Broj 37..No.37..MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 37- Issue No 37, Sarajevo, Bosna i Hercegovina- 01.8.2011. WWW: http://maxminus.weebly.com
Aforizmi, prie, pjesme, kolumne Karikatura, crte strip
Knjige...
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011...Novak okovi, NO1 tennis player in the World
World of satire...
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Bayram Hajizadeh, Azerbaijan, 2011
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj Kadmus (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
im postanu dirigenti, okrenu lea publici.

As soon as they become conductors, they turn their backs on the audience.
Aleksandar otri
Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 37.
MaxMinus magazin je uinio jo jedan korak pribliavanja svoga sadraja itaocima. Naime, na naoj zvaninoj WWW stranici: http:// maxminus.weebly.com se sada moe pogledati svaki tekst, osvrt, crtica, pjesma, prilog, pria, epigram, uvodnik, karikatura, strip, informacija...sa samo jednim jedinim klikom...na fotografiju autora. I dobit ete mogunost da proitate i pogledate, ako ste propustili, sve to su lanovi redakcije, ali i saradnici uobliili i predoili vama, naim itaocima, ljubiteljima satire, humora, karikature i stripa u proteklih godinu dana. Mnotvo je varijacija na temu, kako anrovskih tako i individualnih otisaka svakog autora ponaosob. Kada proitate ovaj uvodnik, a nadam se, poslije njega i ovaj broj magazina, da ete otii na nau stranicu i pogledati fotografije autora. I u skladu sa sopstvenim afinitetima prema odreenim anrovima, kako knjievnosti kao umjetnosti rijei, tako i artistike forme karikature i/ili stripa kao umjetnosti slikovnog-reflektivnog izraavanja, napraviti jedan mali klik na fotku i izabrati ono to vam i najvie odgovaravaem biu to odgovara, prije svega. A, ako jo nismo sve autore postavili online, jednostavno je u pitanju samo sedmica ili dvije, kada e i svi biti tu. I pokuajte na tren zaboraviti potpis pod slikom i/ili tekstom, pjesmom, crticom, priom, osvrtom, uvodnikom, karikaturom, stripom, informacijom. Zbog ega? Jer su to samo odsjaji drugih bia. Sve to naslikaju, nacrtaju i/ili napiu oni ine kao dio drutva u kojem kreiraju. Jer nijedan ovjek nije ostrvo/otok, kako onomad Hemingvej napisa. No, MaxMinus magazin je arhipelag naljepih odsjaja upravo tih otoka/ostrva koji pokuava spojiti samo naizgled nespojivo. Jer, na prvom mjestu smo ljudi, a zatim sve ostalo. Zar ne Milane, Mehmede, Mario, Shaipe, ali i Marijo, Senada, Radmilo, Valmira? Osim na Balkanu, Evropi i planeti Zemlji, naravno. Naalost! p.s. u septembarskom/rujanskom broju obiljeavamo mali jubilej...PRVU GODINU izlaenja. Ipak., i nadasve, satira jeste alternativa bezumlju koje nas okruuje.
Ann Talneas, USA 2011
Bajram erif Ramazan Olsun istinskim vjernicima, muslimanima, a bivim komunistimaJOK! Iskrene estitke za predstojeu Veliku Gospu i Veliku Gospojinu istinskim vjernicima, a bivim komunistimaJOK!
Analni otvor Voe za nekoga je ulaz na mala vrata!

The anal hole of the Leader for someone is the entrance through the back door! Vasil Tolevski
Ernest Buinski
Sanja R. Petrovi TRGOVINA LJUDIMA MODERNO ROPSTVO

Trgovina ljudima predstavlja ozbiljan drutveni problem jer ugroava osnovna ljudska prava, prava na ivot, na slobodu izbora, na slobodu kretanja... Ono to bode oi je trgovina ljudima u firmama. Primer: da bi sauvao svoje mesto u direkciji, direktor sektora je prodao celu slubu koja broji desetak ljudi. Ne trepnuvi, poslao ih je na staninu klupu uz ljubavno pisamce u kojem im se zahvaljuje na savesnom radu s nadom i eljom da e im se, u svom poslovnom veku, putevi jo ukrtati. Meu nama, moli Boga da se to ne desi, jer bi podrazumevalo da se i on nae na toj istoj staninoj klupi. Kao to vidite, obim i karakteristike trgovine ljudima nemogue je utvrditi sa apsolutnom tanou. Primena efikasnih mera na planu prevencije, suzbijanja, kanjavanja poinilaca i zatite rtava deluje kao nemogua misija. Moderno ropstvo... U mnogim sluajevima, nivo psihikih povreda je tako visok da ne postoji mogunost da se mentalno zdravlje medicinski kompletno sanira. Verovatno je to uzrok sve veeg broja ljudi koji diu ruku na sebe. Neka im je vena slava.
Bie po tvome
Dabome Bie po tvome Jer ko se moe radovati Tvojoj vjetini zavoenja Vie od mene I koga e opei Svojom ljubavnom vatrom Vrelije od srca mog Bie po tvome I kada ne eli Velianstvena jesi Samo kad vodi Ljubavne igre I ratuje sa mnom Srce bez vatre Bezduno tinja Po tvome nek je Poeli ta hoe Na pamet nek ti Padaju snovi None more Za mene jesu Kada se tvoja Mata zatvori I budi vrsta vra od zemlje I budi velika Vea od neba Jedino takva Jesi za mene Sve to je manje Meni ne treba Vatrena kad si Znam da te volim Kada si hladna Tad si kamena Prolivena ko lava Spri ljubav do kosti Ljubav bez strasti je Kao srea bez snova
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
Amerika strepi od tehnikog bankrota. Ko drugome jamu kopa i njemu zaigra meka pred kuom.
America fears of technical bankruptcy. Whoever digs a pit for someone else the bear plays outside of his house. ura efer Sremac
Kod nas i crkva je prodala duu avolu. Even our church has sold the soul to the devil. Ljupka Cvetanova
Samira Begman Karabeg ivota slijedili autentino uenje Isusa i svjedoili o iskrivljenosti Mehanicistiki nazor ivota
Najizraenije obiljeje naeg cjelokupnog drutva su krize. Danas smo, globalno, suoeni sa krizom radnog trita (nezaposlenosti), energetskom krizom, krizom medicinske i socijalne opskrbe, zdravstvenom krizom, zagaenjem ivotne sredine i njenih posljedica, epidemijama i pandemijama, nesagledivim porastom nasilja; kriminala i terorizma, globalno ekonomskom krizom, biolokom i mentalnom degradacijom ovjeanstva, prorodnim i ekolokim katastrofama, krizom nacionalnih i supranacionalnih institucija te krizom kriznog managementa. Sve ovo su samo facete jednog te istog problema koji u sutini proizlazi iz krize nae svijesti koja se temelji na predpostavkama i pojmovima jedne prevaziene slike svijeta, naime mehanicistike slike svijeta. I tu sliku pokuavamo primijeniti na stvarnost koja se vie ne moe vrjednovati na osnovu takvih predpostavki i pojmova. Ova mehanicistika slika svijeta zaeta je poetkom 17 stoljea, a udaranje temelja ovoj paradigmi zapoeo je Francis Bacon. Spoznajnu teoriju starih Grka, koja je bila usmjerena ka postavljanju metafizikog "Zato", nastojao je da preuredi tako da bi spoznajna teorija morala postavljati pitanje "Kako". Moderna empirijska nauka, koja se zasniva na hipotezi, eksperimentu i iskustvu, dakle, spoznaja mora biti i eksplicitno potvrena, odnosno dokazana, zaeta je upravo u ovom "Kako"? Meutim, sa "kako", tj. sa induktivnim uenjem, nemogue je spoznati fiziosferu (materijalnu manifestaciju), biosferu (ivot - individualna iva bia) i noosferu (duhovni svijet) kao jedinstvenu nauku bivstva. Od Platona i Aristotela pa do utemeljenja mehanicistikog svjetonazora, vrijedilo je to, da ova tri domena; fiziosfera, biosfera i noosfera, ili, materijalna manifestacija, individualna iva bia i duhovni svijet zajedno, to jest, kao jedan kontinuum sa meusobno naizmjeninim odnosom, je manifestacija Svevinjeg, koja sainjava ogroman lanac, koji se, bez prekida, protee od materije preko ivih bia do duhovnog svijeta. Ali, pobjedom moderne nauke, za koju se posebno mogu vezati naunici Kopernikus, Kepler, Galileo, Bacon, Newton, Kelvin i Clasius, zatran je ovaj jedinstveni i holistiki svjetonazor, i to, bez sumnje, na nain koji ovi predhodnici nisu mogli predvidjeti. crkvenih kanona). Nakon pola stoljee je jedan viestruko preraeni izbor tekstova od pape Damasusa priznat kao "Novi Zavjet". Krani, koji se nisu pokorili novim crkvenim odredbama ve i dalje se usmjeravali prema Isusovom uenju bili su od strane crkve nemilosrdno proganjani. Prema nekim izvjetajima, Konstantin je ove "otpadnike" kanjavao, prema tadanjem rimskom obiaju, salijevanjem vrelog tenog olova u usta. Ovakvu politiku "raiavanja" sa "odpadnicima", sektama, hereticima, rimska crkva je nastavila sprovoditi jo stotinama godina. Sljedbenici Aristotelovog, Platonovog, Isusovog i Sokratesovog holistikog svjetonazora nisu mogli u ovo mrano doba unijeti vie svjetla jer su sagarani na lomaama inkvizicije. Dakle, mada paradigma mehanicistikog svjetonazora i Darvinova teorija o "porijeklu vrsta" u potpunosti negiraju imanentnost Boga, oni sa stavovima crkve imaju vie zajednikog nego to joj proturjee, jer i jedan i drugi svjetonazor za krajnji cilj ima materijalna uivanja, presti, vlast i mo. Stoga danas, kada drutvo, suoeno sa nepremostivim krizama i cjelokupnom degradacijom (ekolokom, biolokom, moralnom), postepeno uvia da je izlaz primjenjivanje univerzalnih vrijednosti kroz respilitualizaciju drutva, crkva stoji bespomona i u cilju opravdanja svoje egzistencije povlauje bezbonim voama, kraljevima hedonizma sankcionirajui njihova pravila i zakone pozivanjem na dogme koje je sama postavila.
Kada govori o degradaciji ovjeanstva, japanski naunik Miio Kui, na izvjestan nain predstavlja genezu degradacije kroz historijsku retrospektivu i sve sfere drutva, kroz spiralu historije koja se prema yinyang principu (centrifugalno i centripetalno), sada kree centripetalno (yang). Tako, to se spirala vie suava, odnosno pribliava centru ili nultnoj taci, to su istorijski dogaaji, a time i pad morala i nivoa svijesti, sve intenzivniji. Prvi period ove spirale se kree od 3000 prije Kristusa do 400 poslije Kristusa i obuhvata poetke historijeske civilizacije (civilizacija koju poznaje dananja pisana historija); reforme starih drutava Egipta i Babilona, ekspanzija Kine, uspon Indije, trgovina i kulturna razmjena Grke, te Pax Romana. Drugi period spirale poinje od 400 do 1500 godine i obuhvata; pokret rasa, kraljevstva odreenih rasa, irenje kranstva, budizma i islama, mongolska invazija, kriarski ratovi, istraivanja novog svijeta i raspad kranstva. Trei period traje od 1500 do 1900 godine i obuhvata renesansu, religiozne reforme, doba kolonijalizma, monarhija, industrijskih revolucija i modernu nauku. etvrti period traje od 1900 do 1980 i krakteriu ga historijski pojmovi; Posljedica mehanicistikog svjetonazora je, kako se ispostavilo, otuenost demokratija, imperijalizam, socijalizam, svjetski ratovi, era svemirskih ovjeka od svog stvarnog identiteta i od prirode, s kojom su ljudi ivjeli u putovanja te poetak degradacije fiziosfere (ekoloke katastrofe), biosfere potpunom skladu potujui njene zakonitosti jer su u njoj prepoznavali (zdravstvo) i noosfere (mentalno i duhovno stanje). savreni ivi mehanizam. Tek u otuenju od prirode, ili, "vladanjem nad prirodom", predhodnici i sljedbenici mehanicistikog nazora su mogli O najnovijoj prolosti, od 1900 do 1980, obuhvaene u etvrtom krugu zadovoljiti svoje materijalistike i hedonistike potrebe. Stoga, nije udo spirale, Kui, izmeu ostalog navodi: "Sve uestaliji drutveni, da je Darvinova teorija o porijeklu vrsta nastala upravo u dobu kada je ekonomski, politiki i ideoloki konflikti doveli su do svjetskih ratova, mehanicistiki svjetonazor prodro duboko u poimanje svijeta, jer je u tom rasne borbe, oruanih konflikta izmeu pripadnika razliitih religija, sve uenju nala plodno tlo. Meutim, poetnik zatiranja holistikog intenzivnijeg zagaenja ivotne sredine, do nepopravljivih odteta svjetonazora u kontinuitetu meusobno uvjetovanih i uzronih odnosa; obradivog zemljita, mora, rijeka i atmosfere. Pred kraj ovog perioda materijalna manifestacija - iva bia - duhovni svijet, i pretea uoljiva je rasprostranjenost raka, sranih bolesti i drugih degenerativnih mehanicistikog svjetonazora su u sutini rimokatolika i bizantijska oboljenja, raspad duhovnih i spiritualnih vrijednosti kao i ope pogoranje crkva. tjelesnog, mentalnog i duhovnog stanja i vitalnosti ljudi". Tragovi ranokranskih zajednica do 4 stoljea u Palestini, Bizantu, Grkoj i Aleksandriji ukazuju na jedno sasvim drugaije poimanje odnosa prirode - ivih bia - duhovnog svijeta, nego to ga danas crkva zastupa.Ove zajednice su svoja saznanja o uenju Isusa crpile direktno iz tada dostupnih spisa. Ovi brojni ranokranski spisi su od zapadnog kranstva, sa centrom u Rimu ignorirani i odbaeni usljed nesposobnosti da se to uenje u svojoj istoj formi slijedi s jedne, i usljed politikih i vladavinskih interesa s druge strane. Krani koji su se iselili u Rim, pokazali su spremnost za kompromise sa dekadentnim rimskim nainom ivota, da bi izbjegli progonstva i dodvorili se tadanjoj vlasti. Time su zadobili naklonost imperatora Konstantina (285 - 337) koji je i sam primio kranstvo i uskoro ga, kao pobornik hedonistikog svjetonazora, u iskrivljenoj, tzv. rimskoj formi sproveo kao jedinu religiju meu graanima teritorija njegove vladavine. Godine 325 Konstantin je sazvao Koncil od Nicee, na kojem su odabrani uenjaci, tzv. correctoresi, koji su bili zadueni da brojne ranokranske dokumente i spise o ivotu i uenju Isusa sortiraju i korigiraju. Sa krajnjom preciznou ovi korektori su prema uputama Konstantina iz spisa izbacivali sve to se beskompromisno suprostavljalo hedonistikom nainu ivota, a posebno upute o abstinenciji od alkohola, opojnih sredstava, jedenja mesa i posljedica tome, ubijanje ivotinja te seksualna iivljavanja. (Maniheistika stremljenja; patareni, bogumili, katari su svojim nainom Posljednji centripetalni kruni tok spirale poeo je 1980 i kako Kui predvia, trajat e do 2030 godine a nosi obiljeje "biotehnikog doba", ili, potpune bioloke degradacije. S obzirom da se Kuijeva predvianja za ovaj period, tj. nau bliu budunost, u mnogome poklapaju sa brojnim poznatim i manje poznatim proroanstvima, te sa predvianjima modernih naunika na osnovu sadanjeg injeninog stanja, ono zasluuje da se time poblie upoznamo. Miio Kui: "Godine 1980 uli smo u novo doba, doba posljednjih 50 godina prije nego spirala historije dosegne svoj centar. U toku ovog perioda doivjet emo najviu taku razvoja koji ugroava opstanak ovjeanstva. Jako rasprostranjena nuklearna tehnologija i atomsko oruje, ugroenost uzrokovana nuklearnim terorizmom, porast nuklearnog otpada, elektrosmog i elektromagnetska zraenja, sve vee nadmetanje na polju astronautike i slini srodni problemi koji su u vezi sa koritenjem atoma, ve sad pobuuju veliku zabrinutost. Paralelno sa ovim vanjskim opasnostima odvija se i unutarnja ugroenost opstanka ovjeanstva. Iz godine u godinu sve je uoljivije da je ljudska rasa konfrontirana sa jednom do sada nepojmljivom krizom bioloke degradacije uzrokovane konzumom denatuiranih ivotnih namirnica, zagaenom ivotnom sredinom i neprirodnim nainom ivota.
Nastavak na sljedeoj stranici
Nastavak sa str.8...Samira Begman Karabeg MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 9
Da bi sadanje epidemioloko rasprostranjenje raka, sranih bolesti, diabetisa, mentalnih bolesti, oboljenja imunog sistema, neplodnosti i itav niz degenerativnih oboljenja drala pod kontrolom, moderna civilizacija se sve vie koristi gen-tehnologijom i drugim vjetakim metodama koje bi na kraju mogle dovesti do gubitka naih fundamentalnih ljudskih osobina i ljudskog duha i dovesti do nastanke jedne vjetake rase". Na jednom skoro odranom simpozijumu futurista u Bazelu (vicarska), jedna grupa uesnika je nadolazee vrijeme oznaila kao doba bionizacije, koje je otpoelo 1980 a trajat e do sljedeeg stoljea. Prema predstavi ovih futurista, transplatacija vjetakih organa i lijezda bi bila olako izvodiva i vjetaki dijelovi tijela bi stajali svima na raspolaganju. Silikon-chips je ve prikljuen na ljudski nervni sistem da bi odstranio odreene nervne smetnje. Daljnjim razvojem retornih trudnoa, vjetakog oploenja i banki sperme, kontrola raanja izmie iz ruku roditelja i pojedinaca i raspad tradicionalnih obiteljskih zajednica e se i dalje intenzivirati. Industrijski radnici e se zamijeniti computerima i robotima ime e ovjeanstvo pojaano zapasti u ovisnost automatizacije i vjetake inteligencije. Sa pojaanom mehanizacijom ljudskog tijela je usko povezana i jo obuhvatnija kontrola ljudske psihe. Upotrebom sredstava za smirenje, sedativa i drugih sintetikih sredstava po kolama, bolnicama i zatvorima ovaj proces je ve u toku. Mogue je da e se u skoroj budunosti upotrebljavati medicinska i sintetika sredstva koja e kontrolirati kolektivno raspoloenje, osjeaje i svijest i eventualno biti u stanju da programiraju osnovne ljudske vrijednosti kao ljubav, istinoljubivost i duhovne i duevne sadraje. Drugi dio ovog perioda, psihonizacije ili ultrapsihonizacije e vjerovatno dostii vrhunac 2030 ili 2040 godine. Prema sadanjem trendu, prirodna ljudska rasa kakvu je poznajemo e kolapsirati i biti smijenjena vjetakom rasom, koja e imati formu homo sapiensa, ali nee posjedovati prirodnu povezanost sa milionima godina dugom evolucijom ovjeanstva. Iako e raspad moderne civilizacije u toku daljnjih 20 - 50 godina naglo intenzivirati, izumiranje prirodne ljudske rase nije neizbjeno. Paralelno sa bionizaciojom i psihonizacijom e meu ljudima, koji svoj nain ivota individualno usmjeravaju u skladu sa zakonitistima prirode i holistikom svjetonazoru, nastati nova orijentacija civilizacije. Zahvaljujui njihovu razumu i naporima, otpoet e nova kultura - KULTURA KREATIVE - gdje e se svi antagonistiki drutveni faktori integrirati i prevazii. Ovaj razvoj je ve otpoeo i on e se intenzivirati do 2100 godine, kada polarna zvijezda zauzme poloaj direktno iznad sjevernog pola. U toku posljednjih milenija, proroci i vizionari kao Budha, Konfucius, Laotse, Abraham, Muhamed, Isus, Nostradamus, Swedenburg i drugi su pripremali i usmjeravali ovjeanstvo za ovo nadolazee doba.
Jordan Pop Iliev Makedonija 2011
10
Teorije zavjere ne postoje, ali to djeluju...djeluju! Conypiracy theories does not exists, but it works...works! Sabahudin Hadiali
11
Komunisti su napravili GENOCID u Srbiji! A za ovo danas ja nemam rei... Communists have executed GENOCIDE in Serbia. For this what is goin on today, I do not have the words to express! Boban Mileti Bapsi
12
MaxMinus magazin je angaovani asopis koji kreiraju angaovani intelektualci, ljudi od pera i kista. I zbog ega upozoravamo. Radi otrenjenja. No, da li je to mogue? MaxMinus magazine is engaged magazine which is within the process of creation of engaged intelectuals, people of pen and brush. That is why we are worning. Because of soberning.But, is that possible? Gl. i odg. uredni/Editor in chief Sabahudin Hadiali
13
Karikature u kratkim pantalonama (2010.g....podsjetnik) Samostalne izlobe karikatura su prava retkost, a kad se organizuje izlaganje jednog etrnaestogodinjaka raritet je posebne vrste. Naime, Uro Maksimovi, uenik sedmog razreda osnovne kole "Ivan Popovi" sa Karaburme imao je samostalnu "Izlobu karikatura" u Deijem kulturnom centru u Beogradu. Izloba je otvorena u petak 21. maja 2010.g. u 18 sati i trajala je desetak dana. Iako je jo osnovac, Uro crta i objavljuje karikature ve pet godina. Za ovu likovnu disciplinu Uro se zainteresovao upisujui se u kreativni crtaki studio pri Deijem kulturnom centru koji ve 7-8 godina vodi istaknuti karikaturista iz Srbije, Mia Miloradovi. Pored kolektivnih izlobi u zemlji, izlagao je, na isti nain, i u vajcarskoj, Italiji, paniji, Belgiji, Japanu, Poljskoj i BiH Federaciji. A da je re o izuzetno darovitom crtau i duhovotim komentatoru sveta oko sebe, dokaz su brojne nagrade u zemlji i inostranstvu (Japanu, Belgiji, Srbiji). Pored dva "Mala Pjera" (2008. i 2010) u Srbiji je dobio i prvu nagradu u Kruevcu ("Zlatna kaciga" - 2009), odnosno treu u Olenu u Belgiji. R.O.D. MaxMinus magazin
14
15
16
17
18
19
BEARSKA PESMA SREMICI

Oj Sremice, gorda paunice, to si migom oka varavoga i zanosnim zovom obrvice oarala momka vatrenoga! Oj Sremice, moja jogunice, ne teraj mi inat, radosnice! Drae su mi zvezdane zenice nego bulke sred mlene penice! * * * Piroman za no zapalio liftove u tri viespratnice. Mesto koje voli danas - (ne)uvaj za sutra. * * * Opta tua vernika i svetenika zbog nepeenog mesa. Odluka o ceni hleba pravina. * * * Grka konano ima program za reavanje duga. Ugaen poar u Biraninovoj ulici. * * * Bivi robija sa dva hica ubio policajca. Savrenstvo za 409 evra. * * * Kolona dipova i hitna pomo u Specijalnom sudu. Nema pregovora sa neprijateljima kae Gadafi. * * * ovek vezan za stub na Terazijama. Srbija e od lanica CEFTA traiti da reaguju. * * * Vlasnik zoo vrta ivi u kavezu sa lavovima. ivava oterala pljakae. * * * Omiljeni ukus sladoleda otkriva vae seksualne elje. Zbog dijete sam neplodna. * * * Pevam za publiku, estrada me ne zanima. Larisa ipak kraljica tribina. *** Francuz se doselio u Beograd da svetu otkrije lepu Srbiju. Raduje me to u moi da promenim pol bez plaanja. * * * Zaustavljeni leperi na putu za Kosovo. Ambasador Irana da se izvini. Razigrau vranca po poljima bie moja vila u noima. Rasplamsau vatru tvojih zena na nedrima mirisnoga sena! Ljubav eka na zov privienja enja tvoja otkrivena, naga daruje mi vatru snovienja gasi plamen, o, Sremice draga! U zagrljaj primi me, Sremice, oraemo drage nam ravnice blistae ti suze radosnice u naruju vlatale penice! Oj Sremice, ila igraice, ijujukni glasom od anela ukrau ti pesmu grla bela pokloniti srce iz nedara samo poi za mene beara! Oj Sremice, jedra nevestice, igrali ti prsti mojom kosom dok gazila groe nogom bosom tamburica icom ti igrala ti me pucem grozda darivala!
_____________________________________________
(. : , , )
***
CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 13 POLITIKA HIRURGIJA

Titanik je tonuo naglavce pramcem. Naa privreda ponosno jezdi crnim morem bunim amcem. Srbija za klanje svinja koristi tzv. ameriki model. Poznat nam taj patent, s kraja XX veka: Zavadi pa vladaj! Pravnici bacaju zastarele predmete u kontejner. Stie vreme za zimnicu valja isprazniti police u pajzu. Da nismo imali svetske ratove, sad bi nam Ameri puili srbijansku lulu mira. Nekada bee CIA danas KORUPCIJA. Mnogo pamtim, zbog godina. Zlopamtila mi ne prataju godinama. Nisam ja za trajk glau. ena mi na kuri mravljenja. I u jeku najvee krize, izlegu se svetski politiari iz mukova. Zaronie ljudi batiskafom na dno okeana, do dubine od devet kilometara. Nita ne naoe, mnogo dublje lei demokratija. Ko satarom satire me satira. Zaboli me meso! utim i trpim policijsku palicu. U skoku uvis, na Srpskoj finansijskoj olimpijadi gluposti, prvo mesto osvaja, ve godinama, takmiar bez premca Dinarko Inflatorovi. estitamo!
(Izvor: BLIC, dnevna novina, Beograd, Srbija 22. juli)
20
Dinko Osmanevi
Kau da smo mi most izmeu istoka i zapada. Zato nas svi gaze. ***
Suno Kovaevi
Pojedinani snovi doveli su nas do iluzije o dravi. *** Nae politiare esto svrbi lijevi dlan, a narod glava.
Nasoj Vladi kapa dole, moda nam neto i udijeli. *** Evropa sve vea, Evropljana u njoj sve manje. *** Iz Evrope poruuju da e svijet biti bolji bez Gadafija. Libija je kolateralna teta. *** Kako kae narodna pjesma, drumovi e se poeljeti Turaka, ali Turci su preplavili TV ekrane. *** Nije cilj gasiti vatru, vano je otkloniti uzroke, povjerio mi se jedan mirotvorac iz Evrope. *** Jednom raskinutu nit prijateljstva, teko je svezati u vor, a da ti vorovi ne postanu maligni. *** Iz Evrope nam poruuju da emo uskoro postati ravnopravni lan evropske ZADNJICE naroda. *** Jedna lisica mora umrijeti da bi je krava zimi nosila oko vrata. *** Postoje enska imena Kamila i Deva, ali Kamila nije deva, a ni Deva nije kamila. *** Princ arls nije Arapin, ali voli da jae Kamilu. *** Bosna i Hercegovina je kao zmaj, ima tri glave u predsjednitvu. *** Nas voa je dua od ovjeka (eng. dush man). *** Profesori svojim studentkinjama ponekad ponude alternativu: ko nema u glavi, ima meu nogama. *** U naoj biblioteci uva se ogroman broj predivnih knjiga, na optu radost knjikih moljaca. *** Zvijezde govore, dosegnue nebo, ree mi Pitija. *** Kod sponzorua pravilo je jasno, ako ostane bez para, ostao si i bez para. Grijeh je ponovljena greka. *** Sve je vie pisaca, a sve manje knjiga koje su pisci napisali. Imamo slabo zdravstvo. Na toliko stoke imamo malo veterinara. *** Anarhija je kad vlast nezna ta e sa sobom i narod sa njom. *** ovjek kao stroj je izuzetak. Nakon to se pokvari ne zna stati. *** Bolest zvana ivotni standard je opasna po ivot. *** Vladajua oligarhija posebnu brigu brine o mladima. Materijalno su obezbijedili unuad i praunuad. *** Nakon to je legla, stala je na svoje noge *** Nai politiari su iskreni kada tvrde da su ogranieni. Mandati traju etiri godine. *** Na sudu operu ruke, ali ne i obraz. *** Greka je to imamo partijski bezgrene ljude. *** Navika je isto zadovoljstvo kojeg ovjek u najezdi kratkih zadovoljstava nije svjestan. *** Glupost je bra i prisutnija od pameti, jer ne poznaje prepreke koje pamet otklanja. *** Nisam moan da darujem sunovrate, ali jesam da ih ismijavam *** *** U diktaturi se mnogo pria, a u slobodi zanijemi. Nakon to sa drugim zadovolji potrebe, redovno se vraa branim obavezama.
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Bayram Qasimxanli - Azerbaijan 2011
21
Berislav Blagojevi
NEUHRANJENA JEDNOINKA Harms: Ah, glad Sofronije: Glavom i srcem zaepite stomak. Harms: Hm! Sofronije: Ne mislite na glad Danil Ivanoviu! Mislite i recite koja je razlika izmeu Nule i Nita? Harms: Hmm! Smatram da je Nita vie od Nule. Sofronije: Imate li za jesti Ita ili Nita? Harms: Nulu! Sofronije: Znai Nita? Harms: Ne Nita, Nulu! Sofronije: Moete li pojesti Plavu svesku ili kojim sluajem Sluajeve? Harms: Vi mene zavitlavate!? Sofronije: Mislite, Danil Ivanoviu. Mislite i odgovorite! Harms: Hmmm! Mogao bih pokuati Sofronije: Dakle, Nita a ne Nula. Harms: Gospodine, da li vi to tvrdite da su moja djela Nita? Sofronije: Bolje nego da su Nula! (Kraj) *** POSTSOCIJALISTIKA POSTTRAGEDIJA
Sofronije: Ne znam kako je kod vas, Danil Ivanoviu, ali kod nas se deavaju udne stvari. Harms: Ah, ovdje gdje ja obitavam nema uda... Sofronije: Neki tajkun, profiter (ili kako ih ve zovu) kupio fabriku. Harms: ta je tu udno? Sofronije: Hoe da je ojadi i rasturi, pa da tu izgradi nekakvu zgradu! Harms: Dobro. I? Sofronije: Radnicima je prestao da plaa prevoz i topli obrok. Harms: Nita udno! Sofronije: Onda je prestao da im uplauje zdravstveno i penziono osiguranje. Harms: Sve je to normalno... Sofronije: Ve mjesecima im ne isplauje ni plate, ali oni dolaze na posao! Harms: Priznajem da je to pomalo udno. Sofronije: Fabrici je iskljuena struja, a radnici sami donose drva za ogrev. Harms: Tragedija! Sofronije: Nedavno je vlasnik odluio, poto ne zna kako da ih otjera, da radnicima pone naplaivati ulaz u krug fabrike! Harms: Neuveno! I ta se onda desilo? Sofronije: Nita radnici to stoiki podnose i svako jutro plaaju ulaz u hladne i poluprazne kancelarije i proizvodne hale. Harms: Posttragedija! (Kraj) ***
POSTSOCIJALISTIKA TRAGIKOMEDIJA
Bulud Qasimov - Azerbaijan 2011
Harms: Zato ste zabrinuti, prijatelju? Sofronije: Zbog krize, Danil Ivanoviu, zbog krize... Harms: ta se vas tie ta kriza, moliu lijepo? Sofronije: Brinem se za posao. Bez posla nema plate, bez plate ne mogu da kupim hranu, da platim raune za struju, vodu, grijanje... Harms: Razumijem vas... Sofronije: Bojim se da ne shvatate teinu problema. Vidite, mogao bih da ivim sa injenicom da umirem od gladi ili da se smrzavam, ali da hodam neuredan, smrdljiv i prljav - to ve ne bih podnio! Harms: Shvatam. Zamislite da se pojavite na razgovoru za posao, kre vam crijeva (to je nevano), a odijelo vam musavo, kosa nepoeljana i brkovi potkresani nakrivo! Nije to mala stvar... Nego, imate li posao? Sofronije: Imam, ali ne dobijam platu ve est mjeseci. Harms: Pa ta biste htjeli, prijatelju!? Vi barem idete na posao! ta je sa hiljadama onih koji ne idu nigdje? Sofronije: Njihovi brkovi ne moraju biti besprijekorni! (Kraj)
22
Edisa Aliusti
Ako elite leptirie u stomaku progutajte koju gusjenicu!
Elman Mirzeyev - Azerbaijan 2011
*** Da su Adam i Eva bili Kinezi pojeli bi zmiju, a ostavili jabuku na grani. *** Politiari su poput golubova. im polete odmah ponu srat'. *** Mukarac nosi godine u kostima, ena na licu. *** Neki mukarci su iz skromnosti neenje. Nije im potrebna bolja polovina. *** Modernim enama nisu potrebne kune pomonice. One se udaju za jednu. *** Mobiteli su jedina stvar oko ega se mukarci svaaju ko ima krai i tanji. ***
Elvir Kopi
10 bojih zapovjedi su kratke i logine jer su sklopljene bez pravne pomoi. *** Ja sam sportista, dodue ne svojom voljom Bavim se atletikom ivljenja, ako se to tako moe nazvati Utrkujem se na nepoznatoj duini s preprekama Staza ima na milione traka, delegati nikad ne znaju taan broj Moji najblii tre u svojim trakama, bodre me svojim slabanim glasovima I ja njima diem palac desne ruke u znak podrke U prepunoj sveanoj loi imam navijae Volio bih znati ta oni sada misle o ovoj trci, oni su svoju istrali Iz pria sam saznao da su me najvie bodrili dok sam kleao u niskom startu Oni su tad uveliko trali uo sam i da su slavili dok sam se nesigurno opirao nogama o startne blokove Pitam se jesu li imali razloga za slavlje Ja nisam elio da se bavim ovim sportom Nisam elio iz vie razloga: prvo niko me nije pitao elim li uestvovati u ovoj trci drugo kakav je to sport u kojem nema trenera da ti pokae neke finte i tree jebe sport u kojem pobjednik na kraju ne tri poasni krug sa zastavom na leima. NEFER PLEJ
23
Mladenko Marijanovi
PAMET BERI Sinko, mi nikada imati neemo ono to imaju oni, i vie nipoto to ne poeli. I ne daj ti, Boe, da to s takve strane stekne: 'ajde, pamet beri! Mi nismo ti. Mi smo bili to smo bili i kad su se oni zapregama konjskim vozili. Ako jo ponosa nemamo nita smo!
Upamti to! Korio me tako otac oca mog, kad iz rata izioh sav utuen to sam kao Adam gol. ne zna kako je u ratu u svako doba za neprijatelja imati bilo koga nasuno vano Indigom farbam snove mi filigranske. Bolje se pamte. Nagonu vlastan, amor sa trona cilja sokolu u gld. Ufircani sat zarobljen u venosti. Relativitet?
Nadi Petrovi (SENKE) BEZ UTEHE Nemi pogledi. Tiina gluva jei. Preutkuje se bolna istina. I strepnja im jednaka: utehu ite.
Nadi Petrovi (PRE ODLASKA) LEK Kamen pod glavu, poda se mirotravke, nebo u oi i bosiljka struk za ardak-pesme uzlet, nemir-due mir.
Milici Bijeli (OKO U VODI) STRADANJA

Suzom osoljenog, izgore kuanje, prizemlji nadanje, razbolee lai. Ozdravi ga vera, vaznese ljubav, te postrada ojstva radi.
Mirjana Marinkovi HAIKU ILI NALIK MU 153

Upekla zvezda da spri kameni zid. Guter se suna.
Provjerite da li su vae stranake voe sveci. Razapnite ih. Check out if your party leaders are saints. Crucified them.. Jasmin Mrkalj Kadmus
Petar Pismestrovi, Austria 2011
Ja sam eko ovjek. Kost i koa. I'm eco man. Skin and bones. Ekrem Maci
24
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.48 DOBRA STARA BREMENA
Kafana kod Dva konja, dupke puna, moe se rei da je prebukirana grozdovima mudrijaa, zaposelih u klimave stolice uz karirane stolnjake, i uz oekivano taze Jelen pivce za ivce - sportsko izdanje. Dakle, kao to gledate, sve je na meniju, po redosledu, iliti dnevnom redu galopirajueg zasedanja u stolicama, domicilno mesto foteljburg, paaluk kod lezilebovia, trea taraba levo. Utogoljeno nadmeni, oekujui pledoaje Zrike vidovnjaka, koji e ve, po ustaljenom obiaju, onako na tenane, drajui se menija, reda i redosleda, kroz samo njemu znanu, polemiku torturu auditorija, i po tematskim celinama obraivati: - Gde zeka pije vodu, da li je i ona tranziciona, i u skladu sa Ustavnim zakonodavstvom, iliti emo, od danas pa u budue i na dalje, da skupljamo kinicu u erpe, lonce, korita i druga pomagala, ukoliko ih nismo doakali i izbuili u prethodnom periodu. Nedoumice su se kotile tokom izglasavanja dnevnog reda, posebno je bilo problema u vezi sa pitanjem: - Zato magarac ima velike ui? Ne! Nije re o Crvenkapi i loem, tojest pohlepnom Vuku. I, kao kobajagi Crvenkapa ga pita: Bako zato su ti toliko velike ui? Ne! Zaista ne. Radi se o magareoj sorti, ili soju, uostalom kako vam drago, kako nas milujete tako vas cenimo. Dakako, imamo mi i Vuka i vuie, ali ovo je sve sagledano i strunom ekspertizom potvreno onako, manje-vie problemski, uz svekoliku zluradu i zlohudu pakost, da se ne zaboravi, do A, ova nova zadenja kod MMF bie u u tanine: ime: Ne daj Boe kuke i motike. Neka se nae - Koliko dugo magarac moe da zlu ne trebalo. Ide maca oko tebe, pazi da te ne pamti, jer, od njih, nam preti velika poast, da ne ogrebe, uvaj Rode rep nemoj biti slep. kaem revolucija tupamarosa. Zar im nismo proirili pasita, ne trebaju im vize i devize.
iroko im polje, pa nek pasu do mile volje. Za PROGRESIVNI APETITI seno i slamu tupamarosi jedni, da ne kaem tupavci, nema ta da brinete, to e mo da vam Porez na zaradu. Jednog od oporezovanih uvezemo od sledee kreditne trane MMF-a. sa 10 milijardi. Rok 10. u 4 asa po podne. On je 9. doneo novac i nije protestovao, niti je podneo Ej, bre! Magarac zna da se dilitne bilo kakvu izjavu. Bez rei je platio. dreknu nabusito, dotini gospodin iz grozda. - Malo smo ga oporezovali pomislio je Nata dobi lakonski odgovor: inspektor i dopunski ga opore- zovao sa 100 - A, ti mu skrati povodac. Zaista! milijardi. Rok 15., 4 . popodne. Veoma su opasni ti poluinteligentni Doneo je etrnestog u 10 asova. intelektualci, magarine jedne, sve bi da im se - Eh-he! rekao je inspektor. stavi u jasle, donese i prinese. Nee moi tako... Oporezovali su ga sa trilionom. 20., u 4 . Nakon ega su se svi odreda popljunuli u popodne. Dvadesetog u 4 asa popodne oporezovani nedra: puj, puj, pljuc... ispraznili ljajmarice, je rabadijskim kolima dovezao tamparsku zduno su se sloili: - Ne dao Bog! Ne ponovili se... presu. - tampajte sami rekao je rasejano. tupamarosi... sad i mi konja za trku imamo. Pa Vic su sastavili moskovski nepmani koje da vidimo ko e koga, kako i koliko da jae. su opekli porezi. Na manetni zabeleio 1920. Bre! godine Mihail Bulgakov. Za MaksMinus, iz zbirke pripovedaka Nakon ovog podueg elaborata, sa levo desnim opservacijama, insi- nuacijama i prepisao Andrej Glii, sa verom da e i kod kreativnim prazninama, operativnim nas, umesto Cecinih narukvica poeti sa destrukcijama, aptakim instrukcijama, a oporezivanjem bagre estiti sude. diskutanti su, onako oporativno, glasno i strasno borili se i izborili za umetanje i podmetanje replika. Rasplamsala se, zatalasala i rasprila dina retorika, prethodno zdravo zacementirana duplim vinjacima sa skupovnim ankerima, i, sve to pod nadzorom lenikog, petolanog konzilijarnog patronaa, sa visokog pijedestala i, poprilinim ugledom, tojest vidogledom... u tue dvorite, i sve to u ime unisonog svetonadzora, prekoplotne Evrope. Kanda mi nemamo uma, sve je to sama sirovina, i treba je to vie sa govorancijom timariti i eksplo- atisati da se ne ubuda.
Ewert Karlsson , Sweden 1918 - 2004
KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!
2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati!
Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Repubkoji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. likom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obII SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus. liku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee: za narodnog poslanika/zastupnika Satire. aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u Za Najbolju knjigu: posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane svoju krau biografiju i fotografiju. MaxMinus magazina. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu.
Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je prvonagraeni dostave rukopise. konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije. pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2011.g.
25
Aleksandar otri
Crkva se zalae da porodice imaju veliki broj dece. A Bog u tom pogledu daje lo primer, poto ima samo jednog sina. Na cilj je Kosovo u Srbiji, a Albanci u Albaniji. Dokazao sam joj da sam pravi mukarac. Prebio sam je. Vlast moe da se promeni olovkom. Ali ne pievom. Ko je fleksibilan, on iskoi.
Narod najvie poverenja ima u crkvu. Veruje jedino njihovom efu. Mi smo dobro organizovana drava. U njoj se tano zna ko ta ne radi. Nije bilo sukoba ruralnog i urbanog. Urbano se predalo bez borbe. Drite lopove! Na najviim funkcijama. trajk policijskog sindikata je propao zbog provokatora koje je u njihove redove ubacila policija. Glup je kao toak, ali okree milione.
Jo nismo dotakli dno ivota. Ono se nalazi na dva metra ispod zemlje. Naprednjaci su se radikalno demokratizovali. Za sledei popis stanovnitva nee biti potrebni kompjuteri. Popisaemo se na prste. Politiari su ljudi velikih mogunosti. Sve im se moe. Neka bude to biti ne moe. Pa ta bude. I moj glas na izborima vredi. Izmeu 10 i 15 evra. Kad patriotski blok brani otadbinu, ona se svede na nekoliko stambenih blokova. Mi sve sukobe reavamo mirnim putem. Predajom. Jeste da vlada daje mnogo novca nevladinim organizacijama, ali i mnogo toga se vrati u vladu. Ako ne pree opoziciju, prelazi u opoziciju. Govorio bi taj poslanik sve to mu padne na pameti, ali nema na ta da mu padne.
Vladari su uvek u senci. Na suncu su oni koji za njih rade. Onaj koji deli savete i nije neki mudrac. Jer ih ne naplauje. Verujem u vaskrsenje. ovek se nada dok je mrtav. Tek kada je poeo da grei, rekli su da je i on ovek. Ljudi ba i ne vole Svevinjeg. Nikome se ne ide Bogu na istinu.
Pre svake odluke, ja se konsultujem. Posluam svoje srce. Da bi ga spreili da i dalje ini grehove, proglasili su ga za sveca. Srbi su ostali bez krovova nad glavom, jer su hteli da budu pod jednim krovom. Pomirio sam borbu erosa i tanatosa. Ubijam se od seksa. O pokojniku sve najlepe. Ali treba izdrati do tada.
Toplane u grejnoj sezoni rade po principu toploDirektor na sekretarici. hladno. Poto smenjivanje ministara nije dalo oekivane To je oigledna zloupotreba slubenog poloaja. rezultate, Ne mogu da vam kaem zato sam se prijavio u smenjeni su glavni urednici medija. Duboko je zagazio u politiku. rialiti program, Ba se osea. jer vas molim da potujete moju privatnost. Mafiji smo zadali udarac. Potapali smo je po ramenu. Glup i mudar su se nagodili. Ljubomorno uvamo svoj identitet. Mudar je glupom priznao da je u pravu. Samo jo da saznamo ko smo i ta smo. ena i ja nemamo dece. Roditeljima je sve tee da i nas dvoje izdravaju. Kuran predstavlja izmenjeno i dopunjeno Ako jednom narodu neko drugi donese slobodu, izdanje Biblije. onda mu odnose sve drugo. Ako nastavimo da filozofiramo, postaemo druga Grka. Korupcija vlasti, izborne prevare, beda Porastao mi je ego. stanovnitva, politiki sukobi... Sada je vei od mene. Vlada ima veliku podrku naroda. Piem samo o venim i neprolaznim temama. Da odstupi. Kad mi legne plata, doe mi da legnem na U socijalizmu su pisci bili angaovaniji. prugu. Kako mu raste podrka meu graanima, Radili su i u logorima. tako dobija sve vie telohranitelja. Ne pomiljam na samoubistvo. Policiji je sve dozvoljeno. Nije mi ni do ega. Ministrima koji su uhvaeni u lai pruena je I opet prekorauje ovlaenja. nova ansa. Da smisle bolja opravdanja. Uivam u hrani. Vodimo pozitivnu izbornu kampanju. Jedem iz zadovoljstva kad god mogu. U plusu smo milion evra.
Ismail
Kera, Chech R
epubli c
201 1
26
Davor tambuk profesionalno poinje raditi kao karikaturist u Parizu 1968. Godine, nakon to je dobio nagradu Grand Prix Bellus od redakcije tjednika France Dimanche u zajednici sa sindikatom parikog tiska. Godinu dana poslije prelazi u Ici Paris u gdje objavljuje do umirovljenja 1999. godine. Karikature su mu objavljivale mnoge novine i asopisi, a nagraivane su u Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Italiji, Sloveniji, Indoneziji, Izraelu, Belgiji, te u Srbiji i Crnoj Gori. Od Hrvatskog drutva karikaturista dobiva 2000. godine Oskarik za najuspjenijeg lana na meunarodnim festivalima karikatura te godine.
U Hrvatskoj su itatelji mogli njegove radove pratiti na stranicama nekadanjeg dvotjednika Start i tjednika Nedjeljna Dalmacija, te u Slobodnoj Dalmaciji, zagrebakom dnevnom tisku te magazinu Arena. Vjeni motiv su mu odnosi mukarca i ene, od seksualnog do onih prozainih tipa enskog prigovaranja, kuhanja, mukog pretjerivanja u piu i utjecaju Boga i vraga na ljude (simboliki esto neki satir juri po umi enu, ili mladu i lijepu, ili ne previe lijepu ni mladu, dok ga drugi satir pokuava stii i dati mu naoale).
Petar Pismestrovi
27
28
29
30
31
ivojin Deni
MILIONI I povrna analiza bilo kog troenja para u Drutvu za zatitu ivotinja u Gornjoj Klisurii otkriva okantne podatke o rasipanju para na skupa putovanja privilegovanoh. Ovakvo rasipanje i pljaka nije zabeleena u istoriji Drutva. Izvetaj o preenim kilometrima su naprosto zapreaujui. Prosto je neverovatno da je mogue za godinu dana prei vozilima skoro milion kilometara. O troenju para u naem Drutvu za zatitu ivotinja govore podaci dobijena na svetski dan siromanih sedamnaesti okrobar ove godine. Drutvo za zatitu ivotinja u Gornjoj Klisuri raspolae sa osamnaest automobila. Nedostaju podaci o devetnaestom vozilu novom dipu predsednika naeg drutva gospoe Danijele Geoelovi ivadinovi. Osam vozila domae proizvodnje nabavljeno je u jednom cugu, a gospoa Geoelovi ivadinovi je objasnila da je tako veliki broj vozila kupljen za potrebe efikasnog rada disciplinskog suda i da e se sva ova vozila otplatiti kroz utedu na trokovima odravanja i utroka goriva. Disciplinskom sudu nije dato ni jedno strano vozilo. Kupljena luksuzna vozila i to etiri opela, etiri evroleta, dve lade nive i opel antara, koju vozi predsedica koriste se bez ikakvog ogranienja. Kao to se moe pretpostaviti na elu kolone rasipnitva u korienju slubenih vozila je predsednica godpoa Danijela Geoelovi ivadinovi. Slino kao to su joj rauni za mobilni telefon, sa tom razlikom to je u pojedinim trenucima koristila i po etiri do pet vozila za svoje potrebe. Da idemo redom Opel omegu za dua putovanja kad je vozi ofer, opel astru za vrkanje po gradu, dok je lada niva koriena za potrebe njenog nevenanog supruga za prevoz kueta do sela, kad krene na posao. Gospoa Geoelovi ivadinovi je jadan od retkih lanova drutva koji se javno hvalisao da nema svoj automobil. Od kada je dobila dipe Opel antaru predsednica ne izlazi iz njega. Za godinu dana ona je samo ovim vozilom prela preko sto pedeset hiljada kilometra, iako tvrdi da je prela samo sto estrdeset dve hiljade i etiri stotine i ezdeset kilometara. Ako preene kilometre podelimo sa brojem dana ispada da je predsednica gospoa Geoelovi ivadinovi svakog dana prelazila u proseku po tristotina ezdeset kilometara. Ako se ovome dodaju trokovi putarine, goriva, maziva, redovnih i vanrednih servisa, dolazimo do podatka da je za godinu dana troak predsednice samo na putne trokove bio oko etiri miliona dinara. U tu cifru ne raunamo raune iz kafana i kafia, dnevnice (bez deviznih), bruto plata i mobilne telefone. Korist od ovakvih i ovolikih putovanja vidimo svi, a posebno naii kuni ljubimci. *** Hvatanje poslednje krupne ribe pozdravile su i sitne ribe. Za pregovore su nam potrebna najmanje dva okrugla stola.
Nostalgija nas vue da doemo sebi. Opravdana je bojazan da nas ekaju bolja vremena. Nas je tukao lo glas u samoodbani. Sudije su dune da postupaju po zakonu zdrave pameti. Nisu prole ni babine, a mi opet u poodmakloj trudnoi. Bavljenje korupcijom ima smisla ako je primaocima mita od koristi. ***
Vida Nenadi
SAVREMENA VREMENA Pucale si trake, i mrsili su se konci. Dugo smo mi sve te trake ponovo lepili. A niti smo odmotavali krajnje precizno. I dok smo pri tom, uzaludno, kljueve traili, Samo su nam nudili i davali ukrasne priveske. A brave... Njih su oni ili menjali, ili obijali.
Vladislav Pavievi
Nema kape za su podvije glave *** Ne volim prie Kojima se narie! *** Mrzim tranziciju Odnijela je Narodnu miliciju!
Sve to se prelomi preko koljena Obija se viestruko o glavi! *** Crkva je u Crnoj Gori odvojena Od drave, ali nije od Srbije!
Igor Smir nov, Rus sia
Emil Strn ia, Croa tia 201 1
2011
32
Elvis Huremovi
U Amsterdamu
Nakon ispijanja jutarnje doze kofeina izlazim iz restorana. S jedinom namjerom, zaustaviti taksi. Kako bih na vrijeme stigao do dvadesetak kilometara udaljenog cilja, amsterdamskog aerodroma. Inae, amsterdamski aerodrom spada u red onih okienih epitetom bitnijih za Europu. Koji godinje primi putnika, taman onoliko, koliko Bosna ima stanovnika i sve to puta deset. Vjetar, puhajui sa svih strana, posljednji put opominje na svretak ljeta i novo skrivanje sunevih zraka u nekoliko iduih mjeseci. Oblaci iznad Amsterdama, to e rei i iznad mene, crni su kao tojianski ugalj. Svi negdje ure, nervozni su, ba kao mravi pred kiu. Zrakom kolaju nervozni izdisaji potpomognuti jo nervoznijim pogledima prisutnih na ulicama i birtijama Amsterdama. Kao da su ljuti, to je ljeto odluilo za ovu godinu rei kapak. Ono to primjeujem a to nije sluaj sa mnom, skoro su svi pripremljeni na otvaranje oblaka, kiobrani su uz njih. Ba kao da je rije o Londonu. Gledam niz obje strane ulice, osvrem se ne bi li u toj gunguli primjetio natpis taksi. Jer, bez kiobrana u mantilu, ne da nije pametna, ve je glupa ideja prepustiti se amsterdamskom crnilu i onome to e najvjerovatnije donijeti sa sobom. Napokon, diem ruku, iz uske ulice sa desne strane prilazi taksi. Sjedam, pozdravljam i na zgrpanom, balkanska verzija, engleskom govorim odredite, odnosno da vozi do aerodroma. Tano u podne imam let za Minhen. Kartu, koja nije ni jeftina, drim kao hamajliju u unutranjem depu mantila. Taksista uti kao bosanska mrtvaja. Kao sve bosanske ume, pune ljudskih kostiju, koje sam ostavio iza sebe a, o kojima stalno razmiljam. Koje mi u ovom najdemokratskijem paretu svijeta izjedaju svu nutrinu. Koje prezirem vie nego ovi nervozni Holanani tojiansko crnilo iznad njihovog Amsterdama a koje volim vie nego sva demokratska parad na zemaljskoj lopti. A, zar postoji tee, nego kad prezire a voli?! Posmatram uznemirene domaine i goste amsterdamskih ulica kako zuje na sve strane dok vjetar dobija na snazi, prebacujui u veu brzinu. Haman, neki, sklon adrenalinu ili je umoran od istog ritma. Kafandijama, koji nisu na vrijeme pospremili bate, amara inventar kao nekadanja milicija bundije. Gledam kako se amsterdamsko arenilo smjenjuje sa tamnim oblacima poput metalnih komada na traci Unisa. Inae, u Amsteradmu kad provede jedan dan, ini se kao da si obiao sve kontinente svijeta. A, meni je na izmaku ve dan broj pet. Tu su prisutne najrazliitije rase, slika kao da se cijeli svijet nagurao u uske, meu starim, dobro ouvanim, zidinama, gradskih ulica. Nema kafane a da u njoj umjesto dima ne lebdi jedinstvena melodija satkana od raznih jezika, kojima govore oni to su odluili tog dana svratiti na aj ili aicu razgovora, bez obzira da li su domai ili samo oni koji zijarete ovu holandsku ariju koja lei na poznatoj rijeci a za nekoga na poznatom pivu. Nema sumnje, da raznolikost ovom gradu daje duu. U njemu svakodnevno moe vidjeti obrijane, dugokose, uglaene, ute, crne, bijele...susree pokrivene, rastafarijance, jehove svjedoke dok ti guraju neki letak u ruke...neki se arene poput cvijetnih polja, opet drugi umotani u najcrnju kou koju si ikad vidio u ivotu ili one irokih hlaa... Sve to primijeti u nekoliko desetina minuta. Itekako ta arenolikost bude zanimljiva. Svega i svaega ali niko nikome ne smeta, niko se ne osvre za onim drugim, treim, petim... udi se, pogotovo kad zna, da su kod nas skoro svi isti a gledati se ne mogu. Poinje grmljavina, nebo samo to se nije otvorilo i buljuk kie sruio na nas. Dok se utljivi taksista jedva probija gustim ulicama Amsterdama vozei ne vie od drugom, onako poluglasno, ovaj put na istom nezgrapanom balkanskom, govorim: Padni vie. Do tada europski utiv i utljiv voza auta sa natpisom taxi otvori se, onako kako to u bosanskim selima najee govore, k'o hala. - Kaj, vi ste Jugoslaven? Mrtav, hladan i poprilino ratelovan odgovaram: Bosanac. uj Jugoslaven, otkud mu to, pa, toga vie ni u vicevima nema. - Isto je to. - Aha, jata je al' malo juer. Valjda je shvatio da mi danas nisu sve ovce na broju, uutao je. Meutim, utanje je bilo kratkog vijeka, nakon par minuta nastavio je gdje je maloprije stao. - Ma, kaj da vam velim, isto je. Mi smo ovdje na zapadu svi Jugoslaveni. Evo, ja sam Hrvat i to jedan kroz jedan ali mi ne smeta kad me ovdje nazovu Jugoslavenom. Osjeam kako se nervoza sa amsterdamskih ulica prenosi i na mene a ijem gomilanju uveliko doprinosi bivi zemljak. Mislim, ako ste svi, tako zduno, Jugoslaveni koji avo se raspaste poput starog pamuka. Nekoliko hiljada kilometara nie oima se ne moete gledati a ovdje ste kao zemljaci. Srea, pa ne uje moje misli, moda bi me ve odavno izbacio vani. - Vama jeste, meni jok. Ja sam i onda bio Bosanac i sad sam
Bosanac i sutra u biti, bez obzira to se to nigdje ne pika. Gleda me udno preko retrovizora. Nisam ni oekivao da razumije, niti mi je bilo stalo do toga. To me zanimalo, ba kao onaj inventar holandskih kafandija to frkti ulicama Amsterdama. ekao sam da se ukae aerodrom kao to sam, ne ba tako davno, ekao onu trojicu da stave paraf. U meuvremenu, jedan kroz jedan mi je ispriao svoj ivotni put koji ga je nanio do Amsterdama, te kako dobro zarauje i da ima vikendicu u Dalmaciji, da izdrava pola familije...saznao sam, da mu gospoa uva djecu poznatih amsterdamskih bankara. Saznao sam sve ono to u tom trenutku nisam elio znati. On je priao o amsterdamskim bankama a ja sam razmiljao o bosanskim umama. alio se na Holanane jer slabo ostavljaju baki a ja sam u sjeanje prizivao Ramu Vezirinog i njegovu uvenu izreku kako je jedne zime etiri godine radio kao konobar. Priao je kojeta, kako mu djeca govore pet jezika a meni je u glavi bio samo Zmajevac, prekrasno bistri izvor u spreanskom polju. Ali, njegovo sluajno pominjanje nekakve hrvatske balade i to sa naglaskom na narodna epsko-lirska me zakovalo. Kao to moja razmiljanja o bosanskim umama svaki put zakuju one ljudske kosti. Rekoh: Molim? - Kaj, ne znate tu nau staru, narodnu o Hasanaginici? - Ah, to. Ma, naravno da znam. Kako ne bih znao za tu uvenu hrvatsku porodicu. Silne begove i hanume diljem Slavonije, Zagorja, Dalmacije... Sve beg do bega i hanuma do hanume. Sve slavna hrvatska imena kao to su Hasan od Varadina, Mejra od Pule, Omer od Zagreba... - Eto, vidite. - Bezbeli da vidim. Nego, de ti meni stani ovdje. Pomislim u sebi, dragi moj bee od Bjelovara to smo se gledali, gledali smo se. - Ali, nismo jo stigli do aerodroma. - Neka, samo ti stani. Vidio sam maloprije jarana Ibru kako utra u neku kafanu. - Kaj? I, onda kau kako svijet nije mali. - e nije. Evo, izvoli. - Ali.. - Uredu je. Zadri kusur. - Hvala. Jata je neg' malehan. Jo kad bi dragi Jugoslavenu i jedan kroz jedan dokazani Hrvatu znao da smo se Ibro i ja rastali jo prije deset godina i to onda, kad smo njega prekrili hrastovim tahtama iz jedne od bezbroj bosanskih uma, pod koje ga spremilo povlaenje obaraa na snajperu nekog od zemljaka a ja se zaputio u ova najdemokratskija dunjaluka prostranstva. Onda bi tek znao koliko je svijet malehan i da je sve tu negdje. Pedalj gore, pedalj dolje. Jah... Stojim u uvenom Amsterdamu dok se nebo otvara tik iznad mene. U mojoj mahali, nekada, za takvo otvaranje neba se govorilo prolom oblaka. Stojim, kisnem a niz mene cijedi kao niz slapove Plive. Ono malo nervoznih to se zateklo vani prolaze pored mene obiljeavajui me isuujuim pogledima. Svima im u oima, poput svijetlee reklame na ohrndaloj bosanskoj trafici, vidim samo jedno i to: ta je ovom luaku, to se ne sklanja?! Zatim se skrivaju pod strehe, zavlae u kafane... Mokar kao mi, gledam niz mantil a on kao da ga nema. Karta je sva smoena, cijedi se tinta niz nju isto kapi kie niz pendere stare bosanske kue. Uglavnom, nikakve fajde od nje. A, onda se sjetim hrvatskih begova i hanuma. Sjetim, pa mi bude muka. I, sve to, dok kisnem kao poljski mi nasred bae. Naviru sjeanja kao i buljuci vode u moje cipele. Bie, da odvodni sistem otpadnih voda u Amsterdamu nije za naroite pohvale. U tom naviranju sjetim se rijei o istini. Rijei udno privlane Tuzlanke. Rekla bi: Istina (u mnoini) je na svijetu sasvim dovoljno da svako bude u pravu. Jeza me obuzme, kada pomislim, da e se jednog dana nai neki dokazani jedan kroz jedan i priati o splitskoj ariji. Gdje li je Irena sada, da joj kaem kako me strah njenih rijei. Istih onih, koje su me nekada toliko privlaile dok bi ih itao sa njenih usana. Strah me jer, mogla bi Baarija lahko zavriti podno Marjana a Vratnik da se nasloni na splitsku rivu. A, red bi bio jer gdje ima begova mora biti i kujundija, saraa, burekdija...a gdje ima njih tu mora biti i arija. E, moj Ibro moj. Ako me sluajno gleda, kako k'o posljednji hajvan kisnem usred ove demokratske nedoije i kako se ne mogu odrei, pored silnog prezira, onih uma, izvora, bureka, hanuma...ne bilo ti zapovieno, molim te upitaj Hasanagu, ako se kad sretnete, ta on misli o svemu ovome!
33
Abdurahman Halilovi Ahil

Da je sve lako dok si mlad - uzalud je govoriti u starosti. Danas strpljiv spaen - sutra kao takav u propaten. Svi su mislili da je pametan - osim njegovog psihijatra. Od kad me je eer sruio - nita mi vie nije slatko. Naima je krivo-to su na vaem pravcu. Jednom sedmino kroz tjedan, sreemo se u hevti. Valahu bilahi(kao jeste ) - ovi politiari su kilavi. Zakleo sam se dragim Allahom - Bog e mi sve oprostiti. U novijoj istoriji - ovo je povijesni trenutak. U povijesnom trenutku - istorija se izgubila. Na kraju smo kraja - ekamo poetak da od njega krenemo. U svijetu smo poznati... za neprepoznati. Sav sam u udu...devetom - putujem na istok. Krojeno makazama vlasti - narodu je odijelo svako tijesno. Ostavili su nas njima na milost i nemilost - oni su nas dali na nemilost bez milosti. Kako mu je ena samo kost i koa - u nju sam trpao meso. Meu djecom kod njega vlada gotovanluk - ni jedno nee da radi. Osjetila ih je na svojoj koi - grebali su je. Od nastranih tipova - drim se po strani. Vlasti,koja je ustala na lopovluk - lei nae potenje. Za sad smo pod amerikim kiobranom - brine me ta e biti ako udari jak pljusak sa istoka. Drava nam je na vjetrometini istoka i zapada - nekad duva,nekad pue. Hvala nebesima-neka mene na zemlji, barem sam siguiran da sam iv. Kad se iz ove koe nemoe - idem na zatezanje. Ko je ko u naoj politici - to je za neprepoznati. Klima mu se fotelja...razvalio je...toliko se na poloaju ugojio. Zbog nepovoljne klime u politici,oekuju se padavine na poloajima. U komijinoj kui klima je nepovoljna - ena mu svaki dan pada poda me. Ono to mi je nekad bilo tvrdo kao kost - ena je ve odavno ogloala. Kao nekad - vie nikad! Bojim se to mi efovi vise nad glavom ... da ne izvisim. Taj politiar mi nita nije dao - a zajedno smo krali. Kao da nam je neko ukrade,tu pobjedu, to smo je imali u ruci. Prestao sam sa avolom tikve saditi - sjeme mu se zatrlo! Plakali su nad svojom sudbinom - na mom veselju. Neka se gone...poelo je vrijeme parenja. Niko ne vidi ta treba - a nema ta nam ne treba.
Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011
Ova vlast na sitnu raju nije mislila - sve nam je slistila. Danas su u politici ljudi od policijskog provjerenja. Glumci e dobiti izbore - previe je statista koji su za njih. eninom ljubavniku nedam pravo glasa - neka mu ena, ako hoe da. Volio sam njeno crno oko - dok od njenog mua moje nije poplavilo. Boli me briga - otiao sam na bolovanje. Seks traje minutama - a dijete se napravi za sekundu. opor politiara neda mira stoci sitnog zuba - progoni je. Krupnim koracima rukama grabe - i ovo sitno to je ostalo. Dobro bi bilo da se funkcionerima postave tvrde stolice - bar da ih neto ulja. vrstim mukarcima dozvolila je da joj ulaze slobodno. U dravama bive Jugoslavije toliko nam je slabo da nam nije dobro. Neka se bezveznjakovii u politici ne nadaju da e povui veze po naim linijama. Troili su nam mrtvi i ivi kapital - dok nismo kapitulirali. Zajedno u ratu, zajedno u miru... pucamo od muke.
Predsjednitvo BiH
Demokratske promjene u arapskim zemljama
34
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
XVIII dio...part XVIII
35
Vladimir Bulatovi Bui
ubarica
Suprunici gospodin i gospoa Kangrga predstvljaju blistave primere kako se priroda briljantno koristi svojim nepresunim darom za stvaranjem stvorenja koja svojim izgledom, ponaanjem i odnosom prema svetu oko sebe ostavljaju polurazumna bia, u ovom sluaju ljude, potpuno neme ukoliko prethodno nisu ostali i bez daha. Ime gospodina Kangrge je pre svega poznato iroj javnosti po jednom novinskom lanku. Naime, jedne dnevne novine behu na svojoj naslovnoj strani izvestile javnost kako je junak nae prie jednog dana zevajui na ulici, iz ista mira ostao u stanju zeva sledea etiri dana. Ako nekoga ba zanima, mislim da nije bilo navedeno da li su neka muva ili vrabac zalutali kroz razjapljena usta u dubine stomaka gospodina Kangrge. Opte poznata stvar je da zev traje samo nekoliko sekundi, to je samo povealo ugled gospodina Kangrge u oima javnosti neneviknute na tako plemenite i odvane podvige. Ipak, moemo sa dozom slatke nadmenosti kazati da su pomenute dnevne novine poptuno nezaslueno ostavile po strani kudikamo bitniju osobenost junaka nae prie. Gospodin Kangrga jo od svojih studentskih dana odskae po jednoj karakteristici ne samo od svojih vrnjaka ve i od pripadnika ljudske vrste uopte. Naime, njemu svakog prolea pone da opada kosa. To opadanje doivljava svoj vrhunac sredinom leta, tako da je u avgustu gospodin Kangrga potpuno elav. Meutim, poetkom jeseni kosa, naizgled bojaljivo, poinje opet da mu raste. Poetkom zime je ve toliko gusta i bujna da mu frizura svojim izgledom veoma lii na ubaru. Do Nove Godine to je prava pravcata ubara kakvu moemo da vidimo u izlozima krznarskih radnji. I to ne obina, jeftina ubara od vetakih materijala, ve skupocena, elegantna, crna ubara ija sjajna dlaka podsea na krzno nekih severnoamerikih ivotinjica sa uplaenim okicama. Gospodinu Kangrgi ubara prekriva celo elo i malo vie od pola uveta, graniei se sa obrvama i sputajui se nanie prema zulufima. Reklo bi se da je neto gua na temenu a rea na potiljku. Vrhunac u gustini i dopadljivom izgledu njegova ubara doivljava krajem februara i poetkom marta kada kosa opet poinje
da mu opada. I tako u krug, pune dvadeset dve godine. U poetku je gospodin Knagrga bio zabrinut zbog te pojave. Iao je i kod doktora. Ovaj ga je, pregledavi ga, poslao kod svog prijatelja botaniara mislei da sve ima veze sa obrunutim procesom opadanja i rastom lia kod drvea. Doktor nije znao o emu je re ali mu je za svaki sluaj prepisao lekove za nizak pritisak i apetit. Tada jo student, Kangrga je, nakon to se ugojio i dobio visok pritisak, prihvatio na kraju svoju osobenost kao naklonost prirode. I to samo zato jer je video da uiva naklonost lepeg pola. Mnoge devojke su ga volele elavog, a mnoge sa njegovom prirodnom ubarom. Verovatno je da ne postoji ovek na ovom svetu koji bi, kada bi sreo gospodina Kangrgu na ulici, pomislio da njegova ubara zapravo nije ubara ve njegova frizura. To je tako veta varka prirode da bi obmanula i najotrije oko. Ipak, vrapci imaju drugaije zablude pa se esto zalete na njegovu frizuru mislei da bi mogla biti idealna prilika za svijanje gnezda. Golubovi i svrake nisu do sada imali sline probleme. Za razliku od gospodina Kangrge gospoa Kangrga nema ubaru, niti na glavi niti u ormaru. Ali zato ima sitna, pakosna usta i braonkastu bradavicu koja lii na gromuljice okolade, iznad gornje usne. Svog mua je upoznala jo na fakultetu. I mada je bilo mnogo lepih devojaka od nje koje su se zainteresovale za studenta Kangrgu, nijedna nije uspela poput nje da ga voli cele godine. Taman kada bi se zaljubile u naprimer njegovu glatku i sjajnu, poput bilijarske kugle, elavu glavu, i provele nezaboravno i uzbudljivo leto uz vino i gitare, nastupila bi njihova razoaranost jer bi se ela preobraavala u dlakavu loptu. Tada budua gospoa Kangrga je jedina volela studenta Kangrgu cele godine. Iskreno se divila njegovoj elavoj glavi u vrelim, letnjim danima, ba kao to je to inila u sluaju muevljeve ubare u hladnim, zimskim danima. U svom novaniku ona nosi dve fotografije svog supruga: jednu gde je elav i drugu gde je sa svojom prirodnom ubarom. Za razliku od gospoe Kangrge njeni roditelji su sa podsmehom gledali na izabranika njenog srca. Upoznavi ga, u mesecu avgustu, majka je upitala svoju erku u poverenju: Gde nae ovog elonju? Ova se samo nasmejala odgovorivi joj gotovo ponosno: Pitaj me to u zimu! Kao to je to sluaj kod veine ena i potreba gospoe Kangrga za elegantnim oblaenjem je sa godinama rasla. Njena koleginica sa posla Dvovolotka je imala srebrnu ubaru poklon od supruga sa puta u zemlje Skandinavije. Dvovolotka je uivala u ljubomornim i enjivim pogledima svojih koleginica uperenim ka njenoj ubari. Nosila ju je ponosno od kraja septembra pa sve do kraja marta. Nisu joj smetala esta miholjska leta i plus dvadeset u sred novembra. Znojei se pod njom sladila se milju o zavidnosti svojih koleginica. Svoju srebrnu ubaru nije skidala sa glave ak ni u kancelariji. Gospoa Kangrga je stoga vremenom postala veoma ljubomorna na ubaru svog mua. Ali ne zato to je ta ubara titila sinuse gospodina Kangrge od ledene koave, ve zato to nije krasila njenu, kako je ona smatrala otmenu glavu. Pitala se svakodnevno: ta e njemu ubara, on je mukarac? Mojim crtama lica bi njegova ubara savreno pristajala. Oh, kako ivot zna biti okrutan! esto je aputala svom muu, milovajui ga neno rukom po glavi i prolazei prstima kroz gustu i meku dlaku njegove ubare: to ti svojoj enici ne bi poklonio jednu lepu ubaricu, a? Gospodin Kangrga bi samo glasno zevnuo, dodajui: Ma, eno nemam para, evo ti ova moja. Gospoa Kangrga je arko elela muevljevu ubaru na svojoj glavi, vie od svega na ovom svetu. Jedne januarske veeri se desilo da je gospodin Kangrga zaspao u dnevnoj sobi njihovog stana, ispred televizora na kom se davao kaubojac. Gospou Kangrgu, koja je u kuhinji sekla glavicu crnog luka, privuklo je hrkanje njenog mua pomeano sa pucnjavom i vikom koja je dopirala sa malog ekrana. Htede da iskljui televizor ali zastade privuena jednom interesantnom scenom. Neki Indijanac bee skidao noem skalp jednom bledolikom. Indijanac je to sa takvom lakoom uradio da bledoliki nije stigao da kae ni Jaoj! Gospoa Kangrga se zatim paljivo okrete prema svom usnulom muu. Umesto u njegove sklopljene oi gledala je kao omamljena u njegovu ubaru na glavi, ne primeujui da je no u ruci zamenila daljinskim upravljaem.
36
Nastavak sa str.35. Vladimir Bulatovi Bui
I taman kada se spremala da ga zaskoi zazvoni telefon! Gospodin Kangrga se tre iz sna o svojoj osnovnoj koli uzviknuvi: Svi su na asu uiteljice! Gospoa Kangrga postade opsednuta milju o skidanju skalpa svome muu. Gde god da je ila sa sobom nosila je i kuhinjski no. Slutila je da e usput naii na komijskog psa kojeg je prezirala poto joj se ovaj ne jednom ulitao na otrau ispred ulaznih vrata. Razmiljala je, kao to bi i svaki humanista postupio, da bi bilo uputno da se pre nego li skine skalp oveku izveba na nekoj ivotinji. Vraajui se sa pijace, jednog hladnog, dosadnog dana, gospoa Kangrga zaista nalete na komijskog psa. Mada je pas imao dugu, crnu dlaku i zvao se Deki, ona ga ironino dozva: uo, doi da ti mamica da neto! Deki joj prie vrtei repiom, a ova ga uhvati oko vrata, izvadi kuhinjski no i skine mu skalp. Posao skalpiranja je odradila za manje od dvadeset tri sekunde. Zadovoljna postignutim rezultatom sa nestrpljenjem je oekivala nastupajuu no. Predvee je gospodin Kangrga nekoliko puta, za stolom za vreme veere tiho, stenjui, apnuo svojoj eni na uvo da bi mogli da vode ljubav poto nisu davno. Gospoi Kangrgi se, mada se malko najeila, ta njegova zamisao nije ni malo dopala jer joj je remetila osnovni plan. Zato je pred spavanje obukla, frotirsku, grao pidamu sa dlakavim okovratnikom, kupljenu na buvljaku. Bila je ubeena da e ta potpuno neerotina pidama savladati suprugovu glad. Ali, pogreila je. Gospodin
Kangrga se nije mogao suzdrati. Samo to je legla kraj njega na krevet on je pomahnitalo skoio na nju. Nakon nekoliko minuta rvanja i guvanja postelje gospoi Kangrgi ipak sinu spasonosna ideja. Naavi se iznad svog mua izvijena poput dokeja kada uzjae vranca, predloila mu je da obogate svoj seksualni ivot. Vezala mu je ruke kaiom i izvadila kuhinjski no koji je spremno ekao u fioci u stoiu pokraj kreveta. vrsto je uhvatila supruga za vrh ubare i zatim mu skinula skalp. Gospodina Kangrgu je to toliko raspalilo da je gospoa Kangrga po prvi put u svom braku videla i zvezde. Njihovu spavau sobu ispunie zvuci stenjanja, zapomaganja i urlikanja. Nakon to je svako zavrio svoj posao iji bi opis mogao nekoga da sablazni, gospodin Kangrga je, doivevi uasan bol ali i neverovatno zadovoljstvo u isto vreme, potpuno iscrpljen zaspao. Gospoa Kangrga naprotiv nije mogla neko vreme da zaspi. Razmiljala je o zvezdama i o skalpu koji je skinula suprugu. Zamiljala i je zaprepaten izraz Dvovolotkinog lica kada je ova bude videla sa novom ubarom. Sklapajui umorne oi ostavila je skalp u fioku od stoia pokraj kreveta, ostavljajui sutranji dan da joj donese oekivanu radost. Slatke misli joj donesoe san. Sledeeg jutra gospoa Kangrga se probudila pre mua. Glavu gospodina Kangrge su kroz prozor sobe obasjavali sunevi zraci.
37
Nastavak sa str.36. Vladimir Bulatovi Bui
Okrenuvi se prema njemu Gospoa Kangrga jasno vide oderotinu na sred suprugovog temena. Uinila joj se veoma malom ali nije tome pridavala posebnu panju. Paniku joj je unela injenica da je prolo devet sati i da je debelo kasnila na posao. Zato se na brzinu sredila u kupatilu, obukla i izlazei iz stana stavila svoju novu ubaru na glavu, ne stiui da se pogleda u ogledalo. Na putu do kancelarije gospoa Kangrga je koraala ponosno i uzdignute glave. elela je da joj se svi dive zbog njene kako je mislila raskone ubare. Zagledala se u oi prolaznika trudei se da dokae sebi da su ovi, svi do jednoga, oduevljeni njenim istananim ukusom i elegancijom. Meutim, nepoznati sugraani, naviknuti na svakojaka udesa i nenaviknuti na sopstvena, zurili su uporno ispred sebe zaokupljeni mislima. Svako bee urio svojim obavezama. U firmi je, naprotiv, uspela da skrene panju na sebe. Ve na ulazu u zgradu doekao ju je zaprepaten izraz lica bucmastog portira. Umesto Dobar dan kazao je Pobogu!. Slino su reagovale i istaica, kafe kuvarica, kao i dve mlade koleginice iz susedne kancelarije. S tim da su umesto Pobogu kazale Zaboga! Na ulazu u svoju kancelariju doekala ju je niko drugi do Dvovolotka. Ugledavi je nije mogla da se suzdri te prasnu u smeh. Ostale koleginice, koje su sedele i buljile u svoje raunare, i uglavnom otvarale pasijans, skretajui poglede sa ekrana takoe prasnue u smeh upirui kaiprstima ka gospoi Kangrgi.
Uplakana i osramoena gospoa Kangrga otra u toalet. Stala je ispred ogledala i imala ta da vidi: na glavi joj je umesto bujne ubare stajala ubrica nalik na usnulog, umskog jea. Njene uplakane i razlivenom minkom umazane oi dobie uasnut izraz. Gospoa Kangrga vrisnu i zatim pade u nesvest... Budei se iz sna na svom branom krevetu, gospoa Kangrga je mrmljala neto o grehu i oprostu. Bunovna i polu sklopljenih oiju nazirala je lik mukarca kako stoji nad njom. Nije mogla jasno da vidi ko je u pitanju. inilo joj se po njegovom elavom temenu okruenim gustom kosom da je u pitanju neki srednjevekovni opat. Lice joj se ozari i na usnama joj se pojavi blagi osmeh. Pruila je ruke ka mukarcu kazavi: Oe, zgreila sam! Ovaj je zagrli i ree joj: Naprotiv! Bio je to naravno gospodin Kangrga. Posledica skidanja skalpa je bila ta da su rast i opadanje kose kod gospodina Kangrge bili potpuno narueni. Umesto u leto kosa je poela da mu opada u jesen i da raste u prolee, ali nikada vie tako gusto. Gospoa Kangrga, dobivi oprost od svog supruga ali ne i od same sebe, odlui da pokua da proda ubaricu. Plan joj je bio da zatim doda neto uteenog novca i kupi svom muu ubaru koja e mu tititi elavu glavu od ledene koave. Obila je sve mogue krznare. Meutim, ni jedan nije eleo da otkupi njenu ubaricu. Svi su se sloili da je krzno veoma kvalitetno, ali i da nisu u modi deije, minijaturne ubare.
38
Nastavak sa str.37. Vladimir Bulatovi
Poto ga je ova ubeivala da kupi ubaricu jedan krznar joj se obratio, reklo bi se ak neprijatnim tonom: Sad e te jo vi mene uiti mom poslu! Gospoa Kangrga se tako nae u nezavidnoj situaciji. Opet je oajniki elela ubaru. Ovog puta na glavi svog supruga. Obavljajui posao u svojoj kancelariji gospoi Kangrgi pade na um kako da jeftino nabavi skupocenu ubaru svom muu. Dok se Dvovolotka epurila pred njom sa svojom srebrnom ubarom, gospoa Kangrga poele da je zadavi golim rukama. Ali, razum nadvlada emociju. Ne skidajui pogled sa skupocene ubare gospoa Kangrga se doseti da bi mogla svom suprugu da pokloni upravo nju. Jedini problem je bio taj to je Dvovolotka nije nikada skidala sa glave. Naterati je da skine ubaru se inilo potpuno nemoguim. Mislila se i mislila gospoa Kangrga i na kraju je smislila plan, naizgled sasvim jednostavan. Jednog dana gospoa Kangrga je poranila vie od sat vremena na posao. Ula je u kancelariju, raskomotila se, ukljuila klima ureaj podesivi ga na grejanje, i to na etrdeset stepeni. Nakon sat vremena u kancelariji se inilo da ima sto stepeni. Gospoa Kangrga se pred koleginicama pretvarala da je prehlaena, tresui se kao da joj je zima. Kada se jedna mlada koleginica osmelila da uzme daljinski upravlja i iskljui klima ureaj, gospoa Kangrga je razjareno skoila na nju zabranivi joj da ita dira. Takoe, drei mehaniku spajalicu u ruci i pretei njome, gospoa Kangrga je zabranila i da se otvaraju prozori u kancelariji. Dvovolotka se uprkos svemu naizgled odlino drala. Znojei se skidala je jedan po jedan deo svoje vieslojne odee, sve dok nije ostala samo u donjem veu. Bila je spremna i njega da skine, ali ne i ubaru. I ba u trenutku kada je gospoa Kangrga pomislila da joj je plan propao, Dvovolotki poe da kaplje niz lice po radnom stolu neka tamna
tenost. Za razliku od Dvovolotke njena jeftina farba za kosu nije izdrala paklenu temperaturu u kancelariji. Dvovolotka uasnuta vrisnu, skide ubaru i u donjem veu otra u toalet, na oduevljenje svojih kolega koji su se nali u hodniku i pozdravili je ovacijama. Za Dvovolotkom potrae i ostale koleginice iz kancelarije, kroz hodnik pravo u toalet, takoe u donjem veu. Za ovima potrae kolege te u zgradi nastade haos. Jedan od retkih smernih zaposlenih, koji se takoe zatekao na hodniku u vreme jurnjave, krstei se lucidno je prokomentarisao: Au, bie propast sveta, i to pre vremena. Nastali nered je iskoristila gospoa Kangrga. Ostavi sama u kancelariji uzela je Dvovolotkinu ubaru sa njenog stola. Stavila ju je u svoju torbu i neprimetno izala iz zgrade. Zatim je krenula u ostvarivanje ostatka svog plana. Otila je kod krznara i, elei da prikrije tragove krae, pogodila se sa njime da ovaj iskoristi ubaricu i njome pokrije povrinu Dvovolotkine srebrne ubare. Nakon dva dana gospoa Kangrga je poklonila ubaru svom suprugu. Stavivi je na glavu Gospodin Kangrga je izgledao potpuno isto kao sa svojom prirodnom ubarom. Ugledavi svog supruga sa novom starom ubarom, gospoi Kangrgi potekoe suze na licu. Bile su to suze radosnice. Dokazala je sebi da se upornou i pameu moe sve uraditi. Nakon to je upropastila suprugovu prirodnu ubaru nabavila mu je kao zamenu novu, skoro istu, a pride se i osvetila Dvovolotki. Iste veeri gospodin Kangrga je u krevetu, ne skidajui ubaru sa svoje glave, traio od supruge da vode ljubav i da mu ova opet skine skalp. Ali, naalost, tu prestaje svo moje saznanje o ovom dogaaju. Ipak, ne bih se udio da je na kraju gospoa Kangrga, nakon svega to je proivela, umesto skalpa skinula glavu svom suprugu, gospodinu Kangrgi. Kraj
39
Ladislav Babi
Subverzivni aforizmi subverzizmi: -Kad narod sazrije, padaju Vlade! -Kad Vlade sazriju, obino padnu. -U demokracijama glas naroda izabire, ali ini se ne moe smijeniti vlast. -Privueni obeanjima, radnici su uzletjeli. Zaboravili su im rei, da besteinsko stanje traje samo dok ne tresnu o tlo. -Ideje se, ba kao i ljudi, bore za preivljavanje. Samo to u konanici, potonji nikada ne preive. -Drava je umrla. Nasljednici ne ele imati veze sa pokojnikom, ali ele naslijedstvo. -Nije li udno da pri smrti drave, umjesto nje pokapamo mnoge njene graane? - Kad narod sazrije, padaju Vlade! Kad Vlade sazriju, obino padnu. Bilo kako bilo, Vlade su uvijek zrele za pad! -Da ne padne, Vlada uzima viagru! -Nuklearke su naa budunost. Crna! -Potkopavali su Vladu dok se na njih nije sruila policija. -Naa Vlada moe podnijeti potrese i najvee magnitude iz ruevina ekonomije poruuje Premijerka. -Kao ovjekoljubnu pomo, narod vam donira svoju Vladu. Najljepa hvala, ionako imamo katastrofu! -Hoe li ova Vlada izvui narod iz krize, ili e narod opet izvui ovu Vladu? -Ljudi zahtijevaju naprednu revoluciju vlast im daje retrogradnu evoluciju. -Oko gradnje nuklearke Vlada ne trai jedinstvo naroda. Kod nuklearnog akcidenta, apelira na njega! -Dok sam radio, bio sam aktivan. Sad sam bez posla, ali sam radioaktivan.
-Ljudima je vana reforma vlast je nudi pro -Uz Vladu, mnogi misle da smo ve u Evropi forma. (EU). I Colombo je mislio da je u Indiji.
40
Miodrag Tasi
Poetkom jula tekue godine jedan Srbin dao je primer kako otii u Evropu. I svet, makar onaj bogati, aren, raskoan, emu se uzalud nadaju oerupani, ponieni i obespravljeni stanovnici Balkana. Naravno, mislim na Novaka okovia. Elem, Novak okovi je postao pobednik Vimbldona, najjaeg teniskog turnira na svetu, i ujedno postao teniser broj 1 na rang listi. Dakle, najbolji na svetu. Tako je postao privlaan i poeljan za Evropu, u kojoj uzgred podue i ivi (Monte Karlo) i svuda rado vien gost. Da ne govorim o njegovim jadnim zemljacima, koji se poistoveuju s Novakom, odnosno marginalnim srpskim politiarima koji ga u stopu prate i udvaraju mu se na krajnje primitivan i vulgaran nain! Dovoljno je biti najbolji i odmah te Evropa doeka rairenih ruku. Naalost, ne moemo svi biti najbolji. Ali treba teiti savrenstvu. Treba dati najbolje od sebe, uiniti najvie to moemo, pa dokle stignemo! Meutim, lako je to rei. I ta je ono najbolje? Treba li u svemu da dajemo svoj maksimum? Lako je u sportu. Tu pojedinac, odnosno ekipa, ima isto takvog pojedinca ili ekipu naspram sebe. Pravila se znaju; ista su za obe strane. Dodue, ponekad malo sudija pomogne jednoj strani, onda publika, ali po pravilu ni to nisu nepremostive prepreke. Onaj ko je zaista bolji savladae pristrasnu publiku, isto takvog sudiju, on protivnika! Kako se ponaati u ostalim oblastima ivota? Recimo, treba li korumpirani lekar da uzima jo vei mito nego to je dosad inio? Da bi pretekao svog prvog kolegu na poslu koji je u uzimanju mita vetiji od njega? ta da radi profesor ija prelazna ocena kota 200
evra kada sazna da je njegov suparnik naplaivao i tri stotine? ta da ine politiari, vlasnici vie javnih funkcija, a to je Ustavni sud proglasio neustavnom kategorijom kada shvate da bi se odricanjem svake dodatne funkcije osim osnovne liili nebrojenih privilegija, moi, ali i novanih prinadlenosti? Nee valjda zbog jedne odluke minornog suda poput Ustavnog (minornog u Srbiji, u Evropi je odluka Ustavnog suda aksiom) dini poslanik, gradonaelnik, lan vie upravnih odbora, predsednik fudbalskog kluba, nosilac svih moguih oredena, medalja, lini prijatelj svemogueg Predsednika i slino sada sve to baciti pod noge i iveti anonimno i povueno? Sa jednom jedinom funkcijom! Naravno da nee. Dok se raspravi ta je sud mislio, da li odluka glasi ovako ili onako, da li je moda pogreno protumaena, desie se novi izbori. A tada e onaj to se lunja po svetu da gleda okovia, koarkae, to otvara silne fabrike, puteve, to se onako simpatino ceri na TV ekranu, i to nemilice troi ispranjeni dravni buelar objasniti narodu da je potrebno jo samo pedeset godina da uemo u Evropu i odmah e se poveati standard graana. Mada moe i da skrati rok. Makar do sledeeg prolea. Po onoj "ne lipi magare do zelene trave!" Kakvo je leto vidim. Za zimu samo mogu da nagaam. Ko e doekati prolee pod ovima, ne smem da kaem. Da bi nam se razjasnile nedoumice predlaem da uvezemo predsednika, ministre i bar najvie savetnike. Iz Evrope, dakako. Oni znaju ta treba i kako, jer ve ive u ureenom drutvu kome stremimo. Jedan mandat strancima. A ovi nai, kojima su usta puna Evrope i koji su svuda poeljni, nek idu u istu tu Evropu. Pa ta bude!
41
Jasmina iki Jaiki

HODAM Nemam prolost,ni budunost, samo jesam, nit ta hou da oduzmem, ili dodam, sve je sa mnom i ne brinem zato gde sam, adresa mi na leima, samo hodam! Pored staze ivot vrvi, gledam ljude, neu nita ja da kupim, ni da prodam, neki sede, neki svoje pod nos nude, moja staza ne krivuda, samo hodam! I sluajno kraj ivota i ja idem, zicer isti da se sa njim tako vodam, pa me esto ne zapaze, kad me vide, volim kad sam nevidljiva, samo hodam! *** Dua vie ogledalo nema, danas oi idu na kurs glume! *** O, Boe na koliko sam te samo oblaka dovela, mogla sam da postanem meteorolog iz nehata! *** Ne postoje tajne, sve se ve desilo, a karma je sreka sa kojom se raa. *** SUJETA I pita se gde su stvari koje ivot ine, mozga neke teorije, sve je uinjeno, daj jo jednom da pogreim, da me elja mine, pa da posle moraliem i ivim poteno. A, oblak se nasmejao, leprav sred neba, da ti nisi moda onaj to se kleo jue, da li misli da ti greka jo jedanput treba, il sujeta tebe opet po uima tue. Nemoj samo sutra travu suzom da mi rosi, nemoj da mi vlagu die na ovu vruinu, pa da lepo na leima samog sebe nosi, da se jednom ve navikne da ivi istinu.
Mitar Mitrovi
AFO rizmi za DECU
Nikola D raga, S rbij
Ueleo sam se mojih drugara. Jedva ekam da se pobijemo. *** AFORIZMI Demokratija nam je prodala I poslednju mrvicu hleba. Sada moemo spokojni da udjemo u Evropu. Krastavci nam propadaju zbog Eerihije Koli. Ni domaice ih vie ne kupuju za svoje intimne potrebe. Zato jedni drugima da kopamo oi, kada imamo toliko zemlje koju niko ne obradjuje. Bio nam je kao otac. Svima nam je jebo mater !
Mene deda svakog dana saeka ispred kole, a onda ga ja odvedem do kue. Da ne zaluta. Nastavnica nam je rekla da smo postali od majmuna. Pa se moj tata na nju naljutio. Tata kae da me kui donela roda, a baka tvrdi da nije roda , nego vetica. Kad god razmiljam svojom glavom, uvek dobijem batine. Moja mama je kao kornjaa. Celu kuu nosi na leima. Kad sam bio mali tukli su me kao vola. Da ne postanem tele. Ne stie se u svet znanja, bez itanja i pisanja.
a 201 1
Devojice su kao ololade. to su vee , to su slae.
42
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
43
Duan orevi
Proneli smo slavu nebeske Srbije irom Balkana razasute kosti to potvruju. Izborili smo se da hleb kupujemo na kredit, da ga ne bi dobijali kao dedovi na bonove. Ljudi koji su postali od majmuna ne odriu se svog porekla. Ne dolazi vreme za gubljenje ve za umiranje. Sabrali su - mnoimo se deljenjem.
***
to se tie politike srpski golja se ni u ta ne mea...i gleda svoja posla - koja nema?! Ne zna ovek ta je gore za jednu zemlju : da li da ima lou vlast, ili opoziciju. A nas snalo i jedno i drugo. Narod voli da ne radi - i da ga rade. Potujemo VOU - mnogo vie nego on nas , ali ga i zezamo - mnogo manje nego on nas ?! Nai politiari i tajkuni pomau sirotinji - da osiromai. Na politiari su dobri - za izbegavanje.
***
Cristina Sampaio, Portugal 2011
Cristina Sampaio i Zamjenik gl. i odg. urednika Petar Pismestrovi na Kipru, 2009.g.
44
45
46
47
48
Vasil Tolevski
Pinki je video Tita! Ja ovog naeg ne mogu ni da gledam. Narod misli da ivi teko, da tee ne moe biti! A ne zna da za nau vladu nema neto to ne moe biti. U istom smo kazanu sa Albancima! Poto smo pojeli meso, ostaje nam da se gloemo. Vlada je reila problem gladi. Najela se! Kaligula je svog senatora hranio slamom. Nai senatori slamom hrane nas. Izgleda da Zapadnoj Makedoniji rastu noge! Sprema se da ide na Kosovo. Kau da je predsednik mentalno zaostao. Neka, kad padne sa vlasti, stii e nas! Mi bi rado da primimo bilo kakvu pomo. Samo bitno nam je sa koje strane nam ulazi. Lako je njemu da oplodi kapital. Njegov je kapital direktorova kerka. Ovaj vek je vek mozgova! Zbog nedostatka materijala i ovaj e nas vek mimoii. Pismeni policajac ima irok dijapazon izraavanja! Od ake do pendreka! U mojoj zemlji kau da su lud i budala braa! Nisam ni znao da mi je blia porodica u Skuptini. Psihiki labilna policija vie voli one koji apuu! Glasnogovornici joj idu na ivce! Poslanici su uvek doterani ljudi. Tako su i nas doterali do ovde! Niko ne tipuje na to da e Makedonija propasti! Mali joj je kojeficient na kladionici. U kontejnerima je brza hrana. Ako ne pourite, uzee je neko bri. Naa je policija napravila korak od sedam milja! Prekoraila je ovlaenja! trajkai sede po plotadima. Stajanje nije dalo rezultate. Jedini nain da reim problem je da opalim Voi amar. Tako bih se reio tvrde stolice! Tek kad sam umro videlo se da sam veliki ovek. Kubik daske trebalo im je za moj sanduk. Ovde svaka budala kupuje dioplomu! Mora da bi kao kolovan kadar pametno vodio zemlju. Dobro je to njihov Avelj nije ubio naeg Kaina! Jer svet i MMF poznaju nas kao narod koji uvek vraa dugove. Kad bi Staljin ustao iz groba i uao u vladu, oseao bi se kao kod svoje kue! Neka je budala pored hleba kupila i meso. Tako emo izgubiti propagadni rat protiv MMF-a Ja bi da jedem tri puta na dan. Nije to seks pa da posustanem!
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Misha Zlatkovsky , Russia 2011
49
Kirman Abdin -,Azerbaijan 2010
50
Gordana Roi
Razglednice sa Balkana
12. Ljubav se raa u navojcima nevinosti I gine zarafljena predrasudama: Retki iz tog zanata izvole umetnost 13. Porodica je sutina oslonca i oslonac sutini: elija koja se vrlo esto razmnoava Vrlo prostom deobom vlasnitva
Ivan Rajovi
DIO GEN Umni mislilac Diogen Ikona grke kulture Cinian je imao gen Da vinsko zavoli bure Samo kad bi doao tren Da nuno poslua kure Taj je filozof Diogen Naputao svoje bure I mada nije morao Navike nije menjao Unutra nije orao Bljuvao niti kenjao On je stvorio naviku Kad bi ga obrui stisli Da ne mari za paniku Ve da razlono misli Jednom je osvaja sveta Od svih Aca mnogo vei Postrojio kraj bureta Trupe u beskrajnoj srei I ree stavi pred njega Zaokupljen slavom i snen Da nisam gospodar svega Bio bih i ja Diogen Reci mi fanu bureta Dok se moje trupe ure ta hoe iz belog sveta A lakirau ti i bure Tada mu mudrac dokoni to mu godi burei smrad Ree samo se ti skloni Sve imam a neu ni hlad Kritiar te stare Grke U toj bureoj seni je Smiljajui mudre zvrke Postao Diogenije ***
1. Granice ranjavaju prirodu: Rastrganu maketu raja Iz vremena koje ne priznajemo 2. Junatva su uklesana u odrone istorije: Puteve raiavaju nepoznate due Istinskih heroja 3. Jezik je mnogoglava adaja koja Usklaeno govori samo uz ljubav i mrnju Inae se ne razumemo 4. Pojedinci dohvataju zvezde: Ostatak zvezdanom prainom pirlita Minornost svog identiteta 5. Lepota je bistrina pogleda koji Predano zaviruje u ljudskost I pri tom se ogleda 6. Tuga je mladost posloena Po policama drutvene Nenadlenosti
14. Nada je budunost pripitomljena u vicu: U mogunosti da se na nekom kraju Mi poslednji nasmejemo 15. Uspeh je sve ono to drugi nemaju Makar to bile rtve na koje smo jako Ponosni 16. Neuspeh je sve ono to drugi imaju Makar to bile rtve na koje bismo Mi bili ponosniji 17. Mostovi spajaju nedodirivosti I mire mrtve uglove ponosa Sve dok ne postanu kote 18. Svitanje sunca je data re zaboravu Da emo ga se nekog drugog jutra Obavezno setiti
7. Srea je umenost osmeha Da se razvigori i nad razjapljenim Grotlom beznaa
19. Svetinje su svedoanstva krvi i ratova Koja se brane krvlju U ratovima ... Za zemlju u saksijama niko nije poginuo I sve to se iz njih rascveta Ukraava vasionu
8. ivot je sposobnost nadrastanja trenutka I ignorisanje rana iz kojih viri nezdrava prolost Umesto drenova 9. Smrt je perjani jastuk u koji kriom uranjamo suze Kojih nemamo dok zavaravamo strah Podmiujui svece na oltarima
Perica Joki
NAI POLITIARI SU NEKA POSEBNA VRSTA. NIJESU VAMPIRI, A KRV NAM POPIE! Upao sam u loe drutvo. Valjda e i od mene da bude neto. Oslonili smo se na sopstvene snage. To je samo ubrzalo nau propast. Imam pune ruke posla. Traim posao.
10. Mudrost je izrasla iz bremena vremena I urasla u korov poslovica: U zamke za nematovitost 11. Sila otri kande na praznoverju I zube na poletu Vernika
Kod nas se radi punom parom. Na likvidaciji firme.
51
Yaver Asadov - Az erbaijan 2011
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Mileta Mia Miiloradovi 2011
52
53
Leonardo da Vini
Italijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematiar i As a well-spent day brings happy sleep, so a life well spent brings happy inenjer. death. Ukratko - najvei genij renesanse, Kao to je dobro provedcen dan donosi sretan san, takoer dobro ovjek koji utjelovljuje renesansni ideal provedeni ivot donosi sretnu smrt. svestrana ovjeka - viestruko nadarena ovjeka neutaive znatielje i udnje za xxx novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, Beyond a doubt truth bears the same relation to falsehood as light to geologiji, matematici, optici, mehanici, darkness. astronomiji, hidraulici, niskogradnji, Izvan svake sumnje istina nosi isti odnos prema lai kao svjetlo u tami. tehnici proizvodnje oruja, urbanistici. Njegove Posljednja veera (1495-97) i xxx Mona Lisa (1503-06) spadaju meu najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odraavaju Blinding ignorance does mislead us. O! Wretched mortals, open your duh znanstvenog istraivanja i mehanike inventivnosti koja je bila eyes! stoljeima ispred svoga vremena. Leonardo da Vinci je bio prvi umjetnik koji je afirmirao tehniku slikanja sfumato, a posebno je vidljiva na Zaslijepljenost neznanjem nas vodi pogrenim pravcem. O! Bijedni njegovim remek djelima. smrtnici, otvorite oi! U vrijeme humanizma i renesanse, svestranost je bila visoko postavljena kvaliteta, no nije bez razloga bila rijetka. Leonardova svestranost bila je xxx njegova duhovna snaga, koja je u njemu generirala neogranienu udnju za znanjem i koja je vodila njegova razmiljanja i ponaanje. Umjetnik po Common Sense is that which judges the things given to it by other senses. dispoziciji, otkrio je da su njegove oi bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio ovjekovo najvie osjetilo zato to vid sam Zdrav razum je taj to sudi stvarima dobijenim od strane drugih osjetila. pretvara injenice u iskustva, odmah, korektno, i sa sigurnou. To znai xxx. da svaki promatrani fenomen postaje predmet znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna tema njegovih prouavanja ovjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost sezala je u svako He who is fixed to a star does not change his mind. podruje u kojem se koristilo grafiko predstavljanje: bio je slikar, kipar, Onaj koji je fiksiran na zvijezde ne mijenja svoje miljenje. arhitekt, ali i inenjer. Njegov velianstven intelekt, neuobiajena snaga opservacije, te majstorstvo crtanja vodili su ga u promatranje same xxx prirode, koju je prouavao metodino i konzistentno, pri emu su umjetnost i znanost bile jednako zastupljene. He who loves practice without theory is like the sailor who boards ship Leonardovo je djelo saetak toga izvanrednog perioda ljudske povijesti without a rudder and compass and never knows where he may cast. koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikog kulturnog Tko ljubi praksu bez teorije je kao mornar koji plovi na brodu bez napretka i velikih projekata. Leonardova djela odraz su ovjeka toga kormila i kompasa, a nikad ne zna gdje bi mogao biti baen.. doba, onoga to je osjeao i inio, strojeva koje je gradio kako bi moglao podizati crkve, palae, zamkove; strojeve za voenje rata, za rad, za xxx proizvodnju i trgovinu svih onih roba ija je dostupnost bila od vrlo velike vanosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, jo vanije, He who wishes to be rich in a day will be hanged in a year. Leonardovi izumi svjedoe tko je i to on bio - ovjek kojeg je oblikovao najomiljeniji i najstimulativniji grad toga doba, Firenca. Onaj koji eli da bude bogata za dan bit e objeen za godinu. Njegove ideje sadrane su u vie od 6.000 Leonardovih zapisa. Preuzeto sa: http://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vinci xxx *** AFORIZMI & MISLI APHORISMS & THOUGHTS A well-spent day brings happy sleep. Dobro proveden dan donosi sretan san. xxx All our knowledge has its origins in our perceptions. Kompletno nae znanje ima svoje korijene u naim percepcijama. xxx Although nature commences with reason and ends in experience it is necessary for us to do the opposite, that is to commence with experience and from this to proceed to investigate the reason. Iako priroda zapoinje s razlogom, a zavrava u iskustvu, potrebno je da mi uinimo suprotno, odnosno da zaponemo sa iskustvom i iz njega dalje nastaviti istraivati razlog. I have offended God and mankind because my work didn't reach the quality it should have. Uvrijedio sam Boga i ovjeanstvo jer moj posao nije dosegnuo kvalitet koji je trebao imati. xxx In river, the water that you touch is the last of what has passed and the first of that which comes; so with present time. U rijeci, voda koju dodirne je posljednja od onoga to je prolo i prva od onoga to dolazi; tako i uz sadanje vrijeme. xxx Iron rusts from disuse; water loses its purity from stagnation... even so does inaction sap the vigor of the mind. eljezo korodira od neupotreba; vode gubi svoju istou stagnacijom ... tako se neaktivnost isrpljuje energiju uma. xxx
Art is never finished, only abandoned. Umjetnost nikada nije zavrena, samo naputena. xxx
Leonardo da Vini..nastavak sa str. 53. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 54
xxx It's easier to resist at the beginning than at the end. Lake se odupirati na poetku nego na kraju. xxx Just as courage imperils life, fear protects it. Kao to hrabrost ugroava ivot, strah ga titi. xxx Learning never exhausts the mind.
Pjesnik je rangiran daleko ispod slikara u predstavljanju vidljivih stvari, i daleko ispod glazbenika kada govorimo o nevidljivim stvarima. xxx The smallest feline is a masterpiece. Najmanja zlobnost je remek-djelo. xxx The truth of things is the chief nutriment of superior intellects. Istina stvari je glavna hrana vrhunskih umova. xxx
Uenje nikada ne iscrpljuje um. xxx Life well spent is long. ivot dobro proveden je dug. xxx Marriage is like putting your hand into a bag of snakes in the hope of pulling out an eel. Brak je poput stavljanja ruku u vreicu sa zmijama u nadi da ete izvui jegulju. xxx Time stays long enough for anyone who will use it. Vrijeme ostaje dovoljno dugo za one koji e ga koristiti. xxx Water is the driving force of all nature. Voda je pokretaka snaga cjelokupne prirode. xxx Men of lofty genius when they are doing the least work are most active. Ljudi uzviene genijalnosti i kada rade najmanje tada su najaktivniji. xxx xxx Nature never breaks her own laws. Priroda nikada ne kri svoje zakone. xxx Nothing strengthens authority so much as silence. Nita ne jaa autoritet toliko dobro kao tiina. xxx Our life is made by the death of others. Na ivot se sastoji od smrti drugih. xxx Simplicity is the ultimate sophistication. Jednostavnost je krajnja sofisticiranost. xxx The function of muscle is to pull and not to push, except in the case of the genitals and the tongue. Funkcija miia je da povue i da ne gura, osim u sluaju spolovila i jezika. xxx The human foot is a masterpiece of engineering and a work of art. Ljudsko stopalo je remek-djelo inenjerstva i to je umjetniko djelo. xxx While I thought that I was learning how to live, I have been learning how to die. Dok sam ja mislio da uim kako da ivim, ja sam uio kako da umrem. xxx Who sows virtue reaps honor. Tko sije vrlinu anje ast. xxx Why does the eye see a things more clearly in dreams than the imagination when awake? Zato oko vidi mnogo jasnije stvari u snovima nego zamiljeno kada je budan? Where there is shouting, there is no true knowledge. Tamo gdje je galama, nema istinskog znanja. There are three classes of people: those who see, those who see when they are shown, those who do not see. Postoje tri klase ljudi: oni koji vide, oni koji vide kada se prikazuju, oni koji ne vide. xxx
The noblest pleasure is the joy of understanding. Najplemenitijih uitak je radost razumijevanja. xxx The poet ranks far below the painter in the representation of visible things, and far below the musician in that of invisible things.
55
Ren BOUSCHET, France 2011
56
Raquel Orzuj, Uruguay 2011
Milan Vlajkovi
KO U SRBIJI NAJVIE TRAJKUJE - DINAR , NEMA GA.
Jasmin Mrkalj Kadmus

Rad je stvorio oveka.Znai li to da nezaposleni nee nikada postati ljudi?! Godinjice i slavlja su prilika da nam kau ta je sve i ta e biti naopako.
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
***
OVDE SE STALNO PITAJU - KAKO NAJBRE U EVROPU ? PA, ZASPATI I SANJATI. *** SAD TRAE DA SE I ODRASLI OPISMENE. SAMO NAM JE TO TREBALO.. ***
Sa visokog poloaja se najbolje vidi dobro plaen posao. Bio je nezadovoljan sa svojom elavom glavom i naredio je da se narod mora iati. Politiari su uvjereni da su samo oni pravi kantautori istorije. I kad vae voe blefiraju oekuju od vas da zahtjevate bis.
JEDNE NOVINE OBJAVIE TEKST SA NASLOVOM - BROJ GOVEDA U SRBIJI SMANJIO SE ZA PETINU U JEDNOJ DECENIJI. MA LJUDI MOJI, DA LI JE TO MOGUE ?
Ako esto otvarate usta uletie vam muha ili ete biti na muici. U demokratiji je dozvoljeno i gladnima da trajkuju glau.
57
Sabahudin Hadiali
ljivananina na deset godina u Haagu preporuio zatieni svjedok Srbin. Srbin Srbina Struno Secira. XXX Muslimani su danas Bonjaci. Juer su bili Muslimani. A prekjuer? XXX Transparentni privredni deficit je proizvod korupcijskog suficita. Ili je to, moda, obrnuto? XXX Najnovija vijest: Amebe su i Bonjaci, i Srbi, ali i Hrvati. Jo da se dogovorimo o imenu! XXX
Problem dijaspore nisu ljudi ve novci. to je vie njihovog novca u zemlji, manje nam trebaju kao ljudi. XXX Uskoro e Ramazan, Velika Gospa i Velika Gospojina. Bivi komunisti, u tor razbrojs'.
58
59
60
61
62
Tofiq Mammadov - Azerbaijan 2011
Vafa Allahyarova - Azerbaijan 2011
Zoran Spasojevi, Srbija 2011-artist-never-give-up_umetnik-nikada-ne-odustaje_02
63
to bi narod htio? Domovinski rat nije bio narodno-oslobodilaka borba. What would people want? Patriotic War was not a people -liberation struggle. Josip Sirovec
64
Ljubav se ne moe kupiti za novac. Ja sam, meutim, skroman. Zadovoljavam se i seksom! Love can not be bought with the money. I am, however, modest. I am satisfied just with the intercourse! Miodrag Tasi
65
Zlata uni
Butterfly Effect
Leptirov efekat Historija/Povijest/istorija je nona mora iz koje se pokuavam probuditi (History is a nightmare from which I am trying to awake" (Ulysses, James Joyce)
Pet tona ia i pia za roendan U namjeri da dan uoi predaje kolumne funkcioniram kao leptir, letei od cvijeta do cvijeta na pejzaima globalne nam otadbine, nakon dubioznih analiziranja vrueg ljeta, dvoumim se s koje strane da zareem u, naizgled, bezoblinu oteklinu u vremenu. Taka u kojoj sam zastala, zapravo, jeste moja vjeita potreba da logikoj slagalici dam matematiki smisao uzrono-posljedine povezanosti dogaaja koje karakterizira efektat domina u relativno kratkom period od samo mjesec dana. Primjenjujui teoriju haosa in vitro i ukalkulisani efektat leptirovih krila od jue na sutra koje je poelo prije 10 hiljada godina, svekolika zbivanja poee dobijati potpun smisao ispod mog pera. Pa tako i informacija, primjerice, da je slavljenik Natanijel Rotild, predsednik investicionog fonda vrijednog 22 milijarde dolara, za svoju roendansku urku u ekstravagantnoj marini za megajahte Porto Montenegro navodno potroio milion eura, na najveem party-u vienom ove godine na Mediteranu koji je doveo u Tivat svjetski jet-set.. Vie od 300 gostiju dolo je na Disko vee pored ogromnog bazena, gdje su tekli potoci najfinijeg ampanjca, raznih koktela, jela se domaa pruta, smokve i riba iz Jadrana, a navodno je u tri dana ludih zabava potroeno gotovo pet tona hrane i pia.Iako je lista gostiju trebala ostati u tajnosti, odali su ih pozlaeni avioni i luksuzne jahte, a jedan od uglednih gostiju bio je, vele, i nova rado viena figura meu odabranim, kralj Kgosi Leuro Molotego, suveren kraljevine Bafokeng, polu-autonomne junoafrike plemenske oblasti bogate platinom jo jedan od Rottildovih kontakata, vrsto zapeaenih njegovim interesovanjem za rudna blaga. Svoje mesto meu VIP zvanicama nali su i bogati Rusi, te Egipatski businessmani, ileanski kralj bakra Androniko Luki, porijeklom sa Hvara, princ Farhad Farman Farmaijan iz kajanske dinastije koja je 130 godina vladala Iranom, Jan Haman, direktor Morgan Kazanove i jedan od vodeih arhitekata u Evropi, i da ne nabrajam suvlasnike najatraktivnijih destinacija Jadrana, negdanjeg dravnog erara vjetake maehinske tvorevine, SFRJ, gdje su bila locirana sramotna sindikalna odmaralita ze radniku klasu (ko je jo vidio da radnici odmaraju, osim kampovima?).
neobini species ve otuno dosadno iz Somalije alje slike umiruih djeijih kostura, ija beskrvna tijela lanovi roditelji nepripremljene u pustinjski pijesak kopaju, ne osobito decentno remetei estetiku i etiku prebogatih dobrotvora bez granica. I to u trenutku vbelikog gubitka civiliziranog svijeta, silno rastuenog smru Otta von Habsburga ija ceremonija sahrane je bila kraljeva dostojna parada privilegiranih i odabranih, a sve usto zabrinutih za stanje prirodnih resurse, ukljuujui i ljudske, u globalnim razmjerama. Da bi zubu vremena oteli barem dio potamnjelog sjaja njihovih kraljevskih visoanstava, promptno reafirmiraju i konzerviraju muzejske eksponate i kapacitete diljem svijeta, titei istorijsko nasljee bedemom novoosnovanog Chteau des fleurs international sa zadatkom da educira i promovira royalty family`s members, e da se ne bi utopili u sivilo des gens ordinaires (obinih ljudi), ako ve na Planeti treba da ostane samo 500 hiljada ivuih potomaka Homo Sapiensa, ili Adama/Adema i Eve/Have, svejedno. Njihova misija e biti potrebnija nego ikada ranije, jer se svijet(ina), napokon, mora dosjeti da nikako ne funkcionira obzeglavljen(a), sa milijardama bosih nogu, nepotrebnih testisa i gladnih usta, koje je nelijepo i vidjeti, posebice kad niemu ne slue!. A sve nesree su djeli opomene da uvijek ima gore i da je Einsteinova formula uspjeha, nimalo relativna za opstanaki: Ako A predstavlja uspjeh, onda je A = x + y + z. Rad je x, y je igra, a z je dranje usta zatvorenim. Ostaje mi, duhovnom evnuhu, nejasno samo znaenje y, ali to za neko drugo vrijeme matovatih igara bez granica i garancija. La Comdie humaine
I sve me u meni i oko mene neodoljivo asocira na Eugne de Rastignaca, junaka novele Le Pre Goriot iz sjajnog Balzakovog ciklusa La Comdie humaine u njegovom prvom naletu na high society, duboko uvjerenog da se uspjeh i status grade radom i osobnim zaslugama. Nas oboje imali smo, svako svoju, godpou de Bozean, ne moemo krivo svjedoiti, koja je pokuavala razbiti iluziju :"Ukoliko hladnije budete raunali, utoliko ete bolje uspjeti. Ako hoete da vas se svijet boji, udrite bez milosti. I ljude i ene smatrajte za potanske konje koje ete na svakoj stanici ostavljati da crknu, pa ete ostvariti sve svoje elje". To isto, samo grubljim rijeima, govori Rastignacu Vautrin, odbjegli robija: "Znate li ime ljudi sebi kre put? Bljeskom genija ili umjenom pokvarenou. U ljudske mase treba uletjeti kao topovsko ule ili se uvui kao kuga. Potenjem se nita ne postie"i nastavlja: Oni koji(u Parizu) ukradu sitnicu smatraju se huljama; oni koji kradu milione oznaeni su kao ljudi puni vrlina". Vautrin je prozreo Rastignacove elje i predlae mu ubojstvo kako bi doao do novaca koji bi mu Vrijeme naplate omoguili ivot u visokom drutvu. "Takav vam je ivot", tjei ga Vautrin. "Nije to nimalo ljepe od kuhinje; zaudara kao ona, i ko hoe Istini za volju, sudei po novom valu protesta i tajnama koje su, kao dobro da jede i pije, mora da uprlja ruke: nauite poslije samo da ih rezultat probijanja komunikacijskih barijera izale u javnost, ili su, pak, lijepo operete: u tome je sav moral naeg doba". tendenciozno plasirane, skidajui veo misterije sa inkriminirajueg djelovanja velikog broja dravnih i meunarodnih funkcionera diljem Ovaj omatorjeli enski Rastignac se, meutim, jo nije pomirio sa svijeta, poput mrenjaka Khana, konstatacija da se politikom i uspjehom pod svaku cijenu, a kako stvari stoje, prije svega sa ivotnom ekonomijom danas bave uhljupi, sjecikese, teroristi, pedofili, nije daleko dobi, vjerovatno nee nikada imati priliku da doe u iskuenje. Istina, od moje gotovosti da povjerujem kako je nekom leptiru tamo u Arizoni dovoljno je da kao junak naeg doba, na kraju balade, upoznavi tragediju polo za krilima izazvati nove kataklizme u Aziji i Africi, te ubrzati nesebinosti koju prati posvemanja bezosjeajnost i nedostatak prijetei finansijski kolaps velesila i stvoriti promaju u glavi onih koji su elementarnog morala prijatelja, surdanika, srodnika "sahrani svoju 360 hiljada eura platili sociopati da potepa laburistike gamadi posljednju suzu" i uzvikne oljutenim pravima: "A sada je na nas dvoje podmladak u Norvekom kampu, uvjeren da je sami stub Bildenberga, red!, shvativi da su pohlepa, zavist i predatorsko skupljanje bogatstva odbijajui, vjerovatno, da ivi od osam eura dnevno, koliko imaju svi oni u BiH to sebe smatraju zaslunim za djeli bljeteih skupocjenih biljura nesitih nalik na morsku vodu; to ih vie pijemo, to smo edniji. u kraljevskoj kruni vladara svijeta. Ko im je kriv kad su mazlumi, pa su Ima mnogo puteva da se ovjek obogati, i veinom su runi! Zbog kinjili Maliu iz prve klupe u osnovnoj to je postao direktor njihove firme, dekan ili ak rektor univerze gdje su zaposleni, ili su im djeca na tih i takvih prospekata, ekstremne nesigurnosti onih izvan VIP Tickets studiju, a ovaj cviko nije nita zaboravio i, ne, nee se niko izvui- jer je Tivatimarine, u BiH), od izbora naovamo perje leti na sve strane, a kokoti dola na naplatu ulitmativna prijetnja da e oni vidjeti svog boga kad izbljedjelih i objeenih krijesta vie uope ne haju to su postali smijurija poraste pupoljak i postane golem trn: hebae ima nanu za svako bolno istroenih batenskih kick boksera za meusobni beskrvni obraun iskustvo, pa makar i ne bili uzrok, ili posljedica. Trebalo je da kinje onog slobodnim stilom. Jedino je vano da mogu u irokom luku obii nosae tunjavog babuna iz posljednjeg reda sa odjeom iz China shopa, ali murala na kojima su ispisana imena, a ne funkcije, pa ih se im prije treba dokopati pod svaku cijenu, i to due zadrati, neka puste bradu dok se ne njegova mati je pekla najbolje kolae u naselju od stotinjak dua. Sve reeno ima svoj briljirajui kontrapunkt u reafirmiranim i zadjedi steevina za koju ne znaju oni to dolaze, ve samo njihovi oevi, restituiranim privilegijama svjetskih plavokrvih, ne nuno modrookih, poodavno u strogom poretku za linerani matematiki niz nepoznanica u ograenih harizmom svojih predaka ija su velianstvena djela (?) asimetrinom izvanzemaljskom prostornom rasporedu. A ta je sa onim ovjenana plemenitakim titulama. Od Wikiliksa do danas se mnogo toga efektom lepranja leptirovih krila koji remeti itav proraun haosa? Da li nasluenog i nesluenog sluilo u neto krupnije od potrage za Svetim Terry Pratchett daje odgovor? Gralom, nimalo infantilnih sanjara i kreativnih avanturista, iji se Bog se ne kocka sa Svemirom; on igra jednu neopisivu igru svoje zagluujui bat koraka sve glasnije i jasnije iza brda valja. Krdo sopstvene invencije, to bi mogla biti komparirana, iz perspektive bilo gigantskih Ninja kornjaa, definitivno nije, a niti ve vienih klonova od kojeg drugog igraa, sa ukljuenou u opskurnu i sloenu verziju pokera tenkova i flota letilica, to za ljubav ovjenosti tamane levitirajue u mranoj, memljivoj sobi , s praznim kartama za beskonano uee u kamile u pustinji, jer su se preobrazile u svoju suprotnost, pa prijete da dijeljenju, i sa djeliocem koji nee rei pravila, i koji se cijelo vrijeme nasele svijet i ukinu ljudsku vrstu, ili je, u najmanju ruku uzjau i osmjehuje. ( Terry Pratchett, "Good Omens") natovare, zamjenjujui uloge. Valja, meutim, posebno artikulirati da taj
66
67
Sabahudin Hadiali Hulje i dvolinjaci

Osmijesima hrane sujetu mrnje. *** U esdesetim nadoknauju dvadesete i tridesete. *** Ne vjeruju sebi ak i kada istinu govore. *** Zavidni su sebi, jer nisu uspjeli. *** Ostaju na margini sree ostajui u dubini mraka alosti. *** Kau da respektuju multikulturu, multietnicitet, multi..., a jo uvijek su na tuti svoga identiteta. *** Rade sve ono to misle, a ne govore. *** Lijepe se uz autorska imena, ali na njima nita ne ostaje osim ljepka samog. ***
U Bosni i Hercegovini imaju matinu dravu i ine 80 % njene populacije. *** Jednu stvar priaju u svom selu, a sasvim drugu u zaseoku...istoga sela. *** Krivnju enidbom sa drugom nacijom nadoknauju varanjem iste te nacije sa, pazite sada, sa osobom istovjetne...nacije. *** Ako su politiari, puni su ispraznih obeanja. Ako su knjievnici, puni su sujete i zavisti. Ako su... Ma, kako god, nisu ni za ta. *** Milina ih je gledati dok mrze. Jer ljubav je za njih nedosanjani san. *** Neznanje nadoknauju galamom, vikom i naglaavanjem. Sopstvene gluposti. *** Dobrota je za njih ono to drugi imaju i zbog toga im nikada ne mogu oprostiti. *** Zamislite pisca koji u esdesetim doivi svoj prvi prevod na jedan strani jezik. Dodajte mu malo sujete kao zaina i servirajte pred nepismenu rulju u Bosni i Hercegovini. I dobijete ta:...Nita, ama ba nita. *** To su isti oni koji ne mogu shvatiti, razumjeti, dokuiti...kako postoje ljudi koji vole, potuju, dobrotom obasuti. *** Zlomisao je njihova samozatajnost dok najglasniji jesu samo u gomili. Sopstvene gluposti.
Ima ih u svim nacijama, i crvenih i plavih i zelenih. Samo im je jedno zajedniko: nemogunost kreacije koja ostaje iza njih. *** Pale se na mrvice jer i jesu...mrvice. ***
Nikola Draga 11 , Srbija 20
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Jordan Pop Iliev u Mostaru (prvi s desna) deset dana prije roenja gl. i odg. urednika MaxMinus magazina upravo u...Mostaru. Jordan Pop Iliev, Makedonija 2010
68
69
Josip Sirovec
NA DIVLJEM ZAPADU NITA NOVO
Kriminala ima, istina, jako mnogo, ali je kriminalaca puno manje, jer se kriminalom bave i poteni ljudi. Za sve su odgovorni neodgovorni, tvrde odgovorni. Kod nas je, na svu sreu, samo za pismene ljude zaduena cenzura. Jednima su kolske knjige besplatne, drugima badava sve knjige. Poltron je osoba koja ulazei otraga ide naprijed. Osoba, stijenjena izmeu dvojice nacionalista, nije internacionalist. Tamo, gdje je na snazi zakon zloduha, zlo vlada u duhu zakona. Ako je ivot doivotna kazna, onda je smrt nagrada za ivotno djelo. Poasni graani - vitezovi elegije asti. Nacionalni terarij ima dvije razine: Gore su beskimenjaci i mekuci, dolje prirepai, pripuzi i podrepai. *** KAD MAGARCI UTIHNU
(Minijaturne basne)
APRI - LILI - PUT To ale vie nisu prvoaprilske: Domai se konji pretvaraju u nilske. KOLEKTIVNA SEANSA Mediji to vie ne mogu skriti: Domae su mrave pojeli termiti. ANALFABET - ALFA I OMEGA Pouava nas tovar, lingvist prvog reda: Nije magarea azbuka, nego abeceda. PROTUZRANA OBRANA Bez obzira na ijoj se angaira strani, tvor je uinkovit u protuzranoj obrani. ZLATNO TELE Bez obzira to nai bikovi ele, i zlatno tele je ipak samo tele. LABUD I EVA U politici, poslije labueg pjeva, zna se, redovito dolazi - eva. DOMAA ROK SCENA Zbog prekomjernog roktanja, jednu su prasicu po kratkom postupku pretvorili u kobasicu. PRISVOJENO OTUIVANJE Zatieni medo - grabea glasnik veinski peinski postao vlasnik. TRBUHOZBORCI I kruljenje eluca vjerna je slika aktivnosti crijevnih nametnika RELIKT SVIJETLE BUDUNOSTI Ne potvruju to samo arheoloki nalazi: Mamuti su izumrli, ali su ostali mamlazi. SUROVA DRESURA Dresirani nas pijetli mue poput more, jer najavljuju suton, umjesto zore. DARWIN NA NIZBRDICI Od ovjekolikih majmuna, to nikog ne udi, pretvorbom su nastali majmunoliki ljudi. HONORARNO ROKTANJE Otkako su zaposjeli prepune kopanje, prasci nam obeavaju sreu, blagostanje.
Salmonele na vlasti su uzronici masovnog trovanja dijetom. Svako nae selo ima svoga Franju Tahija. Rodoljubi s rodovnikom pretvaraju rodnu grudu u roaku. injenice govore, ali ih nitko ne slua. Manjak osobnosti i viak nesposobnosti osobina je svake podobnosti. Kandidatske liste: Ljudi s tjeralica u ulozi lovaca na ljudske glave. Jesu li barem lani branitelji lai istinski borci za istinu? Svaki je na ministar poljoprivrede sliniji Tahiju nego Gupcu. Na inozemni dug nije kroata-kravata ve kamen oko vrata svakog Hrvata. Dali smo im povjerenje. Sve ostalo su si sami uzeli. Narod ima mo kojoj je potrebna punomo. Ljudske nakaze nisu utvare. Maslinova granica u kljunu, a golub mira u kandama. Izgubili su ast uz najvee poasti. Svinja u ulozi uvara bodljikave ice nije bodljikavo prase.
PRETVORBA IA KATEGORIJE Zato kanjavati konja koji vue kola ako je koija pod utjecajem alkohola?
PRETVORBA PO DARWINU Nisu ba svi majmuni bili tako ludi i onomad pretvorbom postali ljudi. TOBOLARI Jedan je klokan u meki sjeo stolac i usput si do vrha napunio tobolac. STIDLJIVA DIJAGNOZA Ne treba nikada izgubiti iz vida, da stidne ui ne krepavaju od stida. CVRAK I MRAVOJED Domai cvrak mrava gleda oima gladnog mravojeda KAMELEONI S KAMELIJAMA Nije sve tako crno, tvrde oni. Tko drugi, ako ne kameleoni? VOLONTER U KUPUSU Seljak je svoj na svome i moe dati pusu dravotvornome volu u svojem kupusu. TV STAMPEDO Gledam neki dan na TV kao na dlanu: Sve stoka krupnog zuba U krupnom planu. UTI KARTON Na dvoru kralja stoke, o kojeg li uda, magarac je uvijek bio dvorska luda.
Ne postoji nikakva razlika meu ljudima koji meu ljudima prave razliku. Trebalo bi hitno lijeiti svakoga koji veterinare ini odgovornima za ivotinju u ovjeku. Krianjem psa uvara i uvara pasa uzgojena je udna pasja rasa. Ako netko nita ne vrijedi, ne znai da nita ne znai. Jedan viepartijski sistem kota kao vie jednopartijskih. ista matematika. Sloboda tiska daje tisku slobodu da ne tiska kritike na slobodu tiska. Je su li oni koji jau realiste nadrealisti? Budimo ljudi, nagovaraju ljude neljudi. Veina naih lopova nisu nerazumni ljudi. S njima se ovjek moe o svemu poteno dogovoriti. Narod je koalicijom lopovluka i budalatine postao veinski vlasnik ope neimatine.
70
ura efer Sremac (R)EPIGRAMI STARAKI * * * Srce arko hoe zabranjeno voe, ali mu se nee jer je blizu svee! * * * Teko Kazanovi kome strela vita za device ljubavi nije ubojita! * * * Mator deda, kea, o vrat joj se vea!? Kud e bedak sedi da mladicu ljubi kada mu kljocaju socijalni zubi!? * * * Opasne su enske skute kao to su zmije ljute! arene sevaju okice, za starca infarkt-eravice! * * * Kad mi doe daa ostau bez gaa. Za to znati neu ugasiu sveu! * * * U raju me eka neka rajska seka! ivot me je kresno, u raku sam tresno! SPECIAL OF SERBIA HEROJ Postadoh naivna dileja drava trai heroja, ne znadoh da nije moja, padoh na ispitu ideja.
*** DA SAM JA NEKAKA VLAS (ivotinjski orkestar) Eh, prika moj, ta bi bilo kad bi bilo Da sam ja nekaka vlas, ta to bi bila smejurijada, pravi urnebes! Mislim, za iroke narodne mase. Veruj mi na re paorsku, kad ti Sremac Panta veli! Postrojio bi sve domae, i poneku podivljalu ivotinju svejedno kasti, na veliki zeleni tepih, na najveem stadionu u dravi. Koji Orvel 84, kake trice i kuine!? Jo bolju ivotinjsku farmu bi ja tamo njima, kao arobnim tapiem, zapatio. Dobrovoljci, pod policijskom prismotrom, bili bi glavom i bradom: medo brundo, lisica mudrica, magarac tvrdoglavac, alav lav, tajkun majmun, gica lepotica, jarac ivoderac i ostala muzika banda. Dodue, ne bi im ba odma dao muzikopolitike instrumente u ruke, jer nisu jo dovoljno uvebani za upravljake stvari to ivot znae. Prvo bi zablindiro vrata na svim izlazima sa stadiona, tek tolko da se budui
stanovnici-muziari uive u verodostojnost (bez) izlazne situacije sa farme. Onda bi naredio medvedu da se postavi ispred svih ivotinja i brunda u svom uroenom ritmu, jer je glavni svira u bas-orkestru; povremeno bi ga pustio da brunda kao nekaki vladalac iz senke (ne bi bilo krova na stadionu, a sunce bi neprekidno prilo!). Nije loe za poetak imati jednog naoitog momka koji stalno neto gunura u bradu, a niko ga ne razume (zato ga se i pribojavadu). U toj stadionskoj arhitekturi muzike vlasti bio bi glavni jogunasti maga. Imenovao bi ga za vou ivotinjskog orkestra, a moro bi da privati iz prve, jer tajno glasanje bilo bi unapred obavljeno, sa sudbinskim posledicama u sluaju otkazivanja poslunosti (obavljanje operacije kastriranja na domaoj klinici, bez anestezije!?). Premudra lisica bi morala da mu se neprestano klintonovski mota izmeu rairenih nogu, i umiljato cvili, sa velikim drutveno-politikim ciljem: naterati ga svim moguim enskim atributima da je primi u luksuzni kur-salun uprave stadiona. Posle svrenog posla oko ubeivanja, da ne velim obraivanja mogla bi da pone magarea parada otvaranja festivala. I jo bi, prikane moj, gospoici Gici Prasi zabranio da, u meuvremenu, halapljivo popase svu travu dugim jezikom, zbog ouvanja line partijske linije. Alavi lav bi imenovo svog pomonika, tajkuna majmuna, za efa obezbeenja, sa ciljem uvanja reda i mira meu pitomim i podivljalim, navijaki raspoloenim ivotinjama: vucima, kojotima, akalima i drugim drogiranim fanovima. Jedino bi moro dati ustupak tim krvoednim navijaima: dozvoliti im da imenuju vou urlatora stadiona, tek tolko da se ouva ravnotea izmeu suprotstavljenih strana. Nije to daleko od pameti, ita i paor Panta istoriju, da ne velim uiteljicu ivota, koja lepo ko aiima svakodnevno ponavlja: zavadi pa vladaj! Gospon-majmunu bi najvie odgovaralo da povremeno lupa porodinog prijatelja magu po podebelom stomaku jer bi to dobro odjekivalo u javnosti. Dao bi mu jo neke dunosti u upravljanju ratimovanim orkestrom jer majmusanje nikad nije na odmet u kriznim situacijama, tek toliko da se odvue panja od tajne posete NN-lica u super-mini suknjici, uvenoj klintonovsko-magareoj sobi. Pretpostavke su pretei uverljive da bi tokom viednevnog, skuptinsko-stadionskog (za) sedanja udvoje, iza zatvorenih sexy-vrata, pod strogim obezbeenjem ostali (ne)verni, toboe slepi podanici morali stalnopasti divno odgojenu travu, u cilju spreavanja nekontrolisanog rasta iste, kao i uspenog pridruivanja ekolokoj akciji Zdrava trava dijeta prava, jer tako tata, alavi lav kae. Nao bi se negde u odniku, iza vrata, i pijunski bradati jarac, tek tolko da zapreti rogovima, mada narod veli: Ne bode sve to je iljato, da ne lanem urato! Za sve to vreme situaciju bi mirno gledo, zavaljen u fotelji kraj anka, onaj strani, a lenji lav, alav na besplatni narodni rotilj. (Ne treba smetnuti s uma da su i faraoni spasavali i ukraavali svoje carstvo uz pomo lavova, a u znak zahvalnosti hranili ih robovima u areni koloseuma.) Njemu iza lea, skriveno iza platna paravana, budno bi bilo, na svaki sumnjivi um, njegovo lino obezbeenje, zlu ne trebalo. Pa nek pisne ko sme! Poto bi magarei voa parade bio plodonosnom aktivnou lisice rastereen frustracija bioloke prirode, proglasio bi, Panta,
prika moj, sve uz narodnu tamburicu (koje fanfare, ta nismo jo u Jevropi!?), u zdravo lepoj narodnoj nonji poetak takmienja, da ne velim festa u mlaenju prazne slame. Pobednik dobija prelazni pehar da nasledi magu, dirigenta vrlo perspektivnog orkestra, na (ne)odreeno vreme. Sigurno bi sve ivotinjke bile zadovoljne jer posle onog pasenja i preivanja sirove trave dobro bi im dola promena da zaslade zlatnoutom slamom! Jedini problem e biti u realizaciji ove grand-parade. Naime, ve su popunjeni svi termini, danas i ovde. Tek u naredne dve godine (do 2012.), bie mogue odravanje finalne izborne veeri za pomenutog maestra sa arobnom dirigentskom palicom, ravnatelja ivotinjskog orkestra. A stadion tesan, a orkestar besan! Tako se otvara dvostruka ekspirovska dilema: pasti ilne pasti travu, i dalje, na stadionu (u cilju tednje) i druga: na kratke ili duge staze (ne/rasipniki)!? A dotle lipi magare dok trava ne naraste! Spasa nam nema, nove trave biti nee. A na slamu teko se navikavamo. A pita me, prikane moj, koji sam oin onda sve ovo organizovo kad niko ne garantuje nekaku realizaciju. Kakvo glupo pitanje! Ta mante ih, neka se tako zverke uvebavadu za nastup u zacrtanoj budunosti. Treba biti spreman kad doe stani-pani. Ne daj boe da nam padne na (ne)pametnu glavurdu onaj (pre) cenjeni pijunski sateliti!? A moda i treba! Ala bi bilo gvourije za prodaju na Srbootpadu! Da orkestar izvadi tetu. Nemoj mi samo biti pesimista, kako ono vele neki nenatimovani muzikanti. Ne pominji mi da nas ne moe spasti ni kompletno ivotinjsko carstvo, a kamoli par nemuzikalnih, poludivljih ivotinja iz tamo neke stranske Unije-Utopije. Ipak, ja sam za onu: uzdaj se u se i u svoje kljuse, pa bilo ono malo brdskoplaninsko ili podebelo, iroko-ravniarsko. to je manje, ono bolje vue jer zna da nema ko da mu pripomogne. to je tanje (ve mu se i rebra provide!), ono je ilavije, otpornije na viruse, a i naviklo, srenik, na suvo seno (Stavie mu beari zelene naoare da misli jadniak kako jede sonu zelenu travu! Valjda mu se nee dati na zlo od iznenadnog blagostanja!?). U ova teka (gr)ebena vremena treba biti optimista u tim muzikim stvarima, prika moj, pa ti vidi! Ne daj boe da bude po onoj: kolko para, tolko i muzike. Jedino me zabrinjava onaj veiti kalendar iezle civilizacije Maja, to nam prognozira tu fatalnu dvanaesticu. Bilo kako bilo bie nego ta e, pa ti uvaj gae!? Od svih pogodnosti zagarantovan nam je jedino put u vena, svemirska lovita. Amin. __________________________________
ura efer Sremac: Sremaki eretluci, Prie, I Eizdanje: DHIRA, Ksnacht, Schweiz http://dhirasbk.weebly.com
Nastavak sa str. 70....ura efer Sremac MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 71
AFORISTIKE KATAKLIZME Udarie nezapamene sue. To je dobro za pamenje. Nisam ja Bik koji sedi, nego junac koji ui ispod jalove dravne krave. Ljudi, nismo normalni ! Svaki dan aljemo decu u kolu koja odavno niemu ne slui. Pardon, samo acima huliganima i sexy-ugroenim profanima. Godinica po godinica, a nigde penzijica. Sreom, aa mi bio kazandija, nauio me grebati po dnu narodnog kazana. Ja sam dvostruki starosedelac. Sd sam ko ovca, i malo-malo pa sednem, na poslu. Proterae nas ove lokadije iz lokalne vlasti. Idemo u prestonicu Miograd, tamo ima hrane i u kontejnerima mudruju dva sirotinjska mia. I hobotice se povukle na dno mora. Nateralo ih globalno pregrejavanje (ev)ropske privrede. Da je Marko Kraljevi imao traktor, izorao bi duboki jarak oko Skuptine. to je sigurno sigurno, za sirotinju raju! Stigoh do penzije prosvetarske. Jedem samo kolsku supu iz kesice posnu. Ako dou poreznici, ta mante ih! Ja sam na bostanu, meu dinjicama kominice mudruje paor Sremac.
***
Istorija nije vie uiteljica ivota. Oterali je u prevremenu penziju zbog bele kuge. ............ Kad emo ukinuti benzin ovima iz vlade da nas vie ne vozaju. ............
Klica vitetva mog naroda davno je usahnula. Na Lazarevom Kosovu.
Nismo idioti. Samo smo roeni u iaenoj dravi.
Svih zemalja proletere Veliki Brat dere i dere. ..

CRTEI/KARIKATURE FRANCA KAFKE...DRAWINGS/ CARTOONS OF FRANC KAFKA...SPECIAL
72
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ewert Karlsson , Sweden 1918-2004
73
Ren BOUSCHET, France 2011
74
Ivo Mijo Andri

Glasao sam tajno. Ni danas ne znam za koga. & Nismo mi slijepi. Samo smo slijedili naega vou. & U pravu su svi oni koji misle, Da mi ne mislimo. &
Dobili smo demokraciju. Sada moemo pljuvati koga god elimo. & Ne pijem zbog zdravlja. Samo nazdravljam. &
Izvukao se tek poto se efu Zavukao u guzicu. & Povukao sam dobar potez. Povukao sam se s poloaja. &
Zakon je stupio na snagu. A mi smo sve slabiji. &
Postoje dva ugla gledanja. Jedan je moj a drugi je njezin. &
Imao sam dobru priliku, Ali se nisam izvukao. &
Ne volim kontrirati. Drim se svoga miljenja. &
Ljudi me ne razumiju. Ne znam ta im je. & Nosimo se po posljednjoj modi. Gologuzi smo. &
Kad kapitalizam kapitulira, Kapital e ostati onima Koji nisu potpisali kapitulaciju. & Kruna kraljevog uspjeha je - na glavi. &
Mislim! Dakle ne izmiljam. & Imamo svoju dravu. Briga nas to su banke u stranom vlasnitvu. &
Nita mi nismo obeali. Ali, emo sve to poteno ispuniti. &
Kada kralj ostane gol, Podanici e nositi gae na tapu. &
Ne piem anemine prie. U mojim priama ima krvi do koljena. xxx
lan sam vie stranaka. Ne ginu mi pobjeda i poraz na izborima. &
Ne znam ta mi je. Iako lijenici i dalje misle da mi nije nita. &
Ekrem Maci
Sve to je domae nije mi strano. Sudije, recimo. Dobro mi doe da odem kad se vratim. Razoarao sam se u informativni razgovor. Inae, ne volim monologe. Ovdje nema slobode govora. Ve je potroena na gluposti. Demokratija je prijeeni put od batine do vaspitne palice. Ako to mrtvome neto znai hitna pomo je stigla u pratnji policije. Objavio sam jedan nerasvjetljen aforizam. Osjeam se kao zloinac. Kakvi uvari takvi i bjegunci.
Subjekt je samo onaj tko je objektivan. Glup jesam, ali budala nisam! & & Dobro mi je. Komiji je konano crknula krava. & & Nije problem u tome to nemam pojma. Problem je to nemam nita drugo. & & Nitko nau dravu nije toliko zaduio, Koliko su je zaduili nai politiari. & Vie me ne prislukuju. Sve to sam imao rei, Rekao sam u prolom sistemu. & & MaxMinus obavjetenje javnostima irom Svijeta Istina je da smo stoka sitnoga zuba. Ali je isto tako istina i to da su nam Zubi socijalni. & Mijenjam protezu na nozi, Za bilo kakvu zubnu protezu. Na put u bolju budunosi, Izgleda vodi zaobilazno. Istina je na naoj strani samo onda, Kada smo na pravoj strani.
Teko poslujem s potenima. Uvijek me prevare.
To to nas prepisuju na sve strane a ne navode izvor godi. Isto je kao da opimo/optimo sa prepisivaima koji ne smiju poslije rei da su nam...dali! MaxMinus pres release to the public all around the World The fact that a lot of THEM are copy paste everthing from MaxMinus magazine feels good for us. It is the same like intercourse with the scriveners who can not say afterwards that they...gave to us! Sabahudin Hadiali gl. i odg. urednik Editor in chief
75
"Kao to to ve biva u ivotu, razmjenjujemo Taiwan in my mind adrese na koje nikad neemo pisati i telefonske "Pozvao sam je na kafu, a ona mene na brojeve koje nikada neemo nazvati. Plae moj aj; pili smo aj u njenoj sobi i ja sam Branko, plae Marija, njegova ena, a ja se pra-vim tvrd i saznao da studira za uiteljicu engleskog, da je s Taiwana, da je prijatelj dobila stipendiju za jednu godinu; pitala me u kojem sam znaku roen, a hrabar, mada mi srce tue kao u kunia..." "Kompanija s kojom letim je Kuwait Airlines. K'o zadnja budala, pitam ja odgovorio: stjuardesu da mi donese pivo, a ona kae da je alkohol zabranjen na "U znaku idiota!" avionu, to opet tumaim dobrim znakom, jer valja mi se istrijezniti, "Po prvi put to ujem. Je li to u nekom bosanskom horoskopu?" izbistriti, oistiti, provesti par dana s majkom u Am-sterdamu, isplakati "Jeste. U Bosni je puno ljudi roeno u tom znaku."" sve suze koje me gue, udahnuti duboko i krenuti dalje..." Sve (N)ove godine "SARAJEVO, BiH, 1990. Prije nekoliko dana sam kupio kravatu od svog prijatelja Nijaza Dizdarevia Bunje, a onda skontao da nemam uz ta da je nosim, pa sam bio primoran da kupim prvo odijelo u ivotu. Za novogodinje vee sam bio gost na TV-u kanal 3. Upicanio se k'o lampa, odvratno trijezan: voditelj me provocira da priam o svom "boemskom" ivotu (to znai o mom jadu i bijedi), a ja odgovaram da je sve to iza mene, da ja imam samo dva enska bia na svijetu koje volim: enu i kerku." "SARAJEVO, BiH, 1991. Nema podataka. SARAJEVO, BiH, 1992. Izbrisano iz sjeanja. SARAJEVO, BiH, 1993. Nije se imalo ta slaviti." "MADISON, WI, U.S.A. 1997. Sjedim sam u sobi, sluam traku Indexa i sjeam se kako si mi jednom, kad sam te pitao zato ih voli, rekla: "Tata, kad sluam tvoje Indexe, ja sanjam u koloru." Sretna Ti Nova godina, Vesna, sretno Ti sve, moj dragi, dragi Zeko..." Povratak bludnog sina "...prije dvadeset godina odem s nekom curom iz Danske u Pikolo. uka ona piva ba onako muki (skoro kao ja) i, bezbeli, prituilo joj u neko doba. Izleti iz klozeta bre nego to je ula, vrati se za ank sva usplahirena, crvena u licu i proapta mi na uho: "Neko je ukrao WC olju." Isto ujem od svoje Amerikanke, koja mi je juer dola u posje-tu i jutros se, prvi put u ivotu, "suoila" sa uavcem." ""Tata tebe voli najvie na svijetu, ti si moja srea i ljubav najvea...", i ona uskoro pada u san na mojim grudima i u snu mi se igra s brkovima; od silne ljepote iv-ljenja nisam spavao svu no, ali, svejedno, ustajem odmoran i spre-mam se za povratak, jer snovi su da se odsanjaju, a kadlitadli treba se vratiti u ono to se zove ivot..." Pivo, bombe i cipoli "Negdje sam proitao kako je u toku rata, kad je bila granatirana zgrada Televizije, neki neupueni strani novinar pitao raju: "Jeste li vi svi Muslimani ovdje?" "Jebi ga, sad jesmo", odgovorio mu je mrko neko. Tako se sad nekako i ja osjeam dok sluam prijetnje o NATO intervenciji, o ultimatumima, o vanrednom stanju i mada znam da je to jo jedan pikin dim Zapada, ne mogu a da ne mislim kako bi to bilo ironino da sad poginem - kao Crnogorac." "Inae, u Kruama ima jedan dobar fol: ko god spomene politiku, duan je kupiti gajbu pive. U to se ne rauna Slobo Miloevi, kojem svi redom jebu majku, kojeg niko i ne rauna politiarem, nego ga i javno, na crnogorskoj televiziji, proglaavaju luakom. utim, ali mislim: "A, da ste kojim sluajem pobijedili u ratu - bio bi vam vei nego Njego."
Smrt je za nas bila sudbina
"Stajali smo nasred ulice, zaklonjeni od snajperske paljbe beton-skim blokom na kojem je sprejom bilo napisano "PINK FLOYD" - jasna aluzija na mranu pjesmu, koja kae ...all in all, you are just another brick in the wall... - i plakali. Ljudi su prolazili pored nas i ne obazirui se, jer u Sarajevu nije bilo nita neobino vidjeti odrasle ljude kako, usred bijela dana, bez ikakvog zazora, gorko plau na ulici." "Pogibije, ranjavanja nepoznatih ili poznatih ljudi do tada sam doivljavao kao sticaj loih okolnosti, kao zlu sreu i potiskivao osjeaj da sam i ja (kao i svaki drugi u Sarajevu) na stranoj lutriji smrti i da Ovisnik (Damonja) samo ekam dan kada e moj broj biti izvuen - a sa svakim slijedeim danom moje anse za dobitak su postajale vee." ""ta sad radi, Atife?" On pali cigaretu (opet mi poznatom kretnjom), duboko, duboko uvlai Savren dan u Americi dim, dokusuruje pivu, nadlanicom brie brkove, gleda me pravo u oi i kae: "Posluio sam veeru, oprao sue, podijelio "hapove", sjedim u svojoj "Lijeim se. Bezuspjeno. Evo, ve je pet godina kako 'apstini-ram' od sobi i pokuavam da se ne samosaaljevam. Pogled mi stalno bjei prema Sarajeva, i da sam cijelog ivota bio na 'igli', do sad bih se 'oistio', ali od slikama moje djece koje drim pored kreveta, pa neto u meni hoe da Sarajeva ne mogu, pa da me ubije. Ponekad mi se ini da je ono umrlo u prsne, da vrisne; rado bih polomio sve oko sebe, zapalio kuu, sjeo na meni, da sam ga se kotaris'o, ali dovoljna je najmanja sitnica, poznat glas taksi i u ovo nedoba zapucao kod Ree u "adrvan" i isplakao duu do preko telefona, ime u novinama, san, da se sve iznova uzburka u meni, da jutra. A, sutra? Sutra je novi dan - nova nafaka! Ali tu sam gdje jesam: ni naprosto podivljam od elje da... da... da ne znam ni sam ta..." taksija, ni Reinog "adrvana", ne znam ni sam koliko mi je jo due i utimo i pijemo, jer znam (iz vlastitog iskustva) da bi najsurovije bilo suza preostalo, a sutra je opet isti dan - ista nafaka!" pitati ga: "Duga pria, moj Mise. Zna i sam da sam bio ranjen, da su mi ena i di- "Pa, to se ne vrati?" jete bili u Bakom Polju za vrijeme rata, da sam imao sve papire da Rastajemo se i obeavamo jedan drugom da emo ostati u kon-taktu. izaem, putne naloge od 'Veernjih', 'Dana', novi paso, potvrde od Na- "Akobogda", ja uvijek dodajem." kaa - al hoe kurac. Kae mi jedna fora iz vlade: Pustili bi mi tebe, ali "...da li je mogue da sam ja to samo sanjao Atifa Abazovia. Ili je Atif se bojimo da ne ostane i ta e pisati u Hrvatskoj! Tu naisto puknem. sanjao mene?" uj: ta bih ja to pisao. Ja - uveni zagrebaki purger!" Most zvani enja Ptica na ici "Dok ovo piem, pred oi mi izlazi jedna karikatura koju sam davno vidio "italac-istraitelj nee u ovoj prii nai ni mjesto ni vrijeme kada se u nekim davnanjim novinama: dvojica staraca stoje na suprotnim reeno odigralo, ni ime djevojke, a ni age, ni ene mu. Pitae se: 'ta li je stranama ulice, izmeu njih nepregledna rijeka automo-bila, a oni se doviovaj ovim htio rei?', a ja u odgovoriti, kako pravom agi i dolii: 'Tvoj kuju: "Prijatelju, kako si ti preao ulicu?" "Nikako. Rodio sam se na ovoj problem.' " (Problem) strani." Ova karikatura je tuna stvarnost u Sarajevu, gdje je Vrbanja most podijelio grad i postao iva ilustracija udovinog i, normalnim ljudi-ma, Pravim se tvrd i hrabar nezamislivog projekta, da se cijela Bosna i Hercegovina podijeli po "Moja bosanska ena me vodi na autobus; u toku vonje joj ka-em: 'Ja "etnikim granicama" u "etniki iste cjeline"." sam, Dijana, napravio dvije greke u ivotu - prva je bila kad sam tebe oenio, a druga kad sam se rastavio od tebe.' Ona mi utnjom odgovara: 'Daj, bogati, ne seri.'"
76
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Gianluca Constantini, Italy 2011
77
Redakcija MaxMinus magazina izraava duboko sauee narodu Norveke zbog akta zvijeri!
Krianski, Islamski i/ili Pravoslavni fundamentalizam ne donosi dobro nikome, a najmanje svome narodu/ima... Christian, Islamic and/or Ortodox fundamentalism does not bring any good to nobody, and least to its people.
78
79
Draen Jergovi
Turizam na hrvatski nain: Radi dva mjeseca, a ivi itavu godinu. Kod nas sve ide nekako teko i sa zakanjenjem.
Ladislav Babi
Moralizmi: Kad god ljudi shvate, ve je prekasno! Zakon je zapisan na papiru, a moral u dui.
Predizborni slogan: Neka izgubi najloiji!
Moral se gradi meu zvijezdama, a zakon u glibu. Moralno moe biti nezakonito, zakonito ne mora biti moralno. Odavno je za kritelje zakona rezerviran zatvor, a za kritelje morala pakao. Kako je moral visoko iznad zakona, moralni pad moe biti straniji od zakonskog posrnua. U ogledalu se lake pogledati nego ogledati.
Muka depilacija = Puna aka dlaka!
Depresijom protiv recesije!
Za kruh nemamo, ali za igre se uvijek nae.
Surova hrvatska stvarnost za mlade mame: Dobije dijete, a izgubi posao.
Lake je mijenjati dravu nego sebe. Od vjera licemjerniji su samo vjernici.
Bilo je i boljih vremena, ali ta su odavno iza nas.
ivot me nauio da je rije demokracija sloenica; od demos=narod + kreten=kreten. Povijest je uiteljica ije bi kvalifikacije ozbiljno trebalo provjeriti. Povijest je uiteljica iji uenici uvijek padaju na ispitu.
Tko se probija, nee ostati zarobljen.
Otkaz nije mjera sposobnosti, nego prilagodljivosti. Povijest je uiteljica za uenike sa specijalnim potrebama. Toliko mrzimo cigarete da ih palimo jednu po jednu. Povijest je uiteljica koja nita nije nauila od svojih uenika. Svatko tko misli zamrznuti svoju vladavinu, mora raunati na globalno zatopljenje. Jesu li oni koji postavljaju tzv. romsko pitanje, ikada sebi postavili ljudsko pitanje? Minorizmi: I manjine spadaju u bogatstvo. Za razliku od pokradenoga, njega smo odmah vratili vlasnicima! Manjine su mostovi meu narodima. Gradi ih godinama, a srui u trenu. Smijei mi se lova koju neu dobiti. Manjine su mostovi meu narodima. Trajno minirani, dodue, kako bi ih u sluaju potrebe to lake sruili. Ona vie zna o drugima, nego o sebi. Imamo naprednu manjinsku politiku. Manje od jedan ne moe! Moglo bi, dodue, ali ne da EU. Naporne padaju bre, ali ih se tee rijei. Stanje se, hvala bogu, poboljava. Od manjine prerastamo u veinu. Meu nezaposlenima. Love jo ima, samo to ne dolazi u prave ruke. Ateist sam koji se povremeno izjanjava kao poasni pravoslavac ili katolik. Ovisno o ustaama ili etnicima! U naem poduzeu je inventar vredniji od ljudi. Antiaresizmi: Moderno zdravstvo: Prije operacije depilacija! Lako su se dogovorili nad kim e vladati. Zakaili su se oko pitanja tko e to initi? Rulja se jagmi za voama u pobjede ili poraze, svejedno. Slijedili su slogan Zna se, a pojma nisu imali. Ja sam znao - samo nisam imao slogan! Slijedili su ga, dok je tapom napipavao put. Ne eli da skrenemo sa vrste staze rekoe. Poslije su shvatili da je bio slijep. Jeli vei domoljub onaj tko rtvuje ivot za domovinu, ili onaj tko rtvuje mnogo ivota?
Masturbacija je priruni rad (u nudi).
Mijenjam Klik za Start.
Nema neeljene trudnoe, ve eljene smrti.
Pun znanja, a bez samopouzdanja.
Nakon incidenta u rafineriji: Sisak grad nemar (A ne vie samo grad sluaj). Letargija neminovno dovodi do obijesti. Feministkinje su opasni deki. ivot poinje tek kad ti djeca odu od kue.
80
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

79 Dovedeni .... Dovedeni smo na ivicu egzistencije,da bi svakome ivot bio nadohvat ruke. (Pape Raa) Dovedeni smo pred svren in. Zato ne znamo emu aplaudiramo. (Nikoli Jovo Koraj) Dovedeni smo u zabludu. Tu se oseamo najbolje. (Tofevi Dejan) Doveli smo ih na vlast. Vie nismo znali ta emo sa njima. Mati Zoran Mazos) Doveli smo svijet do ludila da ne bismo bili mimo svijeta. (Nikoli Jovo Koraj) Doveli ste nas do prosjakog tapa. A dalje moramo ii sami. (Mitrovi Mitar) Doveli su nas do toga da vie ne razlikujemo tap od motke, ni kanap od konopca. (Stevi Stefan) Doveli su zemlju na ivicu propasti, i sada iz toga izvlae zakljuke. (Anonimus) Doveli su zemlju u smean poloaj. Jedino su oni bili spremni na najgore. (Deni ivojin) Doveo sam je na prevaru kui. Sad ona nee da ide! (Mateji Dragan) 80 Dranje ... Dre ga na cedilu. Trae da ih informise ta se deava dole. (Dangubi Ratko) Drim do sebe. Dvocevku. (Milenkovi Vladica Vlaje) Drim konce u svojim rukama. Visim. (Petkovi Rade) Drim kratak kurs iz preivljavanja. Preivljavam o tuem troku. (Novakovi Aleksandar) Drimo konce! Provui emo se kroz iglene ui! (Jovanovi Bane) Drimo se rokova. Sahranjujemo za 24 asa. (Sredanovi Miroslav) Drimo strateki vanu poziciju. Izmeu Scile i Haribde. (Novakovi Aleksandar) Drite li vi u Bosni korak? Toga je nestalo, ali imamo tapkanje u mjestu. (Bogdanovi Bojan) Drte lopove! Ali, ne za to! (Vlahovi Vladislav) Duko Radovi O enama i mukarcima Fudbal okuplja dve vrste mukaraca.Oni koji nemaju devojke i one koji imaju ene Zamislite kakav je jedan muki ak.Jedna mu aputala,a on se oenio drugom Ni bake nisu uvek bile dobre.Da su uvek bile dobre ne bi postale bake I ovog jutra ene e priati jedna drugoj ta su sanjale a mukarci ta im se dogodilo Majke ue erke da ne budu blesave kao to su one bile u njihovim godinama. Oevi,kao i uvek,imaju drugo miljenje: ne bi majkama vredelo to to su bile blesave da oni nisu bili glupi Ima mukaraca pitomih i milih koji umeju da priaju tako slatko,zavodljivo i dugo da prosto zaboravite na to da su mukarci.Posle vam nije ao i ako se ispostavi da jesu. Ne moe jedna ena biti i domaica i radnica i majka i ljubavnica.To ipak mora raditi vie ena Udvarajte se malo svojoj eni.Kao da vam nije ena,kao da vas ne voli,kao da ima nekog drugog.Kao da moe da bira.A ena nije nezahvalna.Na tu panju ona e odgovoriti sa mnogo dobrote: kao da vas voli, kao da nema drugog, kao da ne moe da bira. U ivotu je dovoljno biti pametan samo dva puta.Ka birate zanimanje i branog druga.Ko oba puta promai,mora biti pametan celoga ivota Vrlina je loih mueva to bi mogli biti gori,a nisu.Dobri muevi imaju tu manu to bi mogli biti jo bolji,a nee U ivotu ima vie posla za ensko srce nego za muku pamet 81 Dug Dug je lo drug, sa blaenim zadovoljstvom poklonio sam ga kreditoru, koji je u meuvremenu bankrotiro. (Glii Andrej) Dug koji dugujemo igri imaginacije je neprocjenjiv. (Jung Carl Gustav) Dug se ne zaboravlja, ali se i kratak pamti! (Nikoli ivomir ika) Dugove uinjene na moje ime ne priznajem i molim enu da mi se ne vrati. (Mateji Dragan) Dugujemo i Bogu i ljudima. A avo samo to nije doao po svoje! (Pape Raa) Duguju nam izvinjenje, ali vjerujem da e traiti reprogram. (uza ivko) Duni smo ko Grka, rasturili su nas ko bugarsku skuptinu. Eto ta nam nudi budue lanstvo u EU. (Latinovi ore) Kad recimo, ena voli mua, to ne mora automatski da znai da on nju ne voli Ima ena koje se ne plae mueva,ali se plae raznih buba.Jedan mu je pojeo takvu bubu naoigled ene, ali nije pomoglo.Ona se i dalje plai samo buba Rekli su o savetima Drago mi je to sam tako malo panje posvetila dobrim savetima.Da sam ih sluala,bila bih spasena mojih najomiljenijih greaka Din Fauler amerika novinarka (1890-1960) Najbolji savetodavci,pomagai i prijatelji,nisu oni koji nam kau ta da radimo u odreenim prilikama,ve oni koji nam prue strasan duh i elju da se ponaamo na pravi nain i puste nas,i pored svih greaka koje napravimo,da sami otkrijemo najbolji mogui put Filips Bruks ameriki svetenik (1835-1893) Najgori ljudi daju najbolje savete / engleski pesnik Budi lukav,budi pametan i budi obaveten / Toni Aleksandra ameriki pisac (rodjen 1948) Savet je ono to traimo od drugih kada znamo odgovor,ali bismo eleli da ga neznamo / Eriha Jong Amerika knjievnica (rodjena 1942) Savet je retko dobrodoao;kome je najpotrebiji najmanje ga eli / Lord esterfild britanski dravnik (1694-1773) Nikad ne savetuj nekoga da ide u rat ili da se venava / panska poslovica ivimo u doba u kojem su materijalistike snage gotovo sasvim prevladale, pa je duh podlegao u tom sukobu / Drajzer
84 Dug Dug je i skup put do Evrope. Imamo i trokove oko magaraca koji nas nose(Tolevski Vasil) Dug ivot skrauje mladost. (Beti Milan) Duga je ruka pravde. Obojena svim duginim bojama. (Micin Rajko) Duga je ruka pravne drave.Do svaijeg depa dosee. (Mihajlovi Momilo) Dugaak je spisak preivelih. (Mateji Dragan) Dugaak jezik - kratka karijera. (Anonimus) Dugake muke gae mogu da budu golema zabluda. (Mateji Dragan) Duinu braka najlake je izmjeriti sluei se duinom dlaka svoje gospoe. (Buinski Ernest)
85 Duh Duh ovjeka je vanije od puke fizike snage, i duhovno vlakno od naroda nego svoje bogatstvo. (Dvajt D. Ajzenhauer) Duh patriotizma? To je jo jedna potvrda da duhovi ne postoje. (Petkovi Rade) Duh sve rjee pobjeuje materiju jer mu tako nameu materijalne mogunosti. (Nikoli Jovo Koraj) Duh vlasti je u fotelji, duh naroda u nosu! (Kosovi Vinja) Duhovna snaga Srbije je SPC, a SPC nema ni duha, ni snage! (Kljaji Goran)
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
Rijeki pjesnik Aron Bareti predstavio svoju prvu zbirku poezije Pred preko dvjesto ljubitelja poezije 21.07. ove godine predstavljena je prva zbirka poezije rijekog pjesnika Arona Baretia. Kroz program vodio nas je Nino Bjelac pjesnik i slikar iz Novog Vinodolskog. Na promociju zbirke poezije Arona Baretia doli su mu brojni prijatelji iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. U predivnoj atmosferi na Trsatskoj gradini u Rijeci jo bolji ugoaj napravio je pratei sastav "Denis raz kvartet". Zbirka Aronove poezije pod nazivom "Ja,kao ja" u izdavatvu je nakladnika"igo" iz Rijeke. Na promociji postavljena je i bogata gastro ponuda u kojoj su na kraju, kuajui, svi sa apetitom uivali. Aron Bareti roen je 1965 u Rijeci. Dugogodinji je moreplovac. Srednju pomorsku kolu zavrio je u Bakru kod Rijeke a viu pomorsku u Rijeci. Poezijom se ozbiljnije poeo baviti u dvadesetim godinama. Pjesme su mu objavljene na e-portalu "Knjievnost.org.", na eportalu"svijet kulture-svk magazin,u zborniku "Garavi sokak 2010",u knjizi "Antologija XXI stoljea-Hrvatskog urbanog pjesnitva".U DIOGENU PRO CULTURA magazinu: http://diogen.weebly.com i mnogim drugima. A.H.A.
93
94
Zna BORO ZVRK ta radi?! MaxMinus magazin saznaje da je u pripremi knjiga izbora aforizama, epigrama, pjesama, pria objavljenih tokom 600 emisija Radio emisije ZVRK RTRS-a iz Banja Luke. uka se i o prekograninoj saradnji sa Beogradom. Urednik izdanja je svakako Borislav Mitrovi Zvrk, urednik emisije. MaxMinus podrava svaki oblik saradnje kada je u pitanju objava humoristino-satirinih sadraja. A tu su i, kako saznajemo karikature koje e objediniti 12 godina rada radijskog oua ZVRK. Izvanredan mix audio i tampanog medija. Jo kada bi iao i jedan CD uz knjigu sa izborom najboljih dijelova emisija. Eh..a valjda e. Zna Boro Zvrk ta radi. MaxMinus magazin
95
Na osnovu lana 3. Pravilnika o dodjeli knjievne nagrade '' Skender Kulenovi '' , Organizacioni odbor Traila se knjiga vie knjievne manifestacije '' Dani Skendera Kulenovia '' Vranjski aforistiari, Duan orevi, Vojkan Risti, Dragan Bosanski Petrovac , na svojoj sjednici Miljkovi i Milan Ili Maja odrali su promociju zajednike od 9.6. 2011. godine ,donio je odluku kojom raspisuje
DA PUKNE I U TIPU knjige aforizama Da pukne u Nacinalnoj ustanovi Biblioteka Goce Delev u tipu u Makedoniji, u subotu 17. jula. O KONKURS aforistiarima je govorio Blagoje Savi, pesnik i potpresednik Udruenja knjievnika Vranja. Vie od 30-tak ljubitelja satire za dodjelu knjievne nagrade '' Skender Kulenovi '' svaki izgovoreni aforizam ispratilo je aplauzom i smehom. za 2011.godinu - Uspostavljen je prisan kontakt sa poseticima, a na aforistiar Duan orevi posebno je razgalio publiku govorivi set I aforizama na makedonskom jeziku kae Savi. Nakon promocije koja je trajala vie od sat vremena posetioci su razgrabilki knjige aforizama etvorica Vranjanaca. Raspisuje se konkurs za dodjelu knjievne nagrade '' Promocija je odrana u okviru tipskog kulturnog leta 2011 Skender Kulenovi '' za knjievno djelo na kome uestvuju, pored makedonskih umetnika, i gosti iz nastalo u periodu od oktobra prethodne do oktobra Srbije, Hrvatske i Bugarske.
2011. godine .
- Udruenje knjievnika Vranja nastavlja niz svojih aktivnosti i s ponosom istie da vranjski aforistiari pronose slavu srpske II satire i van granica. Do kraja godine trebalo bi da nai aforistiari gostuju u Solunu u Grkoj gde bi njihove aforizme Nagrada se sastoji od Plakete i novanog iznosa koje prevedene na grki jezik govorili tamonji glumci istie dodjeljuje Organizacioni odbor knjievne Zoran S. Nikoli, predsednik UKV.
manifestacije .
Njih su donele rode, tako neto majka ne raa. Niv trkot gi donese, takvo neto majka ne raa.
III
Za nagradu ravnopravno konkuriu objavljena djela knjievnika dravljana BiH na bosanskom , Magarac podsea na oveka tek kada mu stave samar. Magareto potsetuva na ovek duri koga e mu stavat hrvatskom i srpskom jeziku . Takoer , nagrada se moe dodijeliti i za knjievni opus ili decenijsko samar. knjievno stvaralatvo koje je ostavilo neizbrisivi trag Sve e tata da ti kupi, ako uspe da te proda. u bosanskohercegovakoj knjievnosti . Na Tate s e ti kupi, ako uspee da te prodade. objavljenom konkursu ravnopravno mogu uestvovati izdavai i autori . Probio je led, a onda su ga doekale ajkule.
Go probi mrazot, a toga go doekaa ajkulite.
IV
Duan orevi Konkurs ostaje otvoren do 15. septembra 2011.
godine . Izdavai i autori su duni dostaviti Organizacionom odboru knjievne manifestacije '' Dani Skendera Kulenovia '' etiri ( 4 ) primjerka knjievnog djela ili opusa na adresu : JU Spomen biblioteka '' Skender Kulenovi '' Ul . V Korpusa 66 77250 Bosanski Petrovac sa naznakom : za knjievni konkurs V iri za dodjelu knjievne nagrade '' Skender Kulenovi '' , kojeg imenuje Organizacioni odbor , vrednovat e prispjela djela , donijeti odluku o dobitniku nagrade i istu saopiti na zavrnoj sveanosti knjievne manifestacije '' Dani Skendera Kulenovia '' u Bosanskom Petrovcu .
96
http://poemes-epars.over-blog.fr/
97
98
99
Dvanaest mladih s umanjenim sposobnostima, lanova ArT LiNe radionice NVO altruista SVJETLO su 18. jula organizovali ekoloku akciju i oistili park u ul. Grbavika i to e raditi svakog ponedjeljka i etvrtka sa poetkom u 10:00 do 11:00 sati do septembra mjeseca. Prole godine smo, obiljeavajui 5 godina rada od jula mjeseca organizirali razliite akcije u zajednici kako bi obiljeili na jubilej, a jedna od njih je bila i eko akcija Poisti prvo ispred svje kue. Ove godine nastavljamo sa eko akcijom i elimo darovati zajednicu u kojoj djelujemo, tako da smo oistili park u ul.Grbavika i to emo raditi u kontinuitetu dva puta sedmino do septembra mjeseca. Nadam se da e nam se u toj akciji, prije svih pridruiti i graani koji koriste ovaj park. Cilj akcije je uiniti dobro djelo u zajednici, pokazati brigu o zajednikom dobru, stvoriti ugodan ambijent, pokazati da su mladi s umanjenim sposobnostima korisni lanovi zajednice i vlastitim primjerom potai druge na injenje dobrih djela.- rijei su Harisa auevia, izvrnog direktora NVO altruista SVJETLO NVO altruista SVJETLO ima za misiju pruiti podrku i stvoriti uslove da osobe s umanjenim sposobnostima iskau vlastite vrijednosti i budu korisni sebi i zajednici. Organizacija je poela sa radom 01. septembra 2005. godine a oformili su je entuzijasti koji vjeruju da svi ljudi zasluuju jednake anse i da su osobe s invaliditetom korisni lanovi zajendice. U cilju ispunjenja misije realiziraju se aktivnosti programskog sadraja: Edukacija Gaudeamus ; Istraivanje Jacques Kusto; Inkluzija Windows; Zastupanje i Pravno osnaivanje Martin Luther King; Sport Dr. Socrates; Kultura Renesansa; Volonterski rad Free; Humanitarna pomo Solidarites. NVO altruista SVJETLO djeluje u dva strateka pravca : Neposredan rad sa korisnicima (mladim osobama s lakom i umjerenom mentalnom retaradcijom koji nisu nigdje institucionalno zbrinuti i nalaze se samo na brizi porodice. Ukljueni su mladi s podruja Grada Sarajevo). Drugi pravac su programi zagovaranje i potivanje ljudskih prava i u ovom pravcu djeluje se na podruju Bosne i Hercegovine. Nae aktivnosti su alternativa izolovanosti i iskljuenosti. Slijedei poruku Mahatme Gandi Budi ti promjena koju eli vidjeti , vlastitim primjerom gradimo drutvo jednakih mogunosti za sve. http://tvsa.ba/news/view/ba/foto_pocisti_prvo_ispred_svoje_kuce-2
http://diogen.weebly.com/knji381evnik-u-gostimaguest-writer.html
100
Dodijeljena knjievna nagrada "Josip Eugen eta"
Josip Eugen eta-knjievnik koji je pisao poeziju. Roen je u Vinkovcima 1944. a od 1962.ivi u Rijeci. Bio je istaknuti rijeki pjesnik. Preminuo je krajem prole godine. Bio je lan Hrvatskog knjievnog drutva i jedan od njegovih osnivaa. U znak sjeanja na svog izuzetnog pjesnika i istaknutog lana pomenuto drutvo poetkom ove godine raspisalo je natjeaj za neobjavljenu zbirku pjesama. Zbirka je morala sadravati od 40 do 60 pjesama. Natjeaj je bio raspisan do prvog svibnja ove godine. 05.07. ovog mjeseca na dan pjesnikova roenja objavljena je pobjednika ifra knjievne nagrade "Josip Eugen eta" u velikoj dvorani Filodrammatice u Rijeci. Maestro na gitari Raoul Devjak prisutnima je svirao pjesme koje je Josip eta najvie volio. Ernie Gigante Dekovi zamjenik gradonaelnika Opatije, glavni i odgovorni urednik knjievnog asopisa "Knjievno pero", a uz to je i tajnik Hrvatskog knjievnog drutva Rijeka, govorio je o ovom velikom pjesniku. O samom natjeaju za dodjelu nagrade "Josip Eugen eta" govorio je Valerio Orli knjievnik i predsjednik HKD-va. Na natjeaj su pristigla 53 rukopisa. iri u sastavu: Tomislav Kovaevi knjievnik iz Crikvenice,knjievnik Fikret Cacan iz Zagreba roen u Zenici u Bosni i Hercegovini, Vasil Tocinovski iz Skopja koji kao profesor radi na Filozofskom fakultetu u Rijeci, takoe knjievnik, Nikola imi Tonin knjievnik iz Zadra i Valerio Orli knjievnik iz Rijeke. Radili su na odabiru rukopisa cijeli svibanj i ocijenili da je rukopis pod ifrom "Lula" najbolji. Jo pet rukopisa privukli su panju irija pod sledeim iframa:"Katarza plastike","Stellan","Medeja","Isthvan" i "Kavadis" i biti e predstavljeni u asopisu drutva "Knjievno pero". Prvonagraenom biti e tiskana knjiga,rad e se predstaviti u asopisu i na meunarodnom knjievnom festivalu "Dani prijatelja knjige" poetkom jedanaestog mjeseca u Rijeci. Autora e se pozvati na suradnju sa drutvom. Nakon objave pobjednikih ifri autori su se morali u roku petnaest dana javiti na adresu HKD Rijeka,to su oni i uinili. Tako je 21.07. u zagrebakoj knjinici i itaonici Bogdana Ogrizovia iri u istom sazivu predstavio je pobjednika prvog knjievnog natjeaja "Josip Eugen eta". Pobjednica pod ifrom "Lula" je Vanja Jambrovi knjievnica iz Zagreba,za rukopis "Pjesme za vunene noi". Autorica je roena 1980. u Zagrebu. Diplomirala je Komparativnu knjievnost i filozofiju na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pored dosta toga bavi se i novinarstvom. Objavljivala je u asopisima: "Knjigomat","Poezija","Agon" i "Re". Abdurahman Halilovi Ahil
101
Novi ELEKTRONSKI MAGAZIN E-PAVLIHA:
http://e-pavliha.si/
http://knjizevnatrilogija.blogspot.com/
102
103
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.aforizmi.org/etna/etna105/index.htm
104
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
105
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
1.8.2011.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnotvo interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Pa vle Spec Po ijaln pov o vas i b ira ...
za
Slovenaki E-PAVLIHA James Gaery WWW stranica Des Bulles Carres Le blog BD de Laureline Karaboudjan Konkursi GRADONAELNIKOV GOVORB.B. Mirjana Marinkovi...pjesme...pria
107
XV DIO... PART XV From the issue 36. Nastavak iz broja 36.
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina
108
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
109
110
PREDSTAVLJAMO KNJIGE UZ VIJESTI IZ SEHARE...
111
112
113
114
115
116
117
Recenzije, ureivanje knjiga, organizacija predstavljanja, PR, WWW predstavljanje, DTP Sabahudin Hadiali, knjievnik i slobodni novinar Samostalni umjetnik http://sabihadzi.weebly.com E-mail: sabihadzi@gmail.com ; hs@bih.net.ba
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
E-PAVLIHA i MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

E-PAVLIHA and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Misha Zlatkovsky , Russia 2011
128
Petar Pismestrovi Austria 2011
129
Kao rezultat svega toga na grad je ove godine kandidovan za prestine nagrade Najistiji grad, Najureeniji grad i Najbezbjedniji grad 22. aprila 2036. godine koje se odnose na prostor preostale dvije drave izvan Ujedinjene Evrope. elim na kraju da svima vama jo jednom estitam Dan grada, da vam poelim da jo dugo uivate u plodovima naeg truda i da u budunosti Potovani sugraani, dragi gosti, dame i gospodo! istrajete na ovim tekovinama. Hvala vam na panji! Povod za dananju sveanost je, kako veina vas ve zna, zavretak ispunjavanja naih dugoronih ciljeva i stremljenja. ast mi je da ivio na grad! obznanim da smo konano uspjeli da oistimo na grad od prljavtine i prizemnosti priproste svjetine. Od danas, u naem gradu vie nema takozvanih obinih ljudi, kako oni sebe nazivaju! Istina je, dame i gospodo, nema ih! I nikada vie ne smijemo i neemo dozvoliti da se vrate na nae ulice, u naa susjedstva, da se njihova djeca koluju sa naom! Previe je truda uloeno da bi budue generacije upropastile ovo velianstveno dostignue. Zato svi vi treba da slijedite utabane staze kojima smo hodili proteklih decenija. GRADONAELNIKOV GOVOR Kao to znate, taj put koji smo prevalili nije bio nimalo jednostavan. Trebalo je osmisliti zakone, sprovesti ih u djelo, izdrati proteste i negodovanje mase... Valjalo je pronai nain kako ostvariti nae pravo da se ne mijeamo s njima, a da to bude evropejski, civilizovano, nenametljivo. Zato je taj proces i trajao ovako dugo, dame i gospodo, ali evo, konano smo uspjeli! Nismo ih tjerali da odu. Sami su to uinili! Da podsjetim, cijene nekretnina smo podigli toliko da niko od tih smrtnika nije mogao da si priuti kupovinu kakvog stana ili, ne daj Boe, kakve kue straarice. Opirala se gamad, znate i sami, plaali su previsoke rente, patili se kao podstanari, ali i to je moralo da proe. Nastavili smo sa malim stvarima: podizali smo cijene vode, struje, grijanja... Cijenu ulaznice na gradske bazene smo podigli na nivo malog bogatstva, zabranili smo im da na kupalita unose svoje pie, svoju hranu... I opet su neki drznici uspijevali da se par puta na godinu kupaju u istoj vodi kao i mi. Ali, ni to nije bilo do vijeka! Otvorili smo svjetski poznate butike u naem gradu prepune garderobe po razumnim cijenama za nas, dabome, ali oni su i dalje kupovali prnje u kineskim radnjama i nisu hodali gologuzi. Ali ni to nije trajalo vjeno, jer su se, vremenom, od te odjee i obue ougali, pa su svoje bijedne dnevnice troili na doktore i pomade. Na koncu, i ti uporni Kinezi su sami otili, a ona uga vie nije mogla ni gae da si kupi. Znam, nekima od vas bilo je muno gledati taj ljam kako se vue svakoga jutra na posao, kako izgubljeni i dronjavi tumaraju ulicama naeg grada, udubljeni u misli o anuitetima i ratama kredita. Meutim, dame i gospodo, i tome je doao kraj! Nema na naim ulicama vie automobila starijih od dvije godine! Nema vie balave djeurlije koja u kolu nose torbe pune knjiga umjesto tananih i predivnih uda savremene tehnologije kakva koriste naa pametna djeica! Nema vie tih namrgoenih, tamnih lica u gradskom prevozu! Nema vie ni gradskog prevoza!! Nema vie dijeljenja letaka za predstave studentskog pozorita, nema vie smrdljivih masnokosih ulinih muziara, nema vie dosadnih poziva na knjievne veeri i bilborda sa reklamama za neki nakaradni rok koncert! Sada konano moemo bez straha da gledamo u dambo plakate sa kojih nam se smijee poznata lica dok reklamiraju vicarske satove ili najfinije ogrlice i parfeme. Sada konano moemo da uivamo u zvucima naih omiljenih estradnjaka, bez bojazni da e neki otpadnik to nazvati kiom. Sada konano nema saobraajne guve, nema gurkanja sa tim gubitaima u naim supermarketima, nema dreke u stubitima zgrada, jer konano su stanovi prazni i predivno tihi... Otiao je, drage dame i gospodo, i posljednji uljez iz nae male idile! Zajedno se radujmo, jer je ugao Ulice Nepotizma i Bulevara Neprikosnovene Administracije, gdje je taj nesreni gubavac ivio do prole nedjelje, konano osloboen! Kamere nae televizije su zabiljeile taj trenutak i vi ete dokumentarac o tome moi da pogledate za vrijeme koktela, kasnije ove veeri. Dopustite mi jo da pozdravim vau odlunost i istrajnost u ostvarivanju naih ciljeva i dozvolite mi da odagnam sve vae eventualne strahove kada je u pitanju budunost funkcionisanja nae idealne zajednice. Naime, ve sada ta pogan koja ivi i radi izvan granica naeg grada, izdvaja za nae potrebe vie od sedamdeset odsto svojih primanja. Idueg mjeseca emo kroz zvaninu objavu u Slubenom glasniku jo poveati udio njihovih davanja za nae potrebe. Odluili smo se za ovakav potez, jer nae potrebe se stalno uveavaju, a njihove smanjuju, tako da se kod njih javlja neto poput ekstra profita. Oni naprosto nemaju gdje i nemaju na ta da potroe taj novac! Prema tome, ne brinite dragi sugraani, naa svijetla budunost je zagarantovana! Dopustite da dodam i to da ne postoje nikakve sumnje kod predstavnika meunarodne zajednice da je neto pogreno u ovome to radimo. Uvjerili smo ih da je odlazak oloa iz naeg grada njihova dobra volja.
130
Konkurs-natjeaj za karikaturiste MaxMinusijada Pozivamo sve zainteresirane karikaturiste, profesionalce i amatere, na prvi digitalni konkurs za karikaturu MaxMinus-a, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu (http://maxminus.weebly.com ). Pravo sudjelovanja imaju svi graani svijeta, bez obzira na rasu i boju koe, vjersku i stranaku pripadnost, spol i dob. Jedini uvjet su originalne karikature ( ne plagijati) u digitalnoj formi. Tema: 1) Ravnopravnost ( medju narodima, ljudima, spolovima itd) 2) Portret karikatura (slobodan izbor)
hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic@chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http://maxminus.weebly.com/ maxminusijada-2011.html
name of the cartoon, the year of origination, short biography and a picture or caricature of yourself, e-mail address, home address and phone number. Papers should be sent to address Maxminusa and competition. authors E-mail sabihadzi@gmail.com the by
Call The competition- for cartoonist MaxMinusijada We invite all interested cartoonist, professionals and amateurs, to join the first digital competition for cartoons of MaxMinus, the second of the first magazine for political satire, humor, cartoon and comic on Balkan peninsula (http://maxminus.weebly.com ).
sabihadzi@yahoo.com hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic @ chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http:// maxminus.weebly.com/ maxminusijada2011.html
Nagrade: Prvonagradjene karikature u Eligible to participate are the citizens of svakoj kategoriji dobit ce diplomu the world, regardless of race and skin i objavljivanje u specijalnom broju color, religion and party affiliation, DIOGEN pro-art magazina (http:// gender and age. The only requirement of diogen.weebly.com ) sa etrdeset radova the original cartoons (no plagiarism) in prvonagraenih autora za svaku od digital form. navedenih tema; Drugo i trece nagradjeni dobijaju diplome MaxMinusijade; Junior nagrade, za karikaturiste mlae od 18 godina - diploma Broj radova: maksimalno pet Format: A4, 200dpi, Datum za prijem radova: 15. Novembar 2011. Rezultati e biti objavljeni u decembarskom broju Maxminusa Radove ce procijeniti strucni ziri Uz radove treba poslati naziv karikatura, godinu nastanka, kracu biografiju i sliku ili autokarikaturu, e- mail adresu i kucnu adresu i broj telefona. Radovi se primaju na adresu Maxminusa i autora konkursa. E-mail sabihadzi@gmail.com sabihadzi@yahoo.com Topics: 1) Gender (among nations and people, gender, etc) 2) Portrait of a caricature (free choice) Awards: winning cartoons in each category will receive a certificate and publication in a special issue DIOGENES pro-art magazine (http:// diogen.weebly.com ) published forty works of the one who wis the first prize by each of these topics; The second and third places will be awarded with diploma of MaxMinusijada; Junior Prize, for the cartoonist to 18 years old - Diploma Number of papers: a maximum of five Format: A4, 200dpi, Date for receipt of papers: 15th November 2011. Results will be published in the December issue of Maxminus Works will evaluate the expert jury Along with the works need to send the
131
132
Deadline: 1.9.2011.
Deadline 15.9.2011.
REGULATION 16. salon antiratne karikature KRAGUJEVAC Contest: open to all cartoonists. 16th salon of antiwar cartoon Theme: DOCTORS AND PATIENTS HONORABLE SIR/MADAM! Entries: max. 5 DEAR FRIENDS! The works must be accompanied by the author's In memory of the severe crime that happened in biography. Kragujevac in 1941, 70 years ago, when the Size: A4 (210 x 297 mm) - A3 (297 x 420 mm) German occupying forces executed several Technique: free hundreds of innocent civilians in just one day, Deadline: 1st September, 2011 also sincerely wishing something like that never Prizes: and nowhere to happen again, and that peace Great Prize 1500 EUR may prevail in the world First Prize 1000 EUR The City of Kragujevac a n n o u n c e s Second Prize 800 EUR Third Prize 500 EUR THE 16TH ANTIWAR CARTOON SALON 3 Special Prizes 3 x 300 EUR (each) INTERNATIONAL CONTEST Exhibition: 30th September, 2011 KRAGUJEVAC 2011 Catalogue: each selected artist will receive a The International jury will make a selection out copy of submitted cartoons which is to be exhibited Remark: the works will not be returned, they and published in the Salons catalog. Besides, will remain the property of The County Center the following prices are to be awarded: for Preservation and Promotion of Traditional The Grand Prix The Peace Messanger and Culture Braila 1.500 euros prize is to be awarded by the The works should be sent to: International Association of Peace Messanger The County Center for Preservation and Cities Promotion of Traditional Culture Braila no. 1, The Gold Plague and 1.000 euros prize Aleea Cresei, Cartier Viziru I The Silver Plague and 800 euros prize 810407, Braila, Romania The Bronze Plague and 500 euros prize Contact details: The Mayor of Bydgoszcz (Poland) Award, centrul_creatie@portal-braila.ro amounts 750 euros costel_patrascan@yahoo.co.uk The City of Ingolstadt (Germany) Award, maria.puscaciu@yahoo.com amounts 500 euros The City of Bielsko-Biala (Poland) Award, *** amounts 500 euros The City of Suresnes (France) Award, amounts 500 euros The City of Pitesti (Romania) Award, amounts 500 euros The City of Carrara (Italy) Award, amounts 500 euros The prize fund is 7.050 euros in total. The Jury might additionally award several diplomas to close contenders. Cartoonists and fine artists from all over the world have the right to participate. They should submit at most three (3) cartoons, which have not been awarded by any other international competition, on the subjects of antiwar as well as
solidarity between people and nations. The artworks should be utmost A4-A3 formated, while art technique is at the artists choice, including electronical version of the cartoon with the original signature. On the back of the artwork there should be written data on the artist (such as: name, surname, age, address, phone/fax, e-mail). The submission deadline is September 15, 2011. The jury session is to be held on September 16-17, 2011. The cartoons are to be sent to the following address: SALON ANTIRATNE KARIKATURE, Trg Slobode 3, 34000 Kragujevac, Srbija. Serbia Submitted artworks are not to be returned, they remain in the Salons collection. NOTE: The 15th International Antiwar Cartoon Salon Kragujevac 2011 had so far the strongest international promotion and afirmation. On the occasion of the award ceremony the prizes were handed over and the exhibition was opened in Kragujevac. Afterwards, the 15th Salon exhibition was on display at the United Nations Palace in New York. Also, it was a part of programe that marked the 65th anniversary of the victory over facism in the Ukranian historical City of Poltava. The usual tour around the Salon's partner cities took this show to Ingolstadt (Germany), Bielsko-Biala and Bydgoszcz (Poland). It was presented at the City Hall in Limassol (Cyprus) during the session of the General Assembly of the International Association of the Peace Messanger Cities. Then, the chosen artworks at the 15th Salon were exhibited in the Serbian capitol Belgrade. The exhibition's next destination was Romania,where the cartoons were on display in Temisoara during the Days of the Serbian culture, as well as in Pitesti on the Day of the Romanian Statehood. Finally, the exhibition was set at the National Museum of Mexico in Mexico City in last May. Again, the Salon has got the invitation to set the show in Bar (Montenegro), while negotiations for the visit to the seat of the European Union Brussels are underway. Director of the Salon Miodrag Stojilovic tel/fax: +381 34 336 123 E-mail: mstojilovic@kg.org.rs www.antiwar.kragujevac.rs
133
Deadline 30.9.2011. 1. The Competition is open to all the caricaturists of the world. 2 . Caricaturist can send their published or unpublished caricatures to the Competition. The necessary condition is that the caricatures send must not awarded by any competition organization. 3. The caricatures send must be original work. 4. There is no subject limitation for caricatures. 5. A caricaturist can take part in the Competition with maximum 3 caricatures. 6. The dimensions of caricatures must not be larger than 30x40 cm. 7. Caricaturist must add a document into the envelope in which we can find her/his name, surname, address, telephone number, country and a short biography of the artist. 8. The caricatures send must arrive until 30 September 2011 (due time) to the address given. The results will be made public on 15 of October 2011. 9. All the caricatures which will take part in the Competition will be preserved at stanbul Museum of Caricature and Humor. 10. All the caricatures taken part in the Competition will be collected in an album . The Jury will select the caricatures for the album and for the exhibition. 11. The Album of the Competition will be sent to the artists who created the works. 12. The caricaturists taken part in the Competition shall be counted as accepted the Conditions of Participation at the Competition. Prizes: The First Award is 5.000$ Award of Merit (for 5 caricaturists) is 1.000 $ Special Awards: (Special Awards will be established by different institutions, associations, Newspapers, art periodicals, trade unions, agents and individuals.) Address: 31st International Nasreddin Hodja Cartoon Contest Karikaturculer Dernegi, Alemdar Caddesi, Yerebatan Sarnici Cikisi Sultanahmet 34122 Istanbul / TURKEY Tel : +90 (212) 513 60 61 Tel : +90 (212) 519 90 21 Fax : +90 (212) 527 26 18 WEB : www.karikaturculerdernegi.com E-mail : info@karikaturculerdernegi.org This e-mail address is being protected from spam bots.
134
51. 51. , 29 , ( 2010 2011). , , 01. 2011. : , 5, 21000 . , . . 021 6542 432, e-mail: Ova e-mail adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili JavaScript http://www.dkv.org.rs/index.php? option=com_content&task=view&id=649&Itemid=42 o . T , 2011. 8 4 ( , ). . , , . . . . 9 99 . . 1. , 5, 21000 , e-mail: Ova e-mail adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili JavaScript, , 6. . 021/ 6542 432. http://www.dkv.org.rs/index.php? option=com_content&task=view&id=650&Itemid=42
135
136
should accompany the original The poet's full name email address must be vided. it or decline publication. The poet must be to be notified via if their poem has selected for publicaGuidelines The judges will be ing for originality, rhythm, rhymes, and appeal. The judges will be ing for poets pasabout the subject the poem or a novel proach to every day a n d pro -
Italy & Bosnia and Herzegovina Step Three
able email been tion.
(3) The poems selected for publiInternational Poetry Competi- cation will be uploaded on the competition website and the top tion SEEKING FOR A three poems will be announced. POEM All contestants are invited to visit You are invited to submit a poem the website and review the results. for the International Poetry Competition SEEKINGFOR A Step Four POEM, organized by the Asso- (4) The top three poems will be ciation La Stanza del Poeta from also announced on web site of the Formia/Gaeta (Italy) and DIO- Association La Stanza del Poeta GEN pro culture magazine from and DIOGEN pro culture magaSarajevo (Bosnia and Herzego- zine and published in the annual DIOGEN pro culture magazine vina). Please read How to Guide bel- No. 2. edition in February 2012. The winners will be offered the low. opportunity to be the judges for the next years competition. Step One (1) Submit one poem of your Each winner will be presented choice and your short Biography, inwith the opportunity to publish 20 cluding your photo ((color and/or poems of their choice in the secblackwhite, 300 dpi, format ond edition of DIOGEN pro cul1200 x 800 pixels) by 30/10/2011. ture magazine. Submission should be sent to seekingpoem@yahoo.com . The re- We would like to thank you in advance for your devotion to the desults will be published by velopment of creative writing en31/1/2012. deavors Please note that you are required to provide a valid email address. All communications with you will be exclusively in writing and via email. It is important that you keep your email address valid and active during the selection process so that we can communicate with you. Step Two (2) Your poem will be evaluated by our judges: poets Giuseppe Napolitano from Italy and Sabahudin Hadiali from Bosnia and Herzegovina. Having read and assessed your poem, the judges will make a decision to either publish
lookaudience
looksion topic of a p topics.
http://diogen.weebly.com
Additional Contest Information

http: stanzadelpoeta.wordpress.com/
Who is Eligible? Poets of all ages are eligible and all styles of poetry are acceptable. How and When to Submit? We ask that you submit your writings by November 30, 2011. Submissions are accepted via email to seekingpoem@yahoo.com Submission Requirements Poems must be original works. Poems should be submitted in English, or the English translation
137
138
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.9.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje E-knjige u jesen 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.9.2011.g. ROK: do 15.9.2011.g. *** Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio PETNAESTI

291 Jebe kozu, ubije nervozu !!! 292 Upravitelj zatvora prilazi zatvoreniku osuenom na elektrinu stolicu. - "Imate li posljednju elju ?", upita ga. - "Da, drite me, molim vas, za ruku !" 293 Doe Perica kui iz kole i kae roditeljima kako ga je uiteljica javno pohvalila pred svima. Pita ga otac kako to, a Perica mu kae: - "Rekla je: Svi ste vi magarci, a ti si Perice, najvei !!!" 294 Doao Mujo na ratite i prvi dan ih zapovjednik odmah poreda u vrstu. Svima je dao zadatak i kada je doao do Muje kae mu: - "Ti Mujo idi u izvidnicu i im ugleda nekoga da dolazi doi nam javiti !" Ode Mujo i vraa se nakon par minuta viui: - "Idu, idu !" Zapovjednik ga pita: - "Tko ide prijatelji ili neprijatelji ?" A Mujo e na to: - "Pa svi su bili skupa, valjda su prijatelji...!" 299 - Zato plavui nikada ne opada kosa ??? - Pa korijen se duboko razvio, nema niega da mu smeta... 300 Na asu engleskog pismeni zadatak. Jedan uenik vadi neku hartijicu, a profesor uzvikne: - "Daj taj papir, uhvatio sam te !" Ovaj mu da papir i nasmeje se: - "Prazan je - 1 : 0 za mene !" Svi se smeju, a profesor otvara dnevnik, upisuje mu ocenu i kae: - "Sad je 1 : 1 !" 301 - Koja je razlika izmeu peglice i peglice SPORT? - Peglica SPORT ima na sebi naljepnicu REEBOOK! 302 ta mi vrijedi to sam u redu za sreu prva, kada svaki drugi dobija ! 303 Kae Mujo cimeru Sulji: - Suljo, jel to pukla sijalica, hajde da je promjenimo !" Suljo se slae i mjenja se sijalica. - "A ta s ovim to je pukla ? Da je bacamo ?" - "Neka je za sada, valjat e preko dana !" 307 Doao Mujo kod doktora pa se ali: - "Doktore imam veliki problem, kad jebem drugu rundu mnogo se znojim sav mokar budem !" Gleda Doktor Muju pa progovara: - "Hajde Mujo ne lai, ima ezdeset godina pa dvaput, ja imam etrdeset pa nemogu dva puta !" Mujo odgovara: - "Mogu, mogu doktore. Prvi put u februaru, a drugi put u augustu !" 308 - ta treba slonu koji ima proliv ? - Dosta prostora ! 309 - Zato plavua stavlja radio u friider ? - Da bi osveila pevae. 310 Bolje puiti i leteti, nego piti i voziti !!! 311 U zadnje vrijeme se pria da su za zdravlje tetni slobodni radikali, pa su zato uhapsili eelja. 312 Postoji vrui sex, brzi sex, grupni sex, siguran sex, telefonski sex i za ljude poput tebe - NO SEX! 313 Kako drati idiota u napetosti ? .... .... .... .... Rei u ti kasnije !! 314 - Zato Bosanci ne mogu otii ni u piku materinu ? - Zato jer nemaju vizu !
295 Nali crnca usred pustinje mrtvog 14 puta propucanog pitoljem. Na to e erif: - "Ovo je najgori sluaj samoubojstva koji sam 304 ikad vidio." - Kako se na bosanskom kae GREIPFRUT ? - MAALA LIMUN ! 296 - Kak se na bosanskom kae "silovani 305 tinejer"? Pita mali Ivica tatu: - KARANTIN. - "Tata ta je to otrov za mieve ?" - "To ti je sine posebna maka u prahu !", 297 odgovori tata. Jesi li razmislio o tome da tui svoj mozak zbog nepruanja podrke ? 306 Nikad neu zaboraviti trenutak kad smo se 298 sreli, mada u i dalje pokuavati. Ja sam plavua! Koji je tvoj izgovor ?
139
SPECIJALNO..ZA MaxMinus magazin..PAVLE POPOVI (Sarajevo, BiHKruevac, Srbija)
140
SPECIJALNO..ZA MaxMinus magazin..PAVLE POPOVI (Sarajevo, BiHKruevac, Srbija)
Nastavak u sljedeem broju...
141
Mirjana Marinkovi
POMRAENJE MESECA? MA, NEEEE! TO SE RAZUMU SMRKLO...
Bog, ustreba nekad), on ih zgrabi i umuva u pederuicu da mu kolega, kao, ne vidi i odoe. Uzeh broj mobilnog, da se nae, i da koliko toliko skratim "proces" idui put...
Tako, preganjajui se od 12 do 19 sati, proe dan, smrknu se, vie meni, no njima. U meuvremenu obavih tridesetak poziva znanim i neznanim likovima i slubama u potrazi za ovlaenim licem (nesumnjivim). orav Srpska EDB sluba za otklanjanje kvarova na mrei za podruje ukarice... Telefonski broj 011 245 53 84... Ne zovite, ako vam je ivot posao... mio! Pod naponom su! U prevodu ludi su k'o struja... Inae, ako moram da imam posla sa javnim gradskim slubama, obino Zovem ih onomad (na svoju nesreu) zbog kvara na mrei (srpski reeno: "bijem u glavu". Nemam vremena za preganjanje s repovima. Al' ovde, iz NEMA struje NEMA kafe NEMA Interneta, NEMA ruka, a ni tople nekog razloga, moe samo "po repu"... Glavonje su im, izgleda, u vode jer se tata ve istuirao...), a ona me pita jesam li proverila bunkeru s Evom Braun i nisu za uznemiravanje... Isturili su nam "glavie" osigurae. - Pa, prvo sam to uradila, velim. - Razumete li se u struju? - Pa, da se mi, s oproenjem, 'ebavamo s njima, daleko im lepa kua!.. ne ba... - Onda proverite imate li napon u sva tri osiguraa. (?!?) - Koja tri, pitam, imam samo dva? - Kako - dva? - Pa, monofazna je. Kad A mogli su, nije da nisu, da na centralu ne stave osobu sa posebnim zavijem osigura, pucketa neto unutra i pali se ulina rasveta na banderi, potrebama, da ne kaem idiota, Boe me prosti... kad odvijem, ugasi se. - To ne moe biti, oni e... - E, pa, moe, odgovaram, doite da proverite (i popravite). - Vi ste se to na divlje E, moj Tesla, ovo sigurno nisi imao na umu... prikljuili! - ta kaete??? Kako "na divlje"?!? A raun ko onda plaa?!? - ja - izbezumljena. - Sluajte, gospoo, to nije za nas, mi se time ne bavimo, zovite nekog drugog, kako ne razumete?! - I spusti mi slualicu. *** Ne moe to tako da se zavri! ta oni misle da su? Mi plaamo i taj bezobrazluk! Zovem ponovo ista meta, isto odstojanje. I, poto mi je pritisak ve skoio i migrena krenula da zavija, setim se komije Mitra, penzionisanog elektriara i pozovem ga da doe i pogleda. ovek odmah doe, pogleda, anu glimericom, kae neispravna nula, kvar je na banderi, zovi ih, moraju da dou. - A, uj, moraju, pomislih sa dozom ironije. Svejedno, zovem ih ponovo, ispriam, operaterka mi kae dajte mi elektriara. - Evo, malopre ode, velim, ali tata mi je stigao, on vam moe objasniti. - Dajte ga! - U roku od 15 sekundi (kakav talenat!) i njega je uspela da iznervira i ovog puta on njoj zalupi slualicu. Ja - uporna, ponovo zovem opet isto. I opet zovem posle 10-ak minuta dubokog disanja (nije mala stvar kolabirati pored slualice na takvo bezvremeno bezumlje), ovog puta da mi daju oveka (itaj: oveka!) koji neto zna o struji, da mu ponovo ispriam problem. Ka' oajnik kleti, jer me ve hvata oaj, a posle poetne neverice na usavrenost bezobrazluka reene slubenice (itaj: slube), molim je da me, ovako negramotnu, barem uputi kome da se obratim, da mi nekakav kontakt, slamku za koju da se uhvatim, da me ne udave ko Jesenjinove kuie (svi ste itali "Pesmu o kerui"). Ona e meni - zovite ovlaenog elektriara. - Gde da ga naem? - Pa, u oglasima. - Nemam struju da izaem na Internet, razumete li? - Pa, dobro, idite onda tamo i tamo, oni e vam dati spisak ovlaenih servisa. Savijem ipke i odem tamo i tamo (Poeka 71), oni me gledaju, krste se. - Kakav spisak, eno (tanije: gospoo, ali s onim gadnim prizvukom, znate ve)?! Mi nemamo takve spiskove. Idite bolje kod kolege neka vam on da, moda ima, on radi 30 godina ovde, ja sam nov, samo 15 godina sam tu. - Odem kod kolege, on me saslua jednako neupueno, pa me vrati kod prvog, a prvi "isprati" do vrata. U poslednjem pokuaju, zaustavim se kod portira, zarijem nokte u pult i ispriam mu svoj problem. I on me, zamislite, saslua i, po prvi put tog dana, vidim mu u oima zrno razumevanja, ak aljenja, a u obraanju - ljudskosti i topline (oh, kako je to znailo, mojoj jadnoj i napaenoj dui, makar ni on nije upuen!), i ponovo pozove reenu slubu za otklanjanje kvarova, pa mi utrapi slualicu. Glas iz slualice, isti, pita me, jeste li to vi? - Ja sam, jeste li to vi? - Ja sam. to niste otili tamo i tamo? - Tamo i tamo sam. Kako - tamo i tamo? ne veruje mi. - Dajte mi slubeno lice. - Dam slualicu portiru, a ona mu ispria kako je ekipa izala na mesto kvara i utvrdila da sve tri faze rade. (!?!) Ja, ponovo zgranuta, uzimam slualicu: Ama, kako tri, kad imam samo jednu? Komija, elektriar u penziji, kojeg smo u meuvremenu zvali, takoe vas je zvao i rekao da je kvar na banderi i da je to va deo posla - ismejali ste ga. - Nismo mi nikog ismejali, gospoo! - Jeste, a ne moete tako da radite! - Moemo, jo kako! - uskopisti se ona. - Ne moete... Moe vam se, velim rezignirano. Ona mi spusti slualicu. Tad mi se javi onaj poznati oseaj "deja vu" i ja se rasplakah, ma, doslovno prosuh pred onim portirom. Na to se on saali i pozva jednog kolegu, koji pozva drugog kolegu i negde oko 21 doe ekipa, pope se ovek na banderu i za nepunih 5 minuta (pet - slovom i brojem!), otklonie kvar na banderi (naravno!), popie sok, mama unu 10 evra jednome (da imamo oveka ako, ne dao
Vladimiru Dulanoviu (ORAVA PESMA) OIGLEDNO OMAMLJENO Nezapamtljivi nezaboravko, okogledno staklence izbuljeno, u sve te smrknute, okolokune ourde zagledano, inatljivo udljiv, sinonom penom vema izbeen, see pogledom ko vinobranom, a za se vea: da l' da jo koluta tim krvavim kuglama, il' da ukrti pod krpama s jastukom preko gledala? *** Aci Stojanovu (OVEE) RUB "...na rubu tupih zuba..."* otupela psovka dredi, eka drugog tupozubog da ga "poasti"... Dotle im vreme lea okree i odlazi... ***
ZEMLJA Na bal zvezdani pozvana bi planeta plava. Poglede likom ustavi. Kraljicom prozvae je rad' modrih halja.
142
Sabahudin Hadiali (4)

Medij kola Pojedinac Batina - Medij (Referat predstavljen na Savjetovanju o Strategiji zatite i obnove kulturne batine u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 05. Juli 2001.g.) Govorei o kulturnoj batini u Bosni i Hercegovini i njenoj zatiti, nezaobilazna stavka su svakako mediji, odnosno svi oblici neposrednog naina komuniciranja unutar jednog drutva. Uopeno gledajui sredstva javnog informisanja usmjerena, ne samo informiranju, ve i edukaciji ljudske populacije moraju imati znaajno mjesto u zatiti kulturnoistorijskog blaga BiH. Imajui u vidu injenicu da je u godinama iza nas video, audio i pisani medij imao retrogradnu ulogu unutar usmjeravanja naroda ovih prostora a sve u cilju zadovoljenja potreba, hajde da kaemo, naciona, te rijei koja je dignuta na pijedestal ljudske manipulacije hranei se unitavanjem drugog i drugaijeg a nerijetko i svega dobroga unutar sopstvenog habitusa to se moe otvoreno nazvati identitetom sopstvenog bia. Navodei medije kao jedan neposredni oblik manipulacije ljudskim duama, u ovom prostoru i vremenu koji zovemo naim, nikako da pronadjemo modus vivendi koritenja najkvalitetnije pretpostavke upotrebe medija- upotrebe u obrazovne svrhe. Jer, mediji nisu samo sredstva javnog komuniciranja, mediji smo svi mi jer uzimajui SJK kao produenu ruku ljudske komunikacije valja nam se usredotoiti na pojedinca koji komunicirajui sa drugima razmjenjuje informacije, preuzima feed-back stvarajui sliku o stvarima koje ga zanimaju. No, ono to je izuzetno zapostavljeno unutar Bosne i Hercegovine je sigurno rad sa buduim generacijama, generacijama koje nam valja odgajati i obrazovati ka usmjerenju da se budunost jedne drave valja graditi uzimajui u obzir razumijevanje, ne samo historijskog trenutka u kojem ivimo ,ve i takozvana sjeanja prolosti uklesana u likove, djela i spomenike koji obiljeie epohe iza nas. Naravno, ne moemo negirati ono to i jeste dijelom kvalitetno unutar obrazovnog sistema a odnosi se na prouavanje dijela historije koja se bavi uspomenama prolosti. Da, uspomenama prolosti i to moda malo rogobatno zvui, no istina je uvijek bolna jer bavljenje historijom na ovim prostorima a posebno kulturnom batinom je, bar za sada, uvijek bilo optereeno dnevno- politikim potrebama vlastodraca. Najmanje su se bavili analizom batinom bogatih sveobuhvatnom bosanskohercegovakih prostora ad hoc teei samo svojim usko- pragmatino- politiko- nacionalnim interesima. I radi toga nove generacije zasluuju bolju i jasniju sliku o svemu to pretpostavka batine jeste. Ne, ja ne elim zagovarati uvodjenje predmeta u kole koji bi se bavio samo tim aspektom obrazovanja, ve iskoristiti postojee ljudske i materijalne resurse usmjerene ka gradjenju izgubljene svijesti o kulturnoj batini ovih prostora. Da, jer potrebno je probuditi sjeanja na sve ono dobro iz vremena prolosti kada su postojale institucije na nivou cijele drave koje su se brinule i o batini naroda ovdanjih. Neko e rei: Zar ih nemamo i sada? Odgovoriu protupitanjem: Zar bismo mi bili danas i ovdje da to funkcionie? No, metodoloko pitanje..... KAKO?...Namee zadatke za sve nas da to pokuamo uobliiti. I tu dolazimo do medija u koje nam valja ukljuiti sve oblike komuniciranja i pored obrazovanja mladih generacija uz pomo kolskog sistema. Vratiu se tome, no da nabrojim jo nekoliko oblika neposredne komunikacije: Svi oblici pisanih materijala koji nas svakodnevno bombarduju putem marketinkih poruka, jumbo plakata, logotipi svih vrsta pa ak i na obinim upaljaima, itd.; i najvaniji oblik globalizacije komunikacija Internet - mjesto gdje sve postaje mogue - Istovremenost postavljanja pitanja i davanja
odgovora unutar globalnog sela to se svijetom zove. Da bismo konano stigli i do odgovora na zadatu temu: Jaanje svijesti o vrijednostima kulturnog nasljedja i medijske aktivnosti: Medij Batina kola Pojedinac - Medij. Odgovor se nalazi unutar gore navedenih premisa naznaen u slijedeem: Uobliavanje konkretnog zadatka- Kako izvriti prezentaciju uz pomo medija? U ovaj oblik valja ukljuiti vrsne profesionalce historijske i urnalistike struke kako bi uz zajednike napore naznaili i pripremili osnovna usmjerenja ka zatiti kulturnog nasljedja uz pomo medija. Razrada teme - Na koji nain uvesti komunikaciju kao conditio sine qua non jaanja svijesti o vrijednostima kulturnog nasljedja? a) Razdvojiti globalne javne i lokalne javne medije (ovdje uzimamo u obzir i privatne medije koji svojim radom spadaju u gore navedene dvije kategorije). Zbog ega ih razdvajati? Jednostavno, da bismo time dobili kvalitet vie: Globalni javni mediji u Bosni i Hercegovini se ovdje posmatraju kao Public Broadcasting Service (PBS), Televizija Federacije BiH (TEST kanal), Radio-Televizija Republike Srpske (RTRS), Radio Federacije BiH, BH Radio 1 (Iako se Savjetovanje odnosi na Federaciju BiH, nezaobilazna je injenica da nam valja u razmatranja ukljuiti cjelokupni prostor BiH), koje valja usmjeriti ka globalnim pretpostavkama, kako bi postali objedinjavajuim imbenicima informacija koje ine prostor Bosne i Hercegovine, a time i obrazovnog sistema u cjelini u BiH. Istovremeno, valja nam svu panju usredotoiti ka sliicama to mozaik entiteta i kantona ovdanjih ine- lokalnim radio i televizijskim stanicama/ postajama, koje itekako mogu biti od pomoi u obrazovanju mladjih generacija kada je kulturna batina u pitanju. Slijedei su naini: a1) Radio i tv emisije kontaktnog tipa- redovno uee profesora historije/povijesti iz lokalnih kola uz razgovore o odredjenim lokalitetima gdje se nalaze spomenici od znaaja za kulturnu batinu. I ne samo uee profesora, ve i uenika koji iskazuju interes za prouavanje kulturne batine. Termin valja uskladiti sa asovima tako da uenici mogu pratiti emisiju i javljati se (telefonom ili elektronskom potom) kako bi neposredno participirali u istoj. a2) Istovremeno uee lokalnih radio i televizijskih stanica na asovima historije/povijesti i praenje odredjenih prezentacija koje su vezane za kulturnu batinu tog lokalnog habitusa. a3) Koritenje svih predmeta koji su na ovaj nain u moguem korelativnom odnosu sa temom: Likovna umjetnost, geografija, historija, domai jezik. a4) Specijalizirane emisije tokom kojih se mogu posmatrati, komentirati i analizirati odredjene epohe koje su obiljeile ove prostore istovremeno se usmjeravajui na ono to jeste bio dio kulturne batine unutar epohe koja se posmatra. a5) Marketinki pokrivene tzv. Kviz emisije koje bi na jedan zabavan nain pribliile kulturnu batinu mladim generacijama. a6) Namjenski radjeni feljtoni u pisanim medijima kao pretpostavka budue analize sadraja od strane uenika. a7) Podsticanje komunikacije ne samo unutar kole na relaciji profesor- uenik, ve i izlazak na interesantne lokacije i aktivno uenje na licu mjesta uz komentare profesora i uenika. Istovremeno bi to bile i radne posjete (u sluaju zaputenosti prostora) gdje bi na tim malim tzv. radnim akcijama, radei, uenici gradili svijest ne samo o kulturnoj batini ve i o dravi iji sastavni dio jesu. a8) Izrada WWW (World Wide Web) stranica na Internetu koje se odnose na kulturnu batinu, a koje bi Internet konekcijama bile linkovane jedna na drugu i zajedniki inile zajednike nakane irih
bosanskohercegovakih prostora. Pojedinac usmjeren medijskoj prezentaciji - Da li su uenike ekskurzije jo jedan valjani oblik komunikacije sa kulturnom batinom? a) Idui od lokalnog ka globalnom, a uz pomo nadlenih isntitucija, mogu se razraditi strateki oblici komunikacije lokalnog i globalnog, i to ovom prilikom u obliku medijskih praenja razmjena posjeta uenikih ekskurzija u Bosni i Hercegovini. Kako? Jednostavno. Ako uenici iz Jajca borave u jednodnevnom izletu u Bugojnu ili Trebinju, odnosno obrnuto, tada bi kako lokalni javni, tako i globalni javni mediji svakako pronali prostora i vremena da zabiljee te posjete i druenja usmjerena ka jaanju svijesti o kulturnom nasljedju koje ne pripada ovom ili onom narodu, ovom ili onom nacionu, ve drutvu u cjelini. Entitetske institucije (kao i kantonalne) koje se bave kulturnom batinom i njihova uloga u svemu ovome. Kako iskoristiti postojee institucije i sprijeiti dalju eroziju sopstvene sudbine gradei nova shvatanja o nama samima, a uz pomo prouavanje kulturne batine? a) Ovdje se pojavljuju navedene institucije kao tzv. glavni koordinatori decentralizacije (a u skladu sa Daytonskim pretpostavkama) rada i promiljanja o kulturnoj batini. O emu se radi? Naime, edukacija uz pomo svih vrsta navedenih medija nee biti dostatna ako na adekvatan nain nisu ukljuene i odgovarajue entitetske i kantonalne insitucije (a da o dravnim i ne govorimo) koje se bave prouavanjem i zatitom kulturne batine. To su naravno svi tzv. zavodi za zatitu kulturno- historijskih spomenika, komisije za ouvanje nacionalnih spomenika i drugi. A sve to u koordinaciji sa odgovarajuim ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i porta koje je nadleno za ovo pitanje. I kako medije iskoristiti i ovdje? Jednostavno. Redovnim izvjetavanjem uz pomo sredstava javnih komunikacija o svim aktivnostima nadlenih tijela a vezano za zatitu kulturne batine prostora koji se pokriva. 5. I posljednje, ali ne i zadnje je svakako odnos medija prema turistikim naznakama odredjenih lokacija spomenika kulture na ovim prostorima. Istovremeno e se uobliiti i ekonomski potencijali odredjenih prostora kao i upoznati javnost o primamljivim turistikim lokalitetima. Iako otrcana fraza Upoznaj domovinu da bi je vie volio na ovaj nain dobija kvalitet vie obzirom da je mali broj onih koji su upoznati sa injenicom o egzistenciji petocifrenog broja steaka na podruju Bosne i Hercegovine. Turizam moe uspjeti stvoriti ekonomske pretpostavke razvoja zatite kulturne batine i ne samo eksterno (prema drugim zemljama), ve i interno (unutar BiH). I kao logian zakljuak nametnute teze dolazimo do jednostavne formulacije. Sredstva javnog komuniciranja (odnosno sredstva masovnih komunikacija) jesu i ostaju oblik edukacije najmladje populacije, ali i nezaobilazan oblik budjenja uspavane svijesti i ostalog dijela populacije (nas, tzv. odraslih malih ljudi) kada je u pitanju zatita kulturne batine Bosne i Hercegovine. Valja nam se time pozabaviti, jer zemlje bez sjeanja su osudjene na nestanak. Bosna i Hercegovina to ne smije sebi dozvoliti.
MOST broj 142 (53)..septembar/rujan 2001.g.
Knjiga eseja, studija, pria Organi(zirana) zovana anarhija, BiH, 2004.g. NAPISANO PRIJE DESET GODINA... U EMU JE RAZLIKA IZMEU 2001. i 2011.g. ? Pitanje za milion maraka/eura/dinara/kuna
143
Bayram Qasimxanli - Azerbaijan 2011
144
145
146
147
148
149
Nikola Draga, Srbija 2011

Broj 37..No.37..MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 37..No.37..MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

im postanu dirigenti, okrenu lea publici.

Ann Talneas, USA 2011

Analni otvor Voe za nekoga je ulaz na mala vrata!

Sanja R. Petrovi TRGOVINA LJUDIMA MODERNO ROPSTVO

Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Nastavak na sljedeoj stranici

Jordan Pop Iliev Makedonija 2011

BEARSKA PESMA SREMICI

CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 13 POLITIKA HIRURGIJA

(Izvor: BLIC, dnevna novina, Beograd, Srbija 22. juli)

Bulud Qasimov - Azerbaijan 2011

Milici Bijeli (OKO U VODI) STRADANJA

Mirjana Marinkovi HAIKU ILI NALIK MU 153

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

Igor Smir nov, Rus sia

Emil Strn ia, Croa tia 201 1

Abdurahman Halilovi Ahil

Demokratske promjene u arapskim zemljama

XVIII dio...part XVIII

Vladimir Bulatovi Bui

Nastavak sa str.35. Vladimir Bulatovi Bui

Nastavak sa str.36. Vladimir Bulatovi Bui

Nastavak sa str.37. Vladimir Bulatovi

Jasmina iki Jaiki

Nikola D raga, S rbij

Devojice su kao ololade. to su vee , to su slae.

Winfried Besslich (BESS), Germany 2011

Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011

Kirman Abdin -,Azerbaijan 2010

7. Srea je umenost osmeha Da se razvigori i nad razjapljenim Grotlom beznaa

Kod nas se radi punom parom. Na likvidaciji firme.

Yaver Asadov - Az erbaijan 2011

Ren BOUSCHET, France 2011

Raquel Orzuj, Uruguay 2011

Jasmin Mrkalj Kadmus

Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

Tofiq Mammadov - Azerbaijan 2011

Vafa Allahyarova - Azerbaijan 2011

Zoran Spasojevi, Srbija 2011-artist-never-give-up_umetnik-nikada-ne-odustaje_02

Sabahudin Hadiali Hulje i dvolinjaci

Nikola Draga 11 , Srbija 20

Klica vitetva mog naroda davno je usahnula. Na Lazarevom Kosovu.

Nismo idioti. Samo smo roeni u iaenoj dravi.

Svih zemalja proletere Veliki Brat dere i dere. ..

Ren BOUSCHET, France 2011

Ivo Mijo Andri

Zakon je stupio na snagu. A mi smo sve slabiji. &

Postoje dva ugla gledanja. Jedan je moj a drugi je njezin. &

Imao sam dobru priliku, Ali se nisam izvukao. &

Ne volim kontrirati. Drim se svoga miljenja. &

Nita mi nismo obeali. Ali, emo sve to poteno ispuniti. &

Kada kralj ostane gol, Podanici e nositi gae na tapu. &

Ne piem anemine prie. U mojim priama ima krvi do koljena. xxx

lan sam vie stranaka. Ne ginu mi pobjeda i poraz na izborima. &

Ne znam ta mi je. Iako lijenici i dalje misle da mi nije nita. &

Teko poslujem s potenima. Uvijek me prevare.

Smrt je za nas bila sudbina

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Predizborni slogan: Neka izgubi najloiji!

Muka depilacija = Puna aka dlaka!