Broj 34... No.34.... MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 34 - Issue No 34, Sarajevo, Bosna i Hercegovina- 01.5.2011.

Aforizmi, prie, pjesme, kolumne Karikatura, crte strip
Knjige...
Zoran Spasojevi, Srbija 2011
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali
Petar Pismestrovi, Austria 2011
REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
ivotinje koje smo izabrali postale su krupne zveri!
Animals we have elected, became a huge beasts! Vasil Tolevski

Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 34. Objediniti nemogue je uspjeh nadahnua. Uobliiti sutinu je realizacija forme. MaxMinus magazin je etablirajue djelovao na vieslojnu mogunost saradnje irih prostora do samo uskih, atarskih, sarajevskih. Bosanskohercegovakih. Opstali smo. Kao logian slijed originalnog IKION-a kojeg je, zajedno sa pokojnim Zoranom Matiem Mazosom iz Paraina (Srbija) pune dvije godine ureivao potpisnik ovih redaka, MaxMinus magazin prelazi u mjeseno izdanje kao asopis koji ima namjeru i dalje raditi u formaciji usmjerenoj borbi za dobro, a protiv zla, usmjeren tome ne ko pie, ve kako pie. Satiru, prije svega. Ali i humor, ali i predoava karikaturu, strip...Zbog ega prelazimo u mjeseno izdanje sa pozicije sedminog asopisa? Odgovor je jednostavan: Redakcija je smatrala da emo na taj nain sigurno i dalje jo uvjerljivije raditi na poboljanju kvaliteta predoenih materijala naih saradnika sa ciljem da SATIRA BUDE ZAISTA ALTERNATIVA BEZUMLJU. Kod nas nema lanih licemjera koji jednu stvar govore u Beogradu, drugu u Zagrebu, treu u Sarajevu. Polazei od vaeg urednika, neemo pogrijeiti ako kaemo da za nas piu ljudi sa stavom sutine a ne nakanom Izlazimo svakog prvog u mjesecu! forme. Uvijek smo, u cilju
zatite osnovnih ljudskih prava, bili usmjereni kvaliteti teksta, ali i OVJEKA koji pie za nas. I kada je, prije desetak dana, na kolega, uvaeni satiriar Savo Martinovi iz Beograda, priao uredniku MaxMinus magazina pred jedno od predstavljanja knjiga nae lanice redakcije Samire Begman u Kui ure Jakia na Skadarliji sa rijeima: Na tvojoj sam strani kolega. Tvoja borba je i moja borba....dovoljno govori o snazi nae odluke da istrajemo. Na jednoj strani su ne samo nesuvisle spodobe koje sebe nazivaju politiarima na prostorima Balkana a nisu nita drugo do neozbiljni, nedorasli gmizavci formi mraka, na drugoj ak i neke nae kolege satiriari koji pognute glave biraju koju stranu valja napasti a koju zatititi, dok smo na treoj mi, koji ne govore o lijevima ili desnima ve samo o mraku kojim smo opasani u proteklih dvadeset godina na Balkanu. O dogovorenom mraku. Mraku suicidalnih razmjera koji ubije ovjeije u nama raajui schovinistiko ubre koje mrzi drugoga i drugaijeg. No, ni ne shvatajui da mrzi najvie upravo sebe bavei se formom, nautrb sutine. Ne zavaramo se. Jo e borbi i megdana biti. No, injenica da opstajemo u inat svim scilama i haribdama sujete, zavisti i mrnje dovoljno govori o nama. A protiv njih!
Gl.i odg. urednik
Politiari vole narod. Da ga ne vole ne bi ga valjda ovoliko seksali!

Politician love this people. If they don t, they would not fuck him so much! Boban Mileti Bapsi
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
DIOGENPRVI BROJ -GODINJAK 2009/2010 izaao je iz tampe primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus potarina: sabihadzi@gmail.com
FIRST ANNUAL ...300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com
Ernest Buinski
Dmarche lente Ici, le temps passe trs lentement dans un pas vide les gens se trainent comme des intestins dans l'attente du Messie qui ne viendra jamais Leur l'infidlit devient tentation. Prevod na francuski: Nataa Kuzmanovi
Ernest Buinski
SPORI HOD Ovdje vrijeme strano sporo tee u praznom hodu ljudi se vuku kao crijeva ekaju mesiju koji nikad doi nee nevjera njihova se u kunju prelijeva
Samira Begman
Jednom I mi emo ploviti, vodama mirnim i pristajati u lukama eljenim I prolaziti kraj spomenika davno zaboravljenih, neijih junaka iz vremena prohujalih A diviti se jednom, sasvim obinom cvijetu I apatu vjetra, i kliktaju u letu i letu u ptici koji vjenosti vodi
Arse n Ge vorg yan
, Arm enia
2011
Samira Begman
Once We will sail through tranquil waters and dock into the ports we choose. And pass along the monuments of forgotten and faraway heroes from the times bygone. And we will appreciate a very plain flower a whisper of wind a cry of a bird and its flight towards the infinity Translation in English: Anya Reich
Zemlja koja drhti, narod koji stoji - to nije posrnula Srbija nego stoiki Japan.
Country that tremble, people that stands up it is not stumbled Serbia but standing up Japan.
ura efer Sremac
Miladin Beri
MOBILNI TOBAGO Bilo je to onog proljea kada su u dravi zvanoj Trinidad i Tobago uvodili mobilnu telefoniju. Ovaj put emo se zadrati samo na Tobagu mada su se sline stvari deavale i u entitetu Trinidad poto se radi, maltene, o istom mentalnom sklopu ljudi. Dvije u svijetu poznate firme ERO & BRADERS i SIMO & BRADERS su izloile svoje ozbiljne ponude. Za javnost e ostati nepoznato ko je kome i ko je vie ponudio, ali po zadovoljnom trljanju ruku i novoj koulji sa ak osam sefova, tj. depova Ministra ribarstva, koji je u ime entiteta Tobago potpisivao ugovor sa kompanijom SIMO & BRADERS narodu e neke stvari postati jasnije. To to Tobago nije imao more, mada je jedno vrijeme meraio jedan dio obale, pa samim tim ni ozbiljnijeg ribarstva nije bilo nikakva prepreka da se uspostavi jedno takvo ministarstvo. Problem Tobaga je bio u tome da je imao puno zaslunih ljudi, a malo ministarstava, ali to oito nije bitno jer ni Maarska, bar onoliko koliko se zna, nema more, a ima ratnu mornaricu. Usput pomenuti Ministar ribarstva je bio udo od privrednika, u narodu posebno poznat kao stari kokoar i tuar (imao je veoma uspjenu farmu koka nosilja i tuka), a jo kad se uzme da je u tek zavrenom ratu, koji je Tobago vodio protiv Trinidada, bio DONATOR, sasvim je normalno da se za njega moralo nai ministarsko mjesto. To to je ba Ministra ribarstva zapalo da potpisuje Ugovor o mobilnoj telefoniji u Tobagu nije bilo nita udno, poto je resorni ministar bio debelo zauzet poslom oko uvoza-izvoza duvana, jer je poznata stvar da narod non-stop pui tako da u dravi vjeno vlada velika nestaica cigareta. A usput traio se ovjek od linog povjerenja. Prve gratis mobilne telefone, kao to je i normalno, dobili su narodni poslanici i poznati privrednici koji su se obogatili na poslovima vezanim za ofer-ajbe, ibice, (pre)prodaju piva i slino. Kada su se u skuptinskim klupama pojavili prvi mobilni primjerci za vrijeme rasprave o vrlo ozbiljnoj i hitnoj temi (u Tobagu su sve skuptinske teme vrlo ozbiljne i hitne tako da je ponekad gotovo nemogue dogovoriti se oko dnevnog reda, to posebno iritira revnosne poslanike, poto za jedan izgubljen skuptinski dan kao naknadu jedva dobiju crkavicu od oko tri prosjene dravne plate) poela je neopisiva zvonjava. Naravno svako je zvuni signal "natelio" prema linim muzikim afinitetima tako da je jedan narodni poslanik poludesne ori-
jentacije iskoristio poznatu rodoljubivu tobaku pjesmu NEMA RAJA BEZ RODNOGA KRAJA, kao odgovor sa drugog kraja sale, gdje obitava lijevi blok, s vremena na vrijeme sa mobilnog ula se ve u Tobagu zaboravljena koranica PO UMAMA I GORAMA. To je razumije se iritiralo jednog poslanika, isto desne orijentacije, pa je u skuptinskoj pauzi svoj poziv natimao na nekad zabranjenu regionalnu pjesmu OD TOPOLE PA DO RAVNE GORE. Usput, nekako sluajno, dotinom je zvonio telefon uvijek kada je za govornicom bila ili lijeva strana ili poslanici iz Trinidada koji su udnim spletom okolnosti doli do poslanikih mjesta. Lijevi i desni blok u Tobagu su pokazali dotad nezamislivo jedinstvo u trenutku kad je, iz skuptinskih klupa gdje borave poslanici iz Trinidada, potiho zazvonila odnedavno zabranjena pjesma S ONE STRANE PLIVE, to je izazvalo une proteste i na trenutak prekinulo Skuptinu koja e kasnije donijeti odluku o zabrani korienja mobilnih telefona za vrijeme zasjedanja. Neki od poslanika su, dodue, pokuali da komentariu ugovor sa kompanijom SIMO & BRADERS tvrdei da njihovi telefoni ne zadovoljavaju osnovne tobake standarde. Tako izvjesni nezavisni poslanik, od koga inae nita ne zavisi, nije bio zadovoljan veliinom pa je traio da mu se isporui bar dva broja vei mobilni, poto mu ovaj ne moe da dosegne u istom trenutku i usta i uvo to je s obzirom na izuzetnu glavatost dotini i ranije teko uspjevao. Zatim jedni poslanici nisu bili zadovoljni bojom pa su traili da se njima isporue mobilni telefoni obojeni u zeleno, drugi su traili da tipke umjesto u obliku kruga budu u obliku zvijezde, trei da ako je ikako mogue njima telefone ne isporuuje ogranak SIMO & BRADERS iz grada HAGA, poto imaju loa iskustva u vezi s njim, etvrti su traili da im drava Tobago otkupi njihove lane mobilne koje su dotada nosili radi kurenja, a koji su im sada nepotrebni . . . itd. Naravno tobaka sirotinja koja je inila veinu stanovnika nije imala takvih problema poto telefoni za njih nisu bili gratis, a standard im nije dozvoljavao da ga eventualno kupe. Od tog doba se stanovnitvo Tobaga dijeli na mobil(isa)ne koji nisu bili mobil(isa)ni i demobil(isa)ne. S ovim problem mobilne telefonije u Tobagu, iako izgleda rijeen, on to u sutini nije, jer jo u vazduhu treperi prijetnja jednog poslanika koji je sad manjina, da e kad on i njegovi budu veina, biti poniten ugovor sa kompanijom SIMO & BRADERS i da e se na mala vrata uvesti kompanija ERO & BRADERS. Ko doeka, priae.
Mladenko Marijanovi
Mirjana Marinkovi
Vladimiru Dulanoviu (ODASAN)
MOBILIZACIJA Digoe me od posnoga ruka i potjerae ravno u boj ne stigoh poljubiti majku niti pismo ostaviti dragoj bajunetom podboli mi tur da uskoim u zakrvavljen rov zamjena sam za nekoga iji ivot okonan je tu Otac bi mi stisnuo ruku do bola i rekao kako je kucnuo as kad je od ivota vanija ast ali njega su odveli ve prije i jo se vratio nije Domalo saznah ija je krv
BUDNA Ma, neu snom da te sanjam! Budna ja to bolje... I vidik mi nekako pregledniji... Slike - arenije... I lepe ja to svesno, neg' tako - odasan...
Schovinizam je neizljeiva bolest. Samo na Balkanu!

Schovinism is the disease that can not be cured. Only on Balkans!
Sabahudin Hadiali
Pobijedili su na izborima ... i tako porazili svoj narod.

They have won an elections...and by that defeated their own people.
Abdurahman Halilovi
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.45 Lepota ivljenja
Nedelja je neradni dan, to no bi se reklo redno je da se ne dela, odmori se i duhovno i psiiki. Lenjo promrmljah: - Ima dana vie nego kobasica, sve e biti u redu i po redu, samo nas nee biti, sve je u neredu. Penzioner sam, gotivno je da lekarim, da se izleavam, jo malo... ba mi prija... Lepota ivljenja je kad se ovako razbakari, i sve ini onako na tenane, polagigake tegli se. Kao lasti na raspojasanoj trenerci, iz ezdesetih godina prolog veka, jo iz vremena radnikih igara. Setih se sebe, ja lan fabrikog tima u natezanju ueta... nategnemo jednu, potom drugu i treu fabriku ekipu, onako svojski. Oni tropa, a mi se ofajdili besplatnim letovanjem na Adrijatiku. I dok smo se tako nadigravali i nadmetali, normalno je da se i lasti rasteglio, postao je nepodoban, neupotrebljiv... ba kao i ja... sve ee mi spadaju gae... bezrazlono... tja! udna stvar je taj lasti, moe da ga rastee sve do granice pucanja, nakon ega i gae same spadnu. Potom mi, iz pajz-kuhinje, razdraljivo zamirisa kafica, a nju sam, samoinicijativno i bez odobrenja ugradio ko piletu sisu, koliko para toliko muzike. Eksperimentalna arhitektura za garsonjeru od 18 kvadrata, i 25 maraka bila su to luda vremena. Ko pre devojci njemu i devojka. Dobro mi je posluila, mnogi su dobili nita, nije ni red da svaka ua poseduje kapital iliti profit... zato i jesu, jo uvek podstanari, a ulagali su, nije da nisu... za koga? Za narod svakako, i nikako... - Komija dii se! - vreme je... evo i kaficu sam vam spremila... - Kominice, alo, kako ste vi... Nije valjda... ve ste uli?... Kad pre... Ovaj, mislim... lepo je to od Vas, sa kafom... ba e mi goditi. Ali... - Vrata su bila otvorena, pa ko velim da uem... da Vas... Izvinite ja samo da vas potsetim... na obeanje... za moleraj i farbanje, poeti, to ranije tim bolje. Promrmljah u sebi... Nebo plavo... Bog te mazo... ni jednog jedinog oblaka. Zvezda zabljeta rumenilom, jo sa Istoka, pa pravo u oko. Kud me nae? Dan je prekrasan, blaeno rascvetan, ko stvoren za moleraj, mora da se farba to ti je, to ti je. Neko farba, svi drugi su prefarbani. ta mi je to trebalo... Pogodio sam tezgu, odmah tu u zgradi, kod kominice s treeg sprata. Dobro e mi doi ekstra profit, onako na crno, samo da me ne uhvati graevinska mafija. Mora se, penziju sam skrckao ve oko petnestog u mesecu, a potom je nastupio veliki post... Osuio sam se ko pritka, samo to mi koske ne poispadaju iz koe, one su ionako sloene ko rogovi u vrei kripe, cijuu i kre kao prazna crevca. Nekako mi se neda... jo bi da lekarim... kanim se da odloim, za neki drugi dan... NE! Nije fer... eto i kaficu ti je skuvala... Dii se, rekoh sebi. Al ne na levu nogu... budalo, neki jandrak e ti se dogoditi... Potom se obratih kominici. Nema prolema, uvaena gospoo, sve ta bude trebalo bie odraeno, samo da se spremim, u neglieu sam. Potom mi ona, nekako
eretski dobaci: - Moda bih Vam mogla pomoi, da stvari ubrzamo? Neka, hvala sad u ja... avolica jedna, vidi ti nje... ta bi ona to htela... Al se raspojasao ovaj svet, moda je i kod nje propao lasti? Ko e ga znati, nema se para ni za trangu za beenje, a za lasti i da ne govorimo. - Spreman sam! rekoh. No! Kominice da mi popijemo kaficu, pa na posao. Ispismo kafu, onako u dubletu, razmutismo i uvrtesmo soc, okrenusmo oljice na tacnu, sa dancetom na gore. - Ohoho komija -znaajno se nasmeja, pa upita: -Vi bi da Vam pogladam u oljicu... uredu, moe i to da uinimo, dok vam ne doe egrt. Hoe li on doi? Nekako slutim, slutnja me mori, a i oljica vam je tako crna i arena... brine me... - Doie on, odgovorih treba da mi donese farbu G17+00, znate onu cinkvajs boju za toniranje ambijenta, mogu vam rei da je postojana nit smrdi nit mirie, uvek je tu negde izmeu. No, konano, evo i njega. Jesi li doneo cinkvajs? Jesi? Odlino, ponesi sve na trei sprat pa da ponemo. Neverovatno, uhvati me gorutica, promumlah u bradu i primetih kako su oi egrtove zacaklele. Kanda se obradovao. Pogodio sam, zloduh se uvukao u mlade, samo na pare i vlast misle. Okrenem se iraku pa kaem: - Sluaj bre ti, uzimlji kantu i meaj boje, dok ja podig- nem roletne. - Majstor Tadiu, a koju boju da meam, jel ovu? pokazuje na cinkvajs. - avolku jedan, zar ti nisam rekao da emo, vremenom, razblaivati utu farbu. Cinkvajs je bela, bela boja ko arav, kao zastava za predaju... razume? Nju e svremena na vreme, dok muti, dodavati u sabirnu kantu. Vodi rauna da ne pretera sa belom, skupo e da te kota. Ja u dotle podii roletne, gleda li bre, sav si krmeljav, podnaduo i obnevideo od nespavanja, samo ti fale rogovi i rep. Potom se popeh na prozor, pa ozdo uprem, svom silom, u ve dotrajalu drvenu roletnu. Presamitih se preko prozora, svatih da sam se zaleteo... Nekako uto svetlo ko da me oinu, vie se niega ne seam... kao da sam proao kroz semafor na uto... - Znai tako? A, irak, ta je on tada radio? - uo samo jo, kako se zadovoljno i zlohudo cereka... - Zna li gde se sada nalazi, rabe Boiji? - Jok ja! Nemam pojma... Razmiljam, da li e mi potar doneti penziju, treba se preiveti, a ako me ne nae neznam ko e je uzeti. - Nije ti potrebna penzija, osloboen si dugova, ne kaem i grehova, red je i ti da oprosti, tvojim dunicima. Dole vam svakako daju penziju za preivljavanje meseca, a ne radi ivljenja. Garsonjera e na dobo, zbog nepodmirenih obligata, traili ste gledajte. Eto i to zavrismo, sad Vam, gospodine Tadiu pretstoji Lepota ivljenja, u oblacima pod sjajom velikih zvezda i zvezdica. Amin! - Oprostite sveti Petre, ali ja nisam onaj Tadi, na koga ste Vi pomislili, ja samo obian ovek iz naroda... - Nije bitno, i on e da doe u vena lovita, takav je red i bez izuzetaka. I na kraju krajeva, koliko puta vam moram rei Amen? Moda ete shvatiti kada kaem Faront, koliko mi je poznato, pijanstvo vam je bilo veoma blisko.
KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex- YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati!
Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Repubkoji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. likom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obII SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus. liku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee: za narodnog poslanika/zastupnika Satire. aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u Za Najbolju knjigu: posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane svoju krau biografiju i fotografiju. MaxMinus magazina. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu.
Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je prvonagraeni dostave rukopise. konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije. pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2011.g.
Beograd, 1924. - Beograd, 10. juna 1991.
Upisao je Arhitektonski fakultet, ali studije nije priveo kraju. Zajedno sa jo nekoliko velikana profesije obnovitelj je stripa u Srbiji posle Drugog svetskog rata. Sveske serije "Tri ugursuza" iz 1945. su neka od prvih posleratnih izdanja, a apsolutno prvi, od strane nove cenzure, zabranjeni uopte tampani proizvodi. U "Jeu" se zaposlio 1950. i pored sve veeg angamana kao karikaturiste, 1951. objavio je svesku stripa "Veliki turnir". 1952. nastaju stripovi "Mali Rako - ahista nestako" i "Pera peak" koji je decenijama docnije izlazio u domaoj tampi, ponajvie u "Politici ekspres". Slinu sudbinu imao je "Ljuba Truba" koji se prvi put pojavio 1954. Zahvaljujui "Strip Art Features-u" ovaj lik je postao poznat i van granica zemlje kao "Dik Trampit". U dnevniku "Borba" mu je od 1954. do 1968. tampan strip "Kurir Fia", a kao "Vojnik Fia" poznat je itaocima "Fronta". Strip asopis "Mali Je" ureivao je od 1961. do 1967. U njemu je objavljivao serijale "Slavuj Glia" i "Inspektor ua". U "Je" se vratio 1968. Od 1978. je karikaturista u "Politici ekspres". Osim u ovim listovima objavljivao je u "Yu stripu", "Pionirima", "Kekecu",
"Tehnikim novinama", "Mladosti", "Zvezdinoj reviji", "Partizanovom vjesniku", "TV-reviji", "Sportu"... Dobio je nagradu "Pjer" 1979. godine. Slino Ivi Kuaniu i, Dobri se u poetku svog bavljenja medijima koji se u krajnjoj instanci realizuju tamparskim tehnikama vie bavio stripom nego karikaturom, ali kako je vreme odmicalo, priklonio se onoj delatnosti koja se vie traila, bolje plaala i obezbeivala sigurniju egzistenciju. Dok dananji autori stripa zbog teke finansijske situacije u ovoj oblasti pribegavaju grafikom dizajnu i ilustraciji, u Dobrievom "zlatnom periodu" oslanjalo se uglavnom na karikaturu. Do kraja ivota, njegova aktivnost u "devetoj umetnosti", na alost, svela se samo na poneki dnevni kai stripa "Ljuba Truba" u "Politici ekspres". Udruenje novinara Srbije dodelilo mu je godinju nagradu "Svetozar Markovi". Opirna beleka o autoru objavljena je u listu "Mladost" br. 62 od 21. marta 1988.
Petar Pismestrovi
10
11
12
13
14
Jadranka avi
Laviranje ,,Volite li tartufe?'', upitala ga je, nametajui velike naoare koje su lagano klizile ka vrhu njenog nosa. Bio je to odraz unutranjeg drhtaja koji svaki as dodiruje moguu liniju sopstvenog pada. ,,Nita kao tartufe! Tartufe i anonimne telefonske pozive? Najvie na svetu!, odgovorio joj je , samoljubivo uivajui u boji svoga glasa i dikciji. Bilo mu je manje vano ta e da kae od onoga Kako e to da izgovori. Lep rukopis koji se ne zanima za sutinu rei, mastila i papira koje koristi. Nije se udubljivao u istinitost svojih iskaza. Tekst, manje vie! Re tamo -amo, ubeen da jedna ista reenica uz malo obrtanja oko centra moe da iskae istinu jednako kao i la. Ali, centar se ne sme gubiti iz vida! Iskustvo je pokazivalo da je tako. Glumac je bio Glumac, sto posto! Upravo je deo procenata ukljuio u spas svog statusa. Pitanje je bilo - da li je mogue graditi karijeru u padu Doavola sa prerano ostarelom monom enom? Zato je sa sambe veto prelazio na tango, a odatle na neutralni valcer, ali njene naoare nisu prestajale da klize i razbijale su mu na momente koncentraciju. Pa ipak, profesionalno je vodio rauna o uglu snimanja i rasporeenosti posmatraa. Momentalno, On versus cela kafana. Oboavao je tu napetost koja je pretila da se povue iz njegovog ivota. Bez te napetosti ne osea ivot, a nastaje neto osrednje i Izmeu koje nije podnosio. Mirisalo mu je na nevidljivost i zaborav. Na smrt? Ne, njemu je bila potrebna jaka dra. On i njegov ego su uspeli ak da izgrade politiki obrazac iz istog zadovoljstva, ali- bez omaraenog Izmeu. ak i kada su se Izmeu nalazili razum i njegova pratnja. Jer, glumac je bio totalna pozicija ili totalna opozicija. Zato je i umeo da odabere pravo vreme za svoj nastup na tribinama. Bila je to ista rasprodaja. Leleee! Al' to prija!- nastavio je da sa nasladom razmilja i sea se , a njegovo lice je poprimilo izraz pravog ushienja, ostavljajui utisak na enu u njegovom drutvu kao da je to njena zasluga. On je u sebi nastavio da se divi samom sebi, kako je esto inio, obogaujui sobom svoj unutranji ivot. Video se kako mu ceo svet aplaudira, pa zato putem takve vizuelizacije to ne bi bila postala stvarnost, kako neki piu?! Tada, na tribinama, sebi je izgledao kao hajduk Veljko, onako razdrljen i razbaruen. Niko nije primetio u optoj euforiji da je pola teksta pozajmio od pomenutog. Ni on! Scenarista je utao i grizao nokte od muke pod tribinom, pitajui se dokle e da trpi da bude u zapeku, i zato tribine kripe? Sve dok mu daska nije pala na glavu, a on pao u poduu amneziju, tek toliku da u njoj doeka nove izbore. Probudio se dockan, kada je glumac ponovo postao Glumac, zahvaljujui istorijskom ponavljanju ciklusa i kada mu je poslao buket cvea u bolnicu. Da! Praksa od oveka stvara spojeni sud, to je zakon fizike, a sud je ponekad malo vei.Vie ni ne razlikuje ta je njegovo, a ta je zaboravio da vrati. No, uvek moe da se pravda, Glumac bar moe, da je citirao. Pijuckao je, tobo leerno, skupi konjak i pretvarao se da je prirodan, opustivi trbune miie. Madam ga je pratila svojom klizeom kamerom, foto-grej tipa. Bili su vrnjaci. Kakva Sluajnost!!! Ali, ona je izgledala kao stariji model. Nije joj lealo njegovo godite. To je mislio On. Mislio
je da bi bilo sasvim O.K. da Madam pone da lae na tu temu. Umesto toga, upuivala mu je pogled koji se kao gumena lopta odbijao od njegovih misli, zavravajui na totalno supritnom polu. A o polovima se i radilo. S tim da se njegov trudio da njen ne primeti koliko njemu gori pod nogama. Vreme njegove slave je zamenio podvaljak koji mu je glavu drao u dobroj poziciji nagore. Neto sedih u proreenoj kosi je sve to je ostalo od nekada uoljive grive, ali mu je dodavalo na armu. Uostalom, zato je danas tu! Znao je mnoge koji su gore proli od njega. Ti to su umrli, na primer. On jo treba da se naradi za posthumno priznanje... Kako su samo nekada za njim uzdisale!... Danas se pravi da mu do toga nije stalo, ali- nije nego! Tek kada sedne sa svojim vrnjacima bude mu jasno - da bi najradije iskoio iz svoje i njihove ralampavljene koe i privrljio prvu iparicu koja naie. Kao nekad! Poslednji put, nakon jednog takvog susreta sa drutvom poeo je da se farba, bolje rei - da se preliva... Oprezno,da Madam ne primeti, upravo je osmotrio jednu poznatu mu taze glumiicu za stolom podalje... Momak je balavac! Suvi vermut? Vidi,vidi...Mala ne voli sladunjavo... Madam se zakaljala. Ne zvui to dobro! Zvui kao penzija uz kafu i cigarete. E,kad bi bar otpoeo neki trajk. To je pravi adrenalin! Oboava mase pod sobom! Masovno! Pusto tursko! Ti mitinzi su najbolja pozornica. Najbolje iskustvo sa otvorene scene! Pa da! Tu se po prvi put i susreo sa Madam. Sva se usplahirila. I ona se seala - kada se uspentrala nekako do njega, pa su se svi zagrlili, pevajui. Bilo je sjajno sve dok neki primitivac nije dohvatio megafon i dreknuo u njega: ,,Ojsa, drutvo!'' Monarh bi ba mogao malo da uvede reda i odvoji ito od kukolja u ovoj zemlji! Titule su zato, zar ne?! Koliko ih je glumaca u svetu podobijalo za uspeno odigrane, ili odabrane, uloge istorijskih linosti. A koliko je on takvih do danas odigrao i oiveo svojim talentom. Roen je da bude mit! Najei se sam na sebe, i po staroj navici iz guih vremena zabaci glavu i kosu unazad. Roen je u znaku Lava. Zato i lavira tako dobro. Do sada je imao njuh.Od sada su te proklete godinice... Znao je da nanjui povoljan vetar i da se pusti niz struju u kaki i ukastim tonovima. I sada je lavirao, dok je ventilacija donosila do njegovog irokog nosa miris njenog parfema. Parfem je bio u redu, ali, skoro da bi na njenom mestu crvenom precrtao te tekstove o -mrc- ,,naoj generaciji. Ipak, sve je spakovao u osmeh s manom, malo nalevo od centra. Madam je vagala u svom znaku, ali samo u jednolinom smeru nagore nadole, imajui ogranienu mogunost sudbinskog kretanja. Malo se uzvrpoljila. I te naoare nisu klizile za dabe! On ju je gledao sa razumevanjem, odravajui famu poznavaoca ena. Samo on je znao da nije bio nedodirljiv koliko uplaen kao mukarac, da je to cela istina njegovog momkovanja, ali mo filmskog platna je ogromna! Varka neosvojivog neenje je ula u legendu, a on ju je odravao Blickrigom koji je bio jedini njegov adut. I dalje je zabacivao kosu unazad, iako- danas vie kao tik. Pogledao je u njen runi sat. Ve je trebalo neto da se desi. Trebalo je da mu ona predloi ta i Kako. Moda i Gde, ali -nadao se Ne. Moda bi padobran ipak bio reenje? On duboko uzdahnu, poklanjajui joj jo jedan od svojih milih, uigranih osmeha... Tik-tak.
15
Sabahudin Hadiali
ODGOVOR JE JEDNOSTAVAN Zbog ega sve ovo? Metodologija, nauka mogueg je neumoljiva. I kada pomislim da se nita od svega ovoga nije moralo desiti, ne elim traiti odgovore tamo gdje ih nema, ve jednostavnom rijeju odgovoriti na pitanje- KAKO? Jer i cilj nije bio nita drugo do licemjerna elja pojedinaca eljnih manipulacija ljudskim duama ovih prostora da uoblie junoameriki model ivljenja narodima ovdanjim. Zbog ega je toliko droge na ulicama Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bugojna, Travnika, Banje Luke, Mostara, apljine, Posuja...? Odgovor je jednostavan. I cilj to jeste bio. Omoguiti totalno bezvlae, i proizvesti situaciju u kojoj e sve postati mogue. O, kako su dobre uitelje imali. Sve one to bjehu izopeni sa ovih prostora jo pedesetih godina...Vratie se u predveerje ratova i donesoe plan! Ne plan. Osvetu! Da, osvetu zbog svega onoga to njima bjee uinjeno u mladosti grijenoj. Upropastiti okoli. ovjeka. I zemlju. Bosnu i Hercegovinu. Uie se na junoamerikim suludim snovidjenjima koja jo egzistiraju. Donesoe poast ludila koje obuhvati irinom svojom ovdanje prostore. Zbog ega dojueranji prosjaci preko noi postadoe vladari naih dua? Odgovor je jednostavan. La! Da, pria o ugroenosti vitalnih nacionalnih interesa postade njihova besa. Rije bez pogovora odrasla u strahu sopstvene sujete. La koju gebelsovski ponavljae hiljadama/tisuama puta. La o zelenoj, plavoj i crvenoj boji koje zajedno i ne mogu nita drugo dati do umalo sivilo nestanka jedne od njih (ili ak svih zajedno?). A kolorit? Njega nema i nikada ga bilo nije. Njihova je jedina prava. Istina. Zbog ega korupcija objedini ljudske spodobe to titonoama novoga oblika demokratske misli se nazvae? Odgovor je jednostavan. Tamo gdje svi kradu, nitko ne krade. I krug je zatvoren. Nemilosrdno zatvoren kako bi isisao i posljednju elju pravednika ka
boljem ivotu. Onome to vodi ljudskome kraju gdje nee biti ala za promaenim godinama ivljenja. Uzee mi dekadu. Deset godina patnje su jednim pokretom, potezom gumice, jednostavno izbrisali. I kada nada ponovo pokua stvoriti kreaciju same sebe, javie se ponovo, suludi u svojoj nakani da ubiju ovjeka u meni. Zbog ega posluni u prve redove? Odgovor je jednostavan. Ne dozvoliti da itko, to naznaku sopstvenih stavova imae, skeptinost vlastitu pokae. Razlog? Ne dovoditi u pitanje rijei voe. Stavove voe. Miljenje voe. Jer Voa je narod. A on, pojedinac to ga voom zovu, je samo izvrilac narodnih elja. Realizator vjekovnih/ stoljetnih elja za konanim oslobadjanjem od samoga sebe. Jednom rijeju- umiranjem. Odgovor je jednostavan. Ne sloen, ve zbilja jednostavan. Onog trenutka kada opi interesi budu daleko iznad pojedinanih tada emo konano prestati sluiti NJIMA. Onoga trenutka kada...Do tada u pokuati boriti se djelom da konano postanem dio opeg dobra, a ne utnjom orvelijanskog doba, pojedinanim tenjama usmjeren. I kao to pjesnik ree da li e sloboda umjeti da pjeva kao to su sunji pjevali o njoj...?, slobodi to neu dopustiti, jer valja mi ivjeti za taj dan. Dan nekih buduih generacija uoblien u temeljima sadanjosti. Dan dobrih ljudi. Dan istine i pomirenja. Dan kada nee biti vano KO SI ,ve KAKO radi unutar sopstvenog poslanja. Radi sebe samoga. Unutar cjeline to se drutvom zove.
asopis za kuzltur, nauku i o0brazovanje MOST , Mostar, BiH broj 139 (50)..juni/lipanj 2001.g. Knjiga eseja, studija, pria Organi(zirana)zovana anarhija, BiH, 2004.g.
NAPISANO PRIJE DESET GODINA... U EMU JE RAZLIKA IZMEU 2001. i 2011.g. ? Pitanje za milion maraka/eura/dinara/kuna
Petar Pismestrovi, Austria 2011
16
17
18
19
Radomir Miunovi
ZAGONETNE LINOSTI
Likota nas lepo predstavio svetu osvetlio je citavu Planetu. (Nikola Tesla) Tu nije bila razlika bitna: marsalska palica ili vaspitna. (Josip Broz) Mnogo vise lii na rospije, no to nalik Gospi je. ( Madona) xxx
20
Zoran Spasojevi, Srbija 2011.......lepotica-koje-vie-nema_beauty-that-no-more
21
Molio sam Boga da sauvamo dravu. Sada molim Boga da mene sauva od drave.
I have pray the Lord to keep save the State. Now I am praying the Lord to keep me safe from the State.
Suno Kovaevi
22
Zlata uni I noga u stranjicu je korak naprijed

Desunt inopiae multa, avaritiae omnia (Seneka) Sirotinji nedostaje mnogo, a lakomosti sve. Postoji li neka prastara kletva zbog koje uvijek, dekadu ili dvije unaprijed, i iskustveno spoznamo istinu o sebi, o nama, reda veliine tridesetmetarskih jahti, dvoraca iz tuih 1001 noi, prelijepih ropkinja eherezada koje umiju, pa dobiju sve to metuzalemi s peatnjacima, tim simbolom mukosti vladarskog roda, zbog uredne jutarnje stolice, mogu ponuditi? Ili je to rezervirano samo za nie dugom, a njih je, kako sada stvari stoje, povelik red u stavu mirno, unato bomardovanjima ne sve strane, eksploziji nasilja i nestajanju ljudskog roda, metaforiki i stvarno, pa valja zatiti majmune i druge zvjerke, da nam se klica ne zametne? Koliko barela kota dua sa brazgotinama i otiscima koraka Novog ovjeka ? Na latinskom, koliko sjeanje slui pisca ovih redova to bi znailo Homo Novus-a, iliti zamjena dotrajalim krntijama ije tragove samo voda ili zemlja sakriva. Tako se, nerijetko, Jurij Gagarin i njemu slini, utopljeni u legendu, doimaju kao blijedi lik Edvarda mita, tog vrsnog poznavoca udljivog Nju Faundlenda, s prezimenom nimalo engleskog jezinog prizvuka, kapetana Titanika, tehnolokog uda s poetka 20.-og stoljea, koji je tek tako, sluajno, ili ljudskim nemarom i neznanjem, udario u ledeni brijeg, jer na brodu nije bilo durbina, vele, a niti jedne rakete za signaliziranje opasnosti, obavezne i za ribarske leute po davno uspostavljenim pomorskim standardima. Ova put neemo detaljisati o Lusitaniji sa 1,200 putnika i tovarom oruja u potpalublju, potopljenom od jednog jedinog njemkog torpeda, a da niko ne kazuje ijom informacijom je ispaljen, uvukavi SAD i zvanino u evropski pokolj Nevjerovatnom silom inercije, te ugaenim i unazad pokrenutim motorima, ta respektabilna grdosija se raspala, ali u tri dijela, kasnije uvtrenim otpadanjem dna dubokog gaza, nosei u mrak okeana nekoliko najutjecajnijih linosti tog vremena, poput Don Dejkob Astora, ija se imovina procjenjivala na 500 miliona dolara, to bi u dananjem vremenu predstavljalo cifru od oko 20 milijardi iste valute! Druga rtva bio je Bendamin Gugenhajm, nasljednik rudnika zlata, srebra i bakra, ije tijelo nikada nije pronaeno, to znai da nije bio meu enama i djecom nedostatnog broja amaca za spasavanje, prvih porinutih u more, ili je morskim nemanima bio hrana. Iskreno, ne bi ba bilo romantiarskoj viziji primjereno da su se takvi divovi otimali za prva mjesta u nesigurnim ljuskama i, natrke, pobjegli iz legende. Trea bitna osoba bio je Izador traus, izuzetno bogat trgovac i vlasnik lanaca robnih kua Mecy`s, a svu trojicu je povezivalo otro suprotstavljanje ukidanju Zakona o zlatnom standardu, uvedenom 1900. dolaskom na elo Amerike zaboravljenog predsjednika Mekinlija, ubijenog samo godinu dana nakon to je dao do znanja da novac mora imati zlatnu podlogu, a ne biti prazan listi papira, ili kovanica to korodira, nakon zavrenog zamrenog i tajanovitog puteestvije razmnoavanja, od jednog do drugog privremenog vlasnika hranarine, ija vrijednost je dostigla kulminaciju kada, usukani, najkraom stazom uteknu sa ovog svijeta, u emu im altruizam istinskih vlasnika te svetinje za odranje ivota, bezuslovno pomae. Zato produavati agoniju jadnom ljudskom biu koje nema vie nita dati zbog ega se osjea suvinim teretom na leima djeci i dravi? A i ono to je dalo to Boije stvorenje, unaprijed je potroeno u ratove kao motivacioni faktor najznaajnijih tehnolokih invencija, bahanalije za odmor umornih ratnika, orgije nakon kojih jebeniji igrai malo veih muda treba da nestanu. Ljudskoj sebinosti bliski su i pojmovi, poput crnih fondova za susrete sa kvadrom i plaanje rospija, od onih seoskih, pa do dvorskoj raskoi adekvatnih ukrasa to su umijeem uspjele da dolepraju na drogom vlasti i novca onemoala koljena. I to nije sve, jer ljudski mozak je nevjerovatno fleksibilan kao i valuta bez zlatne podloge, pa see do samog dna bezgraninog Univerzuma i istraivanja dalekih planeta, kao moguih novih stanita Odabranih i Obdarenih, uz stalno akanje linije Vremeplova za odranje njihove boanske genetske supstance , kako bi donijeli sreu potomstvu ljudskog roda u svojim bljetavim umovima. Dakako, nama iz reda Ostali ovo bi trebalo da bude OK, ako nam je doputeno rei, jel`te, pod uvjetom da svaki SF zavravao Happyendom! Uostalom, nas se i ne tie gdje i zato se sastaje bankarski lobi i koje su vodee dinastije sruile se na velika carstva, a gdje su nova locirana sa djecom sunca i cvijea kao iteljima, sve dok moemo pratiti Wikilik ili sapunice raznih imena, istog sadraja, zabavljajui se tuim intrigama i patnjom, da nam ne bi bilo odve dosadno sa nama samima i
vlastitim smeem u dvoritu, tu pred kuom. Ne budimo naivni: i tamo se pronjira istine, ali opet kao SF paranoja za one koji su dovoljno samoivi i pohlepni, da ne skidaju kamen s povrine to se svako malo zakotrlja i odronom srui na neoprezne tupane, a i mogla bi se ukazati plodna zemlja, pa je valja obraivati i hraniti obitelj, samo zato to nemamo vie ime, iz potajice, sruit samodopadnog susjeda moped u punoj brzini. Ko e se bakati sa nadrdanim blindiranim adajama, jer iza njh stoji armija ukoljica, spremnih i opremljenih za degenek, sada vie ne nuno i iz mraka i prikrajka. Ionako primamo etvrt ugovorene plae, a penzija je skrojena po principima teorija evolucije i relativiteta, gdje pobjeuju nabildaniji i uhranjeniji primjerci , dakako, ne uvijek, o emu svjedoi Titanik, iji je sinopsis napisan 1898. u knjizi Olupina Titana, autora Morgana Robertsona. Ba zbog tog i takvog scenarija, umjesto zasluene mirovine, svi moemo u stroj i na jedan zajedniki kazan, koji niko ne svojatakontejner, to ne znai da uskoro nee, jer se potvrdio kao valjan izvor uvijek deficitarne energije! Za sada, pak, bilo bi dobro da je njemaki, jer se tamo, kako po nekim nezvaninim procjenam statistka tvrdi, godinje baci 20 miliona tona hrane, i to ne ba ukvarene! Yummy, mora da se tu nae svakojakih akonija, a rizik glista, ardije, ameba ili zlatnog stafilokoka vreba nas i u bolnici, to bi bio eufemizam za uukanost sigurnou nauke, panjom profesionalno osvjetenih i beskonano predanom skrbi onih to su odluili sluiti ovjeku! Moram priznati da su sebe stavili pred golemu dilemu, jer se za bebe poput Aliana i enana iz Bosne i Hercegovine postavlja ozbiljno pitanje drutveno-ekonomski opravdanosti investicije, s obzirom na to da nisu u klasi troroga na sprud nasukanih sitnokuronja Novog Doba, sa prefiksom i certifikatom korisnika budetskih milijardi. Osobito, ima li se u vidu da su trbuhozborci nevoljki da mijenjaju glumce, ije monoloko-dijaloke eskapade su dostavili unaprijed napisane da naue napamet, pa kad ih neto neoekivanom intervencijom prekine, ne znaju nastaviti gdje su stali, a Smrt ba nije strpljiv svat! Sposobnost logikog promiljanja, uz malo vie kritiki odabranih informacija, te poznavanje povijesnih kretanja na ovom turbulentnom evropskom (ne vie ekskluzivno balkanskom) prostoru, vjeitom izazovu svih osvajaa, naprosto je dar onih to koriste svoje modane vijuge, unato skepsi blagotelee veine, pa i agresivnosti vjeitih securiti guard orunika i sljedbenika politike korisne lai, kojima nita nije jasno, osim da pjevcu to rano zakukurie treba zavrnuti ijom. A, evo i zato! ovjek sa darom od Boga, donesenim u genima, ak i kada uzgaja goveda, radi to sa osjeanjem za harmoniju, ljepotu, besprjekoran ritam Univerzuma, identinim onom njegovom primordijalnom talentu, to jeste sutina etike, kao okosnice moralnog naela humanosti i altruizma da sve ima jednak smisao, te njenog eda, estetike, u funkciji svojevrsne fascinacije dragocjenou ivota. Na sve ovo moj dragi prijatelj i vrsni makroekonomist na doivotnom radu u inozemstvu, dr M.M. bi rekao, komentirajui aktualna politika kretanja koja zahuktavaju neke nove Titanike do ne tako dalekih, narednih izbora Novog Ledenog Brijega, a moda i Doba, koji bi trebalo da potvrde jo jedamput elje, ali i ne razum naroda, da se sve svodi na dumagiju ili demagogiju, maestralno opisanom scenom dijaloga izmeu europejca Haliia i ogrubjelog ratnika Tala, to se zavlai u meke dueke svog klasnog neprijatelja. -Naravno da sam kao i mnogi drugi svakodnevno "prisiljen "da diskutiram politiko stanje u svijetu a naroito na naem Balkanu , sa posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu. U oajnikom pokuaju lidera nama susjedne drave da pronadje neto to godi uhu europeiskog establishmenta, posee tankoutni mr .president za konstatacijom da u Bosni ive Muslimani , jerbo to je EUROPI nepoznata injenica. Nije loe podii malo dumagije pred "lipanjsko biti ili ne biti". Nije loe pokuati baciti malo praine i prekriti rupe " kaj nemre lako do lipnja pokrpati". Kad god "naletim " na neto ovako sjetim se sjajne serije TALE Dervia Suia. Tale mahmuran kao ep tetura uz tarabe, vraajui se kui poslije provedene noi kod lijepe begovice. Nailazi "europejac i intelektualac " Halili i "nudei svoju pomo" Taletu koji upravo povraa kraj tarabe: - "Drue Tale , ta se desilo ? Da li je munina rakijskog ili politikog podrijetla?" kesei se upita ljutog bojovnika.. - "Mar u p**** m*****!!! kroz zube procijedi Tale, ut ko limun .
23
Sabahudin Hadiali
SLOBODNA BOSNA (i HERCEGOVINA) Onomad bjee drava, danas ostade rije. Borba za dravu na ovim prostorima je kao borba sa vjetrenjaama. im jednu makne, drugu tajkun kupi. Drava u kojoj ivim je slobodna. Od pameti. Korupcija i mito. Bosna i Hercegovina. Neznanje je mo u ovoj dravi. Znanje je udo nevieno! Mogu ja moliti njih da se urazume. Oni ga i dalje ubijajuRazum.
Predsjednici Srbije i Hrvatske vole Bosnu (i Hercegovinu). Iz dva dijela! Beograd, Zagreb, Sarajevo. Trougao! Brani? Biva Jugoslavija je bila kao dananja Bosna (i Hercegovina): prekrasni leptir koji letjee ka svjetlu! Srbi, Hrvati i Bonjaci (pardon, Muslimani) su jedan narod. Najljepta je bajka sa ovih prostora! Bosna (i Hercegovina) nikada nee biti slobodna. Ovdje je i Fenix nepoznata imenica. Sloboda je kao ptica u letu. Svako sa preciznim snajperom kao od ale je..skine! Bosna (i Hercegovina) je forma. Vlastite sutine.
Slobodna Bosna (i Hercegovina) je slobodna onoliko koliki je manjak schovinizma u glavama Srba, Hrvata i Bonjaka (pardon, Muslimana) njenih. Ovdanje TV stanice su slobodne. Od vlastitog stava. Buka u glavama monika je obrnuto proporcionalna tiini nemonih, glasaa ovdanjih. Glasajte i dalje za njih. Jo nisu sve pokupovali. Muzika dananjice je udni oblik isprepletenosti repa, techno i etno glazbe. to bi rekli...bosanski lonac. Jam! Biti ovjek je teko u dananjoj B(iH). Pitaju te: A iji?
Mi smo tri plemena jednog naroda. Samo je problem: Kojeg? Ovdje satira nikada nee umrijeti. Sve dok narod zabljesnut glupou demokratije XXI vijeka/stoljea ivi! Bosna (i Hercegovina) u sebi je zdravija od sebe u Bosni (i Hercegovini). Dva entiteta su dio Bosna (i Hercegovine). Samo, ega je B(iH) dio? Kau da emo i mi u Evropsku uniju do 2020.g. Konano da i mi penetriramo negdje! Tiina. Hou da diem!
Ann Telnaes, USA 2011
Ism ail
Ke ra
,C he
ch Re pu bli c
20 1
24
Peko LALII
MOJE SITNE MISLI
251. Najvee re sjajno prolaze. 252. Samo su svinje na svome kada su u blatu do gue. 253. Ne merkajte, nego vagajte! 254. Najvie talasaku pucnji u prazno. 255. Ne jedite se. Moete na ru naii. 256. Sve to zgromite, u munje se pretvori. 257. Na brodu ludaka i kapetanu fale daske. 258. Kad sve pukne, od zvona i glava puca. 259. Gde god da vam je ime, tu ste i vi. 260. Vii ste za onoliko koliko ste zakinuli sebi, a dali drugima.
Zreli ste za ljubav. Kada ona iili, potraite je u drugim oima. xxx BI TA BI POMAHNITALA RAZUZDANICA RAZUZDALA SE RAVNICOM PLAVI MI SNOVE OBUZIMA JAVU ODUZIMA ME POMAHNITAH BACIH SE U NJU PODIVLJALU DAMARE DA OHLADIM Winfried Besslich (BESS), Germany 2011 POPIH JE POPI ME PRESAHNUSMO ZAJEDNO BI KIA SADA TEEMO SVAKO SVOJIM TOKOM xxx AFORIZMI Ne ubijajte se od posla. Prepustite to luima od sebe.
Ren BOUSCHET, France 2011
ivimo bolje rekli bi nai mrtvi. Ma, kakva svetska kriza. Nas plai MMF ! Srean sam ovek. Sve mi ide bez veze. Po zakonu verovatnoe, proradie jednoga dana sve nae fabrike koje su dobro radile. xxx 261. Sve ima smisla,dok ima smisla. 262. Kada se na silu ui, najtee se ui. 263. Sve to ne date deci,vratie vam se. Sve to im date, moda i nee. 264. Negativno naelektrisane drma ivot. 265. ovek bez cilja je kao njiva bez kie. 266. ovek je oveku ovek, samo ako je ovek. 267. I kada sve izigraju, neki se ne naigraju. 268. Sve to je s brda s dola, dole vodi. 269. Ko stalno pia uz vetar, amaraju ga vetrovi ivota. 270. ivot je udo kome se ne treba uditi, nego ga iveti. 271. Ne ivite od danas do sutra, da vas ne opominje sutra! 272. Bajke nisu za svakoga. Ni za svako vreme. 273. Ne sa drugima. Trkajte se sa sobom. 274. Vano je ta je drugima vano, A veoma bitno ta je vama vano. 275. Kada u oima voljene osobe ugledate meseinu,
25
Ivan Karponai
U opingu
Eto sad u ja vama ispriat sa par rii kako je Sosa onomad ila na daleki put onako ko turista priko par granica na onaj Ponto de Roso u oping. Dola ti je ona eislibanom drugi razred u Ljubljanu, neko joj je reka tu priko puta od eljeznike stanice ima jedna mijana a zvali su je Bosanski konzulat tu moe na brzinu da zaradi sitni za oping. Sila ti je ona tako za jedan astal, zapali cigaretu i narui kahvu. Za drugim astalom ti je sidija jedan i je gleda, istina i nije ima ta puno da gledi, no bila je Sosa ipak ensko. - Gospoo, al vam prija kahva? Upita je kulturno. - Prija, prija. Hvala na pitanju. Odgovori Sosa. - Al bi se mi mogli pogoditi za sto Tolara, tamo odzadi je jedna soba? Gleda Sosa njega, odmerila ga je od glave do pete, mutra ga, ma nije puno razmiljala moda deset sekundi pa ree: - Pa ajdmo onda! Naguzio frajer Sosu na brzinu, uzme novanik i daje joj sto Tolara, ba tako kako su se pogodili. - A jel, da nee to Vama biti puno? Pita Sosa, malo joj je neugodno, toliko para za par minuta - Nee biti puno, samo Vi uzmite gospoo virujte mi bija sam ti jako zadovoljan sa Vama, ne alim za te pare, zavridili ste ih. Sosa sva sretna, ma ajde di moe da zaradi toliko para na brzinu a i prijalo je bogami. Odmah tri u banku da zamini pare, za Marke se mo bolje kupovati u opingu na Pondo de Roso. Stane prid alter, usne se razvukle u zadovoljan osmih, stavi onih sto Tolara na pult i onako ponosno upita: - Koliko Maraku u da dobijem za ovih sto Tolara? Onaj za alterom je dobro pogleda, vidi koliko je sati i onako leerno joj odgovori: *** - Po kursu nije ni Marku vredno, ali dau Vam ipak jednu Marku! - Kakvu Marku? to Vi mene pravite budalom? Zar ne vidite da je to sto Ladislav Babi Tolara? Subverzivni aforizmi - subverzizmi: - Jeste gospoo, jeste da je to sto Tolara, ali nije to onih sto Dolara koje Vi mislite. -Kad narod sazrije, padaju Vlade! Sosa sva bisna se odkui od altera i vrisne: - A ta me izjeba neka budala, za jednu Marku me je naguzija. Jebo -Kad Vlade sazriju, obino padnu. majku svoju, jel je bija bezobrazan. - Ma smirite se gospoo, imeli ste vi dosta sree da je to bio jedan potenjaina, da niste naletili na neku barabu i da vam nije podvalio neku - Kad narod sazrije, padaju Vlade! Kad Vlade sazriju, obino padnu. Bilo kako bilo, Vlade su uvijek zrele za pad! falcifikanu novanicu od sto Tolara! *** -Da ne padne, Vlada uzima viagru! -Potkopavali su Vladu dok se na njih nije sruila policija.
da je zbog nafte i line mrnje prema Gadafiju, pokrenut je sveopti rat protiv legalne libijske vlasti. Prvo su podstaknuti pobunjenici na pobunu protiv Gadafija, naoruani i opremljeni, na sva usta je veliana pobuna i medijski opravdana, da bi poto je Gadafi, nakon prvog iznenaenja, krenuo u odluni kontranapad sa verovatnom skorom konanom pobedom, Amerika prela u otvoreni rat. Zaveli su "zabranu letova nad Libijom", bombarduju libijske gradove, vojsku, policiju, civile, a u isto vreme direktno ratuju na strani pobunjenika. I mona Libija je poklekla pred nejakim Nato paktom. Pitanje dana je kada e pasti omrznuti Gadafijev reim. Neki novi e zvanino vladati Libijom, a zauzvrat bogati naftni izvori prelaze u ruke amerikih, britanskih i francuskih kompanija. Libijski narod e vekovima plaati intervenciju Zapadnih ovekoljubaca, a ivotni standard Libije uskoro e se izjednaiti sa blagodetnim standardom Somalije, Gvineje Bisao ili Dibutija! Treba zamuriti na tue nevolje. ta nas se tie Libija, Irak, Jemen, Bahrein... Sada je prilika da sve balkanske drave hitno poalju vojnu podrku Nato paktu. Da se konano slomi otpor takve super sile u obliku Gadafijeve vojske. Novine i televizija moraju iscrpno da izvetavaju o zloinima libijskog reima, o nedozvoljenom i besprizornom otporu slabanoj Zapadnoj alijansi. Usuuju se da ispale pokoji metak iz Kalanjikova i pitolja na Tomahavke, nevidljive i vidljive Fantome, na slabane krstarice i nosae aviona. Sveznajui eksperti treba iz dana u dan da objanjavaju prednosti demokratije nad autokratijom i koliko je svet srean ako se konano uspostavi Zapadna demokratija na svakom zabitom kutku. Politiari decidirano da osude nazadne snage. A mirotvorca Obamu da predloe za jo jednu nobelovu nagradu za mir. Trebalo bi i Sarkozija nagraditi. Da ne ostane jadnik onako mali i neugledan uvek u senci. Kada sve to ispunimo, pod uslovom da delamo brzo i efikasno, Evropa e nam se nasmeiti. Put za pakao je i tako ve rezervisan!
Miodrag Tasi
Put u Evropu
-Naa Vlada moe podnijeti potrese i najvee magnitude iz ruevina ekonomije poruuje Premijerka.
-Ljudima je vana reforma vlast je nudi pro forma. Put u Evropu vodi preko Amerike! Ili tanije, Amerika moe uvesti kandidate na ekanju u toliko eljenu Evropsku uniju. Pri tome moraju se -Ljudi zahtijevaju naprednu revoluciju vlast im daje retrogradnu potovati odreena pravila. I vrednosti. Razume se, amerika. Ono to evoluciju. Amerika podrava i propisuje ostatak sveta, i pogotovu evropski kandidati, moraju bespogovorno da sprovode. I da hvale na sav glas. Nekima -Oko gradnje nuklearke Vlada ne trai jedinstvo naroda. Kod nuklearnog na Balkanu to je odavno jasno. Tako su se ponaali i dobili su argareu. akcidenta, apelira na njega! U vidu drave, odnosno suverenitet?, neku crkavicu, a poslunicima je oprotena kriminalna prolost, manjkavost demokratije, poludiktatorsko -Dok sam radio, bio sam aktivan. Sad sam bez posla, ali sam vladanje. radioaktivan. Drugi nisu razumeli. Ili su moda previe drali do ponosa, vlastitog miljenja i prava na sopstveno odluivanje? Moda su se previe uiveli u -Nuklearke su naa budunost. Crna! ameriku tradiciju? Naime, narodi Balkana odrasli su uz ameriki film, muziku, farmerice, Divlji Zapad... Upravo Divlji Zapad bio je uzor -Kao ovjekoljubnu pomo, narod vam donira svoju Vladu. Najljepa mladim generacijama. Ko se nije poistovetio sa usamljenim erifom u nehvala, ionako imamo katastrofu! koj pranjavoj selendri u Teksasu ili Kaliforniji, koji se sam samcit bori protiv divljih pljakaa, nasilnika i bandita? Junak u slubi zakona svojim -Hoe li ova Vlada izvui narod iz krize, ili e narod opet izvui ovu pitoljima potamani sve razbojnike i na kraju, onako lep, vitak i dobar, Vladu? obavezno se oeni voljenom devojkom. Takoe lepom, dobrom i umilnom! -Uz Vladu, mnogi misle da smo ve u Evropi (EU). I Colombo je mislio E, toga ima samo na filmu. U stvarnosti, Amerikanci su jaki samo u da je u Indiji. gomili. U oporu. Nema tu usamljenih lovaca. Niti e Amerikanac ili Amerika napasti nekog jakog. Moe Somalija, Srbija, Irak, Libija... I to -Rekoe: HDZ je stranka opasnih namjera. Oh, kako se ivjelo dok su poto obezbede podrku od svojih pudlica. Mislim, Bler, Sarkozi, Tai i to bile samo namjere! kompanija.Razume se da je svaka amerika akcija pokrenuta iz krajnje filantropskih razloga; spreavanje krenja ljudskih prava, demokratija, -Kad e demokroate konano evoluirati u demokrate? spreavanje genocida! Upravo iz tih pobuda, a ne kao to zlobnici tvrde
26
Eldin Eminovi
FATA KOJU SU PAR PUTA SAHRANJIVALI
Poetkom devedesetih Fatino beivotno tijelo je baeno u jamu na obroncima jedne bosanske planine. Njeno tijelo je pronaeno par mjeseci nakon toga sa jo trideset i dva druga. Sahranjena je po obiajima. I kada se inilo da je zaborav prekrio ovaj dogaaj kao oni kapak zjenicu, odnekud se pojavio Himzo Leptir. O njemu se ne moe dugo kazivati, jer svaka provincija ima istog takvog, pa svaka pria o njemu biva prekidana drugom slinom. Jer ljudi nisu mudri. Ljudi vole kazivati. A ovako je kazivao Himzo Leptir: Vidi ovaj eir? Bio je to zeleni ofucani lovaki eir koji se jedva drao na njegovim klempavim uima. Zbog toga eira dana nisam bio gladan. A vidi li ovu lulu? Lak na njoj je bio nagrien pljuvakom. Ni ona dana nije bila prazna. Zbog istog ovog eira. Tada je Himzo Leptir obino kaiprstom podizao njegov obod. eir bi bezglavo poletio naprema gore, pa tren nakon toga opet pao po njegovim klempavim uima kao gusta magla po panonskim kotlinama. I tog dana kada je presreo Fatinog starijeg sina uinio je isto. Kada je osjetio poznatu teinu eira na uima, ovako je rekao: Pitaj koga god hoe! Zarifi je uvijek bilo hladno. Mahao je rukama kao da se brani od neega. Tvoja mater Njih dvije Toga dan su krenule da beru kamilicu. xxx Zamijenile su jakne, jer je Zarifu prevarilo vrijeme. Razumije li ti mene? Jasmina iki Jaiki Fatin sin je ve sutradan provjerio istinitost njegovih rijei. ena koju su sahranili je imala gornju parcijalnu protezu, a njegova majka je IZ RUKAVA imala sve zube u glavi. Kada su zamijenile jakne, zamijenile su i line karte. I njihova tijela su tako bila zamijenjena. Nemono je slegnuo Nita ne boli kao spoznaja da je poverenje baeno u vetar. ramenima. Nije bjesnio. Njegova ena Njemica se odmah prekrstila. I na tome je ostalo. Tragedija se udala za javaluk u ratnom vihoru. I ja po nekad sebi se udim, to lake ide kad se ne trudim!? Fata je ponovo ukopana po obiajima. Bilo je neto ukleto u tome. Tako je barem rekao neki njen daljnji roak. Kako jeste, tako reci, jedne me ne tedi, Ne sluti na dobro! Idem eni drugi put na denazu. samo hrabro sa istinom, videe da vredi! I zaista se nije dalo da ostane na tome. Jednog jutra su poele u Laskanjem se dubina ne menja, paradokaz to je poverenja! dnevnim novinama da krue glasine kako Fata nije mrtva. Neto se u njoj prelomilo i ona se vratila svojoj djevojakoj Gde je bre to prolee? ljubavi. Dolo vreme da i meke lau. Nepostojea masovna grobnica Pobjegla je od ovjeka kome pie nije mrsko. Ne ivim pravolinijski, nemam zacrtan put. Neki su je ak vidjeli u Tuzli. Jednima je odgovaralo da je Fata Prave su za geometriju. ivot trai iskorake. iva, a drugima opet nije odgovaralo. Jedni su vjerovali u glasine, a drugi nisu. Onda stanem, reim da te zaboravim... Neko se ak dosjetio da pita jednog stranca ta misli o tome, jer Pomazi mi obraz, lako tue oi drugaije vide. A priupitani je dao ovakav odgovor: i ja se pritebim, odmah. Kada se posije mrnja, ne moe nita osim mrnje niknuti. Treba zaboraviti! Lako emo; ti samo zamuri i izbroj do sto... I nastradao je zbog svojih rijei. Jedna ena je upala sebi kosu kada je ula ove rijei. I naricala je. Kako je samo gorko naricala. Od kad s tvojim ja raskrstih svetom, nita vie ne piem s posvetom. Rano ljuta. Dvoje djece i ovjeka izgubila. Kakvo crno zaboravljanje! U oblaku nosiu ti snove, Gradski hoda je rekao kako enama nije naloeno da nariu. prizemlji se ako ti ne prija... Fatin ovjek je opet rekao: Zar se nije zbilo dovoljno nesree? Zar se mora dodavati jo ulja na vatru? Zar nakon svega treba izmiljati veu nesreu od one koja se doista zbila? I on se nije naivio. Ubila ga je tuga jednog sunanog aprilskog dana. Nakon njegove smrti njegovo tijelo je spaljeno negdje u tuini. Njihova djeca su rijetko navraala u Bosnu. Nikako da ih put tamo nanese. Mlai sin je isto oenio enu sa Zapada. Nedugo nakon toga su izvadili sve potrebne papire da se majin skelet otkopa. Ostaci Fatinog tijela su spaljeni u novootvorenom krematoriumu u Sarajevu. A Fata je voljela vatru. Voljela je vatru, vodu i maglu. Tvrdila je da je dim sin vatre i vode. I da je dim magli roeni brat. Ne zna se da li je bila njena elja da se njeno tijelo spali. Opet je nekima to bilo po volji, a drugima nije. Uklanjaju zadnje dokaze o nepostojeoj masovnoj grobnici. Zemljina njedra nisu dovoljna za sve mrtve. Spalili majku da izbjegnu dadbine za parcelu na mezarima. Stariji Fatin sin se povjerio jednom prijatelju: Ne mogu oekivati od potomaka da plaaju dadbine za tamo nekog svog predaka. Znam ta radim! Jednom e bageri
poravnati sa zemljom svako mezarje u Bosni. I tamo e niknuti nizovi novih kua sa visokim plafonima i podnim grijanjem. Urna sa ostacima Fatinog tijela je zavrila u njegovom dnevnom boravku iznad kamina. Ali nije bilo sudbine da tamo i ostane. Pepeo e na kraju zavriti u moru. A Fata je voljela more mada ga nikad nije vidjela. Znala je rei: I ne moram da ga vidim. Ja sam roena na obalama mora samo me ono nije saekalo. Zaista je nekada bilo na tom mjestu Panonsko more. Pouzdano se ne zna kako je pria dola do Adija. On je bio nekad dobar ovjek koji je duboko zakoraio u svijet tekih poroka. I njemu je palo na pamet da ukrade urnu sa pepelom kada je uo da je na parikom groblju oskrnavljen grob Jim Morrison-a. Poinioci su odnijeli glavu sa spomenika. Njegovi ortaci su ga ismijavali. Ali on nije odustajao od ove sumanute namjere. Nije to mala stvar! Ona je simbol stradanja bosanskog naroda. Moemo izvui debele pare za nju. Na kraju je urna ipak bila ukradena. I zatraili su za njeno vraanje sumu novca koju niko pametan ne bi traio. I svako je znao da od toga nema nita. Svi su osuivali ovaj in. I svi su se ogluili od molbe Fatinih sinova da se neto poduzme. Nakon par pokuaja da izvue manju sumu novca Adi je prosuo urnu u Sjeverno more. Pepeo je zavrio u vodi. Vrijeme se na tren izgubilo. Vatra i voda su se spojili u jedno. I pala je gusta magla kao po panonskim kotlinama u to doba godine. Ovdje se zavrava pria o Fati jer ljudsko oko dalje ne vidi.
27
Ljupka Cvetanova
NOVA ZEMLJA Mnogi su shvatili mo govora. ute! U okviru zakona nema nae slike! Braniemo zemlju i silom. Samo neka bude mir. Kako da naemo zajedniki jezik kad ne smemo ni usta da otvorimo?! Budue generacije nee morati da se svaaju oko naslea. Neemo im nita ostaviti. Kad sam podrao njihov predlog za promene, nisam ni slutio da e mi promeniti lini opis. Drugi kroje nau sudbinu. Zato smo goli. Dno odreuju oni sa vrha. Seljacu su bili zainteresirani za odgoj krave. Ali volovi su im pokvarili posao. trajkae su doekali na no. A i onako su bili mrtvi gladni! xxx
Zoran Spasojevi, Srbija 2011
Sanja R. Petrovi
DRUE SUDIJA, OVAKO JE SVE POELO... Sedim na staninoj klupi. Oseaj nelagodnosti poinje sve jae da me obuzima. Do jue sam sedela zavaljena u fotelju s osmehom na licu, voena smislom. Zanimljivo je kako smisao lako pree u besmisao u ovoj naoj zemlji Srbiji. Nije sluajno to je jo zovu zemljom uda. Nekada, domain je gosta smetao u najvru i najudobniju stolicu koju je imao u kui kao znak prijateljstva... ah, nekada... Danas, moderno je postavljati ljude na klimave klupice. to klimavija to bolja. Ne dozvoliti im da se oseaju sigurnim. Treba ih drati u strahu i na taj nain upravljati njima. Au, moram da vam priznam, ovde je ba promaja. I malo, malo pa neko zapne za vaa stopala ne pogledavi vas... izvini da ne pominjem. I poinje bivati tesno na ovoj klupici... samo to jedni drugima ne sedimo u krilu... i razna naglabanja o tome kako ko zamilja svoj put, ko je i ta uo o iskustvima drugih putnika namernika potpuno svesni da povratka nema. Ajmo, zadnja klupa napolje...u prevodu po svoje karte, kreete na put... da se smestite u magareu klupicu... i beleite utiske, za jo uvek neupuene.
Veljko Bosni
PONONA Kao po obiaju Ietaosam i ovoga puta Posve sam U zagrljaj noi Preskoio sve tvoje lai Zidove koje smo sve Ove godine zidali oko Kue nae Sakupio dovoljno Hrabrsoti da se vinem u No ovako gologlav I sam Kao i obino Stajala si iz zavjese Koja nas sve ove godine Djeli xxx
Iza brda Velika pometnja Veliko spremanje Uspomena koje Onako teke Smjeno padaju Dali ima neto Tamo xxx
SMJENA SLIKA
Pokoeno polje Ovoga puta Nosi sve to smo Grabili i skrivali Kao neeto Nae Strailo traje Tu iza ugla sobe Vrha brijega koji Se topi i nestaje Pokoeno polje Plae Kao prvog puta
DOBRO JUTRO! SUTRA KOJE DOLAZI Zagonetke, pitalice, mozgalice... sve vezano za razmrdavanje mozga nije pomoglo da odgovorim na pitanje: Otkud ja ovde? Dobih odgovor niim izazvan: Znate, vi ste kolateralna teta. Hladan tu na vrue telo. Istog momenta osetite miris trulei kako se iri prostorijom i mislite kako je deponija omalila. Trudite se da ne izgubite tlo pod nogama a oni, dobroinitelji vam podmeu klupicu da sednete. Ubrzo shvatate koliko je ona klimava i da joj je ivotni vek veoma kratak. ta je - tu je, bolje nemate. Vreme je da nauite da iz te perspektive posmatrate svet. Da li ima neto iza ove zavjese Prpzirne rume marame Koja me stee oko vrata Oko oiju Gnjei Preko praga sasvim Druge prie traju Kola koja nikako ne staju Ruke koje Trae
28
Bio je to sprovod za pamenje. Mnogi su eljeli da pokojnika zadnji put vide. Abdurahman Halilovi Ahil
Pop ih je sprijeio da ubiju boga u njemu. Vlast nam troi bez kontrole-sve bi ih trebalo poslat na kontrolu. Zato se pitamo kud nas vode-pa sami smo im pruili ruke?!
Stee se obru oko budeta. Klimanje je prvi znak spondiloze.
Prekardaili smo cilj. Kad uem u frizerski salon ja sam moralni pobjednik. Imam tri dlake na glavi. Vodimo borbu za opstanak, iako su nam ovi iz vrha za petama. Mogu komotno u preivare. to je ostalo od ruka savaem za veeru.
Imao sam niz olakavajuih okolnosti. To mi je otealo kaznu. Prostituciju je nemogue legalizovati, jer bi se onda znalo ko skida vlastodrce. Svoj na svome-sve je vie sam svoj. Iao bih na gej paradu, ali se u tom meteu bojim zalutalog metka. Vie znaju policajac i leei policajac Ne oekujte da vam se uvue pod kou-ne ide taj nego zebra. dalje od guzice. Volim da jedem, a umijem i druge poslove obavljati. Bilo je i teih vijekova, ali nisu ovoliko Policija trai kriminalce - i lopovi im pomau. dugo trajali. Kukao je o tegobnom ivotu, a ode u Gledaj mi u oi - kad ti laem. novom kovegu. Krim operativci su stalno na terenu. Rade svoj posao. ire biznis. Po kratkom postupku-zakoni se sve due Molim vas kremiranje. Srednje sitan usvajaju. pepeo. ivio sam tiho i poteno, a onda sam se poeo dokazivati. Pacifisti. Ako ukinete vojsku, zadrite makar pasulj. Kap po kap vjetako jezero, kamen po *** kamen Hercegovina. Boban Mileti Bapsi Nisu vie tvrdolinijai. Postali su impotentni. Sve su rtve iste. Nepopravljive.
ivee ovaj narod - u zemunicama ?!
Ja sa malo rijei kaem i vie od toga. Tekom mukom odvajam za novine, pa kad proitam da nam je svaki dan bolje, onda ih savaem. Operacija je uspjela. To je pacijentu bila zadnja elja. redovno mijenjati arape.
Ruka pravde aka zemlje. Najopasnije su povrede koje su nanesene otrom olovkom. Molim vas, kuna dostava, srednje krvavo, jedno ubistvo. Treba rehabilitovati nevino osuene. Goli otok je dobra destinacija. Morao sam dotampavati knjigu. Prvi tira nije ni primijeen. Njemu blijedo uta boja odlino stoji uz odijelo. Nisam uspio da dovrim zapoeti roman pa sam ga pretoio u aforizam. Ispade mi rije. Ko je nae neka je nastavi hraniti utnjom. Ako hoe da filozofira svaka utnja ti dobro stoji.
Narod mora da je alergian na vlast?! U poslednje vreme se ee i gde ga ne svrbi ... Kod nas kriminalci drhte - od smeha. Svakodnevno nam se smanjuje standard , ali nam se zato poveavaju ui - vlast malo , malo pa nas namagari!
Danas se ivi bolje nego u robovlasnitvu! Povi- Uveo sam podno grijanje. Sad ne moram kae robovlasnici ... Ne moe se u ivotu imati sve : ili imate demokratsko drutvo , ili drutvance?!
Krvavo zaradim svaki obrok ali se vampir. Uhvatili smo crva. Nema sumnje. Samo se novac nakon pranja iri. Sve ostalo se skuplja.
***
Ekrem Maci Privatizacija se uspjeno provodi. Mnoge fabrike su postale privatni zatvori. Ne moemo svi imati redovne plate. Neko mora i da radi. Takva su vremena. Danas svaki oban ima nekoliko tjelohranitelja. Razlika meu ljudima je u tome ko e vie popuniti prazninu u glavi. Majmuni nas jebu. Nije li to incest.
to vie bjeimo, blii smo cilju. As more we runaway, we are closer to the goal. Ekrem Maci
29
Ivo Mijo Andri

Na pravo mjesto doskoe, samo oni koji visoko odskoe. Lud ovjek se osamostali tek onda kada ga svi napuste. Ne vjerujem u ljubav na prvi pogled. Prvi se maii u vodu bacaju. U politici se o povjerenju glasa, tek onda kada se povjerenje izgubi. Da bi se uspostavio balans, kada se utvrdi debalans, potrebno je hitno izvriti rebalans. Bio sam pod stresom, sve dok me nisu otresli. Ako smo ve dali sve od sebe, ta nam jo trae za sebe. to vie podiu kamatne stope, to se sve slabije vide tragovi novca. Ne brine me toliko to sam duan drugima, koliko me brine to to drugi meni ne duguju. Tko ivi od kredita, taj ivi na rate. Olimpijsko geslo 'vano je uestvovati', nikada se nije odnosilo na pobjednike. Dok jedni ostare, drugi, ve, zastare. Birokrati su kao vake. to nam vie krv piju, sve su nezasitiji. Kad se ef naoblai oekujte gmljavinu. A kad se ef razvedri, oekujte grom iz vedra neba. Kod nas se uglavnom debljaju oni, koji ne izvlae deblji kraj. Glasam za one koju su u vlasti. Protiv sam onih koji su na vlasti. Kod nas su na vlasti ak i oni, Koji ne umiju vladati ni sami sobom. Uvijek je bilo lake vladati, nego se svladati. Predsjednik u klin; Premijer u plou, a narodu....po prstima. Povukao sam odluujui potez. Odluio sam povui se!
Radnici se za bolji ivot bore radom, A ratnici ratom! Svakome prema zaslugama. Narodu prema dugovima. Marks je bio u pravu. Marksisti su ostali u krivu. Najprije su se za mene zauzimali, a onda su mi zauzeli i radno mjesto. Mijenjam dravu za bilo kakvo radno mjesto u struci. Sigurnost je kad ima, a nesigurnost... kad vjeruje da e imati. Ako je Bog u svima nama, onda stvarno ne znam u kojeg Boga treba vjerovati. Iz krize se najbre izvuku oni koji su u nju posljednju upali. Budet je oduvijek bio samo za bude. Kad malo bolje razmislim, Dobro miljenje je najbolje ostaviti za sebe. Bio sam na liniji, sve dok nisam skrenuo. Odzvonilo nam je iako ne znamo Kome zvona zvone. Okruglo pa ... u oe. Obeana je samo ona zemlja, koja se ne obrauje. Duhovit je samo onaj narod koji se znade nasmijati vlastitim glupostima. Ne oekujte puno od onih, koji puno ne oekuju. U zaduivanju smo meu prvima u svijetu. Tu negdje smo i u razdruivanju. Mi smo prosjena zemlja. Po uvozu smo meu prvima, a po izvozu - meu posljednjima. PTSP Prolupao Traei Slavu Pobjednika. Toliko smo homogeniziran narod, da imamo na stotine sindikata i na desetke udruga domovinskog rata. Samo se kranski narodi krste na sve odluke koje donose njihovi vlastodrci. Neovisnost smo stekli ratom, a ovisnost mirom. U naem drutvu sve je manje duha, a sve vie dumana.
Generalno gledano; zemlja smo s ponajvie generala u svijetu. Postali smo osjeajni. Sve vie osjeamo krizu. Na drutvenom planu imamo recesiju, a na individualnom depresiju. Osjeamo sve vee pomake u drutvu. Sve vie se pomiemo ...nanie. koja nikoga ne zanimaju.
Cristina Samplio, Portugal 2011
Nije rupa u zakonu, nego je zakon u rupi. It is not a hole in the Law, but the Law is in the hole. Mitar Mitrovi
30
Likovi : Predsednik upravnog odbora lan Upravnog odbora Supervizor Kandidatkinja Prva Kandidatkinja Druga Kandidatkinja Trea Konferansije Publika
Ovea prostorija. U njoj jedan konferencijski sto, za ta to znaai ? kojim sede njih trojica, ,ekspert supervizor, lan i predsednik Upravnog Znaaaaai , da smo k o n a n o nali r e c e p t kako da izaberemo prave ljude , sposobne, marljive, poznatih i priznatih rezultata, rezultata preodbora rezervata Plemena Da su normalni nikad ne bi bili tu. poznatim i u Savetu mudraca, i ne samo u Savetu mudraca nego i ire, Sa strane : na tri stolice , tri kandidatkinje za poglavicu van Geografskog prostora.Ma u univerzumu. plemena .Prva slii uskrnjem jajetu, arena , kiasta , Druga obuena Kako emo to danas, na ovom revolucionarnom skupu odraditi ? Transparentno i samo transparento, demokratski bez granica, sueljavankao dama, Trea nejasno da li nosi muku ili ensku gaderobu. jem nama dragih kandidatkinja na posebno koncipiranom konkursu za Izmeu konferencijskog stola i stolica za publiku, prostor, izbor poglavice naeg u irokom geografskom prostoru poznatog i priznau kome treba da stoje kandidati za poglavicu rezervata u inu iznoenja tog rezervata , koji e nam omoguiti da javno proverimo kandidatkinje i to na onim linim sposobnostima koji su od p o s e b n o g znaaja za svoje kandidature nas, na razvoj, nau bliu i dalju budunost, a to su: talenat za muziku, Dok se svi smetaju u stolice uje se muzika ( recimo : igru i kostim, kao obavezne sposobnosti i aktivnosti, pri emu nam je krajnje uzgredno ( stiava ton tako da se shvati da to nije nimalo Lela Brena '' Sitnije cile sitnije.'' ( slobodan izbor pesme ).... ..... bitno ) ,dakle fakultativno da li oni nude i strategiju razvoja rezultata. Jer, Protivkandidatkinje se gledaju popreko, svaki as jedna poli smo od toga ( poviava ton ) ako su prvo pomenuti uslovi sklopljeni trijumfalno, emu i svrha pisanje strategije. drugoj okreu lea .. Dakle, opet napominjem ( dodatno podie ton), mi emo danas proveriti , direktno pred Upravnim odborom i superizorom iz sveta, njihove predSvi sedaju, muzika se utiava.... metne sposobnosti, tako da emo od njih , i ne preko posrednika, sagledati kako nae drage i cenjene kandidatkinje za poglavicu vladaju ritmom, notama, melodijom, kako i gde se oblae, koje vrste igara igraju.....koliko su ovim bazinim sposobnostima spremne da vode ovaj rezervat u bolju xxxxxxx budunost. GLASOVI IZ PUBLIKE: PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA: . ( teatralan , znaajan ) Bravo,bravo................dva glasa . Ua.................................jedan glas
Dame i gospodo, graani i graanke, potovana publiko,.. Doekasmo i ovaj dan ( pauza .Znaajno prolazi pogledom preko publike ). . Istorijski dan . Dan D tako se to kae kada su dogaaji izuzetni.. ( sve prenaglaava )....., odluke dramatine, revolucionarne........, reenja dalekosena, k o n a n o ...................PRAVA .. Dan, kada se istorija naeg plemenskog i rezervatskog geografskog prostora deli na dva dela, DO SAD i OD SAD... Naravno, mi se neemo baviti DO SAD.. To je bilo,prolo, prevazieno, nikad se ne ponovilo, .nemojte ni da ga se seate ( odmahuje rukom, kao neto tera od sebe ). Zato da se seate da nas sve vrati unazad, u mrak, neznanje, glupost ? To nikako. N i k a k o ... Od sad samo OD SAD. Od nas i samo od nas i od danas..Da li shvatate da sve poinje od NAS i OD SAD , a da ono to je bilo do sada treba to pre zaboraviti, vratiti u daleku istoriju jeziku i dogaajnu , i tretirati kao da nikada nije bilo ni postojalo ? Kako to da reimo , dragi graani i graanke , dame i gospodo.?. ( Teatralno prelazi pogledom , scena dugo traje ) Pa izborom. I samo izborom. Ali dananjim izborom, u ime koga smo se danas ovde okupili.
PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA: Tie,tie , molim vas....Budite svesni da smo na prekretnici razvoja, da samo dananjim izborom moemo reiti probleme razvoja naeg rezervata... Ja, moram da priznam, da imamo kandidatkinje tako superiorne na ovom konkursu ( gleda u pravcu jedne, snishodljivo , Prve . koja svesna svoje superiornosti odmah izlazi ne ekajui da bude prozvana i poinje predstavu) ali poto smo demokratini i transparentni uemo ih sve tri. Ono to posebno moram naglasiti, nae kandidatkinje su iz Partija Sve u mesto, Dva napred tri nazad i Jedan napred dva ulevo,...dakle kako pozicionih tako i opozicionih, to ete izvesno shvatiti iz predstavljanja njihovih konkursnih sposobnosti...... Napominjem, p o s e b n o , da e nae izbore nadgledati nama na dragi supervizor, ekspert - zastupnik Sjedinjenih azijskih drava i Neujedinjenih afrikih naroda, u odnosu na koje mi nemamo izbora, koji e na kraju dati zavrnu re u vezi naeg izbora..
31
GLASOVI IZ PUBLIKE : Uaaa...Bravo.... PRVA KANDIDATKINJA JAPAJAJKA : ( improvizuje pevanje )
Milojko Panti Muzika rok kandidatkinja plee
Alaj mi je sve ovde po volji ( melodija Pesme Alaj mi je PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA , poto se muzika utiava ,fasciniran i uplaen, sav treperi : veeras po volji) Ja sam vama kandidat najbolji - Posle ovog elaboriranja , mislim da ostala dva kandidata nemaju ta da trae. Ako vas kao najfenomenalnije obuenu i talentovanu za Kandidat sam od kog glava boli kostim, i ostalo, ne primimo i imenujemo za poglavicu propali smo..Ali Ja sam glavna nikog se ne bojim poto smo demokratini i u izboru transparentni, reda radi, neka se oglase i ostala dva kandidata . Pored mene nema ko ta da trai Biu vam ja Poglavica najdrai PRVA KANDIDATKINJA samozadovoljno, prepotetno, arogantno, Imam veze vie nego kose preko ramena . kao da gleda jad i bedu na sve strane, odlazi, uzima stoI projekte nego jutro rose. licu , pomera je van mase i seda . Glavna jesam konkurencije male Ove ovde zgaziu od ale . Projekti su moja specijalnost . Uivanje moja genijalnost. DRUGA KANDIDATKINJA ne eka da bude prozvana , malo prokljuala zbog trijumfalnog predstavljanja prethodnog kandidata............. (Improvizuje pevanje i to ini pomalo besno.. ) Lai,lai,lai.................... Same , same lai........ Ko je moan pokazuju dela Ja sam lepa,...............................( vadi iz tane ogledalo, Ko folira voda ga odnela gleda se i samozadovoljno nastavlja) najlepa, meni se svi dive, ja sam fenomenalno talentovana za kostim, moj minjak je najkrai, od erseja, kupljen u Sekond hendu u prestonici i nisam kao neke namigue koje Nita nije tano od onog to je rekao prethodni kandidat, persona koja ne moe da mi bude takmac ni u emu, kojoj ja ne bih dozvolila niti neu da imenujem samo u da ih pogledam..... ( prestoniki akcenat) vodu da mi nosi. Zna li persona iz koje sam ja ulice. ? .Iz ulice koja je poDRUGA KANDIDATKINJA : Podie se, ne do kraja, jednu ruku us- jam u plemenu za kostim . ersej - ko li jo to nosi ? . Znaju li moje merava na Prvu, drugu na Predsednika kao da kae : ta ova pria? I protivkandidatkinje koliko ja ormana imam, koliko kompleta, od koliko boja . Pa kad ih sloim - kako me samo neki u plemenu saekaju ujutro i dodaje : ) daju komplimente ...koji se samo nama iz nae ulice daju A buvljak u Panevu ne pominje ? ( dok govori, malo besno trudi se da pokae da je ravna PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA vrpolji se , ima se utisak da prethodnoj kandidatkinji..........vrcka se na sceni ..... malo igra..........).. eli neto da kae ali njegov strah da prekine Prvu'- .Japajaku je veliki : ..Sekond hend -moja protivkandidatkinja se oblai u jednom, ja u neko.. liko.A kod Kineza ? - samo da je pitam kad je zadnji put ula kod njih. I PRVA : nastavlja : nita drugo ..I koliko moji kompleti, i oni kupljeni kod Kineza, i iveni kod moje specijalne krojaice Mice iz Patrisa Lumumbe, i kupljeni na Ja sam, kao to sam rekla, fenomenalno obuena ( vrcka se na buvljaku u Varvarinu nisu vie po nekoliko broja vei, ve koliko su se bini ), krai i manji...Kako sam sa njima zanela i neke Indijance iz drugih rezermona,meni se svi dive, o meni se piu mitovi i legende ( okree se os- vata i od Severa do Juga i Istoka do Zapada . .Da ih imenujem ? Smeta talim kandidatkinjama i gleda ih sa visine ), i ovde pristune persone ne- vam...? Dobiete kompleks inferiornosti? A perle, manistra, kaieve...... maju ta da trae kada sam ja u pitanju. ko ih jo nosi osim mene ?. I u Savetu mudraca imam sve veze.. to se tie muzike tu sam glavna . Vrlo poznata ..Pa .U vezi toga moram, ve u startu svoje prezentacije i promocije, Stoja e jo malo da nosi moje ime... stvarno sa mukom da priznam, da je samo pitanje dana kada u prvim irom na put prema prestonici, gde e mi biti prireen sveani doek od ( jedna strofa Stojine pesme - kandidatkinja peva za Stojom i igra) strane velikih Indijanaca, verovatno i malih ( to kae skoro sa gaenjem), pa i onog Glavnog , koga ima da zbriem dok trepne. Kao i sve ovde vas. A to se tie hevi metala - to moe da slua samo neko ko se ne razume u muziku...Uostalom ta muzika i nije na naem indijanskom, pa mogu da zamislim ta samo i kako moja protivkandidatkinja slua ono to se ne GLAS IZ PUBLIKE : To carice... razume... A kod Stoje - sve na naem jeziku, razumljivo, razumljivo i za malo dete ...A kad ja zavrtim oek PRVA ( nastavlja) ........., Mene svi znaju, mene svi vole, ja sam mona, fenomenalno obuena, moj kostim je dva to tri broja manji od prosenog, ( uje se oek , kandidatkinja igra oek ) na meni se sve vidi, nema ta da se sumnja, krije, kao kod ponekih.. - Ja sam prola sve kurseve krojenja i ivenja, od Horgoa do Dragaa , od cenjena komisijo - kakve vae piruete, akslovi. I Glavni poglavica ima da Mokre Gore do Knjaevca i moj spisak edukativnih uspeha je po- padne na d.... kad mu ja ....- ( kandidat se unese u ulogu, krene ka preddugaak.... sedniku Upravnog odbora i preko stola pone da ga izaziva muzikom ) A Strategija razvoja rezervata ? - - da li vi znate da moji ponovo dolaze ( dok govori , eta se izmeu publike i Upravnog odbora, i da je samo pitanje dana kada u ja da zasednem i va UO raznesem u namee se i koketira,dominira , prepotentna, aroganta , neuvi- komade..I tada u da napravim s v o j u Strategiju i sve u da vas ugasim.... I to vrlo transparentno, da se udite ta vas je snalo ! A o avna ,kao da se trudi da sve iznervira....) integracijama....I u Savez azijskih drava i Neujedinjenih afrikih naroda to se tie muzike, ja sveano, pod materijalnom, moralnom ima da budemo primljeni bez zahteva i elaborata, sporazuma za i krivinom odgovornou izjavljujem da ne znam ko su Stoja, Lepa priduivanje. Ima oni nas i jedni i drugi da mole a ne mi njih. I da pazar Brena, Beki Beki...ja znam samo za hevi metal, teki rok i u prestonici tvrdimo. ne proputam koncerte, i nisam kao poneke koje i ne znaju da igraju. I PRVA KANDIDATKINJA: E ba si me oduevila ? ( podrugljivo) kad igraju kao da su pomeale ruke i noge, kao da su skupljali ruke i noge po sokacima pa ih napravili. A ja....? ( tako mona eli da pokae ). . DRUGA KANDIDATKINJA : Normalno. Ja i Sveti Ilija .... (polazi ka Moje ljokice ne moe da opie ni Milka Babovi a piruete i piruetice ni stolici).
32
Prrrvi kandidejen . Jes, Jes...Buvljak.....Jes....Rok jes.....Bhavo Japaja . Drrrugi kandidejen : Demokratica.....Nou Mica krojacica...nou.....nou Stoja..nou cocek... Trreci kandidejen: Noooooooooo Morrrravac, noooooooooo pipipireuka, No Trofrrrrrrrrtaljka, No strizanac...nou, nou,nouuuuuuuuu ta bre tu trubite, baljezgate, trabunjate. ( Igonire i telesno drugog i treeg kandidata , sve simpatije usmerava Muzika - dal znate vi ta je Uiko kolo i kako se igra?. Dal prema prvoj ) znate kukunjete, pipirevku?. A Moravac? Dal ste ule za Micu Trofrtaljku, pa Acu Trandafilovia ? Niste? Pa sigurno niste. Kad ivite u oblacima i samo biste ile u tu Aziju i Afriku..... SCENA SE ''ZALEUJE'' Dal znate kako je Strianac bio dobar kroja, kako izgleda saliven kostim kad ga on saije?....I traje po trideset godine... Svaka mu je -Predsednik UO je ustao , ruke su mu usmerene prema publici falta uvek bila na svoje mesto. Svako njegovo dugme, plastino ili -Kandidatkinje za poglavicu prva'' mona'', nadmeno gleda ostale dve metalno, crne ili braon boje, tako je bilo saiveno da je bilo milina da ga -druga kandidatkinja poluustala , jednu ruku usmerila prema pubgleda. Pa ti kostim prosto bilo ao da nosi. A kad je tof bio na kocke, lici,drugu kao da neto zamera predsedniku Upravnog odbora i morao si da peva - svaka kocka hoe da se bocka. Bez obzira na supervizoru okolnosti....Pogledajte ( pone da se otkopava. Okree se besmisleno u -trea kandidatkinja : ''besna'' , sedi, kao da pita '' ta je ovo'' krug pa nastavlja): Kakvi vai Kinezi, kakvi vai bakrai .... -publika : podeljena : jedni stoje , drugi sede, rairenih ruku,neki se ( Posle pauze ) :Dal ste nekad nosile kanice, tikovane smeju arape.i uopte narodnu nonju. Pa niste. Daj Boe i da znate ta je to. Vi ste kobajagi rasistile s prolost a ona kopriva i zelje to vam vire, i svi vide osim vas, vama nita ne znai. KONFERANSIJE : Mmmmmmm.....M ..? Naivna publiko. Vidim da si ( Podie glas) Ama meni znai i more samo da vam doem, naivna.....Da li zna emu si danas prisustvovala ?......................Misli da pa da vidite ta su kostim, igra i muzika...Ostale bi vi obe bez kostima, za je ovo stvarno bio neki izbor ? ( pokazuje na predsednika Upravnog igranku ne bi vam ni palo na pamet....A strategiju ne biste pravili za sve i odbora i na supervizora) Ako tako misli .............. greka si Gde se svata i svaki as ve bi vam jedna trajala nadugako , kako e i moja, danas ovako biraju u rezervatima poglavice. ? I u plemenima ? ........???? ako treba i ceo vek. A ovo misli da je neki stvarni ekspert....? Penzioner bre neki kome je Daj Sveti Ilijo da razbucam sve ovo..... !! (- odzvanjalo je tamo negde bilo dosadno pa doao malo na odmor i zaradi neki dinar ....? prostorijom ). ( Pravi malu pauzu ) Da li je mogue da ne znate da se danas poglavice biraju van rezarvata. ? ........... PRVA KANDIDATKINJA: ( obraa se Treoj) : Ma tvoje je prolo. Ako Ama oni su ve izabrani samo nam nije saopteno. ne veruje pitaj supervizora..( predomisli se)....A ta da ga i pita. On je Ovo to ste danaas gledali shvatite samo kao zabavu za mase i nikako toliko superioran u odnosu na vas dve, koliko u odnosu na mene nije , da drugaije. ne moe ni da razume ta priate. On je automatski za mene..Ako hoete Na rezervat samo e kusati ono to je odavno zasluio.I neka mu je . da znate moji su ga i doveli........ KRAJ TREA KANDIDATKINJA : Aha . Vi ste ga zvali. Doao on sam .Ja navijam da je pametan pa da te odvede i da te nikad ne vrati.... xxx TREA KANDIDATKINJA ( Poto vie nije mogla da '' izdri'' , iznenada, bez prethodne najave i mimo protokola, skoi sa stolice , nae se na sredini scene , naizmenino prema predsedniku Upravnog odbora i prema publici) DRUGA KANDIDATKINJA : Budite pristojne, ispred nas je ovek Duan orevi integriteta, digniteta, iz sveta u odnosu na koga nemamo alternativu i koji nije kao to smo mi... Ve godinu dana me svrbi levi dlan. Oekivao sam pare, a Ovo je ....e k s p e r t.......................
dobio ugu.
TREA KANDIDATKINJA : E ba me......
Golem Voa - malen narod!

PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA : ( skoi.....u pokuaju da smiri strasti i razbesnele kandidate za poglavicu ) . : - Mir..mir....Jao ta nam bi...Koja je ovo srea za nas, koja je ovo srea - kako li samo imamo dobre kandidate, kako bi bilo dobro da vas sve primimo ... koji bi to napredak bio ....pa,pa... ( ujede se kad shvati ta je rekao, napravi pauzu, poto je i Prva ustala i besno ga pogledala,) - da Prvu izaberemo za Poglavicu a .neku od vas dve moda za savetnika ili pomonika , ili neto tree to elite ,da sve budete zadovoljene i da ekspert supervizor ne shvati da postoji problem odnosa u naem rezervatu ... ( sve je pokuavao jadni presednik UO. ). PRVA KANDIDATKINJA : Ustaje i zauzima stav monosti DRUGA KANDIDATKINJA: / ustaje pa se vraa u stolicu): Samo hou da budem Glavna i nita vie. I nek se zna da moji dolaze.. TREA KANDIDATKINJA : (sa stolice) Do Strazbura idemo .. PREDSEDNIK UPRAVNOG ODBORA : Molim, molim.....molim....Poto smo uli sve tri kandidatkinje ( pravi pauzu, prelazei pogledom preko kandidatkinja.), videli ta videli....... znamo startne pozicije ...znamo ta moramo , izvinite ta treba da radimo, na kraju ovog veoma uspelog predstavljanja naih nama dragih kandidatkinja, ......... da ujemo supervizora ovih izbora. Mister...mister....( gleda u pravcu supervizora sve da seti njegovog imena) mister ta mislite o naem izboru, kandidatkinjama ( sav servilan)
U divljem kapitalizmu nema pitomih gazdi. Ko po vienju glasa oravo bira. Dabe je prekrstila noge zbog grehova bie joj razapete. Znam za koga e Srbi glasati. Za Kaliguline konje!
Gianluca Costantini, Italy 2011
xxx
SUPERVIZOR : ( nadmono)
33
Vasil Tolevski
Izbori su bili poteni. Kako je dogovoreno tako je bilo. Seks u smanjiti. Napustiu politiku. O pokojnicima sve najlepe. Jedva ekam da o naoj vladi kaem sve najbolje! Nai politiari jedu za dvojicu. To je dokaz da imaju vei kapacitet nego to smo mislili. Ne smem pokazati koliko volim svoju zemlju! Sramota je. Broj policajaca jo uvek je vei od broja popova! Znai: jo ima nade za ivot. Kod nas nema unutranjih podela. Nas e podeliti spolja. Naa svetla budunost tokom vremena postaje mrana prolost. Diktatura ili demokratija?! Ipak diktatura. Tamo se zna ko koga... Naa budunost je produetak mrane prolosti. Sadanjost nemamo. Narodu obeavaju sve i svata. Zato nam se deava sve i svata. Dok politiari jedni drugima duvaju u vrat, narod poinje da duva otpozadi. To to ga hvale da ima kvalitetnu kou, mala je uteha za odranog. Proglasili su me magarcem, samo da bi mogli da spadnu sa konja na mene. Srea to nam je Zemlja okrugla pa tranzicija ne moe da nas satera u oak!
Na brod ludaka nee potonuti. Na vreme su ga nasukali. To to ivimo kao stoka, olakava nau prodaju na svetskom tritu. Kad bi se vratio Aleksandar Makedonski u Makedoniju, proao bi isto kao u Indiji! Izgubio bi od naih slonova. Makedonija mi je majka! Oeva imam vie. I mi konja za trku imamo. Ali trenutno je zauzet dravnim poslovima. Nema potrebe da nas kloniraju. Ionako smo ovce. Zbog Velike Albanije sada smo u Velikoj Nudi ***
Patrioti u ratu gladni su ginuli za domovinu, a sada u niru gladni umiru u domovini. Ako bi korupciju sasjekli u korijenu i vrhovi bi se osuili. Program rada vlade je fantanstan. Sa realnou nema veze. Dogovaraju se bez prevodioca, govorei svojim jezikom. S obzirom kakvim jezikom govore, previdioca i nee nai. Samo veliki narodi puiu historiju. Nakaradnu svako moe stvoriti. Za Titovog vakta bili smo sitih stomaka a gladnih oiju. Sada samo i gladnog stomaka i gladnih oiju.
ast i obaveza je braniti dravu. Od samog sebe. Trulom graom gradimo a gogati smo sirovinama u svakom pogledu.
Vladislav Pavievi
itaj kako pise! Govori kako misle!
I pored ovoliko sirovina nedostaje nam preraivaka industrija. Rije je najvelianstveni- spomenik! U Bosni provalija do provalije. Vjerovatno zato i nemamo pravog puta. ***
Suno Kovaevi
Nakon to su politiari pustili pamet na pau, narod je posao vegeterijanac. Materijalno stanje gubitaa preduzea direktori su odnijeli kui.
Sve sami majstori svoga zanata. A niko da popravi dravni aparat.
Nigdje u svijetu nema ovolike slobode miljenja. Svi sve znaju. Stanje u privredi u naoj zemlji se svodi na izreku: Sve panj do danja, a panjevi imaju najdue korijenje. Ko je volo ovu dravu pstao je bez iega. Ljubav se skupo plaa.
Knjige bosanski kuhari sve manje su u praktinoj primjeni. Nai politiari su izali iz naroda u koji ne znaju da se vrate. Parlamenti su nam sastavljeni od vjerskih zajednica koje svoju suverenost ne unose u dravotvornost zajednice.
xxx
Mitar Mitrovi
Nai poslanici nisu za evropsko trite! Jo su zeleni. Mi bismo koraali samostalno i stabilno, ali ovi koji nas pridravaju su strano klimavi. Nae bolje sutra odloiemo za neka bolja vremena. Ja sam za telohranitelja izabrao ovcu, umesto gorile. Manje kota a vie daje. Mi nemamo brod ludaka. Imamo flotu.
Mi smo geografki u Evropi, a Evropa je daleko od nas. Po lijevim ministrima prepoznaje se vlast ljevice.
Kad razum dominira, prazne glave slue za kotrljanje. Jebo bi vam pas mater.Ali mi smo bili bri.
U predizbornoj kampanji obeali su med i mlijeko. Sada muzu.
Kad bi se bar podigao.Imao bi se rata i kuriti. Priznajem samo sud svoje partije.
Zbog rupa u glavama imamo rupe u zakonu. Put u obeanu srenu budunost traje ve dvadeset godina.
Ako je pun pasulja sa kobasicom.
34
35
Draen Jergovi
Bolje jednoumlje, nego bezumlje!
Zajedno smo sve slabiji. ivimo u sredini u kojoj u startu rue svaku tvoju inicijativu. Blago onomu tko rano poludi pa mu itav ivot proe u veselju.
Hvala Nikoli Tesli, ali za neke stvari je mrak jo uvijek zakon.
Lijenici se neprekidno trude da nam sauvaju zdravlje, a kuhari ga nastoje upropastiti. Ovi drugi kao da su nekako vjetiji u svom poslu.
Bez efa nema ni problema.
Najopasniji su takori na dvije noge.
Ako je zapad divlji, kakav li je tek istok?
Za uspjeh karakter je vaniji od inteligencije.
Jebali smo i gore, odjebavali smo i bolje.
Uvijek imam neku lijepu rije za drugoga. Rjee to osobi kaem u lice, a ee iza lea.
Ne gubim glavu, ali sam dosad izgubio sve ostalo.
Bolje da ja pomaem drugima, nego da oni trebaju meni. Nisam ni svoga tijela gospodar, a kamoli tueg. Od svih seksi poza ja biram vuju unem ispred rupe i zavijam kao vuk.
Istina je vrlo okrutna stvar.
Ovaj sustav ne trpi jake pojedince jer isti previe znaju. Radim u INA-i, toim kod OMV-a.
Zdrav ivot: jutarnje pite, popodnevni rotilji i veernja kotlovina. Piva neogranieno. Gledam u kri, umjesto u prazno. Idu dani prema jami.
36
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

Deda Dizanje Deda i baba pripremaju se za seks. Vlada je obeala da Digao bih se on protiv nerada al se plai da mu ne sednu na mesto. (Koji e se vratiti stara dobra vremena. (Tolevski Vasil) Stevan) Deda je na venanju prvi put obukao novo odelo. Baka Digao je ruku na sebe i odmah ga je stigla kazna. (Beti Milan) tvrdi da mu i sada dobro stoji. . (Mitrovi Mitar) Digao sam se iz mrtvih, ali me vue nostalgija. (Vukovi ore) Deda je odrastao na selu. On je kravu video uivo. Digla se velika praina, jeste dobar ali je konj. (ivkovi Novica) (Popovi Zoran T.) Digli smo dva prsta. Trei je ostao nama. (Mateji Dragan) Deda mi je totalno prolupao. Ne moe nikako da se seti kad se to dobro Digli smo ruke od poljoprivrede. Nema tu hleba. (ergovi Rade) jelo. (efer ura Sremac) Digli smo ruku na sebe u znak podrke naporima politikog rukovodstva. Deda mi je zavrio na braniku otadbine, a baba na braniku opel vektre! (Nikoli Jovo Koraj) (Micin Rajko) Digli su mu spomenik. U interesu istrage imena poinilaca bie naknadno Deda mi se u grobu prevre. ivog sam ga sahranio. (Nestorovi Ninus) uklesana. (Rajkovi Veljko) Deda nije dozvolio da mu lina karta postane nevaea. Istekao joj je! Digli su ruke od njega, ali nogama ga nisu tedjeli. (Mari Robert) (Pape Raa) Digli su ruke od svega, ali se ne predaju. ((Boji Radivoje) Dignite zastavu! Zar ne vidite da je kaljate. (Nikoli Jovo Koraj) Deda zove na babine. Priveo novu babu. (Beri Miladin) Deda, zato ste vi, sede glave, tada utali? Tada nismo bili sede glave. Dizanje spomenika Bilu Klintonu u pritini vie je odjeknula nego ruenje (Beti Milan) srpskih spomenika na Kosovu i Metohiji. (Erdeljanin Anelko) Djed i baba se spremaju za seks. Vlada je najavila da se vraaju stara Diem ruke od predaje. (Novakovi Aleksandar) dobra vremena. (Tolevski Vasil) Djed i baka su ivi, ali je njihova memorija: in memoriam. (Lero Grujo) Diktator Diktator i pravopis menja. Taku stavlja na poetku diktata. (Mai Danica) Dezerter Dezerter. Borac kojeg nadaleko nema. (Maci Ekrem) Diktator je otpjevao svoje. Kurtoazije radi traiemo bis. (Plavi Zoran) Dezerteri bi da se hvale kako je junaki narod kome pripadaju izvrio i Diktator je pao, ali nam pristojnost nalae da mu pruimo jo jednu ansu. genocid! (Pei Nikola .) (Plavi Zoran) Dezerteri su amnestirani. Sudi se uesnicima. (Simi Slobodan) Diktator je veliki vizionar. Sve se dogodi to on kae. (Dangubi Dezerteri su prefinjeni ljudi. Njih emo ostaviti za kraj. (Marku Boidar) Radivoje) Dezerteri zaraenih strana su krenuli u odluujuu bitku: lea u lea. Diktator u trendu nosi izme od prevrnute koe. (Martinovi Savo) (Nikoli Jovo Koraj) Diktator uporno sedi na buretu baruta. eka da mu doe iz dupeta u Dezerterima nema mjesta meu nama. (Martinovi Savo) glavu! (Zaki Rastko) Diktator voli svoj narod, do poslednjeg. (Deni Vesna) Diktator eli isto to i narod: hoe o svemu sam da odluuje. (Baljak Deca Deca komunizma su porasla i postala velike demokrate. (Nestorovi Aleksandar) Ninus) Diktatora je zamenilo kolektivno telo. Jedan ovek, ipak nije svemogu. Deca mi lie na komijinu kao jaje jajetu! Da ne poznajem komijinu (Ognjanovi Dragan) enu, svata bih pomislio! (Mini Veselin Lari) Diktatori i vojskovoe dobrovoljni su davatelji tue krvi. (Ituk Deca poznatih roditelja imaju jednu prednost. Mogu ponekad da vide tate Silverstar) i mame na televiziji. (otri Aleksandar) Deca se raaju na glavu, da bi odmah ugledali stvarnost. (Proti Zoran) Diktatura Deca su nam vaspitno zaputena. Nema im pomoi. (Nestorovi Ninus) Diktatura ili demokratija?! Ipak diktatura. Tamo se zna ko koga... Deca su nae najvee bogatstvo. Ali nikako da ubedim enu da ponemo (Tolevski Vasil) sa bogaenjem. (Tolevski Vasil) Diktatura je kad mora da uti, tiranija kad mora da govori. Deca su nae najvee bogatstvo. I ove godine se oekuje dobar izvoz. (Miranovi Mijo) (Anonimus) Diktatura je razliit odnos prema naciji. (Kovaevi Suno) Deca su nae najvee bogatstvo. Nikako da ubedim enu da ponemo da Diktatura proleterijata pretvorila se u diktaturu jer narod nije mogao da se bogatimo. (Tolevski Vasil) vlada sobom. (Deni Vesna) Deca su vaspitno zaputena. Trae mleko. (Simi Slobodan) Diktatura, drugaiji pogled na demokratiju. (Maurani Iva) Deca su velika stvar, samo dok su mala. (Proti Zoran) Deca vie ne trae sisu. ekaju humanitarnu pomo. (Pavlovi Srba) Dinar Deco, tata vam je ostavio mamu za uspomenu. (Radovi Duko) Dinar ima plivajui kurs, ali mi se ne dopada njegov stil. (ergovi Rade) Deco, uite kolu! U suprotnom, biete slavni i bogati. (otri Dinar je jedino zakonito sredstvo plaanja. Ali samo za one koji nemaju Aleksandar) devize. (Guzina Ranko) Decu nije lako prevariti. Zato nemaju pravo glasa. (Deni Vesna) Dinar je pao. Standard mu pravi drutvo. (Anonimus) Decu smo prikljuili na struju. Ona imaju nov, moderan pupak u koji se Dinar je sitna para, ali bui k`o budala! (Maravi Mane) moe staviti utika. (Radovi Duko) Dinar je stabilan. Niko ne pokuava da ga digne sa zemlje. (Pavlovi Djeca koju nitko ne vodi za ruku su djeca koja znaju da su djeca. (Porchia Srba) Antonio) Dinar se vezao za marku i ne puta je da padne. (Deni Vesna) Djeca na stranjem sjeditu uzrokuju incidente. - Incidenti na straenjam sjeditu uzrokuju djecu. (Anonimus) Dobar Djeca nam imaju lo apetit pa smo se odluili za tree. (Milii Dejan) Dobar dinar para vredi. (Mateji Dragan) Djeca plau dok su mala. Kad porastu, plau njihovi roditelji. (Mitrovi Dobar direktor: uveo rad, red i rod. (ui Dragan) Mitar) Dobar forizam je kao migrena. Od njega boli glava. (Tolevski Vasil) Djeca se raduju ivotu. Odrasli zrelije razmiljaju. ((Honi Senad Dobar glas je kao vatra; kad imate plamen moete ga lako sauvati, ali Hona)) ako ga ugasite, nije lako zapaliti ga ponovo. (Bacon Sir Francis) Djeca se vole igrati rata i oponaati vojnike i to je na neki nain vrlo Dobar i lud su braa, a lud i zbunjen su jo blii. (Baljak Aleksandar) razumljivo, ono to zbunjuje jeste: zato vojnici esto oponaaju djecu Dobar i lud su braa. udnog li bratstva? (Deni Vesna) Dobar je i no, ali ga grlo ne podnosi. (Anonimus) (Karl Kraus) Dobar je ovaj narod, samo ne valjaju ljudi. (Simeunovi Sran Senedan) Djeca su educirana od strane onoga to odrasli jesu, ali ne njihovom priom. (Jung Carl Gustav) Dobar je u krevetu. Zato i neu da se udam za njega. (Mateji Dragan) Dobar ko majka, a zna se nakon koje se radnje postane mati. (Kovaevi Djeca ue da prevladaju i odbace svoje djeije ideale, i odrasli su ipak samo djeca ali se trude da to prikriju (Karl Kraus) Suno) Dobar lovouvar puku dri o klinu u spavaoj sobi. (Mateji Dragan) Djeco, vodim vas da vam pokaem granice naeg imanja. Da se sjutra ne Dobar pisac je onaj koji je sposoban da od odgovora napravi zagonetku desi da prodate tue! (Mikovi Vladimir) (pitalicu) (Karl Kraus) Djecu narui eva, a donese roda. (Lero Grujo)
37
Suno Kovaevi
Svi smo mi socijalni sluajevi
Dobili smo Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom. Jo samo da dobijemo i njihovu zatitu. Takav zakon, takva zatita stanovnita, je proizvod kadrovske politike. Kadrovska politika u socijalnoj politici se zasniva na principu socijalnog sluuaja. Rukovodei kadrovi nakon to su u svojoj struci postali socijalni sluajevi, nali su se u oblasti socijalne zatite. Shvatanje socijalne zatite, zahvaljujui tim kadrovima, u suvremenom svijetu i kod nas, je razliito. U suvremenom svijetu socijalna zatita je tercijrni oblik zapoljavanja, a kod nas politikog udomljavanja. Predvoeno tim kadrovima,Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice predlae da se umjesto Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom donese zakon o samozatiti lanova porodice. Zato su se kuhinje. graani uhvatili oko zajednike ideje:kazana narodne
Uz narodnu kuhinju i kontejneri garantuju socijalnu sigurnost.. Graani ute, jer je siromatvo tradicija koje se neemo lako odrei. Siromatvo se ne odeuje prihiodom od dva dolara po stanovniku, kao to to rade Ujedinjeni narodi, ve stanovnika po kontejneru. Zbog naslijea, epidemija prelazi u pandemiju siromatva. I zatita djece je posebna. U svijetu djeca bez roditeljskog staranja idu u hraniteljske porodice, a kod nas hraniteljske porodice idu u dom kod djece. Graani su subjekti socijalne zatite. Rade sami sebi. Za sve su zasluni ministri u vladi koje se predstavljaju kao eksperti, a nikako da poprave dravni aparat. Ministri su oni koji znaju ta hoe, a narodu tebaju ministi koji znaju ta treba raditi. I tako, socijalnu politiku vode socijalni sluajevi, koji znaju ta hoe da im urade oni koji znaju ta treba raditi,kao njihovi socijalni sluajevi, da ne bi bilo socijalnih sluajeva, a rade po nalogu onih koji znaju ta hoe, da bude socijalnih sluajeva. Zato, svi smo mi socijalni sluajevi. xxx
38
MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

Aleksandar OTRI Prvi korak je najtei. Ostalo je let! Svedok je priznao da je video sve to se tuiocu privia Tano je da se kod nas sudi po kratkom postupku, ali su zato kazne dugotrajne! U naoj zemlji se trguje ljudskim organima. U parlamentu se najskuplje plaaju dva prsta!
Tada, po Marfiju, mora da nastupi nestaica Bensedina. Kako u onda na spavanje, sama? xxx Dragomir BRAJKOVI STIGO PRVI MAJ U TOMAEVO
Drutveni proizvod neprestano raste. Jo Kriminalci sada ne mogu mirno da etaju malo pa e moi da se vidi! ulicom. Popularnost im to ne dozvoljava! Kanjen je, iako je irio optimizam. Tvrdio je da e pasti vlada! Policija je pretresla stotinu demonstranata, a nije pronala ni sto dinara! Kada mi je za operaciju zatraio hiljadu evra, shvatio sam da je u pitanju lekar bez granica! xxx Mirjana JURI UASI PROMISKUITETA
Stigo Prvi maj u Tomaevo Svud po vrhovima zaegli vatre. Svijet se slego. Digli tribinu. Jedan govorae. Sve da satre! Na mrane sile! Zavjere svjetske! Ko da je i sam sila nebeska! "A Inglika i Amerika Biti e kad-tad zemlja proleterska! " Ne moe mu vieti lica Niti po rijeima razabrati ko je, Pristie narod sa svije strana I aci u redovima dvoje po dvoje. A on medeni i kad vie, Sve zlatna brda i doline! Pronose peenu jagnjad i dviske (Bee krkanluka kad umine!) Jo i ne dokraji, glas pristie: Mora pod hitno u drugi kraj! U Lekovinu, ili na Kovren Stigo i tamo Prvi maj! Taman to presta, u as jedan, Masa se zanjiha, zatalasa. Poe i pjesma. I pripucae: Dok neko zakuka iz sveg glasa. To tui pirkan, glavni kuvar, Psuje i mater sirotinjsku. "Kakav je samo ovo nefran, Dok dlanom o dlan - zdipie dvisku! Sva srea da drug takav i takav Odnese konjak u drugi kraj. Kakav ste narod? Jebem mu mater Ako ste zasluili Prvi maj! " A narod, ko narod, navali u kolu, Pa toga krkljanca, majin sine, udi me kako se ne podavie Od one puste jagnjetine. pirkan sa dvojicom brani sofru, Ne moe mu nita istr iz ruku, Galami, psuje... "Kuj ste navrli? Ispataete narodnu muku!" Stigo Prvi maj u Tomaevo Dogorijevaju u brdima vatre, A narod, ko narod, jede i pije, Ve sjutra moe i da se satre!
Preksino sam otila u krevet sa jednim.
I nije bio neki provod. Pre bih rekla Voa je Srbima obeao vedski standard. natezanje. Okrei se, prevri se... nita Od tada se mnogo Srba iselilo u vedposebno. Zaspah izmuena i razoarana. sku! Probudih se prazna i bezvoljna. Ceo svet je protiv nas, ali mi znamo da su to sve strani plaenici! Bio sam u hotelu sa najvie zvezdica. Spavao sam pod vedrim nebom! Nama niko nita ne moe! ak ni oni koji hoe da nam pomognu! Ne moete od vlasti traiti demokratiju. Odakle joj!? Policija zna gde se nalazi ubica, ali nee to da mu saopti! Sino sam probala sa dva. Behu to nerealna oekivanja. Nakon poetnike nesnalaljivosti, nametanja i zauzimanja nemoguih poloaja, osetih i neko jadno rastereenje. Nita katarza, nigde nirvane... Buenje je bilo jo gore.Umor i podonjaci veliine brushaltera dvojke. Nema dileme da u veeras poveati broj.
Konzumirau ih ne jednog po jednog, Drutvena svojina i nije tako loa. Zavisi nego sva tri istovremeno. Progutau ih u kako se uzme! cugu. Jaka sam ja, ne dam se ba lako oboriti. Hou da ne znam za sebe, da se Mene i mog komiju samo smrt moe da obeznanim, da sve zaboravim... A ujutro, rastavi. Zato sam ga i ubio! nek liim na udo, nema veze. Uzalud sam izlazio u grad. Kad sam se vratio s mitinga, televizija je javila da skup nije ni odran! Zato se knjievnici meaju u politiku? Ni mi ne itamo njihove knjige! Ovde se masovno gine, i zato nam je potreban svaki ovek! Penzioneri su na protestu imali dugaak spisak zahteva. A dobili su samo batine! Ostvariemo znatne utede u pravosuu. Jedna osoba bie tuilac, sudija i islednik! Ipak, tri noi zaredom, pa jo sa tolikim brojem... Ukoliko mi ni tri ne budu dovoljna, probau i sa etiri, i pet - odjednom! Terau tako sve dok ne doivim olakanje, uzbuenje, ludilo! Dok ne ponem da se budim zadovoljna i nasmejana, da se mazno proteem i ne prepoznajem u ogledalu. Ni sebe, a naroito ostale. Jedino se plaim da se ne navuem.
39
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
Knjievnik Fikret Cacana iz Zagreba gost Knjievnog kluba Rijeka
U caffe baru SET Verdijeva 11 u Rijeci prvog aprila ove godine gostovao je prevoditelj i knjievnik iz Zagreba Fikret Cacana. Prisutnima se predstavio svojom novom zbirkom pjesama: LJILJAN U TRNJU. Fikret Cacan roen je u Zenici 1958. godine. On je slavist,prevoditelj i bibliograf. Preveo je mnoge pjesme ruskih pjesnika na hrvatski. Objavljuje kritike prikaze poezije te prijevode savremene ukrajinske i ruske poezije u periodici. Redigirao je prijevode i napisao predgovor za rusku antologiju HRVATSKA POEZIJA, Moskva 2007. godine. Uredio niz knjievnih djela iz batine i savremenosti. U poslednje vrijeme objavljuje vlastite pjesme. Za njega pjesnik Valerio Oli iz Rijeke kae da Fikret Cacan kroz svoj lirski subjekt doarava itaocu svoju pjesniku tlapnju i put kroz kojega je kao jedinka,stvaralac prolazio,od rane mladosti pa do sazrijevanja opisujui vjerodostojno vrijeme i mjesta u kojima se naao. Zadivljujue je iitavati Cacanovu poeziju koja nosi stari tih matoevskih soneta,priguenu muzikalnost,ali profinjenu formu dajui ovoj poeziji prepoznatljivi arm stare pjesnike kole. Cacana je oduevio prisutne itanjem svoje poezije. U sklopu knjievnog seta otvorena je i izloba umjetnikih fotografija VIBRACIJE NOU,na temu Rijeka,autora Josipa Markovia. U pjesnikim interpukcijama 17 pjesnika kazivalo je svoje stihove,inae lanova Hrvatskog knjievnog drutva, uz muziku pratnju Borisa Kazije na gitari. Prisutni su uivali i u aforizmima koje je kazivao lan redakcije naeg humoristinog magazina Abdurahman Halilovi-Ahil. Program je vodio pjesnik i predsjednik Hrvatskog knjievnog drutva Valerio Oli. Izdvojili smo iz biografije umjetnikog fotografa Josipa Markovia: Roen je 03.04.1966.godine u Kotor Varoi. Studirao je na strojarskom fakultetu u Banja Luci. ivi i radi u Kastvu kod Rijeke. Fotografijom se poeo baviti u srednjokolskim danima 1982. i bavio se do poetka rata. Ve tada izlae na izlobama fotografije,na prostoru bive drave. Zanima se za snimanje kamerom,te ini svoja prva snimanja na 8 milimetarskoj i 16 milimetarskoj vrpci. Fotografira samostalno,a 2007. aktivno se ukljuuje u rad Foto kluba Rijeka. Od 2010. lan je video kluba Liburnija film iz Rijeke. Abdurahman Halilovi-Ahil Abdurahman Halilovi Ahil
40
Predstavljanje asopisa KNJIEVNO PERO u Crikvenici
Konoba OSKORUA u Crikvenici(Hrvatska) osmog aprila ove godine ugostila je dvadeset pjesnika iz Rijeke i Zagreba koji su sa predsjednikom knjievnog drutva Rijeka Valeriom Orliem prisutnim gostima predstavili asopis KNJIEVNO PERO koji izlazi u Rijeci. Ovaj broj asopisa posveen je nedavno preminulom knjievniku iz Rijeke Josipu Eugenu eti. O njegovom ivotu i djelu govorio je predsjednik knjievnog drutva Valerio Orli. U drugom dijelu programa odrana je pjesnika vee gdje su pjesnici uz zvuke gitare maestra Raoula Devjaka itali svoju poeziju, U sklopu programa aforizme je itao i lan redakcije MAXMINUSA a ujedno i lan Hrvatskog knjievnog drutva Rijeka, moja malenkost i autor ove vijesti Abdurahman Halilovi-Ahil
41
Predstavljanje knjige-Legenda o svetom Marinu Rabljaninu
U knjiari V. B. Z. u Rijeci petnaestog aprila ove godine organizovana je prezentacija nedavno tampane knjige dr. sc. Vinka Ribaria pod nazivom:LEGENDA O SVETOM MARINU RABLJANINU-IZ LOPARA. Knjigu su zajedniki predstavili Hrvatsko knjievno drutvo u Rijeci iji je lan i sam autor pomenute knjige i knjiara V.B.Z. iji je takoe lan. Prisutnima ovu prekrasnu knjigu predstavili su njeni recezenti,akademik Petar Stri i voditeljica knjiare V.B.Z. Gordana Mesarek. Od lanova Hrvatskog knjievnog drutva knjigu su predstavili prof.dr. sc. Vasil Tacinovski i mr. Ernie Gigante Dekovi. Muziku pratnju na gitari svirao je Boris Kazija. Dijelove iz knjige itale su Prvakinja Hrvatskog narodnog kazalita Ivana Plemenitog Zajca iz Rijeke Olivera Baljak, i Marija Luiza Ribari-Rusell. A.H.
Novi ELEKTRONSKI MAGAZIN E-PAVLIHA:
http://e-pavliha.si/
42
AFORISTIARI U BEU etiri jahaa afokalipse Aleksandar Baljak, Dragutin Mini Karlo, Bojan Ljubenovi i Aleksandar otri govorili su aforizme i satirine prie u Beu poslednjeg dana marta i tako su unapred radno obeleili meunarodni dan humora. U gradu na lepom, plavom Dunavu (za razliku od Beograda kroz koji protie mutno Dunavo), iveli su i stvarali znaajni aforistiari Stanislav Jei Lec (Misao mora biti dublja no to moe da dosegne ruka vlasti) i Karl Kraus (Aforizam ne mora biti istinit, ali on treba natkriti istinu. On je jednom izrekom mora nadmaiti). Vee Srpskih aforizama otvorio je Dragan Mikovi, predsednik Srpskog kulturnog foruma (skforum.at) koji je bio organizator manifestacije, napomenuvi da se predstavljaju etvorica, verovatno, najboljih aforistiara iz Srbije. Rei dobrodolice na nemakom jeziku izgovorila je Neda Dimitrievska. U reprezentativnoj Kaisersaal (Carskoj sali), u Kaiserstrasse (Carskoj ulici), gosti iz Beograda carski su doekani. Na ovom kultnom umetnikom mestu u centru grada bilo je prisutno vie od 100 posetilaca. Meu njima veina su bili Srbi i ljudi s prostora bive Jugoslavije, ali bilo je i Austrijanaca, kao i dravljana drugih zemalja. Za njih su aforizmi itani na nemakom jeziku, poto austrijski jo uvek nije izmiljen. Posebno je bilo mnogo mladih (brojni od njih su roeni u Austriji), koji su inili veinu publike. Meu poasnim gostima bio je konzul Ambasade Srbije u Beu Kosta Simonovi. Aleksandar Baljak i Aleksandar otri najpre su predstavili knjigu Mali bukvar za veliku decu, Mihaila Maksimovia, koja je objavljena 1792. godine upravo u Beu. Ovo delo predstavlja prvu satirinu knjigu na srpskom jeziku i prvu nau knjigu aforizama. Poto je objavljena pre 219 godina, njenog izlaska ne sea se ni predsednik PUPS-a Jovan Krkobabi, naalio se otri. Knjiga je tampana u tampariji Stefana Novakovia i sadrava je kritiku mladog graanskog drutva. Baljak i otri govorili su o znaaju dela, biografiji autora, koji je bio prosvetitelj i jozefinist i proitali su izabrane aforizme iz ove, obimom male, ali znaajem velike knjige. Cenzori su babice svakog pismenog soinenija. Ali, mnogo puti dete sakato kroz njih ostane. Koji umereno ivi, ne treba mu kupovati umerenost u apoteki. Cesar Avgust s uenim ljud'ma pri jednoj trapezi sedae. A sad ueni kod velike gospode na doksatu jedu. Najsmenije jest' kad se za kojeg sveca milostinja ite. Ta, to barem znamo, da sveci svata na nebu imaju i od nas nita ne potrebuju. Stare haljine i novi domovi svagda se krpu.
ALEKSANDAR BALJAK (1954) Aforizam je dribling duha na malom prostoru. Opkoljeni smo! Svuda oko nas je inostranstvo. Mi smo bili pod Turcima jo u ono vreme kada mnogi za Turke nisu ni znali. ta vredi to je demokratija pred vratima kad mi nismo kod kue?! Nema toga koga Staljin nije voleo. Nigde ga nema. Istina je da sam vas ja vodio, ali smo zalutali zajedno. Demonstranti su leima brutalno nasrtali na pendreke iznenaenih policajaca. Jedan ovek je za sve kriv! Sluaj je hteo da to bude ba onaj za koga smo svi glasali. Oenio sam se iz iste radoznalosti. Zanimalo me je da li ima ivota posle smrti. Tano je da sam na venanju rekao "da", ali je ta moja izjava istrgnuta iz konteksta, pa je ispalo da ja pristajem na brak. Nisam prevrtljiv, nego vetar duva as na jednu, as na drugu stranu. I ja znam da nita ne znam, ali ne pravim od toga filozofiju. Nije mi ni na kraj pameti da sebe poredim sa Leonardom da Vinijem. Uostalom, ko je taj Leonardo? Ja sam za dijalog, i taka! Osim genocida, na naim prostorima nije bilo veih incidenata. Delat je bio uz rtvu kad joj je bilo najtee. Diktator eli isto to i narod: hoe o svemu sam da odluuje. Vladaru se mnogi uvlae pod kou, a oni odvaniji i manje gadljivi iskazuju mu i dublje potovanje. Oseam griu savesti. Unutranji neprijatelj, dakle, ne miruje. Ja sam veoma zabrinut. A ime se vi bavite?
Zatim su Mini, Ljubenovi, Baljak i otri govorili aforizme i satirine prie o politici, socijalnim temama, kriminalu, mukarcima i enama, medijima, umetnosti, sportu
43
DRAGUTIN MINI KARLO (1942) Opkoljeni smo atomskim centralama, ali nema bojazni, imuni smo jo od 1999. godine. Mi nemamo cunami, ali imamo neto jo razornije ljudski faktor. Radioaktivni otpad veto krijemo. Zlu ne trebalo. Posle bombardovanja, na Kosovu se ivi na atomski pogon. ta e nam atomske centrale, ubie nas rauni za struju. Imamo moratorijum na izgradnju nuklearki, ali ako ove okolo popuste, imaemo kolektivni moratorijum. to se radijacije tie, od nas e ostati samo vinansko pismo. Japancima su sada potrebni kolubarski rovokopai da rade 25 sati dnevno. BOJAN LJUBENOVI (1972) Na predsednik nikada ne ide na odmor. Ne moe da dopusti da drugi neto zabrljaju. iptari su postali Albanci, Cigani su postali Romi, Muslimani su postali Bonjaci... Samo od nas Srba nita nije moglo da postane. Srpski vladari su nekad okupatora ljubili u noge. Vremenom je nivo ophoenja podignut na vii nivo. Mogunosti poltrona su fantastine. Deava se da vladar u sebi otkrije pesnika. Zato piem aforizme? Zato to ne mogu sve da ih zapamtim. Oni su na vlast doli demokratskim putem. Nekoliko decenija kasnije izbori su to samo potvrdili.
On sarauje i s mafijom i s policijom, jer moe da igra na vie Mnogo brzo radimo, tako da nam plate kasne po nekoliko memesta u timu. seci. Zaposlite se u naem ministarstvu. Plate su male, ali je zato zarada odlina! Prosvetni radnici koji gladuju trebalo bi da se stide. Korupcija je zakucala i na vrata Crkve. A poznato je da su crkvena vrata svima otvorena... Senzacionalno! Neverovatno! Skandalozno! Zastraujue! Srpsko novinarstvo. Kad smo bili mali, mislili smo da u televizoru rade mali ljudi. Kad smo porasli, shvatili smo da je to tano. Ako elite da vam deca budu pametna koliko i vi, nemojte ih na vaspitavanje predavati svojim roditeljima. Nema anse da im dva puta zaredom poe za rukom neto tako savreno. Kakav su oni primer mladim generacijama?! Vi biste opet da jedete? Nije svaki dan Boi! Dobili smo dete, onda smo se venali, zatim smo se zabavljali, a bie vremena i da se upoznamo. im se umea trei, tu nema dijaloga!
Ko preivi, priae. Ako bude imao kome. Iako su pogrebne usluge poskupele, Beograani nisu prestali da umiru. To je dokaz da graani podravaju politiku gradskih Pristuni su gromkim smehom i snanim aplauzima reagovali vlasti. na skoro sve izgovorene aforizme. Aforistiari iz Beograda su zaista doiveli ovacije od oduevljene publike koja je posle Uzeo sam kredit za stan. Sada sam podstanar sam sebi. knjievne veeri razgrabila sve primerke knjiga koje su bile ALEKSANDAR OTRI (1966) ponuene za prodaju. Tako je i beogradska kola aforistike dobila istureno odeljenje Mi smo sagradili most. u Beu. Aleksandar otri pomenuo je i prevode srpskih aforiTo to ovde nema reke, veliki je propust prirode. zama na nemaki jezik u antologijima Volfganga Ekera Kameleoni su trenutno crveni, 1989, Tibingen (Nemaka) i Dirigent je otiao. Mila Dora iz 1994. godine Greiti je ljudski. I patriotski, Ostala je palica. objavljenu u Beu. otri je, takoe, istakao i asopis Podijum koji izlazi u Austriji i koji je 2009. godine u celini Sudi se i nevinima. bio posveen savremenoj srpskoj knjievnosti, u okviru koje Pred zakonom su svi jednaki. su predstavljeni aforizmi Milovana Vitezovia i Aleksandra otria. Baljak je najavio da e do kraja godine biti objavljena Piscima grafita obezbedili smo idealne uslove. antologija aforizama na kojoj radi vie godina, a otri je Smeteni su izmeu etiri zida. rekao da e uskoro u izdanju Zavoda za udbenike svetlo dana Politikim protivnicima garantujemo slobodu kretanja. ugledati antologija aforizama za decu. Vee srpskog aforizma Dva sata u toku dana. i satire trajalo je dva sata, a izmeu tri bloka u kojima su govorili satiriari, mladi muziari Jovana Misaljevi, Janez Ursej Policija u stopu prati kriminalce, i Nikola ori svirali su na klaviru, saksofonu i harmonici a neke je ak i pretekla. popularne melodije Dorda Gervina, Astora Pjacole, Dejvida Vorena Barbeka i drugih kompozitora. Organizatori su Nemojte me zvati komunistom! gostima uruili originalan poklon veliko pakovanje 24 Ja sam obian lopov. razliita austrijska i nemaka piva, dok su aforistiari uzvratili srpskim i crnogorskim vinima. Beogradski aforistiari Mene i mog komiju samo smrt moe da rastavi. razgovarali su u Beu i sa Gordanom Ili Markovi, profesoriZato sam ga i ubio. com na Univerzitetu, sa Instituta za slavistiku o prevodu srpskih aforizama na nemaki. Kosovo je multietniko. Na njemu u slozi ive Albanci, iptari, Arnauti i Arbanasi.
44
ne ivi. Novinari koji teko piu lako se kupuju. Svi je pogledima svlae, a da je obuku malo njih Ovacije Vranjancima i Martinoviu ima para. Na tradicionalnoj manifestaciji Borina nedelja, u Duan orevi Galeriji Narodnog Muzeja, 27. marta, vranjski aforistiari: Milan Ili Maja, Duan orevi, Vojkan Slepac, a stalno me dri na oku. Risti i Dragan Miljkovi predstavili su svoju knjigu Posle Tita Titanik. Da pukne u izdanju Vranjske knjige urednika Postao sam kostur. Vie mi ne kre creva. Iamo je dugaak jezik, pa su mu lako uzeli meru. Zorana S. Nikolia. O knjizi je nadahnuto govorio profesor Ratko Kupovinom glasova oni su privatizovali vlast. Boovi, a gost veeri bio je poznati aforistiar iz Ru najee mora da podmae. Pole vaki, zavladale su gnjide. Beograda, Savo Martinovi. Profesor Ratko Boovi govorio je ponaosob o Evropa je stara kurva, ali i mi nismo nevini. Reforma. Od panja smo napravili duduk. svakom aforistiaru. - Ove ljude sluajno sam kao ljubitelj aforizama Dno je naa taka oslonca. upoznao u Beogradu kada su imali promociju u Majmune uvaju gorile. Centru za kulturni razvoj. Odmah su me kupili jer Vojkan Risti sam otkrio odline autore koji dolaze daleko od prestonice, sa juga Srbije. Iitavajui njihove Zaostali narod tri za Voom. objavljene knjige i ove zajednike Da pukne, Predstavnik druge Srbije kae: Odakle si, sele, slobodno s punom odgovornou mogu da kaem da devojano mlada? su posle beogradskih, vranjski aforistiari meu Predstavnica prve Srbije odgovara: Zar ne vidi, slepo, iz isto smo selo! najboljim u Srbiji izjavio je prof. Boovi. Preko 50 ljubitelja aforizama i satire vie puta je U dalekoj budunosti Srbi e verovati da su postali autore i goste prekidalo aplauzima smejui se i od tajkuna. glasno komentariui njihove aoke i opaske na Dok traje TV dnevnik i graani mogu da uivaju u politiku, socijalnu i drutvenu zbilju. Poseban blagodetima ove zemlje. doprinos veeri dao je Savo Martinovi kazivanjem On je roen da bude policajac. Ispao je glup. svojih aforizama i satirine prie o Crnogorcu koja je Uao sam u partiju. Ubedili su me da u izai iz bede. Ono to je nama sveto, stranci to ne jebu. izazvala erupciju oduevljenja u publici. Marihuana moe da izotri ula. Njeni konzumenti Duan orevi mogu da uju kako trava raste. Kolumbo je bio zbunjen. Otkrio je golu Ameriku. Okrenuo sam se sebi i video da me ni tamo nema! Doterali smo narod do duvara. Jo samo da doteramo Kad ena ne mirie mukarca on mirie na druge streljaki stroj! ene. I budale su se opametile. Sad se i oni prave ludi. Dragan Miljkovi Mi smo od plemenite loze. Nikad de ne treznimo. Ima govornu manu. Niko ne moe da razume ta je napisao. Kuda vodi ovaj progres. Nazadni napreduju. Glavonja! Nijedna mu kapa ne odgovara. Ne pucajte u vazduh! Gore je nebeski narod! Pokvarena vaga kod pokvarenih ljudi tano meri! Oni sa kupljenim diplomama tvrde da njihove diplome vie vrede od naih. Mi smo ih kau dobili besplatno! Milovan Ili Maja PROMOCIJA KNJIGE AFORIZAMA DA PUKNE Iza neorganizovane drave stoji organizovan kriminal. Sve e tata da ti kupi, ako uspe da te proda. Ovo su rtvovana vremena. Ukrotivi su spremni za jahanje. Svi koji uu u vlast imaju velike anse da se zaposle. Oni koji to ne ele mogu da glasaju za njih. Svima koji imaju lepe ene elim uvek pun novanik. Magarac podsea na oveka tek kada mu stave samar. Godinu dana me svrbeo levi dlan. Oekivao sam platu, a dobio ugu. ivot za bagatelu od rada se ne umire, od plate se
45
Sabahudin Hadiali na Festivalu u Gaeti, Italija
Na poziv udruenja La stanca del Poeta iz Italije, bosanskohercegovaki knjievnik, gl.i odg. urednik DIOGEN pro kultura magazina i MaxMinus magazina, Sabahudin Hadiali iz Sarajeva je uestvovao na Drugim Meunarodnim poetskim susretima pod nazivom Mediteran u poeziji- putovanje rijei koji se odravaju od 14.4. do 16.4. 2011.g. u gradu Gaeti, Italija, na obali Mediteranskog mora. Meunarodne poetske susrete organizuje La stanca del Poeta (director Giuseppe Napolitano: http:// stanzadelpoeta.wordpress.com/) u saradnji sa Privrednom komorom Latina iz Italije. Pjesnici koji su uestvovali: Mohammad ELAmraoui (Maroko), Radhia Cheibi (Tunis), Georges Drano (Francuska), Shaip Emmrlahu (Makedonija), Diti Ronen (Israel) Samira Negrouche (Alir), Amir Or (Izrael), Patrick Sammut (Malta), Nicole Stamberg (Francuska), Agron Tufa (Albanija), Nasos Vaghenas (Grka), Gustavo Vega (panija), Abdelmajid Youcef (Tunis) i Sabahudin Hadiali (Bosna i Hercegovina). Fotografije sa prvog susreta u Gaeti po dolasku u Italiju pjesnika iz zemalja Mediterana. Info: http://diogen.weebly.com/yacht-med-festival-il-mediterraneo-in-poesia-2011-italia.html English language: At the invitation of the Association La stanza del Poeta from Italy, Bosnian writer and poet from Sarajevo, Bosnia and Herzegovina and Editor in chief of DIOGEN pro culture magazine and MaxMinus magazine, Sabahudin Hadiali, has participated at the Second International poetry meeting entitled " The Mediterranean in the Poetry Journey of the Word" which are held from 14.4. to 16.4.2011. in the town of Gaeta, Italy - on the shores of the Mediterranean Sea. International poetry meeting is organized by Le stanca del Poeta (director Giuseppe Napolitano http:// stanzadelpoeta.wordpress.com/ ) in cooperation with Chamber of Commerce Latina, Italy. Participated poets: Mohammad ELAmraoui (Morocco), Radhia Cheibi (Tunisia), Georges Drano (France), Shaip Emmrlahu (Macedonia), Diti Ronen (Izrael), Samira Negrouche (Algeria), Amir Or (Israel), Patrick Sammut (Malta), Nicole Stamberg (France), Agron Tufa (Albania), Nasos Vaghenas (Greece), Gustavo Vega (Spain), Abdelmajid Youcef (Tunisia) and Sabahudin Hadiali (Bosnia and Herzegovina).
46
PREDSTAVLJANJE PJESNIKA U KNJIARI MARGHERITA, FORMIA, ITALIJA April 2011 Formia, Italija Uz prisustvo pjesnika, uesnika II Festivala poezije pod nazivom Mediterraneo in poesia Il viaggio della parola: Georges Drano (Francuska), Shaip Emerllahu (Makedonija), Sabahudin Hadiali (Bosna i Hercegovina), Diti Ronen (Izrael), Nicole Stamberg (Francuska), i Gustavo Vega (panija), u Knjiari Margherita u gradu Formia u Italiji je 17.4.2011.g. odrano knjievno vee mediteranske poezije. Pjesnici su govorili stihove i u neposrednom razgovoru sa publikom odgovarali na brojna pitanja prisutne publike o poeziji. Pjesnici su takoer posjetili kulturno-historijske znamenitosti Formie i Gaete od kojih izdvajamo posjetu Ciceronovom grobu u Formia i ostacima objekata iz Rimskog perioda u Gaeti. Istovremeno, gl. i odg. Urednik DIOGEN pro kultura magazina iz Sarajevo, Bosna i Hercegovina, pjesnik Sabahudin Hadiali i direktor Asocijacije La stanza del poeta iz Gaete, Italija, pjesnik Giuseppe Napolitano su dogovorili pokretanje Konkursa za poeziju u zajednikoj organizaciji DIOGEN pro kultura magazina i La stanza del Poeta pod nazivom Najbolja pjesma 2011.g. na koji bi mogli aplicirati autori iz cijeloga svijeta. Oba autora su ambasadori POETAS DEL MUNDO u svojim dravama Bosni i Herzegovini, odnosno Italiji, a Konkurs e uskoro biti uoblien i objavljen javnostima do kraja mjeseca maja 2011.g.
ENGLISH: The participants of the Second Poetry Festival Mediteterraneo in Poesia Il Viaggio Della Parola (Mediterranean in Poetry The Voyage of an Expression) Georges Drano (France), Shaip Emerllahu (Macedonia), Sabahudin Hadiali (Bosnia and Hertcegovinia), Diti Ronen (Israel), Nicole Stamberg (France), i Gustavo Vega (Spain) took part in a poetry evening held on 17 April 2011 in Margherita Bookstore in the city of Formia, Italy. Besides poetry reading, the poets interacted with the audience eager to learn about the creative side of poetry writing. The poets paid a visit to the heritage sites in Formia and Gaeta like Ciceros Tomb and Roman remains in Gaeta. During the visit, Sabahudin Hadzialic, poet from Sarajevo, Bosnia and Herzegovina and editor-in-chief of Diogenes Proculture magazine and Giuseppe Napolitano poet from Gaeta, and the director of Association La Stanza Del Poeta agreed to launch a joint poetry competition - The Best Poem of 2011. The competition will be opened to the poets across the world. Both authors are Poetas Del Mundo Ambassadors in their respective states Bosnia and Herzegovinian and Italy. The competition criteria will be presented to the public by the end of May 2011.
47
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
48
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
49
USPJENO REALIZIRANO PREDSTAVLJANJE nelore Greinecker-Morocuti iz Austrije od strane gl.i odg. urednika asopisa, Sabahudina Hadialia. u Bosni i Hercegovini 29.3.-08.4.2011.g. Samira Begman, Cirih, vajcarska
Knjievnica Samira Begman iz Ciriha, vicarska je, uz medijsko pokroviteljstvo i su-organizaciju DIOGEN pro kultura magazina i MaxMinus magazina iz Sarajeva, gostovala u Bosni i Hercegovini gdje je predstavila dvije knjige (esejistika studija o muzici MERKABA i bajka POSLJEDNJI PRINC) objavljene januara 2011.g. i promovirane u vicarskoj tokom januara 2011.g. Takoer je predstavila i dio knjievnog opusa iz ostalih do sada objavljenih knjiga poezije i proze. Infomacije o realiziranoj turneji su i na: http:// samirabegman.weebly.com. 29.3.2011. Dana 29.3.2011.g. (utorak) sa poetkom u 11:00 sati u Osnovnoj koli Sanica, Klju i uz koordinaciju sa NVO Altruista SVJETLO, Sarajevo, odrano je i prvo predstavljanje na Mini turneji nae autorice. Poslije uvodnih rijei direktora kole, gosp. Ferida Harambaia, u holu ispunjenom do posljednjeg mjesta i prisustvo uenika i nastavnika kole, ali i predstavnika javnog ivota opine Klju i predstavnika meunarodne zajednice, predstavljen je i knjievni opus Samire Begman od strane urednika i recenzenta njenih knjiga, knjievnika Sabahudina Hadialia iz Sarajeva. Po zavretku promocije, direktor kole je uruio i prigodne poklone gostima, ulja na platnu nastavnika likovne kulture iz Osnovne kole Sanica kod Kljua, Bedrudina Omanovia. Istovremeno, uz predstavljanje i asopisa DIOGEN pro kultura, poklonjen je i jedan broj primjeraka knjiga koli, ali i dva autorska djela likovne umjetnice, autorice DIOGEN pro art magazina, Hennelore GreineckerMorocuti iz Austrije od strane gl.i odg. urednika asopisa, Sabahudina Hadialia.
31.3.2011.g.
Dana 31.3.2011.g. (etvrtak) sa poetkom u 10:00 sati, na jednom od kolskih asova bosanskog jezika sedmih razreda Osnovne kole "Malta" u Sarajevu, gostovale su knjievnice Samira Begman iz Zuricha, vajcarska i Marija Fekete Sullivan iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina. Knjievnice je predstavio njihov kolega i prijatelj, Sabahudin Hadiali iz Sarajeva. Nadahnute veselim ozrajem, knjievnice su predstavile vlastiti knjievni opus unutar neposredne komunikacije sa uenicima. Predstavljene se slikovnice KAPUT ZA HRABRE, SIRENIN SAN i DEPNI UTIPAK uz predstavljanje i knjige pria SIRENIN SAN autorice Marije Fekete Sullivan, uz predstavljanje dvije najnovije knjige Samire Begman (esejistika studija o muzici MERKABA i bajka POSLJEDNJI PRINC) objavljene januara 2011.g. i promovirane u vajcarskoj tokom januara 2011.g. Takoer su i predstavljene do sada objavljene knjige poezije TRISTANOVI AKORDI, STAZAMA DIVOKOZA i KOJI OVUD PROJDE. Predstavljen je i prvi GODINJAK DIOGEN pro kultura magazina iz Sarajeva, gdje je Samira Begman i Zamjenik gl. i odg. urednika.
Posjeta Osnovnoj koli MALTA u Sarajevu je organizovana u saradnji sa NEVLADINOM ORGANIZACIJOM ALTRUISTA ZA POMO OSOBAMA S UMANJENIM SPOSOBNOSTIMA SVJETLO - SARAJEVO i bibliotekarkom kole, gom Almirom Kuumovi.
30.3.2011.g. Dana 30.3.2011.g. (srijeda) sa poetkom u 19:00 sati u u J.U. NARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA Tuzla (Ameriki kutak), odrano je i drugo predstavljanje na Mini turneji nae autorice. Poslije pozdravnih rijei ge Enise uni, direktorice biblioteka u prisnoj i na momente zaista inspirativno interaktivnoj atmosferi predstavljen je knjievni opus Samire Begman od strane urednika i recenzenta njenih knjiga, knjievnika Sabahudina Hadialia iz Sarajeva, ali i jedne od recenzentica, publicistkinje Zlate uni iz Tuzle. Moderator veeri je bila Sanja Duki. Istovremeno, uz predstavljanje i asopisa DIOGEN pro kultura, poklonjen je i jedan broj primjeraka knjiga biblioteci, ali i dva autorska djela likovne umjetnice, autorice DIOGEN pro art magazina, Hen-
50
USPJENO REALIZIRANO PREDSTAVLJANJE u Bosni i Hercegovini 29.3.-08.4.2011.g. Samira Begman, Cirih, vajcarska
31.3.2011.g. Knjievnica Samira Begman iz Zuricha (vicarska) gostuje u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a 31. marta bila je goa devete knjievne veeri koja je odrana sa poetkom u 19:00 sati, u Centru S... NVO altruista SVJETLO, ul. Logavina br.11. Knjievnica je predstavila svoje dvije najnovije knjige : esejistiku studiju o muzici Merkaba i bajku Poslednji princ, a promotor je bio knjievnik Sabahudin Hadiali. NVO altruista SVJETLO i DIOGEN pro kultura magazina potpisali su 30. novembra Ugovor o realizaciji projekta Knjievnik u gostima. Projekat Knjievnik u gostima ima 02.4.2011.g. za cilj pribliavanje raznih knjievnih formi neposrednoj percepciji kod mladih s umanjenim sposobnostima. Projekat je Iako su samo prisustvovali kao podrka u ime DIOGEN pro volonterski, realizuje sa vlastitim sredstvima i u kultura magazina koji je medijski pokrovitelj DIOGENES POpartnerstvu, to ini dodatne vrijednosti. ETES, Goran, Mirza i DIOGENES POETES su pozvali, na Gostovanje knjievnice Samire Begman odvijalo se i u okviru Zutoj tabiji iznad Sarajeva, i njih da govore svoje stihove. kampanje Buenje s proljeem 4, kampanje koja kroz reali- Knjievnici Sabahudin Hadiali i Samira Begman su zajedno sa mladou to ivjeti trai, uz pratnju "druga plavog", gozaciju niza javnih dogaaja ima za cilj bolju drutvenu vorili stihove to buenju streme. Aprila drugog, Anno domini prihvatljivost osoba s umanjenim sposobnostima. 2011., Sarajevo, BiH...11 SUSRETI DIOGENES POETES...
01.4.2011.g. Dana 1.4.2011.g. (etvrtak) sa poetkom u 19:30 sati u maloj sali J.U. Dom Kulture DONJI VAKUF, u organizaciji Gradske biblioteke Donji Vakuf , odrano je i peto predstavljanje na Mini turneji Samire Begman iz Zuricha, vajcarska. Uz profesionalno pripremljeno i nadahnuto voenje veeri od strane Samira Tahirovia, knjievnika iz Donjeg Vakufa, predstavljen je knjievni opus Samire Begman ( http:// samirabegman.weebly.com/) od strane urednika i recenzenta njenih knjiga, knjievnika Sabahudina Hadialia iz Sarajeva. Istovremeno, uz predstavljanje i asopisa DIOGEN pro kultura, uz ve ranije poklonjene knjige biblioteci od strane nae autorice, gl. i odg. urednik DIOGEN pro kultura magazina Sabahudin Hadiali je uruio autorsko djelo likovne umjetnice, autorice DIOGEN pro art magazina, Hennelore Greinecker-Morocuti iz Austrije Samiru Tahiroviu, dok je takoer jedan umjetniki rad poklonjen i J.U. Dom Kulture DONJI VAKUF.
04.4.2011.g. DIOGEN pro kultura magazin i MaxMinus magazin u saradnji sa Gradskom bibliotekom u Travniku su organizovali i esto predstavljanje knjievnice Samire Begman u Bosni i Hercegovini. Biblioteka u Travniku je u ponedjeljak, 4.4.2011.g. bila stjecite iskrenih ljubitelja pisane rijei meu kojima su bili prisutni i knjievnici Nura i Salih Bazdulj, Rabija Mameleija, Dragan Muibabi i Anto Zirdum. Promotor knjievnog opusa Samire Begman, knjievnik Sabahudin Hadiali je, uz zahvalnost direktorici biblioteke Nermani Rami za gostoprimstvo iskrenou omeeno, predstavljajui knjievni opus nae autorice, naglasio vieslojnost knjievne predanosti unutar razliitih anrova koje je znalaki obuhvatila pisanom rijeju Samira Begman. Predstavljene su knjige: Esejistika studija Merkaba i bajka Posljednji princ uz itanje poezije iz do sada tri objavljene knjige pjesama na bosanskom jeziku autorice koja od 1977.g. godine ivi u Cirihu, vicarska. Takoer je promoviran i prvi broj tampanog magazina DIOGEN pro kultura, Sarajevo u kojem je Samira Begman Zamjenik gl.i odg. urednika.
51
USPJENO REALIZIRANO PREDSTAVLJANJE u Bosni i Hercegovini 29.3.-08.4.2011.g. Samira Begman, Cirih, vajcarska
08.4.2011.g. DIOGEN pro kultura magazin i MaxMinus magazin u saradnji sa Narodnom bibliotekom u Mostaru su u petak, 08.4.2011.g. organizovali i posljednje, osmo ovogodinje predstavljanje knjievnice Samire Begman u Bosni i Hercegovini. Moderator predstavljanja je bio novinar i pjesnik Elvedin Nezirovi dok su promotori bili knjievnik, urednik i recenzent svih izdanja na bosanskom jeziku autorice koja ve 35 godina ivi i radi u vicarskoj, Sabahudin Hadiali iz Sarajeva i knjievnica Alma Fazil Obad iz Mostara. Domain, direktor Narodne biblioteke u Mostaru Rasim Prguda je goi iz Ciriha uruio i prigodan poklon. Samira Begman, Sabahudin Hadiali i Alma Fazil Obad su takoer bili i gosti otvorenog programa Omladinskog radia X u Mostaru gdje im je domain bila novinar Elma Lizde.
05.4.2011.g. DIOGEN pro kultura magazin i MaxMinus magazin u saradnji sa Kulturno sportskim centrom u Bugojnu su organizovali i sedmo predstavljanje knjievnice Samire Begman u Bosni i Hercegovini. Kulturno sportski centar u Bugojnu je u utorak, 5.4.2011.g. imao i predstavljanje Vokalnog ansambla Bugojno, predvoenog voditeljicom Samirom Merdani koji su izveli a kapela pjesme tradicionalnog bosanskog melosa (Bentbaa), bugarskog entikog odsjaja (Ergen deda) i Lenonova Stand by me. Moderator predstavljanja, novinar Eneida Alibegovi je, izmeu ostalog, naglasila: "Ima jedan svijet u koji svi rado pobjegnemo-svijet mate. A u svijetu mate sve je mogue i u jedan lijepi svijet kroz bajku Posljednji princ vodi nas i autorica Samira Begman. To je svijet u kojem jo uvijek dobro pobjeuje zlo, pravda nepravdu, svjetlo tamo...Lijepo bajkovito vrijeme u koje trebate svakako zaviriti s vremena na vrijeme, ako nita drugo da oivite dijete u sebi i preporuujem da to bude sa Posljednjim princom. Prepoznati ete tamo dobre Bosance, nae hrabre pretke. I kako je napisala recenzentica Zlata uni Borba dobra i zla je zapravo borba naih vastitih ivotnih iskustava - ona se dogaa iznutra, a projicirana je u vanjski svijet kao manifestacija svekolikih injenja ili neinjenjenja...Promotor knjievnog opusa Samire Begman, knjievnik Sabahudin Hadiali je, uz zahvalnost direktoru Kulturno sportskog centra, gosp. Vahidu Durakoviu, za gostoprimstvo iskrenou omeeno, ali i moderatorici, gici Eneidi Alibegovi, za profesionalno predstavljanje autorice Begman, predstavljajui, izmeu ostalih i, knjigu poezije STAZAMA DIVOKOZA naglasio: "...ta je to ljubav do ona ekspirova Ko silno ljubi, silan strah ga mori, a strah kad raste, jae ljubav gori. Da, unutar sopstvenog straha, Samira ljubi i voli. To nije bilo kakav strah. To je strah od gubitka ba te, ljubavi. udno? Ne. jer njena ljubav nije niim uslovljena, traena, moljenaOna postoji ba kao to i mi postojimo. Samo to je ne vidimo. Za razliku od nje, pjesnika, koja veli: Ja u ti ukazati, / na sjene tvoje due,/ dopri do njih,/ elo i zemlja da se ljube./ Kroz prazninu, bol i tmue/ bez straha i urbe. Ne treba vie nita rei i napisati do pogledati i pjesme treeg ciklusa koji jeste samo jedan, logiki, nastavak ranije iskazanog. Lani sjaj/ kojem si se predala/ tek sjena je srca ara/ to si ga potisnula. Ko je ona da sudi bilo kome, pa ak i brai ili sestrama svojim? Odgovor je opet, zaista, veoma jednostavan: ONA JESTE LJUBAV SAMA. Jer, volei toplinom izreene i napisane rijei, autor dobro eli ali i daje znajui da ima i neto vie, jae i toplije od same pjesme: Ja poseem za zvijezdama/ jer meu njima sjajnicama/ najljepa pjesma si ti/ dijete moje.
EKSKLUZIVNA INFORMACIJA I: Tokom predstavljanja bajke Posljednji princ, autorice Samire Begman u Osnovnoj koli SANICA kod Kljua, O. MALTA u Sarajevu, kao i tokom predstavljanja u Travniku (u razgovoru sa direktorima O. GUA GORA i O.. TRAVNIK) dogovoreno je sljedee: Da u narednoj kolskoj godini (2011/12), a u skladu sa mogunou koje pruaju Zakoni o osnovnom kolstvu/obrazovanju u Kantonima (Unsko-sanski, Srednjobosanski i Sarajevski) navedena knjiga Samire Begman bude dio lektire sedmih i osmih razreda navedenih osnovnih kola. Odluku o tome e u najskorije vrijeme donijeti kolske institucije u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima osnovnog kolstva. Informaciju dostavljamo na osnovu obavljenih razgovora sa direktorima i nastavnicima osnovnih kola od strane autorice i urednika njenih izdanja, knjievnika Sabahudina Hadialiaa, tokom predstavljanja knjievnog opusa Samire Begman.
52
KNJIEVNIK U GOSTIMA X DRUENJE - MIRZETA MEMIEVI, SARAJEVO
U okviru projekta KNJIEVNIK U GOSTIMA koji zajedno realiziraju DIOGEN pro kultura magazin & MaxMinus magazin i NVO Altruista SVJETLO, u Sarajevu je u etvrtak, 28.4.2011.g., sa poetkom u 19:00 sati, u prostorijama NVO Altruista SVJETLO u Logavinoj 11 (Centar S...) gostovala mlada knjievnica iz Sarajeva, Mirzeta Memievi. U toploj i na trenutke izuzetno prisnoj atmosferi Mirzeta je predstavila dio svojih poetskih reminiscencija, ali i proznih vizija. Procitala je i dio pripovijetke Prokleta Jerina iz upravo objavljene Antologije bonjake pripovijetke koja je objavljena u Makedoniji u izdanju Kulturnog centra Bonjaka u Republici Makedoniji sa sjeditem u Skoplju. Govorei o Mizetinoj poetici, knjievnik i domain veeri, Sabahudin Hadiali je naglasio:Mirzetini poetski snovi nisu sluajni naleti anticiklone to mijenjaju raspoloenja nas prevednika. Mirzetini poetski otkloni nisu enja za nedosanjanim, neizreenim i nesanjanim. Mirzetini poetski odsjaji bisu sluajnost na lako lomljivom staklu udnih nakana. Ona uzme ta eli jer samouvjerenost nije trenutak ve vjenost njenog lika. Strah me je ponekad. Toliko istine u malo rijei, i toliko rijei u mnotvu istine... Pored Mizete Memievi, gost-iznenaenja je bio pjesnik Sabah Al-Zubeidi iz Iraka koji ivi u Beogradu (Srbija). On je proitao jednu pjesmu na arapskom, kao i na bosanskom jeziku. lanica NVO Altruista SVJETLO, mlada pjesnikinja Irma Juhi je takoer proitala jednu od svojih pjesama, nadahnutim upravo druenjima sa knjievnicima u prostorijama Asocijacije. xxx O Mirzeti Memievi: Autorica je do sada objavila knjigu poezije TOLIKO RASTA (2001.g.) i knjigu poezije KRIVE DRINE (2007.g.), koju su recenzirali knjievnici Ferida Durakovi i Sabahudin Hadiali, i obje knjige su objavljene je u izdanju Udruenja Obrazovanje gradi BiH, Sarajevo. U pripremi joj je knjiga pria. Mirzeta Memievi je 21.3.2011.g. bila meu 21 pjesnikom iz est drava (SAD, BiH, Italije, Hrvatske, Makedonije i Srbije) koji su u Sarajevu, u organizaciji DIOGEN pro kultura magazina i Sarajevske zime, obiljeili SVJETSKI DAN POEZIJE 24 satnim POETSKIM MARATONOM u galeirji IPC E koji je trajao bez prekida od 11:00 sati 21.3.2011.g. do 11:00 sati 22.3.2011.g. Takoer je i kao autor predstavljena na WWW stranicama DIOGEN pro kultura magazina ali i u tampanom izdanju Prvog godinjaka DIOGEN pro kultura magazina koji je na 300 stranica promoviran upravo tokom trajanja POETSKOG MARATONA, 21.3.2011.g.
NVO altruista SVJETLO i DIOGEN pro kultura magazina potpisali su 30. novembra 2010.G. Ugovor o realizaciji projekta Knjievnik u gostima. Projekat Knjievnik u gostima ima za cilj pribliavanje raznih knjievnih formi neposrednoj percepciji kod mladih s umanjenim sposobnostima. Projekat je volonterski, realizuje sa vlastitim sredstvima i u partnerstvu, to ini dodatne vrijednosti.
53
OBAVIJEST ZA LANOVE, PRIJATELJE I SARADNIKE FONDACIJE I MEDIJE OVOGODINJI DOBITNIK NAGRADE: VOLONTERI FILMSKOG FESTIVALA ''PRAVO LJUDKSI'' Upravni odbor Fondacije Farah Tahirbegovi, na prijedlog Mirjane Evtov, selektorice za 2011. godinu, i drugih lanova Fondacije, odluio je da nagradu za 2011. godinu dodijeli mladim osnivaima i volonterima Filmskog festivala PRAVO LJUDSKI Festival PRAVO LJUDSKI odrava se ve pet godina. Cilj festivala, i ne samo festivala nego i drugih oblika javnog djelovanja ovog udruenja, jeste da putem filmske i drugih umjetnosti, kao i neformalnih metoda obrazovanja, uesnici i posjetioci ojaaju svijest o ljudskim pravima i sami nastave promovirati ljudska prava i sve njihove pojavne oblike u kulturi i drutvu Bosne i Hercegovine. Posebno valja naglasiti program za mlade ZUMIRAJ PRAVA, koji je odran ne samo u Sarajevu nego i u drugim bh. gradovima. Nagrada e biti dodijeljena u utorak 5. aprila u Multimedijalnom centru Mak, Alipainaulica 6, u 12 sati, kada e Mirjana Evtov predati nagradu predstavnicima Festivala PRAVO LJUDSKI. Dosadanji dobitnici nagrade, od 2006. do danas bili su: Lamija Begagi iz Zenice, spisateljica i urednica djejih asopisa Pali i Kolibri; Damir Avdi iz Tuzle, undergroundmuziar i romanopisac, Enes krgo iz Travnika, dramatiar, kustos muzeja Rodne kue Ive Andria, i Hana Stoji, prevoditeljica s njemakog jezika i koordinatorica knjievne mree za Istonu Evropu Traduki, organizatorica odlaska naih pisca na Sajam knjiga u Leipzigu.
54
Projekat - VOLONTERI KONJICA UZ BIJENALE 2011 Spremno doekujui Evropski kulturni dogaaj 2011. godine u Konjicu projekat Bijenale savremene umjetnosti ARK D-0 UNDERGROUND lanovi i aktivisti NGG Volonteri i prijatelji Konjica okupili su partnerske organizacije NVO Centar ivota i Odred izviaa Neretva Konjic u Lokalni tim za volontersku podrku, te formirali operativne timove ARK i KONJIC. Zajedno sa 53 volontera uestvuju u aktivnostima oko postavke izlobe i umjetnikih djela 45 svjetskih umjetnika koji e pravei muzej u muzeju osvojiti umjetnikim djelima Titov tajni bunker u Konjicu. Takoer, pripremaju smjetaj za 60 bh. studenata sa svih fakulteta i akademija.. Medijski dogaaj zadobiva veliki publicitet u cijelom svijetu. Na ovaj nain konkretnim djelima i u Konjicu se volonterskim radom obiljeava aktuelna Evropska godina volonterizma 2011. _____________________________ 19 March 2011. - 27 maj 2011th The project - "VOLUNTEERS Konjic Biennial 2011" Ready waiting for the European cultural event of the 2011th inKonjic - project "Biennial of Contemporary Art ARK D0Underground" members and activists of NGG "Volunteers andfriends of Cavalry" partner organizations gathered at the NGO"Center of Life " and the Scout Neretva Konjic in the local team ofvolunteer support, and formed operational teams "ARK" and"Konjic". Together with 53 volunteers participating in activities related to the exhibition of art works and 45 international artists who will bemaking a museum at the Museum "win" the artwork of Tito's secretbunker in Konjic. Also, prepare accommodation for the 60 BH.students from all faculties and academies .. Media event takes on a lot of publicity around the world. In this way, concrete actions in Konjic to volunteer work marks the current European Year of volunteerism 2011th
55
ODRAN DRUGI FESTIVAL SATIRINE PRIE Drugi festival satirine prie odran je 13. aprila u beogradskom Studentskom kulturnom centru, u organizaciji ove kulturne institucije i Beogradskog aforistiarskog kruga. Ljubitelji ovog knjievnog anra ispunili su salu SKC, a srpski autori su, na veliko zadovoljstvo prisutnih, dokazali svoju visoku klasu. Svoje satirine prie govorili su Petar Paji, Milovan Vitezovi, Vitomir Teofilovi, Ranko Guzina, Bane Jovanovi, ore Otaevi, Vesna Deni, Slobodan Simi, Aleksandar otri, Bojan Ljubenovi, Nenad Vueti, Miodrag Stoi, Radoslav Tilger, Duan Puaa i Savo Martinovi.
Program je vodio Dragutin Mini Karlo koji je uz svoju priu, proitao i priu opravdano odsutnog Milana Betia. Mini je Festival je otvorila Vesna Kapor, urednica knjievnog najavio Deveti meunarodni Satira fest koji e biti odran u programa Studentskog kulturnog centra. oktobru ove godine. Glumac Pavle Mini govorio je o velikom srpskom satiriaru U publici su, pored ostalih, bili istaknuti satiriari Aleksandar Vladimiru Bulatoviu Vibu (1931-1994), iji je bio prijatelj i Baljak, Momilo Mihajlovi, Dejan Milojevi, Miroslav saradnik. Mini je proitao i Vibovu priu povodom Sredanovi i drugi. osamdesete godinjice od njegovog roenja.
56
Sabahudin Hadiali Laureat Akademije Ivo Andri iz Beograda, Srbija za 2011.g.
presented in a special printed edition Andrics Constellations dedicated to 50th anniversary of the Nobel Prize award to Ivo Andric. The Academy is in the process of shooting a TV serial where the Laureates to date will be presented in a form of a documentary via joint cooperation of Radio Television of Serbia (RTS) and Da VInca Produciton, a TV production of Ivo Andric Academy. Hadzialics opus will be presented in one of the documentaries.
Dana 12.4.2011.g. je predsjednik i osniva Akademije Ivo Andri, knjievnik Radomir Smiljani, u svome domu u Beogradu, razgovarao sa knjievnikom Sabahudinom Hadialiem, obavjestivi ga da mu je jednoglasnom odlukom irija dodjeljeno priznanje Akademije Ivo Andri za 2011.g. Nagradu e knjievnik Sabahudin Hadiali primiti na dan dodjele Nobelove nagrade Ivi The Jurys decision based on the Literature Trilogy (poems: Andriu, 26.10.2011.g. The Sisyphus Struggle, stories: The Country Without U skladu sa planiranim aktivnostima Akademije, knjievnik Consciousness and aphorisms: Lost Souls, published y Dhira, Sabahudin Hadiali e biti predstavljen, zajedno sa ostalim KUsnacht, Switzerland 2010) is: dosadanjim laureatima, i u specijalnom tampanom izdanju pod naslovom Andrievo sazvee povodom 50 godina od The poetry of Sabahudin Hadzialic in his book Sisyphus dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriu. Takoer je u pripremi serijal TV portreta laureta nagrade Akademije Ivo Andri od Struggle is laden with complex concepts depicting struggle for 11 dokumentarnih TV emisija u produkciji Dokumentarnog the human side of mankind amidst daily issues alternating it programa RTS-a i TV produkcije Akademije Ivo with the idea of love memories. Hadzialics poetic idea is Andri (Da Vinca Production) u kojem e biti predstavljeno focused: it is post-modern, urban poetry of a man in search for i knjievno djelo Sabahudina Hadialia. the meaningful life.The book The Country Without Obrazloenje irija koje se odnosi na KNJIEVNU Consciousness represents a joint aim stripping of myths we TRILOGIJU (pjesme: NEOTKANI SIZIF; prie ZEMLJA struggle with in our daily lives, while often using a range of BEZ SVIJESTI i aforizmi NEDOVRENE DUE, Izdava allegories, hyperbolas and our own expectations all underlined DHIRA, Kusnacht, vajcarska, 2 0 1 0 . g . ) : with a satire. In Lost Souls, a book dedicated to aphorisms, Hadzialic uses aphorisms and thoughts as currency, he Poezija Sabahudina Hadialia u knjizi Neotkani Sizif je protkana s razliitim vizijama usmerenim borbi opstojnosti introduces humour and satire, he tries and succeeds to bitka javstva unutar svakodnevnih sunovrata koje influence others with the way he understands the world he proivljavamo s povremenom refleksijom i prema ljubavnim lives in hoping that his influence will inspire readership to reminiscencijama. Njegovo poetsko vienje je ciljano: post- strive for the bigger and better things. moderna, urbana poezija oveka to iveti trai.....Knjiga pria "Zemlja bez svijesti" je konglomerat zajednikog cilja As one can see in Andrics writing, Hadzialic in his razotkrivanja mitova s kojima se svakodnevno suoavamo, conveys a message, he warns, inspires; he neretko uz koritenje svakovrsnih alegorija, hiperbola, ali i literature vlastitih pozitivnih oekivanja, uz satirinu potku. U knjizi demonstrates that the literature stems from the everyday life of aforizama "Nedovrene due", koristei aforizam i misao kao a man and then a poet and writer, that it stems from his corevrednosni iskaz snanog odjeka, uz koritenje humorno- the human core." satirine note, ali i on pokuava, i uspeva, neka svoja promiljanja preneti drugima uz nadu da to iskoriste dobru stremei. Istovremeno, njegovo delo je, kao i kod naeg Nobelovca, Ive Andria, upozoravajue i nadahnjujue, unutar promiljanja da opstojnost knjievnosti i jeste svakodnevnost upitanosti usmerene prema sveobuhvatnosti sopstvenog poslanja. Knjievnog, ali i ljudskog, pre svega.
ENGLISH: Sabahudin Hadzialic - the Laureate of Ivo Andric Academy, Belgrade Serbia for 2011.
Radomir Smiljanic, writer, president and founder of Ivo Andric Academy met with Sabahudin Hadzialic, the writer and the poet, in his Belgrade residence. During the meeting, Mr Smiljanic informed Mr Hadzialic that the Academy unanimously awarded Mr Hadzialic the Ivo Andric Award for 2011. The award will be presented on 26 October 2011 , the date when Ivo Andric was awarded the Nobel Prize for Literature. In line with already defined plans for 2011, Sabahudin Hadzialic, together with the other Laureates to date will be
57
Sabahudin Hadiali predstavio KNJIEVNU TRILOGIJU u Panevu, Srbija
U Istorijskom arhivu u Panevu,, Srbija je 11..4.2011.g. odrano predstavljanje KNJIEVNE TRILOGIJE (prieZEMLJA BEZ SVIJESTI, aforizmi NEDOVRENE DUE i pjesme NEOTKANI SIZIF) knjievnika Sabahudina Hadialia iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina. Domain veeri, moderator i promotor je bio Duan N.Pavlovi. Pored njega, o knjigama su govorili jedan od recenzenata, knjievnik Andrej Glii, Darko Habazin Daks, knjievnik i urednik asopisa POETA iz Beograda, kao i Itvan Homonai, aforistiar iz Paneva. Izdvajamo dijelove predstavljanje Darka Habazina Daksa i Itvana Homonaia: Daks:..U ciklusu pesama za koje naslovom tvrdi da nisu ljubavne, latentna misao, snovienje ili neto tree ipak ga demantuje, jer sve u osnovi jeste ljubav, a ni mi, poklonici pisanog stvaralatva autora ne bi bili tu da tako nije i da tako u vremena budua mora i biti...Otroperac, pomalo iz oaja i sa duom boemskom u jednoj se pesmi deci svojoj himnino obraa na samo njemu svojstven nain, toplinom i mudrou...Parafrazirau gosp. Hadialia koji za sebe kae da prekratko ivi da bi shvatio kako i iveo nije. No i ova retrospektiva autorovog stvaralatva u Istorijskom arhivu Paneva, kao i sutranja na Banovom brdu, u prostorijama Udruenja pisaca POETA u Beogradu, dokaz je da autor ivi, da se nije predao, da brodi kao freelancer granicama i da mu je telo, a ne samo duh, neumoran...Sabijevi aforizmi su crni, enigmatski, pisani za intelektualce i apokaliptini koji se tiu imperativnog sutra...tako o njima govore i piu Sabahudinovi recenzenti Zoran Mati Mazos, sada ve poivi, i Boban Mileti Bapsi. Mazosov rad iz IKION-a je nastavljen zaslugom Sabahudina i njegovih vrlih kolega, a jedan od njih je i organizator veeri, Andrej Glii. Moda se i Sabahudinu ostvari zapisano, jer odluio je kapitalistom postati, poto je ubio oveka u sebi, kako i napisa u jednom aforizmu. Potovani gospodine Hadiali, Vama se to nee dogoditi, ali i hipotetiki da se i dogodi, postoji jo gora solucija: Zamislite da ste, ne daj Boe, oveka ubili u sebi, a da ste i ist proleter ostali..Svi mi zaista jednom ivimo, samo koliko emo puta jo umirati? Ovim parafraziranim crnim aforizmom autoras, zavrii svoj lagani kroki i pretrk po delu Sabahudinovog stvaralatva.. Homonai:...Svojim otrim perom Sabahudin esto zna da zapara po srcima svojih italaca, ali na alost ne i onih koje opisuje u svcojim kratkim priama kao bive prosjake, bive komuniste, ljude na vlasti one koji su se prilagodili okretanju kaleidoskopa i stalno ostaju i opstaju na vrhu bez obzira sa kim i kako ve samo da i dalje uivaju u priviliegijama koje su stekli spletom udnih okolnosti, smiljeno ili voljom drugih, nije bitno. Takvi ne itaju, a ako itaju, njihova srca su blindirana samoljubljem i pohlepom, pa ih potena satira ne moe tai, a kamo li zaparati. Nekada su se satiriari proganjali iz glavnog grada u provinciju danas nema takve kazne iz prostog razloga to je sve postalo provincija...itajui knjigu Zemlja bez svijesti, moramo da priznbamo da ak i kada je nejsmenije, nije nam do smeha ve mami suze prepoznavanja i kaemo i kod nas je ovako, i meni se neto slinoi dogovdilo, i mi imamo svoje nedodirljive. Da li imamo i mi svoga Sabahudina koji sme, ne po narudbini ve po sopstvenoj savesti da bez ruiastog filtera na objektivu uslika svakodnevnicu naeg hodanja po ivom pesku ne ulivajui lani optimizam onima kojima je ve dolo do gue.
Info: http://sabihadzi.weebly.com/srbija-prolje263e-2011.html
glasivi za Hadialievu KNJIEVNU TRILOGIJU: Poezija Sabahudina Hadialia u knjizi Neotkani Sizif je protkana s razliitim vizijama usmerenim borbi opstojnosti bitka javstva unutar svakodnevnih sunovrata koje proivljavamo s povremenom refleksijom i prema ljubavnim reminiscencijama. Njegovo poetsko vienje je ciljano: post-moderna, urbana poezija oveka to iveti trai.....Knjiga pria "Zemlja bez svijesti" je konglomerat zajednikog cilja - razotkrivanja mitova s kojima se svakodnevno suoavamo, neretko uz koritenje svakovrsnih alegorija, hiperbola, ali i vlastitih pozitivnih oekivanja, uz satirinu potku. U knjizi aforizama "Nedovrene due", koristei aforizam i misao kao vrednosni iskaz snanog odjeka, uz koritenje humorno-satirine note, ali i on pokuava, i uspeva, neka svoja promiljanja preneti drugima uz nadu da to iskoriste dobru stremei. Istovremeno, njegovo delo je, kao i kod naeg Nobelovca, Ive Andria, upozoravajue i nadahnjujue, unutar promiljanja da opstojnost knjievnosti i jeste svakodnevnost upitanosti usmerene prema sveobuhvatnosti sopstvenog poslanja. Knjievnog, ali i ljudskog, pre svega. Dodjela priznanja e biti upriliena do kraja 2011.g. Tokom veeri je predstavljeno i prvo tampano izdanje godinjaka DIOGEN pro kultura magazina od strane gl. i odg. urednika magazina, Sabahudina Hadialia.
Knjievnik Andrej Glii je obavjestio prisutne ljubitelje poetsko-proznih reminiscencija autora, a to je popraeno aplauzom, da je Sabahudina Hadialia 11.4.2011. knjievnik Radomir Smiljani, u ime Akademije Ivo Andri iz Beograda, obavjestio da je Laureat nagrade Ivo Andri za 2011.g. na-
58
Sabahudin Hadiali u Udruenju pisaca POETA u Beogradu
U prostorijama Udruenja pisaca POETA u Beogradu je 12..4.2011.g. odrano predstavljanje KNJIEVNE TRILOGIJE (prieZEMLJA BEZ SVIJESTI, aforizmi NEDOVRENE DUE i pjesme NEOTKANI SIZIF) knjievnika Sabahudina Hadialia iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina. Domain veeri, moderator i promotor je bio knjievnik Veselin Deletovi, direktor Udruenja pisaca POETA. Pored njega, o knjigama su govorili jedan od recenzenata, knjievnik Andrej Glii i Darko Habazin Daks, knjievnik i urednik asopisa POETA.
Info: http://sabihadzi.weebly.com/srbija-prolje263e-2011.html
Tokom veeri je predstavljeno i prvo tampano izdanje godinjaka DIOGEN pro kultura magazine iz Sarajevo od strane gl. i odg. urednika magazina, Sabahudina Hadialia, uz predoavanje aktivnosti unutar realizacije objavljivanja asopisa POETA iz Beograda uz predstavljanje etiri do sada objavljena broja. Najavljena je saradnja izmeu navedenih asopisa unutar planiranih aktivnosti u narednom periodu.
59
Samira Begman u Kui ure Jakia, Skadarlija, Beograd, 13.4.2011.
U prostorijama Kue ure Jakia na Skadarliji u Beogradu je u srijedu, 13.4.2011.g. predstavljen knjievni opus Samire Begman iz Ciriha, vajcarska. O autorici i njenim kako poetskim tako i proznim reminiscencijama su govorili, poslije uvodne rijei domaine knjievne veeri Radivoja Markovia, knjievnici Sabahudin Hadiali, urednik i recenzent njenih izdanja iz Sarajeva i Andrej Glii iz Beograda. Uz govor poezije predstavljene u ranije objavljenim knjigama TRISTANOVI AKORDI, KOJI OVUD PROJDE i STAZAMA DIVOKOZA, autorica je itala izvode iz knjige esejistikih studija o muzici MERKABA i bajke POSLJEDNJI PRINC koje su objavljene januara 2011.g. Iz posljednjeg predstavljanja, poslije uspjeno okonane bosanskohercegovake turneje tokom koje je autorica svoj knjievni opus predstavila u Tuzli, Mostaru, Sarajevu, Travniku, Kljuu, Donjem Vakufu i Bugojnu, izdvajamo dio besjede knjievnika Andreja Gliia o bajci POSLJEDNJI PRINC: Dakle, sve je to sainjeno i uinjeno sa natprirodnim biima, i propraeno utopljavanjem i uukavanjem u ledenu i zimogriljivu stvarnost skoro zaboravjenih i izgubljenih emocija, objektnih i stvarnih, a pritom toliko vremenski udaljenih puteestvija, kroz dalekozoraja civilizacije, i zbog toga je i neizbjean restart emotivnog, kulturoloki kvalifikovanog pristupa sagledavanja drutvenih fenomena i vienja.
Info: http://samirabegman.weebly.com/predstavljanje-knjiga-u-bosni-ihercegovini-i-u-srbiji-prolje263e-2011.html
Tokom veeri je predstavljeno i prvo tampano izdanje godinjaka DIOGEN pro kultura magazin iz Sarajevo od strane gl. i odg. urednika magazina, Sabahudina Hadialia.
1.5.2011.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnotvo interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Makedonski OSTEN Slovenaki E-PAVLIHA James Gaery WWW stranica Konkursi
Specijalno Pavle Popovi bira za vas...
61
62
63
64
65
66
67
68
69
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
Nastavak sa str. 69 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..01.2011
Kolega Vasil Tolevski iz Skoplja (Makedonija) nam je javio da OSTEN vie ne izlazi. Vlast, koja kontrolie finansijsku podrku nema novca, vele... Ali...i na taj nain se kontrolie javno mnijenje! Novanom cenzurom!..A mi cemo ga objavljivati dok bude stranica...
80
E-PAVLIHA i MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

E-PAVLIHA and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
81
82
Konkurs-natjeaj za karikaturiste MaxMinusijada Pozivamo sve zainteresirane karikaturiste, profesionalce i amatere, na prvi digitalni konkurs za karikaturu MaxMinus-a, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu (http://maxminus.weebly.com ). Pravo sudjelovanja imaju svi graani svijeta, bez obzira na rasu i boju koe, vjersku i stranaku pripadnost, spol i dob. Jedini uvjet su originalne karikature ( ne plagijati) u digitalnoj formi. Tema: 1) Ravnopravnost ( medju narodima, ljudima, spolovima itd) 2) Portret karikatura (slobodan izbor)
hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic@chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http://maxminus.weebly.com/ maxminusijada-2011.html
name of the cartoon, the year of origination, short biography and a picture or caricature of yourself, e-mail address, home address and phone number. Papers should be sent to address Maxminusa and competition. authors E-mail sabihadzi@gmail.com the by
Call The competition- for cartoonist MaxMinusijada We invite all interested cartoonist, professionals and amateurs, to join the first digital competition for cartoons of MaxMinus, the second of the first magazine for political satire, humor, cartoon and comic on Balkan peninsula (http://maxminus.weebly.com ).
sabihadzi@yahoo.com hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic @ chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http:// maxminus.weebly.com/ maxminusijada2011.html
Nagrade: Prvonagradjene karikature u Eligible to participate are the citizens of svakoj kategoriji dobit ce diplomu the world, regardless of race and skin i objavljivanje u specijalnom broju color, religion and party affiliation, DIOGEN pro-art magazina (http:// gender and age. The only requirement of diogen.weebly.com ) sa etrdeset radova the original cartoons (no plagiarism) in prvonagraenih autora za svaku od digital form. navedenih tema; Drugo i trece nagradjeni dobijaju diplome MaxMinusijade; Junior nagrade, za karikaturiste mlae od 18 godina - diploma Broj radova: maksimalno pet Format: A4, 200dpi, Datum za prijem radova: 15. Novembar 2011. Rezultati e biti objavljeni u decembarskom broju Maxminusa Radove ce procijeniti strucni ziri Uz radove treba poslati naziv karikatura, godinu nastanka, kracu biografiju i sliku ili autokarikaturu, e- mail adresu i kucnu adresu i broj telefona. Radovi se primaju na adresu Maxminusa i autora konkursa. E-mail sabihadzi@gmail.com sabihadzi@yahoo.com Topics: 1) Gender (among nations and people, gender, etc) 2) Portrait of a caricature (free choice) Awards: winning cartoons in each category will receive a certificate and publication in a special issue DIOGENES pro-art magazine (http:// diogen.weebly.com ) published forty works of the one who wis the first prize by each of these topics; The second and third places will be awarded with diploma of MaxMinusijada; Junior Prize, for the cartoonist to 18 years old - Diploma Number of papers: a maximum of five Format: A4, 200dpi, Date for receipt of papers: 15th November 2011. Results will be published in the December issue of Maxminus Works will evaluate the expert jury Along with the works need to send the
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Szentharomsag ter, Baja, 6500, Hungary 10.) For the list and works of participants and for any other information visit: www.grafikuskelemen.hu 11.) The organiser retains the right to use the cartoons freely. 12.) We do not send back the cartoons, we are planning to make an exhibition from them. We wish good work and succesfull participation to everyone. Druga nagrada je CISCO Ruter Linksys.
83
XXX
Konkurs raspisuje NORIPS u saradnji sa CISCOm na projektu On the road Trajanje konkursa: 1. Mart 14. Jun Sada navodimo temu konkursa sa kratkim opisom. Zamisli: ti u Srbiji 2015. Sedi za stolom u svojoj sobi. Na sebi nosi fensi poslovnu koulju, earpu i blejzer, tvoj ortak sedi do tebe u utirkanoj koulji i kravati koju je obukao prvi put u ivotu. Ispod stola imate omiljene izbelede i iscepane farmerke, on patike a ti i japanke. Kod vas je vreme ruku, pomalo ste gladni ali od treme ne mozete da klopate. Za koji minut imate video konferenciju sa komercijalnim direktorom Google-a. On je u New Yorku i ispija svoju prvu jutarnju kafu. Imate jedinstvenu priliku da mu prodate svoj genijalni izum! *** Ovo je mogue zato to je u Srbiji uveden irokopojasni (Broadband, BB) Internet do svake kue. Naveli smo samo jedan primer. Koje se sve mogunosti otvaraju pred tobom i tvojom generacijom zahvaljujui tome? Napii esej koji e prikazati situaciju pre i posle uvoenja irokopojasnog Interneta do svake kue u Srbiji. Predstavi kako se to odraava na pojedince, razvoj drutva i/ili privrede u Srbiji. Pusti mati na volju. Ovu temu pokreemo sa ciljem da istaknemo znaaj razvoja internet infrastrukture u Srbiji: irokopojasni Internet podrazumeva veliku i simetrinu propusnu mo prema Internetu. Dakle, download i upload su jednaki. Sada je upload 3-4 puta manji od download-a kroz ADSL ili kablovski pristup Internetu. Cisco je vodei svetski proizvoa mrenokomunikacione opreme. Oko 80% paketa koji putuju Internetom prolaze kroz Cisco ureaje. Razna istraivanja pokazuju da upotreba IKT (informaciono-komunikacionih tehnologija) ima vei efekat na rast u zemljama sa malim i srednjim primanjima nego u zemljama gde su primanja visoka, kao i da irokopojasni pristup ima najveci efeakat na rast u poreenju sa drugim komunikacionim tehnologijama. Efekti IKT-a su direktno merljivi, a investicije potrebne za implementaciju mrezne IKT infrastrukture su relativno mali. Investicije u IKT infrastrukturu su od 3 do 15 puta manje od investicija potrebnih za vodovodnu, strujnu, gasnu ili kanalizacionu infrastrukuturu. Investicija u izgradnju irokopojasne infrastrukture u itavoj Srbiji je priblino ista kao investicija za izgradnju 100km autoputa. Prosean porast broadband penetracije za 10% utice na porast ekonomije (bruto domaceg proizvoda, BDP) za 1.3%. Benefiti upotrebe IKT-a, i narocito irokopojasnog pristupa, se pruaju i na drutvene ciljeve kao to je socijalna inkluzija i odranje ivotne sredine Pobednici e biti proglaeni u prvoj nedelji septembra 2011. Glavna nagrada je stipendija za Cisco Networking Academy program, u vrednosti 140.000 dinara. Diploma je meunarodno priznata. Cisco je kao inicijativu drutveno odgovornog poslovanja pokrenuo Networking Academy program. Networking Academy je inovativna i neprofitna obrazovna inicijativa koja studentima irom sveta prua znanja u domenu informacionih tehnologija (IT), pomaui im da se pripreme za uspene karijere u IT-u i da budu podrka lokalnog ekonomskog razvoja. Prva Networking Akademija u Srbiji je osnovana 2002. pri Raunarskom centru univerziteta u Beogradu. Danas u Srbiji postoji 10 aktivnih akademija, i kroz njihov program je prolo vie od 1400 studenata.
Propozicije Cisco konkursa I Opta pravila konkursa Organizator ovog takmienja je kompanija Cicso i NORIPS. Prijava radova je do 14. Juna 2011. Pravo da uestvuje imaju svi srednjoskolci 4. godine i studenti iz Srbije. Studenti - takmiari moraju biti na osnovnim ili master studijama i ne smeju biti stariji od 28 godina. II Poslovnik o radu irija Sastav irija lanove irija inie predstavnik preduzea koje daje temu za esej i nezavisni profesionalci. iri e imati od 3 do 5 lanova. Ocenjivanje Ocenjivanje e svaki sudija posebno vriti na osnovu mnoenja dva faktora: 1. Teinskih koeficijenata skakog aspekta ocenjivanja (koji su u zbiru 1) 2. Kvantitativih ocena uspenosti svakog aspekta koji se kreu u rasponu od 1 5 Krajnja ocena bie predstavljena kao aritmetika sredina ocena svih lanova irija. Aritmetike sredine e biti zaokruene na tri decimale Aspekti koji e se ocenjivat A. Primena metoda i tehnika (teinski koeficient 0,15) Da li su upotrebljene metode i tehnike odgovarajue za konkretan sluaj? Da li su upotrebljene na pravi nain? B. Analiza problema (teinski koeficient 0,2) Odgovarajui odnos irina posmatranja problema / fokusiranje Identifikacija buduih potencijalnih scenarija Metodologija C. Reenje (teinski koeficient 0,3) Koliko je reenje realno i primenjivo? Uzimanje u obzir alternativa Inovativnost i kreativnost Odrivost reenja u budunosti
IV. Baja Cartoon Competition

The town of Baja famous for its Fish Soup Contest (www.bajaihalfozofesztival.hu) - organises its fourth cartoon competition, and this second time it goes international! Every fun loving amateur or professional cartoonist is welcome to enter the event. Theme: Angler wife and hunter wife Competition details: 1.) Participants can submit up to three original cartoons in A/4 or A/3 size, using any technique. Prints of cartoons produced or coloured with software can also be submitted on condition that it has the cartoonists original signature and the prints serial number. 2.) The participants should write their name, address, phone number and e-mail address on the back of the cartoons. 3.) Deadline for entries: 20. June, 2011. 4.) Postal address for entries (please note the order!): Istvn Kelemen Baja Bajza J. u. 19. 6500 Hungary 5.) For information or enquiries about the competition contact: Phone: +36 20 426 58 82 e-mail: grafikuskelemen@freemail.hu 6.) Participants whose works are selected by the jury for the catalogue will receive a catalogue via post. 7.) First prize: 500 USD + certification - Courtesy of the mayor of Baja Second prize: 300 USD + certification - Courtesy of Magyar Vadaszlap hunting magazine Third prize: 300 USD + certification - Courtesy of Kedvenc crosswords magazine Special award: 300 USD + certification - for the Hungaryan cartoonist - Courtesy of Pannon Presztizs magazine + 5 certification 8.) The time of jury for decision making: 24th June, 2011. The decision of jury is irreversible. 9.) The opening ceremony and prize distribution will be at 17 a.m. 08. July, 2011. Address: Bacska Kulturpalota (Bacska Culture Hall) -
Dear tor,
Contribu-
your to mens re-
Thank you submisCyclaand ceived wonderworks
for sion
Swords. We many ful
many sub-
and there strong mitted ficult
that to
were so works it was difchoose.
We regret to that your selected thank you of us pathe procwelsend more Until then, good forand publishing en-
inform you work was not this time. We for thinking and for your tience with lengthy review ess, and we come you to work at any time. we wish you every tune in your writing deavors.
Johnmichael Simon Chief Editor www.cyclamensandswords.com
84
85
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.9.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje E-knjige u jesen 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.9.2011.g. ROK: do 15.9.2011.g. *** Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio DVANAESTI

226 Prolazi Mujo pored Fate, nosi ovcu ispod ruke i govori: - "Vidi ti ta ja moram jebat kad tebe glava boli ?" A Fata e na to: - "Ko ? ta ? Di ?" Mujo: - "Ko tebi ta govori ?!!" 227 Okitio se stari Milutin odlikovanjima. - "Boga ti, Milutine, koje ti je odlikovanje najdrae ?", pita ga Tiosav. - "Bre, Tiosave, nita se ne moe porediti sa ovim odlikovanjem za bratstvojedinstvo. Kada bi ga neko ukrao, ubio bi' ga k'o iptara !" dobro doo jedan s kurcom do pupka !!" hoda, a mali e na sav glas: - "MAMA, ETO HODE, SKIDAJ GAE !!!"
230 U kafani sjede Srbin, Hrvat i Bosanac, razgovaraju o Evropi. Hrvat i Srbin ale se to 240 Za vrijeme kontrolnog, uiteljica upita Pericu: nisu u Evropi a na to e Bosanac: "Pa ni - "Perice rairi noge da vidim to to ima...!" Amerika nije u Evropi, pa ta joj fali." 231 Doao mali Mujo na more i pita oca: - "Babo dokle smijem plivati ?" A otac nije znao kako se zovu plovci i kae: - "Smije samo do onog tespiha i nazad !" 232 Kome je mnogo slobode, neka pravi privatni koncentracioni logor. 241 - Zato plavua nosi pelene ? - Da bi je mukarci zvali bejbi ! 242 - Kakva je razlika izmeu sexa i kreenja stana ? - Treba vam jak razlog za kreenje stana !
- A kakva je slinost ? 233 - Kod oboje netko uvijek gleda u plafon ! Medicina mjeri aparatom pritisak. 228 Drava je otila dalje: apararatom moe i da ga 243 Jedne veeri otac ree sinu: - "Sutra ujutro moramo na pazar,treba mi tvoja povea. S ime se Bosanci griju preko zime, a poinje pomo, znam koliko ti je teko sa "Z"? 234 rano ustajati, ali moramo. Uostalom ko rano - "Zdrvima ! Kad me ve prislukujete, recite kakvo mi je rani, dvije sree grabi !" - "ta ti je sad to ?", zaudjeno upita mladi sin. srce. 244 - "Nije to lako objasniti, jo si mlad, razumijeti Stoji pijanica pored bandere naslonio se na nju 235 e s vremenom, ti samo radi kako ti i dri klju u ruci?Nailazi jedan Ne moe pametan nikad popustit koliko budala prolaznik i pita ga ta radi to ? Te e ti on: ja kaem !" Rano, prije zore krenue oni put pazara, negdje moe zategnut. - "Zar ne vidi prijatelju da je ovaj svet na pola puta, jo u polumraku, poludio, ove kue i ulice sve idu u krug. Pa i primjeti otac neto crno na putu, te ree sinu: 236 ja ekam kad e moj stan da proe...!" "Buba u uhu" je komedija, buba u telefonu je - "Sagnide se sinko i vidi ta je to !" drama. Poslua ga sin i gle uda: novanik pun 245 novaca. Tad otac podviknu pobjedniki: Na sastanku optinskog vijea javljaju se 237 - "Jesi li vidio, ta sam ti rekao, da li ti je sad diskutanti. Nakon svake diskusije Mujo Taksi te odveze, pa otkuca, cinkaro otkuca, pa podigne i odmah spusti ruku. Napokon, malo jasnije ono: Ko rano rani, dvije te odvezu. sree grabi !" predsjedavajui to primijeti: - "Je tata, u redu je to, samo.... samo...!" - "Evo, gospodin Mujo se javlja za diskusiju !" 238 - "ta, samo !", prekori ga otac. - "Ma, jok! Neu ja diskutovati, nego vidim svi - Zato su Piroanke dobre u sexu ? - "Pa neznam ta bi rekao onaj ispred nas ! " serete, a niko vodu ne puta !" - Zato to se stiskaju i kada daju ! 229 246 - "uj, Jelena, ve je krajnje vreme da si ti i ja 239 Mujo kupio Fati tange. U jednom selu je bilo sramota da hoda prolazi - "Kako ti se sviaju Fato ?" naemo prave jebae. One s kurcom pored rublja koje se sui. Tako je do kolena !" - "Ma ta kako mi se sviaju?! Jebe gae u - "Joj, draga moja, meni ti je ve pun kofer tih jednom mama rekla sinu da joj kae kad naie koje ne more ni govno stat !!!" hoda pa da ona skloni rublje. Naie koji imaju kurac do kolena. Meni bi

Broj 34... No.34.... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 34... No.34.... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 34 - Issue No 34, Sarajevo, Bosna i Hercegovina- 01.5.2011.

Zoran Spasojevi, Srbija 2011

Petar Pismestrovi, Austria 2011

ivotinje koje smo izabrali postale su krupne zveri!

Animals we have elected, became a huge beasts! Vasil Tolevski

Politiari vole narod. Da ga ne vole ne bi ga valjda ovoliko seksali!

Arse n Ge vorg yan

ura efer Sremac

Schovinizam je neizljeiva bolest. Samo na Balkanu!

Pobijedili su na izborima ... i tako porazili svoj narod.

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

Beograd, 1924. - Beograd, 10. juna 1991.

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Petar Pismestrovi, Austria 2011

Zoran Spasojevi, Srbija 2011.......lepotica-koje-vie-nema_beauty-that-no-more

Zlata uni I noga u stranjicu je korak naprijed

Ann Telnaes, USA 2011

Ren BOUSCHET, France 2011

Zoran Spasojevi, Srbija 2011

Stee se obru oko budeta. Klimanje je prvi znak spondiloze.

Ivo Mijo Andri

Cristina Samplio, Portugal 2011

GLASOVI IZ PUBLIKE : Uaaa...Bravo.... PRVA KANDIDATKINJA JAPAJAJKA : ( improvizuje pevanje )

Milojko Panti Muzika rok kandidatkinja plee

TREA KANDIDATKINJA : E ba me......

Golem Voa - malen narod!

Sve sami majstori svoga zanata. A niko da popravi dravni aparat.

U predizbornoj kampanji obeali su med i mlijeko. Sada muzu.

Ako je pun pasulja sa kobasicom.

Hvala Nikoli Tesli, ali za neke stvari je mrak jo uvijek zakon.

Bez efa nema ni problema.

Najopasniji su takori na dvije noge.

Ako je zapad divlji, kakav li je tek istok?

Za uspjeh karakter je vaniji od inteligencije.

Jebali smo i gore, odjebavali smo i bolje.

Ne gubim glavu, ali sam dosad izgubio sve ostalo.

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Istina je vrlo okrutna stvar.

ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

Ren BOUSCHET, France 2011

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/istoriju/

Preksino sam otila u krevet sa jednim.

Novi ELEKTRONSKI MAGAZIN E-PAVLIHA:

More than 15 languages

300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays

300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010

PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnotvo interesantnih tekstova....

Makedonski OSTEN Slovenaki E-PAVLIHA James Gaery WWW stranica Konkursi

Specijalno Pavle Popovi bira za vas...

OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjesenika iz Makedonije...01.2011

E-PAVLIHA i MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic@chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http://maxminus.weebly.com/ maxminusijada-2011.html

sabihadzi@yahoo.com hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic @ chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http:// maxminus.weebly.com/ maxminusijada2011.html

IV. Baja Cartoon Competition

your to mens re-

Thank you submisCyclaand ceived wonderworks

Swords. We many ful

and there strong mitted ficult

were so works it was difchoose.

Johnmichael Simon Chief Editor www.cyclamensandswords.com

RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio DVANAESTI