Professional Documents
Culture Documents
1. Uvod.............................................................................................................2
2. Metoda ankete.............................................................................................3
3. Vrste anketa.................................................................................................4
3.1. On – line ankete..............................................................................................5
3.2. Web anketa.............................................................................................6
3.3. E – mail anketa.......................................................................................7
3.4. Elementi dobrih web anketa....................................................................7
3.5. CATI......................................................................................................8
3.6. CAPI......................................................................................................8
3.7. Poštanska anketa....................................................................................9
3.8. Omnibus...............................................................................................10
4. Prednosti i nedostaci ankete.....................................................................11
5. Izrada anketnog upitnika.........................................................................13
5.1. Dizajniranje ankete...............................................................................14
5.2. Vrste pitanja u anketnom upitniku.........................................................14
5.3. Jednostavna i složena pitanja s potpitanjem...........................................18
5.4. Blokovi i matrice...................................................................................19
6. Psihološka strategija pitanja....................................................................19
7. Neke od najčešćih grešaka u upitnicima..................................................19
8. Metoda intervjua.......................................................................................21
8.1. Intervju u kućanstvu.............................................................................22
8.2. Intervju na ulici....................................................................................22
8.3. Intervju na centralnoj lokaciji...............................................................22
8.4. Intervjui licem u lice (Face-to-face).......................................................23
8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju................................................23
9. Prednosti i nedostaci intervjua.................................................................26
10. Glavne faze izrade intervjua..............................................................¸26
11. Motivi intervjuisanja..............................................................................27
12. Kvaliteti ispitivača...................................................................................28
13. Provođenje intervjua..............................................................................28
14. Zaključak.................................................................................................29
15. Literatura.................................................................................................30
1. Uvod
Postoje metode istraživanja koje nam daju obavijesti o pojavama, o načinima njihovog
pojavljivanja, o obimu tih pojava, o njihovim svojstvima i djelovanjima, ili o vezama između
pojava. Sve su to metode kojima istražujemo pojave u tzv. realnom i objektivnom svijetu, u
svijetu objektivnih pojava. Međutim, u pojave koje istražuje nauka moramo uvrstiti i one koje
pripadaju subjektivnom pojavnom svijetu. To su pojave vezane za čovjekova subjektivna
stanja, pojave vezane za ljudsko mišljenje, za njegova uvjerenja, osjećanja i raspoloženja.
Nauka je razvila i odgovarajuće metode istraživanja i takvih pojava, te možemo reći da
postoje i takve metode, koje nam omogućavaju da saznamo šta ljudi misle, kako se osjećaju,
šta osjećaju, te kako ocjenjuju neka stanja i odnose u kojima učestvuju i o kojima razmišljaju.
Te metode daju nam obavijesti o mišljenjima, u kojima ljudi učestvuju, ili ih promatraju, ili
ukazuju na njihovu ocjenu i namjere, u odnosu na određene procese ili pojave, iz čega se
može zaključivati na moguća njihova dejstva. To su metode istraživanja stavova ljudi i one su
veoma važne u nauci, jer ljudski faktor se ne može izlučiti ni iz jedne vrste odnosa prema
svijetu u kojem živimo, niti se može događati bilo što, što ulazi u ljudski svijet i u horizont
ljudskog djelovanja, a to znači ni u polju saznavanja, a da to nema veze sa ljudima, njihovim
stavovima i praktičnim djelovanjima. Zbog toga je istraživanje ljudskih stavova i odnosa
prema nekim pojavama i odnosima između ljudi i između ljudi i prirode, veoma bitno za
nauku.
U svrhu istraživanja tih stavova razvijene su metode koje omogućavaju da dobijemo
takva saznanja, koja nam omogućavaju uvid u ljudske stavove i odnos ljudi prema nekim
pojavama i uopće odnosima i namjerama ljudi. Među najvažnije metode, koje upotrebljavamo
u svrhu postizanja saznanja o stavovima ljudi, su metode posmatranja i samoposmatranja,
metode intervjua, ankete i upitnika.
U ovom radu ćemo vidjeti kakve nam informacije i saznanja može pružiti upotreba
navedenih metoda, tj. metoda ankete, upitnika i intervjua, i kako svaku od njih možemo
koristiti.
2
2. Metoda ankete
3
Anketa se oprema šifriranim i izračunljivim oznakama određenih tipova odgovora i
tako omogućava istraživačima da brzo i sigurno izračunaju brojnu relaciju, odnosno
matematički izraz rezultata ankete. U planiranju i provođenju ankete osobito je važno da se
odgovrarajućim matematičkim metodama, zapravo postupcima statističkog računa, obrade
dobijeni podaci, kao što je važno i da se u planiranju uzorka, koji će biti ispitan, vodi računa o
cjelini populacije koja se istražuje preko tog uzorka i da se uzorak statistički odnosi što
vjernije prema toj ukupnoj masi. Ako ispitujemo mišljenje cijele populacije jedne zemlje, ili
jednog grada, tada nam uzorak kojeg ispitujemo putem ankete, mora istražiti sve odnose
strukture tog stanovništva i to po svim bitnim parametrima koji utječu na stanje mišljenja i
stavove populacije. Osnovni parametri su polni, starosni, profesionalni i interesni, te
edukacioni parametri, tj. oni koji određuju mjesto svake od tih grupa u strukturi stanovništva
u cjelini. Ako se anketa vodi telefonski, tada se mora voditi strogo računa o strukturi vlasnika
telefona i u tom smislu korigovati rezultate, jer nikada struktura vlasnika telefona ne izražava
i ne preslikava strukturu stanovništva u cjelini. Ove metode su moćne, ali samo ako su
primijenjene precizno i u skladu sa svim pravilima koja vrijede za svaku od njih. Ako to nije
slučaj, tada one mogu veoma dalekosežno kompromitirati rezultate istraživanja i dovesti do
ozbiljnih zabluda o onome što istražujemo.
Anketa7
3. Vrste anketa
7
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
4
pismeno daju odgovore. Nakon toga se odgovori podvrgavaju raznim vrstama kvantitativne,
kvalitativne i kauzalne analize.8
Prema Vujeviću anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o
stavovima i mišljenjima ispitanika. U širem smislu za njega je anketa svako prikupljanje
podataka i informacija uz pomoć postavljenih pitanja. Potrebno je naglasiti da u znanstvenom
istraživanju, anketa nije samo postavljanje pitanja i na njih traženje odgovora, već je anketa,
prije svega, postavljanje određenih pitanja određenoj i odabranoj vrsti i broju ljudi, na tačno
isplaniran način sa svrhom i ciljem, a cilj je dobiti što više istinitih odgovora, odnosno
podataka i informacija o predmetu istraživanja. Pitanja se mogu postavljati na različite načine
i o različitim temama, pa Vujević u tom smislu razlikuje:
1. Anketu u užem smislu. Anketa je pismeno prikupljanje podataka i informacija o
stavovima i mišljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz pomoć upitnika.
2. Intervju. To je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori.
3. Testove. To je specifična vrsta ankete u kojoj se uz pomoć posebno konstruisanih
pitanja prikupljaju podaci i informacije o znanju, sposobnostima i interesima
ispitanika.
On-line anketa je anketa koja se sastoji od jednog ili manjeg broja pitanja, postavlja se na
internet stranice pored drugih sadržaja i ispunjava prema nahođenju ispitanika sa ciljem da se
u kratkom vremenu ispita mišljenje javnosti (ili nekog njenog dijela) o određenoj temi.
Pitanja su jednostavna, kratka i jasna sa ponuđenim odgovorima.
8
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 2000. god., str. 367.
9
http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php
5
3.2. Web ankete:
- mogu sadržavati kompleksna logična pitanja, grananja te rotaciju i slučajan odabir
pitanja,
- može se postići poseban nivo interakcije sa ispitanikom,
- postoje brojne komercijalne, ali i besplatne aplikacije za generisanje složenih anketnih
upitnika.
10
http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60
6
primjer web – ankete11
11
http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljni-radom-policije-
12
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
7
3.5. CATI13 (Computer aided telephone interviewing / kompijuterski podržano telefonsko
anketiranje) metoda je kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje računar asistira
anketarima prilikom anketiranja. Za svako CATI istraživanje programira se sistem koji sadrži
strukturirani upitnik istraživanja i bazu telefonskih brojeva. Na temelju programskog sistema
računar prilikom anketiranja određuje slijedeće pitanje na temelju posljednjeg ispitanikovog
odgovora. Time se osigurava potpuna kontrola rada anketara i eleminiše mogućnost
izostavljanja pitanja prilikom anketiranja. Programski sistem vrši odabir telefonskih brojeva
na principu slučajnih brojeva, omogaćava dogovor intervjua s ispitanicima u njima
najpovoljnije vrijeme i alocira uzorak.
13
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
14
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
8
3.7. Poštanska anketa je kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje se ispitanicima
putem pošte šalje upitnik. Nakon što popune ankete ispitanici ih vraćaju u agenciju
poštanskim putem. U upitniku se pored standardiziranih anketnih pitanja nalaze i detaljne
upute o načinu popunjavanja ankete, razlozima anketiranja i garantuje potpuna anonimnost
ispitanicima, te koverta sa poštanskom markom za povratak popunjenje ankete.
15
http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq-
0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istrazivanje_1&cd=1&hl=bs&ct=c
lnk&gl=ba&client=firefox-a
9
problemi i ciljevi raspoloživa sredstva prihvatljiva razina
istraživanja i vrijeme greške
Trening anketara
Prikupljanje podataka
Interpretacija podataka i
pisanje izviješća
3.8. Omnibus istraživanje je specifična kvantitativna metoda istraživanja tržišta kod koje se
podaci prikupljaju na temelju upitnika koji sadrži pitanja većeg broja naručilaca. Pitanja se
dijele u odgovarajuće cjeline, a pitanja vezana za opća obilježja ispitanika su zajednička.
Svaka cjelina se analizira zasebno, što znači da svaki naručilac ima uvid samo u odgovore na
pitanja koja je naručio.
10
Omnibus anketom dobiju se kvantitativni podaci koji daju odgovore na pitanja kao što
su:
koliko je poznata određena robna marka/usluga/poduzeće,
koju marku potrošač preferira,
navike potrošača, stav potrošača prema određenoj marci, ponašanje potrošača,
način korištenja proizvoda,
image određene marke na tržištu,
zamijećenost oglašavanja, zadovoljstvo propagandnim porukama,
stavovi ispitanika prema različitim političkim i društvenim sadržajima.
11
Jedan od značajnijih nedostataka ankete je njeno često poistovjećivanje sa cijelim
istraživanjem, pri čemu se ne uzima u obzir kako je ona samo jedna od faza istraživačkog
procesa. Na taj se način zanemaruju drugi aspekti istraživanja (najčešće oni teorijski) i
istraživanje gubi smisao, a rezultati nisu pouzdani. Nadalje, pošto je anketa kvantitativna
metoda i dobiveni podaci se mogu veoma lahko kompijuterski obrađivati, analizirati,
uspoređivati i provjeravati, dešava se da istraživači ''upadnu'' u vlastitu zamku: oni dobivene
podatke klasificiraju i prikazuju u obliku stotina grafova i tabela, ali ostaju na tom nivou
iznošenja i prikazivanja ''golih'' činjenica bez donošenja vlastitih zaključaka i povezivanja sa
postavljenim hipotezama. To je, naravno, velika greška, jer anketa kao istraživačka metoda,
kada se pravilno koristi, ima veliku mogućnost verifikacije. Zato se i provodi istraživanje – da
bismo dokazali ili rjeđe odbacili, na početku istraživanja definisanu hipotezu, tj. problem
istraživanja.
Kod ankete je vrlo važno odabrati reprezentativni uzorak. Ako smo pogriješili pri
odabiru ispitanika najvjerojatnije će nam cijelo istraživanje biti u potpunosti promašeno.
Treba istaći i to da su neki nedostaci ankete, upravo rezultati njenih najvećih prednosti. Npr.,
ispitivanje velikog broja ljudi, što je nesumnjivo velika prednost ankete, rezultira velikim
brojem podataka, pa često dolazi do ''probijanja'' roka što je u današnje vrijeme, tržišno
orijentisanih istraživanja, nedopustivo.
17
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
12
Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o određenim
stavovima velikih populacija.
Kada se spomene metoda anketiranja, tj. anketa, prva pomisao kod većine ljudi je: niz
jednostavnih i dosadnih pitanja na koje odgovara određeni broj osoba, prikupljeni odgovori se
na određeni način interpretiraju i anketa je gotova. Ovo je pogrešan sud o anketi i rezultati
takve ankete su u pravilu netačni, nepouzdani i neupotrebljivi. Dakle, potrebno je da se u
potpunosti spozna i prouči bit metode anketiranja kako bi se navedeni problemi izbjegli.
''Kreiranje anketnog upitnika treba biti takvo da dobijemo anketni listić koji je
pregledan, koji ne sadrži nejasna pitanja, koji je jednostavan za aplikaciju i koji će nam
obezbijediti sve neophodne informacije koje smo definisali ciljem istraživanja''.18
Pitanja u upitniku ne ulaze slučajno, jer se svako od njih odnosi na indikator, indikator
se odnosi na varijablu, varijabla na hipotezu, a hipoteza proizilazi iz predmeta (problema)
istraživanja.
Anketni upitnik treba biti teorijski utemeljen. Teorijska utemeljenost obuhvata tri
područja, i to:
1. Teorijsku utemeljenost na spoznajama o predmetu istraživanja. Anketa je teorijski
utemeljena na spoznajama o predmetu istraživanja, ako su pitanja zasnovana na
valjanim indikatorima varijabli koje su izvedene iz hipoteze, i ako su hipoteze
odgovor na precizno formulisan problem, i ako su utemeljene na teoriji znanosti
unutar kojih se istraživanje provodi.
18
http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
13
2. Teorijsku utemeljenost na spoznajama psihologije stavova i mišljenja. Anketa je
utemeljena na spoznajama psihologije stavova i mišljenja, ako su pitanja postavljena
na razini habitualnih mišljenja, tj. ako se pitanja odnose na ponašanje koje je
pokazatelj stavova. Treba znati kako ispitanici doživljavaju problematiku pitanja.
3. Teorijsku utemeljenost na spoznajama iz metodologije anketnih istraživanja. Anketa
je utemeljena na spoznajama iz metodologije anketnih istraživanja, ako se ta
tehnologija dobro poznaje i primjenjuje, te ako se dobro poznaje metodologija
znanstvenog istraživanja.
5.1. Dizajniranje ankete uključuje precizno definisanje pitanja koja trebaju biti izvor
informacija koje su nam neophodne za istraživanje i njihov grafički raspored. Pri dizajniranju
ankete, definišemo sljedeće:
1. Otvorena pitanja. Otvorena su ona pitanja na koja ispitanik daje odgovore svojim
riječima, prirodno i spontano, onako kako njemu najviše odgovara. Obično se iza
pitanja ostavlja prazan prostor u koji ispitanik upisuje odgovor.
14
- teža je obrada otvorenih pitanja.
2. Zatvorena pitanja. Zatvorena su ona pitanja kod kojih pored pitanja stoje ponuđeni
odgovori. Kod tih pitanja ispitanik odgovara tako da izabere jedan ili više odgovora
koji su mu ponuđeni.
15
1. Jeste li čuli za dan bez automobila?
DA - 327 NE - 69
21
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevo-
x.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevo-
x.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412&w=550&sz=76&hl=bs&st
art=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=133&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu
%2BSarajevu%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa
%3DG
16
6. Određeni broj misli da bi se trebala graditi podzemna željeznica, a ne viseća ili
nešto slično tome;
Forumi mogu poslužiti kao primjer ankete sa otvorenim pitanjem, tj. slobodno se
odgovara na pitanja i iznose vlastita mišljenja o nekom problemu, projektu, kulturnom
događaju i sl.
Često se u vezi s oblikom ankete javlja dilema: usmena ili pismena anketa, jer i jedna i
druga imaju svoje prednosti i nedostatke. Najvažnije prednosti usmene ankete su: mogu se
postavljati i komplikovana pitanja, a prisutnost anketara garantuje i veću ozbiljnost ispitanika
pri davanju odgovora. Osnovni nedostatak usmene ankete je u tome što ona isključuje
anonimnost ispitanika. Osim toga, kod usmenog anketiranja odgovori ispitanika u velikoj
mjeri ovise o anketaru, o njegovoj vještini, temperamentu, motiviranosti, spretnosti i sl.
Pismena anketa ima određene prednosti u odnosu na usmenu, kao npr.: omogućava
anonimnost ispitanika, isključuje djelovanje osobe anketara na odgovore, zahtijeva manje
truda i vremena, jer se istovremeno može ispitati veći broj ispitanika, ubrzava postupak
prikupljanja podataka i informacija i minimizira troškove anketiranja. Nedostaci pismene
ankete: ispitanici su prepušteni sami sebi, pa im niko ne može pomoći u odgovorima na
komplikovana pitanja, itd.
5.3. Jednost
avna i složena pitanja s potpitanjem
17
Kada želimo produbiti određeno pitanje moguće je postaviti i pitanje s potpitanjem.
Naravno potpitanje se uvijek odnosi na neku od odgovorenih solucija. Moguće je postaviti
više potpitanja, to jest moguće je postaviti ''jednostavno pitanje s potpitanjem'' i "složeno
pitanje s potpitanjem".
18
5.5. Blokovi i matrice22
Kada moramo postaviti čitav blok potpitanja, upitnik se može dizajnirati tako da se
određeni blokovi pitanja preskaču. Odnosno pitanja možemo postaviti i u formi matrice.
22
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
19
Primjer pogrešno postavljenih pitanja u upitniku
20
8. Metoda intervjua
Vrste intervjua:28
21
obrazovanja, inteligencije i društvenog statusa, prijeti opasnost da intervju ne
uspije ili da njegovi rezultati budu nekvalitetni. Međutim, kod grupnog intervjua
često se javlja problem uloge intervjuera (ispitivača), njegove sposobnosti i
vještine da ''vlada'' skupinom.
Primjer 1:29
Htjeli smo saznati šta se ne sviđa strancima koji iz ovih ili onih razloga borave u BiH.
Tako do smo tražili da navedu nekoliko konkretnih stvari koje im se ne sviđaju:
- Vaši ljudi su nestrpljivi u saobraćaju. Odmah vam trube ako ste barem i sekundu
zakasnili na zeleno svijetlo krenuti automobilom. Također mi smeta to što dugo čekam da mi
poprave stvari koje dam na servis. Često oni koji prodaju neku robu ne znaju šta prodaju tj.
koje su karekteristike robe. Ponekada je teško doći do neke pozicionirane osobe jer se ne
javljaju na telefon ili su nečim zauzete, kao da izbjegavaju kontakt - zapazio je Khairul
Nazran iz Malezijske ambasade u Sarajevu.
29
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-i-turbo-folk
30
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
22
intervjua anketar ispitaniku čita pitanja iz anketnog upitnika i bilježi njegove odgovore u
upitnik. Intervju vodi iskusan i obučen anketar koji ne utječe na odgovore ispitanika.
Kao što samo ime govori, kod intervjua „licem u lice” ispitivanje se provodi u ličnom
kontaktu s ispitanikom, odnosno anketar čita pitanja ispitaniku koji se nalazi pred njim i
pažljivo bilježi njegove odgovore. To omogućava anketaru nešto bolju kontrolu nad
procesom anketiranja, jer je u prilici paziti i eventualno zabilježiti neverbalne reakcije
ispitanika ili neke druge relevantne informacije koje telefonski ne bi mogao primijetiti. I dalje
se pitanja ispitaniku postavljaju na kontrolisani i standardizirani način, međutim anketar se
može prilagoditi uslovima konkretnog intervjua, te osobnostima ispitanika. Ovom metodom
se sa sigurnošću može potvrditi da se ispituje upravo tražena osoba. Kao dodatnu prednost
ovog tipa anketiranja važno je naglasiti mogućnost da se ispitaniku pokažu dodatni materijali,
npr. slike ili oglasi, što je nezaobilazno kod nekih vrsta istraživanja.
8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju (engl. in-depth interview), tehnika
kvalitativnog istraživanja koja omogućava razgovor između dvije osobe. On može odvesti do
povećanog uvida u ljudske misli, osjećaje i ponašanje o važnim pitanjima. Ovakva vrsta
intervjua često je nestrukturirana, te stoga dopušta intervjuistu da potakne informatora
(odgovaratelja) da govori podrobno o interesnoj temi. ''Intervjuist mora biti visoko uvježban u
motivacijske tehnike, te općenito koristi nestrukturirani upitnik ili predmetnu skicu kako bi
omogućio da odgovaratelj reagira na interesna područja''.32
Koristi se u slučaju:33
- privatnih i osjetljivih tema istraživanja koje nisu prikladne za grupnu diskusiju,
- tema koje zahtijevaju posebno detaljnu analizu,
- kada je ciljnu skupinu ispitanika teško skupiti, a to su npr. liječnici, manageri,
ispitanici koji su dislocirani, itd.
31
http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm
32
http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju
33
http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne_metode_final.pdf
23
Primjer 2:
24.12.2008
Marija Arnautović
Uprkos brojnim upozorenjima, kaznama i kampanjama za sigurnost u saobraćaju, broj
poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama na bosanskoherecgovačkim cestama sve
je veći. Nedavno je pokrenuta još jedna kampanja - „Pazi kako voziš“, čiji je cilj smanjenje
žrtava i povrijeđenih osoba. Hoće li ova kampanja utjecati da vozači, ali i pješaci budu
pažljiviji?
U posljednje dvije godine u BiH zabilježen je porast broja poginulih u saobraćajnim
nesrećama za oko 10 posto. Najčešći uzroci nesreća su neprilagođena brzina, rizično
preticanje i vožnja u alkoholiziranom stanju. Profesor Osman Lindov sa Saobraćajnog
fakulteta u Sarajevu:
„Broj mrtvih u prošloj godini je 418, znači više od jednog čovjeka dnevno je ginulo. Deset
hiljada je ozlijeđeno. To vam je 360 ljudi dnevno ozlijeđeno. Znači, ko god krene ujutro na
posao mora biti svjestan činjenice da taj dan može eventualno poginuti u saobraćaju ili biti
ozlijeđen, da smo dio statistike. Sigurno će poginuti preko jednog čovjeka danas u
saobraćaju.“
Broj nesreća u BiH deset puta je veća nego u ostatku Evrope, tvrdi profesor Lindov.
Sigurnost na cesti nije zadovoljavajuća, a zapanjujući nedostatak napora i novca usmjerenih
ka izgradnji novih saobraćajnica ima smrtonosne efekte:
„Vi kad naiđete na putu na saobraćajnu nezgodu i vidite razlupana vozila, normalna je stvar
da ćete poslije toga smanjiti brzinu kretanja i povećati pažnju, tako da ona vozila koja su
postavljena ispod bilborda imaju svoj efekat. Mada neko kaže da o odvraća pažnju - u nekim
slučajevima možda i jeste tako - ali ipak ono što smo željeli i postigli smo, da ljude
upozorimo na opasnost kršenja saobraćajnih propisa.“
24
„Super ideja da se malo otvore oči vozačima jer drugačije nema načina.“
„To je za jednog vozača koji prođe na semaforu ružna slika, ali to je bruka Sarajeva po
mome mišljenju.“
„Meni izgleda jako nakaradno za ovako urbanu sredinu i mislim da to nije primjeren način
obavješćivanja prekršitelja ili evenetualnih sudionika u prometu.“
„Ne znam ništa o toj kampanji.“
„Ovo mi se jako sviđa - sa postavljanjenim automobilima jer djeluje šokantno i upozorava.“
„Postojeća mreža saobraćajnica ne može zadovoljiti potrebe da imamo neki nivo usluge, da
imamo protok saobraćaja kroz grad itd. Jedino izgradnja novih saobraćajnica koja bi
rasteretila dvije glavne gradske ulice može doprinijeti boljem odvijanju saobraćaja.“
I Sarajlije kažu da se zbog gužve i nesigurnosti u saobraćaju trude da voze što manje:
„Ne može se graditi deset velikih građevinskih objekata, a da cestovna infrastruktura ostane
na onim kapacitetima koje ima. Mora se uporedo s tim graditi i cestovna infrastruktura.
Druga stvar, upravljanja saobraćajem - mi smo zakazali u tom dijelu. Ljudi će upotrebljavati
auta. Ne možemo mi natjerati čovjeka da ostavi automobil i vozi se javnim gradskim
saobraćajem.“
25
9. Prednosti i nedostaci intervjua:35
Prednosti:
- korisni za utvrđivanje da li kandidat ima komunikacijske ili socijalne vještine,
- mogu se dobiti dodatne informacije o kandidatu,
- može se ocijeniti znanje kandidata,
- korisno je kada se treba odlučiti između više jednako kvalificiranih kandidata,
- može se vidjeti da li postoji kompatibilnost između kandidata i zaposlenika,
- intervju se može mijenjati tako da se dobiju dodatne informacije,
- ispitaniku se mogu pojasniti pitanja koja mu nisu posve razumljiva i tako ga
spriječiti da po automatizmu daje bilo kakav odgovor na pitanje koje mu nije
jasno.
Nedostaci:
- procjene su subjektivne,
- odluke se donose u prvih par minuta intervjua, dok se ostatak vremena koristi za
potvrdu odluke,
- ispitivači stvaraju stereotipe o karakteristikama potrebnim za radno mjesto,
- negativne informacije imaju veću težinu,
- nema previše dokaza o valjanosti intervjua,
- nisu pouzdani kao testovi,
- znatno poskupljuje istraživanje, jer jedan intervjuer potroši jednako vremena na
razgovor s jednim ispitanikom koliko bi u grupnom pismenom ispitivanju potrošio
na pedesetak ispitanika,
- ne mogu se osigurati standardni uslovi, jer se intervju obavlja u različitim
situacijama pod većim brojem intervjuera,
- intervjueri moraju biti pažljivije odabrani i bolje pripremljeni za intervju nego za
pismenu anketu, jer od njih direktno zavise odgovori upitnika,
- usmeno postavljanje pitanja čini intervju dugotrajnim...
35
- http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html
- http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski%20predmeti/2/4/BATURINA-
INTERVJU.pdf
- Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 378, 379.
36
http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a
26
- odluka o formalnom obliku razgovora (pismenog upitnika) i konačnoj strukturi
njegove osnove (odredaba osnovnog skupa, izbor tipa i veličine uzorka, društvene
i kulturne karakteristike pojedinih dijelova osnovnog skupa i sl.), kao i o
finansijskim i kadrovskim mogućnostima.
37
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 379, 380.
27
5. Ispitanik je zaštićen intervjuima. Treba pronaći njegovu zamjenu, tj. drugog
odgovarajućeg ispitanika.
6. Ispitanik je spriječen nekim svojim poslom. Rješenje u dogovoru za neko
povoljnije vrijeme.
Pri izboru ispitivača potrebno je voditi računa o brojnim njegovim kvalitetima, od koji
su najvažnije:
1. Poštenje i moralnost.
2. Zainteresovanost. Ako intervjuer nije zainteresovan za svoj posao, a uz to i
neodgovoran i površan, neizbježno će doći do pogrešaka i neprimjerenih rezultata
istraživanja.
3. Tačnost.
4. Prilagodljivost. Intervjuer mora imati sklonost brzom i uspješnom prilagođavanju
najsloženijim okolnostima. Stoga je dobar intervjuer istodobno i dobar glumac, ali i
obrnuto.
5. Osobnost i temperamentnost. Intervjuer treba biti umjeren u ponašanju, ni pretjerano
agresivan, ni pratjerano društven.
6. Obrazovanje i inteligencija. Intervjuer treba biti enciklopedijski obrazovan, vrlo
informisan i inteligentan, kako bi razumio, shvatio, usvojio i primjenjivao i
najkomplikovanija uputstva u intervjuisanju.
7. Dobro poznavanje jezika intervjuisane skupine. Intervjuer mora dobro vladati jezikom
mjesta boravka intervjuisane skupine, jer je to važna pretpostavka za uspješno
komuniciranje.
28
14. Zaključak
Anketa je metod istraživanja koji pomoću anketnog upitnika prikuplja informacije
neophodne za donošenje rješenja problema i odluke. Ona se obično provodi na određenom
uzorku koji mora biti repreznentativan i efikasan. Anketa se implementira tako što, prije
svega, definišemo cilj i rezultate anketiranja, potom metodu anketiranja koja definiše anketni
upitnik, način formiranja i veličinu uzorka, te način izvođenja ankete. Kada su u pitanju
prednosti i nedostaci ankete, mislim da anketa kao istraživačka metoda ima znatno više
prednosti. Naglasio bih da je najvažnije voditi računa da je ona samo jedna od faza
istraživačkog procesa i da kao takva mora biti izvedena iz predmeta istraživanja. Tek nakon
što smo odredili cilj i predmet istraživanja, definisali hipotezu, te odredili varijable i
indikatore, možemo krenuti na izradu ankete. Tek ćemo tada dobiti pouzdane podatke u
skladu sa kojim ćemo donositi valjane zaključke i moći početi djelovati i mijenjati društvo u
kojem živimo.
Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o određenim
stavovima velikih populacija. Kreirani anketni upitnik mora biti pregledan, jasan, sadržavati
mali broj otvorenih pitanja, mora biti testiran kako bi bili sigurni da ćemo dobiti kvalitetne i
potpune informacije o pojavi koju istražujemo.
Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije između analitičara i jednog
ili više eksperata. Intervju kao istraživačka metoda sa svim svojim manama i prednostima
opet ostaje metoda koja može biti i koja će biti korištena u mnogim istraživanjima koja se
mogu ticati širokog dijapazona problema i odvijana u najrazličitijim društvenim kontekstima.
Iako u mnogome ovisi o umijeću intervjuera, ipak se pokazuje dobrim i praktičnim načinom
za prikupljanje empirijskih podataka. Stoga mislim da zbog svojih širokih mogućnosti,
prilagodljivosti te otvorenosti prema kvantitativnom ali i prema kvalitativnom, intervju će
ostati među poželjnijim i češće korištenim metodama u društvenim istraživanjima.
29
Literatura:
4. Internet:
- http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
- http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa
- http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
- http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
- http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf
- http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD
%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1.
87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8.D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83
- http://209.85.129.132/search?
q=cache:fafRtydKZ2QJ:personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov.
%2520zanrovi/televizijski%2520intervju
%2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firef
ox-a
- http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf
- http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju
- http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne
_metode_final.pdf
- http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html
- http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski
%20predmeti/2/4/BATURINA-INTERVJU.pdf
- http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a
- http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq-
0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istraziva
nje_1&cd=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
- http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php
- http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju
- http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60
- http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljni-
radom-policije-
- http://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf
- http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevo-
x.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevo-
x.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412
&w=550&sz=76&hl=bs&start=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=13
30
3&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu%2BSarajevu%26gbv
%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official
%26sa%3DG
- http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8-
BA71-
12BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/con
tent/article/1363334.html&usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w=
720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev
=/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju%26gbv
%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official
%26sa%3DG
- http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-i-
turbo-folk
31