Professional Documents
Culture Documents
priredio
Aleksandar Daki
u Vrcu
novembra 2002.
Ovu knjigu sigurno ne bi drali u rukama da nije
bilo sledeih ljudi kojima se ovim putem zah -
valjujem:
- za koordinaciju: dipl. ing. Mariji ¨irh
- za savete u vezi sadraja: Milanu
Jovanoviu - Mii (Zov) , Neboji Matiu
(mikroElektronika) , Stanku Popoviu
(RibolovaŁki Magazin) , Sinii Slaviniu (
RibiŁi i
ribe
)
- za informacije: Draganu Brzaku, Łlanovi-
m a C W P - Carp teama (Sai Popoviu i
Aleksandru Radovanoviu), Zoranu
Dimitrijeviu, Brian Poole-u, Andriji Urbanu,
Sinii TkalŁecu, Sabahudinu Mesinoviu, Edinu
Rediu
- za podrku: Ashley DjuriŁinu
(Radio021) , Bojanu SremŁeviu (RT K
Kruevac) , Draganu Stankoviu (TV
Last avica) , Dragomiru VujaŁiu (Radio "FOX
91,1"), Dragu Nemecu (Ribarska) , Draganu
Nikoliu (www .ribar.co.yu) , Milanku StanŁiu
(OSR Drina) , Mii Nikoliu (radio¨iŁica) ,Vuku
Petroviu (RibolovaŁki-magazin) , Vladimiru
Vukainoviu (www .ribar.co.yu)
Naznaka èitaocu:
Materijal objavljen u knjizi “Tajne ribolova” podlee copyright-u i nesme se reprodukovati u bilo
kojoj formi bez posebnog pismenog odobrenja izdatog od strane autora.
Adresa za kontakte:
Aleksandar Dakiæ tel: 013/821-641
Svetosavski Trg 6/b e-mail: quercus@hemo.net
26300 Vršac Internet: http://users.hemo.net/quercus
Uvod 3
Knjiga je pripremana sa dunom p anjom,
ipak, koliki god trud bio uloen, greaka i nejas -
noa sigurno ima. Kako bih ih u narednim
izdanjima otkonio, unapred se zahvaljujem i
ohrabrujem sve one koji me budu kontaktirali u
vezi sadraja knjige.
Aleksandar Daki
u Vrcu,
20.10.2002.
Moderan
šaranski ribolov
Pribor
Da bi se uopšte upustili u moderan šaranski ribolov, potrebno je da
imamo adekvatan pribor i opremu. U ovom prvom poglavlju akcenat je
dat na specifiènosti ovog pribora.
Mašinica
Generalno gledano, za ovaj tip ribolova potrebna je mašinica sa
nepomiènom špulnom. (Za više informacija u vezi mašinica pogledajte
poglavlje "Ribolovaèki pribor" u ovoj knjizi). Kapacitet špulne treba da je
bar 200m onog najlona koji planirate da koristite. Ovaj kapacitet špulne
potreban je i zbog dalekog zabacivanja i zbog neophodnosti postojan-
ja rezerve najlona u prvim trenutcima umaranja ribe nakon kontre.
Nemojte zaboraviti da su ciljni primerci šarana, a i amura koji
mo e doæi, prilièno masivni i da daju prilièan otpor pri izvlaèenju. Ovako
krupne primerke treba izvlaèiti štapom, a ne mašinicom, u èemi greše
mnogi poèetnici. Da bi se pravilno izborili sa ribom, neophodno je da je
Sponzor poglavlja: CWP Popoviæ Ribolovne tehnike 7
Ribolovaèke strune
U modernom šaranskom ribolovu koriste se tri tipa struna:
• Monofilament (odomaæen naziv - najlon)
• Upredene strune
• Fuzije (multivlakno)
O sva tri tipa struna kao i najbolje naèine vezivanja dve strune i strune i
udice mo ete proèitati više u knjizi "Tajne ribolova 1" u delu "Pribor" na
stranama od 157 do 164. Nosivost struna treba da je bar 3,5 kg, a kod
teških terena i do 7 kg. Na izuzetno teškim vodama koristit strune
nosivosti preko 11 kg. Ovo do sada reèeno va i za osnovnu strunu.
Meðutim, za izradu predveza i konstrukciju dlake koriste se strune
drugih karakteristika. O tim detaljima pogledajte u poglavlju "Ribolovni
sistemi" u ovoj knjizi.
Udice
Za ribolov šarana koriste se jednokrake udice one velièine koje odgo-
varaju kako mamcu, tako i oèekivanoj velièini ribe. Teško æete pogrešiti
ako koristite velièine 1/0, 2/0 ili 3/0. Imajte na umu da je uvek bolje
koristiti udice renomiranih proizvoðaèa, jer su sigurno oštrije i èvršæe.
8 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:CWP Popoviæ
Indikatori trzaja
Indikatori trzaja su savremena pomagala, koja omoguæavaju pecarošu
da pravovremeno uoèi trenutak kada riba uzima mamac kako bi adek-
vatno kontrirao. Šaranski ribolov je specifièan po tome, što je broj ugriza
u jedinici vremena relativno mali (mnogo manji nego pri ribolovu bele
ribe), pa je neprekidno posmatranje vrha štapa izuzetno zamorno. Za tu
svrhu konstruisani su specijalni elektronski indikatori trzaja, koji reaguju
zvuènim i svetlosnim efektom na izvlaèenje najlona od strane ribe sa
špulne. Kod boljih modela moguæe je menjati uèestanost zvuènog sig-
nala, kako bi se lakše razlikovao trzaj ukoliko se peca na veæem broju
štapova. Svetlosni indikatori se obièno izraðuju sa LED diodama koje
imaju leè kola što im omoguæava da jednom upaljena dioda svetli i
nakon prestanka izvlaèenja najlona. Svetlosni signali su izuzetno korisni
u sluèaju noænog ribolova. U ranijem izlaganju, reèeno je da mašinica
treba da ima "Baitrunner", kako riba ne bi osetila otpor prilikom uziman-
ja mamca. Svaki drugi indikator trzaja, sem elektronski, bi pru io dodat-
ni otpor ribi, što je u ovom sluèaju nepo eljno.
Neki elektronski indikatori imaju moguænost podešavanja
osetljivosti, što eliminiše pojavu la nih bipova prouzrokovanih tokom
vode ili vetrom.
Njaveæa mana elektronskih indikatora trzaja je što je indikacija
trzaja u sluèaju da riba nakon uzimanja mamca krene ka štapu slaba ili
nikakva. Naime, u tom sluèaju neæe doæi do izvlaèenja najlona, veæ do
njegovog labavljenja i opuštanja. U tom sluèaju elektronski indikator
Sponzor poglavlja: CWP Popoviæ Ribolovne tehnike 9
Praæke
Da bi se precizno prihranilo mesto ribolova, ukoliko se peca na veæoj
udaljenosti danas se koristi veæi broj razlièitih naprava.
Praæka je najklasiènije i najstarije pomagalo. Dobra je za krupne
komade primame, ali se njom teško precizno na veæoj udaljenosti baca
sitnija granularna primama, zbog velikog rasipanja. Mo e biti prilièno
efikasna na manjim udaljenostima.
Specijalno dizajnirani štapovi za bacanje granulirane primame
(kao Cobra), su se pokazali odliènim za primamljivanje na veæim udal-
jenostima. Esecijalno je da primama bude pravilnog kru nog oblika.
Najzad, na vodama na kojima je to dozvoljeno, primamljivanje
dalekog mesta mo e se vršiti iz èamca. Moderna tehnika omoguæava
izgradnju malih (do 50 cm dugih) èamaca sa daljinskim upravljanjem.
Ovakav brodiæ se mo e dovesti do eljenog mesta na kojem se brodiæ
automatski istovari i nakon toga vrati na obalu.
na kratak komad PVA vlakna nanizati eljeni broj komada zrnaste hrane
koju elimo da koristima kao primamu. Ovako nanizane partikle,
prive emo za glavni najlon blizu udice. Nakon zabacivanja, PVA æe se
otopiti i partikli æe ostati slobodni, pored udice kao primama. U skorije
vreme, pored PVA vlakna, mo e se kupiti i PVA vreæica, u koju je moguæe
ubaciti veæi broj sitnih partikala, ali i sve druge tipove primama.
Anti-tangle
Specifièan naèin vezivanja - sistem, koji omoguæava da se na velike
daljine zabaci mamac, a pri tom ne doðe do mršenja sistema. Sa anti-
tangle, helikopter i ostalim sistemima upoznajte se u odeljku "Ribolovni
sistemi" u ovoj knjizi.
Veština
Kao kruna cele veštine, potrebno je savladati tehniku modernog šaran-
skog ribolova. Tehnika pecanja se zasniva na poznavanju tehnike pri-
mamljivanja, tehnike izrade i postavljanja mamaca i tehnike plasiranja
mamca i izvlaèenja zakaèene ribe. Veliki broj šarand ija poštuje svoj ulov
i prilikom izvlaèenja posebnu pa nju poklanja brizi da se riba ne povre-
di, kako bi nakon merenja i slikanja, mogla da se vrati u vodu bez posled-
ica. Ovaj postupak naziva se tehnikom “uhvati i pusti” i o njoj æe biti više
reèi na kraju ovog poglavlja.
Tehnika primamljivanja
Tehnika primamljivanja šarana mo e biti loosefeeding ili grounbaiting.
Kada se ka e loosefeeding, podrazumeva se rasipanje zrnaste primame
i mamaca na mesto pecanja. Detaljan opis ove tehnike biæe objašnjene
kasnije u ovom tekstu. Groundbaiting, je termin koji oznaèava hranjenje
mesta kuglama primame na bazi brašna. Veæina standardnih kupovnih i
domaæe pravljenih primama upravo je na bazi razlièitih vrsta brašna.
Više recepata i opise tehnika njihovog korišæenja daje se u knjizi “Tajne
ribolova 1”, a ovde æu se skoncentrisati samo na neke specifiène vrste
prihrana koje do sada nisu obraðivane.
• Kukuruzne pahulje (cornflake) su vrlo jeftina i kod nas retko
korišæena primama. Najbolje su se pokazale kada je mamac boili, kuku-
ruz šeæerac ili kukuruz zuban (obièni kukuruz). Ove pahulje izuzetno
lako upijaju boje i mirise. Priprema je vrlo jednostavna. U plastiènu
posudu ili šerpu stavite eljenu kolièinu pahulja i sipajte vrelu vodu.
Ostavite oko jedan èas i napraviæe se vrlo gusta i gipka pasta. Ova pasta
je idealna primama. Pravi odnos vode i pahulja, zavisi od proizvoðaèa i
14 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:CWP Popoviæ
ka vama, pratite njeno pribli avanje namotavajuæi najlon. Kada riba krene
od vas, podignite vrh štapa nagore. Na taj naèin èete rasporediti silu po
štapu i on æe pored koènice na mašinici izmarati ribu.
Kada krene ka travi, ne dozvolite mu. Kada riba odluèno krene
u ne eljenom pravcu, postoji jedan dobar manevar. U prvom trenutku
blago popustite tenziju najlona, ali nikako ne ispuštajuæi kontakt sa
ribom, a onda nakon par sekundi povucite ribu u eljenom pravcu. U
velikom broju sluèajeva, riba æe se okrenuti tamo gde vi elite. Ukoliko
zaplete najlon u travu i ukoliko ne mo ete da je odatle izvuèete, a da ne
pokidate sistem, pokušajte da otpustite najlon i ostavite štap u dr aè.
Èesto æe riba izaæi iz trave ka dubini i na taj naèin sama se odmrsiti.
Kada ribu uspete da dovedete do obale, potrebno ju je prih-
vatiti meredovom. Pravilno je da se meredov postavi u vodu, a onda da
se riba štapom polako uvede u njega. Jurenje ribe meredovom po
pliæaku, èesto dovodi do gubitka ulova.
Ukoliko ste pobornik "Uhvati i pusti" pokreta, pogledajte u
dodatku tekst o tome kako da ribi nanesete minimalna ošteæenja pri-
likom izvlaèenja i kako da je vratite u vodu a da ne do ivi šok.
Najjednostavni naèin postavljanja boila na dlaku
...provucite strunu kroz alku udice... ...zave ite “èvor bez èvora”,tako što æete
obmotati vrat udice od alke ka vrhu 8-
10 puta, a zatim vratiti namotavanje ka
alki još 2-3 puta i provuæi strunu kroz
alku...
www.carp-yu.co.yu
22 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 23
doðe. Ovo èekanje mo e biti i mnogo kraæe, ali je prosek oko sat vre-
mena. Nakon tri do èetiri sata broj ugriza po minutu je najveæi, a nakon
toga se polako smanjuje. U zavisnosti od naše veštine, ovo smanjivanje
mo e biti veæe ili manje. Iskusan pecaroš mo e upecati po jednu beovicu
svakih 10-15 sekundi.
Pripreme
Kada se ispred vas naðe jato gladnih beovica, nije teško i uhvatiti ih.
Idealna udica je velièina 20 ili 18, a najlon mo e biti i veæe nosivosti nego
što su one. Idite na najtanje najlone koji æe vam omoguæiti lagodno
pecanje. Dakle da se ne mrse i ne uvijaju. Nosivost od 1,4 kg je sasvim
dovoljna da izvuèe i mnogo veæe ribe od beovice. U ovom sluèaje nema
predveza veæ se isti najlon ve e za vrh štapa, na njega se postavi plovak,
minimalna kolièlina olovaca i na kraju udica. Ukoliko pecate ribe sa dna,
olovo postavite što bli e udici jer u tom sluèaju prirodna prezentacija
mamca nije bitna. Ukoliko pecate pri površini ili u srednjem delu, olovo
podignite koliko mo ete, a da vam kontra ostane dovoljno brza i da uti-
caj strujanja vode ne bude prevelik. Bodorka pri uzimanju ne vaæe
mamac, veæ ga ne nim ustima obuhvata i guta. To vam omoguæava da na
istog crviæa ili glistu, mo ete uhvatiti i desetak riba.
Mestu pecanja treba maksimalno priæi, kako bi mamac mogli
lako da plasirate na eljeno mesto, a da vam pri tome polo aj ruke bude
ugodan. Naime, kod ovog metoda, štap neprekidno dr ite u ruci. Štap
uhvatite oko 50 cm od kraja. Dr ite ga šakom sa strane, tako da vam
lagodno ulegne u ruci. Da bi dodatno olakšali dr anje, oslonite kraj štapa
na donji deo podlaktice, sve do lakta. Idealan, balansiran štap, bi treba-
lo da blago prete e unapred, èineæi minimalan pritisak na vašu podlak-
ticu i zglob. Meðutim, veæina štapova nije balansirana, što ote ava nji-
hovo dugotrajno dr anje. Štap se balansira dodavanjem adekvatnog
ote anja ispod kapice na zadnjem kraju.
Mre asta, pletena èuvarka sa širokim otvorom (bar 60 cm) je
idealna za ovu vrstu ribolova. Postavite je pored vas, tako da lako ubacu-
jete upecanu ribu. Svaka sekunda koju uštedite prilikom skidanja ribe sa
udice, je dragocena, jer æete u ukupnom skoru imati više riba i u sluèaju
da ste na takmièenju, veæe šanse za pobedu.
24 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Pribor
Idealno je da na pecanje ponesete èetiri nameštena štapa od po 4,5m,
3,5m, 2,5m i 1,5m. Na poèetku koristite najdu i štap, meðutim, kako
ribolov odmièe, pravilno rasporeðenom primamom, jato æete privuæi
bli e obali i samim tim preæi na kraæi štap. Cilj vam je da pecate na 1,5 m
štapu, jer on omoguæuje najbr e rukovanje. Ukoliko nije dozvoljeno da
koristite taj broj štapove, koristite štap du ine koja je propisana, a po
potrebi ga mo ete skratiti skidanjem nastavka. U isto vreme potrebno je
da skratite i najlon. Ova operacija vam neæe uzeti mnogo vremena,
meðutim, ukoliko se jato opet udalji od obale, vreme potrebno da
ponovo produ ite najlon je dosta veliko.
Kada pecate klasiènom teleskop-pecaljkom izaberite štap èiji je
vrh maksimalo mekan, što æe vam omoguæiti lagodne zabaèaje lakog sis-
tema, a rukohvat èvrst. Ovakav štap æe u svom srednjem delu biti sred-
nje mek i neæe se previše uvijati zbog uticaja boènog vetra ili pomeran-
ja vaše ruke.
Du ina najlona mora biti takva, da kada podignete štap iz vode
udica doðe taèno gde vam je leva ruka (ukoliko pecaljku dr ite desnom)
ili malo du a. Ovo æe vam omoguæiti da lako skinete upecanu ribu sa
udice. Imajte na umu da prekratak najlon uvek morate dodatno da
povuèete ka sebi, što æe napnuti štap i ote ati otkaèinjanje ribe sa udice.
Sa druge strane predugi najlon æe se prilikom zabacivanja kaèiti i za ruke
i za okolinu.
Primamljivanje
Prihranjivanje beovica je najsliènije hranjenju jata golubova u parku.
Potrebno je da bude konstantno i srazmerno jatu inaèe æe ono ili da
otpliva ili æe prestati da se interesuje za vaš sledeæi zabaèaj. Pri svakom
zabaèaju, dakle svakih 15 do 20 sekundi, potrebno je da bacite po 3 do
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 25
Tehnika
Osnova je da uhvatite ritam u zabacivanju i izvlaèenju riba. Na poèetku
æe taj ritam biti sporiji, meðutim, kako trzaji budu uèestaliji, tako æe ovaj
ritam više lièiti na ritmièno kru enje štapom. Nakon zabacivanja, pustite
da strujanje vode odnese mamac i plovak na mesto i saèekajte da se plo-
vak ispravi. Plovak æe lako i na najmanji trzaj ribe reagovati i vi treba
odmah da kontrirate, pazeæi i usmeravajuæi ribu ka vama, kako ne bi, u
sluèaju da spadne sa udice, pala u vodu. Obratite pa nju na rastinje iza
vas. Svako mršenje najlona u njega prouzrokovaæe gubitak vremena koji
mo e da vas košta plasmana.
U toku ribolova, uvek posmatrajte da li je došlo do usporavan-
ja ovog ciklusa. U tom sluèaju je bitno da pravilno reagujete. Mogu se
desiti dve stvari:
• da je jato promenilo dubinu na kojoj se nalazi - tu treba
odmah pomeriti plovak
• da je jato otišlo dalje od ili bli e ka obali - i tu treba promeni-
ti štap ili istom modifikovati du inu
W
Pecanje na konoplju kao mamac
Strategije
Prva strategija je ona kojom se pecaju bodorke i ostala krupnija bela
riba. Primama je konoplja koja se baca loosefeeding tehnikom koja je
objašnjena u knjizi “Tajne ribolova 1”, a udica se mamèi jednim zrnom
konoplje. Na samom poèetku bacite malo primame i zabacite mamac na
samo dno. Kada poènu trzaji, polako smanjite dubinu sa svakim zabaèa-
26 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 27
Pribor
Osnovni razlog promašaja je preteška oprema. Bodorke same po sebi
stidljivo uzimaju mamac i sve to zajedno doprinosi velikom broju pro-
mašaja. Prvo što treba imati na umu je da štap treba da je što br i i lakši.
Najlon podveza, posebno u bistroj vodi, ne bi smeo biti preko 0,06 mm.
Plovak treba da je minimalne nosivosti, kako bi i olovce ispod bilo naj-
manje moguæe.
Kada je god moguæe pecajte sa dugim pecaljkama bez
sprovodnika ili štekama, kako bi vrlo lak plovak mogli da bacite dovoljno
daleko. Na sreæu, konoplja je efikasna i na daljinama od 4 m od obale
pa nadalje, pa vam neæe biti potrebni predugaèki štapovi.
Obratite pa nju da su zrna konoplje dosta teška, mnogo te a
nego crviæi ili kasteri, te da æe u tekuæim vodama, uticaj vode biti mnogo
manji na njihovo rasejavanje po dnu. Dakle, zrna konoplje su brzotonuæa
i pecanje se odvija na istom mestu ili malo nizvodno od onog mesta gde
prilikom bacanja padnu na površinu vode.
Plovak koji treba montirati je dugog uskog tela sa kratkom
antenom, napravljen od balze. Ovakav plovak æe sam, èesto i bez olova
pravilno le ati na vodi i prilikom i najmanjeg trzaja prikazati to ribolovcu.
Na kanalima i plitkim mirnim vodama, sistem podesite tako da
mamac potpuno le i na dnu. Leti, kada primamljujete pomalo i èesto,
uspeæete da podignete ribu sa dna pa je potrebno smanjiti dubinu
pecanja, pomeranjem plovka ka mamcu. Ako du e vreme pecate na
istom mestu, uz stalno, ali kolièinski malo primamljivanje, mo ete pomer-
iti mamac i u gornju polovinu vode. Na ovaj naèin æete selektovati udare
na najkrupnije komade, meðutim vreme izmeðu dva udarca mo e biti
izuzetno dugo. Zimi je ipak moguæe pecati samo na dnu.
28 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Preporuke
• Na mešovitim vodama, nije loše pored semena konoplje, pro-
bati seme ptièije grahorice. Peca se na udici u opsegu od 14 do 18.
• Drugi predlog je da koristite zrele bobice zove na udice od 16
do 20.
• Neki ribolovci smatraju da za jedan broj promašaja nsu krivi
pecaroši, veæ to riba napada olovca. Da bi ovo izbegli, probajte da
grupišete olovca umesto da ih razvlašite po najlonu.
• Još jedna veština je da vam najlon bude uvek nategnut. Dakle,
ne dozvolite da se najlon nakon zabaèaja slobodno opusti sve do smiri-
vanja sistema, jer bi u tom sluèaju imali situaciju u kojoj ne mo ete da
reagujete na ugriz ribe. Ukoliko najlon dr ite blago nategnutim, verovat-
no æe se riba, koja uzima mamac u padu, sama upecati.
I
Pecanje diberom
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 29
30 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Tehnika
Pre poèinjanja ribolova merenje dubine je neophodno, jer se
bodorke pecaju na samom dnu sa 5 do 10 cm du im sistemom koji le i
na dnu. Što je vreme vetrovitije, potreban vam je du i sistem, ali i više
najlona na štapu (posebno ako pecate štekom) da bi prezentovati apso-
lutano miran mamac. U ovom sluèaju najlon nikako ne sme biti nategnut
izmedju vrha štapa i plovka, jer æe se pokret vrha štapa preneti na
mamac.
Kada doðe do trzaja nemojte uriti sa kontrom. Svaka rana kon-
tra mo e uzrokovati gubitak ribe, koja æe èesto uplašiti ostatak jata.
Pravovremena kontra je tek onda kada plovak potpuno nestane pod
vodom.
i
Ribolov šarana vaglerom
Sistem
Potreban vam je onaj vagler sistem koji æe vam omoguæiti da lako i pre-
cizno zabacite u hranjeno podruèje i koji æe omoguæiti da mamac
prirodno pada. Klasièan vagler sistem, kod koga je kompletno ote anje
skoncentrisano oko samog dna plovka sa obe strane i bez ijednog olova
dalje od plovka ka mamcu se nameæe kao idealno rešenje. Meðutim,
sledeæa reèenica æe verovatno šokirati mnoge ribolovce. Udica na treba
da bude udaljena od plovka više od 35 do 45 cm. Dakle. kompletan
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 31
32 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Tehnika
Kada izaðete na ovakvu vodu, prvo æete pomisliti da u njoj i nema riba.
Naravno da to nije taèno. Meðutim, u ovim uslovima riba je nepokretna
i neæe krenuti u potragu za hranom. Dakle, morate prvo naæi ribu. Svaki
udarac, makar i promašaj, signal je da ste naišli na skrivenu ribu i tu se
treba usredsrediti.
34 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 35
Taktika za bodorku
Bodorka je karakteristièna po svom vrlo blagom trzaju. Kada su udarci
brojni i èesti nije teško ni pravovremeno kontrirati, ali kada su retki, lako
vam se mo e desiti da zakasnite u kontri, zbog opale pa nje. Najbolje je
koristiti štapove vrlo mekog vrha, podvez du ine do 60 cm (ako imate
mnogo promašaja skratite podvez na 25 cm) i vrlo male udice 20 do 22.
Taktika za kleniæa
Udica za ovu ribu treba da je nešto veæa od one za bodorku, od 18 do
20. Ako poènete da promašujete, pogledajte crviæa na udici. Ako je
isisan, potrebno je smanjiti du inu podveza, a ako je crviæ ceo treba
smanjiti velièinu udice.
Taktika za klena
Kada je nemoguæe loviti klena klasiènim metodama sa plovkom, ova
tehnika mo e doneti nekakve rezultate. Ne oèekujte više od par udaraca
u nekih dva do tri sata, pa je neophodno da budete neprekidno kon-
centrisani. Koriste se udice od 20 do 24.
Saveti
• Kada su udarci retki, slobodno spustite štap na zemlju ili dr aè
i posvetite se prihranjivanju, meðutim kada uèestaju štap dr ite u krilu.
• U ovakvim vodama slobodno hranite više i u širem arealu,
36 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
kako bi skupili što više riba oko vaše udice. Raèunajte na veliki rastur pri-
mame.
• Prihrana ne mora obavezno da ide putanjom pored vašeg
najlona, ali je neophodno da na kraju padne na mesto gde je i vaš
mamac.
• Vaš najlon trpi uticaj jake struje. Što je tanji to je i uticaj manji
i pa mo ete imati i štap sa mekšim vrhom. Dakle idite na najtanji moguæi
najlon. (U veæini sluèajeva najlon nosivosti 0,9 kg je dovoljan.)
gh
n n
INFO AKTUELNO
n n
tereni mali oglasi
n n
vrste riba liga trofeja
n n
takmiŁenja ribolovaŁka
n
oprema torba
n n
mamci izbor izt ampe
n n
AKTUELNO ¨ASOPISI
n n
mali oglasi bistro
n n
liga trofeja ribolovaŁki
n
ribolovaŁka magazin
n
torba ribolov
n n
izbor izt ampe ribolovaŁki tro-
n
ZANIMLJIVOSTI fej
n n
ribolovaŁki port ski ribolov
n
klubovi ribiŁi & ribe
n n
sajt meseca ribe & vode
n n
recepti udica
n n
riboskop KNJIGE
n n
riba nedelje tajne ribolova 1
w w w.ribar.co.yu
Pecanje na hlebnu ru u
ao i pecanje bandara na deliæe
glista, tako je i pecanje bele ribe, a
K posebno bodorke i babuške na
hlebnu ru u izuzetan metod za zimske dane kada je voda hladna i bistra
i dane kada riba slabo radi.
Belu ribu, a pre svega bodorku, treba tra iti pri dnu, tamo gde
je najdublja, najtamnija i najtoplija voda. Ako pecate na kanalima, ona se
mo e naæi negde na sredini kanala, posebno ako su ivice vrlo strme.
Ukoliko lovite bli e obali na kojoj se nalazite koristite štek ili
dugaèki pec štap, a ako pecate sa suprotne strane, mo ete koristiti
vagler, jer one æe uplašiti ribu. Pec metod je dobar kada lovite sitnije
primerke, koje mo ete direktno dizati iz vode u ruku, meðutim, kada je
jato mešovito šteka je bolja.
Sistem
Kada je voda èista, bistra i sporija, koristite tanke plovke nosivosti 0,2 do
0,3 g i opteretite sa olovcima broj 10, 12 i 13 ravnomerno po najlonu.
Ovde vam nije cilj da pecate dok mamac pada, veæ je cilj da mamac
prirodno padne, kako riba ne bi posumljana u njega.
Kada je voda sa primesama algi ili trave i kada voda teèe, potre-
ban vam je stabilniji sistem. Najbolje je koristiti 0,3 do 0,5 g plovke obli-
ka ragbi lopte, postavite jedno olovce broj 10 ispod polovine dubine i
potom jednu 12-icu i jednu 13-icu.
Bez obzira koji plovak koristite, on treba da ima tanku ièanu
antenu i mora biti tako namešten da ne pru a gotovo nikakav otpor.
Bodorke æe, osete li i najmanji otpor ispljunuti mamac i udicu. Karaš æe
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 37
38 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Napomene
• Potra ite u vašoj ribolovaèkoj radnji malo pomagao koje mo e
izrezati pahulju hleba iz njegove sredine. Takva, nestisnuta pahulja, neka-
da daje bolje rezultate nego hlebna ru a.
• Ukoliko riba radi na hleb, ona to pokazuje odmah nakon
zabacivanja. Ako u prvih 25 minuta nema ugriza, menjajte tehniku.
I II
III IV
40 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 41
42 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 43
I
Trotting
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 45
46 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
B
Bolonjez tehnika
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 47
48 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 49
50 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Pribor
Za pecanje na kratkim i srednjim razdaljinama potrebni su vam štapovi
dugi 3-3.3m. Za veæe udaljenosti izaberite du e štapove 3.6-3.9m Ukoliko
je vreme vetrovito, koristite nešto tvrðe štapove. Svaka kvalitetnija
mašinica je dobra za ovaj ribolov, ali bi mašinica sa long-cast špulnom
bila za nijansu podesnija.
Birajte tonuæi najlon, nosivosti oko 1,4 kg. Ukoliko nikako ne
mo ete da zabacite dovoljno daleko, jedino vam preostaje da uzmete
tanji najlon. U tom sluèaju nikako nemojte iæi ispod najlona nosivosti 0,9
kg.
Koristite open-end hranilice srednje velièine. One su odliène za
zabacivanje raznih mešavina prihrana u koje mo ete dodati kastere i
52 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 53
crviæe, a takoðe pri kontri pru aju mali otpor. Klasiène spiralne hranilice
su odliène za daleka zabacivanja, jer imaju pogodno skoncentrisanu
masu. Meðutim, ove hranilice nisu namenjene za prihranu zrnastom hra-
nom niti hranom u koju su dodati crviæi ili kasteri.
Kao sistem vezivanja treba koristiti klasièan paternoster.
(Detaljni opis ovog naèina monta e, kao i njegovu sliku potra ite u delu
Ribolovaèki sistemi u ovoj knjizi). Bitno je da se sistem tako podesi da
se najlon sa udicom nikako ne zamrsi sa hranilicom. Na poèetku proba-
jte sa podvezom dugim i 90 cm, ali ako vidite da gubite mnogo udara-
ca, produ ite podvez na 1,8 m. Ovako dug podvez æe dati više slobode
ribi, ona æe više poneti mamac i više ga progutati, tako da æe i kaèenje
biti verovatnije. Udice treba da budu u rasponu velièina 16 do 22 u zav-
isnosti na koji mamac pecate.
Tehnika
Na samom poèetku ribolova, skoro kod svih tehnika je bolje prihraniti
mesto. Izuzetak je ova tehnika. Naime, ukoliko na mesto bacite nekoliko
kugli prihrane, a riba je veæ tu, sigurno æete rasterati jato. Zato je bolje
prvo zabaciti i ukoliko nema udaraca, tek onda primamiti.
Drugi daleko veæi problem je preciznost bacanje kako primame
tako i mamca kasnije. Naime, ovde je od esencijalnog znaèaja da se sve
vreme ribolova na isto mesto baca i mamac i primama. Kako se to mesto
nalazi i do 30 m daleko, problem kod neiskusnih pecaroša je još veæi.
Preciznost bacanja primame se stièe ve banjem uz upotrebu
praæke i tu nema neke tehnièke pomoæi. Meðutim, kod zabacivanja
mamca postoji jedna mala pomoæ - “line clip”. Naime, kada prvi put
zabacite na eljeno mesto, na najlon kod mašinice postavite marker i
provucite najlon kroz “line clip” na mašinici. Svaki naredni zabaèaj biæe
iste daljine, samo je potrebno da vi svaki put bacate u istom pravcu.
Zabacili ste još tri puta i nije bilo trzaja. Takoðe niko oko vas nije imao
trzaj. Vrlo je verovatno da u vodi ni nema deverika i treba promeniti tak-
tiku. Prihranite mesto praækom. Zabacite i èekajte. Deverikama je potreb-
no da se okupe u prostor koji ste bogato nahranili.
Alternativni scenario - Poèeli ste sa pecanjem bez bacanja pri-
mame i u prvih pola sata upecali jednu ribu. I oko vas je par pecaroša
upecalo po jednu ili dve ribe. Jasno je da se deverika hrani i potrebno
je da što pre bacite primamu, kako vas neko ne bi preduhitrio. Meðutim
i ostali pecaroši su primetili da vi hranite mesto pa su poèeli i oni da
bacaju primamu. Kako su mnogo nestrpljiviji od vas, a i manje iskusni, i
kako riba odmah i ne mo e da “proradi” na svakih 20 minuta bacaju po
kuglu primame. Uskoro, zbog stalnog buækanja riba potpuno prestaje
da radi na njihovim mestima i naseljava se na vaše mesto, koje ste vi u
tišini, dobro nahranjeno èuvali.
Napomene
• Povlaèenje mamca u nekim sluèajevima mo e biti jedini naèin
da uhvatite deveriku. Naime, kako je podvez jako dug, deverika æe uzeti
mamac u usta i nakon odreðenog zadr avanja ga ispljunuti. Pri tome se
neæe kretati, pa vi neæete ni primetiti trzaj. Da bi se to spreèilo, probajte
sa vremena na vreme da blago podignete vrh štapa. To æe pokrenuti i
mamac i hranilicu i mo ete zakaèiti ribu ukoliko joj je mamac u ustima ili
je uplašiti i nagnati u beg na neku stranu te æe se sama upecati.
• Da biste bili sigurni da æe primama ispasti iz hranilice, zame-
site je da bude malo suvlja od one primame koju koristite praækom.
• Obratite pa nju da vam se sistem ne umrsi. Izuzetno je bitno
da on legne na dno na onom mestu gde se primama i rasula. Da bi ovo
postigli, nekoliko minuta nakon zabaèaja privucite ceo sistem za onoliko
koliko vam je dugaèak podvez. Ovim manevrom æete uneti mamac na
hranjeno mesto.
G
Lov klena sistemom sa hranilicom
Pribor
Kod ove tehnike potrebno je baciti teret te ak od 50 do 90g na suprot-
nu stranu reke ili kanala. Kod u ih voda to i nije preteran problem, meðu-
tim kod voda širokih i do 70m potreban vam je adekvatan pribor.
Za poèetak štap mora biti dug od 3,6 do 3,9m. Što je štap du i
to æete lakše dalje baciti. Sa druge strane, du im štapom mo ete veæi deo
najlona dr ati van vode.(Štap kod ove tehnike treba dr ati sa vrhom
nagore.) Manje najlona pod vodom, znaèi manji uticaj vode na sistem,
pa æe vam trebati lakša hranilica da bi mamac sve vreme u tekuæoj vodi
ostao na istom mestu. Pošto su potrebni daleki zabaèaji, nije loše da
štap ima dršku dugu i do 70cm kako bi mogli obema rukama da uhvatite
štap prilikom zamaha. Idealan štap za ovu vrstu ribolova je malo tvrði
parabolik. Vrh štapa ne mora biti premek, jer je trzaj klena odluèan i
primetiæete ga na svakom i fiber i karbonskom vrhu.
Mašinica mora da ima i špulnu dovoljnog kapaciteta da primi
adekvatnu kolièinu najlona, a mora i da osigurava daleke zabaèaje. (long
cast špulna). Takoðe, ukoliko pecate na jakoj reci, mora biti i dovoljno
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 55
56 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Tehnika
Pola bitke je dobijeno preciznim zabaèajem. Kod ovog metoda pecanja
kompletna prihrana se baca hranilicom, tako da svaki zabaèaj mora biti
na istom mestu. Koristite line-clip kako bi to sebi olakšali. Tipièan sce-
bario je da u prvih 20 minuta, bacate svakih 3 do 4 minuta. Sistem vadite
èim hrana ispadne iz hranilice. Nakon ovog prvog hranjenja, obièno je
potrebno oko 20 minuta do prvog ugriza. Zabacite sistem, štap
postavite u dr aè pod uglom od bar 50 stepeni blago zategnite najlon i
èekajte na udarac. Na ovim daljinama, udarac je obièno jak i nije oštar,
zbog amortizacije samog najlona. U 90% sluèajeva riba se sama upeca,
pa nakon prvih par trzaja vrha, treba blago konrirati i borba poèinje.
Jaka kontra, u sluèaju da je vrh mek mo e dovesti do loma. Ukoliko trzaj
nije siguran, bolje je ostaviti štap nego kontrirati, jer bi kontra mogla da
rastera ribu koja se zainteresovala za mamac. Prilikom borbe sa ribom,
imajte na umu da klenovi po pravilu kreæu u travu i podvodne prepreke.
Dr ite najlon uvek zategnutim i vrh štapa uvek nagore i nikako im to
nemojte dozvoliti.
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 57
Napomene
• Prednost ovog metoda je što podvez vezujete ispod hranilice,
tako da je mršenje vrlo retko. Nije loša ideja da hranilicu ve ete Power
Gum-om (u bolje opremljenim ribolovaèkim radnjama mo ete naæi ovaj
komad izuzetno jakog, ali istegljivog materijala) tako da prilikom zabaci-
vanja skoro i ne postoji moguænost da najlon pukne.
• Koristite jake i sitne udice. Èak ni velièine 18 i 20 nisu premale.
• Obojeni crviæi i adekvatna hranilica koja omoguæava da ih
umešane u prihranu bacite, kao i kombinacija kastera i konopljinog
semena su se do sada pokaze najlovnijima. U ovom drugom sluèaju,
potrebno je rupe na hranilici malo poveæati.
• Ukoliko imate udarce, ali ništa ne uspevate da zakaèite, proba-
jte da zabacite sistem sa praznom udicom i punom hranilicom. Ako se
udarci nastave, riba napada hranilicu a ne mamac. Rešenje je da skratite
podvez.
DE
Pribor
Za ovu tehniku potrebna su vam dva štapa, dve mašinice i dva najlona.
Glavni štap kojim æete pecati treba biti parabolik, TC 2,75 do 3
lb. Koristi se deblji najlon nosivosti i preko 10 kg, jer oèekujete krupne
primerke. Na kraj najlona postavite olovo u obliku kruške sa alkicom na
vrhu kroz koju se provlaèi najlon. Ovakvo olovo se zbog oblika najbolje
zabija u dno. Olovo treba da je teško oko 100g, ali mo e biti i te e. Idite
do one te ine koja vam još dopušta dovoljnu daljinu zabaèaja, bez
pucanja najlona. Monta a olova treba da je klizeæa i na kraj najlona
postavite vrtilicu sa kopèom. Ovako postavljeno olovo dozvoljava da se
58 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 59
najlon slobodno kreæe bez otpora. Nije loše da na najlon pre vezivanja
vrtilice navuèete malo parèe silikonskog creva. Nakon montiranja vrtilice,
navucite crevo na prvu alku vrtilice. Na taj naèin æete zaštititi najlon i
vrtilicu pri zabacivanju od udarca olova.
Pomoæni štap mo e biti bilo koji štap koji je namenjem bilo var-
alièarskom bilo klasiènom dubinskom metodu ribolova. Na mašinicu
ovog štapa stavite najlon nosivosti oko 3 kg. Deblji najlon bi samo koèio
zabacivanje, a tanji bi se sam kidao. Kraj ovog najlona pove ite na kopèu
vrtilice na glavnom štapu.
Pre zabacivanja napravite i podvez. Udicu nave ite na najlon
du ine oko 30 cm, ali nemojte odsecati komadiæ najlona koji vam ostaje
pri vezivanju udice. Iskoristite ga kao zamenu za dlaku. Na tu “dlaku”
postavite komad stiropora.
Tehnika
Prvo što treba uraditi je da namamèite udicu na predvezu, koji u ovom
trenutku nije na štapu. Ukoliko kaèite ribu kao mamac, naèin monta e je
izuzetno bitan. Prvo na udicu navucite gumenu ili silikonsku ploèicu
površine oko 0,5 cm2 i pomerite ploèicu na vrat udice. Kada budete
zabacili sistem, udica æe u vodi stojati naopako, pa je bitno da vam
mamac stoji pravilno na udici. Sada na udicu navucite ribu, tako što joj
prvo probodete donju pa gornju usnu. Nakon toga opet navucite
komad iste gume ili silikona. Ovako nameštena riba treba da stoji na sre-
dini vrata udice. Okrenite udicu naopako, otvorom nadole, kako æe i sto-
jati u vodi i videæete da mamac sada stoji idealno. Kao prava iva riba.
Ukoliko pecate noæu, a nemate dovoljno svetla, ovaj pipavi posao
nameštanja mamaca mo ete obaviti i dan ranije i gotove podveze spako-
vati u neku kutiju ili kesu.
Sada sledi zabacivanje. Pomoæni štap postavite u dr aè pod
uglom od 45 stepeni i otvorite preklopnik na mašinici. Drugi štap uzmite
u ruke i zabacite. Teško olovo æe izvlaèiti i najlon iz glavnog i pomoænog
štapa. Saèekajte da olovo padne na dno i da se smiri. Zamenite štapove.
Pomoæni uzmite u ruke, a glavni postavite u dr aè. Namotavajte najlon
polako, pazeæi da ne pomerite olovo na dnu. Cilj vam je da izvuèete van
vode kraj najlona na glavnom štapu, a da olovo ne pomerite. Ako vam
60 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Napomene
• Ukoliko koristite upredenu strunu umesto monofilamenta,
doæi æe do manjeg krzanja strune prilikom zamaranje ribe u trenucima
kada koènica proklizava.
• Kada koristite upredene strune, zabaèaji su dalji, a uvrtanja
najlona reða.
• Ova metoda pecanja je u veæini sluèajeva izuzetno dobra.
Meðutim, biæe trenutaka kada zbog velike kolièine trave ili uvrtanja
strune neæete biti u stanju da uradite pravilnu prezentaciju mamca. U
tom sluèaju, koristite klasišan dubinski metod.
• Sliku “uptide” sistema potra ite u delu “Ribolovni sistemi” u
ovoj knjizi.
J
Ribolov sa hranilicom i olovom
62 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 63
64 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 65
0
“Metod” tehnika za lov šarana
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 67
68 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
sadr e dodatne mamce koji ne smeju da ispadnu iz kugli pre nego što
one padnu na dno, potrebno je da sama primama bude pravilno
umešana. Potrebna je dakle, teška i lepljiva masa koja u isto vreme treba
da bude izuzetno atraktivna i mirisna. Nikako ne sme biti tvrda jer æe je
riba mnogo te e razbiti.
Naravno, ne mo e se dati opšti recept za uspeh na svakoj vodi.
Probajte i mekše i tvrðe primame. Probajte više razlièitih mešavina i
naæiæete onu koja je najbolja za svaku od voda. Lopta primame koja
padne pod pravim uglom u vodu, mnogo jaèe udara o njenu površinu i
raspašæe se pre nego ona koju bacate tako da upada u vodu pod malim
uglom.
Na kraju potrebno je da razmotrimo du inu podveza koji se
koristi u ovom metodu. 3 do 5 cm je optimalna du ina. Mamac æe se u
tom sluèaju nalaziti u neposrednoj blizini hranilice i riba æe ga lako naæi.
Mana ovako kratkog podveza je što on, zbog svoje male du ine, ne mo e
da se iste e i na taj naèin apsorbuje jake trzaje krupne ribe. Ova osobi-
na èesto dovodi do pucanja podveza ili ispadanja udice i otkaèinjanja
ribe. Da bi se ovaj problem ubla io, jedan broj pecaroša podvez
povezuje sa glavnim najlonom preko “Shock leader”-a ili preko gume
koja se koristi u “pole” štapovima.
glavna
glavna struna struna
“Method”
hranilica
hranilica gumena cevèica
navuèena preko
pola vrtilice i
gumica vrtilica
kraja hranilice
podvez od meke
podvez upredene strune
B
Muvanje
70 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 71
prvi trzaj je signal da treba kontrirati. Smuð rado uzima mamac sa dna,
dok štuka voli ive ribe koje plivaju uz obalu. Mali trik ovde mo e
poslu iti. Na sajlicu du ine oko 40 cm prvo navucite komad plute ili
stiropora, pa tek onda provucite najlon kroz kedera. Najbolja je varjanta
da najlon provuèete kroz celu ribu, od podrepnog peraja, kroz stomak i
usta. Na kraj strune postavite trokraku udicu (velièina 2 je sasvim dovolj-
na) i jedan njen kraj ubodite u zadnji deo ribe. Plutani ili stiroporni
komad ugurajte ribi kroz usta. Ovako postavljena mrtva riba æe plutati i
samim tim biti mnogo atraktivnija štuki od kedera koji le i na dnu. Mo ete
koristiti i ivog kedera, meðutim, tada morate da ga kaèite za usta ili za
leða i postoji velika moguænost spadanja prilikom zabacivanja ili
provlaèenja po dnu. Opet, ivi keder voli da se kreæe nekontrolisano i
mo e umrsiti podvez, pa je neophodno korišæenje paternoster sistema.
Pored ovih metoda lova sa obale, tehnika muvanja mo e se
koristiti i u lovu iz èamca. Mo ete bacati dalje od èamca i polako privlaèi-
ti sistem ka vama istom tehnikom, kao i da pecate sa obale. Meðutim
mo ete koristiti i jedan stil koji nije moguæ sa obale. Koristite kraæe
štapove i spustite sistem bli e èamcu. U pravilnim razmacima, podi ite
vrh štapa, što æe pomerati mamac nagore, pa ga polako spustite na dno.
Ovaj manevar ponavljajte. Smuð u blizini æe biti privuèem ovim
skokovitim ponašanjem na dnu. Ovu tehniku mo ete koristiti i sa mosto-
va ili brana.
VU
ivi mamci
pijavica
keder
glista
veštaèki mamci
twister
tube
šed
Varalièarenje
D igovanje
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 75
76 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
78 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 79
mo emo pomerati blago gore ili dole, jer na taj naèin menjamo dubinu
voðenja varalice. Ni e spušten vrh dozvoljava joj da zaroni dublje. Neka
idealna putanja bi bila talasasta. Ukoliko elimo mo emo vrh štapa
pomerati levo desno i na taj naèin šarati varalicom po vodi. Ono što je
bitno je da nikakvih naglih trzaja ne sme biti jer se rad varalice momen-
talno prekida i riba odustaje od udarca.
Metalne varalice treba koristiti na onim terenima gde je dno
èisto i bez trave, jer su u suprotnom gubici veoma veliki. Ukoliko lovite u
vodi gde je struja izuzetno jaka i sve vreme izbacuje varalicu van vode,
dodajte ote anje na oko 50 cm ispred varalice ka vrhu štapa kako bi je
potopili.
Brzinu treba uskladiti sa vrstom ribe koju lovite i to tako što za
bucova treba vuæi najbr e, a za bandara najsporije.
YX
Bandar
Bandar se za razliku od štuke kreæe u jatima i grupno napada
plen. Da bi to efikasno uèinio potrebna mu je veæa površina èiste vode.
To je razlog što se krupniji bandari love u sredini vodenih tokova ili jez-
era. Èamac vam je potreban kako bi im se pribli ili. Ukoliko imate sonar
nije loše pronaæi mesta u vodi u kojima se nalaze jata sitne ribe, jer to
signalizira i bandara u blizini. Jedna od glavnih osobina bandara je da
nije ni probirljiv niti plašljiv. Napašæe sve što mu se èini jestivo. Jedino
što treba paziti pri izboru varalice je njena velièina. Obièno se ovde
koriste manje varalice, svih boja i oblika. Ono što je sigurno, kada jedna
varalica poène da daje rezultate, nemojte je menjati, ona obièno ostaje
du i period veoma lovna - pravila nema. Bandari su naše najsitnije
grabljivice koje ima smisla loviti varalièarskom tehnikom. Iako su krupni
primerci izuzetno retki, osobina bandara da se kreæu u jatima, mo e
rezultovati velikim brojem ulova na jednom mestu, što ovaj ribolov mo e
uèiniti izuzetno atraktivnim.
Smudj
Da bi osigurali siguran ulov, veæina iskusnih smuðaruša èuva
mesto ribolova samo za sebe. Osnova svega je poznavanje dna. Ono
84 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 85
što tra ite je èvrsto dno bez trave, sa što veæim brojem podvodnih
prepreka. Naravno, tamnija voda i prisustvo jata sitnih riba su ono što
mesto èini smuðaroškim. Nije retko da ribolovci prave mesta, potapajuæi
veštaèke prepreke u vodu u oèekivanju da æe se tu naseliti sitna riba, a
sa njima i smuð.
Specijalnih, smuðaroških varalica nema. Nije retkost da se na
varalicu namenjenu smuðu naðu štuka ili bandar. Jedino što mo ete
uèiniti je da varalicu vodite pravilno. To znaèi da je treba spustiti maksi-
malno duboko. Idealno bi bilo da je povlaèite tik iznad dna, tako da ona
povremeno svojom kašikom kaèi dno, podi uæi maglu za sobom. Ovo je
izuzetno atraktivno za smuða. Meðutim, tu se i krije opasnost. Veliki broj
varalica je upravo izgubljeno usled kaèenja prilikom dodira sa dnom.
Kada treba da se odluèite za tip voblera, uvek uzmite onog sa veæom
nosnom kašikom. Takav vobler æe pri povlaèenju br e i dublje zaroniti i
podiæi veæi oblak na dnu emitujuæi izuzetno atraktivan zvuk koji privlaèi
smuðeve. Prilikom manevra, on æe stojati skoro vertikalno i manja je
verovatnoæa da æe se svojim trokrakim udicama zakaèiti za dno.
I ovde je èamac od izuzetnog znaèaja, jer vam omoguæava da
se pribli ite mestu gde se smuð okuplja. Kada pomoæu sonara odredite
mesto koje vrlo verovatno ima smuðeva krenite sa zabacivanjem u svim
pravcima. Ukoliko je mesto dobro, videæete da samo pojedini pravci
daju udarce, dok æe veæina njih biti nelovna. Neki zbog podvodnih
prepreka koje neæe dozvoliti pravilan rad varalice, a neki zbog toga što
smuðevi jednostavno ne love u tim segmentima dna. Kada naðete opti-
malne pravce, zapamtite ih. Najlakše je da se orjentišete prema nepok-
ternim objektima na obali. Ovi pravci æe u veæini sluèajeva biti lovni, ne
samo tog dana nego svaki put kada doðete na isto mesto.
Štuka
Èamac omoguæava ono što sa obale ne mo ete nikako uèiniti:
voðenje varalice paralelno sa obalom. Veæina štuka se nalazi sakriveno
u priobalnom rastinju, odakle vreba plen. Sa obale nije moguæe efikas-
no pretra iti taj pojas. Kako se štuka nalazi u oblasti sa dosta trave,
moguænost kaèenje varalice je velika. Zato se u ovoj varijanti ne koriste
dubokoroneæi vobleri, veæ oni èija je putanja u gornjoj treæini vode.
86 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Bandar
Tehnika se svodi na spuštanje varalice na dno i njeno povlaèen-
je dole gore. U osnovi ista tehnika se koristi i u lovu mnogih morskih riba.
Za ovu svrhu koriste se dubokotonuæi vobleri i sitne kašike kao i maksi-
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 87
88 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Smuð
Kao i kod lova bandara potrebno je poznavati mesto gde se
riba okuplja. Ukoliko lovite iz èamca, priðite mestu što je moguæe tiše i
sa najveæom pa njom spustite varalicu. Štap i ovde treba biti što kraæi,
nikako du i od 2 m. Ukoliko oèekujete da u blizini ima štuka, na kraj
nalona treba postaviti specijalnu sajlicu koja je predviðena i za lov
smuða. Nikako ne koristite klasiène sajlice, jer su pretvrde i smanjiæe
ukupnu kolièinu ulova. Kao glavni najlon koristite neistegljive modele,
kako bi što bolje osetili trenutak kada smuð uzme varalicu.
Kaèite dubokotonuæe voblere sa zveèkom i silikonske varalice
sa d ig glavom. Tehnika u letnjim mesecima je da se vobler spusti na dno
i onda vrhom štapa podigne trzajem oko 30 cm. Nakon toga se vrh
opusti i postupak ponavlja. Vobler æe usled ovog manevra poskakivati
po dnu uz neprestalno zveckanje i ritmièno udaranje o dno.
Zimi kada je riba manje pokretna, neki izvori savetuju da se štap
dr i nepomièno te da varalica uvek ide iznad samog dna. Brzina pomer-
anja je identièna brzini kretanja èamca usled delovanja vetra i vodene
struje.
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 89
Štuka
Kao bandara i smuða i štuku je moguæe loviti vertikalnim varal-
ièarenjem. Meðutim, štuka u dublje vode odlazi tek kada temperatura
vode opadne. Dakle, zima je pravo vreme za lov i tada treba tra iti naj-
dublje vode u kojima štuka ivi, da bi ova tehnika mogla da se koristi.
Kao varalica se mo e upotrebiti svaki tip dubokoroneæih voblera, kašika
i silikonskih varalica sa d ig glavama. Ukoliko koristite voblere, dobro je
da su sa zveèkom. Èesto se na istom mestu mogu naæi i smuðevi, pa je
bolje koristiti secijalne sajlice. Nikada nemojte loviti štuku bez sajlice,
posebno ako postavljate trokraku udicu. Riba sa trokrakom udicom u
ustima, ukoliko prere e najlon, osigurana je na smrt od gladi. Tehnika ver-
tikalnog ribolova se mo e koristit kako iz èamca, tako i kroz rupu
iskopanu u ledu. -
Monta a vorma
Monta a tvistera
Monta a šeda
Monta a kedera
Monta a gliste
Ribolov vaser kuglom i mušicama
Beovice
Ukoliko se odluèite da oprobate ovu tehniku, lov beovica vam
mo e doneti neka izuzetno bitna iskustva, koja su primenljiva u lovu
drugih krupnijih i atraktivnijih riba.
Krenimo od pribora. Za lov ove vreste potrebna vam je naj-
manja vaser kugla koju mo ete naæi. Naspite u nju vode do 1/4, tek
koliko je potrebno da imate pravilne zabaèaje. Uzmite laki, najbolje kar-
bonski tanak štap, akcije A ili B, male te ine bacanja (10-30gr). Du ina
štapa treba da je od 2,4 do 3 m. Postavite laku i preciznu mašinicu, koja
lepo sla e tanak najlon. Kod ove tehnike, nije presudno da mašinica ima
veliki prenos, jer se sistem vodi izuzetno polako. Najlon treba da je mak-
simalno tanak, da bi omoguæavao daleke zabaèaje, sa obzirom da je sis-
tem izuzetno lak. Najbolje je iæi na najlone debljine od 0,18 do 0,25mm.
Tanji najloni se preterano mrse i lako pucaju prilikom zabacivanja.
Predvez za mušice izraðujte od tonuæeg tankog najlona debljine 0,16 do
90 Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 91
0,22 mm. Kako lovite sitnu ribu, mušice treba da su navezane na udice
broj 14, 12 ili 10. Odluku da li koristiti vla ne ili suve mušice, kao i koji
oblik koristiti treba doneti na samoj vodi u zavisnosti od vremena i
lokacije i trenutno prisutnih insekata kojima se riba hrani.
Dva osnovna sistema vezivanja su:
• Prvi je kada se na kraj osnovnog najlona ve e vrtilica na koju
se kaèi vaser kugla. Za drugi kraj vaser kugle, postavlja se podvez du ine
štapa, jer du i podvez ne bi omoguæavao pravilno zabacivanje. Na pod-
vez treba ravnomerno postaviti dve do tri mušice, sa tim da se posled-
nja mušica nalazi na samom kraju podveza. Vodite raèuna da poslednja
mušice bude ili vla na ili ote ana, kako bi sistem pravilno le ao u vodi.
Ovaj sistem se koristi na mirnim vodama.
• Drugi sistem je da se na kraj najlona ve e vrtilica, a na nju se
postavlja podvez du ine štapa. Na kraj podveza postavlja se vaser kugla.
Izmeðu vrtilice i vaser kugle, pravilno po podvezu, rasporeðuju se dve
do tri mušice. Ovaj sistem je bolji na brzotekuæim vodama.
Zabacivanje se vrši trzajem iz ruke i neposredno pre udara
kugle u vodu, vrhom prsta treba zaustaviti odmotavanje najlona.
Inercijom æe se mušice pravilno rasporediti. Ukoliko vam se i desi da sis-
tem padne na vodu, a nije došlo do njegovog pravilnog razvijanja, jedan
oštriji trzaj vrhom štapa, obièno postavlja sve na svoje mesto.
Namotavanje treba da je lagano. Pazite da vam mušice na izaðu na samu
površini vode, veæ ih vodite u gornjih 20 cm. Beovice æete retko uhvati-
ti na velikoj udaljenosti od obale. Najèešæi su udarci u priobalnih 10 m.
Kada uðete u ovu zonu, posmatrajte ribe koje se zaleæu na mušicu.
Nekada je od presudnog znaèaja da stanete sa namotavanjem. Mušica
æe u tom trenutku krenuti unazad i ka dole i uleteti ribi direktno u usta.
Pecanje beovica ovom metodom mo e biti izuzetno efikasno,
meðutim ono što ovu metodu izdvaja je specifièan oseæaj. Upecana
beovica, èesto iskaèe iz vode i pru a mnogo veæi otpor nego pri lovu
drugim metodama.
Klen
I klen se mo e loviti ovom tehnikom. Za sitnije primerke koristite isti pri-
bor kao i za lov beovica, dok za krupnije komade treba uneti neke mod-
92 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
ifikacije, najviše u samom sistemu koji se montira iza vaser kugle. Bez
obzira na velièinu klenova koji naseljavaju vodu u kojoj pecate ima nekih
stvari na koje treba obratiti pa nju.
Pre svega, klen je izuzetno oprezna riba koja se u toku toplih i
sunèanih dana nalazi u gornjoj treæini vode, odakle lovi mušice koje
padaju u vodu. Prilaz vodi dakle mora biti izuzetno pa ljiv. Obratite
pa nju na èinjenicu da vas klen mo e i videti, pa je uvek dobro ostati
koliko je moguæe zaklonjen. Ipak, veæina ribolovaca smatra da je
neopa en prilaz mestu gde se klenovi okupljaju nemoguæ. Ova èinjenica
uslovljava jednu specifiènost lova. Kod beovica veæina udara dolazi u
poslednjih 10 m voðenja sistema, dok je kod klena upravo obrnuto.
Veæina udaraca dolazi u odmah nakon zabacivanja i u prvih 20 m
voðenja. Vrlo retko se desi da klen na mušicu udara u završnoj fazi.
Èesto se dešava da klen u daljem delu primeti mušicu i krene da je prati
i odustane neposredno pred pecarošem kada ga spazi na obali.
Zabacivanje kod lova klena treba da je precizno, što bli e suprotnoj obali
i što mekše.
Preporuèena tehnika voðenja je identièna kao i kod beovica, sa
tim da sa zastajkivanjem treba poèeti odmah nakon zabacivanja. Ono
što je interesantno kod ovog naèina ribolova je da kontra gotovo da i nije
potrebna. U veæini sluèajeva jaèa kontra mo e išèupati mušicu ribi iz usta
i dovesti do promašaja. Dakle, sistem vodite polako i kada na štapu
osetite trzaj malo prikoèite ili nastavite istom brzinom. Klen æe se sam
upecati silinom svog udara. U vodama u kojima ima dosta ribe, mo e se
desiti da jednim provlaèenjem ulovite veæi broj klenova. Ukoliko bi kon-
tra bila neophodna ovo sigurno ne bi mogli da uèinite.
Kada se u vodi pored sitnijih klenova nalaze i krupniji komadi,
sistem treba malo modifikovati. U ovom sluèaju koristi se varijanta kod
koje se mušice nalaze iza vaser kugle. Umesto poslednje mušice, koja se
kod ovog sistema nalazi na kraju najlona potrebno je postaviti najmanji
plutajuæi plitkoroneæi vobler. Nakon zabacivanja vobler æe svojom
masom rastegnuti najlon sa mušicama i sve æe doæi na svoje mesto na
površini vode. Kada zapoènete sa vuèenjem, vobler æe krenuti ka dnu.
Idealno bi bilo da se podesi njegova radna dubina na oko 50 do 70 cm.
Mušice æe se u tom sluèaju naæi na dubinama od oko 30 cm što je ide-
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 93
Bucov
Lov bucova velikim mušicama (stimerima) je izuzetno atraktivna
i lovna tehnika. Krupniji bucov je prilièno redak i obièno se kreæe sam,
dok se sitniji bucov kreæe u jatima. Kada doðete na vodu u trenutku oku-
pljanja jata bucova koji lovi na površini uspeh u ribolovu je siguran.
Najveæi problem pri ovom lovu je dovoljno daleko zabacivanje lakih
strimera, jer bucov lovi u sredini samog toka. Neki ribolovci ovaj prob-
lem rešavaju lovom iz èamca, dok neki imaju adekvatan pribor.
Štap treba da bude akcije A, te ine bacanja od 30 do 60 g i
du ine od 2,4 m (za èamac) do 3 m (za obalu). Pri odabiru štapa dobro
bi bilo da ga isprobate na samoj vodi. Mnogi proizvoðaèi u elji da pro-
daju svoj pribor, netaèno oznaèavaju njihove tehnièke karakteristike.
Kako je ideal mnogih da lak teret bace daleko, a da štap pritom bude jak
da se izbori sa velikom ribom, prevare upravo kod ovih štapova mogu
biti èeste. Pored kvalitetnog štapa, potrebna vam je izuzetno kvalitetna
mašinica, sa što veæim prenosom. Udarac bucova je jak i svaka lošija
mašinica, veæ nakon nekoliko veæih primeraka, poèeæe da popušta.
Dva uobièajena sistema vezivanja strimera su:
• Prvi je onaj kod koga se ne koristi vaser kugla, veæ se na oko
1,5 m od kraja najlona ka vrhu štapa ve e prvi strimer, na oko 80 cm
drugi, a na kraj najlona se postavlja plutajuæi, plitkoroneæi vobler.
Strimere treba vezati na kratke podveze du ine od oko 15 cm.
• Drugi modifikovan sistem je onaj kod koga se umesto voblera
postavlja vaser kugla, a za njen drugi kraj, na podvezu dugom od oko 1
m postavlja se plutajuæi plitkotonuæi vobler. Ovaj sistem tra i štap du ine
od 3 m da bi se pravilno zabacio.
Tehnika zabacivanja je identièna kao i kod prethodnih primera,
sa tim da se zabacuje u sredinu vodenog toka. Povlaèenje je ravnomer-
no, pravolinijsko i brzo. Udarac ribe je izuzetno jak i treba biti spreman
na njega. Umesto strimera, neki ribolovci koriste veæi broj manjih mušica,
koje simuliraju jato, a umesto voblera, druge vrste modernih površinskih
varalica.
94 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Štuka
I za lov štuke koriste se krupne mušice - strimeri koji se izraðuju
specijalno za lov štuke. Za razliku od lova bucova, ovi strimeri se ve u
pojedinaèno na kraj najlona. Ispred strimera, na udaljenosti od 1 m, ka
vrhu štapa, mo e se postaviti vaser kugla, koju je potrebno do pola
napuniti vodom, kako bi obezbedila dovoljno daleko zabacivanje.
Zabaèaj ne treba da bude tako dalek kao kod bucova, jer se štuka
uglavnom nalazi u priobalnom podruèju odakle vreba plen. Strimer se
vodi u gornjem sloju, ali ne pravolinijski kao kod bucova, veæ trzanjem
štapa u cik-cak. Kako strimer pluta po površini vode, moguæe ga je vodi-
ti i u vodama obraslim travom iz koje riba vreba. U takvim vodama, ovaj
metod daje najbolje rezultate.
Udarac štuke je izuzetno spektakularan i teško se zaboravlja.
Riba uzimajuæi mamac, iskaèe iz vode uz jak udarac. Kontra mora da
bude malo zakasnela, kako bi se riba l zakaèila.
Vaser kugla
Vrtilica
Mušica
Gumeni stoper
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu 95
96 Ribolovne tehnike Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
ulova nema, sem par sitnih riba ispod mere koje on pakuje u svoju
èuvarku. Nakon samo par sati, koje ste proveli u slušanju njegovih prièa
i do ivljaja, cupkanja i neprekidnog zabacivanja i primamljivanja, on
zakljuèuje da ribe nema i odluèuje da nešto pojede. Poneo je par šnicli
da ispeèe na roštilju. Na brzinu na obali cepa drva, plašeæi i ono malo
riba u okolini. Nakon što je pojeo ono što je doneo i popio piæe (èiju je
flašu ostavio na obali) ostavlja i vas, na brzinu pakujuæi stvari i odlazi.”
Koliko god ovaj prikaz izgledao smešan on se svima mo e
dogoditi. Da vi ne bi bili loš momak u ovoj prièi dobro je da se
pridr avate nekih pravila:
• Nemojte bez potrebe krèiti nove staze i prilaze kroz više-
godišnje rastinje.
• Nemojte pecati na manjem rastojanju od 20 m od prvog
ribolovca do vas. Uvek zatra i dopuštenje od starijeg ribara za ribolov u
njegovoj blizini.
• Ribu prihvatajte i sa njom se ophodite sa posebnom pa njom.
Ukoliko elite da ribu nakon pecanja pustite obratite posebnu pa nu.
Povreðena riba æe ubrzo uginuti od bolesti ili iznemoglosti.
• Nikada ne ostavljate olova, najlon ili udice na obali. Oni mogu
biti smrtonosni za veliki broj divljih ivotinja koje se tuda kreæu.
• Obalu ostavite uvek èistu. Ne ostavljajte iza sebe smeæe,
papire i druge otpatke. Poèistite otpatke koje ste zatekli. Sve spremite u
kesu i kod kuæe bacite smeæe ili oprezno spalite na obali.
• Ne stvarajte buku na ribolovnom mestu.
• Pa ljivo rukujte priborom i ne prebacujte svojim preko tuðeg.
• Ne postoje moja i tvoja ribolovna mesta. Potrudite se da rano
ustanešte i doðete pre drugih na mesto koje ste sami pripremili pri-
mamljivanjem za ribolov ili na koje nejèešæe dolazite.
• Ukoliko vas neko preduhitri, smestite se na drugu ribolovnu
poziciju.
• U prolazu do ribolovnog mesta uvek pozdravite ribare na
koje nailazite.
• Ne lupajte po vodi i obali.
• Ne uznemiravajte ivi svet uz obalu.
• Ne stvarajte nepotrebnu buku.
Sponzor poglavlja: www.ribar.co.yu Ribolovne tehnike 97
Knjiga :
300din + ptt(130din)
Kontakt za nabavku :
CD-ROM :
150din + ptt(110din) tel:013/821-641
e-mail:quercus@hemo.net
www:http://users.hemo.net/quercus
w w w.dragstor.c
o m
Mesto za
kupovinu
knjiga,
DVD- movies
&
muzike
na internetu
II deo:
Ribolovni sistemi
Predgovor II delu
ilj ovog poglavlja je da kombinacijom slika i teksta objasni veæi
Anchor rig
nchor rig podseæa na sidro.
Namenjen je za kaèenje plutajuæih
A (pop-up) mamaca, na terenima
obraslim travom.
Koristite
Za kraj 35 bilo koji
cm dugog mali èvor,
Silka ve ite a preporu-
1,5mm ka je Half-
alkicu. blood ili
griner.
Nakon
8-10 obmo-
Odmerite
tavanja
eljenu du inu
provucite
gumene
opet silk
cevèice.
kroz alkicu
na udici.
Iglom Kroz
probušite izbušene
gumenu rupe
cevèicu pod provucite 2
pravim cm dug
uglom. komad tvr-
dog najlona
(formirate
sidro).
Super lep-
kom
Zave ite
prema ite
pop-up
najlon,
boili za
kako bi
alkicu.
zadr ao
oblik.
vo je jedan od najpoznatijih
vezova namenjen prvenstveno
O pop-up boilima.
Vezuje se jednostavno. Prvo provucite strunu kroz alkicu i
nave ite knotles èvor. Obratite pa nju da se namotaji prilikom vezivanja
èvora zaustave najviše na 1/2 vrata udice.
Na kraæi kraj strune nani ite jednu alkicu preènika 1,5 mm, pa
vrh najlona provucite kroz alkicu na
udici. Pa ljivo upaljaèem, sagorite vrh
najlona, kako se “D” rig sam ne bi
razvezao.
Kada ste vezali sam “D” sis-
tem, postavite boili na dlaku du ine
oko 5 cm. Provucite dlaku kroz alkicu
koju ste postavili na “D” rig. Zave ite
dlaku i dodatno superlepkom ojaèa-
jte vez, kako se ne bi desilo da boili
spadne. Višak dlake odsecite. Boili
treba da bude na udaljenosti od oko
0,5 cm od vrata udice.
Drugi kraj strune, kojom ste
vezali udicu, odsecite na du inu od oko 8 cm i na njenom kraju namestite
klasiènu petlju.
Uzmite drugi komad strune du ine od oko 25 cm i njen jedan
kraj provucite kroz alkicu. Tim krajem ve ite petlju, tako da se alkica slo-
bodno kreæe po njoj.
gh
Safety rig
DE
Bolt rig
I
112 Sponzor poglavlja:Ribolovaèki magazin
Proteinski boili
Gravel rig
Silikonska cevèica
kao zaštita
Ote anje od 50 do
100 grama
Antitangle rig
olova.
A gde je potrebno udicu kaèiti ispod
DE
Running rig
UV
Shocker rig
300 gr sardina
200 gr hrana za ptice
150 gr krvna plazma
350 gr sojino brašno
+ 3 jaja
J
Sponzor poglavlja:Ribolovaèki magazin 119
“Uptide” rig
prihranjuje.
A no i u toku ribolova dodatno
89
Iako je izuzetna u onim sluèajevima kada je dno reke ili jezera obraslo
travom, ipak treba upoznati i ostale naèine monta e.
Pored monta e prikazane na slici, moguæa je i varijanta sa hranil-
icom.
de
stiropora po osnovnoj
struni. Komad se fiksira
sa po jednim olovcem
sa obe strane.
Druga varijanta je
kombinacija dubinske
metode i metode sa
plovkom. Izuzetna je
kada riba stidljivo grize,
jer koristi plovak kao
indikator.
W
Sponzor poglavlja:Ribolovaèki magazin 129
Free running paternoster rig
gh
Lake rigs
f
Plovkaroške
tehnike
Stret-pegging rig
1. 2. 3. 4. 5. N 6. 7. 8. 9. 10.
de
perlica
Bolognaese rig
B
146 Sponzor poglavlja:Ribolovaèki magazin
Muvanje
Q
Sponzor poglavlja:Ribolovaèki magazin 147
Varalièarenje
Jig rig
A
B
Florida rig
C Doodle rig
D Carolina rig
Texas rig Tex-posed rig
Tandem rig
Mojo rig
Wacky rig
Leadhead rig
RibolovaŁki
magazin
Revija za sportski ribolov,
ekologiju i turizam na vodi
email:
w w w.ribolovacki-magazin.co.yu
Emisija namenjena svim ljubiteljima prirode i ribolova; ako vas interesuje koja riba "radi", koji
mamac upotrebiti, kakav pribor izabrati dru ite se sa nama i sigurno æete uæi u zanimljiv svet
ribolova.
priprema i vodi Zoran Stankoviæ
III deo:
Ribolovni pribor 2
Predgovor III delu
vo poglavlje je nastavak II poglavlja knjige “Tajne ribolova” u
Revija za
ljubitelje
prirode
http://www.zov.co.yu
e-mail: zov@eunet.yu
Olovo
153
154 Ribolovaèki pribor 2
155
156 Ribolovaèki pribor 2
XY
Štapovi
157
158 Ribolovaèki pribor 2
Radio 021
radio koji povezuje ljude
http://www.radio021.co.yu
IV deo:
Tipovi ribolova u zavisnosti od terena
Predgovor IV delu
potreba ribolovnih tehnika i sistema zavisi od tipa vode na koji-
PRVI HRVATSKI
MJESE¨NIK ZA
SPORTSKI
RIBOLOV
Jezera
Lov na jezerima
ajva nija karakteristika jezera je da
se voda u njima vrlo slabo ili nima-
N lo ne kreæe. Zato je va no obratiti
pa nju na vertikalnu komponentu kretanja vode u jezerima, koja je u
tekuæim vodama malo bitna. Naime, obratite pa nju na pravac duvanja
vetra. Površinski sloj vode uvek prati pravac vetra, meðutim kada ovaj
sloj priðe obali, on nastavlja svoje kretanje uz liticu u dubinu i po dnu se
vraæa u suprotnom smeru, sa sobom noseæi hranu sa površne i dna. Ova
hrana se nagomilava odmah nakon prve prepreke (terase) na dnu. To je
mesto gde generalno treba tra iti ribu.
Male bare
Lov ribe na malim plitkim barama-jezerima èija širina u najširem delu ne
prelazi dve du ine štapa mo e biti izuzetno interesantna. Kako su ove
vode zapreminski male, potrebno je da su bar delimièno okru ene veg-
etacijom, kako bi joj delovi bili u stalnoj senci. Na ovaj naèin se osigura-
va pravilna biocenoza u kojoj mogu da rastu biljke i ive i razmno avaju
se insekti i ribe.
U ovim vodama mo ete oèekivati šarane i štuke do 3,2 kg, linjake
i deverike do 1,4 kg i crvenperke, bodorke, babuške i bandare do 0,45
kg. Naravno ne mora biti svih ovih vrsta, ali su one moguæe.
Pronala enje pravog mesta svodi se na pronala enje znakova
ivota u vodi. Iz daljine mo e vam pomoæi dvogled, a za bli e detalje
koristite polarizacione naoèare koje omoguæavaju da zavirite ispod
površine. Tra ite sledeæe stvari:
• mehurove gasa na površini vode koji, ukoliko im se lokacija
pomera, potièu od ribe koja rije dno. Sitni mehurovi potièu od linjaka, a
krupniji od deverike i šarana
• pokrete priobalnog ševara koga pomeraju šaran, deverika i
linjak u potrazi za hranom
• pomeranje listova lokvanja koga gurkaju crvenperke u potrazi
za pu evima
• zamuæenje vode koje u plitkoj vodi mogu praviti šaran, dev-
erika i linjak u potrazi za hranom na dnu
• prstene na površini vode koje ostavljaju crvenperke loveæi
insekte sa površine vode
Zimi ribe tra ite u najdubljim delovima, sa proleæa uz travu gde
se mresti, a leti kada je sunèano u senkama koje baca drveæe, a kada
duva vetar bli e obali na koju vetar naduvava talase i hranu.
Pribli avanju mestu ribolova treba dati posebnu pa nju. Uradite
to što tiše i pa ljivije, jer æe vas ribe osetiti, buduæi na male dimenzije
vode i njene male dubine. Bare su retko dublje od 2 m i obièno imaju
meko dno obraslo biljkama. Samo najdublji delovi mogu biti bez rastin-
ja.
Mamci za ove vode su: hleb (u svim oblicima), mesni crviæi,
kukuruz šeæerac i gliste.
Od tehnika treba koristiti:
• U vrlo plitkim barama, u kojima ima šarana i linjaka, treba koris-
tit freeline metod. Ovo je varijanta dubinskog metoda, kod koga se ne
kaèi olovo niti hranilica, veæ se umesto ote anja uzima odreðena kolièina
primame u rukci se stisne oko glavnog najlona i mamca. Ovako “okaèe-
na” primama æe poslu iti i da se sistem zabaci i da se riba primami.
Mašinicu treba ostaviti nepreklopljenu ili koristiti onu sa baitrunner-om
kako bi riba slobodno uzela mamac.
• Ukoliko pecate na samoj sredini svi waggler, pole i pec-pec
sistemi se mogu koristiti. Dohranjujte èesto i pomalo.
• Na ivicama trave treba loviti na samom dnu i za tu svrhu je
najbolji lift-float metod.
Generalno gledano, budite oprezni sa primamom, jer je u ovim
vodama ribu najlakše prehraniti.
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 163
mali plavac, crvenperka ili karaš kao ivi keder, odnosno beovica ili sitna
sunèica kao parèe mogu dati izuzetne rezultate.
Akumulaciona jezera
Ova jezera su delo ljudskih ruku i nastala su podizanjem brana na reka-
ma. Uzvodno od brana dolazi do nagomilavanja vode i stvaranja jezera.
Ova jezera imaju blagi tok u smeru kretanja osnovne matice i pru aju
velike moguænosti za lov kapitalnih primeraka.
Na ovakvim vodama tra ite sledeæe detalje:
• priobalni pojas obrastao u travu - privlaèi ribe sa proleæa da
se u njemu pari, a grabljivice u toku cele godine da iz nje napada sitnu
ribu
• pumpne stanice i prelivnice - dodaju novu sve u vodu u
glavnu masu i stvaraju mesta sa najbr im tokom. Izuzetno su privlaèna za
sve vrste riba, sa obzirom da se u tim delovima nagomilava hrana¸, a
voda ima najviše kiseonika.
• potopljene strukture - nastale akumulaciom vode, mesta su
gde se krupniji primerci riba rado zadr avaju. Ovde se misli kako na
eventualne potpoljene graðevine, tako i na mala uzvišenja i ostale intere-
santne strukture.
• originalan tok matice - je obièno najdublji deo akumulacije po
kome ribe dna patroliraju u potrazi za hranom.
• zid brane ili prelivnice - je mesto sa koga se lako mo e zabac-
iti u samu maticu. Raèunajte da je u tom delu strujanje najjaèe, a dubina
najveæa.
Na ovim vodama mo ete naæi sve vrste riba koji ive u slatkim
vodama vašeg regiona. Nakon dolaska na vodu treba locirati aktivnost
ribe. Leti, za vreme najveæih vruæina, deverika, štuka, bandar i bodorka
odlaze u najdublje delove ovih voda, dok šaran, linjak i crvenperka rado
ostaju u pliæaku. Kada duva blagi vetar, ribu tra ite na mestima gde on
najsna nije kovitla vodu i na strani obale ka kojoj duva. Takoðe, ukoliko
je izuzetno toplo u toku dana, riba se više hrani predveèe i u toku noæi.
Za deveriku na dnu koristite klasiène metode dubinskog ribolo-
va uz hranilicu, tra ite je u starom toku i na najveæim dubinama. Lovite je
na mesne crviæe i gliste. U priobalju, belu ribu lovite finim pec-pec alati-
166 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Lov iz èamca
Lov iz èamca nudi niz prednosti, od kojih su najva nije: moguænost pre-
ciznog pronala enja mesta gde se riba okuplja i moguænost korišæenja
svih poznatih tehnika ribolova.
Pre svega treba upoznati dno i strukture na njemu. To je iz
èamca lako, jer ste mobilni. Pretra ite što veæi prostor, a ukoliko planirate
da više puta izaðete na vodu, dobro bi bilo da napravite priruènu kartu
dna. Ona bi kao osnovu trebala da ima ucrtan oblik jezera i veæih
nepomiènih struktura na obali, koji slu e kao orijentiri. Svakom mestu
kome odredite dubinu, dodelite taèku na karti i kraj nje upišite dubinu.
Verovatno æete pored manjih struktura na dnu, pronaæi i više taèaka koje
su na istoj dubini i mogu se spojiti linijom. Te linije oznaèavaju terase na
dnu i obièno se u njihovoj blizini nalaze jata riba u potrazi za hranom.
Po vodi se kreæite što tiše, kako bi minimalno uznemirili ribu.
Kada naðete pogodno mesto, potrebno je da se tu i usidrite.
Iako vam se mo da èini da jezerska voda ne teèe, ona æe ipak vremenom,
uz uticaj strujanja vazduha nad površinom, pomeriti vaš èamac.
Iako iz èamca mo ete koristiti sve metode ribolova, dve tehnike
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 167
Lov sa jeseni
Jesen je interesantna za lov, jer se ribe još nisu povukle na mirovanje,
veæ se ubrzano hrane, spremajuæi se za predstojeæu zimu. Ono što sa
jeseni tra ite su najtoplija mesta u toku. Riba je izrazito aktivna i sakuplja
se u tim slojevima.
Procena o mestu ribolova zavisi od ukupne temperaturne slike
vode. Kada nema posebnih termalnih tokova ili izvora opšte pravilo va i:
ukoliko je gornji sloj topliji od 4OC, pecajte u priobalju, ukoliko je gornji
sloj hladniji, pecajte u najdubljem delu. Kada duva jak vetar, ako je
moguæe pecati, to mo ete raditi po celom jezeru, buduæi da je vetar
uskomešao kompletnu vodu i izjednaèio temperaturu. Ukoliko je vetar
umeren, u prvoj polovini jeseni pecajte bli e strani ka kojoj duva vetar, a
u drugoj (onoj bli oj zimi) lovite na strani sa koje vetar duva.
Lov zimi
Ribe su hladnokrvni organizmi i njihova ativnost zavisi od temperature
sredine u kojoj ive. Ukoliko se odluèite da zimi odete u ribolov, raspita-
jte se gde riba radi i u kom delu dana. Takoðe birajte sunèane dane.
Nagli skok temperature mami ribu iz skloništa. Dugotrajno ili naglo
zahlaðenje umiruje ribu i ona se sakriva u skrovište retko jeduæi.
Generalno gledano, najdublji delovi vode i stara korita, poto-
pljene strukture pri stvaranju akumulacije su lovna mesta. Tu su i zidovi
brana i prelivnica, kao i pumpne stanice na obali. Ipak, najbolje mesto je
mesto gde dno skokovito menja dubinu. Mamac uvek bacite sa dublje
strane ove škrape.
Štuka, bandar, bodorka, deverika i plotica se zimi najèešæe i
najupešnije love. Štuku lovite varalièarenjem ili joj ponudite mrtvog ili
ivog kedera. Kedera æete vrlo teško naæi zimi, pa je bolje napraviti zali-
hu istih još u toku jeseni. Štuku tra ite blizu potopljenih ostrva, na mesti-
ma gde raste vodena trava, gde ima potopljenih panjeva i gde se obal-
no drveæe natkrivljuje nad vodom. Kada ulovite jednu, nemojte menjati
mesto. Štuke zimi umeju da se okupe na istom mestu.
168 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Lov na rekama
eæina ribolovnog iskustva je upra-
vo sa reka. Buduæi da su one uvek
V deo neke veæe vodene mre e, ribe
lako putuju iz jedne reke u drugu, uvek obogaæujuæi broj vrsta. Samo se
tako mo e objasniti redovni ulov planinskih riba i u ravnièarskim rekama.
Velike reke, kao što su Dunav i Sava kod nas, u svojim dubinama kriju kap-
italne primerke svih ribljih vrsta i svaki izlazak na vodu zaèinjen je tom
moguænošæu nesluæenog ulova.
polako poveæava (pla e i mesta gde stoka rado pije vodu) i mesta gde
se priobalno rastinje naginje nad vodom. Lovite ispod mostova. Koristite
sve vrste plovkaroških i dubinskih tehnika, kao i varalièarenje.
toka, koji u donjem toku imaju izuzetnu širinu i dubinu. Ovakve reke su
staništa velikog broja riba, pa èak i salmonida, sa tim da je brojnost jedin-
ki salmonidnih vrsta vrlo mali i gotovo ih je nemoguæe uloviti.
Bodorke i drugu sitniju belu ribu najlakše je naæi uz obalu na
dubini od 1,2 do 1,8 m, blizu drveæa ili bunja koji se nadvisuju nad
vodom. Bobice zove i gloga mogu biti u tom sluèaju izuzetni mamci.
Klenovi se obièno nalaze na istim mestima. Šarani se obièno zadr avaju
u pliæoj vodi, uz trsku i ševar, mada se mogu naæi i u dubljim delovima
toka. Uz trsku se mo e naiæi i na jato babuški. Kleniæi vole nešto br i tok,
posebno mesta gde se dno polako uzdi e. Bandari se nalaze na istom
mestu, ali se rado pribli avaju obali kako bi lovili belu ribu. Štuke se
obièno zadr avaju u priobalnom rastinju, odakle vrebaju plen. Mrene se
nalaze u brzom toku, na dnu, uvek uz neku potopljenu strukturu i nad
dnom koje je èvrsto. Najdublja mesta su mesta gde se okupljaju najkrup-
nije deverike i babuške. Tu se danju nalazi som. Smuða i bucova treba
tra iti u sredini toka, sa tim da se smuð obièno nalazi u donjoj polovini,
a bucov u gornoj polovini vode.
Kada birate mamac na ovim vodama, obratite pa nju da je miris
i vibracija ono po èemu æe ga ribe pronaæi. Koristite najmirisnije mamce,
kao što su sir ili mesni narezak, iznutrice ili fermentisane itarice. Ukoliko
kaèite ive mamce, obratite pa nju da ostanu pokretljivi na udici. Durbak
je jedan od naj ilavijih, tu su i crne gliste i pijavice, onda razne vrste glista
i mesnih crviæa. Od tehnika mogu se koristiti sve tehnike dubinskog
ribolova sa hranilicom, plovkarenje, kao i varalièarenje i muvanje.
Brane i ustave
174 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Mlinovi
Mlinovi pogonjeni reènom strujom su vrlo èesti u Vojvodini. Nizvodno
od ovih mlinova, stvaraju se bazeni vrlo slièni onima kod brana i ustava.
Meðutim, glavna razlika ova dva terena je u tome što se kod brana i usta-
va celokupan tok vode usmerava preko ustave, dok se kod mlinova iz
glavnog toka odvaja jedan krak, prolazi kroz mlin i vraæa u prvobitan tok.
Na ovim mestima dolazi do jake turbulencije vode. Takoðe, mlinovi su
stalni izvor hrane za ribe.
Na ovom mestu se mogu naæi deverike, u najdubljim delovima
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 175
bazena i treba ih loviti dubinskom metodom na hleb ili ito, u sumrak ili
u prvih par sati nakon zalaska Sunca. Bandari se okupljaju na ovim mes-
tima, jer su dna bazena prepuna balavaca i ru a kojima se oni rado
hrane. Treba ih tra iti kako na dnu, tako i u najpliæim priobalnim delovi-
ma. Bodorke se obièno zadr avaju u jatu na sredini bazena, u gornjoj
polovini vode. Najbolje ih je loviti waggler metodom. Klenovi i mrene
se zadr avaju uz sam mlin, obièno u jaèoj struji pretra ujuæi dno (mrene)
i površinu vode (klen). Pri dnu, kriju se štuke, odakle vrebaju sitnu ribu.
Treba ih loviti kako dubinskom metodom, tako i varalièarenjem.
Mostovi
176 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Ušæa
Svako ušæe, bez obzira na velièinu tokova koji ga èine ribe rado nasel-
javaju. U zimskim mesecima veliki broj ribljih vrsta upravo dolazi do ušæa
manjih reka u veæe kako bi prezimile na veæoj dubini. Generalno gledano
tri tipa ušæa su:
• Ušæe brzog toka u spori - je mesto gde se na malom pros-
toru mo e naæi veliki broj razlièitih ribljih vrsta. Jako komešanje vode,
spira deo naslaga na dnu i produbljuje ga, stvarajuæi kameno-pešèano
dno sa dubljim bazenom. U ovom bazenu rado se nastanjuju klenovi,
mrene i kleniæi, dok par metara dalje, tamo gde je dno ostalo prekriveno
muljnim nanosom velike reke mo ete naæi bodorku, deveriku, štuku ili
bandara. Ova ušæa su posebno interesantna sa poèetka leta kada se
ribe mreste i u vreme najveæih vruæina, kada ribe dolaze u ove vode
pune kiseonika. Troting tehnika se koristi u br em delu toka, kada se lovi
na crviæa i kastere. Za ribe dna koristite dubinske tehnike sa hranilicom
ili bez nje.
• Ušæe slabog sporog toka u brzi masivni tok - na ovim
ravnièarskim ušæima mo ete naæi štuku i bandara kako vrebaju iz trske.
Ukoliko nema mnogo grabljivica, bodorka, klen, deverika, linjak i šaran se
mogu veoma uspešno loviti. Zimi se na ovim ušæima mogu izuzetno
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 177
Plavne reke
Postoje dva trenutka kada se nivo reka toliko poveæa da one poplave
svoje priobalje. Jedan je proleæni, kada se nivo poveæava zbog otapan-
ja snega. Ribu ne treba tra iti dok reka raste, jer je u tim trenucima
izuzetno hladna, veæ kada poène da se vraæa u korita. Drugi je letnji,
kada se reke izlivaju zbog jakih kiša. I tada ribu treba tra iti kada nivo
poène da pada. Riba se nakon poplave, izmorena vraæa u staništa i
potrebna joj je ekstra hrana.
Ukoliko se odluèite da idete u lov kada je nivo vode visok,
obratite pa nju da su se ribe prilagodile novonastaloj situaciji i da su
napustila svoja stara staništa u kojima je tok prejak. Naselila su nove,
mirnije vode, plavine. Pored toga, riba je bli e obali, jer je tok vode tu
slabiji. Interesantna mesta su ona zaklonjena preprekama u vodi, ostrvi-
ma, stopama mostova, a nekada je i veæe drvo dovoljno da zaustavi jak
tok vode. Obratite pa nju na boène kanale koji se ulivaju u reku. Riba vrlo
rado ulazi u ove uske tokove u ovom periodu. U glavnom toku, u ovom
periodu treba tra iti samo dve vrste riba, klena i mrenu.
Kada lovite u ovim uslovima obratite pa nju da je prozirnost
vode vrlo mala. Koristite masne i mirisne mamce, kao što su mesni
narezak, sir ili fermentirane itarice. Pored mirisnih koristite i ive mamce,
koji svojim pokretima izazivaju ribu da napadne.
Lov s jeseni
Od septembra do novembra, promene vremena su toliko èeste da je to
glavna prepreka ugodnom ribolovu. Sa poèetkom hladnog vremena
vodene biljke poèinju da propadaju, lišæe poèinje da otpada sa drveæa
, te se veliki broj mesta gde se ribe sakrivaju uništava. Vetar poèinje
178 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
èešæe da duva, i meša vodu sve više je hladeæi. Ono što ide u korist
ribolovcu je da se ribe okupljaju u jata. Sada je cilj naæi jato. Meðutim,
nije retkost da je riba potpuno prestala da se hrani. U ovim periodima,
riba najèešæe uzima hranu ujutro i predveèe. Tada treba biti izuzetno
oprezan, jer i najkrupnije ribe u ovom periodu uzimaju mamac
izuzetnone no. Idealan dan je onaj nakon par dana padavina, kada nivo
poèinje da se spušta, a bistrina vode dostigne oko 45 cm.
Lov zimi
Kada zima jako stegne, samo tekuæi tokovi ostaju nezaleðeni i oni u ovim
danima mogu pru iti veliko zadovoljstvo. Klen i kleniæ, lipljen, pastrmka,
bodorka, manjov, bandar i štuka su ribe koje je moguæe loviti. Ukoliko
lovite na malim rekama obratite pa nju na prilaz, jer je riba izuzetno
plašljiva. Kada lovite na velikim zaleðenim rekama, obratite pa nju na
debljinu ledenog sloja. Tra ite mesta sa najtoplijom vodom i najdublja
mesta. U ovom periodu riba je slabo pokretljiva i potrebno ju je izazvati
mamcem, koji mora biti ili izuzetno mirisan ili izuzetno ivahan. Od meto-
da najèešæe se koristi troting metoda, vrlo lake verzije dubinskog ribolo-
va sa obaveznim indikatorima trzaja na vrhu štapa. Ukoliko primamljujete
ribu, radite to sa minimalnom kolièinom hrane.
DE
Kanali
Lov na kanalima
anali su izuzetno èesti u Vojvodini,
gde su graðeni zbog stvaranja
K plovne mre e, ali i zbog isušivanja,
odnosno navodnavanja poljoprivrednih površina. Kanali mogu biti uski
svega dva do tri metra, ali mogu biti i veliki plovni kanali u nekim delovi-
ma širi od 50 m. Dubina kanala retko prelazi 4 m, jer nije bilo praktiène
potrebe da se izgraðuju dublji.
Generalno gledano, kanali imaju izuzetno urbane i veštaèke
obale, sa vrlo malo struktura. Sam pravac protezanja kanala je pravolin-
ijski, tako da je tok uglavnom stabilan. Interesantno mesto za ribolov,
posebno u hladnim mesecima, je u blizini fabrika. Razlog ovome je što
fabrike u svom proizvodnom procesu koriste vodu i zagrevaju je, tako
zagrejanu vodu vraæaju u prirodni tok stvarajuæi toplija mesta, koja zimi
privlaèe ribu. U hladnom periodu, èamci su obièno privezani uz obalu
u zimovniku. Ovako grupisani, ribama pru aju zaklon i one se ovde rado
okupljaju. Ribu treba tra iti uz obalu obraslu trskom, ispod drveæa i
bunja koje se nadkrivljuju nad vodom, na mestima gde su podvodne
strukture i mestima gde se dubina kanala stepenièasto menja.
imaju srednji dublji deo i dve terase sa boka na polovini dubine. Nekada
prolaze starim tokovima reka i u tim delovima imaju vrlo slo eno dno.
Bodorke se u ovim vodama mogu vrlo lako naæi. Obièno su uz
samo obalu i rastinje. Zimi se spuštaju u dublje slojeve. Najèešæe se love
pec-pec tehnikama, pole štapovima ili staight lead metodom. Deverike
i babuške dele isti areal. Samo dno vode. Krupniji primerci se nalaze na
veæim dubinama. Love se svim dubinskim metodama sa hranilicom.
Babuške, ponekad prilaze priobalnom rastinju i tada ih treba loviti
plovkaroškim metodama. Šarane treba tra iti na hranjenim i proverenim
mestima. Bandari naseljavaju vodu iznad leve i desne terase, dok se
somovi i bucovi povlaèe u sredinu toka. Sa tim da prve treba tra iti na
dnu, a druge na samoj površini. Štuke nisu retke i u sezoni ih treba tra iti
blizu obale.
Lov zimi
Iako u kanalima ive gotovo sve vrste riba, zimi se mogu uspešno loviti
bodorka, deverika, štuka, bandar i smuð. Druge riblje vrste se ili vrlo
retko love ili ih je moguæe loviti samo ako je prethodio niz toplih dana.
Bodorku je zimi najlakše loviti pec-pec i monta ama sa kliznim
plovkom. Treba koristiti fini pribor jer riba trza vrlo slabo. Treba zabaci-
vati u najdublje delove tokova. Prihrana, ako je ima mora biti svedena na
minimum. Deveriku je zimi lepo loviti, posebno ako se naiðe na jato.
Koristite vrlo lake dubinske tehnike. Lovite na ive mamce. Štuka je zimi
aktivna. Nije loše doæi ranije i pokušati naæi jato sitne ribe. Ukoliko se
ono naðe, i štuka je u blizini. Lovi se svim metodama. Isto va i i za smuða
koji se po pravilu najbolje lovi kada je dan vla an. Štuku tra ite na ivica-
ma kanala, a smuða u sredini toka u gornjij polovini.
89
Ribe i staništa
Amur se hrani u
svim slojevima
Amur vode
Zimi miruje i ne
hrani se
Bandar 4,6m
3m
10m
3m
Danju se hrani
Bodorka Na ravnom delu dublje 5m
dubine 2,4m
bodorka je cele
godine
Zimi se nalazi na
dnu sa spoljne U jezerima se zimi
strane krivine 3m okuplja na naj-
dubljim mestima
1,2 m
Deverika
2,7m
Hrane se na dnu meðu
vodenim biljem
Staništa su mu bare i
jezera obrasla rastinjem
Karaš
Hrani se iskuljuèivo na
Zimi miruje
dnu meðu rastinjem
nepokretan na dnu
184 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Omiljene vode su im
reke i kanali
Kesega
U proleæe dolaze u Èesto plivaju u
pliæake kako bi se velikim jatima
parile (sa deverikom i bodor-
kom) i pretra uju dno
Klen
Tok
Kleniæ 1,5m
15cm
1,2m
0,9m
Linjak 0,6m
1,5m
0,6m
Jede ivotinjice sa
priobalnog rastinja pravac vetra
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 185
Kada love pri površini
love u sredini toka u grupi
Šaran
4,5m
4,5m
Skokovita promena
ostrvo Duboke vode sa spoljne
dubine dna
strane krivine
Rado patroliraju oko
Utoci malih kanala
ostrva
Pumpne stanice
186 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
W
190
Bele ke
Jezera
Lov na jezerima
ajva nija karakteristika jezera je da
se voda u njima vrlo slabo ili nima-
N lo ne kreæe. Zato je va no obratiti
pa nju na vertikalnu komponentu kretanja vode u jezerima, koja je u
tekuæim vodama malo bitna. Naime, obratite pa nju na pravac duvanja
vetra. Površinski sloj vode uvek prati pravac vetra, meðutim kada ovaj
sloj priðe obali, on nastavlja svoje kretanje uz liticu u dubinu i po dnu se
vraæa u suprotnom smeru, sa sobom noseæi hranu sa površne i dna. Ova
hrana se nagomilava odmah nakon prve prepreke (terase) na dnu. To je
mesto gde generalno treba tra iti ribu.
Male bare
Lov ribe na malim plitkim barama-jezerima èija širina u najširem delu ne
prelazi dve du ine štapa mo e biti izuzetno interesantna. Kako su ove
vode zapreminski male, potrebno je da su bar delimièno okru ene veg-
etacijom, kako bi joj delovi bili u stalnoj senci. Na ovaj naèin se osigura-
va pravilna biocenoza u kojoj mogu da rastu biljke i ive i razmno avaju
se insekti i ribe.
U ovim vodama mo ete oèekivati šarane i štuke do 3,2 kg, linjake
i deverike do 1,4 kg i crvenperke, bodorke, babuške i bandare do 0,45
kg. Naravno ne mora biti svih ovih vrsta, ali su one moguæe.
Pronala enje pravog mesta svodi se na pronala enje znakova
ivota u vodi. Iz daljine mo e vam pomoæi dvogled, a za bli e detalje
koristite polarizacione naoèare koje omoguæavaju da zavirite ispod
površine. Tra ite sledeæe stvari:
• mehurove gasa na površini vode koji, ukoliko im se lokacija
pomera, potièu od ribe koja rije dno. Sitni mehurovi potièu od linjaka, a
krupniji od deverike i šarana
• pokrete priobalnog ševara koga pomeraju šaran, deverika i
linjak u potrazi za hranom
• pomeranje listova lokvanja koga gurkaju crvenperke u potrazi
za pu evima
• zamuæenje vode koje u plitkoj vodi mogu praviti šaran, dev-
erika i linjak u potrazi za hranom na dnu
• prstene na površini vode koje ostavljaju crvenperke loveæi
insekte sa površine vode
Zimi ribe tra ite u najdubljim delovima, sa proleæa uz travu gde
se mresti, a leti kada je sunèano u senkama koje baca drveæe, a kada
duva vetar bli e obali na koju vetar naduvava talase i hranu.
Pribli avanju mestu ribolova treba dati posebnu pa nju. Uradite
to što tiše i pa ljivije, jer æe vas ribe osetiti, buduæi na male dimenzije
vode i njene male dubine. Bare su retko dublje od 2 m i obièno imaju
meko dno obraslo biljkama. Samo najdublji delovi mogu biti bez rastin-
ja.
Mamci za ove vode su: hleb (u svim oblicima), mesni crviæi,
kukuruz šeæerac i gliste.
Od tehnika treba koristiti:
• U vrlo plitkim barama, u kojima ima šarana i linjaka, treba koris-
tit freeline metod. Ovo je varijanta dubinskog metoda, kod koga se ne
kaèi olovo niti hranilica, veæ se umesto ote anja uzima odreðena kolièina
primame u rukci se stisne oko glavnog najlona i mamca. Ovako “okaèe-
na” primama æe poslu iti i da se sistem zabaci i da se riba primami.
Mašinicu treba ostaviti nepreklopljenu ili koristiti onu sa baitrunner-om
kako bi riba slobodno uzela mamac.
• Ukoliko pecate na samoj sredini svi waggler, pole i pec-pec
sistemi se mogu koristiti. Dohranjujte èesto i pomalo.
• Na ivicama trave treba loviti na samom dnu i za tu svrhu je
najbolji lift-float metod.
Generalno gledano, budite oprezni sa primamom, jer je u ovim
vodama ribu najlakše prehraniti.
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 163
mali plavac, crvenperka ili karaš kao ivi keder, odnosno beovica ili sitna
sunèica kao parèe mogu dati izuzetne rezultate.
Akumulaciona jezera
Ova jezera su delo ljudskih ruku i nastala su podizanjem brana na reka-
ma. Uzvodno od brana dolazi do nagomilavanja vode i stvaranja jezera.
Ova jezera imaju blagi tok u smeru kretanja osnovne matice i pru aju
velike moguænosti za lov kapitalnih primeraka.
Na ovakvim vodama tra ite sledeæe detalje:
• priobalni pojas obrastao u travu - privlaèi ribe sa proleæa da
se u njemu pari, a grabljivice u toku cele godine da iz nje napada sitnu
ribu
• pumpne stanice i prelivnice - dodaju novu sve u vodu u
glavnu masu i stvaraju mesta sa najbr im tokom. Izuzetno su privlaèna za
sve vrste riba, sa obzirom da se u tim delovima nagomilava hrana¸, a
voda ima najviše kiseonika.
• potopljene strukture - nastale akumulaciom vode, mesta su
gde se krupniji primerci riba rado zadr avaju. Ovde se misli kako na
eventualne potpoljene graðevine, tako i na mala uzvišenja i ostale intere-
santne strukture.
• originalan tok matice - je obièno najdublji deo akumulacije po
kome ribe dna patroliraju u potrazi za hranom.
• zid brane ili prelivnice - je mesto sa koga se lako mo e zabac-
iti u samu maticu. Raèunajte da je u tom delu strujanje najjaèe, a dubina
najveæa.
Na ovim vodama mo ete naæi sve vrste riba koji ive u slatkim
vodama vašeg regiona. Nakon dolaska na vodu treba locirati aktivnost
ribe. Leti, za vreme najveæih vruæina, deverika, štuka, bandar i bodorka
odlaze u najdublje delove ovih voda, dok šaran, linjak i crvenperka rado
ostaju u pliæaku. Kada duva blagi vetar, ribu tra ite na mestima gde on
najsna nije kovitla vodu i na strani obale ka kojoj duva. Takoðe, ukoliko
je izuzetno toplo u toku dana, riba se više hrani predveèe i u toku noæi.
Za deveriku na dnu koristite klasiène metode dubinskog ribolo-
va uz hranilicu, tra ite je u starom toku i na najveæim dubinama. Lovite je
na mesne crviæe i gliste. U priobalju, belu ribu lovite finim pec-pec alati-
166 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Lov iz èamca
Lov iz èamca nudi niz prednosti, od kojih su najva nije: moguænost pre-
ciznog pronala enja mesta gde se riba okuplja i moguænost korišæenja
svih poznatih tehnika ribolova.
Pre svega treba upoznati dno i strukture na njemu. To je iz
èamca lako, jer ste mobilni. Pretra ite što veæi prostor, a ukoliko planirate
da više puta izaðete na vodu, dobro bi bilo da napravite priruènu kartu
dna. Ona bi kao osnovu trebala da ima ucrtan oblik jezera i veæih
nepomiènih struktura na obali, koji slu e kao orijentiri. Svakom mestu
kome odredite dubinu, dodelite taèku na karti i kraj nje upišite dubinu.
Verovatno æete pored manjih struktura na dnu, pronaæi i više taèaka koje
su na istoj dubini i mogu se spojiti linijom. Te linije oznaèavaju terase na
dnu i obièno se u njihovoj blizini nalaze jata riba u potrazi za hranom.
Po vodi se kreæite što tiše, kako bi minimalno uznemirili ribu.
Kada naðete pogodno mesto, potrebno je da se tu i usidrite.
Iako vam se mo da èini da jezerska voda ne teèe, ona æe ipak vremenom,
uz uticaj strujanja vazduha nad površinom, pomeriti vaš èamac.
Iako iz èamca mo ete koristiti sve metode ribolova, dve tehnike
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 167
Lov sa jeseni
Jesen je interesantna za lov, jer se ribe još nisu povukle na mirovanje,
veæ se ubrzano hrane, spremajuæi se za predstojeæu zimu. Ono što sa
jeseni tra ite su najtoplija mesta u toku. Riba je izrazito aktivna i sakuplja
se u tim slojevima.
Procena o mestu ribolova zavisi od ukupne temperaturne slike
vode. Kada nema posebnih termalnih tokova ili izvora opšte pravilo va i:
ukoliko je gornji sloj topliji od 4OC, pecajte u priobalju, ukoliko je gornji
sloj hladniji, pecajte u najdubljem delu. Kada duva jak vetar, ako je
moguæe pecati, to mo ete raditi po celom jezeru, buduæi da je vetar
uskomešao kompletnu vodu i izjednaèio temperaturu. Ukoliko je vetar
umeren, u prvoj polovini jeseni pecajte bli e strani ka kojoj duva vetar, a
u drugoj (onoj bli oj zimi) lovite na strani sa koje vetar duva.
Lov zimi
Ribe su hladnokrvni organizmi i njihova ativnost zavisi od temperature
sredine u kojoj ive. Ukoliko se odluèite da zimi odete u ribolov, raspita-
jte se gde riba radi i u kom delu dana. Takoðe birajte sunèane dane.
Nagli skok temperature mami ribu iz skloništa. Dugotrajno ili naglo
zahlaðenje umiruje ribu i ona se sakriva u skrovište retko jeduæi.
Generalno gledano, najdublji delovi vode i stara korita, poto-
pljene strukture pri stvaranju akumulacije su lovna mesta. Tu su i zidovi
brana i prelivnica, kao i pumpne stanice na obali. Ipak, najbolje mesto je
mesto gde dno skokovito menja dubinu. Mamac uvek bacite sa dublje
strane ove škrape.
Štuka, bandar, bodorka, deverika i plotica se zimi najèešæe i
najupešnije love. Štuku lovite varalièarenjem ili joj ponudite mrtvog ili
ivog kedera. Kedera æete vrlo teško naæi zimi, pa je bolje napraviti zali-
hu istih još u toku jeseni. Štuku tra ite blizu potopljenih ostrva, na mesti-
ma gde raste vodena trava, gde ima potopljenih panjeva i gde se obal-
no drveæe natkrivljuje nad vodom. Kada ulovite jednu, nemojte menjati
mesto. Štuke zimi umeju da se okupe na istom mestu.
168 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Lov na rekama
eæina ribolovnog iskustva je upra-
vo sa reka. Buduæi da su one uvek
V deo neke veæe vodene mre e, ribe
lako putuju iz jedne reke u drugu, uvek obogaæujuæi broj vrsta. Samo se
tako mo e objasniti redovni ulov planinskih riba i u ravnièarskim rekama.
Velike reke, kao što su Dunav i Sava kod nas, u svojim dubinama kriju kap-
italne primerke svih ribljih vrsta i svaki izlazak na vodu zaèinjen je tom
moguænošæu nesluæenog ulova.
polako poveæava (pla e i mesta gde stoka rado pije vodu) i mesta gde
se priobalno rastinje naginje nad vodom. Lovite ispod mostova. Koristite
sve vrste plovkaroških i dubinskih tehnika, kao i varalièarenje.
toka, koji u donjem toku imaju izuzetnu širinu i dubinu. Ovakve reke su
staništa velikog broja riba, pa èak i salmonida, sa tim da je brojnost jedin-
ki salmonidnih vrsta vrlo mali i gotovo ih je nemoguæe uloviti.
Bodorke i drugu sitniju belu ribu najlakše je naæi uz obalu na
dubini od 1,2 do 1,8 m, blizu drveæa ili bunja koji se nadvisuju nad
vodom. Bobice zove i gloga mogu biti u tom sluèaju izuzetni mamci.
Klenovi se obièno nalaze na istim mestima. Šarani se obièno zadr avaju
u pliæoj vodi, uz trsku i ševar, mada se mogu naæi i u dubljim delovima
toka. Uz trsku se mo e naiæi i na jato babuški. Kleniæi vole nešto br i tok,
posebno mesta gde se dno polako uzdi e. Bandari se nalaze na istom
mestu, ali se rado pribli avaju obali kako bi lovili belu ribu. Štuke se
obièno zadr avaju u priobalnom rastinju, odakle vrebaju plen. Mrene se
nalaze u brzom toku, na dnu, uvek uz neku potopljenu strukturu i nad
dnom koje je èvrsto. Najdublja mesta su mesta gde se okupljaju najkrup-
nije deverike i babuške. Tu se danju nalazi som. Smuða i bucova treba
tra iti u sredini toka, sa tim da se smuð obièno nalazi u donjoj polovini,
a bucov u gornoj polovini vode.
Kada birate mamac na ovim vodama, obratite pa nju da je miris
i vibracija ono po èemu æe ga ribe pronaæi. Koristite najmirisnije mamce,
kao što su sir ili mesni narezak, iznutrice ili fermentisane itarice. Ukoliko
kaèite ive mamce, obratite pa nju da ostanu pokretljivi na udici. Durbak
je jedan od naj ilavijih, tu su i crne gliste i pijavice, onda razne vrste glista
i mesnih crviæa. Od tehnika mogu se koristiti sve tehnike dubinskog
ribolova sa hranilicom, plovkarenje, kao i varalièarenje i muvanje.
Brane i ustave
174 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Mlinovi
Mlinovi pogonjeni reènom strujom su vrlo èesti u Vojvodini. Nizvodno
od ovih mlinova, stvaraju se bazeni vrlo slièni onima kod brana i ustava.
Meðutim, glavna razlika ova dva terena je u tome što se kod brana i usta-
va celokupan tok vode usmerava preko ustave, dok se kod mlinova iz
glavnog toka odvaja jedan krak, prolazi kroz mlin i vraæa u prvobitan tok.
Na ovim mestima dolazi do jake turbulencije vode. Takoðe, mlinovi su
stalni izvor hrane za ribe.
Na ovom mestu se mogu naæi deverike, u najdubljim delovima
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 175
bazena i treba ih loviti dubinskom metodom na hleb ili ito, u sumrak ili
u prvih par sati nakon zalaska Sunca. Bandari se okupljaju na ovim mes-
tima, jer su dna bazena prepuna balavaca i ru a kojima se oni rado
hrane. Treba ih tra iti kako na dnu, tako i u najpliæim priobalnim delovi-
ma. Bodorke se obièno zadr avaju u jatu na sredini bazena, u gornjoj
polovini vode. Najbolje ih je loviti waggler metodom. Klenovi i mrene
se zadr avaju uz sam mlin, obièno u jaèoj struji pretra ujuæi dno (mrene)
i površinu vode (klen). Pri dnu, kriju se štuke, odakle vrebaju sitnu ribu.
Treba ih loviti kako dubinskom metodom, tako i varalièarenjem.
Mostovi
176 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Ušæa
Svako ušæe, bez obzira na velièinu tokova koji ga èine ribe rado nasel-
javaju. U zimskim mesecima veliki broj ribljih vrsta upravo dolazi do ušæa
manjih reka u veæe kako bi prezimile na veæoj dubini. Generalno gledano
tri tipa ušæa su:
• Ušæe brzog toka u spori - je mesto gde se na malom pros-
toru mo e naæi veliki broj razlièitih ribljih vrsta. Jako komešanje vode,
spira deo naslaga na dnu i produbljuje ga, stvarajuæi kameno-pešèano
dno sa dubljim bazenom. U ovom bazenu rado se nastanjuju klenovi,
mrene i kleniæi, dok par metara dalje, tamo gde je dno ostalo prekriveno
muljnim nanosom velike reke mo ete naæi bodorku, deveriku, štuku ili
bandara. Ova ušæa su posebno interesantna sa poèetka leta kada se
ribe mreste i u vreme najveæih vruæina, kada ribe dolaze u ove vode
pune kiseonika. Troting tehnika se koristi u br em delu toka, kada se lovi
na crviæa i kastere. Za ribe dna koristite dubinske tehnike sa hranilicom
ili bez nje.
• Ušæe slabog sporog toka u brzi masivni tok - na ovim
ravnièarskim ušæima mo ete naæi štuku i bandara kako vrebaju iz trske.
Ukoliko nema mnogo grabljivica, bodorka, klen, deverika, linjak i šaran se
mogu veoma uspešno loviti. Zimi se na ovim ušæima mogu izuzetno
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 177
Plavne reke
Postoje dva trenutka kada se nivo reka toliko poveæa da one poplave
svoje priobalje. Jedan je proleæni, kada se nivo poveæava zbog otapan-
ja snega. Ribu ne treba tra iti dok reka raste, jer je u tim trenucima
izuzetno hladna, veæ kada poène da se vraæa u korita. Drugi je letnji,
kada se reke izlivaju zbog jakih kiša. I tada ribu treba tra iti kada nivo
poène da pada. Riba se nakon poplave, izmorena vraæa u staništa i
potrebna joj je ekstra hrana.
Ukoliko se odluèite da idete u lov kada je nivo vode visok,
obratite pa nju da su se ribe prilagodile novonastaloj situaciji i da su
napustila svoja stara staništa u kojima je tok prejak. Naselila su nove,
mirnije vode, plavine. Pored toga, riba je bli e obali, jer je tok vode tu
slabiji. Interesantna mesta su ona zaklonjena preprekama u vodi, ostrvi-
ma, stopama mostova, a nekada je i veæe drvo dovoljno da zaustavi jak
tok vode. Obratite pa nju na boène kanale koji se ulivaju u reku. Riba vrlo
rado ulazi u ove uske tokove u ovom periodu. U glavnom toku, u ovom
periodu treba tra iti samo dve vrste riba, klena i mrenu.
Kada lovite u ovim uslovima obratite pa nju da je prozirnost
vode vrlo mala. Koristite masne i mirisne mamce, kao što su mesni
narezak, sir ili fermentirane itarice. Pored mirisnih koristite i ive mamce,
koji svojim pokretima izazivaju ribu da napadne.
Lov s jeseni
Od septembra do novembra, promene vremena su toliko èeste da je to
glavna prepreka ugodnom ribolovu. Sa poèetkom hladnog vremena
vodene biljke poèinju da propadaju, lišæe poèinje da otpada sa drveæa
, te se veliki broj mesta gde se ribe sakrivaju uništava. Vetar poèinje
178 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
èešæe da duva, i meša vodu sve više je hladeæi. Ono što ide u korist
ribolovcu je da se ribe okupljaju u jata. Sada je cilj naæi jato. Meðutim,
nije retkost da je riba potpuno prestala da se hrani. U ovim periodima,
riba najèešæe uzima hranu ujutro i predveèe. Tada treba biti izuzetno
oprezan, jer i najkrupnije ribe u ovom periodu uzimaju mamac
izuzetnone no. Idealan dan je onaj nakon par dana padavina, kada nivo
poèinje da se spušta, a bistrina vode dostigne oko 45 cm.
Lov zimi
Kada zima jako stegne, samo tekuæi tokovi ostaju nezaleðeni i oni u ovim
danima mogu pru iti veliko zadovoljstvo. Klen i kleniæ, lipljen, pastrmka,
bodorka, manjov, bandar i štuka su ribe koje je moguæe loviti. Ukoliko
lovite na malim rekama obratite pa nju na prilaz, jer je riba izuzetno
plašljiva. Kada lovite na velikim zaleðenim rekama, obratite pa nju na
debljinu ledenog sloja. Tra ite mesta sa najtoplijom vodom i najdublja
mesta. U ovom periodu riba je slabo pokretljiva i potrebno ju je izazvati
mamcem, koji mora biti ili izuzetno mirisan ili izuzetno ivahan. Od meto-
da najèešæe se koristi troting metoda, vrlo lake verzije dubinskog ribolo-
va sa obaveznim indikatorima trzaja na vrhu štapa. Ukoliko primamljujete
ribu, radite to sa minimalnom kolièinom hrane.
DE
Kanali
Lov na kanalima
anali su izuzetno èesti u Vojvodini,
gde su graðeni zbog stvaranja
K plovne mre e, ali i zbog isušivanja,
odnosno navodnavanja poljoprivrednih površina. Kanali mogu biti uski
svega dva do tri metra, ali mogu biti i veliki plovni kanali u nekim delovi-
ma širi od 50 m. Dubina kanala retko prelazi 4 m, jer nije bilo praktiène
potrebe da se izgraðuju dublji.
Generalno gledano, kanali imaju izuzetno urbane i veštaèke
obale, sa vrlo malo struktura. Sam pravac protezanja kanala je pravolin-
ijski, tako da je tok uglavnom stabilan. Interesantno mesto za ribolov,
posebno u hladnim mesecima, je u blizini fabrika. Razlog ovome je što
fabrike u svom proizvodnom procesu koriste vodu i zagrevaju je, tako
zagrejanu vodu vraæaju u prirodni tok stvarajuæi toplija mesta, koja zimi
privlaèe ribu. U hladnom periodu, èamci su obièno privezani uz obalu
u zimovniku. Ovako grupisani, ribama pru aju zaklon i one se ovde rado
okupljaju. Ribu treba tra iti uz obalu obraslu trskom, ispod drveæa i
bunja koje se nadkrivljuju nad vodom, na mestima gde su podvodne
strukture i mestima gde se dubina kanala stepenièasto menja.
imaju srednji dublji deo i dve terase sa boka na polovini dubine. Nekada
prolaze starim tokovima reka i u tim delovima imaju vrlo slo eno dno.
Bodorke se u ovim vodama mogu vrlo lako naæi. Obièno su uz
samo obalu i rastinje. Zimi se spuštaju u dublje slojeve. Najèešæe se love
pec-pec tehnikama, pole štapovima ili staight lead metodom. Deverike
i babuške dele isti areal. Samo dno vode. Krupniji primerci se nalaze na
veæim dubinama. Love se svim dubinskim metodama sa hranilicom.
Babuške, ponekad prilaze priobalnom rastinju i tada ih treba loviti
plovkaroškim metodama. Šarane treba tra iti na hranjenim i proverenim
mestima. Bandari naseljavaju vodu iznad leve i desne terase, dok se
somovi i bucovi povlaèe u sredinu toka. Sa tim da prve treba tra iti na
dnu, a druge na samoj površini. Štuke nisu retke i u sezoni ih treba tra iti
blizu obale.
Lov zimi
Iako u kanalima ive gotovo sve vrste riba, zimi se mogu uspešno loviti
bodorka, deverika, štuka, bandar i smuð. Druge riblje vrste se ili vrlo
retko love ili ih je moguæe loviti samo ako je prethodio niz toplih dana.
Bodorku je zimi najlakše loviti pec-pec i monta ama sa kliznim
plovkom. Treba koristiti fini pribor jer riba trza vrlo slabo. Treba zabaci-
vati u najdublje delove tokova. Prihrana, ako je ima mora biti svedena na
minimum. Deveriku je zimi lepo loviti, posebno ako se naiðe na jato.
Koristite vrlo lake dubinske tehnike. Lovite na ive mamce. Štuka je zimi
aktivna. Nije loše doæi ranije i pokušati naæi jato sitne ribe. Ukoliko se
ono naðe, i štuka je u blizini. Lovi se svim metodama. Isto va i i za smuða
koji se po pravilu najbolje lovi kada je dan vla an. Štuku tra ite na ivica-
ma kanala, a smuða u sredini toka u gornjij polovini.
89
Ribe i staništa
Amur se hrani u
svim slojevima
Amur vode
Zimi miruje i ne
hrani se
Bandar 4,6m
3m
10m
3m
Danju se hrani
Bodorka Na ravnom delu dublje 5m
dubine 2,4m
bodorka je cele
godine
Zimi se nalazi na
dnu sa spoljne U jezerima se zimi
strane krivine 3m okuplja na naj-
dubljim mestima
1,2 m
Deverika
2,7m
Hrane se na dnu meðu
vodenim biljem
Staništa su mu bare i
jezera obrasla rastinjem
Karaš
Hrani se iskuljuèivo na
Zimi miruje
dnu meðu rastinjem
nepokretan na dnu
184 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Omiljene vode su im
reke i kanali
Kesega
U proleæe dolaze u Èesto plivaju u
pliæake kako bi se velikim jatima
parile (sa deverikom i bodor-
kom) i pretra uju dno
Klen
Tok
Kleniæ 1,5m
15cm
1,2m
0,9m
Linjak 0,6m
1,5m
0,6m
Jede ivotinjice sa
priobalnog rastinja pravac vetra
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe Tipovi ribolova u zavisnosti od terena 185
Kada love pri površini
love u sredini toka u grupi
Šaran
4,5m
4,5m
Skokovita promena
ostrvo Duboke vode sa spoljne
dubine dna
strane krivine
Rado patroliraju oko
Utoci malih kanala
ostrva
Pumpne stanice
186 Tipovi ribolova u zavisnosti od terena Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
Aleksandar Daki
Copyright 2002
I izdanje
tampa
tamparija T riton, Vrac
Novembra 2002.
Tira
500
ISBN 86-902935-2-3
799.12
TA J N E r i b o l o v a 2 : r i b o l o v n e t e h n i k e i
sistemi u zavisnosti od tipa voda / priredio
Aleksandar Daki . - [1. izd.] - V r ac :
A . D a k i , 2 0 0 2 ( V r a c : Triton). - 191
str. : ilustr. ; 20 cm
Ti r a 5 0 0 .
ISBN 86-902935-2-3
1. Daki} ,Aleksandar
a) Sportski ribolov
COBISS-ID 102150924