You are on page 1of 11

Postscript: Intervju s Pierreom Hadotom

Iz: Pierre Hadot: Philosophy as a Way of Life (ur. i predgovor napisao Arnold I. Davidson interv!u vodio: "i#hael $hase% &la#'(ell) *+ford ,- . $a/0ridge ,1A) 2334.

M.C. 5ospodine Pierre Hadot) 6i ste ro7eni 2388. 5odine u 9ei/su) u :ran#us'o!. -o!i su 0ili na!rani!i i na!sna;ni!i ut!e#a!i na 6a< duhovni i intele'tualni razvo!= P.H. >a sa/ i/ao vrlo intenzivno 'atoli?'o religiozno o0razovan!e. Postepeno sa/ se od toga odvo!io) ali !e ipa' igralo poprili?nu ulogu u /o!e/ o0li'ovan!u) 'a'o z0og prvih do!/ova 'o!e !e na /ene ostavilo) ta'o i z0og pro0le/a 'o!e !e prouzro?ilo. Prva filozofi!a s 'o!o/ sa/ se susreo 0ila !e to/iza/) 'o!i sa/ susretao pose0i#e u 'n!iga/a >a#@uesa "aritaina u pitan!u !e) zapravo) 0ila vrsta aristoteli!aniz/a pro;eta neoplatoniz/o/. "isli/ da !e za /ene 0ilo do0ro <to sa/ svo!e filozofs'o o0razovan!e zapo?eo s izuzetno siste/ati?no/) stru'turirano/ filozofi!o/ ute/el!eno! na dugo! anti?'o! i sredn!ov!e'ovno! tradi#i!i. Ao /i !e tra!no o/rznulo filozofi!e 'o!e !asno ne definira!u vo'a0ular 'o!i/e se slu;e. *si/ toga) upravo sa/ zahval!u!uBi to/iz/u) a pose0i#e Ctienneu 5ilsonu 2) vrlo rano ot'rio te/el!nu razli'u iz/e7u esen#i!e i egzisten#i!e 'o!a !e toli'o draga egzisten#i!aliz/u. , to sa/ vri!e/e 0io pod veli'i/ ut!e#a!e/ De(/anova d!ela 5ra/ati'a pristan'a E Grammar of AssentF. De(/an u svo!e/u d!elu po'azu!e 'a'o ni!e ista stvar pristati na is'az shvaBa!uBi ga na is'l!u?ivo apstra'tan na?in i potvrditi ga istovre/eno sud!elu!uBi #i!eli/ svo!i/ 0iBe/) te i sr#e/ i sposo0no<Bu za/i<l!an!a spoznati <to ta! is'az za nas zna?i. Aa razli'a iz/e7u realnog i fi'tivnog pristan'a le;i u pozadini /og istra;ivan!a o duhovni/ v!e;0a/a. "o!e /e religiozno o0razovan!e ta'o7er prisililo da se suo?i/ s feno/eno/ /isti#iz/a) 'o!i u to vri!e/e v!ero!atno i nisa/ razu/io) ali 'o!i /e 'ontinuirano fas#inirao ?itavoga /og ;ivota. *dlu'a da se oz0il!no poza0avi/o pro0le/o/ 'o!i se po!avl!u!e opstan'o/ 'r<Banstva u /oderno/ svi!etu zahti!evala 0i vrlo dugu raspravu. Iz oso0nog is'ustva /ogu reBi da !e !edna od veli'ih pote<'oBa 'r<Banstva G ovd!e /isli/ na 'n!i;evnu 'riti'u &i0li!e G 0ila ta 'o!a /i !e ot'rila opBeniti!i pro0le/) a 'o!i 0i se dalo for/ulirati na sl!edeBi na?in: !e li /oderan ?ov!e' !o< uvi!e' u stan!u razu/!eti anti?'e te'stove i ;iv!eti u s'ladu s n!i/a= >e li do<lo do potpunog ras'ola iz/e7u suvre/enog svi!eta i anti?'e tradi#i!e= Do' sa/ 0io studirao na 1or0onni 23HI. i 23HJ. godine) ot'rio sa/ &ergsona) /ar'siza/ i
1

EKtienne 5ilson) autor /nogih ut!e#a!nih d!ela iz podru?!a sredn!ov!e'ovne /isli #f. History of Christian Philosophy in the Middle

Ages, De( Lor' 2344.F

egzisten#i!aliza/ G tri /odela 'o!i su i/ali vrlo sna;an ut!e#a! na /o!u 'on#ep#i!u filozofi!e. &ergsoniza/ ni!e 0io apstra'tna) 'on#eptualna filozofi!a) nego filozofi!a 'o!a !e na novi na?in 'renula pro/atrati svi!et i /i!en!ati na<u per#ep#i!u. Kgzisten#i!aliza/ (Heidegger) 1artre) "erleauMPonty) Al0ert $a/us) ali i 5a0riel "ar#el% /i !e o/oguBio da postane/ sv!estan /o!ega si/ultanog anga;/ana 'a'o u is'ustveno/ svi!etu) per#ep#i!i) do;ivl!a!u /o!ega ti!ela ta'o i u dru<tveno/ i politi?'o/ ;ivotu. Da 'on#u !e /ar'siza/ 0io ta! 'o!i !e ponudio teori!u filozofi!e u 'o!o! su teori!a i pra'sa 0ile inti/no povezane) i gd!e sva'odnevni ;ivot ni'ada ni!e 0io odvo!en od teori!s'og pro/i<l!an!a. I do' sa/ ta! aspe't /ar'siz/a na<ao vrlo pri/a/l!ivi/) e'ono/s'i /ateri!aliza/ /i !e 0io posve stran. Do) 0ilo !e i drugih 'o!i su ut!e#ali na /ene: "ontaigne) 'o!ega sa/ ?itao !o< od vre/ena adoles#en#i!e) i p!esni' 9il'e ne'o sa/ vri!e/e ?a' raz/i<l!ao o to/e da za te/u svo!ega do'torata uz/e/ odnos iz/e7u 9il'ea i Heideggera. M.C. 6a<a se 'ari!era uvi!e' vi<eM/an!e odvi!ala na periferi!i fran#us'oga intele'tualnog esta0li</enta. Diplo/u ste zaradili 23I2. godine na Ecole Pratique des Hautes Etudes) postav<i poto/ voditel! studi!a na isto! to! institu#i!i) gd!e ste ostali od 23IH. do danas. 23N8. ste godine iza0rani za pro?elni'a *ds!e'a za povi!est helenisti?'e i anti?'e /isli na College de France. , :ran#us'o! !e to na!presti;ni!a pozi#i!a 'o!u pov!esni?ar filozofi!e /o;e steBi) a 6i ste do ta/o stigli 0ez prolas'a 'roz pra'ti?'i o0veznu etapu 0orav'a na Ecole Normale Sup rieure) ili 0ilo 'o!e druge od tih ta'ozvanih !a'ih <'ola. >esu li te done'le neo0i?ne o'olnosti pridoni!ele 6a<o! 'on#ep#i!i filozofi!e= *vd!e pose0i#e i/a/ na u/u 6a<e opas'e o negativno/ ut!e#a!u 'o!i sveu?ili<te i/a na filozofi!u. P.H. "o!e opas'e o negativno/ ut!e#a!u sveu?ili<ta na filozofi!u ne/a!u ni'a've veze s ti/e <to se /o!a 'ari!era odvi!ala izvan sveu?ili<ta. 5eneralno govoreBi) !a sa/ se divio profesori/a 'o!i su /e podu?avali filozofi!i na Sor!onni) s intele'tualnog gledi<ta) ili s l!uds'og G ili o0o!e. *ni su se posvetili zadat'u pou?avan!a s pri/!erno/ posveBeno<Bu) i i/ali su viso'o razvi!enu /oralnu svi!est. *vd!e /isli/ na l!ude poput C/ilea &rOhiera 8) 9. &ayera) >eana WahlaP) Paula 9i#oeura) "auri#ea de 5andilla#aH) >eana Hyppolitea4) 9. Le 1enneu) Louisa Lavellea) "auri#ea "erleauMPonty!a i >. 6uille/ina. Ide!a o posto!an!u
2

EK/ile &rehier) prvi /oderni uredni' i prevoditel! Plotina) 'o!i !e ta'o7er napisao i va;na d!ela na te/u stoi#iz/a) i Povi!est filozofi!e u tri to/a 'o!a !e niz desetl!eBa 0ila standardno referentno d!elo na tu te/u u :ran#us'o!.F 3 E>ean Wahl) stru?n!a' za egzisten#i!aliza/ autor d!ela 'ao <to !e Etudes "ier"egaardiennes (Q1tudies on -ier'egaardQ%) P. izdan!e) Pariz 23IJ.F 4 E"auri#e de 5andilla#) stru?n!a' za neoplatoniza/ autor va;nih d!ela o Plotinu #$a sagesse de Plotin, Paris 23II% i Di'oli -uzans'o/) iz/e7u ostalih.F 5 E>ean Hyppolite !e 0io prevoditel! i egzeget Hegela #Genese et Structure de la Ph nom nologie de l%esprit de Hegel, Pariz 23HI%) 'o!i !e izvr<io vrlo veli'i ut!e#a! na /ar'siza/ u :ran#us'o!.

'onfli'ta iz/e7u filozofi!e i podu?avan!a filozofi!e se;e u /o!u /ladost. "isli/ da sa/ na to na0asao 'od $haresa POguy!a) 'o!i !e re'ao: :ilozofi!a ne poha7a satove filozofi!e) a zasigurno 'od >a#@uesa "aritaina 'o!i !e napisao: Ao/isti?'a !e /etafizi'a do0ila naziv s'olasti?'a po svo!e/u na!oz0il!ni!e/ is'u<en!u. 1'olasti?'a !e pedagogi!a sR/a svo! na!gori nepri!atel!: ona uvi!e' /ora tri!u/firati nad svo!i/ na!inti/ni!i/ suparni'o/ G profesoro/. 1ve ot'ad sa/ se po?eo 0aviti filozofi!o/) v!erovao sa/ da filozofi!a ni!e tu/a?en!e siste/a) nego 'on'retan ?in 'o!i /i!en!a na<u per#ep#i!u svi!eta i na< ;ivot. *na !e ;ivot) a ne dis'urs. M.C. 6a<a !e filozofs'a putan!a prili?no neo0i?na. Prvo ste 234SMih pisali pri'aze o Wittgensteinu) Heideggeru i &erdiaevu. Istovre/eno ste s !edne strane dolazili na glas u podru?!u latins'e patristi'e i 'n!i;evne 'riti'e) a s druge strane 'ao stru?n!a' za Plotina. 234J. godine prezentirali ste izvanredan ?lana' na susretu Hardt fonda#i!e posveBene Plotinu poto/ !e 23IP. iza<la 6a<a prva 'n!iga) Plotin ili &ednosta'nost 'i(i&e .I 23I2. 5odine ste) u suradn!i s Paulo/ Henry!e/) preveli i o0!avili o0ilan 'o/entar na teleolo<'e rasprave latins'og #r'venog o#a "ari!a 6i'torina. 23IN. !e o0!avl!eno va<e /onu/entalno d!elo Porphyre et )ictorinus* u 'o!e/u ste o0!avili 'riti?'o izdan!e G s pri!evodo/ i 'o/entaro/ G 'o/entara na Platonova Parmenida) 'o!i ste upravo 6i prvi puta pripisali Porfiri!u iz Aira. Do) to ni!e 0ilo sve: rad !e sadr;avao svo!evrsnu rezi/e neoplatonisti?'e /etafizi'e u 'o!o! ste po'rili izuzetno 'o/ple'sna) hi!erarhi!s'a 'on#eptualna tu/a?en!a postMplotins'e /etafizi'e. Da'on <to ste i/enovani na /!esto pro?elni'a *ds!e'a na College de France) posvetili ste se uglavno/ nao'o !ednostavni!i/ filozofi!a/a stoi#iz/a i epi'ureaniz/a) 'ao i nastav'u prou?avan!a Plotina. 6a<u 0i se 'ari!eru /o;da dalo su/irati ova'o: po?ev<i od usahnule dis#ipline 'n!i;evne 'riti'e) pre0a#ili ste se na svladavan!e ontolo<'ih 'o/ple'snosti neoplatoniz/a) 'o!i !e zasigurno !edan od na!'o/ple'sni!ih ostvaren!a l!uds'oga duha. Poto/) pa') 'ao da ste se na ne'i na?in vratili natrag na svo!u polazi<nu to?'u: od ovoga trenut'a 6a<u pa;n!u vi<e nisu zao'upl!ali veli'a spe'ulativna zdan!a) nego oni filozofi 'o!i nas podu?ava!u 'a'o ;iv!eti: "ar'o Aureli!e) Kpi'tet) Lu're#i!e i) naravno) va< vol!eni Plotin. &iste li se slo;ili da 6a<a oso0na filozofs'a putan!a /o;e poslu;iti 'ao paradig/a povrat'a !ednostavnosti) ?i!u va;nost nagla<avate u va<i/ predavan!i/a=

EP. izdan!e) Pariz) 23N3. Kngles'i pri!evod !e u pripre/i.F E8 to/a) Pariz 23IN.F

P.H. 1'lon sa/ svo!e intele'tualno i duhovno lutan!e pro/atrati ne<to druga?i!e. Iz/e7u 23H8. i 23HI. zani/ali su /e is'l!u?ivo /etafizi'a i /isti#iza/) u svi/ svo!i/ o0li#i/a: prvenstveno 'r<Bans'i) ali ta'o7er i araps'i) hindu i neoplatonisti?'i. "o! /e interes za /isti#iza/ doveo do Plotina i veli'og stru?n!a'a za Plotina) Paula Henry!a. 23HI. godine oti<ao sa/ ga pos!etiti) u nadi da 0i /i /ogao 0iti vodi?e/ u /o!e/ prou?avan!u Plotina. Henry !e) pri!e svega) 0io zainteresiran za ut!e#a! Plotina na sv. Augustina) i za 'r<Banstvo opBenito o to! !e te/i napisao 'n!igu pod i/eno/ Plotin et l%+ccident,. *n /i !e sav!etovao da 'rene/ prou?avati "ari!a 6i'torina) v!eru!uBi da Bu ta/o G u gotovo posve nerazu/l!ivo/ latins'o/ ovoga #r'venog autora G pronaBi ne'e prevedene frag/ente Plotina. Predlo;io !e da za!edno uredi/o teleolo<'a d!ela 6i'torina) a pri!evod i 'o/entar ostavi/o /eni. Aa'o da !e on 0io ta! 'o!i /e uveo u 'n!i;evnu 'riti'u i filolo<'e studi!e. -a'o sa/ 0io ?isto'rvni filozof) nisa/ 0io i/ao pripravan ni za !edno od ovih podru?!a) a !edino znan!e 'o!e sa/ i/ao iz gr?'og i latins'og 0ilo !e ono iz sredn!e <'ole. 1ve !e to 0ilo !a'o dale'o od /isti#iz/a. "ogu reBi da sa/ dvadeset godina radio u podru?!u 'o!e nisa/ sR/ iza0rao 0io sa/) naravno) zainteresiran za n!ega) ali definitivno nisa/ 0io n!i/e o?aran. Aada sa/ 0io nau?io 'a'o ?itati latins'e /anus'ripte i G zahval!u!uBi Paulu Henry!u G 'a'o pripre/iti 'riti?'o izdan!e ne'og d!ela. *si/ toga) po'u<ao sa/ shvatiti) i o0!asniti na!0ol!e <to sa/ /ogao) 6i'torinov te'st. "o!a 'n!iga Porphyre et )ictorinus 0ila !e rezultat ovoga egzegeti?'og rada) i u n!o! sa/ po'azao da !e 6i'torin 0io Porfiri!ev) a ne Plotinov u?eni'. *no <to /e pa' privu'lo Wittgensteinu G 'o!ega sa/ prvi puta pro?itao o'o 23IS. godine G 0io !e pro0le/ /isti#iz/a 'o!i on spo/in!e na zadn!i/ strani#a/a -ractatusa. "o!e !e ?itan!e Wittgensteina za /ene 0ilo vrlo sti/ulira!uBe i uzro'o/ tra!nog interesa za pitan!a !ezi?nih igara 'o!e su) 'a'o Wittgenstein 'a;e) o0li#i ;ivota. *ve su ide!e u veli'o! /!eri ut!e#ale na /o!a 'asni!a prou?avan!a anti?'e filozofi!e. Plotinovu sa/ se /isti#iz/u vratio 23IP. godine) 'ada su /e 5eorges i Angela de 9ad'o(s'i za/olili da napi<e/ 'n!i;i#u pod naslovo/ Plotin ou la simplicit du regard. -ada sa/ 23IH. 0io iza0ran u peti ods!e' .cole Pratique des Hautes .tudes/) /o!i su /e 'olege prvenstveno vid!eli 'ao prevoditel!a 6i'torina pa !e i /eni 0ilo ne'a'o prirodno 0iti iza0rani/ za pro?elni'a latins'e patristi'e. Iz/e7u ostaloga) to o0!a<n!ava i 'a'o !e do<lo do toga da o0!avi/ izdan!e i pri!evod 'n!ige Apologia 0a'id 0is'upa A/0rozi!a "ilans'og2S. "ora/) ipa') priznati) da /e latins'a patristi'a ni!e 0a<
8 9

EP. Henry) Plotin et I %+ccident1 Firmicus Matemus, Marius )ictorinus, Saint Augustin et Macro!e (= 1pi#ilegiu/ sa#ru/ Lovaniense) Ctudes et Do#u/ents 24%) Louvain 23PH.F EPra'ti?na <'ola vi<ih studi!a) ?i!i !e peti ods!e' *ds!e' za religi!s'e znanosti. Hadot !e na ovo! institu#i!i za 'olege i/ao znanstveni'e poput $laudea LOviM1traussa) 5eorgesa Du/Ozila) Henry!a $or0ina) HenriM$harlesa Pue#ha) te veli'og helenista AndrOM>ean :estugiTrea) da navede/o sa/o ne'e.F 10 2Am!roise de Milan, Apologie de 0a'id, uvodni te'st na latins'o/) 0il!e<'e i inde's: Pierre Hadot) pri!evod: "arius $ordier (= 1our#es $hretiennes 8P3%) Pariz 23JJ.F

zani/ala. DasreBu) /o!i su 'olege pristali prei/enovati /o!u 'atedru) 'o!a !e postala 'atedro/ za teologi!e i /isti#iz/e helenisti?'e 5r?'e i 'ra!a anti'e. Aa'o sa/ se /ogao vratiti /isti?ni/ odlo/#i/a Plotina) 'o!e sa/ /o!e/ slu<a?i/a tu/a?io dugi niz godina. Do) otprili'e !e u isto vri!e/e /o! odnos s Plotino/ po?eo 0ivati sve 'o/ple'sni!i/) a !a do<ao do /o!e trenutne pozi#i!e. 1 !edne strane v!eru!e/ da ova! veli'i autor te' i/a 0iti o0!a<n!eni/ ona'o detal!no 'a'o on to i zavr!e7u!e) i upravo sa/ z0og toga 'renuo s prevo7en!e/ i tu/a?en!e/ n!egova #i!elog opusa. Dadal!e) feno/en /isti#iz/a) 'o!i !e u Plotina toli'o upadl!iv) ne presta!e /e intrigirati. Ipa') 'a'o stari/) Plotin /i progovara sve /an!e i /an!e) a'o se s/i!e/ ta'o izraziti. Prili?no sa/ se odvo!io od n!ega. Degd!e od 23JS. godine po?eo sa/ epi'ure!stvo i stoi#iza/ vid!eti 'ao one 'o!i 0i 0ili u stan!u 0iti hrano/ duhovnog ;ivota /u<'ara#a i ;ena na<ega vre/ena) pa ta'o i /o!ega vlastitog. Iz tog sa/ razloga po?eo pisati 'n!igu o duhovni/ v!e;0a/a. ,istinu) sada) na 'ra!u stol!eBa G i nit'o ti/e ni!e iznena7en vi<e od /ene G sv!edo?i/o porastu interesa za ove dvi!e filozofs'e <'ole sa strane ?itatel!s'e pu0li'e. , pitan!u !e neo0i?an feno/en 'o!i !e te<'o o0!asniti. Do) da su/ira/ svo!u unutarn!u evolu#i!u: 23HI. sa/ naivno v!erovao 'a'o i !a /ogu ponovno o;iv!eti plotins'o /isti?no is'ustvo. -asni!e sa/) ipa') shvatio da !e u pitan!u 0ila iluzi!a. Ua'l!u?a' /o!e 'n!ige Plotin veB !e dao nagovi!estiti da !e ide!a ?isto duhovnog neodr;iva. 1to!i) naravno) da u l!uds'o! egzisten#i!i posto!i ne<to neis'azano) ali to neis'azano se nalazi unutar na<e per#ep#i!e svi!eta) u /isteri!i na<e egzisten#i!e i 'oz/osa. Ipa') ono /o;e dovesti do is'ustva 'o!e 0i se dalo 'valifi#irati 'ao /isti?no. M.C. Vto za 6as zna?e izrazi filozofi!a i ;iv!eti filozofs'i/ ;ivoto/= P.H. Ua /ene se ri!e? filozofi!a prvenstveno podudara s povi!esni/ feno/eno/. 5r#i su 0ili ti 'o!i su s/islili doti?nu ri!e?) na!v!ero!atni!e u I. ili 4. stol!eBu pri!e -rista) a Platon !o! !e dao n!ezino na!!a?e zna?en!e: philo3sophia) l!u0av pre/a /udrosti) /udrosti 'o!a na/ nedosta!e. 1ve od tog vre/ena posto!i intele'tualni) duhovni i dru<tveni feno/en 'o!i !e uzi/ao razli?ite o0li'e) i 'o!i naziva/o filozofi!o/. 1 tog gledi<ta) legiti/no !e pitati posto!i li filozofi!a izvan zapadne tradi#i!e) ili araps'e tradi#i!e) utoli'o <to !e poton!a nasl!edni#a gr?'e filozofi!e.Ipa') povi!esni feno/en 'onstantno evoluira. 1uvre/ena !e filozofi!a o?ito vrlo razli?ita od filozofi!e 1o'rata i Platona) 0a< 'ao <to se i suvre/eno 'r<Banstvo !a'o razli'u!e od evangelisti?'e poru'e. >e li ta evolu#i!a do0ra stvar= Ili !e zla= , to ne 'ani/ ulaziti. 1/atra/) ipa') da !e uvi!e' legiti/no vraBati se 'ori!eni/a 'a'o 0is/o 0ol!e razu/!eli zna?en!e feno/ena) i upravo to !a po'u<ava/ ?initi. Pro0ao sa/ definirati <to !e

filozofi!a 0ila za ne'oga iz anti'e. -a'o !a to vidi/) osnovna !e 'ara'teristi'a feno/ena filozofi!e u anti#i 0ila to <to !e u to do0a filozofo/ 0io pri!e svega ona! t'o !e ;ivio na filozofs'i na?in. Drugi/ ri!e?i/a) filozof !e 0io net'o ?i!i/ !e ;ivoto/ upravl!ao n!egov ili n!ezin razu/) i t'o !e pra'ti#irao /oralne vrline. *vo !e) na pri/!er) o?ito iz Al'i0i!adova pri'aza 1o'rata na 'ra!u Platonova Simpo(i&a. Istu stvar /o;e/o pro/atrati 'od -senofona) gd!e Hipi!a pita 1o'rata 'o!a !e defini#i!a pravde. 1o'rat odgovara: ,/!esto da o to/e pri?a/o) pri'azat Bu !e 'roz svo!a d!ela. Izvorno !e) da'le) filozofi!a pri!e svega iz0or o0li'a ;ivota 'o!i filozofs'i dis'urs poto/ opravdava i da!e /u teorets'e te/el!e. :ilozofs'i dis'urs ni!e isto <to i filozofi!a: stoi#i su to e'spli#itno ustvrdili) a druge <'ole i/pli#itno priznale. Istina) ne/a filozofi!e 0ez ne'og dis'ursa) unutra<n!eg ili van!s'og) 'o!i dolazi od strane filozofa. Ao /o;e uzeti o0li' pedago<'e a'tivnosti 'o!u o0avl!a!u drugi) unutarn!e /edita#i!e) ili pa' dis'urzivna o0!a<n!en!a intiuitivne 'onte/pla#i!e. Do ta! dis'urs ni!e esen#i!alni dio filozofi!e) i zado0iva vri!ednost sa/o a'o !e povezan s filozofs'i/ ;ivoto/. -a'o 'a;e !edna epi'ure!s'a re?eni#a: Dis'urs !e filozofa uzaludan a'o ne li!e?i 0ar ne'e strasti du<e. M.C. >esu li duhovne v!e;0e !o< uvi!e' /oguBe u dana<n!e vri!e/e= *ne su za/i<l!ene u vrlo dale'o! pro<losti) i to 'ao odgovor na spe#ifi?ne dru<tvene stru'ture i /ateri!alne uv!ete) no na<i trenutni uv!eti ;ivota i/a!u vrlo /alo sli?nosti s oni/a iz anti'e. Duhovne v!e;0e stoi'a i epi'ure!a#a) na pri/!er) posl!edi#e su te/el!nih hipoteza sva'e od tih <'ola: s !edne !e strane u pitan!u v!era u Logos poslan od strane providnosti s druge) ato/iza/) v!era u slu?a!) te pori#an!e ;ivota posli!e s/rti. Danas) pa') /o;e/o i ne v!erovati u navedene hipoteze. >e li !o< uvi!e' /oguBe pra'ti#irati duhovne v!e;0e anti'e) odva!a!uBi ih od siste/a ?i!i su dio i za/!en!u!uBi na<e vlastite te/el!ne hipoteze demode hipoteza/a anti'e= ,z/i/o pri/!er nepravde. >edan od na!veBih izvora 0oli za /odernoga !e ?ov!e'a) re'ao 0ih) patn!a nevinih l!udi. "edi!i nas sva'oga dana zatrpava!u sli'a/a te patn!e) a /i i/ sva'oga dana sv!edo?i/o na uli#a/a na<ih gradova. -a'o !e /oguBe iz0!eBi prepu<tan!e o?a!u a'o vi<e ne pos!edu!e/o v!eru M poput "ar'a Aureli!a M u 0o;ans'u providnost) iste naravi 'ao <to !e narav nas sR/ih) 'o!a sve ure7u!e na na!0ol!i /oguBi na?in te osigurava da nepravde 0udu sa/o prividne= P.H. -ao dio odgovora na 6a<e pitan!e uputit Bu 6as na po?eta' poglavl!a pod i/eno/ Duhovne v!e;0e) gd!e #itira/ ulo/a' iz dnevni'a 5eorgesa :ried/anna 'o!i on pa' #itira u svo!o! 'n!izi $a Puissance et $a Sagesse44: WDuhovna v!e;0aW sva'oga dana G sa/Xa ili u dru<tvu ne'oga t'o se ta'o7er ;eli ople/eniti... Is'ora?i iz tra!an!a... po'u<a! se oslo0oditi
11

EQ"oB i /udrost)Q Pariz 23JS.F

vlastitih strasti. "isli/ da !e ovo sv!edo?anstvo dovol!no 'ao do'az da se duhovne v!e;0e i dal!e pra'ti#ira!u u na<e vri!e/e. Duhovne se v!e;0e ne podudara!u sa spe#ifi?ni/ dru<tveni/ stru'tura/a ili /ateri!alni/ uv!eti/a. *ne su 0ile) i nastavl!a!u 0iti) pra'so/ u sva'o/ vre/ens'o/ periodu) u na!razli?iti!i/ /il!ei/a i posve razli?iti/ ze/l!opisni/ <irina/a: -ina) >apan) Indi!a /e7u 'r<Bani/a) /usli/ani/a i Yidovi/a. A'o prizna/o) 'ao <to !a prizna!e/) da su razli?ite filozofs'e <'ole anti'e 0ile prvenstveno o'ara'terizirane n!ihovi/ iz0oro/ o0li'a ;ivota) 'o!i !e onda opravdan dano/ izved0o/ u siste/u (na pri/!er) stoi#iza/ !e iz0or stava us'la7enosti sa sa/i/ so0o/) 'o!i !e poto/ opravdan opBo/ teori!o/ us'la7enosti sve/ira sa sa/i/ so0o/%) onda !e la'o shvatiti 'a'o !e ne'o/e /oguBe ostati v!erni/ svo!e/u iz0oru o0li'a ;ivota 0ez da se os!eti du;ni/ pridr;avati se izved0e siste/a 'o!i tvrdi da ga !e proizveo. -ao <to !e 9uyer napisao 28) *si/ stru?n!a'a) nit'o ni!e previ<e zainteresiran za /otive stoi#iz/a) 'o!i su uglavno/ preuzeti od Hera'lita) ili za /otive epi'ure!s'e eti'e ili de/o'rits'og ato/iz/a. Ipa') 'ao shvaBan!a) stoi#iza/ i epi'ureaniza/ i dal!e su vi<e nego ;ivi. Uapravo) eti'a G odnosno) 0iran!e do0ra G ni!e posl!edi#a /etafizi'e) nego !e /etafizi'a posl!edi#a eti'e. Ponudili ste pri/!er nepravde i patn!e nevinih l!udi. Ua "ar'a Aureli!a) ?in!eni#a da posto!i providnost (odnosno) !ednostavni!e re?eno) da posto!i us'la7enost u svi!etu% ne zna?i da !e nepravda sa/o prividna. *na !e posve stvarna) i u svo!i/ Meditaci&ama "ar'o Aureli!e ?esto izra;ava 0i!es naspra/ la;l!iva#a i nepravednih l!udi. Ua n!ega se dis#iplina a'#i!e sasto!i upravo u d!elovan!u u slu;0i l!uds'e za!edni#e drugi/ ri!e?i/a) u pra'ti#iran!u pravde i ispravl!an!u nepravde. Aa'av !e stav neovisan o 0ilo 'o!o! teori!i providnosti. *si/ toga) sR/ "ar'o Aureli!e 'a;e: &io svi!et vo7en razu/o/ ili ne (a ti/e i providno<Bu%) ti ne d!elu! nerazu/no. *n poto/ doda!e da a'o /i doista d!elu!e/o u s'ladu s razu/o/ Gdo'azu!e da na svi!etu razu/a i/a. Ao !e do'az da !e sva?i!i ;ivotni iz0or ona! 'o!i prethodi /etafizi?'i/ teori!a/a i da /i /o;e/o doni!eti vlastite ;ivotne odlu'e) opravdali ih po0ol!<ani/ ili posve novi/ argu/enti/a ili ne. M.C. Zesto spo/in!ete prirodu) odnosno univerzalnu prirodu u 'onte'stu trostru'e dis#ipline stoi'a. Pri/!eri#e) pre/a "ar'u Aureli!u /ora/o u?iti na?ine i za'one prirode. Vto ovd!e zna?i priroda= >e li u pitan!u priroda 'roz 'o!u luta/o i radi/o pi'ni'e= Priroda 'o!a ne ?ini s'o'ove=i

12

E9. 9uyer) -he Gnosis of Princeton, p. 88S.F

P.H. Ua stoi'e !e priroda u isto vri!e/e i progra/ u s'ladu s 'o!i/ su slu?a!evi 'o!i sa?in!ava!u univerzu/ nu;no povezani !edni s drugi/a i progra/irani sli!ed 'o!i iz n!ih proizlazi. Aa'o !e ra#ionalni poreda' ona! 'o!i upravl!a evolu#i!o/ vidl!ivoga svi!eta. Ao progra/iran!e i ta ra#ionalnost da!u svi!etu us'la7enost. D!elovati u s'ladu s prirodo/ ta'o zna?i d!elovati na progra/irani) ra#ionalni na?in) pri potpuno! svi!esti da s/o dio 'oz/i?'e #!eline) !edna'o 'ao <to s/o i dio #!eline for/irane grado/ onih 0iBa 'o!a di!ele razu/. 1 !edne strane to zna?i d!elovati u slu;0i l!uds'e za!edni#e a s druge G pristati na opBe 'retan!e univerzu/a. 1toi#i su tvrdili identi?nu stvar 'ao i Kinstein) 'ada !e ova! o0znanio opti?'u iluzi!u oso0e 'o!a se0e vidi 'ao odvo!enu !edin'u) do' !e zapravo dio #!eline 'o!u zove/o univerzu/o/. Kinstein !e osi/ toga proglasio na<o/ du;no<Bu otvoriti svo!a sr#a svi/ ;ivi/ 0iBi/a i prirodi u svo! n!ezino! veli?anstvenosti. M.C. Da/!era !e trostru'e dis#ipline duhovnih v!e;0i dovesti /e do unutarn!e preo0raz0i /o!ega na?ina gledan!a te /e eventualno ponovno uspostaviti 'ao integralni i integrirani dio 'oz/osa. Pre/a ovo! teori!i) /o! !e zadata' dis#iplinirati /o!e ;udn!e) /o!e s'lonosti) i /o! pristana'. Posl!edn!e se dvi!e do/ene podudara!u s eti'o/ (>a se /ora/ pridr;avati svo!e du;nosti pre/a sugra7ani/a% te logi'o/ i episte/ologi!o/: /ora/ prihvatiti 'ao istinito sa/o ono <to !e oslo0o7eno /o!ih su0!e'tivnih predrasuda. 1ve ovo d!elu!e sas/a izvedivo. Do) <to se ti?e dis#ipline ;udn!e: zasigurno !e to?no da veBina na<e nesreBe dolazi od nezadovol!enih ;udn!i ovo !e nau?avao) iz/e7u ostalih) i &uddha. Ipa') !e li uistinu /oguBe dis#iplinirati svo!e ;udn!e= Ao !est) !e li /oguBe ra#ionalni/ se sagledavan!e/ stvari uv!eriti da vi<e ne ;udi/(o% za odre7eni/ o0!e'to/= ,z/i/o za pri/!er se'sualnu ;udn!u. A'o os!eBa/ ;udn!u pre/a ne'o! ;eni) savr<eno !e /oguBe da si 'a;e/ 'a'o ne5u d&elo'ati u s"ladu s mo&om 6udn&om drugi/ ri!e?i/a) da neBu po'u<ati zadovol!iti svo!u ;udn!u. Do) /ogu li zaista iBu dal!e od toga te u prisutnosti ;u7enoga o0!e'ta narediti samome se!i da ga7&e 'i8e ne 6elim= Ao /i !e /alo pro0le/ati?no. P.H. "o;e li is'l!u?ivo ra#ionalno pro/i<l!an!e 0iti u?in'ovito protiv strasti ili se'sualne ;udn!e= *vd!e se vraBa/o na sR/u ide!u duhovnih v!e;0i. *no <to !e zani/l!ivo 'od ide!e duhovnih v!e;0i !est upravo to da u pitan!u ni!e ?isto ra#ionalno sagledavan!e stvari) nego a'tiviran!e svih raspolo;ivih sredstava s na/!ero/ da se ravna/o po se0i. 1poso0nost i/agina#i!e i os!eBa!nost ovd!e igra!u 'apitalnu ulogu: /ora/o si iznova i u !ar'i/ 0o!a/a pri'azati opasnosti te3i3te ;udn!e i upotri!e0iti upadl!ive for/ula#i!e ide!a e da 0is/o sa/i se0e opo/enuli. *si/ toga) /ora/o stvoriti navi'e i osigurati se pripre/a!uBi se unapri!ed za

tego0e. , epi'ure!s'i/ za!edni#a/a l!udi !edni drugi/a po/a;u) prizna!u !edni drugi/a svo!e sla0osti te upozorava!u ostale na onu opasnu tenden#i!u za 'o!u pri/i!ete da se u n!i/a po?in!e /anifestirati. 1ve te tehni'e /ogu 0iti vrlo 'orisne u 'rizni/ situa#i!a/a. Do) ne s/i!e/o i/ dopustiti da nas prisile da za0oravi/o 'a'o !e u sve/u to/e na!va;ni!a du0ins'a us/!erenost na<ega ;ivota) funda/entalnost iz0ora ;ivota 'o!a nas strastveno o0vezu!e. Pro0le/ ni!e toli'o u represi!i tih strasti) 'oli'o !e u po'u<a!u da nau?i/o stvari gledati s visine) iz grandiozne perspe'tive univerzalne prirode i ?ov!e?anstva) u uspored0i s 'o!i/a /noge strasti /ogu d!elovati s/i!e<no neva;ni/a. , to/e trenut'u ra#ionalno znan!e /o;e postati snaga i vol!a) a ti/e i postati izuzetno d!elotvorno. M.C. 88. svi0n!a 2332. odr;ali ste svo!e posl!edn!e predavan!e na College de France. Da'on tri desetl!eBa podu?avan!a) zadn!e ri!e?i 'o!e ste !avno izgovorili 0ile su: , 'ona?no/ po'u<a!u analize) !edva da /o;e/o govoriti o ono/e <to !e na!va;ni!e. *vo se doi/a parado'salni/. >este li) na'on #i!eloga ;ivotnog vi!e'a 'o!i ste posvetili hu/anisti?'i/ studi!i/a) do<li do istoga za'l!u?'a 'ao i neoplatonisti?'i filozof Da/as'ios 2P 'o!i !e napisao Vto Be 0iti grani#a na<ega dis'ursa) a'o ne i/potentna ti<ina i priznan!e na<eg apsolutnog po/an!'an!a znan!a 'o!e se ti?e onih stvari o 'o!i/a znan!e vi<e ni'ada ne /o;e/o steBi) !er su na/ Ete stvariF nedostupne= P.H. 6i aludirate na zadn!e ri!e?i s /o!ega posl!edn!eg predavan!a: , posl!edn!o! ra<?la/0i) !edva da /o;e/o govoriti o ono/e <to !e na!va;ni!e. Au sa/ /islio na Plotina) za 'o!ega na!va;ni!a stvar ni!e 0ila n!egovo podu?avan!e) nego neizre#ivo is'ustvo s!edin!en!a s >edni/. Ua Plotina) apstra'tno 0i podu?avan!e /oglo s/!erati ' to/ is'ustvu) no do n!ega ne 0i /oglo dovesti. 1a/o as'eti#iza/ i /oralni ;ivot /ogu uistinu pripre/iti du<u za ta'vu vrstu s!edin!en!a (i ovd!e opet nailazi/o na istu opozi#i!u iz/e7u filozofs'og dis'ursa i filozofs'og ;ivota%. *?ito !e) ipa') da sa/ 'oristeBi ovu frazu nagovi!e<tao svo!e vlastito is'ustvo 0ivan!a u?itel!e/ i /o!e is'ustvo ;ivota. Disa/ 0io govorio sa/o o is'ustvu neis'azivog /e7u neoplatonisti/a) nego o puno opBeniti!e/ is'ustvu. 1ve <to !e tehni?'o u <iro'o/ s/islu tog po!/a) govorili /i o egza'tni/ ili hu/anisti?'i/ znanosti/a) savr<eno !e /oguBe preni!eti podu?avan!e/ ili razgovoro/. Do) sve <to se doti?e do/ene egzisten#i!alnog G da'le) ono <to !e na!va;ni!e za l!uds'a 0iBa G pri/!eri#e) na< os!eBa! egzisten#i!e) na<e i/presi!e pri susretu sa s/rti) na<e poi/an!e prirode) na<a os!etila) i a fortiori /isti?no is'ustvo) ni!e /oguBe izravno priopBiti. :raze 'o!e 'oristi/o pri n!ihovu opisivan!u
13

2+n the First Principles, I) J) str. 24)88M4 9uelle.F

'onven#ionalne su i 0analne to na/ posta!e !asno 'ad po'u<a/o ut!e<iti ne'oga t'o se suo?io s gu0it'o/ vol!ene oso0e. ,pravo zato poezi!a ili 0iografi!a ?esto 0iva!u vi<e filozofs'i/a od filozofs'og tra'tata G iz !ednostavnog razloga <to na/ o/oguBu!u da 0a#i/o 0rzins'i pogled u neizgovorivo na indire'tan na?in. I ovd!e) opet) nailazi/o na vrstu /isti#iz/a 'o!a se spo/in!e u Wittgensteinovu -ractatusu: Doista) neizrazivo posto!i. Po'azu!e se u pitan!u !e /isti?no.

Michael Chace se ovdje referira na latinsku izreku !atura non facit saltu"# $ %riroda ne radi skokove#& od

'inn(usa) $o*) *rev)&

Prevela: 6lasta PauliB

You might also like