[quercus[
Iennessee 0udorsnen, h||p:[[WWW.|nou|doorsnen.con[
Yosen||e cob|ne, h||p:[[WWW.geoc|||es.con[Yosen||e[0ob|n[6222[no|n.h|n|
wo|er|ond ne|, h||p:[[WWW.Wo|er|ond.ne|
w|erd ||sh|ng, h||p:[[WWW.onge|||re.con[We|rd[oooooo[|ndex.h|n|
#

|rerumerdrl|
| |zddrjd
'Dve su stvari kojima treba teziti u zivotu: prvo
je da se dobije ono sto se zeli; a, potom, da se
u tome i uziva - Logan Pearsall Smith, 1931
Aleksic Vladeta,Krusevac
Andesilic Pavle,Kula
Andjelic Ljubisa,Trebinja
Andjelkovic Nenad,Beograd
Andras Mate,Debeljaca
Bar(b)ic Savo,Beograd
Basic Danijel,Sonta
Basic Bojana,Novi Sad
Berarov Dejan,Zernjanin
Bicanin Nenad,Beograd
Bicvic Mato (Joze),Prud
Bilusic Ivica,Zagreb
Blagojevic Milan,Valjevo
Blaskovic Bela,Sombor
Bojanic Zoran,Brrndby Straud
Bojovic Zoran,Zemun
Brkic Nemanja,Mladenovac
Cakic Dusan,Beograd
Crljenic Dalibor,Belisce
Crnalic Nihad,Eojnica
Cvetkovic Velimir,Pozarevac
Cvijic Milorad,Kosjeric
Ciric Mirko,Banja Luka
Cupa Milan, Vrsac
Dangubic Dragan,Bileca
Dasic Drazen,Zemun
David Atijas,Doboj
Dejan Milic,Kosovska Mitrovica
Deljevic Mirsad,Novi Pazar
Dimitrijevic Jovan,Koceljeva
Dizdarevic Marin, Zrenjanin
Divnic Dragi,Negotin
Djordjevic Miodrag,Cicevac
Djordjic Jovan,Jajinci - Beograd
Djukanovic Aleksandar,Beograd
Djukic Zoran,Beograd
Djuric Dragoljub,Novi Beograd
Dodic Dejan,Vranje
Dolinaj Jan,Stara Pazova
Dragic Dusko,Beograd
Dragin Dragan,Ada
Draskovic Branislav,N Beograd
Draskovic Ivan,Beograd
Drmanovic Igor,Novi Beograd
Erdudac Andrija,Ratkovo
Eerencik Laslo,Zrenjanin
Eilipovic Igor,Beograd
Gadzo Edin,Hrasnica
Gajic Nenad,Kozarska Dubica
Gajinov Djordje,Kulpin
Gaspar Surap,Kanjiza
Gigovic Slavisa,Kragujevac
Godic Zvonko,Novi Sad
Golubovic Darko,Beograd
Gordic Zoran,Nis
Granovljevic Dragan,Morovic
Grkovic Nikola,Sombor
Grncarski Milos,Kula
Hadzic Ermin,Sarajevo
Hasevic Ermin,Brcko
Horti Zoltan,Backo Gradiste
Hristovski Vladimir,Bitola
Ibrajter Ivan,Senta
Ilic Zoran,Despotovac
Ilijevski Ivan,Skopje
Ivanovic Dusan,selo Guncate
Ivanovic Davor,Slavonski Brod
Jaksic Boris,Mol
Jakusin Aleksandar,Krusevac
Janicijevic Konstantin,Pozarevac
Jankovic Sinisa,Sabac
Jovanovic Igor,Beograd
Jovanovic Goran,Voluja
Jovanovic Vera,Voluja
KaIedzic Nedzad,Gradacac
Kalinovic Tihomir,Zajecar
Kandic Bozidar,Lapovo Varos
Karaconji Geza,Zrenjanin
Karanovic Ratko,S Kamenica
Kecovic Ljubisa,Kragujevac
Kekez Bojan,Nustar
Kekic Vesna,Novi Sad
Kerkez Mile,Vrsac
Kikovic Milija,Nova Varos
Klicek-Horvat Zeljko,Varazdin
Kos,Vladan Banja Luka
Kosic Vinko,Zepce
Kosovic Dejan,Paracin
Kovac JozeI,Sirig
Kozar Dalibor,Zemun
Krneta Aleksandar,Medjuvedja
Krnjac Miroslav,Pancevo
Krpucin Slobodan,Zrenjanin
Kuzmanovic Zivan,Novi Sad
Ladjar Hako,Novi Pazar
Lazar Darko,Ruma
Lazic Marinko,Bajmok
Lazic David,Beograd
Lazic Zoran,Vojska
Leban Laslo,Muzlja
Lipovac Krunoslav,Vukovar
Loncar Milika,Beograd
Loncar Milan,Novi Sad
Maksimovic Miroslav,Zemun
Maletaski Tatjana,Novi Sad
#!
Malibasic Slobodan,Zrenjanin
Manic Slobodan,Smederevo
Maric Zoran,Novi Knezevac
Marinkovic Milun,Kragujevac
Marinkovic Boban,Gracanica
Markovic Radomir,Kovilj
Markusi Berislav,S. Brod
Maslesa Jovan,Gajdobra
Masnikovic Dragomir,Beograd
Matic Danko,Banja Luka
Matovic Milan,Takovo
Mesaros Laslo,Senta
Mezei Ivan,Novi Sad
Mihalek Ivan,Novi Sad
Mijatovic Milan,Vladimirci
Milanovic Nebojsa,Lazarevac
Milenkovic Vladica,Vranje
Miletic Goran,Petr. na Mlavi
Miloradovic Dalibor,Kusiljevo
Milosavljevic Rasko,Ivanjica
Milovanovic Andrija,Beograd
Milutinovic Aleksandar,Kula
Misur Boban,Valjevo
Mitic Zeljko,S. Kamenica
Mitic Dragana,Ruma
Mitrovic Milorad,Beograd
Mitrovic Vojislav,Sabac
Momcilo Milivojevic,Kukujevci
Momcilovic Djordje,Zajecar
Mudri Vlado,Varasdin
Music Seid,Brcko
Muzic Sasa,Subotica
Nadj Milos,Wien
Naumovic Goran,Kraljevo
Neradzic Aleksandar,Valjevo
Neskovic Dragan,Kraljevo
Nikolic Dejan,Bajmok
Nikolic Zoran,Loznica
Nikolic Ladislav,Zrenjanin
Nikolic Branislav,Beograd
Novakovic Antonio,Beograd
Omerovic Izet,Novi Pazar
Oreskovic Marko,Kacarevo
Paljinkas Boris,Ruski Krstur
Pantic Danijel,Beograd
Pavlovic SeraIim,Mladenovac
Pecekovic Dejan,Novi Beograd
Pesic Zoran,Nis
Petrovic Goran,Pirot
Petrovic Borislav,Boljevac
Popov Marjan,Novi Knezevac
Popovic Dobrivoje,V. Banja
Popovic Miodrag,Zemun
Porcic Dejvid,Banovci-Dunav
Prazic Srdjan,Pancevo
Predrag Novkovic,Beograd
Prerad Goran,Gradiska
Prtinac Suad,Novi Pazar
Puja Tomislav,Cerak - Beograd
Radujkovic Janko,Novi Sad
Rajkovic Milenko,N. Beograd
Rakcevic Nemanja,Podgorica
Ratkovic Tihomir,Trebinje
Ristic Sasa,Doboj
Rovcanin Zlatko,Zrenjanin
Satara Edar,Sarajevo
Saula Goran,Srbac
Seovac Bozidar,Loznica
Simic Aleksandar,Krusevac
Simic Nenad,Kuzmin
Slokar Mirko,Novi Sad
Smiljanic Aleksandar,M. Belotic
Spaho Izet,Sarajevo
Spasenic Radisa,Kraljevo
Spear Antun,Padul (Granada)
Srdanov Vladimir,Zrenjanin
Sremcevic Bojan,Krusevac
Sretenovic Dragica,Beograd
Stankovic Eoto,S. Mitrovica
Stankovic Eilip,Pancevo
Stankovic Darko,Zrenjanin
SteIanovic Borislav,Krusevac
SteIanovic Andreja,Kragujevac
Stepanov Eilip,Zemun
Stojanovic Aleksandar,Negotin
Stojanovic Vladimir,Leskovac
Stojic Nada, Vrsac
Stojicevic Vladimir,Sabac
Stojkovic Vladica,Leskovac
Strakusek Jan,Kovacica
Sucevic Slobodan,Beograd
Sakric Sasa,Subotica
Sarac Goran,Krusevac
Tasic Paja,Indjija
Tasic Gligorije,Leskovac
Tesanovic Branko,Trebinje
Tijanovic Ljuboje,Prijepolje
Tkalcec Sinisa,Donji Vidovec
Todorovic,Bratislav,Vucje
Tomas Branislav,Novi Sad
Tosic Aleksandar,Beograd
Trailovic Zoran,Aleksandrovac
Trajkovic Dragan,Sabac
Trebinjac Milojko,N. Beograd
Trickovic Dragan,S. Palanka
Trubljanin TuIo,Novi Pazar
Vasilevski Aleksandar,Skopje
Vasiljevic Marko,Uzice
Vasiljevic Jovan,Loznica
Vecerina Vladimir,Stanisic
Vicentijevic Milivoje,Beograd
Vidojevic Goran,Krusevac
Viskovic Jovan,Beograd
Vlajkovic Radovan,Krusevac
Vlcek Vlatko,Pivnica
Vogrinec Marjan,Ivanjkovci
Vorinski Ivan,S. Mitrovica
Vozar Emil,Kisac
Vrzic Predrag, Novi Sad
Vucen Kristijan,Zrennjanin
Vucetic Miodrag,V. Banja
Vucetic Branislav,Aleksandrovac
Vuckovic Sima,Beograd
Vuckovic Darko,Paracin
Vujuc Vladimir,Klupci - Loznica
Vukotic Svetozar,Podgorica
Zdimirovic Eranja,Kovin
Zdravic Milan,Novi Sad
Zdravkovic Zdravko,Temerin
Zekovic Esad,Novi Pazar
Zrnic Sinisa,Novi Sad
Zvonimir Matovina,Sid
Zagar Ninoslav,Zagreb
Zeradjanin Mihajlo,Aleksandr.
Zivic Rade,Padinska Skela
Zivkovic Pavo,Orasje
Zivkovic Milan,G. Milanovac
Zivkovic Nenad,Blace
#" 2HAKAH=JE

##
e|eske
Aleksandar Dakic
TAJNE RIBOLOVA
zbirka tekstova o ribolovu
Samostalno autorsko izdanje
Aleksandar Dakic
Copyright 2002
I izdanje
Stampa
Stamparija 'Triton, Vrsac
Marta 2002.
Tiraz
500
ISBN 86-902935-1-5
#$
639.21 (497.113)
799.12
TAJNE r i bol ova / pr i r edi o Al eksandar
Da k i c . - [ 1 . i z d . ] - Vr s a c : A. Da k i c ,
2 0 0 2 ( Vr s a c : Tr i t o n ) . - 2 5 4 s t r . :
i l u s t r . ; 2 0 c m
Ti r a z 5 0 0 . - Bi b l i o g r a f i j a : s t r .
[ 255- 256] .
lSBN 86-902935-1-5
1. aknh ,Anekcanpap
a) Pn6e, cnafkoeopne - Bojeopnna 6)
Cnopfckn pn6onoe
COBlSS-lD 97400076
ClP - Kafanornsaunja y ny6nnkaunjn
Hapopna 6n6nnofeka Cp6nje , Eeorpap

You might also like