GG 90 Web

2011/12
Bosnia andhHerzegovinas C oice
Green Garden broj 90 sijeanj / veljaa 2014. godina XIV
-5Amarilis -5Luk vlasac -5Sorte krumpira -5Proljetna gnojidba maslina -5Otrovanje pela
info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com
NOVO!!!
Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima
Bodovna Green Garden kartica

BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI!
1. KORAK
Preuzmite Vau privremenu bodovnu karticu
2. KORAK
Prikupljajte bodove i koristite raspoloivi iznos u KM
3. KORAK
Ako ve imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah moete poeti s prikupljanjem bodova!
TABLICA BODOVANJA
*tablica boniteta moe biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi oznaeni kao akcijski/ snieni ili pojedini posebno oznaeni proizvodi ne podlijeu obraunu bodova
POTROENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD

Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od 01. 10. do 31. 03. od 01. 04. do 30. 09.
Rije urednika
Prvi broj glasila Green Garden u 2014. godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz razliitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najvei broj priloga vezan je za cvjearstvo, povrtlarstvo i voarstvo. Poetne stranice glasila obiluju temama iz cvjearstva meu kojima se izdvaja prilog o amarilisu. Poetkom veljae u junim podrujima Hercegovine zapoinje sadnja krumpira. Kako bi proizvoaima olakali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira. Ovih dana, na podruju Hercegovine, u tijeku je rezidba voaka i vinove loze, iza koje slijedi zimska zatita. Za ljubitelje voaka i vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze ije simptome vinogradari mogu uoiti prilikom rezidbe vinove loze. Ljubitelji voaka mogu proitati nekoliko zanimljivih priloga o limeti, aroniji, stupastim jabukama te o gnojidbi i pomlaivanju maslina. Ovo je samo dio sadraja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da e i ostali prilozi u ovom broju pronai svoje itatelje. Urednitvo
Editors word
The rst issue of Green Garden in 2014. brings you many interesting articles from different elds of agricultural production. The largest number of articles is related to the eld of oriculture, vegetable growing and fruit growing. First pages are dedicated to the topics from led of oriculture, and among all of them there is an article about ower bulbs amaryllis. The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant we have prepared special article about new seed potato varieties. These days, in Herzegovina, its time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow winter protection. Fruit growers and winegrowers can nd special article about pruning. For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning. On the pages dedicated to the fruit lovers you can read a couple of interesting articles about lime, chokeberry (aronia), columnar apples and about fertilization and rejuvenation of olives. This is only a part of everything that you can nd in the rst issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also nd their readers. Editors ofce
Crna pjegavost - sve vei problem hercegovakih vinograda..................................36 Viktorija atraktivna stolna sorta vinove loze......................................................... 37 Ranoproljetna gnojidba vinograda organskim gnojivima........................................38 Kamo s ostacima nakon zimske rezidbe vinove loze.........................................................40 Otrovanje pela..................................................44 Kultura pijenja vina...........................................48 Zanimljivosti .....................................................50
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji Mii, dipl. oec. Andrea aravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljevi, prof. Fotograja na naslovnici: Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
Sadraj
Amarilis biljka raskonih cvjetova................. 4 Lukovice za ljetnu cvatnju.................................. 6 Posude za cvijee i ukrasno bilje.......................8 Povrtnjak zimi....................................................13 Sjeme u trakama - jednostavna sjetva............14 Svjei radi - zimska poslastica........................17 Luk vlasac - slabo poznata povrtnica..............18 Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje............................................................19
Pet najznaajnijih sorti krumpira u BiH..........20 Alat za rezidbu voaka...................................... 22 Rezidba breskve i nektarine............................. 24 Proljetna gnojidba masline organskim gnojivima...........................................................28 Pomlaivanje masline iz debla i panja...........30 Pitanja i odgovori...............................................31 Uzgoj stupastih jabuka..................................... 32 Limeta - osvjeavajua vrsta agruma.............34 Ne zaboravite posaditi aroniju........................ 35
Novosti, obavijesti, najave!!!

Klub Green Garden dugi niz godina okuplja znatan broj hobista i profesionalaca koji su redovni kupci Sjemenarna agrocentara, kao i znatieljnike koji ele znati sve novitete iz poljoprivrednog svijeta. Stalni porast broja lanova naa je vodilja u pripremi novih, zanimljivih iskustava, te ugodnih iznenaenja i pogodnosti. Uz raznovrsnu bogatu ponudu, povoljne cijene, bogate nagradne igre, obavijesti o novostima u ponudi, svojim kucima Sjemenarna uvijek daje vie!!! Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i veselimo na nastavku suradnje. A za sve one koji to jo nisu iskusili saznajte to Vam klub GG prua i pridruite se nizu naih zadovoljnih kupaca. Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jednostavno preuzmite pristupnicu, ispunite i poaljite/dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici. Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
4
samu lukovicu. To je, dakako, pogreno stoga to smo time nau novu sobnu biljku osudili na propadanje. A ukoliko potujemo navedena pravila, za kratko vrijeme, iz sredine lukovice ubrzo e potjerati snana cvjetna stabljika. Kada se to pak dogodi, lonac premjetamo na svijetlo mjesto, i to postupno, kako bi biljci dali vremena da se to bolje adaptira tj. prilagodi. Na svakoj od cvjetnih stabljika, kojih ponekad moe biti i nekoliko razvit e se, obino u paru, od dva do est velianstvenih zvonastih cvjetova. Spomenimo i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme cvjetanja biljke. Meutim, tijekom cvatnje potrebno je biljku obilnije zalijevati, a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati tekuim gnojivom za cvjetajue biljke. Prijeko potrebna vlanost zraka osigurava se nim rasprivaima, a tijekom cjelokupnog vremena cvjetanja dobro je lonac s biljkom staviti na vlane kamenie ili odgovarajui treset. Premjestimo li na samom poetku cvjetanja biljku na hladnije mjesto due vremena moi emo i uivati u njezinim raskonim cvjetovima.
AMARILIS biljka raskonih cvjetova

Raskoni, krupni cvjetovi purpurne, naranaste, crvene i bijele boje te oni dvobojni ine ovu biljku iznimno privlanom. A ljepota ovoga uistinu prekrasnog cvijeta skoro da se i ne moe usporediti s cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, amarilisovi cvjetovi jednostavno dominiraju tijekom zime, u vrijeme kada nas napuste arene latice razliitih sobnih biljaka
Stanislava Rotim, dipl. ing.
va lukoviasta sobna biljka, pravog naziva prugasti sunovrat, vitezova zvijezda ili zvanika, pripadnica je obitelji sunovrata, srodnih narcisa i visibaba. Sadi se u razdoblju od studenog do sijenja, i to tako to lukovicu do pola utisnemo u supstrat, paljivo zalijemo te ostavimo na tamnom i toplom mjestu. A da bi se po-
saena lukovica to bolje ukorijenila, moramo voditi rauna da optimalna temperatura u prostoriji iznosi od 2025 stupnjeva C. Osim toga, iznimno je vano da u toj fazi biljku ni u kojem sluaju obilno ne zalijevamo a sve kako ne bi dolo do pojave truljenja lukovica. Jer mnogi ljubitelji amarilisa, nerijetko iz neznanja, upravo kod zalijevanja koriste velike koliine vode kojom ak prskaju i
to nakon cvatnje?
Nakon to biljka ocvate potrebno ju je smjestiti na sunano i prozrano mjesto stoga to e listovi, koji jo uvijek rastu, opskrbiti lukovicu prijeko potrebnim hranjivima. A pravilno i odgovarajue njegovane lukovice svake se godine poveavaju za 1-2 cm. Stoga nastavite sa zalijevanjem i prihranjivanjem biljke, a stabljiku s ocvalim cvjetovima odreite na otprilike 20-tak cm visine. Od sredine svibnja amarilis moete slobodno stavit u vrt ili na terasu. U kolovozu prorijedite zalijevanje i prihranu, a od listopada pa do poetka prosinca potpuno je i obustavite, a sve kako bi lukovica mogla mirovati. Ovako njegovana biljka, bit e potkraj prosinca spremna za presaivanje, u neto veu posudu sa svjeom i hranjivima bogatom zemljom. Na ovaj nain pravilno prihranjivana i uredno zalijevana biljka, koja je na vrijeme presaena u drugu posudu, dat e cvjetove kakve smo upravo eljeli.
BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.
2011/12
KOLEKCIJA PROLJETNIH LUKOVICA

20 cm
BEGON
Salmon
IA
4/5
TU A KAK DAHLI ectacle

Color Sp
100 cm
120 cm
I.
50
LA GLADIO th red
White wi
10/12
50 cm
GLOXI
Empero
r Frede
NIA
rick
4/5
12/14
LILIUM
Mix
ASIATI
55 cm
12/14
Zbog lijepih cvjetova, razliitih oblika i boja te ugodnih mirisa, ukrasne su lukovice odlian izbor za vrt. Dakle, sada je vrijeme za izbor, kupnju i sadnju proljetnih lukovica elimo li da nam vrt u proljee blista u bojama. U bogatoj Green Garden kolekciji proljetnih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste: begonia, gladiola, kala, dhalia, gloxinia i mnogih drugih.
Lukovice za ljetnu cvatnju

Lukovice za ljetnju cvatnju mogu se saditi od oujka do svibnja. Na naem podruju najee se sade koncem oujka ili poetkom travnja.
Stipe Glavina, master struke krasne lukovice ne podnose teka zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. Prigodom sadnje lukovicu vrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa
zemljom. Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zrani dep, pa se ne moe ukorijeniti. Dubina sadnje: openito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta vea od veliine (promjera) lukovice. Najei razmak sadnje je 8 do 10 cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za
krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 navie iste vrste. Tako ete dobiti mnogo ljepu sliku. Ukoliko je potrebna gnojidba, koristite kotano brano, a nikako svjei stajski gnoj. A na kraju ljetno-jesenske sezone cvatnje pripremaju se za prezimljavanje.
Dahlia hybrida (dalija, georgina)
Vladarica vrtova od konca ljeta pa do prvih jesenskih mrazeva. Bogatstvom oblika i boja plijene nau pozornost u vremenu kada je veina vrsta ve ocvala. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo je na mraz, pa ih sadimo kad proe opasnost, od konca oujka do sredine travnja. Iznad svega, dalija je vrlo prilagodljiva biljka. Iako voli humusno-ilovasto tlo, rast e gotovo svagdje. Voli sunce, ali e uspijevati i u polusjeni. Zadebljalo korijenje ili, kako je uvrijeeno rei gomolj, sadi se na dubinu 15cm, tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5cm. Gredica samo za dalije je idealan nain uzgoja, ali one e se snai meu trajnicama na rubnom dijelu gredice,
ak i u kamenjaru ili u balkonskom sanduiu (patuljaste vrste). U sunim podrujima, uz obilno zalijevanje dobro je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore drvea (oko 5cm), koji e sprijeiti brzo isparavanje vode. od 14 dana (jer cvatnja jednogacvjetnog klasa ne traje due od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, meusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj.
Visoke stabljike nekih sorata trebaju potporanj, tap koji e se zabiti prije sadnje da se ne oteti gomolj. Dva ili tri puta u sezoni, dalije treba pognojiti kompleksnim mineralnim gnojivom siromanim duikom, da bi cvatnja bila bogatija. Andreas Dahli (po kome je biljka nazvana) smatrao je daliju povrem, a ne vrtnim cvijeem. 1815. u Belgiji je uzgojena dalija s dvostrukim cvjetovima i zanimanje se s gomolja prebacilo se na cvijet. Osim kao vrtno cvijee izvrsne su i za rez. Ime roda dolazi iz latinskog jezika, u znaenju mali ma, kao aluzija na oblik listova.
Gladiolus sp. (gladiola)
Dostojanstvenost njezinih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna znaajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i esterolatini cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim nijansama duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih. Sade se na sunano mjesto, zatieno od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 10-13cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima
7 Canna hybrida (kana)

Biljka prekrasnog lia i tropskog izgleda. Cvjetni klas u svemu podsjea na gladiolu, osim to nema njezinu popularnost. Lie joj je veliko i snano, zelene ili tamne crvenkastosmee boje. Cvjetovi mogu biti jednobojni uti, crveni, ruiasti ili naranasti, ali ima ih proaranih kontrastnim bojama. Koristi se u cvijetnjacima i gredicama te na terasama. Rizome kane potjeramo u tresetnom supstratu koncem velja-
e, a na otvoreno ih sadimo kad proe opasnost od mraza. Kana troi puno hranjiva pa joj treba osigurati duboko i hranjivo tlo. Na manje povrine sade se niske biljke, visina 50 do 60 cm. Visoke sorte, visine 150 obino su u drugom redu u gredici. Sade se u manjim skupinama od po nekoliko biljaka, a razmak sadnje je 40cm. Dubina sadnje je 10cm. Ljubiteljica je sunca. Ime roda je staro klasino ime za biljku koja nalikuje na trsku. da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presaivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posaeni. Postojea paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse. Ljiljani su simbol istoe i nevinosti. To je cvijet sveanih trenutaka. uti ljiljan znak je brige i boli.
Lilium sp. (ljiljani, krin)
Reputacija teko uzgojivih biljaka, danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veliini cvijeta, snazi i otpornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veliina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaa cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke ine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunano mjesto, stabljike e se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ete nepravilne biljke. Za
razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili meu niske pokrivae tla. Lukovice nemaju zatitni omota pa se lako osue, o emu moramo voditi rauna. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vrak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako
Freesia hybrida (frezija)
Svojom ljupkou i opojnim mirisom dotiu i osvajaju. Vrlo dobro poznate kao cvijee za rez, a manje su poznate vrtne frezije. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom poinje naa pustolovina. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zatieno od vjetra, a tlo plodno i ocjedito. Sade se u skupinama, na dubinu 5 do 8 cm, a razmak izmeu gomolja je 10 cm. Iz svakog gomolja potjerat e 4 do 6 cvjetnih stapki, svaka sa 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne reemo potjerat e nove cvjetne stapke, nakon to se prve osue. Redovito
zalijevanje je dio koji se ne preskae u uzgoju fezija. Friedrich Heinrich Theodor Frees njemaki botaniar i brodski lijenik, po kome je frezija dobila ime. Domovina frezija je Karipska oblast u junoj Africi.
8
nom u octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.
Posude za cvijee i ukrasno bilje

Sobno cvijee se uzgaja u razliitim vrstama posuda, ije dimenzije prije svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i prostrane posude dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga, znalci i ljubitelji cvijea veliku pozornost pridaju upravo njezinu odabiru
Matea ori, master struke strane niskim cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i ire glinene posude. Vrhunac su posude od terakote koja je ujedno neto vie od gline i koja zbog svog velikog arma predstavlja najbolju opciju za ukraavanje domova, balkona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta glinenih posuda vodite rauna da nemaju nikakve otre rubove koji se mogu lako otkrhnuti a dobra posuda imat e i dobar zvuk kada kucnete po njoj. I jo neto, kada se na glinenim posudama pojave bjelkaste mrlje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva problem rjeavate etkicom namoe-
Danas na tritu nalazimo veliki broj privlanih i neobinih ukrasnih keramikih posuda, razliitih boja i dimenzija. Zapravo rije je o ukrasnim loncima u koje moemo poloiti ve zasaene biljke zajedno s posudom. Dakle, ukrasni keramiki lonci se rabe iskljuivo za kamuiranje postojeih neuglednih i oteenih posuda. Veina tih ukrasnih posuda nema drenane otvore pa mogu posluiti i umjesto tanjuria ili drugih podmetaa koji se obino stavljaju pod posude.
Keramike posude - mnotvo neobinih oblika
Plastine posude - najloiji izbor
Glinene posude - prikladne za sve sobne biljke
Velika prednost glinenih posuda je u tome to ih moemo iskoristiti za sve vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od gline doista je velika. Ali, prethodno neto trebate znati-zimzelene sobne biljke najbolje izgledaju u jednostavnim, neukraenim posudama dok mirisni aranmani od cvjetnica itekako draesno djeluju u uskim posudama jer su visoke i tanke. Tako izgledaju doslovce poput buketa u vazi. S druge
I doista, plastine posude jesu najprihvatljivije s obzirom na malu cijenu ali one nisu i najpogodnije. Zato? Zato to takve posude nisu namijenjene za velike sobne biljke jer su prelagane i kao takve prilino nestabilne. Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u sluajevima kada su neadekvatne tj. premalene i kada se zemlja u njima prosui. Meutim, moemo ih koristiti za manje cvjetne biljke posebice ako imamo malo vei broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jeftine plastine posude esto i neugledne uz malo nae kreativnosti i taj nedostatak lako moemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se posluiti trikom uz pomo ljepljive trake kojom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se boja osui, skinemo ljepljivu traku i dobili smo pruge koje po elji zatim moemo obojiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo kreativnosti za kratko vrijeme i najneugledniju plastinu posudu za cvijee moemo preobraziti u areno umjetniko djelo.
Sadnice rua
Alati i oprema u rezidbi

Naela rezidbe i oblikovanja Rezidba je jedan od onih vrtlarskih poslova koji moete zanemariti ako elite. Meutim takav pristup e samo privremeno biti uspjean zato to e se na kraju posao orezivanja nagomilavati i bit e vrlo teko sve to dovesti u red. Rezidba se esto smatra jednim od manje dragih vrtlarskih poslova, vjetina koju neki posjeduju, dok drugi ne. Naravno, kao i sve ostalo to je povezano s vrtlarenjem, to je jednostavno stvar iskustva. Svi grijeimo u poetku, no priroda zna opratati i ne dogaa se esto da se uniti stablo ili grm grijeei pri orezivanju, naroito zato to je veina vrtlara vrlo oprezna kada to prvi put radi. Odravanje Veinu reznih alata treba redovito odravati. Nakon dueg rada otrice se istupe i poinju gubiti svoju mo rezanja. Kada tragovi rezanja vie nisu isti, a vlasi i kora se poinju ljepiti za otricu, vrijeme je da se alati naotre. Otri alati zahtijevaju manje napora od strane vrtlara, a isti rezovi pospjeuju bre zacijepljenje biljaka. Dio vrtlarske opreme za odravnja ine i grablje, metle, vile, kariole. Elektrini i motorni alati Uz rune alate za rezidbu koriste se i elektrini i motorni alati. Motorne pile, kare za ivicu, vrtne sjekalice su alati koji se esto koriste u vrtu. Vrtne sjekalice stvaraju dodatni prostor. One otpadni materijal koji nastaje rezidbom pretvaraju u fino isjeckani materijal. Njega moete iskoristiti za oblaganje tla ili kao kompost, kao i za gnojenje i stvaranje humusa.
Alati i oprema u rezidbi se moe podijeliti u etiri skupine: To su one kojima se ree (rune pile, voarsko-vrtlarske kare i noevi). Oni alati koji slue za ienje (grablje, vile, sjekalice). Sigurnosna oprema Sredstva za pristup viim biljkama To se dalje moe podijeliti na runi alat i mehaniki alat kao to su motorne pile, kare za rezanje ivice, sjekalice i sl. vrtlarskih kara.
Runi alati u rezidbi

Najosnovniji alat je dobar par vrtlarskih kara. One moraju biti stalno naotrene. Loe vrtlarske kare, s otricama koje se razdvajaju dok reete, ili su tupe, otetit e drvo dok kroz njega prolaze. Mogu i zgnjeiti drvo. Za deblje drvo mogu se koristiti voarske kare (kare za grane s dugim drkama). Voarske kare su kare sa produenom drkom kojim se moe dosei u visoki grm ili kronju stabla i njima se upravlja s tla. Pila ima u razliitim oblicima i veliinama. Malene sklopive pile najkorisnije su vlasnicima malih vrtova. Jako su otre i takve ostaju dui radni vijek. Vrtni rezai su alati koji doseu do vrhova drvea i gustog grmlja.
VIKING vrtna sjekalica
Sigurnosna oprema Vrlo su vane sigurnosne mjere opreza da bi se izbjegle nepotrebne nezgode. U rezidbi od zatitne opreme zavisno od alata kojim se radi koristi se sljedea sigurnosna oprema: rukavice, zatitne naoale, titnici za ui, kaciga, sigurnosne izme i sl.
FISKARS univerzalni teleskopski vrtni reza UP 86
FISKARS set za odravanje
Svi tipovi tla pod kontrolom: VIKING motokultivatori.

S inovativnim VIKING motorkultivatorima obraivanje tla napreduje osjetno lake i bolje. Ovi snani ureaji tede snagu, jednostavni su za rukovanje i visoko efikasni u radu. Sa stabilnom konstrukcijom, robusnim komponentama i precizno usklaenim alatima. Ureaji su usavreni u mnogim detaljima te provjereni opsenim testovima do najmanjih sitnica.
Ekskluzivni uvoznik i distributer firmi STIHL i VIKING Mostar, Bie polje bb.Tel.: 036 352 560 www. unikomerc.ba, E-mail: info@unikomerc.ba
POVRE U VRTU
2011/12
U proljee su najintenzivniji radovi u vrtu. Imati vlastito povre, zaine, voe i drugo bilje u svom vrtu vrijedno je svakog truda, zato je tu veliki izbor raznih vrsta sjemena Green Garden za sjetvu.
Povrtnjak zimi
U odnosu na prethodne mjesece sjetva i sadnja povra, sredinom zime, dobiva vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva
Dado Mari, dipl. ing. ribliavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi. To se posebice odnosi na sjetvu u zatieni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zatienim prostorima. Meutim, kako se najvie sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgajivaima da strogo vode rauna o gustoi i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povra. Poto se svake godine na tritu pojavljuju novija i kvalitetnija sjemena, savjetujem svim uzgajivaima povra da u obzir uzmu i odreenu dozu opreznosti, odnosno, da cijelu proizvodnju ne zamjenjuju novijim hibridima, ve da ih prvotno isprobaju. Tako bi proizvodnju trebalo zasnivati 80 % na ve provjerenim sjemenima, a noviji hibridi bi trebali zauzimati maksimalno 20 % proizvodnog prostora. Osim proizvodnje prijesadnica, tijekom veljae obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog enjaka, luka (arpadik), artioke, paroga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se ve poetkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle, blii se vrijeme kada e u povrtnjaku biti veoma ivo i vrijeme kada uzgoj povra (prijesadnica i konzumnog povra) biva vrlo protabilan.
13
S druge strane, ljubitelje neobinog i rijetkog povra obavjetavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, irokom Brijegu i Grudama pristigla vea koliina ovog sjemena. To znai da i ove godine moete posijati sjemena iz neobinog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povra koje inae nemate priliku kupiti na policama trgovina ili na trnicama.
Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima VRSTA POVRA GRAAK MRKVA PERIN ROTKVICA PINAT CIKLA KOLIINA SJEMENA g/m2 25 4 3 3 3 3 VRIJEME SJETVE 01. - 20. 02. 10. - 28. 02. 10. - 28. 02. 10. - 28. 02. 01. - 28. 02. 20. - 28. 02.
14
SJEME U TRAKAMA jednostavna sjetva

Da se snovi mogu ostvariti, znaju svi povrtlari koji su ve koristili sjeme u trakama. Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo poloiti trake koje se potom pokrivaju rahlom zemljom. Ostalo je djeja igra jer nema ni prorjeivanja ni presaivanja biljaka
Matea Pehar, dipl. ing.
prigradskim naseljima, veim i manjim mjestima, posljednjih godina izgraeno je i jo uvijek se gradi mnogo kua. Obino je rije o vikendicama iji vlasnici nastoje pobjei iz gradske guve i odvojiti jedan dio stresne svakodnevnice upravo za odmor uz hobi vrtlarenje. To nije pojava novijeg znaaja jer je ona potvrena i primjerima, odnosno, trendovima iz susjednih zapadnih zemalja. Uostalom
povrina povrtnjaka. Ali, tada upravo inimo kontra uinak u vidu postizanja pregustog rasporeda biljaka na maloj povrini. Svakako, pregusta sjetva je veliki problem u povrtlarenju. Stoga je poznata sjemenska kua Franchi odluila pomoi svim poetnicima u hobi vrtlarenju.
Sjemenske trake precizna sjetva
Na tritu su se pojavile trake razliite duljine (najee pet metara) u kojima se ve nalazi sjeme povra spremno
za sjetvu. to to znai? To znai da su u navedenoj traci sjemenke posloene na pravu udaljenost to u mnogo emu olakava sam asak sjetve. Meutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u sluajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, no-mrviasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako e biljke napredovati samo uz dovoljnu koliinu hranjivih elemenata. Poto smo traku poloili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za kratko vremensko razdoblje dolazi do razlaganja trake uslijed ega se razvija i ekoloka energija koja pospjeuje poetni rast sjemena. Navedene trake su dosta prikladne za sjetvu sitnijeg sjemena povra iji ravnomjeran raspored na gredici nije lako izvediv. Osim toga, sjetvom eko trake ostvarujemo i manje zbijanje tla u povrtnjaku jer u ovom sluaju nema redovitog prorjeivanja i presaivanja biljaka, te time i nepotrebnog gaenja zemlje. to na kraju rei nego bravo Franchi...
svaki dan nas mediji bombardiraju proizvodnjom zdrave hrane i prednostima uzgoja povra u obiteljskom povrtnjaku. Zbog toga, navedeni vikendai uz kue obino kupuju i okolne parcele na kojima uz ukrasne vrste drvea i grmlja planiraju tj. uklapaju vlastiti obiteljski povrtnjak. Ali, poto se veinom radi o novopeenim gradskim poljoprivrednicima koji nisu vini sjetvi povra javljaju se i prve potekoe.
Pregusta sjetva-simbol amaterizma u povrtnjaku
I doista, najlake je nabaviti malo vie sjemena kojim se doslovce pokrije

ORGANSKA GNOJIVA
univerzalno gnojivo za sve poljoprivredne kulture namjensko gnojivo za voke i vinovu lozu organsko gnojivo za povrtne kulture organsko gnojivo za lisnato povre namjensko gnojivo za masline
Potraite u: Agrocentar SJEMENARNA iroki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA itluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255
Fruttorto
Phenix
Biorex
PIC
Biolivo
17
Matea Pehar, dipl. ing.
oput salate, endivije, artioke i radi (Cichorium intybus) predstavnik je porodice glavoika (Asteraceae), a uzgaja se zbog lia. To je vrlo vrijedna povrtlarska kultura, koja povoljno djeluje na probavu i elastinost krvnih ila i to iskljuivo zbog sadraja karakteristinih gorkih tvari (intybina), organskih kiselina te mnotva vitamina. I dok se ljubiteljima povra u naoj zemlji na sam spomen gorkih zimskih salata die kosa na glavi, u susjednoj Dalmaciji isti ti ljubitelji povra oblizuju prste. Razlog lei u injenici kako su Talijani ipak ostavili traga u dalmatinskoj kulturi, korigirajui tako i njihove prehrambene navike. A kolika je popularnost toga lisnatog povra u Italiji najbolje govori i injenica kako se u gradu Colonga Veneta, nedaleko od Verone, ve 20 godina odrava tzv. Festival radia. Sorta koju posebno slave na toj priredbi jest radichio di Verona, radi tamno-crveno-ljubiastih listova i bijelih rebara smjetenih u relativno vrstoj glavici. Ali, kako danas postoji velik izbor razliitih kultivara radia tako se i boja njihova lia kree od svih nijansi zelene, preko arenih pa sve do onih crveno, odnosno, ljubiasto obojenog lia. Koji god, pak, da odaberemo neemo pogrijeiti jer u 100 grama radi ima svega desetak kalorija a predstavlja i vie nego bogat izvor vlakana, vitamina B6 vanog za pravilan rast i razvoj, te antioksidansa C i E, folne kiseline i
SVJEI RADI zimska poslastica

eljeza, dakle tvari bitnih za zdravu krv. Osim toga, sadrava znaajne koliine magnezija koji uva srce premda ima i odreenu koliinu fosfora i cinka. Stoga lako moemo zakljuiti kako se radi o nadasve zdravom povru, dostupnom tijekom itave godine a koje svojom bojom, specinim i pomalo gorkastim okusom, ukraava i obogauje mnoga jela.
* U srednjem vijeku od divljeg radia nastala je u Europi kulturna biljka cikorija, Cichorium intibus var.sativum D.C., koja se uzgaja prvenstveno zbog zadebljalog korijenja, a koristio se kao krmna biljka i kasnija za suenje i pripremu kavovina. Znaajka je ovog varijeteta zadebljali korijen pravilna oblika, koji je naao i druge primjene.U Italiji se jedan ekotip koristi kuhan kao varivo.U sjevernoj Europi najvie je rairen uzgoj korijena za pospjeivanje i koritenje novog lia u svjeem stanju kao salata ili kuhan kao prilog.
18
LUK VLASAC slabo poznata povrtnica

Stipe Glavina, master struke
uk vlasac ima listove koji su cjevasti, uplji, dugi 20 - 25 cm koji formiraju vie ili manje kompaktni busen na zajednikom rizomu, koji moe imati do 80 izboja. U prvoj godini takva biljka ne cvate, a u drugoj godini nakon mirovanja i vernalizacije (poticajno djelovanje hladnoe na stvaranje cvjetova) iz svih starijih izboja izbije cvjetna biljka visoka oko 30 cm, koja na vrhu nosi cvat (titac s ruiastim ili ljubiastim cvjetovima). Sjeme brzo gubi klijavost, pa se koristi samo jednogodinje sjeme. Vrlo je otporan na niske temperature i moe podnijeti u tlu i vrlo otre kontinentalne zime. Kada se duina dana smanji ispod 14 sati, a temperatura padne ispod 16 C, asimilati iz lia premjetaju se u lukovice, a lie uti i odumire to je znak prelaska u mirovanje. Luk vlasac se uglavnom uzgaja zbog potronje u svjeem stanju. Izravna sjetva na otvorenom u proljee koncem oujka ili poetkom travnja ili u drugoj polovici rujna. Prikladniji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima. Za jesensku sadnju sredinom listopada koriste se oko 60 dana stare presadnice proizvedene na otvorenom na isti nain. Kada listovi narastu 15 do 20 cm, reu se malo iznad razine tla i slau u vezice po 20 g. U prvoj godini bere se 2 - 3 puta, ovisno o vremenu sjetve ili sadnje. U drugoj i treoj godini bere se 3 - 4 puta, a moe se postii prinos do 30 t/ha. Poslije svake berbe prihranjuje
se duikom uz navodnjavanje i meurednu o Posljednjih godina raste potranja i za lukom vlascem, to se moe pripisati njegovu favoriziranju koje provode
pisani mediji koji ga redovito svrstavaju kao neizostavni dodatak jelima, prvenstveno salatama od rajice, juhama, umacima, iako se dosta koristi i kao dekoracija na sendviima i sl. Osim toga, slovi i kao vrijedan zain svim jelima s mesom. A tajna njegova uspjeha lei u ugodnom okusu koji mu daju jabuna i limunska kiselina. Specinost njegova blagog okusa i mirisa dolazi i od eterinog ulja cistein sulfoksida. Valja spomenuti i kako se zeleni vlasac iznimno cijeni u Europi upravo za zimskih mjeseci jer predstavlja vrijedan izvor minerala i vitamina u zatiti od redovitih prehlada. Iako se kao povre najvie uzgaja u kunim vrtovima i manjim gospodarstvima u blizini trita pokazao se vrlo pouzdanim i za uzgoj u posudama unutar domainstva. Uostalom, kada ga tako veliaju zato ga i ne iskuati? Ta ukoliko nam se zamjeri, uvijek moe zavriti kao dodatak juhama...
Uporaba u svjeem stanju
Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje

Svake godine u naem glasilu Green Garden objavljujemo lanke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Postavlja se pitanje zato? Zato to se radi o veoma vanoj mjeri za rane sorte (Arnova, Arizona, Faluka, Monaco i dr.) kao i suna podruja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira poveava i do 25%
Mario ubela, dipl. ing. koliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvoaa koji sade krumpir na velikim povrinama i u velikim koliinama, onda nikako ne moemo zanemariti 25 posto vei urod. S druge strane, proizvoai koji sade manje koliine (iskljuivo za potrebe domainstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utjee i na bre prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana, u ovisnosti od sorte. To je posebno vano u sunim godinama (kao to je bila prola) jer su tada tete od nedostatka vlage puno manje.
19
Postupak naklijavanja
S naklijavanjem bi trebalo poeti barem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, iste i osvijetljene prostorije. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu ourescentnih lampi jaine 40 do 65 W. Meutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u
prostorijama treba iznositi od 13 do 18 stupnjava C. Kada smo prostorije oistili i dezincirali 2 postotnim rastvorom formalina (ukoliko e gomolji biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certicirani, kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je jo osigurati drvene gajbice (holandeze). U holandeze se paljivo slau gomolji, po mogunosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice to ujednaenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti
ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivinih oboljenja sveli na najmanju moguu mjeru. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklijavanja, dobit emo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine iju vrstinu testiramo tako to uhvatimo za klicu i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu, znai da smo naklijavanje krumpira uspjeno proveli. Prije same sadnje, pripremljene gomolje iznosimo u polje vodei rauna da klice to manje otetimo tj. polomimo.
20
Pet najznaajnijih sorti krumpira u BiH

Ivica Doko, dipl. ing.
ada govorimo o sjemenskom krumpiru, sa aljenjem emo ustvrditi kako je kod nas domai sortiment prilino oskudan. Osim toga, dosadanja iskustva svjedoe da su najbolji proizvodni rezultati postignuti koritenjem proizvodnog i genetskog
potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veu perspektivu. A upravo zahvaljujui otvaranju trita, posljednjih 15-tak godina nai proizvoai imaju mogunost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete
udomaene strane sorte kao to su Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta, Adora, Carera... Meutim, svake godine na tritu pojavljuju se nove, jo produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osobina. U tom pogledu posebno izdvajamo ove sorte: Arnova, Faluka, Arizona, Artemis i Roko.
mljivija iz palete novih, ranih sorata ukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih proizvodnih osobina strunjaci predviaju kako su napokon pronali sortu koja e zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte- Adora i Liseta, ali, naalost, bez znaajnijeg uspjeha kod velikih proizvoaa. Naime, Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu dok Liseta kasnije prispjeva 10-tak dana, premda su obje navedene sorte puno kvalitetnije za konzumiranje od Jaerle. Ali to oito nije bitna injenica velikim proizvoaima koji od sjemenskog krumpira
Arnova je svakako najzani-
trae da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispjeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 3050 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako e za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je ve utvrena brza degeneracija-izroavanje, to dovodi do potekoa u proizvodnji njezina sjemena.
Faluka je perspektivna srednje rana sorta ija duina vegetacije iznosi neto vie od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokoicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu to predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosjenu agrotehniku, ispod jedne cime moe oekivati prinos izmeu 2,5 do 3,00 kilograma. Gomolji su pak krupni i ujednaeni, duguljastoovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage, te je otporna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trule gomolja, bakterijsku bolest crna noga i dr.), a to je posebice vano veim proizvoaima krumpira. Osim toga, Faluka
je dobra sorta B kulinarskog tipa to znai da je prikladna za razliite namjene (kuhanje, peenje i prenje). Drugim rijeima, zbog toga to se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje razliitih sloenaca, krumpir juha i paprikaa premda zbog relativno malog sadraja suhe tvari njezini gomolji mogu jednako dobro posluiti i za prenje pomfrita.
Sistematsko ispitivanje, praenje i uvoenje novih sorata krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovakim podrujima, najsigurniji je nain da se iz bogate ponude kvalitetnih sorata odaberu one koje su za nae uvjete najpogodnije.
Arizona je nova rana sorta krumpira, ute boje pokoice i svijetlo ute boje mesa pogodna za svjeu potronju. Urod je iznimno visok s ujednaenim, atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Arizona je jedna od najnagraivanijih sorti krumpira u Nizozemskoj. Sorta je pogodna i za kuhanje i peenje. Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji ute boje poko-
ice i svijetlo ute boje mesa su glavna znaajka ove sorte. Ono to izdvaja ovu sortu od ostalih sorti krumpira su ujednaeni, lijepi, atraktivni gomolji srednje krupnoe.
Artemis je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izdueno-ovalnog oblika. Artemis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva poveanu gnojidbu sa duikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje gomolja. Pogodna za uzgoj na razliitim tipovima tala. Posebno interesantna za proizvodnju mladog krumpira na podruju hercegovine. Srednje osjetljiva ma pripravke na bazi metribuzina. Gomolji svijetlo ute boje pokoice, a ute boje mesa. Sorta se koriste za svjeu potronju ali je odlina za pomfrit i ips. Obiljeje sorte: Rana uta sorta Roko pripada skupini kasnih sorti, duina vegetacije 140 dana. Znaajka sorte je crvena do svijetlo ljubiasta boja pokoice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za skladitenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Obiljeje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoe.
22
Alat za rezidbu voaka

Mladen Karai, dipl. ing.
Za kvalitetnu, laku i bru rezidbu potrebno je odabrati odgovarajui i za rad pripremljen alat, koji treba biti otar, ist, prikladne konstrukcije i izraen od kvalitetna materijala. Za rezidbu se upotrebljavaju voarske kare, voarski noevi, pile i pribor za otrenje (turpije i razne vrste bruseva).
Za rezidbu debljih grana koriste se posebne kare koje su konstrukcijski prilagoene za te zahvate. Tim karama se reu grane debljine 30-50 mm. Isto tako postoje kare sa tzv. telepatskim drkama za rezidbu grana koje su u viim dijelovima kronje i koje reza sa tla ne moe dohvatiti obinim karama za deblje grane. ostaje na voki. Njime uvijek reemo na potez, a ne na pritisak. Najee ga koristimo u manjim vonjacima, jer rad s njim je sporiji, pa time i skuplji. Pile koristimo ih kod prikraivanja ili odstranjivanja debljih grana. Imamo dva tipa pila koje koristimo pri rezidbi: list i luk pile. Luk pile mogu biti izrae-
reemo tanje grane (promjera do 25 mm). Upotrebljavaju se kad nije neophodno potrebna velika kvaliteta prereza, jer se njima ne mogu izvesti precizni presjeci bez nagnjeenja kore i drveta, a svako takvo nagnjeenje nepovoljno utjee na zacjeljivanje rana. kare moraju biti propisno stegnute, tako da ne
Voarskim karama (noicama)
Voarski no (hipa) - slui nam kada elimo postii precizan i ravan presjek, stoga, najee ga koristimo kod rezidbe mladih voaka, kad odstranjujemo trljak ili prikraujemo podlogu iznad mjesta cijepljenja. Njime moemo i zagladiti rane na debljim granama, nakon reza pilom, jer pilom se stanije kore i drveta jae oteuje. No s obje
pruaju veliki otpor rezau, a isto tako poeljno je da nisu previe labave, jer time drobe i nagnjeuju stanije kore i drveta oko presjeka. Najprikladnije su voarske kare koje imaju dvije susretne otrice.
strane nije isti, s jedne strane je ravan, a s druge je uzdignut od otrice prema gore. Otrimo ga brusom, ali nikada onu ravnu stranu, i kod reza ravna strana uvijek je okrenuta prema dijelu koji
ne s pominim i nepominim listom. Najvie se koristi sklopiva voarska pila. Listovi pile uraeni su tako da se na njima nalaze zupci koji su postavljeni tako da je svaki drugi zubac blago izvijen u drugom smjeru. Listovi se izrauju s veliinom zubaca od 3 do 5 mm. Najprikladnije su pile sa srednje velikim zupcima. One s malim zupcima nisu prikladne jer se pri rezidbi nabija piljevina izmeu zubaca, pa nisu uinkovite. Dok one s velikim zupcima jae oteuju stanije kore i drveta, ime je kasnije oteano zarastanje tih rana. Pile se otre turpijicama, i to svaki drugi zubac u suprotnom smjeru.
KALEMARSKI VOARSKI VOSAK

2011/12
Voarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale sluajnim lomljenjem grana. Voarski vosak titi biljku i sprjeava prodor bakterija i gljivica u biljku. Moe se koristiti na svim vrstama stabala (voke, vinova loza, ukrasno grmlje).
Potraite u: Agrocentar SJEMENARNA iroki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA itluk Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255
24
Rezidba breskve i nektarine

Rezidba breskve i nektarine obavlja se od poetka opadanja lia pa do kretanja vegetacije, ne kod temperatura ispod nitice. U hladnim podrujima preporua se kasnija rezidba, dok se u junim podrujima obavlja koncem sijenja ili poetkom veljae.
Mladen Karai, dipl. ing.
Zimska rezidba
zdravih pupoljaka. esto se u praksi rezidba obavlja u vrijeme cvatnje (Italijapokrajina Emilia-Romagna).
Kada e se poeti s rezidbom esto ovisi od veliine nasada, odnosno o raspoloivoj radnoj snazi. Kod veih nasada s rezidbom se zapoinje odmah nakon opadanja lia, bez obzira radi li se o kontinentalnom ili mediteranskom podruju. Kod manjih nasada s rezidbom se zapoinje najee koncem sijenja ili poetkom veljae. U podrujima gdje su esti proljetni mrazevi rezidba se obavlja kasno, najee nakon kretanja vegetacije kada su ve uoljive tete na pupoljcima odnosno izbojima. U tom sluaju vea je mogunost izbora
Rodni i nerodni izboji kod breskve
Kod breskve se razlikuje nekoliko vrsta rodnih i nerodnih izbijaka. Svibanjska (majska) kitica je vrlo kratki izboj reduciranih internodija. Zavrava uvijek lisnim pupom, oko kojeg su postrano smjeteni u skupini cvjetni pupovi. Ovaj izboj je obino dug 2-5 cm, s 3-5 postranih cvjetnih pupova. Rijetko se javlja kod mladih i bujnih voaka. Nema veeg znaaja za rodnost breskve ukoliko se razvilo dovoljno rodnih (mjeovitih) izbojaka. Na svibanjskoj kitici
formira se malo lia, pa plodovi na njoj ostaju sitni. Kratki rodni izboj je tanki izboj duine do 15 cm s razvijenim kratkim internodijima. Vrni pup mu je uvijek drveni, a postrano su smjeteni cvjetni pupovi. Nema veeg znaaja za rodnost breskve, jer nema dovoljno lia pa plodovi ostaju sitni. Mjeoviti rodni izboj je dugaak 20-70 cm i dulje, ovisno od bujnosti, starosti i sorte. To je dugi rodni izboj. Mjeoviti rodni izboj je najznaajniji za rodnost breskve, na kome su dubro razvijeni cvjetni i lisni pupovi, iz kojih se razvijaju najkrupniji i najkvalitetniji plodovi i nove rodne mladice. Na vrhu izboja nalazi se drveni pup. Ljetni ili preuranjeni izboji razvijaju se iz pupova mladica formiranih u istom vegetacijskom razdoblju. Ovi se izboji razvijaju kod mladih i bujnih voaka. U pravilu nisu rodni, ali ako se ranije jave u krajevima s dugom vegetacijom, mogu se formirati cvjetni pupovi, pa ovi izboji mogu biti rodni. Mlazevi ili vodopije se dugi snani izboji vertikalnog rasta koji se razvijaju iz adventivnih ili latentnih pupova starijih grana, ali i mladih, na mjestima jaeg dotoka hranjiva i u blizini reza ili povreda. To su nerodni izboji koje veinom rezidbom odstranjujemo ili koristimo za formiranje kronje.
Za 10-15 litara vode
Arizona
Arizona
Arizona, rana sorta najljepeg izgleda gomolja; sorta sa najvie nagrada u Nizozemskoj
Arnova
Arnova, rana, izuzetno rodna sorta
Faluka
Faluka, najrodnija sorta, odlina za kuhanje i peenje
Evolution
Evolution
Evolution, rana crvena sorta krumpira namijenjena proizvodnji mladog krumpira
Pekaro
Pekaro, crvena kasna sorta, izuzetno rodna, zamjena za Kondor
Artemis Artemis
Artemis, izrazito rodna rana sorta krumpira, odlina za kuhanje i pomfrit
Roko
Romano
Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano
Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu
28
Proljetna gnojidba masline organskim gnojivima

Ivica Doko, dipl. ing.
oznato je da maslina moe uspijevati na plitkim, skeletoidnim tlima koja su siromana humusom i mineralnim tvarima gdje mogu doivjeti preko dvjesto godina. To joj omoguuje njezina otpornost prema sui koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mree. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je nia nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima. Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postie dovoljan ukupni prirast jednogodinjih izboja koji su osnova za rodnost. Duina jednogodinjih izboja je mala pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti. S druge strane, maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozranosti i suviku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta, duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkaline reakcije, ali ako su kisela i ne sadre dovoljno kalcija, tada se preporua kalcikacija.
Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo vana u popravljanju svojstava loih tala (skeletnih i glinenih) jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja poveava sadraj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utjee na mikrobioloku aktivnost. Kod teih glinenih tala popravlja prozranost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadrava vlagu i ublaava suu. Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira. Jedno takvo gnojivo je BIOLIVO. Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljanim nainom otputanjem duika. Naime, osnovna znaajka ovog gnojiva je da postupno otputa duik
kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja duika bez obzira na kie tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%). Organsko gnojivo BIOLIVO je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujui i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potie sintezu nukleinskih kiselina i klorola. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomae pri oplodnji i primjenom bora poveava se postotak oploenih cvjetova. Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljea. Preporua se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Koliina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.
NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa eljezom
30
Pomlaivanje masline iz debla i panja
Iz debla
Provodi se kad je deblo zdravo, ravite visoko, glavne grane oteene, ogoljele, isprepletene, a stablo prelo fazu rodnosti. U ovom sluaju najea pogreka je visina presijecanja debla. Najnormalnije je da bude tik ispod ravanja glavnih grana. No ako taj dio nije pogodan (zdrav), moe se sputati do pogodnijega, ali nikako ispod 40 cm od tla. Stablo prepiljeno nisko ne tjera nove mladice iz debla, nego iz panja, pa ovaj dio debla umire i valja ga posve otpiliti. Optimalna visina presijecanja je 70-100 cm od tla. Iz ostatka debla iknut e prava uma novih mladica. Ovdje nastaju dvije pogreke: vei broj mladica od potrebnog i slabi ili pogrean poloaj pojedinih mladica. Broj novih mladica ovisi o promjeru debla, snazi biveg stabla (korijenov sustav), sorti i, dakako, o uzgojnom obliku koji je maslinar namijenio. U prijanjoj praksi bilo je uobiajeno ostaviti tri-etiri glavne grane, ostale ukloniti. No, pokazalo se da tri-etiri grane za kratko vrijeme porastu tri-etiri metra, stvore kronju na vrhu, u donjem dijelu ostaju gole. Time se problem vraa na poetak. Zato danas preporuamo ostaviti vie grana. Time postiemo njihov jednakomjeran razvoj i zadravamo niu kronju. Postupak za odabir novih grana je sljedei: prve godine ostave se sve nove mladice na vijencupresjeku debla. Druge godine uklone se nepotrebni dvojnici i one mladice koje je i samo stablo odbacilo. Tree godine ostave se mladice koje svojim poloajem i razvojem ine ve osnovicu budue kronje. Poloaj novih mladica mora biti prirodan, tj. jedna grana ne smije konkurirati susjednoj. To se dogaa kad mladice rastu jedna nad drugom. Ona gornja po svom poloaju treba postati glavna, ali joj to ne doputa ona donja koja je blia izvoru napajanja (korijenu) pa je u razvoju koi. Zato ovu donju valja na vrijeme odrezati. sebi, maslina e od mnotva izdanaka izabrati dio koji e prerasti u stabla. No taj izbor ne ide u korist ovjeku. Maslina ima glavni cilj produljiti ivot drvu, rod je sporedni cilj. Zato u malom prostoru odgaja vei broj djece koja u takvoj postavi nikad ne postaju stabla. Osim toga ona ne moe unititi suvinu djecu. To radi ovjek. Ako je panj jedinstven (promjer do 50 cm), ostave se tri grane svaka na glavnoj ili i odgajaju kao stablo. Ako panj nije jedinstven, moe se ostaviti etiri-pet novih grana-izdanaka-koji su na glavnim ilama. Izdanci moraju biti jedan do drugog-uokrug, ne jedan nad drugim. Prve godine ostave se svi izdanci, druge godine njih 10-20, a tree konaan broj. Najea pogreka je prekobrojnost i slab raspored izdanaka. Prekobrojni izdanci ne slue niemu, nikad nee postati stabla, stalna su smetnja i zato ih valja ukloniti. O poloaju-rasporedu, ve sam rekao. Preuzeto iz Gospodarskog lista
esto puta smo prinueni obaviti pomlaivanje maslina. Najbolji nain za pomlaivanje je iz debla ili panja.
Iz panja
To je presijecanje stabla u razini tla. Obavlja ga ovjek, a kod nas jo vie vatra. U posljednjih 40 godina stotine tisua stabala masline unitene su u poarima koji su harali na obali i otocima. Pogreke se javljaju u odgoju mladih izdanaka-budueg stabla. Preputena
PITANJA I ODGOVORI
Prole godine sam kupio dvije sadnice limuna mjeseara. Agronom koji radi u tom rasadniku je rekao da limunove presadim u neznatno vei sud. Meutim, imam dvije velike, prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vremena bez daljnjega presaivanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike sudove? Svakako biste trebali posluati savjet koji ste dobili, a objasnit u vam i zato. Limun se ee presauje u prvim godinama ivota. Ovisno od veliine posude i intenziteta rasta, nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Meutim, vrlo je vano to raditi postupno kako se razvija korijenov sustav i kronja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud nije poeljna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi svo tlo u loncu. Zbog toga limun treba postupno presaivati s tim da je najoptimalnije vrijeme za presaivanje pred poetak proljetne vegetacije Ivica Doko, dipl. ing
31
Presaivanje limuna
jarka s ostatkom zemlje uz njezino paljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom zavrili, jo je potrebno ivicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje, ali i izvriti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne koliine vode. Matea ori, master struke
Opadanje listova kod kamelije
Zatita rua tijekom zime
Sadnja ivice
Planiram svoju okunicu od prometnice odvojiti, odnosno, ograditi ivom ogradom. Stoga me zanima na koji nain se obavlja sadnja ivice? ivice se obino sade u jednom redu, a ukoliko raspolaete s dovoljno prostora istu tu sadnju moete planirati i u dva reda (cikcak sadnja). Ukoliko pak, planirate formiranje duge ivice za koju e vam trebati mnogo biljaka onda je dobro u rasadnicama odreenu koliinu unaprijed i naruiti. to se broja sadnica tie, one ovise od veliine i naina rasta biljne vrste s tim da e vam po nepisanom pravilu za jedan duni metar trebati od 2 do 5 sadnica (sadnja u jedan ili dva reda). Razumljivo, da ukoliko elite ivicu koja e se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gue, s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne uri, grmove posadite na preporuenu udaljenost. Sadnja se izvodi na nain da uz trasu ivice prethodno nategnete ue uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i irine 40-60 cm. Potom je poeljno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Sadnice razmjestite po trasi ivice na predvienim razmacima, naizmjenino rasporeujui slabije i snanije sadnice, kako bi i ivica bila koliko-toliko ujednaena. Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomijeajte s organskim supstratom te manji dio, te mjeavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju poloite sadnice. Slijedi zatrpavanje
Posjedujem manji nasad rua koje uzgajam na malo vioj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima, trebam li svoje rue tijekom zime tititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje? Vrijedi pravilo kako e rue dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pradobno i kvalitetno zagrnemo. Jer u vaim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obino dolaze kada su rue jo nepokrivene. Zeleni listovi tada ve za nekoliko dana poute i otpadnu to je znak da vegetacije potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagre se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-to e biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni e, naime, biti izloeni mrazevima i hladnoi, ali e isto tako tijekom orezivanja u proljee biti uklonjeni, pa ih i ne treba tititi od niskih temperatura. Spomenimo i kako zemlja koritena Polica AKTIV PLUS prua sigurnu zatitu od posljedica nesretnog prigodom zagrtanja sluaja uz iznimno povoljnu gomora biti no usitdinju premiju! njena a sve kako bi Pokrie rizika za godinju premiju od samo 10,00 KM: to bolje nalegla tj. za sluaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM kako bi sama humka za sluaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM bila kompaktnija. I za sluaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM na kraju, recimo da dnevna naknada za bolniko lijeenje 10,00 KM je zagrtanje obavezna Odabirom uplate veeg iznosa gomjera koja se provodinje premije i svote pokria po polici AKTIV PLUS bit e vee. di kod rua ajevki i Dovoljno je da nas kontaktirate mjesearki to znai telefonski ili da posjetite Vama da rue puzavice i najblie prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam penjaice u pravilu ne aktivirali ovo iznimno povoljno i trae posebnu njegu korisno osiguranje. www.croatiaosiguranje.ba tijekom zime. Ivan Peri, dipl. ing.
U stanu, pored raznolikog cvijea imam i kunu kameliju. Zanima me zato dolazi do uenja i opadanja njenih listova i je li to znak da je potrebno presaditi u vei lonac? Kunu kameliju ili kako je jo nazivaju japansku ruu, ljubitelji cvijea smatraju jednom od najzahtijevnijih kunih biljaka. Iako je to jednim dijelom i tono, praksa je pokazala da se kamelija uz odgovarajuu njegu moe uzgajati vie godina. Veoma je osjetljiva na toplotu. Cvjeta od prosinca do svibnja, a cvijet joj je prelijep, krupan i rairen. Ne kodi joj hladnoa do 2C, ali joj nikako ne prija toplota vea od 8 do 10C. Voli svje zrak i dosta svjetla, ali ne smijete je izloiti izravnome jakom suncu. Zbog nagle promjene temperature i mijenjanja mjesta, kao i suvinog zalijevanja pouti i otpadne joj lie. Ne voli prevelike saksije, a uspijeva u lakoj rastresitoj zemlji. Ne treba je presaivati svake godine ve svake tree ili etvrte, jer bi zbog estog presaivanja mogla manje cvijetati. Matea Pehar, dipl. ing.
AKTIVPLUS
32
Uzgoj stupastih jabuka

Zbog nedostatka obradivih povrina esto smo prinueni saditi vei broj vonih stabala od mogueg, zbog ega se u kasnijim godinama uzgoja javljaju nepremostive potekoe. Ipak, u novije doba pojavljuje se rjeenje u vidu stupaste jabuke.
Mario ubela, dipl. ing.
Minimalna rezidba jabuka
od pojmom stupaste jabuke podrazumijevamo svojevrsnu bioloku novinu koja omoguava uzgoj od ak deset tisua voaka po hektaru. Na taj nain omoguavamo zasnivanje obiteljskih vonjaka na manjim hercegovaki povrinama, odnosno, okunicama. Drugim rijeima, navedene jabuke se uzgajaju bez naslona to znatnije sniava inae skupe trokove podizanja vonih nasada. Navedene stupaste jabuke moemo posaditi i na pola metra razmaka a koliko iznosi i samo meuredno rastojanje. A u amaterskim plantaama i manjim vonjacima najbolje je saditi jabuke u jednom, dva ili tri reda. Ukoliko se sadi vie takvih blokova, izmeu njih treba ostaviti rastojanje od najmanje 1,2 metra, a sve kako bi pojednostavili i omoguili laku rezidbu, okopavanje, zalijevanje i zatitu. Stupaste jabuke odlikuje injenica da stablo ini uspravna kordunica koja se prirodno ne grana i koja je cijelom svojom duinom obrasla tzv. rodnim kolaima. To znai da voke ni ne trebaju naslon jer svaka stupasta sadnica jabuke ima uspravan porast i vitku kordunicu, obraslu rodnim elementima od osnove do vrha. Zbog svega toga navedene jabuke brzo prorode te ve prve godine nakon sadnje formiraju nekoliko plodova. A da bi se to uistinu i ostvarilo uvijek nabavljajte sadnice na kojima ve postoje cvjetni pupoljci, o kojima pak morate voditi rauna da se prigodom transporta i ne otete. Razumljivo je da e stupasta jabuka u drugoj i narednim godinama svakako dati puno vei urod, tako da bi se on pete godine trebao ustaliti na 10-15 kg po stablu. A osim
to je to stupasta jabuka?
to je, za svoje prilike prilino rodna, stupasta jabuka je i vrlo dekorativna jer tijekom jeseni biva okiena plodovima du cijeloga svog vitkog stabla.
Stupasta jabuka ima minimalne zahtjeve za rezidbomZapravo sve se svodi na prorjeivanje cvjetnih pupoljaka skraivanjem tzv. rodnih kolaa. Spomenuta mjera posebice je vana kod sorti koje obilnije raaju zato to one obino prerode i zbog toga alternativno raaju svake druge godine. A kod rezidbe vrijedi pravilo kako se jednogodinji ljetorasti (dui od 10-tak cm), a koji se mogu pojaviti na rodnim elementima gdje su formirani i cvjetni pupoljci, uklanjanju u osnovi. Ukoliko se pak oni pojave izravno na vodilici, na dijelu gdje nema formiranog rodnog kolaa, moramo ih prikratiti na dva-tri pupoljka. Na taj nain pomaemo obnavljanje rodnih kolaa i njihovo formiranje na mjestima koja uope nisu bila ni obrasla. Meutim, minimalna rezidba stupastih jabuka upotpunjava se tijekom lipnja, to znai da se stanovite korekcije mogu obaviti i zelenom rezidbom. Tada se otklanjaju postrane grane koje stvaraju zasjenu ili se prikrauju na dva-tri pupoljka. Poto se to radi u vrijeme diferencijacije cvjetnih pupoljaka oni e se i formirati na prikraenim granama.
KARE ZA VEZANJE VINOVE LOZE
Jednostavan nain rukovanja Vezanje vinove loze moe

obavljati samo jedna osoba za dva do tri puta
Brzina vezanja poveana Omoguen rad u rukavicama

prilikom hladnog vremena
Potraite u: Agrocentar SJEMENARNA iroki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA itluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255
34
LIMETA osvjeavajua vrsta agruma

Dado Mari, dipl. ing.
vo ljeto na policama gotovo svih trgovina irom BiH pojavila su se osvjeavajua pia koja sadre limetu- neobinu, ali i veini ljudi nepoznatu biljnu vrstu. Naime, limeta pripada skupini agruma i moemo slobodno rei da je blizak roak s limunom. Za limetu moemo rei da je limunova mlaa, ali i slaa sestra. U Europu su je u 15. stoljeu donijeli britanski moreplovci, a vjeruje se da su upravo zahvaljujui njoj i njezinu bogatstvu vitaminom C ti moreplovci uvali zdravlje. Limeta je po obliku ploda vrlo slina limunu, samo to je plod glatke, tanke kore koja je izrazito zelene ili ukaste boje ovisno o stupnju zrelosti . Plod ima vrlo ugodnu aromu i osvjeavajui okus. U zadnje vrijeme limeta se sve vie uzgaja kao pojedinana stabla uz okunice, ali se moe uzgajati i u posudi. Inae, agroekoloki uvjeti uzgoja, izbor tla isti su kao i kod limuna.
Limeta je nastala u junoj Aziji, a zahvaljujui Arapima proirila se na prostore Sjeverne Afrike, panjolske i Portugala. Danas se ova voka proizvodi u najveoj mjeri na podruju Indije, Mek-
sika i Egipta. Limeta ne sadri masnoe, zasiene masne kiseline, kolesterol i soli. Niskokalorina je i odlian izvor vitamina C. Od minerala prisutni su kalcij, kalij i fosfor. Osim to je zbog svoje
arome i kiselosti korisna u kulinarstvu, jedan je od sastojaka za brojne koktele i razna druga osvjeavajua pia, no ova voka moe se koristiti i u zdravstvene svrhe. Za limetu se slobodno moe rei da je omiljena meu enama jer njezini sastojci najvie odgovaraju enama Limeta poboljava varenje, sprjeava zatvor i urinarne infekcije, ublaava respiratorne tegobe i probleme s desnima i koom. Korisna je za mravljenje, a upotrebljava se i u kulinarstvu i kozmetici. Mirisna ulja koja sadre plod ovog voa podstiu varenje, a aa tople vode sa sokom od limete pomae pri mravljenju.
Ne zaboravite posaditi aroniju

Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu vonu vrstu koja se na podruju Kanade i SAD-a poela uzgajati tek prije pedesetak godina. U poetku se, iz neznanja, uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.
Mladen Karai, dipl. ing. ije poznato kada se uistinu poelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite vone vrste. Meutim, pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istonog dijela sjeverne Amerike..
35
Kako uope izgleda aronija?
ugodnog okusa. Plod je bobica promjera 1,5 cm i teine 1-1,5 grama. Drugim rijeima, aronija se svrstava u skupinu jagodiastog voa koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Biljka je samooplodna, prorodi tree godine nakon sadnje, ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njezina puna produktivnost traje neto vie od 20 godina.
Aronija predstavlja listopadni grm visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast. Meutim, pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju moemo oblikovati i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim koastim listovima ija duina iznosi 8 cm, a irina 5 cm. Aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-dekorativnim svojstvima. A njezini plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana), kada od crvene koncem kolovoza poprime ljubiasto crnu boju. Plodovi dospijevaju u grozdovima, ne osipaju se i veoma su
Aronijom protiv zloudnih bolesti!
Uporaba plodova ove biljke je viestruka. Naime, poznati su brojni ljekoviti uinci njezinih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana, sadravaju i vitamine A, B, C te minerale koji su korisni za krvotok, koji uravnoteuju krvni tlak, lijee jetrene i eluane tegobe, ir, migrenu, eernu bolest, aterosklerozu i brojne druge bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni lijek najbolje potvruje podatak kako koritenje njezinih ljekovitih plodova pomae u lijeenju tumora i vrtoglavica
zbog bolesti unutarnjeg uha. Zanimljivo je da su njezini plodovi masovno koriteni nakon katastrofe u ernobilu. Osim toga, ruskim lijenicima aronija je sredinom tih 80-tih godina ve bila dobro poznata. Tim vie to je u gradu Bijsku jo od 1966. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete. Spomenimo jo kako aronija fantastino dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Tako se jednako uspjeno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromanim, kamenitim i manje kvalitetnim tipovima tala. Vidljivo je da ova biljka ne trai osobitu njegu, a to se posebice odnosi na njezinu zatitu. Naime aroniju ne napadaju tetnici, a nema ni znaajnijih bolesti te se nesmetano moe uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantano se sadi na razmak 3 x 2 metra, ime se ostvaruju iznimno visoki prinosi.
36
Crna pjegavost
- sve vei problem hercegovakih vinograda

Pojava ove opasne bolesti moe postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, ilavka, kardinal, debit, krlet, vranac, i dr.) Uzronik bolesti je gljiva Phomopsis viticola.
olest se nekada nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije vie koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.
Simptomi bolesti
Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uoavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najee drugi i trei internodij), u obliku izduenih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi oituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti sluaj kod zaraene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzroiti i druge topatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr. Takoer se na rozgvi dobro uoavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile jo na mladicama tijekom vegetacije.
Iz takve rozgve u rano proljee izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda ire zarazu. Takoer pupovi na zaraenoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova esto su zakrljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraenu rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakrljale, pa idue godine ne mogu posluiti za daljnu rezidbu. Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku, stalno smanjujui urod, a moe doi i do suenja zaraenog dijela okota. Zaraza piknosporama dogaa se ve rano u proljee (tijekom travnja), na poetku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zatitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti jo u razdoblju zimskog mirovanja i poetkom vegetacije.
rezidbu i kompletno iznoenje zaraene rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati iskljuivo zdravu rozgvu. Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije ve je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta vee od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP, Bakreni Dithane WP i dr. Na poetku vegetacije (poevi od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedeim fungicidima: Antracol WP 70, Chromoneb S-70, Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit F WP, Daconil 720 SC, Mikal Flash WG, Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr. prof.dr.sc. Tihomir Milievi Zavod za topatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu
Suzbijanje
Od agrotehnikih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na
VIKTORIJA atraktivna stolna sorta vinove loze
37
Stipe Glavina, master struke orta je krianac kojeg su Leopodatu Victoria i Coridei Gheorghe stvorili u Institutu za hortikulturna istraivanja u Rumunjskoj krianjem sorata Cardinal i Afus Ali. Sorta se brzo rairila u Rumunjskoj, a nakon uspjenih pokusa adaptacije prihvatili su je i mnogi vinogradari u Grkoj, osobito u vinogradarskim zonama Kavala i Calcidica Vrak mladog izboja, otvoren, zelen, skoro goli, listii veliki, peterokutni sa 5 renjeva. Sinus otvoren u obliku U, boje zelene, donja strana skoro gola. Grozd veliki piramidalan srednje zbijen, sa srednjom teinom cca 600-700 gr., bobica krupna, cilindrino eliptina, boje zeleno ute, srednje teine 10-12 gr. okus neutralan, koica s malo maka, srednje debljine, jednolino obojena, meso hruskavo s dvije sjemenke. Sorta je bujna, ima dobru rodnost bazalnih pupova, prikladna je za uzgojne oblike velike kao i one manje ekspanzije, moe se uzgajati u obliku pergola (Tendone) ili manje razvijenih oblika uz icu. Realna rodnost je 1,2.
Malo je osjetljiva na pepelnicu i botritis. Rodnost je velika: Na uzgojnim oblicima uz ice i armaturu (Spalliera) lako se postie prirod 20 t/ha. Grozd je veliki piramidalan srednje zbijen, sa srednjom teinom oko 600-700 grama.
Boba je krupna, cilindrina eliptino, zeleno-ute boje, srednje teine 10-12 grama. Pokoica je srednje debljine, jednolino obojena, meso hrskavo s dvije sjemenke. Viktorija dozrijeva sredinom kolovoza Vrlo je zanimljiva sorta zbog ranijeg dozrijevanja, odlinih svojstava grozda kao i zbog redovite rodnosti. U selekciji koja je izvedena u Vivai Cooperativi Rauscedo u suradnji s Vitrohellas naglaena je jednolinost i zdravstvena istoa sorte, pa stoga predstavlja vrijednu sortu za sve proizvoae stolnoga groa.
38
Ranoproljetna gnojidba vinograda organskim gnojivima

Velimir Lasi, dipl. ing. zivom Fruttorto bio ili Phenix
lodnost i struktura tla jedan su od osnovnih parametara za uzgoj voaka i vinove loze. Zato se plodnost i struktura u vonjacima i vinogradima tla moraju kontinuirano odravati na odgovarajuoj razini. Gnojidba organskim gnojivom jedna je od mjera odravanja i poboljanja plodnosti i strukture tla, te joj treba pokloniti odgovarajuu panju. Organsko gnojivo je potrebno unositi u tlo da ne bi dolo do gubitka hranjiva (naime, organska komponenta vee hranjiva i biljka ih lake usvaja). Osim toga organska komponenta poboljava strukturu i teksturu tla te ini tlo rahlijim. Za gnojidbu vinograda treba koristiti kvalitetno organsko gnojivo koje ne sadri primjese u vidu slame, sjena, neke prostirke i druge biljne ostatke. Od nekoliko organskih gnojiva koja se trenutano mogu nabaviti na podruju Hercegovine, za gnojidbu vinograda preporuamo organska gnojiva pod na-
Fruttorto bio je prirodno organsko gnojivo koje se sastoji od mjeavine goveeg gnojiva i gnojiva od peradi te suenog tropa, bogatog kalijem, koji ostaje nakon prerade groa Phenix je organo-mineralno gnojivo, NPK sastava 6-8-15, namijenjeno za osnovnu gnojidbu vonjaka i vinograda u periodu jesen-zima, odnosno rano proljee. Osim osnovnih NPK hranjiva Phenix sadri i magnezij koji je posebno bitan za vinovu lozu na podruju Hercegovine. Naime, na podruju Hercegovine vinova loza esto obolijeva od magnezijeve kloroze iji je uzrok nedostatak magnezija u tlu ili slaba pristupanost tog hranjiva Karakteristike Fruttorta i Phenix-a
1. Fruttorto i Phenix su visokokvalitetna organska gnojiva proizvedena posebnim postupkom od stajskog gnojiva
2. Fruttorto i Phenix su po koliini koja se koristi za gnojidbu cjenovno isplativiji nego stajnjak i mineralno gnojivo zajedno 3. Fruttorto i Phenix su u obliku peleta ili rezanaca koje se lako razbacuju i puno je jednostavnija manipulacija s gnojivom, pakiranje je u vreama od 25 kg 4. Ova dva gnojiva ne sadre sjemenke korova, tetnike niti uzronike biljnih bolesti jer su prola termiki postupak (izlaganje viim temperaturama), prilikom proizvodnje Za gnojidbu vonjaka i vinograda Fruttorto bio se koristi u koliini 150 200 kg/dulumu a Phenix 75-100 kg/ dulumu I za kraj, Fruttorto i Phenix primijeniti to ranije, im vam to vremenske prilike dopuste, obino je to nakon rezidbe, a nakon primjene obavezno ga inkorporirajte (unesite) u tlo oranjem ili frezanjem.
40
Kamo s ostacima nakon zimske rezidbe vinove loze

Rezidba vinove loze u zimskom mirovanju jedan je od najzahtjevnijih ampelotehnikih zahvata. Osnovni mu je cilj formiranje uzgojnog oblika i njegovo odravanje. Tom se rezidbom s trsa uklanja glavnina jednogodinjeg i dvogodinjeg drva (stari lucnjevi) nastalog u prethodnoj vegetaciji. Nakon rezidbe slijedi izvlaenje orezane rozgve iz armature, a jedan od velikih problema jest kako s njom tada postupati.
va su osnovna naina kako postupati s orezanom rozgvom, a to su: iznijeti je iz vinograda, ili ostaviti unutar redova. Ima niz argumenata koji govore za i protiv jedne ili druge varijante, pa ih ovdje navodimo. Poznato je kako je jednogodinja rozgva mjesto prezimljenja niza gljivinih bolesti kao to su crna pjegavost, pepelnica i siva plijesan. U sluaju njihova jakog napada u prethodnoj godini, dogaa se da i na jednogodinjoj rozgvi nalazimo jaku populaciju tih bolesti u formi u kojoj one prezimljuju. Zanimljivo je kako one uglavnom prezimljuju plitko ispod kore, na samoj kori ili unutar pupa, a svaka od njih ima specine simptome vidljive golim okom na jednogodinjoj odrvenjeloj rozgvi. To ima za posljedicu da rozgva koja ostaje u vinogradu nakon rezidbe postaje izvor infekcije u narednoj vegetaciji, to je glavni argument za uklanjanje rozgve iz vinograda nakon rezidbe.
Prezimljenje bolesti na rozgvi
Dakle, smatra se da emo uklanjanjem orezane rozgve iz vinograda smanjiti poetni napad i odgoditi jau zarazu bolestima u narednoj vegetaciji. Vano je pritom napomenuti kako se takva rozgva nakon iznoenja iz vinograda mora spaliti prije poetka vegetacije ili usitniti i kompostirati. Ukoliko
se rozgva samo iznese na hrpu u blizini vinograda, i dalje emo imati izvor bolesti koje e vjetar raznositi uokolo.
Rozgva kao biomaterijal
S druge strane, rozgva predstavlja i biomaterijal koji je vinova loza stvorila koritenjem mineralnih tvari (posebno
41
kalija) koje smo mi unijeli u prethodnim godinama gnojidbom vinograda. Raspadanjem rozgve te se mineralne tvari vraaju u tlo, a nastaje i humus koji je izrazito bitna komponenta plodnosti svakoga tla. Meutim, kako je rozgva drvenasta, njoj je potrebno relativno dugo vremena da se razgradi. To znai da ako rozgvu samo ostavimo na tlu, ona predstavlja ne samo izvor primarne zaraze gljivinim bolestima koje na njoj prezimljavaju ve e i dugo vremena nakon toga oteavati prolazak kroz vinograd strojevima i ljudima. Pravilnim usitnjavanjem rozgve (maliranjem) ubrzavamo njezino razlaganje ime unitavamo i bolesti koje su na njoj. To je posebno ubrzano kod zatravljenih vinograda gdje je nakon maliranja rozgva pomijeana s usitnjenom travom i tlom, to bitno ubrzava njezino razlaganje. Takoer, u sluaju da nakon maliranja usitnjenu rozgvu zaoremo, ona e se razgraditi puno bre nego na povrini tla, a na taj nain gotovo u potpunosti eliminiramo mogunost da ona bude izvor zaraze gljivinim bolestima. Bitno je napomenuti da to je rozgva jae usitnjena, to e bre biti njezino razlaganje, pa tako i smanjena opasnost od irenja bolesti koje se na njoj nalaze. Osim to je rozgva vrijedan izvor hranjiva i humusa koje e obogatiti tlo, postoje i drugi razlozi u modernom vinogradarstvu koji su uzrok tome da se rozgva ostavlja u vinogradu nakon rezidbe. To se prvenstveno odnosi na visoku cijenu radne snage koja je potrebna za iznoenje rozgve, kao i potreba za novim strojevima (strojevi za baliranje rozgve). Dakle, sve se ee primjenjuje ostavljanje rozgve u vinogradu nakon
rezidbe, meutim, nikako se ne bi smjelo nastaviti s praksom da se rozgva ostavlja neusitnjena, kao to je katkad sluaj, sve do poetka vegetacije. Na taj nain poveavamo opasnost od jake poetne zaraze gljivinim bolestima. Svakako, prije donoenja odluke o tome hoemo li rozgvu ostaviti u vinogradu ili je iz njega iznijeti moramo uzeti u obzir nekoliko imbenika: - Intenzitet zaraze gljivinim bolestima u prethodnoj vegetaciji ako smo imali jak napad gljivinih bolesti u prethodnoj godini, posebice crne pjegavosti i sive plijesni, preporuuje se rozgvu iznijeti i spaliti. - Veliina i izoliranost nasada ako se radi o manjim vinogradima koji su izolirani (u blizini nema vinograda iz
kojih se bolesti mogu iriti), uklanjanje rozgve imat e vei uinak nego u sluaju da se radi o vinogradu okruenom drugim vinogradima iz kojih se rozgva ne iznosi. - U sluaju ekoloke proizvodnje, iznoenje rozgve smatra se jednom od vanijih mjera kontrole gljivinih bolesti. - Kada na orezanoj rozgvi nema simptoma bolesti (sitne crne tokice, ispucanost i sl.), tj. kada smo u prethodnoj godini bolesti drali pod kontrolom ili nije bilo uvjeta za njihov razvoj, moemo se odluiti za ostavljanje rozgve i njezino maliranje. Darko Preiner, dipl. ing. Agronomski fakultet u Zagrebu
Briketi od rozgve vinove loze

Danas se sve ee rozgva vinove loze koristi za proizvodnju briketa. Naime, od davnina je poznato da rotilj pripremljen na rozgvi vinove loze ima posebnu aromu. U posljednjih nekoliko godina na tritu u BiH mogu se pronai briketi koji su proizvedeni od rozgve vinove loze. Nakon rezidbe, rozgva se sakuplja i balira posebnim strojevima. Balirana rozgva dalje ide na sjeckanje kako bi se dobile granulacije odreene veliine. Poslije toga, usitnjena masa se sui u posebnim rotirajuim suarama koje koriste struju toplog zraka koja nastaje loenjem prirodnog drveta. Poslije suenja, u posebnim strojevima proizvode se briketi koji se pakiraju u razliita komercijalna pakiranja.
Suha i mokra hrana za pse
Suha hrana za pse: Friend Everyday 3kg Friend Mix 3kg Friend Junior 3kg
Friend Everyday 1kg Friend Mix 1kg Friend Junior 1kg
Friend Everyday 10kg Friend Mix 10kg
Mokra hrana za pse: Friend 415g govedina Friend 415g piletina Friend 1240g govedina Friend 1240g piletina Friend 1250g divlja
Suha i mokra hrana za make
Suha hrana za make: Friend 300g govedina Friend 300g mix Friend 300g losos Mokra hrana za make: Friend 415g govedina Friend 415g piletina Friend 415g riba
Friend 800g govedina Friend 800g mix Friend 800g losos
44
OTROVANJE PELA
Iako je jesensko i zimsko razdoblje doba kada na podnici ili ispred konica pronalazimo vie uginulih pela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek znaiti da se radi o redovitim zimskim gubitcima.
Kruno Laec, dr. vet. med.
ada se temperatura zraka prvi put smanji na nie od 5 0C, pele se jae stisnu u klupko i zapoinju pravo zimovanje. Hladnoa veinu slabijih i starijih pela usmrti i one padaju na podnicu ili jo ive otpuu na leto gdje ugibaju. Kada razdoblje hladnoe potraje nekoliko dana, preostale pele ne izlijeu i ne iznose uginule koje tada vidimo ispred konica i na podnici. Ako smo neuspjeno ili nismo na vrijeme tretirali protiv varoe, moe biti mnogo oslabljenih pela koje ugibaju unato jakoj zajednici, to takoer vidimo kao pojaana uginua na poetku zimovanja. Uglavnom su to sve redoviti i oekivani gubitci. Pri obilasku pelinjaka tijekom zime leto uvijek oistimo od snijega i leda, a takoer i od mrtvih pela, pri emu procjenjujemo njihov broj. Ponekad se kasnije tijekom zimovanja moe dogoditi da pronaemo poveana uginua pela odjednom, ili propadanje cijele zajednice iako je u konici bilo dovoljno hrane. Kada iskljuimo sve mogue uzroke uginua (varou, bolesti ili slino), moemo posumnjati da je klupko stiglo do loijeg ili tetnog meda (medljikovca), ili peluda ijom se potronjom u organizmu pela gomilaju tetne tvari i dovode do pojaanog uginua. Ako se nae takvo stanje, treba se prisjetiti odakle potjee med, a pogotovo pelud koji smo pelama ostavili za zimovanje. Kako za razliku od meda pele pelud ne prerauju nego samo dorauju i skladite, u njemu se mogu pronai i neeljene tvari u koliinama koje mogu natetiti pelama tijekom zimovanja. Uzrok iznenadnog i poveanog uginua pela u aktivnom razdoblju, ali i tijekom zimovanja mogu biti i razliita otrovanja. Zbog toga ovdje
podsjeamo na otrovanja razliitim tvarima koje se koriste u zatiti bilja, tvornikim pogonima ili se sluajno mogu pronai u pelinjoj hrani. Najee se radi o trovanju pesticidima, ali i dimom tvornica, te medljikom, nektarom, peludom pa i kuhinjskom soli.
Pesticidi su sintetike, rjee prirodne, selektivno toksine tvari, namijenjene
Otrovanja prouzroena pesticidima
unitavanju tetnih biljnih i ivotinjskih organizama. Njihova primjena najvea je u proljee kada zapoinje sezona radova i takozvane kemijske zatite u vrtovima, poljima, vonjacima i vinogradima. Tada postoji i najvea opasnost za otrovanje pela. Za pele su najtoksiniji insekticidi, ali i neki herbicidi. Ako i sami upotrebljavamo navedena sredstva, trebamo pozorno prouiti upute proizvoaa o koncentracijama i nainima primjene. Na taj nain zatit emo u
45
prvom redu sebe, zatim pele i ostale korisne kukce, a i to manje oneistiti okoli. Insekticide dijelimo na kontaktne (djelovanje kontaktom-dodirom) i na crijevne otrove (djeluju putem probavnog trakta). Od otrovanja u prvom redu ugibaju pele sabiraice. Ovisno o vrsti i koncentraciji otrova, do uginua moe doi na mjestu tretiranja otrovom, na putu prema konici ili u samoj konici. Kod jaih otrovanja pelinja zajednica izgubi naglo veliki broj sabiraica, oslabi, a moe i u potpunosti propasti. Ako se radi o kontaktnom otrovu, pele sabiraice mogu ga unijeti u konicu i prenijeti na kune pele. Isto tako, ako u konicu unesu pelud oneien sredstvom koje djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kunih pela i liinaka. Kako bi se otrovanja sprijeila, ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva koja su otrovna za pele u vrijeme cvatnje biljaka, kao ni u umama tijekom medljikove pae. Ako je tretiranje nuno, treba na vrijeme obavijestiti pelare odreenog podruja. Tada pelar poduzima potrebne mjere. Ujutro, prije izlijetanja pela treba zatvoriti konice sa pelama i otvoriti ureaje za ventilaciju. Kada su pele zatvorene dulje vrijeme, treba im davati vodu-u hranilicu ili prazno sae. U razdoblju dok su konice zatvorene pele ne smijemo bez velike potrebe uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko dugo emo pele drati zatvorene, ovisi o vrsti upotrijebljenog otrova i nainu na koji se primjenjuje (prskanje sa zemlje ili iz zrakoplova). Opasno razdoblje se skrauje u sluajevima jake kie nakon tretiranja kemijskim sredstvom, jakog vjetra ili vruina s temperaturama od 30 0 C u hladu. tvari, a pele ne mogu redovito izlijetati na proisne letove. Ponekad kod pele uoavamo gubitak dlaica i crni izgled.
Otrovanje nektarom
Nektar je slatki sok koji u cvjetovima lue lijezde nektarije, a sastoji se od vode i eera. Uloga mu je privlaenje kukaca radi oplodnje cvijeta. Nema mnogo dokazanih sluajeva trovanja nektarom. Da bi dolo do ovog trovanja, mora cvasti puno otrovnih biljaka na jednom mjestu. Dokazano je trovanje nektarom biljke mrazovac, jer on sadri alkaloid kolhicin. Pelud je muko sjeme biljke ija je zadaa oplodnja enskih stanica. Sadri veu koliinu bjelanevina i razliite vitamine. Pelud je zato pelama izvor bjelanevina, vitamina i minerala, ali pelud nekih vrsta biljaka (luk, duhan) sadri otrove za pele, prvenstveno alkaloide. Do trovanja moe doi i zbog smrznutog ili pljesnivog peluda u sau tijekom zimovanja. Do ovog trovanja dolazi ako zimskoj hrani dodajemo kuhinjsku sol. Od 0,2 do 0,5 % kuhinjske soli u hrani skrauje ivot zatvorenih pela, a od 1 do 5 % je vrlo otrovno. Otrovno djelovanje oituje se u propadanju crijevnih stanica. Zato pelinjoj hrani koju sami pripravljamo moramo posvetiti posebnu pozornost. Preuzeto iz Gospodarskog lista
tvari, tako da bi ove vrste trovanja bile mogue tek u iznimnim sluajevima.
Otrovanje peludom
Otrovanje medljikom
Medljika ili medna rosa javlja se na umama bjelogorice, crnogorice, rjee travama i itaricama. Najee je proizvode titaste i lisne ui. Od nje pele rade med medljikovac. Sadri teko probavljiv eer melecitozu i vei postotak mineralnih tvari u prvom redu kalijevih i natrijevih soli. Za zimovanje pela med medljikovac ne smije se koristiti zbog teke probavljivosti. Ponekad u medljici i medu medljikovcu moemo nai i organske otrove koji nastaju kao produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrovanja medljikom dolazi do degeneracije i obamiranja stanica srednjeg crijeva, a pele posljedino dobiju proljev i ugibaju. To se dogaa osobito zimi, jer med sadri veliku koliinu teko probavljivih
Otrovanje kuhinjskom soli
Otrovanja prouzroena tvornikim dimom
Dim pojedinih tvornica sadri otrovne tvari (olovni, uorovi spojevi) koje se nakupljaju na bilju u okolici, koje onda postaje otrovno za pele, ali i druge vrste ivotinja, u prvom redu biljojede. Tvorniki dim prouzrouje tetu u promjeru od 5 do 6 km. Ponekad se moe dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari i na vee udaljenosti (do 20 km). Danas ipak veina tvornica ima specijalne ureaje koji sprjeavaju izlazak otrovnih
70%
sjeme konoplje
hrana za papige tigrice hrana za kanarince hrana za ptice - konoplja mjeavina za ptice crno sjeme za ptice
48
Kultura pijenja vina

ovjekova ljubav prema grou, ne samo zbog pretakanja u plemenitu kapljicu, traje vie od 8000 godina. O tome govori vie od 60 vrsta i 8000 sorti vinove loze. Meutim, kada govorimo o samoj kulturi pijenja vina tada podrazumijevamo i pravilan odabir aa za vino, nain otvaranja vinske boce i toenje vina u ae.
Vlado Mandi, master struke
anas se vinogradi proteu na svim kontinentima pokrivajui povrinu od oko 101.200 etvornih kilometara. Godinje se u njima ubere cca 72 milijuna tona groa koje e se osim za jelo, koristiti za proizvodnju vina kao i za preradu u razne sokove. A kada uspijemo proizvesti vino vrimo njegovo razlijevanje u staklene boce. Dakako rije je o mjeri koja je potpuno opravdana, gledano i s gospodarske, tehnoloke i ekoloke strane. Naime, staklena boca je kemijski postojana to znai da ne utjee na promjenu sastojaka vina, s tim da je mogua i njezina viekratna uporaba. Osim toga, boca predstavlja viestoljetnu ambalau za vino zahvaljujui kojoj je vino na adekvatan nain zatieno tijekom uskladitenja, prijevoza i distribucije.
Prelijevanje vina iz boce u drugu posudu iz koje e se servirati naziva se dekantiranje. Dekantiranje je posebice preporuljivo u restoranima, kod vina koja su vrlo mlada ili su u vrhuncu a nemamo mnogo vremena ostaviti ih da, laiki reeno, prodiu. Isto tako, ukoliko vrimo dekantiranje veoma starih vina moramo biti svjesni injenice da emo ovom mjerom, vrlo vjerojatno, unititi vino zato to e ono izgubiti na svojoj aromi. Meutim, u naim restoranima uglavnom vrijedi pravilo da se vino donosi u izvorno zatvorenoj boci koja se otvara iskljuivo u nazonosti gosta. Osposobljeno osoblje u restoranima vrlo dobro zna da prilikom donoenja bocu ne smije tresti, okretati ili manipulirati u tom pravcu. A poto se boca i otvori slijedi obvezna procedura mirisanja
Dekantiranje vina i odabir aa za vino
netom izvaenog epa koji nipoto ne smije imati neugodan miris. Nadalje, paljivost prema gostu oituje se na nain da domain za stolom prvi kua vino te ga, poto se osobno uvjerio da je ono besprijekorno, natoi ostalim gostima za stolom. Da bi pak nazoni gosti kuali vino, vizualno ocijenili njegovu boju i bistrou najvanije je pravilno odabrati au. Jer iznimno je zanimljiv podatak da se u ovisnosti od veliine i oblika ae mijenja intenzitet kao i mogunost naeg opaanja arome. Stoga vrijedi pravilo da se za bijela vina koriste ae
s duom drkom (u obliku tulipana) a koje se pri vrhu suavaju. Spomenute ae omoguuju lake rotiranje vina ime se potie miris vina koji tako vie dolazi do izraaja, dok duga drka onemoguava grijanje vina izazvano toplinom ljudskih ruku. Crvena vina se pak posluuju u aama s kraom drkom, neto vee zapremine i okruglastog oblika. I na koncu ono to je veini i poznato-pjenuava vina i ampanjci serviraju se u duguljastim aama koje koncentriraju arome i daju lijep vizualni doivljaj vina koje drimo u ruci.
KLUB
WEB SHOP
artnera nas p ih n v lo s o p i ca a p u k smo Zadovoljstvo naih to a z , ja n a v lo s o p g e a na pcima vodi na svim podrujim u k o k ta i p o h s b we odluili otvoriti vlastiti guiti ugodnost kupovine omo na teritoriju cijele BiH ma. o d g to ti s la v ti s o n b o d naih proizvoda iz u
Sjemenarna web shop Vam nudi:
SJEMENARNA
Preglednu strukturu ponude i proizvoda, Web Shop Jednostavno naruivanje, Sigurno plaanje (plaanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), Besplatna i brza dostava u itavoj BIH (minimalna narudba 60 KM)
opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potraite na naoj stra
info@sjemenarna.com
elimo Vam ugodnu kupovinu!!!
www.sjemenarna.com
50
ZANIMLJIVOSTI
Vanilija jedan od skupljih zaina
Prava vanilija je poslije klinia drugi najskuplji zain na svijetu. To ne udi kada se zna koliki je troak potreban za njezinu proizvodnju. Izvan domovine svaki se cvijet mora runo opraivati jer nedostaju specijalno prilagoene pele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi, a svaki nalet hladnoe tijekom tog razdoblja uniti berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko noi uvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sauvala aroma. Eva je pojela jabuku i dala je Adamu to je dovelo do konca zemaljskog raja... Dobro poznata zgoda koja dokazuje da su jabuke jedne od najstarijih vonih vrsta. Uostalom, to potvruju i arheoloke iskopine u kojima su pronaeni poluugljeni ostaci jabuka za koje se smatra da potjeu iz eljeznog doba. Dakle, ovjek ih je skupljao prije 5000 godina a vjeruje se da su podrijetlom iz jugozapadne Azije, negdje s obronaka Himalaja. Rimsko Carstvo je poznavalo svega 36 sorti jabuka dok ih je danas izmeu 7000 i 8000 sorata. Nije poznato koliku je veliinu imala Evina, ali se zna da je najtea jabuka uzgojena u Michiganu i teila je rekordnih 1416 grama, to je bilo posve dovoljno da ue u Guinessovu knjigu rekorda.
Kokosova palma doivi duboku starost
Evina jabuka
Stablo kokosove palme naraste u visinu 25-30 metara. Stablo u promjeru ima 30 cm, ali je iznimno vrsto i odolijeva vjetrovima jer ga za pjeano tlo, u dubini od 8 m, dri oko 800 korijenova, ne debljih od jednog centimetra. Sjeme je nepropusno za morsku vodu u kojoj moe plivati i do 4500 kilometara i potom, neoteeno, isklijati na tlu. Poslije sedam godina palma raa prvi plod, a izmeu petnaeste i pedesete godine ivota donese od 60 do 80 oraha. S osamdeset godina prestaje raati i najee umire. Samo malobrojni primjerci doive i do 150 godina. Nourak je viegodinja biljka, no i kod nas se moe uzgajati kao jednogodinja zeljanica. Svoj naziv zahvaljuje mnotvu boja svojih cvjetova. Veina naziva u drugim jezicima povezana je, meutim, s injenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova navodna aka je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji slue za bojenje ivenih namirnica. Bio je poznat ve Egipanima, Grcima i Rimljanima. Dosta je rasprostranjen, iako se troi u manjim koliinama. Rabi se kao zain, i to bilo sirov, bilo kod kuhanja razliitih jela. Ima tipian miris koji mu daje eterino ulje. enjak sadri toncide, koji djeluju baktericidno pa se troi kao narodni lijek. Prvi zapisani trajk u povijesti, koji se zbio u drevnom Egiptu, prouzroen je upravo izbacivanjem enjaka iz svakodnevne prehrane robova. Kroz povijest ga se koristilo i kao lijek za astmu, ubod korpiona, a tijekom srednjeg vijeka vjerovalo se da je lijek za kugu. Godine 1858. Louis Pasteur zapisao je da bakterija ugine nakon to je bila tretirana enjakom. Jo od srednjeg vijeka, enjak se koristio za lijeenje rana, bilo u komadu ili usitnjen aplicirao se izravno na rane da bi inhibirao irenje infekcije.
Nourak cvate u poslijepodnevnim satima
enjak lijek za mnoge tegobe
za izdavatvo i graku djelatnost

Vaganska 5., 88220 iroki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: info@tiskara-logotip.com www.tiskara-logotip.com
LOGOTIP d.o.o.
KLUB
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com

GG 90 Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

GG 90 Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2011/12

Bosnia andhHerzegovinas C oice

Green Garden broj 90 sijeanj / veljaa 2014. godina XIV

Bodovna Green Garden kartica

Prikupljajte bodove i koristite raspoloivi iznos u KM

POTROENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD

Novosti, obavijesti, najave!!!

AMARILIS biljka raskonih cvjetova

Bosnia andhHerzegovinas C oice

KOLEKCIJA PROLJETNIH LUKOVICA

TU A KAK DAHLI ectacle

Lukovice za ljetnu cvatnju

Dahlia hybrida (dalija, georgina)

Gladiolus sp. (gladiola)

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

7 Canna hybrida (kana)

Lilium sp. (ljiljani, krin)

Freesia hybrida (frezija)

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

Posude za cvijee i ukrasno bilje

Keramike posude - mnotvo neobinih oblika

Plastine posude - najloiji izbor

Glinene posude - prikladne za sve sobne biljke

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

Alati i oprema u rezidbi

Runi alati u rezidbi

VIKING vrtna sjekalica

FISKARS univerzalni teleskopski vrtni reza UP 86

FISKARS set za odravanje

Svi tipovi tla pod kontrolom: VIKING motokultivatori.

SJEME U TRAKAMA jednostavna sjetva

Sjemenske trake precizna sjetva

Pregusta sjetva-simbol amaterizma u povrtnjaku

I doista, najlake je nabaviti malo vie sjemena kojim se doslovce pokrije

Matea Pehar, dipl. ing.

SVJEI RADI zimska poslastica

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

LUK VLASAC slabo poznata povrtnica

Uporaba u svjeem stanju

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

Pet najznaajnijih sorti krumpira u BiH

Arnova je svakako najzani-

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

Alat za rezidbu voaka

Voarskim karama (noicama)

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

KALEMARSKI VOARSKI VOSAK

Rezidba breskve i nektarine

Mladen Karai, dipl. ing.

Rodni i nerodni izboji kod breskve

Za 10-15 litara vode

Arnova, rana, izuzetno rodna sorta

Faluka, najrodnija sorta, odlina za kuhanje i peenje

Pekaro, crvena kasna sorta, izuzetno rodna, zamjena za Kondor

Artemis, izrazito rodna rana sorta krumpira, odlina za kuhanje i pomfrit

Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano

Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu

Proljetna gnojidba masline organskim gnojivima

BROJ 90 SIJEANJ / VELJAA 2014.

Prirodno organsko gnojivo sa eljezom