Izvorna riječ Prevod riječi

krojač specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nošnji. uglavnom

abadžija
vezovi.
aberećke- interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije prema
abertute suprotnom spolu.
abuzenze sila dobra rakija (k'o izvorska voda abuzenze)
ada riječno ostrvo (mn. ade).
adeš imenjak
amidža skraćeno, ali se adžo i kaže za stariju mušku osobu, koja nešto
adžo
vrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. neki lokalni oblik paše.
aferim svaka čast, hvala na pomoći
slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. za sad je
agda još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivni
materijal.
ahbab jaran, drug, prijatelj
akrep rugoba, ružna osoba
akšamluk pijuckati piće (npr. domaću šljivovicu) uz meze u trenucima opuštanja
alat konj
almaz specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo.
osvježavajući bezalkoholni napitak sastavljen od šećera, vode i alpskih
alpina trava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se može
kupiti kao "almdudler".
alčak muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini
pomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice i
ambar
sl.
ambrela (izgovara se da dugim e). dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran.
amidža brat od babe (tate)
amper kanta
anam tamo, na tu stranu
avaz glas, havaz
avlija dvorište
pas mješanac od zla oca i gore matere, bosanska obična džukela ili
avlijaner
skraćeno bodž.
ašik pričati sa suprotnim spolom (ašikovati)
ašićare javno, naveliko, "u otkosima" - "ti me ašićare počeo zezati"
ašlama sorta krupne trešnje
mitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem koji
aždaja bljuje vatru. aždaje ponekad pojedu i čovjeka. kod nas srećom nema ovih
nemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju.
baglama neki još i kažu žabica. metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok).
ološ, bandit, skupina ološa i probisvijeta. ponekad se iz nerazumljivih
bagra razloga koristi i od milja, "e jesi bagra" u smislu "svaka čast na obavljenom
poslu" ili tako nešto.
bah lokalizirana verzija riječi "baš".
ući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al' bahnu mi
bahnuti
komšinica)
baildisati izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se
bajagi kao da, tobože. poznata je i izvrnuta varijacija "bejagi".
bajato stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb.
bajka baja, buba, insekt koji puže tlima
poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina,
svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacuju
baklava
mljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim
zaljevom (vidi agda).
posuda koja služi da se vadi voda iz bunara. često je u upotrebi i
bakrač
lokalizirana verzija "bokrač" ili deminutiv "bokračić"
 baksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasnio
baksuz
na autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti.
bakćati se baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom.
baljega balega. marvenski izmet.
baljezgati pričati gluposti, baljezgariti.
baljezgati pričati ili pisati gluposti
bamlja, povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo.
bamija navodno bamlja ima dejstvo sličnom onom koje ima "muška voda" sa
obronoka konjuha.
bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima,
baraba
ološ, propalica.
bardak veliki ibrik, bokal. u okolici srebrenika može se čuti i "brdak".
basamak drvene stepenice na starim bosanskim kućama
basca dvoriste, vrt, avlija
basma sve vrste platna za šivanje suknji,dimija, bluza itd...
baterma ostolijež, ništavilo, bezveznjak, pjano.
baška nešto posebno, odvojeno
begenisati nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa.
behnuti prepasti, uplašiti
bekrija slobodan momak
belaj nevolja, nezgoda, nesreća
po funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, a
belegija
može se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. napravljena od kamena.
belćim "kao da nisi", ili "većem imaš" i sl
belćim vjerovatno, možda, haman.
bendati priznavati, pridavati važnost, "ma ne bendam je ni dva posto".
beraćak manji sepet, berač, kaže se: "srce mi ko beraćak"
rod, izobilje, berićetno - isplativo. berićetna godina - plodna godina, unosna
berićet
žetva.
pričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan
besjediti
ušuti i sluša.
bezbeli naravno, sigurno
bešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u beišici dijete se
bešika
lahko uljulja da lahko zaspi.
potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva "zvanje" na dva poteza s
ciljem izbijanja suparnikova klikera iz roše i to bez promjene pozicije.
beščeg
upravo zbog iznenadnog "zvanja" u igri klikera, potrebno je nakon svakog
poteza reći "ništa", kako bi "zvanje" bilo zabranjeno.
smetati. u našim krajevima ova riječ se često može čuti bez "h", nešto kao
bihuzuriti
bijuzuriti.
bilmez glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnik
birluk veliki stari ekser
davno prošlo vrijeme. u gramatičkom smislu bio bi to ekvivalent za
birvaktile
plusquamperfekt.
bleknuti reći nešto, ali u pogrdnom smislu.
jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj liniji
bliška kupi sve novčiće. na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim
svijetom
bljuhavica snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzga
bluza gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluza
boj sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. "na spratu" -* "u gornjem boju".
bokal velika posuda za limunadu ili vodu
bokluk septička jama
bona "draga moja" a u rečenici veoma često, "đesi bona","jami bona"
specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kada
borija
vrba ima najviše soka.
bošnjakuša autohotna vrsta kruške.
 pokrivač za glavu, stolnjak, platno četverouglastog oblika u koje se nešto
bošča
zamotava.
brabonjak izmet od ovce, koze, zeca, miša.
bresposlen. neko ko dangubi, ko luta po komšiluku, neko bez obaveza je
breposlen breposlen. izraz je vjerovatno nastao stapanjem izraza "bez" (lokalizam
"brez") i "posao".
brion osvjezavajuci higijenski balzam koji se nanosi na lice poslije brijanja
rakija loše kvalitete, konzumiranje u većim količinama izaziva opasnu
brlja
glavobolju
brunjo momak koji ima dužu kosu, čest sinonim za rokere
budžak ćošak u prostoriji, ugao, skroviti dio prostorije.
bugarija mali izvorni instrument u obliku mandoline
bugija 1. "bježi odavde", "gubi se" 2. para, dim.
bujrum riječ dobrodošlice, izvolite, uzmite
bunjište puno trunja
mjesto ili ćošak gdje se ostavljala prašina poslije čišćenja sobe ili neke
bunjište
druge prostorije
vrsta biljke iz porodice mahunarki, koja se obilato koristi u domaćoj kuhinji.
u prenesenom značenju buranija je nešto slabo, beznačajno. za protivničku
buranija
u ekipu u npr. fudbalu se može reći, ma kakvi oni - oni su buranija. u
rejonu srebrenika "u" se počesto pretvori u "o" =* boranija.
burazer sin od matere, brat.
uz ćevape, najpopularnije jelo u bih. ustvari, jufka s mesom umotana u
burek
"kovrčiće" ili polagana (jufka-meso-jufka)
buvljak pijaca na kojoj se prodaje nova i polovna roba, ponekad i šverc pijaca.
pričati nepovezano, govoriti gluposti, izjavljivati pogrešne stvari na
bućkati
pogrešnom mjestu.
cakliti se sijati, presijavati se. za nešto novo može se reći, cakli se.
cekara zima, hladnoća
sjedište na prevoznom sredstvu, na biciklu, konjskim kolima, pa čak i u
cic
automobilu. dolazi od njemačkog "sitz" [zic] što znači "sjedište".
spaljivati dlake. neugodna situacija u djetinjstvu, kad se uči pušiti, pa se
cicati zbog nestručnog rukovanja džepnom aždahom desi da se ostane bez
trepuša, obrva a počesto i šiški.
cicvara bosanska igra ni nalik tenisu
cimati drmati, pomijerati.
vrlo krupan momak (obično mlad i ne baš pametan), riječ se uglavnom
ciponja
koristi u negativnom kontekstu.
cirka oko, otprilike. dolazi od latinskog circa, skraćeno ca.
građevinska kolica sa jednim točkom, poznato i kao tačke(dugo "a"). koristi
civare
se uglavnom u hercegovini
ciča period veoma niskih temperatura zimi. kaže se još i ceka.
cola totalno, sasvim (obično se kaže "cola pjan")
neko razmažen i beskoristan. npr. tinejdžer od 17 godina koji plače kod
doktora zbog injekcije je coloman. coloman je neko ko bi fizički mogao
coloman
obavljati neku aktivnost, ali jednostavno nema volje, nema dovoljno znanja
ili ga neka druga viša sila sprečava da to obavi.
umrijeti, umoriti se, npr. "crk'o mi ker" (vidi livsati) ili ''danas sam crko
crknuti
radeći''.
životinja koja je umrla na bilo koji način osim klanjem. oko crkotine širi se
crkotina
neugodan miris.
crta izgubi se, ostavi me na miru, idi
mjesto u kućnom namještaju, stolariji i sl. gdje se crv udomaćio i prorovio
svoje kanale. metaforično je crvotočina osoba koja je u stanju nepopravljivo
crvotočina sjebati neku stvar, ideju, pokret. u sličnoj metaforičnoj upotrebi je i
smrdibuba, koja se osim za poznati insekt, koristi i za bez-karakternu
osobu, tračaru.
cuna muski polni organ, kita, kara, karina, matrak, on ima veliku cunu. cesce se
 upotrebljava za djeciju kitu, nego za odraslu.
pušiti. cvariti se znači pušiti se ili u prenesenom značenju ležati na jakom
cvariti
suncu.
cvolika dio noge ispod koljena. za isti dio tijela kaže se još i cjevara ili cjevura.
često otvarati vrata na kratko vrijeme, ulaziti i izlaziti, (npr. ne cvorkaj
cvorkati
ishladi mi sobu!)
popiti (neko jače alkoholno piće). za nekoga ko je popio par čašica može se
cvrcnuti
čuti: "jesi ti to malo cvrcn'o?"
cvrko obično mali pas ili nešto što je malo
dajder daj mi, izričita naredba.
dajdža brat od mame.
dajnica dajdžina žena (vidi dajdža).
danguba odmor u doba kad bi se trebalo raditi.
deder prijetnja ili zapovijedanje (deder ženo pristavi kafu)
dobiti degenek, znači dobiti batine, biti b'jen. izdegenječiti znači razbiti
degenek
nekog.
demir prozorski kapak. služi kao današnje žaluzine i roletne
dera de da vidim
vrsta druženja i okupljanja uz konzumaciju raznoraznih opijata koje
dernek
završava intervencijom policije
dernečiti provoditi se
dete izvolite, npr. "dete žene sjedite malo"
totalno, potpuno, do kraja. na našim prostorima udomaćen je izraz:
dibidus
"dibidus p'jan".
dzepni kalkulator, u vecini slucajeva porijeklom iz japana il' iz amerike al'
digitron
eto mi ga zovemo po onoj slo. tvornici kalkulatora iz buja
nosnja nasih nena, neka vrsta siroke suknje, koja se uz noge zavrsava
dimije
puhama.
ženski odjevni predmet, vrsta "suknje", jako široka sa puno materijala, čiji
dimije je glavni cilj da pokrije sve što se nalazi ispod. dimije se završavaju
suženjima koje se zovu puhe.
dimirlija velika tepsija na kojoj se servira kompletna sofra
direk drveni stub, koc.
djenuti se nešto kao izgubiti se, ali za neki predmet: "kud li su mi se djeli ključevi?"
djever mužev brat.
dolikarce dolje
dolobaša glavni na sijelu, onaj koji sjedi na vrhu stola i vodi glavnu riječ
domikarce način na koji se nešto uradi do kraja, domaknuti.
donaljevak kafa slabog kvaliteta, ona što se dobije kad se donalije vode
dotuha dosadna, naporna osoba.
dotužiti dosaditi, smoriti.
dočim međutim
drečati plakati
balansirati između sna i jave. stanje polutransa u kome se smjenjuju kratki
drincati
snovi i budni intervali.
drmati tresti
drndanje vožnja po neravnom terenu, a i zajebavanje druge osobe: "šta me drndaš"
nepotrebne stvari, predmeti. drnđeliš - mnoštvo nepotrebnih stvari,
drnđele
predmeta.
izraz za narukvice, privjeske, lančiće koji se prodaju obično na pijacama.
drnđeli
može se još čuti i džidže midže.
drobonja pogrdan naziv za nekog muškarca povećih tjelesnih mjera. dolazi od drob.
dronjak stara, pocijepana krpa
drzmonja krupan i jak čovjek
drzmonja velik, krupan, nezgrapan, neuravnotežen tip
duganja duga oranica ili njiva, uska a dugačka
dugendža neko ko je visok
duhandžija strastven pušač.
pauza koja se pravi tokom dugog i napornog posla (npr. kopanje na njivi).
duhanska
ovakva pauza se provodi pušeći cigarete, otuda naziv duhanska.
mjera za površinu (ispravno se kaže "dunum"). dunum je jedinica za
dulum
100x10metara, odnosno 1000m2.
šuplja priča, lafina, mlaćenje prazne slame, "udarati dumine" - pričati
dumina
naučno fanatastičnu priču koja je odavno izgubila kontakt sa realnošću.
dunjaluk svijet
samozvani majstor nekog zanata. ovakav "stručnjak" više pravi štete nego
dunđer
koristi, i obično se za njega veže izreka: "drži vodu, dok majstori odu".
posebna vrsta pijavica (insekt užasnog izgleda, op.a.) koje se koriste kao
durdubak
mamac u ribičiji (uglavnom na savi)
duvar zid, pregrada u sobama
dzehenem pakao
dzenaza sahrana, sprovod
puno raznih, sitnih stvari na jednom mjestu, alata, igracaka; npr. sklanjaj
dzigabeze
te dzigabeze da prodjem.
džada cesta, drum, put (ne idi sredinom džade, vec nako)
džam prozor, posebno prozorsko staklo
džamadan stari otrcani kaput.
džemre ljeti kad se pogleda recimo na asfalt vidiš kao plamen
džep je najpotrebnija rupa. džepova ima svakakvih: bogati, siromašni,
džep
prljavi i čisti. svoju ruku nikad ne guraj u tuđi džep.
džezva posuda u kojoj se pripravlja i iz koje se služi kahva.
džidža ukras, modni detalj. "oj djevojko džidžo moja, džidžala te majka tvoja..."
izraz za novokomponovanu muziku, džigara te zaboli zbog teksta pjesme, a
džigara pobornike ove vrste muzike zbog alkohola. džigara je inače "narodni" izraz
za jetru.
džudžo muški polni organ u dječije doba, a ponekad i mali horoz.
džulup neko ko pravi probleme i nestašluke
džumbus haos
gospodin. dolazi od turskog efendim. u našem kraju se koristi kao sinonim
efendija
za hodžu.
eglenisati pričati
ejs zaista!! ma, ne vjerujem!!! mora da se šališ!?!!
enac nedozvoljeno igranje rukom u fudbalu.
evlad potomstvo
fajcak upaljač, dolazi od njemačkog "feuerzeug" [fojercojg].
fajda korist, svrha, bit, poenta. "nema fajde boriti se" - nema svrhe boriti se.
farcule marama kojom naše nene pokrivaju glave
fendelj posuda za pekmez, "imam fendelj pekmeza".
fenjer petrolejska lampa
imati obzira prema nekome ili nečemu. ma ne ferma ti on mene ni dva
fermati
posto.
vrsta kape. nekad vrlo raspropstranjena, danas vrlo rijetka kapa. uglavnom
fes je nose imami. kod njih je fes zamotan bijelim platnom, pa se ova vrsta
kape zove ahmedija. fesovi se danas koriste u skoro izumrloj igri prstena.
ficviriš mizeran, zanemariv
pola-pola. fifti na engleskom znači "50". ugovorili smo posao a dobitak će
fifti-fifti
biti fifti-fifti (50:50).
finjco odrpanac, neko ko je obučen u dronjke
firaun vragolan, šaljivdžija
firgoš cigan (vidi gurbet).
fis osoba koja sve zna a u stvari ne zna ništa. kaže se da je ženski fis najgori.
fiskija izreka za nešto što veoma brzo istječe npr. voda pod pritiskom
fićfiriš zajebancija od čojka, lokalni krivac za šegu i ostale spletke.
fišek papirna vrećica
frljacnuti baciti
sjeći na neodredjene komade. koristi se u negativnom kontekstu, npr. kad
frljatati
neko ne zna isjeći suho meso, kaže se da frljata.
četvrtina nečega, dolazi od njemačke riječi "viertel" [izgovara se firtel] što
frtalj
znači četvrtina, četvrti dio
frtutma zbrka, metež, trka (kakva je ono tamo frtutma)
svirala. duvački instrument, drveni, sa nizom rupica koje kad se zatvore
frula daju svaka specifični ton. zadnja rupa na svirali je narodna izreka za nešto
nevažno.
fucija drvena posuda u kojoj se nosila voda.
fukara siromah. potiče od arapske riječi fakir sto znači siromah, beskućnik.
fuksa osoba sumnjivog morala (vidi funjara).
funjara osoba, uglavnom ženskog spola, sumnjivog morala
furuna peć
gabor rugoba, ružna osoba
još jedna drevna igra u kojoj su najvažnije trkačke sposobnosti. "zaleđeni
ganja
čiča" je jedna od varijacija koja se najčešće igrala na našim prostorima.
ganjak hodnik, predsoblje
uobičajen je izraz "ganjc novo" za nešto skroz novo. ganjc dolazi od
ganjc
njemačke riječi "ganz" [izgovara se ganc] što znači potpuno, cijelo.
trčati, bježati munjevitom brzinom, voziti brzo, a u prenesnom značenju i
gariti
spolno općiti. "gara, gara gariš li se sada"
gida zabava, dernek, žurka.
gilipter nestašan dječak, a ponekad i starija osoba. vidi šejtan.
glavit lijep, zgodan
glomnuti naglo i nezgrapno popiti, mahom na eks. "glomni jednu s nogu".
gobelja drveni obruč svezan na konopac kojim se doteže breme sijena
golemo veliko, ogromno.
gorikarce gore
grinuti svisnuti od sreće, pretjerano se radovati
gubica usna
gubice usne
gubičar neko ko ima velike usne
guglati traziti informacije uz pomoc www.google.com po internetu
gunj pokrivač široke namjene, često vodootporan.
gurabija vrsta poslastice. jako zdravi jer se umjesto šećera koristi pekmez.
gurbet domaći izraz za cigana, a i za nekoga ko je strašno neuredan.
guviti muka. guvi mi se - muka mi je
mjesto gdje je se nekada vrhla pšenica. u sredini je kraći drveni stub za koji
je privezan konj koji ide u krug i gazi po pšenici koja se na taj način odvaja
guvno
od ljuske. poslije se pšenica baca lopatom u zrak kako bi vjetar opuhao
odvojeni, nejestivi dio.
haaa šta je, molim, izvoli - sve to izgovoreno nešto manje suptilno.
haber vijest
hafifno pokvareno; sa greskom
neko ko voli mnogo da pije i šenluči a malo brige vodi o familiji i samom
hairlija
sebi
životinja (obično se misli na kravu) ili podrugljivo "hajvanu jedan" životinjo
hajvan
jedna
hak nešto stečeno bez halala, na nepošten način.
hala toalet
hala hala uzvik čuđenja, gle čuda, aman jarabi.
dobrovoljno se odreći nečega u tudju korist, dati od srca, oprostiti grijehe.
halaliti
na dženazi se za preminulog pita: "hoćetel' mu halaliti?"
halačuga neko ko voli da se mnogo zeza
halisati 1. ukrasti. 2. jesti (nahaliso se - najeo se)
haljinka odjeća
haljinče komad odjeće, majica, pantole, džemper, suknja, bluza, itd. (vidi haljinka)
halovijesati budalasati, dangubiti, tumarati, hodati bez cilja, pričati gluposti.
halovijesti hodati bez cilja
haluga visoka trava
vrsta poslastice. tri najpoznatije vrste su ćeten, tanan i domaća halva koja
se sprema sa brašnom, uljem i šećerom, a može i sa pekmezom. kad se
halva
neka roba dobro prodaje ili kad poso uopšte ide dobro, kaže se: ide ko
halva.
haman izgleda (haman će kiša da padne)
preteča današnjeg kupatila ili tuš kabine. specijalno određeno ćoše jedne
hamandžik
sobe, nerijetko jedine sobe u kući gdje je bio instaliran jedini mokri čvor.
hamandžik ćošak (budžak) sobe određen da bude kao tuš kabina.
drveni objekat na seoskom imanju koji služi za skladištenje određenih
hambar
namirnica, najčešće žitarica (kukuruz, pšenica).
nemoralno izbivanje od kuće, kucanija, kurvaluk. "opet si sinoć bio u
handrc
handrcu"!
handriti uznemiravat nekog na nepristojan način
neka bezveze stvar, bez značaja, nekome ko se zdao kaže se: šta si se
handrmolja
zdao k'o handrmolja.
handžar malo veći nož ili čakija.
vrsta duboke trave totalno loše kvalitete. može se čuti i za neku osobu da
hantraga
je prava hantraga ili samo hantraga.
hanuma žena, supruga, gospodja.
hapiti ukrasti, đonirati, pođoniti.
haram nešto loše misliti ili učiniti
visoki porez u doba osmanske vladavine našim prostorima. od 1.1.2006. u
harač bih se uvodi novi harač u vidu pdv-a na hljeb, so, mlijeko, knjige, sveske,
lijekove, itd.
harač veoma visoki porez.
hasta bolesnik. "hasta sam" - bolestan sam
hastal sto
hasura nešto ko ponjava, umjesto tepiha ili slamarica
hateriti zamjeriti, "nemoj mi haterit'" = nemoj mi zamjeriti
hatma gotovo, kraj, nema više
hava vazduh, zrak, vjetar
havan sprava za rezanje duhana
glas. vidi ga što ima jak havaz pa se slušat ne može ili havaz mu je ko
havaz
tanana žica od tamburice.
hašim žestok, potentan i egzibicionistički orijentiran ljubavnik
kada nekom predmetu trenutno ne znamo naziv koristimo izraz za njega
hebe
"hebe" ili u prevodu "neka stvar" - na primjer "dodaj mi to hebe"
hedija poklon
hegav šepav, ima manu u hodanju.
hege turpija, uglavnom od metala, koristi se za oštrenje noževa
biti helać znači nastradati, uništiti, ponegdje se čuje i jako lokalizirana
helać
varijanta halać. halaćiti se znači uništavati se (vidi još i uhalaćiti se).
hendek kanal, potok
hevenjak mnoštvo, raznovrsnost, puno nečega.
dosadna kiša, slabijeg intenziteta ali zato poznata po trajanju (hevta ==
hevtenjača
hevtenjača). light verzija hevtenjače se zove vazdanuša.
hećim doktor. hajvan hećim - veterinar
hikmet puno nečega, hićmet
hin njih, ovih (evo hin)
hise dio koji ti pripada (ne diraj moje hise - ne diraj moj dio; zemlje, jela,....)
bacati se, npr. kamenjem, izraz se upotrebljava i za situacije kada krava
hitati se
udara nogama ženu koja je muze
hititi 1. žuriti 2. baciti (zavisno od naglaska)
hitro brzo, što prije
hića žurba, frka.
hićme puno, mnogo.
lopov u valu h-nizacije (dodavanje glasa h i gdje treba i gdje ne treba)
hlopov
bosanskog jezika.
hodera dođi (hodera vam - dođi ovamo)
holovanta nevrijeme, oluja, katastrofa
povik pri namjeri da se uklone/pomaknu oni ispred, ili koji smetaju na putu
hop do cilja. npr- "hajmo djeco hop odavde, neka žena prođe". izgovara se sa
dugim o.
riječ nepoznatog porijekla. kad se igra klikera, onaj koji kaže "hopa" (obrati
hopa
pažnju na dugo o) baca zadnji
igra koja bi se mogla opisati sa "vodena ganja". cilj igre je roneći dodirnuti
hora
protivnika. igru prate povici tipa: "roni do žila"
hornjaš veliki orah koji služi za obaranje kuća u istoimenoj igri
ova riječ se koristi kada treba sinhronizovati snagu više osoba pri
horuk obavljanju neke iznimno naporne fizičke aktivnosti. koristi se kao znak da
treba isključiti pamet i podmetnui leđa, al' muški.
(ošaf) osvježavajući napitak koji se sprema od sušenog voća (krušaka ili
hošaf šljiva, pretežno). mala haiku pjesma: graha prde, luka smrde, ošafa piše i
ništa više.
drogeraš ko što naše žene rekle - uglavnom posla nema i luta našim
hoštapler
gradom u nadi da će nešto postići, te tako iz dana u dan.
pljunuti nakon detaljnjog isisavanja sadržaja iz svih respiratornih kanala
hraknuti
(nos, usta, ždrijelo,..)
hraljati galamiti, hraljav-galamdžija
hralje ralje, usta, "šta si razvalio te hralje?"
hroka drevna bosanska igra, ponekad opasna i iritirajuća za komšiluk
hruljak nije cjepanica nego nako, u komadu spremno za cijepanja, deblo drveta.
hudan jadan i čemeran
hudžara magaza, šupa
hudžera magaza
huja bijes, srdžba, ljutina.
hukati puhati u ruke da bi se zagrijale
babine huke su varljivo vrijeme od sredine 9. do sredine 10. kalendarske
huke sedmice. karakteriše ih iznenadna promjena vremena u roku od samo par
minuta (sunce, snijeg, kiša, sunce, itd.)
hunjerli vrijedan, radin
hurljati proticanje vode u velikim količinama kroz užu prepreku.
domaća poslastica koja se vrlo lako spravlja (ulje, šećer, brašno, orasi, i
hurmašica ostatak je mašta) a još lakše jede. tipična za vandredne prilike (svatovi,
nova godina, bajram).
hučka nalet, navala, prepad.
insan čovjek
iskati tražiti, zahtijevati
iskučiti se izmaknuti se, odmaći se, povući se iz igre. "deder, ti se iskuči".
ispasti iz igre, izgubiti pravo na učešće. najprije se ovaj izraz koristio samo
ispiditi u drevnoj igri klikera, a poslije je naišao na širu upotrebu u životu, "hajde
momak, pida" - nestani odavde, gubi se.
izbiljam ozbiljno, stvarno.
izbirikati ući u fazon, ušteliti se
izgubiti prvobitnu jačinu ili funkcionalnost. npr. koka-kola može izlapiti,
izlapiti
flomaster može izlapiti, ali i čovjek može izlapiti posebno pamćenjem.
izvam posve, skroz npr. "dijete ti je izvam hlopov"
ćeif za nečim. ičkija sigurno nije uvijek najpametnije rješenje, ali je ono što
ičkija
se želi uraditi po svaku cijenu.
govoriti išaretom znači govoriti pokretima dijelova tijela - gestikulirati,
išaret
obično očima ili cijelom glavom
jagle vrsta poslastice, sutlijaš
navala i gužva oko neke stvari. npr. kad se prodaje nešto jeftino a dobro
jagma
onda je jagma oko toga. (vidi ujagam)
jako sada, pod ovim (novim) uslovima, u ovom trenutku
jambezi ukrasi, izvezeni ili iskerani za stare jastuke za naslonjače
jami nemoj
pomjeriti, skloniti, maknuti, zaustaviti neku aktivnost - jami to = prestani, u
jamiti prenesenom značenju jamiti znači ukrasti. aktuelni hit mostarskog benda
"zoster" veli: "ko je jamio, jamio.."
drveni građevinski materijal. "od dobre japije" se kaže za osobe jake
japija
tjelesne konstrukcije.
jakna. često se isključivo misli na krznenu jaknu bez rukava (prsluk) od
japunče
jagnjeće kože (izgovara se "japunche")
jarak kanal pored puta
jaram naprava za uprezanje volova.
jaran prijatelj, ponajbolji drug (đesi jarane moj)
1. malo vode u udubljenju na putu ili negdje u sumi, ponekad dovoljno da
jaruga
se konj napije. 2. dobar jaran, prijatelj, dje si ba jaruga moj
jasma vrsta tkanine od koje su se recimo pravile dimije il nesto sl
jazija pismo kovanice
jazuk šteta, "pojedi taj komad pite, jazuk je da se baci"
uglavnom neki gost što stiže iz daleka ili rodbina koji su malo utegnuti na
jebandžija
smještaj i na hranu.
neozbiljna osoba sklona zajebavanju drugih i poprilično nepouzdan partner
jebivjetar
u bilo kojem smislu.
jera zašto
jera zašto, zbog čega
jereza brava
jeribasma vrsta kruške (samonikla autohtona)
jetim dijete, siroče
djeverova žena, znači mojoj mami je jetrva moja strina, tj. žena od mog
jetrva
amidže (uhh, al' je ovo komplikovano).
juka. tijesto koje se priprema za spravljanje pita. obična jufka se koristi za
sve pite, a sušena se uglavnom koristi za pripremanje baklave i ekstra
jufka
dobre maslanice. ponekad i za polagani burek (burek koji nije zamotan u
zvrk).
kabadahija nepouzdana, neuracunjljiva osoba
kabadahija sklon tuči, naravan
pristati, prihvatiti, udovoljiti nekome. odustajanje od neke aktivnosti da se
kabuliti ne bi zamjerio nekom, npr: "eh, to mu ja ne bi kabulio" - nikad ne bi pristao
na to, ne bi mu to dozvolio.
kaca bure ili bačva velike zapremine. idealna za kišeljenje šljiva (vidi kom).
kad je neko neraspoložen, utučen, sav jadan u emotivnom smislu. "nešto si
kaharli
mi kaharli danas", "šta si se okahario?"
kahpija bezobrazna ženska osoba
mali (uglavnom drveni, a rjeđe metalni) klin koji se koristi za fiksiranje
kajla kompleksnijih rukotvorina - najčešće se koristi na građevini, a u kućnoj
primjeni za fiksiranje namještaja.
stare cipele, nagaženog zadnjeg dijela. uglavnom se oblače za kratke izlete
kalavare
do poljskog wc-a ili za odlazak na kahvu kod prvog komšije
kaldrma ulica popločana kamenom karakteristična za stare čaršije. kamen je u
obliku kocke otprilike 10x10x10cm i jednostavno se reda na pješčanu
 podlogu.
jelo od krompira. peče se u tevsiji, a krompiru se može dodati luk, kajmak
kalja
a ponekad i meso.
stara cipela. koristi se oko kuće npr. za otići u štalu ili u halu (wc) ako je
kaloša
vanjska
gdje, univerzalna upitna uzrečica, npr. "kam si ti nama" = gdje si ti nama,
kam
"a kam meni" = a gdje je meni.
kamiš muštrika
kandisati smrditi
kandžija bič
kanjavac krpa za brisanje, obično stara i pocijepana potkošulja
sprava za mjerenje težine. da bi se rukovalo ovom napravom, potreban je
kantar
jak oslonac i fizička snaga poslužioca.
kapric tvrdoglav, uporan
karafeka potez koji se rijetko vidja, nešto neuobičajeno i efektno
kastile namjerno
kavgadžija čovjek koji u svakom slučaju želi da isprovocira fizički sukob.
ker pas, ćuko, pašče, pomija.
keramika kliker izrađen od keramike, bijele boje sa jednom šarom
vrsta alata, pola sjekira pola čekić, najčešće se koristi u građevini naročito
keser
kod izrade krovova
kijamet nevrijeme
kika kosa na glavi.
uraditi nešto ali jedva, bezvoljno obavljanje nečega ili uraditi nešto bezveze,
kilavo
bez pravog i očekivanog rezultata.
prirodno mineralna voda. izvor sa takvom vodom. u srebreniku je bio
popularan izvor kiseljak kad se iz ulice maršala tita skrene u jednu bočnu
kiseljak
ulicu. ova voda ima karakterističan ukus, kao da su u njoj rastopljene
željezne šipke, valjda zbog hemijskog sastava.
dio u alatu svakog tesara, špicasti komad želježa, služi za zakivanje krovne
klanfa
konstrukcije
klasura snop stabljika kukuruza, koristi se i izraz "klasurka".
kleba stara riječ za nož malo većih dimenzija
kleba kovani nož ili čakija.
klebariti se preglasno se smijati, obično bez razloga. "šta se klebariš?"
neko ko je velikih i nezgrapnih ušiju, za neposlušnog dječaka se može čuti
klempav
"klempo".
udariti. klepiti dijete kao disciplinska mjera. klepiti nekog po ušima - zeznuti
klepiti
ga.
kratko tanko drvo nalik (vidi oblićak). jako pogodno u bliskom obračunu
kliha prsa u prsa, u vrijeme kad šećeruša preuzme primat, a razlika u
mišljenjima mutira u razliku u snazi.
kličko izmet
kljakav neko sa nedostatkom nekog uda ili dijela uda.
knjiga, papir. npr. "sve ti to pise u knigama", "dodaj mi te knige da
kniga
potpalim vatru".
kobajagi ko fol, nestvarno, kao u bajci, kao da.
kobiva negdje i bivakarce, tobože, kobajagi, bejagi
koc izgovara se sa dugim o. drveni stub u ogradi
kofa kanta
kofol kao da, kao đoja, ne misliti ozbiljno
kofrc zvrk pite
izgovara se sa dugim "o" a znači društvo u nekim kontekstima, a prije
kola
svega loše društvo, "sabrala se kola"
proizvod od bilo koje vrste tijesta (slatko, slano), koji se peče u tevsiji.
kolač
najpoznatiji kolači su: truljo, pekmezni i kukuruzni.
kolila štapovi koji se koriste u baštama za biljke penjačice (grah, paradajz) - vidi
 koljak.
količe mali točak, točkić.
drveni štap koji se u bašti zabode pored biljke penjačice (npr. grah). koljaci
koljak za grah su duži i tanji, a oni za paradajz kraći i deblji. koljaci za paradajz su
pogodni i za fizički obračun.
kolo ima više značenja, kolo od tačaka, bicikla, fudbalsko kolo (u drugom
kolo
kolu sastaju se...) sa harmonikom ili drugom muzikom je narodno kolo.
šljive spremljene u bure u kome se kisele najmanje tri sedmice, da bi rakija
kom
bila što bolja. u početku liči na pekmez, poslije je kiseo.
konak prenoćište.
konačište mjesto ili kuća gdje možeš prespavati, konak
kovrdža prirodno uvijeni pramen kose.
osim što postoji životinja, postoji i drvena koza na kojoj se motorkom sijeku
koza
drva ili se na nju postavlja skela za radove oko neke građevine
koš prateći objekat na seoskom imanju. u košu se uglavnom suši kukuruz.
vrsta radnog prsluka od vodootpornog materijala iznutra obloženog krznom.
kožuh tipičan je za strastvene ribare-amatere, ali i drvosječe u gradskom jezgru i
prigradskim naseljima.
duhan loše kvalitete. ovaj proizvod je stanovništvu posebno ostao u
krdžo sjećanju iz ratnih vremena kada se pušilo sve živo, a krdžo je tada vrijedio
kao nadprosječna sorta virdžinije.
kredenac nešto između kuhinje i regala (za smještaj suđa i posuđa).
krhati voditi ljubav (jesili je krhno ili kresno)
krhtina meso bez kostiju
nepravda, korištenje nedozvoljenih pomagala u igri. kad se neko u igri služi
krivda nedozvoljenim pravilima kaže se: "igra se krivde", a kad mu se to obije o
glavu kaže se: "poznala se krivda".
fino odrezani komad hljeba sa premazom (kajmak, pekmez, pašteta, itd).
kriška
klasični dječiji obrok.
krompiruša pita sa krompirom
mučiti muku, imati problema u bilo kojem segmentu života. "kuburim s
kuburiti folcikom evo 2 mjeseca", "ma nesto kuburim sa zenom", "kuburim s
matematikom".
gomila pasa lutalica koja se uglavnom u ranim večernjim satima mota po
kucanija stambenom kvartu. metaforički se ovaj izraz koristi za ljude sklone noćnim
izlascima a u vezi sa seksualnim nevjerstvom.
kudam kuda, tamo gdje..
kundure stari izraz za cipele.
kurčiti se hvaliti se nečim na posebno arogantan način.
kuskunom se pričvršćuje samar ispod repa konja/magarca. u prenesenom
kuskun
značenju može se čuti: "pritegnuću ja tebi kuskun"
(izgovara se sa dugim u) 1. figurica od četiri oraha u istoimenoj igri 2. kuća
kuća
graha predstavlja mjesto gdje je posijano 4-5 sjemenki graha
1. kucnuti (npr. kuči u prozor kad dođeš) 2. lakše se sudariti autom u
kučiti
kojem je jedina šteta uhlupljen lim
lafiti pričati
laik neko ko se ne razumije u nešto, amater..
laloke vilica, zubi, proteza.
lani prošle godine
gubiti izvornu snagu, jačinu. gazirani sokovi, rakija, flomasteri, sve može
lapiti lapiti. a kako kaže edo maajka i ljubav može lapiti: "jebo vaku ljubav što
hlapi ko alpina".
lapor sanke
laprdati pričati gluposti
govoriti budalaštine, nepovezano, bez ikakvog smisla. kaže se: de, ne
laprdati
laprdaj.
plastična traka kojom se uvezuje građevinski blok ili crijep na paletama.
lastra
ranije se od lastre pravila spirala nešto na fazon yo-yo-a.
latiti se prihvatiti se necega, npr. latiti se posla ili latiti se knjige..
leti trči, požuri
stati, odustati, propasti, sklahirati. neki gazda može leći, ali isto tako može
leći
leći i sat-* lego sat - stao sat.
leđen lavor
libudra unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu
libudra muški spolni organ
ligure sanke
ligurnik vidi pliza
lihvar nemilosrdni sakupljač para (poreza)
1. fino obrađeni dio bašte za sadnju povrća npr. luka. 2. opis za nekoga ko
lijeha
je slab u određenom sportu koji se igra u novac ili piće (remi, pikado, ...).
može se čuti i lipsati. koristi se kada neka životinja preseli u vječna lovišta,
livsati
npr. "livsalo mi pašče". (vidi crknuti)
neka vrsta stalaže u pušnici. na ljesu se naredaju šljive, koje se onda suše.
ljesa
iz nekog razloga u slengu se kaže "pijan ko ljesa".
ljuska jaje
skup na kojem se ljušti kukuruz. nekada je to bilo poularno među mladima,
ljuštilje
tu su se rađala prijateljstva i ljubavi
guliti nešto, skidati omotač, ljuštiti grah ili npr. kukuruz. otuda i riječ
ljuštiti
ljuštilje, sijelo na kome se nešto ljušti.
lokati piti, najčešće alkoholna pića, "vidi ga jest se nalok'o"
unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu (ko i
londra
libudra)
merdevine, ljestve, penjačice, pomagalo (izrađeno od drveta) za penjanje
lotre
npr. na jabuku i sl.
kažemo nekome ko nam se sviđa, dopada, odnosno ko nam je ljep. lijep k'o
luče
lutka.
manji prateći objekat na seoskom imanju. sastoji se od jedne velike
magaza
prostorije koja služi za skladištenje svega, i eventualnog tavana.
magla izgubi se, ostavi me na miru, idi
mahala ulica, naselje.
maher stručnjak u određenom zanatu, onaj koji se dobro snalazi u svakoj situaciji.
maj drži, uzmi. u upotrebi je i skraćen oblik: ma (kratko naglaseno a).
(izgovara se sa prvim dugim a). vrsta kiselog tijesta, koje služi umjesto
maja
germe. hljeb sa majom ima karakterističan miris.
dobro auto ili neko drugo prevozno sredstvo (npr. motor). "vidi, što vozi
makina
dobru makinu". riječ dolazi iz arapskog jezika i znači "mašina".
maksuz specijalno, namjerno. "maksuz selam - specijalan pozdrav"
rakija odlične kvalitete. ispečena za posebne prilike i za drage goste, a
maksuzija
najčešće za sopstvenu upotrebu. ne izaziva mahmurluk.
mal skup domaćih životinja pod jednim gazdinstvom.
sigurnosna brava pomoću koje se iz gornjeg dijela kuće
mandal
zatvarao/zaključavao podrum.
mandrljati češati se o nešto
kompletan pribor za ispijanje turske kahve. sastoji se od džezve, fildžana,
mangala porcije rahatlokuma, a ponekad je u sredini mangale zdjelica sa žarom za
pripaljivanje cigareta
marifetluk manipulacija. pomoću trikova doći do određenog cilja
masa lončić ili posuda za piće, izrađeno od lima ili aluminijuma
farbati, meljati, lagati, nanositi neki jestivi namaz (npr. eurokrem, kajmak,
mazati
med) na hljeb. mazati krišku. nemoj me mazati.
mazlum osoba koja nije baš sva pri sebi
mašala nema jedne riječi već se koristi kad se nešto želi pohvalit il reći da je dobro
željezna naprava (slična pincetni, samo većih dimenzija) za prevrtanje žara
mašice
u peći
maštrafa čaša, krigla
medekati zapomagati, žaliti se na nešto. "medeče po svu noć, ušćakla ga leđa".
mehana kafana
meljac ručni mlin za kafu
dio mlina za kahvu, sklopiva poluga - ručka koja se natakne na mlin i
meljac
pomoću koje se mlin "pogoni".
dio ručnog mlina za mljevenje kafe (ručka), bez kojeg bi spremanje kahve
meljac
bilo neizvodivo.
merak romantičan osjećaj, milina, udobnost
mjerna jedinica, potpuno različita od istoimene jedinice iz si-sistema. metar
metar
drva ja kubni metar drva ili skraćeno kubik. metar brašna je 100kg brašna.
granica između dva posjeda. "priko međe" se kaže i za prelazak iz jedne
međa države u drugu. međa je vrlo često uzrok i većih razmirica i fizičkih
obračuna (čak i među članovima familije).
pita od sira - izmedju gornje i donje jufke nalazi se deblji sloj sira. u okolini
međujufka
srebrenika može se čuti jako lokalizirana verzija: mređuke.
meščini meni se čini, ili čini mi se
milać zemljište, najčešće plac
naušnica. vrsta nakita, u ranoj mladosti ženski članovi našeg društva
minđuša obavezno dobiju par minđuša. u današnje vrijeme, trend se totalno
izmiješao, tako da je sasvim uobičajeno da i muškarci nose minđušu/e.
more moze
motika ručna naprava za okopavanje npr. gdje traktor ne može dosegnuti
motka drveni štap.
veoma krupan čovjek, totalno neadekvatan protivnik u obračunima jedan
mrcina na jedan. ako se neizbježno valja sukobiti sa mrcinom, treba paziti da se je
brojčano nadmoćnije inače je ishod totalno nepovoljan.
mrgav umazan po licu, neko kome je tokom ručka ostalo hrane oko usta
mrk crn, taman.
mrko crno
mufljuz zabušant
pričati o svemu pomalo s nekim s kime se nismo dugo čuli , "hodi da
muhabetiti
promuhabetimo".
onaj koji je muhanat je osoba teške naravi, osjetljiva na sve u svojoj
muhanat
okolini.
muhlija ekser
muhur 1. štembilj, pečat 2. ostatak poslije žetve pšenice
murgo crni dud
izdaja, prodaja. moj djed bi često znao reći: "rat ne dobija vojska nego
mutatluk
mutatluk"
mutvak objekat za raznorazne ostavke kao i ljetni boravak
muzevir njuškalo
mušebek jorgan ili dušek
vrsta bosanskog voća, ni nalik banani a jede se gnjila (ima oko 4 košpe u
mušmulja
sebi)
pribor za pušenje, može biti od raznog materijala, najčesće od drveta. u
muštrika
selima oko srebrenika može se čuti i mustrikla.
pribor za pušenje. lijepo izrezbareni komad drveta, šupalj u sredini a u
muštrika gotivnijim slučajevim ukrašen rogom. najljepše muštrike su od šljivinog
drveta.
nadramiti namjestiti, udramiti, potrefiti, naštimati
pretjerano ukrašeno, za neukusno obučenu osobu se može reći da je
nadžidžano
nadžidžana.
nafaka sreća, dobit
izgubiti mentalnu stabilnost kao posljedicu izrazito stresnog događaja,
nagraisati
poludjeti. može se čuti i kao naograjisati.
nahajncati napuniti, natrpati, npr. nahajncaj peć neka grije do jutra.
nakantati pobijediti visokim rezultatom, rasturiti, razvaliti (sve u sportskom smislu).
nalet šejtan, prokletinik (smiri se više nalet te bilo)
nalizati se unijeti u organizam veće količine alkohola.
namah odmah, istog trenutka
skup predmeta i stvari koje mogu stati u višesmijerni obruč jedne ili obje
naramak
ruke. - "sine, prije nego legneš donesi naramak drva".
dogovoriti neki posao. npr. narediti malterisanje kuće, narediti pjesmu kod
narediti
orkestra koji svira za pare, itd.
mala vitrina, dolazi od njemačke riječi nachtkästchen [nahtkesthen].
natkasna
nahtkesthen je komad namještaja koji stoji pored kreveta u spavaćoj sobi.
natrnjačiti se nadražiti se, dospjeti u stanje opšte napetosti.
natrockati se pretjerano se našminkati (npr. vidi je što se natrockala).
natropati se nekome reci sve lose sto mislis o njemu u lice.
navabiti navući nekoga u zamku, dovesti ga na tanak led, itd.
navaliti, kidisati na nešto, želja za žurnim obavljanjem neke radnje. "kud si
navrijeti
navr'o, k'o mutav na telefon".
nema veze, nije važno, zanemarimo to. najčešće u upotrebi sa još jednom
nejse
uzrečicom "elem, nejse"
nesorta osoba bez trunke savjesti, ili uopšte negativac
žena koja se nije nikad udala, a već je malo kao starija. ranije je u našim
krajevima bilo uobičajeno da se ženska djeca vrlo rano udaju (od 15 do 20
neudavača
godine). u današnje vrijeme se puno toga promijenilo, tako da je ova
gornja starosna granica poprilično fleksibilna.
ni mukajet ne hajati za nečim, "nije on ni mukajet" - baš ga briga
nidžaset sve ono što se nalazi ispod poljskog wc-a.
hljeb ili jelo uopste, u odredjenim situacijama se taj termin koristi i za piće,
nimet
npr. eno pazi, prolit ćeš nimet
njakav nekakav, npr. njakav cojk dolazio
nješto nešto
veći komad zemlje za oranje, obradu ili za košenje trave. obično udaljena
njiva
od kuće.
ulazna kapija koja se morala prekoračiti na specifičan način da bi se ušlo u
nogostup
avliju.
nundam onuda, onim putem (može se čuti i "nundal")
nunu vidi, gledaj, pogledaj
nuto vidi, gledaj, pogledaj
obalijestiti se izgubiti svijest, onesvijestiti se usljed nekog šoka, slabosti, itd..
obalinđati oralno zadovoljiti muškarca, krkanski rječnik - obalinđaj mi ga
kraći komad oblog drveta, koji se osim za odlaganje jutarnje vatre koristi u
oblićak
vaspitno-popravne i disciplinske mjere.
pokvariti. dolazi od bataliti što znači napustiti, ostaviti, iskvariti, prestati se
obotaliti baviti nečim, npr: "čuo sam da se više ne baviš pecanjem?! ma ja, batalio
sam to.."
uvjeriti nekoga u neistinu, prikazati iskrivljeno činjenično stanje, a sve u
obrlatiti
cilju sticanja prednosti, koristi.
odadrijeti veoma glasno ispustiti vjetar
odilamiti dići ruke od nečega, odustati, "ja sam to odavno odilamio".
odlehumiti se izgubiti prisebnost usljed unošenja velikih količina alkohola u organizam.
ofrlje otprilike, oko, odoka, po osobnom nahođenju, po slobodnoj prosudi.
neko ko je budaletina ili pojma nema, taj nije uračunjiv, ne uzimati za
oglavina
ozbiljno šta priča
oha izgubi se, ostavi me na miru, idi
odmoriti se, odustati od nečega, popustiti. "ohani malo" - pusti me na miru,
ohaniti
popusti me malo (vidi oha).
ocrniti nekoga na najgori mogući način, ispričati i istine i neistine u totalno
ohljagati
negativnom kontekstu.
ohrdina osoba nevrijedna pažnje, propalica, pijanica.
oitra izjutra, jutros
oklagija drevno bosansko pomagalo za razvijanje pita
neupotrebljivi rubni dio drvene građe, kora. okorci se mogu koristiti kao
okorak ograda, kao zidine za male, privremene građevine (npr. neka šupa na
gradilištu) ili kao drvo za ogrev
ostaci kore od nekog voća ili povrća. u prenesnom značenju omuljina je
omuljina
omot, papir, korice, i sl.
onde tamo, onamo
onomad nekad davno
tradicionalna seoska obuća izrađena od (u novije doba) gume, u starije
opanak
doba od životinjske kože (vidi pašnjaci).
lud, neuravnotežen, uglavnom nenormalna osoba sa fix idejama. kaže se
opičen
još i "udaren" ili "udaren mokrim kanjavcom".
opuriti se opržiti se, opeći se
oputra kožna traka, nalik na šnjiru (pertlu)
napatiti se, umoriti se radeći neki posao, "osafunj'o sam se tražeći sliku",
osafunjati se
"pa gdje si ti, osafunja se čekajući"
provesti svoje, obaviti, odraditi, izgubiti moć. "on je svoje osefero". za
oseferati babine huke (vidi rječnik) kaže se: ako svoje ne oseferaju do pola desete,
mogu trajati i cijelu jedanaestu (misli se na sedmicu u godini):
oseknuti se isprazniti sadržaj nosa bez ikakvih stručnih pomagala
oskoruša vrsta jabuke (samonikla autohotna)
svladati strah od vode, ako je hladna i sl, npr. kad neko ode na tinju ili ulazi
osloboditi se
u bazen. pravilo je, ko se zadnji osudi, taj hori (vidi hora).
izgledati razočarano, tužno, rezignirano. npr. "sta si osmolio?" = u čemu je
osmoliti
problem, sta te muči cakani?
osoliti se jesti malo prije glavnog jela, vidi halabrcnuti.
jelo, obrok. "osoliti se" znači jesti, ali ponekad se koristi i za brzi obrok,
osoljaj
onako "s nogu".
ostolijež otpad, bijednik, neradnik
osuditi se smočiti cijelo tijelo u vodu. pravilo je bilo: ko se zadnji osudi, taj hori
otojč priloška odredba za prošlo vrijeme
otojč maloprije, nedavno.
krevet za spavanje bez stranica za naslonjanje sa specijalnim naslonom za
otoman
glavu
očamuljati oguliti orahe iz one zelene ljuske.
ošamutiti onesvijestiti
ošinuti udariti
ošinuti udariti
oškrinuti otvoriti ili malo otvoriti prozor ili vrata
postupak pri kojem se vrelom vodom prelivaju pernate (i neke druge
ošuriti
životinje) a sve u cilju lakšeg odstranjivanja perja (kože).
u cilju lakšeg odvajanja perja od mezetluka (horoz, živičarka, i sl.) mrtvo
ošuriti
živinče se najprije prelije ključalom vodom.
riječ upotrebljiva u skoro svakoj situaciji. može se upotrijebiti umjesto:
oždriblaj
kreni, hajde, hoćemo li, rasturi, razvali, udri, žanji, itd.
ožeg lopatica za žar
opržiti, opeći. u slengu se ovaj izraz koristi za nedavno skončanu seksualnu
ožeći
aktivnost:"uf što sam je ožeg'o". vidi "žegnuti".
pajdaš jaran, drugar, prijatelj
baterija, u sladnoj se još kaže i kiselina. kad se baterije potroše kaže se:
paklić
"prigorile mi kiseline".
drvena palica, dužine oko 1 metar, sa karakterističnim zavijenim čvorom na
pala
vrhu. uz piriz predstavlja sportski rekvizit u hrokanju.
sinonim za papirnu maramicu. radi se o pojavi u našem jeziku koja se zove
paloma "pojmovni monopol", tako da neko umjesto paste za zube traži kaladont,
umjesto praška za veš faks, umjesto žvakaće gume bazoku, itd.
paluze vrsta poslastice, nalik sutlijašu samo se umjesto šećera koristi pekmez
papuča obuća u kojoj se hoda po kući i oko kuće
papučar je čovjek pod uticajem žene, slijedi njene naredbe.a papučar je i
papučar
čovjek koji pravi papuče.
pastorak (fem. pastorka) sin (kćerka) od životnog saputnika, ali iz prošlog braka.
nakon 7-10 litara dobre rakije, kazan baci i nekoliko litara kisele rakije, koja
patoka
se još zove i patoka.
uživalac kako ljutih, nako i blažih alkoholnih napitaka, koje koristi u
patokar kontinuitetu duži vremenski period, ljubitelj dobre kapljice i poznat kao
takav.
biti sa nekim u dobrim odnosima: "oni se paze" = oni su dobri prijatelji,
paziti se
viđaju se.
pačundrić predmet nalik paku za hokej - korišten u drevnoj igri "hroka". vidi "piriz".
pačurlija gomila djece u dobi od 6 do 13 godina
paša neovisnik od nikoga, zapovjednik
koristi se i sinomnim putrovci. opanci od goveđe kože, domaće proizvodnje,
pašnjaci
opšiveni oputrom
pecara rerna
peka slično saču, napravljeno od zemlje
pendžer prozor
penjanje na nešto. uglavnom bespotrebno i komplikovano. pentranje na
pentranje
drvo. pentranje na planinu.
perda proširenje, balkon, drvena završna greda na ogradi, balkonu, verandi, terasi
perčin rep koji su prije nosili muškarci.
peksin. pogrdna riječ, neko ko je prljav, neuredan, ne vodi računa o
pesin
higijeni.
pesin neko ko je neuredan i prljav
petljanija osoba koja laže, mutikaša, petlja se u svašta
pećina kamen
pinde neko ko je mali, dijete, čovjek ili životinja, pindavče
piriz je drveni rekvizit, sastavni dio drevne igre (vidi hroka). dugačak 5-7
piriz
cm i ravno je presječen (ima oblik malog cilindra)
pirliz mali insan
svirala, obično izrađena od vrbe u rano proljeće, a stariji ljudi za svaki
pisća
duvački instrument često znaju reći pisća.
često se upotrebljava kada nam neko ide na živce, npr. piči mi po živcima,
pičiti a može imati i seksualne kontacije, npr. pičiš li šta? pičiti može opisivati i
neko brzo kretanje, npr. joj što piči.
u lokalnom žargonu plaho znaži puno. a u bosanskom "plah" se kaže za
plaho
nekog ko je tankih živaca, ko burno i brzo reaguje, ko je nemiran, itd.
plajvaz olovka ili neko pisalo
plajvaz pisalo, penkalo, olovka.
specijalni dodatak na zaprežnom vozilu, pomoću kojeg se zaprega pretvori
platon
u veliki sanduk u kome se transportuje kukuruz
emocionalno slaba i neuravnotežena osoba koja na svaku sitnicu reaguje
plačipička
isto, neopravdanim plačom i kuknjavom.
nizbrdica niz koju se djeca spuštaju na ligurama, sankama, laporima i
pliza slićurama (vidi rječnik). što duža i strmija nizbrdica, to je pliza bolja i
omiljenija.
spuštati se niz plizu (vidi pliza u rječniku). ovo je iskrivljen oblika glagola
plizati se
klizati se.
pljunka pljuvačka npr. "pu, pljunka se razbi, ja se ne razbi!!"
udarac otvorenom šakom, šamar. ranije je pljuska mnogo češće nego danas
pljuska
upotrebljavana kao osnovna disciplinsko-popravna mjera.
plot ograda, taraba.
podbuhnuti nateći, dobiti podočnjake od predugog spavanja ili teškog mahmurluka.
podupirač deblja drvena motka kojom se sijeno podupire sa strane da se ne bi
skotrljalo niz njivu/ bašču/ avliju. u ekstremnim slučajevima podupirač je
 pogodan za fizički obračun, ali je težak za rukovanje.
podvore dvije deblje motke za nošenje sijena
specijalna vrsta hljeba bez dodavanja germe ili kvasca. ovakav "hljeb" se
pogača
jede dok je još potpuno vreo, najčešće sa pekmezom ili sirom.
poguzija halapljivac, proždrljivac
pohititi požuriti
poletiti potrčati
poležaka tanka proha
flaša od pola litra, uglavnom se koristi za alkoholna pića (naspi nam jednu
polovka
polovku rakije)
lutati, hodati bez cilja, najcesce se ovaj izraz koristi za one koji cijeli dan
pomijati se
hodaju po kafama i nista produktivno ne rade.
ponjava mali ručno istkani tepih ili staza, uglavnom jako šarenih boja
ponoviti se dobiti ili kupiti nešto novo (odjevni predmet, auto, stan, itd).
poplašiti ukrasti nešto, a ponekad i pojesti nešto na brzinu.
vodenica sa grupom privilegovanih korisnika, mještana koji su učestovali u
izgradnji vodenice, i kao takvi imaju prednost u korištenju iste. u
poredovnička
konfliktnim situacijima redovnici bi znali iskoristiti svoje pravo i izgrnuti
tuđe žito, kako bi svoje samljeli.
posa šal koji se stavlja oko vrata ili glave
posjediti sjediti u društvu, sijeliti, npr. ah, sto smo dobro posjedili neki dan.
potaka su sitni klipići ili trijeske za potpalu vatre. majka kaže , pripremi za
potaka
sutra potaku lakše ćeš vatru potpaliti (zapaliti).
1. konzumirati (uglavnom alkoholno) piće iz flaše. 2. fizički se dodatno
potegnuti založiti u izvršenju nekog zadatka, npr. prilikom nošenja nečega teškog
može se čuti prigovor: "potegni to malo".
utrkivati se na bilo koji način (trčeći, na biciklu, autom). stariji kad
poteći se
pokušavaju isprovocirati trku između dva dječaka pitaju: "ko ne boji uteć'?"
učvrstiti, fiksirat, zakucati kajlu, a u prenesenom značenju provocirati
potkajlati
nekog, podbosti, zajebavati.
negdje i "popara" ili "podvara". skromno jelo od starog hljeba, luka i
mlijeka. u ratu se zalijevalo i sa slanom vodom. u luksuznoj izvedbi
potkriža zaljeveno masnom čorbom i prekriveno komadima mesa. ponekad se
sprema i maksuz pogača za potkrižu, koja je tvrda čim ohladi i kao takva
vrlo pogodna za ovaj bosanski specijalitet.
podupirač. drvena motka dužine oko tri metra kojom se podupire sijeno.
potporanj zbog svoje mase nepogodno za ulične borbe i druge vrste ljudskih
razmirica.
povarisati potrefiti, pogoditi, tačno odrediti.
manji top bez bojevog punjenja (koristi se striktno za prepad ili kod nas za
prangija
bajram)
radi se o nedovršenoj konstrukciji "praviti se važan". uobičajena upotreba
praviti se
je: "de, šta se praviš" ili "joj, što se pravi"
prco izraz za male ljude
rakija koja se nakon prve destilacije ponovo vraća u kom, i peče po drugi
prepečenica
puta. uglavnom je skroz jaka (čak preko 60°). koristi se kao lijek
pita od sira - umute se jaje i sir sa malo kukuruznog brašna i gozba može
presnac
da počne.
prevazlija plitka bakrena tevsija
preče hitnije, važnije od nečeg drugog.
prijeranjak mladi luk
prijevarka udariti nekoga iz prijevarke, znači iznenaditi ga.
pritka. drveni štap koji se koristi u poljoprivredi za podupiranje penjačica,
prijutka npr. pritka za grah. deblji oblik koristi se za paradajz, a zove se koc. koc je
pogodan i za fizičke obračune, i kao takav se vrlo često i koristi.
prikonožiti sjesti prekrstivši noge, odmoriti se malo.
prikučiti se primaći se nečemu. prikučiti znači približiti
prisamititi presaviti
pristraviti prepasti, uplašiti
priuze konjske uzde
proha vrsta hljeba od kukuruznog brašna
provjetriti, promijeniti zrak u prostoriji istovremeno otvarajući sve moguće
proluftirati prozore i vrata. ova radnja je usko vezana sa pojavom promahe (vidi
rječnik).
propuh. pojava strujanja vazduha od koje stariji obavezno dobivaju
promaha glavobolju, te je široko rasprostranjeno upozorenje: "zatvori prozor, ubi
promaha!!".
uži komad drveta (nešto oko 5 cm, debljine oko 1 do 2 cm i visine oko 1,5
proštac
m). sastavni dio karakteristične drvene ograda (vidi prošće)
prošće karakteristična drvena ograda koja razdvaja srebreničke avlije
prpa strah, panika, trema. npr. "uhvatila me prpa".
prtina staza u snijegu koja je nastala tako sto su ljudi utabali snijeg.
jedina čorba koja se ne srče. djetetu koji je napravilo neki belaj obično
prutna čorba
roditelj prijeti: dobićeš ti prutnu čorbu!
otrcana kafana za svakodnevno okupljanje alkoholičara (npr. bivša kafana
prčvara
kod nurije brice u Željezničkoj ulici u srebreniku).
pršulja zemljani sud u kome se uvaruje mlijeko
puce veliko dugme
donji dio dimija (prišiveno na donjem djelu, uvjek sa lastikom da stoji uz
puhe
nogu) a da ne spada
puhe donji dio dimija
puljka dugme, u smislu prekidača, potenciometra i sl.
sportska obuća bilo koje marke. igrom slučaja "puma" su bile prve patike
pume
na našim prostorima i taj izraz se odomaćio za svu sportsku obuću.
pumparice vrsta dugih zimskih gaća ili hlača
pust nestašno, vragolasto dijete
nagovoriti nekoga da fizički nasrne na nekog drugo. najčešće se pas
pućkati
napućka na nekog.
prateći objekat koji služi za sušenje voća (šljive, kruške, jabuke) i sireva,
pušnica
kao i uvarivanje mlijeka u posebnoj posudi (vidi pršulja).
rahat na miru, u miru, u tišini, bez žurbe, lagano
voda iz bureta gdje se kiseli kupus, plaho dobra za lijecenje glavobolje
raso
poslije propijene noci.
raspuštenica. ženin status nakon razvoda braka i malo duže stanke glede
raspušćenica
ponovnog vezanja za nekog slobodnog muškarca.
brzi obrok koji se sastoji od mlijeka, mladog sira i kajmaka. mlijeko se
rastopljaj
ugrije, doda se sir i kajmak i to je to.
drvo ili grana koja se jednako grana na obje strane ugao od nekih 45°
račve idealno za pravljenje praćke, naslonjača za ribarski štap, a na dvije račve je
najbolje postaviti ražnjiće.
gornji ugao na golu, mjesto gdje se spajaju prečka i stativa. "dao gol pod
rašlje
rašlje".
ostatak, dio koji preostaje.. dolazi od riječi "rest" što na engleskom i
resto
njemačkom znači ostatak.
porez koji se plaća državi prilikom kupovine zemlje, kuće, stana ili bilo kojih
resum
drugih nekretnina.
rešmeta široka ženska narukvica od srebra
umrijeti, prestati sa radom, može se i reći onda kada ode neki dio kod auta
riknuti
ili čitav motor, npr. rikno mi motor (vidi crknuti)
obicno se ovo kaze za nemirne zivotinje koje pokusavaju udariti nogom. il
ritati
kada neku osobu prisilno lisavaju slobode, pa se rita.
ženska osoba krupne tjelesne građe (one što za sebe vole reći da imaju
roljka
krupne kosti).
rospija nečista (pretežno žena)
roša centralna rupa u igri klikera
ruda vrsta ovce, poznatija pod punim nazivom "dubrovačka ruda". u metaforičnoj
 upotrebi ruda je naivna, lakovjerna, smotana osoba, neznalica.
rudara duboka gumena čizma, naziv je dobila po tome što je koriste rudari.
gumene čizme. dobile naziv po tome što ih rudari nose na svom putu u
rudare
središte zemlje. može se čuti i obrađena varijanta: rudaruše
rugafet ružnoća, nešto što je ružnije od najružnijeg.
ružno se našminkati, neukusno se obući, kreveljiti se. "šta si se to
rugafetiti se
narugafetila?" = "baš si ružno našminkana"
rugoba neko ko je ružan, osoba koja liči na sve samo ne na insana.
ruho pokretni miraz, sve ono što mlada donese od roditelja u novu kuću
1. osoba muškog spola korpulentnije građe, rmpalija, čomagalj 2. neko ko
runjo
je dlakav
dlaka, stidna dlaka, npr. rutav – dlakav. riječ se može koristiti i onda kada
ruta
je neko smotan ili bezvrijedan, npr. kakav je k'o ruta.
sabah jutro.
sabliti se oprati se, okupati se na brzinu, istuširati se.
sabur mir, smirenost
safurgija slično kao i salaukovina. loše vremenske prilike, jako nevrijeme.
sahan tanjir
salamac mrskoradija, neradnik, onaj koji čeka sve na gotovo.
drvena preteča današnje ljulje, jednostavna drvena kuka dužine po par
salandžak
metara na čijem je dnu prikovana daska na koju se stane i ljulja.
salaukovina nevrijeme većih razmjera, snijeg, poplava, kiša (vidi hevtenjača).
salgija muški polni organ
salata od mladog luka začinjena kajmakom. odlična za konzumiranje, vrlo
satrica
teška za probavu. podrigivanje nakon ovakve salate je fatalno za ukućane.
autentični žičani instrument sa osam žica. za razliku od šargije koja je više
saz
meraklijski (pijanski) instrument, saz ima umjetničku težinu.
u saću pčele čuvaju med. saće je sastavljeno od puno šestougaonih ćelija
(naučno je dokazano da je za ovakav oblik i raspored potrebno najmanje
saće
voska i iskorištenje prostora je maksimalno) nagetih prema unutrašnjosti
pod uglom od 13 stepeni (kako med ne bi curio u toplim danima).
metalni alat za pečenje pita, pečenja i sl. u davna vremena sač je služio
sač
umjesto današnje rerne.
kažu "sedef njega mi se to desilo" ili "on je bio sedef svemu tome" što znači
sedef
- radi njega - ili zbog njega
ritual kojim se kod prijatelja/poznanika pozdravlja nova frizura. prijatelja
sefte treba otvorenom šakom udariti u predjelu glave i pri tome izgovoriti: sefte
od tri hefte.
sehara manji drveni sanduk, služi za čuvanje vrijednih stvari, npr. nakita
korpa, košara ispletena od pruća, služi za nošenje sitnijih stvari (npr. šljiva,
sepet
jabuka, itd.)
serbes na miru, bez muke, bez problema.
dobro djelo. činiti sevap znači nekome učiniti dobro djelo, pomoćo nekome,
sevap
a dobro se dobrim vraća.
strmoglaviti se, strmeknuti se niz basamake, zadobivši pri tome teže
shorgati se
tjelesne povrede.
sibijan porodica, familija
sijaset mnoštvo nečega
sikirati se brinuti se
sikter idi, bježi, "goni mi se s očiju", "mrš tam"
sikteruša kahva za "ispraćaj gostiju"
ime od milja koje koriste stariji kada se obraćaju nekome nepoznatom i
sinan
mlađem. raja bi rekla care, lave, kralju, jarane.
sindžir lanac
sinonim za pouzdanost i trajnost. riječ vuče korijene od šivaćih mašina
singerica marke singer koje su uvijek prednjačile svojom kvalitetom i dugotrajnošću.
osnivač isaac singer, usa polovina 18. vijeka.
sinija niski sto za razvijanje jufke ili sto za jelo
sirogriz vrsta gljive specifičnog ukusa. jede se sirova te je tako i dobila ime.
predmet, naprava, stroj, sastavljen od usput pronađenih dijelova, koji više
skalamerija ničemu ne služe, a koji ugrađeni u cjelinu skalamerije ipak imaju neku
vrijednost.
napraviti nešto od ničeg, čest izraz kod domaćica: šta ćeš za ručak? ma
skalavidati
skalavidat ću nešto!
skasapilo nešo sto je izgubilo svoju vrijednost
skemlija mala stolica bez naslonjača
sklahirati ostati bez snage radeći neki naporan fizički posao.
skolobatati se isto što i skotrljati se
prevrnuti se niz neku nizbrdicu, neravninu praveći pri tome karakteristične
skotrljati se
kretnje u vidu salto mortale. "skotrlj'o se niz brdo"
skrhati se razbiti se npr. "skrho se sa kolima".
to je kahva koja se pije sa komšijama (i eventualno rodbinom), a nakon što
slatka se kupi nešto novo u kuću (drugo a se izgovara dugo). kaže se: "haj'i na
slatku".
slinci situacija u drevnoj igri klikera kada se dva klikera nađu istovremeno u roši
lizalo, nastalo od riječi slipavo što znači ljepljivo na specifičan način. nakon
slipa prosječne kafanske tuče, pod u kafani je slipav zbog prolivenih sokova i
piva.
slićure skije veličine stopala. obično se prave od ukradenih plastičnih gajbi
smucati se hodati bez cilja, vidi pomijati se
preciznim i odmjerenim udarcem, uglavnom u predjelu glave, nokautirati
smustafiti
protivnika
umjetni zubi. naziv proizašao iz činjenice da su u prošlom sistemu ovi zubi
socijalke
bili sponzorirani od strane socijalnog osiguranja.
sofra sto za jelo (sto sa hranom) kaze se "haj za sofru", "de te bujrum"
soha drvena toljaga, motka. najviše se upotrebljava za fizički obračun
sokak manja ulica, uglavnom neasfaltirana.
soleknuti se jesti, najesti se
somun hljeb. u srebreniku i okolini češće se može čuti lokalizirana verzija, samun.
mjesto za odlaganje pušaka ili nekog drugog oružja, oruđa i prateće opreme
soška
(papuče, čizme, šljemovi, sve se slaže u soške).
splaviti pokupiti kajmak iz posude u kojoj je ukislo kiselo mlijeko.
riječ se koristi uglavnom kao zamjena za seksualno općenje, npr. ''prčiš li
sprčiti
šta?'', ''jesi li sprčio?''.
žegnuti, udariti vrlo preciznim i jakim udarcem, u prenesenom značenju
spucati spucati znači pojesti: "spuc'o četeresku pitu". u svršenom obliku ovog
prenesenog značenja kaže se npr. "jesam se napuc'o" za "jesam se najeo".
bikov polni organ, koji se specijalnom tehnologijom prerade pretvarao u
spudra
policijsku palicu aka pendrek (dok nisu izmislili plastične i sl).
1. prije perutanja kokoši, ista se prelije vrelom vodom, da bi se perje lakše
spuriti čupalo. 2. ponekad se ova riječ koristi i sa izvjesnom dozom seksualnih
konotacija
srditi ljutiti. blaži oblik.
vrsta bijelog luka koji raste "na divlje". izuzetno je cijenjen među
ljubiteljima dobre kapljice i mezeta, a koji svoje terevenke organizuju pod
srijemoš
vedrim nebom daleko od radoznalih očiju. obično raste na livadama, a jestiv
je u kasno proljeće.
srklet osjećaj nelagode. "srklet me hvata u ovoj jakni, moram je odmah skinut"
srča staklena flaša
stahor pacov
stan drvena naprava za tkanje - proizvodnju ćilima i tepiha.
centar grada srebrenika. iz istorijskih razloga ovaj se izraz odomaćio za
stanica
centar.
staniovac izvor pitke vode na kojem ozidano betonsko korito služi za napajanje i ljudi
 i životinja.
posljednji komad hrane ili meze/mezeta koji ostane na zajedničkom tanjiru.
stidnjak
svi se stide dokrajčiti ga.
poluproizvod iz kragujevca, ponos srbijanske auto-industrije. odlikuje se
stojadin neponovljivom aerodinamikom i krhkom karoserijom. pocetkom 90-ih
vrhunac slave dostiše "skala" izvedbom.
stožina drveni stub oko koga se sadiva sijeno
(sa dugim u) najukusniji dio pršulje, mliječni talog na dnu posude, često
struga
predmet svađe među ukućanima zbog toga ko će je sastrugati.
selo za koje se ne zna da li postoji, obično se upotrebljava onda kada
strunci
nekoga želimo ismijati pa kažemo: ''kakav si k'o iz donjih strunaca''
mršavo i neuhranjeno žensko niskih moralnih standarda. ponekad se
stuha "stuha" koristi za opis karakternih osobina i onda je sasvim svejedno da li je
ciljna osoba žensko ili muško.
zamka, spletka, zasjeda. stupica je kad ti i neko nešto podvali, čemu se nisi
stupica
nadao.
sturiti se izmoriti se, premoriti se
suđe. ne radi se o zabuni, nego se za suđe često može čuti izraz sudje ("d" i
sudje
"j" se izgovaraju kao dva slova)
suhva osjećaj nelagode izazvan lošim razvojem događaja
suknuti pobjeći, a često znači i zavući nekome, napraviti mu spletku, podmetnuti
lijepo zemljom obraditi površinu bez ikakvih pomagala. obično se sulajisalo
sulajisati
tlo u kući ili hudžeri. sulajisati kuću bukvalno znači nabaciti fasadu od blata.
surduknuti zavući, napraviti spletku nekome, podmetnuti (vidi šuknuti).
mala greška uzrokovana sopstvenom krivicom i nepažnjom iz koje izraste
surdulica problem velikih razmjera. na primjer kada sitno zamrsiš konac u ribolovu
kažeš: "ja surdulice mama draga!"
susak posebna vrsta tikvice. služi kao vrč za vodu
sustati umoriti se. posustati.
svisnuti crknuti. umrijeti od muke. umrijeti od umora.
gumena ili platnena šnjura za dimije. sigurnosni opasač na dimijama koji
svitnjak
sprečava iste da spadnu.
svukudam svugdje
kutija u kojoj se nalazi materijal za pripravljanje cigareta (duhan, papirici) a
tabakera u novije vrijeme gotove cigarete. vjerovatno potiče od njemačke riječi tabak
što znači duhan.
taksirat nesreća, nevolja, belaj. postoji izreka: "ne valja se smijati tuđem taksiratu".
tam tamo (biži tam)
tandrkati lupati, klepetati: pokvareni auspuh na autu tandrče.
tandžara stara puška
tangirati ticati se nečega. ne tangira me - ne tiče me se.
taraba visoka drvena ograda
tarlašika nešto neozbiljno, loše, dosadno, glupo, bez smisla, užasno
tazbina famelija sa suprugine strane
taze novo, friško.
građevinska kolica, ona mala s jednim točkom u kojima se prilikom
tačke
izljevanja ploče prevozi beton (ručno naravno).
tefter sveska, bilježnica, teka
tegliti vući ili nositi nešto teško.
teke malo
telal je čovjek koji je po mahalama bubo u bubanj i viko šta naređuje vlast.
telal
kad neko priča nešto a ne treba da se zna, kažemo: šta telališ.
tendžera šerpa
tenjak tenk, množina su "tenkovi"
konstrukcija po kojoj raste grožđe. hladovina ispod terdžaka ljeti je
terdžak
najugodnije mjesto na avliji.
ters ljutica
testija glinena posuda u kojoj se čuva voda.
tevećelija miran i čudan tip, povučen, zanesenjak
riječ potiče od turskog tepsi, plitka metalna (emajl, lim, teflon, bakar)
tevsija
posuda za spravljanje pita, pretežno okrugla.
tečić tetkin sin
tešto znak odobravanja, dobro, u redu
tihomir nečujno ispušten vjetar, a smrdi da oči ispadnu, ujeda kao kiselina.
tlima na podu. kaže se: sjedi tlima ili hodi tlima
tobejarabi bože mi oprosti
toljaga štap za tjeranje stoke ili štap za samoodbranu
torkulja sprava za razbijanje jabuka i krušaka, a daljim procesom se dobija pekmez
žena pričalica. torokanje je nastalo s pojavom običaja ispijanja kafe, te se
torokuša tako i kafa za koju je vezan iscrpan razgovor (update o događajima u
mahali i šire) naziva "torokušom".
tranzistor je u elektroničkom svijetu zamijenio lampe. u domaćem slučaju
tranzistor
radi se o kompletnom radio prijemniku, kojeg nazivaju još i radion.
(mn. triješće) sitni komad drveta, koristi se za odlaganje vatre. iz ko zna
trijeska
kojeg razloga kaže se još i "p'jan k'o trijeska".
trneće komad lima ili predmet napravljen od lima
košnica za pčele; tradicionalno napravljena u obliku konusa (za razliku od
trnka
"modernih" kockastih)
troge nosila. dolazi od njemačke riječi "tragen" što znači nositi
truhla kobila drevna bosanska igra često fatalna za krsta-krizi-lumbago
kolač truljo je obična jufka, kojoj se prilikom "zamotavanja" ili "slaganja"
truljo
doda "sos" napravljen od kajmaka/jogurta/masla/ulja.
krupnija prašina sastavljena od svega i svačega (npr. kada se pomete tepih
trunje
dobije se trunje)
trutko povelik kliker
desert koji osvježava - prokuhana jabuka, filovana orasima, ukrašena
tufahija
šlagom i mljevenim orasima.
tuhafli osoba lošeg raspoloženja, "ma pusti me, nešto sam ti danas tuhafli".
tura glava kovanice
turunka bundeva ili tikva
tuta noćna posuda za malu i veliku djecu.
tvorizati non-stop otvarati i zatvarati vrata
ubaliti nekog tečno poljubiti, izljubiti
zauzeti neprirodnu pozu, izvjestačiti se. prilikom snimanja kamerom ili
ubeketiti se slikanja starije tetke, strine, dajnice se često ubekete kako bi izgledale sto
ljepše.
ucmekati lišiti nekoga života na posebno brutalan način.
udesiti srediti, dobiti, pronaći (vidi uhavizati)
udunuti ugasiti
ugajguliti namjestiti, nanišaniti, dovesti nešto u funkcionalno stanje.
ugursuz nesretnik, nesređen, zapušten čovjek
uhaberiti prenijeti neku vijest - haber, obavijestiti.
upropastiti nešto, pokvariti, obotaliti, a povratna forma "uhalaćiti se" znači
uhalaćiti
izvršiti nuždu u gaće.
pokvariti nešto, refleksivna forma "uhalaćiti se" znači isto što i ukakiti se,
uhalaćiti
usrati se.
uhalaćiti se usrati se, umazati se
uhavizati srediti nešto da funkcionira. skontati princip rada nečega.
uhljup ništarija
onaj koji ima klempave uši, a riječ se može upotrijebiti i onda kada nekom
uhonja
to kažemo odmilja, npr. ''gdje si uhonja, nema te 100 godina''...
raditi nešto u grupi, koja je jako koncentrisana na to što radi, i svi se trude
ujagam
da imaju što više od tog što rade. pojesti pitu ujagam.
uljez uljez je osoba koja je ostavila sve svoje i otišla da živi u kući žene svoje ili
 tako reć na punčevini
ugoniti, utjerivati. pretežno se koristi za smiještanje kokoški u kokošinjac
ulučiti
nekad u rani akšam. "odoh da ulučim kokoši".
skvasiti nešto ili ga namjerno pokvasiti u vodu, koristi se i sa izvjesnim
umočiti
seksualnim paralelama, npr. ''jesi li umočio?''.
usehviti zaboraviti nešto
uskurđel đavo
uteći pobjeći, izgubiti se iz vidokruga
utres krađa klikera
utrnuti nešto ugasiti (utrni taj tv)
sorta, vrsta, markantni predstavnik. koristi se najviše za ljude, npr. "da se
utrosa
sačuva utrosa od neke familije"..
uhodati se, privići se na nove uslove rada. "snaha nam se pravo uvardala s
uvardati se
novom džezvom"
uzengije dio pribora iz kolekcije za uprezanje konja
uzinad namjerno (vidi kastile).
ućariti zaraditi, uštedjeti
ućurisati upropastiti, potrošiti u besposlicu
učkur špaga na dimijama ili bilo kojem odjevnom predmetu.
uštrocati prepasti se nečega, prestraviti se.. "što si bolan uštroc'o"
naplata u robi, ne novcu. svaki mlinar uzima ušur za samljeveni kukuruz ili
ušur
pšenicu, npr. 5% od samljevenog.
bolno prikliještiti uglavnom u leđima (kada neki živac "zakaže") -"ušćaklo
ušćaknuti
me nešto od potiljka do trtice, maknut' ne mogu".
usmrditi se (od znoja i ostalih tjelesnih tekućina) ali ne malo, nego ukiseliti
ušćaviti se
se! negdje poznato kao i "ušćufnuti se" ili "ušćahnuti se".
užeći upaliti
dozivati, zvati. ovaj izraz se prije svega koristi za dozivanje neke zivotinje
vabiti
(kuca, maca, itd)
prokuhana smjesa vode i šećera. služi kao zaljev za bosanske poslastice,
vagda npr. baklava, hurmašice. na institutu za istraživanje radio-aktivnosti iz
prokosovića u toku su ispitivanja o radio-aktivnosti vagde.
vakat vrijeme
vam ovamo (dodji vam)
vandol ovamo, dole, npr. hodi vandol
domaća verzija pojma gore. valjda nastalo stapanjem pojmova ovamo i
vangor
gore. u upotrebi su još i "vandol" za dole, kao i "vu" za ovdje.
vangor ovamo, gore, npr. hodi vangor.
vas radi se o izvrnutoj riječi "sav" (vas dunjaluk)
vazda uvijek
vehtiž buvlja pijaca, mjesto gdje se prodaje polovna roba.
vehto staro, nošeno, otrcano, iskorišteno, polovno.
veker budilnik, sat. još jedan germanizam u našem jeziku - wecker.
verige lanci na koje se okači kotao iznad ognjišta
vesta majica dugih rukava
većem kao da, k'o biva
udubljenje u koritu rijeke. mjesto na kome bi se mlađa raja kupala i igrala
vijer
hore
vim sredstvo za ciscenje
vo ovo
ovdje, u nekim selima oko srebrenika može se čuti i skraćena verzija "vu"
vodek
što isto tako znači ovdje.
vodenica preteča današnjih velikih mlinova. mala kuća, napravljena direktno na
rijeci, gdje se pomoću vodene bujice pokreće vodenički kamen koji melje
žitarice. postoje slobodne vodenice, i poredovničke. ove druge imaju
privilegovane korisnike, koji su materijalno učestovali u izgradnji vodenice, i
koji u specifičnim situacijama imaju pravo "izgrnuti" žito, da bi svoje
 samljeli.
vodijer posuda koju kosac drži na kaišu, služi za nošenje i kvašenje belegije.
vrcit se trznuti se, prepasti se, naglo se trznut
vrgnuti staviti, ostaviti
vrljike dio ograde koji se može otvarati
neko ko ne uvazava verbalne argumente, nego mu svaka rijec "vuce motku
vucibatina
s monja".
lutati, uvaliti se u nevolje (pusti ga, skroz je zabaz'o), ubijati dosadu,
zabazati
prodavati zjale po putu.
zeznuti nekoga. podvaliti nekome nešto. u specifičnom kontekstu koristi se i
zabiberiti
sa izvjesnim seksualnim prizvukom, obilježavajući potpuni coitus.
zabredemet interesantno, zanimljivo, kad je dijetu nešto interesantno.
zadlanak majstorski udaren šamar
zadrt tvrdoglav, neko ko rijetko prihvata tuđe mišljenje.
zafrljaciti baciti neki predmet malo jače
zaglajsati ogladniti, izgubiti snagu usljed dužeg gladovanja.
ljubavnik, muškarac koji uspješno zadovoljava ženske seksualne apetite i
zagondžija
kao takav poprilično imaginaran lik.
dosađivati, zajebavati, zbijati šalu, oduzimati vrijeme. "nemoj me, dijete,
zahandravati
zahandravati!"
zahira poklon, nešto što gosti donesu domaćinu
teret, težina. kod nas se obično kaze, kada nekog molimo za uslugu: "ako ti
zahmet
nije zahmet.."
zahod toalet, wc, hala.
zaiskati zatražiti, zamoliti
prednji dio glave koji najranije ostane bez kose. ranije je bilo puno manje
zalizak
ćelavih ljudi, a za oni kojima je falila kosa bi se govorilo kako su učeni ljudi.
zaključati npr. vrata. ranije je u starim kućama bio u upotrebi mehanizam
zamandaliti
za zaključavanje vrata, koji se zvao mandal. otuda i ovaj izraz za zaključati.
previše pažnje posvećivati nečemu ne tako važnom, pričati gluposti,
zanivljati
dosađivati.
trčati brzo i u neodređenom smjeru, npr. kad krava trči kaže se: vidi što se
zaobadati se
zaobadala
zaliti kafu ili čaj, preliti nešto ključalom vodom, umjesto "opekao se" može
zapuriti
se čuti i "spurio se".
zastronuti izgubiti orijentaciju, izgubiti se, zabazati, zalutati, zastraniti
materijalno dobro zamotano u bilo koju vrstu tkanine. može se raditi o
zavežljaj
ručku, zlatu, parama, odjeći.
zavornjaš sarma. jedan zavijeni dio.
zažagati udariti jako, poslije takvog udarca neprijatelj obično ne ustaje.
zbobliti uzeti brzo, pojesti, oteti, ukrasti, udariti
zdumanati brzinski ispušiti cigaretu.
zdunuti pobjeći, nečasno napustiti mjesto sukoba.
zehmerija zima, hladnoća, npr. napolju zehmerija, upek'o minus
zehra 1. samo malo 2. muslimansko zensko ime
zejtin jestivo ulje
zema dućan, trgovina, prodavnica mješovite robe.
zeman doba dana. vrijeme. u fizickom ne meteoroloskom smislu.
vrsta lagane obuce, platnene, od crnog robusnog platna potpomognutog
zepe
crnim gumenim djonovima. koriste se za oko kuce i za blize destinacije
zgubidan osoba koja ne radi a mogla bi.
zijan učinjena šteta
zijančer sitni lopov, onaj sto u sve voli dirnuti, zariti.
zimuga klimatsko stanje, višednevna dosadna hladnoća.
zlopnjak stari izraz za životinjski želudac.
zuberica upotrebljava se kada neko ima ružne ili rastavljene zube, npr. ''zuber''
zurla truba napravljena od vrbove kore, dječija igračka (vidi borija).
zvizgo pogrdan naziv za nekog muškarca
papir, hartija. u našem govoru ćage je dokument: diploma, priznanica,
ćage račun, potvrda, u trgovini mjera, omot. npr: daj mi ćage duhana ili jesi
dobio ćage da ideš u inostranstvo.
ćalapurija gomila sitnije djece, do 10 godina starosti
ćalov ćalovina. budala. umno ograničena osoba. nu, ćalova = vidi budale.
budala, idiot. u šali se za neozbiljnu osobu može reći da je ćalovina. u
ćalovina
upotrebi je i skraćeni oblik "ćalov".
ćasa veća posuda za jelo iz koje se jede kolektivno
ćeif. užitak. uživati u nečemu na poseban način. meraklijski. kako pjesma
ćejf kaže: "..sve sam svoje prokocko, pa šta, bio mi ćeif.." sve se može raditi s
ćeifom. od ćeifa je nastao i glagol ćejfiti (ćefiti).
ćemane violina
ćenifa zahod, wc
prvi građevinski materijal poslije drveta na našim prostorima. nešto ko
ćerpić
cigla, samo od nepečene zemlje
ćitab knjiga
ćopavo šepavo
ćorav slijep
ćorsokak slijepa ulica.
ćufte ćufteta. turski izraz za pljeskavice [köfte]. šnicla od faširanog mesa.
ćul tvrđi komad tekstila koji se je koristio za podbacivanje ispod konjskog sedla
ćumez izraz za nešto prljavo (npr. ljudski izmet), kokošinjac, neuredna soba, itd.
ćumurati pričati, razgovarati, ponekad i bez određene teme, a ponekad u povjerenju
zemljeni sud, posuda u kojoj su se uglavnom čuvale namirnice, npr. grah. u
ćup
nekim ćupovima se može i kuhati.
ćuprija mali most, prelaz preko manje rijeke (npr. tinje)
vrsta bundeve. poznata je poslastica "ćurta u pekmezu", a još je poznatije
ćurta da sjeme ćurte nije baš upotrebljivo na fudbalskim utakmicama i drugim
sportskim priredbama kao pribor za "ubijanje" nervoze.
ćutiti slušati
drvena posuda u koju se sprema zimnica npr. sir, salata, kupus. cijenjen i
čabar
poznat je sir čabrenjak.
sir s paprikom spravljen u za to specijalno pripremljenoj drvenoj posudi
čabrenjak
nalik - čabru (čabar).
čaira neprohodna, visoka trava. pomalo odaje utisak zapuštenosti.
šminkati se neukusno, biti brnjav, rugafetiti se, stavljati razne boje na lice
čakariti se
npr "šta si se načakarila?!
čamiti tužno i usamljeno čekati na nekoga
čanak tanjir
čardaklija stara kuća na sprat
turska riječ. većinom bijelo platno kojim se prekriva krevet. upotrebljava se
čarsaf
i prilikom umotavanja mejta (mrtvaca).
čehre izgled, faca
čekmedža veći sanduk u kome se čuvaju namirnice, brašno, šećer, itd..
čekrk mašina za vađenje vode iz bunara.
čekulada stariji ljudi tako nazivaju čokoladu, deminutiv čekuladica
čepati štipati, gnječiti.
seoska svadba, koja vrlo lako poprimi oblike opštenarodnog veselja. zvani i
čestita nezvani gosti se isprepliću u kolu, a djevojke i momci maksuz idu na čestite
ne bi li i oni našli ljubav života svog.
čibuk pribor za pušenje sličan kamišu
čifut jevrej, židov.
kuka na koju se može objesiti odjeća, alat, itd. koristi se kao sinonim za
čivija uticajnu osobu (" on je čivija, ba"). više čivija jedna pored druge čine
čiviluk.
čiza linija, crta
manja flaša u kojoj se kao najveće blago čuva rakija maksuzija. u upotrebi
čokalj
je i deminutiv čokaljče.
čopati otkidati od nečeg sitne komade, npr. čopati hljeb.
čugelj štap kojim se poštapaju stari
čuka poveći lijepi sat
čundurica čuna, kita odmilja, obično babo tepa djetetu - čundurica babina
čuturica mala mobilna flaša ili posuda za vodu koja se lako priveže za kaiš.
motka koja se koristi za stresanje šljiva, tako se naziva i visoka i mršava
čvalakuša
osoba
čviljak bubuljica
čvoka udarac prstom u nečiju glavu
đalati galamiti, drečati, itd.
gomila, mnoštvo. đelep ovaca = stado ovaca. ovu sam riječ izvorno čuo od
đelep
halila gutića i to baš vezano za đelep ovaca.
đeriz mjesto za bacanje smeća
đevrek vrsta peciva punjena kremom od vanilije.
đigoderce đegoderce, negdje, npr. ostavi to đigoderce
đilasnuti skočiti
điritnjak sapun za pranje odjeće
đozluci naočare
đuture skupa, zajedno
sakata, nesposobna osoba. pogrdno se nekom ko nije sposoban ili neće da
đuturum
uradi nešto kaže: e, jesi đuturum.
đuvegija zagondžija, ljubavnik, švaler, momak.
šalabajzer prevarant, petljanija, neko ko zanivlja
šalabajzer neozbiljna, nepouzdana osoba
pripremiti prostor predviđen za betoniranje tako što se željeni oblik (npr.
šalovati temelj kuće) sastavi i učvrrsti pomoću drvenih dasaka (ponekad i većih
drvenih ploča).
autentični domaći žičani instrument, često u kombinaciji sa ćemanetom
šargija (vidi rječnik). uz šargiju se pjeva karakteristična haiku pjesma, npr.: curica
mi opsovala sve'ca, ubiću je ko u šumi zeca.
šejtan vrag, vragolan.
đavo. za nestašno dijete kaže se "šejtane jedan", ali i "nalete jedan". (vidi
šejtan
nalet)
šepav hegav. ima manu u hodanju.
šeperuša stambeni objekat načinjen od blata i baljege.
kliker sa šest listova u središtu. rijetkost na našim prostorima. vrlo često
šestoperac
objekat utresa
jedan od najboljih vijerova u srebreniku (svih vremena). nalazio se između
šećerica
današnjeg bazena i kafića "cepelin"
šećernica posuda za šećer
rakija sumnjive kvalitete. obično se pravi u drugoj turi, odnosno već pečeni
šećeruša
kom se fata, miješa sa šećerom i ponovo kiseli za rakiju.
drveni prut za nanošenje manjih tjelesnih povreda isključivo kao vaspitno-
šiba
popravnih mjera.
šifer drva za odlage, mahom neupotrebljive letve i fabrički materijal, vidi okorak
šiljte podmetači za sjedenje ili spavanje
šira sok voća od kojeg se daljim kuhanjem dobija domaći pekmez
karakteristična sprava za prženje kahve. radi se o metalnom cilindru, manje
šiš zapremine, koji sa strane ima otvor u koji se naspe sirova kahva. cilindar je
navaren na dužu metalnu šipku, pomoću koje se drži direktno na plamenu.
šišet drveni plafon
nema neko značenje a koristi se da bi se djeca vježbala lomiti jezik kod
škafiškafnjak
učenja izgovora i komunikacije na relaciji mozak - jezik.
škatulja kutija cigara
 vrsta čorbe od životinjskih ponutrica (drob). jako ukusno jelo ako se
škembići ponutrice prije spravljanja propisno operu. u restoranima nije preporučljivo
uzimati škembiće. posebno su ukusni ako se malo zasuše.
škernuti vertikalno šutnuti loptu s ciljem zadovoljenja instiktivnih potreba.
škija najgora sorta duhana koja se upotrebljava za pravljenje cigareta.
šklopac vrsta čakije (noža) na sklapanje.
vrsta životinje, još neispitane i neistražene (ne zna se ni kako izgleda), te je
šklopšir
stoga nauci interesnatna. baja koja jede dna od džezve.
šlajbuk novčanik
ručna kočnica na konjskoj zaprezi. da bi se zakočilo kočijaš mora sići sa
šlajf
zaprege i brzim okretima u hodu privući kočnicu gumama, zaslajfati.
šlajfarica sprava za šmirglanje ili šlajfanje drveta ili metala
nit zmijuga nit gušter nit kišna glista. vrsta gmizavca totalno bezopasnog po
šljepić
ljude. u hercegovini ga zovu blavor.
šljiva skraćeni, uobičajeni naziv za rakiju šljivovicu.
šmirglati obrađivati šmirgl-papirom.
šor ulica, sokak, naselje.
špiglo ogledalo - germanizam [spiegel].
šprcvrcna. imaginarni stroj upotrebljiv u svakoj situaciji. npr. "ne radi mi tv,
šprcfrzna
otišla mu šprcfrzna".
štanjga metalna šipka, dolazi od njemačkog "stange" (čita se "štange").
potkratiti rožnate izrasline na tijelu (nokte, kosu, dlačice iz nosa, dlačice iz
štucovati
ušiju, itd.)
bijeg glavom bez obzira, momentalni nestanak. kad nekog želimo otjerati
štura
kažemo "hajmo, štura!"
štura bježanija, naglo početi bježati od nekoga
šuga je vrsta kožne bolesti. u prenesenom značenju šuga je i osoba
šuga
prevrtljivog karaktera, niskog morala, i sl.
šuhveli sumnjiv, sumnjivo (meni je to nešta šuhveli)
šuknuti zavući, napraviti spletku nekome, podmentnuti (vidit surduknuti)
specijalizirana zgradica manjih dimenzija namjenjena za odlaganje drva i
šupa
uglja, i ostalih ne tako često korištenih stvari.
šuperdin obimna ženska zadnjica. aka šupenhagen
nijemac, onaj što živi u njemačkoj - švabija, nastalo od pojma "schwaben"
švabo
što se po mnogima veže za stare alemane ili za sve koji govore njemački.
švaler ljubavnik
šćipiti uzeti nešto i čvrsto držati
šćuhnuti se usmrditi se
šćuhnuti se usmrditi se usljed nedovoljne higijene.
šćuhnuti se usmrditi se, tuknuti na kanafu.
šćućuriti sramežljivo se skupiti, sakriti se, zaštititi se od lošiih vremenskih uslova.
žaka vreća
kopriva. vrsta biljke koja u dodiru s kožom izaziva neugodnu reakciju od
žara koje nastaju plikovi. sa ovom biljkom svako ima barem jedan bliski susret u
ranoj mladosti, prilikom prvog pijanstva ili nestručnog rukovanja biciklom.
žbljoha osoba, uglavnom ženskog spola, sumnjivog morala.
vrsta životinje, još neispitane i neistražene (nezna se ni kako izgleda), te je
ždrholj
stoga nauci interesnatna. baja koja jede bijele linije po asfaltu.
ždronfulja prostitutka, osoba niskog morala.
vrlo jak i precizan udarac bilo koje vrste (autom, motkom, stisnutom
žegnuti
šakom, itd.) preneseno značenje ima seksualne konotacije.
žećka pauza koja se pravi da se nešto popije
žgljocati polako jesti, meziti
novo-srebrenički izraz koji opisuje crni talog koji se nakupi između nožnih
žlimfur
prstiju.
drevna igra. fazon je sakriti se, da te onaj koji žmiri ne može pronaći. ko se
žmira
nije sakrio magarac je bio.
žrvanj vodenički kamen
žrvnjati halapljivo jesti
žvalje usta, vilica