MASLOVLJEVA HIJERARHIJA LJUDSKIH POTREBA

Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba je teorija iz psihologije koju je stvorio ameriki psiholog Abraham Maslow , koja istie da se ljudske potrebe mogu razvrstati u grupe, i da postoji jasna hijerarhija izmeu tih grupa potreba. Nii nivoi potreba se moraju zadovoljiti prije nego to se aktiviraju potrebe viih nivoa. Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba se sastoji od pet grupa potreba a to su, od najnie do najvie, fizioloke potrebe , potrebe za sigurnou , potrebe za pripadnou , potreba za uvaavanjem , i potreba za samoostvarenjem . Obino se prikazuje u vidu piramide podijeljene na pet razina, gdje svaka grupa predstavlja po jedan nivo. Fizioloke potrebe su: potreba za hranom , vodom , zrakom , snom , seksom ; potrebe za sigurnou : neugroenost ivota, stalan posao , sigurnost obitelji , zdravlja , imovine ; potrebe za pripadnou : prijateljstvo , obitelj , seksualna intimnost ; potreba za uspjeha; i potreba za samoostvarenjem : moralnost , kreativnost , spontanost , rjeavanje problema , manjak predrasuda , prihvaanje injenica . etiri nia razina (fizioloke potrebe, sigurnost, pripadnost i potovanje) su grupirani kao potrebe nedostatka , koje se vezuju za fizike potrebe. Zadovoljenje ovih potreba pomae osobi da raste i razvija se kao ljudsko bie. Za razliku od njih koje se moraju zadovoljiti, potrebe rasta (samoostvarenje) se stalno razvijaju. Osnovna pretpostavka je da se vie potrebe iz ove hijerarhije pojavljuju tek nakon to su zadovoljene, veinom ili potpuno, sve potrebe nieg nivoa. Takoer, kada se jedna potreba zadovolji, opada znaaj njene motivacijske uloge, meutim, kada se neka potreba zadovolji, druga brzo zauzima njeno mjesto, tako da ljudi uvijek tee zadovoljiti neku potrebu. Ukoliko te potrebe nedostatka nisu zadovoljene, osoba e razviti u, fiziki i psihiki, nezdravu osobu. Maslov ju je svoju teoriju prvi put iznio u lanku Teorija ljudske motivacije ( A Theory of Human Motivation ), 1943. godine. Za primjer je uzeo ugledne ljude kao to su Albert Einstein , Jane Adams , Eleonora Roosevelt i Frederick Adams , a ne mentalno oboljele ili neurotine osobe , istiui da "studija sakatih, zaostalih, nezrelih i nezdravih primjera moe proizvesti samo sakatu psihologiju i sakatu filozofiju ". ( Motivation and Personality , 1987.)

Sljedea tabela prikazuje sve nivoe te primjere za njihovo ispunjavanje van posla i na poslu.