Broj 20... No.20... :MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 20/Issue No 20, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 13.1.2011.

Aforizmi, prie, pjesme, kolumne Karikatura, crte strip
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
Knjige...
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Dragica Ohashi, Japan, 2011
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Aleksandar otri (Beograd, Srbija), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrovi (Banja Luka, BiH), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Stavio je stranaku knjiicu u zadnji dep. uo je da knjiica uva dupe!

He put a party I.D. booklet at his back pocket. He heard that the party booklet keeps your ass!
Vasil Tolevski
Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 20.
NOVI FORMAT, NOVI IZGLED, STARA SNAGA...

Snaga umjenosti je u spremnosti za promjene koje odiu, nadamo se, boljim, preglednijim, svrsihodnijim prostorom za predstavljanje knjievno satirinih, ali i artistikih reminiscencija razliitih, a toliko bliskih autora iz cijeloga svijeta koji ve jesu dio naeg i vaeg magazina. Novi je format vaeg MaxMinus magazina. Vei, pregledniji, otvoreniji. Nadam se da e i sadraj biti tome usmjeren. I dalje smo otvoreni za svakoga ko ima ta napisati i/ili nacrtati u svijetu satire i humora. Nismo otvoreni za one koji jedno priaju na jednom mjestu, a im iza oka odu, odmah se prilagoavaju tom zelenilu, crvenilu ili plavetnilu, ali nadasve...utilu, do bola. Nismo otvoreni za marginalce duha koji nita drugo ne znaju do lajati na zvijezde dok karavani prolaze. Nismo otvoreni za schovinistiko-komunistike nakarade koji mijenjaju odjela prilagodljivosti u skladu sa dnevnim potrebama sopstvenih nakana. Nismo otvoreni za sve prosjake uma koji svoju satiru hrane na podravanju ove ili one ideoloke opcije. Anpak, s druge strane, smo otvoreni za sve one autore (i autorice, da naglasim) koji snagom sopstvenog talenta (mada je talenat samo 5 % umijea dok je 95 % rad, rad, i samo rad..) bude neka nova nadanja da moe biti bolje. Na ovim prostorima. Jednoga dana. Da, jesmo otvoreni za sve opcije predoavanja slobode miljenja i stava koji nee ii naurtb drugoga i drugaijeg. Jesmo otvoreni za sve one koji sa ponosom kau da su dio redakcije magazina o kojem se pie na svim kontinentima ove jedne nam i jedine planete Zemlje. I to za ne vie od etiri mjeseca od kada izlazimo kao nedjeljni elektronski magazin. Namjera nam je krenuti i u tampane vode kao magazin i ako postoje prijedlozi o nainima realizacije (na obostrano zadovoljstvo) toga projekta, vie je nego dobrodoao/dobrodola. p.s. Sljedei broj, 20.1.2011.g. je dvobroj (gl.i odg.urednik je u vajcarskoj desetak Gl.i odg. urednik dana) i u njemu donosimo na Konkurs za karikaturiste za 2011.g. pod Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto nazivom MaxMinusijada. ne ue u meuvremenu!
Rodno mesto aforizma je glava iste savesti.

Birthplace of the aphorism is the head with a clean conscience. Peko Lalii
DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: sabihadzi@gmail.com
FIRST ANNUAL ...300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com
Marc in
Bond arow ic
z, Pol and
2010
U ovom broju autorstvo pisane rijei potpisuju: Jasmina iki, Savo Martinovi, Perica Joki, Samira Begman, Sanja R. Petrovi, Zlata uni, Vasil Tolevski, Peko Lalii, Suno Kovaevi, Milan R.Simi, Vida Nenadi, Mirjana Marinkovi, Andrej Glii, Boban Mileti Bapsi, Miroslav Sredanovi, Vinja Kosovi, Ivan Karponai, Dimitar I.Vilazorski, Mitar Mitrovi, Draen Jergovi, Zenny K. Sadlon, ura efer Sremac, Elvis Huremovi Ivo Mijo Andri, Mirjana Grbac Pismestrovi, Mile Gorgijoski, Modrag Tasi, Pavle Popovi, ivojin Deni, Miljenko uborski, Mladenko Marijanovi, Abdurahman Halilovi Ahil, Ernest Buinski, Ekrem Maci, Slobodan iki, Stevan Koji, Darko Habazin Daks, Duan orevi,Jasmin Mrkalj Kadmus Mitar Mitrovi, Nikola D Pei, Nikola Markovi, Nikola P. aranovi, Vladislav Pavievi i Sabahudin Hadiali....
In this issue the cartoons & comics & art were signed by: Dragica Ohashi, Boris Erenburg, Hasan Fazli. Hule Hanui, Elsa Piedad TOBON RAMIREZ, Ivica Ki, Emil Strnia, Marcin Bondarowicz, Too Borkovi, Raquel Orzuj, Franja Straka, Petar Pismestrovi, Jordan Pop Iliev, Ren Bouschet, Senad Nadarevi, Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Akesandar Klas, Majed Badra, Zoran Spasojevi.
Sanja R. Petrovi
Po statistikim podacima, u prethodnim godinama stopa nezaposlenosti rasla je godinje po jedan STIMULACIJA RADNIKA odsto u proseku, a u poslednjih godinu dana se popela za ak 3,6. Ovaj trend e se nastaviti do momenta u kom vie Poslodavci su nali instrument koji motivie nema ko da se otpusti. Ovaj podatak je porazan. zaposlene da poveaju efikasnost svog rada, a Trebao bi da bude alarm za dravu da konano koji se zove premija i isplauje se kvartalno. neto uini... ili je ona ve uinila dosta? Iznos premije zavisi od ocena koju zaposleni dobije za svoj rad, a koji vrednuje njegov Izgleda da jeste... samo da napravimo osvrt na to pretpostavljeni. da funkcionera sa najmanje dve fotelje u Srbiji Na bolje se uvek lake navii, a i trajalo je jedno ima izmeu pet i est hiljada. vreme dok pretpostavljeni nisu dobili instrukcije da se ocene smanje. Ocena 10 je za savestan rad, a ako ti pretpostavljeni da manju ocenu od 10 treba da Samira Begman obrazlae zato jer se podrazumevala nesavesnost MOJA VICA u obavljanju radnih zadataka. Radnik ostaje bez premije i ima smanjenje plate. Instrukcije koje su dobili pretpostavljeni je da u tu grupu (ispod ocene 10) ue REDOVNO jedan U staroindijskoj kulturi putovanju se pridaje velika vrijednost jer ono, isto kao i meditativne broj radnika. praktike utjee na proirenje svijesti. Ne znam Da jeste to stimulacija, samo se pitam ZA koliki utjecaj naslijee rane arijske rase jo ima na ovjeanstvo dananje civilizacije, ali je ovaj TA?! aspekt u velikoj mjeri bio odrednica mog ivota. Jer sva moja sjeanja na rano djetinjstvo vezana P.S. KUDA PLOVI OVAJ BROD? su za neke dolaske i odlaske, izlete i kratka Stalno zaposlenje ili posao na odreeno vreme je putovanja ili pak stanja enje za dalekim, nepoznatim prostranstvima. A po ovom pitanju i oigledno privilegija. karma mi se nasmijeila. Ono s im treba da se suoimo je injenica da kod Tradiciju velikih seoba i pealbi nosile su pojedinaca nezaposlenost izaziva oseaj generacije mojih predaka, to je stvorilo okolnosti otuenosti, nepoverenja i straha. Da je vidan da sam sa ve 15 godina proputovala cijelu porast kriminala, alkoholizma, narkomanije. Da zapadnu Europu. Danas sasvim neto uobiajeno, ugroava ivotni standard stanovnitva i utie na ali za vrijeme i okolnosti koje je poznavalo mojih smanjenje prirodnog prirataja, jer mnogi petnaest godina bivstvovanja, bilo je to neto nezaposleni odlau zasnivanje braka i stvaranje izuzetno. Rane sedamdesete, provincija, tvrdi porodice. Iz straha za sopstvenu egzistenciju kod socijalizam ija vrata prema zapadu su se tek ljudi opada briga za stare, nemone, naputenu poela otvarati i prvi koraci iza Jesenica. Bezbroj decu, invalide i druge kategorije kojima je puta sam ostavila Jesenice iza sebe, i iz jednog i potrebna pomo... dolazi do otuenja, do drugog pravca, ali enja za dalekim putovanjima i novim spoznajama nije jenjavala. zatvaranja u sebe.
U meuvremenu sam proputovala cijeli svijet. Vie puta. Noena ubijeenjem da su putovanja i saznanja steena iz ivotnog iskustva bogatstvo koje niko ne moe oteti, opljakati ili sruiti. Istomiljenika nisam imala. Moji saputnici su bili noeni enjom da u mjestima gdje su roeni sagrade kue i poslovne prostore. Kao da su, utemeljenjem ivotnog prostora na svojoj postojbini teili da ukorijene sebe u vjenost. A moda je pokretaka snaga i mojoj i njihovoj enji bila ona jedinstvena, iskonska i ne spoznata enja za vjenim, koja se eto, tako mnogostruko odraava. Putovanja i godine su mi donijeli spokoj. Vrijeme i prostor sam svjesno uokvirila u svoj ivotni vidokrug. Pa ipak, jo uvijek su putovanja najsnaniji impulsi koji u mojoj svijesti probude spoznaju da jesam. A enje splasnula, elje zamrle a godine tijelo omlitavile. Ali karma mi se po ovom pitanju nasmijeila i njen smijeak me grije za cijela ivota. Jer, kad sam lutala svijetom noena nagonom - satkanim tradicijom generacija predaka - da naem drugu postojbinu za sebe, svjetlost smijeka karme me zaustavila u vicarskoj. A na tom malom prostoru smjestili se predjeli svijeta; planine i kanjoni, rijeke i jezera, vjeni snijeg i mediteranska klima. Obujmiti ih pogledom, upiti lijek za duu, vidjeti muziku, outati planinu, pokrenuti lavinu ushienja - novi su porivi. Koliko je rije snana da priblii ustreptalost due pobuenu ovim unutarnjim doivljajima kroz vanjske prizore? Krhka je, veoma krhka. Jednostavno, blagodaren je onaj ko tako neto doivi. Ja, eto, krhkim rijeima pokuah da neto od te blagodarenosti ostavim za one ija dua trai, ali tijelo nije u stanju da bude tu. I nemojte mi zavidjeti na ovaj smijeak karme. Jer kao i svima, i na mom ivotnom putu je ona izlila vr gorine i vr meda. Ja sam samo ovaj put zagrabila iz vra meda.
Plate politiara u BiH su jednako proporcionalne veliini gluposti onih to glasaju za njih! The salaries of politicians in BiH are equally proportional to the size of stupidity of
those who cast the vote for them!
Sabahudin Hadiali
Mladenko Marijanovi UMJETNICI NAIVCI Ne nije nam to zanimanje i mi uope ne slikamo Kad se rekne da smo umjetnici to znai preivljavanje nam dobro ide kad se doda da smo naivci to znai oi nam slabo realnost vide A platno nam domovina na klimavom stalku XXX Jasmina iki Jaiki
desete. Svaka mi je samo misao proirena sa dve-tri rei, ali sam to ustvari ona ista desetogodinjakinja, koja ima malo iskustva, pa filozofira. ***
ovoj strani Nisu za vas neke ribe sitne izlizani dinarii beli, evrii su sorte vrlo bitne, devizni vas mamci skroz zaneli. tiina zbori, dok tamo galama jeste. Ni jedan ni drugi ne znaju da SREDINA vizije jeste rjeenje. Kako galame tako i tiine!
Pecaroi, od svake ste fele, ali svima bitno je jedino Ako ti se uini da e neto srcem da potraje ribarsko veselje traljavo uiniti, uini opet! Sve to tue ribe ba se peku fino! tvoje bleskasto, trai neko drugo traljavo srce. Trpeza vam skrojena po planu da pecate na dugake staze. *** Nou u lov, spavanje po danu dok ribice jezik ne isplaze. Dirljivo je i lako u isto vreme itati iskrene rei nepoznatih ljudi, a lako Pecaroi, dolo vam je vreme, ih je naznancu i rei. Uvek mi je doekaste da riba zagrize! malo neugodno kada me proita Raja plaa skupoe nam breme! neko moj. A, znam lepo sve i da Slatko li je loviti devize! nije sramota rei, oseati... *** Ljubav koja trai objanjenje nije ljubav, ve je samo hrana neijoj sujeti. ura efer Sremac PESMA ZA PECAROE Sabahudin Hadiali KRITIAR (pjesnika, pisca) U publici bjee mag. On bijae mal'. Na
Jordan Pop Iliev, Macedonia 2011 Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Dolo vreme da se slava slavi, pecaroi, stigla vam sezona! Pucaj samo, ili e jednom sluajno Crvi vam se vrzmaju po glavi pogoditi, ili e nauiti da niani! za pecanje novih miliona. ini mi se da isto razmiljam od
Raquel Orzuj, Uruguaj 2011 Boris Erenburg, Israel 2011
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.35 ek, po-ek na doek Zguvao se decembar mesec, posebno onaj deo s kraja. Naplastila se odocnela potraivanja, uzgred i okamatisala dugovanja, te netedimice prebukirala i okupirala uzrujanost, roda i poroda, sa saznanjem da nemam ni filera u lajpiku. Duan sam ti, i Bogu, i narodu, a i ljudima iz komiluka kako blinjeg tako i daljnjeg. U pokuajima, kroz krezava i promrzla usta, onako idimi-doimi, kobojagi bezbrino, fiukam poznatu nam ariju: A erpa je prazna, i prazna je prazna, o majstore moj samo sada u novokomponovanom aran-manu: Tikva je prazna, jo uvek je prazna, o egrte moj... i nastavim, nemom govorancijom: Nema BRE majstore ko da nas izvue iz tranzicije... ne pomae ni trazistor, ni TV. Eh, majstore moj... Tramvaj zvani elja krcat je, pun puncijat, naka-marisan i nadrndan, namerama nezadovoljnika, usprdeo se na inskoj uzviici, i uorio, da ne kaem uorao, u Nemanjinoj na uglu sa Knez Miloevom i, ni makac dalje. Obrnem se oko magaree ose, sagledam sapatnike i dreknem, onako svojski: - Bre! Vi ljudi gologuzani! Ajde maite Vladi, sa zembiljima, cegerima, torbama, kiobranima, plastikanerima od crnih vrea... Ma jok, vi to niste navikli... ako to ne ide, ajmo, ajde, tapite im... valja se... bie bolje, rekoe... malo posle, iliti malo sutra.
Gluva, sa debelom dioptrijom, procvile: - Majstore, a ta se to valja? Odgovorih mu na uvce: - Narod, narod se valja u buljucima, u fekalijama od dugova, starino... Oprostite obratimi se poniznim glasom Jel to narod ne valja? ia, jeste da si slep, al ti gluvoa smeta... To da narod ne valja rekla je Vlada, a ne ja... razume? - I da ti kaem razgoropadim se zar ti ne osea da su nas urolnali u papirguz jo pre desetag godina, stavili nas na stand by do 2020., pa ko eka e doeka... stare smo mi ekalice... A ti starino nastvih milostivije gledaj da te Haron ne pokupi u amac, bolje je i ovo podzemlje od Hadovog hlada, poigraj se sa boanstvenim Hronosom, skvri se u fetus pramajke i traj, jer si i naviko... Jedna je muka da se navikne a dve da se odvikne... i, da si mi zdrav starino do sledeeg Lotoa, ja ovde silazim iz maine da unovim ek na po-ek za doek. Nova godina je, kad pre proe ona Stara? Mora priznati da nije valjala... Gleda kako nam krenulo... Tetida nije dobro umoila g-dina T, i pue Ahilova tetiva, na tetu mnogoljudnih oboavaoca mita i korupcije. Srea je da su nam sponzori ivi i zdravi, saekaemo oporavak njegovog visoanstva, pa nek bude kako biti mora... argarepa je jo uvek argarepa, moda je i mrkva, zar ne Zekonja, kanda si nazebao? Uzgred, eli li da ti pozdravim Ivana Ivanovia, onako ispred Saveta staraca, a u vezi sa novoformirani EPS pravilnikom, mnogo se okomio na Krkobabia sramota! I na samom kraju elim ti srenu 2020. godinu, moda e i dopuzati do nje. Ajd u zdravlje, rekao bi ti isto i nedokvakani edica!
KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst s Za Najbolju knjigu:
u sljedee:
Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane MaxMinus magazina.
Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu. koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije.
iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u 2011.g. posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju krau biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali
i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus.
Kad god me majmuni uzjau ja nastojim pobjediti.

Whenever monkeys rides me, I am trying to win.
Jasmin Mrkalj Kadmus

Aleksandar Karakuevi, umetniko Klas (19282002), od prvog broja Ilustrovane Politike, pa sve do kraja ivota, bio je njen saradnik, ilustrator i urednik rubrike Smeh. Klas nije bio samo karikaturista ve i grafiki dizajner i slikar, a jo 1990. godine je uao u Ginisovu knjigu rekorda kao najvie nagraivani karikaturista na svetu. Kako je Klas bio zatitni znak Ilustrovane Politike, ovaj prvi konkurs za nagradu sa njegovim imenom ponovo nam osveava seanja na crtajueg novinara, na misleeg likovnjaka koji je imao vie od pedeset samostalnih izlobi i koji je bio lan ULUPUDS-a, sa zvanjem istaknutog umetnika. ovek sa brkovima, lulom, olovkom i obaveznim psetancetom na svakoj karikaturi, otiao je u legendu, pogotovo Ilustrovane Politike, koja ga sada vraa na svetsku scenu karikature, gde je uvek i pripadao. Petar Pismestrovi
10
11
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
12
Zlata uni I Bog ima svoj pakao-ljubav prema ljudima!

"Nije teko biti glup, istorija je puna ohrabrujuih primjera" Franz Kafka. U ove prohladne, sumorne i tmaste duge noi godine nove, praznici promiu jedan za drugim, kao da nita vie ne postoji osim dana na izmaku i zalogaja na trpezi, jedinog blaenstva i raskoi unutar algoritma mistificiranja neasnom namjerom generirane tiine i latentnog sukoba, to kao psi ree na posljednju nit topline od srca do srca, bez mogunosti da se ponovo u snop skupe silnice i poveu tragovi svjetlosti i svetosti onog divinalnog u nama. U pjesmama to ih pjesnici trubadurski neumorno roje o ljubavnoj srei i gubitku, premalo je biti posmatra, itatelj, jer iz svake rijei struji nevidljivi zrak davno izgubljene energije smrtne zaljubljenosti u besmrtni ivot. Dodirnuti je, imperativ je sam po sebi. A ONI rekoe, samozatajni i samonikli mud(r)oslovi:Ne ivite u prolosti! Proputate budunost! Kakva jadna nas budunost oekuje, ako gotovo pola milenija ne umijemo nai vlastite tragove u ljeskanju zrnca pjeska na stazama minulog vremena? I, ako se pola vijeka spotiemo o ruevine zamka, nainjenog od iluzija o ojstvu i asti, kreiranog uvijek istim arhitektonskim umijeem protagonista igara bez granica, u kojima smo tek posmatrai? Bespogovorno sluamo, pritom, djetinje razigranu, ali ne sasvim i nevinu, suptilno sofisticiranu fugu o ljubavi koja nas titi snagom njenosti i predanosti od ludila i gluposti, da bi se, uas, pretvorila u dezintegrirajuu polifoniju bolesnih insinuacija koje bi trebalo da, u jedinici vremena, izbriu sjeanje na sebe jue, stvarajui (pod pritiskom!) dekadentnu projekciju sebe sutra, dok putujemo kroz pustinju vlastitog bitisanja, do neke nove Somalije ili Ivory Coast-a! Ne moemo, nemamo pravo, zbog onih to dolaze sutra, zanemarit te mudrosere, to krvolono, manirom bezdunih plaenika, i dalje haraju ovim prostorima, donosei ostatke provarene hrane iz tuih kazana na na teritorij, nastavljajui svoj bellum omnium contra omnem, jer hoe visoke pozicije, hoe hljeba nad pogaom! A to se ne postie osrednjim kvalitetama, nego velikim rtvama, na ijim najprominentnijim glavama se najefikasnije parazitira. Tako, eto, dilema da li riba od glave smrdi, ili od repa, kao da se, napokon, na Balkanu rjeava u ribljem anusu, potvrujui da je najlua misao o etnogeneteskom pupku svijeta, koju smo platili cijenom Vavilona, bila vidovnjako proroanstvo u tajne upuenih i utemeljeno proricanja sudbine sjebane tvrave, na ijim zidinama Mefisto, mrk i bezvoljan, sada klati umornim noicama! Bilo bi, naime, u najmanju ruku apsurdno, ak i za najotriju, pa i bez ostatka zlonamjernu opoziciju u ovom emeru od dravica-ruina, posljednjim stanicama ovozemaljskog ivota i smrtnicima poznatog svijeta, politikim liderima imputirati toliko organizirane i sistematine ludosti. Uostalom, valja im priznati da, ipak, nisu tako perfidno kalkulativni, a jo manje skriveni u svojim javnim funkcijama, gdje mogu opstati samo u atmosferi hinjene delikatnosti visokog dravnikog patosa, obavijenog girlandom koopoerativne fleksibilnosti na putu do Europejstva, sa svim tajnama svijeta na sonu (hmm, da li ba?), koje e, znaju to veoma dobro, kad-tad neki novi Weekileak raskrinkati, izvrgnuti ruglu, zarobiti u negve historijske sramote i pokazivati u kaveze zatovrene, do kosti ogoljene, s kljunovima i palacavim jezicima, na nekim novim trnicama tatine, klincima to e se ludo zabavljati, ne shvatajui poantu velikog metra vaarske priredbe za dokone i ohole. Tragikomini igrokaz za provincijsku arenu na rubu pameti, iju reprizu i remix e gledati svi koji ne uspiju sebi i svom potomstvu skinuti od djetinjstva nametnute maske lutkarskog pozorita sjena. Jer, vrli Einstein divno ree:
"Um je kao padobran - funkcionie jedino ako je otvoren. Za sada, bojim se da emo svi tresnuti o ledinu! -Ba me raduje kad si aneoski raspoloena. Napisa jedan prijatelj nedavno, i dodaje: Zrai profinjenou i elegancijom. -Uh, a umijem biti ljuta, dragi moj! Kao sada, na primjer! Ba me ludost i glupost mogu izbacit iz ose!, odgovaram polukonsternirano. -Nisi jedina , samo moramo znati nositi se s tim (nai ventil ili ode sve hela) pa i kontrirati - "Pohvala ludosti" je davno napisana. E.Rotherdamski fino se poigrao onovremenom glupou autoriteta - koja se, izgleda, do danas samo viestruko multiplicirala! ...Zato, nemoj biti ljuta teti zdravlju, a i ljepoti, zavri obaveznim osmjehom svoju kratku, vieznanu vaku! -Sjajan komentar na moju ludost, a trebalo im je, mud(r)oslovima, nekoliko dana ekstremne stupidnosti da me izbace iz takta! Logici se protivi zakljuak koji se, sam po sebi, namee: sa stupnjem obrazovanosti, granina glupost dobija sve vei manevarski prostor! Apsurd? Ne bih rekla, jer su mediokriteti sa ambicijama brojniji i opasniji soj od bilo koje alapae i torokue, a da o blagorodnim bakama i nanama, iju riznicu mudrosti i suzdranosti niko vie ne koristi kao prepreku pometnji umova, da i ne govorim! Ipak, djecu valja ostaviti nezatienu u tom svijetu smutnje i bolesne zlobe to intrigama, za bilo iji raun, ire strahotno zagaenje, zlostavljajui prije svega, izolirane i stigmatizirane, pozitiovnim ili negativnim kontekstom, svjedeno, po mogunosti sa djecom, koristei, kako izvjesni zvjezdoznanac i leptirski makro veli, usranu brezovau da poisti alapae, opajdare i ine produkte New Age laboratorije stvarnih i izmiljenih utvara. Nebitno je sve skupa! Jedini vano je da smo u abru...ma sta to znailo! A bilo kakvo spoticanje o rijei, nee pomoi da izaemo na "ist vazduh"!Toliko o naoj sposobnosti racionalnog promiljanja i realnoj predodbi dogaaja koji su obiljeili poetak i kraj jednog eksperimenta iz koga se izrodilo ovo to danas imamo na sceni, ma kako to definirali i nazivali. Suut nam nije jaa strana, svijest i savjest su u historijskoj koliziji same sa sobom, a o logikoj slagalici vie u monologu Al Paina, u ulozi avoljeg advokata: Upozorio sam ga, Kevine. Stalno sam ga upozoravao. Gledao sam ga kako skakue sa jedne stvari na drugu. Kao jebena igraka na navijanje. Kao 100 kilograma samouslune pohlepe na tokovima. Sledei milenijum je iza ugla. Edi Barzun. Dobro ga pogledaj! On je primer za sledei milenijum. Ti ljudi, nije tajna odakle dolaze. Izotri ljudski apetit sve do take kad pone razdvajati atome snagom svoje gramzivosti. Gradi ego veliine katedrale. Spoji optikim vlaknima svet sa svakim snanim nagonom. Namasti i najdosadnije snove sa dolarsko zelenim pozlaenim fantazijama sve dok svako ljudsko bie ne postane car, postane sam svoj Bog. I gde moe odatle da krene? (Pogrean put!) Dok mi trkaramo od jednog posla do drugog, ko pazi na planetu. Vazduh se zagauje, voda se kiseli, ak i pelinji med poprima metalni ukus radioaktivnosti i sve nadolazi, bre i bre. Nema vremena za razmiljanje, za pripreme. Svi kupuju i prodaju budunost, a budunosti nema. Pobjee nam voz, mome. Imamo milijardu Edija Barzuna koji tre u budunost. Svaki od njih se priprema da sjebe bivu Boiju planetu i opere ruke dok se pribliavaju svojim nevinim kibernetikim raunarima ne bi li sabrali svoje sate za naplatu.I onda shvati. Mora sam da plati sopstveni put, Edi. Prekasno je za nagodbe. Stomak ti je prepun, k***c ti je mlitav, oi su ti zakrvavljene i vie, traei pomo. I, pogodi? Nema nikoga! Potpuno si sam, Edi. Ti si posebno Boije stvorenje. Moda je istina. Moda se Bog previe kockao. Moda nas je sve iznevjerio.
DARSONO, INDONESIA 2011
13
Sabahudin Hadiali
MISAO Misao je kao rije. to je kraa, to je otrija! xxx Misao je produetak rijei. Unutranjeg duha.
Misao fundamentalistikog hrianina, kranina i muslimana se ne razlikuje. U gluposti svojoj. xxx Komunistika misao je biva vjernika misao. A dananji vjernici su bivi komunisti. I gdje je tu kvaka? xxx
xxx Misao dananjih politiara je umjetnost znalakih prevara. A narod(i) pui(e) - I trai(e) jo. xxx Misao je kao more. Dok se ne susretne sa okeanom. Snage. Misao koja pomae drugima i drugaijima je kao kia u sunim predjelima. Brzo i efektno osvjei i obnovi, ali kratko traje! xxx Misao koja nije u skladu sa mojom milju nije misao jer ja tako mislim. xxx Misao sutranjice je proizvod dananjice. O prolosti sve najbolje. xxx Misao mladosti je inspiracija starosti. Nedosanjane mladosti. xxx xxx Misli lijepe i rune ene su istovjetne. Nadi streme. xxx Misao jeste alternativa ne-misli. Ako se drugaije ne dogovorimo! xxx Primjer slobodne misli je kada ja kaem to mislim, a ti me ne prekine, rei e ena muu. U Saudijskoj Arabiji, Anno domini 6560 b.c. xxx Vehabijska misao je obrnuto proporcionalna muslimanskoj misli. Kada se sretnu! xxx U principu, totalitarni reimi se ne razlikuju. Jedna je misao: Vladati! U pitanju su samo razliita pakovanja istog proizvoda. xxx Seksistika misao je iskljuivost. Seksualna misao je ukljuivost. xxx Misao opozicije je istovjetna misli pozicije. Barem u Bosni i Hercegovini. xxx Snaga pozitivne misli je alternativa sunovratu razuma. Ne na ovoj planeti! xxx Rijeka misli u susretu sa morem nadanja proizvodi okeane sunovrata. xxx Mont Everest misli je kada znam da sam najpametniji. I sam na svijetu! xxx Prva Adamova/Ademova misao je bila kako da uzme. Prva Evina/ Havina misao je bila kako da ne da. I tako do dana dananjeg. U srednjim godinama misao postaje sadrajnija, istrajnija i kompleksnija. Kod kornjae! xxx
Franja Straka, Srbija 2011
14
Franja Straka, Srbija 2011
15
Elvis Huremovi
ROMAN GODINE Povlaim njeno brijaem, onim to ga povazdan reklamiraju tokom utakmica, pred dnevnik u vrijeme kojekakvih emisija obrazovnog karaktera..., prvo po desnom a onda lijevom obrazu. Picanim se. Akademski reeno, dotjerujem. Napokon uspijevam svezati kravatu, majstorski, od etvrti put, koju sam dobio na poklon od prijateljice Maje kupljenu u bankarskoj zemlji. Zemlji sireva i skijaa. Tu su tamne arape, pamune dakako. Pantalone, ni manje a ni vie, Hugo Boss. Ispeglane do savrenstva kao da ih je travniki Borac peglao. Bijela koulja, vjeito dobitna kombinacija uz crno odijelo, te ostatak odijevnog Hugo Boss proizvoda, sako. Za kraj, slika perfekcije uljepana crnim cipelama koje nedvojbeno mogu posluiti umjesto ogledala. Presijevaju se. Malo skupocjenog parfema, koji privlai enske poglede bolje od ikakve novogodinje rasprodaje markirane garderobe, zaeljavanje i to je to. Spreman za kratki put od kraljevskog apartmana do sveane sale hotela. Danas, osim to je sveana, ta sala je centar svijeta. Mjesto odravanja skupa najeklatantnije knjievne svite to obitava na ovom globusu. Svi znani i neznani su tu. Izmeu ostalih i moja malenkost. Upakovana u odijelo ija je cijena izraena etverocifrenom brojkom, zalivena mio mirisima najkvalitetnijeg parfema. Pri prvom koraku, unutar uglancanih zidina sveane sale, doekuju me osmijesi propraeni aplauzom. Zvijezda sam veeri. Iz desnog ugla u moje ime nazdravlja uveni irski pisac, pored crvene staze me doekuje ispruena ruka umiljate Njemice, upuuje najiskrenije estitke. Prilazi mi neznani Rus, oi mu plivaju u votki, cijelih tri puta me grli i ljubi estitajui uporedno na ruskom i engleskom. Iz pozadine ujem glas to uzvikuje: To majstore, okrenem se a ono dobro poznato knjievno lice iz Srbije. Kroz sveoptu buku, nastalu od aplaudiranja, probijam se do prvog reda, pred improvizovanom binom, zauzimajui mjesto i hastal meni namijenjen. Na istom, nebesko plavi papir, valjda se organizatori raspitali za velikanove navijake sklonosti, na kojem boldirano pie moje ime i prezime. Naravno, ispred je uvena engleska skraenica od gospodin. Prije nego sjednem, poklanjam se cijenjenom skupu. Ispijajui najskuplji ampanjac uz mezu, kakvu ni u Jablanici ne slue, oekujem u nekoliko narednih trenutaka da se uglancanom salom bezbroj puta o njene zidove pone odbijati uveno ime sa nebesko plavog papira. Ime koje predstavlja zvijezdu veeri. Dok, zgodna, mlada dama vodi program, na istom engleskom, razmiljam kako je ovom istom salom sa ovog istog mjesta nekada hodio Borges, Hemingvej, Dostojevski, Andri...kako su im klicali, aplaudirali kao to veeras to ine meni u ast. Pred in izgovoranja uvenog bosanskog imena, bezbeli moga, postavljam sebi pitanje: ta misli, da li je ime velikog Dostojevskog bilo na nebesko plavom papiru?. Odgovor sigurno nikada neu saznati, kao to ne mogu znati da li je Borgesa grlio neki Rus sa oima uronjenim u votku. Ili, da li su Hemingveju i Andriu prilazile umiljate Njemice. Tako razmiljajui gledam u svoje cipele u njima vidim kako se presijeva veliki, ogromni luster iznad nas. Kratki trenuci su se rastegli kao sati ali
ipak mlada, preplanulog tena, voditeljica izgovara to magino ime. Moje ime. Dodavi, da je rije o ovjeku ije je djelo proglaeno za roman godine u svijetu. Roman onoga sa papira, onoga sjajnih cipela, hodajue skupocjene parfimerije. A, onda? Onda na scenu stupa petominutni aplauz, ovacije kakve se doivljavaju samo na stadionima najvanije sporedne stvari na svijetu. Opet ujem onog kolegu po peru i komiju iz Srbije kako me podrava majstorskim epitetima, vidim i Rusa koji sada ve jedva stoji na nogama zbog votke ali neumoran je u aplaudiranju. Prije nego to ita ponem od sveanog govora, zahvaljujem se na ovacijama, dodam kako sam ganut i neizmijerno poastvovan. Obraanje cijenjenom skupu zapoinjem injenicom kako nemam unaprijed spremljen govor, pravdajui se da mi ta vrsta itanja uope nije privlana. Salom se ponovo razlijee aplauz ovaj put propraen smijehom. Zatim, nastavljam govor sa nekolicinom mudrih, ovacije me prate, a onda se zahvaljujem svima: itaocima, kritiarima, kolegama, prisutnima, organizatoru, porodici, dravi...zavravam niz zahvalnosti sa svojom mahalom, naglaavam kako je nagrada poklon mojoj ulici koja je ujedno inspiracija za roman. Aplauz najgromoglasniji do sada. Silazim sa bine, idem prema hastalu sa nebesko plavim proizvodom od celuloze. Sada estitaju oni koji nisu imali priliku tokom mog ulaska, neki panac, prepoznajem predivnu knjievnicu iz Francuske, tu je jedan eh, nekoliko pisaca sa podruja Afrike... Poslije toga orkestar zapoinje tango, umiljata Njemica daje znak da joj ponudim ples, to i inim. Iako mi tango i nije jaa strana ali sklonost prema enama itekako jeste. Nakon otplesanog tanga razgovarali smo uz ampanjac o svemu, ponajvie knjievnim temama. Na razgovor je prekidan estim prilaskom prisutnih koji su eljeli uputiti estitke i razmijeniti poneku rije. Jo neko vrijeme Njemica i ja smo se zadrali u uglancanom zdanju iji se, ak, plafon sjaji. Odnosno, sali u kojoj sam veeras postao najvanija linost velikog dijela Zemlje. Uz osmijeh preporuujem da druenje nastavimo u mom, kraljevskom, apartmanu. Sa jo veim povratnim osmijehom pristaje i neprimjetno se izvlaimo iz guve odlazei do vrata sa brojem 104 stavljajui na kvaku istih uvenu kartu sa natpisom busy. A kasnije... *** Odjednom, straan prasak. Skaem iz sna, bukvalno, osvrem se, traim je pogledom, gledam gdje je Njemica. Gledam a oko sebe vidim dvadesetak kvadrata moje sobe. Razoarenje. Vani ujem glasove koje ne raspoznajem, prilazim prozoru, koji je sve a samo ne uglancan, komiji Enveru stigao ugalj. Upravo ga stara manova maina iskipava. Eto, odakle prasak. Okreem se prema ogledalu, tamo vidim sebe neobrijanog, upave kose, akademski reeno razbaruene. Oiju nateklih od mahmurluka. Prouzrokovanog, no prije, jeftinim vinom. Silazim, uzimam lopatu jer valja pomo komiji u nevolji takav je red. Dok idem prema hrpi crnih oblutaka iskopanih u banovikim rudnicima razmiljam o onoj uglancanoj sali, sveanoj. Mislim, mogao bih se baviti knjievnou. Ne bi bilo loe. Ionako, ideja nije za baciti jer tango je zanimljiv ples.
Elsa Piedad TOBON RAMIREZ, Colombia 2011
Senad Nadarvi, Bosna i Hercegovina 2011
16
Nada urevska
Severina Vukovi
Davor Szi alias Sejo Sexon
Nit' je Tito bio komunista , nit' su ovi danas demokrate!

Nor Tito was a communist, nor these ones toady ar democrats!
Boban Mileti Bapsi

17
Nihad Mei River

Happy End Neraspremljena putna torba jo eka da je sklonim iz hodnika i da se raspakujem. Konano. Drutvo joj prave dva naeta paketa knjiga koje isto tako nisam pomakao skoro mjesec dana. Laem, jedan je stajao u gepeku sestrinog Suzukija skoro toliko. Uspio sam da obnovim donje zubalo. Umoran. Recenzentkinja mi napisa da nisam rijeka, nego prije jezero. Nije se izjasnila duboko ili plitko. Ipak pomenu ravnine neke. Ne znam kvalitet ovog to osjeam, ali mi ga je maliuk dosta. Utopio bih taj osjeaj veeras, ali izgleda da mu je lauf neprobojan. Sutra opet denaza. Trea u etiri dana. Kao iz onog vica kad je Muju ili Hasu krenulo na kartama. Sino gledao kako je nastao facebook. U tuzlanskom kinu. Uvijek se kad se hoe, moe nai Happy End
emotivno saplet necu vise o svakom KRIZNOM danu ipak ja radim stoga KRIZI i starcu RIZI ne dam- za puno pravo ***
kada taka dobije ekstenziju. Uspravnu. E, tada boli! Kao i sve to uspravno jeste. I penetrira. Misli uitka stremei. ***
NIKola D Pei
HAIKU ili nalik mu * Novu godinu estita mi prosjak a dep mi prazan * Od predsednike palate ne vidi se pravoslavni krst * U gnezdu osta ptica slomljenog krilamajka Srbija * Festival trubeharmonija zvukova Sveta u Gui * Ovog prolea Evropa peva pesmuovo je Balkan * Neka ti srce i nakon smrti kuca u telu drugog * emu rat kad i u miru jedva opstajemo * NATOvac s pukom zvoniku Graanice uva tiinu * Waka Poeljno je da ostavimo zajedno trag postojanja ne bismo li oboje ivote promaili ! ***
Samira Begman
Nevritei Na Olimpu prevaziao Centaurija izmorio se od Pegazovog leta vihora Jednoroga tek sniva ovjek mira prihvata da izgubio je vid hale nebeske i obzorja s grebenova izbjegava dubine i rubove ambisa prezrevi proiavajuu vatru pakla i pluta jo samo po mlakoj povrini funkcionalne svakodnevnice.
*** Darko Habazin DAKS

3,2 1... I prestup VENI i VIDI da drugi vice Hocu ja i preko trnja, al nista ne osta od CRVENE ZVEZDE Za nemine sam u AMIN - u Ni direkt - ni indirekt, vec PORAZ Kamen do kamena... Malter za glavu Pamet u glavu - glavom po pameti LEC je pec, reci rec... U apsu i zec STARAC RIZA Od RIZA koji jeste daleko i IZA po prvi put cuh za rec KRIZA Kao dete jos petoslovlje zapamtih u danima momackim je iziveh pijuci pivo bez hmelja kafu od nauta rakije bez voca vino bez grozdja Shvatih tada starca RIZU i prokletinju - KRIZU te se pripremih za KRIZNIJE dane Utisah pricu kritike sa pravom
Nisi ti kriv Udari me gdje sam najmeka gdje tkivo krvari, koa se rastvara jeli te zaboljelo to to nisam uzvratila to i drugi obraz bih okrenula samo kad bi shvatio da, kad kao prst boiji u tkivo zariva tamo gdje Pulsar ivot udahnjuje i ivota substanca kao bol u etar se zbija da naboj taj - bol srca -, opet svome izvoru ti (a koliko puta samo si za prst boiji sebe uzdigao) samo kad bi shvatio pravi uzrok tvojoj tahikardiji i drugi obraz bih ti okrenula ovako, samo ti pratam (jer nisi ti kriv, mada si odgovoran, za svoje neznanje) ali ja znam da ispod tvrdog oklopa cijela koa tvoja iva rana je.
Sabahudin Hadiali
PJESMA KOJA TO NIJE Reenica ima taku, koja zaokruuje logian slijed misli. Problem je
18
Stevan Koji
19
Ivan Karponai
MENJANJE ULJA Krenuo je negde onih ezdestih godina Hajo iz Brkoga, pa gde e on traei posao? Krenuo je na sever i tako je doa u nau varo. - A je vidi ta ti je to? Zinio je ka otvorena konzerva, gleda, gleda i nikako da se nagleda. Vidio je on ve vagone na inama ali da su gore obeeni na kabel... no to je neto novoga, e bolan toga nema kod nas. Da, to je to, Hajo prvi put u ivotu via tramvajn i da bude udo jo vee, bio je elktrian. Naa on posa, radio je ali nije bio ba od onih koji su vridni. Vie je volio da se pravi pametan, hvalio se uvik da njegova glava nije za dvi noge... nego za etiri. -0Ia ti je on tako u vozaku kolu, na vonju ali ne daj boe pokido je Stipanu sve one njegove ivce... siroma ovik a ba mi ga je ao, kui ena i troje male dice a eto ti i belaja ba kod njega je moro doi Hajo da se ui voziti. Na samom poitku asua vonje onako da skrene malo panju, da mu Hajo previe ne dosauje, pita on njega onako lipo i uljudno. - Ajde Hajo dede upalji. A Hajo onako popriko usta, malo glavu nakrivijo odgovara: - Nje puim bolan! - Ma nemoj puiti, upalji motor! Sune ti tvoje. Voze se oni tako kad Stipan opet upita: - S kojom ide Hajo? A Hajo opet onako popriko usta, malo glavu nakrivijo odgovara: - Me ajde ne zna ti nju, to ti je jedna iz susjednog sela. - Ma ne pitam te sa kojom enskom ide... pitam te sa kojom brzinom! - E majstor Stipe sa treom, sa treom znam ja ve voziti! Voze se oni tako dalje kad naie jedna otra krivina... Stipan vidi da Hajo sanja uzvikne mu: Hajo navijaj... navijaj! Hajo pustio volan... udara dlanom o dlan i na sav glas urla... eljo! eljo... elj....o. Stipan vie na sav glav: - Koi lozane ode marva u kukuruz! Odoe u kukuruz a lito je jo, prerano za berbu. -0Poloio je i vozaki ispit i kupio auto. Auto... dobro moemo isto rei ali za nas je to bio fio. E! Preko noi postade od njega i mehaniar, sve je znao, davo je savete i ri je njegova uvik bila ta zadnja. Ona budala od ombeta, tako smo ga zvali, bio je negde iz novoga ednika, crn ko crnac ali bio je na... i on je poeo da budali i da pria bez veze. Tako je on radei poo da pria svom komiji Paliki koji je radio kraj njega da ga je ogor pozvao u subotu da mu pomogne da menja ulje na svojem fii. A onako ispod oka vidio je... Hajo se pravio da ne slua, a ui upiio ko prislune antene i kobojagi ga nita ne interesuje. - E komo! Da te neto upitam i namigne mu, ogoru u pomoi menjati ulje na fii, dede kako ti to radi? Palika ko Palika, bio je zajebant svoje vrste, voleo je slagati i davati pogrene savite pa da ti se pui za uima. - ombe... sluaj ti mene, ja imam prakse, zna uzmem od ene onaj njen stari lavor, stavim ga pod motor, odarafim i izputim ti ulje iz fie. Je si me razumeo ta sam ti reka. - Ej ako sam lud nisam valjda i gluv. - Onda ovako... luaj me, u jednu kofu od deset litara nalijem trietr tople vode, ne vrue ne daj boe... i u tu toplu vodu stavim jednu plastinu olju od kafe i to Albus deterdenta, al ne uzimaj nita drugo... taj je najbolji. - Aha! Znai to sve odvisi od deterdenta? E polako kapiram! - Sluaj sada dobro, nalije tu meanicu u motor, pusti da laufa dva do tri minuta, ispusti je i onda nalije istu... je si razumija? istu mlaku vodu, pa opet dva do tri minuta laufa motor, ispusti tu vodu i tek onda sipa novo... si razumija novo ulje za motor. E boga mi moga, garantujem ti, onda e da ti motor prede ko makica... a ne treba je milovati. - E ba ti fala za nasvit Pali, moj ogor e se radovati da e imati nekog ko e mu pomoi i ko ima malo pojma o tome. Hajo je cilo vrime sluao, ali se nije miao u divan, a zato i bi... -0Prolo je neko vrime, svako je radija svoj posa, a na ono menjanje ulja u fii u subotu kod ogora se i zaboravilo. Jedno jutro doao Hajo bisan, peke na posao... - Hajo di ti je fia, kad peke mora na posa? Upita ga onako u ali ombe. - Idte vi u pizdu vae matere i ti i Palika... vi i vai savjeti, meni zaribala maina na fii kada sam po vaim savetima menjo ulje. Ljut je bio.
- A jebiga Hajo... ba nima srie, mom ogoru nije zaribo motor na fii, mi se napili i bogami zaboravili mainu vodom i deterdentom oprati!
ura efer Sremac

GOSPODIN BATINA ZVANI BUDA Po religioznoj legendi o sukobu Kaina i Avelja, brae roene, to zabelei Biblija (ne znamo samo ni ko, ni kada, niti kako, pa verovati na re Boju moramo), pojavi se iz Raja prva batina. Bee to udna neka alatka za dokazivanje superiornosti nad ravnopravnim, dlakavim protivnikom. Tokom narednih stolea i milenijuma preobrazi se ova istorijska sprava i naprava u oblije dinovske hidre sa trajnorastuim kracima. Niko tada i ne slutie da roena je neman sa sto lica, a bogme i par stotina nalija!? Dodue, u prvih par decenija i vekova prilino naivna, neorganizovana, nesnalaljiva. Nije se moglo zameriti toj aveti, s obzirom na neminovno nizak stepen obrazovanja ljudskih narataja. Ta udovina drutvena ivotinja (koja mnogo docnije postade i zoon politikon), bee preputena sebi samoj: jela je vlastitu decu da dokae opravdanost svoga postojanja. A ona gorenavedena biblijska svaa brae Kaina i Avelja otvori istorijsko, milenijumsko pitanje: ko e koga, ako nee svoj svoga!? Taj bratoubilaki instinkt razvijao se kroz hiljadugodita do savrenstva. Mlatarahu preci nai, sa manje ili vie uspeha, as budom, as toljagom i to im, verovatno, prelo u naviku. Posle preoe na motke, durunge, rude i leve ali princip ostade isti, sve ostalo su samo napasnike, vrlo agresivne nijanse. Tako se raae, razvijae i opstajae posebna klasa ljudi zvana budovani. Meutim (nijedna rasprava ne moe protei bez obavezne negacije!), nauka jo nije u stanju odgonetnuti vrlo zanimljivu razliku izmeu bude i batine. Bije se bitka meu zaraenim naunim stranama (utuk na utuk, to bi rekao veliki Vuk), na temu: ta bee ubitanije batina ili buda!? Ko je, u krajnje istorijskoj nunosti, pokreta ljudske istorije!? Do dana dananjega pitanje ostaje otvoreno. Bitno je jedino da se ljudi neprestano gloe (usput se i mnoe, u aru bitke suprotnosti!), a sve sa ciljem (ne)normalnog razvoja drutva. Ima li kraja, do samog pakla ili raja, da se rei ovo sudbinsko batinsko-budovansko pitanje!? Dok svaki ovek ne oseti batinu preko vlastite grbae, nee se opametiti. Izuzetak od ovog pravila je sluaj aktiviranja nekog markantnog bude (itaj: politiara sa pedigreom, zatienog imunitetom), koji ima mogunosti da hitno intervenie u sluaju potrebe za oslobaanjem NN-lica, uhapenog i predvienog za batinanje, pardon, za informativni razgovor u etiri oka. I ne samo to. Poto od Adama i Eve batina ima dva kraja, ovaj ponieni i uvreeni tobonji optuenik, naravno, uvek bez dokaza za uinjeno (ne)delo, postaje, zahvaljujui svom tata-budi pravi, siloviti, osvetoljubivi batina! I odmah ti se taj prijako uhvati za ojaani, poetni deo batine, da mu iz ruku ne ispadne tako lako. Da dalje ne otvaramo raspravu o dalekosenim posledicama ovako kreativnog pristupa reavanju batino-nabudenog problema zakljuujemo milju koliko-toliko prihvatljivom za (ne)normalno ljudsko drutvo: batina jeste iz raja izala, ali to ne znai da ona treba da bude produena ruka dandara i inih ljudi u uniformi; posebno, ne treba da satire kosti, bez milosti, demokratiji, u ime pravde na ovako divno ureenom svetu zemaljskom. Zar ne ivimo u planetarnoj bajci harmoninih odnosa izmeu vladajuih i ponienih!? Zar nam ne kroje kapu najderi koji nikada seli nisu za ivau mainu vlasti, a ipak se iz petinih ila trude da neto ni iz ega skroje!? Naravno, samo za svoju korist. Tesno nam ga skrojie, nane! I jo dokrojavaju! A nigde tofa! Ama, veina ne zna ni toak da okree na toj politikoj singerici a ona parta li parta na prazan hod, bez potrebnog materijala. Bolje parta moj prika paor Panta mada ti se taj u plitku politiku ne razume ni koliko je crno ispod nokta. Samopostavljene, samozadovoljne, samovladajue, samostranake dahije, gore od bivih samoupravljakih kooperni vlastodrci, galamdije gologusci, neobrazovani novokomponovani nazovi-politiari, javni i tajni tajkuni jednom reju, gospoda batinai i budovani vedre i oblae do mile volje... Presipaju iz upljeg u prazno sa ciljem da to vie uare. iardije divnog li izraza! Daj boe da skrauju ve kratku granu na kojoj sede... Na sreu, i bunar dno ima, doi e i njima pad u ambis! Ala e bunuti! ue se pljusak do mora mramornoga! Samo treba doekati! Eh, gospodine Batino, zvani Budo, jesi iz raja izaao, ali doe vreme, valja vojevati, za krst asni vrnuti se u pakao! Biti ili se skriti ekspirovsko pitanje je sad?!
20
PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Arsen Gevorgyan, Armenia
Email: dizo1971@mail.ru WWW: http://cartoonia.net/index.php? option=com_content&task=view&id=699&Itemid= 61 http://www.toonpool.com/ARSEN% 20GEVORGYAN_666.html http://www.artwanted.com/ARSEN
Arsen Gevorgyan /DIZO/ was born in Yerevan, Republic of Armenia, on 2 of april in 1971. In 1976 he has presented his first personal exhibition in Yerevan. He has graduated from Yerevan State Architectural University in 1995, Diploma of an Architect. From 1999-2001 he has, worked, as an artist- designer in ,,Armenian Businessman,, newspaper. Since 2005 he is a member of Armenian Caricaturist Association. Since 2006 he is a member of Interplanetary Cartoon Club. Since 2004 he has participated in different international contests and contest- exhibition/ Italy, Russia, France, China, Israel, Bulgaria, Iran, Germany, etc./, where he has awarded. He is an author more than 1000 cartoons. Nowadays he is working in Stalker LTD as an General Designer.
21
PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Arsen Gevorgyan, Armenia
Hello, My name is Arsen Gevorgyan. I am from Armenia. I saw your website and got very interested, since I like cartoons and draw cartoons often. Particularly, the theme of your contest attracted me. And since cartoon creation is my hobby, I decided to send you some of my work for your consideration, hoping for a positive appreciation from your side. Please find enclosed the attached file;cartoon Thanks in advane, Best regards, Arsen Gevorgyan 'DIZO'
Amerikanci i Arapi su rodbinski vezani. Krv nije nafta.

Americans and Arabs are connected as relatives. Blood is thicker than oil. Ekrem Maci
22
Roen 15.09.1981. u Pancevu, gde i danas ivi. Diplomirao 2004. godine na Vioj politehnikoj koli u Beogradu na smeru za grafiki dizajn. Zaposlen kao grafiki dizajner u JP PTT Srbija. Radi karikaturu, deiju ilustraciju i grafiki dizajn. Ilustruje deije knjige i udbenike. Radove objavljivao u asopisima i novinama, i izlagao u zemlji i inostranstvu. Nagraivan za karikaturu, ilustraciju i grafiki dizajn.
Nikola Draga, Srbija
Potovani Sabahudine, aljem vam jedno petnaest karikatura, a vama ostavljam da izaberete sto mislite da je najbolje.. Hvala vam na poverenju, i veliko mi je zadovoljstvo i ast da saradjujem sa vama. Takoe sve najbolje vam zelim u Novoj Godini...:-) S potovanjem Nikola Dragas
23

Nikola Draga, Srbija
24
Nema naprijed nazad-ovo nije seks.
Abdurahman Halilovi Ahil

Ne sahranjujte me iva-nisam ni grobnicu kupio.
Voa nas je uznemirio. Nismo znali da ima Ahilovu tetivu.
Gledao sam njihovo pranje novca-u toj prljavoj Profil uspenog Srbina: ujutru politiar, preko igri. Ispriao nam se govornik to je sa bine pljuvo po dana biznismen, uvee mafija. nama. Policija im je pokvarila raspoloenje-predugo je *** trajalo. Zato se sa njima ubijam od dosade-pitaju se ura efer Sremac radoznali. Ova kriza po nama hara-sve vie radimo a sve Zbliili smo se-samo kako bi se nategli. CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 1 manje imamo para. (aforistiki komentari) Politikim bolesnicima nema lijeka od kad su Prestanite priati, nije kriza takva-mnogo je KOLSKE ZABADALICE narod ostavili bez meda i gora. mlijeka. ivela dva nevenana bodljikava jea u istoj elim vam sve najbolje u Novoj godini ... da jazbini. Nemogue! Je li to neko spomenuo (ne) Ove Nove godine Djed Mraz najvie e nam obrazovanje u Srbiji i Vojvodini!? poklonite meni. podijeliti ipaka. Ostao sam bez posla-za to elim da Novu godinu Blago Holanankama-u svom cvijeu imaju kita Jedan kolski raspust u istoj zemlji Stradiji na dva naina. Nije ni udo to smo najrasputenije proslavim radno. koliko hoe. kolstvo u Evropi. U novogodinjem narodnom veselju nije bilo naroda. Neu slaviti Novu godinu-da mi slava ne udari u glavu. Nisam htio ni sito,ni reeto-kupio sam evir. Stisli su me problemi-pod hitno trae da im kupim tepih. Nekad sam se po travi samo valjao-da u je danas pasti, nisam ni sanjao. Natjerani su da pasu travu-a sami su htjeli puiti. Samo to su pokosili travu zelenu-Severina se poela ubadati. Pitala me ljubavnica da li u je uzeti za enu-nije moja ena lezbejka. Cura me je pitala-da li u bar jednom moi dvaput. Jo od rata,ne prestaje borba za poloaje. Ovdje e sezona lova na politiki lopovluk trajati godinama. *** Svaka kola bira svog izdavaa udbenika. Divno! roditelji moraju kupiti nove knjige im dete promeni kolu, zbog preseljenja. Politiari kupuju skupe automobile, a prosvetari putuju busom iz drugog grada, na posao, o svom troku. Vozi Miko! Na obrazovni sistem danas ima pravo znaenje. Jede vlastitu decu sistematski. Je li neko spomenuo eho revolucije? Snimamo odavno na dugometrani i dugoroni cunami. Zove se bela kuga. Nastalo je poslednje vrijeme da i ministri krenu na dopunsku nastavu. Zato da samo aci, a posebno reformisani osmaci, ispataju propuste odraslih? U igri domina izmeu ministarstva i prosvetara, nastavniku uvek ispadne duplo golo. Kad je kesa prazna, ni uionice ne mogu biti pune aka. Skupe su rode. Eh, Darvine, Darvine, decenijama su ti aci verovali. Onda dooe verouitelji i deca se poee krstiti. Reforma kolstva pokazuje odline rezultate. Cveta molerski zanat, odsek politiki zidni grafiti. Egypt
Boban Mileti Bapsi

Izgleda da u Srbiji jedino radi vlada - narod ?! Srbija je zemlja plej beka. Mnogi pevai pevaju na plej - bek , ali nije to nita - sve vie graana jede na plej bek! Imaemo jo jednu teku godinu. Pa jo jednu ...pa jo jednu ...pa jo jednu ...! Nisam ba neki vidovnjak , ali kol'ko vidim najebali smo ee! Srbin se ni u ta ne mea. I gleda svoja posla koja nema ... Imamo vladu koja se samo poeleti moe najcrnjim dumanima! ***
Neto su mi priali sve u rukavicama ... napolju Dimitar I. Vilazorski je bilo hladno. Rastrojen sam. ena hoe da me stavi u redu. Nova godina me je rastuila-samo mi je dugove pruila. Na njoj sam radio kao rudar-ali otila je trait vei pijuk. Nai politiari koji nisu bili niko i nita,i nas su ostavili bez igdje ita. Poeli su hodati kao muhe bez glave-pa ih i komarci zezaju. Neu ni o svjetlijoj budunosti, ni o svjetlu na kraju tunela-sve sam pogasio. Rekli su mi, il u raditi tako,il neu nikako-za mene bolje onda nikako. Nije mi loe u branim vodama...samo me ena malo davi. Ustu ne smem otvoriti pred ene. Ona me hrani. Brak mi je pravi raj. ena mi je ivi avo. ***
Duan orevi
Nije bitno to su dvorske lude ministri. Bitno je to su mnogo i ne znamo ko najbolje uveseljava Vou. Nai politiari brojei ovce mirno se uspavljuju, zahvaljujui raunici koliko e zaraditi njihovim ianjem. Oni kojima je dua u nosu, a srce u petama spremni su da doniraju telo.
Majed Badra, Palestina 2011
25
Mirjana Marinkovi
HAIKU ILI NALIK MU 110
Sanjam, al' se snova ne seam tek prikaza nekih nonih, to me danju mue... Dadoe mi domai da se ispravim. Aidi Nuhambai-Redepovi (...TRUD... UZALUD?..) DALEKO OD TIHOVANJA Niko ne prei muziku rei, u pesmu kad sloi, pa tampa i mnoi, seli i deli... Jedino zabrine (a sve rad' istine) kad se zanemari par stvari: katkad rei druga nota prija, druga melodija, a svi halale i do neba hvale, pa da l' sa zlosti, iz lenjosti, il' tuposti, svejedno je... Doputam i sa prostoga srca da je... Tek, nek oprosti prvo meni (za vei greh!), a selu nek bude na zdravlje i smeh, na pomirenje i na spasenje... Emini Vlahovi (ZAMKA)
Starost potuju', putem hladnou ujem. Minut' me nee... Grdi hologram fatamorganu: "Lae! Zar te nije sram?!"
da i nacrtam, stvorim i ostvarim, da sitnice zanemarim, te primenim ostvareno, i namenim kada doe vreme... Nego, da mi je da se pritom ne prevarim, i oko me moje hudo ne zaludi, i zavede glava, da i pored srca i najtieg istinitog glasa, ne uinim sasvim drugo od onoga to poeleh?.. KRITIAR IZ REDA MANJINE (vrsta koja izumire) Ja nisam "kritikomente" iz bulumente, da ljuto dobacim, pa da me masa skrije, kad uvuem vrat. Nisam ni onaj iz sorte za odstrel, to niani u samostrel. Nisam ni politiar, nit' poteni tat. Ja sam ti, brate, brat. Da l' Pera, il' ura, Sima il' Laza, i da l' mi te rodila majka, il' tetka, il' neka tamo ena, tek, ta je to bitno, ako mi je dua iskrena, njuka umivena, uba osoljena, a frizura ko frizura (pa i ona!) u red uvedena? I da l' e, brate, ti mene odmah, istoga trena maljem u glavu, ako ti kaem: "Ne zameri, brate, al' ovoga puta nisi, bre, u pravu!"?
Boe me prosti! Oprostite mi, ljudi! Majko, oprosti!.. Darujem rei lepotom noi svojih pa mi blistaju...
Aidi Nuhambai-Redepovi (KAD BI SE TO MOGLO)
NEGRO Na'o se "uman" da i Negro optui za ist rasizam. Na to se Negro grdno lecnu. Rei da povue boju. Sad iz principa Negro ne farba vie jezik u crno.
HAIKU ILI NALIK MU 111 Proit'o me je! Sad suvereno vlada mojom dravom...
(Zadate rei: pena, pusta, uljevi i temelj) PLIK Rad' ukidanja pustoi u glavama penom zapenih. Postavih temelje tek krvavim uljevima. Emini Vlahovi (PESMA)
Nema mi zime kad hodam. Nazimim se dok Njega ekam.
Tvoje i Boje, ovla dok ruke svija oko svojine. Emini Vlahovi (ZA NAS) (Zadate rei: Bog, voda, snovienje, zadatak) DOMAI Ne smem da zalud spominjem Mu Ime moram se najpre okupati...
(Na zadate rei: oluja, srce, misao, patnja) Olujom misli patnju srca razvejah... Ogrnuh dugu. Aidi Nuhambai-Redepovi (POELEH) POELEH 2 Poeleh da zacrtam, pa, to zacrtam,
Ovo pitanje smo nekada u ali postavljali mesarima, a sada ozbiljno postavljamo trgovcima ljudskih organa: - Imate li mozga?
This issue we sometimes jokingly asked the butchers, and nowpose a serious to the traders of human organs: - Do you have a brain? Dimitar I. Vilazorski
26
Ekrem Maci
Nestaicama nikad kraja. A taman se navikli. Izbori su propali. Traga se za crnim kutijama. Nema gdje uiti o potenju. Tu je struna literatura zakazala. Vjerujem u bolje dane. A volim i igre na sreu. Nebeski narod je tapkao u mjestu i probio ozonski omota. Mi nismo pokazali sve to znamo. Mora se neto ostaviti i za naredni mandat. Sreo sam nekoliko istomiljenika. Imali su razliito miljenje o voi. Da korupcija ne bi uzela maha, neki ministri su budet ponijeli kui. Na doradu. Od svih pojedinanih glasova najdrai mu je glas naroda. Recesija je korupciju dovela do vrhunca. Mito moe dati i na rate. Puno smo zakoraili prema Evropi. Tu su nas ekali i uhvatili u kredite. Pojedinci su se brzo obogatili, tako da iroke narodne mase to nisu ni osjetile. Sve je vie diplomiranih prosjaka. A akademicima svaka ast. Srbija je pod svjetskom lupom. Zato izgleda tako velika. Imamo funkcionalnu dravu. Vrh joj funkcionie neovisno od naroda. Rasteretimo zatvore. Proirimo parlament. Srea pa imamo slavnu prolost, inae se ne bismo iz ovoga izvukli. Borili smo se do zadnjeg, a onda je on ostao u manjini. Otvorite granice. Da iznesem svoje miljenje. Mi se povuemo dok kae juri. Organizovani kriminal je u rasulu. Ima ga na sve strane. Uinilo mi se da smo supruga i ja isti.Nakon dugogodinje veze sam otkrio da je ona suprotnog spola. ena i ja vodimo platonsku ljubav. Jedno hre,drugo uzdie. Samo vas raskorak dijeli do uspjene ene. Napisao sam najbolju knjigu erotskih aforizama,ali se u ovim godinama teko dolazi do recenzije. Bavim se enom.Da se ne bih bavio sobom.
U dananje vrijeme teko je raditi, a jo je tee naplatiti zaraeno. Privikao sam se na drutvene promjene. Danju radim, a nou gledam televiziju. Osokolili su nas. Sada na sve gledamo s visine. Rijeio sam se starih radnih navika. Prestao sam raditi. Raanj smo pripremili. A i zvijeri su svuda oko nas. Od kad sam se posvetio pisanju, nita mi vie nije sveto. Sveto pismo je upueno svima, ali ga mnogi jo nisu proitali. Ne cvjetaju nam rue. Ali, zato, trnja imamo za izvoz. Poljoprivreda nam je u govnima, a mi joj jo dajemo poticaje. I kod nas su psi postali zakon, od kad se u parlamentu laje na sva usta. Korupcionai se i dalje dre pravila: dobro je imati, a jo je bolje primati. Od kolijevke pa do groba, najljepe je saborsko doba. Neki su se usaborili na Markovom trgu i ne kane otamo otii do mirovine. Postoje dobri i loi politiari. Dobri se mogu pokvariti, a loi se nikada ne mogu popraviti. Neki su se zakitili sa toliko odlija, da su postali obine kitonje. Imamo i mi muda! Jebat emo im znanje! Sitne ribe se love na ulicama, a krupne u kabinetima. Agresore smo potjerali preko granice. Sad vie nisu u naim redovima.
*** Ivo Mijo Andri

Ugrabili smo trenutak. Drugi su ugrabili preostalo vrijeme. Na redu jesmo! Ali, uredu - nismo! Bogati umiru od bolesti, a siromani od bolovanja. I kad nemamo posla, mi smo aktivni. Bavimo se sami sobom. U tranziciji su ak i neke dvorske lude stekle dvorce. Radniki znoj i suze, tajkuni lako pretvaraju u med i mlijeko. Najlake e te prolupati, ako sve stavite pod lupu.I kad vam sjekira padne u med, ne liite je! ta nam vrijedi to smo sudbinski povezani, Kad naa sudbina nije u naim rukama. (Pro)dali smo banke i druga dobra strancima. Sada se jo hvalimo kako smo svoji na - svome. Samo jedan korak dijeli uobraenost od bezobrazluka. Igra s vlastitom sudbinom, obino zavrava porazom. Bez rizika nema dobitka. Bez razuma, nema probitka. Kome je glava u torbi, tome su ruke u zraku. Razlika izmeu ovjeka i ene je u tome to je ovjek nevin dok ga na osude, a ena dok je ne jebu. Socijalizam mi je u dui, a kapitalizam na raunu. Odskakao je od drugih, sve dok mu nisu doskoili. Neka vam je bog na pomoi, ree sudac optuenom nakon izricanja smrtne presude. Sloboda umjetnosti ne postoji. Postoji samo umjetnost slobode.
Emil Strnia, Croatia 2011
Teko je iskorijeniti kriminal kad su izbori tako esti. Sve smo boje probali, ali nam crna najbolje stoji. Ne bi se pojavila rupa u Ozonu da nebeski narod nije presipao iz upljeg u prazno. Kad jednom ue u Evropu zauvijek e biti rob Amerike. U ovoj zemlji je najbolja anestezija kad se ujede za jezik. Drava e podrati kloniranje. Za sada samo za genetiku utnje.
27

Hanusi HusejinHule, Austria
Husejin Hanusic, in der Welt der Karikatur unter Pseudonim Hule bekannt, wurde 1953 in Bijeljina, BiH geboren. Seit 1972 lebt er in Brcko, wo er an mehreren Schulen als Lehrer ttig war. Seit 1987 wirkt er in der Lokalzeitung Graditelj als Karikaturist, Illustrator und technischer Redakteur. Bis zum Kriegsausbruch in Bosnien, war er Mitglied Journalisten Gesellschaft Bosniens, und arbeitete als Karikaturist bei der Tageszeitung Oslobodjenje aus Sarajevo mit. Seine Arbeiten wurden in vielen Zeitungen und Magazinen des ehemaligen Jugoslawiens verffentlicht. Groteil seiner Arbeiten wurde in der Lokalzeitung Brcanske Novine verffentlicht. Er nahm teil an vielen Ausstellungen im In-und Ausland: Slav.Brod, Virovitica, Sarajevo, Tuzla, Brcko, Belgrad, Kragujevac, Zajecar, Mnchen, Montreal, Ankara, Istanbul, Gabrovo, Wien usw. 8 eigene Ausstellungen in Bosnien und im Ausland. Seit 1992, nach der Vertreibung aus Brcko, Bosnien, arbeitet und lebt er in Wien. Seine Arbeiten wurden unter anderem auch bei der angesehenen Wiener Tageszeitung Die Presse verffentlicht. Zur Zeit ist er bei der Akademie der bildenden Knste in Wien beschftigt.
28

Hanui HusejinHule, Austria
Dragi moj Sabi, Ti dobro zna da ja izuzetno cijenim Tvoj napor da na pravi nain prezentira humor i satiru. "MaxMinus" je pravi pogodak. Ovih par mojih karikatura koje ti aljem je moj skromni doprinos u podravanju ovog projekta. Nadam se da e u ovoj Novoj godini "MaxMinus" biti jo bolji i sadrajniji. Posebno mi je drago to "Maxminus" kao jedan novi i moderni E-magazin dolazi sa prostora nae Bosne i Hercegovine i to je otvoren za sve stvaraoce irom svijeta... Rubrikao vremeplovu karikature koju ureuje na zajedniki prijatelj Petar je fenomenalna i dragocjena ne samo za mlae kolege... Imam utisak da bi trebalo poboljati grafiki izgled nekih tekstualnih stranica koje su ponekad pretrpane sitnim slovima koja mi se ne daju itati pogotovu na onoj plavoj podlozi koja iritira moj ionako oteen vid...nadam se da ne zamjeris na ovoj opasci. i jo nesto, moda bi trebalo razmisliti da "MaxMinus" bude samo magazin za politiku satiru i humor a da prilozi iz oblasti knjievnosti, pa i drugi prilozi koji nemaju dodira sa humorom i satirom (koliko god ti to ao bilo) nau svoje posebno mjesto u nekom drugom asopisu...npr."Diogenu" koji je opet na svoj nain dragocjen i vrijedan svake hvale. Ti si prijatelju ba neumoran, prepun si ideja i stvaralakog zanosa . Ponekad se zapitam odakle ti tolika energija i kako uspjeva sve to izorganizirati i ako ni zbog nieg drugog , zbog ovog prethodno navedenog bi se vrijedilo druiti sa Tobom. elim ti svako dobro Hule Hanusic p.s. Karikature , ukoliko ti se uine zanimljivim mozes koristiti ( onako kako sam prosudi da je najbolje za prezentaciju ) za neke od sljedeih brojeva "Maxminusa.
29

Hanui HusejinHule, Austria
30
Darko Habazin DAKS

PUT PO KOME SE SVE VIE IDE
Asfalt ravan, vrhunskog kvaliteta.Prosto da poeli ugledati kamen kako bi se namerno spotakao o njega. Hodam tako stazom u smeru noway-a, sto sa highway - a vodi pravo prema veitom konaitu. San ili bunilo kao predznak jave i dalje traje. Prooh nekako u nigde i stigoh tamo gde me neki prepoznae. Sve do tada moj um se snu nije odupirao. Poee da me saleu itelji iz detinjstva. -Ba ovih dana je retrospektiva omiljenih filmova naih mladosti.Super to si nam se i ti pridruio, opet emo kao nekad igrati basket, a ti e jo braniti i na male golie. Imao si dovoljno vremena da se popravi. Bie mono... Kodeks etika u meni je proradila. ta u ja ovde, mada tematski nekako pripadam. Ako me neko u kui vidi da priam u snu, a da nije re o mori, pomislie da neto sa mnom nije u redu. Za to to bi mi neko rekao da sam psihi na slobodi, ne bi mario, ali druiti se i govoriti sa onim svetom i u snu nejde. Ne mislim ja jo da sam mrtav ceo i da mi je dolo vreme... Budim se oznojen i vidno uznemiren. Krmeljivo progledavam u stanu u kome jedva moe da se okrene. Oigledno da ni java nije mnogo bolja.Bitnik u meni progovori -Ostavi iza sebe spomen koji e i dole vredeti Na to jos ce i hrianin -Dokle god ima vremena, menjaj sebe na bolje. Budi Samarianin, i trudi se da bude utljiviji... Iako me trud i dalje dri, ivot nije ba tako jednostavan. Trasa vijuga i pravi Sarganske osmice. Zaustavim li se na srednjem donjem pragu, proi u jo i odlino. Daleko je onaj najdonji na kojem stoje sve vie poklonika. ivote, osim ovih mojih rogova horoskopskih, izbegavau Vas ja jo
ne moe. Ako neki novinar napie koju kritinu crticu na raun eksperta, ministar presavije tabak, podnese tubu i novinar i list koji je objavio nepodobtinu plate milionske kazne. Posle ministar od tih kazni moe da kupi stan od nekoliko stotina kvadrata u centru Beograda! Taj zakon je Evropska Unija kritikovala, neto se bunila i opozicija, ali to su i tako dokoni ljudi, zakon je meutim opstao. Biser u najlepoj tradiciji srednjevekovnog jednoumlja. Ili, moda, bezumlja. Slino je uraeno i sa reformom sudstva. Ionako sporo, neefikasno i korumpirano sidstvo ojaano je tako to je ono malo strunih i estitih sudija oterano s posla. Primljeni su neki koji ni sami ne znaju ta trae u sudnicama. Mislim, nali su se na pogrenoj klupi. Uglavnom roaci i prijatelji reformista. Rezultat je da je Evropska Unija otro ukorila analfabete i kao posledicu te kritike da se svakodnevno pojavljuje Ministarka pravosua na televiziji. Objanjava da je radila s najboljom namerom, da e se otkloniti i ispraviti nepravilnosti, da e uskoro sve biti kao podmazano. Neto se krpi, doteruje, sudovi vie i ne sude, predmeti se gomilaju, ljudi vie i ne pokuavaju pravdu na sudu da ostvare. Diu ruke, esto i na sebe. Oni mudriji na druge. Ili motku. Motkom u pomrini isteruju pravdu. Izgleda da je to mnogo efikasnije. Tako je radio i Milo Obrenovi. Lino je presuivao. Najee se sankcija sastojala u batini. Deset, dvadeset, trideset udaraca. Po golom mesu. Predlaem da vratimo motku. Ipak smo mi Balkanci. to se ne bismo vratili tradiciji i oprobanim sredstvima. Za poetak da proverimo efikasnost samo kod pripadnika elite. Hou rei vlasti. Ako se potvrdi u praksi, prelazimo na narod,. Do tada, one koji se lunjaju po Evropi o dravnom troku, a nita ne naue od te civilizovane i demokratske Evrope, treba kanjavati motkom. Javno, za primer drugima. I da sam narod odredi na licu mesta broj udaraca!
Ivica Ki, Croatia 2011
***
Miodrag Tasi
PUT U EVROPU (VI deo) Evropa nas eka rairenih ruku. Prosto se jagme da svoje redove ojaaju uzornim demokratijama sa Balkana. Tako da posle mogu mirno da preu na prijem Turske, Ukrajine, Moldavije, Belorusije, i tako dalje, i tako ire. Ali, mnogo je onih ali; jedno to devojci sreu kvari, neko ali koi put u Evropu. Jedna od tih konica je nezavisno sudstvo. To jest, nezavisno sudstvo je poeljno i samo po sebi je velika preporuka za Evropu. Problem je to nema nezavisnog sudstva. Dodue, u ustavima i zakonima balkanskih banana drava zacrtano je nezavisno sudstvo kao jedno od osnovnih naela. Isto tako i u retorici politiara. Puna su im usta nezavisnog sudstva, jednakosti pred zakonom i slinih besmislica. U sutini i u stvarnosti je drugaije. Jo uvek su na vlasti deca i unuci komunizma. Odrasli i vaspitavani na nekim drugaijim teorijama i primerima. Kako e neko ko je ranije izuavao pravnu nauku, koja je predviala jedinstvo vlasti, znai jedinstvo zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, sada kada se doepao poluga te vlasti, da u praksi prihvati nezavisno sudstvo ili izvrnu vlast? Ko bajagi promenio se sistem, pa sad kad je moderno prihvatiti neki drugi uzor, gde je to zaista i podeljeno i funkcionie samostalno i bez pritisaka, pa e i bivi "Titovi" junoe da okrenu urak. Postali demokrate! Prva ljubav zaborava nema. Jo uvek se skorojevii demokrate seaju rei "Druga Tita" "da se sudovi ne trebaju drati zakona kao pijan plota!" I na delu sprovode genijalnu zamisao najveeg sina naih naroda i... ! Ima tradicionalista koji se pridravaju i turske specifinosti: Kadija te tui, kadija ti sudi! Kako jue, tako i danas. Nisu svi, daleko bilo, isti pred zakonom. Jedan ministar u srpskoj vladi, strunjak za finansije verovatno se misli na njegove sopstvene, ak je zatien specijalnim zakonom o informisanju. Zatien je kao medved u Bosni. Niko mu nita
31
Miodrag Tasi Jasmin Mrkalj Kadmus

Ako me ve jaete ne upotrebljavajte jo i mamuze. Darovanom konju ne gledaj u zube i u potkovicu. Najbolje kobile esto izaberu ba najloijeg magarca. Samo najbolji konji odlaze u Jevropu brez vize. Kad nai najbolji konji potegnu napred uvijek doemo na rub provalije. *** Pogrean je utisak da se zemlja smanjuje. U stvari, samo je povean broj budala na istom prostoru! Odmah su ga proitali. Ne moe magarac da lije krokodilske suze! Najtea je uvreda kad po tebi sere golub prevrta! *** Invalidima smo dali maksimalne privilegije. Stiglo se dotle da retardirani ak upravljaju dravom! Mudri birai se vie ne opredeljuju za one koji neto nude u budunosti, ve za one od kojih su neto dobili u izbornoj kampanji! Nova vlast dalekovido poruuje da najgore tek predstoji!
oveku koji sve ima u malom prstu,glava sluiu da ukrasi eir. Dobrom strelcu puka se isplati i kada jednom opali. Zahvaljujui kumovima venane ene ne smatraju se kurvama. ***
NIKola D Pei
Srbija se saginjala nije, zato i ne moe da se uspravi! * Ovi dobrostojei najvie gaze leee policajce! * Krivac je identifikovan, tom faktoru treba presuditi ljudski. * Struja e poskupeti samo za one koji je plaaju! * Nebi morali da poputamo Evropi, ako smo pametniji! * To to je voa skroman ne znai nita, jer ga okruuju! * Hrabrost Srba ovekoveila je pesma, ta e im istina! * Crnogorci su krni i visoki, izvlai ih sunce iz kra! * Ostajte ovde s krizom, tamo moete biti promaeni! * Kad politiari skinu gae, vidi se ko je koliki seronja! * Od zabrane puenje opao je promet u javnim kuama! * Arhive treba otvoriti, da bi neke iz njih zatvorili! * Od ovolike slobode govora narod je potpuno zanemeo! * Kad gledam kako je skuptina paljena nekad, ja bih to mnogo bolje danas!
Milan R. Simi
Miroslav Sredanovi
U svetu vlada izrabljivanje oveka po oveku. I mi se nadamo eksploatatorima s ljudskim likom. Advokati trajkuju. Znaju oni da se pravda ne isteruje pred sudom. Od leviara je postao desniar. Od njega vie nita ne moe postati. Demokratija nam je kao sunce. I ona ima svoja pomraenja. Objavljeno je da balkanske drave uspeno sarauju. Politiari su demantovali tu senzaciju. *** Stranci nam daju nesebina obeanja. To su nam verbalne donacije. Zaostali smo u razvoju. Mi smo drutvo s posebnim potrebama. Ne smemo mrzeti okupatore. Na rasnoj i nacionalnoj osnovi. ***
Mile Gorgijoski
Mitar Mitrovi
Danas je ovek oveku postao vuk. A to je bolje nego peeno pile. Nije lako danas biti ludak u ludoj kui. Ali je bolje nego dvorska budala u sadanjoj vladi. U seksualnoj revoluciji nae bake i deke bili su prvoborci. Magarac je najbolji ljubavnik na svetu. to magarica primi odjednom, mnoge ene trae celoga ivota. Na brdovitom Balkanu Venerin breg je ruin pupoljaak, koji se u slast lie i danju i nou. U velikoj nudi bolje se snalaze psi po parkovima nego gradjani u javnom prevozu. Najsladje su splaine koje vam spreme supruge po receptu vaa tate.
Zoran Spasojevi Paske, Serbia 2011 Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
32
Mirjana GrbacPismestrovi
stolom.
svakom
zalogaju,
jede
mozgom, karakter pohvalim je, a ona cvjeta od ponosa i objanjava mi tajnu svoga uspjeha.
GLADOVANJE S PET ZVJEZDICA Dobra si. Kako ti je uspjelo?

Moja prijateljica je menaderica u jednoj dobrostojeoj firmi. Cijela firma lei na njoj. To treba izdrati. Ona to moe jer ima sto dvadeset kila, a njena je sree to ima puno love pa si moe priutiti vrhunske dizajnere da je lukavo upakuju u svoje kreacije i smanje dojam koji ostavlja na okolinu.
razumije?!
To ti moram pokazati, rekla je i odmah iz A mlijeko? torbe izvukla prospekte. Pored nje se pojavila konobarica. to elite naruiti? Caffelatte, molim i ... imate li sahericu? Naravno,
Mlijekom zalijeva svaki zalogaj. Ali, U poetnoj fazi dijete uglavnom se po prije mlijeka vae najmanje trideset puta itav dan bavi samo punjenjem i svaki komadi, tako potie luenje sline, a pranjenjem crijeva. Ako to preivi, onda ako je ba suho, onda zalije mlijekom vie ni ne misli na hranu. Svrha je dijete objasni mi moja prijateljica menaderica. da se odvikne od hrane, razumije? Izmeu obroka meditira, ita knjige,
Moe, hoe i ti neto slatko? pita me Opet zazvoni njen mobilni. moja vesela menaderica.
Da, ja sam... neka to sredi Robert, recite rjeava krialjke, ee po svjeem zraku,
Nijeno sam klimnula glavom i konobarica mu da je dokumentacija na mom stolu.... a ako vie ne mora stalno trati na zahod, je lovom, zadovoljna je je nestala. da, u jedanaest... imam sada jedan pliva u bazenu ili ide u saunu. To jako
Zadovoljna
karijerom i dizajnerskim krpama, naravno, ali nije zadovoljna kilaom. Svake godine uporno dri ovu ili onu aktualnu dijetu, ali ni za to nema vremena. Trebale smo se nai na kavi u devet. U deset do devet nazove me i ispriava se , mora na slubeni put, mislila je da e kolega to srediti sam, ali bez nje ne ide. Vraa se prekosutra, a dan iza toga ide u hotel, specijaliziran za mravljenje. Vidimo se za tri tjedna. Nee me prepoznati! optimizma. Nakon tri tjedna zazvoli mobitel. Moja prijateljica se vratila, moramo se obavezno nai. Od nestrpljenja, da je vidim u novom izdanju, dola sam petnaest minuta ranije, naruila kapuino i listala novine. Ubrzo se i ona pojavi na vratima kafia. Bok, sunce moje, koliko se dugo nismo vidjele, zraila je vedrinom. Okruglo lice se malo istanjilo, obukla je namjerno crnu haljinu da istakne liniju i visoke potpetice da izdui figuru. Nisam se usudila pitati koliko je kila izmravila, jer sam joj sa svojih pedeset i pet uvijek nabijala komplekse. Priznala je sama. Petnaeeeest... pjevuila je brojku koja joj je povratila ivotni optimizam. Neeee! Nego ta! I, to kae? napravila je piruetu ispred stola ne obazirui se na iznenaenog gospodina za susjednim priopila mi je puna
Pazi, ovo mora probati , fantastino.... neodloan sastanak... Najradije bi ga oputa. dobro, tebi ne treba skidanje kila, ali moe iskopala, ali ne mogu, imam ludnicu na Dok je priala, njen mobilni je davao oistiti organizam... fenomenalno! U taj trenutak zazvoni njen mobitel. poslu. Kako me nije dugo bilo, sve se svjetlosne signale, jer ga je stiala i strpala nagomilalo, kao da samo ja radim... dakle, u torbu. Ipak ga je registrirala, okrenula oima i javila se. ta je s Robertom? Nije tu? A nije se nikome javio! Pa on nije normalan. To nee proi bez posljedica... Naite ga, zovite ga doma na kuni ... ne zanima me! Duboko je uzdahnula. Ovi e me u grob otjerati, ako prije ne odem sama u penziju! Navalila je na sahericu i progutala je u tri
Da? ujte, upravo imam jedan vaan vae tu emlju... termin, moete li me nazvati za sat, dva? Znam, ve si je pojela za doruak, a
Brzo se oslobodila sugovornika pa se obrati ruak? meni Oprosti, nisam se pravo ni vratila, Pa opet jede tu emlju i mlijeko, kako bi ve ih se ne mogu rijeiti., a onda nastavi, skinula tolike kile da jedem kao u dakle, to mora probati! Hotel je na normalnom hotelu? jezeru, s pet zvjezdica, potpuno izolirano Ne jede emlje valjda i za veeru? od svijeta, jedino se mora strogo Nego ta?!
pridravati uputa lijenika i terapeuta koji A drugi dan?
te vode kroz itavo vrijeme, ali meni to nije ta drugi dan? Cijeli tjedan! Ujutro voda i zalogaja. Jo je oblizala jezikom rub usana bilo teko, ja sam navikla na disciplinu i gorka sol, onda tri oko hotela, onda tri samodisciplinu, inae ne bih dogurala na zahod, a iza toga u svoju sobu, tamo te ovako visoko u poslu... I kako to izgleda? pitam. ve eka doruak! Koja posluga, zamisli! Pa, je li uope neto jede u ta tri tjedna? umrljan rastopljenom okoladom i sve to obilno zalila ostatkom caffelatte-a. uj, ja moram ipak u ured ... oni su tamo neto zasrali i sad ja ipak moram to
Svakoga jutra ustajanje u pola est, pije pitam je u udu. Jasno mi je da ona ima sto srediti... au mlake vode sa gorkom solju. Natate! dvadeset kila i da joj ni ne treba jelo pola Onda slijedi etnja po svjeem zraku, godine, ali ako ja, hipotetiki, idem tamo dvadeset izdri. Kako to misli? do trideset minuta, koliko na odmor i ienje organizma, onda neka mi neto daju i za jelo! Reci mi samo na brzinu koliko te je to kotalo, za svaki sluaj ako se odluim... Sitnica, mislim da je 4,5 ili 5 tisua eura, pogledaj u prospekte, ostavit u ti da ih
Da, slijedei tjedan polako se uvodi juhica prostudira... ree moja prijateljica menaderica, zgrabi torbu, poljubi me u oba obraza, zahvali mi se unaprijed na aenju, mazne mi kolai koji sam dobila uz kapuino i s mobilnim na uhu izjuri iz kafia.
Pa ta gorka sol razrjeuje sadraj crijeva i za ruak ona se odmah prazne, razumije, u tome i Boe! uzdahnem naglas, Zar ti nisu jeste bit te dijete. krala crijeva?
A doruak? Normalni, mislim na kuhana Jesu, stalno izmeu obroka, ali rekli su jaja, pecivo, maslac, med, jogurt, voe...? nam odmah da je to dobar znak.
ekaj malo... to je specijalna dijeta! Za A kada poinjete normalno jesti?pitam doruak dobije jednu staru emlju i alicu dalje i dobijam apetit na njenu sahericu. mlijeka. I onda tu emlju razree na tanke Drugi tjedan juhica, a trei tjedan kuhano nite, otkida komadie i stavlja u usta. povre. Samo za ruak, ostalo emlja. Polako, smireno, pri tome razmilja o Ja to ne bih preivjela, svaka ti ast, ba si
33
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011 Slobodan iki, lan redakcije MaxMinus magazina
Nakon to je SFRJ odumrla pojavili su se vampiri.

After Yugoslavia died out a vampires has appeared. Suno Kovaevi
34
Draen Jergovi
Grafiti, aforizmi, parole... Pokloni su zarada neijeg depa. Ostavio sam se svega pa i ivota. Samo milostinja neradnika spaava. Bolje blagovati, nego gladovati. Sve je bijelo... dok ne pouti. U neto se buljiti mora. Kakao je dobar za proljev. Kapa dolje i kita gore! Dobar si k`o kruh sa sedam kora. U ovim stresnim uvjetima jo nam se samo diu parketi i kvasac. Kod nas se esto dobro loim vraa. Opratam, ali ne zaboravljam. Led je i sklisko je; Bit e padanja na ispitima u veljai. Mrzim te koliko te volim! Izbacilo nas... kolektivno. Imena luda nalaze se svuda. U Nadi je Spasoje! Sve prolazi, jedino se ja mijenjam. Juer odojak, danas pateta. Vrijeme je da se (s)krene! Biti predava u veernjoj koli ima svojih prednosti; Lake je neku uenicu odvui u krevet, a da te ne optue za pedofiliju. Tko predugo eka, odustane. ***
Obeae nam BLAGOSTANJE, sa ptiijim mlijekom, a dobismo PTIIJI GRIP! Osjeamo se blaeno: sve nam je kao u RAJU! A PAKAO? Pa on dolazi na KRAJU!...
MOJE SITNE MISLI 1. Ne udaljavajte se mnogo od sebe.
Nikola Markovi
ovek je izrod majmuna. ta je rekao majmun kad je rodio prvog oveka: ,,Gledaj ovu budalu. ta je rekao majmun kad je rodio drugog oveka. Majmuni ne znaju da govore. ovek je tipian primer kosmikog smisla za humor. Muziar svira zbog sebe, zbog muzike, a najvie zbog para.
*** Nikola P. aranovi

Kod nas se esto dogaaju rijetke pojave, osim ponekad i to redovno! im se rodi, svaki CRNOGORAC moe da bira izmeu: dvije nacije, dvije crkve, dvije valute, dva jezika, Zato to je demokratija VELIKA! Samo oni, koje smo visoko podigli, mogu da nam ga duboko spute!...
Izgubiete se. Nevjerovatno: umro je od gladi, iako je bio SIT 2. SVEGA!... , . *** 3. Peko Lalii Potraite sebe i tamo gde ste mislili da vas nema. Aforizam je zablesuljak 4. u glavi otroumnog. Bog je u nama. Ne uvrite aforistiare. Zato ga i ne vidimo. Prirafie vas. 5. Aforizmima se i doziva i proziva. mo gde vidik puca, i najmanje se vidi. Onima koje ne otrezni dobar aforizam, 6. preostalo je malo lekova. Lepota svitanja se strana onima Nijedan aforistiar nije ispravio krivu Drinu, koji dane pretvaraju u noi. ali je u nju zagazio 7. i naterao i druge da u nju zagaze. Ako se oslanjate samo na sebe, Sve koje aforizmi bude, imate najbolji oslonac. ve su okasnili. 8. ovek je onakav kakvim ga napravimo. Ne traite aforistiare. Ako to zavreujete, pronai emo vas. 9. Poletee svako kome date krila. Nisam ja aforistiar zato to sam bolji od drugih, 10. ve to hou da nam svima bude bolje. k ste na pravom putu, ivot pie aforizme. svako vreme je pravo. Aforistiar ih samo notira. 11. Sit pas ujeda. Dobri aforistiari nestaju. Njihovi aforizmi, ne. Gladan se bori za naklonost. 12. Aforistiari ne dele lekcije. Trudite se da vas ima i u rosi. Samo na njih ukazuju. Zajedno sa suncem. Ko ne razume aforistiare, 13. neka se dobro zamisli. Mnogo je neprirodnog u ljudskoj prirodi, Kad sam prestao da sluam bajke, i previe prirodnog u svetu Poeo sam da piem aforizme. koji nas okruuje. 14. Dobrog aforistiara je lako prepoznati. ivot nas stalno uverava Stalno je u poslu. da je mogue i nemogue. Dobar aforistiar poziva na dobro. 15. Ne pamtite do sutra, Ko se pronae meu aforistiare, tu i ostane. opominje jue! 16. Aforistiar je uvek u opasnosti Ako se dugo ne vraate sebi, da ne napie ,,tui aforizam. moe se desiti da pronaete drugoga u sebi. Naa tragedija je i u tome, 17. to je sve svee Ptice nikada ne zaboravljaju sa aforistiarske trpeze. mesta odakle su poletele. Aforizme ne treba pisati. 18. Treba ih nedriti. Ne stavljajte glavu na meko. Propae kroz neije snove. I aforizmima se pia uz vetar. 19. U sukobu sa sobom, ja aforistiar bi da piem, Kad vas sateraju u oak, a ja da piam uz vetar. ne gledajte okruglo pa na oe.
35
Xxx
Peko Lalii
20. Drugaije izgleda i breme kada se startuje na vreme. 21. treba odvajati zrna od kukolja, da se ne bi u kukolj pretvorili. 22. Vreme radi samo za one koji rade prave stvari. 23. Najvie hoe oni koji ne znaju ta hoe. 24. Ne terajte mak na konac. Isteraete avola. 25. Plitka pamet ne kopa. Ona potkopava. ______ * Sve je u redu dok se vrh ne uneredi ! * Pobrkali smo lonie. Uukani su u upotrebi. Kusturici je tampana knjiga u 32. 000 primeraka. Taman po jedna po glavi pismenih stanovnika. ***
Nita nam nee stati na putu ka Evropi. Moraemo pjeice. Smak svijeta bi nas rado zadesio, ali pitanje je ta bi od njega ostalo. Kako stvari stoje, od svijetle budunosti ostae nam samo fasung. ***
Edin Deko potpisao za Manchester City za basnoslovnih 32 (neko ree 37) miliona eura. Kada uporedi sa ovih 14 milijardi to otpisae bez potpisa nai bh. politiari, to je zaista mrvica na stolu nakana, zadnjih. xxx Godina koja je upravo poela je novi produetak agonije. Naroda, ne politiara! xxx
Sabahudin Hadiali
Nai politiari vjeruju da su reinkarnacija Probudite se Srbi, Bonjaci i Hrvati! Dok ne Kraljice Katarine. Non-stop se ude to narod ne postanete LJUDI, vae blijedo ime nacionale e jede kolae, kad ve hljeba/kruha nema! izblijediti do bola. xxx 28.12.2010.g. je umro veliki mag novinske satire, ali i knjizevnih reminiscencija kolega Sead Fetahagi. Zasluio je ulicu u Sarajevu, ali ko sam ja da to traim, jer nisam dio familighie! xxx H1N1 ponovo jezdi Bosnom, ali i Hercegovinom 2011.g.. Konano krivac za sva kriminalno-politika nedjelja. xxx Milorad Dodik izjavio da je BiH privremena, a RS trajna kategorija. Ba kao i glupost ponekad je privremena, a bogami, ponekad i trajna! Xxx Drave nastale na prostoru bive Jugoslavije su kao kule od karata. Taman kada uobliite jednu, ona karta sa vrha rastrese gomilu. xxx Bonjaci, Srbi i Hrvati se ponovo dogovoraju oko raspodjele vlasti. Interesantno koliko je 1990.g. popularna na ovim prostorima!
Petar Pismestrovi, Austria 2010
xxx Volim Boga, ali bez religije. xxx Tito je bio jedan. Ali, klonova je mnotvo. xxx Pakao, to su drugi. O prvima sve najbolje. xxx Ree mi dragi prijatelj, kolega pisac da ja nikada nisam uzimao, samo davao. Mislim da u tome i jeste problem moje...gladi! xxx Fejsbuiti ili ne, pitanje je sad! ekspire moj. xxx U knjievnosti najglasniji su marginalci. Toliko glasni da ne uju sebe, ali ni ne itaju. xxx Ove godine se obiljeava pedeset godina od dobijanja Nobelove nagrade za velikana ex-Yu knjievnosti, Ive Andria, naeg. Jedino je problem to on, ni mrtav, ne zna iji je. Ups..Da priupitamo bagru na vlasti!
Perica Joki
Po svemu sudei, bolje sjutra mogu da nam predvide jo samo meteorolozi.
Angelina Jolie
Zuko Dumhur Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
Clint Eastwood
36
Sabahudin Hadiali Autobiografikomodo (III)

Nastavak iz MaxMinus magazina broj 16. 7. pria Poslije Vesninog odlaska za Skopje, nisam tokom osnovne kole imao mnogo potajnih ljubavi. Okrznuo bih se o poneku, onako usput, pogledi bi nam se susreli, uz matanje koje bi trajalo nekoliko dana, radosno iekujui susret na kolskim stepenicama, unutranjim. Nikada na vanjskim, jer je tu ordinirao Stevica. On je bio pria za sebe. Volio je ensku vie nego se 'leba najesti i, obzirom da je doao iz Nia sa majkom Milenkom koju je oenio komija Mustafa tokom vojnikovanja u Niu krajem pedesetih prologa vijeka, govorio je ekavicom. Otac mu je, poslije odsluenja vojnog roka ostao jo 4-5 godina u Niu radei kod punca na pijaci, ali, im mu se ukazala prilika, vratio se u Sarajevo. Stevica je ivio samo 4 godine u Niu, ali dovoljno da kod njega ostane onaj mek iz Ni. A i cijelo bi ljeto, ali i zimske praznike, provodio kod babe i dede u apcu i taman kada bi, tamo negdje, krajem decembra poeo ijekati, odmah bi u februaru ekao na veliko. Nama je to tada bilo simpatino, a on je to znao itekako iskoristiti za vlastite potrebe. Naime, djevojice su jednostavno padale kao blesave na njegovo de si, bre, Sanela, 'a ima a znao je izmiksati sarajevski sleng sa Nikim naglaskom naroito kada bi se zagledao u kakvu. Sjeam se ba te Sanele iz VIb-e koja je ludila za njim. A on je to znao. I ekao, kao godinu dana stariji sedmak na vanjskim stepenicama kole, da se ona pojavi. Tada bi poeo razgovarati sa nama na sarajevski nain i dok bi se mi udili kako je odjednom doao tobe, Sanela bi prila i u tom trenutku, Stevica bi postajao deran iz Ni, sa ekavicom par excellance. To bi bio znak nama da se polako raziemo jer znamo ta je slijedilo. Uvijek sam mislio kako to da je on ve tada imao odnose dok bi mi, ako bi nam se posreilo, tek negdje u treem, ili u najboljem sluaju, etvrtom razredu srednje kole uspjevali sa tim odnosima. Jer za nas u osnovnoj koli su bili odnosi kada bi ruka proetala ispod majice i, nita vie...Meutim, kasnije, mnogo kasnije sam saznao da je bio...gej. Kada proitah onomad na Internetu vijest da je poznata rok zvijezda prienila Stevu Mraja u Brisbejnu, Australija, 2004.g. E, Stevice, stari drue iz sarajevskih kolskih klupa. Izgleda da si isuvie rano probao drugi spol, vidio da zna i zatim se prealtao u skladu sa svjetskim normama, ka vlastitom. Subhanallah, to bi moja rahmetli nana kazala. 8. pria Stevica me zabavi i ne pomenuh moje prve prave batine koje dobih od roditelja. Naime, imali smo tada u raji nae Ulice Palmira Toljatija na engi Vili, tamo negdje krajem esdesetih, jednog Ahmeta, sina razmetnoga, roditelja politikih pravovjernika, tadanjih. Otac mu je bio neka bua u Centralnom komitetu partije u Sarajevu, a majka profesorica na uglednom Univerzitetu. Imao je para k'o halve. I, naravno, to je kod nas, ostale, normalne djece budilo elju da i mi ponekad poastimo kompletan haustor sladoledom i kolaima kod Keme, u oblinoj slastiarni. A meni je, tadanjem djearcu, polazniku drugog razreda Osnovne kole Petar Doki na engi Vili II, na um pala ideja da i ja jedan dan budem kao Ahmet. Rekao sam Draganu, komiji iz haustora, da ja sutra astim raju, svih nas osam, koliko nas ima, kod Keme. Dragan, onako utljiv kakav je bio, nije reagirao ve je slegnuo ramenima i obliznuo usne znajui da e biti dab-dabane dobrog slatkog sutra. Kako sam to planirao izvesti? Jednostavno, kada mi mama da novac za hljeb i mlijeko, a bio je prvi u mjesecu i stigla je plata i kod nje i kod tate, nikada nije bilo sitna ve bih nosio krupne dinare da kupim sitan hljeb i mlijeko. I nee mama primijetiti, a ako primijeti, bit e joj drago da sam poastio raju. Tako se i desilo. Po dolasku u slastiarnu, rekao sam svima da narue ta god ele. Ja astim. Tako i bi. Najedosmo se kolaa i sladoleda, ja platih i ponesoh 10 dinara, od 100 koje imadoh tog jutra, zajedno sa jednim hljebom i litrom mlijeka u tetrapaku kui. Ostalo je historija/ povijest/istorija. Moje poplavljele guzice od tatinog kaia dok me je mama drala za ruke. Mlai brat j bio u drugoj sobi, plaui vie od mene. Od straha. I ta su mi rekli? Jednostavno, ono to ja, glupan nisam mogao skontati:Sve bi bilo u redu samo da si nas pitao. Dobio bi novac da poasti drugove. Ali, ovako, bez pitanja, ne valja nikako, mama je govorila dok je stari ucrtavao autoput na mome dupetu svojim konim kaiem... I nauih svoju lekciju. Mada, i modra guzica bjee dobitak. Od sljedeeg jutra me je i Ahmet drugaije gledao. Onako, kao da smo jednaki. A nismo bili. Jer ja nikada nisam volio partiju, ali ni novac. Osim tada. Kod Keme. U slastiarni.
9. pria Meutim, nije sve bilo tako lijepo i krasno u osnovnoj koli. Imadoh tada i ime. Zvali su me eprtlja. Ne raja iz mog razreda, ve ona banda iz Draenovog razreda, Vc. Jednog dana mi je razrednica rekla da skoim preko puta, u granap i kupim joj cigarete, Drinu sarajevsku. I ja pooh. Meutim, ba tada je Senka, istaica u jutarnjoj smjeni u koli jednom prela vodom (krpa je bila sljedea stavka) pod u hodniku pred izlaznim ratima. Proklizah ameriki, onako ba. U urbi. I poljubih staklo na izlaznim vratima, padoh a kovanice se otkotrljae ba pod noge Draena i Sulje, one bande iz Vc koju smo uvijek derali na koarci sa deset, najmanje, razlike. On samo viknu, vidi Sabahudina, eprtlje, dok je Suljo odmah jo jae ponovio i nastade pjesma uz viku i skakanje oko mene dok sam se ja sporo dizao sa poda, sav izubijan, traei kovanice. Draen mi ih je dodao rekavi: eprtljo, saekaj da Senka zavri posao pa opet tri, da ne padne. Ponovo.. Mrko sam ga pogledao, uzeo novac i otiao do granapa. Ve sljedeeg jutra sam naao papir u mojoj klupi sa natpisom eprtlja. Teko bijae, ali sam znao da to niko nije uradio iz mog razreda. Mi smo prava raja bili. Kasnije sam saznao da je to bila Tanja iz Vd jer mi je slala poruke da se naemo kod Keme na soku poslije kole, ali mene tada cure nisu zanimale, nikako. Jednostavno, iz ljubavi se stvorila mrnja. Kod Tanje. Meni je bilo svejedno. Tada. I ja postadoh eprtlja. Tokom trajanja petog razreda osnovnog kolovanja. Kako je sve prestalo? Jednostavno, kada sam u estom razredu spasio direktora da ne upadne u otvoreni aht ispred kole. Zbog ega dobih i pohvalu. No, to je za sljedeu priu.
Ren BOUSCHET, France 2011
37
...i misli...pjesme... Samira Begman

"Cilj opravdava sredstvo", njegova omiljena deviza u nastojanju da ostavi neto iza sebe. Ostavljao je pusto.
Jedini spas od smrti je ma kakav ivot! *** BIE SPAS AKO BUDE NAS ZLATNA KACIGA 2010.
U socijalizmu je odumirala drava, a u kapitalizmu odumire narod! *** Suno Kovaevi

Politiari tvrde da rade sizifovski posao, a kola guraju niz brdo. Prst sudbine nas dariva. Srednji prst. Volila me je na rate, do apsolventnosti plate. Na sudu trai pravdu, a priziva Boiju pravdu. Sirotinja u pravnoj dravi priznaje samo sud u kome ima neto za jelo. Nema pravde bez suda naroda. Samo da narod uzme pravdu u ruke. Uio je na svojim grekama, koje je narod skupo plaao. Kapitalisti u Bosni i Hercegovini su pojedinci koji su u socijalizmu uzimali u skladu sa svojim potrebama. S obzirom na stanje u zemlji, vlast je pomrsila narodu raune, ali nije dozvolila da njoj narod pomrsi iro-raune. Stanovnici agresorskih drava kao patriote nisu smrtno zaljubljeni u svoju dravu. Ostane ih puno preivjelih. Izbjeglica je ovjek koji nije svoj na svome. On je kao munja. Prije nego to udari osvijetli.
Nenadno je pala klet: I najvie dostignue gubi svoju vrijednost ako se Napala je kriza Svet. nema s kim podijeliti. Bez najave stigla nam, irei se kao plam. Jezik tiine je teko razumjeti, jer govori istinu. U naletu snagom svom obila je svaki dom. Ne poistovjeuj glas sa glasnikom. I zatekla laki plen, k'o pastorak da si njen. Kada slijepi nosi hromog, obojica e stii. ali A od krize nema beg ovdje je hromi oslijepio. kriza je o vratu teg. Protiv krize nema tit, Sex je najdublji vid komunikacije, pa ipak, vei- i od nje se ne mo' skrit'. na ga ili suzbija ili podreuje razvratnosti. Zato Niti nai gusti bun je sex uzrok gotovo svih neuroza. moe samo vet tajkun. Kriza nama menja lik Svako ivo bie sadri i uputstvo za svoj ivot. na licu nam Munkov ''Krik''! Zauzesmo vrsti stav: *** Boriti se kao lav! Ne pruati otpor slab: Savo Martinovi Formirati Krizni tab! Naa prva briga je ovek I u tabu nai spas kome nema spasa! za nekog (ne za sve nas). Krizu nee ni za trun Pacifisti su kao roeni za vojsku spasa. osetiti na tajkun. Iza krize bie jak, au vode, au vode, davljenik je bez svesti! makar bio Sveta smak! zavapio je spasilac. Ne reava krizu blef! Moe samo s Kipra sef! A to vi pijete? upita davljenik spasioca. Kriza ima nagli tok. Terapija: samo ok! Veliko vam hvala to ste mi spasili ivot Iza krize ide sjaj, koji ne vredi ni pet para. al' joj se ne vidi kraj. Sa njom mora biti fin Najee ovek trai slamku spasa ne zabijaj vrbov klin! kad mu ne moe pomoi ni ceo sveanj. I ne budi mnogo strog. Pomoi e tada Bog! Moja ena ne prestaje da pria. Jedini spas je I doneti svima spas. kad nastane predizborna utnja. Ako tada bude nas?!.. Odbrambeni igrai nisu pipnuli loptu. To je bio spas za golmana da mu ne daju autogol. Ve na dijamantskoj svadbi videlo se da njihovom braku nema spasa. Vekna je jedini spas za gladne. Kad imaju hleba kao drva, za gladne nema zime. Vapaj gladnih: Spasite Vae Due ako ih imate! On hoe meni da prui pomo, a nije mi ni do pojasa. Za spasavanje. Neu va pojas za spasavanje! Nije pristojno rei ''na'', nego ''izvol'te''! Zemljotresi imaju i dobru stranu. Spasilake ekipe se uvek zateknu na mestu nesree. Nesrea se dogodila u ranim jutarnjim asovima, a spasilaka ekipa je stigla tano u minut do dvanaest! Bela zastava nam je spasila ivote. Za nju se mora nai mesto u nacionalnom muzeju. ***
Slobodan iki Dok smo (s)lobirali bilo je loe. Sad kad lobiramo jo je loije. Da bi dolo do otrenjenja, treba prvo da se dobro opijemo! Kvinta je u politici isto ti u muzici. Nema soliranja. Ko dri Kvintu, ima i kintu! U svetskoj politikoj Kvinti tano se zna ko je prima, a ko terca, kao i u muzici! Mi emo ostati bez Kosova, ali e zato Evropa ostati bez Srbije! Naa budunost je u Evropi, ako Evropa ima budunost! Ne pitaj ta drava moe da ti da, nego ta moe da ti uzme!
Zoran Spasojevi Paske, Serbia 2011 Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
38
Suno Kovaevi
Nakon to je na obalu isplivala hulja, utopio se u vodu. Uveli su nam demiokratiju, a uvodi se samo ono to je slijepo. Umjesto da odvojimo crkvu od drave, mi odvojili narode. Dok pria sam sa sobom, vodi dijalog sa predstavnicima dravnog organa. Imamo lopove, imovinu nisu privatizirali, to je dokaz da nisu u sprezi sa politikom. Pustio stomak za dravu blagostanja. Nakon to je odrao govor, ne oekujte da odri i rije. Sporo se probijamo u Evropu. Vrh nam se zatupio. Imamo Vladu od rijei, nemaju djela. Nije tano da se u Bosni i Hercegovini ne dogaaju promjene. Dogaaju se vremenske promjene. Kao patriota umjesto u rov ukopao se u kabinet, odakle i u miru iz sigurnosnih razloga ne izlazi. Sijeku niske grane na kojima sjede da bi se popeli na vie. Na biroima za zapoljavanje je navei prirataj stanovnitva. Nemamo napisanu historiju devedesetih. Historijska graa se obrauje. Nije imao dlaku na jeziku. Sada nema dlaku na glavi. Kontejneri garantuju socijalnu sigurnost. Buda, a buda neugodan miris. Prijeki sud je brzi sud. Brzi sud je prijeki sud.. Tri puta mjeri jednom rei. Graane Bosne i Hercegovine boje crvenom, plavom i zelenom bojom. Domovina je kao meza. Mezimo li je mezimo. Impotentni a mnoe se. Uposlenici biroa za zapoljavanje nezaposlenim savjetuju kako da se zaposle: Gledajte svoja posla. Izmeu potenih i nepotenih, sposobnih i nesposobnih, birajmo sposobne da ostanu poteni. Ne ivimo samo mi u bijedi. ivie i naa pokoljenja. ovjek, kojem on rodu pripada.
Brzo je doao na elo, al za ivota nije doao do pameti. Mislio sam draga da nas jo neto spaja,osim tvoje elje da se uda. Bosna i Hercegovina je roena u znaku raka. Ide korak naprijed a dva nazad. Apsurd je princip na kojem se zasniva naa drava. Samo kad bi znali ta nije apsurd. Zeniani, od kolijevke pa do groba, sarajevskom ulicom.
NIJE NIKAKVO UDO TO NE MOEMO DA IZAEMO IZ KRIZE, JER SU SE MNOGI, I BEZ VELIKE NUDE, MNOGO ZADUILI. ***
Vinja Kosovi
Narode, obosili su te dok su ti krojili kapu. Poslunoj kapi sve su glave dozvoljene. Mute izvore, da bi lovili cijelim tokom. Vrh nam je tup, a narod gazi po otricama. U Evropu ui emo bosi, ve nam skidaju seljake opanke.
Administracija kod nas je struno osposobljena. U ovom vremenu svi smo crveni; neki od krvi, a Zna ta sve treba da ne radi. neki od stida. Dejtonski sporazum je kamen temeljac oko kojeg se svaamo. I za vrijeme sviranja himne minutom utanja odajemo poast dravi. *** Vladislav Pavievi esto se vara - iz ljubavi! Kamen o kamen, iskra iz kamena! Kad zamute gore, raspiu izbore! Rika ne rika, od njega nikad bika! ***
Vasil Tolevski
Problem sa jezicima u Makedoniji zavisi od duine jezika! Ne postoji slep politiar. Slepi su oni koji su ih odabrali. Na DNK je novijeg datuma. Vodi poreklo od dinosaurusa na vlasti. U naoj Skuptini nikad nee biti masovnih tua! Pa oni jedva imaju kvorum. Nai zidovi nemaju ui. Nama su zidovi u uima. Piem aforizme kao lud. A lud i budala su braa. Nai zidovi su humanoidi. Imaju i ui i nos. ***
***
ivojin Deni
Boginja pravde je udaljena iz suda na pravdi boga.
Vida Nenadi
PROOH NEDAVNO PORED KINESKE PRODAVNICE. NA NJENOM ZIDU JE STAJAO NATPIS, NA KOME JE PISALO DA SE ULAZI KROZ DVORITE. JA SAM U KRUGU. ON JE NA ETIRI OKA, A OKO NJEGA SU NA SVE STRANE SAMO BELI I HLADNI ZIDOVI. NE BACAJTE UZALUD MRVICE! OVO NISU OBINE, NEGO ELINE PTICE! VOLELA JE ONA DA SE KITI. I DO JUE JE NOSILA SVE NAKITE, A OD DANAS JEDINO NOSI LISICE. KNJIGA BEZ KORICA JE KAO OVEK BEZ LICA!
Pie: ivojin Deni
39
BURIDANOV MAGARAC
U naem Drutvu za zatitu ivotinja u Gornjoj Klisuri i ove godine odrana je dvodnevna filozofska kola na temu Promena pogleda na svet nae savremene elite. Uvodna razmatranja izneo je profesor dr Danilo Daa Jovanovi, skreui panju na vlasite svetonazorne mene, imajui u vidu da je takvih samoposmatraa i samoispitivaa bilo i ranije, kao i da je lista drutvenih preobraaja ilustrativna na poetku novog milenijuma. Imamo posla, rekao je dr Jovanovi, ne samo s nepodnoljivom lakoom bekstva od vlastite biografije, od svog naina ivota, navika, sklonosti, od svog politikog i ideolokog ranijeg greha, slabosti karaktera, seksualnih nastranosti, karakreristika iz kole,... u raznim vremenima i raznim situacijama, nego i s nepodnoljivom lakoom promena pogleda na svet. Dr Jovanovi je izrazio uverenje da je jedna od glavnih karakteristika ideologije velikog dela nae elite danas preutkivanje vlastite budunosti. Valjda je zato stalna poruka sveta naoj sredini da ovi na vrhu ne teba da imaju onoliko vie od onih na dnu. Do zadovoljavajueg razumevanja nove elite moi, kako smatra dr Jovanovi, neemo doi dok ozbiljno ne uzmemo u obzir da se njeni predvodnici nikada nee odrei svojih privilegija, a da najvei broj njenih pripadnika ve uveliko koristi jus primae nocti. Primera radi, dr Jovanovi navodi da danas imamo partijsku dravu, dodue izrazito viepartijsku, u kojoj je pozicija pojedinca kao u totalitarnim reimima, a to je pozicija koju psiholozi zovu Buridanov magarac. Naa nova elita moi, ba kao i stara, u konkurentima najee vidi nerijatelje. Kad pojedinca izbaci iz ravnotee i dovede u poziciju Buridanovog magarca, tada na scenu stupaju glorifikatori. Oni takvom podaniku nude slatku iluziju koja treba da ga opije i da mu vrati samopouzdanje. udjenju, medjutim, nema kraja, uvidja dr Jovanovi i pita se kako to da se uprkos pluralizmu, glorifikuje sve: narod, drava...Kad budemo imali zakone kojima se uredjuje da maltretiranje ivotinja podlee krivinoj odgovornosti, tek onda emo imati odgovornu i stabilnu dravu. A da li imamo ta da ekamo i emu da se nadamo, pokazae vreme koje je prolo, kaao je izmedju ostalog dr Danilo Daa Jovanovi. U rasparvi problem je ispao komplikovaniji utoliko vie to su retki bili oni koji su promene podvrgli analizi i obrazloenju, a kolu je zatvorila predsednik Drutva za zatitu ivorinja u Gornjoj Klisuri gospodja Darinka Popovi Bunuevac, pri emu je iznela da Drutvo gospodina Jovanovia predloi za lana Bioetikog komiteta Saveta Evrope, koji se bavi pravima ljudi, pitanjima eutanazije i pitanjima prava ivotinja. Odluku o predlogu doneli smo jednoglasno.
I O, ON RS DA ON ND I ES A 11 20
40
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

15 Vuk... Vuk dlaku menja ali Dana ud ne menja. (Erdeljanin Anelko) Vuk dlaku mijenja a vuica vuka. (abarkapa Stojan) Vuk dlaku mijenja u proljee. ovjek po potrebi. (Kaniaj Pajo) Vuk je dao samo pet samoglasnika. Nije predvideo ovakvu kuknjavu. (Beti Milan) Vuk je kriv. ta mu je trebalo da unosi re trajk u renik. (Kusovac Vladimir) Vuk je osloboen optube. Ipak su to bile samo ovce. ((Honi Senad Hona)) Vuk je pojeo magarca! Sad su poslanici bez konkurencije. (Tolevski Vasil) Vuk je pojeo ovcu i u znak saosjeanja prema rtvi zaspao kao jagnje. (Koprivica Dragan) Vuk na ovcu svoje pravo ima. Ali i obaveze. (Rackovi Radomir) Vuk ne bi pojeo baku da je bila mlaa. ((Honi Senad - Hona)) Vuk ne bi pojeo baku da je imala deviznu penziju. (Latinovi ore) Vukovi dlaku menjaju, a i ud - sve su krvoloniji (Gajicki Stojan) Vukovi vie ne jedu magarce. Udarili na intelektualce. (Lalii Peko) 16 Gde... Gde bi nam bio kraj da nai preci nisu ginuli za bolju budunost. (ergovi Rade) Gde bi nam bio kraj da su sve proslave stvarno bile za slavlje? (Ognjanovi Dragan) Gde buja korov, aforizam je sjaj u travi. (Markovi Ilija) Gde car ide peke, telohranitelji lako ugaze. (Mateji Dragan) Gde e mu dua, a i mi na njoj? (Vukovi ore) Gde je batina vaspitna palica, batinai su prosvetni radnici. (Markovi Ilija) Gde je brak pesma, brane svae su refreni! (Micin Rajko) Gde je ovek od kamena, tu je materijal za spomenike na gomili. (Soki Vladan) Gde je govornica? Setio sam se neeg. (Lazi Petar) Gde je mnogo bubnjara lako se doe na dobo. (Zaki Rastko) Gde je naa ruka pravde? U depu! (Micin Rajko) Gde je nerad na ceni, cene su oho ho! (Mileti Boban Bapsi) Gde je politika naduvana, tu je ekonomija izduvana. (unji Darko Batan) Gde je srpski narod, tu su narodne kuhinje. (Novakovi Aleksandar) Gde je tanko, tu se ki (Markovi Ilija) Gde mafija cveta,tamo narod vene! (Mileti Boban Bapsi) Gde mainerija radi, maine stoje. ((Markovi eljko)) Gde mi zaseremo drugi ne mogu ni da prismrde. (Mini Veselin Lari) Gde nacionalisti kolo vode, tu globalisti vuku konce! (Kljaji Goran) Gde nema vode neka prave hidrocentrale na struju. (Stanojevi Zoran) Gde nestade narod koji je smislio ovoliko poslovica ?! (Deni Vesna) Gde pobednici piu istoriju, budunost je poraena (Vueti Nenad) Gde predsednik Vlade okom, tu ministri grlom u jagode. (Bukva Jasmina) Gde prostru crveni tepih, tu trava ne raste. (Pavlovi Srba) Gde se gnjide pojave, ni nae vake nisu daleko. (Mateji Dragan) Gde se miljenja preko noi menjaju, tu zore ne treba ekati. (Simi Slobodan) Gde se nita ne moe pomoi lepo je osmehnuti se. (Anonimus) Gde si zapucao! Uzmi snajper! (Pape Raa) Gde smo uli, jedini nam je izlaz! (Kljaji Goran) Gde su grbavi na vlasti, tu se povijena lea smatraju vrlinom. (Dami Lazar) Gde su srpski grobovi tu su srpske zemlje. Zato mnogo ulaemo u razvoj podzemlja. (Nikitovi Milan) Gde ue demokratija, izae sloboda! (Kljaji Goran) Gdje e osiromaeni uranijum nego po sirotinji. (Maci Ekrem) Gdje god u Bosni zakopa - vidi da je ovjek nae najvee bogatstvo. (Bogdanovi Bojan) Gdje je politika uiteljica poinje se od najstarijeg zanata. (Kosovi Vinja) Gdje je sve namjeteno - neto nije u redu. (Rajkovi Veljko) Gdje je sve znanje koje smo izgubili sa informacijama? (Sreams Thomas Eliot) Gdje je zadnjica iznad svega obraz je ispod svakog nivoa. (Rajkovi Veljko) Gdje mi travu popuimo tu kravlje ludilo ne raste. (Maci Ekrem) Gdje mozak ne funkcionie mozgovi funkcioneriu. (Rajkovi Veljko) Gdje nema hrama nee biti nikakvog doma. (Sreams Thomas Eliot) Gdje nema mene, ja tamo ne idem. (Martinovi Savo) Gdje se jedna vrata zatvore, druga se otvore; ali tako esto gledamo sa aljenjem za onima to se zatvaraju da ne vidimo ona to se otvaraju za nas. (Anonimus) Gdje se mi vratimo prirodi tu trava ne raste. (Nikoli Jovo Koraj) 17 Generali ... Generacije koje dolaze - odlaze. (Tofevi Dejan) General je bacio kockice. Naa eta ide tri polja napred! (Nestorovi Ninus) Generali listaju itoriju sa pukom u ruci. (Anonimus) Generali nisu izgubili sve teritorije.Dobili su ogromne stanove. (otri Aleksandar) Generali odlino procenjuju razdaljinu. Uvek su izvan pukometa. (Tumari Mia M.) Generalima se rat svia. Mnogo je zanimljiviji od aha. (Simi Slobodan) Generalna proba je uspela. Osueniku je glava odseena ba kako treba. (Otaevi ore) Generalna proba prebijanja demonstranata je uspela tako da premijere nee ni biti. (Milojevi Dejan) 18 Genij... Genij je jedan posto nadahnua i devedesetdevet posto znoja. (Anonimus) Genijalni smo u granicama nenormalnog! (Zaki Rastko) Genijalno sam neshvaen. (Mari Robert) Genijalnost je kada moe realizirati ono to ti je u mislima. (Fitzgerald F. Scott) Genije lii na svakoga, a na njega niko ne lii. (Anonimus) Genije ne deli sudbinu naroda. On je sluaj za sebe. (Deni Vesna) Genije se raa jednom u sto godina. Ja jo ree. (Beti Milan) 19 Glava... Glava ga je izdala. Provirila je prerano. (Mateji Dragan) Glava je pala odmah pored tela. Ne pada iver daleko od klade. (Nestorovi Ninus) Glava je sama krenula na zid. Pamet je na vreme stala. (Tolevski Vasil) Glava koje lete ima na pretek. Neka, od vika glava ne boli. (Tolevski Vasil) Glava na panju previe govori. (Deni Vesna) Glava na ramenima je uvijek na klizavom terenu. (Nikoli Jovo Koraj) Glave nekih politiara su kao moj dep. Prazne. (Tolevski Vasil) Glave prosto lete koliko je misao slobodna. (Baljak Aleksandar) Glave su se konano ohladile, uzdahnu delat. (Dangubi Ratko) Glavu gore! Treba i sutra da pasemo. (Milojevi Dejan) Glavu gore! ianje je u toku. (ivkovi Igor) Glavu gore! U pogledu cena. (Dui Slobodan) Glavu gore, sad su gae pune! (Mitrovi Mitar) Glavu gore. U govnima smo! (Radosavljevi Goran orba)
Haan Fazli, Bosnia and Herzegovina 2011
41
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
Vilijam Henri Gejts III (engl. William Henry Gates III),
poznatiji kao Bil Gejts, roen 28. oktobra 1955. u Sijetlu (Vaington) je ameriki preduzetnik, predsednik Majkrosofta i filantrop. Zajedno sa Polom Alenom je osnovao Majkrosoft, gde je donedavno bio predsedavajui upravnog odbora i glavni softverski arhitekta. Po magazinu Forbs, on je sa svojih 50 milijardi amerikih dolara najbogatija osoba na svetu. Gejts je roen u imunoj porodici, kao drugo od troje dece Vilijama H. Gejtsa, istaknutog advokata, i Meri Maksvel Gejts koja je radila za direktore Prve meudravne banke. Njegov deda D. V. Maksvel bio je predsednik Nacionalne banke. Bil Gejts ima dve sestre, stariju, Kristijan, i mlau, Libi. Gejts je bio odlian uenik u osnovnoj koli, posebno u matematici i prirodnim naukama. Sa trinaest godina upisao se u kolu Lejksajd, najistaknutiju osnovnu kolu u Sijetlu. Kada je bio u osmom razredu, kola je kupila ASR terminal i zakupila vreme na raunaru Deneral Elektrika, i tada se Gejts zainteresovao za sistem GE u Bejziku. Posle nekog vremena on i jo neki uenici su poeli da rade i na drugim sistemima, kao to su mini-raunari DEC PDP. Jedan od ovih bio je i PDP10, koji je pripadao korporaciji Kompjuterski centar (engl. Computer Center, CCC). Toj korporaciji su uenici Lejksajda (Gejts, Pol Alen, Rik Vajland i Kent Evans) ponudili da pronau kvarove u softveru u zamenu za slobodno korienje njihovih raunara. Gejts je tu prouavao izvorne kodove za pokretanje programa u sistemu, ne samo u Bejziku, ve i u Fortranu, Lispu i u mainskom jeziku. Nakon raspada Kompjuterskog centra 1970. godine, kompanija Raunarske nauke (engl. Computer Sciences Inc. je unajmila uenike Lejksajda da napiu program za platne spiskove na Kobolu, za ta su i dobili prvi honorar. Sa 14 godina Gejts i Alen napravili su brojae prometa zasnovane na procesoru Intel 8008 pod imenom TrafO-Data. Prve godine rada su zaradili 20.000 dolara, ali je posao propao zbog toga to su bili maloletni[1][2]. Bil Gejts je upisao Univerzitet u Harvardu u jesen 1973. godine nameravajui da dobije diplomu prava. Tamo je i upoznao svog budueg poslovnog partnera Stiva Balmera. Od osnivanja Majkrosofta 1975. godine, do 2006. Bil Gejts je imao primarnu odgovornost za strategiju razvoja proizvodnje te kompanije. On je agresivno irio lepezu proizvoda kompanije, i gde god da je Majkrosoft postigao dominantnu poziciju, on ju je snano branio. Mnoge odluke koje je on odobrio dovele su do nepoverenja i sporova. 1998. godine voen je ak i sudski proces protiv Majkrosofta, gde je presueno da je Majkrosoft uestvovao u monopolizaciji i ograniavanju, blokiranju konkurencije i time doveo do grubog krenja zakona (ermanovog akta). Bil Gejts se redovno sastaje sa viim direktorima i menaderima. Deava se da u toku ovih sastanaka doe do velikih sukoba, posebno ako Gejts smatra da direktori nisu dobro osmislili posao, ili da su doveli kompaniju u rizinu situaciju. Gejtsova uloga u Majkrosoftu bila je primarna i izvrna uloga u upravi. Ipak, on je bio aktivni tvorac softvera ranijih godina, posebno u projektima kompanije vezanim za programske jezike. Zvanino nije u razvijakom timu od rada na projektu TRS-80 Model 100 line, ali je napisao i kd 1989. godine koji je plasiran kao projekat kompanije. 15. juna 2006. Gejts je objavio da e se od jula 2008. godine delimino povui iz Majkrosofta , da bi se posvetio humanitarnom radu, ali da e ostati na vrhu firme. Gejts je naveo da je na tu njegovu odluku najvie uticao Voren Bafet. Svoj posao je podelio izmeu dvojice uspenih ljudi. Rej Ozi e biti zaduen za direkciju, a Kreg Mandi za dugoronu strategiju proizvodnje. Jedna od njegovih poslednjih inicijativa pre ove objave bila je stvaranje robotike softverske grupe u Majkrosoftu. Aforizmi i misli
640K ought to be enough for anybody.
xxx
If you can't make it good, at least make it look good.
640 K je bi trebalo da bude dovoljno za bilo koga. xxx
Ako ne moete initi dobro, pokuajte barem uiniti da izgleda kao dobro. xxx
As we look ahead into the next century, leaders will be those who empower others.
Kako gledamo naprijed u sljedei vijek, voe bi trebalo da budu oni koji osnauju ostale. xxx
Be nice to nerds. Chances are you'll end up working for one.
In this business, by the time you realize you're in trouble, it's too late to save yourself. Unless you're running scared all the time, you're gone.
U ovom poslu, do vremena kada realizirate da ste u problemima, ve je prekasno da se sauvate. Osim ako ne trite kao bez glave itavo vrijeme, vi ste prolost. xxx
Intellectual property has the shelf life of a banana.
Budite ljubazni prema treberima. anse su da ete zavriti radei za jednog od njih. xxx
I really had a lot of dreams when I was a kid, and I think a great deal of that grew out of the fact that I had a chance to read a lot.
Intelektualno vlasnitvo ima rok trajanja banana. xxx

It's fine to celebrate success but it is more important to heed the lessons of failure.
Imao sam zaista mnogo snova kada sam bio dijete, i mislim da je veliki dio u injenici das am imao ansu da itam mnogo. xxx
If I'd had some set idea of a finish line, don't you think I would have crossed it years ago?
Lijepo je slaviti uspjeh, ali je jo vanije da obratite panju na lekcije od neuspjeha. xxx
Just in terms of allocation of time resources, religion is not very efficient. There's a lot more I could be doing on a Sunday morning.
Das am imao koloplet ideja na finalnoj liniji, zar ne mislite da bih preao (odnosno suoio se sa njima) preko njih jo odavno?
Kada govorimo o pogledu raspodjele vremena resursa, religija nije previe efikasna. Mnogo vie mogu uiniti tokom nedjeljnog jutra.
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire...Bill Gates World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Life is not divided into semesters. You don't get summers off and very few employers are interested in helping you find yourself. vajcarska, januara/sijenja 2011.g. 42
ivo nije podijeljen na semester. Ne dobija slobodne ljetne praznike I veoma mali broj uposlanika su zainteresirani da ti pomognu da pronae sebe. xxx
Life is not fair; get used to it.
ivot nije fer navikni se na to. xxx

Microsoft is not about greed. It's about innovation and fairness.
Microsoft nije pohlepa. To je inovacija i pravednost. xxx

People everywhere love Windows.
Ljudi svugdje vole Prozore (Windows). xxx

Success is a lousy teacher. It seduces smart people into thinking they can't lose.
Uspjeh je lo uitelj. Zavodi pametne ljude u razmiljanje koje ne mogu izgubiti. xxx
Technology is just a tool. In terms of getting the kids working together and motivating them, the teacher is the most important.
Tehnologija je samo alat. Kada govorimo o usmjeravanju djece da red zajedno i da ih motiviramo, uitelj je najvaniji. xxx
Television is not real life. In real life people actually have to leave the coffee shop and go to jobs.
Televizija nije stvarni ivot. U stvarnom ivotu ljudi moraju izuai iz kafia i nai posao. xxx
The Internet is becoming the town square for the global village of tomorrow.
Internet postaje gradski trg za globalno selo sutranjice. xxx

We are not even close to finishing the basic dream of what the PC can be.
Jo ni blizu nismo realizacije osnovnog sna o tome kako PC treba izgledati. xxx
We've got to put a lot of money into changing behavior.
Moramo uloiti mnogo novca u mijenjanje ponaanja. xxx

Your most unhappy customers are your greatest source of learning.
Vai nezadovoljni kupci su najvei izvor uenja.
http://dhirasbk.weebly.com
43
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

1997. Duan KOVAEVI
BELI: I nemoj vie da me zove dok Stefan i Upravnica ne dou! Nikad vie! Zna kako si primljen u pozorite?! MIKIN GLAS: Dobro! Izvini, Beli! (Beli je za trenuitak pogledao u pod, kao da mu nije dobro, a onda je uzdahnuo duboko, "pridravajui srce". Podigavi glavu, pogledao je publiku nemono se osmehujui.) BELI: Eto, da niste bili prisutni, da vam je ovo nnjeko ispriao, ne bi verovali. Eto! ta da vam kaem... Sve ste uli... "Umetnost se raa iz pepela" nijenego! Umetnost se raa kad se oduprete mediokritetima, polusvetu i budalama. Vi ovde sedite, vi se ne bunite to predstava malo kasni, vi ekate i gledate sputenu zavesu, a oni tamo, "glumci neki", hoe da odu jer vie nemaju ivaca! Da mi je ovo neko ispriao, da se u nekom pozoritu ovo dogodilo, ne bih mu verovao. Jednostavno, ne bih mogao da verujem. Mada, ta smo sve preiveli i kakvih smo se strahota nagledali poslednjih godina, ni ovo nije neko udo. Rodimo se razliiti, razliito se vaspitavamo, ili se ne vaspitavamo uopte, odrastemo sa razliitim moralnim i ljudskim ubeenjima, a onda, jednog dana, moramo da radimo zajedno. Kako? Ovako! Kao da vi nemate kue, pa ste ovde doli da proivite ostatak ivota! Kao da niste ostavili familije, prijatelje, bolesne roditelje, decu koja mogu svakog trenutka sve da zapale, da vam izgori sva imovina sticana dugogodinjim mukotrpnim radom! Kao da se vama ovde eka ko zna koliko; glumci nee vie da ekaju u svojoj kui! Glumci hoe da odu, a vi ete da ostanete! Pa, dobro! Ajde da vidimo i to udo! Videli smo svata poslednjih godina, ajde da vidimo i to kako glumci prvi izlaze iz pozorita, a onda, dva-tri sata kasnije, moda u prvo svitanje, i publika! Ili, jo bolje: neka glumci odu iz pozorita, a vi se, dragi gledaoci, popnite u garderobe, obucite kostime, naminkajte se i izaite na scenu da sami sebi igrate. Ne bih se smeo zakleti da meu vama nema boljih glumaca od ovih koji hoe da odu i da vas ostave. ta sve ovek moe u ivotu da doivi, to je udo jedno! Piu pisci knjige, piu romane debele - izvinjavam se ako meu vama ima i neki pisac, jer, kao to mi je jednom rekao jedan moj prijatelj, knjievnik: "Beli, knjige ne mogu da budu "debele", debele mogu da budu krave, ovce i svinje; knjige mogu da budu velike ili male" - znai, piu, piu pisci, izmiljaju svata, dovijaju se i lupaju glavu da smisle neto to ve nije napisano, a ivot, ovaj na ivot ih obilazi kao formula 1 stara volovska kola. Ako meu vama ima i neki pisac, moda e mu ova no i ovaj dogaaj, da glumci naputaju pozorite pre publike, posluiti da napie priu, knjigu ili dramu. Moda e, im se vrati kui, sesti i poeti da pie, a onda emo mi jednog dana gledati sebe u nekom pozoritu, kako smo sedeli i ekali da predstava pone. Sve je mogue u ovom ludom svetu...
LARI TOMPSON, TRAGEDIJA JEDNE MLADOSTI

(Odlomak) DRUGI IN e biti odigran kao Prvi in ako dou Upravnica i Stefan. A ako ne dou, videemo ta e biti Vrativi se u salu, "dobra publika" je zauzela mesta gledajui zavesu koja je mirovala kao i pre "zasluene pauze". Tek posle dva-tri minuta zavesa se pomerila, a na proscenijum je stupio Beli, osmehujui se i donosei dobre vesti, osvetljen plamenom nove svee. BELI: Idu! Idu! Krenuli su! Upravnica vam lino zahvaljuje na pauzi! Rekao sam joj da ste bili strpljivi, da se niko nije bunio, da ste popili kafu i da ih ekate! Verujte mi, odigrao sam uloga ni sam ne znam koliko, odigrao sam nekoliko hiljada predstava to u naoj zemlji, to u inostranstvu, ali, mogu vam rei - ne zato to ste vi u pitanju - da ovakvu publiku, da ljude kao to ste vi, nikad nisam sreo. Sve te prie o publici po svetskim metropolama, koja je uglaena, dostojanstvena i beskrajno tolerantna, nisu ni blizu onoga to ste vi noas pokazali. Pamtiu ovu no za sva vremena. Kad budem otiao u penziju, kad budem jednog dana svraao u pozorini bife kao stari glumac, priau o ovoj noi i o vama mladim glumcima, kao o jednom od najuzbudljivijih dogaaja u mojoj pozorinoj karijeri. Jeste, bilo je i nagrada, bilo je i priznanja, bilo je i aplauza na otvorenoj sceni - stajali su ljudi i aplaudirali po pola sata, po sat vremena - bilo je radosti i sree i ljubavi, ali ovu ljubav koju ste vi noas nama podarili, to stvarno ne pamtim! Ne, ne i ne! Ovo, ja, jednostavno, nisam doiveo. Nisam! Moe sutra neko da mi kae da priam svata, da izmiljam, ali, vi ste mi svedoci koliko ste ekali! Ako zatreba, na vas u se pozvati. Jer na narod ima obiaj da samo odmahne rukom, ovako, i da kae: "Ma, ajde, ta pria!" A onda u im ja rei: "ta priam?! ta ja priam?! Mislite da izmiljam?! Mislite da laem?! Pitajte publiku, gospodo, koja te noi nije gledala predstavu dva sata, i niko nije izaao, vratio kartu i uzeo pare." Budite sigurni da u to svakome rei od rei do rei, u lice... (Beli se osvrnuo, jer ga je neko negde iz zgrade dozivao: "Beli! Beli! Beli!" Osmehnuvi se publici, kao da se izvinjava zbog nekog tamo nevaspitanog oveka, odazvao se, ne pomerajui se.) BELI: ta je, Miko?! ta je bilo?! ta se dere?! MIKIN GLAS: Gde si?! ta radi?! BELI: Priam sa ovim naim divnim ljudima! Razgovaramo! Sad imamo malo vremena! Sad i ko zna kad! Je l doao Stefan?! MIKIN GLAS: Nije! BELI: Pa zato me onda zove?! Rekao sam ti da me pozove kad dou! Ne mogu ljudi ovde da sede i da gledaju u zaveszu! Valjda u ovoj kui ima i neki domain! Je l ti ostavi goste, kad ti dou na slavu - a svaka predstava je, Miko, naa slava - da sede i ekaju domaina?! Je l ostavlja goste, Miko?! MIKIN GLAS: Ne! Ne ostavljam! BELI: Pa nemoj onda da se dere! Pozovi me kad dou, ali bez dernjave! Ovo je pozorite, Miko! "Kua tiine uznemirena emocijama", kao to sam rekao u intervjuu za "Indipendent"! MIKIN GLAS: Neki glumci nee vie da ekaju! Hoe da idu! BELI: ta hoe?! ta hoe "neki glumci"?! MIKIN GLAS: Da idu! Kau nee vie da ekaju! Dosta im je bilo ekanja! BELI: Boe Gospode... Da se prekrstim sto puta... Evo, ako me sad infarkt ne udari, nee nikad... Miko! uje li me?! MIKIN GLAS: ujem! BELI: Da li ste vi normalni?! Da li ste normalni, ovee?! Da nisam osedeo u detinjstvu, u 7-8. godini, sad bih osedeo! LJudi sede ovde i ekaju sat i po vremena, niko se ne buni, a glumci hoe da idu! Glumci e da napuste pozorite, a publika e ostati da gleda u zavesu! Posada bei, a putnici ostaju! Brod tone, posada se spasava, a ene i deca ostaju na palubi, jer u amcima za spasavanje nema mesta! Izvinite, dragi gledaoci, moram ovako da mu priam, jer on ne bi razumeo neko bolje objanjenje... Miko! Ko krene iz pozorita, neka ponese sva dokumenta koja je doneo kad se zapoljavao! Nee mu vie trebati! Jesi li me uo?! MIKIN GLAS: Jesam!
44
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.poemes-epars.com
45
ZAJEDNIKA AKTIVNOST DIOGEN pro kultura magazina & MaxMinus magazina i NVO SVJETLO, Sarajevo SLAANA SKOAJI DRAKOVAC KNJIEVNIK U GOSTIMA
IV DRUENJE Slaana Skoaji Drakovac je pred osobama sa i bez umanjenih sposobnostim predstavila svoje pjesme u okviru projekta KNJIEVNIK U GOSTIMA. Knjievna veer je odrana u srijedu 12. januara, u centru S... NVO altruista SVJETLO u ul.Logavina br.11. Sladjana Skocajic Drakovac, je majka Suncane, djevojke s umanjenim spoisobnostima , koja nije samostalna, potpuno je ovisna o brizi druge osobe, a mama Sladjana je prekinula posao i posvetila se svojoj odgoju kcerke. Dio pjesama koje ce Sladjana recitovati je prikaz zivota i borba majke osobe s umanjenim sposobnostima. NVO altruista SVJETLO i DIOGEN pro kultura magazina potpisali su 30. novembra Ugovor o realizaciji projekta Knjievnik u gostima. Projekat Knjievnik u gostima ima za cilj pribliavanje raznih knjievnih formi neposrednoj percepciji kod mladih s umanjenim sposobnostima. Projekat je volonterski, realizuje sa vlastitim sredstvima i u partnerstvu, to ini dodatne vrijednosti.
46
47
Preminuo Fadil Hadi Jedan od najuglednijih hrvatskih kulturnih radnika, Fadil Hadi, iznenada je preminuo u 89. godini ivota, u Zagrebu. Hadi je bio umetnik irokog spektra zanimanja, a slikar po akademskom obrazovanju. U Zagrebu je, u 89. godini, umro Fadil Hadi, jedan od najizvoenijih hrvatskih komediografa, svestrani kulturni poslenik, filmski reiser, scenarista, novinar i slikar, ali i osniva i dugogodinji umetniki direktor Satirikog pozorita "Kerempuh", odnosno "Jazavac" kako se zvalo pre rata. Iako se oprobao u svim vidovima umetnosti i ureivanju novina i asopisa (VUS, Vjesnik, Telegram, Kerempuh, Oko), Hadi, roen 1922. u Bilei i slikar po akademskom obrazovanju, tokom svoje bogate karijere, najvie je bio vezan za pozorite. Godine 1950. osniva i vodi Kerempuhovo vedro kazalite (pozorite), od 1951. preimenovano u Gradsko kazalite "Komedija", poetkom pedesetih godina osniva i vodi "Duga-film", prvo preduzee za proizvodnju crtanih filmova u Jugoslaviji, a od 1952. godine bio je direktor "Zora-filma". Tokom 1964. bio je jedan od osnivaa Satirikog kazalita "Jazavac", na ijem je elu bio 20 godina. Pokreta je pozorinog festivala "Dani satire", prvi put odranog 1976. godine. Dramsku karijeru zapoeo je "Dosadnom komedijom", koja je prvi put izvedena 1952. u pozoritu "Komedija". Njegov dramski opus obuhvata 60 dela u kojima tematizuje generacijske sukobe, muko-enske odnose, zloupotrebu moi i drutveni moral. Bio je aktivan do poslednjeg dana ivota, a u matinom mu je pozoritu 20. novembra prole godine prvi put izvedeno poslednje delo, komedija "Prevaranti". Uspean filmski reiser Kao filmski reiser debitovao je poetkom ezdesetih godina sa dva dugometrana filma, "Zemlja s pet kontinenata" i "Abeceda straha", posle ega, 1962. godine, sledi komedija "Da li je umro dobar ovjek?" i ratni film "Desant na Drvar" (1963). Za film "Slubeni poloaj" (1964) nagraen je Velikom Zlatnom arenom na filmskom festivalu u Puli, iji je bio glavni promoter. U njegovom filmskom opusu istiu se filmovi drutveno-kritikog karaktera, meu kojima i "Protest" (1967), "Lov na jelene" (1972), "Novinar" (1979), "Ambasador" (1984). Autor je libreta za operu "Poar u operi" Borisa Papandopula i vie romana, knjiga i humoristikih putopisa. U Vjesniku je pod pseudonimom Zoran Zec objavljivao ironine portrete kulturnih radnika koji su 1970. sabrani u knjizi "Hrvatski Olimp". Slikarstvom je intenzivnije poeo da se bavi sedamdesetih godina, slikajui najvie aktove, portrete, istarske pejzae i vedute u tehnici ulja, akvarela i pastela. Za kulturno-umetniki rad dobio je brojne nagrade i druga priznanja, meu kojima 1984. i nagradu "Vladimir Nazor" za ivotno delo. Info: http://www.rts.rs
48
Sahranjen knjievnik Sead Fetahagi

SARAJEVO - Sead Fetahagi, knjievnik, publicista i novinar, sahranjen je u srijedu, 05.1.2011.g. na Gradskom groblju "Bare" u Sarajevu. Prije ukopa u Komemorativnom centru "Bare" odrana je i komemoracija kojoj je, pored Fetahagieve porodice, prisustvovao veliki broj njegovih prijatelja, te linosti iz javnog i politikog ivota u BiH. "Sead Fetahagi nije bio ovjek jedne dimenzije. Kad bi sutra pisali jedan esej o naem dragom Seji, ini mi se da bi mu unaprijed znali naslov, pa tek onda tragali za sadrajem. A naslov bi otprilike glasio - Sead Fetahagi - pogled iskosa", kazao je Sulejman Redi, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99". Podsjetio je na Fetahagiev angaman tokom osnivanja ove asocijacije i na njegov intelektualni bunt i suprotstavljanje svim dogmama, bile one vjerske ili politike. "Sead Fetahagi bio je neustraiv na ovome svijetu i imao veliku elju za ovjekoljubljem, zajednitvom, ravnopravnou, domoljubljem", rekao je Redi i istakao da je Sead Fetahagi bio intelektualac bez ikakvog ovozemaljskog ostatka, intelektualac jednog burnog vremena. Juraj Martinovi, predsjednik P.E.N centra BiH, podsjetio je prisutne na bogat knjievni opus Seada Fetahagia, dodavi kako je on, prije svega, bio satiriar. "Ma koliko bili svjesni da je smrt prirodna i neizbjena pojava, svi podjednako osjeamo tugu u trenutku smrti nama bliskih i dragih", rekao je Martinovi. Koliko je teko izgubiti najblieg podsjetili su nas Fetahagievi sinovi Sead i Erol, koji je proitao i oprotajno pismo Seadove unuke Sare. Sead Fetahagi umro je 28. decembra 2010. u Sarajevu u 75. godini ivota. Biografija Sead Fetahagi roen je 1935. godine u epu. Prvu knjigu proze "etvrtak poslije petka" objavio je 1960. godine. Potom su uslijedile knjige proze "Go ovjek na krenjaku", "Drugo kraljevstvo smrti", zatim romani "Poljubi pa ostavi" i "Jednog dana jedna ena negdje". Knjigu kolumni "Iz pozadine" objavio je 2000. godine. Sead Fetahagi objavio je i drame "Velika rapsodija" i "Tako je poelo" 1995. godine. Dobitnik je i nagrada "Mladost" 1960. i "Fund for Free Expression Award U.S.A" 1993. godine. U zadnje vrijeme objavljivao je kolumne u "Nezavisnim novinama" i "Slobodnoj Bosni". Info: http://www.nezavisne.com
49
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak. Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
50
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
51
52
etvrtak/Thursday - 13.1.2011.g.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnoto interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Makedonski OSTEN Slovenaki TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi
Specijalno Pavle Popovi bira za vas...
53
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
ELJKO IVANKOVI ITATI IVANKOVIA U SARAJEVU Izdavai: RABIC, Sarajevo; SYNOPSIS, Zagreb; Za izdavae: Goran Mikuli, Ivan Pandi; Urednik: Alen Kristi; Lektor i korektror: aljko Ivankovi; DTP: aljko Babi; tampa: RABIC, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2010.g. Sa omota Ivan Lovrenovi: Rijetko vien kulturni i knjievno-intelektualni skandal, u formi bjesomunog napada na slobodu izraavanja i slobodu linosti, ovaj dogaaj ima takvu teinu, da bi se moralo oekivati energino reagiranje svih institucija i udruenja kojima su ove vrijednosti upsiane u djelokrug i javni angaman. Ne zbog reakcija samih, nego zbog goleme ozbiljnosti presedana: ako ta ozbiljnost ne bude prepoznata i adekvatno osvjetljenja kroz jasna reagiranja pozvanih institucija, sutra mozemo oekivati otvorenu sezonu ideolokog lova i hajke na nae sugraane, koju e voditi i orkestrirati slubenici bilo koje strane ispostave kojoj to padne na pamet. Umjesto odlomaka iz knjige koju ini blizu 260 stranica akcija i reakcija na Feljton ELJKA IVANKOVIA uoblien u OSLOBODJENJU (dnevna novina, Sarajevo) 2009.g., a na osnovu njegove knjige objavljene Tetoviranje identiteta iz 2007.g., predstavljamo vam neke od reakcija sa razliitih strana (i onih koji podravaju, ali i onih kojo to i ne rade, ba kako je to pripremio, ali i prikazao i eljko Ivankovi u svojoj knjizi na javnosti je da sudi onoj zdravoj, naravno, odnosno onoj koja je, kao i IKION, na strani knjievnika eljka Ivankovia): Sa WWW portala SLOBODNA EVROPA: http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1772145.html * * * * *
POZIV NA LIN Polemika oko feljtona eljka Ivankovia u ,Osloboenju pokazala je da postoji kritinost prema onome to se u Iranu dogaa. Ja lino sam u svojim tekstovima u ,Danima, u proteklih mjesec dana, bio kritiniji nego ikada u ivotu. ak su mi u porodici rekli: ,Nee ga ti vie u Iran ui ako tako nastavi. Pratio sam sve to se pisalo i govorilo o Iranu, u svijetu i u BiH. Ovo to se govorilo u BiH je negdje na nivou onog to se govorilo u Hrvatskoj i zemljama regije. Ali treba uzeti u obzir i politiku strukturu BiH i odnose jednog od konstitutivnih naroda sa Islamskom Republikom Iran, koja je pomagala BiH za vrijeme rata. Sa WWW portala POLITIKE (dnevna novina, Berograd) http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Kada-se-islam-brani-od-pisca.lt.html Kada se islam brani od pisca Ambasada Irana u Sarajevu optuila eljka Ivankovia za islamofobiju zbog feljtona u kojem govori i o romanu itati Lolitu u Teheranu Azar Nafisi. Intelektualci BiH i Hrvatske ustali u Ivankovievu odbranu Sarajevo Poto je nedavno u sarajevskom Osloboenju objavljen feljton BiH knjievnika, prevodioca i publiciste eljka Ivankovia, u kojem on navodi i delove iz svoje knjige Tetoviranje identiteta a u kojoj govori i o romanu itati Lolitu u Teheranu, estoko je reagovala Ambasada Irana u Sarajevu. Ambasada je stala u odbranu islama, optuujui autora za islamofobiju, predstavljajui ga kao oveka koji eli zatrovati bosansko drutvo, unititi, nastaviti ono to nisu uspeli Tuman, Miloevi, eelj, Arkan i ostali. eljko Ivankovi za Politiku kae da je njegovu knjigu, odnosno feljton iranska ambasada iskoristila kako bi se obraunala sa iranskom knjievnicom Azar Nafisi, autorkom knjige itati Lolitu u Teheranu, jer je, po njihovom miljenju, ova knjiga bila, praktino, priprema za Buov napad na Iran. On, istovremeno, smatra da je odapinjanje otrovnih strela prema njemu potpomognuto od strane domaih suflera, plaenika, jer malo je verovatno da iranski ambasador u BiH, ili bilo koji drugi iranski zvaninik zna toliko o meni, ak i to da sam deiji pisac. U svojoj knjizi ja se na neki nain literarno, kulturno-istorijski obraunavam sa naim nacionalnim mitovima, mitologijama i mitomanijama koje su utemeljene u nacionalno i zloupotrebljeno religijsko. U jednom segmentu te prie bavim se i onim to je upotreba islama, kao religije u drutvenoj sferi, dakle i u onome to znai izgraivanje savremenih drava i drutava u svetu na nekakvoj islamskoj ideologiji i doktrini. Time se, zapravo, bavim samo utoliko koliko je to stvar koju ovek moe oitavati, prepoznavati iz knjievnosti kae Ivankovi i napominje da je u tim svojim tekstovima apostrofirao i hrvatsku, srpsku i muslimansku politiku elitu i nomenklaturu, ali ni sa jedne od ovih strana nije reagovano, zanimljivo je da se prozvanom osetila samo iranska ambasada koja je stala u odbranu celog islama, a mene nazvala islamofobom i ovekom koji kvari unutranje bosanske nacionalne i verske odnose.
Slubena vlast Bosne i Hercegovine (BiH), zbog dobrih odnosa sa Islamskom Republikom Iran, preutno prelazi preko svega to se u Iranu proteklih tjedana dogaa. No, jedan knjievni uradak prenio je ideoloku borbu iz Teherana u Sarajevo. Samo jedan feljton i tendenciozno iskoriten odlomak iz knjige bio je dovoljan da se Iranska ambasada u Sarajevu obrui na svaku kritiku misao koja je bila upuena iz napaene male BiH u veliki Iran, kae ana Kovaevi: Slike o mrtvoj djevojci Nedi, na jednoj od teheranskih ulica, koja je postala simbol otpora iranske opozicije nezadovoljne rezultatima izbora, obile su svijet, pa naravno i BiH. Kruile su Internetom, a istovremeno se u BiH vidjelo i ono to je zvanina iranska vlast eljela da se vidi upravo zavreni izbori sa tek nekoliko grupica pobunjenih, koje, zbog cenzure, niko nije uspio vidjeti. Kako je iranska vlast u Teheranu ipak bila puno zabrinutija, pa tako i njena diplomatska predstavnitva irom svijeta, onim ta mediji prikazuju i piu, pokazalo se sasvim neoekivano u BiH i Sarajevu.
Na svojoj koi osjetio je to ugledni bosanskohercegovaki intelektualac, knjievnik, prevodilac i publicista eljko Ivankovi, iji je feljton, nastao po knjizi Tetoviranje identiteta, izazvao bijes i estok napad Iranske ambasade u Sarajevu, Ivankovi istie da ga islam ne zanima u ideoloko religijskom smislu, zanimljivo koja ga je optuila za islamofobiju, mijeanje u unutranje stvari Iranske Republike. mu je samo njegovo praktino funkcionisanje i to iskljuivo na nain na koji me zanimalo u literaturi i funkcionisanje, recimo, staljinizma. Zato je Ivankovi feljtonom objavljenim u sarajevskom Osloboenju toliko to se tie reagovanja ambasade Irana, ije miljenje je branio i Preporod, list naljutio iransku ambasadu, Ivankovi kae: Islamske verske zajednice BiH, Ivankovi je to doiveo kao pokuaj njegovog obezvreivanja, ali i uskraivanja jednom piscu slobode itanja, pisanja i Iranska ambasada se uhvatila samo za dio teksta to je u feljtonu nevidljivo, ali je govorenja. Oni su, sugerie on, napravili viestruki diplomatski skandal, napali su vidljivo u mojoj knjizi u kojem citiram iransku knjievnicu koja je napisala , jednog pisca u njegovoj zemlji i povredili su dve susedne zemlje, Hrvatsku i Srbiju itajui Lolitu u Teheranu. Oni su se toga uhvatili, proglasili to vrhunskim to je nedopustivo. obraunom s islamom, dosue nevjetim, mene su nazvali islamofobom, pri tom su Predstavnici zvanine BiH vlasti nisu se oglaavali povodom reagovanja Ambasade gadno nasrnuli na moje autorske slobode, na moje ljudske slobode, umijeali se u Irana, ali su zato u odbranu eljka Ivankovia, njegove novinarske, stvaralake, pa i unutarnje stvari zemlje u kojoj su gosti jer su me optuili da kvarim meuvjerske i ljudske slobode ustali mnogi drugi, Drutvo pisaca BiH, poznati meunacionalne odnose, proglasili su me jednakim sa Arkanom, Karadiem, bosanskohercegovaki publicisti i intelektualci, zatim Drutvo pisaca Hrvatske, te Miloeviem i Tumanom, da toboe radim ono to njima nije uspijelo, kao da ja Helsinki komitet za ljudska prava BiH, ugledni profesori univerziteta sa nemakog imam vojsku, policiju i tako dalje. Vjerojatno se uz sve to poklopio i ovaj nesretni govornog podruja i mnogi drugi. tajming koji se dogaao poslije izbora u Iranu. Predsednik Helsinkog komiteta Sran Dizdarevi je, izmeu ostalog, ocenio da je sasvim jasno da je Iran izabrao BiH, odnosno eljka Ivankovia za konani U odbranu eljka Ivankovia, ali i novinarske, stvaralake, pa i ljudske slobode, obraun sa Rudijem, Nafisi i svima onima koji drugaije misle od zvaninog ustalo je drutvo pisaca BiH PEN centar, Helsinki odbor za ljudska prava BiH, te Teherana. poznati bosanskohercegovaki publicisti i intelektualci. Kritiki osvrt prema U Ambasadi Irana u Sarajevu, uprkos brojnim pokuajima, nismo uspeli da posljednjim dogaanjima u Iranu, ali i ono to ovu zemlju prati posljednjih decenija, ostvarimo kontakt sa ambasadorom, kako bismo iz prve ruke mogli da ujemo ta iznio i jedan od bivih bosanskohercegovakih diplomata, koji kae kako, je to to on zamera Ivankoviu i zbog ega ga smatra islamofobom. Preko vjerovatno, nakon rodne BiH, najvie voli Iran Hajrudin Somun: prevodioca porueno nam je da proitamo reagovanje koje je objavljeno u sarajevskom Osloboenju i da e nam sve to nas zanima biti jasno. narod, i ukida slobodu miljenja.
Nastavak sa str.51. MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 54
nepostojee kolektivne krivice, destruira nau zajedniku dravu, destabilizira njezin kakav-takav mir i vrijea jednu prijateljsku i miroljubivu zemlju - Islamsku Republiku Iran. MaxMinus IZDVAJA: I posljednje, ali ne i zadnje, Knjievnik eljko Ivankovi je na str.231. navedene knjige ITATI IVANKOVIA U SARAJEVU citirao podrku datu njemu od strane knjievnika Sabahudina Hadialia, Gl. i odg. urednika MaxMinus magazina: Oni (Vriko, Ivankovi i slini) znaju da su sa Knjievnik eljko Ivankovi je obrnuto proporcionalan Iranskoj ambasadi u nama, nekolicinom bonjakih nacionalista" (sa Sarajevu. Moj glas za kolegu Ivankovia. Molim te, bez Miljenka Jergovia, navodnicima ili bez njih!) - intelektualaca koji, reisulleme, Slobodne Dalmacije, ratne, molim te..." per definitionem, govore istinu (o) svome narodu - i uzorali i pozubili", da sa nama nikada nee postii svoje ciljeve - i zato ovako katilski udaraju po nama. Biografija autora eljko Ivankovi Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, esejist, radiodramski pisac, knjievni kritiar, Neka uvaeni italac pogleda potpuno prevoditelj, publicist i novinar, roen je 29. avgusta 1954. godine u Vareu. Od 1974. iracionalnu zlobu ovog dvojca (s kojima se nikad ni sporjekao nisam, dapae, sa godine ivi i radi u Sarajevu. Ivankoviem sam nekada bio dobar drug, bar sam ja tako mislio) koji mefistofelski Ureivao je, kao urednik ili glavni urednik, razliite periodine publikacije, meu od mojih sasvim prirodnih, bezazlenih reenica konstruiu rasistike ispade." Oni plae domau i hrvatsku javnost kako sam izjavljivao da mi je musliman iz Malezije ostalima i: Lica (197981), ivot (198589), Dalje (199192), Obzor (1991), Slovo (199497), BiH Kult (199899), Novi Izraz (1998), Revija slobodne misli 99 (1999 blii od Hrvata ili Srbina iz Bosne...tralala..." - mada je moja izjava, data Globusu 2005) prije desetak godina, jasna i potpuna: Da, svaki musliman koji ivi izvan Bosne i Hercegovine vjerski, duhovno i emocionalno blii mi je od Srbina i Hrvata koji ivi u Uredio je i za tampu priredio cijeli niz djela iz svjetskih, hrvatske i bosanskohercegovake knjievnosti, djela iz djeje knjievnosti, lektirskih izdanja, te Bosni i Hercegovini - to se najbolje vidi na hadu u Mekki - kao to je svakom bh. historiografskih i publicistikih djela, a bio je suradnikom ili je zastupljen u mnogim katoliku na trgu sv. Petra u Rimu vjerski, duhovno i emocionalno blii svaki katolik uglednim projektima. koji ivi izvan Bosne i Hercegovine od mene, njegova susjeda muslimana, ali u Dobitnik je knjievnih nagrada za poeziju, esej i radiodramu na uglednim anonimnim dravnim, svakodnevnim poslovima, svaki Hrvat ili Srbin iz Bosne i Hercegovine natjeajima u zemlji, kao i za priu na meunarodnom natjeaju Serra 1999. (trea) i blii mi je od svakog muslimana koji ivi izvan ove zemlje." U vezi sa Turskom, negdje sam zapisao i u emisiji Poteno rekao: "Da, Turska je druga bonjaka majka, 2001. (prva), dok je za knjigu eseja (D)ogledi, III dobio 2000. godine prestinu nekad majka, a nekad maeha." Na ove obje izjave obruili su se Ivankovi i Vriko nagradu Antun Branko imi. Pojedini eseji, proza i poezija, kao i publicistiki prilozi, prevedeni su mu na niz jezika. lan je Drutva hrvatskih knjievnika, grstei se, ustvari, nad mojim implicitnim politikim pogledima koji proistiu iz tih izjava a koje u i ovom prilikom podastrijeti javnosti: 1) kriza u Bosni i Hercegovini Hrvatskog drutva knjievnika, Drutva pisaca BiH, Drutva hrvatskih pisaca HB, Hrvatskog centra PEN-a, PEN Centra BiH i redoviti je lan Hrvatskog drutva za traje ovoliko dugo samo zato to u njoj- prema posljednjem popisu - ivi oko 44% znanost i umjetnost u Sarajevu. muslimana, to su muslimani, preteno bonjake nacionalnosti, ovdje najbrojniji Uz sudjelovanje na nizu meunarodnih konferencija i simpozija boravio je i na narod; 2) bh. muslimani nisu - i ne smiju biti! - samo evropsko politiko pitanje, nego i pitanje Organizacije islamske konferencije, tj. svjetskog muslimanskog studijskim gostovanjima: Humboldtovo sveuilite u Berlinu 1985. (etiri mjeseca), ummeta, pogotovo Republike Turske; u protivnom - nestat e ih kao to je, prije Zaklada Lion Feuchtwanger u Los Angelesu 1996. (tri mjeseca) i Heinrich Bll Haus petsto i kusur godina, nestalo endeluskih muslimana; 3) razlike meu nama, bh. Langenbroich 2000. (etiri mjeseca). narodima, opasno je proteirati, ali ih je opasno i ukidati, 4) prema Objavljene knjige: meunarodnom pravu, svaki narod ima pravo da pomae narod s kojim dijeli istu Neto od onog to jest, Sarajevo, 1978. (poezija) vjeru, jezik ili povijesnu sudbinu. Bonjaci s Turcima dijele istu vjeru, vei dio Utrka pueva, Sarajevo, 1982. (poezija) kulture i jedan dio povijesne sudbine; turski ummet je uvijek bio bonjaka druga Vrijeme bez glagola, Sarajevo, 1986. (poezija) majka (bar 130 posljednjih godina, sve do danas, s ovim merhametli narodom i u ovoj zemlji ivi bar dva puta vie Bonjaka nego to ih ivi u Bosni i Sandaku); a (D)ogledi, Tuzla, 1987. (studije, eseji, kritike) turske vlasti su esto bile maeha Bonjacima ( u vrijeme tzv. aneksione krize 1907.- Prie o ljubavi i smrti, Banja Luka, 1989. (prie) 1909.god., zatim u vrijeme Brozove i Rankovieve strahovlade 1950.- 1965. god.; Uruavanje slike, Sarajevo, 1990. (poezija) itd.). Kako ove moje izjave mogu praviti Bosnu bez Hrvata"?! Zvjezdangrad, Sarajevo, 1990; Wuppertal, 1995; Sarajevo, 2000; Sarajevo Te moje dvije izjave . Ivankovi je - u svojoj knjizi i feljtonu te u tekstu Kvisling-to Wuppertal, 2005. (prie za djecu) je to objavljenom u Nezavisnim novinama 14.7.09. - stavio u kontekst svojih opasnih, Dodirom i svijet poe, Sarajevo, 1992, Zagreb Sarajevo, 2006. (roman) tendencioznih i neukih teza po kojima je islam ratnika religija," koju je na mau" 700 dana opsade, Zagreb, 1995. (dnevnik) ovdje donijela Turska; Gazi Husrev-beg je ideolokim terorom i notornom pljakom Izgubljeni zaviaj, Ljubljana, 1995. (poezija) stvarao vakufe... i tako silom, maem, irio islam"; Bosna i Hercegovina je drava diskontinuiteta" i meunacionalne mrnje te je jedino rjeenje za njezin opstanak Ljubav u Berlinu, Zagreb, 1995; Sarajevo, 1995. (roman) konsocijacijska demokracija." To su, manje-vie, znane ideje, genotekst (Rizvi) Tko je upalio mrak?, Zagreb, 1995; Sarajevo, 2000. (proze) doktorske disertacije najveeg bh. pisca" Ive Andria ( u vezi sa kim je, nekako (D)ogledi, II, Zenica, 1997. (studije, eseji) sinhronizirano (?), drugi bosanskohrvatski pisac, Ivan Lovrenovi, rekao da je debata o njegovom knjievnom djelu jedna od najvanijih debata bosanske kulture i Traenje zaviaja, Zagreb, 1997. (poezija) identiteta /identiteta, pl." ), ideje koje je Pisac oblikovao u svome fenotekstu Izbor poezije, Sarajevo, 1999. (poezija) knjievnom djelu. Nakon toga Ivankovi je odrao lekciju" Islamskoj Republici Pisci franjevci varekog kraja, Split Vare, 1999. (esej) Iranu, poduio" Bosance i Irance i svu Planetu ko je to bio ajatullah Homeini, (D)ogledi, III, Mostar, 2000. (studije, eseji, kritike) zaloio se za spas ovjeanstva od Homeinijeva staljinizma", oslobodio" muslimanke diljem Svijeta, posebno u Iranu i Turskoj... Toliku koliinu intelektualne Nove prie o ljubavi i smrti, Zagreb Sarajevo, 2001. (prie) pjene, drskosti i neukosti nismo odavno vidjeli na ovim stranama, u balkanskim Na marginama kaosa, Sarajevo, 2001. (eseji i studije) krmama," ali vidi uda: ko god se usudio suprotstaviti ovom piscu, pogotovo dirnuti Rasko, hladna mjeseina, Zagreb, 2002. (poezija) u kult Ive Andria, taj je - vidjeli smo to na stranama Osloboenja - proglaen ekstremistom koji progoni bosanske hrvatske pisce iz Bosne i Hercegovine, ak -ako Odrastanja, Sarajevo, 2002. (prie za djecu) emo po Vriku - i hrvatski narod, i ukida slobodu miljenja. Vareke prie, Vare Wuppertal, 2003. (izbor pria) Izbor pria hrvatskih pisaca za djecu u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Zagreb Osloboenje bi moglo otvoriti novi feljton u kome bi bh. naunici, posebno Wuppertal, 2005. historiari, dokazivali utemeljenost ili neutemeljenost Ivankovievih /Andrievih Izbor pjesama hrvatskih pisaca za djecu u Bosni i Hercegovini, Sarajevo ideja. Neka se povede i dokraja razvri najvanija debata bosanske kulture i Zagreb Wuppertal, 2005. identiteta" (slaem se punim pluima!), neka se javnosti dokraja podastru dosadna Isus je proitao novine, Sarajevo, 2006. (izbor poezije) nabrajanja" (izvjesni Beganovi) rahmetli Muhsina Rizvia iz njegove studije Bosanski muslimani u Andrievu svijetu i sva knjievna ostavtina pisca u ijem djelu Tetoviranje identiteta, Sarajevo, 2007, 2009. (studije i eseji) nema nita a da nije zainjeno mrakom " (Rizvi) pa da znamo ta emo s njim: da li Dnevnik melankolije, Sarajevo, 2008. (poezija) - pred skoru 50. godinjicu njegova primitka Nobelove nagrade (!)- meu onima koji Prijevodi: misle da su preivjeli rat" (A.Brka) nastaviti oivljavati njegov kult, ubijati ih u Mozart: Pisma ocu, Banja Luka, 1990, 1991, 2003. pojam," i dalje im nametati niz kompleksa promovirajui njegova djela koja su Karadi and comp. dijelili meunarodnim pregovaraima na engleskome jeziku i iji Prie stare Kine, Sarajevo, 1991. dramatizirani Pogled na Sarajevo Televizija Srbije viekratno emitira u svome Heinrich Bll: Potraga za itateljem, Sarajevo, 2001. programu sve do danas - ili jednom i zauvijek njegovu velikosrpsku, G. A. Brger: Pustolovine baruna Mnchhausena, Sarajevo, 2003. (koautorstvo antimuslimansku ideologiju odstraniti iz bh. i balkanskoga kulturnog i javnog s Romanom Ivankoviem) ivota - jer su njegova djela nanijela vie zla Bosni nego oba svjetska rata" (M. Israel Zwi Kanner: idovske prie, Zagreb Sarajevo, 2007. Filipovi). Mozart: Pisma, Zagreb, 2007. Neka mi se dozvoli da ovdje ukratko odgovorim na opasnu propagandu . Ivankovia Hans Kng: Izborena sloboda. Sjeanja, Rijeka Sarajevo, 2009. (koautorstvo s Romanom Ivankoviem) kojom on napada islam i njegovu civilizaciju, Bonjacima namee kompleks Sa WWWportala BONJACI.net http://www.bosnjaci.net/prilog.php? pid=35166 OPASNI NAPAD NA ISLAM, BONJAKE I BOSNU Izdvajamo: Katilski udarci Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)
55
56
57
58
59
OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..01.2011
60
TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
Prvi broj izaao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.
http://www.totilist.si/ aForizem: Nesposobnei se navadno ukvarjajo s kopiranjem aForizmov:-)) ante gogi , Slovenija lopovi!
miko, maribor Nesposobnei navadno se ukvarjajo z reformami.
gogo, Maribor Kako lahko ugotovi, da so v pivu tudi jajca v prahu? Ko ga dedec preve spije in ena preveene in posiljene "vice"-) Oprosti Miky, toda tvoja ena se mi ne zdi niti malo lepa. Jana , Vojnik Le kaj vidi na njej? ivo si je kupil novi avto el ga je sprobat na avtocesto in je pobral Najvekrat soseda Jureta. toparko bila je nuna in on je govoril jas sem ivo ki pofuka vse ivo Mark , Bo potem jo je nategno od zadi in nato je nuna rekla da je mujo ki se ri Mujotu nekdo potrka,Mujo gre pogledat kdo je in ko odpre vrata vash obla v nuno zagleda smrt. Vpraa jo kaj eli ? odgovorila mu je prila sem po tvojo duo. pipi, ljubljana Mujo takoj poklie eno in ji ree Duo kje si pridi sem neka gospa te Stareji moak, ki v gostilni poasi srebra aj z rumom in pogleduje ie. proti mladeniu, ki ob navijanju kolegov trenira unievanje metra L., od tukaj brizgancev in glasno pomodruje: "A veste mladi mo, da v Ameriki Mo eni: "Mi lahko pove nekaj, kar me bo hkrati razveselilo in letno umre okol milijon ljudi zaradi alkohola?" razjezilo?" Pa ga navijai br utiajo: "Kaj se sprdava stari, tu ni Amerika in na ena: "Ti ima vejega kot sosed!" kolega je Slovenec" in za uspeno opravljen trening, br naroijo e en meter brizgancev -) Miky , Slovenija kako smo vasih rekli zdajnjim managerjem in tajkunom??????? Pijan kot minister , Slovenija
Prva karikatura
http://www.vecer.com/blog/podatki/2011/01/10/2011011015382882-149-3-200.jpg druga http://www.vecer.com/blog/podatki/2011/01/08/2011010817345982-149-3-200.jpg
ERIH KOREN
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu.
We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
61
Miljenko uborski (pripremio Pavle Popovi)

POSTUPCI Postupcima savijamo gnezdo od seanja. CILJ Dok su jedni na cilj stigli, drugi su ga ostvarili! ODNOS Mali div je veliki oveuljak. DRKA ovek nema uvek ono za ta se dri. HLEB Hleb se naduo zaslugom kvasca. GLAD Glad izjednaava jela ! ELJE elje se kuvaju u snu. CILJ Cilj ne vodi nikuda MOGUNOST Ili je reita istina, ili su istinite rei ! ZASTAVE Zaste su zakrpe na istriji GRANICA Spokojstvo se granii sa ravnodunou. IZGLEDI Stari smrtnik e biti mladi pokojnik. UMRLICA Od pokojnika niko ne trai da potpie umrlicu... USUD Ko se probudi
morae da zaspi, Ali ko je zaspao ne mora da se probudi ! DECA Deca su poledica svojih roditelja... ZVUCI Zvuci nas vuku za ui ! PAR Nisam ni znao da sam primio ono to nisam ni traio. IZBOR Budala se penje, a pametan kotrlja. MISAO Misao je dobra dok ne dobije noge... SLAVUJ Slavuj pesmom tera neeljene goste. POTENJE Tesna su vrata na kui potenja... PRIJATELJSTVO Prijateljstvo je ogledalo vrline. NOVAC Novac je izmet moi ! ZLATO Zlato plasa gvoe, da do sebe doe. VLAGA Mokroga ivota proteklo je dosta, odkako sam rei bacio sa mosta! VREME Vreme mrvi dane i trenutke, a mi pesme obavljamo utke.
Emil Strnia, Croatia 2011
Petar Pismestrovi, Austria 2010
62
PRIE (Pripremio Pavle Popovi)

ovjek koji se nikada nije vratio Kudo je bio carev uitelj. I pored toga, obiavao je da putuje sam kao lutajui prosjak. Jednom kada je bio na putu za Edo, stie pred malo selo zvano Takenaka. Bilo je vee i padala je kia. Kudo je bio sasvim mokar. Slamnate sandale su mu se raspale. U prozoru jedne seljake kue blizu sela primijeti etiri-pet pari sandala i odlui da jedne kupi. ena koja mu je ponudila sandale, vidjevi koliko je mokar, pozva ga da preko noi ostane u njenom domu. Kudo prihvati, zahvalivi joj. Ue i izgovori sutru pred porodinim oltarom. Onda bi predstavljen eninoj majci i njenoj djeci. Vidjevi da je cijela porodica utuena, Kudo upita ta je posrijedi. Moe sada da se vrati, predloi Kudo. Poslije sljedeih petnaest kilometara, ovjek odgovori. Vrati se sada, ree Kudo kada su preli petnaest kilometara. Pratiu te do kraja svog ivota, izjavi ovjek. ** Savremeni uitelji zena u Japanu potiu iz reda jednog uvenog uitelja koji je bio sledbenik Kuda. Njegovo ime je bilo Mu-nan, ovek koji se nikada nije vratio. *** VRANA
Moj mu je kockar i pijanica, ree mu domaica. Kada se dogodi da Jedan stari ovjek sjedio je u dvoritu svoje kue zajedno sa sinom koji je pobijedi, pije i postaje grub. Kada izgubi, pozajmljuje novac od drugih. upravo zavrio visoke studije. Iznenada, vrana sleti na zid. Otac upita Ponekad, kada se sasvim opije, ne doe uopte kui. Ne znam ta da sina: ta je ono? uradim? Sin odgovori: Vrana ! Nakon izvjesnog vremena, otac upita ponovo: ta je ono? Ja u mu pomoi, ree Kudo. Evo ti neto novca. Daj mi krag dobrog Sin odgovori: To je vrana ! vina i neto dobro za jelo. Onda moe ii. Ja u meditirati kraj oltara. Proe nekoliko minuta a otac ponovo upita, trei put: ta je ono? Sin odgovori: Oe, maloprije sam ti ve rekao da je to vrana. Kada se domain oko ponoi vratio, sasvim pijan, dreknu: Hej eno, kod Nije prolo dugo, a otac opet upita: ta je ono? kue sam. Ima li togod za jelo? Ovoga puta na sinovljevom licu mogla se vidjeti nervoza: Imam ja neto za tebe ree Kudo. Uhvatila me je kia i tvoja ena me Oe, to je vrana, vrana, vrana!! je ljubazno zamolila da ostanem ovdje preko noi. Zauzvrat, kupio sam Ponovo otac upita: ta je ono? neto vina i ribe, pa moe i ti da se poslui. Ovaj put sin odgovori grubim tonom: Oe, non-stop me pita jedno te isto. Iako ti stalno odgovaram da je to vrana, ti izgleda ne razumije ta ti ovjek se obradova. Odmah ispi vino i lee na pod. Kudo sjede kraj ja govorim. Zar zaista nisi u stanju da to razumije? njega, meditirajui. Otac ustade i ode do sobe. Malo zatim vrati se nosei svoj stari dnevnik. Otvarajui stranicu, ree sinu da proita ono to je na toj stranici zapisano. Sin proita: Ja sam Kudo iz Kjota i idem za Edo, odgovori uitelj zena. ovjek se posrami. Iskreno se izvini uitelju svoga cara. Kudo se nasmjei. Sve u ovom ivotu je nestalno, objasni. ivot je veoma kratak. Ako nastavi sa kockom i pijenjem, nee ti ostati vremena Tada je otac objasnio sinu razliku izmeu oevog i sinovog stava: Kada za bilo ta drugo, a prouzrokovae svojoj porodici patnje. si bio mali, postavio si mi ovo pitanje dvadeset i pet puta i ni jednom nisam bio iznerviran tvojim pitanjima, ve sam ti uporno odgovarao. A Svijest mu se probudi iz sna. U pravu si, izjavi. Kako ti se ikada mogu kada sam ja tebi danas postavio isto pitanje, ali ponavljajui ga samo pet oduiti za ovo divno uenje! Dozvoli mi da te malo ispratim i ponesem ti puta, ti si se iznervirao, naljutio i ponaao grubo prema meni. stvari. Ako eli, sloi se Kudo. Krenue oboje. Kada su preli pet kilometara, Kudo mu ree da se vrati. Samo jo deset kilometara, molio je Kuda. Nastavie.
Ujutru, kada se probudio, mu je zaboravio na prethodno vee. Ko si ti? Odakle si doao?, zapita Kuda koji je jo uvijek meditirao.
Danas je moj maleni sin sjedio sa mnom u dvoritu, kad je doletjela vrana. Sini me je dvadeset i pet puta upitao: ta je ono?, i dvadeset i pet puta sam mu odgovorio, nimalo iznerviran, da je to vrana. Ono to sam osjeao bila je ista i iskrena ljubav prema mome jedinome sinu.
63
64
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
VIII dio...part VIII
65
66
67
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.9.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje E-knjige u jesen 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.9.2011.g. ROK: do 15.9.2011.g. *** Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio etvrti

101 Mlad Crnogorac, nakon svadbe poveo mladu kui na magarcu. Idu oni po kamenjaru i magarac posrne kad e Crnogorac njemu: - "OVO TI JE PRVI PUT !" Idui dalje opet magarac posrne i opet, Crnogorac ree: - "E OVO TI JE DRUGI PUT !!" I na samom ulasku u dvorite magarac posrnu i trei put, a Crnogorac izvadi revolver i magarcu ispali metak u glavu. Kad e mlada prestra -eno: - ta to uradi jadan ne bio ?" A on e njoj: - "OVO TI JE PRVI PUT !!!" 102 Stopira Mujo do Zenice kad odjednom prolom oblaka i velika oluja. Gusta kia. Jadni Mujo ne moe vidjeti ni prst pred okom,kad najednom ugleda svijetla auta. Stane auto, a Mujo bez pitanja uskoi u njega, a u autu nikoga. Polako auto opet krene, Mujo se udi. Kad ispred njih zavoj i pone se on moliti od panike. Nije mogao ni mrdnuti od straha, kad najednom pojavi se ruka za volanom i pone okretati. I tako par zavoja. Mujo vie nije mogao izdrati strah nego iskoi iz auta i otri do prvog grada i pravo u kafanu. Narui Mujo rakiju i pone priati ljudima priu. Vide ljudi sav uplakan, nije ni pijan, mora biti iva istina. Kad nakon pola sata u istu kafanu uu Suljo i Huso i vide Muju. Huso e vidi: "Bolan Suljo, eno ga onaj to nam je uskoio u auto dok smo ga gurali ! 103 Otio ti Mujo kod seljaka da kupi horoza jer on ima ve kokoi. Tako ti je on otio u drugo selo kod seljaka i pita: - "Prodajete li horze ?" Seljak e njemu: - "Imam samo jo jednog ali on jebe sve ivo i mrtvo !" Muji se svidi i on ga kupi, stavi ga na biciklo i krene kui. Nisu ni stigli do kue on ve skoi sa bicikla i poe da jebe kokoke. Pojeba ti on tako 20 kokoki i pree na patke, pojeba on i patke pa pree na fazane. Mujo njega gleda i kae: - "Budalo jedna, poginue tako jednog dana !" Horoz njega pogleda i ree: - "Ko te jebe Mujo !", i on skoi na labudove. Sutradan ti Mujo ustane i vidi kroz prozor horoza, lei na livadi, a iznad njega krue leinari. Mujo prie pjetlu i kae: - "Eto budalo ta sam ti reko, sad si mrtav koliko si jebo !" Pjetao otvorivi jedno oko ree: - "Mujo, pizda ti materina, skloni se odavde, sad e da slete leinari !" grudi- ma na to Fata pone stenjati. Mujo sav oduevljen otri do doktora te mu opie to se dogodilo. - "Vrlo mogue !", odgovori doktor: "Stimulacija erogenih zona potie vei dotok krvi u mozak.Pokuajte oralni sex pa mi javite to se dogodilo !" Otri on u sobu te izae nakon pola sata sav utuen i alostan. - "Nije uspjelo doktore. Uguila se !"
105 Taman sam sjeo na koljku kad sam zauo glas iz druge kabine: - "Hej, kako si ?" Nisam ba tip koji zapoinje konverzaciju u mukom WC-u ali ne znam to me snalo, pa sam odgovorio, pomalo srameljivo: - "Ide, dobro !" A drugi tip je upitao: - "I, ime se bavi ?" Kakvo je to pitanje? U tom sam trenutku pomislio da je vrlo bizarno, pa sam odgovorio: - "Uhhh, putujem, ba kao i ti !" Tada sam pokuao izai to je mogue prije, 104 ali sam zauo sljedee pitanje: Nakon to je doivjela nesreu, Fata lei u - "Mogu li doi kod tebe ?" bolnici a ivot joj odravaju aparati. Pokraj nje sav alostan sjedi Mujo. Prilazi mu OK, ovo je pitanje ipak previe nastrano za mene, ali sam skuio da mogu samo doktor nosei na potpis papire tj. dozvolu za iskljuenje aparata. Nakon to ih biti pristojan i zavriti razgovor. Rekao sam mu: potpie Mujo ga zamoli za jo pet - "Ne... trenutno sam zauzet neim !!!" minuta da se oprsti od voljene Fate. Na odlasku Mujo je poljubi a Fata uzdahne. Tada zauh tipa, nervoznog... Mujo sav izbezumljen nevjeru- jui to se - "uj, nazvat u te kasnije. U susjednoj kabini dogodilo ponovo je poljubi. Fata opet je neki idiot koji odgova-ra na sva uzdahne. Sad ve sigu- ran Mujo se odlui za moja pitanja !!!" strastven poljubac na to Fata snano uzdahne. Mujo sav u zanosu otkopa joj koulju i stade je dirati i ljubiti po
68
V DIO...FIFTH PART
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina
69
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Emil Strnia, Croatia 2011
57

Broj 20... No.20... :MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 20... No.20... :MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 20/Issue No 20, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 13.1.2011.

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Dragica Ohashi, Japan, 2011

Stavio je stranaku knjiicu u zadnji dep. uo je da knjiica uva dupe!

NOVI FORMAT, NOVI IZGLED, STARA SNAGA...

Rodno mesto aforizma je glava iste savesti.

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst s Za Najbolju knjigu:

Kad god me majmuni uzjau ja nastojim pobjediti.

Jasmin Mrkalj Kadmus

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Zlata uni I Bog ima svoj pakao-ljubav prema ljudima!

DARSONO, INDONESIA 2011

Franja Straka, Srbija 2011

Franja Straka, Srbija 2011

Davor Szi alias Sejo Sexon

Nit' je Tito bio komunista , nit' su ovi danas demokrate!

Boban Mileti Bapsi

Nihad Mei River

*** Darko Habazin DAKS

ura efer Sremac

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Amerikanci i Arapi su rodbinski vezani. Krv nije nafta.

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Nikola Draga, Srbija

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Nema naprijed nazad-ovo nije seks.

Abdurahman Halilovi Ahil

Voa nas je uznemirio. Nismo znali da ima Ahilovu tetivu.

Boban Mileti Bapsi

Majed Badra, Palestina 2011

Aidi Nuhambai-Redepovi (KAD BI SE TO MOGLO)

Nema mi zime kad hodam. Nazimim se dok Njega ekam.

*** Ivo Mijo Andri

Emil Strnia, Croatia 2011

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/WE ARE PRESENTING CARTOONIST

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Darko Habazin DAKS

Ivica Ki, Croatia 2011

Miodrag Tasi Jasmin Mrkalj Kadmus

GLADOVANJE S PET ZVJEZDICA Dobra si. Kako ti je uspjelo?

pridravati uputa lijenika i terapeuta koji A drugi dan?

Nakon to je SFRJ odumrla pojavili su se vampiri.

MOJE SITNE MISLI 1. Ne udaljavajte se mnogo od sebe.

*** Nikola P. aranovi

Sabahudin Hadiali Autobiografikomodo (III)

Ren BOUSCHET, France 2011

...i misli...pjesme... Samira Begman

U socijalizmu je odumirala drava, a u kapitalizmu odumire narod! *** Suno Kovaevi

ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

Haan Fazli, Bosnia and Herzegovina 2011

640 K je bi trebalo da bude dovoljno za bilo koga. xxx

Intelektualno vlasnitvo ima rok trajanja banana. xxx

ivot nije fer navikni se na to. xxx

Microsoft nije pohlepa. To je inovacija i pravednost. xxx

Ljudi svugdje vole Prozore (Windows). xxx

Internet postaje gradski trg za globalno selo sutranjice. xxx

Moramo uloiti mnogo novca u mijenjanje ponaanja. xxx

Vai nezadovoljni kupci su najvei izvor uenja.

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/