Professional Documents
Culture Documents
Zakon o odranju mase Zakon stalnih masenih odnosa Zakon umnoenih masenih odnosa Zakon ekvivalentnih masenih odnosa Gej Lisakov zakon zapreminskih odnosa Avogadrov zakon
Lavoazije uveo u hemiju vagu i druge postupke merenja osniva savremene hemije - Mihail Vasilevi Lomonosov, 1756 - Antoan Lavoazije, 1774
Eksperimentalna potvrda:
Hans Landolt, 1908 Roland Etve, 1909 masa reakranata = masa produkata merena je masa reakcione posude pre i posle reakcije Tanost merenja 1 x 107 g 10 g promena mase 1 x 10-6 g
Primer 1:
Primer 2: 4 NH3 + 5 O2
228g
4 NO + 6 H2O
228 g
Primer 3:
CH 4 2O2 CO2 2 H 2O
- Masa se moe pretvarati u energiju i obrnuto - U svakoj reakciji u kojoj dolazi do promene energije mora doi i do promene mase Ajntajnova jednainom:
E mc
2,4 x 105 J
Jedno odreeno hemijsko jedinjenje sadri uvek iste elemente meusobno sjedinjene u istim masenim (teinskim) odnosima.
H2O
2:16
H:O = 1:8
7 g gvodja + 4 g sumpora 11 g gvodje(II)-sulfida
idealna formula gvoe oksida je FeO, ali je zbog kristalografskih upljina ona zapravo Fe0,95O.
Primer: H2O
2 H 2 + O2 2 H 2 O 4 g : 32 g 36 g / :4 1g : 8g 9g
4 grama H2 + 4 grama O2 1 g (H2)..8 g (O2) x g (H2). 4 g (O2) x = 0,5 g (H2) se jedini sa 4 g O2 4 g 0,5 g = 3,5 g (H2) u viku 0,5 g (H2) + 4 g (O2) 4,5 g (H2O)
Primer 2:
H2O = 2 : 16 = 1 : 8 = 1 : 1 x 8 H2O2 = 2 : 32 = 1 : 16 = 1 : 2 x 8
8 : 16 = 1 : 2
Provera zakona: Berzelius potvrdio ispravnost sa tanou od 1% Stas tanost 0,02% (oksidi ugljenika)
1 g ugljenika + 1,3333g kiseonika = CO
Primer:
3 g ugljenika = CH4
1 g vodonika
8 g kiseonika = H2O
Primer:
CH4
12 g C : 4 g H /:4 3gC:1gH
H2O
2 g H : 16 g O /:2 1gH: 8gO
12 g C : 32 g O/: 4 3 g C : 8 g O
CO2
Hemijski elementi jedine se medjusobno i jedan drugog zamenjuju u odnosu svojih ekvivalenata
Ekvivalentna masa masa hemijske supstance (elementa ili jedinjenja) koje medjusobno reaguju u potpunosti bez ostatka
Ekvivalentna masa - masa elemenata koja se jedini sa jednim mol-atoma vodonika (1,008 g) ili ga zamenjuje u hemijskim reakcijama
ma(H) = 1
U toku hemijske reakcije atomi se samo pregrupisavaju. Oni niti nastaju niti nestaju.
Ar =
ma ma(H)
1 dm3 kiseonika + 2 dm3 ugljenik(II)-oksida 2 dm3 ugljenik(IV)-oksida 1 : 2 : 2 1 dm3 hlorovodonika + 1 dm3 amonijaka vrst amonijum-hlorid 1 : 1
Bercelijusova hipoteza Jednake zapremine razliitih gasova pri istim uslovima sadre jednak broj atoma Primer:
VODONIK + HLOR HLOROVODONIK 1 dm3 + 1 dm3 2 dm3
Gej-Lisak Bercelijus
Daltonova atomska teorija atom nedeljiv Problem je reio 1811. god. Avogadro
+
vodonik hlor hlorovodonik
1858. god. Stanislao Cannizzaro, molekul kiseonika i molekul vodonika dvoatomni molekuli
Stanislao Cannizzaro
U jednakim zapremina razliitih supstanci u gasovitom stanju pod istim uslovima nalazi se isti broj estica
NA Avogadrov broj
NA = 6,023 x 1023
Gej-Lisakov zakon
Avogadrova hipoteza
Mr
Mr = Ar,i
i
2. T = 273 K (t = 0oC), p = 101,325 kPa 1 mol gasa Vm = 22,4 dm3 (molarna zapremina gasa)
1 mol bilo kog gasa pod normalnim uslovima zauzima zapreminu Vm = 22,4 dm3
D(B) =
m(A) m(B)
gas A VA
VB
NA(molekula) = NB(molekula)
mA MA
mB MB
m(A) m(B)
M(A) M(B)
D(B) =
M(A) M(B)
D(B) =
M(A) 29 g/mol
MA = MB x DB
Primer:
Relativna gustina gasa prema vodoniku je 22. Izraunati molarnu masu nepoznatog gasa. Ar(H) = 1 MX = DH x MH
MX = 22 x 2 g mol-1 = 44 g mol-1
Idealni
gas Zapremina atoma ili molekula zanemarljiva Ne postoje van der Waalso-ove privlane sile Ne moe se pretvoriti u teno ili vrsto agregatno stanje Realni gas Moe se pretvoriti u teno ili vrsto agregatno stanje
T = konstantno
PV = konstanta
V=
konstanta
P
konstanta
P=
P1V1 = P2V2
Primer:
odredio
def: Pri konstantnom pritisku i konstantnoj koliini gasa kada temperatura gasa poraste (ili padne ) za 1oC zapremina gasa raste (ili opada) za 1/273,15 deo zapremine koji je gas imao na 0oC.
P = konstantan Vo = zapremina gasa na 0oC V = zapremina gasa na t Vo V = Vo + o
V= Vo
273,15
273,15 C
(273,15 + t)
Vo
273,15
= konstanta
V = konstanta x T
V T
= const.
T=0K
arl-Gej-Lisakov V = konstanta x T
V=
V = konstanta
nT p
p V = konstanta n T
konstanta = R
pV=nRT
R=
PoVo nTo
R = 8,3144
R = 8,3144 Pa m3K-1mol-1
P1V1 T1 = P2V2 T2
Vo = 22,4 dm3
To = 273,15 K
Primer:
1013.25 mbar
PV = nRT m RT PV = M
m RT M= PV
2 Gustinu gasa:
PV = nRT
and
m m , n= d= M V
m RT PV = M m MP =d= V RT
an p+ 2 V
V - bn = nRT
a, b - konstante
n2 a P+ V2
V nb
= nRT
def: Pritisak smee gasova jednak je sumi parcijalnih pritisaka svih gasova prisutnih u smei. Matemetiki se moe predstaviti: Puk = P1+P2+ ... +Pn
Zakon je apsolutno taan samo za idealne gasove, dok za realne gasove postoji odstupanje.