Broj 25... No.25... MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 25/Issue No 25, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 17.2.2011.

Ren BOUSCHET, France 2011
Aforizmi, prie, pjesme, kolumne
Karikatura, crte strip
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
Knjige...
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Ovce lie jedna na drugu! Samo su ovnovi razliiti!

Sheep resemble to each other! Only the rams are different!
Vasil Tolevski
Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 25.
ta bi bilo kad bi bilo!

Da Bosnom i Hercegovinom korupcija zavlada., da la postane svevidee oko, a da licemjerje bude spiritus movens svakodnevnice. Da se univerzitetske diplome stiu preko noi, a benzinske pumpe po glavi stanovnika budu u veem broju nego u najrazvijenijim dravana Evrope. Da sebe knjievnicima zovu marginalci, partijski poslunici ije tirae stranake strukture otkupljuju za potrebe torova besmisla. Da borcima domovinskog/otadbinskog rata budu dojueranji UDBA-i, KOS-ovci i sline ptiurine. Da u Sarajevu dvije rijei Pazi, metak! budu prepoznatljivost turistike ponude ovdanje. Da sretni jesu ljudi samo onda kada komiji/susjedu crkne krava, pardon, ostane bez posla. Da budunost nema niti e je biti. Barem narednih pedeset i kusur godina. E, moj Milane, Mehmede i Mario, sad lijepo uzmi kantu sa vodom i prebrii te grafite to si napisao na ulazu u nau instituciju. I doi po terapiju. Danas je malo pojaana. Dolazi generalni direktor u inspekciju. Pa da se osguramo, pardon, obezbjedimo. Za svaki sluaj.
Gl.i odg. urednik Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto ne ue u meuvremenu!
La u kojoj ivimo danas nije nita drugo do osveta. Bivih zatvorenika! The lie in which we are living today is nothing else than revenge. Of the ex-convict! Sabahudin Hadiali
DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: sabihadzi@gmail.com
Silvio Berlusconi
FIRST ANNUAL ...300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com
Petar Pismestrovi, Austria 2011
Sanja R. Petrovi
KADA MUKA STEGNE Nakon privatizacije firme bilo je odmah jasno da postoji viak radne snage i da je potrebna reorganizacija. Novi vlasnik nije imao sredstava za potrebna ulaganja, a ini mi se ni elju. Njegov je jedini cilj bio to vei profit u to kraem vremenu. Odgovorne su osobe ovlatene da koriste sva sredstva da bi se ostvarili postavljeni ciljevi. U naoj firmi je zavrena jo jedna faza Programa dobrovoljnog odlaska, koja je realizovana kao deo projekta poveanja efikasnosti poslovanja i smanjenja organizacionih trokova. Eh... dobrovoljni odlazak... dobije dva papira. Samo jedan ostaje potpisan. Prvi papir je pristanak na dobrovoljni odlazak iz firme, dodue stimulativni... sa paricama koje nisu Bog zna ta ali bolje ita nego nita. Drugi papir je pristanak da ide na klupicu, to podrazumeva drugo radno mesto sa minimalnim bodovima i to do isteka kolektivnog ugovora. Kako je nezaposlenost velika i pretnja otkazom nije bezazlena, mnogi radnici pristaju na loije uslove, nemajui pri tome nikakve zatite. Radnik razvija oseaj bespomonosti (koji nije iracionalan) te pretstavlja poetak ozbiljnijih psihikih reakcija. Kako bi oraspoloili kolegu koje se naao upravo u takvoj situaciji kolege su brzo reagovale. Kupili su mu lutku... na naduvavanje. Valja se istresti, izbaciti iz sebe sve... bez posledica, zar ne?
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
Imamo karikaturu od drave i narod bez rei. We have a caricature of the state and speechless nation. Aleksandar otri
Mladenko Marijanovi
NE ZASPI MI RANO Ne zaspi mi ljubavi rano nee ti utei no ja se spremam stalno pod kuu ti do Na prozoru ti se desi te veeri kad prispijem srce svoje na nj iznesi da uza te dugo bdijem Tad mi milu ruku daj da nas proe tih drhtaj ko na prvi dodir na enja moja narasla je spram nje gora malena je samo da me doeka
***
ake znanjem nakljukati!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA Svedoanstva pokloniti! HOR Ne-e-mo! HOROVOA O nepravdi govoriti!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA trajk, u inat, sprovoditi!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA Neemo ni kako oemo! HOR Ne-e-mo! Ne-e-mo! Ne-e-mo! (Muzika svira uvodne taktove kompozicije Mar... iz kole, pardon, Mar na Drini.) Emotivno ispranjeni, (ne zadovoljni nastavnici, buno pljeskaju rukama, trupkaju nogama o parket (kao aii-prvaii, na temu pesme Kad si srean, udri nogama o pod) i smeju se preglasno (po obiaju prosvetarskom jer viu na predavanjima kao da su sluh izgubili). Iznenada, u sred ove guve ulaze dve tetkice, sa oljama punim crne kafe, poreanim na velike plastine tacne sa cvetiima. Prisutni to doekae gromoglasnim aplauzom, oduevljeni kao da im je tu malu crnu besplatno poslao lino gospon ministar, ne bi li im se umilostivio da prekinu trajk. Odjekuje dobacivanje: Aplauz za tetkice! Dobar ovaj trajk! Samo da je tako bar triput godinje! Sad e i ruak ostalo ribe i prasetine od kolske slave! I poneko pivce za ivce! Aha-ha-ha... Jei sala od graje prosvetarske raje, a ta buka i halabuka prostire se irom vrlo akustinih dugih hodnika kole. Ne zna je li slava, krtenje, venanje ili najobinija, po ustaljenom obiaju, kolskovaarska gungula.
DRUGA POOJAVA KOLSKI LAKRDIJAI Na vratima zbornice pojavljuju se dva harmonikaa, jedan basista i gitarista kao pojaanje iz sveta lokalne i lokadijske (ne)kulture. Muzikanti doli da daju podrku u obustavi rada prosvetarskoj brai, a usput i da se poaste ostacima slavskog peenja daleko je sledea polovina platice. Poinju bearcima i narodnjacima, sa poetinim naslovima: Zbogom kolo, nisam te ni volo, lud sam bio to sam dolazio..., Siroma sam, siroma sam, al volem da ivim..., Prosvetarska tuga je golema, nigde para, a ministar drema... Ceo kolektiv, sem direktora, i oni sa sluhom i bez sluha, peva, uz muziku, poalice i doskoice iz prosvetarsko-prosjakog ivota (zabrinuti dia uva ofucanu fotelju i postieno izviruje iz ugla sale, iza daske od klavira). U pauzama izmeu pesama ubacuju se, kolektivu poznati, kolski lakrdijai, kratkim vicevima iz kolske svakodnevice, na temu Prosvetarska jadikovka. Prema zamiljenom scenariju tekstovi teku po ablonu: red tu muzike, pa red teksta: A sluaj ovu alu... Evo jo jednog vica!... itd.) ZAVRNI DEO ASA: Opti aplauz pri kazivanju svake ale. Muzika udara tu, svi nazdravljaju aicama, aama, aetinama, oljicama, loniima ta ko dohvati. Posle ispijanja bacaju se plastine ae i flae od sokova. A emu slavlje sam bog dragi zna!? Najblie istini je ona ve poznata fraza: u zemlji Stradiji na isti nain se obeleavaju Svadbe, Slave i Sahrane (sa prvim S svega etiri S!?). Jo bolja je ona narodna izreka: Kad se ve propada, nek se lepo ivi! Sa ulice, koja vodi pored kolske zgrade, uju se zviduci razularene grupe od desetak omladinaca i omladinki, sa pivskim flaama i koka-kolama u ruci, ljubi ih majka! Kroz otvoren prozor zbornice dopiru rei dobacivanja i prebacivanja prosvetarske loptice: Uaaa, prosvetari! Opet neto
slavite! A traite pare od ministra! Ha-ha-ha!... Harmonikai brzo zagluuju nepoeljne antitrajkake glasove razvlaei do panja svoje dugmetare. Bas brunda li brunda, sve se zbornica trese U stopu ga prati tercom tambura. Odjekuje iz prestarelog kolskog zdanja ve poznato srbijansko ikino kolo. Tek toliko da razmrdaju kukove i bokove potpaljene nastavnice i raspitoljene, raspojasane im kolege -mukarine. Svi pustie mozak na pau ne mislei ta e sutranji studeni februarac doneti. I tako proe jo jedan dan trajkaki. Pa se ti uzmi u pamet, prika moj! I zakljui gde je, u celoj ovoj situaciji, ta toliko izvikana (ev) ropska reformistika kola. A love nema pa nema. I ne zna se ni kad e niti odakle stii.
***
ura efer Sremac

PRVA POJAVA PROSVETARSKA HIMNA HOROVOA Hoemo li trajkovati!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA I parice ubirati!?
2011
Samira Begman
I koja rije o rijeima
Trebalo bi sjetiti se rijei koje nismo trebali a ipak rekli to su otrice maa i ubodi draa to se tvorie u ljutnji il' odronie smutnji I trebalo bi sroiti nove rijei za one koje nismo znali rei kad se na njih ekalo kad se za njih molilo kao rajska vrata bi bile samo da su se izgovorile
HOR Ho-e-mo! HOROVOA ake u kolu pustiti!? HOR Ne-e-mo! HOROVOA I ministru popustiti!? HOR Ne-e-mo! HOROVOA Mutnu Savu zamutiti!? HOR Ho-e-mo! HOROVOA
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.39 KROJA Jutro mi ne nudi volju za buenje. Opor ukus benzola naplastio se u grlu i nozdrvama, razvlaim se, i teglim po krevetu ko svinjska creva na tezgi kasapina, u vreme jesenjeg svinjokolja. Uvijam se, razvijam, savijam i proteem pod prekrivaom, tojest dunjom iz ruve, zaostalom jo iz vremena kada je, tako bar kau; Bog hodao po zemlji, i sve nam bejae potaman i po meri. to no bi se reklo, da svima bude potaman i po meri prohteva, pri neutoljenim, zlohudim i prikrivenim namerama; ablonima je zacrtano i nacrtano, potom otkrojeno i rubno proiveno, kako je to namerio vrhovnik i njegov doglavnik, iz korporacije Velikog majstora igre. Tako je bilo, jer smo se domunavali, a potom; alalili, telalili i aminovali po razvigorjima i dolinama, iz kojih nije dopirao eho naroda. A, ono je, to eho, mogue samo u visogorju, uz ne promiljenu retoriku ta e biti ako bude bilo da budne... Tada, skoro neminovno, i po pravilu u razliitim kolonama, marirala je neizvesna budunost, inei koloplet od nadanja i sumnje. - Ajde bre gospodine Giljo kaem sebi u bradu, nekako cinino dii se i pravac kupatilo, isperi vidogledje, moda e da se spere magma iz sivila due. Razgoropadila te sinona TV kontem- placija statistiara. Ne jedi se! Odavno ti je poznato: ukoliko ti jede kupus, a onaj drugi, do tebe, meso, u proseku to je sarma. Tako je to u dravi Sarmantiji, zar ne? Okrenem se k ogledalu i uoih da sam debelo zaao u godine, i red je da se podmladim jednim brijanjem, da osvetlim obraz valjda je ovo jedino mogui nain... Samo to se okrenuh lavabou proradie bronhije. Iskaljavanje je bilo dugo i muno. Ispljuvci lajma zgrudvani, i aavi ko ugalj, oduzee podosta vremena, jo uvek nisu sukrvica... -Ukoliko nastavi sa puenjem naparfemisanih cigaretlina i to e ti se ostvariti ukorih sebe, priznajui da sam i sam sebi zlotvor. Zar ti nije dovoljno aerozagaenja od petrohemije, azotare i krda automo- bila, za koje ni sami vlasnici neznaju ta da ine, do da bezrazlono jurcaju sa take na taku, a to mu biva kao na isto, do samog kraja ende! - Za poetak skuvaj kaficu - kaem sebi nisu ti s kraja srca svi sinoni problemi. Porazgovaraj sam sa sobom, dogovori se sa nesta- kom
u sebi, sa dvojnikom, koji se iako nepozvan, razbakario i proste te... u mozak... kljuca li kljuca... mora ga, ako zbog niega drugog onda zbog VLASTI, mogao bi ti se jezik razvezati. Jezik koske nema, ali zbog njega koske lome. Srknem kaficu, malo me opusti... Meutim, onaj drugi ironino se potsmeva... Vidi ti njega kae mi ejtan kako si bezbrian, i samodovoljan, briga tebe to ti se vlast raspada, po svim avovima. Kae potom: - dabe ste krojili, fircali, tepali, uvek vam ispade kuso... Pa nastavi zloslutno i to malo to vam preostalo otiie na bubanj. Ne veruje? Zbilja, imali kakvog, pripremljenog odgovor? Shvata li zato se kooperni Dinki obruio na Tadia? Zar ne misli da se foliraju, kako je kod njih sve da jeste, ali je i kobajagi, a u stvari i nije feudi su u pitanju... kaem ti keri, da se seti snajko... ba tako, dragi moj... nedotupavi klonu. - Prekini estoko se odbranih tezom nisi shvatio sutinu, radi se da svaka regija raspolae sa sopstvenim parama, koje e da dou... da ih dobijemo od Evrope... nesmasni oportunisto boljitka. Svako ima sopstveni slobodni stil, i neka se dokae u vrtlogu slobodnog trita... svako raspolae svojim lajpikom. Tada nee biti ni mita ni korupcije... Koja bi budala danas krala od samog sebe? Niko! - Znai, svaka vaka obaka? Ipak bih ti preporuio da zamoli najdera da ti protepa depove, ne samo da su ti prazni nego su i uplji, jer e evrie prosejati po regionima. A, ko nae njegovo je. Ko pre devojci njegova i devojka, zar ne... Ipak razmisli o krojau, nastoj barem, da ti profirca depove, pre nego to uleti u inostrane makaze. Ima ona deija: - uvaj mijo rep, nemoj biti slep. A, kada je kraa u pitanju nje je bilo i bie je, sada si ti na redu za drkeljanje. Nekad su to bile kolonije sada je lake sa protektoratima, tesno e ti skroje nane al lepo e stoji gologuzanu bezumni. Potom smo se oboje obukli u apatiju. Moda e nas spasiti utanje. Nek jaju kad su uzjaili!
KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali
Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus. Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u ob- Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee: liku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se Za Najbolju knjigu: za narodnog poslanika/zastupnika Satire. Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u MaxMinus magazina. posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju svoju krau biografiju i fotografiju. izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije.
1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, 2011.g. pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com
1.6.1934. - 15.2.2011.
Jedan od najboljih i najpoznatijih zagrebackih strip crtaa Ivica Bednjanec umro je 15 februara 2011. u 77 godini ivota. Za Ivicu Bednjanca sam uo sam kao djeak, u Sremskoj Mitrovici, slaam se da ga ne primimo. Od tog trena, postao sam, zahvaljujui itajuci stripove edicije Nikad robom iz Gornjeg Milanovca. Bednjanec izmedju ostalog i inteligentnom Ivici Bednjancu, lan ULUPUH-a. Tu je bio jedan od mojih omiljenih crtaa. Njegov Barun Trenk, Matija priu sam uo od nekih starijih kolega koje sam kasnije upoznao. To mi je Gubec i ostali stripovi bili su razlog da sam zavolio ne samo strip nego i i sam Ivica potvrdio kad smo se prvi put sreli. itanje uope. Ivica je stanovao na zagrebackom Jelai placu, iliti Trgu Republike, Kasnije, kad sam se poeo crtati karikature i otiao za Zagreb, imao sam kako se prije zvao. Osamdesetih godina esto ga se moglo sresti kako eta sreu upoznati Ivicu Bednjaneca osobno 1978. Godine. Bila je to godina u pratnji malog psa uokolo s lulom u ustima. Pas je volio miris duhana kad sam primljen u ULUPUH. (Udruenje primjenjenih umjetnika pa mu je Ivica, koji je bio strastveni pua, poklonio svoju staru lulu. Hrvatske. Probao sam po drugi put postati lanom tog drutva, jer bih u Ivicu Bednjanca ivot je ibao na najbrutalnije naine. Ostao je bez dvoje njemu rijeio svoj status samostalnog umjetnika. Prvi put sam bio djece, kad ih je skoro podigao na noge. Ali duh nije izgubio. Ljubav odbijen, ali se nisam predavao. Godinu dana nakon prvog pokuaja, ipak, prema crtanju bila je jaa od svega. I kad ga je pogodio teki modani sam uspio. Kasnije sam saznao i kako. udar, Ivica je imao samo jednu elju, da moe i dalje crtati. Komisija koja je zaduena za primanje novih lanova bila je sastavljena Poeo je rat. Kontakti su nam se izgubili. On je ostao u Zagrebu, ja sam od ljudi razliitih profila. Od umjetnika, dizajnera do teoretiara. Iako se otiao u Austriju. Posljednji put smo se sreli prije dvije godine u Zagrebu. veina kolega slagala da moji radovi zadovoljavaju kriterije za lanstvo, Teko se kretao, jo tee govorio. Ono to mi je mogao rei je da je sretan jedan od lanova komisije, likovni kriticar, bio je uporan da ponovno jer ga glava i desna ruka dobro slue i da redovito crta. sprijei moj ulazak u ULUPUH. Iznerviran njegovom upornou Ivica I to mu je bila najvea srea. Bednjanec, koji je i sam bio jedan od lanova komisije, izvadi papir i Petar Pismestrovi olovku i gurnu pred upornog kolegu rijeima: Nacrtaj neto slino ovome, pokazavi na jednu moju karikaturu na stolu. Ako uspije,
Ivica Bednjanec sa sinom Darkom
10
Biografija
Ivica Bednjanec nakon zavrene grafike kole radi kao litograf u tamparskom zavodu Ognjen Prica u Zagrebu. Uz rad nastavlja kolovanje te 1962. diplomira na vioj grafikoj koli u Zagrebu. Svoje prve stripove poinje objavljivati 1952. god. Vie od 40 godina kontinuirano objavljuje stripove. Rije je o preko 2000 tabli stripa, preko 1000 scenarija, 3 knjige stripa... Od 1967. godine djeluje kao samostalni umjetnik i lan ULUPUHa. irinom opusa autorski strip Ivice Bednjanca mogao bi se podijeliti prema tematici po ciklusima na povijesni, politiku satiru, sportski, djeji itd. Od 1963. godine do 1968. nastaje opus njegovih stripova iz hrvatske povijesti - tridesetak kompletnih naslova. Od 1968. godine zapoinje njegova suradnja s "Modrom lastom" gdje puna tri desetljea paralelno nastaju dva serijala: Osmokolci i Genije i Lastan. Posebno je znaajan Njeni - lik realiziran u dvije varijante: Njeni robija (1975 - 76) i Njeni sport (1976-83). Bednjanec je realizirao jo nekoliko serijala: Iverku, Kiku, Amicu, i najnoviji - Duricu. Sve svoje stripove realizirao je prema vlastitim scenarijima to ga ini, pomalo paradoksalno, najproduktivnijim SCENARISTOM naeg stripa, a njegov opus u cijelosti jednim od najkvalitetnijih i najproduktivnijih hrvatskih autora stripa svih vremena. Bavio se i dizajnom i ilustracijom 1952. objavio prvi strip Stanoje Goranin u Vjesnikovu zabavniku Petko 1963. - 1974. objavljivao cikluse iz hrvatske povijesti, Meksike revolucije i NOB-a 1967. postaje samostalni umjetnik i lan ULUPUH-a 1968. objavljuje u Modroj lasti djeje stripove Osmokolci te Genij i Lastan 1974. radi sportske stripove u Kerempuhu i SN reviji o Njenom, u Smibu Durica Nagrade: 1984. Pulcinella u Napulju te Andrija u Ljubljani, 1988. Grand Prix, a 1997. Nagrada za ivotno djelo na Salonu stripa u Vinkovcima. Odlikovan je redom Danice Hrvatske 2006. Nagrada za ivotno djelo ULUPUH-a 2009. Proglaen je poasnim lanom Hrvatskog drutva karikaturista
11
12
13
14
22.8.1938. - 27.1.2011.
Iznenada, 27.01.2011. je umro Fedor Kritovac, lan Hrvatskog drutva karikaturista (od osnutka 1985. godine). Sudjelovao je na meunarodnim izlobama, kao i na izlobama lanova HDK. Najvee priznanje na meunarodnim izlobama karikature je prva nagrada u Kruishoutemu u Belgiji 1987.godine. U nekoliko navrata Fedor Kritovac je bio lan Ocjenjivakog suda na meunarodnoj izlobi karikatura u Zagrebu (u organizaciji HDK). Od samih poetaka Fedor kritovac sudjeluje u Zagrebakoj grupi karikaturista koja je gotovo istovremena grupi Biafra. Od sredine 60-ih godina prolog vijeka i kasnije u grupi karikaturista drui se sa Ratkom Petriem, Zlatkom Bastaiem, Milovanom Kovaeviem, Ivanom Paherikom, Zoranom Pavoloviem, Ivanom ariem. Petar Pismestrovi
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Fedor Kritovac roen je 1938. godine u Zagrebu gdje se koluje, ivi i radi. 1963. ZATVORI VRATA, fotografije/kolor fotokopije i kolor print i tekst izloba u sklopu godine zavrio je u Zagrebu studij arhitekture. Stekao je doktorat drutvenih znanosti iz muzejsko edukativne i nagradne igre PORTAL, 2005. podruja urbane sociologije. MUZEJ GRADA ZAGREBA, Galerija PARAVAN, Zagreb: ZAGREBAKE KUNE POTANSKE ULONICE, fotografije i kolor fotokopije, Od poetka suradnik u Centru za industrijsko oblikovanje, a do mirovine u Institutu 1999. graevinarstva Hrvatske, uz autorske suradnje s drugim institucijama i tvrtkama. ARHITEKTI I GRADITELJI NA ZAGREBAKIM PROELJIMA, fotografije/kolor fotokopije, 2001.
15
Struni, znanstveni, edukativni, publicistiki i javni rad usmjeren prema kulturnim, ODSJAJI ZAGREBAKIH STUBINIH VITRAJA, fotografije/kolor print, CD i tekst, umjetnikim, sociolokim, tehnolokim, marketinkim, organizacijskim, kreativnim i 2003. kritikim aspektima ivljenja i poslovanja u suvremenom svijetu. Urbani svijet kao GALERIJA ULUPUH, Zagreb: mjesto stvaranja, proizvodnje, potronje, primjene i odbacivanja artefakata (unikatnih, REFLEKSI I METAFORE RATA U ZAGREBU, studijska izloba fotodokumentacija, serijskih, tipskih, standardnih, nestandardnih, itd), kao mjesto boravljenja i putovanja, 1993. podruje proizvodnje i interakcije vizualnih, audio i multi medija/komunikacija. ZAGREBAKA KOLA KARIKATURE 1964 1974 skupna izloba Ivana Kreativno likovno stvaralatvo kroz fotografiju, kola i karikaturu. Usmjerenje naroito Pahernika, Ivice aria i Ratka Petria, 1997. na grad Zagreb. INTONACIJE, izloba originalnih karikatura, Galerija Permanenta, Vlaka 72, 1999. ZAGREBAKI STREET ART, Galerija ULUPUH, 2008. lan ULUPUH-a od 1966. godine (Studijska sekcija, Umjetniki savjet), Hrvatskog IZLOBE U KOAUTORSTVU: drutva karikaturista, Drutva povjesniara umjetnosti Hrvatske, ranije i drugih OBRTNI SPEKTAKL (s Rosanom Ratkovi), Galerija Karas, Zagreb, lipanj 2006. strukovnih drutava (Drutvo arhitekata Zagreba, Hrvatsko ergonomijsko drutvo, NOVI OBRTI /u sklopu izlobe INTERZONE/ (s Rosanom Ratkovi) Galerija Udruga za promicanje zatite u radnoj i ivotnoj sredini), te urednitva asopisa ovjek Galenica, Zagreb, studeni/prosinac 2009. i prostor i Ambalaa.
Publicirani prilozi: 15 Dana, Telegram, IP, Arhitektura, Kontura, Vijenac, Zarez, Komunalni vjesnik, strukovne publikacije i separati.
Od 80-tih godina prolog stoljea niz manjih autorskih interpretativno-studijskih tematskih izlobi (Galerija Modulor, Galerija Prozori, Muzej grada Zagreba, ULUPUH, Galerija Izlog itd.).
Suradnja na pripremnim i provedbenim programima s centrima za kulturu, galerijama, udrugama i graanskim inicijativama i ad hoc timovima/radnim ekipama usmjerenim na probleme urbanog okolia i kvalitetu ivljenja. Tematske i studijske prezentacije, izlobe, kreativne i likovne radionice.
KNJIGA: OTKRIVANJE GRADA, ULUPUH, Zagreb, 2010.
IZLOBE IZBOR:
Galerija Modulor, Centar za kulturu Trenjevka, Zagreb: CVJETNI ULAZI NA TRENJEVCI, fotografije/kolor fotokopije, 1998. TREENJEVAKI ZOO, fotografije/kolor fotokopije, 1998. DOSSIER VRBIK, izloba o povijesno-urbanistikom razvoju Vrbika u prostoru Trnja (autori: Radovan Delalle i Fedor Kritovac - katalog), 2000. PRENESENI INTERIJERI, fotografije/kolor fotokopije, 2002. SKULPTURA U VRTU, fotografije/kolor fotokopije, 2002. NEKE ZABRANE, fotografije/kolor fotokopije, 2004. STARA KUNA ZVONCA, fotografije/kolor fotokopije, 2004. STARA ZVONCA, fotografije/kolor fotokopije, izbor panoa iz Galerije Modulor Knjinica Preko, Zagreb, 2005. ETNOGRAFSKI MUZEJ, Zagreb:
16
17
http://worldpeacejointmission11.blogspot.com
18
Zlata uni
EKOLOGIJA DUE (New age vision)
Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. Svatko grijei, ali samo luak ustrajava u greci. ~ Ciceron, Filipike 12,5.
okreemo dok se ne zavrti u glavama onih ija percepcija je izotrena, pa sami ne poele izai van tog vrtloenja, da konano predahnu, neki sa strahom od konanog proienja, dok mudriji i prosvjetljeniji ine to sa stilom, poput Mevlane D. Rumija: "Kad zatvori jedan otvor, tad se drugi sam otvara. Pa nek se zbog moje smrti ni rije tuge ne prozbori." IV Sve ovo, pa i mnogo vie:Egipat, Tunis, Maroko, ali i ostatak toplog turbulentnog pojasa, nee pokvariti ostalima zabavu izmeu dvije sapunice, programiranim tako da ivi tui ivot, klizei ist i pjenuav po ravnoj povrini privida. A, tek kako je ljubak ugoaj sluati ushiena srca, oiena od grijeha, dok raspravljaju o temama potpuno sterilnim od svake primisli, nedajboe, da nam neko servira zakreenje krvno-ilnog sustava, prijeteom demencijom i delinkventnim potomstvom zbog dragocjenog vremena utuenog u pripreme za visokoparne prezentacije argumenata o ulozi Ojnura u eherzadinom nazadovanju. Traei svoje mjesto pod suncem, ali i utopijski relikt jednakog prava na uea u podijeli svjetskog bogatstva, pripadnice njenijeg pola su reducirale fizioloki determiniranu empatiju, pod utjecajem famozne emancipacije s poetka proteklog stoljea, to vremenski korespondira, da li sluajno, i sa ukidanja ropstva. Naime, formalno sticanje graanskih prava kao da je bilo u funkciji stvaranja nove strukture robova, kao izvora blagostanja, a time i finansijske neodgovornosti onih koji nisu nikad raali, a nisu boanske vrste. Ako, pak, ele biti "uspjene", moraju slijediti "pravila" New Age ekologije uma, usmjeravajui svoju dosljednost i pedantnost u transmisiju volje samoproglaenih bogova, to nikako ne iskljuuje i onu putenu kongruenciju. Od mranog srednjeg vijeka, naime,deava se udna metamorfoza u svijesti ljudskog roda, pa dio enske rodne skupine, jo uvijek obiljeen Aurom ljubavi, dobrote i ljepote, svako malo, gori na lomaama novog pravovjerja. Ilistrirajui bijes duhovno oienih i steriliziranih, u "Brai Karamazov" Dostojevski uzvikuje:" Ljepota je strana, jeziva stvar!" i dodaje: "Bog i avo se tu bore, a bojno polje im je ljudsko srce." Gubitnik je unaprijed poznat, a efekat potpun.
I Ekologija, sudei po svemu, nije odnedavno sasvim sluajno postala vodea nauna disciplina Novog Doba, i ne zadrava se samo na onoj pojednostavljenoj formuli da e nas DDT i genetski modificirana hrana ubiti (kao da smo besmrtni), od ega, svako malo, poinje novi ciklus kreiranja altruizmom nabijenih regula, manifesta i proglasa o zatiti ljudskog zdravlja i ivota. Ona je ve odavno prevazila granice agrikulture i zala u sfere psiholoke znanosti za redefiniranje oneiene duhovne i mentalne matrice ovjeanstva koje bi, sudei po svemu, trebalo da postane unisona horska druina bezglasja. Da je veoma pouzdan izvor promocije autora i njihovih projekata, ne treba sumnjati, jer je vei dio ljudskog roda talac beutnosti boraca za njihova prava, eljan tople rijei utjehe, pa ga svaki nagovjetaj brige za njegovu duu raduje, dajui mu, ako nita, a ono privid da nekome neto, eto, i on znai. Pritom svjesno zaboravlja da je i dalje samo broj u statistici o vitalitetu nacije ili naroda, kako ko vie voli, koja hladnom logikom brojki biljei mortalitet, natalitet i GDP, izvlaei iz njih sloenu raunicu profita. Nedavno itam osupnuta vlastitim naivnou da je nauka odavno izraunala omjer izmeu raspoloivih resursa Zemlje i granine naseljenosti ljudske vrste. I gle, nevjerovatan podatak, star valjda koliko i ovjeanstvo da je na planet projiciran prostor za tek 500 miliona stanovnika, ili neto manje od polovine Kineza. Potom slijedi malo ohrabrenje u pogledu maksimalne veliina ukupne populacije, uz ouvanje optimalnih uvjeta prosperiteta, spominjanjem cifre od 3 milijarde dua, dakako, ivih, dok sve preko tog broja je viak koji e se morati nauiti snalaziti, dok e prekobrojni, nakon 9 milijardi potraiti zaklon na nekom drugom nebeskom tijelu. V Asocijativno promiljanje je udo! U trenutku bljesnu legende o Aleksandru Makedonskom, velikom vojskovoi, strategu, ili poiniocu II Zanimljivo bi bilo saznati kako su, i pomou kojih abakusa, stradanja i zloina, u historiji zabiljeenih kao trijumf. Sve je relativno! statistiari i rizniari Svijeta izraunali da danas broj stanovnika planete Mlad i gnjevan, solidnog obrazovanja i sjajan strateg, s malobrojnom premauje 6 milijardi stanovnika planete, dok na drugoj strani ozbiljno vojskom potukao je monu persijsku armadu na rijeci Granik (334. upozoravajui na zabrinjavajue starenje vodeih nacija, bez prirodnog g.p.n.e.), a potom sovojio pola tada poznatog svijeta. U njemu su mnogi prirataja? Da li su, u tom sluaju, Afrika i Azija glavni krivci za vidjeli veliku snagu koja treba da dri robove u pokornosti, pa su ga siromatvo i neimatinu planetarnih razmjera? Bosna i Hercegovina, velmoe svih zemalja uvijek bogato darivali. Jednom prikom donesoe zasigurno nije, a velom misterije ostalo je prekriveno pitanje bez mu najljepi i najskupocjeniji porculanski set za ruavanje. Zadivljen car odgovora zato se, i nakon ratom izmijenjenje demografsske slike, jo je posmatrao satima tu ljepotu, a potom ustao, priao stolu i poeo jedan uvijek operie podacima posljednjeg popisa stanovnitva od prije 20 po jedan komad da razbija. Svita i emisari su ga posmatrali zaprepateno, godina, to je na rubu naune fantastike? Naime, ne dri vodu a jedan od Aleksandrovih miljenika ohrabri se pitati za razlog: Sve obrazloenje da odlaganje uspostavljanja novog cenzusa cementira ljepote koje nas ostavljaju bez daha treba odmah unititi i zauvijek rezultate etnikog ienja! Kao da e milion i vie hiljada nestalih, prealiti, kao da nisu postojale. Da sam ostavio ove dragocjenosti, svaka ubijenih i izgnanih jednog jutra udom uskrsnuti u zemlji svojih pukotina na jednoj od njih bi me posebno boljela! Iracionalno, ali pradjedova, to svake sekunde na dravni aparat, u funkciji sluenja istinito, ljepota osvaja, ali osvajai nikada nisu spasioci. Na odreenom prosperitetu i srei svojih, otrom granciom siromatva i bogatstva, nivou svijesti percepcija ega kao boanskog nije iskljuena, pa su i raslojenih graana troi 267 KM. Kao ilustaciju prethodnoj konstatciji, egipatski faraoni sebe proglaavali bogovima, dok dananji koriste dovoljno je navesti podatak da jedna satnica, primjerice, tekstilnog unekoliko prihvatljiviju terminologiju i formu. Svoju steena mo radnika vrijedi 6 KM, dok notar za isto vrijeme zaradi deset puta vie. usmjeravaju, prvenstveno na blokadu svijesti koja, bez obzira to je za Sjetih se Krlee: "Neka oprosti gospoa Evropa, ona nema spomenika odravanje ivota podreena zakonima dijalektike, izmie njihovoj kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave kontroli (Samira Begman). Iskonska psiho-socijalna ekologija, dakle, spomenike kulture. Neka oprosti gospoa Evropa, samo Bosna ima nije novina, a saznanje da su prirodna bogatstva dobrano iscrpljena, spomenike, STEKE. ta je steak? Olienje gortaka, Bosanca! ta radi usmjerava razvoj prema preostalim resursima za kapitalizaciju, ljudima, i Bosanac na steku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje time padaju sva moralna i etika naela. Osvrnemo li se bez pristrasnoti i nikad, niko nije pronaao steak na kome Bosanac klei ili moli, na kome ljutnje oko sebe, spaziemo da je ljudsko bie tragina kreacija u je prikazan kao suanj." Da kojim sluajem Krlea danas oivi, plaim se komediji ivota, ili kako u svojoj Pohvali ludosti Erazmo Roterdamski da bi preformulirao ili, pak, dopunio svoju svoju sjajnu argumentaciju u apsolvira: "ta je drugo cio ljudski ivot nego neka vrsta komedije u kojoj maniru:Teko je rei da li danas stoje ili klee. Ne vide se od ljudi igraju svaki pod svojom maskom i svaki svoju ulogu, dok ih reditelj dvodecenijeskog ienja due i duha, kontaminiranih idejom o socijalnoj ne odvede s pozornice? A on esto jednom istom glumcu daje razliite pravdi. uloge, tako da onaj ko je maloas predstavljao kralja u skerletu, odjednom postaje rob u prnjama. Sve je na svijetu prividno, pa se ni komedija ivota III I dok se na razini univerzalnih kategorija ozbiljno, sa monom ne izvodi drukije." I tako je kruh na nasuni poskupio, a mi utimo, medijskom i finansijskom podrkom industrijski najrazvijenijih zemalja mudro, da nas ne dokai duh Aleksandra Velikog i onih tronom i svijeta decenijama raspravlja o blagorodnim efektima ekologije na koljenom cara zatienih. zdravlje polugladnog i srednovjekovnim recidivima svakojakih boleura inficiranog ovjeanstva, u bajkama primjerenom ambijentu skupih odmaralita, ljetovalita i zimovalita diljem Planete,valjda za mustru, o ovoj bogougodnoj temi se medi nadugo i nairoko.U meuvremenu, objekat te i takve karitativne brige u mo uukanih zabavlja se ivotom, svako u skladu sa svojim mogunostima i snalaljivosti, kako davno ree jedan moj kolega, iz plejade niotkud izniklih, stimulativno nagraivanih uvara poeljnog poretka stvari. Nebitno kojeg. I krug za krugom se
19
Sabahudin Hadiali
POSLJEDNJI MOHIKANAC Posljednji Mohikanac je Bosanac i Hercegovac izgubljen u vremenu i prostoru, a pogotovo ako ga nema u Ustavu dananje Bosne (i Hercegovine). Posljednji Mohikanac kae: Hljeb/Kruh je poskupio u BiH, 14.2.2011.g., uz olakavajuu okolnost: ivot je pojeftinio! Posljednji Mohikanac je pretpostavka novog buenja. Jer posljednje ne mora biti i zadnje. Posljednji Mohikanac je udo nevieno. Meu onima koji to nisu. Posljednji Mohikanac je nacija u nestajanju. A ko izvri genocid nad njim? Posljednji Mohikanac je alternativa prvome. Amerikancu. Posljednji Mohikanac je osoba koja u Bosni i Hercegovini misli da e ovi bez rata otii sa vlasti. Posljednji Mohikanac na Balkanu je raznobojan. Zavisno od nacije, pardon schovinije. Posljednji Mohikanac u Sarajevu je onaj koji uzvikuje: PAZI METAK! A nigdje Slavka, Mirko moj. Posljednji Mohikanac meu Bonjacima na vlasti je onaj Musliman koji ne vara i ne krade. Danas, sada i ovdje. Posljednji Mohikanac u Bosni i Hercegovini je onaj ko misli da je mogue pomirenje. Jes', al' u k....! Posljednji Mohikanac u Bosni i Hercegovini je onaj ko misli da je ova drava mogua na ovakvim principima danas, Anno domini 2011.g. Ponovo, jes' al' u k....!
Posljednji Mohikanac ovdanji je linost koja misli da zeleni i crveni mogu initi koaliciju. Mogu, mogu...korupcijsku samo! Posljednji Mohikanac je lik na ovim prostorima koji ue u tramvaj i ustane starijem da sjedne. Dobivi po glavi od mlaeg uz smijeh. Posljednji Mohikanac na prostorima Jugoistone Evrope je nestao sa socijalizmom. Komunizma nije doekao. Posljednji Mohikanac u Evropi je osoba koja misli da e Evropa opstati. Jer, jadni ni znaju kako Balkan bije... Posljednji Mohikanac u ovdanjem zdravstvu je onaj koji misli da altruizam vlada. Da, ali onaj to debelo naplauje! Posljednji Mohikanac meu politiarima u Bosni i Hercegovini je onaj ko posljednji izae i ugasi svjetlo. Ne ekajui zadnjeg. Posljednji Mohikanac u ovdanjem fudbalu je onaj ko misli da e predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ikada navijati za Bosnu i Hercegovinu. Posljednji Mohikanac u ovdanjoj politici je onaj ko misli da e reis Ceri aminovati mjeovite brakove. A moda ipak i hoe brak izmeu Bonjaka i Muslimanke! Posljednji Mohikanac na prostorima BiH je onaj ko misli da e korupcija biti iskorijenjena. ak i kada korijenje budemo jeli, korupcije e biti. Dok narod ne ogladni, pameti ne dolazi, veli uvaena Svetlana Ceni. Posljednji Mohikanac veli:A ta emo sa kolaima? Posljednji Mohikanac je osoba koja misli da emo ikada ivjeti u pravednom svijetu. Moda samo u manje kvarnom, u smrti svojoj.
20
Elvis Huremovi
enska arapa Ugodno, rano, poslijepodne. Prekrasan dan, protkan cvrkutom ptica koji dolazi sa svih strana. Blagi povjetarac iri mirise i zelenilo sa njima. Nita drugo do najbolji znaci, da nam predstoji uljudno ljeto, za razliku od nekoliko prethodnih. Sav taj ivot, koji se odvijao oko mene, izmamio me iz stana. Izvukao vani kao poziv drage. Dodue, kad su mogli januarski minusi, zato ne bi majski plusevi?! Razmiljam gdje u, ta u i pritom, brzinom svjetlosti, donosim odluku, koju je najlake donijeti. Odluim, lagano u do arije i kafanske bate, bie tamo valjda neko od raje. A, uvijek bude. Dok rairenih plua, poput vrata starog ormara od orahovine, udiem sve to je oivilo, poslije zimskog sivila, susreem poznate i nepoznate. Sa poznatima se rukujem, pozdravljam, maemo jedni drugima sa razliitih strana ulice a sa nepoznatima se mimoiem uz blagi osmijeh. Svi su nekako veseli. Na licima im ne moe primijetiti peat belaja iako su i dalje Samueli vlastitih nedaa. Na sve strane guva, prodava sreki buniji je od Harisa i pokojonog Pavarotija zajedno ali niko mu ne zamijera na tome. Neki zastanu i kupe, ne bi li kako belaj crte, to se ne primijete u sunane dane, bile neprimijetne tokom cijele godine. Miris bureka se rikoetski odbija od zidine starih austrougarskih zgrada. Iza njega, kroz masu, vijugavo se provlai miris kahve, to europske brze, to ovdanje natenane. Na drugoj strani ulice, opet, buka i graja. Ovaj put djeaka, to pjevanjem ie paru. Poteno. Okruen rajom, to u kutiju pred njim stavlja kovanice raznih veliina, sijevaju blicevi zaintrigiranih turista a on ne mari, ve kao da je u parikoj Olimpiji iz sveg glasa iznosi zahtjevnu Pitao sam malog pua. Savreno se uklopio u ljepotu proljetne atmosfere. Na putu za tamo gdje sam krenuo sretnem jarana Ziju, kopiara po navijakom opredjeljenju. Uslijedio je ovdanji, jaranski, obiaj bez kojeg se ne moe, tamam da je minus toliki da nafta mrzne. e s', brate, 'a ima? E, vozdra Zijo jarane...evo ima, k'o i vazda, zna i sam. Ljudski se ispozdravljamo i bezbeli shvatimo da smo obojica, neplanski, po starom obiaju, krenuli do istog odredita, kafanske bate. Idui do tamo priamo o svemu i svaemu, raumjenjujemo ivotne informacije iz proteklih nekoliko dana koliko se nismo vidili. Pored razmjene informacija od ivotne vanosti, komentariemo enske u prolazu. Haman, svaka valja, nema loe a gdje bi i bilo poslije onoliko mjeseci dempera, bundetina, izmurina... Mada, bilo je tu neega udnog. Pourio Zijo, inae u raji poznat po hodu zvanom razvuena vaka. Velim: iv bio, e si ti tako navalio, ohani malo. Nisam asno ni zavrio, na to e: uti, ne pitaj, priat u ti. Ubrzo smo stigli do odredita, tamam jedan stol slobodan. Sjedamo, zove konobara: Krelac, nama dvojici isto. Kao da smo doli juer a ne prije dvadeset i kusur sekundi. Ali s obzirom da smo tu redovni, unaprijed zna da u naem sluaju isto, ne znai nita drugo do dvije pive. Nazdravljamo, i pitam ga: Jesi bio prekjuer na derbiju? Daj, otkad si ti poeo postavljati glupa pitanja?! Jes' vala, dobro si. Stvarno je tako, ko poznaje Ziju barem petnaest minuta svjestan je da pitanje poput mog nije nita drugo do glupo. On je stari zaljubljenik u fudbalsku igru. I stalni gost Doline upova. Iako u njegovom sluaju, to gost je samo forme radi jer je tu odavno domai. Ponekad bi raja, kad bi u kafani ekali fajront, u ali dobacila, da je Zijo vei, dui sigurno, domain od pojedinih igraa. Postoji uvena pria, kad mu se na kosti naklatio neki pitar i postavljao milion i jedno pitanje ali uvijek isto. Pola sata ga ispitivao, je l' bio na ovoj utakmici, je l' bio na onoj...i tako u nedogled. Ziji prekipilo, te e na to: Jadan ne bio, bio sam na vie eljinih utakmica nego to Pape u karijeri ima treninga.
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
S obzirom da zbog poslovnih obaveza za vrijeme derbija, naalost, nisam bio u gradu, upitam ga: I, kakva je bila utakmica? Standard brate, oni guzovae poveli a onda bunker k'o... al' kad je najslae Delo sa dva majstorska poteza preokrenu rezultat. Tri bobe nama a njima produenje agonije za barem jo jedan Bajram. Moglo se vidjeti sa Mjeseca koliko mu je drago. Dodue, nisam ni ja ostao imun. U to ime nazdravimo. Nego, priaj mi, to si onoliko hitio? Ma, joj jarane, uti. Skoro sam kupio neke talijanske cipele, mo' se ogledati na njima kol'ko sjaje ali belaj sa odravanjem. Da bi dobile taj sjaj mora ih dobro ispolirati a zakon i ustav za to je enska arapa. Rekoh: uj to?!. Ma, da. Hulahopka, ba. E, to ti je Tito za sjaj, kad nanese kremu onda sa njom dobro istrlja i sija k'o sunce na Mljetu. A, moram ih naglanacati jer veeras imam neki poslovni sastanak. To poslovni sastanak u Zijinom rjeniku strunih pojmova je moglo znaiti samo jedno. Da je upoznao ensku kojoj je prodao priu o tome kako je menader poznate firme koja radi za inostrano trite. A menader takvog giganta, bezbeli, najmanje u emu moe doi na sudar su cipele koje ljate poput jadranskog sunca. Kad ovjek sazna te sitnice od krucijalne vanosti, onda shvati, da sva urba i pria o enskim arapama itekako ima smisla. Pa, dobro brate u emu je problem?! Idi, kupi arape i odradi posao. Smrtno ozbiljan, preprijeio me pogledom, dodavi: Tebe danas ba krenulo. Kako, bolan, da odem kupiti enske arape kad zna da bi sutra, prije negoli sa Begove sabah najavi, cijela arija priala da je Zijo peder, upak meraklija, topli brat... Do te mjere je bio u pravu da mi je bilo nelagodno to sam previdio takvu injenicu, istinitiju od same istine. Nema sumnje da bi arija ubrzo, moda ne onako brzo kako to on ree, brujala o njegovim seksualnim sklonostima. A, njemu to kao menaderu jednog giganta ne bi ilo u prilog ni pod razno. Jest upravu si. Pa, ta e sad? Nita, skont'o sam zamoliti Sanju da mi to kupi, ionako konta te moje 'poslovne sastanke'. A, dogovorili smo se nai ovdje da joj dam pare da to odradi. Namazan si moj Zijo samo tako. U iekivanju Sanje pozovem konobara i naruim, sada ve treu, turu istog. Nismo je uspjeli ni dokosuriti kad eto Sanje, uljudno se pozdravljamo, nudim je piem ona odbija, pravdajui to urbom i obavezama koje je ekaju. Mislim sam u sebi a jest kupovina enskih arapa i neka obaveza. U redu, onda drugi put. Pazi, obeanje je dug, ree uz osmijeh. Zijo, ustajui dodade: Kakvo pie bolan, idemo Sanjice. Sav leprav, poput ovog prelijepog dana odlazi u nadi da e veeras njegove cipele sijati poput popodnevnog julskog sunca na Mljetu a da e poslovni sastanak zavriti sa dobro sklopljenim, poslije toga i odraenim poslom. Svakako, prezadovoljan to e ariju uskratiti prie o Ziji pederu koji kupuje enske arape i nosa cipele sjajnije od danice. Ve su zamakli iza ugla i sve to e poslije tog ugla nastati ostae tajna, koju e ovjek sjajnih cipela dentlmenski ponijeti sa sobom, kad krene gdje i svi jednog dana. Sunce ve zalazi, prelijepi dan jo uvijek ostavlja tragove na licima poznatih i nepoznatih prolaznika. I dalje su neprimijetne njihove nedae. Nakon, sada ve pozamanog broja tura istog, pozivam konobara i uredno obavljam svoju kafansku dunost. Plua, punih ljepote dananjeg dana i stomaka napuhanog od pive uz divan majski povjetarac vraam se u svoja etiri zida, elei da se ovo prekrasno vrijeme protegne to vie i due moe. Pri povratku, negdje na pola puta, uz blagi osmijeh prozborim: ovjee, ta sve moe obina enska arapa. I to jedna. ta bi tek bilo da su dvije?!
21
NIKola D Pei
Mirjana Marinkovi
Emini Vlahovi (ZORO) ZORO (OSVETNIK) (anr: budalasta narodna)
zarobe te u kajanju, poali i stih kad posveti. Neto napie... Neko proita, drugom se svidi, trei proe - ne primeti. Onaj se zaleti slatko mu je da te zapljune, ovaj pa gleda da se osveti, ili u rebro da te mune. Al' veini je samo jedno bitno: da mu u ta posla niko ne zagleda, ne uje ga se dok kalje il' prdi, krivo ga pritom kogod ne pogleda, smrad ni miris da mu ne oseti. Nije ovo pesma za emer. Nije ni za lek. I ne vredi, brale, da se jedi. Sve tee i sve se menja. A jedan nam je vek! Leni ari (JUTRO POSLE) NEGDE IZMEU Ja sam ti svakoga dana izmeu ustati il' odustati, izmeu kota li, ili je daba, izmeu potenja to pazar tvrde izmeu htenja i - pomirenja... UDO to bi bilo ludo da sam svetsko udo, da me svaki gledi, pride mi se udi, poneki se bei, ovla kerefei: trudi da oteti, plakatom oblepi, grafitom okiti, i opara niti. Ne prioh ni blizu Luvru ni Parizu. Patiu za Pizom, Venecijom, Rimom... U Moskvu ni vozom, u Rumu ni ezom. Nisam ni u nizu da vidim Mona Lizu. I sad alim hudo to nisam svetsko udo.
Doi, Zoro, u noi mi 'ladne! Doi k meni, na grudi mi padni! Padni, duo, al' nemoj da zaspi, nego ljubi ba k'o da me asti. Ljubi, mili, i nemoj da uri, jer sutra e dumane da juri. Refren: Doi, dragi, i to im se smrkne, hoe srce na pola da pukne! Ako pukne, nosie na dui, a moj svet e na me da se srui. Spasoju . Milovanoviu
Haiku ili nalik mu * Ledena ponopogaoliki mesec nad snovima bdi * Seoska prelapesmom, igrom i alom protkana mladost * Vremeni momci bez ena i potomstvapromaen ivot * Duu Srbije Svetu predstavi zvukom truba u Gui * Bog stvori ljude: -mnoite se! -ree im oni ratuju * Ljudski uitakspoznaja istine u biti prirode
(MISTERIJA NAMIGIVANJA) BIT NEBITNOG Kad ue bitno, nebitno se povue u tamu svesti... Zanemogne l' bit, nebitno izjuri van ujedajui... *** Aci Stojanovu (PROLAZNOST) PROLAZIM... Bombarduju estice iz kosmosa, i ja starim, tano je... Vreme prolazi samnom i pored mene, nije varka... Zastanem i ja nekad kraj itulja, istina je... Al' ni na jednoj jo svoj lik ne prepoznajem... Dobro je! NE JDI SE... U ovom ivotu i ovome majanju, die ili ne die, potpie se u trajanju, il' te iz seanja obriu,
* WAKA sanjam srenika a iz sna me tre strah da to nisam ja ogromna srea samo u snovima postoji
22
Aleksandar otri
TAKO SE TO RADI Izborni tab jedne od vladajuih partija razmatrao je tok kampanje. Kako su se izbori pribliavali, groznica je sve vie tresla stranake funkcionere. ef stranke bio je i na elu izbornog taba. On je izbore doivljavao kao biti, ili ne biti za sudbinu stranke i svoju politiku karijeru. Zato je od svojih saradnika i stranakih aktivista zahtevao strogu disciplinu, apsolutnu odgovornost i potpunu angaovanost. Kakva je situacija u tvom kraju? - pitao je potpredsednika partije koji je i ministar za kulturu. Dve nedelje sam stalno na terenu. Podelio sam novac za domove kulture, kulturno-umetnika drutva, horove, biblioteke i galerije, ali uz uslov da svi zaposleni u tim institucijama, potpiu pristupnice za nau partiju i glasaju za nas. Kako procenjuje na rejting? pitao je predsednik koliko procenata e u tvojoj izbornoj jedinici da glasa za nas? Teko je to rei, ali pretpostavljam da emo da dobijemo oko deset odsto glasova procenio je ministar kulture. Predsednik je u svoj rokovnik upisao ovu procenu, a onda se obratio potpredsednici koja se nalazi na funkciji ministarke za industriju i rudarstvo: A kako je, koleginice, u vaem regionu? Evo, ostalo je jo desetak dana do izbora. emu moemo da se nadamo u izbornoj jedinici u kojoj vi predvodite nau listu? Maksimalno sam se angaovala. Dvadeset etiri sata dnevno sam u kampanji. Obilazim sela i gradove, gostujem na televizijama, poseujem fabrike i rudnike, idem i u stanove i kue. Novac sam dala samo firmama iji su se vlasnici obavezali da e da glasaju za nau partiju. Zaposlila sam i nekoliko stotina ljudi koji su prethodno potpisali nae pristupnice. I koliko e nam to doneti glasova? Garantujem da e biti 15 odsto ministarka je pogledala efa pravo u oi. Predsednik nije imao komentar i ponovo je zabeleio obeani procenat. Trei potpredsednik, istovremeno i ministar za saobraaj nije ni ekao da ga prozove ef: Vrlo kratko: U mom okrugu asfaltirani su putevi samo do sela u kojima mi pobeujemo. Napravili smo nekoliko mostova, ali do pola. Rekao sam: ako glasaju za nas, bie zavreni. Mislim da ispod 20 odsto glasova neemo dobiti. Sada je red bio na predsednika da komentarie podnete izvetaje i kae kako je u njegovoj izbornoj jedinici. Ovo to sam uo, nije ba sjajno. Oekivao sam mnogo vie. Kakva ste vi vlast, ako ne moete da obezbedite veinu glasova? Izvinite, ali imali ste na raspolaganju ljude, tehniku, novac i medije, a ovo je mrava procena. U mojoj izbornoj jedinici za nas e da glasa preko 90 odsto biraa. Zaista?! Kako ste to uspeli, predsednie? pitala je ministarka industrije i rudarstva. Pohapsio sam sve koji su protiv nas odgovorio joj predsednik partije, koji je istovremeno i ministar policije. RIALITI OU PROGRAM - Mogu li malo da vas pipam po grudima? ta je vama, da li ste vi normalni? Ja sam udata ena. Odlino, i ja sam oenjen. Da, ali niste moj mu. A, osim toga, svuda oko nas su kamere koje nas snimaju. Pa ba zbog toga. ta to priate? Znam vas kao ozbiljnog i finog gospodina. Ja i jesam takav, ali ovo je ou, rialiti program. Moramo da uradimo neto da skrenemo panju na sebe. Ne moramo i mi da skrenemo. Pa zar ovako da nas primete? Koga ljudi ne primete i Bog ga zaboravi. Svialo
nam se, ili ne, tako je. Primetili ste sigurno da oni vredni, pristojni i kulturni uesnici nisu zanimljivi gledaocima. Ko jo na svom TV ekranu eli da gleda normalne? Njih odmah izbacuju iz igre, a ostaju samo oni koji se etkaju, galame, lau, pevaju, zevaju, ogovaraju jedni druge, hvale sebe... I zato mi predlaete seks aferu?! Razmislite! Ako ostanemo pristojni, mogu da nas izbace, a ovde nam je lepo dobro nas plaaju, slue nam ukusnu hranu, pijemo najbolja pia, stalno smo na televiziji... Pa pogledajte kako se ponaa veina ljudi ovde kao da su na vaaru, ili drumskoj mehani! Jedan je drugom opsovao majku, drugi je njemu rekao da lae kao pas, trei je rekao etvrtom da je spavao s njegovom enom. Oni najbolje stoje kod publike. Njima ne preti opasnost da ispadnu, ve se bore za pobedu i glavni dobitak. To je tano, ali, ipak... Nije li neukusno da tako skrenemo panju na sebe i da ostanemo u ovom ou programu? Moemo i da se posvaamo, pa i da se gaamo raznim predmetima. Moemo i da pretimo, kunemo, vreamo, omalovaavamo. Tako emo neosporno postati popularni i skrenuti panju na sebe, ali mislim da je bolje da vodimo ljubav, a ne rat. A gde e nas to dovesti? Dovee nas do ostanka u ou programu. Publika odluuje, ona glasa ko ostaje, a ko ispada. Bolje je da ispadnemo neozbiljni i klovnovi, nego da ispadnemo iz rialitija. Jeste cirkus, ali se dobro plaa. Morau malo da razmislim... Nemate vremena. Ovde ko razmilja, ne prolazi dobro. Ako budemo najdosadniji, nemamo anse, leteemo napolje. Glasai su neumoljivi. Podseam vas, u nedelju publika glasa. ta ono rekoste...? Da me pipate po grudima? Dobro, ali, nikako nie... Ipak smo mi poslanici, a ovo je skuptina.
23
Ivan Karponai
Vatrogasac Sidimo mi tako Palika i ja umorni od posla u mijani, zvao se bife Borac na korzi usrid varoi, vitar pomalo duva donosei sa sobom miris toenga piva, slina mi je na usti a ne samo meni, misec avgust, sunce pripiklo, ee a znoj curi sa lica ko da ti je provala oblaka. Al neka i za to ima lika, hladno pivo Apatinsko a zvali smo ga i rogonja. Ali eto ti belaja usrid bela dana, mi edni, para pa nema. Zovem ti ja Lazu konobara naega kamarata. - Lazo! Dede dal mo za nas dva neto na veresiju, kripi nam pod zubima a suvi smo ti ko Sahara, zna ti ve nas bie idue nedilje plaa pa emo se nekako razkusurati. - Ajde Lale, kad je za tebe nema problema, vidim da ti i dua gori a bogami ni vatrogasci ti ne bi pomogli. - Daj Lazo donesi nam po dve pive da ne mora jo jedanput ii a molim te vatrogasce pusti, ne spominji ih bie mi loe! - A zato Lale, zar nisi i ti bija jedno vrime vatrogasac? - Je` da sam bio, jes, ali to su ti davno prola vrimena, izbacili su me! Barabe su ti oni da ih veih i nima na ovom svitu. - A zato ba tebe Lale? - Ma pusti ih Lazo, zavidni su to ljudi, a to ti nije dobro viruj mojim riima a ja ti ne laem samo onako. - A ta su ti zavidili Lale? - Ma nije ti to ni prie vridno, zna ja sam ti par puta bio prvi na mistu di je gorilo a jo ni goriti poelo nije! urka Onomad ti je imo arlika roendan, pa reda radi eto nas na urki, ali za put mi je nana onako rekla: - Sine nemoj puno piti, naroljat e se opet a blizu si groblja, pazi odnee te bubui! A ja sam ti se boja bubua ali e je e i kada je dabe i sire je slatko pa sam malo zavirija dublje u ona okanja koja su mi punili ali uvik u drugim bojama pa ne znam ni sam ali su mi boje nakodile ili ono to je bilo u njima? Anuka me je cilo vrime vukla za rukav, keela me po cevanici ali ja sam ti bio heroj, nee ti mene dok se ja Lale zovem. Ne znam ni sam koje je okanje bilo ali neto me je pritiskalo, mora sam ti ii vodu putiti ali vidi ti vraga, volja je tu i ia bi a ne mogu. - Joj majko moja, bubui mi odnesoe snagu iz nogu ni ii ne mogu. - Ajde Lale ta si se razkokodakal, nema ta za sneti osim ona dva muka daj uhvati se za mene pa u ti ja pomoi. - Anuka, ti si sunce moje a di bi ja bez tebe stiga. Vodila me je napolje, noge su me jedva nosile, kolena su kleckala a da se nisam naslonio na nju, e sigurno bi pao. Ali vrag ti ne spava, eto ti belaja ne naem ga di je, a pritislo me je. - Anuka, daj pomogni mi, ne naem ga. Neto je ona poela da trai, nala ga je, nala a meni vrag ne da mira, obisio sam se na nju i apuem joj na uvo: - Anuka, sunce moje, sad bi te naguzijo al nee da mi se digne! - Ajde Lale opet laje, bezobrazan si mi, uzmi ga sam, ta sam ti ja? Neto toplo se proljevalo po mojim nogama, vrag ga odnija jel kia pada? Daj ne pravi mi belaja. - Anuka! A zato ti drhte ruke, nisi valjda siroe zar ne vidi da sve curi po mojim nogama, sav sam ti mokar? - Ma ajde Lale ne baljegaj sam si kriv u svojim ga rukama dri!
- Mudronja a e ti je tu probljem bolan, uzmi moju, nema slike u njoj, ne brini primie te bez probljema. Otia Mudronja opet na alter, prime ga. - Sedite tamo u akaonicu i ekajte malo, zvaemo vas. Prolo je dosta vrimena, neki su ulazili, neki su izlazili kad odjedared pozovu Josu. Mudronja sidi i uti, ne javlja se. Ona plavua otvori alter pogleda na Mudronju i drekne na njega: - A vama triba molbu pisati, ulazite kod dohtora ta ekate? Aha! Tek sada je Mudronja kapiro, pa na redu je, ve je zaboravija da je tu pod lanim imenom. Prolo ti je malo vrimena kad eto doa dohtor unutra gleda u Mudronju i pita ga: - A ta je tebi Joso? A Mudronja ni pet ni est ko iz topa opalija: - E gospod dohtore to mi je najbolji prijatelj i komija da ne moe biti boljega kamarata. - Ma ne pitam ja tebe za tvoje prijatelje i komije, ja pitam tebe ta ti je Joso, ta ti fali? Tek sada je Mudronja zakapiro di je napravija greku. Huh! Valjda nee dohtor da primeti da se malo zeznuo. - A kako da vam kaem gospod dohtar, sramota me je, belaj je velik, ne mogu a tija bi - Ajde govori, neu te ja valjda poisti, ja sam ti samo dohtor. - Znate gospod dohtor, probljem je, ne mogu srat kad vam ve tako prandavo moram rei. - Ajde skidaj Joso gae, sidi na onaj kabo s vodo i ekaj dotle dok ti ja opet ne doem, je si me razumija. - Jesam gospod dohtor, jesam! Odgovori Mudronja, skine gae i sidne se u kabo s vodo. Prolo ti je dobrih sat i po vrimena kad eto ti dohtora u ruci nosi onu veliku drvenu varjau sa kojom ti se mast mia u kazanu kad se mare peku u disnotoru. - Ajde Joso ustani, uvati se za onaj leaj i natri se. Uze ti on onu varjau, pljune u ruke, onako poteno zamahne i svom snagom oine Mudronju po guzici al onako poteno. Pue po guzici, ostade crvena fleka a Mudronja ni a da kae, sram ti ga je bilo. - Ajde sad na klozet i iseri se i nemoj zaboravit ne brii vie guzicu sa dakom od cimenta. Somborska kapija Sidimo mi tako sa ombetom u mijani na Somborskom putu, doli mi sa hetije, umorni al ne toliko koliko i edni. Rogonja hladan na astalu miri, e boga mi nee dugo misli se ja edan sam ti bija. Za drugim astalom side dvojica paora, jedan ide peenu ribu a drugi govei gulja, i piju a uz njihov astal stoji ti Lazo sa violinom u ruki i neto im cincari. - Konobaru! Daj neto ova riba oe da pliva! E boe moj, edna li ovika, kulturan ti je, zna za red alal mu vera, svaka mu ast. Onaj do njega pogleda ga onako pijan i upita: - Ej, a ta bi ti da ti ta riba pljiva, pa zar nije bila dosta u vodi? - Ma ajde seljaino, nekulturo jedna, to kulturno znai da sam ti ja edan! Bio je odgovor. Konobar donese rogonju. Gleda ga onaj, glava mu se klati, rasplie jezik i da ne bi on ispa onako glup i nekulturan jedui govei gula, onako nonalantno dobaci konobaru: - Konobaru! Dede donesi neto za piti marva je edna. Svi ute, mi isto i bolje je, znam ih kaki su, ma oma bi se zakaili za nas a mi ne traimo belaja. Danas bogami nema bianja! - Dede Lozane, daj sviraj mi tute na uho, da te ujem! Lazo svira gudalo mu vue po uima, a on ne uje, a jel gluv ili je toliko napit ka spuva. - Dede Lozane daj sviraj mi tute na uho, ne ujem te! I on ti tako ponavlja, ide bi boga mi moga na ivce a nisam ti ja taki, nek mu je za duu! Okrene se on svom kamaratu koji je ribu io i onako jezikom zapliui reka: - uj Marko, ovaj me jebe s violino u ui ta da mu radim? Gledam u ombeta, gleda on u mene, vidim ja da mu je puka ovaj domai agrarski film, dosta mu je svega pa mu onako dobaci: - Ej, uj kamarat, dosta je toga, ko ti je kriv kad izgleda ko peka pa bi te svako jebaval!
Kod dohtora
Doa ti onomad Mudronja kod dohtora, ima je neki problem, a nije bija osiguran u sozijali. Za alterom, do pola otvorenom, trebalo se malko sagnuti i pogledati unutra, a tamo sidila je neka plavua, mlada je bila a izgledala je kao da je ama ba jue pobigla iz starakog doma, cigarete u ustima, puila je. A je! To ti je nae zdravstvo, e nedaj boe. - Imate li zdravstvenu knjiicu? Glasilo je pitanje. - Nema gospoo! Reka je Mudronja, a mo i bez nje? - Ne! Glasio je kratak odgovor. ta e Mudronja, nema ta, pa ajd kui. Idui tako sretne ti on uz put svoga prvog komiju Josu nadniara ba je izlazija iz birtije. - Hej Mudronja, ta si tako obisija nos, kaki je to belaj u tebi? - E komo, zna ia ti ja kod onog dohtora, nee da me primiju sunce im njigovo! Nemam zdravstvene.
24
Sabahudin Hadiali
Nastavak iz MaxMinusa broj 20. 10. pria I doe vrijeme da ispriam direktorovu priu. Onu kada sam ga spasio od pada u otvoreni aht ispred kole. A bijah esti razred. Osnovne kole. Onomad. Neto smo se naguravali na samom izlasku iz kole kada je pred nas izaao grdosija, direktor. Znam da mu je Stevo ime bilo. Prezimena se ne sjeam. Ali jeste grdosija bio. Nama malima. Tadanjim. Okrugao, iri nego dui, to bi ereti rekli, teko je hodao sav nadut od prejedanja i mezetluka. Mi smo ga u ali zvali dia lopta i uvijek je bio to znak da se neko prejeda na velikom odmoru kada bi uo eno ga, bit e isti dia lopta, i tada bi svi prasnuli u smijeh. Ne znam da li je ikada saznao da mu se to govori iza lea, ali ni nastavnicima nije bilo mrsko uti te nae jezike vragolije. Ipak, taj dan sam dobio pohvalu i postao herojem kole. Spasivi direktora Stevu najmanje povreda noge ili ruke, a i, ne daj boe, neeg verg. Elem, dok smo se mi naguravali pred izlaskom iz kole, eljni to breg izlaska iz nje, odjednom se pojavio on. Direktor Stevo. A mi smo kao ukopani stajali dok je on, dahui, gegao se prema izlazu, onako straan kako sam dirketor jedne osnovne kole uenicima moe biti. Istovremeno, stepenicama je iao domar kole omaui radnicima lokalne prodavnice namjetaja da unesu novi ormar za kabinet fizike Nstavnika Mehmeda. A on ej bio posebna pria. No, da ne duim. U tom trenutku je direktor, da izbjegne direktan sudar, ali i da pomogne domaru da lake unese taj ormar, skoio sa druge stepenice na...aht, odmah tu. Dole. Teina jednostavno bijae jaa jer sila masi daje ubrzanje i odjednom je zastao osjetivi da ispod njega eto polako krcka, lomi se. Stajao je zaleen a ja, kao da mi je samo provienje kazalo, naglo sam potrao i uinvi isto, skoio na njega. U tom trenutku je aht pukao, ali direktor nije pao u njega jer smo se nas dvojica ve kotrljali kolskim dvoritem. Ala je teak bio. Majko moja. I dan danas osjeti njegov stomak na svome licu. Teak. Zaista teak. Svi su vrisnuli. A nas dvojica? Ja sam ustao pomogavi njemu dok me je on grlio i govorio: Hvala, sine, hvala...sutra je dorane nastavniko vijee i ja sam nagraen Zahvalnicom kole za, kako je pisalo, portvovan gest pomoi radniku kole- direktoru Stevi. Ni dan danas ne znam zbog ega sam skoio na njega u tom trenutku. Moda zbog toga jer je Amela prolazila tada pored mene. Zajedno sa Milicom. A obje su mi se sviale. Pa htjedoh facom biti. Postadoh facom, ali mi je mama obloge hladne na bubrege stavljala desetak narednih dana. Nije loe faca biti, ali boli, brate. Ko zna? 11. pria Volio sam svoju koarkaku loptu. Bila je nova. Sve dok je Zof nije napucao u Miljacku jer ga nisam htio posluati i otii mu po cigarete do trafike. A Zof je bio ef jalije u komiluku. Obzirom da ga je bilo strah moga oca, nije me tukao. Samo je uzeo loptu i rekao: Moda sad proeta...vodom...po loptu! Proetao nisam, ali ovakvu loptu vie nikada nisam imao. Valjda to mi je bila prva. I nova. Zof je ko zna gdje danas. A lopta je moda negdje u Crnom moru, i pluta. Stara. Jadna. 12.pria I naem komiluku bijae jedan momak. Smajo mu je ime bilo. Svi smo zazirali od njega jer je odleao u Zenici sedam godina zbog pokuaja ubistva. A Smajo je bio dobriina. Kada god bi me vidio da kreem u kolu, a on bio u blizini, pozvao bi me i upitao treba li mi ta. Na moj upit da ne treba, on je onako, eretski, govorio kako TREBA...jer cure nam TREBAJU...one su TREBE. Ja bih se nasmijao elei to prija proi pored njega i krneuti put kole. Bijah sedmi razred. Osnovne kole. A pria o Smaji je bila sljedea. Imao je enu. Bijae nestana. I jednog dana ju je zatekao na kamari, kako su mi rekla raja, sa dvojicom bliskih prijatelja. Nije nita rekao, samo se okrenuo i otiao. Meutim, ona dvaojica to bijahu sa njegovom enom se potukoe i jedan je prob'o drugoga noem u stomak. Smajinim noem. U rukavicama. Posljednji otisci na njemu su bili Smajini. A kako je to tano? Evo kako. Taj to probode svog pajdaa nije mogao spavati i zbog toga i napisa priznanje koje zakopa duboko u umi u metalnom sanduku. Da mu bude lake, ree svojoj tadanjoj, a bivoj Smajinoj, eni. Smajo je odleao sedam godina. I vratio se isti kakav je bio. Poten i iskren. Onaj drugi, ni ime mu ne znam, umro je mlad od neke opake bolesti a metalni sanduk je iskopala
Smajina bva ena i donijela Smaji napisano priznanje svoga mrtvog mua. A Smajo, kao Smajo, halalio joj je. Dobriina. Jadan. *** NIKADA NISAM NI BIO TU Muzika moje mladosti polako nestaje u porama udnih naznaka. Da li je to sudbina Ili samo treptaj nesuvislih nadanja? .... Ipak pretpostavljam da stvaralac mogu biti samo ako postanem ovjek. ... Ne bilo kakav. Ve zaista ovjek, ali ne sa ove planete! I JA SAM DIO NJIH Milina je gledati sopstveni lik u ogledalu sudbine. Dok se topi pred naletom varvara udnih. to samo naizgled dobri bjehu. I tako sve dok ne otvorie karte. Prepisujui i ovaj put ne samo reeno. Ve i napisano.
25
Aleksandar otri Abdurahman Halilovi Ahil

Prvo su nas propustili kroz ake pa onda uzeli sve u svoje ruke. Ispunio sam joj ljubavnu elju-ona je kriva to sam i nju. Mi jesmo zapeli kao sivonje-ali iz blata su nas iupale aronje. Rekao sam naim slijepcima da ovaj put nikud ne vodi.
* Poto sam dobio nacionalnu penziju, nastojau da je opravdam.
* Smeten sam u ok sobu. okirao sam se kad sam dobio raun za lekarske * Lepota dolazi iznutra. Iz dubine novanika. usluge. * U memoarima je najzanimljivije ono ega se autor nije setio. * Bie vam jasno kakve emocije ispoljavamo jedni prema drugima, kada vam kaem da moramo da ih kanaliemo. * U skuptini imaju prostu veinu, to svojim ponaanjem i dokazuju.
* Pojedini ministri u vladi su smenjeni, jer su lagali. Brukali su one koji kradu. * Krizni tab je u stalnom zasedanju. Inae, kriza bi odavno prola.
*** Boban Mileti Bapsi

I ove godine inflacija e biti mala ala! Ovi iz vlade mogu jo mnogo toga - da zajebu (ako im dozvolimo)! Mi smo proli sito i reeto. Da vam pravo kaem nita naroito ... Srbi u Srbiji ive na linu odgovornost.
Kad smo saznali gdje su oni ak-shvatili smo da * Ima i salonskih rodoljuba. To su oni koji nikoga nisu ubili. su nam nedokuivi. * Drava ne moe da pronae grob generala, Ovi to se vrte u krug-ko zna za kim se okreu. jer on stalno menja svoju lokaciju. Dok su nam svirali kurcu-u pozadini se vidio pikin dim. * Ako dozvoli odvajanje Sandaka i Vojvodine, Srbija e da poraste u oima Evrope.
Rekli smo im sve u svoje vrijeme-nismo mi krivi * Mi svetsku ekonomsku krizu nismo ni osetili. Od domae. to su zakasnili. * Kranje praznih creva je Ne nadajmo se od mladih da nas izvuku iz krize- na najvei unutranji problem. mi smo ti koji im ne damo da rade. * Vlast je reila da iri optimizam. Politikim strankama ne trebaju pametni-samo Ali prethodno kritiare mora da skupi na jedno mesto. podobni. * utao sam. U stranci sam pred iskljuenjem-ne odgovara im I na to nemam ta da dodam. moja struja. * Zatieni su kao beli medvedi. Drimo ih na ledu. Pretresli smo zakon-sad znamo gdje se krije svaka njegova rupa. Ovo vam nije loe-ali vi ste pokvareni. Kad nam je vlast ula u zonu sumraka dala nam je do znanja da nee biti svjetlije budunosti. U policiji su otkrili da ni prsti tog ministra nisu isti ... ribaju ga. Aforizmi su kao kaktusi ... bodu. Kad vidim kud nam ide humor-doe mi da puknem od smijeha. Izveo bi on djecu na selamet-da nisu alah selamet. Sve je dugove vezao na ue ... za vjeanje. *** * Otkad smo postali mala drava, sve nam je tako daleko.
Srbija je OBEANA zemlja. Kome? Veinu dananjih politiara budue generacije e izuavati na akademiji - POLICIJSKOJ ?! "Nai" politiari i do sada su krali - ali ove godine briljiraju! ***
Dimitar I. Vilazorski
Bio sam gladan - pojeli su me. Bio sam tvrd - napravili su poparu od mene. Bio sam din - popili su me.
To ta nam se raaju bolesne ideje je zbog toga ta nas j... u zdravi mozak. The issue that we gave a birth to sick ideas is because we have been f in the healthy brain. Dimitar I.Vilazorski
26
Ekrem Maci
Kad sam opalio u tog ovjeka, od metka nije ostalo nita. Dosta nam je humanitarne pomoi. Dajte nam neto besplatno. Naa polemika je postala nerazumna. To znai da je na pomolu kompromis. I ove studentske godine sam obnovio gradivo. Podigao sam kredit . Olimpijska baklja je prilika za novi plamen mrnje. Tisuugodinji san Hrvata: svi Srbi u jednoj dravi. Nemamo more, ali imamo poplave. Za cunami. Probali smo glavom o zid. Sad traimo tvreg protivnika. Mi se ne zanosimo u krivini. Pravac je naa briga. Kao glasa sam zadovoljan kako me parlamentarci zastupaju. Posebno na veerama i dodatnim dnevnicama. Nudili su nam izlaz na more, ali nije to bila ta dubina. Toliko nas zaglupljuju da bi i najpametniji popustio. U nekim zemljama ljudi eznu za slobodom, a mi smo ih nekoliko promijenili. Sve je vie privilegovanih. Narod je nemilosrdan. Tapacirao sam vrata. Ne ujem sam sebe. Otac ima nas dvojicu. Jedan je pametan, a drugi misli da ima brata. Volim te nie nego ti mene. ovjek koji nita ne preputa sluaju kod neeljene trudnoe zatiuje se duplim kondomom. Preduhitrio sam zakanjele plate. Troim nezaraene. Svjetska obeanja padaju u vodu. Naa u abokreinu. Jedno nam govore iza lea, a drugo nam rade otpozadi. Kad vidim ko je sve uao u politiku doe mi da se prestanem baviti kriminalom. Moj san je da se probudimo. Bila je to dvosmjerna saradnja. U jednom pravcu smo mi poputali, u drugom su oni traili ustupke. Htjeli su rat po svaku cijenu. Kao da od toga ivot zavisi.
Sve je tee doi do osnovnih ivotnih namirnica. Nemam ni za doint. Na kaiu steem zadnju rupu. Srea pa mi je pupak visoko podvezan. Tano je da smo prodavali oruje islamskim zemljama. Naim venama tee ista nafta. Mi smo toliko mali narod da nas ni devet genocida ne moe iskorijeniti. Ubi me besparica. Zapaliu slamaricu. Mi smo sretne budale. Nama ni pametne bombe nisu nita mogle. Nemam ni dana staa. Ja nikada neu umrijeti od penzije. Treba biti poten. Ne treba puno uzimati. Majmun je siao sa grane i postao ovjek. ovjek se popeo na enu i postao konj. Optunica je preteka. Tuilac se ali na bruh. Pola stanovnitva gladuje. Druga polovina iekuje humanitarnu pomo. Krvi je bilo u izobilju. Neki su je, ak, i prolijevali. Cilj je na startu. U upljoj glavi mozgu je najire. Budunost je za nas svreno vrijeme.
Ne udi me to siromani vide letee tanjure, Njihovi tanjuri su ionako vazda prazni. ta e nam sveti duh. Dajte nam crni kruh! Iskupio se tek kad je kupio neke lanove dravnog povjerenstva. to vie povjerenstava, to manje povjerenja. I u demokratskom sistemu narod je demos, a vlast je esto demon. Izvui emo se mi iz krize! Ali, kako e se kriza izvui iz nas? Lako je pametnima, oni ionako uvijek poputaju. U socijalizmu su nas uili da je religija opijum za narod. U kapitalizmu su nas nauili kako ima i drugih puno efikasnijih opijuma. Bog sve vidi ali ga, izgleda, nije ni za to briga. Ne brinite se, kau politiari narodu. Vaa briga je i naa briga! Pravi duebrinici uvijek se brinu samo za svoju duu. Svi smo mi cijepljeni. Doktori su nas najprije cijepili, pa su nas, tek onda, odcijepili. Nekad je bilo okruglo pa na ...oe a danas vrijedi pravilo: okruglo, pa na ...loe! Samo u lopovskoj dravi, lopovluk spada u obiajno pravo. Svi su kapitalisti: isti...isti...isti... Budi se istok i zapad, a nai sindikati jo uvijek spavaju. Bez obzira to sve manje vjeruju, naim radnicima e i ove godine isplatiti boinice. Da ivi u dananje vrijeme, ni Isus vie ne bi mogao uskrsnuti. Opasne su samo one veze koje se na vrijeme otkriju. Oprez je majka mudrosti. Neoprez maeha ludosti. Nekada su postojali lumpenproleteri. Danas postoje samo lumpenpolitiari. Od sada se klanjam samo onome... tko mi neto pokloni. udan smo mi narod kada i dalje vjerujemo kako e nas oni koji su sve zasralina kraju ipak izvui iz govana. Sezame, otvori se! Vrijeme je da idemo vani!.
*** Ivo Mijo Andri

Kod nas ak i zeice misle da su dorasle za kiklopa. ta vam vrijedi to dobro radite, kada nemate dobru reklamu. Da bi vam se otvorilo, morate bar neko vrijeme biti zatvoreni. Politiki analfabeti, najlake proitaju svoj narod. Naa ekonomska situacija ne bi bila toliko teka, da nas politiari i lopovi nisu olakali. Dao bih sve kada bi obeali da mi nee oduzeti nita. Nai objeenjaci uglavnom sve vjeaju maku o rep. Smrt kapitalizmu, sloboda radnom narodu! Bolje rob, nego snob! Kod nas su raskrinkani samo oni, koji ne nose krinku.
27
Majo Danilovi
AAVA MLADA Ovo je moja svadba, ja se udajem, ta misle gosti, za to ne hajem. Otkaiu, pevati, piti ampanjac, noas se pripazi mili, bie krkljanac. Hou ampanjca, tortu na sprat, dever i kum, s muzikom nek vode rat, s mladencima, da se uslika svaki gost, strpi se mili, do veeras je ljubavni post. Ajde mladoenjo, to se dri u mestu, dii na astal najlepu nevestu, potegni koju, vinom se nakiti, izvadi uku, muziku po elu zakiti. Idemo svi u kolo, neka se ruke znoje, ti svekre, pravo do keve moje. Ajde ale, dri elo, privati se prije, nek vidi svako, kako usitne Nilije. Ti kume ivlje, nemoj tu da folira, i tue gospoe samo da bira. A ti cumo, drugarice, dolazi amo, da mu na stolu po trbunjaku damo. Ustajte gospoe, to ste se stegle, vi to ste donele ebad, vagice, pegle. I vi gospodo, kravatu olabavite, na moje drge oima ne valavite. Kolo je ludilo, kolektivna paranoja, hou da je blesavo, svadba je moja. Orkestar ivlje s tim alatom svojim, ima da vas postrojim, i sve da vas utrojim. PONESI I SVOJU METLU Nosi iz kaveza, tog to kreti petla, dobro bi tebi dola jedna metla, da s njom poleti, ili dobije po turu, idi drugome dizati temperaturu. Ne mora skidati sa kose popilotne, svlaiti one upave roze patofne, neka te udeenu malo i drugi vide nacifranu, neka se drugi malo stide. Idi, s onim se tvojim veticama nai, zajai metlu, kroz prozor izai, uhvati maglu, da mi te ne vide oi, potrai angaman u gradskoj istoi. Ona i njena arena ptica, nije ala i nije trica, pobei iz ovog vica, za to se treba imati ica. Kau, vetice ne postoje, nije to ala i nisu trice, ako ih dohvatim, pod svoje, od ptice, nee ostat ni bice. MALA KENTA Mali, sve vie gubi kontrolu, kod mene, epizodnu, ti igra rolu, vrati tu stvar nazad u futrolu, na motorolu, ja zvau patrolu. Nema ti ba neke instrumente, male za mene ima argumente,
pozitivan si samo na momente, nemamo iste hemijske elemente, nisi ti igra jai od male kente. Kada ne treba, brz si na potezu, totalno pogrenu ima hipotezu, neu sa tobom noas u sintezu, sa tobom neu u dublju vezu. Prazna ti brate,ta tvoja puka, al zato izraena sujeta muka, nadmena tvoja prelepa njuka, odlazi, olakaj, daj malo oduka. Odlazi, kad gubi budi frajer, drugu ti sluuj na bidermajer, smiri se, popij onaj, to umi bajer, pitom si, meni je potrebna zver. UDUA Ona je bila - budisanamabog, u glavi imala ljubimca svog; ptiicu imala, arenih krila, i sva je, od puno boja bila. Baka volela princes krofne, nosila upave roze patofne; na glavi palmu drala nalom, kuglu imala, s ribicom malom. Lista joj gluposti podugaka, u prolom ivotu bila maka; ja, kao nisam ja, ve svoj ego, i dua da je, od kockica lego. Terala da jedem zelje, travu, kae : to bistri mozak i glavu; radio vebe da se ojaa volja, potencija da bi mi, bila bolja. Knjige sam itao prvo od kraja, ujutro pio iva od koke jaja; na glavi dubio veoma esto, da mi se pamet vrati na mesto. Po tabanima, stalno se ekala, ljubav nismo vodili danima; aspektovanje meseca ekala, seks nije vaan - bitna je anima. *** Peko LALII ZDRAVICA Nita nemam i to nudim nemam nita to iznosim zasluili ste uzvraam vam istog uma i savesti nazdravlje vam!
28
Ivo Mijo Andri

OGLEDALO I ZRCALO Drava je ogledalo naroda koji u njoj ivi i upravlja. Slika njegove ljepote ili pokvarenosti prema sebi i drugima. Zvijezda koja se ni po emu ne razlikuje od drugih, osim po veliini i snazi svjetlosti koju isijava. Kamen u stijeni omeen linijom koja ga oznaava i razdvaja od drugog kamenja na tijelu litice. Ptica u jatu to se kree uz rijeno korito u smiraj jeseni da ne izgubi trag drugim, ranije odletjelim pticama. Rubovi pravokutnog ogledala slini su granicama nekih amerikih drava koje su omeene pravolinijskim crtama kao da ih je po mjeri krojio neki poznati matematiar ili fiziar, a ne ratnici i fiziki radnici to su se otisnuli preko bare u potrazi za kruhom, zlatom i boljim ivotom. Kad god se pogledam u ogledalu, vidim cjelinu autonomne pojave i pokrajine iji je vladar pod mojim elom i tjemenom, a podanici negdje iza stakla. Takve me asocijacije i misaone devijacije spopadaju dok obavljam obred brijanja zaputenog lica ili ianja izikale kose. Zadnjih godina, od kada sam kupio elektrini ureaj za ianje i brijanje, ne idem u brijanice niti troim novce na tu vrstu mukog uljepavanja. iam se u vlastitoj reiji na visinu kose od cent ili dva i nitko, osim mojih ukuana, ne zna da je izgled moje frizure djelo mojih ruku. Nitko mu ne nalazi mane, pa tako nemam potrebu objanjavati kako se sam iam. Niti braniti tvrdiluk prema samome sebi. Novce koje bih dao brici za njegove usluge, obino podijelim siromasima to prose u blizini pijace na kojoj se snabdijevam povrem i voem. Drava je, dakle, moje ogledalo u kojem otkrivam sve dobre i loe strane svoga lica. Dobre preteu, a loe me sve manje zanimaju. Kao to me sve manje zanima i moja dananja drava. Ne vie samo jedna, kako prilii obinom ovjeku, vee dvije, slijepljene jedna uz drugu pa onda nasilno odvojene graninim rampama i drugim nepotrebnim ogradama. Prije tih ograenih drava imao sam jednu koje se nitko pametan nije mogao postidjeti. Protezala se gotovo od Alpa pa do Sredozemnog mora i dalje do Dojrana. Bila je priznata od svih i potovana od ogromne veine drugih zemalja. Imala je vou do koga su drale sve voe ovoga svijeta. Gradila je svuda i bila nagraivana od svakoga. Obrazovala je druge i slijedila najbolje. Bila je kao ogledalo u kome se svatko mogao ogledati. I vidjeti kakav je i na koga slii. Je li bio dobar ili lo. Blizak majci i ocu, ili nekome treem. Ta moja drava bila je uvijek kao zapeta puka. Kao otkoen pitolj. I nitko joj se sa zlim namjerama nije smio pribliiti ni taknuti njezine granice. Glatke rubove njezinog ogledala. Jer, kad bi to uinio, posjekao bi se na njezinu otricu i rana bi mu ostala vidljivom za sva vremena. Takva je bila ta moja, od svih cijenjena, drava. To ogledalo na ijoj su se caklini ogledali mnogi narodi i narodnosti. I svi se, pritom, vidjeli onakvim kakvi jesu. Neki u pravom, a neki u krivom obliku i svjetlu. A onda je sa istoka i zapada puhnuo strani vjetar razdora i zla, koji je ogledalo moje drave sruio na pod, te ga razbio u vie nejednakih dijelova. I lik na ogledalu rasprio se u vie smjerova, ostavljajui prazninu u duama i tijelima iznenaenih promatraa. Bio sam jedan od njih i sve sam vidio vlastitim oima. I teak pad i grozan raspad. Pla roditelja za djecom i djece za roditeljima. Smijeh muitelja i krik muenika. Vatru kad kua gori i led to duu topi. Suze umjesto kie, pucanj umjesto poljupca. Sve sam to vidio i osjetio na vlastitoj koi. Proivio i preivio, kreui se ivicom otre smrti. Nitko mi o tome ne treba priati, niti mi trebaju bilo ija objanjenja i isprike. Ni onih koji su ogledalo razbili niti njihovih podanika zla koji su ulomcima stakla nemonim ljudima krvne ile sjekli i zjenice vadili. Mnogi su od njih i danas ivi. I danas nam prljaju zrak, tlo i um stupidnim laima dok beru plodove iznikle na kostima nevino stradali branitelja dobra. Od ulomaka razbijenog ogledala i dijelova polomljenog pitolja, plemenske su voe sainile mala zrcala u kojima gledaju svoja podbuhla, otromboljena, blijeda i usahla lica. Na rubovima tih zrcala i danas vise komadii stakla oko kojih se otimaju, nastojei dokazati kako su dijelom njihovog ulomka. A cijelo punoljetstvo je prolo otkad se ogledalo razbilo o pod poploan nerazumom i plemenskim sljepilom. Komad od zrcala nikada nije bio isto to i cijelo ogledalo. Na njemu se ne vidi sve ono to bi i drugi eljeli vidjeti. Niti se sunevi zraci od njega odbijaju tako daleko da bi i tua srca mogli zagrijati. Pare stakla isto je to i pare kruha u odnosu na cijeli kruh. Na njega se moe posjei i ostati gladan, ali se ne moe prikazati lijepim niti biti pred svijetom sit. Krnje je o sebi misliti sve najbolje, a ne sluati to drugi misle i govore. Niti se kajati za uinjen grijeh. Pred bogom i pred narodom. Kako svojim, tako i drugima. Brzo su nosai malih nedoraenih zrcala uvidjeli da se u njima ne mogu sami zrcaliti pa su se okrenuli drugim veim ogledalima. Onim ogledalima na kojima se svaki lik jasno vidi i raspoznaje u moru drugih
likova na kojima nema ulomaka niti neobraenih rubova. Pa su pourili da svoj mali komadi zrcala prilijepe na to veliko ogledalo. Makar na samo dno, gdje se nazire praznina. No, ljudi koji se slue velikim ogledalima nisu ba naklonjeni malim zrcalima i zaziru od njihovih otrih rubova i malih neobraenih povrina. Zato ih dre po strani dok ne pokupe rasute opiljke stakla i ne olie zid na kojem e zrcalo visiti. Kako je nekada visilo dok je cjelinom bilo. U svijetu kakav je dananji nitko ne voli onoga tko nije u dobrim odnosima sa svojim prvim susjedima. I ne eli ga uza se, makar mu na korist bio. Ljudi puni sebe uvijek su bili prazni za druge. Kao to je ostao prazan svaki dio pitolja koji se raspao nespretnim rukovanjem loih pucaa. Ne prima se lako u kuu onaj koji iz svoje kue bjei. Kao ni onaj koji do tue kue ne dri. U svakome dijelu svijeta imade pametnih ljudi. Ali i onih drugih imade, kod nekih ak i za izvoz. Ne vole pametni kada im ti drugi dou pod prozor. Ili kad dugo zvone ispred ulaznih vrata. Jer, kada oni pozvone, mogu je svakakav belaj. Znadu to dobro mudri, kad drugom kroje sudbinu. ............... Jednom sam kao dijete imao prelijepi pigel. Obrubljen crvenom bojom i plavom pozadinom. U sredini toga pigla bilo je ucrtano srce. Obojeno petinom plavom, treinom crvenom, tek malo utom a ostalo zelenom bojom. Na drugim dijelovima pigla bilo je mijeanih boja. I raznih ukrasa kakvih do tada, a ni kasnije, nisam vidio. Nosio sam taj pigel kud god bih poao. Na vjeronauk u crkvu, na nastavu u kolu. I na njivu sam ga nosio kada bih s ocem kosio travu ili brao ljive za pekmez i ljutu rakiju ljivovicu. Svi su u kui znali za taj moj prelijepi pigel i svi su ga potovali, gotovo koliko i mene. Nije se moglo desiti da mi ga netko uzme bez pitanja niti da ga odnese sa sobom kad ide dalje od kue. Ni u danu kada sam zadae pisao, niti u noi kad sam pod zvijezdama sanjao. U tom mom prekrasnom pigelu bilo je neega to se nije moglo pronai kod drugih slinih stvari. Nekakve mistike i mitike kakvu nisam itao ni Anderssonovim bajkama. uvao sam ga za sebe, ni sam ne znajui to mi sve znai i kakvu korist od toga imam. No, jedno sam ipak dobro znao. Taj moj pigel bio je relikvij kakav je vjerniku kri ili brojanica. Kakav je glumcu; glas ili stas. Piscu; pero i papir. Djetetu; majka i otac. Moda ne ba doslovno tako, ali tu negdje, u blizini. I onda se desilo ono to se u takvim sluajevima najmanje oekuje i eli. Taj moj pigel, u nekom bezazlenom naguravanju u kolskom hodniku u kojem nisam sudjelovao ve stojao po strani u oku, zbog zbrke i vlastitog neopreza, pao je na beton i razbio se u est-sedam komada. U toliko komada da ga poslije nikako nisam mogao sastaviti. A slagao sam ga i sastavljao na sve mogue naine, te lijepio razliitim ljepcima. Od trenjine smole i katrana, pa do tirka i krunoga brana 'otre nule' te gumaleze namijenjene lijepljenju opanaka i oevih rudarskih izama. Nita od toga nije pomoglo niti je dalo eljeni rezultat. Sastavljeno ogledalo nije vie bilo ni blizu ranijem. Imalo je na sebi sijaset nepravilnih crta i crtica iz kojih je virio runi ljepak. Nikad se u njemu vie nisam mogao ogledati, a da mi lice ne bi bilo izlomljeno kao u kakvog starca gurnutog onkraj ivota. Dugo sam alio za tim prelijepim pigelom. Pokuavao sam mu kod vie staklara ukrojiti oblik kakav je ranije imao, ali ti pokuaji nisu uspjeli. pigel je ostao nagren, nikad ni slian ranijem. Zato sam ga, na kraju, pohranio u stari oev sanduk i odloio na tavan kue u kojoj i danas ivi moja majka. uvam ga kao uspomenu na prola vremena kojih se rado sjeam. I koja ne bih mijenjao ni za to drugo na svijetu. Uen sam da volim sve to je dobro i da potujem ljude. Dobri su na jednoj strani. Loe drim po strani. A sve zbog jedne stvari.... Da ne zastranim. ....................... Ovo je bila ispovijed pokojnoga mi oca prije nego je krenuo u neki drugi svijet. Dalek i nepoznat za one koji vole. Ljepi i bogomdan onima koji ljube.
29
Mitar Mitrovi
Ako vam je jezik bri od pameti, najbolje je da skratite jezik. Mnogo je lake napisati aforizam, nego roman. Za roman morate znati sva slova. Da rode ne bi izbegavale krov vae kue, svakodnevno popijte po aku vijagre. Nikada ne jedite kada niste gladni. Potujte samu sebe dok ste na dijeti. Dok nije puklo u vladi,mislio sam da je na premijer gluvonemi ovek. ***
Peko Lalii
MOJE SITNE MISLI
101. I kad ode iz zaviaja, ovek ne ponese celoga sebe. 102. Kad ne znate ta ete, i nemojte. 103. Najlake se izbledi u senci velikih. 104. Kad god vi nemate, protivnik ima mate. 105. Kad god ste u neijoj senci, niste u hladovini. 106. Kad vam iili ponos, nestaje ovek u vama. 107. Loi najbolje zasednu. 108. Izgubljeni ste, ako ste bez nade. 109. Dok ne pronae sebe, ovek je izgubljen. 110. Ne olakavajte se pred svakim, nee vam to uzeti kao olakavajuu okolnost. 111. Pametan ivi bolje. Budala due. 112. Uvek pale oni to pale i are. 113. Svako dobro ,,ianje je i dobra lekcija. 114. Budunost trai da ne umnoavamo probleme. 115. Niko i Nita su mnogima najomiljenije linosti, jer nikoga i nita ne ugroavaju. 116. Oni koji ne misle, ne mogu da smisle one koji misle. 117. Oduvek je bilo: Nema onoga ko ne omrkne. 118. I manjega od makovog zrna pregazi vreme. 119. Narod voli prave jahae. 120. Ako su vam uverenja vrsta, i oslonac vam je dobar.
121. I otar um je, neretko, hladno oruje. 122. Ko je svima dobar ovek, nije dobar ovek. 123. Treba pojasniti: vojsku slue konobari, a vojni rok vojni obaveznici. 124. Kome pravda lei u topuzu, naletee na topuz pravde. 125. Ne u vatru. S vatrenima u vodu! ***
Srbin je za politiku duu dao. Srbinu je Ahilova peta u glavi. Zbunjen Srbin obavezno udara na ludog. Srba najvie ima na sudu. Srbin zanoveta i kad se priziva pameti. Demokratiju ne shvatam bukvalno, ali se udim to se oslanja na bukve. Nema vie ,,Kadija te tui, kadija ti sudi. Sada je u igri politika. Jedino mi idemo u svetliju budunost s vampirima prolosti. Samo mi gradimo puteve da ih ne odravamo. Srbija koja to nije, hoe u Evropu koja nas nee.
***
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
30
Ernest Buinski
Plavi vampir Popio mi mozak taj vampir plavi postala sam rtva njegove naravi. Popio mi mozak i po litre krvi u mome ivotu on je bio prvi. Nerviram se, znojim vie nemam mira i u snu me prati slika tog vampira. Ne znam gdje da bjeim i gdje da se skrasim od plavog vampira krv nevinu spasim. Vampir me je plavi navuko na svoje s njim sam no u dvorcu provela u dvoje. U tom mranom dvorcu ja sam mu se dala drala visoko a prenisko pala. Ostala je rana na mom srcu od papira i odvratni trazi plavoga vampira.
Jasmin Mrkalj Kadmus

Kad doe na kraju vrag po svoje, nee nieg biti jer aneli sve digoe. Dizali su me u nebesa i onda najedamput ispustili. Tek kad nam sveu ruke, ponemo upotrebljavati glavu. Koliko je samo voditelja koji su se ugojili od masnih laganja.
Zakljuak iz parlamenta: Bog je prvi meu jednakima. The conclusion from the parliament: God is the first among equals. Ekrem Maci
31
ta nam vrijedi to okreemo list kada piemo Suno Kovaevi preko indiga. Draen Jergovi Kaznili su direktora, sad trae ovjek koji e da Meunarodna zajednica tvrdi da e sa ustavnim izdri kaznu. reformama Bosna i Hercegovina postati norGrafiti, aforizmi, parole... malna drava. O graanima se nije izjanjavala. Nekad smo radili i govorili, pa smo prestali da radimo, a kad prestanemo da govorimo vratie Odrijeene ruke su preduslov da budu vezane. Nepravdu ne moe isprati ni najskuplji se svako na svoje drvo. Samo, molim vas bez protekcije. Grabe je ritual vlasti, deterdent. a srabe naroda. Obogatiemo stoni fondsmanjimo reprezentaciju. Pisci Bosne i Hercegovine se Kadija se gri, kadija te pri. bore za ivotno djelo da preive. Nauite ve jedno uloge. Hou d aznam ko je pozitivna linost. U politici sam doivio diskriminaciju ivio govornik! Dolje s njim! ostajui van kriminala. Bojim se da e poslije najnovijeg poskupljenja struje proglasiti Nikolu Teslu za kvislinga. Narod kao stado ovaca Moda nemam sve to elim, ali cijenim sve to je sit svega, jer pase. imam. Praksa je demantovala Darvina koji je stavio kimenjake iznad beskimenjaka. Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Srbije sve vie se zasnivaju na Tko pjeva zlo ne misli, a tko misli zlo mu je. Vi ste mi sumnjivi. Zato piete desnom rukom? reciprocitetu Republike Srpske i Sandaka. Jedino to mi ba ide u ivotu je vrijeme. *** Kosovo je srpska kolijevka u kojoj se ljuljaju albanska djeca. Nakon to je Naelnik opine Zenica na sjednici Vijea opine obeao pred TV kamerama da e u kabinetu zgrade opine saekati demostrante protiv zagaenosti zraka, na dan demostracija skratio je radon vrijeme za sebe i odane slubenike. lanovi stranke misle glavom lidera, jer im je on dao svoju glavu. Veliku Srbiju, kao zamiljenju vjetaku tvorevinu, ne moe poslati ni u materinu. Sudei po budetskim izdvajanjima Zenica ima malu sportsku arenu i veliki invensticioni promaaj. Od suza od humora, doli smo do humora od suza. Govorili su o zlatnim, a narodu dali prazne kaike. Na izborima redovno izaberemo najbolje zbog ega nam baza ne radi. Izbori na Balkanu su rezultat nacionalne pripadnosti, a u savremenom svijetu nacionalne osvijeenosti. Sve je u novcu, ako je u depu. Teko je pomagati drugima kad za njih nema ljubavi. Od rada na pravo drugih na socijalnu sigurnost, doao je do line sigurnosti. Zbog toga to je ostao uspravan i nije se povio, mnogi se nisu uspeli. Grijeka je put svih uspjeha u ijoj se osnovi nalazi sloboda ovjeka. Pokazao je dobru namjeru za druge, a djela je zadrao za sebe. Negirajui svoje mane priznajemo da nemamo vrlina.
U Sisku na Slovenskom trgu: Trg je na!
YU G O N O S TALG I AR I
RAIF (p)IZDAREVI (D) HAMDIJA krPO()DERAC (Z)
Pomirenje nije rjeenje. ovjek mora biti svjestan svojih ogranienja.
puntaMIKA PILJAK plee VESELINo URANOVI RADOVANilija VLAJKOVI rasCVIJETIN luMIJATOVI
U rukama donesel, u guzici odnesel. Hvala na svemu! - Nema na emu.
vanbrani SINAN HASANI nebuLAZAR oKOLIEVSKI
Promoviran sam u copy-paste projektanta.
DEMALigni tumor BIJEDI UROlog PljUCAR tiBRANKO MIKULI razmnoIVKO RADII SULEJMANijak TIHI
Ove godine su me predloili za NOB-ovu nagradu. Nobelovu moram jo priekati.
ivim u sasvim maloj kuici, ali njeni prozori gledaju na jako veliki svijet.
ELJKO bh teleKOMI MITJA i korupcija RIBII VLATKO ruPAVLETI
Nismo mi krivi, nego oni nisu pravi.
ZLATKO fanTOMI VLADIMIR lozu ia na EKS
Nerad je stvorio gospodina, a rad sirotinju.
LUKA antiBEBI piluli MILORAD froDO kao DIGi URO snajPERICA MARKO VESELog lICA VESELINolada PEJNOVI
Jo jedna godina u minusu... Tako kod nas stvari vise.
Zvidai su junaci naeg doba.
ANDRIJA pop-ARTUKOVI MIRA FURa LANgetu RADE ERpojeBEDIJA
*** Pavle Popovi

Dungla ima samo jedan zakon i svi ga potuju.
JOSIPA dupeLISAC svoje DANE je odavno potROKO neZDRAVKO maOLI dravna reviZORICA BRUNCLIK ***
32
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

32 Da je... Da je Ahil hrabro i uspravno iao napred, teko da bi ga pogodili u petu! (Micin Rajko) Da je Avelj ubio Kaina,danas bi sve bilo drugaije. (Dangubi Ratko) Da je bila prava seks bomba, shvatio je tek kada mu je raznela imovinu. (Deni Vesna) Da je Bog hteo da Srbi budu pametni stvorio bi drugi narod. (Deni Vesna) Da je Crnjanski iv, u poslednjih desetak godina napisao bi bar jo tri knjige "Seoba".(Pei Marko) Da je ovjeku da zapie svaku svoju misao, pa da se jednog dana iznenadi nad omjerom (onih) pametnih i (onih) glupih. (Anonimus) Da je danas iv Staljin, umesto istorijskog NE, rekli bismo mu poalusta! (Jovanovi Rade) Da je Dante iveo u Srbiji ne bi morao da izmilja Pakao. (iki Slobodan) Da je dno bilo popustljivije aa se ne bi prelila. (Nikoli Jovo Koraj) Da je Eva osnovala Jul nikad ne bi bila izbaena iz raja. (Mateji Dragan) Da je imao dobra lea ne bi ga tovarili kao magarca. (urii Duan) Da je Jajce bilo muak, saznali smo tek posle pedeset godina. (Mitrovi Mitar) Da je Jugoslavija roena u znaku strelca vidi se po rtvama. (Deni Vesna) Da je kafa dobra ne bi se sluila u olji. (Radovanovi Predrag) Da je kralj ostao i borio se, bio bi jo vei izdajnik. (Radovanovi Milivoje) Da je materijal korisnije utroen nedostajao bi velianstven spomenik. (Deni Vesna) Da je meni pala jabuka na glavu, Njutn bi ostao anonimus. (Puaa Duan) Da je mobilizacija uspela svi bismo dali ivot za slobodu. (Zaki Rastko) Da je mogao biti dounik Van Gogh ne bi bio slikar. (Maci Ekrem) Da je narod znao ta hoe, vlast nikad ne bi pogazila njegovu volju. (Ognjanovi Dragan) Da je nas otkrio Kolumbo, sad bismo mi bili Amerika. (Jefti Vladimir) Da je na neprijatelj za saradnju on bi ve digao ruku na sebe! (Pape Raa) Da je naem pravosuu bilo povjereno da otkriju ko je razapeo Hrista, svijet bi imao jednu nepoznanicu vie. (Jankovi Slobodan) Da je obdukcija uraena na vreme pacijent bi jo bio iv ! (Pape Raa) Da je on ba toliko pametan, ne bi danas bio poteni intelektualac. (orili Nenad) Da je on za nas bio mrtav onda kada je umro, ne bismo se sada pitali ta emo sa leom besmrtnika. (Pape Raa) Da je ostalo Panonsko more ne bi se postavljalo pitanje autonomije Vojvodine. (ivkovi Igor) Da je pacijent sluajno ostao iv, bila bi to jedinstvena operacija u svijetu. (Jankovi Slobodan) Da je politika kurva dokaz je to to smo ostali bez gaa. (Zaki Rastko) Da je razgovor zavren dugo su utali o tome. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Da je ekspir na savremenik, pokazao bi svijetu magarce, umjesto ogledala. (Petan arko) Da je trku shvatio kao bjeanje osvojio bi prvo mjesto. (Vlahovi Vladislav) Da je u pitanju posao stolea, odmah je bilo jasno po tome to nam plate kasne sto godina. (Baljak Aleksandar) Da je u drugi krug proao predstavnik apstinenata, izlaznost na izbore bi sigurno bila vea od 50%.(Pei Marko) Da je u radu spas tvrde oni koji nikad nisu radili. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Da je ustanika puka bila automatska, na ustanak bi se digli svi narodi rafalno. (Golovi Radoje Mao) Da je vie pontonskih mostova, manje bi bilo samoubica. (Mateji Dragan) Da je vladar digao ruku na sebe, stradao bi od zloinake ruke. (Baljak Aleksandar) Da je Voa brojao rtve ime bi se istoriari zabavljali?! (Deni Vesna) Da je znao da moe da okupi toliko ljudi na jednom mestu, odavno bi umro. (Vueti Nenad) Da je znao koliko ga vole - davno bi umro. (Radan Dragutin) Da je enim bilo mi je sueno - nisam znao da joj je mama advokat a tata sudija. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Da je iv, Dostojevski bi se opredelio za malu privredu: otvorio bi fabriku - idiota. (Ili Milovan Minimaks) Da je ivot lijep, ovjek se ne bi rodio plaui. (Anonimus) 33 Da li... Da li bi ljudi mogli biti bolji? Mogli bi ali niko nee prvi da pone! (Anonimus) Da li budunost uvijek eka da sadanjost ostari? (Kosovi Vinja) Da li e hakim osuenicima srpske nacionalnosti u izdravanje kazne biti uraunato vreme provedeno u Srbiji? (Baljak Aleksandar) Da li e Kosovo od Srbije biti odseeno sa ili bez anestezije? (Nestorovi Ninus) Da li e se i posle treeg svetskog rata govoriti "trea srea"?(Ili Milovan Minimaks) Da li e se ovo, to smo rodili meku, raunati u tree dete?! (Mateji Dragan) Da li e u krevetu biti komedija ili tragedija zavisi od komada. (Mini Veselin Lari) Da li e u Srbiji biti gladi? Dok je svinja - hoe! (Mati Zoran Mazos) Da li ima ivota posle smrti? Videemo kada izaberemo novu vladu. (Tolevski Vasil) Da li imam u depu pet ili deset dinara? Ni sam ne znam kol'ko imam para! (Beti Milan) Da li je i dan glup kao no? (obi Duko) Da li je i naa drava za ivota zavetala nekome svoje organe? (Nestorovi Ninus) Da li je kraa greh? - Sve zavisi kako se uzme! (Baljak Aleksandar) Da li je maka crna ili bela, kod nas nije vano, jer ne lovi mieve! (Kljaji Goran) Da li je neko trka ili obian podanik, zavisi od daljine na kojoj klei od trona. (Micin Rajko) Da li je ona beala zato to sam je ja jurio, ili sam je ja jurio zato to je ona beala? (Anonimus) Da li je osim narodnih heroja i etnika jos neko uestvovao u ratu? (Ili Milovan Minimaks) Da li je osvrtanje poetni korak zaokretanja? (Anonimus) Da li je voajerizam grijeh ? Sve zavisi kako se gleda. (Bogdanovi Bojan) Da li legalizovati prostituciju? To je pitanje za najvii vrh ove zemlje. (Todorov Milan) Da li me oi varaju ili stvarno ne vidim. (Pavlovi Srba) Da li mi to plovimo punim jedrima?Prvo, ovo nisu jedra, ve gae, a kao drugo, jesu pune. ((Jovanovi Sran)) Da li nam je prei metro ili politiko podzemlje?! (Pajovi Milenko) Da li narodni predstavnici jedu u narodnim kuhinjama ? (Latinovi ore) Da li neko od takmiara ima taan broj? (Nestorovi Ninus) Da li radim za eksere? Zavisi od toga koliko tona nudite. (Beti Milan) Da li sam normalan? Jesam, jer ovde je normalno da nisam! (Pape Raa) Da li se tikve seju ili sade? avo e znati! (Tofevi Dejan) Da li ste pri sebi ili ste i vi na putu ka Evropi?! (otri Aleksandar) Da li ste ve na godinjem odmoru ili samo ne radite? Da li ne radite samo pre odmora ili to radite i posle? (Radovi Duko) Da li su pruge na ludakoj koulji uspravne, zavisi od poloaja koji zauzima ludak. (Markovi Ilija) Da li su sluajno um i ud nae najkrae rei? (Zaki Rastko) Da li treba dati vie para za odstrel jelena kapitalca ili zatienog svedoka? (Nestorovi Ninus) Da li znate ko su dobri knjievnici a loi ljudi? Isti oni koji su dobri ljudi a loi knjievnici! (Hadiali Sabahudin) Da li znate ta e da rade nai politiari idue godine? Pa, narod e, bre, da rade!!! (Mileti Boban Bapsi) Da li znate ta znai NAPRIJED? To je mjesto koje uvijek ima smjer. Idemo prema tome a kada doemo blizu, NAPRIJED ode daleko. (Majedeh Motalebi) Da li eli da ljudi misle dobro o tebi?Ne govori dobro o sebi. ((Paskal Blaise)) 37. Domovina Domovina je bila skromna. Od svega to joj je nueno uzela je samo ivote. (Golovi Radoje Mao) Domovina je kao meza. Mezimo li je, mezimo. (Vitezovi Milovan) Domovina se brani lepotom, a demokratija koalicijom. (Milenkovi Vladica Vlaje) Domovina se brani lepotom. Za svaki pogodak uveli smo ocenjivanje umetnikog dojma. (Ognjanovi Dragan) Domovina se moe uvek voleti, samo treba povod. (Anonimus) Domovina vas moli da je vie ne zaduujete. (Tumari Mia M.) Domovino, izvini. Naao sam drugu. (Nestorovi Ninus)
33
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
Blaise Pascal
(Clermont-Ferrand, 19. juna 1623. - Pariz, 19. avgusta 1662.), Bio je francuski filozof, matematiar i fiziar Djelom "Pisma provinicijalu", u kojem napada jezuitsku dvolinost i pred sud javnosti stavlja njihov moral, utjecao je na ukidanje jezuitskog reda. U nizu svojih djela naglaava kako tek na podruju osjeaja nestaju granice izmeu sumnje i sigurnosti, koje mue racionalnog ovjeka. Njegov izvanredan matematiki talent dolazi do izraaja u njegovoj 16. godini, kada je napisao svoje djelo o unosjenicama, u kojem je postavio svoj teorem esterovrhu (Pascalov teorem). Konstruirao je mainu za sabiranje, otkrio opte pravilo djeljivosti cijelih brojeva. Kao fiziar istraivao je pritisak plinova i tekuina. Otkrio je da pritisak zraka ovisi o temperaturi i vlazi i time udario temelje meteorologiji. Misli i aforizmi Eloquence is a painting of the thoughts. All human evil comes from a single cause, man's inability to sit still in a room. Svo ljudsko zlo dolazi iz jednog jedinog uzroka- ovjekove nesposbnosti da sjedi mirno u sobi. xxx Zlo je jednostavno, i ima beskonane oblike. All of our reasoning ends in surrender to feeling. xxx Sva nasa racionalnost unutar razlonosti zavrava u predaji pred osjeajima. Xxx Atheism shows strength of mind, but only to a certain degree. xxx Ateizam pokazuje snagu uma, ali samo do odreenog stepena. xxx Chance gives rise to thoughts, and chance removes them; no art can keep or acquire them. Prilika raa misli, i prilika ih uklanja, ne postoji umjetnost koja ih moe zadrati ili stei. xxx Contradiction is not a sign of falsity, nor the lack of contradiction a sign of truth. Kontradikcija nije znak lai, niti je nedostatak konmtradikcije znak istine. xxx Custom is our nature. What are our natural principles but principles of custom? Obiaj je naa priroda. Koji su nai prirodni principi do sami principi obiaja? xxx Faith is different from proof; the latter is human, the former is a Gift from God. Vjera je drugaija od dokaza; ovaj kasniji je ljudski, a prijanji je Dar od Boga. xxx Few friendships would survive if each one knew what his friend says of him behind his back. Malo bi prijateljstava preiovjelo ako bi svako znao ta o njemu ili njoj prijatelj govori iza lea. xxx Human beings must be known to be loved; but Divine beings must be loved to be known. Ljudska bia moraju biti poznata da bi bila voljena, ali Boanska bia moraju biti voljena da bi bila poznata. xxx If all men knew what others say of them, there would not be four friends in the world. Kad bi svi ljudi znali ta drugi o njima kau, ne bi bilo etiri prijatelja na svijetu. xxx Faith embraces many truths which seem to contradict each other. Vjera obuhvaa mnoge istine koji izgledaju kao das u kontradiktorne jedna drugoj. Elokvencija je slika misli. xxx Evil is easy, and has infinite forms.
Do you wish people to think well of you? Don't speak well of yourself. Da li eli da ljudi misle dobro o tebi? Ne govori dobro o sebi. xxx Earnestness is enthusiasm tempered by reason. Ozubiljnost je entuzijazam iskaljen razlogom.
If we examine our thoughts, we shall find them always occupied with the past and the future. Ako preispitamo nae misli, pronai emo njih uvijek zaokupljenim sa prolou i budunou. xxx
xxx
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire...Blaise Pascal World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 29
xxx Imagination decides everything. Imaginacija odluuje o svemu. Xxx It is not good to be too free. It is not good to have everything one wants. Nije dobro biti previe slobodan. Nije dobro imati sve to neko eli. Xxx It is the fight alone that pleases us, not the victory. Borba je ta to na zadovoljava, ne pobjeda sama. xxx Justice without force is powerless; force without justice is tyrannical.
Noble deeds that are concealed are most esteemed. Plemenita djela koja su skriena su najplemenitija. xxx Nothing gives rest but the sincere search for truth. Nita ne odmara tako kao iskrena potraga za istinom. xxx Our nature consists in motion; complete rest is death. Naa priroda je u pokretu, kompletan odmor je smrt. xxx Small minds are concerned with the extraordinary, great minds with the ordinary. Mali umovi se bave ekstraordinarnim, veliki umovi samo sa ordinarnim.
Pravda bez sile je nemona, sila bez pravde je tiranija. xxx xxx The eternal silence of these infinite spaces frightens me. Kind words do not cost much. Yet they accomplish much. Vjena tiina ovih beskonanih prostora me plai. Lijepe rijei ne kotaju mnogo, ali postiu mnogo. xxx xxx The knowledge of God is very far from the love of Him. Law, without force, is impotent. Znanje o Bogu je jako daleko od ljubavi prema Njemu. Zakon, bez snage je impotentan. xxx xxx The only shame is to have none. Love has reasons which reason cannot understand. Jedina sramota je imati nita. Ljubav ima razloge koje razlozi ne mogu razumijeti. xxx xxx The self is hateful. Man is but a reed, the most feeble thing in nature, but he is a thinking reed. ovjek je kao trska, naslabija stvar u prirodi, ali on i misli kao trska. xxx Man's greatness lies in his power of thought. ovjekova veliina lei u njegovoj snazi misli. xxx Men blaspheme what they do not know. ovjek psuje ono to ne poznaje. xxx Men despise religion. They hate it and are afraid it may be true. Ljudi mrze religiju. Mrze je jer se plae da bi mogla biti istinita. xxx Vrhovna funkcija razloga je pokazati ovjeku da neke stvari su izvan razloga. xxx To have no time for philosophy is to be a true philosopher. Nemati vremena za filozofiju znai biti istinski filozof. xxx Two things control men's nature, instinct and experience. Dvije stvari kontroliu ovjeka, instinct i iskustvo. xxx We never love a person, but only qualities. Mi nikada ne volimo osobu, ve samo kvalitete. xxx Javstvo je odvratno. xxx The supreme function of reason is to show man that some things are beyond reason.
http://dhirasbk.weebly.com
We only consult the ear because the heart is wanting. Mi samo savjetujemo uho jer srce to eli.
35
ura efer Sremac

CRNA JAVA SNOVI STRAVA# 5 (aforistiki komentari) STIROPORI-JADA U STRADIJI Stiropor (r)evolucija na vidiku. Spasavaj se ko moe! dinosaurusi mutirali na putu ka (ne)srenoj budunosti nebeskog (srpskog) naroda! izma glavu uva, a guzu stiropor. Nije zdravo dobra podloga taj stiropor divani Lala. Ja ga turio pod bikove i poneku kravu, a oni lipsae. U zemlji Stradiji teko onom ko stiropor nema! Zagarantovani uljevi! Odlian je izolator (od irokih narodnih masa) ta bela materija zvana stiropor. Moda nije loe posle utih da dou stiropor-beli politikanti. Kud me avo natera da obloim kuu stiroporom!? Proglasie me za vou stranke, a ja sam oduvek bio apolitian. Veli meni pradeda, stari socijalista: E, moje unue, svakojakih politikih budalatina doiveh, ali da stiropor, stvara politiku karijeru to nema ni u naunoj fantastici! Eh, kad emo i to doiveti da se stiroporom rui vlast, svaka nam ast! Nismo dorasli ni za (Ev)ropsku uniju, ma ta to znailo. Kad avo rei da uzme oveku duu, on ga ne hvata za guu nego mu pod guzu poturi stiropor. Doe li ili ne do stiropor-revolucije grobnica nam je zagarantovana. Samo da je ne obloe stiroporom, due emo trunuti. *** TRAJKFORIZMI I aci hoe na trajkaki miting. Iskvari ih kola! trajk nije uspeo. Nije se pojavila ni policija nismo imali s kim da se bijemo. trajk e se otei do Uskrsa. Onda e trajkai udarati po jajima na Tucijadi pred skuptinom. Za vreme trajka doktori e i u nonoj smeni imati minimum procesa rada. Sa (pre)asnim sestricama. Za vreme trajka aci imaju skraeni program za srpski jezik, matematiku Odlina preporuka za (u)skraeni ulazak u Evropu. Usred trajka nacionalna televizija slika bajke iz ivota. Vreba beskunike koji su uspeli stii da izgrebu dno narodnog kazana. Nas ni trajkovi ne mogu spasti. Kleimo na kolenima pred vratima (Ev)ropske Unije ve godinama, a dobijamo samo genetski modifikovanu i radioaktivnu hranu. U dravnoj administraciji ne vidi se trajk, a odavno spala
knjiga na dva slova. Ne mogu da se pronau greke u prekomernom troenju budetskih para. I enu mi dohvatio trajkaki virus. Skupila noge. Doe doba da bude napredan u drutvu sa samo jednim komadom stiropora otpozadi. *** DARVINOLOGIJA Kad je siao s majmunskih grana oveku jezik postade mana. Darvin u nauku pomeo prste sloio bajku o poreklu vrste. Gledao majmuna ko ovek skae, kornjau koja vek i po vae. to ode ak do Galapagosa uda ivota su ispred nosa!? Moda je traio kamen mudrosti? Ne nae tajnu vene mladosti. Bee to prava srea za oveka bio bi majmun dva-tri veka! Majmuni jo su u vrtu raja smeju se oveku do beskraja. Da Eva nije postala grena veno bi plakala neutena. Adam nesrenik rebro joj dade pod vlast nevidljiivu zauvek pade. im ga Evina ruka dotakla saznade da mu se srea omakla. Sve ostalo je plod ljudske mate to su izbaeni iz rajske bate. ***
Ve dve decenije naa demo(n)kratska java je nebesko-plava. Najvie poplavie trajkai od pendreka. For almost two decades our demo(n)cratic java is like sky blue. Mostly getting blue strikes our of a police nightsticks. ura efer Sremac
36
ura efer Sremac

(R) E P I G R A M I ** * Blago meni, blago meni, volovi su jo na ceni! Ajde, to su u kasapnici, al to i na govornici!? * * * Vredno je radio kao crv kad god je pio tuu krv. * * * Svoju je kimu rado ugibao kada bi drugog kinjio, ribao. * * * Tuim reima stupa u delo tako titi samo svoje elo. * * * Iz tue konice, preko reda, taj uvek nae najslaeg meda. * * * Kao mrav je danju i po mraku poslovao po tuem mravinjaku. * * * Nita lepe na guravom svetu neg plodove brati na tuem drvetu. *** KREANA NA BERZI (NE)RADA
rana, radi sebe, a posle celog ivota sa (m)uenicima punih 38 godinica, kad ono fali jo dve. I sad lipi magare dok penzija ne naraste. A bolest ga stigla. E, zato je najbolje otpeljati, na tri invalidske noge, do berze rada. Tek toliko da bude vien, i prijavljen, kakav je red i zak(l)on, a i da se uveri kako nisi jedini magarac u drutvu volova! Al nesrea ne dolazi uvek sama. Sin profin lei kod kue bez posla ve celu deceniju i po, navraga iste, njegove struke (ta e, bacilo se dete na pametnog oca!?). Bacim pogled na veliki okrugli sat iznad prazne stolice, na koju svakodnevno smeta svoju privlanu okruglinu, moja poznanicaobavetajka sa berze, lepo nafrakana Cica (tepam joj onako za sebe: Cicojka, baba devojka!) i ostadoh bez teksta! Na zidu samo kruni otisak od praine a sata ni za lek!? Provirih iza pulta, kad tamo lee kante i etke za kreenje. Uto iz susedne kancelarije zajea prava radnika himna: Siroma sam, siroma sam, al volim da ivim... Jei, zvei, ori se pesma irom radnike berze, od miline da se najei! I bi mi sve jasno: danas je neki dr praznik samo moleri rade, poskidali slike i satove. Kud sam zaluto, ba na dananji dan!? Udari mi kreana u besposlenu berzansku glavu. A meava duva li duva, da bog (radniku klasu) sauva!
__________________________________________ (Iz autorske knjige Sremaki eretluci, I E-izdanje: DHIRA, Ksnacht, Schweiz, 2011: http://dhirasbk.weebly.com ) ***
Danica Mai
SPORTIZMI Da je ena gol, nikada ne bi bio promaen. Ministarka sporta nije bila sportista. Skokom u vis iznenadila je javnost. Sport bi mogao biti bogatiji jo za jednu disciplinu. Dizanje ta stigne. Sudijsko vienje je presudno. U kaznenom prostoru drave oboren je avion,a nije dosuen jedanaesterac.
Uem ti ja u predsoblje kancelarije koja bi trebalo da lii na Za razliku od boksa, u politikom ringu niski udarci su dozvoljeni. ekaonicu berze rada (ma ta to znailo u prevodu na serbski). U nedoumici sam da nisam zaluto: nigde ni besne kere, to bi reko Lala, Skok sa motkom postaje masovni, im narod uzme motke u ruke. moj ratni pajta iz natovskih dana. Koliko znam iz (ne)pouzdanih izvora, na iljade ljudi bez posla, u ovoj mojoj malenoj ariji Nedoijskog paaluka, a ja jedini pred alterom potujem zakon: prijavljivati se Plivanje u dugovima je maratonska disciplina.Zbog duine trajanja mnogi potonu. redovno, meseno, slubenici Cici, sa etvrt kile maskare i rua na mesnatim usnama, na prozivku, ko vojnik. Neka me vlas ima u vidu, kad joj zatrebam. A neu odbiti poso, bilo kakav dosta mi ve Reketai zarauju vie od prvog reketa. Zbog skromnosti o njima se malo zna. preturanja po kontejnerima, ve me i make zamrzle, sve frku na mene kad im otimam leb iz ruku, pardon kandi. Obino dolazim posle doruka gice Cice, imam obzira prema U konjikom sportu bi nam se istakli politiari. Oni znaju kako se jau konji. njenom rasporedu (ne)rada sa strankama. A ta je ovo danas!? Nigde ni Pere obuara, sa dve godine do materijalne pomoi, pa posle, ako mu bog i MF udeli neto na (ev)ropski nain, moda i ne baci kaiku do potareve Natezanje konopca zahteva snagu. Zatezanje konopca vetinu - izvlaenja stolice. prve isplate njegove penzije. Ne dolazi vie ni onaj profa, sa ofucanim kinim mantilom iz Za golf imamo idealne uslove. Zemlja je puna rupa. vremena transke trgovine, to mi ree da pravim decu, da izvini (ne) poten svet, jer nema kome da predaje svoje teko sticano znanje iz ekonomije. Zastarelo ti, profo, velim mu ja, na prolom naem Nije kod nas razvijen podvodni sport. To ne smeta narodu da na suvom posmatra kako ajkule jedu sitnu ribu. berzanskom uranku, ne ide u korak sa vremenom... pa se ugrizoh za jezik, bi mi ao oveka... Nije on kriv, zeznuli ga Marks i Engels, pa mu se sad razilazi teorija i praksa: svakom prema radu, svakom prema potrebama... Koji e mu sad oin politika ekonomija kad je ovo drugo davno isparilo, a on kao kolovani ekonomista nije uspeo unoviti na vreme svoju nauku? Sredio sm sebe potenjem i iskrenou retka zverka u ova (gr)ebena vremena, treba mu ime ubetonirati na stazi slavnih u jo slavnijem Paaluku, pred Skuptinom. uljo klupu od detinjstva
Plakao bih da ne bih mogao da pijem,ali pijem da ne bih mogao da placem. Would like to wept to avoid drinking, but I am drinking that I would not cry.
Milo Risti
37
Miodrag Tasi
PUT U EVROPU Polako, ali sigurno kroimo u Evropu. Pribliavamo se ureenom savezu drava, poznatom pod nazivom "Evropska Unija!" Ne misli se, naravno, na fiziko pribliavanje. Na sreu, zemlja se ne pomera. Mada, i tu ima izuzetaka. Zatrese se s vremena na vreme, i opet nastanu grdne nevolje. Porui to podrhtavanje tla nestruno i nekvalitetno ureene zgrade, fabrike, domove kulture, bedeme i nasipe... Zdanja graena bez dozvole, bez plana i bez strune analize, i na kojima je potkradan materijal. Tipian primer kako ne treba raditi i to Evropa ne dozvoljava. Ipak, ovom prilikom o neem drugom. O ostavkama! Ostavke u dravama lanicama Evropske Unije nisu retkost. Sve jedno da li su u pitanju politiari, ekonomski strunjaci, rukovodioci, sportski treneri, efovi u udruenjima, poslovnim grupama, sve do poslovoa koji rukovode i sa recimo dvoje-troje ljudi. im neko od takvih, ko ima i najmanju odgovornost, a upravlja i rukovodi makar i najmanjom jedinicom, uvidi na osnovu ostvarenih rezultata da nije ispunio oekivanja, da je naneo tetu, ili da samo nije ostvario dobit koju je mogao ostvariti, ne eka da ga smenjuju. Sam trai da bude osloboen svoje funkcije! Na Balkanu je drugaije. U balkanskim dravama, koje udno iekuju pristupanje Evropi, ne moete naterati nekoga da podnese ostavku taman da je upropastio i unitio sve ega se dotakao. Nee, pa nee. Ako je upropastio poljoprivredu, kojom je ranije upravljao, sada bi da se potvrdi u kulturi. Poto je unitio obrazovanje, u novom mandatu vodie ekonomiju. Hoe da se rehabilituje. Pa i ako opet omane, to je normalno oekivati, prihvatie se vojske ili policije. Evo jedan u Srbiji ranije bio ministar vojske. Srozao i vojsku i odbranu do kraja. Posle ga nagradili da bude Predsednik drave. Pa, ajde, kao predsednik ovlaenja su mu nikakva. Tek da se slika za novine i televiziju. Meutim, ne dozvoljava on sebi da bude po strani. Preoteo upravljaku funkciju. to inae nema pravo po Ustavu. Ali, demokrata ne zarezuje Ustav. On vlada, to ree blizak saradnik ovih dana. Predsednik upravlja, a premijer, ija bi to nadlenost bila, ne pita se nizata. Tako tvrdi najblii saradnik!
Potpredsednik Vlade! Verujem da taj zna ta govori. Makar u ovom sluaju! Upravo je jedan srpski ministar podneo ostavku. Sluajno se bavio zdravstvom. itavu deceniju. Stanje u zdravstvu gore je nego to je bilo na poetku mandata pomenutog ministra. Reklo bi se da je trebalo i ranije da podnese ostavku. Jo bolje, da bude smenjen. Da bude najuren. Da mu se sudi ako treba. Ne, ministar se povukao bez obrazloenja. Samo je neubedljivo promucao da mu se smuilo vie da bude ministar. A to to lekare hapse zbog korupcije, to nema lekova, tople vode u bolnicama, to osoblje trajkuje, to se tenderi u zdravstvu (kao i u drugim delatnostima) nametaju prijateljima, to su zdravstveni radnici ljubazni kao da su u Auvicu uili, to nije vano. Isti taj ministar se zbog neke bezazlene operacije uputio u Nemaku. Toliko je verovao svojim kolegama! Izgleda da e vuk pojesti magarca. Ili e magarci biti solidarni s kolegom! Niko se ne uzbuuje zbog ovakvog bezobrazluka. U Evropi tako neto nije mogue. Nisu ministarske fotelje lina svojina. ovek moe da prokocka svoju kuu, imovinu, da upropasti svoj ivot ako eli. Ve svoje ukuane ne moe. Drava e spreiti da nevini ljudi ispataju tue greke. Ministar u Evropi isto tako podnosi ostavku kada zbog svog nerada ili loeg rada naini tetu. Ako je letovao o troku drave, ako je avionska karta plaena na ime dravnike posete a pokazalo se da je putovao privatno, ako je zaposlio nekog roaka, prijatelja, ljubavnicu... I obavezno e ministar koji je uhvaen na delu morati da nadoknadi tetu. Tako to funkcionie. Ne moe ministar da se povue kad mu se prohte. Nije mu ministarska fotelja dedovina. On ima neke obaveze prema narodu koji ga je birao. ovek koji to ne uvaava, nema ta da trai u javnom ivotu. Kao ni stranka koja ga je postavila na tu funkciju. A kamoli da ef takve stranke dri moralne pridike drugima. Takvo ponaanje je mogue samo u kvazi demokratijama. Gde niko ne zarezuje narod i birae. Mada ni to ne traje veito. Mubarak i Ben Ali su najbolji primer za one koji preteraju u bezobrazluku!
Lesi se vraa kui Nee u Evropu. Lesi is coming back home. Does not want to go into Europe. Miladin Beri
38
Miladin Beri
LEPUELA i IKINJO itav Brazil je ekao 113. nastavak uvene srpske serije (LEPOSAVA) u kojoj je novopeeni bogata, inae glavni zavodnik, ivorad zvani iko trebalo da prizna ili ne prizna tree vanbrano dijete kao mogui produkt sluajnog valjanja po vrbaku sa sluajnom Milosavom. U prethodnoj 112. epizodi sve se toliko zakomplikovalo da je uveni karneval u Riju sam sebi dao dan pauze, da bi potovano gledateljstvo na miru odgledalo konano otpetljavanje. Otkazana je i kvalifikaciona fudbalska utakmica Brazil i Argentina jer su vodee fudbalske zvijezde Karioka i Gauosa jo bile pod stresom koji je izazvalo uplakano lice prelijepe Leposave u trenutku kad je saznala da ju je njen izabranik (dodue tek etvrti po redu) prevario sa jednim tako pokvarenim stvorenjem kao to je ve pomenuta Milosava. Naravno da su glavne ulice svih veih brazilskih gradova, zatim novinski kiosci, pa saobraajni znaci i sva ostala slina mjesta bila preplavljena slikama glavnih junaka srpske serije "LEPOSAVA", u svim moguim i svim nemoguim pozama. Kao posebna atrakcija je na uvenoj plai Kopakabana postavljen trodimenzionalni ivorad, zvani iko, u natprirodnoj i protuprirodnoj veliini i u strasnom zagrljaju sa takoe trodimezinalnom Leposavom za ijim poluotkrivenim arima je ve stodvanaestu no ludila muka juna hemisfera. Na pomenutom kultnom mjestu, koje ve danima obilaze zaljubljeni hodoasnici, u zadnjih mjesec dana su se dogodila dvadeset i tri uspjela i oko stotinjak neuspjelih samoubistava. Da bi se sprijeila ta ve masovna pojava, a i da bi se udovoljilo silnim oboavaocima, Vlada Brazila je odluila da za Nacionalni dravni praznik organizuje gostovanje glavnih glumaca u seriji, s tim da se glavna zlobnica, ve dvaput pomenuta Milosava ne dovodi, da je ne bi razjereni Brazilci i Brazilkinje u afektu linovali. Glavne brazilske dnevne novine "iko Tribjun" su razgarbljene u rekordnom vremenu poto su donijele krai sadraj 113. epizode da bi bar malo umanjile broj smrtnih sluajeva izazvanih sranim napadima usljed nezapamenih obrta koji se tek oekuju. Prenosimo ga u cjelosti. Glavni muki lik ivorad zvani iko e pred slavnim sudom traiti analizu krvi poto se gore pomenuto, inae sporno, dijete rodilo kao crne. Milosava je na to, kao kontraargument, dovela svjedoka, staru simpatino-dobroudnu i podobro nagluvu Tankosavu koja je nekako iskopala da je Milosava iku rod, i to golem, tako da je gore pomenuto, inae sporno, dijete zbog rodoskrvnua moralo da se rodi sa odreenom anomalijom tj. ne kao malo srpe nego kao malo crne. Za to vrijeme njegov najmlai stric Vaskrsija, zvani Vas, e pokuavati da utjei lijepu Leposavu, zvanu Lepa, u emu e, donekle, i da uspije. Naravno da e ono malo vie od donekle, da se izdeava tek u 114. epizodi. U 113. epizodi e jo Leposavina polusestra Spasenija, zvana ana, koja ve odavno merai ivorada, zvanog iko, da doivi saobraajni udes. NJu e zajedno sa biciklom namjerno da pokupi jedan svjee ofarban "fio" naravno bez registarskih tablica. Spasenija, od posljedica sudara, pada u komu iz koje e se probuditi tek u 138. epizodi i to u velelepnom dvorcu na Divibarama. Do tad e se ve utvrditi da je ubistvo naruio lokalni biznismen, gazda Milojko, zvani Mil, koji je smrtno zaljubljen u Leposavu i koji je rijeio da je ubije zbog neuzvraene ljubavi, ali je na svu sreu pijani oferegzekutor zamijenio sestre. Usput, doktor Aksentije, zvani Aks, koji lijei Spaseniju, zaljubljuje se u nju i ne znajui da je to erka njegove ljubavnice Trivune, inae maehe od Leposave. Ova epizoda zavrava na taj nain to ivorad, zvani iko, zavodi sudijinicu Jevrosimu, koja ga treba da osudi, inae drugu vanbranu erku ve pomenutog, lokalnog biznismena, gazda Milojka, zvanog Mil. Iza oka tu scenu tajno kamerom snima lokalni pop Veliko,
zvani Vel, u svrsi jo nedefinisanog vida ucjene. Poto sve to je lijepo mora da ima svoj kraj, gledaocima u Brazilu, Argentini, ileu, Peru i ostalim dravama june hemisfere je nagovjeteno da je 239 epizoda ujedno i zadnja, a da e poslije nje biti prikazivana nova srpska grandiozna serija pod lucidnim imenom: RAVIOJLICA. Naravno da oni strpljivi koji hoe da jo jednom natenane sve to pogledaju, ili oni manje strpljivi, koji ne mogu preuzbueni da ekaju ta e se tek desiti, imaju mogunost da ako hoe svoje satelitske antene natimaju na panske ili portugalske TV kanale, poto je serija LEPOSAVA glavni hit i u te dvije drave, kao i u Meksiku, Kubi, Haitiju, Trinidadu s Tobagom i dr. Stim da se u Portugaliji prikazuje tek 33, u paniji ve 218. epizoda. Za kraj navodimo i to da su najnovije ankete pokazale da se svaki drugi roeni mali Brazilac zove ivorad - iko, tj. ikinjo ili Vaskrsija - Vasko tj. Vaskrsinjo, a svaka trea mlada brazilkinja Leposava, tj. Lepuela ili Spasenija, tj. Spasuela. *** TRTE-MRTE Nema sleta ni tafete ni drugova da je prte ni balona da polete sve je sada trte-mrte to je bilo lijepo drue gledati ih dok se vrte sletaice kao rue a sad sve je trte-mrte... Sad kad vie nema sleta iscrtasmo nove crte ima skoro deset ljeta kako nam je trte-mrte. U tu svoju ludu glavu mnogi nee da uvrte da je samo Bog u pravu zato nam je trte-mrte. DA MI NIJE REKLA DA SAM PAPAK
Moja ljubav poklonjena tebi svakim danom rasla je k'o kvasac i nikada ni prestala ne bi da mi nisi rekla da sam prasac. Bila jesen zatim bila zima neka udna kia sad rominja ti bi znala kud bi sa oima da mi nisi rekla da sam svinja. A znala je najljepe da plae suzom me je gaala iz oka i bilo bi sa mnom moje mae da mi nije rekla da sam stoka. Boe kuda ovi dani teku sve je isto i kad spusti kapak ja bih opet s njom dolje na rijeku da mi nije rekla da sam papak.
Mnogo je lake napisati aforizam,nego roman. Za roman morate znati sva slova. It is much easier to write the aphorism, but a novel. For the novelyou have to know all the letters. Mitar Mitrovi
39
Sabahudin Hadiali
xxx Kriminalac u BiH je svoj na svome. Evropska Unija bi trebala samo da zidove postavi oko nas. Zatvorske! Criminals in Bosnia are on theor own. The European Union should only put walls around us. Prison! xxx Malo im je bilo to su podijelili uenike osnovnih i srednjih kola u B (iH). Vrtii/obdanista im dou kao desert!... It was not enough for them to divide students of the primary and secondary schools in BiH. Kindergarten became for them...dessert! xxx Bosna i Hercegovina je perfomans: Anarho-feudo-nacionalne drzave! Bosnia and Herzegovina is the performance: The anarchy-feudalismnational state! xxx Cednost je nevjerovanje u alternativu...Razvratnost je vjerovanje u dekadentnost! Chastity is not believing into the alternative...Perversity is believing into the decadence! xxx BIH politicari: Audiatur et altera pars! Sluati drugu stranu?!...samo preko nisana! BiH politicians: Audiatur et altera pars! To listen other side?!...Only through the hindsight! xxx Stepen topljenja politiara ovdanjih je veoma visok. Ispod apsolutne nule! Degree of the melting of domestic politicans is very high. Below absolute zero! xxx Psovka sudbine je kada misli da jesi ono to nisi. I to neprekidno! The imprecation of the faith is when you think that you are what you are not! Constantly! xxx Balkan danas: Vladavina prava? Ne! Pravo vladavine... Balkan today: Rule of law? No! Law of rule... xxx Vjerovati sutini mogu samo ako formu zaobiem. Forma je ovdje sustina!
To believe the essence I can only if I balk the form. The form is here essence! xxx Iskljuivost je mana nedozrelih i bahatih neznalica. Kompromis je vrlina spoznajnih vrijednosti xxx Historija se ponavlja, ali je njen sadraj uvijek drugaiji! History repeats, but its content is always the different ones! xxx Inflacija politiara je jednako proporcionalna deflaciji znanja! Inflation of politicans is equally proportional to the deflation of knowledge! xxx Domovina je kao jaje. Dok ga ne razbije ne zna da li je muak?! Homeland is like a egg. Until you brake it, you do not know if it is like rotten egg?! xxx Jednom ivimo. Samo vie puta...umiremo! We live only once. Just die more than..once! xxx Socijalistika misao je bila religija ideologije. Kapitalistika misao jeste ideologija religije. Socialist thought was an religion of the ideology. Capitalist thought is ideology of the religion. xxx Vjerovati da neinjenje ne donosi nita je jednako vjerovanju da injenje donosi sve! Believing that doing nothing brings nothing is equal to the believing that doing is bringing everything! xxx Voda je kao ljudi. ista na izvoru a prljava na uu! Water is like people. Clean on the spring and dirty on delta! xxx Ono to ne moemo spoznati nerijetko ismijavamo. Ni ne shvatajui da upravo to...sebi cinimo! The issue which we can not understand very often we laughed at. Bt, we do not understand that we are doing that to...ourselves by all means! xxx Revolucija je invalid sopstvenih nakana. Poslije svega! Revolution is an invalid of its own intentions. After all!
Kada kae da ti je neko jasan kao dan, osim svijetle, vidi mu i mranu stranu. When you say that someone is as clear as day, but bright, andyou see his dark side. Suno Kovaevi
40
Suno Kovaevi
One koje jau jedini izlaz vide u pai! Historija nas ui da samo veliki ljudi piu historiju. Mi svoju jo nismo napisali. ast je i obaveza braniti dravu! Pitam: Za koga? Da bi ostvarili parolu Bogat pojedinac, bogata drava zamijenili su princip Svakom prema radu, sa principom Svakom prema stranakim zaslugama! Dok je ove i ovakve vlasti, od posla nas glava nee zaboljeti. to manji natalitet, to manje nezaposlenih- parola je zvanine vlasti, jer su sami sebi dovoljni. Kadrovska politika u socijalnoj politici se zasniva na principu socijalnog sluaja. Rukovodei kadrovi nakon to su u svojoj struci postali socijalni sluajevi nali su se u oblasti socijalne zatite. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice predlae da se umjesto Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i porodica sa djecom, donese Zakon o samozatiti lanova porodice. Za vrijeme obavljanja funkcije direktora umislio je da jedino to zna raditi. *** Svi politiari lau isto. Zatoa je narodu svejedno za koga glasa. Voda ne mora vriti veliku nudu! Pun mu je upak pomonika! Ovako dobar orkestar nikad nam nije svirao na sahrani! Deo naroda imaju probleme sa vidom. Hleba okom nisu videli!
U stranke se najbolje primenjuje genetski ininjering! Od obine uumige za as naprave retku zverku! Neki ljudi umiru od posla. Mi nismo toliko genocidan narod! Makedonija je kao pandorina kutija. Unutra je jo ostala nada za bolji ivot! Makedonac uti kao riba jer die na krge! U novoj vladi ne bi smelo biti homoseksualaca. Inae snai e nas ono to nas je snalo! Zloba nam je pogonsko gorivo! Rezerve garantuju dugu vonju prema Evropi. Prema ono to rade narodu, garantujem da su nam ministri gej! Narod trai Kruevsku republiku! Tada je bar deset dana bio na miru! ***
Vasil Tolevski
Vlast nas je svukla do gole koe. A i ovo to nam radi, nije za priu! O mrtvacima ne mogu da kaem sve najbolje! Jo su na vlasti! Neprijatelj ne zna za nae probleme! Zato moramo organizovati proteste ispred Skuptine. Ako produimo ovako i Vardar e postati ponornica! Ide joj da propadne u zemlji! Narod ne bi jeo svaki dan grah kad bi se voda opasuljio!
Mitar Mitrovi
Ako vam je jezik bri od pameti, najbolje je da skratite jezik. Dok nije puklo u vladi, mislio sam da je na premijer gluvonemi ovek.
Kau da smo gluplji nego to izgledamo! Znao sam da zaostajemo u lepoti. Toliko smo zatucani, da nam i aleva paprika zavidi! Umalo da izademo iz krize. Ali siromatvo nam je zatvorilo vrata. Kao Makedonci ivimo u granicama mogunosti. Ali nae mogunosti nemaju granice. Moramo spreiti sirotinju da rovari. Ukinimo kontejnere. Narod otvorenih ustiju slua premijera! eka da im obea hleb! Naa mumija pokazuje znake ivota. Ama samo u lokalne okvire.
***
Humor je vjetar za raspirivanje smijeha. Humor is a wind to fan the laugh. Ivo Mijo Andri
41
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

1999. Goran KLJAJI CRVENI TELEFON
ta mi vredi to sam glup kada je to mesto u naoj vladi ve popunjeno! Demokratija nam je zakucala na vrata. Ali, nepoznatima ne otvaramo! Na predsednik je mudar, poten i vredan... Ma, jeste li sigurni da je na?! Policajci su me ubacili u maricu, i odmah izveli nekoliko slobodnih udaraca! To to mi ne znamo ta hoemo ne znai da ne treba da imamo svoj poslaniki klub! Nismo osvojili vlast da bi krali, ali od sudbine se ne moe pobei! ***
2001. Milan J. MIHAJLOVI
-Halo, halo! -Da, prosim lepo. -Pa, ovee, ta ti to radi?! -Molim? -Ma, zato mi bombarduje izbeglike kolone?! -A, to! Pa, dobro. Prvo, ne bombardujemo ih, nego mitraljiramo. Drugo, zato se toliko uzbuuje oko toga? Tree, ne deri mi se toliko u slualicu, prekinuu razgovor! -Nemoj. Nemoj, molim te. -Dakle, ta hoe? -Pa, dobro, ne bombarduje, nego mitraljira. Ali, zar se nismo dogovorili da mi ljude, pogotovo civile, ne dira? Ja tebi teritorije, ti meni ive i zdrave ljude. -Ih, to si takav. Pa, bio je dogovor, i ja ga se pridravam. A to malo to i mitraljiramo, pa mora da nas shvati. I mi imamo duu. Moramo si i mi malo zadovoljstva priutiti, ne! -Mmm... Dobro, ako je to... - Svata! Zar si ti takav ovjek da se za 30-40 izmitraljiranih da uznemiriti?! -Ma, ne, ali... -Nevjerojatno! -Ma, ne... -Pa, kako ti misli vladati, kad si tako meka srca?! -Ma... -Pa, ti si emotivan ko iparica. Nee ti dugo... -Je l? -Ti mora da ovrsne; ta bi ti da ti ja ubijem hiljade ljudi? -Pa ve si! -A, to jeste. Al, mislim, ovako, bez dogovora? -Valjda nee? -Pa, neu, ako me ne bude nervirao. -Neu. -Dobro. Dakle, deki su se malo zanijeli i izmitraljirali kolone. Pa, ta? Tridesetak mrtvih, ko da je to neki broj! -Pa, nije. Al, opet, gnjavi me opozicija. -Opozicija?! Pa, je l oni tamo vladaju, ili ti? -Pa, ja. 19 -Pa, ta je tebi onda? to ti to trpi? -Pa, jeste... -Pa, kao, mi ti krivi! -Pa, niste. -Ma, ovjee, udri to! -Dobro kae. -Kao mi kolone!
Pametno. -I nemoj vie da nas gnjavi ovakvim glupostima. -Neu. Ali, ipak, nemojte vie gaati kolone. -Ba si udaren. Naravno, neemo. Svi su otili... -Otili? -Naravno, otili... -Da idemo i mi? -Idemo. -Adio. -Zbogom! (Frenetian aplauz) (Neprozirna zavjesa) (Da je barem kraj) 2000. Bojan LJUBENOVI Zemlja nam je na raskrsnici. Narod samo to nije skrenuo! Na predsednik nikad ne ide na odmor. Ne moe dopustiti da drugi neto zabrljaju! Razlika izmeu beogradskih i podgorikih konobara je u tome to beogradski dou! Preiveo sam i ovu godinu. Kakva e to biografija biti! Doiveli smo brodolom. Ula nam je voda u ui! Fudbalska reprezentacija Srbije danas nee igrati u najjaem sastavu jer su se standardni reprezentativci oporavili od povreda! Neki ministri u srpskoj vladi nemaju fakultet. Ali zato imaju Univerzitet! uli smo za stogodinji rat. Ali za nas nijedan rekord nije nedostian! Platio sam lopovima da mi vrate automobil, jer se u Srbiji dobro dobrim vraa! Razlika izmeu bive i sadanje vlasti u Srbiji je u tome, je u tome... je u tome.. . Jebi ga, opet sam zaboravio! Ko se na vreme sklonio u Skuptinu, izbegao je hapenje!
Na narod je hrabar. Vode ga u bolje sutra, a on ni da jaukne! Vreme je brzo isteklo jer su nam pesak bacali u oi! Srpski problem je ista matematika. Protiv nas svi rade sraunato! Svakim danom sve smo blii neprijateljskim ciljevima! Zemlju prodajemo jeftino. Hoemo da zaradimo na velikom prometu! Sve ovo su uinili strani plaenici i domai predajnici! Stalno menjaju poloaje. Hoe da nas dobro zadovolje! Izborni rezultati nisu poznati. Uzorak je jo na ispitivanju! Naruili su nam zdravlje oprobanim receptima! Izlaz me razoarao. Nije bio tamo gde su nam rekli! Otkako je sloboda, uzdiemo punim pluima! etva ide dobro, otkup takoe, ali imamo problema sa naplatom. Pa, mora i dravi neto da ide! Ne znamo na koju emo stranu sveta. Sve je obraslo mahovinom! Ne pristajemo na ucene. Od nas se moe oteti i lepim reima! Bivi premijer mi se vie sviao, ali i labavi moe da zabavi!
42
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.poemes-epars.com
43
ZAJEDNIKA AKTIVNOST DIOGEN pro kultura magazina & MaxMinus magazina i NVO SVJETLO, Sarajevo
Andrej Glii KNJIEVNIK U GOSTIMA VII DRUENJE Andrej Glii iz Beograda, autor slojevitih knjievnih nadahnua koja se manifestiraju unutar knjievnih anrova: poezije, prie i dramskih remiscencija, bio gost je knjievne veeri koja je odrana 17. februara sa poetkom u 19:00 sati, u Centru "S..." NVO altruista "SVJETLO", ul. Logavina br.11, u Sarajevu, u okviru projekta "KNJIEVNIK U GOSTIMA" koji se realizira volonterskim radom. Uz doek domaina, gl.i odg.urednika DIOGEN pro kultura magazina & MaxMinus magazina, knjievnika Sabahudina Hadialia i uz obilazak grada, Andrej Glii je proveo inspirativnu no u druenju sa mladima iz NVO Altruista SVJETLO predvoenih Izvrnim direktorom Harisom aueviem u Sarajevu u VII KNJIEVNOJ VEERI "KNJIEVNIK U GOSTIMA" predstavljajui svoju autorsku poetiku, davi i intervju BHT1, javnoj televiziji koja se prati na podruju cjelokupne Bosne i Hercegovine (Federacija BiH i Republika Srpska). U petak, 18.2.2011.g. u jutarnjim satima, knjievnik Andrej Glii je gost literarne sekcije Srednje ekonomske kole u Sarajevu. Autora je predstavio knjievnik Sabahudin Hadiali. NVO altruista SVJETLO i DIOGEN pro kultura magazina potpisali su 30. novembra Ugovor o realizaciji projekta Knjievnik u gostima. Projekat Knjievnik u gostima ima za cilj pribliavanje raznih knjievnih formi neposrednoj percepciji kod mladih s umanjenim sposobnostima. Projekat je volonterski, realizuje sa vlastitim sredstvima i u partnerstvu, to ini dodatne vrijednosti.
44
45
Dr. Ram Sharma
Sabahudin Hadiali
Samira Begman
46
47
PJESMA NAD PJESMAMA I OPUS LJUBAVNE POEZIJE TOMISLAV MIJOVI ZAJEAR PRVONAGRAENA PJESMA MIRKO VUKOVI BANJA LUKA DRUGONAGRAENA PJESMA ELIZABETA STOJANOVSKA SKOPLJE..autor DIOGEN pro kultura magazina SAA BOOVI - PANEVO TREENAGRAENA PJESMA GORAN VESELINOVI BANJA LUKA BILJANA GAJI BANJA LUKAautor DIOGEN pro kultura magazine i saradnik MaxMinus magazina NAJOSJEAJNIJA PJESMA NA TEMU LJUBAVI LJILJANA MILOSAVLJEVI SMEDEREVSKA PALANKA JASMINA HANJALI SARAJEVOautor DIOGEN pro kultura magazine i saradnik MaxMinus magazina MARIJA ROI MRKONJI GRAD GORDANA ROI KIKINDA MINA IVKOVI BEOGRAD KATICA FELTINSKI - CRIKVENICA NAJISKRENIJA PJESMA NA TEMU LJUBAVI URO STIPANOVI MRKONJI GRAD MIROSLAV V.AVI MRKONJI GRAD ZLATKO MARTINKO MEDULIN MAJA DELESENDRO BEOGRAD LJILJANA CRNI BEOGRAD/SPLITautor DIOGEN pro kultura magazina DANIJELA GVERO MRKONJI GRAD NAJORIGINALNIJA PJESMA NA TEMU LJUBAVI OKO STOJII BEOGRAD VESELIN GAJDAEVI FEKETI MENSUR ATI VISOKOautor DIOGEN pro kultura magazine i saradnik MaxMinus magazina BRANKA SELAKOVI - BEOGRAD VESNA KONC MARJANOVI VALJEVOautor DIOGEN pro kultura magazina ANTO ZIRDUM VITEZautor DIOGEN pro kultura magazina DANJA OKI SARAJEVOautor DIOGEN pro kultura magazina NAJUI IZBOR MIRJANA NOVOSEL BALTAZAREVI NI MILAN MILUTINOVI BEOGRAD BRANKA KOJI SOMBOR TAMARA STOJANOVI LESKOVAC STEVAN NOVAKOVI GERZOVO KOD MRKONJI GRADA DANILO KARAPETROVI GRADIKA JOVAN MARKOVI BANJA LUKA NEDELJKO MILI MRKONJI GRAD MIROSLAV MIEL BOLTRES - SMEDEREVO TATJANA DEBELJAKI UICEZamjenik gl.i odg.urednika DIOGEN pro kultura magazina LJILJANA GLIGORIJEVI - SMEDEREVO MIROSLAV IGOJA MRKONJI GRAD EDOMIR RADOVI - KOVILJ IRI IZBOR DRAGAN STUPAR MRKONJI GRAD DUAN RALJI - KNEEVO MOMILO USO MRKONJI GRAD DUAN PRODANOVI - SRBINJE ''MLADE NADE PJESNITVA'' PJESMA U CVATU MAA PRIHOTKO PANEVO PRVONAGRAENA PJESMA RADMILA ULUM MRKONJI GRAD MILO OEG KUKULJE KOD SRPCA DRUGONAGRAENA PJESMA JOVANA MARI MRKONJI GRAD LJILJANA LEKI MRKONJI GRAD TREENAGRAENA PJESMA ELJKA ULI MRKONJI GRAD DRAGANA TODOROVI MRKONJI GRAD NAJUI IZBOR NEMA NAJISKRENIJA PJESMA MILAN UNDI MRKONJI GRAD ''SVICI POEZIJE'' SVICI LJUBAVI GORICA VUENOVI MRKONJI GRAD PRVONAGRAENA PJESMA MILANA MARI MRKONJI GRAD DRUGONAGRAENA LJUBICA TICA MRKONJI GRAD DANIJELA LAZENDI MRKONJI GRAD TREENAGRAENA PJESMA DANIJELA PEKEZ - PODRANICA KRISTINA LEKI MRKONJI GRAD NAJUI IZBOR NEMA NAJISKRENIJA PJESMA NEVENA KEI - PODRANICA
48
Obeleje u ast srpske satire U Beogradu, to je malo poznato, u centru grada postoji obeleje podignuto pre nekoliko godina u slavu srpske satire. U pripremi zbornik aforizama na temu sporta
Beogradski aforistiarski krug priprema zbornik aforizama na temu sporta (o fudbalu, koarci, atletici i drugim sportovima, U Pionirskom parku, nedaleko od zdanja u kojem je predsednik takmienjima, publici, huliganima, rezultatima, stadionima, transferima, klaenju, suenju). Svi autori koji poalju svoje Srbije, zgrade u kojoj je iveo srpski nobelovac Ivo Andri i Skuptine Srbije, nalazi se skulptura jea, isklesana od mermera. aforizme, najvie 30, do 5. marta 2011. godine na elektronsku adresu alecotric@gmail.com, konkuriu za objavljivanje u Udruenje novinara Srbije (UNS) i Sindikat novinara Srbije zborniku. (SNS) tradicionalno, kod ovog spomenika, popularno nazvanog Na knjievnoj veeri koju Beogradski aforistiarski spomenik itaocu novina, na Svetski dan slobode medija, krug organizuje 11. marta 2011. godine od 19 asova u organizuju akciju "Pet minuta gromoglasne tiine". Ministarstvu za dijasporu, Vasina 20, bie govoreni odabrani aforizmi na ovu temu, a zatim e najbolji aforizmi biti objavljeni u zborniku. Prole godine je na isti nain objavljen zbornik Lepota je prolazna na temu muko-enskih odnosa. ***
*** Osniva se Sekcija satiriara UKS Konstitutivna sednica Sekcije satiriara Udruenja knjievnika Srbije, na osnovu novog Statuta, zakazana je za subotu, 19. februara 2011. godine, s poetkom u 12 asova u salonu na prvom spratu u zgradi UKS, Francuska 7 u Beogradu. Za osnivanje i rad Sekcije satiriara dobijena je podrka novog predsednika UKS Radomira Andria. Skupu srpskih satiriara prisustvovae i predstavnik Upravnog odbora UKS. Na ovom sastanku bie izabrani predsednik, zamenika predsednika i sekretar Sekcije UKS. Cilj ponovnog aktiviranja Sekcije satiriara UKS je da se autori ovog anra poveu i organizuju meusobno u celoj Srbiji i svuda gde se govori i pie na srpskom jeziku, da se njihov glas jae uje u UKS, u umetnikim krugovima i javnosti Srbije, kao i da srpska satira i satiriari dobiju status i tretman koji po svojem kvalitetu zasluuju. lanstvo UKS nije ogranieno samo na Srbiju.
http://www.vrazjaglava.com/
49
50
SAOPTENJE ZA JAVNOST PRIKUPLJENE KNJIGE ZA BIBLIOTEKU O.. SANICA Predstavnici NVO altruista SVJETLO, uruili su 1.026 knjiga za biblioteku O.. Sanica Sanica, kod Kljua. Knjige su predstavnicima O.. Sanica uruene na sveanosti proglaenja najboljih volonterskih akcija u Bosni i Hercegovini koja je odrana 12. februara u Kongresnoj dvorani hotela Holiday Inn. Ispred NVO altruista SVJETLO knjige je uruio knjievnik Sabahudin Hadiali sa rijeima: Knjige koje danas uruujemo Osnovnoj koli Sanica kod Kljua jo jednom potvruju Hemingvejevu reenicu No man, no island, odnosno, Nijedan ovjek nije ostrvo ve je pred nama more nadanja sveopteg interesa koje kao zraak svjetlosti uranja u sumornu stvarnost koju ivimo, danas i ovdje. Za nadati se je da ovo postane pravilo unutar izuzetka oekivanja boljitku to stremi. Iskreno mi je zadovoljstvo uruiti u ime NVO Altruista SVJETLO, u vlastito ime, ali i u ime svih pojedinaca, kolega knjievnika i institucija, kola, asocijacija, ovu simbolinu donaciju unutar mnotva knjiga. Takoer u i prvonagraenima danas uruiti i Knjievnu trilogiju koja je ve obila Balkan, ali i dio Evrope. No, ovo to poklanjamo danas nisu knjige. To vam se samo privia. Unutar varke poslanja. Da, a mi ovoga dvanaestog dana mjeseca drugoga, Anno domini 2011. poklanjamo saznanje da alternative nema do iskreno, dobro initi. Jer dobro, dobro daje . Alma Kurbegovi, uenica VIII razreda O.. Sanica kod Kljua, poslala je pismo na adresu NVO altruista SVJETLO sa molbom da im pomognemo u prikupljanju knjiga za biblioteku koja ima mali knjini fond. Takva inicijativa mlade djevojke, koja je pokazala graanski aktivizam i elju da vlastitim doprinosom svojim drugarima omogui da itaju knjige, podstakla nas je na akciju. O naem troku, putem pote ve u utorak 08. februara uputili smo pisma na adrese direktora sarajevskih kola i obavijestili nae prijatelje. Do petka 11. februara akciju su podrali osnovne kole: Malta, Osman Naka, Grbavica 1, Grbavica 2, Pofalii, ulistan, Podlugovi, Trea i esta osnovna kola, Isak Samokovlija, Savfet Beg Baagi, Musa azim ati, Hrasno, Hilmija ef. ari, Sokolje, Centar Vladimir Nazor, udruenje Zraak Ljubinje, Marija Fekete-Sullivan, Naida Kurdija, Haris auevi, Sabahudin Hadiali. U petak su nai volonteri obili kole, prikupili knjige. Za kratak period ukupno je prikupljeno 1026 knjiga, uglavnom knjiga za kolsku lektiru. Zahvaljujemo se svima koji su se ukljuili u akciju, podrali plemenitu akciju mlade osobe i pokazali da kilometri ne predstavljaju granice za dobra djela i pribliili dva grada Sarajevo i Klju.
Izvrni direktor Haris auevi
51
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
52
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
53
etvrtak/Thursday - 17.2.2011.g.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnoto interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Makedonski OSTEN Slovenaki TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi
Specijalno Pavle Popovi bira za vas...
54
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
Nastavak sa str. 41 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
55
56
57
58
OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..01.2011
Upravo nam je javio kolega Vasil Tolevski iz Skoplja (Makedonija) da OSTEN vie ne izlazi. Vlast, koja kontrolie finansijsku podrku nema novca, vele... Ali...i na taj nain se kontrolie javno mnijenje! Novanom cenzurom!
59
TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
Prvi broj izaao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.
http://www.totilist.si/
TEKO JE BITI DANES NOR, JE PREVELIKA KONKURENCA Guantanamovci bodo po besedah Zalarja pri nas svobodni,eden se PEPI, HOE skriva pod imenom Miky. luni, Rae SE SREATA NA GOSPOSKI VAMPIRA PA VPRAA,KOLEGA, KAJ PA IE PO SMETNJAKIH,PA MU ODGOVORI TA DRUGI Moja ena mi pravi da sem tiger ! IEM TANPON,DA SI SKUHAM AJ PEPI, HOE A res ? kako pa to gre ? PRIDE VAMPIR V GOSTILNO IN NAROI 2 DECI KRVI, NATAKAR ZAUDENO "a" VAMPIR PA NE "b" PEPI, HO Ker Janezeka veraj ni bilo k pouku,ga uiteljica vpraa:Janezek kje si bil veraj? Kravo sem moral gnati k biku;odgovori Janezek.Uiteljica ga strogo vpraa:ali nebi to lahko opravil oe? Ne,gospa uiteljica MORA BITI BIK ! ROY, maribor "Kaj dela tvoj ata", vpraajo en"ga lunega mulka? Na internetu vice kopira in jih v toti list patitara. :) Miky , Slovenija Vsakokrat ko jo tresnem od zadaj me pogleda in vpraa : Ti gre ? Milan, Maribor Janezek vpraa upnika: "Gospod upnik, kakna je razlika med mamo in atom?" "To je pa teko razloiti," odgovori upnik. Janezek e vedno vztraja, zato upnik popusti: "Dobro. Kakno tevilko evljev nosi tvoja mama?" "38." "Kaj pa ata?" "43." "No vidi, Janezek, med nogami je razlika." Lojze, Korenina
Prva karikatura : http://www.vecer.com/blog/podatki/2010/09/11/2010091118340582-149-3-20-0.jpg

Druga karikatura
http://www.vecer.com/blog/podatki/2010/09/11/2010091118340582-149-3-20-0.jpg ERIH KOREN
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu.
We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
60
Miljenko uborski (pripremio Pavle Popovi)

UTEHA Ko je danas gori nego sutra, jue je bio gori nego danas.
PESMA Za pesmu slavuja treba imati ui na srcu.
KUA ivot protie
STRPLJENJE Ne urim da stignem tamo gde me ve pomalo ima ....
Ispred nae kue...
BUDALA Budala ne moe da razume
SUDBINA Kome sudbina donosi odluke, tome ih sama i sprovodi.
ono to ne moe da napipa.
PODELA Jedan misli da ne bi mogao
MISAO Misao mi se drugaije pie, a drugaije izgovara.
da gleda, a drugi gleda da ne bi morao da misli ...
PRAZNINA SADRINA Snaga ne mora da ima potenje, ali potenje mora da ima snagu ! AMOTINJA amotinja je BUDUNOST Budunost napreduje u nazad ... INJENICE SUNJI Postoje osobe kojima e misli uvek ostati u glavi. PAD Preci konja su spali TETA Druenje bogataa i siromaha uvek ide na neiju tetu ! Na magaree potomke... injenice su alatke istine. Spokojstvo budala. Praznina je puna sebe !
POJAS Pojas za spasavanje zasmejava ribe.
HALAPLJIVOST Halapljivost skrauje svinjski ivot !
BORE Bore su oiljci kojima se nigde nije urilo ....
NADIVLJAVANJE Ko potroi ivot pre smrti, nadivee sebe !
61
PRIA
(Pripremio Pavle Popovi) Stablo i cvet
Da bi begunac odmakao od progonitelja, njegov strah mora biti jai od mrnje gonitelja !
POJAVE Duga je na nebu, ali je dug na zemlji.
U zoru je podno stabla iznikao malen Cvet. I tek VENOST Venost se sastoji u to je otvorio oi, ugledao je Stablo. - Ti si, sigurno, veliki Cvet - ree mu. - Ne, ja nisam Cvet. Ja sam Stablo - odgovori Stablo. UDO beskonanom odlaganju kraja!
ZAKANJENJE Ko okleva sa uslugom, zakasnio je...
DOBROINSTVO Dobroinstvo treba da ostane tajna !
- Kakva je razlika izmedju Stabla i Cveta? - Ko ume da se udi ume i da se raduje. upita Cvet.Cvet ivi nekoliko dana, a Stablo mnogo godina - ree Stablo. - I to je sve ? - Ne - odgovori Stablo. POMO Da narod nije pomagao dravu,
KROV Bolji je krov nad glavom, nego na glavi ...
- Mi Stabla izdrimo i najjae vetrove, a vi, ne bi bilo sirotinje. Cvetovi, prehladite se i od najblaeg lahora. - To je sve? - ponovno upita Cvet. UENJE JEMSTVO Dobrota u detinjstvu dae nam snagu u starosti. - Vas mogu ubrati i darovati. Vas se moe staviti Kad proe vreme uda, u vazu i negovati. Vas ljudi vole, a i vi volite pitaemo se ta nas je snalo ? ljude. A s nama Stablima je drukije. Nas ne GREKE mogu ubrati i pokloniti. I ne mogu nas staviti u Za budue greke najbolje je vazu i negovati. Mi uvek ostajemo po strani. - Zar smo mi Cvetovi na putu? - Ne, uglavnom niste. Ali ljudi vas primete i POZAJMICA kada ste daleko od puta. esto vas i pogaze. Kada hoete nekoga da utnete Uostalom, lako je pogaziti one koji vole, jer oni pozajmite nogu od sudbine. nisu zatieni. - ta se dogodi kada neko pogazi Cvet? DARODAVAC NEZAHVALNOST Nezahvalnost je nagrada za razmetljivost darodavca. OPREZ PROMENA Promenio sam se traei sebi slinog ... RAZOARENJA Razoarenja su obeanja na delu. SPADANJE (pripremio Pavle Popovi) Bolje je da otac spadne na sina nego sina na oca ... UGLEDANJE Kada sam video kako mi se uitelji tuku, preostralo mi je da se ugledam na sebe ! SMRT Rana smrt je Kao zeleno voe. ODMOR Odmor od postojanja prati spomenik od zaborava. DOMOVINA Beskraj je Boija domovina ... IZBOR Neprijatelje biraj meu prijateljima ! IZUZECI Neki ljudi moraju da umru da bi ih drugi razumeli. DOMET
ZLO Zlo se najbolje kanjava dobrotom.
da ostanu na reima.
ISHOD to propusti potenje, dovrie pravda.
- To se uvek sazna. I zbog toga se moe mnogo ovek voli ono to je dao plakati. Neki i nakon mnogo vremena spominju jer je to sada tue. pregaen cvet. Nas Stabla niko ne moe pregaziti, ali nas i ne vole kao to vole Cvetove. Onda si ti - ree mu Cvet - izuzetak meu Dobro je razmislio Stablima, jer tebe voli jedan mali Cvet. Kada je onaj koji nita ne radi. oko podneva pripeklo sunce, Stablo je svojom senom zatitilo Cveti. *** Miljenko uborski
BOLJE Bolje je biti ukuanin u krmi nego gost u kui ...
62
edition, special edition) and in unlimited printDIPLOMA, will be the following: GRAND PRIZE PORTOCARTOON 7000 Euro runs (printing right). The printing right embraces in particular hard-cover editions, (half in money and half in Port wine), travel and General Rules and Regulations 1.An invisible and slow revolution is happening stay costs for the Awards Ceremony in Portugal paperback editions, reprints, magazines, newspapers, collected 2ND PRIZE PORTOCARTOON 2500 Euro in the world. The epicentre of this revolution lies works, via all distribution channels in communication and technologies. Therefore, (half in money and half in Port wine), travel and other stay costs for the Awards Ceremony in Portugal such as retail bookshops, after twelve themes of great international retailers selling books, book clubs, impact, the theme of COMMUNICATION AND 3RD PRIZE PORTOCARTOON 1500 Euro open and closed user groups and in TECHNOLOGIES is the chosen one for the 13th (half in money and half in Port wine), travel and all formats. PortoCartoon. stay costs for the Awards Ceremony in Portugal b) Electronic/digital storage and Communication and Technologies penetrate so HONORABLE MENTIONS making accessible (including in much in the everyday world that become almost PORTOCARTOON 50 Euro, stay costs for a databases) by means of digital or equivalent to the air we breathe. Or the weekend in Portugal other storage or data electricity we can not do without. They are transmission technology, with or goods we need most, and their roots are in the 10. The Jury will have an odd number of judges and their decision will be final with no without intermediate storage, social essence. Despite that, they express and subjection to any kind of appeal or reclamation. in such a way that users have cause social differences, conflicts, PRESIDENT OF THE 13TH access from a place and at a time discrimination, censorship, myths, loneliness, PORTOCARTOONS JUDGING PANEL: selected individually by them and inequality, war, etc.. Georges Wolinski. can download, play back, interactively With the further development in this 21st use and/or pass to third parties this century, will we have a world more fairly and 11. The awarded works will become property of the PORTUGUESE PRINTING PRESS work via PC, eBook, mobile telephone or balanced? Or will we have a more demonic, less MUSEUM and will be part of the other wired or wireless appliances, communicative and more asymmetrical world? for example via the internet, In addition to participating with cartoons on the INTERNATIONAL CARTOON GALLERY. The others will be sent to the artists, if formally UMTS, cable, satellite or other main theme, the cartoonists can also send works transmission paths (online right). for theFREE CATEGORY, as per the previous requested, after its public exhibition during the PORTOCARTOON and possible exhibition in How to Enter: editions. other cities and countries. Digital copies of the cartoons may be sent 2. The artists who do not wish to compete can 12. In case of using non-awarded works in other to katuni@gmail.com and should be send their works to the EXTRAcases except PORTOCARTOON exhibition or in JPEG format with a COMPETITION section informing of this its promotion, copyright payment will be made resolution of at least 300 dpi. decision. to the artists whenever it takes place. Original artworks or clear prints 3.1. Works must be originals and any kind of (no photocopies) should be placed in graphical technique will be accepted, including 13. All the artists whose works are selected for the exhibition will receive a catalogue. an envelope marked Hadaf Somali digital artwork, sent by Internet, if the prints are 14. The prizes will be delivered in a public Cartoon Competition and either SIGNED BY THE AUTHOR and if they are ceremony. sent to: indicated as PRINT NUMBER ONE, or a Hadaf Somali Cartoon original to this contest. *** Competition, 3.2. Can also be presented sculptures pieces of P.O. Box 2074 humour, in any kind of material. Theme: The search for peace in Somalia: Village Market 00621, Nairobi, Kenya 4. The works can have at the maximum the Achievements and Challenges or dropped off at one of the following venues: following measures: 1st Prize: $3000 Alliance Francaise de Nairobi, Loita/ - in paper, 42 x 30 cm (DIN A3); 2nd Prize: $1500 Monrovia streets, Nairobi - sculpture pieces, 42 x 30 x 30 cm. 3rd Prize: $750 4D Innovative Ltd, 3rd Floor, Revlon 5. The works should present on the reverse the Competition Rules Plaza, Kimathi St., Nairobi. following information: authors name and The maximum number of entries you may GoDown Arts Centre, Dunga Rd., address, title, theme section and year. The submit is 5. Industrial Area, Nairobi. authors CV in Portuguese or English Deadline for receiving cartoons is Monday 14 Patrick Gathara (publications, exhibitions, prizes) should also March, 2011 General Secretary, be sent. All entries should be without any kind of frame Association of East African 6. The works should arrive at the and must not be folded Cartoonists PORTUGUESE PRINTING PRESS MUSEUM Each entry must be accompanied by a short P.O. Box 3613-00200, Nairobi, Kenya until February 27th 2011, with the entry form. biography and/or CV as well as the name and Tel: (254)(0)733 377653 7. The works should be sent to: contact details of the cartoonist. Email: PortoCartoon-World Festival, The Portuguese Submitted works may be put on exhibition and patrickgathara@yahoo.com Printing Press Museum, Estrada Nacional 108, used in future publications. katuni@gmail.com n 206, 4300-316 Porto, Portugal. The judges decision is final and no Blog: http:// General Rules and Regulations correspondence shall be entered into it. gathara.blogspot.com/ 8. The participation in PORTOCARTOON Submitted works will not be returned. means automatically that the author is waving By participating, you grant the organizers the copyrights of his works in any kind of support, rights to publish and use the submitted artworks concerning the production and diffusion of the in any form including: festival. a) Reproduction and dissemination in printed 9. The AWARDS, including a TROPHY and a form for all editions (e.g. study edition, school
13th Porto Cartoon World Festival 2011 - Portugal
63
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
XI dio...part XI
64
65
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.9.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje E-knjige u jesen 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.9.2011.g. ROK: do 15.9.2011.g. *** Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio sedmi

135 Sjede dvije plavue za stolom i pitaju jedna drugu: - "Kojom bojom farbas kosu ?" prostitutka vraa novac klijentu !" 140 - "Gospoo, kaete da vas je ovaj mladi silovao ?" - "Da, istina je !" - "A zato mu niste rekli NE !!" - "Pa kazala sam mu NE, ali prekasno !" - "Kako to prekasno ?" - "Pa...ovaj..kad je htio izvaditi !" - Kako se po maarskom kae proljev ? - Serenetiska !
148 Reili Suljo i Mujo da krenu biciklom za Nemaku... Ceo su dan vozili pa sad 136 "no", legli na putu da spavaju. Suljo bee Prodajem kawasaki u delovima i ljudske imao jedno ebe sa sobom, pokrio se i organe. Delove i organe moede da vidite legne na travu da spava, a Mujo nema nita, pa na putu Beograd-Novi Sad. stavi biciklo iznad sebe kao da se pokrije. Sutradan ustaju obojica istovremeno 137 pa pitaju jednog drugoga: 141 Voze se dva Slovenca kroz Bosnu i priaju - "Je li Suljo kako si spavao !" Sretnu se zec i tvor u tunelu, pita tvor zeca: kako su Bosanci glupi. Zabave radi Suljo mu odgovori: - Ko si ti? zaustave se i povezu auto stopera te ponu ga - "Lepo sam spavao vrue mi je bilo, a ti ?", - Ja sam onaj mali sa velikim uima i zapitkivati. upita Muju: - "Mi smo u Sloveniji uli da ste vi Bosanci svi mnogo sam brz ! - "Pa i ja sam dobro spavao, smo pukla mi - A ti ko si ? pametni, da li je to istina ?" - Ja sam isto mali i sa malim uima ali mnogo jedna ica od toka pa me ubila promaja - "Jeste, istina je !", odgovara Bosanac. !" smrdim ! - "Evo sada vozim 60 km/h,da li zna koliko Njemu e zec: Ti onda mora da si ciganin. km predjemo za minutu ?", pita 149 Slovenac. - "Nekada je bilo vano da stupanjem u braku, 142 - "Jedan km !" budete i prvi partner vae voljene u - Koje je najvanije pitanje za siguran seks ? - "A zna li Bosanac, koliki je kvadratni seksu !" - Kad ti se vraa mu ! korijen iz jedan ?" - "Danas je vano da stupanjem u braku, - "Jedan !" 143 ude se Slovenci sto kao iz topa dobijaju budete poslednji partner vae voljene u Tvoja mama je tolko debela da je otila u kino seksu !" odgovore pa e voza. - "Kada sve znas da li moe pogoditi koliko je i sjela kraj svih ! meni godina ?", nastavlja pitanja 150 144 Slovenac. Pie devojica Ciganka u savetovalite: Shvatie da si mator kada sveice na torti - "Ti imas 44 godine i 6 mjeseci !", u trenu - "Imam 11 godina i jo sam nevina. Da li budu skuplje od same torte. stie odgovor. mislite da je moj otac homoseksualac ?" Sada stvarno zaprepaeni tanim odgovorom 145 pitaju Bosanca odkuda to zna. 151 Doao tip u kafanu i kae konobaru: - "Zna ja u Doboju imam komiju koji ima Studenti na Filozofskom fakultetu dobili su - "Daj mi jednu fuka !" potvrdu od doktora da je 50% lud a on zadatak da napiu kratku priu sa to Konobar mu donese, nakon nekoliko minuta ima 22 godine i 3 mjeseca !" manje rei, ali je morala sadrati tri rei: poe ovjek kui a, a konobar ga 1. religija upita: 138 2. sex - "Znas li ti ta je tipla ?" Kae otac sinu: 3. tajna - "Ajde sine da priamo malo o seksu !", na to A ovjek e na to: - "Znam znam ONO TO SE GURA U ZID !" Samo jedna pria dobila je najviu ocjenu, a e sin: - "Dobro stari, ta te interesuje ?" glasi: 146 "O Boe, trudna sam! Da barem znam tko je ? Ratuju Partizani i vabe u umi u po frke 139 ulijee umar i poekia im kundake. - "Zato koti gledaju porno filmove unatrag ?" - "Zato to im se svia sretan zavretak, kada 147
66
VIII DIO... PART VIII
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina
67
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

Broj 25... No.25... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 25... No.25... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 25/Issue No 25, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 17.2.2011.

Aforizmi, prie, pjesme, kolumne

Karikatura, crte strip

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Ren BOUSCHET, France 2011

Ovce lie jedna na drugu! Samo su ovnovi razliiti!

ta bi bilo kad bi bilo!

Petar Pismestrovi, Austria 2011

ura efer Sremac

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

Ivica Bednjanec sa sinom Darkom

KNJIGA: OTKRIVANJE GRADA, ULUPUH, Zagreb, 2010.

Petar Pismestrovi, Austria 2011

Aleksandar otri Abdurahman Halilovi Ahil

* Poto sam dobio nacionalnu penziju, nastojau da je opravdam.

*** Boban Mileti Bapsi

*** Ivo Mijo Andri

Ivo Mijo Andri

Ren BOUSCHET, France 2011

Jasmin Mrkalj Kadmus

U Sisku na Slovenskom trgu: Trg je na!

Pomirenje nije rjeenje. ovjek mora biti svjestan svojih ogranienja.

puntaMIKA PILJAK plee VESELINo URANOVI RADOVANilija VLAJKOVI rasCVIJETIN luMIJATOVI

U rukama donesel, u guzici odnesel. Hvala na svemu! - Nema na emu.

vanbrani SINAN HASANI nebuLAZAR oKOLIEVSKI

Promoviran sam u copy-paste projektanta.

Ove godine su me predloili za NOB-ovu nagradu. Nobelovu moram jo priekati.

ELJKO bh teleKOMI MITJA i korupcija RIBII VLATKO ruPAVLETI

Nismo mi krivi, nego oni nisu pravi.

ZLATKO fanTOMI VLADIMIR lozu ia na EKS

Nerad je stvorio gospodina, a rad sirotinju.

Jo jedna godina u minusu... Tako kod nas stvari vise.

Zvidai su junaci naeg doba.

ANDRIJA pop-ARTUKOVI MIRA FURa LANgetu RADE ERpojeBEDIJA

*** Pavle Popovi

ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

ura efer Sremac

ura efer Sremac

Petar Pismestrovi, Austria 2011

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

Dr. Ram Sharma

Izvrni direktor Haris auevi

More than 15 languages

300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays

300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010

PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnoto interesantnih tekstova....

Specijalno Pavle Popovi bira za vas...

OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

Prva karikatura : http://www.vecer.com/blog/podatki/2010/09/11/2010091118340582-149-3-20-0.jpg

http://www.vecer.com/blog/podatki/2010/09/11/2010091118340582-149-3-20-0.jpg ERIH KOREN

Miljenko uborski (pripremio Pavle Popovi)

PESMA Za pesmu slavuja treba imati ui na srcu.

KUA ivot protie

STRPLJENJE Ne urim da stignem tamo gde me ve pomalo ima ....

Ispred nae kue...

BUDALA Budala ne moe da razume

SUDBINA Kome sudbina donosi odluke, tome ih sama i sprovodi.

ono to ne moe da napipa.

PODELA Jedan misli da ne bi mogao

MISAO Misao mi se drugaije pie, a drugaije izgovara.

da gleda, a drugi gleda da ne bi morao da misli ...