Broj 14... No.14... MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 14/Issue No 14., Sarajevo, Bosna i Hercegovina
etvrtak/Thursday - 02.12.2010.
Aforizmi, prie, pjesme

Gordana Vlaji, Panevo, Srbija Mensur ati, Visoko , Bosna i Hercegovina
PRVA
Karikatura, crte strip

Mirjana Marinkovi, Beograd, Srbija
Branislav Bane Jovanovi, Beograd, Srbija
Sanja R. Petrovi, Novi Sad, Srbija
SATIRINA
POZORNICA
Savo Martinovi, Beograd, Srbija
Ivo Mijo Andri Zagreb , Hrvatska
Vasil Tolevski, Skoplje, Makedonija
Andrej Glii, Beograd, Srbija
2010
Knjige, kolumne... World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
2 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina 2010
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich,
vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Aleksandar otri (Beograd, Srbija), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrovi (Banja Luka, BiH), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil
DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
U pravu je samo onaj, koji se brani utnjom.

Right has only the one who remain silent.
Ivo Mijo Andri

Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 14 WikiLeaks, ili u prevodu E SI BA, 'A IMA, BA? Cijeli svijet se ovih dana zabavio iznenaenjima, razoaranjima, uvrijeenostima raznoraznim oko curenja blizu 250.000 povjerljivih dokumenata iz korespodencije diplomata i politiara USA, ali i u drugim zemljama. Interesantno koliko uplje prie na jednom mjestu. Dovoljno je bilo da Julian Assange doe do Bosne i Hercegovine (oba njena entiteta) i odmah bi svjestan postao koliko samo tajnosti ovdje ima. Nita! Nimalo! Nada! Ovdje se sve toliko radi transparentno da narod(i) od sree gladuje/ju. Mislim da ne bi bilo loe iskoristiti SOLARNU JOGU i da ovdje u BiH slobodno etamo pod suncem nadanja hranei se sunanim zrakama i pijui vodu. Taman bi nam to bilo, jer bi tada propale sve teorije zavjere koje ne postoje, ali to djeluju, djeluju. Meutim, problem curenja informacija u Bosni i Hercegovini je jo dublji i iri nego bilo gdje na svijetu, pardon, planeti. Naime, prvo moramo utvrditi od ijih je kua informacija. Koja curi. Da li je zelena, crvena ili plava? I tek tada emo saznati da li je i istinita. No, ponovo se raa novi....pogaate, problem. Naime, i istina zavisi od toga koga pitate za miljenje. Ali, postoji i neto pozitivno. Inovativnost, jedinstvena na svijetu. Jer ovdje postoje TRI istine. ta e sada Juliane Assange? Da te vidim, ba.
Pdf. izdanje MaxMinus-a e imati najmanje 32. stranice i ne vie od 112 stranica...Pdf. format of MaxMinus will be with ate least 32 pages and not more than 142pages Gl.i odg. urednik Shortly (in English): WikiLeaks in Bosnia and Herzegovina and/or hidden transparency. While people are starving.
Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto ne ue u meuvremenu!
Vlast se uspeno izborila sa kriminalom. U Srbiji nema vie ta da se ukrade!

The government successfully fought with the criminals! In Serbia there is nothing more to steal!
Boban Mileti Bapsi

DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: sabihadzi@gmail.com
SUZBIJANJE KRIZE
FIRST ANNUAL 300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com
Too Borkovi, Srbija 2010
U ovom broju autorstvo pisane rijei potpisuju: Vasil Tolevski, Danja oki, Zenny K. Sadlon, Duan orevi, Vida Nenadi, Vinja Kosovi, Ivan Karponai, Miroslav Krlea, Iva Maurani, Zoran Jovanovi, Robert Mari, Miroslav Sredanovi, Andrej Glii, Boban Mileti Bapsi, Darko Mihajlovi, Dimitar I.Vilazorski, Draen Jergovi, ura efer Sremac, Ekrem Maci, Elvis Huremovi, Gordana Vlaji, Ivo Mijo Andri, Berislav Blagojevi, Mirjana Grbac Pismestrovi, Mile Gorgijoski, Modrag Tasi, Mirjana Marinkovi, Mitar Mitrovi, Pavle Popovi, Danica Mai, , Sanja R.. Petrovi, Savo Martinovi, ivojin Deni, Zlata uni, Miljenko uborski, Mladenko Marijanovi, Miladin Beri, Abdurahman Halilovi Ahil, Suno Kovaevi i Sabahudin Hadiali...
In this issue the cartoons & comics were signed by: Too Borkovi, Bayram Hajizadeh, Franja Straka, Petar Pismestrovi, Jordan Pop Iliev,, Ren Bouschet, Winfried Besslich BESS, Senad Nadarevi, Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Borislav ajtinac, Ashmarin Stanislav, Zoran Spasojevi, Igor Smirnov, Jordan Pop Iliev, Herminio Felizardo, Igor Smirnov, Miro Georgievski, Raquel Orzuj...
Sanja R. Petrovi
NAJBOLJA KNJIGA MaxMinus 2010
odreenih poslova i radnih zadataka utvrditi koje su sposobnosti za to potrebne. Svaki je ovek, u skladu sa svojim psihikim i fizikim osobinama, vie prikladan za obavljanje jedne vrste poslova nego za obavljanje drugih. Ocena radne sposobnosti je veoma vana. Samo... razliiti kriterijumi za razliite zaposlene vazda bilo. Kada je obavljanju posla vidno zasmetalo nepotovanje rokova privilegovane zaposlene dobilo se objanjenje: Molim Vas, ne vrite mobing nad njom. Ali ja samo traim potovanje rokova! Molim Vas, razumite, nae ene su nenije, krhkije, kako bih Vam rekao, to je kulturoloka razlika. Vae su eline dame. Njih... Vi... tu... sa rokovima?!!! U prvom momentu ovek pomisli da je ovo vic. U drugom shvati da je to njegova stvarnost surova.
JEDNOSMERNI MOBING Za profesionalnu radnu sposobnost potrebno je, pored poznavanja zahteva za obavljanje
http://diogen.weebly.com
Ja mislim. Zbog toga sam gladan!

I do think. That is why I am hungry!
Sabahudin Hadiali
ura efer Sremac

TAJKUN MAX I PROSJAK MINUS (Krah kule od karata) Sretala se, gotovo svakodnevno, na vratima banke, dva oveka: jedan u odelu prosjaka, zaputene rie brade, drugi u prvoklasnoj firmiranoj odei tajkuna, sa zlatnom iglom u kravati. Prvi, nije nosio ni tanu aktovku, niti crno ulickano odelo; dolazio bi u ekaonicu banke, osobenjaki utljiv da se ogreje. Drugi je imao crnu limuzinu, skupocenu tanu i luksuzni mobilni; od zatamnjenih naoara ni oi mu se videle nisu. Ko zna kakvu je tajnu krio ispod njih. Prvi bee puno srean kad bi mu se otkravile prokisle, bune cipele i pocepane arape uz radijator, u predvorju banke. Nita ni od koga nije skrivao, pa ni tu svoju pohabanu obuu i prilino iznoenu odeu. Veliki gospodin, onaj drugi, to bi se moglo zakljuiti bar po elegantnom odelu, poznat kao Tajkun Max, bee vrlo znana bankarska glava u gradu i okolini. Pamtie ga ljudi, ve na prvi pogled, po uvek stisnutim usnana, gotovo kao u facijalnom gru. Nadmen, dran neki ova. Mali obini oveuljak, zvani Sirotan Minus, mada bee poznat svakom slubeniku banke, poev od vratara, nikome nita kazivao nije o svom sadanjem ili bivem ivotu. U depu je uvek bio u plusu: nit je u nj dodavao parice, niti oduzimao, vrag bi ga znao od ega je iveo. Verovatno se nije morao muiti svakodnevnim prebrojavanjem svog kapitala u depiima masnih pantalona. Njegov jedini svet kao da bee samo to ogranieno mesto pod suncem, kraj toplog radijatora u zimskim mesecima, ili kraj poluotvorenog kipovanog prozora u letnje vrue dane. Prosjak Minus ne bee mrzovoljan ovek zbog takve sudbine. Naprotiv, njegovo lice znalo bi se ponekad razvedriti i prijatan, iskreni, iroki osmeh odslikao bi se u trenucima kada bi bacio pogled na veliki ekran na zidu prvog sprata, sa mnotvom berzanskih brojeva. Niko ne obraae znaajniju panju ovakvom njegovom interesovanju i promenama raspoloenja. Dakle, sa dolaskom jutra, tano u 8.05, na vratima banke, sa senzorima, sretala bi se gotovo u minut dva neznanca anonimus Minus i popularni Max, a nikada se ne pozdravie ni klimanjem glavom, ni rukom, niti glasom. .... Jednog mutno-maglovitog berzansko-deviznog dana, koji niega dobrog ne obeavae klijentima, malecki ovek kraj radijatora ne pojavi se kao besplatni korisnik grejnog tela. Primeti to vratar banke, pa podebela, pardon, elegantno popunjena slubenica, sa odbojnom nom minkom, na alteru za stranke, najbliem Minusovom prebivalitu, od 8.05 do 14.00. Niko ne pridade veu panju ovoj injeniici. Samo ulickani vratar, pun sebe zbog uparaene uniforme slubenog lica, proguna u sebi, zlurado: Bar nee smrdeti one njegove arape i bune cipele... Sline misli proletee kroz udno nafriziranu glavu gospoe za alterom: Kamol sree da ne doe! Ne mogu vie gledati onaj njegov krivoglavi palac to izviruje iz probuene cipele i tera mi klijente. Boe, boe! Takav je ivot rekao bi nemuti Tvorac. ivot je uvek dovojno dobar da ne bi mogao biti i gori znao bi, ponekad, da proguna za sebe prosedi prosjak trljajui ruke pokraj radijatora. Meutim, kako vreme proticae, poe rasti nervoza meu
ostalim inovnicima jer u tano odreeni minut 8.05, ne pojavi se na vratima banke ni najcenjeniji klijent, gospodin Tajkun Max. ta li se to danas zbilo, pitahu se oni. udo nevieno! Berza radi ve punom parom, a gospodina u crnim, krunobuljavim cvikerima na pokuastom nosu nema pa nema. Vrte se ve vratolomnom brzinom berzanski brojevi na dinovskom monitoru na zidu, ukraenom skupocenim mozaikom. Berzijanci poee buljiti u kovitlac od cifara i ne mogu da poveruju pad valuta tee vrtoglavom brzinom Nastavlja se jueranji stampedo. Ve u 9.00 sati sve pade u ambis, urui se finansijska piramida na svetskom nivou. Strunjaci za akcije izgubie kontrolu nad sobom, sve vrvi kao u mravinjaku, agor dostie kulminaciju A onda, tano u 10.05, na senzorskim vratima pojavi se figura gospodina u crnom fraku, sa crnim cilindrom, kao u najtajanstvenijem kriminalistikom filmu, u otmenim crnim cipelama to behu toliko izglancane da se na njihovom vrhu moglo ogledati. Reko bi ovek bogatun.
PREDSTAVLJAMO VAM ZVANINU MASKOTU NAEG MAGAZINA: MaxMinus by Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil1.12.2010. WE ARE PRESENTING YOU OFFICIAL MASCOT OF OUR MAGAZINE: MaxMinus by Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil, 1.12.2010
Nastavak sa str.6...ura efer Sremac MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Pritra usluno vratar pruajui ruke da prihvati tap od slonovae iz ruke neznanog gospodina, sa znalaki friziranom bradicom. Slubenica za alterom ispusti u po zalogaja burek. Ostade u pozi zinulog svraeta u gnezdu, ali bez uobiajenih kretavih glasia. Na vrhu glavnog stepenita sa skupocenim tepihom, pojavi se i gdin direktor banke, popularno zvane Tajkunska jazbina, urei u susret tajanstvenom neznancu. Ve u vazduhu nanjui miris podebelog uloga budueg klijenta jer imao je taj mali bankari izotreno ulo za ianje ovaca, kako je voleo da se hvali u svojim finansijskim krugovima. Otmeni gospodin sa tapom od slonovae prie odmerenim korakom najblioj slubenici za alterom (bee to upravo ona dama sa zamaenom bradom i podbratkom, od bureka): Molim Vas, pozovite mi gospodina direktora, imam sa njim poslovni dijalog. Slubenica promrmlja neto sebi u pomenutu bradu, sva u udu gospodin bee vrlo naoit, otmen, u zrelim godinama, kako je to ona odmah oacovala jednim pronicljivim, tipino enskim pogledom. Taman je zaustila neto da prozbori, kad se njen direktori ve nekako skotrljao sa stepenika svojim zejim poskocima i naao tik iza lea Tajanstvenog: Izvolite, ta bi gospodin eleo u naoj banci? Poimo u moju kancelariju, gore... Direktor jo i ne zavri misao, niti se stie predstaviti, kad Nepoznati odmahnu rukom: Neka, neka, nee biti potrebno, te formalnosti emo sutra. Pohlepni bankar zamalo to ne zinu od uda. Zar da mu se pred nosom izvue lovina, tek tako!? I samo izusti: Ali, gospodine, ja sam na raspolaganju za Vas, samo izvolte! Rekoh li Vam da neu se vie zadravati, imam jo neodlonih poslova. Sutra dolazim u 8.05. Berzanski izvetaji su mi vrlo pozitivni, sve e biti dotle finansijski sreeno. Kako sreeno, na ta to mislite, gospodine!? gotovo zamuca direktori slutei lou vest. Tako, dokumentaciono. Dolazim da preuzmem banku, svoje novo vlasnitvo. Budite tani i obavestite osoblje da doe malo ranije. Ja sam gospodin Sirotan Minus. Dovienja. Direktori se jo vie smanji i uhvati za stranu srca. Vratar ispusti iz ruku tap od slonovae. alterska inovnica zagrize svoj prst (burek ve bee savakala) i vrisnu, pa se presamiti preko naslona poiroke fotelje glumei, po obiaju, nesvesticu. Nikog to ne dodirnu. Kao da se nita oko njega ne zbiva, novi banin gazda, sae se pored zabezeknutog vratara, uze svoju slonovu kost optoenu zlatnom alkom, i krenu elegantnim korakom ka izlazu: Gospodo, oekujte me sutra. Tano u 8.05. Da, zamalo da zaboravim: recite pomonom osoblju da radijatori budu topliji nego do sada. Moj naklon. I tako urui se finansijska kula od karata dojueranjeg nedodirljivog gospodina, Tajkuna Maxa. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Oi Velikog brata svetlucahu zlurado odnekud iz tajanstvenog centra svetske moi.
PREDSTAVLJAMO VAM ZVANINU MASKOTU NAEG MAGAZINA: MaxMinus by Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil1.12.2010. WE ARE PRESENTING YOU OFFICIAL MASCOT OF OUR MAGAZINE: MaxMinus by Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil, 1.12.2010
Danja oki
Prazna od stihova Naslanjam se ve dugo na svoje rijei utnjom ogledala odmaram misli mogla bih optoiti mjeseinom onom istom to mi zaklon nudi od mraka moda mranija i jo vie mogla bih biti prazna od stihova u ovom sobiku (sama sa sobom) to se ljulja na srpu bez prozora i poda bez svoda rjeite da nije bljeskalice zvijezde na obrazu anela (to me pie) Pjesma u odlasku ovo je pjesma napisana u odlasku
sazvuja drhtaj razumjevanja gdje bilo nije (danima mjesecima godinama pamtim kao otpalim ruama) bliskosti dodir s tobom nemam vie nita ovo je tek neto izmeu grudi sakupljeno latice onemoalih suza trae doticaj s nebom gdje sam vjerovala tebi uzalud ostajem zatvorena u zatiju veeri (kad zamirim) sabijam mrak u stisnute ake i otvaram oima put tamo gdje te nema nikad gdje te bilo nije Uzaludna pjesma (obogaljili su nebo svi oni sto prooe mojim pogledom nedodirnuti
eto ja sam ti jo samo malo svoja preko prestenovane presavijena ruke (na prije i poslije tebe podijeljena) hrabro ulaem vjernost za vjenost oblacima gradim ator za dvostruke oi od nesanice skrivene tople krijesnice neba da ih hladnoe tamo nekih buduih rascijepa moda nespremne ne zateknu ili mogue jo gore ugnijezde ih u crno bijele (laima raskriljene) pepeljave grane slaem se u konanici kocku po kocku zalaem za let obuena uz dominante zvuk razvlaena domina u hodu bez slijedee moi jer snom probueni trotoari igraju ah sa naim koracima
Ren BOUSCHET, Frabce 2010
Andrej Glii
NAJBOLJA PRIA I MJESTO Max Minus 2010
KLEPSIDRA No.31
Hiber-nacija
Dab to, iz nedelje u nedelju, obznanjujem javnosti grandomanska obeanja vlasti, i u etar aljem monumentalne, iliti pak minorne, male, majune informacije, prikupljene jo iz perioda preporoda - tranzicije Olimpijskih bogova jasno sam njih, iliti ih, prozivao i izazivao, jer su me smatrali nedonoetom, poluinteligentom. Govorio sam im da me ne zapiavaju. Jer i mokrenje, posebno kada je uz vetar, inilo me, iliti ih, sve mokrijim i mokrijim, posebno uz Lozovau kod Cukija, koji je po navici davao pie na crticu, iliti veresiju, da bi potom i pritom, za drugim stolom, sa smekom i serijski brinim kezom, zguvanog apata, olajavao kod proverenih i pravovernih dounika vlasti. Ree mi duebrinici: - To, i tako Cukijevo sveto nadzorje, dragi pobratime, zvualo i tako zlobno i pakosno, da sam se zgrozio, prosudi i sami, najrae u da Ti ga citiram, govori za tebe: - On, on Vam je dravni apatom na uvce nastavi - neprijatelj broj jedan. Tako, ba tako vas olajavaju Cuki i njegovi kompanjerosi, reei sa povodca. A, kako nisam trpeo kratak povodac, prvo sam jogunasto a kasnije sve upornije i zrejije, rekao bih artificirano, upadao u konflikte sa nebeskim vlastodrcima, sukobljavao se, sueljavao, nadmudmudrivao, javno i za kafanskim stolom. A oni, oni su, navodno, popili svu pamet ovoga sveta, nabrajajui grehove prolosti i nita vie fertik, ende, kraj... Nae se tu i tamo po neko pilece da kljucne i od mojih naravouenja, posebno onda kad se laam
novanika. Hm... kaem sebi: - Rakija ne stoji u oveku kao u flasi, mogla bi da me skolopleta sa Delirijum tremensom, tako je to kad vue akutnu psihozu hroninog alkoholiara. Ipak da okrenem jo po koju dok sam usamljen za stolom: - Halo Cuki... cukino... udarim na alu, obratim se onako svrsishodno doturi lozovau... onu pravu... ispod anka je. - Ne sluimo pijane goste odgovori nadmeno Cuki za tebe je fajront... - Opa bato, vidi ti gospodina Etikasa, deli packe i pridike. Ba si me uplaio... odo ja, menjam prvarnicu... pa nastavim - Aman bre, daj samo jo jednu, pa da se zbogujemo... - Znai jo jednu, pa, kad se lije nek se i prelije. Dri! Naljoskajse... s Bogom si odavno rasistio, nevernie! Iskapih je na eks, godila mi je nisam je ni osetio... zna fukara da dolije vodu u pie, nek mu je. Ustajem paljivo, jer me zemljina tea gura na dole. Stolica se preve i pada na pod. Izvinjavam se i odlazim. Napolju duva jaka koava, zanosi me u stranu opirem se. Ne pomae. Napinjem se da izdrim u stavu mirno, ne biva... koraam cik-cak... pokuavam da izbegnem barice na roavom asvaltu, iz koga viri nepokriveni ljunak... ljapkam po viru... Gospodine Iliu to je zbog kraduckanja rekoh poluglasno prolaznici se zloslutno smekaju, oekuju ljas... izdrau... Samo da doguram do onog olinjalog drveta, da se odmorim, da odanem. Manta mi se po glavi... prislonim se uz drvo... ma, kako mi je pa to stablo razglavljenih korenova... izvalie se, ujem kripu upozorenja, i potom prasak... Rat. Dogodilo se! Ne ponovilo se... Ne lai vrae, sve je isto kao i pre. Ne bulaznim, sve mi je jasno, da jasnije ne moe biti. Dabe sam arbajtovao u Nemiji, i tamo sam bio niiji i svaiji. Zar e opet po istom, neto drugaijem, slinom... Ne buncam... opta je ujdurma, svi nas vole, da pokore. Ino-domai su najjai, najvispreniji, izvetili se... Bulaznim u lavirintu vremena... Seam se Olimpik ekspresa, ja i Bonjak razglabamo o putu, o sasvim skromnim ljudskim nameram... raunamo da e mo ih ostvariti sa uteenim markama, koje su u Bundes bankomatu, po obiaju, tancane u obiljnim koliinama, trebalo je isplatiti gasarbejtere. Kaem ja mom sapatniku: - uj, mislim da bi bilo dobro da ih konvertujemo u dolare... ipak je to dobro drea valuta. U dinare emo ih svakako morati promeniti, jer kako emo ih troiti. Zemljak me poglada znaajno pa ree: - Zar da ih menjamo u Aliju Sirotanovia, ja vala neu. Materi i babu ostaviu zere, a ostalo u slamaricu... tu je na sigurnom. - Jes vala, pravo kae, u na bankarski sistem ne verujem ni ja. Dinar iz asa u as devalvira, neisplati se... mora se smestiti na sigurno, u slamaricu i gotovo... Vremenska prognoza moga prijatelja bila je tana. Koava razvejava u talasima, prignjeen smukom se izvlaim ispod stabla. Da, svakako, mi smo zgnjeena i prignjeena generacija... Zar ne? pitam se. Eto sustie nas i recesija, u pravu je bio moj sapatnik, teta da ga nisam posluao. A, rat, ta dodatna nevolja jo vie nas je opustoila. avolja igra ejtana, uvela nas u hibernaciju za itavi niz godina, ak i neroenu generaciju. Odustali smo od reparacija, profukali donecije, zaboravili na sanacije i ukalkulisali u zajednike NATO operacije. Zaposeli status IZMADIJE, NATO peadije. Valjda sam se zato i razbudio iz zimskog sna.
Mi smo nae najvee nade poloili u zemlju.

We have put our greatest hopes in the ground
In memoriam Iva Maurani (1952-2010)

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
Za Najbolju knjigu: Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane MaxMinus magazina.
Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj Diploma u pdf. formatu. dijaspori i onima koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nanas okruuje. gradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine ri- MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. jei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije. modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabi- iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do hadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), septembra/rujna 2011.g. kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire. aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju krau biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom izdanju
MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus.

Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee:
Zlata uni I bijahu praznici, dravotvorni!

1)Preleti beskonanost i pobedi vreme i matu, ali nikad ne zaboravi kako se koraa po zemlji.(Mika Anti) 2)Vjeruj onima koji tragaju za istinom, a sumnjaj u one koji su je nali. Andre id
Gotovo svi etniciteti Balkana, sada mogue i ire, generalno gledano, pokazuju sindrom steene ovisnosti o zabludama, predrasudama, bajanju naslijepo, povodcu, ne nalazei motiva da realnost prilagode vlastitim potrebama. Naprosto, ne umiju bolje ! A ivot kakav je mogao biti, nepovratno izmie. I ostaje tiina. Za spokoj nisam sigurna. On, zasad, stoluje samo u jedinkama, zatvorenim u liinke, zbog kozmike praine, baene u oi uprosjeenog Zemljanina, koja reducira koliinu slobodne svjetlosti, jedine pretpostavke vieg stupnja u njegovom ciklinom toplo-hladno gore-dolje razvoju. Sukladno tome, svako malo ponegdje izviri otrovni krak istine, podsjeajui na vlastite promaaje, primarno kao slavenska antiteza tuim uspjesima, a potom se reaju slike, izmigolji rije, i sve zbrdozdoljeno zanjie, barunasto uukano u Barossovoj zabrinutost za posvemanju hipokriziju, prodor nacionalizma, ovinizma, ksenofobije, ponekad ak i agresije, u tradicionalno demokratske zemalje koje su radnike s Juga i Istoka uvozile za sitnu paru da odavaju javne objekte i rade za koru hljeba vie. Ili, bolje reeno, za preivljavanje od danas do sutra, dan-i-komad, pet do deset usta to zijevaju ka` tiiu nekom, i od Stvroitelja skrivenom budaku velikih majstora kampovanja, daleko od izazova civilizacije. Sada im, pak, pokazuju srednjim prstom preko granice.Sa galerije neko dobaci (kao i uvijek, avo im ne da mira!): - Barosso (asocira na Barbarosso), priaj nam malo o Baskima , tako te je milina sluat o uljuenoj demokraciji. Bili praznici, dani dravnotvornosti dvije nam domovine, a moe i sedam, i meusobna estitanja, slinija loe uraenim kakofoninim marketinkim porukama, nego entuzijazmom natopljena srea gostujuih nacional-statista u predvorju banket-sale globalne porodice. Bez aptaa, i u mizanscenu od kulisa prepunih praine to ulja oi i grlo, tek za sjeanje na stara dobra vremena izumirue generacije dvonoaca. Prvoroeni u eksperimentalnoj fazi populistikih homogenziraniziranja s kraja proteklog i poetka novog vijeka, s grekama u ualtanim ipovima memorije, moraju na doradu, pa e tako reparirani i usavreni, moi kroz vrata histrorije . S vremena na vrijeme provuku se dosadne pikanterije o WikiLeak skandalima, pratei aneminu jednolinost svjetskog mara udesno. Na sceni od koje glumci ovdanji oekuju mnogo, naa prepucavanja, sa svim elementima oskudnih informacija i dodatne ljenosti da itamo, djeluju poput miijeg hrkanja u dunglama Amazona. Pa, ipak, malo je previe neukusa u nametnutim obrascima ponaanja, po principu nita ne vidim i ne ujem, samo slijedim pametnije i uevnije onamo gdje se slivaju nagrade, te one lente asti i humanizma za zaslune, od kojih nijedan nije sumnjivo lice, a ta i takva principijelna skromnost se, u principu, bogato daruje. Postavio jedan prijatelj, inteligentan, a pomalo i intrigantan lik, svoj status o ovoj temi na Facebook-u i zaotrim pero, pa opleti, onako enski, oznojenih dlanova, kad ono, niko ni jedne ne dopisa! MUK! Nelagoda se srui na ramena, provirujem, svako malo,ima li nekih reakcija na dosta je bilo, a moj komentar, kao krajputa i partybreaker, sklonjen na tratinu, visi u zraku, nedovren. Teak je put do istine. Trnovit i bolan. Razoaravajue je to njime nismo nauili hodati. Jesam li neto neto krupno propustila, previdjevi baricu to pretenduje biti ista voda, zatoena u enigmi potrage za istinom? Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Skinem svoju zareeno ozbiljnu op-servaciju, i napiem izvinjenje autoru statusa: "Nije vrijeme od prosvjetiteljskih zaokreta, oito! Vei konja gdje ti aga kae. Vuk namiren, ovce na broju, a bajke se i inae, zavravaju happyend-om za miran san. Onako posramljeno, listam stranice domae tampe, kad pred mene iskoi niko drugi, do sam neastivi, potvrujui moju premisu da istomislei individualisti, ponekada mogu preskoiti barijeru meusobnih animoziteta i nesigurne podrke palanake plutokracije. I, vidi sad ovog uda, Senad od Bosne brani Senada Peanina i Denanu Druko iz konkurentskog lista, pa itam: "Opasnost i pogubnost ovakvog medijskog divljanja kojem nita nije sveto, ponajmanje osobnost linovanih dvoje kolega i njihovih obitelji, pravu mjeru nalazi u muku ovdanjeg javnog mnjenja, u kukaviluku, konformizmu nesretne akademske scene da se javno i pravovremeno suprotstavi ovakvoj neprihvatljivoj teroristikoj medijskoj praksi. Te se stvari, jasno, ne mogu samo zakonski regulirati, za normalnu javnu scenu pretpostavka je normalno, kritiko, pravdoljubivo javno mnjenje, odgovorna i nepotkupljiva nevladina scena, pa tek onda profesionalno i revnosno pravosue. Naa kukavika, korumpirana, s razlogom isprepadana akademska zajednica nita ne vidi, nita ne uje, jer je ciljano slijepa i plaeno gluha!" I nestade nelagode zbog identinih stavova, to izdvaja sve istinoljubive, iz vremena iaene, koji nikada nee nai mjesto u nekoj ediciji "ko je ko", rezerviranoj samo za unaprijed saglasnu i argumentima o bilo emu i bilo kome, naoruanu javnost. I to, akademsku! U uslovima posvemanjeg siromatva, hipokrizije, rigidne politike i obrauna nacionalnih elita sa neistomiljenicima unutar vlastitih torova, bez obzira na udaljenost ili blizinu oiju svijeta, zasigurno, veina ne bi stigla tamo na drugi nain. Ovako je kupila sve karte i vize za budunost, ne samo svoju, ve i svog potomstva. A, meu njih se ne moe ui bez tajnog obreda inicijacija, koji je pria za sebe. .-Individualistima nikada nije bilo lako niti u jednom drutvu, konsternirano ree moja draga prijateljica, i zakljui: On je na pravom putu, posebno to mi je poznato kada je Peanin vrlo loe govorio o njemu i njegovoj Slobodnoj Bosni! Kada bi se samo po tom pitanju takvi i slini dobro organizovali, moda bi ove bosanske ovce poeljele malo van tora, pa da ih pastiri tamo i povedu, tamo gdje ima puno sone, zelene trave...i to na izbor...Pa neka i dalje ostanu ovce, ali e barem imati ta da pasu... Moram priznati, oduevila me, jer je jasno rekla ono o emu se javno uti. Naime, podrati potragu za istinom, jednako je hrabro, uzme li se u obzir da se drskost unoenja u lice politikim narikaama, to imaju mo da daju kontejnere ispraznit samo za jednog telalbau, smatra sauesnitvom u pobuni protiv autoriteta. Zbog toga i dalje raste armija klonova to sa skrivenim bokserima, kacigama i motoristikim zatitinim maskama, za malu paru zaas optre ariju, pokupe preko noi spremne filovane informacije PR kuhinja, donose goospodarima ve skuhane pikanterije, koje ovi bacaju masi za duevnu hranu, jer druge nema, koristei staru strategiju da ti kaem dok mi nisi rekao! I, dok prosjenom itateljstvu i sluateljstvu sine u mozgu, protivnikove gae su ve odavno na tapu. Ostali se lako mogu nai na ulici, najefektnije u slijepim sokacima, visei kao grafiti na aavom zidu plaa, ili srama, svejedno je, jer su neprobirljivim samo mezence, po mogunosti blagdansko, za dane nacionalne slobode i osvjetenosti, na trpezi vlastite ispraznosti. Do narednog dana. Ko je sljedei, molim?, pita se samo jo u trgovinama, a i tu sve rjee, osim u Wikileakovom matematiki proraunatom algoritmu doziranja planetarnih tajni, osmiljenom u nekoj laboratoriji za reprogramiranje poretka stvari, ili pranje savjesti, sa ili bez znaka jednakosti izmeu ova dva modula manipuliranja globaliziranom palanakom realnou.
Osvaldo Macedo de Sousa
Herminio Felizardo, Portugal 2010
Sabahudin Hadiali
TEIZAM Religija je opijum za narod, ree Marks. Prije bih rekao da je obrnuto! Religija se isplati. Bogu najmanje!
ATEIZAM Ateizam je nada koja hoda gola ispred serijskog ubice. Ateizam je utopija misli. Ako ih ima! Ateizam je nepostojanje vjere. Ali, samo u Boga. Ateizam je legalan nain krae. Teizma.
Religija dananjice je u novom pakovanju. Isto mirie! Religija je alternativa dananjici. Jer govori o sutranjici!
Ateizam je za teizam kao avo za Boga. Ateizam je lanjak. Pred golom.
Zbog ega najsiromaniji idu u svetenike, popove i hode? Da bi se obogatili! Znate li ko najvie ali za smru Majkla Deksona? Hoda iz Gluhe Bukovice i Pop iz Brkog! Vjerovati nije teko. Naroito ako ne vjeruje! Pomozi sam sebi, i ja u ti pomoi, ree Bog. A zbog ega mi treba, u tom sluaju, tvoja pomo, Boe? Teizam je nelegan nain krae. Ateizma.
Ateizam je vjerovanje u onoga koji ne vjeruje. Contradictio in adiecto! Ateizam je teizam bez samoglasnika.
U mojoj zemlji nema masovnih grobnica. Osim ako ne raunate moju zemlju!
In my country there are no mass graves. If you do not count as that m y country!
Nayram Hajizadeh, Azerbaijan 2010
Vasil Tolevski
Ivan Karponai
ali se Bravko Lali - Pa zna ona fanfulja, ona domaa peka koja radi na porti kao vratarka, ma gledala me je ko da bi me htela iz gaa istresti, Jes` a ta onda? iovako nemam ta da mi gae dri a kako bi i hlae? - A sam si kriv Bravko! Sam si kriv bogami ne mogu ti pomoi! - A jes`... jes`sam sam kriv veli... a to uvek ja? - A jeba ga ti! ta se pita? Bacio si oko koje se odkotrljalo sve do nje med noge i gledaju na gore pod suknju... kaklja je pogledom po peki i jo se pita. Pazi samo da se ne prestrai pa da se ispia i usere od sree... pa onda nee videti bogami nita! Ha... ha... ha... E ba te alim! Komijina tala - Ma onaj moj komija, neki dbunj, grm ili ve kako ga ono zovu, a zna ga Bravko, na je jer i on vole malo da ljokne, ne treba ga dva puta zvati... dobio je neke svoje drugare, ma neki habagajsi, ne daj boe da ih je i vie. - Jes' da ga znam, to je zabrljo? - Ma napili se ko guzice, ulivali su beton u tali da krave ne moraju da idu po onome blatu, ma neto mi se moderira ko da je u varoi, a ono obine seoske krave muzare, ne znam ni kakve boje su kad su sve usrane od govana. - Aj da ujem ta su nakaradili. - Zna, povukao bi liniju sa onom lauf vaser vagom, zna u ono crevo sa vodom, ali nije ilo... - Kako nije ilo? - Ma nije video vodu, bezbojna je, pozvao je onoge balavandera od sina, te mu naredi na naspe vina umesto vode... - Jes' pametan je on, nije mu glava za dve nego za etiri noge, bogati! - Pametan je on, pametan ali nije onaj balavander, nalijo je celu litru vina u to creve, gleda onaj moj komija, gleda... a ne vidi nita. - Mater ti jebem onu balavu, nisi na au, koji te vrag natera da nalije belo vino pa nita ne vidim... budalo jedna, crveno vino nali. - Jes' da ti je komija pametan, pa je bilo sve posle u redu? - Ma kakav red, sve je zasrao... previsoko su ulili beton, preniska je tala i sada ne mogu krave da ulaze u talu dvonoke pa moraju etvoronoke.... Letovanje - Zna li onog komiju Mudronju, Bravko, zna onoga koji je prole godine ostao udovac, prodaje svojeg fiu. A ti mi reka da trai neto, da ne mora uvek peke... - Jes' da traim Lale neto, ali je jebaji me, ta u ja sa fiom? Ma nema ti ja dozvole za takvu stvar... nego reci mi ta je ono bilo sa njegovom enom? - Pa, kako da ti objasnim Bravko da i ti to razume... ali probau, jer to ti je duga pria. Zna da mu je ena negde tamo od dole... zna ta mislim. - Jes' kako da te ne razumem, a ta kae odakle je ona? Tamo od dole? A gde ti je to ono dole ako smem da te pitam? - Ma zna, ma ne znam ni ja, nije to ni tako vano... pria poinje e ovako: Spakovali oni kufere i put pod noge, ili pod fiu i oni krenue na godinji... - Jes' a na more? - Ma ne kod njenih, tamo dole, negde u brdima. Sve je krenulo naopako, probui se guma na fii, ona je neto prigovarala, a on na fini nain ni pet ni est prilepio joj amar... daj eno ne baljegaj i ne pravi belaja dok sam jo ovako kulturan. Stigoe oni tamo, Mudronja pokuca na vrata, a jes da su ga jedva ekali... nita! Niko ne otvara
vrata. Pokuca on ponovo na vrata i iz sveg glasa povie: - Daj otvori stigoe ti dragi gosti! Negde iz zadnje sobe uo se samo jedan kratak odgovor: - Nema nas kui, otili smo u mahalu! - Kako otili u mahalu kad pred vratima su vam kundure, ta mi serete, otvarajte. - E moj zete imamo mi i sandale! - Dobro, dobro, kada doete kui navratiemo opet. Vrue je bilo, litnje doba, preznoja su bili, gladni, edni. Mudronja uzo pivo da pije, a enu poslo na potok da opere onu preznojanu majicu. Nema nje, a on pivo po pivo, napijo se i zaspao. Probudio se da ga neko drma... - Di se, je si li ti taj Mudronja? Pita ga dandar. - Jesam, ali nisam nita uradio, samo sam se napio i spavao. - Ma to me ne interesuje, doao sam neto da ti kaem, neto vano, tvoja je ena prala na potoku tvoju majicu, odronio se kamen i ubi je, primi sauee. - Ma jebem ti sreu, to je ve druga ve maina koji mi uze kamenac u zadnja tri meseca... stvarno nemam sree.
***
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...
Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010
Elvis Huremovi
elem, elem Ne postoji pod Boijim nebom, nekad tmurnom a nekad istom k'o list papira nove teke, ama ba niko koga se toliko gazi i pljuje kao Cigane. Mnogi svoje animalnosti lijee na njima. Jedni svoju terapiju konzumiraju fizikim iivljavanjem. Dok drugi svoje terapijske potrebe zadovoljavaju u domenu verbalnog ali do te mjere gnusno, da ovjeku nekada bude ao to ulo sluha uope postoji. Okretali ovako ili onako, sagledavali iz raznih uglova Cigani su, bez preuveliavanja, skoro uvijek poligon za iivljavanje. Velikom i malom, starom i mladom. Veini smetaju, haman k'o zrno stuparskog tucanika u obui. Ciganski usud je teak, ak i tei od onog koji se moe zamisliti, a jo kad mu se na vrat nakai neki, veliki ili mali, stari ili mladi, konstituisani slobodni graanin onda je Ciganinu kao Arapu na Sibiru. Rijetkost su oni koji ne ine sve kako bi Cigane zbrisali sa lica majice zemlje, taman da je najravnija glatka ploa. Sa kakvim gutom to rade, aman. Koliko je pakostan slobodni graanin kad mu najcrnja i najzlobnija psovka, koja upuenom najbolnije gaa u srce, jeste da nekome obeasti majku, cigansku podrazumijeva se. Ako slobodni graanin hoe ciljano povrijediti neiju linost, onda za tog bez imalo kolebanja ustvrdi da je Cigan. eli li nekome ukazati na njegovo tjelesno zaudaranje, onda dotinom veli da smrdi k'o zadnji Cigan. Ako se kojim sluajem pojavi neko sklon kleptomanskim radnjama ili iznoenju lai, onda ga graanin, slobodni, obiljei kao nekoga ko se bavi ciganskim poslom. A taj posao je, dakako za njegov ukus, bezvrijedan. Pogan. Svata slobodni konstituisani insan umije pogrdno o Ciganima. Sve mu milo, usta od uha do uha, kad o njima pogani svoje iznosi. Cereka se glasnije od igdje i kojeg klovna u ovosvjetskim cirkusima. Kako samo, hinjski, u sebi cvjeta, bolje neg' Zambak. Ciganima krv na slamku piju otkako je svijeta i vijeka. Razne kazamate pune njima, kad treba i ne treba, glavni su krivci za sve. Kad negdje neto nestane, prvo se upita jesu li kakvi Cigani tuda prolazili. Kad ono to se zove drutveno oraganizovanom zajednicom, neesto i pravnom dravom, treba povesti brigu o manjinama, o svom najroenijem svijetu ili im pomoi, onda uslijedi, sada ve ustaljeni i dobro izlizan, odgovor kako Cigani ne ele da se o njima brine. Toboe, takvi su, eto njima nije do obrazovanja. Nije im do boljeg ivota, ne umiju oni to i da im prui. Kad komiji crkne krava onda je, bezbeli, Ciganin kriv. Kad djevojka ne izae u susret uspaljenom pubertetliji, opet je do cige. Tako iz sahata u sahat, epohama. ini se, da seizmolozi sve svoje napore usmjeravaju na utrivanje injenica kako su Cigani krivi za razne cunamije, poplave, zemljotrese i jo niz drugih prirodnih belaja koji svakodnevno salijeu finog, uglaenog graanina. Ko da isti belaji ne rade i cigi o glavi. Nigdje vie dvolinosti kao kod necigana. Onih to se die svojom bjelinom. Cigani im smetaju zato ih redovno aste to akama, to poganim rijeima, a orgazmino uivaju u svemu ciganskom pravei se da ne znaju ije je to. Ne mogu svadbu, makar i onu za najuu familiju, sinu ili kerci jedinici prirediti a da odnekud ne bahnu ciganski trubai. K'o biva nenadano iznenaenje od kumova ili amide iz vajcarske... Nakon ispijanja jedne manje bosanske rijeke, koliinski, vrue vode, uslijedi unitavanje prouzrokovano kojekakvim melodijama
smrdljivih Cigana. Suze putaju na prvi takt i barval pudela.... Pronalaze ih isjeenih vena u krvlju ukaljanim toaletima, dok sa radija, pored njih, bezbrojiti put ide repeticija Ederlezi. Zaljubljuju se u mlade, kremaste puti, ciganske djevojke. Vatrom ozarene. Glavom odu zbog njih. A Sve kao Cigani ovo, Cigani ono. Majku mu, udno od slobodnog po nekoliko puta konstituisanog graanina. Gdje nestane, na tih nekoliko trenutaka ili sati, onoliko mrnje...pa, zar nije cigo kriv to u komije cre krava, to su danas nepovoljni meteoroloki uslovi ili to je kurs dolara opao, drastino?! Kako mu se okrenu bururet u glavi za mladom ciganicom, kad Cigani smrde. Zar uz ciganski melos duu u klozetu da isputa pomou ileta, zar to nisu ciganska posla, ona lopovska?! Ne zna slobodni graanin, kao to ni bijelac nije znao kad je nasrnuo na crvenog ovjeka, ta je ciganska dua. Koliko su to golema prsa popunjena najdivnijim amorom, zato onako umije pjevati i potjerati na suze iz niega. Ne zna on, a kako bi jadan i neuk, da Cigan mrziti ne umije. Jer da umije, kroz ove epohe bi mu se osvetio kad tad. Satrao bi ga. Al' jok. Nije cigo takav. On ima duu koja razumije neukost privilegovanog graanina. Obrazovanog, dakako. Kau, bogohuljenje je kad ovjek odreuje gdje je komu mjesto. Jer, zna se iji je to posao. Bez obzira, treba ponekad prekriti, uvrijeena, pravila i smiono rei. Da, ako je iko zasluio pravo na naslaivanja u rajskim okriljima odnosno hladovini denetskih bai onda su to Cigani. Nema pod ovim Boijim nebom, to ponekad umije biti tmurno a ponekad bijelo k'o ista hartija nove teke, preih za tu hladovinu i njene blagodati. *** PARENTS: ATTENTION! RODITELJSKA PANJA! Draen Jergovi
YUGONOSTALGIARI
HARIStos vaskrse SILAJDI KIROpraktiar GLIGOROV MILOVAN u laI prve kLASe EJUP izriGANI EMIR mala KUSTos cURICA VASILedija TURPURKOVSKI na MOMe sjedi IL(i) KRAJINIK (O) DIMITRIJ RUPELcer za presadnju JOSIP BROZ kroz (s)ITO i reeto (T) ubRADOVAN KARADI fekALIJA IZmETBEGOVI JOVAN (ust)AKOVI (R) SLOBODAN MILOEV(ac) (I) LOJZE, odvezane su ti PETERLE! medo BRUNdO OREAR IBRAHIM svjetska RUGO(b)A (V) natiMATO JELAVI JANEZ zDR(m)OVEK (N)
Miodrag Tasi
DIVLJA NASELJA Ponovo vrim svoju patriotsku dunost. Ukazujem na ponaanja i pojave koje nas udaljavaju od Evrope. Poto ivim u Evropi kakvoj tei moj narod, a i narodi u okruenju, iz sopstvenog iskustva i najbolje namere usuujem se da ponudim neke predloge. Mada je to uzaludan posao, jer niko nikada nije uvaio tui savet.
Nevano. Svako mora da vri svoju dunost i da ini najbolje to moe. Drugi - kako hoe. Proli put sam pisao o neemu ega nemamo. I to treba graditi. Re je bila o javnim nunicima. Danas da se osvrnem na neto ega imamo u izobilju, a ega ne bi trebalo da bude. I sa ime se ne moe u Evropu. Dakle, koju re o "Divljim naseljima!" Divlja naselja, Kartonska naselja, Divlja gradnja, neki ih *** nazivaju tuicom "Favele" i slino, oigledan su i jasan dokaz da nismo zreli za civilizovanu Evropu. I ta znai re "Divlje naselje?" Hoe li neko moda tvrditi da su to naseobine divljih ljudi? ROBERT MARI Mogue! Valjda niko civilizovan, razuman i svestan ne pravi kuu ZAPISI IZ BANANE (2) gde stigne, gde mu se prohte, ne obazirui se na opta pravila, na potrebe drugih ljudi, na zahteve u vezi s prirodnom okolinom, NEPODNOLJIVI BESRAM BUROCROATIE biljnim i ivotinjskim svetom! Prolo je vreme Kraljevia Marka. Marko je orao careve drumove. I nije zarezivao ni carsku vojsku. Neto slino ponovilo se s kabadahijama. Ni kabadahije se nisu osvrtale ni na cara, niti na carsku silu. Pogreili su. Zadavljeni su ba od ruku carskih slubenika na renom, dunavskom ostrvu Ada Kale! Kod Turaka se znao red! Danas, sline kabadahije podiu dvorove, vile, kuerine, bazene na najlepim planinskim zaravnima, pored jezera, uz obale reka... Tamo gde nema kanalizacije, gde nema komunalne slube, gde se ne prerauje otpadna voda. Toaleti se direktno izlivaju u reke i jezera, esto i u neposrednoj blizini pumpi koje vodom snabdevaju gradove pijaom vodom. Komunalni otpad se jednostavno izbacuje u vodu. Dodue, oni revnosniji ine to malo podalje od svojih vikendica! Neki drugi podiu hotele, fabrike, mesare i klanice na mestima gde to ne bi smelo biti. Unitava se priroda, zagauje okolina, ali monici za takve stvari ne haju. Nijedna inspekcija ih ne moe kazniti. Na voleban nain su iznad zakona. Niko ne sme ni da ih prozove, a kamoli kazni, uhapsi ili eventualno da im porui nezakonito izgraeno zdanje. Moda klju nedodirljivosti lei u sprezi ovih monika s monicima na politikoj sceni? avo e ga znati! Ipak su to avolja posla! U svakom sluaju, kada se pomene Divlja gradnja, odmah je prva misao na crnpuraste stanovnike kartonskih i slinih straara ispod mostova, ili na rune naseobine koje je podigla sirotinja u okruenju veih gradova. Naravno da je i to ruan primer za lanstvo u EU. Meutim, daleko bezazlenije od gornjih primera. Ima kloara i kartonskih naselja i u Zapadnoj Evropi. Videli smo u Francuskoj, Italiji, ima ih u Nemakoj... paniju, Grku, Portugaliju i da ne pominjemo. A tek Rumuniju ili Bugarsku! Teko se nose sva ova drutva sa svojim siromanim sugraanima. Ali je nezamislivo da neki tajkun, politiar ili kriminalac, ma koliko jak bio, da podigne samovoljno i bez ikakve dozvole nekakav objekat tamo gde to vlasti ne dozvoljavaju. U Evropi se gradi na mestima koja strune slube, posle svih ispitivanja i provera, odobre za gradnju. Prvo se izgrade saobraajnice; asfaltirane ulice, dovod vode, gasa, telefonski i satelitski prikljuci, kanalizacija, bez toga nema nikakve gradnje, i tek onda investitor moe da gradi. Ali samo onoliko koliko mu se
dozvoli planom. to e rei, ne moe da tri u visinu, irinu, spoljnim izgledom... Razume se da prilikom gradnje moraju da se potuju propisi o koliini betona, elika i drugih materijala, gradnju neprestano kontroliu struni i nepodmitljivi ljudi i na kraju, kada se dobije upotrebna dozvola, stanar moe biti siguran da mu se zgrada nee sruiti od najmanjeg zemljotresa, da e uvek imati vodu, da se nee zaepljivati kanalizacioni odvod, da e funkcionisati grejanje, telefon, da prozori nee otpadati na prvi udar vetra! Pojave kao to su nadogradnja viespratnica, vikendice, raskoni zamkovi u susedstvu atmara, samovlasno prikljuivanje na vodovod, elektrinu mreu, zauzimanje ulica i gradskog zemljita ne pripadaju evropskom razmiljanju. Tako neto nisu dozvoljavale ni Osmanlije, kao to sam napomenuo, a kamoli da e Evropska Unija!
Zakonita nervozna, oni dani u misecu, pa joj jo i kasni. Ja nervozan, i meni ti dani u misecu, i kasni mi. Zakonitu uvatija tres, upala u apstinentsku krizu i recesiju ka svaki teki ovisnik o crnom kruhu, pa poela buncat i rasplakala se nad tekim uvjetima za rad naih zastupnika, a posebno jor Hebranga, koji je rekao da onaj Rom to je rekao da bi bio sretan da je u Saboru, nema pojma kako je to teak posao, a to to poveavaju plae, to je tako u zakonu, a nisu oni krivi to ih oni donose. To je potvrdila i jora Kosorina Zrinska. A bidan jor Hebrang je jo dok je bija ministar zdravstva mora i na operaciju u inozemstvo, uvjeravajui nas nekoliko dana prije da nitko nema potrebe odit u inozemstvo na operaciju, jer mi imamo sve i...aaa, di je kruvvvv? Ajde pod hladan tu dok traje kriza, a moda u meuvremenu i dobijemo. I ila pod hladan tu i... Ma, ekajte as, nisu nama bili oni ONI dani, nego oni dani kad ekamo socijalnu pomo, a ona nam redovito kasni. E, tooo, a vi mislili... Ajde, uozbiljite se. Kad eto ti Mate potara. Mate, dragi, di si ti meni! Jedva san te doeka! - Skoija na njega, grlin ga, ljubin, a on: Mii se, pederu jedan! I Zakonita ula Matu i dotrala iz kupatila, s mudantama na glavi, i punom na onom mistu di trebaju bit mudante, i poela grlit Matu potara. Sad mui, je li, Mate! Ona ti nije pederica, a! Ajde, Zakonita, namisti te stvari kako dou, vidi da ti je donja gori, a gornja doli! Ona, da pusti me, sritna san. Mate, vadi to nevolje! Mate poeja otkopavat gae, a ja, da budalo, ne tu nevolju nego vadi potu, vadi socijalnu pomo, vidi da smo u krizi. A on poeja vadit - opomenu za iskljuenu struju, opomenu za vodu, opomenu za smee od televizije, opom...PAF!!! Zakonita ga sluajno potegla punom u glavu (ne sjeam se je li donjom ili gornjom), on izgubio domoljubnu svijest, izbacili ga bez opomene. Torbu zadrali, da ga ne opljakaju.
MaxMinus PJESME...
Miladin Beri
Ivo Mijo Andri

HRVATSKI UDAR Zavladalo udno vrijeme Meu Hrvatima, Bogat skoro nita nema Siromah sve ima. U bogatog kua trona A tanjur mu prazan, Siromaak ispred dvora Zaloio kazan. Na raunu bogataa Minus do minusa, A kod drnog siromaha Samo plus do plusa. Dravna je vlast u oku Ne zna kud e - ta e, Proraun joj prepun rupa Ko prosjake gae. Zabrinut je i predsjednik Otac domovine, Smilja kako siromaha Sa trona da skine. Na kraju je povukao Jedan potez mudar, Pod hitno je izvrio Bogataki udar. Dekretom je siromahu Oduzeo sve to ima, Tako je mir zavladao Meu Hrvatima.
Sabahudin Hadiali
MIOMIRIS Razliitost mirie drugaije ... Inspirativno ... Nadahnuto ... svugdje osim na Balkanu ... Ovdje je to miromiris. Smrada iskljuivosti inspirisanog etnosom a ne etosom. Nadahnut mrnjom. Avaj. Do kijametskoga/sudnjega dana.
BOLJE VELIKI BRAT NEGO RAT Nema onog koji nije poelio da zaviri ta se zbiva kod komije kad se pono povampiri. Zato snae preko plota odvajkada glavu diu kuda li se komo mota dok se kasni sati niu. Dolo eto takvo doba nema s kime kafu piti i sam ova posta roba mejdin ou rijaliti... Oni to su "niko bili doekae svoju eru gledamo ih mi debili u nekakvom Big Braderu. Pratimo ih u pet kua s njima smo u svakom trenu zato triput do svanua sanjam jednu istu scenu. Ba u kui od Big Mame navalila jedna na me pred ekranom narod klono ekajui sramno ono. Snaja, strina, deda \ura po tri sata svak deura cijela kua zorom ranom prati one pod jorganom. Dolo eto takvo doba ovce gladne vuci siti i sam ova posta roba mejdin ou rijaliti... Tako eto zime svake u veoj il manjoj mjeri mi gledamo razne mrake postajui voajeri... Dok ne znamo ta bi prvo Farmu, Kuu ili Ostrvo pitamo se s puno jeda da li neko i nas gleda. Da l' nas neko barem trunku dnevno gleda kroz pijunku da li ispred svakih vrata bdije sjenka vel'kog brata. Dolo eto takvo doba da zavidi Tarzan ^iti i sam ova posta roba mejdin ou rijaliti
DRAVA Ona je moj san Ljubav mog ivota, Ona me ko crva Oko prsta mota. O njoj piem pjesme Iz nje crpim snagu Volim je najvie Vie nego dragu. Ona mi je nada Koju srce eli Zbog nje su me na kri Skoro razapeli. Iznad nje je Bog Ispod nje je sve, ivota mi mog Crknut u zbog nje. http://diogen.weebly.com
Mirjana Marinkovi
HAIKU ILI NALIK MU 107 O, Kraljice od rebra Adamova! Pred lepotom klonuh... Nenazdravljenoj se ai ni pijanac ne obradova. Zakonu fizike i puce na jeleku katkad podlegne. U Vas zagledan obnevideh za druge. Sad sam slep zbog Vas. Reju seniu, sve dane zaduiu, to mi znaie...
Zoran Mati (NETO KAO, RITAM VREMENA)
Umor proe... Opet hrlim - u pobede.

Leni ari (SVA SAM... TAKO, NEKAKO)
Biljani Stanojevi (IZMEU NIEGA I NIEGA)
SRCE OD LIMA Vodi, Vilo, svog Limenka, arobnom iz Oza, na sranu reklamaciju, preskoi administraciju, zaobii umenka, Jelenka, i ostale uvare! Spasavaj oveka! Nek je i limeni, samo da klima, da ti tima doveka, da mu srce lupa jae, da preskae za tebe i naciju...
Gordani Soko (da je proe "nja-nja")
RETU BATLERU (O, Rete, nisi dete!) A ja sam danas na tri oka. Da vas dan kunjam, osporiti se ne da. teta Sunca to me sjajem asti, kad na oko jedva gledam. O njemu neu danas. Sutra u u sitna crevca. A drugu bi sasvim priu, da je Reta i vihora huja, priala nam srca. Ostaje mi da citiram moje drage: mogu samo da se smekam, al' od sutra, jerbo danas nemam snage. Najbolja knjiga 2010MaxMinus
(UDRI) PO SERVANTESU ta uini, Dulsinejo, od naeg junaka, rad' tebe mu svet se smej'o, postade im vaka? Don Kihote, mlad junae, zar nemade druge, ta te njoj to primae, ba od June pruge? Sve bi bilo drugaije da si slu'o Sana, ost'o bi bez Dulsineje, a ne bi bez pona.
Dragu ingelu (PROLAZNOST)
"NJA-NJA" I "LA-LA" Ona je danas sva "nja-nja", a ja bih "la-la". Da se menjamo, pa ja tebi jedno "la", a ti meni
jedno "nja"? U proseku bie obema malo "nja" i malo "la". I - da se dogovorimo: nikom da ne priamo da smo mi odavno iznad proseka.
KAD JA SPUSTIM... Doe vreme kad i tuga zanemoa. Spustim breme, pa mi prija i samoa. Tonem u se, u dubine modre svoje I tek tu se rodim, spoznam gde je moje... Tad mi doe, pa izronim poput Lede.
o kako smo samo nesvjesni bili da emo na tom brdu i mi posijati svoje ***
ura efer Sremac

PRAZNA SLAMA EPIGRAMA SVINJARIJE Kupih ui svinjske za pasulj raje da boljem ujem skuptinske svinjarije. Polomljena rebra dobiu kasnije od demokratske nene policije.
Mladenko Marijanovi
RATNO ITO Dan kad je poinjao rat pamtim tako to zapucalo je tamo negdje na etvrtom brdu na dva sata hoda od roene mi kue urio sam jako da togod mailo me ne bi da vidim kako u povijest se piu crvenom tintom redovi novi i bude li se ikad snimao film o tomu da kazivat mogu sve kako je bilo premda uloga moja nije mi ba sjela ostadoh krivih lea netko je ponio mitraljez neki a na me uprtie streljiva sanduk da njega slijedim bila je to cijena ulaznice na poprite i zakupih mjesto u prvom redu u kinu ludom putem smo preko partizanskog groblja preli spomenike stare razmicali ko klasje
SLATKI DREME Svinja vie pravih nema samo lenuga bravaca dok skuptina slatko drema, stiu iz kafanskih pravaca. PRAZNA SLAMA Politiar slamu praznu mlati mozak mu u energetskoj krizi, raja blene, ne moe da shvati da u ambis s grane sa njom klizi. (EV)ROPSKA LJUBAV O, Evropo, eljni smo ljubavi, oduvek smo kuni i gubavi! Muzara te naa eka krava, bremenita vladavinom prava! STRUJNI (U)DARI Ba me hvata skepsa ko su gazde EPS-a! Dok se oni natkuruju, raja plaa skupu struju. ***
Savo Martinovi
Kao esej BIJELA ZASTAVA Bijela zastava udara u temelje etike. Poklonike, uvaavaoce ili potovaoce bijele zastave, kao sredstva za uvanje ivota i opstanak, pravovjerni, moralisti, epski patetiari, etiari i patrioti smatraju otpadnicima, moralnim ljamom, kukavikim oloem, etikim monstrumima... Jer, istai bijelu zastavu znai predati se, ostati bez slobode, postati rob. A zar ima ita vanije i vrednije od slobode?! I zar ima ita uzvienije nego za slobodu dati ivot?! Uvaavaoci i poklonici bijele zastave su uvjereni da i od slobode ima neto pree i vanije, a to je ivot! Jer, to ako te napadne triput, ili sto puta jai neprijatelj, da ne idemo dalje, recimo cijeli svijet, je li vrijedno pruati otpor po svaku cijenu i izginuti do posljednjeg za jedan, moda, sasvim apstraktni ideal!? Da li je bolje imati kurumima izreetanu ratnu nacionalnu zastavu (uz bezbroj mrtvih njenih nosilaca, stjegonoa, zastavnika, barjaktara...) ili sauvanu, netaknutu, nedodirnutu bijelu zastavu, spasiteljicu ivota?! Kojoj zastavi je pree mjesto u nacionalnom muzeju?! Sasvim je mogue da je jedno od ovo dvoje asnije, a drugo korisnije. Razdiran tom dilemom, moj iskoeni um, sklon mudrovanju, da ne kaem jau rije, filozofiranju, na poziv iz slobodarskog grada Kruevca, da smislim i poaljem jednu saetu, jezgrovitu, iaenu, iskoenu misao, na temu ''spas'' poslao sam na anonimni Konkurs Devetnaestog Meunarodnog festivala humora i satire ''Zlatna kaciga'', uz devetnaest drugih, i sljedeu misao (aforizam): Bijela zastava nam je spasila ivote. Za nju se mora nai mesto u nacionalnom muzeju. I, gle uda! Ovaj aforizam je dobio Prvu nagradu ''zlatnu kacigu'', meu hiljadu konkurentskih. Nije na ''slavodobidnitku'' da govori o kompetentnosti irija koji su inili Ljubodrag Stojadinovi, Petar Lazi i Ivko Mihajlovi, ali je autor nagraenog aforizma duan da tom iriju oda priznanje za duboko razumijevanje njegove etike dileme! Kao melem na ranu mi je palo reagovanje znamenitog filozofa Nikole Rackovia: ''Kad proita ovaj aforizam, koa da ti se najei.'' Nije suvino dodati da sa ovim mojim svjeim aforizmom veoma dobro korespondira, ili je u prisnoj korelaciji, moj davnanji aforizam: ''Razum je pobijedio! Silu valja potovati.'' (Nabijeeni lektori su redom ispravljali na: ''Silu treba potovati.'' Ne, tako nijesam mislio dok sam razreavao tu dilemu. Upravo treba da stoji: ''Silu valja potovati.'' Ne pridikovati, ve konstatovati da od toga ne samo da ne moe biti tete, ve naprotiv, moe imati koristi, ili dobiti.) Moda je upravo ovdje mjesto da se unese i jedna zgoda. Poto su novine razglasile rezultate Konkursa za ''Zlatnu kacigu'' 2010, javio mi se jedan kolega po peru, znai aforist, satiriar i pitao: ''to ima novo?'' Nema nita odgovorio sam. ''Lae da nema nita novo'' bio je ''intiman'' ''a to to si dobio 'Zlatnu kacigu'?!'' To nije nita novo uzvratio sam. ''Zlatnu kacigu'' sam dobio i prole godine. Da itaoci ovog, kao eseja, ne ostanu uskraeni, evo tog lanjskog aforizma, na temu ''kriza'': ''Vlada je zabranila svaki trajk glau. Ali, dok traje kriza, prema trajkaima nee biti preduzimane nikakve mere.''
NAJBOLJI AFORIZMI 2010MaxMinus
BIE SPAS AKO BUDE NAS ZLATNA KACIGA 2010. Nenadno je pala klet: Napala je kriza Svet. Bez najave stigla nam, irei se kao plam. U naletu snagom svom obila je svaki dom. I zatekla laki plen, k'o pastorak da si njen. A od krize nema beg kriza je o vratu teg. Protiv krize nema tit, i od nje se ne mo' skrit'. Niti nai gusti bun moe samo vet tajkun. Kriza nama menja lik na licu nam Munkov ''Krik''! Zauzesmo vrsti stav: Boriti se kao lav! Ne pruati otpor slab: Formirati Krizni tab! I u tabu nai spas za nekog (ne za sve nas). Krizu nee ni za trun osetiti na tajkun. Iza krize bie jak, makar bio Sveta smak! Ne reava krizu blef! Moe samo s Kipra sef! Kriza ima nagli tok. Terapija: samo ok! Iza krize ide sjaj, al' joj se ne vidi kraj. Sa njom mora biti fin ne zabijaj vrbov klin! I ne budi mnogo strog. Pomoi e tada Bog! I doneti svima spas. Ako tada bude nas?!..
Savo Martinovi
AFORIZMI na temu: Spas ZLATNA KACIGA 2010. Naa prva briga je ovek kome nema spasa! Pacifisti su kao roeni za vojsku spasa. au vode, au vode, davljenik je bez svesti! zavapio je spasilac. A to vi pijete? upita davljenik spasioca. Veliko vam hvala to ste mi spasili ivot koji ne vredi ni pet para. Najee ovek trai slamku spasa kad mu ne moe pomoi ni ceo sveanj. Nepismenost je najsigurniji spas od loih knjiga. Moja ena ne prestaje da pria. Jedini spas je kad nastane predizborna utnja. Odbrambeni igrai nisu pipnuli loptu. To je bio spas za golmana da mu ne daju autogol. Ve na dijamantskoj svadbi videlo se da njihovom braku nema spasa. Vekna je jedini spas za gladne. Kad imaju hleba kao drva, za gladne nema zime. Vapaj gladnih: Spasite Vae Due ako ih imate! KULTURA Zemljotresi imaju i dobru stranu. Spasilake ekipe se uvek zateknu na mestu nesree. Nesrea se dogodila u ranim jutarnjim asovima, a spasilaka ekipa je stigla tano u minut do dvanaest! Hitna pomo je zakasnila akademskih petnaest minuta. Bela zastava nam je spasila ivote. Za nju se mora nai mesto u nacionalnom muzeju. Jedini spas od smrti je ma kakav ivot! *** On hoe meni da prui pomo, a nije mi ni do pojasa. Za spasavanje. Neu va pojas za spasavanje! Nije pristojno rei ''na'', nego ''izvol'te''!
Abdurahman Halilovi Ahil

Uim se lagati-redovito gledam politike emisije. ta e mi crveni tepih-dobar je meni i ilim. Nema se tu ta rei-ispriajte me. Po onom, rekla, kazala - proiruje se svaki tra. U nama kljua, u njima vrije - zakuhaemo zajedno. Jo je u nama ljubav mogua - ako prekinemo vezu sa zapadom. Jo im samo to treba - a mi to ostavili, zlu ne trebalo. Dugovi su nam dugi-a mi za vraanje kratki. Preveslali su me u istrazi koja je bila u toku. Evropa je kao kurva-samo nam obeava da emo ui u nju. Odumiru stari zanati-jedino se najstariji osavremenjuje. Danas pljuju po Jugoslaviji oni koji su je godinama lizali. Socijalizam je bio pun para-ali i njega je kapitalistika banda pokrala.
Tamo gde je nesrazmerno mnogo krasnih rei, ili apsolutno utanje, tamo trai da definie situaciju... Sluaj ta ti govore, ali ne previe. Gledaj im postupke i interese... Vole da mi kau da nisam istoriar, politikolog, pisac... Neka su u pravu, ali ja znam da nisam drug lan koji se sada naziva gospodinom i da se trudim samo biti ovek! Dragi moji promenili ste svoj status. Bili ste graani, a sada ste potroai! Sluate me, ali neete da me ujete. Kada se budete pozivali na moje rei za mene e davno biti kasno, ali ni vama nee mnogo koristiti.
***
Draen Jergovi U ovjeku sve moe ubiti, ali jezik nikako. No pushing! Only leasing! Ljepotica i kuharica nikad ne idu u paketu. Nije zima, al` nita ne tima. Recesija je tedimo na ivotima. Nije problem zaduiti se, ve dug vratiti. Nisi lo, oajan si! Ispod ljema mozga nema. Gdje zavrava bedro, ondje poinje raj.
*** Boban Mileti Bapsi

Dok je nama naeg Voe nema anse da nas seksaju tamo neki stranci!
Ovi sa vlasti grabe ka Evropi - sve to im doe pod ruku! Ne zna ovek ta je gore : da li to to krade NEKO, ili to ne odgovara NIKO! Veinu dananjih politiara budue generacije izuavae na akademiji policijskoj! Bili smo petsto godina pod Turcima - od ega i dan - danas oseaju posledice!
Estetski sam jako neprivlana osoba. Sterilnost je nasljedna. Vjetar je povoljan. Ispiajmo se! Bolje mrtav konj, nego ivi seljak. Dok ne okusim lava, meni je svinja kralj ivotinja. Ili robuje depilatoru, ili ti se itav svijet smije. Pedofili, za razliku od sveenika, uistinu vole djecu. Bolje aktivan, nego radioaktivan!
***
Na poslu me nitko ne voli, a svi me jebu. Tko rano rani, vozi se javnim prijevozom. Nije vano biti prvi. Vano je stii prije drugog. Samoubojstvo se kod nas kanjava smru.
Nekada ti biva ao to razume stvari, jer ne moe uticati na situacije, dogaaje, pojave, procese... Sudbina ti ne odreuje put sama, nego si je ti nekim postupkom prizvao. Kad odreenu sudbinu priziove e posle ne mo kontrolisati njenu udljivost. Najgore ako ti neko, sa malom merkom, svojim postupcima s vrha kroji sudbinu, a ti ima samo okvir koliko i ta...
Bolje umrijeti od litre, nego od kapi! Od kolijevke pa do groba svaka treba da se proba. Traimo dlake na jajima. Magla nam je pomraila (dr)umove. Komunisti, faisti, nacisti... svi za na narod isti.
Dimitar I. Vilazorski
Smrtno sam pogogjen. Promaio sam zivot. Dok mi spavamo, nekima je ivot san. Mnogo sam bogat. Svi mi kradu i opet imam...ideje.
Ekrem Maci
U ovoj jami praznina je najglasnija. Opet je u modi folklor. Izvadio sam pancir iz dedine sehare. Mafija je zadobila teak udarac. Mnogi ministri se zadugo nee oporaviti. Sa kreditima MMF-a poeo je i popis stanovnitva. Srbe je mitologija spasila mnogih pobjeda. Demokratiju treba stegnuti.Progovorie ona. *** Bolje se ivjelo dok nije bilo potroake korpe. Ako se navue na kriminal u politici je spas. Odbio sam da platim telefonski raun. Neu da plaam PDV na prislukivanje. Pravda je zadovoljena. A ni sudije se ne ale. Pritvoreni se branio utnjom. Ne znam zato se iz njegove elije uju krici. Prepolovili smo kriminal. Pola smo ih penzionisali, pola stavili na listu za naredne izbore. Mogao sam poboljati potroaku korpu, ali sam bio u sukobu interesa sa jednim kontejnerom. Nema vie privilegovanih. Danas svako moe ponuditi mito. Kakav je rat bez genocida. To ti je kao utakmica bez golova. Kad god poemo na utakmicu posvaamo se oko toga ko e nositi zastave, a ko motke. Postoje narodi koji su talentovani za genocid. *** Bosna je toliko mala zemlja da nema gdje u njoj zakopati ratnu sjekiru. Cijenim slobodu govora, ali umnu utnju potujem.
EPIGRAM O NEPOZELJNOM Ako si za sve tata mata proglasit ke te za persona non grata!
Duan orevi
Lako je tajkunima i kriminalcima da vladaju Srbijom obezbeuju ih politiari. Vlast se boji huligana, a normalni ljudi i jednih i drugih. Predsednik je sveanim pucnjem oznaio poetak trke za EU. Toliko je odjeknulo da narod jo uvek tri poslednji krug. Nai politiari brojei ovce mirno se uspavljuju, zahvaljujui raunici koliko e zaraditi njihovim ianjem. Ako prosjaci u Srbiji naprave udruenje bie respektabilnija snaga u pregovorima sa Vladom od radnikih sindikata. Policajci sa juga Srbije od svih sedam padea bolje znaju dva od ostalih. Zato bre napreduju u hijerarhiji vlasti.
Stigli su na braniku Otadbine, a onda su im otkazale konice.
ura efer Sremac

PRVI AFORIZAM autora koji je je objavljen u IKION-u br. 72, 4.09.2009. : Krv nije voda. Daje se besplatno, a voda je sve skuplja. The blood is not water. It is given for free and the water is more and more expensive.
U politiku je ula iz viih interesa. Za tiklu vie. Nai sprinteri bi bili bri da se starter oglasi rafalom. Predsjednik je temelj drave. Mi imamo tri udarena temelja. Sudstvo je toliko oprezno pa prvo sudi nevinima. Ne dozvoli da te dva puta ujede zmija iz iste rupe u zakonu.
Naao je reenje za miran i bezbrian ivot ubio se.

He found a solution for a peaceful and carefree life - committed suicide.
Duan orevi
Ivo Mijo Andri

Da nije bilo bratstva i jedinstva, nacionalisti se ne bi imali protiv ega boriti. Policiju najdue pamte oni, koji osjeaju svaku promjenu vremena. Neuraunljiv sam od kada na mene vie ne raunaju. Na liniji su samo tvrdolinijai. Svi drugi su ispod crte. Dobar pisac danas pie samo ono, to itatelji ne mogu razumjeti. Slikovito reeno: naa je ekonomska situacija takva da se moemo slikati. Prazna obeanja daju samo oni, ija su usta puna. Na narod se svim sredstvima borio da ima to manju dravu. Uveli smo nova pravila igre. Vie se neemo igrati. Vie volim da mi ivot visi o koncu, nego o konopcu. Na vijest o smrti, uvijek se ohladim. titei nacionalni ponos, dobili smo po nosu. Visok ugled uivaju samo oni, koji imaju u emu uivati. Kod nas najbre propjevaju one ptice, koje padnu na niske grane. Mijenjam sjekiru ratnu za bilo kakvu radnu. Bog je stvorio ovjeka, a ovjek ateizam. ta nam vrijedi to slijedimo isti put, kada on vodi u oba smjera. Najdue ive oni koji ive na tui raun. Opametio sam se tek onda, kad su me raspametili. Ne mijenjajmo obiaje. Promijenimo navike! Uozbiljite se ve jednom. Zar ne vidite da je vrag odnio alu!? Nisam zlopamtilo. Pamtim i bolje dane. Pukao sam tek onda kada nisam uspio, spojiti kraj s krajem. Bijesan sam na sve one, koji vozaju bijesna auta. avo doe po svoje tek onda, kada nam vie ne ostane nita. Najvie gube oni, koji se bore do kraja.
U poetku sam bio nitko i nita. Tako u izgleda i svriti. Nekad smo bili multietniko, a danas smo nultietniko drutvo. Poeli su nas dijeliti tek onda, kada smo sve podijelili. Nisam vie za primjer. Sad sam na primjer. Jedni u torbu stavljaju novac, a drugi glavu. Samo su bezopasni, uvijek u opasnosti. U posljednje vrijeme na kota povijesti NAJBOLJI AFORIZMIII mjesto 2010MaxMinus
Andri nije dorastao sadanjim knjievnicima. On je dobio samo Nobelovu nagradu.

Andric is even close to current writers. He only got the Nobel Prize. Miroslav Sredanovi
Milo Gorgijevski
Drim situaciju u svojim rukama. Nedam joj da mrde. Mora da su klonirali Pinokija. Broj drvenih glava neprestano raste. ***
Makedonac se retko odluuje na samoubistvo! Njemu sve znaajnije odluke donosi meunarodni faktor. Nije mi teko to me prave magarcem. Ali bar da mi dodaju jo dvadesetak santimetara. Na narod glasa na slepo, jer ne moe oima da ih gleda. U banana dravi narod je kao juno voe: Cede ga kao limun! U proseku ivimo 78 godina. Ako nita drugo, bar od stoke due ivimo. Fekalije e biti gorivo budunosti. Zahvaljujui naim politiarima, Makedonija e postati svetska velesila. Na Voa nije lopov. Lopov je inteligentan i hrabar. Ne znam da limoja zemlja tone, ali delegacija Atlantide je spremna za doek. Nai politiari imaju jake vilice. Zato su nas bez problema ive pojeli! *** Vinja Kosovi Od roba do robota; to je put istorije. Da li je bolja zubata ili krezuba demokratija? Nisam na liniji, smetaju mi vijuge. ovjek je kao mjesec; uvijek ima svoju tamnu stranu. Civilizacija vatreno napreduje, i Prometeju pritee okove. Savremeni ovjek- zgodan, odan, prodan. Bila prava ili kriva, linija nema irinu. ovjek je prva PUCA tehnike. Civilizacija je porasla, neda se vie dojiti i privijati na grudi. Izmeu politike i ivota uvijek je masa i grimasa.
Mitar Mitrovi
On ne bi ni mrava zgazio. Otkada je ostario i ostao bez obadve noge. Kada postanemo Crna Rupa Evrope, svi e dotrato do nas. Da nas kreu.
*** Vasil Tolevski

NAJBOLJI AFORIZMIIII mjesto 2010MaxMinus
Na Balkanu je najtee biti Makedonac. Jedno dupe a mnogo kandidata Deda i baba pripremaju se za seks. Vlada je obeala da e se vratiti stara dobra vremena.
Nisu to jauci, samo je zahrala lira ivota. Da li se i toak istorije bre kotrlja nizbrdo?
Satira,to su makaze kojima neposluni iaju nedodirljive.

Satire, the scissors with which disobedients are triming/sucking the untouchablea.
Vinja Kosovi
Suno Kovaevi
Narodu su obeali zlatne kaike, a zadrali ih za sebe. Srbija je cjelovita, ako govorimo o beogradskom paaluku. Po stare dane posjeuju bogomolje. Koriste posljednju ansu. Jedni ive od penzije, a drugima je ivot penzija. uvaj se zla od onoga kome si uinio dobro. Jer dug je zao drug. Bitka na Kosovu se zavrila autonomijom Kosova. Nakon to se oenio bio je drugi ovjek. Dejtonski sporazum je luaka koulja u kojoj se politiari-narodni predstavnici normalno ponaaju. ena mi je srana mana za koju medicina nema lijeka. Brani ivot mi je pjesma u kojoj neu preivjeti. Dok dravna vlast postie mrave rezultate narod izvlai deblji kraj. Ako ivot pie romane, onda je najvie plagijatora. Zaslunim politiarima podignimo biste jer e im golubovi dati potrebnu glazuru. Politiari idite u svoje bajke. Ostavite narod u ivotu.
Kakav politiki alhemiar? Od nita, sada ima sve. Drava se pravi svaki dan. Impotentni ustupite mjesto potentnim! Veliki je to ovjek, Kad ita njegovu autobiografiju. Mazohista sam usljed drutvenog poloaja sa sadidstikim namjerama. U miru nakon zavretka rata izgubili smo rat. Drava je najavila borbu graanima. Od kriminalaca je digla ruke. Proklamujui ideju da su svi narodi bive SFRJ Srbi prole ratove velikosrpska politika je proglasila bratoubilakim. Narod vjeruje vlastima da e doi bolji dani, zato nita i ne radi. Nai vladari bore se za bolje i boje se sutranjeg dana. Historija ih ne interesuje. Jednoumlje je zavladalo. Drugi umovi odlaze. Dijalog je mogu unutar jedne stranke. Bosna i Hercegovina zauujue brzo ide ka ponoru. Obeavaju sretnije dane. O ljudima niko ne govori. udan je bosanskohercegovaki folklor. Korak naprijed dva nazad. Graani nemojte se brinuti. Privatna imovina je u sigurnim rukama.
Daltonisti.Govore o sivoj ekonomiji, a ono raznobojni svijetlei hoteli, moteli, restorani, kafii, benzinske pumpe, supermarketi, marketi i dr. Nakon to ga je ivot mazio, slijeda radi, postao je jebena strana. Slijede srena vremena. S novom vlau ulazimo u srenu Novu godinu. Najbolja imovina je dravna imovina. Koristi je kao svoju, a uva je kao dravnu. U izgradnji bogatog drutva vlast je na dobrom putu, a narod na stramputici. Kad bi narod znao i vlast bi zavrnula rukave. ivimo u sekularnoj dravi kojoj samo dragi Bog moe pomoi. Radnika klasa ima najveu odgovornost, jer se nita ne pita. Kada bi se ivilo od rada bogatai bi bili siromani. Od kada su mi kola krenula niz brdo stari prijatelji se nau da ih poguraju. Toliko ubreta a neplodna zemlja. I nakon poplave ubre je ostalo na povrini zemlje. Drugove i prijatelje proganja iz uvjerenja, jer je bio na njihovom poloaju.
Nakon to su nam upalili svjetlo, desila se mrana historija. Kontejneri su mjesta za robno trite izmeu bogatih i siromanih. Dajui saopenje izdao je domovinu. Kau dolaze bolji dani. Pitam se s kojim ljudima. Kau zavladala bijela kuga, da nam se crno pie. Platite usluge kod ljekara. I oni rade za pare. U ratu za dravu je dao ruku. U miru ona njemu nogu.
Miro Georgievski, Macedonia 2010
Sabahudin Hadiali, gl.i odg. urednik MaxMinus magazina
28 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! prataj kome treba, ko to u i ja tebi. Skupi mi do sutra novce to mi duguje, donesi mi ih pre mraka i da gledamo da se vie ne sretnemo. Ni ruku jedna drugoj nisu pruile. Milena je malo postajala u dovratku, koliko da primeti da je tog julskog podneva Jelenina kosa bila razvezana, lepezasto se prostrvi po ramenima ispod slamnatog eira. Jelenina starija sestra je ivela jedan sokak nie, avlije im behu u elo to se kae, ali se nisu poseivale. Jo od Boia koji je osvanuo dan pred Milutinovo stradanje. Tog dana je Milena dola svojoj sestri da je zamoli za zajam od 500 maraka, jer je njen sin, tu no, ponovo prokockao oev auto: - Ako li mu otac sazna, preklinjala je Jelenu, ima detetu da zatvori i drugo oko. Zna kako Bora udara. Ne gleda. To je pijano. Stalno pijano. Jelena joj dade. Imala je uteeno od prodaje poslednje Milutinove slike. Odneo je pred Novu godinu u Kovaicu i odmah mu je otkupie predstavnici neke inostrane ambasade iz Beograda. Stranci su najvie kupovali Milutinova ulja, njegova naiva je budunost svekolike likovne umetnosti, govorili su. Na njegovim slikama nije raspusna ivina koja tumara avlijom, ve bele guske koje gegajui se otmeno i u nizu, gau epurei se iz uvek vidljivog razloga. Posmatra ih uje, kao i juni vetar koji nosi lie i kiobran. I da vetar nije okrenuo pravac, kiobran bi odleteo pravo do prozora trone banatske kuice i tu, na oigled publike, razbio bi okno u paramparad. - I znam, zajapureno je jednom objanjavo gost francuskog konzula, znam da bi se taj prasak uo, a komadii stakla bi nas posekli. Bili bismo isprskani krvlju, ali ne i uplaeni. E tako slika va Milutin. Jelena je najvie volela reenicu Svete piskarala, gradskog matiara kome je kao dopisniku Politike, jedared objavljeno ovo zapaanje: - Milutin Jagodi bojama oivljava svetove koji ovaplouju duu posmatraa lepotom i nezlobivou. Posle je Jelena to prepisala u svoj rokovnik i uila naizust. Volela je Milutina. Potovala je njegovu dobrotu. To najvie. Divila se svetu u kojem je iveo ne znajui kako da ue. I ostane. Deavalo se da nabasa, al je postiena svojom nespretnou i nerazumevanjem Milutinive tihe posveenosti, izlazila buno, nekad i viui kao da je htela da kae: - Ma ja ti ni neu u taj tvoj vilajet. Sapletoh se pa upadoh sluajno. Deavaju se u ivotu takve stvari, ali izleiu te ja od tih tvojih nezemaljtina.
Gordana Vlaji
NAJBOLJA PRIAIII mjestoMaxMinus 2010
VAROARIJA Nema onih koji bi mogli da potvrde da su makar jednom videli ili uli Jelenu da je zaplakala. Od kako je sahranila svog Milutina, ivela je sa erkom i vie je nikakva druenja nisu zanimala, uprkos golicavim priama palanke koje bi se povremeno razvlaile po nakarminisanim ili bezubim ustima metana, od pijanih dana do dugih sati alterskih ekanja. Jelena je hodala kao ena koja se ne plai mraka. Koraci joj nisu bili sitni, a bokove je drala vojniki kruto. Visoke potpetice je prvi i poslednji put obula za malu maturu i jo od puberteta nosila je iskljuivo spenserice, ravne poluduboke antilopske cipele na pertlanje. Toplijim danima krem, a s jeseni i zime zagasito plave. Njeno ovalno belo lice, bez bora, mladea ili pega, uokvirivala je ravna kestenjasta kosa vazda vezana u rep. Bie da su njene krupne, u sagovornika uperene, irom otvorene crne oi, uzrujavale ljude kojima bi se klimoglavom javila, sretnuvi ih na ulici ili im inei dobrodolicu u svom frizerskom salonu. ene su sumnjale u njene dobre namere, a mukarci u njena dobra dela. Bivalo je i obrnuto. Kada je prolo tri godine njenog samovanja, prodala je frizersku radnju Kod Lele, uzela Milicu za ruku i preselila se u kaljavu banatsku varo. Naputam ovo umalo mesto, rekla je sestri, vratiu se na Sveti nikad, a ti
Nastavak sa stra.28...Gordana Vlaji MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ustajao je u tri, u etiri sata izjutra i odmah poinjao da slika. Nekad i pored zatvorenog prozora sa navuenim zastorima i upaljenom lampom uperenom ka platnu. Slikao je njihovu avliju onakvom kakva nikada nije bila. Punu razletelih kokoaka, grlatih petlova, sa musavom decom koja se jurcaju po mastiljavom tepihu opalih dudinja, sa domaicom koja u urbi, pred nadolazee nevreme, u pletenu korpu namaknutu o gizdavi bok skuplja bele muke potkolulje i dugake gae, a onda utrava u nisku kuu crvenog krova na dve vode pazei da joj ne odleti marama sa glave i zimljivo prikupljajui ogrta koji joj, onako smaknut, otkriva rame ili vrstu dojku. Ne jednom je proveravala, zbiva li se neto iza zavesa njegove radne sobe u noima punog meseca. Virila je, iunjavala se u dvorite, postavljala lavor kod kapije, da uje larmu ue li ko, da se probudi, da ne prespava doljaka... ili doljakinju. To je najvie plailo. Prialo se, naula je to Jelena, kako je njen Milutin imao veliku ljubav i kako je ceo Zrenjanin zanemao kada je skoila u Begej. Tri dana i tri noi je kao mrtav leao na humci svee zemlje, dok ga iznemoglog ne odvezoe u bolnicu. erka optinskog funkcionera nije mogla podneti da roditeljima prizna da je zatrudnela sa ujka Menkovim egrtom. Nje se, svoje imenjakinje, Jelena najvie plaila. Da nou dolazi Milutinu, da vileni njihovom avlijom. Ma kakvi. Kad god bi ustala i na vrhovima bosih prstiju prilazila prozoru, razaznavala je samo tiinu ponekad zaparanu nevidljivim laveom komijskih kera. Kako on vidi to to slika, bunilo ju je do ljubomore. Zar je njeno oko nevidee kada primeuje samo ist poploan prostor izmeu njihove i komijske kue. Nisu imali ni maku, ni bicikl. On bi je ponekad saekao u dovratku. Nikada se nije grohotom smejao, ali se zatitniki osmehivao. Jelena bi se pravila da ne zna za postojanje dve vezane kofe kod ulazne kapije i pokuala bi da proe pored njega glumei zauenost. On, siroe naeno na pragu Doma za naputenu decu kada je imao svega nekoliko sati, umeo je da prui topao zagrljaj. Drao bi je u naruju i njihao sa usnama sputenim na njen kapak. I pre nego to su zaeli Milicu, kao enu bi je uzimao dva puta, moda tri puta godinje. Dodir kojim je zaticao vrelinu na njenoj koi, podseao je Jelenu na kulinarsku znatielju njene babe koja je, inilo joj se, ba istim takvim pokretom i izrazom iekivanja, proveravala kaiprstom jesu li joj se dovoljno stegle pihtije. Ali, uteila se vremenom Lela, dok je njegovog zagrljaja u dovratku i njegove divne oinske brige za Milicu, nita joj nee nedostajati. Nikada. To joj je i on obeavao. Drugog dana Boia, pijani Bora je svojim novim golfom trojkom, srebrnim, sa aluminijumskim felnama, naleteo na Milutina koji je hodao mokrom stazom du glavnog puta, nosei jo vruu veknu hleba. Najpre ga je, pri brzini od 134 kilometara na sat, kako je glasila zvanina procena optinskog vetaka, poput krpene lutke podigao na vetrobransko staklo, a onda odbacio preko betonskog kanala pravo na iljke gvozdene ograde kojom su gradski oci titili Spomenik neznanog junaka od pobunjenih Srba kivnih na komunizam kojeg se ne seaju i na rat u kojem su uestvovali zarad ciljeva koje ne razumeju. Jelena nije htela da ode u mrtvanicu gradske bolnice. Trebalo je da ga prepozna i potvrdi da je to smrskano nebie kojem je gvozdeni iljak proao kroz usta, da je to njen Milutin. To nije njen Milutin. Prepoznao ga je njegov brat koji je doputovao iz Bea. Posle sahrane, tutnuo je Jeleni u dep 500 maraka. I tad je primetila da njene Milene nema na
29
sahrani. ovek je sitniji to je sitnija novanica koju duguje, pomislila je i poelela da joj nikad nee traiti taj novac nazad. Jelena je ispratila Milutina na groblje, Milena Boru u zatvor, a njih dve, svaka na svoju stranu. Do kapije se za njom valjala pria koju joj troje ponovie na sahrani, kako je pravo udo da je onoliko istumbani Milutin, nadlakticom gotovo presekao veknu hleba, koliko ju je stezao. I kad ga... onaj iljak... probode, da je ni tada nije ispustio. Ko zna ta bi bilo sa Jelenom da nije imala Milicu. Zbog nje je i ustajala i legala. I zbog nje je odluila da napusti ovaj gradi, gadei se abrova koje su dokoni metani po celi dan vodali na povocu, od drveta do klupa, od radnje do banke, od trafike do kasapnice. To to nad Milutinovim grobom nije svakodnevno do nesvesti naricala, nisu joj mogli oprostiti. Odluila je da ne dopusti da joj Milica odrasta u sredini zaguenoj umalou gradskih nedogaanja. I otila je. Stigavi u varo, odabrala je kuu uz levu obalu Tamia. Da umesto zaprke ili terpentina, jutrom udahne reku. A tu, u glavnom oru, preko puta belo okreene crkve sa dva tornja, nastavila je da doteruje enske glave. Samo je sad za ulaz Kod Lele naruila ragastov od bukovog, a ne od hrastovog drveta. I unutranji zidovi nisu imali rukom nainjenu aru isprepletanih ruinih pupoljaka. Bili su obojeni bledo zelenom masnom farbom koja je laka za odravanje. im rujnu septembar, njena Milica krenu u prvi razred osnovne kole. Rakila je bila Milicina uiteljica. Krhka ena s teretom neoekivano bujnog poprsja i nezgrapnog imena koje je nasledila od oeve majke. Svi koji su je voleli zvali su je Rada. Imala je dvoje dece, deaka od tri i devojicu od est godina. Mu joj je bio, to bi se reklo, zgodan ovek. Stasit, mrk i uspravan. I visoko obrazovan. Inenjer rudarstva. Putovao je svakoga dana do oblinjeg grada, gde je radio kao ef pogona u monoj fabrici iji se dim ponekad vijao sve do njihove varoi. Vraao se kasno uvee, umoran i naredbodavan. Rada ga je ekala stalno sveano nametenom sofrom: stolnjak sa indlerajem, dupli tanjiri, desno no pa kaika, levo viljuka i tanjiri sa dva pareta toplog hleba prekrivenog damastnom utirkanom salvetom i gore, u vrh tanjira kaiica za obavezan slatki iza veere. Deavalo se da Rada odstoji dok on jede. Ako ne bi bio premoren, doputao bi joj da mu ukratko iznese ima li ta novo u vezi dece. Lela se zaljubila u Radu poslednjeg dana 2000. godine, dok joj je prstima prikupljala kosu u punu. Poelela je da joj ljubi vrat. Od kako su se prvi put srele, jedne nedelje, u prednjem crkvenom dvoritu, Jelena ju je prepoznala sa Milutinovih tafelaja. Bila je poput onih, koje su, svaka sa svoje slike, beale u kuu, unosei ve pred letnju oluju, ne primeujui da im se u urbi pojas kune haljine odvezao i da im se vidi drhturavo rumenilo stomaka natkriljeno grudima putenijim od domaih kajzerica, dojki beljih od mladog sira napravljenog od danas namuenog mleka. Jo prilikom prvog susreta ispriae se kao da se znaju oduvek. Ubrzo, postale su nerazdvojne prijateljice koje su tepale seanja uz zajednike kafe, heklale smisao enskih ivota kroz misao o dragim knjigama, vezle pokrstice od strepnji nad decom, ukraavale snene kratkodnevnice aputavim redovima s navijutkom.
Nastavak sa stra.29...Gordana Vlaji MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
30
Nisu preskoile ni jedan dan za doplitanje ipke po godine. U Nadu. Neku Nadu iz kancelarije, da. Ne moe vie to da ivicama zalazee ili izlazee svakodnevnice inei je lepom, tako krije i sve e uiniti da Rakila i deca ne oskudevaju, tako joj je ukraenom. U svemu su bile zajedno: u deijim bolestima, rekao. slavama, komijskim zaevicama, varokim svadbama, enskim Te noi Rada je ostala da spava kod Lele. Ali nije htela tegobama. ponuenu utehu Lelinog zagrljaja. Lela je bila iskidana. Kad je Radi umro brat, tu prvu no, spavala je kod Lele. Usamljenija nego kad joj je, boeoprosti, kad joj je postradao Nikad Lela nije osetila toliku poudu kao kad je grlila toplo telo Milutin. On svojom smru nije odneo mogunost da ga nadalje svoje prijateljice. To je zbog smrti, tumaila je sebi tokom ostatka mata. Rada je i to odnela. noi, posmatrajui uspavanu Radu. Smrt podsea da emo minuti Rada nije htela Lelino telo. Danima je leala i plakala. obuzeti svakodnevnim poslom, bez naslade. Smrt zaikuje. Jedva Leli je rekla da je dosadna sa tim moljakanjem o nekakvom je, pred zoru, pobegla u san. oprotaju, sa tim preklinjanjem o Cele dve godine grlile ponovnoj vezi, o su se u najstrasnijoj i beskrajnoj i istoj najtajnijoj pohoti. U svakoj ljubavi: - Lela, ostavi prilici koja bi im poliila na me na miru, bila je neuhvatljivu. Dok je Rada razgovetna. - Shvati, mutila ne za tortu, Lela bi joj niko mi ne treba. Milija prila od pozadi. Ljubei joj ve dugo nije moj, znala meka i rumena ramena, smakla sam ja to, oseti ena. bi peeve kune haljine sa Oseti utrobom i srcem, njenih poluraskreenih nogu i ne mora videti, ne mora pomerivi joj gaice, zavukla joj niko nita natuknuti. bi prste u Radino kremasto Dala sam, jeste... dala meunoje. Onda bi kleknula sam da me ljubi... i ja meu njene butine i dugo, sam tebe, daaa, sitila dugo joj milovala dojke. sam svoju strast, svoju Jednom su se ljubile u pajzu. alavost, iva sam dua, Prvo su se smejale svojoj razumi il nemoj, briga aavosti, pa zar meu me, mislila sam..., ako materinim heklerajem i to malo tako... sa turijom, i tolikim teglama... tobom, pa ipak sam njih dve. Lela se leima potena. Mislila sam, oslonila na policu sa ako sam sa enom, pekmezom od kajsija, a Rada nisam kurva. Nisam! Idi joj je lagano lizala lice. Kapke, vie, Lela. obraze, usta... jezikom joj je skidala pljuvaku sa zuba i Kada je izbrojala novce desni, kao da prikuplja rosu sa dobijene za frizersku latica. Rada je gurnula koleno radnju, poslala je Milicu meu Leline noge. Stezala joj da se pozdravi sa je bedra, privlaei je. Obe su drugaricama. Odselile jeale, njiui bokovima. Lela su se iz kaljave banatske se tresla od uzbuenja. Nije varoice u uredno vie pomerala prste uronjene u poploano bako selo Radinu vlanost. Nije imitirala gde je nastavila da radi mujaka. Samo se opustila. frizerski posao. Samo Otvorila je usta, onemoalo ih to je sada na ulazu punei mekotom Radinog pisalo Kod Mite. ramena. Rada je sasvim malo Dimitrije Vitomirov, podigla glavu, oslonila svoje Winfried Besslich BESS, Germany 2010 berberin iz oba rata je znojavo elo na Lelino i tiho na dan kada je Lela poela da radi, reio da ode u penziju. Nije joj zapevala: Besameee, besame muooo. Lela je i dalje drhtala. uzeo ni dinara za zakup, bi mu ao samohrane ene sa detetom. Jedne zimske veeri, Rada je utrala kod Lele u kuu ne Dogovorili su se da e Lela kuvati, prati i brinuti o starcu, a obazirui se to unosi hrpe snega i zime. Ostavila je vrata otvorena napravie i ugovor o doivotnom izdravanju. Ve posle mesec i bacila se na otoman. Ridala je. Lela se prepala. Jedva su se dana suivota u istoj kui, uoi sv. Petke, Mita je uao u Lelinu pribrale da sakupe isfronclanu stvarnost u sliku koja je obema spavau sobu gde je noivao do kraja njenog ivota. kidala duu. Milija je toga dana doao u uobiajeno vreme s posla i Milica je krenula u trei razred. rekao Radi da je naputa. Razvodi se. Zaljubljen je. Ve etiri Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
31 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! nije u stanju krasti, uzimati procenat i varati najblie saradnike, zavri u zatvoru. Uspostavili su sistem zakona, o d n o s a i r e a l i z a c ij a k o j i s u svojevreme no najavili Branko Miljkovi i Branko opi. Otiavi svojevoljno sa ovoga svijeta. Jer imali su opciju: postati ivi licemjeri ili mrtvi ljudi. I odabrali su ovo drugo. Zaista, emu se nadati u zemlji gdje su uspostavili sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem se otvoreno smiju onima to potenje stavljaju na pijadestal nade. emu? MILINA GLUPOSTI Postoje dvojica socijaldemokrata koji pokuavaju zavarati narod. Jedan je Srbin a drugi Bonjak, odnosno Musliman. Jednom je ime Milorad a drugom Zlatko. Jednom je prezime Dodik a drugom Lagumdija. Prvi ne voli drugoga. Drugi ne voli prvoga. Sastali su se . Da se rastanu. A toliko su toga jedan protiv drugoga kazali. Neko e rei, to je politika! Jeste u zemlji izgraenih odnosa u kojem postoji pravo i pravednost, obaveza i odgovornost. Ovdje i sada, u ovakvoj, jadnoj dravi koja nosi ime Bosna i Hercegovina, to nije politika! To je milina gluposti iji je cilj opljakati do sada neopljakano, orobiti do sada neorobljeno. To je milina gluposti iji rodonaelnici bijahu svi oni koji su 1990.g. obeavali raj nebeski na zemlji, vajcarsku novoga doba. To je milina gluposti i za onoga ko je sjeo u fotelju svoga oca da zavri zapoeto to mu rahmetlija ostavi u amanet: konanu podjelu drage mi zemlje. To je milina gluposti za SVE politiare, bez obzira kojoj politikoj stranci ili opciji pripadaju u oba entiteta ove drave. I, ta je alternativa. Ima je:...dvije su mogunosti: plivati u kaljui smrada koju ivimo ili pokuati saprati se otvorenim sukobljavanjem sa bandom, bez obzira na ime i prezime koje nosi. Problem je samo to nas je malo. Ja radim svoj dio posla. A ti?... SNIJEG JE OPET, SNJEANA Ponovo nas je iznenadio snijeg, krajem novembra/studenog. Mnotvo saobraajnih nesrea zbog automobila sa ljetnim gumama. Mnotvo poginulih zbog te nedune klimatske promjene. Zimi to hita. I tada se pitamo zbog ega ova civilizacija uope opstaje. Ne opstaje ve polako nestaje. I uz pomo snijega. Naom krivicom.
Igor Smirnov, Russia 2010
Sabahudin Hadiali
TAMO GDJE SVI KRADU, NIKO NE KRADE Uspjeli su! Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno postalod a idoli nacije postanu bivi ratni zloinci, a dananji tajkuni. Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno da su lica iz crnih hronika ugledni graani. Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno da knjievnik ivi na ivici gladi dok pisar pliva u zlatu i kadifi. Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno da neko ko kae da
32 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ashmarin Stanislav, Russia 2010
Ashmarin Stanislav, Russia 2010
33 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Zoran Spasojevi Paske, Srbija 2010
Mirjana Grbac Pismestrovi

ENERGIJA SVUDA OKO NAS
Opet nita. Zabrinuo se. Daj, pusti to! Radije prikljui svjetiljku za radni stol i kompjutor.
Stan koji smo doli pogledati bio je malen, ali s vrlo praktino Ovo moe i kasnije rekla sam mu, ve umorna od prenoenja rasporeenim prostorom. Nalazio se u prizemlju, imao je debele materijala i arhive i slaganja u ormare. zidove od cigle, koji zadravaju toplinu, na dobroj lokaciji u sreditu Nekim udom me posluao i prikljuio stolnu svjetiljku. Trajalo je grada, s parkirnim mjestom u dvoritu... to e vie?! kratko, pa se opet posvetio istraivanju problema s linijom. Dok je
Svi koji su ovdje radili, rekli su da tu vlada pozitivna energija gledao u ice iza aparature ja sam ukljuila stolnu svjetiljku da bolje rekao je vlasnik stana kad smo pregovarali o cijeni najma. To mi ba i treba, odvrati moj mui. vidim slagati ladice u radnom stolu. I gle uda!
Moj mui mora imati radni prostor koji ga inspirira, koji ga Kako sam pritisnula prekida na svjetiljci, pone svirati glazba i to smiruje, koji je blizu kue da moe skoknuti na ruak i koji se lako tako glasno da smo se oboje preplaili. Srce nam je skoro stalo od moe nai, ako mu dolazi netko od poslovnih klijenata. A i ja volim oka. imati barem dobru atmosferu dok se bavim dosadnim Nisam nita pipnuo progovori moj mui nakon to se sabrao od oka. Ja jo manje dodam ja.
knjigovodstvom. Ovo s energijom jako nam se dopalo. Brzo smo se dogovorili.
Ve slijedei tjedan dopremili su nam namjetaj. Nije ga bilo Pazi, sad svira nastavi on, i dalje u udu promatrajui kablove i previe, pa smo do etiri poslijepodne sve rasporedili. Onda smo drugi dan poeli prikopavati najnunije aparate. ice. A nita nisam stisnuo. Neto si morao stisnuti dodam ja, samo nisi primijetio. Stalno
Primijetili smo da su u svim prostorijama instalirane brojne utinice gleda iza linije, moda si neto pritisnuo koljenom. i prekidai. Bilo ih je posvuda, a najzagonetnija je bila utinica na Sad bi ti rekao ime sam pritisnuo... Kad ti kaem, nisam nita ni plafonu u najveoj prostoriji. Ali nije nam trebala, pa se njome pipnuo! nismo ni bavili. Ja sam zbunjeno sjela na stolicu, a on napokon pritisne prekida
Moj mui jako voli muziku dok radi, pa je najprije prikopao staru kojim se ukljuuje i iskljuuje cijela linija. stereo liniju koja je dodue zauzimala puno prostora, ali je davala Nita. Pogleda me. dobar zvuk. A u novom radnom prostoru bilo je mjesta na pretek. Ovo mi nije jasno, progovori tiho kao da bi ga netko nepoeljan Dakle, prikopao je sve ice i kablove, sve to spojio na zvunike i mogao uti. pun zadovoljstva ukljuio liniju da mu svira dok dalje razmjeta Meni jo manje, dodam ja. stvari. Ali linija ne daje ni glasa! A glazba i dalje svira.
Strpljivo je izvadio sve utikae iz utinica i okrenuo ih obrnuto, Onda se moj mui dosjeti i izvadi utinicu iz zida. Nestane glazbe, zamijenio je i kablove, one lijeve u desne rupe, a one desne, u lijeve a s njom i svjetlo iz stolne svjetiljke. Nakratko smo oboje utihnuli, a rupe i opet, pun oekivanja, pritisnuo prekida. onda se moj mu podigne i krene prema prekidau za svjetlo pokraj
Nastavak sa str.34...Marija Pismestrovi MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! vrata. Kako je pritisnuo prekida tako se upali svjetlo, ali u drugoj ovako: sobi.
35
1. Svjetlo u predsoblju pali se u predsoblju.
Ovo nije normalno, ree on. Ja krenem u drugu sobu i pritisnem 2. Svjetlo u zahodu pali se u kuhinjici. prekida, a svjetlo se upali u maloj prostoriji u predsoblju, koja je nekada vjerojatno sluila kao ostava. Tu smo pogurali neke nevane stvari da nam ne smetaju dok im ne naemo odgovarajue mjesto, pa
3. Svjetlo u velikoj sobi pali se u kupaonici. 4. Svjetlo u maloj sobi pali se u velikoj sobi. 5. Svjetlo u ostavi pali se u maloj sobi.
su i vrata ostala poluotvorena. Odmah smo primijetili odakle svjetlo Svjetlo u kuhnjici pali se u ostavi. dolazi. A to ako su to duhovi? proapem ja. Niz lea mi prostruji Ukljuivanje elektrinih ureaja: hladnoa. Ne lupaj gluposti, odvrati moj hrabri mui Odakle ti to? Ovaj stan je star sto godina...tko zna tko je tu prije ivio... ili moda umro... razmahala mi se mata. Stisla sam se na stolici pokraj radnoga stola i odluila ne micati se otuda. Ali sam morala na zahod. Pritislo me od straha. internet. Hoe me otpratiti? pitala sam mua. Pa tu ti je zahod u predsoblju... Bojim se... Ajde... idem ja s tobom Krenuo je ispred mene i pritiskao redom sve prekidae za svjetlo u Neki dan nazvao nas je gazda stana, kae da je sam instalirao zvono svim prostorijama. Odjednom je itav stani bio obasjan kao na ulaznim vratima, ali ne radi. Ne zna zato, ali ne bi trebao biti Betlehem i ja sam hrabro ula u WC. Jo nisam ni zavrila, kad se odjednom ugasi svjetlo i ja se naem u potpunome mraku. A nita pipnula nisam. Izletila sam u predsoblje napola odjevena i utrala u sobu gdje je moj mui slagao knjige. Svjetlo se samo ugasilo kaem mu. Ja sam ugasio u kuhinjici, da ne svijetli bez veze prizna on. Trebalo nam je dugo dok smo donekle nauili kompletan raspored paljenja i gaenja svjetala u stanu, kao i elektrine veze preko utinica. Za svaki sluaj izradili smo uputstvo za uporabu koje izgleda problem,danas svi imaju mobitel Utinica na plafonu je aktivna samo kad je upaljeno svjetlo u velikoj sobi.
1. Stereo linija ukljui stolnu lampu. I obrnuto. 2. Kompjutor se,hvala Bogu, pali i gasi normalno. 3. Bojler se ukljuuje istovremeno sa svjetlom u predsoblju
ODMAH ISKOPATI radi pregrijavanja!!!
4. Telefon radi normalno. Ako prikopa laptop, ima besplatno
P.S.
Berislav Blagojevi
POSTSOCIJALISTIKA TRAGIKOMEDIJA
Harms: Zato ste zabrinuti, prijatelju? Sofronije: Zbog krize, Danil Ivanoviu, zbog krize... Harms: ta se vas tie ta kriza, moliu lijepo? Sofronije: Brinem se za posao. Bez posla nema plate, bez plate ne mogu da kupim hranu, da platim raune za struju, vodu, grijanje... Harms: Razumijem vas... Sofronije: Bojim se da ne shvatate teinu problema. Vidite, mogao bih da ivim sa injenicom da umirem od gladi ili da se smrzavam, ali da hodam neuredan, smrdljiv i prljav - to ve ne bih podnio! Harms: Shvatam! Ja sam umro od gladi, ali ima i gorih usuda. Zamislite da se pojavite na razgovoru za posao, odijelo vam musavo, kosa nepoeljana i brkovi potkresani nakrivo! Nije to mala stvar... Nego, imate li posao? Sofronije: Imam, ali ne dobijam platu ve est mjeseci. Harms: Pa ta biste htjeli, prijatelju!? Vi barem idete na posao! ta je sa hiljadama onih koji ne idu nigdje? Sofronije: Njihovi brkovi ne moraju biti besprijekorni! (Kraj) ZURENJE U SUNCE
Sofronije: Ima nade, Danil Ivanoviu, ima nade! (radosno trlja ruke) Harms: Zar? (tre se iz dubokih misli) Sofronije: Upravo sam itao o nekom jogiju (mislim da se zove Hira Ratan Manek) ili ta je ve, koji tvrdi kako ve godinama ivi samo od vode i Sunca! Kae kako mu hrana uopte nije potrebna. Harms: Imate li dokaze? Sofronije: Ne, ali... Harms: Jeste li ga upoznali? Sofronije: Ne. Harms: Jeste li pokuali? Sofronije: Nisam, ali hou. ta nam drugo preostaje? Harms: Ja jesam. I gladan sam. Uasno sam gladan! Sofronije: Znai, nema nade? (u nevjerici) Harms: Nema... (ponovo zauzima pozu Rodinovog Mislioca)
(Kraj)
Borislav ajtinac
Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris
Pripremio Petar Pismestrovi
Borislav ajtinac Izgleda da na vojvoanskoj zemlji ne rastu samo kukuruzi, penica i ostalo to plodna zemlja daje, ve i ljudi plodnoga stvaralatva. I Vojvoanin, i Jugoslaven, i Nijemac, i Francuz, jednom rijeju - kosmopolit. U jednoj osobi stvaraju i slikar, i karikaturist, i filma. Cinik, kritiar, satiriar, ironiar, promatra i sudionik. Jedan ovjek , a toliko lica. Borislav ajtinac je umjetnik u svakom pogledu. Prvo ga je zavela karikatura. A onda se posvetio filmu. Kae, ve deset godina nije crtao karikature. A one su ipak tako moderne i aktualne kao da su danas nastale. Kao da je u njima ostavio dimenziju bezvremenosti kako bi joj se moda jednoga dana, kad poeli ili kad to iz njega smo navre, opet mogao vratiti. Da li je to logian razvoj jedne linosti ili naprosto vie linosti u jednoj. Pa se bore za prevlast. ajtinac je ovjek kojemu nije lako nai sliku u internetu, ali je posvuda lako nai tragove koje ostavlja za sobom. Traite li ga u Njemakoj, Francuskoj ili bilo gdje drugdje na ovoj planeti, nai ete ga, ali ga neete prepoznati. On kao da se skriva iza svojih djela. Moda je tako i bolje. Postoje autori kojima znamo samo njihov lik, jer su njime zasjenili i vlastita djela, pa se pitamo zbog ega su uope poznati. Gledajui rad Borislava ajtinaca namee se suprotno pitanje - zato je ostao tako slabo poznat u naim krajevima. Ili je tomu kriva ona stara uzreica: Daleko od oiju.
BORISLAV AJTINAC - roen 1943. godine u Melencima (Vojvodina), Srbija. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu i Akademiji lijepih umjetnosti u Parizu. Objavljuje crtee i karikature u zemlji i inozemstvu. S knjigom humoristikih crtea Kaiprst pojavio se 1965. godine. Radi ilustracije za knjige, a krajem ezdesetih poinje se baviti crtanim filmom. Debitirao je s filmom Analiza i jo poznatijim djelom Izvor ivota, koji je radio s Nikolom Majdakom. Slijedili su njegovi filmovi nagraeni na festivalima u Beogradu, Bilbaou, Oberhausenu, Krakovu, Anesiju, ikagu, Tampereu, Miamiju i Locarnu. Bavi se slikarstvom. Autor je nekoliko knjiiga karikatura. Crtee objavljuje u
Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris
53 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH
Vie...
Vie ujemo jedni druge nego to se razumemo. (Radovi Duko) Vie hrabrosti treba za patnju nego za smrt.((Bonaparte Napoleon)) Vie ima nijemih od vjenanja nego od roenja. (Rackovi Radomir) Vie je blaga u knjigama nego u gusarskom plijenu na Otoku sa blagom. (Disney Walt) Vie je prodavnica nametaja nego knjiara, a opet mnogima fale daske. (Jovanovi Rade) Vie je proveo vremena u poslanikoj klupi, nego u kolskoj. (Lalovi Ranko) Vie mi se ne die ni na himnu! (Radosavljevi Goran orba) Vie nam ne peru mozak. Sada nas cede. (Novakovi Rajko C.) Vie nas ne deli provalija. Napunili smo je leevima. (Baljak Aleksandar) Vie nas umire nego to se raa. Mi se smrti ne bojimo. (Mihajlovi Momilo) Vie ne guramo samo kamen, sad guramo i Sizifa. (Pjevi Predrag) Vie ne izvozimo pamet. Prezasitili smo svetsko trite. (Deni Vesna) Vie ne izvozimo pamet. to smo imali to smo prodali! (Deni Vesna) Vie ne laje u horu. Postao je solista. (Tumari Mia M.) Vie ne moemo udarati glavom u zid! Zidovi su nam u uima. (Tolevski Vasil) Vie ne moe go da izae na ulicu a da neko ne pokae prstom na tebe. (Milojevi Dejan) Vie ne moe nai ni baeno, a kamoli izgubljeno. (Vlahovi Vladislav) Vie ne muca. Preao je sa rijei na djela. (Zakovek Anton Dudo) Vie ne nosimo glavu u torbi. To je sad potroaka korpa. (Deni Vesna) Vie ne promaujemo. Sklonili su metu. ((Honi Senad - Hona)) Vie ne propadamo. Dno nam je sada na vrhu. (Tofevi Dejan) Vie ne robujemo stranoj propagandi. Domaa je efikasnija. (Deni Vesna) Vie ne udaram akom o sto. Smiruju me udarci glavom o zid. (Milenkovi Vladica Vlaje) Vie ne vjerujem u glasine! Sada su to pouzdani izvori. (Lakui ilija) Vie neemo udarati glavom o zid. Zidovi su nam u uima. (Tolevski Vasil) Vie nema abrova. Sada prdimo u prazno. (Peev Boo) Vie nema petogodinjih planova razvoja.Ima samo od danas do sutra, to je dovoljno da se svaki dan neto ukrade! (Mitrovi Borislav) Vie nema razlike izmeu doktora i pacijenata. Cela zemlja pretvorena je u bolnicu. (Deni Vesna) Vie nemamo prijatelja, ali zato imamo televiziju. (Anonimus) Vie ni deca ne veruju u nae bajke. Valjda emo i mi jednom podetinjiti. (Simeunovi Sran Senedan) Vie ni podzemlje ne radi na divlje. Sve se overava! (Micin Rajko) Vie ni sam ne vjerujem u ono to priam.(Beri Miladin) Vie niko ne pria crnjake. Zbilja je preovladala. (Mateji Dragan)
Vie nismo goli i bosi. Dobili smo odoru. (Deni Vesna) Vie nismo malograani. Svakim danom nas je sve vie. (Pavlovi Srba) Vie nismo runi, prljavi i zli. Promenila se moda. (Deni Vesna) Vie nismo u beznadenom poloaju. Sada smo u bezizlaznoj situaciji. (Kuli ivko) Vie nita nije isto, osim praznih pria. (Lalii Peko) Vie njih je napisalo isti aforizam o predsedniku. Odgovarae onaj ko se prvi toga setio. (Stanojevi Zoran) Vie od trideset godina ekam posao ...jo malo pa u i u penziju. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Vie prava imate u seksu nego u politici. U politici kad vas pritegnu, ne moete ni da mrdnete. (Tolevski Vasil) Vie puta naprasitost nije nita drugo do prekipela i suvie brza iskrenost. (Kraljica Natalija) Vie puta sam nudio ivot za slobodu. Niko nije hteo to da uzme. (Pape Raa) Vie se dug ne rauna po glavi stanovnika. Nema toliko glava. (Deni Vesna) Vie se ne igramo. Sve smo izigrali. (Lalii Peko) Vie se ne pere novac tek tako. Sada se svuda neto gradi. (Lalii Peko) Vie se ne radi na crno. Sada se radi crno na belo. (Lalii Peko) Vie se ne selimo. Samo tovarimo stvari. (Mateji Dragan) Vie se ne smatram Srbinom. A ni manje. (Ili Milovan Minimaks) Vie se ne snabdijevam u kontejneru pored zgrade, ve na gradskom smetlitu. U trendu su megamarketi. (Ili Dragan) Vie se ne svaamo: niko ni sa kim ne govori. (Ili Milovan Minimaks) Vie se ne trudim da budem prvi kod ena, zadovoljiu se i kao poslednji. (Nii Slobodan Mango) Vie se ni vatra ne gasi vodom. Sad svi trae neki prah. (Stevi Stefan) Vie Srba izgine u saobraaju nego u saekuama. To znai da je najjaa saobraajna mafija. (Ognjanovi Dragan) Vie stotina kraa, a po novinama mu povlae samo inicijale. U razvijenoj demokratiji on bi ve bio ime! (Pape Raa) Vie vjerujem Vladu, nego Vladi. Vlado je ovjek koji ne obeava. (Rajkovi Veljko) Vie volim crne nego plave ene. Manje se prljaju. ((Miranovi Mijo Grof)) Vie volim da jedem okoladu nego da postanem manekenka. (urica Marina) Vie volim da me bije lo glas nego dobar siledija. (Ili Milovan Minimaks) Vie volim kontejnere nego narodne kuhinje. Samo to je tamo vea guva! (Tolevski Vasil)
Vie volim natpis "Zabranjen ulaz", nego "Izlaza nema." (Jei StanislavLec) Vie volim vladu nego svoju enu! Vlada me redovnije seksa. (Tolevski Vasil) Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. T.S.Eliot aforizmi i misli
Dramska igra bi ti trebala dati neto o emu da razmilja. Kad vidim dramsku igru i kada je razumjem prvi put, onda znam da ne moe biti naroito dobra.
*** A toothache, or a violent passion, is not necessarily diminished by our knowledge of its causes, its character, its importance or insignificance.
Zubobolja, ili nasilna strast, nije nuno umanjena naim znanjem u otklanjanju njegovih/njenih uzroka, njegovih/ njenih karaktera, njegovih/njenih vanosti i beznaajnosti.
*** All significant truths are private truths. As they become public they cease to become truths; they become facts, or at best, part of the public character; or at worst, catchwords.
Thomas Stearns Eliot (26. septembra/rujna 1888 - 4 januara/sijenja 1965)
Sve znaajne istine su privatne istine. Kada postanu javne one prestaju postajati istinama, tada postaju injenice, ili u najboljem sluaju, dio javnog karaktera, ili u najgorem sluaju, rijei kojih se kaimo.
xxx Roen u Americi, no ipak, engleski pjesnik, dramatiar, te knjievni kritiar, nedvojbeno najvaniji pjesnik na engleskom jeziku 20. vijeka. Njegova prva uspjena publikacija, Love Song of J. Alfred Prufrock, An election is coming. Universal peace is declared and the foxes have a sincere interest in prolonging the lives of the poultry. objavljena u Chicagu, u lipnju 1915, smatra se remek djelom modernistikog pokreta. Poslije nje su slijedile neke od najpoznatijih pjesama na engleskom jeziku, ukljuujui Gerontion (1920), The Izbori dolaze. Univerzalni mir je proglaen i Lisice imaju Waste Land (1922), The Hollow Men (1925), Ash Wednesday (1930), iskreni interes u produavanju ivota peradi. Old oposum's Book of Practical Cats (1939) i Four quarterts (1945). On je takoer poznat po njegovih sedam dramskih predstava, a xxx naroito Murder in the Cathedral (1935) i Cocktail Party (1949). Dobio Nobelovu nagradu za knjievnost i Orden za zasluge 1948.g. Anxiety is the hand maiden of creativity. Eliot je roen u St. Louisu, a obrazovan je na Sveuilitu Harvard. Nakon diplome 1909, studirao je filozofiju na Sveuilitu u Parizu Strah je djevianska ruka kreativnosti. godinu dana, a zatim je dobio stipendiju za Merton College, Oxford 1914, postaovi britanskim graaninom kad mu je bilo 39. " U mojoj xxx poeziji oito ima vie zajednikog sa mojim uglednim suvremenicima u Americi, nego sa bilo im napisanim u mojojoj generaciji u Engleskoj", kazao o svojoj narodnosti i svojoj ulozi u vlastitom radu. Any poet, if he is to survive beyond his 25th year, must alter; he must seek new literary influences; he will have different emotions to "To ne bi bio ono to jest, a mislim da ne bi bilo tako dobro ... ako bih express. bio roen u Engleskoj, a to ne bi bilo to jeste, ako bih ostao u Americi. To je kombinacija stvari. No u svojim izvorima, u svom emocionalnom izvoru, dolazi iz Amerike. Bilo koju pjesnik, ako mu se da preivjeti mimo njegove AFORIZMI I MISLI A play should give you something to think about. When I see a play and understand it the first time, then I know it can't be much good.
25. godine, mora se promijeniti, on mora traiti novi knjievni utjecaj, on e imati razliite emocije za izraziti.
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
xxxx
As things are, and as fundamentally they must always be, poetry is not a career, but a mug's game. No honest poet can ever feel quite sure of the permanent value of what he has written: He may have wasted his time and messed up his life for nothing.
Ja sam u Anglo-katolike vjere, klasicistit u knjievnosti i rojalist u politici. xxx

I don't believe one grows older. I think that what happens early on in life is that at a certain age one stands still and stagnates.
Kako stvari stoje, a kao bitno da uvijek moraju takve biti, poezija nije karijera, nego igra kreveljenja. Nema iskrenog pjesnika koji uvijek moe osjetiti bezgraninu sigurnost u trajnu vrijednost onoga to je napisao: On moe izgubiti svoje vrijeme i uinit svoj ivot zbrkanim ni za nita. xxx
Business today consists in persuading crowds.
Ne vjerujem da je bilo odraste i postane stariji. Mislim da je ono to se dogaa rano u ivotu je da u odreenoj dobi osobe stoji i dalje stagnira. xxx
I had seen birth and death but had thought they were different.
Biznis se danas sastoji od uvjeravanja svjetine. xxx

Every experience is a paradox in that it means to be absolute, and yet is relative; in that it somehow always goes beyond itself and yet never escapes itself.
Sam vidio roenje i smrt, ali sam mislio da su bile drugaije. xxx
I have measured out my life with coffee spoons.
Izmjerio sam svoj ivot kaiicama kafe.. xxx

I will show you fear in a handful of dust.
Svako iskustvo je paradoks po tome to znai da je apsolutno, a ipak je relativno, u smislu da nekako uvijek ide iza sebe, a ipak nikada ne pobjegne od sebe. xxx
Genuine poetry can communicate before it is understood.
Pokazat u ti strah u aci praine. xxx
Istinsko pjesnitvo moe komunicirati prije nego to je shvaeno. xxx Home is where one starts from. Dom je mjesto iz kojeg se poinje/krene. xxx
Humankind cannot bear very much reality.
If you aren't in over your head, how do you know how tall you are?
Ako niste u preko svoje glave, kako znate koliko ste visoki? xxx
Immature poets imitate; mature poets steal.
Nezreli pjesnici oponaaju; zreli pjesnici kradu. Xxx

In my beginning is my end.
ovjeanstvo ne moe nositi mnogo stvarnosti. xxx

I am an Anglo-Catholic in religion, a classicist in literature and a royalist in politics.
U mom poetku je moj kraj.
It is obvious that we can no more explain a passion to a person who has never experienced it than we can explain light to the blind.
neista srca: za srce je varljiv iznad svih stvari, i oajniki opak.

xxx Only those who will risk going too far can possibly find out how far one can go.
Oito je da ne moemo vie objasniti strast osobi koja ga nikada nije doivjela nego to to moemo objasniti svjetlo za slijepe. xxx
It is only in the world of objects that we have time and space and selves.
Samo oni koji e rizikovati da idu predaleko mogu eventualno otkriti koliko daleko se moe ii. xxx
Samo u svijetu objekata postoji da imamo vrijeme i prostor i sebe. xxx

It's not wise to violate rules until you know how to observe them.
Our difficulties of the moment must always be dealt with somehow, but our permanent difficulties are difficulties of every moment.
Nae potekoe trenutka uvijek se moraju rjeavati na neki nain, ali nae stalne potekoe su potekoe u svakom trenutku. xxx
Our high respect for a well read person is praise enough for literature.
Nije pametno kriti pravila, sve dok znate kako ih promatrati. xxx
It's strange that words are so inadequate. Yet, like the asthmatic struggling for breath, so the lover must struggle for words.
Na visoko potovanje za osobu koja mnogo ita je dovoljna pohvala za knjievnost. xxx
People to whom nothing has ever happened cannot understand the unimportance of events.
udno je da su rijei tako neadekvatne. Ipak, poput astmatiara koji se bori za dah, tako se mora ljubavnik boriti za rijei. xxx
Let's not be narrow, nasty, and negative.
Ljudi kojima se nikad nita nije dogodilo ne moe razumjeti nevanost dogaaja. xxx
Playwriting gets into your blood and you can't stop it. At least not until the producers or the public tell you to.
Hajde da ne budemo uski, gadni, i negativni. Xxx

My greatest trouble is getting the curtain up and down. Moja najvea nevolja je u tome da zastor (u predstavit) ide gore i dolje.
xxx
O Lord, deliver me from the man of excellent intention and impure heart: for the heart is deceitful above all things, and desperately wicked.
Pisci dramskih tekstova ulaze ti u krv i ne moe ga zaustaviti. Barem ne dok ti producenti ili javnost to ne kae.
O Gospodine, izbavi me od ovjeka odlinih namjera i

xxx
Poetry should help, not only to refine the language of the time, but to prevent it from changing too rapidly.
Nobelova nagrada je karta za vlastiti sprovod. Nitko nikada nije uinio nita nakon to ju je dobio. xxx
The progress of an artist is a continual self-sacrifice, a continual extinction of personality.
Poezija bi trebala pomoi, ne samo da biste precizirali jezik vremena, ali i kako bi sprijeili vrijeme da se mijenja previe brzo. xxx
Some editors are failed writers, but so are most writers.
Napredak umjetnik je stalno samortvovanje, stalno slabljenje linosti. xxx

There is no absolute point of view from which real and ideal can be finally separated and labelled.
Neki urednici su promaeni pisci, ali kao i, uostalom, veina pisaca. xxx
Television is a medium of entertainment which permits millions of people to listen to the same joke at the same time, and yet remain lonesome.
Nema apsolutne toke gledita iz koje stvarna i idealna mogu biti konano odvojene i oznaene. xxx
There is no method but to be very intelligent.
Televizija je medij za zabavu koje doputa milijunima ljudi da sluaju isti vic u isto vrijeme, a ipak da ostati usamljeni. xxx
The communication of the dead is tongued with fire beyond the language of the living.
Nema metoda, nego biti vrlo inteligentan. xxx

This is the way the world ends, not with a bang, but a whimper.
Komunikacija mrtvih je jezik s vatrom izvan jezika ivih. xxx

The last temptation is the greatest treason: to do the right deed for the wrong reason.
To je nain na koji svijet zavrava, ne s praskom, ali uz cviljenje. xxx

This love is silent.
Posljednje Iskuenje je najvea izdaja: initi pravo djelo za pogrean razlog. Xxx
The most important thing for poets to do is to write as little as possible.
Ova ljubav je tiha. xxx

Mi znamo previe, i uvjereni u premalo. Naa literatura je nadomjestak za religiju, i tako je naa vjera.
Najvanija stvar za pjesnike za initi je da piu to je manje mogue. xxx

The Nobel is a ticket to one's own funeral. No one has ever done anything after he got it.
We know too much, and are convinced of too little. Our literature is a substitute for religion, and so is our religion.
Franja Straka, Srbija 2010
58
59
60
http://dhirasbk.weebly.com http://dhirasbk1.weebly.com
Predstavljamo knjige/Representation of the books...

62
Eksluzivno, najnovija knjiga karikatura Petra Pismestrovia, objavljena i predstavljena publici u Austriji 25.11.2010.g.
Petar Pismestrovi sa promotorom, gospoom Helanom Walner U Klagenfurtu, 25.11.2010.g.
Petar Pismestrovic was born in Sremska Mitrovica, former Yugoslavia in 1951. After the school graduation he studied political science in Zagreb, and since 1970 he works as professional cartoonist. Aside of his work for 40 newspapers and magazines, he organised 25 exhibitions of his own works in former Yugoslavia, took part in numerous cartoon exhibitions and festivals worldwide and won five first prizes, twice in Tolentino (Italy), Deva (Romania), Zagreb (Croatia), Belgrade (Serbia) as well as the second Prize in Seoul (Korea), the "Excellence Prize" in Tokyo (Japan) and the Special Prize in Istanbul (Turkey). One of the founding members of the croatian cartoonists association (HDK). Pismestrovic works for Kleine Zeitung (Austria) since 1992. His works have been published in magazines and newspapers such as Nebelspalter (Switzerland), Courrier International (France), New York Times (USA), International Herald Tribune (France) , Cicero(Germany). Cartoon exhibitions in Klagenfurt (1992, 2000), Feldkirchen (1994), Ferndorf (1997), Tainach (1998) , Kflach and St.Veit a.G. (2007). Aside of three books with hs own cartoons, his works have been published in various other books such as "The Finest International Cartoons Of Our Time" (USA), Marylin in Art, Madonna in Art ( Great Britain), "The Big Book of Bush" (USA), "The best Political Cartoons of the year 2007" (USA), "Politik fr das dritte Jahrtausend - Festschrift fur Alois Mock zum 60. Geburtstag", "Hohles Haus - Zitate aus Nationalratssitzungen der letzten zehn Jahre", "Zukunft denken -Festschrift fr Wolgang Schssel" ( all Austria) Eurospott(Germany).He also made illustrations for various books, Posters, Record covers and mascots. Pismestrovic is austrian citizen since 1996.
Petar Pismestrovi je roen u Sremskoj Mitrovici, u bivoj Jugoslaviji 1951.godine, dananjoj Srbiji. Nakon diplomiranja studirao kole politikih nauka u Zagrebu, a od 1970 radi kao profesionalni karikaturista. Pored svog rada za 40 novina i magazina, on je organizovao 25 izlobi svojih radova. U bivoj Jugoslaviji, uestvovao je na brojnim izlobama i festivalima karikature irom sveta i osvojio pet prvih nagrada, dva puta u Tolentino (Italija), Devi (Rumunija), Zagrebu (Hrvatska), Beogradu (Srbija), kao i druga nagrada u Seulu (Koreja), "nagradu za izuzetnost" u Tokiju (Japan) i Specijalna nagrada u Istanbulu (Turska). Jedan je od osnivaa hrvatske asocijacije karikaturista (HDK). Pismestrovi radi za "Kleine Zeitung" (Austrija) od 1992. Njegova dela su objavljena u asopisima i novinama kao to su Nebelspalter (vajcarska), Courrier International-a (Francuska), Njujork tajms (SAD), Meunarodni Herald Tribjun (Francuska), Ciceron (Nemaka). Izlobe karikatura u Klagenfurtu (1992, 2000), Feldkirchen (1994), Ferndorf (1997), Tainach (1998), Kflach i St.Veit ag (2007). Pored tri knjige sa njegovim karikaturama, njegovi radovi su objavljeni u raznim drugim knjigama, kao to su "The Finest International Cartoons Of Our Time" (USA), Marylin in Art, Madonna in Art ( Great Britain), "The Big Book of Bush" (USA), "The best Political Cartoons of the year 2007" (USA), "Politik fr das dritte Jahrtausend - Festschrift fur Alois Mock zum 60. Geburtstag", "Hohles Haus - Zitate aus Nationalratssitzungen der letzten zehn Jahre", "Zukunft denken -Festschrift fr Wolgang Schssel" ( all Austria) Eurospott(Germany). Takoe je ilustrovao veliki broj knjiga, plakata, uradio puno omota i maskota za razne proizvode. Pismestrovi je austrijski dravljanin od 1996. godine.
Winfried Besslich BESS, Germany 2010
Winfried Besslich BESS, Germany 2010
PREPORUUJEMO ZA ITANJE KAO E-KNJIGU ILI DOWNLOAD KAO pdf. format sa WWW stranice http://diogen.weebly.com PRVI GODINJAK DIOGEN pro kultura magazina (septembar/rujan 2009 septembar/rujan 2010). od 1.9.2010....300 stranice A4 formata. Takodjer specijalna izdanja DIOGEN pro kultura magazina su online od 1.10.2010.g. We would like to recommend to read as Ebook and/or download as pdf. format from WWW: http://diogen.weebly.com FIRST ANNUAL ISSUE of DIOGEN pro culture magazine (September 2009 September 2010) - since 1.9.2010...7 300 pages of A4 format..Also, as 1.10.2010, special editions of DDIOGEN are online...
http://diogen.weebly.com
DOWNLOAD pdf.: http://www.scribd.com/doc/36694879/DIOGEN-Pro-Kultura-Magazin-No1-g http://www.4shared.com/document/w3H4UAjM/DIOGEN_pro_kultura_magazin_No1.html Listajte E-magazineRead E-magazine http://content.yudu.com/Library/A1oybh/DIOGENprokulturamaga/resources/index.htm?referrerUrl=http%3A%2F% 2Fwww.yudu.com%2Fitem%2Fdetails%2F211541%2FDIOGEN-pro-kultura-magazin-DIOGENIS-pro-culturemagazine
elite biti Marketing menader MaxMinus magazina...? Kontaktirajte nas i dobiete povoljan angaman u 30 % od vrijednosti donesenog adverta/reklamnog sadraja. Reklame objavljujemo kako na WWW stranici tako i u magazinu MaxMinus. Kontakt na sabihadzi@gmail.com
FIRST FOUR ISSUES of MaxMinus you can browse and read on/PRVA ETIRI BROJA MaxMinus magazina moete itati i listati na http://maxminus.weebly.com Ako bude adverta bit e i naknade za autore! A i magazin nee biti besplatan sa advertom!
Orebi, Croatia paradise on Earth during all year long... Orebia, Hrvatska..tokom cijele godine NIJE LJETO SVE TO SIJA! Contact: +385 20 713 894 http://www.freewebs.com/orebicvillaamira/index.htm
Marketing koji radi za vas 24/7 Svi drugi su dobri, mi smo drugaiji!
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/

Alek MARJANO PATRIOTSKA PESMA Roen sam u jednom selu Rudnike nahije, nisam uesnik bune na dahije, nisam uesnik ni potonjih ustanaka i buna, kojih je istorija do vrha puna. Dakle, ljudi nemaju zato da me cene, svi ti ustanici su zasluniji od mene. Ali, doe li neprijatelju da opet kree, kraj mene ivog proi nee, poruujem mu da ga unapred hvata jeza, jer neu dozvoliti da me i on zeza. Na svakom oku prijatelj me vreba, pa zar mi jo i neprijatelj treba! DOBRI OVEK IZ KUE BEZ BROJA tuim, ni da mu vratim.
OPTIMISTA Zemlja me primi u svoje nedro, i sad u budunost gledam vedro. PESIMISTA Mrtav sam, ali uti more, bie i gore! EPIGRAMI NAPREDAK Nekada je obeanje bilo ludom radovanje. Sad se dolo do takvog stanja da i ludi daju obeanja! U ISTI MAH Veliki konjanici na elu nam jau, pa nam mau, pa nam mau... Ne trudite se, manite mahanje, dovoljno je i jahanje! PERSPEKTIVA Preboleemo mi sve jade, i vie se neemo jadati, ostvariemo mi sve nade, i vie se neemo nadati. HORSKA PESMA Joj, da li znate, joj, kakve smo postigli, joj, uspehe, joj, rezultate! KRITINA TAKA Kako se koje jutro razdanjuje, broj potenih se drastino smanjuje. Uskoro moe doi takvo stanje da poteni vie nee moi da se smanje.
Zbog svega toga moja okolina donela je o meni sud da sam neizleivo lud. PRIVATNO GROBLJE
PESNIK Umesto tebe, jesenji liste, gledam tvoje poreklo, tvoj koren. Umesto ptica pevaju gliste. Ovaj mrak je za poeziju stvoren. Sad utim, ali najveu pesmu slutim o predelima naopako okrenutim. KAPETAN
Putnie, ti se vara Kao cvet ivim pod staklenim zvonom ako misli da vie ne komandujem neba, nikom, nita ne elim, imam sve to mi treba. zakopaj se kad sa mnom razgovara , i stani mirno pred mojim spomenikom! Mislim i radim sve polako. Zato da urim? Ne nerviram se, ne vidim nepravdu, jer Disciplina je najvanija, drug, obino murim. ti si vojni obveznik i pred rakom. I tako bure vremena sa blaenim osmehom guram, niti ta diem, niti ta preturam. HEROJ Kad idem ulicom milujem make, pse i decu. Svemu se radujem: punom tramvaju i punom mesecu. A sad na levo krug, i mar, mar - treim korakom!
ivot svoj ne elim ni da produim, ni da skratim. Ako me neko udari neu ni da ga
Kad je poslednja bitka voena, kad je samo jo stopa zemlje bila neosloboena, jedno zalutalo zrno me smae.. . Sad svakog dana na mom grobu Sloboda sedi i plae.
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.poemes-epars.com
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnici- tajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you - whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija.
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik,
Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Andrej

Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Sinister, Marko Car, Majede Motalebi, Anto Zirdum, Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Jasmina Hanjali, Marija Fekete Sullivan.
Esej: Sabahudin Hadiali

Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Biljana Zarubnica,

Salvador Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee,
Narudbe na E-mail: sabihadzi@gmail.com (20 KM/10 Eura/Evra plus potarina)
NVO ALTRUISTA SVJETLO 2005-2010 5 godina STVARANJA NOVIH VRIJEDNOSTI Broj: 737/2010. Sarajevo, 30.11.2010. godine SAOPTENJE ZA JAVNOST Potovani, Haris auevi, izvrni direktor NVO altruista SVJETLO, Sabahudin Hadiali, knjievnik i glavni urednik Diogen pro kultura magazina potpisali su Ugovor o realizaciji projekta Knjievnik u gostima. Ceremonija potpisivanja Ugovora, uz prisustvo Amre Paali, lanice organizacije odrala se 30.11.2010. u Centru S... NVO alutruista SVJETLO u Ul. Logavina 11. Projekat ima vrijednost jer otvara m o g u n o s t osobama s umanjenim sposobnostima da kontinuirano imaju susrete sa knjievnicima iz BiH i regiona. Dodatna vrijednost je to se projekat realizira vlastitim sredstvima, volonterski i u partnerstvu-izjavio je Haris auevi, izvrni direktor NVO altruista SVJETLO.
I, konano, zbog ega smo danas ovdje? Odgovor je veoma jednostavan. Da pokuamo uobliavanjem Knjievnih veeri sa nazivom Knjievnik u gostima pribliiti, animirati, interaktivno sublimirati napore i jednih (mladih s posebnim potrebama) i drugih (gledalaca-gostiju veeri) i treih (autora koji uestvuju) da kreiramo pretpostavku mogunosti pribliavanja te promjenjive note kulture koja se , naalost, na ovim prostorima mijenja, ali u retrogradnom smjeru, uz asne izuzetke koji pokuavaju od izuzetka uiniti pravilo. Ljudi su, kako i navedoh, kulturna bia, i osnovni cilj je komuniciranje da bi se opstalo. Kako i Hemingvej ree: No man no island... Nijedan ovjek nije ostrvo... pa ni potrebama u ovakvim dogaajima pokazati da prostora za sve nas ima. Samo ga treba otvoriti. Barem pokuati.-izjava je knjievnika Sabahudina Hadialia, urednika Diogen pro kultura magazina. Mi smo i ranije odlazili na izlobe, koncerte, predstave, ali nas posebno raduje saradnja sa Sabijem koji nam je omoguio da u narednih godinu dana , u naem prostoru, druimo se sa knjievnicima i steknemo ove prijatelje- izjava je Amre Paali, lanice NVO altruista SJETLO. Srdani pozdrav, Izvrni direktor Haris auevi
U Sarajevu, u petak, 03.12.2010.g. DRUENJE SA KNJIEVNIKOM Sabahudinom Hadialiem
Rezultati konkursa Zlatna kaciga 2011
Na konferenciji za novinare u maloj sali Skuptine grada Kruevca, 27. novembra 2010. godine, saopteni su rezultati 19. Zlatne kacige. Tema konkursa je bila SPAS, a za autore do 18 godina ZUBI. Na konkurs je pristigao sledei broj radova: rikatura: 173 autora iz 45 zemalja sveta, sa svih est kontinenata (Evropa, Azija, Australija, Afrika, Severna i Juna Amerika) poslalo je 422 rada. Pisana forma: pria: 49 autora, 63 prie, pesma: 60 autora, 90 pesama aforizam: 68 autora, 1032 aforizma. Ukupno: 350 autora, 45 zemalja sveta, 422 karikature, 63 prie, 90 pesama i 1032 aforizma. Autori do 18 godina su poslali 202 karikature, 56 stripova, 1 pria, 53 pesme i 20 aforizama. ODLUKA I OBRAZLOENJE IRIJA ZA KARIKATURU iri: Neeljko Ubovi (predsednik), Novica Koci i Milanko Kalianin iri je radio u punom saglasju, prilazei paljivo svakom poslatom radu. I ako se do kraja nismo izjanjavali koje radove nagraditi, ispostavilo se na kraju da smo u prvom gledanju zapazili ba one radove koji su dobili nagrade. U svom radu smo se drali profesionalnih principa; estetike, etike i zadate teme Do spasenja dolazi hrabrim verovanjem u sebe, u svoje okruenje, dobrih ljudi i vera da oni koji nisu dobri mogu jednog dana da se prodobre i budu spaseni. iri je jednoglasno odluio: Prva nagrada i ZLATNA KACIGA Mikhail Zlatkovsky (Rusija), Druga nagrada Milenko Kosanovi (Srbija) Trea nagrada Javad Takjoo (Iran) ODLUKA I OBRAZLOENJE IRIJA ZA PISANU FORMU Na konkursu Meunarodnog festivala humora i satire Zlatna kaciga stiglo je ukupno 63 prie od 49 autora, 90 pesama od 60 autora i 1032 aforizma od 68 autora. iri u sastavu: Ljubodrag Stojadinovi (predsednik), Petar Lazi i Ivko Mihajlovi, doneo je odluku: Prvu nagradu za priu dobio je rad Vera je pola spasa pod ifrom Druga obala, autora Tomislav Drvar iz Sombora. Odluku o ovoj nagradi iri je doneo jednoglasno. Pria je uspena literarna metafora tekoa sa kojima se Srbija i njeni graani susreu u pokuaju da se izbave iz krize. Autor se u svom radu uspeno sluio ironijskim istorijskim paralelama uz nastojanje da na jedan moderan satirini nain ukae na kljune mane drutva, drave i njenih lidera u kreriranju krize i nedostatku ideja da se iz nje nae odgovarajui izlaz. Drvar je uspeno pomirio relativno visok literalni stil i sarkazam kao sredstvo u realizaciji teme, klonei se na taj nain banalnosti i suvie pojednostavljenih, neposrednih iskaza. Prvu nagradu za satirinu poeziju iri je dodelio pesmi pod naslovom: Samo sloga Srbina spasava (ifra: Srpski san), autorke Jelene Kujundi iz Majura. iri je ovu odluku doneo jednoglasno. U pesmi dominira niz snanih sarkastinih slika koje predstavljaju simbole nae stvarnosti uz parodiju mita o slozi Srba kao jedinom putu u spasenje. Simboliki i leksiki pesma je u celini posveena Srbiji i metafori njene sudbine uz osobenost da svaki stih poine slovom S. Prva nagrada za aforizam dodeljena je autoru koji je svoj rad poslao pod ifrom Nada i Vera Savi Martinoviu iz Beograda. Odluku o ovoj nagradi iri je doneo jednoglasno. Iz grupe kvalitetnih aforizama ovog autora, iri je odabrao: Bela zastava nam je spasila ivote. Za nju se mora nai mesto u nacionalnom muzeju. Hitna pomo je zakasnila akademskih petnaest minuta. A ta vi pijete? upita davljenik spasioca. Set uspenih i duhovitih aforizama ima zajedniku poentu u satirinom poimanju ideje o nacionalnom spasu i apsurdnim pokuajima da se do nje stigne. Nagrada Rade Brka dodeljena je prii pod naslovom Spasavanje naeg dede (ifra: Avala) autora Dragie Pavlovia Rasinskog iz Kruevca. Odluku o ovoj nagradi iri je doneo veinom glasova. Nagrada Rade Brka dodeljuje se za negovanje narodnog humora. Uspenim crno-humornim pristupom, autor se uspeno igra kultom ivota i smrti, kombinacijom tradicionalnog simbolinog lapota i primenom tehnoloke revolucije u njegovoj negaciji. Poruka prie je da od nae crno-humorne i grobljanske kulture nema tehnolokog spasa. U Kruevcu, 27.11.2010. godine
ODLUKA IRIJA ZA RADOVE AUTORA DO 18 GODINA NA TEMU ZUBI iri: Momir Dragievi (predsednik), Maja Oli i Radoje Savi, je jednoglasno doneo sledeu odluku: Nagrada za najbolji rad u kategoriji pisane forme autora do 18 godina, pesma Matematiki zub autora Andrije Isailovia iz Trstenika Autori koji e biti pozvani na MASTER CLASS pisana forma: 1. Andrija Isailovi iz Trstenika 2. Lazar Savi, 3. razred, Kurumlija 3. ifra Nikola Nikola Vlakovi 6. razred, O uro Danii Novi Sad 4. ifra Nike Natalija Koci, 16 godina, Ni, gimnazija Bora Stankovi 5. ifra Mia Sava, Boi Milo, Panevo, 17 godina Nagrada za najbolju karikaturu autora do 18 godina: Aleksa Vujsi, 6. razred, O Sutjeska, Zemun Nagrada za najbolji strip autora do 18 godina: ore Bogavac, Ni Autori koji e biti pozvani na MASTER CLASS karikatura i strip 1. Aleksa Vujsi, 6. razred, O Sutjeska, Zemun 2. Marko Stamenkovi, 16 godina, AF Vranje 3. Stefan Pleskonji, 12 godina, O Vlada Aksentijevi, 11211 Bora 4. Aleksandar Petrikanovi, Beograd 5. Miljan epanovi, Lajkovac 6. Milana unjar, T Mileva Mari-Ajntajn, Novi Sad 7. Arsen Lali, Beograd 8. ore Bogavac, Ni 9. Katarina Karaji, Gimnazija, aak Milena Jevremovi, AF Vranje
Potovani! Obavjetavamo Vas da e se u Sarajevu, 9. i 10. decembra 2010. odrati meunarodna nauna konferencija pod nazivom Sarajevski filoloki susreti I. Organizator ove konferencije jeste Bosansko filoloko drutvo (u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Sarajevu) koje se nada da ovim zapoinje organizaciju tradicionalnih dvogodinjih meunarodnih naunih skupova iz oblasti filologije, odnosno lingvistike i nauke o knjievnosti. Neki od temeljnih ciljeva ove naune manifestacije jesu jaanje istraivakih kapaciteta bosanskohercegovake filologije te njeno meunarodno promoviranje i afirmiranje, a posebno u vezi s prouavanjem jezike i knjievne batine naroda BiH, koja je naalost jo uvijek nedovoljno istraena, dok je u irim okvirima nerijetko i vrlo slabo poznata.
prilogu Vam aljemo materijale koji Vam mogu pomoi, a dizajnirani su u skladu sa vizuelnim identitetom Sarajevskih filolokih susreta I: poster, program i sl. Isti ti materijali mogu se pronai i ovdje: http://www.bfd.ba/aktivnosti/sarajevskifiloloki-susreti. Takoer smo zainteresovani za sve oblike saradnje koji za cilj imaju obavjetavanje javnosti o ovom znaajnom naunom dogaaju. Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi sa Sarajevskim filolokim susretima ili njihovim organizatorima, budite slobodni na nam se obratite. U ime Organizacionog odbora,
Nihada Lubovac, Naglaavamo da se radi o velikom i znaajnom naunom skupu PR Sarajevskih filolokih susreta I kakvog u Bosni i Hercegovini nije bilo u posljednjih dvadeset godina kada je rije o ovoj oblasti. Na konferenciji e ove godine uestvovati devedesatak (90!) znaajnih naunika iz preko dvanaest razliitih zemalja. Oni e raditi u tri sekcije: Knjievnost, Lingvistika, te Komparatistika, recepcija i prevodilatvo. To e rezultirati zbornicima radova koji e biti objavljeni idue godine. Ove godine cjelokupna bosanskohercegovaka kultura slavi najmanje tri izrazito vana knjievna jubileja stogodinjicu roenja Mee Selimovia i Skendera Kulenovia te osamdesetpetogodinjicu roenja Dervia Suia. Cijenei ove bitne datume, vezane za imena trojice nemjerljivo znaajnih, kanonskih autora bosanskohercegovake i bonjake knjievnosti, Sarajevski filoloki susreti I bit e najveim svojim dijelom posveeni temi Kanonska vrijednost kao iva tradicija (M. Selimovi, S. Kulenovi i D. Sui). Na ovaj nain elimo primjereno obiljeiti i spomenuta tri velika jubileja, ali isto tako namjeravamo potaknuti i svestranije prouavanje knjievnih opusa ove trojice autora, kao i irih knjievnopovijesnih procesa i pojava u kojima oni uestvuju. Ovo je preliminarna informacija i o konferenciji emo Vas jo obavjetavati. Konferencija e se odrati 9. i 10. decembra u konferencijskim salama hotela "Hollywood" dok e se press-konferencija povodom nje odrati dva dana ranije, 7. decembra, u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Molimo Vas da se za press-konferenciju AKREDITIRATE, to je najbolje uiniti putem ovog maila (nlubovac@gmail.com) ili telefona 00 387 61 786 271, a mogue je i na mail Sarajevskih filolokih susreta sfs_info@bfd.ba Ukoliko ste zainteresovani za objavljivanje ove informacije, u
Petru Pajiu nagrada Radoje Domanovi

Knjievnik Petar Paji dobitnik je nagrade Radoje Domanovi za ukupan doprinos srpskoj knjievnoj satiri za 2010. godinu. Nagradu dodeljuju Udruenje knjievnika Srbije i Fond Radoje Domanovi. Nagrada Radoje Domanovi, za ukupan doprinos srpskoj knjievnoj satiri za 2010. godinu, pripala je knjievniku iz Beograda Petru Pajiu, saoptio je iri na konferenciji za novinare u Ministarstvu za dijasporu. Nagrada Radoje Domanovi za najbolju knjigu satire objavljenu 2009. godine dodeljena je satiriaru iz Kragujevca Radislavu-Rai Papeu i satiriaru iz Beograda Bojanu Ljubenoviu, dok je priznanje za doprinos satiri u drugim medijima (pozorite, film, TV, likovna i muzika umetnost) pripalo poznatom glumcu Velimiru-Bati ivojinoviu. iri je odluio da u kategoriji ekselencija satire, nagradu,
namenjenu stranim satiriarima, dodeli Bojanu Bogdanoviu (Bosna i Hercegovina), Ganu Savovu (Bugarska) i Valeriju Butuleskuu (Rumunija). O laureatima odluivao je petolani iri u sastavu: predsednik Udruenja knjievnika Srbije Srba Ignjatovi, direktor Fonda Radoje Domanovi, knjievnik Radoslav Tilger i knjievnici Dragutin Mini Karlo, Miljurko Vukadinovi i Aleksandar otri. Nagradu dodeljuju Udruenje knjievnika Srbije i Fond Radoje Domanovi, a sveano uruenje priznanja bie 7. decembra u Ministarstvu za dijasporu. Izvor: http://blog.zikison.net/2010/12/01/petru-pajicu-nagradaradoje-domanovic/#more-5396
Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010
etvrtak/Thursday - 02.12.2010.
MaxMinus plus
Makedonski OSTEN Slovenaki TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi...jo vijesti...
Specijalno Pavle Popovi bira za vas...
TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
http://www.totilist.si/
Prvi broj izaao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.
e si sam tresem poper v hrano je to samokritika, e mi trese poper ena je to kritika, e mi to dela taa je to vmeavanje. Bojan , Hoe Mujo je obiskal zdravnika in zaprosil za potrdilo da je nesposoben za delo Zdravnik ga je vpraal kaj ti manjka: samo potrdilo... r.g., maribor Kako se po eko ree tangicam?
PAGIKO ES PRDIKO Mirko, Gostilnika pri Jyrzy Mi je crknila maka, zakopal sem jo za hio. P.S. Le zaporedje dogodkov je bilo malce drugano ....:) Barbika je le ena , Slovenija Ni ga junaka, vejega, ki tukaj copy paste kaka. Jana , Vojnik V em je razlika med ahom in nogometom? Pri ahu so v igri samo tirje konji.... Joek , Slovenija
http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C12%5C01%5C2010120115562782-149-3-20-0.jpg http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C11%5C30%5C2010113015175582-149-3-20-0.jpg http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C11%5C25%5C2010112517555982-149-3-20-0.jpg Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu.
We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
Miljenko uborski
(pripremio Pavle Popovi) Manjak Nedostaje mi straha da bi pokatao hrabrost. Vlaga Stvari su vanije to su vlanije Pripadnost Radost budunosti pripada tuzi prolosti. Iskuenja Vetrovi iskuenja ne remete dubinu savesti. Uzrok Ne bi jednima nikad nedostajalo, da drugima ne pretie. Mir U moi nema mira, jer je sva mo u miru. Vremena Sada oveka moe da proslavi sopstvena sramota. Nevolje Nevolje su prilike za prijatelje. Beznae Beznae raa spokojstvo. Nepravda Nepravda je turpija za gnev... Sunce Sunce na zalasku izvlai pouku od svitanja... Zaborav Zaborav je skladite zaborava. Pokojnici Idemo za njima iako su iza nas.
Siromatvo Siromatvo je Temelj blagostanja. ake Dok je aka bie i amara. Mogunost Kad bi bilo onako kako nije bilo, nebi nikad bilo onako kako jeste. Zaborav Kad prou trenuci Klicanja i slavlja, Sve pone polako Da se zaboravlja.
Perad Lomaa Ko se na knjigama ogrejao nije pokvario san... U ivotu sve do smrti Guska voli da se trti.. Sreu pernate ivine Voda Zadovoljstva polna ine. Voda je znoj od leda Odnos Vie je ludila u ljubavi, Nego ljubasvi u ludilu. ep Kod rakije Nita se ne menja, ep je uvar flainog potenja. Razlika to pametnom netreba, budali ne vredi. Zaborav Ko pije da zaboravi, ne zaboravi da pije. Rakija Ko rakiju zove u goste, najbolje je da ode od kue. Pokajanje Moda su se pokajali koji su do sada krali Potenje Potenje je pokriva vrline. Nemogue Niti novcem do potenja, niti potenjem do novca. Preokret Za njima su prvo eznuli, A onda su ih zeznuli Promena Ako ovek eli da se promeni, Treba da se kloni ljudi Kao to je on sam... Udruivanje Mane i nevolje se udruuju. Srea Luda srea trai Drutvo budala. Pohvala Pohvala budale se granii sa uvredom. Obzir Potedeo sam sve to sam propuistio. Slavuj Slavuj kad peva ne leti. Gordost Gordost je Nalije ponosa !
Obiaji Obiaji su udruene navike.
Ko je zapljuvao blinjega svoga, odao mu je priznanje. **** Osobe bez gaa su spremne na sve ! **** Dobit od prevare vue dva gubitka. **** Ne mogu u istog Boga vjerovati tako razliiti ljudi. **** Laskavac ima njenost puzavice i podlost gmizavca. **** Dok sam pazio ta govorim, nisam pazio ta radim. **** Laskavac ukopava jezikom. **** Strpljenje je pravilno rasporenen gnev. **** Dobar oprata,a budala zaboravlja. **** Ko stanuje svuda, ne treba mu adresa. **** Na svirali smernosti kajanje je poslednja rupa. **** Ko je pao u bezdan zaborava spasao se od zlopamtila. **** Najtea je kila od razmiljanja. **** Lek mora biti gori od bolesti... **** Ko trai istinu u koristi, nee imati korist od istine. **** Jednakost kvari prijateljstvo. ****
PRIE
(pripremio Pavle Popovi) KLESAR ivio jednom jedan klesar. Svaki bi dan odlazio u planinu klesati kamen.I dok je radio, pjevao je. Iako je bio siromaan nije elio imati vie od onoga to ima, i zato ga nije bilo briga za cijeli svijet. Jednoga dana bio je pozvan da radi u dvorcu kod nekog plemia. Kada je ugledao velianstveni dvorac, prvi put u ivotu osjeti muku elje i uzdahne:
obina stijena monija od mene? elim da postanem stijena. I odmah, evo ga kako se visoko dizao u planini. Jedva je imao vremena uivati u novom stanju kada zau udan zvuk koji je dolazio ispod njega. Pogleda dolje i na svoj uas opazi ovjeuljka kako udara krampom da bi od njegovih nogu odsjekao gromadu kamena.
ta? povika. Bijedno stvorenje poput toga da je monije od divovske stijene kao to sam ja? elim biti ovjek! I tako je ponovo postao klesar koji bi odlazio u planinu ruiti kamen i tako u znoju i muci zaraivati svoj hljeb, ali s pjesmom u srcu, budui da je bio
Kada bih ja bio bogat! Tada ne bih morao zaraivati za ivot u znoju i muci kao to to sada inim.
zadovoljan s onim to jeste i da ivi od onoga to ima.
*** Zamislite kako je bio iznenaen kada je uo glas koji mu ree: Tvoje je elja ispunjena. Od sada, ta god zaeli bie ti ispunjeno. KOKO U ORLU Jednog dana neki ovjek nae orlovsko jaje i stavi ga pod Te su mu se rijei inile nerazumljivim sve dok se te veeri nije koko.Nakon izvjesnog vremena orli se je izlegao istovremeno kad vratio u svoju kolibu i umjesto nje naao velianstven dvorac kao i pilii.Poeo je da ivi i ponaa se kao ostali pilii. Odrstao je sa onaj u kojem je radio. Zato klesar ostavi posao klesanja kamena i njima.itavog ivota orao je radio isto to i kokoi u dvoritu mislei da je jedna od njih. Kljucao je naokolo u potrazi za bubama i pone uivati u ivotu bogataa. glistama, kokodakao je i leprao krilima, uzdiui se po koji pedalj Jednoga dana, kad je popodne bilo vrue i sparno, gledao je kroz iznad tla. Prole su godine meutim i orao je ostario.Jednog dana prozor i opazio kako kralj s velikom pratnjom plemia i robova ugledao je u visini, na vedrom nebu, prolazi drumom. Mislio je: Kako bi samo bilo lijepo da sam i ja kralj i da sjedim u rashlaenoj kraljevskoj koiji! Njegova je elja udesnu pticu monih rairenih krila, kako lebdi na vjetru.Stari orao odmah bila ispunjena, a on se nae naslonjen u udobnoj kraljevskoj gledao je zadivljeno uvis. koiji. No, unutar koije bilo je toplije nego to je pretpostavljao. Gledao je kroz prozor koije i poeo se diviti snazi sunca koja je ta je to? - pitao je. sposobna prodrijeti i kroz debeli zid koije. elio bih da sam sunce., ree sam sebi. Ponovo je njegova elja bila ispunjena i To je orao, kralj ptica, rekla mu je jedna koko. naao se kako u svemir alje svoje zrake topline. On pripada nebu, dok mi kokoi pripadamo zemlji. Sve je ilo dobro neko vrijeme. Tada, jednog kinog dana, pokua prodrijeti kroz guste oblake, ali nije mogao. Uporno je pokuavao, ali mu nije uspijevalo. Onda je pak htio da postane oblak. Bio je promijenjen u oblak i diio se svojom moi da moe zamraiti sunce sve dok se nije pretvorio u kiu. I tako je neko vrijeme ivio kao kia. Ali na svoju nesreu otkrio je da mu je velika stijena preprijeila put i bio je primoran tei oko nje.ta? povika. Da je
Ren BOUSCHET, France s tripovi/karikature...comics/cartoons
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
IV dio...Third part
Pria o Mari(ji) Huani(ti) Nae malo selo sakriveno meu brdima ivelo je svoj miran, idilian ivot udaljeno od tokova civilizacije i svih deavanja. Putnici namernici svraali su u selo i odlazili iz njega zadovoljni leptom prirode koja ga je okruivala, ljubaznou ljudi, gostoprimstvom i, posebno, mirnim nainom ivota. Mir naeg sela prvi put je naruen kad je u selo svratila Marija Huanita sa svojim ljubavnikom. Mari Huana, po majci Francuskinja, po ocu panjolka a ona sama dravljanin Indije bila je na proputovanju bavei se istraivanjem rupa u zakonima slabo razvijenih sredina. Dan nakon to su zakupili sobu u jedinom hotelu u selu, simbolinog naziva Podzemlje, njen ljubavnik je otputovao besan zbog njenog oiglednog oijukanja sa Opi Jumom, recepcionerom hotela. Sama, eljna dobre zabave, pometnju je unela najpre meu momcima iz sela, savremenijeg naina razmiljanja. Odjednom je tu, strankinju, svako od njih eleo da proba. Uzimali su je jedan od drugoga u krug a ona sva zaarena prelazila je iz ruke u ruku zadovoljavajui svakoga od njih. Grupno i pojedinano. Gorela je u svaijim rukama a oni su punim pluima upijali njene mirise. Sa njom su otkrivali nesluena zadovoljstva, dizali se u visine i padali na dno ponovo je traei. Onda je jednog dana nestala iz sela. Momci su patili za njom a, za divno udo, u patnji su im se pridruile i neke devojke. Nastala je jedna opta kriza koju je Rada od Stenleja, jedini koga Mari Huana nije mogla da obrlati, reio bacivi gospoicu Mari Huanu polako u zaborav. Meutim.... Jednog dana u selo je, tokom predizborne kampanje svratio Met Amfetamin, portparol politike partije DOP, i na mlade glasae ostavio izuzetno jak utisak. Veina njih prihvatila je program ove partije, prezetnovan od strane Met Amfetamina, i poela da se prema njemu odnosi izuzetno zavisno. Jedini na koga ovaj program nije uticao bio je najbolji atletiar iz naeg sela, Hitro Nogi. On se, nakon leenja kijavice i disajnih problema, pridravao pomoi dr Efedrina jer je utvrdio da puno vie i bre moe da tri ukoliko ostane njegov pacijent. Na jednom od atletskih takmienja, koje se odravalo u inostranstvu, sluajno mu je u ruke doao primerak glamuroznog asopisa u kome je na naslovnoj strani bila ona. Njegova prva ljubav, Mari Huana. Zamolio je jednog svog prijatelja da mu prevede tekst iz asopisa koji je pisao o njoj. Novinar
koji je radio intervju pisao je da je Mari Huana postala glumica i da je, izuzetno zapaeno od kritiara, odigrala glavnu ulogu u filmu "u Ekstazi" poznatog reisera Narko Kartela. Odigrala je Heroinu koja se borila za prava i slobode letenja i lebdenja a bila je izuzetno aktivna i u drutvu za zatitu ivotinja koje se bavilo zatitom i poveanjem broja belih mieva i roze slonova. U poslednjem pasusu novinar je pomenuo politiko angaovanje Mari Huane a ona je svoju politiku aktivnost pojasnila reenicom da je od skora postala lanica LSD-a, partije opozicije u Parlamentu i da svoju kampanju planira da otpone u selu gde je provela jedan deo svog ivota, raunajui na odaziv glasaa koji su je dobro poznavali. Kad se Hitro Nogi vratio iz inostranstva, sa medaljom oko vrata, u selu je zatekao Mari Huanu koja je uveliko radila svoju predizbornu kampanju a zarad viih politikih interesa ula u ljubavnu avanturu. Njen izbor bila je sekretarica predsednika mesne zajednice, gospoa Koka. Njih dve napravile su pravi bum u selu razbijanjem svih moralnih normi koje su do tada postojale a kasnije i rezultatom u prvom krugu izbora. Rezultati izbora odjeknuli su i van granica naeg sela tako jako da se i gospodin Kokain iz odeljenja za obradu statistikih podataka sa izbornih jedinica iznenadio. Ubrzo, nakon izbora, za himnu naeg sela odabrana je popularna narodna pesma "Celo selo mre belo" a gospoica Mari Huana postavljena na mesto predsednika mesne zajednice. Dalji redosled dogaaja bio je neverovatan. Rezultati izbora u naem selu uticali su i na to da je Premijer Hai podneo neopozivu ostavku na svoju funkciju, pravdajui se time da Heroina Mari Huana ima lo uticaj na uto-belu koaliciju tako to je sabotirala donoenje Zakona o zabrani puenja i da je raspad koalicije koji je bio u najavi razlog zbog koga on podnosi ostavku i vraa se u poten svet pornografije. Hitro Nogi, i dalje ludo zaljubljen u Mari Huanu, uestvuje na atletskim takmienjima ali je zbog krivudavih staza poeo da tri kros trke.
Projekat su zajedno pokrenuli Zoran Mati Mazos i Sabahudin Hadiali, poetkom 2010.g. Zbog prerane smrti kolege i prijatelja Mazosa, projekat je samo prolongiran za kratak period ali e biti realiziran tokom 2011.g.
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.3.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje Eknjige do sredine 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com , odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.3.2011.g. Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu.
RODITELJSKA PANJA
116
DIO TREI...predstavljamo vam vie od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popovi (Srbija-BiH)
41 Mujo kuha jaje i kae: - "To prokleto jaje, kuha se ve dva sata i nikako da se smeka !" 42 Sretna ti Nova jebem ti staru ! 43 - Kako nauiti kita da pije pivo ? - Lako, otvori pivo i stavi kitu u usta ! 44 - Kako se zove pimpek sa noktom ? - Karapanda ! 45 Svet je pun budala koji misle da je svet pun budala. 46 - Hmmmm, bila je jako dobra i draga cura i svi su je voljeli. - Neki ak i vie puta. 47 Rone dva jastreba Jadranskim morem. I vide pastrmku. 48 Mujo i njegova Fata sjede za rukom prije nego e Mujo poi na posao kad zazvoni telefon... Javi se Mujo i ree: - "Oprostite pogrijeili ste broj...!" Nije malo prolo opet telefon zvoni, opet se javi Mujo, i opet ista pria... Taman kad su bili pri kraju ruka opet zazvoni telefon a Mujo ljutito podie telefonsku slualicu i nakon to je sasluao ljutito ree: - "Ma pajdo pogrijeio si ! Nisu ovo informacije o stanju puteva, zovi informacije pa `nek ti oni `reknu !" Zatim se okrene Fati i ree: - "Ma vidi kretena jest uporan...Ve trei put uporno pita jel put slobodan !" 49 Pas koji laje nije dovoljno kuhan ! 50 - Kako Rusi rjeavaju talaku krizu ? - Tako da pobiju sve taoce ! 51 Razgovaraju dva tajkuna. - "Ne mogu da spavam kae jedan. Pun sam dugova. A ti ?" - "Ko beba !" - "Kako, kad si duan kao i ja ?" - "Sat spavam, sat plaem !" 52 Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Ubjeuje Srbin Bosanca kako su Srbi izmislili atrovaki ,a Bosanac mu veli: - "Hajdi mi reci matere ti na atro: Smee boje !" 53 - "Fato, uporno tvrdi da te Mujo silovao s nogu, uza zid, a ti si od njega visoija za pola metra ! Kako ?" - "Nabio mi lonac na glavu i dr'o se za ruke !" 54 Momak kae devojci: - "Ti si prelepa !" Hvala kae devojka : Ali ne mogu isto rei o tebi !" - "Moe, moe !", kae mladi: "ako bi znala lagati kao ja !" 55 - Koja je razlika izmeu ene i valerke ? - 30 kg ! 56 Dva Srbina idu u lov. Ubili su jelena i odlue da ga odvuku za noge do kamiona. Tuda naie jedan ovek i kae im: - "Nije moja stvar da vam kaem kako da neto radite, ali bilo bi vam lake da uhvatite jelena za rogove i vuete.Ne bi vam smetali rogovi !" - "Ajd da probamo ta nam je on rekao !" Posle deset minuta, jedan "lovac" kae drugom: - "Taj ovek je bio u pravu, mnogo je lake !" - "Jeste !", kae drugi: "ali sad smo mnogo dalje od kamiona !" 57 Pita vetica ogledalo: - "OGLEDALCE, OGLEDALCE KO JE NAJLEPI NA SVETU ?" Ogledalo: - "Pa Miss sveta glupao !!!" 58 Razgovaraju Japanac i Bosanac o najvanijim stvarima u ivotu: - "Meni je na prvom mestu Japan, na drugom mestu posao a na treem porodica !", kae Japanac. Bosanac ga gleda zaueno i kae: - "Bolan, kod mene sve obrnuto... na prvom mestu mi porodica, na drugom mestu posao... a tek onda Japan !"
http://www.poemes-epars.com
RODITELJSKA PANJA
DIO TREI predstavljamo vam vie od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popovi (Srbija-BiH)
117
59 Ulazi lijepa plavua u trgovinu sa ivotinjama s namjerom da kupi neku egzotinu ivotinju. Nakon malo razgledanja opazi kutiju sa abama. Na kutiji je pisalo: ablji seks! Jedna aba 50$! Ako ne budete zadovoljni, vraamo novac! Uputstva priloena. Plavua pogleda oko sebe da li je neko gleda i apne prodavacu za pultom: - "Uzimam jednu !" Prodavac uzme jednog abca, da joj listi i kae: - "Paljivo sledite upute: 1.Istuirajte se . 2.Namiriite se najboljim parfemom. 3.Obucite seksi rublje. 4.Legnite u krevet i postavite abca na pravo mjesto." Plavua sve pripremi kako je pisalo i brzo legne u postelju, postavi abca na pravo mjesto, ali na njeno iznenaenje nita se nije dogodilo. Poela je kipjeti od bijesa, mislei da su je jo jednom prevarili. Jo jednom proita uputstvo i opazi u donjem uglu listia sitnu poruku: Ako imate bilo kakvih problema, nazovite trgovinu sa ivotinjama. I ona odmah nazove. Muki glas na drugoj strani joj odgovori : - "Odmah dolazim !" Nakon pet minuta se zauje zvono. Plavua otvori vrata i objasni: - "Vidite, napravila sam sve kako pie u uputstvu, ali ta se prokleta ivotinja samo sjedi tako i nita se ne dogaa !" Mukarac sav zabrinut digne apca, pogleda ga direktno u oi i ozbiljnim glasom mu kae: - "A sad me dobro posluaj! Ovo je zadnji put da ti ja pokazujem !"
70 Odredi SFOR na Kosovu jednog Srbina i 63 jednog Albanca da se, za primjer - Zato su muhe najbolji novinari ? ostalima, pobratime. U tu svrhu treba da - ?!? zakolju i ispeku janje. Meutim svaki od - Zato jer odmah otkriju kada neto zasmrdi ! njih se je vajkao da nema srca zaklati tako nedunu ivotinjicu. 64 Nakon dugog i munog natezanja, popustio Ide dvometra ulicom, a njemu u susret je Srbin: ena koja vodi deaka. U mimohodu - "Ajde bre, kad ve moram, u da ga dvometra se sagnu: krknem, samo daj mu tu svoju belu kapicu na - "Vama, gospoo svaka ast, a tebi mali glavu da mi bude lake !" jebem majku !" - "Zato to radite ?!", zbunjeno e gospoa. 71 - "Pa, znate, gospoo, kada se djeci jebe Prije je mladi mogao pronai djevojku koja je kuhala bolje od njegove majke, a majka, mnogo bre rastu !" - "A, je li !? Vama je sigurno cijelo Sarajevo sada moe samo nai neku koja moe popiti vie od njegova oca. jebalo mater pa ste toliki porasli !" 65 72 Bolje kopat nos, nego...krompire. Doli partizani u selo i upitaju seljake: - "Drugovi, bi li nam dali vode, jer smo 66 toliko gladni da ne znamo gdje emo spavat - Zvanino je objavljeno da se Uskrs nee ?" slaviti sledee godine. 73 - Pronali su telo ! U zagrebakoj osnovnoj koli pita uiteljica ake za koga navijaju. Svi kau za 67 Dinamo, jedino mali Ante za Hajduka. Kupio otac novi auto pa poveo sedmogodinjeg sina na prvu vonju. Kad su Uiteljica ga pita: - "Kako to Ante, cijeli razred za Dinamo se vratili, majka upita malog kako je bilo. Ovaj samo ti za Hajduka, zato ba za Hajduka?" kae: - "Jao mama, prekrasno. Usput smo pretekli - "Pa moj tata i moja mama navijaju za Hajduka, pa tako i ja !", kae Ante. idiota, konja, devet kretena i tri Uiteljica sad ve iznervirana kae: majmuna !" - "Pa mislim stvarno, koji je to razlog, to 68 nema veze, ta da su ti, recimo, tata peder, Sjede dva kauboja u salonu i ulaze dvije a mama kurva,a ta bi Ti onda ??!" 60 dame. Kae prvi kauboj: - "A onda bi i ja navija za Dinama...! Pokuao sam ivjeti bez ena, cigareta i - "Eno moje zarunice !" alkohola. Pita drugi: 74 Bilo je to najteih pet minuta u mojem - "A koja ?" Sjede Mujo i Suljo u kafani te veli Mujo ivotu. Prvi izvadi pitolj, opali i kae: Sulji: - "Ona koja stoji !" - "Suljo bolan, daj mi jedan cigar da 61 zadovoljim plua..!", a njemu Suljo: Doao Mujo kod doktora kad ono na vratima 69 - "Evo ti kurac pa zadovolji upak !" pie: prvi put usluga 100 eura, drugi Lopovi obili Pikasu stan, sve mu odnijeli. put 50 eura. Pozvao on policiju, i poto u to vrijeme Stao Mujo pa konta, konta i ue. Kae nije bilo foto robota, on im predloi da doktor: nacrta lopova iz sjeanja. Nacrta on - "Dobar dan !" lopova, dade to policiji. Nakon nekoliko A Mujo: dana kuca mu policija na vrata. Policajac - "Dobar dan doktore, EVO MENE mu kae: OPET !!!" - "Gospodine, na osnovu vaeg crtea Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
62 Dva starija prijatelja razgovaraju: - "Godine prolaze !" - "Da !", kae drugi: "pojebe enu dva puta i proe godina !"
prepoznali smo nekoliko osumnjienih. To su jedan tramvaj, jedna gorila iz zoo vrta i jedan friider !"

Broj 14... No.14... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 14... No.14... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 14/Issue No 14., Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Aforizmi, prie, pjesme

Karikatura, crte strip

Branislav Bane Jovanovi, Beograd, Srbija

Sanja R. Petrovi, Novi Sad, Srbija

Savo Martinovi, Beograd, Srbija

Ivo Mijo Andri Zagreb , Hrvatska

Vasil Tolevski, Skoplje, Makedonija

Andrej Glii, Beograd, Srbija

Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina 2010

U pravu je samo onaj, koji se brani utnjom.

Ivo Mijo Andri

Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto ne ue u meuvremenu!

Vlast se uspeno izborila sa kriminalom. U Srbiji nema vie ta da se ukrade!

Boban Mileti Bapsi

Too Borkovi, Srbija 2010

Ja mislim. Zbog toga sam gladan!

ura efer Sremac

Ren BOUSCHET, Frabce 2010

Mi smo nae najvee nade poloili u zemlju.

In memoriam Iva Maurani (1952-2010)

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus.

Zlata uni I bijahu praznici, dravotvorni!

Osvaldo Macedo de Sousa

Herminio Felizardo, Portugal 2010

Ateizam je za teizam kao avo za Boga. Ateizam je lanjak. Pred golom.

Nayram Hajizadeh, Azerbaijan 2010

Jordan Pop Iliev, Macedonia 2010

Ivo Mijo Andri

Umor proe... Opet hrlim - u pobede.

Biljani Stanojevi (IZMEU NIEGA I NIEGA)

ura efer Sremac

NAJBOLJI AFORIZMI 2010MaxMinus

Too Borkovi, Srbija 2010

Abdurahman Halilovi Ahil

*** Boban Mileti Bapsi

Stigli su na braniku Otadbine, a onda su im otkazale konice.

ura efer Sremac

Naao je reenje za miran i bezbrian ivot ubio se.

Ivo Mijo Andri

Andri nije dorastao sadanjim knjievnicima. On je dobio samo Nobelovu nagradu.

*** Vasil Tolevski

Satira,to su makaze kojima neposluni iaju nedodirljive.

Miro Georgievski, Macedonia 2010

Sabahudin Hadiali, gl.i odg. urednik MaxMinus magazina

Igor Smirnov, Russia 2010

Ashmarin Stanislav, Russia 2010

Mirjana Grbac Pismestrovi

knjigovodstvom. Ovo s energijom jako nam se dopalo. Brzo smo se dogovorili.

1. Svjetlo u predsoblju pali se u predsoblju.

4. Telefon radi normalno. Ako prikopa laptop, ima besplatno

Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina 2010

Pripremio Petar Pismestrovi

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris