Broj 4... No.4... MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 4/Issue No 4., Sarajevo, Bosna i Hercegovina
etvrtak/Thursday - 23.9.2010.
Aforizmi, prie, pjesme
Karikatura, crte strip
V I J E S T I . . N E W S
K O N K U R I . . C O M P E T I T I O N S
Bayram Hajizadeh, Azerbaijan 2010
Knjige...
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
2 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Kotrha Lubomir, Slovakia 2010
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko
Orozovi (Sarajevo, BiH), Aleksandar otri (Beograd, Srbija), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Bor, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), , Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrovi (Banja Luka, BiH), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija.
DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Sudei po pravcu vetra, upianci bi morali da nas zaobiu.

Judging by the direction of the wind, the ones covered with the piss would have to go around us.
ivojin Deni
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
Maxminus 4
Zadrka zaprke
Sa ciljem da zaiste postanemo asopis/magazin koji pokriva kompletno podruje Balkana, ups...Jugosfere, ups...Jugoistone Evrope...ups, ex-Yu, a sa namjerom da pokuamo obnoviti poznavanje prirode i drutva ovih prostora, pored ve postojeih saradnika, ali i lanova redakcije sa prostora gore navedenog, otvaramo nove rubrike. Umjesto ekanja pronalaska teleportacije (mada, uvjeren sam, na podruju area 51 ve jeste, samo jo nee da release) kako bi proetali do Makedonije, odnosno Slovenije, bivih bratskih republika (ko nas, bre, zavadi!) otvaramo dvije nove rubrike pod nazivom OSTEN i MaxMinus za vas!, odnosno TOTI list i MaxMinus za vas! Ove rubrike realiziramo u saradnji sa printanim mjesenikom za satiru iz Skopja, MakedonijaOSTEN (http://issuu.com/ osten/docs/osten_br._3_web i najstarijim asopisom za satiru (koji izlazi bez prekida) ve 77 godina u Slovenijiasopisom TOTI list (http://www.totilist.si/) iz Maribora, Slovenija. Zahvaljujemo lanovima redakcije MaxMinus magazina, Vasilu Tolevskom, uredniku za tekst iz OSTEN-a i Jasminu Mrkalju Kadmusu iz Podlehnika, Slovenija, jednom od kolumnista u TOTI listu, na pomoi u realizaciji ovih rubrika. Takoer, od ovog broja, predstavljamo i informacije sa WWW stranice Jamesa Gearija, jednog od najpoznatijih aforistiara iz SAD-a koje imaju svoju pounu ali i informativnu poruku: http://jamesgeary.com/ . Neoptereeni iskljuivou prema drugom i drugaijem, a u nadi da interakcija kultura moe samo doprinijeti razvoju moje i nae kulture, uvjereni smo da e i sve ostale uobliene rubrike u naem i vaem magazinu biti sa ciljem unapreenja upravo toga: Saradnje knjievnika - satiriara, karikaturista, humorista, strip crtaa koji imaju zajedniki ciljunapreenje kvaliteta ivljenja i rada na prostorima na kojima obitavaju i to bez zadrke. Ali sa zaprkom! Shortly (in English): Pdf. izdanje MaxMinus-a e imati In this issue new categories from Gl.i odg. urednik najmanje 32. stranice i ne vie od 96 Macedonia and Slovenia and also stranica...Pdf. format of MaxMinus will Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam included James Geary info WWW site. be with ate least 32 pages and not more neto ne ue u meuvremenu! than 96 pages
Postigli smo ravnoteu! Pola naroda pase, a druga polovina jede kao stoka.
We have achieved a balance! Half of the people graze and the other half eat like cattle.
Vasil Tolevski
(Tanjug 2010) ALEKSANDAR OTRI OBJAVIO DVE KNJIGE AFORIZAMA ZA DECU Satiriar Aleksandar otri objavio je istovremeno dve knjige aforizama za decu "Svojeglava knjiga" namenjenu uzrastu do 11 godina i "Deja posla" za uenike starijih razreda osnovne kole, u izdanju "Aurore". Posle pet knjiga politikih i satirinih aforizama, ovo su prve knjige otria namenjene najmlaima, saoptilo je danas Udruenje knjievnika Srbije. Recenzent "Svojeglave knjige" Milovan Vitezovi ukazao je da autor "pie sa radovievskim potovanjem dece, ukazujui im puno poverenje i dajui im puno pravo u svemu", te da se "ovakve knjige piu godinama, sa lepim oseanjima i umnom odgovornou, sa posebnim zadovoljstvom i sa plemenitim ciljem". Neki od 150 aforizama iz "Svojeglave knjige" glase: "Nisam sluao uiteljicu, pa "Dva i dva su uvek etiri. Zato je matematika dosadna", "Nije dobro biti najbolji uenik u odeljenju. Nema od koga da prepisuje". Autor pogovora za "Deja posla" Rade Jovanovi ocenio je da je "otri napisao nadasve zabavnu, ali i pounu knjigu o nainu poimanja stvarnosti i rezonu postojanja narataja koji nezadrivo dolazi" i da taj "svojevrsni 'Vujaklijin leksikon' obuhvata najiri izbor najoriginalnijih tumaenja i definicija brojnih pojmova, pojava, emocija na otrievski blagohumoran nain". Meu oko 200 aforizama su i: "Sve se slama snagom, osim enskog srca. Ono se slama nenou", "Konji su bolji prijatelji nama, nego mi njima. Oni ne jau svoje prijatelje", "Dobio sam ekoloku ocenu. istu jedinicu". Knjige je ilustrovao novosadski crta Mladen Oljaa.
Imamo mi snane patriote ali su jo jai lokal patrioti. We got strong patriots, but even are stronger local patriots. Jasmin Mrkalj Kadmus
U ovom broju autorstvo pisane rijei potpisuju: Aleksandar otri, Vasil Tolevski, Elvis Huremovi, Abdurahman Halilovi Ahil, Andrej Glii, Boban Mileti Bapsi,Danica Mai, Ernest Buinski, Ivo Mijo Andri, Zoran Bai, Ana Karabati, Ladislav Babi, Sanja R. Petrovi, Tonka Lovri, Mitar Mitrovi, Pavle Popovi, Slobodan Jankovi, Simo Karan, Ekrem Maci, Milorad Jokni, Borislav Mitrovi, Gordana Vlaji, Savo Martinovi, Jasmin Mrkalj, Draen Jergovi, Robert Mari, Miladin Beri, Miodrag Jaki, Miodrag Tasi, Mitar Mitrovi, Nihad Mei River, Mirjana Grbac Pismestrovi, Vladimir Bulatovi, ivojin Deni, Saa okljat, Mirjana Marinkovi i Sabahudin Hadiali...
In this issue the cartoons & comics were signed by: Ashmarin Stanislav, Bayram Hajizadeh, Carlos Latuff, Franja Straka, Igor Smirnov, Jordan Pop Iliev, , Mario Rosanda, Nina ZiggyHadi, Petar Pismestrovi, Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Raquel Orzuj, Ren Bouschet, Winfried Besslich BESS, , Coutarelli Demetrios, Ugo Sajini, Too Borkovi, Marcin Bondarowicz, Ines Dedovi, Gianluca Constatini, Kotrha Lubomir, Emil Strnia, Draen Jergovi, Miro Georgievski... ...
Sanja R. Petrovi
P.S. BITNO ALI - UVEK AKTUELNI DARVIN Ko ima informacije, taj caruje. Ova krilatica je vrlo popularna u privatizovanim firmama. Kupuju ti vreme... bar donekle... dok su aktuelne. im postanu bajate, potrudi se da doe do novih i naravno krto ih uvaj za sebe... ni u ludilu ih ne izgovaraj. Ako ih vie vas zna, tvoja vrednost opada, a samim tim ugroeno ti je radno mesto. Ide ka tome da postane brisan broj. Kolegijalnost je deplasirana. Ovde se radi o opstanku, Darvinovom. *** P.S. IZMA ZDRAVLJE UVA, A UBARA JE KVARI
Ashmarin Stanislav, Russia 2010
izma zdravlje uva, a ubara je kvari... da li? Dilema... jedino ima smisla ako su i izma i ubara u sopstvenom vlasnitvu. Ako ostavimo svoju ubaru da bi nosili tue izme... tue izme koje nam lako oduzmu te ostanemo i bosonogi i gologlavi. Ko u tuim izmama gazi, pre ili kasnije ie e bos, a iste izme osetie prvo na svojim prstima, a nedugo potom i na glavi.
Znanje o veliini na ovim prostorima je jednako bahatosti veliine znanja!

The knowledge about the size within these areas are equal to the arrogancy of the size of the knowledge! Sabahudin Hadiali
Miladin Beri
MUSAKA U musaku mjesto mesa stavi komad eS De eSa mada neki vole rae Pe De Pe od druga Mlae Zatim doda takvom filu Ha De Zea jednu kilu pa se sve to zamotava sa Hrvatskom strankom prava U tepsiji kao ulje slui Stranka Tihi Sulje za musaku jo je bitno Silajdia dodat sitno. Ne treba ti gore jaje nego stranka Lagum Zlaje
zamijeana ispod stola s Dodik Milom: pola-pola. Jelo soli Bogu hvala sa dv'je vrste radikala zatim stavi s raznih strana kralja papu i sultana. Musaka se ba po mjeri sa Visokim zabiberi doda Karlu mjesto luka i eto ti krkanluka. POSTERI Izborna se kola vuku kroz usnulu Banja Luku s megafona glas se ori svi su drugi od nas gori. Po drveu vise slike
slikale se nae dike plakati se sada rade vei nego Divac Vlade. Ista lica iste face svi odreda s vrha kace nema zato da se krije ljepi su nam bili prije. Niko ne zna nau muku nema kome dii ruku kad izborne prou rike ostae nam samo slike.
Uutar plime nadanja ... Rije kao nada ovjeka unutar osjeka sudbine ... ovjek Kao daak vjetra Unutar ivotinjske sree. ... Iako nam, zaista... ...preostaje mogunost da ni smrt nije nita. Drugo do Samo Nepotvrena Glasina!
*** Sabahudin Hadiali

OMA Pjesma kao vapaj sutine
Ernest Buinski Erni

Nita tvoja mi ruka vie ne znai nita sa njom sam milovan amaran, maen glaen i hlaen greban i gaen ruka mi tvoja ne znai nita tvoje mi usne nita ne znae njima sam ljubljen traen i gubljen na muke slatke i gorke stavljen njima sam vrelim laima paljen usne mi tvoje nita ne znae tijelo mi tvoje ne znai nita njegove ari mi ohladile duu tvoje mi ari probole srce ne mogu da traim nit ljubav da dajem tvoje mi tijelo ne znai nita
Ugo Sajini, Italia 2010
Ugo Sajini, Italia 2010
I bog je digao ruke od onih, koji vjeruju politiarima.

And God give up his hands from those who believe politicians.
Ivo Mijo Andri

Andrej Glii
KLEPSIDRA No.23 Ugursuzi Jesen je debelo zabrazdila u nestaicu svega i svaega. Jutra su, iz dana u dan, sve ee i ee, polegla pod sivom i gustom maglom, obogaenom prakastim, izlaznim gasovima emulzijom, koju osetite sa prvim udisajem, kada se lepi za nepca, i shvatite da je rafinerija oblagorodila disajne puteve, i da su kronje, u krpama od smeuranih listova, prerano izgubile utakmicu sa vremenom. Kronje su sada, kao aveti, krljavo rune i tune, ukazivale da smo jo uvek na zemlji, u kojoj nema spasa. Kie su danima beznadeno ispirale talog u vazduhu, i bile nemone da speru a, ekoloku poast, jo jednu od ljudskih nebriga i gluposti civilizacijskog hoda u svetlu budunost. Ugursuzi su dominantni, samovoljni, bezbrini i neoveno halapljivi za profitom. Uostalom, sve sam to, i neto vie sagledao, jo kolko sino, kada sam Agroivovu piletinu, nakon to se, za nepuni sat ukiselila, a ja je kao takvu ostavih kraj kontejnera, neka je pojedu kere. Neto kasnije, oko ponoi, ovo i ovako seme razdora, doprinelo je optoj uzbuni oko piletine, avavisanjem... Trebalo je poteno razdeliti, iliti bar razbacati na vie mesta... pa nek se dogovore... Ali, kako podeliti neto tako mlado, pa kada je jo i zasmrdelo na sve strane... a, oni mladi i nerazumni ba kao i ljudska bia... Genetika ti je to, imali su od koga da naue. Zar pas nije, tako kau, najverniji ovekov prijatelj, a? Neto tu nije u redu, ili mi, ili oni, iliti svi zajedno... stvarno, da stvarnije ne moe biti... No sam proveo u naizmeninim razmacima; jave, somnabule i sna. este zakljue i zaklinjanja da neu ii u kupovinu kod... neu vie davati otpatke sa trpeze... gleda u ta e se izroditi... znai, konano, ja sam kriv da su se kere isklale... moda i nisu, ko e ga znati... valjda je to bila samo uvertira, pred vee scensko delo... Dakako svi imaju pravo na... - Na ta blento? - postavih nadobudno pitanje. Pa na ivot... trebalo je podeliti svima jednako, pa iveti... moda i ivotinjariti... Jes!!! Yes, i ivotinjariti, jakako... svako za sebe... i fajront dravo. Jutro je. Kroz roletne budime nestani uperak svetlosti. Umor me pritisao. Da li da ustanem ili ne. uperak treperi, povetarac ga njie... Vreme je! Dii se oglodana mrcino, zapovedam reumatinom meteopati. Ceger u ruke pa pravac... Ne, nikako u Agroiv, ukoliko eli da... ma je.. mi se za ovaj ivot... Dii se! Konano ustajem. Uh ala seva, locnuh kolenom, i krenuh u kupatilo. Ogledalce, ogledalce... ko je naj, onako ba, naj naj na svetu... odgovorimi sustie sa prozora: Ti, ti, ti..., potom uh TRAS!!! Neko je pretravao ulicu, van peakog prelaza. Eto taze informacija za utu tampu... Jauk, cika, vrisak i ta ti nije sve bilo, do zavijanja sirene. Potsetie me, da me skleroza ne uvije u zaborav, da kupim novine... Jer, to ta nije objavljeno u njima, nije se ni dogodilo. Trei Svetski rat je u toku, blago nama, a nikako da ga primetimo... igraju se sa sitnim brojevima. Jue onoliko, danas ovoliko, sutra za jo toliko... Beinski majstore, kako ti deluje, hoe li se doi do jedne treine, sa ovakvim tempom... A? to se tie nas na Balkanu, mi smo upolovaeni. Ako treba ima nas, mogli bi smo vam i pomoi... Gde god vam zatreba, eto nas sas Vas... Bednik ree, pa utee... Siem sa treeg sprata, vidim obijenu bravicu na potanskom sanduetu, zakljuim nema nita: Pukovniku nema ko da pie. Bog e ga znati zato. Klimavim hodom, sada ve utabanom stazom na travnjaku, a po navici, krenem put Agroivinarnika. S kraja staze, tri lajava ugursuza, priterala cara do duvara. Nakostreena maorina uzverala se uz drvo, i na njemu svojstve nai, balansirajui na olinjaloj grani,
posmatra dokone zevzeke: uka, Kusorepog i krivonogog arova. Lave ne prestaje. Prilazim im, na blisko odstojanje. Raunam da e im odgovarati moja blagoglagoljiva kritika, ostavie maora na miru. Umilnim glasom, obojen razumom, zapoeh: Halo bre, ta vam to treba... Vas je troje, a on jedan. Upotrebih opsesivan vokabular. S poetka nisu me zarezivali, ni ko lanjski sneg. Nastavih u istom pravcu: Ba ste krelci... zar ne vidite da vas ne ia... ni pod razno... Uostalom, vaa mrnja je neosnovana. Da li vi shvatate da je on genetska greka, mogao je biti ak i Lav, a onda... onda bi vas pobrisao apom... uko, kao da me je razumeo, podvio je rep i napusti arenu. Ne prestajem, prethodni uspeh uli mi nadu: Zato ti Kusorepi - pritom ga fokusiram u oi - ne krene za ukom? Ne uini pravi, pravcati izbor... Jednostavno shvati da si poraen... i da to ne biva tek tako, bez promiljanja, a?. Kusorep, nakrivi njuku, uozbilji se, iako nevoljno, i postien sustie uka. Problem, sa kojim sam se susreo, ostaje i nadalje, ali su se injenice izmenile. Krivonogi je jo ee lajao, posebno kad su ga partneri, istomiljenici, ostavili na cedilu. Av..av..avav... bilo je sve jae, uestalije i gromkije. Obratih mu se: Sluaj ti arovino jedna! Ti si obian dukac, da ne kaem ulina dukela... Halo bre! Lajavi... zar ti nije dosta? Ti si obnevideo, maor je za tebe bog i batina, ima ak i ogrlicu od optinskog organa. Tebe krivonogog ne bi primili na na pasju akademiju... smiri se... lisiaru jedan... Neverovatno, razumeo je. Potom se okrenuo k meni, ozbiljno povreen, zajalao iz sve snage i udaljio se. Odahnuo sam. Priroda je odradila svoje. Potsetili su me na neke lajavce, koliko slinosti izmeu psa i oveka. Zaista, bilo je i previe ugursuza na sceni koja ivot znai.
Franja Straka, Srbija 2010
Satir je najopasnija kada je satiru! Satire is the most dangerous when is under the pressure/supressed!
Robert Mari
OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...09.2010

OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..09.2010
ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://issuu.com/osten/docs/osten_br._5_za_web
TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
http://www.totilist.si/
Prvi broj izaao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.
Janko Peternelj, Slovenia 2010
http://www.vecer.com/clanektot2010092105576755
EPP kandidatov
iroko odprte oi, polikana srajca, stroga preka, nasmeh od levega do desnega modrostnega zoba in z velikim fontom napisana obljuba. Ne, to ni oglas za nov pralni praek niti za nov sir pri najboljem sosedu. To so (skorajda e enitni) oglasi cvetk slovenske politine scene! Letonje litanije so e spisane, oltar je e sezidan in roni venec se guli v rokah novih kandidatov za upane. Koga bomo izvolili letos? Kdo ima dovolj (moganskega) stila za politino rdeo preprogo? Kdo ima dovolj velike roke, da bo zadonelo, ko bo udaril po obinski mizi? Kdo ima dovolj irok nasmeh, da bo naical nove stadione? In konno, se bo nael nekdo, ki si bo vljudno obrisal maslo z glave, preden bo vstopil v sejno sobo? Ponekod bo e najbolje na pisarnikem stolu pustiti prejnjega kandidata. e je vao obino spremenil v obljubljeno deelo, ni razloga, da mu ne bi podaljali roka trajanja. In seveda, e ste od predvolilnega golaa tiri leta nazaj odnesli kaj ve kot le polnelodec in piskajoega odzvanjanja v uesih. Komu torej predati ezlo obine? Koga okronati s proraunom, mu podariti venec iz potnih nalogov in ga spustiti na golorok boj s prihodnostjo? Naj zmaga tisti z najlepim in najbolj rejenim seznamom obljub in iveli bomo sreno do konca svojih dni ... Ali pa tudi ne! Monika Hrovat http://www.vecer.com/clanektot2010092105576759
http://www.vecer.com/clanektot2010092105576756
Fajferizmi: So lepe besede namenjene sitim ali lanim Slovencem?/ Po lovu na hvalo bo denarnica prazna./ Za pasivne opazovalce je vsaka mlaka vodnjak./ Karavana gre naprej, ciniki si manejo roke./ Zgodba o uspehu nas je dala na evelj. Tone Dodlek (http://www.vecer.com/clanektot2010092105576893)
Janja Raku, Slovenia 2010
ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST
KONKURS pod nazivom
Minus E-magazina pod nazivom I SATIRINA POZORNICA MaxMinus . Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee:
Za Najbolju knjigu: Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane MaxMinus magazina. Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU repub- njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus.
SATIRA JE ALTERNATIVA BEZUMLJU!
likama, cijeloj dijaspori i onima koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. Knjievna trilogija 2010.g. (Knjiga pjesama NEOTKANI SIZIF; Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 i/ili 00387 62 291 743), kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire. aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju krau biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop!
No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2010.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 2010.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. iri I SATIRINE POZORNICE IKION 2010 ine: 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Aleksandar otri iz Srbije, predsjedavajui za 2010.g. i lanovi: JasTekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com min Mrkalj iz Slovenije, Suno Kovaevi, Ekrem Maci i Sabahudin Hadiali iz Bosne i Hercegovine, Boban Mileti Bapsi iz Srbije i PeNagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! tar Pismestrovi iz Austrije. Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom izdanju MaxBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Knjiga pria ZEMLJA BEZ SVIJESTI i Knjiga aforizama NEDOVRENE DUE) objavljena od strane Izdavake kue DHIRA , Kusnacht, vajcarska, autora Sabahudina Hadialia koja je uspjeno promovirana irom Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Travnik, Bugojno, Donji Vakuf, Gorade) i, za sada, Srbija (Beograd i Novi Sad). Diploma u pdf. formatu. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije.
PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST
Ashmarin Stanislav Russia
Born in Russia 1937 A doctor, who since 1963 has been drawing comics continuously. Has won many prizes for his works in countries all around the world.
MaxMinus PJESME...
11 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! U laiku sumnju
Ivo Mijo Andri

BALKANSKI POLITIAR Nita na njemu nije vrsto Ni kosa Ni brada Ni ud Ni karakter Sve je rasuto na bezlinoj ravni Dijelovi i zavrtnji arafi i matice Sve zvei i klepee Kao folcika iz ezdesete Nita na njemu ne naginje skladu Ni pokret Ni pogled Ni slutnja Ni rije Ni smijeh Ni odanost Sve je zapreteno u vatru bez iskre U vodu bez kapi U smijeh bezoblian U put bez povratka
***
Da sve radi uzaludno. ***
Miodrag Jaki Samo jedno nije A to nema izvor. SRPSKI POLITIAR Nita na njemu ne odaje suvisle Vertikale nade niti crte lica. Ni nervozna utnja U vazduhu kule gradi, Ni smirena ljutnja. I sitima vodu vadi, Sve je pod kontrolom straha i A najvie ipak voli, ekanja Morsku vodu da posoli. Sve se oslikava na platnu bez boje U svemu ima neeg filozofskog Od magarca vunu strie, to naginje lai drevne skolastike. A u vetar prie nie, Nita u njemu nije omeeno I nikada ne okleva Ni psovka Gluvom pesmu da otpeva. Ni prijetnja Ni pasiji lave On jo nebu zvezde doda, Ni glas o odlasku Pere cigle, to je moda. Niti dolaenje. Taj nikada nee stati Sve je u neskladu Praznu slamu dok pomlati. Sve se raslojava Kao govor suncu Plivanju ui delfina, Na rubu prosinca. Jalov pos'o od davnina, I svima je posve udno,
obanin , kamiondija ...Ali , udni su putevi Gospodnji ?! Niti je on tako mislio, a jo manje metani sela ZAJEB i zemljoradnike zadruge "Svetla budunost". Elem, ivotije se kolovao , kolovao , kolovao ... i ikolovao...Posle mnogo, mnogo godina zavrio je nekako srednju poljoprivrednu kolu i doao je u zemljoradniku zadrugu "Svetla budunost" . Direktora Panteliju Ubavia upravo je istukla ena, jer ga je uhvatila na gomili sa dve (?) zadrugarke i poto mu je bila razbijena glava bio je na duem bolovanju, tako da je ivotije ni kriv, ni duan, odmah postavljen za direktora - jednoglasno !!! Znaju nai mudri seljaci da prepoznaju TALENAT ?! Zadruga je bila na glasu: mnogo obradivih povrina , mehanizacije , stoke naroito stoke ... raznorazne, ovakve i onakve...Prolo je godina, dve, bivi direktor Pantelija jo je bio na bolovanju, vidao je rane junake. A zadruga poe da propada iz premudrim seljacima neobjanjivih razloga...I odluie: ivotije Uvlaki mora da ide !!! Ali,
Nihad Mei River

Balada o nestanoj maini za ve Ve dugo mi je pranje vea u ludoj maini, koju je modern zvati perilica, doivljaj. Zaobada se i stremi slobodi Moram paziti da ne pobjegne, skupa s rubljem. Neto mislim lii ona na mene dosta. Stremim i ja slobodi, a ne mogu je dosei. Uvezan u samog sebe s njenou stoga pjevam o svojoj maini za ve.
Boban Mileti Bapsi

SELEKCIJA U prirodi postoji selekcija pozitivna ...mi smo otili i korak dalje ?! Pa da krenemo ispoetka, kako i dolikuje: ivotije Uvlaki bio je jedan sasvim ispodprosean deai, za koga su mnogi mislili , dok je bio u osnovnoj koli , da e postati sasvim ispodprosean : drvosea ,
poto je bio lan partije, komunistike partije, takvo je bilo vreme, ljigavci iz sela ZAJEB nisu smeli da uvrede ni njega, ni partiju. Odluie da ga predloe da "napreduje" i ode u gradski komitet ?! I bi tako ...I poto se Pantelija u meuvremenu vratio sa bolovanja, opet ivnu zadruga !!! I svi bejahu zadovoljni, a naroito stoka ?! Uskoro komitet, ej, bre komitet poe da propada ?! I odluie ljigavci iz komiteta: ivotije Uvlaki ide dalje, da nam svima svane - bie glavni na regionu... I opet ivnu komitet - ali poe da propada region ?! U meuvremenu u dravi se izdeavae krupne stvari: viepartijski sistem, stranke, ovo, ono...Ali narod celog regiona sve to doeka maksimalno spreman, i izglasae na prvim viestranakim izborima: ivotije Uvlaki e biti njihov poslanik u Skuptini ?! I bi tako...i ode ivotije - pravac u Skuptinu ?! "Tamo e, bre, Bog da ga zaboravi "- mislili su prepametni graani regiona, a naroito sela ZAJEB !!! Ima da im svane, a nisu mu se puno ni zamerili, ako ih se seti seti ... i ako pomogne, pomogne...ako ne, dovoljno je pomogao to je otiao gore u Skuptinu - to dalje to bolje ...da i njima svane !!! Ali, ne lezi vrae, ivotije Uvlaki postade PREMIJER ?! Sad svi propadamo ...
Petar Pismestrovi, Austrija 2010
O svemu u ovom utati-samo curo budi moja riba. About all I will be quite just, my dear gearl, be my fish! Abdurahman Halilovi Ahil
Aleksandar otri
IVOT I DRUGE SITNICE U socijalizmu su radnici i radnice bili drugovi i drugarice, a sad s njima niko nee da se drui. Postali su gospoda, a poto gospoda ne radi, i oni su ostali bez posla. U bivem sistemu radnici su bili klasa na vlasti. U periodu tranzicije klasirani su u drugu, pa i treu klasu. Nekada su zaposleni imali pravo na topli obrok, regres i trinaestu platu. Danas, takoe, imaju brojna prava, kao to su: pravo na otkaz, pravo na umanjenje plate, pravo na rad vikendom i praznicima, pravo na premetaj u drugi grad... Dodue, postoji i sada trinaesta plata. Neki za svoj redovan rad dobiju tek svaku trinaestu platu. U mrskoj prolosti zaposleni su za vernost preduzeu dobijali satove. Sada se u trinoj privredi, za pet, ili deset godina provedenih u firmi, mogu nadati i prvoj plati. U ranijem periodu, po preduzeima su zaposlenima, preko sindikata, deljene polutke. U ovo nae vreme, ne da nema polutki, nego, naalost, nema ni etvrtki. Fabrike su ranije na trite izbacivale nove proizvode, a sada izbacuju radnike. Sve je postalo demokratsko, pa je i nezaposlenost preneta na iroke narodne mase. Ministar nadlean za zapoljavanje kae da su nezaposleni sami krivi. Oni imaju ustavom zagarantovano pravo na rad, ali, oigledno, ne itaju ustav. S druge strane, sve manje ljudi trai posao. Svesni su da ga nee pronai. Zaposleni se od nezaposlenih razlikuju po tome to mogu da trajkuju. Radnici bi trajkovali jo vie, ali ne znaju protiv koga, jer nemaju pojma ko im je vlasnik. A i kada saznaju ko je zaista kupio njihovu cementaru, graevinsku firmu, ili poljoprivredno dobro, postavlja se pitanje, kako da idu pred sedite kompanije na Kajmanska, Maralska, Devianska i druga oforska ostrva? I dok se tajkuni bakare na ovim mondenskim ostrvima, radnicima je tako, kao da su na pustim ostrvima: bore se da preive! Jedan radnik pred penzijom, sa setom se sea svoje mladosti: - Nekada su kriminalci, od svih moguih ostrva, mogli da zavre samo na Golom otoku! Njegov kolega, a moj komija Rale Paji, kae da je prolo vreme bogatih trpeza: - Al' se nekad dobro jelo, a pogotovo za praznike. Ove nove praznike slavimo uz praziluk i prazne novanike. Sada tri praseta mogu da vidim samo u bajci. - to se ti buni? zaikava ga penzioner Ninko Ja jedem redovno. Ne proe sedmica, a da neto ne prezalogajim. Komija Rale mi, onda, ispria ta ga je nedavno pitao unuk Uro: - Deda, da li ti stvarno brine o naim zubima? - Zato me to pita? iznenadim se. - Pa, nisi nam kupio okoladu jo od prole godine. Neki zaposleni se u borbi za svoja prava odluuju za trajkove glau. Meutim, da bi skrenuli panju na sebe, nai ljudi ne bi trebalo da trajkuju glau, ve da neto pojedu. Nedavno je propao dugo najavljivani mar gladnih. Razlog: uesnici nisu mogli da se dre na nogama. Ima, meutim, i onih koji kau da je narodu sada bolje. Nego to e mu biti sutra. Bilo kako bilo, mi smo, po svim ekonomskim pokazateljima, srednje razvijena drava. Narod je najsiromaniji, ali su zato funkcioneri i tajkuni najbogatiji. Vlada se zbog toga ne brine, jer vreme je pokazalo da ovek bez hrane
moe da izdri sedam dana, a narod godinama! Vlast se i ne trudi da pripremi socijalni program, jer kontrolie programe svih televizija. Ministri se u medijima hvale: Ukinute su vize, otvorene su granice! Za najvei broj graana muka je, meutim, kako prei granicu siromatva?! Na jednoj od tih televizija nedavno sam uo da nam je standard otiao gore. Problem je jedino u tome, to smo mi graani ostali dole. Prosena plata od trista evra, postala je sitnica koja ivot znai. Predstavnici vlasti, preko TV-ekrana, narodu stalno poruuju da mora da bude spreman na odricanja. A narod bi se najradije odrekao upravo njih! Ovog meseca je jedan ministar na televiziji demantovao napise nekih novina da je bogatstvo stekao bavei se politikom. U pravu je, komentarisali su mnogi: - Nije se obogatio od politike, ve od kriminala! Za razliku od proletera, tajkuni svih fela su se ujedinili. Jedan od njih, koji dri lanac trgovina, doao je na originalnu ideju. Zaposleni su se stalno alili i kukali da imaju male plate, pa je on taj problem reio: Prestao je da ih plaa! A zaposleni u njegovoj kompaniji postali su finansijski geniji: preivljavaju bez para. Nema sumnje: zaposleni su dovedeni do prosjakog tapa. Pitanje je samo: da li e umeti da ga upotrebe?!
Gordana Vlaji
NA TRAVI - Smrt? Nitavna. Ne plaim je se. Izai emo u dvorite. Bie leto i bie zvezdana no. Rei u ti da gleda daleko. Onda u kleknuti kraj tvojih nogu i spustiu obraz na tvoja bosa stopala. Zaspau. I to je to. STRANA PRIA - Mama, je l spava? - Ne jo, sine. to pita? - A to je tata otiao? - Rekla sam ti, duo moja. Nekako... nismo se vie slagali. (Diu. Naizmenino namiu tamu svojim uznemirenim grudima.) - Bojim se mraka, mama. Mrak ima previe crnog. - P. Tu sam, tu sam, lepi moj. Spavaj. Daj da ti grejem tabanie, hladno je. (Diu. Naizmenino razgru tamu svojim grudima.) - Mama...? - Molim sine. - Hou da smo svi sve iz poetka. PROSIDBA - Hoe da se uda za mene? - Neu. - A za one pre si se udavala. Ona uti, sklanja pramen kose sa lica. - ta sam ja? Glindav?
Narodi koji nemaju istoriju pozivaju se na praistoriju.

The nations who have no history are calling up for the prehistoric period.
Miladin Beri
KONTROVERZE-SATIRA: MaxMinus objavljuje dopis koji je stigao do nas od Danice Mai, u subotu, 18.9.2010.g.
MaxMinus je 20.9.2010.g. izvrio izmjene u prva tri broja magazina na svim mjestima na kojima se pojavljuje ime koje potpisuje aforizam Danice Mai. MaxMinus has changed on 20.9.2010 on all places within magazine, the name who signed, instead Danica Mai, her aphorisms. All info: http://maxminus.weebly.com/kontroverze-satira.html
Ren BOUSCHET, France 2010
Aforizmi iz prva tri broja MaxMinus magazina koji su, na osnovu Zakona o autorskim pravima, vlasnitvo Danice Mai a potpisao ih je, u svoje ime, Aleksandar Mijalkovi (...obzirom da se i sama Danica Mai u svom dopisu pita ko je navedena osoba, dobro bi bilo da i ostale kolege pomognu u raskrinkavanju lica koje, literary saying, kraom, za vlastite potrebe, pokuava zloupotrijebiti satirinu scenu na prostorima Jugoistone Evrope...): MaxMinus broj 1 od 02.9.2010.g.: Predsednik ne moe sve da saslua. Pomoi e mu i policija. / Policija nikada ne bije na sva zvona. Dovoljno je da se crkveno zvono oglasi. / Pravda je kao nimfomanka. Niko da je zadovolji. MaxMinus broj 2 od 09.9.2010.g.: Srbija je jo uvek velika. Da bi mogla da udjekroz vrata EU mora biti smanjena. MaxMinus broj 3 od 16.9.2010.g.: Sirotinji dele savete. / Rat poinje boleu pojedinaca,a zavrava se masovnim umiranjem. U sluaju bilo kakve potrebe (zatita autorskih prava), MaxMinus magazin je sauvao prva izdanja u kojima se, umjesto Danice Mai, potpisuje Aleksandar Mijalkovi.
Vlast je pokrala glasove. Sad narod ne moe da peva.

The Government has robbed the voices. Now ,the people can not sing.
Savo Martinovi
Pomislili smo da Velika Srbija umire. Kad smo se primakli ona crkava od smijeha. We thought that Greater Serbia was dying. When we came near, she is dying of laughter. Ekrem Maci
Projekat su zajedno pokrenuli Zoran Mati Mazos i Sabahudin Hadiali, poetkom 2010.g. Zbog prerane smrti kolege i prijatelja Mazosa, projekat je samo prolongiran za kratak period ali e biti realiziran tokom 2011.g. Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.3.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje Eknjige do sredine 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com , odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.3.2011.g.
Pohvala kurvama. One su prve shvatile da se s potenjem mogu jebati. Praise pickup. They first realized that with honesty they can fuck. Zoran Bai
Upotrebu svinjskog mesa u ljudskoj ishrani treba hitno zabraniti. Ili legalizovati kanibalizam! The use of pork in the human diet should be promptly banned. Or legalize cannibalism! Miodrag Tasi
Ernest Buinski
ENE SU UKRAS SVIJETA Srean je onaj ko postane miljenik ena!
ene su ukras prirode. ene su ukras svijeta. ene su inspiracija za najljepa umjetnika djela. Njihova tijela su umjetnika djela. One su otimaice mukih srca. Bog je enu stvorio po svom obliju, jer i sam tvorac nije nikakav tvorac nego tvoriteljica - naime, i Bog je ena. itav svijet je prilagoen enama. Mukarci u tom svijetu ne slue niemu drugome do da udovoljavaju enama. Mukarci su robovi enskih prohtjeva. Oni bez ena ne mogu i zato im moraju udovoljavati. Za uzvarat dobijaju ono do ega im je najvie stalo. Ako *** im dovoljno ne udovoljavaju ene ih zanemare i prestaju davati to do ega je im je najvie stalo. Mukarci moraju davati sve od sebe da bi svojoj enki bili interesantni. Nikad ne smiju stagnirati. Moraju Ana Karabati napredovati u svakom pogledu. ene moraju imati povjerenja u svog muijaka zato muijak mora biti jak kao lav. Muijak mora biti FEMINIZAM zanimljiv i duhovit, on mora zasmijavati svoju enku zato osim lavovskog srca on mora imati i majmunske osobine. aa je leao sa ogromnim babarinon u zagrljaju sa teon juve. Izgledao je ko da ima i krepatitis i svinjsku i teleu i kokoju ali ene su najbitnija stvar na svijetu. Zbog ena se zavaaju usprkos tomu mu je mater tupila da se prestane folirat i upozoravala ga drave i vode ratovi. Zbog ena se zna desiti da se brat sa bratom da nos useknjiva o rukav a ne o lancune. On se trudija iz petnih ila razbrati. Sa enama ne valja biti u zavadi, jer kome ena neprijatelj dobavit bokal sa vinom ali nije uspija jer ga je pritezalo nazad. postane tom se dobro ne pie. Ako eni na ulj stane moe ti se desiti Proaputao je: Najdraa, suzo oka moga, ispuni mi posljednju elju u vee zlo no to ti ga sam avo moe prirediti. ena je u stanju da ime ljubavi i svega lijepoga izmeu nas... ne gledaj u betenu er ovjeku do te mjere razboli duu da mu dua do kraja ivota nikada ne bogati nisan jedini ja za to kriv, gledaj u me... u ove moje iskrene oi... zacijeli. Treba se uvati svaa sa enama. Najbitnija stvar u ivotu je preklinjem te... jo samo mi nalij ovu au, majlejdi eam milost vau, da sa enama bude prijatelj. ene se ne smiju tjerati ni na ta. Ako ih, oooj! ipak, i tjera na neto tjeraj ih na ono suprotno to eli jer e uraditi Mater mu je taman stala ulivat i rekla je naglas da uju i susidi upravo ono suprotno. To je ustaljena ema. Takorei aksiom. Nikada se da i ona ima srce, ali se aa taman u zao tren spremija upet useknit nos nije desilo da ena uradi onako kako mukarac od nje prieljkuje. to je navelo mater da vrisne i u panici stane potizat zastore na sigurno! Uvijek e uiniti neto suprotno i na svoju ruku, pa makar to neto bilo aa se malo ka tica kad je ugleda onu pinku na dnu ae i reka da toliko nelogino da je protiv svakog zdravog razuma. enama se ne neviruje da je toliko malo srca u onolikin prsima, na ta se mater smije nareivati. One ne vole biti podreene ak ni roenoj djeci. Sa debelo najidila jer je mislila da joj je prigovorija na liniju i tako, pa ga enama mora paljivo, polagano, njeno, ali nikako se ne smije je preventivno oinila po rebrima i potkoljenici sa araem peest puta. pretjerivati u njenostima, jer pretjeranu paljivost ene mogu Baba je veselo dodala: E, zete, zete! Dobija si grangrenu misto okarakterisati kao slabost. graevine! More li bit da jo nisi nauija kako triba postupat sa mojin pupoljkon?! Sa enama se mora pametno. U drutvu sa enom, ako eli da je fascinira, u svakom momentu mora razmiljati o hiljadu stvari. aa je svatija da mu nema spasa, ali junak se nikad ne predaje; Mora biti uglaen ali ne pretjerano ulickan, ubosti temu za priu ali ne to je aa proita u Kome zvono zvoni. Zvon-zvon! aa je nazva priati mnogo, biti paljiv ali ne izgubiti muevnost. Mora se drati plavi telefon. Dobar dan, gospodo, ja bi prijavija nasilje u obitelji... kao mukarac ali imati i neto enskoliko u sebi, sauvati smirenost ali Plavi mu je zavarija o smija: A vi ste jor? Ja san rtva!! A ko bi bija ne biti potpuno oputen i hladan. Ukratko, mora biti spreman na sve nasilnik? Moja supruga, tue me. A vaa supruga je... Moja supruga je ali ne smije oekivati nita. ene su u stanju da za samo par minuta komunistica! Ma dajte jor! Ni stare babe u Sinju se vie ne boje promjene hiljadu raspoloenja. U jednom momentu te mogu grliti i komunista, ustaju na misi i suprostavljaju se popima. Strah od izjavljivati ljubav a ve u drugom opaliti amarinu i nazvati komunizma je prevazien ak i u dijaspori. Ne budite tolika primitiva! majmunom. Sa enama se mora i polako i brzo zavisno od situacije. Da Mislija san feministica! bi mukarac znao kako u kojoj situaciji da se ponaa on mora imati Moja supruga je FEMINISTICA!!! jor, to je mnogo ozbiljan dosta prakse sa enama jer samo od teorije nema mnogo vajde. problem! Rado bih vam pomogao ali sam i sam kukavica. Zadnja me Iskustvo je mnogo bitno, ali i talenat. takva pritukla jer joj se mu kao tek u sigurnoj kui prokurva pa san ja Talentovan mukarac se zna prilagoditi enama. On u sebi ima bio kriv! Pa ti pomai sirotu! Ali evo van broj od egzorcista, istjerao je osobinu kameleona. Zna sutinu. Nikad ne omane. ovjek mora da mnoge komuniste...
bude roen sa ovakvom vjetinom. ene su zahtjevne i ovjeku zna biti muka od svih tih prenemaganja, ali to moramo shvatiti kao slatke muke. ene ne smijemo shvatati preozbiljno, jer ako ih shvatamo ozbiljno mogu si umisliti da su one neto zaista ozbiljno pa e se tako poeti i ponaati. Na ene je najbolje gledati kao na djecu. Davati im poklone kada to zasluuju i ne koriti ih pretjerano kada neto zgrijee, jer ako ih kori vie no to im se svia poee grijeiti iz inata. Od ena ne smijemo nita oekivati. One panjom i ljubavi obasipaju svog mukarca onda kada im se pojavi potreba za panjom i ljubavi i kada su raspoloene za to. Kada su nervozne najbolje je ne prilaziti im. ene su ukras svijeta zato ih moramo uvati. ene su majke zato ih moramo potovati. ene su enstvene zato ih moramo voljeti.
Kod nas ljudi u svadji ili iz kaprica poklanjaju neke svoje organe.Najee je to penis. Over here people in a quarrel or whim devote some of their organs. Most often it is...penis. Mitar Mitrovi
Mirjana Marinkovi
Karmen Velagi (MARIHUANA BLUES) DIRIGENTI I PROMAJA
Lulom mira mnogi diriira. U tu lulu punioci razni staju.
Nekima se puni diriabl, drugim samo naprave promaju.
THE UNITED NATIONS CORRESPONDENTS ASSOCIATION RANAN LURIE POLITICAL CARTOON AWARD AND THE UNITED NATIONS SOCIETY OF WRITERS & ARTISTS RANAN LURIE POLITICAL CARTOON AWARD for 2010 Invite political cartoonists of publications throughout the world to participate in THE RANAN LURIE POLITICAL CARTOON AWARD Competition For the Year 2010 *** The prizes are to be announced on December 15, 2010, and will be granted at The United Nations, New York. Thirteen (13) prizes will be granted in the presence of the Secretary General of the U.N., the Honorable Ban Kimoon. First prize, of $10,000.00 and a plaque, will be presented by Dr. Elie Wiesel, Nobel Laureate, Chairman of the Judging Committee. Second prize, of $5,000.00 and a plaque, will be presented by Giampaolo Pioli, President of the United Nations Correspondents Association. Third prize, of $3,000.00 and a plaque, will be awarded. Ten (10) honorable mentions, in the form of plaques, will be declared by Giampaolo Pioli, President of UNCA. All winning entries will be announced via the worldwide press. Rules for Exhibits: 1. Entries must be submitted in writing and addressed to THE UNITED NATIONS RANAN LURIE POLITICAL CARTOON AWARD, 25 Columbus Circle, Suite 63E, New York, NY, 10019, USA Entries for awards must be received on or before November 1, 2010, to cover work done in the year 2009/10, reflecting the importance of human dignity, mutual respect and friendship among nations, as well as economic consideration and environmental responsibilities towards each other. While cartoonists may send in what ever they please, the contest does not encourage maligning member nations or their leaders. Winning cartoons will be chosen for their ability to enhance, explain and even help direct the spirit and principles of the U.N. 2. Entries for these awards may be made by any professional individual, and should consist of political cartoons printed in any publication published anywhere, in any language. The entry must consist of a reproduction (only reproductions will be accepted!) of the cartoons, as published, with name of publication, language, and date included, accompanied by a newspaper reprint, and translated into English. Exhibits are limited to two cartoons per person. Reproductions must be presented measuring no larger than 9 x 12 inches. THE COMMITTEE requires that every entry conform to the stated limits and size before it can be given jury consideration. All exhibits should include a biography and picture of entrant, and be in English. 3. All materials including prize-winning exhibits become the property of THE UNITED NATIONS RANAN LURIE POLITICAL CARTOON AWARD COMMITTEE and will not be returned. Only copies (not originals!) will be accepted for consideration. All material may be used for promotional purposes, including but not limited to inclusion in a special United Nations albums and exhibits. The decisions of the judges are final and irrevocable. Radio emisija RADIA ZVRK iz Banja Luke koja se emituje ve deset godina na RTRS-u je dobila novi logo. estitamo kolegama i uredniku emisije RADIO ZVRK, naem lanu redakcije, Borislavu Mitroviu!
RICARDO RENDON The Outstanding Colombian caricaturist born in Rionegro-Antioquia (1894-1931), call "The Emperor" of the Cartoon. One of the most penetrating and fine Latin American humorists in the XX century, in their work the humor was satire, it was characterized especially by the political cartoon. Their cartoons were true x-rays of the facts and of the individuals. It was pioneer of the graphic publicity in Colombia. 16th RENDON INTERNATIONAL CARTOON FESTIVAL The deadline for entries is October 30 2010 The themes of the competition are Three: Theme 1. DEPENDENCE (The Dependence like situation of a person that not It can use for yes same. The political concept of Dependence is opposed to that of Independence. Dependence Emotional, Economic, Psychological dependence and everything what relates him). Theme 2. PERSONALITIE General Jose Maria CORDOVA, Illustrious of the Independence Acquaintance as the " Heroe of Ayacucho ", was the general antioqueno more emphasized during the period of Independence. (See biography and images www.cartoonrendon.com), And theme 3. Free. You can participate with cartoons in white and black or in color. The size of cartoons will not exceed 30 x 40 cms maximum. You can also participate in the competition with cartoons that have already been published or rewarded previously, all the presented cartoons will be original. Photographs, photocopies etc, will not be accepted, and the transport of the cartoons in charge of the participant. Participants are requested to send, together with their cartoons, a short curriculum vitae and a photograph. In the reverse of each cartoon he/she should go the name, surname, address, telephone number and country of origin of the participant. The selected Caricaturist will receive free a catalogue. The jury composed of Colombian and foreign cartoonists. The results will be announced in the month of December of 2010. The cartoons presented in the competition won't be returned. By filling in the entrance form attached, the participant declares and accepts in advance that (s)he has turned over the financial rights (s)he holds over the cartoon or cartoons vis--vis the public to Cartoonrendon without limitation on location, time period and number the intellectual property all rights for publication.(S)he agrees that Cartoonrendon may use such cartoons, exhibit them, keep them in its archives and publish them on the internet or through other media. The organization is reserved the right of exhibiting those works that he/ she understands they can attempt against individual or collective rights. The Participation in the competition supposes the entire acceptance and without reservations all the conditions. The Prizes : 1 Grand Prix Theme DEPENDENCE US 2.000 2 Prize Theme JOSE MARIA CORDOVA US 500 3 Prize Theme FREE US 600 4 Special Prizes offered by various institutions. Address : The works should be sent to : 17 FESTIVAL INTERNACIONAL DE CARICATURA Fernando Pica Palacio de la Cultura / Cr 50 # 48 - 05, Rionegro Antioquia COLOMBIA www.cartoonrendon.com info@cartoonrendon.com
Sabahudin Hadiali
Samoa
neto dueg nosa.
ovek ispred nje u dobu je oko etrdeset pet godina, visok je, irokih Pisac je osamljeno bie. Drutveno per se, ali osamljeno per tu. ramena, a na glavi ima kosu samo pored uiju. On trepe dok slua Uvijek se sjetim one uvene Warholove reenice kako svi imaju svojih sudijin autoritativni glas, a povremeno mu se pojavljuju tikovi na licu, petnaest minuta slave. Ostalo je samo ili ponavljanje ili gaenje bljeska naroito oko jagodica i na krajevima usana. groma koji nenadano bjee uspio razbiti melankoliju svakodnevnice. Zaista, svi ljudi na ovom svijetu su slavni. U trenutku nestanka. U - Vi ste prilikom predaje dokumenata za prijem na posao podnosili bljesku stapanja sa onostranom energijom koja se se Bogom zove. I lanu, ili nepotpunu dokumentaciju, i time ste komisiju i poslodavce znate na ta mislim, da ne nabrajam...Pisac, pak ima dvostruko dovodili u zabludu, to je kanjivo po Krivinom zakoniku sudija je optereenje. Unutar bljeska on bljeti. E, tu je problem. Pogotovo ako itala iz optunice i grafitnom olovkom udarala u zelene korice se radi o satiriaru. I znate na ta mislim, da ne nabrajam...Zaista delovodnika koji je leao na stolu. Optueni je za to vreme pogledom obuhvatio sudnicu, malu prostoriju samoa moe biti 'ebeno dosadna...I bljeti. u koju su kroz prozor sa gvozdenim reetkama padali kosi zraci kasnojesenjeg sunca. Kontroverze satirae - Poto tuilac ostaje pri svojim navodima, ta moete da kaete u Pitam se zaista kako je mogue prepisivati tue. Eto, i aforizme svoju odbranu? do optuenog je doao glas iza brda papira. prepisuju. Razumijem sluajnost nastalu zbog istovjetnosti prostorno- - Nemam ta da krijem. Lano sam se predstavljao, ali sam na to bio drutvenih okolnosti u kojima su kreirane, ali kada se prepiu primoran spremno je odgovorio optueni. kompletne reenice, e...tada zaista valja prozboriti koju. Ali biti - Ko vas je primorao? sudija se malo vie zainteresovala, jer za nju oprezan. Jer ta je historija/povijest/istorija do ponavljanje ve su ovakva suenja rutinska, svakodnevna stvar. vienog, mada samo umotanog u modernije, danas nano - tehnoloke - Na prvom mestu nevolja, a odmah zatim i ena, roditelji, najblii oblande. Deja vu je ivot sami. Ne treba se ljutiti na one to prepisuju. roaci... i onda je odjednom uutao. ak i aforizme. Valja ih samo aliti. Ne znaju jadni da moe kako hoe, ali ne moe do kada hoe. Osim ako nisi prepisiva (knjiga, Sudija je ponovo poela da trai neto u optunici, pa kada je pronala eseja, pjesama, pria, aforizama) sa prostora Balkana. Prepisivai su deo koji je obeleila crvenom bojom, prekinula je neprijatnu tiinu. kao politiari nai koji nam non-stop ispiru modane vijuge sa ciljem da vjerujemo njima a ne svojim oima. Moda ipak prepisivai ne - U nameri da doete na visok poloaj, radili ste na skelama kao postoje. Postoje samo klonirani oblici ljudskog uma. Koji uu u um pomoni graevinski radnik u preduzeu Trudbenik, na poslovima drugoga. Pa on napie aforizam. Ali tui. Jer u njemu nita nema - dodavanja cigli i meanja maltera, iako nemate zavrenu, ni srednju, a nekmoli viu graevinsku kolu. Na taj nain ste u periodu od tri Mislimo na um. Prepisivaki. meseca protivpravno stekli est stotina evra i oko pedeset evra u hrani. Zatim ste, elei da dograbite dobro plaen posao u hladovini, radili Kako je lijepo biti... kao drvosea i izvlaili balvane iz ume, a niste kvalifikovani za to, jer Slobodan od pameti. I vjerovati da neto moe promijeniti nemate zavrenu drvo-preraivaku kolu sudija je zastala da svojim djelovanjem. Kako umjetnikim tako i drutvenim. No, iza tebe daktilografkinja otkuca u zapisnik to to je prethodno izgovorila. ostae samo sjeanje da si bio neko ko je pokuao i ostao na tome. Tako ste nastavila je poto je otpila gutljaj kafe - drutveno Svijet u kojem ivimo je jedan. Samo se razvija (da li?) u smjeru svoga preduzee, dravni budet i iru drutvenu zajednicu otetili za vie od nestanka. A mi mali ljudi, insekti civilizacije izgubljenih srca (oh, to pet stotina evra u periodu jul-avgust prole godine. Posle okretanja volim ovo..) i dalje smo uvjereni kako Teorije zavjere ne postoje. Ali, papira spojenih heftalicom, sudija se zaustavila na jo jednoj brate dragi, itekako djeluju. I kada na sijelima po Sarajevu vrhovni obeleenoj stranici: - Ovde pie da ste bez odgovarajue diplome, poglavar Islamske zajednice vazi kako on moda nee doekati, ali je zahvaljujui vezama u podzemlju radili i kao jamski radnik u rudniku, njegova borba za Islamsku BiH...ili kada u SANU u Beogradu i dalje a zatim ste, koristei nebudnost odgovornih u firmi, bez strunih crtaju granice Virovitica-Karlobag... ili kada zagrebaki deki kiflom kvalifikacija, radili kao stakloduva. Aha, evo ovde pie predstavnica obuhvataju srcoliku zemlju kojom hodim govorei kako su muslimani zakona pratila je prstom redove u pasusu - otkriveno je i da ste se hrvatsko cvijee. A bivi komunisti lupaju na vrata govorei kako je zloupotrebom dokumenata dokopali poloaja, tik do visoke pei u socijaldemokratija jedini izlaz, jer moemo ponovo zajedno praviti iz elezari, te da ni za to nemate potrebne kvalifikacije. Optueni je stajao i nervozno pocupkivao, jer se prvi put naao pred licem pravde. blata...blato. Elem, zaista je lijepo biti...slobodan od pameti. Ovo naoh u potanskom sanduetu, Anno domini 2010, dana - Utvreno je istragom i da ste bili na elu organizovane zloinake grupe iji su pripadnici bez odgovarajue strune spreme skupljali 23-eg, mjeseca devetog, na moj roendan. Kao estitku. Ko je napisa, pueve i brali borovnice, divlje jagode i peurke sudija je zavrila nanu li mu naninu...kada ga se samo doepam?! citiranje optunice. - Nae drutvo je odluno da ovakvim mahinacijama i zloupotrebama stane na put. Vi ste se lano predstavljali i pribavili materijalnu korist. A i priznali ste krivino delo. Dakle, sve je jasno. Proglaavam vas krivim i osuujem, a oteavajua okolnost je to ste vi po formalnom LANO PREDSTAVLjANjE obrazovanju lekar specijalista, dodue, dvanaest godina bez posla u - Optueni, stavlja vam se na teret falsifikovanje dokumenata i lano struci. predstavljanje, a u cilju sticanja materijalne koristi zapoela je proces sudija od blizu ezdeset godina, odevena u crno, s naoarima na vrhu
***
Aleksandar otri
Mirjana Grbac Pismestrovi

HRVATSKI ZA MENADERE Zapad je oduvijek za nas s juga predstavljao zemlju snova. A mene ba potrefila ta srea da su tu zateknem! Mogunosti su beskrajne samo treba pronai rupu na tritu ... I pronala sam je...Ovdanji se menaderi potrgae od sklapanja poslovnih ugovora po hrvatskoj obali , a ne znaju na jezik. Pa ako progovore koju po naki, odmah e biti simpatiniji. Na tu kartu sam zaigrala kad sam poela nuditi svoje usluge. Napravila sam tako dobar oglas u novinama da sam se skoro sama na njega javila. Jednog jutra javi se neki muki glas. Dobar dan! Zovem u vezi vaeg oglasa, vi dajete poduku iz hrvatskog... ula sam s druge strane mobitela. Skoro mi je ispao iz ruke... Da... rekla sam uzbueno, ali Sam se uspjela smiriti. Ja radim neke poslove sa Hrvatskom pa bih volio nauiti par rijei... Da... rakla sam ponovno. Moete li u etvrtak u devet doi u moj ured... Da... nastavila sam elokventno. Uspjela sam doi k sebi taman toliko da ga pitam za adresu. Odmah sam otrala pred ogledalo i nataknula si naoale da vidim kakav dojam ostavljam kao uiteljica. No, imala sam ozbiljnijih briga. Nikada nisam u ivotu ni planirala biti uiteljica. A sada vie nemam kuda. Prevrnula sam kunu zalihu knjiga i pronala neke djeje udbenike koje sam kupila da mi djeca u tuini ne zaborave materinji jezik. Ali kako se ipak radi o odraslome menaderu, odluila sam za etvrtak pripremiti prezentaciju vlastite metode. Za razliku od mene, moj budui uenik ne zna nita, pa sam tako ja uvijek u prednosti. Pripremila sam jednu mapu s dijalozima u tipinim situacijama, sve dekorirano sliicama iz asopisa. Ponijela sam i slikovni rijenik za djecu, nekoliko hrvatskih asopisa iz podruja tehnike te kartu Hrvatske da se ovjek bolje snalazi u prostoru. Namjeravala sam uzeti jedan drveni globus koji mi inae slui za dekoraciju u dnevnom boravku, ali sam ionako imala previe stvari. Kad sam se u etvrtak u devet pojavila s nastavnim materijalom na vratima njegova ureda, siroti je ovjek pomislio da sam se doselila! Na prvome satu nauila sam ga pozdravljati sa dobar dan! i taj smo ritual uvijek ponavljali na poetku i na kraju teaja... on je to tako brzo i dobro savladao da nisam imala srca muiti ga sa dovienja. Uostalom, nije lako strancu izgovoriti . Zato smo prvi sat uglavnom gledali sliice iz slikovnog rijenika. Odmah je prepoznao ovcu i sav sretan rekao janjetina! Izgovor njima stranih slova ,, , , , d, lj i nj koja ne postoje u njemakome jeziku ostavila sam za drugu lekciju. Moram priznati da se zaista trudio. Potroio je dva paketa papirnih maramica dok je brisao posljedice pravilnoga izgovora. Da ga ne demoraliziram na samom poetku ubacila sam internacionalne rijei, pa mu se odmah vratila volja za uenjem. Dobro je napredovao. Bila sam jako ponosna i na njega i na svoju metodu. ak sam se i preporuila njegovim poslovnim partnerima u Austriji. Jednog ponedjeljka ulazim u njegov ured i pozdravljam. Dobro jutro! Dobro jutro! kae on. Kako ste? pitam.
Ne dobro! odgovori moj uenik. Jeste li prehlaeni? pitam na hrvatskom. Vidim da brie nos. Ne razumije. To jo nismo uili. Odmah sam mu predloila da naui dijelove tijela. Ako ga, ne daj Boe, u Hrvatskoj zaboli zub. Izvadila sam ilustraciju koja je predstavljala ovjeje tijelo. To je glava. kaem ja i pokazujem. On ponovi: To je glava. To je vrat To je vrat ponovi on. To su ruke To su ruke on ponovi, ali me odmah pita na njemakom: Zato ste rekli su, a za glavu i vrat ste rekli je?, Super, sam je uoio razliku izmeu jednine i mnoine. A nisam ni spominjala gramatiku! Kod dijelova tijela koji su u paru kaemo to su ruke, to su noge, to su ui, to su zubi...to je mnoina. Nastavljamo lekciju. To je trbuh To je trbuh, ponavlja moj uenik. To je koljeno To je koljeno To su lea Zato su to lea? usprotivi se zbunjeno moj student. Ima samo jedan lea! Pazite, kako da vam to objasnim, zamislila sam se i sama lea su sastavljena od puno rebara i dvije lopatine kosti, a sve je to presvueno jednom koom. Zato je to mnoina iako djeluje kao da je jedan dio tijela. Moj menader me gleda zbunjeno i ponavlja: To su lea, to su lea! pa odjednom pita: A moe to su dva lea? Ne, nego dvoja lea! objanjavam. To je teko, ree moj uenik. Vi samo nauite to su lea i nee biti problema! uvjeravam ga. Ponavljamo lekciju i pokazujemo na sebi. To je glava, to je ruka, to su lea, to je trbuh, to je noga... Da nas netko vidi kroz staklo iz susjednoga ureda, mislio bi da drim teaj za gluhonijeme. Slijedeu lekciju posvetili smo glagolu boljeti. To nije obian glagol kao raditi, plivati ili jesti, nego povratni glagol boli me, a to on nikako nije razumio. Zato sam povezala teoriju i praksu. Pazite, kad doete kod lijenika, on vas pita to vas boli?, a vi odgovarate. Boli me zub! i tako dalje. Sad emo vjebati sa tim glagolom i dijelovima tijela koje smo ve nauili... Moj student potvrdno klima glavom. to vas boli? postavljam pitanje i pokazujem na glavu. Boli me...glava! odgovori moj student. Bravo! Idemo dalje... bodrim ga. Vidim da brzo kopa... to vas boli? pitam dalje. Pokazujem na vrat. Boli me .... ...v...v...vra... pomaem mu. Vrat! kae on. Cijelu reenicu. to vas boli? Boli me vrat! Odlino! Boli me lea! ree ponosno moj menader. E nije tono, ispravno se kae, bole me lea! Glagol se mijenja u mnoini. Moj student me gleda. Djeluje mi pomalo oajno. A ja nastavljam... Na primjer bole me zubi ili bole me ruke ili bole me ui... Idemo to ponoviti... Znate to, gospoo uiteljice, jel bi mi mogli neto drugo uiti, mene od ovoga ve sve boli...!?
Robert Mari
PUENJE ZDRAVSTVA
Ne ti meni tu puit, Cvita! Zna da je Vlada uvela nula posto puenje, a ti meni tu... vikao je doli isprid ulaza Jozo pandurija na Cvitu profesionalku. A ona na njega, da neu ja...muml...muml...tebi puit ni da plati, ka ta je Mate mummlmumlljap, ljap platija Je li tako, Mate? A Mate podigao gae, zakopao lic i da nita, ja, ja, jaaaaaa, jaaaajmeee, priladit u se, ja s ovin neman nikakve veze, Jozo, inae ne puin i... I otrao u nepoznatom prascu. Ona, da evo na, potira si mi muteriju, a jadan je dobija mentalno zaostalu plau nakon pet miseci i tija se poastit, jer da se s njom moe jedino jebat. I...di je sad naa premijer liga nala zabranit puenje, a ta ga nije zabranila prije osam ili esnaest godina, jer sad smo ve svi popuili, pa nemamo ni za duvan i kako onda neemo puit, a! Kako neemo puuuiiittt!!! Di je bila kad su majmuni gulili bananu, a? Jozo pandur, da koji majmuni? A Cvita, da oni ta su oko njih gorile. A on, da se ne razumi u ivotinjsko carstvo i ta sad to ima veze s puenjem, je li ti to mene, Cvita, provocira? Ona, da sa vidit kad doe moj Makro. On, da koji Makro, oli ti se mu ne zove Marko. A je, ali se prikrstija, tako je popularnije i bolje za posal To je sad trendi, a nabavija je i palicu za reket, nek se vidi ko je faca. A Jozo pandur, da zar se reketom ne igra tenis. Cvita, da reketom se igra tenis, ali se palicom igra reket, glupane neupueni. Aj, bii, evo mi muterija, ne mi sad i ovoga potirat i... I zato nam zdravstvo pui, ako je ve puenje nezdravo, a?! Trebali bismo svi puit ovako, pa je to i zdravije, a i otvorit e se nova radna mjesta za narod koji moe stegnit kai jedino oko vrata i beljit se okolo na situaciju Onda sam se s balkona izderao doli na Jozu: - Aj, pusti svit nek pui, ionako je reeno da e radnici svrit na ulici. A Jozo pandur me potegao satom sa ruke, jer mu se to prvo nalo. Vidi koji lipi Crolex, rekao sam Zakonitoj. Ona, da to ti je to, odakle ti sad to? A policijski sat. Dobili smo policijski sat. Zakonita poela urlikat: Ljuuudiii! Malo nam je puenja, jo nam evo i policijski saaat! Pa ta je ovo dolooo! Skoio sam joj za vrat i stegnuo je da ne urlie, pa je malo pala i izgubila domoljubnu podsvijest. Puenje se nastavlja. ***
Vladimir Bulatovi
BLOKOVSKO TRCANJE Gledam dananje klince ispred moje zgrade: dre u rukama rekete za tenis, vee od njih samih, i koristei mo imaginacije igraju odluujui me- finale za prvaka sveta! Zapravo, to je tzv. blokovska improvizacija tenisa: dva kvadrata na etelitu uz samu zgradu, koji predstavljaju igralite, linija izmeu kvadrata kao zamiljena mreica, i stvarna, a opet zamiljena, publika, tj. drugovi koji ne prestaju sa navijanjem ak ni za vreme odigravanja samog poena. Sudije su sami igrai, a najvei je sudija baba koja jede decu, naziv dobila po svom stranom izgledu i izraenoj ljubavi prema deurliji. ivi na prizemlju, dakle tik uz sam teren. Najee presuuje prekidanjem mea jer ne moe od buke da prati sednicu parlamenta na svom tv-u! Prekid pravi uz uzvik i avoli mali, i uz po koju psovku, mada je dovoljno da samo promoli svoju glavu, kojom dominira ogroman i grbav nos, kroz svoj prozor, pa da se teniseri daju u beaniju sa kockica. Pade mi na um da svako vreme nosi neku svoju babu koja jede malu decu! U moje vreme taj epitet je nosila dostojanstveno gospoa
ljivi. Imala je isti onakav grbav nos kao gore spomenuta bakica. ljivika nas je progonila godinama. Naravno, ivela je u prizemlju, kao to to ine sve nemani irom blokova. Mada, razlog zbog kojeg je ona nas uhodila bio je sasvim drugaiji od tenisa ili fudbala npr. Kao klinci upranjavali smo zabavu tzv. trcanje, odnosno pljuvanje kroz prednje zube, iz kojeg su se , evolutivnim putem, razvile i druge popularne discipline, kao pluvanje u dalj iz skoka u vis, i pljuvanje u dalj sa ljuljake! Meutim, trcanje je ostalo najpopularnije, skoro stvar prestia meu klincima. Onaj koji je najbolje trcao bio je heroj i faca u drutvu, a onaj koji to nije znao bio je nepoeljan. Deko po nadimku Zuba bio je na heroj. Zuba je trcao najbolje od svih. Za to je mogao da zahvali majci prirodi koja mu je podarila ogromno zubalo, i idealan razmak meu prednjim zubima. Bio je kao stvoren za trcanje. Svi ostali, a bilo nas je dvanestorica, mesecima smo se upinjali i naporno trenirali, pljuvavi gde smo stigli, ne bismo li sustigli neprikosnovenog Zubu! Pljuvali smo svuda: po liftovima, na stepenitu u zgradi, na ulici, u dvoritu kole, u kolskom wc-u, pa ak i u samoj uionici, najee u zadnjim klupama! Ipak, najvie smo voleli da trcamo u ulazu zgrade! Poreamo se po stepenitu i pljujemo dok ne dehidriramo, to se nije nikada desilo jer bi nas u tome uvek spreila gospoa ljivi. Izletela bi, ustrim pokretima njenog korpulentnog tela na kojem su dominirale ogromne grudi, vee od svih nas dvanestorice zajedno, na vrata od ulaza u zgradu, drei u rukama pun lavor vrele vode, i uz gomilu psovki nas oterala za nekoliko sekundi! Lavor je bio namenjen za ienje barica koje smo ostavljali po celom stepenitu! Oboavali smo uzbuenje koje je nosilo sa sobom beanje od ljivike, pa smo se uvek vraali na mesto zloina, a ona bi nas uvek oterala po istom scenariju, pa zatim istila za nama. ljivika je bila veoma preduzimljiva gospoa! Naime, zahvaljujui njoj i naoj zabavi moj ulaz je dobio stalno osvetljenje, zatim, vrata sa bravom koja se automatski zatvaraju, a ak je bio u razmatranju i video nadzor, ali ga je u to vreme imao jedino gospodin Blejk iz Dinastije.alila se ljivika i kod naih roditelja, pa sam najtee batine dobio ba njoj zahvaljujui. Ipak, sve to nas nije spreavalo da se i dalje okupljamo i trcamo, ljiviki u inat! Vremenom smo porasli. Zuba je postao Goran, a mnogi su se preselili iz bloka. Nas nekolicina smo nastavili da se druimo do danas. Gospoa ljivi ne ivi vie u mom ulazu. Vremena su se ipak malo promenila, jer u prizemljima vie ne ive samo nemani. Eto, ba pre neki dan se doselila neka porodica sa dvoje male dece, da ivi u
stanu gde je ivela sama gospoa ljivi. Proe tako neko vreme, kad, zovne me ortak Sima da mi kae da ga je zvao Racko, jedan od onih za koje nismo uli nita
godinama, da mu kae da nam prenese kako je ljivika umrla, pa bi bio red da napiemo neku itulju. To smo i uinili. Pisalo je: Gospoi ljivi, poslednji pozdrav od ortaka iz Bloka 44! Mogao sam samo da pretpostavim ko je sastavljao tekst, s obzirom da je iz samog teksta ispalo kako je ljivika imala ortake! Neverovatno! Crni humor bez namere da to bude! No kako bilo, ljivikina smrt nas je opet okupila zajedno. Video sam sve moje drugove na jednom mestu posle dvadeset godina! Veinu nisam prepoznao jer su se mnogo fiziki promenili. Sve ih je krasio manjak kose na njihovim glavama, ili strunije reeno:oelavili su, ali ne ba svi! Lepo je bilo evocirati zajednike uspomene, pogotovo one vezane za znate ve koju disciplinu(!), a prosto neopisivo zabavno zbijati ale na raun Gorana-Zube koji je sastavljao tekst itulje! Dakle, ima stvari koje se nisu promenile, jer Zuba je i dalje na junak!
20 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH
Bio sam...
Bio sam gotov da se obraunam sa diktatorom,a onda sam se saalio nad sobom. (Baljak Aleksandar) Bio sam kod kuma na slavi. Peenje je bilo boije! (Milojevi Dejan) Bio sam kod lekara. Sada sam zdraviji za osamdeset evra. (Otaevi ore) Bio sam na knjievnoj veeri. Najbolje je bilo peenje. (Simi Slobodan) Bio sam na tritu rada. Bagatela. (Tumari Mia M.) Bio sam pred stranim sudom. Caruju mito i korupcija. (Tumari Mia M.) Bio sam u zoolokom vrtu. Kad su me videli, majmuni su se oduevili. (Popovi Zoran T.) Bio sam u policiji zbog mita. Ali poto tamo nije bilo nikog gurnuo sam koverat ispod vrata. (Stoi Miodrag) Bio sam veliki optimista vjerujui da emo jesti korijenje, ali nakon brutalne sjee ume mome pesimizmu nema kraja. (Maci Ekrem) Bio sam i ja u prvim redovima. Sreen i dotjeran. (Marku Boidar) Bio sam i ranije opozicionar. Nisam se slagao sa svojim postupcima u vladajuoj partiji. (otri Aleksandar) Bio sam joj prva ljubav. S onima pre mene se seksala za pare, bez ljubavi! (Pei Nikola .) Bio sam joj prvi poslije prvog. to e rei, dvadeset i osmi. (Buinski Ernest) Bio sam joj prvi, ali su me mnogi prestigli. (Baljak Aleksandar) Bio sam ljut na oca zbog njegovih politikih ubeenja. Na mene, izgleda, nee imati ko da bude ljut zahvaljujui novom porezu na pelene. (Toi Saa) Bio sam na donatorskoj veeri. Jo kada bi mi neko donirao doruak i ruak. (otri Aleksandar) Bio sam na informativnom razgovoru ali,vjerujte, nita nijesam doznao! (Koprivica Dragan) Bio sam na informativnom razgovoru, ali njima nije do dijaloga. (Milojevi Dejan) Bio sam na informativnom razgovoru. Nema nita novo. (Doderovi Zoran) Bio sam na informativnom razgovoru. Trajao je nekoliko godina. (ergovi Rade) Bio sam na hipodromu. Konj na koga sam se kladio sedeo je u sveanoj loi. (Todorov Milan) Bio sam prvi na rang listi za posao. A, onda su odluili da okrenu list. (Rajkovi Veljko) Bio sam sa ljudoderima na isti sto. Jeli su me rukama. (Tolevski Vasil) Bio sam sa njom zbog viih ciljeva dok nisam napipao nie. (Koji Stevan) Bio sam toliko slobodan, da sam odluio da vam se obratim. Pie Srbin iz Hrvatske rodbini u Srbiji. (Bogdanovi Bojan) Bio sam u policiji i popio batine. Kua asti! (Nestorovi Ninus)
Bila je to...
Bila je to kolektivna nesrea. Sad e doi do izraaja line sposobnosti! (Mihajlovi Darko) Bila je to ljubav na prvi pogled. Ali, nakon vjenanja, su ustanovili da je on bio kratkovid, a ona dalekovida. (Petan arko) Bila je to tako duboka misao da nikada nije ugledala svjetlo dana. (Petan arko) Bila jednom jedna Jugoslavija. Kakva Jugoslavija? Strana Jugoslavija! (Milenkovi Vladica Vlaje) Bila je prema meni hladna sve dok je nisam poeo lizati kao sladoled. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Bila je tako stidljiva da se nije ni skidala sama! (Kaniaj Pajo) Bila je to kurtoazna poseta. A onda sam izaao iz samoposluge. (Otaevi ore) Bila je to osjeajna ena - drhtala je osjeajui ga. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Bila je to platonska ljubav, a onda je neki avo uao u nas... (Mateji Dragan) Bila je to platonska ljubav: stalno joj je priao o Sokratu. (Ribar Branislav) Bila je to proirena sednica poslanici su se potukli u holu skuptine ! (Martinovi Slaan)
Gianluca Constantini, Italia 2010
Draen Jergovi, Hrvatska 2010
21 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Borislav Mitrovi JA NE POSTOJIM Traio sam sebe vie puta na raznim mjestima, i nigdje me nije bilo.Nepostojei sam u svojoj fabrici, nema me u banci gdje sam podizao poteno zaraenu platu.Ne viaju me u kafani, a ni za volanom kola me nema.Iao sam na buvljak da provjerim postojim li tamo, ali mi rekoe da me nisu vidjeli nekoliko mjeseci.U bioskopu niko me nije primjetio,ak ni na fudbalskoj utakmici.U prodavnici su zaboravili kako izgledam.Potvrdie da me nema na plai, kao ni u banji.Pitam mesara kad sam zadnji put navraao, kae prije dvije godine.Nisu me vidjeli ni u pozoritu.Pa zar je mogue da me nema ni u redu pred kioskom za loto? Zato odem u optinu da se odjavim, i prijavim kao nepostojei.Objasnie da to nije mogue, jer se nalazim na birakom spisku.A kada u biti tamo gdje se ivi normalnim ivotom, nisu znali rei!Joj, sve im po...spisku! *** blagajni! -Mala, stoj doma. Dosta si radila za danas! Iden ja u butigu ovi put, a ti Roji odnesi ovih 10 deka frankove kave ta krue ve 15 godina po susidstvu!Tako se Dora rijeila maehe i otila na roendan te je itavu veer plesala sa malim Rojem.
*** Gordana Vlaji

SUSRET sve i da neko neuk a lakoveran pomisli da Bog nosi cipele svejedno ne moe oekivati da e u nekoj tihoj ulici uti bat njegovih potpetica ili da e ga sresti nasred neke peacima zakrene ulice da e se maltene sudariti sa njim dok u urbi vue dete za ruku jer opet kasni u kolu mislim ne moe oekivati da e mu Bog stati na nogu a onda mu se dugo i milostivo izvinjavati i kao to je susret i na taj susret se eka i posle e ivot biti laki i sve i da neko neuk a lakoveran pomisli da Bog ne postoji treba mu rei da nee sresti Oca dok urei zuri i broji trotoarske ploe iji se broj poklapa sa brojem valute koja mu manjka do sree Gospoda sree onaj ko ume da gleda
Igor Smirnov, Russia 2010
Ana Karabati
HRABRA DORA Dora taman stavlja Pepeljugu u dvd, kad... -Dora!!! DORAAAAAAAA! Di si Dora, duo maehina? Aj, aj dii se, ta si zasila? Tribala si srio ve izvadit domovnicu, rodni list i potvrdu od zubara o valjanosti zubi ako oe da te upien u kolu. Onda aj u Keruma kupit kruva, tablete za komarce, litru blatine, i one sa krilcima. Onda aj po uputnicu za u okuliste ako oe gledat kako triba a ako oe vie ikad vozit biciklu, aj u vulkanizera da ti napumpa gume. Onda aj u postolara da ti proiri sandale jerbo neman love za nove, i ako to sve stigne napravit do pet popodne onda aj na roendan kod maloga Roje, ali kupi malome neki poklon prije. -Ali draga meehice, ja to neu sve sti napravit do pet i nemam novaca za poklon malome Roji i plus nemam ta ni obu. -A ta da ti kaen? Pomo e ti dobra vila hihihi. Eto, tako ti je i ova tvoja Pepeljuga dobro prola u ivotu jer je bila vridna i puno je radila, zna. Dora uvia da nee sti sve napravit do pet i pokuava odmah dozvat vilu. Prvo se oblai u iskidanu robu, ka i pepeljuga. eka dobru vilu. Vila se ne pojavljuje. Onda Dora malo ka pusti suzu i pokoji cijuk, glumi da plae, ka i pepeljuga. Vila se opet ne pojavljuje. Pa malo i zareve. Nita! Dora pome plakat zapravo, ali od vile jo uvijek ni traga ni glasa. Dora shvaa da od Vile nee bit nita ako sama neto ne poduzme. I tup!! -Ala, jebate, ta se zasvitlilo. Koja guva isprid Keruma. Doa je Kerum osobno i dijeli milost svakome ko prie
On je prevodilac. Prepjevao je Internacionalu u Nacionalu!

He is the translator. He adapted Internacional into Nacional!
Ladislav Babi
MaxMinus aforizmi...
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
22
Abdurahman Halilovi Ahil

to je stekao preko noi-danima je krao. S ponosom se popela...na diku. Dravne tajne kod nas su popularne-svako za njih zna. Dokazala je da je koza-nabacila se tom ovnu. Moj kolega pisac napisao je svoju novu knjigu-sad pie moju. Proao je autom kroz crveno-i jo farba policiju. A kad smo se otvorili prema svijetu-vidjelo se koliko su nam bolesni unutranji organi.
Kad su radnici izbaeni iz fabrika,ekonomska kriza dobila je na teini!
Pas mi je bez pedigrea. I ja sam iz mjeovitog braka. ***
Njemu je svaki dan Boi,jer zna kojem Bogu Miladin Beri se treba moliti! Satiru ne piem u bilo koje doba dana nego tek kad mi mrak padne na oi. Nisu sve budale u ludnici, ve samo oni koji se mogu izlijeiti! Ovi novi fakulteti se jedino ne mogu zavriti ako studenta zadesi smrtni sluaj. Pa ta ako sam primio mito? Koristiu ga za moralnu obnovu! Konano je dobio krov nad glavom. iv je sahranjen. *** I nakon prljavog posla je potreban ist raun. Cilj nam je bio besklasno, a ne beasno drutvo. Izmeu Venerinog brijega i Silikonskih brda nalazi se pupak. Mislila je da je sve igra, sve dok nije nastupila predigra. Odkad smo na fukultete uveli "Bolonju" dobili smo "Siciliju". ***
*** Boban Mileti Bapsi

U demokratiji moe da laje kao pas - ali ne moe da jede kao pas ?!
Ekrem Maci
Imam sumnjivu prolost. Sumnjam da sam ivio. Naa sloboda govora: Izgovori rije pa pljune, izgovori drugu rije pa opsuje, izgovori treu rije pa zaprijeti Ostali smo bez neprijatelja. Svi su nas izdali. Legalizacija prostitucije? Politiki da. Govori engleski misli politiki. Ja sam patriota. Ustajem na himnu pijetla. Sve planski rade. Gledaju u dlan. Bosni i Hercegovina je nezavisna drava jo od vremena humanitarne pomoi. Potovani birai. Pred vama je budunost, a ispred mene je moja prolost. ****
*** Borislav Mitrovi

Najtee je ui u trag onima,koji nas vode! Politika je unosan posao. Kriminal takorei. Pametni su otili u inostranstvo,a budale godinama ekaju ukidanje viza! Na televiziji je sve vie golotinje, a sve manje gole istine. avo je kupio sve ulaznice za raj.I na onom svijetu eka nas pakao! Opljuni sve, pa se zalijepi! To je mnoge odralo na vrhu! esto preskoim doruak,ruak, pa i veeru. Pobjednik ovog troskoka dobie hranu u narodnoj kuhinji! Predsjednik obilazi gradilita sa zatitnim kacigom. Zna da bi ga ubilo ono to pada po glavi stanovnika.
Miodrag Tasi
Vrednost diploma toliko je obezvreena da snjima ne moe vie ni dupe da se obrie! Puno je razloga za optimizam. Gore ne moe biti! oveku koji se vrti u krug svaka taka je polazna! Ostani glup, jer ivot je kratak, a glupost vena! Sloboda miljenja zagarantovana je zakonom, ali su svi dosadanji izbori pokazali da narod to pravo ne koristi! Srbija moe da hrani pola Evrope, ali za poetak nek prehrani svoje stanovnitvo! Ponosimo se prirodnim resursima koje ljudska ruka vekovima nije dodirnula. U slinom stanju je i veina naselja! Ne treba pretiti praznom pukom ak i ako buzdovan stoji pred vama!
Ladislav Babi
Krenuli smo u duhovnu obnovu. Obnavljamo aveti prolosti. U nekih naih naroda desio se pravi populacijski BUUM. Treba samo pokupiti mrtve. Ekoloka svijest Lijepe nae je zavidna. Poistili smo je od Srba!
Mirjana Marinkovi
Duanki Pani (PREZRENI OSLONAC) UZIMALO-DAVALO Kad proe, ono je prolo. I nema tu "hou i neu". Kako dolo, tako o'lo. Gleda opet za rep sreu... Biljani Stanojevi (PITAE SE) ZLATAR Bolje bi mu bilo za ljubavi malo, lepote u paru, da ne nudi platu. Nee ra zlatu, nit' Mesecu staru, ve - ravom zlataru. (Tako majstor, znate, mesto plate, dobi o(t)platu...) 22. septembar 2010. Nastavak iz prolog broja....
VASIL TOLEVSKI
HAIKU ILI NALIK MU 90 Najveseliji? Pa jo kralj? Eh, grean je ko ga rastui. Nemojte se uditi kad vidite kako na poslanik brie usta toaletnim papirom! Zna on ta je radio na govornici. Kad sam uo da je politika kurva, stao sam i ja u red. Prihvatiu ponudu da budem lan vlade. Jedna budala vie u njoj i nije neki problem. Nedostaje nam lider. Znao sam da nam nisu sve ovce na broju! U zemlji kojoj se svi smeju, narodu nije do smejanja. Makedonac bi se i u pustinji borio da ispliva! I meu politiarima ima potenih ljudi. Identifikacija je u toku. Ako idealno ne postoji, onda smo mi blizu idealne drave. Znamo da smo smeni vie nego to treba!Ali mi uvek dajemo maksimum od sebe.
Najvie buke napravih u snu, kada padoh sa trenje.
alei ivot, nije utek'o smrti. Urotie se... HAIKU ILI NALIK MU 96 DVE POBEDE Spreih sletanje u trokut. Svladah ari drozofil-vile...
Too Borkovi, Srbija 2010
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
Jrgen Wilbert, Njemaka

Juergen Wilbert je aforistiar iz Njemake i roen je 1945 u Dsseldorfu. Nakon studija jezika (engleski, obrazovanje, politikih znanosti) uspjeno dobija i doktorat na Sveuilitu u Bonnu. U studenom 2004, na njegovu inicijativu, osniva se i Muzej aforizma u Hattingeu a kao inicijativa Njemakog aforistikog arhiva (German Aphorism Archive - DAphA, osnovanom od strane Friedemanna Spickera i Jrgena Wilberta) obavljaju (www.aphoristikertreffen.de). Njegovo geslo je: Sa malim pokretima se ine veliki skokovi! Info: : http://www.aphoristiker.de/
AFORIZMI:
Tko ini dobro drugima kao da stoji na kii vremena. Neki ljudi uvijek imaju svoju glavu, drugi plaaju za to. Trenutno imam vie vremena za bankomat nego za sebe. Netko uva samo vlastiti obraz, ali njegov obraz nikad nije svjestan toga. Nije neuobiajeno da su ljudi zdravog razuma bolesni. Ehud Barak Criminel de Guerre War Criminal Onaj koji ljubi noge ostalh to hodaju, saobraa na due staze. Kada se upare umjetnost i povrnost, stvori se samo dekor. Tko sve stvari radi za zemlju, uskoro se ne vidi vie od zemlje. Tko je previe prilagodljiv, zaglavie u guvi. Ako se graani tretiraju kao stoka za glasanja, u tom sluaju dravu trebaju musti kao kravu. Za onoga koji gura glavu u pijesak moete rei da odlazi na dno sutine problema. Za onoga ko ima mo nad kljuem, esto ne vjeruju da ima u vlasnitvu cijelu kuu. Tko kae da je siguran imat e najsigurnija vonja i sa idiotima. Zbog vremena - ovjek prolazi. Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Predstavljamo knjige/Representation of the books

Ako elite da vaa knjiga bude predstavljane u MaxMinus magazinu, poaljite je na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. DESET RAZLOGA (...plus dva) DA OBJAVITE KNJIGU!- PROVJERITE!?
AUTORI ZA AUTOREMaxMinus preporuuje

Ako elite objaviti knjigu, preporuujemo vam Izdavaku kuu DHIRA, Ksnacht , vajcarska: http://dhirasbk.weebly.com (ukljuen ISBN code, preporuujemo i objavu Ebook (Eknjiga) po najpovoljnijim cijenama na Balkanu. Provjerite na WWW adresi: http://dhirsabk.weebly.com
Predstavljamo knjige/Representation of the books...u ovom broju VREMEPLOV KNJIGA

Milka Vuki Vujnovi KOULJA PLAVA; Izdava PIKTOGRAM; Za Izdavaa: Aleksandar Bai; Recenzent: Tomislav SimiKalpaki; Lektor, korektor i elektronska obrada/priprema: Tomislav Simi-Kalpaki; Dizajn korica: Vladimir Radulac (Online Produkcija); tampa: Smart Line Kruevac, 2010 Zoran Bai LJUDI LJUDIMA Nakladnik Hrvatsko kulturno drutvo NAPREDAK Mihovilova irina 1 21000 Split Hrvatska Knjinica MUDROSNICA Knjiga broj 16 Urednika Mladen Vukovi Tisak REDAK-Split Split 2004 Iz rijei urednika Mladena Vukovia: ...Stoga je njegov izraz esto izvoran i poetian, neotrcan i lirian pa e zbog toga biti citiran s vie antologijskih aforizama, ispod kojih je potpis iskonskog pjesnika...Rani Zoranovi orni ubodi e sigurno akupunkturno izcijeliti i cjelivati nau duu ovom velikom knjiicom koja osvjeava suvremeni hrvatski satirini studenac. AFORIZMI Kau kurva! A samo ena s mukim moralom. Brale ironije! ivim ko prosjak a roen carskim rezom. I ree bog:Nek bude 200 bogatih obitelji. I bi tama! Slobodni umjetnik? Do kada!? Zidovi imaju ui? I zid plaa? Lice i nalije? A tako krvavo lie!
Iz recenzije Tomislava Simia-Kalpakog: Ako u brojnim kratkim pesmama, autorka alje snane poruke, u veini ostalih ona jo, u zavisnosti od teme, sluaja, potpuno iskreno opisujeopijenost u ljubavi, ali razotkriva i lanu ljubav, kivna, ogorena alje opominjue signale, ali nikada ne uzvraa istom merom, ve, roditeljki, sestrinski, dakleljudski, poziva na ispravan, pravedan put.
BOL Bliski, ali i tui Ljubav i sve drugo, Svu dobrotu u njoj Samo uzimae, Potom odoe Boe, Ti vidi istotu due te! Jesu li to nova iskuenja, Ili je bol sudbina njena? EKAJ Smiri se srce Zastani duo,
Ojaaj vero, ekaj! Jo pakao preivljava, Daj mu povod I nadu daj Da progleda LJUBAV Dah topi, Srce greje, U visine vine. Napitak vreli. Ta rosa, Mo ivota.
POSLIJERATNA Ove slike poslijeratne su mi nevjerovatne. Ovi dani poslijeratni su mi okantrni. I dua ova poslijeratna pomalo mi je odvratna, (prijeratnanepovratna). Od poraa mi se povraa.
PREPORUUJEMO ZA ITANJE KAO E-KNJIGU ILI DOWNLOAD KAO pdf. format sa WWW stranice http://diogen.weebly.com PRVI GODINJAK DIOGEN pro kultura magazina (septembar/rujan 2009 septembar/rujan 2010). od 1.9.2010....783 stranice A4 formata.
We would like to recommend to read as Ebook and/or download as pdf. format from WWW: http://diogen.weebly.com FIRST ANNUAL ISSUE of DIOGEN pro culture magazine (September 2009 September 2010) - since 1.9.2010...783 pages of A4 format
DOWNLOAD pdf. http://www.scribd.com/doc/36694879/DIOGEN-Pro-Kultura-MagazinNo1-g http://www.4shared.com/document/w3H4UAjM/ DIOGEN_pro_kultura_magazin_No1.html Listajte E-magazineRead E-magazine http://content.yudu.com/Library/A1oybh/DIOGENprokulturamaga/ resources/index.htm?referrerUrl=http%3A%2F%2Fwww.yudu.com% 2Fitem%2Fdetails%2F211541%2FDIOGEN-pro-kultura-magazinDIOGENIS-pro-culture-magazine FIRST THREE ISSUES of MaxMinus you can browse and read on/PRVA DTRI BROJA MaxMinus magazina moete itati i listati na http://maxminus.weebly.com
elite biti Marketing menader MaxMinus magazina...? Kontaktirajte nas i dobiete povoljan angaman u % od vrijednosti donesenog adverta/reklamnog sadraja. Reklame objavljujemo kako na WWW stranici tako i u magazinu MaxMinus. Kontakt na sabihadzi@gmail.com
Ako bude adverta bit e i naknade za autore! A i magazin nee biti besplatan sa advertom!
Orebi, Croatia paradise on Earth during all year long... Orebia, Hrvatska..tokom cijele godine NIJE LJETO SVE TO SIJA! Contact: +385 20 713 894 http://www.freewebs.com/orebicvillaamira/index.htm
Marketing koji radi za vas 24/7 Svi drugi su dobri, mi smo drugaiji!
27 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Marcos Ribeiro Mendes TUBA,
eminentni karikaturista iz Brazila, dana 23.9.2010.g. je uradio karikaturu gl.i i odg. urednika MaxMinus magazina, Sabahudina Hadialia, a na osnovu karikatureve uobliene od strane legendarnog Petra Pismestrovia iz Austrije. Marcos je ovu uradio sa ciljem da predoi javnosti kako e Sabi izgledati SUTRA, jer je Petar ve uradio kako Sabi izgleda DANAS. Rocknroll will never die! Zahvaljujem na predivnom poklonu za roendan, Sabi je rekao! Karikatura se nalazi i na njegovom Blogu: http:// www.tubacaricaturas. blogspot.com/
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, famous cartoonist from Brazil, has done an cartoon of Editor in chief of MaxMinus magazine, Sabahudin Hadiali and on a basis of already made cartoon done by legendary Petar Pismestrovi from Austria. It has been shaped up with a aim to show to the public how will Sabi looks like tomorrow because Petar has already done how Sabi looks like today. Rocknroll will never die! Thank you for the beautiful gift for my birthday, Sabi said! Cartoon can be found on his Blog: http://www.tubacaricaturas.blogspot.com/
Elvis Huremovi
(NE)VJERNICI Ovdanji prostori su po mnogo emu specifini i jedinstveni. Predstavljaju jedan splet, na prvi pogled, totalnih razliitosti. Tu je kombinacija svakojakih kultura, tradicija, ivota i jo tota. Opet, na kraju se doe na isto, odnosno, sve je jednako. Po svim uzusima to bi trebalo da predstavlja bogatstvo nad bogatstvima. Meutim kod nas su razliite a iste stvari vrlo esto bile uzrok najveim ludostima kojima je ovjek sklon, onim poganim. Religija je jedna od ovdaanjih karakteristika i vrlo esto spona meu ljudima koji obitavaju na ovim prostorima. Naalost, ono to treba da bude podstrek duhovnom miru, uravnoteenosti, podsticaja na moral i ljudskost kod nas se zloupotrebljava i kao takvo olahko biva glavnim motivom za najcrnje stvari. Postane osnovnim temeljom za sve to je u sutoj suprotnosti sa onim to religija u sutini jeste ili bi trebala biti. Tako se ovdje S vjerom u Boga ubijalo, silovalo, muilo, poniavalo. Tako su krst, kri i tekbir bivali vrlo esto lajt motivima za niz kojekakvih primitivnih i najcrnjih ljudsih djela. to uhljup zna zasrati to ne zna niko. Osim to je forsirao svoje lajt motive u realizaciji svojih nepisemno-devijantnih ideja iz oblasti najekstremnije patologije, bacao je mrlju na one koji su iskreni u svojim religijskim nakanama i koji realizuju samo ono to njihovo
vjersko opredjeljenje podrazumijeva. to je opet u sutoj suprotnosti sa kojekakvim tipovima ideologija a la S vjerom u Boga. Koje se temelje na krilaticama poput one ubij, zakolji... kako bi ovaj ili onaj, prestao postojati. Sve te mrlje ovdanjih umnih patologa i danas postoje, klijaju i razvijaju se. Skoro je jedan, ko biva vjernik, svom bratu po vjerskom opredjeljenju sasuo u oi na javnom mjestu kako svaku no moli boga (bezbeli je rije o nekom njegovom bogu) da bratu dijete umre u vrijeme jedne svete noi koja je dio njihovih religijskih uvjerenja. A sve zbog nekakvih birkoratsko-administracijskih nesporazuma za koje ovaj kojem su elje upuene nije niti nadlean niti presudan faktor. Zamisli koliki samo patolog, umni podrazumijeva se, mora biti da bi nekome poelio smrt djeteta jo u ime boga. Eh, da mi je vidjeti kakav mu je taj bog kad budali omogui da ga zamoli bilo ta a kamo li neto poput takve patologije. Eto, to su dananji i ovdanji koljai, ubice, silovatelji, zlostavljai koji predstavljaju modernu reinkarnaciju onih iz bliske prolosti poznatijih kao S vjerom u Boga. Jedno znam, ovakvih je sve vie na ovim prostorima ali isto tako znam da njihov krst, kri ili tekbir nije ni priblino slian tekbirima, krievima i krstovima naih nana, baka i baba. Nekako mi njihov bog uope ne lii na onog za kojeg su nam babe, bake i nane ali i dede davno govorili i o njima nas uili. Nije lahko sa patologijom a jo ako je u kombinaciji sa nepismenou onda je pravo zajebano. uj, on e se moliti da neije dijete umre.
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu.
We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
LATEST APHORISMS ON JAMEGEARY.COM Sami Feiring is a Finnish aphorist, a teacher of aphoristic technique, president of the Aphorism Association of Finland since 2005, and a founding member of World Aphorism Organization. He curates the Finnish Aphorism site, where a selection of Finnish aphorisms is available in translation in several languages. He also compiled an index to Gearys Guide, in which aphorists can be searched for by country. (You can download the index from Samis Modern Gnomologists listing on the What Is Gnomology? page.) Sami shares with many of his aphoristic compatriots a focus on social and political issues; a concern for social justice and political rectitude runs through many Finnish aphorisms. And, of course, there is always that tinge of existentialism around the edges. Reading these aphorisms you get the sense that the extraordinary lurks behind the everyday, that a leaky faucet may be a prelude to the Flood
Gearys Guide to the Worlds Great Aphorists Gearys Guide is the result of a lifetimes obsession with aphorisms and a years deathdefying research in the British Library. More than 350 authors from around the world, some of whom appear here in English for the first time, are brought together in this lively and thought-provoking compendium. Buy the U.S. hardback edition (Bloomsbury USA) at amazon.com And in the U.K. at amazon.co.uk or buy it on Kindle
The New York Times Bestseller The World in a Phrase: A Brief History of the Aphorism
The World in a Phrase is a whimsical, humorous tour through the history of this remarkable literary form and its extraordinary practitioners. The book chronicles the varied, often idiosyncratic backgrounds of the worlds key thinkers and shows, as eighteenthcentury aphorist Vauvenargues puts it, just how much the maxims of men reveal their hearts.
James Geary je, meu ostalim, na svom presitnom Blogu, predstavio Aleksandra otria iz Beograda, pokojnog Zorana Matia Mazosa iz Paraina i Sabahudina Hadialia iz Sarajeva i njihove aforizme. Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Raquel Orzuj, Uruguaj 2010
coutarelli demetrios, Grece 2010 Emil Strnia, Hrvstaka 2010
Bajram Hajedizah Azerbaijan

1968 Date of Birth, Place of Birth Baku City. 1987 Leaving State Art School named after A.Azimzadeh. 1994 Graduation from Azerbaijan State University of Culture and Art. 1985 The Cartoon Artist in the Satirical Journal Kirpi (Hedgehog) and Periodic Press. 2007 According to the Decree of the President of the Azerbaijan Republic there were given a Deserved Honourable Name Honoured Art Worker. 2008 The Dissertation Defence on the theme The Development of the Cartoon in Azerbaijan, The Scientific Degree of Doctor of Fine Arts.
2008 The Lecturer of the Subject The Cartoon History in Azerbaijan State University of Culture 2000 The Member of the Azerbaijan Journalists Union (AJU), and Art, the Associate Professor of the Chair of Fine Deserved Zardabi Reward of AJU for productive and beneficial Arts. - The Author of 9 monographs, about 50 Sc entific and Journalistic Articles, Learning Aids and activity. Programs in the Field of the Cartoon. 2008 The Organizer of the International Cartoon Contest Molla 2005 The Member of Azerbaijan Artists Union (AAU), Nasraddin, The Author of the Project Molla Nasraddin AzerThe Chairman of the Cartoon Section of AAU baijan. 2005 The Founder and Director of the Press House We andMedia. 2008 The Member of the International Cartoonists Club Cartoonion (USA). 2005 The Editor-in-Chief of the Journal We and the Cartoon. 2009 The Member of the Editorial Board of the International World Cartoon Encyclopedia (Spain). 2005 Deserved the Media Reward Vatan (Motherland) for productive activity in Press and Patriotic 2009 The Honourable member of Tabriz Cartoon Association (Iran). Soul in his Works. 2005 The Active Participant in International Cartoon Contests and Festivals. Deserved golden, silver and bronze medals, special 2009 The Member of the Presidium of Azerbaijan Artists Union. prizes and honorary diplomas in international cartoon contests held in the Republic and abroad (Azerbaijan, China, Korea, Cuba, Syria, Po- 2010 The Director of Azerbaijan Cartoon Center. The Individual land, USA, Cyprus, Serbia, Nepal, Turkey, Israel, Romania, Ethiopia, Exhibitions were arranged in Azerbaijan (2008), Iran (2009) and TurBulgaria, Iran, and India). More than one hundred works were se- key (2009). lected in the International Cartoon Contests and included into the books and albums of the best cartoons. 2006 The Chairman of the Union of Azerbaijan Cartoon Artists. 2006 The Representative of Azerbaijan in Feder tion of International Cartoonists Organizations. The member of the Editorial Board of the Journal FICONEWS of the Organ of this International Organization. - The Member and Chairman of the Jury in Inte national Cartoon Contests Held in Various Cou tries of the World (China, Israel, Syria, Iran, India, Turkey, Russia and Azerbaijan). The Member of the Editorial Board of the Satirical Journals Published in Different Countries.
Bajram Hajedizah, Azerbaijan
IVOJIN DENI
I politike prostitutke brinu o tome da imaju kome da ostave tajne svog zanata. Ko se zalae za doslednu primenu zakona, taj je daleko od pravde. Veliki politiar je uvek neko ko radi za nekog. Skupljeni dokazni materijal upuuje na to da injenice nee izai na povrnu. Izgradnja pluralizma tee sporo jer drava nije obezbedila dovoljno toaletnog papira. Raste kupovna mo graana. Sve je vie onih koji plaaju glavom. Kad god mi dignemo onu stvar problemi se umnoavaju. U trci za jevtinom poularnou pobednike skupo plaamo. Mene zaokuplja sumnja da smo opkoljeni sa svih strana. Nemamo predstavu ta nam se dogaa jer je na cirkus putujui. Kako ovan predvodnik postupa prema ovcama, to najbolje znaju obani. . Pa ta ako je nastala globalna kriza; sa nama ni smak sveta nije straan. DUHOVNO EGRTANJE Ko se zalae za doslednu primenu zakona, taj je daleko od pravde. Veliki politiar je uvek neko ko radi za nekog. Skupljeni dokazni materijal upuuje na to da injneice nee izai na povrnu.
Nina HadiZiggy, Boisna i Hercegovina 2010 Ren BOUSCHET, France 2010
Marcin Bondarowicz, Poland 2010
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/povijest

1990. Gojko BOOVI Ko preivi, priae! Ko pria, preivee! Mumije prvo naprave piramidu. Posle doe pustinja! Nojevi su obezbeeni. Potop moe da pone! Vremenska prognoza: vreme smrti, vreme zla i vreme lai! Pojedinci su jo jednom izveli masovne demonstracije! Ostavite nam svest na miru. Trbuh je u pitanju! Crkvu smo odvojili od drave, ali su bogovi ostali! Ja ne verujem u prislune ureaje. Ja verujem u ljudski faktor! Rat u kome Srbi nisu na obe strane nije zanimljiv! Za potrebe novih bajki sebi su podigli dvorce! Aktuelna dezinformacija: Dobar dan! Kod nas je svima dobro, osim onima koji to jo nisu primetili! Nai znakovi jednakosti spojili su se u minus! Neprijatelj je savladan uz velike rtve. U tim borbama nae jedinice nisu imale gubitaka! Demokratijo, postupi po nareenju! Ovoliko vila, a nikako da se nae ona dobra... Osnovana je policijska akademija, a i do sada su neki akademci radili za policiju! Umesto to se pozivate na injenice, bolje je da se drite teme! 1991. Ranko PIVLJANIN PUT Dogorelo je do nokata, a i do grla je dolo, Ispred svih dvanaest sati prolo je pet minuta, No, neka sad sve ide tamo kuda je polo, Mi smo se zakleli da neemo s puta. Od svetlih trenutaka narod je obnevideo I to to mu se servira sve tee i tee guta, Sistem je u celini dobar, to kripi deo po deo, Mi smo se zakleli da neemo s puta. Cilj je toliko velik, da sobom bode oi, Smernice na sve strane, poznata je marruta, Imamo utabane staze koje nikuda ne vode, Mi smo se zakleli da neemo s puta.
Napred, i samo napred, makar svi popadali, to ga vie upuujete narod sve vie luta, Sledimo zacrtano, da nas ne bi isleivali, Mi smo se zakleli da neemo s puta. OEVI I DECA Oevi nai mrtvi i majke udovice I mi deca njihova izrasli na humkama Sumnjivi balast svetu, neopredeljene klice, Nekako udno utimo, svi braa po mukama. Dolazimo li iz prolog, ili u njeg uranjamo, Da li smo to pretnja, ili pak, ravnotea, Ili smo svratili da jo jedan san odsanjamo Mi, deca pauci, u senci tuih mrea. Ne zazirite od utnje koja nam iz oka izbija To iza usana krijemo suludu re pravdanja, Mrvice NJegoevog praha, hiljade malih Srbija, Vekove propadanja i duge vekove nadanja utimo, za re se svoju bojei Od zalutalog metka, od nae sudbe hude, I mislimo, oinje humke brojei Da li je i nas uopte trebalo ikad da bude? 1992. Senad HONI Narod sve zna, samo mu to treba rei! Svaki nam je dan ko stvoren za bolje sutra! Divno vas je bilo sluati. teta to smo vas uhvatili na delu! Umro je radei. Nije iv hteo u penziju! ta vredi to mi i padne neto napamet, kad mi se obije o glavu! Autobiografija ga je potpuno izmenila! Za sreu se trebalo boriti, ali je narod odbio da gine! Ne znam nita o tom oveku. Policija jo nije dala nikakvo saoptenje! Ostvario mi se san. Sino sam i to sanjao! Da je Diogen iv, tek bi sada uzalud traio.. . Napustili smo Marksovo uenje, ali nam je ipak odumrla drava! Mi smo nevini. I to smo krvavo platili! Voda nam je zagaena. Naroito onih 70 odsto u oveku! Ne oseam se kao prostitutka. Niko me ne plaa! Ono to nam serviraju, to nas pojede! Toliko smo se godina vratili unazad, da su se i majmuni pojavili!
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
Knjigu Ja, revolucionar i druge prie je publikovalo Izdavako i grafiko drutvo Besjeda iz Banja Luke. Dizajn korica je djelo Dragane Nikoli (Beograd). Ja, revolucionar sadri 52 kratke prie rasporeene u tri ciklusa Crtice i Minijature, Prie i Prie o priama i knjigama. Knjiga ukupno ima 206 stranica od kojih posljednjih 25 ini izbor od jedanaest pria prevedenih na engleski jezik. Prevod je djelo Branislava Blagojevia. Knjiga je italakoj publici dostupna od 21.09.2010. na tandu Besjede u okviru Sajma knjiga u Banja Luci (21. do 26. septembar 2010.)
Otvoren prvi ala la festival u Trogiru, Hrvatska
- Da nije tragino bilo bi smeno - rei e uvaavajui nasleeno stanje u gradu koju vodi, trogirski gradonaelnik Damir Rilje - a ta bi bilo kad bi bilo, jasno kazuje ova velika meunarodna izloba karikatura - dodao je otvarajui poetkom septembra prvi ala la festival. Stotinu i dvadeset originala argument je s kojim Trogirci nastoje dobiti primat meu slinim priredbama koje se niu tokom turistike sezone, poev od Lastova, preko Blata na Koruli, do Osora, SolinaPrigodnim slovom o humoru kao nainu opstanka prisutnima u Galeriji Dujin Ribar obratila se direktorka Muzeja grada Trogira Fani Celio Cega, a o sredini i nainu komunikaciji alom govorila je kustos iste ustanove Aleksandra Bili Petrievi.
Doajen karikature Davor tambuk, inae predsednik festivalskog saveta, uruio je ovogodinjem laureatu, karikaturisti iz Beograda Predragu Koraksiu Koraksu, Trofej Kairos, rad akademskog vajara Matka Mijia. Bila je to pohvala, koliko nagraenom radu, toliko i crtau komentatoru, ije su ga karikature u vreme Miloevievogreima, skoro oterale na ulicu. U vremenima recesije izloba karikature tek je simbolini sadraj sa starta, kojima e se trogirski festival baviti, a ukljuivae i stend-up komedijae, skercozne kantautore, aljive snimke mobilnim telefonom, humoriste
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
U petak otvaranje poetskih susreta posveenih Izetu Sarajliu Meunarodni poetski susreti Sarajevo 2010. posveeni Izetu Kiki Sarajliu ove godine odrat e se po deveti put. Susreti e biti otvoreni 24.9.2010.g. u Kamernom teatru 55, a prisutnima e se obratiti Raimondo De Cardona, ambasador Republike Italije u BiH, gradonaelnik Sarajeva Alija Behmen, kao i predsjednik Doma poezije iz Salerna Sergio Iagullio. Na ovogodinjim Susretima sudjeluje 15 autora iz 12 zemalja. "Mi kao ambasada smo izuzetno sretni da moemo promovirati ovaj festival posveen poeziji. Idue godine emo proslaviti 10-godinjicu meunarodnih poetskih susreta i elimo da time skrenemo panju na sve to to smo za kulturu u ovih deset godina napravili o bilo kojoj umjetnosti da je rije", rekao ambasador Raimondo De Cardona na dananjoj pres -konfrenciji u ambasadi Italije u BiH. Sergio Iagullio, predsjednik Doma poezije iz Salerna, rekao je da 15 pjesnika iz 12 zemalja predstavljaju najbolje to moe dati aktualna meunarodna poezija. *** Raspisan konkurs za knjievnu nagradu "Stevan Pei" Gradska biblioteka u Novom Sadu raspisala je konkurs za knjievnu nagradu "Stevan Pei" za najbolje novoobjavljeno knjievno delo na srpskom jeziku u anrovima i duhu koje je zastupao pesnik, pripoveda, esejista, putopisac i dramski pisac Stevan Pei (1936-1994). Direktor Biblioteke Dragan Koji izjavio je Tanjugu da je konkurs za nagradu, koja se u okviru Memorijala Stevan Pei dodeljuje od 1995.godine, otvoren do 15.septembra.
da je objavio i novi naslov od prethodne dodele nagrade", kazao je Koji. Nagrada se dodeljuje u tekuoj godini za objavljena dela izmedju dva Memorijala i sastoji se od povelje i novanog iznosa. iri e saoptiti odluku o dobitniku poetkom oktobra, a sveano uruenje e biti u okviru manifestacije "Memorijal Stevan Pei" u Kovilju. ***
Ljubenovi urednik humora i satire u "Novostima"
lan Beogradskog aforistiarskog kruga Bojan Ljubenovi od 1. septembra je i zvanino urednik humora i satire u Veernjim novostima. Pored TRN-a ureivae i stranu humora koja izlazi nedeljom i stranu humora u Areni 92. Svoje radove, tj. karikature, aforizme, satirine prie i pesme, mozete mu slati na mejl trn@novosti.rs . - . Svi objavljeni radovi bice honorisani. ***
Konkurs za nagradu Jovan Hadi-Kosti
Na osnovu Pravilnika o dodeli nagrada Jovan Hadi-Kosti, Veernje novosti raspisuju JAVNI KONKURS ZA NAGRADU JOVAN HADI-KOSTI. Nagrada se dodeljuje za novinsku satiru
Kandidate za nagrade predlau pojedinci, redakcije, udruenja, izdavai, iri; Predlog je potrebno pismeno obrazloiti; Konkurs se raspisuje u trajanju od trideset dana od dana objavljivanja; O nagradi odluuje petolani iri; "Do tada se knjige, po tri Nagrada se sastoji od Plakete i novanog iznosa od primerka, mogu slati na 50.000 dinara adresu Biblioteke, Predloge slati na adresu redakcije: Dunavska 1, sa naznakom Veernje novosti za nagradu 'Stevan Pei', Za konkurs Jovan Hadi-Kosti a u konkurenciji za nagradu ulazi i ukupan opus Trg Nikole Paia 7 pisca sa obrazloenjem za celokupan doprinos, s tim 11000 Beograd
Mario Rosanda, Hrvatska 2010
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2010

Broj 4... No.4... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 4... No.4... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 4/Issue No 4., Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Aforizmi, prie, pjesme

Karikatura, crte strip

Bayram Hajizadeh, Azerbaijan 2010

Kotrha Lubomir, Slovakia 2010

Sudei po pravcu vetra, upianci bi morali da nas zaobiu.

Znanje o veliini na ovim prostorima je jednako bahatosti veliine znanja!

*** Sabahudin Hadiali

Ernest Buinski Erni

Ugo Sajini, Italia 2010

Ugo Sajini, Italia 2010

I bog je digao ruke od onih, koji vjeruju politiarima.

Ivo Mijo Andri

OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...09.2010

ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://issuu.com/osten/docs/osten_br._5_za_web

TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

Janko Peternelj, Slovenia 2010

Janja Raku, Slovenia 2010

ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST

KONKURS pod nazivom

SATIRA JE ALTERNATIVA BEZUMLJU!

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Ashmarin Stanislav Russia

Ivo Mijo Andri

Da sve radi uzaludno. ***

Nihad Mei River

Boban Mileti Bapsi

Petar Pismestrovi, Austrija 2010

Narodi koji nemaju istoriju pozivaju se na praistoriju.

Ren BOUSCHET, France 2010

Vlast je pokrala glasove. Sad narod ne moe da peva.

Franja Straka, Srbija 2010

Lulom mira mnogi diriira. U tu lulu punioci razni staju.

Nekima se puni diriabl, drugim samo naprave promaju.

neto dueg nosa.

Mirjana Grbac Pismestrovi

Gianluca Constantini, Italia 2010

Draen Jergovi, Hrvatska 2010

*** Gordana Vlaji

On je prevodilac. Prepjevao je Internacionalu u Nacionalu!

Abdurahman Halilovi Ahil

Kad su radnici izbaeni iz fabrika,ekonomska kriza dobila je na teini!

Pas mi je bez pedigrea. I ja sam iz mjeovitog braka. ***

*** Boban Mileti Bapsi

*** Borislav Mitrovi

Najvie buke napravih u snu, kada padoh sa trenje.

Too Borkovi, Srbija 2010

Jrgen Wilbert, Njemaka

Predstavljamo knjige/Representation of the books

AUTORI ZA AUTOREMaxMinus preporuuje

Predstavljamo knjige/Representation of the books...u ovom broju VREMEPLOV KNJIGA

Raquel Orzuj, Uruguaj 2010

coutarelli demetrios, Grece 2010 Emil Strnia, Hrvstaka 2010

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Bajram Hajedizah Azerbaijan

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Bajram Hajedizah, Azerbaijan

Ren BOUSCHET, France 2010

Marcin Bondarowicz, Poland 2010

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/povijest

Otvoren prvi ala la festival u Trogiru, Hrvatska