2010

............................................................................................................................................. 1
1. GRAEVNSKA REGULATVA ........................................................................................... 9
1) Dokumenti prostornog ureenja ..................................................................... 9
2) Izvjee o stanju u prostoru ............................................................................ 9
3) Bitni zahtjevi za graevinu ............................................................................. 9
4) Tehniki propisi ............................................................................................. 10
5) Zatiena podruja od posebnog interesa za dravu .................................... 10
6) ZOP, mogunost gradnje ............................................................................... 10
7) Lokacijska dozvola ........................................................................................ 11
8) to mora sadravati lokacijska dozvola? ....................................................... 11
9) Graevinsko podruje, graevinsko zemljite ............................................... 12
10) Elaborat iskolenja ...................................................................................... 12
11) Parcelacija graevinskog zemljita ............................................................. 12
12) Urbana komasacija ...................................................................................... 13
13) Sudionici u gradnji ....................................................................................... 13
14) Idejni projekt ............................................................................................... 15
15) Glavni projekt .............................................................................................. 15
16) Izvedbeni projekt ........................................................................................ 16
17) Opremanje i oznaavanje projekta .............................................................. 16
18) Nostrifikacija projekta ................................................................................. 16
19) Akti kojima se odobrava graenje ............................................................... 16
20) to sadri zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja? ................... 17
21) to sadri zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta? ......................... 17
22) to sadri zahtjev za izdavanje graevinske dozvole? ................................ 17
23) Rjeenje o izvedenom stanju ....................................................................... 18
24) Potvrda izvedenog stanja ........................................................................... 18
25) Dokumentacija na gradilitu ....................................................................... 18
26) Uporabna dozvola ...................................................................................... 19
27) Tehniki pregled, obveze investitora i nadzornog inenjera ....................... 20
28) Uklanjanje graevine .................................................................................. 20
29) Rekonstrukcija graevine ............................................................................ 21
30) Sloena graevina ....................................................................................... 21
31) Graevina, graenje - definicije .................................................................. 21
1
2010
32) Rjeenje za graenje (Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja) ........................................................................................................... 22
33) Za koje objekte lokacijsku i graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva? ..................................................... 22
34) Graevinski dnevnik ................................................................................... 23
35) Pisane izjave izvoaa i nadzora ................................................................. 23
36) Kontrola glavnog projekta ........................................................................... 24
37) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadraj kontrole glavnog
projekta) ............................................................................................................ 25
38) Suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja ........................ 26
39) Komunalno gospodarstvo ............................................................................ 26
40) Zakon o normizaciji ..................................................................................... 27
41) to je to ugovor o graenju i kada se sve moe sniavati cijena? ............... 28
42) Kad se moe raskinuti ugovor? ................................................................... 28
43) Kada se izvoa oslobaa odgovornosti od nastalih teta? ........................ 28
44) Odgovornost za nedostatke ........................................................................ 28
45) Zakon o zatiti okolia ................................................................................. 29
46) Studija utjecaja na okoli ............................................................................ 30
2. TEHNKA REGULATVA ........................................................................................ 32
1) Zakon o graevnim proizvodima ................................................................... 32
2) Ocjenjivanje sukladnosti ............................................................................... 32
3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti ..................................................................... 33
4) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda ............................................................... 34
5) Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode ......................... 34
6) Zakon o akreditaciji ....................................................................................... 34
7) Zakon o mjeriteljstvu .................................................................................... 34
8) Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda ...................................................... 35
9) Tehniki propis za betonske konstrukcije ...................................................... 35
10) Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije .................................. 37
11) Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
.......................................................................................................................... 38
12) Tehniki propis za zidane konstrukcije ........................................................ 39
13) Tehniki propis za dimnjake u graevinama ............................................... 41
14) Tehniki propis za eline konstrukcije ....................................................... 41
15) Tehniki propis za drvene konstrukcije ....................................................... 42
16) Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i
smanjena pokretljivosti ..................................................................................... 42
2
2010
18) Zakon o javnim cestama ............................................................................. 45
19) Zakon o vodama ......................................................................................... 45
20) Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina ........................................... 46
21) Zakon o zatiti kulturnih dobara ................................................................. 48
22) Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih
radova u graevinarstvu ................................................................................... 48
3. ZATTA OD POARA ........................................................................................... 49
1) Zakon o zatiti od poara (92/10) ................................................................ 49
2) Pojmovi ......................................................................................................... 52
3) Bitan zahtjev koji se odnosi na poar ............................................................ 53
4) Svrha Zakona o zatiti od poara .................................................................. 54
5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehniki pregled graevine? Kad? Zato? ... 54
6) Tko je sve duan provoditi mjere zatite od poara? .................................... 54
7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zatite od poara? ...................... 54
8) Koje su kategorije ugroenosti od poara? Tko ih donosi? ............................ 54
9) Tko organizira i donosi plan zatite od poara? ............................................. 55
10) Elaborat zatite od poara? Za koju skupinu graevina? Tko ga ima pravo
izradivati? .......................................................................................................... 55
11) Dunosti pri gaenju poara? ...................................................................... 55
12) Zapaljive tekuine i plinovi .......................................................................... 55
13) Vatrogasni pristupi ...................................................................................... 56
14) Elektroenergetska postrojenja .................................................................... 58
15) Poarno optereenje, vrste ......................................................................... 59
16) Ugostiteljski objekti ..................................................................................... 59
17) Hidrantska mrea za gaenje poara .......................................................... 60
18) Sustavi zatite od djelovanja munje na graevine ...................................... 60
18) Skladitenje eksplozivnih tvari .................................................................... 60
19) Skladita ..................................................................................................... 61
20) Visoki objekti ............................................................................................... 62
20) Plinske kotlovnice ........................................................................................ 64
21) Ureaji u kojima se nanose i sue premazna sredstva ................................ 64
4. ZATTA NA RADU ...................................................................................................... 64
1) Svrha zatite na radu .................................................................................... 65
2) Sustav pravila ZNR ........................................................................................ 65
3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR? ............................................................ 65
4) Opa naela ZNR kod poslodavca ................................................................. 65
3
2010
5) Ureivanje i provedba ZNR .......................................................................... 65
6) Osposobljavanje za rad na siguran nain ..................................................... 66
7) Poslovi s posebnim uvjetima rada ................................................................. 67
8) Opasne radne tvari ....................................................................................... 67
9) Pruanje prve pomoi .................................................................................... 68
10) Savjetovanje i suodluivanje radnika .......................................................... 68
11) Povjerenik radnika za ZNR .......................................................................... 68
12) Isprave i evidencije .................................................................................... 69
13) Knjiga nadzora ............................................................................................ 69
14) Kada radnik ima pravo odbiti rad? .............................................................. 69
15) Elaborat ZNR ............................................................................................... 70
16) Dunost inspektora zatite na radu ............................................................. 70
17) Pravilnik o ZNR za radne i pomone prostorije i prostore .......................... 70
18) Dimenzije izlaznog puta .............................................................................. 71
19) Elektrine instalacije ................................................................................... 72
20) Veliina i visina radnih prostorija ................................................................ 72
21) Transportni putevi ....................................................................................... 72
22) Unutarnja stepenita ................................................................................... 73
23) Zatitne ograde i rukohvati ......................................................................... 74
24) Vanjske stepenice ....................................................................................... 74
25) Vertikalni prilazi .......................................................................................... 74
26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje ................................................................ 75
27) Pomone prostorije ..................................................................................... 75
28) Projektiranje sanitarnih prostorija .............................................................. 76
29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima ......................... 76
30) Koordinator I ............................................................................................... 77
31) Koordinator II .............................................................................................. 77
32) Rad na visini ............................................................................................... 78
33) Strojevi i ureaji sa poveanim opasnostima rada ...................................... 78
34) Ljestve ........................................................................................................ 79
35) Zakon o zatiti od ionizirajueg zraenja i sigurnosti izvora ionizirajueg
zraenja ............................................................................................................. 79
36) Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja ............................................... 79
3. TEHNKA REGULATVA BETON ARMRAN BETON ............................................... 81
1) Projektna dokumentacija ? ............................................................................ 81
2) Agregat, cement, voda, dodaci ? .................................................................. 81
4
2010
3) Marka betona, klasa, vrsta ? ......................................................................... 82
4) Kategorije betona ? ....................................................................................... 82
5) Koliina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ? .................................................. 82
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ? ................................................... 83
7) Ispitivanje betona? ........................................................................................ 83
8) Kontrola u tvornici betona ? .......................................................................... 86
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?*** ...................................................................... 86
10) elici za armiranje? ..................................................................................... 86
11) Pravila armiranja? ....................................................................................... 87
12) to sadri projekt betona ? ......................................................................... 88
13) Transport i skladitenje agregata i cementa ? ............................................ 89
14) Armatura, skele, oplate ? ............................................................................ 89
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ? .............................................. 90
16) Njega betona ? ........................................................................................... 90
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 30 oC ) ? ......... 91
18) Dokumentacija kvalitete na gradilitu sadri ? ........................................... 91
19) Zavrna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II, sadri? .................. 91
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ? ..................................................... 91
21) Pokusno optereenje ? ................................................................................ 92
22) Odravanje objekata ? ................................................................................ 92
23) elijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se upotrebljavaju,
vrste ploa ? ...................................................................................................... 92
24) Transportni beton B II ? ............................................................................... 93
25) Armaturne mree ? ..................................................................................... 93
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ? ...................................................... 93
27) Prenapregnuti beton ? ................................................................................ 93
28) Specijalni betoni? ........................................................................................ 94
29) Lagani betoni ? ........................................................................................... 94
30) elici za armiranje prema hrvatskim normama? ......................................... 94
31) Beton se proizvodi kao? .............................................................................. 94
32) Ispitivanje pokusnim optereenjem betonskih konstrukcija? ...................... 95
33) Odravanje betonske konstrukcije? ............................................................. 96
34) Vrste cementa? ........................................................................................... 96
35) Duina sidrenja, razmak ipki, ipke u snopu, zatitni sloj? ........................ 96
36) Granulometrijski sastav .............................................................................. 97
5
2010
37) Tehniki propis za betonske konstrukcije .................................................... 97
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje ............................................... 99
39) Zatitni sloj armature .................................................................................. 99
40) Beton je ....................................................................................................... 99
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+) ................................. 101
............................................................................................................................................ 101
4. TEHNKA REGULATVA ZGRADARSTVO ................................................................ 102
1) Materijali za izvoenje zidanih zidova zgrade ? ........................................... 102
2) Nosivist zida ? ............................................................................................. 102
3) Doputeno naprezanje zidova pri centrinom pritisku ? .............................. 102
4) Serklai? ...................................................................................................... 102
5) Zavrni radovi, opi posebni uvjeti ? ........................................................... 102
6) Minimalna vrstoa zida od opeke ? ............................................................ 103
7) Najmanje sito za mort ? .............................................................................. 103
8) Teraco podovi ? ........................................................................................... 103
9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ? ........................................ 103
10) to je pod i koji su slojevi od meukatne konstrukcije ? ........................... 103
11) SI sustav ? ................................................................................................. 103
12) Toplinska izolacija ? .................................................................................. 103
13) Od ega treba tititi zgrade ? .................................................................... 103
14) Zatita od buke ? ...................................................................................... 104
15) Hidroizolacije ? .......................................................................................... 104
16) Termoizolacije ? ........................................................................................ 104
17) Buka? ........................................................................................................ 104
18) Topot plutajui podovi ? ......................................................................... 104
19) Zgradarstvo ? ............................................................................................ 105
20) uplji glineni blokovi ? ............................................................................... 105
21) Minimalni uvjeti za stan ? .......................................................................... 105
22) Norme toplinska tehnika ? ...................................................................... 105
23) Norme zvuk ............................................................................................ 106
24) to je to graevinska fizika ? .................................................................... 106
25) Graevinski i obrtniki radovi .................................................................... 106
26) Projekt izvedenog stanja? ......................................................................... 107
27) Energetska svojstva zgrade, certifikat? ..................................................... 107
28) Upijanje opeke i fasadne opeke ................................................................ 108
6
2010
29) Podjela konstrukcija prema proraunskom uporabnom vijeku prema HRN
ENV 1991-1 .................................................................................................... 108
30) Gljivasti stropovi ....................................................................................... 109
31) Dizala ........................................................................................................ 109
32) Kako se ispituje zrana propustljivost stana i koliko mora biti ? ............... 110
33) Zakon o graevnim proizvodima ............................................................... 110
34) Toplinska iskaznica? .................................................................................. 111
35) Isprave proizvoda u prometu .................................................................... 113
36) Komora arhitekata i inenjera .................................................................. 113
5. TEHNKA REGULATVA HDROTEHNKA ................................................................ 114
1) Zakon o vodama ......................................................................................... 114
2) Vodne Graevine ........................................................................................ 115
3) Vodna podruja i vodni slivovi ..................................................................... 115
4) Vodopravni Akti ......................................................................................... 116
6. TEHNKA REGULATVA ELNE KONSTRUKCJE ............................................... 118
1) Tehnika dokumentacija kod elinih konstrukcija? ................................... 118
2) Optereenje elinih konstrukcija ? ............................................................. 118
3) Dimenzioniranje elinih konstrukcija ? ...................................................... 118
4) Proraun i konstruiranje elinih konstrukcija ? .......................................... 118
5) Izvedba elinih konstrukcija ? .................................................................... 119
6) Projekt montae eline konstrukcije sadri ? ............................................. 119
7) Projekt skele ? ............................................................................................. 119
8) to je potrebno kod preuzimanja eline konstrukcije ? ............................. 119
9) Korozija objekta i zatita konstrukcije od korozije ? .................................... 119
10) Tehniki pregled ? ..................................................................................... 120
11) Ispitivane konstrukcije ? ............................................................................ 120
12) Norma; izbor osnovnog materijala ? .......................................................... 120
13) Izvijanje i kako se rauna ? ....................................................................... 120
14) Tehniki propis za eline konstrukcije ..................................................... 120
15) to je nosiva elina konstrukcija ? ........................................................... 121
16) Dijagram elika ? ....................................................................................... 123
................................................................................................................................. 123
7. TEHNKA REGULATVA PROMETNCE ................................................................... 124
1) Zakon o javnim cestama ? .......................................................................... 124
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i noice nasipa ? .......................... 126
3) Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe ? ........................... 126
4) Zatitne ograde ? ........................................................................................ 127
7
2010
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolnikih konstrukcija ? ............................ 127
6) Klimatski i hidroloki uvjeti ? ....................................................................... 127
7) Tehniki uvjeti za izradu povrinskih obrada zastora ? ............................... 127
8) Izrada asfaltnih betona ? ............................................................................. 127
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ? ...................................................... 128
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ? ................................................... 128
11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vruem
postupku? ........................................................................................................ 128
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehaniki stabilnog tla ? ................... 128
13) Izrada nosivih slojeva kolnike konstrukcije od materijala stabiliziranog
cementom ? .................................................................................................... 128
14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ? .................................. 128
15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vruem
postupku ? ....................................................................................................... 129
16) Bitumen za kolnike? .................................................................................. 129
17) Ispitivanje po Marshall u ? ....................................................................... 129
18) Elementi poprenog profila biciklistike staze ? ........................................ 129
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putnikog prometa ? ................ 129
20) Zato titimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ? ............................ 129
21) Ogranienje brzine .................................................................................... 129
22) Kolnika konstrukcija ................................................................................ 129
23) Pojmovi ..................................................................................................... 130
24) Spoj na javnu cestu ................................................................................... 132
25) Brzina ........................................................................................................ 132
8.TEHNKA REGULATVA ELJEZNCE ...................................................................... 134
1) Trokut preglednosti ..................................................................................... 134
8
2010
1. GRAEVNSKA REGULATVA
1) Dokumenti prostornog ureenja
Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena
prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i opina.
Dravna razina:
- Strategija prostornog razvoja
- Program prostornog ureenja RH
- prostorni planovi podruja posebnih obiljeja
Regionalna (podruna) razina:
- prostorni plan upanije i Grada Zagreba
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja
Lokalna razina:
- prostorni plan ureenja velikog grada, grada i opine
- urbanistiki plan ureenja
- detaljni plan ureenja
Podjela s obzirom na namjenu:
Strateki - Strategija prostornog razvoja, Program prostornog ureenja Republike Hrvatske,
prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan upanije odnosno Grada Zagreba i
prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine
Provedbeni - urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja
2) Izvjee o stanju u prostoru
Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave razmatraju etverogodinje izvjee o stanju u prostoru.
zvjee iz sadri analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih
pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih
dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s planom
aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.
Objavljuje u se Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
3) Bitni zahtjevi za graevinu
Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su:
1.Mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i
uporabe ne prouzroe:
ruenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedoputena stupnja,
oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
2.Zatita od poara tako da se u sluaju poara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom,
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
9
2010
sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui
njihovo spaavanje,
omogui zatita spaavatelja.
3.Higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava:
oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.),
opasno zraenje,
oneienje voda i tla,
neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg
otpada,
nepropisno postupanje s krutim otpadom,
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.
4.Sigurnost u koritenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika
graevine koje mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i
eksplozije,
5.Zatita od buke : tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u
njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i
zadovoljavajue uvjete za odmor i rad,
6.Uteda energije i toplinska zatita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike,
potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude
jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu
osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu:
Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna
spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani
pristup, kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu, a prema
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
4) Tehniki propisi
Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva
koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama.
5) Zatiena podruja od posebnog interesa za dravu
- zatieno obalno podruje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte
- zatiene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline
6) ZOP, mogunost gradnje
ZOP obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u irini
od 300 m od obalne crte.
U neizgraenom dijelu graevinskog podruja moe se izdati lokacijska dozvola, odnosno
rjeenje o uvjetima graenja samo ako je donesen UPU.
Graevinsko podruje se planira tako da:
10
2010
- moe se proiriti za 20% izgraenog dijela ako je izgraeni dio vei od 80% tog podruja
- mora se smanjiti na 70%, ako je izgraeni dio manji od 50% tog podruja
zdvojeni dijelovi graevinskog podruja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proiriti.
7) Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji
mogunost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji i propisa
donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i
posebnim propisima.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija graevinska (bruto)
povrina nije vea od 400 m
2
, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavne graevine i radove.

Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo:
upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja
velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne
samouprave,
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju,
velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom,
te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada
Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog
ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je
stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja.
Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska
dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih
prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska
dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica
lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.
znimno, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje
lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade
utvreno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik
nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica
lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.
8) to mora sadravati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se:
1. oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na
odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
11
2010
2. namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih
jedinica,
3. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
4. uvjeti za oblikovanje graevine,
5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
6. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina,
7. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu
povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
8. mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na
okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema
posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli,
9. posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima,
10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
11. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina,
sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u
prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
12. uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita
(asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska
stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za
smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog
spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m
3
) i rok za
uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje
lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.
9) Graevinsko podruje, graevinsko zemljite
Graevinsko podruje je izgraeni dio naselja i neizgraeni dio podruja tog naselja
planiran za njegov razvoj i proirenje.
Graevinsko zemljite je zemljite unutar i izvan graevinskog podruja izgraeno ili
prostornim planom predvieno za gradnju i ureenje javnih povrina.
Graevna estica je estica zemljita s pristupom na javnu povrinu koja je izgraena ili
koju je potrebno utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica.
Novo izdvojeno podruje moe se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije
brodogradilite, luka i sl. (djelatnost koja zahtijeva smjetaj na obali).
Ako se graevinsko podruje nalazi vie od pola izvan ZOP-a, ne moraju se primijeniti
navedene odredbe.
U ZOP-u ne moe biti rudnik (osim sol, nafta, voda, kamen), vjetroelektrana, odlagalite
otpada, uzgoj plave ribe, skladite, luke i nasipavanje izvan graevinskog podruja.
10) Elaborat iskolenja
Elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine
na terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine.
11) Parcelacija graevinskog zemljita
Parcelacija zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom
dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim planom ureenja.
U katastru zemljita odnosno katastru nekretnina provodi se akt o parcelaciji graevinskog
12
2010
zemljita na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadleno upravno tijelo, odnosno
Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s rjeenjem o uvjetima graenja,
lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice ili detaljnim planom
ureenja.

Donosi se rjeenje o utvrivanju graevne estice kada za postojeu graevinu nije
utvrena graevna estica ili zemljite nuno za redovitu uporabu graevine (npr. vie
graevina na istoj katastarskoj estici).
12) Urbana komasacija
Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja estica graevinskog zemljita u
podruju komasacije u graevne estice, uz istodobno sreivanje vlasnikih i drugih stvarno-
pravnih odnosa na tom zemljitu, tako da se vlasnicima nekretnina, ije se estice zbog
svoje povrine, oblika, poloaja, neodgovarajueg pristupa na javnu povrinu i/ili drugih
razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne
samouprave omogui graenje, uporaba, odnosno ureenje graevinskog zemljita u skladu
s detaljnim planom ureenja.
Zbog provedbe urbane komasacije za navedeno podruje izrauje se detaljni plan ureenja
koji treba omoguiti dodjelu graevnih estica to veem broju sudionika komasacije koji
ispunjavaju uvjete za tu dodjelu.
13) Sudionici u gradnji
Sudionici u gradnji jesu:
investitor,
projektant,
revident,
izvoa,
nadzorni inenjer.
Investitor
nvestitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor
mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.
nvestitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine ako nije propisano drukije.
nvestitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja
zadovoljava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja propisane posebnim Zakonom.
Fizika osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m
2
ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom
u pet godina sama projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer
odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit.
Projektant
Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog
naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje zadovoljavaju propisane uvjete, a naroito
da projektirana graevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za graevinu, te da je
projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim prema posebnom Zakonu.
Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost
projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavni projektant moe biti istovremeno i projektant odreene vrste projekata.
13
2010
Izvoa
zvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe osoba registrirana za obavljanje te
djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom
Zakonu). zvoau koji ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se
suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje
ministar pravilnikom (suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja).
Ministarstvo vodi registar izvoaa kojima je dana, produena i oduzeta suglasnost.
Suglasnost se daje na 5 godina, a vaenje se na zahtjev izvoaa moe produavati za 5
godina. Suglasnost se na zahtjev izvoaa moe izmijeniti u odnosu na graevine i radove
za koje je dana.
Kao odgovornu osobu koja vodi graenje ili izvoenje pojedinih radova, izvoa imenuje
glavnog inenjera gradilita/ inenjera gradilita/ voditelja radova.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za
meusobnu usklaenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i
zdravlje radnika tijekom graenja.
Za glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita i/ili voditelja radova moe se u okviru
zadaa njegove struke imenovati fizika osoba arhitektonske, graevinske, strojarske ili
elektrotehnike struke koja je poloila struni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i
ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima.
Nadzorni inenjer
Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora
struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete graenja prema posebnom Zakonu i
propisima donesenim na temelju tog Zakona.
U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer duan je:
nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja/ potvrdom
glavnog projekta/ graevinskom dozvolom, Zakonom i posebnim propisima,
utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine
u skladu s rjeenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom
utvrditi je li iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne
izmjere i katastra nekretnina,
odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine,
pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima,
sastaviti zavrno izvjee.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog
nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje
kontrole projekata moe se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u
podruju koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inenjer s najmanje deset
godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe
graevine osobite inenjerske sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku
struku u podruju koje je predmet kontrole glede projektiranja.
14
2010
Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao
ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je
zaposlen.
14) Idejni projekt
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno
usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i
tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj
estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. dejni projekt u skladu s kojim se
izdaje rjeenje o uvjetima graenja sadri i podatke za obraun komunalnog i vodnog
doprinosa.
dejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je
investitor, odnosno njegov pravni nasljednik, trajno uvati.
15) Glavni projekt
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200,
glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom
primjerenom mjerilu.
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva prema
Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, posebnih propisa i tehnikih specifikacija.

Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
arhitektonski projekt,
graevinski projekt,
elektrotehniki projekt,
strojarski projekt,
trokovnik projektiranih radova.
Glavni projekt za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite
okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje.
Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
Projekti (arh.,gra.,el.,stroj.) moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino
odravanje.
Graevinski projekt mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje je potreban
dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno
djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog
revidenta.
U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan
projektantu idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog
projekta/graevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o
usklaenosti. U sluaju neusklaenosti, projektant idejnog projekta duan je dostaviti
miljenje nadlenom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog
projekta/graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i komori.
Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je
za cijeli projekt.
15
2010
16) Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. zvedbeni
projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina.
zvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije
vea od 400 m
2
, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavnih graevina.
17) Opremanje i oznaavanje projekta
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu
jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe
registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i
dr.).
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja,
oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i
nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar
pravilnikom.
18) Nostrifikacija projekta
Nostrifikacija je utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog
projekta izraenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke i
mora se provesti neovisno o obiljejima graevine.
Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izraene prema propisima zemalja lanica EU
u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima.
dejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni
na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni
projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku.
Nostrifikaciju provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja; nakon
toga sastavlja pisano izvjee, ovjerava projekt i izdaje potvrdu.
Ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar.
dejni/glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima
graenja/potvrde glavnog projekta/graevinske dozvole mora biti usklaen s prostornim
planom/lokacijskom dozvolom, odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji,
propisima donesenim na temelju Zakona i posebnih propisa, za to je odgovoran projektant.
19) Akti kojima se odobrava graenje
1. Bez akata jednostavne graevine (Pravilnik o jednostavnim graevinama i
radovima)
2. Rjeenje o uvjetima graenja Zgrade do 400 m
2
graevinske bruto povrine i
zgrade za iskljuivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m
2
graevinske bruto povrine
3. Potvrda glavnog projekta Ostale graevine za koje potvrdu glavnog projekta
izdaje upanija i veliki grad
4. Graevinska dozvola Graevine za koje graevinsku dozvolu izdaje MZOPUG
prema uredbi Vlade RH
5. Rjeenje za graenje prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja koji vrijedi do 31.12.2010.
Rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola su upravni akti (upravni akt -
postoje stranke u postupku i postoji mogunost uvida; kod graevinske dozvole
stranka u postupku je samo investitor).
16
2010
20) to sadri zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja?
Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae:
1. tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
2. posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za
graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je graevina
upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen
prema stranim propisima,
4. dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica,
odnosno na postojeoj graevini.
21) to sadri zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta?
Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilae:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole,
2. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izraen prema
stranim propisima,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i
druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu nadlenog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o
usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice,
6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnosno u obuhvatu zahvata na
kojem namjerava graditi, odnosno na postojeoj graevini.
22) to sadri zahtjev za izdavanje graevinske dozvole?
Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za zahvate u prostoru i graevine koje Vlada
ureuje Uredbom, planirane na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
2. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta,
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim
propisima,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i
druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s
lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice,
6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u
prostoru, odnosno na postojeoj graevini.
17
2010
23) Rjeenje o izvedenom stanju
zdaje se za zgradu ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
2
i zgradu za
obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 600 m
2
izgraenu bez rjeenja o uvjetima graenja.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilae:
1. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
2. dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehanike otpornosti i stabilnosti u vrijeme
graenja graevine, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje,
3. dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica.

U postupku izdavanja rjeenja o izvedenom stanju utvruje se:
da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje
rjeenje o izvedenom stanju,
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade,
da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti,
da je graevna estica ureena,
da su zahtjevu za izdavanje rjeenja priloeni propisani dokumenti.
24) Potvrda izvedenog stanja
zdaje se za graevinu za koju se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji izdaje
potvrda glavnog projekta i koja je izgraena bez te potvrde.
Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik prilae:
1. konanu lokacijsku dozvolu,
2. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih
zahtjeva za graevinu, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje,
3. pisano izvjee o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge
elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu snimka izvedenog stanja,
5. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici.

U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvruje se:
da je izvedeno stanje graevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem graevine,
da je dokazano da graevina ispunjava bitne zahtjeve,
da je graevna estica ureena
da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni propisani dokumenti
U svrhu utvrivanja injenica, nadleno upravno tijelo je duno provesti oevid na graevnoj
estici.
25) Dokumentacija na gradilitu
1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita,
4. akt o imenovanju nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera,
5. rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku
dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,
6. izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od
revidenta,
7. izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
18
2010
8. graevinski dnevnik,
9. dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode,
10. elaborat iskolenja graevine,
11. drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim propisima propisana
obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilitu.
zvoa na gradilitu zgrade ija graevinska (brutto) povrina nije vea od 400m
2
i zgade za
obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (brutto) povrina nije vea od
600m
2
ne mora imati dokumentaciju:
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja,
6. izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,
7. izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta.
26) Uporabna dozvola
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo, nakon to se
tehnikim pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s graevinskom
dozvolom, odnosno potvrenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih
zahtjeva za graevinu.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik graevine prilae:
presliku konane graevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
podatke o sudionicima u gradnji,
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine,
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od ezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo e izdati uporabnu dozvolu za izgraenu
graevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehnikog pregleda ako je povjerenstvo
za tehniki pregled dalo miljenje da se ta graevine moe koristiti.
Pokusni rad mora biti predvien i obrazloen glavnim projektom (ako postoji potreba
ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva).
Privremena uporabna dozvola se izdaje za graevinu za koju je utvren interes RH i vrijedi
90 dana.
Uporabna dozvola za dio graevine mora biti predviena glavnim projektom (ako je
potrebno radi nastavka i dovretka graenja ili ako se odreeni dio graevine moe poeti
koristiti prije dovretka cijele graevine).
Uporabna dozvola za sloenu graevinu mora biti predviena glavnim projektom i
odreena graevinskom dozvolom za odreeni dio sloene graevine.
Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih
graevina.
Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom operatu ako je za tu graevinu:
izdana uporabna dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola,
odnosno potvrda glavnog projekta,
zavrno izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se izdaje rjeenje u
uvjetima graenja,
19
2010
rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja (za zgradu izgraenu bez
rjeenja o uvjetima graenja izdaje se rjeenje o izvedenom stanju),
potvrda nadlenoga upravnog tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola
niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Graevina e se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana graevna
(katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.
27) Tehniki pregled, obveze investitora i nadzornog inenjera
Tehniki pregled provodi se u svrhu utvrivanja je li graevina izgraena u skladu s
potvrdom glavnog projekta/graevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin
sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama, a osobito glede ispunjenja bitnih zahtjeva.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od ezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo, odnosno nadleno upravno
tijelo.
Nain obavljanja tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i
uvjetima odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje
ministar pravilnikom. (Pravilnik o tehnikom pregledu graevine 08/04)
Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikoga pregleda, povjerenstvu za tehniki pregled
dati na uvid:
dokumentaciju na gradilitu
geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu sukladan
izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete.
Nadzorni inenjer duan je sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.
Tehnikom pregledu duni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je
zahtijevao kontrolu u odreenoj fazi graenja), te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i
izjave potrebne za obavljanje tehnikog pregleda.
Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune graevinske dozvole odredit e
povjerenstvo. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled.
O tehnikom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik (sastavlja ga predsjednik povjerenstva).
zvoa je duan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima odravanja
graevine.
28) Uklanjanje graevine
Uklanjanju graevine ili njezina dijela moe se pristupiti samo na temelju dozvole za
uklanjanje.
znimno vlasnik graevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m
2
, zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih
djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavnu graevinu.
Kod uklanjanja graevine ili njezina dijela struni nadzor provodi se samo u odnosu na
mehaniku otpornost i stabilnost, te higijenu, zdravlje i zatitu okolia.
20
2010
Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela vlasnik graevine
podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenom tijelu u pisanom obliku i prilae:
1. tri primjerka projekta uklanjanja graevine ili njezinog dijela,
2. dokaz vlasnitva graevine,
3. potvrde tijela ili osoba odreenih posebnim propisima ako se uklanjanjem moe
ugroziti javni interes (npr. zatita i spaavanje ljudi, zatita okolia, zatita
graevina koje su kulturno dobro, zatita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri:
1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do
gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,
2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain zbrinjavanja graevnog
otpada i ureenja graevne estice nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela,
3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako
uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva tih graevina.
Projekt uklanjanja podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost
ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog
zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina.
29) Rekonstrukcija graevine
Rekonstrukcija je izvoenje radova kojima se utjee na ispunjenje bitnih zahtjeva za
postojeu graevinu i kojima se mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela
graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.).
Za rekonstrukciju graevine za koju je izdano rjeenje o izvedenom stanju/potvrda o
izvedenom stanju, potrebno je ishoditi rjeenje o uvjetima graenja/potvrdu glavnog projekta
za cjelokupnu graevinu.
30) Sloena graevina
Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih
graevina.
Graevinska dozvola/potvrda glavnog projekta izdaje se za graenje jedne ili vie cjelovitih
graevina odreenih lokacijskom dozvolom za sloenu graevinu.
Uporabna dozvola za sloenu graevinu moe se na zahtjev investitora izdati i prije
dovretka sloene graevine za jednu ili vie graevina od kojih se sastoji sloena
graevina. U tom sluaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima odreenim lokacijskom
dozvolom.
zdavanje uporabne dozvole na ovaj nain mora biti predvieno glavnim projektom i
odreeno graevinskom dozvolom za odreeni dio sloene graevine.
31) Graevina, graenje - definicije
Graevina u smislu Zakon o prostornom ureenju i gradnji:
Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih
proizvoda sa zajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim postrojenjem,
odnosno opremom kao tehniko tehnoloka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s
tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graenjem, ako se njime mijenja nain
koritenja prostora.
21
2010
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,
instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se
gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrava postojea graevina.
32) Rjeenje za graenje (Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi
poticanja ulaganja)
Zakon se odnosi na graevine za koje se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji
izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta (upravni odjeli upanija i velikih
gradova).
Zakon se ne odnosi na graevine za koje investitor ne raspolae dokazom da ima pravo
graditi.
Po ovom Zakonu nije potrebna lokacijska dozvola, ve se izdaje rjeenje za graenje, te se
graenju pristupa temeljem rjeenja za graenje.
Zahtjevu za donoenje rjeenja za graenje prilae se:
1. tri primjerka glavnog projekta,
2. dokaz o pravu graenja na graevnoj estici/zemljitu, odnosno na postojeoj
graevini,
3. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima,
4. pisano izvjee i potvrda o nostrifikaciji.
Glavni projekt mora biti izraen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i
propisima donesenim na temelju tog Zakona, te s posebnim uvjetima koje utvruju tijela
dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
Posebni uvjeti se utvruju prije postupka izdavanja rjeenja (na zahtjev projektanta ili
investitora) ili tijekom postupka na traenje nadlenog tijela.
Rjeenje za graenje treba izdati u roku od 45 dana ukoliko zahtjev za izdavanje sadri
propisane dokumente, a glavni projekt je u skladu s planom i posebnim uvjetima, te
kompletiran.
Ovaj Zakon primjenjuje se do 31.12.2010.godine.
33) Za koje objekte lokacijsku i graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva?
Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku
i/ili graevinsku dozvolu:
1. Prometne graevine (autocesta, dravna cesta, cestovni granini prijelaz, eljeznika
pruga, aerodrom, morska luka, luka na unutarnjem plovnom putu, vodna graevina za
plovidbu),
2. Energetske graevine (elektrana 20MW, dalekovod 220kV, meunarodni i
magistralni cjevovod, podzemno skladite prirodnog plina, skladite nafte i skladite
ukapljenog naftnog plina),
3. Vodne graevine (regulacijska i zatitna vodna graevina,brana s akumulacijom ili
retencijom, vodna graevina za melioracijsku odvodnju, vodna graevina za
vodoopskrbu, graevina za melioracijsko navodnjavanje, vodna graevina za zatitu
voda),
4. Proizvodne graevine (graevina za proizvodnju izvora ionizirajueg zraenja,
kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, nemetala, koksa, cementa, stakla i celuloze,
rafineriju nafte, brodogradilite),
5. Ostale graevine (vojne graevine, upanijski i regionalni centar za gospodarenje
otpadom, graevine za proizvodnju i skladitenje eksploziva, graevine za koje je
posebnim propisom odreena obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia).
22
2010
34) Graevinski dnevnik
Graevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklaenost
izvoenja s projektima, propisima i normama.
Zasebni graevni dnevnik moe se voditi za pojedine tehniko-tehnoloke dijelove graevine
odnosno pojedine radove, podaci o zasebnom graevnom dnevniku se obvezno upisuju u
dnevnik za cijelu graevinu.
Osim podataka o usklaenosti izvoenja i projekta, propisa, normi, osoba koja vodi dnevnik u
dnevnik upisuje podatke o:
elaboratu o iskolenju graevine i osobi koja je provela iskolenje,
prispjeu i porijeklu gradiva, graevnih proizvoda, opreme s dokazima o uporabljivosti,
promjeni vremenskih i drugih uvjeta,
predloenim i poduzetim mjerama usklaivanja uvjeta za izvoenje radova,
obavljenim pregledima i dokazima kvalitete (prim. temeljenje, armatura, probne dionice
itd.),
izmjenama i dopunama graevne dozvole,
promjenama sudionika u gradnji i promjenama tijeka izvoenja.
Dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove (glavni
inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj gradilita).
Nadzorni inenjer upisuje:
nalaz o usklaenosti iskolenja s elaboratom i projektom, odobrava poetak radova,
ocjene usklaenosti pregledanih izvedenih radova,
odobrava ili zabranjuje nastavak radova odreuje nain otklanjanja neusklaenosti.
Revident, projektant, inspekcija unose podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
35) Pisane izjave izvoaa i nadzora
Pisanu izjavu daje izvoa radova, o izvedenim radovima i uvjetima:
naziv graevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj i datum izdavanja
graevinske dozvole po kojoj je graevina izgraena,
podatke o izvoenim radovima i odgovarajuem glavnom i izvedbenom projektu ili
njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode graenje odnosno
pojedine radove i glavnog inenjera gradilita,
izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede
ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za graevinu, te lokacijskih uvjeta,
izvjee o izvoenju radova i ugraivanju graevnih proizvoda i opreme u odnosu na
tehnike upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima odravanja graevine s obzirom na
izvedeno stanje graevine, ugraene graevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na
projektom predviene uvjete,
izvjee o izmjenama tijekom graenja u odnosu na glavni projekt.
Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju.
Zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine sadri:
naziv graevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudbenim brojem i
datumom izdavanja graevinske dozvole po kojoj je graevina izgraena,
podatke o imenovanju nadzornog inenjera i glavnog nadzornog inenjera, te podatke o
nadziranim radovima i odgovarajuem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu,
izjavu o usklaenosti graenja graevine s graevinskom dozvolom, projektima, Zakonom
o gradnji i posebnim propisima, te izjavu o usklaenosti iskolenja graevine s elaboratom
iskolenja i glavnim projektom,
izvjee o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine,
23
2010
podatke o voenju, objedinjavanju i pohrani graevinskog dnevnika.
36) Kontrola glavnog projekta
Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
1.Mehaniku otpornost i stabilnost
2.Zatitu od buke
3.Utedu energije i toplinsku zatitu
4. Higijenu, zdravlje i zatitu okolia.
Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i
ovjeriti dijelove projekta na propisani nain.
Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog
projekta od strane revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis
graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije
podataka znaajnih za kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar
pravilnikom.
Graevine za koje je obavezna kontrola glavnog projekta:
1. Mehanika otpornost i stabilnost
a) zgrade (konstrukcije raspona 10 m i vie, razvijene graevinske (bruto) povrine 800
m
2
i vie, visine 20 m i vie),
b) industrijske i javne graevine ( tornjevi, silosi, bunkeri, spremnici, otvorene kranske
staze i hale, suhi dok i navoz u brodogradilitu, bazen i slinu graevinu zapremine 300 m
3
i
vie, sklonite osnovne i dopunske namjene, tribinu),
c) prometne graevine (nasip, usjek i zasjek visine 10 m i vie, potporni zid visine 5 m i
vie, most konstrukcije raspona 12 m i vie, iaru i uspinjau, tornjevi, lukobran i valobran),
d) energetske graevine (dalekovod 110 kV i vie, elektrane instalirane snagom 20 MW
i vie, magistralni i meunarodni naftovod i plinovod s opremom),
e) vodne graevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajuim
graevinama, vodne graevine za zatitu voda kapaciteta veeg od 50 000 ekvivalentnih
stanovnika, vodne graevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata veeg od 100 l/s, zatitni
nasip od poplave i nasip akumulacija visine 5 m i vie),
f) podzemne graevine (tuneli i druge podzemne graevine),
g) ukopane graevine (pothodnik, instalacijski kanal),
h) posebna temeljenja i sanacija klizita (temeljenje na kesonima, bunarima, pilotima i
slino, klizita povrine 500 m
2
i vie).
2. Zatita od buke
a) zgrade (razvijene graevinske (bruto) povrine 800 m
2
i vie, s izvorom buke
ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi, odnosno 45 dBA izvan zgrade od opreme te
zgrade),
b) dravna cesta,
c) eljeznika pruga,
d) zrana luka.
3. Uteda energije i toplinska zatita
- zgrade razvijene graevinske (bruto) povrine 800 m
2
i vie koje se griju na 12
0
C i vie,
koje se hlade na manje od 0
0
C bez obzira na veliinu.
24
2010
37) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadraj kontrole
glavnog projekta)
1. Mehanika otpornost i stabilnost
Provjerava se:
1. potpunost projekta,
2. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti,
3. ispravnost odabira metode prorauna u projektu,
4. ispravnost odabira optereenja u proraunima,
5. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proraun,
6. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova,
7. raunska tonost statikog, dinamikog, hidraulikog i drugog pojedinanog prorauna
analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim raunom,
8. proraun veliine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na
konstrukciju i temeljno tlo,
9. utjecaj na susjedne graevine,
10. primjena tehnikih propisa,
11. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obiljeja i nosivost tla,
12. dostatnost ispitivanja temeljnog tla.
2. Zatita od buke
Provjerava se:
1. potpunost projekta,
2. koncepcija graevine i graevine za zatitu od buke,
3. ispravnost odabira metode prorauna koritene u tehnikom elaboratu zatite od buke,
4. raunska tonost prorauna,
5. ispravnost odabira graevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,
6. primjena tehnikih propisa.
U podruju visokogradnje, kontrola glavnog projekta obuhvaa:
zvunu izolaciju razdjelnih zidova i stropova izmeu susjeda,
zvunu izolaciju graevnih dijelova proelja glede zatite od vanjske buke,
zatitu od buke instalacija i opreme u graevini,
zatitu okolia od buke koju stvaraju izvori unutar i izvan graevine,
zatitu od irenja vibracija ugraenih instalacija i opreme u graevini,
zatitu od prevelike reverberacijske buke.
U kontroli glavnog projekta zrane luke, eljeznike pruge i dravne ceste osim navedene
kontrole, provjerava se i prikladnost odabrane metode predvianja buke kao i prikladnosti
odabrane zatite.
3. Uteda energije i toplinska zatita
Provjerava se:
1. toplinska zatita
potpunost projekta,
koncepcija toplinske zatite,
ispravnost odabrane metode prorauna toplinske zatite,
raunska tonost prorauna,
ispravnost odabira graevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,
primjena tehnikih propisa,
25
2010
graevne elemente glede koeficijenta prolaza topline, ukljuivo toplinske mostove,
toplinska stabilnost graevnih elemanata u ljetnom razdoblju,
difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove graevine,
kondenzacija vodene pare na unutarnjoj povrini dijelova graevine,
zatita graevine od insolacije u ljetnom razdoblju.
2. uteda energije
potpunost projekta,
raunska tonost prorauna,
primjena tehnikih propisa.
Zahtjevi za dodatnu kontrolu
Revident moe zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta, prije poetka
izvoenja radova obuhvaenih tim izvedbenim projektom. Revident moe zahtijevati i
obavljanje pregleda izvedenih radova u odreenoj fazi gradnje.
38) Suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
zvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za
zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
Suglasnost izdaje Ministarstvo za graenje graevina, odnosno za izvoenje radova razliite
zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine graevina A, B, C, D, E, F i G te
skupine radova H i ).
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino vaenje se na
zahtjev izvoaa moe produavati za 5 godina.
Oduzimanje suglasnosti
Suglasnost se oduzima ako:
je izvoa osuen za kazneno djelo ija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti
graenja,
je prema presudi suda duan naknaditi tetu nastalu nekvalitetnim izvoenjem radova iji
je iznos vei od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio,
osobe zaposlene kod izvoaa dune upotpunjavati i usavravati znanje za obavljanje
poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom,
izvoa ne plaa doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika,
izvoa ne isplauje plae zaposlenicima.
Graevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost
- za graenje graevina, odnosno izvoenje radova ija ugovorena vrijednost ne prelazi
150.000,00 eura pri emu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za
graenje, odnosno izvoenje:
- zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m,
- zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 600 m,
- jednostavnih graevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se
odobrava graenje.
39) Komunalno gospodarstvo
Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pru-
anje komunalnih usluga od interesa za fizike i pravne osobe, te financiranje graenja i
odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture.
Graenje objekta i ureaja komunalne infrastrukture za javne povrine, nerazvrstane ceste,
groblja i krematorije, te javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa, prorauna
26
2010
jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju, drugih izvora utvrenih posebnim
zakonom.
Komunalni doprinosi su novana javna davanja koja se plaaju za graenje i koritenje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture.
Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave.
Komunalni doprinos obraunava se u skladu s obujmom, odnosno po m
3
graevine koja se
gradi na graevnoj estici, a kod graevine koja se uklanja zbog graenja nove graevine ili
kada se postojea graevina dograuje ili nadograuje, komunalni se doprinos obraunava
na razliku u obujmu u odnosu na prijanju graevinu.
Jedinina vrijednost komunalnog doprinosa za obraun po m
3
graevine koja se gradi
odreuje se za pojedine zone u gradu, odnosno opini. Ta je vrijednost najvia za prvu zonu
i ne moe biti via od 10% prosjenih trokova gradnje m
3
etalonske graevine u Republici
Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
Za otvorene bazene, otvorena igralita i druge otvorene graevine komunalni se doprinos
obraunava po m
2
tlocrtne povrine te graevine, pri emu je jedinina vrijednost
komunalnog doprinosa za obraun njezine povrine po m
2
izraena u kunama jednaka
jedininoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obraun po m
3
graevina u toj zoni.
40) Zakon o normizaciji
Zakon o normizaciji ureuje:
- naela i ciljeve hrvatske normizacije,
- osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela,
- pripremanje, izdavanje i uporabu hrvatskih normi.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
Norma je dokument donesen konsenzusom (ope slaganje) i odobren od mjerodavnog
tijela, koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za aktivnosti i
njihove rezultate te jami najbolji stupanj ureenosti u datim uvjetima.
Meunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja meunarodna
normizacijska/normirna organizacija (ISO - nternational standardization organization).
Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska
normizacijska/normirna organizacija (CEN - Comite Europeen de Normalisation).
Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo
odreene drave.
Hrvatska norma (HRN) je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno
normirno tijelo (HZN - Hrvatski zavod za norme).
Ciljevi normizacije:
1. poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanje zdravlja i ivota ljudi te
zatita okolia
2. promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga,
3. osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
4. poboljanje proizvodne uinkovitosti, ogranienje raznolikosti, osiguranje spojivosti
i zamjenjivosti,
5. otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.
Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedee poslove:
1. priprema, prihvaa i izdaje norme i druge dokumente s podruje normizacije
2. predstavlja hrvatsku normizaciju u meunarodnim i europskim normizacijskim
organizacijama
3.vodi registar hrvatskih normi
4. ureuje i izdaje norme
27
2010
5. uspostavlja i odrava baze podataka o normama
6. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i meunarodnim normama
7. promie uporabu hrvatskih normi
Hrvatske norme oznaavaju se pisanom oznakom HRN.
Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zatiene su u skladu sa zakonom,
nacionalnim propisima i meunarodnim propisima o autorskim pravima.
Sva autorska prava i prava koritenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.
Sukladnost odreenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom moe se potvrditi
izjavom o sukladnosti, potvrdom o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.
41) to je to ugovor o graenju i kada se sve moe sniavati cijena?
Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u
ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu,
odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se
obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Mora biti sklopljen u pisanom obliku.
zvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine,
kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda.
Cijena moe biti odreena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u
ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena).
Ako su se poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena, izvoa ima pravo
zahtijevati poveanje cijene radova:
- vie od 2% ako su izvreni su radovi u roku,
- vie od 5% i radovi nisu izvreni u roku,
- vie od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena.
zvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni.
Ako su se smanjile cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena, naruitelj ima pravo
na smanjenjenje cijene:
- vie od 2% i izvreni radovi u roku
- vie od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvreni u
roku.
Naruitelj ima pravo na razmjerno snienje cijene u sluaju kanjenja radova.
42) Kad se moe raskinuti ugovor?
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta - ako bi ugovorena cijena openito ili
zbog nepredvienih radova morala biti znatno poveana, naruitelj moe raskinuti ugovor; u
tom sluaju, naruitelj je duan isplatiti izvoau odgovarajui dio cijene za ve izvedene
radove, te pravinu naknadu za uinjene nune trokove.
43) Kada se izvoa oslobaa odgovornosti od nastalih teta?
zvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je pri izvoenju odreenih radova postupao po
zahtjevima naruitelja. Ali ako je prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruitelja
upozorio ovoga na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema
okolnostima konkretnog sluaja moe se i iskljuiti.
44) Odgovornost za nedostatke
Na odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o
djelu. Prava naruitelja prema izvoau zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje
graevine ili njezina dijela.
28
2010
zvoa, projektant, nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za graevinu i zemljita
10 godina od predaje radova ako potjeu od izvoenja, projektiranja, nadzora.
zvoa odgovara za nedostatke zemljita, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od
predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehnikim istranim radovima ili drugom
odgovarajuom ispravom nije utvreno da je zemljite podobno za graenje.
zvoa, projektant i nadzor su odgovorni ne samo prema naruitelju, nego i prema svakom
drugom stjecatelju graevine i ta se odgovornost ne moe ugovorom iskljuiti niti ograniiti.
Regresi
Kad su za tetu odgovorni izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost
svakog od njih odreuje se razmjerno njihovoj krivnji.
45) Zakon o zatiti okolia
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti
za okoli, sprjeavanje nastanka teta, smanjivanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia
u stanje prije nastanka tete.
Zahvat u okoli je privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na okoli,
za koje je potrebno ishoditi odgovarajue odobrenje za realizaciju.
Sastavnice okolia - zatita tla, umskog podruja, zraka, vode, mora i prirode.
Utjecaji optereenja - zatita od: buke, ionizirajuih zraenja i nuklearna sigurnost, tetnog
utjecaja kemikalija, svjetlosnog oneienja, tetnog utjecaja GMO, te gospodarenje
otpadom.
Instrumenti zatite okolia:
1. Standardi kakvoe okolia (sadre granine vrijednosti pokazatelja za pojedine
sastavnice okolia i za posebno vrijedne, osjetljive ili ugroene podrune cjeline)
2. Tehniki standardi (odreuju granine vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim
postupkom i koritenjem postrojenja, pogona, ureaja, opreme, te granine vrijednosti
pokazatelja sastavnica proizvoda)
3. Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli (procjenjuju se znaajniji
utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom upanijskog plana ili programa poljoprivrede,
umarstva, energetike, industrije, prometa itd., te razumne alternative za zatitu okolia;
postupak strateke procjene zavrava izvjeem nadlenog tijela)
4. Procjena utjecaja zahvata na okoli (procjena moguih znaajnih utjecaja zahvata na
okoli prije izdavanja lokacijske dozvole - struno povjerenstvo razmatra oitovanja nositelja
zahvata i donosi miljenje o prihvatljivosti zahvata; nadleno tijelo donosi rjeanje da li je
potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli)
5. Utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje (sadri uvjete zatite tla,
vode, zraka, mora, te uvjete zatite na radu; obvezni za sva postrojenja koja u radu mogu
prouzroiti emisije kojima se oneiuje tlo, zrak, more i vode; zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole - idejni projekt s objedinjenim uvjetima, graevinske dozvole - pisano
izvjee revidenta o ispunjenim objedinjenim uvjetima, uporabne dozvole - pokusni rad
postrojenja kod tehnikog pregleda)
6. Spreavanje velikih nesrea (za obavljanje djelatnosti u kojima se opasne tvari
proizvode, prerauju, skladite ili nastaju kao nusprodukt potrebna je suglasnost Ministarstva
na zvjee o sigurnosti)
7. Prostorni planovi (prilikom izrade moraju se uzimati u obzir udaljenosti izmeu
postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja, te koritenje
dodatnih mjera radi izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoli)
8. Prekogranini utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoli
9. Mjere zatite okolia za zahvate za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoli
29
2010
10. Sustav okolinog upravljanja (omoguuje fizikim i pravnim osobama ukljuenje u
sustav EU za ekoloko upravljanje - EMAS putem Agencije za zatitu okolia)
46) Studija utjecaja na okoli
Studija utjecaja na okoli je struna podloga koja obuhvaa sve potrebne podatke,
dokumentaciju, obrazloenja i opise u tekstualnom i grafikom obliku, prijedlog ocjene
prihvatljivosti zahvata u prostoru i mjere zatite okolia, te program praenja stanja u
prostoru.
Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoli iz Uredbe o procjeni
utjecaja na okoli:
- nadlenost Ministarstva:
PRLOG .
Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina
Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan
Elektrane i energane snage vee od 100 MWel
Vjetroelektrane snage vee od 20 MWel
Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori i postrojenja vezana za nuklearnu energiju
Postrojenja za proizvodnju sirovog eljeza, elika i ferolegura
Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala
Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju
Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i vie
eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet s pripadajuim graevinama i ureajima
Gradnja aerodroma ija je poletno-sletna staza duine 2.100 m i vie
Gradnja autocesta
Gradnja dravnih cesta duljine 2.000 m i vie
Luke unutarnjih voda, plovni putovi, morske luke
Graevine za zbrinjavanje opasnog otpada i neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i vie
upanijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom
Melioracijski sustavi, brane, postrojenja za obradu otpadnih voda
Meunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata
Eksploatacija mineralnih sirovina
Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i vie, duljine 10 km i vie
gralita za golf s pripadajuim graevinama itd.
PRLOG .
Poljoprivreda, umarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, graevine
za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta, morska uzgajalita,slatkovodni ribnjaci)
Energetika (postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode snage vee od 10 MWel,
hidroelektrane snage vee od 5 MWel, vjetroelektrane snage vee od 10 MWel, cjevovodi za prijenos
nafte, plina, pare i vrue vode duljine 10 km i vie..)
Proizvodnja i obrada metala
Industrijska prerada mineralnih sirovina
Kemijska industrija
30
2010
Prehrambena industrija
Tekstilna, kona, drvna i papirna industrija
Gumarska industrija
Infrastrukturni projekti (trgovaki i prodajni centri graevinske bruto povrine 50.000 m2 i vie,
portski i rekreacijski centri povrine 10 ha i vie, industrijske zone povrine 5 ha i vie itd.)
Ostali projekti (punionice vode za pie, graevine za zbrinjavanje otpada, asfaltne baze nazivnog
kapaciteta 100 t/sat i vie, betonare nazivnog kapaciteta 30 m/sat i vie itd.)
Turizam i odmor (turistike zone povrine 15 ha i vee izvan granica graevinskog podruja naselja)
- nadlenost nadlenog upravnog tijela upanije ili Grada Zagreba:
PRLOG
Poljoprivreda, umarstvo i akvakultura (obnavljanje ruralnih podruja povrine 10 ha i vee,
poumljavanje u svrhu prenamjene zemljita povrine 50 ha i vee, krenje uma u svrhu prenamjene
zemljita povrine 10 ha i vee, graevine za intenzivan uzgoj peradi, stoke, slatkovodni ribnjaci)
Infrastrukturni projekti (parkiralita kao samostalni zahvati povrine 2 ha i vee, kanali, nasipi i druge
graevine za obranu od poplave i erozije obale, tramvajske pruge, uline i podzemne eljeznice -
gradske duljine 10 km i vie, prigradske duljine 15 km i vie)
Ostali projekti (trkae staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila povrine 1 ha i
vee)
Turizam i odmor (skijake staze, liftovi i iare i sline konstrukcije s prateim graevinama povrine 1
ha i vee, zabavni parkovi povrine 5 ha i vee)
31
2010
2. TEHNIKA REGULATIVA
1) Zakon o graevnim proizvodima
Zakonom se ureuju tehnika svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti
graevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na trite, distribuciju i uporabu u mjeri
potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.
Graevni proizvod - bilo koja stvar koja je neovisno o nainu proizvodnje i stupnju prerade
namijenjena za trajnu ugradnju u graevinu.
Tehnika specifikacija:
usklaena tehnika specifikacija - usklaena europska norma, priznata nacionalna
norma ili europsko tehniko doputenje
domaa tehnika specifikacija - norma na koju upuuje tehniki propis ili hrvatsko
tehniko doputenje
- nacionalna tehnika specifikacija - nacionalna norma ili nacionalno tehniko doputenje
drave lanice EU
- priznata nacionalna norma - norma drave lanice EU za koju je odobrena primjena kao
usklaene europske norme
- usklaena europska norma - europska norma pripremljena na temelju mandata Europske
komisije i objavljena u slubenom glasilu EU
- hrvatsko tehniko doputenje - povoljna tehnika ocjena uporabljivosti graevnog
proizvoda za odreenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za graevinu
za koju se proizvod rabi
- europsko tehniko doputenje - tehniko doputenje koje je donijela ovlatena pravna
osoba lanica Europske organizacije tijela za tehnika doputenja (EOTA)
- graevni proizvod moe se staviti na trite, distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova
uporabljivost, ako je oznaen i popraen tehnikim uputama
- graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva sukladna tehnikoj
specifikaciji
- tehnika doputenja donose se za graevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/
norme/ tehniki propis ili znatno odstupaju od njih; tehnikim doputenjem utvruju se
tehnika svojstva graevnog proizvoda, te se odreuje nain dokazivanja njegove
uporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehnikih
svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost
- tehniko doputenje na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika donosi ovlatena pravna
osoba nakon ispitivanja tehnikih svojstava graevnog proizvoda koje se provodi prema
smjernicama za tehniko doputenje ili prvim ispitivanjem tehnikih svojstava proizvoda i
utvrivanjem uporabljivosti tog proizvoda
2) Ocjenjivanje sukladnosti
- radnje ocjenjivanja sukladnosti:
1. poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda (provodi proizvoa i ovlatena pravna
osoba)
2. ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvoa i ovlatena
pravna osoba)
3. ispitivanje sluajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlatena pravna osoba)
4. stalna tvornika kontrola proizvodnje (proizvoa)
5. poetni nadzor tvornice i tvornike kontrole (ovlatena pravna osoba)
6. stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvornike kontrole (ovlatena pravna osoba)
32
2010
- poetnim nadzorom tvornice i tvornike kontrole i stalnim nadzorom, procjenom i
ocjenjivanjem tvornike kontrole (5. i 6.) izdaje se potvrda o tvornikoj kontroli
proizvodnje
Isprave o sukladnosti:
potvrda o sukladnosti (izdaje ovlatena pravna osoba na zahtjev proizvoaa,
ovlatenog zastupnika ili uvoznika koji snose trokove)
izjava o sukladnosti (izdaje proizvoa, ovlateni zastupnik, uvoznik)
- ispravama o sukladnosti dokazuje se da je nakon provedenih radnji ocjenjivanja sukladnosti
u tom postupku potvrena sukladnost graevnog proizvoda s tehnikom specifikacijom, da
se proizvod moe rabiti i staviti na trite
- tehnike upute - proizvoa/ovlateni zastupnik/uvoznik mora prije stavljanja na trite,
odnosno uporabe proizvoda izraditi tehnike upute i proizvod oznaiti oznakom sukladnosti;
moraju sadravati prijepis izjave o sukladnosti, podatke znaajne za uvanje, transport i
uporabu graevnog proizvoda, moraju biti pisane na hrvatskom jeziku i latininom pismu,
mora biti naveden rok uporabe, a moe sadravati i nacrte i ilustracije
- oznaka sukladnosti - koristi se samo za graevne proizvode za koje je izdana izjava o
sukladnosti
CE - sukladnost s europskom tehnikom specifikacijom
C - sukladnost s hrvatskom tehnikom specifikacijom
3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti
Sustavi ocjenjivanja sukladnosti: 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4
- potvrda o sukladnosti - 1, 1+
- potvrda o tvornikoj kontroli prizvodnje - 2, 2+
- izjava o sukladnosti - 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4
SPRA VAO
SUKLADNOST
SUSTAV
OCJENJIVANJA
SUKLADNOSTI
radnju provodi proizvoa radnjuprovodi ovlatenaosoba
stalna
tvornika
kontrola
proizvodnje
ispitivanje
uzoraka iz
proizvodnje
prema
utvrenom
planu
ispitivanja
poetno
ispitivanje
tipa
graevnog
proiz voda
poetno
ispitivanje
tipa
graevnog
proizvoda
poetni
nadzor
tvornicei
poetni
nadzor
tvornike
kontrole
proizvodnje
stalni
nadzor,
procjenai
ocjenjivanje
tvornike
kontrole
proizvodnje
ispitivanje
sluajnih
uzoraka
uzetihiz
proizvodnje
iz
propisani h
skupina
P +

1+
1


2+
a)

a)

2
a)

3
4

P = potvrda o sukladnosti
= izjava o sukladnosti
oznaava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvoa odnosno ovlatena osoba u
pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti
a)
ovlatena osoba izdaje potvrdu o tvornikoj kontroli proizvodnje
33
2010
- objasniti izjavu o sukladnosti za beton: C12/15 D31.5 S2 Cl 0.40 X0
C12/15 - klasa betona
D31.5 - maksimalno zrno agregata
S2 - klasa slijeganja
Cl 0.40 - udio klorida
X0 - razred otpornosti prema razredima izloenosti
4) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda
- propisuju se opi sigurnosni zahtjevi za proizvode, obveze proizvoaa i distributera,
informiranje javnosti, poticanje mjera, nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva
- svrha - osigurati da se na trite stave samo sigurni proizvodi
- siguran proizvod - bilo koji proizvod koji u normalno ili razumno predvidivim uvjetima
uporabe ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te
koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom sigurnosti i zdravlja ljudi
- opasan proizvod - svaki koji nije siguran
5) Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode
- podruje proizvoda - graevinarstvo
- proizvodi - geotekstil, prometna oprema, podne obloge, agregati, proizvodi za cestogradnju,
cijevi, spremnici, hidroizolacije, dilatacijske naprave, predgotovljeni elementi itd.
6) Zakon o akreditaciji
Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo slubeno potvruje pravnoj ili
fizikoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti.
Potvrda o akreditaciji - dokument na temelju kojeg se potvruje osposobljenost za
obavljanje odreenih poslova na podruju ocjenjivanja sukladnosti.
Akreditacijsko tijelo obavlja:
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i
osoba,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor,
druga ocjenjivanja ili potvrivanja osposobljenosti za provoenje postupaka sukladnosti.
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograniena.
7) Zakon o mjeriteljstvu
Zakonom se ureuje djelokrug tijela te ovlatenih pravnih i fizikih osoba u mjeriteljstvu,
sustav tonih i meusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni,
utvrivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje mjerila na
trite i uporabu, ovjeravanje mjerila, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine, mjeriteljski nadzor
i inspekcija.
Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva ureen zakonom i drugim propisima u cilju
uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u podruju primjene zakonitih mjerenja.
Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istrauje stalnice prirodnih pojava i iji je
zadatak uspostava dravnih etalona mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica,
uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s
meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.
Etalon je tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje,
ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje neke jedinice, jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da
bi mogao posluiti kao referencija.
34
2010
Dravni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrenog zakonom
da bi sluio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine u
Republici Hrvatskoj.
Referentni etalon je etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku kakvou na danom mjestu
ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu.
Umjeravanje je skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu
vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje
neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.
- poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
2. Hrvatski mjeriteljski institut (HM),
3. ovlatene pravne osobe,
4. ovlateni servisi,
5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.
- DZM - rjeava u upravnim stvarima iz podruja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz
podruja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provoenje zakona, ovlauje pravne
osobe za provedbu postupaka potvrivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi
ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila,
provodi slubena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlatenih pravnih osoba, ovlatenih
servisa i korisnika zakonitih mjerila itd.
- HMI - proglaava dravne etalone, obavlja upravne i strune poslove u vezi s dravnim
etalonima i usklauje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, uva i odrava dravne
mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema meunarodnim etalonima, obavlja
poslove istraivanja i razvoja u podruju temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih
umjernih laboratorija itd.
- ovlatene pravne osobe - ispituju usklaenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita
mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila
- ovlateni servis za pripremu mjerila - pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili
mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje
8) Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda
- inspekcijski nadzor graevnih proizvoda u okviru svojih nadlenosti provode gospodarski
inspektor Dravnog inspektorata i graevinski inspektor Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva
9) Tehniki propis za betonske konstrukcije
- propisuju se tehnika svojstva za betonske konstrukcije u graevinama u okviru
ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova na
izradi, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnika
svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku
konstrukciju
- s obzirom na nain armiranja betonska konstrukcija moe biti od: nearmiranog betona,
armiranog betona ili od prednapetog betona
- s obzirom na teinu betona betonska konstrukcija moe biti konstrukcija s: laganim,
obinim ili tekim betonom
- graevni proizvodi: cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje natega,
voda, beton, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, armatura, predgotovljeni betonski
elementi, proizvodi za zatitu i popravak BK i drugi graevni proizvodi
- beton - graevni proizvod sastavljenj od cementa, agregata, dodatka betonu i vode
Tehnika svojstva BK - moraju biti takva da se ispune bitni zahtjevi (mehanika otpornost i
stabilnost, otpornost na poar) i drugi zahtjevi odreeni posebnim propisima
35
2010
Graevni proizvodi - proizvode se u tvornicama izvan gradilita (moraju imati ispravu o
sukladnosti), iznimno beton, armirani beton i predgotovljeni elementi na gradilitu za potrebe
gradilita (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i TPBK
Projektiranje BK - graevina mora ispunjavati bitne zahtjeve za uporabni vijek od min.50
godina
- graevinski projekt - projekt betonske konstrukcije - sastavni dio glavnog projekta mora
sadravati:
1. tehniki opis (namjena, uporaba graevine, utjecaj okolia, podatke iz elaborata, opis BK
i temeljenje, opis naina izvoenja BK i ugradnje graevnih proizvoda)
2. proraun nosivosti i uporabljivosti (predviena djelovanja i utjecaji na graevinu,
podaci o temeljnom tlu i seizminosti, proraun nosivosti i uporabljivosti za predviena
djelovanja i utjecaje za faze gradnje i uporabe)
3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati graevni proizvodi,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda, te nosivosti i
uporabljivosti BK, uvjeti graenja)
Izvoenje i uporabljivost BK - pri izvoenju izvoa je duan drati se projekta BK i
tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda, te odredaba TPBK
Odravanje BK - tako da se tijekom trajanja odre tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi
odreeni projektom i TPBK, te drugi bitni zahtjevi; podrazumijeva redovite preglede,
izvanredne preglede nakon izvanrednih dogaaja ili po zahtjevu inspekcije, izvoenje radova
kojima se konstrukcija zadrava ili vraa u stanje odreeno projektom
Prilozi: A - beton
B - armatura, elik za armiranje i elik za prednapinjanje
C - cement
D - agregat
E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega
F - voda
G - predgotovljeni betonski elementi
H - proizvodi i sustavi za zatitu i popravak BK
I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama
J - izvoenje i odravanje BK
A - beton - sustav ocjenjivanja sukladnosti 2+
a) projektirani beton - u projektu specificiran razred vrstoe
b) beton zadanog sastava
c) normirani beton zadanog sastava
- b) i c) proizvode se samo do C16/20 (nearmirani elementi na gradilitu)
- svojstva ovrsnulog betona - specificirana u projektu BK, svojstva svjeeg betona -
specificira izvoa, kad je potrebno i u projektu
- potvrivanje sukladnosti provodi se 2x godinje (na temelju rezultata nadzora tvornike
kontrole proizvodnje, ocjene rezultata ispitivanja proizvoaa i rezultata ispitivanja tlane
vrstoe betona na sluajno uzetim uzorcima)
B - armatura, elik za armiranje i elik za prednapinjanje - 1+ (elik za arm.)
a) armatura za AB konstrukcije, od elika za armiranje
b) armatura za PB konstrukcije, od elika za prednapinjanje i elika za armiranje
C - cement - 1+
a) cement ope namjene
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa
c) cement ope namjene niske topline hidratacije
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije
e) bijeli cement
f) sulfatno otporni cement
g) aluminatni cement
36
2010
- tehnika svojstva specificiraju se u projektu BK
D - agregat - 2+
- agregat i punila s gustoom zrna > 2000 kg/m3, lagani agregat i lagana punila s
gustoom zrna < 200 kg/m3
- sitni agregat, krupni agregat i nefrakcioni agregat
E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega
- kemijski dodaci: plastifikator, superplastifikator, dodatak za zadravanje vode, ubrziva
vezivanja, ubrziva ovravanja, usporiva vezivanja, dodatak za vodonepropusnost,
usporiva vezivanja/plastifikator, usporiva vezivanja/superplastifikator, ubrziva
vezivanja/ plastifikator, ubrziva vezivanja mlaznog betona/bez sadraja alkalija, dodatak
za kontrolu konzistencije mlaznog betona, dodataka za poboljanje veze slojeva mlaznog
betona, dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama
- mineralni dodaci: tip (punila/fileri, pigmenti) 2+
tip (letei pepeo, silicijska praina) 1+
- tehnika svojstva specificiraju se u projektu betona
F - voda
- potvrivanje prikladnosti - nije potrbno provoditi za vodu iz vodovoda
- kontrola vode - u betonari prije prve uporabe i kod promjene u sastavu
G - predgotovljeni betonski elementi
a) konstrukcijska uporaba (element djelomino predgotovljene BK, element predgotovljene
BK ili zasebna graevina)
b) nekonstrukcijska uporaba (npr. rubnjak, cijevi za dvodnju, kanal, okno, poklopac)
H - proizvodi i sustavi za zatitu i popravak BK
a) sustavi povrinske zatite
b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski nekonstrukcijski popravak
c) konstrukcijska ljepila
d) proizvodi za injektiranje betona
e) proizvodi za sidrenje armature
f) proizvodi za zatitu armature od korozije
I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama
- projektiranje BK, osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije, geotehniko
projektiranje, projektiranje konstrukcija otpornih na potres
J - izvoenje i odravanje BK
- uporabljivost BK - ispitivanje pokusnim optereenjem:
a) mostovi raspona > 15m
b) tribine u sportskim graevinama i dvoranama razne namjena
c) krovne konstrukcije raspona > 30m
d) BK koje se prvi put izvode novim tehnolokim postupkom
- odravanje - redoviti pregledi:
a) 10 god. - zgrade javne i stambene namjene
b) 2 god. - mostovi
c) 5 god. - industrijske, prometne, infrastrukturne graevine
10) Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije
- propisuju se tehnika svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrauju u BK, te nain
potvrivanja sukladnosti cementa
- u BK u kojima postoji opasnost od korozije ne smiju se ugraivati cementi vrste CEM /C,
CEM V i CEM V
Prilog 1 - Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te nain potvrivanja sukladnosti
37
2010
11) Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama
Propisuju se:
tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti
prilikom projektiranja i graenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojeih zgrada koje
se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti
prilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju
temperaturu viu od 12C,
ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama,
tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode koji se ugrauju u zgradu u svrhu
racionalne uporabe energije i toplinske zatite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s
navedenim zahtjevima,
sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te
toplinsku zatitu,
sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
zgrade,
odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do 12C moraju se, u skladu s
namjenom zgrade, pri projektiranju i graenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i
rekonstrukcije postojeih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na:
toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
sprjeavanje nastajanja graevinske tete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).
Propis se ne primjenjuje na:
1. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,
2. privremene zgrade za potrebe organizacije gradilita,
3. staklenike u poljoprivredi,
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u
skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako
nemaju ugraene zrane zavjese,
5. atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,
6. jednostavne graevine utvrene posebnim propisom.
Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu
- definiraju se: - ogranienja godinje potrebne toplinske energije za grijanje
- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka
- zrakopropusnost omotaa zgrade
- ventiliranje prostora
- pregrijavanje prostora zgrade
- smanjeni utjecaj toplinskih mostova
- kondenzacija vodene pareunutar i na povrini graevine
- najvei doputeni koeficijent prolaska topline
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode
- moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i biti
specificirani prema normama i tehnikim doputenjima
- vrste graevnih proizvoda: toplinsko-izolacijski graevni proizvodi, povezani sustavi za
vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune, zie i
proizvodi za zidanje
Sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku izolaciju
38
2010
- glavni projekt sadri: tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne
uporabe energije i toplinske izolacije, proraun godinje toplinske energije za grijenja/
hlaenje, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te skaznicu potrebne toplinske
energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
Prilozi: A - popis hrvatskih normi i drugih tehnikih specifikacija za proraune i ispitivanja
graevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline
B - popis hrvatskih normi i drugih tehnikih specifikacija koje upuuju na zahtjeve
koje, u svezi s toplinskom zatitom, trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski graevni
proizvodi za zgrade
C - popis najveih doputenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline graevnih
dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojeih
zgrada i utvrene vrijednosti tehnikih svojstava graevnih proizvoda s kojima se
mogu provoditi dokazni prorauni propisani ovim propisom
D - iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
E - tablini prikazi meteorolokih veliina, poloaja i visina za referentne postaje
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18C)
1. oznaka projekta
2. opis zgrade (naziv, lokacija, godina izrade projekta, oploje, obujam grijanog dijela, faktor
oblika, nain grijanja, srednja mjesena temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca)
3. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izraunata toplinska energija za
hlaenje (godinja, godinja po jedinici obujma, po jedinici plotine)
4. druga energetska obiljeja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline, kofeficijent
toplinskog gubitka provjetravanjem itd.)
5. odgovornost za podatke (tvrtka, projektant, datum, potpis, ig)
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (12C < t < 18C)
1. opis zgrade
2. transmisijski toplinski gubici zgrade
3. odgovornost za podatke
12) Tehniki propis za zidane konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu tehnika svojstva za zidane
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost,
odravanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za
graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.
Primjenjuje se i na zie u graevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno
zie, parapeti i sl.).
Zidana konstrukcija se izvodi od:
nearmiranog zia,
armiranog zia i
prednapetog zia.
Projektiranje zidanih konstrukcija
- gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju
biti meusobno povezani veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom podnom ploom
- pregradni zidovi, obloni zidovi, zidovi ispune i protupoarni zidovi moraju se, u smjeru
okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima
zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije
- zie visine vee od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridran okomito na
vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovite, zabatni zidovi, pregradni zidovi
39
2010
kojima vrh nije pridran stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao omeeno zie s
upetim vertikalnim serklaima u nosivu konstrukciju
- nije doputeno: projektiranje konzola upetih u zie zidane konstrukcije, projektiranje zidanih
konstrukcija kojima se zidovi iste etae izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi
druge vrste ili sustava konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine
etae izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, eline i dr.) odnosno konstrukcije
drugog sustava (okvirne i dr.)
- iznimno od je doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaa
iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od
betonskih zidova i ploa na koju se nastavlja zidana konstrukcija
- za mort zadanog sastava koji se izrauje na gradilitu i ija je zahtijevana tlana vrstoa
manja ili jednaka 5 N/mm
2
, u glavnom projektu se odreuju omjerima pojedinih sastojaka, a
obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F
- za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlana vrstoa vea od 5
N/mm
2
, smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici)
Izvoenje zidanih konstrukcija
- pri izvedbi zia zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno
ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako nije drukije propisano
- pri izvedbi zia zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim depovima, vertikalne
sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj irini mortnog depa; irina
mortnog depa mora biti odreena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje
40% irine zidnog elementa
- pri zidanju zia zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa,
mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm
- horizontalni serklai u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne
konstrukcije
- vertikalni serklai pojedine etae betoniraju se nakon izvedbe zia te etae pri emu se
mora osigurati veza zid serkla, bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog
drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm) ili mehanikim
spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije
- serklai pojedine etae moraju imati plotinu presjeka ne manju od 225 cm
2
s najmanjom
stranicom od 15 cm
2
i najmanjom plotinom armature:
410 za jednoetane graevine
412 za dvoetane graevine
414 za troetane graevine i graevine vee etanosti
- razmak spona moe iznositi najvie 25 cm
- temperatura svjeeg morta ne smije biti nia od +5C, niti via od +35C
- kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50C ili via od +35C, zidanje zia
treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije
Prilozi: A - zie
B - zidni elementi (openi, vapnenosilikatni, betonski zidni element, zidni element od
porastog betona, umjetnog kamena, prirodnog kamena)
C - mort (mjeavina jednog ili vie anorganskih veziva, agregata, vode i eventualnih
dodatka za zidanje i fugiranje zia; tvorniki projektirani mort i morat zadanog
sastava)
D - veziva (graevno vapno, cement i zidarski cement)
E - dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu
F - agregat, voda, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, beton i sustavi za
zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
G - pomoni dijelovi (spone, trake, vjealjke, nadvoji, kanalice i elementi ispune)
H - predgotovljeno zie
I - projektiranje zidanih konstrukcija
40
2010
J - izvoenje i odravanje zidanih konstrukcija
13) Tehniki propis za dimnjake u graevinama
Dimnjak - dio graevnog sklopa graevine, u obliku vertikalnog ili priblino vertikalnog
kanala postojan na poar ae, koji slui za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu
dimnih plinova nastalih radom na dimnjak prikljuenog ureaja za loenje.
Vrste dimnjaka obzirom na nain izvoenja:
montani dimnjak - dimnjak koji se izvodi na gradilitu od meusobno usklaenih
graevnih proizvoda,
predgotovljeni (sistemski) dimnjak - dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan
gradilita od meusobno usklaenih graevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao
predgotovljeni graevni proizvod ugrauje u graevinu,
zidani dimnjak - dimnjak koji se zida na gradilitu od punih opeka.
Tehnika svojstva dimnjaka - takva da tijekom trajanja graevine podnese sve utjecaje
uobiajene uporabe i utjecaje iz okolia, tako da tijekom izvoenja i uporabe dimnjaka:
- predvidiva djelovanja ne prouzroe ruenje ili pteenje dimnjaka
- ne prouzroi, prenese ili iri poar
- ne proizvede buku preko dozvoljene razine
- uslijed odvoenja plinova ne budu ugroeni higijena, zdravlje ljudi i okoli
- izbjegnu mogue ozljede korisnika
- potronja energije bude manja ili jednaka propisanoj
Prilozi: A - glineni/keramiki, betonski i metalni proizvodi za dimnjake
B - predgotovljeni (sistemski) dimnjaci
C - projektiranje dimnjaka
D - izvoenje i odravanje dimnjaka
14) Tehniki propis za eline konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu tehnika svojstva za nosive
eline konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost,
odravanje i drugi zahtjevi za eline konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za
graevne proizvode namijenjene ugradnji u elinu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline konstrukcije
(nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente eline konstrukcije koji ne utjeu na
mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini.
Prilozi : A - proizvodi od elika 2+
- od nelegiranih konstrukcijskih elika: toplo valjani limovi, trake, ipke i ice,
toplo oblikovani uplji profili, hladno valjani limovi, profili, trake i ice, hladno
oblikovani uplji profili
- od nehrajuih elika. toplo i hladno oblikovani limovi, profili, trake i ice,
zavarene cijevi, beavne cijevi
B - mehaniki spojni elementi
- vijci s maticama, zakovice, trnovi
C - dodatni materijal za zavarivanje
- oblone elektrode, iane elektrode, praak, prakom punjena ica, zatitni
plinovi
D - vlani elementi visoke vrstoe 1+
- ipke, ice, uad, kabeli, zavreci (kotve)
E - konstrukcijski leajevi
- neoprenski, valjkasti, lonasti, sferini i cilindrini, usmjeravajui i ograniavajui
F - predgotovljeni elementi
G - projektiranje elinih konstrukcija u skladu s priznatim tehnikim pravilima
41
2010
H - projektiranje elinih konstrukcija
I - izvoenje i odravanje elinih konstrukcija
15) Tehniki propis za drvene konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu tehnika svojstva za drvene
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i
drugi zahtjevi, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene
ugradnji u drvenu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije
(nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.).
Ne odnosi se na zavrne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge
stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji slue kao toplinska, zvuna ili druga
izolacija.
Projektiranje drvenih konstrukcija
- drvo koje se lijepi mora imati sadraj vode koja odgovara tehnikoj uputi proizvoaa ljepila
ali ne manje od 9% i ne vie od 15% s time da maksimalna razlika sadraja vode elemenata
koji se lijepe smije biti 2 %
- poetne imperfekcije u sredini tapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi tapa, i vitkih
savijenih nosaa kod kojih se moe javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti vee od 1/500
duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo
- nije doputeno: ugraivanje razliitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili
sline elasto-mehanika svojstva, uporaba razliitih vrsta ljepila za izvoenje jedne lijepljene
drvene konstrukcije (iznimno je doputeno koritenje avala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja
ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata),
ugradnja drvnih proizvoda koji imaju sadraj vode vei od 22% u drvene konstrukcije,
ugradnja elemenata koji nisu preventivno zatieni postupcima organizacijske zatite na
nain da se sprijei vlaenje drvene grae
Prilozi: A - drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo - piljena i tesana graa, lijepljeno lamelirano
drvo, ploe na osnovi drva)
B - mehanika spajala (tapasta - avli, vijci, trnovi, spajala posebne izvedbe -
modanici, avlane ploe)
C - ljepila (za nosive konstrukcije - fenolna i amnioplastina, kazeinska,
poliuteranska; za nekonstrukcijsku primjenu - termoaktivna, termoplastina)
D - predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku uporabu - oplate,
pregrade, ograde)
E - zatita drvenih konstrukcija (graevinsko-fizikalne, konstrukcijske,
organizacijske i kemijske mjere zatite)
F - projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehnikim pravilima
G - projektiranje drvenih konstrukcija
H - izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija
16) Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s
invaliditetom i smanjena pokretljivosti
Pravilnikom se propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i
rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i unapreivanja pristupanosti
graevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i nain
jednostavne prilagodbe pristupanosti graevina stambene i stambeno-poslovne namjene.
Osoba s invaliditetom - osoba s tjelesnim oteenjem.
Osoba smanjene pokretljivosti - osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju.
42
2010
Prepreka - komunikacijska i orijentacijska smetnja.
Pristupanost - rezultat primjene tehnikih rjeenja u projektiranju.
Taktilna obrada - zavrna reljefna obrada hodne povrine.
Taktilna povrina - izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na nain da ne oteava
kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog tapa, da ne
zadrava vodu, snijeg i prljavtinu, te da se lako odrava.
Elementi pristupanosti su:
1. elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubite, dizalo,
vertikalno podizna platforma, koso podizna platforma),
2. elementi pristupanosti neovisnog ivljenja (ulazni prostor, komunikacije, wc,
kupaonica, kuhinja, soba, uionica, radni prostor, stan, kavana i restoran, kabina za
preslvaenje, tu kabina, ulaz u vodu na plai i u bazenu, mjesto u gledalitu, telefon,
bankomat, elektrine instalacije, kvake na vratima i prozorima, alter, pult, induktivna petlja ili
transmisijski obru, oglasni pano),
3. elementi pristupanosti javnog prometa (stajalite i peron, parkiralino mjesto, javna
pjeaka povrina, semafor, pjeaki prijelaz, pjeaki otok, raskrije).
Rampa se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike do
ukljuivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Rampa mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%),
svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u
unutarnjem,
odmorini podest 150cm, svakih 6m, protuliznu povrinu, vrstu ogradu i rukohvate.
Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja
visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru
Dizalo se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a
obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili
vanjskom prostoru.
Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz:
osoba
osoba i roba (tereta)
Redovno odravanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjeseno.
17) Sklonita (treba znati za ue podruje struke betonske konstrukcije)
Sklonitem za zatitu od ratnih djelovanja smatra se graevinski objekt namijenjen za
upotrebu u vrijeme rata koji mora imati:
1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije za zaitu od mehanikog, toplinskog,
radijacijskog i kemijskog djelovanja oruja,
2) ulaz i pomoni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije,
3) opremu i ureaje za zadovoljavanje fiziolokih potreba osoba.
Sklonite osnovne zatite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa, 7 dana boravak do 300
osoba.
Sklonite dopunske zatite: 50 kPa natpritiska, 50 osoba
Sklonite pojaane zatite mora imati: 14 dana, 2000 osoba, opseg zatite od izravnog
pogotka avionske bombe kalibra min. 300kg.
43
2010
Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se graevinski
objekt odnosno dio graevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira, koji je
izgraen ili prilagoen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata
moe upotrebljavati kao sklonite.
Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvriti najkasnije za 24 sata.
Sklonini prostor odreuje se:
1) za porodina sklonita za najmanje za tri osobe,
2) sklonita za stambeni blok - prema veliini zgrade, na 50m
2
zgrade sklonini prostor za
jednu osobu,
3) za sklonita za organizaciju udruenog rada () ili drugu organizaciju za dvije treine
ukupnog broja radnika u organizaciji,
4) za javna sklonita prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zatei na javnom
mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kuno sklonite ili sklonite za stambeni
blok.
Sklonita u zgradama s vie podzemnih katova moraju se nalaziti, u pravilu, na najdonjem
podzemnom katu. Grade se tako da u pravilu budu ukopana.
Udaljenost od ulaza sklonita do najudaljenijeg mjesta s kojeg se dolazi u sklonite iznosi
max.250 m (polumjer gravitacije).
Broj i veliina ulaznih otvora:
1. za sklonita do 50 osoba - jedan svijetli otvor 62,5x180cm
2. 50 do 100 osoba - 80x180cm
3. 100 do 300 osoba - jedan 110x200cm na svakih 200 osoba, 80x180 na svakih 100 osoba
Svijetla irina hodnika:
1. do 100 osoba - 80cm
2. 100 do 200 osoba - 120cm
3. 200 do 300 osoba - 130cm
Pomoni izlaz - najmanje mjere hodnika za pomoni izlaz:
1. pravokutni presjek - 80x140cm
2. kruni presjek - 80 - 100cm
3. jajoliki presjek - 80x120cm
- za nosive elemente konstrukcije sklonita osnovne namjene treba upotrebljavati armirani
beton najmanje C25/30 i RA400/500 (B500)
- otpornost sklonita na mehanika djelovanja odreuje se na osnovno optereenje i naroito
optereenje (od udarnog vala eksplozije, komadia i ruevina)
- optereenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujue statiko ravnomjerno
rasporeeno optereenje okomito na povrine zidova, meustropova i drugih elemenata u
oba smjera
- debljine dijelova sklonita izloenih djelovanju komadia iznose min.:
1. za beton, opeku, kamen 40cm
2. za zbijenu zemlju, pijesak, ljunak 80cm
- radi osiguranja otpornosti na toplinska djelovanja elementi moraju biti min.30cm za
sklonita dopunske i 40cm za sklonita osnovne namjene
- otpornost na radijacijska djelovanja postie se povrinskom gustoom vanjskih elemenata
- dokazivanje otpornosti na mehanika djelovanja sklonita - po teoriji konstrukcija ili teoriji
graninih stanja po naprezanjima
- postotak armiranja nosivog elementa u zoni najveih naprezanja presjeka mora iznositi
max.2% za svaki smjer
- pritisnutu zonu presjeka elemenata u polju treba armirati s 50% armature zategnute zone
44
2010
- unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mreom u dva ortogonalna smjera s
razmakom ipaka max.15 cm
- armatura postavljena na objema stranama presjeka ploe mora biti povezana s najmanje 4
vilice na 1m
2
povrine, 8 ili vei
- zatitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru sklonita)
ne treba biti vei od 1cm
- oslonci zidova, stropova, temeljnih ploa moraju biti uklijeteni
18) Zakon o javnim cestama
Zakonom se ureuje pravni status javnih cesta, razvrstavanje, planiranje, graenje,
rekonstrukcija, odravanje javnih cesta, mjere za zatitu javnih cesta i prometa na njima,
koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor javnih cesta.
Javne ceste su javno dobro i u vlasnitvu su RH (postaju javno dobro pravomonou
uporabne dozvole).
Dijelovi javne ceste:
1. cestovna graevina
2. graevine za odvodnju i proiavanje vode
3. zemljini pojas s obje strane (za odravanje, min.1m)
4. zrani prostor iznad kolnika u visini 7m
5. cestovno zemljite
6. graevine na cestovnom zemljitu (npr.za odravanje, naplatu cestarine i sl.)
7. stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
8. prikljuci na javnu cestu
9. prometni znakovi i ureaji
10. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia.
Razvrstavanje javnih cesta:
1. autoceste
2. dravne ceste
3. upanijske ceste
4. lokalne ceste
- autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu mreu cesta
Zatitni pojas
- ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar
zatitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatraiti uvjeti HAC-a d.o.o. (autoceste),
HC-a d.o.o. (dravne ceste), upanijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba
(upanijske/lokalne ceste)
- zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je irok sa svake strane:
1. autoceste 40m
2. ceste za promet motornih vozila/brze ceste 35m
3. dravne ceste 25m
4. upanijske ceste 15m
5. lokalne ceste 10m
19) Zakon o vodama
Zakonom se ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje
kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska
odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne
djelatnosti za potrebe upravljanja vodama i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju:
45
2010
1. vodonosna i naputena korita povrinskih voda,
2. ureeno inundacijsko (poplavno) podruje,
3. neureeno inundacijsko podruje,
4. prostor na kojem je izvorite voda
5. otoke koji su nastali u vodonosnom koritu.
Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno za:
1. graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina,
2. odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja,
3. graenje i odravanje unutarnjih vodnih putova,
4. provedbu obrane od poplava,
5. koritenje i zatitu izvorita voda.
Vodne graevine (graevine/skupovi graevina s pripadajuim ureajima i opremom koji
ine tehnoloku cjelinu), s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zatitne vodne graevine,
2. komunalne vodne graevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju),
3. vodne graevine za melioracije (melioracijsku odvodnju, za navodnjavanje i mjeovite),
4. vodne graevine za proizvodnju elektrine,
5. graevine za unutarnju plovidbu
Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se
vodna podruja:
1. vodno podruje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno podruje.
Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske.
- podjela voda: povrinske i podzemne
- podjela vodnih podruja: podruja podslivova, podruja malih slivova i sektori
VODOPRAVNI AKTI:
1. vodopravni uvjeti (tehniki i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru za
lokacijsku dozvolu, rjeenje o uvjetima graenja, izvoenje geolokih i vodnih istraivanja),
2. obvezujue vodopravno miljenje (za graenje i rekonstrukciju, promjenu
tehnike/djelatnosti; propisuju se granine vrijednosti emisija u vode),
3. vodopravna potvrda (potvruje se da je glavni projekt sukladan s vodopravnim
uvjetima/vodopravnim miljenjem, da je dokumentacija za izvoenja istraivanja sukladna
vodopravnim uvjetima),
4. vodopravna dozvola (za isputanje otpadnih voda, stavljanja u promet kemikalija),
5. posebni uvjeti prikljuenja (tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina da bi njeni
vodovi bili prikljueni na komunalne vodne graevine),
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja (potvruje se da je idejni
projekt za lokacijsku dozvolu/rjeenje o uvjetima graenja, glavni projekt za potvrdu
glavnog projekta/graevinsku dozvolu sukladan posebnim uvjetima prikljuenja; izdaje
isporuitelj vodne usluge).
20) Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina
Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina su:
- javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugaije odreeno
- temelj za voenje zemljinih knjiga koje vode zemljino-knjini sudovi
- temelj za voenje drugih slubenih oevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem
zakona i drugih propisa
Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista,
kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku. Sudovi i tijela
dravne vlasti duni su tijelima katastra dostaviti svoja rjeenja i presude koje utjeu na
podatke u katastru nekretnina po pravomonosti.
46
2010
Poslovi dravne izmjere:
1. osnovni geodetski radovi (uspostava i odravanje polja stalnih toaka i poloajnih
koordinata, provonje kontrole tih polja itd.)
2. topografska izmjera i izrada dravnih karata
- Dravna geodetska uprava izrauje slubene dravne karte:
a) Hrvatske osnovne karte (HOK), mj.1:5000, 1:10000
b) ortofotokarte, mj.1:2000, 1:5000 i sitnijem
c) detaljne topografske karte (DTK), mj.1:25000-1:250000
d) pregledne topografske karte (PTK), mj.1:300000 i sitnijem
- slubene tematske i druge karte na osnovi slubenih karata
3. izmjera i oznaavanje dravne granice na kopnu
Katastar nekretnina - evidencija o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim
graevinama koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje, te o posebnim pravnim
reimima na zemljinoj povrini.
- osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica - dio podruja
katastarske opine/katastarskog podruja na moru odreen brojem katastarske estice i
njenim granicama
- katastarske estice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog
operata katastra nekretnina ili pravomonim rjeenjem donesenim u upravnom postupku
- katastarsko podruje na moru - obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more),
epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u reimu pomorskog dobra
Katastarska izmjera - prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja
katastarskih estica, evidentiranje zgrada, graevina, evidentiranje posebnih prvnih reima
na zemljitu i naina uporabe zemljita, te izrada katastarskog operata
- tehnika reambulacija - preuzimanje i obrada podataka iz postojeeg katastra zemljita
koji su pogodni za katastar nekretnina, dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom
izmjerom
- u okviru katastarske izmjere i tehnike reambulacije za katastarsku esticu prikupljaju se i
obrauju sljedei podaci:
1. podaci o meama i drugim granicama,
2. podatak o adresi katastarske estice,
3. podaci o nainu uporabe katastarske estice i njezinih dijelova,
4. podaci o povrini katastarske estice te o povrinama dijelova katastarske estice koji se
upotrebljavaju na razliiti nain,
5. podaci o posebnim pravnim reimima koji su uspostavljeni na katastarskoj estici.
Pravni reimi: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat
(SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP) itd.
- izvod iz digitalnog katastarskog plana (kopija katastarskog plana), prijepis posjedovnog
lista, izvod iz posjedovnog lista, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog
operata javne su isprave kad su ovjerene peatom i potpisom slubene osobe
- nositelji prava na zemljitu duni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti
nadlenom podrunom uredu za katastar svaku promjenu na zemljitu koja utjee na
podatke u katastru zemljita (uz prijavu duni su priloiti elaborat koji je tehnika osnova za
provoenje promjena)
Posebna geodetska podloga - kartografska podloga, slojnice i kote su uklopljene s
katastarskim planom, izraena je u odgovarajuem mjerilu i ovjerena od nadlenog tijela za
dravnu izmjeru i katastar nekretnina.
47
2010
21) Zakon o zatiti kulturnih dobara
- kulturna dobra - pokretne i nepokretne stvari od umjetnikog, povijesnog, arheolokog,
antropolokog , znanstvenog znaenja, arheoloka nalazita
- nepokretna kulturna dobra:
1. grad, selo, naselje ili dio
2. graevina ili njezini dijelovi i okoli
3. elementi povijesne opreme naselja
4. podruje, mjesto, spomenik, obiljeje u vezi povijesnih dogaaja i osoba
5. arheoloko nalazite
6. tehniki objekt s ureajima i drugi slini objekti
- vlasnik kulturnog dobra obavezan je s dobrom postupati s dunom panjom, uvati ga i
odravati, stoga ima pravo na porezne i carinske povlastice, te strunu pomo nadlenog
tijela
- vlasnitvo na kulturnom dobru moe se ograniiti glede posjeda, uporabe i prometa
- ukoliko namjerava prodati kulturno dobro, vlasnik ga je duan ponuditi prvo RH, upaniji,
Gradu Zagrebu, gradu ili opini na ijem se podruju nalazi
- u vezi s postupkom izdavanja lokacijske dozvole - nadleno tijelo izdaje posebne uvjete
zatite kulturnih dobara na nepokretnom kulturnom dobru, ukljuivo i mee tog dobra, te za
zahvat unutar kulturnopovijesne cjeline kada nije donesen UPU
- izvoa mora bez odgaanja prekinuti graevinske i druge radove i obavijestiti nadleno
tijelo ako pri izvoenju tih radova naie na arheoloko nalazite
- unitavanje i oteivanje, te nezakonito iznoenje kulturnih dobara - kaznena odgovornost
22) Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje
zavrnih radova u graevinarstvu
- zavrni radovi:
1. teracerski
2. fasaderski
3. gipsarski
4. keramiarski
5. liilaki
6. soboslikarski
7. tapetarski
8. kamenorezaki
9. podopolagaki
10. parketarski
11. izolaterski
12. bravarski
13. limarski
14. stolarski
15. roletarski
16. staklorezaki
17. radovi na antikorozijskoj zatiti
18. radovi na izradi sputenih stropova i lakih pregrada
- projektiranjem i izvoenjem zavrnih radova na pojedinim elementima objekata mora se
osigurati. funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, peciznost, trajnost, estetski izgled,
racionalnost i ekonominost, higijensko-tehniki uvjeti i kvaliteta
48
2010
3. ZATITA OD POARA
1) Zakon o zatiti od poara (92/10)
. OPE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuje sustav zatite od poara koji podrazumijeva planiranje zatite od
poara, propisivanje mjera zatite od poara graevina, ustrojavanje subjekata zatite od
poara, provoenje mjera zatite od poara, financiranje zatite od poara te
osposobljavanje i ovlaivanje za obavljanje poslova zatite od poara, s ciljem zatite
ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ivotinja te sigurnosti materijalnih dobara, okolia i prirode
od poara.
U cilju zatite od poara poduzimaju se organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka poara,
2. rano otkrivanje, obavjeivanje te sprjeavanje irenja i uinkovito gaenje poara,
3. sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom,
4. sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara,
5. utvrivanje uzroka nastanka poara te otklanjanje njegovih posljedica.
Nadlenost - Ministarstvo unutarnjih poslova.
. PRAVA, DUNOST ODGOVORNOST U ZATT OD POARA
Svaka fizika i pravna osoba, tijelo dravne vlasti te jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave duni su djelovati na nain kojim se ne moe izazvati poar, duni su provoditi
mjere zatite od poara utvrene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim
na temelju njega, planovima i procjenama ugroenosti od poara, odlukama jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te drugim opim aktima iz podruja zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji
zgrada duni su:
1. osigurati provedbu mjera zatite od poara,
2. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i irenja poara, kao i mjera za
unapreenje stanja zatite od poara na svom vlasnitvu,
3. posjedovati vozila, ureaje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gaenje i sprjeavanje
irenja poara na svom vlasnitvu.
. PLANOV DOKUMENT ZATTE OD POARA
Dokumentima zatite od poara ureuje se organizacija i mjere zatite od poara na prostoru
za koji se donose.
Dokumenti zatite od poara dravne razine su:
1. Nacionalna strategija zatite od poara,
2. Nacionalni plan djelovanja zatite od poara,
3. zvjee o stanju zatite od poara u Republici Hrvatskoj,
4. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku
Hrvatsku.
Dokumenti zatite od poara lokalne i podrune (regionalne) razine su :
1. planovi zatite od poara,
2. provedbeni planovi unapreenja zatite od poara.
V. UPOZNAVANJE OSPOSOBLJAVANJE ZA ZATTU OD POARA
49
2010
Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od poara na mjestu gdje boravi ili
radi.
Radi osiguranja pravodobne i uinkovite zatite od poara jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje puanstva za
provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poetnih poara i spaavanje ljudi i
imovine
V. PREVENTVNO POSTUPANJE, OBAVJEVANJE GAENJE POETNH POARA
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka poara ili poar odmah e sukladno
svojim psihofizikim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gaenju poara,
vodei pri tome rauna da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti poar, duna je obavijestiti
Centar 112, najbliu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zatite
od poara.
V. ORGANZACJA USTROJ ZATTE OD POARA
Radi utvrivanja odgovarajue organizacije i provoenja mjera zatite od poara, graevine,
graevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rjeenjem ministra u jednu
od etiri propisane kategorije ugroenosti od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treu kategoriju ugroenosti od poara duni su
zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji e biti zaduen za obavljanje poslova zatite od
poara i unapreenje stanja zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u etvrtu kategoriju ugroenosti od poara duni su
imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduenog za obavljanje poslova zatite od
poara i unapreenje stanja zatite od poara, koji smije obavljati i druge poslove.
Djelatnici slube za zatitu od poara moraju imati zavren najmanje preddiplomski
sveuilini studij ili struni studij u trajanju od najmanje tri godine tehnikog smjera, te
poloen struni ispit.
Djelatnici zadueni za obavljanje poslova i unapreenje stanja zatite od poara moraju imati
najmanje zvanje vatrogasca ili zavreno srednjokolsko obrazovanje u programu gimnazije ili
srednjokolsko strukovno obrazovanje u etverogodinjem trajanju, te poloen struni ispit.
V. ZATTA OD POARA U SUSTAVU ZATTE OKOLA, PROSTORNOG UREENJA
GRADNJE
Ministarstvo (dravna razina) i nadlena policijska uprava (podruna/regionalna/lokalna
razina) sudjeluju u donoenju dokumenata odrivog razvitka, stratekoj procjeni utjecaja
zahvata na okoli, procjeni utjecaja zahvata na okoli sukladno posebnim propisima u dijelu
koji se odnosi na zatitu od poara, isto tako sudjeluju u postupku donoenja dokumenata
prostornog ureenja.
Pri donoenju dokumenata prostornog ureenja treba voditi rauna o prostornim uvjetima
zatite od poara, posebice o:
50
2010
1. mogunosti evakuacije i spaavanja ljudi, ivotinja i imovine,
2. sigurnosnim udaljenostima izmeu graevina ili njihovom poarnom odjeljivanju,
3. osiguranju pristupa i operativnih povrina za vatrogasna vozila,
4. osiguranju dostatnih izvora vode za gaenje.
Nadlena policijska uprava, na traenje nadlenog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja
rjeenja o uvjetima graenja prema propisu kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i
gradnje, radi izdavanja potvrde o usklaenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz
podruja zatite od poara.
Nadlena policijska uprava, na traenje nadlenog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim se ureuje podruje prostornog
ureenja i gradnje, radi odreivanja posebnih uvjeta zatite od poara.
Nadlena policijska uprava, na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili na traenje
nadlenog tijela odreuje posebne uvjete zatite od poara prije i/ili tijekom postupka
izdavanja rjeenja za graenje prema propisu kojim se ureuje podruje prostornog ureenja
i gradnje.
Prilikom projektiranja i graenja graevine mora se osigurati zatita od poara, kao jedan od
bitnih zahtjeva za graevinu propisanih posebnim propisom kojim se ureuje podruje
prostornog ureenja i gradnje, tako da se u sluaju poara:
1. ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom,
2. sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
3. sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
4. omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui
njihovo spaavanje,
5. omogui zatita spaavatelja.
Odstupanje od bitnog zahtjeva zatite od poara doputeno je samo u postupku propisanom
propisom kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i gradnje iz prethodno pribavljeno
miljenje Ministarstva, odnosno nadlene policijske uprave.
Prema zahtjevnosti mjera zatite od poara graevine se dijele na:
graevine skupine 1 manje zahtjevne graevine i
graevine skupina 2 zahtjevne graevine.
Elaborat zatite od poara izrauje se samo za graevine skupine 2.
Elaborat zatite od poara izrauje osoba ovlatena za izradu elaborata zatite od poara i
ovjerava ga svojim potpisom i igom.
*Ovlatenje za izradu elaborata zatite od poara daje Ministarstvo rjeenjem osobi koja:
1. ima visoku strunu spremu odnosno zavren diplomski sveuilini studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveuilini studij tehnikog smjera, i poloen struni ispit za
obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom
upotpunjava i usavrava svoje znanje u podruju zatite od poara te ima
najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno strunog
nadzora zatite od poara graevina
ili
51
2010
najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno strunog
nadzora graevina glede zatite od poara i zavren poslijediplomski i/ili specijalistiki studij
iz podruja poarnog inenjerstva i/ili zatite od poara u graevinama s najmanje 60 ECTS
bodova,
ili
2. ima najmanje visoku strunu spremu, odnosno zavren diplomski sveuilini studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij tehnikog smjera i poloen dravni
struni ispit iji ispitni program sadri podruje zatite od poara te ima najmanje pet godina
radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zatite od poara graevina.
Glavni projekt graevina podlijee provjeri tehnikog rjeenja iz zatite od poara.
Provjeru provodi jedan ili vie ovlatenih revidenata.*
*stupa na snagu 1.10.2011.
V. ZATTA OD POARA U UPORAB GRAEVNA PROSTORA
Svaka graevina ili njezin dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se tijekom svog trajanja
odravati na nain da ispunjava bitni zahtjev zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada duni su odravati slobodnima i propisno oznaenima
evakuacijske putove, kao i pristupe vatrogasnim vozilima, duni su posjedovati ureaje,
opremu i sredstva za gaenje poara (i propisno ih odravati), odravati u ispravnom stanju
postrojenja, ureaje i instalacije elektrine, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i
loita, kao i druge ureaje i instalacije, koji mogu prouzroiti nastajanje i irenje poara te o
odravanju moraju posjedovati dokumentaciju.
X. NADZOR
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor
inspektori Ministarstva.
X. UNAPREENJE ZATTE OD POARA
Pravne osobe dune su analizirati svaki dogaaj koji je mogao dovesti do poara te
poduzimati mjere potrebne da do takvih dogaaja vie ne doe, o emu su dune voditi
evidenciju te obavjetavati nadlene slube sukladno posebnim propisima; dune su voditi
evidenciju svih poara koji su nastali na njihovom vlasnitvu, kao i razlozima njihova
nastanka.
U sluaju poara sa posljedicama po ljudski ivot ili s veom materijalnom tetom ili iz drugih
razloga Ministarstvo obavlja vjetaenje poara.
2) Pojmovi
Poar je samopodravajui proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru.
52
2010
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najee s kisikom iz zraka u
kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobaa toplina, plamen i svjetlost.
Otpornost na poar je sposobnost dijela graevine da kroz odreeno vrijeme ispunjava
zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju () i/ili drugo oekivano
svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na poar.
Reakcija na poar je doprinos materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje
dolazi izlaganjem tog materijala odreenim ispitnim uvjetima.
Evakuacijski put iz graevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje
toke u graevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke
(otpornost i reakcija na poar, irina, visina, oznaavanje, protupanina rasvjeta i dr.)
omoguuju da osobe zateene u poaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja)
napustiti graevinu.
Poarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim
prostorom obzirom na tehnike i organizacijske mjere zatite od poara, a odijeljen je od
ostalih dijelova objekta protupoarnim konstrukcijama odgovarajue otpornosti na poar.
Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova to ga tvore zavjese koje slue za sprjeavanje
irenja dima i topline.
Sigurnosno osvjetljenje zajedniki je naziv za nuno i protupanino osvjetljenje. To je ono
osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje.
Nuno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u sluaju nestanka napajanja iz mree
automatski prebacuje na pomoni izvor napajanja a osigurava propisima odreeno najmanje
potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju to omoguuje da osoblje moe nesmetano
poduzeti nune radnje u voenju postrojenja ili zavriti zapoete poslove.
Protupanino osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u sluaju nestanka napajanja
iz mree automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinano) a
osvjetljava najkrai put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju).
Siguran prostor je dio graevine odnosno svaki poarni sektor izvan ugroenog poarnog
sektora u kojem su osobe zatiene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroenog
poarnog sektora.
Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se
izvodi prilikom voenja elektrinih kabela kroz njih na granici poarnih sektora, odnosno kroz
druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na
poar. Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili
tzv. poarnim jastuiima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na poar kao i graevinske
konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na poar
vatrootpornih brtvi utvruje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi.
3) Bitan zahtjev koji se odnosi na poar
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se u sluaju poara:
53
2010
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom (u propisima definirana traena mjera - otpornost na poar konstrukcije ili
stupanj unutarnje otpornosti graevine protiv poara),
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine (zahtjevi za izradom protupoarnih
sektora i drugih mjera),
sprijei irenje vatre na susjedne graevine (zahtjevi za odravanjem protupoarnih
razmaka i za vanjskim protupoarnim zidovima),
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se
omogui njihovo spaavanje (zahtjevi za izradu evakuacijskih putova unutar
graevine, za vatrogasnim izlazima, izlazima za nudu i dr.),
omogui zatita spaavatelja (zahtjevi za protupoarnom opremom, instalacijama,
postrojenjima - vatrogasna oprema, stabilni sustavi za gaenje, alarmiranje i dojavu i
dr.).
Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, trai se da svaka graevina, ovisno o svojoj
namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu i u pogledu
zatite od poara.
4) Svrha Zakona o zatiti od poara
Zakonom se ureuje sustav zatite od poara. U cilju zatite od poara poduzimaju se
organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka poara
2. rano otkrivanje, obavjeivanje te sprjeavanje irenja i uinkovito gaenje poara,
3. sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom,
4. sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara,
5. utvrivanje uzroka nastanka poara te otklanjanje njegovih posljedica.
5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehniki pregled graevine? Kad?
Zato?
Ako nadlena policijska uprava/Ministarstvo sudjeluju u postupku izavanja lokacijske
dozvole/rjeenja za graenje radi davanja posebnih uvjeta zatite od poara, tada njihov
predstavnik sudjeluje u tehnikom pregledu.
6) Tko je sve duan provoditi mjere zatite od poara?
Svaka fizika i pravna osoba, tijelo dravne vlasti, te jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave duni su provoditi mjere zatite od poara utvrene odredbama Zakona o zatiti
od poara, propisima, planovima i procjenama ugroenosti od poara, odlukama jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te drugim opim aktima iz podruja zatite od
poara.
7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zatite od poara?
Upravni nadzor provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.
8) Koje su kategorije ugroenosti od poara? Tko ih donosi?
Radi utvrivanja odgovarajue organizacije i provoenja mjera zatite od poara, graevine,
graevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rjeenjem ministra u jednu
od etiri propisane kategorije ugroenosti od poara prema kriterijima, uvjetima i osnovama
utvrenim pravilnikom koji donosi ministar, uz predhodno miljenje elnika sredinjeg tijela
dravne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice.
54
2010
9) Tko organizira i donosi plan zatite od poara?
Vlasnici/korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina, te prostora razvrstanih
u i kategoriju ugroenosti duni su donijeti plan zatite od poara na temelju procjene
ugroenosti, te organizirati slubu zatite od poara.
10) Elaborat zatite od poara? Za koju skupinu graevina? Tko ga ima
pravo izradivati?
Elaborat zatite od poara predstavlja skup uputa, zahtjeva i smjernica iz podruja
zatite od poara ija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje ispunjenja bitnih zahtjeva
graevine iz podruja zatite od poara.
U pogledu mjera zatite od poara graevine se dijele na:
skupina 1 manje zahtjevna graevina
skupina 2 zahtjevna graevina.

Elaborat zatite od poara izrauje se samo za graevine skupine 2.

Elaborat zatite od poara izrauje osoba ovlatena za izradu elaborata zatite od poara i
ovjerava ga svojim potpisom.
Ovlast za izradu elaborata zatite od poara izdaje Ministarstvo fizikoj osobi koja:
ima najmanje visoku strunu spremu tehnikog smjera,
ima najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja mjera zatite od
poara,
ima poloen struni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu
ima poloen dravni struni ispit iji ispitni program sadri podruje zatite od poara
poznaje hrvatski jezik i latinino pismo
(po starom Zakonu o zatiti od poara, ali vrijedi do 1.10.2011.godine)
11) Dunosti pri gaenju poara?
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka poara ili poar odmah e sukladno
svojim psihofizikim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gaenju poara,
vodei pri tome rauna da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti poar, duna je obavijestiti
Centar 112, najbliu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zatite
od poara.
12) Zapaljive tekuine i plinovi
Graevine i postrojenja u kojima se obavlja skladitenje i promet zapaljivih tekuina i/ili
plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti.
- zona opasnosti je ugroeni prostor u graevini ili oko nje, dijela graevine ili prostora gdje
se nalaze zapaljive tekuine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se moe oekivati prisutnost
zapaljive smjese para i/ili plinova
- sigurnosna udaljenost je razdaljina u graevini ili oko nje, preko koje se u sluaju poara
ili eksplozije ne oekuje ugroavanje susjednih dijelova graevine i drugih susjednih
graevina
- samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti
bez dovoenja izvora topline
55
2010
Posebne uvjete graenja iz podruja zatite od poara i eksplozije u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za gradnju graevina i postrojenja utvruje nadlena policijska uprava/
Ministarstvo unutarnjih poslova.
dejni projekt koji se odnosi na graevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadri
situaciju, popis vrsta i koliina zapaljivih tekuina i/ili plinova, tehniki opis graevine i/ili
postrojenja, tehnolokog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje, tehniki opis
planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gaenje poara.
Ope mjere zatite od poara i eksplozija
U zonama opasnosti zabranjeno je :
1. dranje i uporaba alata, ureaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti,
2. puenje i koritenje otvorene vatre u bilo kojem obliku,
3. dranje oksidirajuih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnolokom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog ureaja mogu iskriti,
6. uporaba elektrinih ureaja koji nemaju protueksplozijsku zatitu,
7. noenje odjee i obue koja se moe nabiti statikim elektricitetom i uporaba ureaja i
opreme koji nisu propisno zatieni od statikog elektriciteta.
13) Vatrogasni pristupi
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti
vatrogasni pristupi do graevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omoguio dohvat otvora na
vanjskim zidovima radi spaavanja osoba i gaenja poara.
Od uvjeta za vatrogasne pristupe moe se odstupiti samo iznimno i to u sluajevima
graenja i rekonstrukcije:
graevina unutar zatienih kulturnih dobara,
graevina izvan graevinskog podruja (planinarski i lovaki domovi i sl.) do kojih nisu
izgraene javne prometne povrine.
U tim sluajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zatite od poara (npr. ugradnja
stabilnog sustava za automatsko gaenje poara tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i
slino) i pribavljanja pozitivnog miljenja nadlene vatrogasne postrojbe o mogunosti
izvrenja uinkovitog gaenja i evakuacije raspoloivom tehnikom.
Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za graevinu u sluajevima:
1. graenja ili rekonstrukcije graevina kod kojih visina poda najvie etae predviene za
boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg e se obavljati evakuacija i gaenje u sluaju
poara, nije vea od 4 m;
2. rekonstrukcije graevina kod kojih visina poda najvie etae predviene za boravak ljudi,
od razine okolnog terena s kojeg e se obavljati evakuacija i gaenje u sluaju poara, nije
vea od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaenje iz svake prostorije, od kojih je jedan
izgraen kao siguran put za izlaenje;
3. rekonstrukcije graevina kod kojih visina poda najvie etae predviene za boravak ljudi,
od razine okolnog terena s kojeg e se obavljati evakuacija i gaenje u sluaju poara, nije
vea od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaenje budu izgraeni na nain propisan tokom 2., a
prostori graevine ugroeni poarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gaenje
poara tipa sprinkler;
Udaljenost bilo koje toke ovih graevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti vea od 100
m.
Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:
56
2010
- najmanje s jedne strane, i to due, kod niskih graevina stambene izgradnje (prizemne i
jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te graevina koje imaju obostrano orijentirane
stambene jedinice, a ija visina ne prelazi 4 kata;
- najmanje s dvije due strane graevine kod graevina i prostora za javne skupove
(kinematografi, kazalita, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede 1
sl.), bolnica, hotela, trgovakih, industrijskih i visokih graevina kao i stambenih graevina
kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim
graevinama koje imaju vie od 4 kata, te svim drugim graevinama i prostorima u kojima se
okuplja, radi i boravi vie od 100 ljudi.
Vatrogasni pristupi su vrste povrine koje svojim parametrima (irina, radijus, nosivosti i
dr.), omoguavaju da vatrogasna i spasilaka vozila i oprema dou do ugroene graevine i
svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja ljudi i gaenja poara. U pravilu
vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasnih
vozila.
Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti povrine kolnika javnih prometnica, kolnika
pristupnih putova do graevine, kolnika prolaza kroz graevinu, rampi, plonika i trgova
predvienih za pjeake te sve ostale povrine na terenu iju nosivost omoguuje prolaz i rad
vatrogasnih vozila.
Oblikovanje vatrogasnih pristupa - tako da omoguavaju kretanje vatrogasnog vozila
vonjom naprijed, oko visokih graevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila mogue
iskljuivo vonjom naprijed; slijepi valrogasni pristupi dui od 100 m moraju na svom kraju
imati okretalita koja omoguavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.
Nosivost vatrogasnih pristupa - takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN.
Vatrogasni prilazi su povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a
omoguavaju kretanje vatrogasnih vozila do povrina za operativni rad.
Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti
irine najmanje 3 m.
Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake irine od najmanje 1,1 m, a
razmak izmeu traka mora iznositi 0,8 m.
Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra
odreuje se prema tablici u ovisnosti o irini vatrogasnih prilaza.
Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz graevinu, tada on treba biti u pravcu,
a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m.
Postojei kolni prilazi kroz graevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u
pravcu, te ako njihov sobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m.
Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.
Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, iji radijus
mora iznositi najmanje 15 m.
Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veu visinu od 8 cm. Meusobna
udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U podruju konkavnih i konveksnih krivina
ne smiju se primjenjivati stepenice.
Povrine za operativni rad ili manevriranje su vrste povrine koje su direktno ili preko
vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim povrinama i slue za postavljanje
vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spaavanja i gaenja.
Povrine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzdu vanjskih zidova graevine,
na razmacima koji omoguavaju spaavanje osoba i gaenje poara kroz prozore i druge
otvore na graevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom
tehnikom.
irina povrine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s
vanjskim zidovima graevine, treba biti najmanje:
- 5,5 m za graevine viine do 40 m,
57
2010
- 7,0 m za graevine visine iznad 40 m.
irina povrine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na
vanjski zid graevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena duina minimalno 11 m, a udaljenost
od zida najvie 1 m.
Broj okomito postavljenih povrina ovisi o duini graevine, a treba biti takav da osiguravaju
dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike.
Razmak povrine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnoja graevine tj. od vanjskih
zidova graevina moe iznositi najvie:
- 12 m za graevinu visine do 16 m,
- 6 m za graevine vie od 16 m.
Poviina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s doputenim
maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru povrine.
Sigurnosni put za izlaenje je dio graevine koji je omeen graevinskim elementima F60 i
vratima T30.
14) Elektroenergetska postrojenja
Elektroenergetski objekt = graevina + postrojenje
Elektroenergetsko postrojenje = skup ureaja
Elektroenergetski ureaj = dio postrojenja
Ope graevinske mjere zatite od poara:
- konstrukcijski elementi - od negorivih materijala; toplinska zatita - od negorivih ili teko
gorivih materijala
- stubita - odvojena od pogonskih prostorija pregradama F60, ako je stubite smjeteno
centralno, mora biti izveden sustav odvoenja dima i topline
- kabelski kanali i rovovi - brtvljenje T30; brtvljenje na ulasku i izlasku kanala iz graevine,
te izmeu poarnih sektora brtvama jednake otpornosti kao i zidovi
- putovi za evakuaciju - moraju biti oznaeni, to krai i sigurniji, nijedno mjesto u
postrojenju ne smije biti vie od 20 m udaljeno od izlaza; ukoliko je kod elektroenergetskog
objekta katnosti P+2 duina evakuacije dua od 20 m, mora biti izvedeno pomono poarno
stubite
- svi elektroenergetski objekti moraju imati najmanje jedan vatrogasni pristup
Izbor lokacije elektroenergetskog objekta:
1. u posebnoj zgradi (smjetaj u zgradi iskljuivo za ee postrojenja, tako da se onemogui
irenje poara na susjedne objekte, isto tako moraju biti izvedeni ventilacijski otvori)
- energetski transformatori do 1500 kg ulja - mogu se smjestiti u istu prostoriju s
postrojenjem bez vatrootpornih pregrada
- energetski transformatori vie od 1500 kg ulja - zasebna prostorija, poarni sektor F90
- vrata moraju biti iste otpornosti kao poarni sektor i otvarati se u smjeru izlaenja
2. u zgradi koja slui i za druge namjene
- dijelovi podloni poaru - poarni sektor F90
- transformator do 1500 kg ulja - moe u tvorniku halu
- stambena, poslovna graevina, vrti, kola, bolnica - poarni sektor F120
- transformator bez ulja i negorivom izolacijom - moe se smjestiti bez vartootpornog
pregraivanja
3. na otvorenom prostoru
- udaljenost od drugih graevina - odreuje se prema tablici do 10 MVA min.3m, iznad
200 MVA min.15m
- ako je u blizini stambene zgrade, poslove zgrade, vrtia, kole, bolnice - udaljenosti u
tablici se poveavaju 2x
- ako se ne mogu ostvariti udaljenosti prema tablici, pregradni zid imeu transformatora
mora biti F60, a zid izmeu transformatora i zgrade F90
58
2010
15) Poarno optereenje, vrste
Ukupno poarno optereenje
- je ukupna toplina koja se moe osloboditi iz toplinske moi svega upaljivog materijala u
promatranom prostoru (prostorija, skladite, etaa, graevina, objekt, postrojenje, ureaj,
itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru.
Specifino poarno optereenje
je prosjean iznos ukupnog poarnog optereenja na jedinicu povrine.
Specifino poarno optereenje:
1. nisko poarno optereenje do 1 GJ/m
2
F30,
2. srednje poarno optereenje od 1-2 GJ/m
2
F60,
3. visoko poarno optereenje preko 2 GJ/m
2
F90.
16) Ugostiteljski objekti
Otpornost na poar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta
- poarni zid - zid otpornosti min. F90, presijeca objekt od temelja do krova s nadvienjem od
50 cm
- vrata - otpornost min. T30, moraju posjedovati potvrdu o sukladnosti
- nosive konstrukcije i graevni elementi sigurnog izlaznog puta objekta visine:
h 3 kata - F30
h > 3 kata - F60
- poarni sektor objekta h > 3 kata iznosi max.1500 m
2
, obuhvaa max.2 kata, dulja
stranica Lmax=60 m
- graevinski elementi i ureaji za zatvaranje otvora mogu imati otpornost na poar max. za
30 minuta manju od elemenata na granici poarnog sektora, ali ne manju od T30
- putovi za izlaenje - prema tablici (ovisno o broju ljudi 1,1m - 220 ljudi po katu, 1,8m - 360
ljudi po katu)
- duina pristupnog prostora - max.35m (do 55m uz sprinkler)
- ugostiteljski objekt h > 2 kata - put za izlaenje mora imati min. dva smjera (iznimno se
primjenjuje do 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaih soba, udaljenost vrata soba do
vrata stubita max.10m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15m do stubita, stubite
irine min.1,1m)
- ugostiteljski objekt h > 3 kata - min. jedno sigurnosno stubite
- irina stubita - prema tablici, ovisno o broju ljudi i katova (1,1m - 1,8m, max.10 katova,
1035 ljudi)
- ugostiteljski objekt h > 30m - min.irina stubita 1,4m
- duina slijepog hodnika max.10m (15m uz sprinkler)
- na najviem dijelu stubita koje slui kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za
odvoenje dima i topline, otvora min.1m koja se otvaraju automatski i runo
- tavani - zaseban poarni sektor F60 (uz sustav vatrodojave F30)
- rasvjeta - pomona i panik - 1 luks u vremenu od min. 2h
- sustav ventilacije - zaklopke h 3 kata - T30
h > 3 kata - T60
visoki objekti - T90
- ureaji za uzbunjivanje, dojavu i gaenje poara :
ako boravi > 100 ljudi - sustav za dojavu poara (hodnici, pomone prostorije); runi
javljai poara - udaljenost max.30m od bilo kojeg dijela objekta
ako boravi > 250 ljudi - zvuni ureaj za uzbunjivanje (30 dB vie od okolne buke, ali
max.110 dB; mora imati sekundarni izvor za napajanje)
- ugostiteljski objekt mora imati odgovarajui broj vatrogasnih aparata (min.2 po katu),
max. udaljenost aparata od bilo kojeg mjesta gdje se moe zatei osoba 25m
- ugostiteljski objekt povrine > 500m
2
mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mreu za
gaenje poara (ako ima sprinkler, ne mora imati unutarnju)
59
2010
- prostorije ugostiteljskog objekta povrine > 800m
2
sa smjeajem > 300 ljudi moraju
obavezno imati sprinkler
- ugostiteljski objekti moraju imati zatitu od atmosferskog pranjenja
- pomone prostorije - F60, graevni elementi mogu biti i T30 ako ima sustav vatrodojave
- pristup na stubita koja slue kao izlazni put kroz predvorje F30
- podzemne garae - obavezno sprinkler, min. dva puta za izlaenje
- dizala - okna poseban poarni sektor min. F30 (moe biti i za 30 min. manja od otpornosti
nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta), ne smiju biti dio puta za evakuaciju; na vrhu
okna ili u blizini vrha - otvor za ventilaciju min. 0,2m
2
, min.stranica 10cm
- dizala za evakuaciju invalidnih osoba - otpornost kao nosiva konstukcija
- prostorije za smjetaj motora s unutarnjim sagorijevanjem min. F60
- kotlovnice - F90 (vrata T90 s natpisom da moraju biti zatvorena)
- kampovi kapaciteta > 3000 osoba - procjena ugroenosti i plan zatite od poara;
hidrantska mrea za gaenje poara (rezerve vode 30 L/kamperu); mogunost dojave
poara
17) Hidrantska mrea za gaenje poara
Hidrantska mrea za gaenje poara je skup cjevovoda, ureaja i opreme kojima se voda od
sigurnog izvora dovodi do tienih prostora i graevina.
Unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara je hidrantska mrea za gaenje poara
izvedena u objektu, zavrava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom.
Vanjska hidrantska mrea za gaenje poara je hidrantska mrea za gaenje poara
izvedena izvan graevine koja se titi, a zavrava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.
Ukoliko hidrantska mrea za gaenje poara nema minimalni tlak vode, mora se ugraditi
ureaj za povienje tlaka.
Ukoliko je ureaj za povienje tlaka smjeten u graevini koju se titi hidrantskom mreom
za gaenje poara iji sastavni dio je sam ureaj, prostorija u koju je ureaj smjeten mora
biti izgraena kao zaseban poarni sektor s graevinskim elementima, koji odjeljuju
prostoriju od ostale graevine, otpornim na poar najmanje onoliko vremena koliko je
najkrae predvieno vrijeme rada hidrantske mree.
Ako kabeli za napajanje elektrinom energijom ureaja za povienje tlaka prolaze kroz
prostorije koje mogu biti ugroene poarom, moraju se zatititi tako da njihova otpornost
prema poaru bude najmanje jednaka predvienom vremenu rada hidrantske mree.
18) Sustavi zatite od djelovanja munje na graevine
Projektiranje sustava zatite od munje:
- sustavom se moraju predvidjeti utjecaji atmosferskih izbijanja prenesenih u graevinu
putem opskrbne mree
- sadraj glavnog projekta (elektrotehniki projekt):
1. tehniki opis (opis sustava, rjeenja ugradnje, uvjeta za odravanje, zatitnih mjera,
naina izvoenja itd.)
2. prorauni (procjena rizika djelovanja munje, sastavnice sustava)
3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati graevni proizvodi,
ispitivanja, postupci dokazivanja uporabljivosti, uvjeti graenja)
4. nacrti (situacija, tlocrt, proelja)
5. trokovnik (specifikacija sastavnica sustava i radova)
18) Skladitenje eksplozivnih tvari
- pravilnikom se propisuju prostorni i tehniki uvjeti za smjetaj, uvanje i dranje
eksplozivnih tvari, mjere zatite od eksplozije, poara i druge mjere sigurnosti
- eksplozivne tvari - eksplozivne, pirotehnike i pogonske tvari
60
2010
visokoeksplozivne tvari - osjetljive na udar, trenje, toplinu
niskoeksplozivne tvari - malodimni, kompozitni baruti
- svaka fizika i pravna osoba koja skladiti eksplozivne tvari duna je:
izraditi elaborat o skladitenju eksplozivih tvari
izraditi plan intervencije
provjeravati ispravnost ugraenih elektrinih ureaja
donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima
izraditi program i odravati vjebe za zaposlenike
- uvjeti skladita: 1. sigurna udaljenost
2. otpornost na poar i streljivo
3. spreavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja
4. prirodno ili prisilno provjetravanje
5. zatienost od provale i krae, te vremenskih uvjeta
6. opremljenost sredstvima za gaenje poara
- nosive konstrukcije, zidovi, podovi, krovovi F30, vrata T30
- rasvjeta - zatiena od eksplozije
- zatienost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja - zatita od statikog elektriciteta podova, od
iskrenja elekrinih instalacija, metalnih dijelova, te zatita od atmosferskog pranjenja
- skladita moraju imati gromobransku instalaciju i uzemljene metalne dijelove
19) Skladita
Skladita su graevine ili prostori u sastavu graevina druge namjene u kojima se skladiti
goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalai.
Skladita se prema povrini dijele na:
mala skladita povrine poarnog sektora do 1000 m,
srednja skladita povrine poarnog sektora iznad 1000 do 3000 m,
velika skladita povrine poarnog sektora iznad 3000 do 6000 m,
skladita povrine poarnog sektora iznad 6000 m.
Skladita se prema nainu skladitenja robe dijele na:
klasina skladita (sa skladitenom robom do visine 9 m),
visokoregalna skladita (sa skladitenom robom iznad visine 9 m),
silose,
hladnjae.
Skladite mora biti zaseban poarni sektor i u pravilu obuhvaa najvie jednu etau.
znimno moe obuhvaati i do najvie dvije etae, ukoliko ukupna povrina poda obje etae
ne prelazi 6000 m.
Roba se ne smije skladititi iznad evakuacijskih putova.
- prostor skladita u objektu druge namjene mora biti odvojen poarnim zidom min. F90
- granica poarnih sektora, nosivi graevinski elementi prostora razliite namjene - F30 nisko
poarno optereenje, F60 srednje poarno optereenje, F90 visoko poarno optereenje
- nosiva konstrukcija slobodnostojeeg objekta skladita F30
- ako skladite do 6000 m ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na poar
- za elinu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zatiena, mora se dokazati da pri
500C nee doi do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oteenja koja utjeu na
otpornost na poar i stabilnost konstrukcije
- vrata - ista otpornost kao i nosiva konstrukcija
- skladita moraju biti zatiena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom (silosi i
hladnjae samo vanjskom), te aparatima za gaenje poara
- skladite s poarnim sektorom > 6000 m (samostojea graevina) mora biti zatieno
unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za
61
2010
dojavu poara, sprinklerom ili drugim odgovarajuim automatskim sustavom za gaenje
poara, a najmanja otpornost svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti F30
- skladita poarnog sektora do 300 m i poarnim optereenjem do 1000 MJ/ m moraju
imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetanih skladita odnosi se na svaku etau skladita)
- skladita poarnog sektora > 300 m i poarnim optereenjem > 1000 MJ/ m moraju imati
najmanje dva izlaza
- izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje toke skladita max.40m (uz
sprinkler 60m)
- vrata na putu za evakuaciju, put za evakuaciju - irine min. 0,8m
- pristup za vatrogasnu tehniku: - mala skladita - s jedne strane
- srednja i velika skladita - s dvije strane
- visokoregalna, silosi i > 6000 m - s tri strane
- rasvjeta - protupanina - min.1h
20) Visoki objekti
Pod visokim objektom podrazumijevaju se zgrade sa prostorijama za boravak ljudi, iji se
podovi najvieg kata nalaze najmanje 22 m iznad najnie kote terena na koji je mogu
pristup i na kome je mogua intervencija uz koritenje automehanikih ljestava.
Vatrogasnim vozilima mora biti omoguen prilaz objektu s onih strana na kojima se nalaze
prozori,vrata ili drugi slini otvori. Mora se osigurati plato za automehanike ljestve. Pristup i
plato za intervenciju moraju imati nosivost najmanje 10 tona osovinskog pritiska.
Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupani za vatrogasnu opremu.
Ako se na nasuprotnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori
preko kojih bi se mogao prenijeti poar s jednog objekta na drugi, najmanji razmak izmeu
tih otvora odreuje se raunski, ako se tako ne moe odrediti, onda mora inositi pola visine
vieg objekta.
Objekt se dijeli na poarne sektore, ija veliina ovisi o visini objekta:
Visina objekta u m
Veliina poarnog
sektora u m
od 22 do 40
od 41 do 75
od 76 do 100
vie od 100
do 1500
do 1000
do 800
do 500
Duina strane poarnog sektora iznosi najvie 60 m.
Pregradni zid koji odvaja poarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju.
Ako je krovna konstrukcija od gorivog materijala, pregradni zid na posljednjem katu mora
presijecati krovnu konstrukciju i nadvisivati je min.50cm.
- granini zid visokog objekta prema drugim objektima u nizu mora biti bez otvora - F120
- poarni sektor moe obuhvatiti 2 kata kod objekta do visine 40m, ako je povrina kata
<750m
2
- nosivi elementi konstrukcije i elementi puteva za evakuaciju - F90
- nosivi i pojaani vanjski zidovi - F90 (izolacijski materijal moe biti goriv ako je s vanjske
strane obloen negorivim materijalom T30)
- unutranji pregradni zidovi - najmanje F30
- pregradni zidovi izmeu dva stana - najmanje F90
62
2010
- fasada objekta - od materijala koji ne moe prenositi vatru s jednog kata na drugi; prekidna
udaljenost izmeu otvora dva susjedna kata mora biti min.1m, a ako je manja os 1m, put
plamena produava se postavljanjem konzola
Svaki poarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog stubita
ili najmanje dva meusobno nezavisna stubita. Sigurnosno stubite mora biti osigurano tako
da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok poar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih
prostorija jednog poarnog sektora putovima koji nisu ugroeni poarom.
Najdui put iz neke prostorije u jednom poarnom sektoru do stubita ne smije biti dui od 30
m za objekte < 75 m, odnosno 20 m za objekte > 75 m.
- stubino okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostorija objekta zidovima F90
- najmanja irina stubita odreuje se tako da se za svakih 100 ljudi osigurava irina od 60
cm, ali min.1,25m; ako bi se trebalo raditi stubite ire od 2,20m, onda se rade dva
sigurnosna stubita
- kraci i gazita stubita F90, konzolna i spiralna stubita nisu doputena
- podrum - objekti > 40m - zabranjeno povezivanje podruma i gornjih katova zajednikim
stubitem
- objekti < 40m - spajanje uz tampon zonu s provjetravanjem i vratima T30
- hodnik - mora biti ravan i bez suenja, zidovi otpornosti F90, vrata T30
- irina hodnika i izlaza - 60cm na 100 ljudi, min.1,25m, max.2,20m
- izlaz iz objekta - visina min.2,30m, krilo izlaznih vrata min.0,7m, max.1,2m
- poarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije biti vei od 250m
2
i mora biti
odvojen zidom F90; podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza vie od 20m; vrata
na putu evakuacije - T90
- vrata u jednom poanom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putevima evakuacije -
T90 (isto tako i vrata na javnim objektima)
- zidovi vertikalnih kanala za smjetaj instalacija F90; pristupni otvori za kontrolu instalacija
osigurani vratima ili kapcima T90; vertikalni kanali moraju se provjetravati otvorima povrine
5% poprenog presjeka kanala
- horizontalni kanali s instalacijama F60, moraju se provjetravati
- zidovi okna za dizala F90 (objekti > 40m - odvojeni prostor dizala i stubita, < 40m -
doputen zajedniki provjetravani pretprostor); objekti > 75m - jedno od dizala predvia se
kao dizalo za evakuaciju - zidovi F90, mora biti oznaeno natpisom
- prostorija s pogonskim agregatom - na najviem mjestu u objektu, odvojena zidovima F90
i vratima T90
- kotlovnica - objekti < 40m - unutar objekta, zidovi F90, vrata T90, provjetravanje, dva
izlaza; objekti > 40m - smjetaj izvan objekta
- podstanica za toplu vodu - posebna prostorija
- plinska kotlovnica - na najviem katu objekta, ulaz s terase
- transformatorske stanice - nisu doputene, iznimno u objektu < 40m u posebnu prostoriju
sa zidovima F180
- agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem - posebna prostrija F90
- akumulatorske baterije kao rezervni izvor elektrine energije - 2h rada
- vertikalni otvori za provjetravanje - F90
- klimatizacijske komore - F90, T90
63
2010
20) Plinske kotlovnice
- pravilnik daje tehnike uvjete za projektiranje, gradnju, pogon i odravanje kotlovnica
kapaciteta vie od 50 kW
- smjetaj: - poseban graevinski objekt
- prislonjeni objekt
- u sastavu objekta druge namjene
- ovisnost visine objekta i smjetaja: do 22m - proizvoljno
22m - 40m - krov, prislonjeno
>40m - poseban objekt
- konstrukcija i obloga kotlovnice - negorivi materijali F30
- natpis na kotlovnici o zabrani ulaska
- kotlovnica mora imati: - barem jedan prozor na vanjskom zidu
- barem jedan siguran izlaz
- opremu za gaenje poara (hidrantska mrea i mobilna oprema)
21) Ureaji u kojima se nanose i sue premazna sredstva
- pravilnik daje tehnike normative za ureaje u kojima se nanose i sue premazna sredstva,
te za graevinske objekte u kojima se ti ureaji postavljaju
- smjetaj: - u pravilu u posebno izgraene prizemne objekte udaljene od drugih 5m i
pristupom prometnicama koji moe posluiti kao vatrogasni put (ako ima
prozore, udaljenost od drugih objekata je 7m)
- u objektu druge namjene (pristup izvana), zidovi F180
- graevine za smjetaj ureaja ne smiju biti ukopane
4. ZATITA NA RADU
nadlenost: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
64
2010
1) Svrha zatite na radu
Svrha Zakona je uvoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika na
radu, sprjeavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te
zatita radnog okolia.
2) Sustav pravila ZNR
Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provoenju zatite na radu:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada,
pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada
njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim sposobnostima,
osposobljavanje i obavjetavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja
odgovarajueg stupnja zatite na radu i zdravstvene zatite,
suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika, preko njihovih
predstavnika i udruga do razine dravnih ustanova i tijela,
zatita radnika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na radu.
3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR?
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zatite na radu u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim procesima.
4) Opa naela ZNR kod poslodavca
Poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temelju opih naela zatite:
izbjegavanja opasnosti i tetnosti,
procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila
zatite na radu,
spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovom izvoru,
zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim,
odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja radnika,
planiranja zatite na radu s ciljem meusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada,
uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okolia na radno mjesto,
prilagoavanja tehnikom napretku,
prilagodbe rada radnicima.
5) Ureivanje i provedba ZNR
Svaki poslodavac je duan odrediti jednog ili vie radnika za obavljanje aktivnosti zatite na
radu vezanih uz zatitu i prevenciju od opasnosti i tetnosti, odreivanjem ovlatenika ili
zapoljavanjem strunjaka zatite na radu.
Poslodavac koji zapoljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti
moe poslove zatite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s
potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zatite na radu vezanih uz
zatitu i prevenciju od opasnosti i tetnosti.
Ako kod poslodavca nisu ispunjeni navedeni uvjeti, obavljanje poslova zatite na radu moe
ugovoriti s fizikom ili pravnom osobom ovlatenom za obavljanje poslova zatite na radu.
Poslodavac koji zapoljava vie od 50 radnika duan je odrediti jednu ili vie osoba za
obavljanje poslova strunjaka zatite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zatite na
radu, te stupnju opasnosti.
Poslodavac moe i s drugim poslodavcima osnovati zajedniku slubu zatite na radu.
65
2010
Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika duan je ustrojiti samostalnu strunu
slubu za zatitu na radu ija je zadaa praenje stanja zatite na radu u pravnoj osobi.
Broj zaposlenih unutar slube treba ovisiti o veliini poduzea, organizaciji posla, stanju
zatite na radu te stupnju opasnosti koji je utvren procjenom i ne moe biti manji od tri
strunjaka zatite na radu.
Poslodavcu koji zapoljava vie od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada moe
dozvoliti da ne ustroji slubu zatite na radu ako na temelju stanja zatite i procjene proizlazi
da ne postoje vee opasnosti i tetnosti po sigurnost i zdravlje radnika (ali mora imati
strunjaka ZNR).
Obveze strunjaka zatite na radu, odnosno slubi zatite na radu su: struna pomo
poslodavcu/ovlatenicima/radnicima/povjerenicima u provedbi i unapreivanju zatite na
radu, unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu, poticanje poslodavca i njegovih
ovlatenika na otklanjanje nedostaka, praenje u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim
bolestima, suradnja s tijelima nadlenim za poslove inspekcije rada, osposobljavanje
povjerenika radnika za zatitu na radu, rad u odborima za zatitu na radu, suradnja sa
specijalistima medicine rada.
6) Osposobljavanje za rad na siguran nain
Poslodavac je duan radnika prije poetka rada obavijestiti o svim injenicama i okolnostima
koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i
osposobiti ga za rad na siguran nain.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu
osposobljeni.
Radnicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain poslodavac mora osigurati rad
pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran nain ali ne due od 30 dana.
Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na siguran nain i dati mu informacije i upute
vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:
1. prije poetka rada,
2. kod promjena u procesu rada,
3. kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene,
4. kod uvoenja nove tehnologije,
5. kod upuivanja radnika na novi posao.
Osposobljavanje se mora provesti uzimajui u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i
tetnosti kojima bi radnik mogao biti izloen, te ga je po potrebi duan i periodiki ponavljati.
Ocjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
Zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti radnika za rad na siguran nain na pojedinom
mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i
strunjak zatite na radu zaduen za osposobljavanje.
Poslodavac moe utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zatite na radu za radnika
koji su rasporeeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima uestalo
dolazi do ozljeda na radu.
Tu obvezu moe narediti i inspektor rada te biti nazoan takvoj provjeri znanja, ako
opravdano pretpostavlja da je za odreene poslove nuna povremena provjera.
Poslodavac je duan osposobljavanje radnika provesti tijekom radnog vremena na svoj
troak.
Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran nain izvoditi sami ili povjeriti
ovlatenim ustanovama, odnosno trgovakim drutvima za obavljanje te djelatnosti.
Ministar nadlean za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i
trgovaka drutva i nain nadzora nad njihovim radom.
66
2010
7) Poslovi s posebnim uvjetima rada
Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim opih
uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju jo i posebne uvjete u pogledu:
- dobi ivota,
- spola,
- strunih sposobnosti,
- zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja,
- psihofiziolokih i psihikih sposobnosti.
Radnika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na pregled
ovlatenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja
sadri podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove
sposobnosti za obavljanje ovih poslova.
Poslodavac je duan naroito osigurati zatitu na radu radnicima malodobnicima, enama i
radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim
ugovorom utvrditi opim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika.
Poslovi s posebnim uvjetima rada su:
1. rukovanje i upravljanje strojevima i ureajima na mehanizirani pogon,
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon,
3. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon,
4. ronilaki poslovi,
5. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvoenju graevinskih radova,
6. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom,
7. punjenje i paljenje mina,
8. poslovi vatrogasaca,
9. uvanje ljudi i imovine vatrenim orujem,
10. rad na visini veoj od 3m itd.
Poslovi pri kojima je radnik izloen buci koja premauje gornju upozoravajuu vrijednost
izloenosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
8) Opasne radne tvari
Poslodavac koji koristi, odnosno prerauje opasne tvari duan je pri radu s tim tvarima
primijeniti pravila zatite na radu u skladu s propisima i uputama proizvoaa i osigurati da
su te tvari u svakom trenutku oznaene na propisani nain.
Poslodavac je u procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne
(tetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zatite na radu te
zatite ivotnog okolia.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne rezultate postii
primjenom bezopasnih/manje opasnih tvari.
Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je duan pravila zatite na radu primjenjivati
sljedeim redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike mogue koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije mogue sprijeiti oslobaanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi
s mjesta nastanka izvan radnog okolia na nain da ne oneiuje ivotni okoli,
3. ukoliko nije mogue odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je
potrebno ograniiti na najmanju moguu mjeru:
- koliinu opasne tvari,
- broj radnika koji su izloeni djelovanju opasne tvari,
67
2010
- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se navedenim pravilima ne moe postii zadovoljavajua zatita, radnici pri obavljanju
radova s opasnim radnim tvarima moraju koristiti propisana osobna zatitna sredstva.
9) Pruanje prve pomoi
Poslodavac je duan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi radnicima za sluaj ozljede
na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upuivanja na lijeenje zdravstvenoj ustanovi i
osigurati pozivanje i postupanje javnih slubi nadlenih za pruanje medicinske pomoi.
Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika
najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi te jo po
jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
Osobama odreenim za pruanje prve pomoi mora se staviti na raspolaganje potrebna
oprema.
Ministar nadlean za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i koliinu
sanitetskog materijala.
10) Savjetovanje i suodluivanje radnika
Poslodavac je duan provoditi postupke obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja s
radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje
na radu, to obuhvaa:
savjetovanje s radnicima,
pravo radnika ili njihovih predstavnika da utjeu na sve odluke vezane uz podruje zatite
zdravlja i sigurnost na radu, ukljuujui i davanje prijedloga,
pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodluivanje pri donoenju odluka na
podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu.
Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika, duan je osnovati odbor za zatitu na radu
kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provoenja postupaka obavjeivanja, savjetovanja i
suodluivanja.
Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika i koji ima vie pogona, odnosno pogone na
vie mjesta izvan sjedita, osniva sredinji odbor za zatitu na radu ija je zadaa
unapreenje stanja zatite na radu u pravnoj osobi.
Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, rukovoditelj slube zatite na radu ili strunjak
za zatitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator.
Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlatenik.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.
11) Povjerenik radnika za ZNR
Kod poslodavca radnici izmeu sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zatitu na
radu (mogu i sindikati ukoliko je to predvieno kolektivnim ugovorom).
Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na podruju zatite na radu, te da prati
primjenu propisa i nareenih mjera zatite u radnoj sredini u kojoj je izabran.
Povjerenik ima i sljedea prava i dunosti:
1. podnositi prijedloge vezane uz donoenje odluka iz podruja zatite zdravlja i sigurnosti na
radu,
2. zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u cilju smanjenja i otklanjanja
izvora opasnosti,
3. podnositi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu, ako smatra da su prethodno
poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajua za sigurnost i zatitu
zdravlja na radu,
4. sudjelovati u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja nove tehnologije, uvoenja
novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlatenike na provedbu
zatite na radu,
68
2010
5. biti obavijeten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
6. imati pravo uvida i koritenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,
7. primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zatite na radu,
8. izvijestiti inspektora o svojim zapaanjima i zapaanjima radnika iji je povjerenik,
prisustvovati inspekcijskim pregledima i oitovati se na injenino stanje koje utvrdi
inspektor,
9. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje radnika, a poslodavac
to proputa ili odbija uiniti,
10. obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proirivati i unapreivati znanje, pratiti i
prikupljati obavijesti od znaaja za njegov rad,
11. staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje,
12. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran nain,
13. obavjetavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zatitu na
radu i zdravstvenu zatitu.
12) Isprave i evidencije
Poslodavac je duan uvati:
1. glavni projekt iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za graevinu ili
dio graevine u trenutku koritenja,
2. upute o nainu koritenja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima,
3. planove ureenja privremenih radilita,
4. isprave o obavljenim ispitivanjima strojeva,
5. dokaze o ispravnosti instalacija.
Poslodavac je duan voditi evidencije o:
1. radnicima osposobljenim za rad na siguran nain,
2. radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
3. strojevima i ureajima s poveanim opasnostima,
4. opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
5. ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u tehnolokom
procesu.
- poslodavac je duan voditi knjigu nadzora, te podnijeti godinje izvjee o ozljedama i
profesionalnim bolestima tijelu nadlenom za poslove inspekcija rada
13) Knjiga nadzora
Poslodavac je duan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke:
- ovlatenik poslodavca,
- strunjak za zatitu na radu,
- ovlatena fizika ili pravna osoba (ovlatene ustanove i trgovaka drutva registrirana za
obavljanje poslova zatite na radu),
- inspektor rada.
14) Kada radnik ima pravo odbiti rad?
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za ivot i zdravlje zbog toga
to nisu primijenjena propisana pravila zatite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti
doveden u nepovoljniji poloaj.
Radnik koji u sluaju ozbiljne, neposredne i neizbjene opasnosti, napusti svoje radno mjesto
i opasno podruje, ne smije biti doveden u nepovoljniji poloaj zbog svog postupka i mora biti
zatien od bilo kakvih tetnih i neopravdanih posljedica.
U ovim sluajevima, radnik je duan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg
povjerenika za zatitu na radu.
69
2010
Poslodavac ili njegov ovlatenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik duni su neodlono
izvijestiti inspektora rada, koji je duan u roku od 48 sati utvrditi injenino stanje i
osnovanost navoda radnika.
15) Elaborat ZNR
nvestitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zatite na radu
koji obuhvaa i razrauje nain primjene propisa zatite na radu u glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadlenom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja
graevinske dozvole.
Elaborat zatite na radu koji se odnosi na sve pojedinane projekte kojima se daje tehniko
rjeenje graevine sadri naroito:
1. opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz procesa rada i nain na koji se te opasnosti
otklanjaju,
2. primijenjene propise zatite na radu koji se odnose na lokaciju graevine, odstranjivanje
tetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomone prostorije i drugo,
3. predvidiv broj radnika prema spolu,
4. ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predvien rad osobe s invaliditetom,
5. tehnika rjeenja koja omoguuju pristup osobi s invaliditetom graevini,
6. radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i ivotnom okoliu, naroito
vezano za sigurno odravanje graevine,
7. popis opasnih radnih tvari tetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerauju ili
nastaju,
8. popis propisa i naznaku odredaba o zatiti na radu koje su primijenjene u glavnom
projektu.
16) Dunost inspektora zatite na radu
nspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih
propisa obavljaju inspektori rada Dravnog inspektorata, ako drugim zakonom nije drukije
odreeno.
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu, inspektor rada ovlaten je
donijeti rjeenje o privremenoj zabrani koritenja sredstva rada, prostora ili instalacija,
odnosno o zabrani odreenog naina postupanja ili rjeenje kojim nareuje poslodavcu da
radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u sluajevima kada utvrdi da su izravno
ugroeni ivot ili zdravlje radnika ili drugih osoba.
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu, inspektor rada duan je upisom
u knjigu nadzora:
- narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zatite na radu,
odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zatitna sredstva te za kojeg se opravdano
moe pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,
- narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za ije obavljanje ne ispunjava uvjete
utvrene pravilima zatite na radu, ako je zbog toga neposredno ugroen ivot odnosno
zdravlje zaposlenika,
- zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i ureaja, skela i
povrina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je
neposredno ugroen ivot, odnosno zdravlje zaposlenika,
- zabraniti poslodavcu odreeno ponaanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom
propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrene nepravilnosti.
17) Pravilnik o ZNR za radne i pomone prostorije i prostore
Kako bi sauvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac e se pobrinuti da:
su prometni putevi do nunih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme,
70
2010
se redovito obavlja tehniko odravanje mjesta rada i opreme i ureaja,
se mjesto rada, oprema i ureaji redovito iste do propisane higijenske razine,
se sigurnosna oprema i ureaji namijenjeni za sprjeavanje ili uklanjanje opasnosti,
redovito odravaju i provjeravaju.
Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi,
odnosno u kojima se kreu ili zadravaju osobe na radu.
Pomone prostorije su prostorije koje slue za higijensko-sanitarne i druge potrebe
osobama na radu.
Radna stanica je mjesto unutar graevine namijenjene za rad predvieno za obavljanje
rada.
Radno mjesto je prostor u graevinama namijenjen za smjetaj radnih stanica, ali i bilo koje
mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada.
Radni prostor
Graevina mora osigurati:
1. stabilnost graevine u odnosu na statika i dinamika optereenja i tehnoloki
proces rada,
2. stabilnost graevine u odnosu na meteoroloke i klimatske utjecaje,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zatitu od poara i eksplozije,
6. odvoenje tetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zatitu,
10. zvunu zatitu,
11. zatitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.
Parametri radnog okolia: mikroklima (temperatura, vlanost, brzina kretanja zraka, toplinsko
zraenje), veliina i visina radnih prostorija, osvjetljavanje, buka, vibracije, zraenje.
18) Dimenzije izlaznog puta
U svakoj graevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogunost to breg i
sigurnijeg provoenja evakuacije i spaavanja radnika za sluaj iznenadnog dogadaja koji
moe ugroziti ivot ili zdravlje.
Putevi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i voditi to izravnije prema vanjskom prostoru ili
do sigurnog podruja.
Putevi i izlazi u nudi moraju biti posebno oznaeni u skladu s propisima.
Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nudi ovise o upotrebi, opremi i dimenzijama
mjesta rada i najveem broju osoba koje mogu biti nazone.
Maksimalna duina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora moe iznositi 50 m, a u
katnim objektima 30 m.
Graevine duine do 30 m i s vie od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena
stubita, od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti. Stubita moraju imati izlaze koji vode
u slobodni prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etaama do visine manje od 30 m, potrebno je
postaviti jedno otvoreno stubite na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada.
Ukoliko nije mogue osigurati provoenje evakuacije i spaavanja radnika na navedeni
nain, potrebno je osigurati pomone puteve za nunu evakuaciju (nune izlaze).
zlazni put evakuacije treba rijeiti tako da isti vodi do izlaza iz graevine ili do sigurnog
prostora unutar graevine. zlazni put treba da bude to jednostavniji, dobro osvijetljen,
zraan i bez slijepih krajeva.
71
2010
Minimalni broj izlaza i njihovu irinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni graevine,
broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreu horizontalno, u nagibu ili po
stepenicama.
19) Elektrine instalacije
Elektrine instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od
poara i eksplozije, a osobe moraju biti na odgovarajui nacin zatiene od rizika nezgoda
uslijed izravnog ili neizravnog dodira.
Projektiranje, izrada i izbor materijala i zatitnih uredaja moraju biti prikladni naponu,
vanjskim uvjetima i ovlatenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije.
Razvod energetskih instalacija kao to su instalacije elektrike, plinova, pare, komprimiranog
zraka i sl. do pojedinih potroaa u krugu pravne osobe potrebno je voditi izvan prometnica
i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zatiene od mehanikog oteenja.
Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora
dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima.
20) Veliina i visina radnih prostorija
Veliina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja, broju
zaposlenih radnika i duini trajanja procesa rada.
Mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m
3
zranog prostora i 2 m
2
slobodne povrine poda (zrani prostor/slobodna povrina - slobodna zapremina zranog
prostora/povrina poda koja nije zauzeta namjetajem, oruima, strojevima, pomonim
uredajima ili materijalom i ne slui kao prostor za skladitenje).
Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi:
1. 3,00 m - prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i tetni
plinovi, pare ili praine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti;
2. 2,80 m - prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih
uvjeta (temperatura, vlanost, brzina kretanja zraka i toplinsko zraenje), odnosno u kojima
se pri radu ne razvijaju tetne pare, plinovi i praina;
3. 2,50 m - prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, projektni biroi,
prostorije namijenjene za skladitenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene
zadravaju manje od dva sata dnevno.
Prostorije iz tocke 2. mogu imati visinu i manju od 2,80 m, ali ne manju od 2,50 m ako se u
njima obavljaju tihi obrtniki i drugi poslovi (krojaki, pletaki, frizerski, graverski, kljuarski,
staklorezacki, postolarski, fotografski, optiarski, slikarski, kozmetiarski, pedikerski, urarski,
zlatarski i sl.).
Ako se radne prostorije nalaze u graevinama koje nisu graene po sada vaeim
standardima, ili zatienim graevinama koje su spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu
i visinu nije mogue mijenjati, iznimno visina prostorija moe biti i manja od 2,50 m, ali ne
manja od 2,20 m uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku
zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m
3
zranoga prostora i 2 m
2
slobodne povrine poda,
te da su na radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta.
Ako se radi o radnoj prostoriji u postojeoj graevini, koja se moe podijeliti na dvije etae,
pri emu bi se donja etaa koristila u punom tlocrtu, a gornja etaa kao galerija, svjetla visina
svake pojedine etae ne smije biti manja od 2,2 m, a tlocrtna povrina gornje etae smije
iznosi najvie polovinu tlocrtne povrine donje etae.
21) Transportni putevi
Raspored i irina unutranjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni
prometa. Moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju prenoenje
predvienih optereenja bez oteenja i trajnih deformacija, te da trajno osiguravaju
stabilnost, ravnu povrinu, sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi.
72
2010
Unutranje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omoguavaju dobru
vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba. Unutranje prometnice koje prolaze kroz radne
prostorije moraju biti postavljene u nivou poda.
Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intezivnog kretanja tereta moraju se
postaviti odgovarajui natpisi.
Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da
se to manje presijecaju i poklapaju.
Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i eljeznicke pruge moraju se
izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli.
Gornji rub tranica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora leati u nivou poda hale tako da
odstupanje ne prelazi 1 cm.
Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmedu graevine ili bilo kojeg
zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obiljeena
znakovima.
Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutranjim
prometnicama mora biti za 0,50 m vea od visine gabarita vozila predvienih za kretanje tim
prometnicima, a irina kolnih prolaza mora iznositi najmanje po 0,50 m mjereno od bonih
rubova gabarita vozila.
Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti iroka najmanje 5 m, a jednosmjerna
najmanje 3 m.
U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne povrine za prolaz ljudi, kao i transportni
putovi, s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti iroki najmanje 1,50 m, a sporedni
hodnici najmanje 1 m.
irina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m vea
od irine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najee
prenose. Moraju biti vidno obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno
metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usaenim u nivou poda prostorije.
Radi lakog opsluivanja i ienja strojeva moraju se osigurati sigurni prolazi irine najmanje
0,70 m.
irina prilaza i prometnica utovarno - istovarnim povrinama ne smije biti manja od 5 m pri
dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila.
Prilazi utovarno - istovarnim povrinama moraju imati sa obje strane pjeake staze irine
najmanje 0,50 m s odgovarajuim proirenjima na zavojima, moraju biti postavljeni prometni
znakovi i oznake koji su propisani za javne putove.
Najmanja doputena irina manipulativnih putova odreena je ovisno o irini prostorije -
prostorija irine 15m - put 1,5m; preko 80m - na svakih 40m jedna prometnica od 3m.
22) Unutarnja stepenita
Stepenita moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova
graevine, moraju imati usklaenu propusnu mo u ovisnosti o broju osoba koje se njima
koriste i moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz graevine.
Stepenini put s odmoritima mora se nastavljati bez suenja du smjera izlaznog puta.
Nije dozvoljeno na stepenitima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje
prostor izlaza, ne smiju se postavljati stvari koje bi mogle zbuniti osobe (zrcala, pregrade,
dekoracije).
Stepenita i prilazi stepenitima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti
postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe.
Korisna irina stepeninog kraka unutarnjih stepenica ne moe biti manja od 1,10 m, a mora
odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u graevini (korisna irina - irina
stepenica mjerena izmeu rukohvata i zida).
Stepenini krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najvie 18 stepenica, mora imati barem
s jedne strane rukohvat.
irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina
odmorita izmedu stepeninih krakova ne smije biti manja od 1,10 m.
73
2010
Materijal gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja
potrebno je na povrinu gazita staviti materijal koji nije klizav.
Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o
njihovoj namjeni.
Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja
u irini gazita i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm.
Zavojito stepenite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati samo u
izuzetnim sluajevima.
Zavojito stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuem dijelu irina gazita
ne bude manja od 13 cm.
Zavojito stepenite ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije i spaavanja radnika.
23) Zatitne ograde i rukohvati
Stepenite i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu
s rukohvatom, moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini kraka stepenita.
Stepenita koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograena sigurnom
ogradom, a stepenita sa vie od 10 stepenica moraju imati ogradu s obje strane.
Galerije, platforme, prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini veoj od
120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se moe pasti, moraju biti ograene vrstom
zatitnom ogradom.
Konstrukcija zatitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez streih dijelova ili umetnute
oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeu osoba.
Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda.
Rukohvati i zatitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad
gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita do vrha rukohvata
odnosno ograde. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez
prekida.
Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za
jednolino optereenje preko ukupne povrine ograde. Razmak i dimenzije popune ograde
moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, onda se mora predvidjeti
dovoljan broj meupreki i to tako da slobodan razmak izmedu preki, mjereno okomito na
tok preke, ne prelazi 25 cm izmedu preki odnosno od vrha poda, gazita ili obruba.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda okomite preke ograde
ne smiju biti meusobno udaljene vie od 14 cm. Mogu se koristiti i druge popune (iane
mree, reetke) ako osiguravaju jednaku sigurnost.
Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zatitna ograda mora imati
na svom donjem dijelu punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine
povrine.
24) Vanjske stepenice
Vanjska stepenita koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih
mogu koristiti sve osobe, moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje 120 cm.
Vanjsko stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zatiene od
atmosferskih padalina. Ako stepenita nije mogue odgovarajue zatititi, mora se u zimskim
uvjetima osigurati njihovo redovno ienje i odravanje.
Metalni dijelovi stepenita moraju biti zatieni od korozije u skladu s vaeim propisima.
25) Vertikalni prilazi
Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove gradevina, za ulazak u okna, ahtove i sl. gdje
se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku vrstih
metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba vecim od 75 prema
horizontali.
74
2010
Preke ljestava moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane,
odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najvie 300 mm.
irina ljestava ne smije biti manja od 450 mm.
Ljestve, ija je visina vea od 3 m moraju pocevi od sedme preke (oko dva metra od
poda) imati vrstu lenu zatitu.
Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog
eljeza, s unutranjim radijusom 700 - 800 mm, koji moraju biti pricvreni za stranice
ljestava na meusobnom razmaku ne veim od 1400 mm.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne veem od 250
mm. Lukovi i vertikale od plosnatog eljeza koji meusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako
dimenzionirani i uvreni za ljestve da pruaju sigurnu zatitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, graevinom ili konstrukcijom u razmacima ne
veim od 3 m.
Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leobran, nego je predvideno da se osobe penju izmedu ljestava i zida,
razmak izmeu preke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Ako su ljestve
privrene za zid ili stup moraju od povrine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160
mm.
Na ljestvama ija je visina vea od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi
odmorita (platforme ili podesti).
Rukohvati ljestava (stranice) za prilaenje rubovima platformi, galerija, na krovove
graevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi moraju se produiti
najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene.
Lena zatita mora biti produena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.
26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje
Osvjetljenje radnih prostorija, prostora izvan radnih prostorija i povrina namijenjenih za rad
mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke
omogui dobro vienje i opaanje uz to manji zamor oiju.
Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa standardom.
Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje (prozori, krovni svjetlarnici,
staklene pregrade). Raspored povrina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se
u radnoj prostoriji obavljaju.
Ostakljene povrine moraju biti rasporeene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje
svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna povrina mora iznositi najmanje 1/8 povrine
poda radne prostorije.
Ako se prirodnim osvjetljenjem ne moe osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija,
mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa standardom. Boja umjetnog osvjetljenja
mora biti to slinija prirodnoj svjetlosti.
Pri projektiranju i izvodenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati ope, a u ovisnosti o
zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada.
Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te
uvjete za spreavanje direktnog blijetanja. Ureaji za umjetno osvjetljenje moraju biti
projektirani i izvedeni u skladu sa standardom i tehnikim propisima.
nstalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na
takav nain da ne postoji opasnost ozljede radnika.
27) Pomone prostorije
Pomone prostorije su garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka
hrane, prostorije za puenje, prostorije za osobnu higijenu ena, prostorije za povremeno
zagrijavanje radnika, nunici, pisoari, prostorija za ienje i dezinfekciju radne odjee i
zatitnih sredstava i dr.; nalaze se u pravilu u posebnim graevinama u blizini radnih
prostorija ili u aneksu uz radne prostorije.
75
2010
Pomone prostorije mogu se nalaziti u graevinama namijenjenim za radne prostorije ako to
priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju.
Veliina pomonih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija zavisi o namjeni i
broju korisnika, i ne moe biti manja od 2,50 m.Mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne
manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u graevinama koje nisu graene po sada
vaeim standardima, zatienim graevinama koje su spomenici kulture, a iji izgled,
veliinu i visinu nije mogue mijenjati, i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi
propisani za pomone prostorije.
Pomone prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrene
pravilnikom o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore za izvedbu podova,
zidova, stropova, krovova i druge elemente kao to su zagrijavanje, provjetravanje,
osvijetljenost, izvodenje instalacija i sl., a koji se odnose na radne prostorije.
28) Projektiranje sanitarnih prostorija
Nunici se moraju predvidjeti i osigurati posebno za mukarce a posebno za ene.
U viekatnim graevinama nunici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu.
Udaljenost nunika smjetenih u graevini u kojoj su radne prostorije, do najudaljenijih
mjesta rada, ne smije biti vea od 100 m, odnosno vea od 200 m ako se nunici nalaze
izvan graevine.
Broj nunika u graevini odreuje se prema broju zaposlenih radnika.
Za najvie 30 mukaraca odnosno 20 ena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nunik,
a uz nunik za mukarce i po jedan pisoar.
Nunici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m
mjereno od poda.
Povrina poda kabine ne smije biti manja od 0,90 x 1,20 m.
Nunici koji se nalaze u graevini u kojoj su radne prostorije moraju imati pretprostor sa
vratima koja se sama zatvaraju i ureaj za vodeno ispiranje.
Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom na najvie etiri nunika.
Prostorije nunika moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima
Ovim Pravilnikom se utvruju minimalni sigurnosni i zdravstveni uvjeti za privremena ili
pokretna gradilita.
Privremena ili pokretna gradilita oznaavaju svako gradilite na kojemu se izvode
graevinski odnosno montani radovi (iskopavanje, zemljani radovi, graenje, sastavljanje i
rastavljanje montanih dijelova, preinaka ili opremanje, obnova, ruenje, odravanje itd.)
1. Imenovanje koordinatora - investitor je obvezan imenovati jednog ili vie koordinatora za
zatitu na radu kada radove izvode ili je predvieno da ih izvode dva ili vie izvoaa;
posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvoenja radova.
2. Plan izvoenja radova - investitor je duan prije uspostave gradilita osigurati izradu
plana izvoenja radova koji sadri: opis i shemu/nacrt izvoenja radova, popis opasnih
tvari, odreivanje mjesta rada s poveenim opasnostima, postupke za usklaivanje
aktivnosti, postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada, vremenski plan radova, nain
organiziranja suradnje izvoaa, zajednike mjere ZNR, obveze izvoaa o meusobnom
izvjeivanju, pravila ponaanja na gradilitu, popis poslova s trokovnikom, popis
isprava, evidencija i uputa iz ZNR, potpis odgovorne osobe za izradu plana izvoenja; plan
izvoenja radova izrauje koordinator (u fazi izrade projekta) i kao takav je sastavni dio
projektne dokumentacije; svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana
duan je izraditi plan i odrediti rok dovretka radova.
3. Prijava gradilita - investitor je duan prijaviti gradilite u sluaju:
76
2010
predvienog trajanja radova dueg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno vie
od 20 radnika, ili
na kojima je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie;
investitor je duan najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova na tom gradilitu dostaviti
prijavu gradilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom
tijelu uz dostavu plana izvoenja radova; u sluaju izvoenja opasnih radova na gradilitu,
odnosno radova u trajanju duem od pet dana, investitor je duan u roku od najmanje 8
dana prije poetka izvoenja radova dostaviti prijavu gradilita; prijavu gradilita duan je
investitor aurirati u sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u
sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene obustave rada;
prijava sadri: datum prijave, adresu gradilita, podatke o investitoru, vrstu projekta,
projektanta/glavnog projektanta, koordinatore i , broj/verziju i datum plana izvoenja
radova, planirani datum poetka radova, trajanja radova, predvien najvei broj radnika na
gradilitu, planirani broj ugovorenih izvoaa i drugih osoba na gradilitu, podatke o
odabranim ugovornim izvoaima, tko prijavljuje gradilite (investitor), potpis i peat.
Faza izrade projekta (potivanje naela zatite na radu)
nvestitor je duan potivati naela zatite na radu, propisana Zakonom o zatiti na radu, a
posebice kada se:
odluuje o oblikovnim, tehnikim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano
planirale razliite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu;
procjenjuje potrebno vrijeme za dovrenje takvih radova ili faza.
Obveze investitora i izvoaa
menovanje koordinatora za zatitu na radu, ne oslobaa investitora od odgovornosti za
provedbu zatite na radu na gradilitu.
Obveze koordinatora ne oslobaaju odgovornosti izvoae i druge osobe na gradilitu
njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zatiti na radu.
nvestitor ne moe svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvoaa/izvoae
radova.
30) Koordinator I
Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator duan je:
1. koordinirati primjenu naela ZNR kod projektiranja i procjene vremena izvoenja,
2. izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova,
3. izraditi dokumentaciju koja sadri specifinosti projekta, te bitne sigurnosne i
zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.
31) Koordinator II
Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova koordinator duan je:
1. koordinirati primjenu naela ZNR:
kod donoenja odluka o tehnikim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja
pojedinih faza rada,
kod odreivanja rokova,
2. koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka, kako bi se osiguralo da poslodavci i
druge osobe dosljedno primjenjuju naela ZNR, te izvode radove u skladu s planom
izvoenja radova,
3. izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije
sa svim promjenama na gradilitu,
4. organizirati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova,
5. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran nain i usklaivati propisane
aktivnosti,
6. organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i
osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
77
2010
32) Rad na visini
- radovi na visini >3m iznad okolne povrine smatraju se posebnim uvjetima rada
- rad na visini - garevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutranjosti
viekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena/poda meukatne konstrukcije, mogu se
izvoditi s upotrebom pomonih skela ili ljestava uz vezivanje radnika ako je uz te uvjete
mogue izvoditi radove bez opasnosti za ivot radnika; na objektima viim od 450 cm radovi
se moraju izvoditi uz koritenje odgovarajuih skela ili na drugi siguran nain
- ako pri navedenim radovima postoji mogunost da radnici padnu izvan objekta, moraju se
postaviti odgovarajue zatitne nadstrenice, tako da visina s koje radnik moe pasti ne
prelazi 300 cm i radnici se moraju vezati zatitnim pojasom
- ako se pri radovima na otvornim rubovima zatitna ograda iz opravdanih razloga ne moe
postaviti ili su radovi manjeg opsega/kratkotrajni, radnici koji vre te poslove moraju biti
privezani pomou zatitnog pojasa i konopca duine najvie 150 cm
- pri izvedbi zidova sa radne skele ili tla vri se do 150 cm iznad poda ili tla
Radna oprema za povremeni rad na visini:
- radne ljestve - moraju biti stabilne, vrste, radnicima mora biti omoguen stalan i siguran
rukohvat i oslonac
- radna skela - ako skela nije sastavljena prema priznatim normama, potrebno je izvriti
proraun nosivosti i stabilnosti; montau i demontau mora izraditi ovlatena osoba;
dimenzije, oblik i izvedba podova mora odgovarati prirodi posla
- ue - sustav se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena ueta, od
kojih jedno slui za penjanje, silazak i oslonac (radno ue), a drugo za zatitu od pada
(zatitno ue)
33) Strojevi i ureaji sa poveanim opasnostima rada
Strojevi i ureaji s poveanim opasnostima rada - oni pri ijem koritenju postoji
poveana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unato primjeni osnovnih pravila ZNR.
Pod strojevima i ureajima s poveanim opasnostima smatraju se naroito:
1. dizalice nosivosti preko 10 KN,
2. teretna dizala,
3. samohodni i mehanizirani transporteri,
4. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon,
5. strojevi za obradu i preradu drveta,
6. strojevi za ubrizgavanje i tlano oblikovanje mase,
7. centrifuge, industrijske mjealice, pokretne mjealice za beton,
8. mehanizirane pree, tance, strojne kare,
9. kompresori,
10. predtlane i podtlane komore,
11. kotlovnice za centralno grijanje preko 50 kW,
12. parni i vrelovodni kotlovi,
13. strojevi i ureaji za radove pod zemljom itd.
Ministar nadlean za rad propisuje listu strojeva i ureaja s poveanim opasnostima.
Poslodavac je duan obavljati ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima u
sljedeim sluajevima:
prije njihovog stavljanja u uporabu,
najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja,
prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji
premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo
sastavljena.
78
2010
34) Ljestve
Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm, strane ljestvi
moraju biti iz jednog komada, preke moraju biti od tvrdog drveta dobro usaene u strane,
irina izmeu strana min.45cm, razmak rubova preki max.32cm, na glatkoj podlozi mora biti
oslonac, voditi rauna o nagibu, dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv pomicanja.
35) Zakon o zatiti od ionizirajueg zraenja i sigurnosti izvora
ionizirajueg zraenja
- izvori ionizirajueg zraenja:
1. rengenski ureaji, akceleratori i drugi elektrini ureaji koji proizvode ionizirajue
zraenje,
2. radioaktivni izvori,
3. ureaji s radioaktivnim izvorima,
4. radioaktivni otpad,
5. postrojenja, tvari i predmeti iz nuklearnog gorivog ciklusa,
6. radioaktivne tvari kao posljedica nuklearnih eksplozija i izvanrednih dogaaja;
prirodne radioaktivne tvari s promijenjenim svojstvima,
7. ureaji i tvari koji su oneieni radioaktivnom tvari iznad granice.
- ministar nadlean za zdravstvo uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu okolia
propisuje pravilnik za sustavno ispitivanje i praenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u
zraku, tlu, moru, vodi za pie, hrani, predmetima ope uporabe, stambenim i radnim
prostorijama
- pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu viu od 1mSv (milisivert);
osobe mlae od 18 godina i trudnice ne smiju raditi na poslovima na kojima mogu biti
ozraene iznad 1mSv; efektivna doza izloenih radnika ne smije biti vea od 100mSv u 5
godina (po godini max.50mSv)
- upravni nadzor nad provedbom Zakona ima ministarsvo nadleno za zdravstvo
Pravilnik o uvjetima za projektiranje, gradnju i uklanjanje graevina
- moraju se odrediti odgovarajue zatitne mjere: dostatan broj i pravilan raspored prostorija,
oprema prostorija, tehnoloki tijek, provjetravanje prostorija, mjere odravanja osobne
istoe osoblja, siguran sustav skupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada
- prostorije moraju biti izgraene, projektirane i opremljene tako da zidovi, dovratnici, vrata,
prozori, strop i pod tijekom koritenja izvora smanjuju vjerojatnost radioaktivnog oneienja
na najamanju moguu mjeru; stijenke prostorija predstavljaju granicu podruja izloenosti
- u postupku izdavanja lokacijske dozvole Dravni zavod za zatitu od zraenja izdaje uvjete
za projektiranje prostorija; u postupku izdavanja graevinske dozvole, Dravni zavod za
zatitu od zraenja izdat e potvrdu da je glavni projekt izraen u skladu s uvjetima
propisanim zakonom
36) Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja
- neionizirajue zraenje - elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije nie
od 3000000 GHz ili ultrazvuk frekvencije nie od 500 MHz koji u meudjelovanju s tvarima
ne stvaraju ione
- mjere zatite:
propisivanje graninih razina i kontrola izloenosti ljudi
proraun i procjena razine zraenja
mjerenje razine zraenja
vremensko ograniavanje izloenosti ljudi
oznaavanje izvora zraenja i prostora u kojima su smjeteni
uporaba zatitne opreme pri radu
odreivanje uvjeta za smjetaj, nabavu i uporabu izvora
obrazovanje i praenje zdravlja radnika
osobna i uzajamna zatita ljudi od izlaganja
79
2010
osiguranje strunih radnika, tehnikih, financijskih i drugih uvjeta
voenje evidencije o izvorima zraenja i izloenosti rukovatelja
nadzor nad izvorima zraenja i nad primjenom mjera zatite
80
2010
3. TEHNIKA REGULATIVA BETON I ARMIRANI BETON
1) Projektna dokumentacija ?
Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadravati: tehniki
izvjetaj, statiki proraun, planove za izvoenje, tehnike uvjete za izvoenje radova s
postupkom ocjene i kontrole kvalitete, te projekte motrenja i odravanja (sloene konstrukcije
i projekt skele, montane i projekt montae )
Projektnu dokumentaciju za graenje ine:
a) Idejni projekt
1. nacrt
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim
graevinama,
3. tehniki opis,
4. podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova,
5. pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanike otpornosti i stabilnosti, zatite od
poara, opskrba vodom, odvodnja, nain prikljuenja na prometnicu i sl.)
b) Glavni projekt
1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti
koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP,
Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- graevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva
- projekt zatite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (pr.temeljenja, tehnoloki projekt)
c) Izvedbeni projekt
1.zvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. zvedbeni
projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina ako ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije odreeno.
3. zvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije
vea od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 600 m i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka
209. stavka 5. ovoga Zakona.
2) Agregat, cement, voda, dodaci ?
Agregat
Granulometrijski sastav mjeavine agregata utvruje se ispitivanjem i ovisi o propisanim
uvjetima kvalitete, nainu i uvjetima transporta i ugradnji betona. Bez prethodnih ispitivanja
za beton B s tim da najvea frakcija bude 16-32 mm
Najvee zrno agregata ne vee od presjeka betonskog elementa, 1/3 debljine ploe, 1,25
fi razmaka. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava.
Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune, slojevi izravnanja ) do MB 15
81
2010
Agregat za beton ne smije sadravati sastojke koji utjeu na brzinu vezanja i ovrivanja
betona (organske tvari, eer, lake estice itd),
- nije doputeno mjeanje iste frakcije drugih proizvoaa
Voda
Voda za beton doputene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije
Dodaci
Dodaci betonu potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a
kasnije se produuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je 3A )
Cement
Koliinu cementa treba poveati za:
a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjeavini agregata 8 do 16 mm
b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjeavini agregata 4 do 8 mm
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari
Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil
Vrste cementa su:
a) cement ope namjene,
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa,
c) cement ope namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
3) Marka betona, klasa, vrsta ?
Marka betona MB je normirana tlana vrstoa u N/mm
2
koja se temelji na karakteristinoj
vrstoi pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. Za AB MB 15 na vie, tlana
vrstoa ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20
o
C.
Karakteristina tlana vrstoa ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se moe oekivati najvie 10 %
svih tlanih vrstoa ispitanog betona (10 postotni fraktil). Klasa betona obuhvaa MB ili
MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost, otpornost na habanje ). Vrsta betona
je beton iste klase, ali drugog sastava.
4) Kategorije betona ?
Betoni se dijele u dvije kategorije:
Beton B I ( MB 10 25 ) moe se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se
predvidi propisana koliina cementa. Ugrauje se samo na gradilitu gdje se i proizvodi.
Beton B II su MB 30 i vie, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih
marki. Sastav se odreuje na temelju prethodnih ispitivanja svjeeg i ovrslog betona
proizvedenog od predvienih materijala za predviene uvjete gradnje i namjenu
konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.
5) Koliina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ?
Za MB 10 potrebno je 220 kg,
za MB 15 260 kg,
za MB 20 300 kg,
za MB 25 350 kg
82
2010
Za cement klase 25 koliina je za 10 % vea po MB nego za klasu 35; a za cement klase
45 za 10 % manja nego za klasu 35.
Koliina cementa se povea za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm, za 20 % ako
je frakcija od 4 8, za 10 % ako se ugrauje beton tekue konzistencije ( obradljivosti )
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ?
Kontrola kvalitete betona sastoji se od:
KONTROLA PROZVODNJE BETONA koju provodi proizvoa betona u tvornici
betona
KONTROLA SUGLASNOST S UVJETMA PROJEKTA koja se provodi na gradilitu
( izvoa )
Obje kontrole provode se po partijama betona.
Partija betona
je koliina betona iste klase i vrste koja se proizvodi i ugrauje uz jednake uvjete
Pri donoenju mjera inovacije PBAB-a, 1985. godine uveden je pojam partije betona za
kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi.
1mjesec kontrola pomou partija betona
3mjeseca - dokaz marke betona
PARTJA BETONA U PROZVODNJ BETONA
- koliina do 2.000 m
3
unutar mjesec dana, najvie 30 kontrolnih uzoraka
- uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m
3
ili na svakih 75 mjeavina, a kad je
proizvodnja velika ( vie od 2.000 m
3
) uzima se na 100 m
3
ili na 150 mjeavina
PARTJA BETONA U KONTROL SUGLASNOST NA GRADLTU
Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m
3
ili 150 mjeavina
U jednoj partiji moraju biti najmanje 3 uzorka, veliina partije se propisuje projektom
konstrukcije
7) Ispitivanje betona?
Kod svjeeg betona ispituju se konzistencija, koliina pore i temperatura.
Kod ovstlog betona ispituje se vrstoa. Uzima se uzorak na svakih 50 m
3
ili 75 mjeavina ili
svaki dan ( za vie od 2.000 m
3
na 100 m
3
ili 150 mjeavina )
Svjei beton
1.Konzistencija slijeganjem
Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stoca visine 30
cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija elinom ipkom 25 puta)
te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od poetne visine. Zbijanje ipkom
treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i treeg sloja, ipka ne
treba prodirati u donji, ve zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba oistiti
podlogu oko kalupa od suvinog betona. Od poetka punjenja kalupa do njegova
podizanja ne smije proi vie od 150 s.
83
2010
2.Konzistencija rasprostiranjem
Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stoca visine 20
cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji
sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se
podlona ploa podie i sputa 15 puta. Svaki ciklus podizanja i sputanja ploe treba
trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera.
Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne
paste od krupnijih zrna agregata.
Ovrsli beton
uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak /h=150/300 mm
84
2010
Vlana vrstoa
- cijepanjem prama HRN EN 12390-6
- savijanjem prema HRN EN 12390-5
85
2010
Razred tlane vrstoe betona je normirana tlana vrstoa betona u N/mm2, u starosti 28
dana
Karakteristina vrstoa betona je ona ispod koje se moe oekivati najvie p% svih
rezultata (podbaaja) ispitivanja tlane vrstoe betona:
fbk = fm t
8) Kontrola u tvornici betona ?
Kontrola u tvornici betona moe biti osnovna, tekua (unutarnja) i kontrolna (vanjska).
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?***
Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedeim kriterijima:
1. n 15
m3 MB + k1 aritmetika sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3 ) u
[ N/mm
2
]
x1 MB - k2 najmanja vrijednost u [ N/mm
2
]
2. 10 n 30 - za vee partije kad je poznata standardna devijacija
mn MB + 1,2
x1 MB - 4
mn xi) / n
3. 15 n 30 - kad se rauna sa procjenjenom standardnom devijacijom
mn MB + 1,3 Sn
x1 MB 4
Sn mn xi) /( n 1)
10) elici za armiranje?
Betonski elik dijeli se prema:
1. profilu, na ice f 12 mm i ipke f > 12 mm;
2. mehanikim karakteristikama (granica poputanja, vlana vrstoa), na visoko i
normalno duktilne elike;
3. zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod odreenim uvjetima i zavarljiv;
4. povrinskoj obradi pri izvlaenju, na glatki i rebrasti, ukljuujui i zavarene mree;
5. vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obraen i termiki poboljan elik.
Zahtjevi koji se postavljaju za elik su dobra prionljivost betona i elika te rastezljivost ( veliko
relativno produljenje prije sloma )
Oznaka elika sastoji se od dva broja od granice poputanja vi i normalne
karaktereistine vrstoe pri kidanju fa.
Vrste elika za armiranje:
1. Glatka armatura je od prirodnog elika B240, B220 (GA 240/360) (granica razvaenja
/ vlana vrstoa)fi 6-14mm
2. Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog elika dobivenoga
prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550) fi 6-14mm
3. Sukani profili su hladno obraeni elici.
4. Mreasta armatura je takoer od hladno obraenih glatkih i rebrastih ica koje se
zavaruju tokasto elektrootporom u krutu mreu MAG 500/560 i MAR 500/560.
5. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obraene ice meusobno spojene poprenim
ipkama od prirodnog elika i zavarene. Nije doputena za dinamiko optereene
konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).
86
2010
Ispitivanje
Glatka i rebrasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isjeene iz
iste ipke ili koluta). Na svakom uzorku se vre sljedea ispitivanja:
- dimenzionalna kontrola
- odreivanje vlane vrstoe Rm , granice razvlaenja Re i produljenja A10%
- savijanje i povratno savijanje
Mreasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele irine mree s jedanaest poprenih
ipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mree
jedne isporuke. Na svakom uzorku se vre sljedea ispitivanja:
- provjera vlane vrstoe uzdunih i poprenih ipki (po tri komada od svake)
- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)
- savijanje uzdunih i poprenih ipki (po tri komada od svake).
11) Pravila armiranja?
Armatura proraunata metodom graninih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja
prema
tono utvrenim pravilima.
a) ZATITNI SLOJ ARMATURE a0
- Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ), stupnju agresivnosti okoline, marki betona,
promjeru armature i nainu ugradnje betona. a0min = 1,5 cm ( za ploe, ljuske, stjene,
meukatne konstrukcije)
- Za a0 > 5 cm, zatitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mreom
b) RASPORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA
- isti razmak izmeu paralelnih ipki ne manji od 3 cm ili jednak ipke
- dozvoljeno je grupiranje ipki u snop ( najvie od 4 ipke )
c) OBLIKOVANJE ARMATURE
- Zavarene armaturne mree se ne savijaju
- Za vilice: GA do 16 mm; RA do 12 mm; MA do 10 ; B do 6,9
d) SIDRENJE ARMATURE
- Ravnim dijelom s kukom, savijanjem ipki s petljom i pomou ipki sa zavarenim poprenim
ipkama. Duljina sidrenja ovisi o poloaju ipki u elementu pri betoniranju, vrsti elika, o MB,
o promjeru elika
e) NASTAVLJANJE ARMATURE
- Vlana armatura nastavlja se preklapanjem ipki s kukama i bez kuka, uz pomo zavarene
poprene armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem
- Duljina preklopa mora bit vea ili jednaka 20 cm ili 15
f) VODENJE UZDUNE ARMATRURE
- Linija vlanih napona dobiva se pomicanjem linije M/Z za veliinu v = x h
h statika visina nosaa
Pravila armiranja
Stup i zid:
Promjer ipke odnosno ice uzdune armature u stupovima mora biti najmanje12 mm, a u
zidovima 8 mm.
87
2010
Razmak uzdune armature stupa ne smije biti vei od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije
biti manji od 20 cm ili 15 .
Zidni nosai ili stijene jesu ravni ploni nosai optereeni u srednjoj ravnini ija je visina
jednaka ili vea od 0,5 raspona za nosae na dva oslonca, a jednaka ili vea od 0,4 raspona
za kontinuirane nosae.
Kuke: kod GA 4 , kod RA 8
Greda:
Min fi12
Min razmak uzdune armature 30cm
Max razmak vilica 40cm
12) to sadri projekt betona ?
Projekt betona je elaborat kojeg izrauje izvoa, a kojim se specificiraju sve potrebne
predradnje i radnje za postizanje traene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom
betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inenjer.
Projekt betona mora sadravati:
a) Tehnike uvjete za projektirana svojstva svjeeg i ovrslog betona
b) Opis sastojaka betona
c) Nain proizvodnje betona
d) Program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoe betona
e) Plan betoniranja,transporta,njege
f) Nadzor i kontrolu kakvoe armaturnih elika
g) Zavrnu ocjenu kakvoe
Kao prilog projektu betona potrebno je priloiti certifikat svake betonare u kojoj e
se proizvoditi beton.
Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora
sadravati osobito:
1. Tehniki opis
opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia
na svojstva betonske konstrukcije,
podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata,
studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva
opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje,
opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih
proizvoda.
2. Proraun nosivosti i uporabljivosti
podatke o predvienim djelovanjima i utjecajima na graevinu koji se
odnose na proraun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije,
podatke o temeljnom tlu i seizminosti,
proraun nosivosti i uporabljivosti
3. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku
konstrukciju, ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o
oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
88
2010
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji
se izrauju na gradilitu za potrebe toga gradilita,
ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja
SVJEI BETON Glavna Svojstva
1. Fluidnost: Svjei beton mora biti dovoljno teku da se moe ugraditi u oplatu i oko
armature uz pomo odgovarajue opreme.
2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izai.
3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, ne bi smio biti tako
teku da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.
13) Transport i skladitenje agregata i cementa ?
Bitno je da se ne kvari kvaliteta
a) agregat pratiti da ne doe do segregacije, drobljenja zrna te da se ne mijeaju frakcije
b) cement treba zatititi od vlaenja, preuzimati poiljku s odgovarajuom dokumentacijom
( atesti ) ne mijeati ako su druge partije, za skladitenje due od 3 mjeseca treba
ponovna kontrola kvalitete.
14) Armatura, skele, oplate ?
a) armatura se treba zatititi od korozije, mehanikih oteenja i nedoputih deformacija
- savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije
- za eone varove potrebno je provjera zavarljivosti
- kod ugradnje betona,armatura se vee graninicima i podmetaima da bi zadrala
projektni poloaj
- prije betoniranja kontrolira se promjer, broj ipki i geometrija ugraene armature,
uvrenje armature u oplati te granica razvlaenja v i granica fa
- povrina armature ne smije imati listajuu hru koje mogu otetiti elik ili ugroziti vezu
imeu betona i armature
- savijanje pri temperaturama niim od 5
0
C se ne preporuava
- nije dozvoljeno savijanje pomou zagrijavanja
- spravljanje savijene armature se ne doputa, osim ako se koristi posebna oprema koja
ograniava lokalna naprezanja.
- Zavarivanje je doputeno samo ako je armatura posebno oznaena kao zavarljiva.
- Projektom odreeni zatitni sloj mora se postii uporabom odgovarajuih distancera
b) skela i oplate
- moraju preuzeti optereenje bez tetnih slijeganja i deformacija
- prema PBAB-u kod skidanja oplate vrstoa betona ne smije biti manja od 30 % MB kod
stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplata grede, te 70 % kod ploa i donjih dijelova oplata
grede
Pod skelama podrazumijevaju se pomone konstrukcije koje slue za vrenje radova u
graevinarstvu na visini veoj od 150 cm iznad tla.
Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueni radnici,
zdravstveno sposobni za rad na visini
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.
ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.
Skele i oplate, zajedno s potporama moraju biti:
-sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se moe pojaviti tokom izvoenja
89
2010
-dovoljno krute da osiguraju doputene tolerancije za taj tip konstrukcije
Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu tetna za beton,
armaturu ili oplatu, te da nemaju tetno djelovanje za okoli.
Projektom se propisuje nain sklapanja i rasklapanja skele. Projekt skele mora uzeti u obzir
deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se sprijeile deformacije i pukotine u mladom
betonu.
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ?
- U sluaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije
- Za zatitu od segregacije beton se ne ugrauje slobodnim padom veim od 1,5 m
- Svjeem betonu ne smije se naknadno dodavati voda
- Temeperatura svjeeg betona 5 30
o
C, ako nije poduzeti potrebne mjere
- Betonira se u slojevima do 70 cm, sloj na sloj ne smije proi vie od 2-3 sata ( vrijeme
vezanja cementa ), kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.
Plan betoniranja ukljuuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje
vezane za te poslove. Npr. Beton se na gradilite doprema mikserima. Ugradnja
se vri pumpom za beton ili dizalicom s korpom.
Prilikom svake isporuke betona na gradilite proizvoa betona je duan izdati dostavnicu
Plan betoniranja ugradnja betona
Ugradba betona istovremeno obuhvaa istresanje i smjetaj svjeeg betona u oplati i to na
nain da se beton ubaci to blie njegovom konanom poloaju u konstrukciji. Ove radnje
treba provoditi na nain, da ne doe do segregacije smjese betona. Temeljem gore
navedenog treba potivati pravila kako slijedi:
izbjegavati da beton udara izravno u oplatu,
visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti vea od 1,5 m,
ugradnju vriti u jednakim slojevima,
debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm,
slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanoenja sljedeih slojeva, to znai
da oba sloja betona moraju biti monolitizirani,
prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogunosti i
okolnosti, a kada to zatrai nadzorna sluba,
prekidi, kod due stanke, moraju se nastaviti odgovarajuim tehnolokim postupkom
(ispiranjem ploha, ienjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja).
Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni,a kod uspravnih
elemenata horizontalni
Ugradnja u posebnim uvjetima
- ako su temperature nie od +5
0
C i vie od 30
0
C
- agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(via hidrataciona toplina)
16) Njega betona ?
Beton treba zatitiit od prebrzog gubitka vlage, oborina, prebrze promjene temperature te
vibracija i potresanja tijekom ovrivanja.
Zavrna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaa:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- usporedbe rezultata tekue kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti
90
2010
- miljenje o kvaliteti ugraenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda
konstrukcije.
Njegovanje i zatitu betona treba provoditi istovremeno, jer e se na taj nain osigurati
normalan proces hidratacije, te beton zatiti od vjetra.
Za vrueg vremena primjenjuju se sljedee radnje:
- viekratno dnevno polijevanje vodom
- pokrivanje mokrim jutenim vreama ili drugim prekrivaima koji zadravaju vlagu,te ih
stalnim polijevanjem odravati vlanima
- duim dranjem u oplati
Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zatita betona se zasniva na
zatiti betonskog elementa od gubitka topline
Vrijeme njege ovisno je o klasi izloenosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h,
pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod
5
o
C. Za sve ostale klase izloenosti, njegu je potrebno vriti dok povrina betona ne dostigne
50% projektirane tlane vrstoe.
Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 30
o
C ) ?
- Zimi se beton grije ( na +7
o
C do + 12
o
C ) npr. parom
- Agregat treba biti ist, a cementu izbjegavati dodatak pucolana
- Aditivi se provjeravaju na + 5
o
C i + 20
o
C, ( za ubrzano ovrivanje upotrebljavaju se
kloridi i to 0,4 % na masu cementa uzeti s rezervom )
- Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % vrstoe ( cca 3 dana ), a beton koji e u
eksploataciji biti izloen smrzavanju 100 % - via MB koja bre dostigne projektnu MB
- Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.
18) Dokumentacija kvalitete na gradilitu sadri ?
- Projekt beton
- Graevinski dnevnik ( temperatura, uzorci, kontrola oplate i betona, kvaliteta materijala koji
se dovozi - datum
- Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala
19) Zavrna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II, sadri?
- Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- Miljenje o kvaliteti ugraenog betona
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ?
Naknadno dokazivanje kvalitete ugeanog betona provodi se ako je kvaliteta betona
podbacila u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristina tlana vrstoa od traene MB )
Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije - ili sanirati ili ako postoji mogunost smanjiti
doputeno optereenje.
Dvije vrste ispitivanja:
A. NERAZORNO sklerometrom i ultrazvukom
B. RAZORNO valjcima 5,0 x 5,6 cm izvaenih iz konstrukcije ( 10 uzoraka )
91
2010
21) Pokusno optereenje ?
Za mostove raspona 15 m, spremnike, silose, bazene, kranske staze 5 t, krovne konstrukcije
raspona 30 m, dalekovodni stupovi i sl.
- Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugraenog materijala, tek onda pokusno optereenje
- Ako su rezultati negativni ( npr. vee deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo
pokusno optereenje ako su rezultati optereenja negativni ruenje konstrukcije.
22) Odravanje objekata ?
Predvieni su periodini ( kontrolni ) pregledi i to:
- Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina
- Za industrijske objekte 5 godina
- Za mostove 2 godine
Kontrolni pregledi sastoje se od:
- Vizualnog pregleda ( snimanja poloaja i veliine pukotina, te oteenja bitnih za sigurnost
konstrukcije
- Ako nije u redu slijedi kontrola progiba, glavnih nosivi elemenata pod stalnim optereenjem
- Kontrola stanja zatitnog sloja betona ( uz more kloridi )
23) elijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se
upotrebljavaju, vrste ploa ?
elijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton), jest vrsta lakog betona koji se dobiva
ovrivanjem smjese silikatne i vezive komponente, sredstava za stvaranje elija, pomonih
materijala i vode.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga elijastog betona, jesu oblikovani
proizvodi od elijastog betona izraeni na industrijski nain.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga elijastog betona (plinobetona
odnosno pjenobetona), spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih graevnih
materijala.
elijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva ovrivanjem smjese:
a) silicijske komponente kvarcni pijesak, tepei pepeo, troska iz visokih pei,
b) vezne komponente cement, negaeno vapno, kombinacija
c) sredstva za stvaranje elija - kod plinobetona aluminijski prah, pasta ili granula
- kod pjenobetona deterenti
d) pomoni materijali- regulatori vezivanja i stvrdnjavanja, regulatori alkaliteta, voda
za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 ice 12mm
Prefabrikati od elijastog betona proizvode se kao:
Armirani
1. NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani, za odreena statika optereenja a
proizvode se kao:
Krovne i meukatne ploe ( KSP )
Zidne vertikalne ploe ( ZVP )
Zidne horizontalne ploe ( ZHP )
Nosive zidne vertikalne ploe ( NZVP )
Grede ( P )
2. NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani radi transporta i skladitenja, a
priozvode se kao:
Fasadne izolacijske ploe ( FP )
Zidne pregradne ploe ( ZPP )
92
2010
Nearmirani
su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju graevinskih konstrukcija i
zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:
zolacijske ploe ( P )
specijalne izolacijske ploe ( SP )
zidni blokovi ( ZB )
izolacijski toplinski blokovi ( TB )
24) Transportni beton B II ?
Stupanjem na snagu Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), prilagoenog
sustavu EU, beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na;
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilitu za potrebe toga gradilita
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente
Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najee se
transportiraju auto-mijealicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta
krukolika posuda s betonom u vonji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i
spreava zbijanje i segregiranje betona. Obinim kamionima kiperima transportira se samo
beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika, valjani beton, ...) koji se teko isputa iz
auto mjealice.
Beton mora biti izruen iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivaa ).
Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno. Kada konzisterncija ne bi odgovarala, dodaje se
super plastifikator. Temperatura betonske mjeavine smije biti od 5 30
o
C.
Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predvienim granicama i beton
na gradilitu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije
poeti vezati i ovrivati prilikom transporta.
25) Armaturne mree ?
Tipovi: - tip R (uzduno nosive )
- tip Q ( obostrano nosive )
- tip Rx ( za zidove )
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ?
Sve vrste cementa moraju se ispitivati
PC k portland cement klase 25, 35S, 35B, 45S, 45B, 55
S cement sa sporim porastom vrstoe
B cement sa brzim porastom vrstoe
PC 15 zk sa dodatkom zgure do 15 %
PC 30 zk
PC 15 pk sa dodatkom pucolana do 15 %
PC 30 pk
PC 15 dk d ( z ili p ) mijeani dodatak
PC 30 dk
MK metalurki cement
Mpk sa dodatkom pucolana
Pk pucolanski cement
27) Prenapregnuti beton ?
Prednapregnuti beton da se moe prednapregnuti mora se osigurati elastina deformacija
Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unoenja sile:
93
2010
1. skupljanje betona skrati se
2. puzanje betona naknadno poveanje deformacije - plastino
28) Specijalni betoni?
Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe
29) Lagani betoni ?
Lagani betoni su:
1. jednozrnati lagani betoni samo krupne ili srednje frakcije
2. lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) siporex
3. lako agregatni betoni
postoje norme, npr. glinopor kao laki agregat
na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )
mikroarmatura ( podne obloge ) mikroarmirani EPS betoni
nosivi elini skelet + MEPS 30 % manje elika kao tlani dio i korozivna zatita
30) elici za armiranje prema hrvatskim normama?
ipke i mree:
B500A - tri reda poprenih rebara
B500B - dva reda poprenih rebara pod istim kutom u odnosu na os
B450C - dva reda poprenih rebara pod razliitim kutom u odnosu na os
Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlaenja 500Mpa, ali razliitu duktilnost (omjer vlane
vrstoe i granice razvlaenja)
31) Beton se proizvodi kao?
Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na:
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilitu za potrebe tog gradilita
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske
elemente.
Prema zahtjevima iz specifikacije (tehniki uvjeti)
- projektirani beton (zadanih svojstava) odgovoran je proizvoa
- beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj
- beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.
Beton normiranog zadanog sastava
primjenjuje se za obine betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za nie razrede
tlane vrstoe i razrede izloenosti X0 i XC1.
Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni
Beton je graevni proizvod izraen mijeanjem:
- agregata 70-80 % volumena betona
- cementa (veziva) 10-15% volumena betona
- vode 10-15% volumena betona
- dodataka (aditiva)
Svojstva svjeeg betona specificira izvoa betonskih radova, ili su prema
potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.
Svojstva ovrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije
94
2010
Obvezno se specificira razred tlane vrstoe, te prema
potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje,
vodonepropusnost i sl.)
STRUKTURA BETONA
Gotovo sva fizikalna i mehanika svojstva betona (vrstoa, ispunjenost,
vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na
mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o
gustoi - koliini mase (tvari) po jedinici volumena.
- Uobiajena gustoa betona (obian beton): = 2000 - 2600 kg/m3
- Beton male gustoe (lagani beton): = 800 - 2000 kg/m3
- Beton velike gustoe (teki beton): > 2600 kg/m3
- Za proraun se uzima prosjena gustoa betona:
= 2400 kg/m3 (za nearmirani beton)
= 2500 kg/m3 (za armirani beton)
TLANA VRSTOA BETONA fc
je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu povrine
Tlana vrstoa je glavni imbenik procjene kvalitete ovrslog betona
TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2
- Razredi tlane vrstoe betona:
C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55,
C 50/60
Objanjenje oznake: C f ck,cyl / f ck,cube
C = klasa betona (razred tlane vrstoe betona)
fck,cyl = normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena
ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2
fck,cube = normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena
ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2
CEMENT je skupno ime za hidraulino graevno vezivo koje se samostalno
ovrsne na
zraku i pod vodom.
VRSTOA BETONA NA ZAMOR
- Pri ponavljanom optereenju i rastereenju materijal se umara i betonska
konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim optereenjem nego to
bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statiko optereenje
ISPITIVANJE VRSTOE BETONA U KONSTRUKCIJI
- izrezivanjem probnih tijela valjci (na vrstou betona utjee njihov poloaj u
konstrukciji);
- metoda ultrazvuka nerazorna metoda (iz brzine irenja ultrazvuka odreuje
se modul elastinosti, dalje se proraunava vrstoa betona);
- metoda sklerometra nerazorna metoda (pusti se da ipka udari o betonsku
podlogu i odskoi, pomou veliine odskoka mjeri se kakvoa betona).
32) Ispitivanje pokusnim optereenjem betonskih konstrukcija?
Ako je predvieno projektom, a obvezno za:
-Mostove raspona veeg od 15m
-Tribine
95
2010
-Krovne konstrukcije raspona veeg od 30m
-Betonske konstrukcije izvedene novim tehnolokim postupkom
33) Odravanje betonske konstrukcije?
Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije, a nisu rjei od:
- 10 god za stambene i javne graevine
- 2 godine za mostove
- 5 godina za ostale
Pregledi se sastoje od:
vizualnog pregleda,
kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.
34) Vrste cementa?
Vrste cementa su:
a) cement ope namjene (CEM, 5 tipova, 27 podtipova)
portland cement (CEM )
portland cement s dodacima (CEM )
metalurki cement (CEM )
pucolanski cement (CEM V)
mijeani cement (CEM V)
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa,
c) cement ope namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement. (oznaava se s 'bijeli')
f) sulfatno otporni cement, (oznaava se s 'SR')
g) aluminatni cement, (oznaava se s 'CAC')
35) Duina sidrenja, razmak ipki, ipke u snopu, zatitni sloj?
Najmanji zatitni sloj betona utvruje se ovisno o tipu konstrukcije, stupnju agresivnosti
okoline (5 klasa okolia), promjeru armature i nainu ugradnje betona
ma ulogu: osigurati prionjivost armature i betona, zatiti od poara i korozije
1,5cm za ploe
2,0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini
Zatitni sloj ne smije biti manji od promjera armature, odnosno od promjera ipke koja
zamjenjuje snop
Ako je zatitni sloj vei od 5,0cm, mora se armirati s posebno tankom armaturnom mreom
Razmak ipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru ipki odnosno promjeru najveeg
zrna agregata
Mogu biti maksimalno 4 ipke u snopu do 44mm i najvie dvije vilice bez razmaka
Duina sidrenja ipki min 10fi ili 15cm
Nastavljanje armature: preklapanje, zavarivanje, preko spojnice
Duina nastavljanja ipki min 15fi ili 20cm
Maksimalni razmak ipaka kod stupa?
40cm
Zatitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najblie vanjske ivice betona.
96
2010
Kod postavljanja ipki armature u vie nivoa, potrebno je voditi rauna o razmaku za prolaz
vibro igle
36) Granulometrijski sastav
Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi rauna o sledeem:
U frakcijama ne sme biti vie od 10% nadmernih zrna
U frakcijama ne sme biti vie od 15% podmernih zrna
Kod izrade granulometrijske meavine agregata potrebno je se drati sledeih granica mada
pravilnik ne iskljuuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica.
Tabela 1. Granice granulometrijske meavine sa 4 frakcije
Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0 32.0
Min 2 5 8 14 23 38 62 100
Max 8 18 28 37 47 62 80 100
Tabela 2 Granice granulometrijske meavine sa 3 frakcije
Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0
Min 3 7 12 21 36 60 100
Max 8 20 32 42 56 76 100
37) Tehniki propis za betonske konstrukcije
Ovim Tehnikim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju
tehnika svojstva za betonske konstrukcije u graevinama
Tehniki propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, u skladu s europskim normama
Tehniki propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za graevinu
Tehniki propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inenjerskih graevina.
Zgrada je graevina kojoj je glavna svrha zatita korisnika ili sadraja; obino je zatvorena i
projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1).
nenjerska graevina je graevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta,
eljeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su
jaruanje, zemljani radovi, geotehniki postupci, ali iskljuuje zgradu i radove koji su joj
pridrueni na gradilitu (HRN ISO 6707-1).
Sadraj:
. Ope odredbe
. Tehnika svojstva betonske konstrukcije
. Graevni proizvodi za betonske konstrukcije
V. Projektiranje betonskih konstrukcija
V. zvoenje i uporabljivost betonskih konstrukcija
V. Odravanje betonskih konstrukcija
V. Prijelazne i zavrne odredbe
Prilozi: A, B, C, D, E, F, G, H, H, , J, K
Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je:
pri uobiajenim uvjetima uporabe graevine izloena temperaturi vioj od 100C,
armirana krutom elinom armaturom.
S obzirom na nain armiranja betonska konstrukcija moe biti konstrukcija od: nearmiranog
betona, armiranog betona ili od prednapetog
97
2010
S obzirom na teinu betona betonska konstrukcija moe biti konstrukcija s: laganim, obinim
ili tekim betonom.
Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
cement,
agregat,
dodatak betonu,
dodatak mortu za injektiranje natega,
voda,
beton,
elik za armiranje,
elik za prednapinjanje,
armatura,
predgotovljeni betonski element,
proizvod za zatitu i popravak betonske konstrukcije, i
Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost na poar graevine dokazuju se proraunima
nosivosti u glavnom projektu.
Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora
sadravati osobito:
1. u tehnikom opisu
opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje,
opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih proizvoda.
2. u proraunu nosivosti i uporabljivosti
podatke o predvienim djelovanjima,
podatke o temeljnom tlu i seizminosti,
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku konstrukciju,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na
gradilitu za potrebe toga gradilita,
Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva ako:
su graevni proizvodi ugraeni u betonsku konstrukciju na propisani nain i imaju ispravu o
sukladnosti
su uvjeti graenja bile sukladne zahtjevima iz projekta,
betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti
PRLOG A BETON
PRLOG B - ARMATURA, ELK ZA ARMRANJE ELK ZA PREDNAPNJANJE
PRLOG C - CEMENT
PRLOG D - AGREGAT
PRLOG E - DODATAK BETONU DODATAK MORTU ZA NJEKTRANJE NATEGA
PRLOG F - VODA
PRLOG G - PREDGOTOVLJEN BETONSK ELEMENT
PRLOG H - PROJEKTRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNKM PRAVLMA
PRLOG - PROJEKTRANJE BETONSKH KONSTRUKCJA U SKLADU S HR NORMAMA
PRLOG J - ZVOENJE ODRAVANJE BETONSKH KONSTRUKCJA
PRLOG K - PROZVOD SUSTAV ZA ZATTU POPRAVAK BETONSKH
KONSTRUKCJA
98
2010
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje
Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK
TPBK stupio je na snagu 30. kolovoza 2005.
Od 1. srpnja 2006. do 30 lipnja 2007. za projektiranje betonskih zgrada i
hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnika pravila prema prilogu H.
Modifikacija priznatih tehnikih pravila (PBAP, Pravilnik o tehnikim normativima za
izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima) odnosi se na:
- zabranu koritenja Bi - armature
- zabranu koritenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne
parabole
- zabranu dimenzioniranja prema doputenim naprezanjima
- promjenu posminih vrstoa na poprene sile
- poveanje zatitnih slojeva betona
- Promjena koeficijenata kategorije graevine, te koeficijenata
dinaminost, duktiliteta i priguenja koji se koriste pri proraunu
seizmike otpornosti zgrade.
Za ostale graevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s
Eurocode sustavom, odnosno prema TPBK, obvezno poinje 1. srpnja 2006.
39) Zatitni sloj armature
Zatitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (ukljuivo spone) do najblie vanjske
plohe betona. Najmanja debljina zatitnog sloja potrebna je da se osigura sljedee:
siguran prijenos sila prionljivou
zatita elika od korozije
neodlamanje betona
propisana poarna zatita.
Zatita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava
odgovarajuom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoe.
Najmanje veliine zatitnog sloja cmin odreuju se u ovisnosti o razredu agresivnog
djelovanja okolia za koroziju armature i razredu tlane vrstoe betona. Nazivna veliina
zatitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veliine zatitnog sloja i dodatne vrijednosti c:
cnom= cmin + c.
Ako je povrina betona izloena agresivnom djelovanju morskog okolia ili kemijskim
utjecajima,
najmanja vrijednost debljine zatitnog sloja je 50 mm
40) Beton je
Beton je graevni proizvod izraen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka
betonu i vode. Tehniki propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06)
propisuje tehnika svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrauje u betonsku
konstrukciju, te nain potvrivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi
TPBK moe biti:
Obini beton gustoe izmeu 2000 i 2600 kg/m3
Lagani beton gustoe izmeu 800 i 2000 kg/m3
Teki beton gustoe preko 2600 kg/m3
TPBK se ne odnosi na:
Poraste betone
Betone gustoe manje od 800 kg/m3 i
Betone otporne na poar
99
2010
Konzistencija betona.
Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.
Konzistencija se u praksi mjeri na vie naina (koji nisu u direktnoj
meusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stocem, VeBe
postupak, rasprostiranjem i sl.
Segregacija
inioci koji poveavaju sklonost betona segregaciji su: poveanje koliine
krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa,
poveanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u koliini vode tako da
mjeavina postane suha ili vlana
Segregacija se moe sprijeiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naroito
dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.
Dodaci betonu
Aeranti uvlae u strukturu svjeeg betona zatvorene pore sferinog oblika,
koje poveavaju kohezivnost mjeavine. Takoer smanjuju izdvajanje vode.
Plastifikatori (i superplastifikatori) poveavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom
dodavanju treba posvetiti panju da se osigura kohezivnost mjeavine. Obino se dodaju
posebno ili s vodom
Vodocementni faktor
Je vrlo vano svojstvo svjeeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost
betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva ovrslog betona.
Tlana vrstoa betona
Na gradiltu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema
normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana
- min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,
- min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugraenog betona
- min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su znaajni za sigurnost
konstrukcije, bez obzira i na manju koliinu betona koja se ugrauje u njega
Svojstva svjeeg betona
- fluidnost: mora biti dovoljno tekua da se moe ugraditi odgovarajuom opremom
- zbijenost: uhvaeni zrak za vrijeme mjeanja trebao bi izai za vrijeme vibriranja
- stabilnost ili kohezivnost: svjei beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije
to definira svjei beton;
- obradivost konzistencija
- segregacija
- vrijeme vezivanja betona
- homogenost betonske mjeavine
- temperatura
- koliina pora u svjeemu betonu
Skupljanje i puzanje
- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa
i karbonatizacije.
- Puzanje je poveanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog optereenja.
Skupljanje i puzanje moe se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno
100
2010
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+)
Sustav potvrivanja sukladnosti betona (2+)
je 2+, s time da ovlatena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u
daljnjem tekstu: ovlateno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, za
ispitivanje tlane vrstoe najmanje 4 puta godinje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3
uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.
101
2010
4. TEHNIKA REGULATIVA ZGRADARSTVO
1) Materijali za izvoenje zidanih zidova zgrade ?
Zidani elementi od umjetnog kamena
- openi puna opeka, fasadna, uplja fasadna, blokovi, uplji blokovi
- betonski puni i uplji
- kameni
Vezivni materijali
buke za obukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda)
Mort za zidanje vapneni mort M 0,5
- produni M 2,5 i M 5,0
- cementni M 10
2) Nosivist zida ?
Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida irine 100 cm, debljine i visine
prema stvarnim mjerama zida zgrade dobijemo optereenje pri lomu koje podjelimo sa i
dobijemo doputeno centrino i ekscentrino optereenje zida.
3) Doputeno naprezanje zidova pri centrinom pritisku ?
Doputeno naprezanje zidova zgrada pri centrinom pritisku ovisi o marki elementa, marki
morta i vitkosti zida.
4) Serklai?
Osnovni konstruktivni elementi zgrade.
Serklai zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i vie, irina serklaa odgovara
irini zida.
Armatura serklaa mora biti ista po svim katovima. Ako optereenje kojem je izloena zgrada
ne zahtjeva jau armaturu, pojedini poduni serklai moraju se armirati armaturom po izrazu
Fa = 2,0 + 0,4 x n
Gdje je n broj nadzemnih etaa
Razmak izmeu poprenih ukruenih zidova zgrade, ija debljina mora iznositi najmanje 20
cm, ne smije biti vea od 7,5 m.
Presjek vertikalnih serklaa mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm
Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sueljavanja nosivih zidova i
na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i vie
Max razmak verikalnih serklaa je 5m
Armiraju se s min 4x fi14
Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i vie
irina moe biti iznimno ua za 5cm radi T, min visina 20cm, ali ne manja od visine
meukatne konstrukcije.
Armiraju se s min 4x fi12
5) Zavrni radovi, opi posebni uvjeti ?
Zavrni radovi su svi graevinsko obrtniki i ostali radovi na zavrnoj obradi, opremi i
ureenju objekta visokogradnje, te graevinsko obrtniki radovi na rekonstrukciji i adaptaciji.
Opi tehniki uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost,
preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost, ekonominost, higijensko-tehniki uvjeti te
kvaliteta.
Posebni uvjeti odnose se na zavrne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to:
102
2010
Krov
Fasada i vanjski zidovi
Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori
Unutranja vrata
Laki pregradni zidovi
Ugraeni namjetaj i oprema
Pod
Zavrna obrada i zatita povrina
6) Minimalna vrstoa zida od opeke ?
Minimalna vrstoa zida od opeke je M10.
Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku, 29 cm za blok.
Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm.
Reke od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne vea od 1,5cm irina vertikalnih od
1,0 1,5 cm
7) Najmanje sito za mort ?
Najmanje sito 0,1 mm.
8) Teraco podovi ?
Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i
dobljenog kamenog agregata, ploastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se
izrauje kao obini teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco
stubita.
Moe se izraivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploe.
9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ?
Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima, funkciji krova i krovnog pokrivaa.
indra 45 60
o
Biber crijep 33 60
o
Salonit 17 45
o
10) to je pod i koji su slojevi od meukatne konstrukcije ?
Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaa sve slojeve iznad nosive konstrukcije,
a to su izolacija, podloga, podna obloga, premazi i zatita.
11) SI sustav ?
S jedinice su jedinice meunarodnog sustava, a dijelimo ih na:
a) OSNOVNE duljina m, masa kg, vrijeme s, elektrina struja A, termodinamika
temperatura K, koliina tvari mol, svjetlosna jakost cd-kandel
b) DOPUNSKE kut rad-radijan, prostorni kut sr- steradijan
c) ZVEDENE =N m; frekvencija Hz = s
-1
; elektrini otpor = V/A; napon V = W/A;
snaga W= /s; tlak Pa = N/m
2
; sila N=kg m /s
2
; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx
12) Toplinska izolacija ?
Toplinska izolacija graevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline
k [ W/m
2
k ] i toplinskim otporom R [m
2
k /W ]
13) Od ega treba tititi zgrade ?
a) od vode i vlage higijenska klima u zgradi, zatita od oteenja konstrukcije
HDROZOLACJA PRANA BRANA
103
2010
b) toplinska zatita smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe izmeu
prostorija razliite temperature
c) zatita od buke (zvuk) spreavanje nastanka, utvrivanje i praenje razine buke,
otklanjanje i smanjenje buke na doputenu razinu
d) zatita od poara
e) zatita od snijega snjegobrani, prolaz ljudi
14) Zatita od buke ?
Zatita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do sluaoca.
mamo 3 faze: izvor, prijenos, prijem
Zvuna izolacija je potrebna za zatitu od:
Buke susjeda unutarnje buke
Buke kunih instalacija
ndustrijske buke vanjske buke
15) Hidroizolacije ?
Bitumeni i katran
Polimerni materijali folije kitovi, poliesterski laminat
Metali
Betoni i mortovi
Premazi i boje
Jedno-trajni materijali vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadravaju
karakteristike
16) Termoizolacije ?
Lagani betoni siporex, durisol, drvolit
Drvo iverica
Anorganski materijali vune
Organski materijali pluto
Poliplasti okipor
staklo
17) Buka?
Buka je svaki neeljeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan
osjeaj ili moe nepovoljno utjecati na zdravlje
Buka tetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekorauje propisane razine,
Zatita od buke provodi se danonono.
Na skali decibela razlika izmeu nivoa ujnosti i nivoa bola je oko 120dB.
Doputena dnevna ili tjedna izloenost buci radnika iznosi 85 dB
BUKA GRADLTA
Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65
dB(A)
18) Topot plutajui podovi ?
Organski materijali
Anorganski materijali
Poliplasti
Guma
Tekstil
104
2010
19) Zgradarstvo ?
Zgradarstvo je dio graevinskih znanosti koje imaju za cilj unapreenje projektiranja,
graenja i odravanja zgrada
Opi i tehniki uvjeti
CLJ udoban i zdrav boravak u zgradi,postojanost prema svim djelovanjima
1. Zgrada jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i
stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade;
2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne
povrine namijenjeno za stanovanje;
3. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od 12 C,
4. Broj izmjena zraka, n (h
-1
), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u
jednom satu;
Toplinski most
Je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi
promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela;
- povrina stakla min 1/7 povrine poda
20) uplji glineni blokovi ?
U m3 zida 385 do 400 komada bloka
Blok moe imati vertikalne ili horizontalne upljine kod zidanja zida
Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i vee
M2,5; M5,0; M7,5; M10; M15; M20
21) Minimalni uvjeti za stan ?
Najmanje jedna soba od 12 m
2
, u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m
2
, dalje 5 m
2
,
minimalna visina 2,4 m, a podrum 2,1 m
irina stana ne manja od duljine, kuhinja vodovod i kanalizacija
22) Norme toplinska tehnika ?
Utvruju se tehniki uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju, graenju i
rekonstrukciji zgrada
To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na vie od 12
o
C
Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : , ( Zg, V ),
Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature
Najvei doputeni specifini gubici topline
transmisijski vt v - vt w - ukupni doputeni specifini
ventilacijski vt gubici topline
Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R k = 1 / R
Ne smije doi do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u graevinsku
konstrukciju u zimskom periodu vlaenje, a u ljetnom suenje
Pri proraunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj
vlanosti zraka ( faktor otpora difuziji ( debljina sloja konstrukcije u kojem se vodena
para kondenzira (d)
Zatitni zavrni sloj zgrade mora zatititi zidove od navlaenja i mora omoguiti isuenje
Toplinska stabilnost faktor priguenja amplitude oscilacija temperature
- vremenski pomak faze
105
2010
Raspored slojeva akumulacija topline
zatita od mraza
zatita od difuzije vodene pare
temperaturni rad
23) Norme zvuk
Zvuk prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike )
Zatita od buke
Buka svaki zvuk ija razina prekorauje najvie doputene razine
Apsorpcija isti prostor
Zvuna izolacija (Rw) izmeu prostora
Do Rw doemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji
Standardna krivulja zvune izolacijske moi slui za ocjenu zvune izolacije
mjerenjem ili proraunati
Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod)
O emu ovisi izolacijska mo zida ( stropa):
- Plona masa
- Elastinost konstrukcije
- Propusnost zraka
24) to je to graevinska fizika ?
Graevinska fizika je dio tehnikih znanosti vezanih za graenje koje izuavaju djelovanje
fizikih pojava ( voda, para, zvuk, svjetlo, poar, toplina ) kako u zgradi tako i izvana, ili na
cijeli blok
25) Graevinski i obrtniki radovi
Graevinski:
UREENJE GRADLTA
ZEMLJAN RADOV
BETONSK AB RADOV
ARMRAK RADOV
GOTOV ELEMENT OD ARMRANOG BETONA
ZOLACJA
ZDARSK RADOV
Obrtniki:
RADOV SUHE GRADNJE
LMARSK RADOV
BRAVARSK RADOV
PVC PROZOR VRATA
KERAMARSK RADOV OPLOENJE
POLURETANSK POD
SOBOSLKARSKO-LLAK RADOV
STOLARSK RADOV
ELEMENT ZATTE OD POARA
PROTUPOARNA VRATA PROZOR
ALUMNJSKA OSTAKLJENA FASADA
106
2010
26) Projekt izvedenog stanja?
zvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov
pravni sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
27) Energetska svojstva zgrade, certifikat?
Zakon o prostornom ureenju i gradnji:
Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole
Energetska svojstva i nain izrauna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za
nove i postojee zgrade s izuzeima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadraj i nain
izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata
o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlatene za izdavanje certifikata propisuje
ministar pravilnikom.
Pravilnik o energetskom certificiranju
Energetski certifikat zgrade mora sadravati referentne vrijednosti kako bi se potroaima
omoguila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski
povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade.
Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojea zgrada koja se prodaje,
iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od
obveze energetskog certificiranja.
Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat odreene su prema preteitoj namjeni
koritenja i dijele se na:
A/ stambene zgrade:
1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojee stambene kue s jednim stanom,
kue s jednim stanom u nizu ili drugaije povezane zgrade s jednim stanom, kue do tri
stana i kue u nizu s vie stanova po lameli zgrade kod kojih se izrauje zasebni
energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu),
2. s vie stanova (stambene zgrade s tri i vie stanova, stambeni blokovi zgrade kod kojih
se moe izraditi zajedniki certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu).
B/ nestambene zgrade:
1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade sline preteite namjene,
2. kolske i fakultetske zgrade, vrtii i druge odgojne i obrazovne ustanove,
3. zgrade za kulturno umjetniku djelatnost i zabavu, muzeji i knjinice,
4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zatitu i zgrade za institucionalnu skrb,
5. hoteli i sline zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice,
restorani i sl.),
Energetski razred grafiki se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s
podatkom o specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj u kWh/
(ma) na sljedei nain:
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema
energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G
107
2010
energetski najnepovoljniji razred.
Energetski certifikat zgrade ukljuuje odreivanje energetskog razreda zgrade prema
njezinim energetskim svojstvima odreenim na osnovu izraunate potrebne godinje
specifine toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omoguuje
usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost njihovih
energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade.
Energetski certifikat zgrade sadri ope podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke
o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske
podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objanjenja tehnikih pojmova,
opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljanje
energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije to drugo odreeno.
Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.
Rok vaenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina.
28) Upijanje opeke i fasadne opeke
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga
uvijek prisutna u obliku tekuine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode
karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasienju u kipuoj vodi. Ovo je
svojstvo vaan pokazatelj svojstava proizvoda. Kod klinkera je 6%, gue opeke i crijepa 8-
12%, a kod zidne opeke 8-18%.
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga
uvijek prisutna u obliku tekuine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode
karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasienju u kipuoj vodi
29) Podjela konstrukcija prema proraunskom uporabnom vijeku prema
HRN ENV 1991-1
108
2010
30) Gljivasti stropovi
- Ravne ploe konstantne visine mjestimino poduprte pravilno rasporeenim stupovima.
- Visina ploe: h 1/30 veeg razmaka stupova 15 cm.
- Dimenzije stupova: ds 1/20 razmaka stupova 1/15 katne visine 30 cm.
- Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladita, spremnici i uope graevine bez
razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.
Prednapete gljivaste ploe primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m.
31) Dizala
Konstrukcija okna i materijali za zavrnu obradu okna moraju biti negorivi
Okna dizala moraju se izvesti kao poseban poarni sektor. Graevinski elementi okna dizala
mogu imati za najvie 30 minuta manju otpornost na poar od otpornosti na poar nosive
konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta.
Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom poara i ne smiju biti sastavni dio
puta za izlaenje.
- vie od 4kata 1lift
- vie od 8katova 2 lifta
109
2010
32) Kako se ispituje zrana propustljivost stana i koliko mora biti ?
Anemometri - Ureaj za mjerenje protoka zraka
ovjek treba za disanje prosjeno 0,4 m3 zraka u jednom satu. To je istovremeno potrebna
izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu koliinu kisika u zraku.
preporuene vrijednosti izmjene zraka su sljedee:
WC 4 - 5 / h
Kupaonica 5 - 8 / h
Kuhinja (ovisi o broju ureaja) 15 - 25 / h
Garderoba 3 - 6 / h
33) Zakon o graevnim proizvodima
Ovim se Zakonom ureuju:
1. tehnika svojstva,
2. sukladnosti
3. uporabljivost graevnih proizvoda
4. distribuciju
graevni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u graevinu,
Tehnika svojstva
- graevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobiajene uporabe i
utjecaja okoline, tako da graevina u koju je ugraen tijekom projektiranog roka uporabe
ispunjava bitne zahtjeve za graevinu.
Tehnika doputenja
Tehnikim doputenjem utvruju se tehnika svojstva graevnog proizvoda te se odreuje
nain dokazivanja njegove uporabljivosti
Hrvatsko tehniko doputenje vai do donoenja tehnikog propisa, a najdulje pet godina
(a moe se jednom produljiti za najdulje pet godina.)
Sukladnost
Graevnog proizvoda s tehnikom specifikacijom utvruje se provedbom jedne ili vie
sljedeih radnji:
poetnog ispitivanja tipa graevnog proizvoda
ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrenom planu od strane proizvoaa
ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku
stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje
sukladnosti.
sprave o sukladnosti graevnog proizvoda su:
potvrda o sukladnosti - izdaje ovlatena pravna osoba na zahtjev proizvoaa
izjava o sukladnosti - izdaje proizvoa
Potvrdom o sukladnosti
i/ili izjavom o sukladnosti potvruje se da su provedene propisane radnje u postupku
ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrena sukladnost graevnog proizvoda s
110
2010
odgovarajuom tehnikom specifikacijom te da se proizvod moe staviti na trite i rabiti za
graenje.
Tehnike upute
Proizvoa graevnog proizvoda mora prije stavljanja na trite izraditi tehnike upute i
proizvod oznaiti oznakom sukladnosti.
Oznaka sukladnosti
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom
usklaenom europskom specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: CE.
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom
domaom tehnikom specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: C.
9 koraka u gradnji kue
Novi Zakon o prostornom ureenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za
gradnju obiteljskih kua do 400 kvadrata
5. DOZVOLA ZA GRADNJU
Za obiteljske kue do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije
rjeenje o uvjetima graenja, koje zamjenjuje dosadanju graevinsku dozvolu. dejni projekt
prikazuje gdje e na parceli biti kua, koliko e biti velika, koliko e imati prostorija, prozora,
vrata...
6. GLAVN PROJEKT
Kad je odobren idejni projekt, arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji. Uz arhitektonski dio,
taj projekt ima i graevinski, elektrotehniki, strojarski i financijski dio. U sluaju gradnje kue
do 400 m2, glavni projekt ne treba potvrditi nadleno tijelo, ali mora sve vrijeme gradnje biti
na gradilitu.
9. USELJENJE
Za obiteljske kue do 400 kvadrata vie nije potrebna uporabna dozvola. Dovoljno je da
nadzorni inenjer sastavi i potpie svoje zavrno izvjee i kua je spremna za useljenje i
upis u gruntovnicu.
Zato je urbanizam vaan
Zakon razlikuje graevine do 400 kvadrata i one vee od 400 kvadrata. Za graevine do 400
kvadrata, a takva je veina obiteljskih kua, bitno je pojednostavljena procedura, jer vie nije
potrebna ni lokacijska ni graevinska dozvola, nego samo rjeenje o uvjetima graenja.
Osvjetljenje prirodno svijetlo
Rasvjeta umjetno svijetlo
34) Toplinska iskaznica?
skaznica potrebne topline?
prema clanku 25. Pravilnika o utedi energije i toplinskoj zatiti, za zgradu
grijanu na temperaturu 18C
I. OPIS ZGRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade
Lokacija zgrade (katastarska cestica, ulica, kucni broj, naselje s
potanskim brojem)
Mjesec i godina izrade projekta
111
2010
Oploje grijanog prostora zgrade A(m2)
Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3)
Faktor oblika zgrade f0 (m-1)
Plotina korisne povrine zgrade AK (m2)
Nacin grijanja (lokalno, etano, centralno, toplansko)
Vrsta i nacin koritenja obnovljive energije
Ucece obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%)
Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na
lokaciji zgrade e,mj,min (C)
Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade e,mj,max (C)
II. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE
Godinja potrebna toplina za grijanje Qh (kWh/a)
Godinja potrebna toplina za grijanje po jedinici plotine korisne povrine
zgrade Qh'' (kWh/m2a)
III. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEJA ZGRADE
Specificni transmisijski toplinski gubitak po jedinici oploja grijanog
prostora zgrade HT' (W/(m2K)
najveci doputeni
Izracunati
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K)
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K)
Ukupni godinji gubici topline Ql (J)
Godinji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J)
Godinji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J)
Ukupni godinji iskoristivi dobici topline Qg (J)
IV. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektantska tvrtka (naziv i adresa)
Projektant elaborata utede energije i toplinske zatite (pecat i potpis)
Glavni projektant gradevine (pecat i potpis)
Datum i pecat projektantske tvrtke
V. POPUNJAVA IZVOAC RADOVA PRIJE TEHNICKOG PREGLEDA
Izvodac radova (naziv i adresa)
Glavni inenjer gradilita (ime)
Mjesec i godina zavretka gradnje
Datum, potpis glavnog inenjera gradilita, pecat tvrtke izvodaca radova
Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti zgrada, na snazi od 30.
lipnja 2006., propisuje se obveza izrade skaznice potrebne topline za grijanje zgrade. Taj
dokument je jedan od nunih koraka u ostvarenju sustava koji e omoguiti stvarno
smanjenje potronje energije.
skaznicu izrauju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i
toplinsku zatitu i izvoa radova
Prilozi A,B,C,D,E
skaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o odravanju i
unaprjeivanju bitnih zahtjeva za graevinu.
112
2010
skaznica mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlatenim
korisnicima zgrade ili njenog dijela.
skaznica se prilae ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehnikog pregleda zgrade odnosno
dijela zgrade
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi
treba iznositi najmanje n = 0,5 h
-1
Izuzee od primjene
- radionice, hale i sl. koje su zbog svoje namjene otvorene vie od polovice radnog vremena,
- industrijske zgrade koje vie od polovicu toplinskih gubitaka nadoknauju unutarnjim
izvorima iz tehnolokog procesa,
- staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
- atore i sl. privremene graevine,
- jednostavne graevine prema posebnom propisu
35) Isprave proizvoda u prometu
1.Deklaracija naziv pr ,tip pr, proizvoa
2.Oznaavanje znak sukladnosti, upozorenja
3.Pakiranje obveza odreene ambalae za pakiranje
4.Tehnike upute tehniki sloeni proizvodi
5.Upute za uporabu
6.Servis
7.Jamstveni list
36) Komora arhitekata i inenjera
Komora titi ugled i ast te nadzire njihov rad
Obavezno se moraju ulaniti ovlateni inenjeri i ovlateni arhitekti koji obavljaju poslove:
1. Prostornog ureenja
2. Projektiranja i nadzora
3. Kontrole projekta
Uvjeti za upis:
- dipl.ing.graevine,strojarstva,arhitekture
- 3god rada pod nadzorom ovlatenog in ili ovl. arhitekte
113
2010
5. TEHNIKA REGULATIVA HIDROTEHNIKA
1) Zakon o vodama
utvruje pravni status voda i vodnog dobra, nain i uvjete upravljanja vodama, nain
organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama,
osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva
- pravna osoba za upravljanje vodama su
HRVATSKE VODE
- sredstva za financiranje upravljanja vodama
osiguravaju se posebnim zakonom
- ukljuuju sve povrinske i podzemne, mineralne i
termalne vode, mora
Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" - pravna osoba za obavljanje poslova
upravljanja vodama
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
- povrinske i podzemne kopnene vode,
- mineralne i termalne vode,
- nalazita vode za pie u teritorijalnom moru,
- vode mora u pogledu zatite od oneienja s kopna i otoka.
Vode su ope dobro ni u ijem vlanitvu.
VODN REM je prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava u vremenu i prostoru.
VODN SUSTAV ine svi vodotoci i druge vode, vodno dobro i vodne graevine na
odreenom podruju.
KORTO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje.
- korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode
OBALA je pojas zemljita uz korita kopnenih voda koji slui pristupu vodi i redovnom
odravanju korita.
VODOTOK je korito tekue vode s obalama i vodom
UE RJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgranienja koja spaja najdalje
suprotne toke njihovih obala na utoku u more.
MEUDRAVNE VODE su vode koje ine ili presjecaju dravnu granicu
UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti, odluka i mjera radi odravanja, poboljanja i
ostvarivanja jedinstva na odreenom podruju to se ostvaruje zatitom vode od
oneienja, ureenjem vodotoka, zatitom od tetnog djelovanja voda, te osiguranjem
potrebnih koliina vode.
VODNA SLVNA PODRUJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama.
VODN REM se utvruje na osnovi dugoronog praenja prostornog rasporeda voda i
kakvoe, a promjene vodnog reima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski, lokacijski
i prostorno.
Ureeni inundacijski pojas
ini zemljite izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajuih mu regulacijskih i zatitnih
vodnih gradevina ukljuujui i pojas zemljita potreban za njihovo redovno odravanje.
Neureeni inundacijski pojas ine:
- zemljite uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim
planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zatitnih
vodnih gradevina,
114
2010
- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom,
odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora.
Melioracija
Sustav melioracijske odvodnje ini skup vodnih graevina i ureaja za odvodnjavanje
suvinih voda na poljoprivrednom i drugom zemljitu
2) Vodne Graevine
su graevinski objekti koji slue za ureenje vodotoka, za zatitu voda i zatitu od voda i to:
1. regulacijske (zatitne)nasipi, latentni kanali, brane i sl.upravljaju Hrvatske vode
2. melioracijske - za odvodnju
3. koritenje voda - za vodoopskrbu, proiavanje
- za melioracijsko navodnjavanje
- za proizvodnju elektrine energije
- za plovidbu
4. zatitu voda kolektori, proiivai isl.
3) Vodna podruja i vodni slivovi
su podruja jednog ili vie slivova glavnih rijenih vodotoka i to slivova Save, Drave i
Dunava, primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova. Slivno podruje ini teritorijalnu
jedinicu za upravljanje lokalnim vodama, a obuhvaa jedan ili vie slivova manjih vodotoka
- povrinske vode dijele se na dravne vode ( vane za RH ) i lokalne vode
Slivno podruje nekog vodotoka odgovara povrini omeenoj vododjelnicom s koje se
vodne koliine slivaju prema nekoj toki tog recipijenta
Sliv - Sliv je podruje ije povrinsko otjecanje ima odljev vode
Vododjelnica +definira granicu povrina dva sliva
PLANSKE OSNOVE za upravljanje vodama su :
1. VODNOGOSPODARSKE OSNOVE RH dugoroni planski dokumenti za gospodarenje
vodama
2. VODNO GOSPODARSKE OSNOVE I PLANOVI SLIVNIH PODRUJA osnovni planski
dokument
KORITENJE VODA upotreba povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene
- za proizvodnju elektrine energije
- za uzgoj riba
- za plovidbu
- za port, kupanje i rekreaciju
Pravo prvenstva za koritenje voda ima stanovnitvo ( za pie, sanitarne porebe,
protupoarnu zatitu i potrebe obrane )
VODNO DOBRO je skup zemljinih estica
O pripadnosti nekog zemljita vodnom dobru odluuje Dravna uprava za vode, te upanijski
ured nadlean za upravljanje vodama
Vodno dobro slui odravanju ili poboljanju vodnog reima ( ureenje vodotoka, odravanje
unutarnjih plovnih putova )
VODNI SUSTAV ine svi vodotoci i druge vode, vodna dobra i vodne graevine na
odreenom podruju
115
2010
VODNI REIM ini prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava te stanje koliina i
kakvoe voda na odreenom podruju i u odreenom vremenu
ZATITA OD ONEIENJA ostvaruje se nadzorom i spreavanjem oneienja voda.
Oneienje je mjerenje korisnih svojstava vode unoenjem hranjivih tvari u vodu. Zagaenje
je unoenje opasnih tvari tetnih za ivot i zdravlje ljudi i okolia u koncentraciji ispod
dozvoljenih granica.
OBRANA OD POPLAVA redovna i izvanredna
Dravni plan za zatitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske.
Bujinim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog
djelovanja kia i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja
4) Vodopravni Akti
su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog reima i ostvarivanja i
upravljanja vodama u skladu sa zakonom.
Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, upanijski ured za upravljanje vodama, a albe
rjeava Dravna uprava za vode.
Vodopravni akti su:
1.VODOPRAVNI UVJETI - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za graenje novih
i rekonstrukciju postojeih graevina, za izvoenje geolokih istraivanja, te drugih radova
koji utjeu na promjenu vodnog reima.
Uvjete izdaju Hrvatske vode
Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilau se podaci o lokaciji, osnovni tehniki podaci
o objektu,
2.VODOPRAVNA SUGLASNOST
Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti duna je prije poetka radova zatraiti suglasnost
kojom se potvruje da je dokumentacija za graenje u skladu s izdanim uvjetima. zdaje se u
obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti
prilau se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, miljenje na glavni projekt nadlenog
ministarstva i propisana upravna pristojba.
3.VODOPRIVREDNA DOZVOLA
Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se koritenje voda i odreuje namjena, mjesto, nain,
uvjeti i opseg koritenja voda i isputanja proienih i neproienih voda, opasnih tvari koje
mogu oneistiti ili zagaditi vode.
Vodoprivredna dozvola potrebna je za koritenje voda i isputanje otpadnih voda, te za
vaenje pijeska, ljunka i kamena
Vodopravna dozvolu izdaje nadleni upanijski ured uz prethodno miljenje Hrvatskih voda.
Zahtjevu se prilau podaci o nazivu i sjeditu korisnika vodoprivredne dozvole
4.DOZVOLBENI NALOG
Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklaivanja ponaanja i
radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo
koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu.
Dozvolbeni nalog posebno sadri:
- Nalog da se izvri neka radnja te rok
- Nalog da se ne ini neka radnja te rok
- Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremeaja i nesuglasja s uvjetima te rok
116
2010
spitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlana proba ):
spitne dionica do 1.000 m, u praksi 300 500 m
Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje, dobro se upre u teren, djelomino se
zatrpava cjevovod radi uvrivanja cijevi da ne doe do pomaka cijevi kod putanja
vode, cjevovod ne smije biti u potpunosti zatrpan, a najnii dio tlana crpka i tlakomjer s
podjelom 0,1 bara ( 0,01 Mpa )
Cjevovod se polako puni da izae zrak ( odzrani ventil na najviim mjestima ) brzina
punjenja 5 cm/s
Kad se na mjestima isputanja zraka pojavi voda sve se zadrava pa i dotok vode
Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLANOJ PROB podie se
pritisak za dva bara, pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska
spitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara, za vodovodne cijevi minimalno
10 bara
Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva odreuje tako da probni pritisak bude
jednak 1,5 x radni pritisak. Spoj je nepropusan ako se odri probni pritisak 5 minut. U
sluaju proputanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji
Provjerava se da li je dodana koliina vode manja ili jednaka onoj u tablici, u sluaju da
nije, pristupa se kontroli cjevovoda da li je propusan - i kontoli pumpe za ispitivanje na
pritisak.
Po uspjenom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10-30
cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bono nabijanje
Potom se izvodi SKUPNA TLANA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska
GRAVITACIJSKI CJEVOVOD
Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost
Dionica ispitivanja izmeu dva reviziona okna
Probni pritisak na 0,4 bara
U odnosu na unutranju povrinu cjevovoda mjeri se gubitak po m
2
l/m
2
gubitak vode
spitivanje revizionih okana na vodonepropusnost napuni se vodom, oznai se razina i
mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena gubitak l/m
2
LIJEVANO ELJEZNE CIJEVI POD PRITISKOM:
Tvorniki nain ispitivanja, a ispituju se mehanike osobine ( zatezanje, savijanje,
hidrauliki pritisak, progib )
Spajanje se moe izvesti pomou naglavaka, prirubnica ili navrtka
BETONSKE CIJEVI ZA KANALIZACIJU
Duina cijevi:125, 150, 200, 250, 300 cm + 50 cm za vee duine
Materijal za proizvodnju: agregat, cement, voda, armatura,dodaci
Maksimalna veliina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke
Cijevi duine preko 2,5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta,
utovara )
Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm
Krajevi cijevi: spojevi pero lijeb, pero naglavak
spituje se tonost geometrijskih mjera, tjemeni tlak po izvodnici, vodonepropusnost ( 0,4
bara u tijeku 48 sati )
Spajanje cijevi vri se spojnicamaod gume ili plastike
Vodni doprinos se obraunava na temelju glavnoga projekta
Vodnu dokumentaciju ine: vodna knjiga, vodni katastri i oevidnik koncesija na vodama i
vodnom dobru.
U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama
Vodni katastar ine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih graevina
117
2010
6. TEHNIKA REGULATIVA ELINE KONSTRUKCIJE
1) Tehnika dokumentacija kod elinih konstrukcija?
Tehniku dokumentaciju za .k. ine:
a) STATK PRORAUN mora sadravati podatke o optereenju, materijalu, temeljnom
tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije; statiku koncepciju, proraun naprezanja,
proraun elastinih deformacija, proraun sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i podizanja
na leajima
b) CRTE moraju sadravati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa
statikim proraunom (pozicije)
c) TEHNKO OBRAZLOENJE sadri opis i namjenu objekta, podatke o upotrebi i
transportu, opis montiranja
d) POSEBN TEHNK UVJET sadre zahtjeve u pogledu materijala, izrade i montiranja,
izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole
2) Optereenje elinih konstrukcija ?
a) OSNOVNO - vlastita teina, snijeg i pokretno optereenje
b) DOPUNSKO vjetar, kona sila (kranovi, promet), bone sile, sile od temperaturnih
djelovanja
c) ZNMNO seizmika djelovanja, havarija
Za dijagonale ravninskog sistema sila od vjetra, a ostalo zanemarivo osnovno
optereenje
3) Dimenzioniranje elinih konstrukcija ?
Po metodi graninih sila:
Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti, stabilnosti, deformacija, nosivost na umor,
dokaz sigurnosti protiv prevrtanja,klizanja i podizanja konstrukcije na leajima.
Stabilnost se dokazuje za tlane tapove, ploe (limove) i pojaseve nosaa
Ogranienje deformacija, prema rasponu i visini konstrukcije:
L/300 za nosae u zgradarstvu progib
L/200 za podronice
L/500 za nosae meukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije)
H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra H visina zgrade
Moe se i pootriti npr. Optereenje podronice staklom L/500 zbog opasnosti od
loma
4) Proraun i konstruiranje elinih konstrukcija ?
Vlani tapovi plastina otpornost brutto poprenih presjeka i otpornost netto poprenih
presjeka
Tlani tapovi klasifikacija poprenog presjeka
Otpornost poprenog presjeka
Otpornost elemenata na izvijanje = l i / i
Savijanje klasifikacija poprenog presjeka
Otpornost poprenog presjeka (shearlag efekt, tlana otpornost, otpornost
bna savijanje, na smik, interakcija
Otpornost elemenata na izvijanje (uzduna tlana sila, otpornost elemenata
na savijanje, interakcija M N )
Kontrola progiba
118
2010
5) Izvedba elinih konstrukcija ?
Provodi se prema crteima tj. tehnikoj dokumentaciji
Potrebno je vriti kontrole
.k. kontroliraju se prema njihovoj vrsti, a prije bojenja
Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. konstrukcije koje se kasnije
zabetoniraju
Odstupanja mora se pratiti geometrija, a odstupanja mogu biti u doputenim granicama
6) Projekt montae eline konstrukcije sadri ?
Tehniki opis montae i plan izvoenja
Vremenski plan izvoenja
Statiki proraun
Projekt skele ( statiki proraun i crtei )
Plan organizacije gradilita
Spisak opreme
Elaborat o zatitnim mjerama
7) Projekt skele ?
Projekt skele obuhvaa sve pomone graevine za podupiranje dijelova .k. za vrijeme
montae, prostor i radna mjesta za izvoenje radova, crtee skele, predviena mjesta za
opremu za zavarivanje, elemente konstrukcije skele za zatitu od pada osoba, alata i
materijala, statiki proraun.
8) to je potrebno kod preuzimanja eline konstrukcije ?
Kod preuzimanja .k. sastavlja se zapisnik te se prilae slijedea dokumentacija:
Projekt za montau .k.
Radioniki nacrt
Atesti o isporuenim .k. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici
Dokumente o odstupanju od projekta i usuglaenost
Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr. temelji)
Atesti o osnovnom i spojnom materijalu
Dokumenti o kontroli izvoenja montanih radova
Graevinski dnevnik
Podaci o geodetskim mjerama
Atest o ispitivanju .k. poslije zavrene montae
Foto dokumentaciju o graenju objekta
9) Korozija objekta i zatita konstrukcije od korozije ?
Korozija moe biti atmosferska, u vodi, u zemlji, korozija koja nastaje u dodiru s drugim
tvarima. Prilikom pripreme elinih povrina za postupak zatite od korozije radi se
odmaivanje (istim suhim krpama), ienje (mlazom abraziva, plamenom, kemijskim
sredstvima, strojno i runo), otpraivanje (usisivaem) i prethodna zatita (sredstva za
ispiranje)
Zatita od korozije ostvaruje se:
Premaznim sredstvima osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). Prvi
osnovni u pravilu u radionici, a ostali nakon montae
Toplim pocinavanjem nanoenje prevlake cinka po toplom postupku
Metalizacijom prskanjem tastopljenog metalapitoljem (cink, aluminij, olovo)
Katodnom zatitom katodna polarizacija u prisustvu elektrolita
119
2010
10) Tehniki pregled ?
Tehniki pregled vri se nakonmontae .k., a prije njene uporabe. Treba provjeriti da li je
konstrukcija izraena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala, te
izrada i montaa ista kao i zahtjevana.
Zapisnik o tehnikom pregledu sadri:
naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehniki
vrijeme, mjesto, tijek i nain rada povjerenstva,
imena prisutnih lanova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji,
podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvoau i nadzornim
inenjerima),
podatke o graevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim
popis svih izvedbenih projekata s podacima o miljenju projektanta odnosno glavnog
projektanta glavnog projekta o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom,
podatke o elaboratu o iskolenju i situacijskom nacrtu izgraene graevine,
podatak o prijavi poetka graenja,
popis graevnih dnevnika,
podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru,
podatke o zavrnom izvjeu nadzornog inenjera i izjavi izvoaa i
11) Ispitivane konstrukcije ?
spitivanje konstrukcije vri se poslije zavrene montae posebnim probnim optereenjem
kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvoenja i to zgrade, stupovi za dalekovode,
mostovi, transportna sredstva (kranovi ikranske staze, iare), rezervoari i silosi, konstrukcije
za hidrocentrale (cijevi pod tlakom). spitivanja mogu biti probnim optereenjem (statika i
dinamika) te posebna (nepropustljivost). Probno optereenje se radi za najnepovoljniji
sluaj optereenja po statikom proraunu
12) Norma; izbor osnovnog materijala ?
Faktori koji utjeu su naprezanje, oblikovanje elemenata, debljina elemenata, znaaj
elemenata i radna temperatura
L = K Z N
L faktor opasnosti od krtog loma
K faktor konstrukcije (1; 1,4; 2,0 ) ovisi o blikovanju elemenata
Z faktor oteenja ( 0,5; 0,7; 1,0 ) - ovisi o znaaju elemenata
N faktor naprezanja ( 1,0; 1,4 ) ovisi o brzini naprezanja
Za dobiveni L i odreenu radnu temperaturu iz tablice se za odreenu debljinu elementa
oita broj ( 1, 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuosnovnog materijala sve to vrijedi za
zavarene konstrukcije
13) Izvijanje i kako se rauna ?
EUROCOD 3
= l i / i ; vitkost ; i radijus inercije; l i duljina izvijanja
i svedena vitkost; i E / f y Eulerova vitkost; E= 21.000 kN/cm2
za izraunati i odabranu liniju izvijanja (a, b, c, d ) oita se iz tablice faktor redukcije .
uvjet: Nsd NbRd =
14) Tehniki propis za eline konstrukcije
Ovim se Tehnikim propisom propisuju tehnika svojstva za nosive eline konstrukcije u
graevinama
120
2010
Ovaj Propis odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline
konstrukcije odnosno na elemente eline konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost
i stabilnost graevine u cjelini.
Graevni proizvodi od elika:
proizvodi od elika (toplo i hladno oblikovani elini profili, limovi, trake, ipke, ice)
mehaniki spojni elementi
dodatni materijal za zavarivanje
vlani elementi visoke vrstoe
konstrukcijski leajevi
Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila za
dokazivanje uporabljivosti graevnih proizvoda.
PRLOG A - PROZVOD OD ELKA
Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika i nehrajuih elika za
PRLOG B - MEHANK SPOJN ELEMENT - Vijci, zakovice, trnovi
PRLOG C - DODATN MATERJAL ZA ZAVARVANJE
PRLOG D - VLAN ELEMENT VSOKE VRSTOE
PRLOG E - KONSTRUKCJSK LEAJEV
PRLOG F - PREDGOTOVLJEN ELEMENT
PRLOG G - PROJEKTRANJE ELNH KONSTRUKCJA U SKLADU S PRZNATM
TEHNKM PRAVLMA
PRLOG H - PROJEKTRANJE ELNH KONSTRUKCJA
PRLOG - ZVOENJE ODRAVANJE ELNH KONSTRUKCJA
15) to je nosiva elina konstrukcija ?
Nosiva .k. je dio objekta koji ima prevladavajuu funkciju preuzimanja optereenja. Svaki
pojedini element mora imati dostatnu nosivost da moe odoljeti silama koje na njega djeluju.
Nosiva .k. je sustav nosaa koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja, spojenih
traka, da osiguraju prostornu stabilnost objekta.
Sa seminara:
GLAVN PROJEKT ZVEDBEN PROJEKT ( radioniko montana dokumentacija za .k.
elinu konstrukciju ) izrauje PROJEKTANT
NVESTTOR sve to treba eli li graevinu odreuje STRUN NADZOR koji je za .k.
obvezan; SPECJALSTK NADZOR obvezan je za sloene .k. kao dodatni nadzor
ZVODTELJ duan je na temelju tehnike dokumentacije imati TEHNOLOK ELABORAT
izvedbe .k. mora biti tako napravljen da se vidi kako e biti izvoeno u tehnolokom
smislu tehnologija zavarivanja ( var, jaina, klasa, definira se postupak elektrode, broj
slojeva ) SV POSTUPC ZRADE MONTAE .K. koji e kasnije biti primjenjeni na
graevini.
ZRADA KONSTRUKCJE prvo nabava materijala u skladu s tehnikom dokumentacijomi
tehnologijom, prije poetka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal
ispravan bez obzira na atest ako je sumnjiv novo atestiranje; formalno atesti su samo za
tehniki pregled to nije zatita izvoaa)
Poinje se raditi- obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati itav tijek na
jednom mjestu nakon provjere materijala zabiljeke meufazne kontrole , zapaanja i sl.
1. DNEVNK ZRADE .K.
2. DNEVNK ZAVARVANJA samo zavarivaki radovi koji zavarivai i koje su radove
radili,snimanje varova i sl.
121
2010
Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela PREUZMANJE .K. ili ZAPSNK O
PREUZMANJU projektant, nadzor, izvoa ( monter .k. ) + onaj tko je izradio .k.
To je meufazna kontrola dozvola za transport na gradilite karakteristike tehnikog
pregleda
Preuzimanje na gradilitu kad je konstrukcija stigla na grailite radi se ZAPSNK
kontrola o ispravnosti i broju ( oteenja, kraa kod transporta )
MONTAA montaer prije poetka radova preuzeti geodetsku snimku konstrukcije
na koju se nastavlja elik ( aice, leaj i za krovne nosae ) vide se tolerancije za
izvedbu da li elik trpi te tolerancije ako NE sanacija ili ako DA montaa
Prema tehnolokom projektu montae skele, dizalice, zatita na radu vodi se
DNEVNK MONTAE NA GRADLTU zavarivanje i DNEVNK ZAVARVANJA
U tijeku montae geodetsko praenje tj. Ponaanje konstrukcije u stvarnosti kad je
gotovo GEODETSKA SNMKA MONTRANE KONSTRUKCJE i odstupanja- da li su u
skladu s doputenim tolerancijama
Sve vrijedi i za antikorozivnu zatitu
TEHNK PREGLED .K. prije nastavka radova ( obloge, pokrivanja ) da li je ta
konstrukcija u redu ZAVRN PREGLED da se ne mijea s tehnikim pergledom na
kraju
Sazivaju ga sudionici predaja za daljnje radove tehnika dokumentacija, atesti,
dnevnici, ZAPSNK O ZAVRNOM PREGLEDU konstrukcija je montirana u svemu
po tehnikoj dokumentaciji i tehnikim propisima tada se moe nastaviti rad na
graevini
Dalje mogui zahvati ili ne ako se radi isti postupak voenja kompletira se
dokumentacija za tehniki pregled graevine u cjelini
Za zavrni tehniki pregled ostaje npr. probno optereenje kad je to mogue zbog
ukupnog optereenja
ODRAVANJE .K. nakon uporabne dozvole- graevinu preuzima korisnik
Dalje pregledi u zgradarstvu redvitigodinji pregled i 10-godinji glavni pregled
( mostovi, industrija 5 god. ) PROJEKT L ELABORAT ODRAVANJA to se mora
pregledati i kakvi rezultati moraju biti
Servisna knjiga konstrukcije zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda
Glavni pregled ispravnost konstrukcije za preoli period ako nije mogu novi period
sanacija kao za nove radove
zvanredni dogaaji na konstrukciji uslijed npr. vremenskih promjena ili rata i sl.
ZVANREDN PREGLED
122
2010
16) Dijagram elika ?

123
2010
7. TEHNIKA REGULATIVA PROMETNICE
1) Zakon o javnim cestama ?
Javna cesta je dobro od interesa za RH i u opoj je upotrebi, a ine ju:
1. cestovna graevina ( posteljica, donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt,
podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, potporni zid )
2. graevina za odvodnju ceste i proiavanje vode
3. zemljini pojas s obiju strana ceste, a najmanje 1 m od krajnjih toaka poprenog
presjeka ceste
4. cestovno zemljite povrine: cestovne graevine + zemljini pojas + objekti za
odravanje ceste i pruanje usluga ( cestarske kue, stacionari, pumpe, prakiralita )
5. graevine na cestovnom zemljitu
6. stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
7. prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu
8. prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste
9. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia
Tri skupine javnih cesta:
1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s
mreom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: dravne ceste),
2. javne ceste koje povezuju podruje jedne ili vie upanija (u daljnjem tekstu: upanijske
ceste),
3. javne ceste koje povezuju podruje grada i/ili opine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste)
javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij RH ( dravne ceste ), jednu ili
vie upanija ( upanijske ceste ) te podruje grada ili opine ( lokalne ceste )
nadlenost nad javnim cestama dravne ceste HUC
- upanijske UC
poslovi graenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta,
projektiranje sa istranim radovima, struna ocjena studija i projekta, otkup zemljita i
objekata, ustupanje radova, gradnja, nadzor i kontrola graenja, tehniki pregled i
primopredaja na koritenje i odravanje ZAPRAVO SU TO NVESTTORSK RADOV
lokacijsku dozvolu izdaje:
- za dravnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne
uvjete te miljenje)
- za upanijske i lokalne ceste nadleni upanijski ured ( prije dozvole izdaje posebne
uvjete te miljenja nadlene PU )
trokove izdaje tehnike dokumentacije i graenja ako su uz to i poslovi na
vodoprivrednim i slivnim graevinama plaa vodoprivreda
trokove glavnog projekta uprava za ceste( HUC ili UC )
Odravanje javnih cesta su:
- redovno i izvanredno odravanje
- osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila s javne ceste
- ophodnja, obavijesti o prohodnosti
Osnovni ciljevi odravanja i zatite cesta su:
- spreavanje propadanja cesta,
- omoguavanje sigurnog odvijanja prometa,
- dovoenje ceste u projektirano stanje,
124
2010
Pregled
1.Redovni
2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja
3.Godinji - jedanput u dvije godine
4.Glavni - jedanput u est godina
5.zvanredni - nakon izvanrednih dogaaja (elementarne nepogode)
Redovni pregled :
- na dravnim cestama najmanje jedanput tjedno,
- na upanijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,
- na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.
zvanredno odravanje izvodi se na temelju tehnike dokumentacije
AUTOCESTA moe se naplaivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta
Mjere za zatitu javnih cesta i prometa:
Ako je osovinski pritisak vei od doputenog ili su dimenzije vangabaritne treba
DOZVOLA ZA ZVANREDN PRJEVOZ koju izdaje HUC ili UC
Prekomjerna upotreba javnih cesta netko treba platiti
Prikljuak i Prilaz
na javnu cestu je spoj svih povrina s kojih se vozila izravno ukljuuju u promet na javnu
cestu potrebna suglasnost HUC-a ili UC-a
U blizini raskrija, prijelaza preko eljeznike pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se
saditi drvee, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemoguuju preglednost.
Raskrije javnih cesta meusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, prikljukom i
prilazom na javnu cestu
Prikljuak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje
upravlja javnom cestom
kako znamo od kud do kud je zona izrade prikljuka tamo di se mijenja pop. profil ceste
Koncesijom se stjee pravo gospodarskog koritenja javne ceste, graenja i odravanja,
te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most, tunel ) i prateim objektima (
hoteli, pumpe, parkiralita ) .
Zatitni pojas
Zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako, da je u pravilu irok sa
svake strane:
- autoceste 40 m,
- ostale dravne ceste 25 m,
- upanijske ceste 15 m,
- lokalne ceste 10 m
Razvrstavanje javnih cesta
1) autoceste,
2) dravne ceste,
3) upanijske ceste,
4) lokalne ceste.
Naknadu za financiranje graenja i odravanja javnih cesta plaaju proizvoai i uvoznici
naftnih derivata
125
2010
Naknada se plaa po litri isporuenih i uvezenih naftnih derivata i to:
u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih autocesta d.o.o.,
u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih cesta d.o.o.
Graevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su:
1. cestovne graevine:
trasa javne ceste,
vijadukti, mostovi, nadvonjaci, podvonjaci,
tuneli, galerije,
2. graevine za odvodnju ceste i proiivanje vode
4. pratei usluni objekti: odmorita, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladita i
drugo (u daljnjem tekstu PUO)
5. graevine i ureaje za nadzor i sigurno voenje prometa (centar za daljinsko voenje
prometa, telekomunikacije)
6. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia: (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od
osolina i nanosa i drugih tetnih utjecaja na okoli, sigurnosna ograda)
7. graevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu
8. graevine za zatitu od buke.
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i noice nasipa ?
Osiguranje pokosa:
Humuziranje i zasijavanje travom
Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih
kolaca
Pleterom
Zasaivanjem drvea ne za nasip
Betonskim ploma
Kamenim nabaajem pri djelovanju valova
Kemenom, kamenom naslagom ugroenost od vode
Kameni osmerokut
Suhozid ( kamena obloga )
trcana cementna buka
iana mrea
Osiguranje noice:
Slaganje kamena
Betonski zidovi
3) Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe ?
Modul stiljivosti je veliina koja izraava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem
pritiska pod utvrenim uvjetima.
Modul stiljivosti slui za ocjenu nosivosti tla (posteljice), kontrolu kvalitete zbijanja nosivih
slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora)
Ms = ( P / s) d
P razlika dva optereenja [ kp/cm
2
] [N/mm
2
] [MN/m
2
]
s - razlika slijeganja [cm]
d - promjer krune ploe [cm]
Metoda krune ploe
Modul stiljivosti slui za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva
Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa, tri mikroure (aritmetika
sredina), kruna ploa 200 ili 700cm2, oprema za odreivanje vlanosti
126
2010
Povrina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlanosti, bez kamenia to stre ili
bez upljina
Mala ploa za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje
gotovih putova i pista bez zastora
Prvo se ploa optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se
postigne optereenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) oitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok
oitanje ne bude manje od 0,05mm; optereenje se poveava za 0,5kPa
M=deltaP/deltaS*d
300 za tampon
160 za posteljicu
4) Zatitne ograde ?
Zatitne ograde su sigurnosne konstrukcije ija je svrha da zadri vozila skrenula s kolnika
Sastoji se od titnika (traka od lima), stupova, spojnica, zavrnih elemenata (na poetku i
kraju ) te demontaom prijelaza, a dijelimo ih na:
1. jednostrana ograda (JO) stupovi na 4 m
2. dvostrana ograda (DO) stupovi na 2 m
3. jednostrana distantna ograda (JDO) stupovi na 2 m sa spojnicom
4. dvostrana distantna ograda (DDO) stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m
5. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) 1,33 m
6. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) 4 m, a sponice na 2m
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolnikih konstrukcija ?
U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedei parametri:
1. projektni period ( u pravili 20 godina)
2. vozna sposobnost povrine kolnikog zastora na kraju projektnog perioda indeks vozne
sposobnosti p=0-5
3. prometno optereenje eventualno prometno optereenje
4. klimatsko hidroloki uvjeti regionalni faktor R=0,5 5,0 (R=2,0)
5. nosivost materijala posteljice kalifornijski indeks nosivosti 0,5 p .
6. kvaliteta materijala kolnike konstrukcije
Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti
ukupnog ekvivalentnog prometnog optereenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne
vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.
6) Klimatski i hidroloki uvjeti ?
1. KLMATSK UVJET - skup metorolokih pojava istrauje se temeraturama zraka preko
indeksa mraza ( apsolutna razlika max. i min. kumulativnih linija srednjih dnevnih
temperatura za hladni period )
2. HDROLOK UVJET stanje podzemnih uvjeta
a) povoljni - nasip vii od 1,5 m, nivo podzemne vode nii od dubine smrzavanja, dobra
odvodnja
b) nepovoljni nasip nii od 1,5 m, nivo podzemne vode u zoni smrzavanja, loa odvodnja
7) Tehniki uvjeti za izradu povrinskih obrada zastora ?
Povrinske obrade su prevlake na kolnikim zastorima. Dobiju se prskanjem postojeeg
zastora vezivom, pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.
8) Izrada asfaltnih betona ?
Asfaltni beton je mjeavina kamenog materijala (kamena sitne 8-22(32)mm, pijesak 0,09-2
mm i brano) i veziva (bitumen BT45,60,90,200) i dodaci(polimeri )
127
2010
AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ?
Nosivost se odreuje krunom ploomMs tekua kontrola na svakih 50 m, a kontrolna na
200 m. ravnost 20 mm, a mionimalni popreni nagib 4 %
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ?
Defleksija je vertikalni pomak (u 0,01 mm) povrine kolnika pri normalnom optereenju (50 k
N), Defleksija se mjeri pomou Berkclamanove grede ili pomou deflekiografa Lakroa.
11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po
vruem postupku?
BNHS 16; BNS 22,32,45; BT 45,60,90,130,200
BNS je mjeavina kamenog materijala ( brano, pijesak, sitne, tucanik) i veziva
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehaniki stabilnog tla ?
Nosivi sloj prenosi prometno optereenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora.
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom optereenju, o odvodnji
(15-30 cm).
Sastav: ljunak i pijesak (kamena sitne) + vezivo (kamena praina ili prainasta glina)
13) Izrada nosivih slojeva kolnike konstrukcije od materijala
stabiliziranog cementom ?
Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utjeu tetno na vezivanje
Vezivo: PC, PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurki cement
Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )
Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav, vlanost, zbijenost, vrstoa
(3-6 N/mm
2
MB5), otpornost na smrzavanje, koliina veziva
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom optereenju, odvodnji;
za jednoslojne konstrukcije do 25 cm, za dvoslojne vie od 25 cm.
KONTROLNA SPTVANJA:
Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav ako je potrebna probna dionica od 600 m
2
Tekua ispitivanja:
1. Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m
2
2. Granulometrijski sastav na 3.000 m
2
3. Kvaliteta veziva na 100 t veziva
4. vrstoa na 1.000 m
2
5. Ravnost, debljina na svakom profilu
Kontrolna ispitivanja:
1. zbijenost na 2.500 m
2
2. vrstoa na 3.000 m
2
3. debljina, ravnost na svakih 3.000 m
2
14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ?
Primjena kod poboljanja tla, posteljice, kod vlanih terena i za nosivi sloj kolnike
konstrukcije
Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom
glinovitih estica
- Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negaeno CaO
- Debljina 15 do 40 cm
128
2010
15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po
vruem postupku ?
DBNS, BT 45,60,90
16) Bitumen za kolnike?
BT 200,130,90,60,45,25,15 dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm
Atestiranje 4 puta godinje
17) Ispitivanje po Marshall u ?
Slui za odreivanje poeljnog sastava i stabilnosti asfaltne mjeavine za zastor i nosive
slojeve za zrna do 25 mm.
Modificirana metoda- kad je vie od 10 % zrna od 25 50 mm
spitivanje se vri pomou marshallovog ureaja za izradu i ispitivanje epruveta.
18) Elementi poprenog profila biciklistike staze ?
Prometni profil - 1,00/2,25 m
Slobodni profil 1,50/2,50 m
Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m
Moe se smanjiti do bmin=80 cm
Za biciklistiku stazu zatitni razmak od kolnika 0,75 m
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putnikog prometa ?
Za tramvaj:
irina tramvaja t=2,2 (2,5)m
Zaitni razmaci dt=0,50 m
T=3,2(3,5)m
Visina slobodnog prostora 6 m
U zavojima dodatno proirenje prema dijagramu
Za trolejbus i autobus:
20) Zato titimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?
Zbog sigurnosi prometa osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.
21) Ogranienje brzine
Na cesti u naselju voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od 50 km na sat,
odnosno brzinom veom od brzine doputene postavljenim prometnim znakom za cijelo
naselje ili njegov dio.
znimno, na cesti u naselju iji prometno-tehniki i sigurnosni elementi to omoguuju (npr.
pjeaki pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrijima s ureajima za davanje znakova
s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom
veom od 50 km na sat, a najvie do 80 km na sat.
Na cesti izvan naselja voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od brzine doputene
postavljenim prometnim znakom, a najvie:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 100 km na sat na cestama namijenjenim iskljuivo za promet motornih vozila,
3) 80 km na sat na ostalim cestama
22) Kolnika konstrukcija
Slojevi
- habajui sloj od asfaltbetona (HS-AB)
129
2010
- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)
- mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MNS)
- posteljica (P)
ASFALTNI KOLNIKI ZASTOR :
Asfaltni kolniki zastor je zavrni dio kolnike konstrukcije, a sastoji se od veznog i
habajueg, odnosno samo habajueg asfaltnog sloja.
-Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrauje izmeu nosivog i habajueg asfaltnog sloja.
-Habajui sloj je zavrni sloj asfaltnog zastora kolnike konstrukcije.
-HS-AB je habajui sloj izveden od asfaltbetonske mjeavine, koja je sastavljena po
naelu najgueg pakiranja zrna.
-HS-SMA je habajui sloj izveden od splitmastiksasfalta, asfaltne mjeavine
diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu
habajuih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo tekog i tekog
prometnog optereenja.
Ostali zastori:
-Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vruem postupku ugraen lijevanjem.
-Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom
postupku umjeavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.
-Povrinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim
prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitnei.
BTUMENZRAN NOSV SLOJ (BNS)
BNS jest nosivi sloj u kolnikoj konstrukciji izraen od mjeavine kamenog brana, kamenog
materijala do najvee veliine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugraen po
vruem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mjeavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do
5.7%. Pri zbijanju BNS-a preteno se koriste dva kombinirana i jedan elini valjak.
Sloj u kolnikoj konstrukciji Debljina sloja (mm)
Habajui sloj (HS) 20 do 60
Vezni sloj (VS) 50 do 80
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) 45 do 120
Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) 45 do 120
Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) 150 do 300
Mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MNS) 200 do 400
23) Pojmovi
Javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe koristiti,
Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih
vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za
promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m
130
2010
Dravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje
ga s mreom glavnih europskih cesta,
Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je
dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za
obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.),
Kolnik je dio cestovne povrine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili
vie prometnih traka,
Prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnika
Najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou,
Osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom poloaju kojim njegova
osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
Prometni znakovi su:
znakovi opasnosti,
znakovi izriitih naredbi,
znakovi obavijesti
Oznake na kolniku slue za usmjeravanje, obavjetavanje i voenje sudionika u prometu.
Oznake na kolniku ine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolniku moraju imati reflektirajua svojstva.
Popreni nagibi kolnika
Popreni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i
za sve suvremene zastore popreni nagib kolnika u pravcu iznosi:
q
min
= 2,5%
Najvea doputena veliina poprenog nagiba kolnika u krunom luku (qmax) izvodi se u
zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax = 7%
Tlocrtni elementi ceste su pravci, kruni lukovi i prijelaznice
Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom
plohe kolnika i vertikalne plohe poloene po osi ceste ili paralelno s njom.
U podruju raskrija i veih objekata, uzduni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi
smio prelaziti 4%.
Kruna ceste je dio poprenog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju
ogranienja, projektnoj brzini (V
p
) i eljenoj kvaliteti prometnog toka.
Rubni trakovi slue za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.
Rubni trakovi se ne uraunavaju u irinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje
strane kolnika i predvieni su kao granini vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa.
Rubni trakovi se izvode u irinama
rt
= 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno
irini prometnog traka.
Razdjelni pojas
Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nuno fiziki
razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno etiri ili
vie prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u irinama 4,00 m ili min 3,00 m
(iznimno 2,50 m).
131
2010
Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u irini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i
kategoriji ceste.Popreni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani
ceste min 4% (nestabilizirane 7%).
Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprenog nagiba kolnika unutar
prijelaznice.
Zaokretnica ili serpentina je sloeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretita) i
prikljunih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste
Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. irina prometnog profila za vozila
obuhvaa prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove
Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva
zapreka.
Slobodni profil
Slobodni profil je prometni profil uvean za zatitne irine i zatitnu visinu. Visina slobodnog
profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.
Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedee etiri razine:
1.Studije
2.dejniprojekti
3.Glavniprojekti
4.zvedbeniprojekti
24) Spoj na javnu cestu
Spojevi na javnu cestu, ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim znaajkama,
razvrstavaju se u jednu od sljedeih skupina:
prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinanih korisnika, do zemljita i individualnih
stambenih objekata,
popreni prikljuak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (ljunare,
kamenolomi, kupalita, kampovi, hoteli, stambene zgrade i blokovi, tvornice i sl.),
uzduni prikljuak je spoj povrine uz objekte pokraj javne ceste radi ije djelatnosti dolazi
do zadravanja vozila (benzinska pumpa, motel, restoran, informativni punkt i sl.).
25) Brzina
Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
1.Projektna brzina
2.Raunska brzina
3.Brzina oznaena prometnim znakovima (najvea dozvoljena brzina)
Projektna i raunska brzina temeljne su postavke voenja linije odnosno oblikovanja ceste,
uz uvaavanje prometnog znaaja, propusne moi, sigurnosti i ekonominosti.
Projektna brzina (V
p
)
je najvea brzina za koju je zajamena potpuna sigurnost vonje u slobodnom prometnom
toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog odravanja.
Ona karakterizira razinu graevinsko-prometnih svojstava ceste.
Raunska brzina (V
r
)
je najvea oekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku moe ostvariti uz
dovoljnu sigurnost vonje na odreenom dijelu ceste, u skladu s prihvaenim modelom
njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.
132
2010
Razlika raunske brzine (V
r
) i projektne brzine (V
p
) ne smije biti vea od 20 km/h. Ako je
razlika
V
r
- V
p
20 km/h
133
2010
8.TEHNIKA REGULATIVA ELJEZNICE
1) Trokut preglednosti
Preglednost ceste na eljezniku prugu odleena je elementima propisanog trokuta
preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu
nesmetan vidik na eljezniku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uoavanja vlaka u
cilju sigurnog prelaska preko eljeznike pruge.
Elementi trokuta preglednosti:
Da su kutovi krianja eljeznike pruge i ceste razliiti- ali ne manji od 20
Da se cestovno vozilo prije prelaska eljeznike pruge mora zaustaviti, a nakon
pokretanja kree se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz
ubrzanje 1 m/s2
Da se toke zaustavljanja (od koje poinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u
ravnini s prometnim znakom " Andrijin kri" (koji se moe nalaziti na
udaljenostima 3 do 10 ni od eljeznike pruge)
Da su na prugama razliite doputene brzine prolaska vlakova
Da su razliite duljine cestovnih vozila koja prelaze eljezniku prugu
Trokut preglednosti je prostor ogranien crtama koje ine trokut ABC na slici 10.
Poetak cestovnog prijelaza poinje od toke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste
ravnini s prometnim znakom "Andrijin kri"). Toke A i C nalaze se u osi kolosijel
eljeznike pruge. To su toke na kojima se mora uoiti eljezniko vozilo gledano iz toke
(Bi) na cesti. Toka S nalazi se u sjecitu osi kolnika ceste i eljeznike pruge. Crta
oznauje krajnju granicu na cesti koju mora proi cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne
profila eljeznike pruge. Najmanja udaljenost crte L od toke S ovisi o kutu klizanja pruge
ceste. Ona iznosi:
za kut a = 80 - 90 - n = 3.50 m
za kut a = 70 - 79 - n = 4.50 m
za kut a = 60 - 69 - n = 5.50 m
za kut a = 50 - 59 - n = 6.50 m
za kut a = 40 - 49 - n = 8.00 m
za kut a = 30 - 39 - n = 11.00 m
za kut a = 20 - 29 - n = 17.00 m
134
2010
Slika 10,4, Trokut preglednosti
Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vlakova i
eljeznikih vozila na odreenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi,
eljeznika infrastruktura je javno dobro u opoj uporabi kojeg mogu koristiti svi
Podjela eljeznikih pruga
pruge od znaaja za meunarodni promet,
pruge od znaaja za regionalni promet,
pruge od znaaja za lokalni promet.
Industrijska eljeznica je eljeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na
industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe
Industrijski kolosijek je eljezniki kolosijek koji nije javno dobro u opoj uporabi i slui za
dopremu i otpremu stvari eljeznikim vozilima za pravnu osobu vlasnika
Infrastrukturni pojas je pojas kojega ini zemljite ispod eljeznike pruge.
Kolodvor je slubeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na eljeznikoj pruzi s
najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u
kojemu vlak poinje ili zavrava vonju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
Vozni red je opi akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vlakova i
eljeznikih vozila na prugama eljeznike infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja
za koje vozni red vai.
135
2010
eljeznika pruga
je sastavni dio eljeznike infrastrukture koju u tehnikom smislu ine dijelovi eljeznikih
infrastrukturnih podsustava nuni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje eljeznikoga
prometa, kao i zemljite ispod eljeznike pruge s prunim pojasom i ostalim zemljitem koje
slui uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zrani prostor iznad pruge u
visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona veega od 220 kV, mjereno iznad
gornjega ruba tranice, a u prometno-tehnolokom smislu cjelina koju ine kolodvori,
kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim slubenim mjestima (stajalita, otpremnitva i
dr.).
Krianje eljeznike pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedeim sluajevima:
na krianju eljeznike pruge i autoceste,
na krianju eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet i dravne ceste,
na krianju eljeznike pruge i ceste u kolodvorskom podruju na prostoru izmeu ulaznih
skretnica od kojih poinju kolodvorski kolosijeci.
Donji ustroj:
- geotehnike graevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni
sustavi, obloni zidovi, mostovi, vijadukti, podvonjaci, pothodnici, propusti, peronske
nadstrenice, okretaljke, prijenosnice, i kolosijene vage
- cestovni i pjeaki prijelazi u istoj razini,
- pruna oprema (ograde, branici, prsobrani i prune oznake)
Gornji ustroj:
- elementi gornjeg ustroja (vozne tranice, vodilice, zatitne tranice, izolacijski sastavi,
pragovi, kolosijeni privrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tranica, kolosijeni zastor
i betonski nosivi elementi,
- konstrukcije i ureaji gornjeg ustroja (skretnice, kriita, dilatacijske naprave).
1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz eljeznikih vozila s jednim ili vie vunih vozila
2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vuno vozilo nije na elu vlaka, ili se tim vozilom ne
upravlja s ela vlaka;
3. "Potiskivani vlak" je vlak s vunim vozilom na elu vlaka i kad neko drugo vuno vozilo,
kojim se ne upravlja s ela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
4."Slobodni profil" je ogranieni prostor u poprenom presjeku pruge odnosno kolosijeka,
okomitom na os kolosijeka i ravninu poloenu na GRT voznih tranica, ija os prolazi
sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz eljeznikih vozila.
5."Peron" je niska graevina uz kolosijek odnosno izmeu dva susjedna kolosijeka,
propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadravanje i ulazak putnika u vlak, odnosno
izlazak iz vlaka (izmjena putnika),
6."Autostop ureaj" je ureaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku
strojovoe, automatski zaustavlja vlak,ako je doputena brzina vea od 100 km/h.
Najvea doputena brzina ne smije biti vea od:
1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su eljeznika pruga i vodee vozilo opremljeni
djelatnim autostop ureajima, ureajima za brzinsko voenje vlaka i radio-dispeerskim
uredajima - 250 km/h,
2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su eljeznika pruga i vodee vozilo opremljeni
djelatnim autostop ureajima - 160 km/h, a bez autostop ureaja - 100 km/h.
3. za teretne vlakove, ako su eljeznika pruga i vodee vozilo opremljeni djelatnim autostop
ureajima - 120 km/h, a bez autostop ureaja - 100 km/h,
4. za vlakove s parnom lokomotivom na elu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima
okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,
136
2010
eljeznika infrastruktura je dio eljeznikog sustava, a i sama ini poseban sustav.
eljezniki infrastrukturni podsustavi jesu:
graevinski infrastrukturni podsustav
elektroenergetski infrastrukturni podsustav
prometni upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
ostali funkcionalni dijelovi i oprema eljeznike infrastrukture.
Temeljna irina kolosijeka je 1435 mm.
Uzduni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti vei od 35 mm/m.
Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi
namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m.
Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pjeaki prijelaz
Razmak izmeu pjeakih prijelaza preko pruge i eljezniko-cestovnih prijelaza
500 m na glavnoj (koridorskoj) eljeznikoj pruzi od znaaja za meunarodni promet
350 m na spojnoj i prikljunoj eljeznikoj pruzi od znaaja za meunarodni promet
200 metara na eljeznikoj pruzi od znaaja za lokalni promet.
Krianje eljeznike pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedeim sluajevima:
na krianju eljeznike pruge i autoceste,
na novosagraenom krianju na eljeznikoj pruzi od znaaja za meunarodni promet,
Pruni pojas
Je pojas kojega ini zemljite ispod eljeznike pruge odnosno kolosijeka, izmeu kolosijeka
i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako
eljeznika pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega
kolosijeka, kao i pripadajui zrani prostor.
137