Arheoloski Leksikon BIH Tom3ocr

~
ARHEOLOSKI LEKSIKON
BOSNE I HERCEGOVINE
TOM 3.
~ ~
ARHEOLOSKA NALAZIST A
REGIJA 14 - 5 ~
SARAJEVO 1988.
Redakcioni odbor:
Dr BASLER, AKADEMIK Dr BORIVOJ NADA
Dr VELJKO PASKVALIN
Odgovorni urednik:
AKADEMIK Dr BORIVOJ
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE, SARAJEVO
Vojvode Putnika br. 7, tel. (071) 35-322
Tira: 1.000 primjeraka
urednik: /Julijan.a SUNIK/ Mevludin
obrada: Nedad CMAJCANIN
Lektor: Slobodanka MARKOVIC
Stampa: GORENJSKA - BIRO ZA PUBLICISTIKU SARAJEVO
Za tampu: Dragoljub JOV ANOVIC
PREDGOVOR
REGIJA 14.
REGIJA 15.
REGIJA 16.
REGIJA 17.
REGIJA 18.
REGIJA 19.
REGIJA 20.
REGIJA 21.
REGIJA 22.
REGIJA 23.
REGIJA 24.
REGIJA 25.
SADRZAJ
: . .
'
5
9-28
39-58
61-82
85-109
113-1'32
135-154
157-197
201-226
229-250
253-279
283-309
313-3:38
PREDGOVOR
Kako je u uvodu toma 1. Arheolokog leksikona Bosne i Hercego-
vine detaljno objanjeno, leksikografske jedinice iz grupe Arheo-
loka nalazita podijeljene su po regijama, a unutar regija po abecednom
redu. Teritorij SR Bosne i Hercegovine podijeljen je na 25 regija, od
kojih obuhvata po nekoliko optina. Tom 3. Arheolokog leksikona
sadri 12 regija iz centralne i june Bosne i iz Hercegovine i to:
Regija 14. optine: Kakanj, Vare, Visoko, Breza, Fojnica, Kiseljak,
Kreevo
Regija 15. optine: Ilija, Sarajev10-Centar, Sarajevo-Sta-
ri Grad, Sarajevo-Novi Grad, Novo Sarajevo,
Ilida, Pale, Trnovo
Regija 16. optine: Olovo, Kladanj, Vlasenica, Han Pijesak,
Bra tunac, Srebrenica
Regija 17. optine: Rogatica, Rudo, Sokolac, Viegrad
Regija 18. optine: Gorade, Kalinovik
Regija 19. optine: Nevesinje, Gacko
Regija 20. optine: Ljubinje, Stolac, Trebinje
Regija 21. optine: Prozor, Jablanica, Konjic
Regija 22. optine: Livno
Regija 23. optine: Duvno, Posuje
Regija 24. optine: Litica, Mostar,
Regija 25. optine: Grude, Ljubuki, Neurri
Arheoloka karta Bosne i Hercegovine koja je sastavni dio ovog
Leksikona je po istom principu, po kojem i leksikografske jedi-
nice iz grupe Arheoloka nalazita. Teritorij Bosne i. Hercegovine pri-
kazan je po gore navedenim regijama na kartama razmjera 1 :100.000.
Za svaku regiju su po tri karte: za praistorijsko doba, za doba
rimske vladavine i za srednji vijek. Broj arheolokog nalazita na karti
odgovara broju koji u okviru iste regije nosi to nalazite kao leksiko-
grafska jedinica. Radi lakeg manipulisanja karte rn sloene u
mape, od kojih ovom tomu odgovaraju mape 3. i 4. Mapa 3. sadri 18
arheolokih karata, za regije 14-19, Mapa 4. - 18 arheolokih karata,
za regije 20-25.
Za pronalaenje arheolokog nalazita na karti slue ozna-
ke pozicije nalazita u okviru koordinatnog sistema, date u spiskovima
nalazita po periodima uz svaki lokalitet, u zagradi, npr.: 14.77 GRADAC,
Gromiljak, Kiseljak (D 4).
za literaturu upotrebljene u leksikografskim jedinicama
deifrovane su u bibliografiji, objavljenoj u Tomu 1. ovog
Leksikona
REDAKCIONI ODBOR
REGIJA 14.
REGIJA 14: OPSTI POPIS NALAZISTA
1. ARNAUTOVICI, Visoko
2. BABINA VODA, Kiseljak
3. BAN-BRDO, Kulije, Kiseljak
4. BANJA, Kakanj
5. BARENJAK, Tulica, Kiseljak
6. BEDEM, Grajani, Visoko
7. BEDEM, Kreeva
8. BIJELE VODE, Gornja Vinjica, Kiseljak
9. BIJELE VODE, Podastinje, Kiseljak
10. BIJELI GREB, Kakanj
11. BJELA VICI, Kakanj
12. BISKUPICI, Visoko
13. BOBO V AC, Vare
14. BOBOVIK, Kulije, Kiseljak
15. BRDA, Brda, Vare
16. BRDANJAK, Kiseljak
17. BRDO, Gornja Breza-Lopate, Breza
18. BRDO, Vare
19. BREZA, Breza
20. BREZIK, Vare
21. BRGULE, Brgule, Vare
22. BRIJEST, Visoko
23. BRNJACI, Brnjaci, Kiseljak
24. BUDOELJ 1, Budoelj, Vare
25. BUDOELJ 2, Budoelj, Vare
26. BUKOVICA, Bukovica, Kiseljak
27. BUNAR; Podastinje, Kiseljak
2:8. BUZICI, Visoko
29. CRKVENJAK, Kakanj
30. CRKVINA, Bilalovac-Rastovi, Kiseljak
31. CRKVINA, Breza
32. CRKVINA groblje), Donja
Kakanj
33. CRKVINA, Gromiljak, Kiseljak
34. CRKVINA, Mahala, Visoko
35. CRKVINA, Podastinje, Kiseljak
36. CRKVINE, Slivna, Breza
37. CAJAN-GRAD, Malo Visoko
38. CAKINA NJIVA, Bijele Vode, Visoko
39. Visoko
40. CIFLUK 1, Visoko
41. 2, Visoko
42. CATICI, Kakanj
43. DIDORADA, Blaa, Vare
44. DOBRINJAC, Dobrinje, Visoko
45. DONJA BOROVICA, Donja Borovica, Vare
46. DONJA ZGOSCA, Donja Kakanj
47. DONJE MOSTRE, Donje Motre, Visoko
48. DONJE EELOVO, Donje eelovo, Kiseljak
49. DRAGI KAMEN, Kakanj
50. DUB, Pale, Kiseljak
51. DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj, Kakanj
52. DUSINA, Dusina, Fojnica
53. DVOR, Dvor, Visoko
54. DVORI, Kraljeva Sutjeska, Kakanj
55. DVORISTA, Luine, Fojnica
56. FOJNICA 1, Fojnica
57. FDJNICA 2, Fojnica
58. GAJ, Pale, Kiseljak
59. GAJ, Sikulje, Vare
2 - Arheoloki leksikon
60. GINJE, Visoko
61. GLAVICA, Biljeevo, Kakanj
62. GLAVICA, Budoelj, Vare
63. GLAVICA, Ginje-Goranica, Visoko
64. GLAVICA, Kiseljak
65. GOJEVICI, Fojnica
66. GORANI, Gorani, Visoko
67. GORASNICA, Ginje-Dvor, Visoko
fi8. GORNJE EELOVO, Gornje eelovo,
Kiseljak
69. GRABOSIC, Visoko
70. Malo Visoko
71. GRAD, Dobrinje, Visoko
72. GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj
73. GRAD (Sebinjski grad}, Sebinje, Kakanj
74. GRAD, Vinjica, Kiseljak
75. GRADAC, Donji Pale, Kiseljak
76. GRADAC, Fojnica
77. GRADAC, Gromiljak, Kiseljak
78. GRADAC, Homolj, Kiseljak
79. GRADAC, Visoko
80. GRADAC, Podgora, Breza
81. GRADAC, Vinjica, Kiseljak
82. GRADAC, Kiseljak
83. GRADINA, Brestovsko, Kiseljak
84. GRADINA, Breani, Kakanj
85. GRADINA, Kakanj
86. GRADINA, Dabravine, Vare
87. GRADINA, Duhri, Kiseljak
88. GRADINA, Fojnica
89. GRADINA, Gornja Visoko
90. GRADINA, Visoko
91. GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj
92. GRADINA, Visoko
93. GRADINA, Ljetovik, Kiseljak
94. GRADINA, Zagrade, Kakanj
95. GRADINA LAGUMI, Fojnica
96. GRADISTE, Pale, Kiseljak
97. GROBLJE, Brestovsko, Kiseljak
98. GROBLJE, Podastinje, Kiseljak
99. GRCKO GROBLJE, Ratanj, Kakanj
100. GRCKO GROBLJE, Kakanj
101. GREBAC, Visoko
102. GREBCI, Greibci, Vare
103. GREBLJICE, Visoko
104. Kakanj
105. GROMILE, Kakanj
106. GROMILE, Karaula, Kakanj
107. GROMILJAK, Gromiljak, Kiseljak
108. HAMBARINE, Podastinje, Kiseljak
109. HAN 1, Han Kiseljak
110. HAN PLOCA 2, Han Kiseljak
111. HENDEK, Duhri, Kiseljak
112. HRASNO, Hrasno, Kakanj
113. HRASNO, Slivna, Breza
114. HRASTOVINA, Kakanj
115. HRASCE, Kakanj
116. HUMAC, Podastinje, Kiseljak
117. IGRISTE, Orahovo, Breza
118. ISPOD GRADINE, Duhri, Kiseljak
9
IU
119. IVICA, Ivica, Kiseljak
120. J APIJE, Brgule, Vare
121. JASIKOVA, Nabilj, Kakanj
122. Visoko
123. KAMEN, Budoelj, Vare
124. KAMENJACA, Breza
125. KARAULA, Donji Kakanj, Kakanj
126. KARAULA, Gornja J ehovina, Kakanj
127. KARINJACA, Donji Kiseljak
128. KASTELA (Pridala), Fojnica
129. KAURIN, Breza
130. KAURSKO GREBLJE, Oglavak, Kiseljak
131. KAURSKO GROBLJE, Kreeva
132. KAURSKO GROBLJE, Koritnik, Breza
133. KAURSKO GROBLJE, Mramor, Kakanj
134. KISELJAK, Kiseljak
135. KISELJAK 1, Kiseljak
136. KISEL!AK 2, Kiseljak
137. KISELJAK 3, Kiseljak
138. KLISA, Visoko
139. KLUPE, Crkvenjak, Kreevo
140. KOKOCICI, Vare
141. KOSA, Kiseljak
142. KOSA, Kakanj
143. KOZOGRAD, Fojnica
144. Orahovo, Breza
145. Dusina-Vrtla, Fojnica
146. KRCEVINE, Kiseljak
147. KRESEVO 1, Kreeva
148. KRESEVO 2, Kreevo
149. KRIVACA 1, Kiseljak
150. KRIV 2, Kiseljak
151. KRIZ, Deevice, Kreeva
152. KRST, Kraljeva Sutjeska, Kakanj
153. KRSTAC, Zbilje, Visoko
154. KULIJES, Kulije, Kiseljak
155. KUNDRUCI, Visoko
136. KUZNO GROBLJE, Kraljeva Sutjeska, Kakanj
157. LETOVISTE, Seoce, Kakanj
158. LIPNICA, Lipnica, Kakanj
159. LOPATA, Rakova Noga, Kreevo
160. LOPATE, Gorani, Visoko
161. LJESKOVICE, Vinjica, Kiseljak
162. Breza
163. MALI OKRUGLIC, Pale, Kiseljak
164. MAUROVICI, Visoko
165. MOTKE, Brnj, Kakanj
166. MRAMORJE, Vare
167. MRAMOROVI, Kiseljak
168. MRAVNJACE 1, Vinjica, Kiseljak
169. MRAVNJACE 2, Vinjica, Kiseljak
170. NJIVA, Zloku6e, Kakanj
171. OBRE 1 Obre, Kakanj
172. OBRE 2 (Gornje Polje), Obre, Kakanj
173. OBRE 3, Obre, Kakanj
174. OCRKA VKA, Homolj, Kiseljak
175. Vare
176. OKOLISTE, Donje Visoko
177. OR.RET, Potkraj, Kiseljak
178. OMEJAK, Visoko
179. ORLOV ACA, Kiseljak
180. O STROG A, Cizma, Kiseljak
181. OSTRUZNICA 1, Ostrunica, Fojnica
182. OSTRUZNICA 2, Ostrunica, Fojnica
183. OSTRIK, Kulije, Kiseljak
184. OTIGOSCE, Fojnica
185. PAJTOV HAN, Pajtov Han, Vare
186. PARIZEVICI, Kiseljak
187. PLANDISTE, Kakanj
188. POD, Dabravine, Vare
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
201.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
321.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
PODASTINJE, Podastinje, Kiseljak
PODGAJ, Kiseljak
POD GRACEM, Gornja
Kiseljak
PODGRADAC, Homolj, Kiseljak
PODVINJCI, Podvinjci, Visoko
POLJE, Ginje, Visoko
POLJE, Polje, Kreevo
PORIJECANI, Visoko
POVRATNICA, Podastinje, Kiseljak
PUHOVAC, Bukovlje, Kakanj
RADONJICI, Vare
RAKOVI, Seoce, Kakanj
RASKRSCE, Visoko
RAT, Kiseljak
REPUH, Breza
Kakanj
SARACEVO BRDO,
Kakanj
SLIVNO, Slivna, Breza
Breza
SRIJETEZ, Bukovlje, Kakanj
STRAHOV AC, Donje eelovo, Kiseljak
STRANA, Biljeevo, Kakanj
STRANA, Visoko
STRASIVE STIJENE, Borina, Kiseljak
STREZEVICA, Teevo, Kakanj
STUP, Slapnica, Kakanj
SUBOTICI, Breza
SVATOVSK.O GROBLJE, Lisovo-Baskije,
Visoko
SVIBE, Gornje Motre, Visoko
SIROKA SUMA, Gomionica, Kiseljak
SKARINE, Rakova Noga, Kreevo
TISOVIK, Pirin, Kreevo
TURBICA GROBLJE, Kakanj
TUSNJICI, Visoko
UKUCEVCI, Podastinje, Kiseljak
VARES, Vare
VARES-DROSKOVAC, Vare
VARES-MA.JDAN,
Vare
VELIKI GRAD (Gradina),
Visoko
VELIKI GRADAC, Gornje Zeelovo, Kiseljak
VELIKI GRADAC, Ramadanovci-Godua,
Visoko
VELIKI GRADAC, Fojnica
VINA, Breza
VISOKI, Grad, Visoko
VISOKO, Visoko
VISNJICA POLJE, Donja Vinjica, Kiseljak
VISNJICI, Vare
VRATNICA, Vratnica, Visoko
VRBICA, Podastinje, Kiseljak
VRBICA, Vare
VUKANOVICI, Kakanj
1, Kiseljak
2, Kiseljak
ZABUCE, Mlade, Visoko
ZAGONI, Breza
ZAGORICE, Zagorice, Visoko
ZAGREBNICE, Papratnica, Kak.anj
ZAGREBNJACA 1, Han Kiseljak
ZAGREBNJACA 2, Han Kiseljak
ZBILJE, Zbilje, Visoko
ZGONOVI, Kiseljak
ZGONOVI, Malo Cajno, Visoko
ZLOKUCE, Kakanj
ZVONIGRAD, Fojnica
11
REGIJA 14: POPIS NALAZISTA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ARNAUTOVICI, Visoko (E 4)
3. BAN-BRDO, Kulije, Kiseljak (E 6)
9. BIJELE VODE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
13. BOBOVAC, Vare (E 3)
21. BRGULE, Brgule, Vare (G 3)
35. CRKVINA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
40. CIFLUK 1, Ciifluk, Visoko (E 5)
42. CATICI, Kakanj (D 3)
47. DONJE MOSTRE, Donje Motre, Visoko (E 4)
49. DRAGI KAMEN, Kakanj (D 3)
53. DVOR, Dvor, Visoko (E 5)
56. FOJNICA 1, Fojnica (C 5)
60. GINJE, Visoko (E 5)
70. GRACANICA, Malo Cajno, Visoko (E 4)
72. GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj (D 3)
76. GRADAC, Fojnica (C 5)
77. GRADAC, Gromiljak, Kiseljak (D 4)
78. GRADAC, Homolj, Kiseljak (E 6)
79. GRADAC, Visoko (D 4)
80. GRADAC, Podgora, Breza (F 4)
81. GRADAC, Vinjica, Kiseljak (D 5)
82. GRADAC, Kiseljak (D 6)
83. GRADINA, Brestovsko, Kiseljak (D 4)
84. GRADINA, Breani, Kakanj (E 3)
85. GRADINA, Kakanj (E 2)
86. GRADINA, Dabravine, Vare (F 4)
87. GRADINA, Duhri, Kiseljak (D 5)
88. GRADINA, Fojnica (C 5)
89. GRADINA, Gornja (D 4)
90. GRADINA, Visoko (D 4)
91. GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj (D 3)
92. GRADINA, Visoko (E 4)
93. GRADINA, Ljetovik, Kiseljak (D 5)
94. GRADINA, Zagrade, Kakanj (E 2)
96. GRADISTE, Pale, Kiseljak (D 5)
104. GRMACE, Kakanj (E 3)
105. GROMILE, Kakanj (E 3)
109. RAN PLOCA 1, Han Kiseljak (E 5)
123. KAMEN, Budoelj, Vare (F 3)
124. KAMENJACA, Breza (F 4)
127. KARINJACA, Donji Kiseljak (E 5)
135. KISELJAK 1, Kiseljak (D 5)
141. KOSA, Kiseljak (E 5)
149. KRIVACA 1, Kiseljak (D 5)
152. KRST, Kraljeva Sutjeska, Kakanj (E 3)
153. KRSTAC, Zbilje, Visoko (E 5)
155. KUNDRUCI, Visoko (D 4)
156. KUZNO GROBLJE, Kraljeva Sutjeska,
Kakanj (E 3)
160. LOPATE, Gorani, Visoko (E 5)
163. MALI OKRUGLIC, Pale, Kiseljak (D 5)
165. MOTKE, Brnj, Kakanj (D 2)
171. OBRE 1 Obre, Kakanj (E 3)
172. OBRE 2 (Gornje Polje), Obre, Kakanj (E 3)
176. OKOLISTE, Donje
Visoko (E 4)
177. OKRET, Potkraj, Kiseljak (D 5)
179. ORLOV ACA, Kiseljak (E 5)
183. OSTRIK, Kulije, Kiseljak (E 6)
187. PLANDISTE, Kakanj (D 3)
202. RAT, Kiseljak (E 5)
208. SRIJETE, Bukovlje, Kakanj (E 3)
212. STRASIVE STIJENE, Borina, Kiseljak (D 5)
213. STREZEVICA, Teevo, Kakanj (E 3)
223. UKUCEVCI, Podastinje, Kiseljak (D 5)
228. VELIKI GRADAC, Gornje Zeelovo,
Kiseljak (D 6)
229. VELIKI GRADAC, Rarnadanovci-Godua,
Visoko (E 5)
230. VELIKI GRADAC, Fojnica (C 4)
232. VISOKI, Grad, Visoko (E 4)
236. VRATNICA, Vratnica, Visoko (E 4)
245. ZAGREBNICE, Papratnica, Kakanj (D 3)
246. ZAGREBNJACA 1, Han Kiseljak (E 5)
252. ZVONIGRAD, Fojnica (C 5)
REGIJA 14: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE

8. BIJELE VODE, Gornja Vinjica, Kiseljak (D 5)
11. BJELAVICI, Kakanj (E 3)
29. CRKVENJAK, Kakanj (E 3)
31. CRKVINA, Breza (F 4)
Kakanj (E 3)
33. CRKVINA, Gromiljak, Kiseljak (D 4)
34. CRKVINA, Mahala,
Visoko (D 4)
51. DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj,
Kakanj (D 3)
52. DUSINA, Dusina, Fojnica (C 6)
64. GLAVICA, Kiseljak (D 5)
72. GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj (D 3)
79. GRADAC, Visoko (D 4)
80. GRADAC, Podgora, Breza (F 4)
81. GRADAC, Vinjica, Kiseljak (D 5)
84. GRADINA, Breani, Kakanj (E 3)
91. GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj (D 3)
106. GROMILE, Karaula, Kakanj (D 3)
107. GROMILJAK, Gromiljak, Kiseljak (D 4)
108. HAMBARINE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
110. HAN 2, Han Kiseljak (E 5)
116. HUMAC, Podastinje, Kiseljak (D 5)
118. ISPOD GRADINE, Duhri, Kiseljak (D 5)
124. KAMENJACA, Breza (F 4)
146. KRCEVINE, Kiseljak (D 5)
14 7. KRESEVO 1, Kreeva (D 6)
150. KRIVACA 2, Kiseljak (D 5)
154. KULIJES, Kulije, Kiseljak (E 6)
161. LJESKOVICE, Vinjica, Kiseljak (D 5)
168. MRAVNJACE 1, Vinjica, Kiseljak (D 5)
174. OCRKA VKA, Homolj, Kiseljak (E 5)
178. OMEJAK, Visoko (D 4)
181. OSTRUZNICA 1, Ostrunica, Fojnica (C 5)
189. PODASTINJE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
191. POD GRACEM, Gornja
Kiseljak (D 5)
197. POVRATNICA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
201. RASKRSCE, Visoko (D 4)
207. B11eza (F 4)
210. STRANA, Biljeevo, Kakanj (D 3)
12
216. SVATOVSKO GROBLJE, Lisovo-Baskije,
Visoko (D 4)
217. SVIBE, Gornje Motre, Visoko (E 4)
227. VELIKI GRAD (Gradina),
Visoko (D 3)
229. VELIKI GRADAC, Ramadanovci-Godua,
Visoko (E 5) .
231. VINA, Breza (F 4)
234. VISNJICA POLJE, Donja Vinjica,
Kiseljak (D 5)
236. VRATNICA, Vratnica, Visoko (E 4)
240. 1, Kiseljak (D 6)
249. ZGONOVI, Kiseljak (E 6)
252. ZVONIGRAD, Fojnica (C 5)
REGIJA 14: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BABINA VODA, Kiseljak (E 5)
4. BANJA, Kakanj (D 3)
5. BARENJAK, Tulica, Kiseljak (E 6)
6. BEDEM, Grajani, Visoko (E 5)
7. BEDEM, Kreevo (D 6)
10. BIJELI GREB, Kakanj (E 3)
12. BISKUPICI, Visoko (E 4)
14. BOBOVIK, Kulije, Kiseljak (E 6)
15. BRDA, Brda, Vare (F 3)
16. BRDANJAK, Kiseljak (D 6)
17. BRDO, Gornja Breza-Lopate, Breza (F 4)
18. BRDO, Vare (F 3)
19. BREZA, Breza (F 4)
20. B'REZIK, Vare (F 3)
22. BRIJEST, Visoko (D 4)
23. BRNJACI, Brnjaci, Kiseljak (E 5)
24. BUDOZELJ 1, Budoelj, Vare (F 3) .
25. BUDOELJ 2, Budoelj, Vare (F 3)
26. BUKOVICA, Bukovica, Kiseljak (E 6)
27. BUNAR, Podastinje, Kiseljak (D 5)
28. BUZICI, Visoko (E 4)
29. CRKVENJAK, Kakanj (E 3)
30. CRKVINA, Bilalovac-Rastovi, Kiseljak (D 4)
Kakanj (E 3)
36. CRKVINE, Slivno, Breza (F 4)
37. CAJAN-GRAD, Malo Cajno, Visoko (E 4)
38. CAKINA NJIVA, Bijele Vode, Visoko (D 5)
39. CEKRCICI, Visoko (E 4)
41. CIFLUK 2, Cifluk, Visoko (E 5)
43. DJDORADA, Blaa, Vare (G 3)
44. DOBRINJAC, Dobrinje, Visoko (E 4)
45. DONJA BOROVICA, Donja Borovica,
Vare (E 2)
46. DONJA ZGOSCA, Donja Kakanj (E 3)
48. DONJE EZELOVO, Donje Zeelovo,
Kiseljak (E 6)
50. DUB, Pale, Kiseljak (D 5)
51. DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj,
Kakanj (D 3)
52. DUSINA, Dusina, Fojnica (C 6)
54. DVORI, Kraljeva Sutjeska, Kakanj (E 3)
55. DVORISTA, Luine, Fojnica (C 5)
58. GAJ, Pale, Kiseljak (D 5)
59. GAJ, Sikulje, Vare (G 3)
61. GLAVICA, Biljeevo, Kakanj (D 3)
62. GLAVICA, Budoelj, Vare (F 3)
63. GLAVICA, Ginje-Goranica, Visoko (E 5)
64. GLAVICA, Kiseljak (D 5)
65. GOJEVICI, Fojnica (C 5)
66. GORANI, Gorani, Visoko (E 5)
67. GORASNICA, Visoko (E 5)
68. GORNJE EZELOVO, Gornje Zeelovo,
Kiseljak (E 6) .
69. GRABOSIC, Visoko (D 4) .
71. GRAD, Dobrinje, Visoko (E 4)
73. GRAD (Sebinjski grad), Sebinje, Kakanj (D 3)
74. GRAD, Vinjica, Kiseljak (D 5)
75. GRADAC, Donji Pale, Kiseljak (D 5)
32. GRADAC, Kiseljak (D 6)
fl2. GRADINA, Visoko (E 4)
95. GRADINA LAGUMI, Fojnica (C 4)
\17. GRCKO GROBLJE, Brestovsko, Kiseljak (D 4)
98. GRCKO GROBLJE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
99. GRCKO GROBLJE, Ratanj, Kakanj (E 3)
100. GRCKO GROBLJE, Kakanj (D 3)
101. GREBAC, Visoko (E 4)
102. GREBCI, Grebci, Vare3 (G 3)
103. GREBLJICE, Visoko (E 5)
111. HENDEK, Duhri, Kiseljak (D 5)
112. HRASNO, Hrasno, K:::kanj (D 3)
113. HRASNO, Slivna, Breza (F 4)
114. HRASTOVINA, Kakanj (E 3)
J 15. HRASCE, Kakanj (E 3)
117. IGRISTE, Orahovo, Breza (F 4)
119. IVICA, Ivica, Kiseljak (D 6)
l ?O. JA PIJE, Brgule, Vare (G 3)
121. JASIXOVA, Nabilj, Kakanj (E 2)
122. Visoko (E 4)
125. KARP .... ULA, Donji Kakanj, Kakanj (D 3)
126. KARAULA, Gornja Jehovina, Kakanj (C 3)
128. KASTELA (Pridala), Fojnica (C 4)
129. KA URIN, Breza (F 4)
130. KAURSKO GREBLJE, Oglavak, Kiseljak (D 4)
131. KAURSKO GROBLJE, Kreeva (D 6)
132. KAURSKO GROBLJE, Koritnik, Breza (F 4)
133. KAURSKO GROBLJE, Mramor, Kakanj (D 2)
134. KT.SELJAK, Kiseljak (E 5)
138. KLISA, Visoko (E 4)
139. KLUPE, Crkvenjak, Kreevo (D 5)
140. KOKOSCICI, Vare (F 3)
142. KOSA, Kakanj (E 2)
143. KOZOGRAD, Fojnica (C 5)
144. KRCEVINA, Orahovo, Breza (F 4)
145. Dusina-Vrtla, Fojnica (C 6)
14 7. KRESEVO 1, Kreeva (D 6)
148. KRESEVO 2, Kreevo (D 6)
151. KRIZ, Deevice, Kreeva (C 6)
157. LETOVISTE, Seoce, Kakanj (E 3)
158. LIPNICA, Lipnica, Kakanj (E 2)
159. LOPATA, Rakova Noga, Kreevo (D 5)
162. LJESCAR, Breza (F 4)
164. MAUROVICI, Visoko (D 4)
166. MRAMORJE, Camovine, Vare (G 3)
167. MRAMOROVI, Kiseljak (D 5)
159. MRAVNJACE 2, Vinjica, Kiseljak (D 5)
170. NJIVA, Kakanj (E 2)
173. OBRE 3, Obre, Kakanj (E 3)
174. OCRKAVKA, Homolj, Kiseljak (E 5)

175. OCEVLJA, Vare (G 2)
180. OSTROGA, Cizma, Kiseljak (D 5)
182. OSTRUNICA 2, Ostrunica, Fojnica (C 5)
134. OT'IGOSCE, Fojnica (C 5)
185. PAJTOV HAN, Pajtov Han, Vare (F 3)
186. PARiEVICI, Kiseljak (D 5)
188. POD, Dabravine, Vare (F 4)
190. PODGAJ, Kiseljak (D 5)
192. PODGRADAC, Homolj, Kiseljak (E 6)
193. PODVINJC'I, Podvinjci, Visoko (E 4)
194. POLJE, Ginje, Visoko (E 5)
195. POLJE, Polje, Kreeva (D 6)
196. PORIJECANI, Visoko (E 4)
HJ8. PUHOV AC, Bukovlje, Kakanj (E 3) .
2-99. RADONJICI, Vare (F 3)
200. RAKOVI, Seoce, Kakanj (E 3)
203. REPUH, Breza (F 4)
204. RICICA, Kakanj (E 3)
203. SARACEVO BRDO,
Kakanj (E 3)
SLIVNO, Slivna, Breza (F 4)
207. Breza (F 4)
'209. STRAHOVAC, Donje eelovo, Kiseljak (E 6)
211. STRANA, Visoko (D 4)
214. STUP, Slapnica, Kakanj (E 3)
13
215. SUBOTICI, Breza (E 4)
218. SIROKA SUMA, Gomionica, Kiseljak (D 4)
219. SKARINE, Rakova Noga, Kreeva (D 5)
220. TISOVIK, Pirin, Kreeva (D 6)
221. TURBICA GROBLJE, Kakanj (D 3)
222. TUSNJICI, Visoko (D 5)
224. VARES, Vare (F 2)
225. V ARES-DROSKOV AC, Vare (F 3)
226. V ARE-MAJDAN,
Vare (F 3)
231. VINA, Breza (F 4)
233. VISOKO, Visoko (E 4)
235. VISNJICI, Vare (F 3)
237. VRBICA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
238. VRBICA, Vare (F 3)
239. VUKANOVICI, Kakanj (E 2)
241. 2, Kiseljak (D 6)
242. ZUBACE, Mlade, Visoko (D 3)
243. ZAGONI, Breza (F 4)
244. ZAGORICE, Zagorice, Visoko (E 5)
247. ZAGREBNJACA 2, Han Kiseljak (E 5)
248. ZBILJE, Zbilje, Visoko (E 4)
250. ZGONOVI, Malo Cajno, Visoko (E 4)
251. ZLOKUCE, Kakanj (E 2)
14
REGIJA 14: NALAZITA
14.1 ARNAUTOVICI, Visoko. Praisto-
rijsko naselje, rimska vila, srednjovjekovna crkva
i groblje. Naselje lei na potoka Gorue u
Bosnu. Probno iskopavanje obavio A. Benac 1958.
i 1959. Kulturni sloj je debeo 0,50-0,60 m. U sondi
H otkriveno je 6 jama od stupova (ugao
dva ognjita i jedna jama za
otpatke. alatkama su najbrojniji kremeni, gru-
bo i strelice, dok su kamene
sjekire rijetke. nalazi pokazuju da se
radi o jednoslojnom neolitskom naselju, sa izvjes-
nim unutarnjim razvojem. Zapaeni su ke-
oblici: grublje posude na nozi,
grube trbuaste i poluloptaste posude dimen-
zija, plitki tanjiri, te kuglaste i poluloptaste olje
bolje obrade i vaze na noge - ritoni. Na
grubo posudama se barbotinski i pla-
ukrasi, na bolje keramici jednostavno
urezani geometrijski motivi, a samo na ritonima
ornamenti bodljikave ice. Na vrhu kulturnog
sloja je nekoliko primjeraka
keramike i jedan primjerak ukraen spi-
ralom.
Naselje u pripada fazi
kakanjske kulture, sa nekim elementima butmirske
kulture na kraju razvoja. S obzirom na pojavu ri-
tona, jasno je da se naselje u mora
staviti u veliki neolitski kulturni kompleks Danilo-
-Kakanj-Cakran-Elateia. Srednji neolit.
Tragovi riiru:ke vjerovatno vile, za-
paeni su u supstrukcijama srednjovjekovne crkve,
a sastoje se od dijelova zida i ufomaka krovnoga cri-
jepa. Rimsko doba.
Srednjovjekovno naselje na mjestu dananjih
nosilo je naziv MILE. To je bilo mjesto
u kojem su se odravali sabori, gdje su se krunisali
bosanski kraljevi i gdje su pokopani neki od bosan-
skih vladara. Arheoloko iskopavanje crkve i jednog
dijela groblja u vrio je 1909-1910.
K. Patsch, a reviziono istraivanje obavio je P. An-
1976-1978. rezultati iskopavanja po-
kazali su temelje jedne crkve 11-12. st.
i velike crkve u dvije faze u 14.
st. Po rijetkim ostacima moglo se zapaziti da je go-
crkva bila opremljena kamenom
dekoracijom i zidnim freskama. U crkvi je otkri-
vena grobnica Tvrtka I, te veliki broj drugih gro-
bova. grobnim nalazima zanimljivi su
prstenovi i ostaci brokata sa oznakama.
Neke kronike tvrde da je ovdje u Mila-
ma pokopan i ban Stjepan II koji je os-
novao samostan sv. Nikole oko 1340.
Srednji vijek.
LIT.: A. Benac 1965, 261-275; P. 1980, 183-247.
A. Benac-P.
14.2 BABINA VODA, Kiseljak. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. 3 u
obliku Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.3 BAN-BRDO, Kulije, Kiseljak. Prethistorij
ska gradina. Smjetena na brijegu nad rijekom Le-
penicom. Nalazi: ulomci grube, slabo kera-
mike debelih zidova, boje, te dobro
tankih zidova, boje i
povrine, kao i lijepa. Vje-
rojatno rano doba.
LIT.:P. 1963, 155 P.
14.4 BANJA, Kakanj. Srednjovjekovno gro-
blje. 4 u obliku sanduka i
.sarkofaga; na jednom sarkofagu natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 147. N.
14.5 BARENJAK, Tulica, Kiseljak. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenici. 2 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1963, 182. N.
14.6 BEDEM, Grajani, Visoko. Srednjovjekovni
grad. je smjetena na istaknutoj krnkoj
gromadi nad Goduke Rijeke u Fojnicu. Da-
nas se jo raspoznaju temelji glavne kule i konture
perimetralnog zida koji je opasivao izdueni obor
u duini preko 100 m. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1984, 186-187. P.
14.7 BEDEM, Kreeva. Srednjovjekovno
Na strmom brijegu povie groblja nalaze se ostaci
zidova koji su sa pristupne strane sa dva
duboka prokopa nad kojima stoji glavrii toranj. Na
padinama brijega nalazi se nekoliko ruevina isto-
vremenih zgrada, moda ostaci srednjovjekovnog
Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: Basle1 1954, 303. Basler
14.8 BIJELE VODE, Gornja Vinjica, Kiseljak. Os-
taci rimskog naselja. Uz potok Rikavac otkriveni tra-
govi rimskog naselja i vie rimskih stela. Posebno
je i vaan ulomak baze s dijelom
natpisa: ... c/ol(oniae) Sa/1/o/nitanae .. ./. Ostaci
rimske i navedeni ulomak s natpisom za-
jedno s onim iz Gromiljaka govore o postojanju
jednog rudarskog sredita s municipalnim karakte-
rom. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: K. Misilo 1936, 15-26; D. Sergejevski 1957, 121-123.
V. Pakvalin
14.9 BIJELE VODE, Podastinje, Kiseljak. Prethi-
storijska gradina. Smjetena na jednoj glavici iznad
korita rijeke Fojnice; povrinski nalazi: fragmenti
keramike. Neto nii greben kojim se prilazi glavici,
je na tri mjesta. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: P. 1963, 156, 159. P.
14.10 BIJELI GREB, Kakanj. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 70 u obliku
sanduka, u dvije grupe, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971; 150. N.
14.11 BJELAVICI, Kakanj. Rimsko na-
selje. Gomile od ruevina nalaze se u polju ispod
sela uz potok Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1911, 208. I. C,remonik
14.12 BISKUPICI, Visoko. Srednjovje-
kovna kamena sa natpisom i nekropola. Son-
diranje 1963. g. obavili P. i Lj. a
1976. Lj. i H. U predjelu iku-
lje, na lijevoj obali Bosne, 1898. g. je
ktitorska sa natpisom o gradnji crk-
ve, poznate kao Kulina bana. U tekstu natpisa,
osim Kulinova imena, zabiljeena je i ime njegove
ene Vojislave. Pretpostavlja se da je gradnja crkve
dovrena i postavljena 1193-1194. godine.
Kasniji zapisi na spominju i bana Stjepana,
nekog upana Krilu, krstjanina Radosava i dr. Ot-
kriveno vie grobova, orijentiranih Z-I;
u jednom naro.sbm.a naunica, dalmatinsko-
-hrvatske grupe. i fragmenti ka-
mena (dio stupa i luk.a). Srednji vijiek, kraj 12-14.
st.
LIT.: C. Truhelka 18fl8, 617-622; P. 1961 a, 287-308;
P. 1984, 270-271. P.
14.D BOBOVAC, Vare.
Prethistorijska gradina, kastel i sred-
njovjekovni grad.
Nalazite je smjetena na uskom kamenitom
grebenu iznad sastavaka Bukovice i Mijakovske ri-
jeke. Iskopavanje Bobovca obavio P. od
1959. do 1969.
Po padinama dvaju istaknutih visova unutar
grada razasuti su ulomci prethistorijskog zemljanog
koji pokazuju karakteristike keramike bron-
i eljeznog doba. po rijetkim ulomcima
kremenog ovaj poloaj je bio naseljen u
eneolitu.
Od kastela je samo jedan
zid koji je kasnije ukomponiran u glavnu kulu Bo-
bovca. Sitni arheoloki predmeti rimske provenijen-
cije su: ulomci krovnog crijepa i jedan
rac.
otaci srednjovjekovnoga grada pokazuju urba-
nu aglomeraciju, za burgove srednjega vi-
jeka. Osnovne komponente ove aglomeracije
njavaju: bedemi sa sistmom isturenih kula, glavna
kula sa kompleksom vladarskog dvora, koji vre
ulogu gradske akropole, kompleks sakralnih obje-
kata na zaravanku Crkvici, mali trg is-
pred crkve sa cisternom u sredini, stambeno naselje
sa zanatskim radionicama unutar bedema, dva ma-
nja naselja izvan gradskih zidina, groblje i dr. Po-
sebno j:.: zanimljiv kompleks vladarskog dvora izgra-
den na tri nivelirane terase, sa dvije pa-
zgradama, zanatskim radionicama,
cisternom i dvorskom kapelom. - Obje i ka-
pija u predvorju imale su majstorski izvedenu ka-
menu dekoraciju stila. U predjelu Crkvice
otkriveni su temelji jedne tek troap-
sidalne crkve, samostana i kraljevske
grobne kapele. Kapela je bila oslikana freskama i
ukraena bogatom kamenom dekoracijom. Od spo-
nwnika kraljevske obitelji su dijelovi
nadgrobne Dvije od ovih - one kralja
Tvrtka II i kralja Tomaa - po obradi,
spadaju najbolja ostvarenja srednjoevropskog
kulturnog kruga 15. st. Od pokretnih arheolokih
predmeta vana su tri zvona, ulomci kera-
dijelovi svjetiljki, te
brojni ulomci zemljanog predmeti od eljeza
i dr. - Bobovac je, bar jednim svojim dijelom, iz-
u prvoj polovini 14. st. dok se vladarski dvor
gradio sukcesivno, od druge polovine 14, pa sve do
sredine 15. st. Suvremenici su ga smatrali
bosanskim gradom; tu se i kraljevska kruna,
a vladari ga nazivaju svojim stolnim mjestom. U
15
pisanim izvorima Bobovac se prvi put spominje
1350. godine.
Turci su osvojili Bobovac 1463. sa vojskom koju
je predvodio sultan Mehmed el Fatih.
LIT.: P. 1973, 23-150. P.
14.14 BOBOVIK, Kulije, Kiseljak. Srednjovjekov-
na nekropola. 12 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.15 BRDA, Brda, Vare. Srednjovjekovna nekro-
pola. 42 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras jednog
spomenika: tordirana traka, krst, spirale i ruka s
LIT.: . 1971, 153-154. N.
14.16 BRDAN.JAK, Kiseljak. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz groblje je
13 u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I i S-J; ukras sarkofaga: tordirana vrpca,
motiv, rozete; na ovom spomeniku je i
natpis (velikog kneza Radoja). Kasni srednji vijek,
15. v.
LIT.: S. 1971, 167. N.
14.17 BRDO, Gornja Breza-Lopate, Breza. Sred-
njovjekovno groblje. 8 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.18 BRDO, Vare. Srednjovjekovno
groblje. est u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih S'Z-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 152-153. N.
14.19 BREZA, Breza. Srednjovjekovni nadgrobni
spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga, dis-
lociran; ukras: dvostruke spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 157. N.
14.20 BREZIK, Vare. Srednjovjekovno gro-
blj. Uz groblje je devet
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
ukras: tordirana traka, spirale, rozete. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 151. N.
1'1.21 BRGULE, Brgule, Vare. Praistorijska ostava.
Otkrivena u pukotini stijene, a sastoji se od
bronzane fibule tipa Golinjevo, dvije bronzane na-
rukvice i dva ulomka dijademe od bronzanog lima.
Pripada kasnom bronzanom dobu (kraj Ha Bl -
Ha B2, oko 900 g. st. e.).
LIT.: B. 1980 a, 44-48; B. 1983, 439-444. B.
14.22 BRIJEST, Visoko. Sred-
njovjekovno groblje. tri u obliku
sanduka, orijentirana S-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 168. N.
14.23 BRNJACI, Brnjaci, Kiseljak. Srednjovjekov-
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.24 BUDOZELJ 1, Budoelj, Vare. Srednjovje-
kovna nekropola. 13 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
jednog spomenika: polumjesec i ruka s Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 153. N.
16
14.25 BUDOZELJ 2, Budoelj, Vare. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz muslimansko groblje
21 u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT: S. 1971, 153. N.
14.26 BUKOVICA, Bukovica, Kiseljak. Srednjovje-
kovna nekropola. 25 u obliiku san-'-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166- 167. N.
14.27 BUNAR, Podastinje, Kiseljak. Srednjovjekov-
na nekropola. oko 40 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 165. N.
14.28 BUZICI, Visoko. Srednjovjekovna ne-
kropola. 27 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 168. N.
14.29 CRKVENJAK, Kakanj. Rimsko na-
selje i srednjovjekovna crkva i nekropola
Iskopavanje crkve obavila M. 1974-1975.
Lokalitet je smjeten na ivici terase po-
lja. Od rimskog naselja su mnogobrojni
ulomci materijala. Na ruevinama ovog
naselja, u srednjem vijeku, podignuta je jednobrod-
na crkva s polukrunom apsidom na istoku (dimen-
zije 4,90 x 8 m). Imala je kamenu dekoraciju. Nalaz:
bronzani enkolpion, 9-11. st. Oko crkve prostirala
se nekropola sa 14 spomenika.
Srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1911, 208; N . 1980 a, 43-50. T. Glava
14.30 CRKVINA, Bilalovac-Rastovi, Kiseljak. Sred-
njovjekovno groblje. otkriveno vie grobo-
va, o nalazima nema podataka. Vjerovatno
kasni srednji vijek. N.
14.31 CRKVINA, Breza. kompleks.
Iskopavanje obavio G. 1930, a reviziono
iskopavanje D. Sergejevski 1958-1961. Na prostoru
iznad desne obale Stavnje nalaze se dvije
od njih predstavlja dvorana koja se prema
jugu zavrava apsidom, s narteksom
na sjeveru iz prostorije koje su nosili kameni
stupovi. Ulaz se nalazio sa strane, a njemu
se pristupalo iz dvorita na se kraju
nalazila pravokutna sa dvije prostorije i
portikom, to je vjerojatno bio hospitium.
Zidovi su bili izvedeni u tehnici opus incertum
kombiniranim sa opus spicatum. Stupovi su bili ra-
na tokarskom kolu, pa dekorirani turusima i
trohilima, a entaza se nalazila na sredini korpusa.
Kapiteli svojim oblikom na imposte, a
sal':toje se od dva plinta kojima se nalaze
ocri lukovi. Uz zidove apside su protomi
veprova i ovnova. Portici su bili pokriveni tegula-
ma, a dvorana nekim organskim materijalom. Na
jednom stupu bio je ugraviran potpuni germanski
futhark, a na drugom abeceda. U prostoru
crkve otkriven grob u kome je umbo
tita, bizantijski rad datiran u esto
ruevinama, u narteksu, otkriveno je
mnotvo fragmenata slovenske keramike. Postoji
pretpostavka da je objekat na Crkvini sluio kao
aula regia komesa u vrijeme njihove
vladavine 490. do 535, nakon je bila unitena
poarom. U narteksu otkriveni tragovi naseljavanja
u ranom srednjem vijeku.
U objekat je bilo nekoliko spomenika
iz rimskog carskog doba, a u suhozidu oko crkve
se osobito cipus Valensa sina Varonova, prin-
cepsa Desitijata.
Pitanje karaktera stilske pripadnosti i datacije
u Brezi i njene arhitektonske dekoracije
jo uvijek je predmet uz miljenje da je
nastala u srednjem vjeku, tj. u vrijeme
romanike.
LIT. G. Cremonik-D. Sergejevski 1930; D. Sergejevski 1943,
14-19; I. 1967, 95-119; Basler 1975, 259-264.
Basler
14.32 CRKVINA groblje), Donja
Kakanj. Rimska zgrada, nadgrobni spomenici, sred-
njovjekovna crkva i nekropola. Iskopavanje obavili
D. Sergejevski i I. Cremonik 1948. Na malenom
uzvienju Kri uz potok, su 03-
taci vjerojatno hrama, da-
tirane u 1. st. Oko otkriveno je nekoliko
fragmenata rimskih stela iz 3-4. st. U srednjem
vijeku podignuta je manja vjerovatno
crkva, uz upotrebu rimskih spolija. Od nekropole
su samo dva u obliku sarkofaga
i obeliska, bogato ornamentirana; nalazi u grobu:
ostaci brokata, fragmenti staklenih posuda i klinovi;
ostali uniteni. Rimsko doba i srednji vijek.
LIT.: V. 1891 b, 122; 1926,
45-46; D. Sergejevski 1948, 170-172; I. Ctemonik 1950, 411-416;
D. Sergejevski 1951 a, 308-309. Basler
14.33 CRKVINA, Gromiljak, Kiseljak. Rimsko na-
selje. Na irokom prostoru brojni ostaci
skog materijala. Rimsko doba.
LIT.; Basler 1954, 303. Basler
14.34 CRKVINA, Mahala, Viso-
ko. Rimsko naselje. Ostaci na irokom
prostoru parcele (Sipovi, Gromile, Selite). Vidljive
substrukcije zgrada i rimski materijal
(opeke, crijep, tubulusi, oble opeke od
lomljeni i tesani kamen, ulomci kaneliranog stupa,
novci, troska itd.), te fragmenti keramike. Objekat
je uniten. Rimsko doba 2-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1973 b, 402; I. Bojanovski 1984 a, 69-70.
I. Bojanovski
14.35 CRKVINA, Podastinje, Kiseljak. Prethistorij-
ska gradina, rimski i refugij i srednjo-
vjekovna nekropola. Prethistorijsko naselje smjete-
no je na zaravni visoko na stijenama iznad sastava
Lepenice i Rijeke. Znatan dio kulturnih
slojeva je uniten, ali se prema fragmen-
tima keramike moe datirati u bronzano i eljezno
doba. refugij sastoji se od nekoliko
zidova i okruglih tornjeva. Za njegovu gradnju upo-
trebljeni su kao spolija rimski nadgrobni spomenici,
njima i nadgrobnik Gaja Manlija Honezima
iz 1-2. st. Povrinski nalazi: ulomci tegula i drugog
materijala rimske provenijencije.
ruevinama starijih
je sedam orijentiranih S-J. Pretraena jed-
na grobnica. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 344-345; M. 1925, 64; Basler
1954, 302, 305. Basler
14.36 CRKVINE, Slivna, Breza. Srednjovjekovna
nekropola i ostaci temelja crkve. 10 ste-
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I. U blizini vidljivi ostaci temelja stare crkve
s polukrunom apsidom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.37 CAJAN-GRAD, Malo Cajno, Visoko. Sred-
njovjekovni grad. Visoko iznad korita rijeke
nice, na zavretku kose Grad, nalaze se ruevine
omanjeg koje se u literaturi naziva
Cajan-grad. Od ruevina jo se mogu zapaziti i za-
titni usjek, supstrukcija jedne kule i dijelov:t peri-
metralnog zida. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 28. P.
14.38 CAKINA NJIVA, Bijele Vode, Visoko. Sred-
njovjekovno groblje. Usamljeni u obliku san-
duka, orijentiran Z-I; ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 168. N.
14.39 CEKRCICI, Visoko. Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju tri
u obliku sanduka; orijentacija Z-1. Kasni
srednji vijek. s.
14.40 CIFLUK 1, Cifluk, Visoko. Praistorijsko na-
selje. Na desnoj obali potoka konstatovani
su nalazi lijepa, kremeni artefakti i gruba
neolitska keramika. Neolit. s.
14.41 CIFLUK 2, Cifluk, Visoko. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju 32
ka u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971,169. N.
14.42 CATICI, Kakanj. Praistorijska nekro-
pola ravnih grobova. Locirana uz desnu obalu Trs-
tionice. Grobovi, pokriveni od muljike, sa-
dravali su skelete orijentirane J-S, te bronzani
nakit: dvije fibule, dvije spiralne narukvice,
raste privjeske i ukrasno dugme. Kraj kasnog bron-
zanog doba (Ha B2 - B3, 9. i 8. st. st. e.).
LIT.: V. Radimsky 1890, 373-375; B. 1971, 323-326;
B. 1983e, 439-44 B.
14.43 DIDORADA, Blaa, Vare. Srednjovjekovna
nekropola. oko 40 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras
nekoliko spomenika: tordirana traka, spirale, ljiljan
i rozeta, predstava ruke s kopljem. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 153. N.
14.44 DOBRINJAC, Dobrinje, Visoko. Srednjovje-
kovno groblje. osam u obliku plo-
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: spirala,
tordirana traka, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 167. N.
14.45 DONJA BOROVICA, Donja Borovica, Vare.
Srednjovjekovno groblje. U groblju sa-
u obliku sarkofaga, orijentirana
SI-JZ; ukras: tordirane trake. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 151. N.
14.46 DONJA ZGOSCA, Donja Kakanj.
Srennjovjekovno groblje. 10 u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 149. N.
14.47 DONJE MOSTRE, Donje Motre, Visoko. Pra-
istorijsko naselje. Na neznatno uzdignutom platou,
seoskih i lijeve obale Bosne, konsta-
tovani su komadi lijepa, kameno i kremeno
i fragmenti keramike. Nalazi keramike nago-
vjetavaju da je o manjem naselju s kraja
kakanjske ili s butmirske kulture. Srednji
neolit. s.
14.48 DONJE ZEZELOVO, Donje Zeelovo, Kise-
ljak. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici.
17
no 15 u obliku sanduka; jedan spomenik
ukraen motivom krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.49 DRAGI KAMEN, Kakanj. Praistorijsko grob-
lje. Ravni grob (ili grobovi). otkriveni: Na-
je bronzani nakit: dvije fibule, dvije narukvice,
tri svitka od tanke ice, privjesak, dugme
i Kraj kasnog bronzanog doba (Ha B2 -
B3, 9. ili 8. v. st. e.).
LIT: M. 1933, 1-2; B. 1975 b, 29-33; B.
198'.3e, 'Bfl-44,4. B.
14.50 DUB, Pale, Kiseljak. Srednjovjekovna ne-
sarkofaga; ostali uniteni ili uzidani u kapelicu ka-
groblja u kome se nalaze. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 165. N.
14.51 DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj, Ka-
kanj. Rimsko naselje, crkva i srednjo-
vjekovna nekropola. Ostaci temelja zgrada i rimski
materijal, najvie crijep i opeka; ulomci
stupova, kapitela i protoma; s natpisima, novci
itd. Konstatirani ostaci crkve. Na dijelu
naselja prostire se nekropola sa Rim-
sko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948, 177-180; I. Bojanovski 1984 a, 85.
I. Bojanovski
14.52 DUSINA, Dusina, F-0jnica. Tragovi eksploa-
tacije srebra. Rimski kopovi su dijelom
uniteni kasnijom srednjovjekovnom eksploatacijom.
U Dusini je konstatirano nekoliko solidnijih i irih
rimskih kopova. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: E. 1972, 194. I.
14.53 DVOR, Dvor, Visoko. Praistorijsko naselje.
Na lijevoj obali potoka Kraljunice konstatovani su
komadi lijepa, grube i fine neolitske kera-
mike. S obzirom na konfiguraciju terena, po svoj
prilici radi se o manjem naselju butmirske kulture.
neolit. S.
14.54 DVORI, Kraljeva Sutjeska, Kakanj. Srednjo-
vjekovni dvor. Iskopavanja obavio P. 1964
-1970. U podnoju Teevskog brda, s desne strane
rijeke Trstionice, smjeten je kompleks vladarskog
dvora koji se sastoji od tri i jedne crkvice
- dvorske kapele. U iskopu su ulomci ka-
mene dekoracije stila, zatim ulomci stakla
i keramike, sitniji predmeti od eljeza i drugo. Uz
dvor se razvilo i manje varoko naselje, a podignut
je i samostan sa crkvom sv. Ivana. Dvor
je krajem prve polovine 14. st., a od vre-
meria kralja Tvrtka I to je najvanije stolno mjesto
bosanskih vladara u kojemu je izdato najvie vladar-
skih javnih isprava. Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: P. 1973, 151-210. P.
14.55 DVORISTA, Luine, Fojnica. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenici. dva u ob-
liku sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krug, ro-
zeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 164. N.
14.56 FOJNICA 1, Fojnica. Skupni i
nalazi novca i arheolokih predmeta.
novac gradova: Apollonia (229-100. g. st. e.) i
Dyrrhachion (229-100. g. st. e.). Makedonski novac:
Philippus 2 (359-336. g. st. e.) i Alexander Magnus
(356-323. g. st. e.); rimski novac: Augustus (27. g.
st. e. - 14. g. n. e.), Traianus (98-117) i Alexander
18
Severus (222-235), ''kupni nalaz: Gordianus 3 (238
-244) - Gallienus (253-268). Bronzana statueta
Atisa i geme. eljezno doba 3-1. v. st. e, i
rimsko doba 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1895 c, 237; E. 1972, 195.
I.
14.57 FOJNICA 2, Fojnica. Rimski novac.
62 antoninijana iz 3. st. i jedan rimski se-
stertius kovnice Viminacium, iz 251. g.
LIT.: C. Patsch 1897, 523. G.
14.58 GA.J, Pale, Kiseljak. Srednjovjekovna nekro-
pola. 15 u obliku sanduka; ostali
uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 165. N.
14.59 GAJ, Sikulje, Vare. Srednjovjekovno grob-
lje. est u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 152. N.
14.60 GINJE, Vi.soko. Prai..storijsko naselje. Na lije-
voj obali potoka Kraljunice, u podnoju manjeg
uzvienja zv. Glavica, konstatovani su komadi
nog lijepa, kremeni artefakti i gruba neolitska ke-
ramika. Neolit. s
14.61 GLAVICA, Biljeevo, Kakanj. Srednjovjekov
no groblje. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
su dva u obliku i krsta, ostali uniteni.
LIT.: S. 1971, 147. N.
14.62 GLAVICA, Budoelj, Vare. Srednjovjekovna
nekropola. 37 u ob1iku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras jednog
spomenika: polumjesec i figuralna predstava. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 153. N.
14.63 GLAVICA, Ginje-Goranica, Visoko. Sred-
njovjekovna nekropola. 10 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 169. N.
14.64 GLAVICA, Kiseljak. Rimsko naselje i sred-
njovjekovna nekropola. Na junim padinama ovog
uzvienja, kao i na prostoru prema rijeci
i brdu Paljike, nalazi se dosta ulomaka rimske ope-
ke. Prilikom izgradnje crkve unitena je
nekropola i grobovi ispod njih u kojima je
bilo i nalaza nakita, sada izgubljenog. Oko 1920, na
padini, otkopan je grob sa ljudskim skele-
tom i dijelovima skeleta konja. Rani (?) i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: Basler 1954, 301-305. Basler-N.
14.65 GOJEVICI, Fojnica. Srednjovjekov-
no groblje. est u obliku i
srlnduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 164. N.
14.66 GORANI, Gorani, Visoko. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje su 82
u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 169. N.
14.67 GORASNICA, Ginje-Dvor, Visoko. Srednjo-
vjekovna nekropola. 20 u obliku
s:mduka, u dvije grupe. Kasni srednji
vijek.
LlT.: S. 1971, 169. N.
14.68 GORNJE ZEZELOVO, Gornje Zeelovo, Ki-
seljak. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Uz
muslimansko groblje su tri u obliku
sanduka i. sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.69 GRABOS!C, Visoko. Srednjovjekov-
no groblje. pet u obliku sanduka.
LIT.: S. 1971, 167. N.
14.70 GRACANICA, Malo Visoko. Praisto-
rijska nekropola ravnih grobova. otkrivena
prilikom pripremnih rudarskih radova i, preteno,
unitena. Moglo se konstatovati da je bilo vie in-
humacija iz dvije faze: starije, s prilozima nakita
{masivne bronzane narukvice, fibula, igla, dijelovi
dijadema) iz kraja 8. ili 7. v. st. e. i
s rebrastim fibulama, irokim narukvi-
cama od bronzanog lima i eljeznim kopljem, iz 5.
ili ranog 4. v. st. e.
' 11'.: B. 1984 a, :31-37; B. 1987 b. B.
14.71 GRAD, Dobrinje, Visoko. Srednjovjekovni
grad. Ruevine nalaze se na planinskom
obronku. Perimetralni zidovi (vjerovatno zemljano-
-kameni nasipi) zatvaraju izdueni pravougaonik, ve-
oko 60 x 30 m. Unutar tog prostora nazire se
vie pregradnih zidova i terasa. Kasni
srednji vijek.
LIT.: P. 1984, 186. P.
14.72 GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj. Praisto-
rijska gradina i rimsko Smjetena na
brdu Vrana. Plato oko 100 x 60 m,
kameno-zemljanim bedemom. Neto nie, na padini,
se tragovi jo jednog, vanjskog, bedema.
Pored praistorijske, dosta su brojni i nalazi rimske
keramike, kao i opeke. Kasno bronzano i eljezno
doba, rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 67. B.
14.73 GRAD (Sebinjski grad), Kakanj. Srednjovje-
!rnvni gl'ad. Na sastavku dvaju potoka, na zaravnje-
nom grebenu, smjetena oko 120
x 60 m. Perimetralni bedemi su, jednim
dijelom, od nasute zemlje, a u unutranjosti naziru
se konture nekoliko manjih objekata. Juno od grad-
skih bedema, na znatno niem poloaju, jedan iri
zaravanRk nosi naziv Gradska ravan. Kasni srednji
vijek.
UT.: P. 1984, 184-185. P.
14.74 GRAD, Vinjica, Kiseljak. Srednjovjekovni
grad. Omanje smjetena na grebenu koji
se- sa planine strmo sputa u prodolinu
potoka Rikavca. Vrh grebena prelazi u iri ?;arava-
nak koji nosi naziv Ravni grad. Ispod grada, u selu
Vinjici, nalaze se lokaliteti Carina
i Dvorite. Kasni srednji vijek.
UT.: P. 1963, 175. P.
14.75 GRADAC, Donji Pale, Kiseljak. Srednjovje-
kovno groblje. dva u obliku sarko-
faga, orijentirana Z-1; ukras: polumjesec, rozeta,
disk. Ostali spomenici uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT. P. 1963, 179-180; S. 1971, 165. N.
14.76 GRADAC, Fojnica. Prethistorijska
gradina. Na isturenom brijega potoka
Kojevca i eljeznice, podignuti zemljani nasip i ve-
liki zemljani tumulus. Povrinski nalazi: brojni ulom-
ci posuda. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: Basler 1954, 301. Basler
14.77 GRADAC, Gromiljak, Kiseljak. Praistorijska
gradina. Na omanjem platou koji je zauzimalo na-
selje nalazi se jedan kameni tumulus, moda ostatak
bedema. Kulturni sloj erodiran, a rijetki povrinski
nalazi keramike se samo na padinama pre-
ma podnoju Gradine. Bronzano ili eljezno doba.
B.
14.78 GRADAC, Homolj, Kiseljak. Praistorijska gra-
dina i refugij sa bazilikom i srednjo-
vjekovno groblje. Iskopavanja obavio V.
1931-1932.
Prethistorijsko naselje smjeteno je na izd11e-
nom zaravanku, ali je uniteno prilikom izgradnje
objekata. materijal otkriven
na padini brijega ukazuje na naseljavanje u doba
eneolitika kultura), te u kasno bronzano
i starije eljezno doba.
U doba je ovdje bazilika
i uz nju refugij. Crkva je imala narteks i sa
prezbiterijem koji se zavravao prema istoku polu-
krunom apsidom na osnovi. Uz sje-
verni i juni bok nalazi se po jedna izduena
prostorija nepoznate namjene. Zapadno od narteksa
nalazio se baptisterij sa duboko ukopanom piscinom
krinog tlocrta. Kameni namjetaj, osobito oltarska
pregrada, bio je bogato ukraen ornamentima u re-
ljefu. i refugij datirani su u 5. i 6. st.
Pitanje datacije arhitektonske plastike ostaje i dalje
otvoreno uz pretpostavku da je nastala u srednjem
vijeku. U prostorijama otkrivena su
srednjovjekovna groba orijentacije, bez pri-
loga. U prostoru refugija otkrivena srednjovjekovna
posuda.
LIT.: V. 1932, 1-22; I. 1958, 111-123.
Basler-N.
14.79 GRADAC, Visoko. Pret-
historijska gradina i refugij. Nad lije-
vom obalom Radovljanske rijeke izdie se plato sa
stranama na karpu, oko 300x100
m. Zapadni dio, koji je na viem nivou, je
zemljanim tumulom. Povrinski nalazi: fragmenti
keramike. Vjerovatno eljezno doba i
doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 61. I. Bojanovski
14.80 GRADAC, Podgora, Breza. Prethistorijska gra-
dina i rimska utvrda. Smjetena na istaknutom uz-
vienju nad potokom Spilja. N aiazi: praistol'ijsko
eljezno koplje i ulomci keramike. Od rimskog ob-
jekta na iljku brda (25 x 10 m) ostaci zidova
iz\'edeni u lomljenom kamenu i malteru. Nalazi:
ulomci keramike i Bronzano eljezno dobit
i rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 65-66. I. Bojanovski
14.81 GRADAC, Vinjica, Kiseljak. Praistorijska
gradina i rimska utvrda. Zaravnjeni plato n&<:elja
zauzima povrinu od nekoliko hektara, uz vidljive
ostatke Bronzano i eljezno doba,
rimsko doba.
LIT.: P. 1963, 156. B.
14.82 GRADAC, Kiseljak. Prethistorijska
gradina i srednjovjekovni nalaz. Arheo-
loki tragovi iz prethistorije sastoje se od
odbrambenih usjeka u grebenu, ulomaka keramike
i eljezne troske, koji, vjerojatno, pripa-
daju bronzanom i eljeznom dobu. je i jedna
eljezna strijela, koja tipoloki pripada periodu ranog
srednjeg vijeka.
LIT.: P. 1963, 158-159. P.
14.83 GRADINA, Brestovsko, Kiseljak. Praistorij-
ska gradina. naselje strmih padina sa

zemljanim tumulom kao odbrambenim objektom na
strani. Bronzano ili eljezno doba.
B.
14.84 GRADINA, Breani, Kakanj. Prethistorijska
gradina i rimska utvrda. Smjetena na ulazu u do-
linu Trstionice na dominantnom uzvienju na lije-
voj obali rijeke. Plato gradinskog naselja (dimenzija
oko 100 x 35 m) branjen je ovalnim tumulom (Gra-
dinica) i odvojen manjim usjekom. Uz tumulus vid-
ljivi tragovi zida od sedre, oblutaka i maltera. Na-
lazi: obilje prethistorijske i rijetki komadi rimske
keramike. Bronzano i eljezno doba i rimsko doba.
I. Bojanovski
14.85 GRADINA, Kakanj. Praistorijska gra-
dina. Naselje je sa tri, prirodno strane
kameno-zemljanim bedemom. Osim
ovog, podignut je jo jedan bedem neto nie na
padini. Kulturni sloj slabo dok su na padi-
nama brojni nalazi keramike. Bronzano ili eljezno
doba. B.
14.86 GRADINA, Dabravine, Vare. Praistorijska
gradina, rimska utvrda, refugij, grob-
nica i crkva i srednjovjekovni nalaz.
Prva iskopavanja obavio K. Fitzinger 1891, druga
reviziona D. Sergejevski 1954. Nalazi se na istaknu-
tom grebenu nad lijevom obalom Stavnje. Nalazi:
fragmenti praistorijske keramike datirane u bronza-
no doba. Vidljivi ostaci temelja rimskih i kasnoan-
fortifikacionih substrukcija. Nalazi: fragment
rimskog rtvenika, kao spolija u crkvu
i ulomci keramike. Na manjem platou
ispod samog vrha kamenog grebena Gradine, nad
grobnicom, podignuta
je crkvena u vidu jednobrodne bazilike
s apsidom i narteksom, uz
prostorije, od kojih je sjeverna, s baptisterijem za-
vrtena polukrunom apsidom. Nad
apsidom je, vjerojatno, bio podignut zvonik. Orijen-
tacija SI-JZ; dimenzije 15,90 x 11,28 m. Crkva je
bila bogato ukraena arhitektonskom kamenom pla-
stikom, njena oltarna pregrada (septum).
Osim nekoliko eljeznih predmeta je i jedna
trobridna strelica, datirana u rani srednji vijek. Da-
tiranje bazilike na relaciji kasna antika - srednji
vijek, jo uvijek je pitanje diskusije.
LIT.: V. Ra,dmsky 1892 a, 372-387; D. Sergejevski 1956, 1-49;
I. 1969 a, 223-227; I. 1970, 91-112.
V. Pakvalin- N.
14,87 GRADINA, Duhri, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Smjetena na terasastoj krakoj grudi. Na-
lazi: brojni fragmenti keramike i zemljanih grijali-
ca. Bronzano ili eljezno doba.
LI'!'.: P. 1963, 157, 159. P.
14.88 GRADINA, Fojnica. Prethistorijska gradina.
Iznad sastava Cemernice i rijeke (Draga-
stoje na isturenom breuljku ostaci
naselja. Nalazi: brojni ulomci prethistorijske kera-
mike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: Basler 1954, 300-301. Basler
14.89 GRADINA, Gornja Visoko. Prethisto-
rijska gradina. Smjetena na izdanku Tutnjevog br-
da. Bronzano i eljezno doba.
14.90 GRADINA, Visoko. Prethistorijska
gradina. naselje obuhvata dvije glavice:
Veliki grad, s nasipom, i Mali grad; nasip
na sjevernoj i junoj strani, i vanjskim na-
sipom. Nalazi:. brojni fragmenti keramike, rijetko
s ukrasom, i eljezne troske. eljezno doba.
I. Bojanovski
14.91 GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj. Prafato-
rijska gradina i Smjetena na
dominantnom platou iznad desne obale Bosne. Zatit-
na iskopavanja obavio 1980. V. Pakvalin. Prvobitno
praistorijsko naselje je du rubova platoa
i posluilo kao refugij. Unutar odbram-
benog zida konstatirani su i zidovi koji su
zatvarali odvojene prostorije. Nalazi: brojni ulomci
praistorijske keramike. Bronzano i starije eljezno
doba i doba. v. Pakvaliln
14.92 GRADINA, Visoko. Prethistorijska
gradina i srednjovjekovni grad. Smjetena na obron-
ku brdskog masiva nad rijekom Bosnom. Po padi-
nama obronka rasuti fragmenti prethistorijske ke-
ramike koja pripada i eljeznom dobu.
Ruevine srednjovjekovnog
40 x 30 m, sastojale su se od temelja jedne kule i
perimetralnih zidova, u malteru,
koji su danas U iskopu su zapaeni ulomci
srednjovjekovne keramike zelenkastom
glazurom. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1984, 184. P.
14.93 - GRADINA, Ljetovik, Kiseljak. Prethistorij-
ska gradina. Smjetena na obronku
kose Berberue nad rijekom Lepenicom. Vidljivi os-
taci dva odbrambena nasipa oko platoa
80 x 40 m i zatitni usjek: fragmenti kera-
LIT.: P. 1963, 157, 159. P.
14.94 GRADINA, Zagrade, Kakanj. Praistorijska
gradina. Smjetena na istaknutom brdu nad sasta-
vom rijeke i Zagrajskog potoka. Na platou
naselja cca 80 x 50 m za:paa se
terasiranje, a i tragovi bede-
ma. Kulturni sloj erodiran, dok se na padinama uo-
brojni ulomci praistorijske keramike. Kasno
bronzano i eljezno doba. B.
14.95 GRADINA LAGUMI, Fojnica. Srednjovjekov-
ni grad. Na istaknutom zaravanku iznad sastava rje-
i nalaze se ostaci relativno
velikog koje je bilo okrueno
sistemom zemljanih nasipa i jaraka. U unutranjo-
sti naziru se konture i brojni
ulomci troske. Sredinja utvrda - citadela, bila je
zidana kamenom u malteru. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Basler 1954, 301; V. Palavestra 1974, 127-128.
P.
14.96 GRADISTE, Pale, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Na najviem vrhu Palekog brda nalaze se
ostaci gradinskog naselja razmjera. Na povr-
ini se vide tragovi perimetralnih bedema u vidu
dva bedema. Povrinski nalazi: sitni
ulomci keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1963, 156-157, 159. P.
14.97 GRCKO GROBLJE, Brestovsko, Kiseljak.
Srednjovjekovno groblje. nekoliko
u obliku Kasni srednji vijek. N.
14.98 GRCKO GROBLJE, Podastinje, Kiseljak.
Srednjovjekovna nekropola. oko 25
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
jedan spomenik ukraen motivom krsta. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.:P. 1963, 178; S. 1971, 165. N.
14.99 GRCKO GROBLJE, Ratanj, Kakanj. SrednJo-
vjekovna nekropola. 21 u obliku san-
duka, preteno orijentirani Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 149. N.
14.100 GRCKO GROBLJE, Kakanj. Srednjo-
vjekovna nekropola. oko 20 u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1.
Kasni srednji vijek. N.
14.101 GREBAC, Visoko. Srednjovjeko-
vno groblje. pet u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT. :S. 1971, 167. N.
14.102 GREBCI, Grebci, Vare. Srednjovjekovno
groblje. Pored groblja je 18
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, spirala, rozeta.
LrT.: S. 1971, 151-152. N.
14.103 GREBLJICE, Visoko. Sred-
njovjekovno groblje. sedam u ob-
LIT.: S. 1971, 169. N.
14.104 GRMACE, Kakanj. Praistorijski zem-
ljani tumulus promjera cca 20, a visine cca 2 m.
Bronzano doba. B.
14.105 GROMILE, Kakanj. Praistorijski
tumuli. Skupina od 17 praistorijskih tumula smje-
tenih du doline rijeke Trstionice u razmacima od
50 do 200 m. Tumuli su promjera (5 do
20 m), i visine (1 do 2 m). U jednom od njih, ote-
konstatovano je da se radi o zemljanom tu-
mulu s kamenim platom. Bronzano doba.
B.
14.106 GROMILE, Karaula, Kakanj. Ostaci rimskog
naselja. Substrukcije zgrada ire se na prostoru oko
seoskih Zatitnim iskopavanjem
koje je 1979. obavio V. Pakvalin, je po-
stojanje koja je na uglovima imala
po jednu kulu. (Vjerojatno vila rustika).
Nalazi: materijal, fragmenti keramike,
miljokaz i novac (Constantius, 346-350). Rimsko i
doba.
LIT.: J. Bojanovski 1984 a, 85. V. Pakvalin
14.107 GROMILJAK, Gromiljak, Kiseljak. Rimsko
naselje, tragovi pogona za ispiranje zlata i nekropola.
Tragovi naselja konstatirani na irem prostoru. Z.a
gomile uz rijeku, od Gromiljaka do Ostru-
nice, dri se da su nastale ispiranjem zlata. Od neka-
danje nekropole je ulomak sarkofaga sa diJe-
lom natpisa: EQ(uiti) R(omano) DEC(urioni) C[o/(loni-
ae) ... ] RUM, PATRO[no collegii] FABRUM [in
civi]TATE IADER[tina ... ], to da je na
ovom bilo sjedite rudarske vlasti. Rimsko
doba, 2-4. st.
LIT.: C. Patsch 1902, 394; D. Sergejevski 1957, 121; P.
1963, 160-165. V. Pakvali:R
14.108 HAMBARINE, Podastinje, Kasno-
granariji. Pored puta prema Kruevskoj kosi
nalaze se dvije jame za ostavu ita izdubljene u
tercijarnom Jednu jamu istraio M. Man-
1923. (dubina 1,90 m; promjer 1,60 m). Kasno-
doba.
LIT.: M. 1925, 62. Basler
14.109 HAN PLOCA 1, Han Kiseljak. Pra-
istorijsko naselje. Naselje se protee na povr:ini od
cca 2.000 m
2
, a kulturni sloj debeo je oko 1 m. Pri-
kupljeni materijal ukazuje na neolitsko naselje but-
mirske kulture.
LIT.: P. 1963, 154. B.
14.110 HAN PLOCA 2, Han Kiseljak. Rim-
sko naselje. Na prostoru puta za Gornju
Lepenicu i koji sa nalazi se
velika ulomaka rimskog crijepa. Rimsko
doba.
LIT.: P. 1963, 163. . P.
14.111 HENDEK, Duhri, Kiseljak. Srednjovjekovna
nekropola. 24 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1963, 180; S. 1971, 165. N.
14.112 HRASNO, Hrasno, Kakanj. Srednjovjekov-
no groblje. dva u obliku sanduka.
LIT.: S. 1971, 150. N.
14.113 HRASNO, Slivno, Breza. Srednjovjekovno
sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras: polu-
mjesec i rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. l'Y.
14.114 HRASTOVINA, Kakanj. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 149-150. N.
14.115 HRASCE, Kakanj. Srednjovjekovna
nekropola. oko 50 u obliku san-
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 150. N.
14.116 HUMAC, Podastinje, Kiseljak. Ostava rim-
skog novca. Skupni nalaz od 75 rimskih antoninijana
iz 3. st. Zastupljeni carevi: Gordianus 3, Philippus 1,
Philippus 2, Volusianus, Valerianus i Gallienus.
LIT.: C. Patsch 1902 391. G.
14.117 IGRISTE, Orahovo, Breza. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenik. Usamljeni u obliku sar-
kofaga, orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.118 ISPOD GRADINE, Duhri, Kiseljak. Rimsko
naselj2. Na njivama ispod Gradine, nailazi se na
ulomke rimskog crijepa i temelje zgrada. Rimsko
doba.
LIT.: P. 1963, 163. P.
14.119 IVICA, Ivica, Kiseljak. Srednjovjekovna ne-
kropola. est u obliku san-
duka i sarkofaga, dislocirani. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.120 JAPIJE, Brgule, Vare. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 100 manji broj ukra-
en. Kasni srednji vijek. s.
14.121 JASIKOVA, Nabilj, Kakanj. Srednjovjeko-
vna nekropola. 58 u obliku san-
jednog spomenika: polumjesec. Kasni srednji
LIT.: S. 1971, 147. N. Mrletic
14.122 KADINJACA, Visoko. Srednjovje-
kovno groblje. est u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek. . . ,
LIT. :S. 1971, 168. N. M.i.lert1c
21
14.123 KAMEN, Budoelj, Vare. Praistorijska gra-
dina. Smjetena na prirodno uzvienju;
kulturni sloj erodiran, ali se na pagini i malim te-
rasama ispod naselja nalazi mnotvo fragmenata ke-
ramike. Zeljezno doba. B.
14.124 KAMENJACA, Breza. Nekropola plemena
Desitijata. Smjetena na prostoru na desnoj
obali Stavnje. Zatitna arheoloka iskopavanja obavio
V. Pakvalin 1975, 1978-19i80, (ukupno istraena po-
vrina 1148 m
2
). Konstatirana su dva kronoloki raz-
sahranjivanja, ali oba uz spalji-
vanja (uz 1 inhumacije). Stariji obred pri-
mjenjuje posipanje pepela po kamenim kon-
strukcijama oblika i dimenzija, uz
koje rn polagani grobni prilozi (koplje, no,
konjske vale, mahaira ili datirani u
eljezno doba. obred sastoji se od polaganja
pepela spaljenih pokojnika u iskopane jame u obli-
ku posude i pokraj jame, a nakon to je jama bila
zatrpana zemljom i pokrivena kamenim oblucima,
polagani su prilozi, eljezna koplja. Otkri-
veno je i mjesto spaljivanja (ustrinum publicum) i
obreda libacije. Nekropola je pripadala plemenu De-
sitij.ata. Konstatiran je utjecaj kulture
sa jadranske obale. Sa ove nekropole po-
znati epitaf porodice Batona u sekundarnom
poloaju na Vini u kao i cipus Valensa Varro-
nova sina, desitijatskog princepsa, kao i drugi
nalazi sepulkralnog karaktera. eljezno doba
i rimsko doba, 3. v. st. e. - 3. v.
LIT.: G. Cremonik-D. Sergejevski 1930, 8-9, D. Sergejevski
1944, 14-19; V. Pakvalin 1975, 57-62. V. Pakvalin
14.125 KARAULA, Donji Kakanj, Kakanj. Sred-
njovjekovna nekropola. Prilikom kopanja. rova ote-
groba uokvirena od muljike. U
jednom od njih dijelovi tekstila. Kasni
srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: Rad Zavoda u 1954. god. 1956, 316. Ba\Sler
14.126 KARAULA, Gornja Jehovina, Kakanj. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici. dva
u obliku sanduka, orijentirana Z-I; ostali
LIT.: S. 1971, 147. N.
14.127 KARINJACA, Donji Kiseljak. Pra-
istorijski tumuli. Dva zemljana tumula promjera oko
15 m i visine do 1,5 m zapaena su uz obalu rijeke
Lepenice. Bronzano doba.
LIT.: P. 1963, 155-156. P.
14.128 KASTELA (Pridola), Fojnica. Sred-
njovjekovni grad. Visoko na obronku planine Zaho-
ra, u jedan obronak je manje
sa dvije kule koje nose naziv Bijeli i Crni
grad. Kasni srednji vijek.
LIT. :V. Palavestra 1974, 134-136. P.
14.129 KAURIN, Breza. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. dva u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni svednji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.130 KAURSKO GREBLJE, Oglavak, Kiseljak.
Srednjovjekovno groblje. tri u ob-
liku Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 164 F'ojlilica). N.
14.131 KAURSKO GROBLJE, Kreevo.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. tri
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani
Z-I; ost;ili uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 170. N.
22
14.132 KAURSKO GROBLJE, Koritnik, Breza. Sre-
dnjovjekovna nekropola. oko 114
u obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih
Z-I; nekoliko spomenika ukraeno motivom krsta,
polumjeseca i ruke. Mnogi ili dislocirani.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.133 KAURSKO GROBLJE, Mramor, Kakanj.
Srednjovjekovna nekropola. dva
ostali uniteni. Pokojnici su sahranjivani u rake
obloene kamenim Kasni srednji vijek.
S.
14.134 KISELJAK, Kiseljak. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 166. N.
14.135 KISELJAK 1, Kiseljak. Praistorijsko nase-
lje, grobni tumuli i grobnica. Na is-
periferiji otkriveni ostaci neolitskog naselja
butmirske kulture, sa keramikom, ulomcima kreme-
nog i lijepa. Otkrivena su
i tri zemljana, vjerojatno grobna, tumula, promjera
oko 15 m. Jedan od njih smjeten je u ravnici uz
rijeku tumulus na sjevernoj pe-
riferiji grada u kome su i ljudske kosti ra-
zoren je.
Na istom prostoru otkrivene su zidane grobnice
sa ljudskim kostima, navodno, o.olikane. Kasno-
doba. neolit, bronzano doba i kasno-
doba.
LIT.: P. 1963, 153-154, 155, 169. P.
14.136 KISELJAK 2, Kiseljak. Nalaz srednjovje-
kovnog novca. dio srednjovjekovnih nov-
(13-19. st.) kao stipem jecere. (Na izvo-
ru mineralne vode). Kasni srednji vijek.
G.
14.137 KISELJAK 3, Kiseljak. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 100 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
nekoliko spomenika: svastika, stilizirani antropo-
morfni ornament, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 165. N.
14.138 KLISA, Visoko. Srednjovjekovno groblje. Uz
pravoslavnu crkvu je sedam u ob-
liku sanduka, Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 168. N.
14.139 KLUPE, Crkvenjak, Kreevo. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz groblje 25 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 170. N.
14.140 KOKOSCICI, Vare. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni u obliku sarko-
faga, orijentiran Z-1; ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 154. N.
14.141 KOSA, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. naselje odvojeno je
usjekom od masiva planine Cubren. Odbrambeni na-
sip raspoznaje se samo povrinski nala-
zi: rijetki ulomci keramike. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: P. 1963, 157. P.
14.142 KOSA, Kakanj. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. tri u obliku
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 147. N.
14.143 KOZOGRAD, Fojnica. Srednjo-
vjekovni grad. Visoko na obronku planine Matorae
u umovitom i nenaseljenom predjelu nalaze se ru-
evine grada koji se u pisanim izvorima 15. st. na-
ziva Kazao. Danas se raspoznaju temelji glavne kule
zv. Kraljeva kula, omanjeg obora, cisterne, zatit-
nog usjeka i nekada naseljenog koje se i
danas zove Varo. Bar jedan objekat u gradu bio
je ukraen dekoracijom stilizacije
u kamenu. Tragovi natpisa uklesanog u stijenu. U
pisanim izvorima grad se rijetko spominje (1444. i
1449. g.). Juni plato nosi naziv Kasni
srednji vijek, 15. st.
LIT.: Basler 1954, 304; V. Palavestra 1974, 119-122.
P.
14.144 KRCEVINA, Orahovo, Breza. Srednjovjeko-
srednji vijek.
LIT.: .<::. 1971, 156- 157. N.
14.145 KRCEVINE, Dusina-Vrtla, Fojnica. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni
u obliku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni srednji
vijek.
l 11'.: S. 1971, 164. N.
14.146 KRCEVINE, Kiseljak. Rimske zgrade. Na
zaravanku iznad vrela nalaze se fragmenti rimske
opeke, osobito tegula. Rimsko doba.
LIT.: M. 1925, 64; Baslei 1954, 301. Basler
14.147 KRESEVO 1, Kreevo. Fragment kasnoan-
vijenca i srednjovjekovna crkva. Profilirani
vijenac nalazi se danas u sekundarnoj upotrebi, da-
tiran je u 4-5. st.
Prilikom ruenja crkve samostana
1964. otkriveni su temelji srednjovjeko'vne crkve
s osnovom u vidu jednobrodne s pravokutnim
izduenim svetitem. Kasni srednji vijek, 15. st.
Ll'l'.: Basler 1954, 303. I.
14.148 KRESEVO 2, Kreeva. Srednjovjekovni grad.
Juno od dananje varoi, na kosi Grad, lee rue-
vine srednje Danas se jo raspo-
znaju perimetraini zidovi obora, zatitni jarak i jed-
na detairana kula. Zna se da je u gradu postojao
i kraljevski dvor. Na bazi intenzivnog rudarstva u
se razvila zana tsko- i rudarska
varo, koja je imala i svoju posebnu organizaciju
sa knezom na Varo je imala crkvu i franje-:
samostan koji jo i danas funkcioniraju. U
pisanim izvorima grad se spominje u prvoj polovini
15. st. Kasni srednji vijek.
LIT: M. Veuo 1957 a, 64-65. P.
14.149 KRIVACA 1, Kiseljak. Praistorijski zemljani
tumulus, devastiran. Bronzano doba.
B.
14.150 KRIVACA 2, Kiseljak. Rimsko naselje. Na
omanjem breuljku, na prostoru 70 x 40 m,
nalaze se ulomci rimskog materijala.
U zapadnom dijelu tog prostora vide se temelji tor-
nja (dimenzije osnove 6 x 6 m);
materijalom ima i ulomaka zidnih slikarija. Rimsko
doba, 2-3. st.
LIT.: C. Patsch 1902, 394; M. 1925, 64; Basler 1954,
301. Basler
14.151 KRIZ, Deevice, Kreeva. Srednjovjekovna
nekropola. 58 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI i SI-JZ; ukras:
polumjesec, krst, rozeta. Mnogi uniteni i
LIT.: S. 1971, 170-171. N.
14.152 KRST, Kraljeva Sutjeska, Kakanj. Praisto-
rijska gradina. naselje, sa sjeverne pri-'tu-
strane branjeno usjekom i limit-
nim tumulom. Zeljezno doba. B.
14.153 KRSTAC, Zbilje, Visoko. Prethistorijska gra-
dina. Dva nasipa nalaze se visoko iz-
nad desne obale Fojnice. Vidljivi. Unutarnji
nasip duine 68 m i promjera 8-10 m, a vanjski
cca 200 m duine, promjera oko 40 m. Ostaci gra-
dine su u novije vrijeme znatno uniteni. Povrinski
nalazi: brojni fragmenti keramike, od kojih neki
pripadaju fazi butmirske kulture. Neolit,
bronzano i eljezno doba. I.
14.154 KULIJES, Kulije, Kiseljak. Rimsko naselje
i nekropola. Na irem prostoru nailazi se na rimsku
ciglu i Odatle i rimska stela. Rimsko
doba.
LIT.: C. Patsch 1897, 521; P. 1963, 163. I.
14.155 KUNDRUCI, Visoko. Praistorijsko
naselje. Na prostoru na desnoj obali Radovaljke na-
laze se fragmenti lijepa, grube i fine prais-
torijske keramike. N eolit. s.
14.156 KUZNO GROBLJE, Kraljeva Sutjeska, Ka-
kanj. Praistorijski nalaz. Bronzana fi-
bula tipa Kakanj, vjerovatno iz razorenog groba,
pripada kraju kasnog bronzanog doba (Ha B2-B3,
9. ili 8. st. st. e.).
LIT.: B. 1971, 323-326. B.
14.157 LETOVISTE, Seoce, Kakanj. Srednjovjekov-
na nekropola. 17 u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
!,IT.: S. 1971, 151. N.
14.158 LIPNICA, Lipnica, Kakanj. Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 147. N.
14.159 LOPATA, Rakova Noga, Kreeva. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. Uz muslimansko gro-
blje tri u obliku sanduka, orijenti-
rana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 170. N.
14.160 LOPATE, Gorani, Visoko. Praistorijsko na-
eslje. Na manjem trougaonom platou nad lijevom
obalom rijeke Fojnice, konstatovani su komadi
nog lijepa, kamene sjekire i gruba kera-
mika. Neolit. s.
1'1.161 LJESKOVICE, Vinjica, Kiseljak. Nalaz rim-
skog novca. Jedan denar (M. Aurelije 161-180).
Rimsko doba, 2. st. G.
14.162 LJESCAR, Breza. Srednjovjekov-
ka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S._ 1971, 158. N.
14.163 MALI OKRUGLIC, Pale, Kiseljak. Prethi-
storijska gradina. Na breuljku koji se izdie iznad
Lepenice, raspoznaju se konture odbrambenog nasipa
u obliku vijenca, te zatitni usjek i odbrambeni tu-
mulus. Sitni ulomci prethistorijske keramike raza-
sute su po platou i padinama breuljka. Bronzano
ili doba.
LIT.: P. 1963, 157, 159. P.
14.164 MAUROVICI, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz muslimansko groblje
13 u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 168. N.
14.165 MOTKE, Brnj, Kakanj. Praistorijska ostava.
Sastoji se od dva bronzana srpa i 21 bronzane sje-
kire-kelta. Pripada fazi kasnog bronzanog
doba (Ha B).
LIT.: F. Fiala 1896 a, 346. B.
14.166 MRAMORJE, Camovine, Vare. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
tordirana traka, spirale, rozete, biljni motivi, pred-
stava tita, i ruke s kopljem. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 152, Sl. 16. N.
14.167 MRAMOROVI, Kiseljak. Srednjovje-
kovno groblje. Grupa od est u obliku
LIT.: Basler 1954, 306. N.
14.168 MRAVNJACE 1, Vinjica, Kiseljak. Rimsko
naselje, nekropola i grobnica. Na pro-
storu od oko 600 m nailazi se na zidove zgra-
da, tragove hipokausta i mozaika, to ukazuje na
ostatke naselja (moda vila rustika). Ot-
kriveni su i ulomci nadgrobnih spomenika, kasno-
grobnica na svod, kao i dosta sitnih nalaza.
Rimsko doba, 2-4. st. i doba, 5-6. st.
LIT.: E. 1972, 199; S. 1967, 41.
I.
14.169 MRAVNJACE 2, Vinjica, Kiseljak. Sred-
njovjekovno groblje. u obliku
sanduk.a i sarkofaga, orijentirana Z-;J; ukras sarko-
faga: polumjesec, jabuka, krunica. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 165. / N.
14.170 NJIVA, Kilkanj. Srednjovjekovno
groblje. u obliku ori-
LJT.: 8. 1971, 147. N.
14.171 OBRE 1 Obre, Kakanj. Praisto-
rijsko naselje. Istraivanja su izvedena 1967, 1968. i
1970. godine pod rukovodstvom A. Benca i M. Gim-
butas.
Naselje je bilo podignuta uz desnu obalu rijeke
Trstionice, zauzimalo je povrinu od oko
275 x 90 m, odnosno povrinu od 22.000-25.000 m
2

Debljina kulturnog sloja se kretala u sredinjem
dijelu naselja od 1,60 do 2,80 m, dok su stratigraf-
ska opaanja, a analiza materijala,
indicirali kulturna stratuma ili faze: dva donja
pripadaju dva gornja kakanj-
skoj kulturnoj grupi.
Izgradnja u sve faze se odvijala po
istim principima; sve su to
njene uz upotrebu kamena, drv;eta i gline, uglav-
nom sa jednom prostorijom i ognjitem u
Uz su konstatovana vanjska ognjita i
vatrita, mjesta i jame za ostave. Ispod
podnice jedne su kosti i ovce
i dijelovi od nekoliko posuda radi se o rtva-
ma pred samu gradnju).
U okviru istraenog prostora otkriveno je deset
ljudskih ukopa: osam ukopa pripada drugom, a dva
stratumu. Svi stariji ukopi su sadravali ko-
. sti manje djece, od kojih u polo-
aju, jedan u poloaju, a tri samo pojedi-
kosti. Poseban interes izazivaju tri posljednja
ukopa, jer su kosti u sklopu poseb-
nih kultnih postrojenja, sa, ponekad, brojnim pri-
lozima. Radi se o rtvama. ukopi su
sadravali samo kosti neto starijih in-
dividua.
Pored kamenog i kamenog alata,
sakupljene su raznovrsne od kosti, kao
i predmeti od morske koljke i
Veoma bogati nalazi robe su, u sutini,
razvoja pojedinih kulturnih faza
u ovom naselju:
1. faza: dominira barbotinska, gruba i bojena kera-
mika tipa a uz njih dolazi jadranska im-
presso keramika sa tremolo motivima;
2. faza: iako se radi o istim osnovnim tipovima, u
obje grupe je dolo do izvjesnih karakte-
promjena;
3. faza: nastavljena je upotreba barbotinske i grube
keramike, nema vie bojene i impresso keramike,
je monohromna keramika i kultni
ritoni;
4. faza: nestaje postepeno barbotinska keramika, do-
miniraju gruba i monohromna keramika (ova
sa urezanim, udubljenim i ornamentima),
nastavlja se izrada kultnih ritona, pojavljuje se crno-
roba.
Naselje Obre 1 su osnovali doseljenici iz okvira
nosilaca kulture, a njima su se, u ma-
njoj mjeri, pridruili doseljenici sa Jadrana. Tako
je ovdje nastala jedna kombinovana
presso kulturna grupa (1. i 2. faza). U 3. fazi se
uticaj kulturnog kompleksa Danilo-
-Cakr&n, sa kultnim ritonima, dok se na mono-
hromnoj keramici odraavaju kulturni uticaji iz Po-
dunavlja. Dolazi do formiranja protoka.kanjske faze,
da bi se u 4. fazi definitivno oblikovala poznata ka-
kanjska kultura.
Prve dvije faze u naselju Obre 1. pripadaju
kasnoj fazi starijeg i srednjeg neoHtskog
doba, dok druge dvije faze ulaze u cjelini u srednji
neolit. je vano razrjeenje geneze kakanj-
ske kulture.
LIT.: A. Benac 1973, 327-431; M. Gimbutas 1974, 17-24;
? . Benac 1979 a, 372-412. A. Benac
14.172 OBRE 2 (Gornje Polje), Obre, Kakanj. Pra-
istorijsko naselje. Sondana istraivanja obavljena
1963-1965. pod rukovodstvom A. Benca, a siste-
matska iskopavanja 1967. i 1968. pod rukovodstvom
A. Benca i M. Gimbutas.
Naselje je bilo formirana na pogodnoj terasi uz
rijeku Trstionicu; mu je iznosila oko 180 x
120 m (19.000-20.000 m
2
), a po gustini naseljenosti
se dijelila, od sredita prema periferiji, na tri zone.
Iskopavanja su izvedena u sredinjoj zoni. Debljina
kulturnog sloja u ovoj zoni iznosila je od 3,30 do
4,10 m, dok se dubina prema periferiji naselja po-
stepeno smanjivala.
Zivot na neolitskom naselju Obre 2 tekao je
bez ikakvog prekida, i u takvom kontinuitetu kon-
statovano je osam stambenih horizonata. Posebno su
bili nalazi od 3 do 7 stambenog horizonta,
jer se u tim horizontima mogao ustanoviti
raspored nastambi i dobar uvid u njiho-
ve izgradnje. U naselju, tipa zbijenog sela, su
bile podignute u redovima, a na tri na-
od kamena, drveta i gline, od drveta i gline
i samo od drveta. su dvodjelne
u 3. i 4. horizontu, od kojih se mogao rekonstruisati
unutarnji sa kalotnim i svim
objektima i predmetima. Na slobodnim pro-
storima su otkrivena ognjita, kalotne vatrita,
pepelita, rvnjita, mjesta, jame za ot-
patke i spremanje zaliha hrane, itd.
Prilikom istraivanja otkriveno je 11 ukopa,
odnosno grobova. Kod svih ukopa radi se o ostacima
ili o cijelim kosturima male djece. Radi se o
cima, ali sam ritus ukopavanja nije bio istovetan.
Poto su svi ukopi u najdonjem stratumu,
nema nikakv;e sumnje da su djeca bila rtvovana na
ivota u naselju radi njegovog prosperiteta.
Pored ogromne mase ivotinjskih kostiju i kar-
boniziranih itarica, u svim slojevima je sakupljena
velika kamenog, kremenog i kotanog
i oruja, kao i kotanih ukrasnih nakitnih predmeta.
se izvanredno i dekorisane ukrasne
igle i broj privjesaka od morske kolj-
ke tipa spondylus. Bilo je prisutno i drveno
Na osnovu nalaza ustanovljene su
tri faze kulturnog razvoja u ovom naselju:
1. faza: pored grubo robe dolaze kakanjski,
danilski, lengyelski elementi i
ka roba;
2. faza: pored grube keramike zastupljena je crno-
spiralno-trakasta i keramika jadranskog
tipa;
3. faza: dolazi do degeneracije spiralno-trakaste ke-
ramike, a je prisutna keramika
tipa.
U naselju Obre 2. prvi put su ustanovljene ge-
neza i razvojne faze butmirske kulture, jer ovo na-
selje u cjelini pripada butmirskoj kulturnoj grupi.
Ta kultura je nastala na autohtonoj bazi (kakanjska
kultura), a u njenom formiranju su jad-
ranski i panonska-srednjobosanski kulturni elementi.
Ova kombinacija je stvorila za posmatra-
nje drutvenih odnosa u neolitskom svijetu. Neki
nalazi bojene keramike i uvid u neke
ekonomske veze u ovom periodu. U drugoj fazi je
dolo do stapanja ovih elemenata i do formiranja
butmirske kulture, kojoj pripada i sam
Butmir. u fazi se umno-
ila keramika tipa i veoma su
veze sa dolinom Neretve.
Treba naglasiti da je butmirska kultura obilno
prihvatila tehniku izrade robe, se
u veliki kulturni kompleks u
Evropi, ali osnovni dekorativni elementi na
tradiciji danilske keramike sa Jadrana i trakaste
keramike iz Podunavlja i srednje Evrope.
Butmirska kultura u Obrima 2. krajem
nednJeg neolita i razvija se takom neolit-
skog doba. Iznad slojeva butmirske kulture
su ostaci eneolitske kulture.
LIT.: A. Benac 1971, 5-178; M. Gimbutas 1974, 24-35; A.
Benac 1979 a ,415-455; A. Benac 1979, 15-26; B.
1980, 27-33. A. Benac
14.173 OBRE 3, Obre, Kakanj. Srednjovjekovni spo-
menik. Usamljeni u obliku sarkofaga, orijen-
tiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 150. N.
14.174 OCRKAVKA, Homolj, Kiseljak. Rimske gra-
i srednjovjekovno groblje. Prostor
oko 100 x 100 m posut je ulomcima opeka,
maltera i eljezne troske. materijal se-
kundarno upotrebljen. Na ruevinama vile rustike
prostirala se nekropola od oko 30 koji su u
uniteni. Rimsko doba, 1--4. st. i ka:-
sni srednji vijek.
LIT.: P. 1963, 163, 130. I.
14.175 OCEVLJA, Vare. Srednjovjekovno
groblje. Uz groblje sedam
ka u obliku sarkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras:
traka, polumjesec, rozeta Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 151. N.
14.176 OKOLISTE, Donje Vi.-
soko. Prnistorijsko naselje. Manje sondano istrai-
vanje izveo 1966. A. Benac, a drugo 1983. S.
Smjetena na uzvienoj krunoj terasi iznad rijeke
Bosne, promjera oko 400 m. Otkriveni bogati ostaci
butmirske kulture. Debljina kulturnog sloja na peri-
feriji nmelja iznosi do 2 m., a u sredinjem dijelu je
sigurno sloj znatno deblji. Brojni nalazi keramike
pokazuju osobine butmirske keramografije, ali i neka
posebna svojstva. neolit. A. Benac
14.177 OH.RET, Potkraj, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Povrinski nalazi: rijetki ulomci keramike
po padinama brda. Bronzano ili eljezno doba.
Ll'l'.: P. 1963, 157, 159. P.
14,178 OMEJAK, Visoko. Rimsko nase-
lje. Na prostoru uz desnu obalu Radovljanske rijeke
vidljivi ostaci kompleksa zgrada (substrukcije, gra-
materijal, opeke, hipokaust, troska): moda
vila rustika.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 72--73. I. Bojanovski
14J_7n ORLOV ACA, Kiseljak. Prethisto-
rijska gradina .. materijal razasut svuda
po padinama obronka planinskog visa Cub-
ren. Pripada bronzanom ili eljeznom dobu.
LIT. P . 1963, 157, 159. . P.
14.180 OSTROGA, Kiseljak. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenik. Usamljeni ukras: po-
lumjesec i rozeta (uniten). Kasni srednji vijek. ..
LIT.: Basler 1954, 305; P. 1963, 179. N.
14.181 OSTRUZNICA 1, Ostrunica, Fojnica. Tra-
govi rimske eksploatacije srebra. Konstatirani solid-
ni i iroki, rimski kopovi. Rimsko doba.
LIT.: E. 1972, 194. I.
14.182 OSTRUZNICA 2, Ostrunica, Fojnica. Sred-
njovjekovna nekropola. U groblju
vano 50 u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 164. N.
14.183 OTRIK, Kulije, Kiseljak. Prethist01ijska
gradina. Prostor na kojemu se zapaaju tragovi ar-
hitekture zauzima povrinu od cca 500 x 200 m i
spada prostorno gradinska naselja u
Bosni i Hercegovini. Naselje je branjena sa vie
bedema, a sa strane i du-
bokim usjekom i limitnim tumulom. Neki
primjerci proizvoda pokazuju karakteris-
tike kasnog doba keramika, sive
boje), ali pripada periodu starijeg
eljeznog doba.
LIT.: P. 1963, 158; B. 1987 b. P.
14.184 OTIGOSCE, Fojnica. Srednjovje-
LIT.: S. 1971, 164. N.
14.185 PAJTOV HAN, Pajtov Han, Vare. Srednjo-
ll .
25
sanduka i sarkofaga, orijentiranih z:_I; ukos: spi-
rala, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT. :S. 1971, 153. . N.
"J''
14.186 PARIZEVICI, Kiseljak. Srednjfr-
vjekovno groblje. pet u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 165. ' N.
14.187 PLANDISTE, Kakanj. Praistorijsko naselje.
U prvobitnom stanju ovo naselje je obuhvatal0
povrinu od oko 20.000 m
2
Prilikom izgradnje pruge
i ceste za rudnik, starn.benih zgrada i gimnazije naj-
dio kulturnog sloja je uniten i za istraivanje
je ostala samo povrina od ok{) 1200 m
2
, na kojoj
je i izvreno sondano istraivanje (25 m
2
). Kulturni
sloj je na ovom mjestu iao i do dubine od 1,80 m,
a bez ikakvog prekida je sadravao jedinstvene kul-
turne ostatke. Neka zapaanja kod iskopavanja te-
melja gimnazije su navodila na pretpostavku da je
na Planditu moglo biti u upotrebi jedno veoma du-
postrojenje, podijeljena na niz na-
stambi, a da su sa strane bile ljevkaste
jame za ostave. U otkopanoj sondi nisu zabiljeeni
neki kompaktni ostaci
nalazima se kremeno
vine od kosti (spatule, ila i dr.) i obilje
materijala. Od nalaza treba spomenuti:
neke barbotinske primjerke grube keramike, pla-
ukrase na polugruboj robi, finije
nom. keramikom vaze na visokoj nozi, olje i tanjire,
te urezane geometrijske motive. su i brojni
primjerci kulturnih vaza - ritona, sa urezanim geo:.C.
metrijskim motivima bodljikave ice. Ovim nala-
zima se Kakanj svrstava u veliki kulturni kompleks
Danilo-:Cakran-Elateia, a na ovom prostoru je dao
ime kakanjskoj kulturi, koja pripada srednjem neo-
litskom dobu. U jugoslavenskoj literaturi je usvojen
termin Danilo - Kakanj kultura.
LI'l'.: M. 1933, 2-3; A. Benac 1956 a, 167-182; .A.
Benac UJG4 a ,43-47; A. Benac 1979 a, 392-394. A. Benac
14.188 POD, Dabravine, Vare. Srednjovjekovno
groblje. devet u obliku sanduka
i sarkofaga, dislocirani. Ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: .'i. 1971, 154. N.
14.189 PODASTINJE, Podastinje, Kiseljak. Rimski
nadgrobni spomenik. Cipus od crvenkastog
ka sa natpisom. Rimsko doba.
LIT.: D. Sergejevski 1938 a, 111. Basler
14.190 PODGAJ, Kiseljak. Srednjovjekovna nekro-
pola. Na uzviici nad sastavom i Lepenice
nalazila se nekropola od kojih je
nekoliko spomenika; ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Basler 1954, 305. .N.
14.191 POD GRACEM, Gornja
Kiseljak. crkva i grobnica. Na manjem
platou konstatirane su substrukcije
vjerovatno crkve. Sondana istraivanja
obavio V. Pakvalin 1972. su i ulomci rim-
skih spomenika u sekundarnoj upotrebi;
uz crkvu otkrivena i zidana grobnica na svod. Rim-
sko doba, 2-3. st. i doba, 5-6. st.
LIT.: V. Pakvalin 1983, 118-121. V. Pakvalin
14.192 PODGRADAC, Homolj, Kiseljak. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenik. jedan
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1963, 180. N.
-
14.193 PODVINJCI, Podvinjci, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. U muslimanskom groblju sa da-
mijom nekropola od 22 u obliku
sljemenjaka i sanduka; dislocirani. Kasni srednji
vijek. s.
14.194 POLJE, Ginje, Visoko. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. dva u obliku
LIT.: S. 1971, 169. N.
14.195 POLJE, Polje, Kreevo. Srednjovjekovna ne-
kropola. 25 u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I; velika unitena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 170. N.
14.196 PORIJECANI, Visoko.
Srednjovjekovno groblje. u
obliku i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 167. N.
14.197 POVRATNICA, Podastinje, Kiseljak. Rimska
zgrada. Temelji zgrade uz koje je i frag-
ment natpisa. Rimsko doba.
LIT.: M. 1925, 64. I.
14.198 PUHOVAC, Bukovlje, Kakanj. Srednjovje-
kovno groblje. osam u obliku san-
duka i stuba, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 149. N.
14.199 RADONJICI, Vare. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavno groblje
tiri u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: spirala, rozeta, tordirana traka. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 153. N.
14.200 RAKOVI, Seoce, Kakanj. Srednjovjekovno
groblje. Uz groblje devet
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 150. N.
14.201 RASKRSCE, Visoko.
Rimska vila rustika. Uz desnu obalu Radovljanske
rijeke na prostoru Tomaevac, otkriveni temelji rim-
ske zgrade sa brojnim ulomcima krovne opeke. Rim-
sko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 72. I. Bojainovski
14.202 RAT, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Na omanjem uzvienju, na platou otkriveni
ulomci dobro i finije keramike, te
lijepa. Rano doba.
LIT.: P. 1963, 155. P.
14.203 REPUH, Breza. Srednjovjekovna
'nekropola. 14 u obliku san-
nekoliko spomenika: tordirane trake, spirale, rozete
i tap. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 157. N.
14.204 RICICA, Kakanj. sred-
njovjekovni spomenik. otkrivena kamena
s natpisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 150. N.
14.205 SARACEVO BRDO, Ka-
kanj. Srednjovjekovna nekropola. 14 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih S--J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 150. N.
14.201 SLIVNO, Slivna, Breza. Srednjovjekovno
sarkofaga; ukras: polumjesec, rozete, sunce. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.207 Breza. Rimska i srednjovje-
kovna nekropola. Iskopavanje obavio V.
1913. Otkopan je manji dio neke profane
moda monasterija ili rezidencije nekog dravnog
slubenika, u se sklopu nalazila i crkva.
dio zidova bio je fakture uz upotrebu
spolija rimskog kamenja iz 2. i 3. st., ali
su vidljive i naknadne pregradnje grubo izvedene.
Otkriveno je nekoliko fragmenata crkvenog namje-
taja u reljefu, njima i dijelovi protoma. Pi-
tanje datacije objekta (kasna antika-srednji vijek)
jo uvijek je predmet diskusije. U ruevine ukopani
su srednjovjekovni grobovi, od kojih su neki sadra-
vali priloge (naunice) dalmatinskohrvatske grupe.
Datirane u 10-12. v. Oko ruevina prualo se grob-
lje sa u vidu jednostavnih Rimsko
doba. doba i srednji vijek.
LIT.: V. 1913, 409-420; I. 1958, 116-117;
I. 1970, 91-112. Basler-N.
14.208 SRIJETEZ, Bukovlje, Kakanj. Praistorijska
nekropola ravnih grobova. Pet grobova sa skeletima,
orijentiranih Z-I. Prilozi: spiralne bronzane naruk-
vice, kolutovi, tutulus, tropetljasta fibula
s tordiranim lukom, fragmenti keramike. Kraj kas-
nog bronzanog doba (Ha B2-B3, 9. ili 8. st.).
LIT.: V. Radimsky 1890, 368-373; B. 1983 e, 439-444.
B.
14.209 STRAHOVAC, Donje Zeelovo, Kiseljak.
Srednjovjekovna nekropola. samo dva
veliki broj ostalih uniten. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1963, 182. N.
14.210 STRANA, Biljeevo, Kakanj. Rimska stela.
Stela sa reljefnim prikazom i natpisom, datirana u
3-4. st.
14.211 STRANA, Visoko. Srednjovjeko-
vno groblje. pet u obliku sanduka,
LIT.: S. 1971, 168. N.
14.212 STRASIVE STIJENE, Borina, Kiseljak. Pra-
historijska gradina. To je obronak kose na
kraju kanjona Dera. U grebenu kojim je gruda ve-
zana za planinski masiv naziru se usjeci
koji su titili prilaz Gradini. Povrinski nalazi: ulom-
ci keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1963, 157, 159. P.
14.213 STREZEVICA, Teevo, Kakanj. Praistorijska
gradina. Smjetena na uzvienju dominantnog polo-
aja, s tragovima terasiranja. tragova for-
tifikacija nema. Povrinski nalazi: fragmenti prais-
torijske keramike. Zeljezno doba. B.
14.214 STUP, Slapnica, Kakanj. Srednjovjekovno
groblJe. Uz groblje est
u obliku orijentiranih Z-I. Kasni srednji
. vijek.
LIT.: S. 1971, 151. N.
14.215 SUBOTICI, Breza. Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju est
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 157. N.
14.216 SVATOVSKO GROBLJE, Lisovo-Baskije,
Visoko. Rimski rtvenik. u sekundarnoj upo-
trebi (dimenzije oko 1,30 x 0,57 x 0,25 m). Streha i
baza su bogato profilirane. Na stranama re-
ljefni likovi Silvana i Dijane. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: J. Bojanovski 1984 a, 73-74. I. Bojanovski
14.217 SVIBE, Gornje Motre, Visoko. Rimsko na-
selje. Prostire se na arealu od 350-200 m uz potok
Zimanicu. Nalazi: temelji zgrada, kamen, malter,
crijep i opeka, ulomci fresko-slika, keramike i dr.
Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1973 b, 402-404; I. Bojanovski 1984 a,
70-71. I. Bojanovsiki
14.218 SIROKA SUMA, Gomionica, Kiseljak. Sred-
njovjekovna nekropola. oko 40 u
obliku nepravilnih sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 164. N.
14.219 SKARINE, Rakova Noga, Kreeva. Srednjo-
LIT. S. 1971, 170. N.
14.220 TISOVIK, Pirin,
nekropola. 11
i sarkofaga, orijentiranih
LIT. S. 1971, 170.
Kreevo. Srednjovjekovna
u obliku sanduka
S-J. Kasni srednji vijek.
N.
14.221 TURBICA GROBLJE, Kakanj. Sred-
njovjekovna nekropola i na-
mjene (moda hospicijum). Nekropola je locirana uz
lijevu obalu Trstivnice. Zatitna iskopavanja
obavila Z. 1982. Ukupno je istraena 75
grobova, od kojih je 10 imalo slobodan ukop, dok
su ostali grobovi imali kamenu konstrukciju. Od
priloga je samo nekoliko bronzanih i srebr-
nih dugmeta za nekropole 14. i 15.
v. Zgrada je bila 14,5 x 8 m i jednim dije-
lom je pokrivala nekropolu. Kasni srednji vijek,
14-15. st. Z.
14.222 TUSNJICI, Visoko. Srednjovjekov-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 169. N.
14.223 UKUCEVCI, Podastinje, Kiseljak. Prethisto-
rijska gradina. Na padini brijega prema Lepenici
nalaze se fragmenti praistorijske keramike i troske.
U podnoju je 1908. bronzani ljem
-ilirskog tipa. eljezno doba.
14.224 VARES, Vare. Srednjovjekovni novac. Je-
dan bosanskog kralja Stjepana
(1461-1463). Kasni srednji vijek, 15. v.
LIT.: A. Makanec 1906, 110. P.
14.225 VARES-DROSKOVAC, Vare. Ostava Hed-
njovjekovnog novca. Sadri 400 komada
dinara. Kasni srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: M. Vego 1955 a, 211--215. G.
14.226 VARES-MAJDAN,
Vare. Srednjovjekovna nekropola. Uz
ko groblje 19 u obliku sanduka i
LIT.: . 1971, 151. N.
14.227 VELIKI GRAD (Gradina),
Visoko. Rimski kastel. Smjeten na duguljastoj lin-
guli koja se odvaja od masiva Gradine usjekom
*
27
smne do 4 m. Vidljivi temelji manje rimske utvrde
(duine oko 30 m) sa 4 prostorije i tornjem. Rimsko
doba, 1-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 59--60. I. Bojanov1>ki.
14.228 VELIKI GRADAC, Gornje eelovo, Kise-
ljak. Prahistorijska gradina. To je obronak
planinskog visa Volujak na kome se vide konture
odbrambenog nasipa u vidu terase. Brojni ulomci
keramike i eljezne troske nalaze se po
platou (dimenzije 100 x 70 m), i padinama obronka.
Starije eljezno doba.
LIT.: P. 1963, 158,159. P.
14.229 VELIKI GltADAC, Ramadanovci-Godua,
Visoko. Prethistorijska gradina i rimski katel. Na-
lazi se na istaknutom brdu Gradina, doline
Kraljunice i Na najviem dijelu Gradine
je Vis, E. izduenim platoom (cca 40 x 30 m), s june
strane branjen sa dva nasipa. Vidljive
ruevine utvrde s oborom i tornjem. Bronzano ili
eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: J. Bojanovski 1984, a, 63-64. I. Bojanovski
14.230 VELIKI GRADAC, Fojnica. Prethi-
storijska gradina. Smjetena na isturenom
na lijevoj obali rijeke. Kulturni sloj je
erodiran i samo u kripovima stijena nai-
lazi se na fragmente posuda. Na vrhu
se nalazi veliki zemljani tumulus, a ispred njega
prokopana su dva usjeka kao dio odbrambenog si-
stema. Bronzano ili eljezno doba.
14.231 VINA, Breza. Rimska stela i sred-
njovjekovna nekropola. Sondana iskopavanja oba-
vio 1973. V. Pakvalin. Smjetena na dominantnom
platou. U sonde istraeno je 18 skeleta, bez
priloga, izuzev para bronzanih naunica ketlake
grupe, datiranih u 10-11. st. Ranije je ovdje bio
poznati titul obitelji desitijatskog Bato-
na, u sekundarnoj upotrebi. Rimsko doba, 1. st. i
rani srednji vijek.
LIT.: N. Miletia 1975, 98; V. Pakvalin 1975, 61. V. Pakvalin
14.232 VISOKI, Grad, Visoko. Prethistorijska gra-
dina, rimski kastel i srednjovjekovni grad. Sondano
iskopavanje obavio 1976. P.
Tragovi naselja doba sa-
stoje se od ulomaka zemljanog koje je raza-
suto po padinama grada.
Rimsko je samo rijet-
kim ulomcima rimske cigle, na koje se nailo ispred
srednjovjekovnih zidina.
Srednjovjekovni grad spada svakako sta-
rija ove vrste u Bosni i Hercegovini. Da-
nas se jo raspoznaju ruevine glavne kule, perime-
tralni zidovi obora, konture nekoliko
objekata i zatitni jarak. Zapaene su tri
ske faze u gradu, te prikupljen zanimljiv sitni arhe-
oloki materijal - keramika, staklo, eljezo i dr.
U pisanim izvorima grad se prvi put spominje 1356.
Sluio je kao povremena rezidencija bosanskih vla-
dara, a u njemu je bilo i sjedite velikog kneza bo-
sanskog - vane funkcije u sistemu drbvne orga-
nizacije srednjovjekovne Bosne. Ispod grada se raz-
vilo jedno od najstarijih i varokih
naselja u Bosni (Podvisoki). Kasni srednji vijek,
14-15. V.
LIT.: 1954, 227-253; P. 1984, 158-184.
P.
14.233 VISOKO, Visoko. Ostava srednjovjekovnog
novca. U temeljima jedne zgrade blizu
damije u Visokom je oko 500 komada sred-
njovjekovnog novca. njima dinari Stjepana
(1461-1463), i novci.
LIT.: P. 1984, 274-276. P.
14.234 VISNJICA POLJE, Donja Vinjica, Kiseljak.
Rirp.sko naselje i nekropola. Na prostoru oko
potoka Rika vac, na irokom prostoru, nailazi se na
temelje zgrada zidanih i malterom, te na
ulomke rimskih tegula. Otkriveno je i nekoliko frag-
menata nadgrobnih spomenika. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: P. 1963, 160-161. V. Pakvalin
14.235 VISNJICI, Vare. Srednjovjekovna
nekropola. U groblju 25
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J
i Z-I; ukras: motiv spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: '. 1971, 151. N.
14.236 VRATNICA, Vratnica, Visoko. Praistorijski
grob s vie ukopa i rimska
U selu, na samom rubu doline,
vinskim radovima otkrivena grobnica. Zatitno isko-
pavanje obavila Lj. 1966. godine. Grobna
konstrukcija izvedena je u suhozi<lnoj tehnici, iz-
vana je ovalnog, a iznutra pravougaonog oblika
(3,5 x 2 m). Najvjerovatnije grobnica vie
ratnika (16 do 20 individua). Nalazi: 19 kopalja,
ulomci kratkih i noeva, te brojan nakit:
fibule, igle, dugmad, prstenje, perle. Druga polovina
4. v. st. e.
Zapadno od sela, uz desnu obalu Bosne tragovi
rimske ostaci zidova i opeka. Rimsko
doba, 1-3. v.
LIT.: B. 1984 a, 37-48. B.
14.237 VRBICA, Podastinje, Kiseljak. Srednjovje-
kovna nekropola. sedam u obliku
nji vijek.
LIT.: $. 1971, 41. N.
14.238 VRBICA, Vare. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 153. N.
14.239 VUKANOVICI, Kakanj. Sred-
njovjekovna nekropola. U groblju
vano 36 u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I; ukras: polumjesec. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 146. N.
14.240 1, Kiseljak. Rimsko nase-
lje. Na njivama uz rijeku Lepenicu ulomci rimskih
opeka, crijepa i eljezne troske.
LIT.: P. 1963, 164. P.
14.241 2, Kiseljak. Srednjovje-
kovno groblje. dva u obliku sandu-
ka, u muslimanskom groblju; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 167. N.
14.242 ZABUCE, Mlade, Visoko. Srednjovjekovno
groblje. u obliku sanduka,
LIT.: S. 1971, 167. N.
14.243 ZAGONI, Breza. Srednjovjekovno
groblje. U pravoslavnom groblju
ka u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J;
ukras: tordirana traka, spirale, ljiljan, rozete, polu-
mjesec, pijetao, arkade i figuralna predstava. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 158. N.
14.244 ZAGORICE, Zagorice, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju nalaze se
u obliku sanduka i sljemenjaka, orijen-
tirana Z-I. Kasni srednji vijek. s.
14.245 ZAGREBNICE, Papratnica, Kakanj. Praisto-
rijsko naselje. Ostaci naselja kasne faze kakanjske
kulture i butmirske kulture. Probna iskopavanje
obavio Basler 1972. Srednji i neolit.
LlT.: Basler 1973 a, 13-14. B.
14.246 ZAGREBNJACA 1, Han Kiseljak. Pra-
istorijsko naselje. Ulomci keramike i
nog lijepa. Neolit.
Lrr.: P. 1963, 154. P.
14.247 ZAGREBNJACA 2, Han Kiseljak.
Srednjovjekovno groblje. Uz muslimansko groblje
jedan u obliku sanduka, orijentiran
Z-I. Pored damije fragmentiran u
obliku sanduka, s natpisom.
LIT.: S. 1967, 41-42, 96. N.
14.248 ZBILJE, Zbilje, Visoko. Srednjovjekovno
groblje. U pravoslavnom groblju
u obliku sanduka, orijentirana Z-1. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 169. N.
14.249 ZGONOVI, Kiseljak. Rimsko na-
selje. Na prosforu uz rijeku Lepenicu, na povrsm1
od priblino jednog hektara, nalazi se mnotvo rim-
skog crijepa i eljezne troske i navodno ostaci te-
melja zgrada. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: P. 1963, 163. P.
14.250 ZGONOVI, Malo Cajno, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. s natpisom velikog kaznaca
Nespine bila je u manji objekat, od kojeg
su samo ostaci temelja. Oko zgrade u starom
pravoslavnom groblju 11 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I; ispod jednog pro-
par zlatnih naunica sa tri jagode. Kasni sred-
nji vijek, 13-15. st.
LIT.: P. 1984, 188, 190,271-274. P.
14.251 ZLOKUCE, Kakanj. Srednjovj-ekov-
no groblje. sedam u obliku
LIT.: . 1971, 147. N.
14.252 ZVONIGRAD, Fojnica. Prethistorij-
ska gradina i rimska utvrda. Na prvobitnoj gradini
od koje su primjetni malobrojni fragmenti kerami-
ke, vidljivi ostaci zidova izvedenih od kame-
nih blokova. :Zeljezno doba i rimsko doba.
LIT.: E. 1972, 193. Basler
REGIJA 15.
1. BANDIJERA, Ozren, Ilija
2. BARA, Rakovi:ca-Koelji, Ilida
3. BARA, Saice-Odak, Pale
4. BARE, Donja Presjenica-Odak, Trnovo
59. CESMICE-TOCILA, Pale
60.
61. (Svetosavlje), Trnovo
62. GREBLJE,
5. BARE, Pribanj, Pale 63. CITLUK 1, Pale
6. BARICE, Ilija
7. BASACKA GRADINA, Trnovo
8. BATALOVICI, Ilida
9. BERJANOVICEVO GUMNO, Ilida
64. 2. Pale
65. Gornje Pale, Pale
66. Pale
67. DO,
10. BEZISTAN, Sarajevo-Novi grad
11. BIJ AMBARE, Ilija
68. DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar
69. DEJCICI, Trnovo
12. BIJELA TABIJA, Sarajevo-Stari grad
13. BIJELI KAMEN (Savnjak), Sarajevo-
-Novi grad
70. DESAV A, Stupa, Ilija
71. NJIVE, Rakovica, Ilida
72. GROBLJE, Vihari, Pale
14. BIKATINA KOSA, Rosulje, Pale 73. DOLINA, Vinograd, Pale
15. BJELOTINE, Gornji Ilija
16. BJELUSE, Rakovica, Ilida
17. BLAUJ, Blauj, Ilida
74. DOLOVI, Umoljani-Dolovi, Trnovo
75. DONJA TRLICA, Srednje, Ilija
76. DRINA, Donji Ilija
18. BORAK, Sarajevo-Centar 77. DRUM, Podgrab, Pa}e
19. BORAK, 78. DUB 1, Dub,
20. BRADICI, Ilovice, Trnovo
21. BRAJA, Braja, Pale
79. DUB 2, Dub,
80. Lokve-Crepljani,
22. BRDO, Donja Tuila-Pervizi, Trnovo 81. DUBOVIK (Sirovo drijelo, Velike stijene),
23. BRDO, Gornji Pribanj-Brdo, Pale Gornja Sjetlina, Pale
24. BRDO, Mokro, Pale
25. BRDO, Rakova Noga, Ilija
26. BRDO, Vinograd, Pale
27. BREZIK, Kasindo, Ilida
28. BREZOV RAT, Zagor, Trnovo
29. BRIJEG, Vode
82. DUBROVNIK, Ilija
83. DVORITA 1, Pale
84. DVORIST A 2, N Pale
85. DZELAP;SKA TORINA, Donji Grab, Trnovo
86. F ALETICI, Sarajevo-Stari grad
87. FEJZUA (Brije.g), Tilava, Sarajevo-
Vode), Pale -Novo Sarajevo
30. BRIJEG, Gornja Pale 88. FORTICA, S:arajevo-Stari grad
31. BRIJEG, Radava, Sarajevo-Centar
32. BRJJEKO BRDO, Sarajevo--
89. GAJ, Pale
90. GLAVICA, Gornja Pale
-Novi grad 91. GLAVICA, Podlugovi, Ilija
33. BRNJICA, Brnjica, Pale 92. GLAVOGODINA, Glavo.godina, Ilida
34. BRUS, Ilija
35. BUCINE, Gornja Pal
36. BULOZI, Bulozi, Sarajevo-Stari grad
93. GOMILA, Krivoglavci,
94. GOMJE.NICA, Gradac,
95. GORNJA JOSANICA,
37. BUTILA, Butila, Ilida Joanica
38. BUTMIR, Butmir, Ilida
39. CENTAR 1, Sarajevo-Centar
96. GORNJA S.TETLINA, Gornja Sjetlina, Pale
97. Pale
98. GRABOVICA, Grabovica, Pale
99. GRACAN BR.DO, Pale
42. CENTAR 4, Sarajevo-Centar 100. GRAD, Svrake,
43. CENTAR 5, Sarajevo-Centar 101. GRADAC, Bistrik, Sarajevo-Stari grad
44. GROBLJE, Saice-Rastovac, Pale 102. GRADAC, Trnovo
45. CRKVICA, Vela, Ilida 103. GRADAC, Brutusi, Trnovo
46. CRKVICE, Milje, Trnovo 104. GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad
47. ORKVINA, Donji Kotorac, Ilida 105. GRADAC Gornji Kotorac, Ilida
48. CRKVINA (Krst), Gora, 106. GIRADAC, Gradac,
49. CRKVINA, Gornji Ilija 107. GRADAC, Hodidjed, Sarajevo-Stari grad
50. CRKVINA, Ilida 108. GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar
51. CRKVINA, Umoljani-Dolovi, Trnovo 109. GRADAC, Trnovo
52. CRKVINA, Vruci, IHda
53. ORi'KVINE, Rakovica-Samin gaj, Ilida
54. CRKVISTE, Blauj, Ilida
5fi. CRKVISTE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale
56. CRNAC, Donji Kotorac, Ilida
57. Pale
58. CEPILJ Ilija
110. GRADINA, Blauj, Ilida
111. GRADINA, Delija, Trnovo
112. GRADINA, Donje Biosko, Sarajevo-
-Stari grad
113. GRADINA, Pale
114. GRADINA, Gradina, Pale
115. GRADINA, Hrasnica-:-Lasica, Ilida
32
116. GRADINA, Ilija
117. GRADINA, Ilija
118. GRADINA, Lokve,
119. GRADINA, Trnovo
120. GRADINA, Pale
121. GRADINA, Sarajevo-Centar
122. GRADINA, Pale
124. GRADINA, Pale
125. GRADINA, Strane, Pale
126. GRADINA, Svrake,
128. GRADINA, Umoljani, Trnovo
129. GRADINA, Vidotina, Ilija
130. GRADINA, Vitez, Pale
131. GRADINA CAVLJAK, Hrea, Sarajevo-
-Stari grad
132. GRADINA LOZNIK, Podloznik, Pale
133. GRADITE, Sarajevo- Stari grad
134. MRAMOR, Sarajevo-Centar
135. GROBLJE 1 (Gaj), Trnovo
136. GROBLJE 2 (Kamen),
Trnovo
137. GROBLJE,
138. GROBLJE (Hvaljenski potok),
Donje Svrake,
139. GROBLJE (Svatovska groblje, Greblje),
Donji Sarajevo-Centar
140. GROBLJE, Ferhatlije,
141. GROBLJE, Garovci,
142. GROBLJE, Grab,
143. GROBLJE (Kaursko groblje),

144. GROBLJE,
145. GROBLJE (Gaj), Kasindo, Ilida
146. GRCKO GROBLJE; Ilija
147. GROBLJE, Medvjedice,
148. GROBLJE
S.arajevo-Novi grad
149. GROBLJE, Svrake,
150. GROBLJE, Tilava, Sarajevo-
-Novo Sarajevo
151. GROBLJE (Duino brdo), Vidotina-
Ilija .H<>
152. GREBAK, Vite:z, Pale
153. GREBEN, Vinjica-Kotica, Ilija
154. GREBLJE, Donja Presjenica, Trnovo
155. GREBLJE, Sarajevo-Novi grad
156. GREBNICE, Trnovo
157. GREBNICE, Trnovo
158. GREBNICE. Trnovo
159. Lokve,
160. GRIVICI,
161. GRKARICA, Igman planina, Trnovo
162. GROBLJAJA, Komrani, Pale
163. GROBLJE (Vitica), Delija, Trnovo
164. GROMILE, Trnovo
165. GROMILE. Trnovo
166. GROMILJ ACE, Ratelica,
167. GROMIONICA, Gornja Ilija
168. GUBAVAC, Vrelo Bosne, Ilida
169. GUVNITA, Ceina strana, Trnovo
170. GUVNITE, Podmjedenik, Pale
171. HANOVI (Hanina), Pale-Ubojite
172. HRASNICA, Hrasnica, Ilida
173. HRASTNIK, Gornji Pribanj-Barakovac, Pak
174. HREA, Hrea, Sarajevo-Stari grad
175. IGMAN PLANINA, Vrelo Bosne, Ilida
176. ILIDZA, Ilida
177. ILIJ AK, Gornja Ili jak, Pale
178. ILIJA, Ilija
179. lVANCICI, Tiija
180. IVENSKI BRIJEG, Dragoradi, Ilija
181. JAHIN DO (Hauzma, Mramorje), Pale
182. JASIKE (Kretalicine bare), Gornji
Sarajevo-Novo Sarajevo
183. JAVORNIK korita),
Sarajevo-Centar
184. JELICA, Ilija
185. JERKICA GROBLJE, Bare,
186. Gornji Lukavac, Trnovo
187. KADICA GROBLJE, Trnovo
188. KAKANJ, Alipaino polje, Sarajevo-
-Novi grad
189. KALDRMA, Gornja Pale
190. KALJANI, Kaljani, Pale
191. KAMEN,
192. KAMENOVI, Ilida
193. KAMENJACA 1, Trnovo
194. 2, Trnovo
195.
196. KAPOVA SELITA (Borija), Trnovo
197. KATICA BRDO, Toplik, Sarajevo-Novo
Sarajevo
198. KAURLA, Vinjica, Ilija
199. KAURSKO GROBLJE,
Pale
'.1.00. KAURSKO GROBLJE, Sarajevc
-Stari grad
201. KAURSKO GROBLJE, Ilija
202. Kl\.URSKO GROBLJE, Pale
203. KAURSKO GROBLJE, Trno:vo
204. KAURSKO GROBLJE, Pale
:205. KAURSKO GROBLJE (Kam'2i),
Trnovo
206. KLANAC, Lokve-Crepljani,
207. KLANICA, Donji Sarajevo-:Centar
208. KLEK, Sarajevo-Novo Sarajevo
209. KOBILJA GLAVA, Kobilja glava,
210. KOBILJA GLAVA, Njem.anica, Sarajevo-
-Stari grad
211. Donji Gr.ab, Trnovo
212: KOD KAMENA, Ferhatlije,
213. KOKOREV AC, Nahorevo, Sarajevo-Centar
214. KONJIC, Podloznik, Pale
215. KOPOIC, Ilija
216. KOSA, Podmjedenik, Pale
217. KOSA, Ravne Njive, Pale
218. KOSA, Sjetlina, Pale
219. KOSA-MRAMORJE, Sjetlina, Pale
220. KOTICE, Zovik,
221. KOV ACEVINA, Krupac, Ilida
222. Sarajevo-Centar
223. Gornja Pale
224. KOZJA STIJENA, Gornje Sinjevo-Dubrava,
Pale
225.
226. Sarajevo-Stari grad
227. KRIV Brnjica-Suva Pale
228.
229. KRIVNJA Gornja Tuila, Trnovo
230. KRIEV AC, Donja
Trnovo
231. KROMOLJSKI PUT, Slatina, Sarajevo-Centar
232. KRSTAC, abanci, Trnovo
233. KR, Gradina, Pale
234. KUMJENOV AC, Trnovo
235. LALICA GROBLJE, Sarajevo-
-Novo Sarajevo
236. LASICA 1, Hrarnica-Lasic.a, Ilida
237. LASICA 2, Hrasnica-Lasica, Ilida
238. LAUOV AC 1 (Kipar), Prutine-Lauovac,
Pale
239. LAUOV AC 2, Prutine-Lauovac, Pale
240. Mali Krivoglavci,
241. LUKA, Luka, Ilija
242. LJETOVIK, Ljetovir,
243. MACA BRDO, Gukavac, Trnovo
244. MAJDANI, Majdani, Pale
245. MALA GRADINA, Zenik, Iiida
246. MALI KRI, Kasindo, Ilida
247. MALO MRAMORJE, Jelovci, Pale
248. MALO MRAMORJE, Ilija
249. MANDRA, Ilija
250. MANDRA, Ilija
2:51. MARGETINO GROBLJE,
252. MARIJE, Krivoglavci,
253. MARI.JIN DVOi.R 1, Sarajevo-Centar
254. MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-Centar
255. MARINO V A PECINA, Pale
256. Pale
257. MEKOTE, Osijek, Ilida
258. MIJAJLOVA NJIVA, Pale
259. MLINAREVAC, Bulozi, Sarajevo-Stari grad
260. Baci-Na Javorku, Trnovo
261. Podvitez, Pale
263. Brda, Trnovo
264. MOLBA, Pale
265. MORA VCI, Vranje, Sarajevo-Novo Sarajevo
266. MRAMOR (Brijest), Klek, Ilija
267. MRAMORAC, Pale
268. MRAMORJE, Bulozi, Sarajevo-Stari grad
269. MRAMORJE, Sarajevo-Stari grad
270. MRAMORJE, Vode
(Oru6eve Vode), Paie
271. MRAMORJE, Donji Ilija
272. MRAMORJE, Donji Sarajevo-
-Novo Sarajevo
273. MRAMORJE, Gornja Ljubogota-Toplik, Pale
274. MRAMORJE (iljevina), Hrea, Sarajevo-
-Stari grad
275. MRAMORJE, Sarajevo -
-Novo Sarajevo
276. MRAMORJE, uma, Ilija
277. MRAMORJE 1 (Milotine),
Pale
278. MRAMORJE 2, Pale
279. MRAMORJE, Njemanica-Luke, Sarajevo-
-Stari grad
280. MRAMORJE, Sokolina, Pale
281. MRAMORJE (Pastorak), Srednje, Pale
282. MRAMORJE (Igrite), Stajna, Pale
283. MRAMORJE, Pale
284. MRAMORJE, Vode, Pale
285. MRAMORJE, Trnovo
286. MRAMORJE, Pale
287. MRAMORJE NA LASQ'VI, Sarajevo
-Novo Sarajevo
288. MREZGA, Rakova Noga, Ilija
289. NA DUBLJU, Mrakova, Ilija
290. NA GAJU, Sarajevo-Novo
Sarajevo
Wl. NA HANU, Trnovo
292. NA JAVORU, Donja Ilija
293. NAKLO, Ilida
294. NAPLAVAK, Donji Pribanj, Pale
295. NEDARICI, Sarajevo- Novi grad
296. NIKOLICI, Pale
297. NIANI, Ilovice, Trnovo
298. NOVO SARAJEVO 1, Sarajevo-Novo Sarajevo
299. NOVO S.ARAJEVO 2, Sarajevo-Novo Sarajevo
300. NJEMANICA, Njemanica, Sarajevo-Stari grad
302. ODAK, Kamenica-Odak, Ilija
303. ODZAK, Saice-Odak, Pale
5 - leksikon
33
304. OGLAVAK, Oglavak, Trnovo
305. ORAAK, Lokve,
306. ORLOV AC, Hrea, Sarajevo-Stari grad
307. OSENIK, Osenik,
308. OSJEK, Osjek, Ilida
309. OS.REDCI, Trnovo
310. OT'JEEVO, Donja Presjenica-Odak, Trnovo
311. PALJIKE, Sarajevo-Novo Sarajevo
312. PASATTNA, Krivoglavci-Pasatina,
313. PA VLOV AC, Kasindo, Ilida
314. PAVLOVAC, Pale
315. PAZAHIC,
316. PISKAVAC 1, Pale
317. PISKAVAC 2, Pale
318. Ceina Strana, Trnovo
319. POCRKAVLJE, Ilija
320. POD BRIJEGOM, Vode
Vode), Pale
331. PREKACA, Gornja Pale
322. PODGREBNI DO (Podanica), Sarajevo-
-Novi grad
323. PODLIPA, Gora,
324. PODLOZNIK, Podloznik, Pale
325. PODMJEDENTK, Podmjedenik, Pale
326. PODSOKOLINA, Derventa-Podsokolina, Pale
327. PODSTRANE, Strane-Podstrane, Pale
328. POTKUCNICA, Ilida
329. PRACA, Pale
330. POLJE, Trnovo
331. PREKACA, Gornja Pale
332. PRIBOJ, Ugorsko-Priboj,
333. PRIJEMET, Gornja Ilija
334. PRLE, Perca, Sarajevo-Centar
335. PROSJEKA, Gornja Sjetlina, Pale
336. RAHOVICI, Trnovo
337. RAJINO BRDO, Gornja Pale
338. RAKITNICA, Rakitnica, Trnovo
339. RAKOV KAMEN, Ilija
340. RAKOVA NOGA, Rakova Noga, Ilija
341. RAVAN,
342. RA VANICA, Donja Ljubogota, Pale
343. RAVNE,
344. RECICA, Sarajevo-Novi grad
345. RIMSKI BUNAR, Ilida
346. RIMSKO GROBLJE, Kasindo, Ilida
347. RIMSKO GROBLJE groblje),
Ilida
348. ROGIN POTOK, Ce6e,
349. ROGO, Blauj, Ilida
350. ROGOUICI, Pale
351. ROVE-PROSJEKA, Pale
352. RUDA GLAVICA, Trnovo
3'53. SARACEVE NJIVE, Pale
3'54. SARAJEVO, Sarajevo
35,5. SA VICA BRDO, Sarajevo-Stari grad
356. SEMIZOV AC, Semizovac,
357. SIHOTINJ KAMEN, Pale
358. SIT'NIK, Bjelanica planina,
3'59. SLANA BRDA Blauj, Ilida
360. SREDNJE, Srednje, Pale
361. (Baskija), Gornja Korita,
Ilija
362. Srr'ARI GRAD, Dragulje, Pale
363. STARI GRAD 1, Sarajevo-Stari grad
3'64. STARI GRAD 2, Sarajevo-Stari grad
365. STARO GREBLJE,
366. STRAITE, Brnjica-Velike Bukve, Pale
367. Sarajevo-
-Stari grad
368. STUPSKO BRDO, Stup, Ilida
369. SUV A Brnjica-Suva Pale
370. SVATINE, Trnovo
371. SVATOVSKO GROBLJE (Niani), Donja
Pale
372. SV ATOVSKO GROBLJE, Sarajevo
-Novo Sarajevo
373. SVATOVSKO GROBLJE, Ilida
374. IROKA LUKA, Podliipnik, Ilija
375. GUVNO, Hrea-Mali Orlovac,
Sarajevo-Stari grad
376. TABAKOVAC, Donje Svrake,
377. 1,
378. 2,
379. Krupac, Ilida
380. TEKIJA, Podlugovi, Ilija
381. TILAVA, Tilava, Sarajevo-Novo Sarajevo
382. TOV ARNICA, Datelji, Pale
383. TRAVNJAK, Ozren, Ilija
384. TREBECAJ, Trnovo
385. TRLICA, Srednje, Ilija
386. TRNOVO 1, Trnovo
387. TRNOVO 2, Trnovo
388. TROJ AN,
389. TUHELJ,
390. U POLJU, Pale
391. UVRAT, Trnovo
392. V ARDITE,
393. VAR.OITE, Sarajevo--Novi grad
394. VELIKA GRADINA, Sarajevo-
-Stari grad
395. VELIKA GRADINA, Kadino Selo-Velika
Strana, Pale
396. VELIKA GRADINA, Zenik, Ilida
397. VELIKE BUKVE 1, Brnjica-Velike Bukve,
Pale
Pale
Pale
400. VELIKI KRIVOGLA VCI, Veliki Krivoglavci,

401. VELIKO MRAMORJE, Jelovci, Pale
402. VELIKO MRAMORJE, Ilija
403. VIDOVICA, Derventa-Vidovica, Pale
404. VINITE, Gora,
40.5. VLAKO GROBLJE (Krst), Gradac,
406. VONJACA, Dragoradi, Ilija
407. VRH SELO, Gornja Ljubogota-Vrh Selo, Pale
408. VtRTACA (Skuzmadanj), Mokrine,
409. BRDA, Komrani, Pale
410. GROBLJE, Donje Sinjevo, Pale
411. ZA GREBLJEM, Ilija
4:12. ZAGREBNICA, Ilija
413. ZAKUTNICA, Zakutnic.a, Ilija
414. ZALONICA, Kamenica-Odak, Ilija
415. ZLATARIC, Trnovo
416. ZMIJSKE STTJENE, Ilida
417. Gornja Pale
REGIJA 15: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DUBA
7. BAACKA GRADINA, Trnovo (D 6)
11. BIJAMBARE, Ilija (D 1)
19. BORAK, (A 4)
32. BRIJEKO BRDO, Sarajevo--
-Novi grad (C 4)
38. BUTMIR, Butmir, Ilida (C 4)
68. DEBELO BRDO, Sar.ajevo-Centar (D 4)
88. FORTICA, Sarajevo-Stari grad (D 4)
93. GOMILA, Krivoglavci, (C 3)
100. GRAD, Svrake, (C 3)
101. GRADAC, Bi.strik, Sarajevo-Stari grad (D 4)
103. GRADAC, Brutusi, Trnovo (D 6)
104. GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad {C 3)
105. GRADAC Gornji Kotorac, Ilida (C 4)
108. GRADAC, Gradac, (B 4)
107. GRADAC, Hodidjed, S.arajevo-Stari grad (E 4)
108. GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar (D 3)
110. GRADINA, Blauj, Ilida (C 4)
111. GRADINA, Delija, Trnovo (E 6)
112. GRADINA, Donje Biosko, Sarajevo-
-Stari grad (D 3)
114. GRADINA, Gradina, Pale (E_5)
115. GRADINA, Hrasnica-Lasic.a, Ilida (C 5)
116. GRADINA, Ilija (D 2)
117. GRADINA, Ilija (D 1)
118. GRADINA, Lokve, (C 3)
119. GRADINA, Trnovo (C 6)
120. GRADINA, Pale (G 4)
121. GRADINA, Sarajevo-Centar (D 3)
124. GRADINA, Pale (E 4)
125. GRADINA, Strane, Pale (G 5)
127. GRADINA, Trnovo (E 6)
128. GRADINA, Umoljani, Trnovo (B 6)
129. GRADINA, Vidotina, Ilija (E 2)
130. GRADINA, Vitez, Pale (F 4)
131. GRADINA VLJAK, Hrea, Sarajevo-
-Stari grad (E 4)
132. GRADINA LOZNIK, Podloznik, Pale (G 4)
161. GRKARICA, Igrnan planina, Trnovo (C 5)
164. GROMILE, Trnovo {D 6)
165. GROMILE, Trnovo (D 6)
168. GUBAVAC, Vrelo Bosne, Ilida (C 4)
175. IGMAN PLANINA, Vrelo Bosne, Ilida (C 4)
177. ILIJAK, Gornj.a Pale (G 4)
195. (C 3)
213. KOKOREV AC, Nahorevo, Sarajevo-
-Centar (D 3)
221. Krupac, Ilida (C 5)
226. Sarajevo-Stari grad (D 4)
245. MALA GRADINA, Zenik, Ilida (B 3)
255. lVIARINOV A Pale (E 4)
262. MOCILA, Sarajevo-Stari grnd {D 4)
293. NAKLO, Ilida (C 4)
301. Sarajevo-Stari grad (D 4)
306. ORLOVAC, Hrea, Saraj-evo-Stari grad (D 4)
312. PASATINA, Krivoglavci-Pasatina,
(C 3)
327. PODSTRANE, Strane-Podstrane, Pale (G 5)
329. Pale (G 5)
336. Trnovo (C 5)
337. RAJINO BR.DO, Vinograd-PrekaM., Pale (G 4)
344. RECICA, Sarajevo-Novi grad (C 3)
349. ROGO, Blauj, Ilida (C 4)
352. RUDA GLAVICA, Trnovo (D 6)
356. SEMIZOVAC, Semizovac, (C 3)
337. RAJINO BRDO, Go:rnja
Pale (G 4)
388. TROJAN, (B 4)
394. VELIKA GRADINA, Sarajevo-
-Stari grad (D 3)
395. VELIKA GRADINA, Kadino Selo-Velika
Strana, Pale (E 3)
396. VELJKA GRADINA, Zenik, Ilida (B 3)
35
2. BARA, Rakovica-Koelji, Ilida (B 4)
16. BJELUE, Rakovica, Ilida (B 4)
17. BLAUJ, Blauj, Ilida (C 4)
37. BUTILA, Butila, Ilida (C 4)
39. CENTAR 1, Sarajevo-Centar (D 4)
40. CENTkR 2, Sarajevo-Centar (D 4)
41. CENTAR 3, (D 4)
47. CRKVINA, Donji Kotorac, Ilida (C 4)
50. CRKVINA, Ilida (C 4)
52. CRKVINA, Vruci, Ilida (C 4)
53. CRKVINE, Rakovica-amin gaj, Ilida (B 4)
54. CRKVITE, Blauj, Ilida (C 4)
55. CRKVITE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale (E 4)
56. CRNAC, Donji Kotorac, Ilida (C 4)
68. DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar (D 4)
69. Trnovo (C 6)
71. NJIVE, Rakovica, Ilida (B 4)
86. F Sarajevo-Stari grad (D 3)
95. GORNJA JOANICA,
Joanica (C 3)
100. GRAD, Svrake, (C 3)
104. GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad (C 3)
105. GRADAC Gornji Kotorac, Ilida (C 4)
107. GRADAC, Hodidjed, Sarnjevo-Stari g'.tad (E 4)
114. GRADINA, Gradina, Pale (E 5)
126. GRADINA, Svrake, (C 3)
149. GROBLJE, Svrake, (C 3)
166. Ratelica, (A 5)
172. HRASNICA, Hrasnica, Ilida (C 4)
176. ILIDA, Ilida (C 4)
178. ILIJ A, Ilija (C 3)
195. KAMENJACA, (C 3)
222. Sarajevo-Centar (D 4)
252. MARIJE, Krivoglavci, (C 3)
253. MARIJIN DVOR 1, Sarajevo-Centar (D 4)
254. MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-
-Centar (D 4)
257. MEKOTE, Os jek, Ilida (C 4)
293. NAKLO, Ilida (C 4)
298. NOVO SARAJEVO 1, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (D 4)
299. NOVO SARAJEVO 2, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (C 4)
308. OSJEK, Osjek, Ilida (C 4)
315. (B 5)
337. RAJINO BRDO, Gornja
Pale (G 4)
354. SARAJEVO, Sarajevo (D 4)
363. STARI GRAD 1, Sarajevo-Stari grad (D 4)
368. STUPSKO BRDO, Stup, Ilida (C 4)
380. TEKIJA, Podlugovi, Ilija (B 2)
386. TRNOVO 1, Trnovo (D 6)
388. TROJAN, (B 4)
393. V AROITE, Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
396. VELIKA GRADINA, Zenik, Ilida (B 3)
416. ZMIJSKE STIJENE, Ilida (C 4)
*
1. BANDIJERA, Ozren, Ilija (E 2)
3. BARA, Saice-Odak, Pale (F 5)
4. BARE, Donja Presjenica--Odak, Trnovo (D 5)
5. BARE, Pribanj, Pale (E 4)
6. BARICE, Ilija (D 2)
8. Rakovica-Koelji, Ilida (B 4)
9. GUMNO, Ilida (C 4)
10. BEZISTAN, Sarajevo-Novi grad (C 3)
12. BIJELA TABIJA, Sarajevo-Stari grad (D 4)
13. BIJELI KAMEN (Savnjak), Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
14. BIKATINA KOSA, Rosulje, Pale (E 4)
15. BJELOTINE, Gornji Ilija (C 3)
18. BORAK, Sarajevo-Centar (D 4)
19. BORAK, (A 4)
20. BRADICI, Ilovice, Trnovo (D 5)
21. BRAJA, Braja, Pale (E 4)
22. BRDO, Donja Tuila-Pervizi, Trnovo (C 6)
23. BRDO, Gornji Pribanj-Brdo, Pale (E 4)
24. BRDO, Mokro, Pale (F 4)
25. BRDO, Rakova Noga, Ilija (E 2)
26. BRDO, Vin.ograd, Pale (G 4)
27. BREZIK, Kasindo, Ilida (D 4)
28. BREZOV RAT, Zagor, Trnovo (E 6)
29. BRIJEG, Vode
Vode), Pale (E 4)
30. BRIJEG, Gornja Pale (G 5)
31. BRIJEG, Radava, Sarajevo-Centar (D 3)
33. BRNJICA, Brnjica, Pale (G 4)
34. BRUS, Ilija (E 2)
35. Gornja Pale (E 5)
36. BULOZI, Bulozi, Sarajevo-Stari grad (E 4)
44. GROBLJE, Saice-Rastovac,
Pale (F 5)
45. CRKVICA, Vela, Ilida (B 3)
46. ORKVICE, Milje, Trnovo (D 6)
48. CRKVINA (Krst), Gora, (C 3)
49. CRKVINA, Gornji Ilija (B 2)
50. CRKVINA, Ilida (C 4)
51. CRKVINA, Umoljani-Dolovi, Trnovo (B 6)
52. CRKVINA, Vruci, Ilida (C 4)
55. CRKVITE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale (E 4)
56. Donji Kotorac, Ilida (C 4)
57. Pale (F 5)
58. Ilija (D 2)
59. Pale (F 4)
60. (A 5)
61. (Svetosavlje),
Trnovo (D 6)
62. GREBLJE, (A 5)
63. 1, Pale (G 4)
64. 2, Pale (G 4)
65. Gornje Pale, Pale (E 4)
66. Pale (F 4)
67. DO, (B 4)
68. DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar (D 4)
70. DESAVA, Stupa, Ilija (D 2)
72. GROBLJE, Vihari, Pale (F 5)
73. DOLINA, Vinograd, Pale (G 5)
74. DOLOVI, Umoljani-Dolovi, Trnovo (B 6)
75. DONJA TRLICA, Srednje, Ilija (D 2)
76. DRINA, Donji Ilija (D 2)
77. DRUM, Podgrab, Pale (F 5)
78. DUB 1, Dub, (B 5)
79. DUB 2, Dub, (B 5)
80. Lokve-Crepljani, (B 5)
36
81. DUBOVIK (Sirovo drijelo, Velike stijene),
Gornja Sjetlina, Pale (F 5)
82. DUBROVNIK, Ilija (C 2)
83. DVORITA 1, Pale (F 5)
84. DVORITA 2, Pale (F 5)
85. DELAPSKA TORINA, Donji Grab,
Trnovo (D 5)
87. FEJZUA (Brijeg), Tilava, Saraj.evo-
-Novo SarajeV"o (D 4)
89. GAJ, Pale (F 4)
90. GLAVICA, Gornja Pale (G 5)
91. GLAVICA, Podlugovi, Ilija (C 3)
92. GLA VOGODINA, Glavogodina, Ilida (C 4)
94. GOMJENICA, Gradac, (B 4)
96. GORNJA SJETLINA, Gornja Sjetlina,
Pale (F 5)
97. Pale (F 4)
98. GRABOVICA, Grabovica, Pale (F 5)
99. GRACAN BRDO, Pale (F 4)
102. GRADAC, Trnovo (D 5)
108. GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Cent.ar (D 3)
109. GRADAC, Trnovo (D 6)
113. GRADINA, Pale (E 4)
114. GRADINA, Gradina, Pale (E 5)
115. GRADINA, Hrasnica-Lasica, IHda (C 5)
127. GRADINA, Trnovo (E 6)
133. GRADiTE, Sarajevo-
-Stari grad (D 4)
134. MRAMOR, Sarajevo-
-Centar (D 3)
135. GROBLJE 1 (Gaj),
Trnovo (D 6)
136. GROBLJE 2 (Kamen),
Trnovo (D 6)
137. GROBLJE, (A 5)
138. GROBLJE (Hvaljenski potok),
Donje Svrake, V o (C 3)
139. GRCKO GROBLJE (Svat>0vsko groblj-e, Greblje),
Donji Sarajevo-Centar (D 3)
140. GROBLJE, Ferhatlije, (B 5)
141. GROBLJE, Garovci, (B 4)
142. GROBLJE, Grab, (A 4)
143. GROBLJE (Kaursko groblje),
(B 4)
144. GROBLJE,
(B 5)
145. GROBLJE (Gaj), Kasindo, Ilida (D 4)
146. GROBLJE, Ilida (D 2)
147. GRCKO GROBLJE, Medvjedice, (A 4)
148. GROBLJE
Sarajevo-Novi grad (C 4)
149. GROBLJE, Svrake, (C 3)
150. GROBLJE, Tilava, Sarajevo-
151. GROBLJE (Duino brdo), Vidotina-
Ilija (D 2)
152. GREBAK, Vitez, Pale (F 4)
153. GREBEN, Vinjica-Kotica, Ilija (D 2)
1'54. GREBLJE, Donja Presjenica, Trnovo (D 5)
155. GREBLJE, Sarajevo-Novi grad (C 3)
156. GREBNICE, Trnovo (E 6)
157. GREBNICE, Trnovo (E 6)
158. GREBNICE, Trnovo (D 6)
159. Lokve, (B 5)
160. (B 4)
162. GROBLJAJA, Komrani, Pale (G 5)
163. GROBLJE (Vitica), Delija, Trnovo (E 6)
167. GROMIONICA, Gornja Ilija (C 3)
169. GUVNITA, Strana, Trnovo (E 6)
170. GUVNiTE, Podmjedenik, Pale (F 4)
171. HANOVI (Hanina), Pale-Ubojite (E 4)
173. HRASTIK, Gornji Pribanj-Barakovac,
Pale (E 4)
174. HREA, Hrea, Sarajevo-Stari grad (E 4)
176. ILIDA, Ilida (C 4)
179. Ilija (D 2)
180. IVENSiKI BRIJEG, Dragoradi, Ilija (E 2)
181. JAHIN DO (Hauzma, Mramorje),
Pale (F 4)
182. JASIKE (Kr
1
etalicine bare), Gornji
Sarajevo-Novo Sarajevo (D 4)
183. JAVORNIK korita),
Sarajevo-Cntar (D 3)
184. JELICA, Ilija (D 2)
185. GROBLJE, Bare, (B 4)
186. JEZERO, Gornji Lukavac, Trnovo (C 6)
187. GROBLJE,
Trnovo (D 6)
188. KAKANJ, Ahpaino polje, Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
189. KALDRMA, Gornja Pale (G 5)
190. KALJANI, Kaljani, Pale (G 5)
191. KAMEN, (B 4)
192. KAMENOVI, Iltda (C 4)
193. KAMENJACA 1, Trnovo (D 6)
194. 2, Trnovo (D 6)
195. (C 3)
196. KAPOVA SELITA (Borija),
Trnovo (C 6)
197. BRDO, Toplik, Sarajevo-
198. KAURLA, Vinjica, Ilija (D 2)
Pale (F 4)
200. KAURSKO GROiBLJE,
Sarajevo-Stari grad (D 4)
201. KAURSKO GROBLJE, Ilija (D 2)
202. KAURSKO GROBLJE, Pale (E 4)
203. KAURSKO GROBLJE, Trnovo (C 5)
204. KAURSKO GROBLJE, Pale (E 4)
205. KAURSKO GROBLJE (Kaurai),
Trnovo (D 6)
206. KLANAC, Lokve--Crepljani, (B 5)
207. KLANICA, Donji S.arajvo-
-Centar (D 3)
208. KLEK, Sarajevo-NoV"o Sarajevo (D 4)
209. KOBILJA GLAVA, Kobilja Glava,
(D 4)
210. KOBILJA GLAVA, Njemanica, Sarajevo-
-Stari grad (E 4)
211. Donji Grab, Trnovo (D 5)
212. KOD KAMENA, Ferhatlije, (B 5)
213. KOKOREV AC, Nahor.evco, Sar.ajevo-
-Centar (D 3)
214. KONJIC, Podloznik, Pale (F 4)
215. Ilija (C 2) '
216. KOSA, Podmjedenik, Pale (F 4)
217. KOSA, Ravne Njive, Pale (F 4)
218. KOSA, Sjetlin.a, Pale (F 5)
219. KOSA-MRAMORJE, Sjetlina, Pale (F 5)
220. KOTICE, Zovik, (B 5)
221. Krupac, Ilida, (C 5)
223. Gornja
Pale (G 5)
224. KOZJA STIJENA, Gornje Sinjevo-Dubrava,
Pale (E 3)
225. (C 3)
227. Brnjica-Suva Pale (G 4)
228. KRIV (C 3)
229. KRIVNJA Gornja Tuila,
Trnovo (C 7)
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
23r9.
240.
241.
242.
243.
244.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
254.
256.
258.
259.
260.
261.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
KRIEVAC, Donja
Trnovo (D 5)
KROMOLJ:SKI PUT, Slatina, Sarajevo-
Centar (D 4)
KiRSTAC, abanci, Trnovo (C 5)
KR, Gradina, Pale (E 5)
KUMJENOV AC, Trnovo (C 6)
GROBLJE, Sarajevo-
-N ovo Sarajevo (D 4)
LASICA 1, Hrasnica-Lasica, Ilida (C 5)
LASICA 2, Hrasnica-Lasica, Ilida (C 4)
LAUSOVAC 1 (Kipar), Prutine-Lauovac,
Pale (F 4)
LAUSOV AC 2, Prutine-Lauovac, Pale (F 4)
Mali Krivoglavci, (C 3)
LUKA, Luka, Ilija (D 3)
LJETOVIK, Ljetovik, (C 3)
MACA BRDO, Gukavac, Trnovo (E 6)
MAJDANI, Majdani, Pale (F 4)
MALI KRI, Kasindo, Ilida (D 4)
MALO MRAMORJE, Jelovci, Pale (E 4)
MALO MRAMOHJE, Ilija (D 2)
MANDRA, Ilija (D 1)
MANDRA, Ilija (D 2)
MARGETINO GROBLJE, (B 4)
MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-
-Centar (D 4)
Pale (F 5)
MIJAJLOVA NJIVA,
Pale (F 4)
MLINAREVAC, Bulozi, Sarajevo-
Stari grad (E 4)
Baci-Na Javorku,
Trnovo (D 6)
Podvitez, Pale (F 4)
Brda, Trnovo (C 6)
MOLBA, Pale (F 4)
MORA VCI, Vranje, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (C 4)
MRAMOR (Brijest), Klek, Ilija (D 2)
MRAMORAC, Pale (F 5)
MRAMORJE, Bulozi, Sarajevo-Stari
grad (E 4)
MRAMORJE, Sarajevo -
-Stari grad (D 4)
MRAMORJE, Vode
Vode), Pale (E 4)
MRAMORJE, Donji Ilija (D 2)
MRAMORJE, Donji Sarajevo-
MRAMORJE, Gornja Ljubogota-Toplik,
Pale (E 4)
MRAMORJE (iljevina), Hrea, Sarajevo-
-Stari grad (E 4)
MRAMORJE, Sarajevo-
MRAMORJE, ela Suma,
Ilija (E 1)
MRAMORJE 1 (Milotine),
Dvorita, Pale (F 5)
MRAMORJE 2, N Pale (F 5)
MRAMORJE, Njemanica-Luke, Sarajevo-
-Stari grad (E 3)
MRAMORJE, Sokolina, Pale (E 4)
MRAMORJE (Pastorak), Srednje, Pale (F 5)
MRAMORJE (Igrite), Stajna, Pale (F 4)
MRAMORJE, Pale (G 5)
MRAMORJE, Vode,
Pale (E 4)
MRAMORJE, Trnovo (E 6)
MRAMORJE,
Pale (E 5)
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
307.
309.
310.
311.
313.
314.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
328.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
345.
346.
347.
348.
350.
351.
353.
355.
357.
358.
MRAMORJE NA LASTVI,
MREZGA, Rakova Noga, Ilija (E 2)
NA DUBLJU, Mrakovo, Ilija (C 3)
NA GAJU, Sarajevo-
Novo Sarajevo (D 4) \
NA HANU, Trnovo (C 6)
NA JAVORU, Donja Ilija (C 3)
NAKLO, Ilida (C 4)
NAPLA V AK, Donji Pribanj, Pale (E 4)
Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
Pale (F 5)
NIANI, Ilovice, Trnovo (D 6)
NJEMANICA, Njemanica, Sarajevo-
-Stari grad (E 3)
ODZAK, Kamenica-Odak, Ilija (D 1)
ODAK, Saice--Odak, Pale (F 5)
OGLAVAK, Oglavak, Trnovo (D 5)
ORASAK, Lokve, (B 5)
OSENIK, Osenik, (B 4)
OS'REDCI, Trnovo (C 6)
OTJEEVO, Donja Presjenica-Odak,
Trnovo (D 5)
PALJIKE, Sarajevo-
37
PA VLOV AC, Kasindo, Ilida (D 4)
PA VLOV AC, Pale (G 5)
PISKA VAC 1, Pale (F 4)
PISKA V AC 2, Pale (F 4)
Ceina Strana, Trnovo (E 6)
POCRKA VLJE, Ilija (C 3)
POD BRIJEGOM, Vode
Vode), Pale (F 4)
POD GRADOM (Okruglica),
PODGREBNI DO (Podanica),
Sarajevo-Novi grad (C 3)
PODLIPA, Gora, (C 3)
PODLOZNIK, Podloznik, Pale (F 4)
PODMJEDENIK, Podmjedenik, Pale (F 4)
PODSOKOLINA, Derventa-Podsokolina,
Pale (E 4)
POTKUCNICA, Ilida (C 5)
POLJE, Trnovo (C 5)
Gornja Pale (G 4)
Pale, (G 5)
PRIBOJ, Ugorsko-Pri:boj, (C 3)
PRIJEMET, Gornja Ilija (C 3)
PRLE, Perca, Sarajevo-Centar (D 3)
PROSJEKA, Gornja Sjetlina, Pale (F 5)
RAJINO BRDO, Gornja
Pale (G 4)
RAKITNICA, Rakitnica, Trnovo (C 6)
RAKOV KAMEN,
Ilija (D 1)
RAKOVA NOGA, Rakova Noga, Ilija (E 2)
RAVAN, (C 3)
RA V ANICA, Donja Ljubogota, Pale (E 4)
RAVNE, (A 5)
RIMSKI BUNAR, Ilida (C 4)
RIMSKO GROBLJE, Kasindo, Ilida (D 4)
RIMSKO GROBLJE (Kaursko groblje),
mda (C 4)
ROGIN POTOK, (A 5)
Pale (E 4)
ROVE-PROSJEKA, Pale (F 5)
NJIVE, Pale (F 4)
SA BRDO, Sarajevo-
-Stari grad (D 3)
SIROTINJ KAMEN, Pale (F 4)
SITNIK, Bjelanica planina, (B 5)
38
359. SLANA BARA, Blauj, Ilida (C 4)
360. SRE!DNJE, Srednje, Pale (F 5)
361. STARICEVINA (Baskija), Gornja Korita,
Ilija (D 2)
362. STARI GRA!D, !Dragulje, Pale (E 4)
363. STARI GRA!D 1, Sarajevo- Stari grad (D 4)
364. STARI GRAD 2, Sarajevo--Stari grad (D 4)
365. STARO GREBLJE, (A 5)
366. STRAITE, Brnjica-Velike Bukve,
Pale (G 5)
367. STUDENKOVICI, Sarajevo-
-Stari grad (D 4)
369. SUV A CESMA, Brnjica-Suva Cesma,
Pale (G 4)
370. SVATINE, Trnovo (D 6)
371. SVATOVSKO GROBLJE (Niani), Donja
Pale (E 4)
372. SVATOVSKO GROBLJE,
373. SV ATOVSKO GROBLJE,
Ilida (C 5)
374. IROKA LUKA, Podlipnik, Ilija (D 2)
375. TABACKO GUVNO, Hrea--Mali Orlovac,
376. TABAKOVAC, Donje Svrake, (C 3)
378. TARCIN 2, (A 4)
379. TEFERIC, Krupac, Ilida (C 5)
381. TILAVA, Tilava, Sarajevo-Novo Sarajevo
(D 4)
382. TOV kRNICA, Dat21ji, Pale (G 5)
383. TRAVNJAK, Ozre:1, Ilija (E 2)
384. TREBECAJ, Trno;ro (D 6)
385. TRLICA, Svednje, Ilija (D 2)
387. TRNOVO 2, Trnovo (D 6)
389. TUHELJ, (A 4)
390. U POLJU, Pale (F 5)
391. UVRAT, Trnovo (D 6)
392. VARDITE, (B 5)
39'3. V AROSISTE, Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
397. VELIKE BUKVE 1, Brnjica-Velike Bu::\'e,
Pale (G 5)
398. VELIKE BUKVE 2, Brnjica-Velike BukV2,
Pale (G 4)
Pale (G 5)
400. VELIKI KRIVOGLAVCI, Veliki Krivoglavci,
(C 3)
401. VELIKO MRAMORJE, Jelovci, Pale (E 4)
402. VELIKO MRAMORJE, Ilija (D :2)
403. VIDOVICA, Derventa-Vidovica, Pale (E 4)
404. VINITE, Gora, (C 3)
405. VLAKO GROBLJE (Krst), Gradac,
(B 4)
406. Dragoradi, Ilija (E 2)
407. VRH SELO, Gornja Ljubogota-Vrh Selo,
Pale (E 4)
408. (Skuzmadanj), Mokrine,
(B 4)
Ll09. BRDA, Komrani, Pale (G 5)
410. VUKOVICA GROBLJE, Donje Sinjevo,
Pale (E 4)
411. ZA GREBLJEM, Ilija (C 2)
412. ZAGREBNICA, Ilija (D 2)
413. ZAKUTNICA, Zakutnica, Ilija (D 2)
414. ZALONICA, Kamenica-Odak, Ilija (D 1)
415. ZLATARIC, Trnovo (C 6)
417. ZDRALOVICI, Gornja
Pale (G 5)
39
REGIJA 15: NALAZITA
15.1 BANDIJERA, Ozren, Ilija. Srednjovjekovna
nekropola. 26 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z--I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 16J. S.
15.2 BARA, Rakovica-Koelji, Ilida. Rimski vo-
dovod. 0-'taci rimske vodovodne cijevi.
Rimsko doba, 1-3. v.
L' '.' : I. Bojanc1y;Jci 1931 c, H2. K. T()Jpolovac
15.3 BARA, Saice-Odak, Pale. dva
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I.
LIT.: 8. 1971, 266. S.
15.4 BARE, Donja Presjenica-Odak, Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. 13 u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: krunica. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. 1971, 177-178. S.
15.5 BARE, Pribanj, Pale. Usamljeni u obli-
ku oriJentiran JZ-SI. Kasni srednji vijek.
S.
15.6 BARICE, Ilija. Sred-
njovj-ekovni .spomenik. U blizini muslimanskog gro-
blja na Vlasenicama usamljeni u ob-
liku sarkofaga, orijentiran S-J; dislociran, ote-
ukrasi: spirala i rozeta. Kasni srednji vijek.
S.
15.7 BAACKA GRADINA, Trnovo. Pra-
istorijska. gradina. Na istaknutom brijegu vidljivi
tragovi gradin.skog naselja. Nalazi: fragmenti kera-
mike na padinama. Bronzano i eljezno doba.
K. Topolovac
15.8 Rakovica-Koelji, Ilida. Sred-
njovjekovna nekropola. Kod pravoslavnog groblja
oko 30 u obliku sanduka i sarko-
faga, ol'ijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
S. i V. 1908, 206. S.
15.9 BERJANOVICEVO GUMNO, Ilida.
Sr,ednjovjekovna nekropola. dva u
obliku sanduka, orijentirani Z-I; ote-
6eni i dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1903, 134. S.
15.10 BEZISTAN, Sarajevo-Novi grad.
Srednjovjekovna nekropola. est u
o:bliku sanduka i stubova, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. i V. 1908, 230. S.
15.11 BIJAMBARE, Ilija. Pa-
leolitska stanica. Probno iskopavanje u Gornjoj pe-
obavio M. Malez 1967. Na dubini od 8 do 25 cm
otkriveni: ivotinjske kosti, ugljeno trunje i kremeni
artefakti neizdiferenciranih oblika, koji su zbog po-
loaja u sloju opredijeljeni kao epigravettien. Istom
pri.likom je i keramika doba. Mla-
paleolitik.
LIT.: M. Maiez 11!68, 150-180. Basler
15.12 BIJELA TABIJA, Sarajevo-Stari grad. Sred-
njovjekovni nalaz. Uz bedeme
na Vratniku su tri eljezne kacige. Pretpo-
stavlja se da se na mjestu dananje Bijele tabije
nalazilo ranije srednjovjekovno Kasni
srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: C. Truhelka 1914 a, 238; V. 1937, 33-34; H.
1953, 15-16. K. Topolovac
15.13 BIJELI KAMEN (Savnjak), Sarajevo-
-Novi grad. S11ednjovjekovni spomenik.
jedan u obliku sarkofaga; dislociran; ostali
LIT.: S. i V. 1908, 101. S.
15.14 BIKATINA KOSA, Rosulje, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. pet u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 262. S.
15.15 BJELOTINE, Gomji Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju
vano pet u obliku sanduka, orijentiranih
S-J; Kasni srednji vij1ek.
LIT.: IYI. S. 1930, 688-592. S.
15.16 BJELUSE, Rakovica, Ilida. Rimsko naselje.
Otkriveni ostaci stare kaldrme, fragmenti rimskog
materijala i keramik,e. Rimsko doba,
1-3. V.
LIT.: I. 1981 c, 142. .K. Topolovac
15.17 BLAUJ, Blauj, Ilida. Rimski kameni spo-
menici. Nedaleko od mosta na Planditu otkriven je
u sekundarnoj upotrebi reljef sa predstavom Me-
nade; nestao. u sekundarnom poloaju kon-
sta tiran i reljef s predstavom Kupida; nestao. Rim-
;::ko doba, 1-3. v.
LIT.: NI. Haernes 1880, 42--44; A. J. Evans 1965, 212-213.
K. Topolovac
15.18 BORAK, Sarajevo-Centar. Srednjovjekovna
nekropola. U starom jevr-ejskom groblju na Kova-
nekoliko u obliku sandu-
k.a; ukras: polumjesec, jalbuka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1934, 89. S.
15.19 BORAK, Praistorijska gra-
dina i srednjovjekovna nekropola. Na osamljenom
breuljku, uz lijevu obalu Bijele Rijeke, blizu sasta-
va sa vidljivi tragovi praistorijskog nase-
lja. Na gradini je u tri skupine osam ste-
u obliku sanduka i .sarkofaga, orijentiranih
S-J; Bronzano i eljezno doba
i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 172; I. Bojanavski 1978, 104, 103.
S.
15.20 BRADICI, Ilovice, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 180. S.
15.21 BRAJA, Braja, Pale. Srednjovjekovn:t nekro-
pola. U pravoslavnom groblju dvana2st
u obliku orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek; S.
40
15.22 BRDO, Donja Tuila-Pervizi, Trnovo. Sr2d-
njovjekovna nekrorpola. 25 u obli-
ku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: line-
arni motiv, rozeta. Kasni srednji vijek. s.
15.23 BRDO, Gornji Pribanj-Brdo, Pale. Srednjo-
vano
1
est u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 263. S.
15.24 BRDO, Mokro, Pale. Srednjovjekovna nekro-
pola. U dvije skupine 80 u obliku
i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 260. S.
15.25 BRDO, Rakova Noga, Ilija. Srednjovj2kov-
na nekropola. Uz muslimansko groblje 26
u obliku sanduka i sarkofaga, orij2n-
tiranih SZ-JI i 81-JZ; Karni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 159. S.
15.26 BRDO, Vinograd, Pale. Srednjovjekovna ne-
sarkofaga, orijentiranih Z-I; Kasni sred-
nji vijek.
LIT. :S. 1971, 268. S.
15.27 BREZIK, Kasindo, Ilida. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju 10 ste-
srednji vijek.
LIT.: S. 1Q71, 177. S.
15.28 BREZOV RAT, Zagor, Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. 56 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 181. S.
15.29 BRIJEG, vode
:ve vode), Pale. Srednjovjekovna nekropola.
na u obliku sanduka, orijentiranih Z-I;
Ukras: kirst-roz.eta i polumjesec. Kasni sred-
nji vijek. s.
15.30 BRIJEG, Gornja Pale. Sred-
nj.ovjekovna nekropla. osam u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
ni; ukras: dvostruka i tordirana v11pca. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 264. S.
15.31 BRIJEG, Badava, Sarajevo-Centar. Srednjo-
vjekovna niek:ropola. U pravoslavnom groblju
vano nekoliko ostili unrteni. Kasni srednji
vijek. S.
15.32 BRIJESKO BRDO, Sarajevo-Novi
grad. Praistorijsko naselje. Oskudni ostaci naselja;
nalazi: fragmenti keramike. neolit.
K. Topolovac
15.33 BRNJICA, Brnjica, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. tri u obliku sanduka. Ka-
sni srednji vijek. s.
15.34 BRUS, Ilija. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini muslimanskog grob-
lja nalazi se 28 u obliku .sanduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I i S-J; Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 159. S.
15.35 BUCINE, Gornja Pale. SrednJOVje-
kovna nekropola. U blizini muslimanskog i pravo-
slavnog groblja lei nekropola u pravoslav-
nom groblju u obliku krsta; ukrHs:
zastava, polumjesec, rozete. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: M. 1977, 91. S.
15.36 BULOZI, Bulozi, Sarajevo-Stari grad. Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni u obliku
sanduka, orijentiran Z-I Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 175. S.
15.37 BUTILA, Butila, Ilida. Rimska
otkriveni blokovi kamena, vje-
rovatno od rimske zgrade. Rimsko doba.
K. Topolovac
15.38 BUTMIR, Butmir, Ilida. Praistorijsko nase-
lje. Istraivanje izvrili W. HadimskY, M. Hoernes i
F. Fiala 1893-1896. godine. Naselje je zauzimalo
povrinu od oko 20.0'00 m
2
, a kulturni sloj je dosti-
zao debljinu od oko 3 m. podatke o naj-
starijem stambenom horizontu okarakterisanom ze-
nastambama, podaci o dje-
latnosti u stambenim horizontima potpuno
nedostaju.
Butmir je dao bogat fond
kamenog i kremenog alata, nasuprot kotanim
koje sasvim nedostaju.
Kulturna fizionomija Butmira odr2dena je na-
lazima keramike i figuralne plastike. Tipoloke ka-
rakteristike se unutc.r
keramo.grafskih odlika butmirske kulture u cjelini,
to se moe i za ornamentalni sistem. Medutim,
u isto vrijeme ornamentalni sistem predstavlj:t i vr-
hunac ukraavanja ostvare:10g u
voj butmirskoj kulturi. Ta konstatacija se odnosi
prvenstveno na spiralne i trakaste motive, kao stan-
dardnu vrstu ukrasa, mada ni drugi motivi nimalo
ne zaostaju za njima.
Kada je o figuralnoj plastici mora se naj-
prije da je Butmir jedino butmirsko i neo-
litska naselje u Bosni i Hercegovini uopte koje je
dalo tako bogat i raznovrstan fond ovih nalaza. Da-
leko broj figurina pripada antropomorfnim,
a znatno manji broj zoomorfnim predstavama.
antropomorfnim predstavama apsolutnu dominaciju
imaju predstave iene, to, s obzirom na nesumnjivi
matrijarhalni drutveni pore<laik u neolitu, da
ove figurine ulaze u krug kultnih predstava enskih
boanstava-. Modeliranje antropomorfnih figurina
se od stiliziranih, preko do
sasvim predstava. ovim posljed-
njim posebno se figurine kod kojih je
armenoidne i europeidne (alpske) rasne, od-
nosno antropoloke karakteristiike. ovih fi.gu-
rina potrebno je pomenuti i tzv. adorante i maske
koje imaju kultn<J-magijsko
U periodizaciji butmirske kulture, nalazite u
Butmiru pripada njenoj fazi i ujedno je
njen najizrazitiji predstavnik. neolit.
LIT.: V. Radimsky-M. Hoernes 1895 b, 1-46; F. Fiala-M.
Hoernes 1898, 1-42; A. Benac 1952, B.
15.39 CENTAR 1, Sarajevo-Oentar. Rimski
nalaz. U Vrtu Zemaljskog muzeja
je bronzana rimska fibula ti:pa Sidro-. Rimsko do-
ba, 2-3.
LIT.: D. Sergejovski 1947, 38-39. V. Pakvalin
15.40 CENTAR 2, Sarajevo-Centar. Rimska zgra-
da. U Ulici Danijela Ozme otkriveni fragment: rim-
skog materijala. Rimsko doba, 1-4. v.
LIT: V. Radimsky 1896, 110. K. Topolovac
15.41 CENTAR 3, Sarajevo-Centar. Rimska lon-
radionica. Uz Koevski potok, kod Alipaine
damije, na dubini od 2 m otkriveni su ostaci velike
oko koje su leal1e gomile gline. Na-
je i mnogo fragmenata rimskog
materijala, ostalog z.idnog lijepa s
pompejanskom bojom. Rimsko do-
ba, 1-3. V.
U'I.: F. Radimsky 1896, 110-112. K. Topolovac
15.42 CENTAR 4, Sarajevo-Centar. Rimski poje-
nalaz. Na prostoru nove stanice
otkriven kameni spomenik kultnog karakte-
ra u obliku medaljona sa predstavom konjanika
(tzv. konjanik). Rimsko doba, 3. v.
LIT.: D. Sergejevski 1948, 167-187; B. 1954,
41-rn. K. To:;:iofovac
15.43 CENTAR 5, Sarajevo-Centar. Srednjovjeko-
vni nalaz. bronzana
narukvica, ukraena zmijskim glavama, karakteri-
za nalaze iz vremena seobe naroda. Rani sred-
nji vijek, 5-6. v.
LiT.: D. Ser,-;ejev:;ki 1947, 42-43; JY. 383.
N.
15.44 CICOVICA GROBLJE, Saice-Rastovac, Pa-
le. Srednjovjekovna nekropola. U starom pravoslav-
nom groblju 14 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih u pravcu Z-I j S-J;
ukras:_ bordure, spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Belagi.r! 1971, 266. S.
15.45 CRKVICA, Vela, Ilida. Srednjovjekovna cr-
kva. Na platou istaknutog breuljka nalaze se ostaci
crkvene Srednji vijek. L.
15.46 CRKVICE, Milje, Trnovo. Srednjovjekovna
crikva i nekropola. Ruevine jednobrodne crkve s
polukrunom apsidom, duine 12 m, irine 6 m; ori-
jentacija I-Z. Zidovi do v.IBine od 1 m.
Oko crkve leala je nekropola od koje je
samo fragmentirani ostali uniteni. Kasni
srednji vijek. L. Fekea
15.47 CRKVINA, Donji Kotorac, Ilida. Rimska
opeka. Rimsko doba, 1-4. v. K. Topolovac
15.48 CRKVINA (Krst), Gora, Srednjovje-
kovna crkva i nekropola. Na platou uz :::taro mu-
slimansko groblje nalaze se ostaci srednjovjekovne
crkve, duine oko 15 m; oko nje prualo se groblje,
u uniteno. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1950 a, 409. L. Fekea
15.49 CRKVINA, Gornji Ilija. Srednjo-
vjekovna crkva i nekropola. Na lijevoj obali Bosne
na savremenom pravoslavnom groblju nalazila se
srednjovjekovna crkva koja je prtpadala srednjovje-
kovnoj upi a spominje se u pov'2lji iz
1244. devet u obliku sanduka, ori-
jentiranih I-Z; ostali uniteni. Kasni srednji vij-ek.
LIT.: P. 1971, 337-346; S. 1971, 163.
L. Fekea
15.50 CRKVINA, Ilida. Rimska stela,
srednjovjekovna crkva i groblje. IstraivanJa vrila
I. Cremonik 1950. i 1'951. Stela, vjerovatno spolium,
na kojoj se nazire figuralna predstava, ot-
krivena na istaknutom breuljku. Rimsko doba,
2-3. V.
Otkrivena crkva imala Je krunu osnovu sa 6
apsida, od koje su bili samo ukopani teme-
lji i dio podnice. Oko crkve prostiralo se groblje,
uveliko naknadnim kasnijim ukopavanjem
u ruevinama crkve i oko nj1e. U starijim grobovi-
ma je po.<:uda i nekoliko nam.m-
ca bjelobrdske, odnosno dalmatinskohrvatske grup.
Fragmenti slavenske k
1
eramike, otikriveni su na
vom prostoru, pa i oko kvadratne osnove. Na-
vedena sa tri prostodje, otkopana je u blizini
crkve, a po materijalu, bila je s
njom. Od crkvenog namjetaja, uz ranije
dva fragmenta ciborija, otkriven je i
fragment luka, kao i fragmenti ostalih dijeiova ar-
hitektonske plastike, ukraeni pleterom. Srednji vi-
jek, 11-12. st.
Uz dananje pravoslavno groblje, je
jedan u obliku sarkofaga, dislociran. Kasni
uednji vijek.
L,IT.: D. Sergejevski 1947, 33; I. Cremonik 1953 a, 303-315.
I.
15.51 CRKVINA, Umoljani-Dolovi, Trnovo. Sred-
njovjekovna crkva i nadgrobni spomenik. Na bre-
uljku iznad potoka Rakitnice nalaze se ostaci te-
melja srednjovjekovne crkve i jedan usamljeni ste-
u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras bor-
dura. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 331; . 1971, 179.
L. Fekea
15.52 CRKVINA, Vruci, Ilida. Rimski rtvenik,
srednjovjekovna crkva i nekropola Probno
istraivanje ostataka crkVoe i, jednog dijela nekro-
pole obavio . 19i60. i 1961, a sistematska
M. 1975. Prilikom istraivanja je
pod rimski rtvenik rimskoj Tri-
jadi, najvjerojatnije porijeklom iz poznatog rimskog
nalazita Ilide.
Crkva je podignuta u drugoj polovini 9. Ji u
prvim decenijama 10. st. Pripada tipu jednobrodnih
longitudinalnih sa korom i prezbiteri.jem
i sa neto izduenom ,pravokutnom apsidom u sta-
rijoj fazi, a unutar zaobljenom u obnovljenoj gra-
Bila je sv. Stefanu i spominje se
u dokumentu iz 1244. Izgleda da je sruena
14. st nakon vie nije obnovljena. Oltarna
pregrada i ciborij, a moda i jo neki dijelovi unu-
tranjosti bili su ukraeni troplet-
nom ornamentikom. Ova je poruena, a
zatim obnovljena. Novopodignuta crkva imala je
drveni strop i drvenu krovnu konstrukciju. Osnov-
ne dimenzije unutranjosti u starijoj fazi su 17 ,25 X
X6,40 m, a u 17,40X8,20 m.
Nekropola broji 80 preteno u obliku
sanduka, uz veliki broj grobova bez spomenika. U
istraenim grobovima je nekoliko srebrnih
koje su kovali gradovi sjeverne Italije, tri
fragmentirane naunice i jedan prsten. Rimsko do-
ba, 1-2. :ot rani i kasni srednji vijek.
LIT.: T. Glava 1982, 93-118. T. Gla'Va
15.53 CRKVINE, Rakovica-amin gaj, Ilida. Rim-
ska Ostaci temelja zgrade i fragmenti
rimske ciigle. Rimsko doba, 1-4. v.
LIT.: I. Bojanovski 1981, 142. K. Topolovac
15.54 CRKVITE, Blauj, Ilida. Ostaci rimskih
Na lijevoj obali Bosne, nizvodno od nje-
nog izvora otkriven je koffiiPleks rimskih zgra-
da. Odavde reljefna s prikazom SiJ-
vije (Dijane), uz natpis. Rimsko doba, 1-4. v.
LIT.: C. Patsch 1894, 342-343; D. Sergejevski 1947, 33; A.
Bena::: i954 b, 32. L. Fekea
15.55 CRKVITE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale. An-
fortifikacioni olbjekat i srednjovjekovna crkva.
Na vrhu istaknutog brijega koji ima gradinski polo-
aj vide se obrisi neke suhozidne arhitekture kvad-
ratne osnove, su stranice duge oko 45 m. Iznad
42
Crkvita nalazi se uzv1senje od nasutog kamena is-
pred kojeg je nasip. Po tradiciji je ovdje bila crkva.
Rimsko doba, 4-6. v. i kasni srednji vijek.
LIT : 1940, 18; S. 1971, 263. L. Fekef.ai
15.56 CRNAC, Donji Kotorac, Ilida. Rimska gra-
i srednjovjekovna nekropola. Ostaci rimskcg
materijala. Na ostacima rimske gra-
prostirala se nekropola sa 59 u obli-
ku sanduka i 15arkofaga, dislociranih j
radvojenih u tri skupine i orijentiranih Z-I; natpis.
LIT.: S. 1971, 177. K. Topolovnc-:S.
15.57 CAKMALI-GAJ, Pale. SrA.dnjovje-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
LIT.: . 1971, 207. S.
15.58 Ilija. Sred-
njovjekovna nekropola. Razoflena nekropola od di-
setak u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni
srednji vijek.
LIT.: 1957, 98; S. 1971, 162.
S.
15.59 Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. tri u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-I i S-J; utonuli. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. J.971, 265. S.
15.60 CESCE, Srednjovjekovni spo-
menici. u obllkll
sanduka; dislocirani. Karni srednji vijek.
S.
15.61 CETOSELJE (Svetosavlje), Trno-
vo. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno gro-
blje 90 u obliku sanduku j scirko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; utonuli;
ukras: vrpca i krst-rozeta. Kasni srednJi vijek.
LIT.: . 1971, 180. S.
15.62 GREBLJE, Sred-
njovjekovna nekropola. tri u obliku
sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
S.
15.63 CITLUK 1, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. U starom i aktivnom pravoslavnom groblju
i na okolnom prostoru 13 u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: znaci. Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 263-264. S.
15.64 CITLUK 2, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. osam u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI i S'Z-JI; ukras:
jatbuke, jeleni, polumjesec i dr. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 264. S.
15.65 CITLUK, Gornje Pale, Pale. Srednjovjekovna
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Ukras: krst i
polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 265. S.
15.66 CEMANOVICI, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. U blizini pravoslavnog groblja sa-
46 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i ukras: polumjes3C. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 262. S.
15.67 00, Srednjovje-
kovni spomenici. dva u obliku san-
duka, orijentiranih JZ-SI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. l 971, 172. S.
15.68 DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar. Praisto-
rijsko, rimsko i srednjovjekovno naselje s
nim dijelovima. Nalazite Je istraivao F. Fiala iz-
1888. i 1896, .a manje reviziono iskopavanje
izveli su 1983. L. Fekea i B. Govedarica. Smje-
tena na niskim zapadnim obroncima U
praistorijsko doba to je iri naseobinski kompleks
s otvDrenim dijelovima i koj !
obuhvata visove Debelo bl'do i Zlatite, kotlinu iz-
njih, te zaravanak pod strmim stijenama iz-
nad Soukbunara. Najstariji tragovi na:oeljavanja pri-
padaju manjim grupama kasnoneolitskog ili eneo-
litskog stanovnitva i ne mogu se kulturno blie
opredijeliti. U kasnom eneolitu to j2 naselje
grupe kultLP.'<\ s
kim centrom za izradu bakrenog oruja i Tu
populaciju u rano bronzano doba Emjenjuje novo
stanovnitvo, srodno onom koje u isto doba osniva
Pod kod Bugojna (sloj A). Nejasna je situacijci :;a
srednjim bronzanim dobom jer se nalazi
tog vremena ne mogu sa dlferencir.ati.
Tom dobu hl pripadao, ukoliko je frag-
ment mikenske keramike (14. v. st. e.). U kasno
bronzano doba razvija s-e na ovom lokalitetu ponovo
aglomeracija, po kulturi srodna s Va:varom C
i grupom. To naselje kontinuirano ivi
i tokom starijeg i eljeznog doba, razv[jaju-
se u vaan i zanatski centar (obrada
metala). Pouzdani tragovi ivota postoje i iz doba
rimske vladavine, sve do kraja antike, odnosno po-
ranog srednjeg vijeka (Justinijanovo doba),
o ostaci fortifikacionih zidova
na platou Debelog brda, kao i nalaz po-
sude s natpisom i imenom majstora.
LIT.: F. Fiala 1894 a, 107-140; F. Fiala. 1896 b, 97-107;
D. Se1gejevski 1947, 39-40; J. A. Sakellarakis-Z.
1975, 153-lf:il'i; B. 1976 a, 105-115; B. 1983 c,
:390-412; B. 1983 d, 170-182. B.
15.69 DEJCICI, Trnovo. RimEki
ni nalazi. Srebrna fibula i dio otrice noa. Rimsko
doba, 4. v.
LI'I'.: F. Fiala 151-15'.C. K. Topolovac
15.70 DESAVA, Stupa, Ilija. Srednjovjek:Jvna ne-
kropola. U groblju usamljen;
u obliku sanduka: dislociran. Kasni srednji
vijek.
LIT.: .. 1971, 1!32. S.
15.71 DESPICA NJIVE, Rakovica, Ilid.!.a. Rimska
Ostaci stare kaldrme, fragmenti rimskog
materijala i keramike. Rimsko doba,
1-4. V.
LIT.: 1. Bojanovski 1981 c, 142. K. Topolovac
15.72 DJEVOJACKO GROBLJE, Vihari, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. est u ob-
liku sanduka; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 19'71, 267. S.
15.73 DOLINA, Vinograd, Pale. Srednjovjekovni
s:pomenik. Usamljeni u obliku sanduka. Ori-
jentacija Z-I. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 265. S.
15.74 DOLOVI, Urnoljani-Dolovi, Trnovo. Srednjo-
.sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: vrpca, krst, tit, figuralna scena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 179. S.
15.75 DONJA TRLICA, Srednje, Ilija. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije skupine 12 ste-
LIT.: S. 1971, 16'.l. S
15.?6 DUINA, Donji Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. est u obliku
sarkofaga; utonuli, Kasni srednji vijek.
LI'I'.: S. Belc:ti-:3 1971, Hll. ,'>.
15.77 DRUM, Podgrab, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ostali uniteni. Kasni srednji vi-
jek.
LI'!'.: . R:nagi.(: 1971, 266. s.
15.78 DUB 1, Dub, Srednjovjekovno gro-
lje. est Kasni srednji vijek.
S. \Tuta:>'.:i<:'.
15.79 DUB 2, Dub, Srednjovjekovni Epo-
menici. S obje strane potoka nalazi se
po jedan utonuli u obliku sanduka, o!'ijenti-
ran S-J. Kasni srednji vijek. s ..
15.80 DUBIC, Lokve-Crepljani, Sre<lnjo-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J i JZ-SI;
ukras: urezana linija. Kasni srednji vijek.
LT'l'.: 8. BdLaryir' l\l71, 172. S.
15.81 DUBOVIK (Sirovo drijelo, Velike stijene),
Gornja Sjetlina, Pale. Srednjovjekovni kamenolom
i spomenik. Nedovreni u obliku za-
ostao u kamenolomu. Kasni sre<lnji vijek. s.
15.82 DUBROVNIK, Ilija. Srednjo-
vjekovni grad. Podignut na strmom i uskom iz<lan-
lm Huma koji se die iznad sastava rijeke
i potoka Zenika. Gornji dio dug je 50 m,
irok 5-8 m. Prua se u pravcu I-Z. Na
kraju ima kulu krune osnove, a na sjevernom zidu
dvije kule, jednu van pla-
ta zida, a drugu podignutu na najvioj koti grada.
Uz juni zid sa spoljne strane bile su prizidane spo-
redne prostorije. Uz zapadni zid gornjeg, nalazi se
donji obor, koji je vjerovatno .poravnan i pretvoren
u tabiju. Ispod ruevina ovog grada nalaze se tra-
govi na1:elja varokog tipa. U istorijskim izvorima
Dubrovnik se prvi put spominje 1404. Kasni srednji
vijek.
LIT.: 1940, 31-35; H. Hl53, Hi:
P. 1971, 342-343; P. 1973, 240.
K. Topolovac-L. Fekefa
15.83 DVORITA 1, Pale. Sred-
lm sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka::ni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 255. S.
15.84 DVORITA 2, N Pale. Sred-
ku sanduka; Kasni s11ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 266-267. S.
15.85 DZELAPSKA TORINA, Donji Grab, Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. 10 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI i
LIT.: S. 1971, 178. S.
15.86 FALETICI, Sarajevo-Stari grad.
Rimske Temelji rimskih zgrada sa broj-
nim ostacima rimskog materijala. Rim-
sko doba, 1-4. v.
LIT.: I. Bojanovski 1981 c, 144. K. Topolovac
*
15.87 FEJZUA (Brijeg), Tilava, Sarajevo-Novo
Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslav-
no groblje dvije skupine sa vie od 40
Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LI'L .'i. 1971, 176 (Klek). S.
15.88 FORTICA, Sarajevo-Stari grad. Praistorij-
ska gradina. Manja istraivanja obavio V.
20. v. Smjetena na Ravnim Bakijama,
na istaknutom uzvienju strmih padina. Na junoj
strani, koja je lake otkriveni su os-
taci suhozida. je nekoliko predmeta od bron-
ze, nekoliko kotanih artefakata, te mnogo ke:-a-
mike. Najstariji nalaz je fragment kera-
mike. EneDlit i kasno bronzano doba.
LlT.: V. 1908 a, :375--378; B. 1965 a, 34, W-82.
K. To1;:iolova:
15.89 GAJ, Pale. Srednjovjekovni spo-
menik. Usamljeni u obliku sanduka, orijen-
tiran S-J. Kasni srednji viJek. s.
15.90 GLAVICA, Gornja Pale. Srednjovje-
kovna nekropola i crkva. 114 u
obliku sanduka, sarkofaga i stubova, orijentiranih
Z-I i S-J; Po predanju ovdje nalazila
crkva. Kasni srednji vijek.
L!T : S. 1971, 264. S.
15.91 GLAVICA, Podlugovi, Ilija. Srednjovjekovna
nekropola. 17 u obliku sanduk.a,
LI'l'.: S. 1971, 164. S.
15.92 GLAVOGODINA, Glavogodina, Ilida. Sred-
sanduka, orijentiran Z-I; ukras: jabuka. Kasni sred-
nji vijek. S.
15.93 GOMILA, Krivoglavci, Praistorijski
tumulus. Bronzano doba. K. Topolovac
15.94 GOM.JENICA, Gradac, SrednjovJ2ko-.
vna nekropola. osam u obliku sm1-
duka i sarkofaga, orij:entiranih Z-I i S-J;
ni; ukras: Kasni srednji vijek.
LI'l'.: . 1971, 171. S.
15.95 GORNJA JOANICA, Joa-
nica. Rimska zgrada. Na desnoj obali potoka Gradi-
na, u blizini sumpornog vrela, otkriveni su ostaci
zidova rimske i brojni fragmenti opeke.
LIT.: C. Pa.tsch 1902 a, 16. K. Topolov:ac
15.96 GORNJA SJETLINA, Gornja Sjetlina, Pale.
Srednjovjekovna nekropola. Uz savremeno pravo-
slavno groblje 20 u obliku sandu-
ka i sljemenjaka, orijentiranih S-J; ukras:
linija. Kasni s:riednji vijek.
LIT.: S. 1971, 265-266. S.
15.97 GOROVICI, Pale. Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
Ll'r.: S. Befo.gic 1971, 263. N.

15.98 GRABOVICA, Grabovica, Pale. Srednjovje-
kovni spomenik. jedan u obliku slje-
menjaka; ukras: spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: Jlll. Wenzel 1965, 184-185. S.
15.99 GRACAN BRDO, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. pet u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ostali uni.te-
ni; ukras: figuralna scena, pas. Kami srednji vijek.
LIT.: . 1971, 261. S.
44
15.100 GRAD, Svrake, Praistorijska gra-
dina i grob i rimska utvrda. Manja istraivanja vr-
io M. 1933. Na platou ovalnog oblika, na
kome se nalazila gradina, su se
O-' taci zida, odnosno nasipa; na platou i padinama
je obilje fragmenata keramike, privjesak od
kosti, zatim koplje, fibule, narukvice, grivne
i dr.
Na junoj padini brijega, neposredno ispod gra-
dine, otkriven je jedan grob koji pripada
is'coim vremenu. Na glavi skeleta nalazila se dijad::ma
od bronz.e. nalazima konstatirani su i fragmenti
rimske keramike i jedna aucisa-fi:bula s natpisom.
Starije eljezno doba i rimsko doba, 1-2. v.
LlT.: M. 1933, 3-4; J. Koroec 1943, 56-59; B.
l9G5 a, 87-89; B. 1987 b, K. Topolovac
15.101 GRADAC, Bistrik, Sarajevo-Stari grad.
Praistorijska gradina. Manj smjeteno na
stjenovitom breuljku na ulazu u dolinu
potoka na krajnjim obroncima Bronzano
i eljezno doba.
LIT.: V. 1908 a, 365. L. Fekea
15.102 GRADAC, Trnovo. Srednjovjekov-
na utvl'da. Na brdu neznatni os-
taci manjeg Kasni srednji vijek.
L. Fek::;:.c
15.103 GRADAC, Brutusi, Trnovo. Praistorijska gra-
dina. Na istaknutom brijegu pri rubu visoravni sa-
neznatni ostaci odbrambene arhitekture i si-
tni fragmenti keramike. Bronzano i eljezno doba.
L. Fekel<t
15.104 GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad. Pra-
istorij\ska gradina i rimska utvrda. Ostaci praistorij-
skog naselja i rirmke utvrde. Bronzano
i elj-ezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. 1937, 22, 26. K. T:J:;YJlovac
15.105 GRADAC Gornji Kotorac, Ilida.
Praistorijska gradina i tumuli, refugij
i crkva. Istraivanja vrili V. 1912, V.
1926-28. i L. Fekea i B. Govedarica 1984-1986.
Na krajnjem obronku pobreja nad desnom obalom
eljeznice, uz rub Saraj,evskog polja, bi-
lo je smjeteno naselje koje je trajalo od
eneolitskog do eljeznog doba. Prema novijim istra-
ivanjima arheoloki materijal iz kasnog
bronzanog i i:tarijeg eljeznog doba, dok su prilikom
ranijeg istraivanja otkriveni fragmenti
i cetinske kulture.
Na junoj polovini gradine je kasno-
refugij sa crkvom. Zidovi refugija obuhvuta-
ju cijeli gornji gradinski plato. Crkva je imala nar-
naos sa apsidom, a orijentisana
je u pravcu I-Z. Njen sjevrni zid ujedno je i spolj-
ni zid refugija. materijal je na-
laen na cijeloj povrini gradine izmijean sa prais-
torijskim materijalom, a u sekundarnom poloaju
u crkvi je jedna stela iz 2-3. v.
Na gredi od gradine nalazi se
skupina od nekoliko manjih kamenih tumula neod-
u,e kulturne pripadnosti. U literaturi se ovaj
lokalitet ponekad identifikuje sa Katerom iz
Spisa o narodima Konstantina Porfirogeneta, to
je teko dokazati, jr je arheoloki materijal rano-
slovenskog perioda veoma rijedak, a cijeli lokalitet
u velikoj mjeri uniten. Eneolit, rano i kasno bron-
zano doba, starije eljezno doba, kasno doba.
LIT.: V. 1908 a, 364; J. Koroec 19-41, 77-71; A. Benac
1963, 25-31; B. 1965 a, 73, 79, 84; B. 1966, 9-17;
B. 1959, 58. K. Topolovac-L. Fekea
r
15.106 GRADAC, Gradac, Praistorijska gra-
dina, rimski spomenici, srednjovjekovni grad, crkva,
nekropola i kamenolom. Istraivanja vrila L. Fe-
kea 1981-1983. Na prvobitnoj gra-
dini, smjetenoj na krajnjem izdanku Ormanja, ko-
ji se sputa prema Zujevini, podignuto je srednjo-
vjekovno Na najisturenijem vrhu nalazi
se elipsoidna kula, uz koju je zid sa otvo-
rima za topovske cijevi. Prostor uz kulu,
opasan je bedemima, unutar kojih su konstatovani
ostaci praistorijske gradine. Na izdvojenoj, erodira-
noj stijeni, Grebenu, nalaz,e s,e kula,
cisterna i osno'\"e u ivu stijenu.
Grad se prvi put spominje 1355. Ispod grada, na pro-
Orah, otkriveni su ostaci jednobrodne crkve
sa pravougaonom apsidom izvana, a polukrunom
iznutra, i grobovi uz njene zidove. Oko crkve pru-
ala se nekropola sa 65 u obliku Gan-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: hordu -
ra, polumjesec, spirala, jabuka. Uz ruevine
otkriveni su dij.elovi arhitekture, a uz
rimski rtvenik. U blizini se nalazio kamenolom
za Bronzano ili eljezno doba, rimsko dob.a,
2-3. v., doba, 5-6. v. i kasni srednji
vijek.
LIT.: 1JL1:3, 193-206; B. 1971. 171;
1972. L. Fekea
15.107 GRADAC, Hodidjed, Sarajevo-Stari grad.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Smje.tena
na istaknutom uzvienju. Povrinski nalazi: frag-
menti praistorijske i riID-'ke keramike. Bronzano i
LIT.: M. 1928 a, 10-11. K. Topolovac
15.108 GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar. Pra-
istorijska gradina i srednjovjekovno Na
lijeve pritoke Koevskog potoka,
na prvobitnoj praistorijskoj gradini, smjetenoj na
stjenovitom, dominantnom i izoliranom breuljku,
koji je rn sjeverozapadne strane, na
platou 70X20 m, nalaze se ostaci srednjo-
vjekovnog zida duine oko 20 m. Na sredini vidljivi
ostaci kule. Povrinski nalazi: fragmenti praistorjj-
ske keramike na padinama. Bronzano i e1jezn
1
J dc-
ba i kasni srednji vijek.
LIT.: 1908 a, 367. L. Fekea
15.109 GRADAC, Trnovo. Srednjovjekovno utvrcie-
nje. 0.r,taci smjeteni na vrhu strmog bri-
jega. Oblik je nepravilan, te-
renu; zidovi su od kamen.a vezanog malterom Ka-
sni sriednji vijek, 14-15. V. K. To;:iolovac
15.110 GRADINA, Blauj, Ilida. Praistorijska gra-
dina. Na krajnjim obroncima fgma-
na, iznad vrela rijeke Bosne, na jednom izbreku.
nalaze se ostaci praistorijske gradine; nalazi: frag-
rrienti keramike po padinama. Bronzano i eljezne
doba. L. Fekefa
15.111 GRADINA, Delija, Trnovo. Praistorijska
gradina. Na istaknutom brijegu vidljivi tragcvi pra-
istorijskog nalazi: fragmenti praistorij-
ske keramike na padinama. Bronzano i eljezno do-
ba. K. Topolovac
15.112 GRADINA, Donje Biosko, Sarajevo--Sfari
grad. Prai1;torijska gradina. Smjetena na krajnj1?m
junom stjenovitom i:oduenom platou nad dol'.nom
kulturni slojevi erodirani. Bronzan0 i e-
ljezno doba. L. Fekea
15.113 GRADINA, Pale. Sred-
njovjekovna utvrda. Na stjenovitom uzvienju iz-
nad lijeve obale Paljanske Miljacke, na sjevernim
obroncima nalaze se slabi ostaci srednjo-
vjekovne utvrde. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1940, 18. L. Fekea
15.114 GRADINA, Gradina, Pale. Praistorijska gra-
dina, rimska utvrda, srednjovjekovni grad i nekro-
pola. Na vrhu istaknuto;g brijega iznad vrela Miljac-
ke, na prvobitnoj praistorijskoj gradini i kasnijoj
rimskoj utvrdi, podignut j.e sr-ednjovjekovni
grad su ruevine vidljive na padinama brijega.
Pod gradom, u pravoslavnom groblju, 13
Z-I. Povrinski nalazi: fragmenti praistorijske i
rimske keramike, cigle i metalnih predmeta. Bron-
zano i eljezno doba, rimsko doba i kasni srednji
vijek, 14. v.
LI . : 1940, 25-:28; S. Belagi{' 1971, 265.
K. Topolovac
15.115 GRADINA, Hrasnica-Lasica, Ilida. Prais-
torijska gradina i srednjovjekovno Na
prvobitnoj praistorijskoj gradini, od koje su na po-
vrini otkriveni fragmenti keramike vidljivi su os-
taci manje srednjovj.ekovne utvrde. Bronzano i e-
ljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bajo 1974, 45, 57, 60 i 65. K. Topolovac
15.116 GRADINA, Ilija. Praistorijska gra-
dina. Na elipsoidnom uzvienju smjeteno
naselje opasano dvojnim bedemom. Bronzano i e-
ljezno doba. L. Feke:'.:2.
15.117 GRADINA, Ilija. Pra-
istorijska gradina. Na krajnjem sjevernom obronku
visoravni, na junoj strani izduenog platoa,
nalazi se gradina branjena suhozidnim bedemom,
oko 50 m. Kulturni sloj erodiran. Bron-
zano i eljezno doba.
LIT.: M. Male.z 1968, 179-180. L. Fekea
15.118 GRADINA, Lokve, Praistorijska
gradina. Na vrhu stepenastog, stjenovitog brijega
nalazi se plato duine oko 40 m, opasan suhozidnim
bedemom. Bronizano i eljezno doba.
LIT.: 1930 a, 409. L. Fekea
15.119 GRADINA, Trnovo. Praistorijska
gradina. Na Bijelog potoka, desne pritoke Bi-
jele Rijeke, na stjenovitom izbreku nalaze se sla:bi
ostaci praistorijske gradine; nalazi: fragmenti kera-
mike. Bronzano i eljezno doba. L. Fekea
15.120 GRADINA, Pale. Praistorijska gra-
dina. Smjetena na lingulastom zavretku brda u
jugozapadnom dijelu Stjenoviti
plato gradine nepravilnog je oblika, 50 X 50
m. Slabo kameni bedem titi pristup sa
sjevera, odnosno sa masiva brda. Na drugim stra-
nama teren se strmo obruava, te nije bila potrebna
zatita. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 189:3 b, 737; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedarica
15.121 GRADINA, Sarajevo-Centar. Pra-
istorijska gradina. Na vrhu usamljenog stjenovitog
uzvienja, odvojenog sedlom od b:rda, na-
lazi se plato sa dva zemljana bedema, na
sjevernom i dijelu odakle je najlaki
prilaz gradini; povrinski nalazi: fragmenti praisto-
rijske keramike na padinama. Bronzano i eljezno
doba.
LIT.: V. 1908 a, 367. L. Fekea
15.122 GRADINA, Pale. Praistorijska gra-
dina i srednjovjekovno Gradina se nalazi
45
blizu usca potoka Rujevca u Prilaz na plato
elipsoidnog oblika je sa strane. Ostaci ka-
menja i maltera ukazuju na postojanje isturene kule
za zatitu oblinjeg grada Pavlovca. Kasni srednji
vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1972. 71. L. Fekea
15.123 GRADINA, Trnovo. Praistorij.ska
gradina i tumuli i srednjovjekovni kamenolom. Na
dijelu stjenovitog uzvienja nalazi se plato
sa ostacima suhozida, dok se sa sjeverne i zapadne
strane obruavaju strme litice u dolinu potoka Pre-
sjenioe. Kulturni sloj erodiran. Vidljivi ostaci ka-
menDloma i fragmenti nedovrenih Na
brijegu od Gradine nalazi se veliki kameni
tumulrus, a jo jedan na sedlu juno od platoa. U
okolini lei nekoliko tumula srednje Bron-
zano i eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1981, 39. L. Fekea
15.124 GRADINA, Pale. Praistorijska
gradina. Smjetena na stjenovitom uzvienju iznad
desne obale Mokranjske Miljacke. Pristup na elipso-
idni plato j<e samo sa sjeveroistoka. Bronza-
no i eljezno doba. L. Fekea
15.125 GRADINA, Strane, Pale. Praistorijska gra-
dina. Locirana na vrhu junog obronka planine Go-
sinje. Veoma je malih dimenzija, pa je, po .svoj pri-
lici, imala samo strateki karakter. Kameni bedem
zatvara nepravilnu trapezoidnu povrinu od oko
150 m
2
Bronzano i eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 754-755. B.
15.126 GRADINA, Svrake, Rimska utvr-
da. Na jugozapadnoj strani proplanka, koji se nalaz:
na vrhu breuljka Gradina, je dosta frag-
menata rimskog materijala i nekoliko
prjmjeraka grube keramike. Rimsko doba, 1-3. v.
K. Topolovac
15.127 GRADINA, Trnovo. Praistorij.o:ka gra-
dina i srednjovjekovni spomenici. U brdovitom kra-
ju na lijevoj obali Crne Rijeke nalazi se velika za-
ravan zv. Bubo. Sa strane je stjeno-
vita, a sa june strane je sedlo i pristup na plato
na kome nema vidljivih ostataka odJbrambene arhi-
tekture, ali se nailazi na fragmente praistorijske ke-
ramike. Na dijelu uzdie se uzvie-
nje zv. Grad ili J erinina kula. U podnoju Grada
nalaze se dv.a u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentirana Z-I; ukras: figuralna scena. Bronzano
i eljezno doba i kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 181. L. Fek?fa
15.128 GRADINA, Umolj.ani, Trnovo. Praistorijska
gradina. Smjetena na strmom, kupastom grebenu
iznad visoravni nad desnom obalom Rakitnice. Isto-
i juna strana su nasipom od zemlje,
a prilaz na zapadnoj strani jednim zemljanim nasi-
pom i rnhozidnim bedemom. Bronzano i elj-ezno do-
ba.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 331. L. Fekea
15.129 GRADINA, Vidotina, Ilija. Praistorijska
gradina. Na istaknutom uzvienju nad desnom oba-
lom Vidotinskog potoka, lijeve pritoke Ljubine, na-
lazi se trougaoni plato, oko 50 X 30 m. Su-
hozidni na junoj strani gradine.
Bronzano i eljezno doba. L. Fekea
15.130 GRADINA, Vitez, Pale. Praistorijska gradi-
na. Smjetena na dominantnom brijegu na krajnjem
jugozapadnom dijelu Gradin-
ski plato bio je kamenim bedemom, ali je
46
dio fortifikacije i kulturnog potpuno uni-
ten. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: B. Gooedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
15.131 GRADINA CAVLJAK, Hrea, Sarajevo-Sta-
ri gra?. V gradina. Smjetena na kraj-
njem JUznom d1Jelu dugog platoa koji se stjenovita
rui u dolinu Lapinice. Bronzano i eljezno doba.
L. Fekcia
15.132 GRADINA LOZNIK, Podh,zn.ik, Pale. Prais-
torijska gradina. Sondana istraivanja izveli su B.
Govedarica i V. 1979. Smjetena na domi-
nantnom vrhu .. izdvojenog ogranka Romanije u ju-
gozapadnom dlJelu Zauzima
prostor nepravilnog oblika 90 x 60 m na
se jugozapadnom kraju uzdiu visoke .::tijene.
U tom dijelu gradine nalaze se dvije, vjerovatno
turske, kule. Gradina je kamenim bedemom
sa svih strana, osim sa june, gdje je otra prirodn2
strmina. Na padinama i na niim
nalaze se fragmenti praistorijske keramike,
te Je na tom prostoru vjerovatno bilo
Ulaz u gradinu formiran je kao ispust u bedemu
na strani, a tite ga dvije kule su tragovi
dobro vidljivi. Iz do platoa vodi put djeii--
u stijenu. Prilikom iskopavanja ot-
knven Je bogat sloj sa stambenih objekata
i nalazima eneolitskog perioda (kulture Boleraz i Vu-
kao i kulture kasnog bronzanog i
e1jznog doba. , -
LIT.: F. Fiala 1893 b, 736-737; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedar:ica
15.133 GRADITE, Sarajevo-Stari
grad. Srednjovjekovni kamenolom i spomenik. U
srednjovjekovnom kamenolomu jedan za-
ostali obliku sanduka. Karni srednji vijek.
LIT.: . Beslagic 1971, 175. S.
15.134 GRCKI MRAMOR, Sarajevo-Cen-
tar. Srednjovjekovni spomenik. Uz muslimansko gro-
blje je usamljeni u obliku sarko-
faga, orijentiran Z-I. Kasni ffednji vijek.
LIT.: . 1971, 175. S.
15.135 GRCKO GROBLJE 1 (Gaj), Trno-
vo. Srednjovjekovno groblje. U dvije skupine
vano 10 u obliku sanduka, orijentiranih
Z-1; Kasni vijek.
LIT.: S. 1971, 181. S.
15.136 GRCKO GROBLJE 2 (Kamen), Tr-
novo. Srenjovjekovna nekropola. 20 ste-
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-1;
LIT.: . 1971, 181. S.
15.137 GRCKO GROBLJE,
Srednjovjekovna nekropola. tri u
obliku sanduka orijentirana Z-I. Ukras: krug, po-
lumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. 1947, 81. S.
GRCKO GROBLJE (Hvaljenski potok), Do-
nJe Svrake, Srednjovjekovna nekropola. U
blizini muslimanskog groblja 10
O-".tali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1950 a, 4'06. . S.
15.139 GRCKO GROBLJE (Svatovsko groblje, Gre-
blje), Donji Sarajevo-Centar. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI; uk-
ras: rozete, polumjesec, jabuka, krst, svastika, ruka,
pas. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 174. S.
GROBLJE, Ferhatlije, Sred-
IlJOVJekovna nekropola. tri u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana S-J; ukras: spi-
rale, krugovi, polumjesec. Kasni srednji vijek.
S.
15.141 GRCKO GROBLJE, GarDvci S1ed-
sarkofaga, orijentiran S-J; ukras: jabuke,
Kasni srednji vijek. s.
15.142 GROBLJE, Grab, Srd-
njovjekovni spomenik. jedan utonuli
u obliku sanduka, orijentiran Z-I; ostali uniteni.
LIT.: S. 1971, 172. to.
15.143 GROBLJE (Kaursko groblje), Gri-
Srednjovjekovna nekropola.
na Z-I i S-J; Kasni srednji vijek.
::;.
15.144 GRCKO GROBLJE, Hadi-
Srednjovjekmma nekropola. U pravoslavnom gro-
blju nalazi se oko 80 u obliku sanduka i 8ar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
krstovi. Kasni srednji vijek.
LIT.: NI. Wenzel 1965, 103; S. 1971, i.'i2.
S.
15.145 GRCKO GROBLJE (Gaj), Kasindo, Ilida.
Srednjovjekovna nekropola.
u obliku sanduka, orijentirana Z-I. srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 177. S.
15.146 GROBLJE, Ilija. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog gro-
blja nalazi se 71 u obliku sanduka i sarkofa-
g.a, orijentiranih; ukras: rozeta, spirale, tra-
ke. Kasni srednji vijek.
LIT.: 8. 1D71, 161. S.
15.147 GRCKO GROBLJE, Medvjedice,
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i S-J. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 171. S.
15.148 GROBLJE Sa-
rajevo- Novi grad. Srednjovjekovna nekropola. Os-
talo samo nekoliko fragmenata ostali uni-
teni. Kasni srednji vijoek. ::;.
15.149 GRCKO GROBLJE, Svrake, Rim-
ska i srednjovjekovna nekropola. Na pro-
storu na kome su otkriveni o.staci rimskog
vinskog materijala u dvije skupine devet
u obliku sanduka orijentiranih Z-1 i S-J.
Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: .. 1950 a, 405-406. K. Topolovac-8.
15.150 GRCKO GROBLJE, Tilava, Sarajevo-Novo
Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. 14
SI-JZ. Kasni srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 176. S.
15.151 GRCKO GROBLJE .(Duino brdo), Vidotina
Ilija. Srednjovjekovna nekropola. Kod
starog muslimanskog groblja nalaze se tri u
obliku i sarkofaga, orijentirana Z-1 i S-J;
LIT.: . 1971, 162-163. S.
15.152 GREBAK, Vitez, Pale. Srednjovjekovni
menik. Usamljeni u obliku sanduka orijenti-
ran S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 263. S.
15.153 GREBEN, Vinjica-Kotica, Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje
vano nekoliko Kasni srednji vijek.
LIT.: Nf. S. 1928 a, 340. S.
15.154 GREBLJE, Donja Presjenica, Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz savremeno pravoslavno
groblje 11 u obliku sanduka i kr-
sta, orijentiranih Z-I i 8'--J; ukras: polumjesec,
sunce, predstave ivotinja. Kasni Hednji vijek.
LlT.: S. Be!tt,TL; 1971, l 'ifl. 6.
15.155 GREBLJE, Sarajevo-Novi grad.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
LIT.: S. i V. 1908, 230. S.
15.156 GREBNICE, Trnovo. Srednjo-
vana 123 u obliku rnnduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I i S--J; Kasni sred-
nji vij.ek.
LlT.: S. rn7l, 130. S.
15.157 GREBNICE, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. 21 u obliku san-
duka, sarkofaga i krsta, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: jabuka. Kasni srednji vijoek.
LIT.: 8. 1971, 180. S.
15.158 GREBNICE, Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz savremeno pravoslavno groblje
orijentiranih Z-I i 'S-J; ukras: linija, krunica.
Ll'T.: S. 1971, 119. S.
15.159 GREPCINE, Lokve, Srednjovjekov-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vi-
jenac, polumjesec, spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 172. S.
15.160 GRIVICI, Srednjovjekovna
nekropola. U blizini groblja
15 u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; uk-
ras: krst. Kasni srednji vijek.
,_xr.: S. 1971, 171. (Drozgometva). S.
15.161 GRKARICA, Igman planina, Trnovo. Prais-
torijski tumuli. Na padinama Igmana na Gornjoj i
Donjoj Grkarici, nalazi se nekoliko praistorijskih tu-
mula. Bronz.ano ili eljezno doba. L. Fekea
15.162 GROBLJAJA, Komrani, Pale. Srednjovje-
sanduka i sarkofaga. Kasni s:riednji vijek.
LIT.: $. 1971, 267. S.
15.163 GROBLJE (Vitica), Delija, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. U savremenom pravoslavnom
groblju nalaze se 243 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krug,
jabuka, polumjesec, ljud"'ka figura, figuralne scene.
LIT.: . 1971, 180-181. S.
15.164 GROMILE, Trnovo. Praistorijski
tumuli. Grupa od 10 tumula smjetena na zaravan-
ku. Bronzano ili eljezno doba. L. Fekeal
47
15.165 GROMILE, Trnovo. Praistorijski tu-
muli. Na dij,elu visoravni koja se protee
ka dolini Crne Rijeke, u podnoju brda nalazi
Ee 20 kamenih tumula. Bronzano ili eljezno doba.
L. Fekea1
15.166 GROMILJACE, Ratelica, Ostaci
rimske Na irem prostoru nailazi se na
fragmente rimske cigle. Rimsko doba, 1-3. v.
K. Topolovac
15.167 GROMIONICA, Gornja Ilija. Sred-
njovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju sa-
jedan u obliku sanduka, orijentiran
LIT.: lVI. S. 1930, 692-695. S.
15.168 GUBAVAC, Vrelo Bosne, Ilida. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na krajnjim
obroncima Igmana koji se sputaju prema Vrelu
Bosne. Bronzano i foljezno doba. L. Fekea
15.169 GUVNITA, Cein.a strana, Trnovo. Sred-
ku, sanduka, orijentiranih S-J i Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 181. S.
15.l'lO GUVNISTE, Podmjedenik, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
oko 40 u obliku sanduka i sljemenjaka, ori-
jentiranih Z-I i S-J; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 262. S.
15.171 HANOVI (Hanina), Pale-Ubojite. Srednjo-
vjekovna nekropola. u obliku
sanduka, orijentirana Z-I i S-J; Kasni
srednji vijek .
LIT.: .. 1971, 265. S.
15.172 HRASNICA, Hrasnica, Ilida. Rimska gra-
0Etaci rimske zgrade. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: A. Bcnac ;ci;i4 b, 33. K. Topolovac
15.173 HRASTIK, Gornji Pribanj-Barakovac, Pa-
le. Srednjovjekovna nekropola i kamenolom.
jentiranih Z-I. U blizini, u Halugama, nalazio se
kamenolom u kome Je zaostao jedan nedovreni
srednji vijek.
UT.: . 19'11, 263. S.
15.174 HRESA, Hrea, Sarajevo-Stari grad. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz muslimansko i pravo-
slavno groblje 24 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec,
jabuka, krst, biljni i antropomorfni motivi; os-
tali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 174. S.
15.175 IGMAN PLANINA, Vrelo Bosne, Ilida. Pra-
istorijski nalaz. Na padinama Igmana,
oko Vr,ela Bosne, je kamena
ra. Kasni neolit.
LIT.: A. Benac 1954 b, 10. K. Topolovac
15.176 ILIDZA, Ilida. Rimsko naselje i srednjo-
vjekovna nekropola. Iskopavanje obavili J. Kellner
1893, N. 1949-rn50. i E. 1955-
-1958. Na lijevoj obali rijeke Zeljeznice u
termalnog vrela nalaze se ostaci rimskog naselja
(u rangu municipija, a i kolonije). S ovog
mjesta i nekoliko epigrafakih spomenika, me-
njima i rtvenik Apolonu Tadenu, pa
posvetna baza, koju j-e res publica Aquae S ... , po-
digla Dioklecijanu {284-305). Posebno mjesto zauzi-
maju objekti arhitekture koji isto tako govore o
vanosti i naselja. To je arhitk-
tonski kompleks, na se prostoru nalo neko-
liko stambenih zgrada, kupalite i (hospi-
tium). Osobito su vrijedni nalazi mozaika s likov-
nim prikazima i geometrijskim motivima.
je i broj rimskih novaca, koji pripadaju vremenu
od 1. do 4. st. (Tib. Claudius, 41-54; Vespasianus,
69-79; Hadrianus, 117-138; Aurelianus, 270-275;
Probus, 276-282; Diocletianus, 284-305; Valenti-
ni.anus I, 364-375). Naselje se
u 1. st., a uspon d<:livljava u 3. st., od
kada i najvie mozaika.
U ranom Hednjem vijeku ovi objekti posluili
su za dalje naseljavanje i sahranjivanje, o svje-
nalazi slavenske keramike i nakita, uglavnom
dalmatinsko-hrvatske grupe. je i 17 sada
dislociranih u obliku sanduka. Rimsko do-
ba, 1-4. st., rani i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 342-343; I. Kellner 1895, 161-197;
V. 1926, 101-104; D. Sergejevski Hl36, 1-3; I. Cre-
monil.; 1950 a, 385-386; I. Cremonik 1951 a, 259; E.
1959 a, 113-136. V. PakvaJin-N. '.L:taix<,
15.177 ILIJAK, Gornja Pale. Pra-
istorijska gradina i tumuli. Manje sondano istraiv2-
nje obavio1 je F. Fiala 1893, a sistematska iskopavanje
u dijelu uz bedem izveli su B. Govedarica i V.
1979. i 1981. Gradina je smjetena na pro-
stranom zaobljenom vrhu brda koje dominira nad i-
rokom okolinom u jugozapadnom dijelu
Sjeverna, i juna strana hranjene su
snanim kamenim bedemom duine 356 m, dok n?
strmoj zapadnoj i jugozapadnoj strani nema forti-
fikacije. Plato na1'elja je nepravilnog oblika, blago
zaobljen i dijelom stjenovit. Zauzima po-
vrinu od oko 16.000 m
2
i predstavlja utvr-
na prostoru. Bogat kulturni sloj
sa ostacima stambenih objekata i sHnim nalazima,
za kulturu, pripada kasnom bron-
zanom, starijem i eljeznom dobu. Na i-
rem oko gradine Ilijak, prilikom istrai-
vanja koja je obavio F. Fiala 1893. i 1894. otkrivena
23 praistorijska tumula sa ukupno 58 grobova.
nalaze dala je grupa od pet tumula, smje-
tenih blizu ulaza u gradinu. To je rodovska nekro-
pola iz 7. st., a pripadala je nekom ro-
du. Pored broja i nekoliko dobro
opremljenih enskih i grobova, ta grupa
je sadravala i dva kneevska groba koji se
p<:>sebnim prilozima (ofanzivno i defanzivno oruje,
ezlo, bronzano ili italske pTOvenijen-
ci.!e). dio grobova pripada starijem eljez-
nom dobu i to 7. v. st. e. J.edan grob je jo iz sred-
njeg bronzanog doba, a nekoliko ih pripada
eljeznom dobu (5. i 4. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1893 b, 718-730; F. Fiala 1894 f, 750-751; A.
Benac-B. 1957, 7-18; B. 1979, 143-169; B.
Govedarica 1985. 15-27; B. 1987 c.
B. Govedarica-B.
15.178 ILIJA, Ilija. nalaz. U
muslimanskom groblju, na lijevoj obali Misooe, na-
fragment reljefa s prikazom Atisa. Rimsko do-
ba, 3. st. V. Pakvalin
15.179 IVANCICI, Ilija. -Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: bordure, spi-
rala. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 158. S.
15.180 IVENSKI BRIJEG, Dragoradi, Ilija. Sred-
obliku sanduka i sarkofaga; ukras: spirale, rozeta,
bo!'dure. Kasni srednji vijek. S.
15.181 JAHIN DO (Hauzma Mramorje),
Pale. Srednjovjekovna nekropola i kamenolom. S
220 u obliku sanduka i sarkofa
orijentiranih Z-I i S,-J; ukras: krst, r
zeta, polumjesec, spirala, koplje sa zastavicar
i dr. Na Metaljci u stijenama nalaz
Ee kamenolom za Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 262. S. i\Iuta
15.182 JASIKE (Kretalicine bare), Gornji Miljevi1
Sarajevo-Novo Sarajevo. Srednjovjekovna nekrop
Ja. U pravoslavnom groblju dva
Dbliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1908, 107-110. S.
15.183 JAVORNIK korita), Sar;
jevo-Centar. Srednjovjekovni spomenici. Nekolill
u sekundarnoj upotrebi. Ka<=ni srednji vije]
1
S.
15.184 JELICA, Ilija. Srednjovjekovna n-i:
kropola. 11 u obliku sanduka
Mrkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: rozet<
polumjesec, ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bclagi:: HJ71, 163. S
15.185 JERKICA GROBLJE, Bare, Sred
njovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju sa
oko 10 u obliku sanduka i sarko
faga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 171. S.
15.186 JEZERO, Gornji Lukavac, Trnovo. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-.J:
ukras: bordura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 179. S.
15.187 KADICA GROBLJE, Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog
groblja nekoliko Kasni srednji
vijek. S.
15.188 KAKANJ, Alipaino polje, Sarajevo-Novi
grad. Srednjovjekovni spomenici. dva
ka u obliku sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 175. S.
15.189 KALDRMA, Gornja Pale. Srednjo-
vjekovna nekrnp<:>la. tri u obliku
sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 264-265. S.
15.190 KALJANI, Kaljani, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. devet u obliku sanduka
i .sarkofaga, orijentiranih Z-I; Kasni sred-
nji vijek.
Ll'I'.: S. 1982, 269. S.
15.191 KAMEN, Srednjovjeko-
vni spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga,
orijentiran Z-I; Kasni srednji vijek.
S.
15.192 KAMENOVI, Ilida. Srednjovje-
kovna nekropola. tri u obliku sar-
kofaga i krsta, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec.
Kasni isrednji vijek.
LIT.: S. 1971, 171. S.
15.193 l{AMENJACA 1, Trnovo. Srednjo-
sanduka, orijentiranih SZ-JI; ukras: vr:pce, krst,
figuralna soena. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, ISO. s.
15.194 KAMENJACA 2, Trnovo. Srednjo-
sanduka i sarkofaga; orijentiranih Z-I i S--J; ote-
LIT.: S. 1971, 180. ('>.
15.195 KAMENJACA, Praistorijski poje-
nalaz, rimsko naselje i srednjovjekovna ne-
kropola. Istraivanja vrio C. Patsch 1901, a manje
zatitno iskopavanje obavila I. Bajo 1973.
Najstariji nalaz predstavlja kamena strelica, ot-
krivena ostacima rimskog mate-
rijala (cigla, crijep, hipokaust), fragmentima kerami-
ke i predmetima od bronze, eljeza i stakla, uz ne-
koliko rimskih
Na istom prostoru konstatirani su ostaci sred-
njovj ekovnog groblja i nekoliko utonulih Go-
dine 1973. otkopana je sooam grobova,
kamenim orijentiranih uglavnom JZ-SI;
prilog: srebrna i dugmad. Neolit ili eneo-
lit, rimsko doba i ka.mi srednji vijek.
LI'T'.: C. Patsch 1002 a, 16; I. Bajo 1973, 120-121.
K. To;:>0lo,ac
15.196 KAPOVA SELITA (Borija), Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom grob-
lju 116 u obliku sanduka, sarko-
faga i krsta, orijentiranih Z-I i uk-
ras: jabuka, krst, sablja, to.puz, luk sa strije-
lom, bordure, floralni motivi, ljudski
likovi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 179. S.
15.197 BRDO, Toplik, Sarajevo-Novo Sa-
rajevo. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom
groblju dva u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentirana Z-I; ukras: polumje-
sec. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 176. S.
15.198 KAURLAS, Vinjica, Ilija. Srdnjovjekovna
sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; Kasni
srednji vijek.
LIT.: . Hl71, 162. S.
15.199 KAURSKO GROBLJE,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. 42
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana SZ-JI;
ukras: tap. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 261. S.
15.200 KAURSKO GROBLJE, Sara-
jevo-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola i ka-
menolom. devet u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I; ostali uni-
teni. Kasni srednji vijek. S druge strane
potoka nalazio se kamenolom za Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 175. S.
15.201 KAURSKO GROBLJE, Ilija.
groblja 21 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentirani Z-I; Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 158-159. S.
15.202 KAURSKO GROBLJE, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. 29 u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-1; ostali uni-
teni; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 265. S.
15.203 KAURSKO GROBLJE, Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimaru:ko grob-
49
lje na polju 184 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; ote-
ukras: bordura, traka, krst, rozeta, krug, tit
s ljudska figura; natpis (pisar Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 178; M. Vego 1981, 39-40.
S.
15.204 KAURSKO GROBLJE, Pale. Sred-
ku sanduka, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec.
LIT.: . 1971, 263. S.
15.205 KAURSKO GROBLJE (Kaurai),
Trnovo. Srednjovjekovna nekropola. 11
u obliku sanduka i sarkofaga; dislocirani.
Kasni srednji vijek. S.
15.206 KLANAC, Lokve-Crepljani, Sred-
njovjekovni .opomenici. dva u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
S.
15.207 KLANICA, Donji Sarajevo-Cen-
tar. Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni u
obliku sarkofaga, orijentiran JZ-SI; ukras: spirala,
vijenci, b1ljna stilizacija i dr. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971 1971, 174. S.
15.208 KLEK, Sarajevo-Novo Sarajevo. Srednjo-
no 27 u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: jabuka,
Mit, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 176. S.
15.209 KOBILJA GLAVA, Kobilja glava,
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju
dva u obliku sanduka, orijentirana
S-J; Kasni srednji vijek. s.
15.210 KOBILJA GLAVA, Njemanica, Sarajevo-
-Stari grad. Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni
u obliku sarkofaga orijentiran Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: .5. 1971, 174. S.
15.211 KOBILJACA, Donji Grab, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropla. Uz pravoslavno groblje
30 u obliku sanduka i sljemenjaka, orijen-
tiranih JZ-SI. Kami srednji vijek.
LIT.: . 1971, 178. S.
15.212 KOD KAMENA, Ferhatlije, Sred-
sanduka, orijentiran S-J; ukras: kamenica, biljni
motiv. Kasni srednji vijek. s.
15.213 KOKOREVAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar.
Praistorijska gradina i srednjovjekovno
Smjetena na desnoj obali Koevskog potoka, na
obronku Rudina. Povrimki nalazi: fragmenti pra-
istorijske keramike. Du sjevernog ruba su
i ostaci zida vezanog malterom, koji vjerovatno po-
od kasnijeg Bronzano i eljezno do-
LIT.: V. 1908 a, 367-368. K. Topolovac
15.214 KONJIC, Podloznik, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. 89 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-1; ukras: krst. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 263. S.
15.215 KOPOSIC, Ilija. Srednjovje-
kovna nekropla. U groblju 10
50
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana
Z-I i S-J; ukras: bo11dura, spirala, rozeta, jabuka,
grozd, arhitektonski motiv; natpis (knez Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 161-162. S.
15.216 KOSA, Podmjedenik, Pale. Srednjovjekovni
spomenici. Uz muoclimansko groblje dva
srednji vijek.
LIT.: S. Belagi(; 1971, 262. S.
15.217 KOSA, Ravne njive, Pale. Usamljeni
u obliku sanduka, orijentiran S-J. Kasni srednji
vijek.
S.
15.218 KOSA, Sjetlina, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. osam u obliku sanduka,
LIT.: . 1971, 266. S.
15.229 KRIVNJA Gornja Tuila, Tr-
njovjekovna nekropola. dva u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
S.
15.220 KOTICE, Zovik, Srednjovjekovna
nekropola. U dvije skupine 12 u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I i JZ-SI;
ni. Kasni .srednji vijek.
LIT.: M. 1974, 81. S.
15.221 KOVACEVINA, Krupac, Ilida. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Kameni tumu-
li uniteni, a 33 u obliku sanduka i sarkofa-
ga dislocirana. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: . Belagi6 1971, 177. S.
15.222 Sarajevo-Centar. Rimska cig-
Jana. Man_ja probna iskopavanja vrio V. Radimioky
1893. Na lijevoj obali Miljacke, u Ulici Sokolo-
(ranije lokalitet atorija), otkriveni su ostaci
rimske ciglane. je sloj debljine 0,30 cm, sa-
stavljen od rimskog crijepa. Na dva frag-
menta nalazio se s natpisom: CONSTA ... i
00 ... Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: V. fiadimsky 1896, 109-110; D. Sergejevski 1947, 10-20.
K. Topiolovac,
15.223 Gornja Pale.
obliku sanduka i sarkofaga, ori.j.entir.anih Z-I; uk-
ras: spirale, linearni motivi. Kami srednji vij-ek.
LIT.: S. 1971, 264-268. S.
15.224 KOZJA STIJENA, Gornje Sinjevo- Dubra-
va, Pale. Srednjovjekovna nekropola.
tiri u obliku sanduka, orijentirana Z-I; uk-
ras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 261. S.
15.225 Srednjo1jekovna nekro-
pola. osam u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ostali ili
uniteni. Kasni srednji vijek. s.
15.226 Sarajevo-Stari grad.
Praistorijski tumuli. Gru;pa zemljano-kamenih tu-
mula. U raskopanoj \nelikoj gomili fragmen-
ti keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: D. 1940, 24. K. Topolovac
15.227 KRIV ACE, Brnjica-Suva Cesma, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentirana SZ-JI; ukras:
bordura, krst, Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 264. . S.
15.228 Srednjovjeko-
vna nekropola. Prvobitna nekropola sa 11
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I,
u unitena. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 17'!. S.
15.229 KRIVNJA Gornja Tuila, Tr-
novo. Srednjovjekovni spomenik. usamlje-
ni u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
S.
15.230 KRIZEV AC, Donja
Trnovo. Srednjovjekovna nekropola. 62
Z-I; ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 178. S.
15.231 KROMOLJSKI PUT, Slatina, Sarajevo-Cen-
tar. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslav!1om gro-
blju jedan u obliku sanduka, ori-
jentiran Z-I; Kasni srednji vijek.
S.
15.232 KRSTAC, abanci, Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini pravoslavnog i muslimanskog
groblja 50 u obliku sanduka, sar-
kofaga i krsta, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: ja-
buka, tit s arkade, topuz,
Kasni .srednji vijek.
LIT.: . 1971, 178. S.
15.233 KR, Gradina, Pale. Srednjovjekovni kame-
nolom i spomenik. U predjelu Malog Zdrijela
vani tragovi kamenoloma i zaostali nedovreni ste-
u obliku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1940. 23. S.
15.234 KUMJENOV AC, Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini musliman-'kog gro-
blja oko 20 u obliku sandukR i
sarkofa,ga, orijentiranih S-J; Uz
vidljivi ostaci kamenih ograda od kru-
nih grobnica. Kasni srednji vijek. s.
15.235 LALICA GROBLJE, Sarajevo-No-
vo Sarajevo. Sriednjovjekovni spomenici.
dva u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Ka-
mi srednji vijek.
LIT.: . 1971, 176. S.
15.236 LASICA 1, Hrasnica-Lasica, Ilida. Sred-
njovjekovna nekropola. Kod muslimanskog groblja
devet u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1908, 149. S.
15.237 LASICA 2, Hrasnica-Lasica, Ilida. Sred-
njovjekovni dva u obli-
ku sanduka, oriJentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 176. S.
15.238 LAUOVAC 1 (Kipar), Prutine-Lauovac,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. 17 ste-
srednji vijek.
LIT .. : . 1971, 266. S.
15.239 LAUOVAC 2, Prutine-Lauovac, Pale.
Srednjovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju
dva u obliku sanduka i
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek. s.
15.240 LUCICA, Mali Krivoglavci, Sred-
njovjekovna nekropola. U starom pravoslavnom gro-
blju tri Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. 1930, 630. S.
15.241 LUKA, Luka, Ilija. Srednjovjekovna nekro-
pola j grad. 69 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krunica,
polumjesec,
Na brdu iznad nekropole
njovjekovnog grada.
LIT.: S. 1971, 173.
vidljivi ostaci sred-
K. Topolovac
15.242 LJETOVIK, Ljetovik, Srednjovje-
kovna nekropola. u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 173. S.
15.243 MACA BRDO, Gukavac, Trnovo. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z--I i S-J; o-
ukras: krst, polumjesec, kanelure, ruka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 181. S.
15.244 MAJDANI, Majdani, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. tri u obliku rnnduka,
LIT.: S. 1971, 262. . S.
15.245 MALA GRADINA, Zenik, Ilida. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na manjem brdu na lijevoj
obali p0toka. Plato, dug oko 50 m i veoma
uzak, branjen je sa tri strane strmim padinama. U
tankom sloju na platou i padinama: fragmenti ke-
ramike. Kasno bronzano i eljezno doba. .B.
15.246 MALI KRI, Kasindo, Ilida. Srednjovjeko-
vni kamenolom. Na brdu Mali Kri, krajnjem izdan-
ku masiva u dijelu Sara-
jevskog polja, nalazio se kamenolom za Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1982, 172. L. Fekea
15.247 MALO MRAMORJE, Jelovci, Pale. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krst,
linearni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 261. S.
15.248 MALO MRAMORJE, Ilija. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz staro muslimansko grob-
lje dva u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I; ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 163. S.
15.249 MANDRA, Ilija. Sred-
rnnduka i sarkofaga, orijentiranih S-J;
ukras: tordirana traka, rozeta, spirala, polumjesec.
LIT.: S. Be.lagic 1971, 158. S.
15.250 MANDRA, Visojevica- Ilija.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
polumjesec. Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. 1971, 163.. S.
15.251 MARGETINO GROBLJE, Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz staro pravoslavno groblje i
crkvu nalazilo se 26 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Spomenici dislocirani, a
grobovi istraeni 1'982. (I. Bajo). U neposrednoj bli-
zini, na prostoru zv. Rimsko groblje, dva
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 171. S.
15.252 MARIJE, Krivoglavci, Rimsko na-
selje nadgrobni spomenik. Ostaci rimskog
*
51
vinskog materijala, dijelovi hipokausta i brojni frag-
menti keramike; dijelovi reljefa i nadgrobne
upotre'bljeni i kao Epolija. Rimsko doba, 1-4. v.
K. Topofovac
15.253 MARIJIN DVOR 1, Sarajevo-Centar. Rim-
ska nekropola. U Ulici Branimira
otkriveno nekoliko rimskih grobova konstruisanih
od opeka. Rimsko doba, 3-4. v.
; IT.: C. Patsch 1895 f, 94-95; D. Sergejevski 1947, 28.
K. Topolovac
15.254 MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-Cen-
tar. Rimsko naselje, groblje i srednjovjekovna ne-
kropola. Prilikom eki'humacije starog
groblja na Marijin Dvoru, nekadanjoj Carini, 1939.
i zatitnih radova 1971. (M. usta-
novljeno je nekoliko grobova ispod rimske zgrade,
velika rimskog materijala, kao
i temelji tri rimske zgrade, do te mjere
da se nije mogao utvrditi njihov plan i
Jedna od zgrada imala je pod ukraen jednostavnim
mozaicima za doba.
Zgrade su podignute, vjerovatno, u 4. i 5. st ali
kako je tokom vremena pro."tor bio vie puta pre-
kopavan, kulturni slojevi su bili uveliko
Fragmenti materijala bili su izmijeani
s ostacima skeleta, koji su i pod temeljima
rimskih zgrada. su i dvije fibule koje su
datirane u 1-3. v. kao i novac (Traianus, 98-117
i Diocletianu.", 284-305).
Iz srednjeg vijeka dva kamena sarkofaga
ovalnog oblika koji su bili pokriveni kamenim plo-
U jednom od njih je staklena
datirana u 15. v.
U toku manjeg zatitnog iskopavanja 1971. ot-
kopana je 37 grobova, kojima je bilo i onih
iz 17. i 18. v. Srednjovjekovni grobovi nalazili su
se na dubini od 1 do 1,30 m. Na prostoru
grobova je fragmenata srednjo-
vjekovne keramike, kao i dva srebrna
iz 15. v. sa ove nekropole dislocirani
;:, u i uniteni.
LIT.: D. Sergejevski 1947, 14-29; M. 1971,
89. K. Topolovac
15.255 MARINOV A Pale. Pe-
naselje. Manja istraivanja vrio F. Fiala
1892. U dnu otkriven kulturni sloj sa frag-
mentima grube keramike, kostima i zubima, raznih,
dijelom pleistocenskih, ivotinja, nekoliko primjeraka
kremenog i odbitaka. Neolit i eneolit.
LIT.: F. Fiala 1892 a, 237-240. K. Topolovac
15.256 N Pale. Srednjovjekov-
ka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 267. S.
15.257 MEKOTE, O.:ijek, Ilida. Rimska
Ostaci materijala. Rimsko doba, 1-3. v.
L. Fekefa.
15.258 MIJAJLOV A NJIVA, Pa-
le. Srednjovjekovna nekropola. osam ste-
srednji vijek.
L1IT.: S. 1971, 262. S.
15.259 MLINAREVAC, Bulozi, Sarajevo-Stari grad.
Srednjovjekovna nekropola. Kod pravoslavnog grob-
lja 14 u obliku sanduka i isarko-
fa,ga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 175. S.
15.260 MOCEVICA, Baci-Na Javorku, Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. devet
52
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 181. S.
15.261 MOCILA, Podvitez, Pale. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih S-J; ukras: rozeta, polumje:.:ec.
LIT.: S. 1971, 26:3. S.
15.262 MOCILA, Sarajevo-Stari grad. Praistorij-
ski tumuli. Kameno-zemljani tumuli smjeteni na
dominantnom uzvienju nad lijevom obalom Miljac-
kle. Prilikom manjih istraivanja obavljenih oko
1890. dvije bronzane narukvice, dva bron-
zana privjeska i perla od Starije eljezno
doba.
LIT.: V. 1908 a, 378. K. Topolovac
15.263 MOCIOCI, Brda, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. u obliku sanduka,
orijentirana Z-1; ukras: bordura, vitica. sred-
nji vijek. S.
15.264 MOLBA, Pale. Sred-
njovjekovni spomenici. dva u ob-
liku i sanduka, orijentirana S-J. Kasni sred-
nji vijek. S.
15.265 MORAVCI, Vranje, Sarajevo-Novo Sara-
jevo. Srednjovjekovni spomenik. usamljeni
u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras:
polumjesec; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1903, 118; . 1971, 175 (Lu-
kavica) S.
15.266 MRAMOR (Brijest), Klek, Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. osam u obli-
ku sanduka i sarkofaga; orijentiranih Z-I; ukras:
rozte, spirale, polumjeseci, vijenac, Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 163. S.
15.267 MRAMORAC, Pal. Srednjovjekov-
ni spomenici. dva u obliku sandu-
ka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 267. S.
15.268 MRAMORJE, Bulozi, Sarajevo-Stari grad.
obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-.J; ukras:
Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 175. S.
15.269 MRAMORJE, Sarajevo-Stari
grad. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno
groblje 13 u obliku ::anduka, ori-
jentiranih Z-I; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 175. S.
15.270 MRAMORJE, Vode (0-
Vode), Pale. Srednjovjekovni spomenici. Uz
savremeno pravoslavno groblje dva
J..t obliku rnnduka, orijentirana S-J. Kasni srednji
vijek. s.
15.271 MRAMORJE, Donji Ilija. Sre-
dnjovjekovna nekropola. oko 40
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I; uk-
ras: tordirana traka, spirale, grozdovi, krstovi, ruka
s kopljem. Dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 161. S.
15.272 MRAMORJE, Donji Sarajevo-
-Novo Sarajevo. Srednjovjekovni spomenici.
vana dva u obliku i sarkofaga, ori-
jentirana Z--I. Kasni srednji vijek. s.
15.273 MRAMORJE, Gornja Ljubogota-Toplik,
ka u obliku sanduka i orijentirana JZ-SI.
LIT.: . 1971, 261. S.
15.274 MRAMORJE (iljev.ina), Hrea, Sarajevo-
-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola.
21 u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani
Z-I. J(asni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 174. S.
15.275 MRAMORJE, Sarajevo-Novo
Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. tri
u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni
s1ednji vijek. s.
15.276 MRAMORJE, Jela uma, Ilija.
S1,ednjovjekovna nekropola. tri u
obliku sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: spirale,
biljni motivi, arhitektonski detalji, rozete, ruka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 231. N.
15.277 MRAMORJE 1 (Milotine},
ta, Pale. Srednjovj.ekovna nekropola. Uz musliman-
sko groblje 15 ote-
Karni srednji vijek. s.
15.278 MRAMORJE 2, Pale. Srednjovje-
kovna nekro.pola. sedam u obliku
sanduka i orijentiranih S-J. Kasni srednji
vijek. s.
15.279 MRAMORJE, Njemanica-Luke, Sarajvo-
-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola. U pravo-
slavnom groblju tri u obliku san-
LIT.: S. Hl71, 174. S.
15.280 l\rn.AMORJE, Sokolina, Pale. Srednjovjekov-
na nekropola. pet u obliku rnn-
duka i sackofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LlT.: ::). Hlil, 261. S.
15.281 MRAMORJE (Pastorak), Srednje, Pale. Sred-
sanduka i sljemenjaka, orijentirani preteno Z-I i
LIT, : . 1971, 267. S.
15.282 MRAMOR.JE (Igrite), Stajna, Pale. Srednjo-
vjekovna nekropola. 105 u obliku ,
sanduka, orijentiranih Z-I; ukraE: luk i strijela,
LIT.: . l!l71, 262. S.
15.283 MRAMORJE, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini ruevina srednjo-
vjekovnog grada Pavlovca osam
u obliku sanduka i sljemenjaka; orijentiranih Z-I.
LIT.: . 1971, 266; I. Bojanovski 1972, 76.
L. Fekea
15.284 MRAMORJE, Vode, Pale.
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: jabuke, rozete,
krunice, polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 262. S.
15.285 MRAMORJE, Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini muslimanskog groblja
I
I
I
jentiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec, krug,
bordura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 181. S.
15.286 MRAMORJE, Pale.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
LI'l'.: S. 1971, 265. S.
15.287 MRAMOUJE NA LASTVI, Sara-
jevo--Novo Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. U
dvije skupine 47 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i Kami srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 176. S.
15.288 MREZGA, Rakova Noga, Ilija. Srednjovje-
ko1ma nekropola. U blizini pravoslavnog groblja sa-
oko 50 u obliku sanduka i sar-
knfaga, orijentiranih SZ-JI; ukras: polumjesec, krst,
bordura. Kasni srednji vijek.
LlT.: . 1971, 159-160. S.
15.289 NA DUBLJU, Mrakovo, Ilija. Srednjovje-
kovna nekropola. i grobovi; u
vremenu uniteni. Kasni vijek.
LIT.: I\1. S. 1928 a, 356-358. S.
15.290 NA GAJU, Sarajevo-Novo Sa-
rajevo. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom
groblju orijentirana Z-I.
LIT.: S. i V. 1908, 112. S.
15.291 NA HANU, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. Uz muslimansko groblje 58 ste-
u obliku sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih S-J i Z-I; ukras: tap, bordure.
LlT.: 8. 1971, 179. S.
15.292 NA JAVORU, Donja Ilija. Srednjo-
van usamljeni u obliku sanduka. Kasni sred-
nji vijek. S.
15.293 NAKLO, Ilida. Praistmijsko, rim-
sko i n-ednjovjekovno naselje. Smjetena na niem,
ali dominantnom breuljku nad lijevom obalom Ze-
ljeznice. Kulturni sloj je erodiran i uniten. Povrin-
ski nalazi: kameni artefakti, noevi, strelica, rimski
prnten, i fragmenti rimske i ranosrednjovje-
kovne Neolit ili eneolit, rimsko doba i
rani srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1889 a, 92; F. Fiala 1892, 212-214; I. Cremonik
1950 a, 387. B.
15.294 NAPLA V AK, Donji Pribanj, Pale. Srednjo-
vjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju
\'ana u obliku sanduka, orijentirana
JZ-SI i Z-I. Kasni srednji vij.ek.
LIT.: S. 1971, 263. S.
15.295 NEDZARICI, Sarajevo-Novi, grad.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni u ob-
liku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
S.
15.296 NIKOLICI, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. u obliku sanduka,
LIT.: . 1971, 266. S.
15.297 NISANI, Ilovice, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. 32 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentirana S-J i Z-I; ukras:
krstovi, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 130. S.
53
15.298 NOVO SARAJEVO 1, SaraJevo-Novo Sa-
rajevo. Rimski grobovi. U Ulici vojvode Radomira
Putnika otkrivena tri groba od kojih su dva bila u
grobnicama konstruisanim od opeka. U jednom gro-
bu rimski novac (Constantius I Chlorus, 293-
-306). Rimsko doba, 2-4. v.
LIT.: D. Sergejevski 1947, 28-29. K. Topolovac
15.299 NOVO SARAJEVO 2, Saraj,evo-Novo Sa-
rajevo. Rimske i kultni spomenik. :.'la pro-
storu nekadanjeg vrakinog sela (sada naselJe Pavla
Goranina) otkriveni su fragmenti rimske cigle i ob-
kamena, a i ara Jupitru,
je dedikant veteran leg. VIII Aug. Rimsko doba,
2-3. V.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 341. K. Topolovac
15.300 NJEMANICA, Njemanica, Sarajevo-Stari
grad. Srednjovjekovni spomenik. jedan ste-
u obliku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 174. S.
15.301 Sarajevo-Stari grad. F i'aistorij-
ska gradina i srednjovjekovno Smjetena
na desnoj obali Miljacke, u blizini
Povrinski nalazi : fragmenti keramike.
Na sjevernoj i strani, gdje je prilaz jedino
su ostaci srednjovjekovnog
nja. Starije eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: V. 1908 a, 36:3-367. K. Topolovac
15.302 ODZAK, Kamenica-Odak, Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. U dvije skupine tri
u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 158. S.
15.303 ODZAK, Saice-Odak, Pale. Srednjovjekov-
ni spomenik. Uz pravoslavno groblje usam-
ljeni u obliku sanduka, orijentiran Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 266. S.
15.304 OGLAVAK, Oglavak, Trnovo. Srednjovjeko-
vni spomenici. tri u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji
LIT.: S. 1971, 178. S. lVIutapc1c
15.305 ORAAK, Lokve, Srednjovjekovna
S-J i Z-I; ukras: tordirana traka, jabuke. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 172. S.
15.306 ORLOVAC, Hrea, Sarajevo-Stari grad. Pra-
istorijski tumuli. Na istaknutoj prostranoj visoravni
lei velik broj kameno-zemljanih humki. Bronzano
ili eljezno doba.
LIT.: V. 1908 a, 365. K. Topolovac
15.307 OSENIK, Osenik, Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju est
Z-I ukras: bordure, jabuke. Kasni srednji vijek.
LIT.:' M. 1974, 81. S.
15.308 OSJEK, Osjek, Ilida. Rimska i
kameni spomenici. Pored ostataka rimske zgrade kraj
Zujevine fragment rimskog stupa od
bijelog mramora u sekundarnom poloaju;
u sekundarnoj otkrivena je i rimska stela.
LIT.: A. Makanec-C. Truhelka 1890, 95; D. Sergejevski
1947, 32. K. Topolovac
15.309 OSREDCI, Trnovo. Srednjovjekovni
kamenolom. Kamenolom za Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 179. S.
15.310 OTJEEVO, Donja Presjenica-Odak, Trno-
vo. dva u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I; ukras: vrpca, vitica, svastika; natpis.
LIT.: . 1971, 178. S.
15.311 PALJIKE, Sarajevo-Novo Sara-
jevo. Srednjovjekovna nekropola. 13 ste-
u obliku .sanduka i sarkofaga, orijentiranih
LIT.: . 1971, 176. S.
15.312 PASATINA, Krivoglavci-Pasatina,
Praistorijski tumulus. Na gredi iznad rijeke Bosne
nalazi se veliki zemljani tumulus. Bronzano doba.
K. Topolovac
15.313 PAVLOVAC, Kasindo, Ilida. Srednjovjekov-
na nekropola. Dislociranje izvrila S. Mu-
a istraivanje grobova L. Fekea 1980.
Smjetena na krajnjem izdanku masiva Trebe-
na istaknutom uzvienju nad dolinom Tilave
j Lukavice. 36 u dvi-
je skupine, u oibliku sanduka i sljemenjaka, orijen-
tiranih Z-I i S-J. Ispod otkriveno je 25
grobova u kamenim i drvenim sarkofazima, od kojih
su neki bili izdubljeni u obliku tijela. Iz-
dvaja se grobnica u obliku drvenog sarkofaga s po-
klopcem na dvije vode, za koju se pretpostavlja da
je u njoj sahranjen knez Pavle poginuo
1415. Prilozi: srebrni novci, ostaci po-
filigranske ice, pojasne i dugmad.
Kasni srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: S. 1982, 167-177; L. Zeravica 1982, 179-205.
L. Feke;a
15.314 PAVLOVAC, Pale. Srednjovje-
kovni grad. Smjeten na visu Grad, nad lijevom
obalom U ruevinama vidljivi ostaci citadele
.sa vie polubastiona i prostranog obora koji se prua
niz padinu brda. Dio ruevina u citadeli nosi naziv
Crkvina. Po svome planu Pavlovac spada raz-
vijenije gradove srednjovjekovne Bosne. U pisanim
izvorima spomenut je samo 1423. kao Novi u
a nema sumnje da je imao funkciju zatite staroga
trgovita Krajem 14. i u 15. st. pripadao je
velikakom rodu Kasni srednji vijek.
IJIT.: I. Bojanovski 1972, 71-77. P.
15.315 PAZARIC, Rimske zgrade
i spomenici. Kod potoka u Zuje-
vinu, uz tragove zidova i obilje fragmenata rimskog
crijepa su i dva rimska nadgrobna spomeni-
ka. Jedan ima natpis i figuralne predstave, dok je
na drugom spomeniku natpis izlizan. Rimsko doba,
1-4. V.
UT.: C. Patsch 1894 b, 345; CIL III 1902, 13863; I. Boja-
novski 1978, 104. K. Topolovac
15.316 PISKAV AC 1, Pale. Srednjovj e-
kmma nekropola. 30 u obliku san-
duka i sarkofaga, u dvije skupine, ori-
jentiranih JZ-SI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 263. S.
15.317 PISKAVAC 2, Pale. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni u obliku sanduka;
ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. 1971, 263. S.
15.318 PLOCE, Ceina Strana, Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. pet u obliku
LIT.: . 1971, 181. S.
15.319 POCRKAVLJE, Ilija3. Srednjovje-
kovna crkva. Na oniem zaravanku otkriveni ostaci
crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. 1930, 689. L.
15.320 POD BRIJEGOM, Vode
Vode), Pale. Srednjovjekovna nekropola.
14 u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I. Kami srednji vijek. s.
15.321 POD GRADOM (Okruglica), Pale.
Sl:iednjovjekovna nekropola. Ispod ruevina grada
Pavlovca, u dolini uz put koji sa stra-
ne vodi na Grad, 20 u obliku plo-
sanduka i sljemenjaka, orijentisanih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 266; I. Bojanovski 1972, 76.
L. Fekefa
15.322 PODGREBNI DO (Podanica), Sara-
jevo-Novi grad. Srednjovj,ekovna nekropola.
vana u obliku :sanduka, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek. s
15.323 PODLIPA, Gora, Srednjovjekovna
nekropola. est u obliku sanduka
i sljemenjaka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 173. L. Fekea
15.324 PODLOZNIK, Podloznik, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. 10 u obliku rnn-
duka orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT : . 1971, 263. S.
15.325 PODMJEDENIK, Podmjedenik, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini pravoslavnog grob-
lja oko 80 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 262. S.
15.326 PODSOKOLINA, Derventa-Podsokolina, Pa-
1e. Srednjovjekovni &pomenik. uwmljeni
u obliku sanduka, orijentiran S-J. Kasni
srednji vijek. s.
15.327 PODSTRANE, Strane-Podstrane, Pale. Pra-
istorijski tumulus. Istraivanja obavio F. Fiala 1896.
U praistorijskom tumulu1:u otkriven grob sa spalje-
nim pokojnikom; prilog: fragmenti keramike i ne-
koliko bronzanih predmeta. eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 457. B.
15.328 POTKUCNICA, Ilida. Srednjo-
vjekovna nekropola. tri u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 177. S.
15.329 PRACA, Pale. Ostava novca.
otkrivena ostava sa oko 2.000 primjeraka
novca. eljezno doba, 2. v. st. e.
LIT.: A. Makanec 1906, 109. K. Topobvac
_ 15.330 PRECKO POLJE, Trnovo. Srednjo-
vjekovni :spomenik. U blizini muslimanskog groblja
u obliku krsta, orijentiran S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1981, 39. S.
15.331 PREKACA, Gornja Pale.
Srednjovjekovna nekropola. pet u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 264. S.
15.332 PRIBOJ, Ugorsko-Priboj, Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoElavnom groblju
vano devet u obliku sanduka i sarkofaga,
LIT.: S. i V. 1908, 232-233. S.
15.333 PRIJEMET, Gornja Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. nkoliko i
fragmenata u unitene nekropole. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: M. S. 1930, 692-695. S.
15.334 PRLE, Perca, Sarajevo-Centar. Srednjovje-
duka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: ::O. 1971, 173. S.
15.335 PROSJEKA, Gornja Sjetlina, Pale. Srednjo-
vjekovna nekropola. sedam u ob-
LIT.: S. Be!c:;L 266. S.
RAHOVIC!, Trnovo. Pra-
istorijski tumuli. Dva velika kamena tumula, a na
okolnom prostoru nekoliko manjih tumula. Bronza-
no ili eljezno doba. K. Topolovac
15.337 RAJINO BRDO, Gornja
Pale. Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropo-
la. Nekoliko lei na prai.<otor<ijskirn. tumulima.
Istraivanja 13 tumula (tumuli br. 13-25 pod ozna-
kom Ilijak) obavio F. Fiala 1893. Otkriveno oko 20
grobova od kojih nekoliko srednjovjekovnih. Prais-
torijski grobovi pripadaju rasponu od 8. do kraja
6. v. st. e. Najvaniji nalaz je kneevski grob I!
kraja 7. ili 6. st. iz tumula br. 13 s bogatim
prilozima nakita, ofanzivnog i defanzivnqg oruja,
ezlom i jednom bronzanom posudicom. Starije e-
L-IT.: F. Piala 189:3 b, 730-736; B. 1979, 146-152;
B. 1987 c. B.
15.338 RAKITNICA, Rakitnica, Trnovo. Srednjovje-
kovna neforopola. pet u obliku
sanduka; dislocirani. Kasni sr,ednji vijek.
S.
15.339 RAKOV KAMEN, Ili-
ja. Srednjovjekovna nekropola. 16
ukras: tordirana traka, krst, polumjesec.
LIT.: S. 1971, 158. S.
15.340 RAKOVA NOGA, Rakova Noga, Ilija. Sred-
njovjekovni spomenik. Uz damiju i muslimansko
groblje usamljeni u olbliku sanduka,
orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek. s.
15.341 RAVAN, Srednjovjekovna ne-
kropola. U blizini muslimanskog groblja
dva u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: rozete, spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 173. S.
15.342 RA V ANICA, Donja Ljubogota, Pale. Sred-
njovjekovni spomenik. Urnmljeni u obliku
sanduka, orijentiran JZ-SI. Kasni S!'ednji vijek.
LIT.: . 1971, 261. S.
15.343 RAVNE, Srednjovjekovna
S-:--J i Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.:S. 1971, 173. S.
55
15.344 RECICA, Sarajevo-Novi grad. Pra-
istorijska gradina. Ostaci praistorijske gradine. Bron-
zano i eljezno dob.a.
LIT.: V. 1937, 22. K. Topolovac
15.345 RIMSKI BUNAR, Ilida. Srednjovje-
kovni spomenik. fragmenti i buna-
ra. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1908, 184. S.
15.346 RIMSKO GROBLJE, Kasindo, Ilida. Sred-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek. s.
15.347 RIMSKO GROBLJE (Kaursko groblje), Ko-
Ilida. Srednjovjekovna nekropola.
nih Z-I; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1908, 157. S
15.348 ROGIN POTOK, Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-Ji Z-I;
dislocirani; ukras: bordure, polumjesec,
ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 172-173. S.
15.349 ROGO, Blauj, Ilida. Praistorijska gradina.
Manja probna iskopavanja obavio V. Radimsky 1891.
Ostaci su se na zapadnoj strani
platoa 90 x 40 i 25 m), koja nije prirodno
se sastojalo od nasipa i jarka
ispod njega. Na vie mjesta su tragovi
nastambi. Nalazi: fragmenti keramike, lijepa
i drvenog ugljena, ivotinjski zubi i kosti i dr. Bron-
LIT.: V. Radimsky 1892, 225-226. K. Topolovac
15.350 ROGOUICI, Pale. Srednjovjeko-
vna nekropola. U pravoslavnom groblju 11
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 260-261. S.
15.351 ROVE-PROSJEKA, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. u ob-
liku rnnduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
L1T.: . 1971, 265. S.
15.352 RUDA GLAVICA, Trnovo. Paleolitska sta-
nica. Na jugozapadnoj strani masivnog brda nad li-
jevom obalom Zeljeznice nalazi se u kome
je nekoliko kremenih Srednji
i paleolitik.
LIT.: Basler 1981, 8-9; J. 1984, 1-10.
K. Topolovac
15.353 SARACEVE NJIVE, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. tri u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I i SZ-JI. Kasni
srednji vijek. s.
15.354 SARAJEVO, Sarajevo. Nalazi rimskih nova-
ca. Na vie mjesta na grada (Podhrastovi,
Centar, Gorica, korito Miljacke, Marijin dvor, Grba-
vica, je broj primjeraka rim-
skog novca (Tiberius, 14-37, Valens, 364-378). Rim-
sko doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevslci 1947, 40-42. V. Pakvalin
15.355 SA VICA BRDO, Sarajevo:._Stari
grad. Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko
groblje oko 50 u obliku sanduka,
LIT.: . 1971, 174. S.
15.356 SEMIZOVAC, Semizovac, Praisto-
rijski grob. Prilikom radova
otkriven kostur u grobnici formiranoj od pet
kamenih prilog: fino kamena sjeki-
pored glave skeleta. Eneolit ili
rano bronzano doba.
LIT.: B. 1957, 141-255. K. Topolovac
15.357 SIROTINJ KAMEN, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. devet u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: krst, tap. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 261. S.
15.358 SITNIK, Bjelanica planina, Sred-
njovjek<wna nekropola. tri u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek. s.
15.359 SLANA BARA Blauj, Ilida. Sred-
njovjekovna nekropola. Nekropola koja je
u unitena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1908, 167. S.
15.360 SREDNJE, Srednje, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. devet u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 267. S.
15.361 STARICEVINA (Baskija), Gornja Korita, Ili-
ja. Srednjovjekovna nekropola. oko 30
Z-I; ukras: tordirana traka, spirale, rozete, luk sa
strijelom, sjekira. Kasni srednji viJek.
LIT.: M. s. 1928 a, 373-375. s.
15.362 STARI GRAD, Dragulje, Pale. Srednjovje-
kovni grad. Ruevine grada nalaze se na brdu Lipo-
vac, iznad sastava Paljanske i Mokranjske Miljacke.
Grad je podignut vjerovatno u 14. v a pojedini
zidoVi i kule su, odnosno neto
kasnije. Ime grada nije poznato. Neki
traju da ovdje treba traiti ostatke grada Hodidjeda,
ali ta pretpostavka nije dokazana. Kasni srednji
vijek, 14-15. v.
LIT.: 1940, 16-22. K. Topolovac
15.363 STARI GRAD 1, Sarajevo-Stari grad. Rim-
ski spomenici i srednjovjekovni natpis. U ruev.i-
nama Kemaludinove damije su dva ulomka
rimskih epigrafokih spomenika. Jedan je fragment
okruglog rtvenika (are), koji pominje
italsku obitelj Catiu.s i neke funkcije njenih
a drugi, cipus sa ostacima natpisa ULPIA PAULA.
Na pljosnatoj povrini osnovice okrugle are na-
knadno je uklesan latinski srednjovjekovni
apost (OLI PETRI VERE ... , itd ... . U srednjem
vijeku posluio je za potrebe crkve, a kasnije upo-
trebljen kao spolija za damiju. Rimsko doba, 3. st.
i vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1940, 15-18; D. Sergejevslci 1947, 36-37,
45-46. V. PakvaUn
15.364 STARI GRAD 2, Sarajevo-Stari grad. Po-
srednjovjekovni nalaz. U Logavinoj ulici
otkrivena Jedna abraksas-gema,
od ahata; natpis. Srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1895, 215-216. K. Topolovac
15.365 STARO GREBLJE, Sred-
njovjekovna nekropola. U muslimanskom groblju sa-
est u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; Kasni srednji
Vijek.
LIT.: M. 1974, 81. S.
15.366 STRAITE, Brnjica-Velike Bukve, Pale.
liku sanduka. Kasni sriednji vijek.
LIT.: S. 1971, 264. S.
15.367 STUDENKOVICI, Sarajevo-
-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola. Kod pra-
voslavnog groblja na Surdupu nalazi nekropola
Kasni srednji vijek. s.
15.368 STUPSKO BRDO, Stup, Ilida. Rimsko po-
ljopr,ivredno dobro i groblje. Istraivanja obavio G.
Cremonik 1929. Otkriveni su temeijni zidovi jedne
15,5 x 11 m, koja se sastojala iz dvije
prostorije. Pod je bio izveden u nekoj vrst.i kaldrme.
Uz fasadu nalazio se prostor
sa 4 groba od kojih su 2 bila Pokojnici
rn, izgleda, bili stavljeni u drvene sanduke, a zat,im
spaljeni. U grabovima je vie priloga,
kojima ima i vrijednih, npr. zlatna i vie
predmeta od stakla. U neposrednoj blizini na
zapadnoj strani, je ostava poljoprivrednih
alatki i kuhinjskog pribora.
Ranije su na ovom lokalitetu 2 rimska
(Carinus, 283-285; Maximianus, 307-310);
rimsko doba, 1-4. v.
:: . JT : G. Cremonik 1930 a, 211-225. K. TopoloV<'\C
15.369 SUVA CESMA, Brnjica-Suva Pale.
Srednjovjekovni .spomenici. dva u
obliku sanduka; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 264. S.
15.370 SV ATINE, Trnovo. Srednjovjeko-
vna nekropola. U pravoslavnom grnblju
sedam u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 180. S.
15.371 SVATOVSKO GROBLJE (Niani), Donja Lju-
Pale. Srednjovjekovni
U starom muslimanskom groblju usamljeni
u obliku sanduka, orijentiran Z-I; ukras:
krst, bordura, rozeta. Kasni srednji vijek.
S.
15.372 SVATOVSKO GROBLJE, Sara-
jevo-Novo Sarajevo. Srdnjovjekovna nekropola.
samo fragment u obliku
sanduka; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. 1908, 112. S.
15.373 SVATOVSKO GROBLJE, Ilida.
Srednjovjekovna nekropola. osam
u obliku sanduka, sarkofaga i krsta, orijentiranih
Z-I; natpis. Kasni uednji vijek.
LIT: S. 1971, 177. S.
15.374 IROKA LUKA, Podlipnik, Ilija. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras:
ruka s kopljem. Kasni sriednji Vijek.
LIT.: M. Wenzel 1965, 299, Tbl. LXXVII, Sl. 18; .
1971, 158. S.
15.375 TABACKO GUVNO, Hrea-Mali Orlovac,
Sarajevo-Stari grad. Srednjovjekovni
nalaz. Na jednoj gomili vie fragmenata
grube keramike s ukrasom. Rani i;:riednji vijek,
9-10. V. N.
15.376 TABAKOVAC, Donje Svrake, Sred-
njovj1ekovna nekropola. jedan u ob-
liku sanduka; ostali uniteni ili sekundarno upo-
trebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1950, 406. S.
15.377 TARCIN 1, Praistodjska
ostava. Sadri osam eljeznih kopalja di-
menzija. Starije eljezno doba (oko 500. g. st. e.).
LIT.: I. Bojanovski 1964, 195-196. K. Topolovac
15.378 TARCIN 2, Taroin, Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju ste-
u obliku sanduka, orijentiran S-J. Kasni sred-
nji vijek. s.
15.379 TEFERIC, Krupac, Ilida. Srednjovjekovni
grad. Podignut na stjenovitom uzvienju koje do-
minira dolinom rijeke eljeznice. samo os-
taci odbrambenih zidova i tri kule. Prvobitno ime
grada nij,e poznato. Kasni srednji vijek.
LTT.: D. Sergejevski 1947, 46-48. K. Topo1ovac
15.380 TEKIJA, Podlugovi, Ilija. ka-
nalazi. otkrivena rimska cigla
i kapitel sa abakom, valutama i listo-
vima. doba, 4-5. v.
LIT.: D. Sergejevski 1948, 182. L. Fekea
15.381 TILAV A, Tilava, Saraj-evo-Novo S.arajevo.
Srednjovjekovni spomenici. dva u
obliku sanduka, orijentirana JZ-SI. Kasni srednji
vijek.
LIT : S. i V. 1908, 110-115. S.
15.382 TOV ARNICA, Datelji, Pale. Srednjovjekov-
na nekropola. u obliku sandu-
ka i sarkofaga. Ka.mi srednji vijek.
LIT.: . 1971, 267. \S.
15.38:j TRAVNJAK, Ozren, Ilija. Srednjovjekovna
nekropola. Uz muslimansko groblje osam
u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 163. S.
15.384 TREBECAJ, Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju i oko nje-
ga 69 u obliku sanduka i sljeme-
nj.aka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: linija, kru-
nica. Kasni srednji vijek. s.
15.385 TRLICA, faednje, Ilija. Srednjovjekovna ne-
kropola. est u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih S--J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 162. S.
15.386 TRNOVO 1, Trnovo. Rimska nekropola. Slu-
otkrivena kamena urna s poklopcem. Uz pe-
peo i kalcificirane kosti djeteta u urni su
fragmenti stakla, 4 eljezna eksera i 2
bronzan.a (M. Aurelius, 161-169; Faustina
II, 125/130-175). Ispod urne nalazili su se fragmen-
ti nekoliko posuda.
Ranije su ovdje fragmenti od oko dva-
desetak rimskih posuda i 5 eljeznih kopalja. Pre-
cizniji podaci o mjestu nalaza nisu zabiljeeni. Rim-
sko doba, 2-3. v.
LIT.: C. Patsch 1902 a, 10-11. K. Topolov.ac
15.387 TRNOVO 2, Trnovo. Srednjovjekovno gro-
blje. U pravoslavnom groblju tri u
obliku sanduka, orijentirana Z-I i S-J; ukras: sim-
znaci, tit, ljudske figure. Kasni srednji vi-

15.388 TROJAN, Praistorijsko i
rimsko kultno mjesto. Manja istraivanja obavio M.
1937. i 1'938. U sedlu ispod brda ian, kao
i pri samom vrhu brda je frag-
menata keramike. eljezno i rimsko doba.
LIT.: M. 1940, 1-6. K. Topolovac
.
51
15.389 TUHELJ, Srednjovjekovni
grad. Podignut na istaknutom uzvienju nad desnom
obalom Bij1ele r.ijeke. Konture pribline
50 x 20 m, naziru se na jednoj stijeni sa de-
sne strane Bijele rijeke, na junom obronku planin-
ske Sarde. U ruevinama se raspoznaju kontu-
re manjih objekata, kao i zatitni usjek.
Sa lijeve strane rijek1e, priblino na istoj visini, ra-
spoznaju se temelji neke manje utvrde. U pisanim
izvorima srednjeg vijeka ovaj grad se nikada ne
spominje. Kasni srednji vijek.
Ll T.: P. 1963, 175-176, 189-191. P.
15.390 U POLJU, Pale. Srednjovjeko-
vna nekropola. 32 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: :i. 1971, 267. S.
15.391 UVRAT, Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. pet u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LI'i'.: S. 1971, 180. S.
15.392 V ARDITE, Svednjovje-
kovna nekropola. est u obliku
sanduka, orijentiranih S-J; ukras: bor-
dura. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 172. S.
15.393 V AROITE, Sarajevo-Novi
grad. Rimski grobovi i srednjovjekovna nekropola.
Zatitna iskopavanja obavljena 1954-1956. i 1958.
(N. U svemu je otkriveno 160 grobova, ali
je veliki dio prethodno bio uniten. Dubina grobova
i orijentacija su veoma i poloaj
ruku. Pokojnici su sahranjeni u ispruenom polo-
aju na osim u jednom dvojnog gro-
ba sa skeletima u poloaju. U
broju grobova pokojnici su sputeni u
prostu zemlju, ali su konstatirani i zatitni okviri
u vidu kamenih drvenih ili sandu-
ka; grobovi su okvirom od kamenih
sloenim u vidu krova. nalaza
dijelovi nakita, naunice i prstenje, ogrlice od per-
li i privjesci, kao i dijelovi nonje, fibule i
to uz nalaze posuda,
ostataka tekstila i novaca. Prema ovim nalazima
grobovi su datirani u vremenski period od 2. do 16.
v. Posebno se par fibula, pri-
mjerci vizantijskog tipa, naunice dalmatinsko-
-hrvatske grupe i prstenovi kasnog srednjeg
vijeka. Rimsko doba, rani i kasni srednji vijek.
LIT.: N. 1955, 151-155, Sl. 1-2, Tbl. I; N.
1936, N. 1961, 249-257. N.
15.394 VELIKA GRADINA, Sarajevo-Sta-
ri grad. Praistorijska gradina. Iznad vrela
ce, na jednoj velikoj zaklonjenoj stijeni, koja str-
mo pada prema Dubokom potoku, nalaze se Velika
i Mala gradina. Ispod Gradine, na vrelu
je praistorijsko koplje. Bronzano i eljezno
doba. L. Fekea
15.395 VELIKA GRADINA, Kadino Selo-Velika
Strana, Pale. Praistorijska gradina. Na sjevernom
kraju udolice, na dva istaknuta uzvienja nad izvo-
rom Mokranjske Miljacke, odvojene dubokim sed-
lom smjetene su Velika i Mala gradina. Bronzano
i doba. L. Fekea
15.396 VELIKA GRADINA, Zenik, Ilida. Praisto-
rijska gradina, rimska utvrda i nekropola. Smjete-
na nad lijevom obalom potoka. Uski, dugi
plato brda (oko 100X20 m) vezan je za ostali dio
58
masiva sa strane, dok su ostale stra-
ne prirodno hranjene strmim padinama. Po poVlri-
ni i na padinama: ulomci praistorijske kffamike.
Na vie mjesta otkriveni su ostaci zidova
s malterom mijeanim sa tucanom opekom. Na jed-
nom kosom platou od brda nalaze Ee
ostaci vangradinskog naseljenog prostora,
oko 4.000 m
2
U podnoju gradine otkrivena su tri
groba sa spaljenim pokojnicima. U jednom su na-
fragmenti kaserole, koplje, no i dio
ke presude, datirani u 2. st. Kamo bronzano i eljez-
no doba i rimsko doba.
LIT.: V. 1937, 26; B. 1983 c, 392, 396; I. Mari-
1984, 89-96. L. Fekea-I.
15.397 VELIKE BUKVE 1, Brnjica-V dike Bukve,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. sedam
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 264. S.
15.398 VELIKE BUKVE 2, Brnjica-Velike Bukve,
Pale. Srednjovjekovna nekropola.
Z-I. _!(asni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 264. S.
15.399 VELIKE BUKVE 3, Brnjica-Velike Bukve,
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: urezana linija, krstovi. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 264. S.
15.400 VELIKI KRIVOGLAVCI, Veliki Krivoglavci,
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslav-
nom groblju nekoliko Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: M. S. 1930, 630. S.
15.401 VELIKO MRAMORJE, Jelovci, Pale. Srnd-
liku rnnduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednjL vijek.
LIT.: S. 1971, 261. S.
15.402 VELIKO MRAMORJE, Ilija.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 163. S.
15.403 VIDOVICA, Derventa-Vidovica, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. U savremenom pravoslav-
nom groblju 14 u obliku i
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Karni srednji vijek.
S.
15.404 VINISTE, Gora, Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: rozeta, spi-
rala, luk i ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 173. S.
15.405 VLAKO GROBLJE (Krst), Gradac,
obliku rnnduka, orijentirana S-J; ukras: floralni
motivi, svastika. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 171-172. S.
15.406 Dragoradi, Ilija. Srednjovjekov-
duka i sarkofaga; ukras: rozete, spirale, vrpC. Ka-
sni srednji vijek. s.
15.407 VRH SELO, Gornja Ljubogota-Vrh Selo,
Pale. Srednjovjekovni spomenik. jedan ste-
u obliku sanduka; dislociran. Kasni srednji vi-
jek. S.
15.408 (Skuzmadanj), Mokrine,
obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
.xr.: P. 1963, 182; M. 1971, 77-78.
S.
15.409 BRDA, Komrani, Pale. Srednjovje-
i sanduka. Kasni E1rednji vijek.
LIT : . 1971, 267. S.
15.410 VUKOVICA GROBLJE, Donje Sinjevo, Pa-
1. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom gro-
blju i na okolnom prostoru 46 u
obliku sanduka i sarkofaga orijentiranih;
ukras: rozete, polumjesec, krug, ljudska figu-
ra. Kasni :srednji vijek.
LIT.: . 1971, 261. S.
15.411 ZA GREBLJEM, Ilija. Sred-
njovjekovna nek;ropola. sedam u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J i
Z-I; i dislocirani; ukras: polu-
m}esec, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 162. S.
15.412 ZAGREBNICA, Ilija. Srednjo-
vjekovna nekropola. osam u obliku
rnnduka i sarkofag.a, orijentiranih Z-I; ukras: spi-
rala. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. 1928 a, 34; S. 1971. 162
S.
15.413 ZAKUTNICA, Zakutnica, Ilija. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju
usamljeni u obliku sarkofaga. Kasni s11ednji
vijek. s.
15.414 ZALOZNICA, Kamenica-Odak, Ilija. Sred-
njovjekovna nekropola. Tri u obliku sarkofa-
ga, u sekundarnoj upotrebi; KaEni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 158. S.
15.415 ZLATARIC, Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. 74 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; ukras: krsto-
vi. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 179. S.
15.416 ZMIJSKE STIJENE, Ilida. Rimski spome-
nik. Na desnoj obali Zeljeznice rimska ste1a
koju podie ULP(i)A SUCCESSA. Rimsko doba, 2. st.
LIT.: E. 1979, 127-131. V. Pakvalin
15.417 ZDRALOVICI, Gornja
Pale. Srednjovjekovna nekropola.
u obliku sanduka, orijentirana Z-I i S-J.
LIT.: . 1971, 264. S.
REGIJA 16.
61
1. Srebrenica
2. BANJEVICI, Bratunac
3. B.A:RAKOVICI, Srebrenica
4. BARE, Podravno, Srebrenica
5. BARE, Vlasenica
6. BARE, Zaluje, Bratunac
7. BARICE, Tupanari,
8. Fojhar, Srebrenica
9. BECANI,
10. BEGINA ZAGLA VICA, Vrsinje, Vlasenica
11. BEGOVICA POLJE,
12. BIJELA DZAMIJA, Srebrenica
13. BIJELI HRID, Tuholj, Kladanj
14. BIJELI PUT,
15. BILJACA, Bratunac
16. BILJEG, Biljeg, Srebrenica
17. Vlasenica
18. BJELOVAC 1, Bjelovac, Bratunac
19. BJELOVAC 2, Bjelovac, Bratunac
20. Bratunac
21. BORAK, Knezovi, Srebrenica
22. Srebrenica
23. Kladanj
24. BRATUNAC 1, Bratunac
27. BRDO (Brod), Tuholj-Brdo, Kladanj
28. BREGOVI, Vlasenica
29. BREZE, Kladanj
30. BRIJEG,
31. BRLONIK, Brlonik, Han Pijesak
32. BUBANJ,
33. POLJE, Srebrenica
34. CERANSKO BRDO, Cerska, Vlasenica
35. CERSKA, Cerska, Vlasenica
36. CRKVA RUICA (Potkunjica), TegarP
Bratunac
37. CRKVENI GAJ, Crvice, Srebrenica
38. CRKVICA, Staroglavice, Srebrenica
39. CRKVINA, Glogova, Bratunac
40. CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica
41. CRKVINA, Vlasenica
42. CRKVINE, Jasenova, Srebrenica
43. CRKVITE, Brezak, Bratunac
44. CRKVITE, Srebrenica
45. CRKVITE, Bratunac
46. CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica
4 7. CRVICA, Crvica, Srebrenica
48. CURA, Srebrenica
49. CADORITE, Gradina-Sase, Srebrenica
50. GORNJI, Kram-Capori Gornji,
Ran Pijesak
51. CETENITE, Orahovica, Srebrenica
52. Bratunac
53. DJEVOJKA, Kladanj
54. DOLOVI, Bobari,
55. DOMA VIA, Gradina-Sase, Srebrenica
56. DONJI Donji Bratunac
57. DONJI DRECELJ, Donji Drecelj, Olovo
58. DONJI Donji Bratunac
59. DRAGIN RAN, Mratinci-Prisoje, Bratunac
60. AC 1 (Gradina),
Srebrenica
61. 2, Srebrenica
62. GROBOVI, Bratunac
63. DELEPI, Grabovica-Delepi, Vlasenica
64. F Bratunac
65. GAJ, Donji Bratunac
66. GAJ, Gornji Bratunac
67. GAJ, Poljak, Srebrenica
68. GAJ, Vlasenica
69. GAJEVI, Kladanj
70. Vlasenica
71. GLAVICA, Vrelo,
72. GLAVNA groblje), Kljetani,
Vlasenica
73. Kladanj
74. GOLIJANSKO GROBLJE, eravice-Porode,
Ran Pijesak
75. GOLI BRIJEG, Jelake, Olovo
76. GORNJA OSICA, Tuholj, Kladanj
77. GORNJI ZALUKOVIK 1, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
Vlasenica
Vlasenica
Vlasenica
Vlasenica
Vlasenica
Vlasenica
Vlasenica
85. GRACIC, Srebrenica
86. GRAD, Mrkov, Ran Pijesak
87. GRADINA, Olovo
88. GRADINA (Crkvina), Bratunac
89. GRADINA,
90. GRADINA,
91. GRADOVI, Voljevica, Bratunac
92. GRAGIR, Srebrenica
93. AC, Nova Kasaba, Vlasenica
94. GREBEN, Srebrenica
95. GREBLJICE, Donji Olovo
96. GROBNICE, Glogova, Bratunac
97. GROBNICE, Srebrenica
98. GUVNINE (Strnjaci), Udbina,
99. Kla,q<tDi
100. HADROVINE, Han

101. 1,
111
102. 2 ekovid!i.1\II S\ r
103. HANIC, Do,loV'l,:..:;mevtV ,Al.idI3:M .&'\ r
104 ,ipri'M:ioviclv'I K!1'.(d'WVIA VOJIM .HI
' .T ' 01c1 TIM - MI
105. BratuhattS ... ' \ ..J .li\
106. HUM, PustQ.'<f," Vlasenicl:slM ,OVOQAJM .o'i' I
107. HUMKA, /,JU80M .\\'I
62
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
IGRITE, Orahovica, Srebrenica
ILINO BRDO, Vlasenica
JAGODNJA, Jagodnja, Bratunac
JAKOVICE, Jakovice,
JASEN, Jasen, Vlasenica
JATINA-DOLINCE, Vrsinje, Vlasenica
JAZOVI,
JELASI, Bratunac
JELAKE, J elake, Olovo
JEREMICI, J Vlasenica
JERININ GRAD, Korijen,
KAMENJACI,
Bratunac
KAMENJAK, Bratunac
KAMENJE, Sulice, Srebrenica
KARAULA (Rudine), Kotanovci, Srebrenica
KARAULA,
KARAULE, Bratunac
KAURSKI GROB, Kozjaci, Olovo
KIK, Nova Kasaba, Vlasenica
KLADANJ, Kladanj
KLANAC,
AC, Srebrenica
KLIS, Klis, Olovo
KLISA, Donji Olovo
KLISA, Srebrenica
KLOTIJEVAC 1, Klotijevac, Srebrenica
KLOTIJEV AC 2, Klotijevac, Srebrenica
KLJETANI, Kljetani, Vlasenica
KNEIJ A, Gradina-Sase, Srebrenica
KOLUDRA, Zaluje, Bratunac
Zagrade, Vlasenica
Koprivno, Vlasenica
KOSA, Poljak, Srebrenica
Vlasenica
GROBLJE,
Bratunac
KOV ACICI, Kladanj
KOV ANLUK, Tupanari,
KOVINJ,
Vlasenica
KRATINA, Tegare, Bratunac

Tupanari,
Tegare, Bratunac
KUSELJ, Kuselj, Vlasenica
KUTUZERO, Kutuzero, Srebrenica
LEDINE, Bjelovac, Bratunac
Bratunac
LUBARDiTA, Gostilj, Srebrenica
BRDO, Lubnice, Srebrenica
Vlasenica
LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac
LUG, Polje, Bratunac
LUG, Tegare, Bratunac
LUKE, N Han Pijesak
LUKE, Selite,
LUKE (Mramorje), lijebac, Bratunac
LUKICI 1, Vlasenica
LUKICI 2, Vlasenica
LJUTO BRDO, Srednji Dopasci, Kladanj
MAKOV AC, Bratunac
MANASTIRITE, Bratunac
MARICA, Olovo
MATARUZI, Osatica, Srebrenica
Bratunac

MERAJ A, Miari, VJ.q.eyriica
MILOV
MILOVO, .I'.)I'.)VfJIH .GOL
MLADOVO, )VIUB .oOC
MOULJ, ,A)!,MUH .\'OI
178. MRAMOR, Donji Drecelj, Olovo
179. MRAMOR, Kladanj
180. MRAMOR, Olovo
181. MRAMOR, Kladanj
182. MRAMORCIC, Donji Drecelj, Olovo
183. MRAMORICA, Kravica-Brana
Bratunac
184. MRAMORJE, Bratunac
185. MRAMORJE, Olovo
186. MRAMORJE, Vlasenica
187. MRAMORJE, Bratunac
188. MRAMORJE,
189. MRAMORJE, J elah, Bratunac
190. MRAMORJE,
191. MRAMORJE, Kamensko-Gradina, Olovo
192. MRAMORJE,
193. MRAMORJE, Kladanj
194. MRAMORJE, Srebrenica
195. MRAMORJE groblje), Loznica,
Bratunac
196. MRAMORJE, Ljeskovik, Srebrenica
197. MRAMORJE, Miari, Vlasenica
198. MRAMORJE, Mogue, Olovo
199. MRAMORJE, Olovci, Kladanj
203. MRAMORJE, Voljevica, Bratunac
204. MRAMORJE (Gaj),
206. MRAMORJE, eravice, Han Pijesak
207. MRAMORJE, ioci,
208. MRAMORJE-POLJE, Strmica,
209. MRICA BRDO, Vlasenica
210. MUIKICI, Vlasenica
211. NABOJINE (Mramorje), Pelemii, Kladanj
212. BRDO, Vlasenica
213. NASICI, Vlasenica
214. NAVITAK, Olovo
215. OBORI 1, Donji Dopasci, Kladanj
216. OBORI 2, Donji Dopasci, Kladanj
217. VODA, Bratunac
218. OLOV AC, Olovo
219. OLOVCI 1, Olovci, Kladanj
222. OLOVO, Olovo
223. Kladanj
224. OPRA VDICI, Bratunac
225. ORAHOVICA, Orahovica, Srebrenica
226. OSOJE, Vlasenica
227. Gostilj, Srebrenica
228. OSTROV AS, Srebrenica
229. PADALITA, Srebrenica
230. 1,
231. 2,
232. PA VLOVICI,
233. PELEMiI 1, Pelemii, Kladanj
234. PELEMII 2, Pelemii, Kladanj
235. PERIN,
236. PERIN GRAD,
237. Dubnica, Vlasenica
238. PISKAVICE, Betanj,
239. Vlasenica
240. 1,
241. 2,
242. PODCRKVINA
Bratunac
243. Vlasenica
244. Han Pijesak
i L
1
"'J
246. PODRENOVCI,
Ran Pijesak
247. PODRID, Bratunac
248. PODVIS, Vlasenica
249. POKOJNICA (Mramorje), Ran Pijesak
250. POMOL, Pomol, Vlasenica
251.
252. POIJAK, Pjenovac, Han Pijesak
253. Tupanari,
254. Bratunac
255. PREKA NJIVA, Voljevica, Bratunac
256. PRESEDO, Cerska, Vlasenica
257. PREVILICA, Strmica-Gornji Dopasci,

258. 1, Kladanj
259. 2, Kladanj
260. 3, Kladanj
261. Vlasenica
262. Crvica, Srebrenica
263. GAJ, Vlasenica
264. RAVAN, Gornji Zalukovik, Vlasenica
265. RAVAN, Srebrenica
266. RAVAN-GRADINA, Vlasenica-Gradina
267. RAVNE, Ravne, Kladanj
268. Srebrenica
269. RIJEKE (Podglavica), Han Pijesak
270. ROGAJLIJA,
271. RUDITA, Vrelo,
272. RUPOVO BRDO, Rupovo Brdo, Vlasenica
273. SAC, Dubnica, Vlasenica
274. SEGNA, Loznica (Voljevica), Bratunac
275. 1, Bratunac
276. 2, Bratunac
277. GROBLJE, Rogojevina,
278. SIMIN KR, Tarevo, Kladanj
279. SJEDALJKA, Bastahovine, Srebrenica
280. SKELANI, Skelani, Srebrenica
281. Srebrenica
282. SLA V ANJ, Slavanj, Olovo
283. SOFRE, Srebrenica
284. SREBRENA LUKA, Srebrenica
285. SREBRNIK (Stari Grad), Srebrenica
286. Kladanj
287. STAROGLAVICA, Staroglavica, Srebrenica
288. STOLICE, Bratunac
289. STRANA, Rovai, Vlasenica
290. STRMICA, Strmica,
291. STUPARI, Stupari, Kladanj
292. STUPARSKI KR, Stupari, Kladanj
293. 1, Kladanj
294. 2, Kladanj
295. ARAMPOVO, Srebrenica
296.
297. GROBLJE,
298. LJIVOV A, Pale, Srebrenica
299. UBIN, ubin, Srebrenica
300. TABAHANA, Tabahana, Vlasenica
201. TAREVO 1, Tarevo, Kladanj
302. TAREVO 2, Tarevo, Kladanj
303. TEGARE, Tegare, Bratunac
304. TEKIJA, Tekija, Bratunac
305. TEPEN, Tepen,
306. TOLIA, Kladanj
307. Vlasenica
308.
309. TRLO, Donji Drecelj, Olovo
310. TRNIC, Postolje, Srebrenica
311. TRNJACI, Prijanovi6i, Kladanj
312. TRNOVO 1, Trnovo,
313. TRNOVO 2, Trnovo,
314. TROLIZ, Srebrenica
315. TRUBAR, Trubar, Srebrenica
316. TUHOLJ 1, Tuholj, Kladanj
317. TUHOLJ 2, Tuholj, Kladanj
318. TURALICI, Vlasenica
319. UGAICE, Tegare, Bratunac
320. USJENOV Krasan polje, Bratunac
321. VAGANI 1, Kladanj
322. VAGANI 2, Kladanj
323. V AGANJ, Srebrenica
324. VAKUF, Vlasenica
63
325. VARO, eravice, Han Pijesak
326. V AROITE, Donji Olovo
327. VELEDIN (Veletin), Vlasenica
328. VELIKA GRADINA, Rupovo, Brdo, Vlasenica
329. VELIKI PLATO, Gradina-Sase, Srebrenica
330. VIJENAC, Kladanj
331. VIJENAC, Vlasenica
332. VIS, Bobari,
333. VIS, Vlasenica
334. VINJICA, Vinjica, Vlasenica
335. VITEZ, Sulice, Srebrenica
336. Vlasenica
337. VLASENICA, Vlasenica
338. VLAKO V AC, Gornji Olovo
339. VRANOVINA, Nova Kasaba, Vlasenica
340. VRELO, Vrelo,
341. ZAELISIJE, Ljeskovik, Srebrenica
342. ZAKLOP Vlasenica
343. ZALAZJE, Zalazje, Srebrenica
344. ZGUNJA 1, Zgunja, Srebrenica
345. ZGUNJA 2, Zgunja, Srebrenica
346. ZGUNJEVSKO POLJE, Zgunja, Srebrenica
347. ZLATOVO, Ljeskovik, Srebrenica
348. ZLOKOSA, Olovo
349. ZMAJEV AC, Kladanj
350. ZUKICA STRANA, Zagaj, Srebrenica
351. BATA, Voljevica, Bratunac
352. DRIJELO, Voljevica, Bratunac
RECI.JA 16: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
24. BRATUNAC 1, Bratunac (I 4) 107. HUMKA, Srebrenica (K 6)
37. CRKVENI GAJ, Crvice, Srebrenica (K 6) 124. KARAULE, Bratunac (J 5)
45. CRKVITE, Bratunac (J 5) 126. KIK, Nova Kasaba, Vlasenica (G 4)
46. CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica (I 6) 147. KRATINA, Tegare, Bratunac (J 5)
65. GAJ, Donji Bratunac (H 4) 150. Tegare, Bratunac (J 4)
153. LEDINE, Bjelovac, Bratunac (J 4)
Vlasenica (F 4)
159. LUG, Polje, Bratunac (G 3)
88. GRADINA (Crkvina),
160. LUG, Tegare, Bratunac (J 5)
Bratunac (I 4)
89. GRADINA, (E 3)
171. Bratunac (I 4)
90. GRADINA, (E 3) 218. OLOV AC, Olovo (C 5)
64
236. PERIN GRAD, (F 3)
242. PODCRKVINA
Bratunac (I 4)
247. PODRID, Bratunac (J 5)
273. SAC, Dubnica, Vlasenica (G 4)
323. VAGANJ, Srebrenica (I 3)
328. VELIKA GRADINA, Rupovo, Brdo,
Vlasenica (H 5)
REGIJA 16: POPIS NALAZISTA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
6. BARE, Zaluje, Bratunac (I 4)
15. BILJACA, Bratunac (J 4)
18. BJELOVAC 1, Bjelovac, Bratunac (J 4)
19. BJE.LOVAC 2, Bjelovac, Bratunac (J 4)
25. BRATUNAC 2, Bratunac (I 4)
36. CRKVA RUICA (Potkunjica), Tegare,
Bratunac (J 5)
38. CRKVICA, Staroglavice, Srebrenica (H 5)
40. CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica (F 3)
41. CRKVINA,
Vlasenica (G 4)
43. CRKVISTE, Brezak, Bratunac (J 5)
44. CRKVITE, Srebrenica (K 6)
47. CRVICA, Crvica, Srebrenica (K 6)
49. CADORITE, Gradina-Sase, Srebrenica (I 5)
55. DOMA VIA, Gradina-Sase, Srebrenica (I 5)
58. DONJI Donji
Bratunac (I 4)
88. GRADINA (Crkvina),
Bratunac (I 4)
91. GRADOVI, Voljevica, Bratunac (J 4)
120. KAMENJAK, Bratunac (I 4)
122. KARAULA (Rudine), Kotanovci,
Srebrenica (J 4)
124. KARAULE, Bratunac (J 5)
127. KLADANJ, Kladanj (D 4)
132. KLISA, Srebrenica (I 5)
134. KLOTIJEVAC 2, Klotijevac, Srebrenica (I fi)
136. KNEZIJA, Gradina-Sase, Sr2brenica (I 5)
137. KOLUDRA, Zaluje, Bratunac (J 4)
158. LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac (H 4)
170. MATARUZI, Osatica, Srebrenica (J 6)
193. MRAMORJE (Rimsko groblje), Loznica,
Bratunac (J 5)
200. MRAMORJE, Srebrenica (I 4)
203. MRAMORJE, Voljevica, Bratunac (J 4)
1, (F 2)
245. Bratunac (I 4)
254. POTPUTNJACA, Bratunac (K 5)
262. RACE-LJUBINA, Crvica, Srebrenica (K 6)
27'1. SEGNA, Loznica (Voljevica), Bratunac (J 5)
275. 1, Bratunac (J 5)
276. 2, Bratunac (J 5)
280. SKELANI, Skelani, Srebrenica (K 6)
284. SREBRENA LUKA, Srebrenica (K 6)
296. (E 3)
;-:03. TEGA.RE, Tegare, Bratunac (J 5)
319. UG.AICE, Tegare, Bratunac (J 5)
329. VELIKI PLATO, Gradina-Sase,
Srebrenica (I 5)
3:39. VRANOVINA, Nova Kasaba, Vlasenica (G 4)
:346. ZGUNJEVSKO POLJE, Zgunja, Srebrenica (J 7)
:150. STRANA, Zagaj, Srebrenica (I 6)
351. ANJEVACKA BATA, Voljevica,
Bratunac (J 4)
;r)2. ZDRIJELO, Voljevica, Bratunac (J 4)
1.
Srebrenica (I 6)
2. Bratunac (H 3)
3. BARAKOVICI, Srebrenica (J 7)
4. BARE, Podravno, Srebrenica (I 6)
5. BARE, Vlasenica (F 3)
7. BARICE, Tupanari, (E 3)
8. Fojhar, Srebrenica (I 5)
9. BECANI, (E 3)
10. BEGINA ZAGLAVICA, Vrsinje, Vlasenica (G 5)
11. POLJE, (F 3)
12. BIJELA DAMIJA, Srebrenica (I 5)
13. BIJELI HRID, Tuholj, Kladanj (D 3)
14. BIJELI PUT, (E 3)
16. BILJEG, Biljeg, Srebrenica (I 5)
17. Pod Vlasenica (G 4)
20. BOLJEVICI, Bratunac (K 5)
21. BORAK, Knezovi, Srebrenica (I 6)
22. Srebrenica (I 5)
23. BRATELJEVICI, Kladanj (D 4)
27. BRDO (Brod), Tuholj-Brdo, Kladanj (D 3)
28. BREGOVI, Vlasenica (G 4)
29. BREZE, Kladanj (E 4)
30. BRIJEG, (E 3)
31. BRLONIK, Brlonik, Han Pijesak (G 6)
32. BUBANJ, (E 3)
33. POLJE,
Srebrenica (K 6)
34. CERANSKO BRDO, Cerska, Vlasenica (G 3)
35. CERSKA, Cerska, Vlasenica (G 3)
:1G. CRKVA RUICA (Potkunjica), Tegare,
Bratunac (J 5)
39. CRKVINA, Glogova, Bratunac (I 4)
40. CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica (F 3)
42. CRKVINE, Jasenova, Srebrenica (I 6)
44. CRKVISTE, Srebrenica (K 6)
45. CRKVITE, Bratunac (J 5)
46. CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica (I 6)
48. CURA, Srebrenica (I 6)
50. CAPORI GORNJI, Kram-Capori Gornji,
Han Pijesak (F 6)
51. CETENISTE, Orahovica, Srebrenica (I 5)
52. OOLAKOVICI, Bratunac (H 3)
53. DJEVOJKA,
Kladanj (D 3)
54. DOLOVI, Bobari, (F 3)
55. DOMAVIA, Gradina-Sase, Srebrenica (I 5)
56. DONJI Donji Bratunac (H 4)
57. DONJI DRECELJ, Donji Drecelj, Olovo (D 4)
58. DONJI Donji
Bratunac (I 4)
59. DRAGIN HAN. Mratinci-Prisoje,
Bratunac (H 4)
60. AC 1 (Gradina),
Srebrenica (J 7)
61. AC 2, Srebrenica (J 6)
62. GROBOVI, Bratunac (I 4)
63. DZELEPI, Grabovica-Delepi, Vlasenica (E 4)
64. F Bratunac (K 5)
66. GAJ, Gornji Bratunac (H 3)
67. GAJ, Poljak, Srebrenica (J 6)
68. GAJ, Vlasenica (F 3)
69. GAJEVI, Kladanj (D 2)
70. Vlasenica (E 4)
71. GLAVICA, Vrelo, (F 3)
72. GLAVNA (Cifutsko groblje), Kljetani,
Vlasenica (E 4)
73. GOJSALICI, Kladanj (D 4)
74. GOLIJANSKO GROBLJE, Zeravice-Porode,
Han Pijesak (E 5)
75. GOLI BRIJEG, Jelake, Olovo (B 3)
76. GORNJA OSICA, Tuholj, Kladanj (D 3)
Vlasenica (F 4)
Vlasenica (F 5)
Vluscnica (F 5)
81. GORNJI ZALUKOVIK 5, Gorr:ji Za:uko ik,
Vlasenica (F 4)
Vlasenica (F 4)
Vlasenica (F 4)
34. GORNJI ZALUKOVIK 8, Gornji Zalukovik.
Vlasenica (F 4)
85. GRACIC, Srebrenica (I 4)
86. GRAD, Mrkov, Han Pijesak (E 5)
87. GRADINA, Olovo (C 5)
88. GRADINA (Crkvina), Bratunac (I 4)
91. GRADOVI, Voljevica, Bratunac (J 4)
92. GRAGIR, Srebrenica (I 6)
93. GREBACEV AC, Nova Kasaba, Vlasenica (G 4)
94. GREBEN, Srebrenica (I 6)
95. GREBLJICE, Donji Olovo (C 5)
96. GROBNICE, Glogova, Bratunac (I 4)
97. GROBNICE, (K 6)
98. GUVNINE (Strnjaci), Udbina, (F 3)
99. Kladanj (D 2)
100. HADROVINE, Han Pijesak (E 5)
101. HADICI 1, (E 4)
102. 2, (E 4)
103. HANIC, Dolovi, Olovo (C 5)
104. Kladanj (D 3)
105. HRNCICI, Bratunac (H 3)
106. HUM, Pustoe, Vlasenica (F 4)
108. IGRiTE, Orahovica, Srebrenica (I 5)
109. ILINO BRDO, Vlasenica (G 4)
110. JAGODNJA, Jagodnja, Bratunac (K 6)
111. J AKOVICE, J akovice, (E 3)
112. JASEN, Jasen, Vlasenica (E 4)
113. JATINA-DOLINCE, Vrsinje, Vlasenica (G 5)
114. JAZOVI, (F 4)
115. JELASI, Bratunac (J 5)
116. JELAKE, Jelake, Olovo (B 3)
117. J Vlasenica (H 4)
118. JERININ GRAD, Korijen, (F 3)
119. KAMENJACI,
Bratunac (I 3)
121. KAMENJE, Sulice, Srebrenica (J 6)
123. KARAULA, (E 3)
125. KAURSKI GROB, Kozjaci, Olovo (C 5)
128. KLANAC, (E 3)
129. KLICEV AC, Srebrenica (H 5)
130. KLIS, Klis, Olovo (D 5)
9 - Arheoloki leksi,kon
131.
133.
134.
135.
136.
U3.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
148.
149.
151.
152.
154.
155.
156.
157.
158.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
o;J
KLISA, Donji Olovo (C 5)
KLOTIJEV AC 1, Klotijevac, Srebrenica (I 6)
KLOTIJEV AC 2, Klotijevac, Srebrenica (I 6)
KLJETANI, Kljetani, Vlasenica (E 4)
KNEIJA, Gradina--'Sase, Srebrenica (I 5)
KOMIC, Zagrade, Vlasenica (G 5)
KOPRIVNO, Koprivno, Vlasenica (H 5)
KOSA, Poljak, Srebrenica (J 6)
KOS'TICI, Vlasenica (H 4)
GROBLJE,
Bratunac (I 4)
Kladanj (D 4)
KOV ANLUK, Tupanari, (E 3)
KOVINJ, (F 3)
Vlasenica (G 4)
KRCEVINA, (F 3)
KRCEVINA, Tupanari, (E 3)
KUSELJ, Kuselj, Vlasenica (F 4)
KUTUZERO, Kutuzero, Srebrenica (H 5)
Bratunac (H 4)
LUBARDISTA, Gostilj, Srebrenica (I 5)
LUBNICKO BRDO, Lubnice, Srebrenica (I 6)
LUCICA, Vlasenica (G 5)
LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac (H 4)
LUKE, Han Pijesak (E 5)
LUKE, Selite, (F 3)
LUKE (Mramorje), lijebac, Bratunac (K 6)
1, Vlasenica (G 5)
2, Vlasenica (G 5)
LJUTO BRDO, Srednji Dopasci, Kladanj (E 3)
MAKOV AC, Bratunac (H 3)
MANASTIRITE, Bratunac (K 5)
MARICA, Olovo (C 5)
MELJEN, (E 3)
MERAJA, Miari, Vlasenica (E 4)
MILO V (F 3)
MILOVO, (E 3)
MLADOVO, Mladovo, Kladanj (D 3)
MOSULJ, Stanovi, Kladanj (D 3)
MRAMOR, Donji Drecelj, Olovo (D 4)
MRAMOR, Kladanj (D 4)
MRAMOR, Olovo (C 5)
MRAMOR, Kladanj (D 3)
MRAMORCIC, Donji Drecelj, Olovo (D 5)
MRAMORICA, Kravica-Brana
Bra tunac (H 4)
MRAMORJE, Bratunac (H 3)
MRAMOR.JE, Olovo (D 5)
MRAMORJE, Vlasenica (H 5)
MRAMORJE, Bratunac (I 4)
MRAMORJE, (F 3)
MRAMORJE, Jelah, Bratunac (I 4)
MRAMORJE, (F 3)
MRAMORJE, Kamensko-Gradina, Olovo (B 3)
MRAMORJE, (E 3)
MRAMORJE, Kladanj (D 4)
MRAMORJE, Srebrenica (K 6)
MRAMORJE (Rimsko groblje), Loznica,
Bratunac (J 5)
MRAMORJE, Ljeskovik, Srebrenica (I 6)
MRAMORJE, Miari, Vlasenica (F 4)
MRAMORJE, Mogue, Olovo (C 5)
MRAMORJE, Olovci, Kladanj (D 3)
MRAMORJE, Srebrenica (I 4)
MRAMORJE, Srebrenica (H 5)
MRAMORJE, Vlasenica (F 4)
MRAMORJE, Voljevica, Bratunac (J 4)
MRAMORJE (Gaj), (F 2)
MRAMORJE, Vlasenica (G 4)
MRAMORJE, eravice, Han Pijesak (E 4)
MRAMORJE, Zioci, (E 3)
MRAMORJE-POLJE, Strmica, (E 3)
209. BRDO, Vla.senica (F 4)
210. Vlasenica (G 3)
211. NABOJINE (Mramorje), Pelemii, Kladanj (E 3)
212. BRDO, Vlasenica (H 5)
213. NASICI, Vlasenica (H 5)
214. NA VITAK, Olovo (C 5)
215. OBORI 1, Donji Dopasci, Kladanj (E 3)
216. OBORI 2, Donji Dopasci, Kladanj (E 3)
217. VODA, Bratunac (H 4)
218. OLOV AC, Olovo (C 5)
219. OLOVCI 1, Olovci, Kladanj (D 3)
222. OLOVO, Olovo (C 5)
223. Kladanj (D 3)
224. OPRA Bratunac (H 4)
225. ORAHOVICA, Orahovica, Srebrenica (I 5)
226. OSOJE, Vlasenica (F 4)
227. Gostilj, Srebrenica (I 5)
228. OSTROV A, Srebrenica (K 6)
229. PADALITA, Srebrenica (J 5)
231. 2, (F 2)
232. PA (F 2)
233. PELEMII 1, Pelemii, Kladanj (E 3)
234. PELEMII 2, Pelemii, Kladanj (F 3)
235. PERIN, (F 3)
237. PETROV Dubnica, Vlasenica (G 4)
238. PISKAVICE, Betanj, (E 4)
239. Vlasenica (F 3)
240. 1, (E 3)
241. 2, (E 3)
242. PODCRKVINA
Bratunac (I 4)
243. PODGORA, Podgora, Vlasenica (G 4)
244. PODGROBLJE, Ran Pijesak (E 5)
245. Bratunac (I 4)
246. PODRENOVCI,
Han Pijesak (G 6)
248. PODVIS, Vlasenica (E 4)
249. POKOJNICA (Mramorje),
Ran Pijesak (E 5)
250. POMOL, Pomol, Vlasenica (H 5)
251. POPOVICI, (E 3)
252. POIJAK, Pjenovac, Ran Pijesak (E 5)
253. Tupanari, (E 3)
255. PREKA NJIVA, Voljevica, Bratunac (J 4)
256. PRESEDO, Cerska, Vlasenica (G 3)
257. PREVILICA, Strmica-Gornji Dopasci,
(E 3)
258. 1, Kladanj (D 3)
259. 2, Kladanj (D 3)
260. PRIJANOVICI 3, Kladanj (D 3)
261. RAJICI, Vlasenica (G 4)
262. Crvica, Srebrenica (K 6)
263. RAICA GAJ, Vlasenica (F 4)
264. RAVAN, Gornji Zalukovik, Vlasenica (F 4)
265. RAVAN, Srebrenica (I 5)
266. RAVAN-GRADINA, Vlasenica-Gradina (F 4)
267. RAVNE, Ravne, Kladanj (E 4)
268. RIDIC, Srebrenica (J 6) .
269. RIJEKE (Podglavica), Han Pijesak (G 6)
270. ROGAJLIJA, (E 3)
271. RUDITA, Vrelo, (F 3) .
272. RUPOVO BRDO, Rupovo Brdo, Vlasenica (H 5)
273. Dubnica, Vlasenica (G 4)
277. GROBLJE, Rogojevina, (F 4)
278. SIMIN KR, Tarevo, Kladanj (D 3)
279. SJEDALJKA, Bastahovine, Srebrenica (H 5)
280. SKELANI, Skelani, Srebrenica (K 6)
281. Srebrenica (I 5)
282. SLAVANJ, Slavanj, Olovo (C 5)
283. SOFRE, Srebrenica (I 5)
285. S:REBRNIK (Stari Grad), Srebrenica (I 5)
286. STARIC, Kladanj (E 4)
287. STAROGLA VICA, Staroglavica,
Srebrenica (H 5)
288. STOLICE, Bratunac (I 4)
289. ST;RANA, Rovai, Vlasenica (G 3)
290. STRMICA, Strmica, (E 3)
291. STUPARI, Stupari, Kladanj (D 3)
292. STUPARSKI KR, Stupari, Kladanj (D 3)
293. 1, Kladanj (D 3)
294. 2, Kladanj (D 3)
295. ARAMPOVO, Srebr2nica (I 5)
297. IJAKOVICA GROBLJE, (F 2)
298. LJIVOV A, Pale, Srebrenica (H 5)
299. UBIN, ubin, Srebrenica (J 5)
300. TABAHANA, Tabahana, Vlasenica (F 4)
301. TAREVO 1, Tarevo, Kladanj (D 3)
302. T AREVO 2, Tarevo, Kladanj (D 3)
304. TEKIJA, Tekija, Bratunac (G 3)
305. TEPEN, Tepen, (E 3)
306. TQLISA, Kladanj (D 3)
307. Vlasenica (R 4)
308. (F 3)
309. TRLO, Donji Drecelj, Olovo (D 4)
310. TRNIC, Postolje, Srebrenica (J 6)
311. TRNJACI, Kladanj (D 3)
312. TRNOVO 1, Trnovo, (E 3)
313. TRNOVO 2, Trnovo, (E 3)
314. TROLIZ, Srebrenica (I 4)
315. TRUBAR, Tru.bar, Srebrenica {J 6)
316. TUHOLJ 1, Tuholj, Kladanj (C 3)
317. TUHOL.J 2, Tuholj, Kladanj (D 3)
318. TURALICI, Vlasenica (E 4)
320. USJENOV Krasan polje, Bratunac {I 3).
321. VAGANI 1, Kladanj (D 3)
322. VAGANI 2, Kladanj (D 3)
324. VAKUF, Vlasenica (F 4)
325. V ARO, Zeravioe, Han Pijesak (E 5)
326. V AROITE, Donji
.
327. VELEDIN (Veletin), Vlasenica (E! 4)
330. VIJENAC, Kladanj (D 3)
331. VIJENAC, Vlasenica (F 3)
332. VIS, Bobari, (F 3)
333. VIS, Vlasenica (E 4)
334. VINJICA, Vinjica, Vlasenica (G 5)
335. VITEZ, Sulice, Srebrenica (J 6)
336. Vlasenica (H 4)
337. VLASENICA, Vlasenica {F 4)
338. Gornji Olovo (C 5)
340. VRELO, Vrelo, (F 3)
341. ZAELISIJE, Ljeskovik, Srebrenica (I 6)
342. ZAKLOPACA, Vlasenica (G 4)
343. ZALAZ.JE, Zalazje, Srebrenica (I 5)
344. ZGUNJA 1, Zgunja, Srebrenica (J 7)
345. ZGUNJA 2, Zgunja, Srebrenica (J 7)
347. ZLATOVO, Ljeskovik, Srebrenica (I 6)
348. ZLOKOSA, Olovo (D 5)
349. ZMAJEV AC, Kladanj (D 4)
352. ZDRIJELO, Voljevica, Bratunac (J 4)
I
67
REGIJA 16: NALAZITA
16.1 BABAJICI, Srebrenica.
obliku sanduka i sarkofaga i amorfnih bloko-
va, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec, krunice,
LIT.: . 1971, 237. N.
16.2 BANJEVICI, Bratunac. Srednjovje-
je 14 u obliku i stela; ukras: linearni
motivi, krst, polumjesec, oruje, predstava ivotinje
i ljudske figure. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.3 BARAKOVICI, Srebrenica. Sred-
njovjekovni spomenici. Kamenolom sa nekoliko ne-
dovrenih Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, N.
16.4 BARE, Podravno, Srebrenica. Srednjovjekovno
naselje i grob. tragovi od Unq-
tar ruevina je jedan u obliku
ukras: polumjesec i kri. Ispod je ostatak zida
koji je vjerovatno sluio kao ograda ovom naselju.
Kasni srednji vijek. T. Glava
16.5 BARE, Vlasenica. Srednjovjekovna ne-
kropola. 10 u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 219. N.
16.6 BARE, Zaluje, Bratunac. Rimska vila. Na
prostoru oko 3000 m
2
na podnoju brijega
Krastaa nailazi se na rimsku ciglu i ka-
menje rimske zgrade. Rimsko doba. r. Cremonik
16.7 BARICE, Tupanari, Srednjovjekovna
duka, sarkofaga i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 218. . N.
16.8 BASCA, Fojhar, SrebreniCa. Srednjovjekovna
LIT.: S. 1971, 235. N.
16.9 BECANI, Srednjovjekovna
nekropola. 179 u obliku
sanduka i sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: spirale, krst, veliki broj fragmentiran.
LIT.: S. 1971, 215. N.
16.10 BEGINA ZAGLAVICA, Vrsinje, Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe
je 17 u obliku i sarkofaga; ukras:
LIT.: S. 1971, 224 N.
16.11 BEGOVICA POLJE, Srednjo
LIT.: S. 1971, 219. !'i
16.12 BIJELA DZAMIJA, Srebrenica. Srednjpvje-
kovna crkva. Od prvobitne
samo u duini oko 12 m sa otro
stropom i dio Vjen:iv,atn,g

ovu odno.si podatak o gradnji
crk'.ve sv. Nikole iz 1394. Kasni srednji vijek, 14. st.
LIT.: .T. 1968, 236-242. Basler
16.13 BIJELI HRID, Tuholj, Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. 18 u obliku sar-,
kofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
rebra; mnogi uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.14 BIJELI PUT, Srednjovjekov-
.sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
polumjesec, tap. Nekoliko fragmentirana. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 216. N.
16.15 BILJACA, Bratunac. Rimski nadgro-
bni spomenii{. Spomenik sa natpisom na
jeziku. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: C. Patsch 1895 a, 584. I.
16.16 BILJEG, Biljeg, Srebrenica. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga;
ukras: disk. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 235. N.
16.17 BIRAC, Vlasenica. Srednjovjekovni
grad. Na istaknutom visu vide se slabi tragovi nekog
starog za koje se pretpostavlja da je to
grad Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. 1939, 212-214. P.
16.18 BJELOVAC 1, Bjelovac, Bratunac. Rimski
nadgrobni spomenik. Titul s tabulom ansatom, s nat-
pisom. Rimsko doba, 3:_4, st:
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 240. V. Pakvalin
16.19 BJELOVAC 2, Bjelovac, Bratunac. Rimski
novci. Prilikom gradnje puta Bjelovac-Gradina pro-
je 10 rimskih iz 3. st. Rimsko doba.
G.
16.20 BOLJEVICI, Bratunac. Srednjovje-
oko 30 u obliku sanduka, sarkofaga
i stubova, orijentiranih preteno Z-I; ukras: oruje
i ljudska figura. Ostali uniteni. Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 229. N.
16.21 BORAK, Knezovi, Srebrenica. Srednjovjekov-
na nekropola. oko 20 u obliku
sanduka. Kasni srednji
LIT.: S. 1971, 236. N.
16.22 BORICI, Srebrenica. Srednjovjekovno grob-
lje. u obliku sanduka, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec, rozeta, sab-
lja, ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 235: N.
16.23 BRATELJEVICI, Kladanj. Sred-
njovjekovn,o groblje. u oblikl.1
sarkofaga; ukras: tit s i natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: M. Vego 1981, 63, Sl. 21. N.
I
68
16.24 BRATUNAC 1, Bratunac. Praistorij.ski tumu-
lu.s i srednjovjekovno groblje. Istraivanje vrila M.
1971. Tumulus smjeten u samom gradu
(promjer 14 m, visina oko 1,80 m); je od
zemlje. Prvobitni praistorij.ski grobovi uniteni nak-
nadnim ukopavanjima. Otkrivena 24 srednjovjekov-
na groba; prilog: bronzano i srebrno dugme i du-
dinar s kraja 14. i 15. v. U centru
grada lociran veliki i zaravnjen tumulus.
Vjerovatno bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: i'd. 1972 b, 75-78. M.
16.25 BRATUNAC 2, Bratunac. Rimska zgrada. Os-
taci materijala i kameni blo-
kovi. Rimsko doba.
LIT.: Basler 1965, 93. M.
16.26 BRATUNAC 3, Bratunac. Srednjovjekovna
oko 124 u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: krst, spirala, biljni motivi. Na jednom spo-
meniku natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 228. N.
16.27 BRDO (Brod), Tuholj-Brdo, Kladanj. Sred-
sarkofaga, orijentiran Z-1; ukras: bordura, spirale
i vegetabilni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.28 BREGOVI, Vlasenica. Srednjovje-
kovno groblje. u obliku
LIT.: S. 1972 a, 67. N.
16.?9 BREZE, Kladanj. Srednjovjekovno
groblje. u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 214. N.
16.30 BRIJEG, Srednjovjekovna
nekropola. 32 u obliku sarkofaga,
orijentirana S-J i Z-I; ukras: traka.
LIT.: S. 1971, 216. N.
16.31 BRLOZNIK, Brlonik, Han Pijesak. Srednjo-
vjekovno groblje. osam u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 233-234. N.
16.32 BUBANJ, Srednjovjeko-
vna nekropola. 28 u obliku sarko-
faga i s tele, orijentiranih Z-1; ukras: polumjesec,
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.33 BUJAKOVICA POLJE, Srebreni-
ca. Srednjovjekovna nekropola. Uniteno oko 10 ste-
LIT.: S. 1971, 237. N.
16.34 CERANSKO BRDO, Cerska, Vlasenica. Sred-
liku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I,
ostali fragmentirani; ukras: rebra, krst,
polumjesec, spirale, vegetabilni motivi. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.35 CERSKA, Cerska, Vlasenica. Srednjovjekovna
nekropola. 14 u obliku stela (stu-
bova), orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.36 CRKVA RUZICA (Potkunjica), Tegare, Bra-
tunac. Rimska i srednjovjekovna nekropola i ostaci
zgrade. Na omanjem uzvienju uz pravoslavno grob-
lje est rimskih nadgrobnih spomenika
u sekundarnoj upotrebi i tri u obliku stuba.
U sredini uzvienja nalaze se ostaci temelja neke
zgrade, vjerovatno crkve. Rimsko doba, 3-4. st. i
kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1893, 135, 137-138; D. Sergejevski 1934, 14-
-15; I. Bo:ianGv1ki 1967, 47; . 1971, 229.
I.
16.37 CRKVENI GA.I, Crvice, Srebrenica. Prai.sto-
rijska nekropola sa tumulima. est humki smjete-
na je na visokom platou uz crkvu. Humke su znatno
a u n.0ke su ukopani recentni grobovi (di-
menzije: oko 14 do 20 m, visina oko 0,40-
-1,60 m). Bronzano :ili eljezno doba. M.
16.38 CRKVICA, Staroglavice, Srebrenica. Rimski
nadgrobni spomenik. crkv:1 i grobnica
na svod. dio apside i grobnicn na svod. U
ruevinama je ulomak stele s reljefom i nat-
pisom. Rimsko doba, 2-3. st. i doba,
5-6. st.
UT.: I. Bojanovs!;.i 1982 a, 146-149.
16.39 CRKVINA, Glogova, Bratunac. Srednjovje-
kovno groblje. Unitena nekropola Kasni
srednji vijek. N.
16.40 CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica. Ostaci rim-
skog naselja, rimska stela i srednjovjekovna nekro-
pola. Na humku je bila smjetena i nekropola sa
oko 300 Rimsko doba, 2-3. st. i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 a, 5-6. V. Pakvalin
16.41 CRKVINA, Vlasenica,
bazilika. Probno iskopavanje izvrio
!vI. 1971. Otkrivena je apsida, dio junog
zida i nartekrn bazilike (duina oko 20,30 m). U ap-
sidi je vidljiv subselium, ostaci cathedre i temelja
oltarne pregrade, kao i pod od maltera i
Dstaci fresko maltera na zidu sa crveno bojenim or-
namentom u obliku trake i malih krieva. Bazilika
je imala episkopalnri. karakter. doba
kraj 5. i 6. st.
LIT.: M. 1973, 73-75. I.
16.42 CRKVINE, Jasenova, Srebrenica. Srednjovje
kovna crkva. Na prostoru obraslom umom raspo-
znaju se ruevine neke vjerovatno crkve.
16.43 CRKVITE, Brezak, Bratunac. Rimsko nase-
lje. Na prostoru uz Drinu nalaze se tragovi rimskih
zidova i cigle, a je i fragmenat korintskog
kapitela. Rimsko doba, 1-3. v. I. Cremonik
l.6.44 CRKVITE, Srebrenica. Rimsko na-
selje i srednjovjekovno groblje. Otkriveni ostaci rim-
skog materijala (kamen i cigla) i ljud-
ske kosti, ostaci srednjovjekovnog groblja. Rimsko
doba i srednji vijek. I. Cremonik
16.45 CRKVITE, Bratunac. Praisto-
rijsko naselje i srednjovjekovna nekropola. Probna
istraivanja obavila M. 1975. Smjetena na
visokoj terasi iznad usjeka rijeke, sa
strmim padom na dijelu prema Drini. Kul-
turni sloj, debljine oko 0,80 m, sadri nalaze koji
pripadaju kulturi. Na krajnjem
dijelu platoa nekoliko neo-
lit i kasni srednji vijek.
LIT.: M. 1979, 196-197. M.
16.46 CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica. Pra-
istorijska nekropola i srednjovjekovno groblje. Uz
kamene tumule 10 u obliku sa..n-
duka; ukras: polumjesec, rozete. Bronzano ili eljez-
no doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 236. B.
16.47 CRVlCA, Crvica, Srebrenica. Rimski nadgrob-
ni spomenici. Cipus s prikazom tri osobe na
i dva konjanika, po jedan n1 svakoj strani
(uniten) i fragmentirana stela s prikazom
Rimsko doba, 3. st.
L!T.: C. Patscli 1907, 463-464. I.
16.48 CURA, Srebrenica. Srednjovjekovna
sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 236. N.
16.49 CADORISTE, Gradina-Sase, Srebrenica.
Rimska nekropola. Jedan od sektora velike doma-
vijske nekropole je i nekropola s ritusom incinera-
cije na Zatitna istraivanja obavili M.
Baum i D. 1959. i 1960. Smjetena na str-
mom terenu. Mnogi grobovi uniteni. Konstatirana
su tri tipa grobnih jama, odnosno grobova: a)
jama, b) grobna jama sa opaljenim stranama
i c) etani tip groba. Prilozi: posude raznih oblika,
zemljane svjetiljke (rudarske), staklene posudice (bal-
samariji), fibule i dr. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: M. Baum-D. 1960, 3-29. V. Pakvalin
16.50 CAPORI GORNJI, Gornji, Han
Pijesak. Srednjovjekovna nekropola. oko
40 u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.51 CETENITE, Orahovica, Srebrenica. Sred-
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiran Z-I; ukras:
rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 235. N.
16.52 COLAKOVICI, Bratunac. Srednjo-
vjekovno groblje. tri u obliku sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec,
koplje. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.53 DJEVOJKA, Kladanj.
obliku sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
krst.
LIT.: S. 1971, 211. N.
16.54 DOLOVI, Bobari, Srednjovjekovno
sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.55 DOMAVIA, * Gradina-Sase, Srebrenica. Rim-
sko rudarska naselje i metalurki centar, kasnoan-
refugiji, tragovi srednjovjekovne rudarske dje-
latnosti.
naselje lealo je Saskog potoka i
Majdanske rijeke. Prva iskopavanja obavio je L. Po-
gatschnig 1884-1885. Tad je otkrio gradsku kuriju
broj pos,ve unitenih nalazita na irem
nekadanjeg. sela Gradine.
69
(curia urbana) i gradsko kupatilo (balneum publi-
cum). U ruevinama ovih substrukcija su
natpisi. Najvaniji su oni koji su zabiljeili
naziv naselja Domav(ia) i njegov status municipija
(municipium) i kolonije (colonia), te oni koji svje-
o Domaviji kao sreditu rudarske uprave za
Panoniju i Dalmaciju (procurator metallorum Pan-
noniorum et Dalmatiorum), i o centru rudarskog
distrikta (procurator argentariarum). i jedan
za rude.
Domavija je, uz izrazito rudarsko naselje, bila
i metalurki centar. Na to ukazuju slubeni nazivi
u natpisima i arheoloki nalazi, kao to su olovni
sarkofazi i olovni odlijevi, jer se ovdje eksploatirala
olovo, a iz njega dobivala srebro. Nalazi: kultni i
sepulkralni spomenici, bronzana ruka Sabazija i ara
Jupitera, Imp. Caes Parthicus Brita-
nicus C. Predmeti od stakla i keramike. Rimsko i
doba, 1-6. st.
Grad na Gradini predstavlja utvr-
Konstatirani rn i ostaci rudarske dje-
latnosti u periodu srednjeg vijeka.
LIT.: L. Pogatschnig 1890, 125-130; V. Radimsky 1891 e,
1-19; F. 1891, 387-390; V. Radimsky 1892 e, 1-24;
C. Patsch 1911, 192-195; D. Sergejevski 1930, 162-163; D.
Sergejevski 1940 a, 144; I. Bojanovski 1964, 193; I. Bojanov-
0ki 1965, 103; V. Pakvalin 1961, 203-209; CIL 1902, 12728,
12729, 12732, 8363=12733, 12734, 12736. V. Pakvalin
16.56 DONJI BACIC, Donji Bratunac. Sred-
43 u obliku sanduka, sarkofaga i ste-
la, orijentiranih Z-I; ukras: krst, polumjesec, vije-
nac, bordura, oruje, spirala, rebro. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 227. N.
16.57 DONJI DRECELJ, Donji Drecelj. Olovo. Sred-
njovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje
vano je sedam u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I; ukras: spirale, rozeta, vegetabilni
motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 230. N.
16.58 DONJI MAGAICI, Donji Bratunac.
Rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola. Na
rimskom spomeniku prikaz ljudske figure.
jedan u obliku stuba, ostali uniteni. Rimsko
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1963, 101-102; S. 1971, 227.
N.
16.59 DRAGIN HAN, Mratinci-Prisoje, Bratunac.
Srednjovjekovno groblje. osam u
obliku stuba. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 227. N.
16.60 1 (Gradina), Srebre-
nica. Srednjovjekovni grad. Na istaknutom visu iz-
nad lijeve obale Drine vidljivi ostaci kvadratne kule
i dvorita (30,5 x 7 m), visoki do 3 m.
Na padinama prema Drini ima ostataka i vanjskog
bedema (duine oko 25 m). U izvorima se spominje
1444. zajedno s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 237-238. I. Bojanovsiki
16.61 2, Srebrenica. Sred-
njovjekovno groblje. est u obliku
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I; uk-
ras: polumjesec, rozeta, oruje, a na stubu i natpis.
Kasni srednji vijek, kraj 15. v.
LIT.; S. 1971, 237-238. N.
16.62 GROBOVI, Bratunac. Sred-
njovjekovna nekropola. Uniteni Kasni sred-
nji vijek. N.
70
16.63 DZELEPI, Grabovica-Delepi,
Srednjovjekovna nekropola. 12
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
ras: tordirana traka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 221.
Vlasenica.
u
Z-I; uk-
N.
16.64 FAKOVICI, Bratunac. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavnu crkvu je
pet u 9bliku sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih Z-I. K;:i.sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 229. N.
16.65 GAJ, Donji Bratunac. Praistorijska ne-
krnpola sa tumulima. Istraivanje vrila M.
1976. i 1977. Na uzvienom platou lei 10 humki
preteno od 4 do 16 m, visine
oko 0,50-0,90 m). U jednoj od istraenih humki
otkriveni grobovi sa spaljenim ostacima pokojnika;
sve humke sadravale su fragmente keramike. Bron-
LIT.: M. 1979, 173. M.
16.66 GAJ, Gornji Bratunac. Srednjovjekov-
no groblje. 10 u obliku sanduka,
sarkofaga i Etela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 227. N.
16.67 GAJ, Poljak, Srebrenica. Srednjovjekovna
duka i .sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 238. N.
16.68 GAJ, Vlasenica. gro-
blje. u obliku sanduka
i stela; ukras: polumjesec; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.69 GAJEVI, Kladanj. Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku sarkofaga
i stele, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.70 Vlasenica. Sred-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S 1971, 221. N.
16.71 GLAVICA, Vrelo, Srednjovjekovni
1;pomenici. dva u obliku
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.72 GLAVNA (Cifutsko groblje), Kljetani, Vla-
senica. Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe
72 u obliku sanduka, sarkofaga i
stela, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
traka, polumjesec, vijenac. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 221. N.
16.73 GOJSALICI, Kladanj. Srednjovje-
tordirana traka, polumjesec, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.74 GOLIJANSKO GROBLJE, eravicfr-'-Porode,
Ran Pijesak. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravo-
slavno groblje 13 u 9pliku
i sarkofaga, orijentiranih l{asaj. srednji vijek.
LIT,: S. 1971, 233.
16.75 GOLI BRIJEG, Jelake, Olovo. Srednjovje-
kovno groblje. pet u obliku stuba
i amorfnih blokova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 229. N.
16.76 GORNJA OSICA, Tuholj, Kladanj. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.77 GORNJI ZALUKOVIK 1, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Praistorijska ostava. Sadri bronzane pr2d-
mete otkrivene na dubini od oko 1,40 m.
Kamo bronzano doba (Br. D-HaAl).
LIT.: M. 1978, 19-21. M.
Vlasenica. Srednjovjekovna nekropola. 40
u obliku sanduka, sark9faga i stele, orijen-
tiranih Z-I; ukras: spirale, krst, vijenac, Kasni
.c:rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
Vlasenica. Srednjovjekovno groblje. pet
S-J; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 223. N.
Vlasenica. Srednjovjekovni spomenici. dva
u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
Z-I i S-J; ukras: ruka s Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
Vla.senica. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslav-
nom groblju je 80 u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stela., orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: polumjesec, spirale vegetabilni motivi.
Kas'.1.i srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
LIT.: S. 1971, 223. N.
Vlasenica. Srednjovjekovno groblje. seda111
u obliku sanduka, sarkofaga i stele,
orijentiranih uglavnom Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
16.85 GRACIC, Srebrenica. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, N.
16.86 GRAD, Mrkov, Ran Pijesak. Srednjovjekovna
nekropola. Na junom rubu platoa, u grupe,
je 19 u obliku sanduka i
sarkofag.a, orijentiranih Z-I; ukras: jabuka. Na
vernom rubu, u prostoru u ivu stijenu
(dimenzija cca 6 x 5 m), smjetena tri u obliku
sanduka i ispod sanduka, prilikom prekopa-
vanja, otkrivena kamena konstrukcija i skelet. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.87 GRADINA, Olovo. Sred-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih uglavnom
SZ-JI; ukras: tordirana traka, spirale i rozete, ar-
hitektonski motivi, ruka s orujem, krst, polumjesec,
krug, figuralna predstava; nekoliko uniteno. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 230. N.
16.88 GRADINA (Crkvina), Bratunac.
Praistorijska gradina, rimska utvrda, ulomci stela,
rimski novac i srednjovjekovne rudarske jame. Pla-
to brda cca 30 x 50 m, okruen je nepravil-
nixn,' elipsastim zidom u kojem se, uz ciglu i estrih
nalazi i lijep to na ostatke praistorijskog
naselja. Neto nie zapaeni su ostaci
zida koji pripada rimskoj utvrdi, podignutog na pr-
vobitnoj praistorijskoj gradini. Nalazi:
materijal, dva fragmenta stela (od njih jedan
u sekundarnom poloaju), baza stupa i novac (Con-
stantinus 2, 337-340); kamen s prikazom kria vje-
rojatno uniten. Na junoj padini brda ostaci starih,
vjerojatno srednjovjekovnih, rudarskih jama. Bron-
zano doba, rimsko doba, 3-6. st. i srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1889, 45-46; V. Radimsky 1895 a, 227_:_
-228; C. Patsch 1900 a, B.
16.89 GRADlNA, Prais-
torijska gradina. Smjetena na dominantnom brdu.
Istraivanja obavila M. 1977-1979. Na
zapadnoj, strani, je sa tri ma-
sivna zida, od lomljenog nepravilno nasla-
ganog kamena i zemlje. Na unutranjem
zidu je stepenasti prilaz ulazu od koga je,
ka drugom zidu, vodila staza od sitnog
kamena. Debljina kulturnog sloja se
1,70-2,10 m. Pornd brojnog materijala
i ivotinjskih kostiju su ostaci zidova
zgrada, ognjita, tragovi koca, lijep. Na naselju su
postojala tri horizonta, kulturni in-
ventar pokazuje postojanje kontinuiteta u ivotu na-
selja, od ranog bronzanog do doba.
LIT.: M. 1978 c, 25; M. 1983 a, 73-94.
M.
16.90 GRADINA, Praistorijska gradina.
Smjetena na istaknutom brdu na ulazu u kanjon
Lomnice. Na padinama fragmenti praistorij-
ske keramike. Bronzano ili eljezno doba. M.
16.91 GRADOVI, Voljevica, Bratunac. Rimski ka--
sti-um, naselje i srednjovjekovno groblje. Uz Drinu
i na desnoj obali rijeke, na prostoru od
25 ha iri se kompleks. Na njemu
se nalazi mnogo ostataka rimskog ma-
terijala, posebno fragmenata arhitekture. Prostor je
s tri strane bedemom. Odavde rt-
venik Jupiteru s natpisom ... LE/G XI
CI . .. ( ... )/ koji na logor jedne
veksilacije. Uz logor je postojalo i naselje. Ovdje je
smjetena i nekropola Rimsko doba, 1-4.
st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 239; V. Radimsky 1895 a, 228; D.
Sergejevski 1934 a, 12; D. Sergejevski 1935, 19-20; 1. Boja-
novski 1965, 105-107; I. Bojanovski 1982, 139-141.
V. Pakvalin
15.92 . GRAGlR, Srebrenica. Srednjovjeko,..
vna nekropola. pet u obliku san-
71
duka, orijentiranih Z-I; dva ostali uni-
teni. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1971, 236.
16.93 GREBACEVAC, Nova Kasaba, Vlasenica.
obliku sanduka i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1972 a, 68. N.
16.94 GREBEN, Srebrenica. Sred-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 236. N.
16.95 GREBLJICE, Donji Olovo. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI;
ukras: motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 232. N.
16.96 GROBNICE, Glogova, Bratunac. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stuba. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 227. N.
16.97 GROBNICE, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. samo pet fragmentiranih
u obliku sanduka; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 237. N.
16.98 GUVNINE (Strnjaci), Udbina, Sred-
obliku stela, orijentiranih Z-I; ostali spomenici uni-
teni; ukras: spirala, rozeta, vegetabilni i floralni
motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 216. N.
16.99 GVOZDENOVICI, Kladanj.
obliku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras: polumjesec, krst, ljudska figura. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.100 HADROVINE, Han Pijesak. Sred-
njovjekovni spomenici. dva u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
LIT.: S. 1971, 233. . N.
16.101 HAD.ICI 1, Sre-
dnjovjekovna nekropola. 15 u ob-
liku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.102 HADZICI 2, Sre-
dnjovjekovni spomenici. dva u ob-
liku sarkofaga, orijentirana. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.103 HANIC, Dolovi, Olovo. Srednjovjekovna ne-
kropola. 14 u obliku sanduka i sar-
kofaga, o rij en tiranih Z-I; ukras: traka,
spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 231. N.
16.104 HRASTIC, Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. 11 u obliku sar-
kofaga i stela, orijentiranih SZ-JI; ukras: simbo-
znaci i floralni motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 211. N.
16.105 HRNCICI, Bratunac. Srednjovjekov-
na nekropola. 27 u obliku
sarkofaga i stela, orijentiranih SI--JZ i Z-I; ukras:
arhitektonski motivi, linearni ornament, krst, polu-
mjesec, rozeta, vegetabilni motivi, ljudska figura.
LIT.: S. 1971, 226. N.
16.106 HUM, Pustoe, Vlasenica. Srednjovjekovno
groblje. sedam u obliku sanduka.
sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
16.107 HUMKA, Srebrenica. Praistorijski
tumulus. osnove oko 20 m. Bronzano ili
eljezno doba. B.
16.108 IGRITE, Orahovica, Srebrenica. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; est spome-
nika u na Jadru. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 235. N.
16.109 ILINO BRDO, Vlasenica. Srednjo-
vjekovno groblje. est u obliku
sanduka, sarkofaga i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1972 a, 67. N.
16.110 JAGODNJA, Jagodnja, Bratunac. Srednjo-
vjekovna nekropola. 15 u o;)liku
LIT.: S. 1971, 229. N.
16.111 JAKOVICE, Jakovice, Srednjovje-
kovna nekropola. 32 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih preteno Z-I;
ukras: polumjesec, vijenac, figuralna scena.
LIT.: S. 1971, 219. N.
16.112 JASEN, Jasen, Vlasenica. Srednjovjeko,mo
groblje. U pravoslavnom groblju est ste-
u obliku i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 221. . N.
16.113 JATINA-DOLINCE, Vrsinje, Vlasenica.
obliku sanduka, sarkofaga i stele. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.114 JAZOVI, Srednjovjekovna
nekropola. tri u obliku san
duka i sarkofaga; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. 1971, 219. N.
16.115 JELASI, Bratunac. Srednjovjekovno
groblje. 49 u obliku sarko-
faga i stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 229. N.
18.116 JELASKE, Jelake, Olovo. Srednjovjekovno
groblje. Uz groblje osam
u obliku sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I;
ukras: krst, disk, polumjesec, uz natp!i.se. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 229. N.
16.117 JEREMICI, J Vlasenica. Srednjovje-
duka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.118 JERININ GRAD, Korijen, Sred-
njovjekovni grad. Podignut na jednoj stijeni na des-
noj obali samo ruevine. Kasni
srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1894 c. 329. T. Glava
16.119 KAMENJACI,
Bratunac. Srednjovjekovna nekropola. 29
u obliku sanduka, sarkofaga i stela, orijen-
tiranih SZ-JI; ukras: vitica, krst, polumjesec, biljni
motiv. Kao spolija upotrebljen fragment rimskog
stuba. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 226. N.
16.120 KAMENJAK, Bratunac. Rimska stela. Stela
je pripadala tumulusu s ritusom incineracije o
govore i fragmenti keramike. Rimsko doba,
3. V.
LIT.: I. Bojanovski 1982 a, 141-143. V. Pakvalin
16.121 KAMENJE, Sulice, Srebrenica. Srednjovje-
rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 238. N.
16.122 KARAULA (Rudine), Kotanovci, Srebre:<i-
ca. Rimska nekropola s incineracijom. Istraivanja
obavili M. Baum i D. 1961. i 1962. Ova
kropola predstavlja tzv. sjevernu nekropolu
Domavije. Istraena 42 groba.
Unutar konstatiranih grobnih parcela osnovne
grobne forme vezane su za predrimske kulturne tra-
dicije. Grobne jame obiljeavane su vijencem od
kamenih oblutaka, kao i sredite jame. Grobovi su
orijentirani a grobne parcele I-Z. Grobni
prilozi: zemljane posude formi, zemljane
lampe, balsamarija, kaserole i nakit. Rimsko doba,
1-3. st.
LIT.: D. 1965, 7-27. V. Pakvalin
16.123 KARAULA, Srednjovje-
kovno groblje. 10 u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stela, orijentiranih uglavnom Z-I;
ukras: polumjesec, krunice. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 216-217. N.
16.124 KARAULE, Bratunac. Tragovi pra-
istorijskog i rimskog naselja. Na prostoru uz Drinu,
na dubini od 1,20 m, fragmenti praistodjske
keramike. Kultura Na istom prostoru
otkriveni ostaci zidova s nalazima sive keramike i
komadom olova to indicira na tragove naselja iz
rimskog doba. Praistorijsko i rimsko doba, 1-4. st.
V. Pakvalin
16.125 KAURSKI GROB, Kozjaci, Olovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje, u dvi-
je grupe, 11 u obliku san--
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: tordira-
na traka, spirale, krst i vijenac, koplje i figuralna
predstava. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 231. N.
16.126 KIK, Nova Kasaba, Vlasenica. Praistorijska
ostava. Nalaz bronzanih predmeta sadri tri ukrasne
i 434 dugmeta. fragmenti
posude u kojoj je ostava leala. Starija faza kasnog
bronzanog doba (Br. D-Ha Al).
LIT.: B. 1975, 11-14. M.
16.127 KLADANJ, Kladanj. Bizantijski novac. Na-
bizantski zlatnik (Pulcheria, prva polovina 5. st.).
LIT.: C. Patsch 1900, 562. G.
16.128 KLANAC, Srednjovjekov-
no groblje. u obliku sarkofaga
i stele, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 215. N.
16.129 I\:LICEVAC, SrebrrnicCl. Srednjo-
vjekovni grad. Duboko u kanjonu rijeke Zelenog
Jadra, na krakoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze
se ruevine s kulama, kojR
je sredinom 15. st. imala i svoj upravni kotar, koji
se zvao U pisanim izvorima spomenut je
samo u turskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine.
LIT.: P. 1977, 243-247. P.
16.130 KLIS, Klis, Olovo. Srednjovjekovno groblje.
nekoliko u obliku sarkofaga; uk-
ras: tordirnna traka, krst, spirale. Kasni srednji vijek.
N.
16.131. KLISA, Donji Olovo. Srednjovje-
kovna crkva i nekropola. Uz ostatke crkve u vidu
jednobrodne s pravougaonim oltarnim
prostorom, orijentirane 1-Z. (Iskopavanja obavio K.
Misilo 1968. i 1969). 25 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ras: tordirane trake, spirale, rozete, krst, vijenac,
rebra, ruka, ruka s Kasni srednji
vijek.
LIT.: M. 1928, 72-73; S. 1971; 232; P. An-
1973 b, 20::1-204. N.
16.132 KLISA, Srebrenica. Ostaci rimske zgrade.
Na prostoru ispod brda Bojno, uz
nailazi se na obilje ostataka rimske cigle. Rimsko
doba. T. Glava
16.133 KLOTIJEV AC 1, Klotijevac, Srebrenica.
Srednjovjekovni grad i nekropola. Smjeten na str-
moj stijeni iznad Drine. Zauzima areal od 100 x 20
m. Objekti su kosi. Dobro su
obje kule i platno koje ih povezuje, kao i objekat
na tt:rasi (tzv. konjunice) koji se rui u Gradski
potok. Na brijegu zv. Jatara, u arealu grada,
vano desetak
LIT.: D. J. Deroko 1939, 203-204. I. Bojainovski
16.134 KLOTIJEVAC 2, Klotijevac, Srebrenica.
Rimski spomenici i srednjovjekovna nekropola. Dva
rimska spomenika, od kojih jedna stela ukraena
figuralnim motivima, upotrebljeni su kao spomenici
na nekropoli od 52 u obliku sanduka,
sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: vitica, polumje-
sec, figuralne scene. Rimsko doba, 3. v. i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1964 d, 189-192; S. 1971, 237.
N.
16.135 KLJESTANI, Kljetani, Vlasenica. Srednjo-
vjekovni spomenici. dva u obliku
LIT.: S. 1971, 221. N.
16.136 KNEZIJA, Gradina-Sase, Srebrenica. Rim-
sko naselje i nekropola i srednjovjekovna nekropo-
la. Na prostoru uz obalu Saske rijeke prostiru se
nalazi rimske cigle i keramike, kao i ostaci arhitek-
ture i mozaika. je nekoliko olovnih sarko-
faga u kojima je zlatni nakit i novac (A..
Severus, 222-235), ulomci stakla i svjetiljke. Olovni
sanduci na nekropolu s inhumadjom.
73
vana i u obliku i ostaci zidane
grobnice. Rimsko doba, 3-4. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1911, 194-195; 1. Bojanovski 1982 a, 143-
-145. V. Pakvalin
16.137 KOLUDBA, Zaluje, Bratunac. Rimsko na-
selje. Uz potok Koludra, ispod stijena Koludra na-
ilazi se na ostatke rimskih zidova i ciglu na prostoru
od oko 2.000 m
2
Rimsko doba. I. Cremonik
16.138 KOMIC, Zagrade, Vlasenica. Srednjovjekov-
ni grad. Ruevine se nalaze na vrlo istaknutom visu
koji dominira dolinom potoka Lukavice. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1974, 108. P.
16.139 KOPRIVNO, Koprivno, Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. U dvije grupe 14 ste-
LIT.: . 1971, 224. N.
16.140 KOSA, Poljak, Srebrenica. Srednjovjekovna
LlT.: S. 1971, 238. N.
16.141 KOSTICI, Vlasenica, Srednjovjekov-
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.142 KOTANOV ACKO GROBLJE,
soje, Bratunac. Srednjovjekovna nekropola.
no 25 u obliku sanduka, sarkofaga i stuba,
orijentiranih Z-I; ukras: spirala, krst, vijenac. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 228. N.
16.143 KOVACICI, Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. dva u obliku sar-
kofaga ukras: motiv spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: s.' 1971, 214. N.
16.144 KOVANLUK, Tupanari, Srednjo-
LIT.: . 1971, 217. N.
16.145 KOVINJ, Uz pravoslavno
groblje devet u obliku i sar-
kofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.146 KRAJCINOVICI, Vlasenica.
obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.147 KBATINA, Tegare, Bratunac. Praistorijski
tumuli. Nekropola obuhvata i dosta
humke. Vjerovatno bronzano doba.
M.
16.148 KRCEVINA, Srednjovjeko-
vno groblje. u obliku sandu-
LIT.: S. 1971, 215. N.
16.149 KRCEVINA, Tupanari, Srednjovje-
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih;
ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 217. N.
74
16.150 Tegare, Bratunac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Sastoji se od pet humki
od 10 do 20 m, visine oko 0,80 m. Vjero-
vatno bronzano doba. M.
16.151 KUSELJ, Kuselj, Vlasenica. Srednjovjekov-
no groblje. est u obliku sarkofaga.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.152 KUTUZERO, Kutuzero, Srebrenica. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; mnogi ote-
ili dislocirani; ukras: rebro, ruka s
LIT.: .. 1971, 236. N.
16.153 LEDINE, Bjelovac, Bratunac. Praistorijski
tumuli. U polju uz Drinu nalaze se dvije
humke, oko 15 m, visine oko 0,80 m. Vje-
rovatno bronzano doba. M.
16.154 LIPENOVICI, Bratunac. Srednjo-
liku stubova, u tri grupe, orijentiranih
preteno Z-I; ukras: rebra,
znaci, biljni motivi, figuralna scena. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 228. N.
16.155 LUBARDITA, Gostilj, Srebrenica. Radioni-
ca (deponija) srednjovjekovnih topovskih kugli od
kamena, otkrivena. U blizini je Kamenolom
pod Gracem sa nekoliko stotina kugli (promjera
6,5-9,5 cm). Nedaleko su i dva velika sljemenjaka.
Kasni srednji vijek. I. Bojanovski
16.156 LUBNICKO BRDO, Lubnice, Srebrenica.
u dvije grupe, u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krst. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 236. N.
16.157 LUCICA, Vlasenica. Srednjovjekovna
nekropola. U dvije grupe 33 u ob-
liku sanduka i sarkofaga; ukras: polumjesec. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.158 LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac. Rimski
spomenici i srednjovjekovna nekropola.
spolija s tragovima figuralnih predsta-
va i 18 u obliku i sanduka i stela;
ukr:as: vegetabilni motivi, ljudska figura, krst. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 226. N.
16.159 LUG, Polje, Bratunac.
ski tumulus. Ostaci raskopane humke. Vjero-
vatno bronzano doba. M.
16.160 LUG, Tegare, Bratunac. Praistorijska nekro-
pola s tumulima. Istraivanja vrila M. 1973.
U tegarskom polju, smjetena sedam hum-
ki, oko .10 i 14 m, visine oko 0,50-1 m.
Nasute su zemljanim nasipom. Sahranjivanje je dvo-
jako: skeletno i spaljivanje. Bronzano doba.
LIT.: M. 1975 a, 5-9. M.
16.161 LUKE, Han Pijesak. Srednjovje-
sanduka i sarkofaga; ukras: polumjesec. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.162 LUKE, Selite, Srednjovjekovna
i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 219. N.
16.163 LUKE (Mramorje), lijebac, Bratunac. Sred-
ku sanduka, u dvije grupe, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 229. N.
16.164 l, Vlasenica. Srednjovjekov-
sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.165 LUKICI 2, Vlasenica. Srednjovjekov-
no groblje. sedam u obliku sarko-
faga, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.166 LJUTO BRDO, Srednji Dopasci, Kladanj.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; osta-
li uniteni; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.167 MAKOVAC, Bratunac. Srednjovje-
sanduka, sarkofaga, stela i amorfnih blokova;
ukras: polumjesec, krug, jabuka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 225-226. N.
16.168 MANASTIRISTE, Bratunac. Sred-
njovjekovno groblje i ostaci crkve. Oko
temelja vjerovatno crkvene est
u obliku Kasni srednji vijek.
N.
16.169 MARICA, Olovo. Srednjovje-
jabuka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 231. N.
16.170 MATARUZI, Osatica, Srebrenica. Rimski
nadgrobni spomenici. Dvije stele s figuralnim pred-
stavama; jedna s natpisom. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: C. Patsch 1907, 465-466. I.
16.171 Bratunac. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima. Istraivanja vrila M.
1970. i 1971. Nekropola sa 14 humki izme-
9 i 16 m, visine oko 0,30-1,30 m. Nalaz iz jedne
humke: bronzana igla, narukvica i Srednje
bronzano doba.
LIT.: M. 1972, 336. M.
16.172 MELJEN, Srednjovje-
kovno groblje. 10 u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I; ukras: bordure, spirale. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 215. N.
16.173 MERAJA, Miari, Vlasenica. Srednjovjekov-
sarkofaga i stela, o rij en tiranih Z-I i S-J; ukras:
bordura, polumjesec, vegetabilni motivi. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 221. N.
16.174 MILOVANOVICI,
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.175 MILOVO, Srednjovjekovni spome-
nici. tri u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 216. N.
16.176 MLADOVO, Mladovo, Kladanj. Srednjovje-
duka i sarkofaga orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.177 MOSULJ, Stanovi, Kladanj. Srednjovjekov-
no groblje. osam u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.178 MRAMOR, Donji Drecelj, Olovo. Srednjo-
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana tra-
ka, spirale, rozeta; nekoliko spomenika uniteno.
LIT.: S. 1971, 230. N.
16.179 MRAMOR, Kladanj. Srednjovjeko-
vni spomenici. dva u obliku sarko-
faga, orijentirana SZ-JI; ukras: tordirana traka,
spirale, ruka sa sjekirom, srp. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 214. N.
16.180 MRAMOR, Olovo. Srednjovjekovna
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras:
tordirana traka, spirala, rozeta, krst. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 231. N.
16.181 MRAMOR, Kladanj. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentirana S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.182 MRAMORCIC, Donji Drecelj, Olovo. Sred-
ku sanduka, sarkofaga, orijentacije; ukras:
tordirana traka, krst, polumjesec, rozeta; veliki broj
ili uniten. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 230. N.
16.183 MRAMORICA, Kravica-Brana Bra-
tunac. Srednjovjekovna nekropola. 15 ste-
u obliku sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras: vegetabilni i floralni motivi. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 227. N.
16.184 MRAMORJE, Bratunac. Srednjovje-
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih;
ukras: vegetabilni motivi, polumjesec, ruka.
LIT.: S. 1971, 226. N.
16.185 MRAMORJE, Olovo. Srednjovje-
sarkofaga; ukras: spirala, krst, polumjesec,
*
75
natpis. Kasni srednji vijek, vjerovatno kraj 14. ili
15. st.
LIT.: M. Vego 1981, 48, Sl. 10. N.
16.186 MRAMORJE, Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 20 Kasni
srednji vijek. N.
16.187 MRAMORJE, Bratunac. Srednjovjekovno
groblje. Uz pravoslavno groblje osam ste-
u obliku sarkofaga i stuba, orijentiranih
Z-I i S-J; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 228. N.
16.188 MRAMORJE, Srednjo-
sarkofaga, orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.189 MRAMORJE, Jelah, Bratunac. Srednjovje-
duka i stuba, orijentiranih Z-1; ukras:
znaci, biljni motiv, zastava, ljudske figure. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 228. N.
16.190 MRAMORJE, Srednjovje-
kovni spomenici. tri u obliku
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.191 MRAMORJE, Kamensko-Gradina, Olovo.
obliku sanduka i sarkofaga, ori}entiranih Z-I; uk-
ras: tordirana traka, arhitektonski motiv, spirale,
rozete, polumjesec, tap, ruka s figuralna
predstava; na jednom spomeniku natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 230. N.
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i
S-J; mnogi fragmentirani; ukras: bordura, spirale,
polumjesec, rozete, figuralna scena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 216. N.
16.193 MRAMORJE, Kladanj. Srednjo-
vjekovni spomenici. tri u obliku
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT,: S. 1971, 214. N.
16.194 MRAMORJE, Srebrenica. Srednjo-
vjekovno groblje. oko 10 u obliku
sarkofaga i stubova. Kasni srednji vijek.
N.
16.195 MRAMORJE (Rimsko groblje), Loznica, Bra-
tunac. spolija i srednjovjekovna nekropola.
Prilikom zatitnih radova 1975 (S. na nekrn-
poli sa dislocirana su 33 u obliku
sanduka, sarkofaga i stubova, ostali uniteni;
njima ostaci rimskih spomenika: cipus s prikazom
Atisa, kvaderi, kapiteli, fragmenti stubova. Istrae-
na je i 27 grobova, ukopanih u prostu zemlju, po-
vremeno uz drveni ili kameni zatitni okvir, orijen-
tiranih Z-I. Nalaz iz dva groba: i naunica.
Rimsko doba, 2-3. v. i kasni srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 242; V. Radimsky 1892, 119; S.
1971, 228-229; S. 1980, 139-149. N.
16.196 MRAMORJE, Ljeskovik, Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. 18 stefaka u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT: S. 1971, 236-237. N.
76
16.197 MRAMORJE, Miari, Vlasenica. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stela, orijentirana Z-I i S-J;
ukras: polumjesec, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 221. N.
16.198 MRAMORJE, Mogue, Olovo. Srednjovjeko-
vno groblje. u obliku
i sarkofaga; ukras: tordirana traka, spirala, rozeta,
ruka s i kopljem. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 230. N.
16.199 MRAMORJE, Olovci, Kladanj. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih SZ-JI;
ukras: bordura, znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.200 MRAMORJE, Srebrenica. Rimski
spomenici i srednjovjekovno groblje. S ovog mjesta
dislocirane dvije rimske stele s figuralnim ukrasom:
nekoliko u obliku sanduka, ostali
uniteni. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 234. N.
16.201 MRAMORJE, Srebrenica. Srednjo-
vjekovno groblje. Uz muslimansko groblje, u dvije
grupe, je oko 50 u obliku sanduka,
sarkofaga i stuba, orijentiranih uglavnom Z-I; uk-
ras dva spomenika: polumjesec, jabuka, tordirana
traka, prikaz drveta i psa. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 234-235. N.
16.202 MRAMORJE, Vlasenica. Srednjovjekovna ne-
kropola. 12 u obliku sanduka, sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 222. N.
16.203 MRAMORJE, Voljevica, Bratunac. Srednjo-
vjekovna nekropola uz spolija arhitekture.
60 u obliku sanduka i stubova,
orijentiranih preteno Z-I. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 228. N.
16.204 MRAMORJE (Gaj), Sred-
sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 214. N.
16.205 MRAMORJE, Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. 31 u obliku plo-
LIT.: ,<:;, 1971, 223. N.
16.206 MRAMORJE, eravice, Han Pijesak. Sred-
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.207 MRAMORJE, ioci, Srednjovjeko-
vna nekropola. oko 35 u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
bordura, simboli, spirale, figuralna scena. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 216. N.
16.208 MRAMORJE-POLJE, Strmica,
obliku sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.209 MRICA BRDO, Vlasenica. Srednjo-
vjekovno groblje: pet u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S---'J; uk...;
ns: motiv ljiljana; natpis Divca zlatara. Kasni sred-
nji vijek.
LTT.: S. 1971, 220. N.
16.210 i.\'IUIKICI, Vlasenica.
ohliku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-1;
ukras: rebro, krst, polumjesec, vegetabilni
motivi i spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.211 NABOJINE (Mramorje), Pelemii, Kladanj.
obliku sarkofaga i stela, orijentirana; ukras:
spirale, vegetabilni motivi, polumjesec, ruka s
T_ 'T.: S. Belagi1.'.: 1971, 213. N.
16.212 NASICA BRDO, N Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. oko 10 Kasni
srednji vijek. N.
16.213 NASICI, Vlasenica. Srednjovjekovno
groblje. oko est Kasni srednji
vijek. N.
16.214 NAVITAK, Olovo. Srednjovje-
i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; ukras: tor-
dirana traka, spirale, krst, rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 230-231. N.
16.215 OBORI 1, Donji Dopasci, Kladanj. Srednjo-
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras: vijenac, polumjesec, ruka s floralni
n10tiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 212-213. N.
16.216 OBORI 2, Donji Dopasci, Kladanj. Srednjo-
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
motiv spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 212-213. N.
16.217 VODA, Pobude, Bratunac. Sre-
dnjovjekovno groblje. est u obli-
ku stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 227. N.
16.218 OLOVAC, Olovo, Praistorijska gradina i
srednjovjekovni grad. Ruevine srednjovjekovnog
nalaze se na kamenitom obronku Gradine,
jugozapadna od dananjeg grada. Na praistorijskoj
gradini, sa koje koplje, raspoznaju
se temelji glavne kule i junog perimetralnog zida
sa zatitnim jarkom. Neposredno ispod gradskih ut-
nalazio se samostan sa crkvom,
a dalje prema sastavcima rijeke Biotice i
nice, prualo se srednjovjekovno Olovo, jedno od
najrazvijenijih varokih naselja stare Bosne. Varo
je izrasla na bazi rudarenja i trgovine olovom. Kasno
bronzano i eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: K. Hormann 1889 a, 65-73; P. 1978, 340.
P.
16.219 OLOVCI 1, Olovci, Kladanj. Srednjovjekov-
ka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
dirana traka, krstovi, spirale; natpis.
LIT.: S. 1971, 211. N.
16.220 OLOVCI 2, Olovci, Kladanj. Srednjovjekov-
no groblje. tri u obliku sarkofaga,
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.221 OI;...OVCI 3, Olovci, Kladanj. Srednjovjekov-
no groblje. lJ,. 9blikU: sarko-

I
faga, orijentiranih Z-I; ukras: spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.222 OLOVO, Olovo. Srednjovjekovna nekropola,
16 u obliku sanduka i sarkofaga.
LIT.: S. 1971, 231. N.
16.223 OPASIC!, Kladanj. Srednjovjekovni spome-
nici. dva u obliku sarkofaga, orijen-
LIT.: S. 1971, 214. N.
16.224 Bratunac. Srednjo-
,cana su 63 u obliku sanduka, stele i
.amorfnih blokova, orijentirana SI-JZ i S-J; ukras:
vcg2tabilni motivi, ljudska figura. Kasni srednji vijek.
S. 1971, 227. N.
lG.225 ORAHOVICA, Orahovica, Srebrenica. Sred-
ku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 235. N.
16.226 OSOJE, Vlasenica. Srednjovjeko-
vna n2kropola. 58 u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
polumjesec, buzdovan. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 221. N.
16.227 OSOJNACA, Gostilj, Srebrenica. Srednjovje-
sanduka, sarkofaga i stuba; ukras dva spomenika
ljudska figura .i Kasni srednji vijek.
UT.: S. 1971, 234. N.
16.228 OSTROV AS, Srebrenica. Sred.-
njovj.3kovna nekropola. U dvije grupe 10
16.229 PADALITA, Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog gro-
blja 40 u obliku sanduka,
sarkofaga i stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 237. N.
rn.230 1, Rimski nov-
ci. tri rimska M. Aurelius (161-
-180), Licinius (308-324), Constantinus 2 (337-
-340). Rimsko doba 2. i 4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1932, 29. G.
16.231 2, Srednjo-
vjekovni spomenici. U temeljima manastirske crkve
preostalo pet u obliku sanduka; ukras: line-
arni motivi i ostali spomenici uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 215. N.
16.232 Srednjo-
vjekovno groblje. osam uz pra-
voslavno groblje, u obliku sanduka i stela, orijenti-
ranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 215. N.
16.233 PELEMII 1, Pelemii, Kladanj. Srednjovje-
i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.234 PELEMII 2, Pelemii, Kladanj. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavno groblje pet
u obliku sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
motiv_ spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 213. N.
16.235 PERIN, Srednjovjekovni
grad. Ruevine stoje na padinama Viegrada, iznad
77
zaseoka Perin Grad, na lijevoj strani rijeke Drinja-
U pisanim izvorima spominje se 1444. kao grad
usorskog vojvode Tvrtka Kasni srednji
vijek.
LIT.: P. 1977, 261. P.
16.236 PERIN GRAD, Praisto-
rijska ostava bronzanih predmeta u podnoju
grada Perina. Sastoji se od jedne sjekire-kelta s
proirenim jedne igle, pet srpova i ulo-
maka dvaju Pripada faze
kasnog bronzanog doba (Ha Bl, cca 10. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1894 c, 329-332; K. Vinski-Gasparini 1983,
662. B.
16.237 PETROVACA, Dubnica, Vlasenica. Srednjo-
sarkofaga i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. 1972 a, 67. N.
16.238 PISKAVICE, Betanj, Srednjovje-
kofaga u blizini pravoslavnog groblja. Kasni srednji
vijek.
UT.: S. 1971, 219. N.
16.239 PLAKALOVICI, Vlasenica. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje sa-
34 u obliku sanduka, sarkofaga
i stela, orijentiranih Z-I; ukras: vegetabilni motivi,
krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 219. N.
16.240 PLAZACE l, Srednjovje-
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.241 PLAZACE 2, Srednjovje-
kovni spomenici. Grupa od u obliku
sarkofaga, orijentirana Z-I; dva dislocirana; ukras:
p0lumjesec, ruka s spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.242 PODCRKVINA Bra-
tunac. Praistorijsko naselje i ostaci srednjovjekovne
zgrade. Probna istraivanja obavila M. 1975.
Smjetena na brdu Na strani platoa
otkriven dio temelja vjerovatno crkve.
Na padinama i u podnoju brojni fragmenti
raistorijske i sre<lnjovjekovne keramike, datovane
od neolita do eljeznog doba i u srednji vijek.
LIT.: M. 1979, 197. M.
16.243 PODGORA, Podgora, Vlasenica. Srednjovje-
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.244 PODGROBLJE, Han Pijesak. Sred-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 233. N.
16.245 PODLIJESCE, Bratunac. Ostaci
rimske arhitekture i srednjovjekovno groblje.
van jedan ostali uniteni: kao spolija upo-
trebljen fragment ukraenog arhitrava gra-
dislociran. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
N.
16.246 PODRENOVCI, Ran
Pijesak. Srednjovjekovna nekropola. 46
u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 234. N.
78

16.247 PODRID, Bratunac. Praistorij-
ski tumuli. Dvije humke oko 15 m, visine
0,80 m. Vjerovatno bronzano doba. M.
16.248 PODVIS, Vlasenica. Srednjovjekov-
no groblje. est u obliku
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.249 POKOJNICA (Mramorje), Ran Pi-
jesak. Srednjovjekovno groblje.
ka u obliku sanduka, orijentirana; ukras:
rozeta u krugu. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.250 POMOL, Pomol, Vlasenica. Srednjovjekovna
nekropola. 24 u nekoliko grupa,
u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.251 POPOVICI, Srednjovje-
kovno groblje. sedam u obliku
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec,
buzdovan. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 215-216. N.
16.252 POIJAK, Pjenovac, Ran Pijesak. Srednjo-
vjekovni grad. Smjeten na brijegu strmih padina
koji kao klin lei iznad potoka Pitice i Bjesnice.
Od masiva je odvojen rasjelinom dubokom oko 15 m,
na strani, dok se ostale tri strane strmo
obruavaju. Vrh brijega je formiran kao
uski plato (oko 50 x 10 m) du ivica se vide
ostaci gradskih bedema. Na i zapadnoj stra-
ni su hrpe kamena, koje od ruevin::i
kula. U unutranjosti su vidljive konture jedne gra-
prislonjene uz ivu stijenu, a uz sjeverni
bedem, jedna jama zatrpana kamenjem, vjero-
vatno cisterna. Povrinski nalazi: fragmenti srednjo-
vjekovne keramike i eljezne troske na padinama.
16.253 POTKUCA, Tupanari, Srednjovje-
kovno groblje. pet u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni SJ.'lednji vijek.. . ,
LIT.: S. 1971, 218, N. M1letic
16.254 POTPUTNJACA, Bratunac. Rim-
sko naselje. Na prostoru uz Drinu otkriveni temeljni
zidovi sa apsidom i ulomci rimske cigle, keramike
i zidnog maltera s tragovima boje. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1981 c, 149. V. Pakvalin
16.255 PREKA NJIVA, Voljevica, Bratunac. Sred-
ku sarkofaga i stuba. Kasni srednji vijek.
' N.
16.256 PRESEDO, Cerska, Vlasenica. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
rebro, znaci, vitica, vegetab1lm
motivi, ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.257 PREVILICA, Strmica-Gornji Dopasci, Se-
sedam u obliku sarkofaga,
orijentiranih Z-I ukras: spirala. Kasni srednji vijek.
' N.
16.258 PRIJANO\TICI 1, Kladanj. Sred-
sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji .. ,
LIT.: S. 1971, 211. N. M1lehc
16.259 PRIJANOVICI 2, Kladanj. Sred-
njovjekovno groblje. pet u obliku
LIT.: S. 1971, 211. N.
16.260 PRIJANOVICI 3, Kladanj. Sred-
njovjekovni spomenici. dva u obli-
ku i s tele, orijentirana Z-I; ukras: floralni
motiv, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 211. N.
16.261 RAJICI, Vlasenica. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku sanduka i
stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1972 a, 68. N.
16.262 RASCE-LJUBINA, Crvica, Srebrenica. Rim-
ska vila i nekropola i srednjovjekovno groblje. Na
njivi uz ostatke zidova i dijelova arhitekton-
skog ukrasa, i tri nadgrobna spomenika s
likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. Ka-
snije upotrebljeni kao spolija. Na susjednim njivama
zv. Ljubina obilno se izorava rimska opeka, a na
i ostaci skeleta. Vjerovatno se radi o vili i
groblju uz nju. i jedan u obliku
sanduka. Rimsko doba, 3-4. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, 464; I. Bojanovski 1967, 42-44.
I. Bojanovski
16.263 RAICA GAJ, Vlasenica. Srednjo-
vjekovno groblje. u obliku
sarkofaga, dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.264 RAVAN, Gornji Zalukovik, Vlasenica. Sred-
liku sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih
preteno SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
16.265 RAVAN, Srebrenica. Srednjovjekovno grob-
lje. Uz m.uslimansko groblje pet
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i
S-J; ukras: spirale, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 235. N.
16.266 RAVAN-GRADINA, Vlasenica-Gradina.
groblja, u dvije grupe, 19 u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: znaci, s rukom. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 222-223. N.
16.267 RAVNE, Ravne, Kladanj. Srednjovjekovno
orijentirani Z-I i S-J. Kasni srednji vijek. .
LIT.: . 1971, 214. N. M1letic
16.268 RIDIC, Srebrenica. Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: rozeta.
LIT.: S. 1971, 238. N.
16.269 RIJEKE (Podglavica), Ran Pijesak.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; neki
dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.270 ROGAJLIJA, Sred-
liku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
LIT.: S. 1971, 216. N. M1letic
16.271 RUDISTA, Vrelo, Srednjovjekovna
sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.272 RUPOVO BRDO, Rupovo Brdo, Vlasenica.
17 u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.273 SAC, Dubnica, Vlasenica. Praistorijska hum-
ka i srednjovjekovni grobovi. Istraivanja vrila M.
1975. Humka (dimenzija 30 x 30 m, visine
oko 2,50 m) nasuta je zemljom. Na periferiji je imala
kameni vijenac. Sahranjivanje je dvojako: skeletno
i sa spaljivanjem. Otkriveno je i spalite. Grobni
prilozi: kremene alatke, kamene sjekire, fragmenti
keramike i fragmentirana statueta. Eneolit i srednje
bronzano doba. Humka je znatno naknad-
nim ukopavanjem grobova koji, najvjerovatnije po-
iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: M. 1979, 183-187. M.
16.274 SEGNA, Loznica (Voljevica), Bratunac. Osta-
ci zgrade i rimski nadgrobni spomenik.
otkriveni kameni kvaderi; rimski spomenik ukraen
figuralnim motivima. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: V. Radimsky 1889, 44-45; D. Sergejevski 1935, 19-20.
I.
16.275 1, Bratunac. Ostava rim-
skog novca. 790 sestertiusa kovanih u kov-
nici VIMINACIUM (Kostolac): (Gordianus 3, 238-
-244; Philippus 1, 244-249; Decius, 249-251;
Trebonianus Gallus, 251-253; Volusianus, 2'51-253;
Aemilianus, 253; Hostilianus, 251). Rimsko doba, 3. st.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 240-242. G.
16.276 SIKIRIC 2, Bratunac. Rimski kultni
spomenik. rtvenik boanstvu Silvana.
Rimsko doba, 3. st.
LIT.: E. 1977, 322. V. Pakvalin
16.277 SIMICA GROBLJE, Rogojevina, U
pravoslavnom groblju 32 u obliku
LIT.: S. 1971, 219. N.
16.278 SIMIN KR, Tarevo, Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. dva u obliku stela.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.279 SJEDALJKA, Bastahovine, Srebrenica. Sred-
liku sanduka, sarkofaga i stubova, orijentiranih Z-I;
LIT.: S. 1971, 234. N.
16.280 SKELANI, Skelani, Srebrenica. Rimsko na-
selje, crkve i nekropola i srednjovje-
kovno groblje. Iskopavanja obavio C. Patsch 1896--
-1898. Ovdje se locira M(unicipium) MAL(vesiati-
um). U rimsko doba kraj se vrlo rano kolonizira
italskim doseljenicima s obale Ja-
drana. U municipiju se podiu baze care-
vima (Antonius Pius, Septimius, Severus, Karakala).
rtvenike podiu beneficijari iz legije I ADIUT(rix),
X G(eminae), XI CL(audiae) P(iae) F(idelis) i V MA-
CEDON(icae), a ih rimskoj Trijadi (Jupi-
teru, Minervi i Junoni), te Silvanu, Marsu, Liberu
i Mitrasu, a jedan kultovima, Eskulapu i Hi-
giji. brojnim nadgrobnim spomenicima
se cipus s imenom grada u natpisu M(unicipium)
MAL(vesiatium) i drugi s imenom princepsa CIV(ita-
tis) DINDA[rior(um)]. Na irokom prostoru uz Drim1
zapaeni su ulomci arhitekture kao i podni mozaici,
uz nalaze keramike, stakla i novca. Otkrivene su i
1::1
dvije jednobrodne crkve s polu-
kruni apsidama i prostorijama i nar-
teksom, orijentirane I-Z, odnosno SI-JZ. Oko
njih prostiralo se groblje; grobovi s drvenim
zima, bez priloga, uglavnom orijentirani I-Z. Ru-
evine jedne od bazilika posluile su za srednjovje-
kovno groblje. Nalaz: par naunica dalmatinsko-hr-
vatske grupe, 11-12. st. Rimsko i do-
ba, 1-6. st. i srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 243-244; C. Patsch 1907, 431-463;
D. Sergejevski 1930, 164; D. Sergejevski 1938 a, 112; D. Ser-
gejevski 1940 a, 147; D. Sergejevski 1951 a, 307-308; 1. Cre-
monik 1951 a, 259; 1. Bojanovski 1967, 44-46; 1. Bojanovski
1968 a, 241; V. Pakvalin 1983 a, 103-106. V. Pakvalia
16.281 SKENDEROVICI, Srebrenica.
liku sarkofaga; ukras: disk. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 236. N.
16.282 SLAVANJ, Slavanj, Olovo. Srednjovjekovna
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI i SI-JZ;
ukras: tordirane trake, spirale, krst, polumjesec, pla-
rebra. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 231. N.
16.283 SOFRE, Srebrenica. Srednjovjekovni spome-
nici. Uz pravoslavno groblje dva u
obliku sanduka, ostalih devet uniteno 1963. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 235. N.
16.284 SREBRENA LUKA, Srebrenica.
Rimsko naselje i grobnica. Probna iskopavanje oba-
vfo C. Patsch 1898. Tragovi rimskog naselja vidljivi
na kosim padinama uz Srebreni potok (ulomci crije-
pa, cigle, keramike i rtvenici beneficijara) i zidana
grobnica. Rimsko doba, 1--4. st.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 244; C. Patsch 1907, 431-444.
V. Pakvalin
16.285 SREBRNIK (Stari Grad), Srebrenica. Sred-
njovjekovni grad. Na planinskoj kosi koja se sa
strane stepenasto sputa prema glavnini na-
selja, na odvojenim terasama nalaze se ostaci dviju
Na Donjem gradu dominira bolje
arhitektura turskog doba, dok je Gornji ili Stari
grad sav u ruevinama: raspoznaju se jo torzo
glavne kule i konture nekoliko manjih
Tehnika gradnje je nesumnjivo srednjovjekovna. U
pisanim izvorima ne spominje se tako ali se
zna da je sluio kao zatita varoi koja
je u 14. i 15. st. bila najrazvijenije gradsko naselje
u Bosni. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. 1934, 186-196. P.
16.286 STARIC, Kladanj. Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku sarkofaga,
LIT.: S. 1971, 214. N.
16.287 STAROGLAVICA, Staroglavica, Srebrenica.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI;
ukras: predstave oruja i ljudskih figura. Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 234. N.
16.288 STOLICE, Bratunac. Srednjovje-
sanduka, sarkofaga i stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.:. S. 1971, 228. N.
16.289 STRANA, Rovai, Vlasenica. Srednjovjekov-
na nekropola. 10 u obliku sarko-
80
faga i stela, orijentiranih Z-I; ukras: reb-
ro, znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.290 STRMICA, Strmica, Srednjovjeko-
vna nekropola. U pravoslavnom groblju
37 u obliku sanduka, sarkofaga i stela ori-
jentiranih Z-I i S-J; ukras: traka, polu-
mjesec, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.2fil S1'UPARI, Stupari, Kladanj. Srednjovjekov-
ni spomenici. dva u obliku sarko-
faga. srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.292 STUPARSKI KR, Stupari, Kladanj.
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; arhitektonski
motivi, simboli, spirale, sjekira, tap. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.293 1, Kladacij.
no groblje. osam u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J: uk-
ras: bordura, polumjesec, biljni motiv. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.294 SUL.JICI 2, Kladanj. Srednjovjekov-
faga, orijentiranih Z-I; ukras: tap i biljni motiv.
LIT.: . 1971, 212. N.
16.295 SARAMPOVO, Srebrenica. Sred-
sanduka i sarkofaga; ukras: disk. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 235. N.
16.29_6 SEKOVICI, rimski na-
laz. Zeljezno ralo. Rimsko doba. B. M8Jrijan
16.297 IJAKOVICA GROBLJE,
Uz pravoslavno groblje 10 u obliku
stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 219. N.
16.298 SLJIVOVA, Pale, Srebrenica. Srednjovje-
LIT.: S. 1971, 236. N.
16.299 SUBIN, ubin, Srebrenica. Srednjovjekovni
grad i nekropola. '.Ruevine omanjeg stoje
na otrom kamenitom visu. Ispod grada nalazi se
groblje sa nekoliko a postoji i tradicija o
crkvi. Zna se da je grad imao i manje
-zanatska i svoj upravni kotar. U pisanim
izvorima poznat je samo po turskom defteru iz
1_468/69. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1977, 256-257. P.
16.300 TABAHANA, Tabahana, Vlasenica. Srednjo-
vjekovni spomenik. Usamljeni u obliku sar-
kofaga, orijentiran Z-I; ukras: antropomorfni krst
i srp. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 222. N.
16.301 TAREVO 1, Tarevo, Kladanj. Srednjovje-
kovno groblje. devet u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.302 TAREVO 2, Tarevo, Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. tri u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I i S-J; ukras: polumjesec,
prikaz ivotinjskih figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
16.303 TEGARE, Tegare, Bratunac. Ostaci mauzo-
leja. Fragmenti natpisa palimpsesta. Jedan dio na-
je u Tegarama, a drugi kod Lutvina hana. Pri-
padaju jednom natpisu mauzoleja u Tcgarama. Rim-
sko doba, 3. st.
LIT.: C. Patsch 1893, 135; D. Sergejevski 1941, 23-26.
V. Pakvalin
16.304 TEKIJA, Tekija, Bratunac. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku stele; ukras:
vegetabilni motivi, ljudska figura. Kasni srednji 'l.'ijek.
LIT.: S. 1971, 226. N.
16.305 TEPEN, Tepen, Srednjovjekovna
ka i stela, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.306 TOLISA, Kladanj. Sred-
njovjekovno groblje. devet u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
spirale, grozd, ruka i zastava. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. 1971, 211. N.
16.307 TOLJEVICI, Vlasenica. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 224. N.
.16.308 TRISICI, Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje 17 ste-
u obliku stela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: '. 1971, 215. N.
16.309 TRLO, Donji Drecelj, Olovo. Srednjovjekov-
no groblje. est u obliku sanduka
LlT.: S. 1971, 230. N.
16.310 Postolje, Srebrenica. Srednjovjekov-
na nekropola. Grupa Kasni srednji vijek.
N.
16.311 TRNJACI, Kladanj. Srednjovje-
kovno groblje. u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I; ukras: tordirana traka,
rebra. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 211. N.
16.312 TRNOVO 1, Trnovo, Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
na rebra, znaci, Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 218. N.
16.313 TRNOVO 2, Trnovo, Srednjovje-
kovno groblje. u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vjek.
LIT.: S. 1971, 218. N.
16.314 TROLIZ, Srebrenica. Srednjovje-
kofaga, orijentirana Z-I; ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 234. N.
16.315 TRUBAR, Trubar, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. pet u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: rozeta. Kasni
srednji vijek.
LiT.: S. 1971, 238. N.
16.316 TUHOLJ l, Tuholj, Kladanj. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga,
razbijen; ukras: ruka sa titom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.317 TUHOLJ 2, Tuholj, Kladanj. Srednjovjekov-
faga i stela; ukras: bordura, spirala, floralni motiv.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.318 TURALICI, Vlasenica. Srednjovje-
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 221. N.
16.319 UGASICE, Tegare, Bratunac. Rimsko nase-
lje. Tragovi naselja (ulomci cigle i kamenja) zapa-
e:1i su na prostoru od oko 10 dunuma. Rimsko
doba, 1-4. st. V. Pakvalia
16.320 USJENOV ACA, Krasanpolje, Bratunac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. 15 Kasni
srednji vijek. N.
16.321 VAGANI 1, Kladanj. Srednjovjekovno gro-
blje. est u obliku sanduka, ori-
LIT.: S. 1971, 213-214. N.
16.322 VAGANI 2, Kladanj. Srednjovjekovno gro-
blje. u obliku stela, orijenti-
ranih Z-I; ukras: znaci. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 214. N.
16.323 VAGANJ, Srebrenica. Praistorijski
tumulus. tumulus, 25 m, visine cca
4 m, i ukopan. Bronzano ili e-
ljezno doba. V. Pakvalin
16.324 VAKUF, Vlasenica. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stela; orijentirana Z-I; ukras:
rebra, polumjesec, vegetabilni detalji, figu-
ralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 222. N.
16.325 VARO, eravice, Han Pijesak. Srednjovje-
kovni metalurki pogon. Stare talionice eljeza ras-
poznaju se uz donji tok potoka Varonice, desne
pritoke Krivaje. Pisani izvori spominju ovo mjesto
kao rudnik tek 1469, ali sam naziv Varo govori o
srednjovjekovnom porijeklu. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1978, 341. P.
16.326 VAROITE, Donji Olo-
vo. Srednjovjekovni spomenici. dva
u obliku sanduka, orijentirana SZ-JI; ukras: pla-
rebra, krst, krunica. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 231-232. N.
16.327 VELEDIN (Veletin), Vlasenica. Sred-
njovjekovni grad. Ruevine srednjovjekovnog utvr-

LIT.: S. 1974, 108, 112. P.
16.328 VELIKA GRADINA, Rupovo Brdo, Vlase-
nica. Praistorijska gradina. naselje s
vanim dijelom suhozidnog bedema. Kulturni sloj
erodiran. Povrinski nalazi vrlo rijetki. Bronzano ili
eljezno doba. B.
16.329 VELIKI PLATO, Gradina-Sase, Srebrenica.
Rimska nekropola. Prostirala se na pla-
tou gornjeg dijela Gradine, na se sjevernom,
81
naJmzem kraju, nalazio refugium. Nekropolu su is-
traivali M. Baum i D. 1958-1960. Na os-
novu otkrivenih grobova (ukupno 70), moe se pret-
postaviti da se sredite, a moda i najstariji dio
nekropole, nalazio na najravnijem dijelu platoa.
Na ovoj nekropoli konstatirano je sahranjivanje
sa incineracijom, s grobnim jamama, ukopanim u
zdravicu. Zastupljena su tri tipa: prvi u vidu jama
jednostavnog oblika, malih dimenzija i plitko uko-
panih u sloj glinaste zemlje; drugi, sa jamama pra-
vougaonog oblika, dimenzija i dublje ukopa-
nim; etani tip, odnosno spaljivanje na licu
mjesta. brojnim nalazima dominiraju zemljane
posude formi, zemljane rudarske lampice
i staklene Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: M. Baum-D. 1959, 23-51; M. Baum-D. Sre-
1960, 3-29. V. Pakvalin
16.330 VIJENAC, Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. 15 u obliku plo- .
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 212. N.
16.331 VIJENAC, Vlasenica. Srednjovjekov-
sanduka, sarkofaga i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 219. N.
16.332 VIS, Bobari, Srednjovjekovno gro-
blje. u obliku sarkofaga.
LIT.: S. 1971, 217. N.
16.333 VIS, Vlasenica. Srednjovjekovno gro-
blje. U blizini grada Veledina pet
u obliku i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 220. N.
16.334 VINJICA, Vinjica, Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. U nekoliko grupa 114 ste-
LIT.: S. 1971, 225. N.
16.335 VITEZ, Sulice, Srebrenica. Srednjovjekovno
groblje. est u obliku sarkofaga,
LIT.: S. 1971, 238. N.
16.336 VITICI, Vlasenica. Srednjovjekovni
grobovi. tri u obliku sanduka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 224. N.
16.337 VLASENICA, Vlasenica. Srednjovjekovni
spomenici. Uz staru, poruenu damiju se-
dam u obliku sanduka, dislocirani. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 223. N.
16.338 VLAKOV AC, Gornji Olovo. Sred-
obeliska (niana); ukras: spiralni i vegetabilni mo-
tivi, tordirana traka, motiv. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 232. N.
16.339 VRANOVINA, Nova Kasaba, Vlasenica. Os-
taci rimske zgrade i stele. Iznad desne obale Jadra
je rimska opeka i kvaderi, te gor-
nji dio rimske stele s prikazom ene i mua u relje-
fu. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1981 c, 146-147. V. Pakvalin
16.340 VRELO, Vrelo, Srednjovjekovna
sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 218. N.

16.341 ZAELISIJE, LjeskQvik, Srebrenica. Srd.njo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: .5'. 1971, 237. N.
16.342 ZAKLOPACA, Vlasenica. Sred-
liku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 223. N.
16.343 ZALAZJE, Zalazje, Srebrenica. Srednjovje-
20 u obliku sanduka i stubova. Kasni
srednji vijek. N.
16.344 ZGUNJA l, Zgunja, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. devet u obliku
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: . 1971, 238. N.
16.345 ZGUNJA 2, Zgunja, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. osam u obliku plo-
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I
i S-J; ukras: rozete i tap, uz natpis na dva spo-
menika. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 238. N.
16.346 ZGUNJEVSKO POLJE, Zgunja, Srebrenica.
Rimsko naselje. Ostaci kamena i jedan
rtvenik Jupitru. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1930, 164. I.
16.347 ZLATOVO, Ljeskovik, Srebrenica. Srdnjo-
vjekovno groblje. oko osam u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek. N.
16.348 ZLOKOSA, Olovo. Srednjovje-
kofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 233. N.
16.349 ZMAJEVAC, Kladanj. Srednjovje-
bfa.ga, orijentirana Z-I i S-J; ukras:
znaci. Kasni srednji vijek.
L.lT.: S. 1971, 214. N.
16.350 ZUKICA STRANA, Zagaj, Srebrenica. Osta-
ci rimske zgrade i grobnice. Zatitno
iskopavanje obavio V. Pakvalin 1964. Na omanjem
platou zv. Uzgajnica, otkrivene dvij grobnice na
s vod, s ukopima. Nalazi: fragmenti
keramike i eljezni klin. Rimsko i do-
3-6. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 193; V. Pakvalin 1983, 109-110.
V. PakvaLin.
16.351 ZANJEVACKA BATA, Voljevica, Bratunac.
Tragovi rimske zgrade (vila rustika). Na oniem
platou iznad sela nailazi se na tragove zidova i frag-
mente keramike. Rimsko doba, 1-4. v. V. Pakval.in
16.352 DRl.JELO, Voljevica, Bratunac. Fragment
rimske arhitekture i srednjovjekovna nekropola. Sa-
orijentiranih Z-I i S-J; kao spolija upotrebljen
fragment rimskog arhitrava. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971. 228. N.
REGIJA 17 .

REGIJA 17: OPTI POPIS NALAZITA
1. ALIBEGOVCI 1, Kruevci, Sokolac
2. ALIBEGOVCI 2, Kruevci, Sokolac
3. AMOVICA GRADINA,
So kolac
4. ARAREV A GROMILA, Sokolac
5. BANDIN ODAK, Bandin Odak, Sokolac
6. BARE, Koutica, Sokolac
7. BATOVO, Rogatica
8. BEGOV GAJ, Presjeka, Viegrad
9. BEGOVINA, Varoite, Rogatica
10. BERKOVICI, Rogatica
11. BIJELI PUT, Rogatica
12. BILJEG, Rogatica
13. BILJEG, Sokolac
14. BILJEZI, Sokolac
15. BJEGOVICI, Viegrad
16. BJELOSAVLJEVICI, Sokolac
17. BLACE, Blace, Viegrad
18. BOR, Stari Brod, Rogatica
19. BORAC, Varoite, Rogatica
20. BORCI, Vrlazje, Rogatica
21. BOROV AC, Kaljina, Sokolac
22. BOROVSKO, Borovsko, Rogatica
23. BRADVA, Kramer Selo, Rogatica
24. BRANKOVICI, Rogatica
25. BRDA, Brda, Rogatica
26. BRDO, Rogatica
27. BRDO, Rogatica
28. BREGOVI, Slap, Rogatica
29. B:REZJE, Brezje, Rogatica
30. BREZJE, Rogatica
31. BRIJEG, Lepenica, Rogatica
32. BRIJEG, Rogatica
33. BRODAR, Viegrad
34. BUDACI, Budaci, Rogatica
35. CARINE, Presjeka, Viegrad
36. CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica
37. CIGLE, trpci, Rudo
38. CRKVICE, Greben, Viegrad
39. CRKVINA, Sokolac
40. CRKVINA, Sokolac
41. CRKVINA, Obrveni, Rudo
42. CRKVINA, Pljeivica, Rogatica
43. CRKVINA, Podromanija, Sokolac
44. CRKVINA, Pribidoli, Rudo
45. CRKVINA, Sjeversko, Rogatica
46. CRKVINA-GREBNICE, Klanik, Viegrad
47. CRVENA LOKVA, Citluci, Sokolac
48. CADOVINA, Cadovina, Rogatica
49. CAPLJ A, Kaotice, Viegrad
50. Citluci, Sokolac
51. CAVARINE, Cavarine, Sokolac
52. CA VKE, Sjeversko, Rogatica
53. CITLUCI, Citluci, Sokolac
54. Rogatica
55. DJEDOVCI, Djedovci, Sokolac
56. DOBRUN 1, Dobrun, Viegrad
57. DOBRUN 2, Dobrun, Viegrad
58. DOCEVI, Ljubomilje, Rogatica
59. DONJE TITAREVO, Donje Stitarevo, Vi.egrad
60. DRCALICA, Kneina-Jasik, Sokolac
61. DRIJENJAK, Vragolovi, Rogatica
62. DRV AREVO, Sokolac
63. DUB, Meremilje, Viegrad
64. DUB, Okolita, Viegrad
65. DUB, Veletovo, Viegrad
66. DUBACKO BRDO, Dubac, Rudo
67. DUBOKI DO, Sokolac
68. DUBOKI POTOK, Kneina-Jasik, Sokolac
69. DULUM, Orahovci, Viegrad
70. BRDO, Presjeka, Viegrad
71. 1, Viegrad
72. 2, Viegrad
73. GAJ, Mievina, Rogatica
74. GAJEVINE, Donje titarevo, Viegrad
75. GERUA, Sokolac
76. GTRSKI GRAD, Gire, Sokolac
77. GLASINACKO POLJE,
Sokolac
78. GLAVICA, Barnik, Sokolac
79. GLAVICA, Gornje titarevo, Viegrad
80. GLUHOVINA, Rogatica
81. GODOMILJE, Godomilje, Rogatica
82. GOLA GLAVICA, Vranei, Sokolac
83. GOLUBOVICI, Rogatica
84. GORNJE KUKAVICE, Gornje Kukavice,
Rogatica
85. GORNJI MESICI, Gornji Rogatica
86. GOSINJA PLANINA, Gosinja planina,
Rogatica
87. GRABENICE, Kruevci, Sokolac
88. GRABOVIK, Rudo
89. GRAD, Bukovik, Sokolac
9'0. GRAD, Kovanj, Rogatica
91. GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica
92. GRAD, Sokolac
93. GRAD (Ilijak), Zagrade, Sokolac
94. GRAD NA RUJNIKU, Rogatica
95. GRAD POD LAZNICOM, Rogatica
96. GRAD PRISOJE, Trubava, Sokolac
97. GRAD VITANJ, Kula, Sokolac
98. GRADAC (Gradac Okoplje),
Rogatica
99. GRADAC, Rogatica
100. GRADAC, Rogatica
101. G'RADAC, Kramer Selo, Rogatica
102. GRADAC, Kruevci, Sokolac
103. GRADAC (Gujin Gradac), Sokolac
iU4. GRADAC 1, Osovo, Rogatica
105. GRADAC 2, Osovo, Rogatica
106. GRADAC, Sokolac
107. GRADAC (Lijepi grad), Ustibare, Rudo
108. GRADIC, Sokolac
109. GRADIC, Bijele Vode, Sokolac
110. GRADIC PRISOJE, Trubava, Sokolac
111. GRADINA, Buljukovina, Sokolac
112. GRADINA, Dolovi, Rudo
113. GRADINA, Dolovi, Sokolac
114. GRADINA, Gulije, Rogatica
8!
86
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
GRADINA (Klisura), Brdo,
Sokolac
GRADINA, Rogatica
GRADINA (Marinkov Grad), Koutica, Sokolac
GRADINA (Kotorite), Koutica, Sokolac
GRADINA (Nenad Grad), Sokolac
GRADINA (Stolica), Mievina, Rogatica
GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica
GRADINA (Komina), Sokolac
GRADINA (Mlad), Sokolac
GRADINA, Pedie, Sokolac
GRADINA (Plije), Podromanija, Sokolac
GRADINA, Sokolac
GRADINA, Sokolac
GRADINA, Vrhbarje, Sokolac
GRADINA, Vrlazje, Rogatica
GRADINA, Zagrade, Rudo
GRADINA, Zagrade, Sokolac
GROBLJE, Jezernice, Viegrad
GREBNICE, Drinsko, Viegrad
GREBNICE, Jasenice, Rogatica
GREBNICE, Orahovci, Viegrad
GREBNICE, Velika Gostilja, Viegrad
GROBLJE, Viegrad
GROBLJE, Zakomo, Rogatica
Rogatica
GUVNO, Pokrivenik, Rogatica
GUZDELJSKO POLJE, Gudelji, Rogatica
Viegrad
HAN LJECICE, Vragolovi, Rogatica
HAN OSOVO, Osovo, Rogatica
HO<;:IMERI 1, Sokolac
HOCIMERI 2, Sokolac
HRASTOV Kula, Sokolac
HRASTOVI (Mramorje), Greben, Viegrad
HRELJIN GRAD, Sokolac
HRID, Sokolac
HRTAR, Hrtar, Viegr.ad
Sokolac
IZBORINE, Rogatica
JAKIN DO, Ponor, Sokolac
JANJOI, Janjoi, Rogatica
Rogatica
JASIK, Vratar, Rogatica
JASIKOVICA, Kruevci-Grabenice, Sokolac
JEVREJSKO GROBLJE, Crni Vrh, Viegrad
JEZERO, Sase, Viegrad
1, Sokolac
2, Sokolac
KALEN GREBLJE, Kaljina, Sokolac
Rogatica
Sokolac
KAURSKO GROBLJE, Hrtar, Viegrad
KILER, Sokolac
KLEOKOV AC, Sokolac
KOBILJ-BRDO, Rogatica
KOMINA, Sokolac
KONOGOVO, Brezje, Rogatica
KORITA, Rogatica
KOSOVO, Kosovo, Rogatica
KOSOVO POLJE, Kosovo Polje, Viegrad
DO 1, Kula, Sokolac
KOV DO 2, Kula, Sokolac
Viegrad
KRIEVAC, Jezernice, Viegrad
KRiEV AC, Zagrade, Sokolac
Viegrad
KRST, Sokolac
Sokolac
Sokolac
LASTRE, Viegrad
LAZE (Podlaze), Laze, Sokolac
186. LIPOV DO, ahdani, Rudo
187. LOZNIK 1, Sokolac
188. LOZNIK 2, Sokolac
189. POLJE 1, Koutica, Sokolac
190. LUBURIC POLJE 2, Koutica, Sokolac
191. POLJE 3, Koutica, Sokolac
192. LUKA, Selita, Sokolac
193. LUKE, ahdani, Rudo
194. LJUBANJ, Setihovo, Rudo
195. LJUBOVINE, Sokolac
196. LJUTA STRANA, Sokolac
197. Sokolac
198. MALA GRADINA, Sokolac
l99. MALA GRADINA, Sokolac
200. MALA GRADINA, Sokolac
201. MALI GRADAC, Rogatica
202. MALI GRADAC, Sokolac
203. MALJEVICI, Rogatica
204. MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica
205. MANDRA, Mandra, Sokolac
206. MANGALIN HAN, Donji Dubovik, Viegrad
207. MARAVICI, Rogatica
203. Viegrad
209. MEHAGIN DO, Sokolac
210. MEJDAN, Brezje, Rogatica .,;
211. MEREMILJE, Meremilje, Viegrad
212. MIEVINA, Mievina-Lunjevac, Rogatica
213. Sokolac
214. MRAMOR, Kabernik, Viegrad
215. MRAMOR, Selita, Sokolac
216. MRAMOR, Stop, Rogatica
217. MRAMOR, Sip, Viegrad
218. Vraalice, Rogatica
219. MRAMORJE, Sokolac
220. MRAMORJE, Beheci, Rogatica
221. MRAMORJE, Hrtar, Viegrad
222. MRAMORJE, Jabuka, Sokolac
223. MRAMORJE,
Sokolac
224. MRAMORJE, Kamenica-Podhrid, Viegrad
225. MRAMORJE, Kneina, Sokolac
226. MRAMORJE, Kruevci, Sokolac
227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica
228. MRAMORJE, Osovo-Dolovi, Rogatica
229. MRAMORJE, Pazalje, Rudo
230. MRAMORJE, Pihlice, Sokolac
231. MRAMORJE, Rogatica
232. MRAMORJE, Poratak, Sokolac
233. MRAMORJE, Viegrad
234. MRAMORJE, Rohci, Viegrad
235. MRAMORJE, polje, Sokolac
236. MRAMORJE, Stara Gora, Rogatica
237. MRAMORJE, Rudo
238. MRAMORJE, ahdani, Rudo
239. MRAMORJE, Vagan, Rudo
240. MRAMORJE grobnice), Vraalice-
Rogatica
241. MRAMORJE Zavrblje, Viegrad
242. NAHOTA, Nahota, Rogatica
243. NA VSAN, Rogatica
244. NELJESKE, Sokolac
245. NJIVICA, Mievina, Rogatica
246. OGLAVAK, Bijelo Brdo, Rudo
247. OKOLITA, trpci, Rudo
248. OKRUGLO, Rogatica
249. OPRAICI, Rogatica
250. OSOVO, Osovo, Rogatica
251. OTAVA, Gornje titarevo, Viegrad
252. OVLAGIJA, Sokolac
253. OVLAGIJA, Seljani, Rogatica
254. OVRCJE-MILETCI, Sokolac
255. PALE, Brezje, Viegrad
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
'.286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
PANJEVI, Rogatica
PAPRATNICE, Osovo, Rogatica
PAPRATNICE, Rogatica
P Kruevci, Sokolac

PEJDAHOVO GROBLJE, Gornje titarevo,
Viegrad
1, Rogatica
2, Rogatica
PETROVO POLJE (Petripolje),
Rogatica
PLANJE, Planje, Rogatica
PLOCE, Vranei, Sokolac
PLJEIVICA 1, Plj ei vica, Rogatica
PLJEIVICA 2, Plje:ivica, Rogatica
POBRDALJE, Rogatica
PODGAJ, Podgaj, Rogatica
PODGA.JEVI, Buc1aci, Rogatica
PODGRADAC, Sokolac
PODILIJAK 1, Sj2versko, Rogatica
PODILIJAK 2, Sjeversko, Rogatica
PODOMAR, Sokolac
PODSTRANJE, Rogatica
PODZID, Ribioci, Rogatica
POHOV AC (Puhovac), Sokolac
POLJE, Velika Gostilja, Viegrad
Sokolac
PREVIJA, Kula, Sokolac
RADOV AN HAN, Vragolovi, Rogatica
ljebovi, Sokolac
RASKRCE, Dolovi, Rogatica
RASOV Sokolac
RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica
RAEVO BRDO, Sokolac
REPUSEVCI, Repuevci, Viegrad
ROGATICA, Rogatica
RUDINE, Rogatica
RUDINE, Sokolac
RUDINE-IV ANPOLJE, Sokolac
RUJITA, Rujita, Viegrad
RUSANOVICI, Rogatica
SELITE, Okruglo, Rogatica
SELJANI 1, Seljani, Rogatica
SELJANI 2, Seljani, Rogatica
SJEVERSKO 1, Sjeversko, Rogatica
SJEVERSKO 2, Sjeversko, Rogatica
SLAP, Slap, Rogatica
SMREKE, Sokolac
SOKOLAOKO POLJE (Poljak), Gornji Odak,
Sokolac
Rogatica
SOLILA, Varoite, Rogatica
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
I --- - '" ..
STARI BROD, Stari Brod, Rogatica
STIJENA POD PISMOM, lijeb, Viegrad
STUPINE (Mramorovi), Jabuka, Sokolac
AHINSKI GRAD, Sokolac
SARENCEVE Sokolac
Sokolac
TRPCI 1, trpci, Rudo
STRPCI 2, trpci, Rudo
T ALINE, Sokolac
TATINICA, Tatinica, Viegrad
TINJAG-DO, Sokolac
TIRIN HAN, Osovo-Halije, Rogatica
Lepenica, Rogatica
TRNOVIK, Okruglo, Rogatica
TROJAN, Stop, Rogatica
TRUEN KAMEN, Vrhbarje, Sokolac
TRU'TOVO BRDO (Brdace), Mala Gostilja,
Vie grad
TULE, Stop, Rogatica
TURSKA VODA, Seljani, Rogatica
VAROITE, Varoite, Rogatica
8'T"'
VELIKA GRADINA, Sokolac
VELIKA GRADINA, Staro Selo, Sokolac
VELIKA NJIVA, Sokolac
VELIKI CAIR, Sokolac
VELIKI GRAD, Rogatica
VELIKI VRH, Romanija, Sokolac
Sokolac
VILINO KOLO (Vrelo), Rogatica
VISEGRAD 1, Viegrad
VISEGRAD 2, Viegrad
VITANJ, Kula, Sokolac
VLASULJE, Rogatica
VRATAR, Vratar, Rogatica
VRATNICA-RADA V A, Sokolac
VRAALICE, Vraalice, Rogatica
Sokolac
VRELCE, Sokolac
VRHSELITE, Selita, Sokolac
VRLAZJE, Vrlazje-Podgradina, Rogatica
VRTANJAK, Rogatica
Zagrade, Sokolac
ZAKOMO 1, Zakomo, Rogatica
ZAKOMO 2, Zakomo, Rogatica
ZARBOVINA, Zarbovina, Rudo
ZA VRH, Stijenice, Rogatica
EPA, epa, Rogatica
IV
Rogatica
UNOVI, unovi, Sokolac
UPANOVICI, Rogatica
3. GRADINA,
Sokolac (C 3)
4. ARAREV A GROMILA, Sokolac (C 3)
5. BANDIN ODAK, Bandin Odak, Sokolac (C 3)
20. BORCI, Vrlazje, Rogatica (C 4)
21. BOROVAC, Kaljina, Sokolac (B 2)
22. BOROVSKO, Borovsko, Rogatica (D 4)
23. BRADVA, Kramer Selo, Rogatica (D 4)
24. Rogatica (E 4)
27. BRDO, Rogatica (D 4)
29. BREZJE, Brezje, Rogatica (D 4)
37. CIGLE, Strpci, Rudo (H 6)
43. CRKVINA, Podromanija, Sokolac (C 3)
45. CRKVINA, Sjeversko, Rogatica (E 3)
47. CRVENA LOKVA, Sokolac (C 3)
50. Sokolac (C 3)
51. V ARINE, Sokolac (C 3}
52. CA VKE, Sjeversko, Rogatica (E 3)
53. CITLUCI, Sokolac (C 3)
55. DJEDOVCI, Djedovci, Sokolac (C 4)
57. DUBOKI DO, Sokolac (C 4)
76. GIRSKI GRAD, Gire, Sokolac (B 2)
77. POLJE,
Sokolac (C 3)
81. GODOMILJE, Godomilje, Rogatica (E 3)
83. GOLUBOVICI, Rogatica (D 5)
85. GORNJI Gornji Rogatica (D 5)
86. GOSINJA PLANINA, Gosinja planina,
Rogatica (C 5)
89. GRAD, Bukovik, Sokolac (B 2)
88
90. GRAD, Kovanj, Rogatica (D 4) 191. POLJE 3, Koutica, Sokolac (C 3)
91. GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica (E 3) 195. LJUBOVINE, Sokolac (D 3)
92. GRAD, Sokolac (D 3) 197. Sokolac (C 3)
93. GRAD (Ilijak), Zagrade, Sokolac (B 2) 198. MALA GRADINA, Sokolac (C 3)
94. GRAD NA RUJNIKU, 199. MALA GRADINA, Sokolac (C 3)
Rogatica (E 4) 200. MALA GRADINA, Sokolac (C 3)
95. GRAD POD LAZNICOM, 201. MALI GRADAC, Rogatica (D 5)
Rogatica (E 3) 202. MALI GRADAC, Sokolac (C 3)
96. GRAD PRISOJE, Trubava, Sokolac (C 2) 204. MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica (F 4)
97. GRAD VITANJ, Kula, Sokolac (C 4) 206. MANGALIN HAN, Donji Dubovik,
98. GRADAC (Gradac Okoplje), Viegrad (G 4)
Rogatica (E 3) 207. MARA VICI, Rogatica (D 4)
99. GRADAC, Rogatica (D 4) 209. MEHAGIN DO, Sokolac (C 3)
100. GRADAC, Rogatica (D 5) 210. MEJDAN, Brezje, Rogatica (D 4)
101. GRADAC, Kramer Selo, Rogatica (D 4) 213. Sokolac (C 3)
102. GRADAC, Kruevci, Sokolac (B 2) 224. MRAMORJE, Kamenica-Podhrid,
103. GRADAC (Gujin Gradac), Sokolac (C 3) Viegrad (G 3)
104. GRADAC 1, Osovo, Rogatica (E 4) 227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
105. GRADAC 2, Osovo, Rogatica (E 4) 243. NA VSAN, Rogatica (E 4)
106. GRADAC, Sokolac (C 3) 248. OKRUGLO, Rogatica (E 4)
108. Sokolac (C 2) 249. Rogatica (F '1)
109. Bijele Vode, Sokolac (B 3) 250. OSOVO, Osovo, Rogatica (E 4)
110. PRISOJE, Trubava, Sokolac (C 2) 253. OVLAGIJA, Seljani, Rogatica (E 4)
111. GRADINA, Buljukovina, Sokolac (C 4) 254. Sokolac (D 2)
113. GRADINA, Dolovi, Sokolac (D 3) 257. PAPRATNICE, Osovo, Rogatica (E 4)
114. GRADINA, Gulije, Rogatica (E 4) 264. PLANJE, Planje, Rogatica (C 4)
115. GRADINA (Klisura), Brdo, 266. PLJEIVICA 1, Pljeivica, Rogatica (E 4)
Sokolac (B 2) 271. PODGRADAC, Sokolac (C 3)
116. GRADINA, Rogatica (E 5) 272. PODILIJAK 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
117. GRADINA (Marinkov Grad), Koutica, 274. PODOMAR, Sokolac (D 2)
Sokolac (C 3) 277. POHOVAC (Puhovac), Sokolac (C 3)
118. GRADINA (Kotorite), Koutica, Sokolac (C 2) 279. Sokolac (C 3)
119. GRADINA (Nenad Grad), Sokolac (C 2) 280. PREVIJA, Kula, Sokolac (C 3)
121. GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica (E 4) 283. Dolovi, Rogatica (D 5)
122. GRADINA (Komina), Sokolac (D 3) 284. RASOV ACA, Sokolac (C 3)
123. GRADINA (Mlad), Sokolac (C 4) 285. RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica (F 3)
124. GRADINA, Pedie, Sokolac (C 3) 289. RUDINE, Rogatica (D 4)
125. GRADINA (Plije), Podromanija, Sokolac (C 3) 290. RUDINE, Sokolac (B 1)
126. GRADINA, Sokolac (C 2) 291. RUDINE-IV ANPOLJE, Sokolac (C 4)
127. GRADINA, Sokolac (D 3) 293. Rogatica (D 4)
128. GRADINA, Vrhbarje, Sokolac (C 4) 297. SJEVERSKO 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
129. GRADINA, Vrlazje, Rogatica (D 4) 300. SMREKE, Sokolac (C 3)
131. GRADINA, Zagrade, Sokolac (B 2) 301. SOKOLACKO POLJE (Poljak), Gornji Odak,
132. GROBLJE, Jezernice, Viegrad (G 5) Sokolac (C 3)
139. Rogatica (D 4) 305. STIJENA POD PISMOM, lijeb, Viegrad (G 3)
144. HAN OSOVO, Osovo, Rogatica (E 4) 307. SAHINSKI GRAD, Sokolac (B 3)
145. 1, 308. Sokolac (C 3)
Sokolac (D 3) 309. Sokolac (D 3)
147. HRASTOVACA, Kula, Sokolac (C 4) 310. STRPCI 1, trpci, Rudo (H 6)
149. HRELJIN GRAD, Sokolac (C 3) TRPCI 2, Strpci, Rudo (I 6)
154. JAKSIN DO, Ponor, Sokolac (C 4) 312. TALINE, Sokolac (C 3)
156. JAREVICI, Rogatica (D 5) 313. TATINICA, Tatinica, Viegrad (F 3)
159. JEVREJSKO GROBLJE, Crni Vrh, 324. VELIKA GRADINA,
Viegrad (F 4) Sokolac (C 3)
160. JEZERO, Sase, Viegrad (G 4) 325. VELIKA GRADINA, Staro Selo, Sokolac (C 3)
170. KOMINA, Sokolac (D 3) 328. VELIKI GRAD, Rogatica (D 5)
171. KONOGOVO, Brezje, Rogatica (D 4) 329. VELIKI VRH, Romanij a, So kolac (B 3)
173. KOSOVO, Kosovo, Rogatica (E 5) 334. VITANJ, Kula, Sokolac (C 4)
175. DO 1, Kula, Sokolac (C 3) 335. VLASULJE, Cadovina, Rogatica (E 5)
179. KRIEV AC, Zagrade, Sokolac (B 2) 337. VRATNICA-RADA V A, Sokolac (C 3)
182. Sokolac (C 3) 339. VRAICI, Sokolac (C 3)
183. Sokolac (C 3) 343. VRTANJAK, Rogatica (D 4)
185. LAZE (Podlaze), Laze, Sokolac (C 3)
344. Zagrade, Sokolac (B 2)
187. LOZNIK 1, Sokolac (C 4)
350. IVALJEVICI
188. LOZNIK 2, Sokolac (C 4) Rogatica (F 3)
189. POLJE 1, Koutica, Sokolac (C 3) 352. Rogatica (F 3)
89
REGIJA l 7: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADA VINE
8. BEGOV GAJ, Presjeka, Viegrad (G 4)
18. BOR, Stari Brod, Rogatica (F 3)
22. BOROVSKO, Borovsko, Rogatica (D 4)
23. BRADVA, Kramer Selo, Rogatica (D 4)
24. Rogatica (E 4)
36. CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica (E 4)
38. CRKVICE, Greben, Viegrad (G 1)
40. CRKVINA, Sokolac (D 3)
42. CRKVINA, Pljeivica, Rogatica (E 4)
44. CRKVINA, Pribidoli, Rudo (H 6)
46. CRKVINA-GREBNICE, Klanik, Viegrad (F 3)
53. Sokolac (C 3)
61. DRIJENJAK, Vragolovi, Rogatica (D 4)
74. GAJEVINE, Donje Stitarevo, Viegrad (F 3)
136. GREBNICE, Velika Gostilja, Viegrad (G 4)
138. GROBLJE, Zakomo, Rogatica (D 4)
147. HRASTOV ACA, Kula, Sokolac (C 4)
149. HRELJIN GRAD, Sokolac (C 3)
174. KOSOVO POLJE, Kosovo Polje, Viegrad (G 4)
180. Viegrad (G 4)
227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
239. MRAMORJE, Vagan, Rudo (H 5)
264. PLAN JE, Planje, Rogatica (C 4)
267. PLJESIVICA 2, Pljeivica, Rogatica (E 4)
277. POHOVAC (Puhovac), Sokolac (C 3)
279. Sokolac (C 3)
288. ROGATICA, Rogatica (E 4)
293. Rogatica (D 4)
304. STARI BROD, Stari Brod, Rogatica (F 4)
332. VISEGRAD 1, Viegrad (G 5)
339. Sokolac (C 3)
350.
Rogatica (E 3)
REGIJA 17: POPIS NALAZlSTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. ALIBEGOVCI 1, Kruevci, Sokolac (B 2)
2. ALIBEGOVCI 2, Kruevci, Sokolac (B 2)
6. BARE, Koutica, Sokolac (C 3)
7. BATOVO, Rogatica (D 4)
8. BEGOV GAJ, Presjeka, Viegrad (G 4)
9. BEGOVINA, Varoite, Rogatica (D 5)
10. Rogatica (E 3)
11. BIJELI PUT, Rogatica (E 5)
12. BILJEG, Rogatica (E 4)
13. BILJEG, Sokolac (D 3)
14. BILJEZI, Sokolac (A 2)
15. Viegrad (G 6)
16.
Sokolac (C 3)
17. BLACE, Blace, Viegrad (F 3)
18. BOR, Stari Brod, Rogatica (F 4)
19. BORAC, Varoite, Rogatica (D 5)
20. BORCI, Vrlazje, Rogatica (C 4)
24. BRANKOVICI, Rogatica (E 4)
25. BRDA, Brda, Rogatica (F 6)
26. BRDO, Rogatica (E 3)
27. BRDO, Rogatica (D 4)
28. BREGOVI, Slap, Rogatica (F 3)
30. BREZJE, Rogatica (D 5)
31. BRIJEG, Lepenica, Rogatica (D 4)
32. BRIJEG, Rogatica (F 3)
33. BRODAR, Viegrad (F 5)
34. BUDACI, Budaci, Rogatica (C 4)
35. CARINE, Presjeka, Viegrad (G 3)
38. CRKVICE, Greben, Viegrad (G 4)
39. CRKVINA, Sokolac (C 3)
40. CRKVINA, Sokolac (D 3)
41. CRKVINA, Obrveni, Rudo (G 6)
45. CRKVINA, Sjeversko, Rogatica (E 3)
46. CRKVINA-GREBNICE, Klanik, Viegrad (F 3)
48. CADOVINA, Cadovina, Rogatica (E 5)
49. A, Kaotice, Viegrad (F 5)
52. CA VKE. Sjeversko, Rogatica (E 3)
53. CITLUCI, Citluci, Sokolac (C 3)
54. Rogatica (E 5)
56. DOBRUN 1, Dobrun, Viegrad (H 5)
57. DOBRUN 2, Dobrun, Viegrad (H 5)
58. DOCEVI, Ljubomilje, Rogatica (E 3)
59. DONJE TITAREVO, Donje titarevo,
Viegrad (F 3)
60. Kneina-Jasik, Sokolac (B 2)
61. DRIJENJAK, Vragolovi, Rogatica (D 4)
12 - Arheoloki leksi,kon
62. DRV AREVO, Sokolac (B 1)
63. DUB, Meremilje, Viegrad (F 5)
64. DUB, Okolita, Viegrad (G 4)
65. DUB, Veletovo, Viegrad (H 4)
66. DUBACKO BRDO, Dubac, Rudo (F 6)
68. DUBOKI POTOK, Kneina-Jasik, Sokolac (B 2)
69. DULUM, Orahovci, Viegrad (F 5)
70. BRDO, Presjeka, Viegrad (G 4)
71. 1, Viegrad (F 3)
72. 2, Viegrad (F 3)
73. GAJ, Mievina, Rogatica (E 5)
74. GAJEVINE, Donje Stitarevo, Viegrad (F 3)
75. GERUSA, Sokolac (D 2)
76. GIRSKI GRAD, Gire, Sokolac (B 2)
78. GLAVICA, Barnik, Sokolac (D 3)
79. GLAVICA, Gornje Stitarevo, Viegrad (F 3)
80. GLUHOVINA, Rogatica (E 3)
82. GOLA GLAVICA, Vranei, Sokolac (D 3)
84. GORNJE KUKAVICE, Gornje Kukavice,
Rogatica (E 5)
87. GRABENICE, Kruevci, Sokolac (B 2)
88. GRABOVIK, Rudo (F 6)
97, GRAD VITANJ, Kula, Sokolac (C 4)
107. GRADAC (Lijepi grad), Ustibare, Rudo (H 7)
112. GRADINA, Dolovi, Rudo (G 6)
120. GRADINA (Stolica), Mievina, Rogatica (E 5)
127. GRADINA, Sokolac (D 3)
130. GRADINA, Zagrade, Rudo (G 6)
133. GREBNICE, Drinsko, Viegrad (G 5)
134. GREBNICE, Jasenice, Rogatica (E 3)
135. GREBNICE, Orahovci, Viegrad (F 5)
136. GREBNICE, Velika Gostilja, Viegrad (G 4)
137. GROBLJE, Viegrad (G 3)
138. GROBLJE, Zakomo, Rogatica (D 4)
139. Rogatica (D 4)
140. GUVNO, Pokrivenik, Rogatica (F 5)
141. GUDELJSKO POLJE, Gudelji, Rogatica (D 4)
142. Viegrad (F 5)
143. HAN LJESCICE, Vragolovi, Rogatica (D 4)
146. 2,
Sokolac (D 3)
148. HRASTOVI (Mramorje), Greben, Viegrad (G 4)
150. HRID, Sokolac (C 2)
151. HRTAR, Hrtar, Viegrad (F 4)
152. Sokolac (B 2)
153. IZBORINE, Rogatica (E 5)
155. JANJOI, Janjoi, Rogatica (D 4)
90
157. JASIK, Vratar, Rogatica (F 3)
158. JASIKOVICA, Kruevci-Grabenice,
Sokolac (B 2)
161. 1, Sokolac (A 3)
162. 2, Kalauzovi6i, Sokolac (A 3)
163. KALEN GREIBLJE, Kaljina, Sokolac (B 2)
164. Rogatica (E 4)
165. KARETICI, Sokolac (B 2)
166. KAURSKO GROBLJE, Hrtar, Viegrad (F 4)
167. KILER, Sokolac (B 2)
168. KLECKOVAC, Sokolac (D 3)
169. KOBILJ-BRDO, Rogatica (F 4)
172. KORITA, Rogatica (E 4)
175. KOV DO 1, Kula, Sokolac (C 3)
176. KOV DO 2, Kula, Sokolac (C 3)
177. Viegrad (G 4)
178. KRIZEVAC, Jezernice, Viegrad (G 5)
180. Viegrad (G 4)
181. KRST, Sokolac (D 3)
184. LASTRE, Viegrad (F 5)
186. LIPOV DO, ahdani, Rudo (F 6)
189. LUBURIC POLJE 1, Koutica, Sokolac (C 3)
190. LUBURIC POLJE 2, Koutica, Sokolac (C 3)
192. LUKA, Selita, Sokolac (D 3)
193. LUKE, Sahdani, Rudo (F 6)
194. LJUBANJ, Sehitovo, Rudo (G 6)
196. LJUTA STRANA, Sokolac (B 1)
203. Rogatica (D 5)
205. MANDRA, Mandra, Sokolac (D 2)
208. Viegrad (F 5)
211. MEREMISLJE, Meremilje, Viegrad (F 5)
212. MISEVINA, Mievina-Lunjevac, Rogatica (E 5)
214. MRAMOR, Kabernik, Viegrad (G 5)
215. MRAMOR, Selita, Sokolac (D 3)
216. MRAMOR, Stop, Rogatica (F 3)
217. MRAMOR, ip, Viegrad (G 5)
218. MRAMORIC, Vraalice, Rogatica (D 5)
219. MRAMORJE, Sokolac (B 2)
220. MRAMORJE, Beheci, Rogatica (E 3)
221. MRAMORJE, Hrtar, Viegrad (F 4)
222. MRAMORJE, Ja buka, Sokolac (B 2)
223. MRAMORJE,
Sokolac (A 3)
224. MRAMORJE, Kamenica-Podhrid,
Viegrad (G 3)
225. MRAMORJE, Kneina, Sokolac (C 2)
226. MRAMORJE, Kruevci, Sokolac (B 2)
227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
228. MRAMORJE, Osovo-Dolovi, Rogatica (E 4)
229. MRAMORJE, Pazalje, Rudo (F 6)
230. MRAMORJE, Pihlice, Sokolac (B 1)
231. MRAMORJE, Rogatica (E 5)
232. MRAMORJE, Poratak, Sokolac (A 2)
233. MRAMORJE, Viegrad (G 3)
234. MRAMORJE. Rohci, Viegrad (F 5)
235. MRAMORJE, polje, Sokolac (C 3)
236. MRAMORJE, Stara Gora, Rogatica (F 3)
237. MRAMORJE, Rudo (F 6)
238. MRAMORJE, Sahdani, Rudo (F 6)
2319. MRAMORJE, Vagart, Rudo (H 5)
240. MAMORJE grobnice), Vraalice-
Rogatica (D 5)
241. MRAMORJE Zavrblje, Viegrad (F 5)
242. NAHOTA, Nahota, Rogatica (F 5)
244. NELJESKE, Sokolac (B 1)
245. NJIVICA, Mievina, Rogatica (E 5)
246. OGLAVAK, Bijelo Brdo, Rudo (H 6)
247. OKOLISTA, trpci, Rudo (H 6)
251. OTAVA, Gornje titarevo, Viegrad (F 3)
252. OVLAGIJA, Sokolac (D 3)
253. OVLAGIJA, Seljani, Rogatica (E 4)
254. OVRCJE-MILETCI, Sokolac (D 2)
255. PALE, Brezje, Viegrad (G 5)
256. PANJEVI, Rogatica (C 4)
258. PAPRATNICE, Rogatica (F 3)
259. PAZARIC, Kruevci, Sokolac (B 2)
260. PEJDAHOVO GROBLJE, Gornje titarevo,
Viegrad (F 3)
261. PESURICI 1, Rogatica (F 4)
262. PESURICI 2, Rogatica (F 4)
263. PETROVO POLJE (Petripolje),
Rogatica (E 4)
265. Vranei, Sokolac (D 3)
266. PLJESIVICA 1, Pljeivica, Rogatica (E 4)
PLJESIVICA 2, Pl}eivica, Rogatica (E 4)
268. POBRDALJE, Rogatica (F 2)
269. PODGAJ, Podgaj, Rogatica (D 4)
270. PODGAJEVI, Budaci, Rogatica (C 4)
272. PODILIJAK 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
27T PODILIJAK 2, Sjeversko, Rogatica (E 3)
274. PODOMAR, Sokolac (D 2)
275. PODSTRANJE, Rogdtica (E 3)
276. PODZID, Ribioci, Rogatica (F 3)
278. POLJE, Velika Gostilja, Viegrad (G 4)
280. PREVIJA, Kula, Sokolac (C 3)
281. RADO VAN HAN, Vragolovi, Rogatica (D 4)
282. Zljebovi, Sokolac (D 2)
283. Dolovi, Rogatica (D 5)
286. RAZEVO BRDO, Sokolac (C 3)
287. REPUSEVCI, Repuevci, Viegrad (G 5)
288. ROGATICA, Rogatica (E 4)
290. RUDINE, Sokolac (B 1)
292. RUJI,TA, Rujita, Viegrad (F 3)
293. Rogatica (D 4)
294. SELITE, Okruglo, Rogatica (E 4)
295. SELJANI 1, Seljani, Rogatica (E 4)
29'6. SELJANI 2, Seljani, Rogatica (E 4)
W8. SJEVERSKO 2, Rogatica (E 3)
299. SLAP, Slap, Rogatica (F 3)
302. Rogatica (E 5)
303. SOLILA, Varoite, Rogatica (D 5)
306. STUPINE (Mramorovi), Ja buka, So kolac (B 2)
314. TINJAG-DO, Sokolac (A 2)
315. TIRIN HAN, Osovo-Halije, Roga tic.a (E 4)
316. TORIC, Lepenica, Rogatica (D 4)
317. TRNOVIK, Okruglo, Rogatica (E 4)
318. TROJAN, Stop, Rogatica (F 3)
319. TRUSEN KAMEN, Vrhbarje, Sokolac (C 4)
320. TRUTOVO BRDO (Brdace), Mala Gostilja,
Viegrad (G 4)
321. TULEZ, Stop, Rogatica (F 3)
322. TURSKA VODA, Seljani, Rogatica (E 4)
323. VAROSISTE, Varoite, Rogatica (D 5)
326. VELIKA NJIVA, Citluci, Sokolac (C 3)
327. VELIKI CAIR, Sokolac (D 3)
330. VIDRICI, Sokolac (C 3)
331. VILINO KOLO (Vrelo), Rogatica (D 5)
333. VISEGRAD 2, Viegrad (G 4)
335. VLASULJE, Rogatica (E 5)
336. VRATAR, Vratar, Rogatica (F 3)
338. VRAALICE, Vraalice, Rogatica (D 5)
340. VRELCE, Sokolac (A 3)
341. VRHSELISTE, Selita, Sokolac (D 3)
342. VRLAZJE, Vrlazje-Podgradina, Rogatica (O 4)
345. ZAKOMO 1, Zakomo, Rogatica (D 4)
346. ZAKOMO 2, Zakomo, Rogatica (D 4)
347. ZARBOVINA, Zarbovina, Rudo (F 6)
348. ZA VRH, Stijenice, Rogatica (D 4)
349. EPA, epa, Rogatica (F 3)
350. IVALJEVICI
Rogatica (F 3)
351. ZUNOVI, unovi, Sokolac (B 2)
91
REGIJA 17: NALAZITA
17.l ALIBEGOVCI 1, Kruevci, Sokolac. Srednjo-
.'i'lnduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
dirana traka. Kasni srednjj vijek.
LIT.: S. 1971, 240. N.
17 .2 ALIBEGOVCI 2, Kruevci, Sokolac. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: mo-
tiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 240 N.
17.3 GRADINA, So-
kolac. Praistorijska gradina. Locirana j.e na niskom
bee2.L1ljku u dolini. Plato izdueno-ovalnog oblika,
dimenzija 75 x 50 m, u cjelini je okruen kamenim
bedemom. Sondano ispitivanj2 izveo je B. GrL2:1:=i-
r.:.sa 1978. je da su bedemi spolja zidani
velikim kamenim blokovima, a unutranjost je po-
punjena sitnim lornljenirn. kamenjem.
kultura; kasDO brnnzano i starije eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1392 b, 425; B. Goveda1i:;a 1985, 15-27.
B. Govedari.ca
17.4 ARAREVA GROMILA, Sokolac. Pra-
istorijski tumulus. Osamljeni tumulus, van nekropo-
le, po i sadraju pripada grupi kneevskih
tumula Na krunoj kamenoj
platformi, visine 1,20 m, spaljena je tijelo kneza, a
naknadno stavljeni prilozi: bronzani ljem korintskog
tipa, toke, pojas od astragalnih ipki, narukvice, fi-
bule, igle i dr. Nekoliko metara dalje, na
povrini platforme, poloeno tijelo s neto bronzanog
nakita, tri eljezna koplja i eljeznom bojnom sje-
kirom - po svoj prilici rob ili sluga rtvovan prili-
kom sahrane kneza. Iznad platforme nasut kameni
tumulus oko 2.2 m, visine oko 1,80 m. Gla-
kultura, druga polovina 6. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1890 a, 70-72; .-1. Benac-B. 1957,
20-21; B. 1979, 159-163; B. 1987 c. B.
17.5 BANDIN OD.ZAK, Bandin Odak, Sokolac. Na
Bandinog Odaka istraili su Brudl i Glos-
sauer (1866), C. Truhelka (1889. i 1890), Strati-
(1891) i F. Fiala (1892) vie od
tumula sa preko sto grobova. Tri groba pripadaju
jednoj od ranijih faza kasnog bronzanog doba (Ha
Al), a ostali uglavnom eljezn<:im dobu, u rasponu
od 7. do 4. v. st. e.
LIT.: M. Hornes 1889, 135-149; F. Fialci Ulf.12 b, 425-.429;
A. Benac-B. 1956, 14, 17;B. 1981, 101, 105-106,
120-121; B. 1983 g, 418, 424-425; B. 1987 c,
B.
17.6 BARE, Koutica, Sokolac. Srednjovjekovna ne-
kropola u polju. 80 u ob-
linearni motivi, polumjesec, rozeta,. krst, oruje. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. HJ71, 242. N.
BATOVO, Rogatica. SrBdnjovjekovna
nekropola, 16 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih ukras: polumje-
sec. Kasni srednji vijek;
LIT.: S. 1971, 251. N.

17.8 BEGOV GAJ, Presjeka, Viegrad. Rimski sp-0-
menik i .srednjovjekovni grobovi. Rimska stela-cipus
s likom Atisa, uz dva u obliku sanduka, ori-
jentirarw. Z-I. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LF.: . l!l71, 257. N.
17.9 BEGOVINA, Varoite, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. est u obliku
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: ruka s
predstave ivotinja, figuralne scene. Kasni s;cdnji
vijek.
LIT.: . 1971, 253. N.
17.10 BERKOVICI, Rogatica. Srednjovje-
35 u obliku sanduka i stela, orijentiranih
ukras: znaci, ljudska figura.
Kasn.i SPednji vijek.
LIT.: S. 1971, 247. N.
17.11 BIJELI PU'f, Rogatica. Srednjovjeko-
vno groblje. est u obliku sanduka,
LIT.: S. 1971, 254 N.
17 .12 BILJEG, Rogatica. Srednjovjekovno
groblje. devet u obliku sanduka,
sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I; stub (nian) s
natpisom vojvode prenesen u Zemaljski
muzej, Sarajevo. Kasni srednji vijek, sredina 15. v.
LIT.: S. 1971, 250; M. Vego 1981, 47-48, Sl. 9.
N.
17.13 BILJEG, Sokolac. Sred-
sanduka; ukras: znaci, ljudska figura.
LIT.: F. Fial.a 1894 e, 319, Sl. 9. N.
17.14 BILJEZI, Sokolac. Srednjovjeko-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-Ji; ukras:
tordirana traka, spirale, rozete, vijenac. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: s. 197l, 239. N.
17.15 BJEGOVICI, Vi,egrad. Srednjovje-
kovno groblje. pet u obliku san-
LIT.: . 1971, 260. N.
17.16 BJELOSAVLJEVICI, Sokolac.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni ste-
u obliku sarkofaga, oll'ijentiran Z-I. Kasni sred-
nji vijek,
LIT.: . 1971, 244. N.
17.17 BLACE, Blace, Srednjovjekovna ne-
kropola. osam u obliku sanduka.
Kasni srednji vij:ek.
LIT.: . 1971, 256: N.
17.lS BOR, Stari Brod, Rogatica. Rimski spomenici
i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet je smjeten:
uz pravoslavno groblje. Rimski spomenici u sekun-
darnoj upotrebi, 105. U' obliku san'-
92
duka, orijentiranih Z-I. Rimsko doba kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 255. N.
17.19 BORAC, Varoite, Rogatica. Srednjovjekovni
grad. Jedan od gradova srednjovjekovne
Bosne i sjedite velikakog roda
Prvi pouzdan spomen u izvorima je iz 139,3.
Njegove ruevine se prostiru na izduenom krakom
grebenu sa lijeve strane rijeke iznad dana-
njeg sela a sastoji se od dvije (Ve-
like i Male gradine) i ostataka gradskog naselja koje
je bilo opasano bedemima. Danas se jo raspoznaju
brojna su temelji bili uklesani u ivu
stijenu. od grada prualo se
natsko naselje koje se zvalo - dananje
Varoite. Manje probno iskopavanje na oba-
vio je P. 1961. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1942, 31-94; P. 1962, 159-164.
P.
17.20 BORCI, Vrlazje, Rogatica. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima i . srednjovjekovna nekropola
sa Smjetena je na blago nagetoj kosi ispod
gradine na jednom od obronaka Gosinje. F.
Fiala je istraio 13 tumula, sa ukupno 27 praistorij-
skih i vie srednjovjekovnih grobova. Fiala
konstatuje i srednjovjekovnu nekropolu sa 43
ka, od kojih dio na praistorijskim tumulima. Najsta-
riji nalazi pripadaju eneolitu (tumulus IX), dva na-
laza ranom bronzanom dobu, od kojih jedan pouz-
dano cetinskoj kulturi (tumuli II i IV), dva groba
su iz zavrne faze kasnog bronzanog doba (Glasinac
IIIc = Ha B2), dok ostali pripadaju starijem eljez-
nom dobu, u rasponu od 7. do 5. v. st. e. Jedan grob
je pouzdano ranosrednjovjekovni, dok je kasnosred-
njovjekovnih, bez priloga, znatno vie.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 722-729; A. Benac-B. 1956,
H-10; S. 1971, 251; B. 198:3 d, 184; 186; B.
Covi(; 1987 c. B.
17 .21 BOROV AC, Kalj ina, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smjetena je na zaravnjenom vrhu brda
iznad Zutog potoka u rijeku Kaljinu. Plato je
izdueno-ovalnog oblika, dimenzija 90 x 80 m i sa
svih strana je snanim kamenim bedemom.
U jugozapadnom dijelu nalazi se nekoliko
kamenih i zemljanih gromila. Vjerovatno bronzano
i (ili) eljezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17.22 BOROVSKO, Borovsko, Rogatica. Na pod-
tog sela F. Fiala je istraio (1892. i 1893. go-
dine) 20 praistorijskih tumula sa ukupno 56 grobova.
Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (13.
do 11. v. st. e.), a pretean starijem eljeznom dobu
(uglavnom 6. v. st. e.). Otkriven je i jedan naknadni
ukop iz kasnijeg rimskog doba (4. st.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 438-440; F. Fiala 1893 b,
A. Benac-B. 1956, 19-20; B. 1981,
B. 1987 c.
748-752;
113-117;
B.
17 .23 BRADVA, Kramer Selo, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola s tumulima. Truhelka otkopao est
tumula sa vie sahrana, od kojih je jedna iz srednjeg
bronzanog doba, a ostali iz eljeznog doba, uz jednu
naknadnu sahranu iz rimskog doba (4. v.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 390-391; B. 1981, 109.
B.
17 .24 BRANKOVICI, Rogatica. Praisto-
rijska nekropola, rimski i srednjovjekovni grobovi.
Na tog sela ispitao je F. Fiala 1896. i 189
1
7.
godine 30 praistorijskih tumula sa 66 grobova. Od
tih, jedan pripada srednjem, a dva kasnom bronza-
nom dobu, dio je iz starijeg eljeznog doba
(uglavnom 6. v. st. e.), a nekoliko
eljeznog doba (5. i 4. v. st. e.). Otkrivena su i dva
naknadna ukopa iz rimskog doba (kasno carstvo), a
na tumula i kasnosrednjovjekovni grobovi pod

LIT.: F. Fiala 1896 d, 453-457; F. Fiala 1897 c, 586-591.
B. 1987 c. B.
17.25 BRDA, Brda, Rogatica. Srednjovjekovno gro-
blje. u obliku sanduka, ori-
jentirani Z-I i S-J; ukras: Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 255. N.
17.26 BRDO, Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola sa 80 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
biljni motiv, vodenica; mnogi dislocirani. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 247. N.
17 .27 BRDO, Rogatica. Praistorijski tu-
muli i srednjovjekovna nekropola. Na nekoliko tu-
mula 32 u obliku S2.nduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka,
spirale, biljni motivi, ptice, krst; (tri
od njih dva s natpisom Vlatka i vojvode
Miotoa preneseni u Zemaljski muzej). Bronzano ili
eljezno doba i kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: . 1971, 252-253, Sl. 32; M. Vego 1981, 51-
-53, Sl. 12-13. N.
17.28 BREGOVI, Slap, Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola sa sedam u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i
SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 241. N.
17 .29 BREZJE, Brezje, Rogatica. Praistorijski tu-
muli. U okolini Gradine u Brezju ispitao je F. Fiala
1896. pet praistorijskih tumula sa ukupno 32 groba.
Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (pre-
teno 10. i 9. v. st. e.), a dio starijem eljeznom
dobu (uglavnom 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 439-Hl; A. Benac-B. 1956,
:z:l-24; B. 1931, 114, 127; B. 1983 g, 418, 426-428.
B.
17.30 BREZJE, Rogatica. Srednjovjekovna
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; neki dis-
locirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. 1971, 251. N.
17.31 BRIJEG, Lepenica, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ukras: vitica, Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 249. N.
17 .32 BRIJEG, Rogatica. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI.
LIT.: S. 1971, 246. N.
17 .33 BRODAR, Viegrad. Srednjo-
vjekovni grad. Njegove ruevine stoje na jednom
krakom grebenu, koji se strmo rui u kanjon Drine,
vis-a-vis rijeke Lima. Nedaleko od ruevine,
jedan mali zaselak nosi naziv Varo, to o
Brodara. U pisanim
izvorima Grad se spominje 1442, kao posjed vojvode
Ivania i 1446, kao mjesto iz koga se izvo-
zilo olovo. po imenu, grad je osiguravao i
priJelaz preko rijeke.
LIT.: H. 1953, 11-12; M. Vego 1957 a, 21-22.
P.
17.34 BUDACI, Budaci, Rogatica. Srednjovjekovna
LIT.: S. 1971, 249. N.
17.35 CARINE, Presjeka, Viegrad. Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni svednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 257. N.
17.36 CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica. Rimski
grobovi. U sloju paljevine, 1,5 m ispod povrine
zemlje, su ostaci dvaju spaljenih pokoj-
nika s prilozima. Nalazi:
fibula, pojasna prsten, ogrlica, dvije eljezne
sjekire, no, dlijeto, nekoliko posuda i dr.
LIT.: F. Fiala 1895 b, 199. I.
17 .37 CIGLE, trpci, Rudo. Praistorijska nekropola
s tumulima. Na ulazu u staro mjesno groblje lei
jedna humka, oko 15 m, visine oko 0,80 m,
a ostaci drugih raskopanih humki zapaaju se na
pojedinim dijelovima groblja i na prostoru susjednih
M.
17 .38 CRKVICE, Greben, Viegrad. Rimski spome-
nik, srednjovjekovna crkva i nekropola. Rimska stela
bogato ukraena s pre<lsta,vom i konjanika u
lovu. Ostaci temelja srednjovjekovne crkve s pravo-
ugaonom apsidom i fragmenti arhitekture uz koje
je osam u obliku amorfnih blokova
i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197; I. 1970 a, 50-52;
S. 1971, 258. N. Cremoinik
17 .39 CRKVINA, Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
n<J je prek<J 340 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras nekoliko spome-
nika: bordura, krst, tap, ruka s kopljem, ljud-
ska figura; spomenik s natpisom uniten. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 244, Sl. 31. N.
17 .40 CRKVINA, Sokolac. Rimski nad-
grobni spomenik i srednjovjekovna nekropola.
vano 30 u obliku sanduka, orijentiranih Z-I;
nekoliko dislocirana; rimski spomenik s prikazom
konjanika. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
UT.: D. Sergejev5ki 1944, 10; S. 1971, 24:3.
N.
17.41 CRKVINA, Obrveni, Rudo. Srednjovjekovna
nekropola od oko 120 uglavnom amorfnih
i sanduka, orijentacije Z-I. Ukrasa nema. .
je lokalitet naveo pod sa 37

LIT.: S. 1971, 271. V. Palaves1Jra
17.42 CRKVINA, Pljeivica, Rogatica. Rimsko na-
selje. Na desnoj obali Rakitnice, na manjem breulj-
ku se temelji orijentirane I-Z,
a jugozapadna, na njivama, brojni fragmenti rimsk0
opeke. Odavde i ulomci stele i cipusa. Rimsko
doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1936 a, 13; I. Bojanovski 1967 e, 157-
-158. V. Pakvalin
17.43 CRKVINA, Podromanija, Sokolac. Praistorij-
ski tumulus. F. Fiala je na ovom lokalitetu istraio
jedan tumulus sa skromnim nalazima iz eljeznog
doba.
LIT:: F. Fiala 1895 a, 552-553. B.
93
17 .44 CRKVINA, Pribidoli, Rudo. Rimsko naselje.
Povrinski fragmenti rimske opeke i temelji pravo-
ugaonog zdanja, duine oko 12 m. Rimsko doba.
V. Palavestra
17.45 CRKVINA, Sjeversko, Rogatica. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovni grobovi. Dva tumula
dimenzija, od kojih je jedan, moda, pretraio F.
Fiala 1896, a drugi B. 1'957. Taj drugi je bio
rodovskog tipa, vjerovatno sa centralnim grobom i
vie radijalno postavljenih naknadnih ukopa iz rani-
jih faza eljeznog doba (7. v. st. e.). U centru tumula
je pet srednjovjekovnih grobova (12-13. v.).
LIT.: B. 1959, 70-85; N. 1959, 217-219.
B.
17.46 CRKVINA-GREBNICE, Klanik, Viegrad.
Rimsko naselje, rimski grobovi i srednjovjekovna
nekropola sa Lokaliteti se prostiru u plod-
noj dolini potoka Klanik. Rimsko nalazite nosi
naziv Crkvina, a srednjovjekovno (sa Greb-
nice. Povrinski nalazi ukazuju na rimsko naselje,
a cipusi i (vjerovatno) grobnica na svod
na rimsku i nekropolu. Srednjovjekov-
na nekropola se sastoji od 359 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras:
znaci, ljudska figura. Rimsko doba 1-4.
st. i doba 4-6. st. te kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 18-19; I. Bojanovski 1964 c, 113;
S. 1971, 256. V. PakvaUn-N.
17.47 CRVENA LOKVA, Citluci, Sokolac. Praisto-
rijska nekropola s tumulima. Istraivali Glossauer
i Brudl 1886, Truhelka 1890. i
1891. Ukupno 31 tumulus s brojem grobova,
od kojih je nekoliko s izrazito bogatim nalazima.
Jedan grob pripada starijoj fazi kasnog bronzanog
doba (Br D-Ha Al, 13-12. v. st. e.), a ostali raznim
fazama eljeznog doba, od 7. do 5. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1890, 388-389; 1891 a,
::\45; B. 1981, 120; B. 1987 c. B.
17 .48 CADOVINA, Cadovina, Rogatica. Srednjovje-
kovni spomenici. Usamljeni u obliku sanduka,
orijentiran Z-I; u neposrednoj blizini nian s nat-
pisom Kasni srednji vijek, druga
polovina 15. v.
LIT.: S. 1971. 254; M. Vego 1981, 46. N.
17.49 CAPLJA, Kaotice, Viegrad. Srednjovjekov-
na nekropola. 15 osam sanduka i
sedam sljemenjaka. Na jednom kamenom sanduku
je natpis koji spominje Jurajka Radoja.
LIT.: S. 1971, 259; M. Vego 1981, 55, Sl. 14.
V. Pa1aves1Jra
17.50 CARDAK, Citluci, Sokolac. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima. C. Truhelka (1890) istraio
sedam, a (1891) jedan tumulus. Na-
lazi pripadaju starijem eljeznom dobu (7. do 5. v.
st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 388. B.
17.51 CAVARINE, Cavarine, Sokolac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. C. Truhelka (1889) istraio
dva, a F. Fiala 1892. trinaest tumula, sa dvanaest
grobova, preteno iz kraja starijeg i iz eljez-
nog doba (5. i 4. v. st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 28; F. Fiala 1892 b, 411-414; B.
1987 c. B.
17.52 CAVKE, Sjeversko, Rogatica. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na praistorijskom
tumulusu pet u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno doba. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N.
1, CitI;iUC. Citluci, Sokolac. Praistorijska ne-
k;rQpol s t-mulima, rimski i srednjovjekovni gro-
bovi. F. Fi.gla. je 18.92 . .istraio osam tumula sa ukup-
no 34 praistorijska groba, tri naknadna ukopa iz
rimskog doba i dva iz srednjeg vijeka. Praistorijski
grooovi pripadaju raspo1:m od 6; <fo 4. v. st. e., a
njima se kneevski grob iz tumula I sa
bogatim prilozima koji se sastoje oruja i nakita
izrade, dijelova bojne opreme pori-
jekla (knemide, tit), bronzanog ili
italske provenijencije, te brol)zanog nakib i ostale
opreme konja. U tumulu su
konja i pasa. Nekropola u Citluku dala je i vane
podatke za antropologiju Ilira. eljezno
rimsko doba, rani srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 399-406; .4.. Benac-B. 1-057,
15-17; B. 1973, 29-92; B. 1979,
143-160; R. 1983, 2(j3; B. 1987. c ..
B.
17".54. DIVCl-KAMEN, Rogatica. Sred-
njovjekov'lli spomenici. Dva usamljena u ob-
liku sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; natpis (Jme-
za Radoja Kasni srednji vijek, 15. v.
LIT.: S. 1971, 255. N.
17 .55, DJEDQVCI, Djeqovci,, Sokolac. Praistorijski tu-
muli. Dva tumula. istraio F. Fiala 189'6. su
dva groba koja pripaqaju eljeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1896 ci, 437. B.
17 .. 56 DOBRUN Dobrun, Viegrad. Srednjovje-
kovni grad. Ruevine glavnog nalaze se
na grebenu Grad u okuci
Rz:pra, sa desne strane. triju de-
tairapih kufa su po visovima sa. lijeve
strane Rzava, Kpsni srednji vijek.
LIT.: l!l42 a, 101-123; Z. 1971,
iOl.:_110. .. . P.
15.57 DOBRUN 2, Dobrun, Viegrad. Srednjovje-
kovna crkva. U blizini srednjovjekovnog grada, na
mjestu gdje R?<tv. iz uskog kanjona, nalaze
se ostaci mapastira i pravoslavne crkve sa freskama
iz sredine st. svakako spomenik
z.idnog slik.;:u-stva u Bosni (portreti
ktitora, srpske vladarske porodice,. slike
crkvenog Sabora). Kasni srednji vijek (14. st.).
LIT.: 1942 a, 101-123; Z. 1971,
101..,...,110. P.
17.58 DOCEVI, I.,,jubomilje, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola, 48 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
ruka, oruje, figuralna scena. U grobu ispod ukrae-
nog otkrjve:n 1963. skelet pokriven izduJ:ilje-
nim deblom (V. Palavestra i M. Kamenolom
se nalazio na brdu liriclu. Ka$ni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 246. N.
17.59 DONJE TITAREVO; Donje Stitarevo, Vie-
grad. Srednjovjek9vna A.kmf.llaciQnim
jez.erom potopljeno est u obliku sanduka.
LIT:: S: 1971, 256. N.
17 .60 DRCALICA, Kneina-:---Jasik, Sokol&c. Sre4-
n.jovjekovna nekropola. 54 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: ruka
s tit, tap., srednji vijek.
LIT.: S; Belagi4 19,71, 241. N ..
17 .61 V.ragolo:,Vi, Roga,ticq. spo-
menik i srednjovjekovna nekropola. Rim,,ska stela, sa.
Atjsa 1619 u obliku
saIJ,duka i sarkofaga; u);:ras: motiv oruja. Rimsko
doba i kasni 5red.nji vijek.
LIT.: S. 1971, 252. N.
17.62 DRVAREVO, Sokolac.
kovna nekropola. oko 80 u obhku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; u.kras: tol'-
dirana traka, krst, polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: . Belagic' 1971, 239. N.
l'(.63 DUB, Meremilje, Srednjovjckomi
spomenici. tri u obliku sa,ndulrn,
orijentirana Z-I; ukras: tit (?). Kasni srednji vijek.
LIT.: . UJ7l, 259. N.
17.64 DUB, Okolita, Viegrad. Srednjovjekovna ne-
:oarkofag, orijentirani Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 258. N.
DlUB, Veletovo, Viegrad. Srednjovjekovna
nekroRQla. Uz pravoslavno groblje, u dvije grupe,
46 stefaka u obliku &anduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 258.
17.66 DUBACKO BRDO, Dubac, Rudo. Srednjovje-
kovni spomenici. Sapuvana dva u obli'.rn san-
duka i sarkpfaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1.971, 271. N.
17.67 DO; Sokolac. Praistorijska
nekropola s Nii ovom lokalitetu F. Fiala
je 1892. godine istraio 22 tumula sa 43 groba. Dva
groba pripadaju 7, 6. v. a nekoliko 5. ili
ranom 4. v. st. e.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 406-414; B. 1987 c. B.
17 .68 DUBOKI POTOK, Kneina-J So kolac.
Sr-ednjovjekovni spomenik. Usamljeni u. ob-
liku sarkof.q.ga, Z-I. Rasni srEtdnji vij-ek.
LIT.: S: 1971, 241. N.
17.69 DULUM, Orahovci, Viegrad, Srednjovjekov-
no groblje. Uz sami kamenolom
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijenti'rana Z-I.
LI1'\.: $: 1971, 259. N:
17.70. BRDO, Pre)Sjek.a, Viegrad.
LIT.: S. 1971, 257. N.
17.71 1, Viegrad. Srednjovje-
sanduka. Kasni. vijek.
LIT.: S. 1971, 256. N.
17;72 2, Viegrad. Srednjovje-
kovni spomenici. tri u obliku sar-
LIT.: S .. 1971, 256. N.
1-7:73 GAJ, Mievina, Rogatica. Srednjovjekovna,
nekropola. Oko 20 spomenika, uglavnom plore, dobro
i jedan sljemenjak. Lee kod Obra-
uz put, sjeverno od Gradine. r. Bojanorvski
17;74 Donje Stitarevo, ViSegrad. Rim-
ski nadgrobni spomenici i SI"dnjovjekovna nekro-
pola. Na SI"dnjov:jekovnoj nekropoli sa (uni-
tenoj) su dijelovi rimskih. nadgfol:)mh.
menika (yjerovatno spoUja); od toga tri sa natpiSJma.
Rimsko doba i kasni srednji' vijek.
T ... IT.: D. Sergejevski 1934, 19; D. S.ergejevski 1934 a, br. 15,
i. 16.; E. 1960, 72. 1. Cremomk
17.75 Sokolac. Srednjovjekov-
no groblje. tri u obliku ostali,
neki s ukrasom, uniteni .. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhleka 1891 b, 375, 380 Sl. 19; S. 1971
243. N.
17.76 GIRSKI GRAD, Gire, Sokolac. Praistotijska
gradina i srednjovjekovni grad. Lokalitet se nalazi
na dominantnom grebenu iznad rijeke Kaljine.
taci praistorijske fortifikacije uniteni su gradnjom
kula. Vjerovatno bronzano i (ili)
zelJezno doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1978, 341; 1. Bojanovski 1981 c, 176, br. 2;
B. Govedarica 1985, B. Govedarica
17 .77 ,GLASINACKO POLJE, Soko-
lac. Grupa praistori:jskih tumula, preteno di-
menzija, ratrkanih u polju na znatnoj udaljenosti
jedan od drugog, izuzev najjunija, koja obra-
zuju pt>sebnu grupicu pored desne obale Reetn:ice,
ispod dio tumula uniten je
prilikom gradnje ceste 1879-1880, a dva je istraio
F. Fiala. U jednom od tumula iz grupice kraj Reet-
nice naao je J. Lexa bronzana kultna kolica. Ostali
grobovi pripadaju uglavnom starijem eljeznom do-
bu, izuzev jednog koji se datira u srednje bronzano
doba.
LIT.: F. v. Hoch.>tiitter 1881, 289-298; M. Hi:Frnes 1889 135-
-149; F. Fiala 1896 d, 437; A. Benac-B. 1956,' 15.
J;. 1984 a, LH-155.. B.
17.78 GLAVICA, Barnik, Sokolac. Srednjovjekovna
orijentiranih Z-I; nekoliko dislocirano. Kasni
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 243. N.
17.79 ;, GLAVICA, Gornje titarevo, Viegrad. Sred-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-'-J.
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 256. N.
17.80 GLUHOVINA, Rogatica. Srednjo-
vjekovno groblje. U pravoslavnom groblju
devet u obliku sanduka, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 247. N.
11.81 GODOMILJE, Godomilje, Rogatica. Praistotij-
ski tutnuli. Na tog sela istraio je F. Fiala
l8M. godine tumula sa ukupn'O 14 grobova
koji uglavnom pripadaju starijem eljeznom dobu
(7. i 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fialci 1896 d, 458-460. B.
17 .82 GOLA GLAVICA, Vrartei, Sokolac. Stedhjo-
sanduka, orijentiranih Z-I i S--J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 243. N.
17.83 GOLUBOVICI, Rogatica. Praisto'-
rijski tumuli. Na istraio je
F. Fiala 1894. godine tri tumula. Nalazi se mogu
samo okvirno datirati u bronzano doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 748. B.
17.84 GORNJE KUKAVICE, Gornje Kukavice; Ro""
gatica. Srednjovjekovni spomenik. Fragmenti
s natpisom. Kasni srednji vijek.
t.IT.: M. Vego 1981, 42, Sl. 2. N.
17.85 GORNJI MESICI, Gornji Rogatica.
Nekroi;>ola s tumulima. Lei pored puta
bu.ka. Sastoji se od humki,
oko io i 15 m, visine <:lko 0,80 m. Jedan dio humki
95
na nekr?J?01i uniten je radovima na nivelaciji terena.
Tom pnhkom :su kosti i fragmenti kera-
mike. Bronzano ili eljezno doba. M.
PLANINA, Gosinja planina, Roga-
Llca. Na sirem prostoru ove planine nalazi se vie
g'rupa praistorijskih tumula, od kojih je F. Fiala
(1895) istraio 40, a dalja tri C. Truhelka (1909. i
1912). Ukupan broj grobova iznosi preko stotinu,
a od toga najstarija pripadaju eneolitu, jedan
je iz bronzanog doba, dok ostali pripadaju starijem
i eljeznom dobu (od 8. do 3. v. st. 'e.). Tu-
muli sa Gosinje :su od znatne vanosti za hronologiju

LIT.: F. Fiala 1895 a, 553_:554; .4 .. Benac-B. 1957
7-iO, 23; B. 1983 d, 186; B. 1987 c. B.
17.81 GRABENICE, Kruevci, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. Pored muslimanskog groblja
vano je oko 200 u obliku sanduka i sarko-
faga, Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Beslagic 1971, 239. N.
17 .88 GRABOVIK, Rudo. Srednjovjekov-
na nekropola. oko 30 Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: V. 1956, 133. N.
17 .89 GRAD, Bukovik, okolac. Praistorijska gra-
dina .. Smjetena je na dominantnom brdu iznad pro-
stranog polja. Snani kameni bedem duine 230 m
i irine do. 8 m titi grad u polukrugu sa sjeverne,
zapadne i JUne strane, dok je rub prirodno
padom terena. Sondana i.Spitivanja izveli
su B .. Govedarica i V. 1977. godine. Otkriven
je bogat kulturni sloj sa vie stambenih horizonata
ostacima arhitekture i brojnim pokretnim
kulture. Kasno bronzano i starije eljezno
doba.
LIT.: Truhelka 1891, 308; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedarica
17 .90 GRAD, Kovanj, Rogatica. Praistorijska gra-
dina. Smjetena je na istaknutom brdu koje sa za-
pada dominira dolinom Rakitnice. Stjeno-
viti plato izdueno-ovalnog oblika 50 x 34 m
u cjelihi je okruen snanim kamenim bedemom.
Vjerovatno bronzailo i eljezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica
I7.9i GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica. Praisto-
r'ijska gradina. Smjetena je na izduenom platou
brda Ilijaka, kao i na njegovim, terasira-
nini, junim padinama. Na prelazu u masiv brda
snaan kameni bedem. Vjerovatno bronzano i eljez-
no doba.
LIT.: 13. 1959, 54; B. Govedarica 19B5, 15-27.
B. Govedarica
17 .92 GRAD, Sokolac. Praistorijska gra-
dina. Smjetena je na niskom breuljku u blizini seo-
skog groblja. Unutranji prostor izdueno-ovalnog
oblika dimenzija 48 x 38 m okruen je kamenim be-
demom. Vjerovatno bronzano ili eljezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B. Govedarica
i 7 .93 ' GRAD (Ilijak), Zagrade, Sokolac. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na malom platou brda
Ilijaka. Polukruni kameni bedem titi plato sa sje-
verne, zapadne i june strane, povrinu
od oko 1.600 m
2
Ulaz je na sjeverozapadnoj strani.
Vjerovatno eljezne doba.
LIT.: Fiala 1897 c, 605.' B.
i7.94 GRAD NA BUJNlKU, Rogatica.
Ptaistorijska gradina. Smjetena je na vrhu brda
Rujnika koje dominira nad irom okolinom. Stjeno-
viti plato dimenzija 53 x 45 m u cjelini je okruen
snanim kamenim bedemom. Na zapadnoj strani
ulaz irine 3 m. Na sjevernoj i sjeverozapadnoj stra-
ni je dodatni spoljni bedem koji je najvjerovatnije
ulaz. Vjerovatno bronzano i eljezno
doha.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453. B. Govedarica
17 .95 GRAD POD LAZNICOM, Rogatica.
Praistorijska gradina. Smjetena je nisko, na padini
istoimenog brda. Moda istom sistemu pripada i
mala gradina na vrhu brda. Vjerovatno bronzano
i (ili) eljezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B.
17.96 GRAD PRISOJE, Trubava, Sokolac. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je na sjeverozapadnom
vrhu broa koje dominira irokom dolinom Kneine
Izdueno-ovalni plato dimenzija 115 x 95 m okruen
je kamenim bedemom koji je samo u teme-
ljima. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
17.97 GRAD VITANJ, Kula, Sokolac. Praistorijska
gradina i srednjovjekovni grad. Lokalitet zauzima
strategijski vrlo pogodan poloaj na
izdanku brda Vitanj, na junom pri'lazu
polju. Praistorijska fortifikacija je unitena grad-
njom srednjovjekovnih zidova. Vjerovatno bronzano
i (ili) eljezno doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891, 315. B. Govedatica
17 .98 GRADAC (Gradac Okoplje), Ro-
gatica. Praistorijska gradina. Smjetena je na domi-
nantnom brdu u dijelu
Gradinski plato nepravilnog oblika,
ne 62 x 54 m, s june strane kamenim be-
demom, a s ostalih strana prirodnom strminom. Son-
dano ispitivanje izveli su B. Govedarica i V. Leko-
1980. godine. Otkriven je veoma bogat sloj gla-
kulture sa ostacima arhitekture i brojnim
pokretnim nalazima. eljezno doba.
17.99 GRADAC, Rogatica. Praistorijska gra-
dina. Locirana je na jednom izduenom obronku
brida Martinovice. Dva bedema od kamena
presjecaju plato, hranjenu povrinu od
cca 60 x 30 m. Vjerovatno bronzano i eljezno doba.
B.
17.100 GRADAC, Rogatica. Pr:aistorijska
gradina. Smjetena je na jednom od obronaka. brda
Rudinice. Bedem od krupnog kamena zatvara elip-
sasti prostor dimenzija oko 120 x 40 m. Vjerovatno
eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 729. B.
17 .101 GRADAC, Kramer Selo Rogatica. Praisto-
rijska gradina. Zauzima zaravnjeni plato oblika ne-
pravilne elipse 80 x 64 m na niskom breulj-
ku u samom selu. Fortifikacija je dijelom
unitena, jedini jasni tragovi bedema vidljivi su uz
rub naselja. Sondano ispitivanje izveli
su B. Govedarica i V. 1'978. godine. Otkriven
je bogat sloj kulture kasnog bronzanog
i starijeg eljeznog doba.
17 .102 GRADAC, Kruevci, Sokolac. Praistorijska
gradina, smjetena na brdu, neposredno iznad Bio-
tice. S sjeverne strane podignut je ka-
meni bedem, visok do 4 m, koji se povija prema
zapadu i gubi nad strminom prema rijeci. Ostaci
fortifikacije s strane nisu zapaeni. Plato j(
oko 100 x 50 m, sa vie malih terasa. Vje-
rovatno bronzano i (ili) eljezno doba. B. Covi<
17.103 GRADAC (Gujin Gradac), Sokolac
Praistorijska gradina na vrhu izdvojenog brijega
Kameni bedem zatvara gotovo pravilan kruni pro-
stor oko 70 m. Na zapadnoj strani ulaz, m
vanjski bedem na duini od oke
70 m. Lokalitet je istraivao 1891
te B. Govedarica i V. 1980. godine. Ima
dvije faze naseljavanja: prvu, u rano bronzano i
drugu u kasno bronzano i u eljezno doba.
LIT.: 1891 a, 338-349; B. Govedarica 1985.
15-27. B.
17.104 GRADAC 1, Osovo, Rogatica. Praistorijska
gradina. Smjetena je na junom kraju dosta iro-
kog i zaravnjenog vrha brda nad poljem. Kruni,
stjenoviti, plato 42 m u cjelini je
kamenim bedemom. Na strani podignut
je jo jedan vanjski bedem koji je ulaz.
Vjerovatno bronzano i eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 442. B. Govedarica
17.105 GRADAC 2, Osovo, Rogatica. P13istorijsk<t
gradina. Locirana je na dominantnom breuljku nad
poljem. Bedemi su dijelom Gr:1-
dinski plato je stjenovit i neravan. Vjerovatno bron-
zano i (ili) eljezno doba.
LIT.: B. Go1;edarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17.106 GRADAC, Sokolac. Praistorijska gradina i
nekropola s tumulima. Na malom platou i obronci-
ma manjeg brijega u dananjem Sokocu bila je loci-
rana praistoTijska gradina manjih dimenzija,
sa zapadne i' sjeverozapadne, strane
kamenim bedemom. Gradina je unitena
jo sredinom 19. v. gradnjom crkve, a moe se samo
okvirna datirati isto kao i tumuli u njenoj blizini.
Na sjevernom obronku istog brda bila je smjetena
nekropola od oko 20 tumula, uglavnom manjih di-
menzija. Tumule su istraivali Brudl (1886), Truhel-
ka (1889) i (1891). Kasno bronzano doba
(13. do 9. v. st. e.) i eljezno: doba (8, 7. i, 6. v. st. e.).
LIT.: B. 1965, 57; B. 1987 c. B.
17.107 GRADAC (Lijepi grad), Ustibare, Rudo.
Srednjovjekovni grad. Ruevine grada smjetene su
u uglu Lima i njegove lijeve pritoke Sutjeske.
LIT.: A. 1976, 101. T. Glava
17.108 GRADIC, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smjetena je na niskom breuljku. Plato
je ovalnog oblika, dimenzija 32 x 25 m i u cjelini je
kamenim bedemom. Sondano istraivanje
izveli su B. Govedarica i V. 1977. Otkriven
je relativno bogat kulturni sloj debljine do 0,60 m.
kultura, kasno bronzano i starije eljezno
doba.
LIT.: Truhelka 1891, 311; B. Govedarica 1985. 15-27.
B. Govedarica
17.109 GRADIC, B,ijele Vode, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smjetena je na dominantnom platou na
obroncima Romanije. Snani kameni bedem
titi unutranji prostor sa svih strana, izuzev sjeve-
roistoka, gdje Je provalija. Ulaz u je na sje-
vernoj strani, a dimenzije branjenog prostora su
70 x 45 m. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 390. B. Goveoorica
17.110 GRADIC PRISOJE, Trubava, Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Locirana je na jugozapadnoj pa-
dini istoimenog brda. Slabo kameni bedem
zatvara plato gotovo krunog oblika, promjera 30 m.
Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. GovedarLca
17.111 GRADINA, Buljukovina, Sokolac. Praistorij-
ska gradina. Podignuta je na visokom ravnom platou
uz juni rub polja. Unutranji prostor
gradine je dvojnim kamenim bedemom sa
svih strana izuzev sjeverne, gdje je pristup najtei,
te je na tom dijelu samo jedan bedem. Ulaz
u obliku koridora sa tragovima zatitnih kula je na
junoj strani. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno
doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 311. B. Govedaiica
17.112 GRADINA, Dolovi, Rudo. Srednjovjekovni
grad. Ruevine grada na visokom brijegu, na desnoj
obali Lima. Ime grada se spominje u povelji kralja
Alfonsa iz 1444. godine kao Revancha Ubrisinio u
povelji kralja Fridriha 3 iz 1448. godine kao Raben-
sky (Revanjski).
LIT.: A. 1976, 106-107. T. Glava
17 .113 GRADINA, Dolovi, Sokolac. Praistorijska
Smjetena je na najviem platou dominant-
nog brda. Prostor 50 x 35 m je sna-
nim kamenim bedemom u obliku polukruga.
strana branjena je prirodnom strminom. Vjerovatno
bronzano i (ili) eljezno doba. B. Govedarica
17.114 GRADINA, Gulije, Rogatica. Praistorijska
gradina. Smjetena na istaknutom vrhu tako da sa
strane dominira dolinom Rakitnice. Na za-
padnom rubu vidljiv dio snanog kamenog bedema.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarka
17 .115 GRADINA (Klisura), Br-
do, Sokolac. Praistorijska gradina. Smjetena je na
isturenoj stijeni koja se prema jugoistoku strmo
rui, nad dolinom Kneine. Sa sjevero-
zapadne mnogo strane formiran je be-
dem koji u polukrugu titi plato gradine dimenzija
73 x 25 m. Ulaz u gradinu je na junoj strani, a su-
po velikoj gomili od kamena i zemlje koja ga
nadvisuje, bio je kulom. Sondano ispitiva-
nje izveli su B. Govedarica i V. 1980. godine.
Otkriven je izuzetno bogat kulturni sloj debljine
2,80 m sa pet sukcesivnih stratuma. U svim stratu-
mima konstatovano je vie stambenih horizonata sa
podovima i zidovima kao i brojnim pokretnim
nalazima. Prvi i drugi stratum (2,80-1,70 m) pripa-
daju eneolitskom' periodu i okarakterisani su nalazi-
ma kultura Ezero, Kostolac i stratum
(1,70-1,00 m) je obiljeen nalazima bronzanog doba
tipa. Cetvrti stratum (1,00-0,40 m) iz-
dvojen je od prethodnog slojem paljevine i okarakte-
risan nalazima starijeg eljeznog doba
tipa. Peti stratum (0,40-0,00 m) odgovara
kom eljeznom dobu.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedaiica
17.116 GRADINA, Rogatica. Praistorij-
ska gradina. Nalazi se na iljatom vrhu i na Etrana-
ma kupastog brda u dijelu
Nema platoa pogodnog za stanovanje, niti
fortifikacije, ali je na vrhu i na padinama brda na-
mnotvo praistorijske keramike za gla-
kulturu. Moda je u pitanju i kultno mjesto.
Kasno bronzano i eljezno doba.
17 .117 GRADINA (Marinkov grad), Koutica, Soko-
lac. Praistorijska gradina. Locirana je na padini brda
iznad polja. Malih je di'lnenzija (povrine
13 - Arheoloki leksikor:
97
oko 1.200 m
2
) i trapezastog oblika. dio bedema
je produen napolje i povijen, tako da njegov zavr-
etak titi ulaz irine oko 2,5 m, smjeten u jugois-
uglu. Gradinu je istraivao
1891. Ima dvije faze naseljavanja: jedna pripada
ranom bronzanom, a druga kasnom bronzanom i sta-
rijem eljeznom dobu.
LIT.: 1891 a, 343-344. B.
17.118 GRADINA (Kotorite), Koutica, Sokolac.
Praistocrijska gradina. Podignuta je na
zavretku brda Vjetrenik, nad poljem. Dvojni kameni
bedem titi gradinu na sjeverozapadnoj strani, prema
masivu brda, dok su ostale strane hranjene prirod-
nim strminama. Unutranji gradinski plato je tro-
uglastog oblika, dimenzija 100 x 90 m. Ulaz je u ju-
gozapadnom uglu gradine. Sondano ispitivanje izveli
su B. Govedarica i V. 1980. godine. Otkri-
ven je wlo siromaan kulturni sloj iz okvira bron-
zanog i eljeznog doba.
C. Truhelka 1891, 314; B. Got,edarica 1985, 15-27.
B. Govedadca
17.119 GRADINA (Nenad Grad), Sokolac.
Manje praistorijsko smjeteno na breulj-
ku iznad bedem
od kamenih blokova okruuje ovalni plato dimenzija
37 x 27 m. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
LIT.: 1891 a, 341. B. Govedarica
17 .120 GRADINA (Stolica), Mievina, Rogatica.
Srednjovjekovni grad u literaturi nepo-
znat. Objekti grada su vjeto vrletnom
terenu. Junu stranu grada, okrenutu prema dolini
titi visoka litica (stijena) zv. Stolica. Sa unu-
tarnje (sjeverne) strane je podignut bedem u malte-
1u, dug otprilike 200 m (irina zida je 1,20 m). Naj-
irina grada je 30 i 40 m. Kasni srednji
vijek. I. Bojanovski
17.121 GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je na dominantnom brdu.
Stjenoviti gradinski plato krunog oblika,
90 m, u cjelini je bio okruen snanim kamenim be-
demom. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
17 .122 GRADINA (Komina), Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Plato, dimenzija 338 x 75 m, bio
je branjen jednostrukim kamenim bedemom. Dosta
iroki ulaz na zapadnoj strani, bio je
podijeljen s dva kratka suhozida tako da su se for-
mirala trostruka vrata. Lokalitet je u novije vrijeme
posve uniten radovima. Vjerovatno
kasno bronzano i starije eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 414 i d. B.
17 .123 GRADINA (Mlad), Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je na vrhu istoimenog
brda. Ovalni prostor, promjera oko 45 m branjen je
kamenim bedemom. Fortifikacija je potpuno unite-
na prilikom gradnje puta 1976. godine. Vjerovatno
bronzano i (ili) eljezno doba.
LIT.: 1891 a, 341. B. Govedarica
17 .124 GRADINA, Pedie, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smjetena je na izdvojenom platou brda.
Snani kameni bedem, irine do 3 m, prostire se
polukruno, prostor gradine sa svih strana,
osim sa sjeveroistoka, gdje je prirodno branjena str-
mim ponorom. Unutranje dimenzije su 35 x 25 m.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 390. B. Govedarica
17.125 GRADINA (Plije), Podromanija, Sokolac.
Praistorijska gradina. Lodrana je na istoimenom br-
du. Kameni bedem titi plato obli.ka nepravilnog kru-
ga, 62 x 60 m. Vjerovatno bronzano i (ili)
eljezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarlca
17.126 GRADINA, Sokolac. Prethisto-
rijska gradina. Na brijegu od naselja zapa-
aju se potezi suhozidina, nesumnjivo iz prethistorij-
skog doba. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
Basiler
17.127 GRADINA, Sokolac. Praistorijska
gradina i srednjovjekovno Lokalitet se
nalazi na dominantnom brdu nad kanjonom Rakit-
nice. Sa zapadne strane prostor gradine je
dvojnim bedemima i jarkom njih. Na tom
dijelu vidljivi su srednjovjekovni zidovi sa malte-
rom. Na suprotnoj strani teren se strmo sputa sve
do rijeke i tu nema zatite. Unutranjost
gradine je neravna i Vjerovatno bron-
zano i (ili) eljezno doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B. Govedarlc.a
17.128 GRADINA, V;rhbarje, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smjetena je na blagoj padini brda. Bedemi
su dijelom uniteni, te se oblik ne moe
utvrditi. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
17.129 GRADINA, Vrlazje, Rogatica. Praistorijska
gradina. Nalazi se na brijegu iznad zaseoka Podgra-
dina. Gradinski prostor u obliku nepravilnog kruga
60 x 50 m je kamenim bedemom.
Sondano isprtivanje obavili B. Govedarica i V. Le-
1978. godine. Otkriven je relativno siromaan
sloj kulture. Kasno bronzano i eljezno
doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 729; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Goveda!'ica
17.130 GRADINA, Zagrade, Rudo. Ruevine sred-
njovjekovnog grada uz vaan put koji Je u srednjem
vijeku iz Polimlja, preko gornjeg Podrinja vodio u
Dubrovnik. Sada se vide ostaci: gradskih zidova.
LIT.: A. 1976, 103. T. Glava
17 .131 GRADINA, Zagrade, Praistorijska
gradina. Locirana je na brdu Krievcu. Unutranji
kameni bedem zatvara manju, elipsastu povrinu na
vrhu brda, dimenzija cca 54 x 48 m. Na udaljenosti
od 15 do 20 m je vanjski bedem, je
pruanje nepravilnoj konfiguraciji te-
rena. Vjerovatno eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 605. B.
17.132 GRCKO GROBLJE, Jezernice, Viegrad. Pra-
istorijska nekropola s tumulima. Na platou brda lei
oko 50 humki nasutih kamenom i zemljom. Dimen-
zija su Bronzano i (ili) elj'ezno doba.
M.
17.133 GREBNICE, Drinsko, Viegrad. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: motiv
krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 260. N.
17.134 GREBNICE, Jasenice, Rogatica. Srednjovje-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni svednji vijek.
LIT.: S. 1971, 247. N.
17 .135 GREBNICE, Orahovci, Viegrad. Srednjovje-
kovno groblje. 47 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1, mnogi disloci-
rani; ukras: bordura, spirala, tap i obrisi ljudskih
figura; ostaci natpisa. Kamenolom u oblinjem Ru-
gopeku. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 259. N.
17.136 GREBNICE, Velika Gostilja, Viegrad. Rim-
ski spomenici i srednjovjekovno groblje. Uz pravo-
slavno i muslimansko groblje tri u obliku
sanduka, kao i kameni spomenici upotrebljeni, vje-
rovatno, u funkciji srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika (vie cipusa i arhitekturni ulomci). Rim-
LIT.: S. 1971, 258. N.
17 .137 GROBLJE, Viegrad. Srednjo-
vjekovni spomenik. Uz muslimansko groblje
u obliku sankofaga, orijentiran Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 256. N.
17.138 GROBLJE, Zakomo, Rogatica. Rimski spo-
menik i srednjovjekovna nekropola. Rimski nad-
grobni spomenik s prikazom ljudskih figura
je 100 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I; ukras: motiv spirale i Rim-
sko doba (3. st.) i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N.
17.139 GUCEVO, Rogatica. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovni grob. F. Fiala je 1895.
godine istraio est tumula sa ukupno osam grobova
koji pripadaju srednjem bronzanom dobu. Jedan na-
knadni ukop moe se datirati u raniji srednji vijek.
LIT.: F. F'iala 1895 a, 539-540; A. Benac-B. 1956, 10;
R. 1983, 261-264. B.
17.140 GUVNO, Pokrivenik, Rogatica. Srednjovje-
kovni spomenici. tri u obliku san-
duka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 255. N.
17.141 GUDELJSKO POL.JE, Gudelji, Rogatica.
nih Z-I; ukras: tit s Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 249. N.
17.142 HADROVICI, Viegrad. Srndnjo-
jentiranih Z-I i S-J; ukras: krst, vijenac. Kasni
svednji vijek.
LIT.: . 1971, 258. N.
17.143 HAN LJESCICE, Vragolovi, Rogatica. Sred-
sanduka i ukras: polumjesec. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 251-252. N.
17 .144 HAN OSOVO, Osovo, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola s tumulima. Smjetena je na padini
bl'da, ispod gradine Gradac. F. Fiala je 1896. go-
dine istraio osam tumula sa 11 grobova. Srednje
bronzano i eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 447-448; H. Benac-B. 1956,
11; R. 1983, 261-264. B.
17.145 HOCIMERI 1, Soko-
lac. Praistorijska nekropola s tumulima. F. Fiala je
1897. godine istraio sedam tumula sa osam grobova,
od kojih se jedan moe datirati u srednje bronzano,
a jedan u starije eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 603-604; A. Benac-B. 1956, 12.
R. 1983, 261-264. B.
17 .146 HOCIMERI 2, Soko-
lac. Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko
groblje 24 u obliku sanduka
i msana, orijentirana Z-I; ukras: bordura, krst,
polumjesec, ptica. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 243-244. N.
17.147 HRASTOVACA, Kula, Sokolac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Smjetena na jugozapadnom
obronku brda F. Fiala je 1892. godine
istraio 21 tumulus sa 42 groba, uz jednu naknadnu
sahranu iz rimskog doba (kasno carstvo). Praistorij-
ski grobovi pripadaju starijem i
eljeznog doba dijelom 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1392 b, 395-399; A. Benac-B. 1957, 19.
B.
17.148 HRASTOVI (Mramorje), Greben, Viegrad.
obliku sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 258. N.
17.149 HRELJIN GRAD, Citluci, Sokolac. Praisto-
ri:jsko gradinsko naselje i
Smjetena je na niskom breuljku od domi-
nantnog brda Plije. je dvojnim bedemima
od kamena koji se prostiru polukruno. Sjeverni rub
nije fortificiTan jer je strmom padinom U
zapadnom i jugozapadnom dijelu gradinskog platoa
je masivni zid
Sondano ispitivanje izveo je B. Govedarica 1978.
godine. Otkriven je bedem i dosta si-
romaan sloj. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: Truhelka 1891, 313-314; B. Govedarica 1985, 15-
-27. B. Govedarica
17 .150 HRID, Sokolac. Srednjovjekov-
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: ljiljan,
rozeta, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 242. N.
17.151 HRTAR, Hrtar, Viegrad. Srednjovjekovni
grad. Ruevine se nalaze u istoimenom selu, na
desnoj obali Drine, sjeverno od Viegrada. Na te-
melju najranijih turskih popisa moe se
da je Hrtar imao i svoj upravni kotar jo u doba
bosanske samostalnosti, kada se nalazio u posjedu
feudalnih gospodara Na tzv. Malom gradu
uklesana je kamena stolica.
LIT.: V. 1930, 22-34; H. 1959, 131; .
1971, 257. P.
17.152 IMAMOVICI, Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. U muslimanskom groblju
vana 63 u obliku sanduka, sarkofaga i stela,
o:rijentiranih Z-I; ukras: spirale, krst, polumjesec,
tap, predstava oruja i ljudske figure. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 240. N.
17.153 IZBORINE, Rogatica. Srednjovje-
nih Z-I; ukras: spirale, polumjesec, krst, brad-
va, zmija. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 254. N.
17 .154 JAKIN DO, Ponor, Sokolac. Praistorijski
tumuli. F. Fiala je 1896. godine istraio pet tumula
sa skromnim nalazima iz eljeznog doba samo u
jednom.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 438-439. B.
17.155 JANJOI, Janjoi, Rogatica. Srednjovjekov-
LIT.: . 1971, 253. N.

99
17.156 JAREVICI, Rogatica. Praistorijski
tumuli. Na irem sela F. Fiala je
1894. godine istraio 10 praistorijskih tumula sa
preko 30 grobova. Dio grobova pripada srednjem
i kasnom bronzanom dobu, a dio eljeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 748-749; B. 1981, 108-109.
R. 1983, 263. B.
17.157 JASIK, Vratar, Rogatica. Srednjovjekovna
i sarkofaga, dislocirani; ukras: polumjesec, spirale,
floralni motivi. (U bli2:ini grad Vratar). Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 246. N.
17 .158 JASIKOVICA, Kruevci-Grabenice, Soko-
lac. Srednjovjekovna nekropola. pet ste-
u obliku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 239. N.
17 .159. JEVREJSKO GROBLJE, Crni Vrh, Viegrad.
Praistorijski tumuli. U zaseoku Zakrsnici, na jednoj
zaravni, lei oko 30 humki, dimenzija. Bron-
zano i (ili) eljezno doba. M.
17 .160 JEZERO, Sase, Viegrad. Praistorijska ne-
kropola s tumulima. Nalazi se blizu obale Drine. Od
osam humki bolje su su
15-20 m, visine 0,80 do 1,50 m. Jednu humku istra-
ila je M. 1983. Sahranjivanje je skeletno.
Grobovi su loe fragmentima kerami-
ke nalaze se primjeri keltsko-latenskog ti:pa.
eljezno doba. M.
17 .161 KALAUZOVICI 1, Sokolac.
Srednjovjekovni spomenik. U pravoslavnom groblju
usamljeni u obliku sarkofaga, orijen-
tiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 241. N.
17.162 KALAUZOVICI 2, Sokolac.
Srednjovjekovna nekropola. Uniteno oko 80
u obliku sanduka i! sarkofaga u zgradu
osnovne kole); po jo vidljivim leitima orijenta-
cija je bila Z-I. Kasni svednji vijek.
LIT.: S. 1971, 241. N.
17 .163 KALEN GREBLJE, Kaljina, Sokolac. Sred-
njovjekovno groblje. osam u
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; natpis
(popa Pribislava). Ka.mi srednji vijek.
LIT.: . 1971, 241. N.
17.164 KARACEVINA, Rogatica.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
linearni motiv krst, Kasni vijek.
LIT.: . 1971, 250. N.
17.165 KARETICI, Sokolac. Srednjo-
sarkofaga; ukras: motiv spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 239. N.
17.166 KAURSKO GROBLJE, Hrtar, Viegrnd. Sre-
dnjovjekovni spomenici. dva u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 257. N.
17.167 KILER, Sokolac. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga;
ukras: motiv Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 239. N.
17.168 KLECKOVAC, Sokolac. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 243. N.
,.J.VV
17.169 KOBILJ-BRDO, Rogatica. Sred-
sanduka, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec,
tit. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 248. N.
17.170 KOMINA, Sokolac.
tumuli. Na brdu Komini istraio je F. Fiala 1892.
godine grupu od 16 tumula
nasipom bedema gradine. Otkriveno je svega 12 gro-
bova, uglavnom sa skromnim prilozima. Neki nalazi
mogu se datirati u srednje i kasno bronzano doba.
!JT : F. Fiala 1892 b, 414-417; A. Benac-B. 1956. 11;
R. 1983, 261-264. N.
17.171 KONOGOVO, Brezje, Rogatica. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Locirana je na platou jed-
nog breuljka. F. Fiala je 1896. godine dva
tumula s dva groba koji pripadaju kraju starijeg
eljeznog doba (kraj 6. ili 5. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 441-442; A. Benac-B. 1957, 23;
B. 1987 c. B.
17 .172 KORITA, Rogatica. Praistorijski
tumulus (?) i srednjovjekovna nekropola. Na glavi-
22 u obliku sanduka, orijenti-
rana Z-I. Praistori:jsko doba (?) i kaimi srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 250. N.
17.173 KOSOVO, Kosovo, Rogatica. Nalazi iz siste-
matski prekopanog tumula, svakako s brojem
grobova. Stariji grob (ili grobovi) pripada jednoj od
ranijih faza kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12.
st.), dok ostali nalazi pripadaju kasnijim .sahranama
iz eljeznog doba (7. st.). Grobni nalazi starije faze
vani su za hronologiju bronzanog doba ovog pod-

LIT.: A. Benac-B. 1956, 13; B. 1981, 104-105,
118; B. 1987 c. B.
17.174 KOSOVO POLJE, Kosovo Polje, Viegrad.
Rimska Na njivama uz Drinu nalaze se
komadi rimske opeke.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 15-16; E. 1960, 72.
I.
17.175 KOVACEV DO l, Kula, Sokolac. Praistorij-
ska nekropola tumuli.ma i srednjovjekovni grob.
Stnjetena je u maloj udolini, ispod gradine Hre-
ljin grad. je 1891. godine istraio
dva, a F. Fiala 1892. i 1896. 23 tumula sa oko 30
grobova. Najstariji grobovi pripadaju ranom bron""
zanom dobu, a sadre bronzane bodee i kameni
nadak. Jedan grob je iz kasnog bronzanog doba
(13. ili 12. st.), a dio grobova pripada eljez-
nom dobu (uglavnom 7. i 6. st.). Jedan grob je iz
ranog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 392-395; F. Fiala 1896 d, 438; A.
Benac-B. 1956, 9-10; B. 1983 d, 187-188; B.
1987 c. B.
17.176 KOVACEV DO 2, Kula, Sokolac. Srednjo-
rnnduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; nekoliko
dislocirana. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 244. N.
17.177 KRCEVINE, Viegrad. Sred-
liku i sanduka, orijentirana Z-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 256. N.
17.17g KRIZEVAC, Jezernice, Viegrad. Srednjovje-
orijenti:ranih Z-:-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 260. . . . N.
17.179 KRIZEVAC, Zagrade, Sokolac. Zapadno od
gradine na brdu Krievcu je F. Fiala 1897.
godine pet praistorijskih tumula sa 12 grobova. Hro-
noloki raspon nekropole je od 7. do 5. v. st. e.
EJ. Covk HJ87 c. B.
17.180 KRSCE, Viegrad. Rimske vile, na-
stambe iz doba seobe naroda, ranoslavenske n2.stam-
be. fatraivanja je vodila I. Cremonik. Rimska na-
seobina smjetena je na jednoj od terasa uz Drinu.
Otkrivene dvije vile i jedno malo svetite. Jedna
vila je tipa portikus-vile sa jednim rizalitom, a
druga tip sa sre::1injim koridorom. l\falo svetite
ima u sredini kameni blok, vjerovatno po.:tolje neke
statue; u njemu je i skromni natpis ex-voto
na opeci. Rimsko doba, 2-4. v.
U ruevine ovih zgrada ukopane su kolibe iz
doba seobe naroda, od na podnici
rimskih vila.
Ranoslavenskom dobu pripadaju poluzemunice
ukopane izvan rimskih objekata. Elip.:astog su obli-
ka a jedna, na terasi uz samu Drinu, je,
a. u njoj su dva ognjita. U poluzemunicama
je slavenska keramika druge polovine 6. v.
kao i do 8. v.
LIT.: I. Cremonik 1970 a, 45-83. I. CremoJ1)k
17.181 KRST, Sokolac. Srednjo-
vano o.:am u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I; ukras: motiv jabuke. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 241. N.
17.182 KUSACE, Sokolac. Na brdu iznad
Kusafa istraio je B. Govedarica 1974. godine devet
tumula, sa priblino istim brojem grobova. Relativno
skromni, uglavnom nalazi, mogu se ok-
virno datirati u kasno bronzano doba.
LIT.: B. Govedarica 1978, 16-20, 25-26 B.
17.183 Sokolac. Jedan
tumulus raskopan je 1950. u dvoritu M.
Suke, a drugi, na istom lokalitetu, istraio je B.
Govedarica. Grobovi pripadaju kraju srednjeg ili po-
kasnog bronzanog doba (14-13. st.).
LIT.: A. Benac 1954, 169; B. Govedarica 1978, 20, 27.
B.
17 .184 LASTRE, Viegrad. Srednjo-
vjekovna nekropola. 82 u obhku
sanduka i sarkofaga; mnogi dislocirani; orijentacija:
Z-I i S-J; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 259. N.
17 .185 LAZE (Podlaze), Laze, Sokolac. Na lokalitetu
Laze, Podlaze i Borik istraili su Truhelka (1888.
i 1889), te (1891) ukupno 23 prais-
torijska tumula. Najstariji grobovi pripadaju
noj fazi ka1mog bronzanog doba (13. st.), a pretean
dio starijem eljeznom dobu.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 31; C. Truhelka 1889 b 38-41
A. Benac-B. 1956, 18; B. 1983 g; B. 1987 c'.
B.
17 .186 LIPOV DO, ahdani, Rudo. Srednjovjekov-
ukras: znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 271. N.
17.187 LOZNIK I, Sokolac. Praistorij-
ska gradina, smjetena na platou osamljenog, virn-
kog brda, branjena polukrunim bedemom; kameno-
-zemljane konstrukcije. Lokalitet je evidentirao F.
F'.iala, a sondano iskopavanje izveo B. Govedarica.
Najstariji sloj naseobine pripada eneolitu, a gradina
je bila u upotrebi i tokom kasnog bronzanog i eljez-
nog doba.
LIT.: F. Fiala 1893 b, 736-737; B. Govedarica 1985, 15-25.
B.
17 .188 LOZNIK 2, N Sokolac. U blizini
gradine Loznik istraio je F. Fiala 1893. godine tri
tumula sa oi:am grobova. Nalazi pripadaju prelazu
iz bronzanog u starije eljezno doba (9. i 8. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1893 b, 736-737; A. Benac-B. 1956, 21.
B.
17 .189 LUBURIC POLJE 1, Koutica, Sokolac. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na
tumulu smjetena grupa od 42 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih; ukras: bor-
kr"t, krunica; osLtli spomenici, kao i crkva
uniteni. Praistorijsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 242. N.
17.190 POLJE 2, Koutica, Sokolac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. 103 u ob"-
liku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J;
ukras: predstave krsta, mjeseca. Kasni 1:rednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 242. N.
17.191 LUBURIC POLJE 3, Koutica, Sokolac.
je na ovom polju 1891. godine istraio
nekoliko tumula. Jedan grob pripada srednjem bron-
zanom dobu, a ostali eljeznom dobu.
LIT.: A. Benac-B. 1956, 12; B. 1981, 108; R.
1983, 439-444; B. 1987 c. B.
17 .192 LUKA, Selita, Sokolac. Srednjovjekovno
groblje. u obliku sanduka.
LIT.: S. 1971, 243. N.
17 .193 LUKE, ahdani, Rudo. Srednjovjekovni spo-
menik. Usamljeni u obliku sarkofaga; ukras:
tap. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 270-271. N.
17.194 LJUBANJ, Setihovo, Rudo. Srednjovjekovni
grad. Ruevine grada smjetene su na Velikom i
Malom Ljubnju. Zidova ima i na niem dijelu, pre-
ma selu Setihovu, na lokalitetu Turatovac. Kasni
srednji vijek.
LIT.: A. 1976, 105-106. T. Glava
17.195 LJUBOVINE, Sokolac. F. Fiala
je 1893. godine i.straio 24 tumula, od kojih je 10
bilo praznih, dok su u 14 samo kosturi i
fragmenti Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1893 b, 758-759. B.
17.196 LJUTA STRANA, Sokolac. Sred-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J; ukras
jednog sarkofaga: afrontirane ptice, ruka s kopljem.
Kasni srednji 1ijek.
LIT.: S. 1971, 239. N.
17.197 MACI, Sokolac. Lokalitet je evi-
dentirao C. Truhelka, a 1891. go-
dine otkopao dva tumula i:a skromnim nalazima iz
eljeznog doba.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 28. B.
17.198 MALA GRADINA, Sokolac.
Praistorijska gradina. Locirana je na vrhu jednog
nieg brda. Dvostruki kameni bedem titi ovalni pla-
to oko 54 x 42 m. Na junoj strani ulaz, sa
kratkim, prema unutranjosti povijenim
bedemima. Na sjeverozapadnom uglu for-
101
tifikacije, moda ostaci kula. Lokalitet nije poblie
istraivan i moe se okvirna datirati u bronzano ili
eljezno doba.
17 .199 MALA GRADINA, Sokolac. Prais-
torijska gradina. Smjetena je na dominantnom brdu
iznad zaseoka uke. je kamenim
bedemom sa i sjeverne strane. Na prostoru
gradine, dimenzija 80 x 43 m nalazi se 16 gromila
od zemlje i kamena. Istraivanje tumula izveli rn
B. Govedarica i . 1974. godine.
kultura, kasno bronzano i eljezno doba.
17.200 MALA GRADINA, Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je na dominantnom,
zapadnom vrku krajnjeg obronka planine Kopito,
na rubu polja. od
prostire se prostrani plato tzv. Velika
gradina, koji je mogao sluiti za "tanovanje.
Na ovoj strani Mala gradina je snanim
kamenim bedemom duine 46 m, irine 6-7 m i
visine do 2,5 m. Sa spoljne strane tog
bedema je usjek, jednim manjim bedemom.
Od glavnog nasipa prema sjeveru i zapadu pruaju
se uzduni bedemi koji se na zapadnom rubu .o:pajaju
plato nepravilnog oblika, dimenzija
DO x 60 m. Ulaz u gradinu u sjeverozapadnom uglu
je na principu koridora. Sondano ispitiva-
nje izveo je B. Govedarica 1978. godine. Otkriven
je relativno bogat sloj kulture kasnog
bronzanog i starijeg eljeznog doba.
LIT.: Truhelka 1891, 315; B. 1985, 15-27.
B. Govedarica
17.201 MALI GRADAC, Rogatica. Pra-
istorijska gradina. Podignuta je na niskom brijegu
iznad zaseoka Sjeverna brijega je
vl"lo strma, te sa te strane nema fortifikacije. S
ostalih strana unutranji prostor gradine, dimenzija
57 x 54 m, je kamenim bedemom. Ulaz je
u uglu, u obliku koridora. Vjerovatno
bponz;mo i (ili) eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1394 f, 729. B. Govedarica
17 .202 MALI GRADAC, Sokolac. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je na padini
brda Veliki Gradac. Snani kameni bedem okruuje
kameniti neravni proi:tor 30 m. Vjerovatno
LIT.: C. Truhelka 1891, 310-311. B. Govedarica
17.203 .MALJEVICI, Rogatica. Srednjo-
(?). Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 253. N.
11.204 MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica. F. Fi-
ala je 18i96. godine ha tom istraio dva
tumula koja pripadaju starijem eljeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 458. B.
17 .205 MANDRA, Mandra, Sokolac. Srednjovjekov-
no groblje. U pravoslavnom groblju est
Z-I; ukras: .<=pirala, polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 242. N.
17 .206 MANGALIN HAN, Donji Dubovik, Viegrad.
Praistorijska nekropola sa tumulima. Lokalitet lei
pored puta Viegrad-Dobrun. je pet hum-
ki, 10 i 15 m, visine od 0,50 do
1 m. Radom na nivelaciji terena raskopane su neke
humke pa su kosti i predmeti od
Vjernvatno eljezno 'doba. l,\iI.
102
17.207 MARAVICI, Rogatica. Na
ju istraio je Truhelka 1890. godine
sedam tumula koji su dali nalaze iz ka.<:nog bronza-
nog doba, veoma za hronologiju
kih nalaza tog perioda. kasnog bronzanog
doba (Br. D, 13. v. st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 389; A. Benac-B. 1956, 21,
23; B. 1981, 111-117; B. 1983 g, 418, 423-424;
R. 1983, 261. B.
17.208 Viegrad. Srednjovjeko-
vni spomenik. Usamljeni u obliku sanduka-
-sarkofaga, orijentiran S-J, ostali uniteni, kao i
oni kod damije. Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. 1971, 259. N.
17.209 MEHAGIN DO, Sokolac. U dolu
ispod gradine Gradac u istraio je
1891. godine 13 tumula s dosta boga-
tim nalazima, preteno iz kraja starijeg, te iz
eljeznog doba (6. do 4. v. st. e.).
LIT.: 1891 a, 342; B. 1987 c. B.
17.210 MEJDAN, Brezje, Rogatica. Praistorijski tu-
mulus. Usamljena g.robna humka, jedna od
na Istraio je F. Fiala 1895.
godine. su dva bogato opremljena groba koji
se po nekim nalazima (uvozno bronzano
ezlo), pribliavaju kategoriji kneevskih grobova,
mada ne sadre oruje. Starije eljezno doba (kraj
7. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1895 a, 546-547; A. Benac-B. 1957, 13;
B. 1979, 151-154; B. 1987 c. B.
17.211 MEREMISLJE, Meremilje, Viegrad. Sred-
njovjekovno groblje. Uz muslimamko groblje
vano sedam u obliku sarkofaga, orijentiranih
Z-I; ukras: znaci, motiv spirala, koplje.
U blizini kamenolom sa preostalim Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 260. N.
17.212 MISEVINA, Mievina-Lunjevac, Rogatica.
Srednjovjekovno groblje. 10 u ob-
LIT.: S. 1971, 255. N.
17 .213 Sokolac. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima. Locirana je na platou brda
Istra.io ju je F. Fiala 1892. godine. Sastoji se
od dvije grupe, sa ukupno 38 tumula i oko 60 gro-
bova. Dva tumula bila su posebne konstrukcije: u
obHku minijaturne gradine. Najstariji sloj grobova
u nekoliko tumula pripada kasnog bronza-
nog doba (preteno Br. D., 13. v. st. e.), a zatim
slijedi faza sahranjivanja u starije eljezno doba
(7. i 6. v. st. e.) kojoj pripada grobova. Gro-
bovi iz tumula br. III, X i XXIX dali su nalaze
vane za hronologiju bronzanog doba na
kom
LIT.: F. Fiala 1892 b, 417-425; A. Benac-B. 1956,
20; B. 1981, 111-117; B. 1983 g 418, 423-424;
B. 1987 c. B.
17.214 MRAMOR, Kabernik, Viegrad. Srednjovje-
kovni dva u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 258. N.
17.215 MRAMOR, Selita, Sokolac. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku sarkofaga,
orijentirana Z-I; ukras: bordura. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 243. N.
17 .216 MRAMOR, Stop, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku rnrkofaga, ori-
jentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 246. N.
17.217 MRAMOR, ip, Viegrad. Srednjovjekovno
LIT.: S. 1971, 260. N.
17 .218 l\'IRAMORIC, Vraalice, Rogatica. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: S. 1971, 251. N.
17.219 MRAMORJE, Sokolac. Srednjo-
vj.ekovna nekropola. 12 u obliku
sanduka i sarkofaga; ukras: spirale, rozeta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 239. N.
17.220 MRAMORJE, Beheci, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje prostire se
grupa od 178 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: spirale, krst, polu-
mjesec, biljni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 247. N.
17.221 MRAMORJE, Hrtar, Vtegrad. Srednjovje-
kovna nekropola. Locirana u blizini grada
Hrtara. u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 257. N.
17.222 MRAMORJE, Jabuka, Sokolac. Srednjovje-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: tordirana traka, krst, spirale, vijenac. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 240-241. N.
17.223 MRAMORJE, So-
kolac. Srednjovjekovno groblje. tri
u obHku sanduka i sarkofaga, orijentirani S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 241. N.
17.224 MRAMORJE, Kamenica-Podhrid, Viegrad.
Srednjovjekovno groblje i praistorijski tumulus (?).
Na glavici u obliku sanduka
i rnrkofaga, orijentirana Z-I. Praistorijsko doba (?)
LIT.: S. 1971, 255. N.
17 .225 MRAMORJE, Kneina, So kolac. Srednjovje-
kovno groblje. Uz seoska groblja tri
u obliku sankofaga, orijentirani Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 242. N.
17 .226 MRAMORJE, Kruevci, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. U tri grupe oko 40 ste-
u obliku sanduka i earkofaga; ukras: tordirana
traka, spirale, rozete, tap, polumjesec, ruka i pred-
stave ivotinja. Kasni srednji vijek. N.
17 .Z27 MRAMORJE, Okruglo, Rogatica. Praistorij-
ski tumuli, rimski grobovi i srednjovjekovno groblje.
F. Fiala je rn96. godine istrai() pet tumula sa ukup-
no dvadesetak grobova. Jedan od grobova pripada
vjerovatno jo srednjem bronzanom dobu, dva su iz
ranije faze kasnog bronzanog doba (Br. D - Ha Al
- kraj 13. ili 12. v. st. e.), dok ostali praistorijski
grobovi pripadaju raznim fazama starijeg i
eljeznog doba. Dva groba su naknadni ukopi iz
kasnog rimskog doba (4. st.}, a pet je grobova pod
u tumulu IV iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 448-449; B. 1981, 119; B. Covk
1983 g, 424-425. B.
17.228 MRAMORJE, Osovo-Dolovi, Rogatica. Sre-
dnjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje sa-
jentirana Z-I i S-J; ukras: linearni motiv, luk,
i nakovanj. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 250. N.
17.229 MRAMORJE, Pazalje, Rudo. Srednjovjekov-
sanduka i sarkofaga; ukras: bordura, zna-
ci; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 271. N.
17.230 MRAMOR.JE, Pihlice, Sokolac. Srednjovje-
LIT.: S. 1971, 239. N.
17.231 MRAMORJE, Rogatica.
obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 254. N.
17 .232 MRAMORJE, Poratak, Sokolac. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polu-
mjesec, krug. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 240. N.
17 .233 MRAMORJE, Viegrad. Srednjo-
ras: spirala, rozeta, krst, ruka s Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 257. N.
17 .234 MRAMORJE, Rohci, Viegrad. Srednjovje-
duka; ukras: znaci, Kasni Erednji
vijek.
LIT.: . 1971, 258. N.
17 .235 MRAMORJE, polje, Sokolac. Sred-
njovj.ekovni spomenici. dva u obli-
ku sarkofaga, orijentirana SZ-JI. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 244. N.
17.236 MRAMORJE, Stara Gora, Rogatica. Srednjo-
no 142 u obliku sanduka i :sarkofaga, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: linearni motivi, spirale,
krst, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N.
17.237 MRAMORJE, Rudo. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras:
znaci, ruka, ruka :s natpisi. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 270. N.
17.238 MRAMORJE, Sahdani, Rudo. Srednjovjeko-
vna nekropola. 11 uz pravoslavno
groblje, u obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: znaci, buzdo-
van. Kasni: srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 271. N.
17.239 MRAMORJE, Vagan, Rudo. Rimski spome-
nici i srednjovjekovna nekropola. Dva rimska cipusa
uz pravoslavno groblje 60
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Rimsko doba
LIT.: S. 1971, 270. N.
103
11.240 MRAMORJE grobnice), Vraalice-
Rogatica. 66 u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni :srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 251. N.
17.241 MRAMORJE Zavrblje, Viegrad.
S1ednjovjekovni spomenici. dva u
obliku sanduka, orijentirana Z-I; natpis (Radovana
s bratom krstjaninom Radainom). Kasni :srednji
vijek, sredina 15. v.
LIT.: S. 1971, 259; M. Vego 1981, 41-42, i:l. la.
N.
17.242 NAHOTA, Nahota, Rogatica. Srednjovjekov-
i stubova; ukras: sablja. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 255. N.
17.243 NAVSAN, Rogatica. Na platou brda Vsan
(u izvjetaju F. Fiala pogreno kao ffaf-
rnne) istraena su dva tumula, od kojih je jedan
dao nalaze iz starije faze kasnog bronzanog doba.
(Br. D ili Ha Al, kraj 13. ili 12. st.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 460; B. 1981, 119. B.
17.244 NELJESKE, Sokolac. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polu-
mjeseci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 239. N.
17 .245 NJIVICA, Mievina, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola: pet u obliku sanduka, do-
bra obrada, kvalitetan kamen. I. Bojanovs!ki
17.246 OGLAVAK, Bijelo Brdo, Rudo. Srednjovje-
kofaga, orijentirani; ukras: figuralna scena.
LIT.: S. 1971, 271. N.
17.247 OKOLISTA, Strpci, Rudo. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga, dis-
lociran; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 271-272. N.
17 .248 OKRUGLO, Rogatica. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. Na dva manja tumula
smjetena 13 u obliku sanduka. Kasni sred-
nji vijek, bronzano i (ili) eljezno doba.
LIT.: S. 1971, 251. N.
17 .249 O PRASICI, Rogatica. Na
sela istraio je F. Fiala 1897. godine tri tumula sa
.svega tri groba i malobrojnim prilozima koji pripa-
daju bronzanom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 598-599; B. 1981, 124. B.
17.250 OSOVO, Osovo, Rogatica. Praistorijski tu-
muli i rimski grobovi. Na vie mjesta na
Osova istraio je F. Fiala 1895. i 1896. godine 12
tumula sa ukupno 36 grobova. Najstariji nalaz je
kremena strelica koja, najvjerovatnije, pripada ra-
nom bronzanom dobu. Nekoliko grobova je kasnog
bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a
je iz ranog i razvijenog doba (7-4. v. e.).
Dva naknadna ukopa pripadaju rimskom robu.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 538-539; F. Fiala 1896 d, 442-446;
A. Benac-B. 1956, 18; A. Benac-B. 1957, 12;
B. 1981, 100, 117-124; B. 1983 g; 416-418;
424-425; R. 1983, 261-264. B.
11.251 OTAVA, Gornje Stitarevo, Viegrad. Sred-
sanduka i sarkofaga, orijentirana; mnogi
'. -; _
dislocirani; ukras: znaci, tap, ruka. I{asni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 256. N.
17.252 OVLAGIJA, Sokolac. Sre-
dnjovjekovno groblje. est u obli-
ku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; prikaz
LIT.: . 1971, 243. N.
17.253 OVLAGIJA, Seljani, Rogatica. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu
smjetena est u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih; ukras: motiv spirale. Kasni
srednji vijek i praistorijsko doba.
LIT.: S. 1971, 254. N.
17.254 OVRCJE-MILETCI, Sokolac. Praistorijski
tumulusi i srednjovjekovna nekropola. Na dva tu-
mula smjeteno je oko 62 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; .ukras: vitica,
krst, rozeta, ruka. Bronzano i (ili) eljezno
LIT.: S. 1971, 242. N.
17.255 PALE, Brezje, Viegrad. Srednjovjekovno
groblje. Uz muslimansko groblje sedam
LIT.: . 1971, 260. N.
17.256 PANJEVI, Rogatica. Srednjovjeko-
vno groblje. pet u obliku sanduka,
LIT.: S. 1971, 249. N.
17.257 PAPRATNICE, Osovo, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola. s tumulima. F. Fic1la je 1897. godine
istraio tri tumula sa ukupno 18 grobova. Najstariji
grobovi pripadaju srednjem bronzanom dobu i zna-
rn za hronologiju Glasinca. Zatim slijede sa-
hrane iz kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v.
st. e.), te iz eljeznog doba (uglavnom 6. v. st. e.).
Najvaniji nalaz je kneevski grob ranog 6. st. iz
tumula II, sa raznovrsn1m nakitom, eljeznim oru-
jem (eljezna koplja izuzetne duine, noeVi), ezlom,
bronzanim ili italske provenijencije,
te bogatom opremom konja.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 592-598; A. Benac-B. 1956,
10-11; A. 1957, 14-15; 8. 1979. 154-
-156: B. 1987 c. B.
17 .258 PAPRATNICE, Rogatica. Srednjo-
sanduka i rnrkofaga, orijentiranih SZ-JI.
LIT.: S. 1971, 247. N.
17.259 Kruevci, Sokolac. Srednjovjeko-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tor-
dirana traka i rebra. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 239. N.
17.260 PEJDAHOVO GROBLJE, Gornje titarevo,
Viegrad. U muslimanskom groblju est
ukras: polumjesec; Kasni sried.nji vijek.
LIT.: S. 1971, 256. N.
17.261 PESURICI 1, Ro.gatica. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni u obliku dvostru-
kog sarkofaga. Kasni srednji: vijek.
LIT.: S. 1971, 254. N.
17.262 PESUR!CI 2, Rogatica. Srednjovj(
kovno groblje. U pravoslavnom. groblju J
Z-I i S-J. Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. 1971, 254. N. Milet
17.263 PETROVO POLJE (Petripolje), Brankovi<
Rogatica. Srednjovjekovna nekropola. ok
60 u obliku sanduka i sarkofaga, orijentire
nih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 254. N. Milet
17.264 PLANJE, Planje, Rogatica. Praistorijski tl
muli i rimski grob. Na sela Planja, istrai
F. Fiala 1895. godine 15 tumula. Od ukupno 37 gr<:
bova dio pripada pojedinim fazama srednje
i, kasnog bronzanog doba, dok je samo je
dan grob iz eljeznog doba, a jedan iz rimskog
Lokalitet je posebno vaan za hronologiju bronzano,
doba
LIT.: F. Fiala 1895 a, 542-546; A. Benac-B. 195t
22; B. 1931, 101; 124-129; B. 1983 g, 418, 426-
-428 B.
17.265 PLOCE, Vranei, Sokolac. Srednjovjekovrn
nekropola. 11 u obliku sanduk:
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tit, krunica
LIT.: S. 1971, 243. N. MJ.letic
17.266 PLJEIVICA 1, Pljeivica, Rogatic2 .. Prais-
torijski tumuli i srednjovjekovni grob. F. Fiala je
1895. godine istraio est tumula s bro-
jem grobova. Najstariji nalaz pripada srednj<=rci bron-
zanom dobu, nekoliko grobova je iz kasnog bronza-
nog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a nekoliko iz e-
ljeznog doba (7, 6. i 5. v. st. e.), Jedan naknadni
ukop pripada ranom srednjem vijeku.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 540-542; A. 1956,
17; B. 1931. 110-117; B. 1933, 424-425. B.
17.267 PLJESIVICA 2, Pljeivica, Rogatica. Rirmki
spomenic.i, srednjovjekovna nekropola i crkva. U pra-
voslavnom groblju 89 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: linearni motivi,
spirala, ruka, kosijer. Ostaci temelja crkve s p-0lu-
krunom apsidom. Nekoliko rimskih kamenih spo-
menika u sekundarnoj upotrebi nad sriednjovjekov-
nim grobovima. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 251. N.
17.268 POBRDALJE, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije grupe 35
preteno SZ-JI; ukras: kanelure, polumjesec. Karni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 245. N.
17.269 PODGAJ, Podgaj, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku sanduka.
LIT.: S. 1971, 249. N.
17.270 PODGAJEVI, Budaci, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. u obliku s.an-
duka, orijentirana uglavnom Z-I; ukras: jabuke,
prikaz jelena i psa. Ka.mi srednji vijek.
LIT.: . 1971, 249. N.
17 .271 PODGRADAC, Sokolac. Praistorij
ski tumuli. C. Truhelka je na ovom lokalitetu 1890.
istraio tri tumula. Nalazi pripadaju starijem eljez-
nom dobu, uglavnom 6. i 5. st.
17.272 PODILIJAK l, Sjeversko, Rogatica. Praisto-
rijska nekropola sa tumulima i srednjovjekovni gro-
bovi. Smjetena je u kotliniei fopod gradine Ilijak.
Sastoji se od i est manjih tumula. Jedan
tumulus je, vjerovatno, istraio F. Fiala 1896. (Sje-
versko), dva (A i B) B. 1957, te jo jedan
(C) B. Govedarica 1975. To su rodovski tumuli,
s centralnim grobom i brojem tangencijalno
postavljenih naknadnih sahrana, sve iz ranije faze
tarijeg eljeznog doba (uglavnom 7. v. st. e.). Kon-
statovane su i naknadne sahrane iz eljeznog
doba (5. do 3. v. st. e.), kao i grobovi iz ranog sred-
njeg vijeka.
LIT.: B. 1959, 53-85; N. 1959, 218; B. Gove.
darica 1978, 21-28; B. 1987. B.
17.273 PODILIJAK 2, Sjeversko, Rogatica. Srednjo-
ras: krst. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N.
17.274 PODOMAR, Sokolac. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu
osam u obliku sanduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I. Kami srednji vijek i praisto-
rijsko doba.
LIT.: S. 1971, 241. N.
1'7.275 PODSTRANJE, Rogatica. Sred-
njovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju sa-
dva u obliku sarkofaga, orijentirana
LIT.: S. 1971, 248. N.
17 .276 PODZID, Ribioci, Rogatica. Srednjovjekov-
sanduka i sarkofaga, orijentiran SZ-JI; ostali uni-
teni. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 246. N.
17 .277 POHOV AC (Puhovac), Sokolac. Pra-
istorijska gradina i Smjete-
na je na prostranom zaravnjenom vrhu brda koje
dominira irom okolinom polja. Izdue-
na-ovalni plato dimenzija 100 x 70 m, je
bedemom od zemlje je povrina ka-
menim i blokovima. Sondano iskopavanje
izveli su 1977. B. Govedarica i V. Otkriven
je relativno bogat kulturni sloj kasnog bronzanog i
eljeznog doba, kao i zid
LIT.: C. Truhleka 1891, 313; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedarica
17 .278 POLJE, Velika Gostilja, Viegrad. Srednjo-
sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: spirala, simbo-
znaci, ruka s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 257-258. N.
17.279 POTPECINE, Sokolac. Praistorijski
tumuli i rimski grob. Na Graca
u i istraio je Truhelka 1890.
godine 29, 1891. godine a F.
Fiala 1892. i 1893. godine 61 tumulus sa preko 100
grobova. Jedan ili dva groba (tumulus I/1893) mogli
bi pripadati kasnom bronzanom dobu, a dio
je iz eljeznog doba i to preteno iz 6, 5. i 4. v. st. e,
pa je ova nekropola upravo vana za taj dio hronolo-
gije kulture. Jedan grob iz rimskog doba.
LIT.: C. Truhelka 1890, 387-388; F. Fiala 1892 b, 430-435;
F. Fiala 1893 b, 752-758; A. Benac-B. 1957, 19-22;
B. 1983 b, 149-150; B. 1987. B.
105
17.280 PREVIJA, Kula, Sokolac. Praistorijski tu-
muli i grob. je
1891. godine istraio dva tumula. Praistorijski gro-
bovi pripadaju eljeznom dobu, a konstatovan je i
jedan naknadni ukop iz srednjeg vijeka. B.
17.281 RADOVAN HAN, Vragolovi, Rogatica. Sred-
njovjekovni spomenici. tri u obliku
LIT.: S. 1971, 252. N.
17.282 RANCICI, ljebovi, Sokolac. Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju 12
LIT.: S. 1971, 242. N.
17 .283 RASKRSCE, Dolovi, Rogatica. Praistorijska
nekropola s tumulima i srednjovjekovno groblje. Na
u umi oko 15 tumula podignutih u redovima,
u pravcu S-J. su 10-20 m, visine 0,5-2
m. Na istom prostoru je i srednjovjekovno groblje
sa oko 50 neki su na tumulima. Bron-
zano i (ili) eljezno doba, kasni srednji vijek.
M.
17.284 RASOV ACA, Sokolac.
tumuli. Iskopavanja dvaju tumula Truhelka 1890)
dala je vrlo skromne nalaze iz eljeznog doba.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 27. B.
17.285 RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica. Praistorijski
tumuli. Na Razdolja F. Fiala je 1897. go-
dine istraio sedam tumula sa ukupno 10 grobova.
Najstariji nalaz je kremena strelica koja, najvjero-
vatnije, pripada ranom bronzanom dobu. Ostali gro-
bovi su iz eljeznog doba (uglavnom 6. v. e.).
B.
17 .286 RAZEVO BRDO, Sokolac. Srednjovjekovna
orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 244. N.
17.287 REPUSEVCI, Repuevci, Viegrad. Srednjo-
sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 260. N.
17.288 ROGATICA, Rogatica. Rimsko urbano na-
selje (colonia Ris. ?), srednjovjekovni spomenik. An-
aglomeracija u Rogatici lei na ravnom prosto-
ru brda Ljuna i potoka Rakitnice. C. Patsch
je, na osnovu ostataka substrukcija,
materijala i novca, odredio prostiranje ove urbane
rimske naseobine na kojoj danas razvija Rogatica.
Sa areala grada u Rogatici brojni
kameni spomenici. njima su najbrojniji kultni
spomenici Jupitru, zatim Liberu (Bacchus)
i Mitri, a podiu ih funkcioneri kolonije duumviri
itd. Posebno su sepulkralni spomenici, a
cipus nazivom grada /DEC (urioni) C(olo-
niae) RIS .. ./. Zanimljivi su cipusi s prikazom Atisa,
kao i ulomak stele sa ostacima prikaza grobnih vrata
(porta inferiorum) itd. Iz Rogatice ima i drugih arhe-
olokih ostataka kao (tragova vodovoda i dr.). Roga-
ticu koloniziraju veterani i to iz sastava VII legije.
Colonia Ris u Rogatici datira u 1-4. 8t. u
obliku sanduka uzidan u zid pravoslavne
crkve; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, 467-469; I. Bojanovski 1967 e, 143-
-164; I. Bojanovski 1967, 41-51; S. 1971, 253; M.
Vego 1981, 42--43, Sl. 3. V. Pakvalin
106
17.289 RUDINE, Rogatica. Na lokalite-
tu Rudine F. Fiala je 1894. godine istraio osam
tumula sa preko 30 grobova. Najstariji nalazi (tumuli
I, IV i, vjerovatno VII) pripadaju eneolitu, a ostali
ukopi su iz starijeg i, preteno, eljeznog
doba (od 5. do 3. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1894 f, 752-754; A. Benac-B. 1956,
10-25; B. 1983 d, 186; B. 1987. B.
17.290 RUDINE, Sokolac. Pra:istodjski tumulus (?)
i srednjovjekovna nekropola. Na tumulusu grupa cd
orijentacije; ukras: trake, polumjesec Kasni sre<lnji
vijek.
LIT.: . 1971, 238. N.
17 .291 RUDINE-IV ANPOLJE, Sokolac.
Praistorijski tumuli. Od dva tumula koja je 1894.
godine istraio F. Fiala, nalaze je dao samo jedan.
Pripada kraju srednjeg ili kasnog bronza-
nog doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 750; B. 1981, 106-108. B.
17.292 RUJISTA, Rujita, Viegrad. Srednjovj.ekov-
no groblje. dva u obliku sarkofaga,
orijentirana Z-I i S-J, ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 256. N.
17 .293 RUSANOVICI, Rogatica. Prais-
torijski tumuli, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na
irem bilo je locirano nekoliko
grupa tumula, od kojih je F. Fiala 1892, 1894, 1895.
i 1896. godine istraio 176 tumula sa preko 300 gro-
bova. Najstariji nalazi pripadaju ranom bronzanom
dobu (cetinska kultura), zatim slijedi nekoliko gro-
bova :Lz srednjeg bronzanog doba, a praisto-
rijskih grobova pripada eljeznom dobu, u rasponu
od 8. do 3. v. st. e. Pored pra:ilstorijskih, je
i nekoliko naknadnih ukopa iz rimskog doba, iz ra-
nog s.vednjeg vijeka (grobovi pod u praisto-
rijskim tumulima).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437-438; F. Fiala 1894 f, 729-743;
F. Fiala 1895 a, 533-538; F. Fiala 1896 d, 426-435; A.
Benac-B. 1956, 12; A. Benac-B. 1957, 7; B.
1983 d, 187; R. 1983, 261-264; B.
1987. B.
17 .294 SELISTE, Okruglo, Rogatica. Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz pravoslavno groblje je
nih Z-1; ukras: znaci, ruka,
LIT.: S. 1971, 250. N.
17.295 SELJANI l, Seljani, Rogatica. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: bordu-
ra, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 253-254. N.
17.296 SELJANI 2, Seljani, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. U pravoslavnom groblju pet
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 253. N.
17 .297 SJEVERSKO 1, Sjev;ersko, Rogatica. Prais-
torijski tumuli. Na vie mjesta F. Fiala je 1896.
godine istraio osam tumula, sa ukupno 16 grobova.
Jedan grob pripada ranijoj fazi kasnog bronzanog
doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a ostali uglavnom
starijem eljeznom dobu (7. i 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 449-452; B. 1981, 102-104,
117-124; B. 1983 g, 416-418, 424-425. B.
17.298 SJEVERSKO 2, Rogatka. Srednjovjekovn
groblje. pet u obliku sanduka
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: Kasn
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N. Mileti
17.299 SLAP, Slap, Rogatica. Srednjovjekovni ka
menolom i spomenik. U kamenolomu
u obliku sarkofaga. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 247. N. Mileti
17.300 SMREKE, Sokolac. Praistorijski tumuli.
je 1891. godine istraio tri tumula :
nekoliko grobova, od kojih dva pripadaju srednjen
bronzanom, a ostali eljeznom dobu.
LIT.: B. 1981, 108. B.
17 .301 SOKOLACKO POLJE (Poljak), Gornji Odak
So kolac. Nekropola od devet tumula koju je istrak
F. Fiala dala je petnaestak grobova s dosta bogatim
nalazima eljeznog doba (7. do 5. v. Et. e.).
LIT.: F. Fiala 1893 b, 741-745. B.
17.302 SOLAKOVICI, Rogatica. Srednjo-
vjekovni spcmienici. tri u obliku
LIT.: S. 1971, 255. N.
17.303 SOLILA, Varoite, Rogatica. Srednjovjekov-
i sarkofaga, orijentiranih Z-I (u blizini pravoslav-
nog groblja). Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 253. N.
17.304 STARI BROD, Stari Brod, Rogatica. Rimska
nekropola i vila rustika. Na starom groblju 3 km
uzvodno od titareva, na lijevoj obali Drine,
odlomci spomenika. Tu su rtvenik,
ci pusa i dva fragmenta vijenca. Nedaleko od
ovag lokaliteta su ukopane u obronak breuljka dvije
zidane grobnice. Navodno da se tu nalaze
i tragovi rimske vile. Rimsko doba, 104. v.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 21; D. Sergejevski 1934 a, 16; E.
1960, 72; I. Bojanovski 1964 c, 113; I. Bojanovski
1967 e, 162. I.
17.305 STIJENA POD PISMOM, Zlijeb, Viegrad.
Grupa stilizovanih ljud;0kih likova, znakova svastike
i drugih, neodredivih znakova, urezana u ivu stije-
nu. Vjerovatno kasno bronzano ili starijeg
eljeznog doba.
LIT.: 1891, 285-286. B.
17.306 STUPINE (Mramorovi), Jabuka, Sokolac.
ob}iku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: . 1971, 241. N.
17 .307 SAHINSKI GRAD, Sokolac.
Praistorijska gradina. Smjetena je na dominantnom
vrku u dijelu Romanije, a kontrolie skoro
Fortifikacija i kulturni
sloj uniteni su gradnjom relejne stanice
1974. godine. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno
doba.
17 .308 SARENCEVE VRTACE, Sokolac.
Praistorijska nekropola sa tumulima. Manja nekro-
pola sa 15 tumula koju je istraio C. Truhelka 1890.
godine. Oko 40 grobova pripada fazama
starijeg i eljeznog doba, od ranog 7. do 4.
v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1890, 388; A. Benac-B. 1957, 7-8;
B. 1987, B.
17 .309 SENKOVICI, Sokolac. Praistorij-
ski tumuli. F. Fiala je 1892. godine istraio 10 tu-
mula. Najstariji nalaz pripada jedno1 od ranijih faza
kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. st.), ostali
grobovi dali rn veoma oskudne nalaze; neki od njih
mogli bi se datirati u eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 440-441; B. 1981, 119-120.
B.
17.310 STRPCI 1, Strpci, Rudo. Praistorijski tu-
muli. Na livadama oko trbaca istraio je F. Fiala
1897. godine devet od oko 30 evidentiranih tumula.
Od ukupno oko 30 grobova, jedan pripada srednjem
bronzanom dobu, jedan ranijoj fazi kasnog bronza-
nog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), pretean dio sta-
rijem eljeznom dobu (7. i 6. v. st. e.), te jedan mla-
eljeznom dobu (4. v. st. e.). Nekropola je va-
na, kako kao indikator raspro.stiranja kul-
ture, tako i za hronologiju bronzanog doba ove ob-
lasti (posebno grob s fibulom u obliku violinskog
luka iz tumula I, te narukvice iz tumula VIII).
11, 16, 37-38; B. 1981, 111-112, 117-124; B.
1983 418, 424-425; R. 1983, 261-264.
B.
17.311 STRPCI 2, trpci, Rudo. Praistorijska osta-
va. Sastoji se od luksuznog Hebrnog nakita u bron-
zanoj zdjeli: osam fibula, dvadesetak bolje i slabije
aplika u obliku rozete, jedne apli:ke u ob-
liku enskog poprsja, jedne male perle i neto frag-
menata srebrnog nakita. Objekti su, najvjerovatnije,
proizvodi neke makedonske ili radio-
nice 4. v. st. e.
LIT.: M. Hornes 1901, 527-536; R. 1985, 121-155.
B.
17.312 TALINE, Sokolac. Praistorijski tumuli, raz-
bijeni u vie grupa na niskom platou od ko-
rita Reetnice. C. Truhelka je 1888. i 1889. godine
istraio 18, a F. Fiala 1893. i 1895. godine jo 41
tumulus. Dio grobova pripada kasnom bronzanom
dobu i to kako ranijim fazama (grob s fibulom u ob-
liku violinskog luka, kraj 13. ili 12. v. st. e.), tako
i kraju tog doba. Ostali grobovi pripadaju pojedinim
fazama eljeznog doba, od 3. do 4. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 28; C. Truhelka 1889 b, 29-35;
F. Fiala 1893 b, 745-746; F. Fiala 1895 a, 547-552; A. Be-
nac-B. 1956, 15, 22, 24; A. Benac-B. 1957 b,
6, 19; B. 1981, 120; B. 1983, 418-428; B.
1987. B.
17 .313 TATINICA, Tatinica, Viegrad. Praistorijska
nekropola s ravnim grobovima. F. Fiala ili V. Cur-
istraili su 1897. godine tri groba. To su urne
s pougljenisanim ljudo5kim kostima i sitnijim prilo-
zima od kosti i kamena (perle, igla, kremeni
Grobovi pripadaju eneolitu, a za sada se ne mogu
kulturno blie odrediti.
LIT.: B. 1983, 187. B.
17 .314 TINJAG-DO, Sokolac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. 25 ras-
u dvije grupe, u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana
traka, rozete, i5pirale, predstava ivotinje. Mnogi uni-
teni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 239-240. N.
17.315 TIRIN HAN, Osovo-Halije, Rogatica. Sred-
njovjekovni spomenici. dva u obli:-
ku sanduka i sarkofaga, ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 250. N.
*
107
17 .316 TORIC, Lepenica, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenik. Ui5amljeni u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-I; natpis: Kasni srednji vijek, sredina
15. v.
LIT.: . 1971, 249; M. Vego 1981, 43, Sl. 4.
N.
17 .317 TRNOVIK, Okruglo, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije grupe 60
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 250. N.
17 .318 TROJAN, Stop, Rogatica. Srednjovjekovni
i5pomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-I; ukras: krunica, prikaz psa. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 246. N.
11 .319 TRUSEN KAMEN, Vrhbarje, Sokolac. Sred-
LIT.: S. 1971, 245. N.
17.320 TRUTOVO BRDO (Brdace), Mala Gostilja,
Viegrad. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoo5laV-
no groblje 43 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras: simbo-
znaci, oruje, spirala, biljni motivi, ruka s ma-
i kopljem; natpis (Vukaina s maj-
kom Ruom). Kami srednji vijek, prva polovina
15. V.
LIT.: . 1971, 257; M. Vego 1981, 45. N.
17 .321 TULEZ, Stop, Rogatica. Srednjovjekovno
groblj,e. est u obliku sru:i-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I (1 spomenik,
ostali dislocirani); ukras: predstava konja. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 246. N.
17.322 TURSKA VODA, Seljani, Rogatica. Sred-
njovjekovna nekropola. U dvije grupe 32
Z-I; ukras: krst, ljudska figura; natpis. Kasni sred-
nji vijek, druga polovina 15. v.
LIT.: . 1971, 254; M. Vego 1981, 44, Sl. 5.
N.
17.323 VAROSISTE, Varoite, Rogatica. Srednjo-
vjekovno groblje. sedam u obliku
Earkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, spirale,
ruke, figuralna scena; sarkofag s natpisom vojvode
Ozrisava Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 253; M. Vego 1981, 53-55. N.
17.324 VELIKA GRADINA, Soko-
lac. Praistorijska gradina. Locirana je na dominant-
nom brdu nad jugozapadnim rubom
polja. je rnanim kamenim bedemom. Unu-
tranji prostor je oblika nepravilne elipse. Sjevero-
zapadno i od gradine su neto nie te-
rase sa tragovima naseljavanja, vjerovatno podgra-
Bronzano i (ili) eljezno cfoba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308-309. B. Govedarica
17 .325 VELIKA GRADINA, Staro Selo, Sokolac.
Praistorijska gradina. Smjetena je na izduenom
breuljku sa koga se dobro kontrolie
polje i dio kotline oko Obuhvata stjenoviti
plato dimenzija 60 x 30 m, koji je sa sjeverne stnne
snanim kamenim bedemom oblika;
juni rub branjen je strmom padinom. Bronzano i
(ili) eljezno doba.
108
17.326 VELIKA NJIVA, Citluci, Sokolac. Srednjo-
jentiranih Z-I; mnogi uniteni. Kasni !Srednji vijek.
LIT.: . 1971, 244. N.
17.327 VELIKI CAIR, Sokolac. Sred-
liku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
polumjesec, ruka s tit s Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 244. N.
17 .328 VELIKI GRAD, Rogatica. Pra-
istorijska gradina na vrhu brijega. Kameni
bedem zatvara ovalni pro:stor oko 120 x 90
m. Ulaz je u obliku koridora, na sjeverozapadnom
rubu. Vjerovatno bronzano i (ili) eljezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437. B. Govedarica
17.329 VELIKI VRH, Romanija, Sokolac. Praisto-
rijska gradina. Na ovom lokalitetu konstatovao je C.
Truhelka ostatke prai:storijske gradine, posv2 uni-
tene kasnijim gradnjama. Bronzano i (W) eljezno
doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 306-307. B.
17 .330 VIDRICI, S<:>kolac. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje 11 iste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: S. 1971, 244. N.
17 .331 VILINO KOLO (Vrelo), Rogatica.
orijentirana Z-I i S-J; ukras: pijetao i figuralne
predstave (sarkofag pren6'en u Zemaljski muzej).
LIT.; S. 1971, 251. N.
17.332 VISEGRAD 1, Viegrad. Rimski novci. Pri.
gradnji ceste kod Viegrada je 11 rimskih
bronzanih iz 4. v.
LIT.: C. Patsch 1897, 527. G.
17.333 VISEGRAD 2, Vi,egrad. Srednjovjekovni
grad. Neznatni ostaci grada nalaze se na krakoj
stijeni iznad desne obale Drine, na sjevernoj peri-
feriji dananjeg naselja. Uz grad se bilo razvilo i
malo trgovite, a po situaciji iz turskih vre-
mena, ovdje se jo u srednjem vijeku formirao i
poseban upravni distrikt. Osnovna funkcija grada
bila je osiguranje prijelaza preko rijeke Drine. U
pisanim izvorima spominje se tek 1449, i tada je
pripadao feudalnoj oblasti
LIT.: H. 1953, 12; M. Vego 1957 a, 127.
P.
17 .334 VITANJ, Kula, S<:>kolac. Praistorijska nekro-
pola sa tumulima. Locirana je u podnoje grada
Vitnja. F. Fiala je istraio 14 tumula sa ukupno vie
od 20 grobova. Preteno kraj starijeg eljeznog doba
(6. i 5. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 435-437. B.
17 .335 VLASULJE, Cadovina, Rogatica. Praistorij-
ski tumulus i groblje. Na glavici
devet u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I. Praistorijsko doba (?) i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 254. N.
17.336 VRATAR, Vratar, Rogatica. Srednjovjekovn
grad i Ruevine grada se nalaze na strmorr.
grebenu, iznad desne obale rijeke epe. Danas
jo raspoznaju temeljni zidovi od okrugle kulE
i usjeci u ivoj stijeni. Ispod grebena, to-
ponim govori o nekadanjem
-zanatskom suburbiju. U pisanim izvorima grad S(
spominje tek u najranijirn turskim popisima 1469
i 1485. godine. Po njima se vidi da je grad bio i
centar upravnog distrikta i da je spadao u domenu
velikakoga roda Kraj grada
dva u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: V. Palavestra-M. 1964, 141; . 1971,
246-247. P.
17.337 VRATNICA-RADAVA, Sokolac. Praistorij-
ska nekropola sa tumulima. Na kosi koja se od
Sokoca sputa u ravni Glasinac C. Truhelka je
1889. godine istraio broj malih i jedan veliki,
centralni< tumulus, 21 m. Nalazi pripa-
daju starijem i eljeznog doba.
LIT.; C. Truhelka 1889 a, 29; C. Truhelka 1889 b, 35-36.
B.
17.338 VRAZALICE, Vraalice, Rogatica. Srednjo-
vjekovni .spomenici. Uz pravoslavno groblje
tri u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srd-
nji vijek.
LIT.; S. 1971, 251. N.
17 .339 VRAZI CI, Sokolac. Praisto:rijska ne-
kropola s tumulima i rimski grob. Na zapadnoj pa-
dini brda Puhovca istraio je F. Fiala 1893. godine
11 tumula. Otkriveno je dvadesetak grobova, pre-
teno .: paljevinom. Kraj starijeg i
eljeznog doba. Jedan naknadni ukop je iz rimskog
doba, 4. v.
LIT.: F. Fiala 1893 b, 733--741; B. 1987. B.
17 .340 VRELCE, So kolac. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni u obliku sarkofa-
ga, orijentiran Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 241. N.
17 .341 VRHSELISTE, Selita, Sokolac. Srednjovj e-
duka, orijentir:ana Z-1. Kasni vijek.
LIT.: S. 1971, 242. N.
17 .342 VRLAZJE, Vrlazje-Podgradina, Rogatica.
Srednjovjekovni spomenici. u
obliku sanduka, orijentirana Z-I, ostali uniteni.
LIT.: S. 1971, 251. N.
17.343 VRTANJAK, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola sa tumulima. Sastoji .se od pet tumula,
za velikih dimenzija
do 30 m, visine do 4 m). Jedan od grobova pripada
ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), a ostali
kasnom bronzanom dobu.
LIT.: C. Truhelka 1890, 389; B. 1983 d, 187. B.
17 .344 ZAGRADE, Zagrade, Sokolac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Smjetena je u udolini iz-
brda Krievca i Ilijaka. F. Fiala je 1897. go-
dine i.straio pet tumula, sa ukupno devet grobova;
u jednom od tumula su fragmenti importi-
rane ili italske posude i srebrna aplika - lik
vepra, rad iz druge polovine 6. v. st. e. Gro-
bovi pripadaju starijem i eljeznog
doba.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 607-609; B. 1983 b, 150-151;
B. Covi6 1987. B.
17 .345 ZAKOMO 1, Zakomo, Rogatica. Srednjovje-
kovni spomenici. Dislocirani (10) u obliku san-
duka; ukras: bordura, spkala, znaci. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N.
17.346 ZAKOMO 2, Zakomo, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. U pravoslavnom groblju pet
u obliku sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 248. N.
17.347 ZARBOVINA, Zarbovina, Rudo. Srednjovje-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-1 i S-J;
ukras: polumjesec, ruka s kanelure. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 271. N.
17 .348 ZA VRH, Stijenice, Rogatica. Srednjovjekov-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: po-
lumjesec, rozeta, ruka s prikaz psa i figu-
ralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 249. N.
17.349 EPA, epa, Rogatica. Srednjovjekovni spo-
menici. 10 uzidanih u damiju i
zid; motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 246. N.
109
17.350 IVALJEVICI Ro-
gatica. Praistorijska nekropola sa tumulima, rimski
spomenik i srednjovjekovna nekropola sa
F. Fiala je 1897. godine evidentirao 207 od
kojih dva na praistorijskom tumulu, a istraio je
tri grupe sa ukupno 10 tumula, te vie od 20 sa-
hrana. Najstariji grob pripada ranom bronzanom
dobu (cetinska kultura), dva su iz srednjeg, a neko-
liko iz ranijih faza kasnog bronzanog doba (13-12.
st.). praistorijske sahrane su iz eljeznog
doba. Nekropola tumula je posebno vana za hrono-
logiju bronzanog doba Glasinca.
Ara Junoni upotrebljena kao sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik.
su u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tirani Z-I i S-J; ukras: spirale, znaci,
oruje, likovi ivotinja. Oko 20 ih je u
kulu i jedan sa znakom krsta.
21; B. 1981, 109-110, 113-117; 129;B. 1983, 418,
423-424; R. 1983, 261-264; S. 1971,
248 B.
17 .351 UNOVI, Zunovi, Sokolac. Srednjovjekovno
groblje. Uz pravoslavno groblje est ste-
u obliku sanduka, sarkofaga i niana,
orijentiranih Z-I; ukras: krst, luk i strijela. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 245. N.
17 .352 UPANOVI CI, Rogatica. Prais-
torijska nekropola s tumulima. F. Fiala je 1897.
godine istraio dva od dvadesetak tumula, preteno
dimenzija. Vie grobova, od kojih jedan pri-
pada ranom, jedan srednjem bronzanom dobu, a
ostali starijem eljeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 603; B. 1983 d, 188. B.
REGIJA 18.
113
REGIJA 18: OPSTI POPIS NALAZITA
1. AHARINE,
2. ARINE, ivolje, Kailinovik
3. BADANJ (Vranovina), Obalj, Kalinovik
4. BARAKOV AC, Pa unci,
5. BARAKOV AC (Prijemet), Prijemet,
6. BARE,
7. BATOVO,
8. BELENI, Beleni,
9. BILJEG, Bujakovina,
10. BJELAN, Modro Polje,
11. BORJ ANICE, Vlaholje, Kalinovik:
12. BOENOV A GLAVA, Bukvica, Kalinovik
13. BRAVENJAK, Jabuka, Fofa
14.
15. BRDO, Donji Budanj,
16. BRDO, Obalj, Kalinovik
17. BRIJEG, (Mramorje-Glavica), Zavait-Mali
Korlat,
18. BRIJEST, groblje),
19. BUKOVICA,
20. CIGLANA, Slatina, Gorade
21. CRKVICE,
22. CRKVINA, Borje,
23. CRKVINA, Kalac-Crkvina, Gorade
24. CRKVINA, Kunovo,
25. CRKVINA, Mjehovine, Kalinovik
26. CRKVINA, Modro Polje,
27. CRKVINA,
28. CRKVINA,
29. CRKVINA,
30. CVILIN, Cvilin,
31. Sivolje, Kalinovik
32. Gornja Kuta,
33. BARA, Obalj-Kladovo Polje,
Kalinovik
34. GROMILE, Borija, Kalinovik
35. CIFUTSKO (Gromiljak), Miljeno,

36. CELIJE, Ustikolina,
37.
38. DEROLOVI, Derolovi,
39. DILJKA, Ustikolina,
40. DJEDOVO BRDO,
41. GREBLJE,
42. DJEVOJ VRELO, Kuta, Kalinovik
43. DO,
44. DOBRO BRDO, Bukvica, Kalinovik
45. DOBRO,
46. Ocrkavlje,
47.
48. GAJ, Sela, Kalinovik
49. GAJEVI, Borajna,
50. GAJEVI,
51. GLAVICA,
52. GLAVICA,
53. GLAVICA,
54. GLAVI CICA,
55. GLA VICINE, Kalinovik
56. GORAZDE 1, Gorade
57. GORADE 2, Gorade
58. GORNJA Donje Papr-atno-Dolovi,

59. GORNJE OCRKA VLJE, Miljevina,
60. GORNJE SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik
61. GORNJE ECE, Gornje l'ok
o2. GRAB,
613. GRAD,
64. GRAD (Gradina),
Gorade
65. GRAD, Kalinovik
66. GRAD, Obalj, Kalinovik
67. GRAD NA GUJNAKU, Osija, Kalinovik
68. GRADAC, Budo,
69. GRADAC, Cvilin,
70. GRADAC, Curevo-Pusto polje,
71. GRADAC, Gvozno, Kalinovik
72. GRADAC, Kalinovik
73. GRADAC,
74. GRADAC, Zakmur,
75. GRADINA, Bunovi,
76. GRADINA, Donja Sopotnica, Gorade
77. GRADINA,
78. GRADINA, Kalinovik
79. GRADINA, Hotovlje, Kalinovik
80. GRADINA, Jelaca, Kalinovik
81. GRADINA,
82. GRADINA, Kalinovik
83. GRADINA,
84. GRADINA, Luke,
85. GRADINA, Pjelovac,
86. GRADINA, Previla,
87. GRADINA, Skravnik,
88. GRADINA, Sivolje, Kalinovik
89. GRADINA, Vrhovine, Kalinovik
90. GRADINA ISPOD RUCNIKA, ivolje,
Kalinovik
91. GRADINA NA KOZLOGRADSKIM
STIJENAMA, Kunovo,
92. GRADINA NA PIVNICI, Vlaholje, Kalinovik
93. GRADINA NA RAVNIMA, Si volje, Kalinovik
94. GRCKO GREBLJE,
95. GRCKO GREBLJE, Zavait,
96. GRCKO GROBLJE,
97. GRCKO GROBLJE,
98. GRCKO GROBLJE, Kosman,
99. GRCKO GROBLJE, Koetin, Gorade
100. GROBLJE, do,
Kalinovik
101. GRCKO GROBLJE,
102. GRCKI MRAMOROVI, Trtoevo,
103. GREDA, Kalinovik
104. GREDE, Borija, Kalinovik
105. GRIVICICA, Jelaca, Kalinovik
106. GROBLJE, Kolovarice, Gor-ade
107. GROBNICE, Krbljine, Kalinovik
108. GROMILA, Vrbnica,
109. GROMILE, Cvilin,
1\10. GROMILE,
111. GROMILE 1, Kalinovik
112. GROMILE 2, Kalinovik
114
113. GROMILE, Hubjeri, Gorade 185. LUCKI RAT, Derolovi,
114. GROMILE, 186. LUG, Gorade
115. GROMILE, 187. LUKO, Luko, Kalin()vik
116. GROMILE, Krbljine, Kalinovik 188. LJEBORI, Slatina, Gorade
117. GROMILE, Kunovo, 189. LJULJEVISTA,
118. GROMILE, Mrkalje, 190. LJUSICI, Kalinovik
119. GROMILE, Obalj, Kalinovik 191. MAHREVI I,
120. GROMILE, Odak Gorade 192. MALA LUKA, Slatina,
121. GROMILE, Romani, Kalinovik 193. MALI PODJEZ, Slatina,
122. GROMILE, Stolac, 194. MAZLINA, Mazlina,
123. GROMILE, Suha, 195.
124. GROMILE, 196. METALJKA, Kunovo,
125. GROMILE, Sivolje, Kalinovik
'. 19'7. MILAREVO, Kalinovik
,._s':_,
126. GROMILE, Zakmur, 198. MIRKOVA KOSA 1, Kalinovik
127. GUCA GREB, Bujakovina, 199. MIRKOV A KOSA 2, Kalinovik
128. HERCEGOV GRAD, Kalinovik 200. MJEHOVINE 1, Mjehovine, Kalinovik
129. HLADILJSKO BRDO, Hladilji, Gorade .'t 201. MJEHOVINE 2, Mjehovine, Kalinovik
130. HODA, Gornja Kuta-Hoda, ;J 202. MODRO POLJE, Modro Polje,
131. HOTOVLJE, Hotovlje, Kalinovik . l: 203 . MRAMOR (Crkvina), Vrbica,
132. HUMSKO, Humsko-Odak, . .} 204. MRAMORJE,
133. JABLANICI, Kalinovik 205. MRAMORJE,
134. JABUKA, Jabuka, Gorade 206. MRAMORJE, Hladilji, Gorade
135. JARCINA, 207. MRAMORJE,
136. JASEN, Kuta, Kalinovik 208. MRAMORJE,
137. JASEN KOSA, Gorade 209. MRAMORJE, Marevci, Gorade
138. JASIK, Donji Budanj-Sljivovci, 210. MRAMORJE, Prijedraje,
139. JASIKE, Donje Paprntno, ' :;,_: 211. MRAMORJE, ahbazi,
140. JAZICI, Kalinovik 212. MRAMORJE, Toholji,
141. JEJ ACA, Kalinovik : 213. MRAMORJE,
142. JELASACK:O POLJE, Jelaca, Kalinovik 214. MRAMORJE, Zakmur,
143. JEZERO, Jezero, Kalinovik 215. MRAMORJE, Zavait,
144. KADIJINA GROMILA, Zavait-Kulat, 216. MRAMORJE, Zavait-Podi,
145. KALDRMA, 217. MUSIN GRAD, Trnavica, Kalinovik
146. KAMENJE, Donje Papratno, 218. OCRKA VLJE, Ocrkavlje,
147. KARAULA, Vlaholje, Kalinovik 219. ODACINE, Kalinovik
148. KATARIN GROB, Kalinovik 220. OSIJ A, Osi ja, Kalinovik
149. KAURINE, Slatina, '."l21. OSJECENIK, Sivolje, Kalinovik
150. KAURSKA GLAVICA, !3ukvica, Kalinovik 222. PALUCI, Humsko,
151. KAURSKO GROBLJE, 223. PEOV AC, Slatina,
152. KLINJA, Klinja, Kalinovik 224. PIJESAK,
153. KLOBUCICA, Donje 225. PIVNICA, Vlaholje, Kalinovik
154. KO!KOJA RAVAN, Foa& 220. PLOCE, Batovo,
155. KOMIN, Kalinovik 227. PLOCE, Zakmur,
156. KOPLJEVIC KAMEN, Kamen, 228. POBRNJACA, Mjehovine, Kalinovik
157. KORILJEV A, Mjehovine, Kalinovik PODA, Poda,
158. KORITA, 230. POD CRKVOM, Kutine, Kalinovik
159. KOSTRENISTE, Gorade JJG 231. PODGRAD,
160. KOSURAC, Kalinovik 232. POD KLEKOM, Stirine, Kalinovik
161. KiOTACA, Zakmur, 233. Miljevina,
162. KOZLOGRADSKE STIJENE, Kunovo, 234. POLJANA groblje),
163. KOETIN, Ustikolina, Mjehovine-Selit.a, Kalinovik
164. Gorade 235. PONORI 1, Kalinovik
165. KREMENJE, Borak Brdo, Gorade 236. PONORI 2, Kalinovik
166. KRIVODOLI, Sivolje, Kalinovik 237. PONORI 3, Kalinovik
167. KRiEVAC (Ledine), Gorade 238. POPOV DO, Popov Do, Gorade
168. KRSTAC-KALUFI, Kratine, 239. PRESJEKA, Donje
169. KRS, Donji Budanj-ljivovice, 240. PREVIC, Kalinovik
170. KRS, Toholj, 241. PREVIJA, Donje Papratno,
17.1. KULINA, Donji Budanj, , 242. PRGOSE, Kalinovik
172. KUNOVO, Kunovo, 243. PRIBILOVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik
173. KUTINE, Kutine, Kalinovik 244 . PRIJEKLADE, Prijeklade,
174. KUNO BRDO (elec) Sivolje, Kalinovik 245. PRVNICI,
175. LACEVINE (Kalufi), Varo, Kalinovik 246. RASKRSCE,
176. LANIST A, Kunovo, 247. RASCE, Kalinovik
177. LEDENJACA, Donji Budanj, 248. RATAJI 1, Rataji,
178. LELIJ A, Stirine, Kalinovik 249. RATAJI 2, Rataji,
179. LIVADE, Petrovice, Gorade 250. RAVNICA, Obalj, Kalinovik
180. LOKVA, Obalj-Kladovo Polje, Kalinovik 251. RAVNO GROBLJE (anac), Kunovo, 1'o&
18'1. LUCICA, Borje, 252. RUDINE, (Kunovo),
182. LUCILA, 253. Rudice, Kalinovik
183. LUCINO BRDO, Gorade 254. SAMOBOR,
184. LUCKE KOLIBE, Trebova planina, 255. SASICA, Donje Kruevo,
115
256. SELISTE, Miljeno, 279. TRNA VICA 2, Trnavica, K.alinovik
257. SLADOJEVCI, Borje,
258. SOMINE, Somine, K.alinovik
280. TRPINJE, Trpinje,
281. TURBE, Somuni,
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Gorade 282. USTIKOLINA, Ustikolina,
260. STANKOV AC,
261. STIJENE,
283. Gorade
284. VELOVO GROBLJE (Kr), Kratine,
262. STJEPANGRAD, Varo, Kalinovik
263. GLAVICA, Vlaholje, Kalinovik
264. STUDENO VRELO, Gornje Bare, Kalinovik
285. VIHOVICI, Kalinovik
286. VISEVINA,
287. VITLO BARA, Stirine, Kalinovik:
265. SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik 288. VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik
266. SURDUK, Zidine, Gorade
267. SVATOVSKO (DJEVOJACKO) GROBLJE,
289. VLAHOLJE, Vlaholje, Kalinovik
290. VLAKO POLJE, Trnavica, Kalinovik
Donji Kopilovi, 291. VRATAR (Sutiska), Suha,
268. SCEPOV GROB, Donji Budanj,
269. SEHITLUCI, Ustikolina,
270. SILJEVAC, Sivolje, Kalinovik
271. SIVOLJAC, Kalinovik
272. TINJAK, Trudanj,
273. TJENTISTE, Tjentite,
274.
275. TOPALOV KAMEN, Vlaholje, Kalinovik
276. TRENJIN KRST, Trenjevica, Kalinovik
277. TRESTENICA, Kostenik, Gorade
292. VRATNICE, Varo, Kalinovik
293. VRBNICA, V11bnica,
294. VRHOVINA, Vrhovina, Kalinovik
295. ZABORAK, Zaborak,
296'. ZAK.RSNICE, Vlaholje, Kalinovik
297. ZAPLJEV AC, Gornde
298. ZA V AIT, Zavait,
2'99. ZAVOJN1CA,
300. ZBORNA GROMILA, Obalj, Kalinovik
301. ZBORNA GROMILA,
278. TRN A VICA 1, Trna vica, K.alinovik 302. ZDRIJELO, Borak Brdo, Gorade
REGIT 18: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
2. ARINE, Sivolje, Kalinovik (D 3)
3. BADANJ (Vranovina), Obalj, Kalinovik (B 4)
4. BARAKOVAC, Paunci, (F 3)
5. BARAKOV AC (Prijemet), Prijemet, (F 4)
12. BOENOV A GLAVICA, Bukvica,
Kalinovik (C 4)
' 16. BRDO, Obalj, Kalinovik (B 4)
26. CRKVINA, Modro Polje, (E 2)
31. CADORISTE, Si volje, Kalinovik (D 3)
34. CESTE GROMILE, Borija, Kalinovik (D 4)
42. VREIJO, Kuta, Kalinovik (C 3)
44. DOBRO BRDO, Bukvica, Kalinovik (C 4)
45. DOBROS, (H 3)
49. GAJEVI, Borajna, (H 3)
51. GLAVICA, (G 5)
55. GLA Kalinovik (B 4)
66. GRAD, Obalj, Kalinovik (B 4)
68. GRADAC, Budo, (F 5)
69. GRADAC, Cvilin, (F 3)
71. GRADAC, Gvozno, Kalinovik (C 3)
72. GRADAC, Kalinovik (C 4)
73. GRADAC, (F 5)
74. GRADAC, Zakmur, (E 4)
77. GRADINA, (F4)
78. GRADINA, Kalinovik (C 4)
79. GRADINA, Hotovlje, K.alinovik (B 4)
80. GRADINA, Jelaca, Kalinovik (C 4)
82. GRADINA, Kalinovik (C 4)
83. GRADINA, (F 3)
84. GRADINA, Luke, (H 3)
85. GRADINA, Pjelovac, (G 5)
86. GRADINA, Previla, (E 2)
87. GRADINA, Skravnik, (F 2)
88. GRADINA, Sivolje, Kalinovik (D 3)
89. GRADINA, Vrhovine, Kalinovik (B 3)
90. GRADINA ISPOD
Sivolje, K.alinovik (D 3)
91. GRADINA NA KOZLOGRADSKIM
STIJENAMA, Kunovo, (H 5)
92. GRADINA NA PIVNICI, Vlaholje,
Kalinovik (C 3)
93. GRADINA NA RAVNIMA, Sivolje,
Kalinovik (D 3)
104. GREDE, Bo:r:ija, Kalinovik (D 4)
105. Jelaca, Kalinovik (C 4)
108. GROMILA, Vrbnica, (E 5)
1:10. GROMILE, (D 3)
111. GROMILE 1, Kalinovik (C 4)
112. GROMILE 2, Kalinovik (C 4)
114. GROMILE, (G 5)
115. GROMILE, (G 5)
116. GROMILE, Krbljine, Kalinovik (D 3)
117. GROMILE, Kunovo, (H 5)
118. GROMILE, Mrkalje, (E 5)
119. GROMILE, Obalj, Kalinovik (B 4)
121. GROMILE, Romani, Kalinovik (C 4)
122. GROMILE, Stolac, (F 2)
123. GROMILE, Suha, (E 6)
124. GROMILE, (F 5)
125. GROMILE, Si volje, Kalinovik (D 3)
126. GROMILE, Zakmur, (E 4)
134. JABUKA, Jabuka, Gorade (G 1)
135. (F 5)
136. JASEN, Kuta, Kalinovik (C 4)
138. JASIK, Donji Budanj-Sljivovci, (E 3)
142. JELASACKO POLJE, Jelaca, Kalinovik (D 4)
143. JEZERO, Jezero, Kalinovik (B 5)
144. KADIJINA GROMILA, Zavait-Kulat,
(G 4)
145. KALDRMA, (F 5)
150. KAURSKA GLAVICA, Bukvica
Kalinovik (C 4)
157. KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
160. KOSURAC, Kalinovik (C 4)
162. KOZLOGRADSKE STIJENE, Kunovo,
(H 5)
164. Gorade (F 2)
165. KREMENJE, Borak Brdo, Gorade (H 1)
1'66. KRIVODOLI, Si volje, Kalinovik (D 4)
167 . KRIZEV AC (Ledine), Gorade (F 2)
169. KRS, Donji Budanj-Sljivovice, (E 3)
170. KRS, Toholj, (G 5)
1'74. KUZNO BRDO (Selec), Sivolje,
Kalinovik (D 3)
176. LANiTA, Kunovo, (H 5)
177. LEDENJACA, Donji Budanj, (E4)
178. LELIJA, Stirine, Kalinovik (D 4)
179. LIVADE, Petrovice, Gorade (G 2)
180. WKV A, Obalj-Kladovo Polje
Kalinoviik (C 5)
186. LUG, Gorade (G 2)
191. MAHREVICI, (I 3)
198. MIRKOVA KOSA 1, Kalinovik (C 4)
221. OSJECENIK, ivolje, Kalinovik (D 3)
225. PIVNICA, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
235. PONORI 1, Kalinovik (C 4)
238. POPOV DO, Popov Do, Gorade (G 2)
241. PREVIJA, Donje Papratno, (G 4)
242. PRGOSE, Kalinovik (C 4)
243. PRIBIWVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
246. RASKRSCE, (G 3)
247. RASCE, Kalinovik (C 4)
252. RUDINE, (Kunovo), (H 5)
256. SELITE, Miljeno, (H 3)
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica,
Gorade (H 2)
263. STRUCINA GLAVICA, Vlaholj-e,
Kalinovik (C 3)
265. SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik (B 4)
266. SURDUK, Zidine, Gorade (H 2)
269. SEHITLUCI, Ustikolina, (F 3)
270. ILJEV AC, ivolje, Kalinovik (D 3)
272. TINJAK, Trudanj, (F 2)
277. TRESTENICA, Kostenik, Gorade (H 2)
278. TRNAVICA 1, Trnavica, Kalinovik (C 6)
285. VIHOVICI, Kalinovik (D 4)
236. VISEVINA, (G 5)
283. VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik (D 3)
299. ZA VOJNICA, (F 5)
300. ZBORNA GIROMILA, Obalj, Kalinovik (B 4)
301. ZBORNA GROMILA, (E 5)
302. ZDRIJELO, Borak Brdo, Gorade (H 2)
11. BORJ ANICE, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
19. BUKOVICA, (F 4)
20. CIGLANA, Slatina, Gorade (H 2)
211. CRKVICE, (F 2)
23. CRKVINA, Kalac-Crkvina, Gor,ade (G 2)
30. CVILIN, Cvilin, (F 3)
36. CELIJE, Ustikolina, (F 3)
39. DILJKA, Ustikolina, (F 3)
4!6. Ocrkavlje, (E 4)
59. GORNJE OCRKAVLJE, Miljevina, (E 4)
105. GRIVICICA, Jelaca, Kalinovik (C 4)
109. GROMILE, Cvilin, (F 3)
113. GROMILE, Hubjeti, Gorade (H 2)
120. GROMILE, Odak Gorade (H 2)
157. KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
172. KUNOVO, Kunovo, (H 5)
181. LUCICA, Borje, (G 5)
188. LJEBORI, Slatina, Gorade (H 2)
200. MJEHOVINE 1, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
203. MRAMOR (Crkvina), Vrbica, (G 5)
228. POBRNJACA, Mjehovine, Kalinovik (C4)
243. RATAJI 1, Rataji, (E 4)
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Gora.Me (H 2)
266. SURDUK, ZIDINE, Gorade, (H 2)
271. SIVOLJAC, Kalinovik (D 4)
282. USTIKOLlNA, Ustikolina, (F 3)
REGIJA 18: POPIS NALAZISTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. AHARINE, (F 4)
6. BARE, (E 4)
T. BATOVO, (H 2)
8. BELENI, Beleni, (F 5)
9. BILJEG, Bujakovina, (D 3)
10. BJELAN, Modro Polje, (E 2)
13. BRAVENJAK, Jabuka, (E 2)
:,t4. BRCINA, (D 3)
15. BRDO, Donji Budanj, (E 3)
16. BRDO, Obalj, Kalinovik (B 4)
17. BRIJEG (Mramorje-Glavica), Zavait-Mali
Korlat, (G 5)
18. BRIJEST grobljie), (E 2)
21. CRKVICE, (F 2)
22. CRKVINA, Borje, (G 5)
23. CRKVINA, Kalac-Crkvina, Gora!de (G 2)
24. CRKVINA, Kunovo, (H 5)
25. CRKVINA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
27. CRKVINA, (G 4)
28. CRKVINA, (F 5)
29. CRKVINA, (G 4)
32. CARSIJA, Gornja Kuta, (E 4)
33. CENGIC BARA, Obal}-Kladovo Polje,
Kalinovik (C 5)
35. CIFUTSKO GROBLJE (Gromiljak), Miljeno,
(H 3)
37. DANICICI, (E 3)
38. DEROLOVI, Derolovi, (E 3)
40. DJEDOVO BRDO, Potpe6e, (G 4)
41. GREBLJE,
(E 4)
43. DO, (G 3)
45. DOBRO, (H 3)
47. (F 5)
48. GAJ, Sela, Kalinovik (B 5)
50. GAJEVI, Trbu6e, (E 4)
52. GLAVICA, (E 4)
53. GLAVICA, (E 2)
54. GLAVICICA, (E 2)
55. GLA VICINE, Kalinovik (B 4)
56. GORADE 1, Gorade (G 2)
57. GORAZDE 2, Gorade (G 2)
58. GORNJA BASCA, Donje Papratno-Dolovi,
(G 4)
60. GORNJE SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik (C 4)
61. GORNJE ZESCE, Gornje (E 2)
62. GRAB, (G 5)
63. GRAD, (G 4)
64. GRAD (Gradina),
Gorade (F 2)
65. GRAD, Kalinovik (B 4)
66. GRAD, Obalj, Kalinovik (B 4)
67. GRAD NA GUJNAKU, Osija, Kalinovik (D 3)
70. GRADAC, Curevo-Pusto polje, (F 5)
71. GRADAC, Gvozno, Kalinovik (C 3)
75. GRADINA, Bunovi, (F 4)
7o. GRADINA, Donja Sopotnica, Gorade (H 2)
81. GRADINA, (E 4)
94. GRCKO GREBLJE, (G 5)
95. GRCKO GREBLJE, Zavait, (G 4)
96. GRCKO GROBLJE, (F 5)
97. GR9KO GROBLJE, (G 5)
98. GRCKO GROBLJE, Kosman, (F 5)
99. GRCKO GROBLJE, Koetin, Gorade (F 3)
100. GRCKO GROBLJE, do,
Kalinovik (C 3)
101. GR9KO GROBLJE, (F 5)
102. GRCKI MRAMOROVI, Trtoevo, (G 4)
103. GREDA, Kalinovik (D 4)
106. GROBLJE, Kolovarice, Gorade (G 2)
107. GROBNICE, Krbljine, Kalinovik (C 3)
113. GROMILE, Hubjeri, Gorade (H 2)
127. GUCA GREB, Bujakovina, (D 3)
128. HERCEGOV GRAD, Kalinovik (B 4)
129. HLADILJSKO BRDO, Hladilji, Gorade (I 2)
130. HODA, Gornja Kuta-Hoda, (E 4)
131. HOTOVLJE, Hotovlje, Kalinovik (B 4)
132. HUMSKO, Humsko-Odak, (G 4)
133. JABLANICI, Kalinovik (B 5)
134. JABUKA, Jabuka, Gorade (G 1)
137. JASEN KOSA, Gorade (F 2)
139. JASIKE, Donje Papcratno, (G 4)
140. JAZICI, Kalinovik (C 4)
141. JEJACA, Kalinovik (B 4)
143. JEZERO, Jezero, Kalinovik (B 5)
146. KAMENJE, Donje Papratno, (G 4)
147. KARAULA, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
148. KATARIN GROB, Kalinovik (C 4)
149. KAURINE, Slatina, (H 3)
150. KAURSKA GLAVICA, Bukvica, Kalinovik (C 4)
151. KAURSKO GROBLJE, (F 5)
152. KLINJA, Klinja, Kalinovik (B 5)
153. KLOBUCICA, Donje (E 3)
154. KOKOSJA RAVAN, (G 4)
155. KOMIN, Kalinovik (C 4)
156. KOPLJEVIC KAMEN, Kamen,
(E 2)
15'7. KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
158. KORITA, (E 2)
159. KOSTRENISTE, Gorade (F 2)
161. KOTACA, Zakmur, (E 4)
163. KOZETIN, Ustikolina, (F 3)
167. KRiEVAC (Ledine), Gorade (F 2)
168. KRSTAC-KALUFI, Kratine, (D 3)
171. KULINA, Donji Budanj, (E 4)
173. Kutine, Kalinovik (B 4)
174. KUNO BRDO (Selec}, ivolje, Kalinovik (D 3)
175. LACEVINE (Kalufi), Varo, Kalinovik (D 3)
180. LOKVA, Polje, Kalinovik (C 5)
182. (E 2)
183. LUCINO BRDO, Gorade (H 2)
184. LUCKE KOLIBE, Trebova planink':l, (E 5)
185. LUCKI RAT, Derolovi, (E 3)
187. LUKO, Luko, Kalinovik (C 3)
189. LJULJEVISTA, (E 2)
190. LJUSICI, Kalinovik (B 4)
192. MALA LUKA, Slatina, (G 3)
193. MALI PODJEZ, Slatina, (G 3)
194. MAZLINA, Mazlina, (E 2)
195. (H 2)
196. METALJKA, Kunovo, (H 5)
197. MILAREVO,
Kalinovik (B 5)
198. MIRKOVA KOSA 1, Kalinovik (C4)
117
199. MIRKOVA KOSA 2, Kalinovik (C 4)
201. MJEHOVINE 2, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
202. MODRO POLJE, Modro Polje, (E 2)
203. MRAMOR (Crkvina), Vrbica, (G 5)
204. MRAMORJE, (I 3)
205. MRAMORJE, (F 4)
206. MRAMORJE, Hladilji, Gorade (H 2)
207. MRAMORJE, (E 2)
208. MRAMORJE, (I 3)
209. MRAMORJE, Marevci, Gorade (F 2)
210. MRAMORJE, Prijedraje, (F 4)
211. MRAMORJE, Sa:hbazi, (H 5)
212. MRAMORJE, Toholji, (G 5)
213. MRAMORJE, (E 2)
214. MRAMORJE, Zakmur, (E 4)
215. MRAMORJE, Zavait, (G 4)
216. MRAMORJE, Zavait-Podi, (G 4)
217. MUSIN GRAD, Trnavica, Kalinovik (C 5)
218. OCRKA VLJE, Ocrkavlje, (E 4)
219. ODACINE, Kalinovik (B 4)
220. OSIJA, Osija, Kalinovik (D 3)
222. PALUCI, Humska, (G 4)
223. PEOV AC, Slatina, (H 2)
224. PIJESAK, J (D 4)
226. Batovo, (H 2)
227. PLOCE, Zakmur, (E 4)
229. PODA, Poda, (E 5)
230. POD CRKVOM, Kutine, Kalinovik (B 4)
231. PODGRAD, (G 5)
232. POD KLEKOM, Stirine, Kalinovik (D 5)
233. Miljevina, (E 4)
234. POLJANA groblje),
Mjehovine-Selita, Kalinovik (C 4)
239. PRESJEKA, Donje (F 3/
240. PREVIC, Kalinovik (D 3)
241. PREVIJA, Donje Papratno, (G 4)
242. PRGOCE, Kalinovik (C 4)
243. PRIBILOVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik (C 3;
244. PRIJEKLADE, Prijeklade, (E 2)
245. (G 4)
247. RASCE, Kalinovik (C 4)
249. RATAJI 2, Rataji, (E 4)
250. RAVNICA, Obalj, Kalinovik (B 4)
251. RAVNO GROBLJE (anac), K11novo,
(H 5)
253. Rudice, Kalinovik (D 3)
254. SAMOBOR, (I 2)
255. SASICA, Donje Kruevo, (F 6)
257. SLADOJEVCI, Borje, (G 5)
258. SOMINE, Somine, Kalinovik (B 5)
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Gorade (H 2)
260. STANKOVAC, (E 2)
261. STIJENE, (I 3)
262. STJEPANGRAD, Varo, Kalinovik (D 3)
263. STRUCINA GLAVICA, Vlaholje,
Kalinovik (C 3)
264. STUDENO VRELO, Gornje Bare,
Kalinovik (B 3)
265. SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik (B 4)
267. SVATOVSKO (DJEVOJACKO) GROBLJE,
Donji Kopilovi, (F 4)
268. SCEPOV GROB, Donji Budanj, (E 4)
273. TJENTITE, Tjentite, (E 5)
274. (E 5)
275. TOPALOV KAMEN, Vlaholje, Kalinovik (C 4)
276. TRESNJIN KRST, Trenjevica,
Kalinovik (B 4)
278. TRNAVICA 1, Trnavica, Kalinovik (C 6)
279. TRNA VICA 2, Trnavica, Kalinovik (C 6)
118
280. TRPINJE, Trpinje, (H 3)
281. TURBE, Somuni, (G 3)
283. Gorade (H 2)
284. VELOVO GROBLJE (Kr), Kratine, (D 3)
285. VIHOVICI, Kalinovik (C 4)
287. VITLO BARA, Stirine, Kalinovik (C 5)
288. VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik (D 3)
289. VLAHOWE, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
290. VLASKO POWE, Trnavica, Kalinovik (C 5)
l""."''.
".: ..
291. VRATAR (Sutiska), Suha, (E 6)
292. VRATNICE, Varo, Kalinovik (D 3)
293. VRBNICA, Vrbnica, (E 5)
294. VRHOVINA, Vrhovina, Kalinovik (B 3)
295. ZABORAK, Zaborak, (I 3)
296. ZAKRSNICE, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
297. ZAPWEV AC, Gorade (H 2)
298. ZA V AIT, Zav:ait, (F 5)
119
REGIJA 18: NALAZITA
18.1 AHARINE, Srednjovjekovno
groblje. U blizini muslimanskog groblja
u obliku i sanduka. Kasni srednji
vijek. N.
18.2 ARINE, Sivolje, Kalinovik. Prethistorijski tu-
muli. Na blagom zaravanku nalazi se skupina od
oko 50 kamenih 1rumula. Bronzano ili eljezno doba.
18.3 BADANJ Obalj, Kalinovik. Pret-
historijska gradina. Na zaravanku i padinama bri-
jega nailazi se na veliki broj ufom.aka keramike.
LIT.: S. 1962, 70. Basler
18.4 BARAKOVAC, Paunci, Praistorijski tu-
muli. Istraivanja wila M. 1981. godine.
Na donjoj rijeke Drine lei osam humki od
kamena i zemlje. Skeleti u grobnicama pravougaonog
oblika, konstruisanim od kamena. Bronzano doba.
M.
18.5 BARAKOV AC (Prijemet), Prijemet, Pra-
istorijski tumuli. Istraivanja vrio Truhelka
1889. godine. Nad desnom obalom zapa-
eni ostaci ra"3kopanih fumula. U jednom sistemat-
ski istraenom tumulu, od zemlje i ka-
mena, otkrivena cista sa ostacima (spaljenog) pokoj-
nika i skelet u zgreenom poloaju. Prilog:
kremeni no. Nalaz iz ranije unitenog tumula: bron-
zana tumulus je 20 m,
visine oko 2,50 m. Eneolit ili rano bronzano doba
i starije eljezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1889 b, 104-109 (Bairafuovac). M.
18.6 BARE, Srednjovjekovno grob-
lje. Uz mul'ilimansko groblje oko 10 ste-
u obliku i sanduka. Kasni s!t'ednji vijek.
N.
18.7 BATOVO, Srednjovjekov-
ni spomenik. U blizini muslimanskog groblja
van jedan Orijentiran S-J. Kasni srednji
vijek. V. PalaveSitra
18.8 BELENI, Beleni, Srednjovjekovna ne-
kropola. U pravoslavnom groblju 13 ste-
u oblilru sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: bordura i motiv krsta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 276. N.
18.9 BILJEG, Bujakovina, Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku stuba; ukraE:
vitica, figuralne predstave, natpis. Kasni srednji
vijek, 15. V.
LIT.: M. Wenzel 1962, 133, Sl. 13; M. Vego 1964 a, 203.
N.
18.10 BJELAN, Modro Polje, Srednjovjekov-
ka i sljemenjaka: ukrral'i: znaci, bordure,
pas, zmija. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 272. V. Palavestra
18.11 BORJANICE, Vlaholje, Kalinovik. Rimska
zgrada. Na zaravanku ispod gradine nalaze se tra-
govi ostaci tegula i ulomci ke:ramike.
Rimsko doba.
18.12 BOZENOV A GLAVA, Bukvica, Kalinovik.
Prethistorijska gradina. Na vrhu brijega nad Graj-
potokom vidljiv.i ostaci suhozida ispred koga
je rov. U sredini gradine nalazi se veliki
kameni tumulus. Povrinski nalazi: ulomci keramike.
18.13 BRAVENJAK, Jabuka, Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: jabu-
LIT.: S. 1971, 273. N.
18.14 BRCINA, Srednjovjekovna
nekropola. 37 u obliku ori-
jentiranih Z-I. Kasni s!l"ednji vijek.
LIT.: . 1971, 274. N.
18.15 BRDO, Donji Budanj, Srednjovjekovna
nekropola. tri spomenika u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT : . 1971, 275. N.
18.16 BRDO, Obalj, Kalinovik. Praistorijski tumuli
i srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno grob-
lje na tumulima, 34 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijenti:rana Z-I; ukras: vitica,
ljiljani, tit s jelen. Bronzano ili eljezno
LIT.: . 1971, 187-188. N.
18.17 BRIJEG (Mramorje-Glavica), Zavait-Mali
Korlat, Srednjovjekovni spomenici.
dva u obliku visokih sanduka, orijcentirana
Z-I; ostali uniteni. Kasni i;,rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 275. N.
18.18 BRIJEST groblje), Sre-
dnjovjekovna nekropola. 20 u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1
i S-J; ukras: polumjesec, srp. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 273. N.
18.19 BUKOVICA, Frag-
ment rim"ke stele. Na kosi koja se sputa prema
Drini i Bijelavi otkrirven je fragment stele na
kome su prikazani genije koji hvata zeca za noge
i pune koare il"eljef Tritona i morske ne-
mani. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1944, 1-5. V. PakvaliJI.
18.20 CIGLANA, Slatina, Gorade. Tragovi rim-
skog naselja.. Ol'itaci materijala (tesani
kamen, blokovi sedre, ulomci tegula, malter). Rinl-
sko doba, 2-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197-198. V. Pakvalin
18.21 CRKVICE, Rimski spo-
menik, crkva i grobnica i srednjovje-
kovna nekro,pola. Istraivanja obavio Z. Kajmako-
1976. Trobrodna bazilika e nar-
teksom (dimenzije 24 x 17 m), orijentirana I-Z. Me-
ostacima temelja otkriveni su brojni :fTagmenti
kamene plastike (kapiteli, doprozornici i dr.),
prozorska stakla i rimski spomenik s nat-
pieom u sekundarnoj upotrebi. U centralnoj apsidi,
ispod prostora za mensu, je tzv. palestinski
bronzani krst - enkolpion, datiran u 9-11. v. Iz-
centralne i june apside otkopana je grobnica
na svod. Uz ruevine crkve prostirala se nekropola
na kojoj je 214 u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiiI'anih Z-1 i S-J.
doba, rani i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 273; N. 1930 a, 49.
V. Palav0tra
18.22 CRKVINA, Borje, Srednjovjekovna
crkva i groblje. Istraivanja obavio V. Palavestra
1978. Jednobrodna crkva s polukrunom apsidom na
istoku (dimenzije 10 x 5,5 m). Kamena oltarna pre-
grada imala je centralni i ejeverni u1az u oltarnj
prostor, dok je ulaz u crkvu bio na zapadnoj strani.
U iskopu naosa je vie fragmenata grube
srednjovjekovne kei!'amike.
Oko crkve se nalazilo staro groblje s grobovima
vijencima krupnijeg kamena. Jedan ste-
u obliku koji se nalazio pri ulazu u crkvu,
dislociran i uniten. Karni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 24. V. Palavestria
18.23 CRKVINA, Kalac-Crkvina, Gorade. Rimska
spolija, srednjovjekovna crkva i nekropola. Iskopa-
vanja obavio Z. 1973. Manja jednobrod-
na orkva sa apsidom na istoku (di-
menzije: 8,6 x 5,6 m). Pod je bio od ulomaka
rimskih opeka, dok je trpezu nosio profilirani
stup od rimskog fragmenta ukraenog akro-
terijima, na kome su slova Hr. Na
zidovima konstatiTani ostaci fresaka. U sredini naosa
otkrivene su tit'i grobnice, pokrivene poliranim pfo-
s tragovima drvenog sanduka i ostacima ske-
leta. (Prilog: srebrna dugmad). predstav-
lja mauzolej.sku crkvu 14. v.
LIT.: Z. 1981, 147-154. V. Palaivestra
18.24 CRKVINA, Kunovo, Srednjovjekovna
nekropola. Blizu muslimansk<Jg groblja je
est u obliku sanduka; ukras: kirst. Prilikom
prekopavanja ispod otkrivena zida-
na grobnica i drveni u njoj. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 275. N.
18.25 CRKVINA, Mjehov:ine, Kalinovik. Srednjovje-
kovna Na putu od sela prema Kalinoviku
stoji manja glavica na kojoj stoje ostaci neke
vine, vjerovatno crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: Basler 1956, 252 Basler
18.26 CRKVINA, Modro Polje, Praistorijski
tumulus. Smjeten na lijevoj obali rijeke Kolune.
Bronzano ili eljezno doba. V. Palavestra
18.27 CRKVINA, Srednjovjekovna
crkva. U podnoju brijega nalaze se ruevine
vine kvadratne 6 x 6 m; prostor se
prema :istoku proiruje u plitku pravokutnu apsidu.
Vjerovatno kasni srednji vijek. Basler
18.28 CRKVINA, Srednjovjekovn
crkva i nekropola. Arheoloko istraivanje izvri
1973 (J. Fine) i 1975 (I. Otkrivena crll
vena u vidu dvojne izduene s pDlu
krunim apsidama na istoku i narteksom na zapadt
neto nepravilne konture. Uz i june dij
love ostaci arhitektonske plastike, stubi<
i kapiteli, uz ostatke ukrasa u vidu tzv. zu
ba; nekoliko tordirano, a kapiteli su u.kra
eni krstom, biljnim motivima, iI"Ozetama i figural
nim predstavama, dok je na jednoj bazi predstavljei
lav. Preliminarno datiranje: 6. ili 12. v. na osnovi
karakteristika Epomenika ili na
romanike. Na prostoru sjevernog brod
prostiire se dio nekropole sa (17) u oblik1
i sanduka, s ostacima garn
fragmenata grube keramike. Istraena dva groba
jedan orijentiran J-S, drugi JZ-SI, kame
nim skelet s prekrtenim rukama; bez pri
loga. U svemu, nekropola broji oko 100 ve-
u vidu amorfnih blokova. Rani i kasni srednj
vijek.
LIT.: I. 1975, 192-202; Z. 1981,
167-174. N.
18.29 CRKVINA, Srednjovje-
kovna crkva. Ruevine zgrade, vjerovatno crkve.
Srednji vijek. Basler
18.30 CVILIN, Cvilin, Rimski novci. Dva rim-
.s ka carska novca. Rimsko doba, 3. v. G.
18.31 CADORITE, ivolje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Na manjem zaravanku nalazi se oko 20
kamenih tumula. Bronzano ili eljezno doba.
18.32 CARIJA, Gornja Kuta, Srednjovjekov-
na nekTopola. U podnDju grada
est u obliku sljemenjaka. Kasni srednji
vijek. V. Palavestra
18.33 CENGIC BARA, Obalj-Kladovo Polje, Kali-
novik. Srednjovjekovna nekropola. 52
ka u obliku sanduka i rnrkofaga, orijentira-
nih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica, floralni i
vegetabilni motivi, tit s i pticama, krst,
jelen, figuralne scene; natpis. Kasni sl'ednji
LIT.: S. 1971, 188. N. Milet1c
18.34 CESTE GROMILE, Borija, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Na velikom prostoru nalazi i:e
skupina od blizu 300 kamenih tumula manjih raz-
mjera. Na jugozapadnom rubu tog
kameni tumulus zvan gomila, a pored nJe
jo dvije gomile srednje Bronzano ili e-
ljezno doba.
18.35 CIFUTSKO GROBLJE (Gromiljak), Miljeno,
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ostali
uniteni. Kasni srndnji vijek.
LIT.: S. 1971, 269-270. N.
18.36 CELIJE, Ustikolina, Rimski spomenik
i bazilika. Istraivanja obavio Z. Kaj-
1978. i 1979. Otkriveni su ostaci trobrodne
bazilike duine 21 m, orijentirane
I-Z, sa grobnicom uz oltarski prostor. U
ciji su brojni fragmenti
rimskih tegula i stakla, te girobmca sa bacvastun
evodom. Kao spolija upotrebljen rimski nadgrobni
spomenik 2-3. v. Rimsko doba, 2-3. v. i kasnoan-
doba.
LIT.: D. Sergejevski 1936 a, 3-14. V. Palavestra
18.37 DANICICI, Srednjovjekovna
u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih; ukras: Kasni srednji vijek.
N.
18.38 DEROLOVI, Derolovi, Srednjovjekovna
nekiropola. 22 u obliku i san-
LlT.: . 1971, 274 N.
18.39 DILJKA, Ustikolina, Rimsko groblje.
Na lijevoj obali rijeke Kolune, nedaleko od u
Drinu u razorenim grobovima nekoliko bron-
zanih predmeta zdjela, kaserola, fibula i ulomak
kopljaste fibule). Ostaci kostiju ukazuju na ritus dje-
incineracije. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: V. Pakvalin 1962, 141-151 V. PakvaUn
18.40 DJEDOVO BRDO, Srednjovje-
duka. Kasni srednji vijek. N.
18.41 DJEVOJACKO GREBLJE,
Srednjovjekovna nek1ropola. oko 20
ka. Kasni Hednji vijek. N.
18.42 DJEVOJACKO VRELO, Kuta, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Dva velika kamena tumula. Bron-
zano ili eljezno doba.
LIT.: BasLer 1956, 251. Basler
18.43 DO, Srednjovjekov-
i sljemenjaka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.44 DOBRO BRDO, Bukvica, Kalinovik. Prethi-
storijska gradina. Smjetena na uzvienju nad Graj-
potokom. Plato rn 3 strane suho-
zidom. Povrinski nalazi: veliki broj ulomaka kera-
mike kojima se posebno primje1rci !a-
tenskih oblika. Starije i eljezno doba.
LIT.: Basler 1956, 248. Bajsler
18.45 DOBROS, Praistorijski
tumrulus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu
promjera osnove oko 30 m, visine oko 6 m, smjete-
na srednjovjekovna nekropola; grobovi pri rubu tu-
mulusa bili su konstruisani od kamenih Bron-
zano ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
N.
18.46 Ocrkavlje, Rimsko na-
selje. Na prostoru iznad potoka Govze, nedaleko od
u Bistricu, nalaze ise gomile kamena i ulomci
rimske opeke i tegula, kao i ostaci temeljnih zidova.
Rimsko doba, 2-4. st. Basler
18.47 Srednjovjekov-
na crkva i grob. Istraivanja obavio Z.
1973. Jednobrodna (10 x 6,3 m), orijenti-
rana I-Z, sa plitkom, ali irokom apsidom, bila je
zidana od nepravilnih blokova grubo pritesanog ka-
menja, vezanog malterom. Pod u apsidi, iz-
od sedre i sloja maltera, bio je oko
8-10 cm vii od poda u naosu. Zidovi
bili su spolja i iznutra omalterisani i Ispod
poda je mnogo sitnih fragmenata fresaka,
koje stilski pripadaju zapadnom krugu. U
jugozapadnom unutranjem prostoru ispod poda pro-
je ozidani grob s ostacima drvenog sanduka
i dislociranim skeletom; prilog: dio eljeznog noa,
eljezne makaze i klin. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 38-39; Z. 1981, 161-167.
V. Palavest["a
121
18.48 GAJ, Sela, Kalinovik. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 120 u obliku
sanduka i sarkofaga; ukras: bordure, vitice, simbo-
znaci, arkade, ljudSka figura i figuralna
scena. Kasni SiI"ednji vijek. N.
18.49 GAJEVI, Borajna, Praistorijski tu-
mulus. Znatno tumulus kameno-zemljane
konstrukcije, osnove cca 10 m. U sjevero-
zapadnom dijelu tumula su tri eljezna kop-
lja, dva eljezna noa, bronzani nakit, konjska op-
rema, vjerovatno prilozi nekog groba. Nalazi pripa-
daju kulturi eljeznog doba, s uom da-
tacijom oko 550. g. st. e.
LIT.: B. 1980, 177-122; B. 1987 c, 576.
B.
18.50 GAJEVI, Srednjovjekovna ne-
kiropola. oko 15 u obliku
18.51 GLAVICA, Prethistorijski tu-
mulus. Na istaknutoj glavici brijega nalazi se veliki
zemljani tumulus. Bronzano ili eljezno doba.
Basler
18.52 GLAVICA, Srednjovjekovni spo-
menici. dva kamena sarkofaga s poklop-
cem i u vidu amorfnog bloka. Kasni srednji
vijek. N.
18.53 GLAVICA, Srednjovjekovna ne-
ka i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 272. N.
18.54 GLAVICICA, Srednjovjekov-
no groblje. est u obliku i
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: vitica. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 272. N.
18.55 GLAVI CINE, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. U blizini
dva kamena tumula 26 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: po-
lumjesec. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 187. N.
18.56 GORAZDE 1, Gorade. Bizantsld novac. Bron-
zani novac (carica Theodora, 1054-1056). Srednji
vijek, 11. st.
LIT.: H. 1980, 298. G.
18.57 GORAZDE 2, Gorade. Srednjovjekovni spo-
menik. Fragment s natpisom uzidan u most;
vjerovatno s oblinje, davno unitene nekropole. Ka-
sni srednji vijek.
LIT : . 1971, 268. N.
18.58 GORNJA BASCA, Donje Papratno-Dolovi,
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni
u obliku sanduka; ukras: znaci, floralno-
-antropomorfna predstava s orujem; natpis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: V. PaLavestra 1981, 138 N.
18.59 GORNJE OCBKA VLJE, Miljevina, Tra-
govi rimskog naselja i rtvenik. Ostaci rimskog gra-
materijala i rtvenik Jupitru
(C/onservatori ili C/apitolini). Rimsko doba, 2-3. st.
18.60 GORNJE SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik.
obliku sanduka i visokih sanduka, orijentiranih Z-I;
ukras: tordi:rana traka, vitica, arkade, ljiljani, ltit
s ruka s kopljem, ljudska figura, figuralne
scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1962, 71-76, Sl. 101-111. N.
18.61 GORNJE ZECE, Gornje Sred-
i sanduka; ukiras: palmeta. Kasni srednji vijek.
V. Palavesllra
18.62 GRAB, Srednjovjekovna ne-
sarkofaga. Kasni srednji vijek. N.
18.63 GRAD, Srednjovje-
kovni grad. Na isturenoj .stijeni nad lijevom obalom
Cehotine oskudni ostaci utvrde s osnovom
u vidu ravnostranog trokuta sa stranama duine
55-60 m. Pripadao porodici Ka.mi srednji
vijek, 14-15. v. V. Pabvestra
18.64 GRAD (Gradina), Gorade.
Srednjovjekovni grad. Smjeten nad desnom obalom
Osanice. Ruevine zatvaraju prostor u obliku izdu-
enog nepravilnog pravokutnika, 115 x 30 m.
Grad se sastojao iz tri dijela, od kojih je zapadni,
trokutnog oblika, branjen kulom i dononom krune
osnove. Kasni srednji vijek, 11-15. v.
LIT.: D. 1941, 42. V. Palavestra
18.65 GRAD, Kalinovik. Srednjovjekovni
grad. Smjeten na strmim i teko sti-
jenama iznad N eretve. Na omanjem platou zatvara
prostor nepravilnog pravougaonika oko
20 x 10 m. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1962, 86. T. Glava
18.66 GRAD, Obalj, Kalinovik. Prahistorijska gra-
dina i srednjovjekovni grad. Na platou (30 X 80 m)
smjetenom na kamenoj ,gromadi se strane str-
mo spuitaju, na prvobitnoj prahistorij.skoj gra-
dini, ostaci zidova i ka-
mena koji zatvaraju prostor 23 X 15 m. U
sjeverozapadnom uglu grada, u ivac kamen
na je prostorija (3 x 5 m), sa zidom u mal-
teru. Prilaz Gradu vodio je u kamenu
stepenicama. Povrinski nalazi: ulomci keramike.
Bronzano i eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1962, 70-71. T. Glava
18.67 GRAD NA GUJNAKU, Osija, Kalinovik. Sre-
dnjovjekovni grad i nekropola. Na strmoj
iznad kanjona Bistrice nalaze se ruevine zidova
koje zatvaraju prostor trokutnog oblika. Sa pristup-
ne strane, izvan zidova, je duboki rov, a od
zemlje je zatitni nasip koji je,
vjerojatno, bio palisadama. Grad je
datirati u 12. ili 13. st. Karni srednji vijek.
Basler
18.68 GRADAC, Budo, Prahistorijska gradi-
na. Ostaci manje prahistorijske gradine, oko
50 x 50 m, sa odbrambenim jarkom na zapadnoj stra-
ni, smJetena na dominantnom uzvienju nad doli-
nom Drine. Bronzano i eljezno doba. v. Palavestra
18.69 GRADAC, Cvilin, Praistorijski tumuli.
Na periferiji uzvienog platoa lee humke na-
rnte kamenom i zemljom. Bronzano ili eljezno doba.
M.
18.70 GRADAC, Curevo-Pusto polje, Sred-
njovjekovni grad i nekropola. Istraivanja izwena
1973 (Z. Otkriveni temelji manjeg ut-
odnosno dvorca Kosmana, kako
ga naziva izvor 1430, smjetenog nad
uscem Sutjeske u Drinu. Donon kula kvadratne
osnove, na junom kraju utvrde oblika
(duina 109 m), bila je ujedno ulazna kula u grad.
Na sjevernom dijelu platoa, su platforme
sa tragovima zidova i zgrade (10,8 x 5 m), koje su
sa dononom povezivali bedemi, uglavnom uniteni.
Utvrda j,e u 15. v. pripadala porodici Pored
grada se nalaze tri u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 63; S. 1971, 276; Z.
1981, 144-147. V. Palavestra - N.
18. 71 GRADAC, Gvozno, Kalin0:vik. Prethistorijska
gradina i srednjovjekovna nekropola. U podnoju
gradine smjetene na platou krevitog brijega, sa
koje rijetki ulomci prethi.storijske keramike,
lei nekropola sa 87 u obliku sanduka,
sarkofaga i krsta, orij<entiranih Z-I i SZ-JI; uk-
ras: vegetabilni motivi, predstave ivotinja, heral-
motivi, znaci, ljudske figure i figu-
ralne scene. Vidljivi i grobovi
od nepravilnog kamenja jedan grob i; ka-
menim zatitnim okvirima; bez priloga). B:ronzano
i eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 183-184; Sl. 22-23.
Basler-N.
18.72 GRADAC, Kalinovik. Prethisforijska gradina.
Smjetena na omanjem breuljku i suho-
zidom koji zatvara prostor krunog oblika, promjera
oko 50 m. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: D. Basler 1956, 248. Basler
18.73 GRADAC, Praistorijska gra-
dina. Na istaknutoj uzvisini iznad Drine vidljivi tra-
govi naselja; u podnoju frag-
menti grube keramike i lijepa. Bronzano i
eljezno doba. N.
18.74 GRADAC, Zakmur, Prethistorijska gra-
dina. Smjetena na izduenoj kamenoj kosi pristu-
sa strane. Povrinski nalazi: rijetki
nalazi keramike. Brronzano i eljezno doba.
D. Basler
18.75 GRADINA, Bunovi, Srednjovjekovni
grad. Na vrhu kamenitog brijega nalaze se ostaci
arhitekture, vjerov.atno manje ruevine grada. Kasni
ffednji vijek. T. Glava
18.76 GRADINA, Donja Sopotnica, Gorade. Sred-
njovjekovni grad. osnove (cca
70 x 40 m), smjetena nad Skakavac; u is-
dijelu su ostaci donon-kule. Kasni
s;rednji vijek, kraj 14. 15. v.
LIT : 1941, 27-29. V. Palavestra
18.77 GRADINA, Prai.sto-
rijska gradina. Smjetena na zaravnjenom platou
visoke litice i branjena limitnim tumulom. Bronza-
no i eljezno doba.
V. Palavestra
18.78 GRADINA, Kalinovik. Prethisto-
rijska gradina. Na stijenama iznad potoka Tatinca
nalazi se suhozidom prostor oko
80 x 40 m. Povrinski nalazi: brojni firagmenti kera-
mike. Bronzano i eljezno doba.
18.79 GRADINA, Hotovlje, Kalinovik.
ski tumuli. Na uzvienom zaravanku lei skupina
od oko 50 tumula. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: Basler 1956, 248 i 252. Basler
18.80 GRADINA, J elaca, Ka1inovik. Prethistorijska
gradina. Ostaci omanjeg naselja sa tri
strane suhQzidom, dok je juna strana, bila
prirodno strminom E tijena. Tanki kulturni
sloj sadri fragmente prethistorijske keramike. Ze-
ljezno doba.
18.81 GRADINA, S:vednjovjekovni grad,
kamene stolice i nadgrobni spomenici. U ruevina-
ma na krevitom visu iznad lijeve obale Govze, pri
Krupice, raspoznaju se temelji
a na prilaznoj strani i jedna eliIJEoidna kula. Prilaz
gradu je jarkom irokim 5 m,
u ivu stijenu. U historijskim izvorima grad se prvi
put spominje 1420. odnosno 1444. Prostor ispred
grada nosi ime Stolovi i na njemu su tri stolice
u ivu stijenu. Ispod grada dva
u obliku slJemenjaka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1985, 29-31. T. Glava
18.82 GRADINA, Kalinovik. Prethistorijska gradina
i tumuli. Smjetena na etrmom bJ:'euljku; povrin-
ski nalazi: brojni ulomci prethistorijske keramike
na padinama. Na sjeverozapadnim pristrancima na-
lazi se nekoliko kamenih tumula. Bronzano i elj ez-
no doba.
18.83 GRADINA, Praistoriijska gradi-
na i nekropola. Istraivanja vrila M. 1982.
i 1983. Gradina smjetena na visokom brdu na pre-
djelu Presjeci, je plato sa strane
bedemom od kamena i zemlje. Na za-
padnoj strani lei manji plato, koji je prema
podnoju kameno-zemljanim bedemom. De-
bljina kulturnog sloja se do 1,30 m u kome su
otkriveni ostaci stambenih objekata (zidovi zgrada,
ostaci ognjita, tragovi kolja i grumenje lijepa), frag-
menti keramike i ivotinjskih kostiju. Na zapadnom
i jugozapadnom podnoju Gradine zv. Smreka na-
lazi se desetak tumula od zemlje ili zemlje
i kamena, oko 8-12 m, visine oko 0,50-1
m. Sahranjivanje skeletno i spaljivanjem. Srednje
i kasno bronzano doba. M.
18.84 GRADINA, Luke, Praistorijska gra-
dina. Na platou brda iznad rijeke Janjine vidljivi
ostaci zidova (bedema). Bronzano i teljezno doba.
M.
18.85 GRADINA, Pjelovac, Prethistorijski tu-
muli. Skupina od devet tumula,
kojima ima promjer osnove 25 m.
Bronzano ili eljezno doba. Basler
18.86 GRADINA, PreviLa, Prethistorijska gra-
dina. Lanac brijega zavrava prema sjeveru prosto-
rom na kojem se zapaaju manje deformacije tla,
vjerovatno ostaci odbrambenih nasipa. Bronzano i
eljezno doba. Basler
18.87 GRADINA, Skravnik, Prethistorijska
gradina. Izbreak ovalnog oblika je sa pri-
lazne strane s dva limitna tumula, a na samom pla-
tou nalazi se nekoliko manjih nasipa izduenog ob-
lika. Povrinski nalaz: fragment po.sude.
Kasno bronzano doba. Basler
18.88 GRADINA, ivolj.e, Kalinovik. Prethistorijska
gradina. Smjetena na breuljku, na je vrhu
plato krunog oblika, promjera oko 30 m. Bronzano
i eljezno doba. Basler
18.89 GRADINA, Vrhovine, Kalinovik. Prethisto-
rijska gradina. Smjetena na istaknutom breuljku;
123
tanki kulturni sloj sadri fragmente keramike. Bron-
18.90 GRADINA ISPOD RUCNIKA, ivolje, Kali-
novik. Prethistodjska gradina. Smjetena na istak-
nutom brijegu. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: Basler 1956, 250. Ba.sler
18.91 GRADINA NA KOZLOGRADSKIM STIJE-
NAMA,. Kunovo, Prethistorijska gradina. Smje-
tena na vrhu stijena, na platou je vidljivo
udubljenje ostacima cisterne. Povrinski na-
lazi: veliki broj ulomaka keramike na padinama.
Bronzano i eljezno doba. Basler
18.92 GRADINA NA PIVNICI, Vlaholje, Kalino-
vik. Prethistorijska gradina. Smjetena na breuljku
pri obroncima Malog i Ilijinog Brda; prema
jugu prirodnom strminom, a prema osta-
lim stranama suhozidom. Povrinski nalazi: na padi-
nama velika ulomaka posuda,
kojima se posebno latenski oblici. Sta-
rije i eljezno doba.
18.93 GRADINA NA RAVNIMA, Sivolje, Kalino-
vik. Prethistorijska gradina. Smjetena na breuljku,
na se platou nailazi na ulomke keramike.
18.94 GRCKO GREBLJE, Sred-
njovjekovna nekropola. oko 60
18.95 GRCKO GREBLJE, Zavait, Srednjovje-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih I-Z; ukras: vi-
tica, krst, predstave ivotinjskih i ljudskih figura,
figuralna scena; ostali uniteni. Kasni Sirednji vijek.
LIT.: S. 1971, 275. N.
18.96 GRCKO GROBLJE, Srednjovje-
duka. Kasni srednji vijek. N.
18.97 GRCKO GROBLJE, J Srednjo-
rnnduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek. N.
18.98 GRCKO GROBLJE, Kosman, Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 276. N.
18.99 GRCKO GROBLJE, Koetin, Gorade. Sred-
liku sarkofaga, orijentirani Z-I; grobovi iz neto
perioda. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 269. N.
18.100 GRCKO GROBLJE, do,
Kalinovik. Srednjovjekovno groblje. Vidljive ome-
od nepravilnog kamena oko 10 grobova, orijen-
tiranih SZ-JI. Vjerovatno kasni erednji vijek.
LIT.: S. 1962, 32. N.
18.101 GRCKO GROBLJE, Sred-
njovjekovno groblje. nekoliko u
vidu sanduka i niana, ukraenog lukom i topuz9m.
18.102 GRCKI MRAMOROVI, Trtoevo, Sred-
njovjekovna nekropola. Saeuvano est u ob-
l:l4
liku sanduka i sarkofaga, orij1entiranih Z-I. Kasni
srednji vijek. N.
18.103 GREDA, Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. tri u obliku i
sanduka, orijentirana Z-I; ukras: vitica,
znaci, fi.guralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1962, 27-28, Sl. 26-27. N.
18.104 GREDE, Bo["j.ja, Kalino:vik. PrethiEtorijski
tumuli. Na velikom prostoru nalazi se skupina od
oko 50 velikih kamenih tumula. Bronzano ili eljez-
no doba.
LIT.: Ba,sler 1956, 251. Basler
18.105 GRIVICICA, Jelaca, Kalinovik. Prethistorij-
sko i rimsko naselje. Na irem prostoru na povrini
nailazi se na ulomke prethistorijske i kera-
mike. Zeljezno doba, rimsko doba, 1. do 4. st.
LIT : Basler 1956, 250. D. D'1sler
18.106 GROBLJE, Kolovadce, GoraMe. Srednjovje-
i sljemenjaka, orijentiranih Z-I; ostali
18.107 GROBNICE, Krbljine, Kalinovik. Srednjovje-
duha i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 183. N.
18.108 GROMILA, Vrbnica, Prethistorijski tu-
mulus. Kamena gomila promjera osnove oko 15 m,
vfaine 1,5 m. Bronzano ili eljezno doba. Basler
18.109 GROMILE, Cvilin, Rimska vila. Uz
Drinu, na prostoru 60 x 60 m otkriveni os-
taci zidova i podni mozaici. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: M. Zarzycki 1891, 209. V. Pakvalin
18.110 GROMILE, Prethistorijski
tumuli. Na junim padinama krevitog brijega na-
lazi se 11 kamenih tumula, u dvije skupine,
kojima dva dominiraju okolnim prostorom.
Bronzano ili eljezno doba. 9. B::tsler
18.111 GROMILE 1, Kalinovik. Prethi-
storijski tumuli. Na platou uzvienja nalazi se sku-
pina od oko 200 kamenih tumula. Bronzano ili e-
lj,ezno doba.
LIT : Basler 1956, 252. Bai ler
18.112 GROMILE 2, Kalinovik. Prethi-
storijski tumuli. Juno od Gradine na zaravanku
nalazi se manja skupina tumula. Bronzano ili eljez-
no doba.
LIT : Basler 1956, 252. Bariler
18.113 GROMILE, Hubjeri, Gorade. Riimko nase-
lje i srednjovjekovna nekropola. Ostaci rimske gra-
na }e ruevinama smjetena nekropola
LIT.: I. Bojanovski 1964, 198. V. Pakvalin
18.114 GROMILE, Prethi-
storijski tumuli. Skupina od oko 20 kamenih tumula
srednje Bronzano ili eljezno doba.
Basler
18.115 GROMILE, Pret-
tumuli. Skupina od 14 kamenih turnula,
promjera osnove oko 10 m. Bronzano ili eljezno
doba. Basler
18.116 GROMILE, Krbljine, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Skupina od oko 30 kamenih tu.mula.
Bronzano ili eljezno doba.
18.117 GROMILE, Kunovo, Prethistorijski tu-
muli. Na proplanku sjeverno od sela rasuto je na
velikom prostoru oko 15 kamenih tumula, a na irem
arealu nalazi se jo po jedan veliki kameni tumulus.
18.118 GROMILE, Mrkalje, Prethi.storijski tu-
muli. Na irem prostoru lei skupina od osam ka-
menih tumula, Bronzano ili eljez-
no doba. Basler
18.119 GROMILE, Obalj, Kalinovik. Prethistoriji;:ki
tumuli. Juno od Badnja skupina kamenih tumula.
Bronzano ili foljezno doba.
LIT.: . 1962, 70. Basler
18.120 GROMILE, Odak Gorade, Rim-
ska vila. Ostaci rimskog materijala,
vjerovatno vile rustike. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197. V. PakvaJin
18.121 GROMILE, Romani, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Uz pravoslavno groblje nalaze se dva
kamena tumula. Bronzano ili eljezno doba.
18.122 GROMILE, Stolac, Prethistorijski tu-
muli. Na padinama brda nalazi se skupina od 10
Basler
18.123 GROMILE, Suha, Prethistorijski tu-
muli. U dolini Sukog potoka nalazi se skupina od
pet tumula. Bronzano ili eljezno doba. Basler
18.124 GROMILE, Prethistorijski tu-
muli. Na glavici uz desnu obalu Sutjeske nalazi se
est kamenih tumula. Bronzano ili eljezno doba.
Basler
18,125 GROMILE, Sivolje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Skupina od preko 100 kamenih tumula,
kojima ima vrlo impozantnih. U
tumulima otkriveni su grobovi sa okvirima od ka-
menih prilog: posude. Bronzano
ili eljezno doba.
T.TT.: Bacler 1956, 251. Basler
18.126 GROMILE, Zakmur, Prethistorijski tu-
muli. Na zaravanku ispod Graca nalaze se ka-
mena tumula srednje Bronzano ili eljez-
:io doba. Basler
18.127 GUCA GREB, Bujakovina, Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravodavno groblje
jentiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec. Kasni
srednji vijek.
Ll'T'.: . 1971, 273-274. N.
18.128 HERCEGOV GRAD, Kalinovik. Sred-
njovjekovni grad. Ruevine lee na kra-
kom visu na lijevoj obali potoka Vrhovine.
nje Je u kamenitu podlogu, a po
tehnici gradnje raspoznaju se dvij>e faze.
LIT.: 1956, 252. P.
18.129 HLADILJSKO BRDO, Hladilji, Gorade.
obliku sanduka i sljemenjaka; ukras: polu-
mjesec. Kasni SJ:'ednji vijek. V. Palavestra
18.130 HODZA, Gornja Kuta-Hoda, Sred-
njovjekovni grad i grobnica. Smjeten visoko nad
dolinom Bistrice. Kompleks ima pravokutnu osnovu
(oko 35 x 34 m). S strane su dva poteza
odbrambenog bedema, sa tri stepenasto locirane kule
kvadratne osnove. U je konstatovana razru-
ena kamena grobnica, isklesana u ivoj stijeni. Ka-
sni srednji vijek. V. Palavestra
18.131 HOTOVLJE, Hotovlje, Kalinovik. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 186-187. N.
18.132 HUMSKO, Humsko-Odak, Srednjo-
vjekovni spomenik. Usamljeni u obliku stu-
ba; ukras: tordirana traka, znaci, ljudska
figura; natpis (gosta Milutina). Grob ispod
orijentiran Z-I, raskopan je i pored zatitnog ok-
vira od kamenih su eljezni klinovi
s ostacima drveta i fragmenti brokata. Kai:ni srednji
vijek, 15. v.
;:..rT.: S. 1971, 275. N.
18.133 JABLANICI, Kalinovik. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vi-
tica. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 188. N.
18.134 JABUKA, Jabuka, Gorade. PraistoTijski tu-
muli i srednjovjekovna nekropola. U blizini prais-
torijsikih tumula 20 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; mnogi unite-
ni. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
L1T.: S. 1971, 268. N.
18.135 JARCINA, Prethistorijski tu-
muli. Pored velikog tumula zv. Zborna gomila na-
lazi se jo est kamenih tumula
18.136 JASEN, Kuta, Kalinovik. Prethistorijska gra-
dina. Na jednoj od padina Kutskog grada nalazi se
veliki kameni limitni tumulus, ispred kojeg je sa
pristupne i<:=trane prokopan usjek. U tankom kultur-
nom sloju nalaze se ulomci prethistorijske keramike.
LIT.: Basler 1936, 248. 3asler
18.137 JASEN KOSA, Gorade. Srdnjo-
vjekovna nekrnpola. 23 u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentirana Z-I. Ka-
sni srednji vijek. V. Palavestra
18.138 JASIK, Donji Budanj-ljivovci, Pra-
istorij1=ki tumuli. Skupina od sedam hum.ki
osnove oko 10-20 m, visine 1-1,50 m. Bronzano
ili eljezno doba. M
18.139 JASIKE, Donje Papratno, Srednjovje-
kovna nekropola. oko 130 prete-
no u obliku sanduka; ukras: motiv krsta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: V. Palavestra 1981, 138. N.
18.140 JAZICI, Kalinovik. Srednjovjekovna
ranih SZ-JI; ukras: vitica, znaci, luk,
figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 186. N.
18.141 JEJACA, Kalinovik. Srednjovjekovni
kamenolom i spomenici. Nekoliko
u samom kamenolomu. Kasni srednji vijek.
N.
18.142 JELASACKO POLJE, Jelaca, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Skupina od oko 100 kamenih tu-
mula. Bronzano ili eljezno doba.
125
18.143 JEZERO, Jezero, Kalinovi.k. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na humci u mu-
slimanskom groblju u obliku
sanduka; ukras: tordirana traka, rozete, figu-
ralne scene; ostali dislocirani ili uniteni. Bronzano
ili eljezno doba i kasni srednji vijek. N.
18.144 KADIJINA GROMILA, Zavait-Kulat, Fo-
Prethistorijski tumulus. Veliki kameni tumulus,
sa promjerom osnove oko 15 m. Bronzano ili eljez-
no doba. Basler
18.145 KALDRMA, Praistorijiski tu-
muli. kameno-zemljane humke, oko
10-12 m, visine oko 0,80 m. Jedna Bron-
zano ili eljezno doba. M.
18.146 KAMENJE, Donje Papratno, Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek. N.
18.147 KARAULA, Vlaholje, Kalinovik. Srednjovje-
duka, dislocirani; ostali ili uniteni; ukras:
LIT.: S. 1962, 24 N.
18.148 KATARIN GROB, Kalinovik. Sred-
liku sanduka i visokog sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 186. N.
18.149 KAURINE, Slatina, Srednjovjekov-
sanduka, stele, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 269 N.
18.150 KAURSKA GLAVICA, Bukvica, Kalinovik.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. U
blizini praii:torijskog tumulusa i pravoslavnog grob-
lja sedam u obliku i sandu-
ka, orijentiranih Z-I; ukras: arkade. Bronzano ili
eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 185. N.
18.151 KAURSKO GROBLJE, Sred-
njovjkovna nekropola. Uz muslimansko groblje sa-
200 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: motiv kr-
sta, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 276. N
18.152 KLINJA, Klinja, Kalinovik. Srednjovjekov-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta.
Kasni SI'ednji vijek.
LIT.: . 1971, 189. N.
18.153 KLOBUCICA, Donje Srednjo-
liku sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-1.
LIT.: S. 1971, 274 (Strmac). V. Palavestra
18.154 KOKOJA RAVAN, Srednjo-
vjekovno groblje. Uz muslimansko groblje
10 Kasni srednji vijek. N.
18.155 KOMIN, Kalinovik. Srednjovje-
nih Z-1; ukras: vitica, znaci, arkade,
tordirana traka, floralni motiv, ljudeke figure. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 185. N.
126
18.156 KOPLJEVIC KAMEN, Kamen,
Srednjovjekovno groblje. 12
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
LIT.: . 1971, 273. N.
18.157 KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik. Prethi-
storijska gradina, rimska spolija i srednjovjekovna
nekropola. Smjeteni na uzvienju nad
potokom. Na platou vidljivi tragovi suhozida; povr-
inski nalazi: ulomci keramike. eljezno doba.
Pored gracline 25 u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I; kao spolija upo-
trebljen fragment rimske arhitekture. Rimsko doba
LIT.: Basler 1956, 248-252; . 1971, 185.
Basler-N.
18.158 KORITA, Srednjovjekovno
groblje. osam u obliku san-
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 272. N.
18.159 KOSTRENITE, Gorade. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje sa-
je 14 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 269. N.
18.160 KOSURAC, Kalinovik. Prethisto-
rijski tumuli. Na irokom zaravanku nalazi se oko
100 tumula. Bronzano ili eljezno doba.
18.161 KOTACA, Zakmur, Srednjovjekovna
u obliku sanduka i visokih sanduka.
18.162 KOZLOGRADSKE STIJENE, Kunovo,
Prethistorijsko naselje i crtei na stijeni. U strmo
poloenim stijenama iznad Rijeke i Kozjeg potoka,
nalazi se desetak i vodoravno na-
nizanih jedno do drugog. Na nekoliko mjesta stijene
su oslikane terakota bojom, a kao teme javljaju se
prikazi biljaka, ivotinja, ljudsko lice i sl. U blizini
slikarija otkriveni su ulomci prethistorijske kera-
mike. Bronzano doba. Basler
18.163 KOZETIN, Ustikolina, Srednjovjekov-
ni grad. Nad desnom obalom Drine, na vrhu strme
piramidalne kose vidljiva ruevina grada. Utvrda je
bila duga oko 80 m, orijentirana pravcem I-Z i
sastavljena od cjeline (kule?) koje su povezi-
vali danas gotovo uniteni bedemi od mal-
tera i lomljenog kamenja. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.164 KRCEVINE, Gorade. Praistorijski
tumuli. Iznad potoka Osanice lee humke,
nika oko 10 m, visine oko 0,80 m. Bronzano ili e-
ljezno doba. M.
18.165 KREMENJE, Borak Brdo, Gorade. Praisto-
rijska gradina. Probna istraivanja vrila M. Koso-
1984. godine. Smjetena na stjenovitom brdu,
iznad Na povrini june i padine,
su fragmenti praistorijske keramike i
nog lijepa. Na niem platou, ustanovljen
je kulturni sloj sa malobrojnim
fragmentima praistorijske keramike i lijepa.
Bronzano i eljezno doba. M.
18.166 KRIVODOLI, Sivolje, Kalinovik. Prethisto-
rijski tumuli. Skupina od dvade:oetak kamenih tu-
mula. Bronzano ili eljezno doba.
18.167 KRIZEV AC (Ledine1, Gorade. Pra-
istorijsiki tumuli i scrednjovjekovna nekropola. Na
tumulima smjeteno 35 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-I i SZ-JI; ukras: motiv kr-
sta; ostali spomenici uniteni. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 268. N.
18.168 KRSTAC-KALUFI, Kratine, Srednjo-
sanduka i sljemenjaka. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 274. V. Palavestra
18.169 KRS, Donji Budanj-Sljivovice, Pra-
fatorijski tumuli. Na kosi lei pet kamenih tumula
oko 10-15 m, visine oko 0,70-1,30 m.
M.
18.170 KR, Toholj, Prethistorijski tumuli.
Tri kamena tumula. Bronzano ili eljezno doba.
Basler
18.171 KULINA, Donji Budanj, Srednjovje-
kovni grad. osnovu bedemi koji
zatvaraju plato duine oko 65 m, smjeteno je nad
kanjonom Bistrice. U sjeverozapadnom zidnom pla-
tnu otkriveni su temelji polukrune kule, unu-
tranjeg 2,5 m. Istaknute stijene nad pro-
valijom rn povezane zidovima. Konsta-
tovani su tragovi dvije pravokutne
(4 x 9 m) i ostaci cisterne. je vje-
rovatno u 14-15. v. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.172 KUNOVO, Kunovo, Rimska stela. Ste-
la sa tri poprsja u reljefu i natpisom koji je pot-
puno izlizan otkrivena u sekundarnom poloaju.
LI'I'.: D. Sergejevski 1934, 23; A. 1956, 26.
I.
18.173 KUTINE, Kutine, Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. 38 u obliku sandu ...
ka, sarkofaga i krsta, orijentiranih Z-I; ukras: bor-
dura, vitica, znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 187. N.
18.174 KUZNO BRDO (elec), Sivolje, Kalinovik.
Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. U
blizini praistorijskih tumula, i na njima,
i pravoslavnog groblja, 40 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I, osim grupe na jednom
tumulu, s orijentacijom; ukras: bordura,
znaci, biljni motiv, ljudska figura. Bron-
LIT.: . 1971, 184-185. N.
18.175 LACEVINE (Kalufi), Varo, Kalinovik. Sred-
njovjekovna nekropola. U dvije skupine
nih Z-I; ukras: znaci, bo!'dure, vitice,
ljudske figure, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 182 N.
18.176 LANITA, Kunovo, Prethistorijski tu-
muli. Na irokom prostoru nalazi se oko 100 kame-
nih tumula. Bronzano ili eljezno doba. Basler
18.177 LEDENJACA, Donji Budanj, Prethi-
storijsko naselje i crtei. Pred ulazom u ma-
nja probna istraivanja obavio B. 1978. Otkri-
ven je tanak kulturni sloj s ulomcima keramike
(eneolit ili bronzano doba). Na ulazu u ne-
identifikovni likovi urezani u ivu stijenu (moda
kultno mjesto).
V. Palavestra
18.178 LELIJA, Stirine, Kalinovik. Prethistorijski
tumuli. Pored Stirinskog jezera nalazi se skupina
Basler
18.179 LIVADE, Petrovice, Gorade. Praistorijski
tumuli. U sadanjem muslimanskom groblju lei
humka, naknadnim ukopima. Bronzano ili
eljezno doba. M. Kosori6
18.180 LOKVA, Obalj-Kladovo Polje, Kalinovik.
Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na
dvije humke smjeteno 10 u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-1; ukras: bordura, vitica, polu-
mjesec, rozeta; ostali utonuli. Bronzano ili eljezno
doba i kasni srednj.i vijek.
LIT.: S. 1971, 188. N.
18.181 LUCICA, Borje, Rimsko naselje. Os-
taci rimskog materijala, te-
gula. Rimsko doba, 1-4. st. I.
18.182 LUCILA, Srednjo-
vano 10 u obliku sanduka, orijentiranih Z-1
LIT.: S. 1971, 272. N.
18.183 LUCINO BRDO, Gorade. Sred-
sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 268. N.
18.184 LUCKE KOLIBE, Trebova planina,
obliku i sanduka, orijentiranih SZ-JI; ukras:
LIT.: S. 1971, 276. N.
18.185 LUCKI RAT, Derolovi, Srednjovjekov-
no groblje. Uz staro muslimansko groblje
devet u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 274. N.
18.186 LUG, Gorade. Praistorijsko
naselje. otkriveno i potpuno uniteno. Pre-
ma tipolokim i ornamentalnim karakteristikama ke-
materijala, u kojem je otkrivena i enska
figurina, naselje pripada kraju
faze kulture. Srednji neolit.
LIT.: A. Benac 1959, 55-61, Tbl. I, Sl. 1-4
B.
18.187 LUKO, Luko, Kalinovik. Srednjovjekovna
dislocirani; ukras: tordirana traka, vitica. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 187. N.
18.188 LJEBORI, Slatina, Gorade. Rimsko naselje.
Ostaci materijala (tegule, se-
dra, pritesani kamen i malter). Rimsko doba, 1-4. st.
18.189 LJULJEVISTA, Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 272 N.
18.190 LJUSICI, Kalinovik. Srednjovjekov-
i sanduka, orijentiranih Z-1; natpis. Kasni srednji
vijek, sredina 14. v.
LIT.: S. 1971, 187. N.
12'1
18.191 MAHREVICI, Praistorij-
ski tumulus. Osnova tumula je od nabijene i zape-
gline, na koju su postavljane od kriljev-
ca. Na sloj garotine i ugljenisanih kostiju
broja spaljenih individua, te velika
priloga: keramika, noevi, koplja, jedna sjekira i
mnotvo nakita od bronze, stakla i staklene paste:
narukvice, fibule, igle, privjesci i perle. Vjerovatno
se radi o kolektivnoj grobnici. Kameni nai:ip tumula
je pomjeren djelovanjem erozije.
eljezno doba, 1. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1909, 425-441. B.
18.192 MALA LUKA, Slatina, Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenik. u obliku sljemenja-
ka. Kasni srednji vijek. V. Palavestra
18.193 MALI PODJEZ, Slatina, Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. u obliku sljeme-
njaka. Kasni srednji vijek. V. Palavestra
18.194 MAZLINA, Mazlina, Srednjovjekovna
nekropola. 17 u obliku rnn-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 273. N.
18.195 Sred-
u obliku sanduka, visokog sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-1; ukras: bordura, arkade, krst. Kasni
srednji vijek, 15. v.
LIT.: C. Truhelka 1891 b, 373, SI. 12; S. 1971, 269.
N.
18.196 METALJKA, Kunovo, Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sanduka;
ukras: arkade. Kasni srednji vijek. N.
18.197 MILAREVO, Kalinovik.
Srednjovjekovna nekropola i kamenolom.
nih Z-I i S-J; ukras: vitica, vegetabilni i spiralni
motivi; natpisi. Kamenolom u neposrednoj blizini.
Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: . 1971, 188. N.
18.198 MIRKOV A KOSA 1, Kalinovik. Praistorij-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na jednom
od tumula smjeteno 47 u obliku san-
vitica, znaci, srna. Bronzano ili eljezno
LIT.: . 1971, 186. N.
18.199 MIRKOVA KOSA 2, Kalinovik. Srednjovje-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; uk-
ras: tordirana traka, vitica, znaci, tit s
ivotinjske figure, figuralne scene; natpis.
Istraivanje grobova ispod obavio S. Bela-
1954-1956. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1962, 98-99; S. 1971, 186.
N.
18.200 MJEHOVINE 1, Mjehovine, Kalinovik. Rim-
ski cipui:. Cipus sa poljima za natpis. Rimsko doba,
2-3. st.
LIT.: Basler 1956, 252. [.
18.201 MJEHOVINE 2, Mjehovine, Kalinovik. Sred-
sedam u obliku i sanduka,
orijentiranih Z-1; ukras: znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 185-186. N.
128
18.202 MODRO POLJE, Modro Polje, Sred-
njovjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje sa-
41 u obliku i sanduka, orijenti-
ranih Z-I i S-J; ukras: znaci, arhitek-
tonski motiv, ptica, figuralne predstave. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 272. N.
18.203 MRAMOR (Crkvina), Vrbica, Rimski
.spomenici i srednjovjekovna nekropola.
oko 120 u obliku i sanduka, orijenti-
ranih Z-I; ukras: ruka, polumjesec, krst: kao
spolija bilo je upotrebljeno pet rimskih nadgrobnih
tri, ostale unitene, kao i mnogi
Rimsko doba, 3-4. v. i kami srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 24-27; S. 1971, 275.
V. Palavestra
LIT,.: S. 1971, 270. N.
kovno groblje. dva u obliku san-
duka; ukras: bordura; ostali uniteni. Kami srednji
vijek. N.
18.206 MRAMORJE, Hladilji, Gorade. Srednjovje-
V. Palavestra
kovna nekpropola. Uz pravoslavno groblj.e
62 u obliku sanduka i Earkofaga, ori-
jentiranih Z-I; ukras: polumjesec. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 272-273. N.
12.208 MRAMORJE,
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno i staro
muslimansko groblje oko 300 u
obliku sanduka i sarkofaga, odjentiranih Z-1 i S-J;
uhas: Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 270. N.
18.209 MRAMORJE, Marevci, Gorade. Srednjovje-
duka i sljemenjaka. Kami srednji vijek.
V. Palavestra
18.210 MRAMORJE, Prij,edraje, Srednjovje-
kovna nekropola. nekoliko Kasni
srednji vijek. N
18.211 MRAMORJE, Sahbazi, Srednjovjekov-
na nek:oopola. oko 30 u obliku
sanduka i, sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
polumjesec, oruj.e. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 270. N.
18.212 MRAMORJE, Toholji, Srednjovjekov-
na nehopola. 17 u obliku sanduka,
visokog sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
18.213 MRAMORJE, Srednjovjekovna
SZ-JI i Sl-JZ. Kasni El'ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 273. N.
18.214 MRAMORJE, Zakmur, Srednjovjekov-
no groblje. Kasni srednji
vijek. N.
18.215 MRAMORJE, Zavait, Srednjovjoekovni
spomenici. tri u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni sred.nji vijek.
LIT.: . 1971, 275. N.
18.216 MRAMORJE, Zavait-Podi, Srednjo-
sanduka i orijentiranih Z-1; ukras: tor-
dirana traka, ruka, zastava, krst; natpis; ostali uni-
teni. Kasni srednji vijek, prve decenije 15. v .
LIT.: . 19'71, 275. N.
18.217 MUSIN GRAD, Trnavica, Kalinovik. Sred-
njovjekovna nekropola. osam u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ra.o: vitica, znaci, vegetabilni motiv s kr-
stom; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 189-190. N.
18.218 OCRKA VLJE, Ocrkavlje, Srednjovje-
u obliku sanduka, oriJentiran Z-I; natpis.
Kasni srednji vijek, kraj 14. ili 15. v.
V. Palavestra
18.219 Kalinovik. O"taci
vine i srednjovjekovna nekropola. 83
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih SZ-JI; ukras: vitica, znaci, ruka.
Vidljivi ostaci temelja manje zgrade, po predanju
crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 185. N.
18.220 OSIJA, Osija, Kalinovik. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno i u blizini mUElimanskog
groblja 115 u obliku san-
spirale, vegetabilni motiv, znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 182. N.
18.221 ivolje, Kalinovik. Prethisto-
rijEki tumuli. Manja skupina kamenih tumula. Bron-
18.222 PALUCI, Humsko, Srednjovjekovna
duka i stupa, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.223 PEOV AC, Slatina, Srednjovjekovna
nekropola. 10 u obliku stela. Kasni
srednji vijek.
LIT : S. 1971, 269. N.
18.224 PIJESAK, Srednjovjekovna ne-
kropola. 12 u obliku rnnduka i
18.225 PIVNICA. Vlaholje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Na kamenitoj kosi ispod Gradine nalazi
se oko 100 kamenih tumula dimenzija.
18.226 Batovo, Srednjovjekovna
nekropola. oko 60 preteno u ob-
liku sanduka, od kojih su neki u obliku dvostrukog
sanduka. Kasni srednji vijek. v. Palavestra
18.227 Zakmur, Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 20 Kasni srednji
vij.ek. N.
18.228 POBRNJACA, Mjehovine, Kalinovik. Rimski
grob. posude s bojenim ornamentom,
u sloju s paljevinom i pepelom. U jednoj porndi
su bili i novci, od kojih je samo jedan
(Constans iz 345). Rimsko doba, 3-5. v.
LIT.: I. 1961, 192. I. Cremonik
18.229 PODA, Poda, Srednjovjekovno groblje.
osam u obliku i sanduka,
ostali uniteni. Kasni srednji vijek. N.
18.230 POD CRKVOM, Kutine, Kalinovik. Srednjo-
vjekovna nekropola. oko 100 ori-
jentiranih SZ-JI, u obliku isanduka; ukras: motiv
LIT.: . 1971, 187. N.
18.231 PODGRAD, Srednjovjekovna
crkva. dimenzija 9,5 x 5,6 m, bez apside
na istoku, zidana je od pritesanih blo-
kova, a umjesto maltera upotrebljena je crvena gli-
na. ukopana u zemlju. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.232 POD KLEKOM, tirine, Kalinovik. Srednjo-
vjekovni spomenici. nekoliko Ka-
18.233 Miljevina, Srednjovjekovni
grob. Istraen 1978. Na desnoj obali Bistrice, juno
od starog kamenog mosta, otkriven je kameni sar-
kofag s dislociranim o.stacima skeleta. Kasni srednji
vijek, 14-15. V. V. Palavestra
18.234 POLJANA groblje), Mjehovine-Se-
lita, Kalinovik. osam u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vi-
tica, tordirana traka, biljni motiv, znaci,
jelen; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 185. N.
18.235 PONORI 1, Kalinovik. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola, dijelom smjetena na
praistorijskom tumulu. 83 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
motiv krsta. Ispod otkriveni skeleti
u drvenim a naknadno zatitno iskopa-
vanje 1954. obavio . Otkriveno est gro-
bova, bez priloga. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1962, 18, 99-101. N.
18.236 PONORI 2, Kalinovik. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. 22
dijelom smjetena na manjem tumulu, u obliku san-
duka i visokih sanduka, orijentirana Z-1. Bronzano
ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1962, 18. N.
18.237 PONORI 3, Kalinovik. Srednjovjekovna ne-
kropola. 14 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: bordure,
figuralne scene; nekoliko uniteno. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1962, 18. N.
18.238 POPOV DO, Popov Do, Gorade. Praistorij-
sko naselje. Tanki kulturni sloj s fragmentima kera-
mike; uniten. Prema odlikama materi-
jala naselje u Popovom Dolu pripada hvarsko-lisi-
kulturi i vee se za nalazite u
neolit.
LIT.: A. Benac 1959, 61-64, Tbl. II. B.
18.239 PRESJEKA, Donje
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
234 u tri grupe, u obliku
17 - Arheolo"I leksikon
129
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: sim-
znaci, v.egetabilni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 274. N.
18.240 PREVIC, Kalinovik. Srednjovjekov-
i sarkofaga, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT : . 1971, 182. N.
18.241 PREVIJA, Donje Papratno, Praisto-
rijski tumuli i srednjovjekovni spomenik. Na jednom
od tri kameno-zemljana tumula jedan ste-
u obliku sanduka. Bronzano ili eljezno doba i
kasni srednji vijek. V. Palavestra
18.242 PRGOSE, Kalinovik. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na omanjem
humku 68 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec,
Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1962, 20. N.
18.243 PRIBILOVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik.
Praistorijski tumulusi i s:riednjovjekovna nekropola.
Na dva praistorijska tumula i oko njih smjetena
29 u obliku i sanduka, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: Bronzano i eljezno doba
LIT.: S. 1962, 24-25. N.
18.244 PRIJEKLADE, Prijeklade, Srednjovje-
orijentiranih. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 274. N.
18.245 PRVNICI, Srednjo-
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih preteno Z-I;
ukras: tap. Kasni srednji vijek.
V. Palavest:a
18.246 RASKRSCE,
gradina. Bedem zatvara prostor krunog oblika, pro-
mjera oko 120 m. Oko ovog zida opkop dubok
3 m i irok 5 m. Bronzano i eljezno doba.
Basler
18.247 RASCE, Kalinovik. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na dva praisto-
rijska tumula i smjetena 47
Z-I; ukras: motiv krista. Bronzano ili eljezno doba
i kasni srednji vij1ek.
LIT : . 1962, 26-28; M. Vego 1964 a, 201.
N.
18.248 RATAJI 1, Rataji, Rimski novci. U
selu rn tri rimska novca. Rimsko doba, 3. st.
G.
18.249 RATAJI 2, Rataji, Srednjovjekovna
grobnica. Istraena 1976-1977. (V. Palavestra). S
june strane hridi izdubljena je manja
komora u su podu vidljivi tragovi uklesane
grobnice, sa profiliranim bridom za uklapanje po-
klopnice. Nad ulazom u komoru ugraviran je natpis.
LIT.: J. 1889, 75-77; M. Vego 1964 a, 203.
V. Palavestra
18.250 RAVNICA, Obalj, Kalinovik. Srednjovjekov-
no groblje. pet u obliku sanduka,
LIT.: . 1971, 188. N.
18.251 RAVNO GROBLJE (anac), Kunovo,
130 .
40 u obliku sanduka i sljemenjaka,
LiL.: S. 1971, 275. V. Palavestra
18.252 RUDINE, (Kunovo), Prethisto-
rijski tumuli. Na kosoj padini nalazi se skupina
od oko 50 kamenih tumula. Bronzano ili eljezne
doba. Basler
18.253 RUDICE, Rudice, Kalinovik. Srednjovje-
kovni spomenici. tri u obliku i;an-
duka, orijentirana Z-I; ukras: znPci. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 182. N.
18.254 SAMOBOR, Srednjo-
vj,ekovni grad. Na strmoj litici nad kanjonom rijeke
Janjine, u blizini njenog u Drinu, nalaze se
ostaci najprostranije srednjovjekovne u Gor-
njem Podrinju (koja je u 15. v. bila u posjedu Ko-
Od njenog starog jezgra je vie gra-
i bedema. Ostaci se mogu grupisati u pet
kompleksa: donja zapadna oko ulazne kule
na zapadu, donja ispod centralnog platoa na
jugu., srednja sa ostacima
recentne damije i gornja sa dononom.
LIT.: Jil!aza1i'.3 1941, 42. V. Palavestra
18.255 SASICA, Donje Kruevo, Srednjovje-
sanduka. Kasni srednji vij1ek.
LIT : .<;. 1971, 276. N.
18.256 SELITE, Miljeno, Prethistorijski
tumuli. Tri humke, 8-10 m, visine oko
0,80 m. Bronzano ili eljezno doba. M.
18.257 SLADOJEVCI, Borje, Srednjovjekovni
kamenolom i nadgrobni spomenici. U majdanu ka-
mena dva zaostala u obliku
i sanduka. Kasni srednji vijek. \f. Palavesibra
18.258 SOMINE, Somine, Kalinovik. Srednjovjekov-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih; ukras:
vitica, znaci, biljni motiv sa spiralama,
tit s ruka, ljudska figura i figuralna scena.
Mnogi uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 355-356. N.
18.259 SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Gorade.
naselje, rimsko naselje i spomenici,
srednjovjekovna crkva i grobljie. Crkva sv.
zadubina Hercega Stefana podignuta je
1454. na ostacima praistorijskog i rimskog naselja,
a kasnije i srednjovjekovnog groblja, o tragovi-
ma materijal otkriven prilikom sondanog is-
kopavanja 1973. (Z. Prvobitna crkva
ima mtoobraznu osnovu s polukrunom apsidom na
istoku i naknadno dozidanom pripratom na zapadu
(dimenzija 10,60 x 4,5 m); svod u vidu iljastog luka
i ostali detalji starijeg dijela crkve pripadaju kas-
i oblicima, dok je dio
podignut na za male crkve. Ostaci
prvobitne fresko-dekoracije su zakopani uz
ogradni zid porte; standardni motivi i tehnika srp-
sko-vizantijkog slikarstva ne pruaju
preciznijeg datiranja.
Rimski spomenici, s figuralnim ukrasom, uzi-
dani su u crkvu kao spolija. nekoliko ste-
u obliku (jedna sa natpisom - kneza
Radoslava i sarkofaga; o.tali uniteni ili
dislocirani. Praistorijsko doba, rimsko doba i kasni
srednji vijek, sredina 15. v.
LIT.: C. Patsch 1894 d, 53-54; C. Patsch 1907, 467;
1941, 27-43; Z. 1981, 154-161. N.
18.260 STANKOVAC, Srednjovje-
i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
Erednji vijek.
LIT.: . 1971, 272. N.
18.261 STIJENE, Srednjovjekov-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: linearni
motiv i znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 269. N.
18.262 STJEPANGRAD, Varo, Kalinovik. Srednjo-
vjekovni grad. Smjeten na krakoj grudi nad poto-
kom Troglavom. Predstavlja razvijeniji tip
nja koji osim i obora i kule
na bedemima. Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: S. 1967 a, 124-125. T. Glava
18.263 STRUCINA GLAVICA, Vlaholje, Kalinovik.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Uz pravoslavno groblje na praistorijskom tumulu
SI-JZ i SZ-JI; ukras: krst, ostali uniteni. Istra-
ena dva groba, orijentirana Z-I; ruke prekrtene
na grudima; bez priloga. Bronzano ili eljezno doba
LIT.: S. 1962, 25, 103. N.
18.264 STUDENO VRELO, Gornje Bare, Kalinovik.
Sriednjovjekovna nekropola. 52 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih, p11eteno SZ-JI; ukras: bordure,
znaci, arkade, tit s predstave ivotinja, fi-
guralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 182-183, Sl. 21. N.
18.265 SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik. Praistorrj-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na velikom
tumulu .smj
1
eteno 13 u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I. U blizini skupina od oko 50 manjih
tumula. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
Ll1'.: Btla:;'ic 1962, 71. r:. Basler-N
18.266 SURDUK, Zidine, Gorawe. Praistorijski tu-
muli, rimsko naselje i grobovi. U dvije velike humke
(raskopane), od kojih je jedna promjera 40 m, visine
oko 2 m, otkrivena su 24 skeletna groba. U blizini
fragmenti. k
1
eramike. Bronzano doba.
Na istom otkriveni ostaci rimskog gra-
materijala, ali i drugi nalazi: novci, oruje
i fibule, koji iz grobova. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: 1. Bojanovski 1964, 197. M. Pak-;alin
18.267 SV ATOVSKO (DJEVOJACKO) GROBLJE,
Donji Kopilovi, oko 20 Ka-
18.268 SCEPOV GROB, Donji Budanj, Sred-
njovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju sa-
dva u obliku sanduka, orijentiranih
Z-L Karni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 275. N.
18.269 SEHITLUCI, Ustikolina, Prethistorij-
ski tumulus. Na brijegu lei veliki zemljani tumu-
lus. Bronzano ili eljezno doba. B<>.sler
18.270 SILJEVAC, ivolje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Na zaravanku smjetena skupina od oko
20 kamenih tumula. Bronzano ili eljezno doba.
:SIT.: Basler 1956, 251. Basler
18.271 SIVOLJAC, Kalinovik. Rimska spo-
lija. Blokovi kamenja rimske provenijencije u se-
kundarnoj upotrebi. Rimsko doba.
18.272 TINJAK, Trudanj, Prethistorijski tu-
muli. Na hrbatu brijega dva tumula. Bronzano
ili eljezno doba. B. Ba.:;ler
18.273 TJENTISTE, Tjentite, Srednjovjekov-
ni spomenici. tri u obliku sanduka;
ostali uniteni. Kasni srednji vijek. N.
18.27 4 AC, SI"ednjovjekovni
grad. Smjeten iznad lijeve obale
je u tri nivoa, u vidu istepenasto pove-
zanih platformi. Kula pravougaone osnove (8 x 6,3
m) branila je utvrdu s istoka, dok je na zapadnoj
litici bila izdvojena polukruna donon-kula. U gra-
du su i tri kamene stolice, uklesane u sti-
jenu. Prvi put se spominje 1398. a pripadao je po-
rodici Kasni 1:rednji vijek, 14-15. st.
LIT.: M. Vego 1957 a, 116; . 1985, 32-34.
V. Palavestra
18.275 TOPALOV KAMEN, Vlaholje, Kalinovik..
S11ednjovjekovna nekropola. 14 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1, ostali
uniteni ili dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1962, 24 N.
18.276 TRESNnN KRST, Trenjevica, Kalinovik..
obliku sanduka i krsta; ukrais: vitica, motiv
krsta; natpis. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. 1971, 187. N.
18.277 TRESTENICA, Kostenik, Gorade. Praisto-
rijski tumuli. Nekoliko kamenih humki.
U jednoj razorenoj humci otkriven skeletni grob sa
prilozima (koplje, fragment suda). e-
ljezno doba. M.
18.278 TRNA VICA 1, Trna vica, Kalinovik. Praiisto-
rij:ski tumulus i srednjovjekovna nekropola.
vano 56 u tri grupe, pred da-
mijom i na glavici, orijentiranih Z-I, u obliku san-
duka i sarkofaga; ukras: tordirana traka, vitica,
vegetabilni motiv s krstom. Bronzano ili eljezno
LIT.: . 1871, 189 N.
18.279 TRNAVICA 2, Trnavica, Kalinovik. Sred-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; uk-
ras: vitica, vijenac. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 190. N.
18.280 TRPINJE, Trpinje, Srednjovjekovna
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. l971, 270 N.
18.281 TURBE, Somuni, Srednjovjekovna
nekropola. 17 u obliku i
sanduka; ukras: vijenac. Kasni srednji vij.ek.
V. Palavestra
18.282 USTIKOLINA, Ustikolina, Ostava rim-
skog novca. Sadri 18 komada rimskog bronzanog
novca. Rimsko doba, 3. i 4. st. G.
18.283 USTIPRACA, Gorade. Srednjo-
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: biljni motiv,
Kasni srednji vijek
LIT.: . 1971, 268. N.
18.284 VELOVO GROBLJE (Kr), Kratine,
u obliku sanduka i sljemenjaka, orijentiranih

I lllY gr. , 31
Z-1; ostali ukras: bord.ura, tap. Kasni
srednji vijek.
18.285 VIHOVICI, Kalinovik.. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na
tumulu smjetena 18 u obliku i san-
duka, te grob s orijentiranih Z-1. Bron-
LIT.: . 1962, 27. -"'f.
18.286 VISEVINA, Prethistorijiski
tumuli. Na vrhu brijega nalazi se skupina od 10
Basle:.-
18.287 VITLO BARA, Stirine, Kalinovik. Srednjo-
vjekovno groblje. nekoliko Kasni
srednji vijek. N.
18.288 VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Pored tumula
est u obliku ::anduka. Bronzano
LG.: S. 1971, 182. N.
18.289 VLAHOLJE, Vlaholje, Kalinovik. Srednjo-
vano 25 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-1; ukras: krst. Kami srednji vijek.
LIT.: . 1962, 24. N.
18.290 VLAKO POLJE, Trnavica, Kalinovik. Sred-
njovj.ekovna nekropola. 18 u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: vitica, ro-
LIT.: . 1971, 190. N.
18.291 VRATAR (Sutiska), Suha, Srednjovje-
kovni grad. U najuem dijelu dugog klanca to ga
zatvaraju gotovo okomiti obronci Volujaka i Zelen-
gore nalaze se ruevine grada koji je bio u vlasti
Hercega Stjepana. Historijski izvori ispominju ga
prvi put 1435. Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: H. 1954, 21. T. Glava
18.292 VRATNICE, Varo, Kalinovik. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras:
krst, pehar. Kasni srednji Vijek.
LIT.: . 1971, 182. N
18.293 VRBNICA, Vrbnica, Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoelavno groblje 20 ste-
ranih Sl-JZ i SZ-JI; ukras: arkade, tit s
krst, pehar. Kasni srednji vijek.
LIT: S. 1971, 276. N. Miletk
18.294 VRHOVINA, Vrhovina, Kalinovik. Srednj'7
vj.ekovna nekropola. 23 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-1; ukras:
znaci, ptice. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 184. N.
18.295 ZABORAK, Zaborak, Srednjovje-
nih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 270 N.
18.296 ZAKRSNICE, Vlaholje, Kalinovik.. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; nat-
I
132
pis. Pretraivanje grobova ispod pet obavio
S. Samo u jednom grobu otkriveni tragovi
drvenog sanduka; orijentacija Z-I; poloaj ruku
bez priloga. Kasni srednji vijek, kraj 14-
-15. V.
LIT.: S. 1962, 22-24, Sl. 18-20; M. Vego 1964 a,
201-202. N.
18.297 ZAPLJEV AC, Gorade. Srednjovje-
i sanduka; nekoliko dislocirane. Kasni srednji
vijek. V. Palaveska
18.298 ZAV AIT, Zavait, Srednjovj,ekovno gro-
blje. u obliku orijen-
LIT.: S. 1971, 275. N.
18.299 ZA VOJNICA, Praistorijski
tumuli. Na strmoj kosi lei oko 15 humki,
oko 8-10 m, visine oko 1-1,50 m. Bronzano ili
eljezno doba. M.
18.300 ZBORNA GROMILA, Obalj, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Na istaknutom mjestu nalazi se
veliki kameni tumulus, a u okolnom prostoru jo
nekoliko tumuJa. Bronzano ili eljezno doba.
Basler
18.301 ZBORNA GROMILA, Prethisto-
rijski tumulus. Na padini brijega nalazi se velika
kamena gomila, promjera osnove oko 20 m. Bronza-
no ili eljezno doba. Basler
18.302 ZDRIJELO, Borak Brdo, Gorade. Praisto-
rijski tumuli. Istraivanja vrila M. 1983.
i 1984. est kameno-zemljanih humki od kojih su
dvi}e znatno a jedna je raskopana.
im se oko 6-10 m, a visina oko 0,60-1,20 m.
Sahranjivanje je bilo skeletno. Starije eljezno doba.
M.
REGIJA 19.
135
1. ATLICA GROBLJ; Udrenje, Nevesinje
2. BABLJA GLAVA, Nevesinje
3. BABOV GREB, Gacko
4. BADZALICA, Nevesinje
5. BAHORI, Bahori, Gacko
6. BALABAN!, Balabani, Nevesinj,e
7. BANJ-DO (Stolovi), Zovi
Nevesinje
8. BARICE, Gacko
9. BASCICA (Debeli Gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje
10. BAICA BRIJEG, Sopilji, Nevesinje
11. BAICA DO, Donji Kazanci, Gacko
12. BERUICA, Beruica, Gacko
13. 1, Nevesinje
14. 2, Nevesinje
15. BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje
16. BIOGRAD, Udrenje-Ponori, Nevesinje
17. BOGDANCI, Donji Nevesinje
18. BOJITA 1, Bojita, Nevesinje
19. BOJITA 2, Bojita, Nevei:inje
20. BOROVNO, Izgori, Gacko
21. BRALJEVICA, Hruta, Nevesinje
22. BRATICEV AC, Donji Nevesinje
23. BRDO, Presjeka, Nevesinje
24. BRESTOVIK, Gornji N evesinje
25. BREZINE, Gornja Bodeita, Gacko
26. BRIJEG, Gornji Nevesinje
27. BRIJEG, Odak, Nevesinje
28. BRIJEG, Rast, Nevesinje
29. BRL.JEVSKA GLAVICA, Donji Kazanci,
Gacko
30. BUKLICI, Nevesinj,e
31. BUKOVICA, Ziljevo, Nevesinje
32. BUKVE, Gornja Bodeita, Gacko
33. CERNICA, Cernica, Gacko
34. CRGOVO, Rilja-Crgovo, Nevesinje
35. CRKOVNJACI (Crkvina), Gacko
36. CRKVINA, Avtovac, Gacko
37. CRKVINA, Cernica-Begluk, Gacko
38. CRKVINA, Cernica-Sumet, Gacko
39. CRKVINA, Gareva, Gacko
40. CRKVINA, Gornje Ravni, Gacko
41. CRKVINE, Dinova Mahala,
42. CVRKOV AC, Gornji Nevesinje
43. CA VLA VICA, Gacko
44. CENGICA VJEALA, Lipnik, Gacko
45. CITLUK 1, Citluk, Nevesinje
46. CITLUK 2, Citluk, Nevesinje
47. CEREMIT, Presjeka, Nevesinje
48. CUCANICA (Grebnice), Gacko
49. DERNJAK, Pusto Polje, Gacko
50. DESIVOJE (Greblje), Donje Ulinje, Gacko
51. DJEVIC-KAMEN, Gacko
52. DJEVOJACKO GROBLJE, Marine, Nevesinje
53. DOMRKE, Domrke, Gacko
54. DONJE SELO, Slivlja-Donje Selo, Gacko
55. DONJI BRATAC, Donji Nevesinje
56. DONJI LUKAVAC, Donji Lukavac, Nevesinje
57. DRAMESINA, Drameina, Gacko
58. DRENOVIK (Ceremit), Kifino Selo, Nevesinje
59. DRUM, Drameina, Gacko
60. DUBINE, Nevesinje
61. DUGA GLAVICA, Gacko
62. DUGE NJIVE, Lakat, Nevesinje
63. FOJNICA 1, Fojnica, Gacko
64. FOJNICA 2, Fojnica, Gacko
65. GACKO 1, Gacko
66. GACKO 2, Gacko
67. GAJ, Gacko
68. GAT, Novi Gacko
69. GELJA LJUT, Kula, Gacko
70. GLAVICA, Donje Ravni, Gacko
71. GLAVICA, Gornje Ravni, Gacko
72. GLAVICA (Crkvina), Gacko
73. GLAVICE, Gacko
74. GLAVICE, Gacko
75. GLAVICE, Platice, Gacko
76. GOMILA, Gornje Ulinje, Gacko
77. GOMILE, Gacko
78. GORNJA BODEZiTA 1, Gornja Bodeita,
Gacko
79. GORNJA BODEZISTA 2, Gornja Bodeita,
Gacko
80. GORNJE SELO, Slivlja-Gornje Selo, Gacko
81. GORNJI 1, Gornji Gacko
82. GORNJI 2, Gornji Gacko
83. GRABI, Ziljevo, Nevesinje
84. GRABOVICA, Grabovica, Nevesinje
85. GRACANICA, i Mala
Gacko
86. GRAD (Zapodci, Hercegov grad), Zovi Do-
Nevesinje
87. GRADAC, Dramievo, Nevesinje
88. GRADAC, Kifino Selo, Nevesinje
89. GRADAC, Klinje, Gacko
90. GRADINA, Donji Kazanci, Gacko
91. GRADINA, Fojnica, Gacko
9:2. GRADINA, Gacko
93. GRADINA, Gareva, Gacko
94. GRADINA, Gacko
95. GRADINA 1, Gradina-Dobropolje, Gacko
96. GRADINA 2, Gradina, Gacko
97. GRADINA 3, Gradina, Gacko
98. GRADINA (Crni vrh), Jasena, Nevesinje
99. GRADINA, Jasenik, Gacko
100. GRADINA (Strmenja), Gacko
101. GRADINA, Kokorina-Poda, Gacko
102. GRADINA, Kravarevo, Gacko
103. GRADINA (Bobanova gradina), I:..uka,
Nevesinje
104. GRADINA, Gacko
105. GRADINA, Rabina, Nevesinje
106. GRADINA, Udrenje, Nevesinje
107. GRADINA, Zuberin,
108. GRADINA POD IVICOM, Gradina, Gacko
109. GRADINE, Gacko
110. GRCKA GLAVICA, Gornji Lukavac,
Nevesinje
111. GRCKI GRAD, Slivlja, Gacko
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.-
176.
GRCKO GROBLJE (Duburov brijeg),
Kneak, Nevesinje
GROBLJE (Brdo), Gacko
GROBLJE, Platice-Lokve, Gacko
GRCKO GROBLJE, Gacko
GREBAK, Odak, Nevesinje
GREBAK, iljevo, Nevesinje
GREBLJE, Cernica, Gacko
GREBNICE, Nevesinje
GREBNO BRDO,
Nevsinje
GRGUREVE BARE, Lipnik, Gacko
GRUDE, Pluine-Rijeka, Nevesinje
GUBERAS, Udrenje-Gubera, Nevesinje
GUBINOV DO, Cernica, Gacko
GUMNITA, Nevesinje
HALILUA, Postoljani, Nevesinje
HENKOV ACA, Nevesinje
HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko
HERCEGOVO VRELO, Fojnica, Gacko
HRST-VRELO, Jasenik, Gacko
Nevesinje
IGRISTE, Hruta, Nevesinj
ILINO BRDO, Gornja Bijenja, Nevesinje
IVE1ZICA GROBLJE, Zovi Do-Podkula,
Nevesinje
IZGORJELINA, Zaborani-Vitice, Bare,
Nevesinje
.
JAKOMIR, Morine-Paina Livada, Nevesinje
JASENA, Jasena, Nevesinje
JASENIK, Jasenik, Gacko
JELICA, Gacko
JOV ANOVO BRDO, Gacko
KALUFI, Gornja Bodeita-Prisoje, Gacko
KALUFI, Mijatovci, Nevesinje
KALUPI, Donje Ravni, Gacko
KALUPI, Donji Gacko
KAZANCI 1, Kazanci, Gacko
KAZANCI 2, Kazanci, Gacko
Nevesinje
KLINJE Klinje, Gacko
KLUPCA, Kravarevo, Gacko
Gacko
KLJUNI, Kljuni, Nevesinje
KOKORINA, Kokorina, Gacko
KONJSKA GLAVA, Gacko
KOSA, Trusina-Kouta, Nevesinje
DO, Kneak, Nevesinje
KOV Nevesinje
KRST, Do, Gacko 1
KRST, Hruta, Nevesinje
KRST, Laz, Gacko
KRST, Slato-Nekudina, Nevesinje
Gacko
KRUSEVLJANI, Kruevljani, Nevesinje
KUJANOVA GOMILA, Donja Bijenja,
Nevesinje
KULA, Udrenje--Kula, Nevesinje
LADOJEV GROB, Dobrelji, Gacko
LALOVO BRDO groblj,e),
-Kraljev Do, Gacko
LAZARICI, Gacko
LIPNICKE GLAVICE,
glavice, Gacko
LIPNIK 1, Lipnik, Gacko
LIPNIK 2, Lipnik, Gacko
LOKVE, Kravarevo, Gacko
Gornji Nevesinje
LUKA, Luka, Nevesinje
LUKA, Nevesinje
LUKA, Nevesinje
LUMER groblje), Gacko
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196 .
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
LJESKOV DUB, Ljeskov Dub, Gacko
LJUBICIN DO, Gornji Nevesinje
LJUBINICA, Cernica, Gacko
Hruta, Nevesinje
MAGARECA GLAVICA 1,
Nevesinje
MAGARECA GLAVICA 2,
Nevesinje
MAKOVITE, Nevesinje
MALA GOMILA, Rabina, Nevesinje
MALA GRACANICA 1,
Gacko
MALA 2, Mala
Gacko
MALO lPACNO, Nevesinje
MANDICA GROBLJE (Klanac), Novi
Gacko
MARINA GOMILA, Vrba-Vrela, Gacko
MAZLUMI (Galeine), NoVi
Gacko
MEDANICI, Gacko
Vinjevo, Gacko
Gacko
MEJDAN, Donji Dreanj, NevesinJe
MIHOLJ Gacko
MILJANOVAC, Nevesinje
MILJ ANOVICA GROBLJE, Gornji Dreanj,
Neve1'inje
GROBLJE, iljevo, NevesinjE
Vinjeva, Gacko
MORINE, Morine, Nevesinje
GROBLJE, Biograd,
Nevesinje
MUKLJEV AC, Rabina, Nevesinje
MULJE, Mulje, Gacko
NECIGRAD, Rabina, Nevesinje
NOV AKUSA, Grebak, Nevesinje
OBODINA, Donji
torine, Nevesinje
OCRKA VLJE groblje), Luka, Nevesinje
OCRKA VLJE, Zovi Do, Nevesin}e
OKILJEVO GROBLJE, Donj.e Ulinje--
-Kalipolje, Gacko
OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko
ORASNICE (Du:bravica), Donja Bijenja,
Nevesinje
ORLJE, Gacko
OSREDAK (Pod Stolom), Zovi Do-
-M Nevesinje
OSTRA GOMILA, Ljeskov Dub, Gacko
Prine, Gacko
PASJA JABUKA, Gornji Dreanj, Nevesinje
PAINA GOMILA, Presjeka, Nevesinje
PETIGOMILE, Udrenje-Kula, Nevesinje
Donji Dreanj, Nevesinje
Bahori, Gacko
Jasena, Nevesinje
PODA, Kokorina-Poda, Gacko
POLJE, Rabina, Nevesinje
POLJICE, Nevesinje
PONIKVE, Ponikve, Gacko
POSTOLJANI 1, Postoljani, Nevesinje
POSTOLJ ANI 2, Postoljani, Nevesinje
POTKUCNICA, Laz, Gacko
Mekavci, Gacko
PRESJEKA, Presjeka, Nevesinje
PRIDVORCI, Pridvorci, Nevesinje
PRIJEPUTNICA, Jasena, Nevesinje
PRIMET, Zalom, Nevesinje
PRISADI, Nevesinje
PUPO, Donji Nevesinje
PUSTO POLJE, Pusto Polje, Gacko
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
RABINA 1, Rabina, Nevesinje
RABINA 2, Rabina, Nevesinje
RADOJEV KAMEN, Nevesinje
RAJKOV KAMEN, Krekovi, Nevesinje
RAT, Gornja Bodeita, Gacko
RAVNI, Seljani, Nevesinje
RIJEKA 1, Pluine--Rijeka, Nevesinje
RIJEKA 2, Pluine-Rijeka, Nevesinje
ROGATINA GLAVICA, Novi Gacko
RUDO POLJE 1, Rudo Polje, Gacko
RUDO POWE 2, Rudo Polje, Gacko
RUINA Pusto
Gacko
SAMOBOR, Samobor, Gacko
SA VICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko
SEREZOV DO, Grabovica, Nevesinje
SLATO 1, Slato, Nevesinje
SLATO 2, Slato, Nevesinje
SLIVLJA, Slivlja, Gacko
SODERI, Soderi, Gacko
Gacko
GROBLJE, Slato, Nevesinje
Seljani, N evesinje
STEPEN, Stepen, Gacko
Gacko
STRAITE (Crkvina),
Gacko
STRUGE, Zalom-Misaonik, Nevesinje
STUBANJ (Bunar), Donji Kazanci, Gacko
STUBLINA (Do), Gacko
..
"'
;:::u:
STUPA, Gornji Nevesinje
SVATOVSKO GROBLJE, Marine, Nevesinje
IRIN GREB (Brijeg), Rast, Nevesinje
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
2'91.
292.
293.
294.
295.
137
GREB, Donji Nevesinje
USTER!, Pridvorica-usteri, Gacko
TAMINDINA GRADINA,
Nevesinje
TRGOVITA (Uzdolja},
Gacko
UDBINA, Udbina, Nevesinje
UDRENJE, Udrenje, Nevesinje
VAL, Donji Lukavac, Nevesinje
VELIKA GRADINA, Gacko
VELIKE GOMILE, Domrke, Gacko
VELIKI GRADAC,
Nev;esinje
VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna Gomila,
Gacko
VINJEVO, Vinjeva, Gacko
Zovi Do, N evesinje
VRATLO, Vratlo, Gacko
VRBA, Donji Nevesinje
VRELO, Jasenik, Gacko
VRTINE, Izgori, Gacko
VRTINE, Gacko
VUJADINSKA GRADINA, Biograd-Ponor,
Nevesinje
ZAGRADCI, Zag;radci, Gacko
ZAGREBNICE, Slivlja-Donje Selo, Gacko
ZALOM, Zalom,
ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac, Gacko
Kula-Duburi, Gacko
ABLJ AK, Gacko
DRIJELO 1, Sopilji-drijelo, Nevesinje
DRIJELO 2, Sopilji-drijelo, Nevesinje
IV ANJ, ivanj, Nevesinje
REGIJA 19: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
5. BAHORI, Bahori, Gacko (F 4)
9. (Debeli gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje (C 3)
12. BERUICA, Beruica, Gacko (G 4)
24. BRESTOVIK, Gornji Nevesinje (C 4)
34. CRGOVO, Rilja-Crgovo, Nevesinje (D 3)
39. CRKVINA, Gareva, Gacko (F 5)
48. (Grebnice), Gacko (F 5)
49. DERNJAK, Pusto Polje, Gacko (F 5)
52. DJEVOJACKO GROBWE, Marine,
Nevesinje (D 2)
55. DONJI BRATAC, Donji Nevesinje (C 3)
65. GACKO 1, Gacko (F 4)
68. GAT, Novi Gacko (F 6)
69. GELJA LJUT, Kula, Gacko (F 5)
72. GLAVICA (Crkvina), Gacko (F 5)
76. GOMILA, Gornje Ulinje, Gacko (F 4)
77. GOMILE, Gacko (F 5)
85. GRACANICA, i Mala
Gacko (F 4)
87. GRADAC, Dramievo, Nevesinje (C 1)
89. GRADAC, Klinje, Gacko (F 4)
90. GRADINA, Donji Kazanci, Gacko (G 6)
91. GRADINA, Fojnica, Gacko (E 4)
92. GRADINA, Gacko (F 4)
93. GRADINA, Gareva, Gacko (F 5)
94. GRADINA,
Gacko (F 4)
95. GRADINA 1, Gradina-Dobropolje,
Gacko (E 4)
98. GRADINA (Crni vrh), Jasena, Nevesinje (B 4)
99. GRADINA, Jasenik, Gacko (G 4)
18 - Arheolol<i leksikon
100. GRADINA (Strmenja), Gacko (E 3)
101. GRADINA, Kokorina-Poda, Gacko (E 3)
102. GRADINA, Kravarevo, Gacko (F 4)
103. GRADINA (Bobanova gradina), Luka,
Nevesinje (C 1)
104. GRADINA, Gacko (F 5)
105. GRADINA, Rabina, Nevesinje (B 4)
106. GRADINA, Udruenje, Nevesinje (B 4)
107. GRADINA, Zuberin, Nevesinje (A 4)
108. GRADINA POD IVICOM, Gradina, Gacko (E 4)
109. GRADINE, Gacko (E 5)
110. GRCKA GLAVICA, Gornji Lukavac,
Nevesinje (D 5)
111. GRCKI GRAD, Slivlja, Gacko (E 3)
118. GREBLJE, Cernica, Gacko (F 5)
120. GREBNO BRDO,
N evesinje (C 4)
126. HALILUA, Postoljani, Nevesinje (C 3)
127. HENKOVACA, Nevesinje (B 2)
128. HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko (F 5)
145. KAZANCI 1, Kazanci, Gacko (G 6)
157. KRST, Do, Gacko (F 5)
163. KUJANOVA GOMILA, Donja Bijenja,
Nevesinje (C 3)
168. LIPNICKE GLAVICE,
glavice, Gacko (F 5)
169. LIPNIK 1, Lipnik, Gacko (F 5)
173. LUKA, Luka Nevesinje (B 1)
181. GLAVICA 1,
Nevesinje (C 2)
182. GLAVICA 2,
Nevesinje (C 2)
184. MALA GOMILA, Rabina, Nevesinje (B 4)
185.
189.
190.
193.
199.
200.
201.
203.
204.
205.
206.
210.
212.
214.
216.
217.
218.
223.
224.
225.
237.
MALA GRACANICA 1,
Gacko (F 4)
MARINA GOMILA, Vrba-Vrela, Gacko (F 4)
MAZLUMI (Galine), Novi
Gacko (F 6)
Gacko (F 5)
MOCILA, Vinjeva, Gacko (F 4)
MORINE, Marine, Ne"V"esinje (D 2)
GROBLJE, Biograd,
Nevesinje (C 4)
MULJE, Mulje, Gacko (F 5)
NECIGRAD, Rabina, Nevesinje (B 4)
NOV AKUA, Grebak, Nevesinje (B 4)
OBODINA, Donji
torine, Nevesinje (D 5)
OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko (F 4)
ORLJE, Gacko (E 4)
OTRA GOMILA, Ljeskov Dub, Gacko (D 4)
PASJA GOMILA, Gornji Dreanj,
Nevesinje (D 4)
PAINA GOMILA, Presjeka,
Nevesinje (C 2)
PETIGOMILE, Udrenje-Kula,
Nevesinj,e (B 4)
POLJE, Rabina, Nevesinje (B 4)
POLJICE, Nevesinje (D 4)
PONIKVE, Ponikve, Gacko (F 4)
RABINA 1, Rabina, Nevesinje (B 4)
--i-:
239.
248.
250.
252.
255.
259.
267.
268.
270.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
283.
286.
287.
290.
291.
RADOJEV KAMEN,
N ev:esinje (C 2)
RUINA Pusto
Gacko (F 5)
SA VICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko (F 5)
SLATO 1, Slato, Nevesinje (D 5)
SODERI, Soderi, Gacko (F 3)
STEPEN, Stepen, Gacko (F 5)
IRIN GREB (Brijeg) Rast, Nevesinje (C 4)
GREB, Donji Nevesinje (C 3
TAMINDINA GRADINA,
Nevesinje (D 5)
UDRENJE, Udrenje, Nevesinje (B 4)
VAL, Donji Lukavac, Nevesinje (D 5)
VELIKA GRADINA, Gacko (F 5)
VELIKE GOMILE, Domrke, Gacko (E 4)
VELIKI GRADAC,
Nevesinje (C 2)
VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna
Gomila, Gacko (F 5)
VRELO, Jasenik, Gacko (F 4)
VUJ ADINSKA GRADINA, Biograd-Ponor,
Nevesinje (B 4)
ZAG RADCI, Zagradci, Gacko (E 5)
ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac,
Gacko (F 5)
ZULOVICA Kula-Duburi,
Gacko (F 5)
REGUA 19: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADA VINE
9. BACICA (Debeli gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje (C 3)
15. BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje (C 4)
18. BOJITA 1, Bojita, Nevesinje (B 3)
19. BOJITA 2, Bojita, Nevesinje (B 3)
29. BRLJEVSKA GLAVICA, Donji Kazanci,
Gacko (G 6)
36. CRKVINA, Avtovac, Gacko (F 5)
41. CRKVINE, Dinova Mahala, Nevesinje (C 4)
47. CEREMIT, Presjeka, Neve.sinje (C 2)
58. DRENOVIK Kifino Selo,
Nevesinje (C 3)
63. FOJNICA 1, Fojnica, Gacko (E 4)
84. GRABOVICA, Grabovica, Nevesinje (D 4)
87. GRADAC, Dramievo, Nevesinje (C 1)
88. GRADAC, Kifino Selo, Nevesinje (C 3)
91. GRADINA, Fojnica, Gacko (E 4)
98. GRADINA (Crni vrh), Jasena,
Nevesinje (B 4)
99.
100.
102.
120.
125.
131.
133.
GRADINA, Jasenik, Gacko (G 4)
GRADINA (Strmenja), Gacko (E 3)
GRADINA, Krav.arevo, Gacko (E 4)
GREBNO BRDO,
Nevesinje (C 4)
GUMNISTA, Nevesinje (B 1)
HUMCANI, Nevesinje (B 2)
ILINO BRDO, Gornja Bijenja, Nevesinje (C 3)
135. IZGORJELINA, Zaborani-Vitice, Bare
Nevesinje (B 1)
142. KALUFI, Mijatovci, Nevesinje (C 3)
147. KLACINE,
Nevesinje (B 4)
148. KLINJE, Klinje, Gacko (F 4)
162. KRUEVLJANI, Kruevljani,
Nevesinje (C 1)
181. MAGARECA GLAVICA 1,
Nevesinje (C 2)
183. MAKOVITE,
Nevesinje (C 4)
185. MALA GRACANICA 1,
Gacko (F 4)
207. OCRKAVLJE groblje), Luka,
Nevesinje (C 1)
208. OCRKA VLJE, Zovi Do, Nevesinje (C 5)
226. POSTOLJANI 1, Postoljani, Nevesinje (C 3)
227. POSTOLJANI 2, Postoljani, Nevesinje (C 3)
235. PUPO, Donji Nevesinje (C 3)
257. GROBLJE, Slato, Nevesinje (D 4)
261. STRAiTE (Crkvina),
Gacko (F 4)
265. STUPA, Gornji Nevesinje (D 4)
271. TRGOVITA (Uzdolja),
Gacko (G 6)
272. UDBINA, Udbina, Nevesillje (D 6)
277. VELIKI GRADAC,
Nevesinje (C 2)
280. VRANIKUCE, Zovi Do, Nevesinje (C 4)
REGIJA 19: POPIS NALAZISTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. ATLICA GROBLJE, Udrenje
Nevesinje (B 4)
2. BABLJA GLAVA, Nevesinje (C 3)
3. BABOV GREB, Gacko (E 4)
4. BAD2ALICA, Nevesinje (C 5)
5. BAHORI, Bahori, Gacko (F 4)
6. BALABAN!, Balabani, Nevesinje (D 3)
7. BANJ-DO (Stolovi), Zovi
Nevesinje {C 5)
8. BARICE, Gacko {F 6)
9. (Debeli Gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje (C 3)
10. BRIJEG Sopilji, Nevesinje (B 3)
11. DO, Donji Kazanci, Gacko (G 6)
13. 1, Nevesinje {C 5)
14. 2, Nevesinje (C 5)
15. BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje (C 4)
16. BIOGRAD, Udrenje-Ponori,
Nevesinje {B 4)
17. BOGDANCI, Donji Nevesinje (C 3)
19. BOJITA 2, Bojita, Nevesinje {B 3)
20. BOROVNO, Izgori, Gacko (G 3)
21. BRALJEVICA, Hruta, (B 2)
22. Donji Nevesinje (C 3)
23. BRDO, Presjeka, Nevesinje (C 2)
24. BRESTOVIK, Gornji Nevesinje (C 4)
25. BREINE, Gornja Bodeita, Gacko (F 3)
26. BRIJEG, Gornji Nevesinje (C 3)
27. BRIJEG, Odak, Nevesinje (C 4)
28. BRIJEG, Rast, Nevesinje (C 4)
30. Nevesinje (C 4)
31. BUKOVICA, iljevo, Nevesinje {B 4)
32. BUKVE, Gornja Bodeita, Gacko (F 3)
33. CERNICA, Cernica, Gacko (F 5)
35. CRKOVNJACI (Crkvina), Gacko (F 5)
37. CRKVINA, Cernica-Begluk, Gacko (F 5)
38. CRKVINA, Cernica-umet, Gacko (F 5)
40. CRKVINA, Gornje Ravni, Gacko (E 4)
42. CVRKOVAC, Gornji Nevesinje (C 4)
43. VICA, Gacko (F 5)
44. VJEALA, Lipnik, Gacko (F 5)
45. 1, Nevesinje (B 3)
46. 2, (B 3)
48. (Grebnice), Gacko (F 5)
49. DERNJAK, Pusto Polje, Gacko (F 5)
50. DESIVOJE (Greblje), Donje Ulinje,
Gacko (F 4)
51. Gacko (F 5)
52. GROBLJE, Morine,
Nevesinje (D 2)
53. DOMRKE, Domrke, Gacko (E 4)
54. DONJE SELO, Slivlja-Donje Selo,
Gacko (D 3)
55. DONJI BRATAC, Donji
N evesinje (C3)
56. DONJI LUKAVAC, Donji Lukavac,
Nevesinje (D 5)
57. DRAMEINA, Drameina, Gacko (F 4)
58. DRENOVIK Kifino Selo,
Nevesinje (C 3)
59. DRUM, Drameina, Gacko (F 4)
60. DUBINE, Nevesinje (C 4)
61. DUGA GLAVICA, Gacko (E 5)
62. DUGE NJIVE, Lakat, Nevesinje (B 2)
64. FOJNICA 2, Fojnica, Gacko (E 4)
67. GAJ, Jasenik, Gacko (F 4)
70. GLAVICA, Donje Ravni, Gacko (E 4)
71. GLAVICA, Gornje Ravni, Gacko (E 4)
72. GLAVICA (Crkvina), Gacko (F 5)
73. GLAVICE, Gacko (F 5)
74. GLAVICE, Gacko (E 4)
75. GLAVICE, Platice, Gacko (F 4)

Gacko (F 3)
Gacko (F 3)
80. GORNJE SELO, Slivlja-Gornje Selo,
Gacko (D 3)
81. GORNJI JUGOVICI 1, Gornji
Gacko (E 3)
82. GORNJI 2, Gornji
Gacko (E 3)
83. GRABI, iljevo, Nevesinje (C 4)
86. GRAD (Zapodci, Hercegov grad), Zovi
Nevesinje (C 5)
95. GRADINA 1, Gradina-Dobropolje,
Gacko (E 4)
96. GRADINA 2, Gradina, Gacko (E 4)
97. GRADINA 3, Gradina, Gacko (E 4)
110. GLAVICA, Gornji Lukavac,
Nevesinje (D 5)
112. GROBLJE (Duburov brijeg),
Kneak, Nevesinje (D 4)
113. GROBLJE {Brdo),
Gacko (F 4)
114. GROBLJE, Platice-Lokve,
Gacko (G 4)
115. GROBLJE,
Gacko (F 4)
116. GREBAK, Odak, Nevesinje (C 4)
117. GREBAK, iljevo, Nevesinje (C 4)
118. GREBLJE, Cernica, Gacko (F 5)
119. GREBNICE,
Nevesinje {B 4)
120. GREBNO BRDO,
Nevesinje (C 4)
121. GRGUREVE BARE, Lipnik, Gacko (G 5)
122. GRUDE, Pluine-Rijeka, Nevesinje (D 3)
123. GUBERA, Udrenje-Gubera,
Nevesinje (B 4)
124. GUBINOV DO, Cernica, Gacko (F 5)
126. HALILUA, Postoljani, Nevesinje (C 3)
127. HENKOV Nevesinje {B 2)
128. HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko (F 5)
139
129. HERCEGOVO VRELO, Fojnica, Gacko (E 4)
130. HRST-VRELO, Jasenik, Gacko (F 4)
132. IGRITE, Hruta, Nevesinje (B 2)
133. ILINO BRDO, Gornja Bijenja,
N evesinje (C 3)
134. !VEZICA GROBLJE, Zovi Do-Podkula,
Nevesinje (C 5)
136. JAKOMIR, Morine-Paina Livada,
Nevesinje (D 2)
137. JASENA, Jasena, Nevesinje {B 4)
138. JASENIK, Jasenik, Gacko (G 5)
139. JELICA, Gacko (E 4)
140. JOVANOVO BRDO, Gacko (F 5)
141. KALUFI, Gornja Bodeita-Prisoje,
Gacko (F 3)
142. KALUFI, Mijatovci, Nevesinje (C 3)
143. KALUPI, Donje Ravni, Gacko (E 4)
144. KALUPI, Donji Gacko (E 3)
149. KLUPCA, Kravarevo, Gacko (F 4)
150. Gacko (E 5)
151. KLJUN!, Kljuni, Nevesinje (C 2)
152. KOKORINA, Kokorina, Gacko (E 3)
153. KONJSKA GLAVA, Gacko (F 5)
154. KOSA, Trusina-Kouta, Nevesinje (C 5)
155. DO, Kneak, Nevesinje (D 4)
156. Nevesinje (C 2)
157. KRST, Do, Gacko (F 5)
158. KRST, Hruta, Nevesinje {B 2)
159. KRST, Laz, Gacko (G 4)
160. KRST, Slato-Nekudina, Nevesinje (D 4)
161. KRUCICE, Gacko (F 5)
164. KULA, Udrenje-Kula, Nevesinje {B 4)
165. LADOJE.V GROB, Dobrelji, Gacko (F 5)
140
166. LALOVO BRDO groblje),
Do, Gacko (F 5)
167. LAZARICI, Gacko (F 5)
168. LIPNICKE GLAVICE,
glavice, Gacko (F 5)
169. LIPNIK 1, Lipnik, Gacko (F 5)
170. LIPNIK 2, Lipnik, Gacko (G 5)
171. LOKVE, Kravarevo, Gacko (F 4)
172. Gornji Navesinje (C 3)
173. LUKA, Luka, Nevesinje (B 1)
174. LUKA, Nevesinje (B 3)
175. LUKA, Nevesinje (C 4)
176. LUMER groblje),
Gacko (E 4)
177. LJESKOV DUB, Ljeskov Dub, Gacko (E 4)
178. LJUBICIN DO, Gornji Nevesinje (C 3)
179. LJUBiNICA, Cernica, Gacko (F 5)
180. Hruta, Nevesinje (B 2)
181. GLAVICA 1,
N evesinje (C 2) i. , t
182. MAGARECA GLAVICA 2,
Nevesinj,e (C 2)
185. MALA 1,
Gacko (F 4)
186. MALA 2,
Gacko (F 4)
187. MALO Nevesinje (D 4)
188. MANDICA GROBLJE (Klanac), Novi
Gacko (F6)
191. MEDANICI, Gacko (E 4)
192. Vinjevo, Gacko (F 4)
193. Gacko (F 5)
194. MEJDAN, Donji Drea.nj, (C 4)
195. MIHOLJ ACE, Gacko (F 5)
196. MILJANOVAC, Nevesinje (D 4)
197. GROBLJE, Gornji Dreanj,
Nevesinje (D 4)
198. MILJEV ACKO GROBLJE, Ziljevo,
Nevesinje (C 4)
199. MOCILA, Vinjevo, Gacko (F 4)
200. MORINE, Morine, Nevesinje (D 2)
201. MUCIBABICA GROBLJE, Biograd,
Nevesinje (C 4)
202. MUKLJEV AC, Rabina, Nevesinje (B 4)
203. MULJE, Mulje, Gacko (F 5)
204. NECIGRAD, Rabina, Nevesinje (B 4)
207. OCRKAVLJE groblje), Luka,
Nevesinje (C 1)
209. OKILJEVO GROBLJE, Donje Ulinje-
-Kalipolje, Gacko (F 4)
210. OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko (F 4)
211. ORANICE (Dubravica), Donja Bijenja,
Nevesinje (C 3)
212. ORLJE, Gacko (E 4)
213. OSREDAK (Pod Stolom), Zovi
N evesinje (C 5)
215. Prine, Gacko (F 5)
216. PASJA JABUKA, Gornji Dreanj,
Nevesinje (D 4)
219. PLECE, Donji Dreanj, Nevesinje (C 4)
220. Bahori, Gacko (F 4)
221. Nevesinje (B 4)
222. PODA, Kokorina-Poda, Gacko (E 3)
223. POLJE, Rabina, Nevesinje (B 4)
224. POLJICE, Nevesinje (D 4)
228. POTKUCNICA, Laz,
Gacko (G4)
229. PRECICA, Mekavci, Gacko (F 5)
230. PRESJEKA, Presjeka, Nevesinje (C 2)
231. PRIDVORCI, Pridvorci, Nevesinje (B 2)
232. PRIJEPUTNICA, Jasena, Nevesinje (B 4)
233. PRIMET, Zalom, Nevesinje (D 4)
234. PRISADI, Nevesinje (D 4)
235. PUPO, Donji Nevesinje (C 3)
236. PUSTO POLJE, Pusto Polje, Gacko (F 5)
237. RABINA 1, Rabina, Nevesinje (B 4)
238. RABINA 2, Rabina, Nevesinje (B 4)
239. RADOJEV KAMEN,
Nevesinje (C 2)
240. RAJKOV KAMEN, Krekovi, Nevesinje (C 3)
241. RAT, Gornja Bodeita, Gacko, (F 3)
242. RAVNI, Seljani, Nevesinje (C 1)
243. RIJEKA 1, Pluine-Rijeka, Nevesinje (D 3)
244. RIJEKA 2, Pluine-Rijeka, Nevesinje (D 3)
245. ROGATINA GLAVICA, Novi
Gacko (F 6)
246. RUDO POLJE 1, Rudo Polje, Gacko (E 4)
247. RUDO POLJE 2, Rudo Polje, Gacko (F 4)
249. SAMOBOR, Samobor, Gacko, (F 5)
250. SA VICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko (F 5)
251. SEREZOV DO, Grabovica, Nevesinje (D 4)
252. SLATO 1, Slato, Nevesinje (D 5)
253. SLATO 2, Slato, Nevesinje (D 4)
254. SLIVLJA, Slivlja, Gacko (D 3)
255. SODERI, Soderi, Gacko (F 3)
256. Gacko (E 4)
257. GROBLJE, Slato, Nevesinje (D 4)
258. STECAK, Seljani, Nevesinje (C 1)
259. STEPEN, Stpen, Gacko (F 5)
260. STOICICI, Gacko (E 3)
261. STRAITE (CTkvina),
Gacko (F 4)
262. STRUGE, Zalom-Misaonik, Nevesinje (D 4)
263. STUBANJ (Bunar), Donji Kazanci, Gacko (G 6)
264. STUBLINA (Do), Gacko (F 5)
266. SVATOVSKO GROBLJE, Morine,
(D 2)
267. IRIN GREB (Brije,g), Rast, Nevesinje (C 4)
268. URICA GREB, Donji Nevesinje (C 3)
269. USTERI, Pridvorica-usteri, Gacko (E 3)
271. TRGOVITA (Uzdolja),
Gacko (G 6)
272. UDBINA, Udbina, Nevesinje (D 5)
273. UDREZNJE, Udrenje, Nevesinje (B 4)
274. VAL, Donji Lukavac, Nevesinje (D 5)
278. VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna
Gomila, Gacko (F 5)
279. VINJEVO, Vinjeva, Gacko (F 4)
280. VRANIKUCE, Zovi Do, Nevesinje (C 4)
281. VRATLO, Vratlo, Gacko (F 4)
282. VRBA, Donji N evesinje (C 3)
283. VRELO, Jasenik, Gacko (F 4)
284. VRTINE, Iz.gori, Gacko (G 4)
285. VRTINE, Gacko (E 5)
288. ZAGREBNICE, Slivlja-Donje Selo,
Gacko (E 3)
289. ZALOM, Zalom, Nevesinje (D 4)
2'90. ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac,
Gacko (F 5)
292. ABLJAK, Gacko (F 6)
293. DRIJELO 1, Sopilji-drijelo,
Nevesinje (B 3)
294. DRIJELO 2, Sopilji-drijelo,
Nevesinje (B 3)
295. IV ANJ, Zivanj, Nevesinje (C 1)
1'1
REGIJA 19: NALAZITA
19.1 ATLICA GROBLJE, Udrenje, Nevesinje.
liku krsta, orijentiran Z-1; ukras: tordirana traka,
rozerta, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 351. N.
19.2 BABLJA GLAVA, Nevesinje. Srednjo-
vjekovno groblj,e. tri u obliku plo-
LIT.: S. 1971, 355. N.
19.3 BABOV GREB, Gacko. Srednjo-
vjekovno groblje. devet u obliku
i krsta; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 359. N.
19.4 BADALICA, Nevesinje. Srednjo-
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: arkade. K.aisni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 354. N.
19.5 BAHORI, Bahori, Gacko. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovno groblje. Na omanjoj g1avici
u obliku i krsta sa
orijentirana Z-I; natpis. Bronzano i e-
ljezno doba i karni srednji vijek.
lXi'.: . 1971, 359-360. N.
19.6 BALABANI, Balabani, Nevesinje. Srednjovje-
kovna nekropola. 25 Kasni sred-
nji vijek. N.
19.7 BANJ-DO (Stolovi), Zovi
Nevesinje. Srednjovjekovne stolice. Tri sto-
lice uklesane u kamenu gromadu. Kasni srednji vi-
jek.
UT.: S. 1985, 43-44. N.
19.8 BARICE, Gacko. Srednjovjekovna nek-
ropola. 14 u obliku i rnn-
duka, orijentirani ukras: vitica. Kasni sred-
nji vijek.
:.iT.: S. 1971, 365. N.
19.9 BASCICA (Debeli Gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje. Tragovi praistorijskog naselja, rimEko
naselje i srednjovjekovna nekropola. U ravnici
sela, na irokom prostoru u blizini v:rela, izo-
ravaju se temelji zgrada, opeka i crijep, uz kamene
alatke i fragmente keramike. je i sedam
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I.
Praistorijsko doba, rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 56; . 1971, 343; I. Bo-
janovski 1973, 78, 87, 121, br. 27-29. I. Bojanovski-N,
19.10 BASICA BRIJEG, Sopilji, Nevesinje. Sred-
liku i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras:
motiv krsta i polumjeseca. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 347. N.
19.11 BASICA DO, Donji Kazanci, Gacko. Srednjo-
vjekovni spomenici. U blizini gomile sa-
tri Kasni srednji vijek. A. Zelen.i.ka
19.12 BERUICA, Beruica, Gacko. Ostava iliro-
novca. Devet novaca (Ballaios,
167-135. g. st. e.). eljezno doba, 2. v, st. e.
LIT : G. 1978, 156, 158. G.
19.13 1, Nevesinje. Srednjo-
sanduka i krsta, orijentirana Z-I; ukras: bordure,
rozete, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 354. N.
19.14 2, Nevesinje. Srednjo-
vano 18 u obliku sanduka i krsta;
ukras: bordura, vijenac s. rozetom. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 354. N.
19.15 BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje. Rimska
spolija i srednjovjekovni spomenik. Fragment rim-
Eke arhitekture i u obliku sanduka, orijenti-
ran Z-I; ukras: motiv krsta. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 355. N.
19.16 BIOGRAD, Udrenje-Ponori, Nevesinje.
Srednjovjekovni grad. Smjeten na vrhu hrda Vra-
Na izduenom platou oskudni tra-
govi (kamen, malter). Okolno zemljite se naziva
Gradovi. Grad se spominje u pisanim izvorima sre-
dinom 15. st. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 13. I. Bojanorvski-T. Glava
19.17 BOGDANCI, Donji Nevesinje. Sred-
ku sanduka i krsta, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: bordura, vitica, znaci, tit
LIT.: S. 1971, 349. N.
19.18 BOJITA 1, Bojita, Nevesinje. Rimsko na-
selje i grobovi. Ostaci temelja rimskih zgrada, kao
i fragmenti opeke i crijepa. Nedaleko, kod vrela Stu-
pine, su grobovi, najvjerovatnije rimski.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 58. I.
19.19 BOJITA 2, Bojita, Nevesinje. Rimska spo-
lija, srednjovjekovna nekropola. 37
u obliku i Eanduka, orijentiranih preteno Z-
-I; ukras: vitica, znaci, tit s
luk; kao spolije upotrebljena dva fragmenta rim-
ske arhitekture. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 348. N.
19.20 BOROVNO, Izgori, Gacko. SrectnJovjekovna
nekropola. Kod pravoslavne crkve 76 ste-
u o!bliku i sanduka. Kami srednji vijek.
LIT.: . 1971, 358. N.
19.21 RRASLJEVICA, Hruta, Nevesinje. Srednjo-
van je 41 u obliku sanduka, sarkofaga
142
i krsta s orijentiran SZ-JI i JZ-SI; uk-
ras: bordure, vitica, tordirana traka, zna-
ci, tit s biljni motiv sa spiralama, fi-
guralpa scena. Kasni .srednji vijek.
LIT.: . 1971, 346. N.
19.22 BRATICEVAC, Donji Nevesinje. Sred-
njovjekovni spomenici. tri u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 349. N.
19.23 BRDO, Presjeka, Nevesinje. &ednjovjekovno
groblje. u obliku rnnduka,
LIT.: S. 1971, 344. N.
19.24 BRESTOVIK, Gornji Nevesinje. Pra-
tumulu smjetena 33 u obliku i san-
duka, orijentirana. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 349. N.
19.25 BREINE, Gornja Bodeita, Gacko. Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 357. N.
19.28 BRIJEG, Gornji Nevesinje. Srednjo-
vjekovni spomenici. tri u obliku
sanduka i krsta, orijentiranih Z-1; vijenac
s rozetom, tit s znaci, biljni mo-
tivi sa spiralama, ljudski lik. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 349. N.
19.27 BRIJEG, Odak, Nevesinje. Srednjovjekovna
LIT.: . 1971, 351. N.
19.28 BRIJEG, Rast, Nevesinje. Srednjovjekovno
groblje. devet u obliku Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 351. N.
19.29 BRLJEVSKA GLAVICA, Donji Kazanci, Gac-
ko. Rimski spomenik. Fragment sepulkralnog spo-
.menika s natpisom, u kome se spominje ime ilir-
skog plemena Narensii. Rimsko doba, 1-2. st.
LIT.: IV. 1985, 151, 191-192. V. Pakvalin
19.30 BUKLICI, Nevesinje. Sred-
njovjekovni spomenici. Uz pravoslavnu crkvu
vana dva u obliku sanduka, orijentirani Z-I;
ukras: znaci; ostali uniteni ili uzidani u
temelje crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 352-353. N.
19.31 BUKOVICA, iljevo, Nevesinje. Srednjovje-
i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 350. N.
19.32 BUKVE, Gornja Bodeita, Gacko. Srednjo-
i visokih .sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: N. 1985, 301. N.
19.33 CERNICA, Cernica, Gacko. Srednjovjekovna
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I;
ukras: bordure, vitica, arkade, friz rozeta, tit s ma-
Mnogi dislocirani i sekundarno upo-
trebljeni. Ostaci crkvene s apsidom na
istoku, dimenzija oko 12X7 m; kamenolom za
u neposrednoj blizini. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1928, 61-62; Sl. 9; S. 1971, 366.
N.
19.34 CRGOVO, Rilja-Crgovo, Nevesinje. Iliro-
novac. Jedna drahma (Dyrrhachium, 229-100.
g. st. e.). eljezno doba.
LIT.: C. Pat&ch 1902, 403. G.
19.35 CRKOVNJACI (Crkvina), Gacko. Srednjovje-
kovna nekropola i crkva. Na omanjem uzvienju
prema polju, uz ruevine stare crkvene pro-
stiralo se groblje sa Nekoliko
ka u obliku sanduka i visokog sanduka dislo-
cirana je i sekundarno upotrebljeno za prelaz pre-
ko Munice zv. Mostina; ukras: znaci,
bordura, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1. Bojanovski 1976, 18, 19; N. 1985, 175.
N.
19.36 CRKVINA, A vtovac, Gacko.
crkva i grobnica. Ispod ostataka crkve nalazi se zi-
dana grobnica na svod. Vjerojatno se radi o kasno-
grobnici. doba, 5-6. st.
LIT.: P. 1928, 58. I.
19.37 CRKVINA, Cernica-Begluk, Gacko. Srednjo-
vjekovna crkva i spomenik. Ostaci temelja manje
crkvice sa apsidom, 11X6 m. Uz juni zid
jedan u obliku orijentiran
Z-I; ukras: bordura i predstava ratnika s
i psom. Kasni s!'ednji vijek.
LIT.: . 1971, 366-367. A. Zelenika
19.38 CRKVINA, Cernica-umet, Gacko. Srednjo-
vj.ekovna crkva. Iznad potoka umet, na manjem
uzvienju, vidljivi ostaci crkve sa polukrunom ap-
sidom dimenzija 6,80X3,50 m. Kasni 1:rednji vijek.
A. Zelen.i.ka
19.39 CRKVINA, Gareva, Gacko. Praistorijski tu-
mulus, rimska spolija i srednjovjekovna nekropola.
Na velikom kamenom tumulu 46
u obliku sanduka i sru-kofaga, ori-
jentiranih; ukras: motiv krsta. Ostali uniteni.
Nekoliko fragmenata rimske arhitekture u se-
kundarnoj upotrebi. Bronzano ili foljezno doba, rim-
LIT.: . 1971, 364; N. 1985, 116, 187.
N.
19.40 CRKVINA, Gornje Ravni, Gacko. Srednjovje-
kovna crkva. ostaci zgrade, po tradiciji cr-
kve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 358; N. 1985, 279. N.
19.41 CRKVINE, Dinova Mahala, N evesinje. Rim-
sko naselje. Ostaci rimskog materijala
(opeka, crijep). Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: 1. Bojanovski 1978, 59-61. I. Bojanovski
19.42 CVRKOVAC, Gornji Nevesinje. Sred-
sanduka i krsta, orijentiranih Z-I; ukras:
vegetabilni motivi sa spiralama. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 349. N.
19.43 CAVLA VICA, Gacko. Srednjovje-
kovni spomenici. Dva u obliku sanduka, ori-
jentirana Z-I. Kasni srednji vijek. . . ,
LIT.: S. 1971, 364. N. Milet1c
19.44 CENGICA VJEALA, Li.pnik, Gacko. Srednjo-
vjekovno groblje. osam u
i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: vitica,
arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 363. N.
19.45 CITLUK 1, Nevesinje. Srednjovjekov-
no groblje. u
ka, orijentirana Z-I i S-J. Kasru srednJ1
LIT.: S. 1971, 355. N. M1let,ic
19.46 CITLUK 2, Citluk, Srednjovjekov-
Z-I i S-J; ukrruo: tordirana traka, vitica, krst, lji-
ljani, tit s figuralne scene. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 355; S. 1972, 108-109 Sl. 7, 8.
N.
19.47 CEREMIT, Presjeka, Nevesinje. Rimsko na-
selje. Na irokom arealu nailazi se na obilje uloma-
ka rimske cigle i crijepa. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 55-56. I.
19.48 CUCANICA (Grebnice), Gacko. Prais-
torijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumu-
lusu smjeteno est u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; natpis. Bronzano ili
LIT.: S. 1971, 364. N. Zelenika
19.49 DERNJAK, Pusto Polje, Gacko. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na prvobit-
nom tumulu smjetena grupa u obliku san-
duka i sarkofaga; ukras: bordure, friz ptica i arka-
dica, figuralne scene; mnogi dislocirani ili uniteni.
LlT.: P. 1928, 62; N. 1985, 219-221.
N.
19.50 DESIVOJE (Greblje), Donje Ulinje, Gacko.
SI'ednjovjekovna nekropola. Dislockana. Istraiva-
nja vrila V. 1982. Nekropola
je bila situirana na manjem breuljku iznad potoka
Vrba; sastojala se od 16 u obliku i Ean-
duka orijentiranih Z-I, uz grobove ka-
menim vijencem. Istraena je pet grobova; skeleti
su bili poloeni u golu zemlju; bz priloga.
LTT.: 8. 1971, 361; N. 1985, 316.
V.
19.51 DJEVIC-KAMEN, Gacko. Srednjovje-
orijentiranih Z-I; ukras: bordure, vitica, tit s
LIT'.: S. 1971, 363 N.
19.52 GROBLJE, Morine, Neve.sinje.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Na tumulu smjeteno devet u obliku san-
duka, orijentiranih. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 346. N.
19.53 DOMRKE, Domrke, Gacko. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku i kr-
sta s orijentfaana Z-I; ukrasi: bordura,
<irk.ade, znaci, ljudski lik; natpiis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 358. N.
19.54 DONJE SELO, Slivlja-Donje Selo, Gacko.
37 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vitica, sim-
znaci, oruje, biljni motiv s pticama, figu-
ralna predstava. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 356-357. N.
19.55 DONJI BRATAC, Donji Nevesinje.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na
tumulu sedam u obliku san-
tordirana traka, vitica, znaci, biljni mo-
tiv, tit s ljudska figura. Bronzano ili
eliemo doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 349. N.
143
19.56 DONJI LUKAVAC, Donji Lukavac, Nevesi-
nje. Srednjovjekovna nekropola. 14 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kru:ni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 354. N.
19.57 DRAMESINA, Drameina, Gacko. Srednjovje-
kovni spomenik. Uz pravoslavno groblje
u obliku orijentiran Z-I; ukras: vitica
i biljni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 360. N.
19.58 DRENOVIK (Ceremit), Kifino Selo, Nevesi-
nje. Rimsko naselje i ffednjovjekovna nekropola. Na
irokom arealu oko vrela Drenovik, s obje strane
rijeke Zalomke, nailazi se na obilje ostataka
rimskog naselja kamen, fragmenti opeke
i crijepa, grobovi, sitni predmeti i dr.). Naselje je
bilo povezano mostom, sa temeljima .stupova od ve-
likih tesanih kamenih blokova. intenzivni
ostaci zapaaju se na uem prostoru zv.
Na prostoru ovog naselja, uz pravoslavno grob-
lje i crkvu, 124 u obliku san-
duka, .sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ukcras: tordirana traka, vitica, znaci, bilj-
ni motiv sa spiralama, tit s Vie
dislocirana, a nekoliko rimskih spomenika upotreb-
ljeno kao spolija. Rimsko doba, 2-3. st. i kasni
srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 58; S. 1971, 348; I. Bo-
janovski 1976, 39; I. B:Jjanovski 1978, 84-85.
r,
19.59 DRUM, Drameina, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. 56 u obliku uk-
ras: Kasni srednji vijek.
LIT.: '. 1971, 360. N.
19.60 DUBINE, Nevesinje. Sred-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk!-as:
tordirana traka, znaci. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 353. N.
19.61 DUGA GLAVICA, Gacko. Srednjo-
vjekovno groblje. tri u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: friz
rozeta, arkade, vijenac, Devet disloci-
rana i seikundamo upotreibljeno. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 363. N.
19.62 DUGE NJIVE, Lakat, Nevesinje. Srednjovje-
Z-I i S-J; ukras: vijenac s rozetom, tit s
LIT : S. 1971, 344. N.
19.63 FOJNICA 1, Fojnica, Gacko. Ritruki novci.
Dva carska novca (Tiberius, 14-37. i M. Aurelius,
161-180). Rimsko doba, 1. i 2. st.
LIT.: G. 1978, 155-158. G.
19.64 FOJNICA 2, Fojnica, Gacko. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini pravoslavne crkve
jentiranih Z-I i S-J; ostali ili uniteni.
LIT.: S. 197i, 359. N.
19.65 GACKO 1, Gacko. i rimski novci.
Jedna drahma {A.pollonia, 229-100. st. e.), republi-
kanski denarius (Baebia, 144. st. e.) i carski novac
.L':!:':!:
(Traianus, 98-117), koji iz okoline Gacka.
eljezno doba, 3-1. v. i rimsko doba, 1-2. v.
LIT: G. 1978, 155-158. G.
19.66 GACKO 2, Gacko. Praistorij>!ki tumulus, rim-
sko naselje i nekropola i srednjovjekovno groblje.
U blizini pravoslavne crkve, na irem prostoru (Go-
mjenice, Crkvine), nailazi se na brojne ostatke rim-
skog materijala, opeke i cri-
jepa. istraivanja obavio V. Radimsky
1887. U tumulu, u dva sloja, otkriveni su rimski i
srednjovjekovni grobovi, orijentirani S-J, odnosno
Z-I, uz zatitne okvire od kamenih U gro-
bovima nije bilo priloga. U naknadno otkrivenom
grobu jedan obolus. i sedam ste-
u olbliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
tovdirana traka, vitica, tit s Figuralna sce-
na; ostali uniteni ili sekundarno upotreb-
ljeni. Bronzano ili eljezno doba, rimsko doba i
kasni Sirednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1893, 485-486; S. 1971, 362; I.
Bojanovski 1976, 20. I.
19.67 GAJ, Jasenik, Gacko. Srednjovjekovno kult-
no mjesto, stolica i groblje. Ostaci hrama na otvore-
nom, kamena stolica i pet u obliku
orijentiranih Z-I, ostali u sekundarnoj upotrebi;
ukras: tordirana traka, vitica, arkade. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Z. 1967, 175-180, Sl. 1-5; S.
1971, 362. N.
19.68 GAT, Novi Gacko. Praisto-
rijska gradina, rimska i srednjovjekovna utvrda.
Smj,etena na dominantnom uzvienju, izduenom u
pravcu I-Z; tragovi odbrambenih bedema i zidova.
Povrinski nalazi: obilje praistorijske, rimske i sred-
njovjekovne keramike i rimski novci. Odavde poti-
i bronzana fibula u vidu goluba, ukraena line-
arnim motivima, koja pripada vizantijsko-medite-
ranskom kulturnom krugu. Bronzano ili eljezno do-
ba, rimsko doba i rani srednji vijek, 4-7. st.
LIT.: G. 1978, 156 N. 1984, 387;
N. 1985, 2--4, 9. N.
19.69 GELJA LJUT, Kula, Gacko. Praistorijski tu-
Smjeten na visokoj krakoj gredi. U ote-
kamenom tumulu bronzana sjekira
i koplje. Kasno bronzano doba.
LI'r.: N. 1985, 3, 7. N.
19.70 GLAVICA, Donje Ravni, Gacko. Srednjovje-
kovna nek:vopola. 37 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih SZ-JI i JS-SI; ukras:
motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 358.. N.
19.71 GLAVICA, Gornje Ravni, Gacko. Srednjovje-
i. sanduka, orijentiranih SZ-JI i JZ-SI; ukras:
motiv krsta: nekoliko razbijeno. Bronzano ili eljez-
no doba i kasni sirednji vijek.
LIT.: S. 1971, 358. N.
19.72 GLAVICA (Crkvina), Gacko. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tu-
mulu osam u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta. Bron-
zano ili .eljezno doba i kasni S!'ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 364. N.
19.73 GLAVICE, Gacko. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih Z--I; ukras: arkade; ostali dis-
locirani ili uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 363.. N.
19.74 GLAVICE, Gacko. Sred-
vano est u obliku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 359; N. 1985, 284. N.
19.75 GLAVICE, Platice, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje
vano 11 u obliku sanduka i krsta;
ukras: vitica, friz rozeta, arkade. Karni srednji vijek.
L1T.: .. Belagi;; 1971, 361. N.
19.76 GOMILA, Gornje Ulinje, Gacko. Prafutorijska
gradina. Ispod Mune Glavice nalazi se gradina sa
bedemom u suhozidu na strani.
Povrinski nalazi: fragmenti keramike. Bronzano ili
eljezno doba. z.
19.77 GOMILE, Gacko. Prais-
torijski tumuli. Kamene gomile locirane na
gredi koja se prua u pravcu SZ-JI. Bronzano ili
eljezno doba. v.
19.78 GORNJA BODEZISTA l, Gornja Bodeita,
Gacko. Srednjovjekovni spomenici. Na iznad
Dreina dva u obliku i viso-
kog sanduka; ukras: arkade, friz rozeta. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 357. N.
19.79 GORNJA BODEZISTA 2, Gornja Bodeita,
Gacko. Srednjovjekovno groblje. U pravoslavnom
groblju u obliku i kr-
stova; ukras: znaci; natpis. Kasni srednji
vi Jek.
LlT.: . 1971, 357-358. N.
19.80 GORNJE SELO, Slivlja-Gornje Selo, Gacko.
osam u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I; ukras: vitica, znaci, konja-
nik; natpis. Spomenik sa drugim natpisom uniten.
Kasni ffednji vijek.
LIT.: . 1971, 357. N.
19.81 GORNJI JUGOVICI 1, Gornji Gac-
ko. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu crk-
vu i groblje 16 u obliku
osim jednog svi uzidani u crkvu; ukras:
znaci, oruje. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 357. N.
19.82 GORNJI JUGOVICI 2, Gornji Gac-
ko. Srednjovj-ekovna nekropola. 18
u obliku i sanduka, orijentiranih SZ-JI. Ka-
mi srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 357. N.
19.83 GRABI, 2iljevo, Nevesinje. Srednjovjekovno
groblje. 10 u obliku i san-
LIT.: . 1971, 350. N.
19.84 GRABOVICA, Grabovica, Nevesinje. Rimski
spomenik. Fragmenti nadgrobnog spomenika s nat-
pisom. Rimsko doba, 2. et.
LIT.: C. Patsch 1894 ib, 353; 1. Boja.novski 1962, 11.
I.
19.85 i Mala Gra-
Gacko. Praistorijski tumuli. Nekoliko kame-
nih tumula smjetenih uz obje obale rijeke
nice, na padinama krvitog brda. Bronzano ili e-
ljezno doba.
LIT.: I. Bojanovski 1976, 21. N.
19.86 GRAD (Zapodci, Hercegov grad), Zovi Do-
Nevesinje. S:vednjovjekovni grad, su-
stolica i nadgrobni spomenik. Smjeten na
visokom i teko poloaju grad je u
obliku pravokutnika (35 x 20 m). Zidovi su
do visine od oko 2 m, a na nekim dijelovima i do
4 m. U unutranjosti grada je velika kamena stolica
isklesana u ivoj stijeni. Pred gradom, na srednjem
zapotku, u obliku sanduka sa natpisom. Ka-
:mi srednji vijek, 15. st.
LIT.: M. Vego 1964 a, 197-198; S. 1985, 44.
T. Glava
19.87 GRADAC, Dramievo, Nevesinje. Praistorij-
ska gradina i rimska utvrda. naselje s
dvostrukim kamenim bedemom i s ostacima rimske
straarnice (zidovi u malteru). Bronzano i eljezno
doba i rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 92 I. Bojanovsiki
19.88 GRADAC, Kifino Selo, Nevesinje. Rimska
utvrda. Smjetena na oniem uzvienju koje je do-
miniralo nad Drenovikom sa sjeverne strane. Sa-
tragovi bedema. Rimsko doba.
19.89 GRADAC, Klinje, Gacko. Ilirski novci. Tri
ilin:ka novca (Ballaios, 167-135). eljezno do-
ba, 2. v. st. e.
LIT.: G. 1978, 156, 158. G.
19.90 GRADINA, Donji Kazanci, Gacko. Praistorij-
ska gradina. krunog oblika smjetena na
kamenitom uzvienju sjeverozapadno od isela. U cen-
tralnom prostoru je velika gomila opasana
irokim suhozidom. Na padini bronzana sje-
kira. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: N. 1985, 3, 8, 191. N.
19.91 GRADINA, Fojnica, Gacko. Praistorijska gra-
dina i rimska utvrda. Na istaknutom visu nad po-
ljem, na prvobitnoj praistotrijskoj gradini, vidljivi
os.taci zida, vjerovatno rimske utvrde. Bronzano i e-
ljezno doba i rimsko doba.
LIT.: T. 1893, 166; N. 1985, 11. N.
19.92 GRADINA, Gacko. Praistorijska gradina i tu-
muli. Smjetena iznad grada kod stijena.
Brojni kameni tumuli na okolnom prostoru. Bron-
LIT.: N. 1985, 14, 173. N.
19.93 GRADINA, Gaireva, Gacko. Praistorijska gra-
dina. naselje sa kamenom gomilom i dje-
suhozidnim bedemom. Bronzano
i eljezno doba.
LIT.: P. 1928, 60. B.
19.94 GRADINA, Gac-
ko. Praistorijska gradina i tumuli. Smjetena na kr-
evitom uzvienju na lijevoj obali na
kome s.e velika kamena gomila; na padini, uz
pravoslavno groblje jo jedna manja gomila. Iz jed-
nog od ovih tumula kamena sjekira. Eneolit
ili rano bronzano doba.
LIT.: I. Bojanovski 1976, 19, 21. N.
19.95 GRADINA 1, Gradina-Dobropolj,e, Gacko.
Praistorijska gradina i srednjovjekovni grob. Smje-
tena na ovalnom zaravnjenom uzvienju na
je obroncima suhozid. Na samom
prilazu platou lei srednjovjekovni grob. Bronzano
i eljezno doba i kasni srednji vijek. B.
19.96 GRADINA 2, Gradina, Gacko. Srednjovjekov-
no groblje. devet u obliku
i sanduka, orijentiranih preteno S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 360. N.
145
19.97 GRADINA 3, Gradina, Gacko. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku krsta, ori-
jentiran Z-I; ukras: bordura, vijenci; natpis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 360. N.
19.98 GRADINA (Crni vrh), Jasena, Nevesinje.
Prethisto;rijska gradina i rimska utvrda. Na prvobit-
noj gradini smjetena rimska utvrda od koje su sa-
ostaci zidova. Rimsko doba, 1-3, st.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 80. I. BojanQvski
19.99 GRADINA, Jasenik, Gacko. Praistorijska gra-
dina i tumuli i rimska utvrda. Smjetena na domi-
nantnom visu iznad krake grede Simana. Povrin-
ski nalazi: fragmenti keramike i ilirski novci. Na
okolnom prostoru veliki broj kamenih tumula. Sa
Gradine i rimski novci, vjerovatno iz neka-
danje utvrde. Starije i eljezno doba i rim-
sko doba.
LIT.: N. 1985, 322. N.
19.100 GRADINA (Strmenja), Gacko. Ilir-
ski i rimski novci. Jedan novac (Ballaios, 167-135)
i rimski eljezno doba, 2. v. st. e i
rims!k:o doba.
UT.: N. 1985, 272. G.
19.101 GRADINA, Kokorina-Poda, Gacko. Prais-
torijska gradina. naselje. Bronzano i e-
ljezno doba. z.
19.102 GRADINA, Kravarevo, Gacko. Praistorijska
gradina i rimska utvrda. Na praistorijskoj gradini
sa suhozidom su ostaci zida od kamena i
opeka vezanih malterom u duini od oko 100 m,
koji je vjerovatno pripadao rimskoj utvrdi. Bronza-
no i eljezno doba i rimsko doba.
19.103 GRADINA (Bobanova gradina), Luka, Neve-
smJe. Praistorijska gradina. naselje smje-
tena na dominantnom brijegu. Bronzano i eljezno
doba.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 91. B.
19.104 GRADINA, Gacko. Praistorijska
gradina i tumuli. Smjetena na istaknutom virn i
branjena masivnim suhozidom i kamenim tumulom.
Na okolnom prostoru brojni kameni tumuli
tih dimenzija. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: N. 1985, 11, 13, 177. N.
19.105 GRADINA, Rabina, Nevesinje. Praistorijska
gradina i tumuli. naselje oko
60X50 m, sa suhozidnom i suhozid-
nim bedemom (viisina oko 2,5 m). Smje-
tena na istaknutom krevitom brdu. U okolini Gra-
dine ima mnogo i manjih kamenih tumula.
Bronzano i elJezno doba. B.
19.106 GRADINA, Udrenje, Nevesinje. Prethisto-
rijska gradina i tumuli. Smjetena na zaravnjenom
kamenom brijegu; bez nasipa. Povrinski nalazi: obi-
lje fragmenata keramike. Dvije gomile sa grobovi-
ma unitene. Bronzano i eljezno doba. I. Bojanovski
19.107 GRADINA, uberin, Nevesinje. Praistorijski
tumulus. Kameni tumulus promjera oko 12-16 m,
visine oko 3 m, smjeten na grebenu u kru. Bron-
zano ili eljezno doba. B.
19.108 GRADINA POD IVICOM, Gradina, Gacko.
Praistorijska gradina. Smjetena na ogran-
ku Ivice planine. bedem u su-
hozidu i veliki sredinji tumulus. Bronzano i eljez-
no doba.
LIT.: V. Radimsky 1893, 484; 1. Bojanovski 1976, 26-27.
N.
146
19.109 GRADINE, Gacko. Praistorijska
gradina. Smjetena na istaknutom visu grebena Ljut,
nad desnom obalom Munice. bedem u su-
hozidu. Povrinski nalazi: fragmenti keramike. Bron-
LIT.: N. 1985, 5, 12. N.
19.110 GRCKA GLAVICA, Gornji Lukavac, Neve-
sinje. Praistorijski tumulus i srednjovjekovna ne-
kropola. Na prvobitnom tumulu ,154
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: tordirana traka, vitica, znaci, bilj-
ni motiv sa spiralama i figuralne predstave. Bron-
LIT.: 8. 1971, 354. N.
19.111 GRCKI GRAD, Slivlja, Gacko. Praistorijska
gradina. naselje s ovalnim suhozidnim be-
demom oko cijelog naselja; ispred ulaza
u naselje postoji drugi, suhozidni, manji be-
dem. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1890 a, 296. B.
19.112 GRCKO GROBLJE (Duburov brijeg), Kne-
ak, Nevesinje. Uz pravoslavno groblje se-
dam u obliku i sanduka, orijentiranih
Z-I; ukras: tordirana traka, vitica, vijenac, arka-
de, biljni motiv spiralama, ljudska figura. Kasni
srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 a, 246; . 1971, 354-355.
N.
19.113 GRCKO GROBLJE (Brdo), Gac-
ko. Srednjovjekovno groblje. Uz grobove
kamenjem pet u obliku i
krsta, orijentiranih Z-I; natpis. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: z. 1964, 145; . 1971, 359.
N.
19.114 GRCKO GROBLJE, Platice-Lokve, Gacko.
obliku ukras: tordirana traka, bordura, krst,
vijenac, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 361; N. 1985, 319. N.
19.115 GRCKO GROBLJE, Gac-
ko. Srednjovjekovna nekropola. 18 ste-
u obliku i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 359. N.
19.116 GREBAK, Odak, Nevesinje. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sanduka,
orijentiran Z-I; ukras: Kasni srednji vijek.
UT.: . 1971, 351. N.
19.117 GREBAK, iljevo, Nevesinje. Srednjovjekov-
no groblje. u obliku sandu-
LIT.: S. 1971, 350. N.
19.118 GREBLJE, Cernica, Gacko. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. U blizini Hanske
Glavice na dvije kamene gomile smjetena nekro-
pola sa 10 u obliku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I. Bronzano ili foljezno doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 366-367. A. Zelen.i.ka
19.119 GREBNICE, Nevesinje.
Srednjovjekovno groblje. devet u
ras: bordura, figuralni prikazi. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 351. N.
19.120 GREBNO BRDO, Ne-
vesinje. Praistorijski tumuluei, rimska spolija i sred-
njovjekovno groblje. Na tri tumula i oko njih smje-
tena je 135 u obliku sanduka i sarkofaga,
uz fragment rimskog spomenika, orijentiranih Z-1;
ukras: tordirana traka, znaci, tit s
Bronzano ili eljezno doba, doba i
iX".: . Belagi'.': 1971, 352. N.
19.121 GRGUREVE BARE, Lipnik, Gacko. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ras: tordirana traka, vitica, znaci, arka-
de, tit s figuralna scena. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: J. 1971. 363. N.
19.122 GRUDE, Pluine-Rijeka, Nevesinje. Sred-
ku i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
U.T.: S. 1971, 350. N.
19.123 GUBERA, Udrenje-Gubera, Nevesinje.
obliku sanduka i krsta, orijentiranih Z-I; ukras:
tordirana traka, vitica, arkade, znaci, tit
s ljudski lik. Nekoliko uniteno. Kasni sred-
nji vijek.
LlT.: S. 1971, 351. N.
19.124 GUBINOV DO, Cernica, Gacko. Srednjovje-
kovno groblje. est u obliku plo-
LIT.: . 1971, 367. N.
19.125 GUMNITA, Nevesinje. Rim-
sko naselje. Uz staro groblje, na iro-
kom prostoru nalaze se ostaci rimskog
materijala (kamen, opeka, crijep). Rimsko doba, 1-3.
st.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 92. I. Bojanovski
19.126 HALILUSA, Postoljani, Nevesinje. Praiisto-
rijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tu-
mulu smjetena 144 u obliku i sandu-
ka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana tra-
ka, vitica, znaci, predstava lava.
L; i'.: ':. 1971, 347. N.
19.127 HENKOVACA, Nevesinje. Praisto-
mulu sedam u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
J:,IT.: 8. 1971, 344. N.
19.128 HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko. Prais-
torijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na o-
manjoj glavici u obliku
orijentiranih Z-I; ukras: vitica. Bronzano ili e-
ljezno doba i kasni srednji vijek. A.
19.129 HERCEGOVO VRELO, Fojnica, Gacko. Sred-
njovjekovna stolica. Kamena stolica, koja se pripi-
suje Hercegu Stjepanu; ukras: sablja. Kasni srednji
vijek, vjerovatno 15. st.
LIT.: . 1985, 41-43. N.
19.130 HRST-VRELO, Jasenik, Gacko. Srednjovje-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
vitica, arkade, Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 362. N.
19.131 HUMCANI, Nevesinje. Rimska
zgrada. Na dananjem groblju nailazi se na rimsku
ciglu i crijep, vjerovatno ostaci zgrade. Rimsko
doba, 1-3. st.
LIT.: Sergejevski 1948 b, 56. I.
19.132 IGRISTE, Hruta, Nevesinje. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz muslimansko groblje je
SZ-JI i S-J; ukras: bordure, vitice,
znaci, tit s ljudska figura. Karni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 346. N.
19.133 ILINO BRDO, Gornja Bijenja, Nevesinje.
Rimska spolija i srednjovjekovna nekropola.
vano 50 u obliku sanduka orijentiranih Z-I;
ukras: stilizirani ljiljani; zapaena i nekoliko an-
spolija. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: '. 1971, 347. N.
19.134 !VEZICA GROBLJE, Zovi Do-Podkula,
Nev;esinje. Srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavno
groblje u obliku sanduka i
Earkofaga, dislocirani i ukras: arkade. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 353. N.
19.135 IZGORJELINA, Zaborani-Vitice, Bare, Ne-
vesinje. Rimsko naselje. Ostaci mate-
rijala (temelji, zidine, opeka i crijep). Rimsko doba.
19.136 JAKOMIR, Morine--Paina Livada, Nevesi-
nj,e. Srednjovjekovna nekropola. 35 st'e-
ranih Z-I; ukras: znaci, ruka s
ljudska figura. Kasni srednji vij,ek.
LIT.: . 1971, 346. N.
19.137 JASENA, Jasena, Nevesinje. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sanduka,
orijentiran Z-I; ukras: vitica, bordura, koplje; tra-
govi natpisa. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 352. N.
19.138 JASENIK, Jasenik, Gacko. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih Z-I; ukras: arkade, geometrij-
ski ukras, friz rozeta, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 362. N.
19.139 JELICA, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola i ostaci 13
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: bordura, arkade. U blizini primjetni
ostaci temelja stare crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 360. N.
19.140 JOVANOVO BRDO, Gacke. Sred-
i visokog sanduka, orijentirani Z-I i S-J;
ukras : tordirana traka, bordura, friz rozeta, arkade,
geometrijski motiv, znaci, tit s
LIT.: . 1971, 362-363. N.
19.141 KALUFI, Gornja Bodeita-Prisoje, Gacko.
pet u obliku i sanduka, ori-
LIT.: S. 1971, 357; N. 1985, 299. N.
19.142 KALUFI, Mijatovci, Nevesinje. Rimski Epo-
menici i srednjovjekovna nekropola. 452
u obliku sanduka, visokih sanduka,
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordi-
rana traka, vitica, znaci, arkade, tit
s predstava konja, ljudska figura, figuralne
scene. Mnogi spomenici nekoliko rimskih
147
fragmentiiranih spomenika u sekundarnoj upotrebi.
Grobovi ispod dva dislocirana istraeni 1964.
Rimsko doba i kami srednji vijek.
LIT.: . 1971, 348. N.
19.143 KALUPI, Donje Ravni, Gacke. Srednjovje-
kovna nekropola i kamenolom. 30
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
polumjesec, rozete, U oblinjem kamenolomu
ostala tri nedovrena spomenika. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: . 1971, 358 N.
19.144 KALUPI, Donji Gacko. Srednjovje-
sanduka i s&"kofaga, orijentiranih Z-I; ukraE:
tordirana traka, vitica, arkade, bordura,
znaci, sr.p. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 357. N.
19.145 KAZANCI 1, Kazanci, Gacko. Rimski novci.
Republikanski denarius (Antonia, 31. v. -'t. e) i novci
careva (Vespasianus, 69-79; Domitianus, 81-96;
Trebonianus Gallus, 251-253 i Constantinus II,
337-340). eljezno doba, 1. v. st. e. i rimsko
doba, 1--4. v.
LIT.: G. 1978, 155-158 (Novci iz Kazanaca,
Mazl:uma i Gata; G.
19.146 KAZANCI 2, Kazanci, Gacko. Srednjovjekov-
ni spomenici. Uz pravoslavno groblje i crkvu
vana dva u obliku sanduka, orijentiranih Z-I;
jedan je i dislociran. Kasni srednji
vijek.
A. Zelen.i.ka
19.147 KLACINE, Udrenje - Nevesinje.
Rimske i grobnica. Na irokom arealu
nailazi se na tragove zidova, materijal
(kamen, cigla, crijep) i sitne nalaze. Otkopana je i
zidana grobnica na svod. Rimsko i do-
ba.
19.148 KLINJE, Klinje, Gacko. Rimski
nalazi. fibula i srebrni prsten
sa likovnim prikazom. doba, 4-5. st.
LIT.: V. Radimsky 1893, 486. I.
19.149 KLUPCA, Kravarevo, Gacko. Srednjovjekov-
no groblje. pet u obliku
LIT.: . 1971, 360. N.
19.150 KLJUC, Gacko. Srednjovjekovni grad,
kamene stolice i nadgrobni spomenik. Grad sa pod-
(sotto podignut, vjerovatno, koncem
14. st. izvori spominju ga u prvoj polo-
vini 15. st. u posjedu Sandalja Sastojao
se od gornjeg i donjeg dijela i bio je pravokutnog
oblika. Na gornjem gradu bile su dvije kule. U sa-
mom gradu i ispod njega, pred ulazom (Stoca) nala-
ze se dvije kamene stolice; jedna ukraena
bordurama stolica dislocirana). Pred ulazom
u grad jedan u obliku orijen-
tiran Z-I. Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: H. 1954, 19-20; S. Bela-
1985, 52-55. T. Glava-A. Zelenika
19.151 KLJUN!, Kljuni, Nevesinje. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz muslimansko groblje 20
ukras: vitica, rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 344. N.
19.152 KOKORINA, Kokorina, Gacke. Srednjovje-
148
60 u obliku sanduka, sarkofaga i kr-
sta, orijentiranih SZ-JI; ukras: tordirana traka,
bordure, znaci, arkade, vitica, biljni mo-
tiv, luk s.a strijelom, ljudski lik; natpisi. Kasni sred-
nji vijek i kasnije.
LIT.: S. 1971, 366. N.
19.153 KONJSKA GLAVA, Gacko. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 365. N.
19.154 KOSA, Trusina-Kouta, Nevesinje. Srednjo-
vjekovna nekropla. 176 u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukrais: bo<rdu-
re, znaci, oruje; tragovi natpisa. Nekoli-
ko spomenika dislocirana i sekundarno upotreblje-
no. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 354. N.
19.155 DO, Kneak, Nevesinje. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 355. N.
19.156 Nevesinje. Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
vitica, znaci, tit s
LIT.: S. 1971, 344. N.
19.157 KRST, Do, Gacko. Pra-
istorijski tumuli, ostaci crkvene i srednjo-
vjekovno groblje. Na tumulima i oko njih
80 u obliku sanduka i amorfnih blo-
kova, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: friz rozeta,
arkade, znaci, ruka sa sokolom. Pri-
mjetni ostaci stare crkve s polukrunom apsidom na
istoku. Bronzano i eljezno doba i kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971 364; N. 1985, 231. N.
19.158 KRST, Hruta, Nevesinje. Srednjovjekovna
vitica, znaci, tit s biljni
motiv sa spiralama, ljudski lik. Kasni srednji vijek.
LIT.: ."!. 1971, 344. N.
19.159 KRST, Laz, Gacko. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 358. N.
19.160 KRST, Slato-Nekudina, Neveisinje. Srednjo-
i krsta, orijentirana Z-I, ostali uniteni; uk-
ras: arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 353-354. N.
19.161 KRUSCICE, Gacko. Srednjovjekovni spome-
nik. Usamljeni u obliku sanduka, orijentiran
Z-I; ukras: ljudska figura. Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 362. N.
19.162 KRUSEVLJANI, Kruevljani, Nevesinje.
Rimski novac. Jedan rimski carski novac (Carinus,
283-185). Rimsko doba, 3. v. G.
19.163 KUJANOVA GOMILA, Donja Bijenja, Ne-
vesinje. Praistorijski tumuluis. Velika kamena gomi-
la, raskopana. Nalazi: ostaci skeleta i fragmenti ke-
ramike. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 56. B.
19.164 KULA, Udrenje-Kula, Nevesinje. Srednjo-
vano 30 u obliku sanduka, orijentiranih Z-I;
ukras: vitica, znaci, tit s figu-
ralna predstava. Mnogi uniteni. Kasni srednji vi-
jek.
l.iIT.: S. 1971, 351. N.
19.165 LADOJEV GROB, Dobrelji, Gacko. Srednjo-
i visokog sanduka, orijentirani Z-I; ukras:
bordura, friz rozeta, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 365; N. 1985, 189. N.
19.166 LALOVO BRDO groblje).
-Kraljev Do, Gacko. Srednjovjekovna nekropola.
est u obliku sanduka i visokog
sanduka; ukras: vijenac, Kasni srednji vijek.
LIT.: N. 1985, 231-233. N.
19.167 LAZARICI, Gacko. SLednjovjekov-
no groblje. U pravoslavnom groblju tri
u obliku i krsta, orijentirana Z-I;
ukras: bordura, znaci, arkade; natpis. o-
tali uniteni ili sekundarno upotrebljeni. Kasni sred-
nji vijek.
LI'.'.: S. 1971, 362. N.
19.168 GLAVICE, gla-
vice, Gacko. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno
groblje. Na tumulusu eist u obliku
i sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras:
friz rozeta, arkade. Bronzano ili eljezno doba (?)
i srednji vijek.
LIT.: S. 19 71, 363. N.
19.169 LIPNIK 1, Lipnik, Gacko. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu smje-
tena tri u obliku i sanduka orijentira-
nih S-J. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 363. N.
19.170 LIPNIK 2, Lipnik, Gacko. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku krsta; ukras:
LlT.: S. 1971, 363. N.
19.171 LOKVE, Kravarevo, Gacko. Srednjovjekov-
no groblje. est u obliku
orijen!iranih Z-I. Kasni srednji vijek.
U.T.: S. 1971, 360. N.
19.172 LUCILA, Gornji Nevesinje. Srednjo-
no 18 u obliku sanduka i krsta, orijentira-
nih Z-I; ukras: tordirana traka, bordure, simboli-
znaci, biljne stilizacije sa spiralama, tit is ma-
ljudski lik. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 348. N
19.173 LUKA, Luka, Nevesinje.' Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovni spomenik. Uz mu"limansko
groblje u selu nalazi se tumulus, na kome je
jedan u obliku sanduka. Bronzano
ili eljezno doba i kasni srednji vijek. r. Bojanovski
19.174 LUKA, Nevesinje. Sred-
ku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta.
LIT.: S. 1971, 350. N.
19.175 LUKA, Nevesinje. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje 42
ka u Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 355. N.
19.178 LUMER groblje), Gacko.
obliku visokih sanduka, sarkofaga
i krsta, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
znaci, arkade, ruka s figuralni prikazi
i scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 358-359; IV. 1985, 283.
N.
19.177 LJESKOV DUB, Ljeskov Dub, Gacko. Sred-
64 u obliku sanduka i kmta,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vitica,
znaci, arkade, biljni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 359. N.
19.178 LJUBICIN DO, Gornji Nevesinje.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni u obli-
ku s krstom, orijentiran Z-I; ukras:
ni znaci, biljni motiv, tit s ljudski lik. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 349. N.
19.179 LJUBINICA, Cernica, Gacko. Srednjovje-
i sanduka; ukras. Kasni srednji vijek.
LIT.: S . 1971, 366-367. N.
19.180 Hruta, N evesinje. Srednjovje-
sanduka, sarkofaga i krsta, orijentiranih Z-1 i
S-J; ukras: bordure, vitice, znaci,
LIT.: S. 1971, 346. N.
19.181 MAGARECA GLAVICA 1, Neve-
sinje. Praistodj:ski tumulus, rimski miljokaz i sred-
njovjekovna nekropola. Na tumulu smjetena osam
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I;
kao spolija upotrebljen rimski miljokaz. Bronzano
ili eljezno doba, rimsko doba i kasni srednji vijek.
L/T.: S. 1971, :047. N.
19.182 MAGARECA GLAVICA 2, Neve-
sinje. tumulus i s;rednjovjekovna ne-
kropola. Na tumulu smjet,eno 17 u obliku
i sanduka, orijentiranih preteno Z-I; ukras:
tordirana traka. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 347. N.
19.183 MAKOVITE, Nevesinje.
Ostaci rimskog naselja. Pod Kulinama, na irokom
prostoru, nailazi na substrukcije zgrada (zidovi,
kamen, opeka i dr.). Rimsko doba, 1-3. st.
I. Bojanovski
19.184 MALA GOMILA, Ra1bina, Nevesinje. Pra-
istorijski tumulus. Kameni tumulus iz kojeg
bronzani bode. Kasno bronzano doba.
LIT.: T. 1969, 111-112, Sl. 1. B.
19.185 MALA GRACANICA 1,
Gacko. Praistorijski tumulus, spo-
menici i srednjovjekovno groblje. U blizini praisto-
rijskog tumula, uz pravoslavnu crkvu i groblje, sa-
22 u obliku sanduka i krsta
s orijentirana Z-I; rozete; natpisi.
Mnogi spomenici dislocirani i uzidani u zidove crkve.
Nekoliko rimskih spomenika s figuralnim ukrasom
sekundarno upotrebljeno uz Rimsko doba
LIT : S. 1971, 361; I. Bojanovski 1976, 21-27.
N.
19.186 MALA GRACANICA 2,
Gacko. Srednjovjekovno groblje.
*
149
no u obliku i visokog sanduka.
Kasni srednji vij1ek.
LIT.: S. 1971, 361. N.
19.187 MALO IPACNO, N evesinje. Sre-
dnjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje sa-
30 u obliku i sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 352. N.
19.188 MANDICA GROBLJE (Klanac), Novi
Gacko. Srednjovjekovni spomenici. Uz pravoslavno
groblje dva u obliku i viso-
kog sanduka, orijentirana Z-I; ukras: bordura, krst,
arkade, friz rozeta; natpis. Dislocirani i
Kasni srednji vijiek.
LIT.: S. 1971, 365-366. N.
19.189 MARINA GOMILA, Vrba-Vrela, Gacko.
Praistorijski tumulus. Veliki kameni tumulus smje-
ten na istaknutom brijegu. Bronzano ili eljezno
doba. B.
19.190 MAZLUMI (Galeine), Novi
ne, Gacko. Praistorijski grob. Vjerovatno iz unite-
nog tumula ispod Gata vie bronzanih pred-
meta (toke, fibule), koji pripadaju krugu
kulture. Starije eljezno doba.
LIT.: B. 1987. B.
19.191 MEDANICI, Gacko. Srednjovje-
duka; ukras: motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 361. N.
19.192 Vinjeva, Gacko. Srednjo-
nji vijek.
LIT : S. 1971, 359. N. Mileti6
19.193 Gacko. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovni spomenici. Na manjoj
glavici tri u obliku i :;;anduka,
orijentirani Z-I i S-J; ukras: tit s Bron-
LIT.: S. 1971, 364. N.
19.194 MEJDAN, Donji Dreanj, Nevesinje. Sred-
vano 4 7 u obliku sanduka i krsta,
orijentiranih Z-I; ukras: rozete, arkade. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: s. Belagie 1971, 352. N.
19.195 MIHOLJACE, Gacko. Srednjovje-
kovni spomenici. Nekoliko uzidanih u crkvu,
ostali uniteni; ukras: znaci. Kasni sred-
nji vijek.
LIT : S. Belagi;; 1971, 362. N.
19.196 MILJANOV AC, Nevesinje. Sred-
liku ukras: ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 352. N.
19.197 MILJANOVICA GROBLJE, Gornji Dreanj,
Nevesinje. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslav-
no groblje 14 u obliku i
LIT.: . 1971, 353. N.
19.198 MILJEY ACKO GROBLJE, Ziljevo, Nevesi-
nje. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: bor-
150
dura, vitica, arkade, tit s ljudska figura.
LIT : S. 1971, 350. N.
19.199 MOCILA, Vinjevo, Gacko. Praistorijski tu-
mulus i sit"ednjovjekovna nekropola. Na kamenom
tumulu i oko njega 10 u obliku
i sanduka; ukras: Bronzano ili elj>ezno
LIT.: S. 1971, 339. N.
19.200 MORINE, Marine, Nevesinje. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovni spomenici. Na tumulusu
smjetena dva u obliku sanduka i krsta, ori-
jentirana Z-I; ukras: svastika i ljudski lik. Bron-
zano Hi doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 346. N.
19.201 MUCIBABICA GROBLJE, Biograd, Nevesi-
nje. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje.
Na glavici smjetena u obliku sanduka;
ukras: motiv vodenice. Bronzano ili eljezno doba
LIT : S. 1971, 352. N.
19.202 MUKLJEVAC, Rabina, Nevesinj-e. Srednjo-
vjekovni spomenik. Usamljeni u obliku krsta;
ukras: znaci, ljudski lik. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 350. N.
19.203 MULJE, Mulje, Gacko. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovni spomenik. Na tumulu smjeten
u obliku visokog sanduka; ukras: to:rdirana
traka, vitica, arkade, figuralna scena. Bronzano ili
eljezno doba i kami srednji vijek. Mnogi dislocirani
i
LIT.: S. 1971, 366. N.
19.204 NECIGRAD, Rabina, Nev;esinje. Prapovije-
sni tumulus i srednjovjekovni grad. Na istaknutoj
glavici smjetena gomila osnove 7 m, vi-
sine 1,5-2 m; prilikom raskopavanja uniten grob
u cisti. Vidljive su i ruevine srednjovjekovnog gra-
da, vjerovatno grada. Hi eljezno
LIT : M. Vego 1957 b, 269. P.
19.205 NOVAKUSA, Grebak, Nevesinje. Praistorij-
sko naselje. Na samom ulazu irokom preko
20 m osu dva manja objekta u suhozidu. Na
povrini velike galerije nalaze se fragmenti
keramike. Bronzano i eljezno do,ba. z.
19.206 OBODINA, Donji
torine, NeV'esinje. Praistorijsko naselje. Is-
pod abrija otkrivena su mnogobrojna vat-
rita sa fragmentima keramike. Bronzano doba.
Z.
19.207 OCRKAVLJE groblje), Luka, Neve-
sinje. Rimsko naselje i miljokazi, crkva
i grobnica na svod i srednjovjekovna nekropola. Na
prostoru oko novije crkve nalazi se velika
ulomaka rimskog crijepa, fragmenti spomenika i mi-
ljokaza u sekundarnom poloaju. Ostaci ruevina
ukazuju na postojanja crk-
ve, u je temeljima otkriv;ena grobnica na svod
sa dva skeleta. 42 u obliku
sanduka i sarkofaga i krsta, orijentiranih preteno
Z-I; ukras: tordirana traka i bordure,
znaci, arkade, oruje, biljni motivi, ljudska figura,
figuralna scena. Mnogi di.slocirani ili uniteni. Rim-
sko i doba i kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 46-48, 53 (Kruevljani}; S. Be-
1971, 343; I. Bojanovski 1978, 91-92.
I.
19.208 OCRKAVLJE, Zovi Do, Nevesinje. Rimsko
naselje. Na irem prostoru nailazi se na obilje osta-
taka materijala (temeljnih zidova, rim-
skog crijepa i opeka). Rimsko doba.
LIT : D. Sergejevski 1948 b, 59; I. Bojanovski 1978, 109.
I. Bojanovski
19.209 OKILJEVO GROBLJE, Donje Ulinje-Kali-
polje, Gacko. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravo-
slavno groblje 39 u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 361. N.
19.210 OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na kame-
nom tumulu smjeteno est u obliku
orijentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno doba i ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . Belagi.5 1971, 360. N.
19.211 ORASNICE (Dubravica), Donja Bijenja, Ne-
vesinje. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno
i krsta, orijentirana Z-I i S-J; ukras: tordirana
traka, bordure, znaci, tit sa
LIT.: S. 1971, 347. N.
19.212 ORLJE, Gacko. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. Uz tumulus sa-
37 u obliku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica, simbo-
znaci, arkade, ljudske figure. Mnogi uniteni ili
Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 361; N. 1985, 245
N.
19.213 OSREDAK (Pod Stolom), Zovi Do-Muca-
Nevesinje. Srednjovjekovna nekropola.
vano oko 50 u obliku sanduka. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1985, 43-44. N.
19.214 OSTRA GOMILA, Ljeskov Dub, Gacko. Pra-
istorijski tumulus. Veliki kameni tumulus smjeten
na vrhu brijega. Bronzano ili eljezno doba.
B.
19.215 PALUCCI, Prine, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. 11 u dvije grupe, u
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: bordura, friz rozeta, arkade. Kasni srednji
vijek.
LIT : S. 1971, 365. N.
19.216 PASJA JABUKA, Gornji Dreanj, Nevesinje.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na
tumulu smjeteno sedam u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 353. N.
19.217 PAINA GOMILA, Pre.sjeka, Nevesinje. Pra-
istorijski tumuli. Na irem prostoru lee ka-
mena tumula dimenzija. Bronzano ili e-
ljezno doba.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 55. B.
19.218 PETIGOMILE, Udrenje-Kula, Nevesinje.
P:vethistorijski tumuli. Kod Rupa lei pet ka-
menih tumula, promjera oko 10-15 m, visine oko
4,5 m. Bronzano ili eljezno doba.
19.219 PLECE, Donji Dreanj, Nevesinje. Srednjo-
vjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje
10 u obliku krsta, orijentiranih
LIT.: S. 1971, 352. N.
19.220 PLOCE, Bahori, Gacko. Srednjovjekovna ne-
kropola. 106 u obliku i san-
duka, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras: tordirana
traka, bordure, vitica, znaci, arkade, fi-
guralna predstava. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 360. N.
19.221 PLOCE, Jasena, Nevesinje. Srednjovjekovni
kamenolom. Tragovi kamenoloma za Kasni
srednji vijek.
LIT : ,"!. 1971, 352. N.
19.222 PODA, Kokorina-Poda, Gacko. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju i u nje-
govoj blizini, u dvije grupe 78 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i S-J; ukras: tordirana traka, vitica,
LIT.: S. 1971, 356. N. Miletid
19.223 POLJE, Rabina, Nevesinje. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulu smje-
tena devet u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I. Bronzano ili eljezno doba i kasni Sl'ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 350. N.
19.224 POLJICE, Nevesinje. Praistorijski
tumulmi i srednjovjekovno groblje. Uz nekoliko tu-
mula 10 u obliku Bronzano
LIT: . 1971, 353. N.
19.225 PONIKVE, Ponikve, Gacko. Praistmijski tu-
muli. broj kamenih gomila. U jednoj od nj,ih,
dvije vaze (amfore).
Sta::'.je eljezno doiba.
LIT.: N. 1985, 3, 14. N.
19.226 POSTOLJANI 1, Postoljani, Nevesinje. Rim-
ska zgrada i stela. Ostaci male pravokutne zgrade
pravilnim kamenim blokovima (moda mau-
zolej?) i nedovrena stela. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 56. I.
Hlo227 POSTOLJANI 2, Postoljani, Nevesinje. Ka-
grobnica. Grobnica na svod sa nekoliko
dislociranih skeleta. doba, 5-6. st.
LIT.: D. 1948 b, 56. I.
19.228 POTKUCNICA, Laz, Gacko.
S.rednjovjekovni spomenici. tri u
obliku Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 358. N.
19.229 PRECICA, Mekavci, Gacko. Srednjovjekov-
LIT.: . 1971, 364. N.
19.230 PRESJEKA, Presjeka, Nevesinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. devet u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i S-J; ukras: tordirana traka, vitica, arkade; veoma
natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 344. N.
19.231 PRIDVORCI, Pridvorci, Nevesinje. Srednjo-
vano je 57 u obliku sanduka i krsta,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vitica,
znaci, predstava lava. Kasni srec:Jnj,i vijek.
LIT.: . 1971, 346. N.
151
19.232 PRIJEPUTNICA, Nevesinje. Sred-
sanduka i krsta sa sandukom, orijentirana Z-1; uk-
ras: bordura, vitica, znaci, oruje, arkade,
figuralna predstava; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 352; . 1972, 111-112,
118-119. N.
19.233 PRIMET, Zalom, Nevesinje. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje i crkvu
nih Z-1; ukras: toroirana traka, figuralna scena.
Mnogi uniteni. Kasni srednji vijek.
LI'::'.: . 1971, 351. N.
19.234 PRISADI, Nevesinje. Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: na-
kovanj i Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 350. N.
19.235 PUPOS, Donji Nevesinje. Rimski
130 u obliku sanduka, sarkofaga i krsta,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: bordure, oruje,
ruka, vitica, ljudski lik. Nekoliko rimskih fragme-
na ta arhitekture i stela s figuralnim ukrasom upo-
trebljeni kao spomenici. Rimsko doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 349; I. Bojanovski 1978, 85.
N.
19.236 PUSTO POLJE, Pusto Polje, Gacko. Sred-
njovjekovna nekropola. Na prevoju iz Pustog Polja
u polje smjetena pet u obliku san-
duka; jedan ukraen. Kasni srednji vijek.
LlT.: N. 1985, 219. N.
19.237 RABINA 1, Rabina, Nevesinje. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu
smjetena 14 u obliku i sanduka, ori-
jentiranih Z-I; ukras: bordura, tordirana traka, vi-
tica, arkade, tit s predstava jelena i fan-
ivotinje. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
L1T.: :i. 1971, 350. N.
19.238 RABINA 2, Rabina, Nevesinje. Srednjovje-
12 u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 350. N.
19.239 RADOJEV KAMEN, Nevesinje.
Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na
jednom od tumula, i oko njega, smjetena 193
u obliku sanduka, sarkofaga i stuba, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, simbo-
znaci, tit s predstava lava, ljud-
ska figura; kao spolija upotrebljena dva rimska
miljokaza. Brorrzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 346-347. N.
19.240 RAJKOV KAMEN, Krekovi, Nevesinje. Sre-
dnjovj ekovno groblje. pet u obliku
sanduka i krsta sa sandukom, orijentiranih Z-I i
S--J; ukras: vitica, znaci, arkade. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 348. N.
19.241 RAT, Gornja Bodeita, Gacko. Srednjovje-
i sanduka, orijentiranih JZ-SI; ukras:
znaci, ruka, figuralna scena. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 357. N.
152
19.242 RAVNI, Seljani, Nevesinje. Srednjovjekov-
no groblje. U blizini groblja 13
u obliku i sarkofaga, orijentiranih
SZ-JI; ukras: tordirana traka, znaci, tit
s zastava. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 356. N.
19.243 RIJEKA 1, Pluine-Rijeka, Nevesinje. Sre-
dnjovjekovna nekropola. 130 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1;
ukras: tordirana traka, arkade. Kasni s:rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 350 (Rilje). N.
19.244 RIJEKA 2, Pluine-Rijeka, Sre-
dnjovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju sa-
tri u obliku sanduka, dislocirana;
ukras: krunice. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 350 (Rilje). N.
19.245 ROGATINA GLAVICA, Novi Gacko.
obliku sanduka, sa;rkofaga i knsta, orijentira-
nih uglavnom Z-1; ukras: bordura, znaci;
LIT.: S. 1971, 366. N.
19.246 RUDO POLJE 1, Rudo Polje, Gacko. Sred-
njovjekovna nekropola i ostaci
Z-I, neki dislocirani. Primjetni temelji starije gra-
vjerovatno crkve. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 360-361. N.
19.247 RUDO POLJE 2, Rudo Polje, Gacko. Sred-
liku i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: mo-
tiv krsta, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 361. N.
19.248 RUZINA PECINA, Pusto
Gacko. Praistorijsko Nalazi: kre-
mene alatke. pa.leolitik.
LIT.: N. 1985, 2, 7. Z.
19.249 SAMOBOR, Samobor, Gacko. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku krsta, ote-
ukras: friz rozeta, arkade, vitica. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 364. N.
19.250 SAVICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko. Prais-
torijski tumulus i srednjovjekovno groblje.
no pet u obliku i sanduka, orijentira-
nih SZ-JI; tragovi natpisa. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 364. N.
19.251 SEREZOV DO, Grabovica, Nevesinje. Sred-
167 u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vitica, tit
s predstava ivotinja figuralna scena. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 352. N.
19.252 SLATO 1, Slato. Nevesinje. Praistorijski tu-
muli i srednjovjekovna nekropola. Na tri tumula
smjetena 30 u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I; ukras: krunica. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 354. N.
19.253 SLATO 2, Slato, Nevesinje. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
63 u, obliku i i:anduka, orijentirana Z-1;
ukras: vitica, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 354. N.
19.254 SLIVLJA, Slivlja, Gacko. Srednjovjekovni
spomenik. kamena stolica. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Z. 1967, 178. T. Glava
19.255 SODERI, Soderi, Gacko. Praistorijski tumu-
lus i aednjovjekovno groblje. Na kamenom tumulu
i oko njega, u blizini muslimanskog groblja,
vano est u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih SZ-JI. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 356. N.
19.256 Gacko. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz pravoslavnu crkvu dva
u sekundarnoj upotrebi; ukras: arkade; osta-
li spomenici uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 361-362. N.
19.257 GROBLJE, Slato, Nevesinje. Rim-
ski spomenik i srednjovjekovna nekropola.
no 25 u obliku i sanduka, orijentira-
nih Z-I; ukras: vitica, arkade, fragment rimskog
stuba u 6ekundarnoj upotrebi. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 353. N. Milet.i.6
19.258 STECAK, Seljani, Nevesinje. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz pravoslavno groblje 16
tiranih SZ-Jl i S-J; ukras: tordirana traka, sim-
znaci, ruka s predstava ivo-
tinje. Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 356. N.
19.259 STEPEN, Stepen, Gacko. Praistorijski tu-
teno pet u obliku i krsta, orijentira-
nih Z-1 i S-J; ukras: bordura, znaci,
arkade; ostaci natpisa; dislocirani. Bronzano ili e-
ljezno doba i kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 365. N.
19.260 STOICICI, Gacko. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz damiju 24 ste-
u obliku sanduka i sarkofaga; mnogi dislocira-
ni i sekundarno upotrebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 356. N.
19.261 STRAZISTE (Crkvina),
Gacko. Rimski spolijum, srednjovjekovna
crkva i groblje. ostaci temelja crkvene gra-
orijentirane Z-I. Na zapadnoj strani zapa-
eni grobovi krunog oblika; njima i frag-
ment rimske arhitekture, upotrebljen kao spolijum.
LIT.: JV. 1985, 251. N.
19.262 STRUGE, Zalom-Misaonik, Nevesinje. Sred-
i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
bordura, ljudske figure. Kasni Erednji vijek.
LIT.: S. 1971, 351. N.
19.263 STUBANJ (Bunar), Donji Kazanci, Gacko.
Srednjovjekovni spomenici. Bunar obzidan sa osam
u obliku sanduka, dislociranih sa oblinjih
Valova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 366. A. Zelenika!
19.264 STUBLINA (Do), Gacko. Srednjovje-
duka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 365. A. Zelenika
19.265 STUPA, Gornji Nevesinje. Rimsko
naselje. Ostaci materijala (ulomci rim-
ske opeke i crijepa) i tragovi starih bunareva. Rim-
sko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1976, 39-44. I. Bojanovski
19.266 SVATOVSKO GROBLJE, Morine, Nevesinje.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i S-J; ukras: vitica, znaci, arkade, tit
s figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: '. 1971, 346. N.
19.267 SIRIN GREB (Brijeg), Rast, Nevesinje. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovni spomenik. Na
tumulu smjeten usamljen u obliku sanduka;
ukras: vitica. Bronzano ili eljezno doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 a, 247, Sl. 1, 7; S. 1971,
351. N. Mileti6
19.268 GREB, Donji Nevesinje.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovni :5pomemci.
Na tumulu smjetena dva u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: tordirana tra-
ka, vitica, vijenci, arkade, biljni motiv sa spiralama.
Bronzano ili eljezno doba i kasni Erednji vijek.
LIT.: 1971, 349. N.
19.269 USTER!, Pridvorica-usteri, Gacko. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i gro-
blje 111 u tri gru-
pe, u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih S-J i Z-I; natpis. Kasni sl'ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 356. N.
19.270 TAMIND2INA GRADINA,
Nevesinje. Prai1Storijska gradina. Smjetena na
dominantnom uzvienju. gomila i kruni
bedem u suhozidu. Bronzano i eljezno doba.
Z.
19.271 TRGOVITA (Uzdolja),
Gacko. Rimsko naselje i srednjovjekovna nekropola.
Na irokom prostoru ispod Dobrog Dola, zv. Trgovi-
ta prostiru se obilni ostaci rimskog ma-
terijala opeka i crijepa), 01Staci zidova i ar-
hitekture, uz nalaz kamene stupe i rtvenika.
U zapadnom dijelu ovog kompleksa zv. Uzdo-
lja, u ostacima rimske zgrade (crkve?),
92 u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-1; ukras: Kao spolija upo-
trebljeni fragmenti rimske arhitekture. Rimsko do-
ba, 2-3. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 366 1. Bojanovski 1976,
27-33. N.
19.272 UDBINA, Udbina, Nevesinje. Rimska spoli-
ja i srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavno grob-
lje 66 u obliku sanduka, orijentira-
nih Z-1; ukras: vitica, tit s figuralne sce-
ne. Nekoliko fragmenata rimske arhitekture sekun-
darno upotrebljeno. Rimsko doba i kasni Hednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 355. N.
19.273 UDREZNJE, Udrenje, Nevesinje. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulu
smjetena est u obliku ori-
jentacije. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 351. N.
19.274 VAL, Donji Lukavac, Nevesinje. Prahisto-
rijska gradina i srednjovjekovni grad. Podignut na
platou (70 x 20 m) stijena. U unutranjosti
grada zapaaju se obrisi zgrada u vidu udubljenja,
a na vie mjesta na platou umjetno poravnate te-
153
rase. Prirodni prolazi kroz visoke i strme stijene
na strani grada, zatvoreni su
zidovima koji su se do razine platoa. Ulaz
u grad bio je na ovoj strani. U podnoju obilje frag-
menata praistorijske keramike, praistorij.ske troske,
kao i fragmenata kasnosrednjovjekovne keramike.
i eljezno doba i kasni srednji vijek.
T. Glava
19.275 VELIKA GRADINA, Gacko. Praisto-
rijska gradina. Smjetena na istaknutom uzvienju
nad poljem. Bronzano i eljezno doba. N.
19.276 VELIKE GOMILE, Domrke, Gacko. Praisto-
rijska nekropola s tumulima. broj kamenih tu-
mula, kojima se dva dimenzija.
LIT.: N. 1985, 13, 120. N.
19.277 VELIKI GRADAC, Ne-
vesinje. Prahistorijska gradina i ri:rmka utvrda. Ve-
lika elipsoidna gomila na padini Crvnja, s tragovi-
ma utvrde. i eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 55; I. Bojanovski 1978, 90-91.
I. Bojanovski
19.278 VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna Go-
mila, Gacko. Praistorijski tumulusi i srednjovjekovna
nekropola. Na oniem tumulu smjetena 17
Z-1; ukras: tordirana traka, friz ljiljana, rozeta, ar-
kade, figuralne scene; natpisi. Bronzano ili eljezno
rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 365 (Stepen). N.
19.279 VISNJEVO, Vinjeva, Gacko. Srednjovjeko-
vni spomenik. U pravoslavnom groblju ste-
u obliku krsta, orijentiran Z-I; ukras: natpis.
Kasni sLrednji vijek.
LIT : S. 1971, 359. N.
19.280 VRANIKUCE, Zovi Do, Nevesinje. Rimski
108 u obliku sanduka, sarkofaga i stu-
ba, orijentacije; ukras: motiv krsta; frag-
menti rimskih spomenika u sekundarnoj upotrebi.
LIT.: S. 1971, 353. N.
19.281 VRATLO, Vratlo, Gacko. Srednjovjekovno
groblje. 18 u obliku i sandu-
ka, orijentiranih preteno Z-I; ukras: arkade. Mno-
gi dislocirani i Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 367. N.
19.282 VRBA, Donji Nevesinje. Srednjovje-
kovni spomenici. Dislocirani i sekundarno upotreb-
ljeni u obliku sanduka; ukras: bordura, polu-
mjesec. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 349. N.
19.283 VRELO, Jasenik, Gacko. Prafatorijski tumu-
lus i srednjovjekovno groblje. Na manjem tumulu
smjeteno pet u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i JZ-SI. Bronzano ili e-
LIT.: S. 1971, 362. N.
19.284 VRTINE, Izgori Gacko. Srednjovjekovni spo-
menici. Uz pravoslavno groblje tri
u obJiku Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 358. N.
19.285 VRTINE, Gacko. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih Z-1; mnogi upotrebljeni za ka-
sniju grobnicu; natpisi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 361-362. N.
lM
19.285 VUJADINSKA GRADINA, Biograd-Ponor,
Nevesinje. gradina. nase-
lje sa tumulom na vrhu. Bronzano i eljezno doba.
I. Bojanovski
19.287 ZAGRADCI, Zagradci, Gacko. no-
vac. Jedna <h:ahma {Dyl'lrhachium 229-110. v. st. e.).
eljezno doba, 3-2. v. st. e.
LIT.: G. 1978, 156, 158 (Podgradci).
G.
19.288 ZAGREBNICE, Slivlja-Donje Selo, Gacko.
ras: vitica, znaci, tit s Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 357. N.
19.289 ZALOM, Zalom, Nevesinje. Srednjovjekovna
LIT.: S. 1971, 351. N.
19.290 ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac, Gac-
ko. Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropo-
la. Na irokom arealu lei nekoliko kamenih i zem-
ljanih tmnula pod ovim nazivom. Na jednoj od njih,
Glavici, promjera osnove 40X40 m, visine 3 m, sa-
sedam u obliku i sanduka, ori-
jentiranih Z-I; ukras: Kasni srednji vijek.
LIT.: N. 1985, 219. A. ZeleiRika
19.291 ZULOVICA PECINA, Kula-Duburi, Gac-
ko. Praistorijsko naselje. Na povrini na-
nekoliko kremenih odbitaka i jezgro. Praisto-
doba. z.
19.292 ZABLJAK, Gacko. Srednjovjekovno
woblje. sedam u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I; ukras: arkade. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 365. N.
19.293 ZDRIJELO 1, Sopilji-Zdrijelo, Nevesinje.
sedam u obliku i sanduka, ori-
jentiranih Z-I; ukr1*: Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 347. N.
19.294 ZDRIJELO 2, Sopilji-Zdrijelo, Nevesinje.
Srednjovjekovno groblje. U pravoslavnom groblju
est u obliku i sanduka, ori-
jentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 347. N.
19.295 ZIV ANJ, Zivanj, Nevesinje. Srednjovjekov-
ni spomenik. D:IBlocirani u obliku sarkofaga;
LIT : S. 1971, 355. N.
-r

REGIJA 20.
15'1
1. AHARA, Stolac
2. AKAR, Pjeivac-Gl'eda, Stolac
3. ALADINSKO BRDO 1, Stolac
4. ALADINSKO BRDO 2, Stolac
5. ALEKSIN GREB,

6. ANDRIJINA Hum,
Trebinje
7. ANDRIJIN DOL, Meka Gruda,
8. Trebinje
9. ARAPUE, Lastva, Trebinje
10. MOST, Most,
Trebinje
11. BABA, Gornja Stolac
12. BACV A, Zagrade, Stolac
13. BADANJ, Stolac
14. BALJCI, Baljci,
15. BAVCICA, T:rebinje
16. BIJELA RUDINA 1, Bijela Rudina,
17. BIJELA RUDINA 2, Bijela Rudina,
18. BIJELJANI 1, Bijeljani,
19. BIJELJANI 2, Bijeljani,
20. BJELOV A GRADINA, Korita,
21. BLACE, Blace, Stolac
22. BLATSKI DO, Zauje, Stolac
23. BIHOVO, Bihovo, Trebinje
24. BIOGRAD, Biograd, Trebinje
25. BOBOTOV DUB, Bijela Rudina,
26.
27. SELO, Selo-
Trebinje
28. BOLJUNI, Boljuni, Stolac
29. BOKOV A GREDA, Orahovac, Trebinje
30. BOKOV DO,
31. Stolac
32. BRALJEVICA, Panik,
33. BRANJA, Branja-Kubatovina, Stolac
34. BRATEV A GRADINA, Grkavci, T:rebinje
35. BRDO, Stolac
36. A GOMILA, Grkavci, Trebinje
37. BREINE, Trebinje
38. BRIJEG, Gornja Stolac
39. BRIJEG, Trebinje
40. BRIJEG, Pareani,
41. BRUSNIK, Fatnica,
42. CEROVO ALO, Trebinje
43. CICRINA, Cicrina-Brijeg, Trebinje
44. CIGLANA, Vrpolje-Cibrijan, Trebinje
45. CILJATA GRADINA, Dola,
46. CRKVA, Trebinje
47. CRKVINA, Stolac
48. CRKVINA, Burmazi-Gornja Duboka, Stolac
49. CRKVINA, Stolac
50. CRKVINA, Gornje Vrbno, Trebinje
51. CRKVINA, Kruevo, Stolac
52. CRKVINA, Stolac
53. CRKVINA, Trebinje
54. CRKVINA, Ljuti Do-Potkom, Stolac
55. CRKVINA,
56. CRKVINA, Orahovice,
57. CRKVINA, Panik,
58. CRKVINA, Rotimlja, Stolac
59. CRKVINA, Trebinje-Zasad, Trebinje
60. CRKVINA, Ubosko, Ljubinje
61. CRKVINA, Vidovo Polje, Stolac
62. CRKVINA, Zavala,
63. CRKVINA-GODI, Zrvanj, Ljubinje
64. CRKVINA RUZICA, Vrelo Trebinjice,
65. CRKVINE, Dabrica, Stolac
66. CRKVINE, Derani, Stolac
67. CRKVINE, Stolac
68. CRKVINE, Trijebanj, Stolac
69. CRNA GRADINA,
70. CRNAC, Trebinje
71. 1, Stolac
72. CRNICI 2, Stolac
73. CRVENA Stolac
74. CVILINI, Mirue,
75. Stolac
76. 1, Donji Baljci,
79. 1,
80. 2, Cepelica-Zadublje,
81. 3, Cepelica,
82. CETKOV A VODA, Brtanik, Stolac
83. CORKOVA GRADINA, Pocrnje, Stolac
84. DABRICA 1, Dabrica, Stolac
85. DABRICA 2, Dabrica-Brijeg, Stolac
86. DA Gornji

87. DEBELJEVA (Velika) GRADINA,
Ljubinje
88. DEMINOV KRST, Stolac
89. DERVIEVINA,
90. DIVIN 1, Divin,
91. DIVIN 2, Divin,
92. Trebinje
93. DOBROMANI 1, Dobromani, Trebinje
94. DOBROMANI 2, Dobromani, Trebinje
95. Trebinje
96. DOLOVI Mirue,
97. DONJA ZABICA, Zabica, Ljubinje
98. DONJE GROBNICE,
99. DONJE PODVORNICE, Stolac
100. DONJE POLJE, Orahov Do, Trebinje
101. DONJI DAVIDOVICI 1, Donji

102. DONJI DAVIDOVICI 2, Donji

103. DONJI ORAHOVAC, Donji Orahovac, Trebinje
104. DONJI POPLAT, Donji, Poplat, Sto1ac
105. DONJI TURANI, Turani, Trebinje
106. DONJI VRTI, Slivnica, Trebinje
107. STRANA, Panik,
108. DRACEVO 1, Trebinje
109. 2, Trebinje
110. DRAGOVILJE, Dragovilje, Stolac
111. Stolac
112. DRENOVI, Grbei-Zabrijeg, Trebinje
113. DRIJEN, Bobovita, Trebinje
158
114. DRIJENJANI, Drijenjani, Trebinje
115. DUBLJANI 1, Dubljani, Trebinje
116. DUBLJANI 2, Dubljani, Trebinje
117. DUBOCICA, Ljubinje
118. DUBROVAC KAMEN, Rupni Do, Trebinje
119. DZAKULINA GLAVICA, Rivine-Dakule,
Stolac
120. 1, Trebinje
121. 2, Trebinje
122. KUK, Stolac
123. CRKVA,
Trebinje
124. GLAVA, Gradac, Ljubinje
125. FATNICA, Fatnica,
126. GALJIPOV DO, Donji
127. GLAVICA, Bijeljani,
128. GLAVICA, Fatnica,
129. GLAVICA, Trebinje
130. GLAVICA, Pjeivac, Stolac
131. GLAVICA, Suzina, Stolac
132. GLAVICE, Trebinje
133. GLA VICINE, Panik,
134. GLAVSKA 1, Glavska,. Trebinje
135. GLA VSKA 2, Glavska, Trebinje
136. GLAVSKA 3, Glavska-Janjina, Trebinje
137. GLOGOVAC, Panik,
138. GOLO BRDO,
139. GOLUBINAC, Golubinac, Trebinje
140. GOMILA 1, Bihovo, Trebinje
141. GOMILA 2, Bihovo, Trebinje
142. GOMILA 3, Bihcwo,, Trebinje
143. GOMILA, Trebinje
144. GOMILA, Trebinj.e
145. GOMILE, Gomilj,ani, Trebinje
146. GOMILE, Stolac
147. GOMILE U PREVORCU, Blace, Soola.c
148. GORICA, Bijeljani,
1419. GORICA, Stolac
150. GORNJA KAPAVICA, Kapa.vica, Ljubinje
151. GORNJA LOKVA, Gornja Zabica, Ljubinje
152. GORNJA TALEZA, Talea, Trebinje
153. GORNJE SELO, Mirue,
154. GORNJI GRADAC, Gradac, Ljubinje 78
155. GORNJI TURANI, Turani, Trebinj,e
156. GRAB 1, Grab, Tre!binje
157. GRAB 2, Grab, Trebinje ' '
158. GRAD 1, Trebinje
159. GRAD 2, Trebinje
160. GRADAC, Barane, Stolae
161. GRADAC,. Cicrina, Trebinje
162. GRADAC, Donja Bitunja, Stol.M
163. GRADAC, Donji Tur.ani, Trebinje
164. GRADAC, lliain D0, Trebinje
165. GRADAC, Gola Glavica, Treb-inje
166. GRADAC, Gradac, Ljubi:nj:e
167. GRADAC, fugud, Stolac
168. GRADAC, Trebinje
169. GRADAC, Orah, Trebinje
170. GRADAC, Stolac
171. GRADINA, Bioovo, Trehinje,
172. GRADINA 1, Bijeljani-Bjelice,
173. GBADINA 2, Bi}eljani-Bjelice,
174. GRAD,INA, Biagrad,, Trebinje
175. GRADINA, Booovita, Trebinje
176. GRADINA,, BoJ.j,uni, Stolac-
177. GRADINA, Trelbinj>e
178. GRADINA, Stolac
179. GRADINA, Br)va, Trebinj1e
180. GRADINA, Cava, Trebinje
181. GRADINA. 'fiebinje
182. GRADINA, Cvaljina, Trehlnj,e
183. GRADINA, Krst, Stolac
184. GRADINA, Desin Selo, Trebinje
185. GRADINA, Dobromani, Trebinje
186. GRADINA, Domaevo, Trebinje
187. GRADINA, Drain Do, Trebinje
188. GRADINA, Drenovi Do, Trebinje
189. GRADINA, Dui, Trebinje
190. GRADINA, Trebinje
191. GRADINA, Glavska, Trebinje
192. GRADINA, Golubinac, Trebinje
193. GRADINA, Gornja Duboka, Stolac
194. GRADINA, Gradina, Trebinje
195. GRADINA, Hrgud-Spasovite, Stolac
19'6. GRADINA, Hrgud-Mrev Do, Stolac
1197. GRADINA, Hrgud,-Gradina, Stolac
198. GRADINA, Hum, Trebinje
19'9. GRADINA,
200. GRADINA, Konjsko, Trelbinjie
201. GRADINA, Kotezi, Trebinje
203. GRADINA, Kremeni Do, Trebinj.e
204. GRADINA,
205. GRADINA,
206. GRADINA, Ljubinje
207. GRADINA, Kuha, Stolac
208. GRADINA, Kunja Glavica-Drenov Do,
Trebinje
209. GRADINA, Ljubljenica-Gornji Brtanik,
Stolac
210. GRADINA 1, Trebinje
211. GRADINA 2, Trebinje
212. GRADINA,
213. GRADINA, Orahov Do, Tre'binje
214. GRADINA, Orahovice,
21'5. GRADINA,. Oraj:e, Trebinje
216. GRADINA, Stolac
218. GRADINA, Poljice divarske, Trebinje
219. GRADINA, Ravno, Trebinje
2
1
20. GRADINA, Slivnica, Trebinje
221. GRADINA, Staro Slano, Tl'ebinje-
222. GRADINA, Trijebanj, Stolac
223. GRADINA, Turani, Treb.inje
224. GRADINA, Turmenti, Trebinje
2'2'5. GRADINA, Trebinje
226. GRADINA, Ve1ja Trebinje
227. GRADINA, Vlake, Trebinje
228. GRADINA, Vrpolje, Trebinje
230. GRADINA 1, Zago:rac, Trebinje
231. GiRADINA 2, Zagorac, TrebinJe
232. GRADINA, Zauje,
233. GRADINA, Zakovo, Trebinje
234. GRADINA-BUNAR, Gornja Duboka, Stolac
235. GRADINA KELOVICA, Zasada,
23!6. GRADINA NA HA'FiTU,. DrijenJ':ani, Trebinje
237. GRADINA NA STUBICI, O'L"aje, Trebinje
238. GRADINA VIE CRNOG KUKA, Oraje
Povr, Trebinje
239. GRCKE GREBNICE,
Trebinje
240. GRCKO GROBLJE,
Stolac
241. GROBLJE, Ljubo-vo,. Trebinje
242. GROBLJE,. '!Febinje
243. GRCKO Potkom, Stolac
244. GROBLJE, Trehijo'Vi, Trebinj.e
245. Dubrave

246. GREBNICE, Ttebinje
247. GREBUA, Ub0sko, LjubinJe
248. GREDA, Pjeivae-Cemalovina,. Stolac
249. GRMLJANI, Grmljam,, Trebinje
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
GROBLJE, Ljubomir-Vrpolje, Trebinje
GROBNICE,
GRUBACEV KAMEN-CRKVINA, Grablje,
Ljubinje
GRUDINE-LUCNJAK,
T,rebinje
GUMNISTE, Gola Glavica, Trebinje
GUVNINE, Hodovo, Stolac
HAN BEHRAM, Stolac
HANINA, Most, Trebinje
HAREM, Hatelji, Stolac
HAREMI, Hodovo, Stolac
HAREMI, Stolac
HATELJI, Stolac
HATELJSKA PECINA,
Stolac
HERCEG GRAD, Zasad, Trebinje

HUM 1, Pridvorci, Trebinje
HUM 2, Pridvorci, Trebinje
HUM, Hum, Trebinje
HUMCINE-ZMIJAC, Rotimlja, Stolac .?.\!'
HUMKA, Pjeivac, Stolac
ILIJINA GLAVICA, Pjeivac, Stolac
ILIJINA GLAVICA, Sedlari, Trebinje
ILIJINA GREDA, Selo, Trebinje
ILIJINO BRDO,
ILIJINO BRDO, Mesari, Trebinje
IV ANJ GREB, Trebinje
JANJCICA, Stolac
GROBLJE, Ljubinje
JANJILO, Trebinje
JASENJE, Ravno, Trebinje
JASOCKA GRADINA,
Stolac
JEJINOV ACKA Potkom, St<>lac
GRADINA,
JEZERINE 1, Podubovac,
JEZERINE 2, Podubovac,
JORGOVAN, Mirue,
KACANJ-RUDITE,
KAMENICA,
KAMENICE, Oraje Povr, Trebinje
KAMENJE, Trebinje
KAPO V A JAMA, Brani Do, Trebinje
KIJEV DO, Kijev Do, Trebinje
KLANAC, Stolac
KLECAK, Han, Stolac
LAZET'INE, Slivnica, Trebinje
KLETITE, Ljubljenica, Stolac
1, Trebinje
KLICANJ 2, Trebinje
KLOBUK, Trebinje
KLJENAK, Hodovo, Stolac
KNEEV A GLAVICA, Uskoplje, Trebinje
KOKUTOVA GRADINA,
KOMARDENIK, Slivnica, Trebinje

Hum, Trebinje
KONSTICA 1, Poprati, Stolac
KONSTICA 2, Poprati, Stolac
KOPANA GOMILA, Hodovo, Stolac
KORITA, Korita,
KORITNIK, Koritnik, Stolac
KOSTADINOVICA, Gomiljani, Trebinje
KOSTUR, Dabrica, Stolac
KOTEZI, Kotezi, Trebinje
KOZJI GRADEC, Dola,
KREKOVI, Ljuibinje
KRIV A RIJEKA, Poljice Popovo, Trebinje
KRST, Baljci,
KRST,
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
366.
367.
368.
369.
370.
371.
372.
373.
374.
375.
376.
377.
378.
379.
380.
381.
382.
383.
384.
385.
KRST, Trijebanj, Stolac
KRSTAC, PJeivac, Stolac
KRSTACE, Trebinje
KIRSTATI KAMEN,
KRSTI, Simiova,
KRSTOVI, Barane, Stolac
KRTINJE, Krtinje, Ljubinje
KULA, Hrupjela, Trebinje
KUPICA, Stolac
KURIJECA, Dabrica, Stolac
GRAD, Trebinje
KUTI, Kuti,
LATINSKA GRADINA, Korita,
LOKVA, Hodovo, Stolac
LOKVA, Pjei vac, Stolac
LOKVE, Hum, Trebinje
LUG 1, Mirue-Pribojna,
LUG 2, Mirue-Pribojna,
LUG, Lug, Trebinje
LUKOVAC, Dola,
LUKOVAC, Ljubovo Povr, Trebinje
LJUBOV AC, Ljubovo Povr, Trebinje
LUZINE, Kruevo, Stolac
LJEKOV A, Ljekova, Trebinje
LJESKOVA, Baljci,
159
LJESKOVA GLAVICA,
Trebinje
LJUBINJE 1, Ljubinje
LJUBINJE 2, Ljubinje
LJUBISICI,
LJUBLJENICA 1, Ljubljenica, Stolac
LJUBLJENICA 2, Ljubljenica, Stolac
LlUBLJENICA 3, Ljubljenica, Stolac
LJUBOVO, Ljubovo Povd, Trebinje
LJUTI DO, Ljuti Do, Stolac
MALA GOMILA,
MALA GRADINA, Donji
MALA GRADINA, Trebinje
MALA GRADINA, Korita,
MALA GRADINA, Trebimlja, Trebinje
MALA GRADINA, Trebinje
MALA GRADINA, Ljubinje
MALA GRADINA, Vranjska,
MALA GRADINA,
Trebinje
MALA OGRADA, Pjeivac, Stolac
MALI ROG, Plana,
MANTOKITA,
GOMILA, Hodovo (Gornji
Brtanik), Stolac
MASLINE (Ran Pobrdica), Masline, Stolac
Stolac
Orahovac, Trebinje
Rotimlja, Stolac
MEJDAN, Pjeivac, Stolac
MEKA GRUDA, Meka Gruda-Pakostulje,

METERIZ, Ivanica, Trebinje
METERIZ, Oraje Povr, Trebinje
METERIZINA, Kremeni Do, Trebinje
MICEV AC 1, Gorica, Trebinje
MICEV AC. 2, Gorica, Trebinje
MIHICA GROBLJE, t.jubinje
MIJATOVINA, Meka Gruda-Duica,
Ljubinje
MIRINE, Bihovo, Trebinje
MIRUE 1,
MIRUE 2,
MISA,
MISTIHALJ, Panik,
MiELJICI,
MOSKO, Mosk-0,
160
386. MOSTITE,
387. MRKONJICI, Trebinje
388. NECVIJECE, Trebinje
389. NESLANI VRH, Turmenti, Trebinje
390. OBLAT, Ravno, Trebinje
391. OBRADOV KAMEN,
Trebinje
392. OGRADA (Posijena glavica), Donji

393. OGRADE, Burmazi, Stolac
394. OGRLICA, Hatelji, Stolac
39
1
5. (Prenjska) GRADINA,
-Prenj, Stolac
396. ORAH, Orah,
397. ORAH, Orah, Trebinje
398. ORAHOVICE 1, Orahovioe,
399. ORAHOVICE 2, Orahovice,
400. ORAJE, Rotimlja, Stolac
401. O!RASJE-POPOVO, Oraje-Popovo, Trebinje
402. ORLOVICA, Zavala, Trebinje
403. OSMICA GRADINA,
404. Stolac
405.
406. PALUTAK-KRSTAC, Pjeivac, Stolac
407. P ANDURICA, Orahovac Lastva, T;rebinje
408. P ANIK-ORAH, Panik,
409. P AREANI, Panik,
410. PAROJSKA NJIVA, Parojska Njiva, Trebinje
411. PEIKANOVI DOLOVI, Bijeljani,
412. PETROVINA, Gornji
413. PETROV KRST, Gornje Krtinje, Ljubinje
414. PITOMA GRADINA, Brestica,
415. PLANA 1, Plana,
419. PLANSKA GRADINA (Katrumi), Plana,

420. PLOCE, Hatelji, Stolac
421. POCRNJE, Ljubinje
422. POD, Gornje Trebinje
423. PODCRKOVNICA, Stolac
424. PODGRADINA, Trebinje
425. Trebinje
426. PODINA, Koravljica.
427. PODORAJE, Oraje Povr, Trebinje
428. PODUBOV AC, Podosoje,
429. PODVORNICE, Kruevo, Stolac
430. POGREBNICE, Hodovo, Stolac
431. POLICE, Police, Trebinje
432. POLJICE-POPOVO, Poljice Popovo, Trebinje
433. POTKUK, Gornja Stolac
434. PREDOLJE 1, Predolje, Stolac
435. PREDOLJE 2, Predolje, Stolac
436. PREMILOVO POLJE, LjUbinje
437. PRENJ, Prenj, Stolac
438. PRERACA, Preraca-Drenov Do,
439. PRIJEVOR, Prijevor, Trebinje
440. PRISPA,
441. PRITORCI, Pjeivac, Stolac
442. PRLO, Panik,
443. PRODO,
444. PROSJEK, Prosjek, Trebinje
445. RACEVA CRKVA, Vranjska,
446. RADAN-KRST, Hodovo, Stolac
447. RADIMLJA 1, Poprati, Stolac
450. RAJCEVA GOMILA, Trebinje
451. RAK.OV KRST, Trebinje
452. RAPTI, Bobani, Trebinje
453. RAVNA GOMILA, Ostrovo, Stolac
454. RAVNI, Cepelica,
455. RAVNO, Ravno, Trebinje
456. RESINICA, Lug, Trebinje
457. RISOVACKA Risovac, Trebinje
458. ROSULJA, Trijebanj, Stolac
459. RUPNI DO, Rupni Do, Trebinje
460. NJIVE, Ljubinje
461. NJIVE, Cepelica,
462. SANDICA (Bibova) GRADINA, Gornji

463. SANDUCI, Gorica, Trebinj-e
464. SARACEVINE, Mirue,
465. SEDLO, Barane, Stolac
466. SENSUSA, Trijebanj, Stolac
467. SEPARACIJA, Gorica, Trebinje
468. SIKIMUA, Donja Kapavica, Ljubinje
469. SILJEVA GRADINA, Brestica,
470. SIJENA GLAVICA, Donji
471. SKROBOTNO 1, Skrobotno,
474. SLIVNICA, Slivnica, Trebinje
475. SMRDUA Domaevo, Trebinje
476. SOKO, Trebinje
477. SPASOVA GLAVA, Trebinje
478. GRADINA, Korita,
479. GRAD, Trebinje
480. STANKOV KAMEN,
481. STARO SLANO 1, Staro Slano, T;rebinje
482. STARO SLANO 2, Staro Slano, Trebinje
483. STECCI, Stolac
484. STOLAC, Stolac
485. STRANA, Donja Trebinje
486. STRANA, Most,
Trebinje
487. STRAZEVICA, Stolac
488. STRANICA, Krst, Stolac
489. 1, Trebinje
490. STRUJICI 2, Trebinje
491. STUBLE, Pjeivac, Stolac
492. STUBLINA, Trijebanj, Stolac
493.
Stolac
494. SUZINA, Suzina, Stolac
495. Bukanje, Trebinje
496. KRST 1, Krst, Stolac
497. AN KRST 2, Krst, Stolac
498. EHITLUCI, Gornji Poplat-Nekuk, Stolac
499. URKOVA GOMILA, Jasen, Trebinje
500. TALEA, Talea, Trebinje
501. TANOGE, Ljubomir-Tanoge, Trebinje
502. TEG, Ravno, Trebinje
503. TEKLICA, Fatnica,
504. TIMOR, Slivnica, Trebinje
505. TREBIJOVI, Trebijovi, Trebinje
506. TREBIMLJA, Trebimlja, Trebinje
507. TREBINJE, Trebinje
508. TRNOVA LUKA, Trebinje
509. TRNOVICA 1, Trnovica,
510. TRNOVICA 2, Trnovica,
511. TUCAKOVA GRADINA,
512. TURMENTI, Turmenti, Trebinje
513. UBOSKO 1, Ubosko, Ljubinje
514. UBOSKO 2, Ubosko, Lju:binje
515. UDORA, Udora, Stolac
516. UGARCI, Ljubomir-Ugarci, Trebinje
517. UGARCI-SUSICI, Ljubomir-Ugarci,
Trebinje
518. UEVA GOMILA, Gornje Vrbno, Trebinje
519. UTICE, Gola Glavica, Trebinje
520. VAL, Deleue,
521. V ARIN BRIJEG, Divar, Trebinje
522. V ASILICA, Fatnica,
523. 1, Trebinj,e
524. 2. Trebin.ie
525. VELIKA GOMILA,

526. VELIKA GRADINA, Balare-Grbei, Trebinje
527. VELIKA GRADINA (Makosova Gradina), Donji

528. VELIKA GRADINA, Trt?binje
529. VELIKA GRADINA, Korita,
530. VELIKA GRADINA,
Trebinje
531. VELIKA GRADINA, Necvije6e, Trebinje
532. VELIKA GRADINA, Slivnica, Trebinje
533. VELIKA GRADINA, Trebimlja, Trebinje
534. VELIKA GRADINA, Ljubinje
535. VELIKA GRADINA, Vranjska,
Trebinje
537. VELIKA NJIVA, Trebinje
538. VELIKI ROG, Plana,
539. VELJA GRADINA, Zavala, Trebinje
540. VIDOKI GRAD, Stolac
541. VIDOTAK, Poprati, Stolac
542. VIDOVO POLJE, Stolac
543. VIJENAC,
544. VININE, Gornji Poplat-Njivice, Stolac
545. VININE, Rotimlja, Stolac
546. VINOGRADINE, Domaevo, Trebinje
547. VINJICE, Hum, Trebinje
548. VJETRENICA, Zavala, Trebinj-e
549. VLAHOVICI 1, Ljubinje
550. VLAHOVICI 2, Ljubinje
551. VODENA GRADINA, Granica,
552. Ljubinje
161
553. VRACEVICA, Panik,
554. VRANJA DUBRAVA, Vranja Dubrava,
555. VRANJSKA 1, Vranjska,
560. VRH, Mirue,
561. VRPOLJE, Ljubomir-Vrpolje, Trebinje
562. VRSNIK, Gornji Poplat, Stolac
563. VRTINE, rvanj, Ljubinje
564. DO,
565. VUJNOVICI, Panik,
566. VUKOV GREB,
567. Trebinje
568. ZADUBLJE,
569. ZAGRAD, Suzina, Stolac
570. ZAGREBNICE,
Trebinje
571. ZAKUCA,
572. ZAKUK, Gornja Stolac
573. ZAPLANIK, Zaplanik, Trebinje
574. ZASADA, Zasada,
575. ZAVALA 1, Zavala, Trebinje
576. ZAVALA 2, Zavala, Trebinje
577. ZAZUBAK, Rasovac, Trebinje
578. A DAMIJ A, Da brica, Stolac
579. ZIDAK,
580. ZIDAK, Krtinje, Ljubinje
581. ZIDINE, Donja Trebinje
582. ZUBANOVA GRADINA, Plana,
583. ZVICEROV A GLAVICA, Hrgud, Stolac
584. AKOVO 1, akovo, Trebinje
585. AKOVO 2, Trebinje
586. EGULJA, egulja, Stolac
1. AHARA, Stolac (B 2)
2. AKAR, Pjeivac-Greda, Stolac (B 2)
3. ALADINSKO BRDO 1, Stolac (A 2)
6. ANDRIJINA Hum,
Trebinje (D 6)
7. ANDRIJIN DOL, Meka Gruda, (F 3)
11. BABA, Gornja Stolac (C 3)
13. BADANJ, Stolac (B 2)
14. BALJCI, Baljci, (F 4)
15. BA Trebinje (E 6)
16. BIJELA RUDINA 1, Bijela Rudina, (F 4)
17. BIJELA RUDINA 2, Bijela Rudina, (F 4)
18. BIJELJANI 1, Bijeljani, (E 3)
20. BJELOVA GRADINA, Korita, (F 3)
25. BOBOTOV DUB, Bijela Rudina, (F 4)
29. BOKOV A GREDA, Orahovac, Trebinje (G 7)
33. BRANJA, Branja-Kubatovina, Stolac (D 2)
34. BRATEV A GRADINA, Grkavci, Trebinje (E 6)
35. BRDO, Stolac (B 2)
36. A GOMILA, Grkavci, Trebinje (E 6)
37. BREINE, Trebinje (G 7)
39. BRIJEG, Trebinje (E 6)
41. BRUSNIK, Fatnica, (E 3)
45. CILJ ATA GRADINA, Dola, (E 4)
48. CRKVINA, Burmazi-Gornja Duboka,
Stolac (B 3)
60. CRKVINA, Ubosko, Ljubinje (C 3)
68. CRKVINE, Trijebanj, Stolac (B 1)
69. CRNA GRADINA, (F 3)
73. CRVENA PECINA, Stolac (B 2)
74. CVILINI, Mirue, (F 5)
75. Stolac (B 2)
76. 1, Donji Baljci, (F 5)
79. 1, (F 5)
80. CEPELICA 2, Oepelica-Zadublje, (F 5)
83. CORKOVA GRADINA, Pocrnje, Stolac (B 3)
86. DAVIDOVICI, Gornji
(E 3)
87. DEBELJEVA (Velika) GRADINA,
Ljubinje (C 3)
88. DEMINOV KRST, Stolac (B 3)
90. DIVIN 1, Divin, (E 3)
95. DOLIC, Trebinje (E 5)
101. DONJI DA VIDOVICI 1, Donji
(E 3)
111. DRENOVACKA PECINA,
Stolac (B 2)
112. DRENOVI, Grbei-Zabrijeg, Trebinje (E 6)
113. DRIJEN, Bobovita, Trebinje (D 7)
116. DUBLJANI 2, Dubljani, Trebinje (C 5)
119. DAKULINA GLAVICA, Rivine-Dakule,
Stolac (B 2)
122. KUK,
Stolac (A 2)
124. GLAVA, Gradac, Ljubinje (D 4)
126. GALJIPOV DO, Donji (E 3)
129. GLAVICA, Trebinje (E 6)
130. GLAVICA, Pjeivac, Stolac (B 2)
131. GLAVICA, Suzina, Stolac (D 2)
162
132.
133.
134.
137.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
149.
157.
158.
159.
161.
163.
164.
165.
167.
168.
169.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
18i9.
190.
191.
192.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
GLAVICE,
Trebinje (E 5)
GLA VICINE, Panik, (F 5)
GLAVSKA 1, Glavska, Trebinje (E 8)
GLOGOV AC, Panik, (F 5)
GOMILA 1, Bihovo, Trebinje (E 7)
GOMILA 2, Bihovo, T.rebinje (E 7)
GOMILA 3, Bihovo, Trebinje (E 7)
GOMILA, Trebinj (E 7)
GOMILA, Trebinje (E 6)
GOMILE, Gomiljani, Trebinje (E 7)
GOMILE, Stolac (B 2)
GOMILE U PREVORCU, Blace, Stolac (D 2)
GORICA, Stolac (B 2)
GRAB 2, Grab, Trebinje (F 8)
GRAD 1, Trebinje (F 6)
GRAD 2, Trebinj (F 6)
GRADAC, Cicrina, Trbinje (B 5)
GRADAC, Donji Turani, Trebinje (E 5)
GRADAC, Drain Do, Trbinje (E 7)
GRADAC, Gola Glavica, Trebinje (E 7)
GRADAC, Hrgud, Stolac (C 2)
GRADAC, Trebinje (F 7)
GRADAC, Orah, Trebinje (D 7)
GRADINA, Bihovo, Trbinje (E 7)
GRADINA 1, Bijeljani-Bjlice, (E 3)
GRADINA 2, Bijeljani-Bjelice, (E 3)
GRADINA, Biograd, Trebinje (E 7)
GRADINA, Bobovita, Trebinje (D 7)
GRADINA, Boljuni, Stolac (A 3)
GRADINA, Trebinje (F 6)
GRADINA, Stolac (B 2)
GRADINA, Brova, Trebinje (F 6)
GRADINA, Trebinje (B 4)
GRADINA, Trebinje (E 7)
GRADINA, Cvaljina, Trebinje (B 5)
GRADINA, Krst, Stolac (B 1)
GRADINA, Desin Selo, Trebinje (E 6)
GRADINA, Dohromani, Trebinje (D 6)
GRADINA, Domaevo, Trebinje (E 5)
GRADINA, Drain Do, Trebinje (E 7)
GRADINA, Drenovi Do, Trebinj (F 8)
GRADINA, Dui, Trebinje (E 7)
GRADINA, Trebinje (E 6)
GRADINA, Glavska, Trebinje (E 7)
GRADINA, Golubinac, Trebinje (B 5)
GRADINA, Gradina, Trebinje (E 6)
GRADINA, Hrgud-Spasovite, Stolac (C 2)
GRADINA, Hrgud-Mrev Do, Stolac (C 2) "'
GRADINA, Hrgud-Gradina, Stolac (C 2)
GRADINA, Hum, Trebinje (D 6)
GRADINA, (E 3)
GRADINA, Konjsko, Trebinje (F 7)
GRADINA, Kotezi, Trebinje (C 4)
GRADINA, Trebinje (D 6)
GRADINA, Kremeni Do, Trebinje (E 7)
GRADINA, (E 4)
GRADINA,
Ljubinje (D 4)
GRADINA, Kuha, Stolac (D 3)
GRADINA, Kunja Glavica-Drenov Do,
Trebinje (F 8)
GRADINA, Ljubljenica-Gornji Brtanik,
Stolac (B 1)
GRADINA 1, Ljubomir-Ukiei, Trebinje (E 6)
GRADINA, (D 3)
GRADINA, Orahov Do, T.rebinje (B 5)
GRADINA, Orahovice, (E 3)
GRADINA, Oraje, Trebinje (F 7)
GRADINA, Stolac (B 2)
GRADINA, Trebinje (B 4)
GRADINA, Poljice divarske, Trebinje (E '/)
219.
220.
221.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
235.
236.
237.
238.
239.
242.
245.
246.
249.
252.
253.
254.
255.
259.
260.
262.
265.
266.
267.
270.
272.
273.
274.
276.
280.
281.
282.
283.
284.
2'85.
286.
288.
289.
290.
292.
294.
296.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
308.
311.
313.
314.
316.
GRADINA, Ravno, Trebinje (B 5)
GRADINA, Slivnica, Trebinje (E 7)
GRADINA, Staro Slano, Trebinje (D 6)
GRADINA, Turani, Trebinje (E 5)
GRADINA, Turmenti, Trebinje (F 7)
GRADINA, (C 5)
GRADINA, Velja T.rebinje (B 4)
GRADINA, Vlake, Trebinje (C 6)
GRADINA, Vrpolje, Trebinje (D 6)
GRADINA, Trebinje (D 6)
GRADINA 1, Zagorac, Trebinje (D 6)
GRADINA 2, Zagorac, Trebinje (B 4)
GRADINA, Zauje, (F 4)
GRADINA, Zakova, Trebinje (D 5)
GRADINA KELOVICA, Zasada, (E 3)
GRADINA NA RATITU, Drijenjani,
Trebinje (C 5)
GRADINA NA STUBICI, Oraje, Trebinje (E 7)
GRADINA VIE CRNOG KUKA, Oraje Povri,
Trebinje (E 7)
GREBNICE,
Trebinje (E 5)
GROBLJE, Trebinje (D 6)
Dubrave,
(F 4)
GREBNICE, Trebinje (E 6)
GRMLJANI, Grmljani, Trebinje (C 5)
KAMEN-CRKVINA, Grablje,
Ljubinje (D 4)
GRUDINE-LUCNJ AK,
Trebinje (E 6)
GUMNiTE, Gola Glavica, Trebinje (D 7)
GUVNINE, Hodovo, Stolac (B 2)
HAREMI, Hodovo, Stolac (B 2)
HAREMI, Stolac (B 2)
HATELJSKA PECINA,
Stolac (D 2)
HUM 1, Pridvorci, Trebinje (E 7)
HUM 2, Pridvorci, Trebinje (E 7)
HUM, Hum, Trebinje (D 6)
ILIJINA GLAVICA, Pjeivac, Stolac (A 2)
ILIJINA GREDA, Selo,
Trebinje (F 7)
ILIJINO BRDO, Trebinje (E 7)
ILIJINO BRDO, Mesari, Trbinje (D 6)
Stolac (A 2)
JASOCKA GRADINA,
Stolac (A 2)
JEJINOV ACKA PECINA, Potkom, Stolac (C 2)
JELICA GRADINA, (F 3)
JEZERINE 1, Podubovac, (F 4)
JORGOVAN, Mirue, (F 5)
(E 3)
KAMENICE, Oraje Povr, Trebinje (E 7)
KAMENJE, Trebinje (E 5)
KAPOVA JAMA, Brani Do, Trebinje (F 5)
KLANAC, Stolac (B 2)
KLECKOVICA LAZETINE, Slivnica,
Trebinje (E 7)
KLICANJ 1, Trebinj.e (D 6)
KOKUTOVA GRADINA, (F 3)
KOMARDENIK, Slivnica, Trebinje (E 7)
KOMNENICI, (F 5)
KONACNIK, Hum, Treibinje (D 6)
KONSTICA 1, Poprati, Stolac (B 2)
KONTICA 2, Poprati, Stolac (B 2)
KORITA, Korita, (F 3)
KOSTUR, Dabrica, Stolac (C 2)
KOZJI GRADEC, Dola, (D 4)
K'REKOVI, Ljubinje (C 4)
KRST, Baljci, (F 4)
16:
I
317. KRST, (F 3) 459. RUPNI DO, Rupni Do, TrebinJe (B 5)
321. KRSTATI KAMEN, (F 5) 460. NJIVE, Ljubinje (C 3)
322. KRSTI, Simiova, (E 3) 461. RUIC NJIVE, Cepelica, (F 5)
324. KRTINJE, Krtinje, Ljubinje (D 4) 462. (Bibova) GRADINA, Gornji
325. KULA, Hrupjela, Trebinje (E 6) (E 2)
326. KUPICA, Stolac (B 2) 463. SANDUCI, Gorica, Trebinje (F 6)
327. KURIJECA, Dabrica, Stolac (C 1) 467. SEPARACIJA, Gorica, Trebinje (F 6)
328. GRAD, Trebinje (D 6) 469. SILJEVA GRADINA, Brestica, (F 3)
330. LATINSKA GRADINA, Korita, (G 3) 470. SIJENA GLAVICA, Donji
334. LUG 1, Mirue-Pribojna, (F 5) (E 3)
337. LUKOV AC, Dola, (D 4) 472. SKROBOTNO 2, Skrobotno, (F 6)
338. LUKOVAC, Ljubovo Povr, Trebinje (E 7) 473. SKROBOTNO 3, Skrobotno, (F 6)
339. LJUBOV AC, Ljubovo Povr, Trebinje (E 7) 474. SLIVNICA, Slivnica, Trebinje (C 6)
342. LJESKOVA, Baljci, (F 4) 475. SMRDUSA Domaevo, Trebinje (E 5
343. LJESKOVA GLAVICA, 476. SOKO, Trebinje (D 6)
Trebinje (E 5) 478. GRADINA, Korita, (F 3)
352. MALA GOMILA, 479. STANICA GRAD, Trebinje (D 6)
(F 5) 480. STANKOV KAMEN, (F 5)
353. MALA GRADINA, Donji 485. STRANA, Donja Trebinje (D 6)
(E 3) 486. STRANA, Most,
354. MALA GRADINA, Trebinje (F 6) Trebinje (F 7)
355. MALA GRADINA, Korita, (G 3) 487. STRAEVICA,
356. MALA GRADINA, Trebimlja, T.rebinje (A 5) Stolac (D 2)
357. MALA GRADINA, Trebinje (E 6) 488. STRANICA, Krst, Stolac (B 1)
358. MALA GRADINA, LjU!binje (D 3) 493.
359. MALA GRADINA, Vranjska, (D 3) Stolac (D 2)
360. MALA GRADINA, 495. Bukanje, Trebinje (C 6)
Trebinje (E 6) 496. KRST 1, Krst, Stolac (B 1)
362. MALI ROG, Plana, (F 3) 499. SURKOV A GOMILA, Jasen, Trebinje (F 6)
363. MANTOKITA, (E 5) 504. TIMOR, Slivnica, Trebinje (E 7)
364. MARTINOVICA GOMILA, Hodovo, Gornji 507. TREBIN JE, Trebinje (E 7)
Brstanik, Stolac (B 2) 509. TRNOVICA 1, Trnovica, (F 4)
367. Orahovac, Trebinje (F 7) 510. TRNOVICA 2, Trnovica, (F 4)
371. METERIZ, Ivanica, Trebinje (D 7) 511. TUCAKOVA GRADINA, (F 3)
372. METERIZ, Oraje Povr, Trebinje (E 7) 517. UGARCI-SUSICI, Ljubomir-U garci,
373. METERIZINA, Kremeni Do, Trebinje (E 7) Trebinje (E 5)
374. MICEVAC 1, Gorica, Trebinje (F 7) 518. UEV A GOMILA, Gornje Vrbno, Trebinje (F 6
378. MILJ ANOVICI, Ljubinje (C 4) 520. VAL, Deleue, (F 5)
384. MiELJICI, (F 5) 521. V ARIN BRIJEG, Divar, TrebinJe (E 7)
385. MOSKO, Masko, (F 6) 522. VASILICA, Fatnica, (E 3)
389. NESLANI VRH, Turmenti, Trebinje (F 7) 525. VELIKA GOMILA,
391. OBRADOV KAMEN, (F 5)
Trebinje (E 5) 526. VELIKA GRADINA, Balare-Grbei,
392. OGRADA (Posijena .gfavica), Donji Trebinje (E 6)
(E 3) 527. VELIKA GRADINA (Makosova Gradina),
393. OGRADE, Burmazi, Stolac (B 3) Donji (E 3)
394. OGRLICA, Hatelji, Stolac (D 2) 528. VELIKA GRADINA, Trebinje (F 6)
395. OPLICICKA (Prenjska) GRADINA, 529. VELIKA GRADINA, Korita, (F 3)
-Prenj, Stolac (A 2) 530. VELIKA GRADINA,
396. ORAH, Orah, (F 5) Trebinje (E 6)
402. ORLOVICA, Zavala, (B 5) 531. VELIKA GRADINA, Trebinje (F 6)
403. OSMICA GRADINA, (F 3) 532. VELIKA GRADINA, Slivnica, Trebinje (E 7)
407. PANDURICA, Orahovac Lastva, Trebinje (G 7) 533. VELIKA GRADINA, Trebimlja, Trebinje (B 5)
408. PANIK-ORAH, Panik, (F 5) 534. VELIKA GRADINA, Ljubinje (D 3)
409. P AREANI, Panik, (F 5) 535. VELIKA GRADINA, Vranjska, (D 3)
411. PEIKANOVI DOLOVI, Bijeljani, (E 3) 536. VELIKA GRADINA,
414. PITOMA GRADINA, Brestica, (F 3) Trebinje (E 6)
415. PLANA 1, Plana, (F 4) 538. VELIKI ROG, Plana, (F 4)
416. PLANA 2, Plana, (F 4) 539. VELJA GRADINA, Zavala, Trebinje (B 5)
419. PLANSKA GRADINA (Katrumi), Plana, 543. VIJENAC, (E 3)
(F 4) 548. VJETRENICA, Zavala, Trebinje (B 5)
420. Hatelji, Stolac (D 2) 551. VODENA GRADINA, Granica, (E 4)
424. PODGRADINA, Trebinje (F 6) 552. Ljubinje (C 4)
425. Trebinje (F 6) 556. VRANJSKA 2, Vranjska, (D 3)
428. PODUBOV AC, Podosoje, (F 4) 557. VRANJSKA 3, Vranjska, (D 3)
439. PRIJEVOR, Prijevor, Trebinje (B 4) 559. VRANJSKA 5, Vranjska, (D 3)
447. RADIMLJ A 1, Poprati, Stolac (B 2) 562. VRSNIK, Gornji Poplat, Stolac (C 3)
448. RADIMLJA 2, Poprati, Stolac (B 2) 564. DO, (F 5)
450. RAJCEV A GOMILA, Trebinje (D 6) 565. VU Panik, (F 5)
453. RAVNA GOMILA, Ostrovo, Stolac (A 3) 567. Trebinje (D 6)
454. RAVNI, (F 5) 568. ZADUBLJE, Cepelica, (F 5)
457. RISOV ACKA PECINA, Rirnvac, Trebinje (E 7) 569. ZAGRAD, Suzina, Stolac (D 2)
*
164
570. ZAGREBNICE, 580. ZIDAK, Krtinje, Ljubinje (E 5)
Trebinje (E 5) 581. ZIDINE, Donja Trebinje (E 6)
575. ZAVALA 1, Zavala, Trebinje (B 5) 582. ZUBANOVA GRADINA, Plana, (F 4)
576. ZAVALA 2, Zavala, Trebinje (B 5) 583. ZVICEROVA GLAVICA, Hrgud, Stolac (C 2)
577. ZAZUBAK, Ra5ovac, Trebinje (E 7)
6. ANDRIJINA PECINA Hum, 320. KRSTACE, Trebinje (G 7)
Trebinje (D 6) 327. KURIJECA, Dabrica, Stolac (C 1)
9. ARAPUSE, Lastva, Trebinje (F 7) 330. LATINSKA GRADINA, Korita, (G 3)
10. ARSLANAGICA MOST, Most, 332. LOKVA, Pjeivac, Stolac (B 2)
Trebinje (F 7) 335. LUG 2, Mirue-Pribojna, (F 5)
12. BACV A, Zagrade, Stolac (B 2) 336. LUG, Lug, Trebinje (D 6)
13. BADANJ, Stolac (B 2) 344. LJUBINJE 1, Ljubinje (C 4)
19. BIJELJANI 2, Bijeljani, (E 3) 347. LJUBLJENICA 1, Ljubljenica, Stolac (B 2)
32. BRALJEVICA, Panik, (F 6) 352. MALA GOMILA,
40. BRIJEG, Pareani, (F 5) (F 5)
44. CIGLANA, Vrpolje-Cibrijan, Trebinje (F 6) 356. MALA GRADINA, Trebimlja, Trebinj,e (A 5)
46. CRKVA, Trebinje (E 7) 359. MALA GRADINA, Vranjska, (D 3)
47. CRKVINA, Stolac (B 2) 361. MALA OGRADA, Pjeivac, Stolac (B 2)
49. CRKVINA, Stolac (A 2) 366. Stolac (D 2)
52. CRKVINA, Stolac (D 2) 368. Rotimlja, Stolac (B 1)
53. CRKVINA, Trebinje (I: 6) 375. MICEVAC 2, Gorica, Trebinje (F 7)
57. CRKVINA, Panik, (F 5) 379. MIRINE, Bihovo, Trebinje (E 7)
58. CRKVINA, Rotimlja, Stolac (B 1) 383. MISTIHALJ, Panik, (F 5)
61. CRKVINA, Vidovo Polje, Stolac (B 2) 398. ORAHOVICE 1, Orahovice, (E 3)
66. CRKVINE, Derani, Stolac (A 3) 399. ORAHOVICE 2, Orahovice, (E 3)
67. CRKVINE, Stolac (B 2) 400. ORASJE, Rotimlja, Stolac (B 1)
68. CRKVINE, Trijebanj, Stolac (B 1) 413. PETROV KRST, Gornje Krtinje, Ljubinje (D 4)
70. CRNAC, Trebinje (E 7) 415. PLANA 1, Plana, (F 4)
71. CRNICI 1, Stolac (A 2) 419. PLANSKA GRADINA (Katrumi), Plana,
75. CAIRI, Stolac (B 2) (F 4)
82. CETKOV A VODA, Brtanik, Stolac (B 1) 422. POD, Gornje Trebinje (F 6)
84. DABRICA 1, Dabrica, Stolac (C 2) 423. PODORKOVNICA,
92. DOBRICEVO, Trebinje (F 6) Stolac (B 2)
96. DOLOVI Mirue, (F 5) 431. POLICE, Police, Trebinje (E 7)
99. DONJE PODVORNICE, Stolac (A 2) 434. PREDOLJE 1, Predolje, Stolac (C 2)
104. DONJI POPLAT, Donji Poplat, Stolac (B 3) 440. PRISPA, (F 5)
106. DONJI VRTI, Slivnica, Trebinje (C 6) 441. PRITORCI, Pjeivac, Stolac (B 2)
107. DRACEVA STRANA, Panik, (F 5) 442. PRLO, Panik, (F 5)
124. GLAVA, Gradac, Ljubinje (D 4) 464. SARACEVINE, Mirue, (F 5)
125. FATNICA, Fatnica, (E 3) 466. SENSUSA, Trijebanj, Stolac (B 2)
130. GLAVICA, Pjeivac, Stolac (B 2) . 471. SKROBOTNO 1, Skrobotno, (F 6)
154. GORNJI GRADAC, Gradac, Ljubinje (D 4) 484. STOLAC. Stolac (B 2)
160. GRADAC, Barane, Stolac (B 2) 500. TALEZA, Talea, Trebinje (D 7)
161. GRADAC, Cicrina, Trebinje (B 5) 501. TANOGE, Ljubomir-Tanoge, Trebinje (E 6)
162. GRADAC, Donja Bitunja, Stolac (C 3) 607. TREBINJE, Trebinje (E 7)
163. GRADAC, Donji Turani, Trebinje (E 5) 508. TRNOV A LUKA,
166. GRADAC, Gradac, Ljubinje (D 4) Trebinje (E 6)
170. GRADAC, Stolac (B 2) 520. VAL, Deleue, (F 5)
187. GRADINA, Drain Do, Trebinje (E 7) 525. VELIKA GOMILA,
211. GRADINA 2, Trebinje (E 6) (F 5)
222. GRADINA, Trijebanj, Stolac (B 2) 532. VELIKA GRADINA, Slivnica, Trebinje (E 7)
241. GRCKO GROBLJE, Ljubovo, Trebinje (E 7) 533. VELIKA GRADINA, Trebimlja, Trebinje (B 5)
248. GREDA, Pjeivac-Cemalovina, Stolac (B 2) 537. VELIKA NJIVA, Trebinje (F 6)
256. HAN BEHRAM, Stolac (B 1) 540. VIDOKI GRAD. Stolac (B 2)
257. HANINA, Most, Trebinje (F 7) 541. VIDOTAK, Poprati, Stolac (B 2)
261. HATELJI, Stolac (D 2)
542
. VIDOVO POLJE, Stolac (B 2)
263. HERCEG GRAD, Zasad, Trebinje (F 6)
270. ILIJINA GLAVICA, Pjeivac, Stolac (A 2) 544. VININE, Gornji Poplat-Njivice, Stolac (B 3)
273. ILIJINO BRDO, Trebinje (E 7) 546. VINOGRADINE, Domaevo, Trebinje (E 5)
274. ILIJINO BRDO, Mesari, Trebinje (D 6) 547. VINJICE, Hum, Trebinje (D 6)
294. KLECKOVICA LAZETINE, Slivnica, 553. VRACEVICA, Panik, (F 6)
Trebinje (E 7)
295. Ljubljenica, Stolac (B 2)
560
VRH, Mirue, (F 5)
299. KLJENJAK, Hodovo, Stolac (B 2) 569. ZAGRAD, Suzina, Stolac (D 2)
307. KOPANA GOMILA, Hodovo, Stolac (B 2) 578. ZECIJA DAMIJA, Dabrica, Stolac (C 1)
311. KOSTUR, Dabrica, Stolac (C 2) 586. EGULJA, egulja, Stolac (C 3)
165
4.
5.
7.
8.
11.
13.
14.
17.
ALADINSKO BRDO 2, Stolac (A 2)
ALEKSIN GREB, (E 3)
ANDRIJIN DOL, Meka Gruda, (F 3)
Trebinje (G 7)
BABA, Goroja Stolac (C 3)
BADANJ, Stolac (B 2)
BALJCI, Baljci, (F 4)
BIJELA RUDINA 2, Bijela Rudina,
(F 4)
21. BLACE, Blace, Stolac (D 2)
22. BLATSKI DO, Zauje, Stolac {A 3)
23. BIHOVO, Bihovo, Trebinje (E '7)
24. BIOGRAD, Biograd, Trebinje (E 7)
25. BOBOTOV DUB, Bijela Rudina, (F 4)
26. (F 4)
27. BOGOJEVIC SELO,
Trebinje (F 7)
28.
30.
31.
38.
42.
43.
49.
50.
51.
53.
BOLJUNI, Boljuni, Stola.c (B 3}
BOSKOV DO, (E 3)
BRACICI, StoJac (C 2)
BRIJEG, Gornja Stolac (C 3)
CEROVO POCIV ALO, Trebinje (C 6)
CICRINA, Cicrina-Brijeg, Trebinje {B 5)
CRKVINA, Stolac (A 2)
CRKVINA, Gornje Vrbno, Trebinje (F 6)
CRKVINA, Kruevo, Stolac (B 3)
CRKVINA, Trebinje (E 6)
54. CRKVINA, Ljuti DO-Potkom, Stolac (D 2)
55. CRKVINA, (D 3)
56. CRKVINA, Orahovice, (E 3)
57. CRKVINA, Panilk, (F 5)
58. CRKVINA, Rotimlja, Stolac (B 1)
59. CRKVINA, Trebinjoe-Zasad, Trebinje (E 6)
60. CRKVINA, Ubosko, Ljubinje (C 3)
62. CRKVINA, Zavala, Trebinje (B 5)
63. CRKVINA-GODI, rvanj, Ljubinje (D 4)
64. CRKVINA RUICA, Vrelo TrebinjicE,
(F 5)
65.
68.
70.
72.
75.
CRKVINE, D.abrica, Stolac (C 2)
CRKVINE, Trijebanj, Stolac (B 1)
Trebinje (E 7)
CRNICI 2, Stolac (A 2)
Stolac (B 2)
76. 1, Donji B.aljci, (F 5)
73. 3, Donji Baljci, Bilefa (F 5)
30. 2, Cepelica-Zadublje, (F 5)
81. CEPELICA 3, Cepelica, (F 5)
85. DABRICA 2, Dabrica-Brijeg, Stolac (C 2)
DEMINOV KRST, Stolac (B 3)
DERVIEVINA, (F 3)
DIVIN 2, Divin, (E 3)
88.
89.
91.
93.
94.
95.
97.
98.
100.
101.
102.
103.
105.
108.
109.
110.
112.
113.
DOBROMANI 1, Dobromani, Trebinje (D 6)
DOBROMANI 2, Dobromani, Trebinje (D 6)
DOLIC, Trebinje . (E 5)
DONJA ZABICA, abica, Ljubinje (D 5)
DONJE GROBNICE, (E 3)
DONJE POLJE, Orahov Do, TreMnje (B 5)
DONJI DAVIDOVICI 1, Donji
(E 3)
DONJI DA VIOOVICI 2, Donji
(E 3)
DONJI ORAHOVAC, Donji Orahovac,
Trebi:nje (G 7)
DONJI TURANI, Turani, Trebinje (E 5)
DRACEVO 1, Trebinje (C 5)
DRACEVO 2, Trebinje (C 5)
DRAGOVILJE, Dragovilje, Stolac (B 3)
DRENOVL GiI'bei-Zabrijeg, Trebinje (E 6)
DRIJEN, Bobov:ita, 'fiebinje (D 7)
114. DRIJENJANI, Drijenjani, Trebinje (C 5)
115. DUBLJANI 1, Dublj.ani, Trebinje (C 5)
116. DUBLJANI 2, Dubljani, Trebinje (C 5)
11 '7. DUBOCICA, Ljubinje (D 4)
118. DUBROV KAMEN, Rupm.i Do, Trebinje (B 5)
119. DAKULINA GLAVICA, Rivine-Dakule,
Stolac (B 2)
120. 1, Trebinje (D 6)
121. 2, Trebinje (D 6)
123. CRKVA,
Trebinje (E 5)
126. GALJIPOV DO, Donji (E 3)
127. GLAVICA, Bijeljani, (E 3)
128. GLAVICA, Fatnica, (E 3)
129. GLAVICA, Trebinje (E 6)
130. GLAVICA, Pjeivac, Stolac (B 2)
132. GLAVICE,
Trebinje (E 5)
135. GLA VSKA 2, Glavsika, Trebinje (E 8)
136. GLAVSKA 3, Glavska-Janjina,
Trebinje (E 8)
138. GOLO BRDO, (E 3)
139. GOLUBINAC, Golubinac, T1rebinje (B 5)
L4i:!. GORICA, Bijeljani, (E 3)
149. GORICA, Stolac (B 2)
150. GORNJA KAPAVICA, KapaVlica,
Ljubinje (D 4)
151. GORNJA LOKVA, Gornja abica,
Ljubinje (D 5)
152. GORNJA TALEA, Talea, Trebinje (E 7)
153. GORNJE SELO, MiT'll.e, (F 5)
155. GORNJI TURANI, Turani, Trebinje (E 5)
156. GRAB 1, Grab, Trebinje (F 7)
157. GRAB 2, Grab, Trebtnje (F 8)
166. GRADAC, Gradac, Ljubinje (D 4)
193. GRADINA, Gornja Duboka, Stolac (B 3)
197. GRADINA, Hrgud-Gradina, Stolac (C 2)
204. GRADINA, (F 4)
234. GRADINA-BUNAR, Gornja Dubolka,
Stolac (B 3)
239. GR.EBNICE,
Trebinje (E 5)
240. GRCKO GROBLJE,
Stolac (B 3)
241. GRCKO GROBLJE, Ljubovo, Trebinje (E 7)
242. GR<;'.KO GROBLJE, Trebinje (D 6)
243. GRCKO GROBLJE, Potkom, Stolac (C 2)
244. GROBLJE, Trebijovi, Trebinje (E 6)
245. Dubrave,
(F 4)
246. GREBNICE, Trebinje (E 6)
247. GREBUA, Ubosko, Ljubinje (C 3)
250. GROBLJE, Ljubomir-Vrpolje, Trebinje (E 6)
251. GROBNICE, (F 5)
252. GRUBACEV KAMEN-CRKVINA, Grablje,
Ljubinje (D 4)
254. GUMNITE, Gola Glavica, Trebinje (D 7)
258. HAREM, Hatelji, Stolac (D 2)
259. HAREMI, Hodovo, Stolac (B 2)
261. HATELJI, Stolac (D 2)
264. HODICI, (F 3)
267. HUM, Hum Trebinje (D 6)
268. HUMCINE-ZMIJAC, Rotimlja, Stolac {B 1)
269. HUMKA, Pjeivac, Stolac (B 2)
271. ILIJINA GLAVICA, Sedlari, Trebinje (C 5)
273. ILIJINO BRDO, Trebinje (E 7)
274. ILIJINO BRDO Mesari, Trebinje (D 6)
275. IV ANJ GREB, Trebinje (C 6)
276. JANJCICA, Stolac (A 2)
277. JANJICA GROBLJE, Ljubinje (B 3)
166
278.
279.
281.
283.
284.
287.
291.
293.
297.
298.
300.
308.
309.
:no.
312.
315.
316.
317.
318.
319.
321.
322.
323.
329.
331.
333.
336.
340.
341.
342.
343.
345.
346.
348.
349.
350.
351.
365.
369.
370.
374.
376.
377.
378.
380.
381.
382.
383.
386.
387.
388.
390.
391.
392.
394.
396.
397.
401.
402.
404.
405.
406.
JANJILO, Trebinje (C 4)
JASENJE, Ravno, Trebinje (B 5)
JEJINOVACKA Potikom, Stolac (C 2)
JEZERINE 1, Podubovac. (F 4)
KAMENICA, (F 4)
KIJEV DO, Kijev Do, Trebinje (C 5)
KLECAK, Han,
Stolac (D 2)
KLICANJ 2, Trebinje (D 6)
KLO:f3UK, Trehinje (G 7)
KNEZEV A GLAVICA, Uskoplje,
Tifebinje (D 7)
KORITA, Korita, (F 3)
KORITNIK, K0tritnik, Stolac (C 2)
KOSTADINOVICA, Gomiljani, Trebinje (E 7)
KOTEZI, Kotezi, Trebinje (C 4)
KRIV A RIJEKA, Poljice PopoVI(),
Trebinj,e (C 5)
KRST, Baljci, (F 4)
KRST, (F 3)
KRST, Trijebanj, Sto1ac (B 1)
KRSTAC, Pjeivac, Stolac B 2)
KRSTAT1 KAMEN, (F 5)
KRSTI, Simi.ova, (E 3)
KRSTOVI, Barane, Stolac (B 2)
KUTI, Kuti, (E 3)
LOKVA, Hodovo, Stolac (B 2)
LOKVE, Hum, Trebinje (D 6)
LUG, Lug, Trebinje (D 6)
LUINE, Kru.evo, Stolac (B 3)
LJEKOVA, Lj.ekova, Trebinje (E 7)
LJESKOVA, Baljci, (F 4)
LJESKOVA GLAVICA.
1'<rebinje (E 5)
2, Ljubinje (C 4)
(F 5)
LJUBLJENICA 2, Ljubljenica, Stolac (B 2)
LJUBLJENICA 3, Ljubljenica, Stolac (B 2)
LJUBOVO, Ljubovo Povr, Tvebinje (E 7)
LJUTI DO, Ljuti Do, Stolac (D 2)
MASLINE (Han Pobroica), Masline,
Stolac (B 2)
MEJDAN, Pjeivac, Stolac (B 2)
MEKA GRUDA, Meka Gruda-Palkostulje,
(F 3)
1, Gorica, Trebinje (F 7)
MIHICA GROBLJE, Ljubinje (B 4)
MIJATOVINA, Meka Gruda-Duica,
(F 3)
Ljubinje (C 4)
MIRUSE 1, (F 5)
MIRUE 2, (F 5)
MISA, (E 3)
MISTIHALJ, Panik, (F 5)
MOSTITE, (F 5)
Trebinj,e (C 5)
Necvije6e, Trebinje (F 7)
OBLAT, Ravno, Trebinje (B 5)
OBRADOV KAMEN,
Trebmje (E 5)
OGRADA (PoEijena glavica), Donji
(E 3)
OGRLICA, HATELJI, Stolac (D 2)
ORAH, Orah, (F 5)
ORAH, Orah, Trebinje (D 7)
ORAJE-POPOVO,
Trebinje (B 4)
ORLOVICA, Zavala, T!l'ebinje (B 5)
Stolac (B 2)
P (E 3)
PALUTAK-KRSTAC, Pjeivac, Stolac (B 2)
410.
411.
412.
413.
416.
417.
418.
420.
421.
423.
426.
427.
428.
429.
430.
432.
433.
435.
436.
437.
438.
439.
443.
444.
445.
446.
449.
451.
452.
455.
456.
458.
459.
460.
461.
463.
465.
468.
472.
473.
474.
477.
480.
481.
482.
483.
489.
490.
491.
492.

494.
495.
497.
498.
502.
503.
505.
506.
507.
509.
510.
512.
513.
PAROJSKA NJIVA, Parojska Njiva,
Trebinje (E 6)
PEIKANOVI DOLOVI, Bi}eljani, (E 3)
PETROVINA, Gornji (E 4)
PETROV KRST, Gornje Krtinje,
Ljubinje (D 4)
PLANA 2, Plana, (F 4)
PLAN A 3, Plana, (F 4)
PLANA 4, Plana, (F 4)
PIJOCE, Hatelji, Stolac (D 2)
POCRNJE, Ljubinje (C 3)
PODCRKOVNICA,
Stolac (B 2)
PODINA, Koravljica, (F 5)
PODORAJE, Oraje Povr, Trebinje (E 7)
PODUBOV AC, Podosoje, (F 4)
PODVORNICE, Kruevo, Stolac (B 3)
POGREBNICE, Hodovo, Stolac (B 2)
POLJICE-POPOVO, Poljice Popovo,
Trebinje (C 5)
POTKUK, Gornja
Stolac (C 3)
PREDOLJE 2, Predolje, Stolac (C 3)
PREMILOVO POLJE,
Ljubinje (C 4)
PRENJ, Prenj, Stolac (A 2)
PRERACA, Pre:raca-Drenov Do, (F 4)
PRIJEVOR, Prijevor, Trebinje (B 4)
PRODO, (F 5)
PROSJEK. Prosjek, Trebinje (D 6)
RACEV A CRKVA, (D 3)
RADAN-KRST, Hodovo, Stolac (B 2)
RADIMLJA 3, Poprati, Stolac (B 2)
RAKOV KRST, Trebinje (D 7)
RAPTI, Bobani, Trebinje (C 6)
RAVNO, Ravno, Trebinje (B 5)
RESINICA, Lug, Trebinje (D 6)
ROSULJA, Trijebanj, Stolac (B 1)
RUPNI DO, Rupni Do, Trebinje (B 5)
NJIVE, Ljubinje (C 3)
NJIVE, (F 5)
SANDUCI, Gorica, Trebinje (F 6)
SEDLO, Barane, Stolac (B 2)
SIKIMUA, Donja Kapavica, Ljubinje (D 4)
SKROBOTNO 2, Skrobotno, (F 6)
SKROBOTNO 3, Skrobotno, (F 6)
SLIVNICA, Slivnica, Trebinje (C 6)
SPASOV A GLAVA, Trebinje (D 7)
STANKOV KAMEN, (F 5)
STARO SLANO 1, Staro Slano, Trebinje (D 6)
STARO SLANO 2, Staro Slano, Trebinje (D 6)
Stolac (D 3)
1, Trebinje (C 4)
STRUJICI 2, Trebinje (C 4)
STUBLE, Pjeivac, Stolac (B 2)
STUBLINA, Trijebanj, Stolac (B 1)
SUNICKA PECINA,
Stolac (D 2)
SUZINA, Suzina, Stolac (D 2)
SVIJECA, Bukanje, Trebinje (C 6)
CEPAN KRST 2, Krst, Stolac (B 1)
EHITLUCI, Gornji Poplat - Nekuk,
Stolac (B 3)
TEG, Ravno, Trebinje (B 5)
TEKLICA, Fatnica, (E 3)
TREBIJOVI, Trebijovi, Trebinje (E 6)
TREBIMLJ A, Trebimlja, Trebinje (B 5)
TREBINJE, Trebinje (E 7)
TRNOVICA 1, Trnovica, (F 4)
TRNOVICA 2, Trnovica, (F 4)
TURMENTI, Turmenti, Trebinje (F 7)
UBOSKO 1, Ubosko, Ljubinje (C 3)
514. UBOSKO 2, Ubosko, Ljubinje (C 3)
515. UDORA, Udora, Stolac (B 3)
516. UGARCI, Ljubomir-Ugarci, Tuebinje (E 5)
517. UGARCI-SUSICI, Ljubomir-Ugarci,
Trebinje (E 5)
518. UEVA GOMILA, Gornje Vrbno,
Trebinje (F 6)
519. UTICE, Gola. Glavica, Trebinje (D 7)
523. VELICANI 1, Trebinje (C 5)
524. VELICANI 2, TrebinJe (C 5)
541. VIDOTAK, Poprati, Stolac (B 2)
545. VININE, Rotimlja, Stolac (B 1)
548. VJETRENICA, Zavala, Trebinje (B 5)
549. VLAHOVICI 1, Ljubinje (D 3)
550. VLAHOVICI 2, Ljubinje (D 3)
552. Ljubinje (C 4)
554. VRANJA DUBRAVA, Vranja Dubrava,
(F 4)
167
555. VRANJSKA 1, Vranjska, (D 3)
556. VRANJSKA 2. Vranjska, (D 3)
557. VRANJSKA S, Vranjska, (D 3)
561. VRPOLJE, Ljubomir-Vrpolje, Trebinje (E 6)
563. VRTINE, Zrvanj, Ljubinje (D 4)
566. VUKOV GREB, (E 4)
567. ZACULA, Trebinje (D 6)
570. ZAGREBNICE,
Trebinje (E 5)
571. ZAKUCA, (E 4)
572. ZAKUK, Gornja Stolac (C 3)
573. ZAPLANIK, Zaplanik, Trebinje (D 7)
574. ZASADA, Zasada, (E 3)
57i9. ZIDAK, Cepelica, (F 5)
584. ZAKOVO 1, Zakova, Trebinje (D 5)
585. ZAKOVO 2, Trebinje (D 5)
168
REGIJA 20: NALAZITA
20.1 AHARA, Stolac, Praistorijsko pe-
stanite. maz ispred kog se prua manji
plato, okrenut je prema jugozapadu. U tankom se-
dimentu je nekoliko fragmenata keramike
za ljubljansku kulturu. Kasni eneo-
lit. Z.
20.2 AKAR, Pjeivac-Greda, Stolac. Praistorijski
tumulus. Ispitivanja vrila 1958. V.
Prilikom kamena iz jedne kamene
gomile grob s bronzanim nakitom: 3 lu-
fibule sa privjescima, i vie dugmeta, te dije-
lova astragalnog Naknadno su
fragmenti ljudskih kostiju, keramika, bronzani lan-
i jedno dugme. kultura. Starije e-
ljezno doba (6. v. st. e.). v.
20.3 ALADINSKO BRDO 1, Stolac. Prais-
torijsko naselje. Smjetena je na platou i padinama
niskog, blago zaobljenog brijega. Zauzimalo je po-
vrinu od oko 6-7.000 m
2
Nema ostataka fortifi-
kacija. Kulturni sloj pretenim dijelom uniten ero-
zijom. Pripada ranom bronzanom dobu - posukoj
kulturi.
LIT. :B. 1983 d, 164.
B.
20.4 ALADINSKO BRDO 2, Stolac. Sred-
njovjekovno groblje. Uz groblje
orijentiranih; ukras: tordirana traka, krst, rozeta.
LIT.: 8. 1971, 369. N.
20.5 ALEKSIN GREB, Srednjovje-
kovni spomenici. 3 u obliku
i krsta, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.6 ANDRIJINA PECINA Hum, Tre-
binje. Praistorijsko i rimsko naselje. Sitni
ulomci praistorijske i neto krupniji komadi
keramike, vJerovatno ulomci amfora. je dje-
uruena. Duga je 40 m, a iroka cca 15 m.
Ulaz u je dosta strm i uzak.
20.7 ANDRIJIN DOL, Meka Gruda, Pret-
historijski tumulus i i:rednjovjekovni grob. Na ista-
knutom vrhu nalazi se kameni tumulus iz bronza-
nog ili eljeznog doba. Na njegovom vrhu postavljen
je u obliku sanduka, bez ukrasa, datiran pri-
blino u 14-15. st.
LIT.: S. 1971, 383. Baisler
20.8 Trebinje. Sred-
blje 76 u obliku i sanduka,
orijentiranih Z-I; ukras: bo:rdura, vitica, oruje;
nekoliko dislocirano i uzidano u crkvu, me-
njima i s natpisom (upan Krnje). Kasni
srednji vijek; kamen s natpisom iz 13. v.
LIT.: . 1971, 404. N.
20.9 ARAPUSE, Lastva, Trebinje. Rimsko naselje.
Na njivama uz lijevu obalu Trebinjice nalazi se
rimska opeka i keramika. Rimsko doba, 1--4. st.
20.10 ARSLANAGICA MOST, Most,
Trebinje. Bronzani novac kralja Ptolomeja iz
24-23. g. st. e.
LIT.: G. 1973, 155-158. G.
20.11 BABA, Gornja Stolac. Pra-
istorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. U
blizini nekoliko tumula 24 u obliku
sanduka, orijentirana Z-I; ukras: bordura, vitica,
friz rozeta, znaci, tit s arkade,
geometrijski motiv, kanelure. Bronzano ili eljezno
LIT.: . 1971, 372. N.
20.12 BACVA, Zagrade, Stolac. Rimsko naselje.
Substrukcije se ire na povelik prostor. Cijeli areal
uklapa se u dio ruevina to su bile otkopane 1890.
Rimsko doba, 1--4. st.
LIT.: C. Truhelka 1892 c, 350. I. Boja.novski
20.13 BADANJ, Stolac. Vieslojno pe-
nalazite. Do 1979. istraena je po-
vrina od priblino 40 m
2
do dubine od 2 m, to
predstavlja tek dio slojeva koji mogu biti jo neko-
liko metara dublji. Ti slojevi bili su donedavna pre-
kriveni jo jednim oko 1,5 m debelim slojem humusa
koji je sadravao ostatke iz nekoliko kulturnih pe-
rioda, sve do srednjeg vijeka. Zemlja je raznesena
da bi se njome kultivirale neke njive u blizini na-
lazita.
Vrlo bogato paleolitska nalazite s ostacima kul-
ture kasnog epigravettiena u najgornjim slojevima.
Iz istog vremena je i gravura na stijeni povrine
oko 3 do 4 m
2
Ovaj depozit datiran je u vrijeme
Bollinga, oko 13.000 do 12.000 godina BP. Na povr-
ini zemlje otkriveno je nekoliko fragmenata kera-
mike to su svojedobno leali deponirani u humusu,
pa su prilikom toga humusa ostavljeni na
mjestu. U kulturnom pogledu ti fragmenti pripadaju
irem rasponu vremena od neolita, eneolitika i bron-
zanog doba do Rimljana i srednjeg vijeka.
LIT.: Basler 1976, 5-18; B. 1978, 177-180.
Basler
20.14 BALJCI, Baljci, !Taistorijski tumulus
i i:rednjovjekovno groblje. Na tumulu smjeteno 6
Praistorijsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 389. N.
20.15 BAVCICA, Trebinje. Pra-
istorijski tumulUs (Ljubomir 2). fatraivala V. Ni-
1968. Tumulus je bio cca 17 m, visine
cca 0,80 m, preteno s grobnicom od ka-
menih u centru. Grobnica je ranije bila ot-
varana i devastirana. su ostaci tri skeleta,
te sitni bronzani prilozi. Vjerovatno kasno bronzano
doba. B.
20.16 BIJELA RUDINA 1, Bijela Rudina,
Praistorijski tumulus. Dva groba u obliku sanduka,
bez priloga, iskopana 1892. Bonzano ili eljezno doba.
LIT : V. Radimsky 1894 c, 102. B.
20.17 BIJELA RUDINA 2, Bijela Rudina,
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na
tumulu smj,eteno tri u vidu i san-
duka orijentirnnih Z-I; ukiras: arkade. Bronzano ili
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.18 BIJELJANI 1, Bijeljani, Praistorijski
tumulus. Kamena gomila sadravala je est gro-
bova u obliku sanduka. Iskopavanja su izvrena
1892. kamenjem je jedna bronza-
na pinceta. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 c, 101. B.
20.19 BIJELJANI 2, Bijeljani, Nalaz dva
rimska novca. Jedan Domitianus (81-96), a drugi
Antonius Pius (138-161).
LIT : G. 1978, 155-158. G.
20.20 BJELOVA GRADINA, Korita, Praisto-
rijska gradina. Junije od Velike gradine slabi os-
taci suhozida i gomila koja je dijelom razne-
sena. Bronzano ili eljezno doba.
20.21 BLACE, Blace, Stolac. Srednjovjekovno grob-
lj.e. u obliku i sanduka,
orijentirana Z-I; ukras: krst, tit s Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 373-374. N.
20.22 BLATSKI DO, Zauje, Stolac. Srednjovjeko-
vni spomenik. u obliku krsta s plo-
orijentiran Z-I; ukras: bordura, vitica, ruka
s orujem; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 375. N.
20.23 BIHOVO, Bihovo, Trebinje. Srednjovjekovni
spomenici. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
dva ste6ka u obliku sanduka i krsta; orijentacija:
Z-I; uikras: kirst, tit s ptice, ljudska figura.
LIT.: S. 1971, 404 (pod N.
20.24 BIOGRAD, Biograd, Trebinje. Srednjovjekov-
na neikiropola. U pravoslavnom groblju 1 O
u obliku Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.25 BOBOTOV DUB, Bijela Rudina, Pra-
istorijsiki tumuli i srednjovjekovna neikiropola. Na ne-
koliko tumula smjetena 27 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih preteno Z-1;
u:kJras: vitica, bordura, arlkade, motiv krsta s ptica-
ma, ti1t s figuralna scena. Bronzano ili e-
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.26 BOGDAiCI, Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz crkvu i pravoslavno groblje
vana 23 u obliku sanduka i stuba, ori-
jentirana Z-I. Neto dalje usamljeni ste-
u obliku visokog sanduka, ukraen motivom
arkada. Kasni srndnji vijek.
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.27 BOGOJEVIC SELO,
Tr,ebinje. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslav-
nu crkvu i groblje 60 u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: bordura,
22 - Arheololoi leksl,kon
169
videa, tordiirana traka, friz rozeta, krst, arkade,
zoomorfni motiv, figuralna scena. Nekoliko disloci-
rana i sekundarno upotrebljeno. Natpis. Kasni sred-
nji v:ijek.
LIT.: S. 1971, 406. N.
20.28 BOLJUNI, Boljuni, Stolac. Srednjovjekovna
nekropola. oko 270
u dvije skupine, orijentiranih uglavnom Z-I;
ukras: bordure, vitice, znaci, tit s
biljni motivi sa spiralama, ljiljani, zoomorfni motivi,
ljudske figure i figuiralne scene; brojni natpisi, me-
kojima se spominje i majstor koji je ov-
dje i sahranjen. Uz nekiropolu smjeten i tzv.
bunar, Neve. Kasni srednji vijek, 15/16. v.
LIT.: S. 1971, 374-375, sl. 50. N.
20.29 BOSKOV A GREDA, Orahovac, Trebinje. Pra-
istorrijska ostava. Piri.likom kamena u po"l.iu
otkrivena je ostava dugih kremenih noeva, 15
tavih i nekoliko fragmenata. Rani eneolit.
LIT.: M. Garaanin 1961, 14; B. 1983 d, 162.
V.
20.30 BOKOV DO, Srednjovjeko-
vni spomenici. dva u obliku krsta
s orijentirana Z-I; ukras: vitica, rozete.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.31 BRACICI, Stolac. Srednjovjekovna
nekil'opola i kamenolom. 23 ste6ka u obliku
i sanduka, oil'ijentirana SZ-JI; ukras: boirdura,
friz rozeta, tit s arkade. Kamenolom u ne-
posrednoj blizini. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 374. . N.
20.32 BRALJEVICA, Panik, Rimska
vina. Na malom uzvienju nalaze se ruevine zgrade
i u njoj fragmenbi ri.rnslke cigle. Rimsko doba, period
1-4. st. V. Pakvalin
20.33 BRANJAS, Branja-Kubatovina, Stolac. Pra-
istorrijsika gradina. ikamena gomila i dijelovi
suhozidnog bedema. Bronzano ili eljezno doba.
B.
26.34 BRATEVA GRADINA, Grkavci, Trebinje.
Prnistorrijska gradina i tumuli. Suhozidno
i vie ikamenih tumula. Bronzano i eljezno doba.
B.
20.35 BRDO, Stolac. Praistorijski tumuli.
Skupina od sedam kamenih tumula uglavnom prn-
mjera 8-10 m, a visine 1,5-2 m. Bronzano ili e-
ljezno doba. B.
20.36 A GOMILA, Grkavci, Trebinje. Pra-
istorijska gradina. Od fortiifikacije s.amo os-
taci velike gomile-bastiona. Brnnzano ili eljezno
doba.
20.37 BREZINE, Trebinje. Praistorijsko na-
selje. Naselje otvorenog tipa; na povrini obilni na-
lazi kernmike. Bronzano ili eljezno doba.
20.38 BRIJEG, Gornja Stolac.
Srednjovjekovno groblje. sedam u
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I ukras
tit s prikaz ivotinje. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 372. N.
20.39 BRIJEG, Trebinje. Praisto'l'ijska gra-
dina. Sjeverno iznad sela, a ispod puta Trebinje-
-Zagora, nalazi se gomila (bastion), promjera
30x20 m. Na neikim dijelovima vidi se vanjski
170
i unutranji zid. Ima ulomaka sitne keramike. Bron-
20.40 BRIJEG, Pareani, Rimsko naselje. N.a
niem brijegu nalaze se brojni tragovi
materijala. Rimsko doba, 1-4. v. V. Pakvalin
20.41 BRUSNIK, Fatnica, Ptraistorijs!k.a gra-
dina. Smjetena na vrhu brda Vijenca. Bronzano ili
eljezno doba.
20.42 CEROVO POCIV ALO, Trebinje. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavno gmblje sa-
16 u obliku sanduka i k,rsta,
orijentirani; ukiras: znaci, tit s
i sabljom, ljudska figUTa. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 408-409. N.
20.43 CICRINA, Cicrina-Brijeg, Trebinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz crkvu i groblje
tiranih preteno Z-I; ukras: t:it s Kasni
&ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 394. N.
20.44 CIGLANA, Vvpolje-Cibrijan, Ttrebinje. Rim-
sko naselje. Na junom rubu Ljubomirskog polja, na
arealu od oko 420x250 m nalazi se obilje rimske ope-
ke i CII"ijepa, kao i temelja zidova. Himsiko doba.
I. Bojanovski
20.45 CILJATA GRADINA, Dola, PTaistorij-
ska gradina. Nalazi se u neposrednoj blizini Brezo-
vih dolova na b:vdu ohlika stoga si-
jena, sa izuzetno otrim zavretkom. Sam vrh gra-
dine uokvi:ren je prirodnim liticama. Ulomci kerami-
ke. Brornzano ili eljezno doba.
20.46 CRKVA, Trebinje. Rimsko naselje.
Uz crkV'U i g!!'Olblje nailazi se na ostatke zi-
dova, ulomke cr:ijeipa i opeke. Rimsko doba, 1-4. st.
V. Pakvalin
20.47 CRKVINA. Stolac.
crkva i rimska .stela. Ruevine zgrade zidane od ka-
mena vezanog malterom. otkopani dio vje-
rovatno pripada narteksu veUke oko 20
m. U ruevini je otkriven dio rimske nadgrobne
stele (2-3. st.) koja je tu bila upotrebljena kao spo-
lium. doba. Basler
20.48 CRKVINA, Burmazi-Gorrnja Duboka, Stolac.
Tu-aisitorrijSka gradina i grob. ostaci ili kru-
ne suhozidne U neposrednoj blizini na-
lazi se grob ru obliku sanduka sa kamenim
okolo, pok;riven Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.49 CRKVINA, Stolac. Rimsko naselje i
srednjovjekovna crkva. Ruevine zidina, ulomci ope-
ka i crijepa, zarasli u ikaru. i zidovi neke
crikve. Rimsiko doba i vjerovatno kasnii. srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 76. I. Boja.novsk.i.
20.50 CRKVINA, Gornj,e Vrbno, Trebinje. Srednjo-
oit"ijentiranih Z-I; ukras: bordura, vitica. Ne-
koliko spomenika disloci:rano i sekurndarno upotreb-
ljeno. Kas.nd. srednji vijek.
LIT.: . 1971, 401. N.
20.51 CRKVINA, Kruevo, Stolac. Srednjovjekovna
crlkva i groblje. Ostaci temelja starije CJ:'lkvene gra-
s polu:kr-unom apsidom na strani i
nekoliko amorfnih bloikova nad grobovima. Nije is-
traeno. Vjerovatno kasni S1I1ednji vijek.
LIT.: . 1971, 371. N.
20.52 CRKVINA, Stolac. Rimska zgrada.
Ostaci zidova i predmeti, datirani u carsko
doba.
SIT.: C. Truhelka 1892 c, 365. I.
20.53 CRKVINA, Trebinje. Rim-
ske z:grade i srednjovjekovna crkva. Ruevine ob-
jekta nalaze na aktivnom groblju. Prema powin-
skim arheolokim nalazima moe se da se
vjerovatno radi o srednjovjekovnoj crkvi, podignutoj
na ili s'll!bstrukcijama. Rimsko
V. Pakvalin
20.54 CRKVINA, Ljuti Do-Potkom, Stolac. Sred-
njovjekovna crlkva i nekropola. Temeljni zidov; crkve
mogu se datirati u 14. v., a pripisati feudalnoj poro-
dici Crkva je jednobrodna s polukru-
nom apsidom na i ulazom na zapadnoj
strani. U orkvi se nalazi u obliku i grob.
Oko cl"kve je jo pet u obliku plo6e. Orna-
mentisan je jedan okvirom od tordirane tra-
ke i titom s Kasni srednji vijek.
V.
20.55 CRKVINA, Srednjovjekovna
nekropola i ostaci crkvene Uz pravoslav-
no groblje 352 ste6ka u obliku san-
duika, visoikog sanduka, sarkofaga, orijentilrana Z-I;
ukras: toroirana traka, vitica, znaci, ar-
kade, tit s ma6em, ljudske figure i figuralne scene;
natpis. U jednom dijelu nekropole primjetni ostaci
temelja starije vjerovatno crkve. Kasni
srednji vijek, kraj 14-15. v.
LIT.: . 1971, 373. N.
20.56 CRKVINA, Orahovice, Ostaci crkve j
srednjovjekovna neilrropola. U pravo.sl.a'mom groblju
210 u obliku sanduka, sarko-
faga, krsta i amorfnih blokova, otrijentiranih uglav-
nom Z-I; ukras: znaci, vitica, f1riz rozeta,
arkade, ljuids!ka figura, figuralna scena; natpis.
temeljni zidovi manje cr-
kvene dimenzije oko 5,5x3,5 m; orijenta-
cija Z-I. Kasn:i srednji vijek.
LIT.: Z. 1967, 178; . 1971, 383.
N.
20.57 CRKVINA, Panik, Rimska vila urba-
na, oratorij, grobna srednjo-
vjekovna crkva i naselje. Istraivanja vrili I. Cre-
monik i M. 1967.
Vila se sastoji od tri kompleksa zgrada poveza-
nih jedan uz drugi. Objeikat uz samu Trebinjicu imao
je dva krila: jedno sa prost&ijama banje, a drugo
sa stambenim prostorijama. Oba su ukraena mozai-
cima i friesik:ama. Kil:ila su bila povezana portikom.
Najljepi mozaik je sa prikazom
Orfeja, a od fresaka ona sa prikazom arhitekture. Uz
zgradu se nalazi i mali hram, kao i mali mauzolej.
Vila je podignuta tokom 2. v pa u 3.
i 4. V.
Unutar ruevina vile otkriveni su temelji slaven-
skih zgrada izvedenih od suhozida i ognjite uz
koje je keramika datirana od 9. do 11. v.
U jednom objektu podignuta je u 6. st.
na s grobnicom na svod i podom od geometrijskog
mozaika. Iznad tog mauzoleja je u 12. v.
crkva sa pa.-avougaonom apsidom ti-
pa. Nalaz fresaka sa likovima i geometrijskim moti-
vima datira iz 12. v., i pripada junoitalskoj varijanti.
Nekropola oko crkve sastoji se od 103 neo-
i sanduka sa rijetkim prilozima, da-
tirana u 12. do 15. st.
LIT.: A. Zelenika 1960,
1973, 347-363; I.
181; I. Bojanovski 1962, 13; M. P0-
Cremonik 1976, 41-164.
I, Cremonik
2G.i..i8 CRKVINA, Rotimlja, Stolac. Rimsko naselje,
nalaz i Po njivama se na-
laze brojni fragmenti rimske opeke kao i novac
(Claudius Goticus, 268-270. i Tacitus, 275-276).
Ovdje je srebrna fibula u obli;ku
goluba s naglaenim Nekropola od 134
u obliku sandUlk:a i sa:rkofaga, uz fragment
krsta. Ukrasi: znaci, prikaz oruja; ostaci
natpisa. Rimsko doba, rani i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1891, 190; C. Truhelka 1892 c, 364; F. Fia-
la 1893 a, 527; G. 1977, 225; N. 1984, 387.
I.
20.59 CRKVINA, T:rebinje-Zasad, Trebinje. Sred-
ku orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 402. N.
20.60 CRKVINA, Ubosko, Ljubinj.e. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tumul1u
smjeteno 48 u obliku sanduka, ori-
jentiranih. Bronzano ili eljezno doba i kasni s;red-
nji vijeik.
LIT.: S. 1971, 377. N.
20.
1
61 CRKVINA, Vidovo Polje, Stolac. Rimska zgra-
da. Na mjestu nekadanjeg groblja nalazi
se uzvienje s ostacima male rimske zgrade (6x6 m).
Rimsko doba.
LI'l'.: C. Truhelka 1892 c, 361. I.
20.62 CRKVINA, Zavala, Trebinj.e. Srednjovjeikov-
na crkva i nekiropola. Istraivao M. Ve.go 1957. Crkva,
za koju se iz kasnijih izvorn zna da je bila posve-
sv. Petru, jednobrodna je s
stom apsidom, ukupnih dimenzija 13,60x6,20 m. Imala
je kamenu oltarnu pregradu ukraenu
kim ornamentom. Na osnovu solidne izvedbe zidova
datirana je u 12. st. stilske osobine kame-
noig namjetaja na znatno ranij'i period, na
9. st. Nekropola broji 28 (18 9 sandu-
ka i 1 stub), u dvije g:riupe odvojene
cestom. Jedan u obliku sanduka ukraen je
bordurom i predstavom tita, i ruke.
su nekada bili znatno brojniji, a pripadaju preteno
kasnom srednjem vijeku.
LIT.: M. Vego 1959, 179-201. T. Glava
20.63 CRKVINA-GODI, rvanj, Ljuibinje. Sred-
LIT.: S. 1971, 379. N.
20.64 CRKVINA RUICA, Vrelo Trebrnjice, Bile-
Srednjovjekovna crkva i nekropola. Istraivanje
izvrio M. 1967. Mala jednobrodna crkva, di-
menzija 7x5 m, sa poluikrunom apsidom, pokrivena
dvoslivnim krovom od tankih kamenih Osim
ukopa u crkvi i oko nje, oko 150 m daleko, nalaze
se 2 U 10 is1traenih grobova, su
dvij<e eljezne igle i 3 srebrna s
kraja 14. i 15. st. Kasni s'I'ednji vijek.
LIT.: M. 1967 a, 161-162; S. 1971, 386.
T. Glava-N.
20.65 CRKVINE, Dabrica, Stolac. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno .groblje 168 ste-
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica, biljni motiv
sa spiralama, tit s zoomodrri motivi, figural-
n:t soena. Nekoliko spomenika dislocirana i sekun-
darno upotrebljeno. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 367-368. N.
20.G6 CRKVINE, Derani, Stolac. Rimsko naselje.
Kod izvora Londe vide se ostaci zidova, ulomci ci-
gle i amfora. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch. 1906 a, 389. I.

171
2{Ui7 UtKvnrn, Stolac. Rimsko
naselje. Na povrini blizu savremenog .grob-
lja, ispod vrela Nekuka i seoskih te u
nailazi se na dosta rimskog crijepa, a u i
tes.anog kamena. Na nekim su i
Rimsiko doba, 1--4. st.
LIT.: K. Hormann-V. Radimsky 1892, 41. I. Bojanovski
20.68 CRKVINE, Trijebanj, Stolac. PraistorijiEki tu-
muli, rimsko naselje, ostava rimskog novca i srednjo-
vj,2kovna nek:mpola. Na prostoru 15 do 20 ni-
skih kamenih tumula. Brojni fragmenti rimskog gra-
materijala i nizovi zidova vezanih kr{:-
nim malterom proteu se na prostoru 80x80
m, poloenom sjeverozapadno od gomila. Na jugoza-
padnoj strani ovog kompleksa vidljivi su ostaci netk:e
rimske ukopane u kamen u zdra-
vicu, 8 X 6 m, to je, moda, kult-
ni objekat. Godine 1936. je velika ostava
novca iz vremena tetrarhije, kovanog u
Sisku. Iznad ostataka nalazi se 6
s ukrasom (vitica, tit i ili eljezno
doba, rimsko doba 2-4. v., te kasni srednji vij,ek.
LIT.: V. Radimsky 1891, 191; J. 1957, 173-183; S.
1971, 367; I. Bojanovski 1978, 76-78. I.
20.69 CRNA GRADINA, Praistorij-
.ska gradina. Smjetena na vrhu brda, a zavrava
se manjim krunim platoom, otko 10 m. Ne-
to dalje od vrha niz pr-avilno.g, kame-
nja viri iz zemlje; vjerovatno ostaci perimetraln0g
suhozida. ili eljezno doba.
20.70 CRNAC, T.riebinje. Rimska naseobina,
srednjovjekovna C!l"kva, benediktinski samostan i
ci. Na njivama koje se nazivaju i Lijeske''' konsta-
ti:rani su ostaci U literaturi se ovaj
lotkaJ.itet ponekad naziva i Divar. Arheoloka
istraivanja vrio je ovdje V. (1911. i oko
1935), a reviziono. iskopavanje obavio je M.
1968.
Sta['ija crkva, samo u temeljima, iz-
nad kojih je podignuta zgrada sadanje pravoslavne
crkve, iz 11. ili 12. st., je bila sv.
Petru i nosila osobine mijeanog bizantijskog i ra-
stila. Druga crkva je neto
kasnij.e u 12. st a njezine zidine su do
danas sve do visine svoda; plan crkve ima oblik tro-
lista (trikonhos).
Ostatke samostanskih zgrada unitilo je groblje
koje je aktivno od srednjeg vijeka sve do danas. Od
11. do 13. st. ovdje se nalazilo sjedite trebinjskih
biskupa zapadnog obreda, a neki pisani izvori poka-
zuju da su samostan i crikva bili u funikciji sve do
15. st.
Misli se da su u ovim crkva..'Ila bili pokopani
trebinjski i zetsk:i vladari: kralj Radoslav i upan
Desa (u 12. st.). Jedan natpis iz crkvenih ru-
evina spominje nekog Poletu, Drusana i Draetu ko-
ji su sagradili grobnicu svojoj materi U dni slavnago
kneza H:ramka-<-<. U crkvama otkopani su brojni gro-
bovi, a 98 u obliku i sanduka i danas
se nalazi u okolnom groblju. Ukraena su samo dva
spomenika.
Pisani izvori o ovom manastiru su dosta oskudni;
to su, uglavnom kronike i analisti (POJ:?
Dulkljanin, M. Orbini, J. te rijtki podaci
iz slubenih knjiga.
LIT.: M. 1973 a, 313-346; 1975, 68-70.
V. Pakvalin-P.
20. 71 CRNICI 1, Stolac. ba-
zilika i nalaz novca. su dva arhitektonska
fragmenta, jedan sa ornamentom pletenice, a drugi
sa stiliziranim kaleom. U prostoru sela osam
172
(
rirruskih carskih novaca, od kojih je objavljen novac
cara Galienusa. (253-26r8).
LJT.: G. 1977, 225, br. 91.
I.
20.72 2, Stolac. Srednjovjeikovni
spomemci. Pored groblja dva
u obliku i krsta, orijentirana Z-I; nat-
pis. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 369. N.
20.73 CHVENA PECINA, Stolac.
sko naselje. Manji abri u nepoisrednoj blizini paleo-
litskog lokaliteta Badanj. Na povrini je ne--
koliko fragmenata prai:storijske keramike, vjerovatno
i.:o:neohts:ke. Z.
20.74 CVILINI, Mirue, Praistoirijsko naselje.
Temelji u suhozidu. Vjerov.atno bronzano
ili eljezno doba.
20.75 CAIRl, Stolac, Praistorijsko naselje, rimski
grobovi i nalaz srednjovjekovnog oruja. Lokalitet
je smjeten uz desnu obalu Bregave. Zatitna isko-
pavanja vrila V. 1973-1975.
Praisto:rijsko naselje je vieslojno. Tragovi me-
zolitskog prebivalita otkriveni su na zaravanku sje-
verno od zgrade, a ih 2 ognjita po-
oblucima na kojima je pepela, ivo-
tinjskih ko.stiju i mikrodimenztonirano kremeno oru-
Naselje iz vremena ranog neolita istraeno je u
3 sonde unutar hale. Nalazi se sastoje od
fragmenata
ubodima !koljki, nokata i tehnikom a tremollo. Na-
selje iz vremena srednjeg neolita zapaena je u za-
padnom dijelu lokaliteta. Tu su otkriveni
ulomci s elementima danilske kulture, stratig.r.afs'.<.i
neposredno iznad ranoneolitstkih slojeva. Nas>:'.l.Je iz
ranog hronzanog doba sastoji se od dvije
faze. Starijoj prripada veliki zatitni zid od kamc12
unutar kojega su stajale nastambe na temeljima iz-
vedenim od velikih k.amenih blokova, a ognjita su
bila oblutkom. Brojni nalazi fra,gmenata
jednostavnih zemljanih posuda i ivotinjskih kostiju.
Iz faze klinasti zid, vatrite .izvan
naseljenog prostora, te ognjite od naslaganoig kame-
nj;;i. s rntacima posuda i lijepa.
N::tdzemne nasLambe ove faze bile su, vjerovatno iz-
ved<me od dTVeta i oblijeplje:nog blatom.
Nekropola iz rimskog doba sastoji se od 1? gro-
bova raznih tipova: zidanih grobnica, grobnica ogra-
opekama, a jedan ukop je u kamenoj urni. Izme-
grobova je stup od prokonekog mramor.a
sa toroiranim kanelurama, to je vjerovatno bia dio
nekog nadgrobnog spomenika. Brojni i razno-
vrsni grobni prilozi datiraju se od 2. do 4. st. Iz ranog
srednjeg vijeka nalaz karolinkog i ko-
plja, otkrivenih nedaleko od obale rijeke.
LIT.: V. 1973, 16-19; V.
1976, 24-28; V. 1978, 83-90;
Basler 1982, 52-53. V.
20.76 CARDAK 1, Donji Baljci, Pra.istoTijski
i srednjovjekovna nekropala. Na velikom
kamenom tumulu smjetena 13 u obliku
i visokih sanduka, orijentiranih ukras:
tordirana traka, vitica, friz rozeta, znaci,
a:rkade. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 391. N.
20.77 CARDAK 2, Donji Baljci, Piraistorijski.
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu
cl'lkvu i groblje, na velikom i manjem kamenom tu-
mulu smjetena 11 u obliku i krsta,
orijentiranih Z-I; ukras: to:rdirana traka, bordura.
LIT.: S'. 1971, 391, sl. 55. N.
20.'rn 3, Donji Baljci, Praistarijski
tumulus i srednjovjekovna groblje. Na tumulu smje-
tena tri u obliku i visolrng sandu:ka, o.ri-
jenti1rana Z-I; ukras: krst, rozeta, .arkade; tragovi
natpisa. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednj1i
vijek.
UT.: S. 1971, 391-392. N.
20.79 CEPELICA 1, Cepelica, Praistarijski
tumuli i nalaz. Na irem prostoru zv.::mom
Pod Prijekom nj'ivom nalazi se jedan veliki, te pet-
naestak malih tumula. Tu je i .e-
ljezna sjekira. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. 1907 a, 213; I. Bojanovski 1962, 9-10.
B.
20.80 CEPELICA 2, Cepelica-Zadublje, Pra-
tumulu smjeteno 50 u obliku orijen-
tiranih Z-I; u blizini kamenolom. Bronzano ili e-
lj czno dob.a i kasni sirednji vijek. Potopljena
.iezerom.
LIT.: S. 1971, 387.
N.
20.81 CEPELICA 3, Cepelica, Srednjovjeko-
vni spomenici i kamenolom. U kamenolomu
tri u obl!iku i sanduka; ukras: bordura,
vitica, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 387. N.
20.82 CETKOV A VODA, Brtanik, Stolac. Rimski
miljokaz. Natpis na miljokazu iz 305-307. g.,
ali da se .radi o palimpsestu, miljokaz je si-
gurno stariji (kao i cesta uz koju je stapo). Rimsko
doba, 4 st. I.
20.83 CORKOV A GRADINA, Poarnje, Stolac. Prais-
torijslki tumuli. Na irem prastaru Gradine dvadese-
tak manjih tumula. Vjerovatna eljezno daba.
B.
DAB:::UCA 1, Dabrica, Stolac. Nalaz :'imskih
car:sik:ih novaca. Od nalaza je objavljen samo M.
r>urelius (161-169).
LIT.: G. 1977, 223, br. 45. G.
20.85 DABRICA 2, Dabrica-Brijeg, Stolac. Srednjo-
sanduka, orijentiranih Z-I; nekoliko dislocirano. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 368. N.
20.86 DAVIDOVICI, Gornji Bi-
Praistorijslki tumuli. Grupa od ooam kamenih
tumula. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.87 DEBELJEV A (Velika) GRADINA,
Ljubinje. tumuli. Mali plato s jednim
i nekoliko manjih kamenih tumula. Nema tra-
gova kulturnog sloja. Karaik:ter lokaliteta je nejasan,
ali svalrako p!l'ipada praistoriji. Brionzano ili eljezno
doba. B.
20.88 DEMINOV KRST, Stolac. Praisto-
:rijski tumulus i srednjovjekovni spomenici.
na dva u obliku krsta s orijentirana
Z-I; ukras: bordur.a, vitica, znaci, arka-
de, tit s Bronzana ih eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 375. N. Mileti6
20.89 DERVISEVINA, Srednjovje-
kovni spomenici. u obliku krsta i oirijen-
tirani Z-I; ukiras: tit s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 363. N.
20.90 DIVIN 1, Divin, Praistorijski tumulus.
Kameni tumulus s grobom u obliku sanduka od ka-
menih Kao prilog je jedan kameni pr-
ljena:k:. Bronz.ano doba.
20.91 DIVIN 2, Divin, Srednjovjekovni spo-
menik. U pravoslavnom groblju u ob-
liku sanduika, orijentiran Z-I; uk:ras: ljudska figura;
n.atpis. Kasni &ednji vijek.
LIT : . 1971, 381. N.
20.92 DOBRICEVO. Trebinje. Rimska ste-
la. Nadgrobni spomenik Aelije Zarade bio je uzidan
u zgradu manastira Ne zna mu se pouz-
'.fano lokalitet. Rimsko doba, 2-3. v. Prenesen u Ze-
maljski muzej u Sairajevu.
LIT.: C. Patsch 1900 a, 172-174. V. Pakvali1'L
20.93 DOBROMANI 1, Dobromani, Trebinje. Sred-
11jovjelkovna nekropola. 12 u obliku
i sandulka, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, bi-
ljni motiv, predstava konjanika. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 398. N.
20.94 DOBROMANI 2, Dob:romani, Trebinje. Sred-
njovjekovna neikiroipola. Uz pravoslavno groblje sa-
devet u obliku i krsta, orijen-
tiranih Z-I; ukras: floralni motiv; natpis. Kasni
srednji vijeik:.
LIT.: S. BC'1a;;;i<': 1971, 398. N. M,i.leti6
ZG.95 DOLIC, Trebinje. Praisto-
rijsiki tumulus i srednjovjekovni ukopi. Istraivala B.
Raunig 1968. Tumulus je z,emljani, s kamenim pla-
tom, prvobitne osnove cca 13 m, visine cca
1 m, dosipanjem u srednjem vijeku dobio izduen ob-
lik (13x23 m). Sadri najmanje dva prvobitna groba
u obliku sanduka od kamenih kojim pripada
bronzani kolut (Noppenring) i mala bron-
zana sjekira. Na turnulu je u kasnom srednjem vi-
jeku nastala manja (rodovsika ?) nekvopola od tride-
setak grobova, aano bronzano doba (posuka kultu-
ra) i kasni srednji vijek.
LIT.: B. 1983 d, 164-168. B.
:W.96 DOLOVI Miru,e, Rimsko
naselje. Ruevine zidova i ma'ceTijal na-
1-:izi se na povrini. Rimsko doba, 1--4. v.
V. Pakvalin
20.97 DONJA ZABICA, Zabica, Ljubinje. Srednjovje-
kovna neikropola. Uz pravoslavnu crkvu i grnblje
44 ste6ka u obliku sanduka, orijentirana
Z-I; ukras: vitica, priikaz oruja. Mnogi dislocirani
i sekundarno upotrebljceni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 379-380. N.
20.98 DONJE GROBNICE, Srednjo-
sanduka, orijentirani Z-I. Kasni srednji vijeik.
LIT : S. 1971, 383. N.
20.99 DONJE PODVORNICE, Stolac. Rimsko
n:.rselje. Uz tragove starog puta izoravaju s.e temelji
zgrnda i rimski materijali (kamen, ope-
ka, crijep, keramika itd). Rimsko doba, 1-4. ist.
20.100 DONJE POLJE, Orahov Do, Trebinje. Sred-
i sal'kofaga, oirijentiranih Z-I; ukras: tordira-
na traka, arikade. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 396. N.
20.101 DONJI DAVIDOVICI 1, Donji Bi-
Praistorijsk.i tumulus i srednjovjekovni spome-
nik. Na tumulu u obliku krsta, ori-
173
jentiran Z-I; u!kras: vijenci s rozetama; natpis.
LIT,: . 1971, 380. N.
20.102 DONJI DA 2, Donji Bi-
Srednjovjekovna nekropola. PoTed pravoslavnog
groblja 11 u obliku i krsta;
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: bordura, rozete, ar-
kade, figuralna scena; natpisi. Kasni. srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 381. N.
20.103 DONJI ORAHOV AC, Doinji Orahovac, Tre-
binje. Sred:ll'jovjeikovna nekropola. Uz pravoslavnu
crkvu i groblje 20 u obliku
ukras: toTdirana fu':aka, vitica, znaci. Ne-
koliko uniteno. Kasn'i srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 405. N.
20.104 DONJI POPLAT, Donji Poplat, Stolac. Rim-
ski sarkofag. Na njivi nedaleiko crkve je
sarkofag koji moda ukazuje na rim-
sko groiblj
1
e u blizini. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.,: C. Truhelka 1892 c, 362. I.
20.105 DONJI 'fURANI, Turani, Trebinje. Srednjo-
vjekovna neikropola. Uz ruevine pravoslavne crkv:.:,
i na oikolnom prositoru 16 u obliku
LIT.: . 1971, 409. N.
20,106 DONJI VRTI, Slivnica, Trebinje. Rimsko na-
selje. U jednoj kotlini Popova polja i mora
na'ilazi se na rimsku opeku i novac. Rimsko doba,
1-4. v. V. Pakvalin
20.107 A STRANA, Panik, Rimsko
naselje. Istraivanja vrila I. C11emoniik. Na zara-
v.aniku brijega koji se uzdie sjeverozapadno od Pa-
niik:a, nalaze se ostaci naselja sa objekta od
kojih je samo jedan bolj.e Taj se sastoji od
4 trak1ta prosto1rija E:oje zatvaraju dvorite u
kome su i ulazi u zgrade u vidu malog trijema. U
sjevernom traktu bile su velike 'prostorije za pre-
radu poljoprivrednih proizvoda, a u zapadnom i ju-
nom ii; tamibene prostorije, sa zidovima ukraenim
freskama i mramornim oplatama. Po obliku je to vila
rustika mediteranskog tipa. Zgrade su podignute
koncem 1. v.
Tragovi suhozida iznad dva rimska objekta po-
vjerovatno iz srednjeg vijeka. oblika sla-
venskih koliba poredane su u paralelne redove, a
iz 16. Et.
LIT.: I. Bojanovski 1962, 13; I. Cremonik 1967 a, 100-102;
I. Cremonik 1976, 41-164. I. Cremonik
20.108 1, Trebinje. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje i crkvu sa-
cuvano 13 u obliku sanduka i krsta,
orijentiranih Z-I; ukras: znaci, oruje;
nat:pisi. Kasni srednji vije!k, 15. st.
LIT.: S. 1971, 394. N.
2tU09 2, Trebinje. Srednjovje-
sanduka i krsta, orijentirani Z-1; ukras: motiv kr-
sta. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 394. N.
20.110 DRAGOVILJE, Dragovilje, Stolac. Srednjo-
vjekovno groblje. U pravoslavnom groblju i u nje-
govoj blizini devet u obliku san-
duka i visokih sanduka. Kasni srednji vijek.
N.
20.111 DRENOV ACKA PECINA, Stolac.
Praistodjsko naselje u Locirano je u visokoj
stijeni na ulazu u dolinu Bregave. Na padini ispred
i u njenom podnoju ima fragmenata kera-
mike. Bronzano, eljezno i rimsko doba. z.
174
20.112. DRENOVI, Grbei-Zabrijeg, Trebinje. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tu-
mulu smjetena est u obliku sanduka
i krsta, orijentirnnih Z-I; ukras: boroura, arkade,
krst, konjaniik. Bronzano ili eljezno dob,a i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 398. N.
26.113 DRIJEN, Bobovita, Trebinje. Praistorijska
gradina, srednjovjekovna Cl'lkva i nekropola. Na ne-
kadanjem g:radinskom platou u savremenom pravo-
slavnom groblju je 6,0 u ob1iku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: frriz rozeta,
figuralna scena. Primjetni ostaci ,sruene crkve s po-
lukrunom apsidom na strani. Bronzano ili
eljezno i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 405. N.
2?.114 DRIJENJANI, Drijenjani, Trebinje. Srednjo-
:'Jekovno groblje. Uz pravoslavnu cmkvu i groblje sa-
cuvano osam u obli!ku i sanduka ori-
jentiranih Z-I i S-J; nekoliko u sekundarnoj 'upo-
trebi. _Kasni srednji vr.i.jeik.
UT.: S. 1971, 395. N.
20.115 DUBLJANI 1, Dubljani, Trebinje. Srednjo-
vjekovna nek!I"Opola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
o7 u obli!ku i sanduka, orijen-
dranih Z-I; ukras: b0irdure, friz rozeta. Mnogi dis-
locirani i sekundarno upotrebljeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 394. N.
20.116 DUBLJANI 2, Dubljani, Trebinje. Praiistorij-
ski tumulus i srednjovjekovni spomenici. Na tumulu
dva u obliku i visokog sanduka;
ukras: vitica, arkade. Bronzano ili eljezno doba i ka-
sni sirednj,i vijeik.
LIT.: S. 1971, 394. N.
20.117 DUBOCICA, Ljuibinje. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 150 u ob-
liku sanduka i sat'lkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
vitica, znaci, tit s figuralna scena.
Kasni srednji vije:k.
LIT.: S. 1971, 378. N.
20.118 DUBROV AC KAMEN, Rupni Do, Trebinje.
u obliku i sanduka, otrijentkanih Z-I i S-J;
ukras: bordura, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 406. N.
20.119 DAKULINA GLAVICA, Rivine-Dakule,
Stolac. nalaz, praistotrijska gradina i ra-
nosrednjovjekovno naselje. Pokusno sondiranje izvr-
io B. 1982. na platou 90x90 m.
ProstoT je prstenastim suhm:idom, a kul tv
sloj je na rubnom dijelu pro-
stora. nalaz datira iz eneolitskog doba,
gradina je iz bronzanog doba (posuka kultura), a na-
selje iz ranog srednjeg vijeka.
LIT.: B. 1982, 223-224. B.
20.120 1, Trebinje.
na nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
vano 47 u obliku i sanduka, 01rijenti-
ranih Z-I. Kasni srednji vijeik.
LIT.: S. 1971, 399. N.
20.121 2, Trebinj<e. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku stuba, vjero-
vatno rimstki miljokaz u sekundarnoj upotrebi; ukras:
bordura, lukovi, krst, t'i!t; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 399. N.
20.122 KUK. Stolac.
Praistorijslki tumuli. Skupina od petnaestak kamenih
gomila. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.12:3 A CRKVA, Tre-
binje. Srednjovjeikovna nekropola i ostaci crkvene
oiko 120 u blizini pra-
vo.slavnog u obliku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I; ukras: bordura, vitica, friz ljiljana, sim-
znaci, arkade, tit s prikazi ivotinja,
ljudska figura, figmalne scene; natpis. Mnogi dislo-
cirani i upotreibljeni za gradnju crkve u blizini, sa-
samo u ruevinama. Istr.aen ,grob ispod ste-
s natpisom 1968. (V. .:. M.
Wenzel, London); dvojni grob u kome je sroe-
brni i prsten. Kasni srednji vijek, 14/15. v.
LIT.: S. 1971, 395; M. Wenzel 1982, 47-78.
N.
2CU24 A GLAVA, Gradac, Ljubinje. Pra-
1storijsk.a gradina i rimska utvrda. Nalazi .se na sje-
vernoj strani Graca i dominira irim Di-
jelom je kameni odbrambeni nasip
praistorijske gradine. Na padinama se nailazi i na
ostatke rimske cigle. Bronzano ili eljezno doba i. rim-
sko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1973 c, 158.
20.125 F ATNICA, Fatnica, Rimski nadgrobni
.spomenik je u ruevinama male zgrade
(moda crkvice iz kasnijeg doba) u se1'.undarnoj upo-
trebi. Rimsko doba, 3 st.
LIT.: V. Radimsky 1892, 126; C. Patsch 1894 b, 347.
I.
20.126 GALJIPOV DO, Donji
Prethisitorijsiki tumuli i srednjovjekovna nekropola.
26 u obliku i sanduka, ori.-
jentilranih Z-I i S-J; ukras: vitica, friz,
arkade; natpisi. U blizini se nalazi vie praistorijsikih
tumula. Bronzano ili eljezno doba i kasni STednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 380. N.
20.121 GLAVICA, Bijeljani, Srednjovjekovno
groblje. sedam u obliku sandulrn.,
orijentiranih Z-I; ukras: bordure. Kasni Hednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 381. N.
20.128 GLAVICA, Fatnica, Srednjovjekovna
duka i visokih sanduka, orijentiranih preteno Z-I;
uktra:s: vitica, motiv, znaci,
Kasni srednji vijeik.
LIT.: S. 1971, 383. N.
20.129 GLAVICA, Trebinje.
Prailsto['ijski tumulus i srednjovjekovna nehopola.
Na tumulu smjeteno sedam u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: friz rozeta, arkade.
LIT.: S. 1971, 397. N.
20.lJO GLAVICA, Pjer.i.vac, Stolac. Praisto;rijsiki tu-
muli, rimsko naselje i srednjovjekovna nekropola.
U centru sela, kod vrela Vidoljta, na vie obradivih
powina nalaze se razni objekti: est tumula promje-
ra 8-10 m, malter, kamen, krovna
i zidna cigla, te f:ragmenti keramike. Po ,s.voj prilici
je na ovom prostoru bilo manje naselje. Na
lokalitetu se nalaze i dva u obliku Bron-
zano ili eljezno doba, rimsko doba, kasni srednijii
vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1973 c, 148. V.
20.131 GLAVICA, Suzina, Stolac. Praistorijska gra-
dina. Naselje je kamenom gomilom i suho-
zidnim bedemom, Bronzano
doba. B.
20.132 GLAVICE, TTebinje.
Praistorijski tumuli sa srednjovjekovnim ukopima.
tumulus (Ljubomir 8) istraili im 1968. A.
McPherron i J. Tu.mulUs je zemljani s
perifernim kamenim vijencem, je 15 m, a
visine 1,5 m. Prvobitna sahrana poticala je, najvje-
rovatnije, su iz ranog bronzanog doba, (posuka kul-
tura), a pripadao joj je jedan kameni privjesak i ka-
mena bojna sjekira, te broj grubih pitosa i am-
fora, ukopanih u periferni i centralni dio tumula.
Sljede6i horizont sahrana (inhumacija i spaljivanja)
pripada eljeznom dobu, a horizonti sahrana
su iz srednjeg vijeka. Od ovih su neki, s
kim prilozima, stari.ji, dok ih pripada kasnom
ffednjem vijeku.
LIT.: B. 1983 d, 164-168. B.
20.133 GLA VICINE, Panik, Praistorijska
gradd.na. suhozidni bedem. Bron-
20.134 GLAVSKA 1, Glavska, Trebinje.
nalaz. Bakarna sj1kira sa krstasto postavljenim sje-
Eneolit.
LIT.: A. Benac 1964 a, 161. B.
20.135 GLA VSKA 2, Glavska, Trebinje. Sredn'.iovje-
kovna nekro;pola. Uz crkvu i groblje
vano 10 u obliku i sanduka; mnogi
dislocirani i sekundarno upotrebljeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 406. N.
20.136 GLAVSKA 3, Glavsika-Janjina, Trebinje.
Srednjovjeikovna nekroipola i crkva. 20 ste-
u oblli.iku i sanduka. orijentiranih Z-I.
Vidlj1iV!i ostaci temelja crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 406. N.
20.137 GLOGOVAC, Panik, P:raistorijski tu-
muli. Tumul1i s1u kamene konstrulkcije, 8-15
m, visine 0,50-1,20 m. Ukupno oko 25 objekata.
Bron7.a.Ilo ili eljezno doba. B.
20.138 GOLO BRDO, Srednjovjeko-
vno groblje. 10 u obhlm i
krsta, orijentiranih Z-1; ukras: bordma, rozete. Ka-
sni srednij,i vijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
2G.139 GOLUBINAC, Go1ubtnac, Trebinje. Srednjo-
vjekovno grnblje. Uz groblje i crikvu est
u oblikiu sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
vitica, jelen, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 396. N.
20.140 GOMILA 1, Bihovo, Trebinje. PraistoT!ijska
gradina. Zauzima pI'osto:r oiko 30x25 m. Pri-
pada tipu gradine s bastionom i suhaziidi-
nama, od kojih jedna ima megalitski izgled. Ulaz
je flankiiran jednim suhozidom. Bronzano ili
eljezno doba.
20.141 GOMILA 2, Bihovo, Trebinje. Praistorijska
Iznad Gomile 1, neto sjeverozapadnije, a
na samom vcrhu brda iznad Bihova, nalazi se gra-
dina koja, odozdo, izgleda kao omanja ka-
mena gomila. Neto nie nalaz:i se ogromni kameni
tumulus koji djeluje kao ogromni bastion, mo-
da je ovo neka stirategijska varijanta. Gradina je pri-
uruena, ali se ipak vidi unutranje i vanjsko
lice suhozida, debljine cca 1,50 m, a uz ovaj je na-
lijeipljen jo jedan zid priblino iste debljine. Unu-
tranji promjer je cca 20X10 m; i. to bi, ustvari, mogao
biti bastion. od bastiona prua se zid dui-
ne cca 35 m. Bronzano ili eljezno doba.
175
20.142 GOMILA 3, Bihovo, Trebinje. Praistorijska
gradina. Smjetena je zapadno od sela na padini uz-
vienija. Sasrtoji se od gomile-bastiona, promjera
osnove oko 40 m. Sa sjevera i sa sjeverozapada
je jo jednim euhozidom debljina iznoai
oko 1,50 m. Hronzano ili eljezno doba.
20.143 GOMILA, Trebinje. Praristorijska gra-
diina. Nalazi se na stoc-moj litici, a prilaz je sa sjev&-
ne strane gdje se nalaze dvije gomile. U blizini same
gradine postojti jo jedna, ali dijelom razne-
sena gomila. Gomila je zapravo urueni bastion pro-
mjera neto preko 30 m, a visine oko 10 m. Promjer
unurtTanjosti bastiona je oko 15x7 m. Na nekim di-
jelovima vidi se unutTanje i vanjsko lice zida
irina iznos!i 1,50x2,00 m. Dva kiratka suhozida pru-
aju se prema isrtoku do ivice okomitih stijena i ta-
ko sa bastionom prave manji zatvocreni prostor tro-
kutnog oblika. Od tog kraka prua se jo jedan zid,
skoro paralelno sa bast>ionom do ivice okomite sti-
jene, pros:tor ispod ba&tiona sa pristupa-
strane, a ispod njega plato koji je bio
suhozidnim bedemom, od kojeg su sada vi-
dljlivi samo tragovi. Vje:rovatno rano bronzano doba.

20.144 GOMILA, Treoinje. Pra:istorijska
giradina. Ogromna gomila promjera cca 45x25 m ima-
la je funkciju bastiona. Na prostom uz gomilu
na je fragmenata keramike. Bronzano ili eljezno do-
ba.
20.145 GOl\DLE, Gomiljani, Trebinje. Praistorijsld
tumuli. U sela nalazi se broj kamenih
gomila velikih di.menzi.ja. Brornzano ili eljezno doba.
Basler
20.146 GOMILE, Stolac. Prnisto!I'1ijski tumu-
li. Skupina od est kamenih tumula. Neki od njih
dos,tiu vismu 3-4 m i promjecr od 10 do 15 m. Sva-
ka gomila ima svoje ime, tako: gomila, aro-
tina gomila, Meka gomila, .iomila i druge.
B:mnzano ili eljezno doba. B.
20.147 GOMILE U PREVORCU, Blace, Stolac. Sku-
pina od pet kamenih tumula. Bronzano ili eljezno
doba. B.
20.148 GORICA, Bijeljani, S!rednjovjeko,vna
neikropola. Saauvana 23 ste6ka u obliku sanduka i
visokih sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: bordure,
vitica, znaci, tit s koplje; mnogi
dislocirani i sekundarno upotrebljeni ili uniteni,
nj.ima i dva s natpisima. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 381. N.
20.149 GORICA, Stolac. Prnistorijstki tumuli i .sre-
dnjovjekovna nekropola. Na dva tumula i u njihovoj
blizini 69 u obliku sanduka, orijen-
tirnnih Z-1; iUUas: znaci, geometrijski
motiv, jelen, figuralna scena; natpis. dio nala-
zita je razoren. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 370. N.
20.150 GORNJA KAPAVICA, Kapavica, Ljubinje,
est u obliku Kasni srednji
vijek.
LIT.: M. Vego 1964 a, 210. N.
20.151 GORNJA LOKVA, Gornja Zabica, Ljubinje.
obliku i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras:
boTdura, prikaz oruja. Kasni &ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 379. N.
176
20.152 GORNJA TALEZA, Talea, Trebinje. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavni manastir Du-
i i gro:blje 72 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, krst, rozete,
tit s arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 402. N.
20.fa3 GORNJE SELO, Mirue, BU.efa. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavno groblje i srue:'.lu cr-
kvu u obliku jedna u
sekundarnoj upotrebi; natpisi. s natpisima pre-
nijete u Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.154 GORNJI GRADAC, Gradac, Ljubinje. Rim-
s!oo naselje. Prostire se na arealu od nekoliko he-
ktara: z:ildovii, klesani kamen i malteT, oipeka i cri-
jep, novci i dr. Na velikoj njivi otkriveni su temelji
triju zgrada. U selu ima preko 20 starih
bunara. Na lokalitetu se proizvodila opeka
(figlina). U gro!blju kod sv. Ilije 2 ulomka miljokaza.
Moda mjesto PM'dua na Tab. Peut. R1imsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1973 c, 158. I. Bojanovski
20.155 GORNJI TURANI, Turani, Trebinje. Orna-
mentiran.a kamena sitolica. Uklesana je u ivu stije-
nu na pairceli Vrt, lokaliteta Agovine i
Ornament je kao na reljefni friz to ga
loziica s troliistom uokvirena torrdli.ranim ue tom
- na prednjoj i stranama sj.edita, stilizirani
kri - na frnntalnoj strani naslona, te vitez s ma-
i titom - na lijevoj strani sjedita i 4
zastavice na lijevoj strani nadona. Kasni
srednji viJek.
LIT.: M. 1975, 103-122. T. Glava
20.156 GRAB 1, Grab, Trebinje. Srednjovjekovna
nekropola. Uz crkvu 32 stec'.ka u
obliku i sanduka, orijentk.an:ih Z-I; ukras:
motiv krsta. Mnogi Kasnii srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 406. N.
20.157 GRAB 2, Grab, Trelbinje. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovno groblje. Na humci uz pravo-
slavnu crkvu i groblje smjetena osam u ob-
lilru i orijentiranih Z-I; bordura, vi-
tica, krst. Mnogi dislocirani i sekundarno upotrebljeni
ili unfaten'i. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 406. N.
20.158 GRAD 1, T:rebinje. Praistorijstka
gradina. Nalazi se na desnoj obali Trebinjice na-
sup:mrt: Crvene Stijene. To je gradina na dominantnom
mjes1tu uz samu oha1u rijeke, sada jezera,
s platoom olko 80x60 m. Suhozidni bedem
oblika je relativno dob110 a
titi plato samo s strane, dok se pre-
ma Trebinjici okomito rui; plato je promjera oko
80X60 m. Bronzano ili eljezno doba.
20.159 GRAD 2, Trebinje. Praistorijska
gradina. Utvrrda ili naselje sa tri odbrambe-
na pojasa, gradina u suhozidu. Bronzano ili eljezno
doba. B.
20.160 GRADAC, Barane, Stolac. Rimsiko
Na isturenom uskom grebenu kojeg sa tri strane
opkoljava Radimlja nalaze se ostaci kamenih
2iidova malterom. Po grebenu i padinama
ima mnogo cigle, crijepa, keTamilke, eljezne troske,
a su i i jedan rirnstki Rimsko
doba. I.
20.161 GRADAC, Cim-ina, Trebinje. Praistnrijska
gradina i rimsko Ne
1
to juni.je od sela
nalazi se gradina promjera 80x40 m. Na nekim dije-
lovima je megalitski zid visok do 2 m. Na
padinama se nalaze sitniji ulomei praistorijeke i rim-
ske keramike. Bronzano ili eljezno doba i rimsko
doba.
20.162 GRADAC, Don.ja Bitunja, Rimsko ut-
Na visoravni Hrasno, na opkoljenorn
sa tri strane klisurama, oko 300 m nad izvorom Bre-
gave, nalaze se ostaci Citav pre-
kri ven je crijepovima i ciglom. Na lak.o dostupnoj
.strani gdje se Gradac vee za visoravan nalaze se
ostaci zii.da zidanog malterom, a pred njim ostaci bu-
nara promjera oko 2,5 m. Rimsko doba. I.
20.163 GRADAC, Donji Turani, Trebinje. Praisto-
rijs:ka gradina i rimska utvrda. Smjetena je na do-
minantnom uzvienju. Slabi tragovi suhozida. Povr-
rinstki nalazi rimske krovne opeke. Bronzano ili 2-
ljezno doba i doba.
LIT.: M. Sivri'.' 1975, 105.
20.164 GRADAC, Drain Do, Trebinje. Praistorijska
gradina. Loikalittet se nalazi jugozapadno od krajnjih
sela na jednom manjem uzvienju. p<.J
zidu promjer gradine bio bi 20x20 m.
20.165 GRADAC, Gola Glavica, Trebinje. Praisto-
rijska gradina smjetena na ista:knutom brdu nad
slcrn. Ostaci suhozida i povrinski nalazi keramike.
Bronzano Hi eljezno doba.
20.166 GRADAC, Gradac, Ljubinje. Rimske
ne, miljokaz i srednjovjekovna nekrnpola. Na pro-
storu s rasutim ostacima rimskog ma-
terijala smjeteno 12 u obliku sandu-
ka i krsta, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vitica,
arkade, krst. Mnogi dislocirani i sekundarno upo-
trebljeni, a 2 rimska miljokaza :posluila su kao
LIT.: S. 1971, 379. N.
Z0.167 GRADAC, Hrgud, Stolac. Praistorijsika gra-
dina. Dva prstenasta suho<Zidna bedema
zatvaraju prostor oko 90 X 70 m. Bronzano
ili eljezno dob.a. B.
20.168 GRADAC, Trebinje. Praistorijska
gradina. Dva bedema ne zatvaraju puni
krug, jer sa june s:trane postoje izrazito okomite
stlj<ene kode su prirodna odbrana. Vanjski bedem ima
megallitsiki ilrnrakter, a unutranji je od sitni-
jeg kamena i je samo u jednom dijelu. Bron-
20.169 GRADAC, Orah, Trebinje. Pmistorijska gra-
dina. Utvrda ifa naselje smjetena je na
breuljku. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.170 GRADAC, Stolac. Rimska utvr-
da. Ostaci. sa zidom debljine 1,30 m koji
titi zaravanak sa dvije strane. Unutar zidova nalaze
se temelji manj.ih zgrada. Na povrini su razasiUti
komadi rimske cigle, keramike i troslke. Kasnoanti-
d'oba.
LIT.: C. Truhelka 1892 c, 360. I. Cremoliik
20.171 GRADINA, Bihovo, Trebinje. Praistorijska
gradina. Arhitelktura sa izrazito suho-
zidi.nama. v,idljivo je unutrnnje i vanjsko lice zido-
va na prostoru 30X20 m. Sa sjeverne strane
zid je jo .i'edinim zidom debljine oko 2 m,
a u produfot:ikiu se vidi jo jedan, dvostruki zid koji
viodi prema sjeverozapadu. ivot.a na ovom
mjestu datira u rano bronzano doba (posuka kultura),
a intenzivno razvijao tokom starijeg eljeznog i
doba.
20.1'12 GRADINA 1, Bijeljani-Bjelice, Pra-
istorijsika gradina. Utvrda ili naselje smje-
tena je na isturenom grebenu prrema Dabarskom po-
lju. Velika kamena gomila (bastion) promjera cca 60,
a vistlne cca 20 m smjetena na ivici greben.a. Uz
sjevernu stranu gomile vidljivi ostaai suhozida. Po-
vrinskih nalaza nema. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.173 GRADINA 2, Bijeljani-Bjelice, Pr.a-
istoT1ijsika gradina. naselje smjeten o je n<A
ismrenom grebenu prema Dabarskom polju. Plato
naselja suhozridnim bedemom. Na sjever.o-
zapadnoj strani na samoj ivici grebena nalazi se
veliki kameni tumulus (bastion) promjera cca 20-30
m a visine 10-15 m. povrinski nalazi kera-
mri:ke. Bronzano ili eljezno doba. B.
ZU.17 4 GRADINA, Biograd, Trebinje, Praistorijska
gradina. Suhozid se tek nazicre na nekim mjestima,
a keramike ima na padinama. Bronzano ili eljezno
doba.
20.l'i 5 GRADINA, Boravita, Trebinje. Praistorijska
gradina. Locirana je na uzvienju iznad sela. Ostaci
suhozida i siltni ulomci keramike na povrini. Bron-
zano i1i eljezno doba.
20.176 GRADINA, Boljuni, Stolac. Praistorijska gra-
dina. naselje se fortifikacija s$toji
od kamene gomile-bastri.ona, promjera 10-15 m, a
vlisoke oko 8 m i 2 suhozidna bedema. Bron-
zano doba. B.
20.177 GRADINA, Trebinje. Praistorijska
gradina. Smjetena na istaiknutom brdlu. Osrtaci suho-
zida zaipaaju se na V'ie mjesta okruuju6i dosta velik
prostor. Bronzano ili eljezno doba.
20.178 GRADINA, Borojevi6i, Stolac. Praistorijska
gradina. Od fortifikacija je kamena gomila,
promjera osnove oko 10 m, vjerovatno ostatak bas-
tiona. Povrinski nalazi.: fragmenti keramike i ku-
lijepa. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.179 GRADINA, Brova, Trebinje. Praistorijska
gradina i rimsik:a utvrda. Smjetena je na neto vi-
em terenu nad selom. Ostaci fortifikacije nisu vid-
ljivi, vjerovaitno su Ima i tragova rimskih
objeikata. Bronzano ili eljezno doba i rimsko doba.

20.180 GRADINA, Cava, Trebinje. Praistorijska
gradiina. Lokalitet se nalazi sa desne strane rijeke
Trebinjice i ima neto suhozida. Bronzano
ili eljezno doba.
20.181 GRADINA, Treibinje. Praisitorijska
gradina. Ovaj lokalitet nema suhozida niti
kamene gomile jer su mjetani iskoristili kamen za
parcela za ispau stoke. na
vrhu i padinama nalazi se relativno dosta ulomaka
keramilke. eljezno doba.
20.182 GRADINA, Trebinje. Praistorijsk&
gradina. Na dominantnom brijegu nalaze se slabo
ostaci suhozida i sitni ulomci keramike.
20.183 GRADINA, K['st, Stolac. Praistorijska
gradina i tumuli. Na vrhu zaobljenog brda, ju!no od
23 - Arhoolokl lek81kon
sela, ostaci suhozida i povrinski nalazi keramike.
Bronzano ili eljezno doba. I. Bojanovski
20.184 GRADINA, Desm Selo, Trebinje. Praistorijska
gradina. Nalazi se na niskom bi'euljkru u polju. To
je u stvari bastion okruglog tlocrta oko 15
m, sa trago
1
vima suhozida i neto fragmenata kera-
20.185 GRADINA, Dobromani, T
1
rebinje. Praistorijska
gradina i tumuli. Zapadil1!ije od J eevog Brda nabzi
se 5 gomila u nizu i gradina sa veoma dobro
nim suhozidom oblika promjera cca 70x40
m. Prema fragmentima keramike je ovaj lo-
kalitet dati>rati u brornzano ili eljezno doba.

20.186 GRADINA, Domaevo, Trnbinje. Praistorijska
gradina. Fortifilkacioni sistem velika gomila pro-
mjera cca 30 i vlisine cca 10 m, te priblino polukru-
ni suhozidni bedem - duine cca 30 i visine cca
8 m - uz koji se sa june i jugozaipadne strane na-
laze 4 masivne u te-
hnici suhozida. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.187 GRADINA, Drain Do, Trebinje. Praistorijska
gradina i rimsko Oko 2,5 km juno od
sela nalazi se gradina sa relativno dobro
suhozidom. Podignuta je u ravnici. Suhozid zatvara
prostor oblika neipravilnog kvuga, promjera oko 35
m. Na vioj sti'ani, platoa nalazi se bastion
promjera oko 13 m. Obzirom na ravan prostor oko
gradine, bastion domtrnira neto irim U
unutranjosti bastiona su 2 ulomrka praisto-
riijske keramike, a jedan od nj:ih pripada ranom bron-
zanom dobu. Na istom prostoru i rimska o.peka
to govori da je ova gradina bila u upotrebi i u
:rimsko doba.
20.188 GRADINA, Drenovi Do, Trebinje. Praisto-
rijska gradina. Juno od sela, na kosi, nalaze se os-
taci suhoz,idina i fragmenti kea-amlike. Bronzano ili
eljezno doba.
20.189 GRADINA, Dui, Trebinje. Praistorijska gra-
dina. Gradina se nalazi u ravnici na neznatno uzdi-
gnutom terenu. Ima ostataka suhozida. Promj'.I' joj
je oko 50x40 m. Bronzano ili eljezno doba.

20.190 GRADINA, Glavini6i, Trebinje. Praistorijska
gradina. Na brdu iznad sela nalaze se slabi ostaci
suhozida i keramike. Bronizano ili eljezno doba.

20.191 GRADINA, Glav\Slka, TTebinje. Praistorijska
.gradina. Nalazite je locirano iznad sela i nema vi-
dljivih ostataka suho!Zida. Na padinama se moe
si1tnijih ulomaka keramike. Bronzano ili eljezno doba.

20.192 GRADINA, Golubinac, Trebinje. Praistorijska
gradina. Smjetena na Bobanskih brda,
20.193 GRADINA, Gornja Duboika, Stolac. Srednjo-
sanduka i dr. znaci, figuralne
scene. Kasni srednji vijek. N.
20.194 GRADINA, Gradina, Trebinje. Prais
1
torijska
gradina. Bila je smjetena na brijegu, nad desnom
obalom Trebinjice. Potpuno je unitena izgradnjom
istoimene Bronzano ili eljezno
doba.
178
20.195 GRADINA, Hrgud-SpasOVJite, Stolac. Pra-
istorijsika gradina i tumuH. Naselje se sastoji od dva
mala platoa okruena suhozidom sa kamenom gomi-
lom - bastionom - visokom oko 3 m. Po padinama
i na samoj gradini ima dosta lijepa. U oko-
lini Gradine ima dosta kamenih tumula. Brnnzano
ili eljezno doba. B.
20.196 GRADINA, Hrgud-Mrev Do, Stolac. Prais-
torijs!ka gradina i tumuli. Kamena gomila visoka oko
2,5 m i suhozid, U ove
gradine nalazi .:e dvadesetak !ramenih tumu1a. Bron-
20.Hl7 GRADINA, Hrgud-Gradina, Stolac. Prais-
torijska gradina i Na brijegu se nalazi kamena
gomila promjera 25-30 m, visine oko 12 m. OsLaci
suhozida. Na gomili su locirana dva ste6ka u obliku
Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vije!k. B.
20.198 GRADINA, Hum, Trebinje. Praistorijska g1r.a-
d:ina. Smjetena je na samom vrhu
brda koje se osamljeno die iZ krake ravnioe. Na
junoj glavici se nalazi kompaktna suhozidna rue-
vina (bastion), promjera 10 m, a zove se Mala
Gradina, dok se Veliia Gradina nalazi njoj
na najviod Huma. Promjer utvrde
oko Golog vrha Huma OOOSi cca 60 m. Izgleda da su
obje gradine imale i vanjski ZJid ko.}i je zatvarao
pros,trnni obor, ali je taj erodirnn. Na oijeloj povr-
ini rasuta je keramika a u
Dolu, gdje je, po svoj prilici, bila cistema. Na junim
i zapadnim padinama Huma, ispod gradine, bilo je
naselje sa pa se pora-
vnane teirase i ostaci suhozidina, sa povrin.sikim na-
lazima keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: I. Bojanovski 1973 c, 174; 1978, 152.

20.199 GRADINA, Praistorijska gra-
dina. naselje sa su-
hozid:nim bedemom. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.200 GRADINA, Konjsko, Trebinje. Pr.aLi::orij.ska
gradina. Nalazite je smjetena na brijegu nad ju-
nim riubom Careva poJja. Bronzano ili eljezno doba.

20.201 GRADINA, Kotezi, Tirebinje. Praistorijsika
gradina. od sela nalazi se gomila kamena,
od nekadan1jeg bastiona promjera oko 13 m. Na pa-
dinama ima sitnih ulomaka keramike ali ih je tesko
viremenski determinirati. Bronzano ili eljezno doba.

20.202 GRADINA, Trebinje. Praistorij-
ska gradina. Na vrhu manjeg brda jo uvijeik vidljivi
ostaci debelog suhozidnog bedema koji opasuje pro-
stor oblika promjera oko 50x35 m.
na je neto keramike. eljezno dob.a.
20.203 GRADINA, Kremeni Do, Trebinje. Praisto-
rijska gradina. Iznad sela uzrlii.e se lanac stijena
zvan Vjetrovue, a iznad njlih je Gradina. Na vrhu
nema znatnijih tragova suhozida, a s june strane
nije bilo ni potrebe za njim, jer tu stijene okomito
padaju. Bronzano ili eljezno doba.
20.204 GRADINA, Srednjovj.2kovni
spomenici. dva u obliiku dis-
locirani; ukras: bordura, ljudske figure. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: .. 1971, 385. N.
20.205 GRADINA, Praistorijska
gradina. Gradina je .oblika sa tri koncent-
nasipa. Visina zidova na nekim dijelovima je
preko 1 m. Ima povrinskih nalaza keramike. Brnn-
zano ili eljezno doba. D.
20.206 GRADINA, Ljubinje.
P.raisforijska gradina. Locirana je na istofoom di.idu
izdviojenog nieg brda sa bedemom na za,padnoj stra-
ni. nalazi fragmenata keramike po padi-
nama. Bronzano i eljezno doba. V.
20.207 GRADINA, Kuba, Stolac. Prad.:storijska gra-
dina. Naselje je velikom kamenom gomi-
lom (bastionom) promtjera osnove oko 40 m, a zau-
zimalo je vie terasastih platoa. Bronzano ili foljezno
B.
20.208 GRADINA, Kunja Gl.avica-Drenov Do, T:e-
binje. Praistorijska gradina. Naselje je iz bronzanog
ili eljeznog doba. B.
20.209 GRADINA, Ljubljenica-Gornji Brtaniik,
Stolac. Prail!torijska gradina i tumuli. Prostor
ne olko 100x70 m, sa suhozvdnim bastionom i siuho-
zidnim bedemom. Unutar naselja se i po-
zidovi u istoj tehnici. Olko Gradine u radijusu
od 1.500 m nalazi se dvadesetak kamenih tumula.
Bronzano ili eljezno doba. B.
20.210 GRADINA 1, Trebinje.
Praistoirijska grndina. Smjetena je na istaknutom
brijegu nad poljem. Plato je branjen kamenim bede-
mom, a na najvioj je gomila (bastion). Bronza-
no ili eljezno doba.
LIT.: I. Bojanovski 1973 c, 163-165. I. Bojan.ovski
20.211 GRADINA 2, Trebinje.
Rimsko naselje. U podnoju Gradine nalaze se ostaci
rimskog naselja - putna stanica AD ZIZIO.
=.,IT.: I. BojawJVsi,;i 1973 c, 163-165. I. Bojanovs1ki
20.212 GRADINA, Pn.istorijsk.a
gradina. Od fortifikacija je gomila - bastion.
20.213 GRADINA, Orahov Do, Trebinje. Pr2i.storij-
:;ka gr:J..:lina. Iznad sela se gradina s.a ostacima
suhoz]da. Brnnzano ili elj2zno doba.
20.214 GHADINA, Orahovice, Prai:storijska
gradina. Neto junije od sela, na malom uzvienju,
nalazi se gradina sa koje je odnesen kamen u ogrnde
njiva. Ima veliku gomilu (bastion), a 01kolo se nalazi
13 gomila. Bronzano ili eljezno doba.
20.215 GRADINA, Oraje, Trebinje. Praistorij.:;ka
gradina. Ostaci suhozida nesumnjivo od .cSr.a-
dine. Na padinama ima siitnijih ulomaka keramike.
20.216 GRADINA, Stolac. Praistorijska gra-
dina i helenisti&:i grad. Istraivanja vrio Z.
Lokalitet je smjeten na krakom zaravanku, na vr-
hu grebena i po padinama. (Gradina) je
odvojeno od naselja kiklopskim sa 2 tornja
i vratima od velikih kamenih blokova. Na
i sjevernoj strani Gradine su bedemi
od klesanog kamena. Na jugozapadnoj strani utvr-
rn krake provalije pa potpunih zi-
dova ima samo uz uzdunu gradsku
Duina ahopole iznosi. oko 120 m, a maksimalna
irina 60-70 m. Unutar akropo'le smjetena je cister-
na su zidovi premazani malterom, a iza cisterne
je velika gomila sa potpornim zidom i vratima. Nirn
otkriveni ostaci zgrada. nalaza fragmen-
ti amfora i utilitarna keramika.
Graid je osnovan oiko 300 g. a uniten je oko
sredine 1. st. pr. n. e.
Teka odronjavanja krnkog teren.a tokom 0to-
ostavila su, uglavnom na jugoza:padnoj .strani
grebena, ostatke od 10-15 od kame-
na. Vezivni mater:ijal u zido ,,ima S'tambenih zgra_.a
je ilov".ca. Greben .sa ostacima stambenog gra-
da je izrazito strm pa osim ho11izontalnih
nica posfoje i vertikalne sa brojnim stepenicama od
fino klesanih kamenih blokova i ucklesani:n u s'tijenu.
ostaci zgrada dugi su dvadesetak me-
tara. Brojna sond:iifanja po grebenu su preteno dala
fragmernte amfora ali i relativno brojne fragmente
fine keramike i raznovrsne novc1ce, ve-
emisije ilirskog kralja BaJ[aiosa. Ima novaca
iz a kovani su u vremenu od 6. do 1. st. pr.
n. e.
Najvredniji nalaz predstavlja depo sa 244 razH-
objekta, osobito 2 brornizana kalupa
oblika na kojima su lijevane ili iskucavane razne
minijaturne figure vrhovnog k
1
valiteta.
objekata iz depoa juvelirska i
Najstariji objekti datirnni su u kraj 4. sit. pr.
n. e. a u 2. st. pr. n. e.
U gradu je kovan u 2. st. pr. n. e. novac sa likom
vfadara na aversru i predstavom te nat1pisom
na rever.su. O pismenosti sitanovnika svje-
grafiti na amforama sa kraticama imena pisa-
nih slovima. pozornost fra-
. gmenti kamene ljudske statue natprirodne
Mnogo/Jrojna i raznovrnna minijatrurna, prije svega
:xonrzana plast1ika, dokazuje da je ovdje u posljed-
njim pr. n. e. metalna plastika
vrhunske vrijednosti.
Naselje van akropole, na krakom zaravanku,
prostire se na povrini od nekoliko hekiara. Tu
se, osim dvije paralelne suhozidne ograde
{dromos), nalaze i brojni kameni zidovi, kao
okviri prostora Me-
ovim og:radama su znatne
fragmenata amfora i cri-
jepa. U oentru }e smjetena velika cisterna za vo-
du. U blizini cisterne otkrivena
8
u dva razorena
groba, vjerovatno oba iz 2. v. st. e.
Brojni metalni nalazi dokazuju da je na
postojalo naselje i u starijem eljeznom
dohu (od 7. do 4. st. pr. n. e,), a fragmenti keramiike
ukazuju i na postojanje naselja u kasno bronzano
doba,
to se n&aza na Gradini je,
pored Daorsa, 28 Ballaiosa (167-135
g. st. e.), 8 drugih ilirskih i grada
Farosa (219-168. g., st. e.), Dyrrhachiuma (300-100
g. st. e.), republikanskog (264-168. g. st. e.), Anak-
toriona (350-250. g. st e.) i grada Korinta (300-243.
g. st. e.).
LIT.: Z. 1973, 173-235; Z. 1973 a, Z.
1973 b; Z. 1975; Z. 1977 a. Z.
20.217 GRADINA, Pe6ina, Tifebinje. Praistorijska
gradina. Iznad sela se nalazi gradina sa neto
vanog suhozida i bz pokifetnog arheolokog materi-
jala. Bronzano ili eljezno doba.
20.218 GRADINA, Poljice Trebinje. Pra-
istorijska gradina. Tri gradinice poveza-
ne slabo suhozidom. Na najvioj se nalazi
kameni tumulus. je neto sitnijih
ulomaika praistoTlijsike keramike. Bronzano ili elje-
zno doba.
LIT.: O. 1903, 1229.
20.219 GRADINA, Ravno, Trehilnje. Praistorijska
gradina. Na uzvienju od sela nalazi se
gradina koja dominira dijelom Popova polja. Nema
traga gradinske arhitekture, a ni pokretnog arheolo-

179
kog materijala. Mjesto je u privatnom vlasnitviu sa
vie sudionika, te je isparcelisano i
vjerovatno od nekad suhozidnog bedema.
20.220 GRADINA, Slivnica, Trebinje. Prai.storijs'.;:a
gradina. Nema Vlidljivih ostataka suhozida, ali se na
padinama nalaze s;itniji ulomci keramike. Bronzano
ili eljezno doba.
20.221 GRADINA, Staro Slano, Trebinje. Praistor:j-
ska Nalazi se na lijevoj obali Trebinj:ce
na blagom uzvienju, u ravnici. je u stvari
bastion promjera osnove 15xl5 m. Na sjeverozapad-
noj strani zid je dobro i lice mu se vidi do
v;i;sine od 1 m. Ima neto sitniji!h ulomaika keramike.
20.222 GRADINA, Trijebanj
1
, Stolac. R.1.Illfiko utvr-
Malo sa ostacima temelja, zidnog
uta i mnogo iragmenata cigle. Rimsko doba.
20.223 GRADINA, Turani, Trebinje. Praistonjska
gradina. Nalaz1i se sjeverno od sela na jednom od
hrbata brda TlliI'ijaik. Nepravilnog je elipsoidnog ob-
li:ka promjera cca 60x30 m, sa gomilom odno:3no ba-
stionom na sjevernoj strani prema Ljuborniru i os-
tacima suhozida koj;i je na zapadnoj strani
vam.iji. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: M. 1975, 105.
20.224 GRADINA, Turmenti, Trebinje. Praistorijska
gradina. Na uzvienju koje dominira manjim po.Joo-
vi:di se slabo suhozid, te neto sitnih
ulomaka keramilke na padinama. Bronzano ili elje-
zno doba.
LIT.: O. 1903, 1245.
gradina. To je sistem dviju gradina koje se nalaze
na dva manja brijega. Obje su uruene, a
materijal je raznesen u seoske ograde. Izgleda je
zaipadnija gradina imala limitni tiumulus odnosno ba-
st<ion promjera osnove oko 15 m, dok se naokolo
nalazi bedem, dijelom koji zatvara prostor
oko 40x30 m. je neto via
i nema plato na. vrhu niti gomile - bastiona. Izgle-
da da je imala kruni suhoe:idni bedem (oko 30x30 m)
od kodeg su ostali samo tragovi. Mala frag-
menata keramiike po povrini. Bronzano ili eljezno
doba.
20.226 GRADINA, Velja Trebinje. Praistorij-
ska gradina. Iznad sela nalazi se gradina sa ostac
1
ima
suhozida. Bronzano ili eljezno doba.
20.227 GRADINA, Vlake, Trebinje. Praistorijska
gradina. Iznad sela se neveliiko brdo sa slabo
suhozirlnim bedemom i neto ke-
ramike. Bronzano ili eljezno doba.
20.228 GRADINA, Vrpolje, Tifebinje. Praistorijska
gradina. Nalazi. se sjeverno od sela. To je u stvari
zid debljine oiko 1,5 m koji se sputa niz padinu u
duini od oko 150 m. Na tom prostoru je :isterasirano
zemljite, neto prirodno, a neto Vjero-
vatno je da su se na tim terasama nalazile ku6e
praistorijslkog naselja. Bronzano ili eljezno doba.

gradina. Sjeverozapadno iznad sela, na jednom uzvi-
enju brda nalazi se suhozid irok cca 1,80 m
koji zatvara pravilan krug promjera oko 20
m. je i ulomaika keramike. Bronzano ili
eljezno doba.
180
20.230 GRADINA 1, Zagorac, Trebinje. Praistorijska
gradina. Nalazi se juno od sela, u masivu Osoja
iznad lokve Gorjenice. Na vrhu je gomila -
- bastion, promje['a osnove 30 m. Neto nie prua
se debljine 2 m a od sredine tog zida vodi
jedan krnk debljine 5 m, niz padinu oko 10 m. Bron-
zano doba.
LIT.: 1978, 153.
20.231 GRADINA 2, Zagorac, T.rebinje. Piraistorijsika
gradina. Iznad sefa nailaizi se gradina sa slabim os-
tacima suhozida i bez povirinSlk1ih nalaza keTamike.
20.232 GRADINA, Zauje, Praistorijsika grra-
d!ina. Nalazi se neposlfedno iznad sela, na jugoisto-
strani veoma dominantnog brda. Ostaci suho-
zida od kamenja geometrijsikih ob-
lika, relativno dobro Ulaz je bio s june
strane. Sitni ulomci keiramike. Bronz.a:no ili eljezno
doba.
20.233 GRADINA, a.kovo, Trebinje. Praistorijsika
Na manjem uzvienju iznad sela,
tragovi suhozida, a po padinama poiVTinski nalazi
keramike. Bronzano ili eljezno doba.
20.234 GRADINA-BUNAR, Gradina Duboka, Sto-
lac. Sirednjovjekovna neikropola. oko 70
uglavnom u oblJilku i sanduka, uz 1
sarlkofag; orijentacija Z-I i S-J; ukrns:
znaci, vitica, biljni motiv, figuralne scene. Kasni sred-
nji vijek. N.
20.235 KELOVICA, Zasada, Pra-
istorijska gradina. Nalazi se na obronku iznad Da-
barskog polja. je pri1J:odna konfiguracija
teTena, pa nema puno suhrnzidina. Na padinama se
nalaze ulomci keTamike. Bronzano ili eljezno dob;i.

20.236 GRADINA NA HATITU, Da:iijenjani, Trebi-
nj,e. Praistorijska gradina. Nalazi se od sela,
a zapadno od Orlova k1Uka. Suhozid je slabo
UnUitar gradine nalazi se jedna kamena gomila. Dron-
LIT.: S. 1966, 27.
20.237 GRADINA NA STUBICI, 01'.aje, Trebinje.
PraistoTijslka gradina. Smjetena je na manjem iz-
dv1ojenom brdu. Sa zapadne strane branjena je oko-
mitim stijenama. Slabo ostaci suhozida. Brm-
20.238 GRADINA VIE CRNOG KUKA, Oraje Po-
vr, Trebinje. Praistorijslka wadina. se nala-
zi na hrbatu dosta visoikog b:rda, od sela. To
je izdueni masiv koji se na vrhu lomi u vie glavica.
hrbatom od juga prrema sjeveru, uz juno pod-
noje jedne glavice, nalazi se omanji prostolf (cca
4 X 3 m) bez kamenja, a na povrini sitni frag-
menti lijepa i keramike. Neto dalje prema
sjeveru nalazi se praistorijski 2lid, posve ulfuen. Oko
30 m dalje prema sjeveru vidi se bastion postavljen
uz zapadnu ivicu hrbafa br:da, promjera osnove oko
16x9,5 m. Brconz.ano ili eljezno doba.
20.239 GRCKE GREBNICE, Tre-
binje. Praistorijski tumul:us i srednjovjekovna nek-
,ropola. Na tumulu i oko njega 33 u
obli.lm i sandulka, orijentiranih Z-I; ukras:
bordua'e, vitica, friz rozeta, arkade, tit s
krst, .ptice, figura ene i figuralna scena. Bronzano
ili eljezno doba i kasni m-ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 397. N.
20.240 GRCKO GROBLJE,
Stolac. Srednjovjeikovna nekT01pola. devet
u obliku s.aniduika i sarkofaga, orijen-
tiTanih Z-I i S-J; uikras: tit s Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 376. N.
20.241 GRCKO GROBLJE, Ljubovo, Trebinje. Rim-
sko naselje i srednjovjekovna nekropola. Nalazi rim-
skih opeka i zidnih substrukcija odaju postojanje
neikog naselja koje se irilo na velikoj povrini. U
ru<::vinama zgrada vren je u srednjem vijeku ukotp
pokojnika. i;itnim nalazima zabiljeen je bron-
zani novac cara Konsit.antina (337-350). Rimsko car-
stvo i doba. V. Pakvalin
20.242 GROBLJE, T11ebinje. Prn-
istorijsiki tumul:i i srednjovjekovna nekropola. U bli-
zini 4 velika tUl!Ilula i uz pravoslavno groblje
vano 12 u obliku sanduka i krsta, ori-
jentiranih Z-I; ukras: bordura, tit s ljud-
ska figura. Bronzano ili eljezno doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 401. N.
20.2,13 GROBLJE, Potkom, Stolac. Srednjo-
vano o!ko 200 u obliiku sandu!ka i sar-
kofaga; ukTas: luk i strijela. Kasni srednji vijek.
N.
20.244 GBCKO GROBLJE, Trebijovi. Trebinje.
SI'dnjovjekovna nekropola. 27 u
o bli'.m sanduka; ukras: krst, arikade. Mnogi uniMeni
ili sekundatl'no upotrebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.245 GREBNICE-BUNCICI, Dubra-
ve, P:raistoriijski tumulus i srednjovjekovna
nekropola. Na tumulu i u nj>egovoj blizini
oko 190 u obliku sanduka, visokJ.h
sanduka i sarkofaga, orijentiranih uglavnom Z-I i
SZ-JI; ukiras: tordira:na trallka, bordura, vi tiica, friz
rozeta, znaci, arkade, tit s geo-
metrijski motiv, f:r:iz ptica i drugiih ivotinja, prikazi
konjanika, figmalne scene; na:tpisi. U blizini kame-
nolom Drrenoviica. Hronzano ili eljezno doba i
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 389-390. N.
20.2
1
16 GHEBNICE,
Praistorijski tumul* (Ljubomir 1) i nekropola iz sred-
njeg vijeka. Istrairvao Z. 1968. Tumulus je
bio oko 15, a visine oko 1 m, zemljani, s
unutranjim kamenim vijencem. Na vrhu tumui.::i.
bila su tri Najstarije sahrane, po svoj prilici
spaljenih mrtvaca, pdpadaju ranom bronzanonl. do-
bu - cetins!koj kulturi. stratum ukop.a
grobnice sa skeletii:ma iz eljeznog doba (s orujem,
nakitom i keramikom), a desetak ukopa
(dijelom pod pripada kasnom srednjem vi-
jeku.
LIT.: B. 1983 d, 164-168; I. 1983,
194. B.
20.247 GREBUA, Ubosko, Ljubinje. Srednjovjeko-
vna nekropola, ostaci srtarije orkve i kamenolom. Sa-
est u obliJku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I; Uikras: borrtlura, vitica, zna-
ci; natpis. Primjetni ostaci temelja starije manje
orkve. U blizini kamenolom. Kasni sredinjii vijek.
LIT.: S. 1971, 377-378. N.
20.248 GREDA, Pjeivac-Cemalovina, Stolac. Ka-
grobnica i crikva. Grobni-
ca je izvedena na svod. doba.
LIT.: I. Bojanovski 1964 c, 115. V. PakvaliR
20.249 GRMLJANI, Grmljani, Trebinje. Drahma ili-
.grada Dyrrhachiuma iz 2. v. st. e.
G.
20.250 GROBLJE, Ljubomir-Vr:polje, Trebinje.
Srednjovjek0ivna nekropola. 18 u
obliku sanduka, vllisoiltlh sanduka i krsta, ori-
jentiranih Z-I i S-J; ukiras: bard.ura, vitica, friz
rozeta, krst, arlk:ade, tit s figUJralne scene;
natpisi. Kasni srednji vijeik, 14/15. v.
LIT.: S. 1971, 407-408. N.
20.251 GROBNICE,
Srednjovjekovna nekropola. Skupina od 48 u
u obliku sanduka i sa:rikofaga orijenti:r.anih
Z-I; ukras: vlitica, znaci, arkade, tit s
ma6em, figu:ralna scena. Kasni srednji vijek. Potop-
ljena jezerom. Spomenki preneseni u
LIT.: '. 1971, 386. N.
20.252 GRUBACEV KAMEN-CRKVINA, Grablje,
Ljubinje. Praist'orijiSlk:i tumuli, srednjovjekovno g.ro-
blje i ostaci crkvene Na dva tumula smje-
teno osam u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I; ukras: tit s Uz njih primjetni ostaci
temelja crkvene s poluk:runom apsidom
na strani. Bronzano ili eljezno doba i
srednji vijek.
UT.: S. 1971, 379. N.
20.253 GRUDINE-LUCNJAK,
Trehinje. Pr.aistorijski tumuli. Tumuli su kameno-
-zemljane konstrukcije, i: perifernim kamenim vijen-
cem i centiralnorn kamenom konstrukcijom. Od
tiri tumula jedan je bio znatno Isikopavanje
je 1958. i 1959. izvela V. U sva-
kom tumulu je vie g:rohnica, od kojih su
neke sadravale ostatke od po nooolifoo individua.
Bogati nalazi eljeznog oruja, kernmike (preteno
na kolu, tipa), a
nakita: fibula, igala, nairukvdca i privjesaka
od bronze i srebra, te ogdica od staik.lend.h i jantaTSkih
bobaka, pripadaju rasponu od starijeg eljeznog (7. v.)
do p:Y2etka eljeznog d10ba (4. v.), dok bi je-
dan, naknadno ukop.ani grob, na osnovu novca Bal-
laiosa, priip.adao 2. v. st. e.
LIT.: V. 1977, 19-39.
V.
20.254 GUMNISTE, Gola Glavica, Trebinje. Prais-
torijska gradina i s:rednjovjekovna nekropola. Pod
glavicom Humac (Gradac) s ostacima suhozidnog be-
dema smjetena nekropola sa 14 u obliku
i sanduka, orijentilranih Z-I; ukrais: bordure,
vitice, tordir.ana traik:a, znaci, tit s
figuralna scena. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijeik.
UT.: . Belagi,; 1971, 404. N.
20.253 GUVNINE, Hodovo, Stolac. Pirai:storijska
gradina. Probno sondiranje je izvirio B.
1982. Plato cca lOOxlOO m prste-
nastom suhozidinom. Kulturni ostaci samo
u rubnom dijelu naselja. Rano bronzano doba (po-
suka kultura). B.
20.258 HAN BEHRAM, Stolac. Rimsko Na
njivama uz put nalaze se fragmenti cigle. Rimsko
doba.
LIT.: C. Truhelka 1892 c, 364. I.
20 257 HANINA, Most, Trebinje. Rim-
sko naselje. Oko 400 m od nekadanje pozd.cije sta-
rog mosta, uz rijeku, nalaze se ruev:ine
sa mnogo fragmenata opeke i keramike. PodrucJe Je
sada potopljeno. Rimsko doba.
LIT.: S. 1891, 120, I.
20.258 BAREM, Hatelji, Stolac. Srednjovjekovni
spomenici. 1IDi u obliku sanduka i
181
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukiras: arka:de. - Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 373. N.
20.2;59 HAREMI, Hodovo, Stolac. Praistorijski tumu-
1 us i srednjovjekovna nekropola. 53
u obliku sanduka i sarkofaga, oirijentiranih Z-I i
S-J; ukras: tordirana traka, bo'I'dure, vitica, simbo-
znaci, arkade, biljni motiv sa spiralama, oruje,
ljudske figure; natpis. Dio nekropole smjeten na tu-
mulu. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 368. N.
20.260 HAREMI, Stolac. Praistorijski tu-
muli. SkUjpin.a od devet kamenih tumula. Kasni eneo-
lit i bronza:no doba. B.
20.261 HATELJI, Hateldi, Stolac. Rimsko
naselje i nalaz iz srednjeg vijeka. Na njivi
s ostacima rimskih eljezno koplje
s krilima, s tulcem, ukTaenim urezanim ornamen-
tom; vrh Period od 1. do 4. st. i
kulturni krug. 9. v.
LIT.: V. Radimsky 1895, 297; N. 1963, 160.
N.
20.262 HATELJSKA PECINA,
Stolac. Vieslojno praiistorijsko nalazite. Probna is-
kqparvanje izvrio B. 1985. godine, a s.i-
stematska su u toku. U kulturnom slOJU
debljine cca 2,30 m su tri razvojne faze.
Faza I pripada i1mpresso kulturi starijeg neolita, a
ornamentalni sistem je u mjeri vezan za
nalaze Zelene Faza II pripada
razv:ijenom eneolitu jadranskog tilpa i vee se. za od-
govara ju slojeve Ravli6a i Varvare, ali se od-
liikuje i ne1kim novim pojavama u ornamentalnom si-
stemu. Faza III pripada posukoj kulturi ranog bron-
zanog doba. B.
20.263 HERCEG GRAD, Zasad, Trebinje.
Na strmoj stijeni nalaze se ruevine i .un.u-
tar njih ulomci ri.:rns!k:ih opeka. Malter je sa pnmJe-
som tucane dgle. Rimsko doba, 1-4. st.
V. Pakvalin
20.26'1 HODICI, Sre<linjo'Vjekovno
groblje. Uz pravo1Javnu crkvu i groblje 31
u oblilku i sanduka orijentiran Z-I i
JZ-SI; ukras: znaci, airlkade, tit s ma-
Vie spomenika dislocirana sekundarno upo-
1rebljeno. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 381. N.
20.265 HUM 1, Pridvorci, Trebinje. Praistorijska
gradina. Lokalitet se nalazi iznad sela. U 19. st. na-
laziite je potpuno razoireno izgradnjom vojno-?' obje-
kta. Na padinama bl'!ijega nalaze se fragmenti kera-
nosu1da. Bromaino ili eljezno doba.

20.266 HUM 2, Pridvorci, Trebinje. Praistorijska
gradina. Ostaci naselja smjeteni su na brijegu iznad
Slabi nalazi fragmenata posuda.
Bronzano ili eljezno doba
20.26'7 HUM, Hum, Trebinje. Praistorijski tumuli i
srednjovjekovna nekiropola. Uz veliki tumulus i na
manjoj gomili uz pravoslavnu crkvu i groblje
vana 43 ste6ka u obliku sanduka, visokih san-
duka i krsta, orijentirani Z-I i S-J; ukiras: simboli-
znaci, luk i strijela. Bronzano ili eljezno doba
i kasni srednji vijek. . .
LIT.: S. 1971, 401-402. N. M1leti6
20.288 HUMCINE-ZMIJAC, Rotimlja, Stolac. Sred-
njovjekovna nekropola. 12 _u obliku
sanduka, orijentiranih Z-1. Kasna srednji VlJek.. .
LIT.: S. 1971, 367. N.
182
H\JMKA, Pjeivac, Sto1ac. Srednjovjekovno
groblje. pet u obliku sanduka, ori-
Jentiranih Z-I. Kasni siI"ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 375. N.
20.270 ILIJINA GLAVICA, Pjed.vac, Stolac. Prais-
wrijska gradina i rirnslka Ostaci prais-
torijske gradine koja je bila opasana krunim suho-
zidom. Povtrina g,radln.e obuhvata 22x94 m. Na isto-
strani se ostaci rimskog zida irine
0,70 m. Na padini ima dosta ostataka praistorijske
keramike, te fragmenata amfora i opeka. Eneolit,
bronzano i doba.
2i.l.2'71 ILIJINA GLAVICA, Sedlari, Trebinje. Sred-
njovjekovno groblje. Uz pravioslavnu crkvu i groblje
pet u obl!iiku i sanduka, ori-
jentiranih Z-I; ulk:ras: poJ.umjesec, krst. Kasni sl.'e-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 396. N.
20.272 ILIJINA GUEDA, Selo, T1rebinje.
Praistorijslka gradina. Cini je velika
gomila promjera oko 40 m visoka oko 2-2,5 rn i dvi-
je manje gomile promjera oko '7,5 m i visine oko 2,5
m. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1895 a, 219. B.
20.273 ILIJINO BRDO, Trebinje.
PraistoTijslka gtradina, rimsko i srednjovje-
kovna crkva. Na izrazito isturenom vrhu brda nalazi
se grradina su suhozidine vrlo Pored
ulomaka keramike ovdje se nalazi i
fragmenata rimske opeke. U srednjem vijeku tu je po-
dignuta malena crkva sv. Ilije. eljezno doba, rimsko
LIT.: O. 1903, 1232; S. 1912, 281.

20.274 ILIJINO BRDO, Mesari, Trebinje. Praistorij-
ska gradina, riim.slko i sirednjovjeilwvna nek-
ropola. ceste i Trebinjice uzdie se omanje
brdo i na njemu ogromni kameni tJumulUs (bastion)
promjera osnove oko 30 m. materijal u
njegovoj okoliai na praistoriijsko i rimsko
doba. Po.red velikog tumula nalaze se jo dva na ko-
jima je smjeteno ukrupno sedam u obliku plo-
i sanduka. Ukraeni s'U: motivom krsta. Bronzano
ili eljezno doba, rimsko doba i kasni srrednji vijek.
LIT.: S. 1971, 398.
20.2'75 IV ANJ GREB, Trebinje. Srednjo-
vjekovna neik:rroipoia. Uz pravoslavnu orikv:u i groblje
13 u oblillru i sanduka, ori-
jenUrantih Z-1; ukras: vitica, znaci, tit
s arkade. Mnogi dislocirani i sekundarno
trebljeni, njima i spomenik s natpisom. Ka-
sni srednjd. vijek.
LIT.: S. 1971, 395-396. N.
20.27'6 JANJCICA, Stolac. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno .groblje. Na smje-
tena pet u obliiku i sandruJka, orijent.i-
ranih Z-I. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 369. N.
20.277 JANJICA GROBLJE, Lj'lllbinje. Sred-
njovjekovna nekropola. PoTed pravoslavnog groblja
16 u obliku i sand'uka, orijen-
tiranih Z-I; uik:ra:s: borou:ra, vitica, znaci,
ka.nelure, tit s Kasni srednji vtl.jek.
LIT.: S. 1971, 378. N.
20.278 JANJILO, Trebinje. Srednjovje-
kovna neikropola. Uz pravoslavno i groblje
10 u obliku i sanduka, ori-
Z-I. Kasni srednji vijeik.
LIT.: S. 1971, 393.. N.
2.0.2.1';) JASENJE, Ravno, Trebinje. Sre-)njovjekovna
nekropola. Pored crkve devet ste-
u olbliku i sanduka orijentiranih JZ-SI;
ukras: bordura, vitica, tit E polumjesec, fi-
guiralna scena. Kasni sirednj
1
i vijek.
LIT.: S. 1971, 393. N.
20.2:;'.;0 JASOCKA GRADINA, Crni,:':i--Smarlovina,
Stolac. Praistorijska gradti.na. Probno ispitivanje izvr-
io B. 1982. Naselje se sastoji od cen-
tralnog platoa i dvije manje terase, a je sa
dva prstenasta suhozidna bedema. Eneolit i rano
bronzano doba (posuka kultura). B.
20.231 JEJIN OV PECINA, Potkom, Stolac.
ij25insko naselje. Prema nalazima keramiakih frag-
menata ovdje je postojalo naselje iz vremena starijeg
neolita (impresso kultura), eneoUta, ranog i srednjeg
bronz.amog doba. Osim toga je otkrivena i
naunica iz vijeka. B.
21.L282 JELICA GH.ADINA, Praisto-
rijska gradtina. Gradina je ovalnog oblika, a zavr.av.a
se otrim vr-hom koji je teko Bronza-
no i eljezno doba.
20.283 JEZERINE 1, Podubovac, Praistorij-
ski tum.ulus i sre<lnjovjekiovna nekropola. Na tumulu
smjeteno 18 u obliku i sanduka, raz-
oridentiranih; uikras: friz rrnzeta, predstava je-
lena i figuralna Cena. BT'onzano ili eljezno doba i
ka3ni srednji vijek.
LIT.: S. Belagi_': 1971, 392. N.
20.284 JEZERINE 2, Podubovac, Praistori j-
ski tumulus i sTeidnjovjekovna nekropola. Na tumulu
i olkolnom prostoru smjetena 53 u obliku plo-
sand'uika i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J;
ukras: bortlura, vitica, krst, arr-kada; natpis. Bronza-
no ili eljezno doba i kasni s:redinji vijek.
LIT.: . 1971, 392. N.
20.285 JORGOVAN, Mirne, Praistorijska
gradina i tumulus. suhozidni be-
dem. U ne1posrednoj blizini se nalazi i jedan kameni
tumulus. Bronzano ni eljezno doba.
LIT.: I. Bojanov,
0
ki 1962, 10. B.
20.236 Prais-
torijska grobnica. Na manjem pros1toru otkriveni sili
ostaci broja skeleta i mnogo priloga: bronzani
Jjemovi, eljezna koplja i noevi, bronzani i sreorni
nakit, nakit od jantara i stakla, keramika na
kolu, tipa. Grobnica je otkrivena
radovima na poumljavanju i samo je mali dio stru-
pretraen. Jednim dijelom je, vjerovatno, u pitanju
skupnii. girob, ali ima i naknadnih ukopa. Po
iipologij1i priloga datiranje varira od sredine 5. do
sredine 4. v. st. e. uz jo jedne sahrane
iz 2. v. st. e.
LIT.: z. 1959, 87-102; Z. 1977, 101-113; .
1977, 115-122. B.
20.287 KAMENICA, Srednjovje-
kovno groblje. tri u obliku ori-
jentiranih Z-1; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 385-386. N.
20.288 KAMENICE, Oraje Pov:r, Trebinje. Prais-
toirijska gradina. Relativno dobro suhozid za-
tvara prostor oblika, 40x20 m. Ne-
posredno uz zid nalaze se dvtl.je kamene gomile. Dio
zidova je u vrtne ograde, a njegov zapadni
dio potpuno je uniten. Kulturni sloj nije
ali se po povrini moe sitnih ulomaka kerarni-
posuda. Bronzaino ili eljezno doba.
Z0.289 KAMENJE, Trebinje. Pra-
istorijski tumulus (Ljubomir 5). Istraivali V. Niko-
i A Mcpherron 1968. Tumulus je bio
cca 12 m, visine cca 0,80 m, s grobnioorm od kame-
nih unutranjeg prositorra 0,55x0,65 m. Grob-
nica je ranije otvarana i devastlirana, a su
i naknadno grobovi. Prvobitni grob
pripada mnom bronzainom dobu, a siitn:i nalazi nakita
i keramike od ukopa iz eljeznog doba.
B.
20.290 KAPOV A JAMA, B['a.ni Do, Trebinje. Poje-
dinacm nalaz. Bakrena (bojna) sjek1ira s povije:cim
i uicom. Kasni eneolit.
LIT.: A. Benac 1954, 168-169. B.
20 291 KUEV DO, Kijev Do, Trebinje. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz crkvu. i seoska gro-
blja 30 u obliku i sanduka,
Z-I i S-J; ukras: vitica,
znaci, figuralne scene. Kasni srednji viijek.
vertikalne drke. Rano bronzano doba (posuka kul-
tura).
LIT.: S. 1971, 398. N.
2J.292 KLANAC, Stolac. Kameni tumu-
lu.s. Na uzvi
1
enju zapadno od R.aidimlje na-
lazi se gon lla u 6jem cent:ru je ranije rasik:opan grob
u obliku anduka od kamenih kojima se
nalazio ? skelet bez priloga. BlJie ru-
bu tum lla otkrivena j.e posuda sa dvije
VE:ntikalne drke. Rano bronzano dbba (posuka kul-
tura).
LIT.: V. 1984, 49-50.
V.
2U.293 Han, Stolac.
obbku i sanduk.a; neki dislocirani i sekundarno
upotrebljeni. Kasni srednji vijek. N.
KLECKOVICA LAZETINE, Shvnica, Trebi-
nje Praistorijs1k'.Sl gradina i uhrrd1. Fortifika-
ciju veliki kameni tumu1'us, vjerovatmo obmeni
bast:on, i suhoziiid '.znad isterasiranog prostora, isto-
i nie tumula. Na teras.ama nejasni ositaci stam-
bsnih zgra<la. doba.
20.295 KLETI'fE, Ljubljenica, Stolac. Rimsko na-
selje. Na njivi i u umi nalazi rimske cigle i nedope-
oit'f)aci 00. cigli, to ukazuje na postojanje cigla-
uz n::' . .sr::lje. Ri
1
msiko doba.
LIT.: C. Truhelka 1892 c, 365. I.
2)-296 1, Trebinje. Pradsto-
;-i,iska gradina. Smjetena }e na izvanredno pogodnom
i don:1inantnom mjestu na b1agom uzvlenju. Ovdje
je u dva navirata vreno manje sondano istraiva-
;1je, kojom prilikom je otkriveno neto fragmenata
kernmiike, lijepa i ku}turni sloj debljine 20
cm. Bronzano ili eljezno dob.a.
20.297 KLICANJ 2, Krajik:ovi6i, Trebinje. Srednjo-
vjelmvna nekropola. Uz pra:voslavno groblje
no 80 u obliku sanduka i visokog .san-
duk.a, orijen ti:r3nih Z-I; ukras: bordura, vitica, krst,
tLt s figuralna scena. Kasni srednji
LIT.: . 1971, 401. N.
20.298 KLOBUK, Korjeni6i, Trebinje. Srednjovje-
kovni grad. Grad se nalazi na strmoj i teko pristu-
stijeni. Kao vana Klobuk se spo-
minje u 11. st. za wijeme borbi humskog
kneza Ljuto
1
V!i.da i zetskog vladara VoJ1slava. Knez
Pavao vladao je Klobukom od 1391.
1441. Nakon toga zavladali su gradom Turci
su ga zauzeli alko 1477. Bio je u funikciji sve do aus-
trougarske okupacije. Ve6i dio objekata na gradu po-
iz ovog Vli.jelka.
183
Na jednom (sanduku) u gradu,
je natpis koji spominje Vuko.sava
LIT.: H. 1954, 18-19; S. Be!-
1971, 403.. T. Glava
20.2!:J9 KLJENAK, Hodovo, Stolac. Rimska
na i nalazi. Ostaci zg,rade, i pri-
tesani kamen opeke i crijep i dr. Kod bunara 1+Zihar+<
udaljenog oko 100 m donji dio s.ar
1
loofaga i 2 kamena
bloka. Rimsiko doba.
20.300 KNEZEV A GLAVICA, U.sik.oplje, Trebinje.
Srednjovjekovna crlkva i nelkrqpola. Uz pravoslavno
gr'Oblje i rueviitle crkve 9 u obliku
orijerntiiraI11ih Z-I; uikras: motiv krsta. Mnogi
dislocirani i sekundarno upotrebljeni, njima
dva uzidana u crkvicu, s ukrasom krsta, rozete i bilj-
nim motivom. Kasni srednji vija.
LIT.: S. 1971, 405. N.
20.301 KOKUTOVA GRADINA, Pra-
istorijska gradina. Na istaknutom brijegu nalaze se
ostaci suhozidina i fra,gmeniti posuda.
Bronzano ili eljezno doba. BasJeir
20.302 KOMAt"tDENIK, S1iW1ica, Trebinje. Praisto-
rijska gradina. Na omanjem uzvienju zapadno od sela
nalazi se gradina, sa kamenim tumulom -
bas1tlion na samom VThu. Od tumula vodi hrbatom br-
da prema isitoiku suhozid debeo 1,50 m u du-
ini od prnk10 100 m. Taj suhozid ne zatvara nikakav
prostor. Ispod tumula prirodne i
terase, te doEta ulomaka keramike na povrini. Bron-
20.303 KOl.VINENICI, Grupa pra-
i::;torijskih kamenih tru:mula. Sastoji se od jednog ve-
l:eg (olko 20 m i 1 m visine) i desetak ma-
njih tumula, raMr1kanih na prostoru. Bronza-
no ili eljezno doba. B.
20 M4 Hum, Prnistorijsika
gradina. Zavrni dio brida Huma, strmih strana, pred-
stavlja prirodan poloaj. Vjerovatno je
sastavni dio na Humu. Na njegovom vrhu
bila je isturena utvrda (bastion) koja je tiitila Veliku
Gr.ad:inu na Humu sa strane. Od tog
nja se suhorzidnii nasi'P kamena gomila.
LIT.: 1978, 152
20.:105 KONTICA 1, Poprati, Stolac. Prahistorijska
gradina. Na kamenog brijega iznad potoka
Ra1dimlje, a na:suipro1t Gradini na nalazi se
nas,iJp suhozidine kojim je naseljeni prostor bio za-
sa pristupne strane. Prema ulom-
cima, osobirto ulomcima amfora, mjesto je
datirati u eljezno, odnosno doba.
Basler
20.306 KONTICA 2, Poprati, Stolac. Praistorijski
tumuli. Povie gradine razmjetena je nekoliko pret-
hist0irij:sikih kamenih tumulusa. Bronzano ili eljezno
doba. B. MarijaR
20.307 KOPANA GOMILA, Hodovo, Stolac. Rimska
Ostaci izgledaju kao nisika gomila kame-
nja promjera 20 m. Na jednom mjestu vidi se cijeli
Z!id irok oko 80 cm. Svuda lee fragmenti crijepa.
Rimsko doba 2-4. st. I.
20.308 KORITA, Korita, Praistorijski tumuli
i srednjovjekovna nekropola. Na nekoliko tumula
smjeMeno 28 u obliku sanduika i krsta,
orijentiranih; ukras: friz rozeta, arkade.
Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijelk.
LIT.: S. 1971, 381. N.
184
20.309 KORITNIK, Koritnik, Stolac. Srednjovjeko-
vna nekropola. 14 u oiblitku sandu-
ka i visokih sanduka, orijentiranih Z-I; uikras: arka-
de. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 374. N.
23.310 KOSTADINOVICA, Gomriljand., TTebinje. Sre-
dnjovjekovna crkva i nekropola. ruevina manje
crikve sa svodom i polUikrunom apsidom
na strani, 50 u obLiiku plo-
i sanduka; orijentacija: Z-I; ukras: tordirana tra-
ka, bo:i:dura, znaci. U oltarnom prostoru,
na mjestu menize ukraena viticom. s
natpisom unit.ena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 405. N.
20.311 KOSTUR, Dabrica, Stolac. Prahistorijska
gradina i kastr'Ulm. Na teiko
nom brd.jegu, zidova
ne.lazi se veliki broj fragmenata kemmike porijeklom
iz metalnih doba prethistorije. Debelim i
dobro zidovima je prostor pra-
vokutnog obliika duine oko 160, a irine oko 60 m.
U sredini sjevernog dijela nalazi se unutranje utvr-
sa 2 veli!k:a tornja i zgradom njih. 8
junom dijelu prostora vide se o.sitaci zgra-
da, moda i crkve, kao i brojni ulomci te.gula. Na je-
dnom mjestu je cisterna. Prema iz-
rade zidova i tlocrtu cjelokupne ovaj kom-
pleks je datirati u 6. st. Bronzano ili e-
ljezno doba i doba.
LIT.: Basler 1972, 50-51. Baisler
20.312 KOTEZI, Kotezi, Trebinje. Srednjovjekovna
nekropola. Uz groblje oko 60 ste-
u oblri.iku sarnduika i krsta, orijentiraruih
Z-I; : bordura, vitica, znaci, oruje,
friz ptica, ljudsilm figura, figuralna scena. Kasni sre-
dnji vijeik.
LIT.: S. 1971, 392. N.
20.313 KOZJI GRADEC, Dola, PraistoTijska
gradina. Gradina je sa june strane okomi-
tim stijenama, a na v;rhu se nalazii manja gomila ka-
mena koja je podzidan.a sa june strane. Sa
strane, odaikle je i ulaz u ovu gradinu, pootoji
nasuto kamenje u dumni od 50 m, a irine 5 m to
su ostaci neika.dan.jih ztdova. Bronzano i eljezno
doba.
30.314 KREKOVI, Ljubinje. nalaz. U ju-
dijelu grada, u poljoprivred-
nog dobra Gornje polje, 1982. mala ka-
mena sjekirica oblilka, fino polirana. Nisu
ustanovljeni tTagovi nekog naselja. Neolit.
V.
20.315 KRIVA RIJEKA, Poljice Popov0, Trebinje.
sanduka i krsta, orijentd.rani Z-I; ukras: bor-
dure, krst, rozeta; na11pis. Kas.ni sLrednji vijek.
LIT.: S. 1971, 397. N.
20.316 KRST, Baljci, Praist-Orijsikli tumuli i
srednjovjekovna nekropola. Na 3 tumula smjeteno
15 u obliku sanduka i krsta, orijenti-
rani Z-I; ulkras: bordw-a, klvug; B:mnzano
ili eljezno doba i kasni srrednji vijeik.
. LIT.: S. 1971, 388-399. N.
20.317 KRST, Prais-
t-Orijski tumulus i srednjovjekovni spomenici.
vana dva u obliku i krsta, smjetena na
velikom tumulu, orijentirana Z-I; ukrras: arkade.
Bronzano ili. eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT .. : S. 1971, 383. N.
lt
20.318 KRST, Trijebanj, Stolac. Srednjovjekovrw
groblje. tri u obliku sanduka i krsta,
orijentirana Z-I; ulkrns: toil'idirana traka, vitica, sim-
znaci, arikade, tit s naiipis. Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 367. N.
20.319 KRSTAC, Pjeivac, Stolac. Srednjovjekovna
nekropola. Dva jedan u obliku sanduka sa
postoljem, a drugi bez postolja sa ornamentisanom
mi.kom vinove loze po sredini. Pl'i obradi nj.ive za
vinograd nalaeni su koji su sada zatrpani ze-
mljom. Kasni srednj,i vijek. V.
20.320 Trebinje. Rimska vila. Tra-
govi zidova vjerovatno od manjeg rimskog gazdinstva.
Rin:1.sko doba, 2-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1962, 11. I.
20.321 KRSTATI KAMEN, Prais-
torijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tu-
mulu smjetena u obliku i krsta,
orijentrirana SZ-JI; ukras: motiv krsita. Brcnzano ili
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.322 KRSTI, Simiova, Prai:storijski tumu-
lus i sredrnjovjeikovna nekropola. Na tumulu i uz n.ie-
ga, pored pravoslavnog groblja, 20
u obliku sanduka i krsta, orijentiranih Z-I i
S-.J; ulkras: bordura, tordirana traka, vitica, simbo-
znaci, arkade, tit s Mnogii ili
uniteni. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
\'ijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.323 KRSTOVI, Barane, Stolac. Srednjovjekovno
groblje. sedam u obliku i
l{jrsfa; natpis. Kasni sredn1ji vijek. N.
20.324 KRTINJE, Krtinje, Ljubinje. Praistorijski
mmulus. Kamen2. gomila sa jednim grobom u obliku
sandu
1
ka; bez p:rifoga. Vjerovatno bronzano doba.
20.325 KULA, Hrupjela, Trebinje. Praistorijska
gradina. Nalaizi se iznad kvarta Carina. Na vrhu gra-
dine podignuta je u 19. s.t. ma..11.je je
unilena suhozidna arhitektura. Pla1to je okmglog ob-
lika sa bastionom koji je morao imati promjer oko
15 m. Prilaz je bio sa sjeverozaipadne strane. Ispod
platoa sa june strane vide se tragovi suhozida, iako
je ova strana okomitim stijenama.
je sitnih ulomaka keramike. Bronzano ili eljezno
doba.
20.326 KUPICA, Stolac. Praistorijsika
gradina. Na manjem uzvienju nalaz:i. se suhozidom
prostor krunog oblika. Na povrini tankog
kulturnog sloja iz.bijaj;u birojni fragmenti
posuda, a na njivama ispod gradine prikupljeno je
mnogo kremenih alatki. Bronzano doba.
LIT.: V. 1984, 49-50.
V.
20.327 KURIJECA, Dabrica, Stolac. s1tani-
te. Na ulazu u je dio debljeg zati-
tnog zida u ma1te!'u; zii.d titi i manju terasu
koja lei na 10 m nie od ulaza. U samoj na-
je nekoliko f.rag;menata rimsike provincijalne
kera:miike i stakla, a na padini tsp.od
je neikohko fragrnenaita keramike eljeznog doba .
Z.
20.328 KURTOVICA GRAD, Trebinje. Pra-
istorijsika gradina. Locirana je na dosta dominantnom
brdu Cula. Ima dobro suhozid,
debljine oko 2 m. Promjeri elipsoidnog platoa iznose
80 i 50 m. je sitnih ulomaka keramike. Bron-
20.329 l{UTI, Kuti, Srednjovjeikovno groblje.
Uz pravoslavnu crkvu i groblje pet
u obliku orijentiranih Z-1; na fragmentu
uzidanom u crkvu trago'Vi natpi:sa. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 387-388. N.
20.330 LATINSKA GRADINA, Kori,ta, Pra-
istorijska gradina i rimsko Gradina ima
tri suhozidna bedema koji se danas
jedva naziru. Na jugozapadnoj strani se nalazi kame-
tumulus-bastion promjera oiko 12xl2 m i Vlisine
oiko 3,5 m. PromjeT najvieg unutranjeg platoa je
60-80. m. Sitni ulomci keramike. eljezno i rimsiko
doba.
20.331 LOKVA, Hodovo, Stolac. Srednjovjekovna
nekropola. 34 srte6ka u obliku sanduka,
0irijentirana Z-I; UJkras: znaci. Kasni s!re-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 368. N.
20.332 LOKVA, Pjeivac, Stolac. Rimski grobovli.
Istraivanja vrila V. 1958. Kraj
seoske lokve nalazio se grob te-
gulama i imbricima. su ostaci jednog ske-
leta i malo rimskog stakla. U blizini je bio jo jedan
grob koji je ranije uniten. Rirmko doba.
20.333 LOKVE, Hum, Trebinje. Srednjo;vjeik:ovni
s:pomeniik. Usamljeni u oblilru stuba,
natpis. Kasni srednji 15. v.
LIT.: S. 1971, 402. N.
20.334 LUG 1, Mirue-Pribojna, Piraistorij-
ska nekropola s tumulima. Sastodi se od pet i
oko 15 manjih kamenih tumula. Bronza:no ili elje-
zno doba. B.
20.335 LUG 2, Mirue-Pri.!bojrna, Rimske
suhozidne Objekti su nii od recentnih ome-
djeluju starije, a tu i tamo ima i zidova u mal-
teru. Sondirani su objeikti Lug 1 i 2 s dosta keramike,
lijepa i neto rimske opeke. Rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1962, 9-10; I. Bojanovski 1967 a, 190.
I. Bojanovski
20.336 LUG, Lug, Tirebinje. Rimsko naselje i sred-
njovjekovna ne!k:roipola. Uz pira;vosla:vno groblje i cr-
kvu 13 u obliku sanduka i
;visokih sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordure,
vitica, motiv, friz rozeta., &!kade. Neko-
liko spomenika dislocirano i sekundarno upotreb-
ljeno. Prilikom ukopa grobova nailazi se na rimski
materijal. Rimsko doba i kasni srednji
;vijek.
LIT.: S. 1971, 399.
20.337 LUKOVAC, Dola, Praistorijska gra-
dina. suhozid i neto sitne prais-
tmijslk:e keramike. Bronzano ili eljemo doba.

20.338 LUKOVAC, Ljubovo Povr, Trebinje. Prais-
torijska gradina. Smjetena na niem brdu nad selom.
Tragovi suhozida prostor. Bronza-
LIT.: O. 1903, 1208.
20.339 LJUBOV AC, Ljubovo Povr, Trebinje. Prais-
torijska gradina. gradinsikd. plato, ali bez
vanih suhozidnih struktura i bez povrinskih nalaza
keramike. Bronzano ili eljezno doba.
20.340 LUINE, Kruevo, Stolac. Srednjo;vjekovna
nekropola. 52 u obliku sandu-
ka, visokii:h sanduka, sarkofaga i krsta, orijentiranih
185
Z-I; ukras: tordirana traka, bordur.a, vitica, biljni
moti;v sa spiralama, znaci, tit sa
ljudska figura; natpisi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 370-371. N.
20.341 LJEKOV A, Ljeikova, Trebinje. Srednjovje-
i sanduka, odj en tiranih preterno Z-I; ukras: vitica,
rozeta. Kasni vijek.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.342 LJESKOVA, Baljci, Praistoirijski tu-
mulUs i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu smje-
Meno 27 u obliku sanduka i visokih
sanduika, orijentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno do-
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.343 LJESKOVA GLAVICA, Ljubomir-Zdrijelo-
Trebinje. Praistorijski tumulus (Ljubomir 11)
i srednjovjekovna nekropola. Istraivali 1968. i 1969.
Z. V. Palavestra, B. i B. Gerow. Tumu-
lus je imao oca 23 m, visinu cca 1,30 m.
Nasip je zemljani, a na povrini ima kameni plat.
Vie stratuma sahranjivanja, od eneolita do kasnog
srednjeg vijeka. Dva najstarija groba (19. i 24) uko-
pana su u tlo ispod tumula, imaju oblik rake sa
zaobljenim uglovima, a sadravala su po jedan ske-
let poloen na i sa nogama. Tim uko-
pima pripada nasip sa goretinom i ulomcima kera-
mike, njima i ukraene ornamen-
tom. stratum (vjerovatno grobovi spaljenih
mrtvaca, ukopani u kameni plat tumula) pripada
ranom bronzanom dobu - cetinskoj kulturi. Od mla-
praistorijskih sahrana jedna se, na osnovu bron-
zane fibule, moe pripisati kasnom bronzanom do-
bu (Ha B). U kasnom srednjem vijeku na tumulu
je na:stala manja (rodovs'ka ?) nekropola od oko 30
grobova. Eneolit, rano bronzano doba, eljezno doba
LIT.: Z. 1969, 42-44; B. 1980 c, 35-45. B.
20.344 LJUBINJE 1, Ljubi.nje. Rimska naseobina i
grob. U samom mjestu vlidljivi su tragovi ;rimskog
naselja i jedan zidani grob s nalazima. Pe-
riod 1-4. st.
LIT.: C. Truhelka 1892 c, 365. V. PakvaliR
20.345 LJUBINJE 2, Ljubinje. Srednjovjekovna ne-
kiropola. Uz pravoslavnu crlkvu i groblje je
41 u obliku sanduka i saTikofaga, orijen-
tiranih SZ-JI; Ullm-as: .tordirana traka, boroUI-e, 'Vi-
tica, znaci, arkade, ljudska figura, figural-
ne scene. Kasni srednji 'Vijek.
LIT.: S. 1971, 378. N.
20.346 LJUBISICI, Srednjo;vjeikov-
na nekiropola. sedam u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji 'Vijek.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.347 LJUBLJENICA 1, Ljubljenica, Stolac. Rimsko
naselje i grob. Na dosta velikom ikompleksu u samom
naselju nalaze se komadi cigle i ruevine zgrada rim-
skog naselja. Tu je i zidani grob sa neto
priloga od bronze. Rimsko doba.
LIT.: C. Truhleka 1892 c, 365. I. Cremonik
20.348 LJUBLJENICA 2, Ljubljenica, Stolac. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
vano 15 u obliku sanduka visokih san-
duka i samofaga, orijentiranih Z-I; ukras: ;vitica,
biljni motiv sa spiiralama, arkade, tit s sim-
znaci, ljudska figura; natpis. Kasni srednji
vijelk.
LIT.: S. 1971, 369. N.
180
20.349 LJUBLJENICA 3, Ljubljenica, Stolac. Sred-
nj nekropola. 20 u obliku
sandU!ka, orijentdrranih Z-I. Kasni srednji ,rij.ek.
LIT.: S. 1971, 369. N.
20.S50 LJUBOVO, Ljubovo Povr, Trebinje. Sred-
njovjekovna nekiropola. Uz iptravoslavno groblje
vano 26 u obliku i sanduka, oirijentira-
nih Z-I; ukras: vitica, arkade, znaci, tit
s i konjanikom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 404. N.
20.351 LJUTI DO, Lj.uti Do, Stolac. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavnu cr!kvu i groblje
31 u obliku sanduka i sairkofaga i visokih san-
duka, orijenittranih Z-I; ukras: tordirana traka,
tica, znaci, arkade, tit s natpisi.
Kasni siredniji vijek.
LIT.: S. 1971, 369. N.
20.352 MALA GOMILA,
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Slabo sa-
suhozidovi uz dosta fragmenata
posuda po povrini. Neposredno uz Malu gomilu na-
lazi se istovremeno nalazite zvano Velika gomila.
Bronzano i rimsko doiba.
20.353 MALA GRADINA, Donji
Praistorijska gradina. je kamena gomila -
bastion. Hronzano ili eljezno doba. B.
20.354 MALA GRADINA, Trebinje. Pra-
istorijska gradina. Nalazi se juno od brda Petri;ne.
To je omanji breuljak u ravnici, bez Vlidljivih osta-
taka airhelokog materrijala i bez suhozidina. Samo
toponim i donekle poloaj odaje utisak gra-
dine. Bronzano ili eljezno dob.a.
20.355 MALA GRADINA, Korita, Praistorij-
ska gradina. Plato je gradirus!ki, ali ima slabo
ka suhozidnog bedema i pokretnog arheolokog ma-
teri.jala. Bronzano ili eljezno doba.
20.356 MALA GRADINA, Trebimlja, Trebinje. Prais-
torijska gradina, rimsko i kameni tumuli.
Mjesto se nalaizi sjeverozapadnije od Velike Gradine;
na manjem zaravnjenom pll'ostoru. Arhitektonski gle-
dano ova gradina je mnogo sloenija od susjedne Ve-
like Gradine. To je bio i il'imski bu11g. Fortifikacije
iz rimskog doba su dijelom na ostacima
prais
1
toil"ijslkih. su dva zida koja se pru-
aj1u niz padine u duini od ptreko 200 m, a na ra.o;to-
janju od oko 80 m. Na platou i na padinama nalae-
no je rimske opeike i keramike. Sjeverozapadno od
ove gradine, u podnoju samog brida, nalazi s1e 13
gomila. od gradine a na zapadnoj strani brda
-Igar nalazi se jedna gomila. Zeljezno i rimsko doba.

20.357 MALA GRADINA, Trebinje. P.raisto-
rijska gradina. Nalazi se neto zapadnije od Vel1ke
Gradine, a njih je priirodno i ko-
munikacija to dijeli ove gradine. Niz hrbat vodi su-
hozid debljti.ne 1,5 m, a u duini od oko 150 m. Te-
ren je isterasiran i podzidan pa se da je tu bilo
prostora za Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.358 MALA GRADINA, Ljubinje. Pra-
istorijska gradina. Na hrbamu brda,
1
plato ovalnog ob-
lika je suhozidom, a na rubu i ve-
likim limitnim tumulom. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.359 MALA GRADINA, Viranjslka, Prais-
torijska grading. i rimsika utvrda. Nalazite je locira-
no na dominantnom uzvienju. Manji plato bio je
branjen suhozidom i limitnim tumulom, podignutim
na irrnbu platoa. Na gradini je
bronzana dvojna igla, keramika eljeznog doba i
ulomci rimskih amfora. Zeljezno i doba.
B.
20.360 MALA KLJUCNA GRADINA,
Trebinje. Praistorijska gradina. od se-
la u blizini Velike gradine nalazi se ovo slabo
vano naselje. B!ronzano ili eljezno doba.

20.361 MALA OGRADA, Pjeivac, Stolac. Rimsko
naselje. Lokalitet se nalazi ispod Ilijine glavice, sa
june strane. Pri obradi zemlje ovdje se nailazi na
osta,tike rimslke pribline 6x6 m, a deb-
ljine zidova 60 cm. Pored ulomaka ke-
ramike ovdje se nalaze i predmeti od eljeza. Rim-
sko doba, 2-4. st.
20.362 MALI ROG, Plana, Praistorijska gra-
dina. Na VJ:"hu brijega nalazi se gradina s.a
nim iroikim suhozidom i nasi1pom. Bronzano ili e-
1 j ezno dob.a.
20.363 MANTOKITA, Pr.aistorij-
ska gradina. Glavni fortifikaaioni obje!kt je gomila -
bastion promjera osnove 70 m, i visine preko 20 m.
irina gornje terase iznos1i oko 45 m. Relativno do-
sta keramike po povrini. Bronzano ili eljezno dob.a.

20.364 MARTINOVICA GOMILA, Hodovo (Gornji
Brtanik), Stolac. Praisto11ijska gradina. Fortifikacija
se sastoji od kamene gomile viso!ke 8-10 m i .suho-
zidno:g bedema koji se prua u duini od blizu 160
m. Bedem je sa vanj!!:ke strane obloen velikim
poligonalnim oklesanim kamenim blokovima, irok
je oko 2,5 m, a visina se od 2 do 4 m.
Brojan materijal. Bronzano i eljezno (he-
doba.
LlT: Z. 1975, 108-109; I. Bojanovski 1978, 78.
B.
20.365 MASLINE (Han Pobrdica), Masline, Stolac.
Srednjovjekovni sipomenik. u obliku
krsta, orijentiran Z-I; ukrras: bard.ura; natpis. Kasni
srednji vije!k.
LIT.: S. 1971, 376. N.
20.:366 Stolac. Rimsko nasdje i
bazilika. Na velikom prostoru nalaze se
fragmenti opeka i drugog materijala.
Postoje i tragovi vodovoda. Po mjetana uz
sam lokalitet iao je put sa nabijenom kamenom pod-
logom, to bi moglo predstavljati osta!tak rimske ce-
ste. Na ocvom Jrna i dje-
latnosti iz perioda, pa se moe pretpo-
staviti pos1tojanje bazilike. Rimsko,
1-4. st. i kasnoaniti6ko doba, 4-6. st.
I.
20.367 Orahovac, Trebinje.
bornvite. Praistorijsko privremeno boravite u jed-
nom malom u Plazine. Duina za-
kdvenog pros:to!Ta je cca 25 m, a dubina do
10 m. Isipod toolkog humusa i osliipine debele do 0,90
m, otktriven tanak sloj pepela s fragmentima kera-
mike. Srednji neolit. B.
20.368 Rotimlj.a, Stolac. na-
laz. Rimska votivna ara, Liberu.
spomenici uzidaoni su u seoske Rimsko doba.
20.369 MEJDAN, Pjeivac, Stolac. Srednjovjekovna
nekiro1pola. 24 u obliku san-
dUika i sankofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 3'15. N.
I
20.'.1.':JO l'iIEKA GRUDA, Meka Ga:"uda-Pakost:.dje,
SrednjovjekoViJ'.li spomenik. U pravoslavnom
groblju u obliku sanduka, orijerntirnn
Z-I: ukras: ljudska fagura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 383. N.
20.:571 METERIZ, Ivanica, T:rebinje. Praistorijska
gradina. Smjetena Je na blagom prevoju prema brdu
Vla.tici. Ostaci velike gomile - bastiona.
20.372 METERIZ, Oraje Povr, Trebinje. Praisto-
gradina. Smjetena je na izdvojenom breuljku.
Ima bastion i suhozidine.
Unutranji prostor bas:tiona iznosi 13x10 m, a unut--
ranje i vanjsko lice se dobro vidi. Dva suhozidna
k;raka pruaju se sjeverno i juno od bastiona niz
padine. Na povrini fragmenata kern-
mike. Bronzano doba (posuka kultura).
20.373 METERIZINA, Kremeni Do, Trebi.nje. Pra-
istorijska g;radina. Na tom lokalitetu ima jedna go-
mdla (sada raznesena) i neto ostata[rn suhozida.
Meterizina se naslanja na brdo Plitka glavica (zapad-
nije) a ova na Strmoglavicu. Brronzano ili eljezno
doba.
20.:n,1 1, Gorica, Trebd!nje. Praistorijska
gradina i srednjovjekovni grad. Breuljak na desnoj
obali rijeke Trebinjice s praistorijske
gradine i zidovima grada Sjeverno i
odatle nalaze se u nizu tri, a moda i
vie omanjih gradina sa jednim kamenim tumulusom
na zapadnoj strani gdje je bio i jedan od ulaza, te
jednim kamenim tumulom na sjevernoj strani tog
gradinskog sistema. od se nalazi je-
dan raskopani tumulus, s tragovima ke-
ramike i ljudskih kostiju. Bronzano ili eljezno do-
LIT.: H. 1954, 17;
1983, 213.
20.375 2, Gorica, Trebinje. Rimsko nase-
lje. Na usikom pojasu i.Sipod uz Trebinjicu,
nalaze se fragmenti rimske ci,gle i keramike (tera
sigilata). Rimsko doba: 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1962, 11. I. Cremonik
20.376 MIHICA GROBLJE, Ljubinje. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavno gr-oblje sa-
13 u obliku sanduka i krsta s
ma, orijentiranih Z-I; ukras: bordure, vitica, rozete,
arkade, ruika. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 378. N.
20.377 MIJATOVINA, Me!ka Grruda-Duica,
u obliku i sanduika, odjenrtiranih Z-I; ukras:
boroura, vitica, krst; mnogi dislocirani i sekundarno
apotrebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 383. N.
20.378 MILJANOVICI, Ljubinje. Prais--
torijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na kame-
nom tumulu smjetena tri u obliku sanduka
i k:rs:t.a, oidjetntiran:i Z-I i S-J; ukras: tordirana tra-
ka, bmdura, rozeta, ruka sa titom i natpis.
LIT.: S. 1971, 380. N.
20.379 MIRINE, Bihovo, Trebinje. Rimsik.o naselje.
Ostaci gospodarske zgrade i s1tambenog objekta. U
jednom dije1u zgrade otkriven je torkular. Rimski
perriod, 2. do 4. st.
LIT.: V. Pakvalin 1976, 289-293. V. Pakvalln
20.380 MIRUE 1, Sre-
dnjovjekovna neikroipola. Uz pOC"avoslavnu crkvu i gr-o-

187
blje 20 u obliku sanduka :
krsta, orijentiranih Z-I; ukras: bordura, ljudsk3. fi-
gura; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 386. N.
20.381 MIRUSE 2, Mirue -
Srednjovjekovno groblje. Grupa od devet 1
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras
borci.ura, vitica, tit s srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 386. N. Mileti.<
20.382 MISA, Srednjmrje
kovno groblje. 10 u obliku sandu
ka, dislocilrani; ukLras: znaci, Ka.sn
srednji vijek
LIT.: S. 1971, 381. N. Miletic
20.383 MISTIHALJ, Panik, S:rednjovjetkovm
nekropola i rimski nalaz. Uz pravo_c;lavnu
cl1kvu i ,g.mblje smjetena 178 u obliku
sanduka, visokih sanduka i sar'kofaga, orijentiranih
Z-I; ukras: bo['durra, to['diirana traka, vifaca, friz ro-
zeta, znaci, arkade, tit s konjanik,
figuralna scena. U cl'kVi pored nekro;pole oltarnka
menza od profilirano,g rimskog gezimasa,
datiranog u 2-4. st. Nekrropola je iz kasnog srednjeg
vijeka.
LIT.: S. 1971, 387. N.
20.384 MISELRCI, Praistorijski
tumuli. Na kosama i zaravancima jugozapadna i ju-
no od prema dolini Trebinjice, na ve-
prostoru se nalazi oko 30 kamenih tumula, od
kojih su neto (do 20 m dok
su ostali mali. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.385 MOSKO, Mosko, Praisto["'ijski tumuli.
Skupina od tumula sa grobovima u obliiku san-
duka. U grobovli.ma je bilo priloga glasina6kog ti,pa:
fibule, privjesci i sl. eljezno doba.
20.386 MOSTiTE, Sred-
njovjelkovna nekropola. Gruipa od 33 ste6ka u obliku
sanduka i sairkofaga, orijentkanih Z-I; ukiras:
bordure, friz rozeta, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 386. N.
20.387 MRKONnCI, Trebinje. Sre'.:'.njo-
vjekovno g;roblje. sedam u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura.
LIT.: S. 1971, 395. N.
20.388 NECVIJECE, Trebinje. Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; u.kras: bordura,
vitica, friz rozeta, vijenci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 402. N.
20.389 NESLANI VRH, Turmenti, Trebinje. Prais-
torijska gradina. Slabi ostaci utvrdenog naselja.
20.390 OBLAT, Ravno, Trebinje. Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku
sanduka i stuba, orijentirana SZ-JI; ukras: krst.
LIT.: S. 1971, 393. N.
20.391 OBRADOV KAMEN,
Trebinje. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno
groblje. Na tumulu smjeteno sedam u ob-
liku i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: vi-
tica. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 395. N.
20.392 OGRADA (Posijena glavica), Donji Davido-
Praistorijski tumulus i srednjovjekovni
188
spomenik. Na tumulu u obliku sandu-
ka, orijentiran Z-I; ukras: bord ura, vitica, geomet-
rijski motiv, arkade, tit s Bronzano ili e-
ljezno doba i kasni sre<lnji vijek.
LIT.: S. 1971, 380. N.
20.393 OGRADE, Burmazi, Stolac. Praistotrijska
dina i tumuli. suhozidni bedem. U
okolini naselja nalazi se desetak kamenih gomila.
Bronzano ili foljezno doba. B.
20.394 OGRLICA, Hatelji, Stolac. Praistmijsiki tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. Na blagoj hum-
ci smjetena 2.5 u obliku sanduka i sarkofa-
ga, orrijentiranih Z-I; ukras: borrdura. Bronzano ili
LIT.: S. 1971, 373. N.
20.395 OPLICICKA (Prenjska) GRADINA,
-Prenj, Stolac. Praistorijs'ka gradina. Smjetena na
rubu kanjona Bregave. Dvije velike gomile, podig-
nute nad duboko suhim koritom nekada-
njeg potoka, tite prilaze naselju koje je bilo smje-
.teno nie, na padinama prema U podnoju
gomila se ostaci suhozidina, od
velilkih blokova kamena koji flankiraju pris-
tupe naselju. Rano bronzano doba (posuka kultu-
ra) starije i elj,ezno doba.
' B.
20.396 ORAH, Orah, PraistotDijski tumuli sa
srednjovjekovnim uko1pima. Pet kamen11: i je-
dan manji, prerteno zemljani tumulus. Tumuli su u
osrnova. eneolitu i ranom bronzanom dobu.
U jednom je otikrivena fino obzidana plaitfo['ma sa
dva groba od kamenih i skeletima u
poloaju. Dxiugi je dao vie .grobo;va. Nad jednom,
unitenom srednjovjekovnom crkvicom osnove 5 X 3
m i grobovima, su ulomci keramike cetin-
ske kultwe. U dva tumula bilo je i ukopa iZ ranijeg
srednjeg vijeka, a na tumulu I i IV formirane _su
manje, moda rodovske, nekropole kasnog srednJe.g
vijeka. Eneolit, rano bronzano doba i po-
suka kultura), rani i kasni srednji vijek.
LIT.: M. 1967, 162-163; B. 1982, 7-26. B,
20.397 ORAH 2, Orah, Trebinje. Srednjovjekovno
groblje i crkve. Uz pravoslavno groblje s os-
tacima manje crrikve (dimenzija 5x3 m) 22
u obliku i sanduka, ol!1ijenitirana Z-I;
ukras: znaci, tit s Kasni sn;dnji
vijek.
LIT.: S. 1971, 403. N. Glava
20.398 ORAHOVICE 1, Orahovice, Rimsko
naselje. Na Vlarkama u Viita:n0:wj doli kod damije
nalaze se ostaci rimskog naselja, a
ih temelji zidova, opeika, Cil'ijep, ulomci krovnog v:i-
jenca, cipus s likom Genija itd. Ruevine za:premaJU
povrinu od nekih 700x400 m. Vjerovaitno je u pi-
tanju centar peregrinske civitas Deremista (sa 30 de-
kurija, Plin. III 143). Civitas je kasnije dobila status
municipija. Rimslko doba, 1-4. st.
LIT.: Ph. Ballif 1893, 38; D. Sergejevslci. 1962, 81. .
I. BOJailOVSki
20.399 ORAHOVICE 2, Orahovice, Nalaz
rimskih novaca. Tiberius {14-37), Caracala (211-
-217) i Constans (337-350).
LIT.: G. 1978, 155-158; Tbl. 26, 29, 30.
20.400 ORAJE, Rotimlja, Stolac. nalaz.
Dvije rimske are Jupitru i Li.beru; od nat-
pisa sa rtvenika Libera samo slova L B P
- L(i)B(ero) P(a;t:ri). Rimsko doba: 1-3. st.
LIT.: v. Radimsky 1891, 190; C. Truhelka 1892 c, 364.
I.
20.401 ORAJE POPOVO, Oraje Popovo, Tirebinje.
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu
i groblje 11 u obliku san-
duka i krsta, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
LIT.: S. 1971, 392. N.
20.402 ORLOVICA, Zavala, Trebinje. pre-
bivalite i Sirednjovjeiko:vni grob. Ispired ulaza je ve-
liki a:bri isa irokom terasom, dok u unutranjosti
podzemni potok. U koiritu potoka, dublje
u unutranjos:ti je dosta praisitorijske
keramike. Bronzano doba (posuka kultura). U ab-
riju je otkriven grob iz kasnog srednjeg vijeka.
Z.
20.403 OSMICA GRADINA, Prais-
torijska gradina. Na istaknutom brijegu dijdovi slo-
ene gradinske fortifikacije, s dvije gomile (ba-
stiona) i jednom manjom, kao i sistemom suhozidina,
s ulazom na strani. ili eljezno
doba. Odavi6
20.404 OANICI, Stolac. Srednjovjekovni
spomenici. P:red pravoslavnom crikvom, podignutom
na temeljima stare orkve, dva u ob-
liku ukras: figura ratnika; natpis (Radoslav
Hrabren). U blizini dvije kamene stolice;
natpis (vojvode Stjepana Kasni srednji
vijek, konac 15. v.
LIT.: . 1971, 370. N.
20.405 Srrednjovjekovno
sandUika, orijentirainih Z-I; ulm-as: bo:rx:lura. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 383-384. N.
20.406 PALUTAK-KRSTAC, Pjeivac, Stolac. Sred-
njovjekovna nekropola. Nekropola se nalazi na zem-
ljanoj humci, a broji ukupno 11 od kojih su
tri u obliku sanduka i osam na jednoj
je reljefni tap sa tordiranom drkom i vrhom u
obliku krsta. Kasni srednji vi}ek.
V.
20.407 PANDURICA, Orahovac Trebinje Pra-
istorijska gradina. Na padinama brijega s june stra-
ne debeo kulturni sloj s ulomcima keramike. Povr-
ina naselja obuhvata oko jedan hektar. Bronzano
i starije eljezno doba. V.
20.408 PANIK-ORAH, Panik, Praistorijsiki
tumulus. Jedan oko 15 m, i grupa od
10 tumula 5 i 15 m, svi nasuti ka-
menjem. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.409 PAREANI, Paniik, Praistorijski tu-
mul'Us. Gomila je kamene konstrukcije, visine cca
1,30 m, cca 20 m. Bronzano ili eljezno
doba. B.
20.410 PAROJSKA NJIVA, Parojska Njiva, Trebi-
nje. Srednjovjekovna nekropola. U blizini prnvoslav-
nog groblja 1'7 u obliku sanduka,
o!I'ijentiranih Z-I; ukras: totrdirana traka, ruka. Ne-
koliko spomenika dislocirano, njima, vjerovat-
no, i s natpisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.411 PEIKANOVI DOLOVI, Bijeljani,
Praisitorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Sa-
pet na razruenom tumulu, dislocitrani.
Bronzarno ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 381. N.
20.412 PETROVINA, Gornji
Srednjovjeko
1
vno groblje. u ob-
liku i krsta; orijentirana Z-I i S-J; ukras:
bordura, znaci, tit s ptice;
natpis. Kasni srednj-i vijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.413 PETROV KRST, Gornje Krtinje, Ljubi.nije.
Ri:miSki miljokaz i srednjovjekovni spomenik. Rimski
miljokaz, sekundarno upotrebljen kao uk-
ras: tordirana traka i ljudski lik; natpis. Rimsko do-
LIT.: S. 1971, 379. N.
20.414 PITOMA GRADINA, Brestica, Prais-
torijska gradina. Na vrhu visokog brijega
suhozid. Ima i sitnih ulomaika keramike. Bron-
zano iH eljezno doba.
20.415 PLANA 1, Plana, Praistorij.siki i rim-
ski tumuli. Na Plane istraena su 1892. dva,
a 1900. jedan veliki kameni tumulus. Na-
je vie grobova starijeg eljeznog doba (od 6.
do 4. v. st. e), te jedan girob iz rimskog doba.
Tumulus is1traen 1900. dao je bogate nalaze: dva
bronzana ljema, eljeznog oruja (kop-
lja, noevi), dosta nakita od bronze i srebra, te kera-
mike. Starije eljezno i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 c, 100-101; C. Truhelka 1901 a, 1-13.
B.
20.416 PLANA 2, Plana, Praistorij.siki trtunu-
lus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu Emjete-
no 18 u obliku i sanduka, uz amorfne
blokove, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana
traka, nia. Bronzano ili eljezno doba i kasni sred-
nji vijelk.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20Al 7 PLANA 3, Plana, Srednjovjekovna
nekropola. sedam u obliku sandu-
ka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.418 PLANA 4, Plana, Srednjovjekovno
groblje. pet u obliku sanduka; dis-
locirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.419 PLANSKA GRADINA, (Katrumi) Plana, Bi-
Praistoirijska gradina i rimsko Suho-
zid kirunog oblika 52 m. Na jugu zaravan-
ka ostaci zida u maltmu. U okolini Plane ima 28
gomila. Bronzano ili eljezno doba i rimsko doba.

20.420 PLOCE, Hatelji, Stolac. Prnistorijski tumu-
lus i srednjovjekovna nek['opola. Na tumulu
14 u obliiku sanduka, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras. Bronzano ili eljezno doba i ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 373. N.
20.421 POCRNJE, I:.jubinje. Sred-
obliku sanduka i krsta, orijentiranih Z-I i
S-J; ukras: bordura, vitica, znaci, kanelu-
re, arkade. Kasni srednji
LIT.: S. 1971, 378. N.
20.422 POD, Gornje Trebinje.
grob. Ispirtivanje vrili V. i Lj.
1957. Pri ko'panju zemlje za vinograd otkriven
je grob tegulama i imocicima, s1oenim u
obliku krova. U grobu se nalazio jedan skelet, frag-
ment staklene gvozdeni kosijer, turpija i 3 ek-
sera. Rimsko doba. V.
189
20A23 PODCRKOVNICA, Stolac.
Rimske zgrade i srednjovjekovni grobovi. Ispod za-
seoka Batnoge nalazi se kamenje uz
fragmente rimskih posuda, cigle i crijepa.
dijelovi miljokaza i nadgrobne sa produetkom
za U zapadnom dijelu toga prostora nai-
lazi se na srednjovjekovne grobove kame-
nim Rimsko doba i kru:ni srednji vijek.
I.
20.424 PODGRADINA, Trebinje. Prais-
torijska gradina. Nalazi se ispod Velike gradine na
jednom raViilom platou. Bronzano doba.
20.425 TTebinje. Praisito>l'ij-
ska gradina. Navodno su tu dva bronzana kel-
ta. U iskopanoj sondi 1 m je dosta
keramike. Bronzano doba.
20.426 PODINA, Koravljica, Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku ukras:
znaci; natpis. Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: S. 1969, 133. N. Mileti6
20.427 PODORAJE, Oraje Pov:r, Trebinje. Sred-
njovjell.mvna neikropola. 30 u obliku
i sandulka, orijentimnih Z-I; ukras: bordura,
vitica, friz rozeta, znaci. broj
uni1ten. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 404. N.
20.428 PODUBOV AC, Podosoje, Praistorij-
smjetena u obliku visokog san-
duka i krsta, orrijentiranih Z-I; uikras: bordura, ar-
kade. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 392. N.
20.429 PODVORNICE, Kruevo, Stolac. Srednjovje-
i sanduka, orijentiranih z_;I i S-J; ukras: viti-
ca, znaci; natipis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 371. N.
20.430 POGREBNICE, Hodovo, Stolac. Srednjovje-
kovna nek1r01pola. 27 u obliku
sanduka, sarkofaga i visokih sanduka, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, vitica,
znaci, tit s zoomorfni motiv, figuralna sce-
na; natpis. Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: S. 1971, 368. N.
20.431 POLICE, Police, Trebinje. Rimski miljokaz.
U ogira:di polja nalazi se miljokaz in siitru. Rimsko
doba.
LIT.: D. Sergejevski 1962 a, 76. I.
20.432 POLJICE-POPOVO, Poljice Popovo, Trebi-
nje. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom
g.mblju uz crkvu 16 u obliku plo-
sanduka i stuba, orijentiranih Z-1; ukras: bor-
dura, tit s Mnogi dislocirani i uniteni ili
upotrebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 396-397. N.
20.433 POTKUK, Gornja Stolac.
Srednjorvjeikovna nekropola. oko 240 ste-
nih Z-I i S-J; Uikras: tordirana traka, bordure, vi-
tica, znaci, arkade, zoomorfni prikazi, ru-
ka s figuralne predstave i scene. U blizini
kamenolom. Kasni srednji vijeik.
LIT.: S. 1971, 371-372. N.
20.434 PREDOLJE 1, Predolje, Stolac. Rimsko na-
selje. Na njivama u selu izorava se rimska opeka i
drugi mate:rijal.
LIT .. : C. Truhelka 1892 c, 362. I,
190
20.435 PREDOLJE 2, Predolje, Stolac. Srednjovje-
ikovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
10 u obliku i S"nduka, orijentiranih
Z-I; u.kras: bordura, tit s neki dislocirani.
LIT.: S. 1971, 371 N.
20.436 PREMILOVO POLJE, Ljubinje.
Srednjovjekovna nekropola i kamenolom.
87 u obliku sanduka, visokih sanduka
i sarkofaga, o;rijentiranih preteno Z-I; ukras: tor-
dirana tralka, bocrdure, vitica, znaci, tit
s ljudska figura, prikazi ivotinja, figuralne
scene; natpisi. U blizini kamenolom Cukova i
neto dalje kamenolom na Jeevoj glavici s dva zao-
stala Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 380. N.
20.437 PRENJ, Prenj, Stolac. Srednjovjekovna nek-
ropola. 28 u obliku i sandu-
LIT.: S. 1971, 369. N.
20.438 PRERACA, Preraca-Drenov Do, Bile.::a.
Srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavnu crkvu i gro-
blje est u olbliiku sanduka i
krsta, orijentiranih Z-I; ukras: friz rozeta, geo-
metrijski motiv, arkade; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 383. N.
20.439 PRIJEVOR, Prrijevor, Trebinje. Pr.aistoa:-ijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulu smje-
teno osam u oblilku sanduka, orijentiranih
Z-I; ukras: tordirana traka, bordura, tit s
Bronzano i eljezno doba i kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 409. N.
20.440 PRISPA, Rim-
sko naselje. Lokalitet se nalazi oko 350 m junije od
crkve, a oko 50 m od lijeve obale Trebinjice. Sasto-
ji se od dvorfata (zaobljenih uglova) i 4
prostmije oslonjene na sjeverni zid. U neposrednoj
blizini su i ostaci dviju manjih zgrada u malteru s
upotrebom rimske opelke i crijepa. I na drugim ome-
kod Pdspe obilni nalazi rimskog crijepa. Da-
nas pod akumulacijom. Rimsko doba: 1-4. vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1967 a, 189. I. Bojanovski
20.441 PRITORCI, Pje
1
ivac, Stolac. Rimska nekro-
pola, naselje i cesta. Isrtraivanja vrila V. Atanacko-
1958. Rimski grobovi rn
rprili:kom kopanja zemlje za vinograd. Ukupno su ot-
krivene dvije zidane grolbnice i tri groba i
prekrivena kamenim Prilozi: staklena vaza
i lakrimariji, srebrna kI'stasta fibula, perle, olovna
urna, vaza i dr. Grobovi se datiraju u
3-4. v. Pored nek1ropole je vodila trasa rimske ce.ste,
irine 3-4 m. Na njivi zvanoj pored loka-
liteta ostaci rimske ;pravougaone osnove, sa do-
sta kamena i ma1terom u zidu
debljine 0,60 m. Rimsko doba.
LIT. I. Bojanovski 1973 c, 148. V.
20.442 PRLO, PanIB:, Rimska nekropola.
Istraivanja wila I. Cremonilk. Skupina funeralnih
zgrada koju hram koj.i je sluio posmrtnom kultu
kao i zgrada sa dvije prns:torije uz njega. Uz hram
je zidani grob od cigle. od hrama je mali
voroku11mi mauzolej u kome je ukopan grob. U utu
je mnotvo ulomaka freski sti-
la. Grobnice s kraja 3 Et.
LIT.; I. Cremonik 1959 a, 129; A. Zelenika 1960, 181;
I. Cremonik 1961 a, 175-184; Lj. 1961, 185-187;
I. Bojanovski 1962, 13. I. Cremonik
20.443 PRODO, Srednjovjekovna
nekropola. 21 u oblIB:u i sandu-
ka, orijentirani Z-I i S-J; ukras: vitica. Kasni
srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 388. N. M.i:leti6
20.444 PROSJEK, Prosjek, Trebinje. Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz prravoslavnu crkvu i groblje sa-
20 u obliku i sanduka, orijenti-
ranih Z-I; ukras: znaci, tit s N-
koliko dislocirana i sekundarno upotre-
bljeno ili uni1teno. Kasni srednji vijek.
LIT.: S 1971, 399-401. N.
20.445 RACEVA CRKVA, Vranjska, Sred-
blje 18 u obliku i sanduka,
uglavnom dislociranih i sekundarno upotrebljenih;
Ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.446 RADAN-l{RST, Hodovo, Stolac. Srednjo-
sandUka, saDkofaga i krsta, orijentiranih Z-I
i S-J; ukras: tordirana traka, vitica, arrkade, tit s
fi.guralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 19'71, 386. N.
20.447 RADIMLJA 1, Poprati, Stolac. Praistorijska
nekropola. Zatlitno isikoipavanje izvrila 1984. V. Ata-
Skupina ravnih grobova u dolini po-
toika Radimlje ispod Gradine u Grobffvi
sadre brojne priloge: eljezno oruje, te nakit od
uebra, bronze i jantara, kao i keramika na
kolu, tipa. Pripadaju preteno 5.
V. st. e. V.
20.448 RADIMLJA 2, Paprati, Stolac. Praistorijska
neikropoJ.a sa tumulima
tumulus cca 215 m i visine 3 m, sadravao
je groib u obliku sanduka od kamenih sa zgr-
bez priloga, te jedan naknadni
ukop, sa skeletom i prilozima bronzanog na-
kita. U ostalim tumulima su samo skeleti
bez priloga. Prvobitni grob u tumulu pripa-
da, najvjerovatnije, ranom bronzanom dobu, a nak-
nadni ukop 5. v.
6
t. e.
LIT.: C. Truhelka 1893 c, 233-234. B,
20.449 RADIMLJA 3, Poprati, Stolac. Sre-:l.njovjeiirn-
vna nekropola. 133 u obliku
sanduka, visokih sanduka, sarkofaga i krsta, orijen-
tiranih SZ-JI i JZ-SI; ukras: toridirana trak.a, viti-
ca, bordure, znaci, biljni motiv sa spira-
lama, tit s ljudske figure, zoomorfni m:::idvi,
figuralne scene; natpisi porodice Hrabrena-
i drugih, uz spomen majstora Mio.go-
sta, Raitka i Bolaina Istraeno
ukupno 11 grobova, dva pod (A. Benac 1949)
i 9 sa kojih su .spomenici uniteni (A. Zelenika 1960).
Grobovi su bili sloenim kamenim
orijentirani kao i bez priloga. Kasni
srednji vijek, 5. et.
LIT.: A. Zelenika 1962, 172-173, S. 1971, 372.
N.
20.450 RAJCEVA GOMILA, Trebinje. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovni grobovi. Na tu-
mulusu vidljiva raskopana .groba sa zatitnim
kamenim u blizini majdan kamena na ko-
me se jedan Nije istraena. Bronzano
ili eljezno doba i kasni srednji vijek. N.
20.451 RAKOV KRST, Trebinje. Sred-
njovjekovni spomenici. Usamljeni u obliku Ean-
duka sa stubom, orijentiran Z-I; ukras: motiv kirsta,
LIT.: S. 1971, 403. N.
20.452 RAPTI, Bobani, Trebinje. Srednjovjekovna
nekropola. Uz praV'oslavnu i groblje
34 u oblIB:u sanduka i krsta, orijentirani
Z-I; natpis. Kasni srednji vij,ek.
LIT.: S. 1970, 398. N. M.ileti6
20.453 RAVNA GOMILA, Ostrovo, Stolac. Praisto-
rijski tumulus. Povelik prethistorijski tumulus nalazi
se uz put Svitava-Ostro:vo. Bronzano ili eljezno
doba. B. Marijan
20.454 RAVNI, Cepelica, tumuli.
Dva velika, osamljena kamena tumula, cca
30 m, visine cca 3 m. Bronzaino. ili eljezno doba.
B.
20.455 RAVNO, Ravno, Trebinje. Srednjovjekovna
nekropola. U blizini crkve 11 ste-
u obliku i sanduka, dislocirani; ukras:
bordura, znaci, tit s Kasni !:red-
n.ii v:ijeik:.
LI.'.' : S. 1971, 393. .1\T.
20.436 RESINICA, Lug, Trebinje. Srednjovjekovna
nekropola. Sastoji se od tri neukrae-
na. Smje1tena je juno ispod sela u blizini korita
Trebi:njice. Kasni srednji vijek.
20.457 RISOVACKA PECINA, Risovac, Trebinje.
praistorijsko stanite. Smjetena je u duga-
j gredi na vliS'i:ni od 100 m iznad Mobog polja.
Ispod velikog, gotovo kiru.nog otvora, prua se
plato. ima oblik i:rotkog hodnika duine oko
40 m. Tlo joj je horizontalno i prekriveno tanikim
slodem sedimenta. U unutranjem dijelu je na
dva mjesta suhozidom. Ispred ulaza i na
obroncima ima na povrini <los.ta praisttorijske
mike. Bronzano doba (posuka kultura) i eljezno
doba. Z.
20.458 ROSULJA, Trijeibanj, Stolac. Srednjo;vjekov-
na nekropola. 12 u obliku sanduka i
sarkofaga; uikras: tordirrana traka, vitica, figuralna
scena. Kasni srednji vijek.
LI'l'.: . 1971, 367. N.
20.459 RUPNI DO,
1
Rupni Do, Trebinje. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu
smje1teno 11 u obliku sanduka, od-
jentirrani; Uikras: bordura, rozete, tit s Bron-
zano Hi eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 406. N.
20.460 RUICA NJIVE, Ljubinje. Prais-
torijski tumulus i srednjo;vjeikovni spomenici. l'fa tu-
mulu i njegovoj blizini, osim grobova u
tri u obliku krsta; natpio!i. Bronzano
ili eljezno doba i kasni s;rednji vijek.
IJIT.: . 1965 a, 124-131, 158- 159. N.
20.461 RUIC NJIVE, Praistorijsiki
tumuli i srednjovjelmvni grobovi. S. Pertrnk je 1967.
ist;raivala dva i jedan manji tumulus. U dva
turnula su grobovi u obliku sanduka od ka-
menih sa skeletima u poloaju, zdTob-
lj ene posude, te rasuti ulom-
ci posuda koji pirerteno pripadaju prvobitnim sahra-
nama, iz kasnog eneolita ili ranog b:cozanog doba.
Jedna bronzana fibula ti1pa najvjerovat-
nije od neke naknadne sahrane. U
najmanjem tumulu, na kojem su bila i dva
je sedam grobova, najvje:rovatnije srednjovje-
kovnih. Eneolit, bronzano i eljezno doba, kasni
srednji vijek. B.
20.462 SANDICA (Bibova) GRADINA, Gornji Davi-
Bile6a. Praistorijska gradina. Smjetena je na
istaknutom brdu. Na malom platou vidljiv je samo
veliki kameni trumu1Us (bastion). Ostali dio danas
erodiil'an. Sitni ulomci keramike ipak na na-
selje. Bronzano ili eljezno doba. B.
191
20.463 SANDUCI, Gorica, Trebinje. Praistorijski tu-
i srednjovjekovno groblje. Na ve-
tumulu osam u obliku sanduka,
o:rijenti:ran:ih Z-I; ukras: vitica, tit s ar-
kade. U tumulru su istraena tTi groba sa zatitnim ok-
virima od kamenih bez priloga. Bronzano ili
LIT.: . 1971, 403. N.
20.464 SARACEVINE, Mirue, Rimsko na-
selje. Ostaci rimskih zidova i cigle. Neposredno uz
njih nalazi se suhozidni kompleik:s zgrada, moda po-
ljoprivredno gazdinstvo. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1962, 10-11; I. Bojanovski 1967 a, 190.
I. Cremonilt
20.465 SEDLO, Barane, Stolac. Srednjovjekovno
groblje. osam u obliku i krsta;
natpis. Ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
N.
20.466 SENSUSA, Trijebanj, Stolac. Rimsko naselje.
U prikupljenim hrpama kamenja nalazi se dosta rim-
skog materijala. je baza je:'.nog
stuba. Rimsko doba, 2-4. st.
LI1'.: V. Radi;nsky 1891, 191. I.
20.467 SEPARACIJA, Gorica, Trebinje. Praistorijska
gradina. Smjetena je na relativno ravnom pla-
tou. Ulaz irine 1 m je sa
strane. Bronzano
ili eljezno doba.
20.468 SIKIMUA, Donja Kaipavica, Ljubinje. Sre-
dnjovjekovni spomenik. P()[",ld pravoslavnog Milja-
groblja usamljeni u obliku kr-
sta, orijentiran SZ-JI; ukras: bordura, rozete, biljni
motiv; natpis. Kasni srednji vijek, 15-16. st.
LIT : S. 1971, 378. N.
20.469 SILJEV A GRADINA, Brestica, Prais-
torijska gradina. Nalazi se u neposrednoj blizini Baba
planine. Gradina se zavrava ravnim ovalnim platoom,
od rastinja. Tlo je potpuno izaprano. Bronza-
20.470 SIJENA GLAVICA, Donji
Praistorijska nekropola. Skupina od osam kamenih
tumula. U jednoj gomili vidljiva su tri groba u ob-
liku sanduka. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.471 SKROBOTNO 1, Skrobotno, Rimska
zgrada. Na jednom mjestu u selu je rim-
ska opeka, moda od neike Rimsko doba:
1-4. vijek.
LIT.: I. Bojanovsld 1962, 12. I.
20.472 SKROBOTNO 2, Skrobotno, Praisto-
mulu smjetena 42 ste6ka u obliku i sanduka,
oirijen:tiranih Z-I; UJkras: Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 387. N.
20.473 SKROBOTNO 3, Skrohotno, Praisto-
rijski tumulus i srednjovjeko:vna nekropola. Na tu-
mulu i oko njega smjetena je 100 u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
znaci, tit s figuralna predstava.
Spomenik u vidu kirsta prenesen u muzej
Trebinje. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 387. N.
20.47 4 SLIVNICA, Slivnica, Trebinje. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslav-
no groblje, na tumulu i oko njega 33 ste-
u obli.ilrn i sanduka, ocrijentiranih;
ukras: bordura, znaci. Bronzano ili elje-
zno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 399. N. MileUt
20.475 SMRDUA PECINA, Domaevo, Trebincte.
Praisrtorijsko naselje. je duboka oiko
10 m, a nalazi. se pri strani na zapadnom rubu Lju-
bomirskog polja. Mala ulomaka keramike.
20.476 SOKO, Trebinje. Praistorijska gra-
dina. je na blagom uzvienju s jakim
pra:istoirijske tehnike gmdnje (suhozid).
Mogu se primijetiti obli bastioni na neikohiko mjesta,
sa debljinom zida ;prelk:o 2 m. Nalazi dos,ta sitnih
ulomaka keramike. Vjeroivaitno eljezno doba.

20.477 SPASOVA GLAVA, Trebinje.
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju,
u kome se naziru ostaci temelja starije crkve,
vano devet u obliku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 403. N.
20.478 GRADINA, Korita, Prais-
torljska gradina. Na istaknutom brijegu nalaze se os-
taci naselja iz prethisto1rijskog doba. Bronza:no ili e-
ljezno doba. Basler
20.479 STANICA GRAD, Trebinje. Praisto-
rijsrka gradina. Gradina se nalazi oko 350 m zapad-
nije od grada. Ima elipsa:st oblik, promjera
25x20 m. Debljina zida je oko 2 m. Sirtniji ulomci
ikeramike. Zeljezno doba.
20.480 STANKOV KAMEN, Prais-
torijski tumulU\S i srednjovjekovno groblje. Na tu.mu-
lu smje1tena tri u obliiku i sanduka, ori-
jentirana Z-I; ukras: a!lkade. Bronzano ili
eljezno doba i kasni sredlnji vijek.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.481 STARO SLANO 1, Staro Slano, 'Drebinje.
Srednjovjekovni spomenici. Uz prawslavno groblje
su tl'i u obliku sanduka i visokih san-
duka, orijentirani Z-1; ukras: friz rozeta, arkade.
Kasni srednji vijek
LIT.: S. 1971, 399. N.
20.482 STARO SLANO 2, Staro Slano, Trebinje.
obliku visokih sanduka, orijentirani Z-I; ukras: bo!t"-
dure, friz rozeta, arkade, tit figuralna scena; nat-
pisi. Kaeni srednji vijek, 14115. st.
LIT.: S. 1971, 399. N.
20.483 STECCI, Stolac. Srednjovjekovna
nekropola. oko 50 u obliiku
20.484 STOLAC, Stolac. Rimsko, naselje sa nekro-
polom. Municipalna naselje Diluntum. Istraivanja
vrio 1892. C. Truhelka, a nastavio F. Fiala 1893,
1894 i 1895, zatim 1939. i 1948. D. Sergejevski, a
1972-1976, 1981. i 1982. V.
Na naselja, na lijevoj oba-
li Bregave, prostirala se gradska aglomeracija muni-
ciipija, a na desnoj obali veliik.a ?ekiro1pola.
Otkriveno i iskopano 14 objekart.a: mauzoleJ sa 3 gro-
bnice 3 terme kod temna, sa mozaicima,
kiufa 'sa mala is(pod bive ka-
sarne, 3 male za osoblje terma i
kat kraj termi. Terme su imale sa
tom za zagrijavanj,e, a u jednoj je c:rno-b1.ieh
mozaik, a u drugoj mozaik sa prikazom Bl
glavom Minotaura, izveden u crno-b1JeloJ te
hnici. U dvije izveden mozaik u bo
ji; jedan sa prikazom u
onika, drugi sa horama prolJeca I .ieseni. Bro3m na
lazi bronzanih, gvozdenih, staklenih i kamenih pre
dmeta. Opeke ea igovima Pansiana, Solonas, q. C
Am'brosius datiraju iz 1. v. U novije doba otkriver
je jo jedan obj,ekat sa hipok::iust?m,
na grobnica, te kompleks polJopr1vrednog_ obJekta Se
cisternom. Kroz naselje je vodila glavna rnnska cestf
Narona - Ad Turres - DiluntJum. U da-
nanjeg grada je oko 75 komada no-
vaca iz kultuirno-povijesnih epoha: Apolo-
nije i Dirahija (229-100), republikanskog denariusa
(47-31), Gi Caesar (48), Augusilus (29: g. st. e. - 17.
g. n. e), C1audiUs (41-54), Vespas1anus (69-:-79),
TraianUs (93-99), M. Aurelius (162-180), Gahenus
III (238-244), Dioclet:ianus (284-305), Constantinus
M. Teodosirus (379-395).
LIT.: C. Truhelka 1892 c, 350-365; F. Fiala 1893 a, 511-517;
C. Patsch 1900 a 169-172; C. Patsch 1902 a, 10;
D. Sergejevski 1948, 167-169; G. 1977, 217-228 .. ,
V.
20.485 STRANA, Donja Trebinje.
ska gradina. Krunog je oblika s suhozi-
dom. Smjetena je oko 300 m zapadno od sela.
20.486 STRANA, Most, Tre-
binje. Prarsrtmijski kameni tumulusi. Devet tumula
razmjetena je na lijevoj obali Trebinjice.
si su velikih dimenzija, a u ra.skopinama se vide
grahovi. Brnnzano ili eljezno doba.
LIT.: S. 1891, 120.
20.487 STRAZEVICA, Stolac.
Praistorijsika gradina. Velika kamena gomila (basti-
on?) promjera oko 40 m, visine oko 20 m, smjetena
je na dominantnom U!ZVienju naid polje_m.
Oko nje je suhoz1d I
uklesane u stijeni, koje vode prema izvoru. Ob3ekat
bi mogao biti i kultno mjesto iz bronzanog ili e-
ljeznog dolba. Z.
20.488 STRANICA, Krst, Stolac. Prahlsto-
rijska gradina. Velika kamena gomila, u stvari uru-
eni bastion s o:bo1rom (visine oko 7, osnove oko 30x25
m). S obje sitrane ima umjetni usjek. Bronzano ili
e]jezno doba.
20.489 STRUJICI 1, Tcrebinje. Srednjovje-
kovno 11 u obliku
sanduka i krsta, o:djentirain:i Z-I; ukras: bordura,
v,iitice, rozete; natpis. Kasni srednji vijek
LIT.: S. 1971, 393. N.
20.490 STRUJICI 2, Trebinje. S;rednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoolavnu crkvu 21
u obliku sanduika, orijentiran Z-I i S-J;
ukira.s: znaci, mnogi uniten.i. Kasni
srednji vijek. N. Mileti"c'
LIT.: . 1971, 393.
20.491 STUBLE, Pjeivac, Stolac. Srednjovjekovno
groblje. Uz muslimansko groblje
u obliku sanduka, orijenitirana Z-I; oSitah um-
teni. Kasni s;rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 375. N.
20.492 STUBLINA, Trijebanj, Stolac. Srednjo:vjeko-
vno groblje. peit u sa.r:d:ilrn
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, stit s
Kasni srednji vijt!k.
LIT.: S. 1971, 367, N.
20.493 SUNICKA PECINA, Sto-
lac. naselje. Probno sondiranje izvrio B.
1984. Praistorijski kulturni sloj debljine
cca 0,80-1,00 m je na vrlo mali dio ula-
znog prnstora Iz dubljeg dijela
povrinski nalazi srednjo:vjekovne keramike 9-10.
st. i nalazi ulomaka staklenih posuda 14. st. Neolit,
bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: N. 1980 a, 44. B.
20.494 SUZINA, Suzina, Stolac. SrednjovjekoV!l11a
nekropola. Pod glavicom Zagrad smjetena 59
ka u obli!ku sanduka i k!rsta, orijentiranih Z-I;
ukras: vitica, rozeta, arkade, tit s Kasni sred-
nji vijek.
LIT : S. 1971, 370. N.
20.495 SVIJECA, Bukanje, Trebinje. Prai:storijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. 43
u obliku sanduka, sarkofaga i stuba,
smjeteni na tumrulu, orijentirani Z-I;
ukras: tordira:na tiraka, vitica, znaci, pred-
stava jelena. Primjetni ostaci temelja starije crkvice.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.496 SCEP AN KRST 1, Krst, Stolac. Pra-
istorijski tumulus. Tumulus je od kamena
i zemlje, a sadravao je grob u obliku sanduka od
kamenih sa skeletom u poloaju iz
ranog bronzanog doba. Neposredno pod povrinom,
bez traga groba, je par bronzanih knemida
autohtonog tipa, najvjerovatnije sakri-
venih. Knemide pripadaju sedmom ili ranom estom
st. e.
LIT.: B. 1976, 19-32. B.
20.497 CEPAN KRST 2, S6epan Kns:t, Stolac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu m'ikvu i gro-
blje oko 150 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordiran.a
traka, znaci, ruka s Kasni S['ednji
vijek.
LIT.: . 1971, 374. N.
20.498 EHITLUCI, Gornji Poplat - Neikuk, Stolac.
Srednjovjekovna neikroipola. U blizini muslimanskog
groblja 79 u obliku sanduka,
sarkofaga i kirsta, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
tordirana traka, vitica, znaci, zoomorfni
motivi, figuralne scene; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 371. N.
20.499 SURKOV A GOMILA, Jasen, Trebinje. Prais-
torijska gradina. Na hrbatu brda koje se die iznad
sela, nalazi se na stijeni, vrlo isturenoj
i dominantnoj. Visoka je preko 10 m, a unU1tra:nj:i
prostor je oko 10 m. Bron!Zano ili eljezno doba.

20.500 TALEZA, Talea, Trebinje. nalaz.
k<ip Dijane na posrtolju. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1911, 199. I.
20.501 TANOGE, Ljubomir-Tanoge, Trebinje. Rim-
sko naselje. I. Cremonik je izvela manje probna
korpanje na sjevernoj granici naselja. Otk:riv,eri. je dio
z@"ade sa hipokausrtom i dvobojnim mozailwm,
a su freske, keramika i bronzani predmeti.
Rimsiko doba, 1-3. st.
LIT.: 1. Cremonik 1968, 151-152. I. Cremonik
20.502 TEG, 1Ravno, Trebinje. Srednjovjekovna ne-
kropola. 11 stef..aka u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I i S-J; ukras: bordura, vitica, tit
193
s i pticama, friz kouta, figuralne
LIT.: . 1971, 393. N.
20.503 TEKLICA, Fatniica, Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku sanduka i
visokog sanduka, orijentirana Z-I; ukras, vitica, tor-
<hrana traka, friz rozeta, arkade; natipis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 381-382. N.
20.504 TIMOR, Sli:vnica, Trebinje. Praistorijska gra-
dina. Na vrhu brijega nalazi se gradina sa relativno
dobro suhozidom. Dosta ulomaka kerami-
ke iz eljeznog doba. Suhozidni bedem je relativno
dobro i zatvara nepravilni krug ispod vrha
Timora. Promjer tog prostora je oko 50 X 40 m
Gradina ni sa jedne strane nema
prilaz, uz okomite stijene je
suhozid irine 1,50 m. Na vrhu uzvisenja
vide se tragovi kamenog tumula. Ulomci amfora.
20.505 TREBIJOVI, Trebijorvi, Trebinje. Srednjovje-
kovna nekropola. devet u obliku
sanduika i visokih sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
vitica, arkade, ,t[t s zoomorfni motivi. Mno-
gi. sekundarno upotrebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.506 TREBIMLJA, Trehimlja, Trebinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz groblje i crlkvu, kao i na raz-
ruenoj kamenoj gomili oko 90 u
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J;
u.kras: bordure, znaci, tit s Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 393. N.
20.507 TREBINJE, Trebinje. Praistorijska gradina,
rimsko naselje, naselje iz ranog s!Tednjeg vijeka, na-
selje sa cl1kvama i grobljem u k,asnom srednjem vi-
jeku. Prethisrtorijsiko naselje znatne
nalazilo se na brdu Crkvina iznad dananjeg grada.
Od fortifikacija iz tog vremena razabiru se tri elip-
soidna nasijpa, a sitni &heoloki mate-
irijal u vidu ulomaka Tazasut je,
kako nasipa, tako i po padinama brda. Poje-
fragmenti keramike nalaze se i na krakoj
grudi Gradini, na sjevernoj periferiji dananjeg grada.
Na Orkv:ini je ivot nasitavljen u rimsko doba.
O tome ulomci rimskog
materijala. Vjerorvatno iz rimskih vremena
i substrukaije kamenog mosta preko Trebinjice u
sjevernom podnoju brda Crkvine. Najkasnije u rim-
sko doba, aiko ne i ranije, se razvijati i veliko
na jun:il!Il padinama Crkvine, na velikom
prostoru koji danas nosi nazive Police i Kon-
ture manjih podignutih u malteru
ili SIU:hozidu, sa sitnim ulomcima grube keramike i
rijetkom rimskom ciglom, su vidljivi u
djelu Grobovi rimskog doba su u
blizini bive stanice na periferiji
wada.
po analogijama iz bolje poznatih lokacija
i ranosrednjovjeik:ovno Trebinje, koje spominje Kon-
stantin Porfirogenet u 10. st. kao nastanjeni grad i
centar Trebinjske zemlje (Terbunia-e), st.ajao je na
istom prostoru, dakle na C:rikvini i njezinim padina-
ma. Moe se pretpostavljati da je u ovo doba bila po-
dignut.a i crkva koja je dala ime nekadanjem na-
seobinskom jezgru (C:rlkvina). Prema Ljetopisu popa
Dukljanina, to bi mogla bitti crkva srv. Mihajla, gdje
su se pokopavali i treibinjski kraljevi.
194
U razvijenom i kasnom srednjem vijeku ivot
na Crkvini kao da je prestao, a nastavljen je samo
u .S<taa-om preteno na Policama. Tu se
nalaze grobovi trebinjskih fupana: Grda iz 12. i Pri-
bile iz 13. st., to se vidi po natpisima sa
nadgrobnih tu je stajala i jedna crkva, a tu
se nalazilo i sjedite jednoga popa u 15. st.
Oko Or'kve nalazilo se i groblje sa ste6cima. Rue-
vine crkve i jedan dio nekropole sa
arheoloki su isipitani.
Kao to se iz pisanih izvora zna, u ranom sred-
njem vijeku u Trebinju je bilo sjedite vladara koji
se ponekad nazivaju i kraljevima; ovdje je i
centar istoimene zemlje ili sklavinije koja se tako-
zvala Trebinje, Terbunia, Travunija i sl. U raz-
vijenom srednjem vijeku (12. i 13. st) ovdje je sjedite
trebinjskih upana, a u kasnom srednjem vijeku -
trebinjskih knezova kao organa lokalne uprave.
LIT.: V. 1966. P.
20.508 TRNOV A LUKA, Trebi-
nje. Rimsko naselje. Na prostoru sela vidljivi su tra-
govi iz rimskog doba, datirani u 2. i 3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1935, 21-22. V. Pakvalin
20.509 TRNOVICA 1, Trnovica, Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulu i oko
njega, uz pravoslavnu arkvu i groblje, smjetena 25
u obliiku sanduka i krsta, orijentiranih
Z-I i 8-J; natpis. Nekoliko spomenika u sekundar-
noj upotrebi. B:ronzano ili eljezno doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.510 TRNOVICA 2, Trnovica, Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. N.a tumulu
Emjeteno 13 u obliku i sanduka. Bron-
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.511 TUCAKOV A GRADINA,
Praistorijsika gradina. Locirana je na obronku hri3ega
iznad zaravni zv. Tucaikov do. Na zaa-avni se nalazi
kamena gomila - bastion pod:z:idan suhozidom s ju-
ne strane. Po povrini ima ulomaka keramike. Bron-
20.512 TURMENTI, Turmenti, Treb:inje. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje sa-
tiranih Z-I; ukras: bordura, vitica, znaci,
ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 405. N.
20.513 UBOSKO 1, Ubooko, Ljubinje. Srednjovje-
kovna nekrropola. Uz pravoslavno groblje smjeteno
5'7 u obliku sanduka, sarkofaga i krsta,
orijentiranih SZ-JI i JZ-SI; ukras: to;rd!irana traka,
vitica, znaci, tit s zoomodni mo-
tivi konjanik, figuralne scene,
1
arkade; natpis .. Kasni
srednji Vijek.
LIT.: S. 1971, 376-377. N.
20.514 UBOSKO 2, Ubosk:o, Ljubinje. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje 31
SZ-JI i JZ-SI; ukras: boroura, vitica,
znaci, ttt s zoomorlni motivi i figurralna sce-
na. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 377. N.
20.515 UDORA, Udoca, Stolac. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 80 u obliku san-
duka, visokih sanduka i sarkofaga, orijentiranih
SZ-JI; uilm-as: bordure, v1tice, friz rozeta, krst, ar-
kade, figfil'alne scene; natpisi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 375. N.
20.516 UGAI{CI, Ljubomiir-Ugarci, Trebinje. Sred-
njovjekovna nekropola. oko 15 ori-
jentiranih Z-I; ukras. Kasni 8rednji vijek.
N.
20.517 UGARCI-SUICI, Ljubomir-U garci, Tre-
binje. PraistoiI"ijski tumulus i srednjovjekovna nekro-
pola. 11 poloenih na kamenom
:umulu. i sanduci, orijentirani Z-I i S-J;
ukras: arkade. Bronzano ili eljezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 397. N.
20.5.18 GOMILA, Gornje Vrbovo, Trebinje.
Pra1stor1Jsk1 tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Na tumulu 15 m smjetena 13 Bron-
N.
UTI<;E, Gola Glavica, Trebinje. Srednjovje-
tri u obliku
i sanduka, or1Jentirani Z-I; ukras: vodenica. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 404. N.
VAL, Deleue, Praistorijska gradina
i rimska utvrda. To je mala utvrda 6x4 m
moda koja lei sjeverozapadno od
na strmoj s
1
tijeni. Ima relativno dosta keramike ra-
rukom, ali i ulomaka rimskog osobito
amfora. Bronzano ili eljezno doba i rimsko doba.

20.521 "Y ARIN Divar, Trebinje. Praistorij-
ska g:radma. Lokalitet se nalazi skoro na sredini Di-
varskog polja. To j
1
e usamljena glavica u ravnici sa
kamenim tumulusom - bastionom na najisturenijoj
s_trani. Na povrini neto sitnijih ulomaka keramike.
Zeljezno doba.
, V Fatnica, Praietorijska gra-
nma. FromJeT g:radme iznosi 70 m. Ima malo osta-
taka keramiike; vjerovatno bronzano ili eljezno doba.

kovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje sa-
62 u obiilru sanduka, sarkofaga,
krsta i stuba, orijentiTanih Z-I; ukras: bordura, vi-
tica, znaci, arlkade, ljiljan, natpisi.
Nekoliko grobova istraeno je 1963 (Lj. i M.
Wenzel); otkriveni su zati.tni okviri u vidu kamenih
s skeletima; prilog: tek-
stil, eljezni staklena i fragment dubro-
LIT.: Lj. Wenzel 1968, 139-155; S. 1971,
394. N.
kovni spomenki. dva u obliku plo-
orijentirana Z-I; ukras: rozete, tit s
LIT.: S. 1971, 394. N.
20.525 VELIKA GOMILA, Bi-
Praistorijska gradina, tumuli i rimska utvrda.
Slabo zidovi uz dosta fragmenata
posuda. Bronzano i rimsiko doba.
20.526 VELIKA GRADINA, Balare-Grbei, Trebi-
nje. Praistodjska gradina. Nalazi se od sela
na dominantnom uzvienju. Ima dosta zid
i neto keramike na povrini. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: 1978, 15!':!.
20,527 VELIKA GRADINA (Makosova Gradina),
Donji Praistorijska gradina. Ka-
meni tumulus - bastion promjera oko 12 m. Bron-
20.528 VELIKA GRADINA, Trebinje.
Praistorijska gradina. Poveli:k kompleks sa 2 suhozi-
da koji su titili p!rilaz gradini. Krak blii gomili
bio je cca 25 m, a debljina mu je iznosila
oko 1,50 m, drugi krak je bio neto dui, oko 30 m,
a irina 1,50 m u prosjeku. Bastion se nalazio
na whu brda, a bolje podzida mu se vidi
u temeljima i na vrhu. Ova gomila je bila
visoka oko 20 m, promjer bastiona na vrhu je cca
12 m. Na poVTini dosta ulomaka ke!ramike. Bronzano
doba.
20.529 VELIKA GRADINA, Korita, Prethi-
storijska gradina. Na istaknutom brijegu nalaze se
slabi ostaci prethistorijskog naselja. Bron-
zano ili eljezno doba. Basler
20.530 VELIKA GRADINA, Tre-
binje. Praistorijska gradina. Locirana je na whu brda.
Na najvioj gomila - bastion. Ispod nje prua
se suhozid oblika, dio
padine. Bronzano ili elj<ezno doba.
20.531 VELIKA GRADINA, Trebinje.
Praistorijska gradina. Nalazi se sjeverozapadno od se-
la nad izrazito strmom liticom. Gomila (bastion) je
visoka oko 15 m, a flankirana sa sjevera
suhozidom. Ispod nje, neto nalazi se
skoro oblika, branjen suhozidom,
ah otvoren s strane. Relativno veUka
keramike po povrini. Bronzano ili eljezno doba.

20.532 VELIKA GRADINA, Slivnica, Trebinje. Pra-
istorijska gradina i rimsko naselje. Jugoz.apadno od
eela tragovi suhozida, u vrlo skromnoj raz-
m)eri. Nailazi se i na neM.Q ulomaka -po-
suda. Bronzano ili eljezno doba, rimsko doba.
LIT.: 1978, 153.
20.533 VELIKA GRADINA, Trebimlja, Trebinje.
Praistorijska gradina i rimsko Nalazi se
jugozapadno od sela i dominira cijelim zaravankom
Gornje i Donje Trebimlje. Promjer joj iznosi oko
80x50 m. Megalitski zid je u nekim dijelovima dobro
do visine od 2 m, a negdje je potpuno razo-
ren. eljezno i rimsko doba.
20.534 VELIKA GRADINA, Ljubinje.
Praistorijska gradina. Kamena gomila promjera
20 - 25 m, visine oko 12 m i ostaci suhozidnog be-
dema oko gomile i platoa. Bronzano ili eljezno doba.
B.
20.535 VELIKA GRADINA, Vranjska, Prais-
torijska .gradina. Kamena gomila - bastion promjera
oko 40 m, visine oko 20 m, te
suhozid. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.536 VELIKA GRADINA,
Trebinje. Praistnrijsik:a gradina. od se-
la nalazi se gradina sasvim zarasla u sitno i krupnije
r.astinje. Bronzano ili eljezno doba.
20.537 VEUKA NJ!V A, Trebinje. Anti-
naselje s nekropolom. Na prostoru oko crkve i
u groblju temelji zidova, rimska opeka i crijep. Tu
je otkriven i sarkofag. Nalo se i cijelih grobova
pokrivenih ciglom. Uz crkvu i sada lei manja ste-
la. Rimsko doba. I. Bojamovsk!i
195
20.538 VELIKI ROG, Plana, Praistorijska
gradina. Sjevernije od sela i Zubanove gradine nalazi
se gradina sa ostacima tri suhozidine.
20.539 VELJA GRADINA, Zavala, Trebinje. Prais-
torijska gradina. Iznad sela u pravcu Golubinca na-
lazi se gradina s ostacima suhoiz.:ida. Bronzano ili e-
ljezno doba.
20.540 VIDOSKI GRAD, Stolac. utvr-
Na stjenovitom brijegu povie naselja nalaze
se p['ostrane i mahom dobro ruevine utvr-
nepravilnog tlocrta s isturenim tornjevima na
qsnovi. Zidovi su izvedeni od kamena
u tehnici slojevitog opus incertum, za
vine 4. st. Osobitq su dobro zidovi pri dnu
brijega, neposredno povte dananjeg naselja, doik su
blie vrhu znatno :razoreni gradnjama u tursko doba
i pod konac 19. st. Na zidovima se mnogi
popravci.
Vidoki grad pokazuje u svom tlocrtnom rjee-
nju elemente hele-
tradicije. Na poVII"ini zemlje nalaze se ulomci
keramike, osobito amfora, to moda,
na da je mjesito bilo naseljeno i u poslje-
dnjem stare ere.
Grad se prvi put spominje kao maleno
nje u 15. st. moda pri vrhu brijega, pa je uniteno
p['ilikom izgradnje austrougarske kasarne. Do sada,
nije nlgdje ustanovljen trag ivota iz srednjeg
vijeka.
LIT.: H. 1954, 14-15; Basler
1972, 51-52; I. 1979, 77_:92, Basler
20.541 VIDOSTAK, Poprati, Stolac. Rimsko naselje
i srednjovjekovna cl'kva, reljef i nekropola. Ostaci
temelja crkvene s osnovom u vidu jedno-
brodnog naosa s pra:vougaonom apsidom na istoku.
Reljef s predstavom Bogorodice s Hristom. Oko ovih
ruevina oko 90 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-1; ukras: polumjesec, mt, tit; nat-
pis. Rimski fragmentirani ostaei upotreb-
ljeni kao spolia. Rimsko doba, rani i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 370; N. 1980, 296, N,
20.542 VIDOVO POLJE, Stolac. na-
laz. oko 60 rimskih novaca od kojih su ob-
javljena dva republikanska denariusa (91-87), te
Vespasianusa (69'-79), A. Pius (138-161) i Constans
(337-350).
LIT.: G. 1977, 217-228. G.
20.543 VIJENAC, Praistorijski
tumuli. Grupa od oko 10 tumula, na grebenu iznad
sela. Bronzano ili eljezno doba. B.
20.544 VININE, Gornji Poplat-Njivice, Stolac. Rim-
sko naselje. vjerovatno ostaci
vile :rJUStike. su fragmenti amfora, opeka i
imbrika, te zidovi sa malterom i podnica
od opeka. Rimsko doba.
LIT.: V. 1979, 17. V,
20.545 VININE, Rotimlja, Stolac. Srednjovjekovna
ptreteno Z-I; ukras: rozete, oruje, arkade, figu-
ralne scene. Kasni srednji vijek. N.
20.546 VINOGRADINE, Domaevo, Trebinje. Rim-
sko naselje. Na njivama se nalazi fragmentfrana rim-
ska cigla i crl.jep, a pri oranju vadi se i kamenje iz
zidova. Rimsko doba, 1. do 4. st. V. Pakvalin
196
20.547 VISNJICE, Hum, Trebinje. naselje.
Na prisojnoj strani Huma, u ravnici, nalazi se u obi-
lju rimski materijal (si,tniji tesani kva-
deri, lomljeni kamen u malteru, opeka i crijep, tro-
ska i dr.). U ikari, na oblinjim Rosuljama, ima zi-
dova od zgrada, za koje se kaZ1Uje da su ruevine
naselja. Areal cijelog naselja iznosi 300x150
m. Rimsko doba: 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1973 c, 174. I. Bojanovsk.i
20.548 VJETRENICA, Zavala, Trebinje. Praistorij-
siko naselje i srednjovjekovni grob. Kod ulaza u pe-
nalaeni su ranije fragmenti posuda,
moda prethistorijske ili srednjovjekovne starosti.
Kasnijim prostora ti su
ostaci raskopani i Tu se nalaze i ostaci gro-
bnice, dijelom Uikopane u ivu stijenu, a povie nje
dva reljefa s motivom lova i vitekog turnira, izve-
denih u maniri za na Radimlji. Dati-
rani su u 15. st.
LIT.: H. 1890, i30-143. Basler
20.549 VLAHOVICI 1, Ljubinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
oko 70 u obliku i sanduka,
orijentiranih Z-I i S-J; veliki broj dislociiran i
sekundarno upotreb1jen; ukras: bordura, vitica, sim-
znaci, tit, arkade, zoomorfni motivi, ljudska
figura, figuralna scena; nat\pisi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 376. N.
20.550 VLAHOVICI 2, Ljrubinje. Srednjo-
vjekovna nekropola i ostaci crkvene Sa-
41 u obliku orijentiran Z-I;
bordura, vitica, krsrt, figuralne scene. Primjet-
ni os,taci temelja starije crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 376. N.
20.551. VODENA GRADINA, Granica, Prais-
torijstka gradina. Na uzvienju iznad sela Gradina
dominira cijelom uvalom i djeluje kao straarnica.
Zawava se manjim ovalnim zaravnjenim prnsto:rom
na kome se mogu vidjeti ostaci zidova iz novijeg
v:remena. Bronzano ili eljezno doba.
20.552 Ljubinje. Praistorijsiki tu-
tena u obliku i sanduka, orijen-
tiranih Z-I; ukras: prikaz oruja. Bronzano ili e-
LIT.: S. 1971, 379. N.
20.553 VRACEVICA, Panik, Rimsko utvr-
Na vrhu brda su fragmenti rimske
opeke. Rimsko doba: 1-4. st.
20.554 VRANJA DUBRAVA, Vranja Dubrava, Bi-
Srednjovjelmvno groblje. Uz pravoslavno groblje
1 20 u oblill.w tragovi nat:pisa.
LIT.: S. 1971, 388. N.
20.555 VRANJSKA 1, Vranjsika, Ostava no-
vaca. Otkriveno je ukupno 203 primjerka srebrnog
srednjovjeikovnog novca, od 184 di-
nara, a 19 bosanskog bana Stjepana
LIT.: C. Truhelka 1902, 221-227. T. Glava
20.556 VRANJSKA 2, Vranjska, Praistorijski
tumulns i srednjovjekovno groblje. Na tumulu i oko
njega smjeteno je est u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno doba i kas-
ni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.557 VRANJSKA 3, Vranjska, Praistorijski
tumulus i srednjovjeko,vno groblje. Na tumulu i uz
pravoslavno groblje 12 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Bronzano ili eljezno do-
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.558 VRANJSKA 4, Vranjska, Srednjovje-
kovna ne!k:ropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
17 u obliku sanduka i stuba
dfalocirani i sekundarno upotrebljeni.
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.559 VRANJSKA 5, Vranjska, P,r.aistorij-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na dva ti:i-
mula smjetena 15 u obliku i sanduka
orijentiranih Z-I; uk:ras: figuralna scena.
ili doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 385. N.
20.560 VRH, Mirue, Rimska ciglarsika
Oko nalaze se fragmenti cigli i zern.lje.
Rimsko doba: 1-4. st.
20.561. ':'RPOLJE, Ljubomir-V:ripolje, Trebinje.
SrednJOVJekovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i
i visokih sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
vitica, friz rozeta, a:r1kade, znaci, konjanik;
natpis. Kasni vijek. Mnogi uniteni.
LIT.: S. 1971, 406-407. N.
20.5,62 VRSNIK, Gornji Po1pfat, Stolac. Prethistorij-
ska gradina. Na istaknutom brijegu nalaze
se tri prstena suhozidinie ovalnog oblika, a na vrhu
brijega veliki kameni tumulus promjera osnove oko
25 m, a visine 6 do 7 m. vanjski prsten
zaprema ovalan p:ros,tor od 370 m duine i 270 m i-
rine. Moda je u P,ifanju kultno mjesto. Bronzano ili
.eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1890 a, 292-295. Basler
20.563 VRTINE, Zirvanj, Ljubinje. Srednjovjekovna
nekropo1a. dva u obliku visokog san-
duka i krsta, orijentirana Z-I; ukras: bordura, geo-
metrijski motiv, il'Ozete, arkade, figuralna soe:na. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 379. N.
20.564 VUCJI DO, Cepelica-Podprisoje, Pra-
istorijski tumuli. Tri kamena tumula, visine cca 3
m, cca 30 m. Eneoltt ili rano bronzano doba.
B.
20.565 VUJNOVICI, Panik, Praistorijski ka-
meni tumulus. Tumulus je dimenzija
oko 30 m, visine oko 3 m) i lociran na vrhu breuljka.
20.566 VUKOV GREB, Sred-
njovjekovna nekropola. sedam u
obliiku orijenitima.in.ih Z-I. Kasni sil'edinji vijek.
LIT.: S. 1971, 384. N.
20.567 ZACULA, Til"ebinje. Praistorijski tu-
muli i erednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu cr-
kvu i groblje, uz dva tumulusa i na jednom od njih
7 4 u obliku sanduka i viso-
kih sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tord.i-
rana traka, bordure, vitica, znaci, arkade,
tit s figuralne scene. Uz nekropolu primjet-
ni ostaci temelja starij,e crikvice. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 402. N.
20.568 ZADUBLJE, Praistorijska
nekiropola sa tumulima. Sastoji se od oko 20 tumula,
5 do 12 m, visine 0,50 do 1 m. Bronzano
ili eljezno doba. B.
20.569 ZAGRAD, Slllzina, Stolac. Praisto;rijska gra-
dina i rimsko Smjetene su na strateki
vanom, dominantnom poloaju. Plato oblika izdu-
ene eli1pse, branjen je suhozidom, posebno jakim na
strani, te po jednim bastionom na kraj-
njim platoa. Ulaz, s jugozapadne strane, flan-
kiran je jo jednim podignutim ispod
platoa. Kasno bronzano ili eljezno doba i doba rim-
ske vladavine. B.
20.570 ZAGREBNICE, Tre-
binje. rPraistorijsiki tumuli i srednjovjekovna nekro-
pola. Skupina od tri kamena tumula na kojima se
nalazi i nekropola Jedan tumulus (Ljubomir
7) iistraili su Z. i V. Palavestra 1968.
je pet srednjovjekovnih grobova, te neto praistorij-
ske keramike koja, najvjerovaitnije, odgovara unite-
nom praistorijskom grobu. Rano bronzano doba i ka-
sni srednji vijek. B.
20.571 ZAKUCA, Srednjovje-
kovni u obliku san-
duka i krsta, orijentirana Z-I i S-J; ukras: sim-
znaci; Kasni srednji vijek.
S. 1971, 384. N.
20.572 ZAKUK, Gornja Stolac.
Srednjovjekovna crkva i groblje. Ostaci temelja cr-
kvene s polukrunom apsidom na
strani i p:regrndnim zidom u sredini naosa; dimenzije
10,5x5,5 m. U oltaru stub menze, ukraen
viticom, tordiranom i predstavom konjanika.
Oko crkve 10 u obliku sanduka i
krsta, orijentiranih Z-I; ukras bordura, rozete,
Kasni srednji vijek. U blizini ostaci tzv. bu-
nara.
UT.: S. 1964 a, 79-80, 93-95; S. 1971,
371 N.
20.573 ZAPLANIK, Zaplanik, Trebinje. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
jentiranih Z-I; ukras: tordirana traka, bordura,
vitica, znaci, friz ljiljana, zoomorfni mo-
tiv, figuralne scene. Veliki broj spomenika
uniten ili sekundarno upotrebljen, medu njima i
krst s natpisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 408. N.
20.57 4 ZASADA, Zasada, na-
laz. Bizantijski zlatnik cara Lea IV (741-751).
LIT.: G. 1978, 157. G.
20.575 ZAVALA 1, Zavala, Trebinje. na-
selje. Prostrani abri ispred koga ise prua iroka
terasa; lei neto zapadnije iznad ulaza u poznatu
Vjetrenicu. Humus koji pokriva prostor .a:b-
rija i terase, recentnog je porijekla. Na povrini je
nekoliko fragmenata praistorijske keramike.
Eneolit i rano bronzano doba. z.
20.576 ZAVALA 2, Zavala, Trebinje. na-
selje. Relativno malena sa vrlo prostranim
abrijem ispred kog se prua iroka terasa. Smjete-
na je iznad Popovog polja na samom ulazu doline
Zavale, a ulaz joj je okrenut prema istoku. Po svom
poloaju i prostoru odgovara uslovima za naseljava-
nje od najstarije praistorije. Unutranjost ve-
oma je bogata sedimentom, ali su slojevi potpuno
jo u 16. v. kada je ovdje podignut
manastir. Na samoj povrini je kremena
197
alatka koja po svojim tipolokim karakteristikama
pripada kulturi horizonta IV Crvene Stijene, odnos-
no mezolitiku. z.
20.577 ZAZUBAK, Rasovac, Trebinje. na-
selje. Visoko je locirano iznad Mokrog polja, neto
od Ulaz joj je skriven i
uzan, tako da je unutranjost Ima
oblik hodnika u kome su u
broju fragmenti keramike. Kasno bronzano doba.
Z.
20.578 ZECIJA DZAMIJA, Da:brica, Stolac.
ska stanite. Veoma strmi prilaz. Ispred ulaza
van deblji zid u malteru. Na padini :iispred
ima grublje rimske keramike. z.
20.579 ZIDAK, Cepelica, Srednjovjekovni
spomenici i kamenolom. U kamenolomu
osam u obliku i sanduka. Kasni sred-
nji vijek.
LIT: . 1971, 387. N.
20.580 ZIDAK, Krtinje, Ljubinje. Prethistorijska
gradina. Na prilaznom i najviem mjestu die se ve-
lika kamena gomila - bastion, osnove oko
30 m, a visine oko 10 m. zidovi
zatvaraju unutranji prostor bastiona - pravokut-
nu prostoriju na vrhu. Plato nagnut prema jugu, ve-
oko 150X60 m, zatvoren je sa zapada polu-
krunim suhozidom, dui.ne oko 330, irine oko 6,
a visine do 8 m. S vanjske strane je sa 4 ma-
sivne kule. Suhozid ima dvostruku konstrukciju na
prilaznoj strani, prednju, niu i unutarnju, viu.
Po povrini se nalaze sitni ulomci keramike. Bron-
LIT.: I. Bojanovski 1983 d, 24-28. I. Bojaaovski
20.581 ZIDINE, Donja Trebinje. Praistorij-
ska gradina. Locirana je na manjem brdu sjevero-
zapadno od sela. Suhozid zatvara elipsasti prostor
80 X 50 m. Ima oba lica,
je megalitskog tipa. Zeljezno doba.

20.582 ZUBANOVA GRADINA, Plana, Pra-
istorijska gradina. Sjeverno od sela nalaze se dva
suhozida koji su jedan od drugog uda-
ljeni 14-20 m. Na sjevernoj strani, uz unutranji
zid, po jedna gomila. Zid je na nekim mjestima visok
i do 2 m, a irine preko 5 m. Bronzano ili eljezno
doba.
20.583 ZVICEROV A GLAVICA, Hrgud, Stolac. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je na istaknutom brdu.
Na platou malih dimenzija podignut je kameni tu-
mulus-hastion, a ostaci .kamenih suhozidova vidljivi
su kako na gornjem, tako i na rubovima dvaju niih
platoa, na kojima je bilo smjetena naselje. Bron-
20.584 ZAKOVO 1, Zakovo, Trebinje. Srednjovje-
74 u obliku sanduka i krsta, orijentira-
nih Z-I; ukras: bordure, vitica, znaci,
arkade, tit s natpisi. Nekoliko dis-
locirana i sekundarno upotrebljeno. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 397. N.
20.585 ZAKOVO 2, Trebinje.
Srednjovjekovna nekropola. osam u
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
vitica, tit s arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 397. N.
20.586 ZEGULJA, Zegulja, Stolac. Rimska zgrada.
Uz ostatke temelja zgrade nalaze se brojni fragmen-
ti rimske opeke. Rimsko doba: 1-4. st.
LIT.:C. Truhelka 1892 c, 365. I.
---........ __
-
REGIJA 21.
. 201
1. ANKULA, Gradac, Jablanica
2. BAHTIJEVICA, Bahtijevica, Konjic
3. BAMERNICE, Konjic
4. BANICA GLAVICA, Jeeprasina, Konjic
5. BANOVA GLAVICA, Konjic
6. BARE (Glavica), Slatina Donja, Jablanica
7. BARE, Jablanica
8. BARICA, Polje, Konjic
9. BATUSA, Mahala, Jablanica
10. BIESCAK, Ravna, Jablanica
11. BILICE, Ostroac, Jablanica
12. BILIN GREB (Bilov greb), Prozor
13. BJELAN, Prozor
14. BJELIMICI, Konjic
15. BLACE 1, Blace, Konjic
16. BLACE 2, Blace, Konjic
17. 1, Ljesovnja, Konjic
18. 2, Ljesovnja, Konjic
19. BORAK, Prozor
20. BORAK, Lapsunj, Prozor
21. BORAK, Obre, Konjic
22. BORIKE, Bare-Sudari, Konjic
23. BOROV AC, Idbar, Konjic
24. BOV ANI, Barmi, Konjic
25. BRADINA, Bradina, Konjic
26. Konjic
27. BRA VUSA, Podhum, Konjic
28. Jablanica
29. Konjic
30. BREBER (Crkvina), Donje Selo, Konjic
31. BUBAL USA, Blace, Konjic
32. BUDIMOV GREB, Prozor
33. BUDIMOV GREB, Vrdolje, Konjic
34. BUKOVICA, Bukovica, Konjic
35. Konjic
36. CRIJEP, Barmi, Konjic
37. CRKVICA, Ljubunci, Prozor
38. CRKVINA, Gornja Bijela, Konjic
39. CRKVINA, Konjic
40. CRKVINA, Konjic
41. CRKVINA, Plavuzi, Konjic
42. CRKVINE, Konjic
43. Bare, Konjic
44. CRNOVCI, Seonica, Konjic
45. GREB, Mokro, Konjic
46. 1, Konjic
47. 2, Konjic
48. CESMINA GLAVA, Konjic
49. Konjic
50. GROBLJE Donja
V ast, Prozor
51. DOLAC, Mrkodo, Prozor
52. Konjic
53. (Mravinjac), Konjic
54. (Velika) POLJANA, Bahtijevica,
Konjic
55. DANIK, Danik, Prozor
56. DERNEK, Konjic
57. DOLOVI, planina-Poljice, Konjic
26 - Arheoloki lekslkon
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
DONJA MAHALA 1, Mahala,
Jablanica
DONJA MAHALA 2, Mahala,
Jablanica
Depi, Konjic
DRECELJ, Konjic
DUB (Maeta), Jablanica
DUBICE 1, Polje, Konjic
DUBICE 2, Polje, Konjic
Konjic
DUGA NJIVA, Konjic
DUGE, Gornja Bijela, Konjic
DUGO POLJE, Vran planina-Badnje,
Jablanica
DEPI, Depi, Konjic
GOMILA, Konjic
FALANOVO BRDO, Falanovo Brdo, Konjic
GAJINE, Konjic
GALAT, Spiljani, Konjic
GLADNO POLJE, Jablanica
GLA V Konjic
GLAVICA, Doljani, Jablanica
GLAVICA, Gornji Prozor
GLAVICA, Repovci, Konjic
GLAVICE, Kute-Staro Selo, Prozor
GLAVICE, Konjic
Homatlije, Konjic
Klek, Prozor
GLA VICINE, Konjic
GMICI, Prozor
GOLO BRDO, Pavaj Do, Konjic
GORANI, Gorani, Konjic
POLJE, Gorica, Konjic
GOSTIJEVANJ, Konjic
GOSICA HAN, Neviz&aci, Konjic
GRAB, Konjic
Prozor
GRACAC, Podbor, Prozor
Konjic
GRAD, Bare, Konjic
GRAD (Gradina), Mrakova, Jablanica
GRAD, Konjic
GRAD BIOGRAD, Zabrde, Konjic
GRAD CRESNJEVO (Trenjevac), D!epi,
Konjic
GRAD LIS, Repovci, Konjic
GRADAC, Jablanica
GRADAC, Donje Selo, Konjic
GRADAC, Konjic
GRADAC, Gornji Prozor
GRADAC, Gornji Prijeslop, Konjic
GRADAC, Prozor
GRADIC, Konjic
GRADINA, Borci, Konjic
GRADINA, Bukovica, Konjic
GRADINA, Celina, Konjic
GRADINA, Konjic
GRADINA, Konjic
GRADINA (Gradac, Grad), Jablanica
GRADINA, Galjevo, Konjic
114. GRADINA, Gorica, Konjic
115. GRADINA, Gornja Bijela, Konjic
116. GRADINA, Prozor
117. GRADINA, Gradac, Konjic
118. GRADINA, Homolje, Konjic
119. GRADINA, Jeprasina, Konjic
120. GRADINA, Polje, Prozor
121. GRADINA, Krupac-Kvanj, Konjic
122. GRADINA, Odaci, Konjic
t._: ATA
125. GRADINA, Oteleani, Konjic
126. GRADINA, Podhum, Konjic .S?:
127. GRADINA, Proslap, Prozor
128. GRADINA, Radeine, Konjic .8a
129. GRADINA, Rumboci, Prozor
130. GRADINA, Spiljani, Konjic .O&
131. GRADINA, Treboje, Konjic .ra
132. GRADINA, Trenjevica, Konjic
133. GRADINA, Uzdol, Prozor
134. GRADINA (Kulina), Vrdolje, Konjic
135. GRADINA BOKSEVAC, Kostajnica, Konjic
136. GRADINA DBAR, Idbar, Konjic
137. GRADINA VRABAC, Bijela, Konjic
138. GRASCAK, Prozor
139. GLAVICA, Biskup, Konjic
140. GROBLJE (Staro groblje),
Jablanica
141. GROBLJE, Jablanica
142. GROBLJE, Duge, Prozor
143. GROBLJE, Gornji Prijeslop, Konjic
144. GROBLJE (Maeta), Repovci, Konjic
145. GROBLJE, Jablanica
146. GREBEN, Konjic
147. GREBINE, Konjic
148. GREBINE, Pokojite, Konjic
149. GREPCI, Tinje, Konjic
150. Trenjevica, Konjic
151. GRIZA, Konjic
152. GROBLJE, Barm.i, Konjic
153. GROBLJE, Konjic
154. GROMILE, Konjic
155. GROMILE, Jablanica
156. GROMILE-IROKA, Konjic
157. GROMILICE, Vrdolje, Konjic .n:
158. GRO, Konjic
159. GROVNICE (Greblje), Gorica, Prozor
160. HAREM, Mokro, Konjic
161. HRAST, Bale, Konjic
162. HRAST, Prozor
163. HRBINE, Risovac, Jablanica
164. HUDUTSKO, Hudutsko, Prozor
165. HUM (Prizid), Gorani, Konjic
166. HUM, Gornji Prijeslop, Konjic
167. HUM, Hum, Konjic
168. HUMAC, Repovci, Konjic
169. HUMCI, Doljani, Konjic
170. IGRiCE, Polje, Konjic
171. IGRISCE (Gradina), Homatlije, Konjic
172. ILIJIN KRSNIK, Prozor
173. ILIJINO GROBLJE, Doljani-Orlovac,
Jablanica
174. ILINA, Gorani, Konjic
175. IVANJICA, Spiljani, Konjic
176. Gornja Konjic
177. JASENICE, Argud, Konjic
178. JEZERAC, Depi, Konjic
179. JEZERINE, Gornji Lukomir, Konjic
180. JEEPRASINA, Jeeprasina, Konjic
181. JOANICA, Joanica, Konjic
182. KATELJ, Jo.anica, Konjic
183. KAMEN, Jablanica
184. KAMEN-BABA, Prozor
185. KANJINA, Kanjina, Konjic
186. KAURSKO GROBLJE, Borci, Konjic
187. KAURSKO GROBLJE, Konjic
188. KAURSKO GROBLJE (Crkvica), Vrbljani,
Konjic
189. Radeine, Konjic
190. KLANAC, Glogonica-Sanica, Jablanica
191. KLANAC, Gorica, Prozor
192. KNEEVE KUCE, Lal'l'unj, Prozor
193. KNEPOLJE, Donje Paprasko, Jablanica
1'94. KOD Blace, Konjic
195. KOM, Konjic
196. KOMADINOV DO, Blace, Konjic
197. KOMIN, Bare, Konjic
198. KONJIC 1, Konjic
199. KONJIC 2, Konjic
200. Prozor
201. KOSAN KRST, Blace, Konjic
202. KOSTAJNICA, Kostajnica, Konjic
203. KOSTRES, Konjic
204. KRALJICA, Podoraac, Konjic
205. KREMENITA GLAVICA, Konjic
206. KREMESINE, Konjic
207. KRIVACA, Luke, Konjic
208. Konjic
209. KRI, Konjic
210. KRIZEVAC, Doljani, Konjic
211. KRSTOVI, Bare, Konjic
212. KRUSEVAC, Pogorelica pJ.anina, Konjic
213. KRVAVO POLJE, Pokojite-Krvavo Polje,
Konjic
214. KUNA, Konjic
215. 1, Konjic
216. 2, Konjic
217. LANISCE, Lug-ibenik, Prozor
218. LANITA, Spiljani, Konjic
219. LEDINE, Gornja Bijela, Konjic
220. LIPETA, Konjic
221. 1, Konjic
222. 2, Konjic
223. 3, Konjic
224. LISINE, Prozor
225. LOKVE, Donja Jablanica, Jablanica
226. LOKVE, Konjic
227. LONAC, Konjic
228. LOVNICA, Konjic
229. POTOK, Jeeprasina, Konjic
230. LUG, Lug, Prozor
231. LUKA, Konjic
232. LJUBUNCI 1, Ljubunci, Prozor
233. LJUBUNCI 2, Ljubunci, Prozor
234. MALA GRADINA, Doljani, Konjic
235. MALA GRADINA, Varvara, Prozor
236. MARICA GREBLJE, Risovac-Lokve,
Jablanica
237. MASETA, Doljani, Jablanica
238. MAETA, Gorica, Prozor
239. MAETI, Repovci, Konjic
240. Konjic
241. Jeeprasina Konjic
242. MEJDAN, Prozor
243. MEMIDZANOVO GROBLJE, Konjic
244. MILAEVAC, Doljani-Orlovac, Jablanica
245. MLADESKOVICI, Konjic
246. MOKRO 1, Mokro, Konjic
247. MOKRO 2, Mokro, Konjic
248. MRA VINJAC, Konjic
249. MRAVULJAK, Mrkosovice, Konjic
250. MUZGE, Argud, Konjic
251. OBARSKO POLJE, Obl'e, Konjic
2,52, OBRE, Obre, Konjic
253. OCRKA VLJE, Ocrkavlj, Konjic
254. OGRADA, Konjic
255. OKUKA ravan), Lug, Prozor
256. OMETALA, Prozor
257. ORAHOVICA 1, Orahovica, Konjic
258. ORAHOVICA 2, Orahovica, Konjic
259. ORAHOVICA GORNJA, Orahovica Gornja,
Konjic
260. ORLOV AC, Doljani-Orlovac, Jablanica
261. ORLOVICA, Slatina, Jablanica
262. OSTROAC 1, Ostroac, Jablanica
263. OSTROAC 2, 0.c:troac, Jablanica
264. OSLJAKINJA, Konjic
265. PACEVO, Prozor
266. 1, Konjic
267. 2, Konjic
268. PETROVO BRDO (Lokvice), Odaci, Konjic
269. A GLAVICA, Gornja Bijela, Konjic
270. PJEVNIK, Konjic
271. Prozor
272. Here, Prozor
273. PODKULA, Ravna, J ablanica
274. PODMEJNICA, Konjic
275. PODORASAC, Podoraac, Konjic
276. Konjic
277. PODZID, Varvara, Prozor
278. POLJE-BIJELA, Polje-Bijela, Konjic
279. POLJE, Hudutsko (Rama), Prozor
280. PONIR, Prozor
281. POPOVA GLAVICA, Konjic
282. PRATLJEVAC, Konjic
283. PREVIL, Konjic
284. PRIGRADE, Prozor
285. PROSLAP, Proslap, Prozor
286. PROZOR, Prozor
287. RAD, Lapsunj, Prozor
288. RADESKO POLJE, Radeine, Konjic
289. RAKOVA NOGA, Konjic
290. RASOV GREB, Bare, Konjic
291. RAT, Konjic
292. RAT, Prozor
293. RAVNA, Ravna, Jablanica
294. RAVNE, Borci, Konjic
295. REPOVICA (Odak), Donje Selo, Konjic
296. 1, Konjic
297. 2, Konjic
298. RUDINCE, Konjic
299. RUDNO, Klek, Prozor
300. RUMBOCI 1, Rumboci, Prozor
301. RUMBOCI 2, Rumboci, Prozor
302. RUPIN GREB, Prozor
303. RUNO BRDO, Jablanica
304. SAMAR, Mrakova, Jablanica
305. Prozor
306. SEONICA, S0nica, Konjic
307. SLANA VODA, Orahovica, Konjic
308. SMREKE, Konjic
309. SMRIKE, Donja Vast, Prozor
310. SREDNJA MAHALA 1,
Mahala, Jablanica
ITTl. SREDNJA MAHALA 2,
Mahala, Jablanica
203
312. Spiljani, Konjic
313. STIDELJ, Stidelj, Konjic
314. STOJKOV A GLAVICA, Konjic
315. STOLAC (Kaursko groblje), Celina, Konjic
316. STRIJEEVO, Konjic
317. STUBLENICA, Mahala,
Jablanica
318. SVATOVSKO GROBLJE (Ranica),
-Srednja Mahala, Jablanica
319. Proslap, Prozor
320. Gorani, Konjic
321. POLJANA, Gabelovina, Konjic
322. SIBENIK, Konjic
323. IPOVICE, Konjic
324. UPLJA STIJENA, Konjic
325. UNJATA GLAVICA,
Konjic
326. POLJE, Pogorlica planina, Konjic
327. LUKA, Pokojite, Krvavo Polje,
Konjic
328. TOPALOV GREB, Gornje Paprasko, Jablanica
329. TRLINOV KUK, Konjic
330. TRNOVIK, Gorani, Konjic
331. Konjic
332. TULAC, Jablanica
333. UMEJAK, Borovnica, Prozor
334. USTIRAMA, U15tirama, Prozor
335. BIJELE, Donja Bijela, Konjic
336. ORAHOVICE, Orahovica, Konjic
337. V ARDA, Konjic
338. V ARDA, Konjic
339. VARDINO GROBLJE, Sopot, Prozor
340. V Kostajnica, Konjic
341. V ARV ARA, Varvara, Prozor
342. VELIJE, Gorani, Konjic
343. VELIKA GRADINA, Varvara, Prozor
344. VELIKO JEZERO, planina-Poljice,
Konjic
345. VIJENAC, Konjic
346. VISOCA, Sopot, Konjic
347. VINJEVAC, Sopot, Prozor
348. VIS STIJENA, Blace, Konjic
349. VITO, Borci, Konjic
350. VLAH, Slatinica, Konjic
351. VLAKO GROBLJE, Gornji Lukomir, Konjic
352. VRACE, Prozor
353. VRATNICA, Konjic
354. VRBLJANI, Vrbljani, Konjic
355. VRCIN GREB, Doljani, Jablanica
356. VRDOL (Maeti), Ljubunci, Prozor
357. VRDOLJE, Vrdolje, Konjic
358. VRTLA, Mahala, Jablanica
359. VUC KAMEN (Grkovina), Jeeprasina, Konjic
360. VUKOVA GLAVICA, Ribari, Konjic
361. ZAGRAD, Celebi6i Konjic
362. ZAGREBNICA, Prozor
363. ZAGREBNICE, Ostroac, Jablanica
364. ZEC, Mahala, Jablanica
365. ZELENICE, Konjic
366. ZELOVO. POLJE, Konjic
367. ZUKICI, Konjic
4. BANICA GLAVICA, Jeeprasina, Konjic (H 6)
5. BANOVA GLAVICA, Konjic (E 4)
9. BATUA, Mahala,
Jablanica (C 4)
14. BJELIMICI, Konjic (H 6)
17. BOJISCE 1, Ljesovnja, Konjic (E 3)
18. 2, Ljesovnja, Konjic (E 3)
33. BUDIMOV GREB, Vrdolje, Konjic (F 5)
204
36. CRIJEP, Barmi, Konjic (F 4)
46. 1, Konjic (E 4)
53. CUPINE (Mravinjac), Konjic (E 4)
60. DRAGIC, Depi, Konjic (F 4)
61. DRECELJ, Konjic (F 4)
63. DUBICE 1, Polje, Konjic (E 4)
70. GOMILA,
Konjic (H 6)
73. GALAT, Spiljani, Konjic (F 5)
77. GLAVICA, Gornji Pro.zor (C 3)
78. GLAVICA, Repovci, Konjic (F 3)
81. Homatlije, Konjic (D 3)
88. GOSTIJEVANJ, Konjic (E 4)
89. GOICA HAN, Nevizdraci, Konjic (E 4)
90. GRAB, Konjic (E 3)
92. Podbor, Prozor (B 3)
94. GRAD, Bare, Konjic (E 3)
95. GRAD (Gradina), Mrakovo, Jablanica (D 4)
97. GRAD BIOGRAD, Konjic (F 4)
100. GRADAC, Jablanica (E 4)
101. GRADAC, Donje Selo, Konjic (F 4)
102. GRADAC, Konjic (G 6)
103. GRADAC, Gornji Prozor (C 3)
104. GRADAC, Gornji Prijeslop, Konjic (E 3)
107. GRADINA, Borci, Konjic (F 5)
108. GRADINA, Bukovica, Konjic (D 4)
109. GRADINA, Celina, Konjic (D 3)
110. GRADINA, Konjic (G 5)
111. GRADINA, Konjic (D 3)
112. GRADINA (Gradac Grad),
Jablanica (D 5)
113. GRADINA, Galjevo, Konjic (F 4)
114. GRADINA, Gorica, Konjic (E 4)
115. GRADINA, Gornja Bijela, Konjic (F 5)
116. GRADINA, P:rozor (C 3)
117. GRADINA, Gradac, Konjic (E 4)
118. GRADINA, Homolje, Konjic (F 4)
120. GRADINA, Polje, Prozor (B 3)
121. GRADINA, Konjic (G 6)
122. GRADINA, Odaci, Konjic (H 6)
123. GRADINA, Orahovica, Konjic (E 4)
124. GRADINA, Ostroac, Jablanica (E 4)
125. GRADINA, Oteleani, Konjic (D 3)
126. GRADINA, Podhum, Konjic (E 3)
127. GRADINA, Proslap, Prozor (B 3)
128. GRADINA, Radeine, Konjic (E 4)
129. GRADINA, Rumboci, Prozor (B 3)
130. GRADINA, Spiljani, Konjic (F 5)
131. GRADINA, Treboje, Konjic (E 4)
132. GRADINA, Trenjevica, Konjic (F 3)
133. GRADINA, Uzdol, Prozor (D 3)
134. GRADINA (Kulina), Vrdolje, Konjic (F 5)
146. GREBEN, Celina, Konjic (D 3)
151. GRIZA, Konjic (H 6)
154. GROMILE, Konjic {G 6)
160. HAREM, Mokro, Konjic (H 6)
163. HRBINE, Risovac, Jablanica (B 4)
165. HUM (Prizid), Gorani, Konjic (D 3)
166. HUM, Gornji Prijeslop, Konjic (E 3)
168. HUMAC, Repovci, Konjic (F 3)
169. HUMCI, Doljani, Konjic (H 6)
171. IGRiCE (Gradina), Homatlije, Konjic {D 3)
172. ILIJIN KRSNIK, Prozor (C 3)
174. ILINA, Gorani, Konjic (D 3)
186. KAURSKO GROBLJE, Borci, Konjic (F 5)
195. KOM, Konjic (G 6)
197. KOMIN, Bare, Konjic (E 3)
198. KONJIC 1, Konjic (F 4)
203. KOSTRE, Konjic (D 3)
205. KREMENITA GLAVICA,
Konjic (H 6)
206. KREMEINE, Konjic (G 6)
208. KRIVACE, Konjic (E 4)
209. KRI, Konjic {D 3)
213. KRVAVO POLJE, Pokojite-Krvavo Polje,
Konjic (E 4)
217. LANiCE, Lug-ibenik, Prozo:r (C 3)
219. LEDINE, Gornja Bijela, Konjic (F 5)
221. 1, Konjic (E 4)
227. LONAC, Konjic (G 6)
228. LOVNICA, Konjic (G 5)
232. LJUBUNCI 1, Ljubunci, Prozor (C 3)
233. LJUBUNCI 2, Ljubunci, Prozor (C 3)
234. MALA GRADINA, Doljani, Konjic (H 6)
235. MALA GRADINA, Varvara, Prozor (B 3)
236. MARICA GREBLJE, Risovac-Lokve,
Jablanica (B 4)
249. MRAVULJAK, Mrkosovice, Konjic (E 3)
252. OBRE, Obre, Konjic (E 4)
256. OMETALA, Prozor (C 3)
261. ORLOVICA, Slatina, Jablanica (D 4)
264. OLJAKINJA, Konjic (D 3)
268. PETHOVO BRDO (Lokvice), Odaci, Konjic {H 6)
269. PIJEVCEV A GLAVICA, Gornja Bijela,
Konjic (F 5)
280. PONIR, P:rozor (C 3)
281. POPOVA GLAVICA, Konjic {D 3)
286. PROZOR, Prozor (C 3)
289. RAKOVA NOGA,
Konjic (E 4)
291. RAT, Konjic (E 3)
294. RAVNE, Borci, Konjic (F 5)
298. RUDINICE, Jasika,
Konjic (H 6)
302. RUPIN GREB, Prozor (B 2)
303. RUNO BRDO, Jablanica (D 4)
307. SLANA VODA, Orahovica, Konjic (E 4)
308. SMREKE, Konjic (E 4)
Mahala, Jablanica (C 4)
314. STOJKOVA GLAVICA, Konjic (D 4)
321. POLJANA, Gabelovina, Konjic (E 3)
322. SIBENIK, Konjic (G 6)
324. UPLJA STIJENA, Konjic (D 3)
325. UNJATA GLAVICA,
Konjic (E 4)
327. TERZICA LUKA, Pokojite, Krvavo Polje,
Konjic (E 4)
329. TRLINOV KUK, Konjic (F 4)
335. UCE BIJELE, Donja Bijela, Konjic (F 5)
336. UCE ORAHOVICE, Orahovica, Konjic (E 4)
343. VELIKA GRADINA, Varvara, Prozor (B 3)
345. VIJENAC, Konjic {G 6)
349. VITO, Borci, Konjic (F 6)
359. VUC KAMEN (Gr kovina), J eeprasina,
Konjic (H 6)
361. ZAGRAD, Konjic (E 4)
366. ZELOVO POLJE, Konjic (E 4)
1. ANKULA, Gradac, Jablanica (D 4)
5. BANOVA GLAVICA, Konjic (E4)
8. BARICA, Polje, Konjic (E 4)
14. BJELIMICI, Konjic (H 6)
29. Konjic (F 4)
30. BREBER (Crkvina), Donje Selo, Konjic (J' 4)
33. BUDIMOV GREB, Vrdolje, Konjic (F 5)
35. CERICI, Konjic {E 4)
38. CRKVINA, Gornja Bijela, Konjic (F 5)
39. CRKVINA, Konjic (F 5)
40. CRKVINA, Konjic (E 4)
43. CRKVICE, Bare, Konjic (E 3)
44. CRNOVCI, Seomca, Konjic (E 4)
52. CiEVINE, Konjic (E 4)
55. DANIK, Danik, Prozor (A 3)
56. DERNEK, Glavati&!vo, Konjic (G 6)
60. DRAGIC, Depi, Konjic (F 4)
65. DUBOCANI, Konjic (G 5)
71. FALANOVO BRDO, Falanovo Brdo,
Konjic (E 4)
75. GLAVATICEVO, Glavati&!vo, Konjic (G 6)
80. GLAVICE, Konjic (G 6)
86. GORANI, Gorani, Konjic (D 3)
96. GRAD, Konjic (E 4)
103. GRADAC, Gornji Prozor ( 3)
105. GRADAC, Hudutsko, Prozor (D 4)
119. GRADINA, Jeeprasina, Konjic (H 6)
128. GRADINA, Radeine, Konjic (E 4)
155. GROMILE, Jablanica (D 4)
156. GROMILE-IROKA, Konjic (E 4)
157. GROMILICE, Vrdolje, Konjic (F 5) .
158. GRO, Konjic (E 4)
164. HUDU'.DSKO, Hudutsko, Prozor (D 4)
180. JEEPRASINA, Jeeprasina, Konjic (H 6)
181. JOSANICA, Joanica, Konjic (F 5)
182. KASTELJ, Joanica, Konjic (F 5)
186. KAURSKO GROBLJE, Borci, Konjic (F 5}
188. KAURSKO GROBLJE (Crkvica) Vrbljani,
Konjic (F 4)
18,9. KISELJACA, Radeine, Konjic (E 4)
193. KNEPOLJE, Donje Paprasko,
Jablanica (D 4)
199. KONJIC 2, Konjic (F 4)
200. KOPCICI, Prozor (B 3)
220. LIPETA, Konjic (F 6)
229. LUCKI POTOK, Jeeprasina, Konjic (H 6)
230. LUG, Lug, Prozor (C 3)
231. LUKA, Konjic (E 3)
240. Konjic (H 6)
205
241. Jeeprasina, Konjic (H 6)
245. MLADEKOVICI, Konjic (F 5)
262. OSTROAC 1, Ostroac, Jablanica (E 4)
266. PARADICI 1, Konjic (E 4)
274. PODMEJNICA, Konjic (F 5)
275. PODORAAC, Podoraac, Konjic (F 4)
276. PODVRABAC,
Konjic (F 5)
277. PODZID, Varvara, Prozoil" (B 3)
278. POLJE-BIJELA, Polje-Bijela, Konjic (F 5)
285. PROSLAP, Piroslap, Prozor (B 3)
287. RAD, Lapsunj, Prozor (C 3)
295. REPOVICA (Odak), Donje Selo, Konjic (F 5)
307. SLANA VODA, Orahovica, Konjic (E 4)
336. UCE ORAHOVICE, Orahovica, Konjic (E 4)
337. V ARDA, Konjic (F 5)
340. VAROiCE, Kostajnica, Konjic (D 4)
341. VARVARA, Varvara, Prozor (B 3)
353. VRATNICA, Konjic (E 4)
357. VRDOLJE, Vrdolje, Konjic (F 5)
366. ZELOVO POLJE, Konjic (E 4)
EEGLJl\. 21: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BAHTIJEVICA, Bahtijevica, Konjic (F 6) 45. GREB, Mokro, Konjic (H 6)
3. BAMERNICE, Konjic (F 4) 47. CELEBICI 2, Konjic (E 4)
6. BARE (Glavica), Slatina Donja, Jablanica (D 4) 48. CESMINA GLAVA, Konjic (H 6)
7. BARE, Jablanica (D 4) 49. CICEVO, Konjic (G 6)
9. BATUA, Mahala, 50. CIFUTSKO GROBLJE Donja
Jablanica (C 4) Vast, Prozor (D 3)
10. BIECAK, Ravna, Jablanica (D 5) 51. DOLAC, Mrkodo, Prozor (A 3)
11. BILICE, Ostroac, Jablanica (E 4) 54. DABICA (Velika) POLJANA, Bahtijevica,
12. BILIN GREB (Bilov greb) Konjic (F 6)
Prozor (C 3) 57. DOLOVI, planina-Poljice,
13. BJELAN, Prozor (D 3) Konjic (H 5)
15. BLACE 1, Blace, Konjic (G 5) 58. DONJA MAHALA 1, Mahala,
16. BLACE 2, Blace, Konjic (G 5) Jablanica (C 4)
17. BOJiCE 1, Ljesovnja, Konjic (E 3) 59. DONJA MAHALA 2, Mahala,
18. BOJiCE 2, Ljesovnja, Konjic (E 3) Jablanica (C 4)
19. BORAK, Prozor (B 3) 62. DUB (Maeta), Jablanica (D 4)
20. BORAK, Lapsunj, Prozor (B 2) 64. DUBICE 2, Polje, Konjic (E 4)
21. BORAK, Obre, Konjic (E 4) 66. DUGA NJIVA, Konjic (F 5)
22. BORIKE, Bare-Sudari, Konjic (E 3) 67. DUGE, Gornja Bijela, Konjic (F 5)
23. BOROV AC, Idbar, Konjic (E 5) 68. DUGO POLJE, Vran planina-Badnje,
24. BOV ANI, Barmi, Konjic (F 4) Jablanica (B 4)
25. BRADINA, Bradina, Konjic (F 4) 69. DEPI, Depi, Konjic (F 4)
26. BRANJOVCICI, Konjic (H 6) 72. GAJINE, Konjic (G 6)
27. BRA VUA, Podhum, Konjic (E 3) 74. GLADNO POLJE, Cehari, Jablanica (D 4)
28. Jablanica (C 4) 76. GLAVICA, Doljani, Jablanica (C 4)
30. BREBER (Crkvina), Donje Selo, Konjic (F 4) 77. GLAVICA, Gornji Prozor (C 3)
31. BUBALUSA, Blace, Konjic (G 5) 79. GLAVICE, Kute-Staro Selo, Prozor (D 3)
32. BUDIMOV GREB, Prozor (D 3) 82. GLAVICICA, Klek, Prozor (D 3)
34. BUKOVICA, Bukovica, Konjic (D 3) 83. GLA VICINE,
37. CRKVICA, Ljubunci, Prozor (C 3) Konjic (F 5)
38. CRKVINA, Gornja Bijela, Konjic (F 5) 84. GMICI, Prozor (C 3)
40. CRKVINA, Konjic (E 4) 85. GOLO BRDO, Pavaj Do, Konjic (H 6)
41. CRKVINA, Plavuzi, Konjic (E 3) 87. GORICKO POLJE, Gorica, Konjic (E 4)
42. CRKVINE, Konjic (G 6) 89. GOICA HAN, Nevizdraci, Konjic (E 4)
208
91. GRACAC, Prozor (C 4)
93, GRACANE, Konjic (G 6)
94. GRAD, Bare, Konjic (E 3)
96. GRAD, Konjic (E 4)
98. GRAD CRESNJEVO (Trenjevac), Dlepi,
'Konjic (F 4)
99. GRAD LIS, Repovci, Konjic (F 3)
102. GRADAC, Konjic (G 6)
103. GRADAC, Gornji Prozor (C 3)
105. GRADAC, Prozor (D 4)
106. GRADIC, Konjic (H 6)
135. GRADINA BOKEVAC, Kostajnica,
Konjic (D 4)
136. GRADINA DBAR, ldbar, Konjic (E 5)
137. GRADINA VRABAC, Bijela, Konjic (F 5)
138. GRACAK, Prozor (D 4)
139. GRCKA GLAVICA, Biskup, Konjic (G 6)
140. GRCKO GROBLJE (Staro groblje), Cehari,
Jablanica (D 4)
141. GRCKO GROBLJE, Jablanica (D 4)
142. GRCKO GROBLJE, Duge, Prozor (C 3)
143. GRCKO GROBLJE, Gornji Prijeslo.p,
Konjic (E 3)
144. GRCKO GROBLJE (Maeta), Repovci,
Konjic (F 3)
145. GRCKO GROBLJE, Jablanica (D 4)
147. GREBINE, Konjic (E 4)
148. GREBINE, Pokojite, Konjic (E 4)
149. GREPCI, Tinje, Konjic (H 6)
150. GREPCANI, Trenjevica, Konjic (E 3)
152. GROBLJE, Barmi, Konjic (E 4)
153. GROBLJE, Konjic (F 4)
154. GROMILE, Konjic (G 6)
159. GROVNICE (Greblje), Gorica, Prozor (C 3)
160. HAREM, Mokro, Konjic (H 6)
161. HRAST, Bale, Konjic (F 4)
162. HRAST, Prozor (C 3)
167. HUM, Hum, Konjic (F 4)
170. IGRISCE, Polje, Konjic (E 4)
173. ILIJINO GROBLJE, Doljani-Orlovac,
Jablanica (C 4)
175. IVANJICA, Spiljani, Konjic (F 5)
176. JANCAR, Gornja Konjic (F 5)
177. JASENICE, Argud, Konjic (H 6)
178. JEZERAC, Depi, Konjic (F 4)
179. JEZERINE, Gornji Lukomir, Konjic (G 5)
183. KAMEN, Jablanica (D 4)
184. KAMEN-BABA, Prozor (B 3)
185. KANJINA, Kanjina, Konjic (F 4)
186. KAURSKO GROBLJE, Borci, Konjic (F 5)
187. KAURSKO GROBLJE, Konjic (G 6)
188. KAURSKO GROBLJE (Crkvica), Vrbljani,
Konjic (F 4)
190. KLANAC, Glogonica-Sanica,
Jablanica (D 5)
191. KLANAC, Gorica, Prozor (C 3)
192. KNEZEVE KUCE, Lapsunj, Prozor (C 3)
193. KNEZPOLJE, Donje Paprasko,
Jablanica (E 4)
194. KOD CEKICA, Blace, Konjic (G 5)
195. KOM, Konjic (G 6)
196. KOMADINOV DO, Blace, Konjic (G 5)
201. KOSAN KRST, Blace, Konjic (G 5)
202. KOSTAJNICA, Kostajnica, Konjic (D 4)
204. KRALJICA, Podoraac, Konjic (F 4)
206. KREMESINE, Konjic (G 6)
207. KRIVACA, Luke, Konjic (H 6)
210. KRIZEVAC, Doljani, Konjic (H 6)
211. KRSTOVI, Bare, Konjic (E 3)
212. KRUSEVAC, Pogorelica planina, Konjic (E 3)
214. KUNA, Argud, Konjic (H 6)
215. 1, Konjic (G 6)
216. 2, Konjic (G 6)
217. LANISCE, Lug-Sibenik, Prozor (C 3)
218. LANISTA, Spiljani, Konjic (F 5)
222. LISICICI 2, Konjic (E 4)
223. LISICICI 3, Konjic (E 4)
224. LISINE, Prozor (B 2)
225. LOKVE, Donja Jablanica, Jablanica (D 5)
226. LOKVE, Konjic (D 3)
228. LOVNICA, Konjic (G 5)
237. MASETA, Doljani, Jablanica (C 4)
238. MASET A, Gorica, Prozor (C 3)
239. MASETI, Repovci, Konjic (F 3)
242. MEJDAN, Prozor (C 3)
243. MEMIDZANOVO GROBLJE,
Konjic (E 4)
244. MILASEV AC, Doljani-Orlovac,
Jablanica (C 4)
246. MOKRO 1, Mokro, Konjic (H 6)
247. MOKRO 2, Mokro, Konjic (H 6)
248. MRA VINJ AC, Konjic (E 4)
250. MUZGE, Argud, Konjic (H 6)
251. OBARSKO POLJE, Obre, Konjic (E 4)
253. OCRKA VLJE, Ocrkavlje, Konjic (H 6)
254. OGRADA, Konjic (G 6)
25,5. OKUKA ravan) Lug, Prozor (C 3)
257. ORAHOVICA 1, Orahovica, Konjic (E 4)
258. ORAHOVICA 2, Orahovica, Konjic (E 4)
259. ORAHOVICA GORNJA, Orahovica Gornja,
Konjic (E 4)
260. ORLOVAC, Doljani-Orlovac, Jablanica (C 4)
263. OSTROZAC 2, Ostroac, Jablanica (E 4)
265. PACEVO, Prozor (B 3)
267. PARADZICI 2,
Konjic (E 4)
270. PJEVNIK,
Konjic (G 6)
271. PLOCA, Prozor (B 3)
272. PLOCE, Here, Prozor (D 3)
273. PODKULA, Ravna, Jablanica (D 5)
279. POLJE, Hudutsko (Rama), Prozor (D 4)
282. PRATLJEV AC, Konjic (E 4)
283. PREVIL, Konjic (G 6)
284. Prozor (D 4)
286. PROZOR, Prozor (C 3)
288. RADESKO POLJE, Radeine, Konjic (E 4)
290. RASOV GREB, Bare, Konjic (E 3)
292. RAT, Prozor (D 3)
293. RAVNA, Ravna, Jablanica (D 5)
296. RIBICI 1, Konjic (E 4)
297. RIBICI 2, Konjic (E 4)
299. RUDNO, Klek, Prozor (D 3)
300. RUMBOCI 1, Rumboci, Prozor (B 3)
301. RUMBOCI 2, Rumboci, Prozor (B 3)
302. RUPIN GREB, Prozor (B 2)
304. SAMAR, Mrakovo, Jablanica (D 4)
305. SELISCE, Prozor (C 3)
306. SEONICA, Seonica, Konjic (E 4)
308. SMREKE, Konjic (E 4)
309. SMRIKE, Donja Vast, Prozor (C 3)
312. STECCI, Spiljani, Konjic (F 5)
313. STIDELJ, Stidelj, Konjic (G 6)
315. STOLAC (Kaursko groblje), Celina,
Konjic (D 3)
316. STRIJEZEVO,
Konjic (G 6)
317. STUBLENICA, Mahala,
Jablanica (C 4)
318. SVATOVSKO GROBLJE (Ranica),
-Srdnja Mahala, Jablanica (C 4)
319. SABICI, Proslap, Prozor (B 3)
320. Gorani,, Konjic (D 3)
323. SIPOVICE, Konjic (G 5)
326. TADICA POLJE, Pogorelica planina,
Konjic (E 2)
327. TERZICA LUKA, Pokojite, Krvavo Polje,
Konjic (E 4)
328. TOPALOV GREB, Gornje Paprasko,
Jablanica (D 4)
330. TRNOVIK, Gorani, Konjic (D 3)
331. TUHOBICI, Konjic (F 3)
332. TULAC, Jablanica (D 5)
333. UMEJ AK, Borovnica, Prozor (C 3)
334. USTIRAMA, Ustirama, Pro.zor (D 4)
338. V ARDA, Konjic (F 3)
339. VARDINO GROBLJE, Sopot, Prozor (B 3)
341. V ARV ARA, Varvara, Prozor (B 3)
342. VELIJE, Gorani, Konjic (D 3)

('.. ... ._
207
344. VELIKO JEZERO, planina-Poljice,
Konjic (H 5)
346. VISOCA, Sopot, Konjic (H 6)
347. VISNJEVAC, Sopot, Prozor (B 3)
348. VIS STIJENA, Blace, Konjic (G 5)
350. VLAH, Slatinica, Konjic (G 6)
351. VLAKO GROBLJE, Gornji Lukomir,
Konjic (G 5)
352. VRACE, Prozor (D 3)
354. VRBLJANI, Vrbljani, Konjic (F 4)
355. VRCIN GREB, Doljani, Jablanica (C 4)
356. VRDOL (Maeti), Ljubunci, Prozor (C 3)
358. VRTLA, Mahala,
Jablanica (C 4)
359. VUC KAMEN (Grkovina), Jeeprasina,
Konjic (H 6)
360. VUKOVA GLAVICA, Ribari, Konjic (G 6)
362. ZAGREBNICA, Prozor (D 3)
363. ZAGREBNICE, Ostroac, Jablanica (E 4)
364. ZEC, Mahala,
Jablanica (C 4)
365. ZELENICE, Konjic (F 4)
367. ZUKICI, Konjic (F 4)
REGIJA 21: NALAZITA
21.1 ANKULA, Gradac, Jablanica. Ri:tmko naselje.
Na uzviici platoa uz lijevu obalu Doljanke, pri
u Neretvu, nailazi se na komade kame-
nja, koji ukazuju na postojanje rimskih zgrada.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 326; C. Patsch 1911, 207.
I.
21.2 BAHTIJEVICA, Bahtijevica, Konjic. Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv
LIT.: S. 1971, 335. N.
21.3 BAMERNICE, Konjic. Srednjovje-
kovna nekropola sa dvadeset Kasni srednji
vijek.
LIT.: P. 1975, 197. T. Glava
21.4 BANICA GLAVICA, Jeeprasina, Konjic. Pra-
istorijski tumulus. Zemljano-kamena gomila, promje-
ra oko 20 m. U blizini postoje jo dvije takve gomi-
le. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 35. P.
21.5 BANOVA GLAVICA, Konjic. Prahisto-
rijski tumulus i bazilika. Na ravnom
prostoru nad desnom obalom Neretve nalazi se ve-
liki zemljani tumulus promjera oko 16 m, koji je
iskopavan. Nedaleko od tumula iskopao
je D. Sergejevski 1952. neznatne ostatke
ske bazilike, s koja se na istoku zavravala
polukrunom apsidom. Bronzano doba i kasnoan-
doba, 5-6. st.
21.6 BARE (Glavica), Slatina Donja, Jablanica. Sred-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih I-Z
i S-J; ukras: polumjesec i figuralna scena. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 295; A. Zelenika 1985, 57-58.
A. Zelenika
21.7 BARE, Jablanica. Srednjovjekovni spo-
menik. jedan u obliku sljemenjaka,
orijentiran Z-I; ukras: vitica. Kasni srednji vijek.
LIT.: A. Zelenika 1985, 56-57. A. Zeleruika
21.8 BARICA, Polje, Konjic. Rimski
hram, kultni spomenici i zgrada. Istraivanja vrila
I. Cremonik 1953. Na prostoru uz lijevu obalu Ne-
retvice su kultni Minerve i Vene-
re i dijelovi arhitekture, vjerovatno ostaci hrama
Kapitolinske trijade. je postojanje i rim-
ske zgrade. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 322-323; I. Cremonik 1954 a, 179.
V. Pakvalin
21.9 BATUSA, Mahala, Jablanica.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovni spomenik.
Na zemljanom tumulurn nalazi se jedan u
obliku sanduka, orijentiran Z-I; dislociran. Bron-
LIT.: A. Zelenika 1985, 54. A. Zelenika
21.10 BIESCAK, Ravna, Jablanica.
u obliku sanduka, orijentiranih S-J; ukr
vijenac. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 297. N. Mile
21.11 BILICE, Ostroac, Jablanica. Srednjovjeko
na nekropola. oko 20 u oblil
sanduka, orijentiranih Z-I; polumjesec, r
LIT.: S. 1971, 327-328. N. Mile1
21.12 BILIN GREB (Bilov greb),
zor. Sirednjovjekovna nekropola. Uz muslimans1
groblje 17 u obliku sanduka, or
jentiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec. Vidlji'
grobovi vijencem nepravilnog kamenja.
profilu nekropole vide se grobovi zat:
kamenim sloenim na dvije vode.
rni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 294. N. Miletl
21.13 BJELAN, Prozor. Srednjovjekovn
spomenici. tri u obliku sanduk;;
LIT.: S. 1971, 295. N. Mileti
21.14 BJELIMICI, Konjic. no
vac i pojedini rimski nalazi i novci. Drahma grada Dyr
rhachium (229-100. g. pr. n. e.); rimski novac: Ti
tus (79-81), Antoninus Pius Septimirn
Severus (193-211), Gordianus 3 (238-244) i Con-
stantinus 1 (306-377). i j-edna bronzana
omega eljezno doba i rimsko doba,
3-4. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 330-331. V. Pakvalin
21.15 BLACE 1, Blace, Konjic. Srednjovjekovno gro-
blje. u obliku sanduka, ori-
jentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 329. N.
21.16 BLACE 2, Blace, Konjic. Srednjovjekovno
groblje. U pravoslavnom groblju sedam
u obliku sarkofaga i krst.a, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, bordure, spira-
le, biljni motiv, tit s topuz. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 329-330. N.
21.17 BOJiCE 1, Ljesovnja, Konjic. Prahistorijska
gradina i srednjovjekovni kamenolom.
visokoj planinskoj kosi iznad eela na jednoJ gromadi
sedre, povrina zatvara prostor od 40 X 20 m.
Sa sjeverne strane vide se ostaci odbrambenog su-
hozida u dva pojasa, a ulomci keramike razasuti eu
svuda po povrini kamene gromade. Gromada je po-
sluila kao kamenolom za nekoliko nedovr-
enih na padinama. Bronzano ili eljezno
LIT.: P. 1975, 28. P.
21.18 BOJISCE 2, Ljesovnja, Konjic. Praistorijski
tumulusi i erednjovjekovna nekropola. Na zem-
ljano-kamena tumula u podnoju gradine smjetena
srednjovjekovna nekropola. dva u
obliku sanduka i sarkofaga; ukras: tordirana traka,
znaci. Ostali grobovi bez spomenika Bron-
:',TT.: .<'). 1971, 337. N.
21.19 BORAK, Prozor. Srednjovjekovno
groblje. pet u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih preteno Z-I; ostali
unite!1i. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 290. N.
21.20 BORAK, Lapsunj, Prozor. Srednjovjekovno
groblje. 10 u obliku stubova, ori-
jentiranih Z-I; ukras: znaci. Kasni Hed-
njli vijek.
I.IT.: S. 1971, 290. N.
21.21 BORAK, Obre, Konjic. Srednjovjekovni spo-
menici. tri u obliku sanduka i sar-
kofaga__. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 337. N.
21.22 BORIKE, Bare-Sudari, Konjic. Srednjovje-
duka. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 325. N
21.23 BOROVAC, Idbar, Konjic. Srednjovjekovni
grad. Smjeten je na grebenu koji spaja planinu Rje-
sa Cetinom, jednim od najv:iih vrhova Prenja.
Ruevine se sastoje od ostataka jedne kule koju
mjetani nazivaju Gradom Hercega Stjepana i teme-
lja jednog odvojenog objekta osnove,
za koji se kae da je bila konjunica hercega Stje-
pana. U pisanim izvorima grad se spominje 1444,
1448. i 1454. posjedima Stjepana Ko-
LIT.: P. 1958, 196-198. P.
21.24 BOVANI, Barmi, Konjic. Srednjovjekovni
spomen:ik. jedan Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: P . 1975, 197. T. Glava
21.25 BRADINA, Bradina, Konjic. Uz pravoslavno
i muslimansko groblje 57 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI i SZ-JI;
ukras: znacli, ljiljani, figuralna scena. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 326. N.
21.26 BRANJOVCICI, Konjic. Srednjovje-
kovno groblje. tri u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: vitica, spi-
rala, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: .. 1971, 333. N.
21.27 BRAVUA, Podhum, Konjic. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga;
LIT : S. 1971, 337. N.
21.28 BRCANJ, Jablanica. Sred-
i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras:
polumjesec i ljudska figura. Karni srednji vijek.
21.29 KonJIC. Rimski nadgrobni
spomenik. Stela s reljefnim prikazom i natpisom.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 332. I.
21.30 BREBER (Crkvina), Donje Selo, Konjic. Tra-
govi rimskog mauzoleja, nekropole i srednjovjekovne
crkve. Fragmenti arhitekture, vjerovatno mauzoleja,
27 - leksikon
209
i stele s reljefima i natpi6ima otkrivene kao spolija
u ruevinama srednjovjekovne crkve. Rimsko doba,
2-3. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 312-317 (Gradina, Homolje); P. An-
1961, 334-335. V. Pakvalin
21.31 BUBALUSA, Blace, Konjic. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku sanduka,
orijentirana Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1975, 198. T. Glava
21.32 BUDIMOV GREB, Prozor. Srednjo-
sanduka, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: .. 1971, 295. N.
21.33 BUDIMOV GREB, Vrdolje, Konjic. Prahisto-
rijska gradina i rimska spolija. Smjetena na povi-
enom terenu iznad predjela Budimov greb. Povr-
inski nalazi: ulomci keramike. U ogradu musliman-
skog groblja za Budimov greb, uzidani komadi rim-
lske arhitekture. Bronzano ili eljezno doba i rim-
sko doba, 1-3. st. P. A!1'_k:
21.34 BUKOVICA, Bukovica, Konjic. Srednjovjeko-
vna stolica. Masivna kamena stolica, po ne-
1klim misljenjima, prvotna je stajala kraj crkve na
lokalitetu Stolac u selu Celini. Na stolici je naknad-
no urezan natpis koji spominje
Ivana. Na prednjoj strani naslona uklesana je pred-
stava drveta ivota, a na stranama lik ene
sa bosanskom kraljevskom krunom, odnosno lik mu-
karca sa i .grbom. Uz stolicu se svojevreme-
no nalazilo i pet manjih u vidu odrezaka od
kamenih stupova. Kasni srednji vijek, 14. st.
LIT.: P. 1975, 245-250. P.
21.35 CERICI, Konjic. Ostaci rimskog nase-
lja, rimski spomenik i vizantijski novac. Tragovi ve-
rimske naseobine, zidovi i cigla, javljaju na
vie mjesta na Munari i i okolnom prosto-
ru; je i rtvenik Jupiteru u sekun-
darnoj upotrebi, a vizantijski bakreni novac.
Rimsko doba, 2-3. st. i doba.
LIT. :C. Patsch 1902 b, 317-318. I. Cremonii.k
21.36 CRIJEP, Barmi, Konjic. gra-
dina. Smjetena na istaknutom brijegu. Povrinski
nalazi: fragmenti prahistorijske keramike. Zeljezno
doba.
LIT.: Basler 1955, 222; P. 1975, 26. P.
21.37 CRKVICA, Ljubunci, Prozor. Srednjovjekov-
na crkva. Obrisi cca 6,50 X 3,50 m,
sa apsidom, orijentirane I-Z. Srednji vijek.
V. Pakvalin
21.38 CRKVINA, Gornja Bijela, Konjic. Rimska spo-
lija, srednjovj,ekovna crkva i nekropola. Arheoloko
iskopavanje obavio M. Vego 1957. i 1960. Trobrod-
na crkva im tri polukrune apside i narteksom di-
menzija 17Xll m, orijentirana I-Z. Predstavlja ro-
datiranu u 12-13. st. Od velike
nekropole ispitano j,e 40 grobova u ruevinama crk-
ve i oko nje, prilozi (nakit, keramika i mamuze},
uglavnom iz razdoblja 10-12. st. Na nekro-
poli je zabiljeena 117 u obliku i san-
duka orijentiranih SZ-JI; ukras: polumjesec, ro-
zeta, kri. Nazire se i veliki br_oj grobova bez spo-
menika. U ruevinama crkve su kao spo-
lija klesani blokovi rimske zgrade i dijelovi miljo-
kaza. Rimsko doba i srednji vijek, 10-15. st.
LIT.: S. 1971, 330; P. 1975, 178-181, 195-196,
230-233. P.
ZlU
21.39 CRKVINA, Konjic. Rimsko naselje i grobovi.
Uz desnu obalu Treanice, kod njenog u Ne-
retvu, zapaeni su ulomci rimske cigle i temelji
zgrada. tim ruevinama su dvije ka-
mene urne za pepeo pokojnika sa jednom rimskom
srebrnom fibulom i novcem (Salonina, 254-268)
je otkriven i 8keletni grob: nalaz:
na fibula, datirana u 4. st. Rimsko doba, 3--4. st.
LIT.: P. 1961, 335. P.
21.40 CRKVINA, Konjic. Rimski nadgrob-
ni spomenici i groblje. Istraivanja I. Cremo-
nik 1952. i 1953. Otkriveni su ostaci jednobrodne
crkve sa polukrunom apsidom i narteksom, EU
zidovi lezenama (dimenzije 16X9 m);
orijentacija: I-Z. U prostoru crkve ukopana su 4
groba pokrivena od dok su ostali
grobovi ukopani u ut crkve i pokriveni spolijama.
U prvom grobu, blie apsidi, je prsten
sa kamenom u koji je urezan grb, u drugom novac
12-14. v. U utu je drugi zlatni prsten sa am-
blemom lava i nekoliko naunica. U grobu pod rim-
skom stelom je par naunica dalmatinsko hr-
vatske grupe. Kao spoldja su na grobovima
dvije stele sa figurama ali bez natpisa i cipus sa
natpi.8om. Po nalazima se crkva moe datirati u
11-12. v. dok datum ostaje neizvjestan.
. Na tom mjestu su i ranije rimski spomenici.
Na strani crkve istraen je manji dio nekro-
pole, na kome je otkriveno oko 20 grobova, orijenti-
ranih Z-I i pokrriveni kamenim
uz ostatke drvenog poloaj ruku i
dubina Nalazi: nekoliko naunica, srebrni
talijanski rarnti fragmenti srednjovjekovne
keramilk:e. Rimsko doba, 3. v. i srednji vijek, 11-15. v.
LIT: C. Patsc'; 1894 f, 711; C. 1902 b, 319-320; D.
Sergejevski 1935, 18; D. Sergejevslci 1951 a, 310; I. Cremonik
Hl54, 211-226. I. C,remo1nik
21.41 CRKVINA, Plavuzi, Konjic. Srednjovjekovno
naselje. Na umovitom, nenaseljenom brdu
sela Jasenika i Plavuga, vide se temeljri od desetak
i gomile razbijenih rudonosnih stijena, to
ukazuje na rudarsku djelatno8t. Kasni srednji vijek.
-. P.
21.42 CRKVINE, Razi6i-Crkvine, Konjic. Srednjo-
vjekovna crkva i nekropola. Istraivanje vrio M.
Vego 1956. Crkva pripada tipu jednobrodnih gra-
sa polukrunom apsidom, a naziru se i tra-
govi narteksa i oltarske pregrade; orijentacija 1-Z;
dimenzije: 12X6 m. U posebnoj nii kraj oltara na-
su, posebno spremljene, kokoje kosti.
je u 8tilu romanike. Od kamene plastike
je ulomak stupa ukraen motivom palmete
i dijelovi monumentalnog portala renesansne profi-
lacije. Podizanje crkve datira se u kraj 12. ili
"tak 13. st.; sruena je krajem 15. st. U nekoliko ispi-
tanih grobova nije bilo nalaza. Na nekropoli oko
crkve su 93 u obliltu sanduka
i sljemenjaka. Ukras: ljudski lik, polumjesec i kri.
LIT.: M. Vegc 1958, 159-166; S. 1971, 331-332.
P.
21.43 CRKVICE, Bare, Konjic. bazi-
lika. Sistematska iskopavanje obavio T. Glava 1983.
i 1984. otkrivena uz dananju
crkvu predstavlja jednobrodnu bazi-
liku sa polukrunom apsidom, baptisterijem,
ni.konom, nartek8om i junom prostorijom koja se
protee du naosa i narteksa. Orijentacija 1-Z; di-
menzije: 20,90X15.40 m. doba, 4-6. st.
I.JT.: T. Glava 1986. T. Glava
21.44 CRNOVCI, Seonica, Konjic. Rimsko naselje
Na irem prostoru otkriveni ostaci rimskog
skog materijala (temelji zidova zidanih malterom
krovni crijep, klesani blokovi kamena, kameni stup:
i novac (8esterac). Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: C. 1902 b, 321; P. 1975, 53. P.
21.45 CALIJIN GREB, Mokro, Konjic. Srednjovje-
kovno groblje. tri u obliku sanduka,
sarkofaga i krsta, orijentirana Z-1; ukras: vitica,
T..i'.''. .')'. 1971, 333. N.
21.46 CELEBICI 1, Konjic. no-
vac i republikanski rimski novac. Drahma (Dyrrha-
chiuma, 229-100. g. st. e.) i denar (Fannia 149-89.
g. st. e.). eljezno doba.
LIT.: C. 1902 b, 328. G.
21.47 CELEBICI 2, Konjic. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz pravoslavno groblje bila je smje-
tena nekropola sa 109 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Potopljena. Kasni srednji vijek.
; : S. 1971, 327. N.
21.48 CESMINA GLAVA, Konjic. Sred-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
UT.: .. Belagi(; 1971, 334. N.
21.49 CICEVO, Konjk S!'ednjovjekovno
groblje. tri u obliku sarkofaga, ori-
jentirani SZ-JI; ukrru:; tordirana traka, vitica, slo-
ena bordura, rozeta, ljudske predstave. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 335. N.
21.50 CIFUTSKO GROBLJE Donja
Vast, Prozor. Srednjovjekovna nekropola.
oko 12 u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
L, '.: "' 1971, 292. N.
21.51 CULIN DOLAC, Mrkodo, Prozor. Srednjovje-
kovna nekropola. 15 Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. Belagi:": 1971, 295. N.
21.52 CiEVINE, Konjic. Istraivanja vri-
la I.. 1953. Na prostoru uz desnu obalu
Neretve otkrivene tri poljoprivredne vile koje su
vicus. Dvije su imale hipokall8t, a teritorija vi-
le bHa je zidovima. U prvoj vili, uz koju
je bila i poljoprivredna zgrada, su freske da-
tirane u 3. v., a u drugoj fragmenti. arhi-
tekture. vila sa samo 3 prostorije za stanovanje
i go8podarskom, prislonjene uz ogradni zlid
i vezane trijemovima, odgovara vie tipu autohtonih
Nalazi: poljoprivredne alatke i fragmenti ke-
ramike. Rimsko doba, 3-4. v.
LIT.: C. Patsch 1894 f, 711; C. Patsch 1902 b, 328; D. Ser-
gejevski 1935, 18; D. Sergejevski 1951 a, 301--310; I.
nik 1955, 107--122; I. Cremonik 1957 a, 143-162.
I. Cremomk
21.53 CUPINE (Mravinjac), Konjic. Prais-
torijsko kultno mjesto. U polju, nedaleko od
Idbara u Neretvu, nalazio se tumulus, razoren.
Sastojao se od cijelih i razbijenih posu-
da, ugljenisanog drveta i pepela, oko 20,
a visine oko 1 m. Najvjerovatnije se radi o due upo-
trebljavanom kultnom mjestu - rtvitu, preteno
iz posljednjih stare ere. eljezno do-
ba, 4-1. v. st. e. B.
21.54 DABICA (Velika) POLJANA, Bahtijevica, Ko-
njic. nekropola. 55 ste-
nih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica,
znaci, spirale, biljni motiv, jelen, figuralna scena.
Kasni_ iorednji vijek.
LIT.: S. 1971, 335. N.
21.55 DANIK, Danik, Prozor. Rimski novci. Na-
100 komada bronzanih rimskih careva
(preteno: Valentinianus I, 364-375. i Valens, 364-
-378). Rimsko doba, 4. v. G.
21.56 DERNEK, Konjic. Rimski spo-
menik i ostaci naselja. Na breuljku uz
kapelu je titul, odnosno kenotaf, sa natpIBom.
i brojni ulomci rimske keramike. Rimsko
doba, 2-3. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 329; P. 1961, 334-335.
V. Pakvalin
21.57 DOLOVI, planina-Poljice, Konjic.
obliku sanduka, sarkofaga i krsta, orijentirani
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, bordura, vitica,
zoomorfni motivi, ljudske figure, figuralne 6Cene;
natpisi. Kasni srednji vijek, 15. v.
LIT.: .. 1971, 333. N.
21.58 DONJA MAHALA 1, Mahala,
Jablanica. Srednjovjekovna nekropola. Uz musliman-
sko groblje u Donjoj Mahali, 23 u
obliku sanduka i sljemenjaka, orijentiranih
21.59 DONJA MAHALA 2, Mahala,
Jablanica. Srednjovjekovna nekropola.
u obliku sanduka i visokog san-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: kri. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
21.60 DRAGIC, Depi, Konjic. Prahistorijska gradi-
na i utvrda. Smjetene na krakoj gru-
di na krevitoj .padini planine Preslice. U podnoju
grude nailazi se na brojne ulomke prethistorijske
keramike. Na povrini grude ima na-
laza rimske krovne cigle, a vidljivi rn i oskudni
ostaci zidova u malteru. Bronzano ili e-
ljezno doba i doba.
LIT.: P. 1975, 87-88. P.
21.61 DRECELJ, Konjic. Prahistorijsko na-
selje. Na povienoj terasi Poda, na lijevoj
obali potoka Drecelja, uz u Neretvu, zapaeni
su ulomci grube prahistorijske keramike. Vjerovatno
kasni neolit ili eneolit.
LIT.: P. 1975, 32, 35. P.
21.62 DUB (Maeta), Jablanica. Srednjo-
i orijentiranih Z-I; ukras: ugravirana
linija. Kasni srednji vijek.
21.63 DUBICE 1, Polje, Konjic. Prahisto-
rijsko naselje. Desno od u Malu Ne-
retvu, zapaen je dubok kulturni sloj sa ulomcima
prahistorijske keramike formi. Praistorij-
sko doba.
LIT.: P. 1975, 32. P.
21.64 DUBICE 2, Polje, Konjic. Srednjo-
vjekovno groblje. tri u obliku sar-
kofaga; ukras: tordirana traka, vitica, zna-
ci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 336. N.
211
21.65 DUBOCANI, Konjic
grobnica na svod. doba, 4-6. st.
LIT.: V. Pakvalin 1959, 158. I.
21.66 DUGA NJIVA, Konjic. Srednjovje-
duka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: krunica.
Kasni vijek.
LIT.: S. 1971, 338. N.
21.67 DUGE, Gornja Bijela, Konjic. Na Glavici sa-
oko 10 u obliku sanduka, oko kojih
se naziru brojni bez spomenika. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: P. 1975, 196. T. Glava
21.68 DUGO POLJE, Vran planina-Badnje, Jabla-
nica. Srednjovjekovna nekropola. 150 ste-
u obliku sanduka i sljemenjaka, orijenti-
ranih JZ-SI; ukras: rozete, krievi, polumjesec, bor-
dure, tordirane vrpce, vijenci, titovi sa
vima, figuralne predstave i scene. Kasni srednj1 vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 298 (Badnje, Posuje). A. Zelenika
21.69 DZEPI, Depi, Konjic. Srednjovjekovna ne-
kropola. Uz pravoslavno groblj,e 99
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: krst.
LIT.: S. 1971, 328-329. N.
21.70 GOMILA, Ko-
njic. Praistorijski tumulus. Na brdu Pobrnjici loci-
rana je gomila od lomljenog kamena, promjera oko
20 m. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 34. P.
21.71 FALANOVO BRDO, Falanovo Brdo, Konjic.
Tragovi rimskog naselja. Na desnoj obali Neretvice,
na irem prostoru, nailazi se na ostatke rimskog
materijala, krovnih cigli. Rim-
sko doba, 1--4. st.
LIT.: Basler 1955, 225. V. Pakvalin
21.72 GAJINE, Konjic. Sred-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI i JZ-
-SI; ukras: tordirana traka, vitica, spirale, arkade,
tap, kanelure. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.73 GALAT, Spiljani, Konjic. Prahistorijski tu-
muli. Kraj staroga puta uz kanjor. Neretve, nalazi
se grupa zemljano-kamenih gomila. Bronzano ili
eljezno doba.
LIT .. : P. 1975, 34. P.
21.74 GLADNO POLJE, Jablanica Srednjo-
vjekovna nekropola. 11 u vidu
amorfnih blokova, orijentiranih Z-I. Kasn3 srednji
vijek.
LIT.: A. Zelenika 1985, 54. A. Zeie:Uka
21.75 GLAVATICEVO, Konjic. Rimski
novac. nalaz rimskog carskog novca (Iulia-
nus, 355-363). Rimsko doba, 4. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 328. V.
21.76 GLAVICA, Doljani, Jablanica. Srednjovjekov-
na nekropola. u obliku i:ar.-
duka i jedna orijentirani Z-I. Kasni srednJj
vijek.
21.77 GLAVICA, Gornji Prozor. Praisto-
rijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na tumu-
lima (dimenzija oko 25Xl2X2,5 m), i oko
njih smjeteno je oko 30 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J i JZ-SI; uk
ras: znaci. O"' im vidljivi su gro.
bovi vijencem nepravilnog kamenja. Bron
LIT.: S. 1971, 292. N.
21. 78 GLAVICA, Repovci, Konjic. Prahistorijska
gradina. Smjetena na istaknutom uzvienju. Povr-
inski nalazi: ulomci keTamike. Bronzano ili eljez-
no doba.
LIT.: P. 1975, 26. P.
21.79 GLAVICE, Kute-Staro Selo, Prozor. Sred-
sanduka. Ka"'ni srednji vijek.
LlT : S. 1971, 291. N.
21.80 GLAVICE, Konjic. grob-
nica na svod i ostaci Grobnicu ispitao
1956. P. U grobnici duine 1,98 m i visine
1,50 m su skeleti triju odraslih osoba i jed-
nog djeteta. Od prilo,ga zapaeni su samo ulomci tam-
no"'ive, keramike. U blizini zapaaju se i
ostaci zidova neke moda crkve. Ka-
doba, 4-6. st.
LIT.: V. Pakvalin 1959, 158; P. 1975, 52, 104-105.
P.
21.81 GLAVICICA, Homatlije, Konjic. Prahistorij-
ska gradina. Smjetena na samom rubu kanjona
Banje Na pilatou od priblino 30x20 m
nailazi se na sitne ulomke grube keramike. Bron-
LIT.: P. 1975, 30. P.
21.82 GLA VICICA, Klek, Prozor. Srednjovjekovna
nekropola. oko 37 u obliku
:sanduka i "'arkofaga, orijentiranih preteno Z-I;
ukras: vijenac. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 294. N.
2Ul3 GLA VICINE, Ko-
njic. Srednjovjekovno groblje. sedam ste-
Z-I; ukras: vitica. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 330. N.
21.84 GMICI, Prozor. Srednjovjekovni ispo-
menici. dva u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijent1irana S-J; ukras: jabuka, figuralne
predstave. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 291. N.
21.85 GOLO BRDO, Pavaj Do, Konjic. Srednjovje-
ga, orijentiran Z-1; ukras: bordura, vitica, biljni
motiv, tit. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 335. N.
21.86 GORANI, Gorani, Konjic. Rimsko naselje. Na
povrini od priblino jednog hektara nailazi se na
mnotvo rimskog crijepa. U nekoliko gomila sloe-
ne su i velike kamena koji iz
vine. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: P. 1961, 331; P. 1975, 47. P.
21.87 GORICKO POLJE, Gorica, Konjic. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje bilo
je smjetene_ oko 50 uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: P. 1975, 206-207. T. Glava
21.88 GOSTIJEVANJ, Konjic. Prahisto-
rijska gradina. U predjelu Raboui na zaravanku
iznad Vratnica, nalazi se veliki tumulus a
ispred njega prema sedlu brijega usjek za
odbrambene snage naselja. Ulomci po-
suda i kamenih rvnjeva osobito su brojni na .pa-
dini brijega. Bronzano ili eljezno doba.
21.89 GOICA HAN, Nevizdraci, Konjic. Tragovi
praistorijskog naselja, praistorijski tumuli i srednjo-
vjekovna nekropola. Uz nekoliko tumula smjetene
jentkanih SZ-JI; ukras: tordirana traka, vitica, ro-
zete, krst, arkade, ljudska figura, figuralna scena.
Istraena nekoliko grobova pod i na neko-
liko tumula 1953. (. Grobovi su bili za-
okvirima od kamenih povremeno i
drvenom orijentirani Z-I; prilozi
u tri groba: eljezni klinovi, ukrasne ostaci
tekstila i ukrasne trake, uz neto fragmenata grube
praistorijske keramike i kamenih rvnjeva u nasipu
tumula. Bronzano i eljezno doba i srednji
vijek.
Lll'.: S. Belagki 1954 a, 192-197; Basler 1955, 222; S.
1971, 327 (Ostroac, Konjic). N.
21.90 GRAB, Konjic .Prahistorijska
gradina. Smjetena na istaknutom brijegu u
se podnoju nailazi na ulomke prahistorijske kera-
LIT.: P. 1975, 29. P.
21.91 GRACAC, Prozor. Srednjovjekovna
ras: znaci. Karni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 295. N.
21.92 GRACAC, Pod:bor, Prozor. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na zaravanku visokog brijega
sa dva kamena tumula. Povrinski nala-
zi: brojni fragmenti keramike. Kasno bronzano doba.
LIT.: Ba2ler 1954 a, 90-96. Basler
21.93 Konjic. Srednjovjekovna
orijentirana Z-I. Kasni vijek.
LIT.: . 1971, 335. N.
21.94 GRAD, Ba;re, Konjic. Prahietorijska gradina
i srednjovjekovni grad. Smjeteni na kamenoj gro-
madi u podnoju brda Kolovrat. Tragovi prethisto-
rije raspoznaju se samo po ulomcima keramike. Od
srednjovjekovnog grada vide se temelji glavne kule
i dijelovi perimetralnog zida, terasastoj
povrini kamene grude. Bronzano ili eljezno doba
i. kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1958, 216-218. P.
21.95 GRAD (Gradina), Mrakova, Jablanica. Pra-
historijska gradina. Pri rubu visoravni na planini
Bokevici, na gradini, nalazi se manje uzvienje
je wh suhozidom. Kulturni sloj nije
povrinski nalazi: sitni fragmenti prethisto-
rijske keramike. eljezno doba.
21.96 GRAD, Konjic. Rimska utvrda i sred-
njovjekovni grad. Ostaci omanjeg rimskog
na isitaknutom visu iznad potoka u
Neretvu, sastoje se od temelja pravokutne
vine duge 28 m, a iroke 16 m. Svuda po padinama
nailazi se na ulomke rimskog krovnog crijepa. Rim-
sko i doba, 3--4. st.
Na nekim dijelovima zidova raspo-
znaje se srednjovjekovni zidanja, pa
se po tome vidi da je na temeljima bio
i omanji srednjovjekovni grad. Na
ki terasiranim padinama naziru se tragovi malog
LIT.: P. 1975, 141-143. P.
21.97 GRAD BIOGRAD, Konjic. Prahisto-
rijska gradina, refugijum, srednjovje-
kovni grad. Smjeteni na istaknutoj grudi nad lije-
vom obalom Neretve.
Tragovi prahistorijske gradine sastoje se od
brojnih ulomaka keramike, razasutih posebno po
i zapadnim padinama. Bronzano ili eljez-
no doba.
Tragovi vidljivi u spe-
strukturi nekih zidova, samo u
temeljima uz ulomke rimskog crijepa.
doba, 4-6. st.
Konture srednjovjekovnog grada obuhvataju pro-
stor nepravilnog od p:dblino 70X40 m.
U unutranjosti grada raspoznaju se i temelji neko-
liko posebnih objekata, ali se njihova namjena bez
arheolokog iskopavanja ne moe pouzdano utv:rdi-
ti. U srednjem vijeku ovo se zvalo Bio-
a dio varoi Konjica na lijevoj obali Neretve
smatrao se njegovim (Podbiograd); ovdje
se sredinom 15. st. nalazila i jedna bosanskih
krstjana (patarena). Pisani izvori spominju Biograd
1444, 1448. i 1454. kao posjed hercega Stjepana
U turskom popisu iz 1469. Biograd
se spominje kao naputen grad, a istoimeni trg (pod-
imao je samo 17 Kasni srednji vijek,
15. st.
LIT:: Basler 1955, 227-228; P. 1975, 125-129.
P.
21.98 GRAD CRENJEVO (Trenjevac), Depi, Ko-
njic. Srednjovjekovni grad. Smjeten na istaknutom
krakom visu, obronku planine Preslice, koji domi-
nira dolinom rijeke Treanice. Po prostoru koji su
opasivale zidine, spadao je gradove
u Bosni i Hercegovini. Grad se sastoji od dva, go-
tovo samostalna sistema fortifikacije, koji su poveza-
ni u jednu cjelinu. Danas se ti dijelovi zovu: Velika
gradina sa cisternom i citadelom na
visu, te Mala gradina, na niem i mnogo irem pro-
storu sa 1Svojim kulama i, vjerojatno, ruevinama
crkve. Na sedlu kojim je obronak vezan za planin-
ski masiv raspoznaju se i tragovi naselja - podgra-
Od sitnog arheolokog materijala, na padinama
Velike gradine ima dosta ulomaka keramike, eljez-
nih i troske, topovske kugle, a na
ruevinama (vjerovatno) crkve, je i jedan du-
dinar iz 15. st.
U pisanim izvorima grad je spomenut samo tri
puta sredinom 15. st. (1420, 1430. i 1463), i to u po-
sjedu bosanske kraljevske Kasni srednji vi-
jek, 15. st.
LIT.: P. 1975, 151-157. P.
21.99 GRAD LIS, Repovci, Konjic. Srednjovjekov-
ni grad. Slabi tragovi omanjeg nalaze se
na krakoj grudi u podnoju planine Lisina. Danas
se jedva raspoznaju slabi ostaci zidova u
malteru i poneki ulomak keramike. U pisanim izvo-
rima nema spomena ovome gradu, ali se iz turskih
izvora zna, da se selo Repovci nekada zvalo Podli-
sje. Po tome se da je grad nosio ime Lis,
a Podlisje - njegovo Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1975, 158-160. P.
21.100 GRADAC, Jablanica. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na malom platou na vrhu
dominantnog brda. Nema vidljivih tragova fortifika-
cije. Bronzano ili eljezno doba. B.
213
21.101 GRADAC, Donje Selo, Konjic. Neolitsko na-
selje, rimsko naselje i nekropola i srednjovjekovna
nekropola. Manje zatitno iskopavanje obavio I. Bo-
janovski 1965. Prilikom raznih zahva-
ta otkri ven je, pod debelim nanosom sterilne zemlje,
tamni kulturni sloj naselja iz neolitskog doba, vje-
rovatno kasne faze kulture. neolit.
Na donjem dijelu nalazita, blie Neretvi, zem-
ljite je posuto ulomcima rimskog ma-
terijala. Tu su i dva tumula sa ukopima da-
tiranim u 3. st., postolja za stela, kao i
stela, sa natpisom Tita Aurelija Karva. Rimsko do-
ba. 1-3. st.
Uz pravoslavno groblje 22 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: krunica, krst, natpis. Kasni isrednji vijek.
LIT.: Basler 1955, 224; I. Bojanovski 1965 b, 140-143; S.
Belagi6 1971, 328. Bas,ler-N.
21.102 GRADAC, Konjic. Prahistorij-
ska gradina i srednjovjekovni grad. Krajnji izdanak
planine koriten je kao utW'da u prethi-
storijsko doba. Povrinski nalazi: rijetki ulomci ke-
ramike. Bronzano ili eljezno doba.
Na neto niem sedlu kojim je glavica Graca
vezana za planinski masiv, raspoznaju se temelji
nekih koje se, bez arheolokog iskopava-
nja, ne mogu povezati u neku formu. Struk-
tura i debljina zidova (90-100 cm), zatim rijetki
nalazi keramike, kao i sam poloaj na kasni
srednji vijek.
LIT.: P. 1958, 200-202. P.
21.103 GRADAC, Gornji Prozor. Prais-
torijska gradina, rimska utvrda i srednjovjekovna
nekropola. Smjetena na vrhu manjeg, ali dominant-
nog brda. Sastoji se od jednog vieg (cca 80X30 m)
i jednog nieg (cca 200X60 m) platoa. Nema jasno
vidljivih osta,taka fortifikacije. Kasno bronzano i e-
ljezno doba. Ponovo je i upotrebljavana
u doba rimske vladavine. Rimsko doba, 1-4. v.
pet u obliku sanduka. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 292. B.
21.104 GRADAC, Gornji Prijeslop, Konjic. Prahi-
storijska gradina. Smjetena na platou planinskog
obronka. Povrinski nalazi: brojni ulomci keramike.
Za velike gomile kamenja na grebenu kojim je
obronak vezan za planinski masiv, ne moe se, bez
blieg da li pripadaju prethistorij-
skom dobu, ili su to ruevine iz nekog
kasnijeg vremena.
LIT : P. 1975, 28-29. P.
21.105 GRADAC, Hudutsko, Prozor.
i srednjovjekovno Na strmom breuljku
povie sastava Neretve i Rame, nalaze se zidovi utvr-
izvedenog od lomljenog kamena, vezanog
malterom. doba, 4-6. l!t. Upo-
treba Graca i u srednjem vijeku je na-
lazima kasnosrednjovjekovne keramike.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 325-326; Basler 1955, 226; P.
1975, 157-158. Basler
21.106 GRADIC, Konjic. Srednjovjekov-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: tordirana
traka, vitica, spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 333-334. N.
21.107 GRADINA, Borci, Konjic. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na kosi koja sa strane
zatvara Polje. Po samom vrhu Gradine i
po n3ezm1m i junim padinama
se grube prahistorijske keramike,
:apazeni i ulomci Sa
se i tragovi
suhozida koJi Je opas1vao utvrdu. Vjerojatno bron-
LIT.: P. 1975, 23. P.
Bukoyica, Konjic. Prahistorijska
gradvma: Na SJevernom obronku planine
BokseVIC, nalazi se suhozidna ograda u formi elip-
Ee. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 30. P.
Celina, Konjic. Prahis:torijska
SmJestena na istaknutom uzvienju.
padme posute su brojnim ulomcima prethistorijske
keramike. Kasno bronzano doba.
LIT.: P. 1975, 30. P.
Konjic. Prahistorijska
gradma 1 tumuli. Sm3etena na dominantnom uzvi-
enju. U okolini zapaeni brojni tumuli. Bronzano
ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 25. P.
21.111 GRADINA, Konjic. Prahistorijski
tumulus. Kamena gomila promjera 20 m i visine
do 1,50 m. Vjerojatno bronzano ili doba.
LIT.: P. 1975, 33. P.
21.112 GRADINA (Gradac, Grad), Jablanica.
Prahistorijska gradina. Na zavretku planinske ko-
se, Bijele u Neretvu, jedna mala
udolma vehcme 120X80 m, okruena krakim gre-
posluila je za smj,etaj naselja branjenog
suhozidom od krupnijeg kamena. Povrinski nalazi:
brojni ulomci keramike i eljezne
LIT.: P. 1975, 20. P.
21.113 GRADINA, Galjevo, Konjic. Prahfatorijska
gradina. Smjetena na strmom obronku Koznika i
branjena elipsoidnim nasipom od suhozida. Povrin-
ski nalazi: rijetki ulomci keramike. Bronzano ili
eljezno doba.
21.114 GRADINA, Gorica, Konjic. Prahistori.jska
gradina. Smjetena na strmom uzvienju nad Jabla-
jezerom. Kulturni nije Bronza-
LIT.: P. 1956, 258. B. Marijan
21.115 GRADINA, Gornja Bijela, Konjic. Prahisto-
rijska gradina. Smjetena na onioj krakoj grudi
nad irokom dolinom, na platou
100x70 m; du rubova dijelovi obrambe-
nog nasipa. Povrinski nalazi: ulomci keramike. e-
ljezno doba.
LIT.: P. 1975, 22. P.
21.116 GRADINA, Prozor. Praistorijska
gradina. Smjetena na strmoj hridi iznad rje-
u Ramu. Veoma uski, dugi plato
(oko 150 m) je strmim padinama i, na zapad-
noj strani, dvjema gomilama. Kasno bronzano i e-
ljezno doba. B.
21.117 GRADINA, Gradac, Konjic. Prahistorijska
gradina. Smjetena na omanjem brijegu iznad Gor-
njeg i Donjeg Graca. Povrinski nalazi: brojni ulom-
ci keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 28. P.
21.118 GRADINA, Homolje, Konjic. Prahistorijska
gradina. Smjetena na zapadnom obronku istaknu-
tog planinskog visa Koznika. Na platou i u podnoju
nailazi se na brojne ulomke keramike. Po
i prirodnom poloaju ovaj lokalitet spada naj-
i najbolje prahistorijske gradine u
ovome kraju. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 26. P.
21.119 GRADINA, Konjic. Kasnoanti-
Na !G-akoj grudi, izdignu-
to3 u ravnici pod masivom planine lee
ruevine u ovome kraju.
Danas se jo raspoznaju dijelovi perimetralnih zi-
dova i konture vie objekata zidanih
pritesanim kamenim kvadrima; povrinski nalazi:
brojni ulomci rimskih tegula i grube keramike. Ka-
doba, 3-4. st.
LIT.: P. 1975, 88-89. P.
21.120 GRADINA, Polje, Prozor. Prais-
torijska gradina. Smjetena na brdu iznad korita
Rame. Veoma mali plato (cca 25X10 m) bio je bra-
njen suhozidom i usjekom (ancem) s june strane.
21.121 GRADINA, Krupac-Kvanj, Konjic. Prahi-
stor:ijska gradina. Smjetena na istaknutoj grudi u
sredini udoline Kvanj. Kulturni sloj nije
LIT.: P. 1975, 23. P.
21.122 GRADINA, Odaci, Konjic. Prahistorijska
gradina. Smjetena na istaknutoj krakoj hridi. Sa-
dijelovi zatitnog bedema u suhozidu, vje-
terase i stepenice u kamenitom terenu; povr-
inski nalazi: brojni ulomci keramike. Bronzano ili
eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 32. P.
21.123 GRADINA, Orahovica, Konjic. Prahistorij-
ska gradina. Smjetena na najniem izdanku Gai-
nog brijega u blizini potoka u
Neretvu. Kulturni sloj nije Bronzano ili
eljezno doba.
21.124 GRADINA, Ostroac, Jablanica. Prahfatorij-
ska gradina. Smjetena na vrhu grebena zv. Gradi-
te. Tragovi fortifikacije su u vidu gomile
kamenja koja titi prilaz Graditu od strane planin-
skog masiva. Povrinski nalazi: brojni ulomci kera-
LIT.: P. 1975, 21. P.
21.125 GRADINA, Oteleani, Konjic. Prahistorijska
gradina. Na staroj terasi, se jedna stra-
na okomito rui u kanjon rijeke Neretvice, nailazi
se na velike ulomaka keramike. Bronzano
ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 29. P.
21.126 GRADINA, Podhum, Konjic. Prahistorijska
gradina. Smjetena na oniem obronku Huma, na
kome su vidljivi tragovi suhozidnog bedema. Povr-
inski nalazi: ulomci keramike, komadi kamenih rv-
njeva i eljezna troska. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: Basler 1955, 223; P. 1975, 29. P.
21.127 GRADINA, Proslap, Prozor. Prahistorijska
Na zaravanku stjenovitog brijega nalazi se
veliki kameni tumulus. Kulturni sloj oko njega je
izapran; povr.inski nalazi: malobrojni fragmenti ke-
ramike. Eneolit. Basler
21.128 GRADINA, Radeine, Konjic.
gradina i rimska utvrda. Smjetena na vrhu istu-
renog brijega. Prostor ovalnog oblika je
suhozidom i dubokim m:jekom na zapadnoj strani.
Povrinski nalazi: ulomci prethistorijske keramike.
ulomcima nailazi se na rijetke
ostatke rimskog materijala, osobito na
ulomke tegula. Bronzano ili eljezno doba i rimsko
doba.
LIT : Basler 1955, 225; P. 1975, 21. Basler
21.129 GRADINA, Rumboci, Prozor. Prnhistorij-
ska gradina. Smjetena na zaravanku na kome je
vidljivo nekoliko kamenih gomila; kameni nasip
uveliko Nalazi: brojni ulomci prethistorij-
ske keramike. njima i posuda gnatia tipa.
Starije i eljezno doba. Basler
21.130 GRADINA, Spiljani, Konjic. Prahistorijska
gradina. Smjetena na isturenom obronku planine
Zvekue. Povrinski nalazi: brojni ulomci prahisto-
rijske keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 25. P.
21.131 GRADINA, Treboje, Konjic. Prahistorijska
gradina. Pov:rinski nalazi: ulomci keramike. Bron-
21.132 GRADINA, Trenjevica, Konjic. Prahistorij-
ska gradina. Smjetena na obronku planinske kose
Lipe. Na zaravnjenoj povrini vidljiv obrambeni na-
sip elipsaste forme, oko 100X60 m. Bron-
LIT.: P. 1975, 27. P.
21.133 GRADINA, Uzdol, Prozor. Praistorijska gra-
dina. Smjetena na u"kom, izduenom platou (cca
90X30 m), na vrhu dominantnog brda, strmih padi-
na. Fortifikaciju limitni tumulus na za-
padnoj strani, osnove cca 15 m, visine cca 3 m.
Kasno bronzano i eljezno doba. B.
21.134 GRADINA (Kulina), Vrdolje, Konjic. Pra-
historijska gradina. Na isturenoj kosi, na jednom
uskom prostoru, nailazi se na brojne ulomke pra-
historijske keramike. njima i velika
keramike keltsko-latenskog tipa. eljezno do-
ba.
LIT.: P. 1975, 25. P.
21.135 GRADINA BOKEVAC, Kostajnica, Konjic.
Srednjovjekovni grad i crkva. Ru,evine grada na-
laze se na jednom od niih obronaka pla-
nine Bokevice. povrinu od priblino
1,5 ha i po tome se Bokevac 1:vrstava Pr:<>:
"torno srednjovjekovne gradove u Bosn:. l
Hercegovini. Grad ima osnovni oblik trokuta na ci-
jem je vrhu smjetena citadela sa glavnom kulom
i jednom u obliku izduenog
i nepravilnog Na niim dijelovima gra-
da se naziru terase sa trago-
vima naselja. Neposredno ispod gradskih zidina, na
lokalitetu Crkvina, otkriveni rn temelji velike pala-
za koju se misli da je predstavljala zgradu (fra-
samostana. U neposrednoj blizini otk?-
pano je i nekoliko zidanih grobnica. IskopavanJa
obavio T. 1969. Nalazi: strelica, ekseri, frag-
menti rijetki ufomci keramike. Kasni sred-
nji vijek. . .
U pi"anim izvorima grad se spormnJe samo
jedanput, i to u vrijeme turskog osvajanja Bosne
(1463). Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1975, 163-167, 250-255. P.
21.136 GRADINA DBAB, Idbar, Konjic. Srednjovje-
kovni grad. U sredini idbarske doline, na kamenoj
grudi, smjetena je malo u obliku
vilnog oko 24 X 9 m. TemelJ1
215
zidina se jedva raspoznaju na povrsuu, ali su neke
podzide i do 2 m. Na prostoru
rasuti ulomci srednjovjekovne keramike.
Pisani izvori ne govore o gradu, ali se
samo naselje spominje nekoliko puta. Kasni srednji
vijek.
LIT.: P. 1958, 195-196. P.
21.137 GRADINA Bijela, Konjic. Sred-
njovjekovni grad. Smjeten na zavretku kose koja
se od planin.:kog prevoja prua u pravcu
doline Bijele. prirodni oblik terena,
utv:rda ima oblik izduenog klina duine oko 100,
a irine 2-20 m. Konfiguracija terena uslovila je
i smjetaj posebnih objekata, pa su na tri breuljka
podignute kule, dok su na zaravnjenim terenima iz-
breuljaka stajale neke posebne prostorije. Na
zapadnim padinama grad.a raspoznaju se pojedini
objekti nekadanjeg a 5kupina u pod-
noju Gradine i danas se zove
U pisanim dokumentima ovaj grad se spo-
minje kroz prvu polovinu 15. st. kao posjed
velikog vojvode Sandalja i kasnije hercega
Stjepana Najstariji ispomen
iz 1410. a prvih godina nakon turskog osvajanja u
popisu iz 1468/9. spominje se i posebna nahija Vra-
i u njoj krstjansko (patarensko) eelo Bila. Kasni
srednji vijek.
LIT.: P. 1958, 185-189; P. 1975,129-133.
P.
21.138 GRACAK, Prozor. Srednjovjekov-
no groblje. U muslimanskom groblju est
u obliku sanduka i isarkofaga, orijentiranih
S-J; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 294. N.
21.139 GRCKA GLAVICA, Biskup, Konjic. Srednjo-
vjekovna crkva i nekropola. Istraivanje vrio M.
Vego 1954-1955. Ispitivanjem grobova nailo se
na temelje crkvice sa polukrunom apsi-
dom iz 12. ili 13. st. U okviru crkvenih temelja
smjeteni su grobovi prnznate velikake San-
Na jednom nalazi se natpis Goisave,
ene vojvode a Jurja koja
je umrla 1398. ili 1399. U otkopanim grobovima na-
dijelovi brokatnih haljina, srebrna dugmeta,
staklena ulomci keramike i u grobu vojvotki-
nje Giosave jedan dinar i 14 komada
sitnih kovanih u Veneciji, Veroni i Mantovi
s kraja 13. i 14. st. Nekropola broji oko 115
preteno u obliku sanduka i uz jedan
sljemenjak, Ukrasi: arkade, lozica, tit s kri,
LIT.: M. Vego 1955, 157-166; M. Vego 1957, 127-141.
P.
21.140 GRCKO GROBLJE (Staro groblje), Cehari,
Jablanica. Srednjovjekovni spomenik. Osamljeni ste-
u obliku orijentiran Z-I, i jedan grob.
LIT.: A. Zelenika 1985, 59. A. Zelenil,;a
21.141 GRCKO GROBLJE, Jablanica.
Srednjovjekovna nekropola. oko 30 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-1 i S-J;
ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 296. N.
21.142 GRCKO GROBLJE, Duge, Prozor. Srednjo-
stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 292. N.
21.143 GRCKO GROBLJE, Gornji Prijeslop, Konjic.
216
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
ruka, arkade, ljudske figure. Nekoliko dislocirano i
sekundarno upotreblj,eno. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 336. N.
21.144 GRCKO GROBLJE (Maeta). Repovci, Konjic.
Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje
orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 325-326. N.
21.145 GRCKO GROBLJE, Jablanica. Sred-
njovj,ekovna nekropola. Sadravala 17 u ob-
liku i .sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; po-
topljena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 296. N.
21.146 GREBEN, Celina, Konjic. Pmhistorijska gra-
dina. Smjetena na jednom od obronaka
Celinske planine. obronak nosi
naziv Gradac, a njegov, neto nii produetak je
Greben. Na mjestu gdje se Greben vee za masiv
Graca lei kamena gomila koja od neke
a duinom Grebena se raspoznaju
ostaci obrambenog nasipa - bedema. Oko velike
gomile razasuti su i ulomci prahistorijske keramike.
LIT.: P. 1975, 30. P.
21.147 GREBINE, Konjic. Srednjovje-
LIT.: S. 1971, 337. N.
21.148 GREBINE, Pokojite, Konjic. de-
vet u obliku Ka.sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 338. N.
21.149 GREPCI, Tinje, Konjic. Srednjovjekovna ne-
kropola. 65 u obliku sanduka,
LIT.: S. 1971, 332. . N.
21.150 GREPCANI, Trenjevica, Konjic. Srednjovje-
duka i sarkofaga; ukras: tordirana traka, krug. Kasni
vijek.
LIT.: S. 1971, 337. N.
21.151 GRIZA, Konjic. Prahisto-
rijski tumulus. Kamena gomila promjera oko 18 m,
smjetena na vrhu planine Jasike, junog obronka
Bronzano ili eljezno doiba.
LIT.: P. 1975, 35. P.
21.152 GROBLJE, Barrni, Konjic. Srednjovjekov-
na nekropola. 74 Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: P. 1975, 197. T. Glava
21.153 GROBLJE, Konjic. Srednjovjekovna
i sarkofaga, orijentiranih S-J; ukras: zna-
ci, vitica, spiralni motiv, arkade, biljni motiv. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 326. N.
21.154 GROMILE, Konjic. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovni spomenici. Na tu-
mulu dva u obliku sarkofaga, ori-
jentiranih SZ-JI. Bronzano ili eljezno doba i pra-
istorijsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.155 GROMILE, Jablanica. Tragovi rim-
skog naselja. Nekoliko nabacanih gomila od kamena.
Na tim gomilama, kao i po okolnom zemljitu ima
dosta razasutih ulomaka rim.skog ma-
terijala; nailazilo se i na temelje zidova, potopljene.
LIT.: Basler 1955, 226. I.
21.156 GROMILE-SIROKA, Konjic. Trago-
vi rimskog naselja. U polju nailazi se na
materijal kamen i komadi rim-
ske cigle); je i jedan rvanj. doba,
1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 326. V. Pakvalin
21.157 GROMILICE, Vrdolje, Konjic.
grobnica. Istraivanja obavio V. Pakvalin 1956.
Grobnica na svod. Sastoji se od dvije komore
sobno povezane otvorom ulaznim vratima.
U grobnici je pretraivanjem srebrna nau-
nica koaricom i jedna staklena posudica. Kasno-
doba, 5-6. st.
21.158 GRO Konjic. Rimska utvrda. Na
omzem breuljku, nalaze se ostaci manjeg
nja; vidljivi dijelovi perimetralnog zida i ulomci rim-
skog crijepa; rimsko doba 3-4. st.
LIT.: P. 1975, 53. P
21.159 GROVNICE (Greblje), Gorica, Prozor. Sred-
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: S. 1971, 292. N.
21.160 HAREM, Mokro, Konjic. Praistorijski tumu-
lus (?) i srednjovjekovna nekropola. Na glavici i
okolnom prostoru, uz muslimansko groblje, smjete-
na 24 u obliku sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih Z-1 i S-J; ukras: linearni motiv, vitica,
tit, .s Bl'onzano ili eljezno doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 332-333. N.
21.161 HRAST, Bale, Konjic. Srednjovjekovni spo-
menici. dva u obliku sanduka i
sljemenjaka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 331. T. Glava.
21.162 HRAST Prozor. Srednjovjekovna ne-
jentiranih uglavnom Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 291. N.
21.163 HRBINE,
1
R.isovac, Jablanica. Prapovijesni
tumuli. Vie kamenih gomila, kojima se
dvije dimenzija. Jedna od njih nosi ime Zmij-
ska gomila. Bronzano ili eljezno doba. P.
21.164 HUDUTSKO, Hudutsko, Prozor. Rimsko na-
selje. Na prostoru nizvodno od ot-
kriveni su ostaci rim1:kog materijala.
LIT.: Basler 1955, 226. D. Basler
21.165 HUM (Prizid), Gorani, Konjic. Prahistorij-
ska gradina i tumuH. Smjetena na visokom pla-
ninskom obronku iznad sela. U podnoju Huma, kao
i na uem lokalitetu Prizid, gdje se nalaze i dva
zemljano-kamena tumula, promjera 3 m, nailazi ise
na sitne fragmente keramike. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: P. 1975, 29. P.
21.166 HUM, Gornji Pri.jeslop, Konjic. Prahistorij-
ska gradina. Smjetena na visokom, dominantnom
uzvienju nad dolinom Neretvice. Prostor elipsaste
forme, oko 70 x 50 m je kameno-
-zemljanim nasipom. Ovdje i na irem okolnom pro-
storu nailazi ::e na ulomke prahistorijske keramike
i dijelove nasipa. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 29. P.
21.167 HUM, Hum, Konjic. Srednjovjekovno gro-
blje. osam u obliku sanduka; uk-
ras: znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 335. N.
21.168 HUMAC, RE!povci, Konjic. PrahistocijEka gra-
dina. Smjetena na istaknutom brdu. dije-
lovi kamenog nasipa; povrinski nalazi: ulomci ke-
ramike. Bronzano i1i eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 27. P.
21.169 HUMCI, Doljani, Konjic. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na sjevernom obronku brda Huma.
su dijelovi obrambenog bedema u suhozi-
du, te terase u kamenitom tere-
nu; povrinski nalazi: brojni ulomci keramike na is-
i zapadnim padinama. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT : P. 1975, 31. P.
21.170 IGRISCE, Polje, Konjic. Srednjo-
vjekovni spomenik. U starom groblju nalazi se jedan
u obliku sljemenjaka; ukras: bordure, vije-
nac, vitica Kasni .sTednji vijek.
LIT.: S. 1971, 336; P. 1975, 215-216.
T. Glava
21.171 IGRISCE (Gradina), Homatlije, Konjic. Pra-
historijska gradina. Smjetena uz
potoka u Banju U njenom podno-
ju nailazi se na Eitne ulomke prahistorijske kera-
mike, a na istom grebenu jedna uzvisina nosi karak-
naziv Gradina. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 31. P.
21.172 ILIJIN KRSNIK, Prozor. Prais-
torijska gradina. Smjetena na vrhu omanjeg bre-
uljka. Nema vidljivih ostataka fortifikacije. Bronza-
no ili eljezno doba. B.
21.173 ILinNO GROBLJE, Doljani-Orlovac, Jabla-
nica. Srednjovjekovna nekropola. U grob-
lju i uz njega nekoliko manjih skupina sa
orijentiranih Z-I; ukras: rozeta. Kasni srednji vi-
jek.
21.174 ILINA, Gorani, Konjic. Prahistorijska gradi-
na. Smjetena na istaknutom brdu eu pa.dine
obrasle gustom ikarom, dok je sam vrh zaravnjen
i nosi naziv Crkvica. Brojni ulomci prahistorijske
keramike razasuti su po i sjevernim padi-
nama brda. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 29. P.
21.175 IVANJICA, Spiljani, Konjic. Srednjovjekov-
ka, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 330. N.
21.176 JANCAR, Gornja Konjic.
Srednjovjekovna nekropola. samo blokovi
razbijenih ukras: vitica. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 330; P. 1975, 196. T. Glava
21.177 JASENICE, Argud, Konjic. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih Z-I; ukras: ljudski lik. Kami
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
217
21.178 JEZERAC, Depi, Konjic. Srednjovjekovno
LIT.: S. 1971, 328. N.
21.179 JEZERINE, Gornji Lukomir, Konjic. Srednjo-
rnnduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 330. N.
21.180 JEZEPRASINA, Jeeprasina, Konjic. Rimski
grob. rimska kamena urna s poklop-
cem. Rimsko doba.
LIT.: P. 1975, 43. P.
21.181 JOSANICA, Joanica, Konjic. Rimsko nase-
lje. Ostaci rimskih temeljnih zidova konstatirani na
lijevoj obali Bijele. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 328-329; I.
21.182 KATELJ, Joanica, Konjic. Tragovi rimke
Uz lijevu obalu potoka nailazi se na os-
tatke rimskog materijala. Rimsko do-
ba, 1-3. st.
LIT.: P. 1975, 42. P.
21.183 KAMEN, Jablanica. Srednjovje-
kovni spomenik. jedan u obliku sar-
kofaga, orijentiran S-J; ukras: bordure, vitica, tor-
dirana traka, biljni motiv. Kasni 1'rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 296. N.
21.184 KAMEN-BABA, Prozor. Srednjovje-
ga, orijentiran S-J; ukras: znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT : S. 1971, 292. N.
21.185 KANnNA, Kanjina, Konjic. Srednjovjekov-
na nekropola. U groblju 12
u obliku rnnduka, orijentiranih Z-I i S-J.
LIT.: S. 1971, 328. N.
21.186 KAURSKO GROBLJE, Borci, Konjic. Prais-
torijski tumulus, ostaci rimskog kom-
pleksa, rimski miljokazi i srednjovjekovna nekro-
pola. Na ostacima rimskih sa tri miljoka-
za upotrebljena kao spolija, uz grupu
na tumulu, oko 120 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukraE: tordi-
rana traka, znaci, tit i Bronzano
ili eljezno doba, rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 329; P. 1961, 332. i 334; S.
1971, 331. N.
21.187 KAURSKO GROBLJE, Konjic. Sred-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
dirana traka, vitica, znaci, ljud"ka figu-
ra i figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 334. N.
21.188 KAURSKO GROBLJE (Crkvica), Vrbljani,
Konjic. Ostaci rimske arhitekture, miljokaz i srednjo-
vjekovna nekropola. Prema ostacima klesanih kame-
nih blokova radi se, najvjerovatnije, o rimEkom
mauzoleju. Rimsko doba.
Uz ove ostatke prostire se nekropola na kojoj
je oko 200 u obliku sanduka, sar-
kofaga i amorfnih blokova, orijentiranih S-J; uk-
ras: bordura, znaci, spirala, konjanik. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 326; P. 1975, 53.
P.
21.189 KISELJACA, Radeine, Konjic. Rimska gra-
U radekom polju nailazi se na tragove
218
rimske zgrade (fragmenti temelja i komadi rimske
cigle 50 X 30 m), potopljeni. Odavde
i rimska stela s natpisom. Rimsko doba, 2-3. v.
LIT.: C. Patsch 1894 f, 716-717; C. Patsch 1902 b, 327; I.
1954 a, 179-180; P. 1961, 332.
I. Cremon.ilk
21.190 KLANAC, Glogonica-Sanica, Jablanica.
Srednjovjekovno groblje i kamenolom. tri
u obliku sanduka, vjerovatno u kamenolomu.
LIT.: . 1971, 298. N.
21.191 KLANAC, Gorica, Prozor. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
LIT.: . 1971, 293. N.
21.192 KNEEVE Lapsunj, Prozor. Srednjo-
sanduka, orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 290. N.
21.193 KNEZPOLJE, Donje Paprasko, Jablanica.
Tragovi rimskog naselja i srednjovjekovni spomeni-
ci. Na kompleksu uz samo korito Neretve,
zapaeni su ulomci rimske krovne cigle i grube tam-
nosive keramike, konstatirana su i dva u ob-
liku Polomljeno. Rimsko doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: P. 1975, 52, 214. P.
21.194 KOD CEKICA, Blace, Konjic. Srednjovje-
kovno groblje. 10 u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: motiv krsta;
jedan dislociran. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 329. N.
21.195 KOM, Konjic. Prahistorijska gradi-
na i srednjovjekovni grad. Na istaknutom krakom
vi.rn smjetena je praistorijsko nalazi:
ulomci po padinama i u podnoju. Bronzano ili e-
ljezno doba.
Na samom, zaravnjenom, vrhu Koma vide se
tragovi omanjeg srednjovjekovnog grada u obliku
nepravilnog Od objekata
raspoznaju se konture cisterne i jedne kule. Nalazi:
po padinama rasuti ulomci keramike, eljezni
komadi troske i rijetki ulomci stakla; na-
je i jedan gro s kraja 14. st. U pi-
sanim izvorima grad se spominje kao posjed Stje-
pana 1444, 1448, 1454. i 1465. Kako
izgleda, grad je imao i svoje naseljeno
koje se i danas, kao zaselak, zove Potkomlje, a bio
je i sredite posebne upravne jedinice - upe koja
se zvalai Kom. Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: P. 1958, 202-206. P.
21.196 KOMADINOV DO, Blace, Konjic. Srednjo-
vj,ekovni spomenik. Osamljeni u obliku san-
duka. Kami srednji vijek.
LIT.: P. 1975, 198. T. Glava
21.197 KOMIN, Bare, Konjic. Prahistorijska gradi-
na. Smjetena na zara:vnjenom vrhu istaknutog bri-
jega; zatvara prostor oko 140X40 m. Povr-
inski nalazi: brojni ulomci keramike. Bronzano ili
eljezno doba.
LIT.: P. 1961, 331; P. 1975, 31. P.
21.198 KONJIC 1, Konji.c. novci. Tri
drahme (Dyrrhachium, 229-100. g. st. e.).
eljezno doba. G. Kraljevi.
21.199 KONJIC 2, Konjic. svetite
boga Mitre (Mithraeum), nalazi i nalaz
rimskog novca. Na obronku Repovice uz
dernu obalu Tveanice otkriveni su ostaci hrama.
Isk0pavanja je obavio C. Patsch 1897. To je cella
ili crypta, pcravokutne osnove, 9X5 m, s
ulazom na zapadnoj ili junoj strani. po
nalazima crijepa i drugog materijala
hram je bio nalaz je slika
Mitrina kulta tj. reljefna s prikazom kulta
Mithrasa na obje strane. Na luku Je votivni
natpis: DEO SOLI INV/ICT'/O M(ithrae) (a)ETER
/no/. Ostali nalazi su: rtvenik
S(oli) I(nvicto) M(itharae), ostaci posu-
da, bronzana ulomci stakla, ostaci ivotinj-
skih ko.>tiju, 80-90 komada rimskog bronzanog nov-
ca, rimskih careva 3-4. st. (Gordianus 3,
238-244; Gallienus, 253-268; Claudius 2, 268-270;
Aurelianus, 270-275; Probus, 276-282; Tacitus,
275-276; Florianus, 2'76; Diocletianus, 284-305;
Maximinianus, 286-305; Galerius, 293-311; Lici-
nius, 308-324; Constantinus 1, 306-337; Constan-
tinus 2, 337-361; Constans, 3,37-350;
us, 337-361; Valentinianus, 364-375; Valentinianus
2, 375-392; Theodosius, 379-395; i Arcadius, 395-
-408). Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: C. Patsch 1897 a, 629-656. V. Pakvalin
21.200 KOPCICI, Prozor. ne-
kropola. Istraivanja grobova obavio C. Truhelka
1893. Otkriveno pet zidanih grobova konstruiranih
u obliku krova na dvije vode. Bez priloga. Na jed-
noj od prikaz drutvene igre.
doba, 4-6. st.
LIT.: C. Patsch 1894 e, 322-323. V. Pakvalin
21.201 KOSAN KRST, Blace, Konjic. Srednjovje-
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: znaci.
LIT.: . 1971, 329. N
21.202 KOSTAJNICA, Kostajnica, Konjic. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz groblje
11 u obliku sanduka i sljemenjaka. U usjeku
vidljive grobne rake konstruisane od kamenih
krovom na dvije vode. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 335-336; P. 1975, 209-210.
T. Glava
21.233 KOSTRES, Konjic. Prahistorij-
ska gradina. Smjetena na kosi koja sa june strane
uokviru1e dolinu oko sela Zaravnjeni
vrh glavice zauzima ovalni prostor 50X20
m; povrinski nalazi: ulomci keramike po padinama.
LIT.: P. 1975, 30. P.
21.204 KRALJICA, Podoraac, Konjic. Srednjovje-
duka, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 326. N.
21.205 KREMENITA GLAVICA, Konjic.
Prahistorijski tumulus. Kamena gomila promjera oko
30 m, na Krsnim brdima. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: P. 1975, 34. P.
21.206 KREMEINE, Konjic. P:raistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na glavici i u
podnoju pet u obliku sanduka i
isarkofaga, orij,entiranih Z-I i S-J; ukras: bordura,
natpis. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 331. N.
21.207 KRIVACA, Luke, Konjic. Srednjovjekovno
groblje. 11 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vitica. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 331. N.
21.208 KRIVACE, Konjic. Prahistorijsko
na::elje. U usjeku novog seoskog puta otkriven kul-
turni sloj debeo 20-30 cm, sa gareom, sitnim ko-
zemlje i ulomcima prahiistorijske
keramike. Prahistorijsko doba.
LIT : P. 1975, 33. P.
21.209 KRIZ, Konjic. Prahistorijska gradi-
na. Smjetena na istaknutom uzvienju. Povrinski
nalazi: brojni ulomci keramike. Bronzano ili eljez-
no doba.
LIT.: P. 1975, 29. P.
21.210 KRIZEV AC, Doljani, Konjic. Srednjovjekov-
ka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras: bordu-
ra, vitica, rozeta, tit s figuralna scena. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 333. N.
21.211 KRSTOVI, Bare, Konjic. Srednjovjekovna
nekropola. Uz seoska groblja 17
u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT : . 1971, 325. N.
21.212 KRUEVAC, Pogorelica planina, Konjic.
Srednjovjekovni grad. Smjeten na junom obron-
ku planine Pogorelice, iznad sastava potoka Prolaza
i Dubokog potoka, u izvornom rijeke Ne-
retvice. Utvrda se sastoji od jedne 25X5
m unutranjeg raspona, koja je bila sa vie
jaraka u pristupnom grebenu. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: P. 1958, 214-216. P.
21.213 KRVAVO POLJE, Pokojite-Krvavo Polje,
Konjic. Prahistorijski tumuli. Uz korito Neretve (sa-
da pod jezerom) nalazile su se tri zem-
ljano-kamene gomile, promjera 5-10 m, a visine
oko 3 m. doba.
LIT.: P. 1975, 34, 37, 215. P.
21.214 KUNA, Argud, Konjic. Srednjovjekovna ne-
kropola. Na glavici smjeteno oko 80 u ob-
vitica, tit s ruka. Kasni vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.215 1, Konjic. Srednjovje-
kovni spomenici. dva u obliku plo-
i sarkofaga; ukras: bordura, spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 336. N.
21.216 2, Konjic. Srednjovje-
kovna nekropola. osam u obliku
rnnduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 336. N.
21.217 LANiCE, Lug-ibenik, Prozor-. Tragovi
prahistorijskog naselja i srednjovjekovna nekropola.
Na obroncima brda, koje se od seuta
prema Rami, na ostacima jedne terase ispod Sibe-
nika, nalazi se prahistorijsko naselje. Povrinski na-
lazi: malobrojni fragmenti prahistodjske keramike i
ostaci troske. Eneolit.
Na najistaknutijem dijelu lokaliteta
je 12 u obliku sanduka i sarkofaga. O.stali
ili dislocirani. Grobnice pod njima formira-

219
ne su od sloenih u vidu krova na dvije vode.
LIT.: C. Patsch 1894 e, 321; S. 1971, 292.
V. Pakvalin
21.218 LANITA, Spiljani, Konjic. Srednjovjekov-
no groblje. pet u obliku sanduka
orijentiranih Z-I. Kami srednji vijek.
LIT : S. 1971, 330. N.
21.219 LEDINE, Gornja Bijela, Konjic. Prahistorij-
ski tumuli. Nekoliko desetina zemljano-kamenih go-
mila, vjerovatno prahistorijskog porijekla. Bronzano
ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 23, 34. P.
21.220 LIPETA, Konjic. Rimska utvrda. Os-
taci rimskog materijala na
padinama Prenja. Rimsko doba, 3-4. 1::t.
LIT.: P. 1961, 333. I.
21.221 LISICICI 1, Konjic. Praistorijsko na-
selje. Probna i sistematska iskopavanja obavio A.
Benac 1952-1954. Naselje je bilo podignuto na te-
rasi nad obalom Neretve, a pripada neto
manjim neolitskim naseljima (130X80 m). Kulturni
sloj u sredinjem dijelu naselja bio je debeo 0,80-
-1,20 m, a pojedine jame su bile ukopane i do du-
bine od 2,10 m. U okviru ovakvog sloja na otkopanoj
povrini od 810 m
2
, ustanovljena su tri osnovna gra-
stratuma. U donjem, prvom
stratumu ustanovljeno je 16 objekata,
od kojih je 14 predstavljalo nastambe, a dva
su sluila u svrhe. Na sredinjem,
prostoru, otkriveno je monumental-
no ognjite, sa masom ivotinjskih kostiju i
pepela, za upotrebu. Ovom treba
dodati i dvije jame za keramike. U nase-
lju je, dakle, postajao ustaljen komunalni sistem,
u kojem je vanu ulogu igrala kolektivna ishrana.
U drugom stratumu su
od drveta i ali je i dalje
ostao u upotrebi centralni ognjini sistem.
Gornji stratum je preteno uniten obradom zemlje.
. Stanovnici neolitskih su bili uglavnom lov-
ci i zato je i bio ovakav sistem oblikovanja
naselja.
Veoma su brojni nalazi kamenog, kremenog i
kotanog i oruja.
nalazi se dijele na grubu i
keramiku. Gruba keramika ima tipove
za ove oblasti, ali ona druga pokazuje posebne stil-
ske osobine. Dominiraju zdjele, olje i vaze na nozi,
a su loptaste forme i kanope. Veoma su karak-
ornamentalni motivi: trakasti ukrasi, razne
girlande i spiraloidni motivi, kanelirani ukrasi i ra-
zne (polumjesec i kolut) i reali-
predstave (lov, ptica, zemunice i sl.).
Posebno su ove dvije posljednje vrste or-
namentalnih motiva, jer nisu na drugim
nalazitima u ovom dijelu Balkana. Sasvim je ja-
sno da Je uslovio realis-
predstave, dok astralnu simboliku treba pripi-
sati starijoj tradiciji doseljenog stanovnitva u Li-

U je uz jedno ognjite i ljud-
ska vilica ali se ne radi o redovnom ukopu, nego,
vjerovatno, o kultu lubanje.
U irem okviru, neolitska kultura ulazi
u jedan iri kulturni kompleks, koji je poznat pod
imenom kulturna grupa zapadnog
Balkana. Ova 1grupa pripada kasnom neolitskom do-
bu, a neki ornamentalni elementi u upu-
220
i na ire kulturne veze (Sicilija i zapadni Me-
diteran).
LIT.: A. Benac 1954 a, 137-150; A. Benac, 49-77; A. Benac
1958 a, 5--94, 'I1bl. I-XXX; A. Benac 1964 a, 84-89; S.
1979, 578-582, 600-602, 608-610. A. Benac
21.222 LISICICI 2, Konjic. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga,
orijentiran Z-I; ukras: bard.ura, biljni motiv, ar-
kade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 329. N.
21.223 LISICICI 3, Konjic. Srednjovjekov-
no groblje. Skupina od u obliku san-
duka i sarkofaga. srednji vijek. Potopljeni.
LIT.: S. 1971, 329. N.
21.224 LISINE, Prozor. Srednjovjekov-
no groblje. Uz muslimansko groblje osam
LIT.: S. 1971, 290. N.
21.225 LOKVE, Donja Jablanica, Jablanica. Sred-
njovjekovno groblje. dva u obliku
sanduka i rnrkofaga, orijentirani Z-1; ostali unite-
ni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 298. N.
21.226 LOKVE, Konjic. Srednjovjekov-
LIT.: . 1971, 336. N.
21.227 LONAC, Konjic. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na istaknutom krakom visu; povr-
inski nalazi: u podnoju visa brojni ulomci kera-
LIT.: P. 1975, 24. P.
21.228 LOVNICA, Konjic. Prahi-
storijski tumuli i srednjovjekovno groblje. Kamene
gomile smjetene na velikom prostoru sela
Vrd.olja i Blaca. Preteno su to manji tu-
muli, promjera oko 3 m, ali ih ima i znatno
Na nekima su i a i njih nekoliko
ima i posebna imena (Velika gromila, Kiridij-
ska grbmila, Kosian krst, Straa) to ukazuje i na nji-
hovu kulturnu i oihrambetnu funkciju. Bronzano ili e-
LIT.: P. 1975, 34, 37. P.
21.229 LUCKI POTOK, Jeeprasina, Konjic. Rim-
ski nadgrobni spomenik. Cipus s natpisom P. AEL(io)
PRO/BO. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: P. 1975, 76-77. P.
21.230 LUG, Lug, Prozor. Ostaci zgrade.
Brojni fragmenti rimske cigle. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1894, 321. I.
21.231 LUKA, Konjic. Rimsko nase-
lje. Ostaci rimskog materijala (ulom-
ci rimskog krovnog crijepa) i ulomci keramike, uz
tragove metalurke djelatnosti. Rimsko doba, 1-3.
:::t.
LIT.: P. 1975, 41-42. P.
21.232 LJUBUNCI 1, Ljubunci, Prozor.
ki i rimski novac; drahma (Dyrrhachium, 229-100.
g. st. e.) i dva rimska republikanska denara iz 2.
v. st. e. eljezno doba. G.
21.233 LJUBUNCI 2, Ljubunci, Prozor.
novac. Drahma (Dyrrhachium, 229-100. g. st. e.).
eljezno doba. G.
21.234 MALA GRADINA, Doljani, Konjic. Prahisto-
rijska gradina. Smjetena na obronku brda Hum.
Zapaeni su temelji nekoliko zgrada zidanih
u suhozidnoj tehnici. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 31-32. P.
21.235 MALA GRADINA, Varvara, Prozor. Pojedi-
praistorijski nalazi. vjerovatno iz gro-
bova; su u velikom tumulu humku, po
svoj pTilici prirodnog (glacijalnog) postanka. Nalazi
pripadaju dijelom kasnom bronzanom ili
starijeg eljeznog doba (torques, privjesci
i dr.), a dijelom eljeznom dobu (pojasne
ranolatenske fibule).
LIT.: C. Truhelka 1914, 80 B.
21.236 MARICA GREBLJE, Risovac-Lokve, Jabla-
nica. Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekro-
pola. Na kamenom tumulu u groblju
i oko njega, 40 u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih; ukras:
znaci, vitice, bordure, figuralne scene.
21.237 MAETA, Doljani, Jablanica. Srednjovjekov-
ni spomenici. Na desnoj obali rijeke Doljanke, u
neposrednoj blizini muslimanskog groblja Vlakano-
ga, tri u obliku sanduka i sljeme-
njaka orijentiranih Z-1; ukras: bordura, figuralna
scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: A. Zelenika 1985, 56, A Zelenika
21.238 MAETA, Gorica, Prozor. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku i sar-
kofaga, orijentiranih Z-1. Kru:ni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 293. N.
21.239 MAETI, Repovci, Konjic. Srednjovjekovna
sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; mnogi uniteni.
LIT.: S. 1971, 325. N.
21.240 Konjic. Rimski novac. Se-
st2rac (An1toininus Pius, 13'8-161). Rimsko doba, 2. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 330; P. 1975, 43, 79.
I.
21.241 Jeprasina, Konjic. Kasnoan-
crkva i grobnica. Grobnicu otkopao
P. 1971. Smjeteni na obronku visoko na
padini planine Po rubovima obronka nazi-
ru se slabe konture omanjeg a na njego-
vom kraju otkriveni su tragovi i jedan
zid forme. Na tu bila je prislonje-
na i zidana grobnica na svod. U grobnici su
skeleta; nalazi: obojenog maltera,
fragmenti jedne krinjice od lima, 12 ko-
mada rezbarene kotane dugmadi, srebrna medalja
!'a likom meduze, dva rimska (Constans 337-
-350), ulomci nekoliko staklenih posuda i jedna
zlatna naunica. doba, 4. st.
LIT.: P. 1975, 106-108. P.
21.242 MEJDAN, Prozor. Srednjovjekovno
groblje. pet u obliku sanduka, ori-
jentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 291. N.
21.243 MEMIDANOVO GROBLJE, Konjic.
Srednjovjekovni spomenik. U blizini muslimanskog
groblja jedan u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-1; ukras: tordirana traka, bordure, krst,
biljni motiv, ljudske figure, friz, kouta, arkade,
figuralna scena. Prilikom istraivanja groba 1952.
(N. otkriven dvojni grob s divergentnom
-0rijentacijom, kamenim na dubini
oko 1,00 m; bez priloga. Kami srednji vijek.
LIT.: S'. 1954 a, 181-212; S. 1971, 329.
N.
21.244 MILAEVAC, Doljani-Orlovac, Jablanica.
Srednjovjek-0vni spomenici. dva u
obliku sanduka, orijentiranih Z--I. Kasni srednji vi-
jek.
21.245 MLADESKOVCI, Mladekovci, Konjic. Rim-
sk-0 naselje. Na velik-0m prostoru nailazi se na os-
tatke materijala (crijep i blo-
kovi sedre), a oko potoka Kuti zapaeni su i tragovi
zgrada. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 329. P.
21.246 MOKRO 1, Mokro, Konjic. Srednjovjekovna
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.247 MOKRO 2, Mokro, Konjic. Srednjovjekovna
orijentiranih Z-I. Kami srednji vi.jek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.248 MRA VINJAC, Konjic. Srednjovje-
vijek.
LIT.: S. 1971, 327 N.
21.249 MRA VULJAK, Mrkosovice, Konjic. Prahi-
storijski tumulus. Zemljani tumulus :::mjeten je na
planinskom visu; promjera oko 30 m, visine do 3 m.
LIT.: P. 1975, 33. P.
21.250 MUZGE, ATgud, Konjic. Srednjovjekovna
nekropola. Uz muslimansko groblje 18 1;te-
u obliku sanduka, sarkofaga i stuba, orijenti-
ranih Z-I i S-J; ukras: tordirana traka,
ni znaci, vitica, traka. Kasni erednji vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.251 OBARSKO POLJE, Obre, Konjic. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 337. N.
21.252 OBRE, Ohre, Konjic. Prahistorij.ski tumulus
i srednjovjekovno groblje. U pcrvobitnu prahistori.jsku
zemljanu gomilu naknadno su ukopani srednjovje-
kovni grobovi, a u novije vrijeme podignuta je i
kapelica. Bronzano ili eljezno doba i ka-
sni srednji vijek.
LIT.: P. 1975, 33. P.
21.253 OCRKAVLJE, Ocrkavlje, Konjic. Srednjo-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 334. N.
21.254 OGRADA, Konjic. Srednjovjekovna
nekropola. 16 u obliku 1;anduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: bordura, spira-
la. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 335. N.
21.255 OKUKA ravan), Lug, Prozor.
ka u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I
i S-J. Kasni Hednji vijek.
LIT.: S. 1971, 292. N.
221
21.256 OMETALA, Prozor. Praistorijsko na-
selje i ostava. Na maloj zaobljenoj kosi bilo je smje-
tena praistorijsko, vjerovatno eneolitsko nru:elje ma-
log opsega i kratkotrajno. Krajem kasnog bronzanog
doba (Ha B2/B3) ukopana je u sloj tog naselja ma-
nja ostava brorrzanih predmeta, koja se sastoji od
dvije sjekire-kelta, 2 koplja i tutulusa tipa Kre-
hin Gradac. Eneolit i kasno bronzano doba.
LIT.: B. 1976 b, 282-288. B.
21.257 ORAHOVICA 1, Orahovica, Konjic. Sred-
njovjekovna nekropola. Pored muslimanskog groblja
smjeteno sedam u obliku sanduka. Potop-
ljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 328. N.
21.258 ORAHOVICA 2, Orahovica, Konjic. Srednjo-
vjekovna nekropola. Grupa od est u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek. Potopljeni.
LIT.: S. 1971, 328. N.
21.259 ORAHOVICA GORNJA, Orahovica Gornja
Konjic, Srednjovjekovno groblje. U grob-
lju pet u obliku sanduka, ostali
LIT.: . 1971, 336. N.
21.260 ORLOVAC, Doljani - Orlovac, Jablanica.
Srednjovjekovni spomenik. jedan u
obliku sljemenjaka, orijentiran Z-I; ukras: figural-
na scena. Kasni srednji vijek.
21.261 ORLOVICA, Slatina, Jablanica. Praistorijska
gradina. Smjetena na linguli iznad nekadanjeg
Rame u Neretvu. Sastoji se od dva manja pla-
toa, povezana sedlom. Vidljivih ostataka fortifikacije
nema. Kasno bronzano i eljezno doba. B.
21.262 OSTROAC 1, Ostroac, Jablanica. Rimsko
naselje. Tragovi rimskog naselja nalaze 1;e uz obalu
jezera. njima komadi cigle i obra-
kamena, fragment kapitela i fragmenti rimske
stele. Dio lokaliteta potopljen. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 324. I. Cremondk
21.263 OSTROAC 2, Ostroac, Ja:blanica. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz damiju preostala tri
u obliku i sanduka, ostali dislocirani i sekun-
darno upotrebljeni. Potopljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 328. N.
21.264 OLJAKINJA, Konjic. Prahisto-
rijska gradina. Smjetena na jugozapadnom obronku
Celinske planine, blizu potoka u
Banju povrinski nalazi: sitni ulomei grube
prahistorijske keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 31. P.
21.265 PACEVO, Prozor. Sred-
njovjekovni .spomenici. dva u obli-
ku sarkofaga, orijentirana; ukras: tordira-
na traka, vitica, znaci, ljiljan, figuralna
predstava. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 290. N.
21.266 PARADZICI 1, Konjic.
Rimsko naselje. Probna kopanje izvrila I. Cremo-
nik 1953. kompleks sa tragovima rimskog na-
selja (ostaci temelja, rimske cigle i gromila skuplje-
nog kamenja) prostire se na lijevoj strani Neretve
prema Idbra, zatim na brijegu i njivama zv.
Barice. Otkriven je dio vile rustike, njen ogradni
zid uz koji su gospodarske zgrade. Ovdje je
i rimska stela sa poprsjem koje je kasnije
u lik ktitora crkve. Rimsko doba, 3-4. v.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 328; I. Cremonik 1954 a, 179-182.
P.
222
21.267 PARADZICI 2, Konjic.
Srednjovjekovna nekropola. Uz groblje
smjetena 15 u obliku sanduka, orijentira-
nih Z-I. Kasni srednji vijek. Potopljeni.
LIT.: S. 1971, 328. N.
21.268 PETROVO BRDO (Lokvice), Odaci, Konjic.
PrahistorijiSki tumuli. Dvije kamene gomile promjera
oko 20 m. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 35. P.
21.269 PIJEVCEVA GLAVICA, Gornja Bijela, Ko-
njic. Praistorijska gradina. Smjetena na niskoj kosi
na lijevoj obali Bijele. Za razliku od
ostalih gradina ovoga doba, ovdje zemljano-kameni
bdem zatvara prostor Bronzano ili e-
ljezno doba.
LIT.: P. 1975, 23. P.
21.270 PJEVNIK, Konjic.
obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.271 PLOCA, Prozor. Srednjovjekovni spo-
memci. U groblju tri
u obliku i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 293. N.
21.272 PLOCE, Here, Prozor. Srednjovjekovna ne-
LIT.: . 1971, 291. N.
21.273 PODKULA, Ravna, Jablanica. Srednjovje-
LIT.: S. 1971, 296. N.
21.27 4 PODMEJNICA, Konjic. Ostaci rimskog na-
selja. Uz lijevu obalu Neretve zapaeni su ulomci
rimskog materijala i temelji starih
zgrada. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: P. 1975, 48-49. P.
21.275 PODORAAC, Podoraac, Konjic. Fragment
rimske stele. Na desnoj obali Treanice, u blizini na-
lazita miljokaza s natpisom cara Augusta, je
gornji dio stele s lavovima i Atisom u
sredini. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 332; P. 1961, 332.
V. Pakvalin
21.276 PODVRABAC, Ko-
njic. Rimsko naselje. Uz desnu obalu potoka Bijele
razasuti su mnogobrojni ulomci rimske keramike.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 328. I.
21.277 PODZID, Varvara, Prozor. Rimske zgrade.
Ostaci rimskog materijala (kamen, mal-
ter s bojom) i fragmenti keramike. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1909, 111. I.
21.278 POLJE-BIJELA, Polje-Bijela, Konjic. Rim-
sko naselje. Na povienoj terasi Neretve
na lijevoj obali Bijele, pri nalaze se
brojni ulomci rimskog materijala. Rim-
sko doba, 3-4. st.
LlT.: P. 1975, 42. P.
21.279 POLJE, Hudutsko (Rama), Prozor. Srednjo-
vjekovno groblje. Sadravala sedam u obli-
ku i sanduka, orijentiranih S-J. Potopljena.
LIT.: S. 1971, 295. N.
21.280 PONIR, Prozor. Praistorijska ostava. Od ve-
ostave su dvije velike spiralne toke od
deblje bronzane ice i bronzana Ejekira-kelt. Mla-
faza kasnog bronzanog doba (Ha B).
LlT.: Truhelka 1893 b, 311-313. B.
21.281 POPOVA GLAVICA, Konjic. Pra-
historijska gradina. Smjetena na kosi koja sa june
strane zatvara dolinu oko sela Bronzano
ili eljezno doba.
LiT.: P. 1975, 30. P.
21.282 PRATLJEVAC, Konjic. Srednjo-
sanduka i '5arkofaga; ukras: znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 337. N.
21.283 PREVIL, Konjic. Srednjovjekovna
orijentiranih Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 332. N.
21.284 PRIGRADE, Prozor. Srednjovjekov-
na nekropola. tri u obliku sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I; ukras: stilizirani ljiljan. Ka-
sni Erednji vijek.
LIT.: S. 1971, 294. N.
21.285 PROSLAP, Proslap, Prozor. Rimski spome-
nici. Spomenici otkriveni kao spolija u upnom dvo-
ru u Rimsko doba, 1-4. nt. I.
21.286 PROZOR, Prozor. Prahistorijska gradina i
srednjovjekovni grad. U neposrednoj blizini sada-
njeg na prahistorijskoj gradini podignut je
u srednjem vijeiku grad. S njega dvije drahme
(A:poHonia, g. st. e.), ulomci prahistorijske
keramike, jedan pancir-koulja i 12 eljeznih
strelica. U historijskim izvorima prvi put ise spominje
1366. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 98. T. Glava
21.287 RAD, Lapsunj, Prozor. Rimski novac. Se-
stertius: Gordianus 3 (23'8'---244). Rimsko doba, 3. Et.
G.
21.288 RADESKO POLJE, Radeine, Konjic. Sred-
njovjekovna nekropola. Sadravala 78 u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-1. Potopljena. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 327. N.
21.289 RAKOVA NOGA, Ko-
njic. Prahistorijska gradina. Smjetena na kamenoj
grudi. Povrinski nalazi: fragmenti keramike. Bron-
LIT.: P. 1975, 28. P.
21.290 RASOV GREB, Bare, Konjic. Srednjovjekov-
ni spomenici. Dva u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 325. T. Glava
21.291 RAT, Konjic. Prahistorijska gradina.
Smjetena na zavretku grebena; povrinski nalazi:
sitni ulomci keramike. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 28. P.
21.292 RAT, Prozor. Srednjovjekovna ne-
ka i isarkofaga, orijentiranih S-J i SZ-JI; ukras:
LIT.: S. 1971, 294. N.
21.293 RAVNA, Ravna, Jablanica. Srednjovjekovno
orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 297. N.
21.294 RAVNE, Borci, Konjic. Prahistorijski tumu-
li. Oko 30 kamenih gomila razasuto je po oblinjoj
umi. Bronzano iU eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 34. P.
21.295 REPOVICA (Odak), Donje Selo, Konjic.
Rimski novac. Na njivi Odak rimski
(Gordianus 3, 238-244). Rimsko doba, 3. st.
LIT.: P. 1961, 335. P.
21.296 RIBICI 1, Konjic. Ostava srednjovje-
kovno.g novca. U vinogradu Prijeko je
koji je sadravao 1422 komada bosanskog srednjovje-
kovnog novca (Tvrtko II, 1421-1443. i Stjepan To-
ma:, 1444-1461). Kasni srednji vijek, 15. st.
LTT.: C. Truhel!ca 1906 a, 1-51. G.
21.297 RIBICI 2, Konjic. Ostava srednjovje-
kovnog novca. Ostava bosanskog novca na parceli
Gaj u zemljanom loncu zatvorenom drvenim
Nalaz je brojao oko 1400 komada srebrnog novca
(Tvrtko II, 1421-1443; Stjepan Toma, 1444-1461).
Kasni srednji vijek, 15. st. T. Glava
21.298 RUDINICE, Jasika, Ko-
njic. Prahistorijski tumuli. Oko 15 kamenih gomila,
promjera 4-20 m, nalazi se u planini Jasika. Bron-
LIT : P. 1975, 34-35. P.
21.299 RUDNO, Klek, Prozor. Srednjovjekovna ne-
kropola. Uz muslimansko groblje i damiju
vano oko 90 u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 294. N.
21.300 RUMBOCI 1, Rumboci, Prozor. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentirani S-J; ukras: figuralne
LIT.: S. 1971, 290. N.
21.301 RUMBOCI 2, Rumboci, Prozor. Srednjovje-
kovni spomenik. U muslimanskom groblju
u obliku rnnduka; ukras: spirale, polumjesec
jelen. Kasni srednji vijek.
IAT.: M. S. 1955, 94. N.
21.302 RUPIN GREB, Prozor. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovni spomenici. Na tumulu
smjetena dva u obliku sarkofaga; ukra:s: mo-
tiv ja:buke, predstava konja. Bronzano ili eljezno
LIT.: S. 1971, 290. N.
21.303 RUZNO BRDO, Cehari, Ja:blanica. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na grebenu, u duini kojih
50 m, na dominantnom poloaju. Kasno bronzano
doba ili eljeznog doba. B.
21.304 SAMAR, Mrakova, Jablanica. Srednjovjekov-
ni spomenici. dva u obliku isarko-
faga, orijentirana Z-I; ukras: bordure, spirale, vi-
jenci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 295. N.
21.305 SELISCE, Prozor. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentirana SZ-JI; ukras: polumjesec.
LIT.; S. 1971, 290-291. N.
21.306 SEONICA, Seonica, Konjic. Srednjovjekovna
u obliku i sanduka; nekoliko dislocira-
no. Kasni isrednji vijek.
LIT.: S. 1971, 337. N.
223
d.307 SLANA 'VOD.a, Orahovica, Konjic. Prethi-
storijsko naselje i rimska zgrada. Uz glavni izvor
slane vode, nalazi se gomila od zemlje u kojoj ima
ulomaka prethistorijske keramike. U tumulu se na-
laze i ostaci rimskog materijala.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 328; Basler 1955, 220.
Bas.Ier
21.308 SMREKE, Konjic. Prahistorijsko i
srednjovjekovno naselje; ranosrednjovjekovni tumu-
1 us (?). Na pro..:toru od gotovo jednog hektara, naila-
zi se na ulomke prahistorijske keramike. Zapaeni
su i sitni ulomci starijih tipova ranoslaveniske kera-
mike. Na ovom prostoru su i ostaci tumula
s paljevinom i ranoisrednjovjekovnom keramikom.
Prahistorijsko doba J rani srednji vijek.
LIT.: P. 1959 b; P. 1971, 33, 111. P.
21.309 SMRIKE, Donja Vast, Prozor. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz i muslimansko grob-
lje oko 15 u obliku sanduka, raz-
orijentiranih. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 292. N.
21.310 SREDNJA MAHALA 1, Ma-
hala, Jablanica. Praistorijski tumulus i srednjovje-
kovni spomenici. Na manjem tumulusu smjetena
dva u obliku sanduka, orijentiranih Z-I.
LIT : A. Zelenika 1985, 54. A. Zelenika
21.311 SREDNJA MAHALA 2, Ma-
hala, Jablanica. Srednjovjekovni spomenici. U kato-
groblju dva u obliku
LIT : A. Zele;ii!ca 1985, 54. A. Zeleruka
21.312 STECCI, Spiljani, Konjic. Srednjovjekovno
orijentirana Z-I. Kasni isrednji vijek.
LIT.: S. 1971, 330. N.
21.313 STIDELJ, Stidelj, Konjic. Srednjovjekovna
orijentiranih SZ-JI; ukras: bordura. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 334. N.
21.314 STOJKOV A GLAVICA, Konjic. Pra-
historijska gradina. Smjetena na vrhu istaknute ka-
mene grude na zaravanku ovalnog oblika,
30X40 m. Povrinski nalazi: ulomci keramike. Ra-
no bronzano doba.
LIT.: P. 1975, 29, 35. P.
21.315 STOLAC (K.aursko groblje), Celina, Konjic.
Srednjovjekovna nekropola i ostaci crkve.
17 u obliku sanduka. Primjetni ostaci teme-
lja crkvene (priblino 15X8 m). Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 336. N.
21.316 STRIJEZEVO, Ko-
njic. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom
groblju oko 20 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih SZ--JI i JZ-SI; ukras:
bordura, vitica, vijenac. Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 334. N.
21.317 STUBLENICA, Mahala, Ja-
blanica. Srednjovjekovni spomenici. jedan
u obliku sljemenjaka, orijentiran Z-1. U ne-
posrednoj blizini, u potoku Doljanke, nalazi se jedan
u obliku Kasni srednji vijek.
21.318 SVATOVSKO GROBLJE (Ranica),
-Srednja Mahala, Jablanica. Srednjovjekovna ne-
kropola. Sadri 35 uglavnom dislociranih;
orijentacija Z-I; ukras: znaci, fi-
guralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: A. Zelenika 1985, 54-55. A. Zelenika
21.319 ABICI, Proslap, Prozor. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku sarkofaga; uk-
ras: jabuka, predstava konjanika. Kami srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 293. N.
21.320 SARCEVINA, Gorani, Konjic. Srednjovjekov-
LIT.: P. 1975, 34. P.
21.321 SCA VNA POLJANA, Gabelovina, Konjic.
Prahistorijski tumuli. Brojne kameno-zemljane go-
mile razasute su po poumljenom junom obronku
planine Bitovnje. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 34. P.
21.322 SIBENIK, Konjic. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na zavretku krakog grebena uz
stranu kanjona rijeke Rakitnice. U predjelu
Dolac, ispod samog ibenika, brojni nalazi ulomaka
keramike. Na istom grebenu, neto nalazi
se prahistorijska i srednjovjekovna utvrda Kom.
LIT.: P. 1975, 24. P.
21.323 SIPOVICE, Konjic. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz mlll:limansko groblje 10
u obliku sarkofaga i krsta, orijentiranih Z-I;
LIT.: S. 1971, 330. N.
21.324 SUPLJA STIJENA, Paforani, Konjic. Pra-
historijska gradina i groblje. Zaravnjeni vrh istak-
nute gromade zauzima povrinu od 40 x 20 m, dok
se u njezinoj unutranjosti nalazi Svu-
da po padinama strmog zemljita ispod uplje Sti-
jne nailazi se na ulomke prahistorijske keramike.
otkriveni ostaei skeleta; prilog: noeVi i
narukvice od bronze i eljeza. Bronzano i eljezno
doba.
LIT.: P. 1975, 30. P.
21.325 SUSNJATA GLAVICA,
Konjic. Prahistorijska gradina. Na vrhu brijega
nalazi se ovalni zaravanak fia slabim tragovima zem-
ljanih deformacija. Kulturni sloj erodiran; povrin-
ski nalazi: fragmenti keramike u podnoju. Bronza-
21.326 TADICA POLJE, Pb
1
gorelica
1
planina, Konjic.
Srednjovjekovni spomenici. tri u
obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 336. N.
21.327 TERZICA LUKA, Pokojite, Krvavo Polje,
Konjic. Praistorijski tumulus i srednjovjekovni spo-
menik. Na kamenom tumulu usamljeni ste-
u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras: bor-
dure, znaci, vitica, biljni motiv. Bron-
zano ili eljezno doba i kasni srednji vijek. Potop-
ljeni.
LIT.: S. 1971, 335. N.
21.328 TOPALOV GREB, Gornje Paprasko, Jabla-
nica. Srednjovjekovna nekropola. U blizini musli-
manskog groblja smjeteno 10 u obliku plo-
orijentiranih Z-I. Uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1975, 214. T. Glava
21.329 TRLINOV KUK, Konjic. Prahistorij-
ska gradina. Smjetena na visokoj stijeni; povrin-
ski nalazi: brojni ulomci keramike razasuti po pad
nama i u podnoju. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 26. P.
21.330 TRNOVIK, Gorani, Konjic. Srednjovjeko
0
na nekropola. 10 u obliku sand1
LIT.: . 1971, 325. N. Mile1
21.331 TUHOBICI, Konjic. SrednjovJ
kovno groblje. est u obliku sa1
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI. Kasni sre<
nji vijek.
LIT.: . 1971, 326. N. Milet
21.332 TULAC, Jablanica. Srednjovjekovr
nekropola. oko 20 u obl:1ku sar
<luka, orijentiranih SZ-JI. Kasni vijek.
LIT.: S. 1971, 298. N. Mileti
21.333 UMEJAK, Borovnica, Prozor. Srednjovjek(
vno groblje. nekoliko u oblik
sanduka; ukras: rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 292. N. Mileti
21.334 USTIRAMA, Ustirama, Prozor. Srednjovje
kovna nekropola. Sadravala 66 u oblik1
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras
znaci, figuralna scena. Potopljena. Kasn
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 295. N. Miletic
21.335 UCE BIJELE, Donja Bijela, Konjic. Prahi
storijsko naselje. Na gornjoj terasi uz
Bijele u Neretvu, u usjeku zapaen je tamu
kulturni sloj sa ulomcima keramike,
i kamenih rvnjeva. Keramika pripada kasnoj faz
kulturne grupe. neolit.
LIT.: P. 1975, 32. P.
21.336 UCE ORAHOVICE, Orahovica, Konjic. Pra-
historijsko i rimsko naselje. Na gornjoj te-
rasi, nedaleko od potoka u Ne-
retvu, ostacima ruevina iz rimskog doba, su-
se ulomci vrlo grubo keramike.
neolit i rimsko doba, 1--4. st.
LIT.: P. 1975, 32, 35. P.
21.337 VARDA, Konjic. Rimska zgrada i novac. Os-
taci rimske zgrade. Na ovom ,prostoru je i
jedan (Faustina, 2. st.). Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: P. 1975, 49. P.
21.338 VARDA, Konjic. Srednjovjekov-
no groblje. pet u obliku i
LIT.: S. 1971, 337. N.
21.339 VARDINO GROBLJE, Sopot, Prozor. Sred-
liku i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 291. N.
21.240 VAROICE, Kostajnica, Konjic. Tragovi
rimskog naselja. Na desnoj obali Bukovac
ostaci rimskog materijala (opeka, ka-
meni blokovi) i novci. Rimsko doba, 1--4. st.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 322. I.
21.341 VARVARA, Varvara, Prozor. Rimsko nase-
lje, crkva i grobnice i srednjovjekovna
nekropola i dogradnje. Na prostoru koje lei
u blizini izvora rijeke Rame su rimske sub-
strukcije na kojima je crk-
va, orijentirana I-Z. Na
zapadnoj strani narteks s grobnicama na
svod. U ruevinama ,crkve je stela i vie
fragmenata kao spolija. U natpisima ee
spominju Flavijevci i Aelijevci, a je spo-
menuti da su dvojica bili dekurioni municipija
BIST(ue) VETVS. ,Na osnovu ovih potvrda ovdje
se ubicira spomenuti municipij. Rimsko i kasnoan-
doba.
Uz grobnicu na svod, na zapadnoj fasadi crkve,
u fazi, u 10-12. st., podignut
zvonik-toranj.
Oko ruevina prostirala se i nekropola sa
cima. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1906, 151-159; V. 1956, 142; I.
1969 a, 217-223. V. Pakvalin
21.342 VELIJE, Gorani, Konjic. Srednjovjekovna
nekropola. U blizini damije i muslimanskog groblja
17 u obliku sanduka i earkofaga,
orijentiranih S-J; znaci, tap. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 325. N.
21.343 VELIKA GRADINA, Varvara, Prozor. Pra-
istorijska gradina, ostaci rimskih sred-
njovjekovno,g naselja i i srednjovjekovni
grobovi. Lokalitet je smjeten na platou, od
grebena Gradine iznad vrela Rame.
Na prostoru od preko 4000 m
2
konstatovani rn slo-
jevi aglomeracije iz vie epoha. Istraivanja su vr-
ili V. (18:99. i 1912), Basler i B.
1960. i 1963), i B. (1967. i 1978). Najstariji na-
laz sa Velike gradine je jedan musterijenski
klin, ali ,tragovi paleolitske stanice nisu otkriveni.
Prvo praistorijsko naselje (Varvara A-1) pripada
kasnom eneolitu, a u kulturnom smislu to je mije-
ana kultura, sa starijim elementima, ali i sa ele-
mentima kulture te s dijelovima pribora
za lijevanje. Drugo naselje pripada, uglavnom, no-
vom talasu stanovnitva, a dijeli i:e na vie faza, oz-
kao Varvara A-2 i A-3 (rano bronzano
doba), B-1 i (srednje bronzano doba), te C-1,
C-2 i C-3 (kasno bronzano doba). U ka-
sno bronzano doba naselje je bilo
podizanjem kameno-zemljanog bedema i anca
uz juni rub platoa. U tom perio-
du razvija se naselje u V arvari u snaan metalur-
ki centar (veliki broj kalupa za ljevanje
bronzanih predmeta). U toku podfaze C-3
se snaan uticaj srednjobosanske grupe. Na manjoj
povrini, u sloju humusa, konstatovani su i tragovi
naselja iz eljeznog doba, kulturno bliski onim sa
Poda kod Bugojna. Konstatovani su i ostaci (dijelo-
vi zidova i podnice) jedne iz doba rimske
vladavine. U jednoj jami je nekoliko frag-
menata ranosrednjovjekovne keramike. Na sjevero-
rubu platoa otkrio je V. neto sred-
njovjekovnih nalaza, njima i jednu eljeznu
mamuzu, i ostatke zidina, koji, moda, pripadaju
nekom manjem srednjovjekovnom gradu. S tim gra-
dom su, moda, u vezi i ostaci grobova bez priloga,
u gornjem dijelu sloja na platou.
LIT.: V. 1900, 99-118; C. Truhelka 1914, 79-80; IVI.
1922, 30; B. 1978, 5-81; B. 1983 c,
39()-412; rv. 1984, 422. B.
21.344 VELIKO JEZERO, planina-Polji-
ce, Konjic. Srednjovjekovna nekropola. oko
jentiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, bor-
dure, vitica, polumjesec, arkade, figuralne predsta-
ve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 333. N.
21.345 VIJENAC, Konjic. Prahistorijska
gradina. Jedan obronak brda Huma koji se prua u
pravcu rijeke Neretve nosi naziv Vijenac, na kome
je ovalni suhozid. Bronzano ili eljezno do-
ba.
LIT.: P. 1975, 24. P.
225
21.346 VISOCA, Sopot, Konjic. Srednjovjekovna ne-
kofaga, orijentirana Z-I; ukras: vitica,
znaci, tit s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 333. N.
21.347 VINJEVAC, Sopot, Prozor. Srednjovjekov-
no groblje. u obliku sarko-
faga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 291. N.
21.348 VIS STIJENA, Blace, Konjic. Srednjovjeko-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 329. N.
21.349 VITOS, Borci, Konjic. Prahistorijsko nase-
lje. U dvije omanje u podnoju kose Vito,
uz potoka itice u Neretvu, su sitni
ulomci prahistorijske keramike. Prahistorijsko doba.
LIT.: P. 1975, 32. P.
21.350 VLAH, Slatinica, Konjic. ,Srednjovj
1
ekovno
LIT.: S. 1971, 335. N.
21.351 VLAKO GROBLJE, Gornji Lukomir, Ko-
njic. Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko
groblje 22 u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-I; ukras: znaci,
LIT.: S. 1971, 330. N.
21.352 VRACE, Prorz:or. Srednjovjekovno
groblje. nekoliko u obliku i:andu-
LIT.: S. 1971, 294. N.
21.353 VRATNICA, Konjic.
svetite. Tragovi svetita Mitrasa su na ob-
ronku brda nad desnom obalom Neretve. je
reljef Mitrasa, a kao svetite mogla je sluiti
u neposrednoj blizini. doba, 3-4. v.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 318; C. Patsch 1894 b, 346; Basler
1955, 255. I. Cremon.ik
21.354 VRBLJANI, Vrbljani, Konjic. Srednjovjeko-
vna nekropola. tri u obliku sarko-
faga; dislocirani; ukras: znaci, spirala,
arkade, figuralne predsta"\ne. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 326. N.
21.355 VRCIN GREB, Doljani, Jablanica. Srednjo-
vjekovna nekropola. Na lijevoj obali Doljanke u
blizini muslimanskog groblja Vlakanoga je-
dan u obliku sanduka, orijentiran Z-I; osta-
li uniteni; ukras: bordura. Kasni erednji vijek.
21.356 VRDOL (Maeti), Ljubunci, Prozor. Srednjo-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih uglav-
nom Z-I; ukras: bordure, ruka. Kasni srednji vi-
jek. N.
21.357 VRDOLJE, Vrdolje, Konjic'. Tragovi rimskog
naselja. Ulomci rimskog materijala su-
se svuda na prostoru sela i uz muslimansko
groblje; ovdje su i fragmenti rimskih stela.
Uz same seoske nalo se i stablo lijepo klesa-
nog kamenog stupa. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: P. 1975, 53. P.
21.358 VRTLA, Mahala, Jablanica.
obliku e.anduka, visokog sanduka. Ukrns: sim-
znaci, predstava ljudske figure. Kasni sred-
nji vijek. A. Zelenika
21.359 VUC KAMEN (Grkovina), Jeeprasina, Ko-
njic. Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekro-
pola. Na glavici i okolnom prostoru 130
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, vitica, rozeta,
spirala, ljudske figure i figuralne scene. Bronzano
ili eljezno doba i kasni Hednji vijek.
LIT.: S. 1971, 331. N.
21.360 VUKOVA GLAVICA, Ribari, Konjic. Sred-
njovjekovno groblje. U pravoslavnom groblju
vano osam u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih SZ-JI; ukras: znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 331. N.
21.361 ZAGRAD, Konjic.
Prethistorijska gradina. Smjetena na istaknutoj gru-
di; ostaci obrambenih tumula. Bronzano ili
eljezno doba.
LIT.: P. 1975, 21. P.
21.362 ZAGREBNICA, Prozor. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras polumje-
sec. Kami srednji vijek.
LIT.: . 1971, 295. N.
21.363 ZAGREBNICE, Ostroac, Jablanica. Srednjo-
vjekovna nekropola. U blizini crkve i grob-
lja 12 u obliku sanduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka, spira-
le, biljni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 327. N. Mileti<
21.364 ZEC, Mahala, Jablanica
Srednjovjekovna nekropola. pet l
obliku sanduka i sljemenjaka, orijentiranil:
UT.: A. Zelenika 1985, 54. A. Zelenilu
21.365 ZELENICE, Konjic. Srednjovje-
kovna nekropola. est Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: P. 1975, 197. T. Glava
21.366 ZELOVO POLJE, Konjic. Prahi-
storijska i rimska nekropola sa tumulima. Na lije-
voj obali Neretve nalazi Ee oko 150-200 kamenih
tumula promjera 2-3 m. U tumula
otkriveni su tragovi paljevine sa kostima i grubom
keramikom. U njima je prahistorijska kao
i rimska provincijska keramika, a u jdnom od njih
i lunulaEti privjesak i novac (Philipus, 244-249).
Bronzano ili eljezno doba i rimsko doba, 3-4. v.
LIT.: Basler 1935, 221; I. Cremonik 1937 a, 156-160.
I. Cremonik
21.367 ZUKICI, Konjic. U pravo-'lavnom
groblju oko 50 u obliku sanduka
LIT.: . 1971, 326. N.
I
I
REGIJA 22.
229
1. GRADINA, Lipa, Livno
2. BABE,
3. BABIN GRAD, Livno
4. BANOVO GROBLJE, Litani, Livno
5. BARA, Jakir,
u. BARACEVA GRADINA,
Livno
7. BARACI, Livno
8. BARJAK, Livno
9. BEGOV Livno
10. BEGOV (Maet),
Livno
11. BEGOV MASET, Livno
12. BEGOVA GRADINA, Livno
13. BILI BRIG, Mii, Livno
14.
15. GRAD, Livno
16. BORAK, Vrba,
17. BORSKA GREDA, Livno
18. BRIG, Vidimlije,
19. BRIZINE, Lopatice, Livno
20. BRNJICA GAJ, Dobro, Livno
21. Livno
22. BUSIJA,
23. CERINA GRADINA, Blagodija,
.24. CRKVA SV. RUE, Litani, Livno
2.5. CRKVINA, Dolac-Prisoje, .
26. CRKVINA, Donji Rujani, Livno
27. CRKVINA, Dubrave,
28. CRKVINA, Brdo,
29. CRKVINA,
30. CRKVINA, Hasanbegovci;
31. CRKVINA, I.sakovci,
32. CRKVINA, Karajzovci,
33. CRKVliNA, Han,
34. CRKVINA-BEGOV ACA,
Livno
35. CRKVINA, Potkraj,
36. CRKVINA, Radaslije,
37. CRKVINA, Vrba-Borak,
38. CRNA STINA, Dranlije, Livno
39. ORNOJUE, Petrovo Vrelo,
40. CVITICI, Livno
41. Livno
42. Livno
43. Livno
44. CICAR, Mii, Livno
45. Livno
46. COSANLIJE, Livno
47. DONJI RUJAN!, Donji Rujani, Livno
48. DONJI ZABLJAK, Donji abljak, Livno
49. DRAGA,
50. DRINOV A Dranlije, Livno
51. DUBRAVE, Dubrave,
52. LISKE, Livno
53. 1,
54. 2,
55. GLAVICA,. Podgradina, Livno .
56. GLAVICA, Livno
57. GLAVICE, Bojmunte, Livno
58. GOLINJEVO 1, Golinjevo, Livno
59. GOLINJEVO 2, Golinjevo, Livno
60. GOLO BRDO, Livno
61. GOMILE, Dubrave,
62. GOMILE, Gubin, Livno
63. GOMILE, Radanovci, Livno
64. GOMILE, umnjaci,
65. GRAD (Velika Gradina), Maslina Strana,

66. GRADAC,
67. G'R!ADAC, Gornji Livno
68. GRADAC, Livno
69. GRADAC, Priluka-Vaarovine, Livno
70. Rore-Travari,
71. GRADINA, Donji Rujani, Livno
72. GRADINA, Dubrave,
73. GRADINA, Gornji Rujani, Livno
74. GRADINA, Gornji Vagan,
75. GRADINA (Palanka), Isakovci,
76. GRADINA, K.araizovci,
77. GRADINA, Litani, Livno
78. GRADINA, Livno
79. GRADINA, Mii, Livno
80. GRADINA, Orguz, Livno
81. GRADINA, Podgradina (Kamenska),
82. GRADINA, Podgradina, Livno
83. GRADINA gradina), Podhum,
Livno
84. GRADINA, Potkraj-Tunica, Livno
85. GRADINA, Priluka-Vaarovine, Livno
86. GRADINA, Prolog-Jabuka, Livno
87. GRADINA, Provo, Livno
88. GRADINA, Radanovci, Livno
89. GRADINA,
90. GRADINA, Reljino Selo,
91. GRADINA,
92. GRADINA, Skucani,
93. GRADINA,
94. GRADINA, Stekerovci-Culumi,
95. GRADINA, Livno
96. GRADINA, Vidimlije,
97. GRADINA, Vidoi, Livno
98. GRADINA, Zajaruge,
99. GRADINA KOZARAC (Tisno Lice), Dolac,

100. GRADINA NA BEGOVACI,
Livno
101. GRADINA NA BRDU 1, Prijani,
102. GRADINA NA BRDU 2, Prijani,
103. GRADINA NA LAKOVICI, Perduhovo Selo,

104. GRADINA NA
105. GRADINA NA MALOM OZRENU,
umnjaci,
106. GRADINA NA VELIKOM CIKELJU
(La:kavica), Perduhovo Selo,
107. GRADINA NA VELIKOM OBI.JAJU 1,
Vagan,
108. GRADINA NA VELIKOM OBI.JAJU 2,
Vagan,
109. GRADINA NA VELIKOM OZRENU,
umnjacl,
110. GRADINICA, Hotkovci,
111. GRADINICA (Tabija), Podgradina, Livno
112. GRADINICA, Livno
113. GRADINICA, umnjaci,
114. GRADINICA, Veliki Livno
115. GREBAC, Podgradina, Livno
116. GREBLJICE-POLICE, Provo, Livno
117. GREBNICE (Bojanov Orah),
118. GREDINE, Livno
119. GREPCI, Prisap, Livno
120. GRGURICI 1, Livno
121. GRGURICI 2, Livno
122. 3, Livno
123. GROBLJE, Livno
124. GROBLJE, Livno
125. GROBLJE, Dobro, Livno
126. GROBLJE, Donji Rujani, Livno
127. GROBLJE, Litani, Livno
128. GROBLJE, Livno
129. GROBLJE,
130. GROBLJE, Prolog, Livno
131. GROBLJE, Rapovine, Livno
132. GROBLJE, Livno
133. GROBLJE, Livno
134. GROBLJE, Staro Selo-Carevica,
135. GROBLJE, Livno
136. GROBLJE, Vidoi, Livno
137. GROBNICE,
138. GRUDA, Livno
139. GRUDINE-CELANI, Livno
140. GRUDINE, Priluka-Vaarovine, Livno
141. GRUDNA GLAVICA, Livno
142. GUBIN 1, Gubin, Livno
143. GUBIN 2, Gubin, Livno
144. GUBINSKI GRAD (Gradina), Gubin, Livno
145. GUSTA STRANA, Livno
146. HALAPIC,
HOTKOVCI, Hotkovci,
148. HRBLJANI, Dolac,
149. GROBLJE, Radanovcl, Livno
150. IVICA GRADINA, Livno
151. JEZERAC, Livno
152. JOVINA STRUGA, Orguz, Livno
153. Livno
154. KAMEN 1, Kamen,
rn5. KAMEN 2, Kamen,
156. KASALOV GRADAC, Livno
158. KELA VIN GAJ, Dobro, Livno
159. KESICEVA GRADINA, Llvno
160. KLACINE, Livno
161. KLISANOVE Mii, Livno
162. KNEZEVA GRADINA, Lipa, Livno
163. KOBILA, J;>olje,
164. KOMORANI, Komorani, Livno
165. KOZOMARINA GRADINA, Sumnjaci,
166. KRAJ (Potkraj), Radanovci, Livno
167. KRALJICIN NASIP, Podgradina, Livno
168. Lltani, Livno
169. KRIVACA, Prisap, Livno
170. KRSTANOVICA PILANA,
171. LIPA 1, Lipa, Livno
172. LIPA 2, Lipa, Livno
173. LISKE, Livno
17 4. LISKU SA,
175. LISTANI, Litani, Livno
176. LIVNO, Livno
177. Livno
178. 1, Livno
179. 2, Livno
180. 3, Livno
181. MALESEVICA DOLOVI (Maeta), Vagan,

182. DOLOVI,

183. MALI GRADAC, Priluka-Vaarovine, Livno
184. MALI HAN, Litani, Livno
185. MALI Mali Livno
186. MARELJICA GRADINA, Staro Selo-
-Carevica,
187. MARICA GRADINA, Livno
188. MAET, Podhum, Livno
189. MAETA, Bilo Polje, Livno
190. MAETA, Ll.vno
191. MEDVJEDGRAD, Radaslije,
192. ME.JDAN, Bila, Livno
193. MILAKOV PROGON, Livno
194. MLIN KELA V A, Dranlije, Livno
195. MLINiTA, Mlinita,
196. MRAMOR, Branjeci,
197. MRAMOR, Donji Vagan,
198. MRAMOR, Mali Vagan,
199. MRAMOR, Podgradina (Kamenska),
200. MRAMOR, Reljino Selo,
201. MRAMOR, umnjaci--Vrba,
202. MRAMORJE, Grborezi, Livno
203. MRAMORJE, Perduhovo Selo,
204. MRAMORJE, Podgreda-Podovi,
205. MRAMORJE, Rore,
206. MRAMORJE, Livno
207. MUSALA, Livno
208. Livno
209. ODZAK 1, Odak, Livno
210. ODAK 2, Odak, Livno
211. ORLAC,
212. ORLOV ACA, Golinjevo, Livno
213. PECA, Rudine,
214. PERDUHOVO SELO, Perduhovo Selo,
215. PERKUA DAMIJA, Livno
216. PESIN, Priluka, Livno
217. GROBLJE, Skucani,
218. PETROVO GROBLJE, Komorani, Livno
219. PILINO GROBLJE, Orguz, Livno
220. PLANDITE, Donji Rujani, Livno
221. PLOCA, Podhum, Livno
222. PLOCE, Petrovo Vrelo,
223. PLOCICE,
224. POD, Hasanbegovci,
225. PODGRADINA, Podgradina (Kamenska),

226. PODGRADINA 1, Podgradina, Livno
22'9. PODHUM, Podhum, Livno
230. PODVORNICE, Litani-Baruni, Llvno
231. PODVORNICE, Livno
232. PODVORNICE (Crkvina), Podgradina, Livno
233. PODVORNICE, Vrbica, Livno
234. Provo, Livno
235. POPOVA GLAVICA, Golinjevo, Livno
236. POTOCANI, Livno
2.37. PRILUKA, Priluka, Livno
238. PRISAP 1, Prisap, Livno
2319. PRISAP 2, Prisap, Livno
240. RAJAN,
241. RAVNI DOLAC, Livno
242. ROVINICA, Livno
243. RUDINE, Rudine,
244. RUJA, Livno
245. RUJANI, Gornji Rujani, Livno
246. SELIMOV AC, Podhum, Livno
247. SKANDALI, Donji Rujani, Livno
248. SMRICANI, Livno
249. SOLDATOVA (Velika) GRADINA, Sumnjaci,

250. Livno
251. STARO GROBLJE, Komorani, Livno
252. STARO GROBLJE, Litani, Livno
253. STARI GRAD, Staretina,
254. STARO SELO, Staro Selo,
255. STRASIVO GROBLJE, Radaslije-Novo Selo,

256. STRUPNIC 1, Livno
260. STURBA 1, Livno
261. STURBA 2, Livno
262. Livno
263. SUHALJ VRELO, mahala,

264. SUHI JAST, Glavice-Medena Selita,

265. SILJAK, Dolac,
266. SUMNJACI, umnjaci,
267. TEBER, Livno
268. TRNOV Priluka, Livno
231
269. TURBA, Han,
270. TURSKO GROBLJE, Livno
271. VAGAN, Vagan,
272. V ASAROVINE, Priluka-Vaarovine, Livno
273. VELIKA GRADINA, Donji Rujani, Livno
274. VELIKA GRADINA, Trnova Poljana, Livno
275. VELIKA GRADINA, Veliki Livno
276. VELIKI HAN, Lltani, Livno
277. VELIKI KABLICI, Veliki Livno
278. VIDOI, Vidoi, Livno
279. VRBA 1, Vrba,
280. VRBA 2, Vrba,
281. VRBICA 1, Vrbica, Livno
282. VRBICA 2, Vrbica, Livno
283. VRBOVNIK, Livno
284. VRERALE, Vrerale, Livno
285. ZABRISCE, Livno
286. ZAGORICANI 1, Livno
287. ZAGORICANI 2, Livno
288. ZASTINJE 1, Zastinje, Livno
289. ZASTINJE 2, Zastinje, Livno
290. ZELENAK, Vidoi, Livno
291. ZEMALJI
292. ZGONI, Vidoi, Livno
293. IROVIC, Livno
REGLJA 22: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. GRADINA, Lipa,
Livno (D 7)
3. BABIN GRAD, Livno (A 4)
4. BANOVO GROBLJE, Litani, Livno (C 5)
6. A GRADINA,
Livno (D 5)
12. BEGOVA GRADINA, Livno (B 5)
23. CERINA GRADINA, Blagodija, (D 5)
46. Livno (C 7)
54. 2, (C 4)
55. GLAVICA, Podgradina, Livno (D 7)
57. GLAVICE, Bojmunte, Livno (B 5)
58. GOLINJEVO 1, Golinjevo, Livno (E 7)
61. GOMILE, Dubrave, (D 3)
62. GOMILE, Gubin, Livno (B 5)
63. GOMILE, Radanovci, Livno (B 4)
65. GRAD (Velika Gradina), Ma.c:lina Strana,
(C 2)
66. GRADAC, (C 3)
67. GRADAC, Gornji Livno (D 7)
68. GRADAC, Livno (E 6)
69. GRADAC, Priluka-Vaarovine, Livno (D 6)
71. GRADINA, Donji Rujani, Livno (B 5)
72. GRADINA, Dubrave, (D 3)
73. GRADINA, Gornji Rujani, Livno (B 5)
74. GRADINA, Gornji Vagan, (C 2)
75. GRADINA (Palanka), Isakovci, (D 3)
76. GRADINA, Karaizovci, (D 5)
77. GRADINA, Litani, Livno (C 6)
78. GRADINA, Livno (C 5)
79. GRADINA, Mii, Livno (E 7)
80. GRADINA, Orguz, Livno (C 7)
(D 4)
82. GRADINA, Podgradina, Livno (D 7)
Livno (D 7)
84. GRADINA, Potkraj-Tunica, Livno (E 7)
85. GRADINA, Priluka-Vaarovine, Livno (D 6)
86. GRADINA, Prolog-Jabuka, Livno (C 6)
:87. GRADINA, Provo, Livno (B 5)
88. GRADINA, Radanovci, Livno (B 4)
89. GRADINA, (C 3)
90. GRADINA, Reljino Selo, (C 2)
91. GRADINA, (C 2)
92. GRADINA, Skucani, (D 4)
93. GRADINA, (B 1)
94. GRADINA, (B 1)
95. GRADINA, Livno (C 5)
96. GRADINA, Vidimlije, (D 5)
97. GRADINA, Vidoi, Livno (E 7)
98. GRADINA, Zajaruge, (D 4)
99. GRADINA KOZARAC (Tisno Lice), Dolac,
(E 5)
100. GRADINA NA BEGOVACI,
Livno (E 6)
101. GRADINA NA BRDU 1, Prijani, (C 2)
102. GRADINA NA BRDU 2, Prijani, (C 2)
103. GRADINA NA LAKOVICI, Perduhovo Selo,
(C 2)
104. GRADINA NA LiCICI,
(B 2)
105. GRADINA NA MALOM OZRENU,
umnjaci, (C 3)
106. GRADINA NA VELIKOM CIKELJU
(Lakavica), Perduhovo Selo, (C 2)
107. GRADINA NA VELIKOM OBLJAJU 1,
Vagan, (C 2)
108. GRADINA NA VELIKOM OBLJAJU 2,
Vagan, (C 2)
109. GRADINA NA VELIKOM OZRENU,
umnjaci, (C 3)
110. GRADINICA, Hotkovci, (C 2)
111. GRADINICA (Tabija), Podgradina, Livno (D 7)
112. GRADINICA, Livno (D 6)
113. GRADINICA, umnjaci, (C 3)
114. GRADINICA, Veliki Livno (D 6)
118. GREDINE, Livno (E 6)
122. GRGURICI 3, Livno (E 7)
135. GROBLJE, Livno (C 5)
138. GRUDA, Livno (C 7)
140. GRUDINE, Priluka-Vaarovine, Livno (D 6)
232
141. GRUDNA GLAVICA, Livno (C 6)
142. GUBIN 1, Gubin, Livno (B 5)
144. GUBINSKI GRAD (Gradina), Gubin,
Livno (B 5)
145. GUSTA STRANA, Livno (E 6)
150. IVICA GRADINA, Livno (E 7)
156. KASALOV GRADAC, Livno (E 6)
159. KESICEVA GRADINA, Livno (C 5)
160. Livno (E 6)
162. KNEEVA GRADINA, Lipa, Livno (D 7)
165. KOZOMARINA GRADINA, umnjaci,
(C 2)
167. KRALJICIN NASIP, Podgradina, Livno (D 8)
170. KRSTANOVICA PILANA, (C 4)
171. LIPA 1, Lipa, Livno (D 7)
176. LIVNO, Livno (E 6)
183. MALI GRADAC, Priluka-Vaarovine,
Livno (D 6)
184. MALI HAN, Litani, Livno (C 6)
186. MARELJICA GRADINA, Staro Selo-
-Carevica, (D 4)
187. MARICA GRADINA, Livno (C 5)
212. ORLOV Golinjevo, Livno (E 7)
220. PLANDiTE, Donji Rujani, Livno (B 5)
221. PLOCA, Podhum, Livno (E 7)
223. (D 5)
228. PODGRADINA 3, Podgradina, Livno (D
229. PODRUM, Podhum, Livno (D 7)
235. POPOVA GLAVICA, Golinjevo, Livno (E
237. PRILUKA, Priluka, Livno (D 6)
238. PRISAP 1, Pri.sap, Livno (D 6)
249. SOLDATOVA (Velika) GRADINA,
Sumnjaci, (C 3) .
265. ILJAK, Dolac, (E 5)
267. TEBEH, Livno (E 6)
273. VELIKA GRADINA, Donji Rujani, Livno
274. VELIKA GRADINA, Trnova Poljana,
Livno (C 7)
275. VELIKA GRADINA, Veliki
Livno (D 6)
277. VELIKI Veliki Livno
282. VRBICA 2, Vrbica, Livno (B 4)
286. ZAGORICANI 1, Livno (E 6)
288. ZASTINJE 1, Zastinje, Livno (D 6)
REGIJA 22: POPIS NALAZITA IZ DOBA 11IMSKE VLADAVINE
1. GRADINA, Lipa,
Livno (D 7)
5. BARA, Jakir, (D 4)
17. BORSKA GREDA, Livno (C 7)
22. BUSIJA, (C 4)
23. CERINA GRADINA, Blagodija, (D 5)
24. CRKVA SV. RUE, Litani, Livno (C 6)
26. CRKVINA, Donji Rujani, Livno (B 5)
28. CRKVINA, Brdo,
(C 3)
29. CRKVINA, (C 3)
30. CRKVINA, Hasanbegovci, (C 3)
31. CRKVINA, Isakovci, (D 3)
32. CRKVINA, Karajzovci, (D 5)
37. CRKVINA, Vrba-Borak, (D 4)
43. CELEBIC, Livno (B 5)
46. COSANLIJE, Livno (C 7)
47. DONJI RUJAN!, Donji Rujani, Livno (B 5)
48. DONJI ABLJAK, Donji Za:bljak, Livno (D 6)
49. DRAGA, (C 3)
53. GLAMOC 1, (C 4)
64. GOMILE, Sumnjaci, (C 2)
66. GRADAC, (C 3)
68. GRADAC, Livno (E 6)
71. GRADINA, Donji Rujani, Livno (B 5)
77. GRADINA, Litani, Livno (C 6)
(D 4)
82. GRADINA, Podgradina, Livno (D 7)
83. GRADINA gradina),
Podhum, Livno (D 7)
85. GRADINA, Priluka-Vaarovine, Livno (D 6)
89. GRADINA, (C 3)
97. GRADINA, Vidoi, Livno (E 7)
111. GRADINICA (Tabija), Podgradina,
Livno (D 7)
118. GREDINE, Livno (E 6)
121. GRGURICI 2, Livno (E 7)
144. GUBINSKI GRAD (Gmdina), Gubin,
Livno (B 5)
146. HALAPIC, (C 3)
147. HOTKOVCI, Hotkovci, (C 2)
148. HRl3LJANI, Dolac, (E 5)
155. KAMEN 2, Kamen, (D 4)
156. KASALOV GRADAC, Livno (E 6)
159. KESICEVA GRADINA, Livno (C
164. KOMORANI, Komorani, Livno (D 6)
167. KRALJICIN NASIP, Podgradina, Livno (J
169. KRIVACA, Prisap, Livno (D 6)
172. LIPA 2, Lipa, Livno (D 7)
175. LiTANI, Litani, Livno (C 6)
176. LIVNO, Livno (E 6)
185. MALI Mali Livno (D t
186. GRADINA, Staro Selo-
-Carevica, (D 4)
187. MARICA GRADINA, Livno (C 5)
19'5. MLINITA, Mlinita, (C 2)
202. MRAMORJE, Grborezi, Livno (D 6)
225. PODGRADINA, Podgradina (Kamenska),
(D 4)
227. PODGRADINA 2, Pod.gradina, Livno (D 7)
230. PODVORNICE, Litani-Baruni, Livno lC
232. PODVORNICE (Crkvina), Podgradina,
Livno (D 7)
239. PRISAP 2, Prisap, Livno (D 6)
243. RUDINE, Rudine, (D 4)
249. SOLDATOVA (Velika) GRADINA,
umnjaci, (C 3)
252. STARO GROBLJE, Litani, Livno (C 5)
254. STARO SELO, Staro Selo, (D 5)
256. STRUPNIC 1, Livno (C 5}
262. SUHACA, Livno (D 6)
272. V AAROVINE, Priluka-Vaa:rovine,
Livno (D 6)
273. VELIKA GRADINA, Donji Rujani, Livno (:
275. VELIKA GRADINA, Veliki Livno (l
284. VRERALE, Vrerale, Livno (D 7)
233
2. BABE, (C 3)
4. BANOVO GROBLJE, Litani, Livno (C 5)
7. Livno (B 5)
8. BARJAK, Livno (B 5)
9. BEGOVACA, Livno (E 6)
10. (Maet),
Livno (E 6)
11. BEGOV MAET, Livno (B 5)
13. BILI BRIG, Mii, Livno (E 7)
14. (C 3)
15. BISTRICKI GRAD, Livno (E 6)
16. BORAK, Vrba, (D 4)
18. BRIG, Vidimlije, (D 5)
19. BRIINE, Lopatice, Livno (E 7)
20. BRNJICA GAJ, Dobro, Livno (E 7)
21. Livno (D 7)
25. CRKVINA, Dolac-Prisoje, (D 5)
27. CRKVINA, Dubrave, (D 3)
33. CRKVINA, Han, (D 5)
34. CR'KVINA-BEGOV
Livn0 (E 6)
35. CRKVINA, Potkraj, (D 4)
36. CRKVINA, Radaslije, (C 4)
38. CRNA STINA, Dranlije, Livno (E 7)
39. CRNOJUE, Petrovo Vrelo,
40. Livno (B 4)
41. Livno (C 6)
42. Caprazlije, Livno (B 5)
44. Mii, Livno (E 7)
45. Livno (D 7)
50. DRINOV A Dranlije, Livno (E 6)
51. VE, Dubrave, (D 3)
52. LISKE, Livno (D 7)
54. 2, (C 4)
55. GLAVICA, Podgradina, Livno (D 7)
56. GLAVICA, Livno (E 6)
60. GOLO BRDO, Livno (E 6)
70. Hore-Travari, (B 2)
Livno (D 7)
115. GREBAC, Podgradina, Livno (D 7)
116. GREBLJICE-POLICE, Provo, Livno (B 5)
117. GREBNICE (Bojanov Orah),
(C 3)
119. GREPCI, Prisap, Livno (D 6)
120. 1, Livno (E 7)
123. GROBLJE, Livno (B 5)
124. GROBLJE, Livno (D 7)
125. GROBLJE, Dobro, Livno (E 7)
126. GROBLJE, Donji Rujani, Livno (B 5)
127. GROBLJE, Litani, Livno (C 6)
129. GROBLJE, (C 3)
130. GROBLJE, Prolog, Livno (C 6)
131. GROBLJE, Rapovine, Livno (D 6)
132. GROBLJE, Livno (E 7)
133. GROBLJE, Livno (D 7)
134. GROBLJE, Staro Selo-Carevica, (D 4)
136. GROBLJE, Vidoi, Livno (E 7)
137. GROBNICE, (B 2)
138. GRUDA, Livno (C 7)
139. Livno (D 7)
141. GRUDNA GLAVICA, Livno (C 6)
149. GROBLJE, Radanovci, Livno (B 4)
151. JEZERAC, Livno (E 7)
152. JOVINA STRUGA, 011guz, Livno (C 7)
153. Livno (D 6)
154. KAMEN 1, Kamen, (D 4)
157. KAURSKO GROBLJE, (C 4)
158. KELAVIN GAJ, Dobro, Livno (E 7)
161. KLISANOVE Mii, Livno (E 7)
163. KOBILA, Polje, (C 3)
166. KRAJ (Potkraj), Radanovci, Livno (B 4)
167. NASIP, Podgradina, Livno (D 8)
168. Litani, Livno (C 6)
173. LISKE, Livno (C 7)
174. LISKUSA, (D 5)
177. Livno (C 5)
178. 1, Livno (C 5)
179. 2, Livno (C 5)
180. 3, Livno (C 5)
181. MALEEVICA DOLOVI (Maeta), Vagan,
(C 2)
182. MALESEVICA DOLOVI,
(C 2)
184. MALI HAN, Litani, Livno (C 6)
188. MAET, Podhum, Livno (D 7)
189. MAETA, Bilo Polje, Livno, (D 7)
190. MAETA, Livno (E 7)
191. MEDVJEDGRAD, Radaslije, (C 4)
192. MEJDAN, Bila, Livno (D 7)
193. MILAKOV PROGON, Livno (C 5)
194. MLIN KELA VA, Dranlije, Livno (D 7)
196. MRAMOR, Branjeci, (C 3)
197. MRAMOR, Donji Vagan, (C 2)
198. MRAMOR, Mali Vagan, (C 2)
199. MRAMOR, Podgradina (Kamenska),
(D 4)
200. MRAMOR, Reljino Selo, (C 2)
201. MRAMOR, umnjaci-Vrba, (C 3)
202. MRAMORJE, Grborezi, Livno (D 6)
203. MRAMORJE, Perduhovo Selo, (C 2)
204. MRAMORJE, Podgreda-Podovi, (C 3)
205. MRAMORJE, Rore, (B 2)
206. MRAMORJE, Livno (B 4)
207. MUSALA, Livno (C 5)
208. Livno (B 4)
209. ODZAK 1, Odak, Livno (C 6)
210. ODAK 2, Odak, Livno (C 6)
211. ORLAC, (C 4)
213. PECA, Rudine, (D 4)
214. PERDUHOVO SELO, Perduhovo Selo,
(C 2)
215. PERKUSA DZAMIJA, Livno (E 6)
216. PESIN, Priluka, Livno (D 6)
217. GROBLJE, Skucani, (D 4)
218. PETROVO GROBLJE, Komorani, Livno (D 6)
219. PILINO GROBLJE, Orguz, Livno (C 7)
222. Petrovo Vrelo, (C 3)
223. (D 5)
224. POD, Hasanbegovci, (C 3)
226. PODGRADINA 1, Podgradina, Livno (D 7)
231. PODVORNICE, Livno (E 6)
233. PODVORNICE, Vrbica, Livno (B 4)
234. POPARICI, Provo, Livno (B 5)
236. Livno (E 6)
240. RAJAN, (C 4)
241. RAVNI DOLAC,
Livno (E 7)
242. ROVINICA, Livno (C 7)
244. RUJA, Livno (E 7)
245. RUJANI, Gornji Rujani, Livno (C 5)
246. SELIMOV AC, Podhum, Livno (E 7)
247. SKANDALI, Donji Rujani, Livno (B 5)
248. SMRICANI, Livno (E 7)
250. Livno (D 7)
234
251. STARO GROBLJE, Komorani, Livno (D 6)
253. STARI GRAD, Staretina, (B 3)
255. STRAIVO GROBLJE, Radaslije-Novo Selo,
(C 4)
257. STRUPNIC 2, Livno (C 5)
260. STURBA 1, Livno (E 7)
261. STURBA 2, Livno (E 7)
263. SUHALJ VRELO, mahala,
(D 4)
264. SUHI JAST, Glavice-Medena Selita,
(C 3)
265. ILJAK, Dolac, (E 5)
266. SUMNJACI, umnjaci, (C 2)
268. TRNOV ACA, Priluka, Livno (D 5)
269. TURBA, Han, (D 5)
270. TURSKO GROBLJE, Livno (C 7)
271. VAGAN, Vagan, (C 2)
276. VELIKI HAN, Litani, Livno (C 6)
278. VIDOSI, Vidoi, Livno (E 7)
279. VRBA 1, Vriba, (D 4)
280. VRBA 2, Vrba, (D 4)
281. VRBICA 1, Vrbica, Livno (B 4)
283. VRHOVNIK, Livno (E 6)
285. ZABRISCE, Livno (D 6)
287. ZAGORICANI 2, Livno (E 6)
289. ZASTINJE 2, Zastinje, Livno (D 6)
290. ZELENAK, Vidoi, Livno (E 7)
291. ZEMALJI (C 3)
292. ZGONI, Vidoi, Livno (E 7)
293. 2IROVIC, Livno (C 6)
REGIJA 22: NALAZITA
22.1 GRADINA, Lipa, Livno.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Na platou
jednog od najniih obronaka Kamenice, nad poljem,
nalazi se gotovo pravilan prostor (cca
42X40 m) sa svih strana kamenim suhozi-
dom. Na jugozapadnom i uglu je po
jedan limitni tumulus. eljezno doba i doba rimske
vladavine.
LIT.: V. 1909, 169-170; M. 1935, 9-10; A.
Benac 1985, 134. B.
22.2 BABE, Srednjovjekovna nekro-
pola. oko 10 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-L Kasni srednji vi}ek.
N.
22.3 BABIN GRAD, Livno. Prahistorijska
gradina. Locirana je na istaknutom brijegu povie
sela. Fortifikaciju suhozid oblika potkove,
sa neto naglaenijim nasipom kamena u tjemenu.
Kulturni sloj je izapran. i eljezno doba.
Basler
22.4 BANOVO GROBLJE, Litani, Livno. Prai.sto-
rijski tumuli i srednjovjekovni grobovi. Nekoliko
kamenih tumula s naknadnim ukopima iz srednjeg
vijeka, pod U jednom od tih
grobova su srebrna dugmad. Bron-
zano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: M. 1935, 13. B..
22.5 BARA, Jakir, Rimska nekropola i
nadgrobni spomenik. Grobovi rn se nalazili kraj po-
toka Hrast, blizu mosta. Jedan cipus je pre-
nesen u park Busija u Rimsko doba, 3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1928, 87. I.
22.6 BARACEV A GRADINA,
Livno. Praistorijska gradina. Smjetena je na do-
minantnom brdu, podalje od ruba polja, ali s pogle-
dom na dio i na dio Livanj.skog
polja. Sa zapadne i sjeverozapadne strane branjena
je kamenim bedemom na hrbat brda,
dok su ostale strane prirodno strminom.
Kasno bronzano i starije eljezno doba.
LIT.: V. 109, 169; A. Benac 1985, 148. B.
22.7 BARACI, Caprazlije, Llvno. Srednjovjekovna
nekropola. Pored puta prema Donjim Rujanima na-
lazi se nekropola sa 16 od 10 i
6 rnnduka. Jedan sanduk je ukraen motivima ivo-
tinje i dva kria. Orijentacija u pravcu Z-1. Kasni
srednji vijek. A. Zelenika
22.8 BARJAK, Livno. Srednjovjekovna ne-
kropola. S obje strane seoskog puta nalazi se pet
skupina sa ukupno 161 spomenikom.
su preteno >"labije amorfnog oblika i dje-
utonuli u zemlju. Manji broj sanduka je
neto bolje a nijedan nije ukraen. Orijen-
tacija u pravcu Z-I. Kasni srednji vijek.
22.9 BEGOVACA, Livno. Srednjovjekov-
na nekropola. Sjeverno od puta Livno-uica nalazi
se est koji su dijelom utonuli u ze-
mlju. Orijentacija u pravcu Z-I. Kasni srednji vi-
jek. A. Zelenika
22.10 BEGOVACA (Maet),
Livno. Srednj_ovjekovna nekropola. Sa june strane
puta Livno-Suica nalazi se nekropola sa 76
od toga 52 12 sanduka, dva sljemenjaka i jed-
na dvojna Spomenici su neto bolje
dva su primjerka ukraena motivima konjanika, je-
lena, stilizovanog cvjetnog motiva i kria. Orijen-
tacija u pravcu Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
22.11 BEGOV MASET, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Nekropola sa 82
amorfnog oblika i slabije obrade. Dio spomenika
je utonuo u zemlju. Orijentacija Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 277. A. Zelen,ika
22.12 BEGOVA GRADINA, Livno. Prais-
torijska gradina. Na padini, iznad polja,
nalazi se plato cca 45 X 35 m, branjen sa sje-
verne i strane polukrunim kamenim
zidom. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT. :V. 1909, 167-169; A. Benac 1985, 1190-120. -
B.
22.13 BILI BRIG, Mii, Livno. Srednjovjekovna ne-
jentirana Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1971, 284. N.
22.14 BILICIC, Srednjovjekovno
groblje. Uz pravoslavno groblje devet ste-
u obliku orijentiranih SZ-JI. Karni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 114. N.
22.15 BISTRICKI GRAD, Livno. Srednjovjekovni
grad. U tursko doba pretrpio je znatne
izmjene, pa je od prvobitnog izgleda ostalo vrlo
malo. Bio je centar prostrane upe Hlivno (lat. Hle-
biana) koja se u pisanim izvorima spominje jo u
9. st. Zbog izuzetnog stratekog je
mijenjao gospodare. Srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 13, 45-46. T. Glava
22.16 BORAK, Vrba, Srednjovjekovna ne-
kropola. U blizini pravoslavnog groblja oko
47 u obliku sanduka i stubova; ukras:
krst, ruka sa pticom, tit s sablja. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 115. N.
22.17 BORSKA GREDA, Livno. Ostava no-
vaca. Ostava od 112 rimskih republikanskih dena-
riusa. Novac .kronoloki pripada periodu od 214. do
20. g. et. e.
LIT.: D. Sergejevski 1930 a, 119-132. G.
22.18 BRIG, Vidimlije, Srednjovjekovno
groblje. Na omanjem uzvienju smjeteno 12
u obliku sanduka, orijentiranih SZ-JI. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: .s. 1971, 115. "J.
22.19 BRIZINE, L-Opatice, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. Na blagom uzvienju iznad sela u tri ma-
nje skupine nalazi 1:e osam u obliku
preteno utonulih u zemlju. su neto bolje
obrade i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
22.20 BRNJICA GAJ, Dobro, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Nekropola sa 27 u dvije
skupine. Po obliku su 22 pet sanduka i jedan
sljemenjak. su neto bolje obrade. Jedan
sljemenjak ukraen je motivom stiliziranog drveta
i polumjesecom, a sanduk motivom polumjeseca i tri
zvijezde. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
22.21 BUDMALIC, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Na manjem uzvienju na-
laze se dva u obliku a pored njega ne-
koliko kamenom obzidanih grobova. Orijentacija
Z-I. Kasni srednji vijek. A. ZelMika
22.22 BUSIJA, Rimski votivni spomenici.
Na obali potoka Busije, nedaleko od gradske klaoni-
ce, je u nanosu rtvenik
Slivanu s tragovima reljefa iznad natpisa, te drugi
kultni spomenik na kojem su u reljefu prikazani
Dijana i Silvan s posvetnim natpisom. spo-
menik je ulomak reljefa s predstavom Dijane. Spo-
menici datiraju iz 3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1928, 79-80; I. Bojanovski 1965 c, 11-22.
V. P.akvalin
22.23 CERINA GRADINA, Blagodija, Pra-
istorijska gradina i rimska utvrda. Smjetena je na
jednom dominantnom uzvienju masiva Blagodije.
Dosta velik, izduen plato, branjen je niim kame-
nim bedemima na zapadnoj, i
strani, a jakim bedemom, duine cca 36 m, irine
cca 14 m, sa limitnim tumulom, na sjevernoj strani.
Na praistorijskom zidu je u rimsko doba
zid od kamena povezanog malterom. Kasno bronza-
no i eljezno doba, te kasna antika.
LIT.: M. 1930, 110; A. Benac 1985, 148-150. B.
22.U CRKVA SV. BUZE, Lilt.ani, t.ivno. Rimski gro.
bovi i z,grada. Istraivanja vrila 1981. g. V. Atanac-
Prilikom izgradnje asfaltnog puta
su otkriveni grobovi i ostaci neke zgrade,
vjerovatno bazilike. Otkrivena je grob-
nica s ulazom u formi a poz'Zetto i kraj njega
fragment natpisne Grobnica je imala dva zida-
na leaja sa ostacima dva skeleta su kosti ispre-
turane; su fragmenti posude. S
june strane je grob i u njemu
jedna bronzana fibula latenoidnog oblika. Oba groba
su bila okruena solidno zidom. Rimsko
doba.
V.
22.25 CRKVINA, Dolac-Prisoje, Srednjo-
vjekovna crkva. U apsidi je kamena plo-
koja joj je sluila kao oltarska menza. je
ornamentirana motivima, pa je iz-
vjesno da je njeno prvobitno stajalite bilo u nekoj
starijoj crkvi na tom mjestu, ili u neposrednoj bli-
zini. Stilske osobine ornamenta na 10. ili
11. st. a datira iz 14. ili 15. st.
LIT.: M. 1978, 345-348. T. Glava
22.26 CRKVINA, Donji Rujani, Livno. Rimsko na-
selje i nekropola. Na lokalitetu su vidljivi ostaci
zidova i fragmenti nadgrobnih spomenika. Rimsko
doba, 1-4. st.
L T.: C. Patsch 1906, 167 I.
22.27 CRKVINA, Dubrave, Srednjovjekov-
na crkva. Na povrini zemlje vide se temelji manje
zgrade, priblino 11x6 m, od tesa-
nog kamena. Kasni srednji vijek.
.IT.: M. 1930, 106; D. Sergejevski 1943, 138 T. Glava
22.28 CRKVINA, Brdo,
bazilika. Nalazi se na krakoj terasi
kod seoskog groblja, a sastoji se od naosa s
narteksom i atrijem. Na strani je nepravilna
apsida. S obje strane poredane
su prostorije, tri na sjeveru, njima
i baptisterij s malom i velikom piscinom. Juna
strana je Razvijena tlocrtna shema ukazuje
na justinijansku fazu, u stvari
bornnski<-< (naronitanski) tip bazilike.
ko doba.
LIT.: :J. Sergejevski 1933, 11; D. Sergejevski 1942, 132-135;
1. Bojanovslci 1967 b, 191 I. Bojanovski
22.29 CRKVINA, Rimsko nase-
lje i svetite. Ruevine su osobito zamjetljive u sje-
dijelu sela, a posebno na prostoru Crk-
vine. Tu se jo uvijek mogu ostaci
i kamenje. Aru s natpisima su postavili
beneficijari. Baze stupova, simsova, frizova i drugi
nalazi indiciraju na hram Jupitru, a s ob-
zirom na votivne reljde i natpise podignute doma-
boanstvima i na postojanje kultnog mjesta sub
divo. Rimsko doba, 1-4. st. N.a ovom lokalitetu
postojala je i crkva.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 357-358; D. Sergejevski 1927, 257,
26l. 234-265; D. Sergejevski 1928, 80-83; M. 1930,
11:;; D. Sergejevski 1933, 8-9 11; D. Sergejevski 1943.
126---1 :32, 163; I. Bojanovski 1967 b, 190 V. Pakvalin
22.30 CRKVINA, Hasanbegovci, Rimsko na-
selje i nadgrobni Brojni tragovi
na i stela prelomljena na dva dijela, datirani u 1.
do 4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1933, 9; D. Sergejevski 1943, 137
V. Pctkvalin
22.31 CRKVINA, Is.akovci, Rimsko naselje
i nadgrobni spomenici. Mjesto je iskopao
M. i u ruevinama naao nekoliko odlomaka
rimske nadgrobne stele upotrebljene kao spolij. Mo-
numentalna stela arhitektonskog tipa je na
putu Dubrava-Isakovci. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: M. 1930, 107-108; D. Sergejevski 1933, 9;
D. Sergejevski 1943, 141; I. Bojanovski 1979, 118-125.
V. Pakvalin
22.32 CRKVINA, Karajzovci, Rimsko na-
selje. Juno od sela u predjelu Bukva nalaze se te-
melji nekih zgrada pravokutne osnove, odlomci ope-
ka i pokoji bakreni novac. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1943, 122 i 154. V. Pakvalin
22.33 CRKVINA, Han, Sred-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Prilikom prekopa-
vanja i ljunka mnogi grobovi ili
uniteni; vidljive konstrukcije od otesanih
LIT.: S. 1971, 116. N.
22.34 CBKVINA-BEGOVACA,
Livno. Srednjovjekovna nekropola. Oko 200 m od
puta Livno-Suica nalazi se povelik dvojni
a u neposrednoj blizini i nekoliko kamenom obzi-
danih grobova. Orijentacija Z-I. Karni srednji vi-
jek.
Ll T.: S. 1971, 281. A. Zelenika
22.35 CRKVINA, Potkraj, Srednjovjekov-
na crkva. Na obroncima Hrbljina, oko 300 m iznad
polja, nalaze se ruevine zgrade oko 15X10
m. Vjerovatno kasni srednji vijek. T. Glava
22.36 CRKVINA, Radaslije, Srednjovjekov-
ni samostan i nekropola sa je sa-
mo jedan u obliku sanduka i o.>taci
ne, moda srednjovjekovnog samostana. S ovog lo-
kaliteta, vjerovatno, i ornamentirana kamena
iz 9-10. st.
'"" .. Ser;;,e.icv;ici 1933, 12, Tbl, VII, Sl. 13. T. Glava
22.37 CRKVINA, Vrba-Borak, Kasnoan-
bazilika. Istraivao I. Bojanovski 1974-1976.
To je dvoranska crkva, po duini podijeljena na
n:irteks, naos i prezbiterij s polukrunom apsidom.
Na sjevernoj strani se nalaze prostorije,
njima i krstionica. U apsidalnom prostoru
su se baze za stupove menze. Prezbiterij
je od naosa bio odvojen pregradom, od koje su na-
ulomci. U jednoj od sjevernih prostorija, po
svoj prilici u konsignatoriju, nalazila se zidana grob-
nica u formi paralelopipednog sanduka. Bazilika je
bila opremljena kamenim namjetajem i ukrasom.
N je dosta prozorskog i upljeg stakla, rano-
bizan tska fibula, metalni (v. 5,3 cm) i dr. Ka-
doba, kraj 5. st.
LIT.: I. BojanovJki 1981 b, 195-210; I. Bojanovski 1982.
15-40. I. Bojanovski
22.38 CRNA STINA, Dranlije, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Oko 300 m od ceste Livno-Pod-
hum nalazi se manja nekropola preteno
utonulih u. zemlju. Vidljiva su samo spomenika.
Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek. A.
22.39 CRNO.TUSE, Petrovo Vrelo, Sred-
njovjeko,ma nekropola. pet u ob-
liku Kami srednji vijek. N.
22.40 CVITICI, Livno. Srednjovje-
kovni spomenici. Pored seoskog puta nalaze dva
(sanduk i Slabo su i djelo-
utonuli u zemlju; bez ukrasa. Orijentacija
Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelen,iika
22.41 CAIC, Livno. Srednjovjekovno groblje.
U aktualnom groblju
ka u obliku sanduka, orijentirana Z-I; ukras: krst.
LiT : . 1971, 280. N.
22.42 CAPRAZLIJE, Caprazlije, Livno. Srednjovje-
T_,IT.: . 1971, 278. N.
22.43 CELEBIC, Livno. Rimsko naselje i
nekropola. Po njivama se nalaze ostaci rimskih gra-
Sitni nalazi otkriveni u selu pripadaju naj-
vjerovatnije grobovima. Rimsko doba, 1-4. st.
LF.: C. Patsch 1906, 169; V. 1909, 172. I.
22.44 CICAR, Mii, Livno. Srednjovjekovna nekro-
pola. S obje strane puta Duvno-Livno smjetena
je nekropola sa 60 Jedan spomenik u obli-
ku sanduka ukraen je motivima konjanika i dvije
figure u kolu. Orijentacija Z-I. Prilikom izgradnje
akumulacionog jezera na Bukom Blatu, dva
237
sa nekropole u Bilom Polju prenesena su na ovaj
lokalitet: 1 vii sanduk i 1 sljemenjak koji su ukra-
eni scenom lova na jelena i 2 motiva kria.
LIT : . 1971, 284. A. Zelenika
22.45 CUKLIC, Livno. Srednjovjekovna ne-
kropola. Zapadno od groblja protee se
velika nekropola u dvije sku-
pine. Ukupno broji 162 spomenika. rn zarasli
u gusto bunje, pa je teko razlikovati njihove obli-
ke. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 283. A. Zelenika
22.46 COSANLIJE, Livno. Praistorijska gra-
dina i rimska utvrda. Osim temeljnih zidova iz rim-
skog doba, na prethistorijskom poloaju
ustanovljeni su i ostaci rimske cigle. Bronzano i e-
ljezno doba, rimsko doba.
LIT.: V. 1909, 169. B. Marija
22.47 DONJI RUJANI, Donji Rujani, Livno. Rim-
sko naselje. Na sela vidljivi su ostaci rim-
skih zgrada s nalazima materijala.
LIT.: V. 1909, 171. B. Marijan
22.48 DONJI ZABLJAK, Donji Zabljak, Livno. Na-
laz novca. U selu republikanski denarius (Iu-
lius, 48. g. st. e.).
L!T : G. 1983, 145-165. G.
22.49 DRAGA, Rimski kameni spo-
menici. U jednoj pukotini u stijeni su kultni
spomenici pokriveni kamenom. Jedna je imala
natpis, .a druge dvije su bile s Pored njih
stajala je zemljana posuda i dva srebrna
Sve je uniteno osim dva reljefa: jedan predstavlja
Silvana i Dijanu, a drugi Dijanu sa dvije nimfe,
adorantice ili pratilje. Oba reljefa imaju veliku kul-
turno-povijesnu vrijednost, posebno u au-
tohtone umjetnosti i religije. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: O. Sergejevski 1929, 98-99; D. Sergejevski 1943,
137-138. V. Pakvalin
22.50 DRINOV A Dranlije, Livno. Srednjo-
vjekovna nekropola. Nekropola sa 14 od
13 i jedan sljemenjak. Slabije su obra-
i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Kasni srednji
vijek. A. Zele:i;i.ika
22.51 DUBRAVE, Dubrave, Srednjovjekov-
no groblje. tri u obliku sanduka,
orijentiranih SZ-JI; ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 113-114. N.
22.52 DUMANCICA LISKE, Livno. Sred-
njovjekovno groblje. :s-edam u ob-
liku sanduka; ukras: tordirana traka, zna-
ci, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LI!'.: 3. 1971, 282. N.
22.53 GLAMOC 1, nalazi. Sa ne-
poznatog mjesta u okolini bronza-
na statueita Dionisa, arhitrav nekog mauzoleja s pri-
kazom Nereide na morskoj nemani i natpisi. Rim-
sko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1894, 356; J. Brunmid 1914, 224;
D. Serqejevsld 1928, 83-84; D. Sergejevski 1943, 164.
V. Pakvalin
22.54 GLAMOC 2, Praistorijska gradina i
srednjovjekovni grad. Lei na dominantnom uzvi-
enju nad savremenim naseljem. Na samom vrhu
brda vide se temelji zidova i razbacano kamenje
tragovima maltera. Od nekadanje gradine
danas se jo samo na padinama brijega ffipod sred-
njovjekovnog grada nailazi na fragmente praistorij-
ske keramike. Bronzano i eljezno doba i srednji
vijek.
M. 1930, 113. T. Glava
22.55 GLAVICA, Podgradina, Livno. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Istraivala N.
1969. Na prvobitnom praistorijskom tumulu-
su oko 33X 19 m i visine 1,20 m smjetena
je srednjovjekovna nekropola sa od kojih
su dva u obliku i sanduka. Od prais-
torijskog tumula otkriveni rn ostaci perifernog ka-
menog prstena, vatrita i brojni fragmenti grube
keramike. U tumulu je bio 71 srednjovjekovni grob,
sa zatitnim okvirima u vidu pravilno sloenih ka-
menih vijenaca nepravilnog kamenja, kon-
strukcija od drvenih ili od izdubljeno,g stabla.
Nad grobovima, pod humurnm, pruao se kameni
plat, povremeno u ovalne konstrukcije.
Orijentacija grobova je JZ-SI, zatim Z-I;
dubina varira od samog humusa do 1, 72 m. Nalazi
iz 11 grobova sastoje se od srebrnih naunica i pr-
stena te dijelova nonje (igle i srebrne veza-
ne za tipove nakita dalmatinsko-hrvatske grupe.
Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vijek
(11-16. v.).
LIT.: N. 1982, 128-148, Prl.. 2,4,5, Tbl. VI-XI, XV B,
x:vr i XVII B. N.
22.56 GLAVICA, Livno. Pra:IB-
torijski i srednjovjekovni spomenici. Na jednoj go-
mili 12X12 m nalaze se u ob-
liku sanduka, bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Bronza-
LIT.: .5. 1971, 282-283. A. Zelenika
22.57 GLAVICE, Bojmunte, Livno. Prethistorijski
tumuli. Na zaravanku brijega i Boj-
munta na irem prostoru 12 kamenih tumula. Bron-
zano doba.
LIT.: V. 1909, 170. Basler
22.58 GOLINJEVO 1, Golinjevo, Livno. Praistorij-
ski tumuli i srednjovjekovni ukopi. Na dva mjesta
u polju nalaze se praistorijski zemljani tumuli, a na
jednom od njih dva Tumuli vjerovatno pri-
padaju bronzanom dobu. Moda iz nekog unitenog
tumula bronzana fibula, primjerak
*Golinjevo tipa). su iz kasnog srednjeg vi-
jeka.
LIT.: B. 1971, 314-315. B.
22.59 GOLINJEVO 2, Golinjevo, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz groblje 25
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 284. N.
22.60 GOLO BRDO, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Nekropola sa 105 (81
21 sanduk i 3 sljemenjaka). Slalbo su i
znatno ote6eni od atmosferilija. Samo jedan san-
duk ukraen je motivima polumjeseca i
krugova. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 281. A. Zelenika
22.61 GOMILE, Dubrave, Praistorijski tu-
mulus. Na kosi Batine veliki kameni tumulus
nika osnove oko 20 m, preteno uniten
skim radovima. U tumulu otkriven grob od kame-
nih po svoj prilici .sa skeletom u
poloaju. Osteoloki i nalazi razbacani i
uniteni. Vjerovatno rano bronzano doba.
:'"JT.: I. Bcjanovski 1967 b, 190. B.
22.62 GOMILE, Gubin, Livno. Praistorijski tumuli.
Na sela osam kamenih tumula. Bronzanc
doba.
LIT.: V. 19'.J9, 170. B.
22.63 GOMILE, Radanovci, Livno. Praistorijski tu-
muli. Skupina od dvadesetak kamenih tumula na
zaravanku vie sela. Bronzano doba.
LlT.: V. 1909, 170. B.
22.64 GOMILE, Sumnjaci, Rim8ko naselje.
Na lokalitetu se nalaze pove6e gomile iz kojih
se izoravaju ostaci.. Po u selu mogu se
vidjeti uzidani fragmenti arhitekture. Da-
tacija: ostaci ukazuju na 3. st. s tim
da je naselje trajalo i u kasnoj antici.
LIT.: D. Sergejevski 1943, 135-136. I
22.65 GRAD (Velika Gradina), Maslina Strana, Gla-
Praistorijska gradina. Locirana je na vrhu do-
minantnog brda, s pogledom na dio
polja. Plato, dimenzija oko 45 X40 m, branjen je sa
svih strana veoma jakim kamenim bedemima (mje-
vidljivo lice prvobitnog suhozida). Kasno
LIT.: M. 1930, 103; A. Benac 1985, 163-164. B.
22.66 GRADAC, Praistorijska gra-
dina, naselje,. refugij i bazilika.
Prirodno uzvienje oblika lei na kraju
jedne kose, koja se sputa sa Staretine planine. Na
platou ovog breuljka nalazilo se praistorijsko na-
selje. To fragmenti grube, rukom
ne keramike. Na vrhu glavice, omanjeg zaravnjenog
breuljka, nalaze se ostaci refugija.
Refugij je dug oko 110 m, a irok oko 75 m. Imao
je oblik trapezoida. U njegove zidove bilo je, kao spo-
lija, dosta spomenika od votiv-
nih do sepulkralnih, pa i arhitektonskih. Unutar
prostora se dvije
i cisterna. Bronzano i eljezno doba,
doba.
LIT.: E. Novotny 1894, 201-208; M. 1930, 113;
n. Sergejevski 1943, 126-132. V. Pakval,i.n
22.67 GRADAC, Gornji Livno. Praisto-
rij::ka gradina. Na izolovanom breuljku nalazi se
plato nepravilnog oblika (cca 50X32 m),
branjen sa svih strana kamenim bedemom. Na ju-
gozapadnoj strani, u okviru bedema, nalazi se lim.it-
ni tumulus. su vidljiva lica prvobitnog
suhozida. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 100-101. B.
22.68 GRADAC, Livno. Pret-
hi.storijska gradina i refugij. Na vrhu
brda iznad sela nalazi se nasip elipsoidnog oblika
(45X30 m). Po vijencu nasipa podignut je zid u mal-
teru irine oko 70 cm od dobro priklesanog kamena.
Na sjevernoj strani je visini nasipa oko 7 m,
je neto manja. Ulaz je bio na junoj tere-
na zaklonjenijoj strani. Bronzano i eljezno doba,
doba.
LIT.: M. I-Iornes 1894, 110. I. Boja.novski
22.69 GRADAC, Priluka-Vaarovine, Livno. Pra-
istorijska gradina. Smjeten je na pa-
dini brda Grbice. Kameni bedem ob-
lika, 13 limitnim tumulom na sjevernoj strani (irine
oko 21 m, visine m), obuhvata krevit plato ve-
oko 40X30 m. je vidljivo vanj-
sko lice prvobitnog suhozida. Kasno bronzano i e-
ljezno doba.
LIT.: A. Bena:: 1985, 114-118. B.
22.70 GRADIC, Hore-Travari, Srednjovje-
kovni grad i nekropola. Podignut je na gredi izme-
dvije drage (zv. Jardo), tako to je greda pregra-
zidom duine 5 m, irine 1,5 m. visi-
na je 0,75 m. Toranj, oblog tlocrta, podignut je
na tjemenu grede. Areal grada prostor od
oko 120Xl0 m. Gradski plato je nagnut prema tor-
nju. Nalazi: keramika i drveni U zaseoku
se nalazi i .srednjovjekovna nekropola sa 40 spome-
nika (sanduci i bez ukrasa. Ka-
sni srednji vijek. r. Boja'l1Jovski
22.71 GRADINA, Donji Rujani, Livno. Praistorij-
ska gradina i utvrda. Ostaci zida u
malteru zatvaraju romboidni prostor oko
78 X 50 m. Nema ostataka praistorijskih bedema. Ke-
nalazi na povrini pripadaju .eljeznom do-
bu i kasnoj antici.
UT.: \!. 1909, 169; M. 1935, 10-12; A. Benac
1985, 128-129 B.
22.72 GRADINA, Dubrave, Praistorijska
gradina. Podignuta je na kraju niske lingule, nepo-
sredno iznad polja. Prema masivu brda plato gradine
oko 39 x 26 m) je kame-
nim bedemom, irine oko 20 m, visine oko
7 m vidljiva lica prvobitnog suhoci<la).
Jedan krak bedema titi rub, dok je
jugozapadna strana prirodno branjena strmom stije-
nom. Kasno bronzano i eljezno doba.
LlT.: !\''.':. 1930, 106; A. Benac 1985, 157-158. B.
22.73 GRADINA, Gornji Rujani, Livno. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na kraju jedne lingule.
Na strani limitni tumulus, osno-
ve oko 18Xl5 m, na i sjeverozapadnoj
strani bedem s flankiranim ulazom. Plato je veli-
oko 80X50 m. Kasno bronzano i eljezno doba.
.. .. '.. Denac 1935, 130-131. B.
22.74 GRADINA, Gornji Vagan, Praisto-
rijska gradina. Gradina je malih dimenzija i dosta
ot.e6e;ia. Glavni kameni hedem na jugozapadnoj
strani, prema masivu brda, dug je oko 45 m, a vi-
.sok oko 15 m. Plato je oko 46 x 22 m. Vje-
rovatno kasno bronz.ano ili eljezno doba.
L:T: A. Benac 193'.i. 171-172. B.
22.75 GRADINA (Palanka), Isakovci, Prai:::-
torijska gradina i nekropola s tumulima. Smjetena
je na kosi, neposredno iznad polja. S
strane, prema masivu brda, branjena je
kamenim bedemom, irine do 40 m,
vi.sine oko 6 m. Kraci tog bedema (u obliku potko-
vice) tite i odnosno ivicu
platoa, koji je gotovo pravougaonog oblika, dimen-
zija oko 40x40 m. Na bedemu su vidljiva
lica suhozida. Sondano iskopavanje izveli su A. Be-
nac i B. Govedarica. Nedaleko od gradine je grupa
kamenih tumula, od kojih je jedan znatnih dimenzi-
ja. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: M. 1930, 106-107; A. Benac 1935, 155-157.
B.
22.76 GRADINA, Karaizovci, Praistorijska
gradina. Locirana je na brdu iznad polja. Sa sje-
strane branjena je bedemom
oblika, duine oko 47 m, koji u sre-
dini prelazi u lirnitni tumulus irina oko
25 m, visina oko 5,5 m). Ispred tumula odbrana
usjekom. Na ostalim (uglavnom prirodno
ivicama vjerovatno su postojali niski be-
demi ili palisada. Unutranji prostor je oko
70X50 m. Karno bronzano i eljezno doba.
LIT.: M. 1930, 110; A. Benac 1985, 152-153. B.
239
22.77 GRADINA, Litani, Livno. Praistorijska gra-
dina i rimska utvrda. Podignuta je na rubu strme
stijene. Polukruni kameni bedem titi sa tri strane
omanji plato (oko 40X30 m), a sjeverozapadni rub
je prirodno Na bedemu
ljivi ostaci zida u malteru. eljezno doba i doba rim-
ske vladavine.
LIT.; A. Benac 1985, 131-132. B.
22.78 GRADINA, Livno. Prahfat.orijska
gradina. Na zaravanku povie sela nalazi se suho-
zidom prostor oblika sa po-
velikom gomilom u tjemenu. Na izapranom zemlji-
tu nalaze se neznatni ulomci posuda.
Bronzano i eljezno doba. Bailer
22. 79 GRADINA, Mii, Livno. Praistorijska gradi-
na. Locirana je na jednom od niskih obronaka na
rubu Bukog Blata. plato (oko
55 x 30 m), branjen je sa strane snanim be-
demom, irine do 35 m, visine 10 m, krakovi
obuhvataju jo sjeverni i juni rub, dok je zapadni
strmom padinom. Kasno bronzano i eljez-
no doba.
LIT.: A. Benac 1985, 83-84. B.
22.80 GRADINA, Orguz, Livno. Praistorijska gradi-
na. Locirana je na rubu omanjeg, dominantnog br-
da. P1ato gradine (oko 62X37 m) branjen je kame-
nim bedemom oblika, s najsnanijim
dijelovima na i jugozapadnoj strani.
Kasno bronz.ano i elj-ezno doba.
LIT.: M. 1935, Hl; A. Benac 1985, 132-133. B.
22.81 GRADINA, Podgradina (Kamenska),
Praistorijska gradina i refugij.
torijsko naselje nalazi se na platou breuljka, koji
se sputa prema polju. Sjeverna stran.a obara se
strmo u potok a june strane nalazi se
duboka uvala, dok sa zapadne strane nema prirod-
nih prepreka, pa utvrdu - refugij brani duboki
umjetni jarak. Na i sjevernom obronku
ima nekoliko terasa s povrinskim nalazima prais-
torijske i poneto keramike. Od refu-
gija se daju razabrati bedemi i unutar njih zidane
Bedem refugija je u svom planu nepra-
vilni oko 78X50 m. Pristup Gra-
dini je sa strane. U zid refugija bilo
je dosta nadgrobnih i votivnih spomenika
iz ranijeg rimskog vremena. su zanimljivi.
votivni reljefi Silvana i Dijane. Zeljezno i kasno-
doba.
LIT.: C. Patsch 1394 b, 356; D. Sergejevski 1927, 256-260;
D. Sergejevski 1928, 87; D. Sergejevski 1933, 8; D. Sergejevski
1943, 147-153. V. Pakvalin
22.82 GRADINA, Podgradina, Livno.
gradina i Iznad sela nalazi
se gradina oblika sa tumulom na tje-
menu. Do njega lei u malteru zidana zgrada
tvrtastog oblika, moda burgus. Ispod
vide se tragovi naselja. Bronzano i eljez-
no doba, doba. v. PakV'alin
22.83 GRADINA gradina), Podhum,
Livno. Praistorijska gradina, rimska utvrda i sred-
njovjekovni grad. Lokalitet je smjeten na dominant-
noj iznad Bukog Blata. Na grebenu se nalazi
manji, gornji plato, a neto ni.e, prema zapadu, i
drugi plato, okruen ostacima suho7ida. Na platou
se mogu fragmenti praistorijske keramike. Na
isturenom dijelu, prema Bukom Blatu, postojala
je vjerovatno i rimska utvrda. Danas se vide ostaci
zidova izvedenih u malteru. Srednjovjekovni grad
je na sjevernoj strani imao zaobljenu kulu, a na
240
jugu dvorite pravougaonog oblika. Ruevine su du-
oko 25 m, a iroke do 14 m. Bronzano i e-
ljezno doba, doba i kasni srednji vijek.
LT.T.: V. 1909, 169; A. Benac 1985, 80-83. V. Pakvalin
22.84 GRADINA, Potkraj-Tunica, Livno. Praisto-
rijska gradina i tumulus. Smjetena je na linguli
isturenoj prema jednoj kotlinici stisnutoj
brdskih masiva. Mali plato je sa sjeverne i i:jevero-
strane branjen kamenim bedemom. Oko 80
m jugozapadna od gradine je velika gomila, moda
fortifikacione namjene. Kasno bronzano i eljezno
doba.
LIT.: A. Benac 1985, 96. B.
22.85 GRADINA, Priluka-Vaarovine, Livno. Pra-
istorijska gradina i utvrda. Podignuta
je na dominantnom izbreku na rubu visoke tera-
r,e nad poljem. Sa zapadne, sjeverozapadne i jugo-
zapadne strane polukruni bedem, irine do
22 m i visine 5-10 m, titi plato dimenzija oko
88X40 m. Na praistorijskom bedemu u kasnije do-
ba je zid u malta-u, s pravougaonom ku-
lom osnove 9X4 m. Juno od gradine, na vie zara-
vanaka i terasa, konstatovani su ostaci kulturnog
sloja; tu se, najvjerovatnije, nalazilo Son-
dano iskopavanje izveli su A. Benac i B. Goveda-
rica. Kasno bronzano i eljezno doba;
doba;
LIT.: M. 1935, 9; A. Benac 1985, 114-118. B.
22.86 GRADINA, Prolog-Jabuka, Livno. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je na vrhu istaknutog bri-
jega. Ostaci suhozida i povrinsld nalazi keramike.
Kasno bronzano i eljezno .:loba. B.
22.87 GRADINA, Provo, Livno. Praistorijska gradi-
na. Smjetena je na istaknutoj linguli s dominant-
nimpoloajem. Plato dimenzija oko 160Xll0 m, bra-
njen je s tri strane kamenim bedemima, a jugois-
strana je prirodno strmom padinom.
Na bedemu vidljiva lica nekadanjeg
suhozida. Kasno bronzano i eljezno doba.
LrT.: A. Benac 1985, 127-128. B
22.88 GRADINA, Radanovci, Livno. Praktorijska
gradina. Podignuta je na rubu padine, prema polju.
Blago povijeni, kameni bedem na
strani brani prilaz od masiva brda.
vidljivo vanjsko lice suhozida. Kasno
L"'.: A. Benac 1985, 121. B.
22.89 GRADINA, Praistorijska
gradina i refugij. Smjetena je na kra-
ju lingule. S strane, prema ma-
sivu brda, podignut je kameni bedem, u cen-
tru irok oko 40 m, visok 12 m, a na njemu su ostaci
zida u malteru. Od njega se na obje strane pruaju
nii, bedemi, plato
50X30 m. je vidljivo lice prvobitnog
rnhozida. Sondano iskopavanje izveli su A. Benac
i B. Govedarica. Kasno bronzano i eljezno doba,
doba.
LIT.: M. 1930, 15; A. Benac 1985, 158-160. B.
22.90 GRADINA, Reljino Selo, Praistorij-
ska gradina. je na kraju istaknutog bri-
jega, iznad polja. Plato oko 48X46 m, bra-
njen je sa tri strane kamenim bedemima.
bedem (irine do 30 m, visine 7-13 m) postavljen
je prema masivu brda., na strani.
Prema strmoj, jugozapadnoj strani, nema fortifika-
cija. Sondano iskopavanje izveli su A. Benac i B.
Govedarica. Gradina je osnovana u kasno bronzano
doba, a trajala je u toku starijeg i elje2
nog doba. Gradina je imala i svoje (lok.c
litet Vignjite-Pridvorice).
LIT.: 1930. 104; B. Govedari"a 1982, 147-15
A. Benac 1983, 160-162. B.
22.91 GRADINA, Praistorijska gr<
dina. Locirana je na padini iznad polja. Po miljenj
A. Benca radi se o i nedovrenom obje1
tu. Kasno bronzano ili eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 163. B.
22.92 GRADINA, Skucani, Praistorijska gr
dina. Locirana je na kraju jedne lingule. Sa sjev<
strane, prema masivu brda, .
masivni kameni bedem oblika (duir
oko 55 m, irina oko 27 m). Unutranji prc
.o tor je mali - oko 40 X 29 m. Kasno bronzano i
ljezno doba. _
LIT.: M.. lVIandic' 1930, 110: A. Benac 1985, 154-15:J. B. Cov
22.93 GRADINA, Stekerovci-Cegari, Pri
istorijska gradina. Nalazi se u bl'dovitom
od polja, na kosi.
njena je kamenim bedemom. Kasno bronzano i E
ljezno doba. B.
22.94 GRADINA, Stekerovci-Culumi, Pri
istorijska gradina. Nalazi se u brdovitow
sjeverozapadno od polja. Smjetena :
na brdu, a branjena kamenim bedemom. Kasno bror
zano i eljezno doba. B.
22.95 GRADINA, Livno. Praistorijska gr<'
dina. Smjetena je na istaknutoj linguli iznad pc
lja. Plato oko 90X75 m b-ranjen je s jurn
i sjeverne strane kamenim bedemom. S na'.
ugroenije, sjeverne i strane be<ler
Je i je jednim niim, vanjskim nasiporr
Ll'l'.: A. Benac 1985, 118-119 B.
22.96 GRADINA, Vidimlije, Praistorijsk
gradina. Smjetena na brdu, uz jednu dragu, povi
polja. Relativno mali, ovalni plato branjen je sa sjE
vera, sjeverozapada i sjeveroistoka opkopom i (slab
kamenim bedemom u je sastav
bio i limitni tumulu"'. Po miljenJu A. Benca gra
dina je i nedovrena. Vjerovatno kasn
LIT.: NI. Mandi:' 1930, 110; A. Benac 1985, 15.3-154.
B.
22.97 GRADINA, Vidoi, Livno. Praistorijska gra
dina i rimska utvrda. Na relativno niskom brdu iz
je snaan fortifikacioni sistem sa najviin
dijelom, akropolom, i jo dvije
terase. S najugroenije strane, prema istoku, u ok
viru bedema akropole je limitni tumulus, irine
50 m, visine oko 11 m. Neposredno ispod
je jak kraki izvor (Sturba). U doba rimske vlada
vine na akropoli gradine podignut je zid u malte
ru. Kasno bronzano i eljezno doba,
doba.
LIT : V. Radimsky 1894 a, 433-436; M. 1935, 10
A. Benac 1985, 97-99. B. Covi'
22.98 GRADINA, Zajaruge, Praistorijsk<
gradina. Smjetena je na jednom od obronaka do
minantne glavice. S
strane, prema masivu brda, branjena je dvostrukirr
kamenim bedemom. Unutranji, ah
lika, znatno je od vanjskog, polukrunog. Karnc
LIT.: M. 1930, 109-110; A. Benac 1985, 155.
B.
22.99 GRADINA KOZARAC (Tisno Lice), Dolac,
Praistorijska gradina. Locirana je na ob-
ronku brda se jugozapadna strana 1:trmo rui
prema polju. Ostale strane branjene su dugim ka-
menim bedemima, odnosno suhozidom.
su vidljiva lica zida. Izdueni unutarnji plato je ve-
oko 200X75 m. Kasno bronzano i starije e-
ljezno doba.
LI1'.: i'/I. 1930, 110; A. Benac 1985, 152. B.
22.100 GRADINA NA BEGOVACI;
Livno. Prai.otorijska gradina. Podignuta je na
vrhu dosta niskog, ali dominantnog brijega. Ovalni
plato, oko 170X80 m, je sa svih
strana kamenim bedemom. Na sjevernoj i sjeverois-
strani tri na bedemu, moda ostaci
kula. Gradina ima tri ulaza od kojih je jedan flan-
kiran vanjskim, bedemom. Na bedemu
lica suhozida. Kasno bronzano
i eljezno doba.
Ll T.: J. 1909, 170; M. 1935, 8-9; A. Benac
19fJ5, lOfi-108. B.
22.101 GRADINA NA BRDU 1, Prijani,
Praistorijska gradina. Plato nepravilnog polukrunog
oblika (oko 60x43 m) zati6en je snanijim kamenim
bedemom na sjevernoj strani i niim bede-
mima na zapadu i istoku. Na kraju bede-
ma gomila, moda ostatak kule. Kasno bronza-
no i eljezno doba.
LlT.: /1. Bc;c1.r; :'.385, 166-169. B.
22.102 GRADINA NA BRDU 2, Prijani,
Praistorijska gradina. Locirana je na rubu 1:trmih
stijena (uplja stijena), prema dragi. Sna-
an kameni bedem (irine oko 30 m) na sjevernoj
strani i manji, bedemi brane plato vrlo ma-
lih dimenzija (oko 25X8 m). Oko bedema je obram-
beni opkop, na sjeV1ernoj strani dvostruk. Kasno
:L,iT.: il.. Benas 1985, 166-169. B.
22.103 GRADINA NA LASKOVICI, Perduhovo Se-
lo, Praistorijska gradina. Smjetena je na
dominantnom brdu u planinskom sjevero-
od polja. S sjevero-
zapadne strane, na prirodnoj glavici, podignut je
glavni bedem, irine oko 12 m. Neto nii bedemi
tite ostale ivice platoa oko 70X38 m. Kasno
LIT.: A Bena.: 1985, 166-169. B.
22.104 GRADINA NA LISCICI,
Praisforijska gradina. Smjetena je u brdovitom pre-
djelu zapadno od polja. Elipsasti plato branjen je
zemljanim bedemom. Kasno bronzano i eljezno do-
ba. B.
22.105 GRADINA NA MALOM OZRENU, umnja-
ci, Praistorijska gradina. Neravan plato,
oko 42 x 30 m, branjen je kamenim bede-
mima sa sjeverne, zapadne i june strane, dok je
prirodno strmom padinom prema
polju. bedem je na jugozapadnoj strani: i-
rok je 10-25 m, visok oko 3 m, s limitnim tumu-
lom visine oko 6 m. Na istoj strani ima jo jedan
nii, vanjski bedem, od glavnog 4-5 m.
T IT.: M. 1930, 104; A. Benac 1985, 174-175.
B.
22.106 GRADINA NA VELIKOM CIKELJU (Laka-
vica), Perduhovo Selo, Praistorijska gradi-
na. Smjetena je na jednoj linguli, a prema masivu
31 -- Arheoloki leksi,koo
241
brda branjena bedemom oblika. Ka-
sno bronzano i eljezno doba.
LIT : A. Benac 1985, 166-169. B.
22.107 GRADINA NA VELIKOM OBLJAJU 1, Va-
gan, Praistorijska gradina. Smjetena je na
vrhu usamljenog, zaobljenog brda u Ejevernom di-
jelu polja. Po povrini (oko 300 x 230 m)
to je jedna od gradina zapadne Bosne. Do-
sta slabo kameni bedem titi unutranjost
sa june, i zapadne strane, dok sa sjeverne
nema bedema. Po miljenju A. Benca radi se o kult-
nom objektu ili o nedovrenoj gradini.
LIT.: A. Benac 1985, 169-171. B.
22.108 GRADINA NA VELIKOM OBLJAJU 2, Va-
gan, Praistorijska gradina. Smjetena je na
jednom izbreku jugozapadne padine Velikog Oblja-
ja. Glavni kameni bedem podignut je na sjeverois-
strani, prema masivu brda (irok oko 16, vi-
sok oko 5 m). Na i jugozapadnoj strani
na glavni bedem se nastavljaju nii, bedemi,
dok je jugozapadna strana prirodno branjena du-
bokom Glavni, a i bedemi
pra6eni su, s vanjske strane, opkopom i jo jednim,
niskim, bedemom. vidljivo lice prvo-
bitnog suhozida. Plato (oko 57X40 m) sastoji se od
pet manjih terasa. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: A Bcmac 1985, 169. B.
22.109 GRADINA NA VELIKOM OZRENU, um-
njaci, Praistorijska gradina. Smjetena je
na vrhu brda. Nizak kameni bedem titi ovalni pro-
stor oko 200 X 70 m. Kasno bronzano i e-
ljezno doba.
LIT.: l'vl. 1930, 104; A. Benac 1985, 174. B.
22.110 GRADINICA, Hotkovci, Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na zavretku jedne lingu-
le. Mali plato (oko 35 X 27 m) branjen je sa svih
strana kamenim bedemom. Sa sjeverne strane forti-
fikacija vanjskim, polukrunim bedemom.
Na gradini je jedno eljezno koplje. Kasno
LIT.: M. 1930, 103; A. Benac 1985, 164-166. B.
22.111 GRADINICA (Tabija), Podgradina, Livno.
Prahistorijska gradina, tumuli i rimska utvrda. Pro-
stor je skoro pravilnog krunog oblika, 15Xl4
m. Na prahistorijskom bedemu zida
malterom. Na padinama su fragmenti posuda
rukom i na kolu, kao i komadi
opeke. Ispod gradine je nekoliko tumula.
Brnnzano i eljezno doba, doba.
;,IT.: IVI. 1935, 11. T Gl:r.':i
22.112 GRADINICA, Livno. Praistorijska
gradina. Smjetena je pri rubu visoke terase, pored
vododerine Brine. S i sjeve-
rozapadne strane masivni polukruni kameni bedem
opkopima) zatvara plato veli-
oko 44X35 m, podijeljen na dvije terase. Na
bedemu vidljiva lica prvobitnog suho-
zida. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 111-112. B.
22.113 GRADINICA, umnjaci, Praistorij-
ska gradina. Zaprema stjenoviti plato elipsastog ob-
lika (oko 60X40 m), a sa svih f'trana branjena je ka-
menim bedemom koji na sjevernoj i jugozapadnoj
strani u svom sastavu ima po jedan limitni tumulus,
ispred kojeg je opkop. od gradine
je terarn na kojoj je, po svoj prilici, bilo pod-
LIT.: A. Benac 1985, 173-174. B.
22.114 GRADINICA, Veliki Livno. Prais-
torijska gradina. Smjetena je na ivici
terase, iznad strme vododerine (nasuprot Velike gra-
dine). Plato oko 47X34 m branjen je sa
sjeverne, i sjeverozapadne strane ka-
menim bedemom na kojem su vidljiva
lica prvobitnog suhozida. Kasno bronzano i eljezno
doba.
LlT.: .!L Benac 1985, 112-114. B.
22.115 GREBAC, Podgradina, Livno. Srednjovjeko-
vna nekropola. Istraivanja vrila 1968. V. Atanac-
Bilo je pet od
u obliku sanduka i jedan sljemenjak. Na jednom
sanduku reljefna figura sa krstom u jednoj
i okruglim predmetom u drugoj ruci; na se
nalazi i ornamenat u obliku krsta. Na sljemenjaku
je reljefni antropomorfni krst. su dislocirani
u blizini seoskih a istraena su samo tri gro-
ba. Grobovi su bili od kamenih s vie
inhumacija bez priloga. Kasni iorednji vijek.
V.
22.116 GREBLilCE-POLICE, Provo, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Juno od puta
vo, na blagom uzvienju, smjetena je 10
Spomenici su utonuli u zemlju i
Samo jedan je ukraen motivom ljiljana. Orijenta-
cija u_pravcu Z-I. Kasni srednji vijek.
22.117 GREBNICE (Bojanov Orah),
Srednjovjekovna nekropola. Unitena je
ljunka 1972. i 1974. Manji zatitni zahvat obavila
je N. 1975. i otkrila samo jedan skelet, bez
priloga, orijentiran SZ-JI. Uniteni grobovi, njih
oko 15, bili su jednostavne rake ukopane u zemlju,
a navodno su sadravali posude kao pri-
log. Prikupljeni nalazi iz jednog groba (eljezno ko-
plje, koplje s krilima, eljezni i br:mzani
prsten) pripadaju frana-'.:kom i krugu
karolinkog doba. su dvije po-
sude i fragment od za r.anu
slovensku kulturu. Rani srednji vijek, 9-10. st.
IT.: N. 1977, 238, Sl. 1-2, Tbl. I-IV. N.
22.118 GREDINE, Livno. Praistorijska gra-
dina i refugij. Locirana je na istaknu-
tom grebenu, a s june strane strmom Etije-
nom, dok je s ostalih branjena kamenim bedemom,
danas jedva vidljivim. Plato je dimenzija oko 55 x 21
m. Na sjevernom rubu gradine vidljivi su ostaci zi-
da u malteru. Nie gradine, na jednoj terasi, vjero-
vatno je bilo Kasno bronzano i eljezno
doba, doba.
LTT : A. Benac 1985, 103-104. B.
22.119 GREPCI, Prisap, Livno. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 40 u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-1; ukras: polumjesec. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 279. N.
22.120 GRGURICI 1, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. U groblju (zaselak Mej-
dan i Pod.kraj) 45 u obliku
tiv polumjeseca. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 283. N.
22.121 GRGURICI 2, Livno. Rimski no-
vac. jedan denarius (Hadrianus, 117-138).
LIT.: G. 1983, 145-165. G.
22.122 GRGURICI 3, Livno. Pra.IBtorijski
nalazi. Iz par objekata
od deblje bronzane ice, savijene u spiralnu cije
koja se u sredini suava (moda koluta
vi). Kasno bronzano doba.
LIT.: B. 1970, 82, Sl. 12. B. Covi
22.123 GROBLJE, Livno. Srednjovjt.kovn
nekropola. Oko 50 m od muslimanskog gro
blja nalazi se skupina od 10 u obliku
i sanduka. Jedan je ukraen plitkoreljefnim moti
vom Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
. : S. 1977, 277. A Zelenik
22.124 GROBLJE, Livno. Srednjovjekovn
Nekropola je cestom Lipa-
na dva dijela. su smjeteni u nekoli
ko manjih skupina, tako da ih to u aktuelnom ka
groblju, to pored puta u neposrednoj blizir:
ima ukupno 45, od 32 i 13 sanduka. Uto-
nuli su u zemlju i i::amo tri su ukraena
konjanika sa ivotinjom, figure i cik-cak bor
dura. _Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 283. A. Zelenik
22.125 GROBLJE, Dobro, Livno.
nekropola. U groblju se nalazi
nekropola od 11 dijelom utonulih l
zemlju, bez ukrasa i slabije klesarskE
obrade. Orijentacija Z-l. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 282. A. Zelenik:
22.126 GROBLJE, Donji Rujani, Livno. Srednjovje
kovna nekropola. Unutar pravoslavnog groblja i t
njegovoj neposrednoj blizini nalazi se nekropola
33 od 24 i 9 sanduka. Slabo su
i bez ukrasa. Orijentacij.a Z-I
T .IT.: S. 1971. 278. A. Zelenik8
22.127 GROBLJE, Litani, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju, pored puta za
Livno, nalazi se nekropola od est od
tri dva sanduka i jedan sljemenjak.
su bez ukrasa i slabo Orijentacija je Z-I.
LIT.: '. 1971, 279. A. Zelenika
22.128 GROBLJE, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. U groblju :ov. Ive nalazi se
srednjovjekovna nekropola od koje se do naeg vre-
mena samo jedan u obliku sanduka.
Ukras: dva jelena, dvije ptice, polumjesec i rozeta.
Na ovoj nekropoli ranije je bilo vie koji su
vremenom uniteni. Orijentacija je Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT : . 1971, 278. A. Zelenika
22.129 GROBLJE, Srednjovjekovna
nekropola. 13 u obliku Ka-
22.130 GROBLJE, Prolog, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. U groblju se nalazi ne-
kropola sa 72 Od toga su 53 unutar groblja,
a 19 je uzidana u ogradni zid. su amorf-
nog oblika, slabije obrade i znatno Orijen-
tacija je I-Z. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 281-282. A. Zelenika
22.131 GROBLJE, Rapovine, Livno. Srednjovjekov-
ni spomenici. U groblju, iznad sela, na-
laze se dva utonula u zemlju i bez ukrasa.
S ovog lokaliteta na kojem je po tradiciji. stajala crk-
va sv. Petra vjerovatno i fragment arhitrava
s pleternim ukrasom (9. v.) i natpisom koji se odno-
si na podizanje crkve sv. Petra. Orijentacija je Z-I.
LIT.: N. 1980, 289, 297. . A. Zelenika
22.132 GROBLJE, Livno. Srednjovjekov-
na nekropola. U starom pravoslavnom groblju i ne-
posredno pored njega je nekropola 29
od su 23 pet sanduka i jedan sljemenjak;
bez ukrasa. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vi-
jek. A. Zelenika
22.133 GROBLJE, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. U groblju i ne-
posredno kraj njega nalazi se u dvije skupine 15
Preteno rn utonule u ze-
mlju i iz,gradnjom novih grobnica.
se obradom visoki sanduk na po-
stolju. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
22.134 GROBLJE, Staro Selo-Carevica,
Srednjovjekovna nekropola i nalaz. Uz
pravoslavno groblje 96 u obliku
sanduka orijentiranih preteno SZ-JI;
ukras: pleterni motivi, tordirana traka, rozete, flo-
ralni motiv, friz jelena, znaci, oruje, ljud-
ske figure; stariji nalaz je s natpisom i plete-
rom, sekundarno upotrebljena kao i nak-
nadno ukraena motivima. Rani i kasni sred-
nji vijek, 9/10. i 15. v.
LI3:' : D. Se ,gejevski 1943, 153; S. 1971, 115.
N.
22.135 GROBLJE, Livno. Prethistorijski
i srednjovjekovna nekropola. Na pra-
istorijskom tumulusu u aktuelnom grob-
lju i ispred njega, nalazi se nekropola sa 53
Jedan njihov dio bio je ranije u ogradu
groblja, a kasnije prenesen unutar groblja. Spome-
nici su slabije i utonuli u zemlju. Nisu
ukraeni. Orijentacija Z-I. Bronzano doba i kami
srednji vijek.
22.136 GROBLJE, Vidoi, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. U dvije skupine blizu groblja
nalaze se 33 ih je utonula u zemlju.
Amorfnog rn oblika i bez ukrasa. Raspoznaje se je-
dan bolje sanduk. Orijentacija je Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 283. A. Zelen,ika
22.137. GROBNICE,
Srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavnu crkvu i gro-
blje u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 112. N.
22.138 GRUDA, Livno. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. Na jednom tumulusu
smjetena je 12 od 10 i dva san-
duka. spomenika je utonula u
zemlju i zarasla u iblje. Nisu ukraeni. Orijentacija
Z-I. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 283. A. Zelenika:.
22.139 GRUDINE-CELANI, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Na njivama ispod sela nalazi
se nekropola sa 18 zaraslih u grmlje. Ne-
pravilnog su oblika i utonuli u zemlju.
Nisu ukraeni. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
22.140 GRUDINE, Priluka-Vaarovine, Livno. Ne-
kropola ravnih grobova. nalaz jedne sku-
pne i dvije grobnice sa skeletnim sa-
hranjivanjem. Priloge nakit (na-
i Certosa-fibule, delmatske ljevane

243
fibule, dvojne omega igle i igle sa kuglastom gla-
vom, kolutasti nakit, naunica sa
stim privjeskom, aplike) i oruje (eljezna koplja i
ulomak eljeznog eljezno doba, druga polo-
vina 5. i prva polovina 4. v. st. e.
LiT.: B. 1983 a, B. Marijan 1986. B. Marijan
22.141 GRUDNA GLAVICA, Livno. Praisto-
rijski tumuli i srednjovjekovno groblje. Na dvije
humke i oko njih smjetena je sedam u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Bronzano doba i
LIT.: .. 1971, 279. N.
22.142 GUBIN 1, Gubin, Livno. Praistorijski tumu-
li i rimsko naselje. po natpisu koji je tu pro-
naselje je, najvjerovatnije, imalo karakter
municipija. U blizini je nekoliko praistorijskih tu-
mula. Bronzano doba i rimsko doba (1-4. st.).
LIT.: C. Pat-ch 1904, 133; V. 1909, 170.
I.
22.143 GUBIN 2, Gubin, Livno. Srednjovjekovna
ka, orijentiranih preteno Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . Belagi:'; 1971, 277 N.
22.144 GUBINSKI GRAD (Gradina), Gubin, Livno.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Locirana je
na dominantnom breuljku, isturenom prema polju.
Plato, oko 125X45 m, branjen je velikim
limitnim tumulom (irine oko 20 m, visine oko 5
m), te bedemima vezanim za tumulus. Ispod
junog bedema vidljivi ostaci zida u malte-
ru. Kasno bronzano i eljezno doba,
doba.
LIJ.".: A. Benac 1985, 125-126. B.
22.145 GUSTA STRANA, Livno. Praisto-
rijski ravni grobovi. Lokalitet je uniten oranjem,
ali je dio nalaza broj grobova s ko-
sturima i prilozima je na relativno malom
prostoru. Moda se radi o grobnicama,
due upotre:bljavanim. Od priloga je velika
bronzanog nakita (fibule, igle, ko-
lutovi, naunice, privjesci). Grobovi pripadaju vre-
mens.xom rasponu od 8. do 5. v. st. e.
LIT.: M. 1937, 5-6. B.
22.146 HALAPIC, Nalazi novca.
Republikanski i carski rimski novac. republi-
kanski denar Cassia (58. g. st. e.) i carski novci Ha-
(117-138), Faustina (138-141), M. Aurelius
(161-180) i Iulia Domna (196-211).
LIT.: G. 1981 a, 277. G.
22.147 HOTKOVCI, Hotkovci, Republikan-
ski i rimski carski novac: Antonius (32. g. st. e.),
Traianus (98-99) i Constans (337-350).
;_JT.: G. 1981 a, 277. G.
22.148 HRBLJANI, Dolac, Ostava rimskog
novca. U selu 75 primjeraka carskog bron-
zanog novca uglavnom Licinius (308-324) i Constan-
tinus I (306-337).
LIT.: G. 1981 a, 277. G.
22.149 IVETICA GROBLJE, Radanovci, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Nekropola sa 68 iz-
duenog oblika i smjetena na razdaljini od 100 do
120 m. je seoskim putem. su do-
brim dijelom utonuli u zemlju, amorfnog oblika i
slabo Nisu ukraeni. Orijentacija je I-Z.
22.150 GRADINA, Livno. Pra-
istorijska gradina. Locirana je na jednom izbreku
iznad doline Sturbe. Kameni bedem
oblika ima, s najugroenije, sjeverne strane, limi-
tni tumulus. Na bedemu su vidljiva li-
ca prvobitnog suhozida. Relativno unutranji
prostor sastoji se od dvije manje terase. Kasno bron-
LIT.: V. 1909, 169; A. Benac 1985, 99-100. B.
22.151 JEZERAC, Livno. Srednjovjekov-
na nekropola. Nekropola s.a 13 od jedan
sanduk dok su ostali utonuli u zemlju, pa se oblici
ne mogu razlikovati. Orijentacija je Z-I. Kasni
22.152 JOVINA STRUGA, Orguz, Livno. Srednjo-
sanduka; ukras: figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 282. N.
22.153 KABLICI, Livno. Srednjovjekovno
groblje. Uz groblje osam
ka u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I, os-
;-_ 1971, 279. N.
22.154 KAMEN 1, Kamen, Srednjovjekov-
na nekropola. Uz pravoslavno groblje 22
u obliku i stubova (stela), orijentiranih
Z-I; ukras: krug, sablja. Kasni srednji vijek.
J .fT.: S. 1971, 113. N.
22.155 KAMEN 2, Kamen, Republikanski
i carski rimski novac: Antonius (31. g. st. e.) i Iulia
Domna (196-211).
G. 1981 a, 277. G.
22.156 KASALOV GRADAC, Livno. Praic:torijska
gradina i rimsko nalazite. Smjetena na rubu viso-
ke stijene, dva prirodna usjeka, tako da je
samo sa sjeverne strane podignut kameni bedem
koji titi neravnu povrinu oko 50 x 40 m.
Juno od gradine n.a jednom platou konstatovan je
kulturni sloj, a odatle i nedovrena kamena
Vjerovatno je ovo naselje bilo osno-
vano u kasnom eneolitu ili u ranom bronzanom
dobu, dok druga faza pripada kasnom brronzanom ili
.eljeznom dobu. M. pominje i rimske na-
laze na lokalitetu.
Lr. M. 1935, 7; A. Benac 1985, 108-110. B.
22.157 KAURSKO GROBLJE, Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv
krsta; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 114. N.
22.158 KELAVIN GAJ, Dobro, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Nekropola sa 70
zaraslih u zemlju i znatno
nisu ukraeni. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji
vijek.
r ,Ii'.: . 1971, 282. A Zelenika
22.159 KESICEVA GRADINA, Livno. Pra-
istorijska gradina i utvrda. Locirana je
na rubu terase iznad strme padine prema polju.
Sa sjeverne, i strane bra-
njena je polukrunim kamenim bedemom na kojem
je kasnije podignut zid u malteru. Plato je
oko 60 X 25 m. Karno bronzano i eljezno doba, kas-
doba.
LIT.: V. 1909, 167-169; A. Benac 1985, 120. B.
22.160 KLACINE, Livno.
gradina. Smjetena je na osamljenom brijegu. N<
.str.ani bio je podignut masivan kameni be
dem, visine 20-25 m, dok su ostale strane prirodne
branjene. Plato je ovalan, dimenzija oko 60 x 35 m
Na gradini je i jedna foljezna :;jekira-kelt
Lokalitet je potpuno uniten prilikom gradnje pute
Kasno bronzano (Ha B) i eljezno do
ba.
LIT.: \/. 1909, 170; M. 1935, 9; A. Bena1
1985, 102-103. B.
22.161 KLISANOVE KUCE, Mii, Livno. Srednja
vjekovni spomenici. Tri u obliku zara
sli u iblje i utonuli u zemlju. Orijentacija Z-I. Ka
sni srednji vijek A. Zeleni!Q;
22.162 KNEZEV A GRADINA, Lipa, Livno. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je na krevitoj padini iz-
nad polja. i jugozapadni bedem:
povezani su limitnim tumulom (osnove oko 12Xl1
m, visine oko 3 m). Sjeverozapadni rub jE
dubokom a prema polju je plato gradinE
otvoren. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: M. 1935, 9-10; .A Benac 1985, 133. B.
22.163 KOBILA, Polje,
Srednjovjekovno groblje. u ob-
liku sanduka, orijentiranih S-J. U jednom istrae-
nom grobu fragmentirani prsten i
Kasni srednji vijek, kraj 15. v.
LIT.: S. 1971, 114; N. 1983 a, 236.
N.
22.164 KOMORANI, Komorani, Livno. Rimski no-
,ac Zhtnik cara Titusa (79-31).
LIT.: G. 1983, 145-165. G.
22.165 KOZOMARINA GRADINA, Sumnja.ci, Gla-
Praistorijska gradina. Stjenoviti plato brda, ve-
oko 250 X 150 m, bra:i jen je svih strana
niskim kamenim bedemom. Kasno bronzano i eljez-
no doba.
Ll .. : M. 19'.30, 104; A. Benac 1985, 172. B.
22.166 KRAJ (Potkraj), Radanovci, Livno. Srednjo-
liku u dvije grupe. Kasni sred-
nji vijek.
r xr.: S. 1971, 277. N. lVIil e t.L2
22.167 KRALJICIN NASIP, Podgradina, Livno. Pra-
istorijski kultni (?) objekat, rimski na-
laz, srednjovjekovna nekropola. Zatitna iskopava-
nja izvela 1969. god. N.
Ostaci nedefinisane namjene, zi-
dovi od pravilno sloenih pritesanih kamenih blo-
kova zatvaraju pravi ugao, uz masivni kameni plat.
Uz zid, u visini do 1 m, je bron-
zanodobna posuda, kao i brojni sitni frag-
menti grube praistorijske keramike. Nije u potpu-
nosti istraena. Vjerovatno bronzano doba.
nalaz bronzane rude kola zavrene u
vidu enske biste. Rimsko doba.
Uz ostatke i kamenog plata smjete-
na je nekropola sa 19 u obliku
i sanduka, orijentiranih uglavnom u pravcu
SZ-JI. U dvije sonde na dva kraja nekropole istra-
ena je 14 grobova sa ukupno 20
skeleta, koji su leali pod ovalnim kamenim kon-
drukcijama ili ukopani u kameni plat. Grobovi, u
orijentirani SZ-JI bili su
pravilno sloenim kamenim uz tragove dr-
vene daske; grob pod konstruisan je kao
pravilna grobnica sa vitestrukim ukopima. Dubina
grobova i poloaj ruku varira. Prilozi su otkriveni
samo u tri groba (dijelovi nonje), uz brojne frag-
mente grube srednjovjekovne keramike u utu. Ka-
sni ffednji vijek, vjerovatno 15. st.
C. Patsch 1911, 201; N. 1982, 123-148.
N.
22.168 KRCA, Litani, Livno. Srednjovjekovna ne-
kropola. Nekropola sa 38 utonulih
u zemlju i znatno od atmosferilija. Slabo su
i bez ukrasa. Orijentacija je Z-I. Kasni
22.169 KRIVACA, Prisap, Livno. Rimsko naselje i
nekropola. Slabo ostaci uz fragmente
materijala. Nekropola koja je pripadala
naselju nalazi se na samom dananjem groblju u Pri-
sapu i ispod njega. Tu su otkriveni fragmenti nad-
grobnih spomenika prema kojima se nekropola moe
datirati u 2-3. st.
LF : V. 1009, 171; D. Sergejevski 1931, 21.
I. Pakvalin
22.170 KRSTANOVICA PILANA, Praisto-
rijski grob. Iz unitenog praistorijskog groba
nog kraj nekadanje pilane madvno eljezno
koplje i .eljezni tipa mahaira<<, najvjerovatni-
je import. Vjerovatno 5. ili rani 4. v. st. e.
LI'J.'.: M. 1982, 26, 31-35. B.
22.171 LIPA 1, Lipa, Livno. nalazi. S po-
sela dva nalaza praistorijskih
objekata: mala bronzana sjekira s rubo-
vima (rano bronzano doba), te liveni bronzani kolu-
i 2 povezana svitka od bronzane ice (starije e-
ljezno doba).
LIT.: M. 1935, 9-10. B.
22.172 LIPA 2, Lipa, Livno. Rimsko na.oelje i ne-
kropola. Nasel}e je moda imalo karakter municipija,
prema natpisu na kojem 2e sp'.)minje DECVRIO
MVNICIPII. Ime municipija se ne spominje. Po
seoskim njivama ima ostataka zidova i cigli, a od
'1ekropole je jedan zidani grob i nekoli-
ko fragmenata koji rn pripadali grobnoj arhitekturi,
kao i poklopac urne i gore spomenuti natpis. Nala-
ze je datirati u 1. i 2. st.
LlT.: C. Patsch 1894 b, 330; C. Patsch 1906, 165; M.
1935, 10. I.
22.173 LISKE, Livno. Srednjovjekovna ne-
kropola. Nekropola sa 65 preteno amorfnog
oblika, utonulih u zemlju i zaraslih u bunje. Pet
spomenika uzidana u ogradu groblja. Nisu ukrae-
ni. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
22.17 4 LISKUA, Srednjovjekovno
groblje. U groblju
u obliku orijentiranih SZ-JI; ostali unite-
ni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 115. N.
22.175 LlTANI, Litani, Livno. Rimsko naselje i
:1ekropola. Na sela nalaze se ostaci
vina. Od nekropole su ulomci nadgrobnih
Etela, kao i urna sa natpisom. Neki autori smjeta-
ju u Litane putnu stanicu Pelvae na cesti Salona-
-Servitium (Itin. Ant.). Datacija prema natpisu na
urni: 3. st.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 348; C. Patsch 1906, 167; V.
1909, 171. I.
22.176 LIVNO, Livno. Rimsko naselje, predrimski
i rimski novac. Na vie mjesta su tragovi zi-
dova, kamen, crijep i krovna opeka,
l
..... Dr.
A 245
dijdovi kamenih urni u obliku malih sarkofaga, po-
klopci urni, te cipu.o s natpisom i likovima erota sa
strane. natpisi spominju Elijev-
c-e. brojnim nalazima novca je jedna drahma
Durrhachium (229-100), republikanski novac (Luta-
tius, 165. g Santeius 155-150. g., Scribonius, 145-
-138. g. i Opimius (125-120. g. st. e.), te carski:
Constantinu.o I (306-337), Crispus (317-326) i Con-
stantinus II (337-361). U iroj okolini je
broj rimskih carskih novaca.
LIT.: C. Patsch 1902, 404; C. Patsch 1906, 174-178; D. Ser-
gejevski 1930, 159-161; D. Sergejevski 1931, 19; G.
1983, 145-165. V. Pakvalin-G.
22.177 LUSNIC-POLJE, Livno. Srednjovje-
kovni spomenik. U polju juno od groblja nalazi se
jedan u obliku plitkog sanduka, bez ukrasa.
Orijentacija Z-I. Kami srednji vijek. A. Zelenika
22.178 LJUBUNCIC 1, Livno. Srednjo-
vjekovni spomenici. Uz crkvu nalaze se
dva u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 278. N.
22.179 2, Livno. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz groblje
LIT.: 8. 1971, 273. N.
22.180 3, Livno. Srednjo-
vjekovni .opomenici. U selu, pokraj ceste, nalaze se
tri u obliku sanduka, orijentirani Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: 1971, 278. N.
22.181 MALESEVICA DOLOVI (Maeta), Vagan,
u obliku sanduka, orijentiranih SZ-JI. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 112. N.
22.182 MALESEVICA DOLOVI,
u obliku i stuba, orijentiranih Z-I.
Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.183 MALI GRADAC, Priluka-Vaarovine, Liv-
no. Praistorijska gradina. Smjetena je na jugoisto-
dijelu brd.a Grbice. Polukruni kameni bedem
s limitnim tumulom titi omanji plato. Na bedemu
vidljiva oba lica prvobitnog suhozida.
LIT.: A. Benac 1985, 114-118. B.
22.184 MALI HAN, Litani, Livno. Praistorijski tu-
mulus i .5rednjovjekovna nekropola. Na manjem uz-
vienju (vjerovatno tumulusu) nalazi se nekropola
sa 60 su utonuli u zemlju,
amorfnih oblika i tri sanduka. Slabije su
i bez ukrasa. Orijentacija je Z-I. Bronzano doba i
LIT.: 1971, 279. I.
22.185 MALI KABLICI, Mali Livno. Rim-
sko naselje i nekropola. Nalaz dva poklopca
stih kamenih urni, od kojih je jedan sa natpisom.
Datiraju, prema natpisu, iz 2. st.
LIT.: C. Patsch 1906, 173; V. 1909, 171. I.
22.186 MARELJICA GRADINA, Staro Selo-Care-
vica, Praistorijska gradina i
utvrda. Smjetena je na platou dominantnog brda.
Povrina nepravilnog, trougaonoovalnog oblika veli-
oko 70X45 m, je sa svih strana cmho-
zidom.
Na prahistorijski zid su zidoVi izve-
deni od lomljenog kamena u malteru. Na
zapadnoj strani, izvan gradine, tragovi izdu-
bljenih u stijeni, nepravilne osnove
(oko 3X4 m). Oko same gradine ima prostora koji
se mogao koristiti za smjetaj naselja. Bronzano i
eljezno doba i doba.
LIT.: D. Sergejevski 1942, 153; A. Benac 1985, 180--181.
B. Glava
22.187 MARICA GRADINA, Livno. Prai-
storijska gradina i rimsko Smjetena je
na niem, ali dominantnom brijegu. Blago povijen
bedem na dug je oko
110 m i na tjemenu irok oko 15 i visok do 5 m.
Plato naselja, irine 60-80 m, branjen je jo i vo-
doderinama s strana i strmom, kamenitom
padinom na jugozapadnoj strani. Na zapadnoj stra-
ni nalaze se ostaci rimskih zidova. Bronzano i e-
LIT.: V. 1909, 170; M. 1935, 9; A. Benac 1985,
118. B.
22.188 MASET, Podhum, Livno. Srednjovjekovna
orijentiranih preteno Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 284. N.
22.189 MASETA, Bilo Polje, Livno. Srednjovjekov-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI; ukras:
motiv krsta, figuralna scena. Dva ukraena
prenesena na nekropolu u Podhumu 1971.
Zatitno istraivanje grobova pod izvreno
1969. i 1972. (N. Otkrivena groba,
od toga dva dvojna, sa ukupno 6 skeleta. fapod sva tri
konstatirani EU zatitni okviri u vidu pravil-
no sloenih kamenih dubina grobova varira
od 1,22 do 1,82 m. Poloaj ruku Nalaz u
jednom grobu: ostaci brokatne trake. Kasni srednji
vijek, 14-15. st. Potopljena jezerom HE
Buko Blato.
LIT.: N. 1982, 138-148, Prl. 2, 6, Tbl. XII--XIV,
XVI. N.
22.190 MASETA, Livno. Srednjo-
vjekovna nekropola. Nekropola sa 23 od
18 i pet sanduka. su neto bolje
ni, a jedan ukraen je motivom i polu-
mjeseca. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 282. A.
22.191 MEDVJEDGRAD, Radaslije, Sred-
njovjekovni grad. Lociran je na strmoj kosi iznad
doline potoka Medvjeda, maksimalno re-
ljefu terena, pa se pojedini objekti stepenasto spu-
taju niz greben. Perimetralni bedem je podignut
na jednoj strani, a druga je strana prirodno
na provalijom. se 4 uruena objekta, vje-
rojatno tornjevi, postavljeni jedan ispod drugog niz
greben. Grad je imao i cisternu u ivu
stijenu. Ruevine se proteu na prostoru
80X20 m. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. 1930, 114. T. Glava
22.192 MEJDAN, Bila, Livno. Srednjovjekovni spo-
menici. U ogradi njiva nalaze se dva u obliku
sanduka. Jedan spomenik ukraen je motivom konja
i psa. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
22.193 MILAKOV PROGON, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Ranije se na ovom mjestu
nalazila nekropola sa pet ali je gomila na ko-
joj su se nalazili unitena izgradnjom puta i ton
je prilikom unitena. Ostao je mm
jedan u obliku Orijentacija je Z-I. Kasn
srednji vijek.
L!T.: . 1971, 278. A. Zelenik
22.194 MLIN KELAVA, Dranlije, Livno. Srednjo
vjekovni spomenik. u obliku a u blizi
ni ostaci starih grobova kamenim
je bez ukrasa. Orijentacija Z-1. Kasni sred
nji vijek. A. Zelenik
22.195 MLINISTA, Mlinita, Ostava rim
skog novca. je 30 primjeraka: Liciniu
(318-320), Constantinus I (325-326) do Comtan
tinus II (337-338).
LIT.: G. 1976 a, 273-276. G. Kraljevi,
22.196 MRAMOR, Branjeci, Srednjovjeko
vni spomenik. Usamljeni u obliku os
taci natpisa. Kasni srednji vijek. N. Mileti<
22.197 MRAMOR, Donji Vagan, Srednjo-
sanduka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 112. N.
22.198 MRAMOR, Mali Vagan, Srednjovje-
duka, orijentirana SZ-JI; ukras: kanelure, simbo-
znaci, arhitektonski motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.199 MRAMOR, Podgradina (Kamenska),
liku masivnog sanduka, orijentiran Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.200 MRAMOR, Reljino Selo, Srednjo-
sanduka, orijentiranih Z-I. Kami srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.201 MRAMOR, Sumnjaci-Vrba, Sred-
njovjekovni spomenici. dva u obliku
sanduka, orijentirani SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Belagi.S 19'71, 113. N.
22.202 MRAMORJE, Grborezi, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola i rimski nalaz. Istraili
Basler i S. 1954-1956. Konstatovano je
86 nepravilnog oblika, te
i sanduka. su slabo i bez ukrasa.
Sistematskim iskopavanjem otkriveno je 265 grobo-
va sa skeletima, orijentacije SI-JZ. Znatan broj
grobova imao je priloge: zlatni, srebrni i bronzani
nakit, ostatke tekstila, keramiku, novac. Nekoliko
grobova bilo je, umjesto prekriveno rimskim
kamenim spomenicima, donesenim s nekog drugog
lokaliteta.
LIT.: Basler 1962 b, 115-118; S. Basler
1964, 100, Tbl. I-XLIII. A. Zelenika
22.203 MRAMORJE, Perduhovo Selo, Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini pravoslavnog gro-
blja oko 90 u obliku i san-
duka, orijentirani SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 112. N.
22.204 MRAMORJE, Podgreda-Podovi,
Srednjovjekovna nekropola. oko 30 ste-
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 113. N.
22.205 MRAMORJE, Rore, Srednjovjekov-
no groblje. Uz pravoslavnu crkvu i groblje
LIT.: S. 1971, 112. N.
22.206 MRAMORJE, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Od nekropole, znatno ote-
prilikom modernizacije puta, ostalo je 19
ka (17 i 2 sanduka), znatno Orijen-
tacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
22.207 MUSALA, Livno. Srednjovjekovni
spomemci. Dva u obliku bez ukrasa
i Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
22.208 NENADICI, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Nekropola od 60
amorfno kamenje i te manji broj
sanduka, utonulih u zemlju. Slabije su
i bez ukrasa. Orijentacija je Z-I. Kasni
22.209 ODZAK 1, Odak, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. sedam u obliku sandu-
ka i Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 279. N.
22.210 ODZAK 2, Odak, Livno. Srednjovjekovno
LIT.: S. 1971, 279. N.
22.211 ORLAC, Srednjovjekovni grad. Po-
loen je na 10 m visokoj i do 35 m stijeni
kod izv.ora Kadina potoka. Stijena na koJ'.)j je utvr-
da je sa dva opkopa duboka do 2 m, a
obzidana priternnim kamenom. se sastoji
od kule i obora s cisternom, zatvorenog
krunim bedemom. Kasni srednji vijek.
I IT : M. 1930, 114. T. Glava
22.212 ORLOV ACA, Golinjevo, Livno. Praistorij-
ska gradina. Podignuta je na kraju jedne lingule.
Sa sjeverne strane (prema masivu) je bedem
(irine do 15 m, visine do 8 m) koji ::e .povija u ob-
liku polumjeseca, i zapadni rub
platoa, koji je i dubokim klisura-
ma. eljezno doba.
LIT.: V. 1909, 169; A. Benac 1985, 84-85. B.
22.213 PECA, Rudine, Srednjovjekovna
nekropola. 13 u obliku stu-
ba i krsta; ukras: motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 114. N.
22.214 PERDUHOVO SELO, Perduhovo Selo, Gla-
Srednjovjekovna nekropola. 19 Ete-
u obliku sanduka i krsta, orijentiranih Z-I
i SZ-JI; ukras: krst, sablja. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 112. N.
22.215 PERKUA DZAMIJA, Livno.
srednjovjekovni nalaz. Fragment kamenog tegurija
s ukrasom i natpisnm 1975. godine
u ruevinama damije. Smjeten je u zbirci samosta-
na Gorica. Rani srednji vijek, 9. st.
LIT.: N. 1980 a, 45, Sl. 1. N.
22.216 PESIN, Priluka, Livno. Srednjovjekovni spo-
menici. od 3 i 1 sanduk.
Slabije su i bez ukraEa. Orijentacija je
247
22.217 PETRICA GROBLJE, Skucani, Sred-
tiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 115. N.
22.218 PETROVO GROBLJE, Komorani, Livno.
Srednjovjekovna nekropola. Nekropola sa sedam :ste-
utonulih u zemlju, amorfnih i bez ukrasa.
Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
22.219 PILINO GROBLJE, Orguz, Livno. Srednjo-
vjekovni spomenik. U groblju
usamljeni u obliku sanduka, orijentiran Z-1;
ukras: motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 282. N.
22.220 PLANDITE, Donji Rujani, Livno. Prahisto-
rijska gradina. Na zaravanku iznad ponora Tovarnica,
prirodno nalazi se vrlo mnogo ulomaka
posuda. Eneolitik ili rano doba.
Basler
22.221 PLOCA, Podhum, Livno. Praistorijski tu-
muli. Jedan i tri manja kameno-zemljana tu-
mula. Bronzano doba.
LIT.: V. 1909, 170. B.
22.222 PLOCE, Petrovo Vrelo, Srednjovje-
i sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
N.
22.223 PLOCICE, Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu, di-
menzija 11X15 m, i u njegovom podnoju
su u obliku sanduka, orijentirani
SZ-JI; ostali su uniteni. Bronzano doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 115. N.
22.224 POD, Hasanbegovci, Srednjovjekov-
no groblje. pet u obliku sanduka,
veoma Kasni srednjl vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.225 PODGRADINA, Podgradina (Kamenska), Gla-
Nalaz novca. U selu sestertius: Philippus
I Arabicus, 244-249.
LIT.: G. 1981 a, 277. G.
22.226 PODGRADINA 1, Podgradina, Livno. Sred-
obliku sanduka, orijentiranih; ukras: tor-
dirana traka, vitica, polumjesec, figuralna scena. Os-
LTT : S. 1971, 284. N.
22.227 PODGRADINA 2, Podgradina, Livno. Rim-
ski novac. Denar, Octavianus Avgustus (29-27. g.
st. e.).
LIT.: G. 1983, 145-165. G.
22.228 PODGRADINA 3, Podgradina, Li'vno. Praisto-
rijski tumuli. U polju pet zemljanih tumula,
nika 10-15 m, visine 1-1,5 m. Bronzano doba.
B.
22.229 PODHUM, Podhum, Livno. nalaz.
Prilikom iskopa temelja za otkriveno je neko-
liko kamenih poliranih sjekira. Neolitik ili rani ene-
olitik.
22.230 PODVORNICE, Litani-Baruni, Livno. An-
naselje. Na blagom uzvienju iskopano je ne-
koliko manjih komada kamena, njima tesani
kvadri i arhitektonski dijelovi. Rimsko doba, 2--4.
st. I. Bojanovski
22.231 PODVORNICE, Livno. Srednjovjekovna ne-
kropola. Istraivanja vrila V.
1975. god. Nekropola se nalazila u zapadnom dijelu
grada. Istraena su groba od kamenih
U jednom je novac kralja Ladislava
Napuljskog 15. v.). Ovdje je i gvoz-
deno koplje datirano u 13-14. v.
LIT.: V. 1975, 134-136, Tbl, LXVI, Sl.
1-3. V.
22.232 PODVORNICE (Crkvina), Podgradina, Livno.
Rimsko naselje i nekropola. Ispod suvremenog na-
selja nailazi se na substrukcije i ciglu. Neke
parcele nose toponim Crkvine. Na njima se tako-
nalaze ostaci opeke i maltera. TU je i r-
tvenik Apolonu. Bez poblie oznake mjesta
nalaza odavde i ufomak kamene urne. Rim-
sko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906, 168; D. Sergejevski 1931, 21.
V. Pakva:U:n
22.233 PODVORNICE, Vrbica, Livno. Srednjovje-
kovna nekropola. Nekropola sa 19 slabo ob-
utonulih u zemlju i amorfnih. Orijentacija
22.234 POPARICI, Provo, Livno. Srednjovjekovna
nekropola. Nekropola sa 13 postavljena u
dvoritu privatnog posjeda. Preteno su utonuli u
zemlju, slabije i bez ukrasa. Orijentacija
je Z-I. Kasni srednji vijek.
22.235 POPOVA GLAVICA, Golinjevo, Livno. Pra-
istorijska gradina. Podignuta je na linguli
dubokih vododerina. S
strane, branjena je kamenim bedemom (du-
ine oko 50 m, a s vanjske visine 14-16 m). Od glav-
nog bedema pruaju se nii, bedemi. Zapadni rub
je prirodno strmom padinom. Ulaz, na ju-
uglu, flankiran je vanjskim,
bedemom. Na ovalnom platou (oko 130X90 m), po-
godnom za naseljavanje, postoji kulturni Kasno
LIT.: A. Benac 1985, 86-87. B.
22.236 POTOCANI, Livno. Srednjovjekov-
na nekropola. oko 30 u obliku plo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; simho-
znaci, zoomorfni motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 281. N.
22.237 PRILUKA, Priluka, Livno. Praistorijski tu-
muli. broj kamenih gomila nalazi se uz
koja vodi od Priluke prema do-
ba.
LIT.: V. 1909, 170. B. Marijan
22.238 PRISAP 1, Prisap, Livno. Prahistorijski po-
nalazi. Na jednoj maloj koja za-
dire u Liv:anjsko polje su kamene
sjekire. TU je, moda, postojalo i naselje. Neolit ili
eneolit.
LIT.: V. 1909, 172; M. 1935, 14.
B.
22.239 PRISAP 2, Prisap, Livno.
ni nalazi. U kapelicu je rtvenik
Jupiteru. Vjerojatno iz rimskog
naselja koje se nalazilo na Vaarovinama, a moe
se datirati u 2. i 3. st.
LIT.: C. Patsch 1906, 170-171. B. Marijan
22.240 RAJAN, Srednjovjekovni grad i I
nalaz. Na oblom vrhu r
posredno povie suvremenog naselja nalaze se J
evine srednjovjekovnog grada. je okru
toranj i dio perimetralnih zidova. U tursko dc
grad je z:iatno Spominje se pod imern
jo od 11. st. u sastavu hrvati:ke drave,
Bosni je pripao u vrijeme banovanja Stjepana
Ispod grada je ornamen
rana kamena uzidana u zid jedne privat
koja stilski pripada preromaniei 9-10. st.
vjerovatno iz neke crkve.
LIT.: M. 1930, 113-114; D. Sergejevski 1933,
I-I. 1953, 41. T. Gl;i
22.241 RAVNI DOLAC, Livi
Srednjovjekovna nekropola. U dvije skupine
se est i dva sanduka. Nekrop<
je tako d.a se vide i grobovi ispod
Spomenici su i bez ukrasa. Kasni 1:red1
vijek.
LIT.: S. 1971, 282-283. A. Zelenj
22.242 ROVINICA, Livno. Srednjovjekov
nekropola. Na manjem uzvienju nalazi se nekrop<:
sa 12 nepravilnog oblika, utonulih u zet
lju i slabije obrade. Orijentacija Z-I. Kasni sredr
vijek.
LIT.: S. 1971, 283. A. Zeleni
22.243 RUDINE, Rudine, Rimsko nasel
i kultni spomenik. Malo naselje lei iznad Ha1
Vrbe. U njemu je anepigrafski rtvenik. Rir
sko doba, 2-3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1943, 147. V. Pakval
22.244 RUJA, Livno. SrednjovjekoVJ
nekropola. je 14 i 1 sandu
su slabije i bez ukrasa. Orijentaci.
je Z-I. Kami srednji vijek.
LIT.: . 1971, 282-283. A Zele'.'li!
22.245 RUJANI, Gornji Rujani, Livno.
kovni spomenici. Na uzvienju nedaleko od kU<
nalaze se dva u obliku bez ukrasa. Or
jentacija je Z-I. Kasni srednji vijek. A. ZelenH
22.246 SELIMOVAC, Podhum, Livno.
u obliku sanduka, sarkofaga i stuba, orije11
tiranih Z-I; ukra": bordura, znaci.
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 284. N. M,ilet
22.247 SKANDALI, Donji Rujani, Livno. Srednje
vjekovna nekropola. Sastoji se od 44 uto
nulih u zemlju, nepravilnog oblika, i be
ukrasa. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 278. A. Zelenik
22.248 SMRICANI, Livno. Sre<lnjovjekov
na nekropola. Uz osnovnu kolu nekropola sa 10 ste
od 1::edam i tri sanduka. Sl
utonuli u zemlju, i bez ukrasa. Orijentaciji
je Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenik<
22.249 SOLDATOVA (Velika) GRADINA, umnja-
ci, Praistorijska gradina i utvr
da. Smjetena je na brdu iznad polja. Na jugoza-
padnoj strani ostaci glavnog kamenog bedema,
desetak metara prema unutranjosti bederr
na kojem je kasnije podignut zid u malteru. Na ju-
i sjeverozapadnoj strani ostaci
bedema. Kasno bronzano i starije eljezno doba, ka-
doba.
LIT.: A. Benac 1985, 172-173. B.
22.250 Livno. Srednjovjekovna
nekropola. oko 100 u obliku plo-
rnnduka i sarkofaga; ukras: znaci, ar-
hitektonski motiv, predstava konja, ljudske figure
i figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 283-284. N
22.251 STARO GROBLJE, Komorani, Livno. Sred-
njovjekovna nekropola. Zapadno od novog pravo-
slavnog groblja nalazi se sedam od 6
i 1 sanduk. utonula je u zem-
lju, nepravilnog je oblika i bez ukrasa. Orijentac1)a
je Z-I. Kasni srednji Vijek. A. Zelenika
22.252 STARO GROBLJE, Litani, Livno. Rimska
grobnica. Otkopana je (19'35. god.) grob-
nica u kojoj su otkrivena 2 latinska natpisa i ara
s poklopcem. doba.
22.253 STARI GRAD, Staretina, Srednjo-
vjekovni grad. je vrlo malo ostataka ob-
rambene arhitekture.
LIT.: M. 1930, 113. T. Glava
22.254 STARO SELO, Staro Selo, Rimski
nalaz. Dva rtvenika bogu
Mitri. Nema traga zidanog svetita. Zrtvenici dati-
raju iz 3--4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1933, 7; D. Sergejevski 1943, 153.
I.
22.255 STRAIVO GROBLJE, Radaslije-Novo Se-
lo, Nekoliko u obliku i san-
duka. N.
22.256 STRUPNIC 1, Livno. Rimsko na-
selje. Na sela otkopani su 20. st.
temelji velike rimske zgrade. U blizini su vidljivi
ostaci jo dvije Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906, 170; V. 1909, 171. I.
22.257 STRUPNIC 2, Livno. Srednjovje-
kovni spomenik. Oko 300 m od aktuelnog groblja,
pored puta, a u prav;cu Livna, nalazi se veliki ste-
u obliku sanduka, bez ukrasa. Orijentacija Z-I.
Ka.<=ni srednji vijek. A. Zelenika
kovni spomenik. U dijelu sela, oko 500 m
iznad ceste, nalazi se jedan u obliku velikog
sanduka, bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Srednji vi-
jek. A. Zelenika
kovna nekropola. U dvoritu osnovne kole nalazi
se nekropola sa 79 Spomenici su utonuli u
zemlju pa je teko razlikovati njihove oblike. Uglav-
nom su slabo i bez ukrasa. Ori-
jentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 278. A. ZelerU:ka
22.260 STURBA 1, Livno. Srednjovjekovna nekro-
pola. 54 u obliku sanduka i
krsta, orijentiranih Z-I. Kasni i5rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 282. N.
22.261 STURBA 2, Livno. Srednjovjekovna nekro-
pola. U dvije manje skupine nalazi se dev;et
utonulih u zemlju, nepravilnog oblika i bez ukrasa.
Orijentacija Z--I. Srednji vijek. A. Zelenika
22.262 SUHACA, Livno. Rimsko naselje i
nekropola. Iz rimska opeka sa i-
gom ARTORIANA, ali bez pouzdane oznake nala-
zita. Isti je i s votivnim reljefom Dijane,
Silvana i nimfa koji je bio u jednu pojatu.
Poklopac kamene urne od nekog groba.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 349, C. Patsch 1906, 174; V.
1909, 169; D. Sergejevski 1929, 95-97. V. PakvaUn
249
22.263 SUHALJ VRELO, mahala,
Srednjovjekovno groblje. pet ste-
u obliku i stele; ukras: krunice, bode.
LIT.: S. 1971, 114. N.
22.264 SUHI JAST, Glavice-Medena Selita, Gla-
ka u obliku orijentiranih S-J. Karni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.265 ILJAK, Dolac, Praistorijska gradi-
na i srednjovjekovna nekropola. Smjetena je na
kraju jedne lingule isturene prema polju. Branjena
povrina oko 104 X 55 m, sastoji se od donje
i gornje terase, a sa svih strana je niim
kamenim bedemom. Na strani, prirodno
uzvienje dosipanjem je pretvoreno u limitni tumu-
lus. Kasno bronzano i eljezno doba. U podnoju
gradine, i na njoj, oko 50 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih SZ-JI; neko-
liko dislocirana. Vidljive grobne konstrukcije od te-
sanih i skeleti. Iznad nekropole je kamenolom.
LIT.: A. Benac 1985, 150-151; S. 1971, 116.
B.
22.266 SUMNJACI, umnjaci, Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni u obliku stele,
orijentirane Z-I; ukras: polumjesec, tit, ljud-
ska figura; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 113. N.
22.267 TEBER, Livno. Prethistorijska gradina. U
arealu srednjovjekovnog (i turskog) grada Bistrice,
na platou iznad vrela Bistrice, su ostaci be-
dema prethistoriji5ke gradine. Bronzano i eljezno
doba. I. Boj.anovski
22.268 Priluka, Livno. Srednjovjekov-
na nekropola. Sjeverno od sela nalazi se nekropo- .
la sa sedam pet i dva sanduka.
su slabije bez ukrasa i zarasli u
iblje. Kami srednji vijek. A. Zelenika
22.269 TURBA, Han, Sred-
njovjekovno groblje. U starom muslimanskom gro-
blju est u obliku i sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek. N.
22.270 TURSKO GROBLJE, Livno. Srednjo-
vjekovni spomenik. Uz seoski put nalazi se ste-
u obliku Na ovom mjestu bilo je vie
ali su uniteni popravkom puta. Kasni sred-
nji vijek. A. Zelenika
22.271 VAGAN, Vagan, Srednjovjekovna
duka i krsta, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras:
krst, predstava konja. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 112-113. N.
22.272 VASAROVINE, Priluka-Vaarovine, Livno.
Rimsko naselje i nekropola. Na njivama ispod sela
u vie navrata su objekti iz rimskog
doba. Osim ostataka temelja opeke, ke-
ramike i klesanog kamena su:
ulomak kultnog spomenika Jupitru, sepul-
kralni spomenici, lampa s reljefnim prikazom psa,
te dosta primjeraka carskog novca, od kojih
iz prve 1. st., a jedan iz
doba (Gratianus, 367-383). To je i iri kronoloki
okvir za naselje i nekropolu.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 349; C. Patsch 1906, 171-173; V. Cur-
1909, 171; D. Sergejevski 1928, 90-92; G. 1983,:
22.273 VELIKA GRADINA, Donji Rujani, Livno.
Praistorijska gradina i rirmka utvrda. Locirana je
na dominantnom poloaju visoko iznad polja. Velik,
izduen plato (oko 154X60 m), izlomljen u vie te-
rasa, branjen je masivnim, polukrunim kamenim
bedemom na zapadnoj i sjeverozapadnoj strani, te
bedemima na ostalim stranama. U kasnoj
antici ponovo je bila podizanjem zida u
malteru na bedemu. Kasno bronza-
no i eljezno doba, doba.
LIT.: V. 1909, 169; A. Benac 1985, 125-130. B.
22.274 VELIKA GRADINA, Trnova Poljana, Livno.
Prahistorijska gradina. Zaravanak povie sela ogra-
je suhozidom na oblik potkove sa neto nagla-
enijom masom nasutog kamena u tjemenu. Malo-
brojni ostaci zemljanih posuda po povrini. Bronza-
no i eljezno doba. Basler
22.275 VELIKA GRADINA, Veliki Livno.
Praistorijska gradina i utvrda. Gradi-
na je locirana na ivici terase, iznad strme vodode-
rine. Sa sjeverne, i sjeverozapadne
strane platoa oko 90 x 75 m) branjena je
dvostrukim polukrunim bedemom. Na
bedemu vidljiva lica prvobitnog suhozida. Na unu-
tranjem bedemu zid u malteru s osnovom manje
kule. Gradina je bila ponovo u doba rim-
ske vladavine. Zeljezno doba, rimsko
doba.
LIT.: M. 1935, 7-8; A. Benac 1985, 112-114.
B.
22.276 VELIKI BAN, Litani, Livno. Srednjovjeko-
vna nekropola. Sjeverno od sela nalazi se skupina
sa 28 su utonuli u zemlju, loe
obrade i bez ukrasa. Orijentacija je Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 279. A Zelenika
22.277 VELIKI KABLICI, Veliki Livno.
Praistorijski tumuli. Desetak kameno-zemljanih tu-
mula srednje Bronzano doba.
LIT.: V. 1909, 170. B.
22.278 VIDOSI, Vidoi, Livno. Srednjovjekovni spo-
menici. Oko 150 m od groblja (prema crkvi) nalaze
se dva od kojih je jedan utonuo u zemlju, a
drugi polomljen. Orijentacija Z-I. Ka.sni srednji
vijek. A. Zelen,ika
22.279 VRBA 1, Vrba, nalaz.
Fragment ornamentirane kamene ukraene spi-
ralama (rakovicama), koji je prvobitno stajao u
crkvi 9-10. st. u Vrbi.
LIT.: D. Sergejevski 1933, 11-12, br. 11. T. Glava
22.280 VRBA 2, Vrba, Srednjovjekovna
i sanduka, orijentiranih SZ-JI; nekoliko unitenih.
LIT.: S. 1971, 115. N.
22.281 VRBICA 1, Vrbica, Livno. Srednjovjekovni
spomenici. U selu se nalazi nekropola sa est
u obliku skromnije obrade i bez ukrasa. Ori-
jentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
22.282 VRBICA 2, Vrbica, Livno. Praistorijski grob.
Na pjeskovitom breuljku nedaleko od crkve na-
su, prilikom nekih radova, tri predmeta (e-
ljezno koplje, bronzani kolut i ornamentirani kota-
ni predmet), vjerovatno prilozi nekog groba. e-
ljezno doba.
LIT.: V. 1909, 174-175. B.
22.283 VRHOVNIK, Livno. Srednjovje-
kovna nekrolopa. Oko 200 m sjeverno od vrela Vr-
bovnik nalazi se nekropola sa 34 Sp
su preteno nepravilnog oblika, utonuli u ,
slabije obrade. Pojedini od njih su
dne zidove susjednih njiva ili su E
tri sanduka neto kvalitetnije Ori
ja Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 282-283. A.
22.284 VRZERALE, Vrerale, Livno. Rimski
Dva srebrna rimska novca. Jedan DJm;.tia'1u
-96), a drugi Claudius II (268-270).
LIT.: G. 1983, 145-165. G. R
22.285 ZABRiCE, Livno. Srednjovjekovno 1
est u obliku i sanduk<
uniteni; ukras: linearni motiv, zna
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 282. N.
22.286 ZAGORICANI 1, Livno. I
praistorijski nalazi. Navodno iz grobo'ii
tumulima bronzana toka sa dvije spirale
vastim .srednjim dijelom, bronzani I
sak i veliko kalotno bronzano dugme. Kasno
zano doba.
LIT.: M. 1935, 13; B. 1970, 80-83. B.
22.287 ZAGORICANI 2, Livno. SrE
vjekovni spomenici. Sa desne strane puta Li
-Suica, oko 300 m zapadno od orkv<
laze se u obliku Slabo su .
i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Kasni :;r
vijek.
LIT.: S. 1971, 282-283. A. Zel
22.288 ZASTINJE 1, Zastinje, Livno. Praisto1
tumuli. Jedan i tridesetak manjih kameno-:
ljanih tumula. Bronzano doba. B.
22.289 ZASTINJE 2, Zastinje, Livno. Srednjovj
\'.:ii spomenici. Na krajnjem dijelu sela
dominantnom uzvienju nalazi se manja skupin<
betiri Po svojim oblicima tri su sandU:
jedna Sanduk je ukraen motivom
i stiliziranog kria. Orijentacija Z-I. Kasni sre.
vijek.
LIT.: S. 1971, 280. A. Zeler
22.290 ZELENAK, Vidoi, Livno. Srednjovjeko
nekropola. Skupina od pet od kojih tri r
i dva velika sljemenjaka sa po.<:toljem. Sljemen
ci se po svom obliku, i ukrasnim motivi
ubrajaju najvrednije sa ireg livanjs1
Ukrasi: sa i jelenom, s
ralne vitice, polumjesec, osmostrana zvijezda, b1
dura od tordiranog ueta. Orijentacija sr
menika Z-I, jedan sanduk S-J. Kasni srednji '
jek.
LIT.: S. 1971, 283. A. Zelenu
22.291 ZEMALJI Sre
njovjekovno groblje. osam u o1
liku i sanduka. Kami srednji vijek.
N. Milet
22.292 ZGONI, Vidoi, Livno. Srednjovjekovni spc
memci. U polju Vidoa i Sturbe nalaze s
u obliku su jednim <lije
lom utonuli u zemlju. Orijentacija je Z-I. Kasn
srednji vijek. A. Zelen..ika
22.293 ZIROVIC, Livno. Srednjovjekovne
groblje. Uz groblje
u obliku sanduka, orijentirana Z-I; ukras: rozeta,
zoomorfne predstave, ljudske figure. Kasni srednji
vijek.
LIT : S. 1971, 278. N.
REGIJA 23.
I
'
25:
1. ANICA GRADINA, Donja Bukovica, Duvno
2. BADANJ, Crvenice, Duvno
3. BANOVA LUINA, Duvno
4. BARE (Crkvina), Duvno
5. BARE, Rakitno, Posuje
6. BARZONJA, Blidinje, Posuje
7. GRADINA, Posuje
8. GREBLJE, Posuje
9. GROBLJE, Posuje
10. BILI BRIG, T:ribistovo, Posuje
11. BILICE, Sutina, Posuje
12. BLAUJ, Blauj, Duvno
13. BORAK, Vinjani, Posuje
14. BOlRCANI, Duvno
15. BRAEV AC, Gornji Brinik, Duvno
16. BRIG UZ BAGARUU, Batin, Posuje
17. BRIGOVI, Posuje
18. BRINA, Vinjani, Posuje
19. BRISTOVICA, Gradac, Posuje
20. BRiAK, Gradac, Pornje
21. BRiINE 1, Duvno
22. BRiINE 2, Duvno
23. BUKOVAC 1, Posuje
24. BUKOVAC 2, Posuje
25. BUKOVICA 1, Bukovica, Duvno
26. BUKOVICA 2, Bukovica, Duvno
27. BULICA GREBLJE, Duvno
28. BUNARI, Ljubua planina, Duvno
29. CERE, Gradac, Posuje
30. CERJE, Duvno
31. CRKVICE, Vinjani, Posuje
32. CRKVINA, Badnji, Posuje
33. CRKVINA, Crvenice, Duvno
34. CRKVINA, Duvno
35. CRKVINA, Posuje
36. CRKVINA 1, Vinica, Duvno
37. CRKVINA 2, Vinica, Duvno .
38. CRNANICA, Posuje
39. GRADINA gradina), Duvno
40. Duvno
41. Pornje
42. DOCI, Zidine, Duvno
43. GRADINA, Bukovica, Duvno
44. DEBELI DUB, Zagorje, Posuje
45. DESNOV ACA, Cebare, Duvno
46. DESNJOVACA, Rakitno-Doci, Posuje
4 7. Gradac, Posuje
48. Posuje
49. DONJE BARE, Cvrsnica planina, Posuj.e
50. DONJI BRiNIK 1, Donji Brinik, Duvno
51. DONJI BRISNIK 2, Donji Brinik, Duvno
52. DRAGA, Batin, Posuje
53. DRAGE, Raeljke, Duvno
!')4. DRINOV A GLAVICA, Duvno
55. DUBCI, Mala. Vinica, Duvno
56. DUBLJE (Crkvina), Duvno
57. DUGA NJIVA, Roko polje, Duvno
58. DUV ANJSKO POLJE, Duvno
59. DUVNO, Duvno
:60. DVOJINE, uica, puvno
61. EMINOVO SELO 1, Duvno
66. GAJINSKA GRADINA, Studena Vrila,
67. GALICI, Vinjani, Pornje
68. GLAVICA, Batin-Senjak, Posuje
69. GLAVICA Gradac, Posuje
70. GLAVICA, Naklo, Grabovica, Duvno
71. GLAVICE, Baljci, Duvno
72. GLAVICE, Vir, Posuje
73. GLA VICICA, Prisoje-Podprivala, Duvno
74. GLA Duvno
75. GNJILA VE Batin, Posuje
76. GOLOVRANA (Poljarov dub), Batin, Posuje
77. GOMILE, Mokronoge, Duvno
78. GOMILE, Mrkodol, Duvno
79. GOMILE, Mukinje, Rakitno, Posuje
80. GOMILE, Omolje, Duvno
81. GOMILE, Posuje
82. GOMILE, Seonica, Duvno
83. GOMILE, Sutina, Pornje
84. GOMILE (Matin han), uica, Duvno
85. GOMILE, Zavelim, Posuje
86. GOMILE NA PRIV ALI, Duvno
87. GRADINA (Radovan), Posuje
88. GORNJI Posuje
89. GORNJI KONJOVAC, Posuje
90. GORNJI Gornji
Posuje
91. GOZDENICE, Posuje
92. GRAD, Crvenice, Duvno
93. GRADINA (Grad), Gradac, Posuje
94. GRAD, Roko polje, Duvno
95. GRAD, Duvno
96. GRAD, Vinica, Duvno
97. GRADAC, Posuje
98. GRADAC, Duvno
99. GRADAC NA ZAMRCENU, Karlov Han,
Duvno
100. GRADINA, Buhovo, Duvno
101. GRADINA, Cebare, Duvno
102. GRADINA, Korita, Duvno
103. GRADINA, Duvno
104. GRADINA, Letlka, DUIVIlo
105. GRADINA, Duvno
106. GRADINA, Duvno
107. GRADINA, Mala Vinica, Duvno
108. GRADINA, Malenica, Duvno
109. GRADINA, Mandino selo-Reze, Duvno
110. GRADINA, Mesihovina, Duvno
111. GRADINA (Veliki grad), Mrkodol, Duvno
112. GRADINA, Posuje
113. GRADINA, Podgaj, Duvno
114. GRADINA, Duvno
115. GRADINA, Duvno
116. GRADINA, Duvno
117. GRADINA, Duvno
118. GRADINA, Sutina, Posuje .
119. GRADINA, Tribistovo-Staro Polje, 188. LIPA 1, Lipa, Duvno
Posuje 189. LIPA 2, Lipa, Duvno
120. GRADINA, Duvno 190. LIPA 3, Lipa, Duvno
121. GRADINA (Grad), Vinica-Klimenta, Duvno
122. GRADINA (Grad), Vir-Glavica, Posuje
123. GRADINA, Zagorje, Po.mje
191. LIPOVICE, Gradac, Posuje
192. LISKOV A DRAICA, Ra.eljke, Duvno
193. Vinjani, Posuje
124. GRADINA, Zavelim, Posuje 194. LUG 1, Lug, Duvno
125. GRADINA NA KUKU, Omolje, Duvno 195. LUG 2, Lug, Duvno
126. GRADINA NA LIBU, Duvno
127. GRADINA NA MONJACI, Roko polje, Duvno
196. MAJDAN, Kongora, Duvno
197. MALA GRADINA, Batin, Pornje
128. GRADINA NA SUTULIJI, Duvno
129. GRADINA VIE BAKULINA DOLA, Roko
198. MALA GRADINA (Stranica), Duvr
199. MALA GRADINA, Duvno
polje, Duvno 200. MALA GRADINA, Mesihovina, Duvno
130. GRADINICA NA KUKU, Duvno 201. MALA GRADINA, Mokronoge, Duvno
131. GREBINE, Vinjani, Posuje 202. MALI GRAD, Mrkodol, Duvno
132. GREBLJA (Viala), Duvno 203. MALI GRADAC NA PRIVALI,
133. GRIZELJOVA GRADINA, Osoje, Posuje Duvno
134. GROBLJE, Cebara, Duvno 204. MANDINA GRADINA, Mandino Selo, Duvnc
135. GROBLJE, Stepen, Duvno 205. MANDINO SELO, Mandino Selo, Duvno
136. GROBLJE, Velika Vinica, Duvno 206. MARASOV GROB, Duvno
137. GROBLJE SVETOG IVE, Roko polje, Duvno
138. GROBNICA, Bukovica, Duvno
207. BRIG, Glavica, Posuje
208. MASLICA KLANAC, Posuje
139. GROBNICE, Crvenic, Duvno 209. MASTIRINE, Bukova Gora, Duvno
140. GRUDINE, Donji Posuje
141. HRTOVA GOMILA, Gradac, Posuje
142. 1, Raeljke, Duvno
143. 2, Raeljke, Duvno
144. ILCINOV A LAZINA, Batin, Posuje
145. ILINO BRDO, Posuje
146. IZVANJSKA GRADINA, Batin, Posuje
147. JARCICI, Gradac, Posuje
148. JARDO, Posuje
149. JELOV ACA, Posuje
150. JOKIN GREB, Mokronoge, Duvno
151. JOANICA, Joanica, Duvno
210. MAET, Tubolja, Duvno
211. MAETA, Duvno
212. MAETA, Duvno
213. MAETA-SOLILA, uica, Dmmo
214. MAETI, Duvno
215. MAETI, Podgaj, Duvno
216. MAETI, Duvno
217. MATKOVINE, Vinjani, Posuje
218. Letka, Duvno
219. MILOEVAC, Batin, Posuje
220. MILJAKUE, Pornje
221. MOKRONOGE, Mokrnnoge, Duvno
152. KADIM, Vir, Posuje 222. MOSTINA, Batin, Posuje
153. KAMENITI VRTAL, Gradac, Posuje 223. MOSTINE (Stara Mostina), Prisoje-Karlov
154. KAMENOLOM, Duvno Han, Duvno
155. KAPULICE, Duvno
156. JARAM, Crvenice, Duvno
224. Letka, Duvno
225. MRKODOL, Mrkodol, Duvno
157. KARAULA, Duvno 226. MUKINJE 1, Vrpolje, Posuje
158. KATUNINA, Blidinje, Duvno
159. KLANAC U Vrpolje,
Pornje
160. KLAPAVICA, Eminovo Selo, Duvno
227. MUKINJE 2, Vrpolje, Posuje
228. MUSLICA KLANAC, Posuje
229. MUA, Posuje
230. NAD Vinica, Duvno
161. KLINI, Duvno 231. NAKLO 1, Grabovica, Duvno
162. KOLO, Kolo, Duvno 232. NAKLO 2, Grabovica, Duvno
163. KOMILOV AC, Gradac, Posuje 233. NECAJNO, Osoje, Po.rnje
164. KONGORA 1, Kongora, Duvno
234. NEZNANO GROBLJE, Donji Brinik, Duvno
235. NOINACKI BRIG, Posuje
166. KONGORA 3, Kongora, Duvno 236. OGRADA, Raeljke, Duvno
168. KONJOVAC, Posuje
237. OLUJA, Tribistovo-Vrpolje, Posuje
238. Duvno
169. KORITA, Korita, Duvno
170. 1, Duvno
239. OMOLJE, Omolje, Duvno
240. Duvno
171. KOV ACI 2, Duvno 241. ORLOV AC, Eminovo Selo, Duvno
172. KOV ACI 3, Duvno
173. KOUTIJEVA GLAVA, Posuje
174. KRALJEVINA, Vinica, Duvno
242. ORLOVICI, Roko polje, Duvno
243. ORLOV KUK, Posuje
244. ORLOV KUK (Orlokuk), Duvno
175. KRAMLJAK, Batin, Posuje
176. KRA!CA DRAGA, Batin, Posuje
177. KRATINE (Seline), Eminovo Selo, Duvno
178. KRNIN, Roko polje, Duvno
179. Posuje
180. KRSTINA, Gradac, Posuje
245. OSOJE, Osoje, Posuje
246. OSRIDAK, Posuje
247. OSTROAC, Joanica, Duvno
248. OTIRA. VIR.V, Duvno
249. OTRI BRIG, Batin, Posuje
250. OTRULJAK, Donji Brinik, Duvno
181. KUBANOVAC, Osoje, Posuje
182. KUK, Vir-Kadin, Posuje
183. KULINA, Gradac, Posuje
184. KUELJ, Grabovica, Duvno
251. PALJENIK, Posuje
252. PETRICUSICI, Zagorje, Posuje
253. PETROVICI 1, Mesihovina, Duvno
254. PETROVICI 2, Mesihovina, Duvno
185. LATICE, Gradac, Posuje 255. 1, Posuje
186. LAZINA, Gradac, Posuje 256. PETROVICI 2, Posuje
187. LETKA, Duvno 257. PLIIVAC, Batin, Posuje
258. PLIIVICA, Batin, Pornje
259. PLIIVICA, Vinjani, Posuje
260. Prisoje, Duvno
261. PODGAJ, Podgaj, Duvno
262. POD GRMIN, Gradac, Posuje
263. Posuje
264. PODINE, Roko polje-Radoi, Duvno
265. PODJELINAK, Blidinje, Posuje
266. PODKLJENAK, Vinjani, Posuje
267. PODKULA, uica, Duvno
268. PODPRIV ALA, Prisoje-Podprivala, Duvno
269. POD STRANICOM, Crvenice, Duvno
270. PODINE, Lipa, Duvno
271. PODVORNICE, Prisoje, Duvno
272. Batin, Pornje
273. POGLEDA VAC, Zagorje, Posuje
274. Posuje
275. POLJE, Duvno
276. PONORI (Osridak), Gradac, Posuje
277. FRATARSKA OGRADA, Gradac, Posuje
278. PRATARUE, Batin, Posuje
PRIKA, Sar.ailije, Duvno
830. PRISOJE, Prisoje, Duvno
281. PRIV ALA 1, S Duvno
282. PRIV ALA 2, Duvno
283. PRIVIJA, Gradac, Posuje
284. PRIVIJE uica, Duvno
285. RACKOVA GLAVICA, Prirnje, Duvno
286. RADATOVA GRADINA, Gradac, Posuje
287. RADINO OSOJE, Gradac, Posuje
288. RASODNICI, Gradac, Posuje
289. Posuj.e
290. Duvno
291. REBRINE, Raeljke, Duvno
292. Posuje
293. RITKE LISKE, Crvenice, Duvno
294. RIVINE (Podvornice), Joanica, Duvno
295. RUDNA KOSA, Gradac, Posuje
290. RUDNIK, Duvno
2\37. S '\MAR, Pornje
298. SARAJLIJE 1, Duvno
?0.9. S 2. Duvn'J
300. GRADINA, Duvno
301. SELINE, Duvno
302. SEONICA 1, Seonica, Duvno
303. SEONICA 2, Seonica, Duvno
304. SESARUA, Blidinje, Duvno
305. SLA Zagorje, Posuje
306. SUME, Batin, Posuje
307. SLOBODNIK, Crvenice, Duvno
308. SOBAC 1, Posuje
311. SOPA, Vinjani, Pornje
312. SRIDNJI BRIG, Gradac, Posuje
313. STARO GROBLJE, Duvno
314. STARO POLJE, Tribistovo, Posuje
315. STARO SELO, Donja Sutina-Zagradine,
Posuje
316. Vir, Posuje
317. Dupovci, Posuje
318. 1, Duvno
319. 2, Duvno
320. 3, Duvno
321. STOLAC, Posuj.e
322. STRAN.T 1, uica-Stranj, Duvno
323. STRANJ 2, Suica-Stranj, Duvno
324. STUDENA, Crvenice, Duvno
255
325. STUDENO VRILO (Ciglana), Mesihovina-
-Studena Vrila, Duvno
326. GOMILA, Vinica, Duvno
327. SUVI BUNARI, Posuje
328. SUVO VRILO, Mesihovina--Studena Vrila,
Duvno
329. SILJEVE LATICE, Gradac, Posuje
330. BRIG, Posuje
331. SUICA, Suica, Duvno
332. TABLA-PODPRIVALA, Prisoje, Duvno
333. Kongora, Duvno
334. 1, Posuje
335. 2, Posuje
336. TREBiEVO, Trebievo-Vasiljevo polje,
Duvno
337. TRIBISTOVO 1, Tribistovo, Pornje
338. TRIBISTOVO 2, Tribistovo, PosUJe
339. TRIBISTOVO 3, Tribistovo, Posuje
340. TRISKOVAC, Tribistovo, Posuje
341. TROGOMILE, Gradac, Posuje
342. TUCEV AC, Kongora, Duvno
343. UA, Gradac, Pornje
344. UA GRADINA, Vinica, Duvno
345. VEDAIC, Duvno
346. VELIKA GRADINA (Batin grad), Batin,
Posuje
347. VELIKA GRADINA, Duvno
DU'lllO
349. VELIKA GRADINA, Mokronoge, Duvno
350. VELIKA MAETA, Mali Stranj, Duvno
351. VELIKA TORINA, Gradac, Posuje
352. VELIKI GRADAC NA PRIVALI,
Du1no
353. VELIKI MARKOV BRIG, Gradac, Posuje
354. VELIKI RAT, Batin-Penave, Posuje
355. VICANI, Posuje
356. VINICA, Vinica, Duvno
357. VINJANI, Vinjani, Pornje
358. VIR, Vir, Posuje
359. VIEGRAD (Buingrad), Duvno
360. VITROI, Gradac, Posuje
361. VODICE (Raspala rivina), Gradac, Posuje
362. Posuje
3B3. VRAN PLANINA, Duvno
364. VRANJACA, Roko polje, Duvno
365. VRATA, Kurtovina, D'y.vno
366. VRIJOV ACKI BRIG, Gradac, Posuje
367. VRILA, Raeljke, Duvno
368. VRILO, Prisoje-Vrilo, Duvno
369. VRT KOD DONJE Prisoje-Vrilo,
Duvno
370. Duvno
371. VUCI.JA GRADINA (Ivovi.k),
Posuje
372. STRUGA, Duvno
373. Posuje
374. VUKOVE NJIVE, Gradac, Posuje
375. ZAGOMILE, Batin, Posuje
376. ZAGORJE 1, Zagorje, Posuje
379. ZAGRADINA, Sutina (Rakitno), Posuje
380. ZELENOVO GROBLJE, Cebare, Duvno
381. ABLJAK, Ci;venice, Duvno
382. ABLJAK, Vrpolje, Po.rnje
383. UKOVICA, Posuje
384. PECINA, Vir, Pornje
256
REGIJA 23: POPIS NALAZISTA PRAISTORlJSKOG DOBA
1. ANICA GRADINA, Donja Bukovica,
Duvno (D 5)
6. BARZONJA, Posuje (F 5)
7. BAICA GRADINA, Posuje (F 6)
8. BAICA GREBLJE, Posuje (F 6)
16. BRIG UZ BAGARUU, Batin, Posuje (E 6)
17. BRIGOVI, Pornje (F 6)
18. BRINA, Vinjani, Posuje (E 6)
19. BRISTOVICA, Gradac, Posuje (E 7)
23. BUKOVAC 1, Citluk, Posuje (E 5)
24. BUKOVAC 2, Citluk, Posuje (E 5)
26. BUKOVICA 2, Bukovica, Duvno (D 5)
29. CERE, Gradac, Posuje (E 7)
30. CERJE, Duvno (C 4)
38. CRNANICA, Posuje (F 6)
39. GRADINA gradina),
Duvno (E 3)
42. DOCI, Zidine, Duvno (C 4)
43. GRADINA, Bukovica, Duvno (D 5)
45. DESNOV Cebare, Duvno (D 4)
47. Gradac, Posuje (F 7)
51. DONJI BRINIK 2, Donji Brinik,
Duvno (D 4)
52. DRAGA, Batin, Pornje (E 6)
54. DRINOVA GLAVICA, Duvno (D 2)
55. DUBCI, Mala Vinica, Duvno (C 5)
59. DUVNO, Duvno (D 3)
67. Vinjan:i, Posuje (D 6)
69. GLAVICA Gradac, Posuje (E 6)
70. GLAVICA, Naklo, Grabovica, Duvno (C 4)
72. GLAVICE, Vir, Posuje (D 5)
74. Duvno (C 4)
75. GNJILA VE Batin, Posuje (E 6)
76. GOLOVRANA (Poljarov dub), Batin,
Posuje (E 6)
77. GOMILE, Mokronoge, Duvno (D 3)
78. GOMILE, Mrkodol, Duvno (D 4)
79. GOMILE, Mukinje, Rakitno, Posuje (F 5)
80. GOMILE, Omolje, Duvno (E 4)
81. GOMILE, Posuje (E 6)
82. GOMILE, Seonica, Duvno (E 5)
83. GOMILE, Sutina, Posuje (F 6)
84. GOMILE (Matin han), uica, Duvno (D 2)
85. GOMILE, Zavelim, Pornje (C 5)
86. GOMILE NA PRIVALI, Duvno (C 4)
87. GRADINA (Radovan), Posuje (E 6)
88. GORNJI JUKICI, Posuje (E 6)
89. GORNJI KONJOVAC, Posuje (F 6)
90. GORNJI POKLECANI, Gornji
Posuje (F 5)
91. GOZDENICE, Posuje (F 6)
92. GRAD,. Crvenice, Duvno (E 5)
93. GRADINA (Grad), Gradac, Posuje (F 7)
94. GRAD, Roko polje, Duvno (B 5)
95. GRAD, Duvno (C 3)
96. GRAD, Vinica, Duvno (C 5)
98. GRADAC, Duvno (D 3)
99. GRADAC NA Karlov Han,
Duvno (C 4)
100. GRADINA, Buhovo, Duvno (D 3)
101. GRADINA, Ceba1'e, Duvno (D 4)
102. GRADINA, Korita, Duvno (C 4)
103. GRADINA, Duvno (D 4)
104. GRADINA, Letka, Duvno (E 3)
105. GRADINA, Duvno (E 4)
106. GRADINA, Puvno (E 4)
107. GRADINA, Mala Vinica, Duvno (B 5)
108. GRADINA, Malenica, Duvno (C 5)
109. GRADINA, Mandino selo-Reze, Duvno (E 4)
110. GRADINA, Mesihovina, Duvno, (D 5)
111. GRADINA (Veliki grad), Mrkodol, D'..lvno (
112. GRADINA, Pornje (F 5)
113. GRADINA, Podgaj, Duvno (D 3)
114. GRADINA, Duvno (C
115. GRADINA, Duvno (C 4)
118. GRADINA, Sutina, Posuje (F 6)
119. GRADINA, Tribistovo-Staro Polje,
Posuje (F 6)
121. GRADINA (Grad), Vinica-Klimenta,
Duvno (C 5)
122. GRADINA (Grad), Vir-Glavica, Posuje (
123. GRADINA, Zagorje, Posuje (D 5)
124. GRADINA, Zavelim, Posuje (D 5)
125. GRADINA NA KUKU, Omolje, Duvno (E
126. GRADINA NA LIBU, Duvno (E 4.
127. GRADINA NA MONJACI, Roko polje,
Duvno (D 5)
128. GRADINA NA SUTULIJI,
Duvno (D 3)
129. GRADINA VIE BAKULINA DOLA,
Roko polje, Duvno (D 5)
130. GRADINICA NA KUKU, Duvno (J
132. GREBLJA (Viala), Duvno (C 4)
133. GRIZELJOVA GRADINA,
Posuje (E 6)
134. GROBLJE, Gebara, Duvno (D 4)
135. GROBLJE, Stepen, Duvno (E 5)
137. GROBLJE SVETOG IVE, Roko polje,
Duvno (D 5)
138. GROBNICA, Bukovica, Duvno (E 4)
141. HRTOVA GOMILA, Gradac, Posuje (F 7)
142. 1, Raeljke, Duvno (D 4)
144. LAZINA, Batin, Posuje (E 7)
146. IZVANJSKA GRADINA, Batin, Posuje (E
148. JARDO, Posuje (F 6)
152. KADIM, Vir, Posuje (D 6)
156. JARAM, Crvenice, Duvno (F 5
158. KATUNINA, Blidinje, Duvno (F 4)
159. KLANAC U Vrpolje,
Posuje (F 5)
163. KOMILOV AC, Gradac, Posuje (F 7)
164. KONGORA 1, Kongora, Duvno (E 4)
168. KONJOV AC, Pornje (F 6)
169. KORITA, Korita, Duvno (C 4)
170. 1, Duvno (D 4)
173. KOUTIJEVA GLAVA,
Posuje (F 6)
175. KRAMLJAK, Batin, Posuje (E 7)
176. DRAGA, Batin, Posuje (E 7)
178. KRNIN, Roko polje, Duvno (D 5)
179. Posuje (F 6)
180. KRSTINA, Gradac, Posuje (F 7)
181. KUBANOV AC, Osoje, Posuje (E 6)
183. KULINA, Gradac, Posuje (F 7)
184. KUELJ, Grabovica, Duvno (C 4)
185. LATICE, Gradac, Posuje (F 7)
187. LETKA, Duvno (E 3)
191. LIPOVICE, Gradac, Posuje (F 7)
197. MALA GRADINA, Batin, Posuje (E 6)
199. MALA GRADINA, Duvno (B 4)
200. MALA GRADINA, Mesihovina, Duvno (E 5)
201. MALA GRADINA, Mokronoge, Duvno (D 3)
202. MALI GRAD, Mrkodol, Duvno (D 4)
203. MALI GRADAC NA PRIVALI,
Duvno (D 4)
204. MANDINA GRADINA, Mandino Selo,
Duvno (E 4)
210. MAET, Tubolja, Duvno CJ 4)
213. MAETA-SOLILA, uica, Duvno (D 2)
217. Ml\.TKOVINE, Vinjani, Posuje (D 6)
219. MILOSEVAC, Batin, Posuje (E 6)
220. MILJAKUE, Posuje (E 6)
221. MOKRONOGE, Mokronoge, Duvno (D 3)
222. MOSTINA, Batin, PosuJe (E 6)
225. MRKODOL, Mrkodol, Duvno (D 4)
226. MUKINJE 1, Vrpolje, Posuje (F 5)
228. KLANAC,
Posuje (E 6)
229. MUA, Posuje (F 6)
230. NAD Vinica, Duvno (C 5)
231. NAKLO 1, Grabovica, Duvno (C 4)
233. Osoje, Posuje (E 6)
235. BRIG, Posuje (F 6)
236. OGRADA, Raeljke, Duvno (D 4)
237. OLUJA, Tribistovo-Vrpolje, Posuje (F 5)
238. Duvno (D 4)
241. ORLOV AC, Eminovo Selo, Duvno (D 3)
242. Roko polje, Duvno (D 5)
243. ORLOV KUK, Posuje (E 6)
244. ORLOV KUK (Orlokuk), Duvno (E 4)
245. OSOJE, Osoje, Posuje (E 6)
246. OSRIDAK, Posuje (E 6)
248. OTRA VRV, Duvno (E 4)
249. OTRI BRIG, Batin, Posuje (E 7)
250. OTRULJ AK, Donji Brinik, Duvno (D 4)
251. PALJENIK, Posuje (F 5)
252. Zagorje, Posuje (D 5)
254. 2, Mesihovina, Duvno (E 5)
255. 1,
Pornje (F 5)
257. PLI IV AC, Batin, Posuje (E 6)
258. PLIIVICA, Batin, Posuje (E 7)
259. PLISIVICA, Vinjani, Posuje (E 5)
260. Prisoje, Duvno (C 4)
262. POD GRMIN, Gradac, Posuje (F 6)
264. PODINE, Roko polje--Radoi, Duvno (D 5)
265. PODJELINAK, Blidinje, Posuje (F 5)
266. PODKLJENAK, Vinjani, Posuje (E 6)
269. POD STRANICOM, Crvenice, Duvno (E 5)
270. PODINE, Lipa, Duvno (E 4)
272. Batin, Posuje (E 6)
275. POLJE, Duvno (D 3)
276. PONORI (OEridak), Gradac, Posuje (F 6)
277. FRATARSKA OGRADA, Gradac,
Posuje (F 7)
278. PRATARUSE, Batin, Posuje (E 6)
283. PRIVIJ A, Gradac, Posuje (E 7)
285. RACKOV A GLAVICA, Prisoje, Duvno (C 4)
286. RADATOV A GRADINA, Gradac,
Posuje (E 7)
287. RADINO OSOJE, Gradac, Posuje (F 7)
288. RASODNICI, Gradac, Posuje (E 7)
290. Duvno (E 4)
292. RICINA, Posuje (E 6)
293. RITKE LISKE, Crvenice, Duvno (E 5)
295. RUDNA KOSA, Gradac, Posuje (F 7)
297. SAMAR, Posuje (F 6)
298. SARAJLIJE 1, Duvno (E 3)
302. SEONICA 1, Seonica, Duvno (E 5)
304. SESARUA, Blidinje, Duvno (F 5)
306. SLIME, Batin, Posuje (E 6)
307. SLOBODNIK, Crvenice, Duvno (E 5)
257
308. 1, Posuje (E 6)
309. 2, Posuje (E 6)
311. SOPA, Vinjani, Posuje (E 6)
312. SRIDNJI BRIG, Gradac, Posuje (E 6)
313. STARO GROBLJE, Duvno (E 4)
314. STARO POLJE, Tribistovo, Posuje (F 6)
316. Vir, Posuje (D 6)
318. 1, Duvno (D 3)
319. 2, Duvno (D 4)
321. STOLAC, Posuje (E 6)
323. STRANJ 2, uica-Stranj, Duvno (D 2)
324. STUDENA, Crvenice, DuvnD (E 5)
326. GOMILA, Vinica, Duvno (C 5)
329. ILJEVE LATICE, Gradac, Posuje (F 6)
330. BRIG, Posuje (F 6)
331. UICA, uica, Duvno (D 2)
335. TOLUSICI 2, Posuje (D 5)
340. TRISKOV AC, Tribistovo, Posuje (E 6)
341. TROGOMILE, Gradac, Posuje (E 7)
343. UA, Gradac, Posuje (F 6)
346. VELIKA GRADINA (Batin grad), Batin,
Posuje (E 6)
347. VELIKA GRADINA, DuvnD (D 4)
Duvno (E 5)
349. VELIKA GRADINA, Mokronoge, Duvno (D 3)
351. VELIKA TORINA, Gradac, Posuje (E 7)
352. VELIKI GRADAC NA PRIV ALI,
Duvno (D 4)
353. VELIKI MARKOV BRIG, Gradac,
Posuje (E 6)
355. VICANI, Posuje (F 6)
359. VIEGRAD (Buingrad),
Duvno (D 3)
360. VITROSI, Gradac, Posuje (E 7)
361. VODICE (Raspala rivina), Gradac,
Posuje (F 7)
362. Posuje (F 7)
365. VRATA, Kurtovina, Duvno (C 4)
366. VRIJOV ACKI BRIG, Gradac, Posuje (F 61
369. VRT KOD DONJE Prisoje-Vrilo,
Duvno (C 4)
371. VUCIJA GRADINA (Ivovik),
Posuje (E 6)
372. VUCIJA STRUGA, Duvno (E 4)
373. VUCIPOLJE, Po.suje (E 5)
374. VUKOVE NJIVE, Gradac, Posuje (F 3)
375. ZAGOMILE, Batin, Posuje (E 6)
376. ZAGORJE 1, Zagorje, Posuje (D 5)
379. ZAGRADINA, Sutina (Rakitno),
Posuje (F 6)
381. ABLJAK, Crvenice, Duvno (F 5)
382. ABLJAK, Vrpolje, Posuje (F 5)
384. UKOVICKA PECINA, Vir, Posuje (D 5)
REGIJA 23: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKI:: 'Fj\DAVnn:;
2. BADANJ, Crvenice, Duvno (E 5)
4. BARE (Crkvina),
Duvno (C 4)
5. BARE, Rakitno, Posuje (G 5)
9. GROBLJE, Posuje (E 6)
12. BLAUJ, Blauj, Duvno (D 3)
13. BORAK, Vinjani, Posuje (D 6)
14. Duvno (E 4)
15. BRASEVAC, Gornji Brinik, Duvno (D 4)
20. BRiAK, Gradac, Posuje (F 7)
21. BRIZINE 1, Duvno (D 3)
25. BUKOVICA 1, Bukovica, Duvno (E 4)
33. CRKVINA, Crvenice, Duvno (E 5)
34. CRKVINA, Duvno (D 3)
35. CRKVINA, Posuje (F 5)
36. CRKVINA 1, Vinica, Duvno (C 5)
40. Duvno (D 2)
46. Rakitno-Doci, Posuje (F 6)
48. DOCICI, Posuje (E 6)
53. DRAGE, Raeljke, Duvno (B 4)
54. DRINOV A GLAVICA, Duvno (D 2)
57. DUGA NJIVA, Roko polje, Duvno (D 5)
58. DUV ANJSKO POLJE, Duvno (D 3)
66. GAJINSKA GRADINA, Studena Vrila,
Duvno (E 5)
72. GLAVICE, Vir, Posuje (D 5)
92. GRAD, Crvenice, Duvno (E 5)
93. GRADINA (Grad), Gradac, Posuje (F 7)
95. GRAD, Duvno (C 3)
96. GRAD, Vinica, Duvno (C 5)
101. GRADINA, Cebare, Duvno (D 4)
102. GRADINA, Korita, Duvno (C 4)
104. GRADINA, Letka, Duvno (E 3)
112. GRADINA, Posuje (F 5)
118. GRADINA, Sutina, Posuje (F 6)
119. GRADINA, Tribistovo-Staro Polje,
Posuje (F 6)
122. GRADINA (Grad), Vir-Glavica, Posuje (D 5)
126. GRADINA NA LIBU, Duvno (E 4)
131. GREBINE, Vinjani, Posuje (D 6)
145. ILINO BRDO, Posuje (E 6)
154. KAMENOLOM, Duvno (D 3)
157. KARAULA, Duvno (D 3)
158. KATUNINA, Blidinje, Duvno (F 4)
161. KLINI, Duvno (D 3)
162. KOLO, Kolo, Duvno (D 3)
172. KOV ACI 3, Duvno (D 4)
177. KRATINE (Seline), Eminovo Selo, Duvno (D 3)
183. KULINA, Gradac, Posuje (F 7)
187. LETKA, Duvno (E 3)
192. LISKOVA DRAICA, Raeljke, Duvno (B
193. Vinjani, Posuje (D 6)
196. MAJDAN, Kongora, Duvno (E 4)
198. MALA GRADINA (Stranica),
Duvno (E 4)
199. M \LA GRADINA, Duvno (B
209. MASTIRINE, Bukova Gora, Duvno (C 4)
218. Letka, Duvno (E 3)
223. MOSTINE (Stara Mostina), Prisoje-Karlc
Ran, Duvno (C 4)
224. Letka, Duvno (D 3)
237. OLUJA, Tribistovo-Vrpolje, Posuje (F 5)
243. ORLOV KUK, Posuje (E 6)
253. 1, Mesihovina, Duvno (E 5)
259. PLiIVICA, Vinjani, Pornj-e (E 5)
271. PODVORNICE, Prisoje, Duvno (E 4)
276. PONORI (Osridak), Gradac, Posuje (F 6)
281. PRIV ALA 1, Duvno (C 4)
285. RACKOV A GLAVICA, Prisoje, Duvno (C 4;
291. REBRINE, Raeljke, Duvno (C 4)
299. SARAJLIJE 2, Duvno (D 3)
301. SELINE, Duvno (E 4)
302. SEONICA 1, Seonica, Duvno (E 5)
304. SESARUSA, Blidinje, Duvno (F 5)
315. STARO SEW, Donja Sutina-Zagradine,
Posuje (F 6)
322. STRANJ 1, uica-Stranj, Duvno (D 2)
325. STUDENO VRILO (Ciglana), Mesihovina-
-Studcna Vrila, Duvno (E 5)
328. SUVO VRILO, Mesihovina-Studena Vrila,
DU'!DO (E 5)
333. Kongora, Duvno (E 4)
3:34. TOLUICI 1, Posuje (D
344. UA GRADINA, Vinka, Duvno (C 5)
345. VEDAIC, Duvno (E 3)
346. VELIKA GRADINA (Batin grad), B.atin,
Posuje (E 6)
364. Roko polje, Duvno (C 5)
370. Duvno (E 4)
371. GRADINA, (Ivovik),
Posuje (E 6)
VUKOVE NJIVE, Gradac, Posuje (E 7)
383. UKOVICA, Zagorje, Posuje (D 5)
3. BANOVA LUINA, Prisoje, Duvno (C 4)
6. BARZONJA, Blidinje, Posuje (F 5)
9. BELICA GROBLJE, Posuje (E 6)
10. BILI BRIG, Tribistovo, Posuje (E 6)
11. BILICE, Sutina, Posuje (F 6)
16. BRIG UZ BAGARUU, Batin, Posuje (E 6)
17. BRIGOVI, Posuje (F 6)
20. BRIZAK, Gradac, Posuje (F 7)
22. BRIINE 2, Duvno (D 4)
27. BULICA GREBLJE,
Duvno (C 4)
28. BUNARI, Ljubua planina, Duvno (F 3)
30. CERJE, Duvno (C 4)
31. CRKVICE, Vinjani, Posuje (D 6)
32. CRKVINA, Badnji, Posuje (G 4)
37. CRKVINA 2, Vinica, Duvno (C 5)
41. Posuje (E 6)
44. DEBELI DUB, Zagorje, Posuje (D 5)
45. DESNOV Cebare, Duvno (D 4)
49. DONJE BARE, planina, Posuje (F 5)
50. DONJI BRiNIK 1, Donji Brinik, Duvno (E 4)
51. DONJI BRINIK 2, Donji Brinik, Duvno (D 4.
56. DUBLJE (Crkvina),
Duvno (C 4)
58. DUV ANJSKO POLJE, Duvno (D 3)
60. DVOJINE, uica, Duvno (D 2)
61. EMINOVO SELO 1, Duvno (D 3)
68. GLAVICA, Batin-Senjak, Posuje (E 6)
70. GLAVICA, Naklo, Grabovica, Duvno (C 4}
71. GLAVICE, Baljci, Duvno (C 2)
73. GLA VICICA, Prisoje-Podprivala,
Duvno (C 4)
74. Duvno (C 4)
75. GNJILA VE Batin, Posuje (E 6)
78. GOMILE, Mrkodol, Duvno (D 4)
80. GOMILE, Omolje, Duvno (E 4)
81. GOMILE, Posuje (E 6)
84. GOMILE (Matin han), uica, Duvno (D 2)
259
90. GORNJI Gornji 239. OMOLJE, Omolje, Duvno (E 4)
Posuje (F 5) 240. Duvno (E 3)
94. GRAD, Roko polje, Duvno (D 5) 243. ORLOV KUK, Posuje (E 6)
97. GRADAC, Posuje (F 7) 247. OSTROAC, Joanica, Duvno (D 3)
10.?. GRADINA, Korita, Duvno (C 4) 251. PALJENIK, Posuje (F 5)
112. GRADINA, Po.suje (F 5) 256. PETROVICI 2,
122. GRADINA (Grad), Vir-Glavica, Posuje (D 5) Posuje (F 5)
131. GREBINE, Vinjani, Posuje (D 6) 260. POCASNICA, Prisoje, Duvno (C 4)
132. GREBLJA (Viala), Duvno (C 4) 261. PODGAJ, Podgaj, Duvno (D 3)
134. GROBLJE, Cebara, Duvno (D 4) 263. Posuje (F 5)
135. GROBLJE, Stepen, Duvno (E 5) 267. PODKULA, uica, Duvno (D 2)
136. GROBLJE, Velika Vinica, Duvno (C 5) 268. PODPRIVALA, PrL!3oje-Podprivala,
137. GROBLJE SVETOG IVE, Roko polje, Duvno (C 4)
Duvno (D 5) 271. PODVORNICE, Prisoje, Duvno (C 4)
139. GROBNICE, Crvenice, Duvno (E 5) 273. POGLEDA V AC, Zagoi;je, Posuje (D 5)
140. GRUDINE, Donji Posuje (F 5) 274. POKLECANI, Posuje (F 5)
143. IGLICIC 2, Raeljke, Duvno (D 4) 279. PRIKA, Sarajlije, Duvno (E 3)
144. ILCINOVA- LAZINA, B.atin, Posuje (E 7) 280. PRISOJE, Prisoje, Duvno (C 4)
145. . ILINO BRDO, Posuje (E 6) 282 . PRIV ALA 2, Duvno (C 3)
147. JARCI CI, Gradac, Posuje (F 7) 284. PRIVIJE uica, Duvno (D 2)
349. JELOVACA, Posuje (F 5) 289. RASTOV ACA, Posuje (F 6)
150. JOKIN GREB, Mokronoge, Duvno (D 3) 290. RACANI, Duvno (E 4)
151. JOANICA, Joanica, Duvno (D 3) 292. Posuje (E 6)
152. KADIM, Vir, Po.rnje (D 6) 294. RIVINE (Podvornice), Joanica, Duvno (D 3)
153. KAMENITI VRTAL, Gradac, Posuje (F 7) 296. RUDNIK, Duvno (D 3)
155. KAPULICE, Duvno (C 4) 298. SARAJLIJE 1, Duvno (E 3)
157. KARAULA, Duvno (D 3) 304. SESARUA, Blidinje, Duvno (F 5)
160. KLAPA VICA, Eminovo Selo, Duvno (D 3) 305. SLA Zagorje, Pomje (D 5)
I
163. KOMILOVAC, Gradac, Posuje (F 7} 310. 3, Posuje (E 6)
165. KONGORA 2, Kongora, Duvno (E 4) 313. STARO GROBLJE, Duvno (E 4)
166. KONGORA 3, Kongora, Duvno (E 4) 314. STARO POLJE, Tribistovo, Posuje (F 6)
167. KONGORA 4, Kongora, Duvno (E 4) 316. STECAK, Vir, Posuje (D 6)
171. 2, Duvno (D 4) 317. STECCI, Dupovci, Posuje (F 5)
174. KRALJEVINA, Vinica, Duvno (C 5) 319. STIPANICI 2, Duvno (D 4)

178. KRNIN, Roko polje, Duvno (D 5) 320. STIPANICI 3, Duvno
182. KUK, Vir-Kadin, Posuje (D 6) 322. STRANJ 1, uica-Stranj, Duvno (D 2)
183. KULIN A, Gradac, Posuje (F 7) 327. SUVI BUNARI, Posuje (F 6)
186. LAZINA, Gradac, Posuje (F 7) 332. TABLA-PODPRIVALA, Pri.soje, Duvno (C 4)
187. LETKA, Duvno (E 3) 336. TREBIEVO, Trebievo-Vasiljevo polje,
188. LIPA 1, Lipa, Duvno (E 4) Duvno (F 3)
189. LIPA 2, Lipa, Duvno (E 4) 337. TRIBISTOVO 1, Tribistovo, Posuje (E 6)
190. LIPA 3, Lipa, Duvno (E 4) 338. TRIBISTOVO 2, Tribistovo, Posuje (E 6)
194. LUG 1, Lug, Duvno (D 3) 339. TRIBISTOVO 3, Tribistovo, Posuje (E 6)
195. LUG 2, Lug, Duvno (D 3) 342. AC, Kongora, Duvno (E 4)
204. MANDINA GRADINA, M.andino Selo, 346. VELIKA GRADINA (Batin grad), Batin,
Duvno (E 4) Posuje (E 6)
205. MANDINO SELO, Mandino Selo, Duvno (E 4) 348. VELIKA GRADINA,
206. MARASOV GROB, Duvno (E 5)
Duvno (D 5) 3'50. VELIKA MAETA, Mali Stranj, Duvno (D 2)
207. MASLICA BRIG, Glavica, Posuje (D 5) 353. VELIKI MARKOV BRIG, Gradac,
208. MASLICA KLANAC, Posuje (E 6)
Posuje (E 5) 354. VELIKI RAT, Batin-Penave, Posuje (E 6)
209. MASTIRINE, Bukova Gora, Duvno (C 4) 356. VINICA, Vinica, Duvno (C 5)
210. MAET, Tubolja, Duvno (D 4)
357. VINJANI, Vinjani, Posuje (D 6)
211. MAETA, Duvno (C 4)
358. VIR, Vir, Posuje (D 5)
212. MAET A, Duvno (D 2)
213. MAETA-SOLILA, uica, Duvno (D 2)
363. VRAN PLANINA, Duvno (F 4)
214. MAETI, Duvno (B 4)
365. VRATA, Kurtovina, Duvno (C 4)
215. MASETI, Podgaj, Duvno (D 3) 367. VRILA, Raeljke, Duvno (C 4)
216. MAETI, Duvno (D 3)
368. VRILO, Prisoje-Vrila, Duvno (C 4)
217. MATKOVINE, Vinjani, Posuje (D 6)
371. VUCIJA GRADINA (lvovik),
225. MRKODOL, Mrkodol, Duvno (D 4)
Posuje (E 6)
227. MUKINJE 2, Vrpolje, Posuje (F 5)
374. VUKOVE NJIVE, Gradac, Posuje (F 7)
232. NAKLO 2, Grabovica, Duvno (C 4)
234. NEZNANO GROBLJE, Donji Brinik,
Duvno (D 4) 380. ZELENOVO GROBLJE, Cebare, Duvno (D 4)
*
REGIJA 23: NALAZITA
23.1 ANICA GRADINA, Donja Bukovica, Duvno.
Praistorijska gradina. Smjetena je na ovalnom pla-
tou jednog brijega (cca 65X45 m). Bedem od krup-
nog kamena titi plato s june i zapadne
strane. eljezno doba.
LIT.: 1l. Rr:idirnsky 1894 e, 292; A. Benac 1985, 33-34.
B.
23.2 BADANJ, Crvenice, Duvno. Rimsko naselje
i epigrafski Na njivama zv. Mali Badanj,
na prostoru ispod Gradine, tragovi nase-
lja. Na poziciji Badanj je rimski natpis u
kojem se spominje municipium Nova-e. d0-
ba.
LIT.: C. Patsch 1894 c, 105; V. Radimsky 1894 e, 310. .
V. Basler
- 23.3 BANOVA LUINA, Prisoje, Duvno. Srednjo-
vjekovna nekropola. deV1et u obli-
ku orijentiranih Z-I; vidljive grobnice od
tesanih kamenih Kasni srednji vijek.
N.
23.4 BARE (Crkvina), Duvno.
Rimi:ko naselje, rimska stela i cr-
kva. Na irem s tragovima rimskog na-
selja nalazi se lokalitet Crkvina. Zatitno iskopava-
nje izveo je I. Bojanovski. Fragmenti stele s natpi-
i:om: pominje se P. Aelius Juvenal, dekurion mun.
Delminenioium. Crkva je longitudinalnog (hosan-
skog) tipa, dimenzija 21,50X15,30 m. Starija faza
s polukrunom apsidom pripada 5. st. Kasnije je na
sjevernoj strani aneks s krstionicom (pis-
cina je oblika kria) i, vjerovatno,
protezisom. Rimsko doba, 2. do 6. st.
LIT.: V. Pakvalin-A. Zelenika 1964, 213-216; I. Bojanovski
1968 b, 162-165; I. Bojanovski 1970, 5-16. V. Pakvalin
23.5 BARE, Rakitno, Posuje. drah-
ma i rimski novac. je drahma
grada Apolonije (229-100 g. st. e.), te novci Galije-
na (253-268) i Aurelijana (270-275). G.
23Ji BARZONJA, Blidinje, Posuje. Praistorijsko
naselje i srednjovjekovna nekropola. oko
70 u obliku sanduka i rnrkofaga, ori-
jentiranih SZ-JI; ukras: bordure, znaci,
jelen, figuralna scena. i od
nekropole, tragovi otvorenog praistorijskog naselja.
Vjerovatno bronzano doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 298-299. N.
23.7 BASICA GRADINA, Posuje. Pra-
historijsika gradina. Sondirao P. 1970. Smjete-
na na dijelu kose, nad poljem. Ovalni pro-
cca 120X70 m suhozidom. Na sjevero-
strani izdvojen manji prostor branjen ja-
zidom. Rano doba {posuka kultura)
i, vjerova.tno, eljezno doba.
LIT.: P. 1978, 214-215. P.
23.8 BASICA GREBLJE, Pornje. Prahi-
storijski tumulus. Vjerojatno doba.
P.
23.9 BESLICA GROBLJE, Posuje. E
njovjekovna nekropola i nalaz iz :
skog doba. U groblju osam
u obliku orijentiranih Z-I; od toga
u sekundarnoj upotrebi. U kapeliei fragment l
skog arhitektonskog ukrru:a s akantusom. Rin
LIT : S. 1971, 301; P. 1982, 89. N. JVIi
23.10 BILI BRIG, Tribistovo, Posuje. Srednj01
kovna nekropola. 14 rasporede
u dvije grupe, u obliku :sanduka i sarkofa
orijentiranih preteno Z-I; ukras: ljiljan, arka
LIT.: S. 1971, 300. N. Mil(
23.11 BILICE, Sutina, Posuje. Srednjovjekov
nekropola. U groblju 10 s;
u obliku Kasni nednji vijek. N. Mile
23.12 BLAZUJ, Blauj, Duvno, Rimski novac. N
novac Hadrijana (117-138) i Karakale (2U
-217).
LIT.: C. Patsch 1904 a, 360-363. G. Kr.aljev
23.13 BORAK, Vinjani, Posuje. Rimsko naselj
F. je na tom lokalitetu naao ostai
ke mozaika jedne rimske zgrade.
I_,IT : C. Patsc:: 1900 b, 320.
- 23.14 BORCANI, Duvno. Srednjovjekovn
nekropola. Na periferiji sela grupe Rimsk<
LIT.: P. 1983, 80-81. P.
23.15 BRAEVAC, Gornji Brinik, Duvno. Rimski
novci. je novac August.a (31. g. st. e. do
14. g. st. e.) i Tiberija (14-37).
LIT.: C. Patsch 1904 a. 360-362. G.
23.16 BRIG UZ BAGARUU, Batin, Posuje. Neo-
litska naselje i nalaz iz srednjeg vijeka.
Povrinski nalazi keramike, kremenih i kamenih
alatki, eljezni vrh strijele. Neolitik i rani srednji vi-
jek.
LIT.: P. 1978, 187. P.
23.17 BRIGOVI, Posuje. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu
smjeteno 17 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I. Vjerovatno bronzano doba i ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 301. N.
23.18 BRINA, Vinjani, Posuje. Prahistorij:ska gra-
dina i rimska utvrda. Omanji prostor (22X15 m)
branjen je suhozidom na kojem se i tra-
govi zida sa bukom. Povdinski nalazi praistorijske
keramike na padini nie utvrde. Vjerovatno eljez-
no doba, te doba rimske vladavine. P.
23.19 BRISTOVICA, Gradac, Posuje. Prahistorijsko
naselje i tumului:. Na dva mjesta u razmaku od oko
1
I
'
350 m, manja naselja vangradinskog tipa, te jedna
grobna gomila. Eneolitik ili rano bronzano doba.
LIT.: P. 1978, 190-191. P.
23.20 BRIZAK, Gradac, Posuje. Ostaci rimskog gro-
blja i hrama, crkva, srednjovjekovni
.<0pomnici s natpisima i grobovi. Istraivali P. An-
i P. 1970-1975. Otkrivena je dvojna ra-
crkva s kriptom, brojni rimski spome-
nici (stele, ulomci arhitekturne plastike,
u crkvu, s glagoljskim i natpisima),
ranoslavnski nalazi prstn, zvon-
ca, eljezna strijela). Rimsko doba i srednji vijek.
LIT: P. 1975, 474-489; P. 1982 a, 55-82.
P.
23.21 BRIZINE 1, Duvno. Rimsko nase-
lje. Po povrini i prilikom oranja nailazi se na ope-
ku, kramiku, kamen iz zidova i Rimsko
doba (1-4. st.). I.
_ 23.22 BRIINE 2, Duvno. Srednjovjekov-
na nekropola. 52 u
:-iekoliko grupa, u obliku i sanduka, orijentira-
na Z-I; ukras: znaci. srednji vi-
jek.
UT.: S. 1971, 287. N.
23.23 BUKOVAC 1, Posuje. Prahistorijska
gradina. Smjetena na zapadnom dijelu brda Bukov-
ca. Suhozid polukrunog oblilka brani ve-
oko 50x40 m. Vjerojatno rano do'ba.
LIT.: P. 1978, 218-219. P.
23.24 BUKOVAC 2, Posuje. Prahistorijska
gradina i rimska utvrda (?) Smjetena je na
nom dijelu brda Bukovac i branjena polukrunim
bedemom. Sondirao P. 1970. je prahisto-
rijske keramike i lijepa, ah i eljeznih
la i tankog bojenog stakla, vje-rojatno rimskog.
LIT .. P. 1978, 218. P.
23.25 BUKOVICA 1, Bukovica, Duvno. na-
laz (grob?) iz rimskog doba. nalaz fi-
bule, dvije narukvice, prsten, ukosnica i fragmen-
tiran najvjerovatnije pripada grobu. Rimsko
doba, 2-3. st.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 307. I.
23.26 BUKOVICA 2, Bukovica, Duvno. Grupa od
dei:et tumula na podnoju gradine. Vjerovatno
bronzano doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 292. B.
23.27 BULICA GREBLJE, Duv-
no. Srednjovjekovna nekropola. Na blagom uzvie-
nju sjeverno od puta Duvno--Livno nekropola sa
16 (14 amorfnog oblika i 2 sanduka).
Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelen).ka
:o 23.28 BUNARI, Ljubu.a planina, Duvno. Srednjo-
vjekovna nekropola. Nedaleko od naputenih staja
poljoprivrednog dobra na padinama Ljubue nalazi
se manja nekropola sa 15 Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
23.29 CERE, Gradac, Posuje. Prahi::torijsiki tumuli.
Tri prahistorijske gomile, jedna s grobom
u obliku sanduka od kamenih Vjerojatno
doba.
LIT : P. 1978, 244. P.
23.30 CERJE, Duvno. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovno groblje. Na omanjem uzvienju
smj,eteno pet u obliku orijentiranih
Z-I. Vjerovatno bronzano doba i kasni srednji vi-
jek. N.
261
23.31 CRKVICE, Vinjani, Po.suje. Srednjovjekovna
nekropola i crkva. Navodno srednjovjekovna crkva
sv. Blaa. U blizini srednjovjekovni grobovi, te
ci na dva mjesta. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1964, 166. P.
23.32 CRKVINA, Badnji, Posuje. Srednjovjekov-
na crkva. Temeljni zidovi (13X8,10 m) nalaze Ee iz-
nad povrine zemlje. Debljina z1dova je O, 70 m.
Vjerojatno kasni srednji vijek. P.
23.33 CRKVINA, Crvenice, Duvno.
bazilika i groblje. Istraivao I. Bojanovski 1964-
-1965. Lei u polju, pod Gradinom, uz Dri-
novu (Studena). Crkva je zajedno s narteksom duga
24,52 a iroka 9,69 m, s aneksom na sjevernoj stra-
ni 15,05 m (vanjske mjere). Ima tri od kojih
je centralna iroka 4,35 a po 1,10 m. Zavrava
se upisanom apsidom. Na stranama su ma-
nje konhe. U aneksu na niem nivou faza)
nalaze se prostorije, krstionica sa piscinom
u obliku latinskog kria (11,20X4,76 m), te vjerojat-
no konsignatorij (6,60 X 4, 76 m) i memorija (0,90 X
X4,76 m). Oko bazilike prostiralo se groblje, dati-
rano Justinijanovim zlatnim trijensom.
ko doba.
LIT.: I. Bojanovsld 1965 a, 135-140; N. Cam bi 1978, 151.
I. BojanovskJ
23.34 CRKVINA, Duvno. Rimsko naselje. Smjete-
na je na moinjem uzvienju, na lijevoj obali potoka
Seget. Iskopavao C. Pa.tsch 1897. Konstatirane su
substrukcije elementi arhitekture i dru-
gi brojni nalazi, posbno fragmenti bronzane statue
(bronzana ruka), natpisi, bronzano
te alat, nakit i novac (Augu.<0tus, Vespasia-
nus, Hadri.anus, Septimus Severus, Prnbus, Galeri-
us, Constantinus I, Theodosius I, Anastasius). C.
Patsch dri da se radi o forumu rimskog municipija
(municipium Delminiensium). Rimsko doba (1-4.
st.).
LIT.: C. Patsc'1 Hl04 a, 311-339; M. 1957, 10-12;
I. Bojanovski 1970, 6-11. V. Pakvalin
23.35 CRKVINA, Pornje.
bazilika i grobnica. Najvjerojatnije
Oko 200 m od sela nalaze se tragovi zi-
dova s apsidom na etrani. Zapadno od crkve
navodno zidana grobnica na svod. do-
ba, 4-6. st. I.
23.36 CRKVINA 1, Vinica, Duvno. Rimsko nase-
lje i c:rkva. U polju se zapaaju obrisi
neke a prilikom oranja nailazi se i na
kamenje s ostacima zidnog malter.a. Na-
lazi: bronzane aplike s teatralnom maskom. Obrisi
u formi crkve vjerovatno na
sku crkvu. Rimsko doba, 1-4. st., do-
ba, 4-6. st.
.[_,IT.: V. Radimsky 1894 c, 317-318; V Pakvalin 1981,
245-248 V.
,.. 23.37 CRKVINA 2, Vinica, Duvno. Srednjovjekov-
na crkva. Juno od savremene crkve u
Veli.kej Vinici ostaci temelja srednjovjekovne crkve.
Vjerovatno kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.38 CRNASNICA, Posuje. Prahistorij-
ska gradina i tumulus. ili eljezno doba.
LIT.: P. 1978, 245. P.
23.39 GRADINA gradina), Duv-
no. Praistorijska gradina. Manja gradina s bedemom
oblika. Po miljenju A. Bene.a napu-
tena u toku gradnje. Bronzano ili eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 295-296; Basler 1954 a, 90;
A. Benac 1985, 15. B.
23.40 CARDAK, Duvno. Rimsko naeelje
i grobovi. Pored desne obale Suice zapaaju se osta-
ci rimskih i ostaci zidanih grobnica. Rim-
sko doba (2-4. st.).
LIT.: C. Patsch 1902 a, 8. Basler
23.41 CITLUK, Posuje. Srednjovjekov-
na nekropola. U neposrednoj blizini Gradine i Vre-
la 56 u obliku sanduka;
ni znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 302. N.
23.42 CULICA DOCI, Zidine, Duvno. Pet manjih
kamenih tumula. Vjerovatno bronzano doba. B.
23.43 CURICA GRADINA, Bukovica, Duvno. Pra-
istorijska gradina. Locirana je na istaknutom brijegu
E neravnim platoom, sastavljenim od nekoliko tera-
sa. S june strane kameni bedem (duine cca 20 m,
visine cca 6 m) titi prilaz od masiva brda, s naju-
groenije strane. Zeljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 33. B.
23.44 DEBELI DUB, Zagorje, Posuje. Srednjovje-
duka i krsta, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 19'71, 299. N.
23.45 DESNOVACA, Cebare, Duvno. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Veliki tumulus,
u polju, na njemu osam Vjerovatno bron-
LIT.: V. Radimsky 1894, e, 290. B.
23.46 DESNJOVACA, Rakitno-Doci, Posuje. 0;'.-
taci Vjerovatno rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1891 f, 423. I.
23.47 DOCIC, Gradac, Posuje. Prahistorijsko nase-
lje. Na povrini sitni komadi zemljanih posuda i
zemlje. Vjero.vatno eneolitik ili rano
no doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
23.48 DOCICI, Citluk, Posuje. Rimske
Ostaci zidova, i:tupova, opeke i rimske keramike,
mramorna zdjela. Rimsko doba.
LIT.: N. 1892, 275-277. P.
23.49 DONJE BARE, Cvrsnica planina, Posuje.
obliku sanduka, sarkofaga i krsta, orijentira-
nih SZ-JI; ukras: tordirana traka, bordure, simbo-
znaci, tit s ljiljan, figuralne Ecene.
LIT.: S. 1971, 299. N.
.... 23.50 DONJI BRISNIK 1, Donji Brinik, Du:vno.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni u obli-
ku sanduka, orijentiran Z-I; ukras: krst, krug, ko-
njanik. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 289. N.
23.51 DONn BRINIK 2, Donji Brinik, Duvno.
Praistorijski tumulus i srednjovjeko:vna nekropola.
Oko tumulusa smjetena oko 60 u obliku
orijentiranih SZ-JI. Dimenzije tumulusa cca
8Xl,20 m. Vjerovatno bronzano doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT : S. 1971, 289. N.
23.52 DRAGA, Batin, Posuje. Prahistorljski tumuli.
Dva kamena tumula; jedan uniten. Vjerojatno
doba. P.
23.53 DRAGE, Raeljke, Duvno. Rimski grobovi.
Navodno dva groba sa dva bodea i
kim .posudama. U istom selu je i rimski nov<
Rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 317. I. Mairijanm
23.54 DRINOV A GLAVICA, Duvno. Rh
ska utvrda. Na glavici povie Crkvine nalaze se 2
<lovi, a ima i keramike. Moda prehistorijska gr
dina, a zidovi sa bukom pripadaju ko.
je cestu. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1902 a, 3. I Marijanovi
23.55 DUBCI, Mala Vinica, Duvno. Praistorijski tl
muli. Jedan veliki kameni tumulus i pedesetak rru
njih na sela. Vjerovatno bronzano doba.
LIT.: V. Radimcky 1896 a, 153. B.
>- 23.56 DUBLJE (Crkvina), Duvn(
Srednjovjekovni spomenici i crkva. U pravoslavnor.
groblju zv. Dublje nalaze se dva grubo
u obliku i bez ukrasa, orijentisan
Z-I. Unutar groblja vidljivi su ostaci manje
sakralnog objekta sa ap$idom i zidovima do visin
od 80 cm. Kasni srednji vijek. A. Zelen,i.k<:
23.57 DUGA NJIVA, Roko polje, Duvno. Rimskt
zgrade. Vidljivi su zidovi zidani malterom sa pri
mjernma cigle. U Rokom polju je i rimski
novac. Rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 318. I.
- 23.58 DUVANJSKO POLJE, Duvno. no-
vac i srednjovjekovni grobni nalaz. Bez blieg odre-
s Duvanjskog polja drahma Dirahija
te bronzani i pojasa, ukraen flo-
ralnim S-motivom u tehnici prolamanja;
eljezno doba i rani srednji vijek (vrijeme 2.
avarskog kaganata, kraj 8. st.).
LI1'.: C. Patsch 1904 a . 361; N. Mileti:; 1963 a, lJ i 53; N.
iVliLeti:" 1980, 298--2\19. N.
23.59 DUVNO, Duvno. Th-aistorijski ravni grobovi.
Na periferiji grada grobovi, uniteni oranjem. Uz
skelete 3 eljezna koplja, 2 eljezna noa, te
eljezni i nakit. Zeljezno doba (5-4. v. st. e.)
B.
.,.. 23.60 DVOJINE, uica, Duvno. Srednjovjekovna
nekropola. Oko 5 km od uice u pravcu Duvna na-
lazi se srednjovjekovna nekropola sa 30
(19 6 viih sanduka i 5 manjih sanduka). Ori-
jentacija: Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 280-281. A. Zelenika
.... 23.61 EMINOVO SELO 1, Duvno. Srednjovjekovno
groblje. pet u obliku san-
duka i rnirkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras: bor-
dura, rozeta, ljiljan, ljudska figura. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 285. N.
.- 23.62 EMINOVO SELO 2, Duvno. Srednjovjekovna
duka, orijentiranih SZ-JI; ukras: bordura, vitica,
LIT.: S. 1971, 285. N.
... 23.63 EMINOVO SELO 3, Duvno. Srednjovjekovna
nekropola. U podnoju Klapavice 10 ste-
u obliku eanduka i sarkofaga, orijentiranih
SZ-JI; ukras: rozeta, figuralna scena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 285. N.
.... 23.64 EMINOVO SELO 4, Duvno. Srednjovjekovni
jentiran SZ-JI; ukras: krst, ljiljan, figuralna sce-
na, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 285. N.
t 23.65 EMINOVO SELO 5, Duvno. Srednjovjekovno
groblje. u obliku Kasni
srrednji vijek.
L:"' .:. 1971, 285. N.
23.66 GAJINSKA GRADINA, Studena Vrila, Duv-
no. Rimska utvrda. Ostaci rimskih zgrada nalaze
se na Gajinskoj gradini 3 km udaljenoj od nekada-
nje kasarne u Studenom Vrilu. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1904 a, 359. I
23.67 GALICI, Vinjani, Posuje. Praistorijski tu-
muli. Oko 50 kamenih tumula. Bronzano doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, e, 160. B.
23.158 GLAVICA, Batin-Senjak, Posuje. Srednjo-
vjekovna nekropola. Na Glavici smjetena 15
ka u obliku sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I.
LT.: S. Be'agi5 1971, 302. c,T.
23,69 GLAVICA Gradac, Posuje. Pra-
historijsko naselje. Na povrini zemlje, a
na cesti koja je tu i u odvoenoj zemlji (u
Posuje, na mjestu Dulibica) nalaze se sitni komadi
zemljanih posuda i lijepa. Ostaci prapovije-
snog vangradinskog naselja. Eneolitik ili rano bron-
doba.
U"'.: P. HJ78, 1S9. P.
23.70 GLAVICA, Naklo, Grabovica, Duvno. Prais-
torijski tumulus i kasnosrednjovjekovni grobovi. Ka-
meno-zemljani tumulus 24 m, 1,10, m.
Prvobitni, praistorijski grob, uniren naknadnim uko-
pima, pripada kasnom eneolitu. Tom grobu pripa-
daju ulomci broja posuda. Kasno-
2rednjovjekovni ukopi - 5 skeleta u 4 grobnice od
kamenih - bili su bez priloga.
' .. TT.: I. 1980, 10-23. B.
23.71 GLAVICE, Baljci, Duvno. Srednjovjekovna
:iekropola. 33 u obliku i san-
duka, orijentiranih SZ-JI. Ka.mi sredn]i vijek.
'._iT : g 19"/l, 285. N.
23.72 GLAVICE, Vir, Posuje. Praistorijska grob-
nica i rimsko naselje. Lokalitet se nalazi na padina-
ma i u podnoju breuljka Glavice. Prilikom kopa-
nja temelja za gradnju manje ekonomske zgrade
otkrivena je grobnica sa vie skeleta i sa brojnim
prilozima: vie eljeznih kopalja, motika, dva rao-
nika, bronzanih fibula, srebrna agrafa, sta-
klene perle i drugi nakit. Na tom se prostoru nailazi
i na ostatke substrukcija rimskih zidna
i krovna opeka, a prilikom gradnje crkve bio je
otkriven i mozaik. Kraj eljeznog doba (1.
v. st. e.) i rimsko doba (1-4. v.).
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 318; Z. 1962 a, 63-72.
V. Pakvalia
23.73 GLAVICICA, Prisoje-Podprivala, Duvno.
Srednjovjekovna nekropola. Pored starog puta za
Privalu nalazi se nekropola sa 55 (54
i 1 sanduk). su slabije bez
ukrasa i sa znatnim Orijentacija: Z-I.
Kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.74 GLAVICICE, Duvno. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. Nedaleko kato-
groblja, na manjem zemljanom tumulu.rn na-
lazi se nekropola isa pet Spomenici susla,bije
i dobrim dijelom utonuli u zemlju. Orijen-
tacija: Z-I. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
A. Zelenika
23.75 GNJILAVE KRCEVINE, Batin, Posuje. Pra-
historijski tumuli i srednjovjekovni grob. Dvije
263
gomile. Na jednoj se nalazi doba
LIT.: P. 1978, 244. P.
23.76 GOLOVRANA (Poljarov dub), Batin, Posuje.
Prahistorijsko naselje. Na povrini zemlje ima sitnih
komada zemljanih posuda, lijepa i komada
rvnja. Naselje vangradinskog tipa. Rano
doba (posuka kultura). P.
23.77 GOMILE, Mokronoge, Duvno. Praistorijski tu-
muli. Dva velika kamena tumula u podnoju Velike
gradine. Bronzano doba.
LIT'.: V. Radimoky 1894 e, 286. B.
23.78 GOMILE, Mrkodol, Duvno. Praistorijski tu-
muli i srednjovjekovni grobovi. Tri velika tumula
u podnoju gradine i dva u polju, sa brojem
Bronzano doba i kasni srednji vijek.
I V. Radimsky 1894 e, 292 B.
23.79 GOMILE, Mukinje, Rakitno, Posuje.
torijski tumuli. U sela nalazi se est kame-
nih tumula srednje Bronzano doba.
LIT.: V. Radimsicy 1891 f, 421. Basler
23.80 GOMILE, Omolje, Duvno. Praistorijski tumu-
li i srednjovjekovni grobovi. U junom dijelu Sla
dva tumula; na jednom dva Bronzano
LIT.: \/. Radi:ns.';y 1894 e, 294. B
23.81 GOMILE, Posuje. Praistorijski tumuli i sred-
njovjekovni grobovi. U Posuju, na izlazu prema
Litici, nalazilo se desetak kamenih tumula. U jed-
:-iom je otkdveno pet kasnosrednjovjekovnih gro-
bova. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bojanov
0
ki 1967 b, 195. B
23.82 GOMILE, Seonica, Duvno. Praistorijski tu-
muli. Grupa od dvadesetak tumula Crveni-
c-e i Seonice, a u groblju u Seonici. Bronzano
doba.
LIT.: T 1394, 294 B.
23.83 GOMILE, Sutina, Posuje. Prahistorijski tu-
muli. U dolini od sela nalazi se skupina od
tri kamena tumula srednje doba.
V. l?.adirnsif-y 138G, 153. Basler
23.84 GOMILE (Matin han), uica, Duvno. Praisto-
rijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Pet ma-
njih tumula i kasnosrednjovjekovna nekropola sa
r,; T.: c. Mu chesetti 1891, 246; V. 1909, 170.
B.
23.85 GOMILE, Zavelim, Posuje. Praistorijski tu-
muli. Nekoliko kamenih tumula srednje na
sela. Bronzano doba. B.
23.86 GOMILE NA PRiVALI, Duvno.
Praistorijski tumuli. Na 3 mjesta u selu tri velika
i devet manjih tumula. llionzano doba.
23.87 GORICKA GRADINA (Radovan), Posuje.
Prahistorijs!ka gradina. Locirana je na brdu, nad Po-
sujem. Postoji veoma tanak kulturni sloj sa sitnim
ulomcima posuda od zemlje. do-
ba.
LIT.: P. 1978, 211-212. P.
23.88 GORNn JUKICI, Posuje. Prahistorijsko nase-
lje. Na povrini zemlje nalaze komadi zemljanih
posuda i zemlje (lijep i ostaci ognjita). Lo-
kalitet pripada tipu vangradinskih naselja.
no doba (pornka kultura).
LIT.: P. 1978, 195. P.
264
23.89 GORNJI KONJOVAC, Posuje. Pra-
isto!rijska gradina. Sondirao P. 1970. godine.
je ulomaka zemljanih posuda zemlje
(lijep i ostaci ognjita), te ivotinjskih kostiju. Rano
doba (posuka kultura).
LIT.: P. 1978, 215-216. P,
23.90 GORNJI POKLECANI, Gornji Po-
rnje. Praistorijski tumulus i srednjovjekovna ne-
kropola. Na humci 42 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I. Bronzano doba i
LIT.: S. 1971, 299. N.
23.91 GOZDENICE, Posuje. Prahistorij-
sko naselje. Na povrini zemlje nalaze se komadi
zemljanih posuda, zemlje Oijep i ognjita),
komadi rvnjeva. Pripada tipu vangradinskih nase-
lja. Eneolitik ili Tano doba.
LIT .. P. 1978, 191. P.
23.92 GRAD, Crvenice, Duvno. Praistorijska gradi-
na i rimska utvrda. Smjetena je na dominantnom
brijegu Stranici iznad Studene. Plato veli-
cca 120X60 m, sa slabo kamenim be-
demom. Na rubu kameni tumulus sa
ostacima zidova u malteru. Rano bronzano doba (po-
suka kultura), kasno hronzano i eljezno doba, do-
ba rimske vladavine.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 294; A. Benac 1985, 26-28.
B.
23.93 GRADINA (Grad), Gradac, Pomje. Naselje
iz prahistorijskog, rimslk.og i ranosrednjovjekovnog
perioda. Istraivanja obavio F. Fiala 1893.
i 1894. godine. Najstariji nalazi datiraju iz ranog i
kasnog i eljeznog doba, a od pokretnih
nala2a valni su kelt, narukvice, ukrasne plo-
!atenska fibula, novac Dyrrhachiuma, Epira, Cor-
cyre na Ktrfu, te rimski republikanski. U periodu rim-
ske vladavine na Gradini je postojalo naselje
sa snanim zidovima (debljine 3 m) koji zatvaraju
prostor 75X61 m. Na najviu terasu ovog
naselja prilazilo se stepenicama i podzidama. F.
Fiala je istraivao o.otatke monumentalne
hram ili su dimenzije 1Ox38 m,
a od koje su ostali brojni ulomci ukraene arhitek-
ture. Rimskom periodu pripadaju i brojni drugi ob-
jekti: natpisi iz 1. i 2. st bronzana statua,
brojni nalazi novca od 1. do 4. st. (Nero, Traianus,
Septimus Severus, Gallienus, Probus, Valentinianus).
U nekim istraenim objektima na padini ovog gra-
dinskog prostora, neposredno iznad sloja rim.okog
perioda, su elementi kulture ranog srednjeg
vijeka (slavenski period), a po F. Fiali (GZM 1893
a, 523) su i bizantski novci 6. i 7. st.
LIT.: F. Fiaia 1893, 145-151; F. Fiala 1893 a, 517-523; V.
Radimsky 1893, 494; P. 1978, 201-202.
Basler-G.
23.94 GRAD, Roko polje, Duvno. Prahistorijska gra-
dina i srednjovjekovni grad. Lokalitet je smjeten
na omanjem, ali dominantnom brdu nad poljem.
Prahistorijske fortifikacije nisu vidljive. Duina sred-
njovjekovnih odbrambenih zidova je 120-130 m,
a irina grada je oko 40 m. U unutranjosti grada
se raspoznaju oblici nekih a na mjestu
gdje je bila cisterna sada je udubljenje zasuto ka-
menom. Pisani izvori sredinom 15. st. spominju grad
Rog kao posjed hercega Stjepana
LIT.: P. Bakula 1967, 154; M. Vego 1957 a, 102; H.
1959, 45-213. B.
23.95 GRAD, Duvno. gradi-
na i rimska utvrda. Smjetena je na vrhu dominant-
nog brda strmih padina. Ostaci praistorijskog bede-
ma i zidova u malteru. Vjerovatno eljezno
i rimsko doba. B.
23.96 GRAD, Vinica, Duvno. Praistorijska gradina
i rimska utvrda. Smjetena je na istaknutom brdu
od polja. Na zapadnom dijelu gre-
bena je limitni tumulm, na kojem je kasnije podig-
nut zid u malteru. Na ostalim dijelovima nema osta-
taka praistorijskog bedema, ali su vidljivi dui po-
tezi zidova u malteru, te ostaci vie pravougaonih
prostorija. Rano bronzano doba (posuka kultura) i
doba.
23.97 GRADAC, Posuje. Srednjovjekovna nekro-
pola. U groblju 35 u
obliku sanduka, u ogradi groblja; ukras;
LIT.: S. 1971, 302. N.
23.98 GRADAC, Duvno. Praistorijska
gradina. Locirana je na zaravnjenom vrhu manjeg
brda. Ovalni plato (cca 110X85 m) branjenje s
ne, sjeverne i zapadne strane niskim zemljanim
nasipom. Sondano iskopavanje A. Benca i B. Gove-
darice pokazalo je da gradina pripada posukoj kul-
turi. Rano bronzano doba.
LI'I'.: B. Govedarica 1982, 161; A. Benac 1985, 49-50.
B.
23.99 GRADAC NA ZAMRSCENU, Karlov Han, Du-
vno. gradina. Smjetena je na vrhu
dominantnog brda. Plato, duine oko 100 m, bra-
njen je sa sjeverne, sjeverozapadne i
strane jakim kamenim bedemima, dok je juni rub
prirodno strmim padinama Na ju-
strani ulaz u gradinu, flankiran
nim bedemom. Sondano iskopavanje A. Benca i B.
Govedarice pokazalo je postojanje prvobitnih suho-
zidina i kulturno,g sloja debljine do 0,80 m. Zeljezno
doba.
LIT.: A. Benac 1985, 72-74. B.
23.100 GRADINA, Buhovo, Duvno. Praistorijska gra-
dina. Nalazi se na brdu iznad jedne udubine, nad
sjeverozapadnim rubom polja. Plato romboidnog ob-
lika 50/60x40/50 m) sa svih strana je branjen
kamenim bedemom, s limitnim tumulom na zapad-
noj str.ani. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 50-53. B.
23.101 GRADINA, Cebare, Duvno. Praistorij-'ka gra-
dina i rimska utvrda. Lokalitet se nalazi na rubu
visoke terase. Mali plato (cca 40X25 m) branjen je
s juga, jugozapada i jugoistoka kamenim bedemom,
a sjeverna strana je strminom. Na jugofa-
dijelu bedema tragovi zida u malteru. K&no
bronzano, eljezno i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 290; A. Benac 38-39. B.
23.102 GRADINA, Korita, Duvno. Praistorijska gra-
dina, ranosrednjovjekovna nekropola i srednjovje-
kovni grobovi sa Gradina je podignuta na
niskom kamenitom breuljku uz rub Bukog Bla-
ta. Sjeverna, sjeverozapadna i stra-
na prirodno su strmim padinama, a ju-
je branjena kamenim bedemom,
duine 85 m, irine 40 m, visine 6 m. Tro-
uglasti plato (povrine cca 4000 m2) bio je trajno
nastanjen. Vjerovatno je da prvo naselje pripada jo
kasnom eneolitu ili ranom bronzanom dobu (taj
je isloj erodiran ili uniten), a naselje osno-
vano je u kasno bronzano doba (kraj Ha A ili
Ha B, oko 1.000 g. st. e.). Naselje je zatim trajalo
tokom starijeg i eljeznog doba. Stratigrafi-
ja gradine u Koritima i arheoloki nalazi (keramika,
metal, kost i dr.) veoma su za hronologiju
kasnog bronzanog i eljeznog doba delmatskog pod-
kao i za materijalne i duhovne
kulture Delmata. Praistorijske slojeve i dio kasno-
grobova je 1966. i ,1968. Z. a
sistematska iskopavanje nekropole iz-
vela je 1970. i 1976. god. N. Otkriveno je 86
grobova, dubina i orijentacija variraju, s prete-
nim smjerom Z-I i JZ-,SI. grobova bila je
nepravilnim kamenjem, a neki nepravilno,
otesanim Pokoj
1
nici su sahranjeni u isprue-
nom poloaju, s rukama u krilu. Dvojni
grobovi rn rijetki. Priloge je sadravala skoro po-
lovina grobova, uglavnom ukr:asne ili utilitarne di-
jelove nonje (stilusi, brojne i raznovrsne fibule
i uz rijetke primjerke nakita (naunica, na-
rukvica, prsteni) ili utilitarnih predmeta (no, luk,
torbice), koji odraavaju uticaje tradi-
cije, barbariziranih shvatanja sa sjevera i medite-
ransko-vizantijskih impulsa sa juga. Ra-
ni srednji vijek, druga polovina 6. st. Na samom
hrptu nasipa Gradine >':mjeteno osam u ob-
liku i sanduka, orijentiranih Kasni
srednji vijek.
LIT.: J. Boessnek-M. Stork 1972, 127-160; N. 1979,
141-182, Pl 1-4, Tbl. I-XXI; . 1979, 205-222, Tbl.
I-VI; B. Govedarica 1982, 131-146; A. Benac 1985, 74-76.
B.
23.103 GRADINA, Duvno. Praistorijska
gradina i rimska utvrda. Locirana je na rubu vi-
soke terase. strana prirodno je bra-
njena strminom, a ostale strane kamenim bedemom.
Na sjeverozapadnom uglu je limitni tumulus. Po
praistorijskom bedemu ostaci zida u malteru, a za-
padno od Gradine, u udolini, ostaci rimske zgrade.
Kasno bronzano, eljezno i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 289-290; A. Benac 1985, 39-41.
B.
23.104 GRADINA, Letka, Duvno. Praistorijska gra-
dina i utvrda. Podignuta je na rubu
visoke terase nad poljem. Ovalni plato (oko75X40
m) branjen je jakim kamenim bedemom izduenog
oblika. Pri rubu na jugoza-
padnom uglu, je ulaz, a kraj njega je gomi-
la, vjerovatno ostatak kule. Sondano iskopavanje
A. Benca i B. Govedarice dalo je kulturni sloj do
O, 70 m dubine. Pored kffi"amike eljeznog doba za-
stupljena je i Starije i eljezno
doba, doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 296-297; A. Benac 1985, 11-14
B.
23.105 GRADINA, Duvno. Praisto-
rijska gradina. Locirana je na jugozapadnom uglu
terase iznad sela Lipe. Zapadna i juna stra-
na prirodno su strmim, stjenovitim tere-
nom. Plato, oko 40X30 m, branjen je sa
sjeverne i strane kamenim bedemom, dosta
uruenim. Vjerovatno eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 21. B.
23.lOG GRADINA, Duvno .. Praisto-
rijska gradina. Zauzima dio izduenog breuljka
iznad Krive drage. plato branjen je sa lako
strane, kamenim be-
demom. Vjerovatno eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 21-22. B.
23.107 GRADINA, Mala Vinica, Duvno. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na osamljenom brdu, sje-
verno od sela. Na junoj strani ostaci limitnog tu-
265
mula i bedema, na ostalim ivicama omanjeg platoa
(irine do 30 m) samo vidljivi ostaci
bedema. Posuka kultura. Rano bronzano doba.
23.108 GRADINA, Malenica, Duvno. Prahistorijska
gradina. Locirana je nad vrelom Korito.
i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 302. Basler
23.109 GRADINA, Mandino selo-Reze, Duvno. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je na bri-
jegu. Dosta uski plato branjen je ka-
menim bedemom, duine cca 25 m, irine cca 20 m,
visine cca 4 m. Na skani na glavni
bedem nastavlja se manji, Vjerovatno mla-
eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 20-21. B.
23.110 GRADINA, Mesihovina, Duvno. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na vrhu zaravnjenog bri-
jega. Na rubovima ovalnog platoa (oko 75X40 m)
nema tragova fortifikacije od trajnog materijala.
Kasni eneolit ih rano bronzano doba.
LIT : A. Benac 1985, 31-32. B.
23.111 GRADINA (Veliki grad), Mrkodol, Duvno.
PraIBtorijska gradina, tumuli i srednjovjekovna ne-
kropola. Sondiranje na gradini izveli A. Benac i B.
Govedarica. Uz rub terase podignuta je gradina sa
velikim limitnim tumulom na sjevernom kraju. Od
tumula se odvajaju dva nasipa, sa pri-
stupne stirane ovalni prostor 110X70 m.
TumulUs je visolk oko 7 do 8 m, promjer osnove
40 m. Na prostoru nalaze se rijet-
ki fragmenti keramike. Juno od .gradine nalaze se
tri velika kamena tumula, a u polju od ceste
jo dva tumula osnove oko 12 m. Na tumu-
lima srednjovjekovni grobovi sa Tumuli
pripadaju bronzanom dobu, gradina kasnom bronza-
nom i eljeznom dobu, a grobovi na tumulima kas-
nom srednjem vijeku.
Basler-B.
23.112 GRADINA, Posuje. Prahistorijska
gradina i grobovi, rimska utvrda, crk-
va. Na strmom uzvienju od sela gra-
dina fortifikaciju veliki tumulus
i dva kraka rnhozidina koje se sputaju prema str-
mini padine brijega. Na povrini se nalaze ulomci
keramike. Na irem prostoru Gradine nalaze se te-
melji zidova izvedenih od kamena v.ezanog
malterom pomijeanim sa ulomcima opeke, a na
sjeverozapadnoj terasi ostaci cisterne. Brojni ulom-
ci keramike na kolu, koma<ii
mlinskog kamenja, eljezne troske i novci iz carskog
vremena. U podnoju Gradine postoje tragovi zi-
dova izvedenih nemarno, kojima je jedan iz-
veden polukruno kao apsida crkve. Nije
no da ove ruevine predstavljaju ostatke kasnoan-
bazilike. Rano i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, 413-415; P. 1978, 236.
Basler
23.113 GRADINA, Podgaj, Duvno. Praistorijska gra-
dina. Locirana je na vrhu manjeg, ali dominantnog
brda. Plato (oko 79X48 m) branjen je ::a svih strana
kamenim bedemom koji se na zapadnoj strani poja-
i prelazi u limitni tumulus. Kasno bronzano i
eljezno doba.
B.
23.114 GRADINA, Duvno. Pra-
istorijska gradina i refugium. Locirana
na istaknutom brdu, dvije vododerine. Pla-
to (oko 90X40 m), sastavljen od niza ternrn, branjen
je snanim polukrunim kamenim bedemom sa sje-
verne, i sjeverozapadne strane, dok
je preostali dio prirodno strmom padinom.
Na bedemu rn vidljiva lica prvobitnog
suhozida, te ostaci zidova. Neto is-
na Ratkovoj glavici ostaci suhozida unite-
nog prilikom gradnje crkve. Moda ta mala utvrda
(oko 30X50 m) dio obrambenog sistema Gradi-
ne. Kasno bronzano, eljezno i doba.
LIT.: A. Benac 1985, 87-89. B. Bojanovski
23.115 GRADINA, Duvno. Praistorij..,ka gra-
dina i rimska utvrda. Podignuta je na osamljenom
niskom breuljku u junom dijelu Bukog Blata,
uz Sjeverna, i sjeverozapadna
strana su prirodno strmim padinama, a s
june i, .., skane nalazi se kame--
ni bedem. Plato, cca 150X90 m, sastoji se
od dvije terase, a ispod gradine ima vie terasa
koje su mogle biti nastanjene. Na i zapad-
n'Jm rubu lokaliteta konstatovani su i zidovi u mal-
teru. Ka5:ni eneolit ili rano bronzano doba, kasno
bronzano i eljezno doba, .rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 300; A. Benac 1985, 21. B.
23.116 GRADINA, Srdani, Duvno. Praistorijska gra-
dina. Locirana je na platou oko 45x15 m,
nad padinom koja se strmo rui prema Duvanjskom
polju. Na strani, unutar polukrunog ka-
menog bedema, limitni tumulus visine oko 7 m.
Ka..,no bnmzano i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e. 295; A. Benac 1985, 15-16. B.
23.117 GRADINA, Duvno. Praistorijska
gradina i rimska utvrda. Locirana je na istaknutom
brij-egu nad izvorom banice. Sondirali A Benac i
B. Govedarica. Veliki, izdueni plato (oko 180X60
m) podijeljen je u 3 terase i to velikim obrambenim
tumulom gornje i srednje, te be-
demom srednje i donje terase. Vanjski be-
dem brani sjeverni i zapadni rub, dok su i
juni prirodno Na bedemu tragovi zidova
u malteru. eljezno i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 297-298; A. Benac 1985, 4ii-47.
B.
23.118 GRADINA, Sutina, Posuje. Prahistorijska
gradina, nase}je i rimska utvrda. Na brdu
u obliku plasta na prahistorijskoj gradini podignuta
je rimsika utvrdica, a u brdu se nalazi gdje
su stanovali prahistorijski stanovnici. e-
ljezno i rimsko doba.
LlT.: V nadi.msky 1894 e, 302; P. 1978, 2'36. P.
23.119 GRADINA, Tribistovo-Staro Polje, Porn-
je. Prahistorijska gradina i rimska utvrda. Gradinu
su titili zidovi bez maltera (duina 62 m, irina
od 13,32 i 36 m). Na suho-zidu je kasnije podignut
zid s malterom. eljezno i rimsk<? doba.
LF.: P. 1978, 216-217. P.
23.120 GRADINA, lJuvno. Praistorijska
gradina. Smjetena je na platou oko 50 x 30
m, iznad. padine koja Ee strmo rui prema Duvanj-
skom polju. S (i
strane branjena je snartim kamenim bedemom
centralni dio tumulus visine oko lO m. Kasno
bronzano i starije eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 296; .4.. Benac 1985. 14-15
B.
23.121 GRADINA (Grad), Vinica-Klimenta, Dff
no. gradina. Locirana je iznad sjev1
dijela polja, na vrhu omanje
izdvojenog brda (Runjava glavica). Na junoj str<
ni limitni tumulus (Grad), du ostalih ivica plate
samo vidljivi ostaci bedema. Posu1
kultura, rano bronzano tloba.
Ll.T.: \f. nu,::frmslcy 1394 e, 302. B.,
23.122 GRADINA, (Grad), Vir-Glavica, Posuj
Prahistorijska gradina, rimska utvrda i srednjovjE
kovni grad. Nalazi se na brdu nad koritom
Srednjovj-ekovni zidovi su do 2 m visim
a prostor priblino 40 X 50 n
Duina grada iznosi oko 100 m. Pisani izvori ga spo
minju sredinom 15. st. pod imnom Rixachi, u po
'jedu hercega Stjepana U blizini Gradin
su 3 koplja karolinkog tipa. i e
ljezno dob.a, rimsko doba i rani i kasni srednji vi

LIT.: P. 1978, 222. T. Glava-P. Orei
23.123 GRADINA, Zagorje, Posuje. Praistorijsk<
gradina. Smje.tena na manjem brdu.
sl.abo Bronz.an0 i eljezno doba. B.
23.124 GRADINA, Zavelim, Posuje. Praistorijsk;;
gradina. Podignuta je na manjem brdu. Na najugro-
enijoj prema kameni limitni tumu-
lus os:J.ove 8-10 m), uz rubove ostaci su-
hozida. Bronzano i eljezno doba. :s.
23.125 GRADINA NA KUKU, Omolje, Duvno. Pra-
Lstorijska gradina. Locirana je na visoke
terase iznad polja. Sa sjeverne strane du-
bokom dragom. Sa i strane
glavni, bedem, s june slabiji. Plato o:e sastoji
od krevite terase. eljezno doba.
LIT.: A. Benac 198:3, 2:J-2o
23.126 GRADINA NA LIBU, Duvno. Pra-
istorijska gradina i rimsko naselje. Smj-'2 ten , Je na
.sjevernom dijelu dugog hrpta domin'l.ntnog brda Lib,
koj duboko zadire u Duvanjsko polje.
na strana prirodno je branjena strmom stijenom,
je sa ostalih strana plato gradine (ve-
oko 8:i X 30 m) branjen sn3.nim bedemo:n. Be-
dem je najiri i najvii na lako ju-
strani gdje se uzdie u li-
mi tni tumulus, osnove oko 35 m, .a visine do 6 m.
Isp'.:ld ovog, dominantnog na
noj, kao i na jugozapadnoj i zapadnoj padini, nalazi
se nekoliko i manjih zaravanaka i terasa s
tragovima nastanjivanja. Najvjerovatnije
se radi o razmj-era. Lokalitet pripada
eljeznom dobu, a ima i tragova ivota iz rimskog
doba. Po miljenju radi se o pred-
rimskom Delminiju, centru Delmata.
LlT.: V. Radimsky 1894 e, 294--295; A. Benac 1985, 22-25.
B.
23.127 GRADINA NA MOSNJACI, Roko polje, Du-
vno. Praistorijska gradina. Smjetena je na jednom
platou na sjevernoj padini juno od po-
lja. Slabi tragovi suhozida na junom rubu platoa.
Bronzano i eljezno doba. B.
23.128 GRADINA NA SUTULIJI, Duvno.
Praistorijska gradina. Nalazi se na vrhu visokog,
dominantnog brda. S sjeverne i
ne strane plato gradine (oko 50X15 m) branjen je
dvostrukim kamenim bedemom. Bronzano i eljez-
no doba.
LIT.: A. Benac 1935 50. B
23.129 GRADINA VISE BAKULINA DOLA, Roko
polje, Duvno. Praistorijska gradina. Locirana je na
dominantnom brdu, sjeverno od polja. Vidljivi os-
taci suhozida uz rub. Bronzano i ljezno doba.
B.
23.130 GRADINICA NA KUKU, Duvno.
Praistorijska gradina. Smjetena je na stjenovitoj
terase iznad polja. S june stra-
ne, branjena je limitnim tumulom. Plato je veoma
mali: oko 20X8 m. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 41-42. B.
23.131 GREBINE, Vinjani, Posuje. Rimsko nase-
lje, bazilika s grobljem i srednjovje-
kovna nekropola. Najstariju fazu predstavljaju os-
taci rimskog naselja nije jo potpuno
poznata. Nalazi se sastoj.e od ulomaka
materijala, osobito tegula i imbreksa.
bazilika, od koje je samo sjeverni dio pro-
storija sa baptisterijem i pisdnom krinog oblika.
Centralni i juni dio su uniteni vododerinom. Bazi-
lika pripada tipu >+-bosanskih kult-
nih a ju je dati:rati u 5. ili 6. st.
Nekoliko .grobova i kameni sarkofag
tipa da je ovdje u doba postojanja bazilike
vren ukop okolnih stanovnika.
Mjesto bazilike koritena je u ka.snom srednjem
vijeku kao groblje. Sredinom 19. st. tu su jo sta-
jale tri kamene a prema starijoj tradiciji njih
je ranije bilo jo mnogo vie. Rimsko doba (2-4.
st.), doba (5-6. st.) i kasni srednji vi:..
jek.
LIT.: C. Pat c'i 1902 a, 3; A Zelenika 1959, 2fil-252; T.
An:SeW 1977 a, 87. Basler
23.132 GREBLJA (Viala), Duvno. Srednjo-
vjeko,ma nekropola i tumulus. Na uz-
vienom breuljku i manjem tumulusu od
sela nalazi se nekropola sa 47 (46
i 1 sanduk). dio je amorfnog oblika.
su neto kvalitetnije obrade. Samo jedan je
ukraen plitkoreljefnom predstavom dvije fi-
gure sa Orijentacija Z-1. Brnnzano doba
i kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.133 GRIZELJOVA GRADINA, Osoje, Posuje.
Prahi-'torijska gradina. Smjetena je na malom uzvi-
enju, na hrbatu brda. Elipsasti prostor oko
40 X 35 m branjen je suhozidom. Na povrini ulomci
zemljanih posuda, zemlje Oijep i ostaci og-
njita), komadi rvnjeva. Pornka kultura, rano bron-
doba.
LIT.: P. 1978, 210-211. P.
23.134 GROBLJE, Cebara, Duvno. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovni grobovi. Oko 500 m sjever-
no od ceste Mostar-Duvno, u polju, na manjem
uzvienju (tumulusu) nalaze se dva 1 sanduk
i 1 vii rnnduk sa postoljem. Vii sanduk je lijepo
ukraen motivima: konjanik, stilizovani kri, polu-
mjesec i poluloptasto Orijentacija Z-I.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 290; S. 1958, 380.
A. Zelendka
23.135 GROBLJE, Stepen, Duvno. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovni grobovi. Na jednom tumu-
lusu promje,ra 18 m i visine 2 m locirana su tri.
k.a (2 i 1 prevrnuti sljemenjak). Jedna
je ukraena motivom polumjeseca. Orijentacija Z-I.
Bronzano doba i kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.136 GROBLJE, Velika Vinica, Duvno. Srednjo-
vjekovni grobovi. U groblju nalaze se
*
267
dva 1 virnki sanduk sa postoljem i 1
su vrlo lijepo a sanduk je ukraen
plitko-reljefnim motivom konjanika, svastikom i po-
lumjesecom. Orijentacija je Z-I. Kasni srednji vi-
jek. A. Zelenika,
23.137 GROBLJE SV. IVE, Roko polje, Duvno. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Po-
red groblja i crkve sv. Ive u zapadnom dijelu Ro-
kog polja, na tumulusu promjera 60 m i vi-
6 m, nalazi se srednjovjekovna nekropola sa
3,1 su uglavnom utonuli u zemlju,
je amorfnih formi, slabije
ni i bez ukrasa. Pored na tumulusu vidljivi
su i ostaci grobova nepravilnim kamenim
A. Zele!likn
23.138 GROBNICA, Bukovica, Duvno.
tumulus. Nalazi se u polju ispod sela. Ima oko 20
m i 4 m visine. Bronzano doba.
LIT.: V. Radimslcy 1894 e, 292-293. B.
23.139 GROBNICE, Orvenice, Duvno. Srednjovje-
kovno groblje. oko 10 u obliku
orijentiranih Z-I; 10 u obliku sandu-
ka dislocirana i sekundarno upotrebljeno. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 289. N.
23.140 GRUDINE, Donji Posuje. Sred-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: simboli-
LIT.: S. 1971, 299. N.
23.141 HRTOVA GOMILA, Gradac, Posuje. Prai-'-
torijski tumuli. Jedan i tri manja kamena tu-
mula. U 12 m, visine 2 m) F. Fia-
la je naao grobnicu u obliku sanduka od kamenih
sa skeletom u poloaju, a u centru
tumula, 1 m iznad osnove tumula, pehar.
Nalaz pripada posukoj kulturi. Rano bronzano do-
ba.
. LIT.: F. Fiala 1894 c, 325-326. B.
23.142 IGLICIC 1, Raeljke, Duvno. Usamljeni
tumulus. Bronzano doba.
23.143 IGLICIC 2, Raeljke, Duvno. Srednjovjeko-
vna nekropola. Oko 300 m od crkve nalazi
se 1Erednjovjekovna nekropola sa 17 (14 plo-
2 sanduka i 1 sljemenjak). Nekoliko
uzidana je u ogradni zid. Dva ukraena su
motivima kola i svastike. .. Zelenika
23.144 ILCINOVA LAZINA, Batin, Posuje. Prais-
torijsko i .:rednjovjekovno naselje. Na povrini zem-
lje nalaze se ostaci zemljanih pornda iz starijeg
neolitika (impresso kultura), doba (po-
suka kultura) i razvijenog srednjeg vijeka.
LIT : P. 1978, 184-185. P.
23.145 ILINO BRDO, Posuje. Rimski
epigrafoki spomenik i srednjovjekovna nekropola.
Kamen s natpisom je prilikom kopanja rake
u aktuelnom groblju. 15 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
krst. Nekoliko dislocirana i sekundarno upotreb-
ljeno. Kasni srednji vijek.
LJT.: S. 1971, 301-302. P.
23.141 IZVANJSKA GRADINA, Batin, Posuje. Pra-
historijska gradina. Nalazi se na najviem brdu na
Batina. Vrh glavice opasan je dvostrukim
rnhozidom s OJacanjem zidom) na
strani. Ulaz je na strani. Prostor unu-
tar vanjskog rnhozida je oko 70 X 35 m. Na
povrini zemlje gruba zemljana i
zemlja (lijep, ostaci ognjita). doba (po-
suika kultura).
LIT.: P. 1978, 210. P.
23.147 JARCICI, Gradac, Posuje. Srednjovjekovno
naselje. Otkrivene su 4 zgrade; dvije zidane kame-
nom i drvetom, a dvije drvene.
je keramike, alata, od eljeza, kremen od
tridesetak eljeznih strelica na jednom
mjestu. Srednji vijek. P
23.148 JARDO, Posuje. Prahistorijski tu-
mulus. doba. P.
23.149 JELOV ACA, Posuje. Srednjovje-
kovna nekropDla. 11 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 300. N.
23.150 JOKIN GREB, Mokronoge, Duvno. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 285. N.
23.151 JOSANICA, Joanica, Duvno. Srednjovje-
sanduka i orijentiranih Z-I. Kasni. srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 287. N.
23.152 KADIM, Vk, Posuj1e. Prahistorijsko na.selj-e,
tumulus i srednjovjekovno groblje. Grobna gomila
na kojoj se nalaze srednjovjekovni Sjevero-
uz gomilu su ostaci prahistorijskog naselja
vangradinskog tipa. Na povrini zemlje nalaze se
ulomci zemljane i zemlje. Eneolitik
ili rano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1978, 195. P.
23.153 KAMENITI VRTAL, Gradac, Posuje. Sred-
njovjekovno naselje. U Laticama, na jednoj parceli
(Kameniti vrtal), nalaeni su srednjovjekovni metal-
ni predmeti. Kasni srednji vijek. P.
23,154 KAMENOLOM, Duvno. Rimski kamenolom.
Nalazio ise na mjestu dananjeg kamenoloma, a u
njemu je reljef Silvana, najvjeTojatnije
isklesan u samom kamenolomu, da je Sil-
van bio i zatitnik kamenorezaca. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1906, 160. I.
23.155 KAPULICE, Duvno. STed-
njovjekovni spomenik. U zaseoku (mahala
Kapulica), nalazi se veliki u obliku sanduka
2Xl,30Xl m). je bolje bez
ukrasa i orijentiran u pravcu Z-I. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
23.156 KARACICA JARAM, Crvenice, Duvno. Pra-
hiistorijski tumulus i nalaz. Na irem
prostoru broj kamenih tumula. S istog lokalite-
ta i mali kelt. doba.
LIT : I. Bojanovski 1967 b, 193. B. Ma1rijani
23.157 KARAULA, Duvno. Rimska s'\Tetilita, ka-
bazilika s grobovima, srednjovjekovna
..,kropola. Na groblju zv. Karaula na-
su votivni reljef Dionisa, Dijane i Silvana, kao
i ara Armatu, pa se pretpoetavlja posto-
janje svetilita sub divo, odnosno zidanog hrama
(Armatova). Brojni ulomci poklopaca i drumh diie-
lova kamenog sarkDfaga pripadaju nekropoli
vjerovatno groblju stanovnika rimskog naselja u da
nanjem Duvnu (moda rimski Delminij - v. Crk
vina, Duvno). Nalazi stubova i kapitela e likovimi
ptica ukazuju i na postojanje bazilike
Na rimskim i ruevinama nastala jt
kasnije svednjovjekovna nekropola. je osan
tiranih SI-JZ. Ukras: vitica, znaci, li-
nearni motiv. Rimsko doba (1--4. st.),
doba (5-6. st.), kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1895 a, 582-583; C. Patsch 1897 b, 227-243;
C. Patsc:i 1904 a, 307-347. V. PakvaJ,i,n-N.
23.158 KATUNINA, Blidinje, Duvno. Prahistorijska
gradina i rimska utvrda. Prostor koji zauzima gra-
dina iznosi oko 50X90 m. Sjeverna, zapadna i juna
si.rana hranjene su kamenim suhozidom. Kasnije je
na sjevernoj strani podignut zid s malterom. Uz
t.aj zid vide se i ostaci Na povrini
zemlje ima mnotvo ulomaka prahistorijsike i an-
keramike, te zemlje (lijep ili ostaci
ognjita) i rvnjeva. su i komadi troske.
eljezno i rim:siko doba. P.
23.159 KLANAC U PETROVICIMA, Vrpolje, Po-
rnje. Fibula srednjolatenske sheme, prili-
kom oranja. eljezno doba (2. ili 1. v. st. e.).
LIT.: V. Radimsky 1891 f, 422-423. B.
23.160 KLAPAVICA, Eminovo Selo, Duvno. Sred-
njovjekovna nekropola. devet u
obliku i krsta, orijentiranih Z-I; ukras: sim-
znaci, geometrijski motivi. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 285. N.
23.161 KLINI, Duvno. Rimsko naselje. Na
irem prostoru oko vrela banice nalaze :::e ostaci
(zidovi, temelji, a'I'hitektonski ulomci itd.),
podna i krovna opeka, fragmenti keramike, novac
(republikanski denarius, te carski novci: Titirius,
Traianus, Vespasianus, Probus, Constantinus I). Na-
je i ulomak natpisa na kojem se spominju de-
curioni. Vjerojatno se radi o vicusu u gradskom
Delminiuma, a natpis se odnosi na decu-
rione iz Delminiuma. Datacija: 2-4. st.
LIT. V. Radimsky 1894 e, 311; C. Patsch 1895 b, 285.
I.
23.162 KOLO, Kolo, Duvno. Rimski novac.
jedan republikanski denar (Minucius) i carski novci:
Domitianus, Septimius Severus i Iulia Domna. Rim-
sko doba, 2. v. st. 3. v. n. e.
LIT.: C. Patsch 1904 a, 360-363. G.
23.163 KOMILOV AC, Gradac, Posuje. Prahistorijsko
i srednjovjekovno naselje. su istraivane
dvije srednjovjekovne P. 1968.
komadi zemljanih posuda, ognjita, metalne
vine, temelji Eneolitik i kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1973, 190 i. 205-206. P.
23.164 KONGORA 1, KDngora, Duvno. Rimsko ut-
U temeljima konstatovao je
C. Patsch kule toga Od izvora
Zensko vrilo do iao je vodovod se
ostaci vide u podnoju Ljubue, odmah povie utvr-
U Kongori su i rimski novci: repu-
blikanski denar (Roma i Furius (56. g. st. e.) i carski
(Nero i Vespasianus). eljezno i rimsko doba .
LIT.: C. Patsch 1904 a, 34' . I.
23.165 KONGORA 2, Kongora, Duvno. Praistorijo
ski tumulusi i srednjovjekovna nekropola.
dva kamena tumulusa smjetena 119 u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
ukras: znaci. Bronzano doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 288-289 N.
23.166 KONGORA 3, Kongora, Duvno. Srednjovje-
kovno groblje. uz muslimansko groblje,
pet u obliku Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 289. N.
23.167 KONGORA 4, Kongora, Duvno. Srednjovje-
kovno groblje. u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras: krst,
arkade, figuralne p:redi:tave i scene. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 289. N.
23.168 KONJOVAC, Pornje. Prahistorij-
ski tumuli. Tri kamene gomile. doba.
U povrinski sloj vreni su naknadni ukopi. Arhi-
tektura tih grobova je grobovima okolnog
hrvatskog stanovnitva.
LIT.: P. 1978, 245. P
23.169 KORITA, Korita, Duvno. Praistorijski islu-
nalaz. Dva zlatna privjeska,
na prilikom obrade zemlje, moda iz nekog razore-
nog groba. Jedan primjerak je u Muzeju
kog samostana na Humcu kod Lju'bukog. Kasno
bronzano doba.
LIT.: B. 1957, 253-254. B.
23.170 KOVACI 1, Duvno. prais-
torijski nalaz. eljezno koplje i okov na drku kop-
lja, moda iz razorenog groba. eljezno doba.
B.
23.171 KOVACI 2, Duvno. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenici. U dvoritu savremene kato-
crkve u nalaze se dva srednjovje-
kovna nadgrobna spomenika - (jedna
i jedan sljemenjak). Sljemenjak je bolje i
ukraen motivom konjanika u lovu na jelena. Ori-
jentacija Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelmika
23.172 KOVACI 3, Duvno. Rimska zgrada
i grobovi. Na sela 1961. godine
su ostaci temelja objekta zidanog kamenom i
nim malterom. Na povrini su vidljivi ostaci rimi"ke
opeke. je i vie grobova sa poklopnicama
i 1 rimski novac. Rimsko doba. A. Zelenika
23.173 KOSUTIJEVA GLAVA, Posuje.
Prahistorijski tumuli. Sest kamenih grobnih gomila,
od kojih su dvije poruene u drugom
svjetskom ratu. doba. P.
23.174 KRALJEVINA, Vinica, Duvno. Srednjovje-
kovno groblje. est u obliku plo-
N.
23.175 KRAMLJAK, Batin, Posuje. Prahistorijsko
naselje. Na povrini zemlje nalaze se zemljane lon-
zemlja (lijep i ostaci ognjita), koma-
di rvnjeva. Pripada tipu prapovijesnih vangradin-
skih naselja. doba (posuka kultura).
LIT : P. 1978, 191. P.
23.176 KRASICA DRAGA, Batin, Posuje. Prahisto-
rijski tumuli. Dvije kamene grobne gomile. se
zove gomila, a manja Mala gomila.
no doba. P.
23.177 KRATINE (Seline), Eminovo Selo, Duvno.
Rimsko naselje i ciglana. Na povrini od oko 1,5
269
hektara nalaze se temelj i :zigrada zidanih kamenom
i opekom, te mnotvo rasute opeke i crijepa. Uz
lijevu obalu potoka Djevojka je velika
rimskih opeka i crijepova naslaganih u ne-
koliko redova, a uz rub ciglane razbacana grume-
nje kao i ili
opeke. Rimsko doba (1-4. st).
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 304; C. Patsch 1904 a, 346.
I.
23.178 KRNIN, Roko polje, Duvno. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Zapadno od
sela prema Bukom Blatu, na dva manja tumulusa
oko 15 m i visine oko 2 m nalazi se sred-
njovjekovna nekropola sa 18 (1 7 i 1
sanduk). "'u utonuli u zemlju, slabije su obra-
de, i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Bron-
LIT.: V. Radimsky 1896 a, 155. A. Zelenika
23.179 KRSTACE, Posuje. Prahistorijski
tumuli. kamene grobne gomile. Dvije su po-
ruene, a grobovi, kako se nisu uniteni. Bron-
doba. P.
23.180 KRSTINA, Gradac, Posuje. Prahistorijska
gradina. Smjetena je na vrhu visokog, dominant-
nog brda. Suhozid krunog oblika zatvara prostor
oko 30 m. P. je sondirao 1965.
dio kulturnog sloja uniten je erozijom. je
od kremena, komadi zemljanih posuda,
zemlje, ivotinjskih kostiju i ostaci vatrita.
Cetinska kultura, rano doba.
LIT.: P. 1978, 303-304; I. 1983,
202. P.
23.181 KUBANOVAC, Osoje, Poouje. Prahistorijsko
naselje. Na povrini se nalaze komadi zemljanih po-
suda, zemlje (lijep i ostaci ognjita). Pripa-
da tipu prapovijesnih vangradinskih naselja. Bron-
doba.
LIT.: P. 1978, 195. P.
23.182 KUK, Vir-Kadin, Pornje. Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku i sar-
kofaga; ukras: tordirana traka, spirala, figuralna sce-
na. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 302. N.
23.183 KULINA, Gradac, Posuje. Prahistorijska gra-
dina, rimska utvrda, ranoslavensko naselje. Na po-
vrini Velike Kuline podignuta je prapovijesna gra-
dina. Na istom prnstoru je kasnije rimska
utvrda, a na maloj glavici zgrada; s isto-
strane prokopan je kanal, a sa sjeverozapada
ulazna vrata. Oko 70 m nalazi se Mala Ku-
lina, s povrinskim nalazima prapovijesne
je, ostaci (straare), a s june strane ostaci ob-
rambenog zida. F. Fiala je 1892. napravio manju
sondu na Velikoj Kulini. i rimsko doba,
rani srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1893, 145 i 151; P. 1978, 207. P.
23.184 KUELJ, Grabovica, Duvno. Praistorijski tu-
muli. Dvije kamene grobne gomile. doba.
LIT.: V. Radimsky 1896 a, 150. P.
23.185 LATICE, Gradac, Posuje. Prahistorijsko na-
selje. U Laticama, na zvanom
su na povrini komadi zemljanog
i zemlje. Pripadaju prapovijesnom naselju
vangradinskog tipa. doba. P.
23.186 LAZINA, Gradac, Posuje. Srednjovjekovno
naselje. Na povrini zemlje komadi zemljanih po-
mda, jedno ognjite. Arhitektura nije
na. Kasni srednji vijek. P.

23.187 LETKA, Duvno. Praistorijski tumulus, rim-
ski novac i srednjovjekovni spomenici. U blizini ka-
groblja, na tumulu smjetena dva
u obliku i sarkofaga, orijentirani SZ-JI;
ukra: tordirana traka, vitica, figuralna scena. Bron-
zano doba i kasni srednji vijek. N.
23.188 LIPA 1, Lipa, Duvno. Srednjovjekovna ne-
kropola. Uz groblje 47
SZ-JI; ukras: tordirana traka, znaci,
tit s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 288. N.
kropola. 35 u obliku i sandu-
ka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 288. N.
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ--JI i JZ-SI;
LIT.: S. 1971, 288. N.
23.191 LIPOVICE, Gradac, Posuje. Prahistorijski
tumuli. Na dva mjesta na sela tri kamene
grobne gomile manjeg obima. doba.
P.
23.192 LISKOV A DRAICA, Raeljke, Duvno. Rim-
ska nekropola. Prilikom obrade zemljita nalaeni
su grobovi s kosturima i grobni prilozi kao to su
zemljane posude, male staklene porndice, te frag-
menti stakla i keramike. Nalazi nisu Rim-
sko doba. I.
23.193 LONCARI, Vinjani Posuje. Rim-
ska radionica. Nedaleko od savremenog seoskog gro-
blja, je nedovrena statua ene. Bila je uko-
pana u zemlju, a oko nje otpaci istog kamena. Vje-
rojatno mjesto skulptorske radionice. Rimsko doba
(2-4. st).
LIT.: C. Patsdi 1902 a, 1-3; D. 1967, 339-
-252. V. Pakvalin
23.194 LUG 1, Lug, Duvno. Srednjovjekovna ne-
LIT.: S. 1971, 285. N.
23.195 LUG 2, Lug, Duvno. Srednjovjekovna ne-
kropola. 22 u obliku i l!an-
cluka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 285. N.
23.196 MAJDAN, Kongora, Duvno. Rimsko nase-
lje. Na lokalitetu Majdan konstatovao je C. Patsch
tragove zidova rimskih zgrada. Rimsko doba (1-
-4. st).
LIT.: C. Patsch 1904 a, 340. I. Ciremonik
23.197 MALA GRADINA, Batin, Posuje. Prahisto-
rijska gradina. Od fortifikacije je vidljiva samo go-
mila kamena, promjera oko 10 m i visine oko 2 m.
Na povrini se nalaze sitni komadi zemljanih po-
suda i ivotinjskih kostiju. Vjerojatno do-
ba.
LIT.: P. 1978, 209-210 .. P.
23.198 MALA GRADINA (Stranica), Du-
vno. Rimska utvrda. su temeljni zidovi ut-
VTde, objekta za vodu i dvaju ii:turenih straara, te
prokop u kamenu na junoj strani. Na povrini zem-
lje (na prostoru utvrde i oko utvrde) nalaze se ko-
zemljanih posuda (predrimskih, rimskih, a
vjerojatno i iz slavenskog ranog srednjeg vijeka),
brojne trolkutne i strijele, eljezni noi-
ekseri, staklene posude, daiklena past.a, brusovi,
jedan kalup u kamenu, troska i dr.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 310; C. Patsch 1904 a, 309; P.
1983, 79-82. P
23.199 MALA GRADINA, Duvno. Pra-
istorijska gradina i rimska utvrda. Locirana je na
vrhu brda. Rubovi ovalnog platoa (oko 70X40 m)
su prirodno strmim padinama
i stijenama, a ostale strane su branjene kamenim
bedemima duine i visine. je bedem
na sjevernom rubu. Na i zapadnoj strani
ostaci zida u malteru i pravougaone kule (osnove
10X5 m). eljezno i rimsko doba.
B.
23.200 MALA GRADINA, Mesihovina, Duvno. Pra-
hisforijska gradina. Ima oblik, irine 70-80
m i duine oko 250 m. Na povrini zemlje nalaze se
komadi zemljanih posuda. Vjerojatno starije eljez-
no doba.
LiT.: V. Radimsky 1894 e, 293. P.
23.201 MALA GRADINA, Mokronoge, Duvno. Pra-
istorijska gradina. Podignuta je na platou brda, iz-
nad korita Suice, nasuprot Velikoj gradini. Plato
dimenzija oko 40X25 m, branjen je s june i jugoza-
padne strane kamenim bedemom duine oko 45 m,
irine oko 18 m i visine 4 m. Kasno bron-
LIT : V. Radimsky 1894 e, 285-286; A.. Benac 1985. 8-11.
B.
23.202 MALI GRAD, Mrkodol, Duvno. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na rubu visoke tera.:e.
Mali plato je s june strane branjen
polukrunim bedemom unutar kojeg je limitni tu-
mulus. Zeljezno doba.
LIT.: A. Benac 1985, 35-37. B.
23.203 MALI GRADAC NA PRIVALI,
Duv:rio. Mala praistorijska gradina, obram-
bene namjene. Nasip od krupnog kamena zatvara
kruni prostor cca 12 m. Bronzano i eljez-
no doba.
LIT.: A. Benac 1985, 44-45. B.
23.204 MANDINA GRADINA, Mandino Selo, Duv-
no. Prai.storijski kultni objekat i srednjovjekovna
nekropola. Smjetena je na platou usarnljenog
grebena koji stoji u dijelu Du-
vanjskog polja. Plato ima dvije glavne terase. Na
se die kameni tumulus, osnove
oko 30 m, visine oko 5 m. Obrambenih bedema ne-
ma. Manja sondana iskopavanja obavio je 1978.
A. Benac, na tumulu i na junom rubu terase. Lo-
kalitet je objanjen kao kultno mjesto, a tumulus
kao kultni objekat, od za ire Na
platou je neikropofa, .sa 20
u obliku orijentiranih SZ-JI, a u podnoju
jo tri u obliku masivnih iste orijen-
tacije, ali ukraenih: bordura, znaci, bilj-
ni motivi, ruka. Kasno bronzano i eljezno doba,
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 295; S. 1971, 288; A. Be-
nac 1985, 16-20. B.
23.205 MANDINO SELO, Mandino Selo, Duvno.
Srednjovjekovna nekropola. U polju, ispod Mandine
gradine, 30 u obliku orijen-
tiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 288. N.
23.206 MARASOV GROB, Duvno.
Snodnjovjekovni spomenik. Usamljeni u ob-
liku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 289. N.
23.207 MASLICA BRIG, Glavica, Posuje. Srednjo-
liku i sanduka, uz grobove nepravil-
nim kamenjem; ukras: ljudska figura. Kasni srednji
vijek. N.
23.208 MASLICA KLANAC, Posuje.
Srednjovjekovna nekropola. U blizini Gradine
vano oko 60 u obliku Kasni srednji
vijek. N.
23.209 MASTIRINE, Bukova Gora, Duvno. Ostaci
crkvene i srednjovjekovna nekropola. Os-
taci od pravilno tesanih blokova kon-
turom apside. Brojni kasniji grobovi vidljivi na s1-
rem prostoru oko doba (?)
r_r .'.: 1'J. Mileti1:: 1979, 176. N.
23.210 MASET, Tubolja, Duvno. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. U polju, zapad-
no od sela, na zemljanom tumulrnm 28 m
i visine 2 m nalazi se nekropola sa 76
spomenika utonula je u zemlju. Slabije su
i bez ukrasa. U blizini ove nekropole na-
lazi se usamljen u obliku Orijentacija
spomenika je Z-I. Bronzano doba i kasni srednji vi-
jek. A. Zelenika
23.211 MASETA, Duvno. Sred-
njovjekovna nekropola, Na manjoj humci
pata Duvn0-Livno i Bukog Blata locirana je ne-
kropola od 30 - preteno i 1 visoki
sanduk - utonuli u zeml]u. Samo jedan
ukraen je cik-cak bordurom. Orijentacija
Z-1. Kasni srednji vijek. .'\.
0
\eni1::1
23.212 MAETA, Duvno. Sred-
njovJekovna nekropola. Pored starog puta Suica-
---StrEL1.j, ispod nalazi se srednjovje-
kovna nekropola sa 319 (23 12 sanduka
i 4 sljemenjaka). su locirani u manjim skupi-
nama u duini od oko 200 m. Uglavnom su .amorfnog
oblika i slabije obrade. Samo jedan je ukraen mo-
tivom polumjeseca. Orijentacija Z-I. Kasni sred-
nji vijek. A. '.7,-''e:1jka
23.213 MASETA-SOLILA, uica, Duvno. Praisto-
rijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Oko 1 km
od Suice prema Duvnu na lokalitetu Maeta--'-Solila,
kod Zrna, smjetena je nekropola .sa 49
(26 22 sanduka i 1 sljemenjak). Jedan
dio nalazi se na tri manja praistorijska tu-
mulusa. su slabije ima dosta amor-
fnih oblika i spomenika. Orijentacija spo-
menika j-e Z---I. Bronzano doba i kasni srednji vi-
jek.
1.1T.: S. Beia;;L 1971, 280-281. A. Zelenika
23.214 MAETI, Duvno. Srednjovjekov-
N.
23.215 MASETI, Podgaj, Duvno. Srednjovjekovno
sanduka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
N.
23.216 MASETI, Duvno. Srednjovjekovno
groblje. u obliku ori-
271
jentiranih Z-I; ukras: bordura, znaci.
LIT : S. 1971, 287. N.
23.217 MATKOVINE, Vinjani, Posuje. Prahistorij-
ski tumulus, sa srednjovjekovnim
LIT.: P. 1978, 244. P.
23.218 Letka, Duvno. Rimsko naselje
i groblje. Na vie mjesta su temelji rimskih
zgrada, kao i grobovi s paljevinama, s natpi-
som, dio are. Rimsko doba, 1-3. v.
LE.: V. Rad;msky l'.l94 e, 311; C. Patsch 1904 a, 347-348.
I.
23.219 MILOEVAC, Batin, Posuje. Prahistorijsko
naselje i tumulus. U manjem vangradinskom nase-
lju na povrini ostaci grubih zemljanih posuda i pe-
zemlje (lijep). U blizini je kamena gomi-
la u kojoj ima i ukopa. doba.
LJ:T.: P. 1978, 191. P.
23.220 MILJAKUSE, Posuje. Tri grobne gomile.
irenjem grada gomile su unitene. P. je 1965.
utvrdio da su gomile bile osrednje a gro-
bovi ukopani u zemlju i od kamenih plo-
u obliku krinje. Kosturi su leali Bron-
doba.
LIT.: P. 1978, 244. P.
23.221 MOKRONOGE, Mokronoge, Duvno. Praisto-
rijska ostava. Sastoji se od 13 jednakih bronzanih
srpova. Kasno bronzano doba (Ha A2-Bl).
Li T.: B. Ccv! .. 1983, 52. B.
23.222 MOSTINA, Batin, Posuje. Prahistorijsko na-
selje. Nije istraivana. Na povrini zemlje nalaze
se komadi od kamena, komadi zemljanih
posuda, zemlje i staklene paste. Neolitik.
LlT: P. 1978, 187. P.
23.223 MOSTINE (Stara Mostina), Prisoje-Karlov
Han, Duvno. Ostaci rimskog mosta i ceste.
na su oba mosta i to: na desnoj strani
na Otoci (Luke), a na lijevoj u Vrtu, otprilike 300 m
nizvodno od mosta u Karlovu Hanu. Kvalitetan zi-
darski rad od tesanaca (irine oko 3,5 m). Kamen iz
mosta je raznio narod, a iz desnog je
dosta kamena za vlasnika (1906).
'A ,. I. B:;janovski 1974, Li:<. I. Bojanovsk.i
23.224 MRKOCELA, Letka, Duvno. Na njivi Mr-
lei rimski kameni spomenik sa prikazom
Atisa na obadvije strane, u udubljenim i uokvire-
nim poljima. Rimsko doba (1-3. st).
i,lT.: C. 190' a, 347. I.
23.225 MRKODOL, Mrkodol, Duvno. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovni spomenici. Na tumulu sa-
dva u obliku i sanduka, orijentira-
ni SZ-JI; ukras: znaci ljiljan. Bron-
'IT.: S. 1971, 289. N.
23.226 MUKINJE 1, Vrpolje, Posuje. Prahistorijska
gradina. Podignuta je na obroncima brda Otre, nad
Rakitskim poljem. Prostor naselja je suho-
zidom. Po povrini komadi zemljanog Bron-
i eljezno doba. P.
23.227 MUKINJE 2, Vrpolje, Posuje. Srednjovjeko-
LIT.: S. 1971, 300. N.
23.228 MUSLICA KLANAC, Posuje. Pra-
historijsko naselje. Nalazi se uz stranu Musli-
klanca. Povrinski nalazi keramike. Pripada tipu
prapovijesnih vangradinskih naselja. Eneolitik ili
doba.
LIT.: P. 1978, 199. P.
23.229 MUSA, Posuje. Prahistorijsko na-
selje. Na povrini zemlje nalaze se sitni komadi zem-
ljanih po.suda, komadi zemlje. Pripada tipu
vangradinskih naselja. Eneolitik ili doba.
LIT.: P. 1978, 191. P.
23.230 NAD PECINOM, Vinica, buvno. Praistorij-
ski tumuli. Dvadesetak kamenih tumula na zaravan-
ku vie polja. Bronzano doba. B.
23.231 NAKLO 1, Grabovica, Duvno. Prahisto:rijsiki
tumuli. Na padinama brda i na oblinjem
zemljitu nalazi se desetak kamenih tumula pro-
mjera osnove 5 do 6 m. Prilikom radova na cesti
Duvno-Arano raskopan je jedan uz samu cestu,
i u njemu 3 skeletna groba ka-
menim Na sjeviernoj periferiji sela, na bre-
uljku, nalazi se nizak tumulus promjera osnove oko
45 m, koji se danas koristi kao mjesno groblje.
Kod izvora Ku1j, pri rubu Bukog Blata, nalaze
se 2 kamena tumula. doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 299. Ba,sler
23.232 NAKLO 2, Grabovica, Duvno. Srednjovje-
kovna nekropola. Na zaseoka Naklo nalazi
se vefa nekropola sa 82 (70 11 sanduka
i 1 sljemenjak), kvalitetnije obrade. su li-
jepo ukraena 2 sanduka sa motivima: kolo, konja-
nik s jelenom, antropomorfne figure, zvijezda i mje-
sec. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
A. ZeleRika
23.233 NECAJNO, Osoje, Pornje. Praistorijska gra-
dina. Smjetena na najviem dijelu hrbata jednog
izduenog brda, relativno niskog, ali dominantnog
u odnosu na oba susjedna polja, posuko i bekijsko.
Na obje lako strane (sjeverozapadna i
uski plato gradine branjen je dv:o.stru-
kim bedemom. Oba bedema produuju se i sa
strane, na kojoj je i ulaz, flankiran
kratkim potezima bedema. su na vanj-
skoj strani bedema vidljiva lica prvobitnog suho-
zida. Gradinu je .sondirao P. a sistematsko is-
kopavanje izveli su B. i B. Kul-
turni sloj debeo je oko 0,40 do 0,65 m, homogen,
u cjelini pripada ranom bronzanom dobu s jakim
eneolitskim tradicijama (Br. A-1 i A-2); posuka
kultura.
LIT.: P. 1978, 199-201; B. 1983 d, 141.
B.
23.234 NEZNANO GROBLJE, Donji Brinik, Duv-
no. Srednjovjekovna nekropola. je preko
80 u obliku i sarkofaga, orijentiranih
LIT.: S. 1971, 288. N.
23.235 BRIG, Posuje. PII'a-
historijsko naselje. Zauzima prostor po hrptu i
padinama niskog brijega u polju. Na povrini zem-
lje su komadi zemljanih posuda, od
kremena, mlatovi od kamena, rvnjevi i brusovi,
lijep. Eneolitik.
LIT.: P. 1978, 177 i 188. P.
23.236 OGRADA, Raeljlke, Duvno. PrahistorijEki tu-
mulus. Kameni tumulus promjera osnove oko 20 m,
u kojem se, prema stanovnika, nalaze gro-
bovi. doba. Basler
23.237 OLUJA, TribiEtovo-Vrpolje, Posuje. F
historijska gradina i rimsika straara. Lokalitet
smjeten na dva vrka, udaljena oko 300 m.
vrku snaan suhozid oblj
na niem suhozid koji zatvara prostor,
7 X 5 m zidana sa bukom. Po povrini
nalaze komadi zemljanih posuda i zeml
eljezno i rimsko doba.
LIT.: P. 1978, 217-218. P. 01
23.238 OMEROVICI, Duvno. Praistor
ski tumulus. Veliki kameni tumulus. Bronzano dol
LIT : V. Radimsky 1894 e, 290. B.

23.239 OMOLJE, Omolje, Duvno. Srednjovjekov
nekropola. Pored 11 s1
u obliku i sanduka, orijentiranih S-
ukras: rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 289. N. MilE
23.240 OPLECANI Duvno.
vna nekropola. Uz i pravoslavno grob:
24 u obliku Kasni sredr
vijek.
LIT.: S. 1971, 287. N. Mile
23.241 ORLOVAC, Eminovo Selo, Duvno. Pr-ahil!t
rijski tumulus. Na brijegu sjeverozapadno od SE
nalazi se veliki kameni tumulus. Bronzano doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 286. Basl
23.242 Roko Polje, Duvno. Prahistori
ski tumuli. U ravnici ispod sela nalaze se tri kamer
tumula. doba.
LIT.: V. Radimsky 1896 a, 155. Ba.sl
23.243 ORLOV KUK, Citlu!k, Posuje. Prahistorijsl
gradina, rimska naseobina i utvrda i ranoslavensE
naselje. Nalazi se na rubu rasjeda sa okomitu
stijenama na strani, pa je EUhozido1
bila opasana s strana (jug, jugoistok
jugozapad). Sondirao P. 1970. je ulc
maka zemljanih posuda, mnotvo ivotinjskih kost
ju, bruwvi i komadi rvnjeva, eljezne
trosika, ulomci stakla. Rano doba (posuk
kultura), eljezno doba, rimsko doba i rani sredn;
vijek.
LIT.: P. 1978, 199. P. Ore
23.244 ORLOV KUK (Orlokuk), Duvnc
Prahistorijsko naselje. C. Patsch ga naziva Gradina
mada se sada ne vide zidovi, samo sitni komad
zemljanih pornda na ivici brda, koje strmo pad<
u pravcu Vjerojatno se radi o naselju van
gradinskog tipa, i eljeznog doba.
LIT.: C. Patsch 1904 a, 309. P. Orei
23.245 OSOJE, Osoje, Posuje. Prahistorijski tumuli
Niz od esnaest grobnih gomila iznad sela
je poruen, osim pojedinih grobova koji su
ni. doba. P.
23.246 OSRIDAK, Posuje. Prahistorijsk'.
tumuli. Tri kamene grobne gomile
doba. P.
23.247 OSTROAC, Joanica, Duvno. Srednjovjeko-
vna nekropola. Pored potoka Ostroac nalazi se ma-
nja nekropola sa devet (7 i 2 sanduka).
su slabije i bez ukrasa.
Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.248 OTRA VRV, Duvno. Prahistorijsko
naselje. Na povrini zemlje nalaze se sitni komadi
zemljanih posuda. Pripada tipu prapovijesnih van-
gradinskih naselja. Eneolitik ili rano do-
ba. P.
23.249 OTRI BRIG, Batin, Posuje. Prahistorijsiki
tumulus. Gomila je raskopana i otvoren
grob. doba.
LIT.: P. 1978, 243-244. P.
23.250 OTRULJAK, Donji Brinik, Duvno. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je na omanjem brdu
iznad polja. Veliki, elipsasti plato (oko 190X92 m),
sastavljen iz nekoliko terasa, branjen je s juga vi-
sokim kamenim bedemom u obliku limitnog tumu-
la. Du ostalih rubova samo ostaci nasipa. V. Ra-
dimsky u svojoj skici donosi i bedem. Ka-
sno bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 290-291; A. Benac 1985, 37.
B.
23.251 PALJENIK, Posuje. Praistorijski
i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu
smjetena tri u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentirani Z-I. Bronzano doba i kasni srednji vi-
jek.
LIT.: .. 1971, 299. N.
23.252 PETRICUICI, Zagorje, Posuje. Prahistorij-
ska gradina. Podignuta je na manjem brijegu kraj
malog polja, iznad zaseoka Imala je sna-
an suhozid koji je dijelom uniten prili-
kom Nalazi: komadi zemljanog po-
i eljezno doba. P.
23.253 PETROVICI 1, Mesihovina, Duvno. Rimska
grobnica. Na brdu Gradina u vjerovat-
no u podnoju, je zidana grobnica i plo-
s natpisom koji se nije mogao Rimsko
doba (1-4. st).
LIT.: C. 1904 a, 359. L
23.254 PETROVICI 2, Mesihovina, Duvno. Pojedi-
praistorijski nalaz. Bronzano koplje,
faza karnog bronzanog doba (Ha B).
B.
23.255 PETROVICI 1, Posuje.
Praistorijski grobovi. Iz broj
predmeta, preteno prilikom oranja, pa se
pretpostavlja da su bili prilozi u grobovima. To su:
malo bronzano koplje, tordirane ogrlice,
koluto:vi, privjesci i sl. Kraj kasnog bron-
zano.g i eljeznog doba.
LIT.: V. Radimsky 1891 f, 419-420. B.
23.256 PETROVICI 2, Posuje.
Srednjovjekovna nekropola. U groblju
oko 100 u obliku i sanduka;
ukras: bordura, znaci, jelen, figuralna
scena; nekoliko dislocirana i sekundarno upotreb-
ljeno. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 300. N.
23.257 PLIIV AC, Batin, Posuje. Prahistorijska gra-
dina i naselje. Od utvrde je velika kamena
gomila i krak zid.a koji se od nje odvaja, obuhvata-
zaravan. Na gomili fragmenti keramike. Isto-
od gradine na povrini nalaze se komadi zemlja-
nih posuda, zemlje, rvnjeva i sl. - tragovi
naselja vangradinskog tipa. i eljezno do-
ba.
LIT.: P. 1978, 192. P.
23.258 PLISIVICA, Batin, Pornje. Prahi.storijsko na-
selje. Nalazi se na brdovitom terenu, na granici iz-
Batina i P. istraio 1969. godine
jednu sa zidovima u suhozidu. Na
povrini zemlje je zemljane pe-
zemlje (lijep i ostaci ognjita), komadi rvnje-
va. Unutar komadi zemljanih posuda i tragovi
35 - Arheoloki leksikoo
273
vatre. Pripada tipu prapovijesnih vangradinskih na-
selja. doba Cposuka kultura) i eljezno
doba.
LIT.: P. 1978, 192. P.
23.259 PLIIVICA, Vinjani., Posuje. Prahistorijska
gradina. Nalazi se na padini Plii:vice.
hozidom unitenim) opasan Je ovalni
prostor oko 120 X 90 m. Na najirem obram-
benom zidu podignuta je rimska straara. Sondirao
1965. P. je ulomaka zemljanih po-
suda, lijepa, zemlje od i-
votinjskih kostiju, komada rvnjeva, elJezne tro-
ske i odbitaka kremena. Rano doba (posu-
ka kultura) i irilmsko dolba.
LIT.: P. 1978, 220-221. P.
23.260 POCASNICA, Prisoje, Duvno. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovni grobovi. Na manjem tu-
mulusu, zapadno od mosta na nalaze se
u obliku utonula u zemlJU
i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Bronzano doba i ka-
sni S!r'ednji vijek. A. Zelarrika
23.261 PODGAJ, Podgaj, Duvno. Srednjovjekovni
spomenik. U groblju nalazi se jedan ste-
u obliku kvalitetnije obrade. Orijen-
tacija Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.262 POD GRMIN, Gradac, Posuje. Prahistorijsiko
naselje i nalaz. Na uzvienju 2-3 m
iznad polja na povrini zemlje od krem.e-
na, sitni komadi zemljanih posuda, zemlJa.
Nalazi pripadaju naselju ..
(kasnije zagubljena) sJek1ra .s us1-
com vjerojatno iz kasnog doba.
LIT.: P. 1978, 186. P.
23.263 Posuje. Srednjovjekovna
ukras: znaci, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 299. N.
23.264 PODINE, Roko Radoi, Duvno. Pra-
istorijski tumuli. Na kosi nad poljem pedesetak ka-
menih tumula. Bronzano doba. B.
23.265 PODJELINAK, Blidinje, Posuje. Prahistorij-
ska gradina. Naselje malih dimenzija (oko 50X25 n:1)
bilo je od sjevera, istoka i juga suhozi-
dom. Na povrini zemlje mogu se vrlo rijetki
zemljanih posuda i rvnjeva. i
eljezno doba. P.
23.266 PODKLJENAK, Vinjani, Posuje. Prahisto-
rijski tumuli. Skupina od e.st grobnih gomila s ko-
jih je kamen za izgradnju ceste, a grobovi
uniteni. doba. P.
.s- 23.267 PODKULA, uica, Duvno. Srednjovjekovna
nekropola. Oko 1 km sjeverozapadno od uice loci-
rana je srednjovjekovna nekropola sa 22
(13 sanduka i 9 su preteno amorfnog
oblika, znatno bez ukrasa. Orijentacija je
Z-I. Kami srednji vijek. A. Zelenika
..- 23.268 PODPRIVALA, Prisoje-Podprivala, Duvno.
Srednjovjekovna nekropola. U blizini
nalazi se nekropola srednjovjekovnih uglav-
nom slabije bez ukrasa. Orijenta-
cija Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.269 POD STRAZNICOM, Crvenice, Duvno. Pra-
istorijska grobnica. Bila je u ivac-kamen,
ozidana i pokrivena od muljike. Unitena
je prilikom kamena. Nalazi spaseni inter-
vencijom I. Bojanovskog rn6
1
3. god. sastoje se od
ulomaka eljeznog koplja i bronzanog nakita: toke,
torlkvesa, te dvije igle. 2e1jezno doba, kraj 7. ili
6. v. st. e.
LIT.: B. 1969, 25-48. B.
23.270 PODINE, Lipa, Duvno. Praistorijski tumuli.
Na visoravni, sjeverozapadno od gradine, jedan
i nekoliko manjih kamenih tumula. Bronzano doba.
B.
*"23.271 PODVORNICE, Prisoje, Duvno. Srednjovje-
orijentiranih JZ--.oSI. Kasni srednji vijek.
N.
23.272 POGLEDACA, Batin, Posuje. Prahistorijsko
naselje. Sondirao P. 1968. Nalazi u sondi i na
povrini Zmlje: komadi zemljanih posuda,
zemlje (lijep i ostaci ognjita), od kre-
mena strugalice, pile). Posuka kultura. Ra-
no doba.
LIT.: P. 1978, 191. P.
23.273 POGLEDAVAC, Zagorje, Posuje. Srednjo-
LIT.: S. 1971, 299 N.
23.27 4 POKLECANI, Posuje. Srednjo-
vjekovno groblje. U savremenom groblju
dva u o:bliku i sarkofaga, ori-
jentirana Z-I; osam dislocirana i sekundar-
no upotre'bljeno. Kasni srednji v1jeik. N.
23.275 POLJE, Duvno. Praistorij1:ki ravni grobovi,
uniteni oranjem. Iz grobova bronzani nakit.
Zeljezno doba (5. ili 4. v. st. e). B. C'.lvi2
23.276 PONORI (Osridak), Gradac, Posuje. Prahis-
torijsko i rimsko naselje. Na povrini zemlje
od kremena, ulomaka zemljanih posuda
i rvnjeva i zemlje koji pripadaju prnpovi-
jesnom naselju vangradinskog tipa. vjerojatno bron-
doba. Jedna (zdenac), ostaci
vine od opeke, ulomci opeke
krovnog crijepa su iz rimskog doba.
LIT.: P. 1978, 186. P.
23.277 PRATARSKA OGRADA, Gradac, Posuje.
Prahisitorijsko naselje. Na povrini komadi zemlj,anih
posuda i lijepa. Lokalitet pripada tipu p!ra-
povijesnih vangradinskih naselja. Kasni eneolitik ili
rano doba.
LlT.: P. 1978, 190 P.
23.278 PRATARUE, Batin, Posuje. Prahistorijsko
naselje. Na povrini zemlje nalaze se brojne izra-
od kremena pile, strijele i dr.),
komadi zemlje (lijep i ostaci ognjita), ko-
madi zemljanih posuda i rvnjeva. Neolitik.
LIT.: P. 1978, 187. P.
'"'-' 23.279 PRIKA, Sarajlije, Duvno. Srednjovjekovno
groblje. 35 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, tit
s zoomorfne predstave. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 286 N.
23.280 PRISOJE, Prisoje, Duvno. Srednjovjekovna
orijentiranih JZ-SI. Kasni srednji vijek. N. Mi.leme
23.281 PRIV ALA 1, Duvno.
rimski nalaz. Prilikom oranja je bronzana
statueta koja predstavlja glumca u komediji (tea-
tralna maska i Rimsko doba, 1-2. st.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 312; V. Pakvalin 1981, 245-248.
V. Pakvallin
23.282 PRIV ALA 2, Duvno. Srednjovje-
kovni s1pomenid. Na prevoju Duvanjskog
polja i Bukiog mata, pored starog rimskog puta
locirana su dva u oblilku Priliko!ffi
modernizacije puta su pomjereni iz svog pr-
vobitnog poloaja. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.283 PRIVIJA, Gradac, Posuje. Prahfatorijska gra-
dina. Na vrhu oblog brda ostaci suhozida opasuju
prostor oko 110X6i0 m. Na povrini se na-
laze ulomci zemljanih posuda, zemlja (lijep,
01:taci ognjita), komadi troske i rvnjeva.
no doba (posuika kultura), eljezno doba.
LIT.: P. 1978, 204-205. P.
- 23.284 PRIVIJE uica, Duvno. Sred-
njovjekovna nekropola. Na starom putu uica-Str-
anj nalazi se manja nelm-opola sa (3
i 1 sanduk). su neto kvalitetnije ob-
rade, ali bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Kasni srednji
vijek. P.. Zelenika
23.285 RACKOVA GLAVICA, Prisoje, Duvno. Pra-
istorijska gradina i rimska utvrda. Lokalitet se nalazi
na krevitom platou brda, dimenzija oko 100X25 m.
Na oba kraja je po jedna kamena gomila, a uz
rub ostaC:i bedetna. Na sjeverozapadnom
rubu kasnije je pod:iJgnut zid u malteru. Rano bron-
zano doba (posuka kultura) i rimsko do:ba.
B.
23.286 RADATOV A GRADINA, Gradac, Posuje.
Prahistorijslk.a gradina. Nalazi se na vrku brda. Elip-
p1ato, oko 90X65 m, opasan je im svih
strana suhozidom. Samo na padini ispod gradine
viae se sitni komadi zemljanih posuda. i
eljezno doba.
UT.: P. 1978, 206. P.
23.287 RADINO OSOJE, Gradac. Posuje. Prahisto-
rijski tumuli. Dvije kamene gomile. U blizini gomi-
la j-e kremeni oko 10 cm. Bron-
doba. P.
23.288 RASODNICI, Gradac, Pornje. Prahistorijsko
naselje. Na dva mjesta na razmaiku od 40 m na1aze
se sitni ostaci zemljanih posuda na povrini zemlje.
Vjerojatno doba.
LIT.: P. 1978, 190. P.
RASTOV ACA, Posuje. Srednjo-
VJekovno groblje. u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
vijek.
LIT.: S. 1971, 301. N.
23.290 RACANI, Duvno. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. Juno od puta
u aktuelnom pravoslavnom grob-
lJU, na vecem tumulusu, promjera 35 m i visine 4 m,
nalaze se tri u obliku amorfnih
su i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Bronzano
doba i kasni srednji vijek. A. Zelenika
23.291 REBRINE, Raeljke, Duvno. Rimsko nase-
lje. P?lik?m oranja nailazi se na kamenje,
temelJe zidova i zeljezne noeve. je i no-
vac, po opisu rimski, kao i fragmenti keramike i e-
ljezne troske. Rimsko doba, 1-4. st. I.
23.292 RICINA, Posuje. Praistorijski tumu-
lus, srednjovjekovna crkva i nekropola. Na praistorij-
skoj humci i u njenoj blizini smjetena 10
u obliku sanduka i sarkofaga, oTijentiranih
Z-I; ukrras: znaci i trake. Iz-
vide se zidovi vjerovatno
crkve. U profilu puta vidljivi ostaci grobova ogra-
sloenim na dvije vode, s poreme-
skeletom. Bronzano doba i kasni srednji vi-
jek.
LIT.: M. Vego 1964, 164; S. 1971, 300, Sl. 37.
N.
23.293 RITKE LISKE, Crvenice, Duvno. Praisto-
rijska groibnica. Bila je u ivac-kamen,
ozidana i pokrivena muljikom. dijelom je
unitena prilikom kamena. Zatitno iskopa-
vanje iziVeo je I. Bojanovski. su dijelovi iske-
leta od najmanje 6 individua, bronzani ljem, vie ko-
palja i noeva, te nakita. Grobnica
je uipotrebljena za vie sukcesivnih ukopa, a pri-
pada vremenu od kraja 6. do 4. v. st. e.
LIT.: I. Bojanovski 1967 d, 181-186; B. 1969, 25-48.
B.
?: 23.294 RIVINE (Podvornice), Joanica, Duvno. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz savremeno a
u blizini savremenog muslimanskog groblja
no 11 u obliku orijentiranih Z-I;
ukras: bordura, linearni motiv, znaci. Mno-
gi spomenici su dislociTani ili uniteni. Vidljive su
grobnice od tesanih kamenih Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 287-288. N.
23.295 RUDNA KOSA, Gradac, Posuje. Praistorij-
ski grob. Grob sa :;:keletom, razoven. Dio grobnih
priloga prikupio F. Fiala (eljezno koplje, bronzani
privjesak u obliku konja, bronzana fibula). Zelje:zno
doba (6-5. v. st. e.).
LIT.: F. Fiula 1893 a, 522, Tbl. V, 11-12, Tbl. VII, 1.
B.
_.... 23.296 RUDNIK, Duvno. Srednjovjekov-
ni spomenici. U neposrednoj blizini biveg rudnika
uglja i vrela Ostroac nalazi se pet u obliku
slabije obrade, bez ukrasa, znatno
rn pomjereni iz svog prvobitnog poloaja. Ka-
sni srednji vijek. A. Zeleinika
23.297 SAMAR, Posuje. Prahistorijska
gradina. Nalazi ise na maloj glavici s june strane
brda Samar. Prostor oko 45 X 25 m. Opasan
je suhozidom. Ulaz je na junoj istrani.
doba.
LIT.: P. 1978, 213 P.
23.298 SARAJLIJE 1, Sarajlije, Duvno. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na praisto-
rijskoj humci pet u obliku
sanduka i sarkofaga, na tumulu, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, vitica,
znaci, floralni motiv, figuralne scene.
LIT.: . 1971, 286, Sl. 35. N.
23.299 SARAJLIJE 2, Sarajlije, Duvno. Republikan-
ski denar Aemilia (58. g. st. e.), te carski novci
Vesp<l-"'ianus (69-79), L. Verus (161-169), Caracala
(211-217) i Faustina minor (125/130-175).
i.,rr.: C. Patsch 1904 a, 360--363. G.
23.300 SELIMOVICA GRADINA, Duvno. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je u samom polju. Veliki
limitni tumulus (osnove cca 40 m, visine cca 10 m)
na zapadnoj strani prelazi u neto nie bede-
*
275
me koji sa 15jeverne i JUZne strane okruuju plato
oko 118X88 m. Sondana iskopavanja izveli
su A. Benac i B. te A. Benac i B. Govedarica.
Zeljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 286-287; A. Benac 1983, 55-56
B.
23.301 SELINE, Duvno. Rimsko naselje i
g1r0bovi. Na sela i obradivog zemljita koje
mu pripada, na parcelama Seline, Kamenice, Pod-
vornice, Podputnice i drugim, nalaeni su u vie
navrata temelji zidova, opeka, kamen i dru-
gi materijal, kao i broj nadgrobnih
spomenika, od kojih dio s natpisom, jedan
sarlkofag, kao i ulomci drugih. Po miljenju C. Pats-
cha, pretean dio nadgrobnih spomenika prvobitno
sa Selina. Radi se o naselju s nekro-
polom, dueg trajanja. Rimsko doba, 1. do 4. st.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 310; C. Patsch 1904 a, 349; I. Bo-
janovski 1964 c, 115. B.
23.302 SEONICA 1, Seonica Duvno.
praistorijski nalaz. Bakrena sjekira s krstasto po-
Etavljenim Vjerovatno pripada srednjem
eneolitu.
LIT.: B. 1985, 51. B.
23.303 SEONICA 2, Seonica, Duvno. Rimski novac.
Jedan denaris. Traianus (98-117).
LIT.: C. Patsch 1904 a, 360-362. G.
23.304 SESARUA, Blidinje, Duvno. Prahistorijska
gradina i rimska utvroa. Naselje je zauzimalo pro-
swr od oko 85 X 85 m i bilo je opasano suhozidom
sa sjevera, juga i i.istoka. Na vrhu je kasnije podig-
nuta jeidn.a s malterom, te prokopan ka-
nal 25, dubok 2,5 i irok 3,5 m. Sondirao
P. 1'978. Na povrini i u sondi su koma-
di zemljanih posuda, od kremena, rv-
njeva, troske, brusovi i eljezni no. i e-
LIT : P. 1983, 82-83. P.
23.305 SLA VIC, Zagorje, Posuje. Srednjovjekovna
i rnrkofaga, orijentiranih Z-I i u dvi-
je grupe; ukras: vitica, bordura, znaci,
ljudska figura, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 299. N.
23.306 SLIME, Batin, Posuje. Prahistorijsko naselje
i tumuli. Na vie mjesta ostaci vangradin:skog pra-
povijesnog naselja, te jedanaest grobnih gomila u
tri skupine. Na povrini zemlje je ulomaka
zemljanih posuda, zemlje (lijep i ostaci og-
ndita), komadi rvnja. Neki ulomci pripadaju ljub-
ljanskoj, dok se drugi mogu pripisati posukoj kul-
turi. Ka:sni eneolitik i rano doba.
LIT.: P. 1978, 194-195. P.
23.307 SLOBODNIK, Crvenice, Duvno. Prahistorij-
sko naselje. Oko 120 m zapadno od gradine Grad
nalazi se prapovijesna vangradinsko naselje. Na ma-
loj povrint oko 50 x 30 m nailazi se na komade zem-
ljanih posuda, lijepa, zemlje, rvnjeva i tro-
ske. i eljezno doba. P.
23.308 SOBAC 1, Posuje. Pra-
historijsko naselje. Na manjem prostoru komadi zem-
ljanih posuda i zemlje - ostaci prapovijes-
nog naselja vangradinskog tipa. doba.
P.
23.309 SOBAC 2, Posuje. Pra-
historijski tumuli. Dvije kamene grobne gomile ispod
Sninice. doba. P.
276
23.310 SOBAC 3, Posuje. Sred-
njovjekovna groblja. Na tri mjesta manje grupe ste-
Kasni srednji vijek. P.
23.311 SOP A, Vinjani, Posuje. Prahistorijsko nase-
lje i tumulus. Ue: prapovijesna vangradinsko naselje
od kojeg su samo tragovi kulturnog sloja,
stajala je velika kamena gomila. Centralni grob je
lbio u obliku ciste, sa skeletom u poloaju
i bodeom. doba.
LIT.: P. 1978, 241-243. P.
23.312 SRIDNJI BRIG, Gradac, Posuje. Prahisto-
rijsko naselje. Sondirao P. 19169. godine.
ni su predmeti od kremena, brus, komadi rvnja,
zemlje i zemljanih posuda, te karlbonizira-
no sjeme, neolitik.
1:.,IT.: P. Hl78, 1'35-186. P.
23.313 STARO GROBLJE, Duvno. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. U sta-
rom groblju juno od sela, na tumulusu
promjera 15 m i visine 1,5 m, nalazi se est
ka, amorfnog oblLka, utonuHh u zemlju i bez
ukrasa. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
23.314 STARO POLJE, Trlbistovo. Posuje. Prnhis-
torijsko naselje i srednjovjekovno groblje. Ispod
humusa, na oko 40-50 cm, nailazi se na sitne
komade zemljanih posuda koje pripadaju prapovije-
snom naselju vangradin"kog tipa. U blizini je i sku-
pina doba i kasni srednji vijek.
LIT.: P 1978, 196. P.
23.315 STARO SELO, D<mja Sutina-Zagradine,
Posuje. Rimsko naselje. Na padinama brijega i u
polju povrinski nalazi keramike, ostaci zidova i te-
melja zidanih malterom sa primjesama tucane ope-
ke. Ovo je bilo rimsko naselje, moda najva-
nije na Rakitnu. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: V. 1891 f, 413; E. 1960, 55.
I.
23.316 STECAK, Vir, Posuje. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovno groblje. je devet
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Bron-
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 302; S. 1971, 300.
B.
23.317 STECCI, Dupovci, Posuje. Srednjovjekov-
23.318 STIPANICI 1, Duvno. Praistorij-
ski tumuli. Na sela desetak kamenih tu-
mula. Bronzano doba.
LIT.: V. Racimsky 1894 e, 303. B.
23.319 STIPANICI 2, Duvno. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovno groblde. Na omanjoj
humci smjeteno isedam u obliku i sar-
kofaga, oil"ijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka,
polumjesec, rozeta, predstava konja. Bronzano do-
LIT.: S. 1971, 287. N.
23.320 STIPANICI 3, Duvno. Srednjovje-
kovna nekropola. U grolblju 27
u obliku orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 287. N. Mi.leti&
23.321 STOLAC, Posuje. Prahistorijska gra-
dina. Nalazi se na zapadnom kraku brda Stolac. S
a i s june i sje-
verne strane, opasana je suhozidom. Na povrini se
nalaze ostaci zemljanih pornda i zemlje (li-
jep i ognjite). Rano. doba (posuka kul-
tura).
LIT.: P. 1978, 221 i 223. P.
- 23.322 STRZANJ l, Suica-Stranj, Duvno. Rim-
ska i srednjovjekovna utvrda. Na strmim stijenama
povie izvora rijeke Suice nalaze se ostaci utvrda.
Jednu od nijih ruevina kule osno-
ve (oko lOXlO m). Zid je izveden od lomljenog ka-
mena vezanog malterom u kojem ima tru-
cane opeke, a lice mu je obloena uredno pritesanim
kvadrima. Sjeverno uz tu nalaze Ee ostaci
zidova izvedenih od nemarno "loenog kamena i
nog maltera bez primjese tucane opeke. Ti zidovi
se zavravaju s dvije okrugle 'kule, podignute uz
sjeverni rub stijena. Rimsko doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: V. Radim.ky 1892, 117. Basler
23.323 STRANJ 2, Suica-Stranj, Duvno. Prahis-
torijsko naselje. Komadi zemljanih posuda i
zemlje na manjoj povrini. Pripadaju prapovijernom
naselju vangradinskog tipa. Vjerojatno do-

23.324 STUDENA, Orvenice, Duvno. Prahistorijski
tumuli. Skupina od sedam kamenih gomila u jed-
nom krugu na malom uzvienju u dolini. Gomile
su manjeg obima, a kamen je nabacan u vidu stoga
sioena. Vjerojatno doba. P.
23.325 STUDENO VRILO (Ciglana), Mesihovina-
-Studena Vrila, Duvno. Rimska opekarska tu-
nelastog tipa, pravdkutne oisnove, seg-
men tnim svodom sa 4 kanala za (duine
2,90, irine 1,40 i visine svoda vie od 1,30 m). Zi-
dana je od blokova suene zemlje. Nalazi: opeke,
te1gule, imbtreksi i dosta pregorene opeke. Rimsko
doba.
LIT.: C. Patsch 1904 a, 359 I.
23.326 SUBASICA GOMILA, Vinica, Duvno. Pra-
historijski tumulus. Na brdu zvanom ju-
gozapadno od .<:ela, stoji velika kamena gomila. Bron-
dolba.
LIT.: V. Radimsky 1896 a, 153. Basler
23.327 SUVI BUNARI, Posuje. Prahis-
torijski tumuli i srednjovjekovno groblje.
u obliku sanduka; ukras: tordirana
traka, znaci, biljni moUv, figuralne sce-
ne. U blizini tri kamene gomile.
LIT.: . 1971, 302. P
23.328 SUVO VRILO, Mesihovina-Studena Vrla,
Duvno. Rimska zgrada. Ostaci rimske zgrade nalaze
se uz potok Suho vrelo uz put koji vodi za Posuje.
Komadi rimske cigle na njivama odaju tragove ru-
evina rimske zgmde. Rd.msko doba (1--4. st).
LIT.: C. Patsch 1904 a, 359. I.
23.329 SILJEVE LATICE, Gradac, Posuje. Prahis-
torijs'ki tumuli. Tri kamene grobne gomile.
no doba. P.
23.330 SIRICA BRIG, Posuje. Prahisto-
rijski tumuli. Dvije kamene gomile od kojih
je jedna poruena ali je centralni grob istraen.
U grobu, oblika ciste od kamenih
1,10X0,70X0,50 m, su dva skeleta u
nom poloaju. U podnoju, oko groba i ispod njega
su sitni ulomci keramike. Na periferiji go-
mile vide se grobovi ukopani u zemlju i obz1dani
kamenjem. doba.
LIT.: P. 1978, 243. P.
23.331 SUICA, uica, Duvno. Prahistorijski tumuli.
Na uice, !kraj ceste za Duvno, deset ka-
menih tumula. doba.
LIT.: V. 1909, 170. B. Ma.rijan
23.332 TABLA-PODPRIV ALA, Prisoje, Duvno.
Srednjovjekovni spomenici. Na manjem uzvienju
nalaze se dva usamljena u obliku i
sljemenjaka sa postoljem. Sljemenjak je lijepo uk-
raen sa sve
strane raznim motivima: kola,

polumjesecom, dva kria i dvije zvijezde. Orijenta-
cija Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenii.ka
23.333 TOCILO, Kongora, Duvno. Rimsko naselje.
Ostaci zidova rimskih zgrada vide se na lokalitetu
na Lju:bui, u Kongori, kao i na lokalitetu
Zidine, na istom Rimsko doba, 1-4. st.
L!T.: C. Patsch 1904 a, 349. I.
23.334 TOLUICI 1, Posuje.
Rimske zgrade. Kod zaseoka nalaze se po
njivama ostaci rimske opeke i crijepa. Rimsko do-
ba.
:C.JT : V. Radimsky 1896, 168. I.
23.335 TOLUICI 2, Posruje.
Prahistorijsiki tumulw:. Sjeverno od sela, pored puta
prema nalazi se veliki kameni tumu-
lus. doba.
V. 1896, 154. Basler
23.336 TREBIEVO, Trebievo-V asiljevo polje,
Duvno. Srednjovjekovna nekropola. Na
manjem planinskom polju, Vrana i Ljubue,
nalazi se nekropola sa 38 (30 i 8 san-
duka). su neto kvalitetnije Tri su
Ukraena motivima ruke, zvijezda i polumjeseca.
Pored nalazi se i nekoliko grobova
nog oblika nepravilnim kamenjem. Ori-
jentacija Z-I. Kasni ::rednji vijek. A. Zeleruika
23.337 TRIBISTOVO 1, Tribistovo, Posuje. Sred-
njovjekovno grob[je. U blizini groblja
tri u obliku sanduka, orijentirana
SZ-JI. Kasni srednji vijek.
L IT.: . 1971, 300. N.
23.338 TRIBISTOVO 2, Tri:bistovo, Posuje. Sred-
vijek.
LIT.: . 1971, 300. N.
23.339 TRIBISTOVO 3, Tribistovo, Posuje. Sred-
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih sz;._
-JI; ukras: znaci. Kasni srednji vijek.
LlT.: . 1971, 300. N.
23.340 TRISKOVAC, Tribistovo, Posuje. Praisto-
rijsko naselje. Nalazi se na platou izdvojenog nieg
brda. Nema tragova fortifikacije. Kasni eneolit ili
rano bronzano doba. B.
23.341 TROGOMILE, Gradac, Posuje. Prahistorij-
sko naselje i tumuli. Ostaci prapovijesnog vangra-
dinskog naselja. Na povrini je sitnih koma-
da zemljanih posuda, od kremena i pe-
zemlja (lijep i komadi ognjita). U neposred-
noj blizini su tri !kamene gomile. Kasni eneo-
litik i doba.
LIT.: P. 1978, 193. P.
. I
.277
23.342 TUCEVAC, Kongora, Duvno. Srednjovjeko-
vno groblje. u obliku
i sanduka, orijentiranih S:Z-JiI. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 289. N.
23.343 UZA, Gradac, Posuje. Praistorijsko naselje.
Na povrini zemlje su od kreme-
na strugalice, pile), komad kamene
sjekire i sitni komadi zemljanih posuda. Neolitik.
LIT.: P. 1978, 186-187. P.
23.344 UZA GRADINA, Vinica, Duvno. Rimska
zgrada. Ostaci temelja rimske zgrade (kamen, ope-
ka), kao i keramika nalaeni su na mjestu zvanom
Ua Gradina, ispod crkve u Vinici. Rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1891 e, 318; C. Patsch 1904 a, 359-360.
I. Cre!llonik
23.345 VEDASIC, Duvno. Rimski novac.
Jedan republikanski denar (Calpurnia, 89. g. i;t. e),
te sestercij (Traianus, 98-117).
LIT.: C. Patsch 1904 a, 360-362. G.
23.346 VELIKA GRADINA (Batin grad), Batin, Po-
suje. gradina, rimska utvrda i srednjo-
vjekovno naselje. Na za:padnoj strani gradinskog na-
."elja je jedna manja zgrada (straara).
Sondirali: F. Fiala 1894, P. i B. 1977.
je praistor1jske, rimske i sred-
njovjekovne keramike, eljeznih predmeta, kamenih
mlatova, rvnjeva, kotanih prljena i utega
od gline. U podnoju gradine strana)
je eljezni lokot moda iz 14. st. Eneolitik i rano
doba, starije i eljezno doba, rim-
LIT.: F. FiaLa 1894 c, 326; P. 1978, 197-199.
P.
23.347 VELIKA GRADINA, Duvno. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je na krevitom hrba-
tu 'brda. Sa sjeverne strane je kamena gomila,
nika 12-15 m, na junoj kameni bedem duine oko
15 m. Nema traigova kulturnog sloja. Moda osma-
ili zbjeg iz eljeznog doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 301; A. Benac 1985, 80. B.
23.348 VELIKA GRADINA,
Duvno. Praistorijska gradina i srednjovjekovna cr-
kva. Sondano iskopavanje 01bavili su A. Benac i
B. Govedarica. Plato cca 70X30 m branjenje
-" strane kamenim suhozidom. Na sjevernom
dijelu platoa (koji se naziva Crkvina) temelji
vine od sedre. Rano bronzano doba (posuka kultu-
ra), kasno bronzano i eljezno doba, kasni srednji
vijek.
B.
23.349 VELIKA GRADINA, Mokronoge, Duvno.
Praistorijska gradina. Smjetena je na platou brda,
nepravilnog oblika, sa dvije terase, ukupne duine
oko 57, irine oko 50 m. Juna, i jugo-
zapadna padina strmo se rue prema koritu Suice.
S strane branjen je masivnim, ma-
lo povij enim, kamenim bedemom, u centru irokim
do 30 m, a visokim 4-7 m. Kasno bronzano i e-
ljezno doba.
LIT: V. Radimsky 1894 e, 285-286; A. Benac 1985, 8-11.
B.
-.:- 23.350 VELIKA MAETA, Mali Stranj, Duvno.
Srednjovjekovna nekropola. Nedaleko od izvora ui-
ce locirana je nekropola sa sedam (4
2 sanduka i 1 sljemenjak). U okviru nekropole na-
laze se i dva groba nepravilnim ka-
menjem. Samo je jedna ukraena motivom
kamenice. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelen,ika
23.351 VELIKA TORINA, Gradac, Posuje. Prah:if!to-
rijEko naselje. Na povrini ndive nalaze se sitni ko-
madi zemljanih posuda, ostaci prapovijesnog vangra-
dinskog naselja. Eneolitik ili doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
23.352 VELIKI GRADAC NA PRIVALI,
Duvno. Praistorijska gradina. Smje!tena na strateki
vanoj neposredno iznad prevoja iz Duvanj-
sk0g pGlja u Buko Blato. Sast0ji se od gmnjeg
plat0a (akropole), priblino trougaonog oblika, bra-
njenog jakim 'bOOemima s limitnim tumu-
lom na jugozapadnoj strani, te donjeg, zapadnog
platoa, nepravilnog oblika, sastavljenog od vie te-
rasa i kamenim bedemima, po-
sebno jakim na sjevernoj strani. Povrina akropole
iznosi oko 1.800 m
2
, a donjeg platoa cca 9.500 m
2

Na bedemu je v1dljivo lice prvobitnog
suhozida. Ulaz na akropolu flankiran je kamenim
blokovima. Sondano iskopavnje izveli su A. Benac
i B. Gove<larica. Kulturni sloj na gornjem platou
imao je debljinu do 1,60 m i pokazivao naseljenost
u obje glavne faze (i!"ano bronzano doba i kasno
bronzano doba). Kulturni sloj na donjem platou bio
je tanji i pripadao je ranom bronzanom
dobu. Iskopavanje je dalo brojan i
materijal, od velikog za hronologiju i kul-
turnu strati,grafiju bronzanog doba jugozapadne Bo-
sne. Starije naselje (Privala A-B) osnovano je u
rano bronzano doba i pripada po.sukoj kulturi. Mla-
naselje (Privala C) osnovano je u kasno bronza-
no doba (kraj Ha A - Ha B), a bilo je
samo na gornj
1
i plato. U toj fazi su, p0 svoj prilici
bedemi gornjeg platoa i limitni
tumulus na jugozapadnoj strani.
LIT.: B. Govedarica 1982, 115-131; A. Benac 1985, 42-44.
B.
23.353 VELIKI MARKOV BRIG, Gradac, Posuje.
Prahistorij.sko i srednjovjekovno naselje. Smjeteno
je na blagoj kosini uz rub polja. P. je 1968.
otkopao i istraio jednu s podom od
i i zidovima od kolaca i zemlje. U
i na prostoru oko nje je mnogo
nog lijepa, te ulomaka posuda i jedna kremena stre-
lica. Na lokalitetu su i eljezne strelice, kao
i .srednjovjekovno zemljano Eneolitik ili ra-
no doba i rani srednji vijek.
LIT : P. 1978, 188-189. P.
23.354 VELIKI RAT, Posuje. Sred-
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 302. N.
23.355 VICANI, P0suje. Prahistorijski tu-
muli. Pet kamenih gomila, od kojih su dvije rasko-
pane i kamen. Jedan grob
njem kamena, istraivao je P. 1969. U grobu
je kostur pokojnika, jiedan kre-
men i zemljanih posuda. doba.
P.
....,. 23.356 VINICA, Vinica, Duvno. Nalaz novca. Slu-
nalaz srebrnjaka Atalaricha (527___,534. g.). Do-
ba seobe naroda (rani srednji vijek).
LIT.: C. Patsch 1900, 559, 568. G.
23.357 VINJANI, Vinjani, Pomje. Srednjovjekov-
ni spomenici. U groblju dva
u obliku i krsta, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 300. N.
23.358 VIR, Vir, Posuje. Srednjovjekovno groblje.
U groblju tri u obliku
sanduka, orijentirani Z-J. Kasni srednji vijek
LIT.: . 1971, 300. N.
23.359 VISEGRAD (Buingrad), Duvno.
Prahistorijska gradina. Nalazi se na izdvojenom, do-
minantnom brdu, prirodno s manjim zi-
dom na strani. Na povrini zemlje nalaze
se sitni komadi zemljanih posuda i zemlje.
i eljezno doba.
P.
23.360 VITROI, Gradac, Posuje. Prahistorijski tu-
muli. Osam kamenih grobnih gomila u tri skupine.
doba. P. Ore:'
23.361 VODICE (Raspala rivina), Gradac, P0suje.
Prahistorijsko naselje. Na prostoru od oko 30 X 40 m,
na. povrini se nalaze komadi zemljanih posuda, kre-
mena i zemlje. Ostaci prapovijesnog vangra-
dinskog naselja. Eneolitik ili doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
23.362 VRANIC, Posuje. Prahistorijski tu-
muli. Jedna gomila, posve raskopana, na mjestu
a druga raskopana iznad Karaule.
Na Oluji je P. 1975. istraio jedan od grobova
u obliku ciste od kamenih U grobu su
na dva kostura, poloena na bok u stanju,
a nj,ih nabacana zemlja i kamenje. Priloga
nije bilo. doba.
LIT : P. 1978, 243. P.
.-, 23.363 VRAN PLANINA, Duvno. Ranobizantinski
novac. Leo I (457-474).
LIT.: C. Patsch 1900, 563. G.
23.364 VRANJACA, Roko Polje, Duvno.
nalaz. pojasna Rim.sko doba, 1-4. st.
I. Marijanovsk.i.
23.365 VRATA, Kurtovina, Duvno. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. Na omanjem
tumulu 14 u obliku orijen-
tiranih Z-I. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
N.
23.366 VRIJOV ACKI BRIG, Gradac, Posuje. Pra-
histoirijsko naselje. Na niskom, izduenom brijegu, na
povrini zemlje i drugi pred-
meti od !kremena. Vjerojatno neolitik.
LIT. P. 1978, 186. P.
23.367 VRILA, Raeljke, Duvno. Srednjovjekovna
orijentiranih Z-I i. S-J. Kasni srednji vijek.
N.
_ 23.368 VRILO, Prisoje-Vrilo, Duvno. Srednjovje-
kovna nekropola. Oko 300 m nizvodno od vrela ri-
jeke nalazi se srednjovjekovna nekropola sa
nepravilnih obli.ka i slabije ob-
rade. Orijentacija Z-I. Karni srednji vijek .
A. Zeleillika
23.369 VRT KOD DONJE PECINE,
Duvno. Praistorijsko naselje. Uz izvor se nalaze os-
taci manjeg praistorijskog naselja vangradinskog ti-
pa. Kasni eneolit ili rano bronzano doba. B.
23.370 VRTOCE, Duvno. Rimski novac. Je-
dan republikanski denar (Cordius 89. g. st. e.) i carski
novci (M. Aurelius, 16!1-180, Faustina II, 175, Dio-
cletianus, 2184'-30!5, Constantius, 293-306).
LIT.: C. Patsch 1904 a, 360-365. G.
23.371 VUCIJA GRADINA (Ivovik), Po-
suje. Prahistorijska gradina, rimska utvrda i rano-
slovensko naselje. Nalazi se na zapadnom dijelu br-
da Ivovika. S june strane je okomitom
liticom, a sa ostalih strana povijenim suhozi-
dom. Unutarnji prostor je oko 140X60 m.
Sondirao P. su komadi zemljanih posu-
da (prahistorijskih, rims:kih i slaVlenskih), troske, tan-
kog bojenog stakla i metalne
i eljezno doba, rimsko doba i srednji vijek.
LIT.: P. 1978, 212-213. P.
23.372 VUCIJA STRUGA, Duvno. Prahisto-
rijsko naselje. Na maloj povrini (oko 20X30 m)
nalaze se komadi zemljanih posuda i zemlje.
Pripadaju naselju vangradinskog tipa. Vjerojatno
i eljezno doba. P.
23.373 VUCIPOLJE, Posuje. Prahistorij-
ski tumuli. Tri kamene grobne gomile.
doba. P.
23.374 VUKOVE NJIVE, Gradac, Posuje. Prahisto-
rijsko, rimsko i srednjovjekovno naselje. Sondano
istraivanje neolitskog naselja izvrio B. Marijano-
1977. Kulturni sloj je tanak i uglavnom erodi-
ran. nalazi pokazuju prilblino
ne odlike prioibalne i kontinentalne varijante impres-
so kulture. Na istom lokalitetu nalaena je i mla-
prahistorijska kao i rimska i srednjovjekovna ke-
ramika. Stariji neolitik, eneolitik ili rano
doba, rimsko doba i kasni srednj vijek.
LIT.: P. 1978. 184-185; B. 1979, 10-13,
Tbl. V-VI P.
23.375 ZAGOMILE, Batin, Posuje. Prahistorijski tu-
muli. Tri kamene grobne gomile. doba.
P.
23.376 ZAGORJE 1, Zagorje, Posuje. Prahistorijski
tumuli. Nekoliko kamenih grobnih gomila,
gradnjom putova i kopanjem boksita. do-
ba. P.
23.377 ZAGORJE 2, Zagorje, Posuje. Srednjovje-
kovno groblje. Uz groblje est ste-
279
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
figuralna scena. Karni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 299. N.
ZAGORJE 3, Zagorje, Posu}e. Rimski nov-
b. su carski novci: Constantinus I
-33'7) i Valens (354-378). G.
23.379 ZAGRADINA, Sutina (Rakitno), Posuje. Pra-
istorijska nekropola. Nalazila se u polju, juno od
gradine u Zagradini. Iz oranjem razorenih grobova
dosta nakita (fi:bule, i:gle, pinceta, astragalna
ipka). Kraj starijeg i eljezno doba (6-1.
v. st. e.).
LIT.: V. Radimsky 1891 f, 421-423. B.
23.380 ZELENOVO GROBLJE, Cebare, Duvno. Prais
torijski tumulus i srednjovjekovni spomenik. Na ma-
njem zemljanom tumulusu unutar a:ktuelnog pravo-
slavnog groblja, oko 12 m i visine oko
1,5 m nalazi se 1 u obliku
napukao i bez ukrasa. Orijentacija Z-I. Bronzano
doba i kasni srednji vijek. A. Zeleni!ka
23.381 ZABLJAK, Crvenice, Duvno. Prahistorijska
gradina. Naselje je bilo opasano suhozidom. Na po-
vrini zemlje nalaze se sitni komadi zemljanih po-
suda. i eljezno doba. P.
23.382 ZABLJAK, Vrpolje, PoSJUje. pra-
istorijski nalazi. Polovina kamene i
ulomak bronzane fibule. Eneolit ili rano bronzano
doba, eljezno doba.
LIT.: V. Radimsi-cy 1891 f, 419; M. 1922, 30.
B.
23.383 ZUKOVICA, Zagorje, Posuje. Rimsko na-
selje, rimski novac i nekropola. Nalazi: razasuta
rimska opeka, republikanski (Pompeia, Porcia, Si-
cinia, Vettia) i carski rimski novac (Vespasianus,
69-79; Commodus, 180-192; Claudius II, 268-270;
Constantinus I, 306-337), te bronza.na statueta bo-
ga Dioniza (Bakha) i sarkofag. Uz naselje tragovi
rimske ceste. eljezno doba i rim-
sko doba, 1-5. st.
LIT.: V. Radimsky 1894 e, 318-319; I. Bojanovski 1974, 244.
P.
23.384 ZUKOVICKA PECINA, Vir, Posuje. Prais-
torijsko naselje. Istraivanje izvrio B. Ma-
1977. Kulturni sloj tanak i slabo
nalazi imaju priblino odlike
priobalne i kontinentalne varijante impresso-kultu-
re. Stariji neolit.
LIT.: B. 1979, 5-10, Tbl. I-IV.
B.
REGIJA 24.
36 - Arheoloki 1,eksi'kon
283
1. ALIBEGOVINA, Rodbina, Mostar
2. ANTELJ A OGRADA, Potoci, Mostar
3. ARAPI, Mostar
4. ARINE, Litica
5. BABE, Biograci, Mostar
6. BANDURICA, Bogodol, Mostar-
7. BARA, Potoci, Mostar
8. BAREVISTE, Podjelinak, Litica
9. BIJELA GOMILA, Pijesci, Mostar
10. BIJEW POLJE, Bijelo Polje, Mostar
11. BILETA GRADINA, Ciitluk
12. BILETICI, Citluk
13. BILI GREB, Goranci-Puzevina, Mostar
14. BILOBRIG, Vionica, Citluk
15. BIOGRACI, Biograci, Litica
16. BLAGAJ 1, Blagaj, Mo.star
17. BLAGAJ 2, Blagaj, Mostar
18. BLAGAJ (Stjepan grad), Blagaj, Mostar
19. BLIZANCI, Blizanci, Citluk
20. BORINE, Zeljua, Mostar
21. Cim, Mostar
22. BONJACI, Potoci-Bonjaci, Mostar
23. BRKICA BADNJACE (Kozje njive), Rasno
Njive, Litica
24. BRLJEVCI, Sretnice, Mostar
25. Mostar
26. BUNA, Buna, Mostar
27. BUNSKO, Blagaj-Vinogradine, Mo.star
28. CARINA, Mostar
29. CIBERINA NJIVA, Gornja Jasenica, Mostar
30. CIGANSKO BRDO, Ciganska Brdo, Litica
31. CIRKVINA, Biograci, Litica
32. CRKVINA, Buhovo, Litica
33. CRKVINA,
34. CRKVINA (Damija),
35. CRKVINA, Donja Blatnica, Citluk
36. CRKVINA (Pod), Donji Jasenjani, Mostar
37. CRKVINA, Duice, Litica
38. CRKVINA, Gornji Mostar
3,9_ CRKVINA, Kuti, Mostar
40. CRKVINA (Podgradina), Mokro, Litica
41. CRKVINA, Potoci, Mostar
42. CRKVINA, Mostar-Sutina
43. CRKVINA, Citluk
44. CRKVINA, Mostar
45. CRKVINE, Cim, Mo.star
46. CRKVINE-LISKE, Gornji Pripolje,
Litica
47. CRNA GOMILA, Mostar
48. CRPALISTE, Litica
49. CRTANICA, Litica
50. CABRINOV AC,
51. Citluk
52. CASAK,
53. Jare, Litica
54. 1, Cerin, Citluk
55. 2, Cerin,
56. VICA, Vionica,
57. CURAK, Vionica, Citluk
58. DIVOJKA, Litica
*
59. DOBRIC, Litica
60. DOBRO SE1W, Dobro Selo,
61. DOLINA, Mostar
62. DONJA DREZNICA, Donja Drenica, Mostar
63. DONJA KOZICA, Kozica, Mostar
64. DONJE GNOJNICE, Donje Gnojnice, Mostar
65. DONJE VOJNO, Donje Vojno, Mostar
6'6. DONJI JASENJANI, Donji Jasenjani, Mostar
67. Krehin Gradac, Citluk
6'8.
69. DRENICA, Drenica, Mostar
70. DRINI, ovnica-Troskoti, Mo.star
71. DRINOVCI, Mostar
72. DRVAR, Citluk
73. DUBNICA (Dublje), Biograoi, Litica
74. DIDINA OGRADA, Veliki
-Donji Citluk
75. OGRADE, Gubavica, Mostar
76. GLAVICA, Go:rnje Vojno, Mostar
77. GLAVICA, Mali
Citluk
78. GLAVICE, Donja Jasenica, Mostar
79. GLAVICE,
80. GNOJNICE, Gnojnice, Mostar
81. GOMILA 1, Cim, Mostar
82. GOMILA 2, Cim, Mostar
83. GOMILA, Domazeti, Mostar
84. GOMILA, Donje Gnojnice, Mostar
85 GOMILA, Gornja Kozica, Mostar
86. GOMILA, Gornje Vojno, Mo.star
87. GOMILA, Grabova Draga, Litica
88. GOMILA, Knepolje, Litica
89. GOMILA, Kokorina, Mostar
90. GOMILA, Lltica
91. GOMILA, Citluk,
92. GOMILA, Prohovo, Litica
93. GOMILA, Razlomite, Mostar
94. GOMILA, Sluanj,
95. GOMILE, Blizanci, Citluk
96. GOMILE, Cula, Mostar
97. GOMILE, Litica
98. GOMILE, Donja Blatnica, Citluk
99. GOMILE 1, Donja Jasenica, Mostar
100. GOMILE 2, Donja Jasenica, Mostar
101. GOMILE 1, Donje Mostar
102. GOMILE 2, Donje Gnojnice, Mostar
103. GOMILE,
104. GOMILE, Kne:polje, Lltica
105. GOMILE,
106. GOMILE, Mostar
107. GOMILE, Mostar
108. GOMILE, Ravni, Mostar
109. GOMILE, Mostar
110. GOMILE, Sluanj,
111. GOMILE, Sretnice, Mostar
112. GOMILICA, Pijesci, Mostar
113. GOMILICE, Potoci, Mostar
114 GORANACKA GOMILA, Goranci, Mostar
115. GORANCI, Goranci, Mostar
116. GORICA, Buna-Suho Polje, Mostar
117. GORICA, Cim, Mostar
118. GORICA, Malo Polje, Mostar
119. GORNJA DREZNICA 1, Gornja Drenica,
Mostar
120. GORNJA DRENICA 2, Gornja Drenica,
Mo.star
121. GOR:NJA VIONTCA, Gornja Vionica,
122. GORNJI MAMICI 1, Gornji Lltica
123. GORNJI MAMICI 2, Gornji Litica
124. GORNJI MAMICI 3, Gornji Lltica
12,5. GORNJI MAMICI 4, Gornji Litica
126. GORNJI Veliki
-Gornji
127. GRAB,
128. GRABARJE, Mali

129. GRABOVINA,
130. GRADAC, Donji Gradac, Litica
131. GRADAC, Raka Gora, Mostar
132. GRADINA, Mostar
133. GRADINA, Bfograci, Mostar
134. GRADINA, Blizanci,
135. GRADINA, Britvica, Lltica
136. GRADINA (Cimljanska gomila), Cim, Mostar
137. GRADINA, Crne Lokve, Litica
138. GRADINA (Gomila),
139. GRADINA 1, Donji Jasenjani-Brus, Mostar
140. GRADINA 2, Donji Jasenjani, Mostar
141. GRADINA, Goranci-Seninjak, Mostar
142. GRADINA, Gornja Kozica, Mo.star
143. GRADINA, Gornji Litica
144. GRADINA, Gornji Litica
145. GRADINA, Gornji Polog, Mostar
146. GRADINA, Grabova Draga, Litica
147. GRADINA,
148. GRADINA, Litica
149. GRADINA (Budim), Litica
150. GRADINA, Krehin Gradac,
153. GRADINA, Ljuti Dolac, Litica
154. GRADINA, Mali

155. GRADINA, Malo Polje, Mostar
158. GRADINA, Mokro, Litica
159. GRADINA, Padeine, Mostar
160. GRADINA, Podgorani, Mostar
161. GRADINA, Potoci, Mostar
163. GRADINA, Rasno, Litica
164. GRADINA, Ravni, Mostar
166. GRADINA, Sluanj,
167. GRADINA,
168. GRADINA, Veliki

169. GRADINA, lib, Mostar
170. GRADNICI,
171. Potoci, Mostar
172. GRDOJEV AC, Kruanj, Mostar
173. GREBNICE, Gornji Mostar
174. GRIVA, Krehin Gradac,
175. GRLJEVICI,
176. GRMCI, Sluanj,
177. GRMINE, Donja Blatnica-Gagri,
173. GROBLJE, Litica
179. GROVISTE, Litica
130. GRUDINA, Gornji Litica
181. GRUDINE, Krehin Gradac,
132. GUMANCI, Cim, Mostar
18:3. Litica
134. HAMZICI,
185. 1, Rodbina, Mostar
186. RODBINA 2, Rodbina, Mostar
187. RODBINA 3, Rodbina, Mostar
188. HUMAC, Mostar
189. HUMAC, Mostar
190. HUMAC, Orlac, Mostar
191. RUMAC, Strievo, Mostar
192. HUMILiANI, Mostar
193. HUM OSOJE, Hodibina, Mostar
194. IGRITE Gornji
Mostar
195. IZVOR LISTICE, Litica
196. JAKEROVAC Vionica,
.
197. JANKOVINA, Jankovina, Mostar .
198. JASENICA, Jasenica, Mostar
199. GOMILA, Gornja Jasenica, Mostar
200. BR'IG, Veliki

201. JAVORAK, Crne Lokve, Litica
202. JEDINICE, Ljuti Dolac, Litica
203. JELENA GOMILA, Blizanci,
204. JELINA GOMILA, Mostar
205. JELINAK, Podjelinak, Litica
206. KAMENAK, Mostar
207. KARAULA, Liani, Mostar
208. KARLOVAC,
209. KEVELJ ACA, Kozica, Mostar
210. KICIN, Malo Polje, Mostar
211. KITICA, Kozica, Mostar
212. 1, Litica
213. KOCERIN 2, Litica
214. 3, Litica
215. POLJE, Litica
216. KORDICA LOKVE, Blizanci,
217. KOSMAJ,
218. KOSORSKA CUPRIJA, Kosor, Mostar
219. KOSORSKA GLAVICA, Kosor, Mostar
220. KOULOV A GOMILA, Gornji Litica
221. KRALJEVINA, Mostar
222. KRATINE, Rumiliani, Mostar
223. KRAVAR (Kamenik), Kruevo. Mostar
224. KRA V ARICA, Litica
225. KRC, Buhovo, Litica
226. KREHIN GRADAC 1, Krehin Gradac,
227. KREHIN GRADAC 2, Gradac,
2219. KRESICA GROBLJE,
230. K'RIPOV AC,
231. KRI, Mostar
232. KRIEVI, Mostar
233. KRiI, Bogodol, Mostar
234. KRST, Padeine, Mostar
235. KRSTINA (Gradina), Gradac, Litica
236. KRSTIN A,
237. KR, Bogodol, Mostar
238.
239. KRUCEVICKO POLJE,
240. KRUEVO, Kruevo, Mo.star
241. KRVAV A GOMILA,
242. KRV A VCI,
243. KUBATOVCI, Goranci-Kubatovci, Mostar
244. KUPARICA, Pijesci, Mostar
245. KUPINJAVICE, Buhovo, Litica
246. KUANOV AC, Crne Lokve, Litica
247. LAGUE, Mostar .
248. LAKiICA KULA, Kula, Citluk
249. LiPOVCI, Litica
250. LITICA, Litica
251. LUKE,
252. LUKE Gornje Vojno, Mostar
253. LlUBOTICI, Litica
254. MAOKOVINE, Litica
255. MAGOVNIK, Litica
256. MALA BANDURICA, Bogodol, Mostar
257. MALA GRADINA, Mostar
258. MAl.iOSEVICI, Mostar
259. MARKANOVICA GRADINA, Litica
260. MARKOV AC, Gnojnice, Mostar
261. MARUKINA GOMILA, Litica
262. MATERA, Blagaj-Orah, Mostar
263. GOMILA, Bogodol, Mostar
264. 1, Mostar
265. 2, Mostar
266. MEJDAN, Cerin, Citluk
267. ovnica, Mostar
268. MILAVINO GROBLJE, Humiliani, Mostar
269. KRSTINE, Veliki
-Donji
270. Mostar
271. MILJKUSA, Mostar
272. GOMILA, Ladina, Mostar
273. MODRA GOMILA,
274. MOSTAR, Mostar
275. MUKOS, Muko, Mostar
276. MUALUK, Gradac, Litica
277. NEGOCINE, Buna, Mostar
278. NESIBOLlE, Gornja Grabovica, Mostar
279. NOVI, Mostar
280. NJIVETINE, Litka
281. NJIVETINE, Knepolje, Litica
282. OBALA, Gornji Polog, Mo1:tar
283. ODAK, Knepolje, Lltica
284. OGRADE, Buhovo, Litica
285. OGRADE, Krehin Gradac,
2:86. OGRADICE, Knepolje, Litica
287. Rodbina, Mostar
288. OMI, Potoci, Mostar
289. ORAH, Blagaj-Orah, Mostar
290. ORLAC, Orlac, Mostar
291. ORLAC, Sluanj,
292. ORLOV AC, Razlomite, Mostar
293. OROZOV A GOMILA, Litica
294. OSOJE, Kokorina-Gradina, Mostar
295. OTRE, Litica
296. OZRINJE, Buhovo, Litica
297. PADEINE, Mostar-Padeine
298. P
299. PECENA GOMILA, Citluk
300. PIJESCI, Pijesci, Mostar
301. Citluk
302. PLANICE, Cim, Mostar
303. PLITKI DOLAC,
304. POD, Dobro Selo, Citluk
305. PODADVOR 1, Citluk
306. PODADVOR 2,
307. POD CESTOM, Mostar
308. PODKRAJNICA, Privalj, Litica
309. PODVORNICE, Gornja Jasenica, Mostar
310. POLOG 1, Polog, Mostar
311. POLOG 2, Polog, Mostar
312. POLJE, Vojno, Mostar
313. POTOCI 1, Potoci, Mostar
314. POTOCI 2, Potoci, Mostar
315. POVITINE, Kokorina-Gradina, Mostar
316. PRIVALJ 1, Privalj, Litica
317. PRIVALJ 2, Privalj, Litica
318. PROVO, Grabova Draga, Litica
319. RADES, Cim, Mostar
320. RADEICE, Radeice, Litica
321. RAICEVO GROBLJE, Goranci-Podgradina,
Mostar
322. RANCICI,
323. RATANI 1, Ra.tani, Mostar
324. RAST ANI 2, Ratani, Mostar
325. 1,
3;216. 2. Mostar
285
327. SAJMITE greblje, Vinine), Krehin
Gradac,
328. SAJMITE, Litica
329. SAMOGRAD, Bogodol, Mostar
330. Sluanj,
331. Mostar
332. SLIVICE, Cim, Mostar
333. Dnopolje, Mostar
334. SMRCENJACI, Cim, Mostar
335. SRITNA NJIVA, Donja Drenica, Mostar
336. SRITNICE, Kruevo, Mostar
337. Litica
338. STECCI, Blizanci,
339. (olini
340. Donja Jasenica, Mostar
341. STECCI, Gornji Polog, Mostar
342. Polje,
343.
344. STECCI, Litica
345. STECCI, Ljuti Litica
346. Raka Gora, Most.ar
347. Mostar
348. STECCI CKekinovac), Sluanj,
349. Mostar
350. GIROBLJE,
351. STRANICA, Litica
352. STRANIICA, Sretnioe, Mostar
353. STRANJICA, Mostar
354. STRiEVO, Strievo, Mostar
3515. STUDENAC, Rasna, Litica
356. SUHO POLJE, Buna, Mostar
357. SUT'IVAN, Donja Blatnica,
358. SV Mostar
359. S.A:RAMPOVLJE (Vinina), Kruevo, Mostar
360. SARAMPOVO, Litica
361. ATORINE (Golo Brdo), Mostar
362. SEVRLJICA, Mostar
363. IPOV AC, ipovac, Mostar
364. KRBINSKA GOMILA, Pijesci, Mostar
365. UMARAK, Donja Vionica,
366. SUSKOVA GRADINA, Litica
367. Mostar
368. TOPLO, Donja Drenica, MostaT
369. TRN, Trn, Litica
370. TUSTE, Donje Gnojnice, Mostar
371. UZARICI, Litica
372. VAKUF, Litica
373. V ARDA, Gornji Litica
374. VARDA 1, Krepolje, Litica
375. VARDA 2, Krepolje, Litica
376. V ARDA 3, KnepoJje, Litica
377. V ARDA, Kosor, Mostar
378. V ARDA, Kruevo, Mostar
379. VELIKA BANDURICA, Bogodol, Mostar
380. VELIKA GOMILA, Cim, Mostar
381. VELIKA GRADINA, Mostar
382. Mostar
383. VILINSKA LJUT, Cerigaj, Litica
384. VIONICA, Vionica,
385. VIONICKO GROBLJE, Vionica, Citlu.k
386. (Bakri), Donja Blatnica,
387.
388. VRBA, Potoci, Mostar
38'9. VRDI, Vrdi, Mostar
390. VRLJUSA, Vrdi, Mostar
391. VRT (Kri), Litica
392. VRT POD DUBOM, Gornje Vojno, Mostar
393. VRTACE, Mostar
394. VUCIPOLJE, Knepolje, Litica
395. VUKODOL, Mostar-Vukodol
396. ZELENA Blagaj, Mostar
400. ZITOMISLICI 1, Mostar
401. ZITOMISLICI 2, Mostar
402. 3, Mostar
403. ZITOMI1SLICI 4, Mostar
397. ZIDA'.RINICA, Citluk
404. ZUZELJ-GRADINA, Citluk
398. ZUBCEV A GRADINA, Citluk
405. VATIC, Litica
399. ZVONIGRAD, Gornji Polog, Mostar
4. ARINE, Litica (D 4)
6. BANDURICA, Bogodol, Mostar (D 3)
9. BIJELA GOMILA, Pijesci, Mostar (E 6)
11. BILETA GRADINA, (E 6)
12. BILETICI, (E 6)
18. BLAGAJ (Stjepan grad), Blagaj, Mostar (F 5)
20. BORINE, eljua, Mostar (E 4)
21. BOROVCEVINA, Cim, Mostar (E 4)
24. BRLJEVCI, Sretnice, Mostar (D 5)
26. BUNA, Buna, Mostar (E 6)
27. BUNSKO, Blagaj-Vinogradine, Mostar (F 6)
30. CIGANSKO BRDO, Ciganska Brdo, Litica (C 4)
32. CRKVINA, Buhovo, Litica (C 5)
34. ORKVINA (Damija), Citluk (D 6)
47. CRNA GOMILA, Mostar (D 4)
50. AC, (D 6)
52. (D 6)
56. Vionica, (D 6)
57. Vionica, (D 6)
59. Litica (D 4)
62. DONJA DRENICA, Donja Drenica,
Mostar (D 3)
63. DONJA KOZICA, Kozica, Mostar (E 5)
66. DONJI JASENJANI, Donji Jasenjani,
Mostar (E 3)
69. DRENICA, Drenica, Mostar (C 2)
72. DRVAR, (E 6)
74. DIDINA OGRADA, Veliki
Donji (D 6)
75. OGRADE, Gubavica, Mostar (E 6)
76. GLAVICA, Gornje Vojno, Mostar (E 4)
80. GNOJNICE, Gnojnice, Mostar (E 5)
81. GOMILA 1, Cim, Mostar (E 4)
82. GOMILA 2. Cim, Mostar (E 4)
83. GOMILA, Domazeti, Mostar (E 4)
84. GOMILA, Donje Gnojnice, Mostar (E 5)
85. GOMILA, Gornja Kozica, Mos.tar (E 5)
86. GOMILA, Gornje Vojno, Mostar (E 4)
87. GOMILA, Grabova Draga, Lltica (D 4)
88. GOMILA, Knepolje, Litica (D 4)
89. GOMILA, Kokorina, Mostar (G 5)
90. GOMILA, Litica (C 4)
91. GOMILA, (D 6)
92. GOMILA, Prohovo, Utica (D 4)
93. GOMILA, Razlomite, Mostar (E 5)
94. GOMILA, Sluanj, (D 6)
95. GOMILE, Blizanci, (D 6)
96. GOMILE, Mostar (E 5)
97. GOMILE, Lltica (D 4)
98. GOMILE, Donja Blatnica, (D 6)
9'9. GOMILE 1, Donja Jasenica, Mostar (E 5)
100. GOMILE 2, Donja Jasenica, Mostar (E 5)
101. GOMILE 1, Donje Gnojnice-Rudine,
Mostar (E 5)
102. GOMILE 2, Donje Gnojnice, Mostar (E 5)
103. GOMILE, Citluk (C 5)
104. GOMILE, Knepolje, Litica (D 4)
105. GOMILE, Citluk (E 6)
107. GOMILE, Pijesci, Mostar (E 6)
108. GOMILE, Ravni, Mostar (E 3)
110. GOMILE, Sluanj, (D 6)
111. GOMILE, Sretnice, Mostar (D 5)
112. GOMILICA, Pijesci, Mostar (E 6)
113. GOMILICE, Potoci, Mostar (F 4)
114. GOMILA, Goranci, Mostar (D 4)
116. GORICA, Buna-Suho Polje, Mostar (E 6)
118. GORICA, Malo Polje, Mostar (F 6)
119. GORNJA DRENICA 1, Gornja Drenica,
Mostar (C 2)
128. GRABARJE, Mali
(D 5)
129. GRABOVINA, (C 5)
130. GRADAC, Donji Gradac, Litica (D 4)
131. GRADAC, Raka Gora, Mostar (E 3)
132. GRADINA, Mostar (E 5)
133. GRADINA, Biograci, Mostar (D 5)
134. GRADINA, Blizanci, (D 6)
135. GRADINA, Britvica, Litica (C 4)
136. GRADINA (Cimljanska gomila), Cim,
Mostar (E 4)
137. GRADINA, Crne Lokve, Litica (B 4)
138. GRADINA (Gomila), (D 5)
139. G!RADINA 1, D)nji Ja.senjani-Brm, Mostar
140. GRADINA 2, Donji Jasenjani, Mostar (E 3)
141. GRADINA, Goranci-Seninjak, Mostar (D 4)
142. GRADINA, Gornja Kozica, Mostar (E 5)
143. GRADINA, Gornji Litica (C 3)
144. GRADINA, Gornji Litica (B 4)
145. GRADINA, Gornji Polog, Mostar (D 4)
146. GRADINA, Grabova Draga, Litica (D 4)
147. GRADINA, (D 6)
as. GRADINA, Litica (C 3)
149. GRADINA (Budim),
Litica (B 4)
150. GRADINA, Krehin Gradac, (D 6)
151. GRADINA, Litica (C 4)
153. GRADINA, Ljuti Dolac, Litica (D 5)
154. GRADINA, Mali
(D 5)
155. GRADINA, Malo P()lje, Mostar (F 6)
156. GRADINA, Mostar (F 4)
157. GRADINA, Mostar (D 4)
158. GRADINA, Mokro, Litica (C 4)
159. GRADINA, Padeine, Mostar (G 4)
161. GRADINA, Potoci, Mostar (F 4)
163. GRADINA, Rasno, Litica (C 5)
164. GRADINA, Ravni, Mostar (E 3)
166. GRADINA, Sluanj, Citluk (D 6)
167. GRADINA, Citluk (E 6)
168. GRADINA, Veliki
Citluk (D 5)
169. GRADINA, lib, Mostar (D 2)
174. GRIVA, Krehin Gradac, (D 6)
177. GRMINE, Donja Blatnica-Gagri, Citluk (D 5)
180. GRUDINA, Gornji Litica (C 3)
182. GUMANCI, Cim, Mostar (E 4)
185. RODBINA 1, Hodbina, Mostar (E 6)
188. HUMAC, Mostar (E 5)
189. HUMAC, Mostar (D 5)
193. HUM OSOJE, Rodbina, Mostar (E 6)
199. JASENICKA GOMILA, Gornja Jasenica,
Mostar (E 5)
202. JEDINICE, Ljuti Dolac, Litica (D 5)
203. JELENA GOMILA, Blizanci, Citluk (D 6)
204. JELINA GOMILA,
Mostar (E 5)
206. KAMENAK, Cula, Mostar (E 5)
2,07. KARAULA, Liani, Mostar (F 4)
208. KARLOVAC, Citluk (D 6)
209. KEVELJACA, Kozica, Mostar (E 5)
210. Malo Polje, Mostar (E 6)
211. KITICA, Kozica, Mostar (D 5)
212. KOCERIN 1, Litica (B 4)
215. POLJE, Litica (B 4)
217. KOSMAJ, Citluk (E 6)
219. KOSORSKA GLAVICA, Kosor, Mostar (E 5)
220. KOULOV A GOMILA, Gornji
Litica (B 4)
Citluk (D 6)
Citluk (D 6)
231. KRI, Mostar (E 5)
234. KRST, Padeine, Mostar (G 4)
235. KRSTINA (Gradina), Gradac, Litica (D 4)
2
1
36. KRSTINA, Citluk (C 5)
237. KR, Bogodol, Mostar (D 3)
239. POLJE, (E 6)
241. KRVAV A GOMILA, Citluk (C 5)
246. KUANOV AC, Crne Lokve, Litica (B 3)
250. LITICA, Litica (C 4)
253. Litica (B 4)
254. Litica (D 4)
255. MAGOVNIK, Litica (C 4)
256. MALA BANDURICA, Bogodol, MostaT (D 3)
257. MALA GRADINA, Mostar (E 6)
261. MARUKINA GOMILA, Litica (D 4)
262. MATERA, Blagaj-Orah, Mostar (F 6)
263. MATKOVICA GOMILA, Bogodol, Mostar (D 3)
264. 1, Mostar (D 5)
267. MIKULJ ACA, Zovnica, Mostar (D 4)
270. MILJKOVICI, Mostar (E 5)
272. GOMILA, Ladina, Mostar (C 3)
273. MODRA GOMILA, (D 6)
276. MUALUK, Gradac, Litica (D 4)
282. OBALA, Gornji Polog, Mostar (D 4)
28.3. ODAK, Knepolje, Litica (D 4)
284. OGRADE, Buhovo, Litica (C 5)
285. OGRADE, Krehin Gradac, Citluk (D 6)
286. OGRADICE Knepolje, Litica (D 4)
287. Rodbina, Mo.star (E 6)
290. ORLAC, Orlac, Mostar (E 4)
291. ORLAC, Sluanj, (D 6)
292. ORLOV AC, Razlomite, Mostar (E 5)
293. OROZOV A GOMILA, Litica (D 4)
29'5. OTRE, Litica (B 4)
296. OZRINJE, Buhovo, Litica (C 5)
299. GOMILA, (D 6)
300. PIJESCI, Pijesci, Mostar (E 6)
301. (C 5)
302. PLANICE, Cim, Mostar (E 4)
303. PLITKI DOLAC, (E 6)
306. PODADVOR 2, (D 6)
307. POD CESTOM, Mostar (E 5)
310. POLOG 1, Polog, Mostar (D 4)
311. POLOG 2, Polog, Mostar (D 4)
312. PIOLJE, Vojno, Mostar (E 4)
287
314. POTOCI 2, Potoci, Mostar (F 4)
315. POVITINE, Kokorina-Gradina, Mostar (F 6)
318. PROVO, Grabova Draga, Litica (D 4)
320. RADEICE, Radeice, Litica (C 4)
323. RATANI 1, Ratani, Mostar (E 4)
325. 1, Moi:tar (E 5)
32'9. SAMOGRAD, Bogodol, Mostar (D 3)
332. SLTVICE, Cim, Mostar (E 4)
336. SRITNICE, Kruevo, Mostar (D 5)
338. STECCI, Blizanci, (D 6)
33'9. (olini (D 6)
340. STECCI, Donja Jasenica, Mostar (E 5)
342, STECCI, Polje, Citluk (D 6)
347. STECCI, Mostar (E 4)
350. Sfl'OJICA GROBLJE, (C 5)
351. STRANICA, Litica (C 4)
352. STRANICA, Sretnice, Mostar (D 5)
362. EVRLJICA, Mostar (F 6)
364. KRBINSKA GOMILA, Pijesci, Mostar (E 6)
366. USKOVA GRADINA, Litica (C 4)
370. TUSTE, Donje Gnojnice, Mostar (E 5)
371. Litica (C 4)
373. V ARDA, Gornji Litica (C 4)
374. VARDA 1, Knepolje, LiMica (D 4)
378. V ARDA, Kruevo, Mostar (D 5)
379. VELIKA BANDURICA, Bogodol, Mostar (D 3)
380. VELIKA GOMILA, Cim, Mostar (E 4)
381. VELIKA GRADINA, Mostar (E 6)
382. Mostar (E 4)
383. VILINSKA LJUT, Litica (C 4)
394. Knepolje, Litica (D 4)
396. ZELENA Blagaj, Mostar (F 5)
397. ZIDARNICA, (F 6)
398. GRADINA, (D 6)
399. ZVONIGRAD, Gornji Polog, Mostar (D 4)
404. UELJ-GRADINA, Citluk (D 6)
REGIJA 24: POPIS NALAZITA IZ DOBA RilVISK:S VLADAVIl\TE
1. ALIBEGOVINA, Rodbina, Mostar (E 6)
5. BABE, Biograci, Mostar (D 5)
10. BIJELO POLJE, Bijelo Polje, Mostar (F 4)
11. BILETA GRADINA, (E 6)
14. BILOBRIG, Vionica, (D 6)
16. BLAGAJ 1, Blagaj, Mostar (F 5)
18. BLAGAJ (Stjepan grad}, Blagaj, Mostar (F 5)
19. BLIZANCI, Blizanci, Citluk (E 6)
31. CRKVINA, Biograci, Litica (D 5)
32. CRKVINA, Buhovo, Litica (C 5)
33. CRKVINA, Cerin, (D 5)
35. CRKVINA, Donja Blatnica, (D 6)
39. CRKVINA, Kuti, Mostar (F 4)
40. CRKVINA (Podgradina), Mokro, Litica (C 4)
42. CRKVINA, Mostar-Sutina (E 4)
43. CRKVINA, Citluk (E 6)
44. CRKVINA, Mostar (E 6)
45. CRKVINE, Cim, Mostar (E 4)
46. CRKVINE-L.ISKE, Gornji
Litica (B 4)
60. DOBRO SEW, Dobro Selo, (E 6)
64. DONJE GNOJNICE, Donje Gnojnice,
Mostar (E 5)
79. GLAVICE, Citluk (C 5)
86. GOMILA, Gornje Vojno, Mostar (E 4)
116. GORICA, Buna-Suho Polje, Mostar (E 6)
127. GRAB, (C 5)
13.2. GRADINA, Mostar (E 5)
133. GRADINA, Biograci, Mostar (D 5)
138 .. GRADINA (Gomila), (D 5)
144. GRADINA, Gornji Litica (B 4)
150. GRADINA, Krehin Gradac, (D 6)
154. GRADINA, Mali
Citluk (D 5)
155. GRADINA, Malo Polje, Mostar (F 5)
158. GRADINA, Mokro, Lltica (C 4)
160. GRADINA, Pod,gorani; Mostar (F 3)
171. GRCINE, Potoci, Mostar- (F 4)
175. GRLJEVICI, (C 5)
181. GRUDINE, Krehin Gradac, (D 6)
185. RODBINA 1, Rodbina, Mostar (E 6)
186. RODBINA 2, Hodlbina, Mostar (E 6)
195. IZVOR LiTICE, Litica (C 4)
208. KARLOVAC, (D 6)
210. Malo Polje, Mostar (E 6)
217. KOSMAJ, (E 6)
218. KOSORSKA CUPRIJA, Kosor, Mostar (E 6)
2,19. KOSORSKA GLAVICA, Kosor, Mostar (E 5)
222. KRATINE, Humiliani, Mostar (F 4)
22'5. Buhovo, Litica (C 5)
Citluk (D 6)
235. KRSTINA (Gradina), Gradac, Litica (D 4)
236. KRSTINA, (C 5)
240. KRUEVO, Kruevo, Mostar (D 5)
244. KUP ARICA, Pijesci, Mostar (E 6)
248. KULA, Kula, (1
257. MALA GRADINA, Mostar (E 6)
266. MEJDAN, (C 5)
275. MUKO, Muko, Mostar (E 5)
277. Buna, Mostar (E 6)
279. NOVI, Mostar (E 5)
2'89. ORAH, Mostar (E 6)
304. POD, Dobro Selo, (E 6)
305. PODADVOR 1, (D 6)
309. PODVORNICE, Gornja Jasenica, Mostar (E
327. SAJMITE greblje, Vinine),
Krehin Gradac, (D 6)
331. SLIPCICI, Mostar (E 6)
345. STECCI, Ljuti Litica (D 5
356. SUHO POLJE, Buna, Mostar (E 6)
357. SUTIV AN, Donja Blatnica, (D 6)
366. UKOVA GRADINA, Litica (C
367. Mostar (E 6)
375. V ARDA 2, Knepolje, Litica (D 4)
385. GROBLJE, Vionica, (D 6:
38'6. (Bakri), Donja Blatnica, (I:
388. VRBA, Potoci, Mostar (F 4)
393. VRTACE, Mostar (E 5)
395. VUKODOL, Mostar-Vukodol (E 5)
400. :rTOMISLICI 1, Mostar (E 6)
4015. Litica (D 4)
2. ANTELJA OGRADA, Potoci, Mostar (F 4) 55. CERIN 2, Cerin, Citluk (D 5)
3. ARAPI, Mostar (E 6) 58. DIVOJKA, Litica (D 4)
7. BARA, Potoci, Mostar (F 4) 59. DOBfRiIC, Litica (D 4)
8. BAREVITE, Pbdjelinak, Litica (C 4) 60. DOBRO SELO, Dobro Selo, Citluk (E 6)
13. BILI GREB, Goranci-Puzevina, Mostar (D 4) 61. DOLINA, Mostar (E 4)
14. BILOBRIG, Vionica, (D 6) 65. DONJE VOJNO, Donje Vojno, Mostar (E 4)
15. BIOGRACI, Biograci, Litica (D 5) 67. DRACEVICA, Krehin Gradac, (D 6)
17. BLAGAJ 2, Blagaj, Mostar (F 5) 68. DRAGICINA, Citluk (C 5)
18. BLAGAJ (Stjepan grad), Blagaj, Mostar (F 5) 70. DRINI, Mostar (D 5)
20. BORINE, eljua, Mostar (E 4) 71. DRINOVCI, Mostar (E 6)
22. BONJACI, Potoci---<Bonjaci, Mostar (F 4) 73. DUBNICA (Dublje), Biograci, Litica (D 5)
23. BRKICA BADNJ ACE (Kozje njive), Rasno- 76. GLAVICA, Gornje Vojno, Mostar (E 4)
Njive, Lltica (C 4) 77. GLAVICA, Mali
25. BUCICI, Mostar (E 4) (D 5)
28. CARINA, Mostar (E 4) 78. GLAVICE, Donja Jasenica, Mostar (E 5)
29. CIBERIN A NJIVA, Gornja Jasenica, 115. GORANCI, Goranci, Mostar (D 4)
Mostar (E 5) 117. GORICA, Cim, Mostar (E 4)
32. CRKVINA, Buhovo, Lltica (C 5) 120. GORNJA DRENICA 2, Gornja Drenica,
34. CRKVINA (Damija}, Citluk (D 6) Mostar (C 2)
35. CRKVINA, Donja Blatnica, (D 6) 121. GORNJA VIONICA, Gornja Vionica,
36. CRKVINA (Pod), Donji Jasenjani, Mo.star (D 3) Citluk (D 6)
37. CRKVINA, Duice, Litica (C 4) 122. GORNJI MAMICI 1, Gornji
38. CRKVINA, Gornji Mostar (F S) Lltica (B 4)
39. CRKVINA, Kuti, Mostar (F 4) 123. GORNJI MAMICI 2, Gornji
41. CRKVINA, Potoci, Mostar (F 4) Litica (B 4)
42. CRKVINA, Mostar-Sutina (E 4) 124. GORNJI MAMICI 3, Gornji
43. CRKVINA, (E 6) Litica (B 4)
44. CRKVINA, Mostar (E 6) 125. GORNJI MAMICI 4, Gornji
45. CRKVINE, Cim, Mostar (E 4) Litica (B 4)
48. CRPALITE, Litica (D 4) l2i6. GORNJI Veliki -
49. CRTANICA, Litica (C 4) -Gornji (D 6)
51. QALICI, Citluk (D 5) 127. GRAB, Citluk (C 5)
53. CE!REZOVC'.I, Jare, Litica (D 5) 133. GRADINA, Biograci, (D 5)
54. CERIN 1, Cerin, Citluk (D 5) 151. GRADINA, Lltica (C 4)
154.
158.
160.
170.
172.
173.
176.
178.
179.
183.
184.
185.
187.
190.
191.
192.
194.
196.
197.
198.
200.
201.
202.
205.
206.
213.
214.
216.
221.
223.
224.
229.
230.
232.
233.
234.
238.
242.
243.
245.
247.
249.
251.
252.
258.
260.
265.
268.
269.
GRADINA, Mali
(D 5) '
GRADINA, Mokro, Litica (C 4)
GRADINA, Podgorani, Mostar (F 3)
GRADNICI, (D 6)
GRDOJEVAC, Kruanj, Mostar (F 5)
GREBNICE, Gornji Mostar (F 6)
GRMCI, Sluanj, (D 6)
GROBLJE, Litica (C 4)
GROVITE, Litica (C 4)
Litica (D 4)
RAMZICI, (C 5)
RODBINA 1, Rodbina, Mostar (E 6)
RODBINA 3, Rodbina, Mostar (E 6)
HUMAC, Orlac, Mostar (E 4)
RUMAC, Strievo, Mostar (D 2)
HUMILIANI, Mostar (F 3)
IGRiTE Gornji
Mostar (F 6)
J AKEROV AC Vinogradi), Vionica,
(D 6)
JANKOVINA, Jankovina, Mostar (G 4)
JASENICA, Jasenica, Mostar (E 5)
JASENJACKI BRIG, Veliki
Gornji (D 5)
J AVORAK, Crne Lokve, Litica (B 3)
JEDINICE, Ljuti Dolac, Litica (D 5)
JELINAK, Podjelinak, Litica (C 4)
KAMENAK, Mostar (E 5)
2, Litica (B 4)
3, Litica (B 4)
KORDICA LOKVE, Blizanci, (D 6)
KRALJEVINA, Mostar (F 4)
KRAVAR (Kamenik), Kru.evo, Mostar (E 5)
KRA V ARICA, Litica (C 4)
KREICA GROBLJE, (D 6)
KRIPOV AC, (C 5)
KRIEVI, Mostar (D 2)
KRiI, Bogodol, Mo-'tar (D 3)
KRST, Padeine, Mostar (G 4)
KRUCEVICI, (E 6)
KRV A VCI, (D 6)
KUBATOVCI, Goranci-Kubatovci,
Mostar (D 4)
KUPINJAVICE, Buhovo, Litica (C 5)
LAGUE, Mostar (E 5)
LIPOVCI, Litica (B 4)
LUKE, (D 6)
LUKE Gornje Vojno, Mostar (E 4)
MALOEVICI, Mostar (E 6)
MARKOV AC, Gnojnice, Mostar (E 5)
2, Mostar (D 5)
MILAVINO GROBLJE, Hum.iliani,
Mostar (F 3)
MILICEVICA KRSTINE, Veliki
-Donji (D 6)
271. MILJKUSA, Mostar (E 5)
274. MOSTAR, Mostar (E 5)
277. Buna, Mostar (E 6)
278. NESIBOLJE, Gornja Grabovica, Mostar (D 2)
280. NJIVETINE, Litica (D 4)
281. NJIVETINE, Knepolje, Litica (D 4)
283. ODZAK, Knepolje, Litica (D 4)
288, OMIS, Potoci, Mostar (F 4)
290. ORLAC, Orlac, Mostar (E 4)
291. ORLAC, Sluanj, Citluk (D 6)
294. OSOJE, Kokorina-Gradina, Mostar (l" 5)
297. P ADEINE, Mostar-Padeine (G 4)
298. (D 6)
37 - Arheolold leksikon
306.
308.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
319.
321.
322.
324.
326.
327.
328.
330.
333.
334.
335.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
353.
354.
355.
358.
359.
360.
361.
363.
365.
368.
369.
372.
376.
377.
384.
385.
386.
387.
388.
389.
390.
391.
392.
393.
394.
395.
401.
402.
403.
PODADVOR 2, (D 6)
PODKRAJNICA, Privalj, Litita (C 4)
POLJE, Vojno, Mostar (E 4)
POTOCI 1, Potoci, Mostar (F 4)
POTOCI 2, Potoci, Mostar (F 4)
289
POVITINE, Kokorina-Gradina, Mostar (F 6)
PRIVALJ 1, Privalj, Litica (C 4)
PRIV ALJ 2, Privalj, Litica (C 4)
RADE, Cim, Mostar (E 4)
RAICEVO GROBLJE, Goranci-Podgradina,
Mostar (D 4)
RANCICI, (G 4)
RATANI 2, Ratani, Mostar (E 4)
2, Mostar (E 5)
SAJMISTE greblje, Vinine), Krehim
Gradac, (D 6)
SAJMITE, Litica (C 4)
SANCEVINE, Sluanj, (D 6)
Dnopolje, Mostar (G 4)
SMRCENJACI, Cim, Mostar (E 4)
SRITN A NJIVA, Donja Drenica, Mostar (D 3)
STECAK, Litica (B 4)
STECCI, Blizanci, (D 6)
STECCI (Solini (D 6)
STECCI, Donja Jasenica, Mostar (E 5)
STECCI, Gornji Polog, Mostar (D 4)
STECCI, van Polje, (D 6)
STECCI, (C 5)
STECCI, Litica (B 4)
STECCI, Ljuti Litica (D 5)
STECCI spila), Raka Gora,
Mostar (E 3)
STECCI, Mostar (E 4)
STECCI (Kekinovac), Sluanj, (D 6)
STECCI, Mostar (E 4)
GROBLJE, Citluk (C 5)
STRANJICA,
Mostar (G 4)
STRIEVO, Strievo, Mostar (C 2)
STUDENAC, Rasno, Litica (C 5)
SV Mostar (F 6)
ARAMPOVLJE (Vinina), Kru.evo,
Mostar (D 5)
SARAMPOVO, Litica (D 4)
ATORINE (Golo Brdo), Mostar (G 3)
IPOV AC, ipovac, Mostar (F 5)
SUMARAK, Donja Vionica, (D 6)
TOPLO, Donja Drenica, Mostar (D 3)
TRN, Trn, Litica (C 4)
VAKUF, Litica (D 4)
V ARDA 3, Knepolje, Litica (D 4)
V ARDA, Kosor, Mostar (E 5)
VIONICA, Vionica, Citluk (D 6)
GROBLJE, Vionica, Citluk (D 6)
(Bakri), Donja Blatnica,
(D 6)
VRAPCICI, Mostar (I: 4)
VRBA, Potoci, Mostar (F 4)
VRDI, Vrdi, Mostar (D 3)
VRLJUA, Mostar (D 3)
VRT (Kri), Litica (C 4)
VRT POD DUBOM, Gornje Vojno,
Mostar (E 4)
VRTACE, Mostar (E 5)
Knepolje, Litica (D 4)
VUKODOL, Mostar-Vukodol (E 5)
ZITOMISLICI 2, Mostar (E 6)
REGIJA 24: NALAZITA
24.1 ALIBEGOVINA, Rodbina, Mostar. Rimska
z.grada. Ostaci rimske zgrade (tesani kamen, cigla,
fragmenti stupa i dr.); i rimski bakreni novac
iz 3. st. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT : A. Zelenika 1960. 182. B. Ma['ijan
24.2 ANTELJA OGRADA, Potoci, Mostar. Srednjo-
i sanduka, orijentirana SZ-JI. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
24.3 ARAPI, Mostar. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni u obliku krsta
s natpis Kasni srednji vijek.
UT.: S. 1971, 343. N.
24.4 ARINE, Litica. Prahistorijska gradi-
na i tumuli. Smjetena na istaknutom brijegu. Be-
dem od suhozida zatvara prostor ob-
lika. Na prostoru gradine nalazi se veliki broj ka-
menih gomila. i eljezno doba. Basler
24.5 BABE, Biograci, Mo.star. Rimski i
ki .grobovi. ara u je krugu
vie arheolokih predmeta. U ari su
nagorjele kosti pokojnika, srebrna naunica i ulom-
ci keramike. Uz urnu je 7 ko-
palja i 2 strelice, zatim 5 trnokopa i jedna alatka
keltu. Od nakita se fibule koji-
ma i tipa ...aucisa. U krugu urne je tako-
vie ulomaka bronzanog fragment kase-
role sa pasjom glavom na ulomaka od brave,
no i dvije medicinske te 4 staklene
ce. su i 3 primje:r1ka republikanskih
novaca. Ovom pripada i fibula u vidu goluba, da-
tirana u 4-6. st. eljezno i rimsko doba,
1. st. i doba.
LIT.: T. 1977, 51-61. V. Pakvalin
24.6 BANDURICA, Bogodol, Mos,tar. Prahistorijski
tumuli. Dvije grobne gomile. doba.
P.
24.7 BARA, Potoci, Mostar. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. Na kamenoj go-
mili i pored nje 29 u obliku
i sanduka uz amorfne blokove, orijentiranih SZ-JI;
ukras: kri, figuralna scena. Bronzano ili e-
ljezno doba i kasni Hednji vijek. A. Zeleniika
24.8 BAREVISTE, Podjelinak, Litica. Srednjovje-
tiranih SZ-JI; ukras: bordura, vitica,
znaci, tit s zoomorfni motivi,
motiv, ljudske figure, figuralne .scene; natpis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 307. N.
24.9 BIJELA GOMILA, Pijesci, Mostar. Prahistorij-
ski tumulus. Uz rub kanjona Neretve nalazi se ve-
liki kameni tumulus. ili eljezno doba.
Basler
24.10 BIJELO POLJE, Bijelo Polje, Mostar. Rimsl
novci. Tri carska novca (M. Aurelius, 161-180; Clc
dius Albinus, 193-197; Caesarea Capadocia, 193
do:ba, 2. v.
LIT.: G. 1983 a, 15-28. 8. Kraljevi
24.11 BILETA GRADINA, Prahi
storijska gradina i rimska utvrda. Na izdanku bri
jega, na prvobitnoj prahistorijskoj gradini ispred ko
je je, prema zaravanku, iskopan usjek u ivac ka
men, nalaze se ostaci zida vezanog malte
rom uz primjesu pijeska. Sav taj" materijal je damll
obruen u oblik velike gomile. i eljezn<
doba i rimsko doba. Baslei
24.12 BILETICI, Prahistorijski tumu
li. Na velikom prostoru, koji obuhvata parcele
sak, klanac i Kosmaj, nalazi se veliki broj
kamenih tumula mahom i velikih razmjera. Bron-
doba. Basler
24.13 BILI GREB, Goranci-Puzevina, Mostar.
obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: tordira-
na trak.a, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 339. N.
24.14 BILOBRIG, Vionica, Rimska spolija
i srednjovjekovna nekropola. Na omanjoj glavici
konstatiran veliki broj fragmenata rimske arhitek-
ture (109: dijelovi simsa, stuba,
od kojih su mnogi upotrebljeni kao spolija u okvi-
ru srednjovjekovne nekropole. su uglavnom
utonuli u zemlju, pa je teko odrediti njihov pravi
oblik; ukras: kri i Andrijin kri u uokvirenom
polju. dio glavice je pa su u profi-
lu vidljive konstrukcije grobnica i dijdovi skeleta.
U blizini, na vrhu glavice, vidljivi su ostaci zido-
va s malterom, ali karakter nije
odrediti. Rimsko doba, 1-3. i kasni srednji vijek.
P.
24.15 BIOGRACI, Biograci, Litica. Srednjovjekov-
na nekropola. 23 u obliku i
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: krunica. Kami
srednji vijek. N.
24.16 BLAGAJ 1, Blagaj, Mostar. Rimski novci. Dva
rimska republikanska novca iz 1. v. st. e. i novac
rimskih careva (I. Maesa, +223; Gallienus, 253-268;
Aurelianus, 270-275; Licinius I, 308-324; Constan-
tinus I Valens, 364-378). eljezno doba, 1. v.
st. e. i rimsko doba, 3. i 4. v.
LIT.: G. 1983 a, 15-28. G.
24.17 BLAGAJ 2, Blagaj, Mostar. Srednjovjekovni
nalaz. Kamena sa natpi-
som u kojem IOSe spominje ime Nemanja i neka crk-
va. je u groblju u sekun-
darnom poloaju. Srednji vijek, 12. st.
LIT.: M. Vego 1962 a, 38-39. P.
24.18 BLAGAJ (Stjepan grad), Blagaj, Mostar. Pra-
historijska gradina, utvrda i srednja-
vjekovni grad sa
Sondano iskopavanje 1965. obavio P.
Visoko i teko krako brdo iznad
vrela rijeke Bune bilo je koriteno u svim histo-
rijskim periodima.
Na prostranoj zaravni, formirana je
prahistorijsko naselje u obliku trokuta, sa pristu-
strana suhozidom; na sva 3 vrha
trokuta podignuti su i posebni fortifikacioni objekti.
U kasnoj antici, na junom i sjevernom vrhu
trokuta, koji se danas zovu Stjepan grad i Mala
gradina, bili su podignuti manji kateli, to se vidi
po dijelovima arhitekture i
materijalu.
Uz ove katele postojala su vjerojatno naselja
i u ranom srednjem vijeku, to bi odgovaralo vije-
stima Konstantina Porfirogeneta o dva grada - Bo-
na i Hum - koji su se nalazili na jednom visokom
brdu.
U kasnijem srednjem vijeku, na najil!taknuti-
jem mjestu blagajskog brda, je tvrdi grad,
koji je u izvorima poznat kao Blagaj. Okolno sta-
novnitvo same zidine zove Stjepangradom,
prema imenu hercega Stjepana Naj-
stariji direktni izvor o gradu Blagaju iz
1423. godine. Bio je to jedan od najvanijih gradova
velikakog roda
Otkriveni su temelji gradske i sitni na-
lazi za prvu polovinu 15. st. Kame-
na s natpisom datirana priblino u
15. st. otkrivena kao spolija u bedemima grada.
U podnoju grada, uza samo vrelo Bune, jo
u srednjem vijeku razvilo se i
koje danas nosi naziv Blagaj.
Turci su zauzeli Blagaj 1465. i eljez-
no doba, doba i srednji vijek.
LIT.: Nf. Ve70 1957 a, 14-16; M. Vego 1962 a, 33-39;
Basier 1972, 47-50; P. 1981, 41-72. P.
24.19 BLIZANCI, Blizanci, Citluk. Rimski novac.
Tri carska novca (Galba, 68-69; Diocletianus, 284-
-305; Licinius, 308-324). Rimsko doba, 1-4. v.
LIT.: G. 1983 a, 15-28. G.
24.20 BORINE, Zeljua, Mostar. Praistorijski tumu-
li i srednjovjekovna nekropola. Na manjim orani-
cama, u tri skupine 35 u obliku
rnnduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-1 i
SZ-JI; ukras: bordure, vodenica. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 333-339. A. Zelenika
24.21 BOROVCEVINA, Cim, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Tri grobne gomile. doba.
P.
24.22 BOSNJACI, Potoci-Bonjaci, Mostar. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini vrela 10
ukras: bordura, kri, ljudske i figuralne
scene. Istraivanje groba ispod izmjetenog
obavio T. 1965. Kasni srednji vijek.
LIT.: T. 1966, 165-166; S. 1971, 339.
A. Zelenika
24.23 BRKICA BADNJACE (Kozje njive), Rasno-
Njive, Litica. Srednjovjekovna nekropola.
Z-I; ukras: vitica, znaci. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 310. N. Zelenika
24.24 BRLJEVCI, Sretnice, Mo.star. Prahistorijski
tumuli. Na blago zasvedenom zemljitu nalazi se
skupina od oko 100 kamenih t:umula. do-
ba. Basler

291
24.25 Mostar. Srednjovjekovna ne-
duka i sarkofaga, orijentiranih preteno Z-I; uk-
ras: vitica, krunica, luk i >Etrijela, ljudska figura.
LIT.: S. 1971, 343. N. Miletk
24.26 BUNA, Buna, Mostar. Prahistorijski tumuli.
Uz desnu obalu Bune nalazila su se dva kamena tu-
mula, u potpuno unitena.
ili eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, 164. Basler
24.27 BUNSKO, Blagaj-Vinogradine, Mostar. Pra-
historijsko naselje. Smjetena uz vododerinu u
se profilu fragmenti keramike. Vjero-
jatno doba." T.
24.28 CARINl\, Mostar. Srednjovjekovni spomenik.
Usamljeni u sekundarnom poloaju, u obliku
sanduka; ukras; tit s natpis. Kami srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 340. N.
24.29 CIBERINA NJIVA, Gornja Jasenica, Mostar.
ukras: polumjesec, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1891, 161. T. Glava
24.30 CIGANSKO BRDO, Cigansko Brdo, Litica.
Prahistorijska gradina. Smjetena na istaknutom vrhu
brijega i branjena nasipom od suhozida u obliku
potkove. i eljezno doba. Basler
24.31 CRKVINA, Biograci, Litica. Rimsko naselje
i ostaci bazilike. Zapaeni ulomci rim-
ske cigle, kao i tragovi temeljnih zidova zgrade;
nalaz: prozorska t:ranzena s kriom, u sekundarnoj
upotrebi. Rimsko i doba. T.
24.32 CRKVINA, Buhovo, Litica. Prahistorijska gra-
dina, rimska utvrda, ostaci ranosrednjovjekovnog na-
selja i kasnije crkve. Smjetena na kosi brda Ozren
i branjena suhozidom ovalne konture. Manji prostor
je zidom od kamena i maltera,
uz ostatke kasnijih gradnji. Nalazi: brojni komadi
keramike, lijepa, troske, opeka i crijep, ko-
madi stakla, alatke, i ivotinjske kosti. Bron-
i eljezno doba, rimsko doba i srednji vijek.
LIT.: P. 1978, 237-238. P.
24.33 CRKVINA, Cerin, Citluk. Rimski spomenici,
bazilika i sarkofag. Ispod nieg brije-
ga ostaci ruevina bazilike, uglavnom
unitenih i sekundarno upotrebljenih, di-
jelovi arhitektonske plastike. Zidovi su bili izvedeni
od kamenih kvadrica. Ukraeni. U ruevini bazilike
otkriven je ka.meni sarkofag sa reljefnim prikazom
kria u nimbusu sa jedne strane, datira iz
5. ili 6. st. U ruevini je, kao spolija, otkrivena ara
sa dvostrukom posvetom: Dijani i Silvanu i s fi-
guralnim predstavama. Rimsko i doba.
UT.: V. Radimsky 1892, 123; E. 1960, 57; Basler
1972, 147-143. Basler
24.34 CRKVINA (Damija), Citluk. Praistorijski t:u-
mulus, srednjovjekovno groblje i ostaci crkve. Na
blagom uzvienju, vjerovatno tumulu, u predjelu
Bare pet u obliku i mta;
orijentiranih uglavnom Z-I; ukras: bordura, vitica,
tit s arkade. U raskopanom grobu vidljiva
grobnica od kamenih tesanih i ostaci skele-
ta, na dubini od 0,5 cm. Vidljivi su na ovom prosto-
ru i ostaci zgrade, irine oko 6 m (zidovi s malterom,
opeka) po tradiciji crkve. Bronzano doba i kami
srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1981 a, 148-149. N.
24.35 CRKVINA, Donja Blatnica, Citluk. Rimsko
naselje, i srednjovjekovna crkva. Pro-
bna iskopavanja obavio M. Vego 1959. Na irokom
prostoru u polju ispod Karlovca nalazi se velika
rimskog materijala (opeka, cri-
jep, kamen), dijelovi arhitektonskog ukrasa, kao
i fragmenti rimske keramike. Srednjovjekovna crkva
podignuta na ruevinama ovog naselja, bila je, pre-
ma historijskim podacima, sv. Grguru;
u nju su brojna rimska i spo-
lija. Rimsko doba, 1-4. st. i srednji vijek.
LIT.: F. Radimslcy 1892, 121-123; C. Patsdi 1904; 45: E.
1960, 57 M. Vego 1981 a, 146, 148.
B. Marijan
24.36 CRKVINA (Pod), Donji Jasenjani, Mostar. Os-
taci srednjovjekovne crkve i nekropola. Istraivanja
vrila V. 1979-1981. Na lijevoj
obali Neretve otkriveni su temeljni zidovi crkve,
dimenzija 13,30X6,80 m, sa osnovom u vidu jedno-
brodne s pravougaonim oltarnim prosto-
rom, koji je odijeljen od naosa pregradnim zidom;
orijentacija: Z-I :sa ulazom na strani. Ne-
kropola sadri 17 u obliku i sanduka,
orijentiranih Z-I; ukras: bordura, vijenac, figural-
ne scene. Istraena je ukupno 6 grobova, konstruisa-
nih od kamenih orijentiranih Z-I; nalaz u
utu: koplje. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 338 (Donja V.
1980, 152-154. V.
24.37 CRKVINA, Duice, Litica. Ruevine vjero-
jatno ffednjovjekovne crkve. Uz seosko groblje na-
laze se ruevine jedne izduene po
obliku i tradiciji crkve. Karni srednji vijek.
Basler
24.38 CRKVINA, Gornji Mostar. Sred-
njovjekovno groblje. osami u obliku
i vie grobova bez spomenika. U jednom grobu
par naunica dalmatinsko-hrvatske grupe. Ra-
ni srednji vijek, 11-12. st. i kasni srednji vijek.
N.
24.39 CRKVINA, Kuti, Mostar. crkva
i srednjovjekovni nalaz. Na kamenitom
tlu nalaze se ostaci neke navodno crkve.
ruevinama stoji veliki torkular, neto obra-
kamena, fragmenti rimske opeke i keramike.
Na ovom prostoru otkrivena je polukruna piscina
malterom. Vjerovatno vezana za kasnoan-
baziliku. U sekundarnoj upotrebi otkrivene ka-
mene rimske provenijencije, kao i reljef s
figurom u crkvenom ornatu i biskupskim tapom.
V.
24.40 CRKVINA (Podgradina), Mokro, Litica. Ka-
crkva. Iskopavanja obavio D. Sergejev-
ski 1958. Otkrivene ruevine trobrodne bazilike, oTi-
jentirane I-Z, s apsidom na istoku i narteksom
na zapadu. U sjevernom brodu nalazila se pro.storija
s manjom apsidom, okruglom piscinom, odnosno
baptisterijem. Ulomci arhitekitonsike pJastike (.stupi-
kapiteli, oltarne pripadaju ogradi prezbi-
terija; mnogi u sekundarnoj upotrebi. U centru ap-
side nalazio .se sepulchrum s tragovima oslikane
buke, a u sjeverozapadnom uglu naosa dva groba
od kamenih s dislociranim kostima, bez pri-
loga. doba, 5-6. st.
LLT.: D. Sergejevski 1961, 211-228. V. PakvaHn
24.41 CRKVINA, Potoci, Mostar. Srednjovjekovna
nekropola. Nedaleko od Vrela smjetena je nekro-
pola sa 15 na jednom spomeniku prikazan
je lov na jelena i stilizovani kri. Kasni srednji
vijek. T.
24.42 CRKVINA, Mostar-Sutina. ba-
zilika i srednjovjekovna nekropola. Istraivanja vr-
ila 1978-1979. god. V. Na pro-
storu lijeve obale Neretve, zv. Sutina, otkriveni su os-
taci bazilike. su istraeni dijelovi nartek.sa,
naosa i apsidalni prostor. Objekat je orijentiran
I-Z, sa olt.arnim prostorom na strani. Oko
bazilike bio je podignut ogradni zid, a sa june stra-
ne su neznatni ostaci rimskih
koje se nisu Na prostoru juno od bazilike
nalazila se nekropola sa osam u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I (disloci-
rani). Grobovi od bazilike bili su poredani
u redove; otkriveno je ukupno 18 grobova ogra-
kam.enjem i prekrivenih u nekoliko
grobova su okrugla bronzana dugmad. Ka-
LIT.: A Zelenika 1932, 139. V.
24.43 CRKVINA, Citluk. 0.staci rimskog
naselja, srednjovjekovna crkva i nekropola. Djeli-
ispitivanja 1981. i 1982. obavio T.
Uz groblje, na ostacima prvobitnog rim-
skog naselja, u srednjem vijeku je crkva.
To je jednobrodna manjih dimenzija sa
polukrunom apsidom, na je ruevinama vr-
eno intenzivno ukopavanje. Na lokalitetu je smje-
tena i nekropola sa 39 u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I; ukras:
tordirana traka i kri. Kasni srednji vijek, 12/13-
-15. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964 c, 117; . 1971, 317.
T.
24.44 CRKVINA, Mostar.
bazilika i srednjovjekovna nekropola. fakopavanja
bazilike obavio T. 1970-1973. U aktivnom
seoskom groblju smjeten je
ski kompleks koji dvojna bazilika s polu-
krunim apsidama i narteksom i zgrada za stanova-
nje. Bazilika je bila zidom, koji je zatva-
rao dvorite. U jednoj od prostorija otkriven
je i baptisterij. Sjeverno od bazilike smjetena je
zgrada za stanovanje. Otkriven je broj kame-
nih ulomaka sa bogatom i raznovrsnom ornamenti-
kom, zatim kamena posuda, kao i ulomci keramike,
stakla, eljezni klinovi i dr, te ulomci ranoslavenske
k.eramike i naunica. Konstatirano istovremeno u-
kopavanje, ali su zapaeni i Ere<lnjovjekovni ukopi,
s dislociranim kostima; bez priloga.
Uz baziliku smjetena je nekropola sa
orijentiranih Z-I; ukras: svastika i kamenica. Ka-
doba, 5-6. st., rani i kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 341; T. 1978 a, 293-314;
T. 1978, 629-640: T.
24.45 CRKVINE, Cim, Mostar. bazi-
lika i grobnice i srednjovjekovno groblje. Istraiva-
nje obavio T. 1966-1970. Bazilika je sa-
na prostoru .starijeg rimskog naselja kao
jednobrodna sa apsidalnim prostorom u
vidu trikonhosa. Jugozapadna od objekta bazilike
otkrivena je zgrada za stanovanje, a s njene june
strane nalazi se memorija sa grobnicama. Baziliku
prostorije: narteks, naos, prez-
biterijum, baptisterijum, uz ostale pri-
gradnje. Apsida memorije imala je oblik
trolista. U toku iskopavanja otkriveno je oko 300
ulomaka od kamena sa ukrasima koji pripadaju
arhitektonskoj plastici. Unutar i van bazilike otkri-
veno je nekoliko grobnica, jedna sa
svodom. Ostali nalazi: fibula,
novac (Aurelianus, 270-275; Constantius, 293-306;
Valens, 364-378; Licinius II, 308-324), ulomci ke-
ramike, stakla i dr. Na ruevinama bazilike u sred-
njem vijeku vreno je ukopavanje, o nam
i 36 otkrivenih grobova od kojih mnogi
s a kamenim prilozi: nakit (naunice, pr-
steni), zatim novac, ulomci keramike, kli-
novi, alatke. doba i srednji vijek.
LIT : T. 1976. 179-226; T. 1978, 629-640.
T.
24.46 CRKVINE-LISKE, Gornji
Litica. Rimske z1grade. Ostaci rimskih
objekata (bazilika ili stambene zgrade), kameni kva-
deri u sekundarnoj upotrebi, kao i fragmenti cigle
i crijepa i keramike ruloom i na
kolu. Rimsko doba, 1-4. st. B. Marijan-A. Zelen.ika
24.47 CRNA GOMILA, Mostar. Prahistorijski
tumulus. Na v:rhu brijega smj,eten veliki kameni
tumulus. doba. Basle
24.48 CRPALISTE, Litica. Srednjovjekov-
no groblje. Uz kapelu
ka u obliku sanduka, orijentirana Z-I; ukras: bor-
dura, vitica; ostali uniteni. Ispod jednog
vidljiva zidana grobnica. Uz i grobovi s ome-
LIT.: . 1971, 309. N.
24.49 CRTANICA, Litica. Srednjovjeko-
vno groblje. tri u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ukras: bordura, vitica,
znaci, ljudska figura, figuralna scena. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 305. N
24.50 CABRINOV AC, Citluk. Prahistorij-
ski tumuli. Na kosini brijega nalazi se oko 10 ka-
menih tumula. doba. D. Easler
24.51 CALICI, Citluk. Srednjovjekovno gro-
blje. u obliku i sandu-
ka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek. \T.
24.52 Prahistorijski tu-
muli. Na sjevernoj padini breuljka Casak nalazi se
jedan veliki i nekoliko manjih kamenih tumula.
doba. D. Basler
24.53 CEREZOVCI, Jare, Litica. SrE!dnjovjekovni
:::pomenik. Usamljeni u obliku visokog sandu-
ka, orijentiran Z-I; ukras: arkade. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 310. N.
24.54 CERIN 1, Cerin, Srednjovjekovni
spomenici. tri u obliku i san-
duka, dva u sekundarnoj upotrebi; orijentacija Z-I;
ukras: vitica, znaci; tit sa nat-
LIT.: S. 1971, 314 N.
24.55 CERIN 2, Cerin, Citluk. Srednjovjekovna ne-
ka, visokog sanduka i sarkofaga, orijentiranih pre-
teno Z-I; ukras: bordura, znaci, tit s
konjanik, ljudski lik, figuralne scene. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 314. N.
24.56 CUKA VICA, Vionica, Citluk. Prahistorijski. tu-
mulus. Na sjevernom rubu grede nalazi se veliki
usamljeni kameni tumulus. doba.
Basler
24.57 CURAK, Vionica, Citluk. Prahistorijska gradi-
na. Na izbreku kamene ko.se kameni nasip
293
kojim je gradina odijeljena od ostalog prostora. Po-
vrinski nalazi: rijetki ulomci keramike.
24.58 DIVOJKA, Litica. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku sanduka, ori-
jentiran Z-I; ukras: bord.ura, znaci, tit
s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 308. N.
24.59 DOBRIC, Litica. Prahistorijski tumu-
lus i srednjovjekovni grobovi u pravoslavnom grob-
lju. Na velikom zemljano-kamenom tumulu
vana dva u obliku doba i
LIT.: S. 1971, 308. T. Glava
24.60 DOBRO SELO, Dobro Selo, Citluk. Srednjo-
vjekovno groblje. U groblju
oko 20 u obliku sarkofaga i krsta,
orijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka,
znaci, jelen. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 197i, 316. N.
24.61 DOLINA, Mostar. U starom napute-
nom groblju kri s natpisom. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: B. 1973, 272; P. 1982, 100. P.
24.62 DONJA DRENICA, Donja Drenica, Mostar.
Praistorijski nalaz. Granitni Eneo-
lit ili rano bronzano doba.
LIT.: V. 1907 a, 203. B.
24.63 DONJA KOZICA, Kozica, Mostar. Prahistorij-
ski tumuli. grobnih gomila. do-
ba. P.
24.64 DONJE GNOJNICE, Donje Gnojnice, Mostar.
Ostaci rimskog naselja i groblje. Mnogobrojni ostaci
rimske opeke i rimskih oblika
su intenzivni oko vrela Vrbe (gdje su, navodno,
i rimsiki grobovi). Vrelo je rim-
skim reljefnim spomenicima. Odavde i fibula
sa lukovicama. doba, 1-4. st.
TXI'.: V, Radimsky 1891, 189; E. 1960, 66. B.
24.65 DONJE VOJNO, Donje Vojno, Mostar. Sred-
njovjekovna nekropola. U sklopu pravoslavnog gro-
blja i oko njega uz desnu obalu Neretve nalazi se
nekropola rn 95 u obliku i sanduka,
orijentirani Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.66 DONJI JASENJANI, Donji Jasenjani, Mostar.
Praistorijski nalaz. Kamena
Eneolit ili rano bronzano doba.
LIT.: Z. 1958, 243, Sl. 1. B.
24.67 DRACEVICA, Krehin Gradac, Citluk. Sred-
njovjekovno groblje. Uz i pravoslavno
groblje 14 u obliku sandu-
ka i visokog orijentiranih Z-I; ukras:
bordura, vitica, arkade, znaci, tit s ma-
ljudske figure. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 317. N.
24.68 DRAGICINA, Citluk. Srednjovje-
duka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
N.
24.69 DRENICA, Drenica, Mostar. nov-
ci. Dvije drahme (Dyrrhachium, 229-100. g. e.).
eljezno doba. G.
24.70 DRINI, Zovnica-Troskoti, Mostar. Srednjo-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i SZ-JI; ukras: bordure, vitica, tordirana traka,
294
znaci, stilizirani ljiljan, arkade, tit s ma-
ruka, konjanik; natpis (dijak Dobrovoj). Kasni
srednji vijek:, kraj 14. prva polovina 15. v.
LIT.: S. 1971, 310 liitica). N.
24.71 DRINOVCI, Mostar. Srednjovje-
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I; dje-
pomjerani i Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
24.72 DRVAR, Citluk. Prahistorijski kameni
tumulus. Pri rubu brijega, na stijenama iznad Ne-
retve, smjeten kameni tumulus. doba.
T.
24.73 DUBNICA (Dublje), Biograci, Litica. Sred-
njovjeko:vna nekropola. U pravoslavnom groblju sa-
tiranih Z-I; ukras: vitica, znaci, tit s
konjanik. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 310. N.
24.74 D:IDINA OGRADA, Veliki
nji Citluk. Na is-
taknutoj glavici brijega nalazi se veliki kameni tu-
mulus. doba. Basler
24.75 OGRADE, Gubavica, Mostar. Pra-
istorijska nekropola. Smjetena na visokoj terasi iz-
nad lijeve obale Neretve. Sastoji se od tridesetak
malih, uglavnom, kamenih tumula, dobrim dijelom
prekopanih. B. je 1973. istraio pet tumula,
od kojih je jedan bio zemljani. Grobovi pripadaju
dijelom starijem eljeznom dobu -
koj kulturi, a postoje i sahrane, iz
eljeznog doba. Svi su sa skeletima. U zemljanom
tumulu je nekoliko srednjovjekovnih grobova.
LIT.: T. W69, 169-111; B. 1982 a, 13-27.
B. 1987 c. B.
24.76 GLAVICA, Gornje Vojno, Mostar. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Pored de-
sne obale Neretve, na tumulu nalaze se
tri u obliku orijentirana Z-I. Bron-
24.77 GLAVICA, Mali
nik, Citluk. Srednjovjekovna nekropola.
24 u obliku sanduka, visokog sanduka
i sarkofaga, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras: bor-
dure, znaci, tit s ljudska figura,
LIT.: S. 1971, 314 (Cerin). N.
24.78 GLAVICE, Donja Jasenica, Mo.star. Praisto-
mulu dimenzija r-10 m, h-3 m, tragovi broja
grobova. s kamenim konstrukcijama; uz grobove s
i dva u obliku i sanduka,
orijentiranih Z-I. Bronzano doba i kasni srednji
vijek. A. Zelenika
24.79 GLAVICE, Citluk. Rimska nekro-
pola. Grobovi EU od kamenih i pokri-
veni gromilama koje su raznesene prilikom gradnje
ceste. Prilozi: koplja, staklene posude. Rimsko doba,
3-4. st. I.
24.80 GNOJNICE, Gnojnice, Mostar. Praistorljski
grob. Bronzani bode, moda egejskog (mikenskog?)
porijekla, navodno, u jednom ravnom grobu.
LIT.: V. 1907 a, 208; J. A. Sa.kella.ra.kis-Z.
1975, 156; B. 1983 d, 166. B.
24.Sl GOMILA 1, Cim, Mostar. Prahistorijsiki tumu-
lus. Kamena gomila smjetena na hrptu brijega u
Cimu; doba.
T.
24.82 GOMILA 2, Cim, Mostar. Prahi.storijski tumu-
lus. Kameni tumulus smjeten iznad vrela Radobo-
lje. doba. T.
24.83 GOMILA, Domazeti, Mostar. Prahistorijska
gradina i tumuli. Smjetena uz rub vrletnih stijena
prema strmo dragi Podruje i branjena
nasipom oblika. Unutar ovog prostora
nalazi se nekoliko kamenih tumula. i e-
ljezno doba. Basle1
24.84 GOMILA, Donje Gnojnice, Mo.star. Prahisto-
rijski tumulus. Na pribreju krakog masiva nalazi
se kameni tumulus. ili eljezno doba.
LIT.: v. Radim:;icy 1891, 189. Basler
24.85 GOMILA, Gornja Kozica, Mostar. Prahistorij-
ski tumulus. Na sedlu dva brijega, smjeten
kameni tumulus. doba. Basler
24.86 GOMILA, Gornje Vojno, Mostar. Praistorij-
ski tumulus i rimski nalaz. Istraivanja
vrila 1984. god. V. Uz samu desnu
obalu Neretve nalazi se velika zemljano-
-kamena gomila promjera 36-39 m, je visina
u centru iznosila 3,70 m. Pri ranijem u
sreditu otkriven jedan grob. Iskopavanjem
je ustanovljeno da se konstrukcija groba sastojala
od velikih kamenih postavljenih na kamenu
platformu polukrunog oblika od oblutaka, koja je
bila ukopana u samom sreditu tumula. U grobu se
nalazio samo jedan skelet u ispruenom poloaju:
prilozi: fragmenti keramike vie posuda, ka-
meni no, dva kamena artefakta u vidu bata, a na
povrini pored groba dosta fragmenata manjih kera-
posuda. Grob .se moe datirati u vrijeme
oko 1900-1800. g. st. e. Na zaipadnoj periferiji go-
mile, u humusnom sloju, velika okrugla rim-
ska fibula. Eneolit - rano bronzano doba i rimsko
doba, 4-5. v.
LIT.: V. 1985, 23-39.
V.
24.87 GOMILA, Grabova Draga, Litica. Prahistorij-
ski tumulus. Na istaknutom dijelu brijega, nalazi se
veliki kameni tumulus. doba. Basler
24.88 GOMILA, KnepoJje, Litica. Prahistorijski tu-
mulus. Iznad izvora Crnanica lei veliki kameni
tumulus. doba. Basler
24.89 GOMILA, Kokorina, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. U irem prostoru sela nalaze se na nekoliko
mjesta usamljene kamene gomile. ili
24.90 GOMILA, Litica. Prahisto-
rijski Na visokom obronku nalazi se velika
kamena gomila, promjera oko 10 m. doba.
Basler
24.91 GOMILA, Citluk. Prahistorijski tumu-
lus. Pri rubu brijega nalazi se veliki kameni tumu-
lus. doba. Basler
24.92 GOMILA, Liti.ca. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na istaknutom breuljku i branjena
nasipom od suhozida koji zatvara prostor potkovi-
oblika do 60 m. i eljezno
doba. Basler
24.93 GOMILA, Razlomite, Mostar. Prahistorijski
tumulus. Na istaknutoj dominantnoj stijeni stoji ve-
liki kameni tumulus. doba. Basler
24.94 GOMILA, Sluanj, Citluk. Prahistorijska gra-
dina. Velika gomila oko koje se nailazi na fragmente
rukom keramike. i eljezno doba.
Basler
24.95 GOMILE, Blizanci, Citluk. Prahistorijski tu-
muli. Na irem prostoru, na gredi, smjeten veliki
broj kamenih tumula. doba. Basler
24.96 GOMILE, Mostar. Prahistorijski tumuli.
Skupina od 40 kamenih gomila smjetena na gredi.
doba. Basler
24.97 GOMILE, Litica. Prahistorijski tumuli.
Uz zapadnu padinu drage ispod Zvonigrada nalazi
se nekoliko velikih kamenih tumula. U blioj okolini
nalazi se jo oko 20 manjih gomila. doba.
Basler
24.98 GOMILE, Donja Blatnica, Citluk. Prahistorij-
ski tumuli. Na isturenom i blago valovitom prostoru
nalazi se veliki broj kamenih tumula. doba.
D. Basler
24.99 GOMILE 1, Donja Jasenica, Mostar. Prahisto-
rijski tumuli. Pri vrhu brijega nalaze se tri velike
kamene gomile zvane: gomila, Velika gomila
i Mala gomila. doba. Basler
24.100 GOMILE 2, Donja Jasenica, Mostar. Prahisto-
rijski tumuli. Na prostoru uz Neretvu sku-
pina tumula. Mnogi uniteni. doba.
24.101 GOMILE 1, Donje Gnojnice-Rudine, Mostar.
Prahistorijski tumuli. Skupina od est kamenih tu-
mula, koja se naiazila u polju,
ili eljezno doba.
LIT.: V. Radirnsky 1891, 189. Basler
24.102 GOMILE 2, Donje Gnojnice, Mostar. Prahis-
torijski tumuli. Dva kamena tumula. ili
eljezno doba.
Li T.: V. Radimsky 1891, 189. Basler
24.103 GOMILE, Citluk. Prahistorijski tu-
muli. Na izdignutom zaravanku brijega nalazi se
skupina od oko 50 kamenih gomila. doba.
Basler
24.104 GOMILE, Knepolje, Litica. Prahistorijski
tumuli. Pri rubu Mostarsko.g Blata, nalazi se skupi-
na od oko 100 kamenih gomila. doba.
I,IT.: V. Radimsky 1894 a, 445. Basler
24.105 GOMILE, tu-
muli. Na zaravanku iznad kanjona Neretve, nalazi
se veliki broj kamenih tumula. doba.
Basler
24.106 GOMILE, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Na pristrancima kamenjara prema Mostar-
skom Blatu, na irokom prostoru nalazi se oko 50
kamenih tumula dimenzija. doba.
Basler
24.107 GOMILE, Pijesci, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Na kosi uz juni rub uvale, na
izduenom prostoru, nalazi se oko 15 velikih i 20
malih kamenih tumula u jednom nizu. ili
24.108 GOMILE, Ravni, Prahistorijski tu-
muli. Na visoravni obrasloj gustim rastinjem nalazi
se oko 20 razasutih skupina gomila kojima rn
i dvije ili eljezno doba. P.
24.109 GOMILE, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Na zaravanku razasut veliki broj kamenih tu-
mula dimenzija. Istaknuti tumulus zove
se Ivina Gomila. doba. T.
24.1\0 GOMILE, Sluanj, Citluk. Prahistorijski tu-
muli. Na zaravanku prostrane visoravni nalazi se
veliki broj kamenih tumula. doba.
Basler
295
24.111 GOMILE, Sretnice, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Na istaknutom brijegu nalazi se skupina od
oko 10 kamenih tumula. doba. Basler
24.112 GOMILICA, Pijesci, Mostar.
gradina. Na istaknutom uzvienju nad kanjonom
Neretve nalazi se kameni tumulus od kojeg se na
obje strane sputaju suhozidine, a ispod njih je
prokop. Kulturni sloj je izapran; povrinski
nalazi: rijetki ulomci grUibe keramike. i
24.113 GOMILICE, Potoci, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Na irem prostoru iznad izvora zv. Vrela, na-
lazi se oko 20 manjih kamenih tumula. ili
24.114 GORANACKA GOMILA, Goranci, Mostar.
Prahistorijski tumuli. Na blago zasvedenom hrptu
kamenite planine nalazi se vrlo istaknuti veliki ka-
meni tumulus doba. Basler
24.115 GORANCI, Goranci, Mostar. Srednjovjekov-
u obliku sanduka i Earkofaga; orijen-
tiranih Z-I; ukras: bordura, vitica, tordirana traka,
znaci, figuralne scene. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 339. N.
24.116 GORICA, Buna-Suho Polje, Mostar. Prahis-
torijski tumuli i ostaci rimskih zgrada. Na platou
Gorice lee gomile, a na jugozapadnom
dijelu njenog podnoja i uz obalu Bunice je
mnotvo rimskog materijala,
opeke, dijelovi kamenog rvnja, dio rimskog
iljak oruja i dr. ili eljezno doba i rim-
sko doba, 1-4. st.
LIT : V. Radimsky 1891. 175. B. Madjan
24.117 GORICA, Cim, Mostar. Srednjovjekovno
groblje. U groblju sedam ste-
u obliku sanduka, orijentiranih; uk-
ras: bordure, znaci, arkade, tit s
Kasni .srednji vijek.
LIT.: 8. 1971, 340 .. N.
24.118 GORICA, Malo Polje, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Parcijalna istraivanje 1974. obavio T.
Na izduenoj krakoj grudi orijentiranoj S-J
smjetena je nekoliko desetina tumula di-
menzija. Istraena je osam manjih gomila. Prilozi
u grobovima: ulomei keramike. ili eljez-
no doba.
LIT.: T .. 1974, 55-57. T.
24.119 GORNJA DREZNICA 1, Gornja Drenica,
Mostar. Praistorijski nalaz. Bronzana
sjekira s krilcima. Kasno bronzano doba.
LIT.: V. 1907 a, 205. B.
24.120 GORNJA DREZNICA 2, Gornja Drenica,
Mostar. Ostava bizantijskog novca. oko 300
bizantijskih zlatnika (Romanus III Argir, 1028-1034).
Izgubljeno. Srednji vijek, 11. st.
LIT.: C. Patsch 1900, (Roman II); N. 1982,
178-179. G.
24.121 GORNJA VIONICA, Gornja Vionica, Citluk.
Srednjovjekovni spomenik. U grobnoj ka-
peli lei u obliku masivne ukras: viti-
ca, tit s polumjesec. Kasni srednji vijek.
N.
24.122 GORNJI MAMICI 1, Gornji Litica.
osam u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica, ro-
zeta, tit s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 306. N.
obliku i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ras: tordirana traka, bordura, znaci, fi-
guralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 306. :".'{,
devet u obliku sanduka i sarkofaga
(jedan u sekundarnom poloaju), orijentiranih Z-I;
ukras: tordirana traka, bordura, vitica,
znaci, tit s ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 306. N.
24.125 GORNJI MAMICI 4, Gornji Lltica.
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; uk-
ras: vitica, znaci, Kasni srednji vijek.
LIT.: 5'. 1971, 306. N.
24.126 GORNJI Veliki
-Gornji Citluk. Srednjovjekovni spome-
nik. U manjem groblju (Pehari)
u obliku nad zidanom grobnicom, ori-
,jentiran Z-I; ukras: bordura, figuralne scene. Ka-
24.127 GRAB, Rimski spomenici
i srednjovjekovna nekropola. 10
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I, uz broj
fragmentiranih spomenika upotrebljenih kao
nadgrobni kamen, njima i kapitel s akantom;
ukras: znaci. Rimsko doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 315. N.
24.128 GRABARJE, Mali Ogra-
Ci1Jluk. Prahistorijski tumuli. Na zaravanku
nad poljem nalazi se skupina od oko 50 kamenih
tumula. doba. Basler
24.129 GRABOVINA, Citluk. Prahistorijski
tumuli. Na zaravanku pri podnoju brda Krst ina,
nalazi se skupina od oko 50 !kamenih tumula
kojima nekoliko- velikih razmjera. doba.
Basler
24.130 GRADAC, Donji Gradac, Litica. Prahistorij-
ska gradina. Nai istaknutom brijegu, nalazi se kamena
gomila izduenog oblika sa tragovima manjih suho-
zidina u bliem prostoru. Kulturni sloj je potpuno
izapran. i eljezno doba. Basler
24.131 GRADAC, Raka Gora, Mostar. Prahistorijski
tumulus. Na istaknutom breuljku nad Neretvom
nalazi se veliki kameni tumulus. doba.
Basler
24.132 GRADINA, Mostar. Prahiistorijska
gradina i rimska utvrda. Na desnoj obali potoka
Jasenice uzdie se strma glavica, zapravo visoki ka-
meni tumulus i plato 15 X 10 m, na kome
se za.paaju tragovi zgrada zidanih lijepom i
kamenog nasipa, kao i ostaci prahistorijske keramike.
Na istom platou je velika rimskog
materijala i fragmenata keramike (me-
njima i amfora), kao ostaci manje rimske fortifi-
kacije i eljezno doiba, rimsko doba,
1-4. st.
LlT.: V. Radimsky 1892 d, 332-336. V .Pakvalin
24.133 GRADINA, Biograci, Mostar.
gradina,
no naselje. Istraivanja vrila I. Cremonik 1969-
-1971. PraistDrijska gradina zauzima cijeli pla1
80 X 42 m) kupastog breuljka planinske
maEiva iznad Mostarskog Blata, na se junor
kraju nalazio kameni tumulus. Povrinski nalaz.
mnotvD fragmenata grube keramike. Na istom pl.:
tou podignufo je rimsko ovalnog oblik
sa dvostrukim redom prostorija prislonjenih uz z.c
padni i i bedem, a j
i dio drugog bedema na podnoju breuljka. Odgc
vara tipu 3--4. v. ranij
faze nisu Nalazi: Dbilje fragmenata
materijala i keramike. U temeljima
nja otkriveni su tragovi ranoslovenskog naselja,
brojni nalazi keramike i dva ognjit;:
datirana u period 9-11. v. Bronzano i eljezno
doba i rani srednji vijek.
LIT : V. Radimsky 1894 a, 444-445; I. 1969,
201_:._202 I. 1970, 132; I. 1971, 76.
' I.
24.134 GRADINA, Blizanci, Citluk. Prahistorijsk
gradina. Na vrhu niskog brijega nalaze se tri prsten'
od rnhozidine koji zatvaraju terase. Najvia
njima ima u promjeru 25 m, srednja terasa 75 m '
ulazom u zapadnom dijelu; prsten suhozidi
nije u cjelini a najbolje se u ju
nom dijelu kompleksa. Povrinski nalazi: fragment
keramike. i eljezno doba. Basle
24.135 GRADINA, Britvica, Litica. Prahistorijski
gradina. Na vrhu brda nalaze ise ostaci tr
suhozida: jedan u obliku elipse, a dva prate
stranu te elipse. Na povrini prostora i n.c
padinama brijega nalazi se manja fragme-
nata keramike i eljezne troske. i eljez-
no doba. Basler
24.136 GRADINA (Cimljanska gomila), Cim, Mo-
star. Prahistorijska gradina. odfbrambeni zi-
dovi; povrinski nalazi: ulomci keramike,
lijepa i komadi rvnjeva. Zeljezno doba. P.
24.137 GRADINA, Crne Lokve, Litica. Prahistorij-
ska gradina. Na vrhu brijega nalazi se velika gomila
kamenja, vjerovatno ostaci fortifikacije; brojni frag-
menti grube keramike. i eljezno doba.
Basler
24.138 GRADINA (Gomila), Citluk. Prahisto-
rijska gradina i rimska utvrda. Povrinski nalazi:
fragmenti i troske, od eljeza.
Zeljezno doba. P.
24.139 GRADINA 1, Donji Jasenjani-Brus, Mostar.
Prahistorijska gradina. naselje o-ko
30 X 40 m, se stranice okomito obaraju. Ispod
Gradine nalaze se fragmenti keramike i troske i ko-
madi rvnjeva. eljezno doba. P.
24.140 GRADINA 2, Donji Jasenjani, Mostar. Pra-
istorijska gradina. Na manjem uzvienju na lijevoj
obali Neretve, nalazi se manji plato. Sondana ispi-
tivanja 1981. vrila V.
je tanki kulturni sloj isa ostacima keramike kOJl Je
Bronzano doba.
V.
24.141 GRADINA, Goranci-Seninjak, Mostar. Pra-
historijski tumulus. Na isturenom izdanku brijega
nalazi se velika kamena gomila. doba.
Basler
24.142 GRADINA, Gornja Kozica, Mostar. Prahisto-
rijska gradina. Na zaravnjenom vrhu brijega, blie
rubu, nalazi se .rnhozidom okrugli
prostor promjera oko 30-40 m. Kulturni sloj je
potpuno izapran. i eljezno doba.
Basler
24.143 GRADINA, Gornji Litica. Prahisto-
rijska gradina. i eljezno doba. P.
24.144 GRADINA, Gornji Litica. Prahisto-
rijska gradina i rimska utvrda. Na isturenom brijegu
juno od polja nalazi se veliki na:ip u
obliku tumula od kojega se odvajaju dva nia zida
koji sa njim zatvaraju prostor oblika
sa ulazom na strani i kasnijim dogradnjama.
Na prostoru gradine i na padinama brijega nalaze
se fragmenti prahistorijske keramike i troske, komadi
rvnjeva, bruseva i ivotinjskih kostiju, kao i ulomci
materijala (opeka, crijep) i keramike,
eljezni klinovi i dr. i eljezno doba
i rimsko doba, 1-3. v.
LIT : P. 1978, 230-232. P. Basler
24.145 GRADINA, Gornji Polog, Mostar. Prahisto-
rijska gradina. Na krakoj gredi nalaze se ostaci
suhozida, tlocrt nije pratiti. Kulturni
slojevi su potpuno izaprani. i eljezno
doba. Basler
24.146 GRADINA, Grabova Draga, Litica. Prahis-
torijska gradba. odbrambeni zidovi u ob-
liku potkovice. Povrinski nalazi: ulomci keramike,
lijepa, troske, komadi rvnja i ivo-
tinjskih kostiju. i eljezno doba. P.
24.147 GRADINA, Prahistorijska
gradina. Na istaknutom brijegu nalaze se dva ka-
mena tumula. doba. Basler
24.148 GRADINA, Li'tica. Prahistorijska
gradina. Na neto izdvojenom niskom breuljku na-
lazi se kameni nasip, duine 17 m, irine 7-8 m,
visine 3 m. Na njemu i po padinama brijega nala-
ze se rijetki fragmenti .keramike. i e-
ljezno doba. Basler
24.149 GRADINA (Budim), Litica.
Prahistorijska gradina. Smjetena na kosi istaknutog
uzvienja, branjena suhozidom. Povrinski nalazi:
ulomci keramike i ivotinjske kosti. doba.
LIT.: P. 1978, 232-233. P.
24.150 GRADINA, Krehin Gradac, Prahisto-
rijska gradina. Smjetena na dijelu krake grede
i branjena nasipom, visokim oko 10 m, od
koga se odvajaju dva kraka pl"ema rubu zaravanka,
prostor oko 30 X 10
m. Na i strani tragovi dvije
cisterne u nasip gradine, izvedene od tvr-
dog maltera. Nalazi: mnotvo ulomaka amfora. Bron-
i eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1892, 123-125. Basler
24.151 GRADINA, Litica. Prahistorijska gradina i
srednjovjekovni grad. Istraivanja obavio T.
1975. i 1976. Na prvobitnoj praistorijskoj gradini,
na kojoj su fragmenti keramike
je srednjovjekovna utvrda, koja ima oblik nepra-
vilnog Uz obje ue strane prizidane su
pravokutne kule. zid naknadno je poja-
visokim podzidom i jednim kontraforom. Uz za-
padni zid, 1: unutranje strane, je nepra-
vilna pravokutna prostorija, a uz sjeverni vjerojatno
36 - Artieolokl leksikon
297
cisterna. Nalazi: kamena strelice i ulomci ke-
ramike. i eljezno doba i kasni srednji
vijek, 14-15. v.
LIT : R. 1965, 127; P. 1976, 259-279; T. An-
1978 b, 11-24. T.
24.152 GRADINA, Litica. Prahistorijska
gradina. Na visokim stijenama nad Ugro-
zapaeni su ostaci suhozida u duini od 100 m.
Povrinski nalazi: fragmenti keramike i lije-
pa. i eljezno doba. Basler
24.153 GRADINA, Ljuti Dolac, Litica. Prahistorij-
ska gradina. U masivnom odbrambe-
nom zidu se i ostaci maltera. Povrinski
nalazi: fragmenti keramike i komadi rvnja. eljez-
no doba. P.
24.154 GRADINA, Mali
nik, Prahstorijska gradina, rimska zgrada i
srednjovjekovno groblje. Na blago zaravnjenom vrhu
nalazi se ovalan prostor 40 m, EU-
hozidom u dva prstena. Donji prsten je od
a gornji od manjeg kamenja, na oba dua kraja hra-
njeni tumulima. Unutar prostora nalazi
se ruevina neke rimske zgrade izvedene od
tastih blokova kamenja koje je bilo vezano klam-
fama, kojima su i profilirani komadi vijenca.
Na jednom od tumula smjeteno pet u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I, uz jednu rimsku spo-
liju. Bronzano i eljezno doba, rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 315. Basler-N.
24.155 GRADINA, Malo Polje, Mostar. Prahistorij-
ska gradina i rimsko Na grebenu iznad
vrela Bunice nalaze se ostaci zidanog
rimskim malterom. Po padinama i u podnoju nalazi
se obilje fragmenata prahistorijske i rimske kera-
mike i rimske cigle. i eljezno doba i rano
rimsko doba.
24.156 GRADINA, Mostar. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na uzvisini Osredak nad ju-
nim rubom Polja. Bronzano i eljezno doba.
B.
24.157 GRADINA, Mostar. Prahistorijska
gradina. Na brijegu iznad polja, nalazi
se velika gradina tipa, u tjemenu
se nalazi velika gomila od koje se odvajaju dva
kraka prema padini brijega. Povrinski nalazi: brojni
fragmenti grube keramike. i eljezno do_l?._a.
Basler
24.158 GRADINA, Mokro, Litica. Praistorijska gra-
dina, i ranosrednjovjekovna utvrda. Smje-
tena je na dominantnom brdu nad poljem, tako da
zauzima istaknuti vrak brda i dio platoa, prema
Prostor gradine, oko 180 X 60
m, branjen je suhozidom, samo sa za-
padne, jugozapadne i sjeverne strane. Na
najvi'oj nalaze se ostaci bastiona, danas vid-
ljivi u obliku velike kamene gomile, a u njenom
podnoju nalaze se dijelovi zidanih obra-
kamenom (kvadrima), bez maltera. U kasni-
jem vremenu bio je najvii dio gradinskog prostora
opasan obrambenim zidom debljine 1,30-1,40 m,
s malterom. U taj zid su dije-
lovi kamene arhitekture nekih poruenih, starijih
Na gornjem dijelu platoa zapaeni su
ostaci pravougaonih i okrugle cisterne,
u kamenu, s malterom. Povrinski nalazi
su brojni: praistorijska keramika i starije
fakture, kalupi za lijevanje bronzanih sjekira-kel-
tova, fragmenti staklenih posuda, eljezni ekseri i
vrci za strijele. Rano bronzano doba, kasno bronza-
no i eljezno doba, rimsko doba i rani srednji vijek.
Postoji mi3Jjenje da bi na ovom lokalitet.u mogao
biti i grad Mokriskik iz djela Konstantina Porfiro-
genita.
LIT.: D. Sergejevski 1961, 211-212; B. 1970, 85; P.
1978, 233-235. B.
24.159 GRADINA, Padeine, Mostar.
gradina. Smjetena na brijegu nad rubom
Polja. Bronzano i eljezno doba.
B.
24.160 GRADINA, Podgorani, Mostar. Rimska ut-
vrda i srednjovjekovni kamenolom. Ostaci zida s
malterom duine oko 150 m, debljine 2,40 m, a u
blizini zida vide se ostaci u su-
hozidu irine 4,5 m. Povrinski nalazi: fragmenti rim-
ske cigle. Ispod Gradine bio je kamenolom srednjo-
vjekovnih u kome je jedan zaostao. Rimsko
doba i kasni srednji vijek. P.
24.161 GRADINA, Potoci, Mostar. Prahistorijska gra-
dina. Na prostoru zvanom Orlov kuk, na odvojenom
izbreku, nalazi se velika gomila kamena u koju sa
pristupne strane vodi ozidani dromos sa
dva zida. Tumulus je bio 1Sa tri terase zido-
vima poligonalnog tlocrta. Na padini brijega ispod
gradine nalazi se jo dosta podzida koje, vje-
rojatno, od naselja, jer su primjetni tragovi
od kamena pravokutne osnove. tragovi
zapaeni su i iznad gradine. Tumulus je prekriven
ulDmcima rimske opeke i crijepa, amfora i manjih
posuda. eljezno doba, republikansko i rano
carsko doba. Basler
gradina. naselje branjena je suhozidom u
obliku nepravilnog kruga. Povrinski nalazi: frag-
menti keramike. ili eljezno doba.
P.
24.163 GRADINA, Rasna, Lltica. gra-
dina. Na brijegu v1dljivi OEtaci suhozida; povrinski
nalazi: po padinama rasuti: fragmenti keramike. Bron-
i eljezno doba. D. Basler
24.164 GRADINA, Ravni, Mostar. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na uzvienju i branjena suhozidom
s strane u duini oko 40 m; ostale strane
bile su strmim terenom koji Ee obara u
dolinu Neretve 40-50 X 60 m). Povrinski
nalazi: fragmenti keramike i komadi rvnja. Bron-
i eljezno doba. P.
gradina. Smjetena na visoravni prema kanjonu Ne-
retve i branjena velikim kamenim tumulom, na
isturenom rtu; povrinski nalazi: rijetki ulomci gru-
be keramike. i eljezno doba. Basler
24.166 GRADINA, Sluanj, Citluk. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na obloj glavici brijega nad poljem
i branjena suhozidom koji zatvara okrugli prostor
promjera oko 100 m; na dijelu na
jednom mjestu zid prerasta u veliki tumulus pro-
mjera 42X22 m, visine 8,5 m. Povrinski nalazi: ri-
jetki fragmenti keramike i lijepa.
no i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1895 a, 226-227. Basler
24.167 GRADINA, Citluk. Prahietorijski tu-
mulus. Na zaravnjenom kamenom brijegu stoji ve-
liki kameni tumulus. doba. T.
24.168 GRADINA, Veliki Ogra-
Prahistorijski tumulus. Na istaknutoj
glavici brijega, stoji veliki kameni tumulus. Bron-
dolba. Basler
24.169 GRADINA, Z:J.ib, Mostar. Prahistorijska gra-
dina. naselje sa ostacima rnhozida; povr-
inski nalazi: fragmenti keramike. ili e-
ljezno dob.a. P.
24.170 GRADNICI, Srednjovjeko-
vni spomenik. usamljeni u obliku
orijentiran Z-I; ukras: znaci; nat-
J.IT.: S. 1971, 316. N.
24.171 GRCINE, Potoci, Mocc;tar. Rimsko naselje,
kultno mjesto Mitre, crkva. Na i-
rem prostoru nalaze se substrukcije rimskih zgrada
i drugi materijal (hipokaustne cijevi,
cigla i opeka sa igom tvornice), i dr. Odavde po-
spomenik boga Mitre i ara boici
Junoni, koji ukazuju na kultno mjesto ovih bofan-
stava.
Na ovom prostoru konstatirani su ostaci staro-
crkve, od koje su fragmenti arhi-
tektonske plastike (kapiteli, pluteji, baza stuba i dr.).
Rimsko i doba, 1-6. st.
LIT.: C. Patsch 1904, 33-43; N. 1962, 153-157.
V. Pakval,in
24.172 GRDOJEVAC, Kruanj, Mostar. Srednjovje-
kovna nekropola i kamenolom. 13
u obliku visokog sanduka i krsta,
U blizini se nalazio kamenolom za
Kasni srednji vijek. V.
. 24.173 GREBNICE, Gornji Mostar. Sred-
njovjekovna nekropola. Smjetena na platou
i 125 u ob-
liku .sanduka, visokog sanduka i sljemenjaka,
uz amorfne komade; ukras: bordure, vitica, arkade,
tit s luk i strijela, kri, polumjesec.
24.17 4 GRIVA, Krehin Gradac, Prahistorij-
ski tumuli. Na kamenoj gredi nalazi se skupina od
oko 30 kamenih tumula. doba. Basler
24.175 GRLJEVICI, Ostaci rimske
nekropole. otkrivene dvije urne. U jednoj
kamenoj nalazila .se staklena Izgubljeno. Rim-
sko doba, 1-4. st.
LIT: M. Hoernes 1880, 37; A. Zubac 1883, 20; C. Patsch
1904, 45. I.
24.176 GRMCI, Sluanj, Citluk. Srednjovjekovno
groblje. osam u obliku sanduka,
LIT.: S. 1971, 316. N.
24.177 GRMINE, Donja Blatnica-Gagri, Citluk. Pra-
tumuli. Na irem prostoru nalazi se skupi-
na od oko 20 mahom velikih kamenih tumula. Bron-
doba. B Basler
24.178 GROBLJE, Litica. Srednjovje-
i sanduka, orijentiranih SZ-JI; ukras: bordura,
tit s figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 308. N.
24.179 GROVISTE, Litica. Srednjovjekov-
na nekropola i crkva. 15 u obliku
sanduka i sarkofaga, odjentiranih SZ-JI;
ukras: bordure, znaci, arhitektonski mo-
tivi, zoomorlni prikazi, ljudske figure, figuralne sce-
ne. U blizini vidljivi tragovi zgrade s polukrunom
apsidom na istoku, vjerovatno crkve. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 309-310. N.
24.180 GRUDINA, Gornji Litica. Prahistorij-
ski tumulus. Na istaknutom brijegu nalazi se veliki
kameni tumulus. doba. ::i. Basler
24.181 GRUDINE, Krehin Gradac, Citluk. Rimisko
naselja. Ostaci temelja zgrada i fragmenata cigli i
arhitektonskog ukrasa vjerovatno od rim-
ske zgrade. Na dijelu lokaliteta postojala
je begovska kula od rimskih spolija (Kre-
hin Dvor-). Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: V. Radirnsky 1892, 117-126; C. Patsch 1904, 47-49;
S. 1971, 316. I.
24.182 GUMANCI, Cim, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Dvije grobne gomile (jedna znatno
doba. P.
24.183 Litica. Srednjovjekovna
orijentiranih Z-I; ukras: rozeta. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 309. N.
24.184 HAMZICI, Srednjovjeko;v-
no groblje. Na glavici iznad vrela pet ste-
u obliku i sanduka, orijentiranih uglav-
nom Z-I; ukras: bordura, znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 314. N.
24.185 RODBINA 1, Rodbina, Mostar. Prahistorijski
tumuli, rimska i ranosrednjovjekovna nekropola s
incineracijom. Istraivanje tumula obavio V. Radim-
sky 1889. Na irokom prostoru u neposrednoj blizini
je otkrivena velika nekropola sa urnama.
Potpuno unitena. Spaseni su samo fragmenti posu-
de ukraeni valovnicama. ili eljezno do-
ba, rimsko doba i rani srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1891, 164-166; I. Cremonik 1970 c, 100.
Basler
24.186 RODBINA 2, Rodbina, Mostar. Rimska ne-
kropola. iskopavanje obavili A.
ka i V. Radirnsky 1888-1889. Otkrivena ske-
letna groba sa prilozima rimske provenijencije (fi-
bula, no, koplje, klinovi, kao i ulomci tegula). Rim-
sko doba, 3--4. st.
LIT : V. Radimsky 1891, 166-167. Ba.;;ler
24.187 RODBINA 3, Rodbina, Mostar. Srednjovje-
kovna nekropola. U starom pravoslavnom groblju
nalazi se nekropola sa est u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: arkade. Kami
24.188 HUMAC, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Na breuljku nad poljem, na desnoj obali
Jasenice, nalaze se kamena tumula.
do:ba. Basler
24.189 HUMAC, Mostar. Prahistorijl!:ka gra-
dina. Smjetena pri rubu brijega prema Mostarskom
Blatu i branjena velikim nasipom od koji
zatvara prostor promjera 30-40 m. Po-
vrinski nalazi: fragmenti prahistorij.ske keramike.
Na zaravnjenom vrhu brijega nalazi .se veliki
kameni nasip koji sa 3 strane titi pristup. Jugoza-
padna strana se strmo rui prema Mostarskom Bla-
tu. Zid je izveden bez primjese maltera na sistem
stepenica visine po 1,5-2 m. prostor je
30 i 10 m. eljezno doba. Basler
24.190 HUMAC, Orlac, Mostar. Srednjovjekovni spo-
menik. usamljeni u obliku
orijentiran JZ-SI. Kasni srednji vijek. A. Zelenika

24.191 HUMAC, Strievo, Mo.star. Srednjo-
liku sanduka, u dvije grup. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 342. N.
24.192 HUMILISANI, Mostar. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 60 u
nekoliko grupa, u obliku sanduka i krsta,
orijentiranih Z-I; nekoliko dislociranih; ukras: bor-
dura, vitica, znaci, tit s ljudska
figura, zmije; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 338-339. N.
24.193 HUM OSOJE, Rodbina, Mostar. Prahistorijski
tumulus. Veliki kameni tumulus. ili e-
ljezno doba.
24.194 IGRISTE Gornji
Mostar. Srednjovjekovna nekropola. U dvije skupine
jentiranih Z-I; ukras: bordura. Kasni srednji vi-
jek. A. Zelenika
24.195 IZVOR LISTICE, Litica. Rimski novac. Car-
ski novac 70. g.). Rimsko doba, 1-4. v.
LIT.: G. 1983 a, 15-28. G.
24.196 JAKEROVAC Vinogradi), Vionica,
Srednjovjekovna nekropola. 25 ste-
ranih Z-I; ukras: znaci. Kasni srednji
vijek.
LIT : S. 1971, 317. (Krehin Gradac). N.
24ol97 JANKOVINA, Jankovina, Mostar. Srednjo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: simbo-
znaci, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 341. N.
24.198 JASENICA, Jasenica, Mostar. Srednjovjeko-
vna nekropola. U groblju osam
u obliku i sljemenjaka, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.199 JASENICKA GOMILA, Gornja Jasenica, Mo-
star. Prahistorijska gradina. Na isturenoj padini bri-
jega stoji veliki kameni tumulus, a ispod njega te-
rasa sa tragovima starog naselja. i eljez-
no doba. Basler
240200 JASENJACKI BRIG, Veliki
nji Citluk. Srednjovjekovna nekropola.
10 u obliku sanduka i visokog
sanduka, orijentiranih SZ-JI i JZ-SI. Kasni sred-
nji vijek.
24.201 JAVORAK, Crne Lokve, Litica. Srednjovje-
duka, orijentiranih SZ-JI; ukras: motiv krsta .. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 305. N.
24.202 JEDINICE, Ljuti Dolac, Litica. Praistorijski
tumulu.s i srednjovjekovno groblje. Na omanjoj gla-
vici 34 u obliku orijentirana
Z-I; vidljiv veliki broj grobova s Bron-
24.203 JELENA GOMILA, Blizanci, Citluk. Prahis-
torijska gradina i tumuli. Gradina je
tipa sa velikom kamenom gomilom u tjemenu, a pri
kraju krakova nalaze se dvije okrugle kule izvede-
ne u suhozidu kao i nasip. prostor duga-
je oko 40 m. U tom prostoru nalaze se brojni
ulomci keramike, kojima se osobito frag-
menti amfora. Na prostoru oko gradine nalazi se
oko 50 manjih kamenih tumula. Neto dalje nalazi
se veliki kameni tumulus promjera osnove oko 30
m, znatno .i eljezno
ko) doba. Basler
24.204 JELINA GOMILA, Mo-
star. Prahistorijski tumulus. Na vrhu izdanka brije-
ga stoji veliki kameni tumulus. ili e-
ljezno doba. Basler
24.205 JELINAK, Podjelinak, Litica. Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz groblje 11
u obliku i sanduka, orijentiranih SZ-
-JI; ukras: znaci, ljudska figura. Karni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, :307. N.
24.206 KAMENAK, Cula, Mostar. Prahistorijska gra-
dina i tumuli i srednjovjekovni nalazi.
Na kamen.om koji zadire u juni dio Mo-
starskog Blata, nalazi veliki pregradni suhozid,
a na nekoliko mjesta tragovi istovremenih
na. prostor je oko 250 m. U ju-
dijelu lingule, u predgradinskom prosto-
ru, nalazi se desetak kamenih tumula koji su kon-
struirani tako to je prvo prsten od veli-
kog kamenja, a zatim unutranji prostor ispunjen
nabacanim manjim kamenjem.
nalazima izdvaja se jedna rano.srednjovjekovna stre-
lica. Rano doba (posu.ka kultura), kasno
i eljezno doba i rani srednji vijek.
LI; . : B. 1983 d, 143. Basler
24.207 KARAULA, Liani. Mostar. Prahistorijski tu-
mulus. Na i;!turenom izbreku Otra glavica nalazi
se veliki kameni tumulus. ili eljezno do-
ba. Basler
24.208 KARLOVAC, Prahistorijska gradina,
rimsko naselje i refugij. Na zaravanku
pri rubu grede nad poljem nalazi se veliki suhozid
koji zatvara prostor oblika. Tjeme tog
nasipa predstavlja veliku gomilu sa koje se na oba
kraja odvajaju krakovi suho'Zida prema strmoj pa-
dini. Neto dalje nalazi jo jedan kruni suhozid,
a ispred same gomile je zatitni prokop.
Padine brijega oblikovane su kao manje terase na
kojima se vide tragovi zgrada. Na cijelom prostoru
gradine postojalo je u rano rim.:Eko doba naselje koje
se kasnije proirilo do daleko u polje, gdje su oso-
bito brojni ostaci rimskog materijala.
Preko suhozida gradine su zatitni zidovi
refugija i veliki prokop ispred gra-
dine i: vanjske strane.
LIT.: V. Radimsky 1892, 117-127; C. Patsch. 1904, 45-47.
Basler
24.109 KEVELJACA, Kozica, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Tri kamene grobne gomi'le. doba.
P.
24.210 KICIN, Malo Polje, Mostar. Praistorijska
i naselje iz rimskog doba. Aglomeracija je
zauzimala vrh oblog brda. Gotovo pravilan krulni
suhozid, promjera 73 m, brani centralni dio aglo-
meracije, a u njegovoj sredini nalazi se jo jedna
suhozidna promjera oko 17 m. Na rsje-
vernoj padini su jo 2 vanjska, polukru-
na suhozida. U sredinjem dijelu i na zapadnoj pa-
dini su brojni mali suhozidni objekti, moda
osnove koliba. Brojni nalazi keramike ukazuju na
to da je gradina osnovana u rano bronzano doba
i da je trajala dugo. U doba rimske vladavine tako-
je bila naseljena, ali nema vidljivih ostataka
fortifikacije tog doba. Bronzano doba (posuka kul-
tura), eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 1891 117-179; B. 1983 d, 164
B.
24.211 KITICA, Kozica, Mostar. Prahistorijski tumu-
li. Osam grobnih gomila. doba. P.
24.212 KOCERIN 1, Litica.
P.
24.213 KOCERIN 2, Litica. Srednjovje-
kovna nekropola. U blizini groblja
jentiranih Z-I; ukras: bordura, znaci,
LIT.: S. 1971, 305 N.
24.214 KOCERIN 3, Litica. Srednjovje-
kovno groblje. U groblju tri
u obliku sanduka, orijentiranih Z-1; ukras:
bordura, znaci, ljudska figura. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 305. N.
24.215 KOCERINSKO POLJE, Litica. Pra-
historijsko naselje. Povrinski nalazi: ulomci kerami-
ke. Eneolitik ih rano doiba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
24.216 KORDICA LOKVE, Blizanci, Sred-
24.217 KOSMAJ, Prahistorijska gra-
dina i utvrda. Na krakoj kosi istu-
renoj prema Neretvi, nalaze se ostaci suhozidnih
hedema; povrinski nalazi: ulomci prahistorijske ke-
ramike, zapaaju se i tragovi temeljnih zidova u
malteru, kao i ulomci rimskog crijepa.
i eljezno doba i doba.
LIT.: T/. Radimslcy 1891, 190 P.
24.218 KOSORSKA CUPRIJA, Kosor, Mostar. Rim-
ski most. Most na Buni duine 57 m, irine 4,1 m,
je od kamena i ima 7 okana, od jedno
malo uz desnu obalu, a ostalih 6 je priblino raspo-
na od 6 m. s,vodovi su polukruni i prema sredini
se tek neznatno uzdiu; uveliko Rimsko
doba.
:r".rT.: V. Radim ky 1891, 173-174; D.
1969, 211-212. Basler
24.219 KOSORSKA GLAVICA, Kosor, Mostar. Pra-
historijski tumulus i rimsko naselje. Uz desnu obalu
Bune nalazi se velika kamena gomila. U blizini,
prema Glavici, nalaze se ostaci od 15 rimskih zgra-
da, poredanih jedna do druge tako da ulicu.
Nalazi: mnotvo ulomaka materijala.
ili eljezno doba i rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: V. Radimsky 1891, 180-181. Basleir
24.220 KOZULOVA GOMILA. Gornji Li-
tica. Prahistorijski tumulus. Veliki kameni tumulus,
na se sjevernoj padini nailazi na rijetke frag-
mente keramike. doba. Ba.sler
'
24.221 KRALJEVINA, Mostar. Srednjo-
vjekovna nekropola. Unutar i u neposrednoj blizini
pravoslavnog groblja est u ob-
liku i krsta, orijentiranih Z-I; ukras: tit
s kruna udubljenja i rozeta. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
24.222 KRATINE, Humiliani, Mostar. Rimsko na-
selje i bazilika. Probna ispitivanja vr-
ila 1981. V. Na njivi
na nalaze se ostaci rimskih i
ke bazilike iz 4. i 5. v. Prema arhitektonskim ka-
menim fragmentima moe se da se ovdje radi
o monumentalnim objektima. Sa prostora od 25 m
2
do dubine 2 m, su fragment baze okruglog
stuba, 2 imposta sa urezanim krstom i ramom, frag-
ment pluteja, kamena :skulptura lavlje glave, dijelo-
vi estriha, tegula. Rimsko i doba.
V.
24.223 KRAVAR (Kamenik), Kruevo, Mostar.
Srednjovjekovni kamenolom i spomenik. U kameno-
lomu dovreni Kasni srednji vijek.
N.
24.224 KRA V ARICA, Litica. Srednjovje-
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura, simbo-
znaci, figuralne predstave. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 305. N.
24.225 KRC, Buhovo, Litica. Rimski grob. Rimska
kamena urna sa ostacima pepela pokojnika; prilog:
staklene posude i predmeti. Rimsko doba,
1-3. st. I.
24.226 KREHIN GRADAC 1, Krehin Gradac, Cit-
luk. Prai:storijska ostava. u pukotini stijene.
Sastoji se od 3 velika bronzana tutula, fino ukra-
ena graviranjem, nekoliko manjih, ukra-
enih graviranjem bronzanih toka sa iljkom, para
spiralnih bronzanih narukvica, velikih
toka od deblje bronzane ice, te drugog bronzanog
nakita (torkvesi, igle, dijelovi pektorala, velika ko-
1 u tasta fibula), kao i jedne male bronzane sjekire-
-kelta. eljeznog doba (Ha B3, 8. v. st. e).
UT.: M. Much 1888, 7-15; S. 1889, 98-100; B.
1971 a, 304-307; B. 1987 a, 447-449. B.
24.227 KREHIN GRADAC 2, Krehin Gradac, Cit-
luk. Prahi'storijska grobnica. U otkrivenoj
i razorenoj grobnici nalazilo se devet skeleta; prilo-
zi: eljezno oruje (9 kopalja i 7 kratkih hivih ma-
eljezno doba. T.
24.228 KREHIN GRADAC 3, Krehin Gradac,
luk. Rimski novac Constantius I, 293-306).
LIT.: G. 1983 a, 15-28. G.
24.229 KRESICA GROBLJE, Citluk. Sred-
u dvije grupe, u obliku i sandu-
ka, orijentiranih Z-I; ukras: rozeta. Vidlj,ive ozi-
dane grobnice pod i grobovi sa
ma njih. Kasni srednji vijek. N.
24.230 KRIPOVAC Citluk. Srednjovjeko-
vni spomenik. Usamljeni u obliku u
sekundarnom poloaju; ukras: bordura, arhitekton-
ski motiv, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
Ll T.: S. Belagi;' 1971, 314. N.
24.231 KRI, Mostar. Prahistorijska gra-
dina i tumuli. Na istaknutom brijegu nalazi se ve-
liki ovalni tumuluis od kojega se prema jugu spu-
ta suhozid koji zatvara prostor ovalnog oblika ve-
76X65 m. Unutar tog prostora postoji jo
jedan pregradni zid od nasuho naslaganog kamena.
Nalazi: brojni ulomci keramike. U podnoju smje-
ten veliki broj tumula. i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, 188-189. Basler
24.232 KRIEVI, Mostar. Srednjo-
krsta, orrijentiranih S-J; ukras: bmdura,
znaci, zoomorfne predstave, ljudske figure, figural-
na scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 342. . N.
301
24.233 KRIZI, Bogodol, Mostar. Srednjovjekovna
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI (JZ-SI);
ukras: bordura, motiv krsta, figuralna scena. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 338. N.
24.234 KRST, Padeine, Mostar. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovna nekropola. 20 ste-
u obliku sanduka i krsta, orijentiranih
smjetenih na tumulu; ukras: bordura,
znaci, tit. Bronzano ili eljezno doba i
LIT : S. 1971, 341. N.
24.235 KRSTINA (Gradina), Gradac, Litica. Prahis-
torijska gradina i rimska utvrda. Na prostoru gra-
dine vidljivi tragovi utvrde i ostaci zgrada unutar
tog prostora. i eljezno doba i rimsko
doba. P.
24.236 KRSTINA, Citluk. Prahistorijska
gradina, rimsko naselje i utvrda. Na
istaknutom vrhu brijega nalazi se veliki kameni tu-
mulus, a oko njega i na padinama brijega brojni
ulomci prahistorijske keramike. Oko tumula i na pa-
dinama brijega zapaaju se tragovi zidova vezanih
malterom, kao i brojni ulomci rimskog
materijala i amfora. Zidovi od kamena vezanog
koji se zapaaju na vrhu brijega oko tu-
mula, vjerojatno od refugi-
ja. i eljezno doba, rimsko i
doba. Basler
24.237 KR, Bogodol, Mostar. Prahistorijski tumulus.
Na prevoju masiva Cabulje i Oblog brda,
nalazi se veliki kameni tumulus. doba.
Basler
24.238 Srednjovje-
kovno groblje i kamenolom. Uz muslimansko grob-
lje sedam u obliku orijenti-
ranih uglavnom S-J; ukras: bordura. U blizini ka-
menolom sa nekoliko nedovrenih Kasni
srednji vijek. N.
24.239 POLJE, Citluk.
Prahistorijsk.i tumuli. U polju pored Neretve nalazi
se oko 10 kamenih tumula. doba.
Basler
24.240 KRUSEVO, Kruevo, Mostar. Rimski poje-
nalaz. posude. U obliku mu-
kog poprsja, s barbarsko-azijskom nonjom i frizu-
rom. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: F. Fiala 1895, 370. B. Marijan
24.241 KRVAVA GOMILA, Citluk. Pra-
historijski tumuli. Kameni tumulus, jednim dijelom
uniten. U blizini se nalazi jo jedan tumulus. Bron-
doba. Basler
24.242 KRVAVCI, Citluk. Srednjovjekovno groblje.
Skupina od est fragmentiranih. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 316. N.
24.243 KUBATOVCI, Goranci-Kubatovci, Mostar.
obliku sanduka i krsta orijentiranih Z-I i S-J;
ukra:s: vitica, krunica. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 339. N.
24.244 KUPARICA, Pijesci, Mostar. Rimska cigla-
na. Blizu lijeve obale Neretve je veli-
ka def armiranih i zajedno opeka
u poloajima. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: V. Radimsky 1895 a, 218. V. Pakvalin
302
24.245 KUPINJA VICE, Buhovo, Lltica. Srednjovje-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: ljudska figura. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 310. N.
24.246 KUSANOVAC, Crne Lokve, Litica. Prahis-
torijski tumulus. Kamena grobna gomila.
doba. P.
24.247 LAGUSE, Cula, Mostar. Srednjovjekovni spo-
menici. tri u obliku sanduka i sar-
kofaga. Kasni srednji vijek. N.
24.248 LAKISICA KULA, Kula, Citluk. Os-
taci rimskog naselja. Fragmenti kamena,
tesani vapnenc i upotrebljeni kao
spolija; odavde i nadgrobni kameni spome-
nik AELIAE PROCILLAE. Rimsko doba, st.
I_,IT.: V. Radimsky 1892, 121-123. B. Marijan
24.249 LIPOVCI, Litica. Srednjovjekovna
nekropola. Istraivanja vrila 1983. V.
U polju, u dvoritu lugarnice,
nalazi se manja nekropola sa u obliku
i groba slaganim kamenom. Ukras
na bordura, vitica, polumjesec, rozeta, fi-
guralne scene. S ovog lokaliteta sa
rilskim datiranim u 1404. g, sada u se-
kundarnoj upotrebi. Istraena su dva groba ispod
sa dislociranim skeletima bez priloga. Pored
jednog je donji dio natpisne plo-
a na dubini od 2 m je dobro
na grobnica od tesanih kamenih postavljenih
na dvije vode. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1962 a, 1410-1411; S. 1971, 305 (Gor-
nji B. 1975, 7-13. V.
24.250 LITICA, Litica. Praistorijski
nalaz. Bronzana sjekira-kelt. Kasno bronzano doba.
LIT.: V. 1907 a, 206. B.
24.251 LUKE, Srednjovjekovni spomenici.
dva u oblliku sarkofaga, orijentirana
Z-I; ukras: tordirana traka. Kasni srednji vijek.
Lrr.:. S. 1971, 316. N.
24.252 LUKE Gornje Vojno, Mostar.
Srednjovjekovna nekropola. Uz desnu obalu Neretve
nalazi se manja nekropola sa sedam u obliku
nepravilnog oblika, orijentiranih Z-1. Kasni
24.253 LJUBOTICI, Liti'Ca. Prahistorijski
P.
24.254 Litica. Prahistorijski
tumuli. Pet kamenih grobnih gomila; dvije unitene.
doba. P.
24.255 MAGOVNIK, Litica.
gradinsko naselje, za vodu (nepoznato kada
je podignuta), od kamena i bez maltera u ko-
jima se nalaze ulomci prahistorijske keramike. Bron-
i eljezno doba. P.
24.256 MALA BANDURICA, Bogodol, Mostar. Pra-
historijski tumulus. Na istaknutom brijegu nalazi se
veliki kameni tumulus. doba. Basler
24.257 MALA GRADINA, Mostar. Prahis-
torijska gradina, rimsko naselje i re-
fugij. Na uzvisini na desnoj obali Neretve, nasu-
prot Bune, nalazi se suhozidom pro-
tor, a unutar njega tri velike kamene gomile. Na di-
jelu suhozida i uz rub strmih stijena prema Neretvi,
nalaze se zidovi od lomljenog kamena vezanog mal-
terom, ostaci refugija. Na njivama
ispod Gradine na irokom prostoru nalaze se ulom-
'Ci rimskog materijala, opeke.
i eljezno doba, rimsko i
doba.
LIT.: V. Radimslcy 1891, 161-162; E. 1960, 66.
Basler
24.258 MALOSEVICI, Mostar. Srednjo-
vjekovni spomenici. pet u obliku
i sanduka; orijentirani Z-I, po-
mjerani i ukras: kri, figuralne scene.
24.259 MARKANOVICA GRADINA, Litica. Prais-
torijka gradina. Smjetena nad desnom obalom ri-
jeke Litice. Od fortifikacija je vidljiv samo tumu-
lus na kraju jedne visoke lingule. Kulturni sloj na
terasi, uz rijeku, najvjerovatnije je ostatak podgra-
Kasno bronzano i eljezno doba. B.
24.260 MARKOV AC, Gnojnice, Mostar. Srednjovje-
kovna nekropola. Istraivanja 1960. vrila V. Ata-
Na zemljanom tumulu promjera 8
m, visine 2 m, nalazio se jedan dok je ostalih
est lealo u podnoju tumula. su u obliku
Ispod na tumulu otkriven je ravni
grob od kamenih sa jednim skeletom; prilog:
srebrni prsten i 2 srebrna dugmeta. Kasni srednji
vijek.
LIT.: V. 1964, 175-180; A. Zelenika 1982,
140. V.
24.261 MARUKINA GOMILA, Litica.
Prahistorijska gradina i tumuli. Pri strani brijega,
iznad potoka nalazi se gradina sa suhozidom
oblika. Povrinski nalazi: rijetki u-
lomci keramike na padinama. Nedaleko od gradine
nalaze se dva kamena tumula. i eljezno
doba. Basler
24.262 MATERA, Blagaj-Orah, Mostar. Prahistorij-
ski tumulus. Veliki kameni tumulus. ili
eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, 180. Baisler
24.263 MATKOVICA GOMILA, Bogodol, Mostar.
Prahistorijski tumulus. Na pristranku brijega nalazi
se veliki kameni tumulus. doba. Basler
24.264 1, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Dvije grobne kamene gomile. doba.
P.
24.265 2, Mostar. Ostava srednjo-
vjekovnog novca. Sadri: 415 novaca (dud
P. Zianio, 1205-1229; dud I. Tiepolo, 1229-1249;
R. Zeno, 1253-1268); 6 srpskih novaca (Uro I,
1241-1272); 2 bosanska novca (Stjepan Kotroma-
1322-1353) i 6 novaca (1337-
-1438). Kami srednji vijek, 13-15. st.
LIT.: T. 1982, 33-34. T.
24.266 MEJDAN, Cerin, Rimski
nalaz. Rimske statue. Na ovom mjestu otkrivena je
pa potkoljenica od statue nekog
rimskog vladara. Rimsko doba. Basler
24.267 ovnica, Mostar. Prahistorij-
ska gradina. Na istaknutom vrhu brijega nalazi se
suhozidom zaravanak oko 50 m;
na sjevernom dijelu stoji veliki kameni tumulus.
Nalaz.i: rijetki ulomci keramike. i eljez-
no doba. Basler
24.268 MILA VINO GROBLJE, Humiliani, Mostar.
Srednjovjekovna nekropola. Na manjem uzvienju
nalazi se nekropola sa sedam u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vi-
jek. A. Zelenika
24.269 MILICEVICA KRSTINE, Veliki
-Donji Citluk. Srednjovjekovna nekro-
pola. 10 u obliku sanduka,
visokog sanduka i krsta, uz zidane grobnice; orijen-
tacija: Z-I; ukras: vitica, znaci, tit 1
LIT.: S. 1971, 315 N.
24.270 MILJKOVICI, Mostar. Prahisto-
rijski tumuli. Devet kamenih grobnih gomila. Bron-
doba. P.
24.271 MILJKUSA, Cula, Mostar. Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku i sar-
kofaga. Kasni srednji vijek. N lVIileW
24.272 MLIJECNA GOMILA, Ladina, Mostar. Pra-
historijska gradina. Smjetena u predjelu
Ljut i branjena suhozidom. Kulturni sloj gotovo
potpuno izapran. doba. Basler
24.273 MODRA GOMILA, Prahisto-
rijski tumulus. Na vrhu brijega nalazi se veliki ka-
meni tumulus. doba. V.
24.274 MOSTAR, Mostar. Srednjovjekovni grad. S
obje strane starog mosta u substrukcijama kula
iz turskog doba ras.poznaju se i tragovi srednjovje-
kovnih fortifikacija. Jedna izdvojena kula na lijevoj
-0bali Neretve nosi naziv Hercegua; ona i po tradi-
ciji i po glavnim karakteristikama gradnje,
iz vremena hercega Stjepana Kon-
statirano je da su utvrde s obje strane mosta po-
dignute kao samostalni gradovi i da su
spojeni u jednu cjelinu tek u tursko doba. Grad na
<lemoj obali nosio bi naziv Cimski Grad ili Most,
a onaj sa lijeve strane rijeke - Neboja. Za sada
nije pouzdano utvrditi, da li su gradovi
podignuti prije ili poslije izgradnje mosta. U pisa-
nim izvorima ovi gradovi se spominju u periodu
1443-1454, ali su morali biti neto rani-
je. Kasni srednji vijek.
i._TJ:'.: P. Andelil: 19'16, 277-213. P.
24.275 MUKOS, Muko, Rimska z,grada. Uz
lijevu obalu Neretve, u polju, otkriveni su temelji
rimske zgrade sa ostacima stupova, ukraenih arhi-
trava i kapitela, koji su vjerovatno pripadali hra-
mu. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT : V. Radir.is!cy 1891, 163. I.
24.276 MUSALUK, Gradac, Litica. Prahistorijski tu-
muli. Dvije kamene grobne gomile. doba.
P.
24.277 Buna, Mostar. Tragovi rim1:kog
naselja i srednjovjekovne nekropole. Na lijevoj oba-
li Bunice, blizu u Bunu, nalaze se ostaci rim-
skog materijala (cigla, crijep,
na kamenje) i tragovi substrukcija rimske zgrade
(16X10 m).
Na se nalazi i srednjovjekovna ne-
kropola rn osam u obliku i sanduka;
ukras: arkade. Rimsko doba, 1-4. st. i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: V. Radimsk-y 1891, 171. V. Pakval1n
24.278 NESIBOLJE, Gornja Grabovica, Mostar.
Srednjovjekovno groblje. Uniteno pet u ob-
LIT.: S. 1971, 298. N.
303
24.279 NOVI, Mostar. Rimska utvrda.
Smjetena na isturenom breuljku. Zidovi utvrde
znatno naknadnom upotrebom. Nalazi: ulom-
ci rimske keramike na padinama. Rimsko doba.
T.
24.280 NJIVETINE, Litica. Srednjovjekov-
no grob1je. pet u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I; ukras: znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT : S. 1971, 308. N.
24.281 NnVETINE, Knepolje, Litica. Srednjovje-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: simbo-
znaci, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 308. N.
24.282 OBALA, Gornji Polog, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Na gredi golog kamenog brijega nalaze se
dvije velike kamene gomile. doba.
Basler
24.283 ODZAK, Knepolje, Litica. Praistorijski tu-
mulus i 1:rednjovjekovno groblje. Na tumulu, uz
groblje pet u obliku plo-
orijentiranih Z-I; ukras: bordura, motiv krsta,
ruka s natpis (knez Mirko Grob
pod s natpisom istra.en 1957. (M. Vego);
leao u grobnici konstruisanoj od tesanih kamenih
na dubini 1,10 m; jedna ruka u krilu, druga
na grudima; bez priloga. Bronzano doba i kasni
srednji vijek, kraj 14 - 15. v.
LIT.: M. -'.leJo 1958, 169-172, Tbl. I, 1-2. N.
24.284 OGRADE, Buhovo, Litica. Prahistorijsko na-
selje. Povrinski nalazi: sitni komadi keramike i
lijepa. Vjerojatno doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.

24.285 OGRADE, Krehin Gradac, Praisto-
rijski grnb. Ispitivanja vrila 1957. i 1971. god. V. Ata-
otkriven i uniten grob
kamenim prilog: 5 gvozdenih ko-
palja. eljezno doba. v.
24.286 OGRADICE, Knepolje, Litica. Praistorij-
ski tumulus. Istraivanje vrila V.
1966. U unitenoj kamenoj gomili promjera 16
m, visine 2 m, otkriven je grob na dubini od 1 m,
ispod vrha tumula je bio pokriven kamenom plo-
U grobu se nalazio 1 skelet, a kraj glave bron-
zano koplje i fragmenti posude sa traka-
stom drkom; koplje je datirano u kamo bronzano do-
ba (HaB).
LIT : V. 1966 a, 47-48.
V.
24.287 Hodbina, Mostar. Prahistorijska gra-
dina. Prema dimenzijama spada u gradine
u Borni i Hercegovini (397Xl18 m). Oko izduenog
platoa nalazi se dvostruki suhozidni bedem, s gra-
tumulom promjera osnove 92X23 m, visine
6,5 m. Na jugoistoku nalazi se i ovalna,
manje uzvienje promjera 49X33 m,
na sjeverozapadnom dijelu odbrambenog sistema.
i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, 169-171. T.
24.288 OMIS, Potoci, Mostar. Srednjovjekovna ne-
kropola. Zatitno iskopavanje obavila 1959. god. N. Mi-
U ranije unitenim grobovima 2 e-
ljezna koplja. U toku zatitnih radova otkriveno 11
grobova, sa zatitnim okvirima od tesanih kamenih
orijentiranih SZ-JI, na dubini 0,55-1,12 m.
Poloaj ruku U grobovima nije bilo prilo-
ga. Nad ovim grobovima leali su koji su
304
davno uniteni ili odneseni. Karni srednji vijek,
14-15. V.
LIT.: N. 1962, 153-157. N.
24.289 ORAH, Blagaj--Orah, Mostar. Ostaci rim-
skog naselja. U ravnici uz lijevu obalu Bune nalaze
se brojni ostaci rimskih zgrada, opeke, tegula, mal-
tera, kao i fragmenata keramike, uz (Apol-
lonia) i rimski novac. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: V. Radimsky 1891, 180. T.
24.290 ORLAC, Orlac, Mostar. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovni spomenici. Uz kamenu gomilu
leala su tri u obliku sanduka, orijentirana
Z-I; i dislocirani. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
24.291 ORLAC, Sluanj, Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovna nekropola. Oko tumula
jentiranih Z-I; ukras: znaci. Bronzano
doba i kasni s'I'ednji vijek.
LIT.: S. 1971, 316; M. Vego 1981 a, 156.
N.
24.292 ORLOV AC, Razlom.ite, Mostar. Prahistorij-
ska gradina. naselje elipsastog oblika sa-
stoji se od tri kamena bedema
56X37 m, i kamene gomile na vrhu. Povrinski na-
lazi: mnotvo fragmenata grube keramike i
lijepa na platou, padinama i bedemima.
i eljezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1895 a, 225. T.
24.293 OROZOVA GOMILA, Litica. Pra-
historijska gradina i tumuli. Na pristranku brijega
nalazi se ogromna kamena gomila koja zatvara pot-
prostor oko 50 m. Sa pristupne
strane je rov. Nalazi: sitni ulomci grube ke-
ramike. Na gredi iznad Gradine nalazi se skupina
od preko 50 kamenih tumula. i eljezno
doba. Basler
24.294 OSOJE, Kokorina-Gradina, Mostar. Sred-
liku sanduka, orijentirana Z-I; polumjesec
i zvijezda. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.295 OTRE, Litica. prais-
tDrijski nalaz. BrDnzano koplje moda lo-
kalnog oblika - posve bez lista. Vjerovatno kasno
bronzano doba.
LIT.: B. Cetnc! 11i170, U, & 111 & eolPld 1885, 152-53.
B.
24.296 OZRINJE, Buhovo, Litica. Prahi.storijsko
vangradinsko naseJje. Povrinski nalazi: ulomci ke-
ramike i lijepa. Eneolitik ili rano
doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
24.297 PADEZINE, Mostar-Padeine. Srednjovje-
oko 65 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana traka,
bordure, vitica, friz lukova, znaci,
tit s konjanik, figuralne scene. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 341. N.
24.298 PAOCA, Srednjovjekovni spo-
menik. U groblju usamljeni ste-
u obliku orijentiran Z-I; ukras: vitica;
LIT.: M. Vego 1981 a, 139, 156. A. Zelenika
24.299 PECENA GOMILA, Prahisto-
rijski tumulus. Na blagoj padini kra nalazi se veli-
ki kameni tumulus. doba. Basler
24.300 PIJESCI, Pijesci, Mostar. Prahistorijsko na-
selje. Uz rub zaravanka Dubrava prema kanjonu
Neretve, Gomilica i Malog brda, na velikom
prostoru, nailazi se na brojne fragmente grube ke-
ramike. ili eljezno doba. Basler
24.301 PIRNJACE, Prahistorijski
tumuli. Na uzvisini iznad polja nalazi se skupina od
oko 50 kamenih tumula, dimenzija. Bron-
doba. Basler
24.302 PLANICE, Cim, Mostar. Prahistorijski tu-
mulus. do!ba. P. Ore<:
24.303 PLITKI DOLAC, Prahisto-
rijski tumuli. Na prostranoj visoraVn.i nalazi se sku-
pina od oko 200 kamenih tumula. doba.
Basler
24.304 POD, Dolbro Selo, Rimsko naselje.
Na irem prostoru nailazi se na ostatke temelja
rimskih zgrada i fragmente cigle. Rimsko doba, 1-
-4. st.
LIT.: C. Patsch 1904, 45. I.
24.305 PODADVOR 1, Rimsko naselje. Os-
taci rimskog materijala. Rimsko do-
ba, 1-3. st. Basler
24.306 PODADVOR 2, Prahistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu uz
ko groblje 11 u obliku san-
duka i sarkofaga, or:ijentiranih uglavnom Z-I; uk-
ras: to:rdirana traka, vitica, znaci, tit
s Bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 316. N.
24.307 POD CESTOM, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Tri kamene gomile. doba.
P.
24.308 PODKRAJNICA, Privalj, Litica. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: bor-
dura, znaci, tit E zoomorf-
ni motiv, ljudske figure, fi'guralne scene. Kasni sred-
nji vijek.
LIT : S. 1971, 306-307. N.
24.309 PODVORNICE, Gornja Jasenica, Mostar.
Rimsko naselje. Ostaci osnove rimske zgrade
(vila rustika), 50X50 m, kao i fragmenti
cigle i opeke. Rimsko doba, 1-3. st. B. Marijan
24.310 POLOG 1, Polog, Mostar. Praistorijski tu-
mulus. Bronzani no, tipa egejskih vje-
rovatno iz nekog razorenog tumula. Rano bronz.ano
doba.
LIT.: V. 1907 a, 208. B.
24.311 POLOG 2, Polog, Mostar. Praistorijski tu-
muli. Iz velikog broja praistorijskih kamenih tumu-
la, od kojih su neki bili raskopani, 1 bronza-
ni bode i 1 bronzani kelt. Jedan tumulus istraio
je V. Radimsky 1892. i naao 3 groba u obliku san-
duka od kamenih malih dimenzija. Kasno
bronzano doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 a, 445-448. B.
24.312 POLJE, Vojno, Mostar. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovna nekropola. Na desnoj obali
Neretve na kamenom tumulu nalazi se manja nekro-
pola sa osam u obliku visokog sandu-
ka i sljemenjaka. Ukras: krunica, friz rozeta, ar-
kade. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.313 POTOCI 1, Potoci, Mostar. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni u obliku sanduka orijen-
tiran Z-I; ukras: vitica. Kasni srednji
vijek. A. Zelenika
24.314 POTOCI 2, Potoci, Mostar. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovni spomenik. U blizini pravo-
slavne crkve i groblja, na tumulu
usamljeni u obliku sanduka, orijentiran SZ-
-JI; ostali uniteni. Hronzano ili oeljezno doba i
LIT : S. 1971, 339. N.
24.315 POVITINE, Kokorina-Gradina, Mostar.
tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Na kamenoj gomili promjera 12Xl2 m nalaze se
tiri u obliku sanduka i sljemenjaka,
uz nekoliko grobova oblika. Orijentacija
Z-I; ukra.s: polumjesec, zvijezda. Bronzano doba i
kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.316 PRIVALJ 1, Litica. S!:rednjovje.ko-
ka, or!jentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Belagi,5 1971, 307. N.
24.317 PRIV ALJ 2, Privalj, Litica. Srednjovjekov-
no groblje. tri u obliku sanduka,
u sekundarnom poloaju; ukras: bordura, simboli-
znaci, tit. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 307. N.
24.318 PROVO, Grabova Draga, Litica. Prahistorij-
ska gradina. naselje branjena suhozidom.
Povrinski nalazi: ulomci keramike, komadi
mlina i troske. i elJezno doba. P.
24.319 RADES, Cim, Mostar. Srednjovjekovna ne-
kropola. Na breuljku nad rijekom Radoboljom na-
lazi i>e nekropola sa sedam u obliiku
i sanduka, oTijentiranih Z-I; ukras: vitica. Kasni
24.320 RADESICE, Radeice, Litica. Prahistorijski
tumuli. Skupina od oko 200 kamenih tumula rasu-
tih na irem- prostoru. doba. Basler
24.321 RAICEVO GROBLJE, Goranci-Podgradina,
Mostar. Srednjovjekovna nekropola. Uz
groblje 15 u obliku i sandu-
ka, orijentiranih S-J; ukra1': krst, arkade; nekoli-
ko dislocirana i sekundarno -u;potrebljeno. Kasni
i:rednji vijek.
LIT.: S. 1971, 339. N.
24.322 Srednjovjekov-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: vitica,
znaci, biljni motiv, figuralna scena. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 341. N.
24.323 RASTANI 1, Ratani, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Tri grobne gomile. doba. P.
24.324 RATANI 2, Ratani, Mostar. Srednjovjeko-
vnii. spomenik. U pravoslavnom groblju ste-
u obliku krsta. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.325 RODOC 1, Mostar. Prahistorijski ka-
meni tumulus. Na istaknutom breuljku u blizini
vrela Jasenice nalazi se veliki kameni tumulus.
doba. T.
24.326 RODOC 2, Mostar. Srednjovj,ekovna
nekropola. U groblju devet
ukras: vitica, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
24.327 SAJMITE greblje, Vinine), Krehin
Gradac, Rimska spolija i srednjovjekovna ne-
kro.pola. Na seolikih putova, na uzvienju,
120 u obliku sanduka, visokih
39 - Arheoloki leksUcon
305
tiv krsta. Kao spolija upotrebljen veliki broj frag-
menata rimske arhitekture. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 317; M. Vego 1981 a, 157 (Vionica,
N.
24.328 SAJMITE, Litica. Srednjovjekovna nekro-
pola. U 14 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
SZ-JI; ukras: tordirana traka, bordura, vitica, sim-
LIT S. 1971, 310. N.
24.329 SAMOGRAD, Bogodol, Mostar. Prahistorijska
gradina i tumuli. Na istaknutom brijegu nalazi se
suhozidom okTugli prostor; povrinski nala-
zi: ulomci keramike. Na prostoru oko gradine nalazi
se skupina od oko 50 kamenih tumula. i
eljezno doba. , D. Basler
24.330 SANCEVINE, Sluanj, Srednjovje-
kovno groblje. U groblju est
u obliku sanduka i visokog sanduka,
orijentiranih Z-I; ukras: vitica, arkade, tH s ma-
LIT.: S. 1971, 316. N.
24.331 SLIPCICI, Mostar. Rimsko naselj.
Brojni ostaci rimskog materijala, na-
cigle. Rimsko doba, 1-3. st.
24.332 SLIVICE, Cim, Mostar. Prahistorijski tumu-
lus. Grobna kamena gomila. doba.
P.
24.333 SMRCANJ, Dnopolje, Mostar. Srednjovjeko-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i s-J; uk-
ras: znaci, biljni motiv. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 341-342. N.
24.334 SMRCENJACI, Cim, Mostar. Srednjovjeko-
vna nekropola. Istraivanja vrila 1979. god. V. Atanac-
Kod groblja, otkri-
veno pet grobova kamenim bez
priloga. U bLizini grobova i u samom groblju sa-
u obliku i sanduka; uk-
ras: rozeta, figuralna scena. Ostali uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT : S. 1971, 340. V.
24.335 SRITNA NJIVA, Donja Drenica, Mostar.
Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe nalazi-
lo se 35 u obliku sanduka i sarko-
faga, or,ijentiranih Z-I; ukras: bordura, vitica, po-
lumjesec, figura ratniika. Dislocirana. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 338. N.
24.336 SRITNICE, Kruevo, Mostar. Prahistorijski
tumuli. Pet kamenih grobnih gomila; dvije
ne. doba. P.
{;
24.337 STECAK, Litka. Srednjovjeko-
vna nekropola. grupa Kasni sred-
nji vijek. N.
24.338 Blizanci, Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulu
vano sedam u obliku sanduka, orijentira-
nih Z-1; ukras: motiv krsta. Bronzano doba i kasni
srednji vijek. N
24.339 STECCI (Solini Citluk. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na blagom uz-
vi.enju, emjeteno oko 55 u obliku sandu-
306
ka, orijentiranih uglavnom Z-I. Bronzano doba i
LIT.: S. Hl71, 316. N.
24.340 Donja Jasenica, Mostar. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na velikom
tumulu i uz njega 11 u obliku
sanduka, ostali fragmentirani; zna-
ci, figuralna scena. Vidljivi grobovi. Lokalitet ote-
pomjereni. Bronzano doba i kasni srednji
vijek. N.
24.341 Gornji Polog, Mostar. Srednjovje-
kovno groblje. grupa Kasni sred-
nji. vijek. N
24.342 STECCI, Polje, Citluk. Pra-
istorijski tumulm i srednjovjekovno groblje. Na tu-
mulu, promjera 5 m, smjetena tri u obliku
sanduka i krsta, orijentirana Z-I; ukras:
ni znaci. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
N
24.343 Citluk. Srednjovjekovno
grobljoe. u obliku visokih san-
duka, orijentirana uglavnom Z-I; ukras: predstava
jelena. Kasni srednji vijek.
L'.T : 3. 1971, 314. N.
24.344 STECCI, Litica. Srednjovjekovna
nekropola. 23 u obliik:u sanduka,
or.ijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 305. N.
24.345 STECCI, Ljuti Litica.
taci rimskog naselja i srednjovjekovna nekropola.
Tragovi rimskog naselja lee na samom rubu prema
Mostarskom Blatu. Vidljive ruevine pravokutne
zgrade 90X30 m, te brojni fragmenti rimskih
tegula. Na rimskim ruevinama formirana nekropo-
la sa oko 54 spomenika u obli-
ku i sanduka, orijentiranih Z-I; Rimsko do-
ba, 1--4. st. i kasni srednji vijek. v. P1kvalin
24.346 S'l'ECCI spila), Raka Gora, Mostar.
Srednjovjekovna nekropola. Manje zatitno istrai-
vanje obavio je S. 1954; potpuno zatitno
iskopavanje obavila V. 1977. Na
platou manjeg uzvienja nad desnom obalom Neretve
nalazila se nekropola sa 67 u obliku
sanduka i amorfnog kamenja; nala-
zilo se i 11 grobova sa krunog i pra-
vougaonog oblika. Orijentacija: SZ-JI i JZ-SI;
ukras: krst, krunice, figuralna scena; izmjeteni.
fatraeno je ukupno 116 grobova; 13 grobova sadr-
avalo je priloge. Kasni srednji vijek.
UT.: S. 1956, 253-260; S. 1971, 339; .
1978, 22.3-280 V.
24.347 STECCI, Mostar. Praistorijski tumu-
i srednjovjekovno groblje. Na tumulu smjetena
sedam u obliku sanduka, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. 1971, 342. N.
24.348 STECCI (Kekinovac), Sluanj, Citluk. Sred-
njovjekovno groblje. U blizini groblja sa-
u obliku sanduka, viso-
kog sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
bordura, friz lukova, rozeta, tit s arkade.
LIT.: . 1971, 316. N.
24.349 STECCI, Mostar. Srednjovjekovna
nekropola. Ispod Sadova (Kapua) nalazi se nekro-
pola sa 25 oblika, utonulih u zem-
lju, amorfnih i orijentiranih Z-I. Kasni
24.350 GROBLJE, Citluk. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. U kato-
groblju i okolnom prostoru, u
tri grupe, jedna uz tumulus, 18
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras:
bordure, vitice, rozete, arhitektonski motivi, figu-
ralne scene. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 314. N
24.351 STRAZNICA, Litica. Prahisto-
rijski tumuli. Na blago zaravnjenom vrhu brijega
nalazi se skupina od 30 kamenih tumula.
doba. Basler
24.352 STRAZNICA, Sretnice, Mostar. Prahfatorijski
tumulus. Na vrhu zaravnjenog brijega stoji veliki
24.353 STRA.ZNJICA, Mostar.
obliku sanduka i sljemenjaka; orijentiranih
Z-I; nekoliko ukras: tit s polu-
mjesec, zvijezda, tordirana traka. Kasni srdnji vijek.
A. Zelenika
24.354 STRIZEVO, Strievo, Mostar. Srednjovjekov-
orijentiranih Z-I; ukras: bordura, znaci.
LIT.: S. 1971, 342. N.
24.355 STUDENAC, Rasno, Litica. Srednjovjekov-
i sarkofaga, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras: ro-
zete, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 310. N.
24.356 SUHO POLJE, Buna, Mostar. Rimska zgra-
da. Uz lijevu obalu Bune, nalaze se ostaci rimske
zgrade pravokutnog oblika, 9,6 x 7 ,6 m. Rim-
sko doba, 1-3. st.
LIT.: l/. Radimsky ;e-n, l 74. D. Sasler
24.357 SUTIV AN, Donja Blatnica, Rimski
nalaz. Uz vrelo Sutivan bron-
statueta (cornicena) u tuniku.
UT.: C. Patsch 1904, 45. B Ma;rijan
24.358 SVA CICI, Mo::: tar. Pra-
kamenoj gomili nalazi se nekropola sa pet ste-
24.359 SARAMPOVLJE (Vinina), Kruevo, Mostar.
Srednjovjekovna nekropola. Pored crkve
i groblja, u nekoliko grupa, 52 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana ug-
lavnom Z-I; ukras: bordure, vitica, zna-
ci, arkade, tit s ljudska figura, figuralna
scena; natpisi. Kasni srednji vijek.
LIT.: ,<;, 1971, 340. N.
24.360 SARAMPOVO, Litica. Sre-
dnjovjekovna nekropola. Uz groblje
vano 10 u obliku sanduka i krsta, ori-
jentiranih Z-I; ukras: vitica, znaci, ar-
kade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 308-309, Sl. 40. N.
24.361 SATORINE (Golo BrdO), Mostar.
Srednjovjekovna nekropola:. oko 80 ste-
ranih Z-I; ukras: tordirana traka, bordura, vitica,
znaci, konjanik, antropoidni likovi. Kami
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 342. N.
24.362 SEVRLJICA, Mostar. Prahistorij-
sko naselje. U jednom dijelu otkri-
ven tanki kulturni sloj sa fragmentima keramike
kulture. Kasni neolitik. Basler
24.363 SIPOVAC, ipovac, Mostar. Srednjovjekov-
no groblje. ostali uniteni,
njima i krst s natpisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1964 a, 198. N.
24.364 SKRBINSKA GOMILA, Pijesci, Mostar. Pra-
historijski tumulus. Na istaknutom rubu brijega pre-
ma kanjonu Neretve, nalazi se veliki kameni tumu-
1 us. ili eljezno doba. Basler
24.365 SUMARAK, Donja Vionica, Citluk. Srednjo-
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: tor-
dirana traka, bordure, znaci, tit s ma-
LIT.: S. 1971, 317. N.
24.366 SUSKOVA GRADINA, Litica.
Prahistorijska gradina i rimska utvrda. Povrinski na-
i eljezno doba i rimsko doba. P.
24.367 TEPCICI, Mostar. Ostaci rimskog
naselja. Ispod brda Kosmaja, na desnoj obali Ne-
retve, otkriveni kameni stubovi s kapite-
lima i sepulkralni titul, uz brojne fragmente rimske
opeke. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: D. Se19ejevsld 1925, 87-90
V. Pakvalin
24.368 TOPLO, Donja Drenica, Mostar. Ostaci sre-
dnjovjekovnog naselja i natpis u stijeni. Istraiva-
nja vrila V. Lokalitet se nalazi
na nekoliko terasa iznad lijeve obale Dreanke, pri
u Neretvu. Na vie mjesta ustanovljeni su tra-
govi i podzida uz stijene, a u jednom
i ognjite sa debljim slojem srednjovjekovne kera-
mike .. Ispred drugog i na padini prema obali
Neretve je dosta fragmenata keramike iste
vrste. su vjerovatno bile drvene i sa Jednom
stranom prislonjene uz stijene, a koriteni su i pri-
rodni usjeci u stijenama, na prostoru ispred
poznatog natpisa vojvode Masna Natpis
je pisan bosanskom a datiran je u doba
banovanja Tvrtka I od 1355. do 13157. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: Truhelka 1914 a, 234; . 1955, 67-80; M.
Vego 1961, 262-263 (Zauje). V.
24.369 TRN, Trn, Litica. Srednjovjekovno groblje.
Uz groblje 20 u obliku
sanduka i krsta, orijentiranih Z-1; ukras:
tordirana traka, bordura, znaci, ruka s
LIT.: S. 1971, 307, Sl. 38. N.
24.370 TUSTE, Donje Gnojnice, Mostar. Prahistorij-
ski tumulus. Dva velika kamena tumula.
ili eljezno doba.
LIT : V. Radimsky 1891, 189. Basler
24.371 UZARICI, Litica. Prahistorijska gra-
dina i tumuli. Gradina je smjetena na blagoj padini
brda. Polukruni suhozid, snaan i dobro
brani pristup s gornje i s strana, dok je prilaz
s donje strane Plato je oko
50 x 30 m. Na povrini dosta fragmenata keramike
i lijepa. U blizini gradine je skupina kame-
nih tumula. i eljezno doba. P.
24.372 VAKUF, Litica. Srednjovjekovno
groblje. Na Vakufu i u oblinjem prostoru

307
rana Z-I; ukras: znaci. Jedna grobnica
pod ozidana, raskopana, nalazi izgubljeni.
UT.: '. 1971, 308. N.
24.373 VARDA, Gornji Litica. Prahistorijski
tumuli. Skupina od 35 tumula, medu kojima i jedan
veliki. doba. Basler
24.37 4 VARDA 1, Knepolje, Litica. Prahistorijski
tumuli'. Na irokom prostoru zv. Varda nalaze se
dvije vel:illte kamene gomile zv. Varda i Bijela go-
mila. doba.
LIT.: V. Radimsky 1894 a, 445. Basler
24.375 VARDA 2, Knepolje, Litica. Ostaci rimske
nekropole. Od rimske nekropole temelji male
zgrade (grobnica?) i poklopci sarkofaga.
LIT.: V. Radimsky 1894 a, 443. B. Marijan
24.376 VARDA 3. Knepolje, Litica. Srednjovje-
kovna nekropola. Na irem, umovitom prostoru na-
lazi se nekropola sa oko 198 u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: kri, tit, pred-
stava ivotinje, krunica. Kasni srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1894 a, 443; S. 1971, 307- 308.
A. Zelenika
24.377 VARDA, Kosor, Mostar. Srednjovjekovna
stolica. Kamena stolica sa natpi-
som. Po tradiciji stolica je sluila za sudovanje her-
cega Stjepana. Kasni ffednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1891, 159-192; M. Vego, 1962 a, br. 21.
P.
24.378 VARDA, Kruevo, Mostar. Prahistorijski tu-
muli. Tr:i ikamene grobne gomile; jedna se zove
Kruevska gomila. doba. P.
24.379 VELIKA BANDURICA, Bogodol, Mostar.
Prahistorijska gradina. Na vrhu brijega stoje ostaci
suhozida koji zatvara prostor oblika.
24.380 VELIKA GOMILA, Cim, Mostar. Prahistorij-
ski tumulus. Na istaknutom brijegu nalazi se veliki
24.381 VELIKA GRADINA, Mostar. Pra-
historijska gradina. Na breuljku nad dolinom Ne-
retve, nasuprot Bune, prahistorijska gradina.
Ostaci bedema nisu ostao je samo central-
ni tumulus. Povriruski nalazi: ulomci keramike. Bron
i elj<ezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1891, 161. T.
24.382 VIHOVICI, Mostar. Praistorijska
ostava. Sa..,tojala se od tri bronzane sjekire-kelta.
faza kasnog bronzanog doba (Ha B).
LIT.: B. 1976 b, 281-282. B. Covk
24.383 VILINSKA LJUT, Cerigaj, Litica. Prahisto-
rijsko naselje i tumulus. Ostaci vangradinskog na-
selja. Povrinski nalazi: ulomci keramike i
lijepa. U blizini lei kamena grobna gomila. Bron-
do1ba. P. Oree
24.384 VIONICA, Vionica, Citluk. Srednjovjekovni
spomenici. Na omanjoj glavici smjetena dva
u obliku masivnih orijentiranih Z--1; ukras:
vitica, tit s Ispod vidljive duboke
ozidane grobnice. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 317; M. Vego 1981 a, 157.
N.
24.385 VIONICKO GROBLJE, Vionica, Citluk. Sred-
njovjekovno groblje i rimska spolija. devet
u obliku .:anduka, od kojih predstav-
lja rimska sp<:>lija; orijentacija: Z-I. Rimsko doba i
LIT.: . 1971, 317. N.
24.386 VISOCICA (Bakri), Donja Blatnica, Citluk.
Ostaci rimskih zgrada i srednjovjekovna nekropola.
U blizini groblja uz ostatke temelja rim-
skih zgrada 39 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
dirana traka, bordura, vitica, znaci; nat-
pisi (knez Pavao Rimsko doba i kasni
srednji vijek, 15. v.
'...IT: S. 1971, 315--316. (Velika
B. Marijan-N.
U.387 Mostar. Srednjovjekov-
ni spomenik. U10amljeni u obliku visokog san-
duka, orijentiran Z-I; ukras: tordirana traka, zvi-
jezda, polumjese<'.. Kasni srednji vijek. A. Zelenika
24.388 VRBA, Potoci, Mostar. Rimski sarkofazi i
srednjovjekovni grobovi. Ispitivanje obavio 1890. god.
V. Radim.:ky. U rimskim sarkofazima naknadno sahra-
njeni pokojnici, uz koje je luksuzni
-gotski nakit. Iz sarkofaga, otkrivenog 1882.
zlatni nalazi nestali; nalaz iz manjeg sarkofaga sa-
dravao je par srebrnih i fibula, par zlat.:..
nih naunica s privjeskom, zlatni privjes-
cima i agrafama, dio s perlom, srebrna kap-
sula. Nedaleko odatle, 1936. zlatni uni-
ten. Probna sonda napravljena 1959. (N.
nije dala nikakve rezultate. Rani srednji vijek, prva
polovina 6. v.
LIT.: V. Radimsky 1890, 337-342; Z. Vinski 1954, 307-'.H3;
N. 1962, 154; N. 1984, 384-385. N.
24.289 VRDI, Vrdi, Mostar. Srednjovjekovna nekro-
pola. Na visokom planinskom platou iznad Neretve,
u groblju 12 ob-
like nije odrediti; orijentacija: SZ-JI
i Z-I; ukras: tit s zvijezda, polumjesec.
24.390 VRLJUA, Vrdi, Mostar. Srednjovjekovna
nekropola. 24 je oblike teko
odrediti; orijentacija: SZ-JI. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
24.391 VRT (Kri), Litica. Srednjovje-
duka i krsta, orijentiranih Z-I; ukras. arkade. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 305. N. iVI.Uetk
24.392 VRT POD DUBOM, Gornje Vojno, Mostar.
Srednjovjekovna nekropola. Uz desnu obalu Neretve
nalazi se manja nekropola sa vidljivim kamenim
ogradama i dva u obliku amorfne i
kria. Orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
24.393 VRTACE, Mostar. Rimsko naselje
i nekropola i srednjovjekovni grobovi. Rimsko na-
selje lealo je u polju, uz lijevu obalu Jasenice. Na
ovom prostoru nailazi se na temelje rimskih z.grada,
ulomke arhitekture, kamenja, stupova,
rimske opeke i keramike. Odavde i dva sar-
kofaga salonitanskog tipa s tabulom ansatom, anepi-
grafska i nedovrena, to i na postojanje
klesarske radionice. Na rimskim ostacima smjetena
su tri orijentirana Z-1. Rimsko doba, 1--4.
st. i kasni srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1892 d, 332-336. V. Pakvalin
24.394 VUCIPOLJE, Knepolje, Litica. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na manjoj
gomili nalazi se nekropola sa u obliku
orijentiranih Z-I; ukras: vitica. Kasni srednji
vijek. ::\. Zelenika
24.395 VUKODOL, Mostar-Vukodol. Rimski i sre-
dnjovjekovni grobovi. Sondiranje obavio J. Ha-
velka 1901, a zatitno istraivanje V. Atanac-
1963-rn65. otkrivene dvije
kamene urne; u jednoj je posuda,
a u drugoj bronzani prsten, staklena bronzani
stilos i carski novac (Gordianus, 238-244). U novije
vrijeme su dvije skoro kamene
urne, na dubini 1,20-1,50 m, a u istom rovu nala-
zile su se u jednom nizu .i dvije jame sa spaljenim
ostacima i u i"vakoj po jedna posuda. U
sloju iznad urni je rimski carski novac
(Aleksandar Sev-erus, 222-235); sadraj urni je uni-
ten. jama nalazilo se rtvite sa
nekoliko kamenova, s ostacima ivotinjskih
kostiju. Grobovi su datirani u 3. Juno od ovih
grobova, na dubini 1,20-1,80 m, otkriven je jedan
skeletni grob i jedan grob kraj njega. Grob
je bio kamenjem i orijentiran Z-1;
prilog: g'1ozdeni dvosjekli izrade i par
bronzanih mamuza, srebrni okov i gvozdena jabu-
sa trnom. Nalazi su datirani u 9. v. Pored toga
u grobu su vjerovatno dijelovi za amblem.
Neto dalje otkriveni su na dubini 0,90 m grobovi sa
tragovima zatitnih kamenih Rimsko doba, 3.
v rani i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 a, 12-13; V. 1956 b,
159-162; G. 1983 a, 15-28 V.
24.396 ZELENA PECINA, Blagaj, Mostar. Praisto-
rij,sko naselje. Iskopavanja obavio A. Benac
1955. Nalazi:3te se sastoji od dva - Velike
i Male 'zelene Naseljena je bila samo Velika
koja je velika oko 60 X 50 m, a nastanjen
je bio samo zadnji dio oko 18X12 m.
Kulturni sloj je bio debeo od 0,40 do 0,90 m. U njemu
nije bilo ognjita, nego samo broj vat-
rita sa mnogo pepela. Pored toga, u sloju je
nekolicina kamenih i kotanih to ne bi po-
neko due stanovanje iste zajednice. Uz
stiienu, u dubini Velike su
i ostaci skeleta.
Prema nalazima kulturni doj se
dijeli na tri osnovna stratuma. Donji stratum je
sadravao preteno, ako ne gotovo im-
presso keramiku, sa vrlo raznolikim repertoarom
ukrasa. Radi se o visokim sudovima i
zdjelama, grube povrine, prekrivene u cjelini im-
pre10so motivima. su izvedeni utisci prsta,
nokta i nekog instrumenta, a zatim igosani motivi
i motivi tipanja. Posebno treba spomenuti orna-
mente pletene korpe, koji na kulturne veze
sa sjevernom Afrikom. U Erednjem stratumu je na-
nekoliko fragmenata keramike danilske kulture,
a mnogo vie keramike kulture.
u gornjem stratumu je sakupljena kera-
mika kasnog eneolita i jedan .primjerak keramike
ukraene tehnikom.
Sloj sa impresso keramikom pripada
neolitu, a po svojstvima rob pripada
za:padnomediter.anskom kulturnom krugu, a povezan
je p<:>sebno sa junom Italijom. Ovaj lokalitet pred-
stavlja kariku u prodoru jadranskih i mediteranskih
elemenata, odnosno elemenata i hvarsko-
kulture prema gornjoj Neretvi i Bosni.
Izgleda da je ovaj sluio kao privremena
stanica u kretanju neolitskih grupa dolinom Neretve.
Stariji, srednji i eneolit i neolit.
LIT.: A. Benac 1957 a, 61-92; A. Benac 1964 a, 73-76; S.
1979, 488, 495, 497--499. A. Bellac
24.397 ZIDARNICA, Cit1uk. Prahistorijska
gradina i tumuli. Na glavici niskog oblog brijega
nalazi se suhozidom okruglog obli-
a unutar njega nekoliko pregrada; u
i dijelu stoji po jedan kameni tumulus.
Kulturni sloj je vrlo tanak, a na povrini zemlje
zapaaju se fragmenti keramike. Na prostoru oko
gradine nalazi se veliki broj kamenih tumula, ma-
hom velikih razmjera. i eljezno dorba.
Ba,sler
24.398 ZUBCEV A GRADINA, Pra-
hi.storijska gradina. Pri rubu brijega nalazi se oko
6 m visoki kameni nasip koji zatvara prostor pot-
oblika. Uvrh nasipa stoji veliki tumulus
sa stepenastom podgradnjom. Na padini brijega za-
paaju se terase od nekadanjeg naselja. Nalazi: frag-
menti keramike u podnoju brijega. i e-
ljezno doba. Basler
24.399 ZVONIGRAD, Gornji Polog, Mostar. Prais-
torijska gradina. Smjetena je na zaobljenom hrbatu
dosta visokog, dominantnog brda. Naseljena povrina
duga je oko 200 m, s irinom do 100 m.
Na junoj strani su ostaci bastiona, danas u obliku
kamene gomile. Uz bastion se pruaju ostaci
suhozida, preteno od poligonalnih kamenih
blokova, to je dio fortifikacije jedne starije faze.
Na sjeverozapadnoj strani su dijelovi mla-
zida, od fino tesanih, bunjastih bloik:ova.
Po povrini tragovi osnova u suhozidu i sitniji
fragmenti keramike. Starije i eljezno (hele-
doba.
LIT.: Z. 1975, 103-111, Tbl. 3. B.
24.400 ZITOMISLICI 1, Mostar. Ostaci
rimskog naselja. Na prostoru cca 10 hektara na lije-
voj obali Neretve nalaze se ostaci rimskog
309
naselja (ostaci rimske cigle i kamena).
LIT.: E. 1960, 64; T. 1978 a, 293-314.
T.
24.401 ZITOMISLICI 2, Mostat'. Sred-
njovjekovno groblje. dva u obliku
sanduka i krsta .s orijentirana S-J; ukras:
vitica, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 340. N.
24.402 ZITOMISLICI 3, Mostar. Sred-
liku i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: bor-
dura, vitica, znaci, arkade, konjanik. Kasni
ffednji vijek.
LIT : S. 1971, 340-341. N.
24.403 ZITOMISLICI 4, Mostar. Sred-
obliku i sanduka, u tri grupe,
orijentiranih Z-I; ukras: bordura, znaci,
arkade, konjanik. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Belagi6 1971, 341. N.
24.404 ZUZELJ-GRADINA, Citluk.
Prahietorljska gradina. Na vrhu brijega nalazi se ok-
rugli prostor suhozidom koji u junom di-
jelu prerasta u veliki tumulus, a u sjevernom u jo
jedan, ali manji tumulus. Na prostoru
i po padinama brijega nalaze se ulomci keramike.
24.405 ZV Litica. Rimska zgrada. Uz
vrelo nalaze se ostaci zidova rimske zgrade.
LIT.: V. Radimsky 1896 b, 197. I.
REGIJA 25.
REGIJA 25: OPTI POPIS NALAZITA
1. ALAGOV AC, Grude--Al.agovac
2. ANDRIJANICI,
3. BAJOVCI, Bajovci,
4. GRADINA, Cerov Dolac, Grude
5. BARINOV AC, Grude
6. BACINE, Hairdomilje, Ljubuk1i
7. BATINE, Capljina
8. BEGICA GOMILA, Gnjilite, Capljina
9. BELUA, Hardomilje, Ljubuki
10. BILI BRIG, Grude
11. BILI GREB, Drinovci-Vitua, Grude
J2. BIJACA, Ljubuki
13. BLAZEVICI, Grude
14. BLINJA, Teskera, Ljubuki
15. BLIZNICE, Grude
16. BOBANOVA DRAGA, Draga,
Grude
17. BORJE, Klobuk, Ljubuki
18. BRIJEG, Gabela,
19. Neum
20. BRSTANICA, Brt.anica, Neum
21. BULUTOV AC, Sjekose,
22. BUNAR, Ljubuki
23. GRADINA, Lipno, Ljubuki
24. BUINE, Golrica,
25. CERNO, Cern:o, Ljubuki
26. CEROV DOLAC 1 (arina gradina), Cerov
Dolac, Grude
2'7. CEROV DOLAC 2, Cerov Dolac, Grude
28. CRKVICE, Mostarska Vrat.a, Ljubuki
29. CRKVINA, Brestica, Neum
30. CRKVINA, Dubravica, Neum
31. CRKVINA, Hutovo, Neum
32. CRKVINA, Ljubuiki
33. CRKVINA, Mostarska Vrata-Jurjevica,

34. CRKVINA, Studenci, Ljuhuild
35. CRKVINA (Poratak), Ljubukf
36. CRKVINE, Grude
37. CRKVINE (Baine njive),
Grude
38. Dretelj,
39. CRVENI GRM 1, Crv.eni Grm, Ljubuki
40. CRVENI GRM 2, Crveni Grm, Ljubuiki
41. CVITAN GRAD, Cemo, Lju:buki
42.
43. Ca1Pljina
44. Donji Ljubuki
45. KULA, Struge, Capljma
46. CEMERI,
47. CORLUKE,
48. DABIRICA, Capljina
49. DANICA, Daniica, Neum
50. DESILO, Bajovci,
51. DILICI, Vitina, Ljubuki
52. DOCL Crveni Grm, Ljubuki
53. DOCI, Drinovci-Doci, Grude
54. DOCI 1, Vitina-Doci (Borasi); Ljulbuki
55. DOCI 2, Vitina-Doci, Ljubutki
56. DOLJ ANI, Doljani,
57. DOLJANSKA GRADINA, Doljani,
58. DONJA Donja Ljubuki
59. DONJI PROBOJ, Proboj-Donji Proboj,
Ljubuki
60. DRACEVICA, Donji
Ljubuiki
61. DRAGICINA, Grude
62. DRAZNICA, Gornja Ljubuki
63. DRETELJ, Dretelj, Capljinia
64. D!RINOVA DRAGA, Veljaci, Ljubulti
65. DRINOVCI, Drinovci, Grude
66. V A, GoTnje Grude, Grude
6'7. DUV ARINE, Gabela, Capljina
68. DUZI, Dui, Neum
69. DVORITA 1, Svitava, Capljina
70. DVORITA 2, Svitava,
71. GLAVICA, Brestica, Neum
72. FILOV Mostarska Vrnta, Ljubuki
73. GABELA, Gabela, _
74. GAGRICE, Lokve-Gagrice, Ca,plj1ina
75. GAJ - GOMILE, Grab, Ljubuki
76. GAJ, Gradska, Ljubuki
77. GLADISJ:KE, Tihaljina-Jakenica, Grude
78. GLAVE, Cerno, Ljbuki
79. GLAVICA, Lipno, Ljubuki
80. GOMILA, Hotanj,
81. GOMILA, Sjekose-Dubravica,
82. GOMILA NA PRLICA STRANI,
Grude
83. GOMILE, Grude
84. GOMILE, Hraljani, Ljubuki
85. GOMILE, Klepci, Capljin.a
86. GOMILE, Ledin.ac, Grude
87. GOMILE, Lipno, Ljubuki
88. GOMILE,
89. GOMILE, Grude
90. GOMILE, TJ.haljina-Nezdravica, Grude
91. GORICA 1, Go1rica, Grude
92. GORICA 2, Gorica, Grude
95. GORNJE POLJE, Caplj1ina
96. GORNJI KARTANOVAC, Grude
97. GORNJI STUDENCI, Gornji Studenci,
Ljubuki
93. GORNJI Grude-Gornji
99. GRAB ,Grab, Ljubuki
100. GRABOVNIK, Grabovnik, Ljubutki
101. GRACINA, Orahovlje, Ljubuki
1Qi2. GRACINE, Humac, Ljubuki
103. GRACINE, Ljubuki
104. GRAD, Ljubuki
105. GRAD, Vitina-Utvica, Ljubuki
106. GRADAC 1, Gradac, Neum
107. GRADAC 2, G:radac, Neum
110. GRADINA, Bivolje Brdo, Capljina
111. GRADINA, Brestica, Neum
112. GRADINA, Neum
313
314
113. GRADINA, Cemo, Ljubu1ki
114. GRADINA, Crveni Grm, Ljubuki
115. GRADINA, Donji Grude
116. GRADINA, Donji Ljubuki
117. GRADINA Drinovci, Grude
113. GRADINA, Drinovci-Sebina, Grude
119. GRADINA, Drinovci-V1rcani, G["ude
120. GR\DINA, Gornje Neum
121. GRADINA, Ljubuki
122. GRADINA, Grude
123. GRADINA,
124. GRADINA, Hardomilje, Ljubuki
125. GRADINA, Hutovo, Neum
126. GRADINA, Neum
127. GRADINA, Klepci,
1218. GRADINA, Klobuk-Vodice, Ljubuki
129. GRADINA, Lpno, Ljubuki
130. GRADINA, Grude
131. GRADINA, Mostarska Vrata-Jurjevica,
Ljubuki
132. GRADINA, Neum
133. GRADINA, _
l34. GRADINA gradina),

135. GRADINA, Prnboj, Ljubutki
136. Svitava,
137. GRADINA, Ljubukii
138. GRADINA, Tihaljina-Gornja Mahala, Grude
139. GRADINA, Ljubuki
140. GRADINA NA STRANI,
Grude
141. Gradac, Neum
142. GRCKO GREBLJE, Bivolje Brdo,
143. GRCKO GREBLJE, Svitava, Capljina
144. GRDOMAN, Gradac, Neum
145. GREBINE, Grude-Poerte
146. GREBINE 1, Vitaljina, Ljubuki
147. GREBINE 2, Vitaljina, \ ... jubuki
148. GREBLJE, Dobrovo, Neum
. 149. GREDA, Crveni Grm, Ljubuki
150. GREDA, .
151. GRIVE, Lipno, Ljubuki
152. GRKOV DOL, Klepci-Grkov Dol,
153. GiROMILA, - Seline, Grude
154. GROMILE, Drinovci-Draga, Grude
155. Ljubuki
156. GROVISTE, Grude
157. GRUDE 1, Grude
158. GRUDE 2, Grude
159. GRUDE 3, Grude
160. GUVNINA, Gornje Dole, Ljubuki
161. GUVNINE, Grab-Gradac, Ljubuki
162. GUVNINE (Gradina), Lokve-Gagrice,

163. Hi\RDOMILJE 1, Hardomilje, Ljubuki
164. HARDOMILJE 2, Hard.omilje, Ljubuki
165. HASICA GRADINA,
166. HUMAC 1, Humac, Ljubuiki
167. HUMAC 2, Humac, Ljubuiki
168. Capljina
169. JELAEVAC, Grude
170. GROBLJE,
Tihaljina-Razdolje, Grude
171. KAJTAZOVINA, Donji Studenci, Ljubuki
172. KAPINA, Prapratnica, Neum
173. KARUSOVICE, Hutovo, Neum
174. KLEPCI, Kleipci,
175. KLOBUK, Klobuk, Ljubuki
176. GROBLJE,
Grude
1 77. KOSA, Ljubuiki
178. KRATINA, Hardomilje, Ljubuki
179. KRA VARICA, Pribilovci, Capljina
180. Grude-Alagovac
181. KRITALICA, Grude-Kiritalica
182. KRIVI DOLAC, Grude
183. KRIINE, Humac-Kutac, Ljubuki
184. KRSTINA, Grude
185. KRSTINA, Grude
186. KRlJPA 1,
187. KRUPA 2, Capljina
188. KRVNICE, D,onji Ljubutki
189. KUCETINE, Neum
J.90. Capljina
l 91. Capljina
192. KULJESEVINE, Bivolje Brdo, Caipljina
193. KUPARICA, C.apljina
194. KUTAC, Humac-Kutac, Ljubutki
193. LASTVA, Gornje Hrasno-Las.tva, Neum
196. LASTVA, Vitina-Utvica, Ljubuki
197. LAT'ICE (Jelengroblje), Ljubuki
198. LAZINA, Grude
199. LAZINE, Grab, Ljubuki
200. LEDINAC, Ledinac, Grude
201. LI?NO, Li:pno, Ljubuiki
LISCE (Lisje), Hutovo, Neum
203. (Toplica), Gornje Hrasno-Vinine,
Neum
204. LOKVE 1, Lokve,
205. LOKVE 2, Lokve,
206. LOVRICA DOLAC, Grude
207. LOZNICA, Klepci-Loznica,
208. LUCINE, Miletina, Ljubuiki
209. LUINA, Grude--Pocrte
:no. LJUBUSKI, Ljubuki
2 tl. MACINA GOMILA, Gnjilite,
2J?. MALA GRADINA,
213. MALA GRADINA, Gnjilite, Capljina
?14. MALA Ljubuki
215. MALE NJIVE, Gru:le
216. MALI PETNJIK, Drinov!Ci-Mala Grude
217. MALOKRN, Gradac, Neum
218. Mc\NDINA GOMILA, Grude
:?19. Glumina, Neum
220. MEJDAN,
221. MIKULICI, Grude
Gorica, Grude
223. MII,
224. MOGORJELO,
Neum
226. MOSEVO,
227. MR:LJANOVAC (Grebine),
Lj ubuki
228. MUKOS GRAD, Tihaljina, Grude
229. MUSA, Capljina-Mua
230. NAGREBNICE, Neum
231. NECAJNO, Grude
232. NEREZI (Gnkvina),
233. NEZDRA VICA, Tihaljina-Nezdiravica, Grude
234. NOKTAC,
235. KLANAC, Rubova, Neum
236. OBALE, Ljubuk.i
237. OBALJENO GROBLJE, Cerovica, Neum
238. OBZIDINE, Prolog, Ljubuki
239. OGRADA, Sjekose,
240. 1,
241. OPLICICI 2,
242. 3, Ca'Pljina
243. 4, Capljina
244. 5,
245. ORLOVE STINE, Grude
246. OTOK, Grude
247. OTOK, Otok, Ljubuki
248. OTUNJ GLAVICA, Grabovniik, Ljubuki
:249.
250.
251.
252.
:!.53.
J;::i4.
255.
256.
257.
258.
2;:,9,
260.
231.
262.
263.
364.
26:i.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
?..73.

275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
'.282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
PASJAK, Grad:ic, Ne::wn
TORINA, Grude
PETRO VA GOMILA Grude
PIT, Goa:ica, Grude
PIVNICE, Harxlomilje, Ljubuki
PLOCE, Capljina
POCITELJ, Capljina
PODGRADINJE, Gornje
Neum
PODVORNICE, Bajovci,
PODVORNICE, Dretelj, Capljina
PODVORNICE, Gornji Grude
POGANA VLAKA, Cer:ov Dolac, Grude
POJILO, Grude
POPIN A, Doljani, Ca;pljina
PRAPRATNICA 1, Pra,pratnica, Neum
PRAFRATNICA 2, Prapratnica, Neum
FRATARSKE ZIDINE, G:rmde
PRIBILOVCI 1, Pribilovci, Capljina
PRIBILOVCI 2, P.ribilovci,
PRISPA (Lalovci), Grude
1, Grude
2, Grude
PROBOJ, Prnboj, Ljubuiki
PRINE, Donja Ljubuki
RADALJ, Crveni Grm, Ljubuik:i
RADE, Neum
RADISEVINA, Radievina, Neum
Ljubuiki
RADOV AN, Ljubuik:i
GOMILA, Gnjilite,
RASICA GROBLJE, Donji Studenci, Ljubuki
RATAC, Grude
RA Mlini,
Grude

ROTNA GOMILA, Ljubuki
ROV AC GOMILA, Svitava,
RULJA, Humac-Kutac, Ljubuki
Grude
SAMOGRAD, Grab-Gorica, Ljubuki
SELINE, Gabela, Capljina
SELINE 1, Grude
SELINE 2, Grude
SELINE 3, Grude
SITOMIR, Ljubuki
SJEKOSE, Sjeikose,
SKLADA, Grude
SOVICI, Grude
SPILICE (Plandita), Bajovci, Ca1pljina
SPREMIN A PECIN A, Gradac, N eum
STARINA, Bivolje
Sjeikose, '
Lokve-Gagrice, Capljina
STRUGE, Struge,
STUDENCI, Studenci, Ljubuiki
GRADINA, Pribi1ovci,
SVETIGORA, Grude
SVITAVA 1, Svitava,
305.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
3; 4.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
,329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
':1RO.
361.
;:>62.
353.
SVITAVA 2, Svi.tava,
SVITAVA 3 groblje), Svitava,
Capljina
ATOROVA GOMILA, Lokve, Capljin.a
SPRLJINE, Grude
UPLJA GOMILA, Lipno, Ljubu:ki
SURMANCI 1, Surmanci, Caplj.ina
SURMANCI 2, urmanci, Caipljina
SUSNJARI, Grude
TABAKOVAC, Vitina-Utvica, Ljubuki
TASOV KRST,
T Caipljina
TEPIN GREB (Grebine), Grab, Ljubuki
TERSANA,
TIHALJINA, Tihaljina, Grude
315
TOMINA GROBNICA, Grude
TORINA, Dole, Ljubuki
TORINE, Ha1rdomilje, Ljubuiki
mEBIZAT, Trebiat, Capljina
TROSTRUKA GRADINA, Grude
TULEKOVINA, Cerno, Ljubuki
UTVICA, Vitina-Utvica, Ljubuki
V ARDA, Caipljina
VELIKA GRADINA, Gnjilite,
VELIKA MiraUA, Jasenica, Capljina
VELIKA RATANICA, Klepci,
VELIKI VIDAR, Capljina
VELJACI, Veljaci, Ljubuki
VISOKA, Grab, Ljubuki
VIEG RAD, Grude

VITALJINA, Vitaljina, Ljubuki
VITINA 1, Vitina, Ljubuki
VITINA 2, Vitina, Ljubuki
VITINA 3, Vitina, Ljubu3ki
VLACICE, Cerov Dolac, Grude
VRVO, Grude
VRANJEVO SELO, Vranjevo Selo, Neum
VRCANI, Drinovci-Vrcahi, Grude

VRH TRESE, T;rebiat,
VRTOPAC, Gorica, Grude

VUNA, Hardomilje, Ljubuki
ZACRKOVNICA, Neum
ZAGREBNICA, Kle:pci,
ZASKOCI, illmanci, Ca;pljina
ZAVALA, Gorica, Grude
ZBORNA GOMILA, Grude
ZGONI, Gnjilite-Zgoni,
ZLATNA GOMILA, Bivolje Brdo, Capljina

GLAVICA,

ABAR, abar, Ljubuki
AGROVCI,
AGROVICA LONDE, Gorica,
ARKOVINA,
ZUPNICA (Crkvine), Klobuk, Ljubuki
2. ANDRIJ (B 2)
3. BAJOVCI, Bajovci, (E 6)
4. BANDICA GRADINA, Cerov Dolac, Grude (B 3)
5. BARINOV AC, Grude (A 2)
8. GOMILA, Gnjilite, (D 5)
10. BILI BRIG, Grude (B 2)
11. BILI GREB, Drinovci-Vitua, Grude (A 2)
*
13. BLA2EVICI, Grude (A 2)
15. BLIZNICE, Grude (B 2)
16. BOBANOV A DRAGA, Draga,
Grude (A 2) .
17. BORJE, Klobuk, Ljubuki (B 3)
19. Neum (D 7)
21. BULUTOVAC, Sjekose, Capljina (D 6)
316
23. fopno, Ljubuki (C 3)
26. CEROV DOLAC 1 (S.arina gradina),
Cerov Dolac, Grude (B 2)
27. CEROV DOLAC 2, Cerov Dolac, Grude (B 3)
30. CRKVINA, Dubravica, Neum (D 7)
34. CRKVINA, Studenci, Ljubuki (C 4)
38. Dreitelj, (D 5)
39. CRVENI GRM 1, Crveni Grm, Ljubuki (B 4)
41. CVITAN GRAD, Cerno, Ljubuki (C 4)
42. CAPLJINA, Caipljina (D 5)
50. DESILO, Bajovci, (E 6)
57. l)OLJANSKA GRADINA, Doljani,
Capljina (D 6)
61. DRAGICINA, Grude (B 2)
62. DRANICA, Gornja Ljubuki (C 5)
66. V A, Gorn;je Grude, Grude (B 2)
68. DUI, Dui, Neum {D 7)
71. GLAVICA, Brestica, Neum (D 7)
73. GABELA, Gabela, (D 5)
75. GAJ-GOMILE, Grab, Ljubuki (B 4)
76. GAJ, Gradska, Ljubuki (C 4)
78. GLAVE, Cemo, Ljubuki (C 4)
79. GLAVICA, Lipno, Ljubuki (C 3)
80. GOMILA, Hotanj, (D 5)
81. GOMILA, Sjekose-Dubravica, (D 6)
8'.2. GOMILA NA PRLICA STRANI,
Grude (A 2)
83. GOMILE, Grude (A 2)
84. GOMILE, Hraljani, Ljubuki (C 4)
85. GOMILE, Klepci, (D 5)
86. GOMILE, Ledinac, Grude (B 2)
87. GOMILE, Ltpno, Ljubuki (C 3)
88. GOMILE, (D 5)
89. GOMILE, Grude (B 3)
90. GOMILE, Tihaljina-Nezdravica, Grude (B 3)
91. GORICA 1, Gorica, Grude (A 2)
96. GORNJI KARITANOVAC, Grude (A 2)
98. GORNJI Grude-Gornji (A 2)
101. Orahovlje, Ljubuki (B 4)
102. Humac, Ljubuki (C 4)
105. GRAD, Vitina-Utvica, Ljubuki (B 3)
JOG. GRADAC 1, Gradac, Neum (D 7)
107. GRADAC 2, Gradac, Neum (D 7)
110. GRADINA, Bivolje Brdo, (E 4)
111. GRADINA, Brestica, Neum (C 7)
112. GRADINA, Neum (D '7)
113. GRADINA, Cerno, Ljubuki (C 4)
114. GRADINA, Crveni Grm, Ljubuki (B 4)
115. GRADINA, Donji Grude (B 2)
116. GRADINA, Donji Ljubuki (C 4)
117. GRADINA Drinovci, Grude (A 2)
118. GRADINA, Drinovci-Sebina, Grude (A 2)
119. GRADINA, Dr1novci-Vrcani, Grude (A 2)
120. GRADINA, Gornje
Neum (F 7)
121. GRADINA, Ljubuki (B 3)
J 23. GRADINA, (B 2)
124. GRADINA, Hardomilje, Ljubu!ki (C 5)
125. GRADINA, Hutovo, Neum (E 7)
126. GiRMJINA, Neum (E 7)
127. GRADINA, Klepci, (D 5)
128. GRADINA, Klobuk-Vodice, Ljubuki (B 3)
129. GRADINA, Lipno, Ljubuki (C 3)
130. GRADINA, Grude (B 2)
131. GRADINA, Mostarska V::rata-JulI'jevica,
Ljubuki (C 4)
132. GRADINA, Neum (D 7)
133. GRADINA, Ca,pljina (D 5)
134.
135.
137.
138.
139.
140.
150.
151.
153.
154.

158.
160.
161.
162.
163.
165.
169.
172.
173.
174.
179.
180.
184.
185.
186.
188.
189.
206.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
'.H4.
215.
216.
218.
219.
222.
223.
227.
")')O
.......... o.
229.
230.
231.
234.
236.
238.
245.
246.
247.
248.
250.
251.
252.
260.
261.
263.
265.
271.
273.
276.
GRADINA gradina),
(E 5)
GRADINA, Proboj, Ljubuki (C 4)
GRADINA, Ljubuki (B 4)
GRADINA, Tihaljina-Gornja Mahala,
Grude (A 3)
GRADINA, Ljubuki (B 3)
GRADINA NA STRANI,
Grude (A 2)
GREDA, (D 5)
GRIVE, Lipno, Ljubu:ki (C 4)
GROMILE, Ruifr-Seline, Grude (B 2)
GROMILE, Drinovci-Draga, Grude (A 2)
GRUDE 1, Grud2 (B 2)
GRUDE 2, Grude (A 2)
GUVNINA, Gornje Dole, Ljubu:ki (A 3)
GUVNINE, Grab-Gradac, Ljubuki (B 4)
GUVNINE (Gradina),
Lokve-Gagrice, (E 5)
HARDOMILJE 1, Hardomilje, Ljubuki (C 5)
GR"c.DINA, (E 5)
JELASEV AC, Grude (A 2)
KAPINA, Prapratnica, Neum (E 7)
KARUSOVICE, HutoVIQ, Neum (E 7)
KLEPCI, Kleipci, (D 5)
KRAVARICA, Pribilovci, (D 5)
Grude-Alagovac (A 2)
KRSTINA, Grude (B 2)
KRSTINA, Grude (A 2)
KRUPA 1, (D 6)
KRVNICE, Donji Ljubuki (C 4)
Neum (E 6)
DOLAC, Grude (A 2)
Miletina, Ljubuki (D 4)
LUINA, Grude-Pocrte (B 2)
LJUBUSKI, Ljubuki (C 4)
MACINA GOMILA, Gnjilite, (D 5)
MALA GRIADINA, (D 5)
MALA GRADINA, Gnjilite, (D 5)
MALA GRADINA, Ljubuki (C 4)
MALE NJIVE, Grude (A 2)
MALI PETNJIK, Drinovci-Mala
Grude (A 2)
MANDINA GOMILA, Grude (B 2)
Glumina, Neum (E 7)
MILANOV Gorica, Grude (A 2)
MII, (B 2)
MRLJANOV AC (Grebine),
Ljubuki (C 4)
MUKOS GRAD, Tihaljina, Grude (A 3)
MUA, (D 5)
NAGREBNICE, Neum (D 7)
Grude (A 2)
NOK:T AC,
(E 5)
OBALE, Ljubuki (C 4)
OBZID[NE, Prolog, Ljubulki (B 4)
ORLOVE STINE, Grude (A 2)
OTOK, GT'Ude (B 2)
OTOK, Otok, Ljubuki (B 4)
OTUNJ GLAVICA, Grabovnik,
Ljubuki (B
TORINA, Grude (A 2)
PETROV A GOMILA, Grude (B 2)
PIT, Gorica, Gil'ude (A 1)
POGAN A VLAKA, Ce::rov Dolac, Grude (B 3)
POJILO, Grude (A 2)
PRAPRATNICA 1, P::ra,pratnica, Neum (E 7)
PRAT ARSKE ZIDINE, Grude (A 2)
PROBOJ, Proboj, Ljubuki (C 4)
RADALJ, Crveni Grm, Ljubu:ki (B 4)
RADiICI, Ljubuiki (C 4)
"277. RADOVAN, Ljubu'ki (B 3)
278. GOMILA, Gnjilite, (D 5)
GROBLJE, Donji Studenci,
Ljubuiki (C 5)
281. Mlini,
Grude (A 2)
283. ROTNA GOMILA,
Ljubuki (C 5)
284. ROV GOMILA, Svitava, (E 6)
286. Grude, (B 2)
289. SELINE 1, Grude (B 2)
SELINE 3, Grude (B 2)
W2. SITOMIR, Ljubuki (C 4)
W5. Grude (A 2)
297. SPREMINA Gradac, Neum (D 7)
302. STUDENCI, Studenci, Ljubuki (C 4)
303. GRADINA, Pribilovci,
(E 5)
306. SVI1'AVA 1, Svitava, (E 6)
308. ATOiROV A GOMirLA, Lokve, (E 5)
311. SURMANCI 1, Surmanci, (D 4)
313. SUNJARI, Grude {A 2)
314. TABAK:OVAC, Vitina-Utvica,
Ljubu.3ki (B 3)
315. C.aipljina (D 5)
319. TIHALJINA, Tihaljina, Grude (B 3)
321. TORINA, Dole, Ljubuki (A 3)
323. TREBIAT, Trebiat, (D 5)
317
324. TROSTRUKA GRADINA, Grude (A 2)
325. TULEKOVLNA, Cerno, Ljubuki (C 4)
328. VELIKA GRADINA, Gnjilite,
(D 5)
329. VELIKA MITRUSA, Jasenica, (D 5)
330. VELIKA RATASNICA, Klepci, (D 5)
331. VELIKI VIDAR, Capljina (E 5)
334. VIEGRAD, Grude (A 2)
337. VITINA 1, Vitina, Ljubuiki (B 4)
340. Cerov Dolac, Grude (B 3)
341. VRVO, Grude (A 2)
343. VRCANI, Drinovci-Vrcani, Grude (A 2)
344. VRLICI Grude-Cere (B 2)
346. VRTOPAC, Gorica, Grude (A 2)
350. ZAGREBNICA, Klepci, (D 5)
352. ZAVALA, Gorica, Grude (A 1)
353. ZBORNA GOMILA,
Grude (B 2)
355. ZLATNA GOMILA, Bivolje Brdo,
(E 4)
REGIJA 25: POPIS NALAZISTA IZ DOBA RIMSKE VL/1DAVINE
6. Hardomilje, Ljubuki (C 4)
8. BEGICA GOMILA, Gnjilite, (D 5)
9. BELUA, Ha:rdomilje, Ljubu:ki (C 5)
12. BIJACA, Ljubuki (C 5)
14. BLINJA, Teskera, Ljubuik.i (C 4)
18. BRIJEG, Gabela, (D 6)
21. BULUTOVAC, Sjekose, Capljina (D 6)
24. BUSINE, Gorica, (D ;))
33. CRKVINA, Mostarska Vrata-Jurjevica,
Ljubuki (C 4)
34. CRKVINA, Studenci, Ljubuki (C 4)
36. CRKVINE, Grude (A 2)
Grude Ci3 3)
42. (D 5)
43. CELJEVO, Celjevo, Ca:pljina (D 5)
45. KULA, Struge, (D 5)
46. Caipljina (D 6)
47. (B 2)
48. DABRICA,
Caipljina (D 5)
51. Vitina, Ljubuki (B 4)
52. DOCI, Crveni Grm, Ljubuki (B 4)
54. DOCI 1, Vitina-Doci, (Borasi),
Ljubuki (B 3)
55. DOCI 2, Vitina-Doci, Ljubuki (B 3)
56. DOLJ ANI, Doljani, (D 6)
57. DOLJANSKA GRADINA, Doljani,
(D 6)
59. DONJI PROBOJ, Proboj-Donji Proboj,
Ljubuki (C 4)
60. Donji
Ljubuki (C 4)
67. DUVARINE, Gabela, (Do)
69. DVORITA I, Svitava, (E 6)
70. DVORITA 2, Svitava, (E 6)
72. FILOV Mostarska Vrata, Ljubuki (C 4)
73. GABELA, Gabela, (D 5)
95. GORNJE POLJE, (D 5)
99. GRAB, Grab, Ljubullq (B 4)
100. GRABOVNIK, Grabovnik, Ljubuki (B 4)
101. Orahovlje, Ljubuki (B 4)
102. GRACINE, Humac, Ljubuki (C 4)
105. GRAD, Vitina-Utvica, Ljubuki (B 4)
GRADAC 3, Gr.adac, Neum (D 7)
1l0. GRADINA, Bivolje Brdo, (E 4)
115. GRADINA, Donji Grude (B 2)
116. GRADINA, Donji Ljubuki (C 4)
117. GRADINA Drinovci, Grude (A 2)
119. GRADINA, Drinovci-Vrcani, Grude (A 2)
121. GRADINA, Ljubuki (B 3)
122. GRADINA, Grude (B 2)
123. GRADINA, (B 2)
127. GRADINA, Klepci, (D 5)
133. GRADINA, (D 5)
136. GRADINA, (E 6)
142. G!REBLJE, Bivolje Brdo,
(E 5)
146. GREBINE 1, Vitaljina, Ljubuik.i (C 5)
150. GREDA, (D 5)
152. GRKOV DOL, Klepci-Grkov Dol,
(D 5)
155. Ljubuki (C 3)
166. HUMAC 1, Humac, Ljubuki (C 4)
174. KLEPCI, Klepci, (D 5)
175. KLOBUK, Klobuk, Ljubuki (B 3)
178. K1RATINA, Hardomilje, Ljubuki (C 5)
187. KRUPA 2, (D 6)
189. KUCETINE, Neum (E T)
190. (D 6)
191. KUCiTA, (D 6)
193. KUPARICA, (D 5)
194. KUTAC, Humac-Kutac, Ljubuki (C 4)
207. LOZNICA, Klepci-Lomica, (D 5)
212. MALA GRADINA, (D 5)
2.J 7. MALOKRN, Gradac, Neum (D 7)
221. MIKULICI, Grude (B 2)
222. MILANOVACA, Gorica, Grude (A 2)
223. MII, (B 2)
224. MOGORJELO, (D 5)
226. MOEVO,
(D 5)
228. MUKO GRAD, Tihaljina, Grude (A 3)
318
229. MUA, Ca;p1jina-Mua (D 5)
232. NEREZI (Crkvina), (D 5)
234. NOKTAC,
Capljina (E 5)
239. Sjekose, (D 6)
240. 1, Capljina (E 5)
249. PASJAK, Gradac, Neum (D 7)
252. PIT, Gorica, Grude (A 2)
253. PIVNICE, Hardomilje, Ljubuki (C 4)
255. (D 5)
257. PODVORNICE, Bajovci, (E 6)
258. PODVORNICE, Dretelj, (D 5)
2,59. PODVORNICE, Gornji' Grude (A 2)
262. POPINA, Doljani, (D 6)
274. RADE, Neum (C 7)
285. RULJA, Ljubuki (C 4)
287. SAMOGRAD, Grab-Gorica, Ljubuki (B 4)
SELINE, Gabela, (D 6)
292. SITOMIR, Ljubuki (C 4)
296. SPILICE (Plandita), Bajovci, (E 6)
298. STARINA, Bivolje
(E 5)
301. STRUGE, Strnge, (D 5)
304. SVETIGORA, Grude (A 2)
305. SVITA V A 1, Svi tava, (E 6)
307. SVITA V A 3 groblje), Svitava,
Caipljina (E 6)
308. SATOROV A GOMILA, Lokve, (E 5}
316. TASOVCICI, (D 5)
318. TERSANA, (D 6)
319. TIHALJINA, Tihaljina, Gmde (B 3)
322. TORINE, Hairdomilje, Ljubuki (C 5)
3i23. TIREBIZAT, Trebiat, (D 5)
326. UTVICA, Vitina-Utvica, Ljubuki (B 3)
327. VARDA, (D 6)
332. VELJACI, Veljaci, Ljubu:ki (B 4)
335. VISICI, (D 6)
336. VITALJINA, Vitaljina, Ljubutki (C 5)
338. VITINA 2, Vitina, Ljubuki (B 4)
342. VRANJEVO SELO, Vranjevo Selo, Neum (D 7)
343. VRCANI, Drinovci-Vrcani, Grude (A 2)
345. VRH TRESE, Trebifat, (D 5)
348. VUNA, Hardomilje, Ljubuki (C 4)
351. ZASKOCI, urmanci, (D 5)
354. ZGONI, GnjiliMe-Zgoni, (D 6)
356. ZLICINA, (C 4)
357. ZORICA GLAVICA, (B 2)
359. ABAR, abar, Ljubuki (C 5)
361. AGROVICA LONDE, Gorica,
(D 5)
3o3. UPNICA (Crkvine), Klobuk, Ljubuki (B 3)
1. ALAGOV AC, Grude-Alagovac (B 2)
7. BASTINE, (D 5)
10. BILI BRIG, Grud (B 2)
11. BILI GREB, Drinovci-Vitua, Grude (A 2)
13. Grude (A 2)
17. BORJE, Klobuik, Ljubuki (B 3)
20. BRTANICA, Neum (E 6)
22. BUNAR, Ljubuki (C 5)
25. CERNO, Cerno, Ljubuki (C 4)
28. CRKVICE, Mostarska V1rata, Ljubuki (C 4)
29. CRKVINA, Brestica, Neum (D 7)
30. CRKVINA, Dubravica, Neum (D 7)
31. CRKVINA, Hutovo, Neum (E '7)
32. CRKVINA, Ljubuiki (C 4)
35. CRKVINA (Porratak), Ljubuki (C 5)
Grude (B 3)
38. DTetelj, Capljina (D 5)
39. CRVENI GRM 1, Crveni Grm, Ljubuki (B 4)
40. CRVENI GRM 2, Crveni G11m, Ljubuik!i (B 4)
42. (D 5)
44. Donji Ljubuki (C 4)
49. D'.ANICA, Danica, Neum (E 6)
50. DESILO, Bajovci, (E 6)
53. DOCI, Drinovci-Doci, Grude (A 2)
58. DONJA BIJACA, Donja Ljubuki (C 5)
60. DRACEVICA, Donji Ljubuki,
Sadine, (C 5)
61. DRAGICINA, Grude (B 2)
62. DRANICA, Gomja Ljubuki (C 5)
63. DRETELJ, Dretelj, (D 5)
64. DRINOV A DRAGA, Veljaci, Ljubuki (B 4)
65. DRINOVCI, Drinovci, Grude (A 2)
71. GLAVICA, Brestica, Neum (D 7)
74. GAGRICE, Lokve-Gagrice, (E 5)
75. GAJ - GOMILE, Grab, Ljubuki (B 4)
77. GLADIIKE, Tihaljina-Jakenica, Grude (A 3)
79. GLAVICA, Li:pno, Ljubuiki (C 3)
97. GORNJI STUDENCI, Gornji Studenci,
Lju.buki (C 4)
100. GRABOVNIK, Grabovnik, Ljubuki (B 4)
103. GHACINE, Ljubuski (B 3)
104. GRAD, Ljubuki (C 4)
108. GRADAC 3, Gradac, N-eum (D 7)
115. GHADINA, Donji Grude (B 2)
118. GRADINA, Drinovci-Sebina, Grude (A2)
123. GRADINA, (B 2)
141. Gradac, Neum (D 7)
142. GiRCKO OOEBLJE, Bivolje Brdo,
Caipljina (E 5)
143. G!RCKO GREBLJE, Svitava, (E 6)
144. GRDOMAN, Gradac, Neum (D 7)
145. GREBINE, Grude-Poarite (B 2)
146. GREBINE 1, Vitaljina, Ljubuki (C 5)
147. GREBINE 2, Vitaljina, Ljubuiki (C 5)
148. GREBLJE, Dobrovo, Neum (D 7)
149. GREDA, Crveni Grm, Ljub-uiki (B 4)
153. GROMILE, Grude (B 2)
156. GROVITE, Grude (B 2)
159. GRUDE 3, Grude (B 2)
161. GUVNINE, Gral>-Gradac, Ljubuki (B 4)
164. HARDOMILJE 2, Hardomilje, Ljubuki (C 5)
167. HUMAC 2, Humac, Ljubuki (C 4)
168. Capljina (E 5)
170. JELINACKO GROBLJE,
Tihaljina-Razdolje, Grude (B 3)
171. KAJTAZOVINA, Donji Studenci, Ljubuki (C 5)
173. KAiRUSOVICE, Hutovo, Neum (E 7)
176. GROBLJE,
Grude (A 3)
177. KOSA, Ljubuki (C 5)
180. Grude-Alagovac (A 2)
181. KRITALICA, Grude-Kritalica (B 2)
182. KRIVI DOLAC, Grude (A 2)
183. KRIINE, Humac-Kutac, Ljubuki (C 4)
188. KRVNICE, Donji Ljubuki (C 4)
191. KUCISTA, (D 6)
192. KULJESEVINE, Bivolje Brdo, Capljina (E 5)
195. LASTVA, Gornje Hrasno-Lastva, Neum (F 7)
196. LASTVA, Vitina-Utvica, Ljubuki (B 3)
l 97. LATICE (Jelengrnblje),
Ljubuki (B 4)
198. LAZINA, Grude (B
199. LAZINE, Grab, Ljubuki (B 4)
200. LEDINAC, Ledinac, Grude (B 2)
201. LIPNO, fopno, Ljubuki (C 3)
202. LISCE (Lisje), Hutovo, Neum (E 7)
203. LOKVE (Toplica), Gornje Hrasno-Vinine,
Neum (E 7)
204. LOKVE 1, Lokve, (E 4)
205. LOKVE 2, Lokve, (E 5)
208. LUCINE, Miletina, Ljubuki {D 4)
219. Glumina, Neum (E 7)
220. MEJDAN, (E 5)
223. MISI, (B 2)
224. MOGORJ.SLO, (D 5)
MOSEViCI, Neum (D 7)
230. NAGREBNICE, Neum (D 7)
232. NEREZI (Orkvina), C.apljina (D 5)
233. NEZDRA VICA, Tihaljina-Nezdravica,
Gmde (B 3)
235. NOVKOVICA KLANAC, Hutovo, Neum (E 7)
237. OBALJENO GROBLJE, Cerovica, Neum (E 6)
241. 2, (E 5)
242. OPLICICI 3, Ca;pljina (E 5)
243. 4:, (E 5)
244. 5, (E 5)
252. PIT, Gorica, Grude (A 2)
253. PIVNICE, Hardomilje, Ljubuki (C 4)
254. Ca:pljina {E 5)
256. PODGRADINJE, Gornje
Hrasno- N eum (F 7)
264. PRAPRATNICA 2, Pra;pratnica, Neurn (E 7)
265. FRATARSKE ZIDINE, Grude (A 2)
266. PRIBILOVCI 1, Pribilovci, (E 5)
267. PRIBILOVCI 2, Pribilovci, Caipljina (E 5)
268. PRISPA (Lalovci), Grude (B 2)
269. 1, Grude (A 2)
270. 2, Grude (A 2)
272. PRINE, Donja Ljubuki (C 5)
275. RADISEVINA, Radievina, Neum {F 7)
279. GROBLJE, Donji Studenci,
Ljubuki (C 5)
280. RATAC, Grude (A 2)
282. RJECICE, (E 5)
'287. SAMOGRAD, Grab-Goirica, Ljubuki (B 4)
293. SJEKOSE, Sjekose, Ca;pljina {D 6)
294. SKLADA, Grude (B 2)
299. STECAK, Sjekose, (D 6)
300. STECCI, Lokve-Gagrice, Capljina (E 5)
306. SVITAVA 2, Svitava, (E 6)
307. SVITAVA 3, (GrOko groblje), Svitava,
(E 3)
319
308. SATOROVA GOMILA, Lokve, (E 5)
309. SPRLJINE, Grude (A 2)
310. UPLJA GOMILA, Lipno, Ljubuki (C 3)
312. SURMANCI 2, Suirmanci, C.a,pljina (E 5)
313. SUSNJARI, Grude (A 2)
314. TABAKOVAC, Vitina-Utvica, Ljubuki (B 3)
315. TASOV KRST, (D 5)
317. TEPIN GREB (Grebine), Grab, Ljubuki (B 4)
320. TOMINA GROBNICA,
Rui:5i-Seline, Grude (B 2)
321. TORINA, Dole, Ljubuiki (A 3)
324. TROSTRUKA GRADINA, Grude (A 2)
325. TULEKOVINA, Cernio, Ljubuki (C 4)
333. VISOKA, Grab, Ljubulki (B 4)
3"12. VRANJEVO SELO, Vrnnjevo Selo, Neum (D 7)
347. VRUCICE, (A 2)
349. ZACRKOVNICA, Neum (D 7)
350. ZAGREBNICA, Klepci, Caipljina (D 5)
358. ZVIRICI, Ljubuki (C 5)
360. AGROVCI, (D 5)
362. ARKOVINA, (E 5)
320
REGIJA 25: NALAZITA
25.1 ALAGOVAC, Sirednjovjeko-
vni spomenik. Usamljeni u obliik:u sanduka,
OTij,ootiran Z-I; ukras: znaci. Kasni sre-
dnji vijeik:.
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.2 ANDRIJANICI, Prahisto-
rijsiki tumuli'. Osam grobnih gomila u 3 skupine.
doba. P.
25.3 BAJOVCI, Bajovci, Prais1torijsik:i po-
nalaz. otkriveno hronzano koplje.
Bronzano doba.
LIT.: F. Fiala 1897, 675. B.
25.4 BANDICA GRADINA, Cerov Dolac, Grude.
Praistorijska gradina. Povrinskih nalaza nema.
Brorrzano ili eljezno doba. B.
25.5 BARINOVAC, Grude. Prahistorijski tu-
m ulus. Kamena grobna gomila. doba.
P.
25.6 BASCINE, Hardomilje, Ljubuik:i. Ostact rim-
skog moista i nadgrobni spomenici. Pored desne oba-
le Trebiata nalazi se dosta tesanog kamena od ne-
kadanjeg pod.zida drvenog mosta na cesti koja je
vodila iz Narnne u Bigeste. Odavde i dvije
datirane u 1-2. v.; dislocirane. U zapadnom
dijelu nalazita vidljivi su ostaci neike zgrade. Sa
mjesta zvanog Drinjike dvije nadgrobne ste-
le koje su bile uipvtrebljene kao podzida za prilaznu
cestu prema mostu. Rim:sik!o doba 1-3. v.
LIT.: V. 1981 a, 258-268.
V.
25.7 BATINE, Srednjovjekovni
spomenici. dva u obliku sanduka i
sa:rkofaga, orijentiTana Z-I; ukras: vitica. Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 320. N.
25.8 BEGICA GOMILA, Gnjilite, Capljina. Prahisto-
rijsika giradina i rimska utVTda. Na vrhu brijega na-
lazi se gomila od kamena. Na okolnom zemljitu nai-
lazi se na malobrojne ulomke prahistorijske i
keramike i rimskih opeka. i eljezno doba
i rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 390. Basler
25.9 BELUA, Hairdomilje, Ljubuki. Rimska zgra-
da, spiomeinict i grob. Na i1rem prostoru ovog nalazi-
ta oiJkiriveni su ostaci omanje rimske zgrade, ara s
natpisom, nadgrnbni veterana XV legije i
urna sa nekoltko staklenih lakrimarija.
Ovim prostornm teku tragovi rimske ceste zvane Se-
kulan. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: V. 1981 a, 276; I. Bojanovski 1983,
14-51. V.
25.10 BILI BRIG, Grrude. P!raisto-
rijski tumulus i srednjovjekovni spomenik. Na oma-
njoj gomili smjeten usamljen u obliku krsta,
orijentiran Z-I; ukiras: ljudska figura,
znaci. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.11 BILI GREB, Drinovci-Vitua, Grude. Pra
torijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na i
mulu i oko njega, uz groblje, I
u obliku i sal'kofaga, uz grobove <
ne1pravilnim kamenjem; uikiras: vitica, siml
znaci, tit s nekoliko u sekundarnoj u1
trebi. Bronzano doba i kasni Srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 303. N. M.ile
25.12 BIJACA, LjU:buki. Ostava rimsk
novca. Ostava od 69 sestertiusa i 5 dupondiusa: I
mitianus (81-96), Ne1rva (96-98), Traianus (98-11
Hadrianus (117-138), A. Pius (138-161), M. Aur
lius (161-180), Commodus 180-192), te S. Sever
(193-211). Rimsko doba, 1--3. v.
LIT.: G. 1970, 39--41. G. Kralje1
25.13 BLAZEVICI, Grude. Pt
istorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. U k
groblju, na tumulu i oko njega
sedam u obliku s.anduka; ukras:
znaci; dva u sekundarnoj u1pot.rebi. Bronzano ::!o'
i kasni s,rednji vi}ek.
LIT : . 1971, 303. N. Mile"
25.14 BLINJA, Teskera, Ljubuki. Rimsko naseljE
nadgrobni spomenici. Na njivama uz desnu oba
Tre:biata otkriveni ostaci rimskog objekta izvedene
od kamenih kvadera, opeke, cigle i malter
U profilu otkopane sonde vidljivi su ostaci poc
od Mjunka, maltera i tucane cigle, debljine oko j
cm. Ispod ovog sloja mjestimic-e se naziru ostaci sl
ja koji se sastojao od opeka. Tragovi poda vidljivi s
sa june i zapadne strane otkopanog areala
m), u blizini rn otkriveni ostaci hipokausta.
Ovdje su dva kamena nadgrobna sp-
menika s natpis.om, dobro iz 1. st., najvj(
rovatnije u sekundarnom poloaju. Objeikat je mog8
pripadati civilnom naselju uz vojni logor ili vetrar
skom naselju. Rimsko doba, 1-4. st. R.
25.15 BLIZNICE, Grude. Prahistorijs1
tumuli. Na istaknutom grebenu smjetena dva kame
na tumula osnove oko 1 O rn, visine oko 2 n
doba. Basl<
25.16 BOBANOVA DRAGA, DT<
ga. Grude. Prahistorijski tumulus. Velika kamena go
mila, doba. P. Ore
25.17 BORJE, Klobuk, Ljubuki. Prafatorijski tumu
lus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulusu smje
ten.a 24 u obliku sanduka i sarkofag2
orijentiranih Z-I; mnogi dislocirani; ukras: bordura
znaci, tit s luk i strijela, ljudsk<
figura, figuralne scene, friz kouta. Bronzano
LIT.: S. 1971, 311. N. M.iletic
25.18 BRIJEG, Gabela, Rims!ka zg:rada. Ne
padini brijega vide se ostaci rimskih zidova. Rimske
doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 369. B. Marijan
25.19 BROCANAC, Neum. Praistorijski
t.umuli. Jedan od nekoliko kamenih tumula iskopao
C. T1ruhe]ka oko 1893. Tmnulus je sadravao grob sa
cistom i skeletom u poloaju. Priloga nije
bilo. doba.
LIT.: C. Truhelka 1893 c, 232-233. B.
25.20 BRTANICA, Brtanica, Neum. Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz groblje 76 ste-
u obliku sandwka i saa:ikofaga, orijentira-
nih Z-I i &-J; ukras: to;r<dirana vi tic.a, sim-
znaci, Mit s ivotinje, ru-
ka, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 321. N.
25.21 BULUTOVAC, Sjekose, Capljina. Praistorijska
gradina i rinmika utvrda. Na istallmutom uzvienju
nalaze :se ostaci suhozidnog nasipa gradine i zidovi
rimske zgrade sa malterom i fragimern.itima opeke.
Brnnzano ili eljemo doba i rimsko doba.
LIT.: C. Patscli 1912, 100. V.
25.22 BUNAR, Ljubuki.
groblje. sedam u obliku sanduka;
dislocirani; ukras: f1guralna scena. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 314. N.
25.23 BUNTICA GRADINA, Lipno, Ljubuki. Pra-
historijdra gradina. ili eljezno doba.
P.
25.24 BUINE, Goric.a, C.a:pljina. Rims!ko naselje. Na
povirini njiva nailazi se na ostatke ma-
terij.ala. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT : C. Pats'.:h 1906 a, 379. I.
2;;.25 CERNO, Cemo, Ljubuki. Srednjovjekovno
groblje. devet u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I; nekoliko fragmeTlltirano; ukras: vi-
tic.a, polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 312. N.
25.26 CEROV DOLAC 1, (arina gradina), Cerov Do-
lac, Grude. Prahistorijska gradina i tumulus.
no naselje branjeno sistemom suhozidnih bedema. Po-
vrinski nalazi: komadi keramike i kamenih rvnjeva.
i eljezno doba.
LIT.: P. 1978, 228-229. P.
25.27 CEROV DOLAC 2, Cerov Dolac, Grude. Pra-
historijski tumuli. U jednoj od kamenih go-
mila otkrivena posuda grube iz-
rade. doba (posuka kultura).
LIT.: T. 1969, 112; P. 1978, 280. T.
25.28 CRKVICE, Mostarska Vrata, Ljubuki. Sred-
nJ ovjekovna neikropola i nalazi. Ispod tvr-
Ljubu!ki 11 u obliku
ostali uniteni; ukras: krst. Ovdj
1
e su zvono,
pr.s
1
ten i fragment srednjovjekovnog koplja. Kasni
srednji vijek. V.
25.29 CRKVINA, Brestica, Neum.
crkva i giroblje. Na ruevinama se raspoznaju konture
kapelice u suhozidu i dva od kojih je jedan
unutar ka.pele. Kasni srednji vijek. P.
25.30 CRKVINA, Dubravica, Neum. Praistorijski
tumulUs i srednjovjekovna nekropola. Na kamenom
tumulu i oko njega smjetena 27 u obliku
plob i sa:nduka, orijentiranih Z-I; ukras: bmdura,
vitica, znaci, tit s arkade. Bron-
LIT.: . 1971, 322. N.
25.31 CRKVINA, Hutovo, Neum. Srednjovjekovna.
nekropola. oko 100 u obliku plo-
321
i sanduka, orijentiranih SZ-Ji; ukras: bordure,
znaci, predstava ruke i oruje. Kasni ne-
dn.ii vijek.
LIT.: S. 1971, 323. N.
25.32 CRKVINA, Ljubuki. Ostaci srednjovje1'.ovne
cri.kve i grob. Ispitivanja virB.a 1981. godine V. Ata-
Otkriveni su ostaci je
zid u duini od 12 m, a u neposrednoj blizini
j2 i zidana grobnica pokrivena nadgrobnom
ukras: grb. Moda ostaei jedne od srednjovjekovnih
crkava, se ktitor spominje 1444. g. Kasni srednji
vijek.
LIT.: P. Bakula 1970, 160. V.
25.33 CRKVINA, Mostarska Vrata-Jurjevica, Lju-
buki. Ostaci rrimsike zgrade i nekropole. Na omanjem
prostoru nalaze se komadi rimske cigle, tesanih kva-
dara i lomljenog kamena. je i poklopac saJ.'-
kofaga, te rimski novac (Probus, 276-28,2). Ovdje su
1887. i 1892. otkriveni i grobovi s pdlozima (kerami-
ka, fragment no, fibule, ogledalo, stilusi, per-
le i balsamariji). Rims!ko doba, 1-4. st.
LIT.: F. Fiala 1889 a, 89-90; F. Fiala 1893, 153.
I. Boja:novski-V. Pakvalin-B. Marijan
25.34 CRKVINA, Studenci, Ljubuki. Prahistorijski
nalazi i rimsko naselje. U Studenaokom polju, uz rjE'-
nalaze se gomile kamena
i obilje ulomaka rimske keramiike i cigle, uz rijetki
ulomaik a,rhitekture. Odavde bronzana statue-
ta !ene, vjerojatno porijeklom iz Etrurije. Starije e-
ljezno doba, 6-5. v. st. e. rimslko doba, 1-4. st.
LIT.: M. Vego 1954 b, 175-178. B. 1976 c, 265.
V. Pakva.Un
25.35 CRKVINA (Poratak), Ljubuki. Sred-
njovjekovni spomenici. tri u obliku
LIT.: S. 197l, 313. N.
25.36 CRKVINE, Grude. Rim-
sko naselje. Ostaci zidova i rimske cigle. Rimsko do-
ba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1900 b, 344. B. Marijan
25.37 CRKVINE (Baine njive), Tihaljina-Mlinare-
Grude. Rimsko naselje, baziltka i
srednjovjekovna nekroiP'oila. Ruevine dvije
dimenzija. Izgleda da se tu nalazila i kaeno-
antiOka bazilika s polukrunom apsidom kao i nekro-
pola s oko 14 Rimsiko i doba,
LIT.: J. Bojanovski 1977 c, 101. I. Bojanov.ski
25.38 CRLJENACA, Drretelj, Capljina. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropala. Uz kamene tu-
:n ule, na junim padinama brijega, u dvije grupe
oko 50 Broll28llo doba i kasni sre-
dnj i vijeik. B.
25.39 CRVENI GRM 1, Crveni Grm, Ljubuki. Pra-
istorijski tumuli i srednjovjekovno groblje. U jed-
nom razorenom kamenom tumulu evidentirao je F.
Fiala 1888. grnbnicu od kamenih s tragovima
bronzanog oksida na lobanji. Vjerovatno bronzano
doba. U drugom tumulusu, koji je istraio Z.
ot:k1riven je broj naknadnih \kasnosrednjovjekov-
nih ukopa.
LIT.: F. Fiala 1889 a, 91. B.
25.40 CRVENI GRM 2, Crveni Grm, Ljubuki. Po-
srednjovjekovni nalaz. eljezna mamuza
ravnih krakova s uicama (trn nedostaje) koja pri-
pada karolinkom krugu. Rani srednji vijek, 9. st.
LIT.: N. 1963, 158. N.
25.41 CVITAN GRAD, Cerno, Ljubuki. Praistorij-
ska gradina. Ostaci naselja nalaze se na
322
uzv13e:nju u zapadnom dijelu Ceranskog ;polja. Na
ravinom ;platou su 3 prstenast.a zida s.a ula-
zima na .stranama. prostora zati-
spoljnim bedemom je 70-80 m, razmak iz-
prsten ova je 1 O m. Ulaz je od kame-
nih blokova. Sa sjeverne strane bedem je
u visini i do 3 m. Kulturnog sloja na gradini nema.
otkriveni fragmenti manje posude i jed-
nog rvnja. Bronzano ili eljezno doba.
V.
25.42 CAPLJINA, Capljina. Ostava i
rimskog novca, rimsko naselje, ,groblje, granarij, sre-
grnblje i nalazi.
s ostacima prua se od padina Male Gra--
dine do obala Neretve. Na prostoru Zabvdalje, na ju-
goisto6noj padini Male Gradine, pored ostataka zi-
dova i zatitnih zidova, otkrivena je i ko-
novca (26 komada), vjerovatno iz ostave, u kojoj
su zastupJjeni: Apollonia, Dyr1rhachium i rimski ire-
publikanski novac, koja je vremenski vezana za na-
selje na Maloj Gradini. eljezno doba, 3-1. v.
st. e.
Na pro.storu zvanom Kuk i Grab, na sjevernoj
periferiji otkriveno je nekoliko zidanih gro-
bnic.a :'a ukopima bez priloga i grob konstruisan od
krovnog crije
1
pa; :prilog: fragmenti posude
i eljeznih predmeta. njima konstatirana je us-
trina, tj. mjesto za spaljivanje pokojnika. Tu je na-
staklen.a Povie Kuka, u muslimanskom
groblju, nailazi se na grana:rija, ukopana u lesno
tlo, kao i na razne rimske o.statk,e. Pored rimskiih
grobova ovdje je ostala skupina ko.ii su u
dislocirnni ili uniteni. Na
grada konstatirani su i nalazi naunica dal-
matinsko-hrvatske grupe. Rimsko doba, 1-3. st., ka-
doba, 4-6. st rani i kasni srednji vijek.
LIT.: V. Radirnsky 1893, 479; F. Fiala 1896 a, 355; C. Patsch
1906 a, 376-378; N. 1963, 167, 172-173. Basler
25.43 CELJEVO, Capljina. Rimska zgrada.
Ostaci zidova, uz rijetke komade cigle. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 387. !.
25.44 Donji Ljubuki. Srednjo-
vjekovna nEikropola. 26 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordi-
rana traka, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 312. N.
2:5 .. 45 CUCKOVICA KULA, Struge, Capljina. T;ra-
govi rimskog naselja. Povrinski nalazi: ulomci rim-
skih opeka i crijepa, strelice i dr. Rimsko doba,
1--4. st.
LIT : C. Patsch 1906 a, 379. V. Pakvalin
25.46 CEMERI, Rimsko naselje. Os-
taci rimskih zapaeni su na prostoru du-
ine oko 300 m. Ri:msk odoba, 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 190G a, 388-389; I. Cremonik 1965 a, 148.
I. Cremonik
25.47 Ostaci rimskog
naselja. Ostaci rimskih zidova i brojni nalazi cigle.
LIT.: C. Patsch 1900 b, 310. B. Marijan
25.48 DABRICA, Capljina. Rim-
ska zgrada i grobovi. Iznad ostataka
zgrade (zidovi, cigle, fragmenti amfora i keramike)
otkrivena su 2 groba od cigli sloenih u obliku kro-
va. U jednom od njih, sa 2 skeleta, je posu-
dica i dugme. Rimsko doba, 2-6. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 380. I.
25.49 DASN!CA, Danica, Neum. Srednjovjekovna
nekropola. Uz groblje 45
u oblirku sanduk.a i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ras: tordirana traika, vitica, znaci, tit s
Kamenolom u neposrednoj blizini. Ka
sni vijek.
LIT.: 8. 1971, 322. N.
25.50 DESILO, Bajovci, pra-
i:otorijski i srednjovjekovni nalazi. Istraivanja na lo-
kalitetu wila V. 1972. U rukav-
cu jezera, na dubini 8-10 m, otkrivena je manja sku-
pina amfora i njihovih fragmenata, koje se datiraju
u 2. i 1. v. st. e. i jedan monoksilni drveni
datiran oko 1520. eljezno doba, 2-1. v.
st. e. i kasni srednji vijek.
LIT.: V. 1981, 11-26.
V.
25.51 DILICI, Vitina, Ljubuki. Rimslka nekropola.
otkriveno desetak zemljanih urni od kojih
su neke imale kameni poklopac. Rimsko doba, 1-3.
st. I.
25.52 DOCI, Crveni Grm, Ljubuki. Ostaci kamo-
bazilike. Na prostoru, od oko 40x30 m nalazi se
obilje ostataka i kamenih kva-
d.ara, fragmenata keramike, te ostataka maltera. Na
pojedinim mjestima ispod zemlje naziru se substru-
kcije zidova, a je i dobro kameni stub.
Vjerojatno se radi o bazilici. Kasno-
doba, 5-6. st. R. Dodi1g,
25.53 DOCI, Drinovci-Doci, Grude. Srednjovjeko-
k.a, orijenrtiranih Z-I; ukras: znaci, pred-
stava konja. Kasni srednji vijek.
LIT : . 1971, 304. N.
25.54 DOCI 1, Vitina-Doci, (Borasi), Ljubuki.
Rimska stela i crkva. Iskopavanja iz-
vrio C. Truhelka. Ostaci crkve, ve-
8,20x5,70 m, moda oratorija, s apsidom koja
je unutra polukruna, a izvana poligonalna.
je dio arhitektonskog ukrasa oltara. U neposrednoj
blizini oratorija je monumentalna stela M.
Antonija Maksima, signifera, veterana XI Klaudi-
jeve legije. Rimsko doba, druga polovina 1. st. i
doba, 5-6. st.
LIT.: C. T1"uhelka 1893 d, 676-677; V. 1923, 83; V.
Palwalin 1961 a, 325-327. V. Pakvalin
25.55 DOCI 2, Vitina-Doci, Ljubuki.
bazilika i grobnice. Iskopavanja obavio D. Sergejevski
1956. Otkrivena crkva 13,lOxll,37 i 11,60
m, orijentirana je 1-Z. Sastoji se od naosa s apsidom
i prostorija. U junoj prostoriji je otkrivena
dvostruka grobnica na svod. doba,
5-6. st.
LIT.: D. Sergejevski 1965, 169-171. V. Pakvalin
25.56 DOLJANI, Doljani, Rimsko naselje.
Ostaci rimske urbane arhitekture (prostorije s mo-
zaicima i materijal). Odavde i nad-
grobni spomenik (dislodran), kao i bronzani
(Valentinianus II, 375-392). Rimsko doba, 1-4. s.t.
25.57 DOLJANSKA GRADINA, Doljani,
Praistorijsika gradina, tumuli i ostaci rimske
vine. Od fo:rtifikacionog sistema gradine sa-
mo limitni tumul. Pored praistorijske keramike na-
laze se i ulomci rimskih opeka. Na okolnom prostoru
lei oko 50 tumula. Bronzano i eljezno doba i rim-
sko doba. B.
25.58 DONJA BIJACA, Donja Ljubuki.
Srednjovjekovna nekropola. 33 u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI;
ukras: tordirana traka, vitica, znaci, tit
s luk i strijela, arkade, figuralne Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 313. N.
DONJI PROBOJ, Prnboj-Donji Proboj, Lju-
buk'i. Rimsk10 naselje, nek1rropoila i nala-
zi. Ostaci temelja antiCke zgrade, a u blizini i tra-
govi grobova s paljevinom od su priloga sa-
samo dvije staklene posudice. Unutar zgrade
je, uz drruge predmete, i 15 rimskih no-
vaca iz 3. i 4. st. (Claudius II Gothicus, 268-270;
Aurelianus, 270r-275; Licinius, 308-324; Constanti-
nu.s I, 306-337; Constantinopolis, 330-335; Constan-
tinus II, 337-340; Iulianus II, 360-363; Valens,
364-378; Gratianus, 367-308 i Valentinianus II,
375-392); prema vrelu otkriveni dio vodovoda. Na-
je i ftragment miljokaza (Vibius-Volusianu.s), uz
vidljive tragove ce.ste. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: F. Fiala 1893 a, 523-524; M. Vego 1964, 40; 1. Boja-
novski 1974, 221-223; G. 1979, 133-136.
V. Pakvalin
25.60 Donji Ljubu-
ki. Rimsko naselje i rimski,
i ranosrednjovjekovni nalazi. Istraivanja obavio F.
Fiala 1894. Otkriveni su ostaci' rimskog
kompleksa, koj'i se prostirao na arealu od 4 hektara:
obilje ulom.aika opekarskih proizv;oda, keramiike (sud
s Ootavi), tiroske, poljorprivrednog
alata, rimskog, i ranos,rednjovjeikovnog
nakita, kao i 25 komada rimskih novaca koji pripada-
ju carevima iz 2-4. st. (Antoninus Pius, 138-161;
Gallienus, 235-268; Probus, 276-282; M.aximianus,
286-305; Constantinus II, 337-340 i Iulianus II,
361-363). Tu su i 2 nadgrobna natpisa i mi-
ljokaz Domicija Aurelijana (270-275), te opeke s pe-
Pansiana i C. Titi Hermerotis, a je i
kameni bunar. Rimsko doba, 1-4. st.,
doba, 5---6. st. i rani srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1893 a, 525; F. Fiala 1895, 365-369; S. Venze
1966, 154-156; I. Bojanovski 1973 a, 303-310; I. Bojanovski
1977 b, 109. I. Bojanovski
25.61 DRAGICINA, Grude. Prahistorijska
gradina i vangradinsiko naselje, kamene gomile i sre-
dnjovjekovni nalazi. Ostaci suho!Zida i
ulomci posuda. i eljezno doba
i kasni srednji vijek. P.
25.62 DRANICA, Gornja Ljubuki. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Uz tu-
mulus 19 u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-I; ukras: znaci.
Bronzano doba i kasni ffednji vijek.
LIT.: . 1971, 313. N.
25J}3 DRETELJ, Dretelj, Ca:pljina. Srednjovjekovna
nekropola. U groblju 14
u obliku orijentiranih uglavnom Z-I; ukras:
Ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 318. N.
25.64 DRINOVA DRAGA, Veljaci, Ljubuki. Sred-
njovJekov:na nekrnpola. Smjetena na blagom bre-
uljku, nekropola broji 22 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-I; ostali dislockani ili uniteni;
ukras: polumjesec, kri i kamenica. Kasni srrednji vi-
jek.
LIT.: P. Bakula 1867, 172. R. Dodig
25.65 DRINOVCI, Drinovci, Grude. Srednjovjekovno
g.roblj.e. U groblju tri u
obliku sanduka, orijentirana Z-I; ukras: vitica, ro-
zete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 304. N.
25.66 DUBRAVA, Gornje Grude, Grude. Prahistorij-
sko vangradinsko naselje i tumuli. doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
25.67 DUV ARINE, Gabela, Rimsko naselje.
Vidljivi brojni ostaci rimskog materi-
jala. Rimsko doba, 1-4 . .st. B. Marijan
25.68 DUZI, DUi, Neum. Praistorijski tumuli. Sku-
pina od dvadesetak kamenih tumu.la
25.69 DVOl:UTA 1, Svitava, Capljina. Rimsko na-
selje. Ostaci temelja zgrade, a svuda okolo, na povr-
ini od oko 100x50 m, mnottvo cigle i crijepa kao i ob-
kamena. Otkopani su i odlomci stupa i
s natpisom. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 389. I.
25.70 DVORITA 2, Svitava, Kasnoanti-
nekropola. Grobovi su bili od opeka slo-
enih u obliku krova. grobova je bez prilog.a.
doba, 4-6. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 389. I.
25.71 GLAVICA, Brest'ica, Neum. Prais-
torijska gir.adina, skupina tumula i srednjovjekovna
nekropola. Omanji zaravanak naselja limit-
nim tumulom. N.a za;padnom dijelu nalazi se mala
nekropola sa U blizini glavice smjete-
na i kamena tumula. Bronzano i eljezno do-
srednji vijek. B.
25.72 FILOVACA, Mostarska Vrata, Ljubuki. Rim-
ski spomenik i natpis. Natpis uklesan u ivu stijenu;
uz njega je stajao spomendk u kojem se spominje L.
Domitius, veteran VII legije. Rimsko doba, 1. v.
Ll'l'.: M. Hoernes 1880, 37-39; M. 1980, 177-179;
V. 1981 a, 260. V.
25.73 GABELA, Gabela, Capljina. Prahistorijski tu-
mulus, ,rimsiko naselje i nekropola. Tumul se nalazi
na izdanku brijega Krstac, a ostaci rimskih zgrada
lee u podnoju brijega. Na tom prostoru
je mnogo fragmenata cigle i ostaci hipokausta i vie
kamenih spomenika upotrebljenih kao spolija; otkri-
veni su i rimski grobovi od crijepa poredanog
u o bl
1
iku U!l!iteni; prilog: stakleni i eljezni
predmeti. doba, rimsko i do-
ba, 1-6. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 369, 379-380. I.
25.74 GAGRICE, Lokve--Gagrice, Srednjo-
vjekovni kamenolom i U kamenolomu
na dva nedovrena Kasni srednji vi.ijek.
LIT.: S. 1971, 318. N.
25.75 GAJ - GOMILE, Grab, Ljubuki. Praistorij-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na dvije ma-
nje kamene gomile pet u obliku
i sanduka; odjentacija Z-I; ukras: ensko kolo,
vijenac od trolisne lozice, kamenica. Bronzano doba
i kasni srednji vijek. A. Zelenika
25.76 GAJ, Gradska, Ljubuki Praistorijski tumuli.
Na kamenitom tlu nalazi se pet manjih kamenih go-
mila sa po jednim grobom u obliku ciste,
Promjer tumula 4-10 m, visina 1 m.
Bronzano doba. V.
25.77 GLADISIKE, Tihaljina-Jakenica, Grude.
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni isrednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 304. (Nezidravica). N.
25.78 GLAVE, Ceirno, Ljubuki. P:raistorijski. tumuli.
Oko Ce:ranskog polja nalazi se oko 100 kamnih tu-
mula Bronzano doba.
B.
25.79 GLAVICA, Lipno, Ljubuki. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. Na kame-
noj gomili (promjera oko 20 m, visine 2 m),
est u obliku i sanduka, orijentiranih
Z-I; Bronz.ano doba i kasini srednj'i vijek.
A. Zelenika
25.80 GOMILA, Hotanj, Capljina. Prahistorijska gra-
dina. Na vrhu brijega, nalaze se ostaci rnhozida koji
zatvaraju prostor krunog oblika. Kulturni slo}evi su
izaprani. i eljezno dob.a.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 384. i:J. Basler
2.;.u GOJ.\ULA, Sjekose--Dubravica, Pra-
istorijski tumulus. Na istaknutoj glavici brijega nala-
zi se velika kamena gomila. B11onzano ili eljezno
doba. B.
25.82 GOMIL.f\. NA PRLICA STRANI,
Grude. Prahistorijski doba.
LIT.: P. 1978, 124-125. P.
Z.;J.83 GOMILE, Drinovci-Blaevim, Grude. Prais-
torijski tumu}ii. Skupima od pet tumula, pro-
mjera oko 10-14 m. Bronzano doba. B.
GOMILE, Hra3ljani, Ljubuiki. Prnisitoll'ij.ski tu-
muli. od nekoliko kamenih tumula. Bron-
zano doba. B.
25.85 GOMILE, Klepci, Praistorijski tumu-
li. Skupina od desetak kamenih tumula i ostaci rim-
ske ceste. Bronzano ili eljezno doba. B.
25.86 GOMILE, Ledinac, Grude. Praistorijski tu-
muli. Skupina od kamena tumula promjera
oko 7-1 O m, visine oko 2 m. Bronzano doba.
B.
25.87 GOMILE, Lipno, Ljubuki. Prahistorijski tu-
muli. Ispod gradine nalazi se skupina od oko 10 ka-
menih tumula njima
zv. gomila, ima promjer oko 20 m. Bron-
doba. Basler
25.88 GOMILE, Pra:istorijski tu-
muli. od oko dvadeset kamenih tumula .ra-
Bronzano iLi eljezno dob.a.
B.
25.89 GOMILE, Grude. Praisto-
rijski tumuli. Skupina od 4-5 kamenih tumula pro-
mjera oko 8-10 m. Bronzano doba. B
25.90 GOMILE, Tihaljin.a-Nezdravica, Grude. Pra-
istorijski tumuri. Dvije skupine od po osam kamenih
tumula. Bronzano doba. B.
25.91 GORICA 1, Go:rica, Grude. Pi!:'.aistorijsko sve-
tilite. Istraivanja obavio C. Truhelka 1899. Zgrada
podignuta u suhozidnoj tehnici, cca 8,5x
x4,5 m, sastojala se od predvorja i naosa koji je bio
podijeljein. u dva dijela, spojena uskim prolazom. U
stranjem dijelu naosa bila je riznica (tezaur}, s veli-
kom votivnih darova: bronzani ljem,
broj eljemih kopalja i noeva, te brojni nakit, pre-
'l-en::i bronzane fibule, igle, ogirlice, narukvice, privje-
sci, ukrasi za kosu, pojasne pede od stakla i
staklene paste. Svetilite je C. Truhelka objasnio kao
spalite i Novu interpretacijru tog nalazita
kao svetilita dao je B. Po nalazima iz tezaura
svetilite je moglo biti osnovano jo u 7. v. st. e, a
bilo je u funkciji do u 1. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1899, 339-389; B. 1976 c, 252-254.
B.
25.92 GORICA 2, Gorica, Grude. Praistorijska osta-
va. Na rubu jedne kamene gomile otkrivena ostava
koja se sastoji od 11 nau-
nica od srebra, dvije srebrne agrafe, jedne srebrne
igle, 19 1Srebrnih i 20 bronzanih fibula, dva privjeska
sa kauri-koljkom, dvije bronzane fibule, dvije bron-
zane narukvice, oko 100 bobaka od stakla i staklene
paste, te broja ulomaka sitnog bronzanog i
srebrnog nakita. eljezno doba, kraj 2. ili
1. v. st. e:
LIT.: Truhelka 1899, 389-395. B
25.93 GORICA 3, Gorica, Grude. Praistorijski po-
nalaz. Bronzani kelt. Kasno bronzano doba.
Li'l'.: 11. 1907 a, 205. B.
25.94 GORICA 4, Gorica, Grude. Rimsko naselje,
groblje, grobnica na svod i srednjovje-
kovna crkva i nekropola. Glavni dio naselja protee
se od crkve do podnoja Pita. Svuda se nalaze te-
melji zidova, ostaci arhitekture i ma-
terijala, lampica i fibula i novac (Anto-
nius Pius, 138-161; M. Aurelius, 161-180; Gallie-
nus, 253-268; Constantinus I, 306-337; Com:tanti-
nopolis, 330-335; Constantinus II, 337-361; Iulia-
nus II, 360-363; Valens, 364-378 i Valentinianus
II, 375-392). su i dva groba od
kamenih U jednom je bio skelet i uz njega
sjekira, u drugom je pet -'keleta s brojnim prilozima
od bronze (staklena posuda, omega fibule,
i privjesci}. U blizini ovih grobova je
zlatan prsten i zlatnik (Valentinianus II, 375-392).
Nalazi su iz 4. st. Na uem prostoru oko
crkve zv. Grabarje (amatorje), na kome su izve-
dena manja istraivanja 1978. i 1979 (T. Glava),
otkrivena je grobnica na svod (prilozi:
po.sude, perla i dr.); konstatirano je i posto-
janje crkve, od koje su frag-
menti arhitekturne plastifoe s pleternim ukrasom;
ovdje se prostirala i nekropola sa oko 200
unitena. nalazi: dva para ranokarolinkih
mamuza. Rimsko i doba, 2-6. st rani
i kami srednji vijek.
C. Pato;ch 1900 b, 316-320; M. Vego 1957 b, G.
19'79, 133-136; P. 1984, 125.
I. Glava
25.95 GORNJE POLJE, Capljina. Rimska
zgrada. je dio podnice od estriha sa pri-
mjesom mrvljene opeke i keramike, kao i jonski
kapitel. Rimsko doba, 1-4. st.
UT.: C. Patsch 1906 a, 380. B. Marijan
25.96 GORNJI KARTANOVAC, Grude. Pra-
historijski tumuli'. Dvije kamene gomile. Jednu od
njih istraio P. 1969. Otkriven skelet u
nom poloaju. Priloga nije bilo. doba.
LIT.: P. 1978,. 244. P.
25.97 GORNJI STUDENCI, Gornji Studenci, Lju-
buk:i. Srednjovjekovna nekropola. U
groblju 74 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana tra-
ka, znaci, vitica, tit s antropo-
morfni motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 313. N.
25.98 GORNJI ZORICI, Grude-Gornji Pra-
historijski tumulus. Velika kamena gomila.
doba. P.
25.99 GRAB, Grab, Ljubuki. rimski
nalazi. otkriveni predmeti (dvije
posuda, dvije i jedan Rimsko
doba, 1-4. st. B. Marijan
25.100 GRABOVNIK, Grabovnik, Ljubuki. Rimski
novac i ostava ;bizantskog novca. Tri komada rimskog
novca (Constantinus I, 306-337); u eljeznom zvonu
23 bizantska zlatnika (Iustinianw: I, 527-
-565 i Iustinus II, 565-578). Rimsko doba, 4. st.
i rani srednji vijek, 6. st.
LIT.: C. Patsch 1900, 547; G. 1979, 133-136.
G.
25.101 GRACINA, Orahovlje, Ljubuki. Prahistorij-
ska gradina i rim1:ko Smjetena na uz-
dignutoj glavici krevitog brda s ostacima suhoe:ida
i velikim kamenim tumulom u centralnom dijelu
(promjer 12 m, visina 4 m). ostaci zida s
malterom strane, vjerojatno od
kasnije utvrde. Uz tumulus i na obronku
brijega ispod glavice mnogo sitnih fragme-
nata grube i finije keramike. i eljezno
doba i rimsko doba.
LI'l'.: P. Ba.'mla 1967, 172. R Dodig
25.102 GRACINE, Humac, Ljubuki. Rimski vojni
logor. Nalazio se na platou iznad lijeve obale Trebi-
ata. istraen 1977-1980 (I. Bojanovski
i V. Otkopana je z,grada ko-
mande (principia) s hipokaustom, . mozaicima i fre-
skama, te jedan jednostavno opremljeni paviljon za
vojnike s nizom prostorija. Oko logora je bio podig-
nut odbrambeni zid koji je zatvarao prostor od oko
140 x 110 m. Objekti su vie puta obnavljani to
i igovi na tegulama, od koj.ili najstariji
Q.C.P. PANSIANA iz 43. g. st. e. su
ovdje ostavile jo LEG VIII AVG i COH. I BELG.
Koliko se zna iz natpisa, njih p:reko 50, ovdje su
boravile: LEG VIII AVG, IV FLAVIA, I i II ADI-
UTRIX, te COH. III ALP, I BRACARAUG, I LU-
CENS (1. st.), I BELG. (173. g.) i VIII VOL. (2. Et.).
Po otkopanoj arhitekturi i sitnijim nalazima (kera-
mika, oruje, velika novca, nakit itd.) za-
se da je logor osnovan negdje oko 44. g.
st. e., a naputen 3. st. Bio je to lo-
gor, od kamena i opeka. Rimsko doba 1.
v. st. e.
LIT.: V. - 1978 a; G. 1979,
133-136; I. Bojanovski 1985, 65-83, 92-93. I. Bojanovski
25.103 GRACINE, Ljubuki. Srednjovjeko-
vna nekropola. U groblju 12
u obliku i sanduka, orijentiranih S-J;
bordura, vitica, znaci, tit s ma-
mnogi uniteni. Kasni srednji vijek.
. 1971, 311. N.
25.104 GRAD, Ljubuki. Sl'ednjovjekovni grad. Na
zavretku visoke krake kose, iznad dananjeg na-
selja Ljubukog, nalaze se ruevine prostrane tvr-
iz turskih vremena. U njezinim supstrukcijama
lee i ostaci mnogo manjeg srednjovjekovnog grada,
koji u izvorima spominje tek u 15. st. Grad je
imao i svoje sa samostanom.
LIT.: H. 1954, 13-14; D. Kova-
1978, 115. P.
25.105 GRAD, Vitina-Utvica, Ljubuki. Prahi:sto-
rijska gradina i rimska utvrda. Na vrhu brda Utvice
nalaze se ostaci suhozida i rimskih zgrada, uz brojne
fragmente cigle i crijepa; na niem platou nailazi
se na ulomke prahistorijske keramike. ili
eljezno doba i rimsko doba. I.
25.106 GRADAC 1, Gradac, Neum. Prahistorijski tu-
muli i nalaz. Jednu gomilu istraivao
C. Truhelka 1892. Na irem prostoru lei broj
kamenih tumula. Istraeni tumulw: (promjera 15 m,
visine 1,5 m) nalazio se na sjeverozapadnom dijelu
polja. Sadravao je dva skeletna groba
u obliku kamenih krinja. Priloga nije bilo. Iz Grad-
325
ca i jedna kamena sjekira od piroksenita.
Neolitik i doba.
LIT.: C. Truhelka 1893 c, 233; V. 1907 a, 203.
B. Marijan
25.107 GRADAC 2, Gradac, Neum. Prahistorijski gro-
bovi. Bliih podataka o lokalitetu nema, a grobni
inventar uglavnom nakit (14 srebrnih fi-
bula tipa, srebrne prle, :srebrno prste-
nje, igle) i keramika na
kolu. eljezno doba, 4-2. v. st. e. B. Marijan
25.108 GRADAC 3, Gradac, Neum. Praistorijsko i
rimsko naselje i srednjovjekovna nekropola.
naselje iz rimskog doba nalazi se oko dananje kato-
crkve i groblja, kao i na okolnim njivama.
Brojni su rimske arhitekture,
materijala (cigla, crijep i tesani kamen) i novca. Po-
sebnu panju opeke sa igovima radionica
(PANSIANA, TI PANSIANA i C. TITI HERMERI)
kao i novac Dyrrhachium. Prema ovim nalazima
naselje je postojalo krajem 1. v. st. e. s vjero-
jatnim nastavkom u puno doba rimske vladavine
(tj. do 4. st.). Na istom prostoru su tri
u obliku sanduka i krsta, jedan sekundarno
upotrebljen; ukras: bordura, znaci, tit.
eljezno doba, rimsko doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: C. Truhleka 1892 c, 3'85; C. Patsch 1894 a, 167 i 173;
S. 1971, 322. B. Ma1rijan-N.
25.109 GRADAC 4, Gradac, Neum .. Srednjovjekovna
nekropola. 32 u obliku i
sarkofaga, orijentirana Z-I; ukra.5: vitica,
ni znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 322. N.
25.110 GRADINA, Bivolje Brdo, Prahi:sto-
rijska gradina, utvrda, srednjovjekov-
no naselj-e. Ostaci prahistorijske gradine i kasno-
utvrde nalaze se pri samom rubu kanjona
Neretve: limitni tumulus i tragovi suhozida, kao i
na padini terase u kamenitom
terenu, gdje se bilo formirala malo naselje - pod-
Na tumulu ostaci zida u
malteru. Nalazi: ulomCi prahistorijske i rimske ke-
ramike, opeke i maltera. eljezno
doba i doba.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 378; M. Vego 1957 b, 267.
P.
25.111 GRADINA, Brestica, Neum. Prahistorijska
gradina. Tragovi fortifikacije nisu nalazi:
rijetki ulomci prahistorijske keramike. i
eljezno doba. B. Marijan
25.112 GRADINA, Neum. Prahistorijska
gradina. Prostor naselja opasan je suho-
zidom; nalazi: rijetki ulomci prahistorijske kera-
mike. i eljezno doba. B. Marijan
25.113 GRADINA, Cerno, Ljubuki. Praistorijska
gradina. naselje fortifikacioni sistem
tri prstenasta suhozidna bedema. Bronzano i
eljezno doba. :3.
25.114 GRADINA, Crveni Grm, Ljubuki. Praisto-
rijska gradina i tumuli. Skupina od pet kamenih
tumula manjih dimenzija, smjetenih u podnoju
Gradine. Bronzano doba. B.
25.115 GRADINA, Donji Grude. Praistorij-
ska gradina, rimsko i srednjovjekovni po-
nalazi. Na platou oko 100x60 m
su ostaci dvije rimske kule i spojenog zida,
dok postojanje praistorijskog naselja indicira samo
materija:l. Ispod gradine su sred-
njovjeikovne eJjezne kugle. Bronzano i eljezno do-
ba, rimsko doba i ,kasni srednji vijek. B.
25.116 GRADINA, _Donji' Ljubuki. Prais-
torijska gradina i rimsko Na platou 30x20
m praistorijski suhozidni bedem,
rimski zidovi uz upotrebu maltera i ostaci
kule; dimenzije ut:vrde 20xl5 m. Nalazi: ulomci pra-
istorijske i rimske keramike i opeka, republikanski
(J. Caesar, 102-44. g. st. e.) i carski novci (Hadria-
nus, 117-138; Antoninus Pius, 158-161). Brnnzano
i eljezno doba i riimsiko doba.
LIT.: F. Fiala 1893 a, 524-525; G. 1979, 133-136;
1, Bojanovski 1985, 87-88. B. Bojanovski
25.117 GRADINA Drinovci, Grude. Prahisto-
rijslka gradina i rimska utvrda. Na .praipovijesnoj gra-
dim ostaci z.idova rimske utwde. Pov!linski
nalazi: ulomci keramike, lijepa i troske.
doba i rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Truhelka 1893 d, 677; P. 1978, 181-291.
P.
25.118 GRADINA, Drinovci-Sebina, Grude. Pra-
historijska gradina. Smjetena na manjem platou,
na kome su tragovi euhotZidnog bedema. Na-
lazi na padinama: rijetki ulomci keramike.
i eljezno do1ba. T. Glava
25.119 GRADINA, Drinovci-Vrrcani, Prnis-
torijslka gradina, nms!ko i srednjovjekovno
groblje. Smjetena na izduenoj lingiuli nad poljem
zv. Kamenice. Omanji plato oblika opa-
san ostacima suhozidnog bedema i branjen 1irm1mim
tumulom na sjevernoj strani. Na platou vidljivi ostaci
zidova. Povrinski nalazi: fragmenti praistorijske ke-
ramike, i rimsfoe cigle, koplje, fibule i novac (Dyrrha-
chium). Ovdje je lealo i nekoliko (u
Vtl'emenu unli1teni). Bronzano i eljezno doba, rim-
sko doba i kasni srednji vijeik.
LIT.: C. Patsch 1900 b, 343. B. Marijan:ovi6-I.
25.120 GRADINA, Gornje Neum.
Praistorijsika gradina. Smje,tena na istaknutom uz-
vienju nad poljem. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: S. 1960, 92. B.
25.121 GRADINA, Ljubuki. Prnistorijska
gradina i rimska utvrda. Naselje je zauzimalo plato
oko 50x40 m. Na krajevima platoa uzdiu
se 2 uzvienja, a u jednom od njih se os-
taci zida s malter-om. Sloj je erodiran; povrinski na-
lazi: fragmenti keramike i rimske opeke. Bronzano
i eljezno doba i rimsko doba. B.
25.122 GRADINA, Grude. Rimsko i na-
selje. Smjetena u sredini naselja, pro-
stor od oko 1 heiktar-a, sa ostacima zidova, ulomaka
opeka i vie pojedinih nalaza (fibule, bronzana drka,
poljoprivredne alatke, tiroska i novac). Rimsko doba,
1-5. st.
LIT.: F. Fiala 1895, 369-37J. V. Pakvalin
25.123 GRADINA, Prahistorijska
gradina, rimska utvrda i srednjovjekovno groblje. Na
prvobitnoj gradini (Tavnica), branjenoj suhozidnim
bedemom, podignuta je rimska utvrda, od koje je
zid od kamena sa bukom. Kul-
turni slojevi su dobro Nalazi: obilje ulo-
maka prahistorijske, rimske i ranosrednjovjekovne ke-
ramike, lijepa, eljeznih predmeta, troske i
ivotinjskih kostiju. U podnoju gradine rim-
ski republikanski (Furia, 55. g. i Antonia, 82. g. st.
e.) i carski novCi (Faustina I, 105-141; Galienus,
253-268; Constantd.nus I, 306-337; Constanitinopolis,
330-335). Na gradini je leala ne,kTopola sa oko 13
od kojih je samo jedan u obli.:lm
ukraen znacima; ostali unite-
ni. i eljezno doba, rimsko doba, rani i
LIT.: N. 1892, 276-277; C. Patsch 1900 b, 310; P.
1978, 226-227; G. 1979, 133-136.
P. Pakvali:n.
25.124 GRADINA, Hardomilje, Ljubuki. PiI'.aistorij-
ska gradina. Plato pr-omjex-a oko 25 m os-
tacima suhozidnog bedema. Pored ovog osnovnog be-
dema se ostaci suhozida jo na nekoliko
mjesta na platou. Bronzano i eljezno doba.
25.125 GRADINA, Hutovo,
gradina. naselje sa
bedema i limitnim tumulom.
doba.
B.
Neum. Praistorijska
ostacima suhozidnog
Bronzano i eljezno
B.
25.126 GRADINA, Neum. Pra-
istorijska gir.adina. naselje smjeteno na
dvije terase od kojih je nia okruooa ostacima su-
ho.zida. Pored fragmenata pra:istoTijslke keramike na-
laze se i ulomci .ktl'ovnog crije:pa, vjerovatno helenis-
obiljeja. Bronzano i eljezno doba.
B.
25.127 GRADINA, Klepci, Capljina. Prahistorijska
gradina i rimska utvroa. Na vrhu brijega nalazi se
suhozidni bedem\ koji zatvara okrugli prostor promje-
ra oko 50 m s velikim kamenim tumulom u sredini.
Sacuvani su neznatni ostaci kulturnog sfoja koji sa-
dri ulomke prahistorijske keramike. Na gradini i
po obroncima brijega nalaze se brojni ulomci tegula
i amfo[',a, kao i rimskih carskih iz 1. i 2. st.
(Traianus, 98-117), 3. st. (Gallienus, 253-268; Clau-
dius II, 2108-270; Pr-obus, 276-282; 283-
-285) i 4. st. (Constantinus I, 306-337; Iulianus,
361-363; Theodosius, 379-395). i eljezno
doba i rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 386-387; Basler 1954 a, 88-96;
G. 1980, 127-135. Basler
25.128 GRADINA, K:lobuk-Vodice, Ljubuki. Pra-
istodjska naselje je plato ve-
l 7x10 m, okruen ostacima suhozidniog bedema.
Brnnzano i eljezrno doba. B.
25.129 GRADINA, Lipno, Ljubuki. Prahistorijska
gradina. Na usamljenom kil'ovitom brijegu izdie se
plato oblika (30x20 m, viSline 3 m) ogra-
suhozidnim nasipom. Povrinski nalazi:
sitni ulomci grube keramike. i' eljezno
doba. Basler
25.130 GRADINA, Grude. Prahistorijska
gradina. Na vrhu brijega smjetena nase-
lje nepravilnog oblika, opasano suhozidom; nalazi:
rijetki ulomci keramike. doba.
LIT.: P. 1978, 229-230. Basler
25.131 GRADINA, Mostarska Vrata-Jurjevica, Lju-
buki. Prahistorijska gradina i tumuli. U neposrednoj
blizini starog grada smjetena je na glavici brda grn-
dina s vidljivim ostacima fortifikacionog sistema: ove-
gomile na za:p.adu i kamenih prstenastih suhozid-
nih bedema (duine oko 80 m, irine 0,75-1,25 m,
visine 0,5-1,4 m). Dalje p:rema istoku proteu se jo
dvije kamene gomile dimenzija. U sjever-
nom dijelu fragmenti grube keramike.
i eljezno doba. R. Dodig,
25.132 GRADINA, Neum. Praistorijski tu-
mulus. Kamena gomila promjera 7,8 m, visine
m. Bronzano ili eljezno doba. B.
25.133 GRADINA, Capljina. Praistorijska
gradina, i grob. Na platou
prvobitne gradine koja dominira okolinom, nalaze se
ostaci kvadratnog tlocrta. Nalazi: frag-
menti keramike i cigle. Vidljivi' su ostaci jednog zida-
nog groba. Bronwno i eljezno doba, rimsko i kasno-
doba, 3-6. st.
B.
25.134 GRADINA gradina), Pribilovci-
Capljina. Prahfatorijska gradina. Na stije-
nama zv. sa pristupne st['ane je suhozidom
is1tureni virh, dok su sa sjeverne strane is-
koritene strme stijene. Kulturni sloj je potpuno
izapran, ali se nailazi na rijetke fragmente keramike.
25.135 GRADINA, P:roboj, Ljubuki. Piraistorijska
gradina. Plato oko 100x50 m suho-
zidnim bedemom oblika. Bronzano i elje-
zno doba. B.
25.136 GRADINA, Svi1tava, Rimsko utv:r-
moda na ostacima prahistorijske gradine
doba. Vidljivi ostaci zidova, rimske ci-
gle i fragmenti keramike. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 389. I.
25.137 GRADINA, Ljubuki. Prnistorijska
gradina i nalaz. Omanji plato li-
mitnim tumulom i suhozidniim bedemom,
s.amo U podnoju jedna kame-
na sjekira. Bronzano doba. B.
25.138 GRADINA, Tihaljina-Goirnja Mahala, Gru-
de. giradina. naselje sa veli-
kom !kamenom gomilom, promjera oko 30 m, visine
oko 8 m i ositacin:1a suhozida u duini od oko 80 m.
Bronzano i eljeZillo doba. B.
25.139 GRADINA, Ljubuk;i. Praistrn:i:jska
gradina. Nevelik plato limitnim tumulom pro-
mjera 12-15 m, visine 1,5-2 mi suhozidnim bede-
mima, samo Bronzano i e-
ljezno doba. B.
25.140 GRADINA NA PRLICA STRANI,
Grude. Prahistorijska gradina. Na dominan-
tnoj koti iznad polja nalazi se terasasfa pirostor brn-
njen suhozidom oblika pobkovioe, na vrhu visokom
do 5 m. ili eljezno doba.
LIT.: P. 1978, 124-125. P.
25.141 Gradac, Neum. Srednjo-
vjekovno groblj,e. pet u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura, vi-
tica, tit s figruralne scene; na dislocira:o.om
i fragmentiranom spomeniku natpis (majstor Boko
Kasni srndnji vijek.
LIT.: S. 1971, 322. N.
25.142 GH.EBLJE, Bivolje BDdo,
grob i srednjovjekovna nekropola. U
blizini srednjovjekovrrmg grada smjetena 75
u obliiku sanduka, sarkofaga i krsta, orijenti-
ranih Z-I i SZ-JI; uka:-as: tordirana traka, v1tica,
znaci, arrkade, tit s biljni motiv
sa ,spiralama. Vidljive grobne komore od tesanih plo-
LIT.: S. 1971, 317-318. V. Pakvalin-N.
25.143 GRCKO GREBLJE, ,Svitava, Capljina. Sred-
njovjeikovna nekropola. oko 30 u
obliku sanduka i krnta, orijentilranih Z-I; uk-
ras: znaci, Kasni srednji vijeik.
LIT.: S. 1971, 320. N.
25.144 GRDOMAN, Gradac, Neum. Srednjovjekovna
327
orijentirani Z-I; ukras: toirdirana traka, prikaz oru-
ja. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 322. N.
25.145 GREBINE, Grude-Pocrte, Srednjovjekovno
groblje. sedam u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I i u dvije grupe; ukras:


LIT.: S. 1971, 303. N.
25.146 GREBINE 1, Vitaljina, Ljubuki. Rimska nad-
grobna i srednjov}ekovno groblje. Nadgrobna
veterana VII legije, datirana u 1. v. u
sekundarnom poloaju, Uipotrebljena kao podnoje
i 10 u obliku i sandu-
ka, orijen:ti:ranih Z-I. Rimsko doba, 1. v. i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 312; V. 1981 a, 273.
V.
25.147 GREBINE 2, Vitaljin.a, Ljubuiki. Srednjovje-
kovna nelktropola. est u obliku plo-
i sanduika, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, tit
s znaci, ljudska figrura. Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 312. V.
25.148 GREBLJE, Dobrovo, Neum. Srednjo'Vjelrov-
na nekropola i ositaci ookve. oko 100 ste-
u obliku sanduka i. sarkofaga, orijentiranih Z-1;
ukras: tordiran.a traka, bo['dura, vitica,
znaci, tit s fdguralna predstava. Na dijelu
zv. Crkvetine primjetni temelji .starije crkve. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 322. N.
25.149 GREDA, Crweni Grm, Ljubutkii. Srednjovje-
kovna nekropoJa. 34 steoka u obliku
i sanduka; orijen:t:iran:ih Z-I. Uka:-as: tor<frrana tra-
ka, kri, irozeta, pplumjesec, kamenice, vijenac, ljud-
ske figure i pt1ice. K.a:sni srednji vijeik.
LIT.: S. 1971, 313; R. Dodig 1985, 73-80. R. Dodig
25.150 GREDA, Capljina. Prahistorijska gradina i na-
selje i rimsika utvrda. Na istaknutom visu sjevero-
zapadno od zv. Velika Gradina, na prvo-
bitnoj prahistori.jskoj gradini, otkriveni su ostaci gra-
vjerovatno utvrde; nalazi: ulomci keramike.
i eljezno doba, te rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 374-376. Basler
25.151 GRIVE, Li'Pno, Ljubuki'. Prahistorijska gra-
dina. Kulturni sloj erndiran. Uz obirambene zidove
nailazi se na sitne ulom!ke keramike. doba.
P.
25.152 GRKOV DOL, Klepci-Grko.v Dol, Capljina.
R:imsiko naselje. Uz zidove rimske zgrade nailazi se
na brojne komade cigle i crijepa, koji su vjerojatno
pripadali poljoprivrednom kompleksu zgrada (vila
rustika). Himsik:o doba, 1-4. st.
25.153 GROMILA, Grude. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na Gromili
uz groblje i okolnom prostoru 33
ranih Z-I i S-J; ukras: bordura, znaci,
ljudska figura. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 304. N.
25.154 GROMILE, Drinovci-Draga, Grude. Praisto-
rijski tumuli. Skuip:ina broja kamenih tumula.
Bronzano doba. B.
25.155 GRLJEVICI, Ljubu:ki. Rimski gro-
bovi. Dvije kamene urne; prilog u jednoj od njih:
stakJ.ena Rimsko doba, 1-3. st.
I.
GROVISTE, Grude. Srednjo-
v.iekovna nikropola. est u obliku
sanduka, odjentli.ranih Z-I; ukras: bord'u:ra, simbo-
znaci, tit, jelen, konjanik, figuralne scene. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.157 GRUDE 1, Grude. nalaz. Bakre-
na sjekira-iklin. Vjerovatno rani' ili srednji eneolit.
LIT.: B. 1976 b, 281. B.
25.158 GRUDE 2, Grude. PTaistoirijska neikiropola.
Nalazi su iz unitenih ravnih grobova, a karak-
ter nalazita utvrdio je F. Fiala 1896. Iz grobova po-
1 bronzani ljem ti,pa, te broj
bronzanih igala, fibula, narukvica, kolu-
tova, hronzane dugmadi-toka sa iljkom i 1 to1rkves.
Starije eljezno doba 6. i 5. v. st. e.
LIT.: F. Fiala 1897 a, 657-661. B.
25.15lf GRUDE 3, Grude. Sre<lnjovjekorvni spomeni-
ci. dva u i salr'k.ofaga,
orijentirana Z-I; ukras: toroi:rnni vijend. Kasni sre-
dnji v1ijek.
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.160 GDVNINA, Gornje Dole, Ljubuki. Praisto-
rijsika gradina. naselje bez vidljivih tragova
fortifi!k:acija; nalazi: fragmenti keramike. Bronzano i
eljezno doba. B.
25.161 GUVNINE, Grab-Gradac, Ljubuki. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na ka-
menoj gomili est u oblitk1u i
sanduka; ukras: vitica, znaci;
Bronzano doba i kasn:i S["ednji vijeik.
LIT.: M. Vego 1954, 29-32; S. 1971, 311-312.
A. Zelendika
25.162 GUVNINE (Gradina), Lokve-Gagrice,
ljina. Praistocrijska gradina. Probna iskop.avanj,e izvr-
io B. 1985. Fo:rt:ifikacioni sistem dobro
a sastoji se od 2 pcrstenasta suhozidna bede-
ma. K!Ulturni sloj u debljini od oiko 0,80 m,
od donja polovina pripada kasnom eneolitu
a gornja polovina ranom bronzanom dobu
kultura}. B.
25.163 HARDOMILJE 1, Hardomilje, Ljubutki. Pra-
istor-ijSiki nalaz. Veliko bronzano koplje.
Kasno bxonzano doba.
LIT: B. 1985, 52-53. B.
25.164 HARDOMILJE 2, Rardomilje, Ljubuki. Sire-
dnjovjeikovna nekropola. 13 u ob-
liku sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras:
motiv kTsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 313. N.
25.165 HASICA GRADINA, Domanovi6i, Capljina.
Prahistorijska gradina. Vrh niskog brijega je
suhozidom koji zatvara prostorr oko
100 m. U slabo kulturnom sloju nalaze
se sitni ulomci keramike, kTemena rezala s
nim i kremene strelice. Eneolit ili
doba. Basler
25.166 HUMAC 1, Humac, Ljubuki. Ri:rruski spome-
nici. Porred puta pirema Ljubukom otkiriven je 1894.
dio stele datirane u 1. v. a iz blie okoline
nadgrobna stela neke liberte veterana VII legije. Rim-
sko doba, 1. v.
LIT.: V. 1981 a, 258-268.
V.
25.167 HUMAC 2, Humac, Ljubuki. Scrednjovjeiko-
vni nalaz. s natpisom, najstariji
spomenik u Bosni i Hercegovini. je sre-
dinom 19. sit. na Humou ili blioj okolini, i sekun-
darno upotrebljen. U natpisu se spominje upan Kr-
smir i njegova ena Pavica koji su podigli crkvu
sv. Mihajla. Neka slova imaju forme glagoljskog pi-
sma. SirednJi V'ijek, 12-15. st.
LIT.: M. Vego 1956, 41-61; M. Vego 1962 a, 30-31; B.
1982, 200. P.
2;J.168 JELACA, Srednjovjekovno
groblje. 1est u obliku sanduka, ori-
jentiranih S-J; ukiras: vitica, figura1ne scene. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 319. N.
25.169 JELASEVAC, Grude. Prahistorijska
grad.hi.a i tumuli. naselje dvije kamene
gomile. i eljezno doba.
LIT.: P. 1
1
978, 225-226. P.
25.170 GROBLJE, Tihaljii.na-Razdolje,
Grude. Srednjovjekovna nekiropola. oko 80
u obliku sanduka i sarkofaga; ukras:
znaci, tit s figuralna scena. Kasni
svednji v:ijek. N.
25.171 KAJ'fAZOVINA, Donji Studenci, Ljubuki.
Srednjovjekovna nekropola. N.a vrelu Studenac, u og-
radi kraj puta, nalaze se u obliku san-
duka. Kasni sr,edn;ji vijek. v.

25.172 KAPINA, Prap['atnica, Neum. P['aistorijska
gradina. naselje s nevelikim platoom utvr-
suhoe:id!nim bedemom u obliku elipse. Bronza-
no i eljezino doba. B.
25.173 KARUSOVICE, Hutovo, Neu.rn. Praisito:rijski
tumulus i srednjovjekovno giroblje. U bhzini katoli-
groblja na tumuJu smjeteno sedam u
oblilkiu i sa:nduk.a, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
d!i:rana t["a!k:a, bordure, arlrnde, figuralne ,pre::lst.ave i
scene. Bronzano ili 2ljezno do.ba i kasni sr,cdnj i vi.i ek.
LIT.: S. 1971, 323. N.
25.17 4 KLEPCI, Klepci, Capljina. Prahistorijski i
rimski nalazi i rimsko naselje. Tri prahis-
torijska utega. Na lokalitetu Telac vide se neznatni
ostaci a brojni ulomci
materijala nalaze se juno od sela. Iz Klepca
dvije itimsike svjetiljke, a na jednoj natpis SEMPRON.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 387. Basler-I.
25.1'75 KLOBUK, Klobuk, Ljubuki. Rimski novac.
Carski novci (Gallienus, 253-268; II Gothi-
cus, 268-270; Carus, 282-283). Rimsko doba, 3. v.
LIT.: G. 1979, 133-135. G.
25.176 KORDICA GROBLJE,
Grude. Srednjovjekovna nekropola. U gro-
blju i oko njega 28 u obliku
sanduka i sljemenjaka; dislocirani; orijen-
tacija Z-I; u:krras: boirdura, vi,tica, tit s kri.
Kasni siredniji vijek.
25.177 KOSA, Ljubuiki. Srednjo,vjekovni
spomenici. tri u obliku sanduka, ori-
jentirana Z-I; ostali uniteni. Kasni sirednji vijek.
LIT.: S. 1971, 314. N.
25.178 KRATINA, Hard.omilje, Ljubuki.
nadgrobni spomenik. nalaz dijela ste-
le s natpisom u kojem se spominje veteran XV legije
Aipollinaris. Rimsko doba, 1. v.
LIT.: V. 1981 a, 260-272.
V.
25.179 KRAV ARICA, Pribilovci, Capljina. Prahisto-
rijski tumuli. od 2 velika i 20 manjih, ka-
menih tumula. ili el}ezno doba. Basler
25.180 KRCEVINE, Grriude-Alagovac. Prnistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Pored tumula
smjetena pet u obhku sanduka, oTijentir.anih
uglavnom Z-I; ukras: vitica, znaci,
Bronzano doba i kasni s<I'e!dnjj vijek.
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.181 KRISTALICA, Grude-Kritalica. Srndnjo-
vjekoVD.10 grnblje. sedam u obliku
1:anduka i sarkofaga; ukras: rozeta, tit s pred-
stava ivotinje, figuralna scena. Prilikom prekopa-
vanja grobova 1959. jedno koiplje. Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 304. N.
25.182 KRIVI DOLAC, Grude. Srednjovjeko-
vno naselje. Ostaci od koje je ognji-
te, komadi keramike i afatke. Srednji vijek.
P.
25.183 KRIZINE, Humac-Kutac, Ljubuiki. Sred-
njovjekovno giroblje. 11 u obliku
sanduka i k1rsta; orijentiranih Z-I; ukiras: vitica,
arkade, znaci, figuralne scene. Ka-
sni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 312. N.
25.184 KRSTINA, Grude. Prahistorijski
tumulus. Na brijegu lei kameni tumulus promjera
7-8 m, visine oko 2,5 m. doba. Basler
25.185 KRSTINA, Grude. Prahfatorijski tu-
mulus. Kamena gomila. doba. P.
2ii.186 K.UUPA 1, Capljina. Hele-
Teljef uklesan u stijenu. U neposrndnoj bli-
zini rijeke Krupe u Neretvu sitaj ao je reljef sa
prikazom Diosikura, Kastora i Polu'ksa, uklesan u sti-
jenu; dislociiran. doba, 3-1. v. st. e.
LIT.: V. Pakvaiin 1974, 53-59. V. Pakvalin
25.187 KRUPA 2, Kas-
nekropola. Grobnice od rimskih
krovnih opeka postavljenih u obliku kirova. Rimsko
doba, 4-6. st.
25.188 KRVNICE, Donji Ljubuki. Prahis-
torijski tumuli i srednjovjekovno groblje. Pod gradi-
nom skupina od kamene gomile. Na jednoj od
njih uz groblje smjetena tri u ob-
liku sanduka; ukiras: vitica. doba i kasni
srednji vijeik. P.
25.189 KUCETINE, Neum. Prahistorijska
gradina i rimsko naselje. Ostaci suhozidnih
na i suhozidni bedem koji je titio naseobinu; nalazi:
brojni ulomci grube prahistorijske keramike. Na is-
tom prostoru, na p.adini brijega, na powiini od oko
70x30 m vide ostaci zidanih priz-
kamenom; nalazi: ulomci keramike, koma-
di rimskog crijepa i dr. eljezno doba i rimsko
25.190 KUCE'l'INE, Rimske zgrade.
Ostaci otkriveni na irokom prostoru; uni-
teni. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 388-389; I. Cremonik 1965 a, 148.
I. Cremonik
25.191 KUCiTA, Rimsko naselje,
grobovi, ranosrednjovjekovna naselje i
groblja. Ist['aivanja vrila I. Cremonik 1955-1962.
Otkriven je samo dio kompleksnih zgrada glavni
dio stambeni trakt, oko koga su. go-
spodaa:'ske zgrnde. U objektu A, oko za opeku i
329
vjerovaitno i keramiku, su prostorije sa
hipokaustom i s(premnice sa amforarn.a.
Objeka.t B predstavlja reprezentativnu peristilnu
stambenu sa prostorijama raspOJ.'edenim
oko vr1ta. Uz zapadne prostorije je niz manjih pro-
storija i apside sa hipokaustom. Sobe su bile bogato
ukraene mozaicima i freskama. mozaika je
pohhromna, sa geometrijskim motivima i centralnom
emom ili ponavljanjem motiva. Motivi su i
pokazuju skoro sa italskim mozaicima iZ
sredine 2. v. Iz ovog ranog doba su samo
sjajne freske sa bordurama; ostalih fresaka je
sa kraja 2. i 3. v. Na stambeni objekat na-
dovezUJU se kompleiksi zgrada sa hipokaust-
n:im grijanjem i druge prostorije u kojima su bile
radionice za keramiku, obradu kamena, d:rveta i ko-
Na sjeverozapadni ugao objekita B nadovczu-
ju se td zgrade. Prva je sluila kao banja, u njoj su
kaneliiranti. stupovi fragmenti kompozitnih ka-
pitela i mramorne oplate. DatiTana je u sredinu 4. v.
Ostale dvije zgrade su znatno a su-
po fragmentima freski i mozaika, sluile su z.a
stanovanje. Na osnovu ovih ostataka i obilja sitnog
materijala (keramika, poljoprivredne alatke,
nakit), kao i carskog novca (Traian:us, 98-117; Had-
rianus, 117-138; Antoninus Pius, 138-161; M. Au-
relius, 161-180; Aleksander Severus, Ma-
ximinus, 235-238; Valerianus, 253-260; Gallienus,
253-268; Probus, 276-282; Constantlinus, 293-306;
Constantinus I, 306-337; Gratianue, 367-383; Va-
lent[nianus, 375-392) moe se da su naj-
starije fundusa podignute koncem 1. v a sru-
ene u 5. v. kada se u ruevine u.kopavaju grobovi
od opeika sloenih u vidu krova.
U ranoslavensko doba razvilo se u objektu Dna-
selje su ognjita bila od spolija iz sta-
r!i.jih zgrada. Brojni su nalazi fragmenata slavenske
keramike datirnne u 7-10. v. Na prostocJ.u objeirnta
A i B ukopani su slavenski grobovi, a uz njih su u
zgradi A bila 2 oginjita, vjerovatno za Po
bogatom prilogu, para zlatnih naunica i ogrlica vi-
zantijsike provenijencije (9. v.) se grob ukopan
u apsidu jedne od prosforija. Rimsko i
doba, 1-6. v. i rani ,sTednji vijek, 7-11. v.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 388-389; I. Cremonik 1965 a, H7-
-260. I. Cremonik
25.192 KULJESEVINE, Bivolje Brdo, Sre-
dnjovjeik.ovna neikrn:pola. oko 40 u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
znaci, Kasni srednji vjjek.
LIT.: S. 1971, 318. N.
25.193 KUPARICA, Rimsko na-
selje, most i ciglana. Ostaci rimske i mosta
preko Bregave; obilje ulomaka opeka i nalaz ciglar-
ske ukazuje na postojanje ciglane. Rimsko doba,
1-3. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 386. Baaler
25.194 KUTAC, Humac-Kutac, Ljubuki. Rimski
nadgrobni spomenik. Fragment stele s natpisom koja
pripada vojniku III Alpske kohorte. Rimsko
doba, 1. st.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 352-353. V. Pakvalin.
25.195 LASTV A, Gornje Hrasno-Lastva, Neum.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni u obliku
sarkofaga; ukras: al'kade; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 324. N.
25.196 LASTVA, Vitina-Utvica, Ljubuki. Srednjo-
sanduka i krsta, orijentiranih SZ-JI i JZ-Sl; uk-
ras: vi_tica, rozeta, ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 312. N.
330
25.197 LATICE (Jelengroblje), Ljubuki.
Srednjovjeikovna nekropola. 17 u
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
bnrd:ura, vitica, znaci, tit s
lju.:lska figur.a, zoomorfna predsLava. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 311. N.
25.198 LAZINA, Grude. Srednjovje-
kovno groblje. devet u obliku san
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijeik.
LIT.: S. 1971, 304. N.
25.199 LAZlNE, Grab, Ljubuki. Srednjov jskovn.a
duka; ukras: polumjesec, rozeta, kri. Nekoliko
ka je dislocirana, a manji broj grobova je istraen.
Kasni srednji Vijek.
LI'I'.: M. Vego 1954, 29-32; S. 1971, 311.
A. Zelenika
25.200 LEDINAC, Ledinac, Grude. Srednjovjekovna
nekropola. Uz crkvu i groblje 30
u obliku sanduka, sarkofaga i krnta,
orijentiranih SZ-JI; ukras: tordirana traka, bo:rdura,
znaci, tit s ta,p, ljiljan,
ki motiv, ljudski lik, figura1ne scene; natpis. Neko1i-
ko uniteno. Kasni sr:rednji vijek.
LIT : S. 1971, 307. N.
25.201 LIPNO, Lipno, Ljubuki. Srednjovjekovna
nekmpol.a. U groblju 11
u obliku i sanduka, odjenti:r.anih Z-I;
ni; ukras: zv'ijezda i polumjesec. Kasni srednji vijek.
A. Zelenika
25.202 LISCE (Lisje), Hutovo, Neum. Srednjovjeko-
s.arkofaga i .klrsta, orijentiranih Z--I i S-J; uk1ras:
bordiura, vitica, toroirana traka, znaci, acr-
kade, oruje, figuralna scena. Kasni Sirednji vijek.
LIT.: S. 1971, 323-324. N.
25.203 LOKVE (Toplica), Gornje Hrasno--Vinine,
Neum. nekropola. Nekropola sa 84
ranih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica,
znaci, arkade, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 324. N.
25.204 LOKVE 1, Lokve, Srednjovjekovno
groblje. U pravoslavnom groblju pet ste-
u obliku i kr'sta, orijentiranih Z-I; uk-
ras: vitica, znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 318. N.
25.205 LOKVE 2, Lokve, Capljina. Srdnjovjekovno
groblje. sedam u obliku Ka-
sni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 318. N.
25.206 LOVRICA DOLAC, Grude. Prahisto-
rijska gradina. naselje branjeno suhozidnim
bedemom; povrinski nalazi: ulomci keramike i
nog lijepa i kremeni doba ('posuka
kultura).
LIT.: P. 1973, 235-236. P.
25.207 LOZNICA, Klepci-Loznica, Rim-
sko naselje. Na irem prostoru nailazi se na ostatke
zidova, fragmenata opeka i amfora. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 387. I.
25.208 LUCINE, Miletina, Ljubuki. Praistoriji:ki tu-
mulus i srednjovjekovna nekropola. U tri grupe (od
kojih je jedna na tumulu) je 27 u
obliku i sanduka; orijentirani Z-I; ostali uni
ukras: vitica, bordura, znaci, ruka.
Bronz_?.no doba i kasni srednji vijek.
LIT : S. 1971, 312. V.
25.209 LUINA, Grude-Pocrte. Prahistorijski tu-
mulus. Velika zemljana gomila promjera oko 30 m,
visine oko 4 m. doba. Basler
2:1.zrn LJUBUSKI, Ljubu:ki. Ostava
novca. 12 novac.a grada Dyrrhachium (229-
-rno. g. st. e.) i 2 nove.a grada Apollonia (229-100.
g. sL. e.j. eljezno doba, 3-2. v. st. e.
;JT.: C. lCJW, 133-135. J.
25.211 MACINA GOMILA, Gnjilite, Capljina. Pra-
historijski tumulu::;. V dika kamena gomila.
ili eljezno doba. Bader
25.212 MALA GRADINA, Capljina. Prahistorijsko i
rimsko naselje. Glavninu prahistorijskog nalazita
prod.stavlja veliki kameni tumulus na istaknutoj i sa
3 strane strmoj stijeni. Na sjeverozapadnoj, lako pri-
strani postoje tragovi suhozida se po-
tezi ne mogu prntiti zbog kasnijih gradn.ii na tome
mjestu. ostalih nakz:1 ovdje su zabiljeeni i
ulomci keramike. Na irem prostoru otkriveno je ne-
koliko fragmenata keramike gnathia-tipa.
Jedan dio brojnih ulomaka amfora i poklopaca od
::im.fora je po!rijekla, pa se na jednom
natpis su i ulomci rimske kera-
mike. eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: C. Patsd1 1906 a, 374-376. Basler
25.213 MALA Gll'lADINA, Gnjilite, Pra-
hi.storijska gradina. Na rubu kamenite kose
nalazi se suhozidom prostor polu.krunog
oblika. Na junim padinama vidljivi su ostac:i
25.214 MALA GRADINA, Ljubuki. Prahis-
torijska gradina. naselje; razoreno.
no i fol_jezno doba. P
2'i.215 MALE JURJEVICA NJIVE,
naselje i tumulus. Vangradinsko nase-
lje zahvata prostor oko 200x40-50 m; nalazi: ulon1-
ci keramike, mremene alatke, rvanj i zrno
Eneolitik i doiba (posuka kultura).
LIT.: P. 1973, 192. P.
25.216 MALI PETNJIK, Drinovci-Mala Gru
de. Prahistorljsko naselje i tumuli. Vangradinsko nase-
lj.e i 3 grobne gomile. Povrinski naJazi: u'.omc1 ke-
ramike i lijepa. doba (posuka kul-
tura). P.
25.217 MALOKRN, Gradac, Neum. Rimsko naselje.
Ostaci rimskih sa nalazima
materijala. Himslko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Pat.sch 1897, 529. B. Marijan
2f::.218 MANDINA GOMILA, Grude. Pra
historijska gratjina i naselje. ob-
rambeni zid gradine u blizini ise, u du.ini od 150
m, prua vangradinsko naselje. Povrinski nalazi:
ulomci keramike, zemlje Q.ijep i komadi od
ognjita), rvnjeVi i ivotinjske kosti. Bron-
i eljezno doba.
LIT : M. Vego 1964, 29; P. 1978, 239-240. P.
25.219 Glumina, Neum. Praistorlj-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola.
tumula i na jednom od njih smjeteno oko 60 ste-
u obliku sanduka .i sarkofaga, orijenti-
ranih Z-I; tordirana traka, vitica, krst sa
pticama, tit s zoomorfni motivi, figuralne
scene. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji vi-
jek.
LIT.: .. 1971, 324. N.
25.220 MEJDAN, Capljina. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni u obliku ori-
jentiran Z-1; ukras: vitica, rozete. Kasni s;ednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 319. N.
25.221 MIKULICI, Grude. Rimska
z,grada. Ostaci rimske s nalazima cigle i
fragmentima keramike. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Truhelka 1893 d, 677. B. Marijan
25.222 MILANOVACA, Gorica, Grude. Prahistorij-
ska gradina i rimsko naselje. Na prvobitnoj prethi-
gradini uz fragmente prethistorijske ke-
ramike nalaze se fragmenti rimskih amfora i tubu-
la. i eljezno doba i rimsko doba 1-4 st
LIT.: C . .Pat:;ch 1906 a, 379. 'B.
25.223. MISI, Praistorijski tumu-
lus, nmsko i srednjovjekovno groblje. Na tumulu
je lealo nekoliko rimskih nadgrobnih spomenika od
kojih _jedan s figuralnom predstavom i pet
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Bronzano do-
ba, rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT: C. 1900 b, 310; S. 1971, 302.
I.
25.224 MOGORJELO, Capljina. Rimska vi-
la, bazilika i nekropola i srednjovje-
kovna nekropola. Iskopavanje obavio C. Patsch
1899-1903. Vila suburbana :sastoji se od nekoliko
povezanih hodnicima. U sreditu se nala-
zila stambena zgrada, z.grada za poljoprivrednu pro-
izvodnju i kupalite. Izvan ovog kompleksa nalazila
se radionica za proizvodnju posuda i
staje. Zgrada je datirana opekom NER(onis) CLA-
UD(i) P(ansiana) u vrijeme Nerona, u sredinu 1.
st.
podignuta je preko ruevina
rnburbane vile 4. st. Sastoji se od z,grade
za. stanovanje okruene visokim zidom uz koji su
sporedne prostorije. Zgrada za poljopri-
vrednu proizvodnju iz 1. st. je za istu
funkciju i u novom kompleksu. Stambena zgrada je
dvoetana, a sastoji se od niza velikih prostorija
koje im na povezane portikom koji su no-
sili korintski stupovi, i rizalitima na oba kraja.
Neke prostorije bile su ukraene mozaicima i zid-
nim slikarijama. Okvirni zid je na uglovima bio
tornjevima, kao i troja vrata.
je nasilno razorena 5. st. Unu-
tar ruevina podignute su u drugoj polovini
5. st. bazilika i pored nje nepoznate na-
Bazilika se sastojala od narteksa, s prez-
b1ter1jem, baptisterija i prostorija. Uz zapadni
i dio sjevernog bio je portik.
je neto arhitektonskog ukrasa (fragmen-
ti oltarne pregrade, 2 s kapitelima). Otkrive-
ni su ostaci nekropole (rnrkofag, grobnice od te-
gula i drugi).
. Na prostoru ruevina prua se srednjo-
VJekovna nekropola. je pojasna garnitura,
zatim koplje s krilima i mamuze, koji pripa-
daju karolinkom krugu, kao i brojni nalazi nakita
preteno dalmatinsko-hrvati;ke. grupe i keramike. sa:
je i nekoliko Rimsko i
doba, 1-6. st rani i kasni srednji vijek, kraj 8-
-15. st.
LIT.: 1. Cremunik 1951, 242-248; I. Cremonik 1952, 241-
-271; Btisler 1933, 145-150; Basler 1958, 45-62; J.
Werner 1961, 235-247; N. 1963, 155-178; E. Dyggve-
331
---II. Vetters 1966, 1-63; I. Bo,1anovski 1969, 137-163;
Hl72, :38-42, 9'7-100; N. 1979 a, 145-151; Z.
Vinski 1981, 9-54; Z. Vinski 1983, 465-501.
Basler-N.
25.225 MOSEVICI, Neum.
srednjovjekovni nalaz. Dio natpisa na raz-
bijenoj kamenoj kod seoske crkve.
Natpis spominje sv. Petra (i Pavla) i sv. Varvaru.
Srednji vijek, 12. st.
LIT.: M. Vego 1961, 270-271. T. Glava
25.226 MOSEVO,
Rimske zgrade i nekropola i granari-
ji. Na hrbatu brijega koji se protee od Mogorjela
nalaze se ostaci zgrada (staje, radionica)
su pripadali suburbanoj vili iz 1. st. na Mogor-
Jelu. Na ovom prostoru otkrivene su i grobnice 4-
-6. st. konstruirane od opeka sloenih u vidu kro-
va; U sterilni nanos lesa je ne-
koliko granatija, koji vjerojatno iz vremena
Seobe naroda. Rimsko i doba, 1-6. st.
LIT.: I. Bo,janovski H>67 b, 194. Basler
25.227 MRLJANOVAC (Grebine),
novac, Ljubuki. Prahistorijski tumuli. Trinaest ka-
menih gomila u dvije skupine; tri gomile na Gre-
binama doba. P.
25.228 MUKOS GRAD, Tihaljina, Grude. Prahisto-
rijska gradina i rimska utvrda. Na prvobitnoj pra-
povijesnoj gradini, od koje su povrinski
nalazi na junom i najviem dijelu (ulomci kerami-
ke i zemlje, rvanj, troska) podignuta
je rimska utvrda. Juna i strana utvrde
razruena je do temelja, a na sjevernoj i zapadnoj
strani zidovi su u visini i do 5 m. Zid je
od klesanog kamena i buke. Unutar zidova
vide se obrisi dvije manje jedna na sjevero-
a druga na jugozapadnoj strani. Na jugoza-
padnoj strani utvrda je bila isturenom
kulom. i eljezno doba i rimsko doba.
,LIT.: N. 1893, 558-560; M. Vego 1964, 69-72.
P.
25.229 MUSA, Capljina-Mua. Prahistorijski tumu-
lus i ostaci rimskih zgrada. U blizini
groblja i gromile nailazi se na tragove rimskih zgra-
da i fragmente opeka; vidljivi i ostaci ceste.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 378. I.
25.230 NAGREBNICE, Neum. Praistorij-
i oko njega smjeteno est u obliku sandu-
ka, orijentiranih dislocirani; ukras: vitica.
LIT.: S. 1971, 323. N.
25.231 NECAJNO, Grude. Prahistorijski tu-
muli. Kamene gomile u dvije skupine od kojih se
zove gomila. doba. P.
25.232 NEREZI (Crkvina), Capljina. Rim-
sko naselje, bazilika i ranosrednjovje-
kovna groblje. Naselje je smjetena na prostoru u
podnoju brda Hotanj, prema Bregavi, na kome se
nailazi na obilje materijala, podova
od mozaika, ostatke hipokausta i amfore i novac.
S ovog mjesta i spomenik Oktavijanu u
osvojenja Sicilije 36. g. st. e a vai kao najsta-
riji pisani latinski i;pomenik u Bosni i Hercegovini.
bazilika podignuta je na uem pro-
storu zv. Crkvina, na ruevinama naselja, uz znatnu
upotrebu spolija. Iskopavanja 1956. i 1957. obavio
je D. Sergejevski. Bila je tlocrta, ve-
15,5X14,10 m i sastojala se od predvorja,
s polukrunom apidom, te oktogonalnog bap-
tisterija sa duboko u zemlju ukopanom krstolikom
piscinom i ostalih prostorija. Datirana je u
drugu polovinu 5. st.
Preko ruevina bazilike prostiralo se ranoslo-
vensko groblje; Otkriveno je nekoliko
posuda starijih tipova, datiranih u 7-9.
st. i par bronzanih naunica. Ranije otkrivene i iz-
gubljene zlatne naunice iz groba i 30 zlatnih no-
vaca nisu blie Rimsko (36. g. pr. n. e.
do 3. v. n. e.) i doba (5-6. v), te rani
srednji vijek.
LIT.: C Patsch 1906 a, 381-385; D. Sergejevski 1959, 163-
-173; P. 1959, 175-178; Basler 1972, 105-107.
Basler-N.
25.233 NEZDRAVICA, Tihaljina-Nezdravica, Gru-
de. Srednjovjekovna nekropola. 66
ukras: bordura, vitica, znaci. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 304. N.
25.234 NOKTAC, Capljina. Pra-
historijski tumuli i ostaCi rimskog naselja. Na istu-
renom dijelu breuljka nad Hutovim Blatom nai-
lazi se na brojne ulomke opeke i keramike. U pod-
noju lee tri kamene gomile. ili eljezno
25.235 NOVKOVICA KLANAC, Hutovo, Neum.
Srednjovjekovni natpis uklesan u stijenu. Cirilski
natpis na ivoj stijeni koji je pisao Radovac Vu-
Kasni srednji vijek, 15. st.
T,IT : M. Vego 1961, 281-282. T. Gbva
25.236 OBALE, Ljubuki.
gradina. Na prostoru unutar obrambenih zidova na-
laze se ulomci keramike i lijepa, te komadi
rvnjeva. doba. P.
25.237 OBALJENO GROBLJE, Cerovica, Neum.
Srednjovjekovna nekropola. Uz groblje sa-
Z-I i S-J; ukras: znaci, oruje. Ostali
uniteni i sekundarno upotrebljeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 321. N.
25.238 OBZIDINE, Prolog, Ljubuk.i. Prahistorijska
gradina i tumuli. Na kamenitom i strmom platou
nad poljem Rastok, smjetena gradina krunog ob-
lika promjera 90 m, s suhozidom u visini
od 1-1,5 m. Na i zapadnoj strani zamje-
se otvori irine oko 1,5-2 m. Pravilan kruni
plato unutar zidina, koji zauzima prostor od oko
6300 m
2
, erodiran je, tako da na njemu nisu eviden-
tirani nalazi. je samo fragmenat keramike,
ukraen nepravilnim trokuwtim ubodima. U blioj
okolini nalazi se nekoliko kamenih gomila.
Eneolitik i rano doba. R. Dodig
25.239 OGRADA, Sjekose, Capljina. Rimska zgra-
da i nadgrobni spomenik. Ostaci rimskog
skog materijala (opeka i maltera), a u zidovima og-
rada fragmenti arhitekturne plastike, koji
su pripadali jednoj rimskoj suburbanoj vili. Ovdje
je i nadgrobna s natpisom, datirana
u 3. v. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1912, 100; V. Pakvalin 1958, 153-154.
V.
25.240 OPLICICI 1, Capljina. Rimsko na-
selje. Ostaci. rimske cigle, keramike i eljezne tro-
ske. Rimsko doba, 1-4. st. B. Mariju
25.241 OPLICICI 2, Srednjovje-
duka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 319. N.
25.242 OPLICICI 3, Capljina. Srednjovje-
kovno groblje. u obliku
duka, orijentirana Z-I; ukras: Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 319. N.
sanduka i krsta, orijentiranih Z-I; ukras: bor-
dura, vitica, znaci, tit s Kasni
srednji vijek.
' IT.: S. 1971, 319. N.
kovni u obliku krsta sa
sandukom, orijentiran Z-I; ukras: bordura, roze-
te. Kasni srednji vijek.
LC1'.: . 1971, 319. N.
25.245 ORLOVE STINE, Grude. Prahistorij-
ski tumuli. Dvije kamene gomile. doba.
P.
25.246 OTOK, Grude. Prahistorijsko vangradinsko
naselje. Naselje na se povrini nalaze ulomci
keramike, lijepa, ognjita. Eneolitik i bron-
doba.
LIT.: P. 1978, 196. P.
25.247 OTOK, Otok, Ljubuki. Prahistorijska os-
tava. Skupni nalaz bronzanih ukrasnih predmeta,
vjerovatno ostava, koju fibula tipa Go-
linjevo, dva kombinovana nakita, 5 tordiranih ogr-
lica, 2 dugmeta, Starije eljezno doba, 8.
v. st. e.
LIT.: B. 1971 a, 301-312. B.
25.248 OTUNJ GLAVICA, Grabovnik, Ljubuki.
Praistorijska gradina. Omanji plato limitnim
tumulom i suhozidnim bedemom, samo
Bronzano i eljezno doba. B. M;Lijanovk
25.249 PASJAK, Gradac, Neum. Rimska utvrda.
Smjetena na istaknutom brdu iznad
polja; ostaci rimskih zidova i cigle. Rimsko doba,
1-4. st.
C. Patsch 1897, 529 B. Madjan
25.250 PEJICA TORINA, Grude. Prahistorij-
sko naselje i tumulus. Vangradinsko naselje i ka-
mena gomila. Povrinski nalazi: kremene alatke,
ulomci keramike i zemlje. Eneolitik i bron-
doba kultura).
LIT.: P. 1978, 198. P.
25.251 PETROVA GOMILA, Grude.
Prethistorijski tumuli. Na grebenu lee ka-
mena tumula u nizu; promjer: do 15 m. Jedan od
njih zv. Petrov:a gomila, je u
otvorenom grobu je
mnogo kostiju. doba. Basler
25.252 PIT, Gorica, Grude. Prahistorijska gradina,
rimska utvrda i srednjovjekovno naselje. Probno
istraivanje obavio je P. 1970. na-
selje branjeno suhozidom, a kasnije dvostrukim zi-
dom u malteru. Pored prethodnog
nog nalaza kamene sjekire, je velika
na ulomaka keramike, legure, predmeti
od eljeza, rimski ulomci stakla, troska, os-
taci od kamena i maltera, zdenac, je-
,.
dan natpis u koricama noa, jedno ognjite
nabijena glinom, 3 rvnja, brojne ivotinjske
kosti. Eneolitik, i eljezno doba, rimsko
doba i rani srednji vijek.
LIT.: L. Thaloczy 1914, 398; M. Vego 1957 a, B. 1957,
244-245; P. Bakula 1970, 147; P. 1978, 222-224; P.
19fl4, 108-109. P.
25.253 PIVNICE, Hardomilje, Ljubuki. Rimski po-
nalaz i srednjovjekovna nekropofa. Djeli-
istraivanja obavila V.
Fragment korpusa rimskog i nekropola sa 29
u obliku sanduka: ukras: krst. Is-
traena je 8 grobova; u jednom od njih
srebrna aplikacija datirana u 13-14. v. Rimsko do-
LIT.: V. 1981 a, 282, br. 30; V. Atanacko
1985 a, V.
25.254 PLOCE, Srednjovjekovna
.sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: bordure, vitica, znaci, ljiljani, arka-
de, zoomorfne predstave, figuralne scene; natpisi s
imenom Kasni srednji vijek, dru-
ga polovina 15. v.
LIT.: S. BelaaiC l '1'71, 318-319. N.
25.255 POCITELJ, Rimsko nase-
lje. U donjem dijelu dananjeg naselja, na prostoru
oko .stare turske banje i hana, nalaze se u vrtovima
ulomci rimskog materijala. Temelji
zgrada su razoreni. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsc;i 19,13 a, 380. Basler
25.256 PODGRADINJE, Gornje
N eum. Srednjovjekovna nekropola. Ispod praisto-
rijske gradine, uz pravoslavnu crkvu i groblje
vano oko 90 u obliku sanduka, .sarko-
faga i krsta, orijentiranih; ukras: tordira-
na traka, vitica, znaci, tit s ar-
kade, zoomorfne predstave, figuralne scene; natpisi.
:i. 1971, 324. N.
25.257 PODVORNICE, Bajovci, Ostaci
rimskog naselja. Fragmenti tegula, maltera
i keramike, a u ogradama kamenih kva-
dara. Rimsko doba.
TAT.: C. Patc.-:h 1906 a, 374-318, 388-389; V.
1981, 12-13. V.
25.258 PODVORNICE, Dretelj, Capljina. Rimsko na-
selje i ara. U Dreteljskom polju pruaju se brojni
ostaci prema Neretvi. Na velikom
prostoru su tragovi zidova, podnih mo-
zaika i materijala (cigla i crijep) uz
fragmente keramike. je nalaz cigle sa i-
gom Pansiana. Iz Dretelja i sepulkralni rt-
venik (ara ossuaria). Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1904, 43-45; I. Bojanovski 1964 b,101-103;
I. Bojanovski 1967 b, 194-195. V. Pakvalin
25.259 PODVORNICE, Gornji Grude. Rim-
sko naselje. Na velikom prostoru nailazi se na obi-
lje kamenja i substrukcija, ci-
gle, keramike. Odavde vjerojatno
svjetiljke sa igom FORTIS i CRESCES, a posebno
je nalaz nadgrobnog spomenika Lupe,
se majstor Maximinus potpisao. Rimsko doba, 1-4.
st.
LIT.: C. Patsch 1900 b, 310-312; D. 1967,
25.260 POGANA VLAKA, Cerov Dolac, Grude. Pra-
historijski tumuli. Dvije velike kamene gomile pro-
mjera oko 10 m, visine oko 2,5-3 m; jedna od
njih doba. T. Glava
333
25.261 POJILO, Grude. Praistorijsko naselje. Pro-
bna sondiranje izvrio B. 1977. Kultur-
ni sloj vrlo tanak i na oko 0,30 m. Ovo
vangradinsko na.Eelje smjeteno je u samom polju.
Rano bronzano doba (posuka kultura).
B.
25.262 POPINA, Doljani, Capljina. Rimsko naselje.
Po povrini brda nailazi se na ostatke zidova i ko-
made cigle. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT : C. Patsch 1906 a, 388. B.
25.263 PRAPRATNICA 1, Prapratnica, Neum. Pra-
historijski tumuli. Na irem prostoru lei skupina od
oko 20 kamenih gomila, promjera 8-15 m; visine
1-2,5 m. ili eljezno doba. B. Marijan
25.264 PRAPRATNICA 2, Prapratnica, Neum. Sred-
njovjekovno groblje. Uz groblje
sedam u obliku i sanduka, orijentira-
nih Z-I; ukras: znaci; ostali uniteni.
LI'1'.: S. 1971, 323. N.
25.265 PRATARSKE ZIDINE, Grude. Pra-
historijsko i srednjovjekovno naselje. Manja istrai-
vanja obavio P. 1969. i 1970. Povrinske nala-
ze prapovijesnog vangradinskog naselja ulom-
ci keramike i zemlje i komadi rvnjeva. Sred-
njovjekovne koje su istraene sa-
su od kamena i slabog maltera; nalazi:
ulomci keramike, metalni predmeti, ugljenizirana
ra i dr. doba i kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1978, 193-194. P.
25.266 PRIBILOVCI 1, Pribilovci, Sred-
bordura, tit s rozete, figuralna scena. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 320. N.
25.267 PRIBILOVCI 2, Pribilovci, Sred-
tiranih Z-I; ukras: tit s Kasni srednji vi-
jek.
J:,IT.: S. Belagir' 1971, 320. N.
25.268 PRISPA (Lalovci), Grude.
Srednjovjekovna nekropola. Na omanjem breuljku
smjetena 18 u obliku sanduka, orijentira-
nih Z-I; ukras: motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 304. N.
25.269 PRLICI 1, Grude. Srednjo-
liku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
LIT.: S. 1971, 302. N.
25.270 PRLICI 2, Grude. Srednjovje-
duka, orijentiranih Z-1; ukras: polumjesec. Kami
srednji vijek.
LIT.: .S. 1971, 302. N.
25.271 PROBOJ, Proboj, Ljubuki. Prahistorijski tu-
muli. Tri kamene gomile. doba. P.
25.272 PRZINE, Donja Ljubuki. Srednjo-
i sanduka; ukras: bordura, znaci,
tit s luk, figuralna scena. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 313. N.
334
25.273 RADALJ, Crveni Grm, Ljubuki. Praisto-
rijska gradina. Plato oko 20 X 25 m bio je
vjerovatno suhozidnim bedemom. e-
ljezno doba. B.
25.274 RADEZ, Neum. Rimsko naselje. Na istaknu-
tom brdu Rade i terasastim padinama otkriveni
ostaci zidova i materijala, nji-
ma i opeka sa Ti C/laudi Pans./. Rimsko
doba, 1-3. st.
LIT.: C. Patsch 1897, 528-529. B. Ma1rijan
25.275 RADISEVINA, Radievina, Neum. Srednjo-
vjekovni spomenik. Usamljeni u obliku kr-
sta; ukras: tordirana traka, znaci; natpis.
LIT.: S. 324. N.
25 .276 RADISICI, Ljubuki. Praistorijski
grobovi. Razoreni ravni grobovi. Najmanje jedan
grob pripada tipu due vremena upotreb-
ljavanih, moda grobnica. Prilozi: oruje
(bronzani ljemovi tipa, jedno bron-
zano i dvadesetak eljeznih kopalja i noeva) i na-
kit (bronzane fibule, igle, narukvice, privjesci). Pre-
tenim dijelom grobovi pripadaju starijem eljez-
nom dobu, 7-5. v. st. e.
LIT.: B. 1985, 49-59. B.
25.277 RADOVAN, Ljubuki. Praistorij-
ski tumuli. Dva kamena tumula promjera oko 10
m. Jedan od njih je i u njemu je
skeletni grob bez priloga. Bronzano doba.
B.
25.278 RAICA GOMJI,A, Gnjilite, Pra-
hiiStorijski tumulus. Na vrhu breuljka lei kameni
tumulus. ili eljezno doba. Basler
25.279 RASICA GROBLJE, Donji Studenci, Ljubu-
ki. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje.
U polju na humci tri u obliku plo-
V.
25.280 RATAC, Grude. Sred-
liku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: vitka, sim-
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.281 RA VLICA PECINA, Mlini,
Grude. Praistorijsko naselje i srednjovje-
kovni nalazi. Iskopavanja obavio B. Ma-
1977-1980. Kulturni sloj na istraenoj po-
vrini nije debljine i se od 0,90
do 3,60 m. Izdvojene su 4 faze kulturnog razvoja
sa podfazama. Faza 1 pripada stari-
jem neolitu, odnosno nosiocima impresso kulture
i ima podjednako izraene odlike njene jadranske
i kontinentalne varijante. Faza 2, sa podfazama
2A-C, pripada u cjelini hvarskoj kulturi, s tim
to podfaze 2A-B pripadaju neolitu, a
podfaza 2C ranom eneolitu. U kulturnom pogledu,
faza 2 isa svojim podfazama u potpunosti odraava
razvojni put hvarske kulture. Faza 3 se di-
jeli na dvije podfaze, pri. podfaza 3A pripada
razvijenom eneolitu, a podfaza 3B starijoj fazi ra-
nog bronzanog doba. Kulturno jedinstvo i hronolo-
ka divergentnost ove dvije podfaze uslovljeni su
karakterom evolucije cetinske kulture, koja daje
poseban ovoj fazi Faza 4 pri-
pada fazi ranog bronzanog doba (posuka
kultura). Poseban za fazu 2, odnosno podfa-
zu 2A, ima nalaz jednog skeleta koji, vje-
rovatno, odraava rtvovanje djece u vezi sa kul-
tom plodnosti. Otkriven i manji broj fragmenata
srednjovjekovne keramike, Neolit, eneolit i bronza-
no doba i srednji vijek.
LIT.: B. 1981, 1-55; P. 1984, 116.
B.
25.282 RJECICE, Capljina. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz damiju 11 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-
-I; ukras: tordirana traka, vitica. Kasni srednji
vijek.
I .IT.: 8. 1971, 318. N.
25.283 ROTNA GOMILA, Ljubuki.
Praistorijski tumulus. Kamena gomila promjera 30
m, vidne 4 m; Bronzano doba.
LIT.: C. Patsc:i 190"/ a, 52. V.
25.284 ROVAC GOMILA, Svitava, Capljina. Prahis-
torijski tumulus. Velika kamena gomila. ili
eljezno doba.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 389. B Marijan
25.285 RULJAS, Humac-Kutac, Ljubuki. Ostaci
rimske zgrade. Na manjem prostoru vidljivi ostaci
sa dosta fragmenata opeke i cigle, te
amfora i keramike. Rimsko doba, 1-4. v.
V.
25.286 RUZICI, Grude. Praistorijski poje-
nalazi. otkriveno: 6 keltova, dvi-
je .srebrne fibule tipa, bronzane fibule i
dr. Bron?.ano i eljezno doba.
LIT.: V. 1907 a, 205, 211-2,13. B.
25.287 SAMOGRAD, Grab-Gorica, Ljubuki. Rim-
sko naselje i vjerojatno srednjovjekovna crkva. Os-
taci materijala kamen s
malterom u tesani kvadri, ulom-
ci rimskog crijepa), ulomci keramike, troska i novci.
Po tradiciji na jednom dijelu ovog prostora (100 X
X50 m) postojala je i crkva. Rimsko doba, 1-3. Et.
LIT.: I. Bojanovski 1985, 65-93. I. Bojanovski
25.288 SELINE, Gabela, Capljina. Rimsko naselje.
Ostaci zgrada: uniteni; povrinski nalazi: fragmen-
ti rimske opeke. Rimsko doba, 1-4. st. I.
25.289. SELINE 1, Grude. Prahisto-
rijski tumuli. Pet kamenih gomila; jedna
doba. P.
25.290 SELINE 2, Grude. Srednjo-
vjekovna nekropola. osam u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, sim-
znaci. Ispod nekih vidljive ozidane
grobnice. Kasni srednji vijek.
LIT.: .. 1971, 305. N.
25.291 SELINE 3, Rui6i-Seline, Grude. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. U ka-
groblju i okolnom pro1Storu s tumulusom
smjeteno 20 u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I; ukras: bordura, znaci,
tit s konj, ljudska figura, figuralna pred-
stava. Bronzano doba i kasni srednji vijek.
UT.: S. 1971, 304. N.
25.292 SITOMIR, Ljubuki. Prahistorijska
gradina i rimska zgrada. Povrinski nalazi: ulomci
prapovijesne i rimske keramike i komadi rvnja.
Zeljezno doba i rimsko doba. P.
25.293 SJEKOSE, Sjekose, Capljina. Srednjovjeko-
vno groblje. U .groblju est ste-
Hednji vijek. N.
25.294 SKLADA, Grude. Srednjovjekovno groblje.
u obliku ukras: krst. Ka-
25.295 SOVICI, Grude. Praistorijski pojedi-
nalaz. Mala bronzana enska statueta, dosta
primitivne izrade. eljezno doba.
LIT.: B. 1976 c, 265-266. V.
25.296 SPILICE (Plandita), Bajovci, Capljina. Rim-
ska zgrada. Ostaci rimske cigle. Rimsko doba, 1-4. st.
Ll'l'.: C. Patich 1906 a, 388. I.
25.297 SPREMINA PECINA, Gradac, Neum. Pra-
historijsko naselje. Naseobina u sa
strmim ulazom; nalazi: velika prethistorij-
ske keramike. Prahistorijsko doba.
LIT.: V. 1883, 113-114. B. Marijan
25.298 STARINA, Bivolje Capljina.
Ostaci rimske ciglane. otkrivena sa
brojnim i nedovrenim opekama. Rimsko
25.299 STECAK, Sjekose, Capljina. Srednjovjekov-
ni spomenici. dva u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ukras: tordirana traka, tit s ma-
Ka.mi srednji vijek. N.
25.300 STECCI, Lokve-Gagrice, Capljina. Sred-
liku i sanduka, Qrijentiranih Z-I; ukras: vi-
tica, polumjesec, tit s Kasni srednji vijek.
L:T.: 8. 1971, 318. N.
25.301 STRUGE, Struge, Capljina. Rimsko naselje.
Na irem prostoru oko Trebiata nalaze se os-
taci rimskih s ulomcima cigle i keramike.
25.302 STUDENCI, Studenci, Ljubuki.
novac. Dvije drahme grada Dyrrhachium (229-100.
g. st. e.). eljezno doba, 3-2. v. st. e.
LIT.: G. 1979, 133-135. G.
25.303 SUHICA GRADINA, Pribilovci, Capljina.
Prethistorijska gradina. Gradinski prostor
je suhoz,idnim bedemom i velikim kamenim limit-
nim tumulom. i eljezno doba. B. Marijan
25.304 SVETIGORA, Grude. Rimska zgra-
da. Na prostoru ispod Orlovih Stina nalazi ee dje-
vidljiva rimska sa velikom koli-
crijepa. Na jednom zidu otkriveni
su tragovi zidnih slikarija. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 190G b, 312. P.
25.305 SVITAVA 1, Svitava, Capljina.
i rimski novac. Dvije drahme grada Apollonia (229-
-100. g. st. e.) i rimski carski (Antoniui:
Pius, 138-161). eljezno doba, 3-2. v. st. e.
i rimsko doba, 2. v. G.
25.306 SVITAVA 2, Svitava, Capljina. Srednjovje-
kovni spomenici. U groblju
dva u obliku i krsta s ukras:
bordura, polumjesec, luk i strijela; natpisi. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 320-321. N.
335
25.307 SVITAVA 3 groblje), Svitava, Cap-
ljina. Rimska spolija i srednjovjekovno groblje. Sa-
est u obliku i krsta, orijenti-
ranih Z-I; uz krst postavljen poklopac rimske ur-
ne. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 321. N.
25.308 SATOROVA GOMILA, Lokve, Capljina. Pra-
istorijski tumulus, rimsko naselje i srednjovjekovna
nekropola. Na brijegu zv. Prodo, nalaz.i se veliki ka-
meni tumulus; oko njega ulomci keramike. Na pa-
dinama brijega ispod tumula nalaze se brojni u1om-
ci rimskog materijala (opeke, kamen,
crijep). Na gromili i u njenom podnoju
jentiranih Z-I; u gromili vidljiv grob ka-
menim Bronzano ili eljezno doba i rim-
:sr.: .. 1971, 318. Basler-N.
25.309 SPRLJINE, Grude. Sred-
bordure, vitica, znaci, tit s
ljudska figura, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT : . BelaJis 1971, 303. N.
25.310 UPLJA GOMILA, Lipno, Ljubuki. Sred-
njovjekovni spomenik i kamenolom. Nedaleko sela
u podnoju breuljka nalazi se osamljeni u
obliku Vjerovatno je ovdje bio kamenolom
za Kasni srednji vijek. A. Zeleni.ka
:J
25.311 SURMANCI 1, urmanci, Capljina. Prahisto-
rijski tumuli. Na prostoru oko brda zv. Gradite,
nalazi se oko 200 kamenih tumula, od kojih je
polovina impozantnih dimenzija. doba.
D. Basler
25.312 SURMANCI 2, urmanci, Capljina. Srednjo-
vjekovno groblje. 10 u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni Hednji vijek.
LIT.: S. Bela9L HJ71, 318. N.
25.313 SUSNJARI, Grude. Prahistorijsko na-
selj.e i ostaci srednjovjekovnog naselja i
nalaz. Na povrini vangradinskog naselja su
ulomci prahistorijske keramike, lijepa i os-
taci ognjita, kremena strijela, zatim ostaci ka-
menih ulomci .srednjovjekovne keramike i
Etrelica. doba i srednji vijek.
LI'I'.: P. 1978, 194. P.
25.314 TABAKOVAC, Vitina-Utvica, Ljubuki.
Srednjovjekovna nekropola. Na glavici smjeteno
pet u obliku orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: vitica, rozeta, tit s Bronzano doba
i kasni erednji vijek.
LIT : S. 1971, 312. N.
25.315 TASOV KRST, Capljina. Srednjo-
vjekovni spomenik. U groblju
u obliku krsta, orijentiran Z-I; ukras: bor-
dura, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 320. N.
25.316 TASOVCICI, Capljina. Praistorij-
ski i rimski nalazi. otkriveni:
bronzana fibula, bronzana ukrasna plo-
eljezni srp, sjekira, motika i maice. Bronzano
i rimsko doba.
LIT.: V. 1907 a, 210. B.
336
25.317 TEPIN GREB (Grebine), Grab, Ljubuki.
Srednjovjekovni spomenici. dva velika
ka u obliku orijentiranih Z-I; ukras: bor-
dura, znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1954. 29-32; S. 1971, 311-312.
A. Zelenika
,,
25.318 TERSANA, Rimske
vine. rimskih Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 388; I. Cremonik 1965 a, 148.
Basler
25.319 TIHALJINA, Tihaljina, Grude. Prahistorijski
i rimski nalaz. otkriveno jed-
no koplje i broj mlinskog kamenja.
LIT.: V. Radimsky 1893, 493; I. Bojanovski 1969, 28.
I.
25.320 TOMINA GROBNICA, Gru-
de. Srednjovjekovno groblje. pet u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I; bordure,
vitica, znaci, tit s ljudska figu-
ra. Kasni srednji vijek.
LIT : S. 19'll, 305. N.
25.321 TORINA, Dole, Ljubuki. Praistorijski tu-
muli i srednjovjekovna nekropola. U blizini neko-
liko tumula smjetena 19 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; veliki broj disloci-
ran i ukras: bordura, znaci. Bron-
LIT.: . 1971, 311. N.
25.322 TORINE, Hardomilje, Ljubuki. Rimska ne-
kropola i zgrada. Na manjem uzvienju nad desnom
obalom Trebiata otkrivena su tri groba sa spalji-
vanjem. U jednoj kamenoj urni je srebrni
prsten, skarabej, kotana igla, eton, ogrlica od sta-
klene paste, perle i staklene posude, a iz-
van urne jo bronzano ogledalo, srcoliki privjesak,
bronzana eljezni klinovi i fragment sive
keramike. Uz ostale ukope je oko 10 frag-
mentiranih staklenih lakrimarija. Nedaleko od urni
zapaeni su temelji zgrade. Rimsko doba,
1-2. v.
LIT.: V. 1966, 114-115.
V.
25.323 TREBIZAT, Trebiat, Capljina. Prahistorijski
tumulus i rimska zgrada. Velika kamena gomila;
razorena. Brojni fragmenti rimske opeke i keramike.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 369. L
25.324 TROSTRUKA GRADINA, Grude.
Praistorijska gradina i tragovi ranoslavenskog na-
selja. Gradina je smjetena na dosta uskom, dugom
potezu padine duboke Bobanove drage i
ruba ogromne Vitroa. Sastoji se od relativ-
no malog, gornjeg dijela, branjenog veoma snanim
polukrunim suhozidom i znatno donjeg di-
jela, s strane s 2 slabija,
paralelna suhozida. Istraivali su je P. i B.
1977. Iskopavanje u gornjem dijelu pokazalo
je dosta kulturno jedinstven sloj, debljine
do 1 m. Na donjem dijelu je P. ranije pri-
kupljao povrinske nalaze. Na istraivanoj povrini
u gornjem dijelu je znatna fragme-
nata keramike, lijepa s otiscima kolaca, ko-
mada rvnjeva, utega, kotanih i kremenih artefa-
kata. Povrinski nalazi u donjem dijelu (keramika,
lijep) pokazuju da je u isto vrijeme bio nase-
ljen i taj dio gradine. Na prostoru drugog
i zida je i nekoliko fragmenata sla-
venske keramike. Praistorijsko naselje p!fipada po-
sukoj kulturi ranog bronzanog doba, a slavenska
keramika ranom srednjem vijeku.
LIT.: P. 1978, 208-209; B. 1983 e, 141 i d.
P.
25.325 TULEKOVINA, Cerno, Ljubuki. Praistorij-
ski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tu-
mulu i okolnom prostoru, u 3 manje grupe
jentiranih i S-J; ukras: krst. Bronzano
LIT.: S. 1971, 312. N.
25.326 UTVICA, Vitina-Utvica, Ljubuki. Ostaci
rimskog naselja. Ostaci zidova rimskih 21grada i
fragmenti cigle. Ri:rmko doba, 1-4. st.
LIT : C. Truhelka 1893 d, 677. B. Marijan
25.327 V ARDA, Capljina. Rimsko nase-
lje. Brojni ulomci rimske cigle. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 388. I.
25.328 VELIKA GRADINA, Gnjilite, Capljina. Pra-
historijska gradina. Na vrhu brijega lei veliki ka-
meni tumulus okruen suhozidnim bedemom u ob-
liku prstena, promjera 50 m. Unutar
prostora nalaze se sitni fragmenti keramike. Bron-
25.329 VELIKA MITRUA, Jasenica, Capljina. Pra-
istorijska gradina. naselje fortifikacio-
ni sistem tri suhozidna prstena uz koje je, sa
pristupne strane, pridodat jo jedan .rnhozidni luk.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 379. B.
25.330 VELIKA RATASNICA, Klepci, Capljina.
Praistorijski tumulus. Kameni tumulus izrazito ve-
likih dimenzija. ili eljezno doba.
B.
25.331 VELIKI VIDAR, Praisto-
rijski tumuli. Skupina od oko 100 kamenih tumula
kojima se dva s po-
sebnim nazivom: Velika gomila i Vlaka gomila.
Bronzano ili eljezno doba. B. Marijanovk
25.332 VELJACI, Veljaci, Ljubuki. Rirruki novac.
Carski novci (Gallienus, 253-2,68; Claudius II Got-
hicus, 268-270 i Carus, 282;....._283). Rimsko doba,
3. v.
LIT.: G. 1979, 133-135. G.
25.333 VISOKA, Grab, Ljubuki. Srednjovjekovni
grad. Na krakoj grudi raspoznaju se znatni ostaci
omanjeg srednjovjekovnog grada. Po terasiranom
terenu i materijalu, mogu se zapaziti
i tragovi malog Kami srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1967 b, 274. P.
25.334 VISEGRAD, Grude. Prahistorijska
gradina i tumulus. naselje ima centralni
dio (straara) i zid duine oko 30 m; povrinski na-
lazi: sitni komadi keramike. i eljezno
&ba.
25.335 VISICI, Capljina. Rimska zgrada. Tra-
govi rimske zgrade na prostoru prema Neretvi; uni-
teni. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 388; 1. Cremonik 1965 a, 148.
I. Cremonik
25.336 VITALJINA, Vitaljina, Ljubuki. Rimeko na-
selje. Brojni ostaci rimskih zgrada; i te-
gule sa Q. Clodius Ambrosius. Rimsko do-
ba, 1-3. st. I.
25.337 VITINA 1, Vitina, Ljubuki. no-
vac. Novac grada Dyrrhachium (229-100. g. st. e.).
eljezno doba, 3-2. v. st. e.
LIT : C. Trurielka 1893 g, 676. V. Pakvalin
25.338 VITINA 2, Vitina, Ljubuki. Rimsko nase-
lje i srednjovjekovna nekropola. Na irokom prosto-
ru uz obje obale Mlade, oko stare
crkvice sv. Ilije i tamonjeg groblja (pripada selu
Veljaci), otkriveni ostaci temelja rimskih zgrada (je-
dnu na lijevoj obali Mlade istraivao C. Truhelka
1893) i rimskog materijala. su
fragmenti mozaika, spomenici s natpisom, opeka s
legije IIII/leg(io) IIII F(lavia)/? F(elix), kao
i rimski carski novac iz 2. i 4. st. (Constantinus I,
305-337).
Na istom prostoru nalazi se nekropola sa 12 ste-
teko odrediva oblika, od kojih je uzi-
dana u temeljne zidove stare crkve, uz Mladu; ori-
jentacija Z-I; ukras: vitica, kri, tit s Me-
ima i rimskih spolija. Rimsko doba,
LIT.: P. Bakula 1867, 169-171; C. Truhelka 1893 d, 673-676;
C. Patsc.'1 1893 a, 679-630; S. 1971, 311; G. Kralje-
1979, 133-135; V. 1981 a, 259-260.
B. Marijan-A. Zelen,ika
25.339 VITINA 3, Vitina, Ljubuki. Ostava bizant-
skog novca. Sadravala 29 komada bizantij!:kog nov-
ca: Romanos III Argyros, 1028-1034 i Theodora,
1054-1056. Rani srednji vijek, 11. v.
ca: (Romanos III Argyros, 1028-1034 i Theodora,
LIT.: C. Patsch 1900, 570-571. G.
25.340 VLACICE, Cerov Dolac, Grude. Praistorijski
tumuli. Skupina od oko 12 kamenih tumula, pro-
mjera 5-10 m i visine 1-3 m; u jednom od ote-
tumula vidi se grob od kamenih
Bronzano doba. B.
25.341 VLASICA VRVO, Grude. Prahistorij-
ski tumulus. Povrinski nalazi: ulomci keramike,
metalni predmeti. doba. P.
25.342 VRANJEVO SELO, Vranjevo Selo, Neum.
Rimsko na!:elje, bazilika i nekropola
i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet istraivan
1984-1986 (V. Pakvalin). Na velikom kompleksu
njiva nailazi se na ma-
terijala (opeke i crijepa) i keramike. Uz ornamenti-
rane arhitektonske fragmente je i ne-
koliko urni i jedan nadgrobni natpis, otkriveni os-
taci zidova bazilike, stup s kriem ol-
tarne pregrade i impost s kriem u vidu rozete, kao
i grobovi od tegula. Srednjovjekovna nekropola bro-
ji oko 150 u obliku sanduka i sljeme-
njaka, u dvije skupine; ukras: vitica,
polumjesec, rozeta, kri, ljiljan, ruka is fi-
guralne scene, natpisi (kneza Vladislava, sina upana
Nikole i Katiline; druga polovina 14. st.).
Rimsko doba i doba, 1-6. st. i kasni
Hednji vijek, 14-15. st.
LIT.: C. Truhleka 1892 c, 362; S. 1971, 323.
I. Glava
25.343 VRCANI, Drinovci-Vrcani, Grude. Prahis-
torijski grob i nalazi i ostaci rimskih
zgrada. Ispod gradine otkriven grob sa prilozima
(fragmenti kacige tipa, fibule, sedam
kopalja, privjesak i dr.; a na irem pro-
storu: posuda, bronzana i igla, kao
i brojni ostaci rimskog materijala. Sta-
rije eljezno doba, 7-5. v. st. e. i rimsko doba,
1-3. st.
LIT.: C. Truhelka 1899, 344, 373-374; C. Patsch 1900, 343-
-344. B. Marijan
337
25.344 VRLICI Grude-Cere. Prahistorijska
gradina. Otkriven sloj sa ulomcima keramike,
nog lijepa i rvnjeva. i eljezno doba.
P.
25.345 VRH TRESE, Trebiat, Capljina. Rimsko na-
selje. Na prostoru nalaze se ostaci zidova
rimskih kao i rimske cigle i fragmenata
keramike. Rimsko doba, 1-4. st.
25.346 VRTOPAC, Gorica, Grude. Prahistorijska gra-
dina. Smjetena na brdu Povrinski nalazi:
ulomci keramike, lijepa, komadi mli-
na, ivotinjske kosti i dr. i eljezno doba.
P.
25.347 VRUCICE, Srednjovjekovni
jentiran Z-I; ukras: bordura, znaci,
ljudska figura, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 303. N.
25.348 VUNA, Hardomilje, Ljubuki. Rimske stele.
T,ri stele s natpis1ima u kojima se spominju
vojnici I kohorte Alpinaca, VII legije i III kohorte
Alpinaca. Rimsko doba, 1. v.
LIT : V. 1981 a, 264-265, 270-271.
V.
25.349 ZACRKOVNICA, Neum. Sn:dnjo-
vjekov:na nekropola i ostaci CTkve. 23 ste-
u obliku i sanduka, o:rijenitiranih Z-I; uk-
ras: bordura, tit s Primjetni temelji istarije
vjerovatno cI"kve. Kasni s!l"ednji vi;jek.
LIT.: S. 1971, 322. N.
25.350 ZAGREBICA, Klepci, Capljina. Prahistorij-
ski tumulus i srednjovjekovno groblje. U blizini pra-
voslavnog groblja, na tumulu smjetena 11
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranim:
ukras: krst. U iskopu tumula fragmenti prahistorijske
keramike. Bronzano ili eljezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 320. N.
25.351 ZASKOCI, Surmand,
granariji. U usjeku lesnog nanosa zapaaju se 2 gra-
narija. doba, 5-6. st.
LIT : I. Bojanovski 1967 b, 195. Basler
25.352 ZA VALA, Gorica, Grude. Prahistorijski tumu-
li. T!l"i kamene gomile; unitene. doba.
P.
25.353 ZBORNA GOMILA, Grude.
Prahistorijski tumulus. Kamena gomila.
doba. P.
25.354 ZGONI, Capljina. Rimsko
naselje. Ostaci zidov.a i brojni ulomci rimske opeke.
25.355 ZLATNA GOMILA, Bivolje Brdo,
Praistorijsko naselje. ostaci suhozida preko
kojih su pravokutni objekti, u te-
hnici suhozida. Na junom dijelu ovog kompleksa
nalazi se veliki kameni tumulus. Bronzano i eljezno
doba. B.
25.356 ZLICINA, Rimsko naselje.
Ruevine rimskih zgrada i opekpa sa radio-
nice C. Titi Hermerotis, datirane u 1. st. Rimsko doba,
1-3. st.
LIT.: C. Patsch 1896 a, 193; F. Fiala 1896 a, 356-357.
B. Marijan
25.357 ZORICA GLAVICA, Ostaci
rimske zgrade. Ostaci rirnsklih zidova i opeka. Rimsko
doba, 1-3. st.
LIT.: C. Patsch 1900 b, 310. I.
25.358 ZVIRICI, Ljubuiki. Srednjovjekovna
nekTOpola. 24 u obliku san-
duka i satrkofaga, orijentiranih JZ-SI; ukll'as: bor-
dura, vitica, znaci, ljiljan, tit s
friz ptica, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 313. N.
25.359 ZABAR, abar, Ljubuki. Ostaci rimskog mo-
sta. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1973 a, 303-311. I.
25.360 AGROVCI, Capljina. Srednjovje-
kovno groblje. devet u obliku san-
LIT.: S. 1971, 320. N.
25.361 AGROVICA LONDE, Gorrica,
Rimslw naselje. zidova, rimskog
materijala (opeka) i ulomaka keramike. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: C. Patsch 1906 a, 378-379. B. Marijan
25.362 ARKOVINA, Srednjovje-
kovno groblje. tri u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ukras: vitica, tit s Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 319. N.
25.363 UPNICA (Crkvine), Klobuk, Ljubuki. Rim-
sko P..aselje i crkva. IstraJ.vanja obavio
D. Sergejevski 1951. Ostaci rimskog naselja, zidovi
obilje rimskih cigli, regula i keramike.
Na dtijelu ovog kom.ipleksa (Crkvina)
otkrivena je crkva, orijentirana I-Z,
koja se sastojala od naosa s prezbliteirijem, narteksa
i ostalih sporednih prostorija s baptisterijem; nalazi:
stupa, kapitela, imposta i para:petnih uz ulom-
ke keramike, stakla, klinove, strelice i dr. Rimsko
i doba, 1-6. st.
LI'!'.: C. Truhelka 1893, 677; D. Sergejevski 1954, 189-207.
V. Pakvalin
1
2
5
9
8
6
3
10
Paleolitska doba - Badanj, Stolac (1 : Pogled na nalazite u fazi istraivanja; 2. gravura na
stijeni; 3. ogrlica od dentalija, morskih i koljki ; 4- 10: kotane i kremene alatke).
15
Neolitsko doba - butmirska i kultura (1 - 7 Butmir, Sarajevo; 8 - 11: Obre II.
Kakanj; 12 - 15: Konjic) .
TABLA 3.
1
2
3
4
7
12
13
Eneolitsko doba (1: Badanj, Stolac - iz unitenog sloja; 2: Zelena Blagaj , Mostar, stratum I;
3 - 13: Velika gradina u Varvari, Prozor, faza A-1).

1
6
Rano bronzano doba 1: Grebnice, Ljubomir - Trebinje, tumulus I; 2. Vlazje, Rogatica, tumulus II ; 3.
Debelo brdo, Sarajevo; 4 - 8: Velika gradina u Varvari, Prozor, faze A-2 i A-3; 9, 11, 12: Prisoje, Posuje;
10: Trostruka gradina, Grude; 13: Aladinsko brdo, Stolac; 14: Grebnice, Ljubomir -
Trebinje tumulus 1. - Sl. 1, 2: cetinska kultura: 3- 8: orelazna zona 9 - 14 0""11-"l= ln1lb1r__n\
3
4
6
e
7
f
h
9
Kasno bronzano doba (1, 2: Rogatica, tumulus !, grob 1; 3: Taiine, Sokolac, tumulus XV, grob 1; 4: Brezje,
Rogatica, tumulus V, grob 1; 4: Veliki gradac, Sokolac; 6- 8: Velika gradina u Varvari, Prozor, faza
C-3; 9 (a-h): ostava Brgule, Vare: 1- 5: kulturna grupa; 6 -.8: prelazna zona; 9: srednjobosan-
ska kulturna.JZrUoa).
eljezno doba- kultura (1, 4: Ilijak, Gornja Pale, tumulus II, grob 1; 2, 3:. Ilijak, tumulus III,
grob 9; 5: Brezje, Rogatica, tumulus I, grob 1; 6, 7: Brezje, tumulus I, grob 2; 8: Sokolac, tumulus IV, grob
1 - 3; 9: tumulus IX, grob 2).
1
3
2
7
4
6
5.
8
do!la - Gradina, Stolac (1: dio kiklopskog zida; 2. detalj kapije, iznutra; 3: dio unu-
tranjosti' akropole: kapija, cisterna, dio jugozapadne kule; 4: kalup br. 2, strana f; 5 (a, b): Daorsa,
avers i revers; 6: obloga pojasne 7: aplika; 8: ulomak posude s grafitom).
1
4
Rimsko doba (1. Crkvina, Padastinje Kiseljak; 2: Vrah{evo Selo, Neum; 3. Berber (crkvina) Donje Selo, Konjic;
4. Gradina (Crkvina), Srebrenica; 5. Sara1evo - Stari Grad 1, Sarajevo; 6. Gradina, Podgradina,
7. Livno).
2
1
4
3
Rimsko doba (1: 2: Gradina-Domavia, Srebrenica; 3: Varoite, Sarajevo
- Novi grad; 4, 5, 7: Stolac; 6: Mogorjelo,
.Lft.OLft .LU.
1
2 3
4
5
7
doba (1: 1, 2. Stolac; 3: Trnovo; 4: Gorica 4, Gorica Grude; 5: Konjic 2, Konjic; 6: Crkvina,
Breza; 7, 9: Crkvina (Podgradina), Mokro, Litica; 8: Gradac, Homolj, Kiseljak) .
1
3
4
2
5
8a
7
Rani srednji vijek (1: Sarajevo; 2, 3: Varoite, Sarajevo; 4: Gradina, Korita, Duvno; 5: Mazlumi,
Novi Gacko; 6: Mogorjelo, 7: Nerezi (Crkvina), 8 a, b: Rogatica).
TABLA 12.
1
3
4
Rani srednji vijek (1: Crkvina, Dolac - Prisoje, Duvno; 2. Vidotak, Poprati, Stolac; 3. Crkvina, Zavala, Trebinje;
4. Humac, Ljubuki).
"= ma cs
2
3a
3b
4
\
5
6
Kasni srednji vijek (1: Visoko; 2: Bobovac, Vare; 3 a, b: Mramorje, Grborezi,
Livno; 4: Varoite, Sarajevo; 5: Bobovac; 6: Crkvina, Visoko).
1
2
3
Kasni srednji vijek (1:. Bobovac, - Vare; 2: Blagaj (Stjepan grad), Mostar; 3: Grad,
Ljubuki) .

Arheoloski Leksikon BIH Tom3ocr

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Arheoloski Leksikon BIH Tom3ocr

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

~

strane raznim motivima: kola,

znaci. Kasni srednji vijek.

You might also like