1.

Uvod

Obtrada novih materijala klasinim postupcima obrade je veoma oteana, esto i nemogua. Zbog toga se, paralelno sa razvojem novih materijala, razvijaju, usavravaju i uvode novi progresivni postupci obrade, vee produktivnosti i ekonominosti prerade metala. Novi , nekonvencionalni postupci obrade (NP ), su postupci kod kojih se uklanjanje vika materijala, izmjena oblika, dimenzija i strukture materijala ostvaruje koritenjem elektrine, hemijske, svjetlosne, magnetne, nuklearne i drugih vidova energije dovedenih neposredno u proces zonu rezanja Klasifikacija nekonvencionalnih postupaka obrade je mogua prema: vrsti energije i radnog (prenosnog medijuma), osnovnim mehanizmima uklanjanja vika materijala, tipu izvora energije i slino. Najee se nekonvencionalni postupci razvrstavaju prema vrsti energije i tipu uklanjanja vika materijala i to na postupke: ECM elektrohemijska obrada EDM elektroeroziona obrada EUS ultrazvuna obrada EBM obrada elektronskim snopom LBM obrada laserom PJM obrada plazmom CM hemojska obrada WJM obrada vodenim mlazom AJM obrada abrazivnim mlazom Anodno mehanike obrade Obrade u elektromagnetnom polju Elektrohidrauline obrade Obrade eksplozijom Elektromehanike obrade Kombinovani postupci obrade i sl.

2. Elektroeroziona obrada 1

Ve 1770. Godine utvrdio je engleski naunik Pristli ( Priestley ) erozioni efekat elektrinih pranjenja . Istraivaki radovi u cilju otklanjanja ovog erozionog efekta na elektrinim kontaktima podstakli su sovjetske naunike B.R. i N.I. Lazarenka da iskoriste eroziono dejstvo elektrinih pranjenja i razviju kontrolisani postupak obrade metala. Godine 1943. ovi naunici su objavili postupak za obradu pod nazivom elektrovarnina erozija, kod koga se za obradu metala koristi niz varnica koje preskau izmeu provodnika elektrine struje u nekoj dielektrinoj tenosti. Elektrino kolo sa ugraenim generatorom, koje se naziva kolo Lazarenka, primjenjivano je dugo vremena kod maina za elektroerozionu obradu metala. Godina 1952. poela je firma CHARMILLES sa istraivanjem elektroerozione erozije i ve 1955. godine mogla je da se prikae prva maina za obradu elektroeroziom na Meunarodnoj izlobi alata u Milanu.

EDM (Electric Discharge Machining) obrada obuhvata postupke obrade metala kod kojih se uklanjanje vika materijla ostvaruje serijom elektrinih pranjenja periodinog karaktera, nastalih izmeu alata (katode) i predmeta obrade (anode). Pri odgovarajuem rastojanju alata i predmeta obrade (0,005 0,5 mm) uspostavlja se elektrini luk ili iskra. Pojava luka ili iskra dovodi do jonizacije radne tenosti (dilektrikuma), formiranja stuba pranjenja (jonizujueg stuba ), topljenja i isparavanja estica materijala predmeta obrade.

Slika 1. Obrada elektroeroziom ( izrada udubljenja)

Prilikom pranjenja (prekidom strujnig kola) dolazi do pucanja jonizujueg stuba, izacivabnja rastopljenog materijala i njegovog odnoenja iz zone obrade. Hlaenje rastopljenog materijala i odnoenje se ostvaruje dilektrikumom (dejonizovana voda, petrolej, mineralno ulje...) koji cirkulie. Naizmjenino implusno pranjenje obeznjeuje rezanje materijala, prodiranje alata i formiranje profila koji odgovara profilu alata. Elektroerozionim postupcima obrade je mogue razlikovati veliki broj proizvodnih operacija koritenjem profilisanog ili neprofilisanog alata u vidu pune ili iane elektrode. Otuda se EDM postupci obrade dijele na: EDM postupke obrade punim EDM postupke obrade ianim elektrodama Postupak obrade elektroeroziom ima dvije osnovne prednosti: Prva prednost se sastoji u tome to posjeduje sposobnost obraivanja kaljenjem elika ili tvrdih metala , koji se ne mogu obraivati klasinim postupcima skidanjem strugotine. Ova osobina omoguava obraivanje kalupa ili drugih alata izraenih od tvrdih metala, kao to su volfram i stelit kao i obraivanje specijalnih legura , kao to su npr. materijali koji se upotrebljavaju u industriji aviona . Druga prednost elektroerozije se sastoji u preciznom reprodukovanju oblika alata. Preslikavanje se postie prodiranjem elektrode u obradak bez dodatnog relativnog kretanja izmeu alata i obratka. Pomou postupa elektroerozijom mogu se postii svi eljeni oblici, izuzev udubljenja sa poveanjem irine u aksijalnom pravcu.

Slika 2. ema ureaja za elektroerozionu obradu

2.1. Faze elektroerozione obrade

Slika 3. Faza paljenja Faza paljenja: Stvaranje elektrinog polja Koncentracija estica Formiranje visokoprovodnog kanala

Slika 4. Faza pranjenja Faza pranjenja: irenje visokoprovodnog kanala Poetak pranjenja iskrom Pranjenje iskrom, topljenje

Slika 5. Faza pauze Faza pauze: Kraj pranjenja iskrom Dejonizacija u zazoru Stanje poslije kraja pranjenja

3. Fiziki proces obrade elektroeroziom

Fiziki proces odvajanja materijala pranjenjem elektrinim varnicama predstavlja veoma kompleksnu pojavu. Obrada elektroeroziom se uvijek vri sa dvije elektrode koje su potopljene u neki medijum. Medijum je dilektrikum , tj. tenost sa visokim elektrinim otporom. Za stvaranje varnice izmeu dvije elektrode mora da postoji napon koji djeluje preko unutranjeg otpora efektivne staze varnienja (najkrae rastojanje izmeu elektrode i obratka). Visina napona zavisi od sljedeih faktora: Rastojanje izmeu dvije elektrode provodljivost dilektrike tenosti Zaprljanje efektivne staze varnienja Pranjenje se odvija na mjestu najjaeg elektrinog polja napona. Pod dejstvom ovog polja pokreu se slobodni negativni i pozitivni joni, zatim se ubrzavaju i dovode do velike brzine kretanja. To dovodi do stvaranja jonizirajueg elektrinog provodnog kanala. U tom stanju moe da doe do toka struje a pri tome nastaju varnice izmeu elektroda, koja izaziva itav niz sudaranja estica. Pri tome nastaje zona plazme koja brzo dostie vrlo visoku temperaturu 8000-12000 C, pri emu se ova zona iri pod uticajem sve veeg broja sudara (slika 6.) to izaziva trenutno topljenje odreene koliine materijala na povrinama oba provodnika.

Slika 6. irenje zone plazme pod uticajem sve veeg broja sudara estica

Istovremeno se stvara gasni mjehur usljed ispiranja dielektrikuma iji pritisak postie visoku vrijednost. Usljed rashladnog dejstva dielektrikum otvrdnjava erodirani materijal u obliku malih kuglica i odvodi se pomou dielektrikuma.

4. Podjela elektroerozione obrade

Elektro erozija se moe podjeliti na tri kategorije i to: 1. Prosjecanje elektroeroziom 2. Odsjecanje elektroeroziem 3. Bruenje elektroeroziom

OBRADA ELEKTROEROZIOM

PROSJECANJE ELEKTROEROZIOM

SJEENJE ELEKTROEROZIOM

BRUENJE ELEKTROEROZIOM

4.1. Prosjecanje elektroeroziom Elektroeroziono prosjecanje obuhvata sve operacije obrade elektroeroziom, kod kojih se srednja relativna brzina izmeu elktrode alata i obratka podudara sa brzinom prodiranja, a to su buenje i dubljenje otvora, odnosno graviranje. 6

Buenje elektroeroziom

Graviranje elektroeroziom

Odsjecanje pomou trake ili lamele

Odsjecanje pomou obrtnog diska

Isjecanje pomou ice

Spoljno kruno bruenje elektroeroziom

Unutranje kruno bruenje elektroeroziom

Ravno bruenje elektroeroziom

Tabela 1.

Buenje elektroeroziom Ovdje se radi o prolaznim otvorima konstantnog presjeka. Elektroda alat odgovara obliku otvora ili udubljenja koji izrauje.

a)

b)

Slika 7. Elektroeroziono buenje a) vertikalno kretanje elektrode alata, b) rotirajue kretanje elektrode alata Dubljenje otvora Dubljenje otvora kao i graviranje predstavlja pravo kopiranje geometrijskog oblika i dimenzija elektrode alata u obratku. Ovaj postupak se koristi za izradu ukovnja , kalupa, igova, ili matrica za hladnu obradu i sinterovanje.

a)
Slika 8. Izrada udubljenja razliitih otvora

b)

4.2. Odsjecanje i isjecanje elektroeroziom Elektroeroziono sjeenje materijala obratka obuhvata sve operacije kod kojih se vri odsjecanje , rasjecanje i isjecanje pa se tako razlikuje: Rezanje pomou ice Odsjecanje pomou ploe Odsjecanje pomou trake Odsjecanje pomou obrtnog diska

a)

b)

c)

d)

Slika 9. Elektroeroziono odsjecanje a) pomou ice, b) pomou ploe, c) pomou trake, d) pomou obrtnog diska

4.3. Bruenje elektroeroziom Bruenje elektroeroziom obuhvata sve postupke obrade koji se izvode pomou elektrode koja se okree oko sopstvene ose. Pri tome razlikujemo: Spoljno kruno bruenje Unutranje kruno bruenje Ravno bruenje Profilno bruenje

a) d)

b)

c)

Slika10. Elektroeroziono bruenje a) spoljno kruno bruenje, b) unutranje kruno bruenje, c) ravno bruenje, d) profilno bruenje

Kod ovog postupka, obrada se izvodi relativnim obrtanjem elektrode alata u obliku diska ili ice, uz prisutno relativno pomono pomjeranje obratka. Izvor struje je obino istosmjerni napon (2530) V. Primjenjuje se za tanu obradu cilindrinih i konusnih povrina, za buenje alata i sl.

4.4. Elektroeroziono rezanje icom Elektroeroziono rezanje icom, izvodi se pomou tanke ice koja se kree u pravcu svoje ose, dok obradak izvodi sloeno kretanje po unaprijed programiranoj putanji (X, Y-ose). Na taj nain se ostvaruje elektroeroziono isjecanje (rezanje) vrlo sloenih oblika pri izradi alata i drugih preciznih djelova razliite konfiguracije. Ispiranje se vri pomou dva koaksijalna mlaza u ijoj se sredini nalazi iana elektroda ija brzina zavisi od njenog prenika, materijala, materijala i oblika obratka, i dr. faktora. Prenik ice se odreuje irinom reza koji je jednak sumi prenika ice i dvostruke vrijednosti meuelektrodnog zazora, limitiran je elkektrinim veliinama ( strujom i otporom ) i treba da bude to manji.

Slika 11. Elektroeroziono odsjecanje sloenih geometrijskih oblika pomou ice

Za poetak obrade potrebno je najprije izbuiti rupu u obratku ili poeti od ruba. Na podruju strojne obrade, svako pranjenje stvara krater u obratku i utjee na alat. ica se moe nagnuti, ime je mogue izraditi dijelove sa konusom ili s razliitim profilima na vrhu i dnu. Tu nikada nije bilo mehaniki kontakt izmeu elektrode i radnog komada . Uobiajeni prenici kreu se izmeu 0,2 i 0,3 mm., pri emu se najee koristi ica prenika 0,25 mm. Kod malih debljina obratka i malih unutranjih radijusa uglova koristi se ica penika 0,10,2 mm, a za izvoenje najfinijih rezova sa vrlo malim unutranjim radijusima uglova, npr. Pri izradi profilnih dizni i sl. gdje se postie minimalni radijus od 0,02 mm, koristi se vrlo fina ica prenika 0,030,1 mm od molibdena, volframa ili elika. Da bi se poboljala svojstva bakarnih i mesinganih elektroda, vri se njihovo presvlaenje vrlo tankim slojem specijalnih legura. Ovako presvuene ice mogu da prenesu znatno veu energiju pranjenja, odnosno da ostvare znatno veu proizvodnost pri obradi. Meutim, zbog dosta nepovoljnih mehanikih svojstava bakra, preovladala je primjena mesinganih elktroda, koje se uspjeno koriste za iroku skalu razliitih materijala obratka, kao to je elik, tvrdi metal, bakar, grafit, aluminijum i dr., dok se molibden, volfram i elik koriste za izradu vrlo fine tanke ice.

Slika 12. Dijelovi koji se dobijaju postupkom obrade pomou ice

5. Smjernice pri izboru ureaja za elektroeroziju

Veina trodimenzionalnih oblika u kalupima moe se izraditi pomou elektroerozione obrade (Potpuna elektrerozia SEDM) i glodanjem velikim brzinama ( High Speed Cutting HSC). Optimalnim se pokazalo rijeenje koje ujedinjuje ureaje za SEDM i upotrebu stroja HSC-glodanje. Kako tehnologija napreduje svakim danom sve bre, danas je mogue kupiti automatizirani obradni centar (MoldCenter), gdje isti robot omoguuje izmjenu obradaka i elektroda na oba stroja istog proizvoaa, a takoer se isti robot moe (npr. WorkMaster 3R) primjeniti za mijenjanje obradaka, elektreoda razliitog proizvoaa.

Slika13. Ureaj SEDM

10

Ureaj za SEDM sastavljen je od: Stroj sa sustavom za stezanje te samostalnu izmjenu elektroda i obradaka Ureaj za dovod dielektrine tekuine Generator Sustav za upravljanje elektroerozijskim procesom CNC sustav za upravljanje Ureaj bez odgovarajue popratne opreme nema prave vrijednosti . Stroj mora omoguiti: stezanje obradaka, stezanje elektroda, pozicioniranje elektrode s obzirom na obradak, gibanja potrebna za nesmetan tijek elektroerozijskog procesa i izradu zahtjevnog oblika obratka, samostalnu izmjenu elektroda i obradaka. Sustav za upinjanje elektroda i obradaka mora osigurati precizno, vrsto i ponovljivo stezanje. Pri izradi vrijeme koje je potrebno za izmjenu elektrode i obradaka, kada stroj ne radi (tzv. vrijeme pripreme), mora biti to krae. Nastoji se da se ta izmjena zbiva samostalno, bez nazonosti operatora. Samo je tako mogue postii da elektroerozijski ureaj djeluje 24 sata na dan i sedam dana u sedmici. Zadatak ureaja za dovod dielektrika je dovoenje dielektrika za nesmetan tok elektroerozijskog procesa. Ureaj mora osigurati odgovarajue ienje dielektrika, odravanje temperature dielektrika i dovod dielektrika u kadu na radnom stolu stroja, odnosno na radnu povrinu izmeu obratka i elektrode. Jedan od najvanijih zadataka tog ureaja jest da osigura dovod dovoljno istog dielektrika u prostor izmeu obratka i elektrode. Zato je potrebno dielektrik filtrirati, a neistoe nastale elektroerozijskom obradom odstraniti. Ako se koriste papirni filteri potrebno ih je stalno mijenjati. Danas postoje ureaji koji samostalno iste odgovarajue filtere. Veina proizvoaa omoguuje izbor generatora razliitih snaga i dodatnih generatora za finu obradu. Tako da se danas upotrebljavaju generatori bez aktivnih uporita. Ti generatori imaju bolju iskoristivost i manje zagrijavaju okolinu.

Slika14. Mehanizam ureaja za SEDM

6. Materijal za elektrode 11

Praktino se mogu upotrijebiti svi materijali koji provode elektrinu struju sa svojim manjim ili veim prednostima. Materijali koji imaju najviu taku topljenja i najmanji elektrini otpor u principu su najpogodniji. Materijali za izradu elektroda se mogu podijeliti u dvije grupe: Metalni materijali: - elektrolitski bakar, telurna ili hromna bronza, legure volframa i bakra, legure volframa i srebra, aluminijumska legura (silumin), mesing, isti volfram (uglavnom u obliku ice), elik, Nemetalni materijali: - grafit, Kombinacija metalnih i nemetalnih materijala: - grafit bakar, Za izradu metalnih elektroda mogu se primjeniti razliiti postupci:

Slika 15. EDM postupak obrade elektrodama

6.1. Izrada elektroda deformisanjem 12

- Deformisanje kovanjem Materijal se obrauje u hladnom ili toplom stanju. U posljednjem sluaju se zagrijava na 880 C. Izmeu svake operacije potrebna je normalizacija . Posljednji udarac u kovanju mora da se izvede u hladnom stanju zbog kompenzacije skupljanja materijala. - Deformisanje utiskivanjem Izvodni se u hladnom stanju materijala, pri emu se koriste ili hidrauline ili koljenaste prese. Ova metoda obezbjeuje veu preciznost od metode prethodno navedene i primjenjuje se preteno za izradu elektroda sa finim konturama (npr. za izradu medalja). 6.2. Izrada elektroda postupcima obrade rezanjem Elektrolitski bakar se moe srazmjerno lako obraivati struganjem i glodanjem. Da bi se izbjeglo stvaranje naslaga na reznom alatu, moe se vriti hlaenje pomou sredstava za podmazivanje, npr. od 50% biljnog ulja i 50% petroleja, ili sa nekim drugim proizvodima. 6.3. Izrada elektroda istiskivanjem ili hlaenjem Ova metoda izrade dolazi u obzir uglavnom za izradu elektroda u velikim serijama sa konstantnim profilom. Cijevaste elektrode okruglog ili nekog drugog presjeka izrauju se na presama za istiskivanje. 6.4. Izrada elektroda postupkom ubrizgavanja Ovaj postupak je uveden prije nekoliko godina za izradu trodimenzionalnih elekreoda. Bakrena ica se u istopljenom stanju ubrizgava pomou pitolja u metalni kalup. Elektrode koje se proizvode na ovaj nain su veoma porozne. Iz tog razloga one se ne mogu nagrizati, jer kiselina prodire u pore pa bi se pri tome elektroda razorila. Osim toga troenje elektrode je veoma veliko. Ove elektrode se vie i ne upotrebljavaju. 6.5. Izrada elektroda postupkom galvanoplastike Ovaj postupak se primjenjuje za izradu trodimenzionalnih elektroda sa finim detaljima, kao to je sluaj, npr. kod novia kod velikih fazonskih elektroda koje su neophodne u automobilskoj industriji, a koje slue kao zamjena za postupak tuiranja pri zavrnoj obradi alata za presovanje, a osim toga i za velike kalupe za presovanje plastine mase. 6.6. Izrada elektroda nagrizanjem Nagrizanjem elektroda pomou kiselina postie se jeftinija izrada elektroda. Metoda se sastoji u tome to se elektroda u toku odreenog vremenskog perioda potopi u rastvor kiseline, dok se dio elektrode koji se ne eli nagrizati prekrije ljepljivom trakom ili slojem sintetike smole. to je koncetrovaniji rastvor za nagrizanje, bre e doi do smanjenja mjere elektrode, i to uglavnom to se tie ivica kod koji se smanjenje mijera vri u poveanom obimu. 6.7. Izrada elektroda klasinim postupcima obrade Elektrode se mogu izraivati i postupkom struganja kao i postupkom bruenja. 7. Dielektrine tenosti

13

Slika 16. Iskrenje izmeu elektroda - katode (alat-elektroda) i + anode (obradak)

Dielektrikum je tenost koja ne provodi elektrinu struju, u kojoj se odvijaju elektrina pranjenja. Nalazi se izmeu elktroda i ima ulogu izolatora dok se ne postigne napon izbijanja ( > 30 kV/cm ), hladi odvojene estice obratka te ostale predmete procesa i odstranjuje ih iz zazora meu elktrodama pa se zbog toga dielektrikuma mora stalno filtrirati. Mora se imati na umu manji viskozitet i mora biti hemijski i toplotno postojan. Kao dielektrici se koriste voda i ugljikovdoici ( petrolej, parafin idr. )

14

7.1. Voda Dejonizovana voda se kao dielektrikum upotrebljava kod izrade otvora malih dimenzija, i na mainama koje rade sa elektrodama od ice. Ona se dobija od obine vode primjenom tzv. Jonskog izmjenjivaa kojim se iz vode odstranjuju rastvoreni minerali, pa se na taj nain ostvaruje njena elektroneprovodljivost. Dielektrikum mora ispuniti vie zahtjeva od kojih su najvaniji: -da ostvari optimalnu elektrinu otpornost izmeu ice i obratka koja je potrebna da se izvri elektrino pranjenje, -da ispira elektroerozije iz zone rezanja, hladi i dejonizira kako bi se stvorili uslovi za kontinualno odvijanje procesa konstantnom irinom reza, -da pobolja klizna svojstva na voicama ice i kontaktima za dovod elelktrine struje, kao i da hladi koordinatnu glavu za pomjeranje gornje voice, i dr.

Slika 17. Dielektrine tenosti 7.2. Ugljikovodici 7.2.1. Ulje Mineralna ulja predstavljaju najee upotrebljavane dielktrike tenosti. Najbolji rezultati se postiu sa malo dodataka. Viskozitet ulja je veoma vaan, pa je tako ulje visokog viskoziteta nepohodno za operacije fine obrade, jer kod ovih operacija su veoma slabe efektivne staze varnienja i tenost manje viskoznosti moe teko da protie izmeu elktrode i zida otvora u obratku. Prilikom grube obrade postie se ipak vea proizvodnost guim uljem. Taka paljenja dielktrikuma je takoe od posebne vanosti. Tenost sa niom takom kljuanja lake isparava i nastala isparenja ometaju proces obrade.

15

7.2.2. Petrolej Petrolej sa svojim veoma niskim viskozitetom je najpogodniji za operacije podzavrne i fine zavrne obrade. On se esto upotrebljava za erodiranje tvrdih metala koji se mogu obraivati kratkim elektrinim pranjenjem. Najpogodniji je za upotrebu aromatizovani, odnosno bezmirisni petrolej. Dielektrikum se najee odabira u zavisnosti od rada koji se obavlja na maini.

8. Maina firme CHARMILLES za EEO profilisanom elektrodom

Alatna maina posebna panja poklonjena je mehanikim mainskim elementima. Naime svi liveni dijelovi kao kao i drugi kljuni elementi koji obezbjeuju tanost maine, podvrgnuti su termikoj stabilizaciji kako bi se izbjegla eventualna naprezanja, koja bi mogla da prouzrokuju netanost. Da bi se otklonile sve greke podunog, odnosno poprenog pomjeranja u vertikalnoj, odnosno vodoravnoj ravni, radni sto se kontrolie optikim mjernim instrumentom. Pomak elektrode i voenje nosaa elektrode vri se elektro hidraulikim sistemom, koji u sluaju nenonormalne obrade omoguava veoma brzo reagovanje, ak i onda kad se radi o tekim elektrodama. Voenje vretena koje dri elektrodu u hidrostatikim leitima poveava krutost sistema i odlikuje se minimalnim trenjem. Generator ( ISOPULSE-CHARMILLES) rukovanje generatorom je jednostavno. Posjeduje zavisno upravljanje sa detekterom koji omoguava da se utvrdi poetak svakog elektrikog pranjenja. Kod upravljanja se uzima u obzir vrijeme kanjenja pranjenja, pa se zbog toga kontroliu sva elektrina pranjenja a njihova energija ostaje maksimalna i konstatna. Kod ovih generatora mogua je upotreba svih materijala za elektrode. Za dati kvalitet postie se maksimalni uinak i proizvodnost obrade, dubina hrapavosti i efektivna staza erodiranja su ravnomjerni. Sistem dielektrikuma ovaj sisitem treba biti snabdijeven sa ureajima za: punjenje i pranjenja dielektrikuma, za prinudnu cirkulaciju dielektrikuma u zazoru, za isisavanje dielektrikuma iz zazora, te za filtriranje i hlaenje dielektrikuma. Izrauju se razliitim kapacitetima od 600 1, 1000 1, 1700 1 pa i vie.

16

Slika18. Izgled maine CHARMILLES i dobijeni dijelovi EEO sa profilisanom elektrodom

Monitron je jednostavan za rukovanje, pokazuje greke pri upotrebi i daje optiki neophodna uputstva za podeavanje radne maine. Monitronom se : 1. poveava sigurnost obrade sprjeava elektrina pranjenja koja mogu da se pretvore u razne elektrine lukove, 2. poboljava kvalitet povrine izbjegava se crna i nedovljno obraena povrina, a sprjeava se zaprljanje efektivne staze varnienja, 3. skrauje se vrijeme obrade za udubljenja vee dubine kree e do 30%, i 4. smanjuje se troenje elektrode ( odgor ) kree se do 20%. Pomoni pribor dopunjuje mainu, jer omoguava da se postigne najbolja mogua obrada metala : 1. olakava postavljanje elektrode, 2. obezbjeuje tanost pozicioniranja izmeu elktroda za grubu i finu obradu, kao i odgovarajue poklapanje njihovih osa, 3. omoguava viestruku naknadnu mehaniku obradu elektroda a da se pri tome ne promijene polazne pozicije, zbog dobijanja u vremenu i preciznosti, i 4. omoguava podeavanje elektroda u odnosu na obradak s tanou manjom od 0,005 mm pri koritenju mikroskopa ili drugih mjernih instrumenata.

9. Primjena elektroerozione obrade 17

EDM obradase koristi u sluajevima kada je mehanika obrada nemogua ili krajnje oteana, pri obradi tvrdih materijala (elika otpornih na visoke temperature, koroziju i sl.), izradi otvora malog prenika (0,1-1 mm), otvora i proizvoda sloene konfiguracije. Elektroerozija se najee primjenjuje za izradu alata, kovakih ukovanja, kalupa, igova i matrica. Na slici 18. prikazani su proizvodi dobijeni elektroerozionim postupcima obrade. Elektroeroziija se takoe uspjeno primjnjuje i za obnavljanje i korekciju postojeih matrica i alata, korekciju manjih greaka u smjeru ve izbuenih provrta.

Slika19. Proizvodi dobijeni postupcima elektroerozione obrade

9.1. Prednosti elektroerozione obrade su: Mogunost obrade elektroprovodnih materijala bez obzira na mehanike osobine(tvrdoa, ilavost, krutost), irok dijapazon parametara reima, to omoguava razliit kvalitet obraene povrine, Odsustvo potrebe za specijalnim visoko otpornim alatima, Relativno prosta izrada elektroda (alata), Nema mehanikog dejstva alata na obraivani predmet, Znaajno smanjivanje vremena rada za obradu proizvoda iz teko obradivih materijala, Mogunost automatizacije i mehanizacije procesa. Mogunost obrade dijelova sloene forme Odsustvo potrebe za specijalnim visoko otpornim alatima, Relativno prosta izrada elektroda (alata), 18

 Nema mehanikog dejstva alata na obraivani predmet, Znaajno smanjivanje vremena rada za obradu proizvoda iz teko obradivih materijala, Mogunost automatizacije i mehanizacije procesa. 9.2. Nedostaci elektroerozione obrade su : Direktna zavisnost izmeu proizvodnosti, hrapavosti i tanosti obrade, Neophodnost ostvarivanja obrade pri potopljenim elektrodama (alat i predmet) obrade u dielektrikumu, Zavisnost tanosti i hrapavosti obrade od velikog broja faktora od kojih se neki mogu uvek proraunati, Niska proizvodnost pri obradi materijala male tvrdoe (meki elik, obojeni metali).

10. Tehnoloki parametri procesa elektroerozione obrade

Tehnoloki parametri imaju presudan znaaj za ocjenu kvaliteta procesa obrade. Razlikujemo tri osnovna tehnoloka parametra elektroerozione obrade, a to su : Proizvodnost, Tanost izrade, i Kvalitet obraene povrine. Vanost ovih parametara je razliita i uglavnom zavisi od uslova obrade i namjene obraenih djelova. Tako je proizvodnost procesa najvaniji tehnoloki parametar sa ekonomskog aspekta, a tanost izrade i kvalitet obraene povrine su vane karakteristike sa aspekta funkcije obraenog dijela, odnosno njegove namjene. Neki od tehnolokih parametara su protivrjeni jedan drugome, pa tako npr. poveanjem proizvodnosti dobije se loiji kvalitet obraene povrine i manja tanost. Zbog toga je izbor optimalnih tehnolokih parametara, za svaki konkretan sluaj obrade, jedno od najvanijih pitanja kome treba posvetiti posebnu panju.Uveliko poboljane, termike, hemijske i mehanike osobine materijala (kao to su poboljana vrstoa, otpornost na toplinu, otpornost na habanje i otpornost na koroziju), donio jeogromne ekonomske koristi za proizvodnu industriju kroz poboljanje performansi proizvoda i dizajna proizvodaZnaaj i nain ostvarivanja optimalnih vrijednosti tehnolokih parametara kod elektroerozione obrade sa icom neto je specifinije u donosu na elektroerozionu obradu sa punim elektrodama. 10.1. Proizvodnosti

19

Proizvodnost ili uinak pri elektroerozionoj obradi sa icom izraava se obino u vidu povrine koju u jedinici vremena prebrie iana elektroda, tj. u mm/min. ona uglavnom zavisi od slijedeih faktora: Materijala koji se obrauje, Parametara elektrinog impulsa, Prenika i materijala elektrode, Brzine podeavanja radnog zazora, Provodljivost dielektrikuma, Odstojanja dizni za ispiranje od povrine obratka, i dr. Obardljivost i proizvodnost su dvije direktno proporcionalne veliine, tj. ukoliko neki materijal ima bolju obradljivost, onda je i njegova proizvodnost vea pri istim uslovima obrade. 10.2. Tanost izrade Kod tanosti izrade veliku ulogu igraju osobine same maine, npr. maina za elektroeroziono sjeenje u principu ima sve preduslove da ostvari veoma tanu obradu, jer se sva potrebna kretanja izvode automatski na osnovu programa kojim se skoro idealno tano moe opisati eljena kontura. Meutim, i pored toga pri obradi nastaju greke koje mogu biti posljedica velikog broja uticaja od kojih su najvaniji: - tanost i krutost same maine, - temperaturne deformacije, - zategnutost i brzina ice, - homogenost ( naponska ) materijala obratka, - greke izazvane silama zatezanja obratka, - provodljivost dielektrikuma, - odstojanje dizni za ispiranje od obratka, - brzina podeavanja radnog zazora, - umjeanost posluioca, reglera, tehnologa i programera, - stanje i odravanje postrojenja i dr. 10.3. Kvalitet obraene povrine Pod kvalitetom obraene povrine ne podrazumijeva se, kao to se esto to misli samo njena hrapavost ve i stanje povrinskog sloja materijala koji moe da pretrpi znaajne hemijske i fizikalne promjene. Povrina koja se dobije konvencionalnim postupcima obrade je sjajna i ima paralelne tragove od reznog alata, dok je povrina dobijena postupkom elektroerozije materijala sastavljena od niza sitnih udubljenja-kratera. 20

Ocjena klase hrapavosti obraene povrine dobijene postupkom elektroerozije vri se pomou etalona (VDI normi) koji daje firma CHARMILLES i koji ima 51 klasu; VDI-0 je najfinija sa R a=0,1 m, a VDI-50 najgrublja sa Ra=31,5 m. Na etalonu se s jedne strane nalaze VDI-vrijednosti koje se najee upotrebljavaju, prikazane su u tabeli 16.1. i oznaene su sa *, a s druge strane etalona prikazane su hrapavosti tih vrijednosti. Ove vrijednosti na etalonu nam pomau pri izboru eljenog kvaliteta za obraivanje povrine sa prethodno odreenim parametrima. Hrapavost povrine i zahtjevana tanost izrade, tj. tolerancija, su meusobno povezane veliine. Tako se npr. elektroerozionom obradom sa icom moe ostvariti irok dijapazon hrapavosti povrine,od najfinije koja se moe porediti sa lepovanom povrinom (N4N5), do srednje fine koja se moe porediti sa neto grublje bruenom povrinom (N7N8). a) Gruba obrada -SLABO b) Fina obrada-SLABO

c)Gruba obrada-DOBRO

d)Fina obrada-DOBRO

Slika 20. Prikazuje presjek povrina, kvaliteta fine i grube obrade uveen 500X 11. Maine koje se primjenjuju u elektroerozionoj obradi

Slika 21. Model ONA AF 130

21

Slika 22. Model ONA AF 130 Zakljuak

Potreba za koritenjem novih materijala kao to su legure na bazi Ni, Co, Mo, Wo, Ti i dr. koje je veoma teko obraditi konvencionalnim metodama, kao i niz zahtjeva za tanost obrade i kvalitet obraene povrine, doveli su do pojave novih, nekonvencionalnih metoda obrade materijala. EDM je postupak obrade koji nam omoguava da se (prerade, mehanizuju, obrade) tvrdi metali u komplikovane sa priblinom tolerancijom.. Od svih predhodno pomenutih nekonvencionalnih postupaka EDM postupak se najvie koristi. Primjena nekonvencionalnih postupaka obrade (NPO) je pogodna za izvoenje niza proizvodnih operacija za izradu dijelova od teko obradljivih materijala, posebno onih sa sloenim profilima, udubljenjima i sl. koji se klasinim postupcima ne mogu, ili ih je veoma teko izvesti. Pri uklanjanju vika materijala sa obratka ili pri samoj obradi, pritisak alata na obradak je veoma mali ili ak i ne

22

postoji, jer alat ili dio ureaja koji slui za prenos oblika i energije nije nikad u mehaniki prisnom dodiru sa obratkom, pa tako ni proizvodnost ne zavisi od alata.

Literatura 1. www. Iz svijeta.com // Smijernice pri izboru ureaja za elektroeroziju 2. Uvod u obradu elektrovarnienjem charmilles, Beograd 1983.god. i tehnologija obrade na mainama firme

3. Trends in the Development of Machinery and Associated Technology, TMT 2005 4. www.onaafmodular.com 5. www.agie-charmilles.com 6. www.elsevier.com 7. Proizvodne tehnologije OBRADA METALA REZANJEM , Mainski fakultet Kragujevac 2007

23