You are on page 1of 256

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim drava, radi svoje krivino pravne zatite odreuje

krivina djela i njihove uinioce i propisuje sankcije prema tim uiniocima. Krivino materijalno pravo, u odnosu na krivino procesno pravo, omoguava da se jedan krivini dogaaj formira u krivinu stvar kao predmet krivinog postupka, te je krivino materijalno pravo pretpostavka krivinom procesnom pravu. OPE NAPOMENE KRIVINO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivino zakonodovastvo sainjavaju: 1. Krivini zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brko distrikta, kojima su propisana krivina djela - u svim ovim zakonima koji ine dopunsko krivino zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivinog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su ve propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brko Distrikta); 3. U irem smislu, ovdje se ubrajaju Krivini procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvrenju krivinih sankcija; 4. Posebno krivino zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivinim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kanjivosti. Razlika izmeu Zakona i Zakonika kod zakona, krivina djela su sadrana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivina djela su sadrana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) na itavo podruje Federacije...kopnena teritorija, zrani prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene povrine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZATO JE TO ZNAAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivino odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su poinila djeca. Maloljetnik svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivino odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetnikog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRILACA KAO OBILJEJE KRIVINOG DJELA? Udruenje 3 i vie lica; Vie lica 2 ili vie lica Skupina 5 ili vie lica; Grupa udruenje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog injenja krivinih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa grupa koja nije nastala spontano ve formalno radi vrenja krivinih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zloinaka organizacija nastala formalno, ne spontano, a radi vrenja krivinih djela i to onih djela za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju od 3 ili vie godina. TAJNA? Ovdje je rije o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo etiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i optine (odluku o tajnosti donosi nadleni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) slubene tajne (odluku o tajnosti donosi nadleni organ pravnog lica, organ ovlaten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivino djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze uvanja tajne. Dakle, prvo su utvruje tajnost. To se u suenju zove iskljuenje javnosti. O tome odluuje sudsko vijee. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krae?) Svaka stvar koja se moe odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivino djelo krae struje, npr.). NAELO ZAKONITOSTI? Krivino djelo i krivine sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena krivina sankcija za djelo koje u trenutku izvrenja nije bilo propisano kao krivino djelo

2|Page

domaim ili meunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAENJE KRIVINOG ZAKONA? (obavezna primjena blaeg zakona)! Na poinioca krivinog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je vaio u vrijeme poinjenja krivinog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blaeg zakona) Ako je izmeu poinjenja i suenja (do donoenja pravosnane presude!) dolo do izmjene zakona, onda se na poinioca primjenjuje blai zakon! Ali koji je blai zakon? To uvijek zavisi od konkretnog sluaja.
1. zakon koji dekriminie dato krivino djelo (primjer krivinog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivino djelo, danas samo prekraj), 2. zakon koji proiruje osnove za iskljuenje krivine odgovornosti, dakle zakon koji propisuje iri osnov za ublaavanje kazne i/ili zakon koji predvia iri osnov za oslobaanje od kazne (primjer odgovornosti slubenog lica u sluaju prisile), 3. zakon koji predvia manju mogunost izricanja akcesornih sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blai zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja vie razliitih krivinih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne moe se krivino djelo stvarati nakon to je poinjeno, takvo djelo nemogue je naknadno sankcionisati ali samo naelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Sluaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraanje graana po osnovu povrede ljudskih prava pritvor, pravino suenje, retroaktivna primjena krivinog zakona). Maktouf je suen za krivino djelo ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva, koje je poinio u vrijeme kada Krivini zakon FBiH nije postojao, a tada vaei Krivini zakon SFRJ predviao je mogunost izricanja smrtne kazne. Sutina zahtjeva: uinio djelo ratnog zloina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviana smrtna kazna. U meuvremenu je doneen i na zakon i Vaingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivinim zakonom BiH predvia kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zloina. Apelant je u ovom sluaju traio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blai, jer entitetski zakon predvia kaznu do 20 godina za djelo ratnih zloina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u lanu 7. stav 1. iskljuuje retroaktivnu primjenu krivinog zakona, ali u ovom sluaju Ustavni sud donosi odluku da je lan 7. stav 2. predvidio izuzetak u sluaju krivinih djela ratnih zloina i krivinih djela protiv humanosti, ako se radi o normama koje su prihvatili civilizirani narodi.

3|Page

KRIVINO DJELO? Elementi krivinog djela


a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, krenje

odreene zabrane ponaanja ili povreda odreenih zatienih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipina samo za krivina djela, postoje i prekraji kao vidovi protupravnog ponaanja, ali stepen ugroavanja zatienih dobara nije tako velik kao kod krivinih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivino djelo (potivanje naela zakonitosti) c) Djelo ija su obiljeja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivinog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)


d) Djelo za koje je zakonom propisana odreena kazna

UPUUJUE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivinom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upuuju. Da bi se u takvim sluajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivino djelo ili ne, nuno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada emo biti u mogunosti utvrditi da li u konkretnom ponaanju postoje elementi krivinog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivina djela, npr. propisi koji se tiu graenja, protivpravnog prekida trudnoe i sl. Krivini zakon upuuje na neki drugi propis, vie (kod ratnih zloina ili povreda humanitarnog prava pozivanje na konvencije na meunarodnom nivou) ili nie pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivinog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivinog djela. Najbolji primjeri su krivina djela iz oblasti bezbjednosti saobraaja, gdje se mora pozvati na odgovarajui Zakon o bezbjednosti saobraaja na putevima (ZOOBS blanketna dispozicija, akt), ili krivino djelo protupravnog prekida trudnoe, gdje se mora pozvati na odgovarajui pravilnik, ili krivino djelo nastalo povredom odgovarajuih propisa o mjerama zatite na radu. Kod nekih krivinih djela trai se odreeno svojstvo, na primjer svojstvo slubenog lica kod krivinog djela pronevjere (slubeno lice je tada esto definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivino djelo zloupotrebe slubenog ovlatenja, koje ovlatenje je propisano odgovarajuim zakonom i internim aktom. Naelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujui za druge sudove u Federaciji, imaju samo upuujuu snagu, obavezuju samo sudska vijea samog Vrhovnog suda (dakle, rije je o sekundarnom izvoru prava) naime, ta je znatna imovinska korist, znatno ugroavanje bezbjednosti?? RADNJA KRIVINOG DJELA? Nain na koji se krivino djelo realizuje u stvarnosti, nain izvrenja krivinog djela; razlikujemo: alternativno odreenu (ko saini lanu ispravu, ko preinai stvarnu ispravu ili ko lanu ili preinaenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno odreenu (krivino djelo umske grae ini onaj ko u umi, radi krae, posijee jedno ili vie stabala, a ukupna drvna masa prelazi odreeni broj kubika; ili krivino djelo prevare, gdje se trai umiljaj, lano prikazivanje injenica, dovoenje u zabludu, te uslijed toga vrenje neke radnje na vlastitu tetu), dakle vie radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVINOG DJELA? Da bi krivino djelo bilo izvreno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica moe biti:
1. konkretna (materijalna) deava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivino djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne trai neki rezultat Da bi neko djelo bilo svreno, moraju se ostvariti sva obiljeja tog krivinog djela, inae se radi samo o pokuaju krivinog djela! UZRONA VEZA IZMEU RADNJE I POSLJEDICE KRIVINOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se iskljuiti sve druge okolnosti i dogaaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvrenja dovela do nastupanja zabranjene ili tetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvrenja ula u neprekinuti lanac dogaaja, onda kasnije eventualne mogunosti ili dogaaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teka tjelesna povreda treba tano utvrditi usljed ega je dolo do smrti, da li ba usljed te teke tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla sprijeiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no meutim vozi kao luak i u vonji zgazi neko tree lice koje podlegne. U tom sluaju, ne moe onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoeno u bolnicu biti kriv i za ovu saobraajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRENJA KRIVINOG DJELA? Fizika (svi osim djece) i pravna (novi institut, rije je uglavnom o nekom posrednom izvrenju, mora postojati krivina odgovornost fizike osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivina djela mogu poiniti sva ili bilo koje fiziko lice (tzv. opti subjektivitet), dok druga krivina djela mogu poiniti samo odreene osobe, koje imaju traeno svojstvo ili traenu okolnost, npr. edomorstvo (samo majka), zloupotreba slubenog poloaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuraunljivi, maloumninisu krivino odgovorni. NAIN IZVRENJA KRIVINOG DJELA?
1. injenjem aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sainjavanje falsifikovane isprave;


2. Neinjenjem pasivna radnja (kada poinilac, koji je pravno obavezan, propusti da uini

odreenu radnju, pa doe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

jednaka je izvrenju datog krivinog djela injenjem), npr. obaveze majke da hrani svoje dijete, eljezniara da digne ili spusti rampu, poslodavca da primjeni mjere zatite na radu... ini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRENJA KRIVINOG DJELA? Krivino djelo je uinjeno onda kada je uinilac radio ili kada je bio duan da radi, neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela. Ovo je vano zbog utvrivanja da li je uinilac bio kricino odgovoran u vrijeme izvrenja, zbog rokova zastare, te zbog primjene adekvatnog zakona. MJESTO IZVRENJA KRIVINOG DJELA? Krivino djelo je uinjeno tamo gdje je uinilac radio ili gdje je bio duan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvrenja; kod pokuaja i mjesto gdje je pokuao da radi te gdje je, po umiljaju poinioca, trebala nastupiti posljedica. Ovo je vano za utvrivanje mjesne nadlenosti suda! BEZNAAJNO DJELO? (institut koji iskljuuje postojanje krivinog djela) Djelo koje ima sva obiljeja krivinog djela, ali zbog naina izvrenja, niskog stepena krivine odgovornosti (u pravilu nehat), te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivino djelo. Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobaajuu presudu, to jeste da navedeno djelo nije krivino djelo. NUNA ODBRANA? (institut koji iskljuuje postojanje krivinog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna, da bi poinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijetei protupravni napad, koji se na drugi nain ne bi mogao odbiti, pri emu postoji srazmjer u intenzitetu izmeu odbrane i napada. Posjeduje sva obiljeja krivinog djela, ali se ne smatra krivinim djelom, osim u sluajevima prekoraenja nune odbrane, kada postoji mogunost blaeg kanjavanja, a u sluaju straha ili jake razdraenosti prouzrokovane napadom postoji mogunost oslobaanja od kazne ne od krivice, ve samo od kazne!) U izreci presude e stajati: kriv je, to je, ali se osuuje na blau kaznu; ili kriv je, to je, ali je primjenom lana 26. stav 3. osloboen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optunog akta, ali ne i za pravnu kvalifikaciju. Subjektivni i objektivni identitet optunog akta ko je poinilac (generalije) i dispozitiv (injenini opis djela). Jedini sluaj kada sud mijenja injenini opis optunog akta je u sluaju primjene instituta nune odbrane (kada se u injenini opis unose okolnosti koje konstituiu te institute!), npr. injenini opis promijenjen utoliko da se opie nuna odbrana.

6|Page

Kada postoji protivpravnost u postupanju nema nune odbrane!!! npr. mu pratio enu i njenog valera i doao na mjesto gdje se oni sastaju sa pitoljem (protivpravnost je u tome to je doao s pitoljem, naime njega niko nije napao). Tu nema stvarnog napada, niti prijetnje. Bitno je cijeniti sve okolnosti, pa i fiziku snagu napadaa i napadnutog, kao i recimo injenicu da jedan drugog poznaju, ili napada me neko za koga znam da je sklon vrenju krivinih djela, fajter Stav je Vrhovnog suda da u takvim sluajevima moe postojati nuna odbrana Za postojanje nune odbrane nije od znaaja injenica da li je u momentu napada napada bio krivino neodgovoran, npr. neuraunljiv. Postojae nuna odbrana i ako je napada neuraunljiv. Napadnuti moe postupati u nunoj odbrani i u sluaju kada ga recimo napada tue pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim e ga nastaviti tui. Znai dolo je do trenutnog prekida u napadu, ali e napad nastaviti. Ali, ako napada nakon to je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode, a onda ga napadnuti udari npr. noem u lea, to nije nuna odbrana, to je osveta. Nema nune odbrane u nunoj odbrani. Putativna nuna odbrana (anticipirana) nema istovremenog napada, umiljena. npr. jedan rekao drugom, kad skinem fixator ubicu te, a ovaj drugi ga onda ubije, jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji, oni nita nisu preduzeli. Prekoraenje nune odbrane npr. trijezan ovjek sa pitoljem u ruci i prema njemu se kree pijan, dignutih ruku, I onda ga ovaj sa pitoljem ubije umjesto da ga odgurne. U ovom sluaju postoji realan napad, moda i prepast, ali nema srazmjera u napadu. U sluaju prekoraenja nune odbrane postoji mogunost blaeg kanjavanja. Kod nune odbrane, uvijek se ide od blaeg sredstva za odbranu da bi se ispotovala srazmjernost napada i odbrane. Pitanje je intenzitetada li je to bio jedini mogui nain odbijanja protivpravnog napada. U pravilu, niko nije duan da trpi tui napad ili da bjei. Nuna odbrana je mogua samo u odnosu na napad ovjeka, u suprotnom se radi o krajnjoj nudi. KRAJNJA NUDA? (institut koji iskljuuje postojanje krivinog djela) Kod krajnje nude naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. Odbijanje istovremene, neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga, koja opasnost se nije mogla drugaije odbiti, pri emu postoji srazmjer u intenzitetu izmeu uinjenog zla i zla koje prijeti. Postupanje u krajnjoj nudi nije krivino djelo (presuda oslobaajua, nije krivino djelo), a kod prekoraenja vae pravila kao i kod prekoraenja nune odbrane (blae kanjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nudu osoba koja je po slubenoj dunosti obavezna da se izlae opasnosti (npr. policajac, vatrogasac). Prijetea opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu.

7|Page

POKUAJ? (krivino djelo u pokuaju) Postoji kada je izvrilac pristupio izvrenju krivinog djela, ali zabranjena posljedica nije nastupila. Za postojanje pokuaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je zapoeto izvrenje krivinog djela, b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod uinioca postojao umiljaj odnosno volja da izvri krivino djelo.
a) Osnovni konstitutivni elemenat pokuaja sastoji se u tome da je uinilac preduzeo

radnje kojima je zapoeto izvrenje krivinog djela. Moe se rei da je izvrilac zapoeo izvrenje kriv. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obiljeja kriv. djela (npr. izvjesno je da postoji pokuaj u sluaju kada je uinilac pucao u drugoga u namjeri lienja ivota i promaio; ili kada je zapoeo daviti rtvu u namjeri da je ubije; ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca, pa je uhvaen ve prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava, u fazi pripremanja). Nekada e biti dovoljno da je uinilac primijenio neko od sredstava ili naina izvrenja datog djela, (npr. kod razbojnitva ili silovanja, kod kojih pokuaj postoji ve samom primjenom sile od strane uinioca).
b) Sljedee obiljeje pokuaja sastoji se u tome da krivino djelo nije dovreno. Pri

tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokuaja:


1. nesvreni ili nedovreni pokuaj - postoji kada je uinilac zapoeo radnju

izvrenja, ali je nije dovrio iz nekih objektivnih razloga (npr. zamahne noem na drugo lice, ali radnju ne dovri, bilo svojom voljom ili postupanjem treeg)
2. svreni ili dovreni pokuaj - postoji kada uinilac u potpunosti izvri radnju ali iz

nekih objektivnih razloga eljena posljedica ne nastupi (npr. lice A puca na lice B, ali promai, ili puca u namjeri da ubije, ali samo rani rtvu)
c) Najzad, jedno od obiljeja pokuaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji

u umiljaju ili volji uinioca da izvri krivino djelo. Za postojanje pokuaja nuno je da je odluka o izvrenju djela definitivna, konana. (stoga nema pokuaja npr. kod onog ko je samo posegnuo, ko se samo maio za pitoljem, ali se nije jo odluio da puca, ve eventualno samo da zaprijeti). Budui da je umiljaj konstitutivno obiljeje pokuaja, u teoriji je vladajue shvatanje da je nehatni pokuaj nemogu. Postoje krivina djela koja kod kojih pokuaj nije mogu zato to ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvrena u vidu pokuaja (npr. uestvovanje u tui), a kod drugih opet sam pokuaj predstavlja izvrenje krivinog djela (npr. napad na ustavni poredak ili ugroavanje teritorijalne cjeline Federacije). KANJAVANJE ZA POKUAJ? Uinilac e se za pokuaj kazniti kao da je djelo i izvrio, ali se moe i blae kazniti. Kanjavanje za pokuaj predvieno je zakonom za sva djela za koja se moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna, a i onda kada zakon izriito odreuje kanjavanje za pokuaj.

8|Page

NEPODOBAN POKUAJ? Nepodoban pokuaj moe postojati obzirom na:


a) sredstvo izvrenja (npr. sluio se sredstvom nepodobnim za izvrenje krivinog

djela neispravan pitolj)


b) objekat (npr. pokuava ubiti nekog ve ubijenog, puca u le) c) nain izvrenja (npr. ubistvo ini neko nepodoban invalid noem pokuava ubiti

nekog jakog, nije u mogunosti da ga ubije). Kod svih nepodobnih pokuaja vano je da uinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada uinilac pokua uiniti krivino djelo, ali od izvrenja dobrovoljno odustane, odn. izvrenje krivinog djela sprijei. Dakle, uinilac je uao u kanjivu zonu, ali se potom predomislio i sam odustao od izvrenja krivinog djela, nema elju da djelo zavri, niko ga nije sprijeio. Za razliku od veine krivinih zakonodavstava koji u ovom sluaju predviaju obavezno osloboenje od kazne, prema naem zakonu, dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za osloboenje od kazne - moe se odloboditi od kazne. Kada se uporede pokuaj i dobrovoljni odustanak vano je obratiti panju na slijedee: kod pokuaja uinilac je uao u zabranjenu sferu, pristupio realizaciji i kod njega je postojao umiljaj, tj. elja da djelo dovri, ali su ga sprijeili neki objektivni razlozi; a kod dobrovoljnog odustanka je uao u zabranjenu sferu, ali nije imao elju da djelo zavri, sam je odustao, niko ga nije sprijeio, dakle nije bilo umiljaja.

STICAJ KRIVINIH DJELA? Kada poinilac jednom radnjom poini ili ostvari obiljeja vie krivinih djela (idealni sticaj) ili je sa vie radnji poinio vie krivinih djela (realni sticaj), za sva ta djela sudit e mu se istovremeno u okviru istog postupka.
1. Krivina odgovornost se utvruje zasebno za svako pojedino krivino djelo;

2. Sud ga oglaava krivim za svako djelo, za svaku radnju; 3. Kod odluke o kazni sud utvruje pojedinane kazne za svako to djelo. Konano, izrie se jedinstvena kazna. Ali ako je npr. za jedno od djela dosuen dugotrajni zatvor, onda e mu se izrei samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora); ako je vie kazni zatvora, onda se kao jedinstvena izrie vea od najvee pojedinane, ali manja od zbira svih ukupno; zajednika kazna zatvora mora biti vea od najvie pojedinane kazne zatvora a manja od zbira, odnosno ne vea od 20 godina zatvora (zakonski maximum); u sluaju da se izrekne jedinstvena novana kazna, mora biti vea od najvie pojedinane a manja od zbira svih kazni, odnosno ne vea od 15.000 KM... Izreka presude sadri izreku za svako pojedino krivino djelo, na kraju jedinstvenu kaznu. Dakle, kazne se utvruju pojedinano, a izrie se jedinstvena

9|Page

Da li jedno krivino djelo moe konzumirati drugo krivino djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. npr. u sluaju plaanja tuom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivinog djela krae i krivinog djela prevare, ili npr. realni sticaj krivinog djela prevare u sluaju sastavljanja lane isprave u cilju izvrenja krivinog djela prevare, ili npr. krivino djelo nasilniko ponaanjekonzumira krivino djelo lake tjelesne povrede, nee biti nasilniko i lake tjelesne u sticaju!! *U sluaju opozivanja uvjeta, ranije utvrena kazna i kazna utvrena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva e se tretirati kao sticaj i izrei e se jedinstvena kazna.* PRODUENO KRIVINO DJELO? Kada je poinilac sa umiljajem poinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela, pri emu, s obzirom na nain izvrenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivina djela predstavljaju jednu cjelinu, izvrena sun a slian nain. Pravna kvalifikacija produenog krivinog djela odreuje se prema pravnoj kvalifikaciji najteeg krivinog djela (onog za koje je zaprijeena najtea kazna). Kod krivinih djela koja su vezana za linost (ubistvo, teka tjelesna povreda, silovanje) ne moe postojati produeno krivino djelo, ve samo sticaj krivinih djela, gdje je izuzetak samo sluaj kada se sva krivina djela odnose na linost jednog te istog oteenog. *Ako je neko osuen za produeno krivino djelo, za 7 nekih radnji, a naknadno se sazna da je u tom period postojala jo jedna radnja krivinog djela?* Praksa: gleda se teina djela, ako je teko djelo moe se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. U drugom sluaju, ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produeno, tada se ono smatra presuenim. Osim u sluaju da se presueno produeno krivino djelo sastoji od 2-3 djela, a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 slinih djela, onda se ona ne mogu smatrati presuenima ve se ponovo sudi. KRIVINA ODGOVORNOST (URAUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivino je odgovoran onaj ko je uraunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice, s umiljajem ili nehatom, ukoliko je zakonom predvieno da se odgovara za nehat. URAUNLJIVOST Nije uraunljiv poinilac krivinog djela koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogunosti da upravlja svojim postupcima (npr. kleptoman, kod njega postoji svijest o uinjenom djelu) Neuraunljiv poinilac krivinog djela izjednaava se sa djetetom (dakle, krivino djelo i krivica postoje, samo nema krivine odgovornosti!!). Uraunljivost se cijeni prema vremenu izvrenja krivinog djela (in tempore criminis). Izuzetak: u sluaju kada poinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuraunljivosti kod samoskrivljene neuraunljivosti (npr. profesionalni voza koji zna da e voziti taj dan, toliko se napije da vie nije u stanju upravljati svojim postupcima) uraunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje krivino odgovoran.

10 | P a g e

Razlozi ili osnovi neuraunljivosti: a) trajna duevna bolest (izofrenija), b) privremena duevna bolest (manine i/ili depresivne psihoze), c) privremeni duevni poremeaj (najee uslijed alkohola, droga, visoke temperature, mjesearenje, nenormalan strah, afekt), d) zaostali duevni razvoj (debil, imbecil, idiot) KRIVICA - VINOST (umiljaj ili nehat) UMILJAJ Direktni (poinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji moe nastupiti zabranjena posljedica i elio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (poinilac je svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). NEHAT Svjesni (izvrilac je bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, ali olako dri da posljedica nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti) i nesvjesni (izvrilac nije bio svjestan da je mogue nastupanje zabranjene posljedice, ali je obzirom na svoja lina svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da e posljedica nastupiti). Kod umiljaja je izvrilac svakako kriv, kod nehata je izvrilac kriv samo ako je zakonom predvieno kanjavanje za nehat (npr, za krau se ne moe odgovarati iz nehata, dok se moe javiti izvrenje krivinog djela protiv bezbjednosti saobraaja iz nehata). Granini sluajevi izmeu eventualnog umiljaja i svjesnog nehata Eventualni umiljaj pristaje na posljedicu Svjesni nehat olako dri da e sprijeiti posljedicu Granica je veoma tanka, odnosi se na neku voljnu sferu, odreuje se pomou tzv. FRANKOVE FORMULE (analiza da li bi optueni, da je znao da e i kakva e nastupiti zabranjena posljedica, pristao na njeno nastupanje, odnosno da li bi on ipak uradio ono to je uradio). Ako DA umiljaj; ako NE nehat. Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umiljaj, s obzirom na intenzitet izvrenja krivinog djela. Primjer eventualnog umiljaja: pucanje iz vatrenog oruja bez da se zna u ta se puca (kroz zatvorena vrata). Dakle, kuca neko na vrata, a ti uzme oruje i puca u vrata. Taj neko e sigurno nastradati, ne zna ko je, ali prihvata posljedicu. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno ienje oruja. U vojsci svako ienje oruja I rukovanje sa njim moe rezultirati time da oruje opali I ubije nekoga. Dakle, svjestan je da rukovanje orujem moe dovesti do ozbiljne posljedice, ali je olako drao da ipak nee Primjer nesvjesnog nehata: eljezniar nije znao a bio je duan da zna da e voz naii I nije spustio rampu, tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. Pitanje uraunljivosti je pravno pitanje, o njemu konanu osudu donosi iskljuivo sud, a nalaz vjetaka je samo jedno ponueno miljenje, koje se moe ali i ne mora prihvatiti.

11 | P a g e

ZABLUDA? a) Stvarna zabluda iskljuuje postojanje krivine odgovornosti Postoji kada


1. izvrilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obiljeja krivinog

djela (primjeri rodoskrvnua, vanbrane zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobranosti) ili 2. izvrilac pogreno smatra da postoje neke okolnosti, koje da stvarno postoje, inile bi dotino krivino djelo dozvoljenim (primjer umske krae kada osoba pogreno smatra da je ta uma njegova ili krae kada poinilac vjeruje da je dotina stvar njegovo vlasnitvo). Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvrilac nije znao i nije bio duan da zna za postojanje dotinih elemenata, te kao takva iskljuuje postojanje krivine odgovornosti i donosi se oslobaajua presuda. Otklonjiva stvarna zabluda moe biti osnov za ublaavanje kazne. Posebni sluajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. kada napada vjeruje da napada jedno lice, pa ga lii ivota, a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). Potpuno je svejedno ta je on mislio, liio je ivota. Ne oslobaa se krivine odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. promaeni udarac) npr. kada napada cilja na jedno lice, a realizuje djelo prema nekom drugom. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja, jer napada odgovara za svreni pokuaj prvog i izvrenje drugog krivinog djela (ubistvo iz nehata). Ne oslobaa se krivine odgovornosti! Putativna nuna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao jo uvijek traje i postupa po svom ubjeenju u nunoj odbrani, a objektivno napada nema, to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. Putativna nuna odbrana se cijeni ne kao nuna odbrana i ne kao prekoraenje nune odbrane, ve kao stvarna zabluda, s tim to se vodi rauna je li otklonjiva ili neotklonjiva. U sluaju otklonjive blae se kanjava, dok se u sluaju neotklonjive oslobaa.

b) Pravna zabluda osnov za blae kanjavanje ili oslobaanje od kazne Poinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko odreeno ponaanje zakonom odreeno kao krivino djelo. npr. strani dravljanin koji doe u tuu zemlju, ne poznaje krivinopravne propise te drave.

12 | P a g e

SAUESNITVO? Naini realizacije: vie lica zajedno uestvuje u izvrenju krivinog djela ili vie lica zajedno na odluujui nain doprinose izvrenju krivinog djela

a) Saizvrilatvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRILATVO Kod svakog sauesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki sauesnik eli tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element), te svaki od njih doprinosi izvrenju tog djela (objektivni element). npr. teka kraa jedan provaljuje, jedan krade, jedan uva strau svaki od njih je saizvrilac. Pa i ovaj to uva strau, iako je pasivan. Isto tako, i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje e vriti teku krau je saizvrilac. Podjela uloga je jako bitna kod saizvrilatva. Kod podjle uloga izmeu njih postoji SPORAZUM, ili vrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. kod krivinog djela uestvovanja u tui, spontano, zavisno od situacije). PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvrenje krivinog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio u granicama umiljaja. Kaznit e se I ako djelo nije izvreno ni pokuano, ukoliko se za to djelo moe izrei kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili vie. Moe se vriti na dva naina: stvoriti odluku kod nekoga da izvri krivino djelo (tei sluaj) ili uvrstiti odluku kod nekoga da izvri krivino djelo (malo blai sluaj)

Vrlo je bitan umiljaj. POMAGANJE Ko drugome pomae u izvrenju krivinog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio, a moe se i blae kazniti. Tu spada davanje savjeta, otklanjanje prepreka, unaprijed obeavanje da e prikriti izvrenje krivinog djela, obezbijedi sredstvo ili izvrioca krivinog djela... Vrlo je bitan umiljaj.

13 | P a g e

Razlika izmeu pomaganja i prikrivanja Pomaga unaprijed zna da e se krivino djelo izvriti, ko e ga izvriti, dok kod prikrivanja vrijeme izvrenja krivinog djela nije poznato, ne zna kada se djelo vri (npr. recimo, osoba koja kupuje ukradenu robu, ali za krau nije znala unaprijed). GRANICE KRIVINE ODGOVORNOSTI I KANJAVANJE SAUESNIKA Saizvrioci odgovaraju u granicama svog umiljaja. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje izmeu umiljaja sauesnika i izvrioca. I npr. dogovorili su krau, hoe to djelo kao svoje (subjektivni element), te su podijelili uloge (objektivni element). Ovaj koji krade naiao je na prepreku, I doao u situaciju da mora obiti vrata (obiljeje teke krae). On vri teku krau I za nju je odgovoran, a ovaj saizvrilac koji je uvao strau odgovara za krau, jer su se prethodno dogovorili da e izvriti krivino djelo krae, ili npr. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvrenje krae, a izvrilac uini krivino djelo razbojnitva, podstreka odgovara za podstrekavanje na krau, a izvrilac za krivino djelo razbojnitva. Dakle, sve u granicama svog umiljaja. (pozitivni eksces) izvrenje teeg krivinog djela u odnosu na umiljaj, dakle kanjava se u granicama umiljaja. II npr. podstrekavan je da izvri teku krau obijanjem, a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. U ovom sluaju i izvrilac i podstreka odgovoraju za krivino djelo krae. Kod negativnog ekscesa - izvrenje lakeg krivinog djela u odnosu na umiljaj, odgovara se samo za stvarno uinjeno djelo, dakle u okviru onoga to je uinjeno. Ovo pravilo zove se i princip limitirane akcesornosti. III npr. podstreka podstrekava izvrioca da izvri razbojnitvo, a on izvri ubistvo. U ovom sluaju podstreka bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. Ako izvrilac uini djelo koje je potpuno razliito od onog na koje je podstrekavan nee se raditi o sauesnitvu. To je tzv. kvalitativni eksces, jer je izvreno djelo potpuno razliito od onog koje su sauesnici imali u vidu. Saizvrilac, podstreka ili pomaga, koji dobrovoljno sprijei izvrenje krivinog djela, moe biti osloboen od kazne. Lina svojstva saizvrioca odnose se samo na tog saizvrioca (na primjer neuraunljivost, maloljetnost), a nikako na ostale saizvrioce. ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogunost drave da neto uradi.
a) zastara krivinog gonjenja ne moe se preduzeti krivino gonjenje kada protekne

zakonom propisani rok za preduzimanje krivinog gonjenja od dana izvrenja krivinog djela, dakle objektivni rok, bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvrilac krivinog djela. Ovi rokovi zavise od visine zaprijeene kazne za pojedino krivino djelo. Zastara ne tee u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivino gonjenje, recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuenog, zbog ega on nije u mogunosti da prati suenje, ili u sluaju ekanja na ekstradiciju, kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uraunava u vrijeme zastare. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istrane radnje od strane nadlenog organa, te izvrenjem novog krivinog djela jednake teine ili teeg krivinog djela

14 | P a g e

(odreuje se prema visini zaprijeene kazne). Radnje koje preduzimaju ovlateni radnici organa unutranjih poslova prije pokretanja krivinog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uraunava se u vrijeme zastarjevanja, ve zastarjevanje poinje iznova i moe trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. Po naem zakonu princip je da gonjenje za krivina djela zastarjeva. Izuzetno, ne zastarjevaju krivina djela predviena meunarodnim pravom kao to su genocid, ratni zloin i sl.
b) zastara izvrenja krivine sankcije - poinje tei od dana pravosnanosti sudske

odluke, presude. Zastara moe biti relativna i apsolutna. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare odreeno zakonom). Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. Kod produenog krivinog djela i djela poinjenog u sticaju, tj. kada optueni odgovara za vie krivinopravnih radnji ili krivinih djela, zastara nastupa sukcesivno, za svaku radnju pojedinano i ne utie na druge radnje. Isto tako, kod ovakve vrste djela, moe se dati amnestija za svako pojedinano djelo, radnjuI to ne utie na druga djela, radnje. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku, sud po slubenoj dunosti pazi na nastupanje zastare, u kojem sluaju donosi odbijajuu presudu.

VRSTE KRIVINIH SANKCIJA? Kazne, mjere upozorenja, mjere sigurnosti (bezbjednosti), vaspitne (odgojne) mjere. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na graane da potuju pravni system I da ne ine krivina djela; Individualna prevencija: sprijeavanje poinioca krivinog djela u daljem vrenju krivinih djela I podsticanje optuenog na preodgoj. Bitno je u obrazloenju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izreene krivine sankcije (obrazloenje krivine sankcije i obrazloenje kazne). I KAZNE Svrha kanjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i drutvenu opasnost injenja krivinih djela; b) uticaj na izvrioca da ubudue ne ini krivina djela; c) uticaj na ostale graane da ne ine krivina djela; d) uticaj na svijest graana o tetnosti krivinih djela i pravednosti kanjavanja poinioca.

15 | P a g e

KAZNA ZATVORA Kazna liavanja slobode na odreeni vremenski period; moe biti kazna dugotrajnog zatvora, kazna zatvora, te kazna maloljetnikog zatvora. Uvijek se izrie kao glavna kazna. Izrie se u trajanju od 30 dana do 20 godina; izrie se na pune godine, a do est mjeseci i na pune dane; kazna dugotrajnog zatvora izrie se za teke oblike najteih krivinih djela poinjene sa umiljajem; dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu, izrie se na period od 20 do 45 godina; dugotrajni zatvor se ne moe izrei poinioci krivinog djela koji u vrijeme izvrenja nije bio napunio 21 godinu ivota; dugotrajni zatvor se izrie samo na pune godine; Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora moe traiti kada se odslui jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne), a kod dugotrajnog zatvora kada se odslue 3/5 kazne); Kazna maloljetnikog zatvora moe se izrei samo pod etiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvrenja krivinog djela bilo stariji maloljetnik, da se radi o krivinom djelu za koje je zaprijeena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili vie, da postoji krivina odgovornost poinioca, te da zbog tekih posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru; maloljetniki zatvor se moe izrei do 10 godina. NOVANA KAZNA moe se izrei kao glavna ili sporedna. Izrie se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima; u dnevnim iznosima moe biti od 5 do 360 dnevnih iznosa; kod krivinih djela uinjenih iz koristoljublja, novana kazna moe se izrei kao sporedna iako nije propisana zakonom (!); ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1.000.000 KM, moe se izrei novana kazna dvostruko vea od te koristi; dnevni iznos novane kazne odreuje se individualno, tako to se odredi prosjek primanja dotinog lica za tri mjeseca, te umanji za porodine obaveze za period od tri mjeseca; dnevni iznos ne moe biti manji od 1/60 niti vei od 1/3 prosjene plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku); ove podatke ne pribavlja sud, ve dostavlja optueni i podatci ne smiju biti stariji od est mjeseci; Sud prilikom odreivanja novane kazne odreuje i rok za njeno plaanje, koji moe biti od 15 dana do 6 mjeseci, pri emu se taj rok moe produiti u opravdanim sluajevima; ako se novana kazna ne moe naplatiti, ne postoji mogunost prinudnog izvrenja, ve se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, tako to se svakih 50 KM novane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. RAD ZA OPE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Izmeu kazne zatvora I uslovne osude sud e prvo odmjeriti kaznu zatvora, pa ako se radi o krivinom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci, moe se zamijeniti ovom mjerom rada za ope dobro na slobodi, ukoliko optueni na to pristane. Ova mjera moe trajati od 10 do 60 dana, a najdue 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa; rijetko se javlja u praksi, pitanje mentaliteta (?); postoji mogunost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda, na primjer u sluaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izreena). USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuenik podnosi molbu kada odslui pola kazne, izuzetno nakon izdrane 1/3 kazne; za izreenu kaznu dugotrajnog zatvora moe nakon 3/5 izdrane kazne. Mogu po zakonu pod tri uslova: kada se ponaanje osuenog lica toliko popravi da se ciljevi izricanja i izvrenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvravanja, kada se moe

16 | P a g e

oekivati da e poinilac na slobodi biti primjerenog ponaanja i da ubudue nee initi krivina djela. O uslovnom otpustu odluuje odgovarajua komisija pri Ministarstvu pravde FBiH; i ovdje se mogu izrei dodatni uslovi ili obaveze (uzdravanje od alkohola, posjeivanje savjetovalita, kolovanje i sticanje odgovarajue spreme), te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdravanja kazne zatvora. OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva sluaja: - ako osueni u toku izdravanja kazne poini krivino djelo I izreena mu je nova kazna zatvora vea od 1 godine mora se opozvati fakultativni osnov; - te ako osueni izvri novo krivino djelo za koje mu je izreena kazna zatvora do godinu dana, dakle presuda pravosnana, kazna ve izreena moe se opozvati alternativni osnov; Ako se uslovni otpust opozove, sud e utvrditi novu kaznu zatvora za novo poinjeno krivino djelo, pa e mu izrei jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivinih djela (pri emu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je ve odsluio prije uslovnog otpusta). OPTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upuuju sud na koji nain da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira; mjera kazne odreuje se uzimajui u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti (naroito stepen krivine odgovornosti, pobude, jainu ugroavanja zatienih dobara, da li je djelo uinjeno u povratu itd.); sud esto grijei navodei te okolnosti samo paualno i isuvie uopteno (porodian ovjek, line okolnosti optuenog, motiv iz kojeg je djelo uinjeno, ranija osuivanost" pogotovo ako je ranije krivino djelo poinjeno iz nehata, te ako izmeu ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!); nikada se obiljeje krivinog djela ne moe tretirati kao oteavajua okolnost. Opi minimum i maximum: 30 dana do 20 godina; Posebni minimum i maximum: kaznie se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina i kaznie se kaznom zatvora do 3 godine Pogreno je uzeti kao oteavajuu okolnost to to se optueni brani utnjom! Ili npr. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin, ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). U obrazloenju presude moraju se jasno navesti koje olakavajue a koje oteavajue okolnosti se uzimaju u obzir. UBLAAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma; Ublaavanje: izreene kazne u trajanju kraem i po vrsti lakem nego predviena. Osuenom licu se izrie kazna laka po vrsti ili kraa po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir.

17 | P a g e

Po vrsti: umjesto zakonom propisane, izrie se druga (npr. umjesto zatvora se izrekne novana); Po mjeri: izrie se zakonom propisana vrsta kazne, ali u kraem trajanju. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublaavanje kazne (kada je to zakonom propisano, primjer nune odbrane, pokuaja ili odustanka od krivinog djela, prijavljivanja krivinog djela od strane saizvrioca ili sauesnika), te b) sudsko ublaavanje kazne (u sluaju kada sud utvrdi postojanje posebne olakavajue okolnosti, nekada sud sve obine olakavajue okolnosti uzima kao jednu posebno olakavajuu okolnost (osobitu), to vii sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvruju; Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajue odredbe o ublaavanju kazne, te da se podrobno obrazloi u samom obrazloenju presude. esto pitanje: ta je razlika izmeu instituta za odmjeravanje i ublaavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opti ili posebni minimum i maksimum), kod ublaavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van, tj. ispod zakonom propisanog okvira. OSLOBOENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nune odbrane i krajnje nude, kod pravne zablude); izreka presude utvruje postojanje krivine odgovornosti, da je optueni kriv, ali da se oslobaa od kazne; dakle, svi elementi krivine odgovornosti ostaju (krivina evidencija, odgovornost za odtetni zahtjev...), samo se kazna ukida; ako zakon propisuje mogunost osloboenja od kazne, u tom sluaju se ublaavanje kazne moe vriti i bez uvaavanja pravila za ublaavanje (moe se kazna ublaiti i vie nego to je propisano); Poseban je sluaj osloboenja od kazne za krivina djela poinjena iz nehata, pod uslovom da posljedice krivinog djela tako teko pogaaju poinioca, da se svrha krivinopravnih sankcija oigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne. ODMJERAVANJE KAZNE OSUENOM LICU?
1. Ako se nakon suenja, izricanja kazne i upuivanja na izdravanje kazne utvrdi da je

osueno lice poinilo jo jedno krivino djelo prije stupanja na izvrenje, onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrena, utvruje se kazna za novootkriveno djelo, pa e se izrei jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivina djela poinjena u sticaju, pri emu se ve odslueno vrijeme u zatvoru uraunava u jedinstvenu izreenu kaznu;
2. Na isti nain se postupa u sluaju da osueno lice poini novo krivino djelo u toku

izdravanja kazne, bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. Postoji jedan izuzetak, ukoliko poini djelo za koje se moe izrei kazna zatvora do 1 godine ili novana kazna, u tom sluaju se moe izrei disciplinska mjera.

18 | P a g e

URAUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako liavanje slobode vezano za krivino djelo (pritvor, ekstradicijski pritvor, ranije i prekrajna kazna) mora se uraunati u izreenu kaznu zatvora, uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rjeenjem suda. II MJERE UPOZORENJA 1. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se poiniocu krivinog djela uputi opomena u onom sluaju kada kanjavanje nije nuno za ostvarivanje krivinopravne zatite; Sudska opomena se izrie rjeenjem (ne sadri i ne moe sadravati odluku o krivici); Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zaprijeena kaznom zatvora do jedne godine ili novanom kaznom, koja su izvrena pod takvim olakavajuim okolnostima, da se svrha krivinopravne sankcije moe ostvariti na ovaj nain; sud se ovdje rukovodi stepenom krivine odgovornosti, linim svojstvima poinioca, okolnostima samog djela, ponaanjem optuenog nakon izvrenja krivinog djela, njegovog odnosa prema oteenima... 2. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivinopravne sankcije; Izrie se presudom (izreka presude glasi ovako: izrie se uslovna osuda kojom se utvruje kazna zatvora od ..., koja se nee izvriti ukoliko optueni u vremenskom periodu od ... ne poini novo krivino djelo); Dakle, sadri prijetnju da e se kazna izvriti. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivina djela zaprijeena kaznom zatvora do dvije godine, a uslovna osuda moe trajati do pet godina (tzv. rok kunje). To je maximalni rok kunje. Ukoliko je za poinjeno krivino djelo zakonom zaprijeena kazna u trajanju od 10 godina I vie, moe uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna moe ublaiti. Uslovna osuda se ne moe izrei za krivina djela za koja se ni primjenom pravila o ublaavanju kazne ne moe izrei kazna zatvora manja od godine dana. (Ako bi se u ovom sluaju izrekao uvjet, to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona). Uslovna osuda mogua je i kod krivinih djela poinjenih u sticaju.

OPOZIV UVJETNE OSUDE


1. Opozivanje zbog novog krivinog djela. Mora se opozvati ako je za novopoineno

djelo predviena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili vie, a moe se opozvati ako je za novopoineno djelo zaprijeena kazna zatvora u trajanju do 2 godine.

19 | P a g e

2. Ukoliko je novootkriveno djelo poinjeno prije izricanja uvjetne osude, onda opozivanje uvjeta nije neophodno. 3. Ako optueni ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom odreene. Rok za opoziv je rok provjere, tj. rok kunje.

Uvjetna osuda moe biti i sa zatitnim nadzorom. Tada se uz uvjet odreuju i neke upute, dakle, nisu mjere. Odreuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. a) lijeenje u zdravstvenoj ustanovi; b) uzdravanje od alkohola I droge; c) posjeivanje psihijatrijskog savjetovalita; d) osposobljavanje za rad; e) prihvatanje zaposlenja; f) raspolaganje platom. Ove upute nisu obaveze, ali u sluaju neispunjenja uputa sud moe odrediti i teu uputu ili opozvati uvjet.

III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na poinioca da poini krivino djelo ili koji mogu uticati na poinioca da ubudue ini krivina djela Izriu se presudom (uz oglaavanje krivim), mogu se izricati uz kaznu, uz uslovnu osudu, uz rad za ope dobro na slobodi Neke traju zajedno sa kaznom, neke se ne uraunavaju u kaznu, a neke nakon kazne (npr. oduzimanje vozake dozvole). Vrste:
a) obavezno psihijatrijsko lijeenje (kada je poinilac djelo poinio u stanju bitno

smanjene ili smanjene uraunljivosti, pa se smatra da e i dalje u takvom stanju initi krivina djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju). Ova mjera ide ili u ustanovi za izdravanje kazne, dakle u toku izdravanja kazne, ili uz uvjetnu osudu, ili u toku mjere sui generis rada za ope dobro na slobodi.
b) obavezno lijeenje od ovisnosti (kada je poinilac djelo poinio pod odluujuim

uticajem opojnih sredstava, a postoji opasnost da e uslijed ovisnosti ponovo poiniti krivino djelo). Ide uz kazne, uz uvjet ili rad za ope dobro na slobodi, uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izreena mjera.
c) zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije (kada je poinilac djelo poinio

zloupotrebom slubenog poziva i imovine, a postoji mogunost ponovnog injenja takvog krivinog djela). Ide nakon izdrane kazne ili izreene mjere.

20 | P a g e

d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je poinalac izvrio krivino djelo

protiv bezbjednosti saobraaja, te kada postoji opasnost da bi poinilac upravljanjem motornim vozilom ubudue ponovo mogao ugroziti saobraaj). Izrie se za sve kategorije, ide uz sankciju a izvrava se nakon izvrenja sankcije.
e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni

izvrenju krivinog djela, ili koji potiu od izvrenja krivinog djela, ako postoji opasnost od ponovnog izvrenja krivinog djela, ili kada se radi o razlozima zatite opte sigurnosti ili morala, a ti predmeti se nalaze u vlasnitvu optuenog, s tim to se mogu oduzeti i od treeg lica ako je to lice znalo, ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivinim djelom). OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. naknada tete oteenom; 2. zasnovani su na pravilu da niko ne moe zadrati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvrenjem krivinog djela; moe se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema, ve je prodat, ali ovo nije isto to I naknada tete oteenom. 3. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vrenju krivinih djela, potiu iz krivinoh djela)

IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriu se i odnose na maloljetne poinioce krivinih djela. To su:
a) disciplinske mjere upuuju se Centru za maloljetnike. Ove mjere su u sluaju da

ponaanje mldb. nije ba devijantno, da je poinio neko lake djelo. Traju odreeni broj sati, ne praznicima, mogu trajati par sati ne due od 30 dana, a neprekidno ne mogu trajati due od 20 dana I sve to u specijaliziranoj ustanovi, mldb. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog ivota, kole

b) mjere pojaanog nadzora upuuju se roditeljima, usvojiteljima, Centru sa socijalni

rad, starateljima
1. roditelji, usvojitelji i sl. u sluaju kada imaju mogunost da nadziru mldb., ali su

to ranije recimo propustili. Sada treba da vre nadzor nad mldb. koji ostaje u porodici. Sud moe naloiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojaanim nadzorom roditelja, usvojitelja i dr. Ovaj nadzor moe trajati do 3 godine.
2. u sluaju da roditelji, usvojitelji, staratelji i dr. nisu u stanju da vre nadzor nad

mldb., u tom sluaju on ide drugoj porodici. Centar za socijalni rad moe pratiti izvrenje ove mjere. Ova mjera obustavit e se ako se utvrdi das u se kod roditelja, starateljastekli uvjeti za nadzor nad mldb. ili za nadzorom nema vie potrebe. Centar za socijalni rad prua pomo.

21 | P a g e

3. u sluaju da roditelji I dr. nisu u stanju vriti nadzor, a nema niti druge porodice

koja bi to radial, onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb., organi socijalne zatite. Ovaj sluaj ne najmanje koristan za mldb. jer nije u krugu porodice. Traje ne manje od 1 godine, ali ne vie od 3 godine.

c) zavodske mjere 1. upuivanje u odgojnu ustanovu sud izrie mldb. kojem je potreban stalni nadzor

strunog odgojitelja. Poenta je u odgoju mldb. Traje od 6 mjeseci do 3 godine.


2. upuivanje u odgojno-popravni dom sud izrie mldb. kojem je potrebna pojaana

mjera preodgoja. Traje od 1 godine do 5 godina


3. upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izrie se mldb. kojem je potrebno

lijeenje, koji ima problem u duevnom razvoju. U toj ustanovi mldb. moe ostati do svoje 23-e godine.

VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriu se maloljetnim poiniocima krivinih djela za koje je zaprijeena kazna zatvora do 3 godine, uz uslov da maloljetnik priznaje izvrenje krivinog djela i ako je spreman da se pomiri sa oteenim. Svrha: ove mjere se izriu bez voenja krivinog postupka, koji moe biti stresan i koji moe imati negativne posljedice po linost maloljetnika, te da se njima vaspitno djeluje na mldb. da ubudue ne ini krivina djela. One nisu krivine sankcije. Njihov cilj je individualna prevencija, gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. Poenta je zatita interesa maloljetnika. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oteenom, naknada tete oteenom i redovno pohaanje kole (specifino da ih moe izrei Tuilatvo), rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice, prihvatanje odreenog zaposlenja, smjetaj u drugu porodicu/dom/ustanovu, lijeenje u odgovarajuim ustanovama, posjeivanje odgovarajuih savjetovalita (izrie ih sud). Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika, te uvijek treba krenuti od one najblae. Treba voditi rauna da se ovim preporukama ne ometa kolovanje ili posao maloljetnika. Traju najdue do 1 godine. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. Vaspitne (odgojne) mjere;
2. Maloljetniki zatvor.

22 | P a g e

MALOLJETNIKI ZATVOR? Moe se izrei samo starijim maloljetnicima, dakle onima od 16 do 18 godina, zbog poinjenog krivinog djela za koje je zakonom zaprijeena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili vie. Potreban je visok stepen krivine odgovornosti, das u nastupile teke posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. Maloljetniki zatvor traje od 1 do 10 godina. Onim maljoljetnicima koji su nakon poinjenja krivinog djela postal punoljetni, moe se suditi za djelo koje su poinili kao mldb. sve dok ne navre 21 godinu.

PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnana. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. Gubitak prava prestanak vrenja dunosti; gubitak posla, zvanja; gubitak odlikovanja. Zabrana sticanja prava zabrana vrenja poslova u firmama, privrednim drutvima, vlasti; sticanja zvanja u slubi; dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. Maximalna duina trajanja posljedica je 10 godina. Prestaju brisanjem osude. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neogranienom broju lica daje osloboenje od krivinog gonjenja ili abolicija, potpuno ili djelomino oslobaanje od kazne, zamjena izreene kazne blaom, odreuje se brisanje osude ili ukida odreena pravna posljedica osude. Krug lica na koji se odnosi amnestija odreen je u aktu o amnestiji. Moe se odnositi na kaznu zatvora i maloljetnikog zatvora, a ne moe na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. Amnestija se donosi zakonom, daje je zakonodavno tijelo. To praktino znai da se ne navode pojedinano lica nego se oslobaaju sva lica optuena za krivino djelo npr. izbjegavanje vojne obaveze. Lica obuhvaena amnestijom ne mogu se protiviti tome. Pomilovanje daje se rjeenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom, na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio, i u toku suenja i ako nije stupio na izdravanje kazne. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. Sud pribavlja miljenje kaznenopopravne ustanove. Domaaj pomilovanja je neto ui od

23 | P a g e

amnestije. Pomilovanje se odnosi na odreena lica. Pomilovanjem se oslobaa od krivinog gonjenja ili se izreena kazna zamjenjuje blaom. Objavljuje se u slubenim novinama. Za razliku od amnestije, pomilovanje moe i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). Konano, sudsko miljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utie se na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi.

KRIVINA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivino mogu biti odgovorna sva pravna lica - osim drave, entiteta, Brko distrikta, kantona, gradova, opina i mjesnih zajednica. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je uinilac, fiziko lice, uinio krivino djelo u ime, za raun ili u korist pravne osobe; i ako uinilac nije krivino odgovoran; ako raspolae protivpravnom imovinskom koristi; ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika.

Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo uinjeno u pokuaju, uinjeno kao produeno krivino djelo ili odgovornost za sauesnitvo (vie pravnih lica). Osnov za ublaavanje kazne ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba poinila krivino djelo. Kazne za pravna lica:
1. novana kazna;

2. oduzimanje imovine; 3. prestanak pravnog lica. Odmjeravanje kazne primjenjuju se opa pravila, a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. Moe se izrei i uvjetna osuda. Mjere bezbjednosti za pravna lica:
1. oduzimanje predmeta; 2. objavljivanje sudske presude;

3. zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti. Pravne posljedice osude:


-

zabrana rada na osnovu dozvole, ovlatenja ili koncesije koje je izdala strana

drava i zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije koje su izdale domae institucije.
-

24 | P a g e

FORME KRIVINOG POSTUPKA?


1. akuzatorski (optuni)

2. inkvizitorski 3. akuzatorko-inkvizitorski ili mjeoviti krivini postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optuni postupak je najstarija forma krivinog postupka koji je svoju izgraenu formu dobio u straroj Grkoj i Rimu ali se trajno zadrao u zemljama angloamerikog pravnog sistema (Engleska, SAD, Kanada, Australija itd. ). U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu grau, a ne sud, i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici, vodi rauna o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. U tom postupku postoji mogunost da optueni bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to eli. Sam postupak ima karakter spora izmeu dvije strane a odluku o krivnji donosi porota, nakon ega ukoliko porota optuenog oglasi krivim sudija izrie krivinopravnu sankciju. Ako porota objavi da optueni nije kriv, sud oglasava optuenog da je osloboen i time se postupak zavrava i nema nikakvog albenog postupka. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore), orijentalnog porijekla. INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. U tom postupku branitelji faktiki nisu ni postojali ve se nastojalo da se od optuenog ishodi priznanje na bilo koji nacin ukljuujui razne torture i muenja. Mogla se donijeti samo osuujua presuda ako optueni prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni oevici dogaaja. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tuitelja) , odbrana faktiki nije postojala i konano, suenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. MJEOVITI Uvoenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mjeoviti krivini postupak. Nastao je na nain to je prvo Francuska preuzela nakon uvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proirilo po kontinentalnoj Europi. U tom postupku je zadrano inkvizitorsko naelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrivanju istine na nain da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke, postavljati pitanja i td. Suenje se odvijalo na nain da je uvijek sud prvo ispitivao optuenog i svjedoke, a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogunost da i oni postavljaju pitanja. Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) - kod nas se primjenjuje

25 | P a g e

Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo voenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji, mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti, javnosti, neposrednosti, kontradiktornosti i td. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. PROCESNI SUBJEKTI I UESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to:
1. glavni procesni subjekti su : sud, osumnjieni odnosno optuzeni i tuzitelj 2. sporedni procesni subjekti su : osteceni , organ nadlezan za pitanje soc. staranja i

pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist.


3. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci, vjestaci, punomocnici

OSNOVNA NAELA (PRINCIPI) U KRIVINOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti, nacelo jednakosti u postupanju, nacelo legaliteta i td. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti, usmenosti i td. NAELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki graanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo, a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. NAELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. Dakle, teret dokazivanja na tuitelju. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. NAELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji, u korist optuenog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. Cinjenice koje

26 | P a g e

predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu, b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. Pravno relevantne cinjenice = odlune injenice. NAELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i meunarodnim dokumentima. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo, a nije navedeno za krivicna djela sto je od posebnog znacaja. Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja, onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr. Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . 57. st. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak, a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osueni). NAELO PRAVA OSOBE LIENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije, zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz, nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode.

27 | P a g e

Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. NAELO PRAVA OPTUENOG/OSUMNJIENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjieni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega, zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum), a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz, da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). NAELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. Odbrana moze biti:
1. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja)

Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja, onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju, a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. Materijalna odbrana tj. odbrana optuzenog se sastoji npr. u tome da podnosi prethodne prigovore, predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka, postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima, podnosi zalbe i dr. Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti:
1. obligatorna - sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predvia da optuzeni

mora imati branitelja, zatim


2.

fakultativna odbrana - kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega, a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih.

Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika. NAELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi, jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. Pravno nevaljani dokazi su :
a. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin - ako su ti dokazi pribavljeni tako

da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava;

28 | P a g e

b. nezakoniti dokazi - dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i

bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. NAELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa, i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe, sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja, a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. NAELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda, tuzitelja i dr. organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvruju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. Prema ovom nacelu dakle, ne samo sud vec i tuzitelj i dr. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. U istrazi se prikupljaju dokazi, a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI OPTUNO NAELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. Uvoenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. funkciju gonjenja 2. funkciju odbrane 3. funkciju presuenja

29 | P a g e

NAELO LEGALITETA KRIVINOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno.
1. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno

krivicno djelo;
2. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u

slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja, djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje; 3. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku, zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici, zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi, ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje.. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to npr. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe, a) sud moe sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka, to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u meusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. Ovo sve znaci da pravo suda, tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

30 | P a g e

OSNOVNI POJMOVI?
a) osumnjieni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je poinila krivino djelo, b) optueni je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena, c) osueni je osoba za koju je pravomonom odlukom utvreno da je krivino

odgovorna za odreeno krivino djelo,


d) sudija za prethodni postupak je sudija koji u toku istrage postupa u sluajevima e)

f) g)

h) i) j) k) l) m) n)

kada je to propisano ovim zakonom, sudija za prethodno sasluanje je sudija koji nakon podizanja optuenice postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlatenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak, stranke su tuitelj i osumnjieni, odnosno optueni, ovlatena slubena osoba je ona osoba koja ima odgovarajua ovlatenja unutar dravne granine slube, policijskih organa Federacije, sudske policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i organa vojne policije, oteeni je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno, pravne osobe su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH, ukljuujui: korporacije, preduzea, udruenja i ortakluka i druge pravne osobe, istraga obuhvata aktivnosti poduzete od tuitelja ili ovlatene slubene osobe u skladu s ovim zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza, unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka, odnosno vjetaka, direktno ispitivanje je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja, koja je pozvala svjedoka, odnosno vjetaka, osnovana sumnja je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo, zabiljeke i spisi su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom, otkucane pisaom mainom, odtampane, fotokopirane, fotografirane, zabiljeene magnetskim impulsima, mehaniki ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka,

FUNKCIONALNA NADLENOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. da li ce to biti sudija pojednac, predsjednik vijeca, vijece i td., mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. Dakle, u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija.

31 | P a g e

Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac, ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu , to je isto troje sudija. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. PRENOENJE NADLENOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. Kao pravni razlozi mogu biti npr. kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju), a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom .U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani, na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nuna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. npr. kada su u pitanju stvarni razlozi, bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci). IZ VANIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja graana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga. Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. Medutim, ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu, onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga, ovisno od faze postupka, vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi, nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td., a na prijedlog stranaka i branitelja. POSLJEDICE NENADLENOSTI?

32 | P a g e

Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu, i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. Nakon sto optuznica bude potvrena, sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEAVANJE SUKOBA NADLENOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti, pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje), vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan, odredie neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud, onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. ZAHTJEV ZA IZUZEE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi :
a. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika

suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu;


b. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu; c. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za

izuzece; d. i da taj zahtjev, tj. takvog sadrzaja, nije vec ranije bio podnesen. U protivnom, ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata, isti odbacuje izvanrasparvno vijece rjeenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. ODLUIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi, pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svai sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece).

33 | P a g e

Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba. U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. OPTUENI/OSUMNJIENI MORA IMATI BRANITELJA
-

Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem, gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjieni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti.

Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi graanskim pravom ili slicno. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslusanje i td. POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja.
-

Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna, osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravinosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine.

Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokae da je u mogunosti da ih plati.

34 | P a g e

Ako ovakav osumnjiceni, odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud e ga pozvati da sa predoene liste izabere branioca. POSTUPAK IZVRENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr. prostorija i sl. npr. pretres stana - ovlastena sluzbena osoba treba, nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana, da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. npr. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. drogu. Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaenje npr. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna, onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronaena. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik, ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj, a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba.

Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.

Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronae i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres, ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. PSIHIJATRIJSKO VJETAENJE OPTUENOG/OSUMNJIENOG?

35 | P a g e

Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su:
1. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog

odnosno optuzenog;
2. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo

usljed ovisnosti od alkohola ili droge;


3. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji

nije sposoban uestvovati u postupku. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti, ovisno o tezini slucaja. Naime, ako osumnjieni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi, a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje, postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajue rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru, a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu. JEMSTVO? (mjera obezbjeenja prisustva u krivinom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivinom postupku. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva, moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuenog/osumnjienog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. U ovom drugom rjesenju, jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela, imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. Prilikom placanja tj. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu, zatim stavljanju hipoteke i td. Ukoliko optuzeni pobjegne, sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor, zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. U ovakvom slucaju osumnjiceni, odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca.

36 | P a g e

Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu lana 146. stav 1. tacka a) (bjegstvo).

PRITVOR? (mjera obezbjeenja prisustva u krivinom postupku) NADLENOST ZA ODREIVANJE PRITVORA Pritvor se moe odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u lanu 146 ZKP FBiH. Odreuje se rjeenjem. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja, a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o odreivanju pritvora. Ovo rjeenje ne zadrava izvrenje. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu mogue da to bude i krace, npr. 15 dana. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda, ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. U slucaju da istraga nije dovrsena tuitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca, ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj

37 | P a g e

prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana, a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati.

PRITVOR NAKON POTVRIVANJA OPTUNICE Nakon potvrivanja optunice pritvor se moze odrediti, produiti ili ukinuti. Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak, kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati :
-

jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina; jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina; dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor; tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Istekom ovih rokova, protvor mora biti ukinut. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci, odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta, onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje, odrzavanje pretresa). Kada prvostepeni sud donese presudu, on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti, produziti ili ukinuti pritvor. Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija, osim u slucaju nenadleznosti (npr. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud , onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optuba odbija), zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda, novcana kazna, ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine).

38 | P a g e

ODUZIMANJE (LIENJE) SLOBODE I ZADRAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (liiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je:
1. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva, osnovana bojazan

da ce ponoviti krivicno djelo i td.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja, a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. U slucaju ako istice taj rok, a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju, mora je pustiti na slobodu. Ovlastena sluzbena osoba, kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju, mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. Sudija za prethodni postupak mora, ukoliko bude stavljen takav prijedlog, u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu, a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora, protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. U suprotnom, ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren, pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju, onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane, pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane, pravo drzavnih organa da se sazna istina. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlatenje tuzitelju da u ovom slucaju, kada se svjedok pozove na ovu benificuju, ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna.

39 | P a g e

Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban, jer npr. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo, onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet, vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju), a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana, vec je to diskreciono pravo tuzitelja. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom, a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja, to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. NAREDBA O PROVOENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovoenju istrage. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati:
1. 2. 3. 4. 5.

podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati; opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (injenini opis); zakonski naziv krivicnog djela; okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje; postojece dokaze.

Pored toga, u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovoenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). Dakle, kao glavni preduvjet za sprovoenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na odreenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja.

40 | P a g e

Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo, tuzitelj mora donijeti naredbu o proirenju istrage. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. Isto tako, ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivino djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih, tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage.

Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovoenju istrage, a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo; nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo; ako je zastupila zastarjelost, djelo obuhvaceno amnestijom, pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje.

Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovoenju istrage, onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. PROVOENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovoenju istrage ili eventualno i proirenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. Tako moze saslusati osumnjicenog, ispitivati ostecene svjedoke, vjestake, obaviti uvidaj, rekonstrukciju i druge radnje. Takoe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak. ZADRAVANJE NA MJESTU POINJENJA KRIVINOG DJELA Postoje odreene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe, a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela, okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira, zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe, ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci, onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon

41 | P a g e

pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. dnevnim stolovima i td. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. UVIAJ I VJETAENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela, zatim o saobracaju i td. u vezi kojih je potrebno obaviti uviaj i vjestacenja. Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba zapisnik o uviaju. PREGLED, OBDUKCIJA, EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt), tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. U slucaju ako je les vec zakopan, tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvrio pregled lea i obdukcija. SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut, sudsko obezbjedenje dokaza. Naime, prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suenja (npr. svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru vie dolaziti u BiH). Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je :
-

da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza; da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti); i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja.

Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka, ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja, a u slucaju da odbije takav prijedlog, u fazi istrage sudija za prethodno sasluanje mora donijeti rjesenje, protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana.

42 | P a g e

Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi odreena svojstva (neke vrste droge). Konacno jos treba dodati da, ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres, ranije data izjava moze biti koristena za direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tano odreenim uvjetima:
-

ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo; ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo; ako je djelo obuhvaceno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje.

U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. OKONANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage, a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu, onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage, onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage. Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. PODIZANJE OPTUNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti, tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu, uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. Kada to sve stigne na sud, osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih

43 | P a g e

dokaza koji su im potrebni za odbranu. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuivanja koji se sastoji u slijedecim :
-

upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje; potvrivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice; izjasnjenje o krivnji; poricanje o krivnji; pregovaranje o krivnji; sporazum o priznanju krivnje; povlacenje optuznice; prethodni prigovori.

SADRAJ OPTUNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. U toj optuznici nakon navoenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navoenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi, vrijeme i mjesto izvrsenja, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. (injenini opis djela). Dakle, ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi, koji su to dokazni prijedlozi i td. Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. ODLUIVANJE O OPTUNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom, pomilovanjem, zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. II Tek nakon toga, ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje, obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr.), obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze, a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana, i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. Najednostavniji nacin da se

44 | P a g e

optuznca potvrdi jeste stavljanje tembilja na optuznicu na kome je naveden broj, datum, ime sudije. Medutim, ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata, a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu tembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. V Potvrena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. Konacno, nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrivanja i td.). IZJANJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje, odnosno da li on razumije te posljedice a to su:
-

da se priznanjem krivnje odrice on prava na suenje; da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi, troskove krtivicnog postupka; kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja.

II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta, dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: kriv sam , nisam kriv, a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno

45 | P a g e

na glavnom pretresu). Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno izmeu dvije strane. III2 Medutim, ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja), po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuenog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. ona predloena u optunom aktu, recimo uvjetna osuda).. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv, sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji, odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god, predmet se dostavlja sudiji, a u ostalim slucajevima vijecu. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji, odnosno predsjedniku vijeca, po istom principu, ali radi suenja, s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava :
-

da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno, svjedno i sa razumjevanjem; da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje; da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz, jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi); da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom; da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaanja istih.

Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije, a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje, zatim to saopcava strankama i branitelju. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema.

46 | P a g e

O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni, odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. Dakle, sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju, a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr. uvjetnu osudu. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci, kao npr. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu, a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrivanja. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje, a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum, onda ga oni razmatraju tj. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : - da li je do sporazuma doslo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka; - da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog; - da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suenje; - da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom, a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje; - da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom; - da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. Ako taj sporazum bude prihvacen, izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. U protivnom, ako taj sporazum bude odbacen, onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. Takoe se i u ovom slucaju, kada je odbacen sporazum, priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz. O svemu ovome se obavjestava osteceni. Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje albe, sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. U protivnom, ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu, odnosno ako je blaza, zalbu moze izjaviti tuzitelj, a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. Izvan ovoga tuzitelj, optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. Tako npr. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje, njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU

47 | P a g e

O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: - osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost, kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja; - mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom, pomilovanjem, zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje; - moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice, osporavati zakonitost dokaza; - zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka; - staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom, a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio, uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. NEDOLAZAK TUITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres, onda se glavni pretres odlaze. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste, poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno). Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten, ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. Tako npr. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja, onda ga sud ne moze kazniti. U suprotnom, ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. Ukoliko je kaznjen tuzitelj, obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. NEDOLAZAK OPTUENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan, u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud nareuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom doe njegovoj kuci, a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. Taj pritvor traje do objavljivanja presude, a najduze 30 dana. Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES

48 | P a g e

Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJETAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju, mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5. 000 KM . Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana.

GLAVNI PRETRES? ITANJE OPTUNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. Optuznicu cita tuzitelj. Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. Gdje god se u zakonu nalazi rjeica e to znaci mora. IZVOENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode, ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije. Tako npr. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi, ako smatra da je to u interesu pravicnosti, da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo, pa za drugo krivicno djelo i td. Inace, redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe, zatim dokazi odbrane, pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika), potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika), nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. DIREKTNO, UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog

49 | P a g e

sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu, postavlja pitanja svjedocima, vjestacima i td.). Glavno ili direktno ispitivanje. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka), sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. Dakle, glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. Ako svjedok odgovori izvan toga, to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja. (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. da laze). Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja, pa to treba otkriti. Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj., od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja u korist vlastitih tvrenja sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr. utvrdivanja alibija). Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl. b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja, traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. Dodatno ispitivanje Konacno, stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca, samo tokom unakrsnog ispitivanja. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio odreene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu, i to u sluajevima ako je ispitana osoba umrla, dusevno oboljela, ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). Nema privoenja tih svjedoka.

50 | P a g e

Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja, ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. IZMJENA OPTUBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe, iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe, a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage. Naravno, izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog dogaaja optuzenog tereti za drugi dogaaj. Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krae. Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice, i tuitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica, onda je to tzv. preciziranje optuzbe. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). VEZANOST PRESUDE ZA OPTUBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe, dok pravni identite ne mora postojati. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet, a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj dogaaj koji je predmet optuzbe. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optube. Medutim, sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja), kada se ispostavi da je optuzeni, umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit,i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista.

51 | P a g e

Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krau. Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr. krivicnog djela krae sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela.

DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. Dakle, u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti, a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. formalne ili procesne presude 2. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. Meritorne presude imaju tri a to su:
a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe; b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim; c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko

dusevno bolesne, kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). I PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima:
1. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno

djelo - to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o graanskopravnom odnosu, upravnopravnom odnosu, pravno irelevantnom odnosu, ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog

52 | P a g e

djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani, krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo.
2. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. stvarna

zabluda ili neuracunljivost.


3. ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje.

II POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju. Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivino odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica, ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. Dakle, kod te osobe nedostaje krivina odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1. sto kod njih ne postiji krivina odgovornost; 2. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije. U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje, da im je potrebno lijecenje, vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti - ucinjenje) u neuracunljivom stanju. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana. Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici, jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija.

*Rijeiti pravni spor znai utvrditi odlune injenice. Odlune injenice - injenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe, one koje predstavljaju obiljeja konkretnog krivinog djela. Utvruje ih sud!!! Skup odlunih injenica je injenino stanje. Utvreno injenino stanje se nalazi samo u presudi.*

53 | P a g e

OPTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup optih pravnih normi koje reguliu subjektivna stvarna prava. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno, jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar. Za razliku od stvarnog prava, karakteristika obligacionog prava je odnos izmeu odreenih subjekata (inter partes) npr. izmeu prodavca i kupca povodom zakljuenog ugovora o prodaji.

POSJED
Posjed je faktika vlast na stvari. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku odreenu stvar. Sastoji se od posjedovanja, koritenja i raspolaganja (koje se mora vriti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). Posjed moe biti neposredan i posredan. NEPOSREDAN kada neko stvar koju posjeduje dri i koristi. POSREDAN kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na koritenje (npr. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom ustupim mu stan...u sluaju da taj novi posjednik bude uznemiravan, i on ima pravo na zatitu.

54 | P a g e

Dakle, i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZATITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vrenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje). Nadalje, posjed moe biti savjestan/nesavjestan i zakonit. SAVJESTAN kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju dri nije njegova. Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misli da je neko nesavjestan posjednik, treba to i dokazati. Savjestan posjednik moe sticati odreena prava. NESAVJESTAN nesavjestan posjednik ne moe sticati prava. ZAKONIT ako je zasnovan na punovanom pravnom osnovu, koji moe sluiti za sticanje prava vlasnitva, pod pretpostavkom da nije pribavljen vi, clam i precario (to znai silom, prevarom i zloupotrebom prava). Jedino pod ovim uslovima moemo govoriti o zakonitom posjedu, a to e biti znaajno i kroz zatitu posjeda. Postoji i posjed prava. POSJED PRAVA STVARNE SLUNOSTI ima osoba koja faktiki koristi nekretninu druge osobe, npr.slui se prolazom preko tue livade, dakle ima posjed prava stvarne slunosti. POSJED PRAVA postoji i kod npr. koritenja elektrinih usluga u stambenoj zgradi. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. U sluaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vrenju prava, pripada mu pravo na zatitu u odnosu na osobu koja ga ometa. Ukoliko su suposjednici ometani od strane tree osobe, onda im pripada pravo zatite u odnosu na tu treu osobu. SUPOSJEDNICI vie osoba koje imaju posjed na istoj stvari. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU - dranje stvari. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vri faktiku vlast nad stvari koja je u vlasnitvu druge osobe i postupa po uputama te osobe, tj. vlasnika. Detentor, iako vri faktiku vlast nad stvari ne smatra se faktikim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu, pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zatitu. Nasljednik postaje posjednik odreene stvari u asu smrti ostavioca. To je IDEALNI POSJED, dakle, nije faktiki. Meutim, iako nije faktiki posjednik u tom momentu, pripada mu pravo na posjedovnu zatitu. KADA PRESTAJE POSJED, KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vri faktiku vlast na stvari, ukoliko odreenim okolnostima nije sprijeen da vri faktiku vlast (npr. bolest, elementarna nepogoda i sl.). KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZATITA? Posjedovna zatita se ostvaruje TUBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. Ova tuba se podnosi sudu u zakonom predvienom roku. Postoje dva roka: - subjektivni 30 dana i tee od dana saznanja za izvreno smetanje i saznjanja o uiniocu. - objektivni 1 godina, poinje tei od dana uinjenog smetanja.

55 | P a g e

Tuitelj je posjednik (aktivno legitimisan), a tueni osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan). U tubi zbog smetanja posjeda tuitelj...
1)

MORA DA DOKAE da je imao faktiki posljednji mirni posjed na odreenoj stvari i da ga je uinilac ometao u posjedu. MORA NAVESTI

2)

- in smetanja, - vrijeme smetanja i - osobu koja je to uradila. I suposjednik moe ustati sa ovakvom tubom protiv treeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUANJA POSJEDOVNE ZATITE? Tubeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Dakle, tuitelj trai od suda da na temelju utvrenih dokaza donese rjeenje kojim e se utvrditi da se tuitelj nalazi u mirnom faktikom posjedu i da ga je tueni omeo u posjedu, te da mu se naloi da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubudue kani takvog i slinog smetanja pod prijetnjom novane kazne (ovo stoji u Rjeenju zbog smetanja posjeda), kao i da naknadi trokove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvrenja. Kada je oduzeta stvar, trai se vraanje. Sud prua zatitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. U postupku po tubi za smetanje posjeda, raspravljanje je ogranieno samo na utvrenje:
1.

2.

faktikog mirnog posjeda i ina smetanja.

Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed, to moe utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tubi zbog smetanja posjeda. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zatitu ako je smetanje uinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlatenja, odluke nadlenog organa ili uz pristanak posjednika.

KADA SE TUBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA?

56 | P a g e

Sud prvo kada dobije ovakvu tubu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova, sud donosi meritornu odluku, RJEENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMO. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom... 1. 2. da je opasnost neposredna, da je samopomo nuna i 3. da je nain vrenja samopomoi adekvatan okolnostima, tj. srazmjerna napadu (kao kod nune odbrane u krivici).

VLASNITVO
TA JE VLASNITVO? Vlasnitvo je pravna vlast na odreenoj stvari. To je pravo vlasnika da stvar...
1. posjeduje - to znai vri faktiku vlast na stvari, 2. koristi - to znai ekonomsko upotrebljavanje i sluenje svojom stvari, ukljuujui i

ubiranje plodova
3. i sa njom raspolae - to znai troi svoju stvar (sve do unitenja) i otuenje stvari.

...a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari, odnosno zabranjeno ga je vriti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. Vlasnik pri koritenju svoje stvari treba da se uzdri od ometanja drugih vlasnika u koritenju njihovih stvari. Ovdje se radi o uzdravanju od tzv. nedozvoljenih tetnih emisija u vidu dima, buke, smrada i sl. MOE LI SE OGRANIITI ILI ODUZETI? Moe izuzetno, ako je npr. u javnom interesu recimo u sluaju exproprijacije (izvoenje opekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po trinim cijenama u vrijeme oduzimanja, a ukoliko nije mogue postii dogovor o visini naknade, sud o tome odluuje u vanparninom postupku. Posebna su ogranienja prava vlasnitva u javnom interesu radi zatite prirodnih bogatstava, okoline ili kulturno-historijske batine. Tako je posebnim propisima predviena obaveza da poljoprivrednici obrauju (iskoritavaju) poljoprivredno zemljite, a u protivnom se ono moe dati na privremeno koritenje drugom. Posebnim propisima se moe i posebno urediti nain koritenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske batine. Zakonom se moe ograniiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr. promet likova, oruja i sl.).

57 | P a g e

STVARI U PROMETU I STVARI U OPOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasnitva. Zakonom se moe ograniiti npr. promet na nekretninama koje su u vlasnitvu, ali samo ako je tu u javnom interesu. Stvari u opoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. ume, parkovi, putevi, javni trgovi i sl. stvari oko nas. Koje su stvari u opoj upotrebi i nain koritenja tih stvari ureuje se posebnim zakonom. Njime se moe odrediti da su neke stvari recimo iskljuivo u vlasnitvu Federacije ili u vlasnitvu nekih fizikih osoba. Sve stvari koje su u opoj upotrebi su van prometa.

PREDMET PRAVA VLASNITVA? Predmet prava vlasnitva su pokretne i nepokretne stvari. Pokretne su one stvari koje se mogu premjetati sa jednog mjesta da drugo bez oteenja njihove sutine, dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljita, graevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi, stanovi, poslovni prostori i sl.). Isto tako, smatra se da je nepokretnost sve ono to je uzidano, prikovano ili na drugi nain trajno spojeno sa zgradom (vrata, prozori, instalacije i sl). Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasnitva na zemljitu ispod zgrade, tj. na zemljitu na kojem je zgrada izgraena i na zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade. Postoje i nepokretnosti po namjeni to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika slui iskoritavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. maine, alati itd.). Mineralna voda, divlja, ribe i dr. slobodni dijelovi prirode smatraju se dravnim vlasnitvom. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasniko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed, a taj posjed se moe stei na osnovu koncesije (dozvole) nadlenog organa. NOSIOCI PRAVA VLASNITVA (Ko ima pravo vlasnitva?) Nosilac prava vlasnitva moe biti fiziko i pravno lice. Tijela pravnih lica vre vlasnika ovlatenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano, statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. Svako fiziko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasnitvo) koristi to svoje pravo.

SUVLASNITVO
POJAM SUVLASNITVA?

58 | P a g e

Kada dvije ili vie osoba imaju pripadajui dio na nepodijeljenoj stvari, s tim da je taj njihov dio unaprijed odreen, ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi, tj. mogu se odrediti, tada postoji suvlasnitvo. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao , ... i sl. Suvlasnik se ne moe odrei prava na suvlasnitvo jer bi takva izjava bila nitava. PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolae svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika, s tim da u sluaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine; Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasnikom dijelu; Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima, a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili treoj osobi. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke, odravanje i sl.), potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od , a za sve to prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. prodaja, izdavanje, prenamjena, hipoteka i sl.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik moe zahtjevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku. Da trai fiziku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme, tj. u vrijeme kada bi se diobom nanosila teta stvari (npr. ako su suvlasnici na zemljitu na kojem je neto zasijano, pa odjednom neko od suvlasnika eli da izdvoji svoj suvlasniki dio i to pokuava da uradi u periodu kada je recimo penica ve izrasla. Ne moe tada, jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese tetu usjevima) ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne moe odrei i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odrie prava na diobu je nitav, dakle ne proizvodi pravno dejstvo. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. Civilna dioba stvari? Po odluci suda, u sluajevima kada fizika dioba stvari nije mogua. Organizuje se javna draba, stvar se proda i suvlasnicima se da ono to im pripada srazmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne moe izvriti dioba, sud moe stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasnikih dijelova. Sud o tome odluuje u izvrnom postupku. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je duan da u sluaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine). Kako se ponuda dostavlja i ta sadri?

59 | P a g e

Ponuda mora biti sainjena u pisanom obliku, te mora sadravali identitet parcele (broj parcele, tj. broj katastarske estice i opina kojoj pripada), cijenu i ostale uvjete prodaje. Dostavlja se preporuenom poiljkom ili se predaje lino drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka, od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. Ovaj datum je bitan jer je ponueni suvlasnik duan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni, smatrae se da ponudu ne prihvata. U takvoj pravnoj situaciji, prodavac moe prodati svoj dio treem licu, ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima. Ukoliko proda treem licu po povoljnijim uvjetima, suvlasnik sa pravom pree kupovine moe TUBOM kod suda zatraiti ponitenje tog ugovora, s tim da je duan prilikom podnoenja tube kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac.

ZAJEDNIKO VLASNITVO
Postoji u odreenim situacijama koje su predviene zakonom... npr. zajednika imovina branih drugova (do diobe); zajednika imovina nasljednika (do donoenja rjeenja o nasljeivanju); etano vlasnitvo. Dakle, tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu odreeni, ve su odredivi. Na zajedniko vlasnitvo se primjenjuju odredbe o suvlasnitvu. Etano vlasnitvo (vlasnitvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasnitvu nad dijelovima zgrada. Etani vlasnici su vlasnici na posebnim, zajednikim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori), koji slue zgradi kao cjelini, kao to su: temelji, stepenite, tavan, elektrine, vodovodne i druge instalacije i sl. Uzajamnji odnosi etanih vlasnika se reguliu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni), a ako oni ne postignu saglasnost da zakljue takav ugovor, njihove odnose ureuje sud u vanparninom postupku.

STICANJE PRAVA VLASNITVA


Pravo vlasnitva se stie na sljedee naine:
1. po samom zakonu - originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) mijeanjem (sjedinjavanje) c) graenjem na tuem zemljitu

d) dosjelou e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom naputene stvari

60 | P a g e

g) odvajanjem plodova 2. na osnovu pravnog posla - derivativno

3. nasljeivanjem 4. odlukom nadlenog organa

Kod originarnog naina sticanja prava vlasnitva, sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. Kod derivativnog sticanja prava vlasnitva, sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. zakljuenjem ugovora o prodaji).

I a. Stvaranjem nove stvari (prerada) sticanje prava vlasnitva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvrena promjena materijala, kojom postaje odreena nova stvar. Prerada ne postoji u sluaju popravke neke stvari.
1. kada neko od svog materijala i svojim radom naini novu stvar on je i vlasnik te

stvari;
2. kada neko, na osnovu zakljuenog ugovora, svoj materijal preda drugom licu da to

lice svojim radom izradi novu stvar (npr. kroja za muteriju od njenog materijala saije odijelo) tada ta stvar pripada vlasniku materijala, a moe biti i drugaije ugovoreno; VANA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. kada neko od tueg materijala, svojim radom naini novu stvar stvar mu moe pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tui materijal prerauje bez dozvole vlasnika),
-

je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala...ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake, nastaje suvlasnitvo na izraenoj stvari.
-

I b. Mjeanjem (spajanjem) sticanje prava vlasnitva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili vie vlasnika spoje svoje stvari u jednu, tako da se te spojene stvari vie ne mogu odvojiti bez znatne tete ili bez nesramjernih trokova (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi razliitih vlasnika). Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala mijeanjem/spajanjem, srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. Ako je prilikom mjeanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan, a drugi savjestan?

61 | P a g e

U tom sluaju, savjestan vlasnik moe u roku od jedne godine od izvrenog spajanja ZAHTIJEVATI da:
a) mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo, ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, uz obavezu naknade prometne vrijednosti

stvari. I c. Graenjem na tuem zemljitu sticanje prava vlasnitva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuem zemljitu regulie u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljita.
1. Graditelj moe postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN, tj. ako nije znao niti je

mogao znati da gradi na tuem zemljitu. Da bi savjestan graditelj mogao stei pravo vlasnitva, potrebno je i odgovarajue ponaanje vlasnika zemljita, tj. da je vlasnik NESAVJESTAN, znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljitu. Savjestan graditelj na ovaj nain postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgraenom objektu, zemljitu na kojem je objekat sagraen i na zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade. Kakva prava ima vlasnik zemljita u ovom sluaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljita po cijenama koje su bile u vrijeme donoenja sudske odluke. Ima pravo podnijetu tubu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. Subjektivni rok za podnoenje tube je 3 godine od dana saznanja za zavrenu izgradnju, objektivni 10 godina od zavretka gradnje.
2. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN, vlasnik zemljita, bez obzira da li je savjestan

ili ne, moe alternativno zahtjevati:


a) da objekat pripadne njemu; - u ovom sluaju je vlasnik zemljita duan

graditelju isplatiti naknadu u visini prosjene graevinske vrijednosti objekta u vrijeme donoenja sudske odluke, obzirom na lokaciju. b) da graditelj srui objekat i vrati zemljite u prvobitno stanje; c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljita. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva, sud moe i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni, kao npr. u sluaju b) - kada vlasnik zahtjeva od graditelja da srui objekat, ako ruenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponaanje graditelja ili vlasnika zemljita (npr. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuem zemljitu). Vlasniku zemljita pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana zavretka gradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo da traiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljita.
3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljita SAVJESNI postoje 3 situacije u zavisnosti od

vrijednosti graevinskog objekta i zemljita:

62 | P a g e

a) ako je graevinski objekat znatno vee vrijednosti od zemljita objekat sa

zemljitem pripada graditelju, ali je duan da vlasniku zemljita isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljita;
b) ako je vrijednost zemljita vea sud moe dosuditi objekat vlasniku

zemljita i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosjene graevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgraen. Ovaj zahtjev se moe postaviti u roku od 3 godine od dana zavretka izgradnje objekta (kada je objekat mogue koristiti u svrhu za koju je sagraen).
c) ako su vrijednosti zemljita i objekta priblino jednake sud objekat i

zemljite moe dosuditi ili vlasniku ili graditelju, ali u toj situaciji vodi rauna o okolnostima koje opravdavaju donoenje takve odluke (npr. kome je potrebniji).

I d. Dosjelost sticanje prava vlasnitva kod nekretnina Nain sticanja prava vlasnitva posjedovanjem stvari za odreeno, zakonom predvieno vrijeme. Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedea 2 uslova:

1)

ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi, clam, precario. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju dri u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se predpostavlja, pa ako neko istie nesavjesnost, duan je da to i dokae.
a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasnitva stie u roku od 3 godine za

pokretnu stvar, i 10 godina za nekretnine.


b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasnitva stie u roku od 6 godina za

pokretnu stvar, i 20 godina za nekretnine.


c) Nesavjestan posjednik...onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari,

bez obzira na duinu posjeda ne moe stei pravo vlasnitva po ovom osnovu. Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka. U vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vrili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici.

63 | P a g e

Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljea i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). Dakle, u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti poinje tei od trenutku otvaranja nasljea tj. smrti ostavioca. Ukoliko onaj koji je dosjelou postao vlasnik eli da se upie u zemljine knjige, on mora dokazati sve prethodno, tj. podnosi TUBU ZA UTVRIVANJE da je stekao pravo vlasnitva dosjelou. Presuda je samo dekleratorna i slui za upis prava vlasnitva u zemljine knjige. Onim momentom kada je postao vlasnik, prijanje vlasnitvo prestaje.

I e. Sticanje prava vlasnitva od nevlasnika sticanje prava vlasnitva kod pokretnih stvari Opti uslovi za sticanje prava vlasnitva po ovom osnovu, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:
1. mora se raditi o pokretnoj stvari, 2. sticalac mora biti savjestan, 3. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni, naplatni pravni posao (ne

moe povodom besplatnog pravnog posla, npr. poklona) Uz navedene opte uslove, za sticanje prava vlasnitva po ovom osnovu, potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedeih uslova (alternativno):
a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inae bavi stavljanjem takvih stvari u

promet (npr. zlatar koji vri prodaju nakita),


b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na

osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasnitva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu, posudbi, posluzi), c) da je stvar pribavljena na javnoj drabi. Raniji vlasnik stvari, iako je na njoj izgubio pravo vlasnitva, moe zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban znaaj (afekcionu vrijednost), npr. stvar je uspomena od oca. Ovaj zahtjev moe postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasnitva, uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. I f. Okupacija naputene stvari sticanje prava vlasnitva kod pokretne stvari

64 | P a g e

Okupacija je uzimanje u posjed naputene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). Naputene stvari su one koje su od vlasnika vidno naputene (npr. bacanjem u smee). Naputenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. Okupacijom se ne moe stei pravo vlasnitva na nekretnini, jer naputene nekretnine postaju dravno vlasnitvo. I g. Sticanje prava vlasnitva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodino daje glavna stvar. Mogu biti prirodni i civilni. Do odvajanja, plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava, plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. Meutim, ako se glavna stvar nalazi kod plodouivaoca ili zakupca po osnovu zakljuenog ugovora o plodouivanju ili zakupu, onda su oni vlasnici odvojenih plodova. II. Sticanje prava vlasnitva na osnovu pravnog posla - derivatno Ovdje se radi o derivativnom nainu sticanja prava vlasnitva, gdje sticalac svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava prethodnika. Pravo vlasnitva se u ovakvim sluajevima zasniva zakljuenjem ugovora (pravna osnova), a stie se razliito, u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. NEKRETNINE Potrebno je da se zakljui pismeni ugovor i da se potpisi ugovaraa ovjere kod suda. Meutim, prema Zakonu o notarima, ugovori o prodaji nekretnina podlijeu notarskoj obradi i ovjeri. Ako je ugovor potpisan, a potpisi nisu ovjereni na sudu, ugovor je nitavan, ako su na osnovu takvog (nitavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je restitucije, a ako nije mogua onda se daje naknada u novcu. Kriteriji koje e sud koristiti u ovom sluaju jeste cijena u momentu donoenja odluke. Pravo vlasnitva na nekretnini se stie u momentu upisa tog prava u zemljinu knjigu. Ovaj upis se vri pod uslovom da je sticalac savjestan, a savjesnost se pretpostavlja. Ako postoji vie savjesnih sticalaca (npr. nekretnina je prodata nekolicini lica), pravo na upis u zemljinu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed, a ukoliko niko nije uao u posjed nekretnine, pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljinu knjigu. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovaan i kada se zakljui u usmenoj formi, a pravo vlasnitva se stie predajom stvari u posjed sticaoca.

65 | P a g e

Predaja se smatra izvrenom i u sluaju simboline predaje stvari:


1. predajom isprave (tovarnog lista, skladinice i sl.), 2. uruenjem nekog dijela stvari (npr. kljueva automobila), te 3. izdvajanjem (kada su u pitanju generike stvari npr. sipanje

odreenih koliina penice u vree). Izuzetak od navedenog pravila, kada se pravo vlasnitva na pokretnoj stvari stie ve u trenutku zakljuenja ugovora, su 3 sluaja tzv. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca, ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva (npr. po osnovu ugovora o posudbi ili uvanju); -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava, koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. po osnovu ugovora o uvanju); -kada se stvar nalazi u posjedu treeg lica. III. Sticanje prava vlasnitva nasljeivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca, a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne dri stvar u posjedu (to je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnika prava i prava posjeda, kao i pravo na posjedovnu zatitu koje stie samim nasljeivanjem. IV. Sticanje prava vlasnitva odlukom dravnog organa Naini sticanja prava vlasnitva odlukom dravnog organa su eksproprijacija, arondacija, komesacija i uzurpacija. Postaje vlasnik u momentu pravosnanosti rjeenja ili odluke nadlenog organa. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasnitvu odreenog lica u dravno vlasnitvo, kada to zahtjeva opi interes (radi izgradnje puteva, eljeznice i sl.). Ova materija je ureena Zakonom o eksproprijaciji. Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. Prvo se nastoji postii sporazum o visini naknade, a ako se sporazum ne postigne, spis se dostavlja nadlenom optinskom sudu, koji e u vanparninom postupku odrediti naknadu. ARONDACIJA Ili zaokruivanje, je oduzimanje zemljita odreenom licu i pripajanje tog zemljita u korist drugog lica, radi racionalnije obrade zemljita. Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo naknade, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljita, a nezamljoradniku naknada u novcu. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi, spis se dostavlja nadlenom optinskom sudu, koji e u vanparninom postupku odrediti naknadu. KOMASACIJA

66 | P a g e

Nain ureivanja zemljinih povrina, tako da se na odreenom (tzv. komasacionom) podruju sainjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela, bez obzira u ijem su vlasnitvu, formira manji broj veih i pravilnih parcela. Nakon toga se vri raspodjela zemljita iz komasacione mase, tako da svaki uesnik dobije zemljite priblino iste povrine i kulture koje je imao prije komasacije. UZURPACIJA zemljita u dravnom vlasnitvu Svako samovlasno zauzimanje zemljita ili dranje zemljita koje je u dravnom vlasnitvu. Uzurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod odreenim uslovima moe priznati pravo vlasnitva na uzurpiranom zemljitu. Postupak sprovodi nadlena optinska sluba.

ZATITA PRAVA VLASNITVA


Pravo vlasnitva se titi vlasnikim tubama. Te tube ne zastarijevaju. 1. REI VINDICATIO - tuba za vraanje stvari u posjed SUD DONOSI RJEENJE Ovu tubu moe podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran), protiv posjednika - nevlasnika koji stvar dri bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). TUBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. Tuitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak), odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno odreena stvar nalazi kod tuenog bez pravnog osnova.
-

Obaveze posjednika (tuenog) zavise od njegove savjesnosti. Savjestan posjednik:


duan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani;

ne odgovara za pogoranje ili propast stvari do kojih je dolo za vrijeme savjesnog posjeda, jer je smatrao da je stvar njegova; ima pravo na naknadu nunih trokova odravanja, korisnih trokova u obimu u kojem je vrijednost stvari poveana, te trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari (uz mogunost da trai odvajanje ako je ono mogue);

moe stvar zadrati dok mu vlasnik ne nadoknadi nune i korisne trokove.

67 | P a g e

Nesavjestan posjednik:

duan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja, a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potroio, otuio ili unitio, duan je vlasniku platiti naknadu;

duan je naknaditi tetu koja je nastala na stvari, osim ako bi ta teta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika; ima pravo na naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega, a pravo na naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika, dok nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tuba uruena. Pravo da se potrauju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. 2. ACTIO PUBLICIANA - tuba za predaju stvari radi jaeg prava (tuba pretpostavljenog vlasnika) SUD DONOSI RJEENJE To je tuba koja se podnosi kada neko smatra da ima jae pravo na posjed. Na podnoenje tube aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno odreenu stvar na zakonit nain na temelju pravnog posla, a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. Tuilac se zove i pretpostavljeni vlasnik, protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. Npr. kada su dva lica zakljuila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovaan i izvren, ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvrio upis u zemljinoj knjizi (kod prodaje nekretnina, kupac ne postaje vlasnik momentom zakljuenja ugovora, ve momentom upisa u zemljinu knjigu) Ako je u ovom sluaju, kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova, tada kupac (predpostavljeni vlasnik) moe podnijeti ovu tubu i traiti da sud obavee tog posjednika da mu preda stvar u posjed. TUBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar dri po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. kupio stvar a nije je uknjiio) Tuitelj mora dokazati:
-

da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja); da je traena stvar individualno odreena; da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.

Jai pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji), u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). Ako su pravni osnovi iste vrijednosti, onda jai pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. Ako ni jedan nije u posjedu stvari, onda jai pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tubu.

68 | P a g e

3. ACTIO NEGATORIA - tuba kojom se zahtjeva zatita od uznemiravanja prava vlasnitva SUD DONOSI PRESUDU Ovu tubu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u koritenju stvari. TUBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tueni izvrio uznemiravanje i da je duan da sa uznemiravanjem prestane, te da se ubudue uzdri od uznemiravanja pod prijetnjom novane kazne Tuilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik, da je tueni uinio uznemiravanje kojim ometa ili ograniava njegovo pravo vlasnitva.
-

U postupku po ovoj tubi sud odluuje presudom kojom se konstatuje da je izvreno uznemiravanje, ko ga je izvrio, kako, te se izrie zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novane kazne. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja, moe se postaviti i zahtjev za naknadu tete ukoliko je ista priinjena uznemiravanjem.

PRESTANAK PRAVA VLASNITVA


-

kada druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari; naputanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv nain izrazio volju da vie ne eli da ima vlasnitvo na stvari, takvu izjavu moe dati pred nadlenim organima u postupku odreenom zakonom, nakon ega se donosi rjeenje kojim se utvruje da je stvar naputena); propau stvari; ako je drugim zakonom to posebno odreeno (npr. oduzimanje stvari u javnom interesu u sluajevima eksproprijacije, arondacije, komasacije i uzurpacije).

STVARNE SLUNOSTI
Pojam, sticanje, prestanak, zatita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (odreene nekretnine), da za potrebe te nekretnine vri odreene radnje na nekretninama drugog vlasnika, tj. vlasnika poslunog dobra (npr. da mu vlasnik poslunog dobra dozvoli koritenje prilaza preko svog dvorita i sl.) ili da zahtijeva da

69 | P a g e

se vlasnik poslunog dobra suzdri od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini. Moe se ustanoviti na odreeno ili na neodreeno vrijeme, npr. u vrijeme kosidbe, godinje.. Moe se ustanoviti u korist odreenog lica (lina) ili u korist svakog vlasnika odreene nekretnine (stvarna). Svaka slunost vri se na nain da se to manje ometa vlasnik poslune nekretnine. Ako je za koritenje poslunog dobra potrebno montirati neki ureaj, trokove snosi vlasnik povlasnog dobra, a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslunog dobra onda trokove snose srazmjerno koritenju. Ukoliko doe do podjele poslunog dobra, stvarna slunost ostaje u korist svih dijelova. Ukoliko doe do podjele povlasnog dobra, onda stvarna slunost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. Stvarna slunost uvijek prati povlasno dobro, odnosno prati pravo vlasnitva. STICANJE PRAVNIM POSLOM dogovaraju se pod kojim uvjetima, sporazumno, to moe biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava slunosti, a za nastanak slunosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljinu knjigu . ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLENOG ORGANA - sud e svojom odlukom zasnovati pravo slunosti kada je to nuno, tj. kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne moe koristiti svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica (npr. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). U tom sluaju, pravo slunosti se stie pravosnanou odluke, mada zakonom moe biti odreeno i drugaije. DOSJELOU potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra sluio npr. prolazom, kroz period dui od 20 godina i da se vlasnik poslunog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom koritenju. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra, propau jednog od dobara, odlukom suda, ako je utvreno da je konstituisana slunost postala nepotrebna (vlasnik poslunog dobra ima pravo zahtijevati da slunost prestane, ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslunog dobra protivi koritenju odreene slunosti a vlasnik povlasnog dobra to potuje i ne vri slunost, tada slunost prestaje protekom perioda od 3 godine, nevrenje slunosti steene dosjelou kroz period od 20 godina. ZATITA titi se vlasnikom tubom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana subjektivni rok i 1 godina objektivni rok). Takoer se titi posebnom konfesornom tubom.

70 | P a g e

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslunog dobra, ali i protiv treih lica koja ga ometaju u koritenju prava. Podnosi se radi utvrenja ve steenog prava slunosti, najee ako je pravo steeno dosjelou, pa se od suda trai da to utvrdi (konstatuje). TUBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tuitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo slunosti, npr. koritenje pjeakog prolaza, preko poslunog dobra tuenog (odreuje se precizno koja je irina i duina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglaava. Tuilac mora dokazati: postojanje prava slunosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tueni vlasnik poslunog dobra, te da ima pravni interes za podnoenje tube (najee je to osporavanje du mu pripada pravo slunosti). Ako vlasnik poslunog dobra smatra da je pravo slunosti nepotrebno, onda tuba utvrivanja nepotrebnosti prava slunosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlatenje da se iz zaloene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraivanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na nain to od suda trai prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasniko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dunik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlauje hipotekarnog povjerioca da se iz zaloene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraivanje prema duniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom (vri se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vri u javnoj (zemljinoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljanje stvari ako je do njih dolo nakon zasnivanja hipoteke. Moe se zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu nekretnine. Moe se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraivanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraivanje moe se zasnovati vie hipoteka na vie stvari, tj. nekretnina u sluaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraivanje ne moe namiriti u cjelosti. Ukoliko bi dolo do podjele nekretnine optereene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Zaloena nekretnina osigurava potraivanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze nedjeljivost hipoteke. Postoji mogunost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraivanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dunik se ne moe odrei prava vlasnitva na nekretnini optereenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada doe vrijeme. Realizacija takvog ovlatenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom zaloene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vri po pravilima izvrnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji vie hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac moe zasnivati hipoteku na ve postojeoj hipoteci u korist tree osobe, bez pristanka hipotekarnog dunika NADHIPOTEKA. Slui za obezbjeenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos izmeu hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U sluaju da hipotekarni dunik pogorava stanje zaloene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac moe traiti da sud naloi hipotekarnom duniku da se od takvog ponaanja uzdri, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoranjem stanja zaloene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraivanja, dakle, moe traiti prinudnu naplatu svog potraivanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se trabina (npr. hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana opinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je optereena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i nitave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini optereenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskoritava na drugi nain ili odredbe kojima za sluaj neizmirenja potraivanja stie pravo vlasnitva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA


Strane fizike i pravne osobe mogu pod zakonom odreenim uslovima sticati pravo vlasnitva na pokretnim stvarima kao i domaa lica, ako to zakonom nije drugaije odreeno, ali i na nekretninama. Strani dravljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na podruju Federacije, mogu sticati pravo vlasnitva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljitu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se moe odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu stei pravo vlasnitva na odreenim teritorijama, npr. na nekim zatienim podrujima. Sticanje prava vlasnitva moe biti ogranieno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizikih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasnitva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode rauna o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavnitava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je duno prethodno pribaviti miljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogunost zasnivanja dugoronog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI


Ovim Zakonom ureuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, graevinska zemljita, ume, umska zemljita, neplodna zemljita, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u opoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasnitva na nekretninama u svojini graana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasnitvu, slobodan je pod uvjetima odreenim zakonom. Prenosom prava vlasnitva na graevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasnitva na zemljitu ispod zgrade i zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasnitva na nekretnini koja je izgraena na dravnom zemljitu, stie se pravo koritenja na zemljitu ispod zgrade i zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade. Zemljite koje slui redovnoj upotrebi zgrade smatra se ono zemljite koje je predvieno regulacionim planom, a ako plan nije doneen onda zemljite odreeno Rjeenjem nadlenog organa opine. Prodaja nekretnina koje su u dravnoj svojini vri se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspjeno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su nitavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku i potpisi ugovoraa moraju biti ovjereni u nadlenom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo nitav je. Ustaje se tubom za utvrivanje nitavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Nitavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom odreeno je da su punovani ugovori (odnosi se na ugovore zakljuene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zakljueni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sainjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarai potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili preteno. Preteno je znatno vie od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvrile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zateene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnana presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar preteno.

PRAVO PREE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treu osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik moe raditi sve sa svojim dijelom, ali kada doe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tane podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporueno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga to ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatrae se da ponudu ne prihvata, pa prodavac moe po proteku navedenog roka nekretninu prodati treem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda treem licu po povoljnijim uvjetima (nioj cijeni), suvlasnik sa pravom pree kupovine moe TUBOM kod suda zatraiti ponitenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata treem licu, s tim da je duan prilikom podnoenja tube kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je ruljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - nitavi (ustaje se tubom za utvrenje) - ruljivi (ustaje se tubom za ponitenje)

75 | P a g e

ODRICANJE OD PRAVA VLASNITVA Izjava o odricanje se daje pred nadlenim organom opine. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna, data prevarom, pod manama volje). Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom, bila bi nitava. Ne moe se odrei prava vlasnitva ako na nekretnini postoje tereti, a pravo slunosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka. Nakon toga se donosi Rjeenje i dostavlja se u Zemljinoknjini ured. Nitavost pravnih poslova zakljuenih nakon 30.04.1991. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zakljueni nakon 30.04.1991. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude, prevare i sile prenio pravo vlasnitva na drugo fiziko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo, odnosno takvi pravni poslovi su nitavi. Prema tome, ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasnitva. U ovakvim sluajevima mogu se traiti i BRISOVNE TUBE, da se izvri brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda.

ZAKON O ZEMLJINIM KNJIGAMA


ZEMLJINE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. Vode se u zemljinoknjinim uredima opinskih sudova. One su javne. Zemljinu knjigu ini: 1. GLAVNA KNJIGA 2. ZBIRKA ISPRAVA 3. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljinoknjinih uloaka jedne katastarske opine. Katastarsku opinu ini odreena teritorija u koju se upisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz vie katastarskih estica. Zemljinoknjini uloci su dijelovi Glavne knjige koji ine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljinoknjino tijelo. Zemljinoknjino tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili vie vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj opini i ine jedno pravno jedinstvo. Svako zemljinoknjino tijelo ima svoj poseban zemljinoknjini uloak sa posebnim brojem.

76 | P a g e

ZEMLJINOKNJINI ULOAK ine:


1) List A ili posjedovnica - upisuju se nepokretnosti sa podacima koji

oznaavaju broj katastarske estice, opis nekretnine (oranica, uma, zgrada, dvorite), povrinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih estica u drugi zemljinoknjini uloak).
2) List B ili vlastovnica - sadri evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara

(pravo vlasnitva, pravo slunosti). Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji, o darovanju). U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ogranienja raspolaganja obzirom na linost vlasnitva (npr. vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost).
3) List C ili teretovnica upisuju se tereti koji optereuju nekretninu (pravo

zaloga, hipoteka, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa itd.). II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora, sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvreni upisi u zemljinoj knjizi. III REGISTRI Pomone knjige koje olakavaju pronalaenje podataka, npr. registri parcela, katastarskih estica, spisak titulara upisanih u zemljine knjige. VRSTE UPISA

1.

Uknjiba ili intabulacija to je konaan upis sticanja, prenosa ili prestanka nekog zemljinoknjinog prava. Predmetom uknjibe mogu biti stvarna prava, realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. pravo koritenja).

2.

Predbiljeba ili prenotacija to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa, sticanja, prenosa ili prestanka zemljinoknjinog prava (npr. presuda na osnovu koje se vri upis jo nije pravosnana ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni).

3.

Zabiljeba ili abnotacija to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali vani lini odnosi u pogledu ogranienja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. stavljanje nekoga pod starateljstvo, produenje roditeljskog prava, oduzimanje poslovne sposobnosti, red prvenstva otuivanja, postojanje nekog spora). Ovim se omoguava treim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zakljuenje ugovora i sl. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJINU KNJIGU Da bi se mogli izvriti ovi upisi, oni se mogu dozvoliti na osnovu Rjeenja zemljinoknjinog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparninom, parninom, izvrnom ili krivinom postupku. Uknjiba mora biti na temelju punovanog pravnog posla (poklon, sudska odluka...) Uknjiba koja se ne temelji na punovanom pravnom poslu, tj. koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana, pa stoga ovlatenoj osobi pripada pravo na brisovnu tubu.

77 | P a g e

Svaki ugovor na osnovu koga se vri prenos prava vlasnitva, bilo da se radi o poklonu, zamjeni, itd. mora da sadri klauzulu intabulandi, a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvri prijenos vlasnitva sa njega na novog vlasnika (kupca). Bez ove klauzule se ne moe vriti upis u zemljinu knjigu. Upis se vri na osnovu zahtjeva, tj. molbe osobe koja mora navesti kakav upis trai zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje trai upis, tj. na temelju ega. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovanog pravnog posla, tj. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljinoknjini vlasnik ili suvlasnik (sticalac), a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljinoknjini vlasnik ili suvlanik (prethodnik). Dakle, molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik, a sticalac upisao kao novi vlasnik. Uz molbu se prilae isprava koja moe posluiti kao pravni osnov za upis (na temelju ega), odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljinih knjiga, nadleni organi opine vode katastarsku evidenciju. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehnikih, ekonomskih, poreskih, statistikih ciljeva, izrada Zemljinih knjiga, oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. U katastar se upisuju posjednici, a u Zemljine knjige prava vlasnitva. Katastar takoer posjeduje registar radi lakeg snalaenja u podacima sadranim u katastarskoj evidenciji. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vre se po pravilima upravnog postupka. Katastar se sastoji od: 1. katastarskih planova i 2. katastarskih operata. Katastraski planovi - sadre podatke o polaaju i obliku zemljita i objekata na tom zemljitu koji pripadaju jednoj katastarskoj opini. Katastarski operat - ini zbirka popisa i pregleda koji sadre podatke o povrini parcele, plodnosti, kvalitetu, bonitetu, klasi, katastarskom prihodu i posjednicima. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska estica. To je dio zemljita koji pripada jednom posjedniku. Katastarske estice su oznaene brojem, a kad doe do cijepanja, podjele parcela, onda ona (parcela ili estica), pored glavnog broja dobija jo i podbroj, a on poinje od 1 pa na dalje. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova, onda e ona biti 100/5. NAELA Naelo javnosti Zemljine knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. Prema tome, nitko se ne moe pozivati na nepoznavanje onog to je upisano u Zemljinim knjigama. Ovo naelo je jako znaajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. Ovo naelo omoguava da se stranke ne pozivaju na zabludu.

78 | P a g e

Naelo upisa Prema ovom naelu zemljinoknjino pravo moe se stei, prenijeti i prestati upisom u Zemljine knjige (derivatni nain sticanja prava vlasnitva). Neka prava se mogu stei i na originaran nain dosjelou ili graenjem na tuem zemljitu). To je odstupanje od naela upisa, u ovakvim sluajevima novi vlasnik ustaje tubom da bi se upisao. Naelo pouzdanja u zemljine knjige Sve to je upisano u Zemljinim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Ovo naelo se ne odnosi na povrinu katastarskih estica, jer Zemljine knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. Izuzetak kada vlasnik postaje dosjelou, u knjizi jo uvijek upisan prijanji vlasnik iako mu je pravo vlasnitva prestalo. Naelo prioriteta Jae pravo ima onaj ko je ranije upisan. Prioritet se rauna po vremenu prijema molbe za upis u zemljinokninom uredu. Na molbi se osim datuma prijema biljei i as kada je molba primljena. Ako su istog dana primljene dvije molbe, za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvait e se, a druga odbiti. Naelo legaliteta To znai da se upis moe dozvoliti na osnovu isprave iz koje se moe jasno zakljuiti, odnosno, vidjeti da se radi o punovanom pravnom osnovu i ako je zahtjev, odnosno sadraj za upis u skladu sa zemljinoknjinim stanjem. Ovlatene osobe u zemljinoknjinom uredu dune su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen.

ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA


Ovim zakonom ureuju su uvjeti i nain pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. Poslovna zgrada zgrada namijenjena za vrenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretenim dijelom koristi u tu svrhu. Poslovna prostorija prostorija (jedna ili vie) namjenjena za vrenje poslovne djelatnosti koja po pravilu ini jednu graevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom odreen nain i vrijeme. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom izmeu zakupodavca i zakupca, tj. UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sainjen u pisanom obliku. Moe se zakljuiti na odreeno ili na neodreeno vrijeme. U ovaj ugovor mogu se unijeti i nitave klauzule i u tom sluaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. To su klauzule: - kojima se npr. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup,

79 | P a g e

kojima zakupodavac ili tree lice obeavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili treoj osobi, kojima se jednoj strani obeava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora.

Posredovanje pri zakljuivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vriti samo organizacije udruenog rada koje se bave tom djelatnou. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je duan - da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona moe koristiti u svrhu odreenu ugovorom. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju, onda zakupac ima odreena prava, kao npr. da odustane od ugovora, ili da trai srazmjerno smanjenje zakupnine, ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji, zakupac je duan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio duan predati. Bez ove prethodne obavijesti, odnosno davanja primjerenog roka, zakupac gubi ovo pravo izbora. Zakupac je duan:
-

plaati zakupninu - u vrijeme odreeno ugovorom, a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je duan zakupninu plaati unaprijed svakog mjeseca, i to najkasnije do petog u mjesecu. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke - ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvri popravka, na teret zakupodavca, zakupac je duan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vrenje popravke. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvri popravku, zakupac tada ima pravo da popravku izvri na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. Zakupac ove popravke moe izvriti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. U toj situaciji odgovara za tetu koju je tim proputanjem nanio zakupodavcu. Bez ove odgovornosti (za tetu) moe postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari.

Zakupac u ovakvim situacijama ima i odreena prava, a to je npr. ima pravo na naknadu trokova za uinjene popravke redovnog odravanja koje ne padaju na njegov teret, a moe ih ostvariti prebijanjem tih trokova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na odravanje. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca.
-

zakupodavcu omoguiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno odravanje zakupodavac je duan pri vrenju tih radnji voditi rauna da te radnje obavi na nain na koji e to manje ometati zakupca. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predvienu ugovorom i pri tome postupati sa panjom dobrog domaina. Duan je plaati odravanje zajednikih prostorija i ureaja. Ukoliko je nanio neku tetu u poslovnoj prostoriji, duan je da je otkloni. Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovne prostorije do koga je dolo usljed njenog redovnog koritenja, u skladu sa odredbama ugovora.

80 | P a g e

Ne moe vriti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. Moe dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca.Po isteku ugovora, odnosno po prestanku zakupa, duan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup.

PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU


-

istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom

PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odreeno vrijeme smatra se, po isteku vremena na koje je zakljuen, preutno obnovljenim na neodreeno vrijeme, ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zakljuen nastavi da koristi poslovnu prostoriju, a zakupodavac se tome ne protivi. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zakljuen ili 15 dana po isteku toga vremena, nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispranjene i predate, zakupodavac moe tubom kod nadleoog suda traiti predaju ispranjenih prostorija. Sporovi po tubi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim.

PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na neodreeno vrijeme ne moe prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zakljuenja. Punovanost otkaza: bie punovaan kada izmeu dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme odreeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). Otkazni rok moe tei samo od 1. ili 15. dana u mjesecu, a ako taj rok nije odreen ugovorom, otkazni rok iznosi 6 mjeseci. Uruenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uruuje preko nadlenog suda. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pranjenje poslovnih prostorija. Kada sud urui OTKAZNI NALOG zakupcu, zakupac ima pravo na prigovor, gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo ini iz obijesti. U tom sluaju, sve ide na parnicu. Ukoliko u parninom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu, sud e UKINUTI OTKAZNI NALOG. U suprotnom sluaju, sud bi nalog PODRAO. Rok za podnoenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. Ako otkazuje zakupac navode se razlozi i rok za preuzimanje ispranjenih prostorija.

PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme, neovisno je li ugovorom zakljuen na odreeno ili na neodreno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu tetu,

81 | P a g e

b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu

zakupodavcu. Zakupac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je duan predati. Strana koja odustaje od ugovora duna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija. Taj rok ne moe biti krai od 30 dana od dana obavjetenja o odustanku. Ukoliko se neka od strana na ovo oglui, druga strana ustaje tubom traiti prava. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija moe prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po ivot i zdravlje ljudi, saobraaj ili okolne objekte (npr. postoji opasnost od ruenja). Ugovor o zakupu ne prestaje kada tree lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. U tom sluaju tree lice postaje zakupodavac.

Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi. Autorsko djelo - individualno odreena tvorevina iz raznih oblasti (knjievnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvaralatva bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja). Autorska djela su pisana djela, knjige, broure, knjievni tekstovi, lanci, dramska, umjetnika djela, zbirke pa ak i zbirke sudskih odluka. I prevodi dijela, muzike obrade i druge prerade umjetnikih djela koja ine novo djelo. Naslov djela je zatien kao i samo djelo. Autor djela lice koje je stvorilo odreenu intelektualnu tvorevinu. Autor moe biti samo fiziko lice, a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. Autorom se smatra osoba ijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo oznaeno. Razlozi za PSEUDONIM mogu biti line, politike ili umjetnike prirode. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom iji autor nije poznat, autorsko pravo pripada tada izdavau djela. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1. imovinska 2. moralna I IMOVINSKA sadre ovlatenja autora na iskoritavanje, reprodukovanje, umnoavanje, izvoenje...raznih djela. Ova prava su prenosiva.

82 | P a g e

Za njihov prenos potreban je UGOVOR. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo nitav je. Predmet autorskog ugovora moe biti i djelo koje jo nije stvoreno, dovreno. Nitav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskoritavanja svih svojih buduih djela. Imovinska prava autor moe prenijeti na fiziko ili pravno lice i TESTAMENTOM, pa ta lica stiu status nosioca autorskog prava. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEIVANJEM. Nasljeuju ih djeca, brani drug, roditelji. Ukoliko nema nasljednika, autorska imovinska prava postaju dravno vlasnitvo. Poslije smrti autora, autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predvienim u Zakonu o autorskim pravima. Protekom tih rokova, djelo postaje slobodno i njime se moe koristiti svako lice bez ogranienja. Pravo autora na iskoritavanje djela moe se u potpunosti ili djelimino uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za odreeno vrijeme. Lice na koje je preneseno autorsko pravo, odnosno iskoritavanje autorskog djela
a) ne moe to pravo prenositi na trea lica bez saglasnoti autora, ako ugovorom nije

drugaije odreeno,
b) nije ovlateno da prilikom koritenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. Dunost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdrava od postupaka koji bi korisnika ometali u vrenju prenesenog autorskog prava.

II MORALNA sadre neotuiva i neprenosiva ovlatenja autora da bude priznat i oznaen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom, pravo da se usprotivi deformiranju, skraenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijea njegov ugled. Poslije smrti autora, autorska moralna prava mogu vriti i organizacije autora: savezi knjievnika, kompozitora, filmskih umjetnika... ZATITA AUTORSKIH PRAVA Lice ije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeeno moe zahtijevati zatitu tog prava kao i naknadu tete. Jednako su zatiena i imovinska i moralna autorska prava. Zatitu svojih prava autor moe ostvarivati tubom kod suda. Pravo na zatitu imaju pored autora: koautori, njihovi nasljednici, nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnoenje tube kod suda za zatitu autorskih prava. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima, organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMO., tj. ovlatenje autora ije je pravo predmet spora.

83 | P a g e

U sluaju povrede imovinskog autorskog prava izvrene namjerno ili iz nepanje, autor moe zahtijevati plaanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobiajene naknade uveane za 200 %, bez obzira na to da li mu je zbog povrede priinjena materijalna teta. Ukoliko je teta nastala, onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada tete. Lice ije je autorsko pravo povrijeeno moe zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju tete, tako i po pravilima o sticanju bez osnova. U sluaju povrede moralnog autorskog prava, sud moe dosuditi naknadu nematerijalne tete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. Zatitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka, umjetnosti, po prestanku autorskog prava autora. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tubom ukoliko bi dolo do skrnavljenja. Zakonom je predvieno i izdavanje privremenih mjera. Sud uvijek odluuje cijenei sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima.

OSNOVNA NAELA? NAELO RAVNOPRAVNOSTI Znai da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. NAELO SAVJESNOSTI I POTENJA To naelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne, iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. NAELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju, obijest, nepaznju. Znaci, mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana.

84 | P a g e

NAELO ZABRANE ISKORITAVANJA MONOPOLNOG POLOAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. NAELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. Za posljedicu ima rusljivost. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora, kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije, u ovoj situaciji ne moze se traziti, ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost, opet nema prava na pobijanje ugovora, jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost - tada je ugovor rusljiv. NAELO ZABRANE PROUZROKOVANJA TETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu. Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. One su odgovorne za ispunjenje obaveza. Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. Panja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti, ucesnika u pravnom prometu, paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima, sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. Paznja dobrog sturcnjaka, profesionalca - to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori - To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu) izvri odreenu inidbu, ili se obje strane meusobno obavezuju da izvre odreene inidbe.
1.

85 | P a g e

Prouzrokovanje tete - To je protupravna radnja kojom se injenjem ili proputanjem drugome prouzrokuje teta, pri emu je tetnik duan nadoknaditi tetu oteenom pod zakonom propisanim uslovima . (na ispitu se moraju znati uslovi)
2.

Sticanje bez osnova - To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati.
3.

Poslovodstvo bez naloga - To je mjeanje u tue poslove, vrenjem nekog faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog - bez ovlatenja osobe u iji korist se vri taj posao. Moe biti nuno i korisno.
4.

Jednostrana izjava volje - To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov, ako to obeanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani nain. Tu spadaju: a) Javno obeanje nagrade kojim se neodreeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju, ili da postigne neki uspjeh, ili da se nae u odreenoj situaciji (npr. oglas da se pronae izgubljena stvar, konkurs za izradu projekta, nagrada za najbolji roman). b) Vrijednosni papiri su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica, ek, konsoman) c) Legitimacioni papiri su eljeznike, pozorine i dr. karte (ulaznice), bonovi i sl. Isprave koje sadre obavezu za izdavaoca, uz napomenu da u njima nije naznaen povjerilac. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake, koji predstavljaju samo dokaz za odreenog povjerioca da je s njim zakljuen dvostrani ugovor (npr. broj na znaku koji se izdaje u garderobi).
5.

1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zakljuuje saglasnou volja ugovornih strana u cilju postizanja odre. pravnih uinaka. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana, u pravilu (dunik), obvezuje dr. strani (povjeriocu) izvriti odre. inidbu ili se obje strane obvezuju na vrenje inidbe. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUENJE PUNOVANOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora, da je predmet obveze davnje, cinjenje ili trpljenje moguc, dopusten, odreden ili odrediv. Pored ovoga, bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stie se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duevno sposobna, tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima). ak i ona mldb. lica koja su zakljuula brak sa 16 godina, tim momentom stiu poslovnu sposobnost. Lice starije od 15 god. djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. Ovo se odnosi na fizicka lica. Pravna lica poslovnu sposobnost stiu upisom u javne knjige.

86 | P a g e

Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba, tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora), cinjenu (kod ugovora o djelu). Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. U trpljenju kada npr. mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca, dopustena, odredena ili odrediva. Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno, za sticanje stvarnog prava. Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. Cilja zasnivanja ne moe biti suprotan osnovnim naelima obligacionog prava. IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. kod prodaje su to predmet i cijena). Izjava volje za zakljuenje ugovora moe se dati: a) rijeima, b) uobiajenim znacima (rukovanjem, kimanjem glave, nekad i utnjom), ili c) konkludentnim radnjama (npr. kada kupac na osnovu ponude poalje prodavcu cijenu). U nekim sluajevima, za punovanost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost treeg lica. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). Npr. kada je po odredbama Porodinog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuenje imovine lica koje je pod starateljstvom. Pregovori koji predhode zakljuivanju ugovora ne obavezuju, tj. mogu ali i ne moraju dovesti do zakljuivanja ugovora. Pregovarai su pregovore duni voditi ozbiljno, sa namjerom da se zakljui ugovor, te u skladu sa naelima savjesnosti i potenja. Lice koje nema namjeru da zakljui ugovor, ne smije pregovaraima stvarati privid da takav ugovor eli zakljuiti, jer ukoliko tako postupi odgovarae za tetu prouzrokovanu pregovorima. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zakljuiti ugovor, ali od toga odustane bez osnovanog razloga. Izjava volje sadri ponudu i prihvat ponude. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. OPA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. IZLAGANJE ROBE

87 | P a g e

To je jedna vrsta ponude. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom, oglasi putem tampe, letaka, TV-a...oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora, ve samo poziv da se uini ponuda pod navedenim uslovima. Ako ponueni prihvati ponudu, a ponua se oglui...u tom sluaju odgovara za tetu. Ponuda se moze opozvati ako je ponueni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. Moze se odrediti i rok za prihvatanje, onda se smatra da tee od datuma oznacenog u ponudi. Ako nema roka, tj. ako to pismo nije datirano, onda se racuna od dana predaje poti. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zakljuiti. KADA JE PONUDA PRIHVAENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu; kada ponueni posalje stvar ili plati cijenu, zavisi od prirode ugovora. KAKO SE TUMAI UTNJA PONUENOG?
-

utnja ne znaci prihvatanje ponude. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane, tj. ponuenog. MANE VOLJE Prijetnja, bitna zabluda, nesporazum, prevara, prividan (fiktivan) ugovor. Ovo je od znaaja za valjanost ugovora. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovanost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane, pa je ona zbog toga zakljucila ugovor, takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje.

88 | P a g e

Strah mora biti opravdan, ozbiljna prijetnja. ZABLUDA Moe biti bitna i ona djeluje na punovanost ugovora. Nesuglasnost izmeu odreene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. Moze biti zabluda o glavnom predmetu - npr. situacija kada kupujete neku nekretninu, odredenu parcelu, vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu, a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena, ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta npr. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena. Zabluda o licu npr. sklapate ugovor sa licem A ili B, to dakle vi mislite, a fakticki sklapate ugovor sa licem C. Zabluda o prirodi pravnog posla npr. ugovorne strane htjele da zakljue ugovor o zajmu, a u stvari zakljuile ugovor o ostavi. Posljedice su ruljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. Moze se traziti ponistenje ugovora.

PREVARA Namjerno dovoenje u zabludu ili dranje u zabludi nekoga, od strane druge strane ili treeg lica, kako bi se na taj nain dolo do zakljuenja ugovora. Strana koja je dovedena u zabludu moe traiti ponitenje ugovora i kada zabluda nije bitna. Ako je prevaru uinilo tree lice, ona e uticati na punovanost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja, sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani), a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani)...npr. zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. Ovaj ugovor nema uinka!! On je nepostojei!

89 | P a g e

Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata. Posljedica ako ugovor zakljui osoba koja nema poslovnu sposobnost? Nitav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana odreena forma. npr. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje odreenu formu ugovora. Zakon o naslijedivanju takode. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su nitavi, ne proizvode pravno dejstvo. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora, pravilo je restitucija tj. vracanje datog. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora, a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). Medutim, ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora, a forma nije ispotovana, onda je ugovor nitav, jer ovo uvjetovanje punovanosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. USLOVI KAO NAINI OGRANIENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne injenice, ugovor se moe zakljuiti i pod uslovom. Ako je ugovor zakljucen pod odlonim uslovom, pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom, ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. Nedoputeni i nemogui uvjeti? Nitav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu, prinudnim porpisima, moralu drustva... SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA?

90 | P a g e

KAPARA Odreena imovinska vrijednost, najcesce novac, koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najee) DEJSTVO KAPARE Obezbjeuje izvrenje ugovora i u pravilu se uraunava u cijenu. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stie obaveze, dok suprotna strana stie odreena prava. POSLJEDICE -

U sluaju ispunjenja ugovornih obaveza, kapara se vraa ili se uraunava. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala), ne moze odustati od ugovora. U sluaju neispunjenja, dakle kada se ugovor ne izvri, ako ga ne izvri davalac kapare: druga strana moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora, a ako to nije mogue onda naknadu tete; ako ga ne izvri primalac kapare: davalac moe po izboru traiti izvrenje ugovora ili naknadu tete i vraanje kapare ili iznos dvostruke kapare.

ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. Ako nije odreen rok za davanje odustance, onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora. Nakon to se ponu ispunjavati obaveze iz ugovora, ne moze se dati odustanca. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljucenje. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok, sve zavisno od prirode posla.

91 | P a g e

Kakav zahtjev se jo moe postaviti? Ukoliko jedna strana nee da zakljui ugovor u predvienom roku, onda se moe traiti sudskim putem da sud obavee tu drugu stranu na zakljuenje ugovora. U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zakljuenje (tueni se obavezuje na zakljuenje); ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor.

Obvezuje samo na zakljuenje, a ne i na izvrenje glavnog ugovora! Izuzetak - Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale, jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora. ZASTUPANJE (PUNOMONIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika). Zastupnitvo je nain preduzimanja pravnih poslova za drugoga, u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlatenja zakljuuje ili preduzima jedan ili vie pravnih poslova za drugoga (zastupanog) - sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zakljueni odn. obavljeni po samom zastupanom licu.

Zastupanje moe nastati:

1) na osnovu zakona - zakonsko zastupanje (npr. Zakonom o privrednim drutvima


odreeno je da drutvo zastupa direktor, a Porodinim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete); 2) moe proizilaziti iz statuta ili akta nadlenog organa; 3) na osnovu izjave volje zatupanog - zastupanje na osnovu punomoi. Ugovor je punovaan ako je zakljuenje pravnog posla izvreno u granicama dobivenog ovlatenja. Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Prenosenje zastupanja na drugog jemogue samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba, zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja, obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u

92 | P a g e

trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna, a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. Posljedice prekoraenja ovlatenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoraenje odobrio. PUNOMO Davanje punomoi Punomo je - ovlatenje za zastupanje to ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomostvu) daje punomoniku. Punomonik moe biti i pravna osoba. Forma punomoi Ugovor o punomostvu je u pravilu neformalan ugovor. Punomo mora imati odgovarajuu formu samo ako se odnosi na ovlatenje zakljuenja ugovora za koje je zakonom predviena posebna (najee pismena) forma. S obzirom na opseg ovlatenja, punomo moe biti:
a) opta (generalna) - izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima

davaoca punomoi (npr. upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca), iskljuujui otuenje i raspolaganje, jer se za takva ovlatenja zahtjeva specijalna punomo; b) posebna (specijalna) - izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr.otuenje i raspolaganje dobrima vlastodavca); c) vanredna - izdaje se u sluajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski znaaj (npr. preuzimanje mjenine obaveze, sklapanje ugovora o jemstvu, ugovora o poravnanju). Punomo prestaje
1. opozivom punomoi od strane vlastodavca - moe se uiniti izjavom bez posebne

forme. 2. smru odn. prestankom pravne osobe kao punomonika. 3. smru odn. prestankom pravne osobe koja je punomo dala osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete za pravne sljedbenike. Poslovna punomo Poslovnu punomo moe dati, u granicama zakona, pravna osoba, i njome ovlastiti punomonika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobiajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica.
-

93 | P a g e

Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nekretnine, preuzeti mjenine obveze ili obveze jamstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio posebnu punomo za svaki takav posao. Poslovna punomo moe biti ograniena na odreenu vrstu poslova ili na odreene poslove, ali ta ogranienja imaju uinak prema treem samo ako je za njih znao ili mora znati.
-

Trgovaki putnik Trgovaki putnik ima ovlatenje posredovanja i nastojanja pronalaenja kupaca, prikupljanja naredbi, dakle vri sve pripreme za zakljuenje ugovora. On nema pravo da zakljuuje ugovor, naplati cijenu, vri prodaju na kredit. Prema tome, trgovaki putnik ima samo ovlatenje na posredovanje da bi dolo do zakljuenja ugovora koji e sklopiti njegov poslodavac. NITAVI UGOVORI Ugovor je nitav ako je protivan ustavnom ureenju, prinudnim propisima, moralu drutva. Posljedice nitavosti: U sluaju nitavog ugovora, jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala ta drugoj strani, duna je to vratiti restitucija! Ako je nitavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr., tada se moe odbiti zahtjev strane koja je ta primila na osnovu takvog ugovora, i odluiti da se to preda opini prebivalita. U donoenju ovakve odluke, sud vodi rauna o savjesnosti! Dakle, nitavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. U tom sluaju ide se tubom za utvrenje, a donosi se deklaratorna presuda. Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti, a pravo na isticanje prigovora nitavosti ne zastarjeva. Pravo da zahtjeva utvrenje nitavosti ima svako zainteresovano lice i nadleni tuilac. Djelimina nitavost npr. samo neka odredba ugovora je nitava, onda se samo ta odredba i ima smatrati nitavom a ugovor ostaje na snazi. RULJIVI (POBOJNI, OBORIVI) UGOVORI Ugovor je ruljiv kada ga je zakljuila ogranieno poslovno sposobna osoba (lica izmeu 14 i 18 godina koja nisu zakljuila brak po odobrenju suda, kao i punoljetna lica kojima je ograniena poslovna sposobnost); kada su prilikom zakljuenja ugovora postojale mane volje (prijetnja, bitna zabluda i prevara ine ugovor ruljivim, dok u sluaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje, tj. nitav je); ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izriito za pojedinane sluajeve (npr. u sluaju prekomjernog oteenja, kod tzv. Paulijanske tube i dr.).

94 | P a g e

Ugovorna strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena, moe traiti ponitenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok 1 godina od dana saznanja za razloge ruljivosti; objektivni rok 3 godine od dana zakljuenja ruljivog ugovora. Posljedice ponitenja Posljedica ponitenja je restitucija primljenog, a ako to nije mogue, moe se zahtjevati novaana naknada. ZELENAKI UGOVOR Zelenaki ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor, kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili tree lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajui stanje nude, teko materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost druge strane. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. Posljedica zelenakog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu drutva, te su samim tim nitavi. Naela povrijeena ovakvim ugovorom su naelo zakonitosti i naelo savjesnosti i potenja. PREKOMJERNO OTEENJE Oigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. Ovdje je bitno rukovoditi se naelom ekvivalencije i ukoliko je ono narueno ima za posljedicu ruljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. Bitno je da je u vrijeme zakljuenja ugovora dolo do oigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. Najei sluaj je kod prometa nekretninama. Oteena strana moe traiti od suprotne strane da izvri nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da trai ponitenje pravnog posla. Samo savjesna strana u asu zakljuenje ugovora moe postaviti ovakve zahtjeve, a savjesna je samo ako u asu zakljuenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. Ponitenje se moe traiti u zakonom odreenim rokovima za ponitenje ruljivih ugovora: subjektivni rok 1 godina od saznanja; objektivni rok 3 godine od zakljuenja. Izuzetak ukoliko je do prometa dolo na javnoj drabi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr. kupio neto iznad stvarne cijene. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor. Ugovor se moe i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovaraa), ako za to postoje zakonom propisani uslovi:

95 | P a g e

1. 2. 3. 4.

zbog neispunjenja; zbog promjenjenih okolnosti; zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari; kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati odreeni novani iznos); 5. zbog prekomjernog oteenja; 6. u drugim sluajevima koji su zakonom propisani. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u odreenom roku) a dunik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku, ugovor se raskida automatski, tj. po samom zakonu istekom tog roka. Ali i u ovom sluaju povjerilac moe odrati ugovor na snazi i po isteku roka, ukoliko bez odlaganja obavijesti dunika da eli ispunjenje ugovora. Ako nije dolo do ispunjenja, povjerilac moe traiti raskid ugovora. Ovo sve vai i ako rok nije fixno odreen. Dunik moe i po proteku roka da ispuni obavezu, ali ako povjerilac hoe da raskine ugovor, mora dati duniku naknadni rok. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena, ugovor se smatra raskinutim. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zakljuenja ugovora dolo do nepredvienih, vanrednih situacija (poplava, ogranienje uvoza...uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana), koje oteavaju jednoj strani da ispuni obavezu, pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza samo u tim sluajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora, tj. samo u tim sluajevima se moe traiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. 1. Odgovornost za materijalne (fizike) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izriito ugovorena svojstva ili b) nema uobiajena svojstva, tako da primalac (kupac) ne moe koristiti stvar na predvieni nain. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. Kupac je duan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom strunom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana, a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je duan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka; a ako se radi o skrivenim nedostacima, onda u roku od 8 dana raunajui od dana kada je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez odlaganja.

96 | P a g e

Prodavac nee odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. Meutim, kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupeva prava): a) Traiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka; b) Umjesto toga moe traiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da e zadrati stvar sa tim nedostatkom; c) Traiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. Osim navedenih prava, kupac ima pravo i na naknadu tete ako je pretrpio tetu zbog nedostatka stvari (npr. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode izgubljena dobit). 2. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane treeg lica onemoguen u redovnoj upotrebi stvari, tj. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo treeg lica koje kupevo pravo iskljuuje, umanjuje ili ograniava. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasnitva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji moe od kupca zahtijevati predaju stvari (tuba rei vindicatio), ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. pravo (npr. pravo slunosti) koje ograniava kupevo pravo (vlasnitva). Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr. da prenese pravo vlasnitva na njega). U situaciji da tree lice oduzme stvar od kupca, ugovor izmeu prodavca i kupca se raskida, a u sluaju kada su prava kupca umanjena ili ograniena, kupac moe traiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava treeg lica na stvari. Dakle radi se o subjektivnom roku. Nema objektivnog roka. TUMAENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Ne treba se doslovno drati rijei, ve traiti zajedniku namjeru ugovaraa i odredbu shvatiti kako to odgovara naelima Zakona o obligacionim odnosima. Nejasne odredbe ugovora zakljuenog prema unaprijed odtampanom formularu tumait e se u korist druge strane, a ne one strane koja je napravila formular.

97 | P a g e

Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak za dunika. UGOVORNA KAZNA (ima znaaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvren iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dunik obeava da isplati povjeriocu u sluaju da ugovorenu nenovanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjerioevog potraivanja, a poseban znaaj ima u privrednim sporovima. Odnosi se samo na nenovana potraivanja, jer na novanim potraivanjima se kao sredstvo obezbjeenja primjenjuje kamata. Mora biti ugovorena u formi predvienoj za ugovor iz koga proizilazi dunikova obaveza (tzv. paritet forme); esto se predvia u samom ugovoru kao posebna klauzula, a mogue je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni; Ako dunik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni nain, povjerilac moe alternativno zahtjevati od dunika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu; a kad je kazna ugovorena za sluaj zakanjenja sa ispunjenjem obaveze, ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo.

2 UZROKOVANJE TETE teta se moe javiti kao materijalna teta u vidu smanjenja neije imovine (obina teta) ili sprijeavanja njenog poveanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna teta - nanoenje fizike ili psihike boli ili straha. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuivanje zbog npr. zaostalosti i sl. I prolazna nesposobnost ima znaaja. Ako je prolazno nesposoban, neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. I djeca do 7 godina su neodgovorna. Odgovornost mldb. za tetu? Ne odgovaraju ni djeca izmeu 7 i 14 godina, to je pravilo. Izuzetno, oteeni moe da dokae da je u asu prouzrokovanja tete mldb. bio sposoban za rasuivanje. Dakle, teret dokazivanja je na oteenom! Mldb. odgovara prema opem pravilu odgovornosti za tetu. OPE PRAVILO

98 | P a g e

Onaj ko je prouzrokovao tetu, za nju i odgovara. Oteeni je duan da dokae samo uzronu vezu izmeu uinioca i tete. Sav ostali teret dokazivanja je na tetniku. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) odgovornosti po osnovu krivnje. U sluaju nune odbrane, tetnik nije duan naknaditi tetu napadau. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi, tj. odgovara onaj ko je duan da se po zakonu ili odlukom nadlenog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. Moe se osloboditi te odgovornosti ako dokae da je vrio nadzor u skladu sa obavezama i da bi teta nastala i pri najbriljivijem staranju. RODITELJI Za tetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. (dakle, ne treba dokazivati krivnju). Ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po opim pravilima odgovornosti, osim ako dokau da je teta nastala bez njihove krivnje. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVINOSTI npr. situacija kada je tetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno, a lice koje vri nadzor nad njim nije u mogunosti da naknadi tetu. Onda se ide po principu pravinosti. Tada sud moe obzirom na materijalno stanje tetnika (npr. bogat ali nije odgovoran) i oteenog, obvezati tetnika na naknadu tete. Dakle, obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) TETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. To znai da je imalac opasne stvari odn. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti duan nadoknaditi tetu uzrokovanu od te stvari odn. djelatnosti, ali se moe osloboditi od odgovornosti u zakonom predvienim sluajevima. Dakle, ovdje se krivnja ne dokazuje. Oteeni mora dokazati samo uzrono posljedinu vezu izmeu djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale tete. Imalac opasne stvari to je vlasnik stvari. ako je stvar ukradena, onda z tetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). Ukoliko je stvar nekome povjerena, onda za tetu odgovara taj kome je stvar povjerena. Osloboenje od odgovornosti ukoliko imalac dokae da teta potie od uzroka same stvari, ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, otkloniti... npr. udario pjeaka koji je izletio, a ovaj ga nije mogao izbjei niti se zaustaviti. MOTORNO VOZILO odgovornost za tetu

99 | P a g e

Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. Solidarno se odgovara za tetu nanesenu treem licu. NAKNADA TETE MATERIJALNA TETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije tete, a ako nije mogue onda naknada u novcu. Obaveza naknade tete dospijeva u momentu nastanka tete! Ali i ako se npr. dosuuje naknada u novcu, kamata se dosuuje od dana donoenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuenja. Naknada se u obliku rente U sluaju smrti, povrede, oteenja zdravlja. Moe biti doivotno ili na odreeno vrijeme. Ovaj vid tete se manifestuje kao:

a)

izgubljeno izdravanje ili pomaganje koje se odreuje licu koga je npr. poginuli lan porodice izdravao a na teret tetnika u obliku rente; b) gubitak zarade koja se kao naknada dosuuje oteenom koji je pretrpio povredu zbog ega ima smanjenu radnu sposobnosti, a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. Oteenom u ovom sluaju pripada pravo na razliku izmeu zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. Razlika se dosuuje u obliku rente. c) renta se moe dosuditi i ako oteeni ima nepokrivene trokove lijeenja i dr. d) renta se moe davati kao naknada za pojaanu ishranu, da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. e) ako je neko odreeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za odravanje line higijene, pa u tu svrhu mora angaovati drugu osobu, pripada mu pravo na naknadu tih izdataka. f) mogue je dosuditi naknadu zbog nemogunosti napredovanja u poslu (npr. invalidnost i gubitak sposobnosti). Visina dosuene rente moe se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. velika razlika izmeu radnih mjesta). Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. kada je teta uzrokovana krivinim djelom uinjenim s umiljajem, sud moe odrediti visinu tete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oteenog.

NEMATERIJALNA TETA Ova naknada se u pravilu dosuuje za pretrpljene fizike bolove, duevne boli i strah.

100 | P a g e

Vodi se rauna o jaini bolova, straha...i njihovom trajanju. U sporovima povodom odreivanja nematerijalne tete angauju se vjetaci strunjaci medicinske struke koji utvruju postojanje bolova i straha, njihov intenzitet i trajanje. Za sluaj smrti ili tekog invaliditeta pravo na naknadu za duevni bol imaju samo lanovi ue porodice (brani drug, djeca, roditelji). Mogue je da pravo na tu vrstu naknade steknu braa i sestre, ukoliko je meu njima postojala trajna zajednica ivota. Moe li se naslijediti potraivanje nematerijalne tete? Moe se naslijediti samo ako je utvreno pravomonom presudom. ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU Odgovornost je solidarna. Tako isto podstreka ili pomaga. I ona lica koja su prouzrokovala tetu radei nezavisno jedan od drugog, dakle ne kao saizvrioci, ukoliko se ne moe utvrditi taan doprinos svakog pojedinano. Solidarni dunik npr. u situaciji ako plati vie od svog udjela koji je bio duan platiti, moe traiti od ostalih sudunika da mu plate REGRESNA PARNICA. Sud uvijek pokuava da utvrdi udio svakog od saizvrilaca, ali ako to nije mogue, onda naknauju tetu u jednakim dijelovima. I u ovakvim sluajevima moe doi do primjene principa pravinosti.

3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni odreeni uslovi, i to:

1)

da je kod jedne strane dolo do poveanja imovine, a na drugoj do umanjenja (osiromaenja); 2) da kod osiromaene strane postoji zabluda ili neznanje, odnosno uvjerenje da ima obavezu neto da plati, neku obavezu; 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani. Pojedini sluajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojeeg duga (nedugovanog); b) naknadni prestanak osnova; c) izostanak protuinidbe; d) isplata jednog duga dva puta. Kada se moe traiti vraanje za sticanje bez osnova i ko moe traiti?

101 | P a g e

Vraanje moe traiti onaj koji izvri isplatu, pod uslovom da je u vrijeme plaanja bio savjestan, tj. da je bio u uvjerenju da je duan to uiniti. Meutim, ne moe traiti vraanje datog onaj ko je izvrio isplatu znajui da nije duan, izuzev: a) ako je u tom momentu zadrao pravo da trai vraanje ili b) ako je to uinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraanje). 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlateno mijeanje u tue poslove vrenjem nekog posla u korist drugog lica, zbog ega izmeu ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos. Razlikujemo: 1. nuno poslovodstvo bez naloga - postoji ako je nezvano vrenje tueg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojee tete, znai o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. ako je vjetar odnio krov pa komije pristupe jer pada kia).
2. korisno poslovodstvo bez naloga - postoji ako nije nuno ve korisno za drugo

lice, vrilac posla pribavi neto bez ovlatenja ali jw to korisno za poslodavca (npr. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je elio kupiti).
3. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla - postoji ako neko poduzima

posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to ini. U sluajevima nunog i korisnog poslovodstva vriocu tog posla pripadaju i neka prava. Duan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u sluaju npr. vjetar odnio krov), a ukoliko on nee to da nastavi, poslovoa bez naloga je duan to zavriti i tada mu pripada pravo na naknadu nunih i korisnih trokova kao i naknada za izdatke koje je imao. U sluaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla, nema pravo na ove naknade i jo je obavezan da nadoknadi eventualnu tetu. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su - izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov, ako to obeanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani nain. Tu spadaju: javno obeanje nagrade, vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. Javno obeanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodreeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju, ili b) da postigne neki uspjeh, ili c) da se nae u odreenoj situaciji (npr. oglas da se pronae izgubljena stvar, konkurs za izradu projekta, nagrada za najbolji roman). Opoziv: Obeanje se moe opozvati na nain na koji je uinjeno kao i linim saopenjem, meutim, onaj ko je dato obeanje ispunio a nije znao, niti je mogao znati da je obeanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obeana nagrada, a onaj ko je prije opozivanja uinio izvjesne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka.

102 | P a g e

Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica, ek, konsoman, tovarni list i dr.). Legitimacioni papiri eljeznike, pozorine i dr. karte (ulaznice), bonovi i sl. Isprave koje sadre obavezu za izdavaoca, uz napomenu da u njima nije naznaen povjerilac. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake, koji predstavljaju samo dokaz za odreenog povjerioca da je s njim zakljuen dvostrani ugovor (npr. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana, moe ustupiti ugovor nekom treem. Taj trei (tree lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana, kada je pristala na ustupanje, istupa iz ugovora. Pristanak na ustupanje je punovaan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proistie. Ustupilac odgovara za punovanost ugovora. Ne odgovara za ispunjenje i ne jami ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika). UGOVOR U KORIST TREEG Kada neko u svoje ime ugovori potraivanje u korist treeg, taj trei stie sopstveno i neposredno pravo prema duniku, ako ta drugo nije ugovoreno. Ugovara ima pravo od dunika zahtijevati da izvri obavezu u korist treeg. KAMATE Naknada za koritenje tueg novca ili za koritenje drugih zamjenjivih stvari. Istovremeno ona ima i karakter naknade tete zbog toga to je kod novane obaveze povjerilac lien upotrebe svog novca. Vrste: Ugovorene kamate Predviene ugovorom. Ne moe biti vea od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju. Ugovaranje vee stope od dozvoljene ne ini ugovor nitavim, jer kamata se dosuuje do dozvoljenog iznosa. Zakonske ili tzv. zatezne kamate Koje predvia zakon za sluaj postojanja novane obaveze. Duan je platiti dunik kada zakasni sa ispunjenjem novane obaveze.

103 | P a g e

Plaa se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijea do isplate, po stopi odreenoj zakonom koji regulie tu materiju. Povjeriocu pripada pravo da tubom trai zbir neisplaenih zateznih kamata. To je tuba za naknadu kamata. U stvari, to se procesne kamate (koje se dobijaju tubom). Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaanje kamate na kamatu. U ovom sluaju, taj zbir neisplaenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dunikova obveza ima dva ili vie predmeta, ali je dunik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. Ove obaveze mogu nastati ugovorom, na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. npr. ugovor - kod zakljuenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti odreeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar; npr. zakonski - u sluaju zakonskog izdravanja, davalac izdravanja moe plaati izdravanje ili primiti izdravano lice u svoje domainstvo na izdravanje; npr. jednostranom izjavom volje - kod sastavljanja legata nasljedniku se moe odrediti obaveza da legataru preda odreene stvari ili isplati odreeni iznos novca. Izbor se smatra izvrenim u momentu kada je dunik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome ta je izabrao. Takva izjava se vie ne moe opozvati.

FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlatenje dunika da se svoje obaveze moe osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je odreen pravnim poslom ili zakonom. Ova vrsta obaveze moe nastati na osnovu ugovora, zakona ili testamenta. npr. zakonom - ZOO predvia odustancu povodom koje dunik ima dvije mogunosti: a) moe ispuniti ugovornu obavezu, ili b) moe odustati od ugovora davanjem odustanice. npr. testamentom - ako ostavilac obavee nasljednika na davanje legata predajom odreeneog predmeta, ali da se te obaveze moe osloboditi ako isplati odreeni iznos. NAINI PRESTANKA OBAVEZA?

104 | P a g e

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9)

ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogunost ispunjenja protek vremena, otkaz smrt dunika ili povjerioca

1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo valjano izvrenje dugovane inidbe, koja je predmet dunikove obaveze. 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi dolo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti:
1. da postoje meusobne potraivanja; 2. da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete; 3. da su oba potraivanja dospjela (nastupili rokovi).

Vrste:

a) jednostrana - kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraivanje


stavlja u preboj svoje potraivanje;

b) ugovorna - kada se meusobna potraivanja komenziraju na osnovu sporazuma


imaoca tih potraivanja; c) sudska - nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuenog da ne osporava potraivanje povjerioca, ali da istie svoje (dunikovo) potraivanje prema tuitelju i zahtjeva od suda da ta potraivanja prebije. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj, a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. U preboj ne mogu potraivanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvrnog postupka., ona potraivanja koja su data duniku na uvanje ili posudbu, potraivanja iz namjernog uzrokovanja tete i potraivanja zbog smrti ili teko naruenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdravanja. 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi duniku da nee traiti ispunjenje obaveze a dunik se s time saglasi. Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovanost (nema veze sa formom glavnog ugovora).

105 | P a g e

4 OBNOVA (PRENOV, NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dunik saglase da postojeu obvezu zamijene novom (novim ugovorom), a pri tome nova obaveza mora da ima drugaiji predmet i pravni osnov (npr. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarai se sporazume da dunik isplati odreeni novani iznos kao zajam). Sporazum povjerioca i dunika kojim oni mijenjaju rok, mjesto i nain ispunjenja obaveze, naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni i sl. ne smatraju se novacijom. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem, kada jedno isto lice postane i povjerilac i dunik. (npr. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smru oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvri upis brisanja. U sluaju kad jemac postaje povjerilac, obaveza glavnog dunika ne prestaje, prestaje samo jemstvo. Ovo zato to je nemogue da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. 6 NEMOGUNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogunost odnosi na ispunjenje svih obveza, a ne samo jedne obveze iz ugovora. To su uglavnom dogaaji koji su doveli do nemogunosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogunost nastupila u periodu od zakljuenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd). Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA, OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvrenje inidbe koja je predmet obaveze dunika izvrava stalno, neprekidno kroz odreeno vrijeme) sa odreenim rokom prestaje. Kada taj rok istekne, izuzev kada je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka ovaj odnos moe produiti na neodreeno vrijeme, (npr. kada zakupac produi upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa, a zakupodavac se tome ne protivi), prestaje i obveza. Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed odreeno, vai pravilo da ga svaka strana moe prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). 8 SMRT DUNIKA ILI POVJERIOCA Smru dunika ili povjerioca obaveza ne prestaje, jer ona prelazi na nasljednike. Izuzeci - u kojim sluajevima se obaveza gasi njihovom smru:

106 | P a g e

1)

Ako je obaveza nastala s obzirom na lina svojstva ili line sposobnosti dunika obaveza se gasi njegovom smru, (npr. obaveza slikara da izradi portret); 2) Ako su povjerilac i dunik izriito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smru jednoga od njih; 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smru jedne od ugovornih strana (npr. smru primaoca izdravanja kod ugovora o doivotnom izdravanju). ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom odreeno vrijeme. Time se ne gasi pravo povjerioca, ve se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava, tj. gubi se pravo na podnoenje tube. Dunikova obaveza kao naturalna i dalje postoji, to znai da je dunik moe ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti, ali ako to ne uini, a povjerilac podnese tubu, sud e po prigovoru dunika da je potraivanje zastarjelo odbiti tubeni zahtjev. Sud po slubenoj dunosti ne pazi na zasterjelost, ve samo po prigovoru dunika. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predvienog za zastarjelost. U vrijeme zastare rauna se i period koji je protekao u korist dunikova prednika (npr u sluaju nasljeivanja, rauna se i vrijeme do smrti ostavioca). Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. Prekluzivni rokovi - strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tuba, ili u kojima treba da se izvri neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. Razlika izmeu prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedeem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tubu u materijalnom smislu, ve i samo subjektivno pravo povjerioca odn. obaveza dunika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju, tj. gubi se samo pravo na tubu ali ne i subjektivno pravo); Na prekluziju sud pazi po slubenoj dunosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. Cesija je ustupanje potraivanja sa dosadanjeg povjerioca na tree lice. Za punovanost cesije potrebno je da se izmeu povjerioca (ustupioca) i treeg lica (prijemnika) zakljuen ugovor o cesiji. U tom ugovoru ne uestvuje dunik, ne zahtijeva se njegov pristanak. Ne moe se izvriti prenos slijedeih potraivanja: potraivanja vezanih za linost povjerioca i potraivanja koja se po svojoj prirodi protive vrenju prenosa, potraivanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvrnog postupka (dio plae, penzije ne mogu se prenositi, alimentacija, naknada neimovinske tete,

107 | P a g e

potraivanja koja se po svojoj prirodi protive prenoenju (npr. ugovor o djelu). Moe se i ugovoriti zabrana prenoenja. Cesijom se poloaj dunika ne moe pogorati. Zbog toga dunik moe istai sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor izmeu dunika i treeg lica kojim tree lice prima na sebe obvezu duga. Za punovanost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. Pristanak se moe dati izriito ili preutno. U pravilu svaki dug se moe preuzeti izuzev onog koji je line prirode. Ugovor o preuzimanju duga mora biti sainjen u istom obliku u kojem je bio sainjen ugovor kojeg preuzima, znai vai pravilo pariteta. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga, raniji dunik se oslobaa obveze. Meutim ako je novi dunik prezaduen, insolventan, raniji dunik se nee osloboditi obveze, ve ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dunikom. Novi dunik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraivanja. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dunika.

Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu, brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece, pravne ucinke vanbracne zajednice, usvojenje, starateljstvo, te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima, bracnim odnosima i starateljstvom. Zakon formulise porodicu kao ivotnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika, srodnika po tazbini, usvojilaca i usvojenika, kao i lica iz vanbrane zajednice. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj roeno dijete.

108 | P a g e

U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. BRAK? zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca; sklapa se saglasnom izjavom volja pred matiarem kao dravnim slubenikom; nakon sklapanja graanskog braka, brani partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim slubenikom. Za postojanje braka potrebno je:
1. da su buduci bracni partneri razlicitog spola; 2. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka, taj pristanak je

dobrovoljan, istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile, prevare...;


3. da je pristanak izjavljen pred maticarem.

Ako nema nekog od ovih uslova, tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes, ali i organu starateljstva. USLOVI ZA PUNOVANOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku, osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. stepena iskljucivo. To vazi i u odnosu na usvojenja, jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha, zet i tasta, ocuh i pastor, maceha i pastorak, bez obzira da li je i raniji brak prestao. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke, i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti, trajna i neizljeciva spolna nemoc, trudnoca zene sa drugim muskarcem, ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA

109 | P a g e

Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. Uz prijavu se podnosi izvod iz matine knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka, dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni, da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka, te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima, obavezama a i znacenjem braka. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje:
1. 2. 3. 4.

smrcu bracnog partnera; proglasenjem bracnog partnera za umrlog; ponistenjem; razvodom.

RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. Razvod braka se moze zahtijevati: 1. tuzbom 2. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku

110 | P a g e

posredovanja, a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja, izdrzavanje djece, nacin odrzavanja osobnih odnosa, kontakata roditelja i djece. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. Ocem djeteta roenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem, organom starateljstva, sudom, i notarom. Priznanje moze biti dato i u testamentu, moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije roenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete roeno zivo. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. potreban je i pristanak djeteta. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige roenih upisana kao njegov roditelj. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. Muskarac koji je priznao ocinstvo, a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo, moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje, ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. Ako je materinstvo i ocinstvo utvreno sudskom odlukom, onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrenja (DNK analiza). USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. Usvojenjem se zasniva roditeljski, odnosno srodnicki odnos. Ono se moze zasnovati kao:

111 | P a g e

1. potpuno 2. nepotpuno. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog roenja, sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz, prodaja djece. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina. Usvojiti ne moze osoba:
1. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost; 2. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost; 3. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje.

Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki, te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete.

Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti, duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa, a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa, a iz razloga koje propisuje zakon.

112 | P a g e

Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. Sporazumno mu odreuju ime i prezime, a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta, cuvati dijete od svih poroka. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode, ravnopravnosti, solidarnosti, a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece, ne samo o osnovnom i srednjoskolskom, nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. Roditelji zastupaju djete, upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti, ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje, sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima, interesima i obavezama. Te osobe nazivamo tienicima. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja, a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. Staratelj zastupa sticenika samostalno. IZDRAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke, tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot, roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti, a nemaju dovoljno sredstava za zivot. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava, onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja.

113 | P a g e

Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace, sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeivanje. IZDRAVANJE BRANOG I VANBRANOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti, ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. Izuzetno, se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog, odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici, pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. BRANA STEEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice, dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. POSTUPAK U BRANIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka.

114 | P a g e

Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera, ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. U parnici za razvod braka, tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog, a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi).

ZAKON O ZATITI OD NASILJA U PORODICI


Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija, organ starateljstva i sud, zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspitaci, obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere:
1. 2. 3. 4. 5. 6.

udaljenje iz stana, kuce ili nekog drugog stambenog prostora; zabrana priblizavanja zrtvi nasilja; osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju; zabrana uznemiravanja ili uhoenja osobe izlozene nasilju; obaveza psihosocijalnog tretmana; obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste.

Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. SVOJERUNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Uslov je dakle, svojerucno pisanje. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani.

115 | P a g e

Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. Moze se staviti nadimak, opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac, majka, nadimak. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne, odnosno da nije u stanju da procita testament. U prvom slucaju (ako je pismen), nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen), potrebna su dva svjedoka. Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. Ovaj testament sacinjava sudija. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom, a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. Nakon toga sudija utvruje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota, rasudivanja, eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Prije sacinjavanja testamenta, sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu, a zatim ce i sam sudija potpisati testament, oznaciti datum i staviti pecat. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen, a zbog bolesti ne moze da se potpise, stavi otisak kaziprsta. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA? Predak moze pravnim poslom za ivota ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

116 | P a g e

Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner, onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja. Moze to biti i neka treca osoba, a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca, a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava, bilo da se radi o sticanju bez osnova, bilo da je u pitanju naknada stete. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. Kada umre davalac izdrzavanja, moze se nastaviti ovaj ugovor. NASLJEIVANJE AUTORSKOG PRAVA

117 | P a g e

Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. U slucaju nasljedivanja po zakonu, umrlog nasljeduju samo njegova djeca, njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. NASLJEDNIKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. Ona moze biti pozitivna i negativna. Negativna vazi i za potomke nasljednika, a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. Ova izjava se ne moze opozvati, medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom, prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. RJEENJE O NASLJEIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi, njegovoj zaostavstini, nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. A ako nekoj osobi pripada legat, plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti, pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provoenja. Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima, a u odredenom roku se niko ne pojavi, donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini.

ZAKONSKI NASLJEDNICI I. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov brani drug (pod djecom se smatraju i vanbrana i usvojena djeca). Oni nasljeuju na jednake djelove. Dio zaostavtine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadivilo ostavioca nasljeuju njegova djeca (unuad ostavioca), na jednake djelove, a ko je neko od unuadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku smrti ostavioca, naljeuju njegova djeca (pravo predstavljanja). Npr. postoji otac koji ima 3 djece i branog duga. Prije oca umre njegovo jedno dijete, koji ima svoju djecu. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostavioeve smrsti umre njegovo djete, tada naljeuju njegova djeca (princip reprezentacije).

118 | P a g e

II. naljedni red Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu, unuad, praunuad) nasljeuje njegov brani drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ). Ako iza umrlog nije ostao brani drug zaostavtinu u cjelosti nasljeuju roditelji. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu pripao nasljeuju njegova djeca - a to su u stvari braa i sestre ostavioca. III. nasljedni red Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su oni ostavili nekog potomka, niti branog partnera - nasljeuju njegovi djedovi i nane. NUNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. Nuni dio je zakonom predvieni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga:
1. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner - to su apsolutni nuzni nasjednici

i njihov dio iznosi od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu.


2. drugi krug cine potomci umrlog, njegovi usvojenici, njegovi roditelji, braca i sestre -

oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. Njihov nuzni dio iznosi 1/3, a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. Testament, legat, ugovor o poklonu, ustupanju, ako nije obuhvacen bracni partner - tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji, zamjeni i dozivotnom izdrzavanju, ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio, ako je ucinio neko krivicno djelo, pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu.

ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) odreenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik, pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca, da se prihvati legata i da bude dostojan. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat.

119 | P a g e

Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca. Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne nareuje njegovo izvrsenje.

Novi ZPP tei ka formalnoj, a ne materijalnoj istini (daje mogunost strankama da one odrede mjeru zatite svojih graanskih prava, istina je ono to stranke dokau u postupku, samo stranke imaju pravo da predlau dokaze), a pravda je promjenjiva kategorija... Novi ZPP je donesen za dobre sudije, koji dobro vladaju pravom, te mogu bre i efikasnije zavravati sluajeve...

120 | P a g e

ZAKON O PARNINOM POSTUPKU


STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fiziko ili pravno lice bilo stranka u postupku, ono mora imati stranaku i parninu sposobnost. Stranaka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku, i kao takva je procesna pretpostavka uopte za voenje postupka. Kod fizikih lica stie se roenjem, a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica. Ako sud utvrdi da lice nema stranaku sposobnost, taj nedostatak ukoliko je otklonjiv otklonit e i nastaviti sa postupkom. Ako je pak nedostatak neotklonjiv, sud e rjeenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaene tim nedostatkom, te odbaciti tubu. Parnina sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogunost sticanja prava i obaveza na podruju graansko-pravnih odnosa. Parnina sposobnost je ua od stranake sposobnosti, te moemo zakljuiti da svako lice koje je parnino sposobno istovremeno je i stranaki sposobno, a obrnuto nije uvijek sluaj. Stranaka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost, meutim, i punoljetna lica mogu imati ogranienu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. Poslovna sposobnost je izjednaena kod fizikih i pravnih lica. Ona moe biti djelomino ili potpuno ograniena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranake i parnine sposobnosti, koje predstavljaju procesnu legitimaciju, postoji i graansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte graansko-pravnog odnosa. Stvarna legitimacija moe biti aktivna i pasivna, a o njoj sud vodi rauna po slubenoj dunosti, s tim to i stranke mogu istai takav prigovor. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odluuje presudom.

NADLENOST Prema vaeem zakonodavstvu, sva nadlenost u oblasti parnice je na optinskim sudovima, osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. Rok za ispravljanje tube ne moe biti dui od osam dana (ini se da je prekluzivan rok, meutim dovoljno je da tueni poduzme radnje u pravcu ispravljanja tube). Tuba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rjeenja, a tubeni zahtjev se odbija (meritorno odluivanje) putem presude.

121 | P a g e

ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime, tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci, a ne prema zastupnicima lino. Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom sposobnou zastupaju zakonski zastupnici. Privremeni zastupnik moe se postaviti u odreenim sluajevima, ali samo tuenoj stranci. Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva, a samo izuzetno to ovlatenje ima sud. Zakon je odredio sluajeve u kojima se moe postaviti privremeni zastupnik ogranienje poslovne sposobnosti, nedostatak zakonskog zastupnika, suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika, te kada tueni nema odreeno prebivalite, nalazi se u inostranstvu, te dostava nije uspjela. Punomonici zastupaju lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou preko njihovih zakonskih zastupnika, kao i parnino sposobne stranke kada ih one ovlaste. Punomonik moe biti svako parnino sposobno fiziko lice, a izuzetno i pravno lice (npr. advokatska drutva). Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izriitog ovlatenja stranke. To ovlatenje stranka moe dati u punomoi ili naknadno. Ogranienje postoji i za fizika lica koje bi imale status punomonika (to mogu biti samo brani drug, vanbrani drug, srodnici po krvi ili tazbini), ime se sprijeava nadripisarstvo u ovoj oblasti. Obim punomoi je vano pitanje na ispitu, kao i odgovornost advokata i odgovornost fizikog lica. Prema zakonu, sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog, kao i u toku revizionog postupka) po slubenoj dunosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomonik ovlateno za zastupanje. SUPARNIARSTVO (SUPARNIARI) Suparniarstvo moe biti materijalno, obino i formalno. Materijalni suparniari su vie lica koja mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni, ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova. Ti suparniari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici, a u vezi sa predmetom spora (npr. suvlasnici, sunasljednici, brani drugovi). Karakteristino je da se spor kod materijalnih suparniara moe rijeiti samo na jednak nain prema svim suparniarima, to znai da tubeni zahtjev moe biti usvojen ili odbijen. Kada jedan ovakav suparniar preduzme neku radnju u postupku, ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparniare. Obini suparniari su ona lica protiv kojih se moe donijeti sadrajno razliita presuda. Svi formalni suparniari su obini, meutim ima sluajeva kada i materijalni suparniari mogu biti obini (npr. ??). Formalni suparniari su ona lica meu kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica, a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog injeninog i pravnog osnova. Rije je o procesnoj zajednici, kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadlenom sudu (npr. grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). UMJEA

122 | P a g e

Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee pobijedi ili uspije jedna stranka. Umjea se moe pridruiti parnici sve do pravosnanosti presude. Umijeanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku mijeanja. PARNINI POSTUPAK? TUBA Podnoenje tube Tuba je prva procesna radnja, kojom se pokree parnini postupak u cilju zatite odreenog subjektivnog prava. Za razliku od drugih postupaka, parnini postupak se ne moe pokrenuti po slubenoj dunosti. Tuilac moe povui tubu, priznati tubeni zahtjev, odrei se od tubenog zahtjeva, sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava iroka. Sa druge strane, sud raspravlja i odluuje samo u granicama zahtjeva iz tube i eventualne protutube, to znai da se stranci ne moe dosuditi ono to nije traila, niti vie od onoga to je traila. Tuba je podnesak kao i svaki drugi. Ona moe biti data i usmeno na zapisnik kod parninog suda. to vai po optim pravilima za sve podneske, to vai i za tubu. Parnica poinje tei dostavom tube tuenom na odgovor. Ne mogu se podnijeti niti tei dvije parnice po istom zahtjevu i izmeu istih stranaka; sud po slubenoj dunosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija), a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. Isti sluaj je u postojanju presuene stvari (res iudicata), jer i tu sud pazi po slubenoj dunosti, a prigovor mogu podnijeti i stranke. Momentom dostave tube tuenom na odgovor nastaju slijedee procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije; b) pitanje presuene stvari; c) ako stranka otui stvar u toku postupka, to ne sprijeava sud da vodi parnicu izmeu istih stranaka; d) nema povlaenja tube bez pristanka tuenog... Materijalno-pravne posljedice dostave tube na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnoenje tube, kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti; b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza; c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. VRSTE TUBI Tube se dijele na graansko-pravne i procesno-pravne. Po svom sadraju mogu biti:
a) Kondemnatorne ili obvezujue, kojima se trai ispunjenje odreene obaveze

tuenog da neto uini, trpi ili propusti, pri emu nije potrebno da tuilac dokazuje pravni interes.

123 | P a g e

b) Deklaratorne, utvrujue ili prejudicione, kojima se trai utvrivanje nekog

sadraja, iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. Zakon propisuje uslove podnoenja ovih tubi, a obino su to tube iz izvrnog, steajnog, ostavinskog i drugih postupaka. Tuilac ovdje mora imati pravni interes, jer ako tuilac nema pravni interes, sud e tubu odbaciti. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne moe postii kondemnatornom tubom. Presude po osnovu deklaratornih tubi ne mogu biti predmet izvrenja, za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tubi!
c) Konstitutivne ili preobraajne tube, kojima se trai ustanovljenje nekog pravnog

odnosa ili njegova promjena ili razvrgnue. To su obino tube iz imovinsko-pravnih odnosa i porodinog prava.

NAELA PARNINOG POSTUPKA


a) Naelo zakonitosti, koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. Sve

parnine radnje moraju se zasnivati na zakonu. to nije predvieno u zakonu, to u parninom postupku u pravilu nije ni doputeno. Sud nije ovlaten da postupak provodi po naelima pravinosti (!). Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlatenja.
b) Naelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po

slubenoj dunosti. Prema novom ZPP-u, ovo naelo je jako ogranieno i objektivizirano i obuhvata slijedee radnje: ispitivanje tube, dostavljanje tube. Ovdje je vano naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov, tu se sud ne smije drati pasivno. Sud ne moe pokrenuti parnicu, ne moe promijeniti zahtjev, ne moe iznositi nove injenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo slinim sluajevima donose razliite presude, jer u jednom sluaju stranka jeste istakla neki prigovor, a u drugom jeste!!)
c) Raspravno naelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog

materijala. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatra i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. Odluka suda je vezana samo za procesnu grau koju su prikupile stranke. Na taj nain se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci, sada vie to ne smije initi!).
d) Naelo traenja istine, po kojem sud vie nije duan da utvruje injenice koje

stranka nije iznijela, pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa naelom oficijelnosti bio duan da utvruje injenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rjeavanje spora, pa i onda kada njih same stranke nisu predloile.

SADRAJ TUBE Tuba mora sadravati osnov za nadlenost, vrijednost spora, tubeni zahtjev, pravni osnov, injenice i dokaze, kao i sve ostale elemente koje sadre podnesci.

124 | P a g e

Kada je u pitanju nadlenost, uglavnom se misli na mjesnu, a ne i na stvarnu nadlenost (ovo iz razloga to je to pitanje rjeio Zakon o sudovima u FBiH dajui svu tu nadlenost optinskim sudovima). Prigovor mjesne nadlenosti stranka moe istai najkasnije u odgovoru na tubu. Sud se moe oglasiti mjesno nenadlenim po slubenoj dunosti samo kada za taj spor postoji iskljuiva mjesna nadlenost drugog suda (npr. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. Mjesna nadlenost moe biti opta, izberiva, iskljuiva i supsidijarna. Mogu je i sporazum o mjesnoj nadlenosti, koji mora biti u pismenom obliku, potpisan od strane stranaka, mora se ticati odreenog spora ili vie odreenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. Sukob nadlenosti postoji kada sud, kojem je predmet ustupljen kao nadlenom, smatra se nenadlenim i za rjeavanje nadlenosti predmet proslijeuje viem sudu. Delegacija nadlenosti je mogua kada vii sud odredi drugi mjesno nadleni sud za rjeavanje. Delegacija moe biti nuna (npr. izuzee sudije), svrshishodna (npr. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). Primjer: Iskljuiva mjesna nadlenost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u sluaju postojanja spora o nepokretnosti, to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tubeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tube, jer se njime trai pravosnano odluivanje o jednoj pravnoj posljedici, o kojoj sud treba da donese odluku. To je procesno-pravni zahtjev za pruanje pravne pomoi, odnosno pravne zatite. Tubeni zahtjev mora biti odreen. U tubi se moe podnijeti vie tubenih zahtjeva i u takvim sluajevima se radi o objektivnoj kumulaciji, ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). injenini osnov ine pravno relevantne injenice, iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se trai tubom. Predmet dokazivanja su tvrdnje o injenicama, a ne same injenice. Vrijednost spora je kriterij za odreivanje trokova postupka, vrste postupka i prava na reviziju. Pravni osnov je takoer obavezan elemenat tube, ali i kada nije naveden sud e postupiti po tubi. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tuilac naznaio u tubi. U nedostatku ovog elementa, tuba se ne moe vratiti na ispravku. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinaenje tube ili promjenu tubenog zahtjeva!!!

Postupanje po tubi? Odmah nakon prijema tube zapoinje pripremanje glavne rasprave. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tube, dostavu tube tuenom na odgovor, pripremno roite i zakazivanje glavne rasprave. Prethodno ispitivanje tube obuhvata ispitivanje da li je tuba razumljiva i potpuna, ispitivanje stvarne nadlenosti, stranake i parnine sposobnosti, pravilnosti zastupanja, te blagovremenosti podnoenja tube.

125 | P a g e

Tuba je potpuna ako ima oznaku suda, ime i prezime ili naziv pravnog lica, prebivalite ili boravite ili sjedite, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnosioca. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih injenica. Od procesno-pravnih elemenata zavisi doputenost tube, a od materijalno-pravnih injenica zavisi osnovanost tubenog zahtjeva. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi rauna po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka. Tuba se odbacuje rjeenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadlean, b) da je tuba neblagovremena, c) da je tuba povuena, d) da o istom zahtjevu ve tee parnica, e) da je o istom zahtjevu ve pravosnano zavren postupak, f) da je sklopljena sudska nagodba, g) da se tuilac odrekao tubenog zahtjeva, te h) da nepostoji pravni interes kod tube za utvrivanje. Tuba se ne moe odbaciti zbog preuranjenosti tubenog zahtjeva, na primjer zato to jo nije donesen neki zakon, ili zato to jo nije formirana neka sluba, ili iz drugih slinih razloga. Ako se podnese tuba zbog nedospjele obaveze, tuba se nee odbaciti, ve e se odbiti tubeni zahtjev. Preinaenje tube ? Moe biti objektivno preinaenje, koje se odnosi na tubeni zahtjev, i subjektivno preinaenje, koje se odnosi na stranke. Preinaenje je mogue najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano; nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlaenju postupka i ako tueni na to pristane. Ako tueni ne pristane na preinaenje, preinaka je mogua ako sud utvrdi da tuilac bez svoje krivice nije mogao tubu preinaiti ranije i ako je tueni u mogunosti da odmah raspravlja po preinaenoj tubi. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinaenje tube nije dozvoljena posebna alba. Objektivno preinaenje tube je promjena istovjetnosti zahtjeva, proirenje postojeeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. Subjektivno preinaenje tube postoji kada tuilac pored ili umjesto ranije oznaenog tuenog oznai drugo lice. Novotueni mora pristati da stupi u parnicu, a ako je prvotueni se upustio ve u parnicu i dao odgovor na tubu, onda se trai i njegov pristanak na ovakvu preinaku tube.

Povlaenje tube? Povlaenje tube je mogue bez pristanka tuenog prije dostavljanja tube tuenome, ili uz pristanak tuenog sve do zakljuenja glavne rasprave. Naelno se tuba ne moe povui nakon zakljuenja glavne rasprave, osim u brakorazvodnim sporovima. Povlaenje tube znai da je tuilac odustao od svoga prava na odreenu pravnu zatitu, kao da tuba nije ni podnesena, to znai da se ista moe ponovo podnijeti. Povlaenje tube moe biti djelomino ili u cjelosti.

126 | P a g e

Za razliku od izjave tuioca o povlaenju tube, zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlaenja tube (npr. nedolazak tuioca na pripremno roite, iako je uredno obavijeten i nije opravdao svoj izostanak). Odricanje od tubenog zahtjeva? To je izjava tuioca kojom se definitivno odrie prava na pravnu zatitu odreenog sadraja, pa sud u takvom sluaju donosi presudu zbog odricanja. Ovakva presuda ima uinak pravosnane presude, pa tuilac ne moe ponovno podnijeti tu istu tubu. Odgovor na tubu? Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu. Dostavljanje odgovora je obavezno, jer ako se ne dostavi odgovor na tubu mogue je donijeti presudu zbog proputanja. Dostavljanjem odgovora na tubu tueni se uputa u raspravljanje. Protivtuba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tuioca kojeg je tueni u parnici koju je tuilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. Protivtuba je samo mogunost, a ne i dunost, jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. Protivtubu je mogue podnijeti ako je zahtjev protivtube u vezi sa zahtjevom iz tube, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, tj. kompenzirati (npr. novani zahtjevi), te ako je po srijedi nadlenost istog suda. Sve to vai za tubu, vai i za protivtubu. Pripremno roite? To je zavrna faza pripremanja za glavnu raspravu. Predvieno je da se postupak u pravilu sastoji od dva roita: pripremnog roita i roita za glavnu raspravu. Zakazivanje pripremnog roita uglavnom je obavezno, a samo izuzetno se glavna rasprava moe zakazati bez pripremnog roita. Pripremno roite se zakazuje nakon prijema odgovora na tubu. Zakon predvia obaveznu konsultaciju sa strankama, koja se odnosi na datum zakazivanja, ali i na neformalan plan suenja. Pripremno roite se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tubu, i to u roku od 30 dana. Rjeenje o zakazivanju mora sadravati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog roita i upozoravaju stranke da najkasnije na tom roitu mogu iznijeti injenice i predloiti dokaze. Tok pripremnog roita?

127 | P a g e

Na pripremnom roitu se otklanjaju sve smetnje koje sprijeavaju dalje postupanje suda. Na roitu ukratko tuilac izlae tubu, a tueni potom izlae svoj odgovor na tubu. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima, a onda o prijedlozima stranaka i injenicama kojima stranke obrazlau svoje prijedloge. Zatim se odluuje o pitanjima koja e se raspravljati na roitu za glavnu raspravu i o dokazima koji e se izvesti. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana odravanja pripremnog roita, ali moe biti zakazana i odrana i odmah nakon pripremnog roita.

Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rjeavanje sporova putem medijacije. Medijaciju moe predloiti sud, a potrebna je saglasnost stranaka. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima. Sudska nagodba? Sudska nagodba se moe zakljuiti u toku cijelog postupka. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora, kojim se ureuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos, a ija je posljedica pravosnanost. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zakljue sudsku nagodbu. Sudska nagodba se pobija tubom u roku od tri mjeseca od dana saznanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zakljuenja. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpiu, ima karakter pravosnane presude i predstavlja izvrni naslov. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda, koje se preduzimaju radi utvrenja relevantnih injenica na koje e sud primjeniti materijalno pravo prilikom donoenja svoje odluke. Nakon to se glavna rasprava otvori, obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. Potom prvo tuilac ukratko izlae bitna pitanja iz tube i proita isprave, a zatim tueni izlae odgovor na tubu. Prema odredbama o redoslijedu izvoenja dokaza, nakon izlaganja odgovora na tubu prvo se pristupa sasluanju stranaka, ako takav prijedlog postoji. Zatim se sasluavaju svjedoci, i to prvo svjedoci koje je predloio tuilac, a potom svjedoci koje je predloio tueni. Nakon okonanja svih ovih faza zakljuuje se glavna rasprava. Novi ZPP ne daje mogunost ponovnog otvaranja glavne rasprave. Po zakljuenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donoenja presude. Odgoda, odlaganje i nastavak roita?

128 | P a g e

Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ogranieni, kako u pogledu razloga, tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlae. Ne moe se rasprava odloiti na period dui od 30 dana. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno roite ne otvara, a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se roite ve vodi. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne injenice, jer se samo na njima moe zasnivati donoenje odluke. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zakljuak da li je neka injenica dokazana ili nije dokazana (naravno, na temelju pravne logike!). Dokazna sredstva su: uviaj, isprave, svjedoci, vjetaenja (samo jedan vjetak jedne struke!), sasluanja parninih stranaka... ZPP takoer poznaje i institut osiguranja dokaza. Sudske odluke? Parnine radnje kojima se rjeavaju pojedina pravna pitanja iz graanskog spora, i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. Oblik odluke je presuda i rjeenje. Presudom se meritorno odluuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tubeni zahtjev, protivtubeni zahtjev, te prigovor prebijanja). ZPP poznaje slijedee presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuenog kojom on priznaje tubeni zahtjev, a ne samo injenice iz kojih proizilazi osnovanost tubenog zahtjeva. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok, niti uslovljeno bilo ime. Priznanje tubenog zahtjeva mogue je do zakljuenja glavne rasprave, a moe se opozvati do donoenja presude. Sud e odbiti donoenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tuioca, datu pismeno ili usmeno, kojom se on odrie od toga da sud zatiti neko njegovo subjektivno pravo. Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tubenog zahtjeva. Nakon pravosnanosti ove presude ona ima dejstvo presuene stvari (res iudicata), iako izreka glasi da se tubeni zahtjev odbija. Ova presuda se moe donijeti sve do zakljuenja glavne rasprave, a i na raspravi koja je zakazana povodom albe pred drugostepenim sudom.

129 | P a g e

c) Presuda zbog proputanja Ova presuda je novost u naem procesnom pravu, koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. Njome se sankcionie pasivnost tuenog, jer nije dao odgovor na tubu. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi; ako neki od uslova nije ispunjen, sud moe odbiti tubeni zahtjev. Ako je zahtjev oigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati, sud e odbiti donoenje ove presude. Stranke nemaju pravo albe na ovu presudu, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Ako sud usvoji prijedlog za povraaj, donijet e i rjeenje kojim se ukida presuda zbog proputanja. Ako sud odbije prijedlog za povraaj, protiv takvog rjeenja tuenom je doputena alba. Meutim, takvom albom ne moe se pobijati sam meritum presude, nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijanje stanje. Donoenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. U sluaju proputanja ovog roka, sud je duan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge proputanja. Odreivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka poinje tei i rok za albu. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vre stranke, odnosno njihovi punomonici u zgradi suda. Izuzetak su presude zbog proputanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijea. albeni rok poinje tei 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave, bez obzira kada je preuzimanje presude izvreno (zloupotreba u praksi, izigravanje ovog roka putem uvoenja dostavljanja presude...). Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odlui o dijelu tubenog zahtjeva ili o svim tubenim zahtjevima o kojima mora da odlui i o kojima je ve raspravljeno. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke, a ne po slubenoj dunosti suda. Rok za podnoenje ovog prijedloga je 30 dana. Ako je prijedlog neblagovremen, sud e ga odbaciti rjeenjem. Ako prijedlog pak nije osnovan, sud e ga opet rjeenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost, ve samo da li je pitanje raspravljeno). Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude moe doi do greke u imenima, brojevima, te drugim oitim pogrekama u pisanju i raunanju. Takve greke ne smiju imati uticaja na sutinu presude. Ispravljanje presude vri sud po slubenoj dunosti, a i po prijedlogu stranaka.

130 | P a g e

Prijedlog za ispravak nije vezan rokom, tako da se ispravak moe vriti u bilo koje vrijeme. Protiv rjeenja o ispravci doputena je posebna alba, a ako se alba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke, onda takvu albu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. Rjeenja? Odlukom u formi rjeenja sud u pravilu odluuje o procesnim pitanjima, kada upravlja parnicom, a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajui nain valja primjenjivati i na rjeenja. alba protiv presude? Redovan pravni lijek, dispozitivna stranaka radnja, kojom se pobija prvostepena presuda i od suda trai njena izmjena ili ukidanje ili preinaenje. Zakon strogo propisuje formu albe (trai se pismena forma i navedeni su svi elementi albe koji su obavezni). Pravo na albu imaju stranke, a pod propisanim uslovima i umjeai. Rok za podnoenje albe je prekluzivan. Dopuna albe mora biti podnijeta u roku za albu. Stranka se moe odrei albe ili odustati od albe. Sadrina albe? alba mora sadravati oznaku presude protiv koje se izjavljuje, naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini, razloge albe i potpis podnosioca albe. U pravilu se u albi ne mogu iznositi nove injenice niti predlagati novi dokazi; izuzetak je samo kada ih podnosilac albe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zakljuenja glavne rasprave. albeni razlozi:
a) Povreda odredaba parninog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene

odluke!) b) Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje c) Pogrena primjena materijalnog prava

Drugi su razlozi albe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka
b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare

131 | P a g e

Postupak prvostepenog suda po albi? Izjavljivanjem albe poinje postupak po albi, koji traje od podnoenja albe do donoenja drugostepene odluke. alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu, potpunu i dozvoljenu albu dostavi na odgovor protivnoj stranci, a protivna stranka nije duna iskoristiti mogunost odgovora. Ako se blagovremena alba dostavi nenadlenom sudu, pa stigne nadlenom sudu nakon albenog roka, smatra se da je blagovremeno podnijeta. Ovo samo u sluaju ako se takvo podnoenje albe moe pripisati neznanju ili oiglednoj omaki podnosioca albe. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa albom dostavi drugostepenom sudu, zapoinje postupak pred drugostepenim sudom. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijea ili nakon odrane glavne rasprave. Odluujui po albi na sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave drugostepeni sud moe: 1. Odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rjeenja) 2. Odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje (putem rjeenja, ovo nije uvaavanje albe!!) 4. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu 5. Preinaiti prvostepenu presudu. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrenja injeninog stanja jeste potrebno utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati raspravu pred drugostepenim sudom. Drugostepeni sud nije u mogunosti drugaijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijea donijeti drugaiju odluku! Mogunost odravanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u sluaju kada se pobija presuda, a ne i rjeenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijea koje je odluilo da se otvori ova rasprava. Obino ovaj sudija i predsjedava raspravi.

132 | P a g e

Zabrana reformatio in peius???? Sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila, ako je samo ta stranka podnijela albu. Ako su obje stranke podnijele albu, ova zabrana ne postoji. alba protiv rjeenja? Ako zakonom nije izriito propisano da alba protiv odreenog rjeenja prvostepenog suda nije dozvoljena, stranka na koju se odnosi to rjeenje moe uvijek izjaviti albu protiv takvog rjeenja. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna alba, takvo rjeenje se moe pobijati u albi protiv odluke prvostepenog suda. Sve odredbe koje ureuju albu na presudu odnose se i na albu na rjeenje. Rjeavajui po albi protiv prvostepenog rjeenja drugostepeni sud moe: 1. Odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu 2. Odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rjeenje 3. Uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti, a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan, samostalan, devolutivan, nesuspenzivan, ogranieni i dvostrani pravni lijek. Podnosi se protiv pravosnane presude drugostepenog suda donesene u povodu albe. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi, tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju ini nepotpunom (kada se vraa na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. Obavezni elementi revizije su: oznaenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija, izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti, razlozi revizije i potpis revidenta. Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom sluaju vraa se na ispravak ili dopunu.

Dopustivost revizije Reviziju stranka moe podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izreena na njenu tetu. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10.000 KM, to se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim sluajevima zakon doputa reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10.000 KM, i to samo ako je rije o predmetu gdje je primjena zakona znaajna i za druge sluajeve

133 | P a g e

(lan 273.3), dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od znaaja za primjenu prava u drugim sluajevima. Revizioni sud prvo cijeni doputenost revizije po ovom kriteriju, odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odluuje i kada to stranka u reviziji nije navela. Revizija se izuzetno moe dopustiti u svim predmetima ispod odreenog limita, ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji ureuje tu oblast. Zakon o izvrnom postupku, Zakon o vanparninom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije), Zakon o steajnom postupku, Zakon o zemljinim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao etvrta instanca, koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta ljudskih prava u skladu sa Evropskom konvencijom, to je daleko od presuivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa, jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasnitvo, a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica injenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH... Odgovornost sudije u sluaju primjene ZOO: moe odgovarati za tetu ako je protiv njega voen disciplinski postupak, ili ako je namjerno pogreno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave). Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parninog postupka koja je uinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrena primjena materijalnog prava c) Prekoraenje tubenog zahtjeva uinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi injenine prirode. Povreda mora da bude uinjena pred drugostepenim presudom. Pojam pogrene primjene materijalnog prava odreuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio. Prekoraenje tubenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoraenje tubenog zahtjeva uinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. Dakle, prekoraenje mora biti uinjeno pred drugostepenim sudom. O ovoj povredi sud vodi rauna samo na zahtjev revidenta i u takvom sluaju se preinaava drugostepena presuda. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena, potpuna i doputena. U tom smislu sud moe:

134 | P a g e

1. Odbiti reviziju kao neosnovanu, bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvruje, jer pravosnanost te presude nije bila ni dovedena u pitanje
2. Uvaiti

reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda, te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je mogue da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu)

3. Uvaiti reviziju, ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu, te odbaciti tubu 4. Uvaiti reviziju i preinaiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije, te presudu moe preinaiti i kada revident trai njeno ukidanje, kao i obratno. Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadlean da svoje odluke dostavlja strankama, a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. Drugostepena rjeenja protiv kojih je revizija uvijek doputena: a) ako je protiv rjeenja drugostepenog rjeenja alba odbaena, uvijek je doputena revizija, bez obzira iz kojih razloga je ta alba odbaena b) revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostepenog suda kojim je potvreno rjeenje prvostepenog suda o odbacivanju albe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka trai se prijedlogom, i to onih postupaka koji su zavreni pravosnanom odlukom (presudom ili rjeenjem). Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.

ZAKON O IZVRNOM POSTUPKU


Nov zakon, nehuman, naroito odredbe o hipoteki... POKRETANJE IZVRNOG POSTUPKA

135 | P a g e

Izvrni postupak se pokree po prijedlogu traioca izvrenja, ali i po slubenoj dunosti, kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izriito predvieno. U pogledu mogunosti pokretanja i voenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i alba, osim ako ZIP-om nisu iskljueni. PRIGOVOR Rjeenja donesena u izvrnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor, i to samo u odnosu na namirenje traioca izvrenja. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. On je i remonstrativan pravni lijek, to znai da o njemu odluuje isti sud koji je donio rjeenje. Prigovor je dvostran pravni lijek, jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. Prigovor je bilateralan, jer se ne moe pristupiti njegovom rjeavanju prije isteka roka za odgovor, te suspenzivan, jer u pravilu odlae izvrenje. Rok za prigovor je prekluzivan. ALBA Redovan pravni lijek, koji sprjeava pravosnanost rjeenja, ali ne sprjeava provoenje rjeenja. Devolutivan pravni lijek, jer o njemu odluuje drugostepeni sud. I albu i prigovor osim stranaka, traioca izvrenja i izvrenika, pod odreenim uslovima imaju pravo podnijeti i trea lica koja imaju pravni interes. PRIGOVOR TREEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvrenja ima takvo pravo, koje bi sprjeilo izvrenje, moe podnijeti prigovor. Ovaj prigovor se podnosi do zavretka izvrnog postupka. Na prigovor se stranke izjanjavaju u roku od osam dana i sud u izvrnom postupku najee podnosioca prigovora upuuje na parnicu. IZVRNE ISPRAVE?
a)

Izvrna odluka sudova i izvrna sudska nagodba; Sudska odluka moe biti presuda i rjeenje. I odluka krivinog suda moe biti izvrna isprava, u dijelu kojim je pozitivno odlueno o imovinsko-pravnom zahtjevu. Izvrna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novane obaveze; Izvrna notarska isprava; Druga isprava koja je zakonom predviena kao izvrna (poravnanje iz medijacije).

b)

c) d)

Izvrna isprava podobna je za izvrenje ako je na njoj oznaen trailac izvrenja i izvrenik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

136 | P a g e

VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvrenje radi ostvarenja novanih potraivanja odreuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka. Po novom ZIP-u to su mjenica i ek, sa protestom i povratnim raunom, zatim rauni, pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. IZVRENJE NA NOVANIM POTRAIVANJIMA Novana potraivanja su primanja izvrenika po osnovu radnog odnosa, penzije, zakupnine, autorske naknade, I sl. Za provoenje ovog postupka mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite izvrenika. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvrenja. Po ranijem ZIP-u bilo je mogue izvrenje do iznosa 1/3 primanja izvrenika, a po novom ZIP-u je mogue izvrenje do 1/2. U oba sluaja ovo se odnosi na primanja izvrenika do 1000 KM mjeseno. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos, izvrenje je mogue do 2/3 primanja. Izvrenje se provodi pljenidbom i prenosom potraivanja, a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraivanja. Novim ZIP-om je naputeno naelo socijalnosti, ono naroito ne postoji u naoj kreditnoj praksi, jer je njome princip srazmjernosti znaajno ugroen, posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. IZVRENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvrenja nadlean je sud na ijem se podruju nalaze nepokretnosti. Izvrenje se provodi zabiljebom izvrenja u zemljinoj knjizi, zatim utvrenjem vrijednosti nepokretnosti, te prodajom nepokretnosti i namirenjem traioca izvrenja. Predmet izvrenja moe biti samo nepokretnost kao cjelina, a i suvlasniki dio moe biti samostalan predmet izvrenja, a mogue je izvrenje i na zajednikom vlasnitvu. IZVRENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvrenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvreniku i lanovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana, ogrijev, isl.). Ne mogu biti predmet izvrenja ni medalje, ratne spomenice, druga ordenja, priznanja, lina pisma, vjenani prsten. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari, a zatim u roku od 15 dana vri njihova prodaja. Prodaja se vri usmenim javnim nadmetanjem, a nekada i neposrednom pogodbom. ZEMLJINI DUG

137 | P a g e

Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. Spominje se u Zakonu o zemljinim knjigama, Zakonu o steajnom postupku i Zakonu o notarima, ali ga jo nema toliko u praksi. Zemljini dug nije akcesorne prirode kao hipoteka, on je ustvari hipoteka ali bez potraivanja.

ZAKON O VANPARNINOM POSTUPKU


Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o injenicama, sva injenina pitanja upuuju se u parnicu, to znai da ako je neto injenino odlueno u vanparninom postupku, moe se pobijati u parninom, a ako je neto injenino rjeeno u parninom postupku, vrijedi i za vanparnini postupak.

138 | P a g e

Vanparnini postupak utvruje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravima i interesima. U vanparninom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a, osim ako ZVP-om nije drugaije odreeno. Vanparnini postupak se pokree prijedlogom fizikog ili pravnog lica, a iznimno i po slubenoj dunosti. U vanparninom postupku sud po slubenoj dunosti preduzima mjere radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih lica koja nisu u mogunosti da se sama o sebi brinu. ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost moe biti potpuno ili djelimino oduzeta, a tako i vraena, ako su ispunjeni potrebni uslovi. Za voenje postupka nadlean je sud na ijem podruju lice kojem se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ima prebivalite ili boravite. U tom postupku mora se provesti dokaz po vjetaku medicinske struke odgovarajue specijalnosti, koji daje nalaz i miljenje o duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje dotinog lica. Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti dozvoljena je alba i mogu je izjaviti lica koja su uestvovala u postupku. Rok za albu je tri dana od prijema rjeenja. Karakteristino je da tu albu moe izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost, bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. ZADRAVANJE NA LIJEENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odluuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotinom licu ograniiti slobodu kretanja. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. PROGLAENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit e se lice o ijem ivotu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a starije je od 60 godina, te u drugim sluajevima propisanim zakonom. Smrt nekog lica moe se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne moe dokazati ispravama predvienim propisima o matinim knjigama.

DOZVOLA ZA ZAKLJUENJE BRAKA? U ovom postupku sud odluuje o davanju dozvole za zakljuenje braka izmeu odreenih lica, kada je zakonom propisanom da se brak moe zakljuiti izmeu tih lica samo na osnovu dozvole suda. Postupak se pokree po prijedlogu maloljetnog lica. Sud na odgovarajui nain ispituje okolnosti koje su od znaaja za utvrenje postojanja slobodne volje i elja maloljetnika za

139 | P a g e

zakljuenje braka, te posjedovanje tjelesne i duevne sposobnosti maloljetnika za vrenje prava i dunosti koji proizilaze iz braka. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE? U ovom postupku sud utvruje ko su nasljednici ostavioca, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu, te koja prava iz te zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima. Postupak se pokree po slubenoj dunosti (u teoriji, kada matiar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu, ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). Ako su u toku postupka sporne neke injenice od kojih zavisi neko pravo na naslijee, sud e postupak prekinuti (jedini sluaj kada se vanparnini postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parninog postupka. UREENJE MEA? Sud ureuje meu izmeu susjednih nekretnina, ako su meani znaci uniteni, oteeni ili pomjereni. Postupak se pokree po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. Sud nakon roita za pomirenje zakazuje roite na licu mjesta, gdje poziva stranke i vjetaka geometra. Sud ureuje meu: 1. po jaem pravu; 2. prema posljednjem posjedu; 3. po pravinosti. Mea se moe urediti i prema katastarskim mapama, ako su uesnici postupka saglasni sa time. Ureenje mee u vanparninom postupku mogue je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. malina vrijednost); u suprotnom, sud stranke upuuje na parnini postupak! Ako obje stranke pristanu da se mea uredi prema jaem pravu, stranke se ne moraju uputiti na parnicu. Pravinost ne znai po pola, ve se cijeni prema okolnostima konkretnog sluaja. Geometar mora imati stajne take kao referentne take od kojih vri mjerenje, u suprotnom je jako teko izvriti pouzdano mjerenje. Ureenje mee u gradu zavisi od toga da li je graevinska parcela parcelisana ili nije; ako jeste, sud moe izvriti ureenje mee, ako nije, nadlean je organ uprave. ALBA U VANPARNINOM POSTUPKU? U vanparninom postupku se odluke donose u obliku rjeenja, protiv kojih je dozvoljena posebna alba. Rok za albu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rjeenja (ali rok nije prekluzivan!). alba zadrava izvrenje rjeenja, ako zakonom nije drugaije odreeno. Prvostepeni sud moe povodom blagovremene albe novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje rjeenje, ako utvrdi da je alba osnovana, a time se ne vrijeaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rjeenju. Drugostepeni sud moe odluiti i o neblagovremenoj albi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj albi.

140 | P a g e

Pravosnanost rjeenja donesenog u vanparninom postupku ne sprjeava sudionike da o svom zahtjevu trae zatitu u parninom ili u upravnom postupku.

ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl. novine FBiH 61/01)

141 | P a g e

Ovim zakonom ureeni su prava, obaveze i povlastice stranih ulagaa, oblici stranih ulaganja, te postupak registracije stranih ulaganja. Sve ono to nije ureeno ovim zakonom, regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. gl. BiH 17/98). PRAVA, OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAA? Strani ulaga ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH, i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaa pravna i fizika lica), u skladu sa vaeim zakonima u FBiH i BiH. Ovdje ipak postoje odreene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. Restrikcije se odnose na ogranienje uloga stranog ulagaa, koji ne moe biti vei od 49% glavnice takvog privrednog drutva. Strani ulaga moe osnovati privredno drutvo pod istim uslovima kao i domai ulagai, i to u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima (ZPD). Takoer, strani ulagai pod istim uslovima kao i domai ulagai imaju pravo upravljanja privrednim drutvima. Nadalje, strani ulagai imaju pravo da vre transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH, i to bez ogranienja i u konvertibilnoj valuti. U pogledu vlasnikih prava na nekretninama, strani ulagai imaju jednaka prava i stiu nekretnine kao i domaa pravna i fizika lica. Strana ulaganja su osloboenja plaanja carina i carinskih obaveza, osim carinskog evidentiranja, a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. gl. BiH 21/98, 34/00). OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasnitvu stranog ulagaa 2. Osnivanje pravnog lica u zajednikom vlasnitvu domaeg i stranog ulagaa 3. Ulaganje u postojee pravno lice
4. Posebni oblici stranih ulaganja

POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podlijeu restrikcijama odobravaju slijedea ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo kulture i sporta. Strani ulaga, prije nego to pristupi ulaganju i osnivanju privrednog drutva, mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija, informisanje, kultura, isl.). Nakon to ministarstvo zaprimi zahtjev, duno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rjeenje. Ukoliko u navedenom roku ne donese rjeenje, strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Ako postoje razlozi za odgodu donoenja rjeenja o stranom ulaganju, ministarstvo je duno da o tome obavijesti podnosioca i u tom sluaju duno je da donese konano rjeenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko ne donese rjeenje u ovom roku, strano ulaganje se ima smatrati odobrenim.

142 | P a g e

Odobrenje stranog ulaganja vai bez vremenskog ogranienja!! Strani ulaga je duan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju, kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana raunajui od dana potpisivanja tog akta, a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U roku od 5 dana raunajui od dana podnoenja uredne prijave ministarstvo e donijeti rjeenje o odobrenju stranog ulaganja. Strani ulagai takoer imaju i obavezu da potuju zakone i propise BiH i entiteta, jednako kao i domaa pravna i fizika lica. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima, u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, rjeavaju se pred nadlenim sudovima u BiH, izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitrau ili ugovore nadlenost stranog suda.

INTELEKTUALNO VLASNITVO
Zakonom o industrijskom vlasnitvu u BiH (Sl. gl. BiH 3/02) definie se i ureuje sticanje, sadraj i zatita prava industrijskog vlasnitva, i to patenata, robnih i uslunih igova, industrijskog dizajna i geografske oznake. Kada govorimo o predmetu zatite, on je regulisan lanom 2 ovog zakona, koji kae da se pronalazak titi patentom ili patentom sa skraenim trajanjem, znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga titi se igom, novi oblik proizvoda ili njegovog djela titi se industrijskim dizajnom, a oznaka koja oznaava geografsko porijeklo proizvoda titi se geografskom oznakom. Priznanjem, tj. registracijom prava industrijskog vlasnitva, nosioci prava stiu materijalna i moralna prava. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasnitva obuhvataju iskljuiva prava privrednog iskoritavanja i raspolaganja, u skladu sa navedenim zakonom. Moralno pravo pronalazaa, odn. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznaen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent, odn. industrijski dizajn. Zakonodavac je u lanu 4. zakona utvrdio jednakost stranih i domaih lica kada je u pitanju zatita prava industrijskog vlasnitva, to znai da strana pravna i fizika lica su izjednaena sa domaim ali po principu reciprociteta. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokae suprotno.

POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNITVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasnitva u BiH ostvaruje se podnoenjem prijave Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH. Institut takoer prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasnitva u inostranstvu, i to u skladu sa meunarodnim ugovorima i konvencijama. Sticanje prava industrijskog vlasnitva u BiH moe se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu, ukoliko je to u skladu sa meunarodnim ugovorima i konvencijama. Pravni uinak priznatih prava industrijskog vlasnitva iz takvih prijava

143 | P a g e

izjednaen je sa pravima industrijskog vlasnitva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. NAELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu naela prvenstva, tj. od datuma podnoenja uredne prijave patenta, iga, industrijskog dizajna... Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca, koji za isti pronalazak, znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. Postoji i tzv. izlobeno ili sajamsko pravo prvenstva, kojeg regulie lan 7 zakona: Lice koje na slubenoj ili slubeno priznatoj meunarodnoj izlobi, shodno Konvenciji o meunarodnim izlobama, u BiH ili drugim lanicama Meunarodne unije za zatitu industrijskog vlasnitva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloi pronalazak, odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela, ili upotrijebi znak za oznaavanje roba i usluga, moe u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izlobe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja, odn. od dana upotrebe na izlobi prijavljenog pronalaska, oblika proizvoda, odnosno znaka. lan 8 zakona govori o unijskom pravu prvenstva, tj. pripadniku lanice Pariske unije ili WTO-a, koji je u nekoj dravi lanici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak, oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak, priznat e se pravo prvenstva u BiH, ako to zatrai i to: za patent u roku od 12 mjeseci, za industrijski dizajn ili ig u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja prve prijave. Postoji i tzv. viestruko pravo prvenstva, kada podnosilac prijave moe zahtjevati priznanje viestrukog prava prvenstva na osnovu vie ranijih podnesenih prijava, i to u jednoj ili vie drava lanica Pariske unije ili WTO-a, pod uslovima iz lana 8 zakona. Kompletan postupak sticanja, odravanja, prometa i prestanka prava industrijskog vlasnitva vodi se u Institutu. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu doputena je alba Komisiji za albe Instituta u roku od 15 dana. Protiv rjeenja Instituta donesenih u drugom stepenu alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH, kao stvarno-nadlenim sudom, s tim to se tuba neposredno podnosi Institutu. Za postupak sticanja, odravanja, prometa i prestanka prava industrijskog vlasnitva, kao i za pruanje informacijskih usluga, plaaju se takse i naknade posebnih trokova postupka, i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na prijedlog direktora Instituta.

Institut vodi za svako pojedinano pravo industrijskog vlasnitva slijedee registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasnitva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasnitva 3) Registar zastupnika za zatitu industrijskog vlasnitva

144 | P a g e

Treba naglasiti da su registri javni, dostupni treim licima na uvid, da se vode u elektronskoj formi, uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasnitva BiH. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. Ko se moe baviti poslovima zastupanja u postupku zatite prava industrijskog vlasnitva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizika lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. To mogu biti samo ona pravna i fizika lica koja ispunjavaju uslove utvrene posebnim propisima. Strana pravna i fizika lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlateni za zastupanje. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu odreenim datumom njihovog podnoenja. Izuzetno, prijava se moe ispitivati i po hitnom postupku, i to:
1) U sluaju sudskog ili drugog spora, ali uz obavezu podnoenja zahtjeva za hitno

ispitivanje, uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za meunarodno registrovanje iga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvriti hitnu registraciju u odreenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave

INDUSTRIJSKO VLASNITVO OBUHVATA: a) Patent b) ig


c) Industrijski dizajn

d) Geografska oznaka porijekla

IG ILI ROBNA MARKA? Pojam iga: igom se titi znak koji se moe grafiki prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odn. usluga jednog uesnika u privrednom prometu od istih ili slinih roba, odn. usluga drugog uesnika u privrednom prometu. Znak razlikovanja koji dobije rjeenje nadlenog organa je ig.

145 | P a g e

igom se mogu tititi znakovi, a posebno rijei, slova, brojevi, slogani, kratice, grafiki prikazi, kombinacije boja i njihovih nijansi, trodimenzionalni oblici, ambalaa za proizvode pod uslovom da su distinktivni kao i kombinacije svega naprijed navedenog. VRSTE IGOVA 1) verbalni, 2) figurativni, 3) individualni, odn. kolektivni, te 4) trodimenzionalni. igom se ne mogu zatititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu; koji se ne mogu grafiki prikazati; koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu; koji se sastoje iskljuivo od oznaka ili podataka koji u prometu slue za oznaavanje karakteristika roba ili usluga; koji se sastoje iskljuivo od oznaka ili podataka koji su uobiajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovakoj praksi; koji su iskljuivo oblici odreeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje odreenog tehnikog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost; koji svojim izgledom ili sadrajem mogu obmanuti javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obiljeje roba ili usluga; koji sadravaju dravni ili drugi javni grb, zastavu, amblem, naziv ili kraticu naziva neke drave ili meunarodne organizacije, osim uz odobrenje nadlenog organa te drave ili organizacije; koji predstavljaju ili podraavaju nacionalni ili religiozni simbol; koji su isti sa ranijim igovima za istu vrstu roba ili usluga; koji su isti sa ranijim igovima ili su slini ranijim igovima za istu ili slinu vrstu roba ili usluga, te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu, ukljuujui i mogunost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim igom; koji svojim izgledom ili sadrajem povrijeuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasnitva; koji su u vijeme podnoenja prijave iga za znak optepoznati u BiH u granicama znaenja lana 6 Pariske konvencije. ISKLJUIVA PRAVA NOSIOCA IGA (l. 86): Nosilac iga ima iskljuivo pravo na obiljeavanje igom svojih roba i usluga, za koje je ig priznat, te iskljuivo pravo upotrebe iga u privrednom prometu za te robe i usluge. Ovo pravo obuhvata i upotrebu iga na sredstvima za pakovanje, katalozima, prospektima, oglasima i drugim oblicima ponude, na uputstvima, fakturama, u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnoenja prijave. Nosilac iga moe zabraniti treim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili slian znaku za robe ili usluge iste ili sline vrste kao to su one za koje je ig priznat, ili ga upotrebljavati za obiljeavanje tih roba ili usluga. KARAKTERISTIKE IGA ig je vlasniko pravo, teritorijalno je i vremenski ogranieno (10 godina), ali se moe neogranieno obnavljati.

ZATITA IGA Tripartitna upravnopravna, graanskopravna i krivinopravna. Upravnopravna zatita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasnitvo BiH, putem trine inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa.

146 | P a g e

Krivinopravna zatita: Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH povrijedi tui ig, industrijski dizajn i geografsku oznaku, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ovom kaznom kaznit e se svako lice koje neovlateno izrauje, uvozi, prenosi preko granice, nudi, stavlja u promet, skladiti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zatite. Najei prigovori tuenog u sluaju neovlatene upotrebe iga: 1. Prigovor pasivne legitimacije, jer tueni za neovlatenu upotrebu iga okrivljuje dobavljaa; 2. Prigovor da je proizvod originalan; 3. Prigovor da je proizvod loeg kvaliteta, te stoga po cijeni jeftiniji, pa zbog toga ne moe doi do zabune na tritu; 4. Prigovor da tueni nije znao da uvozi robu sa tuim igom, jer je on od dobavljaa naruio samo vrstu robe, a ne i robnu marku.

ZAKON O STEAJNOM POSTUPKU (29/03)


Zakonom o steajnom postupku ureuju se uslovi za otvaranje steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegovog otvaranja i provoenja, kao i reorganizacija steajnog dunika nesposobnog za plaanje na osnovu steajnog plana. Zakon o steaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam, koji je prilagoen sluajevima u praksi, koji ima usklaenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina steajnog dunika ustvari imovina njegovih povjerilaca, pri emu sud samo stvara uslove za izraavanje autonomne volje povjerilaca. Steajni postupak je posebna vrsta postupka, a po svojoj prirodi spada u vanparnine postupke. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEAJNOG POSTUPKA? Steajni postupak se sprovodi iz razloga platene nesposobnosti ili zbog prijetee platene nesposobnosti steajnog dunika, a ima za cilj unovenje imovine steajnog dunika radi grupnog namirenja potraivanja steajnih povjerilaca. Platena nesposobnost je najee i osnovni razlog za otvaranje steajnog postupka i vrijedi za sve kategorije steajnih dunika. Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju izvravati svoje dospjele obaveze plaanja neprekidno u roku od 30 dana. Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti (institut preuzeto iz njemakog steajnog prava). Prijetea platena nesposobnost postoji ako steajni dunik, prema predvianjima, u vremenu dospjelosti nee biti u stanju da ispuni obaveze plaanja. Bitno je istai da zbog prijetee platene nesposobnosti prijedlog za otvaranje steajnog postupka moe podnijeti samo steajni dunik. POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom. Za podnoenje prijedloga ovlateni su steajni dunik i svaki povjerilac koji ima pravni interes.

147 | P a g e

Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti, a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. Neuredan prijedlog, kao i nepotpun prijedlog, sud e vratiti predlagau i naloiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. Ako predlaga ne postupi po nalogu suda, pa sudu vrati prijedlog koji nije ureen, sud e takav prijedlog odbaciti rjeenjem. Ako predlaga u ostavljenom roku ne dostavi ureen prijedlog nikako, smatrat e se da je povukao prijedlog i u tom sluaju trokove snosi predlaga. Prijedlog se moe povui do otvaranja steajnog postupka. Ukoliko steajni dunik nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ispuni potraivanje podnosioca prijedloga, a koje potraivanje je bilo razlog za podnoenje prijedloga, na prijedlog podnosioca ili samog steajnog dunika steajni sudija moe obustaviti steajni postupak i u tom sluaju trokove snosi steajni dunik. VOENJE I TOK STEAJNOG POSTUPKA Steajni postupak vodi steajni sudija kao pojedinac. Kako se radi o vanparninom postupku, u steajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u preanje stanje; 2) na ponavljanje postupka; 3) na reviziju. Steajni postupak je u naelu hitan postupak i provodi se na optinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na ijem je podruju sjedite steajnog dunika. Steajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica; 2) nad imovinom dunika pojedinca (komplementari kod komanditnog drutva i osnivai drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou). Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica, izuzev nad imovinom FBiH, opina i javnih fondova. Ako steajni dunik proizvodi predmete naoruanja i vojne opreme, za otvaranje steaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane. U steajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni steajni postupak. U prethodnom postupku utvruje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje steajnog postupka. S tim u vezi steajni sudija moe: a) imenovati privremenog steajnog upravnika; b) odrediti odgovarajueg vjetaka; c) rjeenjem odrediti mjere radi obezbjeenja steajne mase, koje mjere kasnije moe ukinuti.

ORGANI STEAJNOG POSTUPKA 1) Steajni sudija Sudski organ koji, za razliku od ranijeg zakona, nema sudskog vijea.

148 | P a g e

On vodi i upravlja steajnim postupkom, ali samo do donoenja rjeenja o otvaranju steajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje steajnog upravnika i vrenje nadzora nad njegovim radom. 2) Steajni upravnik Operativni organ steajnog postupka, ovlaten da: a) hitno i bez odlaganja ue u posjed imovine steajnog dunika, koja spada u steajnu masu, upravlja tom imovinom, te da je unovi u skladu sa odlukom skuptine povjerilaca; b) izvri detaljan popis steajne mase, kao i popis steajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je doao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije steajnog dunika; c) vodi poslovne knjige, a naroito da saini poetni bilans; d) podnosi potrebne izvjetaje nadlenim organima. Za steajnog upravnika mogu se imenovati samo fizika lica, koja raspolau odgovarajuom strunou i kvalifikacijama, kao i potrebnim poslovnim iskustvom. Steajni upravnik mora imati poloen struni ispit. Za steajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste steajnih upravnika. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Slubenom glasniku FBiH. 3) Skuptina povjerilaca Skuptinu povjerilaca saziva steajni sudija. Sazivanje prve skuptine povjerilaca vri se u okvirima odluke o otvaranju steajnog postupka. Ostale skuptine povjerilaca moraju se sazvati ako to trai steajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraivanja. Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, a koja potraivanja nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. Skuptinom povjerilaca rukovodi steajni sudija, a odluke se donose veinom glasova prisutnih povjerilaca. Na prvoj skuptini koja uslijedi nakon postavljanja steajnog upravnika skuptina moe izabrati drugog steajnog upravnika, a kojem je potrebno postavljenje od strane steajnog sudije. Izbor drugog steajnog upravnika moe predloiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraivanja. Steajni sudija moe odbiti postavljenje izabranog steajnog upravnika, ako postoje razlozi koji upuuju na to da je nepodoban, pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ steajnog postupka) Kontrolni organ, koji se osniva radi zatite interesa steanih povjerilaca. Odbor kontrolie i podrava steajnog upravnika. Skuptina povjerilaca iz kruga povjerilaca bira lanove odbora povjerilaca. STEAJNA MASA I RASPOREIVANJE POVJERILACA Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju steajni dunik stekne za vrijeme trajanja steajnog postupka.

149 | P a g e

Steajna masa slui za namirenje trokova steajnog postupka, te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (to su steajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku trajanja steajnog postupka steknu pravo potraivanja prema steajnoj masi (to su povjerioci mase). Namirenje povjerilaca iz steajne mase vri se po slijedeem redoslijedu:
1. Steajni povjerioci viih isplatnih redova, koji se namiruju prije ostalih steajnih

povjerilaca, a namiruju se za a) potraivanja koja potiu iz perioda privremene uprave i b) potraivanja zaposlenika steajnog dunika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja steajnog postupka, i to u visini najnie plate
2. Steajni povjerioci opteg isplatnog reda, koji u trenutku otvaranja steajnog

postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema steajnom duniku, pod uslovom da ne spadaju u vie ili nie isplatne redove.
3. Steajni povjerioci niih isplatnih redova, ija se potraivanja namiruju iza ostalih

steajnih povjerilaca, i to slijedeim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na potraivanja svih povjerilaca; b) trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u postupku; c) novane kazne i prekrajne kazne, kao i imovinskopravna teta nastala kao posljedica izvrenog krivinog djela ili prekraja; d) potraivanja koja se odnose na usluge steajnog dunika; e) potraivanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomijeta kapital nekog osnivaa ili potraivanja koja su sa tim izjednaena. Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju steajnom duniku nije steajni povjerilac, ovdje se radi o tzv. izlunom pravu! Njegovo pravo na izluivanje regulie se posebnim propisom. Razluni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraivanja iz odreenih dijelova steajne mase. To su povjerioci koji su zakonom odreeni kao takvi (npr. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljinog duga). PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege. Isticanje rjeenja o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj ploi suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog ina one ne bi mogle ni nastupiti. Neke pravne posljedice su uslovne, a neke bezuslovne; neke su trajne, a neke privremene prirode. Povodom pravnih posljedica zakon definie tri grupe pitanja: 1) Opte dejstvo otvaranja steajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja steajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje steajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi steajni upravnik. U firmi steajnog dunika dodaje se oznaka u steaju.

150 | P a g e

Odmah po otvaranju steajnog postupka uvodi se steajni upravnik, gase se rauni steajnog dunika i prestaju prava lica koja su bila ovlatena da raspolau imovinom steajnog dunika, te se otvara novi raun. Protiv steajnog dunika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja, kao ni mjere prinudnog izvrenja radi namirenja potraivanja u pogledu kojih postoji izvrna isprava. Novana potraivanja povjerilaca prema duniku, koja nisu dospjela, sada se smatraju dospjelim. Novana i nenovana potraivanja, koja imaju prednost povremenih davanja, pretvaraju se u jednokratna novana potraivanja. Kamate na potraivanja koja se namiruju iz steajne mase prestaju tei (!) Prijavljivanje u steajnu masu potraivanja prekida zastaru. Kada steajni upravnik okona sve poslove iz steajnog postupka, on sainjava i podnosi izvjetaj steajnom vijeu za zakljuivanje postupka. Steajno vijee donosi odluku koja se objavljuje u Slubenom glasniku FBiH. Danom upisa u sudski registar rjeenja o zakljuenju steajnog postupka steajni dunik prestaje da postoji. UPRAVLJANJE I UNOVAVANJE STEAJNE MASE Steajni upravnik je duan da sastavi popis predmeta iz steajne mase. Povjerioci u tom sluaju prijavljuju svoja potraivanja steajnom sudu. Steajni upravnik nakon upoznavanja sa potraivanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraivanja priznaje ili osporava, u cijelosti ili djelomino. Ako se potraivanje nekog od povjerilaca ospori, onda se taj povjerilac upuuje na parnicu. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana roita na kojem se vrilo ispitivanje potraivanja (prekluzivan rok!). REORGANIZACIJA Steaj ne znai uvijek primarno gaenje i prestanak steajnog dunika, s obzirom da osnovni cilj steajnog postupka treba biti saniranje steajnog dunika. U tom smislu, reorganizacija je poseban pravni institut, kojim se steajnom duniku omoguava ne samo da preivi i da ozdravi, ve i da nastavi sa svojim poslovanjem. Reorganizacija poiva na naelu privatne autonomije. Pokreu je steajni dunik i steajni upravnik, a o njoj odluuju steajni povjerioci. Uloga suda ovdje je samo potvrujue i nadzorne prirode. Reorganizacija se provodi na osnovu steajnog plana, koji predstavlja izraz volje uesnika u postupku, a kojeg potvruje steajni sudija. Steajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovoenje. Steajni dunik moe podnijeti steajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje steajnog postupka. Nakon otvaranja steajnog postupka steajni plan ima pravo podnijeti i steajni upravnik, kao i steajni dunik. Na skuptini povjerilaca steajnom upravniku moe biti naloena izrada steajnog plana, i to u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine. Kada se donese steajni plan, steajni sudija ga potvruje ili odbacuje. Ako sudija utvrdi da je steajni plan podoban, on ne donosi nikakvo rjeenje o tome (!) i postupak po tom steajnom planu se nastavlja konkludentno.

Meutim, steajni sudija moe i da odbaci steajni plan, i to u tri sluaja: a) ako steajni plan ne potuje propise o postupku podnoenja ili propise o sadraju plana; b) ako nema izgleda da e povjerioci prihvatiti steajni plan;

151 | P a g e

c) ako je oigledno da se ne mogu ostvariti prava iz steajnog plana. Na rjeenje o odbacivanju steajnog plana dozvoljena je alba u roku od osam dana.

ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. gl. FBiH 29/03)


Ovim zakonom se ureuje likvidacioni postupak pred nadlenim sudovima u FBiH, a u postupku likvidacije pravnih lica. Donoenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu, dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom drutvu. Nadlean je isti sud kao i za steajni postupak, a to je optinski sud, tj. njegovo privredno odjeljenje, prema mjestu sjedita pravnog lica. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovavanjem imovine pravnog lica. Likvidacioni postupak se provodi u slijedeim sluajevima: 1. Kada je pravnom licu rjeenjem nadlenog dravnog organa izreena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. 2. Kada je pravosnanim rjeenjem suda utvrena nitavost upisa u sudski registar ili nitavost osnivanja pravnog lica. 3. U sluajevima u kojima se, shodno Zakonu o privrednim drutvima, mora provesti likvidacioni postupak. U tom sluaju zastupnik drutva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar drutava. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa drutva, a njihova ovlatenja se prenose na likvidatora (!), iji podatci se takoer upisuju u registar. Vri se popis imovine i povjerilaca, a zatim slijedi unovavanje imovine. Ako se prije unovavanja ustanovi da imovina nee biti dovoljna za pokrivanje potraivanja povjerilaca, pokrenut e se steajni postupak. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedei: 1. Trokovi postupka i sudske takse, izdatci likvidatora i nuni trokovi uprave drutva

2. Potraivanja povjerilaca 3. Preostali dio imovine, koji se srazmjerno se dijeli lanovima drutva Rjeenje o zakljuivanju postupka likvidacije se objavljuje u slubenim novinama FBiH, a po pravosnanosti rjeenja se dostavlja registracijskom sudu, koji e donijeti rjeenje o brisanju. I ovo rjeenje o brisanju drutva iz registra takoer se objavljuje u slubenim novinama FBiH.

Organi likvidacije su: 1. Likvidacioni sudija i

152 | P a g e

2. Likvidator Likvidatora imenuje organ drutva koji je donio odluku o prestanku drutva, a kada drutvo prestaje na osnovu odluke suda, tom istom odlukom sud e imenovati likvidatora. Likvidator moe biti samo fiziko lice. Likvidator je ovlaten da u ime drutva preduzima i zakljuuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. U vrenju svojih ovlatenja, likvidator obavlja slijedee: izmiruje obaveze i naplauje potraivanja drutva, zastupa drutvo, zakljuuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima, zakljuuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza drutva, te moe zakljuivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavrenih poslova. Likvidator je duan da obavijesti sve poznate povjerioce da je drutvo u postupku likvidacije. Takoer je duan da objavi poziv za prijavu potraivanja, za ta rok ne moe biti krai od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. Likvidator je takoer duan da podnese na odobrenje dioniarima ili lanovima drutva finansijski izvjetaj sa konanim izvjetajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioniarima ili lanovima drutva. Likvidator je duan da dostavi prijavu za upis u registar drutava o prestanku drutva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvjetaja. Konano, likvidator je duan, ako utvrdi da drutvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze, da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje steajnog postupka.

ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98, 36/99)


Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH, te regulisana pitanja njenog sjedita, statusa, organizacije, sastava, ovlatenja i odgovornosti, kao i finansiranja. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH, i ima status pravnog lica. Sjedite joj je u Sarajevu, ali moe imati urede van sjedita, koji se osnivaju odlukom Komisije. Komisiju sainjavaju: predsjednik, zamjenik predsjednika i tri lana, koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrjeava Parlament FBiH. Mandat Komisije traje pet godina, a isto lice moe vie puta biti imenovano u sastav Komisije. Komisija ima svoj statut, kojim se ureuje upravljanje i organizacija Komisije. Akti koje donosi Komisija su konani i protiv njih se moe (samo) pokrenuti upravni spor. OVLATENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provoenje Zakona o vrijednosnim papirima, kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira, a naroito je ovlatena za: Regulisanje uslova i naina izdavanja i prometa vrijednosnih papira Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira

153 | P a g e

Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira drutava za upravljanje fondovima, investicionih fondova, uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i naina izdavanja obveznica kantona i optina Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zatitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dionikim drutvima (!) Propisivanje uslova, davanje odobrenja za rad i vrenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih uesnika u prometu vrijednosnim papirima

Komisija u vrenju ovlatenja, u skladu sa zakonom, ima 32 ovlasti. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima, davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira, propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima, te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira.

ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98, 36/99)


Ovim zakonom je propisana forma, sadraj i nain prijenosa vrijednosnih papira, emisija i promet vrijednosnim papirima, te uesnici u prometu vrijednosnim papirima. Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. Dionika drutva u pripremama, a nakon odrane osnivake skuptine, sa Registrom obavezno zakljuuju ugovor. Temeljem tog ugovora Registar e upisati dioniare odreenog dionikog drutva, broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je oznaena u osnivakom aktu. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da e osobi koja je oznaena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti odreenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH, kantoni i optine. Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vriti na osnovu zakona, a optina na osnovu odluke optinskog vijea. Promet ovim vrijednosnim papirima moe se vriti na dva naina: putem berze ili preko ovlatenih predstavnika (berza je dioniko drutvo, a ovlateni predstavnici su brokeri koji rade u tue ime i za tui raun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj raun). c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i ekove!!

154 | P a g e

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRINI PRAVA


To su isprave koje u sebi sadre odreena prava i izdavalac vrijednosnog papira, te isprave, obavezuje se da e zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadrana u toj ispravi. Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. Vrijednosni papiri mogu da sadre u sebi obligaciona prava, stvaran prava i pravo na upravljanje. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadrana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadraj isprave (to je zakonska pretpostavka). Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadri obligaciju (mjenica, ek). Mjenica uvijek glasi na odreeni novani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da e zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novani iznos naveden u mjenici. Vrijednosni papir koji u sebi sadri upravljako pravo (dionica). Papir koji osigurava upravljanje u drutvu iju dionicu posjeduje. Vrijednosni papir koji u sebi sadri stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladitenju). Skladitar je duan da osobi koja je predala stvar izda skladinicu. Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i zalonice i u cjelini gledana u sbi sadri dva stvarna prava: pravo vlasnitva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasnitvo na stvari, to je zakonska pretpostavka) i zalono pravo. MJENICA Ona je isprava, pismeno oitovanje obaveze. Usmeno se ne moe niko mjeninopravno obavezati. Mjenina obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. Samo onaj ko ima tu ispravu moe traiti ispunjenje mjenine obaveze. Mjenina obaveza je samostalna i stroga. Njena samostalnost lei u apstraktnosti ne zna se zbog ega je mjenini dunik se obavezao. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeninih dunika. Potpisi nesposbnih osoba ili lani potpisi ne utiu na obavezu drugih mjeninih potpisnika. Mjenica moe glasiti samo na novanu svotu i nikada na inidbu. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka, a ni prava prenosa. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Po zakonu to je papir po naredbi, a izriitom kaluzulom moe biti drugaije odreeno. To je i prezentacijski papir - to znai da vjerovnik dolazi duniku na naplatu. To je i papir javne vjere to znai formalne istine. Mjenine radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vri tako d atrasat na samoj mjenici napie: priznajem ili prihvaam ili napie drugu rije koja ima to znaenje a zatim se potpie. To znai da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava, a trasat (akceptant) je potpie na opisani nain on postaje glavni dunik. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira), onda taj akcept mora biti bezuvjetan, ali g amo ograniiti n adio iznosa. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Tuba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dunik.

155 | P a g e

Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparini postupak u kojem se donosi odluka o proglaenju izgublljene ili oteene mjenice nevaeom. Postupak amortizacije se pokree prijedlogom. Kada se mjenica amortzuije rjeenjem, raniji imalac moe da ima prava samo prema glavnom mjeninom duniku to znai da rjeenje o amortizaciji mjenice ima karatkter graansko pravnog, a ne mjeninopravnog dejstva, ovo iz razkloga to je amortizacijom prestao mjeninopravni odnos. Avaliranje Aval je mjenino jemstvo. Mjenina radnja. Izraava se rijeima per aval kao jemac. Moe ga dati svako lice. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jami. Kada isplati mjenicu, avalista stie pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inae jamio, kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni pravo na regres. Aval moe biti djelimian i potpun, a moe biti i vremenski ogranien. Avalista solidarno odgovara, a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Indosiranje Kada je na mjenici oznaeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. Prenos se vri cesijom kao u graansko- pravnom odnosu. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Prenos mora glasiti na prvu mjeninu svotu. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleini mjenice ili alonu da se mjenina svota isplati naznaenoj osobi tj indosataru. Prenos mora glasiti na punu mjeninu svotu. Indosiranjem se prenose sva prava sadrana u mjenici na indostara i on od mjenino vjerovnika postaje regresni dunik. Slodarno odgovara za plaanje mjenice, ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Mjenini prigovori, protesti i tube mjenine tube su sredstvo za ostvarivanje prava mjeninih povjerilaca. Izmeu mjeninihMtubi i tubi u graanskom pravu u sutini je razlika neznatna. Postoji vie vrsta mjeninih tubi. Redovna mjenina tuba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeninog dunika. Regresna tuba se podnosi protiv regresnih dunika i uz nju se osim mjenice prilae mjenini protest. Tube trasata protiv trasanta, trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenine svote, tuba zbog povraaja mjenice, i tuba zbog neopravdanog obogaenja. Razlika izmeu mjenice i eka ek je sredsvo plaanja, mjenica je sredstvo kreditiranja; kod eka se ne mora odrediti rok dospjelosti, glasi na donosioca, vue se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost, ne akceptira se, nema regresa zbog neakceptiranja, ni protesta; dospjeva po vienju, ne moe se umnoavati Kao mjenica, ne moe se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). Trasant mora da raspolae pokriem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate eka. Opoziv eka moe vriti samo trasant, imalac eka moe da odbije djeliminu isplatu, ek moe da glasi na donosioca.

156 | P a g e

ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA


84/08: znaajne izmjene Zakona u pogledu dionikih drutava... Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d.d.), Zakon o osiguranju imovine i lica (d.d. i d.o.o.), Zakon o javnim preduzeima (d.d. i d.o.o.) PRIVREDNO DRUTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vri usluge na tritu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica moe se utvrditi samo zakonom) Drutvo mogu osnovati pravna i fizika lica, domaa i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima). Osniva i lan drutva moe biti samo poslovno sposobno fiziko lice, a jedini izuzetak jeste sluaj maloljetnika koji naslijeuje udio u drutvu. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijea, posebno e se urediti i pitanje ko e maloljetnika zastupati u drutvu, ali pravo na naslijee se ne moe iskljuiti niti ograniiti. Drutvo svoju djelatnost obavlja samostalno. Danom upisa u registar drutvo stie pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Prije upisa u sudski registar drutvo ne moe stupati u pravni promet, a fiziko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime drutva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Sve injenice sadrane u osnivakom aktu i drugim aktima jesu faktike injenice, koje momentom upisa u registar postaju pravne injenice. Pravni uinak upisa drutva u registar nastupa prema treim licima 16. dana od dana objavljivanja upisa u slubenim novinama FBiH. ORGANIZACIONI OBLICI DRUTVA 1. Drutvo sa ogranienim odgovornou 2. Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou 3. Komanditno drutvo 4. Dioniko drutvo Pravilo je da drutvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Kod drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou i kod komanditnog drutva svaki lan drutva d.n.o. i komplementar u k.d. odgovaraju solidarno i svojom linom imovinom. Kod drutva sa ogranienom odgovornou i kod dionikog drutva za obaveze odgovara drutvo svojom imovinom, a lanovi drutva samo do visine svoga udjela u drutvu. Svako drutvo obavlja samostalno djelatnost, a izbor djelatnosti vri se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. Zakonom moe biti odreeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadlenog organa (npr. proizvodnja naoruanja i vojne opreme).

157 | P a g e

Drutvo moe obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti, te druge poslove koji se uobiajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar, ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje drutva. Drutvo moe stupati u pravni promet sa treim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnou. Ako bi pak drutvo zakljuilo pravni posao sa treim licima izvan registrovane djelatnosti, taj bi pravni posao bio valjan osim ako je to tree lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. Registarski sud je duan odbiti upis drutva u registar u slijedeim sluajevima: 1) 2) 3) Ako je osniva veinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osniva u drutvu sa neogranienom solidarnom odgovornou ve komplementar u komanditnom drutvu Ako je osniva jedini lan drutva sa ogranienom odgovornou na kojem je pokrenut postupak steaja ili likvidacije

Kapital: Novani izraz stvari, prava i novca koji se unose u drutvo. OSNIVAKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su lanovi drutva odredili u osnivakom aktu i koji e, u zavisnosti od vrste drutva, biti duni da unesu u drutvo do dana upisa drutva u registar. Iznos udjela u osnivakom kapitalu mora biti naveden i odreen u osnivakom aktu i po visini i po strukturi. Kada se u drutvo unose stvari i prava, oni se izraavaju i u novanoj vrijednosti. Na osnovu novane vrijednosti stvari i prava utvruje se novani iznos sa kojim pojedini osniva participira u ukupnom kapitalu drutva i na osnovu toga se utvruje njegov udio u drutvu. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnou volja osnivaa, a ako to nije mogue, vri se vjetaenje, pa se novana vrijednost odreuje na osnovu nalaza i miljenja vjetaka. Zakon propisuje najnii iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih drutava za drutva sa ogranienom odgovornou (2.000 KM ukupno, 100 KM za pojedinani ulog) i za dionika drutva (50.000 KM). Kod drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou udio u osnovnom kapitalu, pored novca, stvari i prava, moe biti dat i u obliku izvrenih usluga. Udio u drutvu izraava se u procentima ili u razlomcima i ta injenica takoer se upisuje u registar. Osnovni kapital tokom trajanja drutva moe biti mjenjan, moe biti povean ili smanjen. Ako drutvo odlui da snizi osnovni kapital drutva kapitala, ne moe to uiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. U sluaju kada drutvo odlui da snizi iznos osnovnog kapitala, duno je da tu svoju odluku obznani, da je objavi u slubenim novinama uz garanciju povjeriocima da e ispuniti svoje obaveze. Drutva kapitala mogu poveati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava, u sluaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne narui zakonom propisani minimum rezervi. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne poveava iz vlastitih sredstava drutva, moe se poveati na slijedei nain: a) kod drutava sa ogranienom odgovornou, osnovni kapital se moe poveati i pristupanjem novog lana, koji mora unijeti svoj kapital; b) kod dionikog drutva,

158 | P a g e

osnovni kapital se moe poveati i emisijom novih dionica (emisija moe biti i zatvorena i otvorena). Drutva kapitala su drutvo sa ogranienom odgovornou i dioniko drutvo, a drutva lica su drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou i komanditno drutvo. OSNIVAKI AKT U pravilu ugovor, kada drutvo osniva dva ili vie lica. Drutvo sa ogranienom odgovornou i dioniko drutvo moe osnovati i jedno lice, kada se kao osnivaki akt pojavljuje odluka osnivaa (mora sadravati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju). Osnivaki akt je strogo formalan akt, sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivaa. Do donoenja Zakona o notarima (2002.) potpisi osnivaa su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadlenog organa; ali lan 73 Zakona o notarima ureuje da su notari nadleni ili ovlateni za vrenje obrade i ovjere osnivakih akata (dakle, osnivaki akt je notarska isprava), kao i pripremanje nacrta statuta drutava. Drutvo e aktom o osnivanju odrediti svoje sjedite, a sjeditem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktika injenica upisom postaje pravna injenica), s tim to zakon doputa mogunost da se sjedite odredi i statutom. PODRUNICE Drutvo moe imati podrunice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedita drutva. Podrunice nemaju svojstvo pravnog lica, a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti drutva. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za raun drutva. Podrunica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo drutvo. Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da e registarski sud prema sjeditu drutva o upisu podrunice obavjestiti sud na ijem se podruju ta podrunica nalazi. FIRMA Svako drutvo osnivakim aktom utvruje svoju firmu, kao ime pod kojim drutvo posluje. Firma se obavezno istie na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji. Mora biti napisana na jednom od slubenih jezika u Federaciji, te moe sadravati (samo one) strane rijei koje su uobiajene i za koje ne postoje odgovarajue rijei u slubenim jezicima koji se koriste u Federaciji. U firmu se mora unijeti i skraenica oblika drutva (d.o.o./d.n.o./d.d./k.d.). U pravnom prometu i u korespondenciji sa treim licima drutvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadraju koji je upisan u registar. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala, zatieni robni znaci, itd.). Zakon garantuje iskljuivost firme svakom pravnom licu, koja pretpostavlja da se firma drutva mora jasno razlikovati od firme drugog drutva, to znai da e sud registra odbiti upis drutva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme drutva koja je ve upisana u registar. Sud je po slubenoj dunosti obavezan da pazi na ovo, ali je takoer obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traenje omogui uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajue firme. Drutvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zatitu i moe zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja naruava naelo iskljuivosti. Naelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud duan prilikom primanja prijave na njoj naznaiti dan i as prijema (u praksi se dijele brojevi).

159 | P a g e

Firma drutva se sama za sebe ne moe prenositi na druge privredne subjekte, moe se prenijeti samo sa prenosom drutva (sluajevi statusnih promjena drutva). ZASTUPANJE Uprava rukovodi drutvom i njegovim poslovanjem, zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. Upravu ine lica koja su osnivakim aktom ili statutom odreena za poslovanje, a lica koja vre poslove uprave upisuju se u registar. Ta lica su ovlatena da u ime drutva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlatenja upisanih u registar. Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. Ukoliko je pak dolo do prekoraenja ovlatenja, pravno lice e odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla, ako je tree lice bilo savjesno, tenije znalo niti je moglo znati da je dolo do prekoraenja. Okviri zastupanja mogu biti ogranieni osnivakim aktom ili statutom, u smislu da je zastupniku za odreene poslove potrebno odobrenje nadlenog organa. Zastupnik drutva moe prenijeti ovlatenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova, iz okvira svoga ovlatenja, na drugo lice. Lice na koje je preneseno to ovlatenje u pravnom prometu nastupa kao punomonik, a zastupnik kao vlastodavac. Prokura? Postoji jo jedna vrsta punomonika, a to su prokuristi. Prokura je u najirem smislu ovlatenje da se u ime i za raun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti, jer za to prokurista mora imati posebno i izriito ovlatenje. Obzirom na vrstu i broj lica, prokura moe biti pojedinana ili zajednika, pri emu kod vie pojedinanih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih, a kod zajednike prokure sve prokuriste moraju nastupati zajedniki da bi pravni posao bio valjan (u ovom sluaju se obaveza moe ispuniti prema bilo kojem od prokurista, jer se za ispunjenje obaveze ne trai zajedniko primanje obaveze). Inae, prokura se moe dati samo fizikom licu, to moe biti zaposlenik pravnog lica, ali i ne mora. Prokura se upisuje u registar. Prokura se naravno moe i opozvati, a takva promjena mora takoer biti upisana u registar kod suda. U svakom sluaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana, a prestat e uvijek kada je sa danom otvaranja steajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Drutvo stie pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. Pravna sposobnost znai sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza, a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. Pravna sposobnost pravnog lica je ograniena djelatnou koju to pravno lice obavlja. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuuje se prema ovlatenjima zastupnika tog pravnog lica. UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE Pravilo je da odluke u drutvu donose njegovi osnivai, a poslovnu politiku vodi uprava drutva. Kod drutava kapitala organ upravljanja i odluivanja je skuptina drutva. Kod d.o.o. skuptinu drutva ine lanovi drutva, a broj glasova u toj skuptini odreen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d.o.o. skuptina ima 100 glasova,

160 | P a g e

koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu; u d.d. je svaki dioniar lan skuptine, i svaka dionica iste klase nosi odreeni broj glasova). Kod drutava lica pravilo je da lanovi drutva odluuju konsenzusom. Kada jedno lice osniva d.o.o., onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skuptine. Zavisno od oblika i veliine drutva, upravu moe da ini jedna osoba, tri ili vie. lanovi uprave su zastupnici pravnog lica, ovlatenje za zastupanje moe biti podijeljeno meu vie njih, ako je to ureeno osnivakim aktom i upisano u registar. Dioniko drutvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor, nadzorni odbor i odbor za reviziju. Drutvo sa ogranienom odgovornou po zakonu mora imati nadzorni odbor, ali samo ako ima vie od deset osnivaa i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora, onda nadzor nad d.o.o. vre zajedno svi lanovi drutva. PRAVNI POLOAJ LANOVA DRUTVA Kod drutava kapitala lan drutva ima pravo na upravljanje, i sudjelovanje u radu skuptine, a kod drutava lica sudjeluje u odluivanju konsenzusom. Nadalje, lan ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti drutva, kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja), ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u sluaju negativnog poslovanja. lanovi drutva imaju pravo da raspolau imovinom drutva, s tim to je ovo pravo raspolaganja u nekim sluajevima ogranieno zakonom, a moe se na odgovarajui nain urediti i osnivakim aktom. Meutim, ako je lan drutva fiziko lice, njegovim nasljednicima ne moe se osnivakim aktom ograniiti pravo na nasljeivanje njegove imovine unesene u drutvo (nasljeivanje je univerzalno pravo koje, u pravilu, ne moe biti ogranieno). U sluaju da nasljednici ne prihvataju lanstvo u drutvu, ostali lanovi su duni da im isplate novanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u drutvo na dan davanja izjave o neprihvatanju lanstva. lan d.o.o. ne moe raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom odreeno vrijeme, a lan d.d. moe bez ogranienja stavljati svoje dionice u promet. U pogledu raspolaganja svojim udjelom, lan d.o.o. je ogranien pravom pree kupovine uspostavljenim u korist ostalih lanova tog drutva. Pravo pree kupovine uspostavljeno je zakonom i ne moe biti iskljueno osnivakim aktom ili statutom drutva. Osniva koji ima namjeru da svoj udio u drutvu proda u cjelini ili samo dijelom, duan je da putem uprave drutva uini ponudu ostalim lanovima drutva. Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadravati uslove prodaje. Ako se ponueni lanovi drutva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu, smatra se da ne ele i ponua moe tada svoj udio u drutvu prodati treem licu, ali samo pod istim uslovima iz ponude. Ako meutim treem licu udio bude prodat pod drugaijim, tj. povoljnijim uslovima, ostali lanovi drutva imaju pravo na tubu za ponitenje takvog ugovora (ova tuba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!), ali su duni da istovremeno kod suda deponuju novani iznos iz ponude koja im je bila uinjena i time izraze volju da pod ponuenim uslovima otkupe prodati udio. Pravo pree kupovine imaju i dioniari pod odreenim uslovima, kada se radi o novoj emisiji dionica, da bi se time osigurao njihov pravni poloaj u smislu dotadanjeg udjela u osnovnom kapitalu. Pravo pree kupovine lanovi drutva mogu realizovati u izvrnom postupku, ako je imovina drutva izloena javnoj prodaji. U privrednim drutvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava. Postupak registracije je oblik vanparninog postupka. Prijavu za upis u registar duan je podnijeti osniva drutva ili drugo lice ovlateno za podnoenje prijave, i to u roku od 15 dana. Sud je duan da izvri upis u roku od 15 dana od dana podnoenja uredne prijave.

161 | P a g e

Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je duan objaviti po izvrenom upisu u slubenim novinama FBiH. Naelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka, koja podrazumijeva da se savjesna trea lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar.

ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA


Registar: sadri bazu podataka i isprave, a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. Registarski sud: Sud nadlean za poslove registracije. Stvarno nadlean je optinski sud sa privrednim odjeljenjem, a to je optinski sud u sjeditu kantonalnog suda. Mjesno nadlean je optinski sud prema mjestu sjedita poslovnog subjekta. Ako pravno lice mijenja sjedite, u smislu da bi novo sjedite bilo na podruju drugog mjesno nadlenog suda, sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar duan je bez odlaganja po slubenoj dunosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. O upisu promjene sjedita odluuje sud na ijem podruju bi bilo novo sjedite poslovnog subjekta. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost, javna preduzea, zadruge, zadruni savezi, te druga pravna lica kada je to odreeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Uesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis, te lica o ijim bi se pravima i obavezama moglo odluivati u ovom postupku Naela registra: a) naelo obaveznosti, b) naelo zakonitosti (postupak registracije ureuje se zakonom), c) naelo oficijelnosti (postupanje po slubenoj dunosti, u smislu da registarski sud ne moe odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar), d) naelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima), e) naelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama, tj. rjeavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava), f) naelo konstitutivnosti (sve faktike injenice sadrane u prijavi i priloenim ispravama danom upisa u registar postaju pravne injenice i kao takve djeluju prema treim licima), g) naelo jednoobraznosti (registracija se vri na jednoobrazan nain, u smislu postojanja propisanih obrazaca), h) naelo javnosti (osigurava da svako, bez dokazivanja pravnog interesa, moe izvriti uvid u podatke upisane u registar i moe zatraiti prepis tih podataka), Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji, kao i shodna primjena pravila o parninom postupku, uz izriito iskljuivanje mogunosti koritenja vanrednih pravnih sredstava, ponavljanja postupka i mirovanja postupka. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata, prestanak privrednih subjekata, statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika, pripajanje, podjela i spajanje subjekta), podatci koji se odnose na steaj i likvidaciju, te drugi podatci kada je to odreeno zakonom, npr. zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnanog rjeenja nadlenog

162 | P a g e

organa. Takoer se mogu vriti i zabiljebe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu, kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabiljebe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma, sjedite, ime/prezime/prebivalite/sjedite osnivaa, datum/dan/as prijave, matini ili identifikacioni broj, oblik ili vrsta poslovnog subjekta, djelatnost, obim ovlatenja zastupnika, podatci o prokuri, visina kapitala u novcu, vrijednost kapitala u stvarima i pravima, udio svakog od osnivaa, podatci o podrunicama, Trokovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparninog postupka, sudionici u postupku registracije sami snose svoje trokove. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave duan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu, tj. utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave, ovlatenost podnosioca prijave, propisani oblik prijave, priloenost potrebnih isprava uz prijavu, iskljuivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom, da li postoji propisani osnivaki akt...) pretpostavki za upis. Postupajui u okvirima ovog prethodnog ispitivanja, sud moe zakljukom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne moe biti dui od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zakljuku suda, sud e odbiti prijavu za registraciju. S obzirom da ovaj zakljuak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije, protiv ovog zakljuka nije dozvoljena alba. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar, sud moe po potrebi odrati roite, na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili injenice. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi, sud e o prijavi za upis odluiti rjeenjem. Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom, sud nije duan obrazlagati takvo rjeenje (postoje odgovarajui obrasci). Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis, duan je takvo rjeenje obrazloiti. Protiv rjeenja kojim je odlueno o upisu u registar moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Pravo na albu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom, s tim to su rokovi ovdje neto drugaiji (u svakom sluaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). Registarski sud moe albu odbaciti kao neblagovremenu, nedoputenu ili nepotpunu. Ukoliko utvrdi da je alba osnovana, registarski sud moe preinaiti svoje rjeenje, samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava treih lica utemeljena na dotinom upisu. U suprotnom, registarski sud dostavlja albu drugostepenom, kantonalnom sudu. Ukoliko se u albi protiv prvostepenog rjeenja iznose nove injenice i predoavaju nove isprave, iznoenje novih injenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). STATUSNE PROMJENE DRUTAVA a) Spajanje dva ili vie drutava, b) podjela jednog drutva na dva ili vie i c) pripajanje jednog drutva drugom.

163 | P a g e

Oblik moe da mijenja drutvo sa ogranienom odgovornou, dioniko drutvo i komanditno drutvo. Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou ne moe mijenjati oblik, ovdje postoji izriita zakonska zabrana. Kada d.o.o. odlui da promjeni svoj oblik u smislu da postane d.d., njegov osnovni kapital pretvorit e se u dionice sa nominalnom vrijednou koju odreuje skuptina drutva, a svaki lan drutva, kao dioniar, dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne moe biti izvrena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire). D.d. moe pretvoriti svoj oblik u d.o.o., kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala. K.d. moe promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno drutvo na dionice, gdje se takoer trai odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Spajanjem, pripajanjem ili podjelom prestaju ranija drutva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovavanja imovine, tj. bez likvidacije. Novonastali pravni subjekat e biti upisan u registar na osnovu prijave ovlatenog lica, a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje drutava koja prestaju postojati. Drutvo se moe pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na ve postojee drutvo, koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik, a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital drutva. Jedno drutvo se moe podijeliti na dva ili vie novih drutava prenosom imovine, to se takoer upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica, te zahtjev za brisanje dosadanjeg drutva).

NAINI PRESTANKA DRUTVA


1) Istekom vremena na koje je osnovano; 2) Spajanjem, pripajanjem ili podjelom drutva; 3) Okonanjem steajnog postupka, odnosno donoenjem rjeenja steajnog suda da

se odbija zahtjev za otvaranje steajnog postupka, jer steajni dunik nema imovine;
4) Odlukom skuptine drutva, odnosno voljom lanova drutva (odluka je ovdje osnov

za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zatite povjerilaca);


5) Odlukom parninog suda ili pravosnanom presudom krivinog suda kojom je

izreena mjera prestanka drutva. Prestanak drutva i brisanje drutva iz registra su dvije razliite i razdvojene injenice nakon prestanka drutva slijedi brisanje na osnovu donoenja rjeenja registarskog suda o brisanju!

Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.) Ovo drutvo moe osnovati dva ili vie lica putem zakljuivanja osnivakog ugovora kao osnivakog akta, koji podlijee notarskoj obradi i ovjeri. Osnivai za obaveze drutva odgovaraju neogranieno i solidarno, imovinom drutva, ali i svojom imovinom. Uneseni

164 | P a g e

ulozi postaju imovina drutva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. Osnivaki ugovor obavezno mora sadravati podatke o osnivaima, firmu, sjedite, djelatnost, prava i obaveze drutva. Za izmjene osnivakog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivaa. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivai, odn. lanovi. Udjeli lanova su jednaki, upravo zbog neograniene solidarne odgovornosti. U drutvo se mogu unositi novac, stvari, prava, te usluge, a vrijednost uloga se unosi u osnivaki ugovor. Svaki lan drutva duan je svoj udio unijeti u roku utvrenom ugovorom, ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. Svaki lan drutva ima pravo i obavezu da upravlja drutvom. Drutvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi lanovi drutva, ili se osnivakim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje moe na odreeni period povjeriti odreenom lanu drutva. lan drutva moe svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko tree lice, ali samo uz saglasnost ostalih lanova drutva. lanovi drutva uestvuju u raspodjeli dobiti i pokriu gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. Drutvu moe pristupiti novi lan, koji onda odgovara za obaveze drutva nastale i prije njegovog pristupanja. Pristupanje se vri na osnovu pismene izjave, koja sadri prava i obaveze novog lana u skladu sa zakonom. Iz drutva moe istupiti neki lan, koji onda odgovara za obaveze drutva nastale do njegovog istupanja. Istupanje se vri putem ugovora. Drutvo moe prestati i u sluaju smrti fizikog lica kao lana drutva, prestanka postojanja ili steaja jednog od pravnih lica kao lanova drutva, te ogranienja pravnog subjektiviteta ukoliko lanovi drutva ne odlue drugaije. Takoer, ovo drutvo prestaje ako sud odlui o prestanku. Drutvo e prestati u sluaju smrti lana drutva, ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto, a ostali lanovi ne odlue da promjene osnivaki ugovor i drutvo nastavi postojati. U sluaju likvidacije drutva, nakon to se izmire svi trokovi u postupku likvidacije, svaki lan ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine drutva. Komanditno drutvo (k.d.) Tajno drutvo prema teoriji prava, ali u biti nema tu tajnosti, jer se svi lanovi upisuju u registar. Drutvo koje se sastoji od najmanje dva lica, komanditora i komplementara, koja imaju razliit pravni status. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze drutva neogranieno i solidarno, dok komanditori odgovaraju samo ogranieno, do visine svoga udjela. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadravati podatke o osnivaima/lanovima, naznaku koji lanovi imaju koji poloaj u drutvu, vrsta i visina udjela, te djelatnost. Za izmjenu osnivakog ugovora potrebna je saglasnost svih lanova. Ugovorom se moe odrediti da za prenos udjela komanditora na trea lica nije potrebna saglasnost komplementara, s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju drutva). Prijavu za upis drutva u registar potpisuju svi lanovi drutva. Ako bi komanditor zakljuio neki pravni posao bez ovlatenja, za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari, dakle i vlastitom imovinom. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivakog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). Ovo drutvo se izuzetno moe transformisati u komanditno drutvo na dionice. U sluaju da preostane imovine nakon provedenog steajnog postupka, prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) Drutvo kapitala, kapital lanova drutva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). Za obaveze drutva odgovara se samo imovinom drutva. Osniva se osnivakim aktom, koji moe biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. Osnivaki akt mora sadravati podatke o osnivaima, firmu i sjedite drutva, djelatnost drutva, osnovni kapital i njegovu strukturu, nain izmirivanja trokova osnivanja drutva, podatke o licu ovlatenom za zastupanje drutva, te podatke o licu koje e biti ovlateno da podnese prijavu za upis u registar. Samo

165 | P a g e

kod ovog drutva mogue je da se drutvo osnuje na odreeno vrijeme, to proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama drutva (!). Osnovni kapital drutva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinani udio svakog od vie lanova drutva. Do dana podnoenja prijave za upis u registar drutava mora biti uplaena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Drutvo donosi svoj statut, koji se ne mora priloiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, izmeu ostalog, regulie nain upravljanja drutvom, nain mjenjanja visine osnovnog kapitala, nain pristupanja drutvu, nain iskljuenja i razlozi za iskljuenje lana drutva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilae se osnivaki akt, dokaz da je izvrena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak lanova nadzornog odbora (ukoliko ga drutvo ima). lanovi drutva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u drutvu, s tim to se taj udio ne moe prodati u toku prve godine od dana upisa drutva u registar, te da postoji pravo pree kupovine ustanovljeno u korist ostalih lanova drutva. Uprava drutva obavezna je prijavljivati sve promjene injenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u drutvu vri se pismenim ugovorom i nasljeivanjem. U sluaju povrede prava pree kupovine, ostali lanovi drutva imaju pravo na tubu radi ponitenja ugovora kojim je otuen dotini udio u drutvu. Ukoliko nasljednici umrlog lana drutva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u drutvu, drutvo je duno da tu isplatu izvri prema trinim cijenama. Drutvo ne moe imati vlastite udjele u drutvu. Dobit se dijeli meu lanovima drutva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivakim ugovorom nije drugaije dogovoreno. lan drutva moe istupiti iz drutva, kada ima pravo na isplatu novane naknade njegovog udjela po trinim cijenama, a isto to pravo ima i lan drutva koji je iskljuen iz drutva. Protiv odluke o iskljuenju lan moe tubom zahtjevati sudsku zatitu. Dioniko drutvo (d.d.) To je drutvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Dutvo moe osnovati jedan ili vie osnivaa. Osnivai su obavezno i dioniari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivaki akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivaki akt treba da sadri: ime i prezime osnivaa sa adresom njegovog prebivalita, odnosno za pravna lica firma i sjedite; firma i sjedite drutva; djelatnost drutva; prava i obaveze osnivaa; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje e se vriti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja e zastupati drutvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivai. Odluka i ugovor su osnivaki akti i podlijeu notarskoj obradi i ovjeri. Moe ga potpisati i punomonik osnivaa, ali i takva punomo mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne moe biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivaa. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja moe mijenjati. U akt se unosi sadraj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja e podnijeti prijavu za upis i koja e zastupati dd. Ugovorom se odreuje i banka tzv. depozitna banka kod koje e se vriti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivai i to je tzv. simultano osnivanje drutva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivai, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je odreeno kako e se izvriti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje drutva. Kada se radi o simultanom osnivanju drutva smatra se da je upis dionica izvren potpisivanjem ugovora, a uplata se vri nakon to je komisija za vrijednosne papire donijela rjeenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i nain uplate dionica, i tek na osnovu toga moe se zatraiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rjeenje komisije kojim se odobrava emisija dionica sluit e kao osnov da se moe sazvati osnivaka skuptina. Svrha osnivake skuptine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvjetaj o osnivanju drutva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada nee biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skuptini. Osnovni zadatak osnivake skuptine je: da usvoji izvjetaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje lanove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvjetaj o osnivanju DD mora da sadri: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvjetaj je isprava koja je dokaz uspjenosti osnivanja drutva i on je jedna od isprava koja e se priloiti prilikom podnoenja prijave za upis u Registar. Osnivaka skuptina donosi statut. Sadraj statuta je odreen zakonom i njime se ureuju ona pitanja koja nisu ureena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skuptine, - na nain formiranja i koritenja fondova, - pokrie gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i nain imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak drutva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od odrane osnivake sukutine uprava DD duna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivake skuptine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis lanova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEA Javno preduzee, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno drutvo i koje obavlja djelatnost od javnog drutvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog drutvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzee posebnim propisom. Djelatnosti od javnog drutvenog interesa utvruju opina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadlenosti. Javna preduzea mogu se organizirati u obliku dionikog drutva ili drutva sa ogranienom odgovornou. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzea: Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava (menadment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne moe biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne moe biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u drutvo moe se tokom opstanka drutva poveavati, a odluku o poveanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skuptina. Poveanje se moe vriti i iznosom iz rezervi, a moe se vriti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vri na ovaj nain, moe se poveati tako to e se poveati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vri na taj teret mora se voditi rauna da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Moe se i smanjiti kapital o emu odluku donosi skuptina. U odluci mora biti navedeno zbog ega se smanjuje osnovnii kapital i nain njegovog smanjivanja. Taj nain smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od naina moe biti povlaenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioniari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioniari ako je takva mogunost predviena statutom. Meutim, oni mogu stjecati dionice ogranieno. Zbir svih dionica zaposlenika ne moe prei 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja drutva osnivai su dioniari. U daljem toku opstanka drutva to se moe vriti na tritu na kome se vri promet dionica. Dionica osigurava uee dioniara u skuptini drutva, tako da dioniaru pripada pravo na odluivanje. Ono podrezumijeva pravo na uestvovanje i odluivanje na skuptini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne moe se izdavati dionica koja nosi vie glasova. Na osnovu dionice dioniar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo uestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplauje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odluuje skuptina kad je DD sposobno da izvrava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u sluaju nove emisije) postojei dioniari mogu imati pravo pree kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upiu. Pod odreenim uslovima imaju pravo kao manjina na zatitu. UPRAVLJANJE DD -

skuptina; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Drutvom upravlja skuptina, nadzorni odbor i uprava. Skuptinu DD ine dioniari. Ista se odrava u mjestu sjedita DD najmanje jednom godinje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od lanova NO ako je predsjednik sprijeen. Skuptina bira dva dioniara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i lanovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi lanovi uprave duni su prisustvovati skuptini. Skuptinu saziva NO, uprava, ovlateni dioniar ili grupa dioniara. Pravo odluivanja ima dioniar koji se na listi dioniara kod Registra nalazio 30 dana prije odravanja skuptine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odluivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma odreenog za zasjedanje skuptine. Obavjetenje o odraavanju skuptine se alje preporuenom poiljkom svakom dioniaru (moe i telefaksom ili elektronskom potom). Skuptina moe odluivati ako je na njoj zastupljeno vie od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skuptina se odgaa, te NO ponovo zakazuje skuptinu u roku koji nije manji od 15 ni dui od 30 dana. Ponono sazvana kuptina moe odluivati ako je na njoj zastupljeno vie od 10% ukupnog broja dionica. O radu skuptine sainjava se zapisnik koji obavezno sadri: firmu i adresu sjedita dd; mjesto i vrijeme odravanja skuptine; ime i prezime predsjedavajueg, zapisniara, lica koja ovjeravaju zapisnika i lanove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioniara i lanova NO. Zapisnik se sainjava u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine. Potpisuju ga predsjedavajui skuptine, zapisniar i ovjerivai zapisika. Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje dva lana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skuptina na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne moe biti lan nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (lan 260. lice osuivano za krivino djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dunou nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnanosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadlenosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za lana NO predlae dioniar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavjetenja o sazivanju skuptine. Predsjednik i lanovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najvie glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i lan uprave ne moe biti lan NO, niti isto lice moe biti lan NO u vie od tri drutva. Predsjednik i lanovi NO zakljuuju sa DD ugovor koji odobrava skuptina. Sjednica NO odrava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad drutva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvjetaje o poslovanju, predlae nain raspodjele dobiti i druge poslove koji se odreeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vrenje funkcije zakonom je pojaana na nain da neogranieno solidarno odgovoaraju za tetu prouzrokovanu drutvu neizvravanjem ili neurednim izvravanjem svojih dunosti. Upravu drutva ine direktor i izvrni direktor. Uprava drutva organizuje i rukovodi poslovanje drutva, zastupa i predstavlja drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako drutvo ima i izvrne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa drutvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvrni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvrni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju drutvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je duna da vodi zapisnike, koja uva dokumente drutva i koja je ovlatena za sprovoenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne moe biti lan nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plae. Vre revizije finansijskog poslovanja, polugodinjeg i godinjeg obrauna a duni su izvriti reviziju i kada to zahtijeva odreeni broj dioniara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Drutva. Godinje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se poveava na 20% godinje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma moe se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najvie do 5% osnovnog kapitala; 2. poveanje nominalne vrijednosti dionica u sluaju poveanja osnovnog kapitala poveanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a moe se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u sluaju kad se temeljni kapital poveava emisijom besplatnih dionica umjesto poveanja nominalne vrijednosti postojeih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skuptine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okonanjem steajnog postupka.

170 | P a g e

BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novanih depozita, davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom, osniva se kao dioniko drutvo i da bi se osnivala mora da ispunjava odreene uvjete, a ocjenu tih uvjeta vri Agencija za bankarstvo. Agencija je finansijska institucija FBiH, dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: da izdaje dozvolu za osnivanje banke, da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke, da izdaje dozvolu za statusne promjene banke, da izdaje dozvolu da obavlja odreene vrste poslova, dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajue mjere i moe da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. Postupak steaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o steaju. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. To je najnii kapital koji mora biti u novcu. U banku se mogu unositi i stvari i prava, ali je bitno da kapital u novcu ne moe biti ispod 15 miliona KM. U postupku osnivanja banke, Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. Zahtjev podnose osnivai banke, a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivaa, *nacrt statuta, *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predvienog nadzornog odbora i uprave banke, *podaci o kapitalu, *plan i projekcija poslovanja koja izmeu ostalog sadri i vrste predvienih djelatnosti i strukturu otganizacije banke, i *popis vlasnika banke. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilae se i nacrt statuta, koji obavezno mora da sadri *sjedite, *djelatnost, *nain rada organa banke, *dioniki kapital, *druge vrste kapitala, *broj i nominalnu vrijednost dionica, *pravo glasa vezano za dionice, i *druga pitanja u skladu sa zakonom. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. Svojstvo pravne osobe banka stjee upisom u Registar. Osnivai, odnosno, lice ovlateno za zastupanje, duno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. Ako prijava nije podnesena u tom roku, Agencija moe da ukine datu dozvolu. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodreeno vrijeme i nije prenosiva. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rjeenja, ona moe biti ukinuta rjeenjem Agencije u slijedeim sluajevima: a) na zahtjev banke, b) ako se ne upie u Registar u predvienom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole), c) ako je dolo do spajanja, pripajanja i podjele banke ukinue se dozvola koja je data za tu banku d) ako sami vlasnici banke odlue da likvidiraju banku

171 | P a g e

e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka, lanih isprava itd.

U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke, predstavnitva i filijale i osobe koje su ovlatene za zastupanje u prometu. Ako je na podruju Federacije sjedite filijale stranih banaka i one su dune da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. U rjeenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rjeenje se mora objaviti u Slubenim novinama. Organizaciona struktura banke Banka moe imati filijale i moe imati predstavnitva. Predstavnitva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove, ve samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vriti prezentiranje banke i njenih poslova. Banka moe imati filijale izvan sjedita FBIH. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj raun da primaju depozite, daju kredite, sve u skladu sa ovlastima koje sadri dozvola Agencije za bankarstvo. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skuptina, Nadzorni odbor i Uprava. Skuptinu ine svi dioniari. Zakon je uredio nain rada Skuptine, glasanja, sazivanja (pogledati u zakonu). Upravu ini direktor i izvrni direktori i zamjenik direktora kojeg moe imenovati Nadzorni odbor. Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. Imenuje se na 4 godine, a mandat mu moe biti obnovljen bez ogranienja. Poloaj, prava i odgovornosti direktora ureuju se ugovorom izmeu Nadzornog odbora i direktora. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. Nadzorni odbor u banci sainjavaju predsjednik i najmanje 4 lana ( a max 6) i ovdje imenovanje moe biti bez ogranienja mandata koji traje 4 godine. Upisuju se u Registar kod Agencije. Imenuje ih Skuptina. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Mandat je 4 godine, ali se moe ponoviti. On vri nadzor nad poslovanjem banke. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novanih sredstava, davanje i uzimanje kredita, vri finansijski lizing, usluge platnog prometa i prenos novca, daje sve oblike jemstva, kupovinu i prodaju strane valute, kupovinu i prodaju vrijednosnih papira, finansijski managemant i druge poslove. Prestanak u postupku steaja u postupku likvidacije

Specifinost za banke je da prije nego to je pokrenut postupaak likvidacije moe uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. Ako te mjere nisu mjerodavne, provodi se postupak likvidacije.

172 | P a g e

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se zavri postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut e se postupak steaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zakljuuje takav ugovor sa svojim komitentom koji moe biti i fizika i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadri *novani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove koritenja i *uslove vraanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet moe imati samo novac. Uslovi koritenja znae da kredit moe biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraanja: nain otplate, odgoda vraanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkae ugovor o kreditu. U sluaju otkazivanja, sav novani iznos dospjeva za plaanje po otkazu ugovora. Banka moe otkazati ugovor i u sluaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogunosti da vraa kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita moe odustati od kredita ako nije zapoeo da koristi novac koji je predmet ugovora, moe otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije duan da plaa kamate koje bi platio da je kredit vraao u predvienom roku, a banka moe traiti naknadu tete. (Ugovor o zajmu kao predmet moe imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika izmeu ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stjee vlasnitvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraa stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu moe se ugovorati kamata, a zajmodavac ne moe zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac moe zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije iskljuena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekuem raunu i sefu, tedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zakljuuju u pisanom obliku. Depoziti i tedni ulozi mogu biti po vienju i oroeni. Tako se i depozit kao ulog na tednju smatra formalnim pravnim poslom, budui da je banka duna da izda tednu knjiicu i da na sredstva depozita plaa kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takoe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim kljuem za koji korisnik sefa plaa odreenu naknadu. Banka je duna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna ta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (trea osoba) da e, za sluaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobiajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Trea osoba moe traiti isplatu od banke u sluaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvrio a da novana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za odreeni pravni posao (u naem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se moe prenositi. Garancija se uvijek izdaje za odreeni pravni posao i samo se za njega moe koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izriito drugaije odreeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna drutva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koji sainjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje uestvuju u ugovoru najee su (obje) pravna lica, meutim, mogue je da jedna od tih ugovornih strana bude i fiziko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomau potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavaki ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vrenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladitenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i drutvenom ivotu vrlo esti, a naroito esto se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zakljuuju usmeno (!), a smatraju se zakljuenim kada se na bilo koji nain podudare i izraze ponuda i prihvat ponude bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Meutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o graenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pootrena je odgovornost ugovornih strana u poreenju sa graansko-pravnim odnosima (!). U graanskom pravu predviena je odgovornost dobrog domaina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvravanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog strunjaka (to znai da ugovarai snose i odreeni profesionalni rizik). Odgovornost u graanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U graanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti dolo umiljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepanje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obine nepanje, to znai ne odgovara se samo za culpa latu, ve i za culpa brevis (ugovara odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domain!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji vie dunika, i pored toga to je obaveza djeljiva, dunici odgovaraju solidarno, a to znai da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Sutina solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da iskljue. U sluaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u meusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne tete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim sluajevima i naknadu konkretne tete. Odredbe o prekomjernom oteenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su krai, jer trite ne trpi da neizvjesnost due traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasnitva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vri na simbolian nain (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najee ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava koritenja na robi esto se vri simbolinom predajom papira (skladinice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladinice, ako glase po naredbi). Za rjeavanje sporova iz ugovora u privredi vai poseban postupak ZPP-a. U naelu, privredni sporovi se razlikuju od graanskih.

ZAKLJUIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Naelo autonomije: Kao i u graanskom pravu, i u privrednom pravu vai naelo autonomije volje i slobodnog ureivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odluuju o vrsti ugovora koji e zakljuiti, voljama odreuju sadraj ugovora, slobodno odreuju arbitrau i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zakljuivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zakljuenja ugovora. Uesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja znaajnih za zakljuenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se oekuje da e se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili vie lica, a slino je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upuena jednom licu, ali mogua je i ponuda upuena veem, ili ak neodreenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zakljuenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadri sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadravati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za odreeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od uesnika moe staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori esto imaju karakteristike ponude. Pregovarai su duni voditi pregovore na ozbiljan nain, sa namjerom da doe do zakljuenja ugovora, u skladu sa naelima savjesnosti i potenja. Lice koje nema namjeru da zakljui ugovor ne smije kod pregovaraa stvarati privid da takav ugovor eli zakljuiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat e za tetu prouzrokovanu pregovorima. To znai da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao tetu. U ovakvim sluajevima odgovara se samo za stvarnu tetu, tj. za onu tetu koja je stvarno nastala, a ne za buduu tetu, tj. onu koja e nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u graanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknauje, u ugovorima u privredi to nije sluaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici tetnika. Oteeni nije duan da dokazuje krivicu, on je duan da dokae da mu je teta nastala, a tetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zakljuivanje ugovora upuena odreenom licu, sa ciljem zakljuenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadri sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zakljuiti ugovor. Ponuda se moe izraziti ne samo izriitom voljom, ve i svim drugim nainima kojima se volja moe izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave moe se odgovarati i za tuu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dunika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima e uputiti ponudu. Meutim, pravo pree kupnje je svojevrstan vid ogranienja. Osim ugovorom, za odreena lica pravo pree kupnje moe biti odreeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju pree kupnje moraju biti pismeno obavjetena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upuuje jednoj odreenoj osobi, postoji i opta ponuda, koja se upuuje neodreenom broju osoba, a koja sadri sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakterie kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona nee ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez oznaavanja cijene ne znai da je uinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavjetenja, oglasa putem tampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, ve samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga to nije odreena koliina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuaa do momenta od kojeg je ponua ne moe opozvati, to znai od prispjea ponude ponuenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se moe odrediti rok trajanja ponude, i u tom sluaju ponuda obavezuje ponuaa do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuau stiglo sa zakanjenjem, u naelu ne dovodi do zakljuivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuenog. Ponuda ugovora za ije zakljuenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuaa samo ako je uinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zakljuen. Prihvat ponude po sadrini treba da odgovara samoj ponudi, to konkretno znai da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda esto ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu odreivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zakljuenje ugovora moe biti data, tj. prihvat ponude se moe izraziti na izriit nain, pismeno ili usmeno, ili na preutan nain, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zakljuiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zakljuiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne vai naelo da utnja ponuenog ne znai prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se utnja ponuenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva sluaja: a) ako se radi o dugogodinjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu odreene robe, kada se smatra da je ponueni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da eli da zakljui ugovor, a osigurava u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zakljuen i za slijedei rizini period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zakljuenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUENJA UGOVORA Ugovor je zakljuen onog asa kada ponua primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu; meutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zakljuenja ugovora. U nekim sluajevima za zakljuenje ugovora potrebna je i saglasnost treih lica; tada je ugovor zakljuen onog asa kada ponua primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu, a trei saglasnost moe dati prije zakljuenja ugovora (kao dozvolu za zakljuenje), ili nakon zakljuenja ugovora (kao saglasnost sa zakljuenjem). MJESTO ZAKLJUENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu u kojem je ponua imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, u trenutku kada je uinio ponudu. (tzv. opte naelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zakljuenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti doputen, mogu, te odreen ili odrediv u suprotnom, ugovor je nitav.

NITAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan naelima drutvenog ureenja, prinudnim propisima i moralu drutva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemogu, nedoputen, te neodreen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovara je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zakljuen u zakonom predvienoj formi Nitav ugovor ne konvalidira ni u sluaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor e postojati i ne moe se traiti utvrivanje nitavosti takvog ugovora. Na nitavost se pazi po slubenoj dunosti. Prigovor nitavosti moe istai svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od nitavosti treba razlikovati ruljivost nitav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvruje nitavost, a ruljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se moe pobijati.

177 | P a g e

FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su, u naelu, neformalni i konsenzualni, jer je bitna saglasnost volja ugovaraa. Ipak, u praksi se ovi ugovori najee zakljuuju u pismenoj formi. Za pojedine od ovih ugovora zakonom se trai odreena forma, uglavnom pismena, i to za slijedee ugovore: ugovor o graenju, ugovor o licenci, ugovor o trgovinskom zastupanju, osiguranje, jamstvo, kredit, alotman, te ugovor o prodaji sa obronim otplatama cijene. Ako ugovor nije zakljuen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi, takav ugovor nee proizvoditi pravno dejstvo. Kada zakon trai pismenu formu, onda je ona uslov punovanosti ugovora. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. *Ovdje postoji samo jedna razlika kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti uinjena na isti nain, dakle u pismenom obliku, a kada su strane ugovorile odreenu formu, izmjene ugovora ne moraju biti uinjene u formalno, pismenom obliku. Takoer, kada zakon trai formu, tada se takav ugovor ne moe raskinuti neformalnim sporazumom, a u sluaju ugovorene forme mogu je neformalni oblik raskida. Kod sporazumnog raskida ugovora, bez obzira da li formu predvia zakon ili dogovor stranaka, ugovor se moe raskinuti neformalno (!). Kada zakon trai formu, a ugovor nije zakljuen u toj formi, takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je nitav. Ako su ugovorne strane dogovorile formu, a ugovor nije zakljuen u toj formi, takav ugovor nije ni zakljuen, jer mu nedostaje bitan elemenat, i takav ugovor je nepostojei. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom), ili su u pretenom dijelu izvrile svoje ugovorne obaveze, taj ugovor se moe smatrati valjanim i proizvodit e pravno dejstvo.* Postoje jo i posebni sluajevi, tj. naini zakljuenja ugovora, kao to su javna prodaja nadmetanjem, licitacija ili aukcija. Licitacija ili aukcija se moe sprovesti pismeno ili usmeno, to zavisi od toga kako je uinjena ponuda. Sudska praksa kae da ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izriito navedno onaj ko je dao taj oglas nije duan da zakljui ugovor ak ni sa najpovoljnijim ponuaem (!). PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo, a ne stvarno-pravno dejstvo. To znai da zakljueni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava, a predaja stvari predstavlja nain sticanja (modus acquirendi). Dakle, zakljuenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos; zakljuenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasnitva nad robom, jer je ugovor samo pravni osnov, a za prenos prava vlasnitva potrebna je predaja robe, a u sluaju nekretnina potreban je upis u zemljine knjige. Svi ugovori u privredi, ili veina njih, jesu dvostrano-obvezujui i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zakljuenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna, jamstvo, bankarska garancija, dokumentarni akreditiv i zalog). Ova sredstva su regulisana ZOO-om, ZVPO-om, te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS).

178 | P a g e

UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najeih i najvanijih sredstava obezbjeenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. Najiru primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o graenju. Ugovornom kaznom se obezbjeuje ispunjenje nenovanih obaveza. Ugovorna kazna je odreena suma novca ili neka druga imovinska korist, koju je jedna ugovorna strana duna isplatiti drugoj ugovornoj strani, ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu, ili je ispuni sa zakanjenjem. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna, to znai da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. Moe biti izraena u novcu ili u predmetima. Osnovni uslov za plaanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze moe pripisati krivici dunika (!). Dunikova krivica se ne utvruje, ona se pretpostavlja, i povjerilac je ne mora dokazivati, dok dunik moe dokazivati da nije kriv. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u sluaju neispunjenja ugovorne obaveze, povjerilac ima pravo izbora da trai isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze; b) u sluaju kanjenja u ispunjenju ugovorne obaveze, povjerilac moe zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaanje ugovorne kazne (kumulativno!). Ako je zbog neispunjenja ili zakanjenja pretrpio tetu, a ugovorna kazna je manja od nastale tete, povjerilac ima pravo traiti i ugovornu kaznu i naknadu tete u vidu razlike do visine tete. Ako nema tete, povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zakljuenog izmeu povjerioca i jamca, dok se u nekim sluajevima jamstvo predvia zakonom. Ugovor o jamstvu mora biti zakljuen u pismenoj formi. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu, bez obzira na njen sadraj, dakle daje se i za uslovnu obavezu, kao i za buduu odreenu obavezu. Kod zakljuenja ugovora o jamstvu ne mora se traiti saglasnost dunika. Ovaj ugovor se zakljuuje izmeu jamca i povjerioca ak i protivno volji dunika. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dunika; bitno je samo da je obaveza za koju se jami pravovaljana. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pootrena. Za razliku od graanskog prava, gdje jamac supsidijarno odgovara, u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!), to znai da postoji solidarna odgovornost glavnog dunika i jamca, i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!). Povjerilac moe tuiti jamca, a da istovremeno ne tui glavnog dunika, a ako su utueni i jamac i glavni dunik, onda oni odgovaraju solidarno. U sluaju da jamac izvri svoju obavezu, on stie pravo regresa prema glavnom duniku. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke, kao davaoca garancije, kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da e umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Ova garancija je akcesorne prirode, njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje, i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. Uvijek se izraava u novcu i njena forma je pismena. Postoje i tzv. super- garancije, i to u sluaju kada postojeu garanciju potvrdi druga banka, kada korisnik garancije moe traiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. Postoje razne vrste bankarskih garancija, a neke od njih tretira ZOO. Karakteristina je tzv. garancija na prvi poziv bez prigovora.

179 | P a g e

DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva, akreditivna banka se obavezuje da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu novanu sumu, ako do odreenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopteno. Nasuprot tome, nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znai da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv; opoziv je ako nita nije ugovoreno, pa i onda kada je otvoren na odreeno vrijeme. ZALOG Zalono pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznaajnijih oblika realnog obezbjeenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. Ovo vai samo u sluaju zaloga na pokretnim stvarima, i to nije sluaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). Ugovorom o zalogu obavezuje se dunik ili neko tree lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da e mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva, da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u sluaju da potraivanje ne bude isplaeno po dospjelosti, a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar uva i po prestanku svog potraivanja istu vrati neoteenu zalogodavcu. Predmet zalonog prava mogu biti individualno odreene i nepotrone pokretne stvari, koje se nalaze u prometu (pokretne stvari, novac, potraivanja, isl.). Subjekti zaloga mogu biti domaa i strana fizika i pravna lica. Zalogodavac moe biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik zaloene stvari. Na jednoj stvari moe se zasnovati vie zalonih prava po razliitim pravnim osnovima. Povjerilac zalonog prava, da bi ostvario zalono pravo na stvari koja je zaloena, ne mora sudskim putem traiti ostvarenje toga prava. Nije mu potreban izvrni naslov, odn. sudska presuda, da bi prodao zaloenu stvar. Ponekad se odstupa od naela prvi u vremenu, jai u pravu, kao to je sluaj kod ugovora o prevozu robe. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i zaloena, jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). Ovo naelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakeg ureenja stvari.

UGOVORI

UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje, tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi.

Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za isporuenu robu. Moe biti fiksna i promjenljiva. Fiksna moe biti odreena neposredno ili posredno. Odreuje se za jedinicu po

180 | P a g e

koliini ili za ukupnu koliinu. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije odreena niti odrediva ugovor nema pravni uinak. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znai da nema cijene kao bitnog elementa, jer kupac tada plaa cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. Razumna cijena je tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se ni ona ne moe utvrditi onda cijenu odreuje sud prema oklnostima konkretnog sluaja. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu, te je nitav ugovor o prodaji stvari van prometa. Za prodaju stvari iji je promet ogranien vae posebni propisi. Prodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Prodaja tue stvari obavezuje ugovaratelja, ali kupac koji nije znao niti morao znati, a usljed te situacije ne moe ostvariti svrhu ugovora, moe isti raskinuti i traiti naknadu tete. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zakljuenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja, prodata roba moe sluajno propasti ili biti oteena. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oteenje ili propast stvari, dakle obuhvata fiziku propast ili oteenje koje je nastalo sluajno, nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. Nestanak, kraa ili zagubljenje stvari moe se izjednaiti sa sluajnom propasti ili oteenjem. Dakle, momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. Od ovog pravila ima i izuzetaka. Recimo, *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu, u takvom sluaju rizik prelazi samim tim rokom, kao da je robu preuzeo kada je trebao, a nije je preuzeo. *Drugi sluaj, ako je kupac preuzeo robu, a zatim raskinuo ugovor ili traio zamjenu robe, iako se roba nalazila u priteanju kupca rizik nije preao na njega. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma, tako da stranke mogu ugovorom da rijee drugi nain prelaska rizika i to se najee rjeava klauzulama (npr. franco). *Kod odgovornosti za prelazak rizka vano je napomenuti da ona postoji i kada dunik nije kriv. Ovo se deava u odreenim sluajevima. Ako se sluajno oteti ili nestane stvar nakon isteka roka, jer se titi savjesna strana. To je sluaj i kod novanih obaveza, kada se plaaju zatezne kamate: bez obzira je li dunik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala teta. U ovakvim sluajevima naknauje se ne samo stvarna teta, nego i izmakla korist. U praksi su mogui sluajevi da jedna strana nije iskljuivo kriva, nego da dio krivice snosi i druga strana. U takvim sluajevima, zavisno od doprinosa jedne i druge strane vri se naknada tete. Poto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za tetu i visinu tete, odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proiriti, ograniiti, i iskljuiti ali samo u sluaju kada je do tete dolo obinom nepanjom1. Pregled stvari Kupac je duan primljenu stvar pregledati na uobiajeni nain ili je dati na pregled, im je to prema redovnom toku stvari mogue, i obavijestiti prodavca bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu pripada. Ako je pegled izvren u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopiti odmah. Ako je kupac otpremio stvar dalje, a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema, pregled stvari moe biti odgoen do njenog prispjea.

Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je duan garantovati kupcu da roba ima odreeni kvalitet. To znai da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet, ako nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu, ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. (l.479-kad postoje materijalni nedostaci.). Zakon propisuje
1

181 | P a g e

kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. To je sluaj neznatnog materijalnog nedostatka. Da li je nedostatak neznatan ili ne, zakon ne preputa strankama da odreuje nego tu okolnost odreuje sud. Odgovornost prodavca iskljuuje se i u sluaju prodaje stvari na javnoj drabi. Prodavac nee odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u asu zakljuenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zakljuenja ugovora; da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosjenoj ocjeni kupca). Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke, pa i kada nije isporuena ugovorena koliina robe, duan je u odreenom roku staviti prigovor prodavcu. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Prigoovr mora biti blagovremen, konkretan i upuen na siguran nain. Kada se pregled robe vri u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. ta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka, koliine i poslati preporuenom potom. Ako je poslato obinom poiljkom moe biti upitno pravo kupca. Nejee prodavac zna ta alje i ta oekivati i poslije toga. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Sve ove norme nisu prisilne naravi. U praksi, stranke ih najee prilagoavaju svojim potrebama ili ih iskljuuju. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima moe: 1. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. 2. Kupac moe zahtjevati snienje cijene 3. Moe da raskine ugovor U svakom sluaju, kupac ima pravo na naknadu tete. Ugovor se ne moe raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Dakle, daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li e ugovor opstati. Tubom/presudom se samo utvruje da je ugovor raskinut. Neto je drugaije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Kada rok nastupi ugovor prestaje, nema drugog primjerenog roka. Prodavac i u ovom sluaju moe da odri ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporuuje robu. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odailjanja robe ako se ne radi o prevarnom odailjanju robe. Ako se radi o prevari (prodavac je znao ta alje), rok je 3 godine.

Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe, a ne za neki njen nedostatak. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima. Stvar je ispravno upotrebljavana, a dolo je do kvara. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obino se radi o tehnikoj robi. Proizvoai su duni da daju garanciju za tu robu, po zakonu. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Kupac moe da trai odgovornost od garanta po osnovu garancije, a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Nabolje je kada postoji servis, jer se najlkae rjeavaju stvari. Garantni rokovi se produuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti).

182 | P a g e

Zatita od evikcije odgovornost za pravne nedostatke U praksi se deava da ne nekoj stvari postoji pravo tree osobe koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a da o tome kupac nije obavijeten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim optereenjima. U takvim sluajevima, prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. Kupac je duan da obavijesti o tome prodavca i da od njega trai da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija treeg lica, a ako se radi o stvarima odreenim po rodu, da mu isporui drugu stvar. Najee prodavac ne postupa po upozorenju kupca, ne samo zato to on to nee, nego zato to on to ne moe u tom momentu da uradi. U tom sluaju dolazi do sankcija. U sluaju oduzimanja stvari od kupca (od tree osobe), ugovor se po zakonu smatra raskinutim. U ovim sluajevima kupac moe po svom izboru traiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno snienje cijene. Ako je kupac u vrijeme zakljuenja ugovora znao da e mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograniena, i tada kupac moe traiti vraanje stvari, snienje cijene, ali nema pravo na naknadu tete. Kada se radi o pravu treeg koje je oigledno, kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo treeg, on i u takvom sluaju moe traiti odgovornost prodavca. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava treeg, gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. Docnja? Dunika docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u duniku docnju ako na vrijeme nije isporuio kupcu ugovorenu robu. Ako je rok ugovoren, protekom roka koji je odreen. Ako rok nije odreen, onda po proteku osmog dana od dana zakljuenja ugovora. Kada prodavac zapadne u duniku docnju, kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. da trai ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja 2. da trai raskid ugovora i naknadu tete zbog neispunjena Kupac nije duan u ovim sluajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje, ako iz samog dranja prodavca proizilazi da on nee ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. Kada je u pitanju fiksni ugovor, protekom roka on se raskida po samom zakonu. U sluaju raskida ugovora, naknada tete moe biti naknada apstraktne tete i konkretne tete. Apstraktna teta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekue cijene za ugovorenu robu. Konkretna teta obuhvata obinu tetu i izmaklu korist. Konkretna teta se utvruje prema okolnostima svakog konkretnog sluaja. Povjerilaka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilaku docnju, a to je sluaj recimo kada odbije da primi cijenu, u tom sluaju kupac ima dva prava: 1. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadlenog suda i time izbjegne plaanje kamata 2. da trai nakanadu pretrpljene tete. Konosman Poslije zavrenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda, brodar je duan da izda konosman ili teretnicu. Njom se potvruje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj oznaen. Ako krcatelj nije traio izdavanje teretnice, onda brodar ili krcatelj imaju

183 | P a g e

pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Tovarni list Poiljalac je duan da za svaku poiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Poiljalac je odgovoran za tanost podataka i izjava koje je unio u tovarni list, ali i za tanost podataka koje je unio njegov prevozilac. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. On je dokaz o zakljuenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari oznaene u tovarnom listu. Tovarni list moe glasiti po naredbi i na donosioca. Ako tako glasi, u oba sluaja je prenosivi tovarni list. Skladinica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladitar za robu koju je primio na uskladitenje. Skladinica je dokaz da je roba primljena na uvanje i odravanje. Ona obavezuje skladitara da po proteku roka za uvanje i odravanje robe izda robu legitimnom imaocu skladinice. Predaja skladinice u potpunosti zamjenjuje fiziku predaju robe prilikom prenosa vlasnitva na robi. Skladinica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji slue za prenos prava vlasnitva na uskladitenoj robi i varanta (zalonice) koja se koristi radi zalaganja uskladitene robe a u svrhu dobijanja kredita, zajmova itd. Skladinica se moe prenositi jedinstveno (oba djela zajedno), a mogue i odvojeno. Kada se prenosi odvojeno, najprije se mora prenijeti varant (zalonica). U oba sluaja radi se o izdavanju robe. Skladinicu je mogue indosirati pa i u djelu priznanice, i u tom sluaju se radi o prenosu vlasnitva uskladitene robe. Odgovornost skladitara je objektivna. On mora dokazati da je teta na robi uzrokovana viom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe, kao i neispravnom ambalaom. Skladitar je duan naknaditi nastalu tetu u visini stvarne, a ne trine vrijednosti robe predate na uskladitenje.

OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za raun komitenta istupa prema treem licu kao samostalna ugovorna strana. Svi ekonomski efekti iz zakljuenog ugovora pripadaju komitentu. Kod tog pravnog posla postoji interni, eksterni i zavrni odnos. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zakljui. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu, ali on je samostalni imenovani ugovor, dvostran je i teretan i neformalan. Komisionar prilikom zakljuenja ugovora sa treom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te tree osobe. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa treom osobom zakljuuje ugovor, bilo o prodaji ili kupovini robe, ve zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Komisionar odgovara za izbor tree osobe i kod klasinog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Komisionar je duan da se pridrava naloga komitenta i da uva njegove interese, da poloi raun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zakljuio ugovor (ko je trea strana). Komisionar nije duan da obavijesti treu stranu ko mu je komitent. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju), naknadu potrebnih, nunih i korisnih trokova. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. Naknada se odreuje ugovorom, tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu.

184 | P a g e

Pored klasinog komisiona mogu je i tzv. pojaani komision (delkvedere komision) gdje komisionar, pored odgovornosti za izbor treeg lica, odgovara i za ispunjenje obaveza iz zakljuenog posla. Pojaana odgovornost vodi ka poveanoj naknadi odnosno, proviziji. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi, u cjelini ili djelimino, pravo iskoritavanja pronalazaka, tehnikog znanja ili iskustva, iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pisanoj formi na vrijeme ne due od zakonske zatite prava koja su predmet licence. Iskljuiva licenca je takva gdje se stie iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izriito ugovorena. Pravo iskoritavanja licence moe biti ogranieno prostorno a i vremenski i samo u onim sluajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Kada sticalac iskljuive licence prava iskoritavanja predmeta licence ustupi drugom, onda kaemo da je u pitanju podlicenca. Kada je ugovor o licenci zakljuen na odreeno, on prestaje istekom vremena i u tom sluaju nije potrebno da bude otkazan. Ako se ugovor na takav nain, pod istim uslovima produi i tome se ne protivi davalac licence, onda se radi o novom ugovoru neodreenog trajanja. Svaka od ugovornih strana moe otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodreeno vrijeme. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne moe dati u toku prve godine trajanja ugovora. U sluaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima, izuzev ako nije drugaije ugovorena. U sluaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima, ali samo sa onim koji produuju njegovu djelatnost. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori steajni postupak, davalac licence moe raskinuti ugovor. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji nai i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. Razlika izmeu posredovanja i zastupanja je slijedea: - Posrednik radi u svoje ime i za svoj raun - Zastupnik radi u tue ime i za tui raun - Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu, a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata, onda poprima obiljeja ugovora o djelu. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom odreena. Posrednik ne zakljuuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktike radnje. On postupa sa panjom dobrog privrednika. Stvara samo komercijalnu vezu, ne i pravnu. Duan je da se pridrava naloga i upustava nalogodavca, a odgovoran je nalogodavcu za izbor treeg lica. Nalogodavac moe da opozove nalog sve dok on nije izvren. Ako naknada za posredovanje nije odreena ugovorom, ona se odreuje tarifom ili lokalnim obiajima. Ako se ne moe tako odrediti, ona se odreuje prema radu posrednika i uinjenoj usluzi. Ukoliko posrednik ugovorom bude izriito ovlaten i da zakljui ugovor sa treom osobom, pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja, onda se u sluaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. UGOVOR O USKLADITENJU

185 | P a g e

To je ugovor kojim skladitar preuzima obavezu da odreeno vrijeme uva i odrava stvari koje pripadaju drugom subjektu, ostaviocu i da po proteku ugovorom odreenog vremena vrati stvari ostaviocu, a ostavilac da za struno uvanje i odravanje stvari isplati skladitaru ugovorenu naknadu. To je konsezulan, a ne realan ugovor, on je neformalan, a ne formalan ugovor. Meutim, u praksi se najee zakljuuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladitar. Ako nepanjom skladitara propadne odreena koliina zamjenljivih stvari, a skladitar ipak preda ostaviocu istu koliinu, vrstu i kvalitet stvari, to nije naknada naturalne tete, nego ispunjenje ugovorene obaveze. Drugaije je ako je u pitanju individualno odreena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije duan primiti drugu slinu stvar. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i teta. Skladitar odgovoara po naelu objektivne odgovornosti. Povjerilac je ostavodavac, nije duan da dokazuje krivicu skladitara, a skladitar se moe exkulpirati odgovornosti ako dokae da je teta nastala usljed vie sile, radnjom treeg lica, karakteristikama robe primljene na uskladitenje i ambalae. Skladitar nadoknauje tetu ostavodavcu po principu stvarne, a ne trine vrijednosti robe. Naknauje se obina teta i izmakla korist. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu tetu. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna, a ne vjerovatna, ako postoje elementi na osnovu kojih se ona moe odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna vaeim propisima i dobrim poslovnim obiajima. I eventualna teta je budua ali je neizvjesna. ZOO ne priznaje eventualnu tetu kao vid tete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj teti. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAENJU Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje prema odreenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvriti kakve druge graevinske radove, a naruailac se obavezuje da mu za to plati odreenu cijenu. Stranke su dakle: investitor (naruilac) i graevinar (izvoa). Kao izvoa moe se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za graenje odgovarajuih graevina. Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava, potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. Prethodne radnje - Izvoenju graevinskih radova moe se pristupiti na osnovu investicionog programa elaborata, iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. Elaborat moe izraditi sam investitor, a moe ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzeem registrovanim za tu djelatnost. Osim elaborata investitor mora pribaviti i graevinsku dozvolu, koju izdaje nadleni opinski organ. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva, bilo iz vlastitih izvora, bilo da ih pribavi putem kredita. Bitni elementi - Osnovno kod ugovora o graenju je da je izvoa duan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku, to znai da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se moe ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Obavezna je pismena forma. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno odreena (ne odrediva). Odreuje se kao jedinina cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. Jedinine cijene obuhvataju i vikove radova, ali samo ako se oni pojavljuju u uobiajenom obimu. Ako to nije sluaj, izvoa radova ima pravo traiti za vikove radova novu cijenu. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u sluaju vikova radova, ali isto tako ona se ne mijenja ni za sluaj manjkova radova. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredvienih i naknadnih radova. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaaju. I jedinina cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. Promjenjive se najee ugovoraju u obliku klizne skale. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predvia mogunost njene izmjene pod odreenim uslovima (npr. usljed promjene u cijeni rada, materijala, ako gradnja due traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za vie od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu; u sluaju docnje sa izvoenjem radova izvoa nema pravo na izmjenu cijene).

186 | P a g e

Obaveza izvoaa radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. Od tada prelazi i rizik sa izvoaa na naruioca (finansijera, investitora). Primopredaja radova se ne smatra tehniki pregled od strane nadlenih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. Ovo iz razloga to se tehnikim pregledom utvruje tehnika ispravnost objekta u optem interesu, a ne i da li je izvoa ispunio sve svoje ugovorene obaveze. Dakle, treba razlikovati kolaudaciju (tehniki pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Investitor moe zadrati odreenu svotu novca da bi sam kasnije, bez pomoi izvoaa radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. Pridravanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvoa mora imati odobrenje investitora. Osim to treba da se pridrava projekta, mora da potuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. Sve to mora da uini poteno i savjesno, djelujui panjom dobrog strunjaka. Ako uoi nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadleni inspekcijski organ. U sluaju akutne opasnosti moe i obustaviti radove. Odgovornost izvoaa radova za nedostatke graevine Izvoa radova odgovara za nedostatke: 1. ako su nedostaci graevine rezultat greke u projektu pa i onda kada je projekat primio od naruioca ili treeg lica iz razloga to je izvoa radova kao profesionalac duan skrenuti panju naruiocu na nedostatke u projektu; 2. ako odstupi od projekta, osim u sluaju ako ima pismenu saglasnost naruioca ili ako su u pitanju hitni i nepredvieni radovi; 3. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira iji je matreijal upotrebljen; 4. ako su nedostaci graevine nastupili to radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom, odgovarajuim propisima ili pravilima struke; 5. izvoa odgovara i za rad podizvoaa. Odgovornost graevinara je pootrena, jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne moe ne znati sve gore navedeno. Izvoa nee odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrene nedostatke i u sluaju greke u projektu koja se i protiv njegove potrebne panje nije mogla otkloniti. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku odreenog vremena stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu, prui ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj odreenu proviziju, a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane hotelske kapacitete. Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pismenoj formi. Turistika agencija moe odustati od korienja smjetajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme poalje obavjetenje o odustanku od koritenja odreenih kapaciteta. Ukoliko je ugovorom predviena posebna obaveza turistike agencije da popuni angaovane kapacitete, onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAAJU

187 | P a g e

Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze odreenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlatenom licu kojeg primalac odredi a poiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. Ugovor o prijevozu nije formalan, dvostrano je obavezan i teretan. Bitni elementi su cijena i predmet. U praksi se zakljuuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zakljuenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. Poatojanje ugovora o prijevozu moe se dokazivati i drugim sredstvima. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadraj ugovora o prijevozu. Tovarni list po pravilu nije prenosiv, ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. Tovarni list moe da glasi po naredbi ili na donosioca. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRANJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja, a naruilac prijevoza da plati vozarinu. Stranke su brodar i naruilac prijevoza. Bitni elementi su predmet i vozarina. On nije formalan, ali se u praksi esto zakljuuje u pismenom obliku. Brodar odgovara za tetu samo ako je kriv. Krivica brodara za tetu se pretpostavlja princip subjektivne pretpostavljene krivice. Oslobaa se od odgovornosti ako dokae da je teta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati, vie sile, pomorskih nezgoda, ratnih dogaanja, meunarodnog zloina na moru, nemira, pobuna, trajka.... Visina naknade tete se utvruje prema trinoj vrijednosti stvari, a po cijenama mjesta odredita na dan kada je brod stigao u luku, odnosno na dan kada je morao stii. Doputeno je ugovorom pootriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi vii iznos, ali ne moe se u veoj mjeri ograniiti brodareva odgovornost. Posebna havarija nastaje viom silom. Zajednika havarija je svjesno prouzrokovana teta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe, a u cilju spaavanja broda i robe. Radi se o svjesnom rtvovanju manjeg da bi se spasilo vee. tetu i trokove generalne havarije snose zajedniki svi uesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u duniku masu. Osnov za to je zajednica rizika koju ine: sopstvenik broda, brodar i korisnici prevoza.

188 | P a g e

ZAKON O DRAVLJANSTVU BIH


STICANJE DRAVLJANSTVA
1. Porijeklom 2. Roenjem 3. Usvajanjem

4. Naturalizacijom 5. Olaksanom naturalizacijom 6. Putem medunarodnih sporazuma 1. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu

2. Roenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva

3. Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina

4. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete:

a. da ima 18 godina b. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. Olaksana naturalizacija

189 | P a g e

- ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH - uvjeti za prijem : a. da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a. emigranti koji su se vratili u BiH b. prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. PRESTANAK DRAVLJANSTVA 1. 2. 3. 4. 5. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom

1. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo

2. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave

3. otpust- uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze, sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave

4. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija, laznih dokaza, skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH

190 | P a g e

ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. krijumcarenje vatrenog oruzja, eksploziva, radio aktivnih materija itd. Izvrna u vlast u BIH Vijee Ministra, Predsjednitvo BiH, Centralna banka BiH Izvrna u vlast u FBIH Predsjednik FBIH, Vlada FBiH Izvrna u vlast u kantonu Vlada kantona Izvrna u vlast u opini i gradu Naelnik opine i gradonaelnik

ZAKON O VIJEU MINISTARA (SG BIH 38/02)


-

VIJEE MINISTARA To je izvrna vlast BiH. ini ga predsjedavajui Vijea ministara i ministri. Manadat je 4 godine isto kao i lanova Parlamentarne skuptine. Predsjedavajueg Vijea ministara imenuje predsjednitvo BiH, a odluku o imenovanju donosi Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH. Ministre imenuje predsjedavajui Vijea ministara, a odluku o imenovanju takoer potvruje Predstavniki dom Parlamentarne skuptine. Predsjedavajui Vijea ministara moe podnijeti ostavku. Podnoenjem ostavke predsjedavajueg, cijelo Vijee ministara je u ostavci. Isto tako, Predsjednitvo BiH moe pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajueg Vijea ministara, a ako to prihvati Parlamentarna skuptina, dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. lanovi Vijea ministara i Predsjedavajui ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih lanova. AKTI VIJEA MINISTARA - Odluke, zakljuci, rjeenja. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skuptini.

ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka, 5 Hrvata i 3 Srbina. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije, nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije, donosi uredbe, odluke, rjesenja i zakljucke. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom.

191 | P a g e

Rjeenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA


Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutranjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutranjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vri operativne poslove policije iz nadlenosti Federalnog ministarstva unutranjih poslova utvrene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zatitu od zraenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zatitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog ureenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva nalaze se Federalna uprava za umarstvo i Federalni zavod za zatitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okolia i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH


Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

ime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su odreene nadlenosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH


Ovim zakonom propisan je nain organiziranja uprave u FBiH, kantonu, opini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima odreena rjeenja mogu biti i drugaije propisana. Nadlenost federalnih organa uprave utvruje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadlenost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedlenost gradskih i opinskih slubi propisuje se propisom gradskog odnosno opinskog vijea. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadlenosti organa uprave kod prenosa ovlatenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na nain koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i strunih poslova iz okvira nadlenosti Federacije, kantona, opine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvravanja obaveza graana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvruje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su federalna ministarstva i federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su: federalni zavodi, federalne direkcije i federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su: kantonalni zavodi, kantonalne direkcije i kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje opinskih organa uprave i opinskih upravnih organizacija Opinski organi uprave su opinske slube za upravu. U opini se mogu, samo izuzetno, osnivati opinski zavodi, opinske direkcije i opinske agencije kao opinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu opinske slube za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Opinski organi uprave i opinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvruje odlukom opinskog vijea a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajuim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske slube za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvruje odlukom gradskog vijea o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajuim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar doe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvravanje svojih ovlatenja, odnosno, nadlenosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne moe obavljati poslove moe podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadlenosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedee propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se ureuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se blie propisuje nain postupanja, a instrukcijom takoer se utvruju pravila o postupanju u odreenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema graanima, izvrnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema graanima Organi uprave zahtjeve graana rjeavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave duni su u kontaktima sa graanima postupati na nain da se u svakoj situaciji potuje dostojanstvo ljudske linosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

Organi uprave duni su graanima pruati potrebnu pravnu pomo i davati odgovarajua objanjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. Organi uprave ne smiju od graana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o injenicama o kojima organi vode slubene evidencije, jer podatke o tim injenicama dravni slubenici duni su pribaviti po slubenoj dunosti. Kad se graanin odazove pozivu organa uprave, a bez njegove krivnje slubena radnja radi koje je pozvan nije obavljena, ima pravo zahtijevati naknadu nastalih trokova koji obuhvataju trokove prijevoza i trokove ishrane za vrijeme boravka u sjeditu organa uprave, s tim da ti trokovi ne mogu biti vei od visine slubene dnevnice utvrene za dravne slubenike. Zahtjev za naknadu trokova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao graanina. O zahtjevu za naknadu trokova odluuje se rjeenjem na osnovu propisa kojim su ureene naknade trokova svjedocima u upravnom postupku.Protiv takvog rjeenja graanin moe izjaviti albu nadlenom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlatenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode slubene evidencije o odreenim injenicama, duni su na pisani ili usmeni zahtjev graana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. Uvjerenja se izdaju odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. Ako dravni slubenici u organima uprave zahtjeve graana ne rjeavaju u propisanim rokovima, ili od graana trae nepotrebne i suvine dokaze, ili trae dokaze koje su, oni duni pribavljati po slubenoj dunosti, ili ako na bilo koji drugi nain odugovlae sa rjeavanjem zahtjeva graana, graani imaju pravo da u vezi sa takvim ponaanjem dravnih slubenika podnesu pritube rukovodiocu organa uprave, a u opini - opinskom naelniku, odnosno u gradu - gradonaelniku. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritube, ispitati tu pritubu i ako utvrdi da je osnovana, duan je preduzeti zakonom predviene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema dravnom slubeniku na iji se rad prituba odnosi i istovremeno podnosiocu pritube obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama.Ovakve radnje dravnih slubenika predstavljaju teu povredu slubene dunosti.Graani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji.

Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvrnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave moe traiti smjernice i upute za pripremu zakona iz odreene oblasti. Vlada Federacije/kantona moe traiti da organ uprave odreeni zakon/propis pripremi u odreenom roku. Moe traiti da se ispita stanje u odreenoj oblasti i da se od utvrenog stanja pripreme odgovarajue izmjene i dopune zakona. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona, odnosno gradonaelniku i opinskom naelniku. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos, s tim to zakonodavna vlast moe traiti izvjetaj o radu i preduzeti odreene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodeih dravnih slubenika. Ope odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vre organi uprave federalna /kantonalna inspekcijska uprava, a u okviru njih inspektori. Inspektori su dravni slubenici sa posebnim ovlatenjima. Oni obavljaju inspekcijske preglede po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranke. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je duan da izvri pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

197 | P a g e

Inspektor moe preduzeti slijedee mjere: prvo mora sainiti zapisnik i u njemu konstatovati utvreno injenino stanje, a od upravnih mjera moe preduzeti slijedee: donijeti rjeenje kojim e narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, donijeti rjeenje o zabrani rada, izrei novanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom, moe podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, zahtjev za prekraj, privredni prijestup, krivinu prijavu. Upravne i druge mjere inspektor nareuje donoenjem pisanog rjeenja. Lice kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor moe izjaviti albu u roku od 8 dana nadlenom organu. Kojem organu se izjavljuje alba zavisi od toga da li je rjeenje donio federalni ili kantonalni inspektor, i o primjeni kojeg zakona je rije (federalni ili kantonalni). Federalna upravna inspekcija ostala je u nadlenosti Federalnog ministarstva pravde i nadlena je za (lan 139-10 nabrajanja...;-)): sprovoenje zakona o organizaciji uprave, radne odnose dravnih slubenika i namjetenika, sprovoenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugaiji od zakona o upravnom postupku. Protiv rjeenja Federalnog upravnog inspektora moe se podnijeti alba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. Doneseno rjeenje je konano, i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH. Primjena ovog zakona on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove, na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvrnu vlast. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vrenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave i upravnim organizacijama. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom. Nadleznost primjena propisa o drzavnoj upravi, postivanje pravila ustavnog postupka, primjena propisa o radnim odnosima, rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku, kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde.

UPRAVNI POSTUPAK
Naela upravnog postupka?

Naelo posebnog postupka to znai da se odreenim zakonom iz odreene upravne oblasti moe urediti/propisati postupak koji je drugaiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o naputenim stanovima)

198 | P a g e

Naelo supsidijarne primjene propisa to znai da ako je odreenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Naelo zakonitosti to znai da su svi organi uprave i upravne organizacjije dune prilikom rjeavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. Ovo naelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. Naelo efikasnosti to znai da su organi uprave duni po zahtjevima stranaka rjeavati u rokovima koji su propisani zakonom. Naelo materijalne istine to znai da prije donoenja rjeenja odnosno rjeavanja po zahtjevu stranke organ uprave duan je da utvrdi sve injenice koje su bitne za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. Naelo sasluanja stranaka to znai da je organ uprave duan dopustiti strankama da se izjasne o svim injenicama i dokazima u konkretnom sluaju koje su vane za donoenje rjeenja. Naelo samostalnosti u rjeavanju to znai da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga, na osnovu utvrenih injenica i dokaza. Naelo dvostepenosti - pravilo je da se protiv svakog I stepenog rjeenja donesenog u upravnom postupku moe izjaviti alba. Zakonom se moe propisati da se protiv prvostepenog rjeenja ne moe izjaviti alba. Naelo konanosti rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor je konano rjeenje. Naelo pravomonosti rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor je pravomono rjeenje. I takvo rjeenje moe se izmjeniti, ponititi i ukinuti u sluajevima propisanim zakonom.

Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr. carinski zakon ,poreski zakoni, zakon o zdravstenom osiguranju, zakon o soc zastiti, zako o penzijsko inv osiguranju i sl. Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvren nekim drugim zakonom. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. Npr. zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. Nadleznost u upravnom postupku?

199 | P a g e

Postoji stvarna i mjesna nadleznost. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. organizacioni propis. Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona, koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa, kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. Mjesna nadlenost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica, kantona i opstina. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. To su vanredni pravni lijekovi. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Izuzee slubene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a, ( to su situacije o srodstvu). Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije, odnosno kantona , odnosno gradsko ili opcinsko vijece. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Stranka u upravnom postupku ko ne moe biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka:

200 | P a g e

1. aktivna , 2. pasivna i 3. zainteresovana. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. To je procesna sposobnost. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. Organi uprave drugi organi, osnovne jedinice privrednih drustava, drustva, naselja i sl. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija, dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari. Zapisnik u upravnom postupku ta sadri? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj vanijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadri slijedee podatke: naziv organa, vrijeme i mjesto gdje se sainjava, predmet, osobe koje su prisutne, izjave stranaka, vjetaka, prilog zapisnika, tj. kratak sadraj svih provedenih radnji. Proita se strankama. U zapisniku se nita ne smije precrtavati, dodatvati, a ako ima vie stranica numeriu se. Sve stranke koje su uestvovale u postupku potpisuju se na kraju, a ako odbijaju da potpiu i to se konstatuje u zapisnik. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedaba. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. Spisi se mogu razgledati, osim nacrta rjeenje, nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Dostavljanje pismena u toku postupka kako se vri? Postoje tri nacina dostavljanja:
1. posredno dostavljanje- u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno

pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe, a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. Time se dostava smatra izvrsenom.
2. obavezno licno dostavljanje- vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u

slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu

201 | P a g e

radi prijema pismena. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. 3. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. Povraaj u prijenje stanje kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj. Kada organ odluuje o povratu on donosi zakljuak kojim se dozvoljava povrat. Protiv tog zakljuka kojim je odobren povrat nije dozvoljena alba, a ako je zakljukom odbijen zahtjev za povrat u preanje stanje, alba je dozvoljena ako je zakljuak donio prvostepeni organ, a ako je drugostepeni tada alba nije dozvoljena. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donoenja rjeenja (kad se sprovodi postupak, posebni postupak)? Moe se pokrenuti na dva naina: po slubenoj dunosti i po zahtjevu stranke. Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka. Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po vaeim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. skraceni postupak se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave, odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave, a nije potrebno posebno saslusanje stranke. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati, a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. Npr. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu)

202 | P a g e

posebni ispitni postupak- provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Ona ima dva cilja: a. utvrdivanje cinjenica b. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka, pocev od nacela materijalne istine, saslusanja stranke, pomoc neukoj stranci, efikasnosti i ekonomicnosti, te upotrebe jezika i pisma. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj , saslusanje svjedoka ili vjestaka. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ, a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. Kad naie na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. da sam rijesi prethodno pitanje ili b. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela, postojanje braka, utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno, organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao

203 | P a g e

prethodna pitanja. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. Ako stranka ne postupi na taj nacin, smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Dokazna sredstva mogu biti: 1. 2. 3. 3. 4. 5. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke

nece se utvrdivati nesporne cinjenice, opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. Takva isprava je javna isprava. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. novcano kaznjavanje. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Izjava stranke?

204 | P a g e

Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak. Uviaj ili oevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. Rjeenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1. zaglavlje 2. uvod 3. dispozitiv ili izreka 4. obrazlozenje 5. uputstvo o pravnom lijeku 6. potpis sluzbene osobe 7. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa, broj i datum donosenja rjesenja. Uvod rjesenja sadrzi naziv organa, propis o stvarnoj naldeznosti organa, ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti, te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. Dispozitiv ili izreka rjesenja - je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka, kao i o troskovima postupka. Dispozitiv mora biti kratak, jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka, izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice, zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza , te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. Uputstvo o pravnom lijeku - sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne, u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor, u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi, rok za podnosenje tuzbe i iznos takse.

205 | P a g e

Vrste rjeenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija:
1. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih

dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. 2. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka , tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa , svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu, saglasnot ili misljenje, odnosno odobrenje. Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje , potvrda , saglasnot ili misljenje. U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu , saglasost, odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. U skracenom postupku rok je 15 dana. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? alba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba.

206 | P a g e

Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija, gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba. Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci, to zavisi od koje se materiji radi. On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje, broj i datum rjesenja, iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da, jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci - veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu. Kad prvostepeni organ dobije zalbu, on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja. Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? - bitno Kad se radi o drugostepenom postupku- kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti. Odluke drugostepenog organa: - moze ponistiti rjesenje djelimicno - moze ponisiti rjesneje u cjelosti - moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam, ne dostavlja prvosteopenom oprganu. Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog- ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak.

207 | P a g e

Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) utanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15,30 i 60) dana, stranka podnosi zalbu drugostepenom organu. Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev, kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne, ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. Rok zalbe je 30 dana, stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje, tada se postupak zakljuckom obustavlja. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. Dva temeljna su: - ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) - da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni, a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog, ispituje da je blagovremen, da li je od ovlastenog lica, i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rjeenja?

208 | P a g e

Po pravilu ne, ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor, zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti. Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju - vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe. Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje. To radi drugostepeni organ. 5 razloga: - Ako je rjesenje donio nenadlezni organ - ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje - ako se radi o slozenom rjesenju - ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost - ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao- jedna godina - ako je doneseno na osnovu ucjene, prinude- tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. To je krivino djelo. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnanim rjeenjem stekla neko pravo, a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo, moe ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijea pravo tree osobe. Na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rjeenje ukine ili izmijeni, duan je da o tome obavijesti stranku. alba protiv novog rjeenja doputena je samo ako je to rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno ako je rjeenje prvostepenog organa konano, protiv rog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. Stranka u upravnom postupku nauciti definiciju!!

209 | P a g e

Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja rjeenja? Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo - od dana donoenja (ex tunc), Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja - ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez odgaanja da o tome obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja.

Izvrenje rjeenja? Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se poto postane izvrno. Prvostepeno rjeenje postaje izvrno: 1. 2. 3. 4. istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; dostavom stranci , ako alba nije doputena; dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje; dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.

Drugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Izvrenje se moe provesti i na temelju zakljuenog poravnanja, ali samo protiv osobe koja je uestvovala u zakljuivanju poravnanja. Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju sa istovjetnim zahtjevima, alba koju podnose bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost rjeenja. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno ne moe se traiti njegovo izvrenje. Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih potraivanja ili nenovanih obaveza. Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u sluajevima predvienim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvrenje). Izvrenje radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se administrativnim putem. Izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem po pristanku izvrenika.

210 | P a g e

Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom stupnju. Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je da organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvrenja zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvrti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom drugostepenom organu. Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ ije se rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvnosti i dostavlja ga radi izvrenja sudu nadlenom za izvrenje. Rjeenje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvrnosti jeste osnov za sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje. Izvrenje nenovanih obaveza Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). Ako stranka nee da izvri rjeenje, proteknu rokovi, postoje dva naina: - prisila novanim naknadama ( koja prvi put ne moe biti vea od 50 KM) - ako nee onda se ide preko angaovanjem drugog lica (srui, dostavi se raun organu, sudu). Organi uprave uspostavljaju pravo slunosti. Izvrenje radi osiguranja izvrenja - moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteeno izvrenje nakon to rjeenje postane izvrno. Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.

UPRAVNI SPOR
ZAKON O UPRAVNOM SPORU SN FBIH 2/98 i 8/00 ta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta. Sutina organa uprave je donoenje upravnih akata kojima rjeavaju o pravima i obavezama graana i pravnih lica u pojedinanim upravnim stvarima Ko sve moe pokrenuti upravni spor? Pojedinac fiziko lice i pravno lice, ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno neko pravo. Pored toga, upravni spor moe pokrenuti i oni koji nisu ni fizika ni pravna lica. To su prije svega skupine graana, odreeno naselje, organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice moe biti nosilac prava i obaveza o kojima se rjeavalo u pravnom

211 | P a g e

postupku. Ako ne moe biti nosilac prava i obaveza ne moe se pojaviti sa tubom u upravnom sporu. Upravni spor moe pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Federacije, Kantona, grada ili opine. Upravni spor moe pokrenuti i ombudsmen. On se moe pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konanim upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i meunarodnim konvencijama. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. Primjer: povrat stana. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rjeenje. Vodi se spor izmeu njih. Postoji trea stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana, koji je takoer zainteresovan da taj stan ostane njemu, tako da i zainteresovano lice ima u sporu poloaj stranke Ko rjeava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjeditu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeu od trojice sudija, o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove. ta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave, upravne organizacije (direkcije, zavodi, agencije...oni nisu pravna lica same po sebi. Postaju pravna lica ako se to regulie...), opinske slube, gradske slube, pravna lica koja imaju javna ovlatenja (Federalni zavod za PIO). Protiv ega se pokree upravni spor? Samo protiv upravnog akta. Upravni akt jeste akt nadlenog organa kada rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Protiv kojeg upravnog akta se pokree upravni spor? Konanog, najee drugostepenog (u 95% sluajeva). Moe i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena alba, ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. utanje administracije? - ta kada prvostepeni i drugostepeni organ uti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu, stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. Meutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba, stranka moe pokrenuti upravni spor. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena.

212 | P a g e

Protiv kojih akata se ne moe voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora; 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi; 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. Kada opinsko vijee donese upravni akt moe se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opci akt; 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa; 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka, a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno, ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja; 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. Tuena strana? To je organ iji se upravni akt osoprava. Organ koji donosi rjeenj nije i ne moe biti stranka u postupku, on je samo tuena strana. Odgoda izvrenja? Kada stranka podnese tubu u upravnom sporu to ne odgaa izvrenje upravnih rjeenja (a najee se radi o carinama i porezima). Stranka moe podnijeti organu uprave ili sudu (u tubi zatrai da se odgodi izvrenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoe da pokrene spor) pod slijedeim uslovima da:

da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena teta drugoj stranci

Izuzetak: Kada se stranka obraa organu uprave za odgodu izvrenja i nije uspjela, tada ne moe isti zahtjev isticati u tubi. Ako sud odbije odgodu, nema prava na albu. Upravni spor - postupak? Pokree se tubom. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. Ovaj rok vai i za ombudsmene i za pravobranioce, ako im je upravni

213 | P a g e

akt dostavljen. A ako im akt nije dostavljen tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u iju je koris akt i donesen. Tuba se predaje neposredno ili preporuenom potom. Moe se izjaviti i na zapisnik kod nadlenog suda. Moe se desiti da iz neznanja ili omakom da tuba bude predata drugom organu u tom sluaju se smatra da je predata u roku. Sastav tube? Tuba mora sadravati: ime i prezime tuitelja i druge line podatke, naznaku tuenog, koji upravni akt se osporava, donosioca akta, zakonske razloge za pobijanje akta, u kom pravcu predlae da se rijei stvar. Tuba se dostavlja u dva primjerka, jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. Uz tubu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. U tubi se ne mogu navoditi nove injenice i dokazi, ali postoji izuzetak: kada stranka uz tubu prilae izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje injenino stanje iz upravnog postupka. Svaka stranka je duna dokazati injenice na koje se poziva, dakle teret dokazivanja je na strankama. Tuilac moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke u upravnom sporu. Tada sud rjeenjem obustavlja postupak. (Kako se moe potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice e ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznai svoje ime i prezime i adresu. Prstoznakom se moe potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomo. Kada se albaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom sluaju: kada stranka u albi istie nove injenice i dokaze. Odbaaj tube? Sud e rjeenjem odbaciti tubu ako je: neblagovremena, prijevremena (utanje administracije), podnesena od neovlatenog lica; - ako akt koji se tubom osporava nije upravni akt; - ili da je oigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tuioca (ne odnosi se na njega),; - ako je stranka podnijela tubu a imala je pravo na albu na prvostepeno rjeenje a to pravo nije iskoristila; - ako se radi o stvari o kojoj se ne moe po odredbama zakona voditi upravni spor, - i ako ve postoji sudska odlika o istoj stvari. Sud moe iz ovih razloga odbaciti tubu u svakom stadiju postupka. Sud moe ponititi upravni akt i bez dostavljanja tube na odgovor, ako nae da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti. Dostava upravnih spisa po tubi? Sud je duan tubu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u odreenom roku (odgovara se u roku koji nije dui od 20 dana) Tueni je duan da dostavi upravne spise sudu. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku, tada organ uprave povrijeuje slubenu dunost, tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv slubenog i odgovornog lica u tom organu. ta sve moe tuilac? O upravnim sporovima sud rjeava nejavno, po sudiji pojedincu ili na sjednici. Ako stranka u sporu zatrai da prisustvuje nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava, sud je duan obavjestiti stranke i zainteresirana lica, ako ih ima, o

214 | P a g e

datumu nejavnog rjeavanja i njihovom pravu da tom rjeavanju prisustvuju, odnosno odrati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava).Stranke u sporu mogu zatraiti da prisutvuju nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava samo u tubi ili odgovoru na tubu. Kad je u predmetu odluivano nejavno, na sjednici ili po sudiji pojedincu, sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti, ponititi osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke i predmet vratiti tuenom ili prvostepenom organu na ponovno rjeavanje kada ocijeni da e on bre i efikasnije provesti postupak i odluiti o upravnoj stvari. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijea. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne injenice i okolnosti kao i izreka odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija pojedinac i zapisniar. Izostanak stranke sa rasprave ne zadrava rad suda, sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka. Rjeavanje suda po tubi? Kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka, ponitit e osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke, te sam rjeiti upravnu stvar, sud tada rjeava stvar u meritumu (nema ponitavanja rjeenja i vraanja na ponovni postupak). Takoer moe tubu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rjeavanje. Sud moe da poniti sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvrava. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima tube. Na nitavost upravnog akta sud pazi po slubenoj dunosti. Sud odluuje veinom glasova sudskog vijea. O vijeanju i glasanju vodi se poseban zapisnk, koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Vijeanje i glasanje vri se bez prisustva stranaka. Ko i kako rjeava upravni spor? Spor se rjeava presudom, tako to se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Presudom se tuba moe uvaiti na 2 naina: upravni akt se ponitava i rjeava se upravna stvar tj. presuuje u meritumu, a moe da tubu uvai i poniti i prvostepeno i drugostepeno rjeenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lake i efikasnije provesti postupak, nego sud. Ako nadleni organ ne postupi po presudi suda on ini teku povredu slubene dunosti i tada je sud duan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. ta presuda sadri? Presuda, odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda, broj i datum, uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca, clanova vijeca i zapisnicara, oznacenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rjesenje izreceno i objavljeno, dispozitiv, obrazlozenje i pouku o zalbi, ako je zalba dozvoljena.

Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja.

215 | P a g e

U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. Originalnu presudu, odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. Presuda, odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. Pravni lijekovi?

1. alba - Protiv odluke donesene u upravnom sporu alba se ne moe izjaviti. 2. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke
Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda, donesene u upravnom sporu stranka moze, Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Vrhovnom sudu Federacije stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari putem kantonalnog suda. Kantonalnom sudu stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne moe se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadleni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija, akorjeava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze, kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. Nadleni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je:

neurednu i to nakon to je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. Ako to ne uini u ostavljenom roku, a ti su nedostaci takvi da sprjeavaju rad suda, tek onda donosi rjeenje kojim odbacuje zahtjev; i koji je nedozvoljen, neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba,

Nadleni sud rjesava o zahtjevu, po pravilu, u nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Presudom se odbija ili uvaava zahtjev. Presudom kojom se zahtjev uvazava, sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku, predmet vraca na ponovni postupak.

3. Ponavljanje postupka
Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku; 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu, 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom; 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna, ili ako je svjedok, vjestak ili

216 | P a g e

stranka, prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu; 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu; 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. Izuzetno, i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom odreenih. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka, i to sudija pojedinac koji nije uestvovao u donoenju te odluke. Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. Ukoliko ZUS ne sadri pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Obaveznost presude? Ako je presudom poniteno rjeenje i vraeno prvostepenom organu, isti je duan u roku od 15 dana donijeti novo rjeenje shodno uputama iz sudske presude. Ako on to ne uini, ili donese rjeenje protivno uputama iz presude, stranka moe ponovo podnijeti tubu sudu, odnosno, zahtjev u kojem e zatraiti da sud koji je ponitio upravni akt rijei tu upravnu stvar jer organ uprave uti. Ako upravni organ nije slijedio upute suda, stranka moe podnijeti tubu, a sud tu stvar mora rijeiti u meritumu, nema vie vraanja predmeta upravnom organu. Odluka suda je upravni akt koji se izvrava (ako podlijee izvrenju). Organ koji je utao vri teku povredu i protiv njega se moe pokrenuti disciplinski postupak. Postupak zatite sloboda i prava pojedinaca zatienih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inae ne mogu pobijati, a kojima se kre prava pojedinaca (iz ustava i meunarodnih konvencija i sporazuma), pod uslovom da nije zajamena druga sudska zatita protiv takvih akata. Ovakav zahtjev rjeava kantonalni sud. Odluuje se rjeenjem. Protiv ovog rjeenja dozvoljava se podnoenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. Osim pojedinanih akata, ovo se odnosi i na pojedinane radnje tj. ponaanju slubenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemoguava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Ako se to zaista utvrdi, tada postoji mogunost da kantonalni sud donese rjeenje kojim e zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili e naloiti da se postupi na odreeni nain i utvruje odreene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice. Postoji ak i mogunost novanog kanjavanja (200-800 KM). Ovo rjeenje treba da izvri kod koga se te radnje ine ili ne ine, a ako on to nee da izvri, onda sud moe da preuzme izvrenje tog rjeenja.

217 | P a g e

ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU


Prava iz PIO: pravo na starosnu penziju, pravo na invalidsku penziju, pravo na porodinu penziju i prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnu. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne moe da radi na odgovarajuim poslovima, a te promjene nastale su zbog: povrede na radu, povrede van rada, profesionalne bolesti i u tom sluaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne moe da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom, ali moe da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Starosna penzija uvjeti: da osoba ima 65 godina ivota i minimalno 20 godina staa osiguranja, odnosno 40 godina staa osiguaranja bez obzira na godine starosti. Invalidska penzija dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom boleu. Porodina penzija pravo na nju ima: brani partner (ena preko 45, mukarac preko 65 godina), djeca do 15 godina, ako se nalaze na redovnom kolovanju do 25 godina, supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvreno pravo na izdravanje. Vrste staa:

poseban sta (beneficirani) na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH, HVO i policije koji su uzeli uee u odbrani BiH i to u periodu od 30.04.1991. 22.12.1995. godine sta osiguranja (sa uveanim trajanjem) koji se rauna sa uveanim trajanjem odnosi se na osiguranike koji rade na naroito tekim i po zdravlje tetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zatite na radu ne mogu poboljati uslovi rada sta osiguranja sa efektivnim trajanjem - pravo na taj sta imaju osobe koje rade puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, osobe koje rade sa skraenim radnim vremenom koje se rauna kao puno radno vrijeme penzijski sta to je sta na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj sta koji je plaen.

218 | P a g e

ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U FBIH


Proporcionalna zastupljenost U organima dravne slube Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i graani Bosne i Hercegovine bit e proporcionalno zastupljeni. Zapoljavanje i unapreenje Zapoljavanje i unapreenje profesionalne karijere dravnog slubenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Zakonski principi Dravna sluba osigurava potivanje i primjenu sljedeih principa: a) zakonitost; b) transparentnost i javnost; c) odgovornost; d) uinkovitost i ekonominost; e) profesionalna nepristrasnost; f) politika nezavisnost. Izuzee u primjeni na koga se ne primjenjuje? lanovi Parlamenta Federacije, predsjednik i potpredsjednici Federacije, lanovi Vlade Federacije, sudije Ustavnog suda Federacije, sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tuioci nisu dravni slubenici i njihov radno-pravni status se ureuje drugim propisima. lanovi kantonalne vlade, lanovi skuptina kantona, sudije kantonalnih sudova i kantonalni tuioci nisu dravni slubenici i njihov radno-pravni status se ureuje drugim propisima. lanovi opinskih vijea, opinski naelnik svake opine i sudije opinskih sudova nisu dravni slubenici i njihov radno-pravni status se ureuje drugim propisima. lanovi gradskih vijea i gradonaelnici nisu dravni slubenici i njihov radno-pravni status se ureuje drugim propisima. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog lana nisu dravni slubenici. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, pripadnike policije i oruanih snaga. Dravni slubenici mogu biti: Dravni slubenici i rukovodei dravni slubenici. Rukovodei dravni slubenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove, sekretar organa uprave, pomonici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni).

219 | P a g e

Ostali dravni slubenici su: inspektori, struni saradnici, vii struni saradnici i struni savjetnici. Ko odluuje o pravima i dunostima dravnih slubenika? Odluivanje o pravima i dunostima dravnih slubenika 1. O pravima i dunostima dravnih slubenika iz radnoga odnosa, na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa, odluuje rukovodilac organa dravne slube, osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvreno da odluuje drugi organ (Agencija i Odbor za albe). 2. O pravima i dunostima donosi se rjeenje. 3. Za donoenje i dostavljanje rjeenja dravnom slubeniku, primjenjuju se odgovarajue odredbe Zakona o upravnom postupku. 4. Protiv rjeenja, dravni slubenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja izjaviti albu Odboru dravne slube za albe (u daljem tekstu: Odbor za albe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rjeenja. Interni premjetaj dravnog slubenika 1. Ukoliko u organu dravne slube postoji upranjeno radno mjesto dravnog slubenika u tom sluaju rukovodilac organa dravne slube prvo razmatra da li moe na to radno mjesto premjestiti dravnog slubenika koji se nalazi na slinom radnom mjestu u istom organu dravne slube. Premjetaj moe biti dobrovoljan, uz saglasnost dravnog slubenika koji se premjeta, a izuzetno i nametnut, ako postoje objektivno utvrene i neodlone potrebe slube. Nametnuti premjetaj moe biti i zamjena slubenika sa jednog na drugo radno mjesto. Rjeenje o premjetaju donosi rukovodilac organa dravne slube. Primjerak rjeenja dostavlja se Agenciji. 2. Kod odluivanja o premjetaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario dravni slubenik koji se premjeta, kao i njegova ukupna struna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premjeta. 3. Ukoliko premjetaj podrazumijeva i promjenu prebivalita dravni slubenik ima pravo na odgovarajuu naknadu. Sporazumno preuzimanje dunosti dravnog slubenika iz drugog organa dravne slube Organ dravne slube moe sporazumno sa drugim organom dravne slube istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev dravnog slubenika preuzeti dravnog slubenika sa iste ili sline pozicije, a kod rukovodeih dravnih slubenika moe preuzimati samo ove rukovodee dravne slubenike: sekretara organa dravne slube; pomonika rukovodioca organa dravne slube i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vri preuzimanje. Preuzimanje se vri pisanim sporazumom organa dravne slube od ega se primjerak sporazuma i rjeenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. Kako se vri popuna radnih mjesta? Popuna upranjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih

220 | P a g e

1.

Kada rukovodilac organa dravne slube odlui da popunu upranjenog radnog mjesta dravnog slubenika ne vri Internim premjetajem i sporazumnim preuzimanjem dunosti dravnog slubenika iz drugog organa dravne slube, odnosno ako se popuna ne vri na taj nain, u tom sluaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta.

2. Agencija prvo pokuava popuniti to radno mjesto dravnim slubenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih dravnih slubenika koju vodi agencija za sve organe dravne slube u FBiH. Popuna se vri prema kriterijima i pravilima za izbor dravnih slubenika koje podzakonskim aktima utvruje Agencija. Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje iskljuivo kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa dravne slube ili njegovog ukidanja. Agencija proglaava dravnog slubenika prekobrojnim na prijedlog organa dravne slube. Dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim se moe: rasporediti na slino upranjeno radno mjesto dravnog slubenika u drugom organu dravne slube; ukoliko je ovo rasporeivanje nemogue, dravnom slubeniku se nudi prijevremeno penzionisanje, u skladu sa zakonom (posebnim zakonom); ukoliko je privremeno penzionisanje nemogue rukovodilac organa dravne slube razrjeava dunosti prekobrojnog dravnog slubenika koji moe izjaviti albu Odboru za albe i traiti preispitivanje svog razrjeenja, u skladu sa ovim zakonom; dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim, a nije dalje rasporeen, ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom, te na naknadu za sluaj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom. Ukoliko se u organu dravne slube oglasi upranjeno slino radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrjeenja s dunosti, prekobrojni dravni slubenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu dravne slube. Javno oglaavanje 1. Ukoliko se upranjeno radno mjesto u organu dravne slube ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih, u tom sluaju to radno mjesto Agencija popunjava oglaavanjem javnog konkursa. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapoljavanja i unapreenjka dravnog slubenika

2. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. dana prije krajnjeg roka za prijave u Sl.
Novinama FBiH i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na slubenoj internet stranici Agencije. 3. Javni konkurs sadri: - naziv i opis upranjenog radnog mjesta - ope uvjete iz l. 25. ovog zakona - posebne uvjete utvrene pravilnikom o unutranjoj organizaciji - spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnoenja. 4. Trokove objavljivanja javnog konkursa snosi organ dravne slube za ije se potrebe provodi taj konkurs.

221 | P a g e

Koje uvjete mora da ispunjava dravni slubenik? Opi uvjeti za postavljenje dravnog slubenika - Da bi bilo postavljeno na radno mjesto dravnog slubenika lice mora ispunjavati sljedee ope uvjete: da je dravljanin Bosne i Hercegovine; da je stariji od 18 godina; da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. stepena strune spreme; da je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova predvienih za to radno mjesto; da u posljednje tri godine, od dana objavljivanja upranjenog radnog mjesta, lice nije otpueno iz dravne slube, kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini; da nije obuhvaeno odredbom lana IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Izuzetno od ovih uvjeta, lica sa viom strunom spremom (VI. stepen) koje su ranije postavljene kao dravni slubenici na radna mjesta u dravnoj slubi, mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne duem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona. Komisije za izbor 1. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. 2. Komisiju za izbor sainjava najmanje tri lana, od kojih su najmanje dva lana dravni slubenici iz organa dravne slube, od kojih je jedan lan predstavnik sindikata, na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaenim procesom javnog konkursa, dok se ostali lanovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. Javni konkurs Agencija utvruje znaaj i sadraj javnog konkursa. Javni konkurs sadri: a) ispit opeg znanja; b) struni ispit. Vlada Federacije, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvruje uvjete, nain i program polaganja ispita opeg znanja. Kandidati koji su poloili struni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita opeg znanja. Ko vri postavljenje rukovodeih slubenika? Postavljenje dravnog slubenika

222 | P a g e

1. Dravnog slubenika postavlja rukovodilac organa dravne slube, uz prethodno pribavljeno miljenje Agencije, s liste uspjenih kandidata koji su proli javni konkurs. 2. Nakon prethodno pribavljenog miljenja od Agencije, opinski naelnik i gradonaelnik postavljaju nadlene opinske i gradske dravne slubenike sa liste uspjenih kandidata koji su proli javni konkurs. 3. Rezervna lista uspjenih kandidata uva se do isteka probnog rada postavljenoga dravnog slubenika. 4. Postavljenje dravnog slubenika vri se rjeenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploi organa dravne slube i dostavlja dravnom slubeniku. Prije preuzimanja dunosti, postavljeni dravni slubenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta slube. 5. Rjeenje o postavljenju sadri: a) ime i prezime dravnog slubenika; b) naziv organa dravne slube u koji je dravni slubenik postavljen; c) naziv radnog mjesta i platni razred. 6. Postavljeni dravni slubenik preuzima dunost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa dravne slube. Tekst zakletve utvruje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea dravnog slubenika. Probni period 1. Kada se radi o prvom zapoljavanju u organu dravne slube, dravni slubenik prolazi razdoblje probnoga rada. Period probnog rada dravnog slubenika obuhvata vrijeme uvoenja u posao i vrijeme obavljanja dunosti i ukupno traje est mjeseci. 2. Neposredno nadreeni dravni slubenik se odreuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada rukovodeih slubenika vri rukovodilac organa dravne slube. 3. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajua, rukovodilac organa dravne slube potvruje postavljenje dravnog slubenika na radno mjesto; b) nezadovoljavajua, rukovodilac organa dravne slube razrjeava dunosti dravnog slubenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otputanja. Razrijeeni dravni slubenik ima pravo uloiti albu Odboru za albe radi preispitivanja odluke. 4. Ukoliko je dravni slubenik razrijeen dunosti, sljedei uspjeni kandidat s rezervne liste postavlja se na upranjeno radno mjesto dravnog slubenika. 5. Probnom radu ne podlijeu pripravnici. Ocjena rada

223 | P a g e

Ocjenu rada rukovodeih i drugih dravnih slubenika utvruje rukovodilac organa dravne slube. Rukovodilac organa dravne slube ocjenjuje rad svih dravnih slubenika, na prijedlog neposredno nadreenog slubenika, najmanje svakih 12 mjeseci. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predvienih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadreeni slubenik.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje oznauju se sljedeim ocjenama: nezadovoljavajue, zadovoljavajue, uspjeno i izuzetno uspjeno. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapreenja i internih premjetaja. Svi dravni slubenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u linom dosjeu; b) imaju mogunost da u odgovarajuem vremenskom roku priloe pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti albu Odboru za albe radi preispitivanja ocjene o radu. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, rukovodilac organa dravne slube, po prethodno pribavljenom miljenju Agencije, razrjeava dunosti dravnog slubenika. Dravni slubenik moe izjaviti albu Odboru za albe radi preispitivanja razrjeenja, u skladu sa lanom 65. ovog zakona. Pripravnici Rukovodilac organa drane slube moe zatraiti od Agencije da u dravnu slubu primi pripravnika, koji se zapoljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija.Organ dravne slube duan je da obavijesti pripravnika o sadraju programa i nainu na koji se nadgleda njegov pripravniki rad.Pripravnitvo traje godinu dana nakon ega pripravnik stie pravo prijave na javni konkurs. Radni odnos na odreeno vrijeme U sluaju due odsutnosti dravnog slubenika sa posla (bolovanje, porodiljsko odsustvo i sl.) moe se primiti dravni slubenik u radni odnos na odreeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog dravnog slubenika na posao. Prijem u radni odnos prvo se vri sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglaavanjem. Radni odnos na odreeno ne moe prerasti u radni odnos na neodreeno vrijeme. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na dravnog slubenika primjenjuje se Zakon o radu, ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se ureuju prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno. Odmori i odsustva? Odsustvo i godinji odmor

224 | P a g e

Rukovodei dravni slubenici imaju pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali dravni slubenici imaju pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. Godinji odmor po svim osnovama ne moe biti dui od 36 radnih dana. Neplaeno odsustvo i rad sa skraenim radnim vremenom Vlada Federacije utvruje blie uvjete u skladu s kojim dravni slubenik moe uzeti neplaeno odsustvo, i kada se moe dunost dravnog slubenika obavljati sa skraenim radnim vremenom. Struno obrazovanje i usavravanje Dravni slubenici obavezni su da neprestano rade na svom strunom obrazovanju i usavravanju. Dravni slubenik ima pravo i obavezu uestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. O uestvovanju dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odluuje rukovodilac organa dravne slube, vodei pri tom rauna o podjednakom uestvovanju svih dravnih slubenika. Prestanak radnih odnosa dravnih slubenika? Prestanak radnog odnosa dravnog slubenika Dravnom slubeniku prestaje radni odnos u organu dravne slube u sljedeim sluajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz dravne slube; b) ispunjavanja zakonskih godina ivota, odnosno navrenjem 40 godina penzijskog staa; c) gubitkom dravljanstva Bosne i Hercegovine; d) sticanja dravljanstva druge drave suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima; e) prekobrojnou; f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti; g) nezadovoljavajui probni period; h) dvije uzastopno negativne ocjene rada; i) ako je osuen za krivino djelo i zbog izdravanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u dravnoj slubi due od est mjeseci; j) na osnovu izreene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi; k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnoenja prijava za prijem u dravnu slubu, za koje se kasnije pokae da su lani.

225 | P a g e

Postupak za prestanak radnog odnosa Dravnog slubenika razrjeava rukovodilac organa dravne slube, prema prethodno pribavljenom miljenju Agencije, sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada.Opinske dravne slubenike razrjeava opinski naelnik uz pribavljeno miljenje Agencije, sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Gradske dravne slubenike razrjeava gradonaelnik uz pribavljeno miljenje Agencije, sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Dravni slubenik kome prestaje radni odnos, moe, u roku od 15 dana od prijema odluke o razrjeenju, podnijeti albu Odboru za albe. alba odlae izvrenje odluke o razrjeenju. Naknade Dravni slubenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u sluajevima prekobrojnosti. Ko rjeava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Dravni slubenik moe se smatrati disciplinski odgovornim zbog krenja slubenih dunosti utvrenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi dravni slubenici mogu rukovodiocu organa dravne slube podnijeti disciplinsku prijavu, koja mora biti obrazloena. Disciplinski postupak protiv dravnog slubenika pokree rukovodilac organa dravne slube ili lice koje on odredi. Disciplinski postupak protiv dravnog slubenika vodi Disciplinska komisija i izrie disciplinske mjere.lanove Disciplinske komisije imenuje Agencija. Komisiju ine tri lana, a rukovodilac organa dravne slube ne moe biti lan Komisije. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja miljenje medijatora dravne slube o podnesenoj disciplinskoj prijavi. Agencija izvrava konana rjeenja donesena u disciplinskom postupku. Protiv odluke Disciplinske komisije dravni slubenik ima pravo izjaviti albu Odboru za albe radi preispitivanja donesene odluke. alba se moe uloiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. Disciplinske mjere U sluaju da dravni slubenik uini povredu slubene dunosti mogu se izrei sljedee disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena; b) suspenzija prava uestvovanja u javnim konkursima za unapreenje u dravnoj slubi u periodu od najvie dvije godine; c) kaznena suspenzija sa poslova i plae tokom perioda od dva do 30 dana; d) vraanje na niu kategoriju u okviru radnih mjesta iz lana 6. ovog zakona; e) prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi.

226 | P a g e

ADS Agencija za dravnu slubu? Vlada Federacije osniva Agenciju za dravnu slubu Federacije. Agencija vri sljedee poslove: a) postavlja dravne slubenike u organima dravne slube u Federaciji, u skladu sa zakonom; b) planira i realizira proces zapoljavanja dravnih slubenika, na zahtjev i u skladu sa potranjom organa dravne slube; c) organizira i realizira struno obrazovanje i usavravanje dravnih slubenika uposlenih u organima dravne slube, kao i razvoj dravne slube; d) organizira edukaciju kandidata za polaganje strunog ispita za dravnu slubu koji predstavlja uvjet za rad u organu dravne slube; e) prua strunu pomo organima dravne slube u realiziranju njihove kadrovske politike, organizacijskih poboljanja i razvoja, kao i uspostavu i voenje registra dravnih slubenika; f) podnosi godinji izvjetaj o stanju kadrova u organima dravne slube u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje; g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadlenost. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. Odbor dravne slube za albe Vlada Federacije osniva Odbor dravne slube za albe (Odbor za albe) koji se sastoji od tri lana. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za albe oglaava se u tri visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vlada Federacije, bira lanove Odbora za albe, na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dunost u Odboru za albe. Vlada Federacije imenuje lanove Odbora za albe na rok od etiri godine sa mogunou ponovnog izbora. lan Odbora za albe je: a) nezavisan i nepristran;

227 | P a g e

b) ne moe bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno, odnosno ne moe biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini; c) povlai se sa dunosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije, koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih lanova Odbora za albe. Odbor za albe, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima, odluuje u drugom stepenu o svim albama koje se izjave na rjeenja rukovodioca organa dravne slube, o albama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o albama koje se izjave na odluke direktora Agencije, i to na zahtjev: a) dravnog slubenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili proputena radnja odnosi; b) organa dravne slube gdje dravni slubenik obavlja svoju dunost i c) Agencije. Odbor za albe: a) sasluava podnosioca elbe, ukoliko je to primjereno situaciji; b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim; c) trai i dobiva sve relevantne informacije od nadlenih organa; d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Slubenim novinama Federacije BiH''. Odluke Odbora za albe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrenom injeninom stanju. Odluke Odbora za albe su: a) konane i podlijeu svakom preispitivanju od nadlenog suda. Postupak pred sudom moe se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konane odluke. b) dostavit e se podnosiocu u roku od osam dana od dana donoenja.

ZAKON O NAMJETENICIMA
Namjetenci su osobe sa SSS i VS. Primaju se na rad putem ADS. Odluivanje o prijemu namjetenika u radni odnos (ko odluuje)? O potrebi prijema namjetenika u radni odnos odluuje rukovodilac organa dravne slube u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namjetenika utvrenih pravilnikom o unutranjoj organizaciji organa dravne slube. U radni odnos u organ dravne slube na radno mjesto namjetenika moe biti primljena osoba koja ispunjava sljedee ope uvjete: 1) da je dravljanin Bosne i Hercegovine; 2) da je punoljetna; 3) da ima opu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; 4) da ima vrstu i stepen kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutranjoj organizaciji organa dravne slube;

228 | P a g e

5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otputena iz organa dravne slube kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini; 6) da nije obuhvaena odredbom lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Za rad na pomono-tehnikim i pomonim poslovima u organu dravne slube, radni odnos moe zasnovati i osoba sa navrenih 15 godina ivota.

Popuna upranjenog radnog mjesta putem internog oglaavanja Popuna upranjenog radnog mjesta u organu dravne slube prvo se vri putem preuzimanja namjetenika iz drugog organa dravne slube o emu se objavljuje interni oglas. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa dravne slube. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namjetenici iz organa dravne slube svih nivoa vlasti u Federaciji. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. Interni oglas sadri: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upranjenog radnog mjesta, 2) posebne uvjete utvrene za obavljanje poslova tog radnog mjesta, 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas, 4) rok trajanja oglasa, 5) adresu za podnoenje prijava na oglas. Popuna upranjenog radnog mjesta putem javnog oglaavanja Ako se upranjeno radno mjesto namjetenika ne moe popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vri putem javnog oglaavanja. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri razliita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom podruju Federacije. Rok za javni oglas ne moe biti krai od 15 dana. Rukovodilac organa dravne slube odluuje o prijemu namjetenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. Prijem u radni odnos vri se rjeenjem koje sadri: 1) ime i prezime namjetenika koji se prima u radni odnos; 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi; 3) platni razred; 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodreeno ili odreeno vrijeme); 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. Namjetenik stupa na posao nakon to rjeenje o prijemu u radni odnos postane konano. Odredbe Zakona o dravnoj slubi koje se odnose na eksterni premjetaj dravnih slubenika u organ dravne slube primjenjuju se i na namjetenike u organima dravne slube. O pravima, dunostima i odgovornostima namjetenika iz radnog odnosa odluuje rukovodilac organa dravne, s tim to o pravima, dunostima i odgovornostima

229 | P a g e

namjetenika u opinskim i gradskim organima dravne slube odluuje opinski naelnik, odnosno gradonaelnik. O pravima, dunostima i odgovornostima namjetenika odluuje se rjeenjem. Za donoenje i dostavljanje rjeenja namjeteniku primjenjuju se odgovarajue odredbe Zakona o upravnom postupku. Protiv rjeenja namjetenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja izjavi albu Odboru dravne slube za albe. alba odlae izvrenje rjeenja ako ovim Zakonom nije drugaije predvieno. Rjeenje Odbora za albe je konano. Protiv rjeenja moe se pokrenuti spor kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja donesenog po albi. Probni rad je krai (3 mjeseca). Izuzetno, namjeteniku iji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajuom ocjenom, moe se na njegov zahtjev i uz pribavljeno miljenje sindikata, odnosno medijatora dravne slube produiti probni rad za jo tri mjeseca sa utvrenim zahtjevima koje namjetenik treba da ispuni u toku produenog probnog rada o emu rukovodilac organa dravne slube donosi rjeenje. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravnikog staa koji za pripravnike srednje kolske spreme iznosi est mjeseci, a za pripravnike vie kolske spreme devet mjeseci i jo tri mjeseca po isteku staa u kojem pripravnik polae struni ispit. Za obavljanje izvanrednih, ili privremenih, ili povremenih poslova, ili poslova iji se obim privremeno i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, zasniva se radni odnos na odreeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najdue dvije godine. Godisnji odmor najmanje moe trajati 18 a najvie 30 dana. Disciplinski postupak pokree rukovoditelj. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod dravnih slubenika.

ZAKON O RADU
Poslodavac je fizika i pravna osoba koja daje posao, a zaposlenik je osoba koja obavlja odreeni posao. Radni odnos se zasniva zakljuivanjem ugovora o radu. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od

230 | P a g e

ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

Ugovor o radu zakljucuje se: 1. na neodredjeno vrijeme; 2. na odredjeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. Elementi ugovora o radu? 1. naziv i sjedite poslodavca 1. ime i prezime zaposlenika 2. trajanje ugovora o radu 3. poetak rada 4. mjesto rada 5. naziv radnog mjesta 6. opis poslova 7. raspored radnog vremena 8. plaa i naknade na plau 9. godinji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. otkaz ugovora o radu. Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godinjem odomoru, bolovanje, odsustvo sa rada, porodiljsko odsustvo, razdoblje izmeu dva zakljuena ugovora koje nije due od 15 dana kod istog poslodavca, dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac. Ako poslodavac ne zakljui ugovor sa zaposlenikom on je duan zaposleniku uruiti pismenu izjavu koja sadri sve podatke koje sadri i ugovor. Pismenu izjavu poslodavac je duan uruiti zaposleniku:

1.

u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme;

231 | P a g e

2. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o


ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. Ako poslodavac ne urui tu pismenu izjavu a radi se o zakljuivanju ugovora o radu na odreeno vrijeme, smatrae se da je zakljuen na neodreeno vrijeme. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti e se isplaivati, koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik moe vratiti na posao. Poslodavac moe da zakljui ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. Ta osoba ima pravo na naknadu plae u iznosu od 80% od najnie plae i moe da zakljui ugovor o obavljanju volonterskog rada. Kopija se dostavlja nadlenom organu za zapoljavanje. Imaju pravo na zdravstvenu zatitu za povredu na radu i zatita od profesionalnih oboljenja. Radno vrijeme?
1. Puno - Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmino 2. Nepuno - znai da zaposlenik moe da zakljui ugovor jo kood jednog ili dva

poslodavca.i
3. Skraeno ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i rauna se

kao puno vrijeme. Prekovremeni rad moe iznositi sedmino najvie 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze, a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena, s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno, a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom, ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Noni rad se smatra rad od 22.00 do 06.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Zatita maloljetnih osoba i ena ene ne mogu da rade nou, pod zemljom, vodom. Imaju pravo na trudniko, porodiljsko. Prije poroda 28 dana, mogu otii i 42 dana prije. Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. Maloljetnici imaju pravo na godinji odmor koji ne moe trajati manje od 24 dana.

232 | P a g e

Vrste odmora? 1. 2. 3. 4. dnevni odmor izmeu dva radna dana sedmini odmor godinji.

Godinji odmor se moe koristiti iz dva dijela, prvi ne moe biti krai od 12 dana, a drugi dio se moe koristiti do 30. juna naredne godine. Odsustvo moe biti plaeno i neplaeno. Neplaena se reguliraju Pravilnikom. Plae? Utvrduju se ugovorom, pravilnikom. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor, bolovanje, placena odsustva. Plaeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak, porodaja supruge, teze bolesti i smrti clana uze obitelji, odnosno domacinstva. Clanom uze obitelji, u smislu stava 1. ovog clana, smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje), otac, majka, ocuh, maceha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braca i sestre. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Poslodavac moze zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade place - neplaceno odsustvo. Izuzetno, poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place - placeno odsustvo. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada, miruju. Plaa se utvruje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja, plaenog odsustva i godinjeg. Naknada plae: plaeno odsustvo, godinji odmor, bolovanje... Prestanak ugovora o radu? 1. smrcu zaposlenika; 2. sporazumom poslodavca i zaposlenika; 3. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore; 4. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti ; 5. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika; 6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme; 7. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri

233 | P a g e

mjeseca - danom stupanja na izdrzavanje kazne; 8. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca - pocetkom primjene te mjere; 9. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok, ako: 1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga, ili 2. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze postivanja otkaznog roka, u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup, ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. Otkaz se daje u pismenoj formi. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloziti otkaz zaposleniku. Poslodavac 14 dana, a zaposlenik 7 dana. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. Izuzetno, umjesto otpremnine iz, poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Nacin, uvjeti i rokovi isplate otpremnine, utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu, ali najmanje peterici zaposlenika, duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika, a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika, sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja, a sadrzi, narocito, slijedece podatke:

234 | P a g e

razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu; broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz; mjere, za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skracivanje radnog vremena); mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca; mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca.

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme, prije zaposljavanja drugih lica e ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. O pravima i dunostima zaposlenika odluuje poslodavac. Zaposlenik moe traiti zatitu svojih prava kod poslodavca, a moe i kod suda u roku od godinu dana. Naknada tete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu, duzan je stetu naknaditi. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem, za stetu odgovaraju solidarno. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu. Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete, poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. Vijee zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapoljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijee zaposlenika, a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. trajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati trajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu uestvovali u trajku. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. Privremeni i povremeni poslovi - to su poslovi za koje se ne moe zakljuiti ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrojeme i ne mogu trajati due od 60 dana u toku godine i koji se predviaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom.

235 | P a g e

Arbitraa? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena, osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. Radna knjiica Moe se izdati osobi koja ima 15 godina ivota. Izdaje se na zahtjev te osobe, a izdaje je nadlena opinska sluba za poslove rada. U radnu knjiicu se upisuju opi podaci o zaposleniku, a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je duan predati radnu knjiicu poslodavcu, a poslodavac je duan izdati potvrdu o tome. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjiica, ista se dostavlja nadlenoj opinskoj slubu po prebivalitu zaposlenika. Ako je zaposlenik umro predaje se srodnicima. Ispravku netano upisnih podataka moe da vri PIO i opinska sluba

236 | P a g e

USTAVNI SISTEM
OPENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najvii pravni akt, garancija demokratije. Ustav BiH je potpisan, nije usvojen, on je dio Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadri 11 anexa (Dayton-ski sporazum). Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. Ustav BiH je parafiran 21.11.1995 u Daytonu, SAD, a potpisan u Parizu, 14.12. 1995. godine. On predstavlja decentarlizirani model naina na koji bi se trebala organizirati drava. Zasniva se na principu podjele vlasti. Ustavni principi su:
1. Princip kontinuiteta BiH (lan I Ustava BiH) - RBiH ije je ime zvanino ime od sada BiH

2. 3.

4. 5.

6.

nastavlja svoje pravno postojanje po meunarodnom pravu kao drava sa unutranjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojeim meunarodno priznatim granicama. Ona ostaje drava lanica UN i moe kao BiH zadrati lanstvo ili zatraiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a, kao i u drugim meunarodnim organizacijama. Princip vladavine prava (zakona) (lan I.2 Ustava BiH) BiH je demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Princip podjele vlasti - trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvrne vlasti. Nezavisna sudska vlastznai da je nezavisna od svega osim zakona i morala. Samostalna sudska vlast-znai da niko ne moe odluivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema. Princip izvrenja sudskih odluka svi organi vlasti su duni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvrenju. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH zateeni propisi ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom, dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. Princip ustavnosti podrazumijeva usklaenost sa ustavom BiH svih niih ustava, zakona i podzakonskih akata (tzv.hijerarhija zakonskih akata)

Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. godine od strane 14 zemalja vijea Evrope, a stupila na snagu 1953. godine. EKLJP je objavljena u Slubenom glasniku BIH 6/99. lan II. 2 ustava BiH meunarodni standardi odreuje odnos ustava BiH i EKLJP EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Direktno znai da se primjenjnuje po lanu II.2 ustava BiH. Samo je ona sastavni dio naeg ustavnog poretka. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i

237 | P a g e

prioritetno. Prioritetno znai da ima prioritet sa ostalim domaim zakonima, koji trebaju da budu usklaeni sa istom. (lan II.2 Ustava BiH - prava i slobode utvrene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima)

Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogreno je rei da je podijeljena na 2 entiteta). Imamo i Brko distrikt kao rezultat arbitrane odluke, nije ustavna kategorija. S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH ini Ustav BiH, Ustavi entiteta, Ustavi kantona u FBiH, Statut Brko Distrikta. Poslije ustava, dolazimo na zakone. Imamo dravne zakone, federalne zakone, kantonalne zakone, zakone RS i zakone Brko distrikta. Nakon zakona idu propisi na nivou drave, federalni propisi, kantonalni propisi, opinski propisi, propisi gradova. Kada se sputamo sa nivoa drave na Federaciju kao entitet, imamo kantonalno ureenje federacije: 1. Unsko-sanski kanton sa sjeditem u Bihau 2. Posavski kanton sa sjeditem u Oraju (sjedite kantonalnog suda je u Odaku) 3. Tuzlanski kanton sa sjeditem u Tuzli 4. Zeniko-dobojski kanton sa sjeditem u Zenici 5. Bosansko-podrinjski kanton sa sjeditem u Goradu 6. Hercegovako-neretvanski kanton sa sjeditem u Mostaru 7. Srednje-bosanski kanton sa sjeditem u Travniku (sjedite kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. Zapadnohercegovaki kanton sa sjeditem u irokom Brijegu 9. Sarajevski kanton sa sjeditem u Sarajevu 10. Kanton 10 sa sjeditem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav, zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Razlika po formi izmeu Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta to je ustav BiH potpisan, nije ga donijela Ustavotvorna skuptina, za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skuptine FBiH. Ustav BiH nije objavljen u slubenim glasilima, a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH - Parlamentarna skuptina BiH, na nivou FBiH Parlament FBiH, na nivou kantona Skuptina kantona, u RS Narodna skuptina RS, u Brko distriktu - Skuptina Brko distrikta, u opinama opinsko vijee (donose samo propise), na nivou grada - Gradsko vijee.

238 | P a g e

Koje su nadlenosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadlenost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. (b) Vanjskotrgovinska politika. (c) Carinska politika. (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta, ukljucujuci odnose s Interpolom. (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. (j) Kontrola zracnog prometa.

Dodatna nadlenost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadlenosti mogu prenijeti u nadlenost ustanovama BiH, pa je tako u nadlenosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH), Visoko sudsko i tuilako vijee i granina policija.

EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) objavljena je u SG BIH 6/99. Ljudska prava po EKLJP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. pravo na ivot (lan 2), pravo na slobodu i sigurnost (lan 5), pravo na pravino suenje (lan 6), pravo na potivanje privatnog i obiteljskog ivota (lan 8), pravo na sklapanje braka (lan 12), pravo na djelotvorni pravni lijek (lan 13), pravo na jednakost pred zakonom.

Pravo na pravino suenje (lan 6) je kljuan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odluivanja o njegovim graanskim pravima i obavezama ili o krivinoj optubi protiv njega ima pravo na pravinu i javnu raspravu u razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. Nepristrasno znai da se sa jednakom panjom cijene navodi obje strane (bez mrnje i naklonosti). Samostalnost suda - o prvostepenoj sudskoj odluci moe odluivati samo drugostepeni sud. Pravo na potivanje privatnog i obiteljskog ivota (lan 8) Vaei porodini zakon: mu nema pravo na tubu na razvod braka za vrijeme trudnoe ene odnosno starosti djeteta do 3 godine. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zatita djeteta. Pravo na djelotvorni pravni lijek (lan 13) - pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. Ljudske slobode po EKLJP

239 | P a g e

1. sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (lan 9), 2. sloboda izraavanja (lan 10) i 3. sloboda okupljanja i udruivanja (lan 11) Zabrane po EKLJP 1. 2. 3. 4. zabrana muenja (lan 3), zabrana ropstva ili prinudnog rada (lan 4), zabrana diskriminacije (lan 14) i zabrana zloupotrebe prava (lan 17).

Protokoli EKLJP najvaniji je prvi protokol zatita imovine. Protokol 6 ukidanje smrtne kazne. U ranijem sistemu je postojala, a 1998. godine je brisana iz krivinog zakonodavstva FBIH iz razloga usklaivanja sa EKLJP.

NIVOI VLASTI U BiH


ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavniki (zastupniki) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima, i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Kvorum ini veina svih zastupnika. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skuptine RS. Devet delegata Doma naroda ine kvorum, s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata, 3 Bonjaka i 3 srpska delegata. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima, a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijea naroda Narodne skuptine RS.) Nadlenost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadlenosti predstavlja najteu formalnu povredu postupka. Nadlenosti Parlamentarne skuptine BiH Donoenje zakona Odluivanje o izvorima i visini sredstava (budeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje meunardonih obaveza BiH Odluivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju meunarodnih ugovora Ostale nadlenosti potrebne za izvravanje njenih dunosti ili one nadlenosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta.

IZVRNA VLAST BiH Izvrnu vlast BiH ini predsjednitvo i Vijee ministara.

240 | P a g e

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije, te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. lanovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. Mandat je 4 godine. lanovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani. Nadlenost Predsjednitva BiH Voenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u meunarodnim i evropskim integracijama Voenje pregovora o sklapanju meunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skuptina ili na koje pristanu entiteti.

Vijece ministara. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje

NIVOI VLASTI U FBiH


Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). On utvruje ljudska prava i slobode (pravo na ivot, slobodu, na imovinu, na obrazovanje, na osnivanje i pripadanje politikim partijama, na zdravstvenu zatitu, na socijalnu zatitu). Podjela nadlenosti iskljuiva nadlenost F, zajednika nadlenost F i kantona i kantonalna nadlenost. Nadlenost F (iskljuiva) je (dravljanstvo F, utvrivanje gospodarske politike, donoenje propisa o finansijama, fiskalna politika F, energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH, koritenje zemljita na federalnoj razini). Zajednika nadlenost F i kantona (zdravstvo, socijalna politika, koritenje prirodnih bogatstava, turizam, provoenje zakona i drugih propisa o dravljanstvu i politika zatite ovjekove okoline). Kantonalna nadlenost (obrazovanje, stambena politika, donoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita, provoenje socijalne politike, razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupniki (predstavniki) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem, sa izborne liste svake registrirane stranke. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. Delegate biraju kantonalne skuptine na mandat od 4 godine.

241 | P a g e

Nadlenosti Parlamenta FBIH su Donoenje zakona o vrenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrivanje imenovanja Vlade FBiH veinom glasova Donoenje budeta FBiH Vrenje drugih nadlenosti koje su mu povjerene

IZVRNA VLAST F BIH ef federalne izvrne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom, a onda Dom naroda, ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu, klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije, odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma, uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost. Nadlenosti Predsjednika FBIH Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donoenja Davanje pomilovanja za djela utvrena federalnim zakonima

Vlada Federacije sastoji se od premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika premijera i ministara, od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljucujuci zamjenika premijera, ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Predsjednik Federacije, u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera.

KANTONALNO UREENJE FBIH


FBiH je jedan od entiteta drave BiH. Ona se satoji od federalnih jedinica kantona.

242 | P a g e

Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. Kantoni imaju nazive odreene iskljuivo prema gradovima koji su sjedita odgovarajuih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zatita ljudskih prava. Naziv kantona se utvruje ustavom kantona. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skuptina koja se sastoji od jednog doma. Nadlenosti kantonalne skuptine Priprema i dvotreinskom veinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvravanje kantonalnih nadlenosti Usvaja budet kantona

IZVRNA VLAST KANTONA


1. predsjednik kantona bira se veinom glasova skuptine meu kandidatima to ih

predlau zastupnici. Mandat je 2 godine i ne moe biti izabran vie od dva puta zaredom. 2. vlada kantona vladu imenuje predsjednik a odobrava skuptina kantona veinom glasova. NADLENOSTI GRADSKOG VIJEA: Priprema i dvotreinskom veinom usvaja statut grada Bira gradonaelnika Donosi budet grada Donosi druge propise u izvravanju prenesenih ovlatenja i vri druga ovlatenja utvrena statutom

NADLENOSTI OPINSKOG VIJEA: Priprema i dvotreinskom veinom usvaja statut opine Usvaja opinski budet Donosi propise u izvravanju opinskih nadlenosti

ZATEENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni, drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30.03.1994. godine). Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. Oni ostaju na snazi dok nadleni organi vlasti ne odlue drugaije, odnosno, dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. PRINCIP IZVRENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH?

243 | P a g e

Svi organi vlasti izvravat e i pomagati u izvravanju presuda i rjeenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. Premijer Vlade FBIH nadlean je za osiguranje izvravanja odluka sudova FBiH.

AMANDMANI NA USTAV FBIH Moe ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima, Vlada FBiH, veina poslanika u Predstavnikom domu ili veina hrvatskih ili bonjakih delegata u Domu naroda. AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vriti odlukom Parlamentarne skuptine BiH donesenom dvotreinskom veinom prisutnih delegata koji su glasali. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano, ali ne ranije nego to budu objavljeni u slubenom glasilu FBiH. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. PRAVILO: Ustavom se stvari utvruju, a zakonom propisuju. Vacatio Legis - vakacioni rok (ekanje zakona) rok po isteku kojeg e se zakon poeti primjenjivati, iako je stupio na snagu npr. zakon stupa na snagu 8. dana od dana objavljivanja a poet e se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najee) radi donoenje podzakonskih propisa). *Odluke visokog predstavnika su konane i obvezujue (lan 10 Ustava BiH), a Parlament je duan usvojiti zakone u identinom tekstu kao te odluke!!!!*

ORGANIZACIJA PRAVOSUA
SUDSKI SISTEM U BIH OPENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i opinski sudovi (ukupno 28) finansiraju ih kantoni. Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS, Vrhovni sud RS, Okruni sudovi (ukupno 5: Trebinje, Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Istono Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. Na nivou Brko distrikta: Osnovni sud Brko distrikta BIH (prvostepeni), Apelacioni sud Brko distrikta BiH (drugostepeni).

244 | P a g e

Po sadanjem ustavnom sistemu, mi imamo podjeljenu nadlenost izmeu nivoa BiH, dva entiteta (unutar FBiH kantona), i Brko distrikta. Trenutno postoje 4 sudska sistema, 2 zatvorska sistema, 4 krivine procedure.

SUDSKI SISTEM U FBIH - Mrea sudova? Mjesna nadlenost opinskih sudova Mrea sudova u FBiH prati kantonalno ureenje FBiH. Sjedite Opinskih sudova: 1. Unsko sanski kanton: Opinski sud u Bihau, Opinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Buimu), Opinski sud u Cazinu, Opinski sud u Sanskom Mostu, Opinski sud u Velikoj Kladui. 2. Posavski kanton: Opinski sud u Oraju 3. Tuzlanski kanton: Opinski sud u Tuzli, Opinski sud u Graanici, Opinski sud u Gradacu (postoji Odjeljenje u Srebreniku), Opinski sud u Kalesiji i Opinski sud u ivinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Zeniko-dobojski kanton: Opinski sud u Kaknju, Opinski sud u Tenju, Opinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu), Opinski sud u Zavidoviima (ima Odjeljenje u Maglaju), Opinski sud u epu, Opinski sud u Zenici 5. Bosansko-podrinjski kanton: Opinski sud u Goradu 6. Hercegovako-neretvanski kanton: Opinski sud u Mostaru, Opinski sud u Konjicu, Opinski sud u apljini. 7. Srednje-bosanski kanton: Opinski sud u Travniku, Opinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu), Opinski sud u Kiseljaku 8. Zapadnohercegovaki kanton: Opinski sud u irokom Brijegu i Opinski sud u Ljubukom 9. Sarajevski kanton: Opinski sud u Sarajevu 10. Kanton 10: Opinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Opinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u opinskim sudovima u Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu, Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. U privrednim predmetima ovi opinski sudovi mjesno su nadleni za podruje cijelog kantona. BiH nema trgovake sudove. Izvrena je koncentracija opinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjeditu kantona i mjesno su nadleni za cijeli kanton. Drugostepeni sud u ovom sluaju je kantonalni sud tog kantona. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjeditu okrunih sudova {Trebinje, Bijeljina, Banja Luka, Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjeditu okrunog suda u Istonom Sarajevu) i Doboj}, a u Brko Distriktu je to Osnovni sud Brko Distrikta. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Opinski sudovi koji vre poslove upisa u Registar pravnih osoba

245 | P a g e

Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vre slijedei opinski sudovi u: Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu, Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu (svaki je nadlean za podruje cijelog kantona). Ovdje je dolo do promjene stvarne nadlenosti, jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji, SN FBIH 38/05). Sudski dani Sud moe odrediti da se odravaju sudski dani radi voenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na podruju suda, ali izvan njegovog sjedita, odnosno odjeljenja izvan sjedita suda. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu odravanja sudskih dana. Mjesto i vrijeme odravanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se odravaju sudski dani. STVARNA NADLENOST OPINSKIH SUDOVA? U krivinim predmetima: a. Da u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina; b. Za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda; c. Za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na opinski sud; d. U svim krivinim postupcima prema maloljetnicima; e. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optunice; f. Da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predvieno (ponavljanje postupka); g. Da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke; h. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. U graanskim predmetima a. U svim graanskim sporovima i u vanparninom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizika osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijskog vlasnitva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima steaja i likvidacije.

246 | P a g e

U drugim predmetima: a. da vodi izvrni postupak (podrazumijeva i upuivanje na izvrenje krivinih sankcija - IKS referat) b. da odreuje mjere osiguranja c. da obavlja zemljino-knjine poslove (moe se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedita opinskog suda) d. da prua pravnu pomo sudovima u BiH e. da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima, a opinski sud u graanskim predmetima prema prebivalitu stranke) f. da vri poslove upisa u Registre pravnih osoba g. da vri druge poslove odreene zakonom MJESNA I STVARNA NADLENOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedita kantonalnih sudova prate kantonalno ureenje FBIH. Osam kantonalnih sudova ima sjedite u sjeditu kantona, uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odak (u Oraju je veina institucija). Prvostepena stvarna nadlenost kantonalnih sudova: 1. da sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora vie od 10 godina ili dugotrajni zatvor; 2. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optunice za djela iz nadlenosti kantonalnog suda; 3. da sudi za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na kantonalne sudove 4. da odluuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zatitu sloboda i prava utvrenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeeni konanim pojedinanim aktom ili radnjom slubene osobe u organima uprave, odnosno, odgovorne osobe u preduzeu, ustanovi, ili drugoj pravnoj osobi kada za zatitu tih prava nije osigurana druga sudska zatita. Drugostepena stvarna nadlenost kantonalnih sudova: 1. odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova i 2. odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to odreeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadlenost); Ostale nadlenost kantonalnih sudova: 1. Rjeava o slukobu mjesne nadlenosti opinski sudova sa podruja kantona 2. Odluuje o prenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona 3. Odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4. Postupa po molbama za pomilovanje 5. Rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa; 6. Da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima; 7. Da obavlja druge poslove odreene zakonom;

247 | P a g e

VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadlenost Vrhovnog suda FBiH 1. 2. 3. 4. da odluuje o albama protiv odluka kantonalnih sudova; da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova; da odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea; da rjeava sukobe nadlenosti izmeu kantonalnih i opinskih sudova sa podruja razliitih kantona; 5. da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na drugi su 6. da obavlja i druge poslove. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. On je takoer ustavna kategorija. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. Prema navedenom, vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadlenosti. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivinim stvarima (terorizam, organizirani kriminal i sl.). Ustavom FBiH je predvieno da Vrhovni sud moe imati prvostepenu nadlenost. Proirena opa sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sainjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. Funkcija proirene ope sjednice Vrhovnog suda je zauzimanje naelnih stavova i ujednaavanje prakse u primjeni federalnih zakona. USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona; izmedju kantona i federalne vlasti; izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti; izmedju opcine i grada; izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti; izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti

Postupak pred Ustavnim sudom moe pokrenuti: I - predsjednik i potpredsjednik FBiH, - premijer i zamjenik premijera, - 1/3 lanova bilo kog doma parlamenta FBiH i to radi utvrivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom, i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom; II - premijer i zamjenik Premijera, - kantonalni predsjednik ili - 1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona, i to da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu, ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane, u skladu sa ovim ustavom; te

248 | P a g e

da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujue.

USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: est (6) domaih i tri (3) stranca. Od est domaih, etiri bira Predstavniki dom Parlamenta FBiH, a dvojicu bira Narodna skuptina RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjednitvom BiH. Nadlenosti ustavnog suda BiH?

Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili meu ustanovama Bosne i Hercegovine. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokree se apelacijom.

Pojedinac (fizika ili pravna osoba) se moe obratiti Ustavnom sudu BiH direktno, a Ustavnom sudu FBiH ne moe. Da bi se pojedinac mogao ovlateno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti: 1. da se radi o krenju ustavnog prava 2. da su iscrpljene sve pravne mogunosti u entitetu i 3. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tuitelj podnosi tubu za utvrenje prava vlasnitva na nekretninama. Prvostepenom presudom tuilac se odbija sa tubenim zahtjevom. Blagovremeno se ali kantonalnom sudu, a kantonalni sud u vijeu od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom albu odbija i potvruje prvostepenu odluku. Nakon toga, tuilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje niestepene odluke potvruju. Tuitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasnitvo). Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva, predsjednik Vijeca ministara, predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine, 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine, ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta.

249 | P a g e

SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadlenosti drave BiH i potivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. Sjedite je u Sarajevu. On je i prvostepeni i drugostepeni sud. U krivinoj materiji za djela iz KZ BIH nadlean je Sud BiH u prvom stepenu. Sud BiH ima krivino, upravno i apelaciono odjeljenje. Sud BiH ima krivinu, upravnu i apelacionu nadlenost. Krivina nadlenost - za krivina djela utvrena KZ BiH; - za krivina djela utvrena zakonim FBiH, RS i Brko Distrikta ako ta djela ugroavaju teritorijalni integritet, suverenitet, politiku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i meunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne tetne posljedice na privredu BiH. Upravna nadlenost - odluuje po tubama konanih upravnih akata ili kada se radi o utnji institucija BiH; - ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH; - rjeava imovinske sporove izmeu drave i entiteta, izmeu drave i Brko Distrikta, izmeu entiteta, izmeu entiteta i Brko Distrikta; - rjeava sukob nadlenosti izmeu sudova iz entiteta, i sudova entiteta i sudova Distrikta Brko, te izmeu Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. Apelaciona nadlenost - odluuje o albama protiv presuda ili odluka koje donese Krivino odjeljenje Suda BiH; - odluuje o albama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH; - odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnanih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH, izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka.

VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosue. Vijee ini 15 lanova: 1. sudija Suda BiH; 2. tuilac tuilatva BiH; 3. sudija Vrhovnog suda FBiH; 4. tuilac Federalnog tuilatva; 5. sudija Vrhovnog suda RS; 6. tuilac republikog tuilatva RS; 7. sudija kantonalnog ili opinskog suda FBiH; 8. tuilac kantonalnog tuilatva FBiH; 9. sudija Okrunog ili Osnovnog suda RS; 10. tuilac okrunog tuilatva RS; 11. sudija ili tuilac Brko Distrikta; 12. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH; 13. advokat kojeg bira advokatska komora RS;

250 | P a g e

14. jedan lan kojeg bira predstavniki dom Parlamentarne Skuptine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skuptine BiH; 15. jedan lan kojeg bira Vijee ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije lan Vijea ministara. Mandat lanova Vijea je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. lanovi vijea ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dunost u politikoj partiji.

Vijee ima sljedee nadlenosti imenuje sudije, i predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine ukljuujui i Brko Distrikt Bosne i Hercegovine; imenuje glavne tuioce, zamjenike glavnog tuioca i tuioce u sva tuilatva u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i Brko Distrikt Bosne i Hercegovine; daje prijedloge nadlenim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine; prima pritube protiv sudija i tuilaca, vodi disciplinske postupke, utvruje disciplinsku odgovornost i izrie disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i tuiocima; odluuje o privremenom udaljenju od vrenja dunosti sudija, sudija porotnika, dodatnih sudija i tuilaca; nadzire struno usavravanje sudija i tuilaca; odreuje minimalan obim strunog usavravanja koji svaki sudija i tuilac mora ostvariti u toku godine; odluuje o privremenom upuivanju sudija i tuilaca u drugi sud ili tuilatvo; odluuje o odsustvima sudija i tuilaca. I td.(nabrojano je 30 taki u zakonu)

Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tuiteljske funkcije su: dravljanstvo BiH, diploma pravnog fakulteta, ako je pravni fakultet zavren u drugoj dravi obavezna je nostrifikacija, poloen pravosudni ispit i uvjeti strune obuke koje propisuje VSTV. Posebni uvjeti za sudiju opinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ogranienja trajanja. Moe prestati ostavkom, razrjeenjem, navrenjem odreenih godina ivota. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ogranienja trajanja. Moe prestati ostavkom, razrjeenjem, navrenje odreenih godina ivota. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ogranienja trajanja. Moe prestati ostavkom, razrjeenjem, navrenje odreenih godina ivota. Posebni uvjeti za predsjednika opinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Mandat je 4 godine, s tim da moe biti reimenovan. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina.

251 | P a g e

CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUITELJA? Centar za edukaciju sudija i tuitelja je javna ustanova. Sjedite Centra je u Sarajevu. Odgovarajue prostorije, opremu i godinji budet za rad Centra obezbijedit e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Nadlenost Centra za edukaciju sudija i tuitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tuilaca.VSTV daje miljenje o programu edukacije. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra, a organ rukovoenja je direktor.

FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivinim predmetima.(neto se ve dogodilo pa slijedi sankcija). Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku.(u ovoj funkciji treba da se sprijei neko desavanje) Na osnovu toga sainjavaju informacije za nadlena tijela (npr. podatak o porastu maloljetnikog kriminaliteta).

SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija, jer je u ustavu FBiH utvreno da e se osnovati sudska policija radi pomoi sudovima u FBiH u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privoenju optuenih osoba, odravanju reda u sudnici i sigurnosti suda, te izvravanju sudskih naloga. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. Pored ustava, postoji i Zakon o sudskoj policiji. Sudska policija moe pomagati i tuilatvima iz naprijed navedenih razloga, kao i ombudsmenima. Postoji sporazum izmeu Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tuilatva o saradnji i podrci sudske policije tuilatvima. Ombudsmanima sudska policija pomae na njihov zahtjev. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno ureenje FBiH. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH.

TUILATVA Tuilatvo goni (preduzima potrebne istrane radnje, goni potencijalne uinioce krivinih djela i privrednih prijestupa). U reformi krivinog prava polazni princip bio je da je krivino pravosue vrenje javnih ovlatenja. Tuilatvo goni za sva krivina djela, privatne tube

252 | P a g e

vie nema, oteeni ne moe vie preuzeti krivino gonjenje (u RS jo uvijek postoji ova mogunost). Organizacija tuilatava Na nivou drave je Tuilatvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. U njemu imamo i meunarodne tuitelje. U FBiH postoji: Federalno tuilatvo FBiH i 10 Kantonalnih tuilatava, ukinuta su Opinska tuilatva. U RS postoji: 5 Okrunih javnih tuilatava sa sjeditima kao i okruni sudovi i Republiko javno tuilatvo RS, u Brko Distriktu: Javno tuilatvo Brko distrikta BiH. Funkciju Federalnog tuilatva vri glavni federalni tuilac i zamjenici glavnog federalnog tuioca, te federalni tuioci. Funkciju kantonalnog vri Glavni kantonalni tuilac i kantonalni tuioci. Nema vie zamjenika. Glavni federalni tuilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivina djela, u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom, postupa pred Vrhovnim sudom. to se tie ostalih krivinih djela, glavni federalni tuilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. Glavni federalni tuilac rjeava o sukobu nadlenosti izmeu dva kantonalna tuilatva. Kod tuilatava postoji princip subordinacije (odnos vieg i nieg) kod nadlenosti glavnog federalnog tuioca koji je najodgovorniji za rad tuilatava u FBiH. On ima ovlatenje da: izdaje obavezna uputstva (moe ga izdati i u konkretnom predmetu), naloi da se predmet izuzme od jednog tuioca/tuilatva i da u rad drugom tuiocu/tuilatvu. Glavni federalni tuilac nadzire rad kantonalnih tuilatava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Na zahtjev glavnog federalnog tuioca, kantonalna tuilatva dostavljaju izvjetaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. Glavni kantonalni tuioci redovno, a najmanje jednom u est mjeseci, Federalnom tuilatvu podnose izvjetaje o stanju kriminaliteta i rjeavanju predmeta. Federalni tuitelj moe biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija, tuilac, advokat ili na slinim pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita, a mandat je neogranien. Glavni federalni tuitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti, njegov mandat je 6 godina i moe biti reimenovan.

FEDERALNO PRAVOBRANILATVO Federalno pravobranilatvo prua pravnu zatitu imovini i imovinskim interesima FBiH. Kantonalno pravobranilatvo prua kantonu, a opinsko opini. Federalni pravobranitelj moe biti diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled strunjaka u imovinsko-pravnim odnosima. Federalnog pravobranitelja predlae Federalni ministar pravde, a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika, uz potvrdu Parlamenta FBiH.

253 | P a g e

Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i opinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednaavanja primjene federalnih zakona na podruju cijele FBiH). U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/opinska pravobranilatva.

ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. Organizacija advokature ne prati kantonalno ureenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. 2. 3. 4. 5. U Sarajevu - za Sarajevo i Gorade U Mostaru - za HNK, Kanton 10 i Zapadnohercegovaki kanton U Tuzli - za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihau - za Unsko-sanski kanton U Zenici - za Zenio-dobojski i Srednjebosanski kanton

Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ispunjava slijedee uvjete: dravljanin BiH, zavren pravni fakultet (do 22.05.1992. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ, a nakon toga nostrifikacija diplome), da ima poloen pravosudni ispit (do 22.05.1992. godine u bilo kojoj bivoj federalnoj republici SFRJ, a nakon toga priznavanje vri Federalno ministarstvo pravde rukovodei se naelom reciprociteta), da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tuilatvu i drugim pravnim poslovima, da nije osuivan na kaznu zatvora za odreena krivina djela protiv ovjenosti, slubene dunosti, krivino djelo izvreno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, da nije u radnom odnosu, a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos, osim u sluaju zaposlenja u advokatskom drutvu, da pokae zadovoljavajue znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit); da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponaanje i postupci moraju ukazivati da e ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stie se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem sveane izjave. Imenik advokata je javna knjiga.

254 | P a g e

Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta, pisanje razliitih podnesaka (zahtjevi, tube, molbe, albe i dr.; podnesak je pismeno van roita), sastavljanje raznih isprava (ugovori, testamenti i dr.), zastupanje stranaka u svim parninim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim dravnim organima, arbitraama te pravnim osobama, odbrana u krivinom, prekrajnom i drugim postupcima u kojima se odluuje o odgovornosti fizikih i pravnih osoba, pruanje drugih oblika pravne pomoi fizikim i pravnim osobama kako bi se zatitila njihova prava i interesi.

Advokat e uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pruao pravnu pomo suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet, 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo pruao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu, 3) ako je on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji prua pravnu pomo suprotnoj stranci, 4) ako je u istom predmetu on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva postupao kao sudija, tuilac, ovlateno slubena osoba Ministarstva unutranjih poslova ili kao slubena osoba u organu uprave, 5) ako se on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva bavio na drugi profesionalni nain predmetnim sluajem, 6) ako on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva ima osobni interes koji je, ili moe biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i 7) u drugim sluajevima predvienim zakonom ili optim aktima Federalne advokatske komore. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde.

NOTARI Notari su neovisni nositelji javne slube. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. Obavljaju tri vrste poslova: 1. Notarska obrada isprava 2. Ovjera (npr. potpisa) 3. Potvrda (npr. o ivotu odreene osobe da je iv zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. Notar mora biti osiguran na 250.000 KM kod osiguravajueg drutva za sluaj naknade tete uinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. Notarski obraena isprava ima snagu izvrnog naslova. Notari su javna sluba? - zato to su organi uprave i pravosua prenijeli na njih svoje ovlasti.

255 | P a g e

Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova, kao i izmeu lica koja ive u vanbranoj ivotnoj zajednici, (brani i predbrani ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica, c) pravne poslove kojima se obeava neka inidba kao poklon s tim to se nedostatak notarske forme, u ovom sluaju, nadomjeta izvrenjem obeane inidbe, d) pravne poslove, iji je predmet prenos ili sticanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, e) osnivaka akta privrednih drutava i utvrivanje njihovih statuta, kao i svaka promjenastatuta. Pravni poslovi, za koje, nisu sainjene notarski obraene isprave, nitavi su. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vrenje i drugih poslova, koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnou. Tu spadaju naroito: 1. popis i peaenje ostavinske imovine i steajne mase, 2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparninom postupku, osobito dobrovoljne prodaje, 3. razdioba prodajne cijene u izvrnom postupku.

256 | P a g e

You might also like