You are on page 1of 18

Lekovita svojstva penice: Jaa imunitet, pospeuje rast i razvoj organizma, protiv iscrpljenosti i neraspoloenja, regulie probavu, lei

osip, liaj i upalu koe, protiv upale grla i kalja, trovanja i bolova, sranih oboljenja i protiv preranog starenja.
Lekovita svojstva rai: Protiv eerne bolesti, anemije, bazetove bolesti, tegoba u klimaksu, migrene, zatvora, za poboljanje krvi i nervnog sistema. Lekovita svojstva jema: Smanjuje holesterol, jaa organizam, protiv starenja, avitaminoze, gojaznosti, neurastenije, bolesti krvnih sudova, greva u nogama, reume, iijasa, bolesti eluca i grla. Lekovita svojstva Ovsa ili Zobi: proiava krv, lei eernu bolest, u, jetru, leukemiju, gangrenu, bubrege, mokrani mehur i kanale, razne upale, slezinu, jajnike, matericu. Kaom od zobenih pahuljica uspeno se lei karijes, a aj od zobi lei eludane probleme i probleme unutranjih organa. Lekovita svojstva kukuruza: sniava krvni pritisak, pomae kod oboljenja krvnih sudova, za leenje dijabetisa, sranih oboljenja, odstranjuje kamenac iz bubrega, bolesti mokranih puteva, kaalj, rahitis, bolove u kimi, arteriosklerozu, katarakt plua, razne upale. Lekovita svojstva heljde: jaa otpornost kapilara i utie na sniavanje visokog krvnog pritiska, spreava krvarenje, pomae kod bolesti eluca, parazitskih oboljenja, bolesti koe i proliva. Lekovita svojstva prosoa: Lei kardiovaskularna oboljenja, aterosklerozu, bolesti organa za varenje, proiava kou i utie na lep ten, jaa kosu i nokte, protiv bolesti bubrega i mokranog mehura, protiv mokrenja u snu, proliva, greva u stomaku, gihta, za preznojavanje.

Pahuljice se prave od integralnih itarica. Doruak savremenog oveka ne moe se


zamisliti bez pahuljica. Najee se koriste ovsene (zobene), jemene, raane, penine, kukuruzne i sojine pahuljice. U kombinaciji sa semenkama, suenim voem i sirovim ili suenim klicama i mekinjama (musli) predstavljaju energetski jak doruak, lako svarljiv i blagotvoran. Obino se preliju vrelim mlekom, vodom, ajem ili jogurtom i ostave da odstoje desetak minuta (nije ih potrebno kuvati). Termiki su obraene tako da se mogu odmah k onzumirati, bez dodatnog tretiranja Lekovita svojstva oraha: Proiava krv, lei plune bolesti, katar creva, upalu sluzokoe oiju, unitava crevne parazite, jaa vid. Lekovita svojstva lenika: Protiv utice, proirenih vena, upale plua, niskog krvnog pritiska, proliva, hemoroida, za izbacivanje toksina iz organizma. Rese sa leske se koriste za pripremu lekovitog aja.

Lekovita svojstva badema: Protiv ira na elucu i goruice, nervnog zamora, bolesti creva, holesterola, sranih oboljenja, za normalizaciju krvnog pritiska. Dosta se koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji. Lekovita svojstva golice: lei prostatu, pospeuje pravilno luenje hormona, antioksidans, u narodu za isterivanje pantljiare. Sivozelenu pokoicu ne treba bacati jer je najlekovitija. Lekovita svojstva suncoketa: Antikancerogen i antivirusni. Kikiriki se obavezno mora prepriti ili ispei u rerni. Sadri 26% belanevina, 18,6% ugljenih hidrata, 47,5% ulja, tiamin, linolinsku kiselinu, riboflavin, niacin. Ne preporuuje se svakodnevno uzimanje kikirikija, jer moe prouzrokovati visok krvni pritisak i krvarenje iz nosa. Ovo ne vai za dijabetiare, koji ga mogu uzimati koliko ele. Ima lekovita svojstva protiv depresije. Lekovita svojstva susama: Ako vam nedostaje kalcijum moete potopiti jednu supenu kaiku susama sa 0,5 dcl jogurta i ostaviti tokom noi. Ujutro pojesti na tate. Lekovita svojstva lenenog semena: deluje kao laksativ, za iskaljavanje, protiv nadimanja i zvatvora, pomae leenju astme i hroninog kalja. Mnogima je problem kako da sami ispeku kikiriki, a da ga ne pregore ili ne presole i slino. Stavite V2 kg kikirikija u pleh. Poprskajte ga sa malo vode i malo protrljajte prstima. Kikiriki ne treba da bude natopljen, ve samo malo pokvaen. Posoliti ga sitnom morskom solju i ponovo protrljati prstima. Ponovo jo malo posoliti. Zagrejati rernu na 220C i ubaciti pleh. Smanjiti na 200C i pei 15 min. Iskljuiti rernu i proveriti da li je peen, ne treba ga meati. Obino mu treba jo malo, pa ga treba ostaviti u iskljuenoj penici. Po mirisu moete znati kad je gotov, ali ipak proverite. Izvaditi i ohladiti. Sluiti topao ili ohlaen, ne ljutiti tanku crvenu opnu, u njoj su vitamini, posebno grupe B. Ostale semenke se pripremaju slino, s tim to im treba manje vremena da se ispeku (suncokret, golica, susam). Soja se opere i ostavi preko noi da nabubri. Dobro se procedi i postupa se kao i sa kikirikijem. Orasi, badem i lenik se pokvase i posole i pripremaju kao kikiriki. Lenik se ne soli, samo se malo pokvasi. Badem se prvo popari vrelom vodom, ostavi 10-15 minuta i oljuti mu se koica. Zatim se posoli i pee u rerni kao ostale semenke, ili u erpi na ringli, uz stalno meanje.

Sojino mleko je izuzetno hranljiv i zdrav napitak, koji zamenjuje kravlje mleko. Po sastavu
je veoma uravnoteeno, jer sadri vitamine i minerale, proteine, nezasiene masne kiseline (50-60% vie od kravljeng mleka) i posebno gvoe, a uopte ne sadri holesterol ni mleni eer, koji je uglavnom u kravljem mleku uzronik raznih alergijskih smetnji. Sojino mleko takoe ne sadri bilo kakve nadraujue sastojke, pa je lako svarlji-vo i mogu ga konzumirati

bebe i deca. Preporuuje se onima koji pate od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska, ateroskleroze i holesterola. Ima prirodan blag pomalo slatkast ukus i fini miris. Najee se moe nabaviti kao mleko u prahu, a moete ga pripremiti i sami od sirovog zrna soje. Mleko se priprema na sledei nain: 3 olje sojinog zrna dobro oprati i potopiti da odstoji preko noi. Procediti (vodu baciti) i samleti mainom za meso dva puta. Naliti sa 6 litara vode i kuvati da provri. Kada provri dodati 1 dcl hladne vode i postupak ponoviti tri puta. Kada trei put provri skinuti sa vatre i sipati u cediljku obloenu sa nekoliko slojeva iste gaze, koja je postavljena iznad veeg lonca ili plastine posude da se procedi. Skupiti krajeve gaze i vrsto ih zavrtati da bi se iscedilo to vie tenosti, tj. soja mleka. Masa koja ostane u gazi naziva se okara i moe da se koristi za pripremu ufti od povra, proje, slanog peciva, hlebova i si. Kod korienja okare treba voditi rauna da joj je trajnost ograniena na dva do tri dana na hladnoj temperaturi.

Med
Med je prirodna hrana koja je, zbog visokog sadraja vitamina, minerala, ugljenih hidrata, proteina i masti, u mogunosti da nadoknadi svaki nedostatak koji se moe javiti u naoj svakodnevnoj ishrani. Minerali potiu iz zemljita na kome rastu biljke i dospevaju u nektar od koga pele prave med. Polen je izuzetno bogat vitaminom C (mnogo vie od skoro svih vrsta voa i povra) i od koliine polena u medu zavisi i obogaenost meda vitaminom C. Polen takode sadri proteine i masti i razne ugljene hidrate (eer, skrob, celuloza). Med je gradivna hrana, prepuna materija neophodnih za razvoj i obnovu elija. On vrlo brzo oslobaa dosta energije i predstavlja izvor pogonske energije srca. Miii funkcioniu tako to koriste ugljene hidrate i proteine. U medu je sadran prirodni eer i veoma mala koliina meda zadovoljava dnevne potrebe organizma. Veruje se da postoji direktna meuzavisnost produenja ljudskog veka i koliine i vrste hrane koja se dnevno unese u ogranizam. Dovoljno je da se u toku dana uzmu dve kaiice meda sa dve ae vode i dve kaike jabukovog sireta. Prednosti meda u odnosu na druge vrste eera su: brzo i lako se asimiluje (u krv dospeva nakon 20 minuta od uzimanja), odmah zadovoljava potrebu za energijom i tako omoguava vrlo brz oporavak u sluaju umora i iscrpljenosti, deluje umirujue na organizam, ne nadrauje zidove organa za varenje, manje optereuje bubrege. Izuzetno je dobar za sportiste, koji svoje rezerve energije ele svakodnevno da zadre na visokom nivou, lako se vari i ne optereuje eludac, zadrava telesnu masu, poveava izdrljivost prilikom napornih takmienja i treninga.

Blagotvorno dejstvo meda posebno je primenjeno u narodnoj medicini kod leenja bolesti disajnih organa i svih vrsta nazeba i kalja, anemije, smanjenja krvnog pritiska, ublaavanja napetosti celokupnog organizma i poboljanja sna, ublaavanja nonog grenja miia, leenja opekotina i nonog mokrenja kod dece. Med ima posebno antiseptiko i antialergijsko dejstvo, jer u sebi ne sadri bakterije - one ne mogu da opstanu u medu. Za dobar san i poveanje otpornosti organizma uvee pred spavanje preporuuje se uzimanje kaiice meda razmuene u olji toplog mleka. U kombinaciji sa orasima i limunom efikasno lei anemiju: u 1/2 kg meda dodati istu koliinu mlevenih oraha i sok od jednog limuna. Uzimati po kaiicu ujutro na tate. Za jaanje organizma dobro je tokom dana povremeno uzimati po kaiku sledee meavine: 2-3 kaike meda sa rendanom jabukom i sokom od pomorande. Leenje hroninih oboljenja disajnih organa, sinusa i grla i neotpornosti na este nazebe, prehladu i slino. Vrlo je efikasno: u toku mesec dana konzumirati od 2,5 do 3 kg vrcanog meda; najbolje da to budu bagremov, livadski i umski (po 1 kg). Med je vrlo prijatnog ukusa i treba ga koristiti u svakoj prilici umesto eera i ostalih zaslaivaa. Najbolje ga je uzimati posle jela, po dve kaiice nakon svakog obroka. Med treba drati u staklenim ili plastinim posudama (nikako metalnim), a prilikom jela koristiti drvenu, plastinu, keramiku ili staklenu kaiicu. U dodiru sa metalom dolazi do oksidacije i stvaranja tetnih materija.

Jabukovo sire
Jabukovo sire je vana namirnica u prirodnoj i zdravoj ishrani, jer ima visok sadraj kalijuma, koji je neophodan za rast, razvoj i odravanje mekoe i gipkosti telesnih tkiva. Kalijum se poredi sa kalcijumom, jer je neophodan mekim tkivima na isti nain na koji je kalcijum potreban tvrdim tkivima. Nedostatak kalijuma moe izazvati mnogobrojne tegobe, meu kojima je najtee oboljenje zglobova. Da vaem organizmu nedostaje kalijum moete primetiti, pre svega, po tome to gubite ivotni elan i imate oseanje duboke obeshrabrenosti. Postajete letargini i lenji, jer oseate duhovni i fiziki umor i veoma se lako zamarate zbog slabosti koju oseate u miiima. Ujutru jako teko ustajete i oseate se iscrpljeni. Zatim, osetljiviji ste na hladnou, posebno ruke i tabani i podloni ste estim nazebima; skloni ste zatvoru; gubite apetit i oseate gaenje i povraanje; kvare vam se zubi; koa vas esto svrbi, a dolazi i do pojave bubuljica; opada vam kosa; nokti se cepaju; posekotine vam teko zarastaju; nou vam se gre miii na nogama; tabani vam otvrdnjavaju i podloni su

uljevima; nou nemirno spavate. Svi ovi simptomi se povremeno javljaju i teko je otkriti da vam nedostaje ba kalijum. Sa godinama starosti, koliina kalijuma koja je neophodna organizmu se poveava. Najbre e se nadoknaditi kalijum ako se ujutro na tate srce i uvee pred odlazak u postelju uzme napitak spravljen od dva decilitra vode i jednom kaiicom jabukovog sireta. Ovom rastvoru moete dodati i kaiicu meda, posebno ujutru. Pored toga to je bogato kalijumom, jabukovo sirce ima mnogobrojnu lekovitu primenu, jer vezuje kalijum sa drugim mineralnim sastojcima. Bogato je fosforom, kalcijumom, sumporom, gvoem, natrijumom, hlorom, magnezijumom, odnosno svim mineralima koji se nalaze u samoj jabuci. Najbolji rezultati primene jabukovog sireta primeeni su kod leenja hroninog umora, visokog krvnog pritiska, migrene, zapaljenja grla, vrtoglavice, trovanja hranom (unitava tetne bakterije u sistemu za varenje), zapaljenja bubrega, infekcije beike i smanjenja telesne teine. Za leenje hroninog umora najbolje je uzimati meavinu jedne olje meda sa tri kaiice jabukovog sireta. Uvee pred spavanje treba uzeti dve kaiice ove smese. Kod zapaljenja grla, kaiicu jabukovog sireta izmeati sa jednom aom vode i na svakih sat vremena ispirati grguranjem, a zatim popiti. Ukoliko elite da se oslobodite vika kilograma, preporuuje se uzimanje jedne ae vode sa dve kaiice jabukovog sireta izmeu dva obroka. Jabukovo sirce ubrzava sagorevanje masnog tkiva u organizmu i spreava njegovo nagomilavanje. Potrebe svakog pojedinog organizma za kalijumom su individualne, pa se preporuuje poveanje dnevne doze ukoliko za to oseate potrebu ili primetite neke od navedenih simptoma nedostatka kalijuma.

Zaini
Upotreba biljnih zaina i mirodija u ishrani povezana je sa obiajima, navikama i kulturnom tradicijom naroda. Zaini bi se mogli definisati kao aromatino bilje koje koristimo u kulinarstvu u obliku praha, listia, plodova, bobica, semenki, cvetnih latica, pupoljaka i korenia. Dodajemo ih jelima u sveem ili suenom stanju da bismo oplemenili i poboljali miris, ukus i estetski izgled hrane. Najrasprostranjenija i najpraktinija primena zaina je u obliku praha, koji treba uvati u hermetiki zatvorenim posudama, jer lako ishlapljuje i gubi miris i ukus. Pored prijatnog ukusa i mirisa koji daju hrani, zaini su veoma bogati vitaminima i mineralima i imaju brojne lekovite sastojke, tako da stimuliu luenje sokova za varenje i ublaavaju odreene tegobe u organizmu. Treba ih uzimati u umerenim koliinama, posebno ako su

otrog i jaeg ukusa, da ne bi izazvali neeljene efekte. Uobiajeni zaini na naem podruju su biber, aleva paprika, perun, mirodija, beli luk, lovorov list, celer. Ali, zbog uticaja stranih kultura, sve vie se koriste i drugi, egzotiniji zaini. Ne postoje stroga pravila i ogranienja prilikom korienja zaina. Oni ine vau trpezu bogatijom i matovitijom i od vae inventivnosti i linih aspiracija u kulinarstvu u mnogome zavisi kako ete prilagoditi i spojiti odreene ukuse. Ako ve posedujete izvesno kulinarsko iskustvo, lako moete da u vau ishranu uvedete nove zaine. Za poetak, dovoljno je da uobiajenim zainima i nainu pripremanja jela dodate neki od egzotinih i da probate da li vam prija. U poglavlju o receptima ovog prirunika pronai ete upravo i takve recepte koji vam omoguavaju da u svoju ishranu bez velikih izmena polako uvedete dodir drugih kulinarskih kultura. Osnovne karakteristike navedenih zaina daju se kao orijentacija u svakodnevnoj primeni i njihovom kombinovanju:

Aleva paprika: suena paprika, mlevena paprika, tucana paprika, slatka paprika ili ljuta
crvena paprika, koristi se prilikom pripremanja orbi, sosova, pasulja, sarmi i variva. Bogata je vitaminom C i karotinom.

Ljuta paprika pojaava cirkulaciju i znojenje, proiava creva, unitava gliste i parazite u
crevima, proiava znojne lezde, pomae rastvaranju krvnih ugruaka i laku apsorpciju hranjljivih materija. Anis (mora, janez): koristi se list i seme, koje je jaeg ukusa i slian je mentolu.

Anis se koristi u pripremi salata, sosova, jela od povra i orbi, kao i testa i kolaa.
Poboljava varenje, smanjuje nadimanje, ublaava kaalj, glavobolju i smiruje zapaljive procese.

Biber je poreklom iz Indije, a smatra se najpopularnijim zainom, zastupljenim u svim


svetskim kuhinjama. U obliku je zrna ili praha, a moe biti crni biber ili beli biber (zeleni biber). Najbolje ga je mleti pred samu upotrebu. Olakava varenje hrane, deluje stimulativno na krvotok.

Beli luk: koristi se uglavnom u sveem stanju (iseckan, izgnjeen ili isceen) ili kao prah.
Njegova upotreba je veoma rasprostranjena jer deluje i kao antiseptik, poseduje i antibiotska svojstva, sniava krvni pritisak, poboljava probavu.

Mirodjija: koriste se igliasti listii u sveem ili suenom stanju. Veoma je aromatina i
dodaje se orbama, sosovima, varivima (posebno graku i tikvicama), turiji. Mirodjija pojaava rad bubrega, ublaava greve u stomaku (aj), jaa otpornost organizma.

Perun: uglavnom se koristi u sveem obliku i vrlo je omiljen u itavom svetu, u skoro svim
jelima od povra, supama, orbama, sosovima, prelivima. Bogat je vitaminima C, A, B1, B2 i E. Sniava pritisak, smiruje nerve, izbacuje toksine iz tela, ublaava bolove. Koristi se i kao aj.

Celer: upotrebljava se i list i koren, kao dodatak supama, orbama varivima, sarmi i
salatama. Ublaava reumatine tegobe i sniava krvni pritisak, pomae probavu i apsorpciju, podmlauje, ublaava bol u zglobovima.

Lorberov list - lovorov list: potie iz mediteranskih zemalja i veoma je aromatian.


Posebno se koristi u kombinaciji sa razliitim zainima za pripremu jela od pasulja, soje, kupusa, paradajza, peurki. Smanjuje nadimanje, uklanja neprijatne mirise.

Bosiljak: koristi se lie, svee ili sueno, pre svega za salate, orbe, sosove i prelive, a
posebno jela od paradajza. Dodaje se pri samom kraju kuvanja, radi jae arome. Bosiljak ima umirujue dejstvo, oputa, ak i uspavljuje. Pospeuje varenje i pojaava apetit. Koristi se kao aj.

Nana - menta: ima izrazito osveavajui miris i ukus, pa se dodaje jakim i tekim jelima.
Koristi se kao dodatak kremovima i sladoledima. Olakava varenje. Nana kao aj deluje delotvorno na stomane tegobe. Pomae kod odvikavanja od puenja.

alfija: potie sa Mediterana, prijatnog je mirisa i gorkog ukusa. Koristi se kao dodatak
sosovima, a najvie se upotrebljava u specijalitetima Srednjeg Istoka. Smatra se jednom od najlekovitijih biljaka - sniava temperaturu, proiava krv, ublaava glavobolju i nervnu napetost, pospeuje varenje, ima antiseptiko dejstvo.

Majina duica: ima prijatan miris i pomalo otar ukus, koristi se za razne orbe, posebno
od paradajza. Deluje kao prirodni konzervans. Umiruje nerve i ublaava stomane tegobe. Majina duica se koristi i kao aj za otklanjanje promuklosti i proiavanje disajnih organa i krvi.

Hren: upotrebljava se koren, uglavnom kao dodatak salatama, sa majonezom ili pavlakom i
varivima. Hren ima otar, ljut ukus i treba ga obazrivo koristiti. Ima najvie vitamina C od svih biljaka, kao i antibiotske sastojke. Posebno je delotvoran kod leenja glavobolje, obolelih disajnih organa, zatim jaa krvne sudove, ublaava dijabetis, sniava krvni pritisak, pojaava intelektualne sposobnosti i optu vitalnost organizma.

Origano: veoma je aromatian i ima opor i gorkast ukus. Najvie se koristi u italijanskoj,
panskoj i grkoj kuhinji u jelima od povra, pirina i testa. Efikasno lei upale disajnih organa, glavobolje, iznurenost i prehlade, a pomae varenju i smiruje eludane tegobe.

Kapar: koriste se pupoljci biljke (marinirani), kao i sueno seme, kao dodatak salatama i
sosovima, najvie u mediteranskom kulinarstvu. Podstie varenje i otvara apetit.

Ruzmarin: ima intenzivan miris i najvie se koristi u italijanskoj kuhinji, uglavnom za supe,
orbe, marinade, sosove. Koristiti ga obazrivo, da miris ne preovlada itavim jelom. Ruzmarin deluje stimulativno na krvotok i varenje, pomae kod malaksalosti.

Majoran: aromatian je i koristi se u orbama, varivu, peurkama, jelima od sira. Veoma se


rasprostranjeno koristi. Sadri vitamine A i C, a smiruje kaalj i prehladu.

Melisa: koriste se listii koji imaju miris slian limunu, pa je zovu i limun-trava. Slui kao
dodatak supama, sosovima, za marinade, slatko. Ima visok sadraj vitamina C, pa jaa otpornost organizma, smiruje nerve i poboljava san.

Djumbir: potie iz tropskih predela jugoistone Azije. Djumbir se koristi u sveem i


suenom stanju ili kao prah. Zastupljen je u Indijskoj kuhinji, za pripremu jela od povra, orbi, sosova, pirina, kao i poslastica. Lekovita svojstva djumbira: smiruje kaalj i prehladu, spreava pojavu glavobolja i migrene, ima antiseptino dejstvo. Obloge od djumbirove vode poveavaju cirkulaciju i ire krvne sudove, ublaavaju akutne i hronine bolove kod reumatizma, artritisa, kime, stomanih greva, kamena u bubregu i unoj kesi, zubobolje, asmatinih napada, bronhitisa, zapaljenja jetre, prostate, ubrzavaju regeneraciju oteenog tkiva, ublaavaju napetost miia.

aj protiv prehlade:
* 1 koren djumbira (sve ili osuen) ili 2 kaikice praha * 1 kaikica malteksa ili meda * 1/2 limuna U pola litra vode staviti opran i iseen koren i kuvati oko 20 min. Skloniti sa vatre i ostaviti da se ohladi na oko 50C. Dodati zaslaiva, a zatim limun. Piti dok je topao i sve. Djumbirova voda se priprema na sledei nain: prokuvati 4,5 L vode i smanjiti temperaturu. U meuvremenu izrendati 100 - 140 grama sveeg korena djumbira (rendati kruno) ili uzeti 30 - 40 g. praha i u platnenoj kesici ili vieslojnoj gazi staviti u vodu i ostaviti da krka 5 min. Voditi rauna da voda sa djumbirom ponovo ne provri, jer e biti uniteni aktivni sastojci umbira. Povremeno stisnuti vreicu sa umbirom uz zid lonca da bi se dobila tamno smea, miriljava tenost. Obloge treba da budu vrele kada se stavljaju na obolelo mesto. Voditi rauna da koa ne izgori. Oblogu prekriti suvim pekirom da bi se to due zadrala vrelina.

Kari: osnovni zain u Indijskoj kuhinji, po kome je najpopularnije jelo u Indiji dobilo naziv
"kari". Veoma je pikantan i pravi se kao kombinacija nekoliko zaina (cimet, kardamom, karanfili, kim, korijander, crni biber) koji se melju u prah.

Kajen: ljut, otar zain, slian alevoj paprici, poznat je i pod imenom indijski biber ili crveni
biber. Predstavlja meavinu ilija - panski biber i gvinejski biber. Najvie je zastupljen u meksikoj i indijskoj kuhinji.

Korijander: spada meu najstarije zaine, a potie iz jugoistone Evrope. U Indiji, Kini i
Egiptu se gaji ve hiljadama godina. Veoma je aromatian i koristi se u obliku zrna, praha i u sveem obliku. Listovi podseaju na perunov list i dodaje se jelima na samom kraju, posebno indijskim orbama i karijima. Zrno i prah se koriste posebno u indijskoj kuhinji, za pripremu jela od povra, ali i poslastica. U naoj kuhinji se koristi u obliku zrna, kao dodatak turiji. Lekovita svojstva korijandera: prirodni je diuretik, isti beiku, pomae probavu, olakava probleme munine, morske bolesti i povraanja, ublaava kone upale.

afran: prah tamno narandaste boje koji daje jelima lepu utu boju. Indijska jela se ne
mogu ni zamisliti bez ovog zaina. afran se koristi za pripremanje orbi, jela od povra, karija, pirina (basmati). Da bi se dobilo pola kilograma praha potrebno je 75 hiljada cvetova, pa je zbog toga najskuplji zain na svetu.

Kurkuma - tumerik: veoma slian afranu po boji koju daje jelima, ali je ukus malo otriji
i oporiji, a boja svetlije i sveije narandasta. Primenjuje se kao i afran, u svim indijskim jelima naii ete na boju i ukus kurkume. Lekovita svojstva kurkume: proiava krv, pomae kod oboljenja disajnih organa, kalja i astme, ublaava artritis, ima protivupalna svojstva, odrava floru creva u ravnotei, pomae kod leenja dijabetisa jer regulie nivo eera u krvi.

Kardamom: koristi se u zrnu i prahu i jedan je od najskupljih zaina na svetu. Posebno je


omiljen u Indiji, vedskoj i zemljama biveg Sovjetksog Saveza. Kardamom se koristi u meavinama zaina, za pripremanje jela od povra, karija i slatkia (indijski puding, vedske pogaice). U arapskim zemljama dodaje se crnoj kafi. Lekovita svojstva kardamoma: aromatian, stimulativan i osveavajui, pomae probavu, osveava dah, podstie rad srca, jaa plua. Treba ga koristiti u malim koliinama.

Pimet: popularan je u Meksiku, Indiji i Jamajci. Ima slian ukus biberu, ali nema toliku
ljutinu i otrinu. Pimet je prijatnog mirisa i koristi se za orbe, pikantne umake, turiju, kolae.

Kim: koristi se seme koje je tamno braon boje, kao dodatak jelima od mahunarki, kupusa,
pecivu i hlebu, krem sirevima. Posebno je omiljen u skandinavskoj i nemakoj kuhinji. Kim sveem obliku (list) koristi se kao dodatak salatama, barenom povru i sosovima. Bogat je proteinima i olakava varenje i ublaava greva u stomaku, posebno se daje novoroenim bebama u obliku blagog aja.

Cimet: aromatina kora tropskog cveta koji se koristi i kao prah. Koristi se kao dodatak
poslasticama, a na Dalekom Istoku i u Indiji i za pripremu slanih jela. Lekovita svojstva cimeta: okrepljuje telo i deluje anti-septino i detoksino na organizam, poboljava probavu, podstie znojenje, koristan je kod prehlada i kalja. Koristi se u malim koliinama i u kombinaciji sa drugim zainima.

Vanila: aromatian plod tropske biljke, po obliku slian boraniji. Vanila se koristi kao ipka,
prah ili ekstrat vanile za pripremu kolaa i ostalih poslastica. Vanila je omiljena u itavom svetu.

Karanfili: osueni cvetni pupoljci jakog, prijatnog mirisa i gorkasto -ljutkastog ukusa.
Koristi se za pripremanje slanih jela, poslastica, toplih napitaka (jogi aj), a za postizanje arome dovoljno je svega nekoliko klinia. Deluje kao antiseptik.

Muskat - morski orai: plod tropske biljke (malajskog drveta) koji se prilikom
upotrebe renda i dodaje slanim i slatkim jelima, itu, varivima, kremovima, pudinzima i sosovima. Prijatnog je mirisa. Lekovita svojstva muskatnog oraia: ima blago umirujue dejstvo i koristi se kod nesanice, deluje protiv dijareje i munine, olakava varenje, pojaava funkcije srca i mozga. Muskatni orah se koristi u malim koliinama i ne treba ga davati deci.

Ko sme piti Tahitian noni sok? Tahitian Noni Juice je za razliku od hemijskih pripravaka, potpuno prirodan proizvod (bez dodataka eera, hemijskih materija, konzervansa i sl.). Zbog toga ,ali i njegove drevne upotrebe za prehranu, nisu poznati nikakvi negativni efekti kod njegovih potroaa. Duga upotreba, kao i savremeni rezultati, kao i brojni oduevljeni korisnici u celom svetu dokazuju da se niko, pa ni mala deca, dojenad i trudnice ne trebaju brinuti prilikom upotrebe ovog izuzetnog soka. Svi mogu piti Tahitian Noni sok, i zdravi (kao preventivu) i bolesni (kao pomo pri izleenju). Noni sok ne izaziva nikakve kontraindikacije i moe se uzimati uz lekove. Noni poveava prohodnost elijskih membrana. Tako lekovi bre prolaze i jae deluju. Kako dugo traje (rok trajanja)? Dok je zatvorena (sa orginalnom zastitnom folijom), boca moze stajati na sobnoj temperaturi (do datuma odtampanog na originalnoj etiketi), ali nakon otvaranja mora se drati na hladnom mestu. Pre svake upotrebe bocu treba dobro promukati. Koliko soka piti? Najbolji efekti se postiu kada se sok pije ujutro na prazan eludac (na tate), pola sata pre kafe, cigareta i jela. Piti polagano u gutljajima i mukati u ustima (osobe koje imaju problema sa desnima ili otvorenim ranama tome posvetiti veu panju). Ako se ujutro piju lekovi onda prvo popiti NONI sok, saekati 15-tak minuta, pa onda uzeti lek. TEST DOZA Deca do 16 godina: 3-5 dana po jednu kaiicu (ujutro) Odrasli iznad 16 godina: 3-5 dana po 15 ml odnosno jednu kaiku (ujutro) Test doza se uzima zato to mali postotak korisnika (10%) ima reakcije pri konzumiranju noni-soka (na primer: neugodnost u eludcu, manja glavobolja, reakcije na egzotino voe). Ako i doe do neke od navedenih reakcija, vano je napomenuti da je to zbog visoke koncentracije aktivnih, hranljivih materija (fermenti, enzimi, prokseronin i dr.). Dokle god te reakcije ne prou treba ostati na test dozi, a zatim nastaviti prema uputstvu. DOZIRANJE ZA ZDRAVE OSOBE Deca do 16 godina 7 dana, nakon test doze, 15 ml (ujutro, pola sata pre jela). Nakon toga 7 dana 2 x 30 ml (ujutro i uvee, pola sata pre jela). Posle, min. 90 dana, 15 ml (ujutro, pola sata pre jela).Nakon toga, preventivno, dovoljno je 10 ml (ujutro). Odrasli iznad 16 god. 7 dana, nakon test doze, 30 ml (ujutro, pola sata pre jela) Nakon toga 7 dana 2 x 30 ml (ujutro, pola sata pre jela). Posle, min. 90 dana, 30 ml (ujutro, pola sata pre jela).Nakon toga, preventivno, dovoljno je 20 ml (ujutro). DOZIRANJE ZA OSOBE SA ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA Deca do 16 godina 7 dana posle test doze 15 ml (ujutro, pola sata prje jela). Nakon toga 7 dana 2 x 20-30 ml ujutro i uvee, pola sata pre jela).

Posle, dok se ne oseti kvalitetno poboljanje, 2 x 15 ml (ujutro i uvee, pola sata pre jela). Nakon toga, preventivno, dovoljno je 10 ml (ujutro, pola sata pre jela). Odrasli iznad 16 godina 7 dana posle test doze 30 ml (ujutro, pola sata pre jela). Nakon toga 7 dana 3 x 40-60 ml (ujutro i uvee, pola sata pre jela). Posle, dok se ne oseti kvalitetno poboljanje, 2 x 30 ml (ujutro i uvee, pola sata pre jela). Nakon toga, preventivno, dovoljno je 20 ml (ujutro,pola sata pre jela). Napomena: Kod teih sluajeva (prema svedoanstvima korisnika) nakon udarne doze (deca: 3 x 20-30 ml; odrasli: 3 x 40-60 ml), neke su osobe produavale taj period i due od 7 dana ili su pak poveavale dozu. Ako se u organizam unese vie noni-soka od potrebne koliine, ne moe se dogoditi nikakav kontra-efekt, jer e organizam izbaciti viak prokseronina i prokseronaze preko koe ili kroz probavu. Ako nekome ukus noni soka nije prijatan, moe dodati malo vode ili prirodnog (negaziranog) vonog soka. U litri nonisoka se isto tako nalazi 11% prirodnog soka od groa i borovnice

Polagano ispijanje Tahitian Nonija Evo nekoliko tehnika za polagano ispijanje Tahitian Noni doza. POLAGANO ISPIJATI TAHITIAN NONI ZA: Akutna stanja. Akutnu bol . Hronini bol, da se pojaa efekat postupka za hronina stanja. Stanja kod kojih je gutanje teko. Teku bolest Savladavanje tenje za nikotinom ili drugim materijama koje izazivaju zavisnost.

KAKO POLAGANO ISPIJATI TAHITIAN NONI SOK: Ulij svoj dozu Tahitian Noni soka u olju. Uzmi malu koliinu soka i zadri je u ustima najmanje nekoliko sekundi pre nego to je proguta. Napravi razmak izmeu svakog guckanja od najmanje nekoliko sekundi pa do nekoliko minuta. Ponavljaj korak 2 sve dok ne potroi sav Tahitian Noni iz alice. JO O POLAGANOM ISPIJANJU TAHITIAN NONIJA: Umesto polaganog ispijanja iz olje, moe koristiti I cevicu. One su posebno pogodne ako ne moe sediti ili stajati. Ako ima problema sa gutanjem, neka ti neko daje Tahitian Noni uz pomo kapaljke. Ako eli polako ispijati Tahitian Noni dok si na poslu, ponesi svoj Tahitian Noni u termos boci. To e sok odrati sveim.

Za neke osobe polako ispijanje Tahitian Nonija uklanja bol efikasnije nego u sluaju naglog ispijanja kompletne doze Tahitian Nonija.Naravno, drugi pak uviaju da im je uzimanje kompletne doze Tahitian Noni soka odjednom od vee pomoi. Eksperimentii da vidi koja metoda ti vie odgovara.

Naglo ispijanje Tahitian Nonija


KADA NAGLO PITI TAHITIAN NONI SOK: Za naglo poveanje energije. Kod boli. Kod relativno manjih ozleda. Da ti pomogne razbuditi se ujutro. Da pokrene svoje telo u fazu pozitivne promene u ciklusu ozdravljenja. Da brzo podigne nivo zdravlja svoga tela. Kod doze za traumatina stanja. KAKO NAGLO PITI TAHITIAN NONI SOK: Ulij svoj dozu Tahitian Noni soka u olju. Popij sav sok u jednom ili dva velika gutljaja, bez zaustavljanja da uzme dah. JO O NAGLOM ISPIJANJU TAHITIAN NONIJA: Ispijanje doze bez zaustavljanja da se uzme dah nije tako teko kao to to moda zvui. Veina Noni doza se sastoji od 0,3 do 0,6 dcl tekuine. Naravno, ako Vam je fiziki nemoguce odjednom popiti Tahitian Noni, tada jednostavno pijte najbre to moete. Ako uzimate relativno velike doze Tahitian Nonija, poput doze za traumu (oko pola olje Tahitian Noni soka), moda ete morati celu dozu popiti u jednom ili dva gutljaja. Kada uzimate Tahitian Noni sok radi smanjenja bolova, pokuajte svoju prvu dozu uzeti odjednom, a ostale doze ispijajte lagano. Naglo ispijanje Tahitian Nonija je najdjelotvornije ako Tahitian Noni pijete na prazan eludac. Prisustvo hrane u elucu moe omesti sposobnost Tahitian Nonija da protrese tijelo i stavi ga u aktivnu fazu ciklusa ozdravljenja. To je faza u kojoj dolazi do pozitivnih promena.

1. Mnogi smatraju da je antioksidantska aktivnost vana funkcija NONI soka i jedan od razloga zato je toliko mnogo ljudi koji su ga pili izvestilo o uspenoj borbi sa simptomima karcinoma. 2. Zbog svojih analgetikih osobina NONI moe pomoi kod ublaavanja boli. Takoe sadri skopoletin koji djeluje protiv upala i potiskivanja hiostamina. 3. Kseronin, komponenta koju sadri NONI sok, moe pomoi kod unapreivanja zdrave strukture elija. NONI sok takoe moe ublaiti simptome sranih oboljenja. 4. U mom ispitivanju preko 25 000 osoba koje su pile TAHITIAN NONI sok, 85% je izvestilo o smanjenom krvnom pritisku za vreme konzumacije soka. 5. NONI moe pomoi kod modulacije zdravog imunolokog sistema, ili poboljanjem ve funkcionalnog sistema. 6. Mnoge osobe koje pate od fibromijalgije doivljavaju manjak energije. Poveanje energije koja se javlja konzumacijom NONI soka, jedan je od njegovih vrlo pozitivnih efekata. 7. Veruje se da NONI ojaava i pomae elijskoj strukturi. Mogue je da se ovo deava delovanjem NONI-ja kao adaptogena koji pomae bolesnim elijama da se oporave. 8. Pijenje NONI-ja moe pomoi kod ublaavanja simptoma dijabetesa, putem svoje sposobnosti da podstakne stvaranje skopoletina u telu i posrednim stvaranjem duinog oksida. 9. NONI moe pomoi kod ublaavanja tekih simptoma astme tako to ojaava i modulira imunoloki sistema i pojaava elijsku strukturu bronhiola. 10. Mnoge osobe koje pate od depresije osetile su veliko poboljanje kad su pile NONI. Razlog ovome moe leati u sposobnosti NONI-ja da modulira prirodne biohemijske materije poput hormona. 11. Neki naunici veruju da je NONI povezan s vrlo vanom biohemijskom materijom u telu koja se naziva skopoletin i koja moe unaprediti sposobnosti tela da se odupre bolovima. 12. NONI moe pomoi kod gubitka suvinih kilograma, potpomae dobar san, pomae kod regulacije nivoa eera u krvi i poboljava delovanje antioksidansa u telu. 13. NONI moe biti od pomoi onima koji pate od ADHD-a (poremeaja panje s hiperaktivnou) i to kroz svoju sposobnost stvaranja nekih hemijskih spojeva u mozgu. 14. Preliminarni rezultati pokazuju da postoji veza izmeu NONI-ja i seratonina. Istraivanja pokazuju da je NONI bio od velike pomoi kod leenja migrena.

15. NONI sok je bio delotvoran kao pomo pri leenju zavisnosti o heroinu, kokainu, marihuani, nikotinu, alkoholu, lekovima i kofeinu. 16. NONI moe pomoi u spreavanju preranog zgruavanja krvi, onemoguujui krvnim zrncima da stvaraju ugruke, povezane s udarima. 17. NONI je snaan ista slobodnih radikala koji moe dovesti do manjeg nivoa holesterola i spreavanju oksidacije LDL holesterola (loeg holeserola). 18. Mozak koristi NONI kako bi upravljao pamenjem i poboljao cirkulaciju krvi u mozgu. 19. NONI moe delovati kao "molekul- glasnik" koji omoguuje bolju komunikaciju izmeu nervnih elija u telu i mozgu. 20. NONI se moe primeniti i povrinski. Zbog svog protivupalnog i antihistaminskog delovanja, moe pomoi u borbi protiv alergija, problema s koom i upalama. 21. U mom ispitivanju 25 000 osoba koje su pile TAHITIAN NONI sok, 80% je izvestilo o optem poboljanju svog stanja za vreme dok su pili NONI, a 69% je reklo da ga nikada nee prestati piti.

Evo, konano sam nala lanak u "Ljekovitim biljkama" koji pie o pravilnoj prehrani protiv kolesterola, pa u napisati o tome s aspekta prehrane, a kako su pokazala znanstvena istraivanja. Namirnice koje smanjuju koliinu kolesterola i triglicerida u krvi: - enjak : 1 g ekstrata enjaka ili 5-6 enja svjeeg enjaka ili 0,3 dl soka od enjaka na dan smanjuje LDL kolesterol i trigliceride za oko 10%, a kod nekih osoba i do 50%, a poveava se dobri HDL kolesterol. Za odravanje kolesterola kasnije je dovoljno 2 enja na dan. Moe se napraviti i tinktura od enjaka: 10 enja enjaka usitniti i staviti u staklenku, prelijati s 5 dl rakije ili konjaka, odstoji 2 tjedna uz povremeno protresanje, a uzimati 2 puta na dan po jednu ajnu liicu na komadiu jueranjeg kruha. - grejp - uzimanjem ve 2 grejpa na dan moe se smanjiti kolesterol - crveni luk - to se vie luka uzima, to se vie smanjuje koliina kolesterola u krvi, jer on sadri tvari koje smanjuju ljepljivost krvi, rastvara ugruke i spreava nastanak novih - jeam - sadri tvari koje spreavaju proizvodnju tetnog LDL kolesterola u jetri - artioka - sadri cinarin koji sniava koliinu kolesterola u krvi, a sadri ga veinu komercijalnih ljekova za sniavanje kolesterola - grah - 1 alica dnevno kuhanog graha, slanutka, lee ili graka smanjuju lo kolesterol suhe mahunarke se ne probavljaju potpuno, a neprobavljene djelove napadaju bakterije pri emu se oslobaaju tvari koje daju signal jetri da prestane proizvoditi kolesterol i da isti tetni LDL kolesterol - crveno vino - i pivo - 2,5 dl dnevno smanjuje loi, a poveava dobri kolesterol - mrkva - 200 g ili 2-3 svjee na dan - gljive - shiitake gljive, ali i bukovae i ampinjoni sadre visoko nezasiene masne kiseline i vlakna koja sniavaju razinu kolesterola, triglicerida i fosfolipida u krvi - zob - 1,5 alica suhih zobenih mekinja ili 1 alica suhih zobenih pahuljica na dan - topiva vlakna u zovi mjeaju se s unim kiselinama koje nastaju razgradnjom kolesterola, spreavaju njegovu apsorbciju i izbacuju ih van iz organizma. - miljeko - nemasno mlijeko sniava, a punomasno poveava razinu kolesterola - soja - moe smanjiti kolesterol do 20% ako se uzima 6 puta tjedno. 4 ae sojinog mlijeka na dan smanjuje loi za 9%, a poveava dobri za 7%. Sojino mjlijeko ne sadri kolesterol kao kravlje, a sojin lecitin (fosfolipid u soji) osim to sniava kolesterol proiava stjenke krvnih ila i pospjeuje bolji rad srca - riba - sadri omega-3-masne kiseline koje smanjuju ljepljivost krvi, smanjuje loi a poveava dobri kolesterol, a 1-2 obroka ribe tjedno smanjuje rizik od sranih oboljenja za oko 50%. Ovih kiselina ima i u porturlaku, povru koje veina ljudi tretira kao korov. - maslinovo ulje - od svih ulja sadri najvie nezasienih masnih kiselina, sadri spojeve koji spreavaju gruanje krvi, popravlja omjer dobrog i loeg kolesterola i spreava nakupljanje kolesterola u arterijama. Dakle, pravilnom prehranom mogue je smanjiti koliinu kolesterola u krvi i rizik od sranih oboljenja. Dakako, ne mislim sad da sve treba odbaciti i jesti samo gore navedene namirnice, jer postoji jo mnogo namirnica koje smanjuju kolesterol u krvi, a mislim da ne moram uope pisati o tome kakva prehrana pridonosi poveanju kolesterola u krvi.

Dakako, postoji i mnogo biljnih pripravaka koji se koriste u te svrhe, ali kako s tim nemam iskustva, ostavljam iskusnima da piu o tome. QUOTE=Fermina-Daza]Ja imam svoje domae maslinovo ulje i troim ga u sve i svata.Ali ipak uvijek imamo( MM i ja) malo povien kolesterol.Ali, to moemo, volimo papati. Probat u i to s limunom. Evo jo jedan recept protiv kolesterola koji sam nedavno dobila.Nisam isprobala ali oni koji jesu kau da djeluje: -30 oienih enjeva enjaka -5 neprskanih limuna sa korom, sitno narezanih Dobro izmiksati.Dodati 1l vode i i prokuhati ( samo da zakuha ) Uliti u boce i drati na hladnom. Piti jednu aicu dnevno prije ili poslije glavnog obroka, 3 tjedna. Nakon 3 tjedna terapije napraviti pauzu od 8 dana i ponoviti. Miris enjaka se navodno ne osjea. Logino, limun skida miris. Ova terapija isti krvne ile od svih naslaga i preporaa cijeli organizam. Ja sam si sino napravila napitak po tvome receptu i moram priznati da je ogavno za piti a i dosta je gusto pa sam si jutros malo razrijedila!!!!!???? A to se tie mirisa enjaka i te kako se osjeti, cijela kua mi od sino smrdi..... Sada se samo nadam da e mi skinuti tu masnou!!!

Re: poviseni holesterol


Reply #1 on: 11.05.2003. 17:18

Sledeca mesavina je odlicna za holesterol Lincura - Gentiana lutea - 15 % Articoka - Cynara scolomus - 15 % Ruzmarin - Rosmarinus officinalis 35 % Maslacak - Taraxacum officinale 35 % Pomesati biljke u navedenoj razmeri jednu kasiku mesavine preliti sa dva decilitra vrele vode sacekati da se ohladi i piti polakim gutljajima Piti tri puta dnevno pre jela

LEK ZA SMANJENJE TRIGLICERIDA I HOLESTEROLA ide 6 limuna i 4 celera, 6 limuna iseckati sa sve korom na kockice a celer oljustiti odstraniti koren i perke i izrendati ga,pomesati ga u veliku serpu zajedno sa limunom(sa sve korom ) i litar vode ,to se ostavi da stoji 24 h,i zatim se iscedi al doooobro i iscedi kroz gazu. drzati u frizideru da se ne bi brzo pokvarilo tj ukiselilo i piti po 1 rakijsku casicu pre svakog obroka Moj otac je kao rezultat dugogodinjeg dijabetesa dobio modani udar i tada je imao i visoku masnou - njegova doktorica je rekla da to nikad nije srela u praksi,a ja tek poslije saznam da se masnoa skida sokom od cikle i narande. Danas, poslije godine dana od udara, nema probleme sa masnoom. Svaki dan dajem mu sok od naribane cikle i sok iscijeene narande i rezultati su fantastini.

You might also like