Broj 26..No.26..MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 26/Issue No 26, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 24.2.2011.

Petar Pismestrovi, Austria 2011
Aforizmi, prie, pjesme, kolumne
Karikatura, crte
Knjige...
Ren BOUSCH ET, France 2011
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Dragica Ohashi, Japan 2011
2 Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Epidemija prelazi u pandemiju siromatva. Epidemic becomes a pandemic of poverty. Suno Kovaevi
Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
Pitate se zbog ega? Jednostavno, zar i sama injenica da imamo Bjee to dvadeset i prvog dana mjeseca januara 2002.g. Prva vijest Danisa Tanovia ne govori dovoljno. Raspameeni i usahli paori tzv. Udarne emisije- centralnog TV dnevnika federalne televizije ponovo ovdanji i nita drugo ne mogu biti do sretni zbog toga. Samo tako je kao Huxlejeva soma najavila stvaranje Hrabrog Novog Svijeta na Danise, samo takoA mi? Bjeati moemo napaenim prostorima srcolike drave: Danis Tanovi je dobio Zlatni samo do slijedeeg suoenja Globus za film Niija zemlja! Odlicna najava za predstojei finale koji sa samim sobom. e se ogledati u prestinoj borbi za Oskara, figuru koja je vrhunac dosega Ve tamo filmskih autora cijeloga svijeta. I kao da sam na trenutak osjetio cijelim nas svojim biem da se nalazim u zemlji gdje se svi njeni gradjani najvie eka boje pada dionica na berzi ili nadolazee gripe, a ne onoga to bolno nastavak oaja.. odjekuje planinama bosanskohercegovakim: neimatine, korupcije, kriminala, zloina, jadaTrideset i pet sekundi kasnije iste veeri, u istoj emisiji, saznao sam da u ivinicama otputeni radnici trajkuju gladju TEKST JE OBJAVLJEN PRIJE 9 (DEVET) GODINA dok netom kreirani bogatai sa indignacijom odbacuju njihov trajk (2002) U ASOPISU ZA KULTURU MOST IZ okrivljujui trudbenike same. Bol i emer prostrujae mojim prsima. MOSTARA, BIH...KOLIKO JE AKTUELAN? Kao da osjetih udare okeanskih valova u najjaem uraganu ikadaSletih ILI SE MODA VARAM? u beznadje svakodnevnice uvjeren da smo mi zaista prokleto sretni na ovim prostorima. MaxMinus 26.
Izlazimo svakog etvrtka u 23:55 ako nam neto ne ue u meuvremenu! - Parafraza replike Branka uria na samom poetku filma Niija zemlja Danisa Tanovia... Gl.i odg. urednik
La u kojoj ivimo danas nije nita drugo do osveta. Bivih zatvorenika! The lie in which we are living today is nothing else than revenge. Of the ex-convict! Sabahudin Hadiali
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: sabihadzi@gmail.com
FIRST ANNUAL ...300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com
Sanja R. Petrovi
Franja Straka, Srbija 2011
BOLOVANJE Jedno od prava koja zaposleni ostvaruje na osnovu rada i radnog odnosa jeste pravo da odsustvuje sa posla za vreme bolesti, uz odgovarajuu potvrdu lekara, s pravom naknade zarade u odreenom procentu. U Srbiji gde je privilegija imati posao, malo ko se odlui da ode na bolovanje, bez obzira to mu je zdravlje veoma ugroeno to iz straha od gubitka posla, to zbog nemogunosti da priute gubitak 35 odsto od plate, koliko se zarada umanjuje zbog bolovanja. Poseban problem predstavlja pitanje organizovanja procesa rada i zamene zaposlenog koji je na bolovanju nekima a nekima opet ne daju nalog bolesnom radniku da od kue radi. Kada su jednom rukovodiocu postavili pitanja: Kako moe? Pa on ima temperature 40? odgovor je bio: Nema 40. Ima 39. Toliko o tome RECEPAT ZA USPEH KADA SI POD SVOJOM IZMOM
Jedna mala aba bakarila se na listu lokvanja. I bilo joj je veoma lepo jer drugara je bilo u izobilju. Sve bi bilo idealno da list nije poeo da puca i drutvo se polako rasipalo. Jedni su uspeli da preu na kraljevski lokvanj, drugi na neto manji... a mala aba se jo uvek ne snalazi. Gleda svoje drugare kako su se lepo snali, a on nita. Neto mora pod hitno da se radi! Kako do najboljeg lokvanja doi? Pa, naravno, u partiju Velikih aba ui, a potom e sve na svoje mesto doi! I gle, stvarno. Kao u bajci, neko je arobnim tapiem mahnuo i on se na najboljem, kraljevskom lokvanju naao. Ali to nije sve. Ne. I najbolju poziciju je dobio. Kako je samo velik postao. Prosto se naduvao. ta mislite posle kog vremena se ispuvao? - doda Strpljiva roda glancajui svoje izme.
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
2011
RECEPAT ZA PREIVLJAVANJE KADA SI POD TUOM IZMOM Tajna preivljavanja Preuzela sam ulogu nemog posmatraa. eludac reaguje. Na oi crni povez stavih. eludac opet reaguje. Ui rukama prekrih. eludac i dalje reaguje. Jezik bi napolje no zube stisnuh. Sada ima anse da preivim.
Prazna obeanja obino daju oni, koji puno uzimaju. Empty promises are usually given by those who take a lot. Ivo Mijo Andri
Ismail Kera, Chech Republic 2011
Mladenko Marijanovi
NE ZASPI MI RANO Ne zaspi mi ljubavi rano nee ti utei no ja se spremam stalno pod kuu ti do Na prozoru ti se desi te veeri kad prispijem srce svoje na nj iznesi da uza te dugo bdijem Tad mi milu ruku daj da nas proe tih drhtaj ko na prvi dodir na enja moja narasla je spram nje gora malena je samo da me doeka
KAPI KIE Kad ispada kia Vlanim sokovima Voda Potoka Kad ispada ta kia Slutnje ostaju Narasle I ljepljive Od stajanja Niko nikad nije Zaustavio te Strele Ljubomore Kapi kie Raduju me Miluju me Samom na brdu Zagledan U Trag tvoj Na blatnom putu Srama
***
Sabahudin Hadiali
NEDOSEGNUTI LIMIT PRETPOSTAVKI Dva tijela pustinjom krue. Lete li? Ili samo lebde....? ... Fatamorgana uenja je mogua varijanta rjeenja valjanih modula vieznanosti sudbine. ... Nerjeiv problem je u nemogunosti susreta. ?! Ili razdvajanja! *** Zato brate nezavisni kad te mutnog nose vile ti pred skupom samo vrisni REKO MILE, REKO MILE. Upalie zato ne bi ko da Mile provjerava ko sve daje pravo sebi da se s Milom zamajava REKO MILE kau lole to Dodika mnogo vole al i oni to se sile da ga vole kau isto: REKO MILE! ***
Mirjana Marinkovi
GLAVNI UZROK SUREVNJIVOSTI Pretie im i pretie ih krenu da ispiraju, otre i pretau, njau i otiu i... nastane oseka. Dovoljno za smetnju, pretnju i pometnju, za ciku i paniku, uzbunu da nikne u... redovima proseka.
Jagodi Nikaevi (UMSKE VILE)
POD KOULJOM Podatnost Podivljalo Preplavljuje Purpur Prkosni Poljupcima Potkupljen Prianjam Plamtei Pasijom Protuhe
***
Samira Begman
BAL VAMPIRA Ja pleem argentinski tango od jutra do sutra na suludom balu vampira nametnute svakodnevnice jedan, dva, lijeva - stanka - lijeva kaplja krvi se razlijeva po spletu termina i ugovora da rasplete splet rauna (i njemu jedna kaplja) stan, porez, osiguranje, struja, a gdje sam ja? koja ja? ta ja sam zvijezda ovog plesa nitko ne udara u taktu, kao ja jedan, dva, jedan, dva jo jedan dah jo jedna krvi kaplja smrt se unja, smrt sam ja ja joj prkosim ona se samnom poigrava u olienju vampira besmislene svakodnevnice ja sam zvijezda ugaslog sjaja od daha do daha jedan, dva, ja sam zvijezda ja sam zvijezda...
Miladin Beri
REK'O MILE Kad su tvoji u manjini il kad nee ni na silu izlaz ti je tad jedini pozove se ti na Milu. Argumenti kad presue ako kae REK'O MILE prepreke se same rue ko da nikad nisu bile. Kod nas ti je takav sustav REKO MILE pa tek Ustav da je Mile duplo vei ne bi stigo svima rei Kad iezne strah od tapa REKO MILE kae Prapa kad je neki poso mrstan REKO MILE pjeva Krstan Kad je ono bila frka i potee jedan vile itava je stala zbrka kad su rekli: REKO MILE Kod nas ti je takav sustav REKO MILE pa tek Ustav da je Mile duplo vei ne bi stigo svima rei.
'OU U VILE! Dalu vutra kaur, tebra! Lone za gole none, gilje za obosele... ab me gabri! Odo' u Maki s metlom abe da mlatim po bambusi i po kanali. 'Ou i ja vila da budem, sele!
Veljko Bosni
NA IVICI NOA Na tamnoj pozadini Prestupnika Kajanje se smije Samom brdu Otricom noa Leluja Do sad Vjetre ogromni Nosi li pod haljinom Teke sumnje Kletve Na tankoj Otrici noa Traje
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.40 (NA)OPAK DURBIN Opaka vremena... ih... tja... tja.. ma kvragu, bogati... E, a zato pak, mi da ne po divanimo, jerbo, mo da se razumemo, razberemo - preberemo, i tako to... Ali, ne mora da znai, tojest da e da bidne... sumnjiavo promislih i udubih u umnu konfuziju, poeah se po kefalu... Kaem sebi, onako u strogom poverenju; tiho, to tie, u bradu, i u podbradak, tako da sam to dalje od uiju. ta znam da li me kakva pija ne prislukuje... ne daj Boe, a ima ih... ima... Pogleda kroz pijunku na vratima, a ono, kanda sluajno, promikne senka. Ma, kakva ti senka, to ti je figurina od oveka, tako mi kiljavog vidogleda. Grdan ja, razgoropadila se misao: - Te ovo nam fali, te od ovih, ovoh dananjih, nema fajde, riknula nam drava, nevalja, ne ide na bolje i cvrc... Ipak, neke stvari su mi vam domaaja, moram nabaviti delekozor. Kakav tvoj dalekozor, to je najobiniji dvogled, on bi mogao posluiti za pogled u daljinu, hou rei to dalje... makar i do sutra, i ve si u prednosti. Boe koji sam ti ja Laponac, jo uvek bi da koristi primitivnu tehniku. Da! Jeste da mi se dopada ipovanje... sedne kraj kompjutera, surfuje internetom, a oni ti sami dou, dok srkue filanom, ko na dlanu... Moe da ih ispljuje, izbljuje, ocrni, ocinkari. Ekran trpi sve, a to ne bi i mene ja sam i onako u trpnom stanju... Nadzorni organ, za sada, jo uvek je nadgledni, trpnju e uzeti kao olakavajuu okolnost. I, kada se, pravnikom ujdurmom, doda i intelektualna nedokvakanost (ometenost u razvoju), jo e i moja umalost postati podobna za insajdera. Sva glasila objavit e, nama drago javno mnjenje - raju, sigurnosti radi, da sam zatien svedok sa angaovanom snagom, koju e proizvoditi Vrhovna komanda. Obuka od par meseci, sva na dobrovoljnoj bazi jer, Srbin rado ide u vojnike, kada ga dva tuku i za noge vuku. Mister Arsen Lupeni od Junu prugu, plemi od 1000 Evra, keom e isplaivati bezumno poslate, ako se vrate. Znai matoviti i otmeni lopov, gospodar od Kiparske manufakturne banke love, upoznat sa grekama Pariske komune, u nastupu sa dugim cevima, obavio je tranziciju bankovnih rauna, i fini... a, nema ih vie... Ono jest da je ostalo jo po neto, Telenor, mislim na telad, mora da se prevede edan preko vode. Da bi se znalo zato je otkupljen, ili
stavljen pod najam, onaj u Banja Luci. Dalekovidost Arsena od Lupinga bila je zamagljena prohtevima, halapljivost bezprimerna i po malo prozirna, umesto da aterira u sigurnu luku razbio se ko zrela tikva, semenke su ogoljene. Bio je to veliki luping lupetanje, matovita retorika, pored onoga to je preuranjena, bila je nepodobna za Velikog majstora igre. Uzeo je durbin naopako, ta e dete nije on ministar vojni, a narod mu se inio sve sitniji i sitniji. Tako je to sa soivima na okularu, to vie gleda sve slabije vidi. Verovatno da su mu i Regije bile siune, pa umesto da ih ukrupnja, zbog kapitala naravno, on ih je u budunosti video sve manje i manje. Za sve je kriv durbin, dalekozor iliti vidogled, opaka je to stvar.
Ren BOUSCHET, France 2011
KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali
Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom koji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. II SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus. Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u ob- Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee: liku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se Za Najbolju knjigu: za narodnog poslanika/zastupnika Satire. Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u MaxMinus magazina. posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju svoju krau biografiju i fotografiju. izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagraeni dostave rukopise. Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije.
1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, 2011.g. pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com
Berlin, 17.2.1925. - Amsterdam, 4.12. 2008.
Fritz Behrendt, borac za slobodu
Oto Reisinger- sjeanje na Fritza Behrendta

zanimljiva svijetu. Zapad je pratio nau tampu, a ubrzo su poeli prenositi karikature objavljivane u jugoslavenskim listovima, esto iz Vjesnika. U Zagreb je 1948. stigao Fritz Behrendt, kasnije svjetski poznati i vrhunski plaeni karikaturist, koji se ukljuio u radnu akciju amac-Sarajevo. Nakon zavretka kao nagradu je dobio jednogodinju stipendiju na zagrebakoj likovnoj akademiji. Dolazio je u Kerempuh, nauio hrvatski i poeo objavljivati karikature. Mi smo se zbliili i nakon njegova odlaska ostali u vezi. Kad je Tito 60-ih trebao posjetiti Nizozemsku, Behrendt je sugerirao urednitvu asopisa Het Parool, u kojem je radio, da objave stranicu mojih karikatura. Ubrzo su mi objavili i prvu knjigu karikatura Amor ... Amor, a zatim su mi u cijenjenoj galeriji u Amsterdamu priredili izlobu. Na otvorenje je dolo puno uglednih ljudi, od sveuilinih profesora do ministra vanjskih poslova s kojim sam se poslije godinama druio jer je ljetovao, kao Robinzon, u Valunu na Cresu. Sjeam se posjeta nizozemske kraljice Titu na Brijunima: u Valun je po njega stigao mercedes, a kako nije imao smoking, nego samo kratke hlae i traperice, morao ga je posuditi iz rijekog kazalita. (Ulomak iz intervjua Ota Reisingera zagrebakom Nacionalu)
Ovom prilikom predstavljamo Fritza Behrendta, nizozemskog Njemca, i svjetski - Nakon Informbiroa i spora sa Staljinom biva Jugoslavija postala je poznatog karikaturistu. Prvu karikaturu je nacrtao sa jedanaest godina inspiriran
mranim likom Adolfa Hitlera zbog ije politike je njegova porodica morala napustiti rodnu Njemaku. Od tada su politiari odlazili i dolazili. Smjenjivali su se na politikoj pozornici Staljin, Churchill, Ruzvelt, Hruov, Tito, Nixon, Kennedy, Gorbaov, Clinton, Putin, Miloevi, Tuman i mnogi drugi znani i manje znani, koji bi, da ih vjeta Fritzova ruka nije ovjekovjeila, potpuno izblijedili i nestali kao da ih nikada nije ni bilo. Fritz je, kao i mnoge njegove kolege, sve biljeio u vidu karikatura i komentirao , objavljujui u listovima irom ove nae planete, koja se u to vrijeme inila puno veom. Danas je zahvaljujui kompjuterima i internetu ona postala globalno selo u kome se Fritz Behrendt takoer dobro snalazio. Iako zaao duboko u godine, radio je za mnoge europske listove sve do svoje smrti 2008. Godine.
Petar Pismestrovi
Biografija Fritz Behrendt je roen 1927. godine u Njemakoj, u Berlinu. S dvanaest godina sudjelovao je u protestima protiv Hitleorova reima i zbog toga je s familijom morao emigrirati u Nizozemsku. 1945. sudjelujui u ustanku protiv njemake okupacije Nizozemske bio je zarobljen od strane jedinica SS divizije. Preivio je zahvaljujui tome to je zavrio rat i Njemci nisu mogli izvriti kazne predviene za pobunjenike. Nakon rata sudjelovao je u organizaciji ljeviarske omladine Nizozemske. 1947 odlazi kao voa jedne internacionalane brigade mladih odlazi u Jugoslaviju gdje sudjeluje, zajedno s jugoslavenskom omladinom, u obnovi i izgradnji zemlje. Dvije godine kasnije na poziv Ulija Honeckera
odlazi u Istonu Njemaku i tamo radi u centralnom komitetu na oblikovanju vizualnog identiteta DDR-a. 1949 biva optuen kao Titoist i uhapen. Proveo je est mjeseci u samici optuen za podrivanje komunistikog sistema. Na pritisak Nizozemske vlade biva puten iz zatvora. Vraa se u Nizozemsku i radi u Amsterdamu kao karikaturist. Od 1958 do 1964 radi kao Editorijal Cartoonist za ameriki N. Y. Harald Tribune. Kasnije radi za vicarski Weltwoche i na kraju za austrijski Kronen Zeitung U meuvremenu radi i za Frankfurter Algemeine Zeitung, Tagesspiegel, NY Times, LA Times, Punch i mnoge druge. Izlae i objavljuje vie knjiga karikatura u razliitim zemljama. Fritz Behrendt je umro 2008 u starosti od 83. Godine u Amterdamu.
10
11
12
13
14
15
ore urica
IVA SMRT Bilo je tano osam i petnaest. Bio je uveren da e zakasniti na posao. Jagodicama prstiju je preao po obrazu. Hrapava koa je na vrhovima prstiju, zbog tek izniklih dlaica, ostavila utisak jake brade. Dlanom je paljivo opipao svoje zamiljeno lice sa ozbiljnom smirenou hirurga koji poznaje sr tumora koji operie, i blago je, sa povrine ka unutranjosti, potisnuo vrstu supstancu, jer mu je to, ponekad, ublaavalo muku koja ga je morila. Tamo, pod jagodicama prstiju i ispod jagodica, kost na kost njegova postojana atomska graa, zbijeni univerzum niti i siunih svetova koji su strpljivo podnosili podizanje koe obraza na neprirodnu visinu i jak pritisak na kosti. U kunom ogrtau, ve ispred lavaboa, sanjivog lica, razbaruen i neobrijan, pogledao je u ogledalo sa dosadom. Obuzela ga je lagana zebnja, poput hladnog povetarca, kada je shvatio da je njegov odraz jo vie izbledeo u odnosu na jue. Jednim pokretom ruke uputio je ka ogledalu zrak svetlosti sa ciljem da pobolja svoj odraz, nadajui se da je problem u ogledalu, ali je istovremeno odbijanje te svetlosti dalo, uprkos njegovoj nameri potpuno drugaiji efekat njegov odraz je izbledeo i nestao u nepovrat. Voda, topli mlaz je potekao poput bujice, a beli gusti oblak pare se podigao izmeu njega i ogledala. Tako iskoristivi brzim pokretom taj prekid pokuavao je da vidi svoj odraz kroz paru, ali se on jo uvek nije pojavljivao. Najzad je otvorio kutiju za brija u ijoj se unutranjosti ukazivao hladan metal. Oblak se rasprio, pa je ponovo pokuao da pogleda svoje lice, ali ono nije bilo nejasno zbog fizikih zakona i matematikih pravila, nego se jo uvek nije videlo. Tamo je zapravo bio odraz ploica u njegovom kupatilu i naprsle wc olje. U ritmu sopstvene neprisutnosti, lica izoblienog u grimasu koje istovremeno zrai i podsmehom i ozbiljnou, poeo je da doziva svoj odraz. Prvo se nasmeio, zatim je isplazio sam sebi jezik, a nakon toga se ponovo nasmeio. Mogao je da oseti da mu je osmeh uzvraen, ali lik u ogledalu se jo uvek nije pojavljivao. Nakon toga, poeo je da ga moli da se vrati, pa je zatim zagladio kosu desnom rukom, da bih odmah potom, postien skrenuo pogled. Bilo mu je udno sopstveno ponaanje, to to stoji ispred ogledala i pravi kretenske pokrete pokuavajui da povrati svoj odbegli odraz. Pomislio je da se svi isto ponaaju pred ogledalom, ali se jo vie zgrozio milju da, poto je ceo svet lud, on samo daje svoj danak toj ludosti, jer je bilo jasno da mu odraz nee odgovoriti. Osam i dvadeset. Znao je da mora da pouri ako ne eli da ga otpuste sa posla. Sa posla koji se odnedavno pretvorio u mesto na kome poinje njegovo svakodnevno nestajanje. Sapun je ve napravio vazduastu, plaviastu penu koja ga je rastereivala briga. To je bio trenutak kada mu je sapunica obavijala telo, pela se venama i olakavala mu rad ivotne mainerije. Detinjasta igra sa mehuriima mu je pruala radost velikog deteta, obuzimala ga oko srca, tekog i jakog, poput jeftinog vina. Raunajui da e za tri do pet minuta uspeti da se obrije podigao je levu ruku do visine levog uveta, primetivi da sigurno nema nita tee od brijanja koje se obavlja bez odraza u ogledalu. Iz toga je izveo niz komplikovanih prorauna sa namerom da proceni brzinu i ugao pokreta brijaa. Ali umetnik u njemu je u borbi sa matematiarem, pobedio i misao umetnika vinula se do pokreta metala koji je u sudaru sa licem napravio gadnu posekotinu. Brzo je uspeo da umiri i matematiara i umetnika i spustio otricu niz levi obraz, do ivice usana i sa bolnom grimasom ugledao krv na povrini brijaa. Nije uspeo ni da otrese penu sa brijaa kada je vrisnuo i onako, sa penom i posekotinom na licu, istrao na ulicu i krenuo na posao gde mu se sedei u kancelariji tokom zatija neuobiajenog za prepodne uinilo da on moda i ne postoji. Niim remeen minut sedeo je za svojim radnim stolom, blago opipavajui glavu vrhovima prstiju, i brinuo. Otkako je pre dva sata stigao u kancelariju, razgovarao je, ponaosob, sa etvoro ljudi. I nije samo razgovarao, prilikom svih tih dijaloga, morao je da se povinuje unapred odreenim miljenjima i prioritetima. Ta poslunost autoritetu nije, kao to je obino bio sluaj, izotrila njegovu samosvest, umesto toga, njemu se inilo da se beskrajno razvodnio. Bio je naprosto, zbir svih ljudi koji su mu nadreeni, a kada bi ostao sam, bio je niko i nita. Kada bi, u miru i samoi, doao do neke misli, nije bilo nikoga ko bi je umislio. Njegova stolica bila je prazna. Na kraju se rasprio irom zgrade, oseao je to. Od estog sprata, pa sve do suterena. U kratkim trenucima tokom dana kada je ostajao sam, svetlo se gubilo. ak ni tama koja bi nakon toga nastupila nije okruivala ili uznemiravala nikoga posebno. Nije sa sigurnou mogao da kae ni da li
je ta odsutnost njegova. Taj oseaj je narastao od pre dva dana kada je gledajui u ogledalo shvatio da njegov lik bledi, pa sve do jutros kada se odraz vie nije ni video. Opet je zauo ton koji mu je celo jutro odzvanjao u uima. Neki tanki zvuk koji kao da mu je govorio da on vie ne postoji. Deavalo mu se to i prethodnih dana, ali mu se sada zvuk inio otar i bolan, kao da se preko noi odvikao od njega. Vrteo mu se po praznoj, mukloj lobanji. Neto se promenilo u njegovoj vrstoj strukturi jednom za uvek. Neto to je ranije radilo kako treba, a sad mu dobuje iznutra po glavi o tome kako ne postoji, opornim i otrim udarcima koate, osuene ruke skeleta iz Remboove pesme i podsea ga na sve trenutke u ivotu kada su se prema njemu ponaali kao prema nevidljivom oveku. eleo je da stisne pesnice i pritisne slepoonice izbrazdane ljubiasto plavim venama, da snanim pritiskom odgna taj bol, ali nije mogao da napipa glavu. Napeo je miie i nadao se da e ga se neko setiti. Da e oterati sve duhove prolosti, rune zvuke i misli o nepostojanju. Ali, kako je vreme odmicalo, bilo je sve izvesnije da ga se niko nee setiti. Ponovo je poeleo da stisne slepoonice, ali su mu se ruke skvrile. Bile su male i debeljukaste, kao ruke nekog kepeca. Pokuao je da protrese noge, ali ni to nije uspeo. Zvuk je bio sve jai, a pritisak sve vei od ega mu je pripala muka. Teak i vrst bio je taj zvuk nepostojanja i bleenje do stepena sopstvene senke. Bio je toliko teak da bi, kada bi mogao da ga uhvati i uniti imao utisak da kida latice olovnog cveta. Najednom zvuk je prestao, ali on i dalje nije mogao da se pomeri. Tada je shvatio da je umro. Primetio je da posmatra svoj sopstveni le. Gledao ga je i udio se. Oseao je da je van prostora i sada je bio vie nego siguran da ne postoji. On je stvarno bio le i ve je oseao strujanje smrti kroz svoje mlado telo koje e odneti bujica vremena. Odjednom je uo buku. Da nije samo zaspao? Moda je sve ovo bio samo san. Da nije ceo taj proces umiranja i nestajanja bio samo jedna nona mora? Ali ne. To nije bio san. Bio je siguran da bi mu, da je to stvarno bio san, uspeo pokuaj da se vrati u realnost. On se vie nee probuditi. Oseao je mekou fotelje i miris trulog mesa koji poeo da dolazi, sve ei i ei. eleo bi da vidi devojku koju je iz prikrajka voleo pre nego to pone da se raspada i pre nego to mu se zgadi miris trulog mesa. Tada e, znao je on, svi jo jednom pobei od njega, ali ovoga puta sa maramicom na ustima. Povraae. Sada i sam eli da se oslobodi sopstvenog lea. Sada zna da je stvarno mrtav, ili bar po prvi put u ivotu potpuno iv. Svejedno. Miris truljenja je u svakom sluaju tu. Pomiren sa sudbinom, odsluae poslednje rei na sopstvenom pokopu. Prebrojati koliko ljudi mu je dolo na sahranu, a zatim e ga grobna hladnoa puna praine i kostiju ispuniti do sri i moda e tada taj miris nestati. Moda e tada ponovo biti iv. Ako ne, sigurno e biti toliko izmiren sa milju da je umro, te e moda od te pomirenosti sa potpunim nestajanjem i sudbinom nastaviti da ivi u smrti.
16
Japanci imaju harakiri. Mi izbore! The Japanese have a harakiri. We - the election! Vasil Tolevski
17
Milan Vlajkovi
KOMISIJA ZA NAGRADE Danas je zasedala petolana komisija za dodelu nagrada. Zadatak komisija bio je na izgled jednostavan. Od tri kandidata, koliko ih je sticajem okolnosti predloeno, koji su po miljenju predlagaa dali poseban doprinos u razvoju zajednice , a to je bio i uslov konkursa, trebalo se opredeliti ko e koju, prvu, drugu ili treu nagradu, dobiti..Dakle sve tako jednostavno i nikad lake. lanovi komisije su se radovali jednostavnom zadatku. U ishodu odluke nije trebalo , niti moglo da bude nezadovoljnih.. Dakle, ima mesta za sve da budu nagraeni, kako je to oduvek u istoriji zajednice bilo ... Komisija poe sa radom. - ''Da vidimo ko je sve predloen?'' ree predsednik Komisije. - ''Ma , ne'' - prekinu, skoro otro, odmah u startu zasedanja Supervizor, zaduen za monitoring procesa donoenja odluke iz redova Vrha, tok rada .- '' Od sada neemo tako, nego e se odluka o nagradama donositi prema kvalitetu predlagaa . Zato, emo po boljem predlagau odluiti i o redosledu nagraenih ''. lanovi komisije samo se pogledae ali ne shvatie da imaju problem. - ''Zato? Nikada nije bilo tako'' - istra se jedan lan Komisije. - ''Mi smo od skora demokratsko i transparentno drutvo. U vremenu njegovih sutinskih promena , moramo sutinski promeniti i pristup procenjivanju doprinosa pojedinaca u razvoju nae zajednice i u skladu sa tom okolnou, nagrade emo dodeljivati procenom kvaliteta predlagaa. Zato emo....'' .- ree Supervizor. I poe komisija rad po predlogu Supervizora. lanovi komisije su u daljem toku komisije sasluali ovog i usklaeno doneli odluku jednoglasnim utanjem. Supervizor bio je najautoritativniji i njegovo miljenje niko do kraja rada vie niko nije dovodio u sumnju. Evo ta se reklo, ta odutalo i kako je doneta pravedna , transparentna i u interesu zajednice odluka komisije za nagrade. - '' Ovaj prvi predlaga, to je Onaj'' saopti Supervizor poto ostvari uvid u konkursni materijal '' To je Onaj..'' dodatno naglasi : - ''...I zato to je predlaga Onaj, prvu nagradu e dobiti njegov kandidat, tj Onaj '' . - ''A drugi predlaga, moda druga nagrada..Ili trea..'' hrabro se istra jedan od lanova komisije. - '' A ne'' - sevnu Supervizor, poto odmeri uzdu i popreko neopreznog lana .'' Drugu i treu nagradu neemo dodeljivati s obzirom da su predlagai za nagrade Onaaaaj i Onaaaj......Samim tim i njihovi kandidati Onaaaaj i Onaaaaj, nee dobiti niti drugu niti treu nagradu'' sigurno samim tim i mudro zakljui Supervizor. Svi ostali su lanovi Komisije su aktivno utali. Dodue, negde u sebi, pre su bili za to da Onaaaj ili Onaaaj dobiju tu prvu nagradu, izvesno makar drugu ili treu ali poto je Supervizor bio strahovito mudar, pravedan, i vrlo demokratian, pametno su shvatili svoju poziciju i mo i nastavljali jo aktivnije da ute.. Na kraju, jo aktivnijem utanjem , lanovi komisije su pozdravili za javnost transparentnu, pravednu i u interesu zajednice odluku. ***
URA EFER SREMAC POSMRTNO KRTENJE* uj ovu priu, prikane moj, udom da se naudi! Bee moj stari, bog da mu duu prosti, neobian ovek. Ne zbog temeljne fizike grae: imo je poiroka ramena a ruerde ko lopate prava ljudina! nego, ne moe svako da se pohvali sa dva imena. Ne veruje? Morae. Ako koza lae, rog ne lae. Zna, prika, ta e ti rei ova tikva pieva? im je moj stari doo na ovaj zaguljeni svet, odma je imo muke ovosvetske oko imena. Skupie se tetke i strine, pa poee prevrtati svetsku situaciju. Jeste da je sedmo dete u porodici, al nek mu bude carsko znamenje ne sirotinjsko! I mudra odluka, bez kuma, pade: kuna babica Stana ree dubokoumno: nek se zove Franja Josip! Zgledae se ene oko kreveta porodilje (babe moje, po ocu) i aminovae ime malog kurajbera. Otkud dvostruko ime, pitae se, prijatelju!? Ama, tako se zvae austougarski car, a moj stari se rodio u sred rata, leta 1915. Moda mu to vek produilo; preturi preko glave i drugi svetski, i doive lepi sedam i po decenija. E, sad uj ovo, za neveriicu: kad se moj stari uzdie na nebesa, majka moja Elizabeta, zvana mala Liza, morala ga pokrstiti. Austrougari mu davno uvedoe, u knjigu roenja, dvojno ime na tamo njihovom, ugarskom jeziku, jer rodio se s one strane Dunava. Mati ne mogae muevu penziju dobiti, u dananje savremeno doba, dok ga ne pokrsti u Joefa, uz dva svedoka. udo nevieno posmrtno krtenje, bez kuma i kumice, prika moj, da ne veruje! Sreom, nadivee ga kolski drugari iz istog mesta ivljenja, pa oni drage volje posvedoie da je taj i taj pokojnik zapravo Franja
Josip, a ne Ferenc Joef. Jo kad je matiar ukapirao da se pokojnikov otac (moj deda) zvao takoe Josip, zamalo to ne dobi nervni slom. Ama, taj pokojnik nije car pa da nosi dva imena! iuavae se visokoumni administrativni slubenik. To ispada kao da je otac davao sam sebi ime, prika moj, prosto za Riplijevu rubriku Verovali ili ne. A celoga ivota nosio moj stari svoje asno ime-dvoime, u itavoj svojoj dokumentaciji: od radnike knjiice, preko platnog spiska svoje potanske firme, pa zdravstvene papirologije do veresije u popularnoj komijskoj kafanici Kod ace. A kad bi morao pisati svoje ime sa srednjim inicijalom oca, sto puta bi galamio na neznanog kuma neznanog (jer odrastao je kao siroe od malena). Bio bi to zaista carski potpis: posle prezimena bi moj tatica nakrabao: Josip, Josipov, Franja. E, neka mu je carska slava i hvala! I posle svih tih peripetija pisarnikog tipa, tek tada savremena vlast priznade naslednici njegovoj penziju. Ali, ne lezi vrae! Prvi ek za penziju stie na kunu adresu, pogaaj na ije ime: opet Joefa, a ne Josipa Franju. Ispada tako da je mati moja ivela celih gotovo pola veka (bez jedne godine) sa dva oveka istovremeno, Josipom i Joefom. A ta tek mi, deca njegova, da kaemo: kod jednih se (ima nas etvoro) u akoj knjiici otac vodio po jednom, a kod drugih po drugaijem imenu!? Eto ta ti je birokratski sistem, moj prikane, moj derane! Da je moj stari iv, sve bi taj, pod kapom nebeskom, poslo lepo i krasno u finu aterinu! I cara i carevinu, i rojaliste, i kapitaliste i tamo jo neke... Ama, ljudi, dozovite se pameti! Ta, nije on kriv to se rodio u kapitalistikoj dravi, a svet napustio u socijalizmu! ivot je, sine, kako je znao besediti, uz frakli meke dudovae, mutna reka, prepuna brzaka. Koliko god da se otima, koprca i rukama i nogama vue te na dno, teo ti to ili ne! Nijedan kralj ni car te spasiti ne moe, pa imao ti jedno ili deset imena! E, ba je to lepo sroio, svaka mu ast! Tako se to zbilo sa ocem mojim dvoimenim, pa ti vidi, prikane moj! Hoe li se ljudi ikada dozvati pameti? * istinita autobiografska pria (Iz autorske knjige Sremaki eretluci, I E-izdanje: DHIRA, Ksnacht, Schweiz, 2011) ***
OJ, PROSVETO, IME TI (PRE)SVETO! Prosvetari predlau nove (stare!) formulacije vrednosti ocena za predstavnike ministarstva prosvete i vlade: nedovoljno aktivan odlian 1 neodgovorno licemeran vrlo dobar 2 odluno nereen dobar 3 karijeristiki uspean dovoljan 4 prosvetarski (ne)pismen slab 5. Kao predsednik sindikata prosvetara, tresem se pred Skuptinom od ledenog prijema ministra ko svetosavski list na trajkakoj grani. Ozebli prosvetari na ulici dre usmenu pripremu asa pred realizaciju sindikalnog stampeda na skuptinsku (ne)osvojivu tvravu. I veliki lav ako ne klisne na vreme, strada od lavine koju je sam pokrenuo. Ne postoji prazna torba i puna trba utubite to ve jednom, nadlena gospodo! Nema prosvetar rezervnu varijantu besplatnu skuptinsku kuhinjicu! Majko naa sirotinjsko-prosvetarska, udeli nam koricu bar crnog hleba da ne odletimo, pre vremena, do blagopoiveg neba! Deca mi na ulici, ja u aavoj uionici, a ena u bolnici. Pa ta!? I ministar je u skuptinskoj ludnici pa nikom nita! Zahtevi prosvetara se ne lome samo preko lea dece, kako veli gospon ministar, nego, reklo bi se, i preko glava matoraca. Neuspenom operacijom hirurg pravi bogalje fizike prirode. Prosvetar trajkakom akcijom dalekosene umne bogalje. ivot prosvetarski je uvek dovoljno dobar da ne bi mogao biti i gori. Vie vredi iskrena, pa i prazna aka tikvica nego puna ()kola odraslih tikvana.
18
Zlata uni
LUCIDA INTERVALA (Bosanskohercegovaka verzija Kantovog moralnog imperativa) Jedina vana stvar, kada budemo odlazili, bit e tragovi ljubavi to emo ih ostaviti za sobom." Albert Schweitzer Od ulaska u svijet odraslih tragam za znacima svog davno naputenog djeijeg univerzuma koji kao da je nestao u nekoj dalekoj maglini iza paralelnih svjetova, doimajui se tek fazom nesvjesnog u igri odrastanja i zrenja. Dananja kolumna nee biti krvava hronika historisjkih svjetskih turbulencija, na ivici katastrofe, nego naa ustajali i pomalo mrtvaki sladunjav tanki pokrov svakodnenvice, iz koje se raa nova bljesak otrice neiskovane dimiskije, jo uvijek zaturene u tami iza korteksa. I sve to nam se jutrom otvara na novoj stranici prekratke knjige ivota, roji bezbrojem pitanja: koliko smo se otuili, koliko smo uspjeli biti i ostati ljudi, pretvoreni magijom New Age alhemije u Pandorine kutije pohlepe, egoizma i bezumlja, bez sjeanja na sebe davno usnule, naputene i od Majke Prirode, ili Stvoritelja? U ljubavi zaeti, nismo na svijet doli zli po poslanju. Misija naa je bila plemnita: pronai vlastitu stazu vjere u snagu duhovnosti i posveenosti svetosti ivota, gdje se sva mudrost saima u ljepotu Nauma Postojanja. Da smo zalutali u apsurd, onkraj staze humanosti svjedoi infernalna slika modernih satrapa koji ne poznaju pojam rijei: kajanje,ljubav,pratanje, ve gazi i ubij, ne prihvatajui sebe u ljudskom liku, s kojim sve ostalo tad dobija drugo znacenje, pa je porok vlasti i profita jedina prihvatljiva ljubav, a zlo njegovo znamenje. Bez prologa i epiloga ispriau priu koja prestaje biti pouka, ali ostaje svima poruka da smo sauesnici u perverznom reduciranju svijesti savjesti, arogantnom iaenju uma i devijaciji emocija zbog ega kanibalski jedni druge pretvaramu u hranu svojoj nesavrenosti, traganju za izgubljenim identitetom, uplaeni vlastitom empatijom kao izvorom slabosti, toj velianstvenoj ljudskoj osobini koju nam niko ne moe uzeti, osim nas samih. I to je kraj onoga ko smo htjeli i mogli biti, kao vlastita odluka ili roditeljska elja. Nestankom suuti, mi ukidamo i sebe sa korijenima to traju milenijima, bez izgleda da ih, izgnjile, uskoro reanimiramo. Nakon godinu dana otpora prema svemu to lii na zdravstvenu instituciju,odluih ovih dana posjetiti ljekara porodine medicine i ostadoh potpuno poraena ishorom,nakon etiri sata ekanja! Ponimo redom. Po ulasku sjedoh na jednu od praznih stolica do starije utljive dame i, kao to to ene esto ine, poinje pria o djeci, o unucima, o sinu maincu koji je drugi put tamo negdje na Srednjem Istoku, jer obitelj nije imala od ega ivjeti:-ekam podue danas, a unuk mi dolazi na ruak, veli ona meni, i dodaje: Znate ja sam uiteljica, davno dola iz Vojvodine i tu sam se udala, a u penziju otila poetkom rata, jer atmosfera u koli me pomalo frustrirala. Ja vas poznajem, vi ste ona plava djevojka iz Oktobarske o kojoj su svi prili kao udnoj i posebnoj mladoj dami. Poznavala sam i Vae roditelje, divne ljude. Znam, sve znam ta se desilo i kako mama nije mogla podnijeti ono to se svima inilo nepravdom, a niko se nije usudio protestvovati... U tom trenutku izae doktorka sa par kartona u ruci, pogleda nas dvije i prozva godpou sa eriom da ue. Mislila sam kao i svi drugi da je dola, napokon, na red, pa e na vrijeme stii svom unuku, koji danas sedmi put polae jedan od zavrnih ispita na fakultetu, pa baka brine da nije previe gladan, jer zbog treme jutros mu se stomak prevrtao i ne uze ni zalogaj u usta, napomenu ona tiho i brino. Okrenuh se oko sebe i vidjeh da nas i nema tako mnogo, moda i sama stignem na vrijeme do unuka, premda, bez obzira na zakazane termine, nerijetko buljuci tupamorosa i zaslunih, pa i rodbine sa svih strana, ulijeu bez pitanja. Teko se othrvati takvim napasnicima, pomirljivo konstatujem u sebi. Nije ni ljekarima lako, poeh da lamentiram nad takvom sudbinom, kad zauh glas: Oprostite, da li je slobodno? i podigoh pogled prema prelijepoj djevojci s licem od slonovae i gustom kosom boje okolade. Ve sam bila gladna, pa mi ta asocijacija bila najblia, valjda, i u sebi se nasmijah nesvjesnom, asocijativnom kanibalstvu lutajui mislima do svog napunjenog friidera. Ugledah , bezz smisla i sadraja arajui oima, djevojake izmice gumenjare u njenim bojama krema za torte i, onako usput, uz mali kompliment, upitah gdje je kupila tako nenametljiv, ali zaista s ukusom kreiran i veoma praktian par cipela za kiu i snijeg. - U Beogradu, odgovori ona, nervozno rujui po mobitelu, besprijekorno ureenim noktima, i kao da se objanjenjem eli neto opravdati, dodade: - Znate, ja se lijeim tamo, pa sam ih posljednji put nala na snienje... Potom iznenada promijei temu: Vidim da dugo ekate, a ni ja nisam ba unutar tajminga. ta da radim? Moram ekati, jer ne smijem prekidati terapiju! U meni nastade tajac, strah od pitanja koje
lebdi na ustima. Djevojka me iskosa pogleda, osmjenu se i ree:Bolujem od tumora u zdjelici i sinusima, a zbog pogrene dijagnoze, do odlaska u Beograd, postajalo je sve gore. Sada bolest miruje, i idem tamo svakih est mjeseci na redovni pregled i izmjenu terapije. Zato moram da radim u kafiu, jer sama sebi obezbjeujem dio sredstava... Pa odlunim glasom objasni: Znate, oeva i mamina plata nisu dovoljne, ako moramo platiti na svaki znak pogoranja 1000 Eura, a Zajednica zdravstvenog refundira samo 30 KM. Usto i studiram i, ono to me najvie boli, ve due padam na jednom ispitu...To je zbog imena. Znate, moje ime je kransko! U meni sva bol svijeta u plimni talas se pretvori, okrenuh se k njoj i rekoh: Dijete, gledjate me, duo! Nema to veze sa imenom, ve neim sasvimd rugim! Naalost, ivite tu i svjedokom ste da su poznanstva, usluge i pokloni jedini siguran i prohodan put do uspjeha. Ispriam joj nelijepu priu o sebi, o sinovima, ilustrirajui zastraujuim argumentima i bezdunim protagonistima da nepotizam, jaranski interesi i para odreuju prioritete.-Znam, razumijem Vas, ali on je tako rekao nekom svom kolegi koji ga je pitao to se to sa mnom deava!? U tom trenutku doktorica se ponovo stvori na vratima i, gle, uda, prozva upravo nju da ue! Djevojka me milo dotaknu rukom i tiho izusti: Dovienja! Zato, Boe, kanjava ovu djecu, sve i da su roditelji krivi, prolomi se u meni glas matere i, na pragu suza, osjetih kako se stolica kraj mene lagano uvinu pod visokom stastitom enom u ranim srednjim godinama:- Ja i ne pitam da li je slobodno odsjeno i tiho ree, gledajui u pod. Da pobjegnem od gromoglasnih oluja protesta u sebi, naalih se:- Svi poreski obveznici imaju isto pravo na ove polomljene stolice, pa koja izdri, aludirajui na nau visinu i korpulenciju. Zaustih da dodam kako nikako da shvate da Bosanci nisu po EU standradima, kad ona vrati priu na beskonana ekanja pred ordinacijama, gdje su norme, ali i etika ljekara drastino reducirane: Oprostite to sam prislukivala va razgovor sa onom mladom djevojkom. Ma, nisam kukavica, ali me interesiraju aritmije, jer ih imam od pogibije mua. Nekako sam se s tih stotinu i dvadeset otkucaja nosila dok su svekar i svekrva bili ivi. Imali smo troiposoban stan, jedni druge tjeili...znate, Bransko ratite je bilo strano, pravi digresiju i nastavlja:Kada su oni umrli, doli nam iz firme ili Opine, vie ne znam, i rekli da mi nemamo pravo tu ostati. Dodijelie djeci i meni manji, ruevan stan, a onda na sudu neko iz Srbije ga dobi nazad, pa nas premjeste u neto potpuno neuslovno...Teko ga i nazvati stanom. Dalje sam sluala rijei i nastojala da ih ne zapamtim, jer je govorila muka, gorina, promaen ivot koji se bori dokazati sebi suprotno. I bijah srena kad doktorka i nju prozva. Kasnije sam shvatila da taj sistem selekcije nije bio sluajan, ali je moje tijelo ve posustajalo od gladi i iscrpljenosti; dobih vrtoglavicu i odluih pokucati na vrata: Molim Vas, doktorka, samo uputicu za kontrolu pacemakera! Taj bijeli mantil okrenu glavu prema sestri i kao da ne postojim: Molim Vas, sestro Ana, izvedite pacjenticu i objasnite joj da nema pravo ovako ulaziti! Kroz vene mi prostruja onaj stari borac: Draga damo, ja imam internacionalnu iskaznicu, ne osjeam se dobro, i sve to mi se desi, Vaa je krivica! Istog trenutka zauh njen arogantan krik trijumfa: Ovdje sam za Vas doktorka, a ne dama! Neki udan glas iz mene, potpuno svjesne da je sve bila provokacija, progovori:Tano, niste dama, ali ste jo manje doktor! Sestro Ana, traim da mi se karton prebaci u podrunu ambulantu mog novog naselja! Divna i plemenita, istinski altruist, potpuno svjesna kroz kakav sam pakao prola , Ana e tiho: Profesorice, ja bih za Vas sve uinila, ali pravila... I gleda me pogledom punim suuti, razumijevanja i osjeanja nelagode, dok mirna i posve odluna stojim kraj pulta s kartonima: Vi znate, sestro Ana, da ja umijem sama sebi pomoi, ali me obavezuju pravila na redovnu kontrolu. Zar su te tri minute vrijedne ovog cirkusa javnog ispada kao dokaza ovlasti i supremacije? Dubok, mukao glas mukarca kraj mene prozbori: Koliko je sati? Gledajui u sestru tumaila sam njen nemir i osupnutost nemilim dogaajem, ali me prenu njeno predusretljivo nastojanje da situaciju dri pod kontrolom: etiri, Enko! Eno sata iza tebe Ne elim tvoj odgovor, Ane, ve Germankin i praznim plavim oima gleda u mene, netremice taj orija od ovjeka: Sjea me se, je li? Enko bio lud, a lijekova nema! A niste znali da sam genije koji samo hoe da ljuduje s robovima to su prestravljeni ili na posao dok je po gradu kljucalo. ta ti rekoh, Germanko? Rat e prestati jednom, mora, to je neminovnost. Enko e ostati isti, a svi vi biete ludi. Jesam li bio u pravu? Vidi ta ti se desi! Priali su njegovi uitelji i nastavnici da je bio granini genije, odlika, ali okruenje i sirotinja bili su tezulja na vagi usuda. Je li Enko otjelotovorenje i podsjetnik da je bosanska snaga i ljepota bolom pretvorena u prohujali san o uludo potroenoj ivotnoj energiji, razmiljala sam izlazei u neizvjesnost iz nita.
19
Sabahudin Hadiali
ODGOVORNOST Politika odgovornost na prostorima Balkana je nepoznata. Ako se drugaije ne dogovorimo. Mir, mir, niko nije kriv! Odgovornost za zloine pripada umrlim. A kome drugom!? Odgovornost lanih proroka je smjetena u odlukama njihovih biraa. I zbog toga valja uivati upravo u glasovima. Odgovornost to se vlast ne uspostavlja ve pet mjeseci u Bosni i Hercegovini od zavretka izbora nije na izabranim politiarima, ve na ovcama to se glasaima zovu. Odgovornost djece koja pucaju po tramvaju u Sarajevu jednako je proporcionalna sistemu vrijednosti njihovih roditelja. Koji tukne po demokratiji, ovdanjoj. Odgovornost je predmet koji se treba prouavati na Univerzitetima. Problem je samo to postojimanjak predavaa. Odgovornost za manjak kvaliteta knjievnog izraza nije u piscima samim, ve u drutvo sui generis. Manjak znanja je viak poslanja. Odgovornosti mi!
Odgovornost EU nije Bosna i Hercegovina. Ve vica verse! Odgovornost poslijeratne agresije na um ovdanjih naroda nije nigdje drugdje do upravo u tim...narodima. Odgovornost kratke pameti je drugo ime za Bosnu i Hercegovini. I njene narode. Jedna drava, tri pote. Odgovornosti, granice ti tvoje. Odgovornost Vlade nije u novcima koje dobijaju, ve u onim koje nisu uspjeli...dobiti! Odgovornost Federacije BiH prema Republici Srpskoj i obrnuto je upravo...Bosna i Hercegovina. Odgovornost knjievnika koji su neto sasvim drugo priali prije deset godina nije u istini koju govore danas. Ve upravo u onima koji ih blejei sluaju i upijaju jednako kvalitetno kao i prije deset godina. Odgovornost plaanja obaveza dravi nalazi se u Zakonima drave koji omoguavaju pljaku...upravo te drave! Odgovornost Ministra kao sluge odabranog nalazi se u pitanju samom. ega, ba? Odgovornost jednakopravnosti polova je ovdje itekako izraena. Na papiru. Odgovornost da znanje ovdje ima prednost je itekako izraena. U k....!
Ismail Kera, Chech Republic 2011
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
20
Elvis Huremovi
RATNI VETERAN Svie jo jedno jutro u ivotu F.N. Junsko, crvkut ptica dopire iz kronje oblinje breze koja leluja u nekom samo njoj poznatom ritmu. Vidi se, da joj odgovara. Ovo kao i niz prethodnih jutara Sunce je granulo, odakle drugo do, od Drine. Jednom rijeju prelijep dan. Dodue, kako kome. F.N. je svako jutro, sada ve pozamaan broj godina, tmurno i sumorno. On i da hoe, ne moe uti onu pticu to se skrila meu brezino granje. Uope nije svjestan, da ljeto, ve uveliko, kuca na vrata kua u njegovoj ulici. Ne vidi ni lelujanje breze u kakvom god ritmu to bilo. Iako je, ista ta breza nekoliko koraka od prozora njegove sobe u kojoj osvie svako jutro, najee poput insomniaka. Kada ga se pogleda, reklo bi se, da je rije o nekom samotnjaku, neispavanom manijaku koji nema pametnijeg posla u ivotu nego zatamnjivati svoju svakodnevnicu. A to arija jedva doeka i njeni nadobudni itelji, pa oplete: Neka, sve po zasluzi. Sigurno se negdje i nekada ogrijeio, te mu sada dolo na naplatu, jer Onaj gore nije zaboravan. Ne zna ovjek, jesu li vie smijena ili jeziva ta vienja obinog puka. Mada, za ovu priliku, smijeno je bolje rjeenje. Jer, kao da Bog jedva eka neiju pogreku kako bi ga postavio tamo gdje mu mjesto, u prijevodu, namuio za dva ivota. To kae, isti onaj puk, koji se na Boga poziva svako malo a kao, da od malih nogu ne ui o svemilosti Boijoj, prepunoj ljubavi prema svima. Meutim, priala mahala ovako ili onako, bez sumnje F.N. je, sigurno, od onih koji kroe ovim svijetom a da su dragi Onome, koga, eto, neki smatraju delatom. Glavni lik ove prie, kakvih ima na svakom bosanskom oku, je ovjek, nekada, fine i obeavajue perspektive. kolovao se na prestinom Univerzitetu, bio jedan od boljih sportista u svojoj generaciji, izgledom podsjeao na famozne likove sa kino platna. Tada, mladi privlanih osobina, zanimljivih veini djevojaka iz njegovog okruenja. Po svemu sudei njegova ivotna pria trebala je biti jedna od onih sa sretnim krajem. Naalost, sve se zavrilo na trebala. Pria koja nije doivjela svoje svijetlo okonanje naprasno je prekinuta poetkom posljednje decenije prolog vijeka. Ba onog trenutka kada je odluno, poput mnogih iz tog vremena, stao na branik otadbine. Koje, nije ni bitno. Jer, tada su svi stajali na kojekakve branike. Onaj koji ne razumije ovo ovdanje, mogao bi pomisliti kako na pedeset i kusur hiljada kvadratnih kilometara ima vie otadbina nego li na cijelom velikobritanskom otoju. U tom trenutku utihnula je obeavajua visokoobrazovna a propala mogua solidna sportska karijera. Nestalo je one ljepote, kojom se mogla pohvaliti samo holivudska svita tog doba, velikani kino platna. Visokorangirana pozicija najtraenijeg meu djevojakama izblijedila je, rasprila se, otila u nepovrat. Kao i sve drugo to je nosio sa sobom ili imao u sebi do posljednje dekade prolih stotinu godina. Ta, posljednja dekada je ono to ga je sunovratilo a nikakvi neokajani grijesi od prije, kako to puk misli. Nita, zbog ega bi mu se Najvei, tako muno, oduio.
Danas je nekadanji idol generacije, neispunjena elja mnogih djevojaka, najobinija zaboravljena ljudska pojava. Otuno zvui, ali, danas je samo ratni veteran. Ujedno, njegov jedini identitet po kojem ga prepoznaju. Identitet koji je pobrisao sve ono od prije, sve to je nosio sa sobom, imao u sebi i bilo on. Od mnogih odbaen, zaboravljen i naputen, ostalo mu je biti umornim i sumornim ratnim veteranom. ovjekom kojeg smatraju svojeglavim samotnjakom. Jedino koga ima, ko mu je vjerni pratilac, jeste posttraumatski stresni poremeaj. Jedan od onih prijatelja koji su vie teret negoli trun dobra, ali to je sve to ima u ivotu. Zbog toga su njegova svitanja sumorna, bez obzira to Sunce svako malo izae od Drine ili to na nekoliko koraka od prozora, sobe u kojoj obitava, breza izvodi pokrete uz melodinu podrku cvrkuta ptica, skrivenih u kronji. Njemu junske ljepote ne pomau, ne uljepavaju mu turobnu svakodnevnicu. Ne vraaju njegove univerzitetske uspjehe, sve one postignute koeve, niti jedno provlanje prstiju kroz kose djevojaka njegove mladosti. Junske ljepote danas mu nude gomile neprospavanih noi, izbrojati se ne mogu. Isprekidane snove prepunih bolne vriske, detonacija, ekstremiteta odvojenih od tijela, mrtvih... Zapravo, prave pakao u njemu samome u svakoj preostaloj kapljici krvi, koja usporeno kola nejgovim tijelom. Sve, jer je stao na branik otadbine. Umjesto za univerzitetskom katedrom, zavrio je za kafanskim stolom oblinje birtije simbolinog naziva M-84. Niko ga ne razumije, barem niko od onih koji bi trebali. Jedino mu djeca iz ulice, mau svojim nevinim rukicama, kada se onako nikakav, jutrom vraa iz kafane. Razumiju ga, prepoznaju u njemu onog starog njega. Jedino mu ona, osim njegovih budnih noi, mogu izmamiti suzu. S tim to su none gorke i bolne a ove zbog djece su pune neke melanholije. Svaka slankasta kaplja je puna neopisivog ala. Urijetko ga pozdravljaju i drugi, prije svih usamljeni penzioneri ili neka od lokalnih skitnica. Klimnu glavom, poele ugodan dan i to je to. Ponekada uzvrati istom mjerom a najee promrlja u svoju napaenu, neobrijanu bradu kako svoj svoga uvijek nae. F.N. je danas naputeni ratni veteran, ljudska pojava koje se urijetko sjete. Osim, prilikom obiljeavanja brojnih godinjica iz posljednje decenije prolog vijeka. Zapravo, tako je postao neko ko uope nije trebao biti. Neko se muno poigrao sa ivotom ovjeka, kojem ni jutarnje granue Sunca, tamo od Drine, vie nita ne znai. To je ovjek za kojeg sretne trenutke predstavljaju samo momenti u kojima mu djeca mau mravim rukicama kada ga ugledaju pri jutarnjem povratku iz M-84. ak i jedini sretni trenuci njegova ivota propraeni su suzama. Istini za volju, melanholinim. Na njegovom licu ne postoji ni milimetar mjesta za osmijeh. Iako zaboravljen i odbaen od svih, svake minute, preostalog ivota, se pita koliko li je danas ljudskih pojava poput njega, koje su posljednje dekade prolih stotinu godina stale na neki svoj branik otadbine. Stali, te od idola mnogima svoje generacije postali najbolji drugovi sa PTSP-om. Koliko je njih, koji su, umjesto za katedrom, zavrili za starim izlizanim stolom, urijetko prekrivenim kockastim stolnjakom, ovdanje kafane simbolinog naziva. Koliko ih je?!
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
21
Mirjana Marinkovi
Tamari Stojanovi (VIZUELNA PESMA) KLETVA Neimaru! Mira ne imao, nebo dok nemirio! Nemirom neimario, nebu mir podario! Nebom namerio, nebu namenio, nemir smirio, s nebom pomirio! Nebesa ostvario to nemirom si mir neimario!.. Biljani Bili Panteli (GREB-GREB) SVE TO RASTE... Na sopstvenoj stazi za pakao kvarie neumitno i nas, potomke, pustom slavom. Branismo se kako nas nije uio Zaratustra: ko rukama, ko nogama, ko zubima, a ko i - glavom. I vie od pola sile ivotne potroismo na borbu za istinu. S pravom! S ono malo to ostade, u sebi zatukosmo alu. Sad ve s vrstim stavom.
U nijanse ara, al' vue na sivo, mal-mal' pa mu kapa nahero il' krivo! Neodluan samo gde se ne izjasni. I kod dragog Boga taj bi da zakasni. HAIKU ILI NALIK MU 116 Zlatna ribice! Pogledaj me u oi! Jednu jedinu!.. Kad pue vrpca, zlatooko progledah i sav svet prozreh. "Sauvau te." zausti. Pa dodade: "S Bojom pomoi..." O, rajska ptico! Meni l' to paradira? Oarana sam!.. Ne roni u se, lta se ne boj. Gore jo ptica ima. ***
Miodrag Tasi
UBRE Smee je preplavilo Srbiju. Ima ga na svakom koraku. I tamo gde mu je mesto, a jo vie tamo gde ne bi smelo biti; pored puteva, pruga, manje u kontejnerima, a mnogo vie pored njih. Ima smea u liftovima, na obalama reka, ali i u renim koritima, u njivama i livadama, u autobusima, kao i na stanicama. Plastine kese ukrasile drvee, flae plutaju jezerima. Ni Skuptina, a bogme ni Vlada nisu izuzetak. Koliko je samo tu ubreta? Istinu govorei, ni u drugim zemljama u okruenju nita bolje nije. Meutim, to je problem ljudi koji tamo ive. Moj problem je srpsko ubre. Pogaa me. ivot mi ugroava. Veoma je opasno. Naroito ono to se nakupilo poslednjih pet-est decenija. Grdne je uguilo. Satrlo. Mnogi su utekli od ubreta glavom bez obzira. Ti su se spasili. Ima i takvih koji su se prilagodili. Snali se. U ubretu su na svome. Malo ih je, al' su jaki! Neunitivi! Civilizovani svet oplouje svoje ubre. To jest, prerauje ga i ponovo unosi u trgovine u obliku novog proizvoda. Reciklaa otpada je i te kako unosan posao. Po nekima trei ili etvrti po zaradi. Odmah iza nafte, oruja i droge! Na jednoj strani se zarauje, na drugoj, ne manje vanoj, zemlja je uredna, doterana, sreena... U vajcarskoj postoje posebni kontejneri za odlaganje staklene ambalae, pet flaa, limenki, upotrebljenih ulja, baterija, papira... Postoje ak i kontejneri za odlaganje trave i zelenog rastinja. Posle se to zeleno ubrivo odvozi ljudima koji se bave proizvodnjom humusa. Od ostalog otpada reciklaom se dobijaju novi proizvodi. 75 % papira se reciklira, 95 % pet flaa, slino je i sa ostalim smeem. Samo ono to nije mogue reciklirati, odnosno ono to nije isplativo, najee papirna i plastina ambalaa, ostaci
ODLUNO NEODLUAN Zalepljen ko iak, ko udba, il' senka, il' pun buva kuak, na bluzi mi fleka. Od poreta ne kree, 'ladna mu i leta, taj ne bi iz tree, gdegod treba peta. Sve mu neto fali, ni' ga ne zabavlja, i volju za ivot na probu mi stavlja. Po vas dan taj keve, i po mozgu eta. udno neko bie, svata njemu smeta. Kud ba mene nae, i gde e mu dua? U brda bih rae, nego da ga sluam.
hrane i slino, odvozi se u fabrike za spaljivanje smea. Takvih fabrika, bolje reeno spalionica, mnogo je u vajcarskoj. Jedna takva je u gradu Lucernu. Po veliini je slian srpskom Kruevcu. Ova fabrika zapoljava dvadeset etiri radnika. Spaljivanjem ubreta dobija se elektrina struja koja podmiruje potrebe 10.000 domainstava. Od tople vode iz fabrike zagrevaju se gradski bazeni i bolnica. Najvei deo ubreta, oko 70 % promeni agregatno stanje, odnosno izae kroz filterom obloeni dimnjak u vidu jedva primetnog dima. 20 % vrstog otpada koji ostane sagorevanjem mea se sa graevinskim materijalima i tako se dobijaju graevinski elementi. Samo 10 % toksinog otpada skladiti se u specijalne buradi i odvozi u jedno veliko podzemno skladite u Nemakoj. Naravno, to mora da se plati, ali je neznatni troak beznaajna stavka u odnosu na korist koja se ovim procesom dobija. vajcarska drava je ista, zelena, mirisna. Ljudi uvaju ume, reke i jezera i dobrim delom i zbog toga se ostvaruje ogromna zarada od turizma. I pored toga to vajcarska nema more, antike iskopine, a ni monumentalne spomenike. Nije ni zdravlje za potcenjivanje. Dodirom sa ubretom zaprljaju se ruke. Od prljavih ruku zarade se mnoge bolesti. utica, naroito. A srpski narod masovno oboljeva od utice. I to samo poneki pametan ovek moe da uoi. Neki filozof, pisac grafita, zapisao je na zgradi eleznike stanice:-Spasimo Srbiju od utice!Naalost, narod je obamro od neke dobrote, izobilja, pa ni uticu ne primeuje. Ili mu ne smeta. Fekalije plivaju, parkovi, haustori, javne zgrade smrde na mokrau. etvore oi mora otvoriti da ne ugazi u neije sranje. A, sere se , brate, po svemu i svaemu. I gde ko stigne. Tu nema zatienih zona. I mnogo se pljuje. Ponekada u oi, no mnogo ee iza lea. Gomilalo se ubre, gomilalo, pa se nabralo. Dodue, to je i razumljivo. ubre se ne reciklira, ne odstranjuje se , nae ubre ne izvozimo. Izvozimo samo ono to vredi (logino), a ono to je bezvredno, loe, grozno, to ostaje. Skupljalo se svih ovih godina, proirilo se, zagadilo i ono isto. ini se da je smee danas nadvladalo. Od govana ni cvee se vie ne uoava. Slavuje i vrapce kopci potamanili. U rekama zmije i pacovi ribe zamenili. Leptiri i pele ustupile mesto zunzarima i komarcima. Krvopijama! Nema nam druge do smee da uklonimo. Da ga neutraliemo. Snagu da mu iupamo. Da ga razbacamo na sve strane. Jer ubre je opasno samo kad je u gomili. Kad je u izobilju. U malim koliinama se ak i ne osea. Uklonimo ubre dok je jo vreme. Da nas ne podavi!
22
Peko LALII
MOJE SITNE MISLI 126. Nita nije uzalud. Pa ni to. 127. Ako postojee jeste, zato ono to nije, uvek nije? 128. Istina je uvek tu i kad je nema. Samo to je nema. 129. Ako prosipate pamet, ne ulivate poverenje. 130. Kad ne znate ta ete sa sobom, zasucite rukave! 131. Dobro svarljivi mnogima nisu po ukusu. 132. Znajte, kad god ne znate ta ete sa sobom, drugi znaju. 133. Ko ima dobru zaleinu, i prolazno vreme mu je dobro. 134. Kad mislite na sebe, i drugi misle na vas. 135. I kad ih zaklanjaju maske, vidi se kome fale daske. 136. Pruite li egoisti ruku, u rukama ste mu. 137. Mnogo je istomiljenika do prve krivine. 138. Sistem miljenja ne treba da robuje nikakvim sistemima. 139. Jedino pomraeni umovi ratuju. 140. Ne treba se na sve navikavati. Pree vam u naviku. 141. U svakoj trci je presudno ko je iza vas. 142. Teko svarljivi su u svakoj supi miroije. 143. Ne mukajte mnogo glavom. Moete osetiti prazninu. 144. Najvee kurluse izazivaju pune ui
i prazne glave. 145. Posvaate li se sa sobom, previe njih e biti na vaoj strani. 146. Treba imati petlju, pa vui konce. 147. Petlju stiska ko ima tri iste. 148. Sve to je boanstveno, dar je prirode. 149. Deci ne treba dozvoljavati da puze. Neka se uspravljaju odmalena! 150. I pametnima padaju na pamet svakakve budalatine. *** BIVA NETO Traih NETO a naoh NE ZNAM TA NETO nema NE ZNAM TA nestaje NEEMU nalik biva biva da biva da NE ZNAM TA neto biva da NEEMU smera da bude mera NEEGA NEKOME primerena Ne znam ta e mi emu ba meni?!
***
KAMENJE LEPENSKO TURRIS EBURNEA Povodom izlobe slika Milia od Mave ciklus ,,Lepenski vir i slike iz povjesnica (Donji Milanovac, Srbija, 1988. godine) O rastu tiine praneolita trapezoidnog oblika virenju virova iskonskih o uzvienom i vatri milosnici koja se vekovima na prostorima oko Talijate iz bakarnih inija pila jednom mi je u jednom dahu govorio deo kule belokosne velika vatra izgorela uz vode Dunava zaeta u sebi u zovu i izazovu none beline bila je kolevka budnica iznutra odreene suncem omeena da bude rast vremena pepeo rasta novi krug i novoga kruga krug o mudrosti vremena kamenim glasom progovara stamen kamen iznikao iz pepela svetlost iz riznica Turris eburnee osvetljava nae nebo ____________________________ 1= Turris eburnea na latinskom znai: kula belokosnapojam uzvienog i nedohvatnog. EMU PROZOR U SVET, AKO GA KOD KUE NEMAMO?! SVE TO SMO OBELODANILI, POJEO JE MRAK ! LAKO JE SA TEKIM ENAMA. TEKO JE SA LAKIMA.
SVE TO SMO OBELODANILI, POJEO JE MRAK ! EMU PROZOR U SVET, AKO GA KOD KUE NEMAMO?!
NA PUTU DO PROSVETLJENE EVROPE, PONESTAJU NAM SVEE !
LAKO JE SA TEKIM ENAMA. TEKO JE SA LAKIMA.
23
Ivan Karponai
Rakija - Dobro jutro Neno, ta mi radi Bravko? - A, Bravko spava, radija ti je nonu. ta ima novega? - Eto doa ti ja malo i donija ti one nae dobre domae rakije, ba je dobro da Bravko spava bar nee nam dosaivati. - Evo Lale oma e i kava. - Daj Neno molim te zatvori vrata, ako nas uje Bravko kako mi to glasno pripovidamo probuditi e se. - Ah, oe vraga, ne uje on nita kad spava. - Neno, da nee da se probudi na miris ove nae domae rakije? - Daj Lale nisi ti valjda baba Manga, da bi prorekao sve to, nee on ni onda kada bi sekire padale Zakripae vrata od spavae, pogleda Nena iznenaeno kad ono vidi ti vraga, Bravko pomoli glavu i onako pospan, mumljajui upita: A miri, miri rakija, sunce li vam vae, pijanki! Mijana Kod Stipana u oi
Miodrag Tasi
Bila ti je jedna mijana ili bircuz kako mi to kaemo tako otmeto u varoi, zvali su je drugaije, stajala je na oi kad se ide sa stare zelene pijace prema varokoj kui. Imala je na tabli onako nacrtane dvi ptiurine, dva goluba, al da li su bili modri ili kakve druge barve neu o tome jer smo ve vie puta o tome diskutirali i virujte mi svako je ima svoje miljenje, svako je vidija to drugije i u drugoj barvi. Unutra su bili jednostavni parastniki astali, bez arava, a juj Boe ko bi ih i prao kad smo se napili bili smo ti i gori od onih otmetih stanovnika svinjaka. Unutri je mirisalo na svee toeno pivo, da ti se slina cidi i kada nismo imali para smo ulazili i kobojagi pitali konobara za kamarata, a bogami kriom smo punim pluima uzdisali onaj opojan miris rogonje, ko oni drogai koji uzdiu one ljepkove u najlon kesi. Nekom je palo onako na pamet, bija ti je to na Lale, da ne bude probljema kada se naroljamo i zabune oko imena da mi nazovemo konobara jednostavno Stipan i tako ti je to i bilo i ostalo svi su bili Stipani. Imali smo jo jednu naviku uvik smo sidili pored pendera u oi i tako je nastalo i ono novo ime mijani Kod Stipana u oi E tu u ovoj oi kad smo se nalazili imali smo i obiaj da ispripovidamo svako neto o sebi i dobroga a i loega a najvie ti je pripovida Lale jer je on ti je bija taj glavni, njemu se deavale uvik neke mogue i nemogue stvari....
Kiseli kupus
- Lale daj ta se tako dri, koji ti je vrag? Kakva te je benga ufatila kad si mi danas tako loe volje. - Ma ajde Bravko nije me ufatila nikakva benga, ja sam ti se prestraija da imam haluscinacije i da mi se oi kvare, da ne vidim vie dobro. - Jes` Lale a kako to misli da ne vidi dobro? - Zna jutros ti se probudija, gledam kroz pender A je sunce li ti tvoje, pao snig. Protrlja oi pogleda ono malo bolje nemogue di si ti vidija da ima sniga u srid lita. - A Lale da mi nisi sino zamirija malo dublje u ono tvoje bokale sa crvenim vinom pa sada vidi one fate i morgane? - Ma nisam Bravko, trizan sam ti ja sino lega, nego zna ta je bilo, onaj moj komija onaj bunj ili kako ga ve zovu posipo ti je po njivi iz dakova kre nekaj je baljezgao o tome da mu je valjda zemlja previe kisela i da mora posipati sa kreom. - E Lale pa pametan ti je taj komija, bogami pametan. - E, on i pametan ma jes vraga da je pametan, glup ti je on ko toak, ako mu je ve zemlja kisela, kojega vraga radi ta ne posadi umesto kuruza kupus ili krastavce pa ih onda ne mora kiseliti za zimu! ***
Stremimo Evropi. Nadamo se ulasku u razvijeno drutvo. Valjda se i Evropa nama raduje? Nisam ba ubeen, ali ta moemo? Nada umire poslednja. Volimo Evropu koliko je ona volela nas! Da parafraziram onu uvenu poruku na spomeniku zahvalnosti Francuskoj u Beogradu: Volimo Francusku kao to je ona volela nas! Eh, da je bar tako. Da volimo druge koliko i oni nas. Pa makar bila to Evropska Unija. Koliko ona voli moj narod, poznato je. Al' zato moj narod toliko voli tu istu Evropu? Zato joj sve oprata, zato joj se klanja, zato tako brzo zaboravlja? Ako ve udimo za Evropom, onda da joj se priklonimo. Da potujemo njena pravila. Mnogo je toga u emu odstupamo od evropskog ponaanja. Na neka smo ve ukazali. Tako emo i ubudue. Danas o pravima ivotinja. Bolje rei, o zlostavljanju i diskriminaciji ivotinja! Ljudima sa Balkana takvo ponaanje prema ivotinjama nije u potpunosti jasno. Ne mogu da razumu toliku zabrinutost Nemaca, Francuza, veana... za svoje kune ljubimce, za divlja, saoseanje prema divljim zverima i tetoinama. I zavide ivotinjama. Koliko bi se stanovnika balkanskih demokratija menjalo sa izloenim etvoronocima u recimo zoolokom vrtu? Te egzotine ivotinje imaju svakodnevni obrok, slamu kao leaj, grejanje ili hlaenje, ve u zavisnosti od godinjeg doba i same vrste stanovnika zoo vrta. ak im se obezbeuje i "brani drug"! Zbog parenja. ta e vie? Koliko stanovnika novoustanovljenih drava raspolae istim pogodnostima? A, tek kuni ljubimci! Njih u Evropi glade, iaju, kupaju, spavaju s njima u krevetu, oblae im jaknice i arape. Da se jadne pudlice ne smrznu. Ne dao Bog da neko utne kakvu gradsku dukelu, ili da potegne motku na ubogo pseto to se mota oko kontejnera. U Evropi i nema opora gladnih lutalica kojke prepadaju stanovnitvo po mranim ulicama i usranim parkovima. Ne, tamo svako kue ima svoga gazdu, ima broj i izlazi samo u pratnji "razumnog bia" u etnju! Tako je to! Sloili smo se da hoemo u Evropu. Ako hoemo, moraemo da povedemo rauna o pravima ivotinja. Evropljanima smeta gladna, izmuena ivotinja. To je dozvoljeno da se ini samo s ljudima. Njih moete utirati, pustiti da gladuju, vezivati za kolac ili lanac, moete i da upregnete oveka, nee to preterano pogoditi tvrdo evropsko srce. Ali, ivotinju nikako. Pas, maka, golub, kornjaa, pu ili aba moraju da uivaju sva prava. Da se hrane i lee, da im se podiu sklonita, (ne azili, azili su za ljude), da se pustaju na slobodu, lanac i kai nipoto, da se staramo o podmlatku... Ako neko ubudue upregne vola, nita od Evrope. Konj i magarac su svete ivotinje. Magarci e sluiti kao maskota. I da ih deca miluju i da im se raduju. Konji, eventualno, mogu da poslue samo za trke. To nije zabranjeno. Kao radna stoka, to mora da postane prolost! Dodue, nije ba da smo u svemu izvan Evrope. Makar kada je odnos prema ivotinjama u pitanju. Dukele i magarci odavno su na ceni i kod nas. Reklo bi se na prvi pogled, onako sa strane, da dukele i magarci dre sve poluge u svojim kandama (rukama). Dolo je i do neke neverovatne evolucije. U istom biu, nekoj postmodernistikoj sfingi, obitavaju istovremeno dukela i magarac! Takvi monstrumi su prosto ovladali naim ivotima. Ipak, nije do dovoljno. I ostale pitome, ali i divlje ivotinje moraju da dobiju svoja prava. Tek tada moemo u Evropu!
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
Miodrag Tasi
Rad je stvorio oveka, a ovi danas, oni su plod viedecenijskog nerada! Siromatvo duha nadomeuje se primenom dvojakih standarda! Ne ivim od danas do sutra, ve samo do trenutka dok me ne ulove uterivai duga!
24
ivojin Deni
POD LUPOM Odboru za praenje primene etikog kodeksa ponaanja finkcionera Drutva za zatitu ivotinja u Gornjoj Klisuri za godinu dana rada podneto je desetak pritubi i albi. U najveem broju sluajeva pritube su se odnosile na nespojivost fukkcija, a Odbor se u devet sluajeva oglasio nenadlenim za razmatranje podnesaka, dok je postupak po jednoj pritubi jo u proceduri. - U ovom sluaju dolo je do sukoba nadlenosti izmeu naeg Drutva i Lovakog udruenja ''Gornja Klisura'' za postupanje, pa je predmet upuen nadlenom organu za reavanje sukoba nadlenosti u ovoj stvari, ali vreme prolazi a nita se jo ne deava kae predsednik Odbora gospoa Jovanka uri Bunuevac. Naime, potpredsednik Skuptine Drutva za zatitu ivotinja gospodin edomilj Sokolovi je istovremeno obavljao i funkciju lana Upravnog odbora Lovakog udruenja, te se oigledno radi o nespojivosti funkcija. Meutim, gospodin Sokolovi se nije povinovao odluci Odbora smatrajui da je njegov izbor da obavlja obe funkcije u skladu sa zakonom. Tako se marta ove godine naao na ''meti'' Odbora za praenje primene etikog kodeksa ponaanja, prilikom lova u ataru zaseoka ljivar, nadomak Gornje Klisure. U blizini njegovog parkiranog automobila lanovi naeg Odbora gospoa Lidija Zlatanovi Duni i gospodin Radosav Peji su privezali za grm domaeg zeca. Pri povratku iz lova, kada je u blizini svog automobila ugledao zeca, edomilj Sokolovi istog trenutka munjevito je reagovao, skinuo snajper sa ramena i zeka je prestao da skae. Nakon pucnja usledila je beanija lanova naeg Odbora, koji su iz oblinjeg iblja pratili dogaaj, a kada je lovdija priao zecu bilo mu je jasno zbog ega su se gospoa Lidija Zlatanovi Duni i gospodin Radosav Peji dali u trk. -Ono to je bitno da se naglasi je to da ne postoji obaveza postupanja po meri koju Odbor donese i osoba protiv koje je mera izreena nema tu obavezu, a da bi na rad bio onakav kakav je, morali smo da se upoznamo sa Zakonom o sukobu interesa. Proli smo i nekoliko edukacija u vidu seminara. Prolog meseca imali smo i ozvanienje rada u Beogradu na kojem su prisustvovali i strunjaci iz Engleske, koji su ukazali na potrebu donoenja Zakona o zatiti ivotinja, to bi bilo u skladu sa zahtevima Evropske unije u ovoj oblasti rekla nam je gospoa Milka Milosavljevi Paunov, potpredsednica Odbora. ***
MOJ MANIFEST, ETO! Bio sam sa prijateljem ribarom neki dan. Kae da se stres najbolje lijei kada ode na obalu rijeke i gleda je kako tee, tee. Dok ribice polako trzaju na mamcu postavljenom na kraju ribarskog tapa. I kada znaajnije povue, ti zagazis, u svojim ribarskim izmama, do pasa u hladnu vodu i vodi nepravednu borbu, sebi u korist. Pobjeuje naravno, uvijek. Ako si dobar. Ribar. Sasluao sam ga i rekao da je moda to za njega dobro jer on radi u dravnoj slubi gdje mora svakog dana sluati manje vrijednog od sebe, i pognuto hodati pored njega. I gubiti ba svaku bitku. A ova sa ribama mu doe kao rekvijem za oprost. Sopstvenome sebi. Nije nita odgovorio. I ponovo sam ga vidio juer. U prodavnici cipela. Traio je nove izme za ribarenje. Pozdravio me je. I odmahnuo rukom uz rijei: Ovo je moj put. Ja tvoj cijenim, ali ne smijem njime hoditi!. U tome i jeste caka, odgovorio sam mu. Jednom se ivi, prijatelju moj. Probudi se. Ili pognuto hodi. HULJE I STAV Postoje meu piscima, ali i novinarima HULJE. To su one osobe kojima odgovara svaki sistem. Prilagoavaju se u skladu sa potrebama vlastitih snova. Oni MENE mrze. Kau HULJE da nisam dovoljno dobar Bonjak, pardon Musliman. Da sam MASKIRANI Musliman a da sam, u stvari, Hrvat, odnosno Srbin, zavisno od potrebe. Kada to doe od HULJA, odmah mi je kompliment. Razlika izmeu mene i njih je to sam ja uvijek ljude dijelio na dobre i loe, a ne na B, H ili S ljude. Oni su u prednosti u odnosu na mene. Naime, ja uvijek volim istiti u svome dvoritu, jer mi se ba 'ebe ta rade braa Srbi i Hrvati. Imaju oni sopstvenih problema. Ja vie volim sa HULJAMA u mome narodu borbu voditi. Pa makar i izgubio. Ali, znam da sam se borio. HULJE pak ne znaju da su svoje bitke izgubili jo onoga dana kada su odluili crveno zamijeniti zelenim a uradie i obrnuto, ako bude trebalo. I zbog toga su mi drai i negativci kod drugih naroda jer imaju STAV dok MOJE hulje za svoj stav moraju pitati. Ako im se i to dozvoli.
Sabahudin Hadiali
ELEKTROOKOVI! Najmiliji su mi bivi komunisti. Slomie se, jadni, da dokau kako su upravo oni, svojim ueem u komunistikoj vlasti sve uinili da ona propadne. ak i onda kada su dobijali stanove, vile na moru i raznorazne beneficije to je bilo kako vele da njiha finansijski razvalim. Danas su to bajraktari novih schovinistikih nakana koji ponovo uzimaju privilegije kod dananjih, kao to su to inili i kod jueranjih gospodara. I ponovo se spremaju da postanu dijelom i novih stranaka, koji nisu optereeni avetima prolosti, ali ni sadanjosti, ve usmjereni budunosti. Gdje e se znati ko i kako se zove ali svoj boljitak nee zasnivati na mrnji drugog i drugaijeg ve to koristiti kao svoju prednost a ne manu. Mislim na ZAGRLJAJ SA DRUGIM I DRUGAIJIM. Eto, draga profesorice, nadam se da e ovaj kratki esej zadovoljiti zadatak dobijen od vas. Dobar je, samo si zaboravio da sam je rekla da se nacrta na temu ZAGRLJAJ DRUGOG I DRUGAIJEG, a ne da napie ovo! No, nema veze jer, kada doe direktor nae Ustanove, ovo e mu se dopasti. Moi e ne sljedeem seminaru o ponaanjima pacijenata rei kako u Ustanovi napredujemo ka razumijevanju vae bolesti. Pogledao sam joj u oi i vidio ljubav. I krenuo da je zagrlim. Sprijeili su me. Elektrookovi!
Zoran Spasojevi Paske, Srbija 2011
Lani svedoci vremena brane se preutkivanjem. False witnesses of time defending themselves through the suppression of information.
ivojin Deni
25
Nema cigareta - popuio narod!
Ekrem Maci
Abdurahman Halilovi Ahil

Samo je on pred matiarem priznao da je voli svi ostali su utali.
Politiare mnogo boli to je narod gladan i jadan Ne samo da nam se ne pie dobro, nego nam se nikako ne - uvo ...
pie.
***
Nita mi ne pada napamet. Morau skinuti kapu. goljavi intelektualci najbolje napreduju. ene ne mogu biti ravnopravne sa mukarcima. Nikoga nisu silovale u ratu. Vijekovi su trebali da se ovjek uspravi.Mi se savijemo dok rekne hvala. Treba dignuti ustanak. Da vidimo ta je ispod. Prodaju nam gustu maglu. Prste da polie. Napisao sam jednu pjesmu. Puna je inspiracije. U nau zastavu treba utkati vie bijele boje. Neprijatelj je ne vidi na pukomet. Poznaju se psi rata. Zapiavaju budet. Naporno je dizanje zastave. Mi se ve umorimo dok je dignemo na pola koplja. Izgubio imunitet. Napala ga besparica. Ispravili smo greke. Jo lea. Knjigu smo stavili na poasno mjesto. Na najviu policu. Teko otvaram debele knjige. Pune su sala. Razbio sam predrasude itaoca. Svako slovo u knjizi prati jasna i itljiva ilustracija. Taj mladi poeta odskae od vrnjaka. Zna da ubode, dok su oni jo na travi. Kriminal nismo iskorijenili. Presaujemo ga. Kako brzo svane kad mi je mu nona smjena. Neprijatelj nas vie nikada nee doekati nespremne. Sagradili smo dovoljno vjerskih objekata. Ko nema petlju koristi obilaznicu. Ne bih imao bogato seksualno iskustvo da sam ga s nekim dijelio. Zadnji korak je najtei. Obino se prelazi na koljenima. Skoro smo doivjeli brodolom, a onda je neko povikao: hljeb na vidiku. Kako zna da si gladan, kad si nepismen? Mafija je marioneta u naim rukama. I vue konce. Toliko je rotirao na visokim funkcijama da se poeo okretati oko svoje ose. Mi smo toliko mala zemlja da nam se ne isplati plaati graniare. Moja ena je kao margarin. U sve se mijea. U hotelu sam uzeo dvokrevetnu sobu. Da oslobodim viak energije. Novac iri puteve, a suava krvotok.
Ni za sva blaga ove drave - politiari nita ne bi Berislav Blagojevi pokradeno iznijeli iz vajcarske banke. Multikulturalizam je propao (!) Merkel, Njemaka (2010) Ovo je ve vieno ... u oravim poslovima. Multikulturalizam je propao (!) Kameron, Britanija (2011) im su nam poeli srati - rekli smo im da su Multikulturalizam je propao (?!) svi politiari, dosadni ko proljev. Bosna (since 1992) Da ne bude kako nikada nismo ispred Evrope... Politiari od drave nita ne kradu - samo uzimaju koliko im treba. Dala mi je signal-a ja traio zirodent. Iako je bila brza kao zrno - uletio joj je metak. Politika nam je humor - koju ne prestaju satirati satiriari. Daleko iza nas oni jo ne znaju kako da nam se priblie. Kao da za nju vie ne postojim-samo gleda njega. Problemima je dosta vie tepiha-hoe da se pokau cijeli. Osuene grane privrede-slomila je politika. Novinari u svijetu gube ivote-samo za to to one koje treba, niane preko pera. Sa putovnicom putujem - ali vie mi pae kad imam paso. Na balkanu je propalo sjeme zla - tlo mu vie nije povoljno. Turista je sve manje - skrivaju ih u privatnom smjetaju. ***
***
Dimitar I. Vilazorski
Oni koji su stvarno mislili na budunost sada su prolost u naim mislima. I prorok sa njasvetlim pogledima ka budunosti kod nas e biti kobnik, jer gledae samo crno... Bacio sam jedan svetao pogled ka budunosti. Bacili su me u tamne zandane prolosti. Kad se vrati u budunosti, nema natrag. ***
ura efer Sremac

utanje nije odobravanje nego odbrojavanje (ne)demokratskoj dravi u odumiranju. Politiar nije avo. Nabio je narodu svoje rogove. ivot pie romane dok piev ne omane zauvek.
NI VRSNI SVETSKI JEZIAR IVO ANDRI NE POVEZA JEZIAVE BRATSKE NARODE UPRIJOM NA DRINI. NOVO ZNAENJE GRBA SRBIJE: SRPSKE SLAVE, SVADBE I SAHRANE. VARNICE DUHA NE VRCAJU IZ TRULOG PANJA.
Boban Mileti Bapsi
Kad bi se organizovalo svetko prvenstvo lopova IM JE UO DA E MU CELA DOMOVINA - ovi nai bi morali da se takmie van STATI POD JEDNU LJIVU, POURIO JE DA JE konkurencije! DO KRAJA (O)MLATI. Pre nego to Srbiji krene nabolje pojavie se znak na nebu. Avion sa naim "usreiteljima"... i polugama zlata! Plaeni batinai sve vie tuku radnike u trajku. Ali ni policija ne sedi skrtenih ruku - pomae batinaima. VOA je pravi dentlmen. Sve nas seksa - ali uti o tome ...
POTENI LJUDI SU U KAVEZIMA MAJMUNI NA SLOBODI. SUDIJA MI KOPIRA AFORIZME. DOKAZ DA NISAM UMRO.
Niko nikom ne vjeruje - a bogomolje pune. No one believes to no one - but in the same time churches and mosques are filled with the people. Abdurahman Halilovi Ahil
26
Ivo Mijo Andri

On je svoga tijela gospodar! Moe se jebati s kim hoe! Okruili su se istomiljenicima, koji ni na to ne misle. Imamo toliko boraca, da zapoetu borbu neemo nikad zavriti. Neprijateljske obrue smo raskinuli. Sada su na redu burad. Sve uzimaju samo oni koji uzimaju, sve u obzir. Nai ljudi podiu jedra tek kada politiari ponu putati vjetrove. Nai politiari od svega peru ruke. Obraz ih ne zanima! Oni koji ostanu u zemlji, moraju raditi kao krtice da bi nekako preivjeli. Jedni piu posvete, drugi rade osvete. Za mene je glavni problem u tome, to vie nisam glavni. Humor je vjetar za raspirivanje smijeha. Tko ne voli smijeh, osuen je na ... grijeh. *** Pravim lopovima lampice se pale iskljuivo nou. Laljivcima nitko ne moe oduzeti slobodu savjesti. Osvijestio sam se tek kad su me lupili po depu. Od kada su mi uzeli mjeru, uzeli su mi i vjeru. Najbolje prou oni koji deblji kraj izvuku tek na kraju ivota. Dok narodu obeavaju brda i doline, poljoprivrednike nam ostavljaju bez zemlje. Kod nas se umjesto antologija i dalje pripremaju paleantologije. Sistem koga danas gradimo nije kapitalizam. To je obini - klapitalizam. Pristojno je imati, a nepristojno je ne dati. Sad mi je tek jasno ko dan, da je rije Bosna nastala od rijei 'bos'. Nisam vam ja od onih. Ja sam od onih drugih. Okolo naokolo, pa ravno ... u sridu. Najvjetiji su oni, kod kojih je sve vjetako. to je jednima vano, drugima je lano. Povukli smo pravi potez, tek kad smo ih prekriili. Dok se jedni kriaju zbog vjere, druge kriaju zbog politikih uvjerenja. U socijalizmu su nas bacali u tamnice, a u kapitalizmu nas bacaju u oaj. Danas je glupo biti previe pametan. Pametnima se danas prave samo glupani. Prvo su nas osvojili rijeima, pa su nas tek onda porobili. Uveli smo red tek kad smo se prebrojali. Ono to je jednima postavka drugima je tek pretpostavka. Tek kad su me otkrili, Shvatili su da sam izgubljen sluaj.
Sve su prilike da e sljedei srpski patrijarh biti papa. Klasian primjer da policija ne radi svoj posao je to to sam ja jo uvijek na slobodi. Mandatar jo uvijek ne moe da izae u javnost sa svojim kabinetom poto nisu zatvorene sve finansijske konstrukcije. Ovdje je ministar u prosjeku jedno desetak puta jeftiniji od ministarskog mjesta. Troja vjerovatno nije u Gabeli, ali je Trojanski konj zasigurno u Bosni. Vjerovatno bi Trojni pakt u BiH znaio i Smrt faizmu! Pokojnik je kremiran! Laka mu crna zemlja! Daba to i mi konje za trku imamo kad su slabo potkovani. Svuda prah i pepeo.To je najsigurniji znak da je Jugoslavija kremirana. Pobjedi ne gledaju u zube jedino oni koji su iz bitke izali bez proteze. Vou obavezno nakon smrti treba kremirati. Da se ne daj boe ne povampiri. Uhvaen Bijeli mag zato to je radio na crno. Imati nevjernike u kui to su ti danas Isusove muke. Srbi su naivan narod, ree francuska sobarica.
Miladin Beri
*** Kad se zapilo najgore je proao onaj koga je zapalo da vidi gdje je zapelo. Ekonomija nam je sve bolesnija zato nije udo to nam se doktori ekonomije mnoe geometrijskom progresijom. Toliko smo dobri prijatelji da kad bi se odluio da umre ima jednog popa od mene.
Mitar Mitrovi
Duhovi prolosti nas i dalje proganjaju sa stranica nae istorije. Gde diletanti profitiraju, tu politiari kolo vode. ***
Zalud nam bezvizni reim. Ranije nismo imali Jasmin Mrkalj Kadmus papire, a sada uke. Nemojte pljuvati na nebo, mali bogovi oko vas su krivi. Cilj svake revolucije je da se skine neija glava sem seksualne kojoj je cilj da se skinu neije Aforizme cijene i politiari samo da su malo gae. dui od njihovog mandata. Na Gej paradi je neko dobio po leima, a neko Kad god povuku narod za nos, oerupaju ga ko po guzovima. koko. Nakon balvan revolucije na vlast su doli balvani. Kad se u BiH desi da je neto to je nama logino i njima logino, to je ve nelogino. Mnogi bogatai kad poprave zube, ute ko zaliveni. udno je, da najvie razmiljaju oni koji nemaju ta izgubiti.
Mi smo ekoloka drava. Kod nas i genijalci zavre na smetljitu. We are an ecological state. Even our geniuses finishes at the dump. Ekrem Maci
27
Od ovog broja...iz drugih magazina... Optuuju nas da smo prosrpski, prohrvatski i promuslimanski, pardon, probonjaki magazin za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu pa da ih ne razoaramo...bijedne crve i prosjake uma... A kako se zovu oni to nisu ni jedno, ni drugo, ni tree? Moda oni za koje Sule iz Zabranjenog puenja pjesmom veli ...kad si tako pametan, to nema par miliona Euria...
Pozivamo vas da nam dostavljate mezetluke iz vaih zemalja sa ex YU prostora, ali dolaze u obzir samo kompletni mezetluci...nita jednostrano...ve obostrano!
A komunisti, ni komunjare nismo?! ta emo sad?

MaxMinus gl.i odg.urednik Sabahudin Hadiali
28
Ivo Mijo Andri

TITOIST E, moj jarane... Ovi na vlasti ne znaju ta je demokratija. Misle jadnici da je demokratija dola onoga dana kada su oni izabrani na vlast. A ne znaju hajvani da je demokratija, prav-zapravo, vlast naroda. Vlast svih koji postoje. Tako su je definisali grki filozofi. I mnogi prije i poslije njih. To ti je demokratija, jarane moj. Drukija ne moe bit. Ni da dragi Bog kae, a kamo li njegov Sin-ovjek. Velim ja tebi. Kad je ugaen socijalizam i kad su od samoupravljanja napravili crtani film sa kukastim nosem na kraju, stvari su krenule kontra narodu i radnicima. Vlast su od komunista preuzeli nacionalisti i sve je otilo u p. materinu. Tvornice je dekretom, od nas samoupravljaa, oduzela drava te ih krmila onako kako je njojzi odgovaralo. Ma kakva drava, ta ja tu priam. Nije drava nama nita uzela, ve gomila haralija koji su preko noi postali sila nad Bogom. I nad sirotinjom, ja nad kime e drugim. Sirotinja je oduvijek bila moneta za potkusurivanje svih ivotnih rauna bogatih. Kako prolih, tako i buduih. Kaem ja tebi jarane moj, a ti misli ta hoe. Kapitalizam su uvezli sa druge strane svijeta. Da nam otmu ono to smo krvavo stekli. Da nas porobe i zavladaju i ovim dijelom planete. Prokleti bili i oni i njihova djeca! Kopilad jedna kopilska! Uz kapitalizam su nam dali pride i rat. Da se pokoljemo i poubijamo kao bijesna paad. Znali su oni da meu nama ima svakakvog ljama. Bacili su nam ogloanu kost i pustili da se tuemo do smrti. Kao psi koji su ostali bez gazde. Ne kaem ja, jarane moj, da je u socijalizmu bilo sve dobro ni da je u kapitalizmu sve loe. Ne dao Bog. Imao je socijalizam svojih mana, kao to i u kapitalizmu ima vrlina. Ali, reci ti meni, po dui, gdje je radnicima bilo bolje? U socijalizmu koji je bio njihov, ili u kapitalizmu koji je tui. Kome je bolje u tuem nego u njegovom? Kome, majke ti, reci mi? Samo hajvanima koji se ne znaju brinut o sebi. Kojima je svejedno, jedu li blato il' nose zlato. Kad je pedesetih godina drug Tito uveo samoupravljanje, svi su ga gledali poprijeko, osim nas radnika. I oni uz njega. Kao i oni preko granice. Samo su radnici i sitni seljaci bili uz Titu. Jedni zbog posla, a drugi zbog zemlje. Svi ostali su imali drukije raune. Oni na vlasti, nisu smjeli krasti. A kapitalisti, nisu vie imali ta gristi. Svi su odjebani u stranu, samo je sirotinja dola na svoje. Ne mislim ja da je nama bilo bolje od drugih. Nije! A i kako bi? Godine nerodne. Zemlja u ruevinama. Jo i u blokadi. Kud god se okrene, pusto i bijeda. Ali, imali smo nadu. Imali smo nadu, veliku, do neba. Vjerovali smo u danas. Mislili na sutra. Radili ko stoka. U rudnicima. Na poljima. U tvornicama. Na radnim akcijama. Planove smo ostvarivali uvijek prije roka. Sa prebaajem. Nije kao danas, sa podbaajem, jebo ga ti. Tito nam je dao krila. Vjetar u lea. Bodrio nas i sokolio. Ulivao snagu kad nam je bilo najtee. Hranio nas duhom. A danas? ta nam danas daju ovi koji nas vode? Nita! Nita, osim praznih obeanja. A ta bi drugo i mogli kad su nam sve oduzeli. Tvornice koje smo gradili, otkidajui komad kruha od usta, rasprodali su za bud-zato svojim pajtaima. Grabadijama i raspikuama. Ulizicama. vercerima. Bivim lumpenproleterima i guziarima koji su bjeali od posla kao avo od krsta. Znam ja da nisu svi isti. Ali, koliko je onih koji su dobri? Reci mi, koliko? Malo. Malo, jarane moj, na jedan dlan mogu da stanu. Puno je vie prokletih koji su grabili kutlaom. Zgrtali sve za sebe i akom i kapom, ostavljajui narodu talog. Ne marei za druge, koliko ni za blato pod onom. Politiare mi ne spominji, majke ti tvoje jedine. Njih mi ni u snu ne spominji. Od tih gulamfera mozak mi prokuha. Ba kao orba u loncu. Vidi li ti ljude meu njima? Ljude sa srcem i mozgom. A ne sa gumom i slamom. Znam, spomenut e ponekog. I ja ti neke spominjem. Ima i i meu njima potenih. Ali, premalo jarane. Premalo za gladne godine, koje nas prate u stopu. Jest, pravo mi govori. I ja sam za njih glasao. A, za koga e, bolan, glasat? Za koga? Kad nema Tite na listi. Lako je u ono vrijeme bilo glasat. Ima sve nae na listi, pa biraj svoga po volji. Olovka ti je tada sama pravila krug. Nisi morao ni mislit. A danas, reci mi, za koga danas glasat kada ti na dan izbora daju gomilu listova sa vie stotina imena. Ko e se, bolan, tu snai. Pismen kao i nepismen. Budala kao i pametan. Dobar kao i nevaljali. Oni su ti, jarane moj, uveli vie stranaka da nam zamute sudbinu. Kaem ti, da nam zamute sudbinu. Da se ne znamo snai u toj, nazovi, demokratiji. Nemam ti ja nita protiv vie partija. Neka se legu ko pilii.
Ali, ko e nam jaja nositi? Ko e ito proizvesti, da bi ga oni kljucali? Nije za svakog demokratija. Nit je za svakog sloboda. Ne vrijedi na mjesec lajati kad nema krova nad glavom. I kad ti raun u banci samo minuse donosi. Jest, ni banke nisu vie nae. I njih smo tuinu prodali pa sada tuin naim parama upravlja. Kroji nam kape na glavama i masnu kamatnu politiku. U svoju korist, jata e. Nee u nau, sigurno. A ko bi danas pametan dao kasu drugome? Ima li takvog mudraca ko e se na sebe posrati? Nema moj jarane, osim u naoj nahiji. Mi smo ti stoka bez repa, a sa bogatim vimenom. Zato nas muze ko stigne. I jebe zguza u glavu. Ko da smo bogu skrivili dok smo u miru ivili. Ja danas nemam dravu ko to sam juer imao. Moja je drava ko fildan i sa njom tuin upravlja. Da bi nas u red uveo i sve nam vrijedno uzeo. Ko to su nekad carevi pa s njima age i begovi. Poslije gospoda sa zapada koja nas i danas napada. Ne kao prije orujem, ve mokrom krpom sred ela. Na bolje nismo navikli. Nit smo bolje zasluili. Kaem ja tebi, jarane moj, sve ti je ovo sranje u bojama kojima narod farbaju. Danas bogati vladaju. Kao to su i prije. Nema ti tu nikakvih promjena, niti nas ta bolje sleduje. Ono malo vlasti to sam osjetio u mladosti, danas trune u sjeanju. Kao to i ja trunem u vremenu koje mi je, milou bojom, dano. Kao nebeski dar, uz roditeljsku muku i napor. Tako je i mojoj djeci koja su ostala bez posla. I sa suenim pravom da diu svoju djecu. Pa ja o njima, pod stare dane, moram brinut i rintat. ivot je, moj jarane, teak kamen na srcu. Ko ga se ranije rijei, taj se i Bogu zamjeri. Ko ga do kraja donese, za toga nada postoji. Velim ti onako po dui a ti, kako ti volja. ....... Tako je u julu devedesetdevete godine snatrio fizikaner emso dok je, u drutvu pomonog zidara Luke rodom od Maglaja, ispijao posljednje kapi pive za vrijeme marende na neumskoj rivi. Gazda je ve bio doao na gradilite, pozivajui premorene i od vruine izmodene radnike da nastave zapoete poslove. Krupne kapi znoja slivale su mu se niz podriglo lice, kvasei u potocima kao balon napuhan podvoljak na bradi. Posao ne smije ekati. Sve drugo moe da stoji. Kao i uplja pria, ko suha grana, mravog emsudina emse Suljia biveg rudara iz tuzlanskog kraja. Oca etvero djece i dede osmero unuadi. Napola mrtvog od rata. I jedva ivog od rada.
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
29
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
30
31
Draen Jergovi
Manekenke su najljepe dok ute i razodjevene su.
Imao je za pravo Lenjin da je socijalizam prijelazni stadij, ali u neoliberalni kapitaizam. Administracija svojim radom ne pravi nikakve greke, jer nita ne radi.
Suno Kovaevi
Kao drava dobro smo zabrazdili, a imamo nerazvijenu poljoprivredu. Dosadanje vlade skupo su nas kotale. Neto vrijede. U Skuptini Bosne i Hercegovine grupno spavaju. Zna se i ko skim. Graani Zenice dok udiu ne znaju vrijednosti zagaenog zraka.
Vlada nam je gora od najstroe maehe.
Bosna i Hercegovina ima kulturne spomenike nulte kategorije i politiare. Ko bi gore sad je dole. Kao vojnici branioci u prvim redovima, a u miru kao graani drugog reda. Nakon to profesor obori lijepe studentice poloe ispit. Narod e stati iza voe dok bude odlazio. Na dijeti sam. Jedem se nou. ***
Imamo rasprodanu Hrvatsku!
Da nam ivi, ivi... smrad!
Novi naziv nae himne: Lijepa njihova domovino! Menandment Arcelor Mitala uva tajnu o vrijednosti zagaeniog zraka u Zenici. U suvremenom svijetu djeca bez roditeljskog staranja idu u hraniteljske porodice, a kod nas hraniteljske porodice idu u domove kod djece. Borci u ratu su neznani. Dezerteri u vlasti slavni. Zbog strasti ispoljene ka vlasti shvatili smo da je ova rije sinonim rijei stradanja. Nacionalni interes je u interesu izabranog pojedinca nacionalnih interesa. Ekonomski i socijalni prosperitet je u poveanju broja trudnica i trudbenika. Lako bi udovoljili opravdanim zahtjevima trajkaa kada bi imali opravdane transfere trokova. Sudei po kadrovima politika je kurva. Hvala Bogu na blogu! Nezaposleni nemaju posla jer ga trae u zemlji u kojoj nema posla. U vladi su ministri koji znaju ta hoe, a narodu trebaju ministi koji znaju ta treba.
Nekad smo imali Jovanku, a danas Jadranku.
Vratite nam Sedmu no, uzmite si 1001.-u.
Danas samo prave face nose koulje na pruge.
Berislav Blagojevi
Do penzije nam sjedalo, a u mirovini nam (do kraja) leglo.
Ne trebamo ibice Balkan vjeno Tiho tinja
Dont need matches Balkans forever Quietly smolder
Da izbori mogu neto promijeniti, zabranili bi ih.
Manje je vie: Ratna filozofija Na Balkanu
Less is More: War philosophy On the Balkans
Mislim, dakle neoenjen sam. Tko te prca, neka te i asti!
Posebni smo Plodovi naih polja Su mine
Were special Fruits of our fields Are mines
Fakultet i uenje nikako ne idu zajedno.
Ja Ti Mi Oni Gvozdene zavjese I dalje vise
Me You We Them Iron curtains Still hang
Traimo ratare, a ne seljake. tedite suzavac, plakat emo i bez njega. Javna preduzea su javne kue za nepotiste i nepotistice. U socijalizmu se plaao i nerad, a u kapitalizmu se ne plaa ni rad. Golubovi su ptice serice. Kod nas um ne caruje. Imamo izabrane predstavnike. Bolje mrtav pijan, nego mrtav hladan. Menandment Rudnika je prebacio plan proizvodnje na rudare. Kratka pamet duge cijevi. Dobrovoljni davaoci pameti nemaju kome da je daju. Na vratima Burze rada: Nezaposlenima ulaz zabranjen! Snage mirovne misije iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini transformisale su se u snage mafije. Raspadom Jugoslavije izreka Samo sloga Srbina spaava transformisala se u izreku Samo sloga Srbina svrgava. Grad, a sve ovce do ovce.
Rat je zlo Rekoe tiho i Uzee puke
War is Evil They said quietly And took rifles
URA EFER SREMAC (R) E P I G R A M I * * * Blago meni, blago meni, volovi su jo na ceni! Ajde, to su u kasapnici, al to i na govornici!? * * * Vredno je radio kao crv kad god je pio tuu krv. * * * Svoju je kimu rado ugibao kada bi drugog kinjio, ribao. * * * Tuim reima stupa u delo tako titi samo svoje elo.
32
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

Da nije.... Da nije beao policija ne bi morala da puca u samoodbrani. (Deni Vesna) Da nije bilo bombardovanja nikad ne bih sredio podrum. (Ognjanovi Dragan) Da nije bilo bratoubilakog rata, neku rodbinu nikad ne bih video! (Nestorovi Ninus) Da nije bilo crva sumnje, nikad ne bi rodila jabuka razdora. (Anonimus) Da nije bilo etnikog ienja, kakvi bi ovo prljavi ratovi bili. (Jovanovi Rade) Da nije bilo mene, nas dvoje se ne bismo ni sreli. (Martinovi Savo) Da nije bilo muzike za himnu niko ne bi ispratio pevaicu pljeskanjem! (Deni ivojin) Da nije bilo najbliih prijatelja, ne bi imao ko da ga sahrani. (otri Aleksandar) Da nije bilo NATO agresora, na Srbiju ne bi pala nijedna bomba. A efekat bi bio isti! (Jovanovi Rade) Da nije bilo nezajaljivih dahija, Srbi bi i danas uivali pod Turcima! (Kljaji Goran) Da nije bilo ratnih profitera ispalo bi da smo dabe ratovali! (Nestorovi Ninus) Da nije bilo razuma pamet nas nikada ne bi izdala. (Mini Veselin Lari) Da nije bilo ena vraga bi se Pitagora sjetio trokuta. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Da nije digao ruku na sebe mogao je poiveti jo koji minut. (Deni Vesna) Da nije dugotrajnih sjednica ovjek bi zadrijemao. (Maci Ekrem) Da nije glavu zamenio tikvom, nikad ne bi isplivao na povrinu. (Anonimus) Da nije izbora, mrtvi graani ne bi davali glasa od sebe. (Jovanovi Rade) Da nije mene, to biste vi sa sobom!? (Martinovi Savo) Da nije mobilizacije, niko mi na vrata ne bi pozvonio! (Nestorovi Ninus) Da nije Murte, Kurti bi utrnula guza od jahanja. (Pavlovi Srba) Da nije naroda, ko zna dokle bismo dogurali sa demokratijom! (Jovanovi Rade) Da nije narodnih tumaa naa glupost ostala bi nedoreena. (Deni Vesna) Da nije ovolikog taloga iskustva nae blato bi bilo lekovito. (Tofevi Dejan) Da nije pao, Ikar nikada ne bi postao mitski leta. (Zaki Rastko) Da nije poeo da se bavi politikom, ne bi otkrio da je vrhunski biznismen. (Deni Vesna) Da nije pravde, svi bismo bili jednaki. (Anonimus) Da nije predizbornih obeanja, nikada ne bismo znali da ivot moe biti lijep, a ovjek bogat. (Jankovi Slobodan) Da nije slube dravne bezbednosti ko bi obavljao tako prljav posao? (Deni Vesna) Da nije statistiara, odavno bismo pomrli od gladi. ((Mikovi Goran)) Da nije svih onih lai o nama, ne bi se ni znalo da smo ivi. (Erdeljanin Anelko) Da nije trajkaa glau, penzioneri bi bili bele vrane! (Jovanovi Rade) Da nije tuih vratova, ne bismo imali zata da se uhvatimo. (Nestorovi Ninus) Da nije uhapen, sigurno bi napravio veliku karijeru u politici. (otri Aleksandar) Da nije vaki mi bismo bili bez igdje ikoga svog. (Vlahovi Vladislav) Da nije vina, mnogi ne bi nikad okusili istine. (Obrenovi Milad) Da nije vremena, kako bismo ekali? (Kosovi Vinja) Da nije rtava rat ne bi imao smisla. (Deni Vesna) Doktore, stolica mi je u redu, nego, fotelja mi se drma. (otri Aleksandar) Doktori imaju jednu veliku prednost; kada naprave greku, oni je jednostavno pokopaju. (Anonimus) Doktori kad su ga vidjeli rekli su da mu bog bude na pomoi. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Doktori medicine u BiH nisu potkupljivi danas. Roeni su takvi! (Hadiali Sabahudin) Doktori ne mogu da izlee ljude, mogu samo da to naplate! (Kljaji Goran) Doktori sarauju sa pogrebnicima. ini se sve da bi pacijenti bili zadovoljni. (Puaa Duan) Doktori su kao grabljivice u prirodi: Ko je bolestan, dokusure ga! (Kljaji Goran) Doktori su nervozni to je bolnica puna bolesnika, a niko ne umire. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Doktori su uinili sve, ali je pacijent ipak preivio ! (Kljaji Goran) Dosta... Dosta je bilo bratoubilakih ratova! Red je da se malo posvetimo i ostaloj rodbini! (Nestorovi Ninus) Dosta je bilo gledanja u dlanove. Pljunimo u njih! (Anonimus) Dosta je bilo sranja po umama i gorama! Danas otvaramo ambasade irom svijeta. (Bogdanovi Bojan) Dosta je kraj devet dobrih strana imati samo jednu, desetu, glupu, pa da te nazovu budalom. (Anonimus) Dosta je zakulisnih radnji, izaite na binu! (Gruji Nikola) Dosta mi je raja. Kupujem kazan i otvaram pakao. (Crnevi Brana) Dosta nam je drame, preli smo na komediju. (Kusovac Vladimir) Dosta nam je junaka. Vreme je da i kukavice dobiju spomenike. (Ankiev Dimitar) Dosta smo dobijali u ratu, a gubili u miru. Od sada emo samo gubiti u miru. (Tofevi Dejan) Dosta smo mi zezali krizu. Sad e malo ona zezati nas. (Patakovi Dejan) Dosta smo uinili za porobljene narode sveta. im nas vide, odmah im postane lake. (Anonimus) Dosta smo, bre, pevali te patriotske pesme! Ajmo, sada, neku nau! (Nestorovi Ninus) Dosta su pobeivali pobednici. Vreme je za promene. (Mraki Goran)
Doao... Doao je avo po svoje. I razneo nas! (Deni Vesna) Doao je i on pred lice pravde, a onda su pale sve maske. (Milenkovi Vladica Vlaje) Doao je iz bajke, priao bajke i vratio se u bajku. (Baljak Aleksandar) Doao je kraj ratu. Negde je moralo da pukne. (Mateji Dragan) Doao sam sebi, iako ne volim nezvane goste. (Martinovi Savo) Dola mu je voda do grla a nije bio edan. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Dola su druga vremena, a prva jo nisu ni otila. (Deni Vesna) Doli su crni dani za organizovani kriminal. Vlast je bolje organizovana. (Bogdanovi Bojan) Doli su mu glave. Bila je prazna. (Deni Vesna) Doli su nai, ali su se na putu izmenili. (Deni Vesna) Doli smo do ivice. Zato sve vie koristimo marice. (Tolevski Vasil) Dolo je do abortusa jer je i poelo spontanim okupljanjem. (Mateji Dragan) Dolo je udno vrijeme. Ne moe izai iz kafane a da ti neko ne stane na ruku. (Krivokapi Milan Dugo) Dolo je do borbe miljenja. Bila je to borba prsa u prsa. (Nestorovi Ninus) Doktor Doktor ga je doekao na no - operie ga. (Halilovi Abdulrahman Ahil) Dolo je do grla. Morala se skloniti glava. (Anonimus) Doktor je istorije. Ima pravo da izmisli jednu bitku. (Vlahovi Vladislav) Dolo je do incidenta izmeu vojske i policije. Tenk je pregazio leeeg Doktor mi je rekao da ispljujem ljam, ali ga unutranji organi suvie policajca. (Milojevi Dejan) dobro kriju. (Rajevi Boban) Dolo je do korekcije u birakim spiskovima. Sada su sve ovce na broju. Doktor mi je rekao da mu donesem mokrau za mesec dana, ali ja ne (Milojevi Dejan) znam njegovu dnevnu potronju. (Toi Saa) Dolo je do tue u skuptini. Ima mnogo udarenih poslanika. (orili Doktor mi je zabranio da pijem alkohol, ali sam bio toliko pijan da ga Nenad) nisam uo. (Zorbi Svetozar) Dolo je takvo vrijeme da se ovjek ne moe nakrasti samo da izmiri Doktor za stoku omiljen je u narodu. (Kajevi Avdija H.N.) reket. (Martinovi Savo) Doktore su zakonom nametnuli, inae sa pameu to nikad ne bi uspeli ! Dolo je vreme da se i ja malo odmorim - ree politiar i sede u fotelju. (orili Nenad) (Kljaji Goran) Dolo je vrijeme: to si gluplji, to si skuplji. (Mari Robert) Doktore! Da li sam lud to sam doao kod vas? (Mateji Dragan) Dolo je zaista nae vreme.Nee da radi za nas! (Simi Slobodan) Doktore, moj ivot je u Vaim rukama! - Drau Vam paleve! Dolo mi da poludim. Doneo potar. (Mateji Dragan) (Martinovi Savo)
33
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
Oscar Wilde
(1854-1900) Oscar Wilde roen je 16. listopada 1854. godine u Dublinu u Irskoj, dvije godine nakon brata Wiliama. Pohaao je "Trinity College" u Dublinu od 1871. - 1874. godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u Oxfordu koji je poeo pohaati 1875. godine. Najvei utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: Svinbern, Walter Peter i John Raskin. Pohaajui Oxford, zbog svog ekscentrinog ponaanja imao je problema s profesorima. Tijekom 1875 i 1876. godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraa se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a 1878. godine dobiva "Nagradu za englesku knjievnost". Uskoro naputa Oxford i odlazi u London gdje polako stjee popularnost meu knjievnicima. Stekavi popularnost kao knjievnik, 1882. godine odlazi u Ameriku. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci ivio u Parizu. 1884. godine eni se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. 1890. godine objavio je svoje najuvenije djelo, roman "Slika Doriana Graya". U to je vrijeme Wilde doivio najveu slavu. No, u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholiar, a njegova slava poinje polako blijediti. 1895. godine osuen je na dvije godine prisilnog rada zbog "nakaznog ponaanja". Poslje povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje naputen od sviju umire 30. studenog 1900. godine.
Prie
"Slavuj i rua" (1888.) "Sretni kraljevi" (1888.), "Sebini div" (1888.), "Odani prijatelj" (1889.), "Neobina raketa" (1888.), "Zloin lorda Artura Sevila" (1891.), "Duh iz Cantervillea" (1891.), "Mladi Kralj" (1891.), "Ribar i njegova dua" (1891.), "Dijete Zvijezda" (1891.).
Misli i Aforizmi
A cigarette is the perfect type of a perfect pleasure. It is exquisite, and it leaves one unsatisfied. What more can one want? Cigareta je savren tip savrenog zadovoljstva. To je fino, i ostavlja te nezadovoljnim. to vie ovjek moe poeljeti? *** A cynic is one who knows the price of everything and the value of nothing. Cinik je osoba koja zna cijenu svega i vrijednost niega. ***
Poeme u prozi
"Umjetnik" (1895.), "Sljedbenik" (1894.), "Gospodar" (1894.), "Uitelj mudrosti" (1894.). "Slavuj i Rua"
A grand passion is the privelege of people who have nothing to do. Velika strast je privilegij ljudi koji su besposliari. *** A little sincerity is a dangerous thing, and a great deal of it is absolutely fatal. Malo iskrenosti je opasna stvar, a mnogo je apsolutno kobno.
Roman
"Slika Doriana Graya" [The Picture of Dorian Gray] (1891.).
Drame
*** "Vera ili Nihilisti" [Vera, or The Nihilist] (1880.) "Vojvodkinja od Padove" [The Duchess of Padua] (1883.) "Salome" (1894.) [Lady Windermere's Fan] (1892.) [A Woman of No Importance] (1893.) "Idealni mu" [An Ideal Husband] (1895.) "Vano je zvati se Ernest" [The Importance of Being Earnest] (1895.) "Florentinska tragedija" "Teko je biti idiot" All bad poetry springs from genuine feeling. Sve loe pjesme (poezija) izviru iz iskrenih osjeaja. *** Always forgive your enemies; nothing annoys them so much. Uvijek oprosti svojim neprijateljima, nita im ne smeta kao upravo to. *** America is the only country that went from barbarism to decadence without civilization in between. Amerika je jedina zemlja koja je ila od barbarizma ka dekadenciju bez civilizacije izmeu. Anybody can be good in the country. There are no temptations there. Svatko moe biti dobar u zemlji. Nema iskuenja tamo. *** Anyone who lives within their means suffers from a lack of imagination. Svatko tko ivi u okviru svojih sredstava pati od nedostatka mate. *** Action is the last refuge of those who cannot dream. Akcija je posljednje utoite onih koji ne mogu sanjati. *** Action: the last resource of those who know not how to dream. Akcija: zadnji resurs onih koji ne znaju kako sanjati.
Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire...Oscar Wilde World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire.
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 34
Arguments are to be avoided; they are always vulgar and often convincing. Argumenti su tu da se izbjegavaju, oni su uvijek vulgarni, a esto i uvjerljivi. *** Art is the most intense form of individualism that the world has known. Umjetnost je najintenzivniji oblik individualizma koji je Svijet poznaje. *** Being natural is simply a pose. Biti prirodan je jednostavno poza. *** Bigamy is having one wife too many. Monogamy is the same. Bigamija je imaju jednu enu previe. Monogamija je ista. *** Chastity is the greatest form of perversion. Djevianstvo je najvei oblik perverzije. *** Divorces are made in heaven. Razvode je napravilo nebo. *** Experience is one thing you can't get for nothing. Iskustvo je jedna stvar koju ne moete dobiti za nita. *** I am not young enough to know everything. Nisam dovoljno mlad da znam sve. *** I sometimes think that God, in creating man, overestimated His ability. Ja ponekad mislim da je Bog, u stvaranju ovjeka, precijenio Njegovu sposobnost. *** Ignorance is like a delicate exotic fruit; touch it and the bloom is gone.
Man can believe the impossible, but man can never believe the improbable. ovjek moe vjerovati u nemogue, ali ovjek nikad ne moe vjerovati u nevjerojatno.
*** Neznanje je kao delikatno egzotino voe, dodirne ga i cvjetanje prestane.. *** Life is too important to be taken seriously. ivot je previe vaan da bi se trebao uzeti ozbiljno. ***
http://dhirasbk.weebly.com
35
ore urica
Srcem se vidi najbolje... Ovo se dogodilo pre svega nekoliko dana. Tek to sam se smestio u autobus na jedno od dva prazna sedita i stavio torbu na drugo u nadi da u ostati sam, kada zauh enski glas kako govori: Pazite, gospodine, nalazimo se na poslednjem stepeniku, a on je vrlo visok. Drugi glas odgovori: Ne bojte se, uhvatiu vas za ruku. Zatim se pojavi jedna glava s okruglim eirom, pohabanog kaputa, u ijim se krajevima dubokih depova belela njegova unutranjost. Lagano je uao u autobus, visok, pogrbljen. ena i ovek su ga doveli do mog sedita, uz zvuke tapa koji je teko udarao po povrini autobusa i zamolili me da pomerim torbu kako bi on mogao da sedne. Kada je ovek seo pored mene, videh kako se iza jednog dela njegovih naoara pojavljuje deo one duplje, za kojom se odmah pojavi ista druga. Iza njega se ukaza jedna od glava koja mu je pomogla da ue u autobus i upita: Jeste li dobro, gospodine? Da, prijatelju. Onda evo vaeg prtljaga i poklona. A zatim ree: - Eto gospodine, to je sve. Ima ih etiri, bombone, lutka, cvee i dobo. - Dobro prijatelju. - Uzdravlje gospodine! ovek se vrati na svoje mesto, a ja pogledah svog suseda. Mogao je imati etrdesetak godina, iako mu je kosa bila skoro seda, bio je brkat, debeo i imao je oputenu donju usnu. On obrisa elo, izduva se, a onda me upita: Sme li ovde da se pui gospodine? Ne, gospodine. To lice, taj glas prepoznajem. Ali odakle, otkada? Svakako sam se sretao sa ovim ovekom, govorio sa njim, stezao mu ruku. To je bilo davno, vrlo davno i sigurno se izgubilo u onoj magli, u kojoj kao duh tragam pipajui uspomene i jurei za njima kao za bludeim utvarama, a ne mogu da ih ulovim. Sada je i on poeo da se okree ka meni, kao da mu se neto na meni uinilo poznatim, glas, moda miris. Liio mi je na oveka koji se malo prisea, ali ne sasvim. Dok sam zurio u njega, nakon nekoliko sekundi privuen opet nejasnom i upornom voljom seanja koja se napreu ja rekoh: Boe dragi, gospodine, umesto da zurim u vas i posmatram vas ve itav sat, zar ne bi bilo bolje da zajedniki pokuamo da se setimo gde smo se upoznali? Sused odgovori predusretljivo: Vi imate potpuno pravo gospodine. Rekoh svoje ime. Zovem se Neboja Ljubii, trgovac antikvarnim knjigama. On je oklevao nekoliko trenutaka, a zatim ree sa onim neodreenim izrazom lica i glasom koji prati veliku napregnutost misli: Da, tako je, dolazio sam esto u vau antikvarnicu dok sam bio mlai. Prolo je sigurno petnaest godina od tada. Ah, gospodine. Pa vi ste pisac Stankovi? Da...bio sam, sve do dana kada sam izgubio oi. Oba odjednom od eksplozije za vreme poslednjeg rata. I ponovo se okrenusmo jedan ka drugom sada kada smo se prepoznali. Savreno sam se seao da sam vodio duge razgovore sa tim lepim, visokim, vitkim mladiem, koji je snanom voljom i harizmom znao da mi ispuni dan. Ali iza te slike, jasno obnovljene u mom seanju, lebdelo je jo neto neuhvatljivo, neka pria koju sam zaboravio, jedna od onih kojima ovek poklanja kratku naklonost i panju i koje ostavljaju gotovo neprimetan trag u univerzumu seanja. To je bila neka ljubav. U dnu seanja bilo je posebnog oseanja, ali nita vie, oseanja slinog mirisu koji za sobom ostavlja jak enski parfem na ulici. Meutim, malo po malo pojavi mi se u glavi i like mlade devojke pred oima. Zatim mi u glavi najednom blesnu njeno ime, kao kada se raketa zapali: Naa. Sada sam se svega seao. To je zaista bila ljubavna pria, ali sasvim obina. Ta devojka je volela mladog pisca Stankovia kada su prvi put kroili u moju antikvarnicu i govorili o svom bliskom venanju. On je izgledao vrlo zaljubljen, vrlo srean. Podigoh oi prema mrei gde je stajao njegov prtljag zajedno sa poklonima, i glas oveka koji ih je doneo odjednom mi zazvoni: Eto gospodine, to je sve. Ima ih etiri, bombone, lutka, cvee i dobo. Tada se u mojoj glavi stvori itam roman. Liio je uostalom na sve one pohabane ljubavne romane koje sam drao u svojoj antikvarnici i u kojima as devojka, as mladi uzimaju verenika ili verenicu posle katastrofe, telesne, ili novane. Dakle, taj pisac, osakaen za vreme rata, naao je posle svoju Nau koju je voleo i drei obeanje koje su dali jedno drugom ona se rtvovala. Ocenio sam to kao lepo, ali obino, kao
to se smatraju obino sva rtvovanja i svi raspleti bilo u ivotu, bilo u knjigama ili u pozoritu. Ali ta je ivot nego jedna pozorina predstava u kojoj svako mora da odigra svoju ulogu do kraja. Kada sluamo, itamo ili gledamo ta rtvovanja i velikodunosti, uvek nam se ini da bi se i mi sami rtvovali sa zadovoljstvom punim oduevljenja, sa velianstvenim poletom. Ali smo vrlo zle volje kada sutradan neko koga nismo videli odavno doe da trai pomo. Zaista iznenadna pretpostavka, manje poetina, realistinija zameni ovu prvu. On se moda oenio pre nesree i rata u kome je izgubio oi, i ona je morala, oajna i pomirena sa sudbinom da prihvati, neguje, tei i podrava svog mua, stranu ruevinu, osuenu na smanjenu pokretnost, na nemoni gnev i neizbenu gojaznost. Da li je bio srean ili je na mukama? Nadvi se nadamnom strana elja, ispoetka slaba, a kasnije sve vea, skoro pa neodoljiva, da saznam njegovu istoriju, da mi kae bar glavne take koje bi potvrdile da sam u pravu. Govorio sam sa njim premiljajui. Izmenjivali smo nekoliko obinih rei i dok sam gledao u poklone mislio sam: ,,Ima dvoje dece: bombone i lutka su za erku, dobo za sina, a cvee za enu. Iznenada ga upitah: - Vi ste otac? On odgovoriNe gospodine. Odjednom se zbunih kao da sam uinio veliku nepristojnost pa nastavih: Izvinite, ja sam na to pomislio zbog ovih poklona koje nosite sa sobom. Znate, ovek ponekad i ne sluajui donosi zakljuke protiv svoje volje. On se nasmei, zatim promrmlja: Ne, ja nisam ak ni oenjen. Napravih se kao da sam se odjednom setio: O da, vi ste bili vereni sa gospoicom Naom kada sam vas upoznao. Istupih krajnje smelo i bleferski kako bih doznao neto vie: Da, mislim da se takoe seam da se ona udala za mladia po imenu...uh..kako bee... On izgovori to ime: David Kalabov Da, tako je! Da...ak se seam da se tim povodom govorilo o vaem hendikepu. Gledao sam ga pravo u lice, a on odjednom pocrvene kao da je osetio da ga gledam. Njegovo puno, naduveno lice, koje je od stalne navale krvi ve bilo purpurno, pocrvene jo vie. On odgovori sa neverovatnom ivou, sa iznenadnom vatrenou oveka koji brani unapred izgubljenu stvar, izgubljenu i nestalu duboko negde u njegovom srcu i duhu, ali koju hoe da brani predamnom: Gree, gree to uz moje ime pominju i Naino ime. Kada se rat zavrio i ja se vratio, naalost bez oiju, nikada ne bih pristao da mi ona bude ena. Da li to bilo mogue? Kada se devojka udaje, to nije zato da se razmee velikodunou. To je zato da se ivi svakog dana, svakog asa, trena, sekunde, pored jednog oveka koga voli, ali ako je taj ovek osakaen, kao ja, kako devojka da se uda za njega. Razumem ja u potpunosti svako portvovanje, odanost, ljubav, ja im se divim, ali ne odobravam da se ena koju volim odrekne celog ivota od koga oekuje sreu, da se odrekne svih radosti, svih snova, da bi zaradila divljenje ostalih ljudi. Svemu ima vreme, ratu i miru, plau, smehu, seanju i zaboravu, oseao sam duboko u sebi da bi se njeno rtvovanje brzo zaboravilo, a ona bi ostala da trune osuujui sebe na patnju sve do neije smrti. Kada ujem po podu lupanje mog tapa, tu buku kao u naputenoj mlinari koju pravim dok se kreem, ta opasnost da negde ne padnem, seanja na rat, strahovi, pla, al za nekadanjim ivotom. Mislite li da bi jedna ena mogla to da izdri? A osim toga mislite li da lepo izgledaju moje prazne one duplje? On uuta. ta da mu kaem? Negde duboko u sebi znao sam da ima pravo. Da li sam mogao da joj prebacujem to nije bila uz njega, da je prezirem, ak da je osuujem? Nisam. Meutim rasplet koji bi odgovarao prosenosti, istini, verovatnoi, ljubavnim romanima, nije zadovoljavao moj pesniki zahtev. Ove prazne duplje dozivale su neko portvovanje koje im je nedostajalo i ja sam zbog toga oseao razoarenje.
Najednom ga upitah:
Ima li Naa dece? Da devojicu i deaka. Za njih nosim ove igrake i bombone. Njen mu i ona su vrlo dobri prema meni. Autobus je ulazio u predgrae, uao u stanicu i zaustavio se. Hteo sam da ponudim ruku i pomognem nekadanjem piscu sa ambicijama da izae, kad se dve ruke pruie prema njemu kroz otvorena vrata. Aleksa! O, pa gde si ti Davide? Iza oveka smeila se ena, vedra, lepa kao nekada. Devojica pored nje, skakutala je od radosti, a deak je gledao u poklone koje je Aleksa nosio. Dok je izlazio iz autobusa, zastao je pred vratima, visok, pogrbljen, okrenuo se ka meni i rekao: ,,Nekada smo razgovarali o mudrosti, on ree, i onda sam potpuno zaboravio da vam kaem. Nakaljao se, premestio tap iz jedne ruke u drugu: ,,Kod mudrih, srce je na desnoj strani.
36
ura efer Sremac

CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 6 (aforistiki komentari) NA GRANICI PREIVLJAVANJA Dobra stara, sazrela tikva ne znai da joj iskustvo pomae u preivljavanju. U naoj upljoj Nedoiji samo jae zvee zakreene semenke. Usled pri(h)vatizacije moje firme gadno su me zasvrbeli uljevi. Skoknuu preko barikade u direktorovu kancelariju da mi malo poee. Kada je ua domovina, jasniji su iroki vidici. ivim ispod granice siromatva. Moram uzeti uverenje od psihijatra da sam granini sluaj, moda lake dobijem penziju. Genijalno! Milim naim cajcima sinuli farovi za naplatu haraa od nevinih vozaa, u p bela dana, iz zasede, u bunju kraj druma. I sudijama zasjalo sunce trljaju ruke. Nema vie (ali ni manje) sprege sudija i kriminala. Kriminalni su nam i dalje rezultati privrede, a u delilaca pravde se uinak ne vidi golim okom od prainine na aktima. Pukoe mi pred oima mutni vidici, im za mnom zatvorie vrata elije. Pendrek nisam ni video, kau da bolujem od amnezije. Izmeu nerada i nereda samo je jedan vrst korak policijska palica. utanje nije odobravanje nego odbrojavanje (ne)demokratskoj dravi odumiranju. Ko kae da nam stoarstvo propada!? Svakog dana spasava nas novi politiki magarac. Ni ja ne mogu pronai oveka kao Diogen, jer ivim u totalnom mraku ve dve dekade. Poslau sinove na Zapad u pealbu da pronau bar malo svetlosti iz fenjera.
***
kad ono fali jo dve. I sad lipi magare dok penzija ne naraste. A bolest ga stigla. E, zato je najbolje otpeljati, na tri invalidske noge, do berze rada. Tek toliko da bude vien, i prijavljen, kakav je red i zak(l)on, a i da se uveri kako nisi jedini magarac u drutvu volova! Al nesrea ne dolazi uvek sama. Sin profin lei kod kue bez posla ve celu deceniju i po, navraga iste, njegove struke (ta e, bacilo se dete na pametnog oca!?). Bacim pogled na veliki okrugli sat iznad prazne stolice, na koju svakodnevno smeta svoju privlanu okruglinu, moja poznanicaobavetajka sa berze, lepo nafrakana Cica (tepam joj onako za sebe: Cicojka, baba devojka!) i ostadoh bez teksta! Na zidu samo kruni otisak od praine a sata ni za lek!? Provirih iza pulta, kad tamo lee kante i etke za kreenje. Uto iz susedne kancelarije zajea prava radnika himna: Siroma sam, siroma sam, al volim da ivim... Jei, zvei, ori se pesma irom radnike berze, od miline da se najei! I bi mi sve jasno: danas je neki dr praznik samo moleri rade, poskidali slike i satove. Kud sam zaluto, ba na dananji dan!? Udari mi kreana u besposlenu berzansku glavu. A meava duva li duva, da bog (radniku klasu) sauva! __________________________________________ (Iz autorske knjige Sremaki eretluci, I E-izdanje: DHIRA, Ksnacht, Schweiz, 2011: http://dhirasbk.weebly.com ) ***
Sabahudin Hadiali
VRIJEME VELIKIH VALOVA Bijesno gledam u prasinu nastalu raspadom mojih snova. Kovitlac fantomskih iluzija stvorit ce ih ponovo. A do tada naucit' cu i ja pravila igre.
KREANA NA BERZI (NE)RADA Uem ti ja u predsoblje kancelarije koja bi trebalo da lii na ekaonicu berze rada (ma ta to znailo u prevodu na serbski). U nedoumici sam da nisam zaluto: nigde ni besne kere, to bi reko Lala, moj ratni pajta iz natovskih dana. Koliko znam iz (ne)pouzdanih izvora, na iljade ljudi bez posla, u ovoj mojoj malenoj ariji Nedoijskog paaluka, a ja jedini pred alterom potujem zakon: prijavljivati se redovno, meseno, slubenici Cici, sa etvrt kile maskare i rua na mesnatim usnama, na prozivku, ko vojnik. Neka me vlas ima u vidu, kad joj zatrebam. A neu odbiti poso, bilo kakav dosta mi ve preturanja po kontejnerima, ve me i make zamrzle, sve frku na mene kad im otimam leb iz ruku, pardon kandi. Obino dolazim posle doruka gice Cice, imam obzira prema njenom rasporedu (ne)rada sa strankama. A ta je ovo danas!? Nigde ni Pere obuara, sa dve godine do materijalne pomoi, pa posle, ako mu bog i MF udeli neto na (ev)ropski nain, moda i ne baci kaiku do potareve prve isplate njegove penzije. Ne dolazi vie ni onaj profa, sa ofucanim kinim mantilom iz vremena transke trgovine, to mi ree da pravim decu, da izvini (ne) poten svet, jer nema kome da predaje svoje teko sticano znanje iz ekonomije. Zastarelo ti, profo, velim mu ja, na prolom naem berzanskom uranku, ne ide u korak sa vremenom... pa se ugrizoh za jezik, bi mi ao oveka... Nije on kriv, zeznuli ga Marks i Engels, pa mu se sad razilazi teorija i praksa: svakom prema radu, svakom prema potrebama... Koji e mu sad oin politika ekonomija kad je ovo drugo davno isparilo, a on kao kolovani ekonomista nije uspeo unoviti na vreme svoju nauku? Sredio sm sebe potenjem i iskrenou retka zverka u ova (gr)ebena vremena, treba mu ime ubetonirati na stazi slavnih u jo slavnijem Paaluku, pred Skuptinom. uljo klupu od detinjstva rana, radi sebe, a posle celog ivota sa (m)uenicima punih 38 godinica,
37
ODRANA SKUPTINA SEKCIJE SATIRIARA UKS Na skuptini Sekcije satiriara Udruenja knjievnika Srbije, odranoj u seditu UKS 19. februara u Beogradu, za predsednika je jednoglasno izabran satiriar iz Beograda Dragutin Mini Karlo.
ostvarivanja ravnopravnosti ovog knjievnog roda sa ostalim vrstama knjievnosti. Jo jednom, primite moje iskrene estitke i zahvalnost to inite ono, to e pomoi svim kvalitetnim autorima koji se bave ovim poslom da dobiju tretman kakav odavno zasluuju. Jovo Nikoli, Koraj, Republika Srpska Bosna i Hercegovina POZDRAVNA PORUKA DEJMSA GIRIJA (SAD) Pozdrav srpskim aforistiarima. Hvala vam za vae mrane, otre, provokativne aforizme, koji su puni crnog humora ali u isto vreme sijaju politikim i socijalnim uvidom. Sa oboavanjem, Dejms Giri, Sjedinjene Amerike Drave (Prevod sa engleskog Jelena Lengold)
POZDRAVNA PORUKA FABRICIA KARAMANJE (Italija) Za zamenika predsednika izabran je Savo Martinovi, a za sekretara Aleksandar otri. Zahvaljujui na panji koja mi je ukazana, elim da uputim pozdrav svim prisutnima na Obojica satiriara, takoe, su dobili glasove svih prisutnih kolega. vaem skupu. Dragutin Mini Karlo roen je 1942. godine u Kruevcu. Autor je knjiga aforizama i pria, prevoen je na vie stranih jezika i zastupljen je u domaim i stranim antologijama. Ovde, u Italiji, kada je re o aforizmu i aforistiarima, pominju se uobiajena imena: La Mini je dugogodinji urednik "Satirikona" u "Politici", autor je rubrike satirinih Rofuko, Oskar Vajld, Karl Kraus, Elijas Kaneti, Emil Sioran, a od Italijana Enio komentara "Ukratko" u istom listu, kao i kolumne u asopisu "Bazar". Bio je glavni i Flaiano. odgovorni urednik "Radio TV revije" i urednik u "Oianom jeu". Mini je dobitnik najznaajnijih nagrada za humor i satiru u Srbiji - "Vibove nagrade" (za itaoci i kritiari, ak i oni najiskusniji, potpuno ignoriu postojanje aforistike ukupan doprinos), "Radoje Domanovi", Ser Hardi, "Jovan Hadi Kosti", "Zlatni je" i knjievnost u istonoj Evropi. Sa izuzetkom Stanislava Jeija Leca, ne znaju nita o "Dragia Kaikovi", kao i meunarodnih knjievnih priznanja "Aleko" u Bugarskoj i poljskom, bugarskom i rumunskom aforizmu, a iznad svega ignoriu postojanje pokreta "Vuko Bezarovi" u Crnoj Gori. koji deluje ne tako daleko od nas, Beogradskog aforistikog kruga oko koga su se, jo od U ime Upravnog odbora Udruenja knjievnika Srbije Skuptini se obratila Milica Jevtimijevi Lili, koja je prenela pozdrav predsednika UKS Radomir Andria i najavila osamdesetih godina okupljali brojni pisci afaorizama. U nedavnom intervjuu, Aleksandar otri kae da su posle Poljaka Stanislava Jeija Leca, koji je umro 1966. aktivnosti knjievnike organizacije u 2011. godini. godine, srpski aforistiari preuzeli svetski primat. Lec vai za neprevazienog klasika u Skuptini su prisusustvovali pisci: Ljubivoje Rumovi, Zoran Ranki, Ranko Guzina, knjievnim krugovima, ali da on smatra da ve sada uz Srbiji postoji bar desetak autora Duan Puaa, Radoslav Tilger, Radomir Miunovi, ura efer Sremac, Mitar eri, koji piu bolje o Leca. Rade ergovi, Nenad Vueti, Miroslav Sredanovi, Milko Grbovi, Dejan Milojevi i Borivoje Ili. Ne volim da sainjavam rang liste, ali moram da kaem da sam, radei istraivanja koja lanovi Sekcije satiriara usvojili su Proglas u kojem su istakli da se organizacija formira publikujem na svom blogu, svaki put bio pozitivno iznenaen kvalitetom i radi ostvarenja sledeih ciljeva: raznovrsnou aforizama srpskih autora ije sam aforizme itao. Taj kvalitet i 1. Podsticanja i afirmisanja satirine knjievnosti raznovrsnost nisam nalazio kod autora iz drugih zemalja. Italijanski autor, ljubitelj 2. Prevoda srpske satire na strane jezike aforizama poput mene, mi govori da u Italiji aforistiar pie u "kuli od slonovae", 3. Uea satiriara na knjievnim i umetnikim manifestacijama koje organizuje "izolovan od sveta", dok naprotiv, srpski aforistiar pie "u svetu" i "o svetu". Stvari koje Udruenje knjievnika Srbije posmatra, stvarno doivljava. otri je u intervjuu koji sam pomenuo rekao da su srpski 4. Organizovanja knjievnih skupova, rasprava i tribina, domaih i meunarodnih aforistiari "glasnogovornici" svoga naroda, i da srpski aforizam nije samo zabava, knjievnih manifestacija hladna i sterilna igra rei, ve in hrabrosti i moralnih naprezanja da prokae i naglasi 5. Negovanja knjievno-kulturne tradicije, obeleavanja godinjica i znaajnih dogaaja u licemerje, glupost i pokvarenost drutva u kome ive. Slobodan Simi istie tamnu satirinoj knjievnosti stranu naeg mentaliteta, kao i to da je aforizam postao kolektivni psihoterapeut. Neko 6. Zatite knjievnih dela i rada svojih lanova i zalaganja za dostojne honorare je, ne seam se ko, napisao da u svakom aforizmu postoji otrov, ali i protivotrov. To je 7. Saradnje satiriara u listu Knjievne novine jedna od tajni uspeha srpskog aforizma. 8. Prijema satiriara u lanstvo Udruenja knjievnika koji to zasluuju svojim stvaralatvom Fabricio Karamanja, 9. Predlaganja satiriara u radna tela i komisije Udruenja knjievnika Srbije Torino, Italija 10. Predlaganja satiriara za knjievne nagrade i priznanja (Prevod sa italijanskog Milan Beti) 11. Predlaganje satiriara za dobijanje nacionalnih priznanja za poseban doprinos u kulturi (odnosno nacionalnih penzija) POZDRAVNA PORUKA SERGEJA SIDOROVA 12. Predlaganje satiriara za dobijanje svojstva lica koje samostalno obavlja umetniku (Rusija) delatnost samostalnog umetnika osnovana je da bi afirmisala satiriarsko knjievno Potovane kolege, stvaralatvo Iskreno vas pozdravljam u ime Moskovskog kluba aforistiara. 13. Zastupanja interese satiriara, tako to emo tititi slobodu knjievnog stvaralatva i Nai lanovi podravaju va dobar poetak i veruju da bilo koji pisac koji pie zalagati se za povoljniji materijalni i drutveni poloaj knjievnih stvaralaca i knjievnog profesionalno, bilo da je to fantastika, detektivska literatura, satira ili aforistika ima puno stvaralatva u Republici Srbiji, pravo da bude priznat pisac, bez obzira na anr ili format svojih dela. 14. Zatite moralnih i autorskih prava satiriara 15. Saradnje sa odgovarajuim drutvima i udruenjima u zemlji i inostranstvu, domaim i Dakle, elimo prvoj skuptini srpskih satiriara Udruenja knjievnika Srbije kvalitetan meunarodnim festivalima humora i satire i razvijanja meunarodne kulturne i knjievne rad, realizaciju planova i ciljeva. saradnje elim da vas upoznam da se kreativnost vaih sunarodnika, naih kolega po peru 16. Informisanja javnosti o aktivnostima satiriara ve ogleda u godinjim Almanasima Moskovskog kluba aforistiara. Sekretar Sekcije Aleksandar otri proitao je pozdravne poruke pristigle od kolega satiriara iz celog sveta: Republike Srpske, SAD, Italije, Rusije, Crne Gore, Rumunije, S zadavoljstvom emo nastaviti da objavljujemo izbor vaih autora aforistiarskog anra. Bugarske, Slovenije, Poljske i Makedonije. S najboljim eljama i prijateljskim pozdravima, POZDRAVNA PORUKA JOVE NIKOLIA (Bosna i Hercegovina. Entitet Republika Srpska) Sergej Sidorov, Predsednik Moskovskog kluba aforistiara (Prevod sa ruskog Aleksandar otri)
Potovane kolege, Izuzetno me raduju aktivnosti koje se preduzimaju na polju satire u Srbiji, tim vie to je to ohrabrenje za sve nas koji se bavimo satirom u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. U to ime upuujem vam iskrene estitke, uz nadu da ete istrajati u plasiranju satire kao knjievne vrste koja e biti ravnopravna sa ostalim anrovima pisane rijei. Dolo je vrijeme da se razbiju postulati po kojima je satira nia vrsta stvaralatva. Osnivanje Sekcije satiriara pri Udruenju knjievnika Srbije je veliki iskorak u pogledu
MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Uvjeren sam da e postojanje i djelovanje Sekcije doprinijeti jo veoj popularizaciji humora i satire i ravnopravnom tretmanu ovog naina umjetnikog izraavanja sa ostalim knjievnim oblicima. Tu je vaa uloga nezamjenljiva! SRENO! Grujo Lero, Predsednik Udruenja aforistiara Bijeljina, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina POZDRAVNA PORUKA FRANCIJA EA (Slovenija) Potovane kolege,
38
Osnivakoj skuptini Sekcije satiriara Udruenja knjievnika Srbije Drutvo satiriara Slovenije alje srdane pozdrave. POZDRAVNA PORUKA VELJKA RAJKOVIA (Crna Gora) Drage i potovane kolege! U ime Udruenja humorista i satiriara Crne Gore upuujem vam najiskrenije estitke povodom osnivanja Sekcije satiriara u okviru Udruenja knjievnika Srbije. Uvjeren sam da e vae organizovanje u okviru UKS, gdje vam je odavno bilo mjesto, doprinijeti daljoj popularizaciji humora i satire, kako u Srbiji, tako i irom svijeta, gdje ste, vie nego zaslueno, prepoznati kao istinski maioniari duha i perjanice najkrae knjievne forme. Dragi prijatelji, Uz elju da kvalitetno i trajno rijeite statusna i druga vana pitanja, izraavam nadu da ete i ubudue, vaim neponovljivim stvaralatvom, oduevljavati ljubitelje humora i satire irom svijeta! D A H A D U H U !!! P R E D S J E D N I K UDRUENJA HUMORISTA I SATIRIARA CRNE GORE Veljko Rajkovi POZDRAVNA PORUKA VALERIJUA BUTULESKUA (Rumunija) Brao, Mi smo, aforistiari, od kratke forme napravili nain ivota. Ne troimo se na hiljade stranica. Bog je osvetlio Svemir sa dve rei. Mi ne gradimo dvorce, ali vajamo trajno kamenje. Mi istiemo zlatno jezgro, osloboeno vika nepotrebnih rei. Primite bratski pozdrav aforistiara iz Rumunije. Dunav je najdua evropska reka, ali nedovoljno iroka da bi nas rastavila. Kritof Bilica, Varava POZDRAVNA PORUKA VASILA TOLEVSKOG (SKOPLJE) Potovani prijatelji, eleo bih da u ime Udruenja humorista i satiriara Makedonija-OSTENOVI, da Vam poelim uspean rad na Osnivakoj skuptini satiriara Udruenja knjievnika Srbije sa neskrivenim zadovoljstvom to se jedna ovakva snana i pre svega iskljuivo stvaralaka elita organizuje za dobrobit satire na ovim prostorima. Srpska satira, a time i srpski satirilari, u zadnje vreme su nosioci svetskog kvaliteta satire, a time i nosioci razvoja ovog knjievnog anra koji mukotrpno probija put na literaturnoj sceni. Razvoj satire u Makedoniji, a nadam se i u drugim zemljama ovog regiona, neraskidivo su vezani uz permanentni razvoj srpske satire, koja kao perjanica stvaranja i zbivanja nadahnjuje nam snagu da razvijamo satiru i u naim sredinama. Gostovanje Baljaka i otria u Skoplju je bio novi impuls za oivljavanje satire u Makedoniji, pa se stoga radujemo stvaranju Sekcije satiriara koja e nam omoguiti da, u granicama naih mogunosti, otvorimo polje za zajedniku saradnju, meusobne posete kao i inicijativu za objavljivanje zajednikih radova. Srpski satiriari su u velikoj meri uvek zastupljeni u naoj sredini, na obostrano zadovoljstvo, sa nadom da emo to zadovoljstvo i poveati, pre svega zahvaljujui i novim nainima na koje se organizujete. Pozdrav u ime humorista i satiriara Makedonije estitam Vam na osnivanju Sekcije satiriara Udruenja knjievnika Srbije. To je sve pre svega zahvaljujuci vaim aforizmima. Imam oseaj da ste svi aforistiari. Poseujem redovno vau stranicu www.aforizmi.org i znam kakvu snagu predstavljate. tavie, ceo Balkan lei u zoni poveane interakcije aforizama. Aforizmi na Balkanu eksplodiraju kao vulkanske bombe! Naizgled zrnad peska, a ne daj Boe nai se pod njihovom vatrom. U mojoj estitki osetiete pravo divljenje, malice obojeno zaviu i melanholijom. Formiranje sline sekcije Udruenja knjievnika Poljske i Udruenja poljskih pisaca bi bilo isto toliko malo verovatan dogaaj, kao ustanak 1980. Nezavisne samouprave sindikata "Solidarnost". Pa, prema teoriji verovatnoe, njeno postojanje je malo verovatno ... U dravi Stanislava Jeija Leca, aforizam kao anr je danas ignorisan, kao to je kod nas nekada bio ignorisan ovek. Zar i danas ovek nije ignorisan? Iza aforizama stoje ljudi, njihovi stvaraoci. Dragi prijatelji, elim vam sve najbolje - minimalne lanarine i maksimalne honorare, kratke aforizme i dug ivot! I homerski "neugasivi" smeh Vaim itaocima! Svima prisutnima na Skuptini elimo uspjean rad i prijem kvalitetnih dogovora, koji e utjecati na va rad ubudue i prosperitet vae sekcije, kao i za kvalitetnu meunarodno suradnju. Srdaan pozdrav, Drutvo aforista Slovenije Predsednik dr Franci e POZDRAVNA PORUKA KRITOFA BILICE (Poljska)
Valerij Butulesku (Prevod sa rumunskog Goran Mraki) POZDRAVNA PORUKA STRELA (Bugarska) Drage kolege, Mi, strljeni, sa radou smo primili vest da osnivate svoju Sekciju pri Udruenju knjievnika Srbije. Veze sa satiriarima Srbije mi odravamo ve vie godina. U tim godinama organizovali smo zajednike manifestacije i izlobe, gostovali smo jedni drugima u Sofiji i Beogradu. U Strelu i Jeu izlazili su prevodi pria i pesama, srpski i bugarski izdavai su izdavali nae i vae humoristike knjige. Bugarski pisci su dobijali nagrade na konkursima u Kruevcu, a srpske kolege su dobijali nagrade na meunarodnom konkursu u Svitovu koji nosi ime naeg velikog knjievnika-satiriara Aleka Konstantinova.
Pre petnaest godina Strel je bio inicijator osnivanja Meunarodne asocijacije Balkanski satiriari. Ova Asocijacija i sada deluje na razliitim projektima. Nadamo se da e novostvorena Sekcija satiriara pri Udruenju knjievnika Srbije biti na partner u Predsednik Udruenja buduim evropskim projektima. Vasil Tolevski Sa naom satirom mi neemo popraviti svet, ali bar emo ga nasmejati! POZDRAVNA PORUKA MAXMINUS MAGAZINA elimo vam uspeha! 24.2.2011. Mihail Veim glavni urednik Strela, Bugarska, Sofija (Prevod sa bugarskog Gano Savov) POZDRAVNA PORUKA GRUJE LERA (Republika Srpska) U ime satiriara iz Republike Srpske, odnosno u ime Udruenja aforistiara "1. april" iz Bijeljine upuujem vam najtoplije pozdrave, sa eljom da Osnivaka skuptina Sekcije satiriara UKS bude poetak istinskog preporoda u ostvarivanju statusnih i drugih prava poslenika najkrae knjievne forme, u kojoj ste daleko prevazili nacionalne okvire i, s pravom, vaite za vodee satiriare ne samo u Evropi, nego i u svijetu.
MaxMinus magazin iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina i gl. i odg urednik, Sabahudin Hadiali se pridruuju estitkama i podrci za osnivanje Sekcije satiriara Udruenja knjievnika Srbije uz naznaku da e ovo moda biti nagovjetaj, ali i podsticaj osnivanja sline sekcije i u okviru Drutva pisaca BiH u Sarajevu. Sabahudin Hadiali knjievnik i freelance novinar lan Drutva pisaca BiH i Drutva novinara BiH Sarajevo, Bosna i Hercegovina
39
Sabahudin Hadiali
XXX World Trade Centar 2001: Mama, hou kui. Ne moe sine, sad e avioni! XXX Prije rata nije imao nita. Ni danas nema nita. Osim para! XXX Bosna (iHercegovina) 2011.: Podijelimo se da se zbliimo. Zbliimo se da se podijelimo. XXX Nisam bjeao od istine. Samo sam hitao ka lai! XXX Pisci koji neto znae u ovoj dravi su na stubu srama. A o drugima da ne govorim! XXX Cyber prostor je svaiji. Ali i niiji. XXX Bosna i Hercegovina je moja domovina. Otadbina je preko Drine a moj vrt sa cvijeem preko Une. XXX Amerikanci prave ratnu luku u Neumu! Nije ala, ali boli... XXX Wiliam Montgomery izjavio u New York Times-u, ali i kojekuda da Republika Srpska treba odrati referendum. Evo da i ja izjavim: to to ne bi Texas napravio? XXX U Americi jo ima gradova gdje je lijepo za ivjeti. Poslije smrti. XXX Endless pain: Jugoslavija je umrla 1990.g. Rodila se! XXX Obama je idol ovdanjih politiara. Lau ba kao i on! XXX Ponovo e Bosna (iHercegovina) na dobo. Amerikanci se zagrijali za ovaj prostor. XXX Osnovni san svakog mukarca: Oenjen, slobodan, kurvar i valer.
PROMOCIJA UTE MINUTE U BANJALUCI I SARAJEVU BANJA LUKA - Poetkom mjeseca februara 2011. godine iz tampe je izala knjiga UTA MINUTA banjalukog spisatelja, pjesnika i satiriara Ernesta Buinskog. Radi se o knjievnom djelu iz domena satire i aforizama, a materijal za ovo izdanje autor je pisao i sakupljao unazad desetak godina. Veina aforizama i satirinih pjesama koja se nalate unutar ove zbirke su ve objavljivani u dnevnim listovima, portalima i sajtovima (Magazin Buka, Nosorog- Banjaluka, ikion Parain, Maxminus-Sarajevo, Veernje novosti-Beograd, Vreme i Osten-Skoplje), te i u antologijama aforizama (Biseri balkanskog aforizma, Naite prijatelji 1 i 2, Antologiji satirinog aforizma RS...). Izdava knjige je LITTERA iz Banja Luke, a tampanje je pomogla Uprava Grada Banjaluke. Predstavljanje djela e se desiti 3. marta u Banjaluci, u prostorijama knjiare LITTERA, te ubrzo potom i u Sarajevu, 10. marta, u centru "S..." NVO altruista SVJETLO u organizaciji DIOGEN pro kultura magazina i NVO Atruista SVJETLO u okviru projekta KNJIEVNIK U GOSTIMA. Recenzenti ovog knjievnog djela je prerano preminuli kolega, satiriar i karikaturista iz Paraina, Zoran Mati MAZOS, i Vasil Tolevski, aforistiar iz Skoplja, autor brojnih knjiga i ureiva vie aforistikih antologija. Neto o autoru: Ernest Buinski, roen u Banjaluci 12. oktobra 1978. godine, u 18 asova i 20 minuta. U satiru je uao roenjem, a humorom se bavi od trenutka kada je shvatio da je najvei grijeh ivot percipirati kao neto preozbiljno. Pisanje mu je strast, a itanje i razmiljanje potreba. Voli da muzicira i stvara pjesme. Bavi se pisanjem poezije, proze, eseja, pria, humoreski, novinskih lanaka i kolumni. Radove objavljuje u dnevnim i nonim listovima, magazinima, elektronskim asopisima i portalima. Aforizmi su mu uvrteni i u par antologija. Polagao ispite u banjalukoj visokoj koli za mudrolije i stekao diplomu kvalifikovanog mudradije. Nada se boljim ljudima i vjeruje u Ljubav.
40
Vasil Tolevski
Hranim se iskljuivo nou. To je doba kada graani pune kontejnere. Volim ozbiljno organizovane izbore. Tad se smejem kao lud. Nikako da uspostavimo nacionalnu ravnoteu! Ne znamo ko ima vie lopova vlast ili opozicija?! Imamo politiare za izvoz. Ali niko nee kart robu! Japanci imaju harakiri. Mi izbore! Pet vekova Turci su nas nabijali na kolac. A onda kolac je popustio. Svaka vlast nas osudi na propast. A kaznu izdravamo doivotno. Normalno je sanjati normalnu vladu, kad je nemamo na javi. Slepi putnici su napustili brod koji tone. I otili u Skuptinu. Satiriar ne moe biti kapetan broda. Izbacili bi ga slepi putnici. Ne vidim nacionalne interese. Vidik mi zaklanjaju lini interesi. Ovakve budale majka vie ne raa. Zato se prelo na kloniranje ***
41
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

2002. Nenad VUETI O njemu se nije mogla rei ni re. Pisane su mu ode! Urbanizam. To je za nas pansko selo! Garderoba sa imenom i prezimenom postoji da bi je obukli ljudi bez imena i prezimena! Znam znanje, al - nita me ne pitaj! Ruski gas, kineski lekovi, turska muzika... Zemljo, Indijo! Razbio sam prozor. Neka pljuju na drugom mestu! Zatvorio sam krug. Postao sam nula! Danas svi igraju fudbal. Pogledajte, recimo, nau reprezentaciju! Za razliku od nas, Sizif je imao uspone! Ja sam poten ovek, ali to mi nije najgora osobina! Nije sve otilo na dobo. Ostalo je neto i za tender! Da on meni nije oca oinjeg, a ja njemu mamu maminu, ne bismo znali iji smo!
kai efovima ta treba da bude, da ujemo najzad ono pravo, pa nek se one svetske lude ude! ISTINA Na smetlitima istorije i otpadima dananjice preobraa se, veto krije, izlae lea, skriva lice. nam rade - mi plaamo! Svi se otcepie. Samo se mi ne pitamo hoemo li sa nama! Od kada koristim glasaki listi oseam se tako sigurno i isto! Dok ja brojim ovce da bih zaspao, obani uvaju mrak! Kravlje ludilo je maji kaalj za ptiji grip! Bei od pravde, politike, od ljudi, naroda, proste svetine, gluva za molbe, jecaje, krike, to ubre od istine. Ta stara drolja, profuknjaa, eljena vie i od vazduha, vazda se skriva od tragaa, istina - pobaaj duha. A nee dugo, istino, gade, tu smo ti ve iza peta, svi organi ti o glavi rade, istino, sramoto sveta! SVETSKA LJUBAVNA PESMA
Ne bavim se politikom. Ja imam normalan seks! Otiao bi on u penziju, ali kako da kae roditeljima!? Drite se samo domae giljotine, i nema glava da vas boli! 2003. Dragoslav MITROVI Seam se kada sam mogao i tri puta dnevno... Prvi, drugi, trei Dnevnik! Neke stvari nemaju cenu, ali mi smo i njih I to je smena gneracija; policija sve mlaa, a uspeli da prodamo! demonstranti sve stariji! Na birakim spiskovima ima i mrtvih. Lako je neprijateljima da nas mrze. To i mi Omoguili smo im da glasaju za svoju duu! radimo! Moj otac je bio zakleti komunista. Vozio je Ovo je prelomni trenutak. Beskimenjaci, samo ruska kola, pio samo eko pivo, uivajte! jeo samo bugarsku alvu, a mene pravio na Domovina se brani i au i znanjem. Oni se poljskom krevetu! aste, a mi znamo! Crtaju nam mape, crtaju granice... Izgleda da Do sada je kriminalne radnje izvravala nama sve mora da se nacrta! odabrana grupa ljudi. Ubudue, Dobili smo na vremenu. Svaki dan nam je - kriterijumi nee biti tako strogi! kao godina! to se udova tie, traili smo samo vrstu Svi smo dobili ono to smo traili, a posebno ruku! oni koji nisu znali ta hoe! Prvo su krali, a onda i lagali. Zato ih nismo Traimo iglu u plastu sena. Potrebna nam je brzo otkrili! za kompas! Najvie smo nauili od Kaina. Hvala mu, ko 2006. Marta KELER bratu! "Imam posla preko glave!" - ree crna Glumica, za monodramu Radivoja Bojiia arapa. "izela". Amerika trai Bin Ladena. Ostatak sveta trai Kolumba! 2007. Marko SOMBORAC Demokratija!? Sila je to! Karikaturista, za strip u dnevnom listu Da smo loi ne bi nas kupovali! "Blic". Jebe zemlju koja Bosne nema, a koja ima ta je ve dovoljno najebala! Anelko ERDELJANIN Policija trai kriminalce. Nisu predali dnevni pazar! POLITIKA LUDA Plaamo glavom, i tako dokazujemo da je i ovde mogue unoviti pamet! Imam predlog za politike organe, Amnezija je neopisiv doivljaj! otvaram usta, lajem, pa ta bude. Mrak ovde ima savren alibi jer jede u sred Predlaem, bez ale, slane i neslane, bela dana! obnovu funkcije politike lude. S kolena na koleno: deda ne dobija penziju, sin ne prima platu, a unuk ne dobijadeiji Kao nekad uz kralja i velmoe, dodatak! mogle bi uz predsednike i ministre, Ja sam nepopravljiv, to je dokaz da su moje bez kanjavanja i kritike stroe, vrednosti konstantne! dvorske lude politiku da bistre. Zato nisam uestvovao u odbrani zemlje? Nisam mogao, bio sam u vojsci! A ne bi bilo teko izabrati 2004. Nije dodeljena. pravu ludu od mnogo kandidata. To je na ova, rodila ga mati, 2005. ivan GLIOVI a pravilno ga vaspitao tata. Ovo definitivno nisu strani plaenici. Sve to Hajde, ludo, promuurna glavo,
Vekovima aljemo im puse, mi volimo nau brau Ruse! I radosne i alosne suze mi putamo za brau Francuze! Bez obzira na idejne teze, mi smo uvek voleli Kineze! Vazda su nam nasmejani brci kad nam dou u posetu Grci! Bez obzira u kojoj smo stranci, volimo vas, daleki Japanci! Kad nas bratske zagreju ideje, mi volimo i brau Jevreje! Dok crtamo po Balkanu mape, mi volimo i brau Arape! Kad ratnici igraju se murke, mi volimo nau brau Turke! Kad stabilne vercujemo pare, mi volimo i brau Bugare! Kad silnici istoriju kvare, mi volimo pokojne Hazare! Kad koava sa istoka dune, mi volimo i brau Rumune! Kad praznimo ae i pehare, mi volimo i brau Maare! Seckaemo sreu na rezance i ginuti za Amerikance! Dragi Nemci, otvorite vrata, voleemo i vas - iz inata! A kad srce prepukne od tuge, mi volimo svu brau iz Juge!
42
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.poemes-epars.com
43
ZAJEDNIKA AKTIVNOST DIOGEN pro kultura magazina & MaxMinus magazina i NVO SVJETLO, Sarajevo
Andrej Glii u posjeti Srednjoj ekonomskoj koli u Sarajevu, 18.2.2011.g. U jutarnjim satima u petak, 18.2.2011.g., knjievnik Andrej Glii i lanovi NVO altruista SVJETLO gostovali su i u Srednjoj ekonomskoj koli i na asu profesorice bosanskog jezika Velide Dinovi zajedno sa uenicima razgovarali o knjievnosti, kojom prilikom je knjievnik Glii poklonio knjige prisutnim uenicima kao i za potrebe kolske biblioteke. Umjesto planiranog jednog kolskog asa, na molbu domaina, jo jedan kolski as je gost iz Beograda proveo sa uenicima Srednje ekonomske kole. Sveopti jad besvijesti to obasipa nau svakodnevnicu, ali to i da ne, jueranjicu a kako stvari izgledaju i sutranjicu, odjekuju knjigom alac satiriara, pjesnika i aforistiara Andreja Gliia. Njegova Gernika duha nastaje kao proizvod suoenja ne samo sa stvarnou koje ga okruuje, ve i unutranjeg sukoba ovjeka i vraga, da ne kaem ejtana. ovjek u njemu bi da razumije i...oprosti, dok vrag, pardon ejtan, u njemu bi da se osveti, da u predveerje ivota neto uradi. Miljenja sam da uprvo ovom zbirkom vraga, pardon ejtan i pobjeuje. Onaj to se sa Paklom odnosno Dehenemom bori. Vrag pa se bori protiv Pakla? Jednostavno, da bi se borio protiv ovakvog Dehenema, i sam ejtan mora postati. Pjesme njegove to i govore. Stihom, snagom i odjekom. - izvod iz recenzije knjievnika Sabahudina Hadialia. Andrej Glii je autor DIOGEN pro kultura magazina: http://diogen.weebly.com i lan redakcije MaxMinus magazina: http://maxminus.weebly.com .
44
45
Sabahudin Hadzialic, writer from Sarajevo, Bosnia and Herzegovina in the first issue of the first magazine for culture in English language in Iraq - "Iraq Literary Review" (February 2011.)
Bosanskohercegovaki knjievnik Sabahudin Hadiali u prvom broju prvog magazina za kulturu na engleskom jeziku u Iraku - Irakknjievni pregled (februar 2011.).
Bosanskohercegovaki knjievnik Sabahudin Hadiali u prvom broju prvog magazina za kulturu na engleskom
jeziku u Iraku Irak- knjievni pregled (februar 2011.) Poslije nedavno (januara 2011.g.) objavljene Antologije poezije u Kanadi i objavu sedam pjesama naega urednika, u Bagdadu (Irak) je februara 2011.g. objavljen prvi broj asopisa za kulturu i umjetnost Irak knjievni pregled (Iraq Literary Review) u kojem su objavljene etiri pjesme knjievnika Sabahudina Hadialia iz Sarajeva na engleskom jeziku. U uvodnoj rijei gl.i odg.urednika, knjievnika Dr. Sadek R. Mohhameda i profesora sa Univerziteta u Bagdadu, je naglaeno, izmeu ostalog, kako je ovo ...prvi asopis za kulturu koji je objavljen na engleskom jeziku iji je cilj da itaocima iz Iraka priblii kako modernu Iraku knjievnost tako i knjievnost iz Svijeta u cjelini. Magazini za kulturu, ili novine, koji/e su ranije postojali u Iraku (ako i ikada jesu) su bili fokusirani na kulturu u Iraku bez ikakvog interesa kako za najblie komije, tako i za svjetsku literaturu. Rezultat je bio jednostrani pogled i na literaturu koji nije mogao sluiti nikakvoj namjeni. Iraka kultura se ponovo pronalazi poslije pada totalitarnog reima... Pored poezije Sabahudina Hadialia i objave osvrta kritiara na poeziju i prozu Irakih autora, u asopisu, koji kao Izvrni urednik potpisuje knjievnik Soheil Najm dok dizajn uobliava Haider Taha Al. Taher, moemo proitati poeziju i prozu petnaest autora iz Iraka. Takoer, na vie od 100 stranica ovog asopisa, predstavljeni su i pjesnici iz Abdul-Aziz Al-Maqalih iz Libije i Fawzijah Shalabi iz Jemena, ali i ostatka svijeta: Elena Orlowa iz Rusije, Sabahudin Hadiali iz Bosne i Hercegovine, Mehmed Ali iz Turske, kao i nedavno rano preminula poetesa iz Sjedinjenih Amerikih Drava, Susan Bright.
46
Na saradnik, ga Raquel Orzuj iz Urugvaja lanica Meunarodnog irija karikature... Our associate, Mrs. Raquel Orzuj from Uruguay is the member of International Cartoon Competition Jury
47
Na saradnik, ga Raquel Orzuj iz Urugvaja lanica Meunarodnog irija karikature... Our associate, Mrs. Raquel Orzuj from Uruguay is the
48
Na saradnik, ga Raquel Orzuj iz Urugvaja lanica Meunarodnog irija karikature... Our associate, Mrs. Raquel Orzuj from Uruguay is the member of International Cartoon Competition Jury
49
Savremeni 22. SRB YU MEUNARODNI FESTIVAL
KNJIEVNI-IRODALMI KLUB SUBOTICE raspisuje konkurs za: Savremeni 22. SRB YU MEUNARODNI FESTIVAL POEZIJE I PESNIKA ZLATNI PESNIKI PRSTEN Subotica-Pali SVAKODNEVNE PROMOCIJE na ovogodinjem Salonu knjiga - Novosadski sajam od 24. februara do 1. marta 2011. gosti tanda Art-Projekt NAJBOLJE IZ BANATA: Dalibor BUBNJEVI, Drako AIMOVI, Jasmina TOMI, Dragan ZEEVI PAVLOV, Ivan DANIKOV, Danilo BABI, Vladimir KOSI... Pogledajte naa izdanja www.art-projekt.rs Pogledajte ko su dosadanji dobitnici Godinje nagrade NAJBOLJE IZ BANATAhttp://www.art-projekt.rs/index.php? option=com_content&view=article&id=79&Itemid=75 Vie o naem radu http://www.art-projekt.rs/index.php? option=com_content&view=article&id=124:2009-09-29-18-3944&catid=38:2009-09-05-14-32-00 http://www.tvojizlog.com/index.php?p=filter&pid=120 http://www.art-projekt.rs/ koji e se odrati 18. juna 2011.g. na Paliu od 16 asova, http://www.facebook.com/ivan.danikov#!/ivan.danikov okupljanjem pesnika na Rtu Pesnike Nade. Najdraa ptico moga kraja Slavica Vuji Pali KONKURS je otvoren od 01.februara do 01. maja, a otvaranje Ivan Danikov, glavni i odgovorni urednik mob.tel:064 1352369 ifri bie 10. maja. 2011. Na konkurs se mogu poslati do 3 pesme pod ifrom, koje mogu *** imati od 12 do 32 stiha, na neku od 10 tema: pilot, Pali, narod, pesnik, ravnica, doajen, duhovna, majka, moderna, ljubavna, boemi-vino-Romi. Sve ukupno da bude do 3 pesme i zajedno sa reenjem ifre poslati na adresu: Knjievni-Irodalmi klub, Banijska 37, 24105 Subotica Pesme mogu biti napisane na srpskom, hrvatskom, maarskom ili drugim jezicima i dijalektima sredine, a uz pesme na stranom (npr. na slovenskom, engleskom, italijanskom, nemakom) jeziku treba dostaviti i prevod na srpskom. NAGRADE FESTIVALA: Pilot pesma-pesma o Festu: MINI-AMFORA I mesto Paliki galeb SLIKA I ZLATNA AMFORA I mesto Zlatni prsten pesma o narodu PRSTEN I ZLATNA http://www.vrazjaglava.com/ POVELJA I mesto Pesnika nada pesma o pesniku SLIKA I ZLATNA POVELJA IV mesto Ravnica-suncokreti SLIKA IZ RAVNICE V mesto Doajen stara pesma MINI-AMFORA Specijalna nagrada Slika za najlepu pesmu o Paliu. Posebna nagrada Pesma o svom zaviaju Pobednike pesme tampae se u Zborniku Panonski galeb. Selektor Festivala i konkursa je Radomir eevi ia. Sve pesnike I goste pozivamo na XXII SRB YU Me Festival poezije i pesnika iz celog sveta. Knjievni-Irodalmi klub Subotica *** NAJBOLJE IZ BANATA Banatsko udruenje knjievnika Banatska akademija nauka i umetnosti Miletieva broj 14, 23 000 Zrenjanin tel/faks:023 549 698 www.najboljeizbanata.blogspot.com email:danikov@open.telekom.rs Art-Projekt Zrenjanin www.art-projekt.rs
OBAVETAVAMO
50
http://stanzadelpoeta.wordpress.com/
http://diogen.weebly.com
51
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
52
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
etvrtak/Thursday - 24.2.2011.g.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnoto interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Makedonski OSTEN Slovenaki TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi
Specijalno Pavle Popovi bira za vas...
54
55
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
Nastavak sa str. 41 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
56
57
58
59
60
61
OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..01.2011
Kolega Vasil Tolevski iz Skoplja (Makedonija) nam je javio da OSTEN vie ne izlazi. Vlast, koja kontrolie finansijsku podrku nema novca, vele... Ali...i na taj nain se kontrolie javno mnijenje! Novanom cenzurom!..A mi cemo ga objavljivati dok bude stranica...
62
TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
Prvi broj izaao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g. http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=3&id=2011020105616468
http://www.totilist.si/ Milka in Miky se spravita k seksu na prostem. Po nekaj poljubih jo Miky obrne in nagne naprej, tako da Milka tii glavo v grm. Miky si zane odpenjati zadrgo na hlaah... Tedaj ona krikne : "Kaaa!!" Miky med spuanjem hla odgovori: "Sad e, mala, sad e ..." -) Bojan , Hoe
Bil sem na IQ testu. Na sreo je bil negativen:) lovrenc, Slovenija epolje estitko za rojstni dan po Facebook-u je mimogrede,e jo polje po SMS je bolj osebno, PR, SB Kaj se dogaja z morjem, ko miruje? Dela mikrovalove:) Jana , Vojnik
Prva karikatura http://www.vecer.com/clanektot2010102605587266 :
Druga karikatura
http://www.vecer.com/clanek2010121405601158 ERIH KOREN
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu.
We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
63
64
PRIA
(Pripremio Pavle Popovi) ZEN PRIE - BLATNJAVI PUT Jednom Tanzan i Ekido zajedno putovae po blatnjavom putu. Jaka kia je jo uvek padala. Idui putem, sretoe lijepu djevojku obuenu u svileni kimono obavijen pojasom, koja nije mogla da pree raskre.
takvih i, u sutini, veina se ljudi pomiri sa sudbinom: uviaju da ne ide kako valja, ali nije NORVEKO PARIPE vano, pretvarajmo se, nema svrhe da se ponovo Jedan seljak nas je vozio po okolini na niskom, prolazi kroz sve to, ta je na televiziji veeras? zdepastom, veoma karakteristinom norvekom Nita. Svejedno, gledajmo je. Jer, to je ipak konju koji je sav urastao u gustu mekanu dlaku. bolje od gledanja jedno u drugo, bolje od Ima iroko raeljan rep, kosmatu meku grivu razmiljanja o tome. Televizija dri vie loih koja mu pada s obe strane vrata, oko kopita parova zajedno nego to to ine deca ili crkva. vijenac upave dlake i izgleda kao da se zavio u bundu. Odista nije mnogo elegantna ivotinja odlomak iz knjige ekspir nikada ovo nije radio . norveko konje. U djetinjstvu sam uila da je
Bukovski
konj PRVA OPOMENA
plemenita
ivotinja,
kasnije
sam
Doi,
djevojko,
ree
odmah
Tanzan.
Vajningeru proitala da je konj simbol ludila, a jo docnije, od poznatog londonskog teozofa
Podigavi je u svoje naruje, prenese je preko blata.
Jedan seljak rijeio je da se oeni, pa je osedlao Vedvuda sam ula da konj ima naroitih Ekido ne progovori do uvee, sve dok ne stigoe mazgu i krenuo u varo da nae enu. Poslije psihikih osobina i vidi pojave iz astralnog do hrama u kome je trebalo da prenoe. Tada nekog vremena, naao je jednu za koju je svijeta koje su materijalisanom ovjeku vie nije mogao da se suzdri. Mi svetenici ne procijenio da mu odgovara i vjenao se. Nakon nevidljive. prilazimo blizu enama, ree Tanzanu, ceremonije, oboje su sjeli na mazgu i uputili se posebno ne mladim i lijepim. To je opasno. ka seoskom imanju. U jednom trenutku, Meutim, i pored najbolje volje, nita od svega Zato si to uinio? ivotinja je stala, ne pokazujui namjeru da ide toga nisam mogla da pronaem na norvekom Ja sam djevojku ostavio tamo, ree Tanzan. dalje. Seljak je siao i tukao je velikim tapom paripu. Dosta trom, moda i umoran, jer se Da li je ti jo uvijek nosi? sve dok nije krenula.Ovo ti je prva opomena siromani Norveanin siromaki i vozi preui skoro iskljuivo samo jednog konja, nisko rekao je. ZEN PRIE - EUNIN ODLAZAK Poslije dva-tri kilometra mazga je opet stala, a oputene glave i ravnodunog oka tegli uz brdo, Kada je zen svetenici Eun bilo neto vie od seljak ponovo siao i mlatio je dok nije krenula. i obilazi otro i iljato kamenje, i ni na pamet mu ezdeset godina i vrijeme da napusti ovaj svijet, zamolila je neke kaluere da u dvoritu naprave Ovo ti je druga opomena ! rekao je. gomilu od granja. Kada je nepomino sjela u ne pada da se zbog neke astralne ili makar i terestralne pojave pomami i izvri kakvu srenu ili nesrenu konjsku bravuru. Bila sam stoga u
sredinu lomae, Eun potpali vatru po njenoj Meutim, mazga se i trei put zaustavila. Seljak neprilici kad je na seljak poeo da hvali svoga ivici. je siao, pomogao eni da sie, izvadio pitolj i trbuastog riu, i okrenula sam stvar na alu. pucao mazgi u glavu, koja je na mjestu ostala Priala sam mu kako su nai seljaci ambasi na Svetenice!, povika jedan kaluer, da li je mrtva. unutra vrue? dobre konje, kako sremski seljak kae; ako je i kao mi mali, samo neka je bijesan; a bolji baki
Glupi i okrutni ovjee! uzviknula je ena. gazda tjera samo takvog konja koji na dvije noge Takva stvar moe zanimati samo glupaka kao To je bila lijepa i snana ivotinja koja je ide. to si ti, odgovori Eun. Plamen se podie, i ona nestade. mogla mnogo toga da uradi na imanju, a ti si je, u nastupu bijesa olako ubio. Da sam znala kakav He, he smijeio se na voa, bogami, naem si ovjek, nikad se ne bih udala za tebe! i da je jo dve vie a ne dve manje tako nastavila punih pet minuta. Isidora Sekuli - Pisma iz Norveke
ekspir nikada ovo nije radio ovek mora da upozna mnogo ena kako bi
naao pravu, i ako ima sree on e da je nae. Seljak je samo sluao dok nije prekinula da bi Mukarac koji se zadovolji prvom ili drugom povratila dah. enom u svom ivotu neznalica je; on pojma nema ta je ena. ovek mora da proe kroz tu Onda je rekao: Ovo ti je prva opomena !.Pria kolu, a to ne znai samo spavanje sa enom, da kae da su poslije toga dugo i sreno ivjeli. ih jebe jednom ili dvaput, to znai ivljenje sa enom, mesecima ili godinama. Ne krivim ljude Nemogue je biti u srenom braku s nekim ako koji se boje da to uine jer to znai izloiti se prethodno ne razvedemo od samih sebe. duu na pijacu. Naravno, neki se ljudi **+
jednostavno uvale s jednom enom, odustanu, kau: to je to, to je najvie to mogu. Mnogo je
65
Konkurs-natjeaj za karikaturiste MaxMinusijada Pozivamo sve zainteresirane karikaturiste, profesionalce i amatere, na prvi digitalni konkurs za karikaturu MaxMinus-a, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu (http://maxminus.weebly.com ). Pravo sudjelovanja imaju svi graani svijeta, bez obzira na rasu i boju koe, vjersku i stranaku pripadnost, spol i dob. Jedini uvjet su originalne karikature ( ne plagijati) u digitalnoj formi. Tema: 1) Ravnopravnost ( medju narodima, ljudima, spolovima itd) 2) Portret karikatura (slobodan izbor)
hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic@chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http://maxminus.weebly.com/ maxminusijada-2011.html
name of the cartoon, the year of origination, short biography and a picture or caricature of yourself, e-mail address, home address and phone number. Papers should be sent to address Maxminusa and competition. authors E-mail sabihadzi@gmail.com the by
Call The competition- for cartoonist MaxMinusijada We invite all interested cartoonist, professionals and amateurs, to join the first digital competition for cartoons of MaxMinus, the second of the first magazine for political satire, humor, cartoon and comic on Balkan peninsula (http://maxminus.weebly.com ).
sabihadzi@yahoo.com hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic @ chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http:// maxminus.weebly.com/ maxminusijada2011.html
Nagrade: Prvonagradjene karikature u Eligible to participate are the citizens of svakoj kategoriji dobit ce diplomu the world, regardless of race and skin i objavljivanje u specijalnom broju color, religion and party affiliation, DIOGEN pro-art magazina (http:// gender and age. The only requirement of diogen.weebly.com ) sa etrdeset radova the original cartoons (no plagiarism) in prvonagraenih autora za svaku od digital form. navedenih tema; Drugo i trece nagradjeni dobijaju diplome MaxMinusijade; Junior nagrade, za karikaturiste mlae od 18 godina - diploma Broj radova: maksimalno pet Format: A4, 200dpi, Datum za prijem radova: 15. Novembar 2011. Rezultati e biti objavljeni u decembarskom broju Maxminusa Radove ce procijeniti strucni ziri Uz radove treba poslati naziv karikatura, godinu nastanka, kracu biografiju i sliku ili autokarikaturu, e- mail adresu i kucnu adresu i broj telefona. Radovi se primaju na adresu Maxminusa i autora konkursa. E-mail sabihadzi@gmail.com sabihadzi@yahoo.com Topics: 1) Gender (among nations and people, gender, etc) 2) Portrait of a caricature (free choice) Awards: winning cartoons in each category will receive a certificate and publication in a special issue DIOGENES pro-art magazine (http:// diogen.weebly.com ) published forty works of the one who wis the first prize by each of these topics; The second and third places will be awarded with diploma of MaxMinusijada; Junior Prize, for the cartoonist to 18 years old - Diploma Number of papers: a maximum of five Format: A4, 200dpi, Date for receipt of papers: 15th November 2011. Results will be published in the December issue of Maxminus Works will evaluate the expert jury Along with the works need to send the
66
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
XII dio...part XII
67
68
69
70
71
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.9.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje E-knjige u jesen 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.9.2011.g. ROK: do 15.9.2011.g. *** Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio osmi

votke u ruci, cigaretom zalijepljenom na krajiku usana, pilom karata koji viri iz gornjeg depa, doe pred ulaz jedne kue i pozvoni. Iz kue izae dobro drea sredovjena dama: - "Izvolite! ta ste trebali ?!" - "Da li ste Vi, madam, putem oglasa traili, 153 Lisica bila ve cijeloj umi poznata kao opaka iskljuivo radi braka, mukarca ugodne vanjtine, koji ne pui, ne pije, ne prostitutka sa gadnim kriterijima o seksu. Nije se htjela kresat sa ivotinjama koje kocka...?" - "Da, jesam !" imaju malu stvar. Tako jednoga - "E, vidite, madam, ja sam samo doao da dana ide mali zeko kod lije po porciju seksa. Vam kaem da na mene uopte ne Lija ga odbije i veli mu da mu je raunate !" premali. Zeko sav tuan ode kod Majke Prirode i potrai njenu pomo. Ona kae: - "Zeko, od sada, svaki put kad pucne prstima 157 Mujo i Suljo odu na pivo u kafanu. Zovnu on e ti narasti...!" konobara pa ga pitaju: Zeko sav sretan ode kod Lije: - "Imate li pivo ? - "I...Lijo, ta kae !?" Veli konobar: Lija odtri sva u strahu, a mali zeko za njom - "Imamo kako da ne !" tri i pucketa prstima: - "Jel vam hladno ?", pita Suljo. - "Tri, Lijo, tri, stiem te ja !!!" - "Jeste !", veli konobar. - "Dobro onda se obuci i donesi nam dva 154 Sastanak u klubu ljubitelja viceva. Svi vicevi konjaka !" su katalogizirani pod brojevima i stari 158 lanovi ih znaju napamet. Jedan od lanova - "Mogu te ene da priaju o meni ta hoe !", pria vic: ree homoseksualac. - "Pedeset i jedan !" - "Ne jebem ja to !" Svi se smeju! Jedan drugi lan: 159 - "Dvadeset i osam !" Grohotan smeh. Sastanku prvi put prisustvuje Stoji Cigan sa vreom na autobuskoj stanici i doe jedan gospodin i stade kraj jedan novi lan. Videi kako je dovoljno izgovoriti samo broj vica, odlui da Cigana. Sjede gospodin na vreu a Cigan mu proba i on. govori: - "Osamnaest !" - "Pazi na jaja !" Tajac, niko se ne smeje. Jedan od starijih A gospodin kae: lanova mu se obrati: - "Odkad se nose jaja u vrei ?" - "Kolega, nije vano kakav je vic, vano je A cigo: kako se ispria !" - "Nisu jaja nego bodljikava ica !" 160 155 Ide baba fiom i udari u leeeg policajca. - ta bi se dogodilo da ovjeku na elu izraste Odpadne joj guma i pone da psuje, penis ? prilazi joj policajac i kae: - Osljepio bi, jer bi mu jaja nasjela na oko ! - "Gospoo, ne brinite se tu blizu je automehaniar !" 156 A na to e baba: Pijanac, sav u dronjcima, neobrijan, sa bocom -"Ma nije mi do gume, ali niste morali vaeg 152 Pozove policija enu na identifikaciju njenog mua kojeg je pregazio kamion. - "Da li ga prepoznajete ?", pita policajac. - "Hmm...Da nije Pikaso ?" kolegu ba tu da sahranite !" 161 Pita Mujo Sulju: - "Zato jo dri pele a ne daju ti med !" Kae Suljo Muji: - "One su meni ve tri puta punicu ujele !" 162 ta ste oekivali od zemlje koja je stvorena u Jajcu osim da ode u kurac. 163 Sreli se Mujo i Suljo i odmah zapoeli prijateljski razgovor. Mujo: - "e si ti to fasovo pa ti tolka felga na glavi ? Eto ti se oko skroz zatvorilo !" Suljo: - "Ma uti jarane... Sino doo pjan kui, a Fata se naljuti i pogodi me paradajzom u glavu !!!" Mujo: - "Ajd', nemoj srat. Gdje e ti od paradaiza bit tolka ljiva ??!" Suljo: - "E jebi ga, ovaj je bio KONZERVIRAN !!!" 164 Otiao bosanac u neku arapsku zemlju i tamo siluje neku djevojku. Kad na sudu mu govori sudija: - "Jarane kod nas je zakon jasan, oko za oko zub za zub. Znaci ti si silovo nekog i tebe e neko takoe isto !" Kad u sudici ima i Amerikanac zato to je ubio nekakvo djete i njemu sudija kae to isto znai ti si nekog ubio i ti e biti ubijen, takoe i jedan Rus je bio u sudnici ali on je ukrao neto i sudija mu kae: - "Kod nas je striktan zakon to se tie lopova !", mi lopovima odsjecamo desnu ruku. I tako vode njih trojicu da izvre presudu, kad Bosanac konta da je vrag odnio alu, ovoga e ubit a ovome e desnu ruku odrezati pa potapa delata po ramenu i kae: - "Jarane nemoj zaboraviti mene treba samo jebati !"
72
IX DIO... PART IX
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina
73
PREDSTAVLJAMO DOGAAJE KOJI SU DIO ISTORIJE/ POVIJESTI/ HISTORIJE
75
SLIKE...UZ PONEKU RIJE
Slika govori vie od hiljadu rijei! Uz pomo tek poneke i povremene...rijei! Ove mudrosti su optoene draguljima karikatura Petra Pismetrovia. Posmatrati sa otklonom od blizu deceniju ili vie pojedine od predoenih karikatura moe nas samo nagnati da pokuamo iznai objanjenje zbog ega je i dolo do raspada drave koje se danas odriu najvie upravo oni koji su bili njeni najvei zagovarai. Svojevremeno... Glavnih aktera vie nema meu ivima. Bar onih kljunih. Iz svih republika ex-Yu. No, danas prostor koji u 2011.godini dobija naziva JUGOSFERA i jeste prostor jo uvijek gluposti, mrnje i nedoreenih sanja...Neizgraenost odgovarajueg oblika svijesti usmjerenog potovanju svojih iskrenih predanosti sopstvenom biu i buduim nadama susjeda/komija samo je trenutno prikriven sopstvenim komarnim snom-opstankom. Taj trenutak loega u dvije decenije iza nas moe biti uitelj nama dananjima da iitamo, a ne samo da gledamo uz smjeak, karikature Petra Pismetrovia kao vapaj ovjeka koji razotkrivanjem zla ovdje, ali i van ovih prostora, razotkriva licemjerstvo. Ne samo licemjerstvo voa koje smo birali u predveerje demokratskog totalitarizma ve i predstavnika NSP-ija (Novog Svjetskog Poretka) koji su na ove prostore uvijek gledali kao na nikada zavrenu priu o laboratoriji duha. Sabahudin Hadiali Ne samo ovdanjeg. Snaga Petrovog kista nije samo u karikaturalnom podsmijehu vlastodrcima ve i satirinom otklonu prema gl.i odg. urednik nama, obinim malim ljudima, koji su, ako ve ne bijahu MaxMinus magazin
direktne rtve ivotinja to nam gradie bolju budunost prolosti to stremi, samo preivljavali ali ne i ivjeli ivotom dostojnim ovjeka. ta bi mogli nauiti od ovoga autora? Mi, nita, zaista...jer je kasno za nas. Truli smo do bola. Zajednikog. Nas, osoba i linosti koje su dozvolile razlaz unutar drave koja jeste bila vlast jedne i jedine partije i jednog i jedinog ovjeka. No, kada danas pogledamo, imam osjeaj da je manje boljelo. Ovo danas vie izgleda kao grupni seks. Ovo viestranaje u kojem, unutar prvobitne akumulacije kapitala, se ne zna vie ko je s kim a ko je protiv koga, i za koga. Osim bandita na vlasti iji cilj i jeste sopstveno odranje. ak i ako je potreban novi rat. Kroz osvetu bivih zatvorenika suoeni smo sa permanentnom lai da emo samo ako smo dobri Srbi, Hrvati i Bonjaci (Muslimani) preivjeti i ovaj vijek. No, istovremeno, nikada vie vjernika ali nikada vie lopovluka. E, upravo o tom lopovluku govori i Petar Pismetrovi u nadi da e neko neto nauiti. Moj prijedlog je da ove karikature budu sastavni dio likovne kulture osnovnih kola na prostoru ex-Yu, jer su itekako sveobuhvatne. Zavisno ko ih bude gledao, bit e proglaene pro-srpskim, pro-hrvatskim ili pro-muslimanskim. Za nas koji su donekle uspjeli odrati svoje ljudstvo unutar besmisla koje ivimo bit e samo pro-human...Za ljude. Ako ih jo uvijek ima na ovim prostorima?!
THE PICTURES ... together with just few words Picture says more than a thousand words! With the help of only a few... and the occasional word! These wisdoms are decant jewels of the cartoons of Petar Pismetrovia. Observe with the deflection of near decade o more of the individual from presented caricatures can only urge us to try to find a possibility to explain why the disintegration of state has hapenned that are now recant the most of those who were its greatest advocates. Once upon a time... The main actors is no longer among the living. At least the key ones. From all ex-Yu republics. However, today the area which in 2011. has got a title JUGOSFERA is still area of nonsense, hatred, and unrealized dreams ... Unfledged of the appropriate forms of awareness directed towards the respect of sincere commitment for their own being and future hopes of neighbors is only current covert with own nightmare dream - survival.
of man . What we could learn from this author? We, nothing, really ... because it is too late for us. We are rotten to the pain. Common. Us, people and personalities that have allowed separation within the state which is a government of one and only party and the one and only man. But when we look at today, I have a feeling that is less hurt. It now looks more like group sex. Nowadays! This multiparty system in which, within the original accumulation of capital, nobody knows who is with whom and who is against whom and for whom. Besides bandits in power whose goal is to own and maintain. Even if there is a need for a new war. Through revenge on ex-prisoners, we are faced with continuous lie that we are good only if we are good Serbs, Croats and Bosniaks (Muslims) will survive this century. But at the same time, never more believers existed but never theft among them. Well, just about that theft Pismetrovi Peter speaks in the hope that someone will learn something. My suggestion is that these cartoons become an integral part of the art culture of primary schools in the area of ex-Yu, as indeed comprehensive. Depending on who is watching them, will be declared proSerbian, pro-Croatian or pro-Muslim. For us who have somewhat managed to maintain their personnel within the absurdity of living will be just pro-human ... for people. If you still have that kinf of people in this area?
The bad moment in two decades behind us may be teacher to us of today to read up again and again, and not only to look with the smile, cartoons of Peter Pismetrovia as the cry of the human being who, with uncovering the evil here, but also outside of these areas, exposes hypocrisy. Not only the hypocrisy of leaders who are elected on the eve of the "democratic totalitarianism", but also representatives of the NSP-ion (New World Order) that these areas always were looking at as never finished story of the laboratory of the spirit. Not just local. Peter's power brush is not only within the cartoon derision Sabahudin Hadiali, towards the rulers but also ridicule and satirical deflection to eliminate us, the ordinary little people who, if they were not Editor in chief direct victims of animals, who build "better future which aspires to the past, only survaved but not to live life worthy MaxMinus magazine
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118

Broj 26..No.26..MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 26..No.26..MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 26/Issue No 26, Sarajevo, Bosna i Hercegovina etvrtak/Thursday - 24.2.2011.

Aforizmi, prie, pjesme, kolumne

Ren BOUSCH ET, France 2011

2 Winfried Besslich (BESS), Germany 2011

Ismail Kera, Chech Republic 2011

Ren BOUSCHET, France 2011

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

Berlin, 17.2.1925. - Amsterdam, 4.12. 2008.

Fritz Behrendt, borac za slobodu

Oto Reisinger- sjeanje na Fritza Behrendta

Ren BOUSCHET, France 2011

Petar Pismestrovi, Austria 2011

Ismail Kera, Chech Republic 2011

Winfried Besslich (BESS), Germany 2011

Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

NA PUTU DO PROSVETLJENE EVROPE, PONESTAJU NAM SVEE !

LAKO JE SA TEKIM ENAMA. TEKO JE SA LAKIMA.

Winfried Besslich (BESS), Germany 2011

Zoran Spasojevi Paske, Srbija 2011

Nema cigareta - popuio narod!

Abdurahman Halilovi Ahil

ura efer Sremac

Boban Mileti Bapsi

Ivo Mijo Andri

A komunisti, ni komunjare nismo?! ta emo sad?

Ivo Mijo Andri

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Ren BOUSCHET, France 2011

Vlada nam je gora od najstroe maehe.

Imamo rasprodanu Hrvatsku!

Da nam ivi, ivi... smrad!

Nekad smo imali Jovanku, a danas Jadranku.

Vratite nam Sedmu no, uzmite si 1001.-u.

Danas samo prave face nose koulje na pruge.

Do penzije nam sjedalo, a u mirovini nam (do kraja) leglo.

Ne trebamo ibice Balkan vjeno Tiho tinja

Dont need matches Balkans forever Quietly smolder

Da izbori mogu neto promijeniti, zabranili bi ih.

Manje je vie: Ratna filozofija Na Balkanu

Less is More: War philosophy On the Balkans

Mislim, dakle neoenjen sam. Tko te prca, neka te i asti!

Posebni smo Plodovi naih polja Su mine

Were special Fruits of our fields Are mines

Fakultet i uenje nikako ne idu zajedno.

Ja Ti Mi Oni Gvozdene zavjese I dalje vise

Me You We Them Iron curtains Still hang

Rat je zlo Rekoe tiho i Uzee puke

War is Evil They said quietly And took rifles

ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

ura efer Sremac

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

More than 15 languages

300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays

300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010

PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnoto interesantnih tekstova....

Specijalno Pavle Popovi bira za vas...

OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

http://www.vecer.com/clanek2010121405601158 ERIH KOREN

konj PRVA OPOMENA

Vajningeru proitala da je konj simbol ludila, a jo docnije, od poznatog londonskog teozofa

Podigavi je u svoje naruje, prenese je preko blata.