Broj 38... No.38... MaxMinus Magazin

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 38- Issue No 38, Sarajevo, Bosna i Hercegovina - 02.9.2011. WWW: http://maxminus.weebly.com
Nikola Draga, Serbia 2011...Greeting cartoon card for MaxMinus
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011..
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Zoran Spasojevi, Srbija 2011-sex-bomb
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj Kadmus (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Svim lanovima redakcije, autorima, saradnicima i itaocima MaxMinus magazina upuujemo estitke, ali i izraze zahvalnosti za strpljenje i saradnju tokom proteklih, prvih dvanaest mjeseci naeg Magazina. Prva godina je iza nas. Sljedee dolaze... We congratulates to all members of the Editorial board, authors, associaties and readers of the MaxMinus magazine, but also express our gratitude for the patience and cooperation during past, first twelve months of our Magazine. First year is behind us. Next ones in front of us... MaxMinus magazine Sarajevo Bosnia and Herzegovina
Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Nikola Draga, Serbia 2011...Greeting cartoon card for MaxMinus
MaxMinus 38.
Jubileji su sjeanja koja opstaju uprkos scilama i haribdama svakodnevnice optereene, barem na ovim prostorima, borbom za opstanak. I ostanak, uprkos svemu. Iako nam ne dozvoljavaju upravo oni, udne spodobe, koje je napravila siromana una(itaj: penis) i koji ne znaju stati u svojoj nezajaljivosti. Uvijek im je malo. Koliko god da uzmu, otmu, ukradu. U zemlji bez pravosudnih organa koji djeluju u smjeru onemoguavanja takvih namjera i ne moe se drugo nita ni oekivati. U zemlji u kojoj, kada su nacionalisti na vlasti, sudije jesu poslunici. U zemlji kada su socijaldemokrati na vlasti, opet, sudije jesu poslunici. U zemlji ija budunost je toliko izvjesna da samo naivni mogu govoriti o njenom opstanku. Samo to je problem raspada ovdje najizraeniji: pakao nastaje. Meutim, prolo je skoro dvadesetak godina od disolucije bive drave i sumnjam da se to moe ponoviti. Zbog ega? Ljudi su umorni i zato da ratuju? Proteklo vrijeme je, na osnovu planiranih aktivnosti, dovoljno umrtvilo nagone usmjerene dravi uber ulles da sve ide po planu i programu: a) Od ulaska u Predsjednitvo BiH sina jednog i jedinog, rahmetli predsjednika Izetbegovia (SDA), da zavri to mu je babo i zapoeo brisanjem rijei Republika ispred imena drave. b) Koordinaciji aktivnosti SNSD-a i vlasti Srbije povodom mogueg gubitka Kosova, a sa ciljem pridruivanja Republike Srpske matici Srbiji. c) Prelijepom zajednikim kolom igara HDZ-a i SNSD-a sa ciljem oslabljivanja dravne vlasti. d) SDP je ovdje kolateralna teta. Prije svega zahvaljujui nezajaljivim, sebinim interesima vlastitog lidera, ali i njegovih poslunika, onih to sjede na elu te partije u kantonima, opinama/ optinama Bosne i Hercegovina. e) Male stranke tu ne igraju. Jer vlasti nemaju. I, sretan vam jubilej, prva godinjica MaxMinus magazina. I tebi Franjo, i tebi Slobodane, i tebi Alija. Bez vas sa nama danas i ovdje, ali sa vama u nama danas i ovdje. Da se ne zavaravamo: MaxMinus magazin e i dalje biti neprikosnoveni borac za opstanak drave Bosne i Hercegovine (i njenih legalnih sastavnih dijelova: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske). Ovakav izvor inspiracije nigdje na kugli zemaljskoj ne postoji. itajte WIKILEAKS uskoro! Kada krenu o nama, i po nama...Zbog, naravno, siromane une (itaj: penis).
Read Sultanovi, Bosnia and Herzegovina 2011...Greeting cartoon card
Bajram erif Mubarek Olsun istinskim vjernicima, muslimanima, a bivim komunistimaJOK!
Naa vlada jo nije priznala da je priznala Kosovo.

Our government has not admitted yet that they have recognized Kosovo. Aleksandar otri
Mileta Mia Miiloradovi, Srbija 2011
Moj narod trai demokratiju. Ali u pogrenoj zemlji!

My people is seeking for democracy. But in the wrong country!
Vasil Tolevski
Nastavaka sa str.5. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 6
Sabi Sve najb olje ti e lim
Potovani kolega Sabahudine, Neka nam je sa srecom godinjica dragog asopisa! I da ga odrimo u elementu! Puno Vas pozdravljam, a ako smislim neto zgodno do jubilarnog, poslau s zadovoljstvom, hvala! Jasmina iki Jaiki Beograd, Srbija
Vasil To levski Skopje Makedo nija
Pozdrav i srena nam godinjica izlaenja, daj Boe da potrajemo ... Boban Mileti Bapsi, Knjaevac, Srbija
Potovani Sabahudine, aljem dve lno svoje karikature specija uraene povodom vog godisnjice od izlaska pr m broja asopisa, tj povodo naeg roendana vaeg i Maxminusa:).. u elim vam sve najbolje daljem radu.. S potovanjem, Nikola Draga Panevo, Srbija
i hudine, e :"Ljud ragi Saba DD je suprug o dana u mo icnu pri a prije nekolik tku satir em kra irjan er ti salj Saljem ti ena", koju je M ia. Tako uskog m k e za sva vr kle taze ispod e kog franc , veli la, da li kratki ea napisa ude Serr ojih radova. I ma Moj v Cla " Vremeplo te i nekoliko m d nazivom nkosti po aturis male karik pis moje tirini za sa iti sretan izbor" rni broj b a ovaj jubil da e nam e Nadam s etan. i beri pozdrav Srdacan P er o mestrovi Petar Pis rt Klagenfu
njicu godi rvu Sabi, elji da e za p estitk agazina u Sve ii nus m leja, a Teb im axMi i b . D je l M uno ju o zdravlja ip doiv a pun ha! dnicim je sara h usp Tvoji t jlovi rados anjem, a Sma af tov Must S po ijatelj a i pr govin iskren Herce ai , Bosn ajevo Sar
i po Dragi
i tovan
estitam godinjicu ali neka ovaj ekploziv u torti ode na sve strane svijeta, neka svuda na planeti uju za nas estitam drug Puno puno brojeva elim i sretno tebi i redakciji, svim uesnicima... ljubimo te B i ja... Mi Crnii (Ljilja i Brane) Beograd, Srbija
RAM TELEG RAVNI POZD abi, ijatelju S ovani pr I P ot ENE T EJ - I SR L TI JUBI SREAN NAE! U M RANE, J AN NA em: SRE ti Otuda is N D AN ! ROE lo na na vr odinu da m poslu na o celu g o Izdrasm , ali i bremenit ure i at om plemenit ora, satire, karik m polju hu stripa. andiozno anje i gr zbivanja otcenjiv Nije za p etskih kulturnih sv praenje tim oblastima rca, u e m, od s U pomen a. Dakle, upuuj anji i ad tv stvarala e estitke za dos ij n najiskre dotvorni rad. plo ateljima nji. budui ima i prij u u daljoj sarad adnic Svim sar USA elim sre N MAXMI , saradnik redovan Tvoj f er ura e jievnik kn , prof. St r e m a c Ruma
DEAR S A FROM U BI ,R THE BE UGUAY ST TO YOU , A N MAXMIN D US.... CORDIA L RAQUE LY L ORZ U J
Potova ni Koristim Sabahudine-S ab p roenda riliku da estit i, am prvi n eljom d MaxMinus as opisa, s a uspje a zapoet no nast av u nebu Bo misiju na satiri ite s n MaxMin ne i Hercegovin om us bude e i da na brend u regionu prepoznatljiv . Takoe , sa eljo aljem vam svoje m saradnju da nastavimo n radove asu . Veliki p oz (Banjalu drav iz grada n a Vrbas ke), u sve najl jepe, D inko Os mancev ic.
Dragi Sa
o azina. t inus mag axM i tom putu lazenja M avilo na injicu iz e god zaust j - prvu na vrijem a te nije za jubile rima, bi vatu nit obuh imo , auto estitka sadraju a se dru psenom gucio i d o formi, , u tom o np omo bi rekli jedinstve in si nam t e. , nadasve a taj na i horizon .N asopis prostore ailovima neke aim e-m io nam ti bio na n a i pribli nee ima im oj godini im autor rug sa nek esec . ni put u d e ca u m j a trasira m se d ti iz mjes ova ada as obrad estitke. N i da e n , BiH Iskrene repreka Sarajevo ladivih p ETLO", VJ nesav ruista "S i NVO alt aris eljama H jboljim sa na bi,
ni Srean jubilar oi broj a ev mo g skromnog doprinosa. Ima svega. Pa razvuci. Pozdrav
Nadam se da nijesam zakasnio sa roendanskom estitkom. Pozdrav svima od Perice Jokia iz Berana, Crna Gora ROENDANSKA ESTITKA Ne znam neku bebu koja se stvorila, a koja je ve prilikom roenja progovorila. Ali beba zvana MAXMINUS, to treba da se uje, ne samo da govori, ve i britke misli u govoru kuje! Britko misli, od karikatura sazdan... MAXMINUSE, SREAN PRVI ROENDAN! Perica Joki
Danica Mai
Sanja R. Petrovi Ernest Buinski MOGUNOST IZBORA, DA LI? DIPLOMATA

Njene vake pie unatrake pa se kae svud za njene gae. Kad ih alje da odpizde dalje moj se vrsti diplomatski spusti. *** U razgovoru sa kolegom o trenutnoj situaciji, iskrsla je reenica: Pa ovek ima izbora. Ako mu se ovde ne svia moe da ode. Slaem se da ona ima potpuno smisla... ali ne u naem drutvu. OK, ode, ali gde? Samo te ulica prima. Manjevie sve firme su u sporijem ili brem propadanju. Da bi se zaposlio u dravnoj firmi neophodno je da si partijski ovek i to ne bilo kakav... a rauni geometrijskom progresijom rastu, deca treba da se obrazuju... da, da znam, nae kolovanje je besplatno... Da se vratim na temu ulica... ona bi me jedina primila... ali ne da je istim, jer Gradska istoa je javno preduzee, dakle treba da se ulanim u odgovarajuu partiju da bih bila jedna od najkvalifikovanijih istaica, dakle otpadam. Ulica bi me primila da njome hodim, posmatram... Stani! Ne valja! Posmatrati, opaati je opasno jer bi onda ovek mogao i da reaguje! Ne valja!!! Ma verujem ja da se intenzivno radi na projektu izolacije (itaj: istrebljenja) siromanih, jer sirotinjo i Bogu si teka!
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
I MENI SE LAJKA
fejsbuk pjesma I meni se lajka al mi ne da majka pa mi vazda smeta preko fejsbuk eta. Zbog svog brata Mie ne smjem na pornie tjeraju me bato, nana, aa na sajt od crtaa. S tobom ne bih smjela koristit ni mejla ali ipak tu sam jer sam tebe poeljela. Nita ti nikad ne bih krila evo ti ime mog profila
10
O borcima
ivot je borba, a neki su od borbe napravili ivot. Rat je najnepoeljniji, najstraviniji oblik borbe. On je nekom rat, a nekome brat ili nekom majka, a nekom maeha. Rat u Bosni i Hercegovini poeo je sa dizanjem tri, pa dva prsta, a zavrio se sa ispruenim srednjim prstom. Graani u prvim danima, mjesecima i godinama su sami sebi govorili: Nisam nitkov da bih bio patriota, ali nisam ni izdajnik jer bi bio nitkov, zato su ostali i u ratu se borili za opstanak naroda (a sada se bore za opstanak sebe u narodu). U toku rata, da bi preivjeli, borci su morali deblokirati puteve. A sada, da bi preivjeli, moraju ih blokirati. Svi koji su izvukli ivu glavu izali pakla rata, a ostali su preselili u raj. su iz
Zato me ubijate?
Zato me ubijate?-Pa to, zar vi ne stanujete s one strane vode? Prijatelju, kada biste stanovali s ove strane vode, ja bih bio ubojica; ali ako vi stanujete s one strane, ja sam junak, i to je pravedno. (Paskal:Velika enciklopedija aforizama,Prosvjeta-Globus- Zagreb, 1984. godina,stranica 589)
(Samo je onaj rat naplaen, kojim narod dobiva svoju slobodu Ante Starevi Iskrice) Niko ne zna ta je rat ako u njemu nema sina. (Joseph de Maistre:Velika enciklopedija aforizama, Prosvjeta-Globus-Zagreb, 1984. godina, stranica 589)
Od obeanih zlatnih kaika od strane vlasti ostala su im samo obeanja. Onaj ko se zduno borio za ovu dravu sada se bori da nekako preivi. U ratu molili su boga da sauvamo dravu. Sada mole da ih sauva od drave. Za dravu nogu. su dali ruku. U miru ona njima
U ratu, dok su ostajali bez nogu i drugih dijelova tijela, mnogi su stali na svoje noge. U stanove koji su proglaeni naputenim vratili su se raniji stanari kao u svoju imovinu, a borci su otili na svoje u umu. Zato kau, vratite borce u rovove! I zemunice su alternativni smjetaj. Sve vie boraca govore da nakon to su formirana ministarstva za boraka pitanja, koja rade ve etrnaest godina, da je vrijeme da se formiraju ministarstva za odgovore. Kada se pogleda u imovinske kartone onda je jasno da su samo borci bili u odbrambenooslobodilakom ratu, dok su politiari i profiteri bili u osvajakom ratu. Sve same patriote. Puna im usta domovine a depovi love. Kad bi se domovina pitala za patriotizam, ostala bi bez vlasti. U ratu sam volio ljiljane. U miru me okruile visibabe i visie. Tito je sa svojim borcima pravio dravu, a sada za borce prave svoju dravu. Za vrijeme Tita borci su vodili dravu, a sada drava vodi borce. Zato kau da su borci revolucije?-prolog rata. *** nedonoad
rtve pojedinaca su velike. Izgubiti lana porodice je nenadoknadivo.Bol je prisutna do kraja ivota. Ima li ideal koji moe zamijeniti taj Ova Paskalova izreka u Bosni i Hercegovini u bol? Do sada niko nije na to pitanje potvrdno odgovorio. blioj i daljnjoj prolosti je bila stvarnost. Sa drugih strana obala rijeka Drine, Save, Ranije vojskovoe sa svojim lanovima Neretve, Bosne i dr. dolazile su komije i porodice-sinovima ili su u rat. Sadanje umjesto da prue jedni drugim ruke i upitaju se vojskovoe, kao ni njihovi lanovi porodiceza zdravlje, da zajedno piju kahvu,kafu ili sinovi ne idu u rat. kavu, pie ili da jedu,orujem i oruem koje je Rat je igra dravnika, veselje popa, lakrdija do tada sluilo za lov i rekreaciju u okviru odvjetnika, zanat plaenog razbojnika. zajednikih skupova i druenja, objeeno o Shelley:Velika enciklopedina kaji i rame, sluilo je za zastraivanje i aforizama,Prosvjeta-Globus-Zagreb, 1984. injenje zloina. godine, stranica 590) ta je to bilo kod ljudi da za kratko vrijeme od prijatelja i prijateljskog odnosa budu neprijatelji Moda je to ta drutvena skupina koja u ime naroda i za volju pojedinca zapoinje i vodi rat? sa neprijateljskim odnosom, da ine zloin. Jo blie odreenje pojedinih drutvenih grupa i Ima li objanjenje za to? njihovoj ulozi u ratu dao je Sartr. Ljudi su oduvijek navikli da za vei ili manji Kad bogati ratuju, siromani umiru komad zemlje pljakaju, pale, ubijaju, kolju (Sartre: Velika enciklopedija aforizama, jedni druge i da bi to najvjetije i najsigurnije Prosvjeta-Globus-Zagreb, 1984. godina, inili, izmislili su lijepa pravila koja se zovu stranica 590) vojna vjetina. Dvadeseto stoljee je stoljee nasilja, stoljee (La Bruyere:Velika enciklopedija aorizama, Prosjveta-Globus-Zagreb, 1984. godina, stranica ratova.ovjekovo agresivno ponaanje, koje se manifestuje u individualnim svaama, zloinu, 588) ratu i svim vrstama destruktivnog ponaanja, Sve strane u ratu imale su i sada imaju postalo je vijest koju svakodnevno prihvatamo opravdanja za rat, imaju svoj uzrok.O kao realnst. posljedicama koje je pretrpjela druga strana, gdje su poinjeni genocidi, ratni zloini, govori ovjek ubija i mui lanove svoje vrste zato nema razloga i pri tome osjea zadovoljstvo. se kao o djelu uinjenom zbog ostvarivanja Svojim postupcima dovodi u opasnost svoj stratekih ciljeva borbe, koji su u interesu opstanak, opstanak drugih, a time i opasnost po naroda. Ima li tu mjesta za pokajanje. Moe li svijest tih opstanak i odravanje ovjeka kao vrste. pojedinaca da se uivi u stanje rtve i da shvati Sagledavanjem bliske i davne prolosti vidno je ta je uinio i kako bi se on osjeao da su njemu da je destruktivnost rasla s veim razvitkom civilizacije. to uunili. U ime svoje vrste i civilizacije vrijeme je da se ovjek o tome moe razmiljati, stvarati sliku ovjek zabrine. uinjenog, sa drugim ovjekom razmjenjivati miljenje, kao ni jedno drugo bie, a nasuprot Psihike posljedice koje proizvodi normalni tim svojim sposobnostima ini djela, zlodjela, tip rata su vrlo teke i u svijetu jo nedovoljno kao nijedno drugo ivo bie. istraene. Kako tek onda razumjeti i blagovreovjek jeste drutveno bie! meno ublaiti abnormalnosti u ponaanju uzAli, ovjek je i..., ta sve nije? rokovane poprilino netipinom vrstom rata Rat otkriva jednom narodu njegove slabosti, voenog na teritoriji drave Bosne i Hercegoali i njegove vrline vine. (Gustave Le Bon: Velika enciklopedija aforizama,Prosvjeta-Globus-Zagreb, 1984. Taj rat, prema brojnim specifinostima, predgodine, stranica 588) stavlja tip rata koji je teko svrstati u bilo koju Ratove vode drutvene grupe, narodi, stanovnici klasinu ili normalnu kategoriju(npr.nema slaganja o tome kada je rat tano poeo, kojoj jedne drave, skupina drava i dr.U tim ratovima dogaaju se zloini.Kau zloine ine vrsti rata pripada s obzirom na nain voenja, razliite su ocjene o zavretku rata i njegovoj pojedinci! pravinosti s obzirom na uzrok i posljedice, vei Rat kao pojava je zloin, on je taj koji je dio oruja su de fakto rtve kupile svojim naomoguio da pojedinci ine zloin. Moe li padaima, veinu zloina uinile su bive pojedinac poeti rat? Moe li elja pojedinaca komije susjedima koji su im do tada naivno da se svojim zloinom iskae biti povod ratu? vjerovali, zlostavljani su i ubijani, pred oima Rat je najprije nada da e jedmom biti bolje, drugih, djeca, ene i starci, nesrazmjeran je broj potom iekivanje da e drugome ii loije, pa rtava u odnosu na druge ratove i dr.). zadovoljtinja da ni drugome ne ide bolje i, napokon, iznenaenje da i jednom i drugom ide sve loije. (Karl Kraus: Velika enciklopedija aforizama, Prosvjeta-Globus-Zagreb, 1984. godina, stranica 588) Narodi, drutvene grupe, koji ele slobodu uvijek je dobiju!
11
Franja Straka, Srbija 2011
Misha Zlatkovsky , Russia 2011
Budue generacije se nee svaati oko naslea. Nita im neemo ostaviti!

Future generations will not argue about legacy. We won t leave anything for them!
Ljupka Cvetanova
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ann Talneas, USA 2011
12
13
14
INFO: http://maxminus.weebly.com/i-satiri268na-pozornica-maxminus.html
15
slui jedini istinski altruizam. Kada bi se samo jedan jedini negativni uzrok potisnuo, onda bi se potisnula ne samo jedna, ve itav niz Karma-Nemesis-Justicija-Kismet-Provienje posljedica. Pa ak ako i nije mogue izbjei da se narodi i nacije meusobno istrebljuju, i sam pokuaj pojedinca da prodre u tajne versus slobodna volja provienja, da shvati zakonitost karme, odvratit e ga od toga da stvara ta je u biti karma? Karma je zakon koji vlada jo vie uzroka u svijetu koji je ve preplavljen posljedicama zlih uzroka. manifestiranim svijetom. Ekzoterino gledano, karma Kada shvatimo da je karma injenica, shvatit emo da smo sami sebi i doslovno znai "djelo", to konotira zakonitost uzroka i posljedica. spasioc i delat. Ezoterino, u dalekosenom moralnom domenu, karma je nepogrijeivi zakon pravde. Mada ne u potpunosti i ne uvijek pod istim imenom, ali zakonitost karme Kod svakog novog raanja kozmosa, ivot iz statinog stanja prelazi u sve vie prodire u svijest ovjeanstva. U svim relacijama, u nauci, dinamino, gdje se diferencira i kroz to diferenciranje nastaje medicini, drutveno politikim, historijskim, socijalnim i kulturolokim manifestacija. Iz centralnog izvora ivota emaniraju novi centri iz kojih odnosima se polazi od kljunog pitanja "zato", dakle od uzroka, to je nastaje beskonaan broj daljnjih centara koji u toku evolucije i involucije ovjeanstvo u posljednjih stotinu godina dovelo do, u odnosu na vie stvaraju osnovu za uzroke djelovanja na, od svjesnih bia nastanjenim hiljada godina ranije, nepojmljivog napredka. Pojmovi genetika i ivotna sredina su takoer jedan pokuaj da se razjasni zakonitist uzroka i planetama. To kozmiko djelovanje je karma. posljedica. vicarski sociolog i filozof, Jean Gebser, u svom djelu Osnovne karakteristike svake individue su identine sa planetarnom "Ursprung und Gegenwart" (Postanak i sadanjost) navodi: "Postoji samo konstelacijom unutar koje je osoba dola na svijet. Ova planetarna jedan pokazatelj da li je neka osoba dosegla novu svijest ili ne: Ko je konstelacija se esto naziva i karmika karta jednog ivota. Ali, to je postao sposoban da za nesreu, bolest i patnje ne trai uzroke kod drugih, tjenja povezanost izmeu smrtne refleksije "ovjek" i duhovnog niti u datim okolnosti ili sluaju, ve prije svega, razloge ili krivicu u prototipa ovjek (Manu), to su vanjske karmike vezanosti sve labavije i cjelovitosti trai kod sebe samog, taj je takoer u stanju da sagleda i cio svijet i sve njegove strukture. Ko to nije sposoban, bit e sam od, u njemu naredne inkarnacije sve subtilnije. prevladavajue strukture ili nagonski, ili afektno ili izraenom voljom Iako determiniran nezaobilaznim posljedicama karme, ovjek ima silovan i onda e pokuati kompenzacijom (ili osveujui se) da siluje slobodu odluivanja. On ne moe izbjei ivotne okolnosti, ili ivotnu svijet. Izreka, da je eho identian zovu je bez sumnje tana. Tako je sve, kartu koju mu je karma predodredila, ali on uvijek ima izbor izmeu dva ta nam se deava, samo odgovor i eho onog ta i kakvi smo sami. I jedan puta koji vode toj predodreenosti, unutar ivotne karte. Ako je stradanje cjelovit odgovor e nam se oglasiti samo ako se u sebi pribliimo u neizbjean cilj predodreenosti, onda on tom cilju moe ii svjesno cjelovitosti". nosei svoj kri na leima ili kao dobrovoljni saputnik na putevima zla unutar kolektivne karme, jer su uvijek u pitanju eksterni i interni uvjeti koji utjeu na izraz slobodne volje ovjeka. Ko vjeruje u karmu, taj vjeruje u predodreenost koju svaki ovjek, od roenja do smrti, poput paukove mree, niti po nit, vor po vor, svakim svojim djelom, svakim izraajem slobodne volje, oko sebe plete. Dakle, ovjek posjeduje slobodnu volju i sam odluuje, da li e ka cilju svoje predodreenosti slijediti glas duhovnog prototipa ovjeka ili djelovati po ustaljenim navikama. Karma je jedan sinonim za provienje bez plana. Okultisti ne govore o zlu ili dobru samog provienja, ali s obzirom da mnogi karmu poimaju kao zlu sudbinu, oni ue da provienje dobre ljude titi a loe kanjava, i to, kroz sedam ivota ili tako dugo dok i najmanji atom koji je njegovim djelovanjem izbaen iz ravnotee moe nesmetano da ponovo egzistira u harmoniji. Jer jedini zakon karme je bezuvjetna harmonija, kako u materijalnom, tako i u duhovnom svijetu. Ovaj zakon je vjean i nepromjenjljiv. Karma, dakle, niti nagrauje niti kanjava, ve mi sami sebe i nagraujemo i kanjavamo, shodno tome, da li djelujemo unutar zakona harmonije ili ga krimo. Kada bi ljudi ivjeli u jedinstvu i harmoniji, tad bi nain funkcionisanja karme bio jasan. Kada bi bili u stanju da sve dovedemo u vezu sa pravim uzrokom, nestala bi naa ignorancija. Ali, jedan dio ljudstva smatra providnost neim mranim i kompliciranim, drugi za slijepu determiniranost, trei, za puki sluaj, bez utjecaja bogova i demona. Kada bi mi mogli biti sigurni (kada bi to pouzdano znali), da nam na susjed ne eli nikakvo zlo ba kao ni mi njemu, onda bi se tri etvrtine zla rasprilo poput balonia od sapunice. Kada niko nikog nebi povrijeivao, ni emotivno ni fiziki, ni misaono, onda karma nebi ni imala razloga da bude aktivna. Svojim djelovanjem mi svakodnevno stvaramo komplikacije u predodreenosti, u iluzornom ubjeenju da samo savjesno izvravamo svoje obaveze. A onda se nemoni naemo pred zagonetkom; zato je ivot tako surov, zato ba mene da snae tako teka sudbina? Ali u biti, ne postoji sluaj, ni nesrea, ni nepravda koja nije prouzrokovana naim sopstvenim djelima, bilo u ovom ili u prolim ivotima. Povrijedimo li zakon harmonije, moramo raunati s tim da emo se nai u haosu. Karma je, dakle, dinamino dejstvo uzroka koje se naim djelima pokree u aktivnost. To je jedan zakon okultne dinamike koji na spiritualnom i astralnom polju iz osloboene koliine energije stvara daleko sloenije i dalekosenije rezultate nego ista koliina koja se oslobaa u fizikom, egzistencijalnom polju. Ova situacija e trajati sve dok se u potpunosti razvije spiritualna sposobnost intuicije. A to e se desiti tek kada ponemo djelovati iz unutarnje, spiritualne motivacije umjesto to stalno reagujemo na vanjske impulse koji proizlaze iz fizikih ula grubog, samoivog i sebinog tijela. To tada je zakon harmonije kojem karma
Mi si ne moemo zamisliti kako izgleda naa galaksija sa svojih tri stotine miliona zvijezda, niti kako je sagraen jedan proton ili jedan quark. Nai mozgovi nisu konstruisani da spoznaju cjelokupnu stvarnost niti da stvori neku predstavu o tome. Mi poimamo samo zakonitosti ivota koji se odnose na preivljavanje. Postepeno smo uvidjeli da postoje zakoni koji sve odravaju i reguliraju, kao npr. zakon karme, predstavljen u formi boginje Justicije sa povezanim oima i vagom u ruci. Ona simbolizira savreni zakon. Sa povezanim oima, ona ne gleda ko je ta prouzrokovao, ve neprikosnoveno slui da se vaga izravna. Svjesni ili nesvjesni toga da smo u potpunosti podreeni tom zakonu, mi pokuavamo otkriti smisao ivota, plan i cilj. Ako u svemu tome prepoznajemo neku vie instancu, duh koji sve proima i odrava, onda je ta spoznaja sigurno promakla mozgovima naunika i filozofa nedavne prolosti. Oni su otkrili materiju i njene zakonitosti i potpali materijalizmu. Istraivali su, prema primjeru Descartesa i Bacona, zakonitosti tzv. "mrtve materije", liene duha i primjenjivali ih kao tehniku kontrole nad svijetom. Nai univerziteti i visoke kole i danas slue kao svetita ateistikog materijalizma. Ali, vrijeme se mijenja. Teorija relativiteta i quantna mehanika su pobili isto mehanicistiki nazor svijeta. H.P.Blavatsky je otvorila prozor istonjakoj filozofiji i stvorila prostor u razmiljanju za druge pojmove. C.G.Jung je nauno postavio teoriju sinhronizacije, Rudolf Steiner i Max Heindel su postavili razumijevanje o ovjeku na relacijama psiha - soma, a ne samo anatomskim relacijama. Razvilo se razumijevanje za nove mogunosti, zakonitosti reinkarnacije i karme. Otvorila se mogunost za razvoj jedne nove kulture - KULTURE KREATIVE.
Elman Mirzeyev - Azerbaijan 2011
16
www.madmag.com
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 17
18
Kau pragmatini socijaldemokrati da nemaju nita protiv Boga. Ali, ima on protiv njih!
Pragmatic social-democrats says that they do not have anything against God. But, he has...against them!
Sabahudin Hadiali
Hannelore Greinecker-Morocutti Austria 2011
Nema razlike izmeu vlasti i goriva u Srbiji: najuplji, a najgori u regionu!

There is no difference between authority and fuel in Serbia: most eampty and most worst in the region!
r Ewe w ed n,S rlsso t Ka en 2004 8 191
Boban Mileti Bapsi
19
Zoran Spasojevi, Srbija 2011-big mac
Igor Smirnov, Russia 2011
Read Sultanovi, Bosnia and Herzegovina 2011...
Ren BOUSCHET, France 2011
20
Zlata uni In medias res: demonstracija demokracije

Svako hoe da promijeni svijet, a niko nee da promijeni sebe. Lav Nikolajevi Tolstoj New Age mreni marketing Toliko toga pamtim da, nerijetko, s tekoom sve niem na samo jednu nit, pa lovim rije po rije da upakujem tu konfuziju, a one mi izmiu, migolje, proklizuju, gube se i ponovo spontano javljaju, ba kada su potrebne. Inspiracija, lucida intervala ili misaoni lux, svejedno, New Age mainstream religijske koncepte ve davno intuitivno prepoznajem, premda se polovina nestano skriva u maglini niim limitirane politike, ekonomske i vojne sile onih to u kindergartenu po prstiima peckaju tapiem zbog nevaspitanog oponaanja uzora. Drugi, pak, koketno dodiruju paperjasto vrhove misli, udno se smjekajui. Priznajem svoj grijeh: starim, mea culpa, mea maxima culpa, a ljudi ne vole niije dugo pamenje, jer ih, svako malo podsjeti, da se istorija ponavlja u ciklusima, o emu se i nauka nedavno oitovati, ustvrdivi da se svakih 100-150 godina ponavljaju svjetske krize zastraujuih razmjera, kao da su intergalaktiki procesi, a ne neunitivi virus ljudske pohlepe, pa i gluposti. Pratei, naime, znakove tokom ovog pretoplog ljeta godine gospodnje 2011., zapitah se: kakav to grijeh plaa cijeli ljudski rod, preduboko zagnjuren u ostraen, krvavi kainski obraun, gdje visokosofisticirane tehnologije i nesluena nauna otkria slue kao oruje kojim ovjek ovjeku, u ime slobode, u ime ivota, dokazuje koliko je bratska ljubav slijepa? Cijelo vrijeme trajanja demokratske nebesko-rovovske debate sunce maehinski pri Plavu Planetu, ruei i posljednju iluziju da su lomae Srednjeg vijeka nestale zauvijek. Moda nisam ba dobro razumjela, ali mi se inilo da na sjeveru i Jugu Afrike, pa i Bliskog i Srednjeg Istoka, glede i unato svemu, najprije sukobu Izraela i Palestine, postoji jedna prilino stabilna linija politike i ekonomske volje da se prikljue kompoziciji budunosti, predvoenoj Zapadom! Naalost, sve je relativno, ponovio bi Ajntajn, dok bi na Balkanu, zasigurno, na ovu nedoumicu odmahnuli rukom, mrmljajui u netom usukane brke: ovjek snuje, Bog odluuje!, skrivajui svoj ubojiti mix vehementnosti i bezazlenosti. A, potom se, gotovo maloumno ekamo po glavi, jer smo roeni u zemlji otkuda je Bog bio prognan kao rije i pojam, da bi se preko noi, gle uda, vratio, divinalnom intervencijom zapoinjui novi krug pregrupisavanja bez kompeticije, sa jedinim kriterijem kompetencije- glasnosti u spominjanju Njegovog imena, gdje su prednje safove, na prepad, osvojili oni koji su morali znati za comeback. Razumljivo je, otuda, da niko harizmatine apologete nije i nee propitivati vjeronauku, posebice ako su provjereni ideoloki istunci, a niti e oekivati da znaju kako je Dekalog imanentan svetim knjigama sve tri abrahamske konfesije, pozivajui na ljubav prema blinjima, uei skromnosti i poniznosti kao vrlini, i podstiui spoznaju o sebi grijenom i smrtnome. Bilo bi, zamalo, pa na granici dobrog ukusa i elementarne pristojnosti testirati odlunost etno-elite da svoju gotovo religioznu viziju demokracije realizira pod svaku cijenu, ne dvojei o instrumentima, metodama i ciljevima, pa i rtvama! Daleko je, u isto vrijeme, od decentnog pitati to je to, kto je to Komitet 300, da prosti, ili, pak, Rimski klub, Svjetska banka, MMF, sve glasnije spominjani generator recesije, uz Rotildove, Rozenkrancove, Bilderbergove i ine nabildane mondijalistike gremijume, te zato su, ako su, tajni, i emu i kome slue? A svo to zameateljstvo se udno ispreplelo sa neumjesnim kompromitiranjem do jue nedodirljivih, poput Dominika Kana koji je, sudei po svemu, gurnuo ruke pod suknju neke zatiene ikone onih to umjesto toalet papira u nuniku dre rolne ganc novih zelenih s zlatnoutom crtom. Sjetih se kultnog filma irom zatvorenih oiju i gotovo me kalimerovski bijes spopade zbog nepravde: kao da svi Kanovi kompanjerosi dre liceve zakatanene pojasom nevinosti, te, uprepodobljeni, ne ljute viski i ne snifaju kokain crvenim dammy nosevima, zbog ega su visoku cijenu platili mnogi revnosni borci protiv narko mafije, ukljuujui cara Pahlavija, jer su tumaili odve bukvalno mreni marketing za borbu protiv poroka. Hijerahija suprotnosti Na spomen Stvoriteljeva imena, ne dade mi vrag mira, pa potraih neto vie o gorespomentim pojmovima, to liposukcirani, silikonizirani i blazirani bezbrino pikaju golf loptice, srui bezglasno najskuplji aj sa zainima iz Indije, iz zlatom June Afrike optoenih porcelanskih oljica u stilu dinastije Han, izraenih u Firenci, iju tajnu tehnologiju je u 18. stoljeu u Evropu donio, ko e drugi, do francuski jezuita, otac Francois Xavier d'Entrecolles. Hodim, tako, slikovitim pejzaima i danas vie nego
rizianog i opasnog Puta svile, sa zasjedama nadroganih asasina, zamiljajui karavane kako do evropskih dvorova donose najljepe rukotvorine, ukrase, zaine, hai i opijum, od vremena dinastije Han i Ming, do u predveerje stoljea najkrvavijih svjetskih obrauna za teritorije i resurse. Naioh na davno potisnut podatak da je Velika Britanija 1914., kada su se raspadala carstva poput Ruskog, Kineskog i Otomanskog, imala u kolonijalnoj vlasti nekih 33,5 miliona kvadratnih kilometara, i 393,5 miliona njihovih itelja. Privid nestajanja monarhija i kolonijalizma nakon WWII, stopio ih je u prepoznatljiv politikoekonomski paradigmu, gdje su se, vremenom, opasno zaotravale suprotnosti, potvrene nedavnom erupcijom nezadovoljstva u svim veim gradovima Engleske. I, da bude jo opakije, desilo se u vrijeme intenzivirane NATO pomoi rebelionima u arapskim zemljama, iji ustanak je oznaen kao pravedna borba, dok su ponieni, uvrijeeni, gladni i ugroeni Britanci ( dobrodili u Komonvelt!), olo i huligani! Ambivalentnost odriva sudu historije koju piu pobjednici vjeitog rata za teritorije i robove. Vremenska distanca je prekratka, ini se, da bi luonoe Novog Poretka zaboravili svoj doprinos civilizaciji, ne doputajui da se njihova blagorodna uloga osloboditelja svih dragocjenosti i skupocjenih resursa, tek tako ignorira, traenjem hljeba! Koji blam! Istina, na to sve se nadovezuje cijela niska frapantnih svjedoenja pro et con o teorijama zavjere, prema jednima ista glupost i paranoja, a za druge osnovni generator aktualnih revolucija. Primjerice, nekadanji britanski MI6 agent, dr John Coleman, nedavno je izdao knjigu pod naslovom Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300, argumentujui da postoji vrsta sprega izmeu vladara iz sjene, uzgred, trulih bogataa, i zvanine politike, a zajedniki cilj im je globalno selo sa strogom podjelom socijalnih stratumima, iliti kastama. Za sve su zadueni trustovi mozgova u, manje ili vie, znanim istraivakim institutima, finansijskim, humanitarnim i savjetodavnim organizacijama. Znakovito je da smo i mi u BiH brzo instalirali sline uzore, istina, kvazi-jajoglave, primjerene praznoglavim, na to se opozicija obruili u stilu: BH drutvo demonstrira simptomatino odsustvo moralne svijesti rane faze prvobitne akumulacija kapitala. Sve bi bilo razumljivo, pa ak i prihvatljivo, kada bismo znali ijim sredstvima za proizvodnju? Da li su babovinu zaloili, ili je, pak neto drugo, silno runo po srijedi? Retoriko pitanje Bljesak svjetlosti obasja me u trenutku, projiciranu u Da Vinijevu ogledalu, naprsnutom po vertikali, pa jedno oko, iskolaeno, skoilo na vrh glave, taman kao na dolarskoj piramidi, dostatno visoko da snimi sve marifetluke mutikaa i njihovih bojovnika, ija priprema poinje jo od virtualnog svijeta igrica, nimalo diskretnih apologija ratnikim i zavojevakim trijumfima odabranih. U mranom uglu, iz kosine oka, ugledah arijevsko kameno lice, ubijeena da je Brejvik, a bio je glavom i klonom kontroverzni mirotvorac, ulijen Asan, prva violina uvertire u oslobaanje naftonosnih polja, nalazita litijuma i zamamnog soka crvenih makova afganistanskih goleti, u ime naroda i garantiranih ljudskih prava i sloboda. udni su putevi Gospodnji! Dok se Libija trese od NATO bombarderske demokratske alijanse, a Gadafi osvetniki naputa Tripoli, nudei pregovore, Amerikanci se uspanieno evakuiu, bjeei od vjetrova i kie orkanske Irene, dobrano ve napaeni nesanicom na istonim stranama zbog zemljotresa od ciglih 5 zarez neki podjeljak neke od skala, dajui si naftom vjetar u tabane. Bjee i Gadafijevi oficiri od ve sada sigurne propasti Voe koji, kao i Ben Ali i Mubarak, nije vie sposoban kontrolirati svoju zemlju i garantirati bezbjednost krupnom imperijalistikom kapitalu. USA i EU su, naime, odluili da ga zamjene kooperativnijim, mlaim i ljepim, zbog ega su otpakovane vree libijskih dolara i eura u amerikim i eu bankama za plae mirovnjacima i ustanicima, zaduujui novu vlast, ve uvelike priznatu, potenim deal-om: u visini svojih prispjelih anuiteta za isporuenu naftu. Avione, tenkove i ostali potroni materijal, nee naplaivati, jer pravedna revolucija je temelj demokracije koju valja svim snagama podrati, iznutra i izvana. Nausprot tome, zarobljeni u facebukagijama mnogi ovdje i sada trubadurski pjevaju o ljubavi koju Papa, promjenjivim dursko-molskim tonalitetom, propovjeda po Madridu, ne spominjui da na Rogu Afrike djeca i starci umiru u pustinjama svojih bogatih zemalja, a humanitarna pomo se krmi po gradovima Crnog kontinenta. Deja vu! Nije li to antiteza ljubavi kojoj smo tek simbolino posveeni? Ili je bijeg od svega to nam zamagljuje vidike i prospekte zamiljene i eljene budunosti, u iju se sliku nespokojni gnjuramo, vjerujui da je vrijeme konstanta? Da li smo i mi ve namastili svoje snove dolarsko zelenim pozlaenim fantazijama, postajui sami svoji bogovi? Jasno, ovo je samo tek jedno retoriko pitanje koje ne ite odgovora.
21
Jordan Pop Iliev, Makedonija 2011
22
Stanislav Ashmarin, Russia 2011
23
23
25
REPREZENTACIJA Kafana stara bosanska. Lica: IZBORNIK, KONOBARICA

IZBORNIK: Sipaj jednu, al' reprezentativnu. KONOBARICA: Kod mene je sve reprezentativno (sipa) nego izgleda mi kao neko ko na dui ima veliki teret. IZBORNIK: Mui me, mui me reprezentacija? KONOBARICA: Kakva sad reprezentacija, nema ovdje nikakve reprezentacije? IZBORNIK: Kako nema reprezentacije? KONOBARICA: Lijepo nema. Svi koji su ovdje derali na raun reprezentacije nisu to svoje deranje platili, zato mi je dosta guzonja, gozonjinih tetaka, guzonjinih prija, guzonjinih sinova i svih ostalih koji deru na dabaka. IZBORNIK: Aha, vi ste mene zamijenili s nekim, nisam mislio na tu reprezentaciju ve na onu pravu. KONOBARICA: Kakvu pravu, ovdje su sve reprezentacije krive. I ovi to su se pozivali na reprezentaciju su mi izgledali ko pravi? IZBORNIK: Kako ti ja izgledam? KONOBARICA: Ti? Ti mi izgleda kao neko ko ne samo da nema pravo na reprezentaciju ve nema pravo ni na dres, odnosno nema nikakvo pravo. IZBORNIK: Hvala na iskrenosti? KONOBARICA: Molim i drugi put, ali ne ivi se od hvala ve od para. IZBORNIK: Ja sve svoje dugove plaam! KONOBARICA: Sumnjam, da ti sve svoje dugove plaa ne bi mi ovdje spominjo reprezentaciju. IZBORNIK: Gospoo reprezentacija koju ja ovdje spominjem nije ona guzonjska ve... KONOBARICA: Ve Sivonjska ili Rudonjska. Kako vas samo nije sramota, dok poten svijet nema ta jesti vi se ovdje oderavate na raun potenog svijeta. IZBORNIK: Gospoa ja nemam veze sa tom reprezentacijom, ve sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine KONOBARICA: Ha, ha. Tim gore, zar to jo postoji? IZBORNIK: Na ta ste mislili da li postoji: na Bosnu i Hercegovinu ili na reprezentaciju? KONOBARICA: I na jedno i na drugo IZBORNIK: Postoji, jata da postoji. KONOBARICA: ta postoji IZBORNIK: Postoji i jedno i drugo. KONOBARICA: Ajd recimo da postoji, i kakve veze majke ti ti ima sa reprezentacijom? IZBORNIK: Velike veze, ja sam ti neto kao alternativni izbornik! KONOBARICA: Alternativni izbornik, da si se izborio ne bi bio alternativan, odmah sam ja vidila da si ti meni sumnjiv, izgleda mi kao... IZBORNIK: Nije moje da izgledam nego da to bolje sastavim reprezentaciju. KONOBARICA: Da to bolje sastavi, to ti je bar lako uzme najbolje... IZBORNIK: Eh najbolje, kad je ovdje neko uzimo najbolje, nikad,
uvijek je bilo da igraju oni za koje se neko zauzme. KONOBARICA: Pa onda uzmi one za koje su se neki zauzeli. IZBORNIK: Nije ni to lako. Moram potovati bratstvo i jedinstvo, odnosno multietinost, to znai moram imati Srba, Hrvata, Bonjaka i ostalih po popisu iz devedeset prve. KONOBARICA: Pa to potuj. IZBORNIK: Lako je rei potuj, kad to nije lako, eto recimo gdje da stavim Srbe? KONOBARICA: Stavi ih u ... u... u... u publiku IZBORNIK: U... u... u... p.p.p.p. publiku bi ih i ja najradije stavio, ali moram po preporukama u odbranu, jer Srbi, poznato je nemaju pojma o napadu, a ne mogu ni u vezu, jer ni veze nikad nisu imali. KONOBARICA: Pa onda ih stavi u odbranu !
IZBORNIK: (Otpuhuje) Da ih stavim u odbranu? Jesi li ti luda, pa da mi svaki sudija im protivnik zakorai u kazneni svira penal... KONOBARICA: Nije valjda dotle dolo? IZBORNIK: Nije dotle nego dovdje (pokazuje rukom na vrat). Usput moram da pomirim ove banjaluke Srbe sa ovima sa Pala, zato moram da ih stavljam na branie da se to manje vide i da samo komuniciraju preko halfova koji su, koji su iz Bijeljine. KONOBARICA: Ako je to jedini problem, nudim se da posredujem IZBORNIK: Naravno da nije, onaj banjaluki brani mi samo ide do centra tako da izgubim glas derui se ko hoda s minareta da pree na protivniku polovinu, a on kao da me ne razumije? KONOBARICA: Pa na kom jeziku se dere? IZBORNIK: Naravno na bonjakom? KONOBARICA: Na bonjakom, pa kako oekuje da te razumije? IZBORNIK: Lijepo, ja mu dreknem: Nije ti centar federacija pa da ga ne smije prei! Nee te tamo hapsiti? KONOBARICA: A on? IZBORNIK: A on odgovori: da je tebe prelazilo ko mene ne bi ga ni ti preo. KONOBARICA: I... IZBORNIK: I onda ja dreknem malo na napad. KONOBARICA: A u napadu su... IZBORNIK: A u napadu su sve sami Bonjaci. KONOBARICA: Tu ti je bar lako, sve tvoj do tvojega! IZBORNIK: Kakav lako, i kakvi moji, imam u vrhu dva Fikretova koji nee da se dodaju sa Alijinima, nego non stop vraaju loptu Srbima u odbranu, preskaui vezni red, to jest Hrvate. Na te Fikretove pazim sa etvoro oiju da ne daju autogol jer znaju biti opasniji od protivnika za na gol. KONOBARICA: Kad smo ve kod gola ko ti je na golu? IZBORNIK: Na vratima mi je: Ostali? KONOBARICA: Kakvi sad ostali, zar nije golman samo jedan. IZBORNIK: Naravno da je vratar jedan, ali pripada ostalima jer Srbi nisu htjeli da pristanu da na golu bude vratar, a Hrvati i Bonjaci nee da uju da na vratima bude golman. Tako smo nali srednje rjeenje da nam na vratima bude nacionalna manjina. KONOBARICA: A veza? IZBORNIK: Kakva veza, nama je i za vezu potrebna veza..
Nastavak sa str.23. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 26
KONOBARICA: Pa da, i ja sam luda, ko e oekivati od drave bez veze IZBORNIK: A on izgubljena nacija. da ima vezu, nego koga si predvidio u toj nepostojeoj vezi. IZBORNIK: Naravno Hrvate raunajui da oni imaju vezu u Vatikanu! KONOBARICA: Bar tu onda nema problema? IZBORNIK: U poetku ih nije ni bilo dok. . . KONOBARICA: Dok. . . KONOBARICA: I fercera? IZBORNIK: I fercera, ko Bosna i Hercegovina! Izmeu veze i napada, odnosno izmeu Hrvata i Bonjaka ubacim jednog Hrvatobonjaka i mirna Bosna. KONOBARICA: I sad koliko vidim ima pravi tim? IZBORNIK: Imam, a da samo zna koliko sam samo imao problema
IZBORNIK: Dok. . . se nije pocjepo Ha De Ze. Sad mi oni veznjaci iz da im objasnim pravila. Srednje Bosne ometaju odbranu, a oni veznjaci iz Hercegovine smetaju napadu. KONOBARICA: to ih nisi uigravo? KONOBARICA: Igraima objanjavati pravila?! IZBORNIK: Ba tako, eto Srbima sam morao objaavati da bez obzira to su oni Srbi, nemaju pravo na tri uta kartona.
IZBORNIK: Kako da ih uigravam, prvo jedva sam ih sastavio, a kad KONOBARICA: A Bonjacima? sam ih jedva sastavio, odmah sam moro i rastavljat! I to jedva. KONOBARICA: Zato? IZBORNIK: Zato to se znaju sa terena, odnosno sa linije, pa je krenula razmjena miljenja u vidu psovki? KONOBARICA: Kakvih psovki? IZBORNIK: Masnih, jedni drugima psuju babu. KONOBARICA: Babu? IZBORNIK: Bonjaci Srbima opsovali Babu (Biljanu), a Srbi njima Babu (Aliju). KONOBARICA: A Hrvati. IZBORNIK: A Hrvati se smiju i kau: Toliko sranja, a Tuta u Hagu. KONOBARICA: Pa sastavil ih ponovo? IZBORNIK: Jedva, kada sam ih jedva opet sastavio i kad su poeli treninzi zamislite nisu htjeli da se dodaju? KONOBARICA: Ba me interesuje kako si rijeio taj problem? IZBORNIK: Dosjetkom, na loptama sam nacrtao bombe i da vidi uda KONOBARICA: uda? IZBORNIK: Naravno uda, kad sam na loptama iscrtao bombe krene dodavanje. Da samo vidi kako Srbi degairaju Hrvatima, a Hrvati Bonjacima, a Bonjaci Srbima, pa se utrkuju ko e kome dodati. Da samo vidi taj mek. Ma odma nas je krenulo. Jo. . . KONOBARICA: ta jo? IZBORNIK: Jo kad sam se odsjetio da ubacim nesrvrstane u ekipu? KONOBARICA: Ko su ti sad nesvrstani? IZBORNIK: Ko su mi nesvrstani, nesvrstani su mi oni iz mjeovitih brakova, bivi Jugosloveni. KONOBARICA: ta e ti oni? To si ti roeni gubitnici? IZBORNIK: Moda i jesu roeni gubitnici, ali bez njih vie ne mogu! KONOBARICA: Kako ne moe, ajd mi to malo detaljnije objasni? IZBORNIK: Evo ovako, izmeu odbrane i veze, to jest izmeu Srba i Hrvata sam ubacio jednog srpskohrvatskog polutana. . . KONOBARICA: Srpskohrvatskog polutana? IZBORNIK: Da, da to je onaj od oca Srbina i majka Hrvatice koji jo kasni u opredjeljivanju, pa glumi Jugoslovena KONOBARICA: I kako ti on pomae IZBORNIK: Lako, i nesvjesno, jer i Hrvati i Srbi misle da je on njihov, a on.. KONOBARICA: A on?
IZBORNIK: Bonjacima sam objanjavao da to to je teren zelen ne mora apriori znaiti da igramo u Zenici. KONOBARICA: A Hrvatima, IZBORNIK: A Hrvatima da ta ista Zenica ne mora biti uvijek gostujui teren. KONOBARICA: I sad ne bi trebali da ste u brigama? IZBORNIK: Ne bi trebao, ali jesam, evo sad igramo protiv Turske pa se bojim da ovi moji Bonjaci ne potegnu zatitu vitalnog nacionalnog interesa ko to su Srbi i Hrvati inilo dok su igrali protiv svojih.
27
Mirjana Grbac Pismestrovi
LJUDI ZA SVA VREMENA
Je li, mala, ti ono pie za novine, poeo je moj susjed jednoga dana prije mnogo godina, jo u vrijeme bive komunistike drave, kad smo se sreli u liftu. Taman sam krenula u redakciju, a on na plac po grincajg i salatu. Ja potvrdim iako sam mu to rekla barem pet puta, a svaki puta pita me isto pa opet zaboravi. ovjek je malo postariji. Umirovljenik. Ne mora vie ni misliti. A je l bi ti meni napisala biografiju? nastavi on. Pitam ga to mu to treba, a on mi objasni da mu je ova mirovina mala, bila bi bolja ona boraka, a on je bio u ratu, samo se nije sjetio da to navede kad je iao u redovnu mirovinu. Kako da ne, pristanem ja, kako ne bih susjedu pomogla. I tako doe on k meni drugi dan, donese neke stare fotografije, kao to je on, samo mlad, u partizanskoj uniformi, objanjava mi koja vojna jedinica, pa gdje je sve ratovao iako je to sve meni davna prolost iz kolskih udbenika. Samo vi meni izdiktirajte osnovne podatke, ono to od vas trai Komisija za borake penzije, kaem ja njemu. I tako mu napiem prvu biografiju. Drug taj i taj, bio je sudionik Narodnooslobodilake borbe na prostoru Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, u Likom odredu 3. bataljona xy Divizije... Ovu izjavu mogu posvjedoiti moji partizanski drugovi iz odreda, Petar Petrovi i Marko Markovi koji su se zajedno sa mnom borili na strani partizana, a protiv neprijatelja, nacistikih okupatora i domaih izdajnika, ustaa i etnika, od aprila 1943. do maja 1945. godine... Kad je dobio boraku mirovinu i okolo se hvalio koliko je visoka, nekako sam se i ja osjeala dobro. Moj trud urodio je plodom. Nekoliko godina potom raspala se drava, partizani su prestali biti u modi, a mom susjedu sreu partizansku penziju na minimalac... Uskukao se ovjek, od ega e on ivjeti? I pozvoni on opet na moja vrata. Je li mala , je l ti jo uvijek radi za novine? Ne radim, dobila sam otkaz... Ma ta mi kae! A, eto, raspala se drava, raspale se i novine... A je l bi ti meni mogla neto napisati? Za novine? Ne, za mene, privatno. Jako hitno! Moram regulirati penziju. Vidi kakva su vremena. ao mi ovjeka, pa pristanem. I eto njega drugi dan kod mene, formulare je ve sam ispunio, samo mu treba biografija, on bi da mu ja to lijepo sloim. Pa mi pone diktirati... Gospodin, taj i taj, sudionik Drugog svjetskog rata na prostoru Jugoslavije, borio se od aprila 1943. do maja 1945. na strani reima Nezavisne drave Hrvatske... Ali u proloj biografiji ste bili na suprotnoj strani... kaem ja onako naivna, kakva inae jesam. To je bilo u proloj dravi, a ta je propala, ree moj susjed. A to je sa onim svjedocima? Koji svjedoci? Pa proli puta ste imali dva svjedoka da ste bili na strani partizana... Ajde, uti, oni su ve pokojni, neka im je laka zemlja..., ree i prekrsti se. ta emo onda napisati, pitam ja. ... daj da vidim... ta smo ve napisali... ajde ovako... ovo gore ostavi, to je dobro, dalje pii... sudionik Drugog svjetskog rata od aprila 43. do maja 45, i sad dodaj, borio se na strani Nezavisne drave Hrvatske... jesi napisala? Jesam. Oemo navesti svjedoke, pitam. Opet ti sa svjedocima. Nema ih. Streljali su ih! Ko ih je streljao? Partizani. Partizani? dodam zbunjeno. Nego ko drugi? Ja sam bio u koloni za Blajburg i streljali bi oni i mene
da nisam pobjego... a one moje svjedoke su pobili, eto, mala, ... takva ti je sudbina u ratu... neko pogine, neko utekne... Sroimo mi tu biografiju, a nakon nekoliko tjedana, moj susjed sav ozaren pozvoni na vrata i prua mi bombonjeru, kao, dobro sam mu napisala onu biografiju, evo, ba je dobio rjeenje za novu penziju. Slavi stari ovjek svoju novu pobjedu, rehabilitirala nova drava stare neprijatelje, a on se odmah svrstao tamo gdje treba i nova penzijica dolazi u kuu. Prolo pola godine, zavrili demokratski izbori, vladajua partija pala s vlasti, a druga se popela. A moj susjed jo uvijek ponosno hoda uokolo u crnoj koulji da se vidi kuda pripada. Sused, ta vam koulja vie nije u modi, sad su opet crveni na vlasti... ree mu jednom politiki konkurent prilikom partije aha na klupi u parku. A moj se susjed uznemiri, vidi on da je vrag odnio alu, a mogao bi i njegovu penziju, pa opet pokuca na moja vrata. Mala, jel ti jo pie za novine? Ne piem, ve odavno... sada piem samo biografije... Odlino, je l bi ti meni mogla napisati jednu, trebam priloiti za penziju? Kakvu penziju, zar su vam oduzeli penziju? Nisu, ali uo sam da su najbolje one za ratne vojne zarobljenike, ree moj susjed. Pa zar vi niste ratovali za... ponem ja, a on me prekine. Pusti to... reko sam ti da sam bio u koloni za Blajburg... Da, ali onda su vas skoro streljali, ali ste pobjegli... nastavim ja svoje glupo pitanje. E, to e brisati... nisam pobjego, nego su me uhvatili! I streljali..., dodam jo gluplje. Nisu, vidi da sam iv... pii... uhvatili saveznici na Blajburgu i drali u zatvoru. Od kada do kada? Ne sjeam se, bio sam ranjen u glavu. Je l imamo svjedoke? Nemamo, reko sam ti proli puta da smo ih streljali. Kako mi je rekao, tako sam napisala, samo lijepo, kako ja to znam. I opet smo dobili penziju. Visoku. Svaka nam ast. Od tada sam proirila biznis. I dobro mi ide. Sa osam posto provizije od postignute penzije, mjeseno, po penzioneru, postala sam prva tajkunka na ovim prostorima.
Raquel Orzuj, Uruguay 2011
28
Savo Martinovi DIJALOG SA SOBOM epiforizmi

UHS CG 2011.
Moe li izgubljen sluaj da nae sebe? Ne, jer za to on nema vijuge: Izgubljen sluaj trai druge. Je li vam u tradiciji da potujete obiaje? Imate li obiaj da potujete tradiciju? Tradicija je danas u modi, iako pravo u prolost vodi. A snobovima najvie godi kada su novi obiaji u modi. Ako se ukine smrtna kazna, da li e delati zaprijetiti obustavom rada? Meu delatima takav zakon vlada da im je sve pree od obustave rada. Imate li naviku da krite principe? Principi glavnu ulogu i vre upravo onda kada se kre. Da li ste za uvoenje novih obiaja? Ako doekamo novo vrijeme, to da se taji, doi e s njime i novi obiaji. Jeste li, u naelu, principijelni? Da, u naelu. Teorijski vie nego na djelu. Ako ste na ledu, znate li na emu ste? Znam samo da padam u komu kad sam na ledu, jo u toplom domu. Da li ste spremni da platite ono to nema cijenu? Uzalud jesam, ba istina je. No, to nema cijenu, to se ne prodaje. Isplati li se raditi za slavu? Kad-tad se isplati, momci. Tantijeme e ubirati potomci. Da li ljuti ateisti vjeruju u boga? Ateisti, a jo ljuti, i nijesu tako kruti. Ne vjeruju, prije svega, ali kunu se u njega. Ako imate teak ivot, nadate li se da nee dugo da traje? Teak ivot, koliki god da je, ak i kratak pa predugo traje. Moe li pred nepravdom da muri, da ne trepne? Trepni ne trepni, nita ne vrijedi: u oba sluaja nepravda slijedi. Zato ozbiljan ovjek krije zube? Ozbiljnom ovjeku prema zbilji i nema druge do da se uozbilji. Kad vidi zbilju, da li e i ti od tuih oiju zube kriti?! Da li ete ekati novu godinu? ekao ne ekao, idu dani, pa e i sjutra biti lani. Znate li koliko je sati kad je minut do dvanaest? Tada svak zna koliko je sati, no da li valja tako mnogo znati?!
UMJESTO UVODA PITANJA ODGOVARAJU

Koja je ovo alineja? Je li velikanu mala aleja? to je ono, ma to, onomatopeja? Je li naerena Eritreja? Skanja li se Skanteja? Buni li se Vandeja? Moe li bez pompe Pompeja? Koga kori Koreja? Je li sveta Sent Andreja? Ko ga piri nasred Pirineja? Je li knjievnija Sumatra od Bornea? Dokle see Doklea? Je li ko ekao Odiseja? Ko stoji iza kominikea? Patite li to vie nema komiteja? Valja li koriti korifeja? Moe li Euridika bez Orfeja? to je konj bez dokeja? Jesu li u modi cipele bez blokeja? Ko se jo stidi dekoltea? Je li ekavsko ime Mateja? kodi li koi solea? Moe li esejist bez eseja? Ko je danas dilea? to e civilu traneja? Je li brat mio kao seja? Jeste li uli za Pelea? Valja li gol iz voleja? Zna li ah okaltea? Tri li brzo Menea? Je li bezbjedna Sekuritatea? Je li nizak nivo asambleja? Smrdi li vam orhideja? Je li opipljiva ideja? Je li runa Dulineja? Ima li svakog dana jubileja? Prija li vam tua logoreja? Jeste li uli za mukarca ana enea? Pitam te ja to je PITAMTEJA? Autor
Da li bi vam na poetku dobrodola zavrna rije? Samo sloboda govora moe da me sprijei da ne doem do zavrne rijei. Moe li biti to biti ne moe? Moe ako se mogue i nemogue sloe.
NASTAVLJA SE....
29
Verujem u pozitivan ishod i gol u gostima. * * * Bez dogovora vlasti i malinara. Nadamo se da Tai nee pogorati situaciju. * * * pronali spisak
Pobunjenici Bengaziju. Misija: Osvajanje asteroida.

* * *
potencijalnih
meta
PLANETA MAJMUNA
* * * Bez vode stanari na ukarici. Vrtoglavice zbog sparine.
* * * * * * Najdue liste ekanja za operaciju srca i kuka. Jedna veba Susret tree vrste kroz 20 godina. Planeta majmuna zatee guzu, stomak i noge. Strpljenje nas vodi u sledee poetak. kolo. * * * Nikoliev program ima samo jednu taku: * * * Pritvorske elije u eveningenu. Moram da se uzdrim od pariotskih izjava. Posle plakanja nije nam lake. * * * Plivai iznoeni na nosilima zbog pretople vode u angaju. * * * Deo Savskog venca sutra bez vode. Pritina nee pregovore, preti silom severu Kosova. Videonazor na ulicama umesto civilnih straara. * * * Kreveti za dobar odmor i najlepi san. ekam bebu i radu* * * jem se. Bogatai kupili Primorje. Pria o tajkunima je pogrena. * * * * * * Drava e pravim vlasnicima vratiti lokale koje jo pose- UNMIK upozoravao na dejstva ROSU specijalaca. Oduzeta duje. marihuana i municija. Rekli da ekamo Novu godinu. * * * * * * Misteriozna narandasta supstanca na obali sela na Aljasci. Obama siguran da SAD nee bankrotirati. Pritisak na Pometnja na severu Kosova. Srbiju nee biti pojaan. * * * Najvei grki penzioni fond isplaivao penzije mrtvim ljuNaslikao Federera za etiri minuta. Srpski Benksi sam os- dima. Bugarin ve dve godine ne jede i ivi od energije likao ceo most Sunca. za mesec dana nonog rada. ________________________________________ (Izvor: BLIC, dnevna novina, * * * Beograd, Srbija 28-30.07, 1-13.08) Ogroman vodeni rezervoar pluta svemirom. Ismail Kera, Chech Republic 2011 Konano pronaen kiseonik u svemiru. * * * Vlada pravi novu aviokompaniju. ekajte let u Amsterdamu uz leptire! * * * Miris kie na Balkanu vole gledaoci i u Hrvatskoj. Sumnja da je Pritina imala preutnu saglasnost. * * * Ocu dvoje dece otkrili matericu. Nae pacijente operiu u enevi. * * * Rodbina otkrila mladoenja mlada! da je
* * *
30
Dinko Osmanevi
Moja kominica je ruzna, zla i koristi metlu. Pokvario joj se usisiva. Prosio sam njenu ruku. Dobio sam pesnicu. U poetku su vladali mir i harmonija, onda se desio Veliki prasak. Nekulturno je pljuvati po ulici. Zato pljujemo jedni po drugima. Molim za mir, pisalo je na vratima ambulante. Molimo se za zdravlje, dopisao sam. Uzdamo se u Boga, umjesto fabrika gradimo crkve i damije. Stavio je prst na elo i traio rijeenje. Onda je prislonio pistolj. Ostvario je pun pogodak, igrao je ruski rulet. Obeali su da e staviti taku na pljaku. Stavili su tri take! Jo nismo dotakli dno, ovo je bezdan. Potroaku korpu popunjava nam kontejner. Jedemo se ivi, jer nemamo za hranu. I konzumiranje hrane u sutini je sizifovski posao.
Suno Kovaevi
Nakon svake promjene dresa namijenja se odijela. Ako novac kvari ljude Bosna i Hercegovina ima najpotenije graane. Parlamentarni dom naroda formirajte od doma naroda-bogatih i siromanih. Doao je na mjesto ministra za oblast u kojoj mu je poznata samo osobna prihodovna strana. Kako da pozove ministra na odgovornost kada na pitanja iz oblasti za koju je zaduen nezna odgovore. Pred zakonom smo svi jednaki. O sudijama niko ne govori. ovjeanstvo je u krizi. Spas treba traiti u novom ovjeku, a majmuni nikako da ga naprave. Narod se vratio korijenima zahvaljujui politiarima koji su svoje korijenje davno pojeli. Nakon to je napunio depove nezna ta da radi sa rukama. Misao je klica iz koje nie plod. Ljudima je dosadno jer su sami sebi dosadni.
Umovanje je poputanje osjeanjima. Nekada su popisi sluili da se vidi koliko nas ima, a sada da se vidi koliko nas nema. Gubljenje vjere u sebe je slabost kojoj se zbog postojanja moramo oduprijeti. Naa drava je kao persijski tepih, satkana je od bezbroj zamrenih vorova. ovjek moe voljeti sebe nesebino, to ga vodi samoodranju i sebino to ga vodi samounitenju. Po svijetu izvozimo pamet, kod kue najvie proizvodimo gluposti. Istinska je ljubav samo kada nemamo Od nevremena smo pobjegli na vrijeme. potrebe da kaemo da volimo. I samoubicu su ubili drugi. Ubijam samo nevine, spreavam ih da postanu zli. ovjeka potuju ak i oni koji to nisu. Nije vano pobijediti, vano je uestvovati, objasnie Filipidesu, prije nego to se on srui mrtav, nakon povratka sa Maratonskog polja. Hemija spaja, fizika razdvaja. Ribolovac je mao, kitolovac je gej. Volim Anelu, ona voli Damira, a Damir je zavolio... mene! Nakon to shvatimo da neto gubimo mi shvatiomo da to volimo. Jer zaboravljamo voljeti sve dok nije prekasno. Ljubav nije rezultat seksa, ve je seks rezultat ljubavi. Zbog onih koje volimo pate oni koji nas vole i ne razmiljamo da li i mi patimo zbog onih koje volimo.
Cristina Sampaio, Portugal 2011
Do you want to improve your business? And make a real difference in your industry and set yourself apart from the others ? Is your aim to be a market leader ?
Contact us, we have the answers! How to get there ?
elite unaprijediti va biznis? elite napraviti iskorak u poimanju poslovnih namjera? elite biti alternativom usmjereni?
Kontaktirajte nas, jer odgovore imamo! Predlaemo da...
Sjedite VAE firme bude u vicarskoj Establish YOUR company headquarters in Switzerland
Atraktivan cilj koji je i za vas lako ostvariv.
Brojna uspjena svjetska poduzea su sjedite svojih firmi preselili u Join many successful companies from all around the world who moved vicarsku ili otvorili nove firme. their company headquarters to Switzerland and opened a new business. Tim strunjaka u vicarskoj na polju managementa, financija, osiguranja A team of experts in Switzerland in the field of management, finance, zakonodavstva, trgovine, marketing i public relations e realizirat za vas insurance, law, commerce, marketing and public relations will help you ovaj cilj. realize your goal Zbog ega vicarska? Why Switzerland? Zbog... Because... 1. Niske porezne stope (8.5% na dobitak) 1. It has low tax rate (8.5% capital gains tax) 2. Najnie PDV stope u Europi (2.5% i 8%) 2. It has the lowest VAT in Europe (2.5%and 8%) 3. Jednostavne procedure i niskih trokova registracije. 3. Simple registration procedure for companes and low set up costs 4. Visokih bankarskih usluga uz veoma niske trokove. 4. Low banking fees and high level banking services 5. Poslovnosti vicarskih firmi koje su visoko cijenjene u svijetu i kao 5. Swiss companies enjoy are high respect worldwide and as the owner vlasniku vicarske firme otvaraju vam se vee mogunosti participacije na of a Swiss firm you can join the global market and expand svjetskom tritu uz kontakte s novim poslovnim partnerima. your contacts with new business partners. 6. The possibility of obtaining permanent residence permit in Switzerland. 6. Mogunosti dobijanja dozvole za stalni boravak u vicarskoj. Za sve the order is not given differently) obratite For further information please E-mail: Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, ifdaljnje informacije Herzegovinase na E-mail : Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and businessswisse@yahoo.com businessswisse@yahoo.com
An attractive and easily achievable goal for
32
Berislav Blagojevi
ZDRAVA HRANA NA VIDIKU

Sofronije: Dobre vijesti, Danil Ivanoviu! Harms: Zbilja? Sofronije: Da, da... (zadihano) Znate, moja supruga je pasionirani kolekcionar raznih kuvara i upravo je nabavila jedini broj Zdrave kuhinje koji joj je nedostajao! Harms: estitam. (ravnoduno) Ali ne vidim emu takvo ushienje... Sofronije: Pa sada moemo da se hranimo zdravo, da smanjimo masnoe i one triglice i side ili kakolise ve zovu... Da ivimo due! Harms: Divno. A ta vas je, moliu lijepo, do sada spreavalo? Sofronije: Znate, Danil Ivanoviu, brokule i karfiol su nejestivi ako se ne pripreme kako treba... Harms: Istina, istina... Ali kakve to veze ima sa mnom? Sofronije: Mislili smo da nam doete na ruak... (stidljivo, rumenei se) Harms: Ah, divno bi bilo! Znate, stomak mi je tako prazan... Kada bi to moglo biti? Sofronije: Ne znam! Harms: Kako ne znate? Sofronije: im skupimo dovoljno novca za sastojke. Obeavam! Harms: Blagi Boe... (Kraj) ***
Bayram Hajizadeh - Azerbaijan 2011
Edisa Alausti
Kada bi poret imao volan i Mukarci bi stajali za njim. Bolje Fio u garai, nego Meka u kui. Bosanske djevojke ne ekaju princa na bijelom konju, one ga trae u bijeloj Meki. Svjetski standard: pravila nisu izuzetak. Bosanski standard: izuzetak je pravilo.
KUBATURA DVODIMENZIONALNOG
Harms: ta to raunate, Sofronije? Sofronije: Pokuavam da dokuim kako smo se sveli na ovo, ovo... (mae Istina je varljiva. Svako je ''vari'' na svoj nain. rukama) Harms: Na ta to? Vrijeme lijei sve rane, ali je lo kozmetiar. Sofronije: Ne znam kako to da nazovem. Na dvodimenzionalne sporedne Emil Strnia, Croatia 2011 likove! Harms: Dvodimenzionalne sporedne likove? Sofronije: Da. Ljudi ovdje postoje u dvije dimenzije jedu i spavaju. Poto ne postoji trea dimenzija, kao na primjer kultura, umjetnost ili nauka, pokuavam da izraunam kubaturu dvodimenzionalnog. Harms: Samo vi nastavite, prijatelju. Vidimo se kroz par stotina godina... (Kraj) ***
OGRANIENA SPOSOBNOST
Harms: Da li ste ikada, dragi Sofronije, o sebi razmiljali kao o licu sa ogranienim sposobnostima? Sofronije: Ne! Zato bih? (gleda zaueno) Harms: Da li ste sposobni slobodno da se kreete i putujete? Sofronije: Ne ba... Harms: Da li ste sposobni da slobodno izraavate svoje miljenje, da bez straha govorite i piete? Sofronije: Ne bih... Harms: Da li ste sposobni lino i profesionalno da napredujete ako ste apolitini ili, gluvo bilo (pljucka u stranu), politiki opozicionar? Sofronije: Nisam siguran da... Harms: Prema tome, dragi prijatelju, vi ste invalid, ovjek sa ogranienim sposobnostima. alosno je da toga niste ni svjesni... (zabrinuto vrti glavom) (Kraj)
Ako vam auto stane na pruzi, nebitno je da li prema vama ide vlak ili voz.
If your car stops on the train tracks it does not matter if towards your is coming train (Croatian language: vlak) of train (Serbian language: voz).
Dinko Osmanevi
34
Slavica Jovanovi STRAILO ZA PTICE

Imao sam svoje strailo za ptice, blago zivo. Ovim sam ga rukama napravio. Na sred njive.Onda se moje strailo za ptice, protiv mene urotilo. Sa pticama se sprijateljilo.
AFORIZMI
ISTINA JE ISPLIVALA NA POVRINU. TEK KAD JE LA PALA U VODU. U BORBI SA BIKOVIMA NE ISPLATI SE BITI CRVEN. DOBRO TO MI SEDE NA GLAVI. AL' TO MI SE NE SKIDAJU SA GRBAE?
esir na glavi posta kua za ptice, gde lastavice gnezdo prave. uruje sa IMAJU DODIRNU TAKU: CRNU TAKU! belim sovama, orlovima i gavranovima, gugutkama i grlicama. S o k o l i ma i v r a n a ma , s a s v r a k a ma i s l a v u j i ma . POLITICARI SU K'O MESEARI. NJIHOVA OBEANJA NEE SE OSTVARITI NI U SNU. Dolo mi da ga zapalim k'o lomau,da duvam u zar, dok se ne razgori, k r p a ma z mi j e d a t e r a m. A l i n i s a m i m a o s r c a . . . esto mu doleti golub sa prstenom na nozi i porukama. Ni zrnevlja, ni HTEO JE ISTINI DA POGLEDA U OI, ALI JE ISTINA RAZROKA. semenki, u mojoj njivi. Pusto kukuruzite! KAD SVRBI JEZIK IBANJE KOPRIVOM NE POMAE. Busenjem sam gaao i ptice prokletnice i moje golobrado strailo. Sve NISU ME UPISALI U MATINE KNJIGE ROENIH I UMRLIH. dok nisam shvatio, da ono zna lozinku. Lino mu je doapnula ptica sa UMRO SAM NA ROENJU. vrha vlasti...A onda su stigli i oni prerueni. Dounici tajne slube. Naredili:-"Strailu za ptice, nesme dlaka sa glave da fali"!...I kad mudro TA MI VREDI TO SAM KAPETAN, KAD JE MOJ BROD U BOCI. uti, ptiice mu doapnu tajne, koje on prenosi Glavnom tabu. Jer ono je verovali ili ne, uzjahalo konja od vetra, bacilo pod noge moj NIJE NI ON MUTAV, ZATO NISU SMELI DA MU SKRATE JEZIK. Gledamo se ispod oka, dok urujemo ispod ita. trud i propevalo. Lino se predsednik zaloio, da mu strailo za ptice prenesu u kabinet ukrasen punjenim i prepariranim pticama. Ono ne I petlova se glava nae na panju, kad otpeva svoje. veruje meni to sam mu ivot udahnuo. Postalo je lovac na pozdrave i tako ivi od pozdravljanja. Ne mogu pre glave, a glava mi je na panju. I akom i kapom darujui sebe prvoj ptici iz jata...Ko zna ta su mu Da bi okrenuli novu stranicu istorije, jezikom su liznuli kaiprst. obeali, kad su ga postavili za savetnika. Vrana vrani oi ne vadi. Moje strailo za ptice nikog ne plai, ono raduje i veseli. A onda mi je sinula Kad je u pitanju kraa poverljivog materijala, u Glavnom tabu nije doslo do propusta.Vredno su uklanjali tragove. ideja! Odluio sam da pravim straila za ptice, za izvoz. Kad mogu ruske bauke, svoje babuske, mogu i ja. Ide mi od ruke... aljemo u vojsku sinove, da se pripreme za bratoubilake ratove. *** Rodilo se kopile.Nae je narodno, nema na koga ne lii.
GOVOR
Hteo je da govori po svaku cenu, a nije bilo vreme, moralo je da se uti. Traio je salu sa publikom. Govor. Sve. Neko se dosetio i obezbedio mu govor na najviem nivou, nadmorska visina ta i ta. ta nam je preostalo. Odveli smo ga na planinu... Odjekivala su brda i doline od njegovog glasa. I bi. I vuk sit i ovce na broju. Mislili smo: Pod vekovnom maskom niko ga poznati nee. Tada smo pali u senku svojih senki. Govorili mu:-"Jedino e ti planina vratiti glas stostruko. "Ubedili ga. Posle se kao pitali: -Iz ijih su to usta potekle rei ko planinski izvori? Najvie mu se prilikom ulagivanja dopalo, Mi:Oooooo!Koje iznenaenje, mnogopotovani!....On. -Ja sam glavom i bradom va veliki voa...Planina mu je uzvraala.On nastavljao.-Posle krupnih rei,sitnu knjigu piem.
Oekuje se intervencija policije, koja e usijane demonstrante gasiti vodenim topovima. Ne znate vi skim imate posla, na vlasti ima hermafrodita. ta mu vredi sto se najeo"belih bubrega", kad on nikad nije imao muda. Mogu ja da potegnem vezu, ali e ii bre ako potegnem pistolj.
Lako mu je da nam mae iz sedla, dok nas jae i mamuza. Odluila sam da raskrinkam vlast, makar mi to bilo zadnje u zivotu. On je moj partijski drug, zato je naa partija zavrena remijem. Blago nama, a dugovi vama.
Narod je preuzeo stvar u svoje ruke, a to nije mala stvar. Neupueni se pitali, da nije u pitanju miniranje povrinskog kopa? Nisu znali za govor, da jesu minirali bi ga. Govorio je gospodin Palimrak, Zavarali smo trag gonicima, sad mi gonimo njih. koniar naih ivota. Mi smo utali, morali smo. Citiramo njegovog savetnika:"Ko mu brani? Ako ve hoe publiku, nek se prodere sa planine Iza sedam peata, istina je gola, zato sedma sila jede, hleb sa sedam kora. i sa svih strana odjekivae eho njegovog glasa. Nek i taj narcis bude Obeleen je dan slepih. Kako da obeleimo vekove slepaca. jednom zadovoljan". I tako...Nikad nije bilo vie nevidljive publike, koja je svaki glas nagradila odjekom. On ne zna istinu. Znaju je samo na najviem nivou. Sa poetka price. Gde su lani kraljevi, ni dvorske lude nisu prave. Prebrz je ivot, zaustavite ga da uskoim. Znamo u ijem igraju filmu, ali ne znamo po ijem scenariju. Znamo za jadac! Ne znamo za piletinu. Nije on polomio zube na tvrd orah, nego na vrstu ruku. Psovke sprovodimo u dela, sve emo redom.
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011
35
Petar Pismestrovi, Austria 2011
37
Mladenko Marijanovi
UJUTRU JE VRAAM
No je laka ko peruka ja na mrtvoj strai bdim pod zvjezdanim nebom pod smrekinim grmom Nije mjesec pun al nakrivio se ko da mene trai i svijetli tako da dumani mi damare na nogama bosim i nesmienim ko niukog mog prebrojiti mogu dok uim tu
Gdje su mi cokule tandara gdje je za vrat to ne dobih neko vee drvo koje manje bode to li vako eam zar to za me nema ni zore ni rose I probudih se a oi poletjee na stopala prvo dobro je tu su pridugaka bosa e jest mi laknulo i htjedoh se okrenuti malo u naguvati jastuk kad pod njime spomenica rata
Mirjana Marinkovi
Emini Vlahovi (GLOSA)
Otiu tie ak' istina opstane, bude l' pretegla. ***
GOLA
Otricom noa... Klizim - pu lepljiv goli, du kime tvoje. Slepac sam... Koa hladne ticaje voli rogova mojih. *** Slobodanu Ivanoviu (KOVEG PRVE KLASE)
IVOT
Gurnu te na ine, pa vozi, il' gini. Ako l' se raznei klepe po nosini. *** Milici Bijeli (TKANJE)
OPARANI SAN -Pletisanko nena, draga,

zato para san? -Nisam, dragi, ivota mi!
ZAOSTAVTINA
Neka mi vie od ivota ostane izvan kovega.
Opara ga dan!
Neu vie da se nerviram to nemam para. Nema ni nerava!

No longer will I be upset because I do not have money. There is not a nervee, either!
Branka Vojinovi Jegdi
Bulud Qasimov - Azerbaijan 2011
v Elman Mirzeye - Azerbaijan
201 1
2011
Ismail
Kera, Chech R
epubli c
I mi zloin za alibi imamo.

We have also an alibi for the crime.
Ekrem Maci
38
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.49 KLJUKANJE Neverovatno koliko sam bio prijatno iznenaen da vie, od tog dana, pa ak do u dalekoj budunosti nee biti kljukanja i maltretiranja jadne pernate ivine, kao to su to gusani, urani, patke i razni drugi patkovi i pataoni, kojih je bilo ak i u sredstvima javnog informisanja, a o Skutini da i ne govorim. E, sad zamislite molim Vas lepo, glavnog i odgovornog urednika: - Sedi on tako u najklimavijoj fotelji u Redakciji, ita tekstove, pie, brie, uzdie, dodaje prikladne i pikantne, novinarske ablone - mastere; ali, meutim, izmeu ostalog, kako se saznaje iz pouzdanih izvora, od naeg stalnog i privemenog dopisnika iz Papuanije, i slino tako on isto, s krajikom panje slua i polemie sa novoprimljenim staantom, na (ne) odreeno vreme - efe samo da vam kaem Vest je frika da frikija ne moe biti, javila mi je tetka Rua sa petnestog sprata, kako su u prizemnoj Jugbanci, mislim na prizemlje njenog oblakodera, iz koga su kindapovali trotonski, banin, sef sa svekolikim obez- beenjem - Mladiu daj malo oladi. Koja ti je pa ta tetka Rua, jel ti ona neki rod, smemo li da joj verujemo. Zatim, kako su uspeli da kindapuju banin sef, i to jo trotonac sa svom bezbednosnom strukturom, i poslednje to bih da ti kaem; neko ti je uvalio patku da sa njom nakljuka urednika - Ma molim vas lepo gospodine urednie Tetka Rua je najbolja prijateljica moje pokojne majke, ne bi to ona meni ni za ivu glavu - Vidim, vidim da ima ivu glavu, ali takvi kao ti dosta brzo je zaborave i zagube, posebno ako je pomrina u haustoru, gde zasigurno kuni Savet nije postavio sijalice u zadnje dve decenije. - Ali, gospodine urednie razumite, teta Rua mi ne bi uvalila patku, i na kraju krajeva o kakvoj se to patki radi, malo je degutantno i provokativno da Vas neko kljuka. - Novinarska patka mladiu, verovatno ste uli za nju? - Mi to gradivo nismo radili na urnalizmu. - Uredu. Da ne polemiemo, uzmite Leksikon novinarstva iz biblioteke otvorite stranu 193 i proitaj. Pritom izvadite iz uiju te pampure i informacije e biti ivotvornije. A sada, bilo bi korisno da sa portirom Perom obiete novinare DESK-a i vidite ta e ko da uzme za doruak. Ja u burek sa sirom, a u umatovcu efu smene recite da mi za ruak ostavi porciju kembia. - Pero povedi iraka u pekaru da omasti novinarske brke i izvri prvi radni zadatak - Si efe, red je da i ja dobijem zamenika. irak, vrativi se sav izmaen navali na urednika da ga celovitije informie o patkama i kljukanju istih, kao da je boravio u seoskom gazdinstvu, pa ree: - efe rekoh ja vama da je bila provala u banci, vi mi ne overovaste, e a sada da vam kaem i o kljukanim patkama i informacija je tana, uo sam je u DESK-u. Radi se o meudra- vnim problemima u EU. - Prislukivao sam Peru dok je razgovarao sa spremaicom. - Znai i njih dvoje ti servirali patku? - Ma jok, razgovavrali su o tome kako Nemci nee da uzimaju francuske kljukane patke, tojest njihe specijalite, digerice od kljukanih pataka. - To je ve vest za meunarodnu rubliku, bolje ti je da se tu ne mea. Dopisnik iz inostranstva dostavio je tekst. A ti, ta tebe briga za tamo neke patke i da li e ko kome uvaliti je. To nek ree Nikola Sarkozi i Angela Merkel, i onih 30 hiljada radnika koji su silovali patke. E jesi mi ti neki gusan, sedi kraj mene i gledaj, moda e neto i da naui. A do tog trenutka redovno da mi donosi burek, stvarno si majstor za to - efe moe li jedna malecna digresija, ja bi da pitam u vezi sa Pekinkom patkom, kako vi na nju gledate i kojeg je ona obima? - Bie, bie neto od tebe, i to je za rubriku Meu nama, ali ako, ako se interesuje. Ona ti se infiltrirala po celom Globalnom selu, velika je potranja za njom. Ukoliko zauzme globalno finansijsko trite, i otkupi amerike hartije od vrednosti, koje samo to nisu poeli da ih tancaju, Obama je tropa. Potpredsednik SAD Dozef Bajden vizitao je Kinu, onako dokono, ali je preneo snanu poruku Kini, o dugu Amerike prema Kini da je oko 1175 milijardi dolara ... Tu sam u nedoumici, al sam siguran da e neko da izvue debelu patku. Nije to nita i nama su je zavukli, samo se modaliteti razlikuju, i obimi te pernate ivotinjke su raliiti, pa nek izvoli ko moli mi emo da
gradimo mostove, a kako su Ameri zaspali u svom snu morali bi neto i da rade, osim to se po Svetu prdekaju orujem kao jedino mogui i velelepni system blagostanja. Moda e patak Baja da otvori trezor.
Igor Smirnov, Russia 2011
39
Aleksandar otri
Kad sa susedima zategnemo odnose, oni ponu da pucaju. Ako je primena fleksibilna, onda nema krenja zakona. To se nije dogodilo, jer sam o tome itao u novinama. Mi emo biti prva zemlja bez zemlje. Da se ne laemo, istina je samo ono to mi govorimo. Srbi su Afroevropljani. ive u Srbiji, a imaju afriki standard. Drava bi trebalo da pone da vraa imovinu. Ali, ko e da nam vrati dravu? Ne brine njih to je narod go k'o pitolj, sve dok ne pone da puca. Videli smo kako se kalio elik. Zavrio je u starom gvou. Zasvrbeo me je dlan. Ako hou pare, morau da im aplaudiram. Samo lanovi nae politike stranke mogu da izvre depolitizaciju dravnih institucija. Zahvaljujui savremenim sredstvima komunikacije ljudi su sve otueniji. Ako je u poetku bila re, onda je pisanje zanat najstariji. Ako mnogo koristi sivu masu, i ivot e ti biti siv! Pouzdani izvori gase nau e za aferama. Zanimljivo je to da je svaka njegova knjiga smrtno dosadna. Bolje je da u partiji bude vie struja, nego da vlada mrak. Puno puta je potvreno da sredinji ljudski organ nisu ni srce, ni mozak. Ruke u vis! Glasajte za mene! Stalno govorite - mi moramo ovo, mi moramo ono... Da li vi to sebi persirate? Njemu je drugo ja, zapravo prvo. Satiru piem u samoodbrani. Od sebe. Aforistiar se od dounika razlikuje po tome to zapisuje svoje misli.
I reinkarnacija moe da bude kazna poput odlaska u pakao. Ako, na primer, u drugom ivotu postanete radnik u Srbiji. Ako radite na pisaem stolu, na njemu e retko biti hrane. Izgleda da sam postao filozof. Niko me ne razume kada govorim i piem. Ko misli da brani svoj narod, odmah mora da angauje branioca. Dok smo jedni drugima pratali, iveli smo bogovski. Oevi su gutali suzavac, a njihovi sinovi plau. Najbogatiji kapitalisti postali su to u socijalizmu. Ako priznamo Kosovo, imaeemo dobrosusedske odnose sa Amerikom. Poslednja vremena su kada su poslednji ljudi na elu. Stalo nam je do Kosova. Zato ne moemo ni napred, ni nazad. Razmiljam u koju partiju sada da se ulanim, da biraima ponudim neto novo. Srbija lii na invalida. Ostala je bez jednog oka i bez srca. Najvie je skribomana koji piu kratko. Aforistiari piu kratko. Moraju da obrade mnogo razliitih tema. Ostavio je otiske prstiju na papiru. Nije znao da se potpie. Pisac anonimnih prijava vrlo je poznat u policijskim krugovima. Ja sam put rekao je. I gaze ga ve dve hiljade godina.
Zadatak medija u dravnom vlasnitvu je da graani budu neobaveteni. Kae mlada devojka koja je u vezi s tajkunom: Njegova porodica me je veoma lepo prihvatila. Naroito njegovi unuci. Solidarisali smo se sa gladnima u Africi. I mi gladujemo. Mi smo nacrtali granice, a vi moete da se slikate. On je dobro poznato lice. Ta njuka se ne zaboravlja. Otkad je Srbija nezavisna drava, nikada nije bila zavisnija. Danas sam na kiosku kupio vake, kondome, cigare i upalja. Prodavaica nije imala sitno da mi vrati kusur, pa mi je utrapila knjigu nekog akademika. Mi smo zemlja velikih mogunosti. Nad nama izvode sve mogue eksperimente. Najgore je iza nas. Mi smo na pretposlednjem mestu. Satiru je teko ne pisati. Zato se mnogi pisci odluuju za tei put. Video sam u muzeju kipove nagih antikih bogova. Nisu im svi atributi boanski. Pored toliko mudraca u politici, oseamo se veoma glupo. S obzirom na cene, vie se ni budale ne smeju na brano. Tuio sam vladu zbog uvrede. Moje inteligencije. Naa drava ima evropsku perspektivu. Ali nema srpsku. Nae evropske perspektive opasno se suavaju. Taj politiar je veliki mislilac. Stalno razmilja kako da ostane na vlasti. Ne samo da Muhamed hoe bregu, nego bi i doline, polja, livade... Najgore je iza nas. Mi smo pretposlednji. Niske strasti obuzimaju oveka nie od pojasa. Slika govori kao hiljadu rei. Zato je u poetku trebalo da bude slika. Nemamo krizu identiteta. Znamo da smo niko i nita. ena me je varala. Uz malu pomo prijatelja. Novac nema miris. Zato ne moe svako da ga namirie. Posle Hristosa svi proroci su lani. Zaista, zaista vam kaem. Da bismo se pribliili Evropi, moramo da se odmaknemo od Kosova. Ko se drao matice, zavrio je na dnu.
Ko u sebi nosi zrno dobrote, zavri u zemlji. Sve tee. Javio nam je pouzdani izvor. Srea je to je parlament samo priaonica. Zamislite da oni koji se svaaju, ponu i neto da rade. On je pisao za budue generacije. U svoje vreme nije mogao da pronae izdavaa. Otkad je poveala grudi, mukarci oko nje due obleu. Najnie navijake strasti najvie nas kotaju.
Mislim na svoju budunost, pa kritikujem samo Neki autori misle da e postati ozbiljni pisci, ako bivi reim. prestanu da piu humor. Nismo banana republika. Mi smo banalna republika. Zapadna demokratija je najstarija. Zato je esto sklerotina. Ko mi je kriv to sam uvek u pravu? Oni koji pomau ljudima uvek plaaju visoku cenu. Jo od Prometeja. Da nije ljudi, moda bi ovaj svet i bio najbolji od svih moguih svetova. Grka e vratiti kredite. Jo jedan od grkih mitova.
39
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011
Nastavak sa str. 39. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
41
Aleksandar otri
U crkvenim krugovima odavno postoji nastranost. Drevna je izreka da i nad popom ima pop. Kolikoseministarobogatiou prvojgodinimandata? Tojepitanjezamiliondolara.
Vlast brine o zdravlju graana. Moraju da se etaju od altera do altera. Na Kosovu smo postigli nekoliko pobeda, a onda se orkestar u kafani umorio. Posle nekih kriminalnih dela voene su iste takve istrage. Akademik je u Srbiji poznat, ako ga poznaje veina ostalih akademika. Mnoge nacionalne institucije se obesmiljavaju. Vrlo smiljeno. Kada elim da se informiem o radu ministara, itam crnu hroniku. Obavetavamo vas da je va kredit danas uvean za hiljadu dinara. Zbog rasta vajcarskog franka. Suzbili su nelegalne postupke nekih pojedinaca iz vlasti. Legalizovali su ih. Filozofi su razliito tumaili svet. Dok na vlast nisu doli marksisti. Kod nas jo samo golmani znaju ta brane. Najvie dravnih tajni odnosi se na javne nabavke. Pravi pobednik je onaj koji je na glavi imao trnov, a ne lovorov venac. Ne treba sva jaja drati u istoj korpi. Neka moraju da ostanu u procepu. Nekad su se narodi na ovim prostorima silno voleli. Uz upotrebu sile. Narod ne zna kojim putem dalje, pa smo odluili da to preseemo raspisivanjem referenduma.
On je pun sebe, i zato nije svestan da je beskrajno prazan. Promenili smo pregovaraku poziciju. Vie ne kleimo, ve smo se opruili. Ko je dobar govornik, za njega drugi rade. teta je to nai graani ne znaju da nikada nisu iveli bolje, jer ne gledaju televiziju koja o tome informie, poto nemaju novca za struju i pretplatu. Dobro je imati naslednike. Da ima ko da vas sahrani. Lake je satiriarima da sve loe u drutvu kritikuju, nego itaocima da se tome smeju. Srbija se brani u Beogradu. Tu je najvie ugroena. Ne plaim se smrti. Mene je strah od ivota. Matirani kralj je postao tragina figura. Nisam mogao odmah da zapiem jednu svoju misao. A onda kada mi se ukazala prilika za to, odustao sam, jer mi se misao inila odavno poznatom. Pisac H. hvalio se da kod njega nema autocenzure. Ba teta rekao je na to knjievni kritiar U. On pie sve to mu padne na pamet. Kako god se vladali u ivotu, osueni smo na smrtnu kaznu. Ne piem satiru o ovoj vlasti. Ne zasluuje da ue u knjievnost. Demokratija je nekad bila utopija. Danas nije ak ni to.
Apsolutno je nerealno da pravimo koaliciju s vaom strankom, ali moramo da budemo realisti. Za sada trae da Srbija prizna Kosovo. Uskoro e to zahtevati i od Vojvodine. Sve karte treba staviti na sto. Plaimo se da e sto biti vei od karte Srbije. Imaemo dobre odnose sa Evropskom unijom. Kad ih budemo imali sa Kosovom. Toliko se uzdigao u politici, da je sad iznad zakona. Oni bez due ne plae se pakla. Opozicija tvrdi da se vlast bavi samo pljakom. Znai, ipak neto rade. Kada svaka stranka dobije svoj kola vlasti, za narod ne bude ni hleba. I na zapadu postoje orijentalne despotije. Naa propaganda je od protivnika stvorila besmrtnika. Nekoliko puta je javila da je poginuo, a on i dalje predvodi otpor protiv nas. Meunarodna zajednica svodi Srbiju na mesnu zajednicu. Dravu vodi svega nekoliko ljudi. To sam shvatio tek kada vie nisam meu njima.
U svetu se vie grade putevi. Ali, zato se kod nas Svi su nam tapali na knjievnoj veeri. Odrali smo je u sali punoj komaraca. vie otvaraju. Brundaju, grizu i grebu. Otkad su stavili ape na dravnu kasu. Pitanje Kosova, ili EU je lano. Neemo dobiti ni jedno, ni drugo. U Beogradu su delovali ilegalci koji su zatim doli na vlast. Otuda toliko nelegalnih objekata. Kad ne elim vie da sluam gluposti, prestanem da govorim. Puno je ljudi spremnih da ubiju zbog nacionalnog grba. Ali, malo je spremnih da za njega poginu. Svi tre za zaradom, osim mene kae hoda na atletskom mitingu. Kad vam je neko drugi reditelj ivota, onda glumite da ste sreni. On je rekao jednu mudru reenicu. Posle mu to vie nije padalo na um. Neprolazna vrednost je ona koja krui celim svetom. Tajkun ni za milion evra nee otkriti kako je zaradio prvi milion. Otkad je objavio neoeljane misli, policija proeljava njegove knjige.
Nainio sam nekoliko koraka. Mama, danas je nedelja. Valjda ne moram da se I tako sam svoju zemlju obiao uzdu i popreko. umijem, perem zube i da se kupam. Ako Albanci nastave sa dosadanjom politikom, Kad se golman homoseskusalac vine kroz vlada e biti prinuena na radikalan potez. Da prizna nezavisnost Kosova. vazduh, to je gej parada. Nai igrai nisu imali svoj dan, poto je utakmica igrana u veernjem terminu. Kladio sam se na autsajdera. Dojavio mi je insajder. Mir nema alternativu. Mi biramo rat, jer prua vie mogunosti. Osea se lako. Otkad je izgubio duu. Darovi se prinose bogovima, a konzumiraju ih svetenici. Samo ivi veruju u vaskrsenje mrtvih. Oni u debeloj hladovini pronali su najbolje mesto pod suncem. Protivnicima nam nisu dali na terenu da diemo. Pre utakmice jeli su pasulj. Kad vodi politiku kreni-stani, nigde ne stie. Kad su sva zvona zazvonila na uzbunu, odmah smo reagovali. Poeli smo da se krstimo. Kriza je za nas veliki izazov. Da propadnemo do kraja.
Ren BOUSCHET, France 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Nastavak sa str. 41.
43
Aleksandar otri
Moja ena se ne povlai po tuim krevetima. Uvek je zatiem s drugima u naem krevetu. I ova vlast je totalitarna. Totalno je nesposobna. Graani imaju redovnu ishranu. Puno njih jede u narodnim kuhinjama ispred kojih ekaju u dugim redovima. Gde e tajkunima dua? U poreski raj. Ministri su svesni svog oajnog uinka, pa su poeli da pakuju kofere. Idu na godinje odmore daleko odavde. Kad sam video ko su nam pastiri, shvatio sam kakve smo ovce. Oni koji su u ratu bili junaci, sada se plae da priaju o tome. Drava je povela rat protiv siromatva, ali se ubrzo posvetila mirovnoj politici. Stranci imaju predrasude o Srbima, a onda dou u nau zemlju. I uvere se u to. Osetili smo krizu na svojoj koi. Banke su nas odrale. Ona sa mnom ima specijalne veze, a sa komijom paralelne. Pas je ujeo gospodina Jovanovia, pa je dobio besnilo. Pas. Poto je smeh zarazan, vlast humoriste dri u izolaciji. Iskoristi dan! Jo vanije je da dobro iskoristi no! Ako optueni dobro plati sudiju, jeftino proe. Ako moja dua i ode u raj, to ipak neu biti ja. Prosvetlio sam je. Tako to sam je kresnuo. Posveen sam humoru i satiri. Zbog toga mi se svi smeju i kritikuju me. Zato mi se udite? I planeta ima svoju mranu stranu. Nema vie svetih krava. Pojeli smo ih. avo nikad ne spava. Opti s veticama. Otkad su Srbi postali nebeski narod, svemir je poeo da se smanjuje. Drvo poznanja je ono koje je najvie, jer se sa njega najvie vidi i sazna.
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
43
Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011
45
bitions in Germany in 1975 and 1976-1977 that met with great success. This relationship also allowed Serre to work with the magazine Pardon. Serre, meanwhile, started drawing cartoons on such topics as medicine, After academic studies, he studied the craft of stained glass for eight sports, automobiles and DIY, and his first book of cartoons, Black Humor years under Max Ingrand, along with his cousin Jean Gourmelin. He then and Men in White, satirising medical professionals, was published started drawing cartoons and became an illustrator for many French jour- in 1972 by Editions Grsivaudan. The book won the Black Humor prize. nals, including Plexus, Planet,Hara-Kiri, Lui, Pariscope and La Vie Elec- A number of similar themed books in the same vein were published trique. He also began illustrating books. The first was Asunrath, a work by Glnat of Grenoble. He also continued to work as an illustrator and of fantasy, published by Losfeld. He incorporated his interest in the fanworked in particular on books by Francis Blanche and Frederic Dard, autastic into many of his early lithographs, which were published, somethor of the San Antonio series. times exclusively, in many countries including Japan and Germany He Serre died in a traffic accident at the age of 60. also participated in both group and solo exhibitions. In 1969 he met Jack Claude Nezat, and they became friends. Nezat wrote numerous articles devoted to his art and his work and organized two exhi-
Claude Serre (10 November 1938 13 November 1998) was a French cartoonist born in Sucy-en-Brie, Val-de-Marne.
Pripremio/Prepared by: Petar Pismestrovi
46
47
48
49
50
Jasmina iki Jaiki HODAM
Pored staze ivot vrvi, gledam ljude, neu nita ja da kupim , ni da prodam, neki sede, neki svoje po d nos nude, moja staza ne krivuda, samo hodam!
I sluajno kraj ivota i ja idem, Nemam prolost,ni bu dunost, samo jesam, zicer isti da se sa njim tako vodam, nit ta hou da oduzm pa me esto ne zapaze em, ili dodam, , kad me vide, sve je sa mnom i ne br volim kad sam nevidlj inem zato gde sam, iva, samo hodam! adresa mi na leima, sa mo hodam!
Vladislav Pavievi
Lomim glavu i razbijam misli! Kuda li su lai i istinu tisli!? Sve to se skriva na javi ispliva! Krupne zvjerke, vrhovima lete!
Od potenja nestade ni traga! ivot kleca kao stara raga! U SATIRIJI svata se radi! Kad nema popa popadija kadi! Nita se ne potuje ni stari ni mladi! Zabrinuta vlast: Ko e na parade Pronalaze razne moduse: Kako od nje da se ograde! Svi jurcaju za Evropu, ka maniti ka iskopu! Svako hoe bogatstvo i slavu! A u trku zaborave glavu! Dva se popa oko crkve vrte! Sve su oi na njh uprte! A drava umjesto Ustava Mirno uti oba podrava! Bez obzira to su iste vjere! Takav odnos nema vie mjere U pitanju su: graanska prava Vjernika i dravljana iz posebnih drava!
ELVIR KOPI POLJUBIO S AM JUTRO
Zgrabe plijen, pa potprae pete! Narod zine, u udu se nae! I pita se: ta ga ovo snade! Imovine nema. sve je rasprodato!? Opljakano svo narodno zlato! Posla nema a penzije male! Od ivota ostadose tranje I zavlada najstranije stanje! Svaki ojek po jedna partija! Sve to stigne u vree sabija! Kupuju se ljudi i glasovi!? Nabrekli im depovi kao barski ipkovi! Opozicija dravu ucjenjuje a svoj narod ne potuje!
tro Poljubio sam ju kojima nisa I ispruio ruke uti nebo. m elio dodirn
e je komade tam sisalo posljedn Sunce je u ika ne kapke radn ova nateene o m svojih dlan Milujui meso e. i iz tree smjen a zemlji, vraal mei glavam Koji su se, stre
jo jed Pogledao sam
nom na istok
to se raa nou dno sebe strah I zakopao na i majke tiine. Od oca mraka
h a.s i / -pavli e http://
KO HOE DA TRAI DLAKU U JAJETU, MOE JE NAI NE SAMO U NJEMU, NEGO U SVEMU.
Who wants to find imperfections (fluff in the egg), it can be found not only in him, but in everything.
Vida Nenadi
51
Elvis Huremovi NANINE GURABIJE

Kasno nedjeljno poslijepodne, uskoro e akam. A, to znai vakat je spremanju za polazak kod nane. Kao veina bosanske djece i sam bijah dijete radnike porodice. Pa, dok majka i babo zarauju za hljeb, radnu heftu provedem kod nane na selu. Pripreme za polazak su poele, bira se odjea za petodnevni boravak. Nekoliko desetina kilometara dalje od mene, iste ove pripreme obavljaju se u kui mog tee Vahida. Haman, pa preslikane. Zajedno emo narednu heftu kao i mnoge unazad provesti kod nae nane. Nikad nam ove pripreme nisu padale teko. A, to bi?! Kad smo kod nane imali svega ta god nam dua ie. Znala je naa omiljena starica esto kaz'ti, da joj svaki ponedjeljak doe k'o penici kia u suni vakat. Jer, veli, tad joj hefta poinje sa njene dvije jabuke i bolje ne treba niti trai. Helem, po starom adetu uvijek prvi doem, dodue nanino selo nama je znatno blie. Kada doemo babo na brzinu ispija koji fildan kahve, na obavezno nanino insistiranje. Zatim, rukom predje po mojoj kosi i prozbori, sad ve, ustaljenu Sluaj nanu. Samo klimnem glavom, u znak prihvatanja i tu se naa pria zavrava. On pohiti ugrabiti prvi autobus za nau ariju. Jer babo se bavio birokracijom, a kako on kae u svemu tome nije bio nikakva ivija. Al' pos'o ne smije da trpi, ni zbog ega, makar u pitanju bio i sin jedinac. U meuvremenu stie Vahid. Zatim i kod njega, skoro preslikana, procedura. Osim, to njegov otac pije erbe, jer veli da nije kahvoljubac. Nakon to se selamimo sa tetkom i on poe svojim putem. Nas dva, krenemo namah sa novim petodnevnim poglavljem u naim ivotima. Zaista, kod nane smo imali, haman, sve to nam je trebalo. Avlija k'o igralite, igralite u kom su vazda pri ruci ukusne takie, medeno slatke ramike, prekrasno miriljave eftelije, rumeni grozdovi groa koji jedva ekaju da zavre u naim trbusima ili najbolje turgulje koje selo ima. U dnu avlije bila je baa prekrivena ljivovom hladovinom u kojoj su najee goe pele komije Zije. Odmah uz ljivik nalazila se dedina hudera. Nana je govorila kako mu je to druga kua. Dedo je u njoj bio povazdan, provodei vrijeme po svom obiaju. Naputao ju je samo kad se mora. Najee u vakat namaza ili kada ga zijareti neki od ahbaba. Doe na kahvu, da koju prodivane. Imao je dedo ustaljeni raspored kad e ta raditi u svom malom carstvu, koje se protezalo na jedva tridesetak kvadrata. Naprimjer, kosu je obavezno otkivao ponedjeljkom, utorkom kosio avliju, sjekiru i motike otrio srijedom a pravljenje novih tila za razni halat je ostavljao za etvrtak. Petkom nije radio nita. Bio mu je to neradni dan. Dan namijenjen za ibadet, damiju i dumu, te obilazak ahbaba ili nekoga od rodbine. A, vikendom bi nastavljao tamo gdje je stao. Usput, pazei da kokoi ne odu u komijino. Dodue, bilo je dana kad nita nije radio ali je uvijek bio u blizini svog carstva. Ba k'o da mu je to druga kua. Na drugoj strani avlije nalazila se vrba, alosna. Tako prelijepa, da meni nikako nije bilo jasno kako neto takve ljepote moe biti alosno. Ispod vrbe koja se vinula u visinu i ije stablo Vahid i ja nismo mogli prehvatiti, stojala je tala. U njoj predivna arava, velika crno-bijela simentalka sa prekrasnim arama i posebnim smeim biljegom izmeu dva blistava oka. Dedo nam je priao kako njegova arava daje najvie mlijeka i najbolji mrs na dunjaluku. Ne znam je li istina to to je dedo zborio ali da je jedno i drugo bilo za prste polizati, bilo je! Svega u toj bosanskoj avliji u ijem srcu bijae stara jednospratnica. Koja se nekako svojim izgledom, veliinom i starou uklapala u mali bosanski, sevdahli, ambijent. Denet na zemlji, to je nama nanina avlija svakako bila. Jer, kau, u Denntu ima ta poeli, isto k'o i mi u naninoj avliji. U tom naem mikrokosmosu, po vascijeli dan smo igrali raznih djeijih igara. Inae, niko nas nije remetio, tako da nam je sve bilo potaman. Jedini prekidi bijahu kada bi do'o vakat tagod prezalogajiti. Nana bi tada govorila:Jedite, trebae vam ili jedite, da budete plaho jaki. Dodue, nismo ni mi bili od onih unuka koji slue samo kao ikebane i da se njima nane hvale svojim konama. Nerijetko smo igru prekidali ne bi li joj pomogli u poslu. Koliko god smo bili nejaki a jo vie neiskusni ipak smo poslove obavljali krajnje ozbiljno da se te nae mahane nisu ni prepoznavale. Recimo, komiti grah ili ito, donijeti vode sa Ajine esme, sloiti drva ili utjerati kokoi u umez. Posebno nam je bilo drago ii kod Aje po vodu jer bi nam ona uvijek udijelila neku eerku ili koji rahatlokum. U svemu tome izdvajalo se neto to je imalo poseban miris i okus, posebnu dra a to je nanin akam. Zaista, taj akam je bio neto vie od posebnog. Po nekom njenom adetu u taj vakat iznosila bi nam gurabije za pojesti, nevjerovatan doivljaj. Kako je samo smee, rumeno tijesto bilo slatko i jestivo, mrtva usta bi ga jela. Nas
dvojica smo znali po nekoliko komada pojesti i traiti repete. Dedo, koji i nije volio plaho priati uvijek bi prilikom naeg hvalisanja naninih gurabija, divljenja njihovoj slatkoi i ukusu dobacio, kako gurabije moraju biti slatke jer su ih jos slae ruke pripremale. Nana bi, pomalo rumena u obrazima, u svom stilu na to:De, pusti bolan. Poslije gurabija jo malo bi se posjedilo i onda polahko na poinak. Nana bi samo dodala: Djeco, s Bismilom i na desnu stranu i krenula bi do hamandika uzeti abdest za jaciju. Njenog savjeta smo se vrsto drali. Onda, premoreni od cjelodnevnih igrarija ubrzo bi utonuli u san, uz elju da to prije svane. Ujutro, nana bi nas budila odmah poslije dedinog ritualnog ispijanja kahve, obino crne, jae i nezaeerene. Koju je stari penzionisani rudar volio ispijati u tiini. Mi, nakon to bi neto prezalogajili preteno rastopljen kajmak, jaja na sve naine ili umoili koji put somun u neko slatko, pekmez ili bestilj, izali bi na avliju. Na beskrajnom avlijskom prostranstvu otpoeli bi sa naim igrarijam do akama. Zaparavo do gurabija, mi smo vrijeme mjerili od sabaha do gurabija. Sve tako do kasnog poslijepodneva u petak, kada bi dolazili po nas roditelji i vodili nas kuama. Na svakom odlasku nana bi nam u novinu zamotavala obojici podjednak broj gurabija a zetovima bi tutnula neto u kesu, da ponesu kerima. Rastajali bi se na kapiji i svak' bi krenuo svojim putem u svoj ivot i sve tako do akama u nedjelju. Poslije iznova do nekog novog petka i neke nove nedjelje. Uvijek je bivalo tako, sve dok nije dolo ono najgore, rat u nae krajeve. Tada je sve stalo i krenulo niz brdo, skotrljalo se. Nevrativi se na staro, nikad. Zbog rata nana i dedo su dugo imali status muhadira. Nije im bilo nimalo lahko, uostalom ba k'o u ratu. Dedo koji ni do tada nije bio neto bogzna priljiv, okrenuo se utanju. Izgledalo je k'o da se zakleo na to. Jedva bi ponekad prozborio neku. Sa nanom je bilo sasvim drugaije, ona je povazadan ibadetila i traila od Milostivog da sve stane i da se vrate u svoje selo. Jednog dana to se i desilo ali vie nita nije bilo isto. A, danas?! Danas je sve drugaije nego li nekada, iako je nana opet u svom i na svom. Dedo je preselio, nana veli da je on samo oti'o na bolje mjesto. Bolje ak i od nanine avlije! arave i tale odavno vie nema, od vrbe je ostao samo panj nalik na obezglavljen vrat, tako da joj sad ba pae onaj naziv. Kod Aje niko ne ide po vodu. Teu Vahida je progutao vihor rata, mada nana kae za njega da je tu al' ga mi ne vidimo. Uglavnom, nita nije k'o onomad. Avlija od onakvog prostranstva danas izgleda skueno. K'o da tuguje. Haman joj nedostaju djeija vriska, galama i razne igrarije. Izgleda, fali joj jeka koju bi stvarao udar ekia o eljezo prilikom dedinog otkivanja kose, koja se brzinom munje protezala niz bau, te kroz ljivik i svoj put zavravala u Smajinoj umi. Dedina hudera je oronula, vala slabo k'o i ulazi u nju. Osim, ponekad nana da uzme neki halat kojeg niko nije otrio, otkivao, nasaivao od dedinog preseljenja. Nije nana dozvolila, veli da se u njegovo ne dira. Razumijem ju. to se mene tie nanu povremeno obilazim, sad sam svoj ovjek i vie ne bivam kod nje od akama u nedjelju do akama u petak, k'o nekad. Nana mi je jednom kazala, da sve to je bilo tako je moralo biti i da je ivot takav, ne mazi te taman da si mu najmiliji. I kako na zemlji ne postoji Boiji rob koji je uspio izbjei sudbinu svojom voljom. Upravu je nana, ne moe insan protiv sudbine! Kako je propisano, tako e i biti taman se i na glavu nasadio. A, gurabije?! Otkako Vahid ode nikad ih vie nije zamijesila i ispekla. Nikad vie njihov slatkasti miris, koji je i Zijine pele privlaio, nije se proirio naninom kuhinjom, te kroz verandu pa u avliju, nikad! Al' samo kad bi barem jo jednom nana svojim izhabanim rukama, svjedocima duboke starosti, zamijesila i ispekla u furini to smee, rumeno tijesto...moda bi se sve..., moda! Jah!
52
Abdurahman Halilovi Ahil

Ne raunajte sa nama, slabi smo vam mi matematiari-bankrotiraete. Odgaa se glad narode ... do poslije izbora. Imamo vrhunske lopove,u samom vrhu-pokradoe. Narod nema ta ni da jede,zbog onih gore to jedu govna. Politici kurvi, neprestano treba to vei broj muterija. Dotjerali smo ishranu u red ... do jednog obroka. Dokazaemo im da nisu bogovi-sveca im njihova. Kroz svoj ivot-nikako da se pokrene s mrtve take. Ljubavnik moje ene spava samnom-kad god mi ena ima one stvari. Pala je kao kruka-profesora nisu zanimale njene jabuke. Od tih problema koje moram rjeiti u hodu, ve me noge bole. Lila je suze kao godina-ne zna ko je otac djeteta kojeg je rodila, bilo ih je kod nje dosta. Radnika klasa, ako se zatalasa-predstavnicima vlasti nee biti spasa. Zainatili su se da nam prkose-namjerno iz drave sve iznose. Poeli su da nam se penju na glavu-zato smo ih skinuli sa poloaja. ena nee ni da me pogleda-gleda u ljubavnika. Mutili su dok nam ne skuhae kau. Nastala su teka vremena-a ni sa onim lakim se nismo mogli nositi.
Svijet se okree oko USA Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011
Kad mi je baba gatara iz fildana proitala sudbinu-od muke sam eni rekao da pravi jo kave. Ciganka mi nije htjela ni gledati u dlan-primjetila je da je prazan. Ako ete mi vjerovati-jo vam mogu lagati. Od kud iznenada-da se svemu ovome nadate. Ne samo da pokazuju zube-oni i ujedaju. Banda je kod nas povezana-kod njih je rasputena. To je sigurno, da ide sto po sto-drugi manji, pod veliki moe stati. Poslodavac nas tjera da budemo brzi-ne znam ta on hoe,radnike ili atletiare!? Momku je sjela za vrat ... da se lake samnom jae. Nisam sasvim svoj-kad god me ena izluuje. Izbori su stigli-birai jo nisu ni krenuli.
U svakom tunelu nema svjetlosti na kraju. Teko je to sagledati sa te strane-pa smo otili na drugu. Ne mogu biti pametan poslije svega to sam vidio u duevnoj bolnici. To je pamet da ti stane-kolko su ga pravili budalom. Poslodavci su nam veoma spremni ... za davanje otkaza. Plovio sam njenom rijekom od suza-sve do njenog ua. Mogu vam rei otvoreno-da e nas zatvoriti. Ovdje je sve kao prije-posla se nema,samo se sjedi,jede i pije. Gdje sam,nisam znao ni sam-rekli su mi doktori u bolnici. Poeljeli su nam da do mjesta nesree,krenemo sa sreom. Nema nama izlaska na dobro-iz ove propasti. Propadanje kao Grka-iri se i nekadanjom Jugoslavijom. Ovaj lopov je bez mjesta-nema odakle ga ne protjeruju.
to due ekamo pred vratima Evropske unije-sluamo kako tamo postaje sve burnije. Vrh drave ne moe nam biti bolji-svaka afera i kraa,savreno mu stoji. Dok sam ja pustio nokte-drugi su se ve ogrebali gdje treba. Od drugova do dugova,preko gospode-svi nas zajedno u propast vode. Cura mi je vjerna ... svim svojim momcima. Kroz godine koje su mu proletile-sve su mu ene pobjegle. Nastojali su da pre(ive)-zato se danas pate. Ako ni sam vrag ne zna ta nas sutra eka-otiemo svi do avola.
Fotelja..minirano!
Na poetku i na kraju najtee je krenuti kroz sredinu.
52
Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011
Abdurahman Halilovi Ahil U na zaarani politiki krug-ni jedan arobnjak iz Evrope nee. Poruila mi je kominica da doem u pono-mua joj nema,ona e tad mo. Kad doe kraj njegovoj slavi-ima da proslavimo. Ovaj svijet je poludio-rekao je psihijatar, posmatrajui duevne bolesnike. Zapad se i ne osvre na nas-zna da je kod nas sve uvrnjeno. Na ovim prostorima svi emo za ulazak u evropsku uniju propast-nee biti toliko novaca da spase nau propast. U drutvu dijabetiara najgora je kletva:"Dabogda te eer pojeo"! Kad je alkohol vidio kol'ko pijemo-udario nas je u glavu. Predsjednica nam je pametna glava-dri se mukih. Bolje sutra nas nee-neko nam gore podmee.
Vladina obeanja-sastavljena su od bijede i nemanja. Od crnog jedino me veseli ono izmeu enskih nogu. Pruili su nam nedohvatljivu ansu. ansa koja nam je pruena nije doprla ni tamo ni ovamo. Bogati se dre onih sudova, koje su kupili. Zakon jaega sada je na snazi-stvoren, da siromahe gazi. Hirurg nae bolnice voli da kroji-ostavio je makaze u jednom pacijentu. Tim nam je uao,i samo se proetao kroz viu ligu-svi su ga isutirali. Ovu vlast brige mue-hoel moi i danas ukrasti kao i jue. Ona prije vlast ovu je nauila lopovluku-koja to danas poteno radi. Prostitutke su laka roba-koja puno kota.
Bog nam je jedini svjedok-Sveti Petar nee nikom da se zamjeri. Spala knjiga na dva slova-i ta dva nee niko da ita. Od ije e nam lampe svanuti-kad niko od njih ne dodaje gas. Evropski pogledi nam govore da kod nas nieg dobrog nisu vidjeli. Kad raspravlja o Balkanskim problemima-Evropu zaboli glava. Evropa se nee jo dugo natezati sa nama-kad shvati da mi nikoga ne jebemo. Uzalud je toliko uio-kad ni ovoliko nije znao. Vladajui se prijeoe u dravnom proraunu-u svoju korist. Razmiljali su porazno-rekli su da im pobjeda nije odgovarala. Igrai na terenu su popadali-pozvali smo cure da ih diu. Kod poslodavca svi se igramo-izraujemo djeje igrake. U nae razbacivanje nikako da uu mjere tednje,koje smo usvojili. Ugasili smo se ... gorei u ljubavi. Njemu esto dogori do nokata-za as plane. U svakom rebalansu dravnog prorauna-mi se preraunamo. Sam sebi ne vjeruje ... dok lae. Ja i supruga ivimo pasjim ivotom-lajemo jedno na drugo. Vladu e narod usmjeriti na pravi put-nema vrdanja. Sve do jednog stranake voe-slabe su za narod kolovoe. Sporazum je bio skoro gotov-kad su nam rekli da je to nesporazum. Narod da je pametan, ne bi dozvolio ovim budalama da ga vode. Sve je dovedeno u pitanje-niko od odgovornih nema odgovore. Kerka mu se jo nije udala-ali unue je tu. Stvarno nam je ao to se smijete od muke. Imali bi i meda i mlijeka-da se nisu udruili trutovi i volovi.? Izgleda da se istina uplaila svjetlosti dana-pobjegla je u mrak. Nije da tu neto ne valja-tu nita ne valja. Ja sam glavni slua u kui-sve redom sluam. Od kako sam se oenio-ni jedne se zmije ne bojim. Samo ako pare ima-ni zato ne treba da se sikira. Na tim obavio je sportske pripreme-sudei po sportskim rezultatima izgleda da su se pripremali za poraze. Kasno me je pozvala na veeru-u to doba ja ne jedem. Telefon je zazvonio kasno-rekla mi je da doem ujutro rano. Naim akademskim graanima politiari nedaju da realizuju ni jednu ideju. Imaju oni svoje fiks ideje. U samu vlast uvukli su nam se lopovi-izvlai iz nje i oprani i neoprani novac. Na sudu se dijeli pravda-samo je skupa. Kako se stari i pamet se kvari. Ve je to reeno-oekujemo novu la. Prije je svega bilo-samo tu nas nije bilo. Mi smo ti sitne ribe-moraemo utati, somovi su iznad nas. Dobar glas daleko se uje-pa i ako vam se ape na uho. U mom selu postao je glavni dogaaj-jedne neudate cure,poroaj. Ne bi to ni krenulo kako treba-da nismo dobro podmazali. Zaudili smo se udu nevienom-u oravo. Vidjeu ja ta se iza brda valja-dok prokopamo tunel. Izmeu njega i nje-primjetio sam odnose sjebane. U dravnom proraunu svako tolko namirujemo manjak-vladajui troe viak.
Zoran Spasojevi, Srbija 2011-apsolutno romantino
54
54
Suno Kovaevi
Sve nae vlade su radile da narod izvedu na Boiji put. Uile su nas masovnom postu. Obeae nam kule i gradove. A milostinja humanitaraca odra nas u ivotu. Kau folklore je narodno blago, a kolo ja tebi, ti meni narodna tvorevina. Sva svoja stradanja pripisujemo sudbini i drugima. Uspjehe samom sebi. Kada mi nije do ovoga ivota, drugi ivot mi postane blizak Mu eni ne vjeruje uope. ena samo mrtvome muu. ena je kao lopta. Uzme je za sebe, a poslije se i drugi igraju s njom. Kad ti ena otvori oi, uvaj se praine. Ne glumite enama intelektualce, one trae radnike. Ili jo bolje udarnike. Komija mi dibidus smotan. Ja mu rekao loptu, a on napumpao enu. Dola je na razgovor sa poslodavcem. Na probnom radu pokazala je veliko iskustvo.
Ljubav izdri mane koje ne moemo izlijeiti. Djeca dobiju batine koje su njihovi roditelji zasluili. O velikim i mrtvim ili se govori ili uti. ivei u paklu zasluio sam raj u koji ne vjerujem. Otila je od kue trbuhom za kruhom. Vratila se kui trbuhom do zuba. Sirotinja se pita da li e narodne kuhinje ulaskom Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju postati meunarodne. U vrijeme drutvenog raslojavanja i kod muslimana NAMAZ je razliit. U dvoru roen na carski rez ko budala. Djeca su budunost osoblja domova za nezbrinutu djecu, a stare i osobe sa invaliditetom osoblja ustanova socijalne zatite Jedni tvrde da politiari muzu dravu,a drugi da pasu. Pitam se, koja su oni vrsta ivih bia. Djetonski sporazum je pat pozicija. Postdejtonska igra je mat pozicija. U ratovima voenim u ime velike Srbije dio srpskog naroda je postao nebeski narod.
Aforizmi iz knjiga SunoDARja i Sunovrati

U Zenici i kod ove vlasti samo stare zgrade dobivaju novo liice. U toku rata, da bi preivjeli, boric su morali deblokirati puteve. A sada, da bi preivjeli, moraju ih blokirati. Borci su stekli zavidno iskustvo. Ratni profiteri zavidno bogastvo. Od povlastica na besplatan prevoz borcima je obezbijeeno besplatno vozanje od vrata do vrata. U ratu, dok su drugi ostajali bez nogu i drugih dijelova tijela,on je stao na svoje noge. Sadanji predstavnici borakih populacija se zalau za donoenje zakona koji e omoguiti privilegije koje su stekli za vrijeme uea u vlasti. U poplavi udrueja gorakih populacija vrijeme je za osnivanje udruenja za zatitu njihovih lanova. Onaj ko se zduno borio za ovu dravu sada se bori da nekako preivi. U stanove koji su proglaeni naputenim vraaju se raniji stanari kao u svoju imovinu a borci odlaze na svoje u umu. Zbog stranakih obaveza, zanemarivi porodini ivot, obogatio je svoju intimi. Pojedinani snovi doveli su nas do iluzije o dravi Nae politiare esto svrbi lijevi dlan, a narod glava. U diktaturi se mnogo pria, a u slobodi zanijemi. Nakon to sa drugim zadovolji potrebe, redovno se vraa bramnim obavezama. Nisam moan da darujem sunovrate ali jesam da ih ismijavam. I socijaldemokrati postadoe ministri, a socijalna pravda i demokratija ne doe sa njima. rtvujui sebe za sebe i svoje, postajemo rtve drugih za druge. Uratu sam volio ljiljane. U miru me okruile visibabe i visidjede. Dali su mu hljeb u ruke, a on zanijemio. Ako ivite u pogreno vrijeme zauzmite barem pravo mjesto. U protivnom tue greke ete ispatati. Koga on farba. uj ne bori se za vlast nego za narod. Kakva korist to se ugnijezdio na funkciju. Kad je itav ivot ostao na dva jajeta. Do rata nije bilo razlike meu nama. Sada je ima i u nama i meu nama Politiari govore o looj prolosti, tekoj sadanjosti i boljoj budunosti. Svoju su prolost sakrili kao zmija noge. To to je prazan ne znai da je sve dao za vlast. Najee se kunemo na vjernost dravi i eni. I najlake ih prevarimo.
Pa moramo biti kolektivno slijepi kad nam ne daju da progledamo. Plaim se nevidljivih sjenki. Posljedice su vidljive, al uzroka nema. Lako je biti poten kad nema drugog izbora. Ostani to kad ima alternative!
54
Suno Kovaevi
Ko ima kalauz na privjesku, za njega su sva vrata otvorena. Dijabetiar je baksuz kojemu kaika sama pada u med. Ukazano povjerenje poteno je odleao. U zavtoru je nauio da Goli otok nije raj za nudiste. Politiari su oduvijek bili piromani. I arili i palili. Narod je dobio to je traio. Izgubio je to je imao. Za vrijeme njegovog mandata upamtili smo i svoga, ali i njegovog boga.
Tofiq Mammadov - Azerbaijan 2011
dravu od vjere. Ranije je svojim djelima obogatio sudsku praksu, a sada sebe. Gospoda koja sjedi za zelenim stolom za radnu sredinu je izabrala zelenu ledinu. Kau nuda zakon mijenja. Tano, jer da bi je imao, mora imati ta jesti. Dajui sebi poslove, sve jeuradio. Za druge je uvijek imao pohvalne rijei, a za sebe djela. Kiobran mi je religiozan. Otvori se im se nebo otvori. U lovu u mutnom osim koristi sve je nevidljivo.
Dijalektika. Bio je ateista, sada je za monoteizam, a sutra za ko da vie-historijski materijalizam. Za sve je kriva neviena glupost dotinog. A njen se kreatog i dalje via slobodan. Zamjenom dresova igra se uspjeno nastavlja. U oba poluvremena. Mljekarstvo je perspektivan dio privrede. Skidanje kajmaka svakog privlai. Svi smo iziste rupe. U rupi emo zavriti. A izmeu toga kako se ko snae. ovjek je od povjerenja. U povjerenje povjerava sve to zna. Sve same patriote. Puna im usta domovine a depovi love. Dok je gospoda na jaslama uivaju konji koji nisu za trke. to nekima treba nauka i pamet kad se glupost skupo plaa. Ako je u politici sve na duge staze, onda je sve u nogama. I tu glava nema ta da radi. Ni dana na bolovanju. A zaboli njega za svim i svaim. Toliko je drutveno angaovan da sam sebi ne moe da doe. Svoj rad u organima dravne uprave poistovjetio je sa organima probave. U provoenju Aneksa 7. najdosljedniji su politiari. Uvijek se vraaju na svoja izlaganja. Nije li to sa umrlim komunizmom umrla i drava. Poto u nju malo ko vjeruje odvojili smo
59
Samira Begman Karabeg Impulsi za razmiljanje u okrilju Ramazana
- eljezara u Zenici sklopila ugovore koji joj omoguuju ogroman profit, a radnici otili u planine da zalijee plua. - pred konzulatima redovi za vize, a sve granice ukinute.
"Musaova knjiga je za kraljevstvo zemlje, Isaov inil za kraljevstvo neba a Muhammedov Kur'an i za one od zemlje i za one od neba". U ovoj izreci vidim istinu, saetu na jednostavan nain. Probat u to malo podrobnije objasnit, opet, kako ja vidim i zakljuujem na osnovu razliitih uenja, promatranja i razmiljanja. Sve Boije objave, knjige i zakoni imaju iskljuivo odgojni karakter i cilj za ljude uvjetovane i ograniene materijom. Kako svi ljudi nisu (i nisu bili) jednako ogranieni i uvjetovani, tako niti te odgojne metode nisu jednake. One su podeene za svijest koju su ljudi razvili u vremenu u kojem su objave dolazile. Musa je ivio u 13 stoljeu prije novog doba. Do tog doba ljudi nisu imali razvijeno mentalno tijelo, ve samo eterino i astralno. Stoga nisu bili sposobni da osjete savjest. Zato je meu ljudima do tada vladao zakon krvne osvete. Za jedno ubitsvo, ponitavala se cijela familija ili pleme. Naravno da se ove karakteristike i danas prepoznaju, ali to ipak nisu karakteristike za cijelo ovjeanstvo (to potvruje da se evolucija ne odvija linearno i da su potrebni razliiti zakoni - objave). Musa je donio zakon pravde: oko za oko, zub za zub. U isto vrijeme, kada je Musa u obliku Boije objave postavio ovaj zakon, babilonski kralj Hamurabi zabranjuje krvnu osvetu i donosi isti zakon, bez da je poznavao Musu i njegovu objavu. Dakle, vrijeme je bilo zrelo za vie odgojne metode ljudskog roda. Zakon je prisila i on se ljudskom rodu mora nametati sve dok se u mikrokosmosu pojedinca ne izgradi i uvrsti mentalno i kauzalno tijelo koje e u njemu razviti onu svijest to ga osposobljava da slobodnom voljom prihvati zakon ljubavi. A to je u Inilu najavio Isa. U dobu kad je Isa ivio ljudi jo nisu bili na tom razvojnom stupnju da primijene taj zakon. Zato su stranputice kranstva prirodni tok iz neznanja i nesposobnosti (Oe oprosti im, ne znaju ta rade). Kada znamo u kojim okolnostima je dolazila objava (zakon) Kur'ana, onda emo bolje razumiti zato su neke upute "neljudske". Za ljude koji su bili na tom razvojnom stupnju da su za svaku sitnicu, bez grie savjesti, bez znanja o zakonu uzroka i posljedica i imalo samilosti ubijali ene, zakonske norme obuhvaene u suri Nisa bile su veliki, veliki napredak i snane odgojne metode. Recimo, ajet koji govori kad i u kojim okolnostima da se udari ena. To je velika promjena (u pozitivnom smislu) za one koji su imali pravo da iz istih razloga enu ubiju. Danas. pozivati se na ovaj ajet u bilo kojem smislu, znai ne dozvoljavati mogunost napredka. Sve vie ljudi govori o zastarjelosti zakona Kur'ana, jer im je razvoj svijesti prevaziao te zakone: ako Kuran kao Boja rije doputa da se ena tue - onda je meni kao civiliziranom biu sa jasno izraenom svijeu ostavljena mogunost da biram.... Uvidjeti i to izraziti da su brojni zakoni Kur'ana zastarjeli, ne znai negirati vrijednost Kur'ana. Svijest veine je dostigla nivo na kojem je sposobna da reaguje na vie zakone, zakone ljubavi - kraljevstvo neba. I jo neto, Boija rije jeste vjena i nepromjenljiva, ali na nivou ljudske svijesti je u stalnom toku. Boija rije je impuls odozgo i iznutra i ona je uvijek ista, ali reakcije na te impulse su uvjetovane i zaprljane materijom. Kako se vie kroz te impulse proiavamo od materije, to su i nae reakcije identinije impulsima. Treba prevazii ego i razvijati nove navike iz zakona ljubavi, iz nebeskog kraljevstva, a ne starim zakonima pravdati reakcije iz ega. ***
- demonstracije, govornik na pozornici poziva na mrnju i borbu protiv..., a hiljade sluaoca razmilja samo o uzroku njegovog ponaanja.
Raquel Orzuj, Uruguay 2011
AFORIZMI I MISLI Recimo, na primjer

- rat je, a niko ne ide u rat. - poslijeratno doba, vladavina korupcije, kriminala ekonomija u kvazitranziciji, a svi zauzeti borbom sa svojim unutarnjim demonima i prevazilaenjem vlastitih nedosljednosti.
60
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
XIXdio...part XIX
61
Vladimir Bulatovi Bui Svet opere

Kada bi mi Bog doao u posetu, nekog hladnog, jesenjeg dana i pitao me ta bih hteo da budem u sledeem ivotu, ja bih mu odgovorio, umotan u ebe i sa nogama uronjenim u lavor vrele vode, da elim opet da budem glumac, ali da ne glumim vie nikada bedne, alosne i nesretne ljude, ljude koji su se od sopstvene pakosti uguili i ucrvljali, ve da glumim srene, bezazlene i naivne ljude, ljude koji se raduju sitnicama, npr. tome to je krava donela na svet zdravo i lepo tele! Glasom punim emocije govori nekada moj omiljeni glumac (pamtim ga iz omiljene mi porodine serije), dok sedi za ankom i ispija ko zna koji po redu vinjak. Drutvo mu prave dva gluvonema druga koji zure svako u svoju taku, kucajui se povremeno i nazdravljajui jedan drugome pomou jezika gluvonemih. Pratim ih pogledom iz separea u restoranu pozorita. Plafonsko osvetljenje obasjava glumevo elavo teme, dok mu dubok i hrapav glas bruji po restoranu kao kakav bumbar. Ona dvojica pored njega u nekoj drugoj situaciji posluili bi mu kao modeli po kojima bi stvarao svoju ulogu, a sada su mu publika. Dodue gluva, ali njemu nije ni bitno da li ga neko slua jer vano je da moe nekome da obre ture, i da obru njemu ture. Doao sam na sastanak sa maestrom Lovriom. Namerno sam poranio dvadeset minuta kako bih mogao da posmatram ljude u restoranu, uglavnom glumce i pevae, ali i razne boeme, svetske probisvete, koji dolaze ovde kako bi se nali sa nekim prijateljima koji, najee, to je veoma zagonetno, ne govore na jezik, ali su elegantno obueni, imaju intelektualno dranje, i ne akaju nos dok sede sami za stolom. Priao mi je kelner, plavokosi gospodin bez jednog oka, sa povezom preko glave poput gusara, upitavi me ta u da popijem. Naruio sam kafu i bacio pogled na njegovu ploicu sa imenom okaenu o rever, pisalo je: gospodin Privragovi. Zavalio sam se u udobnu fotelju snimajui enterijer restorana. Po zidovima su visile crno- bele fotografije, uokvirene zlatnim ramom, svedoei o bogatoj istoriji pozorita. Glumci i
pevai, naminkani, sa perikama na glavama uhvaeni u trenutku umetnikog zanosa, igraju i ive neiji tui ivot, obasjani reflektorima pozornice i oboavani od svoje verne publike. Eno i fotografije na kojoj je ovaj glumac to sedi za ankom. Na fotografiji dri u zagrljaju prelepu, mladu, meni nepoznatu glumicu, sa ogromnim umetkom za kosu na glavi. Njene senzualne usne balgo dodiruju njegove vetake brkove. Skreem pogled ka glumcu za ankom: njegove modre usne pripijene su uz aicu vinjaka, pa zatim izgovaraju Kelner, jo tri, na moje ime! Pojavio se i maestro Lovri, poranivi deset minuta. U svakoj prilici je nosio leptir manu, na teget koulju, uz karirani sako. Gusta, seda kosa i brada beli kao decembarski sneg, preplanuo ten, pravo, vojniko dranje i vrst stisak ruke. Pozdravili smo se kao dva srdana i stara prijatelja, mada sam bio mlai od njega pedesetak godina. Zahvaljujui maestru brzo sam uao u vei deo operskog programa, prativi na klaviru, uz maestrovo vostvo, mnoge vrsne operske pevae. esto je govorio: Vraki dobro mladiu, bie od Vas neto! Hvalio me je da oseam pevaa i da znam kada treba da poguram, a kada treba da saekam. Da znam da odsviram ono to je bitno, a ono to nije bitno da izostavim tako da se ne primeti da fali. Najavio sam mu prethodnog dana da bih voleo da ga upoznam sa svojom verenicom Jelenom. Ona je operska pevaica. elela bi da peva na Velikoj sceni pa sam smatrao da je Lovri prava osoba da mi pomogne. Maestro je itav ivot radio sa operskim pevaima i dirigovao je po itavom svetu. U pozoritu je bio iva legenda, i neosporan autoritet. Bio je poznat po gvozdenoj disciplini na svojim probama, kao i po tome da je iz pevaa uvek izvlaio ono najvie, pa su i osrednji pevai uspevali da se istaknu. Jedan je od onih ljudi sa kojima vam je uvek prijatno i u ijem drutvu prosto eznete da sedite. Znao je da vam laska, ali tako da to uopte ne izgleda kao laskanje ve kao iskren kompliment. Na taj nain on bi vas kupovao, poto je dobro znao da ga tako sledei put neete odbiti za neku stvar njemu veoma bitnu. Govorio je( kasnije sam utvrdio ta je to inio svakome sa kim se poznavao), kako je veoma poastvovan vaim drutvom i kako ste redak biser meu morem neiskrenih i dvolinih ljudi, i kako ba vama eli da kae neto u poverenju. Voleo je da prepriava anegdote vezane za pevae. Priu bi poinjao tako to bi skinuo svoje tanke naoare, proakao uho drkom, izvadio svilenu, kariranu maramicu iz zadnjeg depa svojih pantalona, i obrisao zamagljena stakla od naoara. Zatim bi vratio naoare na glavu i srednjim prstom ruke ih nalegao na svoj nos, velik i pomodreo, kao patlidan. Pogledao bi vas ispod naoara, pljesnuo rukama kao da stresa mrve sa njih, i zatim bi poeo da govori glasom tako tankim i umilnim da bi i najtvre srce razneio. Zapoeli smo razgovor tako to je prepriavao najnoviju anegdotu iz pozorita. Glavni akter prie je bila izvesna operska pevaica Irina koja je ostala bez glasa dva dana pred predstavu Kavalerija Rustikana. Irina je gospoa u zrelim godinama. Svojim fizikim izgledom ona potvruje sve predstave obinih ljudi o izgledu operskih pevaica. Prvo to ovek kod nje primeti jesu ogromne i okrugle, poput najvee lubenice u bati, grudi! Svesna tog svog kvaliteta, ona esto nosi pastelne rolke koje joj prijanjaju uz njeno ogromno i gojazno telo. Meutim, svoj viak kilograma ona nosi na takav nain da bivate ubeeni da ena u njenim godinama ba tako i treba da izgleda, i da vam se jo i dopadne takav izgled! Gotovo uvek nosi duboke, kone izme, koje joj zateu listove na nogama, pa kada gazi hodnicima pozorita zvuk koji prave njeni koraci podseaju na koraanje oficira Gestapoa, ba kao u naim starim partizanskim filmovima. Kau oni koji su imali prilike da vide njene noge da su to dve unke, bez jasnih kontura listova, kolena i butina. Elem, maestro mi je ispriao kako se Irina alila jednom svom kolegi kako ima problem sa glasom, najverovatnije zbog pogrene pevake tehnike i forsiranja na probama. Pitala ga je, gotovo apatom, da li zna kako da povrati glas. On joj je odgovorio da pred svaku predstavu, i pred svaku probu, proguta po tri zrna kafe. Naravno, postupak valja ponoviti i pred spavanje, kao i ujutru na prazan eludac. Ali poto se loa tehnika ne moe preko noi ispraviti, on joj je predloio,da odmah posle predstave, dok ne bude
62
Nastavak sa str.61. Vladimir Bulatovi Bui
potovanja privatnosti. Rezime cele prie je bio taj da je maestro ujutru sreo najmanje petnestak pevaa iz hora kako grickaju zrna od kafe, dok je Irina otkazala generalnu probu jer se predozirala od kofeina! Takoe, ispriao mi je i njegovu omiljenu anegdotu, o pevau, baritonu, koji se po pozoritu hvalio kako je u ivotnoj formi, i kako nije pevao nikada kao tada. Ali, kako je ugledao svoje ime u podeli za predstavu tako je poelo neto da ga grebucka u grlu, pa mu se poverio kako bi moda bilo pametno da odloi predstavu jer se ne osea ba najbolje. Naravno, sledeeg dana celo pozorite je brujalo o najnovijem hitu, a nesreni bariton je odluio da se neko vreme ne pojavljuje u pozoritu. Zanevi se u razgovoru sa maestrom nisam ni primetio da je prolo skoro sat vremena od kako smo poeli razgovor. Za na sto prioe neki meni nepoznati ljudi pa se pozdravie sa maestrom radujui se to ga vide posle mnogo vremena. Maestro ih je upoznao sa mnom, a ja sam im mahinalno i nervozno pruio ruku zaboravivi momentalno njihova imena koja su mi ljubazno kazali. Razmiljao sam o Jeleni koja je po obiaju kasnila. Poto su se maestrovi prijatelji udaljili od naeg stola izvinuh mu se zbog Jeleninog kanjenja, a on mi ree da ne brinem jer sve ene kasne, a posebno operske pevaice. To me je podsetilo na njegov savet koji mi je kazao jednom prilikom, poto sam mu rekao da mi je Jelena verenica: Kada oeni opersku pevaicu u brak unosi najee dve stvari, njenu sujetu i njenu utirkanu pudlicu! Bio je skoro u pravu poto je Jelena pored prve stvari imala i malog francuskog buldoga koga sam etao svako jutro i vee. Jelenu poznajem jo iz srednje muzike kole. Poto sam diplomirao na Muzikoj Akademiji dobio sam posao korepetitora u muzikoj koli. Jo na prvom asu sam primetio plavokosu devojku, belog, skoro prozirnog tena, koja ima dranje kao kakva ledena princeza. Jelena je tada bila etvrti razred u srednjoj muzikoj koli. Uglavnom je utala i smeila se misteriozno, dovodei me u iskuenje da esto mislim o njoj posle asa i zamiljam sebe kao njenog momka. Problem je bio taj to je bila jo maloletna pa je moje udvaranje bilo vrlo neodreeno. Po prirodi vrlo stidljiv, trudio sam se da izgledam i ponaam
se kao neki opasan tip, pokuavajui da ostavim utisak na nju. Stalno sam je prekidao u pevanju i pokazivao joj mesta na koja treba da obrati panju. Zapravo, ona je sve pevala besprekorno isto i tano, divnim lirskim sopranom. Moje primedbe nisu imale nikakvu praktinu primenu ve su bile izraz mojih neuspelih pokuaja da skrenem njenu panju na sebe. Nije se bunila ve bi me samo izignorisala i nastavila da peva poput anela! ak sam pokuao i da budem neprijatan tako to sam coktao i mrktao, ili duvao nos u maramicu za vreme njenog pevanja. Meutim, ona je bila i ostala hladna, potpuno nezainteresovana za mene. Do kraja njene srednje kole ja sam za nju ostao objekat koji svira klavir, i kome se obraa persirajui, i samo kada je obaveza natera na to. Prvi nagovetaj njenog otopljavanja desio se na jednom takmienju za pevae. Jelena je tada ve bila druga godina na Akademiji. Nisam je video od srednje kole, dakle pune dve godine. Njen profesor me je zamolio da joj budem korepetitor. Jelena je ve tada bila prava lepotica, lice joj se isprofilisalo, dajui joj otmenost, pa je njena uroena hladnoa dobila je jo vie na izraaju. Plava kosa, sva u dugakim loknama, poput suncem obasjanih morskih talasa, padala joj je na njene jedre i bele grudi. Pogled njenih plavih oiju bi zaledio svakog ko pokua da joj se udvara, bez razlike. Znajui za zamke koje krije, reio sam da se drim ravnoduan. Imali smo jednu probu pred takmienje. Poto sam je otpratio sve kompozicije, prila mi je nagnuvi se na klavir, pokazujui mi pritom svoje zanosne obline koje su virile ispod haljine. Obratila mi se ne persirajui mi, prvi put u ivotu! Tog trenutka su se sve davno sputane emocije u meni razbuktale poput nezadrive lave koju nisam mogao da kontroliem. Opet sam vie od svega u ivotu eleo da bude moja devojka! Kazala mi je da je vrlo zadovoljna mojim sviranjem i da se raduje naoj saradnji. Nesvesno je rukom pipala svoje uvo, pokazujui mi otvoren dlan. Poto sam jednom prilikom proitao knjigu o znakovima tela, gde navedeni pokret znai da se dama interesuje za mukarca, poput kakvog proroka sam bio ubeen u nau zajedniku budunost.
63
Poto je osvojila prvu nagradu na takmienju, posle objavljivanja rezultata, obesila mi se oko vrata, darivajui mi poljupce, dozvoljavajui mi da miriem njen beli, i mirisni vrat i da gutam njene plave lokne. Bio sam van sebe sa samo jednim ciljem u ivotu: da osvojim prelepu Jelenu! Vremenom se pokazalo da je najlaka stvar bila osvojiti Jelenu, a najtea zadrati je. Ne mogu da kaem da me je varala, ali da je bila sklona flertu sa drugim mukarcima to je istina. Pogotovo su je interesovali stariji, ozbiljni mukarci. Volela je brkove i bradu kod mukaraca. Ta injenica mi je donela mnogo muka poto sam osav po prirodi. Kada god bismo bili u drutvu nekog markantnog, bradatog mukarca ja sam se oseao nesigurnim, a Jelena se, oseajui to, trudila iz sve snaga da me uini ljubomornim, koketirajui sa njim i zavodei ga. Jednom prilikom, na nekoj zabavi, predstavila me je jednom bradonji kao svog druga. Na moju opasku da to nije ni malo fino sa njene strane, ona mi je odgovorila da nije nimalo fino od mene da dolazim na zabave u crnoj majici sa znakom Sepulture, jo pogotovo kada smo zajedno. Sutra dan sam bacio sve svoje hevi metal majice, kao i postere i ploe. Ipak, pored svega, mnogo emu sam se divio kod nje. Divio sam se njenom maijem pogledu, kojim bi me prekorno pogledala kada god bi smo se nali u veem drutvu, a ja pokuavao da budem u centru panje, zaboravljajui na prostu injenicu da svaka pria koja nije vezana za Jelenu, ili se ona ne spominje u njoj, nije dobrodola. esto je znala i
da me prekori opaskom toliko otrom i promiljenom da bi me svaki put ujela za srce! Rekla bi: Ma daj molim te ne lupetaj, pa neemo valjda opet da sluamo te tvoje gluposti, posle ega bih uutao i povukao se u sebe, vodei unutranje dijaloge u sebi u kojima sam tano znao ta da joj kaem, ali nikada nisam imao dovoljno hrabrosti da joj se suprostavim! Divio sam se njenom pogledu na svet oko sebe, po kojem samo najbolji i njvetiji mogu da preive. Da svaki cilj moe biti ostvaren, bez obzira na cenu. Divio sam se i njenoj sposobnosti da vrlo lako pree preko svake uvrede ili neprijatnosti, koju bi doivela od neke koleginice ili kolege, ili od bilo koje osobe iz sveta opere! Jednostavno bi svaki put prela preko svega, kao da se nije ni dogodilo, ne zaboravljajui da duniku vrati dvostrukom merom. Ona je bila pravi majstor u igri zavoenja i odbacivanja. Ta njena igra se sastojala iz toga da me u potpunosti potini sebi, tako to mi se prethodno umiljavala, a poto bih postao njen verni i ponizni sluga, ona bi me, valjda zasiena od tolike panje i vernosti, odbacila od sebe, stavljajui na sebe masku nadmenosti. Tada bi postajala hladna i daleka, meni potpuno nepoznata. Sam bog zna koliko sam neprospavanih noi probdio nad svojim pisanim dnevnikom proklinjui nju i sav enski rod! Poto je diplomirala reila je da ue u operu. Trebalo je samo nai oveka koji e joj organizovati audiciju. Maestro Lovri je, kako sam ve kazao, bio prava osoba za to.
64
Zakasnivi vie od sat vremena, konano se pojavila i Jelena. Sva zadihana prila je za sto za kojim smo sedeli maestro i ja. Izgledala je vraki zanosno. Nosila je jednodelnu crnu haljinu, dovoljno kratku da su joj se videla kolena, i vrsti i zategnuti listovi nogu. Svojim izvajanim bokovima, poput kineskog skupocenog upa, nesvesno se uvijala, kao da je pozivala gladne mujake na ljubavnu igru. Vezala je kosu u punu, pa joj je dugaak i nean vrat doao jo vie do izraaja. Nije imala ni trunke minke na besprekorno istom licu, boje blede kajsije. Zabacivala je glavu, po svom starom obiaju, malo unazad, istiui time svoj pravilan i malko prast nos. Hitro sam ustao sa svog mesta i namestio joj stolicu da sedne, pozajmivi je od susednog stola. Neno i graciozno pruila je svoju golu i mirisnu ruku prema maestru, koju je ovaj poljubio, ustavi i naklonivi se gotovo do poda. Seo sam za svoje mesto, primetivi da joj sedim gotovo iza lea, ali poto nisam elao da je diem sa mesta, to bi je verovatno razjarilo, pomerio sam se do maestra dajui joj do znanja da sam tu. Maestro je zapoeo svoje laskanje, gladei rukom svoju uredno podkresanu bradu, rekavi joj da lepu mladu damu nije dugo sreo i da sam mu ja toliko toga lepog ispriao o njoj da su, poto ju je ugledao tada, moje prie dobile punu potvrdu. Sluajui maestra kako govori traio sam pogledom kelnera Privragovia po restoranu, meutim nisam mogao da ga vidim. Poto je Jelena poela da pui usta u stranu, davavi mi do znanja da je nezadovoljna mojim angaovanjem oko njenog usluivanja, kao opeen ustao sam sa svoje stolice da potraim kelnera. Zapravo, arko sam eleo da odem od naeg stola i ne dozvolim sebi da maestro vidi kakav odnos ima Jelena prema meni, mada i mnogo nepaljiviji ovek je mogao da primeti da me Jelena od kada je dola nije ni jednom udostojila svog
pogleda. Otiao sam u toalet koji se nalazio paralelno sa naim stolom. Izbio sam pravo na veliko ogledalo postavljeno iznad srebrnog umivaonika. Jasno sam video odraz na ogledalu kako Jelena koketira sa maestrom Lovriom, izvijajui ile na svom dugom vratu i pipajui vrhovima prstiju malo uvo pokazujui mu otvoreni dlan Pogledao sam sebe u ogledalu ali sam opet samo video nju i njen zanosni osmeh, i to kako je sedi, bradati gospodin zabavlja dobro mi poznatim, jeftinim tosevima. Umio sam se hladnom vodom. Privragoviev glas je dopirao do toaleta iz restorana, ali sam oklevao da se vratim nazad. eleo sam da ostanem i udiem sladunjavi miris kuglica pobacanih po pisoarima. Pljunuo sam u umivaonik ne pustivi vodu za sobom i vratio se u restoran. Ni jedno ni drugo me nisu primeivali. U jednom trenutku Jelana se okrenu ka meni pa mi se obrati: Dragi, hou li konano biti usluena? Ti zna dobro da ne volim dugo da ekam. Limunada i vona salata! Sada mi je ve bilo svejedno da li e se pojaviti kelner i usluiti je. Sedeo sam mirno i sluao maestra kako pria o audiciji koju bi mogao da organizuje za Jelenu i kako je to neophodno, poto pozorite mora da pravda njeno angaovanje a audicija bi bila idealan paravan za to. Naime, na audiciji bi se pojavile i druge pevaice, verovatno i bolje nego to li je to Jelena, ali ni jedna ne bi prola poto bi Jelena, po prethodno utvrenom dogovoru, ve bila odabrana za odgovarjuu ulogu! Konano se pojavio i kelner Privragovi. Jelena mu se obratila sa ironinim tonom i dala mu opasku za to to mu treba pola sata da je uslui. Zatim je naruila ono to je htela, maestro je takoe naruio jo jedno pie, a ja sam rekao, naalivi se, da neu nita da pijem poto vozim. Od kada ti vozi?, upitala me je Jelena, izbeivi se na mene, ne shvatajui da je to bila ala, jer ja nemam vozaku dozvolu.
65
Nastavak sa str.64 Vladimir Bulatovi Bui
Kada se kelner udaljio od stola Jelena maestro joj ree da proita ta pie na kelnerovoj ploici na reveru od koulje, kada se bude vratio sa posluenjem, a zatim je poeo da objanjava kako je kelner Privragovi ostao bez oka. Naime, Privragovi je nekada bio vrhunski bokser. Borio se u polu-srednjoj kategoriji. Nastupao je dugo godina samo u amaterskoj konkurenciji da bi jednom prilikom dobio ponudu za svoj prvi profesionalni me. Sudbina mu nije dala da ga i odboksuje, poto mu se desila nezgoda u kojoj je izgubio desno oko. Njegova ljubavnica mu je pronala donji ve, u depu od pantalona, od jedne pevaice iz hora,izvesne Nade, alta, i u nastupu bolesne ljubomore i histerije, gaala ga aom u glavu. Oprostila bi mu i preljubu ali prljav ve nikako. Poto mu je izbila oko nanevi mu vrlo opasnu ranu, prerezala je sebi vene. Privragovi se posle nekoliko nedelja provedenih u bolnici pojavio na novom radnom mestu, mestu kelnera, koje mu je sredila pomenuta horistkinja Nada, dok je ljubavnica zavrila u sanatorijumu. Privragovi je nakon nekog vremena doao sa naom porudbinom, pa je nekako ponizno poreao porudbinu po stolu i zatim se neupadljivo, prethodno ostavivi raun ispod staklene i masivne pepeljare, udaljio od naeg stola. Sedeli smo puna dva sata. Poto je maestro potroio sve komplimente za Jelenu ustao je od stola, izvinjavajui se Jeleni to mora da ide, kazavi nam da nita ne brinemo i da e on sve srediti oko Jeleninog angamana. Poljubio joj je ruku, omirisavi je blago kao da mirie delikatesnu patetu na posluavniku, i zatim otiao. Odmah zatim je i Jelena ustala od stola i otila u toalet. Poto se zadrala petnaest minuta vratila se i rekla da mora da ide jer ima neke obaveze. Nisam ni stigao da joj kaem kako divno izgleda a ona je ve bila otila. Ostao sam sam za stolom razmiljajui o maestrovoj beloj bradi. Pozvao sam Privragovia, platio mu i ostavio pristojan baki. Pogledao sam ka anku a moj glumac je spavao, naslonjen za ankom i sa glavom preko svoje desne ruke, u pozi koja podsea na Supermena kada leti. Blago njemu, pomislih i otioh iz restorana. *** Poto je audicija uspeno prola a Jelena dobila ulogu Leonore u operi Trubadur, mnogo ree sam je viao. Bila je previe zauzeta individualnim probama sa maestrom Lovriom, iavi esto kod njega kui. uo sam da je imao crni pianino i zidove naikane brojnim akvarelima, kao i da je imao psa po imenu Aribald. Ipak, od Jelene sam
saznao samo to da je maestro Lovri sjajan ovek i da sprema odline lazanje. Par dana pred predstavu organizovana je proba. Ja sam bio korepetitor. Poeli smo sa zakanjenjem od petnaestak minuta jer su neki horisti zakasnili. Kako su svi solisti doli na vreme meco sopran, koja je pevala Acuenu, protestvovala je kod maestra, rekavi da je nedopustivo da solisti ekaju horiste, koji pritom faliraju na predstavama. Zatim je predsednik hora, omanji gospodin, proelav i u braon kariranoj koulji, stao u odbranu hora rekavi joj da je ona ta koja falira i da poslua snimak sa poslednje predstave. Na to se umealo jo par horista kao i bucmasti, i rumen u licu tenor koji je pevao Ruiza, i sopran, bleda kao krpa i sa ljubiastim broem na grudima, koja je pevala Ines, tako da je sve liilo na jednu ogromnu konicu u kojoj pele zuje i ubadaju jedna drugu. Ipak matica, u ovom sluaju maestro Lovri, je sve izgladio, po obiaju, pa se krenulo bez onih koji su kasnili. Posebno mi je bio zanimljiv bas koji je pevao Feranda. Visok i korpulentan, sa dugakom i gelom namaenom kosom, sve vreme se apkao za dugaak i kao u orla kriv nos, kao da je skidao prainu sa njega. Potpuno je bio nezainteresovan za deavanja u sali, kucao je poruke na telefonu i vakao vaku. Ipak, poto je doao red na njega da peva( prva velika arija u operi je arija Feranda), toliko mu je bio sonoran i jak glas da je pola horista moralo da izae iz sale jer nisu mogli da izdre taj zvuk. Jelena je uglavnom sve utke posmatrala, sedevi preko puta mene. Povremeno bi prokomentarisala neto sa jednom drugaricom iz hora, sopranom, sa kojom se zna jo iz srednje kole. Poele su da ue pevanje u isto vreme, s tim da je drugarica bila starija par godina od Jelene. Od poetka su bile u meusobnoj netrpeljivosti emu je moda doprinelo i ponaanje njihove profesorke, koja ih je esto uporeivala stvarajui rivalitet izmeu njih dve. Na svim veim takmienjima drugarica je uvek dobijala bolje kritike i ocene, ali na kraju nije uspela da postane solista. Sada je sedela pored svoje protivnice i verovatno komentarisala dreavo utu majicu koju je nosila Acuena. Doao je red i na Jelenu da peva. Poto sam bio prezauzet sviranjem, samo sam krajikom oka pokuavao da uhvatim Jelenin pogled, ali nisam uspeo. Delovala je potpuno sigurno u sebe. Nosila je teget rolku pripijenu uz telo, i crne, uske pantalone. Svi mukarci su je otvorenih usta posmatrali, dok je Ferando za trenutak ostavio telefon, i smekajui se klimao glavom, kao da je govorio tako, tako, mala moja! Jelena je zvuala besprekorno. Primetio sam nekoliko pogleda i na sebi, jer je celo pozorite znalo da smo vereni, i da je Jelena postala maestrova miljenica, a ukalo se i da mu je ljubavnica. Maestro je uglavnom dirigovao probu zagnjuren u note, meutim kada je red doao na Jelenu nije skidao pogled sa nje, i poput kakvog zaneenjaka joj teatralno gestikulisao rukama, povremeno joj slavi poljubce dajui joj do znanja da je odlina. Sve to me je veoma dekoncentriasalo i poeo sam da se preznojavam. Video sam kako mi se horisti smeju i kako komentariu egzaltiranog maestra. Poeo sam da greim. Isprva su to bile sitne greke. Izostavio bih tercu ili kvintu u akordu, ili bih odsvirao neto to uopte nije pisalo u notama a to nije kvarilo nita jer je bilo u tonalitetu. Ali, kako je proba prolazila sve vie pogleda se zadravalo na meni. Poelo je i stalno domunavanje izmeu ljudi u ansamblu i kao da su svi prisutni komentarisali mene, moje preznojavanje i nelagodnost koju mi je priinjavao maestro koji nije prestjao sa slanjem poljubaca Jeleni. Polako ali sigurno sam poeo da pravim i vee greke. Izostavljao sam cele akorde, zavlaio sam tempa, svirao sam fal note, ak mi je u jednom trenutku, pri okretanju stranice, ispala partitura sa stalka od klavira, ali sam se brzo snaao hvatajui jednom rukom partituru a drugom svirajui klavir. Drao sam se stojiki, i moje sviranje je bilo podnoljivo dok su ostali solisti pevali , ali kako bi Jelena poela da peva ja bih se potpuno oduzeo. Na jednom mestu je Jelena imala vrlo zahtevnu i nezgodnu kadencu. Peva svako teko mesto moe lake da savlada ukoliko je korepetitor siguran, i ukoliko ga isprati na pravilan nain. Kako je Jelena dola do te kadence poeo sam da vuem tempo, dovodei je u nepriliku jer joj je trebalo vie daha. Na njenom najteem mestu, umesto da je podrim sa istim i sigurnim akordom, ja sam odsvirao fal akord, tako da je ona gotovo skviknula na najviem tonu, to je, sve zajedno, zvualo kao neki avangardni pravac u muzici. Maestro je prekinuo probu u tom trenutku i obratio mi se reima: Pobogu mladiu, pa dokle emo da sluamo Vae gluposti? Saberite se ili da sednem ja da sviram?! Jelena je ostala hladna i pribrana gledajui me svojim maijim oima. Horisti nisu skidali osmehe zadovoljstva sa svojih lica, a Acuena je prila Jeleni i rekla joj je da nita ne brine jer se takve stvari deavaju. Bila je u pravu, jer se njoj slina stvar desila pre par godina, kada ju je
66
Nastavak sa str.65.Vladimir Bulatovi Bui
pratio bivi mu, korepetirior u penziji. Naime, poto su bili pred razvodom braka, on se nije danima treznio. Na probu je doao mrtav pijan, ali ni dirigent ni niko drugi na probi to nije primetio. Kada je doao red na Acuenu i na njenu poznatu ariju, on je poeo da svira neki dez pasa koji su zajedno, u srena vremena, voleli da sluaju. Istrala je iz sale sva uplakana a on je izvadio pljosku ispod dempera, nazdravio svima u sali i stropotao se preko klavira, udarivi glavom preko dirki, polomivi jednu od njih, na tonu c1. Maestro je dao pauzu ansamblu i solistima i svi, sem mene, izaoe iz sale da popue po koju, i da prepriaju malopreanji dogaaj. Sedeo sam potpuno sam za klavirom. Gledao sam u polomljenu dirku c1. Liila mi je na Jeleninu i moju vezu. Pojavio se zatim bas zamolivi me da jo jednom proemo njegovu ariju. Poto mi je pevao iza lea svojim ogromnim glasom, potpuno sam ogluveo za trenutak, pa sam ostatak probe svirao polu- gluv. Vee sam proveo za ankom u restoranu pozorita. Bio sam pijan. Jelena mi je poslala u toku dana poruku u kojoj me obavetava da je raskinula veridbu sa mnom, poto sam ljubomoran na nju, a kao dokaz moje ljubomore navela je to da sam namerno greio na probi jer ne mogu da podnesem da moja budua ena bude uspenija od mene. Takoe, rekla mi je da joj vratim povodac za njenog psa, i da joj vratim knjigu Mo podsvesti, a da njen brushalter, koji mi je ostao od njenog poslednjeg boravka kod mene, mogu da zadrim i da se njime slobodno mogu hvaliti po pozoritu. Ujutru sam se probudio sa ogromnom glavoboljom i svega to sam se seao, od prethodne veeri, jeste bilo da me je Privragovi dovukao do stana i smestio u krevet. *** Da je nae pozorite u velikom uzletu, a operska scena u zamahu, pokazali su sino protagonisti opere Trubadur. Voeni iskusnim i maestralnim maestrom Lovriom, solisti, hor i orkestar pozorita su sve prisutne gledaoce doveli do ubeenja da je umetnost boanska tvorevina! Orkestar je bio ist, precizan, ujednaen sa blistavim kreendima. Hor na visini zadatka, uz ujednaenu boju. Muki hor perfektan...ipak isticala se svojom izuzetnom pojavom i prelepim glasom sopran Jelena Vientijevi, kojoj je ovo bila premijerna uloga na Velikoj sceni pozorita, u ulozi Leonore. Svojim mladalakim zanosom i izuzetnom sposobnou nijansiranja u glasu, ova perspektivna umetnica podsetila nas je na najblistavije momente iz istorije naeg pozorita. Odlina pijana, blistave i lake visine, neizvetaena i sugestivna gluma, samo su neke od
mnogobrojnih kvaliteta kojima je ova mlada umetnica darivala sino publiku... Nekoliko dana posle predstave pozvao me je maestro Lovri da se vidimo. Nali smo se u restoranu pozorita. Maestro je bio bled u licu, sa velikim i modrim podonjacima, kao da nije spavao celu no. Naruio je vinjak, ja takoe, dupli. Rekao mi je da nije spavao celu no. Poto je zaprosio Jelenu nakon predstave, a ona ga odbila rekavi mu da je on veoma drag iica, ali da ona voli drugog mukarca, pomislio je da sam ja taj drugi mukarac, pa mu je bilo vrlo neprijatno poto je bio ubeen da je uo od nekoga kako mi je Jelena poslala vee pre toga poruku u kojoj reskida veridbu! Poto mu avo nije dao mira, odluio je da se raspita ko je taj mukarac u kojeg je Jelena zaljubljena. Saznao je da je u pitanju neki biznismen iz inostranstva. Na je ovek, ali je pre dvadesetak godina otiao u inostranstvo da radi, to znai da je bio podosta stariji od Jelene. Ta ga je injenica veoma rastuila i uznemirila, poto on sam, po njemu, nije bio mnogo stariji od nje u odnosu na tog mukarca. Takoe, saznao je da je taj mukarac imao enu i dvoje dece ali ih je napustio zbog Jelene. Verili su se i trebalo je da se venaju kroz mesec dana. Ispili smo vinjake a maestro zatrai jo dva dupla. Oi su mu zasuzile. Bilo mi ga je ao. Kada mator ovek plae to moe da vas jako raalosti. Popio je dupli vinjak na eks, stresao se, i zatim se pojavio na njegovom licu mali, avolski smeak. Rekao mi je da se Jelenin verenik preziva Privragovi, ba kao i na kelner. Proverio je da li su u srodstvu i utvrdio da nisu. Kazao je da e svaki put kada bude prolazio pored plakata za predstavu ili pored spiska za podelu uloga, slatko itati ime: Jelena Vientijevi- Privragovi, sopran. Poto sam zavrio sastanak sa maestrom, stigla mi je poruka od Jelene. Rekla mi je da bi htela da me vidi poto je dobila novu ulogu. Takoe, napisala mi je da joj je neprijatno zbog maestra jer ju je krivo razumeo, i da ona njemu uopte nije dala povod da je zaprosi, i da ako ga vidim ovih dana da mu se izvinim u njeno ime. Pozvao sam kelnera da platim i zamolio ga da sedne pored mene. Rekao sam mu da mi je veoma drago to ga poznajem, makar iz vienja, i da mu se zahvaljujem to mi je pomogao da doem kui kada sam bio pijan. Zatim sam mu platio i po obiaju ostavio dobar baki. Otiao sam do toaleta, umio se, pljunuo u umivaonik, i pogledao svoj odraz u ogledalu: po prvi put posle mnogo, mnogo vremena, konano sam video sebe! Kraj
67
Milan Vlajkovi LJUDSKA PRAVA

U moj ivotni i radni prostor Ljudska prava su uvek ulazila ...Poslednjih godina uestanije, i brojnije. I dok onaj ivotni nekako uspevam da zatitim od Ljudskih prava ( pitanje je da li je to ba tako kako ja vidim neto i nisam siguran da sam uspeo da se ogradim i obezbedim ), za radni prostor mi to nikako ne polazi za rukom. Ne znam da li je razlog za ovo drugo njihova koliina, ili moda silina, tek radni prostor mi postaje prava nona mora i tome ne vidim nikakvog kraja . tavie . Odavno znam da Ljudska prava govore. U nekim godinama je to uvek bilo, kada Ljudska prava razaznaju, kada stvore gard ( nita bez njega ) prema okruenju - ali sve vie sam zbunjen to Ljudska prava sa pedljom od zemlje, tek stasala za rani predkolski period , znaju sve imenice, glagole, ''spisak'', ''familiju'', znaju kada u da prestanem da dolazim u svoj radni prostor i dokle e ''moje'' da traje, znaju kako da me oslobode onog ega ja nisam hrabar da se oslobodim - posla sa Ljudskim pravima . Na Ljudska prava sam upuen vasceli dan. I nikako ne uspevam da ih zadovoljim. Iako mislim, i znam da neto treba tako kako je, Ljudska prava ''znaju'' da to '' tako ne treba'' ...i..., esto me ''prijavljuju'' . Imaju i kome. Odbor za Ljudska prava, Udruenje za Ljudska prava, Direktor za Ljudska prava, Ministar za ljudska prava.. .. Ja ih pitam sve : gde sam pogreio, ta sam pogreio ? ..Oni ne znaju odgovore. Iako su svi imali tekstove o Ljudskom pravu, imali su pravo pitanje, niko od njih nije znao ime je ugroeno Ljudsko pravo, posebno da sam pri tom i ja neto tome doprineo : niko nije ni znao ta ja to dodatno treba da objanjavam Ljudskom pravu, niko nije znao da neto moe drugaije od onog kako je .
A Ljudsko pravo je bilo sve nezadovoljnije ( ja takoe ), ubeeno da je sve vie u pravu i bogatilo svoj vokabular - imenica, glagola, irilo ''spisak''. Jednog dana iz mene je provalilo - jer sam se valjda ( da li ) konano setio:.Da nije moda Ljudsko pravo ugroeno samim sobom i da ja sa tim nemam nikakve veze? Opet niko nita nije znao. Rekli su mi samo : uti. Tako treba . ta treba, zato treba ? - niko nije odgovarao. Onda sam, koristei kao bazu svoju venu drskost, pitao odnosno izrazio elju da saznam : da li sam i ja Ljudsko pravo ? . Tada sam uo pravu stvar : Ne, ti si samo Ljudska obaveza. Ti ima etiku. E, tu smo! Znai, zakljuio sam veoma mudro, osim Ljudskih prava postoje i Ljudske obaveze, i na svoju nesreu, ja sam Ljudska obaveza . Onda, kad uh to, i shvatih ta treba da shvatim, dovedoh u sumnju i svoj stav da se na tasu prirodne logike polarizuju Ljudska prava i Ljudske obaveze, i da sam ja u zabludi ..Poeh da razmiljam da nije samo u aktuelnim vremenima mogue da na jednoj strani prirodne logike i tasa stojim ja, i poneki mi, a na drugoj strani Ljudska prava, pa Odbori, Udruenja, Direktor, Ministar ! No, odluih se da prihvatim da je to tako. Da budem trpeljiv. Bar za momenat. Moda ja neto nisam shvatio ? .Pa ja imam etiku - pade mi na pamet dodatno. Ali nisam izdrao dugo. Ne znam ta mi bi. Iz mene jednog dana nekontrolisano izlete : - Hou Odbor za Ljudske obaveze, hou Udruenje za Ljudske obaveze, hou Direktora za Ljudske obaveze, hou Ministra za Ljudske obaveze .Hou da budem Ljudsko pravo . Neu samo ja da budem Ljudska obaveza Dosta mi je Ljudskih prava .
68
Samo nisu predvidjeli muke koje e ga pratiti. -Jeste li zamijetili kako ratni zloinci pred lice pravde dolaze jadni, bolesni, sa svom medicinskom dokumentacijom. Razumijem ih. Stresan je njihov posao (a tek za rtve)! -Pas pianjem oznaava svoj teritorij. Organizirajmo i mi masovno mokrenje po granicama. -Suvremenici se s tugom prisjeaju mnogih naroda nad kojima je izvren genocid. Je li to al zbog posljedica, ili nostalgija za rabotom predaka? -Dajemo ivot za svog vou. Bi li on dao svoj ivot za nas? -Bio je pravo dijete - cijeli ivot se igrao. Sa svojim narodom. -Prema zagovornicima nuklearnog naoruanja, budunost je svjetlija od tisue sunaca. -Bila je naa heroina. Dilala je heroin na prvoj crti bojinice. -Sve ih vie kae: Ja se nisam borio za takvu dravu!. Znai li to da su je izborili moroni? -Kae mi: Ja se nisam borio za takvu dravu!. Eto vidi, zato se ja nisam ni borio. Croatizmi: -Uvijek je drala do higijene. Iako njegov najblii suradnik, sada tvrdi da nije imala veze sa prljavim poslovima. -Suraivali su u pljaki dravne imovine. Inzistiraju da ih sude kao kolaboracioniste.
Ladislav Babi Antiaresizmi:

-U ratu rijeima mir su morali uspostavljati orujem.
-Za domovinu, odrekao se najvanijih stvari u ivotu. Osim novca. Njega nikada nije cijenio. -Poslije iduih izbora moi e osnovati Vladu u sjeni. Zatvorskih zidova.
-U dilemi smo, koga birati? One koji su se ve namirili, ili one koji to tek -Predbacivali su im da vode bratoubilaki rat. Nismo mi braa! namjeravaju. pravdali su se. -Nakon godina ratovanja, sjeli su za pregovaraki stol. Narod ih je nazvao mirotvorcima. -Ratovali su zbog uvjerenja. Svojih voa. Mir su sklopili iz istih razloga. -Rat je zavrio. Kad e biti uzvratni susret? -Do svega je doao samo svojim zaslugama. Pa i do 20 godina robije. -Uvijek je birao najkrai put. Kad su ga optuili, preao je najbliu dravnu granicu. -Dvostruko dravljanstvo mu je velika prednost. Moe birati izmeu Zenice i Lepoglave.
-Imamo 150000 lanih branitelja. Upravo oni najfanatinije brane svoje -U skladu s nekim naznakama sa prolih izbora, oporba oekuje da e pozicije. HDZ objediniti sva hrvatska i hercegovaka groblja u jednu izbornu jedinicu. -Branei za lokalni klub, stekao je status branitelja. -Mnogi su, branei svoje interese, stekli status branitelja. -Profil odgovornog (hrvatskog) politiara:
->ne osjea se krivim -Iz zraka je pobio 10 civila. Pogrena procjena, rekoe. Sa tla je pobio 10 ->nita nije znao civila. Ratni zloin, rekoe. Pouka? Ponekad je bolja pogrena ->za sve je doznao tek iz novina procjena! ->ne misli dati ostavku ->smijeniti ga moe samo izborna baza -Oni su pobili 100000 naih. Mi smo pobili 100000 njihovih. Zato ->razumije se, samo na redovnim izborima svatko demokratski ne odabere 100000 svojih, koji e potom izvriti ritualno samoubojstvo? -Moe li rat u kojem ratuju seljaci biti graanski? -Demokracija je sustav u kojemu narod, svake 4 godine, daje mandat izabranima da ine to ih volja.
-uvali smo bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga. Tue zjenice -Uhvatili ga u krivolovu. Na kune (Kn)! nisu se spominjale. -Pati od PTSP-a. Sanja kako opet gradimo bratstvo i jedinstvo! -U borbi protiv nasilja, nije prezao od nasilja. -Jugoslavenski komunisti bili su u pravu, govorei o odumiranju drave.
-Nije im isplaivao plau, ali im je omoguio da plau! -U Vladi nam sjede estiti ljudi od rijei. Obeavali su bolji ivot i zaista su ga stekli.
69
Nastavak sa str.68. Ladislav Babi
-Moe li se ljudoder otrovati od pokvarenog politiara?
znanstvenici ne iskljuuju - korupciju, laktatvo, karijerizam, lopovluk, i srodne faktore.
-Hrvatsko zdravstvo je podjednako zapadnjakom. Zato se ministri lijee na Zapadu. Ta, ionako je svejedno! Nostalgizmi: -to mislite o propagandnom turistikom sloganu: Mala zemlja za velike -Jo davno je obeao kako e joj skinuti zvijezdu. Konano je ispunio sramote? obeanje. Skinuo je zvijezdu petokraku. -Hrvatski Sabor je kokoinjac, oporba je stoka sitnog zuba, a stranka na -Osuvremenili smo pjesmu Od Vardara pa do Triglava. Sad pjevamo: vlasti puna je plemenite pasmine. Moete onda misliti koliko se govana Od Vardara pa do Triglava - via novih drava! skupilo u dravi, poslijednjih dvadesetak godina. -Na ovom svjetlu jasnije vidim svjetlu stranu onog mraka. -Intenzivno se angairao u zakonodavnoj sferi. Predloio je amandmane -Imao je nonu moru sanjao je da ivi u pravednoj zemlji. Odlanulo mu na zakon gravitacije. je kad se probudio. -Drmao je cijelom dravom. Dok nije pao s vrha. -trajkaju radnici, prosvjeduju pemzioneri, bune se nezaposleni, demon-Bio je Join, Franjin i Ivin ovjek. Sad, kad je umro, konano je svoj striraju studenti, mimohode protivnici vlasti,. - kako li smo samo mogli ovjek. ivjeti u onoj monotoniji? -Od kanjenika, u ratu je dogurao do generala. U miru ga je, iz nostalgije, -uvao sam bratstvo kao zjenicu oka svoga. Pa zaboravih uvati svoju imovinu. privukao stari drutveni poloaj. -Mada naunici jo dvoje o dominantnim pokretaima evolucije, hrvatski -Radnici su pokazali da umiju osvojiti vlast, ali je ne umiju zadrati.
70
Kapitalizmi: -Radnicima su dijelili viak. Tehnoloki. -Marksizam je legitimirao svoju ogromnu mo. Uveo nas je u kapitali-Pitali dijete to e biti kad odraste. Direktor. A, ti? upitae mu prijatelzam. jicu. Direktorovica! -Ne mogu rei da se promijenio. Vjerovao je u Kapital i ostao mu je -Ministri se ponaaju kao gospodari, a ne - sluge (naroda). vjeran. Kapitalu. -Kapital je bio njegova Biblija. Sad je samo odstranio navodnike. -Ve su im i braa Marx sumnjiva zbog marksizma u svojim filmovima. -NATO fiziki titi ono to Ustav titi rijeima. Kapitalizam!
-Primarna namjera prijedloga o novim sigurnosnim standardima nuklearnih elektrana, nije zatita stanovnitva, ve zatita ugroenog -Pobjeda kapitalizma, vjera i igre na sreu dokazuju da jo uvijek iluzije, profita nuklearne industrije. vie od stvarnosti, odreuju oekivanja i upravljaju postupcima veine -Radnici su u privatizaciji izvrsno proli. Veina je sauvala privatni ljudi. ivot. -Postoji vie rjeenja za prevladavanje krize kapitalizma. Jedni bi ga -U privatizaciji sam jedva sauvao privatni ivot. A i to (za sada) samo reformirali, a drugi rasformirali. izmeu etiri zida. -Za socijalizma, svirao je ukulele. Sad po cijeli dan pjeva kukulele! -Kako priaju tajkuni, veina ih se obogatila u socijalizmu. Ruili su ga, samo da i radnicima prue priliku. -Bio sam statist u kontrarevoluciji. Jo oekujem honorar. -Cijeli ivot proveo je u zatiti prirodnih bogatstava. Sa svojih naftnih -Ni u promjenjenim okolnostima nije se odrekao internacionalizma. I dalje navija za Inter(nazzionale). buotina, rudnika i plantaa. -Nisam siguran nemaju li u globalnom zatopljenju svoje prste proizvoai -Ni najvei neprijatelji ovjeanstva ne ele ga unititi. Koga bi inae iskoritavali? rashladnih ureaja. -Upitali su ga, to bi promijenio u svom ivotu. Kune u eure, odgovorio -Komunizam ga je skrenuo toliko lijevo da se vratio s desna! je.
71
Represizmi: -Policija je prema demonstrantima postupala u rukavicama. Boksakim.
-Rad je stvorio ovjeka. Potom je ovaj kreirao nerad. -Prvo tvrde da u Hrvatskoj nitko nije nedodirljiv, a onda me hapse zbog pipkanja u autobusu.
-U razmaku od pet minuta, primio je dva elektrooka. Prvi od policije, -Zauzimam se za iste izvore energije. Nakon kuhanja oistim plinski drugi od hitne pomoi. tednjak. -Policija je viteki postupala prema prosvjednicima. Oklopljeni, na -Tko pod drugim jamu kopa, ili je grobar ili karijerist. konjima, sa kacigama i titovima. -Kopati grabu ispod antipoda je jalov posao. Uvijek e se nai iznad tebe! Svatarizmi: -Nevoljko je uao u informatiko doba. Stavili su mu elektroniku naruk-Raskrstili smo sa starim vremenom. Pomaknuli smo kazaljke sata unapri- vicu. jed! -Birokrati ivot mjerkaju dioptrijom zakona, umjesto obrnuto. -Iznio sam im sijaset ideja za poboljanje drutva. Zaposlie me kao -Zbog neprekidnog spavanja na radnom mjestu, dobio je odtetu. Radi aforistiara. profesionalnog oboljenja. -Uvjeren je da je telepat. Ljudi sad rade ono to je on prije 20 godina -Peljekim mostom predzie kranstva premoavanjem inovjernih mislio. pretvaramo u predmoe kranstva. Evropa opet ne razumije svoju progresivnu avangardu! -Jeio se gomile. Zato je uvijek nastojao biti tek jedan njen dio. -Bio je blizak feministkinjama. U krevetu. -Odrekao se droge, ali se droga nije htjela odrei njega! -Bog je stvorio ovjeka. Potom mu je ovaj oteo autorska prava. -Branio se kako je u Jasenovcu samo djelovao u skladu sa U stavom. -Znate onu (nije moja): Sreli se Franjo i Slobo.Dugo se ne vidjesmo, kako se osjea pita prvi. Poetniki, a ti? U naelu dobro, odvrati ovaj.
72
Miodrag Tasi Najvea uteha ludaku je u saznanju da je tanka linija izmeu genijalnosti i ludila! Srea pomae hrabrima, dok pametan investira u sreu. Najee u keu!
Nikola Draga, Srbija 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 73
Mitar Mitrovi
Zato da jedni drugima kopamo oi, kada ima toliko zemlje koju niko ne obrauje. Danas neki roditelji bee u starake domove, da se spase od rodjene dece. Danas je prostitucija kod nas na visokoj ceni. Isto kao i politika. *** PROBLEM Nije problem to zevamo, Nije problem to snevamo, Nije problem
to dremamo, Nije problem to pevamo, Al je problem to ne znamo, Malo bolje Da itamo. *** ZA DECU TUDJE KRUKE Na vrh tudje kruke Nije lako stii, Za to ti trebaju Srce i miii.
I jo malo sree Da probije led, Pa e kruke biti Sladje nego med.
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
74
75
Boban Mileti Bapsi

Voa voli svoj narod - da lae, vara, pljaka. Voa i bulumenta nemaju dugorone planove - pljakaju od danas do sutra! U Srbiji svakom poneto nedostaje. Evo, recimo, politiari nemaju SKRUPULA, a narod nema LEBAC! DS i SPS su zakopale ratne sekire - sad jo samo da zakopaju i NAROD! Naa vlast je njihova. Ne moe svaka ua u svetu da tampa dolare bez pokria. Mora da se zna neki red?! Vlada ima plan za novu krizu: " KO PREIVI - PREIVI "! Bilo je i bie lopova na ovim prostorima , ali o ovima e da se pria ... Narod poneki put pogrei na izborima !!! Na svu sreu politiari to odmah isprave?! EPIGRAM SMEI NAM SE NOVA DEVEDESET TREA, SAMO SAD E BEDA BITI MNOGO VEA!
Cristina Sampaio, Portugal 2011
Hannelore Greinecker-Morocutti Austria 2011
76
77
Syrian cartoonist brutalized by gunmen, 'This is just a warning'

By ZEINA KARAM Associated Press Published: Aug 25, 2011 at 8:23 AM PDT Last Updated: Aug 25, 2011 at 9:29 AM PDT In this photo taken Sunday, Aug. 14, 2011, Syrian cartoonist Ali his office in Damascus, Syria.
Farzat poses in
BEIRUT (AP) - Masked gunmen dragged Syria's best-known political cartoonist from his car before dawn Thursday, beat him severely and broke both his hands as a warning to stop drawing just days after he compared Syria's president to Moammar Gadhafi, a relative and activists said. Hospitalized with serious injuries, 60-year-old Ali Ferzat has become the most famous victim of the repression of Syria's five-month uprising. The attack on him was a stark reminder that no Syrian is immune to the crackdown. "This is just a warning," the gunmen told Ferzat, according to a relative who asked that her name not be used for fear of reprisals. "We will break your hands so that you'll stop drawing." The men then singed the artist's beard, put a bag over his head and dumped him on the side of the road. The widely popular cartoonist, who works late into the night, left his studio at 4 a.m. Thursday, the relative and several activists familiar with the attack told The Associated Press. A jeep with tinted windows soon started trailing him and cut him off on a Damascus street. Four masked gunmen dragged him out of his car, bundled him into the jeep and drove him to the airport road just outside Damascus, beating him and making threats all the while. After news of the attack broke, online social networking sites exploded with angry postings. "Assad's Syria is the burial ground of talent," read a posting on Twitter. "Ali Ferzat, your innovation will stand in the face of their cowardice and hate," wrote Suheir Atassi, a prominent Syrian pro-democracy activist. Pictures published on online forums Thursday showed the artist in a hospital bed with heavily bandaged hands and a bandage above his right eye. Omar Idilbi, a spokesman for the Local Coordination Committees, an activist group that helps organize and track the uprising, blamed security forces for the attack, although Rami Abdul-Rahman, head of the London-based Syrian Observatory for Human Rights, said the identity of the attackers could not be confirmed. Ferzat has said he had great hopes for Assad when he became president in 2000 after inheriting power from his late father. But in recent years Ferzat has become a vehement critic of the regime, particularly as the military launches a brutal crackdown on the country's protest movement. This week, he published a cartoon on his website showing Assad with a packed suitcase, hitching a ride with a fleeing Gadhafi. Many of his cartoons directly criticize Assad, even though caricatures of the president are forbidden. Ferzat's website, where he published his cartoons and satirical commentary, was inaccessible Thursday after the attack. "This account has been suspended," reads a message on the website,http://www.ali-ferzat.com/. "There are two things in this life that cannot be crushed - the will of God and the will of the people," Ferzat told the AP this month during a telephone interview from Damascus. Ferzat benefited from Assad's moves to open up society in Syria during a period that came to be known as the Damascus Spring. Shortly after Assad inherited power from his father, he allowed Ferzat to publish the country's first private newspaper in decades. The satirical weekly Al-Domari - or The Lamplighter - was an instant hit, with copies of each issue selling out a few hours after hitting the stands. It was soon shut down, however, as Assad began cracking down on dissent after the Damascus Spring quickly lost steam. Human rights groups said Assad's forces have killed more than 2,000 people since the uprising against his autocratic rule erupted in mid-March, touched off by the wave of revolutions sweeping the Arab world.
Karikature na sljedeim stranicama

78
79
80
81
Zoran Bai
Uplaim se dobra aforizma. Bojim se - labui pjev. Sve je lako kad si mladi jo gad. O Hrvatskom proljeu sam sluao i itao. Zimu osjetio na vlastitoj koi. Nije tragino to se samo jednom ivi,ve to se vie puta umire. Ne prijetim, al' branit u se! to trijezan misli - u kampanji izgovara. Dosanjasmo dravu.Al' nismo bez sna:onu pravnu- moemo sanjati. Vlast nam je liena socijalne etike. Mi puno toga. Dva legendarna ukera Hrvata. Jedan je jednom pipao svoje bilo, drugi svako malo opipavao bilo svog naroda. Luda kua! S okunicom!
EVO I SAM SAM BIPOLARAN Evo i sam sam bipolaran, poten i kvaran, aljkav i maran, nestvaran i stvaran. Ocat i med, vatra i led, apat i grom, aneo i gnom. Bi boji sam, i ruka mazna, i zloin sam, i kazna. I sve tako, od ekstrema do ekstrema, srednje klase - ni kod mene nema. *** TATA - MATA
Ljubav je lijepa samo dok se eka. Eto, ni ona prema domovini nije iznimka. Put bez nade ? O, pute, tko ti ime dade? Kanite se socijalistikih parola, nismo vie svi jednaki. Ni pred zakonom. I peene volove upreu u kola. Zar ne? Drava nam dobro i stoji, to joj je sve u temeljima. I... dadoh ivot za Hrvatsku.Ostadoh u njoj ivjeti. Radi! I uti! Ko pisne govno stisne. Svi putovi vode na ulicu! Koulja sretnog ovjeka? Nije li to ona s crveno- bijelim kvadratiima? *** RAZUMIJEM DESTRUKTIVCE Razumijem destruktivce i njihove ivce. Razumijem i one Hrvate uz ank to se klate u sitne sate. One to piju i bitke biju, sami protiv sviju, ( i cinino se smiju ). I te to pljuju na sve. I one to se pjene, pa psima zovu neke ugledne ljude a kukama neke ugledne ene. I one to po trgovima galame Razumijem ja i vragove same. Razumijem i raupane kose, i zaputene brade, razumijem, razumijem to to rade i sam sam bez perspektive i sam sam bez nade
O, Croatio mati, ne mogu mirno spati ne mogu mirno spati Razmiljam stalo o tata-mati. o tata-mati Jer volio bih znati, tko je tata- mata tko je tata-mata tko je najvei lupe u Hrvata? Tko je taj to podugaku predvodi listu da mu agitiram za spomenik, da mu doniram za bistu. O, Boe ako smije, eto, apni mi samo od '91 na ovamo tko je tata -mata tko je tata - mata tko je najvei lupe u Hrvata?
Misha Zlatkovsky , Russia 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
77
83
Mirjana Marinkovi
POMRAENJE MESECA? MA, NEEEE! TO SE RAZUMU SMRKLO...
kao, ne vidi i odoe. Uzeh broj mobilnog, da se nae, i da koliko toliko skratim "proces" idui put...
Tako, preganjajui se od 12 do 19 sati, proe dan, smrknu se, vie meni, no njima. U meuvremenu obavih tridesetak poziva znanim i neznanim likovima i slubama u potrazi za ovlaenim licem (nesumnjivim). orav Srpska EDB sluba za otklanjanje kvarova na mrei za podruje posao... ukarice... Telefonski broj 011 245 53 84... Ne zovite, ako vam je ivot Inae, ako moram da imam posla sa javnim gradskim slubama, obino mio! Pod naponom su! U prevodu ludi su k'o struja... "bijem u glavu". Nemam vremena za preganjanje s repovima. Al' ovde, iz Zovem ih onomad (na svoju nesreu) zbog kvara na mrei (srpski reeno: nekog razloga, moe samo "po repu"... Glavonje su im, izgleda, u NEMA struje NEMA kafe NEMA Interneta, NEMA ruka, a ni tople bunkeru s Evom Braun i nisu za uznemiravanje... Isturili su nam vode jer se tata ve istuirao...), a ona me pita jesam li proverila "glavie" da se mi, s oproenjem, 'ebavamo s njima, daleko im lepa osigurae. - Pa, prvo sam to uradila, velim. - Razumete li se u struju? - kua!.. Pa, ne ba... - Onda proverite imate li napon u sva tri osiguraa. (?!?) Koja tri, pitam, imam samo dva? - Kako - dva? - Pa, monofazna je. Kad A mogli su, nije da nisu, da na centralu ne stave osobu sa posebnim zavijem osigura, pucketa neto unutra i pali se ulina rasveta na banderi, potrebama, da ne kaem idiota, Boe me prosti... kad odvijem, ugasi se. - To ne moe biti, oni e... - E, pa, moe, odgovaram, doite da proverite (i popravite). - Vi ste se to na divlje E, moj Tesla, ovo sigurno nisi imao na umu... prikljuili! - ta kaete??? Kako "na divlje"?!? A raun ko onda plaa?!? *** - ja - izbezumljena. - Sluajte, gospoo, to nije za nas, mi se time ne bavimo, zovite nekog drugog, kako ne razumete?! - I spusti mi slualicu. Vladimiru Dulanoviu (***************) Ne moe to tako da se zavri! ta oni misle da su? Mi plaamo i taj MORA bezobrazluk! Zovem ponovo ista meta, isto odstojanje. I, poto mi je pritisak ve skoio i migrena krenula da zavija, setim se komije Mitra, penzionisanog elektriara i pozovem ga da doe i pogleda. ovek odmah doe, pogleda, anu glimericom, kae neispravna nula, kvar je na banderi, zovi ih, moraju da dou. - A, uj, moraju, pomislih sa dozom ironije. Svejedno, zovem ih ponovo, ispriam, operaterka mi kae dajte mi elektriara. - Evo, malopre ode, velim, ali tata mi je stigao, on vam moe objasniti. - Dajte ga! - U roku od 15 sekundi (kakav talenat!) i njega je uspela da iznervira i ovog puta on njoj zalupi slualicu. Ja - uporna, ponovo zovem opet isto. I opet zovem posle 10-ak minuta dubokog disanja (nije mala stvar kolabirati pored slualice na takvo bezvremeno bezumlje), ovog puta da mi daju oveka (itaj: oveka!) koji neto zna o struji, da mu ponovo ispriam problem. Ka' oajnik kleti, jer me ve hvata oaj, a posle poetne neverice na usavrenost bezobrazluka reene slubenice (itaj: slube), molim je da me, ovako negramotnu, barem uputi kome da se obratim, da mi nekakav kontakt, slamku za koju da se uhvatim, da me ne udave ko Jesenjinove kuie (svi ste itali "Pesmu o kerui"). Ona e meni - zovite ovlaenog elektriara. - Gde da ga naem? - Pa, u oglasima. - Nemam struju da izaem na Internet, razumete li? - Pa, dobro, idite onda tamo i tamo, oni e vam dati spisak ovlaenih servisa. Savijem ipke i odem tamo i tamo (Poeka 71), oni me gledaju, krste se. - Kakav spisak, eno (tanije: gospoo, ali s onim gadnim prizvukom, znate ve)?! Mi nemamo takve spiskove. Idite bolje kod kolege neka vam on da, moda ima, on radi 30 godina ovde, ja sam nov, samo 15 godina sam tu. - Odem kod kolege, on me saslua jednako neupueno, pa me vrati kod prvog, a prvi "isprati" do vrata. U poslednjem pokuaju, zaustavim se kod portira, zarijem nokte u pult i ispriam mu svoj problem. I on me, zamislite, saslua i, po prvi put tog dana, vidim mu u oima zrno razumevanja, ak aljenja, a u obraanju - ljudskosti i topline (oh, kako je to znailo, mojoj jadnoj i napaenoj dui, makar ni on nije upuen!), i ponovo pozove reenu slubu za otklanjanje kvarova, pa mi utrapi slualicu. Glas iz slualice, isti, pita me, jeste li to vi? - Ja sam, jeste li to vi? - Ja sam. to niste otili tamo i tamo? - Tamo i tamo sam. Kako - tamo i tamo? ne veruje mi. - Dajte mi slubeno lice. - Dam slualicu portiru, a ona mu ispria kako je ekipa izala na mesto kvara i utvrdila da sve tri faze rade. (!?!) Ja, ponovo zgranuta, uzimam slualicu: Ama, kako tri, kad imam samo jednu? Komija, elektriar u penziji, kojeg smo u meuvremenu zvali, takoe vas je zvao i rekao da je kvar na banderi i da je to va deo posla - ismejali ste ga. - Nismo mi nikog ismejali, gospoo! - Jeste, a ne moete tako da radite! - Moemo, jo kako! - uskopisti se ona. - Ne moete... Moe vam se, velim rezignirano. Ona mi spusti slualicu. Tad mi se javi onaj poznati oseaj "deja vu" i ja se rasplakah, ma, doslovno prosuh pred onim portirom. Na to se on saali i pozva jednog kolegu, koji pozva drugog kolegu i negde oko 21 doe ekipa, pope se ovek na banderu i za nepunih 5 minuta (pet - slovom i brojem!), otklonie kvar na banderi (naravno!), popie sok, mama unu 10 evra jednome (da imamo oveka ako, ne dao Bog, ustreba nekad), on ih zgrabi i umuva u pederuicu da mu kolega,
Oznojenom tintarom seva tiha grozojeza: Uskopistio mi se san! Zadih'o se, razgoropadio, izbeio... Ma, ourde mu ovolike na me ispale, i... Gleda me!?! Me-ne gle-da?!? Brrrr!!! Smrzoh se od pogleda mu krvavog!.. *** Aman, ljudi, neka me neko probudi!.. ***
84
Vasil Tolevski
Odlino se dopunjavamo. On ima sve ono to nama nedostaje. Kad bi nam njive bile produktivne kao politiari, narod bi umro od gladi. Postao sam popularan satiriar ak i kod policajaca. I pendrek me voli! Kad bi glasali nogama, moda bi uhvatili korak sa svetom! Kopka me ta ima u kazanu. Pored naroda.. Narodu koji je na kolenima, ne trebaju cipele. U sluaju poplave uhvatite se za politiara. Tikva nikada ne tone. Neki politiari kao da su srasli sa govornicom! Izgleda da su od istog materijala?! Moj narod zna kako je traiti iglu u plastu sena. To je kao da trai demokratiju u mojoj zemlji. Kod nas nema odliva mozgova! Pranje je praktinije. U dogledno vreme Balkan e postati Amerika. Bar prema broju drava. Osim to su osakatili narod, U Skuptini nije bilo nieg znaajnijeg. Ne smese igrati ruski rulet! Vlada nam je zapadno orijentisana. Drava nam je stabilna. Samo da se dno ne pomeri. Kanibali ne trae hranu u politici. U njoj nema ljudi
*** Perica Joki IZABRANI LJEKAR

Ona je moj izabrani ljekar, ili ljekarka, s obzirom na to da je ensko. Za sebe voli da kae doktorica. Ma ta voli, kao i svi u njenoj brani, ne dozvoljava drugaije. Nikakav drugi termin. Naroito ne ljekar. Ovi se ve poslije zavrenog fakulteta proizvode u doktore. Nita magistarske studije, nita odbrana doktorata. Ma daj... To je put za inenjere elektrotehnike, mainstva, za pravnike, ekonomiste, profesore... Ovo je drugo. Zavri Optu medicinu i ti si momentalno doktor. Sa onim famoznim dr bez take iza, i sa
velikom takom na dalji komentar oko termina. Inae, nema ti pruanja pomoi! Od njihovih malih zabluda (kojih, oigledno, nijesu svjesni) jedino je vea njihova (neizmjerna) sujeta. Zamislite, oni se pacijentu obraaju na latinskom. I to biraju kljune trenutke, kada je ovom najmanje ta jasno. E, taj moj izabrani ljekar, odnosno ljekarka, odnosno doktorica, ima izvjesnih problema. Ne znam da li to spada u zdravstvene probleme - ona je jako nervozna. Sve je nervira. I grad i zdrada Doma zdravlja i prostorije u kojima radi... A posebno je nervira to to mora da dolazi na posao. Moda bi i to bilo u redu kad bi bar pacijenata mogla da se otarasi. Ona jeste zavrila medicinu, jeste (ajde de) doktorica, ali ne znai da moraju da postoje i pacijenti. Moglo se bez njih. I uopte joj ne trebaju. Zavrila je za doktora, pardon, doktoricu da bi obukla bijeli mantil i izvezla ono dr, a ne da se nosi sa tu kojekakvim svijetom iz ekaonice. ekaonica je posebno nervira! Kad vidi guvu (a skoro uvijek je tako), doe joj da odmah ode na pauzu. Izmiljajui esto pauze, toliko ih je usavrila da je poela i u toku pauza da pravi pauze. I od odmora da se odmara. Treba se osloboditi pacijenata! To je definitivno! Uostalom, oni su nju htjeli za izabranog doktora, nije ona njih birala! E, kako bi bilo bolje da je obrnuto, da su njoj omoguili izbor, a ne njima. Dala bi im ona! Ne bi izabrala nikog! Naravno. ta e joj ta tarapana. A ako bi ve moralo da izabere nekog, gledala bi da to ne bude niko. Bolje da ne izabere nikog, nego i jednog jedinog kojem bi kasnije morala da zakazuje; on redovno da dolazi na preglede, a ona jo redovnije da ga eskivira. I to bi joj, moda, dosadilo, pa se plai da bi ga jednom iz nehata primila u ordinaciju. A to joj ba i ne bi odgovaralo! Ona jeste poloila Hipokratovu zakletvu, ali to je bio teorijski dio ispita, to ne zahtijeva neka posebna odricanja. Ovo je neto drugo, tako se nije dogovorila. Nikako ne moe da shvati pacijente koji dolaze na pregled. I to ih ima svakog dana. A gdje e pacijenti bez u Dom zdravlja. I kod koga drugog ve kod doktora (vidite kako dalje ne insistiran na onom ljekar, samo da ostanem fin, da im ne kidam ivce; moda i meni, ne daj boe, zatrebaju). Trae doktora, nee ih valjda sestra pregledivati? Sestra, istaica ili portir? Mada i sestra esto, da bi zatitila doktoricu, a ujedno ohrabrila pacijenta, kae mu: Nita ti nije! A da je pita kako zna da mu nita nije, ni sama ne bi znala na koju analizu se pritom pozvala i da li ju je uopte deifrovala. udi doktoricu odakle tolike guve u ekaonici i svakog dana ih je sve vie, a pri tom ona na posao dolazi sve kasnije. Ono to je njoj udno, u matematici je logino: gomilanje pacijenata direktno je srazmjerno njenom kanjenju! Kad bi dola puno prije nego to treba, u ekaonici nikog ne bi bilo. I srea bi, konano, ozarila njeno beznadeno lice. Ovako... Pacijenti su samo ispotovali njeno zakazivanje i doli na vrijeme. Ko zna kakav sat
ona koristi?! I da li je uopte povezana sa stvarnou! Sigurno nije, im na pacijente gleda kao na udovita koja su se namjerila na nju. Ona pokuava iz dana u dan da ih se oslobodi. Primjenjuje razne taktike: uzima godinji odmor, koristi slobodne dane, na posao ne dolazi na vrijeme, gleda da u ordinaciju ue to kasnije, a da iz nje izae to ranije. I u tome obara sopstvene rekorde. Jednom je od 8 sati (koliko u nas traje radno vrijeme) uspjela da radi samo petnaest minuta. Drugi put je u tih petnaest minuta uspjela da ugura i pauzu za kafu. A onda je ta paza bivala sve dua! Svi pamte kako se jednom pojavila meu pacijente, ali samo da bi prola hodnikom. Izala je i nekud otila. U mantilu; onom bijelom, sa posla. Nekoliko sati kasnije, svi su se pitali: zato bar mantil nije ostavila u ordinaciji? Tako bi se stvorila mogumost da naslute da je zavrila za taj dan i da se vie nee vratiti, te da je ne ekaju... I kad je tu, ekanje je mahom beskonano, a kamoli kad je nema. Tada ni najvei matematiki limes ne bi mogao da je predvidi. Otila je u mantilu i dobro ih sve izradila. Dola je tek sjutradan. Ali samo da ostavi mantil, i ponovo nestane bez traga. Ni makar da promrmlja da je ne ekaju, ni da kae gdje ide, ni koliko je nee biti... Nita! Zauzela je takav stav prema pacijentima i to ti je. Takav gard ni Tajson nije imao. I to u najbolje vrijeme svog bokserskog carovanja! Jednom je, pria mi kolega pacijent, ula, obukla mantil i nestala kroz sporedni izlaz. Samo da bi pokazala da ima i goreg naina za iezavanje od onog hodikom na oigled svima. Da bude stranije, za taj dan je pozvala samo hitne sluajeve! Poto je bila subota, ostavila ih je za preksjutra, mada, mnogi od njih, s obzirom na stanje u kojem su bili, nijesu doekali ni sjutra! Jedan od preivjelih se kleo da ju je istog dana vidio gdje na autobuskoj stanici pakuje svoj bijeli mantil sa dr itd i ulazi u autobus za Budvu. I dok je autobus naputao stanicu odvodei nau izabranu ljekarku na ljetovanje, sestra je paralelno prikupljala od pacijenata knjiice za pregled. A, onda se, nakon vie sati, pojavila u ekaonici i iznurenim (od bolesti, a naroito ekanja) pacijentima saoptila: Strpite se, doktorica samo to nije stigla! A gdje samo to nije stigla? Na more? U redu... Samo da ne bude: izabrani ljekari e poeljet pacijenata, al pacijenata vie biti nee!
***
Moj grad po trei put u svom vijeku dobija novo ime. Berane, zatim Ivangrad i sada, pod upravom gradonaelnika Vuke G., a naroito onim to je od grada napravio, prosto se nametnuo naziv - Vukojebina.
85
Milan Butri Tanke

Mi smo sportski narod. -Vidite li koliko nas jau. Svi trajk. -I ovako nita ne radimo.
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
Ja sam moju pamet odavno sahranio. -I sada bolje zivim. Tako su lepo govorili o meni. - Na mojoj Sahrani. Darvin je pogreio. - Majmuni su postali od nas. Mi smo lud Narod. -Kod nas je to Normalno. Ljudi zive u Kontejnerima. - ubradi je svuda okolo. ovek se celog svog zivota mui. - Onda na groblju dozivi Hepiend. Kod nas su i iluzije. -Od eline konstrukcije. Ovde je Moral potrona roba. -Etika nije na ceni.
Eh, da sam ja neto predsednik drave! Ukinuo bih benzin onima u vladi da nas vie ne vozaju! Razliku izmeu cena i zarada, tzv. trokovnu inflaciju, moj deda jednostavno naziva sirotinjski lonac. Policija proterala srpskog svetenika iz Crne Gore. Neka mu je bog (srpski) u pomoi! U Grkoj nedavno bee crni etvrtak za avio - saobraaj. Nama je odavno crni petak pa nikom ne fali ni dlaka s glave! Nostradamus zapisa u alegoriji: Putevi e poelet Amera, al tih zveri nigde biti nee! Samo naivci mogu tvrditi kako se potronja i pronja ba lepo rimuju. Istorija nije vie uiteljica ivota. Oterali je u prevremenu penziju zbog bele kuge. Lako tebi da uva svoju linost kad ima bodlje ree gologuzi mi jeu. Istorija manje spominje genije nego genijalne idiote. Vetrovi rata pokreu donkihotovske vetrenjae. Izabrae me za predsednika stranke. Morali su bio sam jedini kandidat. ***
ura efer Sremac CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 14
ZVEZDE I MI aforizmi sa konkursa Internet stanice BELEGBG (ui izbor irija)
* * * Kako su ukusne suene kvarcovane unkice ovih Zemljanki! uskli(Z)GRENE MISLI knu Svemirac Meda iz sazvea Ganimeda. * * * Grka pristala na tednju javljaju svetski mediji. Moja Stradija Jedva izbegavam letee tanjire. Moja enica Venerijanka stalno me se gri ve par decenija, a ne tedimo ni za raskone nadgrobne njima gaa po celom Mlenom putu. spomenike.
86
ura efer Sremac EKOLOKI SMRAD(OVI)

Bog te vido, ta ne znam ti kasti je l riba smrdi od glave il repa? mudruje paor Pantelija. Eh, kad nisam ja bio na tom ribljem kotliu, samo glaveine! Ispitivali, toboe, zagaenost Dunava. Savo, odmah lopatu u ake i vadi taj zatrovani mulj! naredi predsednik Udruenja ekologa, koji je doleteo helikopterom sa svojom svitom ekolokom da utvrdi situaciju na licu mesta. Sve mi se ini, prika moj, ekoloku katastrofu nee oprati ni Dunav, a kamoli Sava dobaci eretski, iz pozadine, paor Panta. Secite topole, posadite platane! mudruje gostujui predstavnik naroda, kad zalee u debelu ladovinu, u letnjoj ardi kraj Dunava. Ama, zato, gosn ministre? Od njih radnik nema nikakve koristi ukljui se u dijalog, a bolje da nije, kafedija Tajko, vlasnik par ardi kraj lepog plavog Dunava, a i ire. Kako nema!? Dobie dnevnicu! Ba i ja svata pitam. Ima direktor uvozne firme Platan. Ne vodi tuu brigu, domaine, nego hvataj se posla, moji ljudi su gladni. Tako je, gosn ministre, al vie su edni dobaci jedan rmpalija iz telesne garde (zlu ne trebalo). Znam, znam, evo od danas utim ko zaliven ovom prljavom vodom iz Dunava. Teko ribi u njoj! ne moe a da ne lane koju dvosmislicu kafedija. Opet on po svom! Ba si ti nekakvo zakeralo... Imam, imam ja na salau par dobri ker. Laju samo na one odozgore, mislim sa gornjeg salaa, a ovu sirotinju dole ne diraju. Mnogo ti prua jezik. Nemoj da se pravi lud! Nita te nisam pito. Oe li to ladno pie? Stie, stie... Nego, volem da divanim, takav mi poso. udi me kad ve vode nemamo, di nam je onda isparilo tolko mleko. A da, kau na televiziji da su izvezli silne krave muzare. Bojim se da neko ne proe po onoj narodnoj: mesto da je kozu muzo, on pomuzo jarca... To izusti i mugnu u kuhinju prvi ovek lanca dunavskih ardi, poznati Tajko, da mu ne otkrivamo kako dobi nadimak. Bee nekada obian seljak golja, nije ga ovek imo za ta uvatiti, a danas veliki tajkun, pardon, alas na Dunavu, specijalista za lov na devize, samo od posebnih, probranih gostiju. I eto tako, imamo dovoljno na sve strane ubreta, za proizvodnju, toboe, organske hrane. Jedino ga nema tamo gde je najpotrebnije, na selu, gde ide samo NPK-vetak dok ne stigne ministarska ekoloka ekipa da se uveri na licinom mestu, to bi reko jedan od poznatih strunjaka, sa mesenim kursom za pitanja ouvanja ivotne sredine. Danas se vrlo dobro oseam opet mora da se ukljui u divan paor Pantelija. Zna od ega, prika moj? Ama, od brda komijinog smea, to mi svaki dan baca preko tarabe. Moram se ukljuiti u Stranku zelenih. Obeali mi ekoloku penziju ako redovno iznosim one izlapele kante, pardon, ubre. Iz skuptine. A moram jo i ovu da ti velim: ba me nasmejala ona reklama na velikoj tarabi, ou rei onom bilbordu, avo ga nosio, to svetli svu no i dan. Lepo pie: Mi istimo Srbiju Srbija isti nas. Valjda neki beari oe da porue kako nas ima sve manje i manje zbog te proklete droge. Ne treba nama bela kuga, dosta nas redovno kosi onaj Crni kosa, sa kapuljaom na glavi. Taj te nita ne pita, samo te skrati kosom za glavu. Ha-ha-ha! Pa ti vidi, prika moj, ije ubre vie i dalje smrdi tvoje ili komijsko!? One gore neemo prozivati, a i ne vredi imaju pedigre. *** SPECIAL OF SERBIA NEBESKI NAROD Nebeski narod nikako nismo! Ko zemaljsko stado
svi pokisli smo! PRIVREDNI KLON Obeava kule i gradove naini i od muve slona prodaje maglu i snove voa privrednog klona. NEZAPOSLENOST D(e)rastino raste zaposlenost veli nam Mirko, a ja bih se dero! Cvikere stavi za nezaposlenost! Dinara buzi laljivi evro! LAVI EVRI Zveri, lani rodoljubi, vele: Evro drhe, dinara se boji! Lavi Evri dere pare bele kandicama ubaru mi kroji. ***
Zaludna novinarska avantura SATIRINO-(H)UMORNA JEZIAVA PRIA (Kao doktora jezika, prevodioca, izbacie me sa fakulteta. Ne znam srpsko-crnogorski.) Krenem ti ja, prijatelju moj, u internet-virtuelnu avanturu ovog svemirskog doba (kud li sam se tako kasno i rodio, tri ere prebrodio: romantiarsko-sanjalaku, jezivo realistiko-ratniku i ovu naj(ne) sreniju svemirsko-virtuelnu). Zasednem tako letnji dan popodne (oina, samo popodne!), pa eprkaj po sajtovima, portalima, blogovima i drugim elektronskim udesima i mora, hteo ne hteo, nai svakojake taze vesti, fatalne privlanosti, prepune (be)smislica. itaj, i samo e ti se kasti svakodnevno mi divani moj prijako paor Pantelija, zvani Panta, koji nita jae probistrio nije od senzacionalistikih naslova (to su oni to puno kazuju, malo poruuju, a opine itaoca im pogledom na njih blesne). Naravno, to je BLIC-vest! Ograujemo se od reklamiranja. Evo, da te ne muim, prikane moj dragi, ta to priaju nama najblie i najvanije provincijalno-balkanske novosti. Takorei iz prve ruke, (ne)zvanine vesti iz nesvesti: * * * itanke sa novom azbukom stigle su u kole u Crnoj Gori. U udbenicima iz crnogorskog jezika i knjievnosti osnovci e od septembra uiti azbuku od 32 slova, umesto dosadanjih 30. Udbenici stigli u kole: u novu azbuku uvedena su i slova i (Foto: "Vijesti"). U udbeniku za drugi razred osnovne kole izmeu slova i z nalo se slovo , a izmeu slova s i t slovo . Korienje dva nova slova i bie pravilno i u knjievnom jeziku, a slovo imae veu primjenu u pisanom jeziku. Kao primeri su navedeni "ekira" i "enica", koji se mogu koristiti umesto sjekira i zjenica, a "nige" i "druge" umesto "nigdje" i "drugdje". U treem razredu uie se razlika izmeu standardizovanog, odnosno knjievnog i nestandardizovanog, odnosno neknjievnog jezika, pa e deca i dalje uiti da moraju da koriste postojee padee, kao i da je nepravilno skraivati rei. (Blic Beograd, srpska novina, 16. avgust 2011)
Na Kosovu nema vie supe nego juhe. Na kraju e se videti, uz aminovanje EU, ko e kome zapriti orbicu!
On Kosovo, no more soup (Serbian: supa) than the soup (Croatian: Juha). Eventually it will be seen, with aproval of the EU, who will - burn the dense soup (Serbian/Croatian: orba)!
ura efer Sremac

Nastavak sa str. 86. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 87
ivot znai, morae braa Crnogorci odravati po kuama teajeve/kurseve veernje kolice za sve stare i mlaane Vraam se iz tog virtuelnog sveta jezikih nebuloza. Ne da mi dravljane svog roenog novokomponovanog jezika jer nema toliko kola, koliko matoraca aka. Ruku na srce, nema ni mira onaj moj gospon Monolog: Eh, moj profesoriu iz zajednike drave Juge, sedamdesetih uitelja novog jezika. to bi reko moj prika paor Panta: Ko godina 20. veka! Obesi ti lepo, (ne)kulturno, maku o rep zna zato je to dobro! svoju, jo uvek vaeu, DIPLOMU profesora jugoslovenskih * * * knjievnosti i srpskohrvatskog jezika! Ili je pametniji predlog: staviti to davno ubuano, izguvano parence artije na mesarski panj, pa sve sa cubokom iseckati bar naetvoro: jedna I zavrimo, gospodo iz Jeziavog udruenja Neu ni kako jezika nicla za hrvatski jezik, druga za muslimanski hou, ovo puteestvije vukovsko-njegoevsko, jo dvema vrlo (bonjaki), trea (ako izdri vodu!) za crnogorski... A ono aktuelnim vestima, iz dnevne srpske novine Blic: to ostane, oko kostiju, mislim neka bude srpska, Bonjaci trae obrazovanje na bosanskom jeziku; Zvono pravoslavna! Ama, koja jeziava, pardon, jezika niclica, kad od devet tona na novom zvoniku Mileeve. mesanca nije ostalo nigde ni za leka! Da ne divanimo za one Imputirajmo ih zaas. Tek toliko da se zna da nam je davno male, malecke, majune narodie od 1-2-3 do pet posto, u odzvonilo! Odcepili dravu, pokrtavamo, igoemo ljude strukturi dravne vree! Takvi, verovatno, pripadaju zemlji domanovievski, seemo jezike Kad zagrmi zvono Mileevsko od devet tona, ue se preko devet gora i devet Nedoiji. Najvei je paradoks to u crnogorskom, oskrnavljeno- mora!!! Bar da se tako dojueranja braa Srbi, Crnogorci, njegoevskom presvetom vekovnom jeziku, slovo ne moe se Bonjaci dovikuju, i ako nisu poruili sve mostove (ne) napisati na irilikoj transkripciji jer jednostavno ne postoji prijateljske da mogu bar uti kad je neki vaan (a i zajediriliko grafemsko (slovno) reenje tog znaka ( = zj, uslovno niki!?) svetac. Bogumi! Maala! Bogami... reeno). A mora i morae se nai! to bi rekli automehaniari: Samo jo jedno kviz-pitanjce za prosene graane i, do jue, Moramo ga, gospodine, nekako nabuditi. Uzeemo slovo Z bratske nam republike (valjda mi se nee naljutiti moja roena, iz latinice, pa mu na pametnu glavicu nasaditi onu kosu crticu istokrvna snajka Crnogorka): ik, napii, ovu misaonu za slovce , a ne onu kvakicu za slovce . to rekli (pri)ueni zavrzlamu, na novokomponovanom krivopisu pardon, majstori, to prihvatie oberuke, bezglavi politiari. pravopisu: Akcentologija veli da nijedan suglasnik, tj. konsonant, ne moe Zene zelene zevaju, zelemba se zazelenio u zekanovom biti nosilac akcenta. E, brao moja, ali politiari postadoe vrlo zeleniu. Zeznuo sam se: u zelju! Izvini, prijatelju, htedoh veliki jeziavi znalci, misle da je cela Skuptina jaa od samo te zapitati kako ti je onaj zevzek Zeko, od Zelenike. jednog Vuka Karadia. Bogumi! * * * Moda bismo te hijeroglifske nove znake mogli pronai, sa Napomena: Molim unapred neznanog urednika jezikog moguom malom slinou, u poddijalektima uroenikih asopisa navedenog udruenja Neu ni kako hou da jezika praumske Amazonije, pod uslovom da imaju bilo kakvo otvori etvore oi, kad se bude namerio na tog novog jezikog dorata ne bi li objavio ove dobronamerne, dobrosusedske (ne pismo, ko zna!? Sad se sigurno i dva velika prijatelja jeziara i mislioca, Vuk i tako davno i dobrobratske!) jezike crtice. Kad bude poerao Njego, u grobu prevru. Vuk veli Njegou: Prijatelju moj (potjerao) svog ogata djogata, u traganje po vaskolikoj sv(i) srpsko-crnogorski, kako li bi sad ispjevao i ispisao (i Vuk jetskoj zemlji Internet, ima da se taj njegov at jeziavi rita jekavac bjee), istokrvnom irilicom, ovakve, na primjer, ko besan, ne bi li pronaao ta dva (ne)srena slovca: i . stihove: Neka mu je bog u pomoi. I da ne zaboravi dobro otvoriti oi i jeziki zaslepljene ene. Kao njegovi zemljaci. Bogumi. Dini junak Nikac od Rovaca na Turina ve ekiru baca, (s = sj = ) PRILOZI: mesto da ga zgodi u enicu, (z = zj = ) nagrdi ga u meku guzicu! (Izvor: Blic, srpska novina, 16. avgust 2011) * * * Lake bi bilo, zbog ta dva nepostojea slova u irilici, sve lepo napisati u latinici. I da te bog veseli!
Dini junak Nikac od Rovaca na Turina ve ekiru baca, mesto da ga zgodi u enicu, nagrdi ga u meku guzicu!
(s = sj = ) (z = zj = )
avola, sad nastaje problem to je novo slovo (sj = zj) dobilo oblik (i znaenje) postojeeg latininog slova i eto dvosmislice za bilo kog stranca, a bogme, i mnogog domaeg metanina! A kako li e, silom prilika, nepismen narod da pie po novom pravopisu, a da ne pobrka slova? Jo gore: kako da ita kad je i do sada beao od latinice ko avo od krsta. Sreom, bie manja teta jer dolo elektronsko doba da se i latinica proba za potrebe etovanja i fejsbukovanja, oe! Zbog turizma koji
Lig a duhovitih, 23. 08. 2011.
Nastavak sa str. 867 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 88
***
Bonjaci trae obrazovanje na bosanskom jeziku

Tanjug | 16. 08. 2011. - 21:34h | Foto: Blic-Ilustracija | Komentara: 14 NOVI PAZAR - Izvrni odbor Bonjakog nacionalnog vea zapoeo je danas seriju konsultativnih razgovora radi utvrivanja osnova strategije obrazovanja na bosanskom jeziku u svim nivoima obrazovanja u optinama u kojima je taj jezik u slubenoj upotrebi.
SAJT: LIGA DUHOVITIH, 23.08.2011. E, pa ovo je prdnja Prirunikom za crnogorski jezik, osim slova sj i zj, uvodi se i novi pade BEOGRAD ivi u grad! Ovako e u udbenicima za gramatiku izgledati primer za novi crnogorski jezik. Tvorci Prirunika za crnogorski jezik, osim to su azbuci dodali dva nova slova, umesto padea lokativa koristie akuzativ, a i jotovanje e imati mnogo veu primenu, pa e tako biti mnogo vie rei sa i . Po novom pravopisu, Deda Mraz e biti ed Mraz, etelina umesto detelina, detinjstvo postaje etinjstvo, a cepanica epanica. Interesantno je da e se i aktuelna Zavala (rt kod Budve na kom su crnogorski i ruski tajkuni zapoeli bespravnu gradnju hotelskog kompleksa) promeniti naziv u Zjavala. Autorka prirunika, profesorka knjievnosti Bosiljka Kankara, napisala je u predgovoru da je grobnica za crnogorski jezik iskopana u Beu daleke 1850. godine, kad je postignut uveni knjievni dogovor. - Novosadskim dogovorom iz 1954. Njegoev jezik je proeran iz javnog ivota i proglaen za dijalekat napisala je autorka. S druge strane, lingvista Rajka Gluica za Kurir kae da je upotreba pojedinih novih crnogorskih izraza banalizovana, i da s razlogom izaziva podsmeh. - Apsolutno sam protiv uvoenja novih pojmova u gramatiku i novih rei. Jedno je sigurno, bie vie viceva. Odgovorno tvrdim da pojedini novi pojmovi nisu ni u duhu prolih vremena naglaava Gluica. eram ecu po ulicu Profesorka Bosiljka Kankara navodi i primere za nova pravila. Umesto uplaiti pravilno je metnuti u strah. Umesto lokativa, savetuje da se koristi akuzativ, ime se dobija ivi u grad, ivi u kr, eram ecu po ulicu. Slino je i s dativom, koji dobija nastavak e, pa zvui daj ti mene tu knjigu, tebe u vrnuti dug. Crnogorci e ubudue glagol jesti menjati kao: ijem, ije, ije, ijemo, ijete, iju Preuzeto sa sajta kurir-info.rs
Kirman Abdin -,Azerbaijan 2011
Predsednik Izvrnog odbora BNV u tehnikom sastavu Esad Dudevi je rekao da Bonjaci zapravo ele ostvarivanje svih ustavom i zakonom zagarantovanih prava na nain kako to ine druge manjine u Srbiji. On je ukazao da je proces ostvarivanja bonjakih prava u Srbiji zaustavlen pre gotovo dve i po godine to, kako je rekao, zasluuje ne samo krivine prijave koje su ve podnete protiv nadlenih ve i vie od toga tubu Meunarodnom sudu u Strazburu. Dudevi je podsetio da je Resor za obrazovanje BNV izradio i dostavio Ministarstvu prosvete planove i programe nastave bosanskog jezika i knjievnosti za sve razrede osnovne kole, kao i nastavne planove i programe za sadraje koji izraavaju posebnost bonjake nacionalne zajednice iz oblasti istorije, muzikog vaspitanja i likovne umetnosti. Cilj ovih konsultacija je, rekao je Dudevi, izrada strategije razvoja kulture sandakih Bonjaka koja bi trebalo da obuhvati ouvanje, zatitu, restauraciju i rekonstrukciju materijalne kulturne batine sandakih Bonjaka, kao i razvoj i unapreenje nematerijalnog kulturnog naslea, knjievnog blaga, bogatog umetikog stvaralatva i svega to ini identitet sandakih Bonjaka. Kada je re o informisanju, Izvrni odbor BNV je utvrdio osnovne prioritete i pravce razvoja. Od naldenih je, kako je navedeno, ve zatraeno uvoenje regionalnih javnih servisa u oblasti elektronskih medija. Iz BNV podseaju da ve nekoliko godina to vee nastoji da izdejstvuje ustanovljene posebne redakcije na bosanskom jeziku pri javnom servisu RTS-a. (Izvor: Blic, srpska novina, 16. avgust 2011) Kraj
Mileta Mia Miiloradovi, Srbija 2011
89
90
Tomas Man
xxx
An art whose medium is language will always show a high degree of criti(nem. Thomas Mann) (6. jun 187512. avgust 1955. Cirih), jedan od najveih nje- cal creativeness, for speech is itself a critique of life: it names, it characterizes, it passes judgment, in that it creates. makih pisaca svih vremena, rodio se u Libeku u trgovakoj porodici, kao drugo Umjetnosti iji je medij jezik uvijek e pokazati visoki stepen kritine dijete. On i brat mu Hajnrih dobie jo jedkreativnosti, za govor je sam to kritika ivota: imenuje ga, karakterizira nog brata i dve sestre. U detinjstvu nije ga, to prolazi procjene, u smislu da stvara. mnogo obeavao, jer je u osnovnoj koli ponavljao dva razreda. No, ve kao devetxxx naestogodinjak, 1894. godine, objavljuje prvu pripovjetku, pokazujui tako svoj umAnimals do not admire each other. A horse does not admire its companjetniki dar, koji je, kako je sam govorio, ion. naslijedio od majke brazilke, portugalskokreolske krvi. Man je brzo shvatio da je ivotinje se ne dive jedne drugima. Konj se ne divi svome pratiocu. pisanje njegovo pravo zanimanje pa e poslije prve zbirke pripovedaka Mali gospodin Fridman (1896) ve 1901. objaviti prvi tom romana xxx Budenbrokovi, koji je jedno od njegovih najznaajnijih dijela, inspirisano istorijom pieve porodice. Poetkom 20. vijeka Man se nastanjuje u Minhenu, a 1904. eni se Katjom Pringshajm, uavi tako u jednu od najuglednijih minhenskih porodica. Njegova knjievna slava vrtoglavo raste, sve do Prvog svetskog rata, tokom kojeg Man podrava njemaki nacionalizam. Posle rata vraa se peru, da bi 1924. objavio arobni breg, a 1929. dobio Nobelovu nagradu "za svoj veliki roman Budenbrokovi koji je postao prepoznatljiv kao jedno od klasinih dijela savremene knjievnosti". Culture and possessions, there is the bourgeoisie for you. Kultura i posjedovanje, postoji ta buroazija za vas. xxx Democracy is timelessly human, and timelessness always implies a certain amount of potential youthfulness.
Drugi svjetski rat ispisae novo poglavlje u ivotu Tomasa Mana. PredosDemokracija je bezvremenski ljudska, i bezvremenost uvijek podrazumietivi strahote nacizma on ve 1933. zauvijek naputa Nemaku. Pet jeva odreenu koliinu potencijalnog mladenakog izgleda. godina ivi u vajcarskoj, a zatim u Americi. U vajcarsku se vraa 1952. i u njoj ostaje do kraja ivota. xxx Tomas Man je bio veoma kompleksan stvaralac, pravi pisac misDisease makes men more physical, it leaves them nothing but body. lilac. Sem pomenutih dijela i pripovedaka Tonio Kreger (1903) i Smrt u Veneciji (1912), Tomas Man je zaduio svetsku knjievnost sa jo nekoBolest ini mukarce vie fizikim, i ostavlja im nita drugo nego tijelo. liko izuzetnih ostvarenja, prije svega romanima Kraljevsko visoanstvo (1908), Lota u Bajmaru (1939), Josif i njegova braa (1933-1943), Dokxxx tor Faustus (1947), Varalica Feliks Krul (1954)... . Every reasonable human being should be a moderate Socialist. AFORIZMI I MISLI Svaki razuman ovjek bi trebao biti umjereni Socijalista. A great truth is a truth whose opposite is also a truth. xxx Velika istina je istina ija suprotnost je takoer istina. Everything is politics. xxx Sve je politika. A harmful truth is better than a useful lie.
xxx
tetna istina je bolja nego korisna la. xxx A man lives not only his personal life, as an individual, but also, consciously or unconsciously, the life of his epoch and his contemporaries. ovjek ne ivi samo svoj lini ivot, kao pojedinca, ali i, svjesno ili nesvjesno, ivot svoje epohe i njegovih suvremenika xxx A writer is somebody for whom writing is more difficult than it is for other people. Pisac je netko za koga pisanje je tee nego to je za druge ljude. xxx All interest in disease and death is only another expression of interest in life. Sav interes prema bolesti i smrti je samo jo jedan izraz interesa u ivotu.
For I must tell you that we artists cannot tread the path of Beauty without Eros keeping company with us and appointing himself as our guide. Jer moram vam rei da mi umjetnici ne mogu gaziti put bez ljepote Erosa skladu tvrtka s nama i da se imenuje kao na vodi. xxx For the beautiful word begets the beautiful deed. Za prekrasne rijei raa se prekrasne djelo. xxx For the myth is the foundation of life; it is the timeless schema, the pious formula into which life flows when it reproduces its traits out of the unconscious. Za mit to jeste temelj ivota; to je bezvremena shema, pobona formula u kojem ivot tee kad se reproducira svoje osobine iz nesvjesnog.
Nastavak sa str. 90.
Tomas Man
91
xxx For the sake of goodness and love, man shall let death have no sovereignty over his thoughts. Radi dobrote i ljubavi, ovjek nee dopustiti smrti da ima suverenitet nad njegovim mislima. xxx Has the world ever been changed by anything save the thought and its magic vehicle the Word? Je li svijet ikada bio izmijenjen bilo ime to je sauvalo misli i njegovo magino vozilo Rije? xxx He who loves the more is the inferior and must suffer. Onaj ko ljubi vie, inferioran je i mora trpiti. xxx Human reason needs only to will more strongly than fate, and she is fate. Ljudskom razumu je potrebno samo da ima volju jau od sudbine, i ona je sudbina. xxx I don't think anyone is thinking long-term now. Ne mislim da bilo tko razmilja dugorono sada. xxx I shall need to sleep three weeks on end to get rested from the rest I've had. Potrebno mi je da spavam tri nedjelje na kraju kako bi se odmorio od odmora koji sam imao. xxx If you are possessed by an idea, you find it expressed everywhere, you even smell it. Ako ste opsjednuti idejom, moete ga pronai svugdje izraenog, a ak ga i omirisati. xxx It could become much worse. To bi moglo postati mnogo gorim. xxx
It is love, not reason, that is stronger than death. Ljubav je, a ne razlog, koji je jai od smrti. xxx Literature... is the union of suffering with the instinct for form. Literatura ... je sindikat patnje sa instinktom za formu. xxx Only he who desires is amiable and not he who is satiated. Samo onaj tko eli je drutven, a ne onaj koji je sit. xxx Opinions cannot survive if one has no chance to fight for them. Miljenja ne mogu opstati ako neko nema anse da se bori za njih. xxx Order and simplification are the first steps toward the mastery of a subject. Mirnoa i pojednostavljenje su prvi koraci prema majstorstvu subjekta. xxx People's behavior makes sense if you think about it in terms of their goals, needs, and motives. Ponaanje ljudi ima smisla ako mislite o tome u smislu njihovih ciljeva, potreba i motiva. xxx Psycho-analyses, how disgusting. Psiho-analize, kako odvratno. xxx Reduced to a miserable mass level, the level of a Hitler, German Romanticism broke out into hysterical barbarism. Sveden na bijednu razinu masa, nivo Hitlera, njemaki romantizam se probio ka histerinom barbarstvu. xxx Respectable means rich, and decent means poor. I should die if I heard my family called decent. Ugledan znai bogat, i pristojan znai siromaan. Ja bi trebao umrijeti ako uh da moju porodicu zovu pristojnom.
xxx It is a strange fact that freedom and equality, the two basic ideas of democracy, are to some extent contradictory. Logically considered, freedom and equality are mutually exclusive, just as society and the individual are Solitude gives birth to the original in us, to beauty unfamiliar and perilous- to poetry. But also, it gives birth to the opposite: to the perverse, the mutually exclusive. illicit, the absurd. udna je injenica da su sloboda i ravnopravnost, dvije osnovne ideje deSamoa raa originalnost u nama, do ljepote nepoznatu i opasnu za mokracije, do odreene mjere kontradiktorni. Logino posmatrano, sloboda i jednakost su meusobno iskljuivi, ba kao to su i drutvo i popoeziju. Ali isto tako, ona raa suprotno: perverznom, nezakonitom, apjedinac, koji su meusobno iskljuivi. surdnom. xxx
Ren BOUSCHET, France 2011
55
93
93
95
96
Sabahudin Hadiali Jubilej

I Isusovo raspee i Muhamedova smrt je jubilej. Roenju to stremi. *** Jubilej domokrature je dvadedeset godina demokratije u Bosni i Hercegovini. *** Prole godine sam obiljeio srebrni pir dvadeset i pet godina braka. Mraka mi! *** Djeiji jubilej je kada djeca uzvrate udarac. I boli, zaista! *** Politiki jubilej je proslava novog mandata. Dok narodi gladuju. *** Na prostorima Balkana svaki dan je neki jubilej. Jal' poraza, jal' pobjede. *** Dan domovinske zahvalnosti u Hrvatskoj je Dan obiljeavanja parastosa za rtve u Srbiji. Plemena mi moga! *** Srebrenica i Zenica, 11.7.1995. godine su dva grada muenika. Tog utorka u jednome genocid bjee, a u drugome dernek stranaki. Istoga dana, iste godine, istim ljudima se desi! *** Jubileji su kao ivot. ive dok ivota u sebi imaju. *** Ove godine je pedeset godina dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriu. Jubilej koji u obiljeiti primanjem upravo nagrade Akademije Ivo Andri iz Beograda. Muhsine Rizviu, bujrum! ***
Partijski jubileji ovdje su istovjetni stranakim. Zelena crvenom postaje i vica verse. *** Zbog ega ne volim jubileje u Bosni i Hercegovini. Jer znam da nekome moram platiti pie, a nemam ime. *** Jubilej MaxMinus magazina je 2.9.2011.g. Prva godina koju preivjesmo iako su govorili da nedjelju/sedmicu neemo. Eto, ba hoemo! *** Jubileji su kao majke. Vode rauna o nama ak i kada pomislimo da im ima neko prei. Nema, majke mi! *** Jubilej borovine je hrastovina u obliku radnog stola. Do sljedee sjee! *** Jubilej misli je kraj izgovorenog. I vica verse. *** Mueeni poslije trideset godina braka: Moj jubilej je tvoj smrtni grijeh. Allaha mi. *** Jubilej lanstva u tri nacionalna udruenja pisaca/knjievnika je kada te cijene. Jer pie to misli, govori i realizira, no matter what! *** Jubilej se obiljeava jer - Strah od moi je jai od monog straha. *** Ne priaj o jubilejima. Obiljeavaj ih. *** Ne vjeruj jubilejima. I njih su ljudi kreirali. *** Vjeruj sebi. Ti si jubilej neije sperme u oploavanju obiljeen.
97
99
Suno Kovaevi O siromatvu

Vapaj siromaha die se do boga,ali ne stie u ljudske ui. Siromatva se ne treba stidjeti. Ima mnogo vie ljudi koji bi se morali stidjeti svoga bogastva. Siromah se stidi svoga siromatva; stidei se on gubi ponos; bez ponosa njega preziru, prezren odaje se tuzi, to ga vodi u oaj, oaj mu muti razum, a svak zna da nepametna ovjeka vreba propast. Siromatvo je korijen svih zala Duhovna i duevna sirotinja neizmjerno su opasnije i od najgore materijalne bijede. Zdravlje bez novca -gotova bolest. Sirotinju nikad i niko nije pitao. Siromaha ne ele ni ljudi i bog. Sirotinu pomae najiskrenije sirotinja. U siromanoj kui i bog je gladan. Siromah ima samo jednu elju, da to ne bude. Da je u nevolji prijatelja- koliko u dobru, nevolje ne bi ni bilo.
Naa posla i naa drava

Ako hoe da zna kakva je drava i njena uprava i kakva im je budunost gledaj samo da sazna koliko u toj zemlji ima estitih i nevinih ljudi po zatvorima, a koliko zlikavaca i prestupnika na slobodi. To e ti najbolje kazati. U dravi u kojoj vei dio graana dangubi ne mogu se raati znaajna djela (Makijaveli). Drava ima sva prava, a ovjek ih nema, umjesto da bude obrnuto(Antun Gustav Mato). Navedene rijei koje su izgovorili velikani uma najbolje govore o naem poslu i naoj dravi.
Graani su devedesetih godina umjesto jednopartijskog sistema uzeli viestranki, a sada viestranaje uzima njih. Socijalizam kao drutvo smo gradili na principu svako prema sposobnostima, svakom prema potrebama. Sada novo drutvo gradimo na principu svakom prema mogunostima Siromatvo je tradicija koje se neemo lako odrei. Do siromatva smo po ukazanoj prilici. doli ubrzanim razvojem demokratije. Taj princip je nezamjenjiv jer se nai politiari (dravnici-bilo bi za Iz(g)radili smo nae drutvo do te mjere da za veinu nema posla. dravnike uvredljivo nazvati nae politiare dravnicima) dogovaraju se Socijali program zasnivaju na to brem rjeavanju sirotinje. bez prevodioca, govorei svojim jezikom. S obzirom kakvim jezikom Socijalni odnosi su zategnuti, morat e pui. govore, previdioca i nee nai. Osnov svih razgovorda je da je Bosna i Hercegovina cijela i da je Siromatvo se ne odreuje manjim prihodom od dva dolara po dijele narodi na tri dijela, da je nacionalna ravnotea u Bosni i stanovniku, Hercegovini uspostavljena, tako to svako vue na svoju stranu. ve stanovnikom po kontejneru. Sirotinja u pravnoj dravi priznaje samo sud u kome ima neto za jelo. Srbi i Hrvati Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom u sastavu matinih Potroaka korpa je spisak potreptina za osobe sa dravnog spiska od drava. Kako ostati bez svoje drave je pitanje na koje Srbi i Hrvati osoba koje zadovoljavaju potrebe bez spiska. Bosne i Hercegovine nemaju odgovor. Ukinimo siromatvo. Kao liniju siromatva umjesto potroake korpe Republika Srpska je maligno tijelo u sastavu Bosne i Herceovine. uvedimo Nema drugog naziva ni za Federaciju Bosne i Hercegovine. Sudei potroaku platu. po predmetima i presudama Hakog suda Republika Srpska je trajna kategorija. Kod svih dosadanjih vlada vidljivi su rezultati. Siromatvo. Bonjaci su samo za svoju Bosnu i Hercegovinu, al ne znaju koju. ivjee ovaj narod, jer bolje nije ni zasluio. Da nas je za Bosnu, koliko nas ima u Bosni, moda bi i bili druga vicarska.
O bosanskom i srpskom pitanju
Jedinstvenost bosanskih katolika- Hrvata i pravoslavaca-Srba se ogleda u borbi za tuu dravu kako bi ostali bez svoje. Nakon proklamovane srpske ugroenosti u bivoj SFRJ, drugi su dobili slobodu. Proklamujui ideju da su svi narodi bive SFRJ Srbi prole ratove velikosrpska politika je proglasila bratoubilakim.
Naslijeeni vazalski odnos Bosne i Hercegovine se ogleda u liku i djelu visokog predstavnika. Nekad smo u Bosni i Hercegovini bili dobri Bonjani, a sada od nas trae da budemo dobri Srbi, dobri Hrvati i dobri Bonjaci. Naa drava je komplikovana upravo zato to je sloena. Zbog svakakvih sinova Matica Bosna morala je postati maeha. Samo Da ne bi Dejtonskog sporazuma, svi Srbi ivjeli bi u jednoj dravi matica Bosna nije raistila sa trutovima. Ko je volio ovu dravu, ostao je bez iega, jer ljubav se skupo plaa. zvanoj Republika Srbija. Republika Srpska je multietnika zajednica u Bosni i Hercegovini. Kad smo se zalagali za odumiranje drave ona je jaala. Sada se Na njenom prostoru ivi jedan narod. Drugi su etniki oieni od tog zalaemo za jaanje a drava odumire. naroda. Bosna i Hercegovina jeste Dejtonska tvorevina.Ali ovakva kakva jeste, Ona je izuzetak. Na ovom podruju jedina je preivjela genocid. na je proizvod i ba je tvorevina! Maligno je tijelo u sastavu Bosne i Herceovine, a nema drugog naziva Sudei po sjednicama parlamenta Bosna i Hercegovina je monarhija. I ni za Federaciju Bosne i Hercegovine. mi imamo dvorske lude. ekspir je pisao tragedije. Mi ih praktikujemo. Nezamisliv je njen opstanak u Bosni i Hercegovini bez entiteta. Izbori u Bosni i Hercegovini odluuju ko e imati platu zastupnika. Pitaju se Srbi kakva je sudbina Republike Srpske. Nai politiari ne bore se za Bosnu, nego za sebe u Bosni. Poznato im je hiljadugodinje postojanje Bosne i Hercegovine. Drava je najavila borbu graanima. Od kriminalaca je digla ruke. Imamo organizovani kriminal. Organizovala se vlast. Pojedinani snovi I dalje se postavljaju pitanja i daju odgovori na temu odnosa Republika doveli su nas do iluzije o dravi Srpska Bosna i Hercegovina - Republika Srbija. Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Srbije sve ee se U Bosni i Hercegovini nakon izvrene prihvatizacije dravne imovine potrebno je izvriti njenu privatizaciju. Stanje u privredi u naoj zemlji se zasnivaju na reciprocitetu Republike Srpske i Sandaka svodi na izreku: Sve panj do danja, a panjevi imaju najdue korijenje.
Po Hakoj presudi Srbija je kriva to nije sprijeila genocid. Bosanci daju svoj odgovor: Nije kriva to ga je izvrila. Bosanci aforizmom SATIRU granice za ideju velike Srbije: Svi Srbi u jednoj dravi, govorei da je i Hag vjekovni srpski grad, jer u njemu stoluju i stolovae srpski vladari.
I kad ne volimo sugraane, mi volimo svoju domovinu. Narod je u nokdaunu, jer je desnica proradila. Zbog toga od svih pisaca u Bosni i Hercegovini Dostojevski se najvie reira. Za Titovog vakta bili smo sitih stomaka a gladnih oiju. Sada samo i gladnog stomaka i gladnih oiju.
I na kraju panja i oekivanja su od presude Hakog tribunala. Jer po presudi Hakog tribunala, nakon hvatanja Radovana Karadia i Dejtonski sporazum je kamen temeljac oko kojeg se svaamo. Ratka Mladia, Republika Srpska bie odgovorna,a bosanci se nadaju da I za vrijeme sviranja himne minutom utanja odajemo poast dravi. Nije li to sa umrlim komunizmom umrla i drava. e biti odgovorna i Republika Srbija. Ja nisam politiar i nisam moan da darujem sunovrate, ali jesam da ih *** ismijavam. Ovo je njihova posao, naalost, a i naa je drava.
100
ODLAZAK
PROBLEM
Kao napomena,kao motto,uz svaki moj tekst,priu(a ako emo pravo,uz sav moj ivot) Pripreme za odlazak su ti dugo trajale: trebalo bi da stoji sljedee: jo od prvog dana kada si stupila u moj stan. Rekla si da tu ne bi mogla izdrati ni sekundu vie, a ja sam ti predloio nagodbu: da ostane samo dvadeset i etiri sata, a kasnije-ta bude da >>Ovaj nepouzdani svjedok sjea se mnogih nebitnih detalja u svojim iskazima,a neke stvari od ivotne vanosti izmiu njegovom zapaanju i bude! on ih naprosto zaboravlja.Ali kako njegov iskaz ne moe imati nikakvoga Pristala si bez razmiljanja, a ja sam te upozoravao u ta se utjecaja na Vae miljenje,koje je postojano i ve davno formirano,neka uputa.Govorio sam ti da sam ja kao zarazna bolest, ne puno opasna i mu bude doputeno da pria onako kako on nalazi za smrtonosna, ali neugodna i dosadna, bolest, koje e se teko kutarisati, a shodno,jer,ponavljam:nita se nee i ne da promjeniti.<< ti si se smijala i rekla da si vakcinisana protiv svega. ****************** Onda sam ja rekao da se ja to samo alim i da nikad ne treba da mi vjeruje, da je sve to kaem tek onako, da proe vrijeme, da me ne Kau da se nekada desio i ovakav sluaj:u davno vrijeme,kada su uzima za ozbiljno, da bih se ja ubio kad bi me ljudi poeli tako shvatati, djevojke jo uvijek muile dileme,u jednom selu,nije mu vano ime,ostala da ja ve u sljedeem trenutku zaboravim ta sam maloas rekao, da mi je djevojka u blagoslovenom stanju. zajebancija u krvi. Po selu se poeli pronositi glasovi da je uzronik sve vidljivije promjene Ti si rekla da se nita ne brinem, da ti to zna bolje od mene, da sam na djevojci,niko drugi nego jedan aga iz tog kraja. prokuen od prvog momenta naeg susreta i smijala si se. Dolo to i do aginicinih uiju,pa ona poletjela da muu saopti Onda smo sjedili na podu i sluali ,, Moody Blues''. Ja sam te pitao hoe novost,koja vie nije ni bila novost,da vidi kako e on na to reagovati. li da ti neto priznam. Slegnula si ramenima, a to je trebalo da znai da ti je svejedno, pa sam ja preao preko toga; digao se s poda i otiao u Aga je ba sjedio u hladu ljive,pored njega bardak ohlaene rakije,glava omotana pramenovima plaviastog dima iz podebelo savijene cigarete,a kuhinju po jo jedno pivo. pogled mu uprt u sahan ispred njega.Gleda jednog siunog mrava kako U pauzi, dok sam stavljao drugu plou na gramofon, pitala si ta ja to je na lea uprtio mrvu sira tri puta veu od njega,pa vue,tegli,ne predaje se... hou da ti priznam. Rekao sam da sam se zaljubio u tebe od prvog dana kada sam te ugledao, Agino lice poprimilo nekakav sjetan izraz,taman pomislio:>>to ti je ivot...<<,ali mu ena ne dade da zavri tu misao o ivotu,upade sa ati si se nasmijala i rekla: rijeima: >>Daj, Damonja, bogati, ne budali!<< ali svejedno si upitala: >>u li ti,ago,ta se desi onoj djevojci?<< >>A kad je to bilo?<< Agino,do maloas sjetno lice,promjeni se u sekundi,dobi nekakav tvrd Rekao sam ti i mjesto i vrijeme i nastavio da ti govorim kako ja nikad ne izraz,on ni ne pogleda enu odgovori: laem, kako nikad u ivotu nisam slagao, kako uvijek mora da mi vjeruje, kako se nikad ne zajebavam, ma koliko to liilo na zajebavanje. >>Njen problem!<< Ve je bilo jutro kad smo izali iz kue. I taj dan smo proveli zajedno, a ja Aginica se povue,prieka neku bolju priliku da od age izvue to se sam ti onda, u etiri sata poslije podne, rekao da je ve isteklo dvadeset i izvui moe, a jedno popodne,kad su se do sita namilovali,ona onako,k'o biva uzgred,pripomenu: etiri sata. Ti si rekla: >>Po tvom satu.<< >>Ona djevojka,zna?...Svata ljudi po selu priaju...<< Aga die glavu koja je leala u eninom krilu,okrenu joj lea,promrmlja:
Zajedno smo bili te zime, i proljea, i ljeta...U jesen sam ve izgubio >>Njihov problem<<,i zaspa. svako osjeaj za proteklo vrijeme i inilo mi se da te oduvijek znam, da sam oduvijek bio sa tobom, da sam se s tobom rodio, da prije tebe nita Aginica nekoliko dana uskrati agi milovanja.Hodala po kui lupajui nije ni bilo, a >>poslije tebe<<-jednostavno nije postajalo u mojoj glavi. sahanima i vratima,okretala glavu kada bi im se pogledi sreli,a onda vie ne izdra,pa mu u lice baci: Navikao sam se na tvoj miris u arafima, tvoje suze, maze, kreme, >>Ti nita!Tebi je to hava!Ko da nita nije bilo.A ja se pred selom karmine, losione, ampone, boice... crvenim.<< Na ogledalu su stajale knjige koje si donijela sa sobom, inilo mi se da im Aga je zaueno pogleda,slegnu ramenima i ree: je ba tu mjesto i da nema te sile koja e ih odatle pomjeriti... Ja sam, kao i uvijek, tumarao po samom sebi i nisam ni primjeivao da na >>Tvoj problem<<,i ode da istimari konja. >>tvom satu<<kazaljke klize, primiu se trenutku kada e istei ona Aginica plakala,upala kosu,izdirala se bez razloga na sluinad,kao zadata dvadeset i etiri sata furija,raspletene kose,hodala po kui,stiskala ake i dizala pogled prema Dola si, digla me iz kreveta, natjerala me da operem kosu i da se nebu i prema verandi na kojoj se aga odmarao od neke neobjanjive tuge obrijem, rekla mi da sam ti >> sladak<<, da me mnogo i jako voli, koja ga je znala katkad prihvatiti s akamom... opeglala mi koulje, oprala sue, ispraznila pepeljare, izraila sobu, a Uspela se aginica do age,sve tutnjajui nanulama po basamcima kao da onda poela da u torbu trpa svoje karmine i maskare, alove, knjige... carska ordija prolazi,stala pred agu,podboila akama poiroke Sa slike na privjesku si otkaila klju od mog stana i stavila ga na sto kukove,unijela mu se u lice,sve prskajui pljuvakom podviknula: ispred mene, sagnula se i poljubila me... >>Katile!!!Gdje e ti dua?<< Zastala si na vratima, osvrnula se i, kad si zakljuila da nisi- osim meneTrgnuo se aga na taj povik,malo,ne previe,razmislio,pa odgovorio: nita zaboravila, otila... Jebi ga ! *** >>Moj problem<<
101
102
Draen Jergovi
U naem poduzeu je inventar vredniji od ljudi. Turizam na hrvatski nain: Radi dva mjeseca, a ivi itavu godinu. Moderno zdravstvo: Prije operacije depilacija!
Kod nas sve ide nekako teko i sa zakanjenjem.
Nakon incidenta u rafineriji: Sisak grad nemar (A ne vie samo grad sluaj).
Predizborni slogan: Neka izgubi najloiji! Letargija neminovno dovodi do obijesti. Muka depilacija = Puna aka dlaka! Feministkinje su opasni deki. Depresijom protiv recesije! ivot poinje tek kad ti djeca odu od kue. Za kruh nemamo, ali za igre se uvijek nae. *** Surova hrvatska stvarnost za mlade mame: Dobije dijete, a izgubi posao.
Berislav Blagojevi
Razlika izmeu onda i sada je u tome to su nekada majke tjerale djecu da se igraju, a danas im govore: "Nemoj da tri - izgladnie!" ***
Bilo je i boljih vremena, ali ta su odavno iza nas.
Tko se probija, nee ostati zarobljen.
Otkaz nije mjera sposobnosti, nego prilagodljivosti.
Toliko mrzimo cigarete da ih palimo jednu po jednu.
Masturbacija je priruni rad (u nudi).
Mijenjam Klik za Start.
Nema neeljene trudnoe, ve eljene smrti.
Pun znanja, a bez samopouzdanja.
Smijei mi se lova koju neu dobiti.
Ona vie zna o drugima, nego o sebi.
Naporne padaju bre, ali ih se tee rijei.
Love jo ima, samo to ne dolazi u prave ruke.

103
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

UTEHA Prijatno e da se iznenadi ko se manje razoara. POLOAJ Neko stoji iza rei, OBJANJENJE Najlake je objasniti onome ko ne razume nita. PRIKRIVANJE Ko preuti istinu POTENJE Tue potenje, tua teta. ZNANJE ovek bolje zna GLAD Kranju creva ne pomau rei utehe. LASKAVCI Svet bi bio mnogo lepi PROIZVOD Od jednoga bogataa ispadne hiljadu siromaha. NOVAC Ili mi imamo novac, BLAGOSTANJE Blagostanje vodi narod u dosadu.... SLUAJEVI Sit je bez apetita, NEUSTRAIVOST Neustraivost je oaj kukaviluka. DOBROTA Napade dobrote ISTORIJA Nije malo vremena, nego je mnogo dogaaja. UTANJE utanje je skuplje od govora! DRAGOCENOST Najbolje se uva UNAPREENJE Pogoenoga emo proglasiti za metu. PRAINA Praina je ZABORAV Zaborav je ra za seanje. budunost planine... CILJ Nastavili smo da trimo jer nam je neko ukrao cilj! SMAK Sa propau sveta nikome nee da rastu zazubice. PREDOHRANA Ko se boji iskre, nee se bojati vatre. NASTAJANJE Ne nastaju vie
predmeti od rei...
GRANICA Dobro je dok smo na granici gluposti....
A neko ispred njih.
PAMETNIJE Divljenje je pametnije od zavisti.
prikriva la!
UMERENOST Umerenost nosi gae osrednjosti.
ta nema...
BABA Moja pokojna baba ne moe nikome da poslui kao primer...
kada bi laskavci bili u pravu! RAKIJA Rakija je sunevo dete.
ili on nas.
POTOP Potop je vlasnik sue.
ZABORAV Zaborav je grobar dosade.
a odmoran bez sna...
MAEHA Maeha kudi pohvalom!
prati dareljivost!
REITOST
SPAS Mudri su se spasili od nade.
Reitost je alat laljivaca.
LASKANJE Laskanje je uspavanka opreznosti.
ono to se gubi. ZABLUDA Zabluda je Sestra predrasude.
NULE Meu nulama vlada Najvea jednakost!
BATINA Batina ubrzava pouku.
104
105
106
107
108
109
110
Meunarodna slikarska kolonija ''Boza Ilic'' Beli kamen Blatnik sa svojom skulpturom ''Olovke'' i slikom, ''Beli kamen za pod glavu klovna'' A. Blatnik
111
112
Redakcija MaxMinus magazina estita lanu redakcije i kolegi Ekremu Maciu, kao i ostalim dobitnicima nagrade Dr. Eso Sadikovi
113
Knjiga Zapis vremena suha zlata vrijedi. Ana Brekalo njome Predstavljen 'Zapis vremena' autorice Ane Brekalo (FOTO) U nakladi uspijeva sauvati dio due svojih predaka. Na narod se mora Matice hrvatske, ogranak iroki Brijeg i pod sponzorstvom ugledati na stare civilizacije i na rijei iz Biblije, jer narod nije narod ako ne uva svoju batinu i prolost. Knjiga je na kanal U nakladi Matice hrvatske, ogranak iroki Brijeg i pod na hrvatskom jeziku, rijei su kojima je prof.dr.sc. Marko sponzorstvom udruge nEKOm ivot, 19.08.2011., u Dragi predstavio Aninu knjigu. irokobrijekom hotelu "Park" odrana je promocija knjige "Zapis vremena" o antropo filolokoj batini Crnih Lokava, Na kraju je sama autorica zahvalila svim prisutnima, te ih pozvala na kratko druenje uz gangu i bearac lanova HKUDmlade autorice Ane Brekalo - Niki. a Hercegovac. Ana Brekalo - Niki, roena je u Mostaru, a svoje korijene vue iz Crnih Lokava. 2009. godine na Sveuilitu u Mostaru Sanijela Matkovi na Filozofskom fakultetu stekla je zvanje profesora hrvatskog jezika i knjievnosti. Dugogodinji je lan Matice hrvatske. Zapis vremena je njezin prvijenac, mali doprinos spaavanju usmene narodne kulture i povijesne batine svojih Crnih Lokava. Predstavaljanje knjige zapoelo je insertima iz filma "Povratak Katarine Koul" redatelja Slobodana Praljka, koji je 1988. sniman upravo u Crnim Lokvama. Pored velikana glumita Alme Price, Fabijana ovagovia, Mustafe Nadarevia, Annemarie Wendl, u istome filmu glumio je i domai glumac prof. Andrija Zeljko koji je proitao ulomak iz knjige, priu o Podima, malom zaseoku uz kojeg je posebno vezana mlada autorica. O Aninoj knjizi govorili su nakladnik Predrag Koul, te recenzenti Sanijela Matkovi i prof.dr.sc. Marko Dragi. Recenzentica Matkovi je kazala kako smo danas u opasnosti povjerovati da je sva spoznaja pohranjena na internetskim pretraivaima, te da pred raunalom zastaje ovjekov istraivaki duh. Naprotiv, Anin Zapis vremena svjedoi i kontrira suvremenim pretraivaima i pokazuje da je ovjek najbogatiji izvor mudrosti i sjeanja. Te da je svaki ivot zapis
.Predstavljen 'Zapis vremena' autorice Ane Brekalo
vremena.
114
http://poemes-epars.over-blog.fr/
115
Predstavnici NVO altruista SVJETLO, Haris auevi i Sportskog kluba Beta Club Predrag Pai, uz prisustvo Edina Dizdarevia i Nermine Durmievi, lanova NVO altruista SVJETLO, dana 24.avgusta (srijeda) u Centrau S... ul.Logavina br.11, Sarajevo potpisali su Sporazum o saradnji, kojim Beta Club na raspolaganje daje sportske terene u Sportskom centru Bubamara-Butmir sa kompletnom infrastrukturom za treninge mladih s umanjenim sposobnostima. Univerzalni program kola sporta dr. Socrates je jedan od temeljnih programa NVO altruista SVJETLO koji se odvija u kontinuitetu, u trenanom procesu najmanje dva puta sedmino, jo od 2005. godine. Do sada postignuti su izvanredni rezultati, osvojene mnogobrojne ampionske titule Bosne i Hercegovine, a ostvareni i meunarodni uspjesi. Samo u 2010. godini, na 6 dravnih prvenstava (nogomet, koarka, odbojka, plivanje, atletika, stoni-tenis), osvojili smo 3 klupske titule prvaka BiH, 2 titule viceprvaka i 3 trea mjesta, a u pojedinanoj konkurenciji 15 zlatnih, 9 srebrenih i 7 bronzanih medalja. Edin Dizdarevi je u
2010. godini postao Evropski ampion u stonom tenisu a Irna Pre je 2008. godine postala olimpijska ampionka u plivanju. Na sada odranim dravnim prvenstvima u 2011. godini u nogometu ( Sarajevo, 14.maj) i atletici (Tuzla,26. maja) sportai i sportaice NVO altruista SVJETLO su osvojili 13 medalja ( 5 zlatnih, 6 srebrenih, na dravnom prevnstvu u atletici I titulu viceprvaka ( prva divizija muki) i dva trea mjesta ( II divizija djevojek i II divizija muki) na dravnom prevnstvu u nogometu. Program kola sporta dr. Socrates vode profesori tjelesnog odgoja Aid Ahmetovi i Nedad oko, a u 2011. godini ukljueno je 28 sportaa, 19 mukih i 9 djevojaka. U 2011. godini program kola sporta dr. Socrates podran je samo iz grantova Opine Centar i Opine Stari Grad. Oekujemo da e program kola sporta dr. Socrates, nakon tri godine apstinencije, biti podran i od Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Federacije BiH, jer je sport veoma znaajan za linost, ima sportsku, rekreativnu, rehabilitacionu, edukativnu i socijalnu ulogu a od posebnog je znaaja za osobe s
116
BALJAK I OTRI OBJAVLJENI U LIBANU

U Knjievnom almanahu za 2011. godinu Fondacije Nadi Naman (Naji Naaman) iz Libana objavljeni su prilozi ovogodinjih dobitnika knjievne nagrade (Literary prizes) iz svih delova sveta, meu kojima su i srpski satiriari Aleksandar Baljak i Aleksandar otri lan Udruenja knjievnika Srbije i Sekcije satiriara UKS Aleksandar otri. Biografije i aforizmi dvojice pripadnika Beogradskog aforistiarskog kruga objavljeni su na srpskom, engleskom, nemakom, panskom i arapskom jeziku. Ovo je prvi prevod srpskih aforistiara na arapski jezik. Baljak i otri su 19. jula dobili priznanje Fondacije Nadi Naman, koja se bavi podsticanjem kulture, za ukupno knjievno stvaralatvo i postali su poasni lanovi Kue kulture Naman iz grada unija (Jounieh), u blizini Bejruta, na obali Mediterana. Fondacija Nadi Naman, osnovana je 1991. godine, dodelila je knjievna priznanja po deveti put, autorima koji svojim delima, sadrajem i stilom, razvijaju i oivljavaju ljudske vrednosti. Za ovo vredno priznanje bilo je kandidovano 1.322 autora, a nagradu je dobilo 14 stvaralaca iz razliitih delova sveta.
BEOGRADSKI AFORISTIARSKI KRUG REDAKCIJA MaxMinus magazina ESTITA KOLEGAMA OTRIU I BALJKU!
117
118
119
Novi ELEKTRONSKI MAGAZIN E-PAVLIHA:
http://e-pavliha.si/
http://knjizevnatrilogija.blogspot.com/
120
121
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
http://www.aforizmi.org/etna/etna106/index.htm
122
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
123
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
2.9.2011.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnotvo interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Pa vle Spec Po ijaln pov o vas i b ira ...
za
Slovenaki E-PAVLIHA James Gaery WWW stranica
Konkursi
125
XVI DIO... PART XVI
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina
126
Satirine prie Slobodana Simia "vedski sto" Zrenjaninska "Agora" je sa svojom bibliotekom "Nova satira" poslednje utoiste srpskih aforistiara i satiriara, a jedan od najboljih Slobodan Simi upravo je objavio zbirku kratkih satirinih pria "vedski sto". Simi (48), po profesiji psihijatar, do sada je objavio pet knjiga aforizama i tri knjige satirinih i humoristikih pria koje su ga svrstale u sam vrh srpskog aforizma i satire, to potvruju prevodi na engleski, nemaki, ruski, bugarski, makedonski i poljski jezik. Zastupljen je u vie domaih i stranih antologija humora i satire. Simi se oprobao i kao pisac dramskih tekstova i scenarija to se moe, prema miljenju psihologa prof. dr arka Trebjeanina, prepoznati i u novoj zbirci satirinih pria "koje lie na uzbudljive mini-drame, sa matovitom idejom, intrigatnim dramskim zapletom zaotrenim konfliktom i neoekivano, okantno, komino-nadrealno razreenje". To su, kae Trebjeanin, crnohumorne prie "o neverovatnom, apsurdnom i monstruoznom naem vremenu", koje Simi svojim talentom nadmauje. Kolega po peru, aforistiar i satiriar Aleksandar otri je ocenio da je "Simievo pripovedanje najbolje i najpotpunije svedoanstvo o Srbiji na kraju 20. i pocetku 21. veka i da autor poseduje izvanredni dar uoavanja sitnica koje znae sutinu".
Za otria je on "udotvorac koji na apsurdan nain rasplie svoje pripovesti". Junaci ovih pria su, ili obini ljudi: gubitnici, slueni pacijenti, nezaposleni intelektualci, polugladni penzioneri ili beskrupulozni politiari (stari kao Miloevi kod svetog Petra), inovnici (novi steajni upravnik), gramzivi tajkuni, osioni mafijai... Konstatujui da je Simi s pravom poneo epitet "Domanovia naih dana", otri zakljuuje da kod njega italac moe "uvek da oekuje neoekivano". Na samo 180 strana malog formata (ova edicija ima format depne knjige, ali sa tvrdim povezom), nale su se ak 93 prie koje mogu da se itaju i kao malo dui vicevi na najrazliitije teme. Prie su poreane po abecednom redu, a ne tematski poreane, i tako pod slovom "a" su :"Akademska", "Akcionar", "Apel srpskog glasaa", a zavravaju "ekanjem". Kao primer Simievog smisla za crni humor moe da poslui pria "Brend" o opremanju srpskog tanda za Svetski sajam turizma gde je trebalo pokazati ta su nam " brendovi". Kada je araner hteo da izloi ajvar i ljivovicu, skoili su Slovenac i Hrvat da oni to imaju registrovano kao svoje brendove.N a pitanje efa, zato nema nita na tandu Srbije, odgovor je glasio: "Nita" je srpski brend.(Tanjug)
127
N O VA KNJIGA KARIKATURA PIRE RADULOVIA

Ugledni i poznati karikaturista piro Radulovi dobio je novu autorsku knjigu karikatura pod naslovom Anpasan. Karikature su o politiarima, medijima, kriminalu, ljubavi, ratovima, socijalnim problemima, demonstracijama, ivotinjama, turizmu, ekologiji, zdravstvu... U ovoj bogato i lepo opremljenoj knjizi, u tvrdom povezu nalazi se oko 140 karikatura bez rei u koloru. Knjigu je u tirau od 500 primeraka objavila izdavaka kua Ariadna, na ijem elu je knjievnik Milisav Savi. U knjizi se nalazi uvodni tekst Milovana Vitezovia na srpskom i engleskom jeziku, u kojem se istie da je ova knjiga najsaetije reeno, U poljskom mesenom asopisu za drutvo, kulturu i literaturu veliki dijalog sa civilizacijom bez rei. Radostova (Radostowa) u dvobroju 155-156 na celoj strani objavljeni su fotografija, biografija i aforizmi srpskog autora Aleksandra otria. Ukazujui u njoj na mnogo ironije mitologije, ironije istorije, ironije sadanjosti i ironije sve opakijeg predoseanja neizvesne budunosti, Poljskim itaocima predstavljeno je tridesetak otrievih aforizama iz piro Radulovi je, kao predani humanista, uinio sve to je u moi knjiga Peta kolona (Srpska re, Beograd, 1997) i Postreimske njegovog dara da nas sve spase, ponajee od nas samih, da nas misli (Izabrani aforizmi, Plato, Beograd, 2008). opomene na lepote ivota i da nas prosvesti i smehom vrati elementarnoj ljudskosti, da nam prui crte spasa iz sveta otuenja, zagaenja i Aforizme je izabrala i prevela na poljski jezik Olga Lali Krovicka (Olga otrova, zapaa Vitezovi. Lali Krowicka). On podsea je da Radulovi jedno od prvih, a neobinih priznanja dobio U avgustovskom broju asopisa Gazeta kulturalna (Gazeta kulturalna) 12. septembra 1969. godine od Okrunog tuilatva i Okrunog suda u koji pie o poeziji, prozi, kritici, istoriji, umetnosti i muzici objavljen je Beogradu, gde je trajno zabranjena ivija, glasilo tek pokrenutog tekst poljske knjievnice i kritiarke Jurate Bogne Serafinske (Jurata Festivala humora i satire 'ivijada'. Bogna Serafinska) pod nazivom Knjiga aforizama knjiga mudrosti, o zbirci aforizama Aleksandra otria koja je ove godine izala u Poljskoj. to se tie karikatura, njima se, takoe, na izopaen nain prikazuje naa stvarnost i sistem odnosa u naem drutvu. Tako karikature Miodraga Knjigu izabranih otrievih aforizama, pod naslovom Crna Stojanovia i dr pira Radulovia, prikazane na strani sedam, treba da izraze besperspektivnost naeg socijalistikog razvitka, razjedinjenost knjiga (Czarna ksiega) na poljski jezik prevela je Olga Lali Krovicka. naih naroda, Uz prikaz ugledne poljske knjievnice, prezentovano je i desetak kao i nacionalnu aforizama srpskog satiriara. netrpeljivost i razdor, citira Vitezovi sudsku presudu. piro Radulovi u Podgorici. d o k t o r redovni profesor parazitologije. direktor Instituta je roen 1942. godine Lekar je specijalista, medicinskih nauka i mikrobiologije i Bio je dugogodinji za mikrobiologiju
POLJSKI ASOPISI O SRPSKOM AFORISTIARU
VMA u Beogradu. Karikaturom se bavi od gimnazijskih dana. Do sada je objavio preko deset hiljada karikatura u brojnim domaim (Je, Politika, Novosti, Ekspres, Glas Istre, Veseli cvet, Glas javnost...) i inostranim listovima (Krokodil, Pardon, Luda mai, Strel, Osten, Pavliha...). Nagraivan je preko 40 puta u zemlji i inostranstvu (Kanada, Bugarska, Juna Koreja, Kina, Italija, Iran, Nepal...). Dobitnik je i Pjerove nagrade, najvieg priznanja za karikaturu u naoj zemlji. Samostalne izlobe Radulovi je imao u Njujorku, Beogradu, Sofiji,
125
125
125
Ismail Kera, Chech Republic 2011
131
Moj izbor
Bio sam i Bosanac, i Hercegovac, i Srbin, i Hrvat, sve u istoj osobi. Ali, da se ne laemo , isto tako sam bio i Makedonac, i Crnogorac, I Slovenac, i kosovski Albanac. O tome da sam bio Vojvoanin , Slavonac ili Dalmatinac, ne treba troiti rijei. Po svojim osjeajima bio sam i Lianin, i umadinac, i Zagorac, i Istrijan, I Lala, a ponajvie Sremac. Bio sam i Beograanin, i Zagrepanin, i Novosaanin, i Splianin.... a ponajvie Mitrovanin, a onda su me natjerali da se odredim... Morao sam se odrei svega toga da bih ostao ovjek. Dugo sam razmiljao i na kraju odluio postat u Austrijanac. Tako je najpotenije. I to je bila neka moja pradomovina. U njoj su, barem sigurno znam, roeni moji preci. Moja zemlja je nestala, ali ja sam naao novu. Iako to nije neka velika utjeha, barem se ne moram vie odluivati izmeu onoga to tee mojim venama.
Petar Pismestrovi
125
125
134
125
125
125
125
125
125
125
125
125
125
125
126
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
Vladimira Bulatovia Buija. Izdava knjige je izdavaka kua Banatski Kulturni Centar iz Novog Miloeva. Recenziju za ovu knjigu je napiso Ljubivoje Rumovi, a Recenzija Ljubivoja Rumovia dizajn korica i ilustraccje je uradila Maja Josimovi. Pri itnju ovog rukopisa odmah se prepoznaju tri stvari: Knjiga se moe nabaviti kod autora knjige na mail adresu bulat1312@gmail.com po ceni od 500 dinara, odnosno 5 evra. 1. Da autor poseduje matu, koja potpomognuta zdravim, ambicioznim, nadahnuem daje zanimljive rezultate - prie koje se lako itaju. NAD ZBIRKOM PRIA IZMILJENO, ALI ISTINITO Vladimira Bulatovia- Buija
2. Da je autor u dobroj nameri usvojio literarni postupak Danila Harmsa, ako ga je itao, odnosno litrarni postupak Danila Harmsa, ako ga nije itao. Mladalaki ponesene, ove prie su odevene u lep i uredan srpski jezik, bez mnogo nepotrebnog pridevskog nakita, koji esto ume da odvue panju itaoca na sporedne koloseke. Sreom, to je mladi autor veto izbegao. Moda bi neko, profesorski osorno, mogao zameriti piscu da su siei pria isuvie izmiljeni. Treba takve odmah demantovati odgovorom Fjodora Mihajlovia: Zato ja i piem romane, da bih izmiljao! Napokon, moramo se pozabaviti i zanimljivom filozofskom kontradiktornou naslova ovog rukopisa. Izmiljene prie nas vode u nove stvarnosti, ubedljivo i sigurno, i mi se oseamo ponosnim to te nove stvarnosti moemo da prepoznamo i usvojimo. ini nam se da smo to mogli i sami, bez pomoi autora, jer nam je sve to bilo na vrh jezika. (Desanka je verovala da sve pesme ve postoje oko nas, i samo treba pruiti ruku duha i ubrati ih iz vazduha!) Da li sluajno ili ne, tek trinaest pria ovog rukopisa, nee primamiti nikakav baksuzluk Vladimiru Bulatoviu, koji sebe naziva Bui, ni kada se nau meu koricama knjige. Nestrpljiv da ih vidim tako upakovane, ja autoru predlaem da jo jednom pregleda ceo rukopis, da ga uvrsti gde treba ponekom novom plemenitom reenicom, ne remetei raznorodnost pripovedakog postupka, ve ga dopunjujui armom nove stvaralake igre. Ono to na kraju treba konstatovati jeste istina da autor uestvuje u svakoj prii, kao duh pokreta i duh zatitnik vedrine. Tekst je duhovit u onoj meri koju dozvoljava dogaaj ili stanje o kome se govori. Bulatovi se ne plai da neke svoje intimne dileme i nesporazume ponudi na tanjiru, itocima, ne oekujui pomo, ve aktivno uee da se sa likovima iz prie ti fenomeni i te tajne razree. Bilo bi neskromno uporeivati mladog autora sa nekim poznatim piscima, ali itaoci e umeti i to da prepoznaju. Na nama je da za sada poelimo mladom autoru srean put preko trnovitih staza i bogaza koje vode ka literarnoj slavi. Jula 2010. -
Vest o izlasku iz tampe knjige Izmiljeno ali istinito Iz tampe je izala zbirka pria Izmiljeno ali istinito autora
111
112
155
115
PREDSTAVLJAMO KNJIGE UZ VIJESTI IZ SEHARE...
158
116
161
162
164
165
116
116
116
117
Recenzije, ureivanje knjiga, organizacija predstavljanja, PR, WWW predstavljanje, DTP Sabahudin Hadiali, knjievnik i slobodni novinar Samostalni umjetnik http://sabihadzi.weebly.com E-mail: sabihadzi@gmail.com ; hs@bih.net.ba
127
E-PAVLIHA i MaxMinus za vas...jedan mali dio satirinog magazina iz Slovenije

E-PAVLIHA and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
172
Konkurs-natjeaj za karikaturiste MaxMinusijada Pozivamo sve zainteresirane karikaturiste, profesionalce i amatere, na prvi digitalni konkurs za karikaturu MaxMinus-a, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu (http://maxminus.weebly.com ). Pravo sudjelovanja imaju svi graani svijeta, bez obzira na rasu i boju koe, vjersku i stranaku pripadnost, spol i dob. Jedini uvjet su originalne karikature ( ne plagijati) u digitalnoj formi. Tema: 1) Ravnopravnost ( medju narodima, ljudima, spolovima itd) 2) Portret karikatura (slobodan izbor)
hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic@chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http://maxminus.weebly.com/ maxminusijada-2011.html
name of the cartoon, the year of origination, short biography and a picture or caricature of yourself, e-mail address, home address and phone number. Papers should be sent to address Maxminusa and competition. authors E-mail sabihadzi@gmail.com the by
Call The competition- for cartoonist MaxMinusijada We invite all interested cartoonist, professionals and amateurs, to join the first digital competition for cartoons of MaxMinus, the second of the first magazine for political satire, humor, cartoon and comic on Balkan peninsula (http://maxminus.weebly.com ).
sabihadzi@yahoo.com hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic @ chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http:// maxminus.weebly.com/ maxminusijada2011.html
Nagrade: Prvonagradjene karikature u Eligible to participate are the citizens of svakoj kategoriji dobit ce diplomu the world, regardless of race and skin i objavljivanje u specijalnom broju color, religion and party affiliation, DIOGEN pro-art magazina (http:// gender and age. The only requirement of diogen.weebly.com ) sa etrdeset radova the original cartoons (no plagiarism) in prvonagraenih autora za svaku od digital form. navedenih tema; Drugo i trece nagradjeni dobijaju diplome MaxMinusijade; Junior nagrade, za karikaturiste mlae od 18 godina - diploma Broj radova: maksimalno pet Format: A4, 200dpi, Datum za prijem radova: 15. Novembar 2011. Rezultati e biti objavljeni u decembarskom broju Maxminusa Radove ce procijeniti strucni ziri Uz radove treba poslati naziv karikatura, godinu nastanka, kracu biografiju i sliku ili autokarikaturu, e- mail adresu i kucnu adresu i broj telefona. Radovi se primaju na adresu Maxminusa i autora konkursa. E-mail sabihadzi@gmail.com sabihadzi@yahoo.com Topics: 1) Gender (among nations and people, gender, etc) 2) Portrait of a caricature (free choice) Awards: winning cartoons in each category will receive a certificate and publication in a special issue DIOGENES pro-art magazine (http:// diogen.weebly.com ) published forty works of the one who wis the first prize by each of these topics; The second and third places will be awarded with diploma of MaxMinusijada; Junior Prize, for the cartoonist to 18 years old - Diploma Number of papers: a maximum of five Format: A4, 200dpi, Date for receipt of papers: 15th November 2011. Results will be published in the December issue of Maxminus Works will evaluate the expert jury Along with the works need to send the
173
174
11th International Caratinga Cartoon Contest-Brazil 2011 REGULATIONS

1.DATE: Inscriptions: 31 de september Works selection: 1 october Opening: 10 de october Exibition: 30 de 0ctober de 2011 Place: Ziraldo Art and Culture House 2. CATEGORIES: Free Theme Charge : Graphic joke about nowadays journalistic theme Cartoon: Graphic joke with universal and atemporal themes Caricature: recognizable graphic distortions of personalities THEMATIC CARICATURE: Mriam Leito (ACQUISITIVE) Jounarlist, writer and economist.
(*) All the finalists mentioned above will receive after the event on april 10th, 2012; only to the the Perer Trophy, besides the prizes in cash; all artists that has sent a stamped special envelope joined together with the works. Those of them offered by Caratinga City Council. which were sent without envelope will be itinerant It will be awarded by the Judging Commission five automatically given to the and permanent heap exhibition of the Certificates of Honorable Indication in all salon. categories. When inscribing, the author transfers automatically, There will be a jury for selection and another one authorial rights of his works for awardness, made up by specialized people on awarded acquisitivetely, according to the Law Nb. the area. February,1998 (Authorial Law), therefore, universal and The awardness jury keeps itself the right of not in all use modalities and designating prizes to the categories which dont gratuitous, the rights of the achieve a sufficient level, transferring them to guaranteed by the mentioned other categories or creating a special prize of the referring to the awarded work in Salon. International Humor Salon of and now integrant part of If the awardness jury confirms any kind of irregularity, fraud or plagiarism in one of the Cultural Heap and Research inscribed works, it will be able to cancel the Graphic Humor Spread from award , offering the same one to the following artist from classification list. Awarded works will Cultural Association Station ; be spread on the Salons site after its opening and itself the rights to use them the judges better. they will be contested in the period of one week after salons opening with reasonable proves on Simply the inscription implies any irregularity done without jurys knowledge. automatically that you agree Another prizes and indications will be set terms of this regulation. according to Organizer Commission. 5. JUDMENT: All of them ACQUISITIVE. 6. INSCRIPTIONS: (It will be observed the last day of posting)
when 9610, Rights definitely author, law; the Caratinga National and Caratinga that reserves way it
with the
All the works inscribed in this category, independently to be selected or not, will be acquisitives for the Cultural Station Association of The works must be sent to the following addres: Caratinga. 3. TECHINIQUES: Dimension: 30 cm X 40 cm Number of works: Each competitor will be able to participate with to two works for each category, that has not won at no other gallery or salon. The works must be unpublished and original. The graphical technique is free. Digital copies, signed by author and indicated that it is print number 01 4.AWARDNESS: It will be awarded a total of R$20 thousand Reais in prizes, divided as follows: A) Three Prizes for 1st Place on the value of R$3,000,00 for each category; B) Three Prizes for 2nd Place on the value of R$ 2,000,00 for each category; C) Three Prizes for 3rd Place on the value of R$ 1,000,00 for each category; D) A 1st Place prize to Thematic Category on the value of R$2,000,00. The prizes in cash will be paid by Caratinga City Hall . 11 Salo Internacional do Humor de Caratinga Casa Ziraldo de Cultura
Av. Benedito Valadares, 15 Centro Cep: 35.300 -035 Caratinga Minas Gerais Brasil IMPORTANT: On the back of each work it must be mentioned the following information: Category: Full name of the author Full address with Zip Code, telephone number, CIC, Identity Card, bank data, e-mail or the candidate can paste a copy of inscription available on the site, with all data filled in. ATTENTTION/ RETURN: The works will be returned until the end of five months
175
shown in the open air in Sofia.
: : 1000
Sofia Municipality, Cartoon Section at the Union of Bulgarian Artists, THEME: The Artist in Art
The art of music, dance, painting, sculpture, poetry, literature, theatre, photography, and cinema, seen through the art of laughter: the cartoon art. CONDITIONS OF PARTICIPATION: Participants may send maximum 3 entries in a digital format (JPG) via the internet to this email address: bgcartoon@abv.bg The works will be shown in the open air on enlarged copies (nearly the size of a billboard). In view of the exhibitions high quality, the cartoons must be A4 / A3 size, JPG format scanned at 300 dpi. The artists should mention in their email: name, surname, address, e-mail address, title or number of each entry. The cartoons submitted for the competition must not have been awarded in other contests. DEAD LINE: September 1, 2011 A jury will make a selection of 120-150 entries and their authors will be considered for prizes and included in the exhibition catalogue. PRIZES: First prize: 1000 EUR Second prize: 500 EUR Third prize: 300 EUR 5 Special prizes The prize winners will be asked to send the originals of the awarded works.
CATALOGUE:
The entries selected for the exhibition, as well as : 500 the awarded works will be included in the catalogue. Every participant in the exhibition : 300 will receive a copy of the catalogue. RESULTS: The results of the exhibition and the accompanying events will be announced on the website of the Bulgarian cartoonists: http://www.cartoonbg.com COPYRIGHTS: By virtue of their participation artists agree to allow the organizers to print their works for promotional purposes. Good luck! . - , . . . : , 10 , 2011 . . 5 , . :
: , , , , , , , , . : 3 (jpg) e-mail : bgcartoon@abv.bg
: , : , www.cartoonbg.com .
TECHNIQUE:
, : 4 3, jpg 300 dpi. e mail , , , e-mail , . . ! Darko Drljevic Ross Thomson
The technique is free, black and white or colour; . the entries may bear no captions. Digitally created artworks will also be accepted. k 1.09.2011 . Photographs or copies of the original works will not be accepted. 120-150 EXHIBITION: . The exhibition is to be opened on November 10, 2011. Enlarged copies of the works will be
176
177
177
179
11th Tabriz International Cartoon Contest / Iran

Dear Artist, We sincerely invite you to participate in the 11th of our cartoon contest. It is a great honor for us to have your submissions this year! Last contest was an extremely successful - we have received over 1100 cartoons by 500 cartoonists from 56 countries! Theme of this year : 1-Economy 2-Businessman caricature portrait Please, send us your favorite cartoons which have never won any prizes in other contests Sincerely yours, Rahim Tabriz/Iran Regulations 1. The contest is open to all artists worldwide, cartoonists, caricaturists, painters, illustrators, etc. 2. Theme: Economy 3. Inexplicit 4. The size of the works A3-A4 5. Participants should send their cartoons (works not being previously awarded in other competitions). 6. Deadline for entries is 6 Oct 2011 . 7. The works must be original. The authors should have full copyright and be responsible for all the legal responsibilities related to the productions copyright. Cartoons accepted for exhibition and prizeawarded cartoons might be published for any kind of publications in press or advertising concerning the contest. 8. The following Prizes will be awarded: FIRST PRIZE: Golden statuette of Tabrizcartoon+ Dyploma+1500 $ SECOND PRIZE: Silver statuette of Tabrizcartoon+ Dyploma+1000 $ THIRD PRIZE: Bronze statuette of Tabrizcartoon+ Dyploma+500 $ 5 HONORABLE PRIZES: Statuette of Tabrizcartoon + Dyploma+Catalogue 9. Some of accepted works will be printed in a brochure, on posters, in the world press or other printed matter for the purpose of publicizing the exhibition. In these cases any fee for
the use of works will not be paid. 10. Remark: the works will not be returned. Catalog will be sent to all the selected artists. Results of the contest will be published in www.rahimcartoon.com www.tabrizcartoons.com Address :Iran-Tabriz-Golestan garden-tabriz Art home- tabriz cartoon museum Tel:0098-411-2843094
136
should accompany the original The poet's full name email address must be vided. it or decline publication. The poet must be to be notified via if their poem has selected for publicaGuidelines The judges will be ing for originality, rhythm, rhymes, and appeal. The judges will be ing for poets pasabout the subject the poem or a novel proach to every day a n d pro -
Italy & Bosnia and Herzegovina Step Three
able email been tion.
(3) The poems selected for publiInternational Poetry Competi- cation will be uploaded on the competition website and the top tion SEEKING FOR A three poems will be announced. POEM All contestants are invited to visit You are invited to submit a poem the website and review the results. for the International Poetry Competition SEEKINGFOR A Step Four POEM, organized by the Asso- (4) The top three poems will be ciation La Stanza del Poeta from also announced on web site of the Formia/Gaeta (Italy) and DIO- Association La Stanza del Poeta GEN pro culture magazine from and DIOGEN pro culture magaSarajevo (Bosnia and Herzego- zine and published in the annual DIOGEN pro culture magazine vina). Please read How to Guide bel- No. 2. edition in February 2012. The winners will be offered the low. opportunity to be the judges for the next years competition. Step One (1) Submit one poem of your Each winner will be presented choice and your short Biography, inwith the opportunity to publish 20 cluding your photo ((color and/or poems of their choice in the secblackwhite, 300 dpi, format ond edition of DIOGEN pro cul1200 x 800 pixels) by 30/10/2011. ture magazine. Submission should be sent to seekingpoem@yahoo.com . The re- We would like to thank you in advance for your devotion to the desults will be published by velopment of creative writing en31/1/2012. deavors Please note that you are required to provide a valid email address. All communications with you will be exclusively in writing and via email. It is important that you keep your email address valid and active during the selection process so that we can communicate with you. Step Two (2) Your poem will be evaluated by our judges: poets Giuseppe Napolitano from Italy and Sabahudin Hadiali from Bosnia and Herzegovina. Having read and assessed your poem, the judges will make a decision to either publish
lookaudience
looksion topic of a p topics.
http://diogen.weebly.com
Additional Contest Information

http: stanzadelpoeta.wordpress.com/
Who is Eligible? Poets of all ages are eligible and all styles of poetry are acceptable. How and When to Submit? We ask that you submit your writings by November 30, 2011. Submissions are accepted via email to seekingpoem@yahoo.com Submission Requirements Poems must be original works. Poems should be submitted in English, or the English translation
181
Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bive Jugoslavije da nam do 15.9.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne duu od desetak redaka kao i bibliografiju. Takoer je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili potom). iri, sastavljen od eminentnih knjievnika i satiriara, e odabrati petnaest aforizama koji e biti uvrteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor e biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan nae knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje E-knjige u jesen 2011.g. ali i tampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.9.2011.g. ROK: do 15.9.2011.g. *** Izdava, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio ESNAESTI

315 - Zato se plavua buni na WCu? - Prvi put sama skida gae. 316 Ulazi ena kod pedijatra, unosi bebu i objanjava: - "Znate, doktore, beba ne dobija dovoljno na teini, ak je prole nedelje izgubila 100 grama...!" - "Kako se beba hrani ?" - "Sisa !" - "Molim Vas svucite se do pola !" Gospoa se svue, i lekar poinje da joj stee dojke, da ih masira, vue bradavice i najzad pone da "vue" iz jedne bradavice. Najzad saoptava dijagnozu. - "Nije ni udo da dete gubi teinu, vi uopte nemate mleka !" - "Naravno da nemam, to je dete moje sestre... ali ipak mi je drago to sam dola...!" - "Pa to vam je tu posebno ?" Mujo: - "Pa jebo mater, kako zna kad je ljeto, kad zima !" 319 Sjedi pedofil na klupi u parku, prolazi djevojica i on je zovne a ona naravno mlada i naivna doe do njega. Sjedne ona pored i on krene u akciju. Poljubi on nju u obraz i kae: - "ta je iko uradio ?" - "Poljubio !", kae ona. Poljubi on nju u usta: - "ta je iko uradio ?" - "Poljubio u usta !", opet ona. Stavi on njoj ruku izmedju nogica a ona se samo onako nevino nasmijala. Vidi on krenulo njega, povali je ba kao malo dijete i onako sretan opet pita: - "ta je sad iko uradio ?" A ona: - "DOBIO SIDU !!!" 320 - ta je to Srbin bez ruku i nogu ? - ovjek od povjerenja ! 322 - Kako stavit pet Srba u jednu telefonsku govornicu ? - Pa kae im da nije njihova ! 323 Idu dva starca ulicom i jedan pita drugoga. - "Kako si ?" Ovaj odgovara: - "Kako u biti, bole me kosti, bole me lea, bole me noge, ruke.....a ti ?" - "Ja se osjeam kao novoroena beba !" - "Haj ne seri, kako ko beba ?" - "Pa nemam kose, nemam zuba i jutros sam se upio !" 324 Vraa se Mujo kui iz Vjetnama kao narodni heroj. Pita ga predsjednik drave: - "to moemo uiniti za narodnog heroja ?" Mujo ree: - "Izmjerite mi kurac od vrha pa do jaja a za svaki centimetar mi dajte jedan dolar !" Na to e predsjednik: - "Zar je to sve ? Zar je to sve to moemo uiniti za narodnog heroja ? Pa dobro !" Ponu oni da mjere i dou do mjesta gdje bi trebala da budu jaja pa pitaju Muju: - "Mujo, pa gdje su ti jaja ?" A na to e Mujo: - "U Vjetnamu !" 325 Uio pandur junior u koli negativne brojeve i poto mu nita nije bilo jasno, zamolio je tatu da mu on to pojasni. - "Pazi ovako. Imas jedan autobus i u njemu 5 ljudi, na sledeoj stanici izae njih 7. Znai treba da uu jo 2 da bi autobus bio prazan !" 326 Miloevi jebe suprugu Miru pa joj govori...: - "Draga,sada je cijela Srbija u tebi !", a ona e mu: - "Vara se dragi, Srbija je u govnima. Promaio si rupicu !"
321 Uio Mujo zanat kod trgovca. Da bi mu pokazao kako treba usluiti muteriju trgovac primi jednu gospou: - "Dobar dan !" - "Htjela bi neto za pranje zavjesa !" - "Imamo najnoviji deterdent, ali gospoo moda elite neto i za prozore poto ve perete zavjese !" - "A da toga se nisam sjetila, dajte mi neto !" 318 Izade muterija, a trgovac e Muji: Pitali neki istraivai Muju koji je po njemu - "Eto vidi. Proda joj dvije stvari umjesto najbolji proizvod dananjice ? jednu. Sad e ti !" Mujo: Ulazi djevojka u radnju: - "Pa termos boca !" - "Molim vas, dajte mi ultra uloke !" Istraivai: - "Izvolite, samo mogli biste kupiti neto i za - "Pa zato ?" prozore !" Mujo: - "Zato ?" - "Ovako, kad ja zimi sjeem drva u umi - "Pa kad se ne moe jebat ulijem aj, a on uvijek topal cijeli dan ili kad sam ljeti na moru ulijem pivo u termosicu, makar operi prozore !" a ono hladno cijeli dan !" Istraivai:
317 Dobili Mujo i Fata dijete, pa mu Fata da ime Suljo i dijete im umre za 1 mjesec. Rodili oni novo dijete i Fata mu da ime Huso i mali umre za 1 godinu. Dobili oni novo dijete ali sada mu Mujo da ime Hans. Fata kae: - "Mujo, pa jesi li poludio, to je njemako ime !" Mujo: - "Ma neka malo i njihovi umiru, pika im materina, ona vapska !"
182
Sabahudin Hadiali (5)

Kratak osvrt na ostavke u Federaciji BiH
egzistencija visi na arijadninoj niti Petrich-eve AFORIZMI odlunosti da ona opstane i ostane budunost Bosne i Hercegovine kao cjeline. Da, arijadnine U jednoj zemlji si heroj, a u drugoj zloinac. niti koja samo naizgled ne moe pui, no ni ta Anele avolji! nit u dvadeset i prvom stoljeu/vijeku nije ono *** to je nekada bila. Ministri dolaze, moda eljni La ima novu inspiraciju. Bosnu i Hercegovinu! promjena i napretka, ali istovremeno bivaju kao ivo meso baeni u drijelo razdraenih tigrova *** gdje ne mogu preivjeti dugo, ve dapae, umiru (hvala bogu, za sada, samo politiki) u U Bosni i Hercegovini i nacionalisti su postali najbolnijim mukama. dobri ljudi. Naivnost? Da. Neobrazovanost? Da. Namirili su se! Nespremnost? Da. urba? Da. A sa druge strane su neoptereeni, uhljebljeni monici koji e, *** koliko sutra, promijeniti dres (ponovo?!) i postati masonsko ovaploenje modernih Mogu li vjerovati? Kada mi ga pokau. Van vremena sutranjice. mene. Naravno, vie ovdje nisu u igri imena *** stranaka, naroda ili pojedinaca. Ovdje je u igri neto mnogo jae jer bojimo se jasno vidjeti i biti jasno vidjeni. Bjeimo od stvarnosti Biva Jugoslavija je bila tamnica naroda! Dugo, zaista dugo traje ova sloboda. zatomljeni u vlastite snove kako je sutra novi dan i kako e, ipak biti bolje. *** Nee biti bolje! Mladost nam odlazi, starost umire, dok mi, Kosovo i Republika Srpska? Jedino rjeenje: da srednja generacija, konformistiki ne se ujedine! talasamo, jer, zaboga, neka to urade nove generacije. Nee biti tih novih, mladih *** generacija, jer ne dozvoljavamo im da vlastito znanje usmjere ka dobrobiti zemlje kojom hode. A znanje zasnivaju na iskljuivosti naciona dok svjetski nam duebrinici kau da ekamo do 2006.g., jer tada e biti konano opeprihvaen jedan novi oblik strategije- pardon, zajednikog, unificiranog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. I kada pogledamo godine od 1992. do 2006., to je jedna itava generacija oblikovanih mladih ljudi odrasla na mrnji i iskljuivosti drugoga i drugaijeg. etrnaest godina mraka je pretpostavka novoga rata za dvadesetak godina. Krvavo, zar ne?
Bojimo se jasno vidjeti i biti jasno vieni

Oni jo nisu u potpunosti otili, a ovi jo nisu u potpunosti doli. Alijansa za promjene dolazei na scenu bosanskohercegovakih politikih snovidjenja (pardon, muenja) i nije mogla oekivati nita drugo do susret sa ranjenim i umiruim tigrom naciona (moramo priznati, pokuava zalijeiti rane) iji jeste bio i ostao jedini cilj opstati na vlasti pod svaku cijenu. ak i po cijenu predaje vlasti per directo, ali ne i in directo. Zbog ega? Jer, tada bi se izgubila ona tanana nit slatkoe oliena u jednoj jedinoj rijei- novac. Money makes a World go around je krilatica koja postoji od kada je svijeta i vijeka i toga se ovjek nikada nee odrei, pa ak i po cijenu da ustupi i komad(i) vlasti. I zato Uvod u kritiku lokalnog uma na ovakav nain. Jednostavno, jer ostavke koje ovih dana daju ministri obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko- sanskog i Srednjobosanskog kantona (oktobar 2001.g.) vie govore o karakteru vlasti, nego o njima samima. Uostalom, ova zemlja moe izroditi onoliko ministara koliko ih frankestajnski oblik ljudske egizstencije zvani Daytonski mirovni sporazum moe zaiskati (kako to lijepo ree jedan moj vrli znanac), tako da su odlasci ovdje postali normalna stvar. No, imajui u vidu injenicu da svatko od nas za svoga ivotnog vijeka/stoljea moe postati ministar (ni Italija nam nije ravna, kada su u pitanju odlasci i dolasci vlastodraca) ostaje nam se za nadati da e jednoga dana kvantitet izroditi i kvalitet. Laem. Da, jer Nada,. e ona je, dragi moji, umrla na ovim prostorima, u zemljici Bosni gdje je na sceni ona uvena- i put u pakao poploan je dobrim namjerama. Da,, novac vrti beskrajno kolo ljudske gluposti oliene u narodu(ima) koji i dalje svoje glasove daju ili ponosnim luonoama nacionalne (itaj: nacionalistike) politike ili kameleonima (danas mali zeleni/plavi/crni, a sutra crveni) tzv. Alijanse za promjene ija
I, kako to rijeiti?
Jednostavno, na slijedeim izborima (novembar, zar ne, 2002.g.) konano, molim Vas, konano provjerite biografije kandidata i upitajte ta su do sada uradili za opu stvar to Bosnom i Hercegovinom se zove. Ili nastavite biti masa manipulatore o kojoj tako zorno govori i pie Elias Canneti u svojoj kultnoj knjizi Masa i Mo. A ja odoh lagano ispijati popodnevnu kafu/kavu/kahvu i prisjeati se starog dobrog Reihana Demirdia i onoga njegovog Eh u Karaozu, jer eh, a kakvu smo ansu imali. I izgubili.
MOST broj 144 (55)..novembar/studeni 2001.g.
Knjiga eseja, studija, pria Organi (zirana)zovana anarhija, BiH, 2004.g. NAPISANO PRIJE DESET GODINA... U EMU JE RAZLIKA IZMEU 2001. i 2011.g. ? Pitanje za milion maraka/eura/dinara/kuna
****
143
"Mms. orzuj", in the center. THREE "ACTRISSES", IN A BENEFICAL MUSICAL COMEDY ,WRITTEN,AND WITH SONGS, OF RAQUEL ORZUJTITTLE " CUENTOS INFANTILES PARA MAYORES DE 50" - CHILDREN STORIES FOR MORE THAN 50..." CORDIALLY FOR SABI, Raquel Orzuj Uruguay
Zoran Spasojevi, Srbija 2011-sex-bomb
144

Broj 38... No.38... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 38... No.38... MaxMinus Magazin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011..

Zoran Spasojevi, Srbija 2011-sex-bomb

Read Sultanovi, Bosnia and Herzegovina 2011...Greeting cartoon card

Bajram erif Mubarek Olsun istinskim vjernicima, muslimanima, a bivim komunistimaJOK!

Naa vlada jo nije priznala da je priznala Kosovo.

Mileta Mia Miiloradovi, Srbija 2011

Moj narod trai demokratiju. Ali u pogrenoj zemlji!

Sabi Sve najb olje ti e lim

Vasil To levski Skopje Makedo nija

ni Srean jubilar oi broj a ev mo g skromnog doprinosa. Ima svega. Pa razvuci. Pozdrav

Sanja R. Petrovi Ernest Buinski MOGUNOST IZBORA, DA LI? DIPLOMATA

Franja Straka, Srbija 2011

Misha Zlatkovsky , Russia 2011

Budue generacije se nee svaati oko naslea. Nita im neemo ostaviti!

Hannelore Greinecker-Morocutti Austria 2011

Nema razlike izmeu vlasti i goriva u Srbiji: najuplji, a najgori u regionu!

r Ewe w ed n,S rlsso t Ka en 2004 8 191

Boban Mileti Bapsi

Zoran Spasojevi, Srbija 2011-big mac

Igor Smirnov, Russia 2011

Read Sultanovi, Bosnia and Herzegovina 2011...

Ren BOUSCHET, France 2011

Zlata uni In medias res: demonstracija demokracije

Jordan Pop Iliev, Makedonija 2011

Stanislav Ashmarin, Russia 2011

REPREZENTACIJA Kafana stara bosanska. Lica: IZBORNIK, KONOBARICA

Mirjana Grbac Pismestrovi

LJUDI ZA SVA VREMENA

Savo Martinovi DIJALOG SA SOBOM epiforizmi

UMJESTO UVODA PITANJA ODGOVARAJU

Pobunjenici Bengaziju. Misija: Osvajanje asteroida.

* * * Bez vode stanari na ukarici. Vrtoglavice zbog sparine.

Cristina Sampaio, Portugal 2011

An attractive and easily achievable goal for

ZDRAVA HRANA NA VIDIKU

Bayram Hajizadeh - Azerbaijan 2011

Slavica Jovanovi STRAILO ZA PTICE

Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011

Petar Pismestrovi, Austria 2011

Otiu tie ak' istina opstane, bude l' pretegla. ***

OPARANI SAN -Pletisanko nena, draga,

Neu vie da se nerviram to nemam para. Nema ni nerava!

Branka Vojinovi Jegdi

Bulud Qasimov - Azerbaijan 2011

v Elman Mirzeye - Azerbaijan

I mi zloin za alibi imamo.

Igor Smirnov, Russia 2011

Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011

Nastavak sa str. 41.

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Pripremio/Prepared by: Petar Pismestrovi

Jasmina iki Jaiki HODAM

ELVIR KOPI POLJUBIO S AM JUTRO

jo jed Pogledao sam

h a.s i / -pavli e http://

Elvis Huremovi NANINE GURABIJE

Abdurahman Halilovi Ahil

Na poetku i na kraju najtee je krenuti kroz sredinu.

Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011

Zoran Spasojevi, Srbija 2011-apsolutno romantino

Aforizmi iz knjiga SunoDARja i Sunovrati

Samira Begman Karabeg Impulsi za razmiljanje u okrilju Ramazana