14.

Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-1
(2005-06-02)

14. UBRIZGAVANJE GORIVA KOD DIESELOVOG MOTORA

14.1. UVOD
Priprema gorive smjese u najveoj mjeri utjee na potronju goriva, emisiju tetnih tvari u ispunim plinovima i na buku izgaranja Dieselovog motora. Na pripremu gorive smjese ima veliki utjecaj ureaj za ubrizgavanje goriva iji su glavni sastavni dijelovi: viskotlana pumpa za ubrizgavanje goriva, visokotlani cjevovodi i brizgaljke. Vie znaajnih veliina utjee na pripremu gorive smjese i na tijek izgaranja u motoru. To su: poetak dobave i poetak ubrizgavanja trajanje i tijek ubrizgavanja (zakon ubrizgavanja) tlak ubrizgavanja smjer i broj mlazeva goriva viak zraka i njegovo vrtloenje u cilindru. Da bi mogao obavljati svoje zadae, ureaj za ubrizgavanje je opremljen s dva regulatora koji mogu biti mogu biti mehaniki ili elektroniki. To su: regulator predubrizgavanja ili regulator poetka ubrizgavanja: uzima u obzir zakanjenje ubrizgavanja i zakanjenje paljenja, regulator brzine vrtnje motora: titi motor od brzinskog preoptereenja, a ako je svereimski tada i odrava namjetenu brzinu vrtnje. Pored toga, ureaj za ubrizgavanje mora omoguiti i upravljanje snagom motora, odnosno njenu regulaciju. I ovi ureaji mogu biti mehaniki ili elektroniki. UREAJI ZA UBRIZGAVANJE GORIVA Tijekom zadnje dekade dvadesetoga stoljea Dieselov motor s izravnim ubrizgavanjem i u automobilskoj je industriji preuzeo vodstvo, zahvaljujui nioj potronji goriva od motora s komorom, i tako se jo jednom potvrdio kao najekonominiji toplinski stroj uope. Istovremeno s ovim prodorom, pod pritiskom sve stroih propisa o dozvoljenoj tetnoj emisiji ispuha, uvedeni su elektroniki sustavi regulacije ubrizgavanja goriva i rada cjelokupnog motora poznati pod skraenim nazivom EDC (engl. Electronic Diesel Control). Kod njih su isto mehaniki upravljaki ureaji1 i pojedini sklopovi zamijenjeni mehatronikim regulatorima pri emu su u svojim osnovnim oblicima zadrane postojee mehanike pumpe za ubrizgavanje. Konano se 1997. godine kao rezultat visokog stupnja razvoja na mnogim tehnikim podrujima pojavio na motorima s izravnim ubrizgavanjem tada novi sustav za ubrizgavanje goriva Common Rail. Treba napomenuti da novi ureaji za ubrizgavanje omoguuju znatno niu potronju goriva i daleko niu tetnu emisiju ali su i za red veliine osjetljiviji na istou goriva. I najmanje koliine vode i taloga u gorivu pogubne su za pumpe novih motora s izravnim ubrizgavanjem, dok bi u starima, s komorom, prole neopaeno i bez ikakvih posljedica.
1

Iako je za ove mehanike ureaje uobiajen naziv regulatori, oni to zapravo nisu jer im nedostaje povratna veza s informacijom o koliini ubrizganoga goriva. to se tie informacije o brzini vrtjne, od mehanikih regulatora nju daje samo svereimski regulator.

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-2
(2005-06-02)

TLAKOVI UBRIZGAVANJA I BROJ MLAZOVA Stalna tenja za to potpunijim izgaranjem i to manjom koliinom estica u ispunim plinovima dovodi do sve veih tlakova ubrizgavanja. Naime, estice se najveim dijelom sastoje od ae, odnosno neizgorjelog ugljika. Ako su tlakovi ubrizgavanja vei, kapljice goriva su manje, izmijeanost sa zrakom je bolja i izgaranje je potpunije, potronja i tetna emisija su nie a koliina ae je manja. Meutim, nepoeljna posljedica visokih tlakova ubrizgavanja, odnosno jako sitnih kapljica goriva je velika brzina izgaranja koja dovodi do naglog porasta tlaka u cilindru. To opet ima za posljedicu veliku buku. Jedino rjeenje bilo je dvofazno ubrizgavanje kod kojega se u cilindar najprije ubrizgava mala koliina goriva u obliku fine maglice a potom ide jaki glavni mlaz. Ovakvim predubrizgavanjem i izgaranjem male koliine goriva povea se tlak i temperatura u cilindru pa izgaranje glavne koliine zapoinje kod viega tlaka. Zadri li se najvei tlak na istoj visini, gradijent porasta tlaka p/ (MPa/KV) je nii pa je i buka izgaranja manja. Prve konstrukcije koje s u omoguile dvofazno ubrizgavanje bile su brizgaljke s dvije opruge (slika 14.13.). Sredinom 1990-ih u serijsku su proizvodnju putene i pumpebrizgaljke drugaije konstrukcije (slika 14.16.), koje su takoer omoguavale dvofazno ubrizgavanje. Najveu slobodu u pogledu broja ubrizgavanja u jednom radnom ciklusu prua sustav Common Rail koji u poetku radi samo s odvojenim predubrizgavanjem a od 2003. g. kod novih motora s viestrukim ubrizgavanjem goriva u jednom radnom ciklusu u cilju uspjenog smanjivanja buke izgaranja. Ukratko, najdjelotvornije mjere za smanjenje tetne emisije i potronje goriva su veliki tlakovi ubrizgavanja i brizgaljke s vie mlazova, a viestruko ubrizgavanje goriva u jednom radnom ciklusu za smanjivanje buke izgaranja. Motori s komorom Kod motora s ubrizgavanjem u komoru, najvei tlak ubrizgavanja iznosio je poetkom 1990ih 300 bar a oko 2000. g. na kraju njihova razvoja dostigao je 450 bar. Vei tlakovi ovdje ne donose nikakve prednosti zbog malog volumena komore a donose probleme u pogledu brtvljenja visokotlanoga dijela ureaja. Za ubrizgavanje se primjenjuje brizgaljka sa epom koja ima samo jedan mlaz. Motori s izravnim ubrizgavanjem Broj mlazova kod osobnih vozila i kamiona iznosi 4 do 5 kod motora Euro 1, odnosno od 5 do 8 mlazova kod Euro 2 i 3. Da bi kapljice goriva bile to sitnije, promjer rupice na brizgaljci za gorivo treba biti to manji pa npr. kod najnovijeg Mercedesovog motora OM 611 (za automobil 220 CDI) iznosi samo 0,169 mm. Kod tako malih rupica je opasnost od zaepljenja brizgaljke velika, pa se zbog toga u sustav napajanja motora gorivom ugrauju fini filtri. Tlak ubrizgavanja pokazuje tendenciju stalnog porasta. Iako je kod mehanikog ubrizgavanja odreen konstrukcijom brizgaljke, on ustvari ovisi o mogunostima pumpe za ubrizgavanje i kod motora cestovnih vozila na kraju 2003. g. iznosi : kod redne pumpe (njem. Reiheneinspritzpumpe) kod razdjelne pumpe (njem. Verteilereinspritzpumpe) kod pumpebrizgaljke (njem. Pumpedse) kod ubrizgavanja sa spremnikom pod tlakom - Common-Rail pmax 1200 bar pmax 1850 bar pmax 2100 bar pmax 1800 bar .

Iako su veliki tlakovi ubrizgavanja veoma povoljni za isto izgaranje, oni imaju i negativne posljedice po ljudsko zdravlje. Naime, zbog vrlo dobrog rasprivanSja kapljice goriva su jako sitne pa su jako sitne i estice ae u ispunim plinovima motora. Kod udisanja te se
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-3
(2005-06-02)

mikroestice uvlae duboko u plua i tamo ostaju, izazivajui kancerogena i druga oboljenja.

14.2. PUMPA VISOKOTLANI CJEVOVOD - BRIZGALJKA

Kod ovog se ureaja primjenjuje redna ili pojedinana pumpa, ili pak razdjelna pumpa, spojena visokotlanim cjevovodom s brizgaljkom. Osnovu pumpe ini pumpni element s razvodnim klipom koga pokree brijeg bregastoga vratila koje dobiva pogon od koljenastoga vratila (kod 4T-motora: nKV : nBV = 2 : 1 ). Zakretanjem klipa pumpe pomou ozubljene regulacijske poluge na koju djeluju papuica snage i mehaniki centrifugalni regulator ili mehantroniki postavni lan (aktuator) spojen s pedalom, mijenja se koliina ubrizganoga goriva. Zakretanjem bregastog vratila pumpe u odnosu na pogonski zupanik sparen s koljenastim vratilom mijenja se poetak ubrizgavanja. Kod starijih konstrukcija regulacija1 je mehanika a kod novijih elektronika. 14.2.1. Redna ili pojedinana pumpa

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.1. Shema ureaja: klipna pumpa visokotlani cjevovod brizgaljka (lijevo) i ugradnja na motoru.

Oznaene slike treba znati SKICIRATI. Ostale treba znati OBJASNITI na usmenom ispitu.
6a

DOPUNITI SLIKU I POTPIS

Slika 14.2. Shema ureaja za napajanje Dieselovog motora s rednom pumpom za ubrizgavanje s mehanikim regulatorima. Oznake: (1) spremnik goriva, (2) dobavna pumpa s runom pumpom za odzraivanje vodova goriva, (3) proiava goriva, (4) visokotlana redna pumpa za ubrizgavanje, (5) regulator poetka ubrizgavanja, (6) regulator brzine vrtnje motora, (6a) poluga snage vezana na regulacijsku polugu u pumpi, (7) brizgaljka, (7a) visokotlani cjevovodi, (8) povrat proputenoga goriva u spremnik, (9) arnica za hladni start motora, (10) akumulator, (11) prekida za ukljuivanje arnica za hladni start motora, (12) upravljaki ureaj za arnice za hladni start.
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-4
(2005-06-02)

Shema za kolokvij i ispit

14.2.1.1. Zakanjenje ubrizgavanja

pCP

pCB

pE

hB
& V

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.3. Zakanjenje ubrizgavanja u ureaju: klipna pumpa viskotlani cjevovod brizgaljka. Zakanjenje je vremenski razmak od poetka dobave PD (lijevo, gore) do poetka ubrizgavanja PU (lijevo, dolje). U visokotlanoj klipnoj pumpi koliina ubrizganog goriva se mijenja zakretanjem klipa (4) pomou nazubljene regulacijske poluge (5). Poetak dobave PD poinje kada klip (4) svojim gornjim bridom zatvori otvore za dovod goriva (2) na cilindru (1) pumpnog elementa i traje sve dok razvodni brid (3) ne otvori donji rub otvora (2) (djelotvorni hod klipa).
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-5
(2005-06-02)

Tok tlaka u brizgaljci se znatno razlikuje od toka tlaka u pumpnom elementu a te su razlike uzrokovane elementima koji sudjeluju u ubrizgavanju: brijeg, pumpni element, ventil za rastereenje, visokotlani cjevovod i brizgaljka. Kod viih brzina vrtnje naroito veliko zakanjenje ubrizgavanja uzrokuje dugaki visokotlani cjevovod u kojem tlani val putuje brzinom zvuka od pumpnog elementa prema brizgaljci (za to mu treba vrijeme tC), tamo se reflektira i ide natrag. Da bi se na minimum smanjile meusobne razlike goriva po cilindrima, visokotlani cjevovodi se izrauju od posebnih, preciznih cijevi i svi moraju biti iste duljine. U tom je pogledu bolji pumpabrizgaljka kod koje nema visokotlanog cjevovoda. Trajanje ubrizgavanja je neto krae kod motora s izravnim ubrizgavanjem gdje su tlakovi ubrizgavanja nekoliko puta vei (kod nazivne brzine vrtnje: 25...30KV) nego kod motora s komorom (35...40KV). 14.2.1.2. Zakanjenje paljenja Zakanjenje paljenja je vremenski razmak izmeu poetka ubrizgavanja (PU) i poetka izgaranja (PI). Ono nastaje zbog toga to je potrebno izvjesno vrijeme da se prve ubrizgane kapljice goriva zagriju i ispare te se pomijeaju sa zrakom u smjesu pogodno za upaljivanje. Zakanjenje paljenja ovisi o sklonosti goriva ka upaljivanju, o kompresijskom omjeru, o temperaturi zraka, o rasprenosti goriva i o strujanju u cilindru. U radu motora je poeljno malo zakanjenje paljenja (1/1000 s) jer je tada porast tlaka u cilindru blai pa motor meke (tie) radi. Meutim, ako je zakanjenje vee (2/1000 s), upaljivanje zapoinje prekasno pa se prije poetka izgaranja u cilindru nakupi vie goriva i ono nakon upaljivanja prebrzo izgori. To izaziva naglo poveanje tlaka praeno tvrdim radom, odnosno glasnim lupanjem motora.

Slika 14.4. Zakanjenje paljenja u indikatorskom dijagramu. 14.2.1.3. Regulatori Regulator predubrizgavanja Zakanjenje paljenja naroito dolazi do izraaja kod veih brzina vrtnje. Ako bi kut poetka ubrizgavanja stalno bio isti, kod veih brzina bi upaljivanje goriva poelo prekasno. Zbog toga regulator predubrizgavanja pomie poetak ubrizgavanja, ovisno o brzini vrtnje motora, a pritom se uzima u obzir i zakanjenje ubrizgavanja.

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-6
(2005-06-02)

Slika 14.5. Centrifugalni regulator predubrizgavanja. Vanjski pogonski zupanik je uvren na kuite regulatora (2) i spregnut s radilicom motora. Pomou pominih utega (5) i ekscentara (3) i (4), kuite (2) je povezano s glavinom (1) bregastog vratila pumpe za ubrizgavanje. Pod djelovanjem centrifugalne sile utezi stiu opruge i razmiu se, pa zakreu glavinu bregastog vratila u smjeru okretanja, u odnosu na zupanik. To znai da pri veoj brzini vrtnje ubrizgavanje poinje ranije, to i je zadaa regulatora. Regulator brzine vrtnje Opasnost od brzinskog preoptereenja. Momentna krivulja Dieselovog motora, naroito nenabijenog, vrlo sporo opada s poveanjem brzine vrtnje, pa bi opala na nulu tek kad bi brzina vrtnje dostigla viestruku vrijednost brzine nazivne brzine. Takvo mehaniko optereenje motor ne bi izdrao. Ta se opasnost naroito pojavljuje kod naglog rastereenja motora, kada dolazi do naglog poveanja njegove brzine vrtnje. Zato regulator iznad nazivne brzine vrtnje naglo smanjuje koliinu ubrizgavanoga goriva i ne onemoguuje poveanje brzine vrtnje iznad nmax.
Me

Shema za kolokvij i ispit

100 % optereenja

n nmax

~ 3n

Slika 14.6. Regulator brzine vrtnje tititi Dieselov motor od brzinskog preoptereenja. Postoje dvije vrste regulatora s obzirom na zadae koje obavljaju (slika 14.7.): dvoreimski regulator: ograniava najveu (da se motor ne razleti) i najmanju brzinu vrtnje (da se ne zaustavi) svereimski regulator: ograniava najveu i najmanju brzinu vrtnje te jo odrava i namjetenu brzinu vrtnje bez obzira na optereenje (npr. kod motora za pogon elektrinih generatora izmjenine struje).
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-7
(2005-06-02)

Puna linija (a) prikazuje ovisnost pomaka regulacijske poluge u pumpi za ubrizgavanje o brzini vrtnje kad je papuica snage u poloaju punog optereenja, a crtkane linije ispod nje prikazuju tu ovisnost pri razliitim konstantnim poloajima papuice (b, , f) pri djelominom optereenju. Mijenja li se narinuti moment, odnosno optereenje motora a papuica snage ostaje u istom poloaju, tada se radna toka (T) pomie po odgovarajuoj crtkanoj liniji (kod punog optereenja po punoj liniji) a regulacijska poluga zauzima poloaje koji odgovaraju tim tokama. Oznake: PH toka praznog hoda; +K pozitivna kompenzacija koliine ubrizganoga goriva u gornjem podruju brzine vrtnje; R podruje djelovanja regulatora; NeR neregulirano podruje.
R Pomak regulacijske poluge NeR R Pomak regulacijske poluge R

Shema za kolokvij i ispit

+K a b T PH nmin c d e Brzina vrtnje motora nmax

+K

f PH nmin

e T

Brzina vrtnje motora

nmax

Slika 14.7. Znaajke dvoreimskog regulatora (lijevo) i svereimskog (desno). Regulacija koliine ubrizgavanoga goriva Regulacija snage Dieselova motora provodi se promjenom koliine ubrizgavanoga goriva. Postoje dvije vrste ove regulacije: Mehaniko upravljanje: upravlja se koliinom goriva, regulira se samo brzina vrtnje n (ovisno o regulatoru). Bitno: otvoreni regulacijski lanac bez povratne veze. Jednostavnom postavnom veliinom (poloajem papuice snage) utjee se na ubrizgavanje, bez povratne veze koja bi utjecala na tu postavnu veliinu. Rezultat: zadovoljavanje manje strogih normi o doputenoj tetnoj emisiji ispunih plinova (Euro 1). Elektronika regulacija EDC (EDC Electronic Diesel Control): raunalo (kompjuter) regulira koliinu goriva (mG), poetak i kraj ubrizgavanja (KV) te brzinu vrtnje motora, uzimajui u obzir itav niza radnih parametara (primjerice ak i toplinsko rastezanje dijelova pumpe pa ak i samoga goriva). Bitno: kod regulacije postoji zatvoreni regulacijski krug s povratnom vezom za dojavu o stvarnoj (izmjerenoj) vrijednosti regulirane veliine. Regulacijski ureaj stalno usporeuje stvarnu i potrebnu vrijednost regulirane veliine, te vri potrebne korekcije stvarne vrijednosti. Rezultat: zadovoljavanje najstroih normi o doputenoj tetnoj emisiji ispunih plinova (Euro 3 i Euro 4).

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem
Regulacijski krug poloaja izvrnog elementa za koliinu ubrizgavanoga goriva

XIV-8
(2005-06-02)

Dava poloaja pedale gasa

Elektr. raunalo

Unazivno
-

Regulator poloaja

Pumpa za ubrizgav. goriva

mG, KV

Motor i vozilo

Brzina vrtnje motora

Trenje Brzina vrtnje motora

Ustvarno
Regulacijski pomak izvrnog elementa za koliinu goriva Temperature i tlakovi, protoci, pomaci, brzine, ...

Slika 14.8. Onovna shema elektronike regulacije ubrizgavanja goriva kod Dieselova motora. 14.2.1.4. Elektroniki regulacijski ureaj - EDC Elektroniki regulacijski ureaj EDC uzima u obzir itav niz radnih parametara motora a moe se kombinirati s bilo kojom pumpom za ubrizgavanje. EDC upravlja radom cjelokupnog motora. Ukoliko je na vozilo ugraen neki od sustava za poboljanje trakcije TCS (Traction Control System) ili dinamike stabilnosti vozila ESP (Electronic Stability Program), ili kod tekih teretnih vozila sustav za regulaciju ovjesa ECAS (Electronically Controlled Air Suspension), tada je EDC hijerarhijski podreen ovim sustavima. Osim vrlo tone regulacije koliine ubrizgavanoga goriva, EDC moe osiguravati i sigurnost pogona motora. U sluaju otkazivanja pojedinih funkcija (npr. kod neispravnosti osjetnika), ili kod pojave kvara koji ugroava sigurnost, sustav se prebacuje u sigurnosni nain rada sa smanjenom snagom motora koja je dovoljna da vozilo doe do servisne radionice.

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.9. Shema elektronikog ureaja (EDC) za regulaciju ubrizgavanja kod Dieselovih motora na kamionima tvornice MAN. Programiranje svih veliina bitnih za upotrebu vozila vri se
ruicom na volanu (primjerice: programiranje brzine vrtnje motora u praznom hodu, brzine vrtnje pomonih pogona koje motor tjera, brzine vonje (FGR), najvee brzine vonje (FGB) itd.). Oznake: P pumpa za ubrizgavanje, 15 plus preko prekidaa u elektrinoj bravi na volanu (za startanje i zaustavljanje motora), 30 izravni plus od akumulatora.
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-9
(2005-06-02)

Slika 14.10. Shema jedne od prvih izvedbi EDC-ureaja za napajanje Dieselovog motora s rednom pumpe za ubrizgavanje. Oznake:
(1) spremnik goriva, (2) dobavna pumpa s runom pumpom za odzraivanje vodova goriva, (3) filtar goriva, (4) redna pumpa za ubrizgavanje, (5) elektrini ureaj za zaustavljanje motora (ELAB), (6) dava temperature goriva, (7) dava pomaka regulacijske poluge u pumpi (zakree pumpne elemente), (8) izvrni lan s linearnim magnetom (pomie regulacijsku polugu), (9) dava brzine vrtnje motora, (10) brizgaljka, (11) dava temperature rashladne tekuine, (12) dava pomaka papuice snage, (13) prekida pedale spojnice, (14) ruica za programiranje na volanu, (15) lampica upozorenja i prikljuak za dijagnostiki ureaj, (16) brzinomjer ili dava brzine vonje, (17) elektroniki upravljaki ureaj (raunalo), (18) dava temperature zraka, (19) dava tlaka nabijenog zraka, (20) turbopunja, (21) akumulator, (22) prekida za ukljuivanje arnica za hladni start motora.

14.2.1.5. Razdjelna pumpa s jednim klipom

12 13 14

11 10 2

6 5

Slika 14.11. Razdjelna pumpa. Gorivo ulazi iz dobavne krilne pumpe (1) u razdjelnu pumpu i ispunjava njen cijeli prostor. Tlak goriva u unutranjosti razdjelne pumpe raste razmjerno porastu brzine vrtnje a odreuje se posebnim ventilom za regulaciju tlaka (2), koji ujedno odvaja viak goriva te ga ponovno dovodi na usisnu stranu pumpe.
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-10
(2005-06-02)

Usisni presjek otvoren. U GMT razvodni klip (1) zatvara ulazni kanal, a razdjelni utor (2) je spojen na izlazni kanal.

Dobava goriva. Za vrijeme gibanja klip stvara tlak u gorivu koje je u visokotlanom cilindru (3). Gorivo odlazi izlaznim kanalom (4) prema brizgaljci.

Prekid dobave. Dobava se prekida kada kulisa (5) otvori poprene otvore na klipu (5)

Dotok goriva. Malo prije GMT otvara se ulazni kanal. Dok se klip vraa u DMT, visokotlani cilindar se puni gorivom a kulisa zatvara poprene otvore na klipu. Izlazni kanal je takoer zatvoren. Slika 14.12. Razdjelni klip u fazi podizaja i dobave.

Razdjelna pumpa ima samo jedan element pumpe, s klipom (5) i cilindrom pumpe, koji potiskuje gorivo u sve cilindre motora. Pogonsko vratilo okree klip pumpe (5) polovinom brzine radilice motora, a preko prijenosa (3) i regulator. Klip (5) i ploa s bregovima (4) ine jednu cjelinu, a broj bregova jednak je broju cilindara motora. Pri okretanju klip s bregovima nailazi na valjie (smjetene u posebnom prstenu) koji ga podiu, a opruga osigurava stalni kontakt ploe s bregovima i valjia. Hod klipa se ne mijenja a na slici je klip prikazan u krajnjem desnom poloaju. Dakle, kretanje klipa (5) je sloeno: kruno i pravocrtno. Gorivo ulazi u element pumpe kroz otvor i uzdune ljebove na vrhu klipa (5) i to onda kada je ovoren elektromagnetski ventil za iskljuivanje dovoda goriva (D). Broj ljebova jednak je broju cilindara. Pri okretanju, za vrijeme ubrizgavanja, provrt i uzduni lijeb na klipu naizmjence uspostavljaju vezu tlane strane iznad klipa s odvodom goriva prema ventilima za rastereenje (7) i brizgaljkama na cilindrima (B), ve prema redoslijedu ubrizgavanja. Poetak ubrizgavanja odgovara nailasku bregova (na ploi s bregovima) na valjie i podeava se zakretanjem ploe s valjiima (8). Ploa s valjiima zakree se pod djelovanjem tlaka
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-11
(2005-06-02)

goriva, koji vlada u unutranjosti razdjelne pumpe i koji je promjenljiv. Ako se valjii zakrenu u smjeru u kojem se okree i klip (5), njegovo e podizanje poeti kasnije pa e i ubrizgavanje zapoeti kasnije. Zato ovaj ureaj djeluje kao regulator predubrizgavanja. Kraj ubrizgavanja odreen je asom kada kulisa (6) otvori poprene provrte na klipu (5), pa gorivo s tlane strane istjee u unutranjost pumpe gdje je tlak nii. Regulator pomie kulisu u aksijalnom smjeru pa mijenja zavretak ubrizgavanja, odnosno koliinu goriva. Pomakne li se kulisa ulijevo, ubrizgavanje se prekida ranije a koliina goriva se smanjuje. Na slici su prikazani utezi centrifugalnog regulatora (10) i opruga regulatora (13) koji, povezani s tuljkom (11) i sa sistemom poluga (14), djeluju na pomicanje kulise (6). U sluaju ubrzavanja motora utezi se zbog vee centrifugalne sile razmiu, potiskuju gornji kraj poluge udesno a poluga, koja se okree oko naznaene osi, pomie kulisu ulijevo, preljev na klipu se otvara ranije a koliina ubrizganog goriva se smanjuje. Voza zakree polugu (12) i tako mijenja silu u opruzi. Kako sila u opruzi mora biti u ravnotei s centrifugalnom silom utega, koja raste s kvadratom brzine vrtnje, to e ovaj regulator odravati po elji odabranu brzinu vrtnje, kao svereimski regulator. Motor se zaustavlja putem elektromagnetskog ventila (D) kojim se prekida dovod goriva. 14.2.1.6. Brizgaljka Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.1. Uloak brizgaljke i razliiti zavretci (lijevo i gore). Obina brizgaljka (desno): 1- dovod goriva, 2 tijelo draa brizgaljke, 4 meuploica, 6 stezna matica s visokotlanim cjevovodom, 7 filtar goriva, 8 izlaz proputenoga goriva, 9 ploice za manjetanje tlaka ubrizgavanja, 10 tlani kanal, 12 tlani zatik. Brizgaljka mora omoguiti dobro rasprivanje goriva a zavretak ubrizgavanja mora biti brz i bez kapanja. Velika kapljica na kraju ubrizgavanja stvorila bi au u ispuhu i pogorala tetnu emisiju. Kod motora s komorom gorivo se ubrizgava jednim mlazom pa se primjenjuje brizgaljka sa epom (oblici 1 do 2b na slici 14.1.). Pri svakom otvaranju/zatvaranju ep proisti izlazni otvor pa je opasnost od zaepljivanja brizgaljke mala a i zahtjevi na
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-12
(2005-06-02)

proiavanje goriva su manji. Nasuprot njima brizgaljke za motore s izravnim ubrizgavanjem brizgaju gorivo u nekoliko mlazova kroz provrte smjetene na bonim stranama kapice kojom zavrava brizgaljka (oblici 3 do 5). Kod najmanjih brizgaljki promjer ovih otvora iznosi svega 0.15 mm pa je opasnost zaepljivanja vrlo velika te gorivo treba biti jako isto. Najnovije brizgaljke imaju stoga oblik kao na slici 14.1./5: konusni zavretak igle brtvi tono na izlaznim otvorima pa gorivo koje preostane ispod igle ne moe kapati. Meutim, prilikom sjedanja igle na sjedite kod ove se brizgaljke pojavljuje hidrauliki udar u volumenu goriva ispod igle. Taj udar izaziva poveana naprezanja koja su na poetku razvoja ovih relativno novih brizgaljki rezultirala odlomljivanjem kapice ve nakon prilino kratkog vremena uporabe.

Slika 14.13. Lijevo: Brizgaljka s 2 opruge za dvofazno ubrizgavanje: kad pone dobava, igla se malo podigne za mali iznos H1 i posredstvom tlanog svornjaka (4) stisne mekanu oprugu (3). Gorivo istjee pod malim tlakom, mlazom male prodornosti, ali se zato raspruje u finu maglu. U meuvremenu, dok gorivo istjee, puni se volumen ispod vrha igle brizgaljke i tlak u njemu raste sve dok ne stisne tvrdu oprugu (6) i podigne iglu za veliki iznos H2. Sada su rupice za istjecanje goriva na vrhu brizgaljke potpuno slobodne i gorivo istjee pod velikim tlakom u snanim i prodornim mlazovima. Desno, gore: Brizgaljka s davaem pomaka igle: 1 zatik za podeavanje, 2 zavojnica davaa, 3 tlani zatik, 4 elektrini kabel, 5 prikljuak.
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-13
(2005-06-02)

14.3. PUMPABRIZGALJKA
Pumpabrizgaljka ima u istom kuitu pumpni element i brizgaljku. Na taj je nain na minimum svedena duljina visokotlanog cjevovoda pa je i znatno manji utjecaj oscilacija tlaka u njemu na koliinu ubrizgavanoga goriva a i zakanjenje ubrizgavanja je znatno manje. Ideju i prve skice pumpebrizgaljke razradio je u svojoj patentnoj prijavi 1905. godine Rudolf Diesel. Dananje pumpebrizgaljke rade s predubrizgavanjem goriva a za regulaciju ubrizgavanja i rada cjelokupnog motora koristi se elektroniki sustav EDC.
Pumpa brizgaljka Postavni lan

Regulacijska poluga Dotok goriva Brizgaljka

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.14. Pumpabrizgaljka (lijevo) i shema cijelog ureaja (gore).

Slika 14.15. Faze rada pumpebrizgaljke: a usis, b pretpodizaj, c dobava, d preostali podizaj. Dijelovi: 1 pogonski brijeg, 2 klip pumpe, 3 povratna opruga, 4 visokotlani cilindar, 5 igla magnetskog ventila, 6 prostor magnetskog ventila, 7 dovod goriva, 8 povrat goriva, 9 zavojnica elektromagneta, 10 sjedite magnetskog ventila, 11 igla sapnice.

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-14
(2005-06-02)

Slika 14.16. Faze rada pumpebrizgaljke s predubrizgavanjem: a mirovanje, b poetak predubrizgavanja, c kraj predubrizgavanja, d glavno ubrizgavanje. Dijelovi: 1 klip pumpe, 2 visokotlani cilindar, 3 klip akumulatora, 4 prostor akumulatora, 5 tlana opruga, 6- prostor opruge, 7 igla sapnice.

Slika 14.17. Radni parametri pumpebrizgaljke prikazane na slici 14.15. (lijevo) i na slici 14.16. (desno). Rad pumpe. Usis (a). Gorivo ulazi dovodnim niskotlanim kanalom (7) u pumpu, puni prostor magnetskog ventila (5) i visokotlani cilindar (4). Pretpodizaj (b). Potiskivan brijegom (1), klip (2) putuje prema dolje. Magnetski ventil je otvoren i gorivo izlazi niskotlanim povratnim vodom iz pumpe. Ubrizgavanje (c). Elektroniki upravljaki ureaj u odreenom trenutku propusti struju u elektromagnet (9) pa se ventil (10) zatvori ( to je toka elektronikog ubrizgavanja). Daljnjim gibanjem klipa tlak goriva se poveava te kod
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-15
(2005-06-02)

priblino 300 bar savlada silu opruge i podigne iglu sapnice. Zapoinje ubrizgavanje goriva u cilindar (toka stvarnog ubrizgavanja). Daljnjim gibanjem klipa tlak ubrizgavanja uslijed velike koliine dobave stalno raste. Analizom struje magneta upravljako raunalo odreuje razliku izmeu ovih toaka i uzima je u obzir ve u sljedeem radnom ciklusu. Preostali podizaj (d). Nakon iskljuivanja elektromagneta ventil (10) se naglo otvara i ubrizgavanje se prekida.

Slika 14.18. Ureaj za ubrizgavanje goriva pumpom-brizgaljkom u osobnom automobilu. A

opskrba gorivom (niskotlani dio): 1 spremnik goriva, 2 filtar goriva, 3 dobavna pumpa goriva s protupovratnim ventilom, 4 ventil za ogranienje tlaka, 5 hladnjak goriva. B visokotlani dio: 6- pumpa brizgaljka. C Elektronika regulacija motora EDC: 7 osjetnik temperature goriva, 8upravljako raunalo, 9 osjetnik poloaja papuice snage, 10 osjetnik brzine vonje, 11 prekida konice, 12 osjetnok temperature zraka, 13 osjetnik brzine vrtnje bregastoga vratila, 14 osjetnik temperature usisavanoga zraka, 15 osjetnik tlaka nabijanja, 16 zaklopka u usisnoj cijevi, 17 mjera protoka zraka, 18 osjetnik temperature motorskog prostora, 19 osjetnik poloaja koljenastoga vratila. D periferija: 20 kombi-instrument na vozakom mjestu, 21- regulator zagrijavanja za hladni start motora, 22 arnica, 23 prekida spojke, 24 ruica na volanu za programiranje tempomata (regulatora brzine vonje), 25 kompresor klimaureaja, 26 komande klimaureaja, 27 kontak-brava na volanu, 28 dijagnostiki prikljuak, 29 akumulator, 30 turbopunja, 31 hladnjak recirkuliranih ispunih plinova (EGR), 32 ventil za upravljanje EGRureajem, 33 ventil za upravljanje tlakom nabijanja (waste-gate), 34 vakuum-pumpa, 35 motor. CAN (Controler Area Network) serijska sabirnica u vozilu.

Rad pumpebrizgaljke s predubizgavanjem. Mirovanje (a). Igla sapnice (7) i klip akumulatora (3) miruju na svojim sjeditima, magnetski ventil (prikazan na slici 14.15.) je otvoren i ne
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-16
(2005-06-02)

moe doo do poveanja tlaka. Poetak predubrizgavanja (b). Magnetski ventil se zatvorio, poinje porast tlaka. Kad se dostigne tlak otvaranja, igla sapnice se podie i poinje predubrizgavanje. U ovoj je fazi podizaj igle ogranien hidraulikim priguivaem. Kraj predubrizgavanja (c). Kod daljnjeg porasta tlaka podie se klip akumulatora sa svoga sjedita i te se uspostavlja veza izmeu visokotlanog cilindra (2) i prostora akumulatora (4). Uslijed toga u visokotlanom dijelu opadne tlak a poraste i pritisak opruge (5) na iglu sapnice (7) te se ona zatvori. Predubrizgavanje je prestalo. Razmak izmeu predubrizgavanja i glavnog ubrizgavanja ovisi o podizaju klipa akumulatora. Glavno ubrizgavanje (d). Nastavkom gibanja klipa pumpe (1) tlak u visokotlanom cilindru i dalje raste. Kad se dostigne sada poveani tlak otvaranja sapnice, poinje glavno ubrizgavanje. Tijekom ubrizgavanja tlak raste do vrijednosti od 2050 bar. Otvaranjem magnetskog ventila ubrizgavanje u potpunosti naglo prestaje.

14.4. UREAJ COMMON RAIL

Ovaj se ureaj jo naziva i ureajem za ubrizgavanje sa spremnikom goriva pod visokim tlakom. Zbog toga to je tlak za cijelo vrijeme ubrizgavanja gotovo stalan, naziva se i ubrizgavanjem sa stalnim tlakom. Sama ideja i nije posve nova. Prve izvedbe s elektronikom regulacijom bile se na sporohodnim brodskim motorima MAN B&W jo 1979. g. Glavna prepreka primjeni kod mnogo brih automobilskih motora bila je ta to tada jo nisu postojali dovoljno brzi elektromagnetski ventili za ubrizgavanje. Primjerice ako ubrizgavanje goriva traje 20KV tada to kod etverotaktnog motora pri brzini vrtnje od 4000 min-1 traje svega 0.8 ms. To zahtijeva veliku brzinu zatvaranja i otvaranja ventila za ubrizgavanje, kao i veliku pouzdanost i izdrljivost. Npr. tijekom 100000 km, uz prosjenu brzinu vonje od 40 km/h i prosjenu brzinu vrtnje motora od 2000 min-1, te ako se gorivo ubrizgava samo dvaput u svakom radnom ciklusu, ventil mora obaviti 300 milijuna otvaranja i isto toliko zatvaranja. Sve je to zahtijevalo silan napora u procesu razvoja ovih ureaja. Izvedbu prikazanu na slikama, poznatu pod nazivom Common Rail zajedniki su razvili Daimler-Benz, Bosch i Fiat a u serijskoj se proizvodnji pojavila 1997. godine. (Danas ove ureaje proizvodi i tvrtka Delphi.) Ureaj se sastoji od visokotlane klipne pumpe koja dobavlja gorivo u zajedniki spremnik pod visokim tlakom (Common Rail). Iz spremnika se gorivo cijevima odvodi do elektromagnetskih ventila za ubrizgavanje koje otvara i zatvara elektroniki upravljaki ureaj. Poseban brzi regulator odrava tlak u visokotlanom spremniku za vrijeme ubrizgavanja praktiki konstatnim (npr. kod nazivne vrijednosti od 1300 bar tlak za vrijeme ubrizgavanja varira za manje od 20 bar). Najvei tlak ubrizgavanja iznosi kod: 1. 2. 3. 4. Common Rail 1 (1997.) Common Rail 2 (2000.) Common Rail 3 (2003.), piezo-ventili, viestruko glavno ubrizgavanje Common Rail 4 (~2007.) 1350 bar, 1600 bar, 1800 bar, > 2200 bar,

U odnosu na druge sustave ubrizgavanja Common Rail ima ove osnovne prednosti: 1. Ubrizgavanje se vri elektromagnetskim ventilima pa je izbor poetka, kraja i trajanja ubrizgavanja potpuno slobodan i nije ogranien geometrijskim oblikom brijega kao u pumpi s mehanikim ubrizgavanjem. 2. Tlak ubrizgavanja je konstantan od poetka do kraja ubrizgavanja. Iako pumpabrizgaljka ubrigava gorivo pod najveim tlakom od 2100 bar, a Common Rail kod 1600 bar, prosjeni tlak za vrijeme ubrizgavanja vei je kod Common Raila.
U stvarnosti se tlak za vrijeme ubrizgavanja mijenja ali su te promjene zbog brze regulacije vrlo

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-17
(2005-06-02)

male i zanemarive u odnosu na druge sustave ubrizgavnja. Npr. kod nazivnog tlaka od 1300 bar oscilacije tlaka iznose 20 bar.

3. U jednom radnom ciklusu motora gorivo se moe ubrizgavati nekoliko puta. To je od velike prednosti jer omoguuje dobro regulirano predubrizgavanje koje je vano za smanjenje buke izgaranja. Takoer omoguuje naknadno ubrizgavanje u taktu ekspanzije i ispuha, nuno za rad ureaja za smanjivanje tetne emisije (estica i NOx). 4. Visokotlana pumpa ne treba biti sinkronizirana s koljenastim vratilom motora. Time pogon pumpe i njezin smjetaj postaju jednostavnijima.
Osjetnik tlaka u spremniku Spremnik goriva pod visokim tlakom (Rail)

Regulator tlaka

Shema za kolokvij i ispit

S
P F F0

Elektromagnetski ventili za ubrizgavanje (injectori)

Visokotlana pumpa ECU

nKV

BV

Poloaj pedale gasa

pT

tZ

tM

Slika 14.19. Ureaj za ubrizgavanje goriva sa spremnikom pod tlakom - Common-Rail. Crveno gorivo pod visokim tlako, uto gorivo pod niskim tlakom. Oznake: ECU elektroniki upravljaki ureaj; F0 predfiltar; F filtar; P dobavna pumpa goriva; S spremnik goriva; osjetnici: nKV brzina vrtnje motora, BV poloaj bregastog vratila, pT tlak nabijanja zraka u turbopunjau, t Z temperatura zraka, t M temperatura motora.
Uobiajeno ubrizgavanje Common Rail
predubrizgavanje poetak dobave poetak ubrizgavanja glavno ubrizgavanje

p max
Tlak ubrizgavanja p

p rail = psred

psred

Shema za kolokvij i ispit

Kut zakreta KV,

Kut zakreta KV,

Slika 14.20. Tlak goriva za vrijeme ubrizgavanja je kod Common Raila cijelo vrijeme stalan.
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem
1 2 3 4

XIV-18
(2005-06-02)

Elektromagnet je privukao ventil

5 6 7 8 9

10

11

Slika 14.21. Ventil za ubrizgavanje goriva u zatvorenom poloaju (lijevo) i otvorenom (desno). Oznake: 1 povrat goriva, 2 elektrini prikljuak, 3 regulacijski lan (elektromagnetski ventil), 4 dovod goriva pod visokim tlakom iz Raila, 5 kuglasti ventil, 6 izlazna prigunica, 7 ulazna prigunica, 8 upravljaki volumen, 9 upravljaki klip, 10 dovodni kanal prema sapnici, 11 igla sapnice. Otvaranje i zatvaranje brizgaljke (slika 14.21.) vri se pomou elektromagnetskog regulacijskog ventila. Pokretni dio ventila, koji je ujedno kotva elektromagneta, ima vrlo malu masu tako da je za njegovo pomicanje dovoljna vrlo mala sila. Kotva elektromagneta pritisnuta je s gornje strane tvrom oprugom a s donje je poduprta mekom. U zatvorenom stanju kroz elektromagnet (3) ne tee nikakva struja a rezultirajua sila opruga dovoljna je da dri kuglasti ventil (5) zatvorenim jer visoki tlak djeluje na kuglicu na vrlo maloj povrini. Zbog toga to je kuglasti ventil zatvoren, igla sapnice pritisnuta je na sjedite silom tlaka goriva koja djeluje u upravljakom volumenu (8) na gornju stranu upravljakoga klipa (9) i silom silom opruge smjetene s gornje strane igle. Tim se silama suprotstavlja sila tlaka goriva na donju stranu igle. Zahvaljujui malim poprenim presjecima izloenim tlaku goriva i malim dimenzijama brtvenih ploha, iglu u zatvorenom stanju dri vrlo mala rezultirajua sila. Otvaranje ventila zapoinje tako to elektronika upravljaka jedinica (ECU) propusti struju u elektromagnet (3) koji privue kotvu i tako otvori kuglasti ventil (5). Tlak u upravljakom vomenu (8) naglo opadne, pa sila tlaka goriva s donje strane podigne iglu sapnice i gorivo se ubrizgava u cilindar. U otvorenom stanju kotva je privuena vrlo blizu elektromagnetu pa je za njeno dranje sada dovoljna znatno manja struja od relativno velikog poetnog impulsa potrebnog za povlaenje udaljene kotve. Kad se prekine struja, rezultirajua sila opruga pritisne kotvu prema dolje i zatvori kuglasti ventil. Treba uoiti da se za zatvaranje sapnice opet koristi sila tlaka goriva pa je dovoljna vrlo mala sila u opruzi igle jer ona treba nadvaladati samo razliku sila tlaka goriva s donje i gornje strane. Zahvaljujui tome dimenzije brizgaljke su vrlo male pa je ona idealna za motore s 4 ventila po cilindru jer se

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-19
(2005-06-02)

moe provui imeu ventila tako da se gorivo ubrizgava na idealnom mjestu u sredini cilindra. Protok goriva kroz brizgaljku mora biti znatno vei od koliine potrebne za ubrizgavanje jer se veliki dio goriva koristi za upravljanje gibanjem upravljakoga klipa (9), odnosno igle sapnice (11). Velika brzina otvaranja i zatvaranja sapnice za ubrizgavanje omoguena je time to elektromagnetski regulacijski ventil ima vrlo malu masu pokretnoga dijela koja prevaljuje vrlo mali put pa je za to dovoljna mala privlana sila, mase svih pokretnih dijelova u brizgaljci su vrlo male, kuglicu regulacijskog ventila tlak goriva pritie na vrlo maloj povrni a na iglu djeluje rezultirajua sila tlaka goriva na gornjoj i donjoj strani.
F

Shema za kolokvij i ispit

Rail

I I I I

PVT

Slika 14.22. Lijevo: Mapa tlaka ubrizgavanja goriva. Desno: Komponente ureaja CommonRail ugraene na motor zauzimaju vrlo malo mjesta: visokotlana pumpa (PVT), filtar goriva (F), spremnik goriva pod visokim tlakom (Rail), elektromagnetski ventili za ubrizgavanje (injectori, I) spojeni visokotlanim cijevima (V) na spremnik dok se niskotlanima (N) odvodi viak goriva. Zahvaljujui elektronikom upravljanju, tlak ubrizgavanja se moe dobro prilagoditi potrebama procesa izgaranja u cilindru, slika 14.22. Primjenom elektronike tonost ubrizgavanja se poveala a kvarovi su postali drugaiji. Tako se npr. kod Common Rail brizgaljke pojavljuju oteenja na elektromagnetskom ventilu uslijed nabijanja na sjedite ve nakon 100000 km kod kamionskih motora. Ugradnjom prigunica u odvod goriva trajnost je porasla na 250000 km ali je i to znatno manje nego kod starih mehanikih brizgaljki. I kvarovi na novim pumpama za ubrizgavanje s elektronikim sklopovima su ei. Cijene su takoer jako porasle. Tako je primjerice poetkom 1970-ih 12-litarski Dieselov V8-motor DaimlerBenz, sa svim agregatima, stajao za prvu ugradnju 4500 EUR (te su cijene znatno nie nego za rezervne dijelove). Nasuprot tome, ve je 2000. godine pumpa za ubrizgavanje Bosch za 6cilindarski kamionski motor stajala ak 12500 EUR, odnosno triput vie nego 28 godina ranije cijeli motor.

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-20
(2005-06-02)

14.5. UREAJI ZA HLADNI START DIESELOVOG MOTORA

Problem Dieselov motor usisava zrak i komprimira ga, te zraku pritom rastu tlak i temperatura. Gorivo se ubrizgava u vrui komprimirani zrak u cilindru, mijea se s tim zrakom, a nastala goriva smjesa se upaljuje uslijed visoke temperature zraka. Drugim rijeima, vrui zrak u cilindru upaljuje gorivo. Dakle, temperatura zraka u cilindru, u trenutku kada poinje ubrizgavanje goriva, mora biti dovoljno visoka da omogui sigurno upaljivanje. Ta se temperatura kod hladnoga motora i kod niskih temperatura okolnog zraka ne moe postii. Shema za kolokvij i ispit
T
'' > Tupalj START T2

v2 T2 2'' nk =
' < Tupalj START T2

T2,ad 2

2ad

p2,ad p2

Tupalj {

2' 1t

v1

p1

2T T = konst. 1hl

1z

Slika 14.23. Hladni start Dieselovog motora u (T, s)-dijagramu. Oznake: 1hl poetna toka kompresije u cilindru kod hladnog motora bez ureaja za zagrijavanje zraka zavrijeme hladnoga starta; 1hl 1z poveanje temperature u cilindru zagrijavanjem (npr. elektrinim grijaem); 1t poetna toka kompresije kod toplog motora; 2 krajnja toka kompresije kad u cilindru ne bi dolo do izgaranja. Rjeenje Zbog toga na Dieselovu motoru postoje posebni ureaji za poveanje temperature komprimiranoga zraka u cilindru, kojima je svrha olakavanje pokretanja hladnoga motora, odnosno olakavanje hladnoga starta. Osim toga, kod hladnoga se starta u cilindar ubrizgava poveana koliina goriva da bi se u cilindru nala dovoljna koliina lake upaljivih frakcija. Ureaji, odnosno mjere za olakavanje hladnog starta mogu biti: 1. arnica ili arna svjeica 2. plamena sapnica 3. grija rashladne tekuine 4. elektrini grija u karteru 5. tegljenje vozila. 14.5.1. Ureaj sa arnicom arnica ili arna svjeica (njem. Glhkerze) je elektrini grija koji se kod motora s podijeljenim prostorom izgaranja ugrauje u komoru a kod motora s izravnim ubrizgavanjem u cilindar. Moderna arnica (npr. Bosch GSK2) se u roku od deset sekundi zagrije na preko 1000C te znaajno podigne poetnu temperaturu u cilindru, a time i krajnju temperaturu kompresije. S obzirom da predugo zagrijavanje moe previe isprazniti elektrinu bateriju, kojoj je kod niskih temperatura kapacitet ionako znatno smanjen a nakon zagrijavanja treba
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-21
(2005-06-02)

jo i dovoljno brzo okretati uljem slijepljene dijelove motora, na vozakom se mjestu pali upozoravajua svjetiljka kad se u cilindru dovoljno podigne temperatura. To je znak vozau da treba motor zavrtjeti elektropokretaem i pokrenuti ga. Ovaj se ureaj primjenjuje kod motora osobnih automobila.

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.24. Ureaj sa arnicom, za hladni start Dieselovog motora s izravnim ubrizgavanjem (A), kod motora s vrtlonom komorom (B) i motora s pretkomorom (C).

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.25. Temperatura na kraju kompresije u cilindru motora s izravnim ubrizgavanjem (DI), odnosno u komori motora s podijeljenim prostorom izgaranja, za vrijeme kompresije pri hladnom startu motora, kod razliitih tremperatura okolnog zraka tZ. Elektrinim grijaem poveava se poetna temperatura za vrijeme hladnoga starta zimi. tUG podruje upaljivanja dizelskoga goriva. 14.5.2. Ureaj s plamenom sapnicom Ovaj ureaj radi tako da se mala koliina goriva posebnom sapnicom (koja se naziva plamenom sapnicom) ubrizgava u usisnu cijev i tamo odmah pali s pomou elektrine arnice. Plinovi nastali izgaranjem griju usisavani zrak i tako olakavaju start motora. (Na taj nain se dodue troi i neto kisika iz usisavanoga zraka. Meutim, kako je koliina ubrizganoga goriva mala, to u zraku jo uvijek preostane dovoljno kisika za startanje motora.) Gorivo se u plamenu sapnicu dovodi od proiavaa goriva, preko posebnog elektromagnetskog ventila. Trajanje zagrijavanja iznosi do priblino 25 sekundi (MAN). Plamena sapnica i arnica se ukljuuju s pomou posebnog regulacijskog sklopa koji ukljuuje ovaj ureaj samo kad temperatura motora padne ispod odreene granice (kod MAN-a ispod 13C). Temperaturu motora regulacijskom sklopu dojavljuje termometar rashladne tekuine. Ureaj s plamenom sapnicom se primjenjuje kod veih motora teretnih vozila i autobusa.
14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-22
(2005-06-02)

Slika 14.26. Shema ureaja s plamenom sapnicom: 1 akumulator, 2 elektrina brava za startanje i zaustavljanje motora, 3 elektrini prekida, 4 upravljaki ureaj, 5 relej, 6 pokazna lampica na vozakom mjestu, 7 plamena sapnica, 8 elektromagnetski ventil za gorivo, 9 dovod goriva.

Shema za kolokvij i ispit

Slika 14.27. Plamena sapnica spaljuje malu koliinu (desno) goriva i zagrijava zrak u usisnoj cijevi (lijevo). 14.5.3. Ureaj sa zagrijavanjem rashladne tekuine Grija rashladne tekuine (slika 14.28.) sastoji se od komore u kojoj, prije pokretanja hladnog motora, izgara dizelsko gorivo pa nastali vrui plinovi zagrijavaju rashladnu tekuinu. Elektrina pumpa tjera zagrijanu tekuinu kroz rashladni sustav i na taj nain zagrijava cijeli motor a i putniki prostor, jer je sustav grijanja povezan s rashladnim sustavom motora. Za sigurnost pogona motora ovo je najbolji nain startanja, ali je znatno sporiji od plamene sapnice. Poznati proizvoai ovih ureaja u Europi su Webasto i Ebespcher. 14.5.4. Elektrini grija u karteru Elektrini grija u karteru sastavni je dio opreme osobnih automobila pogonjenih Ottovim i Dieselovim motorima za trita s hladnim podnebljem (vedska, Norveka, Kanada i sl.). Dok je automobil na parkiralitu, grija, slian onom u elektrinom bojleru, spoji se na elektrinu mreu te zagrijava ulje u karteru. Toplo ulje omoguava znatno lake okretanje motora kod ponovnog starta. Ovim zagrijavanjem se ujedno donekle zagrijava i cijeli motor.

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc

14. Ubrizgavanje goriva kod Dieselovog motora Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

XIV-23
(2005-06-02)

14.5.5. Ostalo Tegljenje vozila drugim vozilom moe pomoi kada su ureaji za hladni start neispravni. Guranje ljudskom snagom nije dovoljno jer su otpori okretanja hladnog Dieselovog motora vrlo veliki (tlak kompresije je velik zbog visokog kompresijskog omjera, hladno koljenasto vratilo je uljem zalijepljeno za leajeve a klipovi za cilindre) pa se ne moe postii dovoljno visoka brzina vrtnje motora. U prodaji su i posebna lako upaljiva goriva, pakirana u spray-bocama. Vrlo je opasno ispod motora loiti vatru da bi ga se zagrijalo. Iako se time olakava hladni start, rizik od poara je nerazumno velik.

Slika 14.28. Shema zajednikog sustava za hlaenje motora i zagrijavanje putnikog prostora s grijaem rashladne tekuine. Lijevo: 1 radijatori za zagrijavanje vozakog i putnikog prostora, 8 grija (u presjeku na desnoj slici), 12 hladnjak motora.

LITERATURA
[1.] Diesel-Einspritzsysteme Unit Injector System / Unit Pump System, Bosch, Technische Unterrichtung, 1999, Nr. 1 987 722 056, ISBN 3-934584-17-9. [2.] Diesel-Radialkolben-Verteilerpumpen, 2. Ausg., Bosch, Technische Unterrichtung, 1998, Nr. 1 987 722 053, ISBN 3-934584-12-8. [3.] Diesel-Speichereinspritzsystem Common Rail, Bosch, Technische Unterrichtung, 1998, Nr. 1 987 722 054, ISBN 3-934584-13-6. [4.] Dieseleinspritztechnik im berblick, 3. Ausg., Bosch, Technische Unterrichtung, 1998, Nr. 1 987 722 038, ISBN 3-934584-05-5. [5.] Dieselmotor-Management Bosch, 2. Aufl., Vieweg, 1998, ISBN 3-528-03873-X. [6.] Karsten, H., Boecking, F., Gro, J., Stein, J.-O., Dohle, U.: 3. Generation Pkw-Common-Rail von Bosch mit Piezo-Inline-Injektoren, MTZ 3/2004, 181-199.

14_MSUI_Diesel_ubrizgavanje_4f_za_predavanje.doc