P. 1
Oslobođenje [broj 23561, 19.7.2012]

Oslobođenje [broj 23561, 19.7.2012]

|Views: 204|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/21/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 19. 7. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.561

Sa milion dolara u borbu protiv korupcije

BiH MORA POSTATI OTPORNA NA [TELE
Stavljam se na raspolaganje toj borbi protiv korupcije kao gra|anin i kao ~lan Predsjedni{tva, naglasio je Kom{i}
6-7. strana

POKLON ^ITAOCIMA

Foto: Damir ]UMUROVI]

Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede BiH, o aferi Protokol

DANAS PRILOG

Nisam ja potpisao, nego Nermin Nik{i}
9. str.

Drugo pretkolo Lige prvaka

Nikola Lovrinovi} (HDZBiH)

@ELJEZNI^AR PORA@EN OD MARIBORA

45. strana

SEJDI] - FINCI POVOD ZA OBRA^UN
2. strana

U @I@I
Sprije~en ulazak posmatra~a u Srebrenici

2

Skandal me|unarodnih razmjera
Jedina evropska integracija, ~ija je BiH punopravna ~lanica, jeste Vije}e Evrope. I ovo }e sigurno imati implikacije i na me|unarodni ugled BiH, upozorava Suljagi}
Emir Suljagi}: Dodikovi hirovi

Sejdi} - Finci povod za obra~un
Prepucavanja na relaciji SDA - SDP u kona~nici imaju za cilj da se presuda Suda u Strasbourgu ne provede, tvrdi Lovrinovi}
Neslaganje SDA s prijedlogom SDP-a i HDZ-a BiH o na~inu provo|enja presude Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sjedi} Finci predstavlja samo povod za obra~un unutar stranaka nekada{nje Platforme, rekao je ju~er za Oslobo|enje Nikola Lovrinovi}, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH. Tako|er, Lovrinovi} je istaknuo kako prepucavanja na relaciji SDA - SDP u kona~nici imaju za cilj da se presuda Suda u Strasbourgu ne provede, odnosno da se ne rije{e goru}a pitanja u BiH, poput ustavnoga polo`aja hrvatskoga naroda.

Nikola Lovrinovi} (HDZBiH)

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nakon {to je ju~er sprije~en ulazak me|unarodnog posmatra~kog tima u prostorije Policijske stanice u Srebrenici, koji je sa akreditacijama CIK-a trebao pratiti proces registracije prebivali{ta gra|ana, Emir Suljagi}, koordinator Gra|anske inicijative Glasa}u za Srebrenicu, kazao je da je ovo skandal me|unarodnih razmjera. Naime, na zahtjev pre`ivjelih, me|unarodni tim, sa mandatom misije Vije}a Evrope u BiH, trebao je pratiti regularnost va|enja li~nih karata u ovom gradu. “Jedina evropska integracija, ~ija je BiH punopravna ~lanica, jeste Vije}e Evrope. I ovo }e sigurno imati implikacije i na me|unarodni ugled BiH. I pored pravnog mandata koji proizlazi iz na{eg ~lanstva i urednih akreditacija koje je CIK izdao, MUP RS-a je odlu~io, kao {to to radi i proteklih mjesec i po, da selektivno provodi propise” kazao , nam je Suljagi}, podsje}aju}i da je CIK, 48 sati nakon po~etka kampanje Glasa}u za Srebrenicu, izdao instrukciju o reviziji bira~kih spiskova, koje je MUP RS-a shvatio kao zeleno svjetlo za progon aktivista i drugih gra|ana Srebrenice. On je naglasio da je Branko Petri}, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, deset dana opstruirao izdavanje akreditacija posmatra~ima Vije}a Evrope, te da je taj zahtjev skidao sa dnevnog reda posljednje dvije sjednice. “Tek u utorak, nakon ozbiljnog me|unarodnog pritiska, stavio je ovo pitanje na dnevni red. Centralna izborna komisija akreditirala je posmatra~e, i u 14 sati ljudi su pokupili akreditacije i do{li ovdje. CIK, odnosno Branko Petri}, na isti na~in, na koji to sada radi MUPRS-a i Stanislav ^a|o, ispunjava hirove Milorada Dodika, umjesto da provodi zakone BiH. U smislu vladavine prava RS je najbli`i Kandaharu, {to postoji u Evropi” kazao je , Suljagi}, isti~u}i da su se Milorad Dodik i Stanislav ^a|o prepali {a~ice studenata i srednjo{kolaca koji rade na ovoj kampanji, a ~iji o~evi le`e u Poto~arima ili nekim drugim mezarjima u Podrinju. ]amil Durakovi}, zamjenik na~elnika Srebrenice, ju~er je uputio zahtjev Uredu Vije}a Evrope u BiH,

MUP RS-a mora po{tivati zakone
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} nedopustivim smatra pona{anje MUP-a RS-a, odnosno Policijske uprave Srebrenica. U saop}enju se navodi da je MUP RSa obavezan da se pona{a u skladu sa zakonima BiH i me|unarodnim obavezama koje je na{a zemlja preuzela ~lanstvom u Vije}u Evrope. “Tako|er, zadatak MUP RS-a nije da ugro`ava i progoni, nego upravo suprotno - da pru`i punu sigurnost gra|anima Srebrenice”, navodi se u saop}enju.

Nikola Lovrinovi}: Svi moraju shvatiti da je ovo dr`ava tri naroda

SDA ni{ta ne bi prihvatila
- Koristi se svaka prigoda da se obrani bilo koja ste~ena pozicija politi~kih ~imbenika u BiH. Ovoga puta to je SDA. Nisam siguran da bi za SDA, u ovom trenutku, bilo {to bilo prihvatljivo. ^ini mi se da je ovo sada samo jedan element koji se koristi u razra~unavanju stranaka nekada{nje Platforme. Nadam se da }e ipak naposljetku prevladati razum i da }e presuda Sejdi} Finci biti provedena, te da }e biti zadovoljeni rokovi koji su postavljeni pred BiH, izjavio je Lovrinovi}. Zanimljivo je, veli Lovrinovi}, da kada god se od BiH `eli napraviti dr`ava ravnopravnih naroda, odmah se pose`e za ve} poznatim vokabularom u kojem se govori o diskriminaciji i segregaciji.

Nastavljaju progon
SDA najo{trije osu|uje postupke vlasti RS-a, odnosno MUP-a RS-a, saop}eno je iz ove stranke. - Osim {to bezo~no negiraju genocid, skrivaju informacije o masovnim grobnicama i po~iniocima genocida, vlasti manjeg bh. entiteta na najbeskrupulozniji na~in kr{e i me|unarodne obaveze BiH preuzete ~lanstvom u Vije}u Evrope nastavljaju}i progon bo{nja~kog stanovni{tva Srebrenice, poru~uju iz SDA.

Svi nisu jednaki
- Tvrdi se kako smo ovdje svi jednaki, a zaboravlja se da je ovo dr`ava triju naroda i samo se na tom tragu mo`e tra`iti rje{e-

nje, bez obzira na to svi|alo se to nekomu ili ne. Oni koji `ele asimilirati druge i pot~initi ih svojim politi~kim namjerama, pose`u za izjavama kako imamo nove podjele. Ne znam {to se time `eli posti}i. Mislim da takve izjave ne}e dovesti do rje{enja bilo kojeg pitanja. Kona~no je sazrelo vrijeme da svi oni koji se u BiH bave politikom, shvate da je ovo dr`ava triju naroda. Ti narodi su po mnogo ~emu sli~ni, no svaki od naroda ima svoje politi~ke predstavnike i vi|enje ure|enja BiH, nagla{ava Lovrinovi}. Ka`e i kako se povoljan ambijent za `ivot u BiH mo`e stvori ti sa mo do go vo rom le gi ti mnih politi~kih predstavnika triju naroda. - Svi vole kazati da je multinacionalni karakter BiH veliko bogatstvo. Ako je tomu tako, za{to on da to ne is ko ris ti mo i ne do|emo do pravoga rje{enja za BiH, i to bez uplitanja bilo koga sa strane. Kada se god netko ovdje umije{ao, povijest je pokazala, to nas je vodilo ka neredi-

ma. Mi, u HDZ-u BiH, `elimo da se presuda Sejdi} - Finci {to prije provede. Trenutno na djelu imamo negativnu politi~ku kampanju, koju vode odre|eni politi~ki ~imbenici, a kojoj je cilj da se presuda Sejdi} - Finici ne provede na na~in kojim bi se rije{ilo i pitanje predstavljanja konstitutivnih naroda, rekao je Lovrinovi}.

Vje{ta~ko sukobljavanje
Tako|er, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH je rekao kako se u BiH moraju stvoriti uvjeti da oni koji se ne izja{njavaju kao pripadnici nekog od konstitutivnih naroda imaju mogu}nost kandidirati se i biti izabrani. - Sada se odjednom to vje{ta~ki su ko blja va sa sta tu som konstitutivnog naroda. Mi jednostavno moramo rije{iti pitanje izbora hrvatskoga ~lana Predsjedni{tva BiH i formiranja domova naroda. Time }emo provesti i presudu Sejdi} - Finci, rekao je Lovrinovi}.
J. GUDELJ

Ne{to kriju?!
“Ovakvo pona{anje daje utisak da taj entitetski organ ne{to krije {to mo`e biti vezano i sa manipulacijom procesa registracije, kao i da ovo odbijanje posmatra~a VE mo`da ima za namjeru sakrivanje odre|enih dokaza o svakodnevnom sistematskom i rasprostranjenom kr{enju gra|anskih i ljudskih prava gra|ana Srebrenice i BiH nesrpske nacionalnosti, koji svoje prebivali{te registruju na podru~ju Srebrenice”, saop}eno je iz SDP-a. da zadr`e svoje posmatra~e u Srebrenici. “I pored toga {to ne}e imati pristup Policijskoj upravi, posmatra~i treba da ostanu u Srebrenici, u svrhu monitoringa i izvje{tavanja sistematskom kr{enju gra|anskih i ljudskih prava gra|ana Srebrenice i BiH nesrpske nacionalnosti” kazao je Durakovi}. ,
S. KARI]

V I J E S T I

LAGUMD@IJA - ABAS

Velika o~ekivanja od lokalnih izbora
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija sastao se ju~er u Rimu s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom, javlja Fena. U dugom i prijateljskom razgovoru sagovornici su razmijenili mi{ljenja o aktuelnim dru{tvenim procesima u BiH i Palestini. Predsjednik Abas informirao je o predstoje}im oktobarskim lokalnim izborima u njegovoj zemlji, odnosima izme|u Hamasa i PLO-a i izvjesnim te{ko}ama u organiziranju op}ih izbora za koje se zala`e palestinski lider. Lagumd`ija je predsjednika Abasa detaljno informirao o situaciji u regionu i BiH, kao i o nastojanjima dijela politi~kih struktura da predstoje}e oktobarske lokalne izbore u BiH iskoriste za zaustavljanje reformi u zemlji. Govore}i o mirovnom procesu na Bliskom istoku i kona~nom rje{enju palestinskog pitanja, Abas je naglasio da, osim ogromne ve}ine Palestinaca i vi{e od 70 posto Izraelaca, `eli iskreni i dugotrajni mir, dvije dr`ave u dobrosusjedstvu i potpuno rje{enje uzajamnih otvo-

renih pitanja. Istovremeno, radikalni dio vladaju}ih politi~kih snaga dovodi u pitanje mirno rje{enje i blokira napredak u mirovnom procesu. Palestinski predsjednik smatra da do kraja godine ne}e biti pomaka u mirovnom procesu, ali da bi se promjena atmosfere mogla o~ekivati nakon izbora u SAD-u. Abas i Lagumd`ija razgovarali su i o aktuelnoj situaciji u Siriji i ocijenili vrlo opasnim razvoj situacije, s dugoro~nim i nepredvidivim konsekvencama. Lagumd`ija i predsjednik Abas saglasili su se da treba nastaviti dobre i prijateljske odnose izme|u dvije zemlje, saop}io je ured za odnose s javno{}u Ministarstva vanjskih poslova BiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

U @I@I

3

Sutra vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH

Zvani~na procedura smjene @ivka Budimira, predsjednika FBiH, po~e}e sutra na vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko Dom u petak sa dvotre}inskom ve}inom usvoji odluku o ovom zahtjevu, ona }e u ponedjeljak i formalno biti proslije|ena Ustavnom sudu FBiH. Ovo je ju~er najavio Radoje Vidovi}, novi predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta FBiH, dok je Fehim [kalji}, predsjedavaju}i nove parlamentarne ve}ine u Predstavni~kom domu, za idu}u sedmicu najavio dvodnevnu redovnu sjednicu tog doma.

BUDIMIR JE NAJVE]A PREPREKA NOVOJ KOALICIJI
Razli~ito ~itanje Kebe
Nova ve}ina u oba doma Parlamenta FBiH zaklju~kom je tra`ila da ostavku podnese i Mirsad Kebo. Fehim [kalji} ka`e da se sad formalno ne tra`i Kebina ostavka jer je on “u medijima i u direktnom razgovoru s njima izrazio odlu~nost da se u svom polo`aju za{titnika Ustava i demokratskih procedura odre|uje tako da po{tuje volju parlamentarne ve}ine i pravo parlamentarne ve}ine na formiranje vlasti”. On je pojasnio da ovakav zaklju~ak proizlazi iz Kebinog saop{tenja za javnost datog 16. jula. - Povodom aktuelne politi~ke situacije, u skladu sa svojom ustavnom pozicijom i, prije svega, odgovorno{}u, kao legalist podr`avam op}e ustavno i parlamentarno pravo politi~kih stranaka u Parlamentu FBiH da ostvaruju koalicije i imaju vladu koja je odgovorna da provede njen program, ka`e u tom saop}enju Kebo. U istom saop}enju Kebo je rekao da nikad nije, a da ni sada ne pomi{lja dati ostavku, te da ne napu{ta SDA. - Zbog toga je Parlament u zasjedanju oba doma pokrenuo inicijativu da se oni izjasne oko zahtjeva za prekomponovanje Vlade, a kako do toga nije do{lo, ulazimo u drugu proceduru koju predvi|aju Ustav i Zakon o postupku pred Ustavnim sudom koji omogu}ava da se dvotre}inskom ve}inom jednog doma pokrene ta procedura. Dom naroda zasjeda u petak i pokre}e tu proceduru. Ona je izraz volje nove koalicijske ve}ine u Parlamentu FBiH. Mi }emo sa odgovorno{}u ~ekati stav Ustavnog suda i kao legalisti i zainteresovani i odgovorni za razvoj pravnog sistema i parlamentarne demokratije ispo{tovati volje Ustavnog suda. Do tada }emo raditi, kazao je [kalji}.

Pozivaju}i se na Zakon o postupku pred Ustavnim sudom FBiH, nova ve}ina tvrdi da je dovoljno da zahtjev za smjenu predsjednika Federacije Ustavnom sudu uputi samo jedan od domova?!

[kalji} i instrumentarij
- Nadam se da }e Ustavni sud FBiH u {to skorije vrijeme razmatrati ovaj na{ zahtjev i smijeniti gospodina Budimira i na taj na~in omogu}iti provo|enje volje gra|ana FBiH izra`ene na proteklim izborima, kazao je Vidovi}. Istakav{i da je iznena|en i zabrinut pona{anjem @ivka Budimira u proteklom vremenu, te da je na pro{loj sjednici Doma naroda ve}ina delegata usvojila zaklju~ak kojim je Budimir pozvan da podnese ostavku, on je izjavio da je cilj dosada{njih poziva bio o~uvanje digniteta funkcije predsjednika FBiH i prilika Budimiru “da ~asno podnese ostavku i odstupi sa du`nosti” . - Me|utim, iz dosada{njeg pona{anja gospodina Budimira vidljivo je da on ne po{tuje volju Parlamenta koji ga je izabrao, volju naroda koji bi trebao da predstavlja, jer njegovu smjenu tra`i 15 od 17 izaslanika iz hrvatskog naroda. Jo{ je stra{nije {to ne po{tuje volju gra|ana FBiH koja je izra`ena na pro{lim izborima. Iz sveg dosada{njeg rada vidi se da je spreman pre-

Jedan dom i svaki dom
Ustav FBiH propisuje da “predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekr{io zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vr{enja te funkcije, mo`e biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotre}inske ve}ine glasova svakog doma”, a u Zakonu o postupku pred Ustavnim sudom FBiH stoji da “zahtjev Doma Parlamenta FBiH za smjenjivanje predsjednika ili dopredsjednika FBiH treba da sadr`i ~injeni~ni opis i dokaze o kr{enju zakletve ili postojanju razloga nedostojnosti vr{enja funkcije. Ustavni sud }e od predsjednika, odnosno dopredsjednika FBiH pribaviti odgovor na navode iznesene u zahtjevu za smjenjivanje”, kao i da “stranke u postupku za smjenjivanje su Dom Parlamenta FBiH koji je podnio zahtjev za smjenjivanje predsjednika, odnosno dopredsjednika FBiH i predsjednik Federacije, odnosno dopredsjednik FBiH”. kr{iti i Ustav i zakon kako bi o~uvao poziciju. Iz njegovog dosada{njeg pona{anja je vidljivo da je nedostojan obna{anja takve du`nosti. Tako|er je vidljivo da je spreman kr{iti i Ustav i zakon i dovesti Federaciju u te{ku i politi~ku i gospodarsku krizu, naveo je Vidovi}. [kalji} je izjavio da se novoj koalicionoj ve}ini na putu da preuzme poslove izvr{ne i zakonodavne vlasti isprije~io birokratski odnos “instrumentarija koji se zove predsjednik i potpredsjednici FBiH” .

Sa ili bez SDA
Najavljuju}i odr`avanje redovne sjednice Predstavni~kog doma za 24. i 25. juli, [kalji} je rekao da }e raditi po principu da se na sjednicama kojima on predsjedava ne}e raspravljati materijali ~iji predlaga~i nisu prisutni. Ovo je pojasnio naglasiv{i da se na dnevnom redu

najavljene sjednice Predstavni~kog doma nalaze i ta~ke koje su predlo`ili poslanici SDA. Podsjetimo da od po~etka juna u Federaciji vlada politi~ka kriza nastala izlaskom SDP-a iz vladaju}e koalicije sa SDA, HSP-om i NS Radom za boljitak i formiranjem nove koalicije sa SBB-om i dva HDZ-a. Nova parlamentarna ve}ina odr`ala je 26. juna sama sjednicu Predstavni~kog doma, na kojoj nisu prisustvovali poslanici SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak, kao ni Stranke za BiH. Tad je smijenjeno staro i izabrano novo rukovodstvo, zatra`ene ostavke predsjednika Budimira i dopredsjednika Mirsada Kebe, i smjene ministara u Vladi FBiH... Tada smijenjeni predsjedavaju}i i dopredsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Denis Zvizdi} i Stanko Primorac zatra`ili su da Ustavni sud FBiH ocijeni zakonitost i ustavnost odr`avanja te sjednice i odluka donesenih na njoj. Sve do odluke suda, iz biv{e ve}ine su rekli da ne}e dolaziti na sjednice Doma.
M. \UROVI] RUKAVINA

HDZ 1990 HB@-a

HNSBiH

HDZ opstruira formiranje Vlade
@upanijski odbor HDZ-a 1990 Hercegbosanske `upanije (HB@) oglasio se ju~er priop}enjem za javnost u kojem se navode rezultati odr`anog sastanka pregovara~kih timova dva HDZ-a, daje osvrt na priop}enje HDZ-a BiH, te iznosi kako HDZBiH u proteklih dvadeset mjeseci vr{i opstrukciju formiranja Vlade u HB@-u te poku{ava prebaciti krivnju za to na HDZ 1990. “Naime, o~ito je da oni nikada nisu iskreno prihvatili sporazum dva HDZ-a, po kojem HDZ-u 1990 pripada mjesto premijera HB@-a. Dokaz tome je i nedavna situacija nakon {to je Nediljko Rimac, kao mandatar Vlade, uspio skupiti parlamentarnu ve}inu dovoljnu za formiranje Vlade, {to je i potvr|eno na sastanku svih pet stranaka u Drvaru”, navodi se u priop}enju. Iz HDZ-a 1990 isti~u da je nakon toga odr`an i kolegij Skup{tine, na kojem predstavnici HDZ-a BiH nisu imali nikakvih primjedbi, gdje je i zakazana sjednica Skup{tine na kojoj se trebala imenovati Vlada ali se pojavio famozni dogovor i sporazum HDZ-a BiH i HSS-a, ne kako bi pomogao formiranje Vlade,

Zlo~ini moraju biti procesuirani
Na ju~era{njoj sjednici u Sarajevu Glavno vije}e Hrvatskog narodnoga sabora (HNS) BiH raspravljalo je o procesuiranju ratnih zlo~ina pred Me|unarodnim sudom za ratne zlo~ine u Haagu i na sudovima u BiH u procesima protiv hrvatskih civilnih i vojnih du`nosnika, stoji u saop}enju iz Ureda za odnose s javno{}u HNS-a. Glavno vije}e konstatiralo je da svaki zlo~in mora biti procesuiran. Iako ratni zlo~ini ne zastarijevaju, Glavno vije}e o~ekuje da se predmeti, a posebno najte`i predmeti ratnog zlo~ina, zavr{e u razumnom roku, javlja Fena. Glavno vije}e odbacuje tezu tu`iteljstva Ha{koga suda o udru`enom zlo~ina~kom pothvatu za koje se sudi visokim hrvatskim civilnim i vojnim du`nosnicima iz BiH. “Konstrukcija o udru`enom zlo~ina~kom pothvatu poku{aj je kriminalizacije cijelog jednoga naroda i svakoga pripadnika toga naroda. Ovakva konstrukcija, koju ne poznaje me|unarodno kazneno pravo, upu}uje na politi~ku instru-

Foto: D. ]UMUROVI]

nego kako bi opstruirao ve} dogovorenu uspostavu vlasti u HB@-u. Tako|er se konstatira da je HDZBiH (ili njegov pregovara~ki tim) spreman samo prihvatiti onu vlast gdje }e HDZBiH imati apsolutnu ve}inu i dominaciju. “U interesu svih `itelja HB@-a `elimo da se vlast formira sukladno izbornim rezultatima i u skladu sa sporazumom dva HDZ-a potpisanim na vi{im razinama i u prilog tome spremni smo i vama i javnosti dostaviti na{ prijedlog rasporeda pozicija, koji je pregovara~ki tim HDZ-a BiH na ju~era{njem sastanku odbio, a koji je bio maksimalno fer i korektan i u skladu sa ostvarenim izbornim rezultatima”, priop}eno je iz HDZ-a 1990 HB@-a.

mentalizaciju tu`iteljstva i odstupanje od na~ela i ciljeva Ha{koga suda koji je utemeljen za su|enje za konkretne ratne zlo~ine”, tvrdi se u saop}enju. “Glavno vije}e zabrinuto je neujedna~enom sudskom praksom pred sudovima u BiH, koja je rezultat primjene razli~itih kaznenih zakona koji propisuju bitno razli~ite visine kazni za ista kaznena djela, {to dovodi do nejednakosti gra|ana pred zakonom, ovisno o tome pred kojim im se sudom sudi. Vije}e zbog toga o~ekuje da se zakonska legislativa i u organizacijskom i u materijalnom i procesnom smislu u potpunosti uskladi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama”, saop}eno je.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Da, UN je kriv za srpski genocid u Srebrenici 1995.

Nau~ni skup u Banjoj Luci

Banja Luka: Rje{enja ima, ali ih politika u BiH ne}e

Ni `elje, ni politi~ke volje
Yasushiglavnog tajnika UN-a za biv{u Jugoslaviju Akashi, specijalni izaslanik

Te{ko }e do}i do dogovora o provedbi presude Sejdi} - Finci, zaklju~ili su doma}i i me|unarodni eksperti u raspravi o za{titi nacionalnih manjina u BiH
Provo|enje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} - Finci protiv BiH, osim politi~ara, ju~er je bila tema rasprave i nau~nih radnika iz BiH i regiona. Ljiljana Mijovi}, profesorica Pravnog fakulteta u Banjoj Luci i biv{a sutkinja Evropskog suda za ljudska prava, ocijenila je da u vladaju}oj strukturi u BiH ne postoji ni spremnost niti `elja da implementiraju presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} - Finci protiv BiH. Podsjetila je da je BiH jedna od 17 dr`ava ~lanica Vije}a Evrope koja je potpisala Evropsku konvenciju o za{titi ljudskih prava i sve njene protokole, iako ona nije obavezuju}a ni za jednu dr`avu ~lanicu, pa je tako, izme|u ostalih, nisu potpisale ni Velika Britanija ni [panija. - Da li je to ura|eno iz neznanja ili nemara, sada je manje va`no. Ali ako do|e do sankcija prema BiH, bi}e to i iz razloga {to od 2002. godine, kada je postala ~lanica Vije}a Evrope, BiH nije ispunila nijednu od pretpristupnih obaveza, naglasila je Mijovi}. Presuda Sejdi} - Finci, dodala je Mijovi}, prva je presuda Evropskog suda za ljudska prava kojom je jedna dr`ava osu|ena za diskriminaciju. “Teze da BiH ima oktroisani ustav koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa prema tome nije odgovorna za diskriminaciju u pogledu pasivnog bira~kog prava pripadnika nacionalnih manjina, nisu utemeljene jer je ovda{njim politi~arima ostavljena mogu}nost da vr{e ustavne promjene. Druga je stvar {to za to nije bilo politi~ke volje” pojasnila , je Mijovi}. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, govore}i o me|unarodnim konFoto: Didier TORCHE

DOBAR LO[

ZAO

BANJOLU^KI DOGOVOR
Ponekad se, eto, dogodi i pokoja dobra vijest; entitetski i dr`avni ministar saobra}aja Nedjeljko ]ubrilovi} i Damir Had`i} dogovorili su se u Banjoj Luci, pa }e Bosna i Hercegovina nakon 20 godina biti povezana od sjeverozapada do juga. Povezanost - to je ona ovdje, ina~e, strana rije~.

Savjet za nacionalne manjine
Na me|unarodnom skupu, koji je u organizaciji Fondacije “Fridrich Ebert” i Centra za me|unarodne odnose odr`an ju~er u Banjoj Luci, Mijovi} je ocijenila da u vladaju}oj strukturi u BiH ne postoji ni spremnost ni `elja da implementiraju presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} - Finci protiv BiH. - Posljednji rok koji je BiH ostavljen da svoj ustav uskladi s Evrop skom kon ven ci jom za ljudska prava i protokolima 1 i 12 isti~e 31. augusta. Nakon toga, postoji opravdana bojazan da }e za BiH, ukoliko ne ispuni ovu obavezu, uslijediti sankcije, koje mogu i}i i do isklju~enja iz Vije}a Evrope, upozorila je Mijovi}.

vencijama i njihovom uticaju na realizaciju za{tite polo`aja i prava nacionalnih manjina u politi~kom sistemu Hrvatske, naglasio je da je proces pune za{tite nacionalnih manjima dug i mukotrpan. Prema njegovim rije~ima, u normativnom pogledu Hrvatska je to rije{ila ustavnim zakonom o polo`aju nacionalnih manjina. - Savjet za nacionalne manjine krovno je tijelo za nacionalne manjine, ono je nestrana~ko, {to je veoma bitno u smislu nadzora nad za{titom prava manjina, kazao je Tolnauer.

Daleko je Hrvatska
Prema njegovim rije~ima, od 2002. godine Hrvatska u svom zakonodavstvu ima najvi{e standarde u pogledu za{tite prava nacionalnih manjina. To je alat, istakao je Tolnauer, pomo}u kojeg su nacionalne manjine u{le u javni i politi~ki `ivot Hrvatske. Po usvojenim standardima u pogledu prava nacionalnih manjina, Hrvatska je danas daleko iznad normative Evropske unije. Za BiH, kako sada stvari stoje, malo je vjerovatno da }e uskoro krenuti putem svog susjeda i svim gra|anima garantovati ista prava bez obzira na nacionalnu pripadnost.
G. KATANA

SLU^AJ BOSNALIJEK
Vjerojatno zbog golemih strana~kih obaveza, premijer Nermin Nik{i} nije imao kad informirati se {to posljednjih dana radi Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu, pa je malo falilo da ga rekonstruira. Sre}om, u utorak je otvorena istraga protiv tri osobe po prijavi vezanoj za posljednju Skup{tinu Bosnalijeka. Premijer mo`e odahnuti.

VLADA FBiH
Nakon verbalnog vatrometa, stimuliranog, dakako, strana~kim uputama, ministri (tzv. stare) Platforme su se, ipak, prizvali i Ustavu i svojim obvezama. Tako je kona~no zasjedala Vlada, a Desnici Radivojevi}u je, do okon~anja postupka pred Ustavnim sudom, oduzet potpis. Na kojem je, ina~e, vrlo brz.

SDP
Svi koji su tvrdili kako je “Dr`ava za ~ovjeka” samo socijaldemokratski predizborni trik, pokazali su se obi~nim kritizerima. Istina, ne brine esdepeova centrala za, bilo bi preve}, ba{ svakog ~ovjeka, ali za svog - sigurno. Ne}e se vi{e ~lanstvo zamarati razmi{ljanjem, mislit }e za njih u`e rukovodstvo.

Festival folklora

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

BROJU

saobra}ajne nesre}e registrirane su na podru~ju FBiH u razdoblju jun 2011. - maj 2012. godine.

27.844

Sve~anim defileom folklornih grupa kroz grad, u sklopu Ba{~ar{ijskih no}i, otvoren je 15. me|unarodni festival folklora Sarajevo 2012, koji }e trajati do 21. jula. Vi{e od 300 u~esnika pro{lo je ulicama grada, a na platou ispred BBI centra Festival je zvani~no otvoren. Pored folklornih grupa iz na{e zemlje, nastupi}e ansambli iz Turske, Italije, Albanije, Sjevernog Kipra i Makedonije. Festival je 2010. godine uklju~en u me|unarodnu folklornu asocijaciju CIOFF pri UNESCO-u.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

INTERVJU

5

Svevlad Hoffman, potpredsjednik Sindikata Grani~ne policije BiH

Neodgovorni iz VMBiH }e se zabrinuti
Vlast nas ignori{e, pona{a se maksimalno ignorantski i mislim da {trajk koji traje skoro tri mjeseca apsolutno ne smeta najodgovornijim nosiocima izvr{ne vlasti, ministrima i predsjedavaju}em VM-a
Razgovarala: Lana RIZVANOVI]

Pregovara~ki tim Vije}a ministara BiH prekinuo je pregovore sa predstavnicima Sindikata Grani~ne policije BiH. Koji su va{i daljnji koraci? - Mi smo, prije svega, bili i vi{e nego korektni u svojim zahtjevima, me|utim, pregovara~ki tim Vije}a ministara BiH nije imao sluha, {to predstavlja veliki udar na op}u stabilnost {trajka Grani~ne policije. Tokom pregovora bili smo vi{e nego korektni, odr`ali na{e obe}anje da }emo onog momenta kada pregovori zapo~nu i tokom njihovog trajanja, {trajk svesti na najmanju mogu}u mjeru. Nakon ovog jednostranog prekida pregovora i, mogu slobodno re}i, skandalozne odluke pregovara~kog tima, Sindikat Grani~ne policije }e uskoro sazvati [trajka~ki odbor, gdje }e se odlu~iti o daljim koracima koji }e biti vrlo brzo poznati i javnosti. Ova jednostrana odluka koju je donio pregovara~ki tim donijela je veliki udarac nama koji tri mjeseca ~ekamo na razrje{enje na{ih zahtjeva.

Podr{ka kolega iz Hrvatske
Koji bi to mogli biti koraci? Na koji na~in vi uop}e mo`ete intenzivirati {trajk? Du`im zastojima na grani~nim prelazima, obustavom rada? - Trenutno se na grani~nim prelazima ~eka od 30 do 40 minuta i intenziviranje {trajka moglo bi pogor{ati stanje. Niko nema nadle`nost da zatvori grani~ne prelaze, ali intenziviranje {trajka zna~i da }e biti znatno o{trije mjere te }e prelazak grani~nih prelaza rezultirati ogromnim gu`vama, ve}im nego sada. Sve ovisi od okolnosti. [trajk }e se provoditi kao i do sada, vr{it }e se provjere na grani~nim prelazima, sve }e biti po zakonu, ali napominjem da Zakon o grani~noj kontroli nije propisao vrijeme obavljanja procedura grani~nih

POTPORA AHMETOVI]A Mi smo na sastanku kod ministra Sadika Ahmetovi}a dobili apsolutnu potporu Ministarstva sigurnosti za na{e zahtjeve koji su kompromisni, a to je da se ne smanjuju pla}e zaklju~no sa ~inom mla|eg inspektora, to je zna~i, policajac, stariji policajac, narednik, stari narednik i ve} pomenuti mla|i inspektor

provjera i kontrola. Iz toga se mo`e zaklju~iti {ta slijedi. O~ekujete li podr{ku kolega iz Hrvatske? Najavili ste i mogu}nost zajedni~kog {trajka. - Da, od kolega iz Hrvatske imamo potporu jer i kod njih nije ni{ta bolje. Me|utim, kod njih je vlast, bar u tom pravnom smislu, ozbiljnija i oni pregovaraju sa svojim sindikatima, imaju ure|eni metod. Prema informacijama koje su mi dostupne, iako ima napretka, mislim da }e se i oni odlu~iti za {trajk i to bi mogao biti zajedni~ki. Razlika izme|u nas je {to se kod njih ta~no zna da, ukoliko pregovori propadnu, nastupa medijacija, posredovanje, a kod nas je na djelu op}e divljanje vlasti koja se pona{a bahato i misli da se mo`e pona{ati kako joj volja. Uvjereni su da ne}e snositi odgovornost, a ja ih uvjeravam da ho}e snositi odgovornost vrlo brzo. Ukoliko [trajka~ki odbor u dogovoru sa Predsjedni{tvom Sindikata policije Hrvatske donese odluku, to }e biti jedan sasvim novi {trajk. Provodi}e se na isti na~in kao i do sada, detaljnim grani~nim provjerama. Koliko }e trajati prelazak granice, ne mogu re}i, jer zakonom to nije propisano. Ako do|e do toga, neodgovorni pojedinci iz Vije}a ministara BiH }e se dobro zamisliti o svojim postupcima. Grani~na policija je u {trajku od prvog maja, ali vi opet svoj posao obavljate savjesno. Sudjelovali ste u akciji kojom je sprije~eno krijum~arenje ljudi. Da li je to vjetar u le|a vlastima da ne obra}aju pa`nju na va{e zahtjeve? - S obzirom na to da su neodgovorni, izgleda da je upravo tako. Oni na{ {trajk uop}e ne do`ivljavaju na na~in na koji bi ga morali do`ivljavati. ^ak i ne uvi|aju da se radi o profesionalnim policijskim slu`benicima koji, bez obzira na ekonomsko-socijalnu situaciju u kojoj se nalaze, rade maksimalno profesionalno, imaju po{tovanje prema slu`bi. Vlast to sve ignori{e, pona{a se maksimalno ignoran-

tski i definitivno mislim da {trajk koji traje skoro tri mjeseca apsolutno ne smeta najodgovornijim nosiocima izvr{ne vlasti, ministrima i predsjedavaju}em VM-a. To dosta pokazuje u kakvom stvari mi vremenu i ambijentu `ivimo.

Kaznena prijava
Odr`ali ste sastanak s ministrom sigurnosti BiH Sadikom Ahmetovi}em. Imate li njegovu potporu u rje{avanju va{ih zahtjeva? - Mi smo na sastanku kod ministra Ahmetovi}a dobili apsolutnu potporu Ministarstva sigurnosti za na{e zahtjeve koji su kompromisni, a to je da se ne smanjuju pla}e zaklju~no sa ~inom mla|eg inspektora, to je zna~i, policajac, stariji policajac, narednik, stari narednik i ve} pomenuti mla|i inspektor. Ministar se sa tim saglasio, Ministarstvo sigurnosti je izvr{ilo finansijsku analizu na{eg zahtjeva i do{lo je do zaklju~ka da je to realno. Ministar Ahmetovi} je sve prikupljene finansijske pokazatelje dostavio Vije}u ministara BiH. Me|utim, Vije}e ministara igra drugu igru. Dostavlja te ugra|ene materijale Ministarstvu finansija, koje se uop}e nije trebalo mije{ati u ovu pri~u, jer je Ministarstvo sigurnosti obavilo svoj dio posla. I sad kompletan materijal stoji u ladici ministra finansija Nikole [piri}a, koji je ina~e sklon da ignori{e Grani~nu policiju. Da li i dalje tvrdite da imate dokaze koji dokazuju da je Nikola [piri} vr{io pritisak na Grani~nu policiju? - Mi apsolutno tvrdimo, imamo dokaze i ~ekamo jedan akt kojim smo se zvani~no obratili Grani~noj policiji na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. ^im dobijemo povratnu informaciju, vjerujem da }e se pri~a o tome realizirati na na~in da }e se poduzeti mjere protiv gospodina [piri}a. Na osnovu dokaza kojima raspola`emo, o~ekujemo kaznenu prijavu protiv Nikole [piri}a od Tu`iteljstva BiH.

TAKORE]I... POVRATAK
Delegacija Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe RS-a razgovarala je s na~elnikom Op}ine Ravno Andrijom [imunovi}em o polo`aju povratnika na ovom podru~ju. Na~elnik [imunovi} upoznao je Dragana [trpca, {efa kabineta resornog ministra RS-a, o problemima vodosnabdijevanja, te pristupa elek tri~noj i putnoj infrastrukturi. Kako je istakao [imunovi}, u Ravnom se aktivno radi na rje{avanju ovih pitanja, ali je od velikog zna~aja pomo} Vlade RS-a. Prema Programu rje{avanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica za 2012. godinu planirano ulaganje 50.000 KM u Ravno.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sa milion dolara u bo

Grub oblik pritiska na sudsku vlast
Helsin{ki komitet za ljudska prava u BiH ocijenio je da postupak premijera FBiH Nermina Nik{i}a i ministra pravde Zorana Mikuli}a, nakon odluke Op}inskog suda u Sarajevu u vezi sa slu~ajem razrije{enog ministra prostornog ure|enja Desnice Radivojevi}a, predstavlja grub oblik pritiska izvr{ne na sudsku vlast. Iz Komiteta navode da se tako na direktan na~in naru{ava princip funkcionisanja nepristrasnog, nezavisnog i profesionalnog pravosudnog sistema, prenosi Srna. Helsin{ki komitet o{tro osu|uje istupe Nik{i}a i Mikuli}a, jer su na neprimjeren i nedopustiv na~in komentarisali sudsku odluku, ocijeniv{i da je ovim ~inom izvr{na vlast u FBiH zadala ozbiljan udarac principu vladavine prava i funkcionisanja pravne dr`ave. Mikuli} je rekao da je iz obrazlo`enja presude Suda, kojom se proglasio nenadle`nim u vezi sa tu`bom Radivojevi}a, evidentno da je sudija pokazao elementarno nepoznavanje prava i pozvao se na odredbe koje su prestale va`iti prije 10 godina.

BiH MORA POSTATI OTPORNA NA [TELE
Stavljam se na raspolaganje toj borbi protiv korupcije kao gra|anin i kao ~lan Predsjedni{tva, naglasio je Kom{i}
Account }e zagovarati primjenu i unapre|enje postoje}ih zakonskih rje{enja u suzbijanju korupcije te provesti javnu kampanju, kako bi se podigla svijest o va`nosti borbe protiv korupcije, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji koja je ozna~ila po~etak formiranja Antikorupcijske mre`e u BiH pod nazivom Account. Vrijednost projekta Account je vi{e od milion ameri~kih dolara i trajat }e tri godine.
Bez istinske i beskompromisne borbe protiv korupcije ne}emo mo}i napredovati na europskom putu

Ekshumirani ostaci dvije osobe
Na podru~ju Bratunca ekshumirani su posmrtni ostaci dvije `rtve za koje se pretpostavlja da je rije~ o civilima bo{nja~ke nacionalnosti stradalim 1995. godine prilikom pada Srebrenice, kazala je ju~er za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi}. Na lokalitetu Krke ekshumirani su nekompletni posmrtni ostaci jedne `rtve, a druga `rtva ekshumirana je na lokalitetu Islamovi}i. Posmrtni ostaci ovih `rtava prevezeni su u Komemorativni centar u Tuzli radi sudskomedicinske obrade i uzimanja ko{tanih uzoraka za DNK analizu da bi bio utvr|en njihov identitet. Ekshumacijom na oba lokaliteta rukovodilo je Tu`ila{tvo BiH.

Prioritet za SAD
Obra}aju}i se prisutnima, ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} istakao je da }e naredne godine pokazati da li smo zaista spremni na borbu protiv korupcije. - Izvjesno je da bez istinske i beskompromisne borbe protiv korupcije ne}emo mo}i napredovati na europskom putu, a ni op}enito kao dru{tvo i kao dr`ava. Ono za {to se moramo izboriti je sistem koji je ne}e tolerira-

^i{}enje agencija za vladavinu prava
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} kazao je da bi prvi korak u borbi protiv korupcije u BiH trebalo da bude “~i{}enje” od onih koji su korumpirani u agencijama za vladavinu prava. - Da nemamo takvo stanje kakvo imamo u agencijama za vladavinu prava i pravosudnom sistemu, borba protiv korupcije u BiH bila bi sigurno efikasnija, poru~io je Ahemtovi}, dodav{i da je u ovom trenutku korupcija najve}a prijetnja bh. dru{tvu. ti ili ~ak poticati, ve} sistem koji se boriti protiv korupcije. U kona~nici ova borba }e, prije svega, zavisiti od spremnosti gra|ana ove zemlje da ne prihvate korupciju kao ne{to normalno. Stav-

ljam se na raspolaganje toj borbi protiv korupcije kao gra|anin i kao ~lan Predsjedni{tva, naglasio je Kom{i}, te dodao da sve dok zaprije}ena sankcija za djela korupcije bude manja od potencijalne koristi i dok sistem institucija vlasti ne bude osposobljen u punom kapacitetu ne}emo biti “Ja~i od korupcije” {to je , slogan Accounta. Prema rije~ima ambasadora SAD-a u BiH Patricka S. Moona, borba protiv korupcije u BiH os-

SENAT SARAJEVSKOG UNIVERZITETA

Jednoglasno za Avdispahi}a
O~ekuje se da Vlada KS-a da saglasnost na imenovanje rektora, bez obzira na mi{ljenje pojedinaca, njenih ~lanova

Staza mira
Program obilje`avanja 17. godi{njice genocida nad Bo{njacima u za{ti}enoj zoni Srebrenica zavr{en je ju~er simboli~nim gestom otvaranja Staze mira u Nezuku. Staza mira je pilot-projekt u okviru projekta koji se zove Evropski put sje}anja, a ti~e se osposobljavanja staze od Memorijalnog centra Poto~ara izradom infrastrukturnih projekata koji }e omogu}iti svim zainteresiranim koji `ele da pro|u stazom smrti, kojom su pro{li pre`ivjele `rtve genocida u Srebrenici, u bilo koje godi{nje doba, kazao je za Fenu predsjednik Pododbora za Mar{ mira Muhamed Durakovi}. Po Durakovi}evim rije~ima, projekt }e pomo}i i lokalnom stanovni{tvu jer }e biti ulo`en novac u izradu infrastrukture, koju }e mo}i da koristi tokom ~itave godine.

Na ju~era{njoj sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu, njegovi ~lanovi jednoglasno su donijeli zaklju~ak koji }e danas biti upu}en Vladi Kantona Sarajevo. Zaklju~ak je ujedno i odgovor na dopis Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih KS-a u vezi sa procedurama izbora novog rektora UNSA, a na koje mjesto treba do}i prof. dr. Muharem Avdispahi}. - Nisam ovla{ten da komentari{em odluke Senata, ali }u govoriti kao njegov ~lan, dekan Prirodno-matemati~kog fakulteta i predsjednik Grupacije prirodno-matemati~kih i biotehni~kih nauka. O~itovali smo se na dopis iz Ministarstva, koji je stigao zbog prigovora jednog

od kandidata u izboru za rektora. Rije~ je o aktuelnom ministru kulture i sporta KS-a Dubravku Lovrenovi}u. Prigovor je proslije|en nama i mi smo se o~itovali tako da smo rekli da u proceduri nema ni{ta sporno, te da je rektor izabran u skladu sa zakonskim propisima BiH i KSa, jednoglasnom odlukom Upravnog odbora Univerziteta, kazao je za Oslobo|enje dekan Prirodno-ma te ma ti ~kog fa kul te ta prof. dr. Rifat [krijelj. Kako ka`e profesor [krijelj, o~ekuje se da Vlada Kantona Sarajevo da saglasnost na imenovanje rektora Avdispahi}a, bez obzira na mi{ljenje pojedinaca, njenih ~lanova. - Ovaj put Senat je u ve}em

broju glasao za imenovanje Avdispahi}a na Vladi, nego kada se glasalo za njegov izbor, jer je tada dobio 21 glas, a sada smo bili jednoglasni, podsjetio je [krijelj. Podsje}amo, kandidati za rektora Sarajevskog univerziteta su, pored Avdispahi}a i Lovrenovi}a, bili dr. Samir Arnautovi}, redovni profesor Filozofskog fakulteta, zatim dr. Ahmet Hadrovi}, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, dr. Borislav Petrovi}, redovni profesor Pravnog fakulteta, dr. Izet Ra|o, redovni profesor Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja, te dr. Veljko Trivun, redovni profesor Ekonomskog fakulteta.
J. M.

Dekan [krijelj: U proceduri nema ni{ta sporno

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

orbu protiv korupcije

USPFBiH protiv odluke Vlade HNK-a
Sindikat policije Hercegova~ko-neretvanskog kantona (HNK) obavijestio je Uniju samostalnih sindikata policije (USP) FBiH da }e na sljede}oj sjednici Vlade HNK-a jedna od ta~aka dnevnog reda biti prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u HNK-a, a da prethodno o tome nije zatra`eno mi{ljenje Sindikata policije, javlja Fena. “Unija samostalnih sindikata policije FBiH ozbiljno je zabrinuta jer se ovakvim aktom kr{e temeljne norme Zakona o radu, te Op}eg i Granskog kolektivnog ugovora. Unija zahtijeva od odgovornih institucija i pojedinaca u Vladi HNK-a hitno povla~enje predmetnih materijala sa sjednice Vlade te vra}anje predlaga~u kako bi obavio konsultacije s predstavnicima Sindikata”, stoji u priop}enju iz USP-a FBiH.

Korupciju ne prihvatati kao ne{to normalno

Vlada SAD-a je nestrpljiva
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave su sve nestrpljivije, kazao je ju~er ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Patrick S. Moon. - U protekla dva mjeseca moglo je biti rije{eno mnogo problema, prvenstveno mnogo projekata i ni{ta nije ura|eno. Napominjemo politi~ke lidere da {to je prije mogu}e sjednu, razgovaraju i na|u kompromis da bi mogli po~eti raditi posao za koji su izabrani. Ve} tri godine presuda Sejdi} - Finci visi nad glavama politi~ara i vrlo je malo napretka postignuto kako bi se prona{lo kona~no rje{enje. ^ini se da prijedlozi, koji su pro{le sedmice predstavljeni u Banjoj Luci nisu dobra osnova za ispunjenje zahtjeva i nadamo se da }e se uskoro mo}i na}i politi~ka osnova da se nastavi raditi na iznala`enju rje{enja za ovu presudu, istakao je Moon. On je dodao da je i Evropska unija postavila vremenski okvir za rje{avanje taje prioritet i za Vladu SAD-a, posebice jer se BiH nalazi na 91. mjestu me|u 183 zemlje kada je u pitanju problem sa korupcijom {to je ujedno najlo{iji rezultat u pore|enju sa ostalim zemljama biv{e Jugoslavije. - Kroz projekt Account radit }emo sa svima vama na uspostavi djelotvornijih mre`a NVO, koje }e se fokusirati na pet tematskih oblasti u kojima, kao {to svi znamo, korupcija mo`e direktno utjecati na `ivote gra|ana, a to su zdravstvo, obrazovanje, privatni sektor, pravosu|e i vladin sektor. Nema sumnje da je korupcija veliki izazov za BiH, kao i za mnoge zemlje Evrope i za nas u SAD-u. Ona sputava ekonomski rast, odbija investitore, smanjuje broj radnih mjesta, podsti~e organizovani kriminal, a mo`e ~ak stvoriti i prostor za terorizam, istakao je Moon, te pozvao bh. politi~ke lidere da progovore u korist politika namijenjenih borbi protiv korupcije da ovog pitanja do novembra i podsjetio da su se politi~ki lideri obavezali pod punom odgovorno{}u na ispunjavanje tog roka. Istakao je da vrijeme brzo prolazi, vrijeme je godi{njih odmora, a istovremeno svi politi~ki lideri moraju ozbiljno da prionu na pronala`enje rje{enja za presudu Sejdi} - Finci. Na pitanje ko je odgovoran za zastoj u pronalasku rje{enja kako za presudu, tako i za ostala va`na pitanja po dr`avu, Moon je ka zao da su svi lideri u biti odgovorni za ovakvo stanje. - Svi su oni dio procesa koji treba provesti kako bi se do{lo do rje{enja. Svi ra zumiju koji su to zahtjevi da bi se provela presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Dakle, po osnovi kompromisa i demokratije, politi~ki lideri moraju sjesti za stol i po~eti razgovarati, poru~io je Moon. promoviraju integritet iznutra i da nastave raditi kroz podr{ku i nadgledanje provedbe tih politika. Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, kako bi ona mogla raditi u punom kapacitetu. Direktor Agencije Sead Lisak rekao je da u proteklom periodu nisu ostvareni ozbiljni sistemski i zna~ajni institucionalni pomaci u prevenciji i koordinaciji borbe protiv korupcije, te podsjetio i na nemar nadle`nih zbog kojih Agencija jo{ nema uredski prostor, zaposlene, niti druga sredstva za rad.
L. RIZVANOVI]

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

Planirano odvo|enje civila iz Poto~ara
Tu`ioci na su|enju Ratku Mladi}u u Haagu nastavili su ju~er izvo|enje dokaza o genocidu po~injenom u Srebrenici iskazom biv{eg kenijskog oficira Josepha Kingorija o odvo|enju hiljada bo{nja~kih civila iz Poto~ara u julu 1995, javlja Fena. Kingori, koji je tada bio vojni posmatra~ UN-a, posvjedo~io je da je odvo|enje oko 30.000 srebreni~kih Bo{njaka bilo unaprijed planirano jer je veliki broj autobusa pristigao 20 do 30 minuta nakon {to mu je Mladi} to najavio tokom kratkog razgovora u Poto~arima 12. jula 1995. Kingori je izjavio da su srpski vojnici odvojili bo{nja~ke mu{karce i dje~ake stare od 14 do 15 godina i zatvorili ih u “bijelu ku}u”.

Sredstva za rad
Ambasador Moon je naglasio i da politi~ke stranke ne smiju uzimati iz javnih fondova ili bud`eta za strana~ke aktivnosti, ta sredstva treba koristiti za otvaranje novih radnih mjesta, bolje obrazovanje i zdravstvenu za{titu. Vlast u BiH, tako|er, mora osigurati dovoljno sredstava za rad

Bakir Izetbegovi} o HE kod Dubrovnika

Hrvatska i RS ne mogu samostalno pregovarati
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} osporio je pravo vlastima Republike Srpske da s Hrvatskom samostalno dogovaraju gradnju nove hidroelektrane kod Dubrovnika upozoravaju}i kako je to pitanje isklju~ivo u nadle`nosti dr`ave BiH, a istovremeno je upozorio kako bi taj projekt mogao nanijeti nesagledivu {tetu po okoli{. Izetbegovi} je reagirao na pro{losedmi~ni dogovor potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra ekonomije Radimira ^a~i}a i predsjednika Vlade RS-a Aleksandra D`ombi}a o gradnji hidroelektrane Dubrovnik II snage 300 megavata, {to je investicija vrijedna 170 miliona eura. Voda za tu hidroelektranu osigurala bi se iz sliva rijeke Trebi{njice koja se nalazi na teritoriji BiH. Pozivaju}i se na odredbe Ustava BiH, Izetbegovi} je podsjetio kako je Predsjedni{tvo BiH nadle`no za vo|enje pregovora za zaklju~enje me|unarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamenta BiH, ratificiranje takvih ugovora. Entiteti u BiH, podsje}a Izetbegovi}, tako|er mogu sklapati sporazume sa dr`avama i me|unarodnim organizacijama, no uz suglasnost Parlamenta BiH koji pak mo`e zakonom predvidjeti da za odre|ene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna. “S obzirom na to, `elim upozoriti i Vladu RH i Vladu RS-a da vode ra~una o ovim ~injenicama kako ne bi do{lo do kr{enja Ustava BiH i radnji suprotnih procedurama propisanim zakonom o postupku zaklju~ivanja i izvr{avanja me|unarodnih ugovora” izjavio , je Izetbegovi}. Pritom se pozvao i na ~injenicu da je BiH 2010. godine ratificirala Konvenciju o procjeni uticaja na okoli{ preko dr`avnih granica, donijetu u Espoou u Finskoj 25. februara 1991. godine, i obavezna je provoditi njene odredbe. Ta konvencija eksplicitno upozorava na izgradnju velikih brana, pri ~emu se upozorava na “aktivnosti na odvo|enju podzemnih voda u slu~ajevima kada godi{nji volumen vode koju treba odvesti iznosi 10 miliona kubnih metara i vi{e” .

Nihad Bojad`i} negirao krivicu
Na ro~i{tu za izja{njenje o krivici pred Odjelom I za ratne zlo~ine Suda BiH optu`eni Nihad Bojad`i} izjasnio se ju~er da nije kriv, saop{tio je Sud. Kako se navodi, Sud je potvrdio 26. juna 2012. optu`nicu koja optu`enog Nihada Bojad`i}a tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da je optu`eni Nihad Bojad`i} za vrijeme rata u BiH i u vrijeme oru`anog sukoba izme|u Armije RBiH i Hrvatskog vije}a odbrane, u svojstvu zamjenika komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene [taba Vrhovne komande ABiH (SOPN [VK) “Zulfikar”, kr{io pravila me|unarodnog prava, te u~estvovao u mu~enju i ne~ovje~nom postupanju prema civilima i ratnim zarobljenicima na podru~ju op}ine Jablanica.

8

OGLASI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede BiH, o aferi Protokol

Kako rije{iti utaju indirektnih poreza
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola [piri}, u svojstvu predsjedavaju}eg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), sastao se ju~er sa ~elnim ljudima pravosudnih institucija BiH kako bi se prona{lo rje{enje za efikasnije procesuiranje predmeta iz oblasti utaje indirektnih poreza. Sastanku su prisustvovali predsjednik Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a Milorad Novkovi}, zamjenik predsjednice Suda BiH Tihomir Lukes i vr{ilac du`nosti {efa Odjela 3 Tu`ila{tva BiH Miroslav Markovi}, te direktor UIOBiH Miro D`akula, a zaklju~eno je da saradnja izme|u UIO i Tu`ila{tva BiH treba biti svakodnevna, ali i da treba provjeriti za{to se po nekim krivi~nim prijavama nije radilo godinama pa predmeti zastarijevaju. U 830 krivi~nih prijava potra`uje se oko 130 miliona KM.

Sa ju~era{nje konferencije za novinare u EPBiH

Foto: D. ]UMUROVI]

Nisam ja potpisao, nego Nermin Nik{i}
Od kandidata za izgradnju bloka 7 TE Tuzla tra`i se da je ostvario prihod iz relevantne djelatnosti u posljednje tri godine od minimalno 1,5 milijardi eura godi{nje, tako da pri~e o dogovoru sa kompanijama koje imaju 25.000 eura osniva~kog kapitala ne stoje, tvrdi Grabovica
Protokol o saradnji sa firmom IFC&IFM potpisao je premijer FBiH Nermin Nik{i}, a ne Elektroprivreda BiH, rekao je ju~er na konferenciji za novinare direktor EPBiH Elvedin Grabovica. Grabovica je objasnio da su razgovori uo~i objave detalja tendera za izbor strate{kog partnera u izgradnji bloka 7 Termoelektrane Tuzla u vrijednosti od 1,5 milijardi KM, a koji }e biti objavljen naredne sedmice, obavljeni sa 20-ak kompanija, me|u kojima je i IFC&IFM. On je ju~er, nakon izvje{taja koji su objavljeni u medijima, a u kojima se spominje zakulisni poslovni aran`man Vlade FBiH, odnosno protokol sa anonimnom rusko-njema~kom kompanijom IFC&IFM koji je prije nekoliko sedmica potpisan u Hamburgu (Njema~ka), rekao: “Sama objava javnog poziva za izbor projektnog partnera za izgradnju bloka 7 pokazuje na{u spremnost da pokrenemo najve}u poslijeratnu investiciju u BiH. S obzirom na to da }emo raditi u skladu s aktima i odlukama Vlade FBiH, podr{ka te federalne institucije je nesporna. S obzirom na zna~aj otvaranja novih radnih mjesta, nove instalirane snage i mogu}nost dalje proizvodnje elektri~ne energije, bi}e nam potrebna podr{ka javnosti i medija. Zato vas `elimo detaljno upoznati sa svim principima i kriterijima, te na~inom na{eg transparentnog rada prilikom poziva i odabira potencijalnih projektnih partnera.” ataciju izgra|enog objekta, te biti vlasnik objekta. Vlasni~ka struktura privrednog dru{tva je predmet pregovora i modela partnerstva, a EPBiH ne mo`e imati manjinski udio tokom trajanja ugovora o partnerstvu. Primjena konsenzusa je preferirani metod prilikom dono{enja klju~nih odluka u privrednom dru{tvu, objasnio je Grabovica principe u izboru projektnog partnera za izgradnju bloka 7. Prvi ~ovjek EPBiH je kazao da }e projektni partner biti biran na

RS se zadu`io za 25 miliona
Republika Srpska ju~er se emisijom trezorskih zapisa zadu`ila za novih 24.605.000 maraka, prenosi Fena. Aukcija za sedmu emisiju trezorskih zapisa odr`ana je na Banjalu~koj berzi, a Ministarstvo finansija RS-a je planiralo da se osigura 25 miliona maraka za finansiranje entitetskog bud`eta za ovu godinu. Ostvareni iznos emisije po zaklju~ivanju aukcije iznosi 24.605.000 KM, a ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 31.011.633,17 KM. Jedinstvena ravnote`na cijena po akciji ostvarena je uz kamatnu stopu 3,2 posto, a datum dospije}a je 18. januar 2013. godine. RS, odnosno Ministarstvo finansija RS-a dosad je organiziralo {est aukcija trezorskih zapisa RS-a.

O Alpiqu
Grabovica ka`e da se od prethodnog projekta koji je zaustavljen pred po~etak pregovora sa izabranim ponu|a~em {vajcarskim Alpiqom, ovaj razlikuje po modelu. - Rije~ je o tenderu koji se zasniva na principu projektnog par tnerstva. On ne}e imati negativne elemente poput klauzule u ugovoru sa Alpiqom, koji je podrazumijevao otkup 50 posto bilansnih vi{kova elektri~ne energije od dana potpisivanja ugovora do izgradnje termokapaciteta. Da je takav ugovor potpisan, {teta za EPBiH bi iznosila 120 miliona eura, smatra Grabovica. dine biti poznato s kim }e se i kako graditi blok 7 TE Tuzla.

Izbor partnera
Grabovica ka`e da je izgradnja bloka 7 neophodna jer }e postoje}i blokovi 2018. godine biti neupotrebljivi i kako bi rudnici u Tuzlanskom bazenu imali osiguran plasman uglja, a rudari osiguran posao, dok BiH ne bi trebala uvoziti elektri~nu energiju. Blok 7

6 MILIONA KM EPBiH je u prvih {est mjeseci imala dobit od {est miliona KM, odnosno da su prihodi iznosili 464,1 milion KM, a rashodi 458,1 milion KM
je zamjenski blok za koji je odobrano projektno finansiranje. Po~etak izgradnje je planiran u 2014. godini, a proizvodnje 2018. godine. - Osnovni principi za izbor projektnog partnera su takvi da prirodni resursi ostaju u vlasni{tvu FBiH i ne mogu biti predmet privatizacije kroz zajedni~ko ulaganje. Vlada FBiH podr`ava sklapanje dugoro~nih ugovora o snabdijevanju kojim }e biti garantovana sirovinska osnova za dugoro~no funkcionisanje bloka 7, bi}e formirano privredno dru{tvo koje }e voditi pripremu izgradnje i eksplome|unarodnom otvorenom tenderu koji je podijeljen u dvije faze i koji }e naredne sedmice biti objavljen u Slu`benom glasniku i u me|unarodnim ~asopisima. - Na prvoj pretkvalifikaciji se utvr|uje lista kvalificiranih kandidata, a rok za podno{enje aplikacija je 45 dana, a u drugoj fazi }e se prikupljati podaci od kvalifikovanih kandidata od kojih }e biti izabran projektni partner. Kvalifikacioni kriteriji koji su definisani u pozivu su da je potencijalni projektni partner u zadnjih pet godina profesionalno osposobljen da se bavi jednom ili vi{e navedenih djelatnosti, a to su proizvodnja, prijenos i distribucija elektri~ne energije... Da je kandidat ostvario prihod iz relevantne djelatnosti u posljednje tri godine u iznosu od minimalno 1,5 milijardi eura godi{nje, tako da pri~e pojedinih medija o dogovoru sa kompanijama koje imaju 25.000 eura osniva~kog kapitala ne stoje, tvrdi Grabovica, te dodaje da }e do kraja go-

Ispitivanje tr`i{ta
On je kazao da EPBiH ni sa jednom kompanijom nije ni{ta potpisala, nego samo pregovarala kako bi se ispitalo tr`i{te. - Kriteriji su takvi da se na tender ne mo`e javiti bilo ko, nego neko ko ima finansijski i tehni~ki potencijal. EPBiH }e u osnovnom kapitalu u~estvovati sa 25 posto ukupne vrijednosti projekta, a ostalo }e finansirati projektni partner i kroz zajedni~ko zadu`ivanje, dodao je Grabovica, te ustvrdio kako ne o~ekuje da }e politi~ke partije blokirati projekat “jer je sve transparentno” . Na konferenciji za novinare su prezentovani i podaci u poslovanju EPBiH u kojima se navodi da je EPBiH u prvih {est mjeseci imala dobit od {est miliona KM, odnosno da su prihodi iznosili 464,1 milion KM, a rashodi 458,1 milion Dk. OMERAGI] KM.

Karad`i}u dozvoljena `alba
Pretresno vije}e Ha{kog tribunala odobrilo je ju~er nekada{njem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karad`i}u da ulo`i `albu na odluku kojom je u njegovoj optu`nici ostala ta~ka 11, koja ga tereti za uzimanje pripadnika UN-a za taoce u maju i junu 1995. godine. Odluka je donesena po pravilu 98 bis, prema kojem pretresno vije}e mo`e da, po okon~anju dokaznog postupka tu`ila{tva, donese osloba|aju}u presudu po jednoj ili vi{e ta~aka optu`nice, ukoliko utvrdi da nema osnova za osudu, javlja Srna. Prema odluci vije}a od 28. juna, Karad`i} je oslobo|en po prvoj ta~ki optu`nice - za genocid u op{tinama BiH 1992. godine. Na taj dio odluke `albu je ulo`ilo tu`ila{tvo, dok se odbrana, koja je tra`ila osloba|anje po svih 11 ta~aka optu`nice, tra`ila dozvolu za `albu u vezi sa dijelom odluke o uzimanju talaca.

Obra~un s TV1
Na pitanje novinara TV1 iz kojih izvora }e se finansirati izgradnja vjetroparka u Podvele`ju, Grabovica je odgovorio da }e novac do}i od finansijskih institucija: “Ko da najbolju ponudu, bi}e izabran”, rekao je Grabovica, a na pitanje za{to nema odgovora na upite koji iz te medijske ku}e idu pisanim putem ka EPBiH, on je rekao: “Vama ne odgovaram nikako, nego onome ko izvje{tava kako treba, a ne onako kako vi radite.”

10

KOMENTARI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

FOKUS

Bu|enje naroda ili Kumrovec hr~e M
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Srbi, Bo{njaci i Hrvati i danas su, uz izvjesne razlike, pretpoliti~ki narodi, zato~enici povijesti, nacionalizma, klerikalizma i sli~nih gluposti koje su ugra|ene u svakodnevni `ivot. U odnosu na Evropu, BiH hr~e kao {to je Kumrovec hrkao prije 75 godina. Ni ku}na vrata ne umijemo podmazati i krepane ma~ke bacamo u rijeke, a psi laju kao {to su lajali prije trideset i ~etrdeset godina

islio sam da je frka oko famoznog Picinog parka prestala, jer u medijima o tome ve} danima nema ni{ta, ali me je banjalu~ka saradnica Oslobo|enja Gordana Katana u telefonskom razgovoru demantovala. Mirne {etnje gra|ana u znak protesta protiv smrtne presude ovom kutku ekskluzivne seksualne tradicije, koju su mu izrekle lokalne vlasti, odr`avaju se i dalje, svakodnevno, uz u~e{}e dvjesta, trista, nekad i pet stotina ljudi. Policija im sve vi{e su`ava kretanje, a neki od “{eta~a” pozivani su na informativni razgovor. U godinama socijalisti~ke izgradnje svaki ve}i grad imao je po jedno takvo narodno jebali{te koje se, kao i ovo banjalu~ko, obi~no nalazilo u blizini `eljezni~ke stanice. Tu se pod okriljem no}i, nudio brz i jeftin seks. Dolazili su vojnici, studenti i srednjo{kolci, radnici kofera{i koji su u stani~nom bifeu ~ekali voz ili otu|eni socijalisti~ki proleteri koji su no}i provodili po okolnim rakija{nicama. Niko ne zna ko je taj banjalu~ki bazar seksa pod otvorenim nebom nazvao Picinim parkom, ali je njegov naziv ostao do danas. Prije vi{e od dvadeset godina park je ure|en, posa|eni su hrastovi i postavljene klupe za odmor. A onda su lokalne vlasti odlu~ile da na tom prostoru podignu “impresivnu gra|evinu” Gra|ani su se tome uspro. tivili na najpristojniji na~in, ali su lokalne vlasti, uz neupitnu podr{ku svemo}nog Milorada Dodika i njegovog RTRS “javnog servisa” bile neumoljive. , Krajem pro{log mjeseca sarajevski mediji su se danima bavili

N

ovim doga|ajima. Svugdje u svijetu ~itaoci se pale na sve {to asocira na erotiku, pa su u lascivnom nazivu pomenutog parka urednici prepoznali dobar materijal za naslove poput “Picin park probudio Banjalu~ane” ili “Banjalu~ani ne daju Picin park” Prvi od pomenutih nasl. ova je odgovarao ~injenici, ali drugi nije - u parku ve} zjapi ogromna rupa za temelje projektovane zgradurine. Ipak, bila je to dobra vijest, iako u~esnici “mirne {etnje” znaju da je bitka izgubljena. Ali, rat je tek po~eo, rat protiv korumpirane, bahate i samovoljne vlasti, koja do raspolo`enja gra|ana dr`i koliko do lanjskog snijega. ekako u isto vrijeme, plami~ak gra|anskog aktivizma zapaljen je i u Trebinju, hercegova~koj tvr|avi Dodikove vlasti. Nakon {to je iz sru{enih i napu{tenih starih ku}a i {tala u okolnim selima odvukao kamen za potrebe svog “Andri}grada” ko, ga uz Dodikovu finasijsku pomo} i uz blagoslov vladike Grigorija podi`e u neposrednoj blizini Vi{egrada, Emiru Kusturici je za njegovo neimarsko oko zapela trebinjska tvr|ava Petrinja, nekada{nje austrougarsko utvr|enje, koje je dr`ava proglasila kulturno-historijskim spomenikom. Kad je slavni filmski re`iser, sada u ulozi kradljivca kamena, dovukao bager i po~eo ru{iti tvr|avu, dvadesetak Trebinjaca je automobilima blokiralo put kojim je kamen trebao biti odvezen za Vi{egrad. Poni`en i uvrije|en, jer je od Srba navikao samo na obo`avanje i aplauze, Kusturica je iz svog Drvengrada na Me}avniku cin-

A

i~no poru~io protivnicima njegovih bizarnih graditeljskih poduhvata: “Zidam gradove po principu klju~ u ruke.” Naravno, niko ozbiljan ne}e zaklju~iti kako ova dva primjera predstavljaju “bu|enje naroda” Ako sam im posvetio prev. i{e prostora, to je samo zato da se vidi kako se u ovoj zemlji mogu desiti i neke dobre stvari, makar simboli~nog zna~aja. Iz vihora zna nastati oluja. Ali, ta mogu}nost je tako daleko da me se ona ne ti~e. Srbi, Bo{njaci i Hrvati i danas su, uz izvjesne razlike, pretpoliti~ki narodi, zato~enici povijesti, nacionalizma, klerikalizma i sli~nih gluposti, koje su ugra|ene ne samo u svakodnevni `ivot ve} i u politi~ke, obrazovne, kulturne i druge institucije sistema. U medije tako|e. Hodam, oslu{kujem i gledam, i vidim da, recimo, nadmo}na ve}ina ~italaca novina nema pojma o tome u ~emu je tajna “misterije” Sejdi} - Finci, niti ih se to ti~e. Srbi, Hrvati i Bo{njaci su, najbla`e re~eno, ravnodu{ni prema svojim ratnim zlo~inima, prema svojim korumpiranim politi~arima, prema svojim kriminalcima, tajkunima i oligarsima koji su ih oplja~kali. Kako druk~ije objasniti ~injenicu da redovno glasaju za ljude koje svakog trenutka mo`ete raskrinkati dokumentima o onome {to su proteklih godina radili i zastupali? ko iskreno `elimo znati gdje smo i {ta smo danas, najbolje je da se prisjetimo ~uvene Krle`ine sintagme “Kumrovec hr~e” koju je upotrijebio u ese, ju “Titov povratak godine 1937.” , kada se Broz vratio iz Rusije i u

E

jesenje predve~erje pozvonio na vrata Krle`inog stana. Nisu se vidjeli punih devet godina i cijelu no} su razgovarali o nadolaze}oj me|unarodnoj katastrofi, “dok kod nas sovuljaga oblije}e oko marijaterezijanskih zvonika” . Krle`a pi{e: “A ovdje, u Kumrovcu, laju psi kao {to su lajali prije trideset i ~etrdeset godina. Ni vrata nisu podmazali i krepane ma~ke bacaju u potok, ni gnojnice nisu podzidali kao da se u svijetu ni{ta ne doga|a i kao da se uop}e ni{ta nije dogodilo, i kao da Evropa ne stoji pred novim svjetskim ratom!... Fa{isti~ka gorila brusi svoje no`eve a kod nas Kupinec hr~e, Kaptol hr~e, Kumrovec hr~e, ~itava na{a malogra|anska inteligencija hr~e, a Tito stoji usred Kumrovca i osje}a vakuum srednjovjekovnog zaka{njenja, prokletstvo kumrove~kog nokturna kada laju psi i sve stoji kao ukleto na jednom te istom mjestu.” vropa odavno vi{e ne ratuje, ne gore gasne komore, ne di`u se revolucije. I pored svih te{ko}a, Evropa se ujedinjuje, kako bi svi njeni narodi, svaki sa svoje startne pozicije, do`ivjeli prosperitet. Evropa je osjetljiva na kr{enje ljudskih prava i prava manjina, ona dr`i otvoren front prema nacionalizmu i rasizmu, neumoljiva je u primjeni na~ela koje dr`avu odvaja od crkve. U Bosni i Hercegovini se sve ~ini suprotno. U odnosu na Evropu, zemlja hr~e kao {to je Kumrovec hrkao prije 75 godina. Ni ku}na vrata ne umijemo podmazati i krepane ma~ke bacamo u rijeke, i psi laju kao {to su lajali prije trideset i ~etrdeset godina.

Za{to Sarajevo Film Festival?

M

islim da je Sarajevo Film Festival kratkoro~na, ali blagorodna kompenzacija za sve neda}e, nesre}e i neima{tinu, materijalnu i duhovnu, ovog Grada i ove Bosne. Prije par dana me je jedna strana novinarka upitala {ta mislim o SFFu. Evo {ta: SFF je jedini autenti~no pozitivan kontekst u kojem se Bosna bilo gdje u svijetu spominje. Kad se radi o strancima, koji se tako rado {etaju po crvenim tepisima ovog svijeta, kad se spomene Bosna, sve je u “nevinim” politi~kim rukavicama, ali uvijek uz okretanje glave popra}eno “nerazumijevanjem”: za{to li “BiH” ~u~i tamo gdje jeste, a po~ela je zaudarati? Bosancima je SFF donio posao i u globalnoj besparici omogu}io neku zaradu, kakvu-takvu, svim vrstama uposlenih na SFF-u, a njih je ukupno nekoliko stotina. Hotelima, hostelima i preno}i{tima, du}anima, restoranima, kafeima, kinima, prometu, od taksija do avioprijevoznika, razli~itim

vrstama subjekata u industriji zabave, koje su povezane sa raznovrsnim uslugama, turizmu kao takvom, napunio je probu{ene d`epove. Donio je svima druge i druga~ije teme, usmjerenja i uprizorenja, makar za deset dana. SFF je za Bosnu ono {to je pobjeda na EURO 2012. za propalu [panjolsku. Ne mijenja puno, ali zna~i ogromno. SFF nudi i daje energiju, kao svjetlo, u totalnom mraku tunela bez izlaza - u kojem se na{la tisu}ljetna Bosna, i u 20 godina postala endemska (ru`na) posebnost svoje vrste, kao ~ovje~ja ribica. [ta je SFF 2012. pokazao, je li i~emu ikoga nau~io? Na ovogodi{njem Festivalu smo u filmu “Sre}a” Amerikanca Todda Solondza mogli vidjeti, a posebno ko je htio i nau~iti - kakvi su ljudi. I to svugdje, u Americi, ili na nekom toplom oto~ju, ~ije ime znaju samo njegovi rijetki stanovnici. Vidjeti i pomiriti se s ~injenicom, mada izgled vara, da smo svi, u nekom dijelu sebe, bolesni, perverzni i opasni po okoli-

nu. U filmu “A gdje sada” Libanonke Nadine Labaki smo mogli razabrati vrlo rje~itu lekciju: kako se treba pona{ati kad rat pomrsi sve ra~une. Prekine prirodan tok stvari i ubije ti vlastito dijete. Ve}inom je ovako: `ene ra|aju, a mu{karci ratuju. A smisao je `ivot, a ne ubijanje. Svi frustrirani, iskompleksirani i nerealizirani mu{karci ovog svijeta, od Nerona, koji je zapalio Rim, do Jadi}a Mladi}a, koji je spalio plodnost generacija i decenija Balkanskog poluostrva, mogu uzeti recept za lijek od bilo koje, a najbolje je od vlastite majke. U filmu “Ljubav” Mihaela Hanekea - Zlatne , palme ovogodi{njeg Cannesa, mogli smo vidjeti kako bi, da je puste sre}e, trebao izgledati kraj svakog `ivota. U poznim godinama svima ostaje samo - nje`nost. U francuskom filmu “Nedodirljivi”koji je do suza radosni, ca doveo sve gledatelje u Otvorenom kinu, a bilo je mnogo onih koji su stajali, vidjeli smo {ta zdrav duh mo`e uraditi bolesnom tijelu. Film, utemeljen na istinitoj pri~i, pokazao je ka-

ko je neoptere}eni, neobrazovani i nezaposleni Crnac postao jedini spas prebogatom, blaziranom tetraplegi~aru. Nije smije{no, ali jeste beskrajno duhovito, i podsticajno. Imala sam privilegiju vidjeti “Ma|arsku 2011” Béle Tarra i sarajevski pendant, vanredni “Krupno u totalu” Mungiov “Iza brda” i turski , “Glas mog oca” - prave male dragulje u SFF-ovoj niski dragocjenosti 2012. Ali najkorisniji film koji sam gledala je dugometra`ni dokumentarni film “Otpad”Tu o na{oj okolici, pre. punoj otrovne plastike, i o budu}nosti Zemlje, govori Jeremy Irons. Nije prvi put da nas je ovaj Oskarovac i po~astio svojim prisustvom u Sarajevu. Film “Otpad” bi SFF trebao prikazati u svim {kolama Bosne i Hercegovine. I {ire, mnogo {ire. Eto zato po{tujem i podr`avam Sarajevo Film Festival: jer je jedinstvena, a odli~na reklama za Bosna i Hercegovinu. Istovremeno je profitabilna razbibriga i pou~na, a pristupa~na razonoda. Ko ovdje mo`e bolje?

OSVRT

Pi{e: Nada ZDRAVI^

SFF nudi i daje energiju, kao svjetlo, u totalnom mraku tunela bez izlaza - u kojem se na{la tisu}ljetna Bosna, i u 20 godina postala endemska (ru`na) posebnost svoje vrste, kao ~ovje~ja ribica

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Leo Messi u Predsjedni{tvu BiH
Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Da u Kaknju, recimo, `ivi neki @idov sa kvocijentom inteligencije tristo pedeset, dobitnik ~etiri uzastopne Nobelove nagrade za ekonomiju, po dvije za knji`evnost i fiziku, te jedne za mir - {to ju je onomad dobio za uspje{no rje{enje izraelsko-palestinskog pitanja - on svejedno nikada ne bi mogao biti ~lan Predsjedni{tva BiH

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, pro~ulo se da na Igmanu `ivi baba od devedeset ~etiri godine {to sama samcata ~uva golemo stado ovaca, pa reporter Federalne televizije krenuo da napravi pri~u. I zaista, na{ao on babu gdje sjedi pod stablom i prede, a na proplanku pod njom ogromno stado ovaca. “Baba, koliko ima{ ovaca?” pita novinar. , “Kojih, crnih ili bijelih?” odgovori ona ne , di`u}i pogled s prediva. “Pa recimo bijelih” re~e novinar. “Bijelih? [est stotina.” “Jel , ih ima toliko?” iznenadi se reporter, pa , upita: “A crnih?” “Isto” kratko }e ona. , “Koliko, baba, daju vune?” pita dalje no, vinar. “Koje, crne ili bijele?” opet }e stari, ca. “Pa recimo bijele” re~e on. “Tako, oko tri , kila godi{nje” odgovori baba i dalje ne di, `u}i pogled. “Ajde?!” iznenadi se novinar, pa , upita: “A crne?” “Isto” kratko }e ona. , “A meso” dalje }e reporter, “koliko da, ju mesa?” “Koje, crne ili bijele?” opet }e , baba. “Pa recimo bijele” re~e on, sad ve} , ispod oka gledaju}i jel ga to baba zajebava. “Bijele, dvaespet-tries kila, tako.” “A crne?” nesigurno }e novinar. “Isto” krat, , ko }e ona. Shvatio kona~no reporter Federalne da ga baba zajebava, pa ko malo i podviknuo. “Dobro, baba, koja je onda razlika izme|u crnih i bijelih ovaca, kad me stalno pita{ ‘jel crne ili bijele’?” “Kako koja?” podigne najzad starica , pogled s prediva, pa }e jednostavno: “Bijele su moje.” “A crne?” upita novinar. “Pa , isto” kratko }e ona. , Babine crne ovce oslikavaju sav apsurd, ali i obja{njavaju su{tinu klju~nog problema Bosne i Hercegovine, sadr`anog u svakom jasnom uzroku i svakoj nejasnoj posljedici ve} historijskog slu~aja Sejdi} - Finci. Bosna je, naime, jedina zemlja u kojoj crnih ovaca ima koliko i bijelih. Jedina je stoga pouzdana metoda da se uo~i razlika izme|u SDA-ovaca, SNSDovaca, HDZ-ovaca, SDP-ovaca i ostalih ovaca - dosada{nji izborni sustav. Izme|u

Bo{njaka, Srba i Hrvata, shvatili ste, nema razlike, osim kod glasanja. Razli~ito bleje. Koncept je, jasno, idiotski, jer subjekt takvog ure|enja nije ~ovjek, nego nacija, odnosno etni~ka grupa. Izabrani predstavnik nema tako nikakvu obavezu prema glasa~u, nego prema njegovom, odnosno svom etni~kom porijeklu. Bilo bi to dovoljno glupo sve i da u Bosni nema nijednog prema kojemu Bo{njak, Srbin ili Hrvat u parlamentu ne bi imali nikakvih obaveza, ali eto na sre}u ima, pa je barem zabavno - a ne samo tragi~no - gledati kako se sad tra`i model da se nekako ima obaveza, ali da se nema pravo. Demokratska obaveza je, naime, forma, ona je deklarativna, a demokratsko pravo je sadr`aj. Zato su u bosanskom modelu uloge podijeljene obrnuto: ~ovjeku, pojedincu pripada obaveza, i to prema svojoj etni~koj grupi i njenom predstavniku, dok svako pojedino pravo pripada tom predstavniku etni~ke grupe, i to prema njenom pripadniku. Bilo bi to, rekoh, dovoljno glupo sve i da nema nepripadaju}ih, jer prostor odlu~ivanja ti~e se glasa~a, a ne njegova porijekla: niti je hrvatski narod du`an tri pla}e na kreditnoj kartici, niti je srpska nacija ostala trudna pa dobila otkaz, niti je bogami bo{nja~ka zavr{ila fakultet pa deset godina radi kao konobarica. Kad bi, uostalom, sustav kakav funkcionira u paralelnom politi~kom svemiru bio mogu} i u fizi~kom `ivotu, ljudima-narodima stvar bi bila mnogo jasnija. Evo jednog jednostavnog i svima razumljivog primjera: Leo Messi, recimo, iznenada poludi i odlu~i potpisati za FK Sarajevo. Novac nije problem, igrat }e za petsto maraka mjese~no. Uprava je odu{evljena, suigra~i su odu{evljeni, svi su odu{evljeni, jedino navija~i popizdili. Ne `ele Horde zla ni ~uti da Messi igra u bordo dresu. On je, vele, Argentinac. Da, ali prije svega najbolji nogometa{ u povijesti igre. Mo`da, opet }e oni, ali ipak Argentinac. Kakve to veze ima? Ima, jer nije Bo{njak. Jebe se Argentinca Messija za polo`aj Bo{njaka u

BiH. On zna samo igrati nogomet. Gdje je dakle gre{ka? Navija~i FK Sarajevo, naravno, ne bi popizdili da Leo Messi iznenada poludi i potpi{e za njihov klub. On je ipak najbolji igra~ u povijesti igre. A ovdje je rije~ o nogometu. Nije dakle na Messiju da brine o polo`aju Bo{njaka u BiH, nego da uvali sedamdeset golova po sezoni. I jebe se navija~e Sarajeva je li on Argentinac, Moldavac ili, {tajaznam, Hrvat. U nogometu te stvari ve} funkcioniraju, i funkcioniraju bez gre{ke. Nema u Bosni kluba bez barem jednog stranca, i nikome ne smeta. Isto je u ko{arci, ili - da se maknemo od sporta - u medicini. Biste li nakon infarkta operaciju srca radije povjerili pripadniku svoje etni~ke grupe ili mo`da najboljem kardiokirurgu na svijetu? U politici, me|utim, to ne fercera. Da u Kaknju, recimo, `ivi neki @idov sa kvocijentom inteligencije tristo pedeset, dobitnik ~etiri uzastopne Nobelove nagrade za ekonomiju, po dvije za knji`evnost i fiziku, te jedne za mir - {to ju je onomad dobio za uspje{no rje{enje izraelsko-palestinskog pitanja - on svejedno nikada ne bi mogao biti ~lan Predsjedni{tva BiH. [to bi, jasno, bilo dovoljno glupo ~ak i da politika nije va`nija od nogometa - barem u onom dijelu gdje ne gubi FK Sarajevo, nego njegovi navija~i - pa da je va`nije ho}e li Messi [irokome zabiti odlu~uju}i penal u finalu Kupa nego ho}e li ljudi imati djeci za kruha. Pa ipak, iz nekog razloga u Bosni nije va`na nacionalnost centarfora, ali jest ~lana Predsjedni{tva. Kako je takav sustav mogu}, a kamoli odr`iv? Tako {to se pretvaranjem ~ovjeka u pripadnika mijenjaju i demokratski vektori, pa bira~ vi{e ne daje povratni glas politi~koj ideji, nego jednosmjerni glas nacionalnom programu. Pogledate li, naime, malo bolje, vidjet }ete da on uop}e i ne daje glas, nego vunu i meso. A oni drugi?, pitate. Isto.

U OBJEKTIVU

Otpad sti`e Limom
Preduze}e HE na Drini iz Vi{egrada ~ini napore na ~i{}enju Drinskog jezera od plutaju}eg otpada koji najve}im dijelom dolazi rijekom Lim. U pitanju su velike koli~ina sme}a koje su stigle nakon proljetnih padavina, a obale Drine i njenih pritoka jednostavno su pokupile plutaju}i otpad iz ranijeg razdoblja, potvrdio je direktor ovog preduze}a Mile Laki}.

Ovih dana je republi~ki ekolo{ki inspektor Mla|en Laki} konstatovao da su nadle`ne slu`be Hidroelek trana na Drini postupile po ekolo{koj dozvoli i uklonile plutaju}i otpad, te da ne postoji odgovornost Hidroelek trane Vi{egrad, s obzirom na to da najve}e koli~ine sme}a sti`u sa uzvodnih obala iz susjednih dr`ava Srbije i Crne Gore. Mile Laki} je apelirao na ekolo{ke nevladine organizacije i udruge, a posebno na Euroregiju Drina, da u svojim aktivnostima izvr{e pritisak na lokalne zajednice i vlade susjednih dr`ava kako bi se uklonilo sme}e sa rije~nih obala, odakle sti`e u gornje Drinsko jezero. A. H.

12

CRNA HRONIKA
Slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP-a KS-a preksino} su priveli Alena Mehovi}a (1982) iz Sarajeva, koji se sumnji~i za dilanje droge. Naime, tokom pretresa Mehovi}a i stana koji koristi, na|eno je 10-ak grama heroina, a, osim droge, oduzeti su mobitel i odre|ena koli~ina novca koji najvjerovatnije poti~e od prodaje droge. Nakon krim-obrade, Mehovi}, koji je ve} osu|ivan zbog istog krivi~nog djela, bi}e predat Tu`ila{tvu. L. S.

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Priveden Alen Mehovi}

Uhap{eni nasilnici iz Bosanske Dubice

Banjalu~ka policija uhapsila je D. K, I. ^, O. K. i S. T. iz Bosanske Dubice zbog sumnje da su u ponedjeljak nave~er zbog nera{~i{}enih ra~una napali E. [. iz Orahove kod Bosanske Gradi{ke. Tokom napada do{lo je i do pucnjave, ali tom prilikom niko nije povrije|en. Napada~i su sa automobila skinuli tablice, misle}i da tako ne}e biti otkriveni. Pretresom ku}e i auta koje koristi D. K, na|ena je pu{ka iz koje je pucano na E. [. D. P.

UGLJEVIK Uhap{en Vasilije Radovanovi}

Savo Lazi} ranjen u dvori{tu
Savo Lazi} (1942) iz Ugljevika te{ko je ranjen u utorak, kada je Va si li je Ra do va no vi} (1960) upao u dvori{te njegove ku}e u Ulici bogutova~ka bb, i iz poluautomatske pu{ke pucao mu u stomak, a potom pobjegao. Slu`benici Policijske stanice Ugljevik o pucnjavi su, kako je potvr|eno iz CJB-a Bijeljina, obavije{teni oko dva sata poslije podneva, te je na mjesto doga|aja odmah upu}ena patrola, a potom je izvr{en uvi|aj. Povrije|eni Lazi} prevezen je u Medicinski centar Bijeljina. Prva pomo} ukazana mu je na Odjeljenju hirurgije, gdje je, kako saznajemo, i operisan. Tragaju}i za odbjeglim Radovanovi}em, policija je do{la do saznanja da je pobjegao u pravcu {ume zvane Kosa. On je ubrzo prona|en i sproveden na krim-obradu u PS Ugljevik. Nakon saslu{anja u PS-u, Radovanovi} je ju~er poslijepodne predat Okru`nom tu`ila{tvu Bijeljina uz izvje{taj koji ga tereti za poku{aj ubistva. De`urna tu`iteljica potvrdila nam je da }e nadle`nom sudu uputiti prijedlog da mu se odredi jednomjese~ni pritvor. L. S.
[teta procijenjena na 6.000 KM

FUP nakon provedene akcije

Bud`et BiH o{te}en za pola miliona KM, a 50-ak Nijemaca, Austrijanaca i [vajcaraca za 2,5 miliona eura

Banja Luka

Nisu uspjeli uni{titi dokaze
Protiv 84 osobe iz Sarajeva, Banje Luke i Biha}a, kao i firme Dun morr gro up pri pa dni ci FUP-a podnijeli su prijavu zbog sumnje da su se kao ~lanovi kriminalne grupe bavili pranjem novca i prevarama, saop{teno je na ju~era{njoj pres-konferenciji u sjedi{tu FMUP-a.

Tokom akcije Pera~ utvr|eno da su organizatori u jednoj, izvr{ioci djela u drugoj, a prevareni gra|ani u tre}oj dr`avi
dr`avljani i, kako sada stvari stoje, oni su iskori{teni. Tokom istrage i izvo|enja akcije utvrdili smo da se radi o distancionim djelima, odnosno da se organizatori nalaze u jednoj, izvr{ioci u drugoj, a prevareni gra|ani u tre}oj dr`avi", pojasnio je Vranj. Tokom akcije Pera~ policija je prona{la sofisticiranu opremu i programe koje su koristili osumnji~eni, a ~ija je vrijednost pro ci je nje na na oko 100.000 eura. Interesantno je da je najve}i broj oduzetih dokaza u elektronskom obliku, a osumnji~eni su uspostavili mehanizme da se ti dokazi brzo uni{te. Me|utim, oni koji su trebali uni{titi dokaze o~ito se nisu sna{li tokom hap{enja. "U grupi je, prema na{im saznanjima, bilo oko 160 osoba, a neki od organizatora nalaze se u Srbiji, te je u potragu za njima uklju~en Interpol. Osumnji~eni, koji su se koristili la`nim identitetima, o{tetili su bud`et BiH za najmanje pola miliona maraka. Oko 50ak gra|ana iz Njema~ke, Austrije i [vajcarske o{te}eno je za 2,5 miliona eura", rekao je Vranj, pojasniv{i da su prevaranti nudili kupovinu dionica na njema~koj berzi, uvjeravaju}i ih da }e ostvariti profit i povratiti novac u roku 90 dana, ali se to nije desilo.

Korsa zapaljena nakon prijete}ih SMS-ova
Nepoznata osoba u srijedu tri sata iza pono}i zapalila je opel korsu, vlasni{tvo Aleksandra Radakovi}a iz Banje Luke, ubaciv{i u vozilo molotovljev koktel. Auto je uni{ten u po`aru, a vlasnik je {tetu procijenio na oko 6.000 KM, jer je osim karoserije vatra zahvatila i motor. Korsa je bila parkirana u dvori{tu ku}e u Ulici Milana Kne`ine u banjalu~kom naselju Petri}evac, a vlasnika su o po`aru obavijestile kom{ije. Iako je sam poku{ao ugasiti vatru, po`ar je lokalizovan tek po dolasku vatrogasaca, nakon ~ega je izvr{en uvi|aj. Vlasnik korse je policiji rekao da je po`ar podmetnut, te da ve} du`e vrijeme dobija prijete}e SMS poruke sa njemu nepoD. P. znatih brojeva.

Uklju~en i Interpol
Edin Vranj, na~elnik Odjeljenja za organizirani kriminal FUP-a, naveo je da je sedam osoba predato Tu`ila{tvu BiH, a iz te pravosudne institucije ju~er je potvr|eno da je za njih zatra`en pritvor. "Oni su u okviru grupe imali razli~ite uloge i aktivnosti, od organizatora do ~lanova koji su morali biti svjesni da su svojim djelovanjem u ka`njivoj zoni. Ve}ina ~lanova grupe su na{i

[tura informacija
Vranj je potvrdio da su me|u organizatorima dvojica bra}e, no nije `elio precizirati da li se radi o Goranu i Zoranu Samard`iji, ~elnicima UO firme Dunmorr group. D. P.

DOBOJ Dvoje povrije|enih na pru`nom prelazu

Pasatom izletio pred teretni voz
Dvije osobe su povrije|ene, od kojih jedna te{ko, na pru`nom prelazu u Dragalovcima na regionalnom putu Doboj - Prnjavor, kada je preksino} na pasat naletio teretni voz, potvr|eno je iz CJB-a Doboj. Marko K. (29) iz Banje Luke, suvoza~ iz pasata, kako saznajemo, po prijemu u dobojsku bolnicu "Sveti apostol Luka" smje{ten je u {ok-sobu, a nje-

govo stanje je jako te{ko. Naime, on je tokom no}i operisan i priklju~en na respirator. Voza~ pasata Banjalu~anin Vinko R. (58) smje{ten je na Hirur{ki odjel i nije u `ivotnoj opasnosti. Njegovo stanje je, prema informacijama iz bolnice, stabilno, te bi uskoro mogao biti otpu{ten na ku}no lije~enje.
L. S.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

CRNA HRONIKA
[ezdesetogodi{nji Aleksa Panti} iz [ekovi}a poginuo je u utorak u mjestu Po`ioci, op{tina [ekovi}i, kada se prilikom izvla~enja trupaca pod nerazja{njenim okolnostima prevrnuo traktor kojim je upravljao, potvr|eno je iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina. Uvi|aj su izvr{ili su slu`benici Policijske stanice [ekovi}i, koji nastavljaju rad na utvr|ivanju uzroka ove nesre}e.

13

Poginuo prilikom izvla~enja trupaca

Uhva}en dok je zalijevao marihuanu

U sklopu akcije Planta`a 2012. policija je u utorak u {umi u okolini Bijeljine prona{la planta`u indijske konoplje, te privela @. G, dok je zalijevao stabljike. Tokom pretresa ku}e koju @. G. koristi u Dvorovima, pored 65 stabljika marihuane ukupne te`ine 32 kg i 400 grama iste biljke, kao i pribora za uzgoj, oduzete su i tri automatske pu{ke i 290 metaka. Protiv @. G. }e nadle`nom tu`ila{tvu biti dostavljen slu`beni izvje{taj. L. S.

Dan nakon poku{aja plja~ke, vlasnik zlatare na Dobrinji najavljuje

Od sada }u u radnji dr`ati pi{tolj!
Tridesetpetogodi{nji Husein Husi} iz Sarajeva i Mersid Gabela (28) iz Fo~e, privedeni su u utorak, ~etiri i po sata nakon poku{aja plja~ke zlatare VA&ZE u sarajevskom naselju Dobrinja, zbog sumnje da bi se mogli dovesti u vezu sa ovim krivi~nim djelom.

D`evad Huski}, koji se sukobio sa plja~ka{ima, isti~e da je ovo bila deseta plja~ka, a da nikad niko nije priveden
nje sedam puta obratio policiji zbog provalne kra|e, a da neke nije ni prijavljivao. Prije 10-ak dana, kako Huski} isti~e, sat i po iza pono}i upalio mu se alarm u radnji, {to je bio znak da neko poku{ava provaliti u objekat.

Lagumd`ija i Radon~i}
Policijski inspektori Odjeljenja za op{ti kriminal i pripadnici Druge PU Husi}a i Gabelu su prona{li u Ulici Hamdije ]emerli}a te ih priveli u MUP KS-a na poligrafsko testiranje. Ispostavilo se da je Husi} pozitivan na poligrafu i da se mo`e dovesti u vezu sa poku{ajem plja~ke, a za razliku od njega, rezultati poligrafskog testiranja pokazali su da Gabela vjerovatno nije u~estvovao u ovom razbojni{tvu te je pu{ten.

Po nalogu tu`ioca Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, Husi} je predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a KS-a, a nezvani~no se moglo ~uti da su materijalni dokazi protiv Husi}a poprili~no tanki, tako da }e od kriminalisti~ke obrade zavisiti da li }e policija imati dovoljno dokaza da ga preda Tu`ila{tvu. Kao {to smo ve} pisali, tri osobe, od kojih je jedna naoru`ana pi{toljem, u utorak su napale D`evada Huski}a, vlasnika zlatarske radnje VA&ZE na Bulevaru branilaca Dobrinje, te pobjegle praznih ruku, nakon {to im se hrabri zlatar suprotstavio i aktivirao alarm. D`evada Huski}a ju~er smo zatekli u radnji dok je zvao staklara da mu popravi slomljeni izlog u radnji. O napadu razbojnika u kojem je povrije|en ka`e:

"Kada sam ih vidio da tr~e ovamo, iza{ao sam pred njih i sukobio se s njima. Borio sam se za svoju imovinu, {ta drugo da uradim? Nisam ja ovo ukrao, pa da mi je svejedno... Da nije bilo alarma, ko zna {ta bi se dogodilo. Pucano je u mene, ali izgleda da su imali gasni pi{tolj. Slobodno napi{ite neka znaju, od 18. 7. (ju~er, op. a) u zlatarskoj radnji dr`a}u pi{tolj. Vi{e me ni~ega nije strah. Deseta je ovo plja~ka, prijatelju moj, u ovoj radnji. Policajci nikad nikoga nisu priveli. I {ta drugo da radim? Moja poruka ostalim privatnicima na Dobrinji i ostatku grada je da moraju da se naoru`aju. Bez toga nema suprotstavljanja kriminalcima. Napi{ite i to da sam izjavio da nam je ovo napravila politika Zlatka Lagumd`ije i Radon~i}a", ka`e Huski}. On dodaje da se najma-

Bijeg golfom?
"Zvao sam policiju, ali niko mi se nije javio, ni na 122, ni na broj dobrinjske policije", dodao je Huski}. Kao {to smo ve} pisali, razbojnici su ve~er prije napada na zlatara Huski}a u Ulici Sr|ana Aleksi}a napali Olivera P, koji je bio sa djevojkom, i oteli mu bijeli mercedes - karavan, njema~kih registracija. U tom mercedesu su se dovezli do zlatare i poku{ali razbojni{tvo. Nakon {to se upalio alarm, pobjegli su i vozilo ostavili u Ned`ari}ima,

Zlatara VA&ZE tokom uvi|aja: Razbojnici ostali praznih ruku

kod pje{a~kog mosta. Odatle su vjerovatno pobjegli u golfu A6, ~ije klju~eve su policajci navodno prona{li kod jednog od privedenih.
D. P.

Op}inski sud Sarajevo prihvatio prijedlog advokata

Tu~a u Ned`ari}ima

Tarik Aljovi} pu{ten iz pritvora
Tu`ilac se protivio pu{tanju na slobodu zbog opasnosti od ponavljanja krivi~nog djela i tra`io produ`enje pritvora
Op}inski sud u Sarajevu prihvatio je prijedlog advokata Tarika Aljovi}a te ovom 18-godi{njaku, osumnji~enom za te{ko krivi~no djelo protiv sigurnosti javnog prometa, odnosno da je krajem juna kod Narodnog pozori{ta Sarajevo izazvao udes u kojem je te{ko povrije|ena 28godi{nja Ajla H, ukinuo pritvor, tako da }e se on u daljem toku postupka braniti sa slobode. Naime, Aljovi}ev advokat je 12. jula uputio prijedlog za ukidanje mjere pritvora s obrazlo`enjem da su prestali razlozi zbog kojih je ta mjera odre|ena. Pritvor je, podsje}amo, odre|en zbog spre~avanja eventualnog utjecaja na svjedoke udesa, odnosno troje njegovih saputnika, koji su u me|uvremenu dali izjave. "Op}inski sud je taj zahtjev odbrane proslijedio Tu`ila{tvu, nakon ~ega je nadle`ni tu`ilac konstatovao da je ta~no da vi{e ne stoje razlozi zbog kojih je pritvor odre|en, ali je zatra`io produ`enje te mjere jer postoji opasnost od ponavljanja krivi~nog djela. Me|utim, Sud je prihvatio prijedlog odbrane i 13. jula (pro{log petka) donio rje{enje, te je osumnji~eni pu{ten na slobodu", pojasnila nam je Jasmina Omi}evi}, portparol Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. Aljovi} je, podsjetimo, osumnji~en da je 24. juna, upravljaju}i mercedesom E320, na Obali Kulina bana udario u citroen

Sa uvi|aja na mjestu stravi~nog udesa

C3, koji je vozila Ajla H. Od siline udara citroen je zavr{io na trotoaru pored Narodnog pozori{ta, a voza~ica je sa te{kim i po `ivot opasnim povredama prevezena u KCUS. Lak{e povrede u tom udesu zadobili su i Aljovi} te njegov saputnik S. H. (1994).

Istraga svih okolnosti ove nesre}e, kako nam je potvr|eno iz Tu`ila{tva, jo{ traje, ali prema informacijama koje su se mogle ~uti nakon udesa, Aljovi} se mercedesom zabio u citroen nakon {to je pro{ao kroz `uto ili crveno na semaforu.
L. S.

Dino Huseinba{i} (22) i Zanin @ujo povrije|eni su u tu~i koja se dogodila preksino}, nekoliko minuta iza pono}i u sarajevskom naselju Ned`ari}i. Iz policije nam je potvr|eno da je do tu~e do{lo u Aleji Bosne srebrene, kod Studentskog doma u Ned`ari}ima. Dvojicu mladi}a napalo je nekoliko za sada nepoznatih osoba i tom prilikom Huse in ba {i} je ubo den no `em u stomak, dok je @ujo lak{e povrije|en. Na kon tu ~e, Hu se in ba {i} je preba~en u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, gdje mu je ukazana ljekarska pomo}. Ljekari su mu konstatovali ubodnu ranu trbuha nanesenu no`em. Njegovo zdravstveno stanje je stabilno i smje{ten je na Kliniku za abdominalnu hirurgiju, te zadr`an radi opservacije.
D. P.

Mladi} uboden no`em u stomak

14

REGION
VIJESTI
Predsjednica Kosova u Bruxellesu

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Mogu}a izgradnja pelje{kog mosta
Pomo}nik hrvatske ministrice vanjskih poslova Hrvoje Maru{i} izjavio je ju~er kako je Hrvatska od Evropske komisije dobila pozitivan signal na mogu}nost da aplicira za sredstva evropskih fondova za izgradnju pelje{kog mosta. - Ministrica Pusi} je u svojstvu nacionalnog koordinatora evropskih poslova ve} nekoliko sedmica u intenzivnoj komunikaciji s predstavnicima EK-a. Nakon prvih preliminarnih razgovora dobili smo pozitivne signale, rekao je Maru{i} za Hrvatski radio komentiraju}i pisanje medija da }e vlada od evropskih fondova tra`iti novac za gradnju pelje{kog mosta, javlja Fena. - Tehni~ki gledano, most kao takav je mogu}e kandidirati, me|utim ostaje puno posla i razgovora o detaljima, tehni~kim, financijskim, pravnim, ali to je u toku, dodao je Maru{i} i istaknuo da }e se ministrica Pusi} ve} u ponedjeljak o toj temi razgovarati s povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom.

Primijeniti dogovor izme|u Beograda i Pri{tine
Sve dogovore treba hitno i temeljno primijeniti, a naro~ito onaj o integrisanom upravljanju prelazima, rekao je Van Rompuy, a Jahjaga je zatra`ila da se uspostavi garancija implementacije
Predsjednik Evropskog vije}a Herman van Rompuy i kosovska predsjednica Atefite Jahjaga ju~er su se u Bruxellesu saglasili da dijalog Beograda i Pri{tine treba {to prije nastaviti, ali da je podjednako va`no da se primijeni do sada dogovoreno.

Nastavak dijaloga
Van Rompuy i Jahjaga su u zajedni~koj izjavi nakon susreta, kojim je kosovska predsjednica po~ela dvodnevnu posjetu Bruxellesu, ocijenili da je kao i nastavak dijaloga, podjednako va`no da se primijeni ono {to je ve} dogovoreno. - Sve dogovore treba hitno i temeljno primijeniti, a naro~ito onaj o integrisanom upravljanju prelazima, rekao je Van Rompuy novinarima, a Jahjaga, nezadovoljna primjenom dogovorenog zatra`ila da se uspostavi "mehanizam monitoringa i garancija implementacije", javlja Fena. Van Rompuy smatra da je dijalog najbolji na~in da Kosovo i cijeli region napreduju na evropskom putu. On je ocijenio da je ova godina bila produktivna za kosovske evropske integracije, jer je po~eo rad na studiji o izvodljivosti, dijalog o vladavini zakona i viznoj liberalizaciji, ali da Kosovo mora da poja~a napore na reformama. Kosovska predsjednica je rekla da je Pri{tina nezadovoljna primjenom dogovora u dijalogu i zatra`ila da se uspostavi "mehanizam monitoringa i garancija imple-

Ljaji} i dalje ~eka na stav DS-a
Predsjednik Socijaldemokratske par tije Srbije Rasim Ljaji} negira da je postignut dogovor o ulasku te stranke u novu vladu koju }e ~initi SNS, koalicija oko SPS-a i URS-a. - Nikakav dogovor nije postignut, danas nije bilo nikakvih razgovora o toj temi, rekao je ju~er Ljaji} za agenciju Beta, nakon {to su pojedini mediji objavili da je SDPS odlu~io da u|e u novu vladu. Ljaji} je dodao da ~eka stav izbornog koalicionog partnera, Demokratske stranke, o eventualnom ulasku u Vladu i da }e po{tivati odluku demokrata ma kakav stav da zauzmu. - Mi ne tr~imo u Vladu po svaku cijenu i `elimo da ostanemo korektni prema koalicionom partneru, Demokratskoj stranci, rekao je Ljaji}. Ljaji}ev SDPS je na izborima 6. maja nastupio u koaliciji sa DS-om.

Jahjaga i Rompuy: Kraj kosovske nadgledane nezavisnosti zajedni~ki uspjeh

Po{tivati kosovske granice
Ured za odnose s javno{}u Vlade Albanije objavio je govor premijera Salija Beri{e s me|unarodne konferencije o temi Ciljevi mira i sigurnosti, odr`ane u Rimu. U govoru se navodi da su se na Balkanu desile historijski pozitivne promjene i da su one trajne. - Vrijeme se ne mo`e vratiti unazad. Nedavno je okon~ana nadgledana nezavisnost Kosova. Kosovo postaje pravna dr`ava. Ova zemlja je postigla veoma dobar sporazum sa susjednom Srbijom. Mora se po{tivati cjelovitost Kosova i njegove granice. Svaka naknadna revizija kosovskih granica bi stvorila nemire i sukobe u regiji, rekao je, izme|u ostalog, albanski premijer. mentacije". Jahjaga je ocijenila da je kraj kosovske nadgledane nezavisnosti, koji je najavljen za septembar, zajedni~ki uspjeh kosovskih institucija i me|unarodne zajednice. Ona je rekla da se u Pri{tini intenzivno radi na izmjenama ustavnih i zakonskih akata kako bi lokalne vlasti od septembra preuze-

le punu odgovornost za upravljanje Kosovom.

Integracija
- Planiramo da do slijede}ih lokalnih izbora potpuno integri{emo tri op}ine na sjeveru Kosova u na{ pravni sistem, rekla je kosovska predsjednica. Sljede}i lokalni izbori na Kosovu planirani su za 2014. godinu. Jahjaga je doputovala u dvodnevnu posjetu Bruxellesu, gdje }e imati niz susreta sa zvani~nicima Evropske unije i NATO-a. Jahjaga }e danas posjetiti sjedi{te NATOa, gdje }e se sresti s generalnim tajnikom Andersom Fogh Rasmussenom.

Popularni zagreba~ki medij prebrodio agoniju

Radio 101 spasili novinari i tonci
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

platiti vjerovnike i ostale dugove te krenuti u novi radijski `ivot doslovno od nule.

Devet ozlije|enih na stanici u Peru{i}u
U `eljezni~koj nesre}i koja se dogodila ju~er oko 13 sati na stanici u Peru{i}u ozlije|eno je devet osoba. Nesre}a se dogodila kada je radna lokomotiva, iz trenutno neutvr|enih razloga, naletjela na parkirani teretni vagon na sporednom kolosijeku `eljezni~ke stanice, javio je Index.hr. "Ozlije|eno je devet radnika kompanije Remont i odr`avanje pruga. Sedam radnika je zadobilo lak{e ozlijede, dvojica te`e. Prevezeni su u Op}u bolnicu Gospi}", saop}eno je iz Hrvatskih `eljeznica. Prema neslu`benim informacijama, ser visnom su vlaku otkazale ko~nice.

Popularni zagreba~ki Radio 101 prebrodio je vi{egodi{nju agoniju. Za happy end najzaslu`niji su novinari, voditelji i tehni~ari Radija - njihova odlu~nost pobijedila je krizu.

Novi vlasnik
O novom vlasniku Sto jedinice, tvrtki Impossibile Egessus koju vodi njema~ki dr`avljanin Thomas Alexander Thimme, zasad se malo zna, a jo{ manje je poznata budu}a programska orijentacija. Uloga koju je Radio 101 imao u demokratizaciji hrvatskog medijskog prostora se pamti, uklju~uju}i i poku{aj vlasti da ugasi Sto jedinicu u jesen 1996. koji je na sredi{nji zagreba~ki Trg bana Jela~i}a doveo vi{e od 100.000 Zagrep~ana, {to se danas ocjenjuje kao jedini pravi akt gra|anskog neposluha u povijesti suvremene Hrvatske.
Jadranka DIZDAR

Posve}enost
Simbol tzv. urbanog Zagreba, nakon gotovo 30 godina postojanja, Radio 101 prije nekoliko godina na{ao se na koljenima, prezadu`en zbog mutnih poslova raznih nekompetentnih uprava i pohlepe svojih tada{njih umi{ljenih novinarskih celebritya. Dogurali su tako do oficijelnog ste~aja, i{~ekuju}i prekid emitiranja programa. Zvijezde su se u me|uvremenu razbje`ale, ostali

Pobijedio optimizam da Sto jedinicu ~ekaju bolji dani

su samo oni najlojalniji, s dovoljno optimizma i vjerovanja da Sto jedinicu tek ~ekaju bolji dani. U valu ste~ajeva koji ovih dana potresaju Hrvatsku, a u kojem

tvrtke uglavnom zauvijek nestaju, spa{avanje Sto jedinice zna~i i posve}enost novom po~etku. U roku od mjesec dana Radio 101 treba i slu`beno iza}i iz ste~aja, is-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Objavljeni zvani~ni rezultati

SAMOUBILA^KI NAPAD NA ZGRADU

POGINULI MINISTAR OD
Na izborima u~estvovalo 62 posto registriranih bira~a

Liberali pobjednici izbora u Libiji
Sekularni liberalni savez pobijedio je na prvim slobodnim parlamentarnim izborima odr`anim u Libiji poslije nekoliko decenija, pokazali su kona~ni rezultati glasanja objavljeni ju~er. Alijansa nacionalnih snaga (ANS) koja se sastoji od 60 manjih stranaka biv{eg predsjednika prelazne vlade Mahmuda D`ibrila, osvojila je 39 poslani~kih mjesta, a na drugom mjestu, sa 17 poslanika, na{la se Pravedna i konstruktivna stranka Muslimanske bra}e, objavila je izborna komisija, prenosi AP. Odnos snaga u parlamentu zavisi sada od preostalih 120 mjesta koja }e pripasti nezavisnim kandidatima. To predstavlja rijedak poraz islamista poslije Arapskog prolje}a, s obzirom da je ta struja pobijedila na izborima u Egiptu i Tunisu, ali i u Libiji, ipak, ima {ansu da u~estvuje u podjeli vlasti. Izborna komisija objavila je da je 62 posto registriranih bira~a u~estvovalo na izborima odr`anim 7. jula, prvim poslije pada Muamera Gadafija koji je poslije 42 godine na vlasti svrgnut u gra|anskom ratu pro{le godine.

I NJEGOV ZAMJ
Asad imenovao Fahada D`asima al-Freid`a za novog ministra odbrane • Dr`avna televizija demantirala vijest o pogibiji ministra unutra{njih poslova • Odgovornost za napad preuzela grupa Liva al-Islam
U samoubila~kom napadu na zgradu dr`avne sigurnosti u Damasku ju~er su poginuli sirijski ministar odbrane Daud Rad`a i njegov zamjenik Asef [avkat, a nekoliko ministara i zvani~nika slu`be sigurnosti te{ko su ranjeni, saop{tila je sirijska dr`avna televizija.

Sastanak
Predsjednik Sirije Ba{ar alAsad u me|uvremenu je imenovao novog ministra odbrane. Dr`avna televizija objavila je da je Asad imenovao Fahada D`asima al-Freid`a za novog ministra odbrane, umjesto Davuda Rad`e, prenosi Fena. Dr`avna televizija javila je da je napada~ samoubica izvr{io napad na zgradu, koja je pod poja~anim osiguranjem u centru sirijske prijestolnice,u trenutku kada se u njoj odr`avao sastanak ministara i visokih sigurnosnih zvani~nika. Ro|ak sirijskog predsjednika general Asef [avkat bio je zamjenik ministra odbrane i jedan od glavnih zvani~nika za sigurnost u zemlji. Ministar Daud Rad`a i general [avkat su dvojica najvi{ih sirijskih zvani~nika koja su poginula od po~etka pobune u martu 2011, prenosi Srna. Prema nepotvr|enim izvje-

Sjeverna Koreja

Kim Jong-un

progla{en mar{alom
Sjevernokorejski vo|a Kim Jong-un imenovan je mar{alom, objavili su tamo{nji dr`avni mediji. Taj je potez uslijedio nekoliko dana nakon smjene vojnog zapovjednika Ri Yong-hoa zbog bolesti te promoviranja slabo poznatog generala na njegovo mjesto. Mar{al je najvi{i vojni ~in koji bi trebao zacementirati Kim Jong-unovu kontrolu nad vojskom. Tako|er pokazuje i njegovu namjeru da dr`avom vlada po uzoru na oca Kim Jong-ila koji je preminuo u decembru pro{le godine. I on je dr`ao dr`avu na okupu pomo}u vojnog re`ima, upravljaju}i svim segmentima vlasti. Ri Yong-ho je bio prva osoba do mar{ala i igrao je klju~nu ulogu u nedavnom prenosu vlasti s preminulog Kim Jong-ila na njegovog sina. Njegova smjena iznenadila je mnoge analiti~are stanja u Sjevernoj Koreji, a formalno obja{njenje do~ekano je s ra{irenim skepticizmom.

Daud Rad`a, ubijeni ministar odbrane

Prebjegla jo{ dva generala
Dva generala sirijske vojske napustili su zemlju i stigli u Tursku u toku no}i s utorka na srijedu, izjavio je zvani~nik turskog ministrstva vanjskih poslova, prenosi Fena. “Oko 330 Sirijaca, od kojih dva brigadna generala pobjegla su u Tursku” naveo , je ovaj izvor, `ele}i da ostane neimenovan. S njihovim dolaskom broj sirijskih generala koji su na{li skloni{te u Turskoj od izbijanja sukoba u martu 2011. godine pove}ao se na 20. Broj sirijskih izbjeglica u Turskoj dostigao je 43.300 osoba, prema istom izvoru.

Ma|arska

Priveden najtra`eniji nacisti~ki zlo~inac
Laszlo Csatary je, po centru “Simon Wiesenthal”, igrao klju~nu ulogu u deportaciji tristotinjak Jevreja iz Ko{ica u mjesto Kamenec Podolsk u Ukrajini, gdje su skoro svi ubijeni u ljeto 1941. godine
Ma|arske vlasti ju~er su privele osumnji~enog nacisti~kog ratnog zlo~inca Laszla Csatarya radi ispitivanja, saop}eno je iz ureda dr`avnog tu`ioca. On je prvi na listi najtra`enijih ratnih zlo~inaca centra “Simon Wiesenthal” i optu`en je da je pomagao u ubistvima 15.700 Jevreja, prenosi Fena. Britanske novine The Sun javile su pro{le sedmice da 97-godi{nji Csatary `ivi u Budimpe{ti. Tu`ioci su, sude}i po novinskom izvje{taju, tra`ili da on bude u ku}nom pritvoru. To bi omogu}ilo vlastima da zaplijene njegov paso{. Oni su izjavili da je Csatary, uzimaju}i u obzir njegove godine, dobrog fizi~kog i mentalnog zdravlja. U prvim izvje{tajima se navodi da je Csatary optu`en za ratne zlo~ine. Sude}i po centru “Simon Wiesenthal” on je obavljao du`nost , visokog ma|arskog policijskog slu`benika u slova~kom gradu Ko{ice, koje su tada bile pod ma|arskom vla{}u i nazvane su imenom Kassa. On je navodno igrao klju~nu ulogu u deportaciji tristotinjak Jevreja iz Ko{ica u mjesto Kamenec Podolsk u Ukrajini, gdje su skoro svi ubijeni u ljeto 1941. godine. U 1948. godini, ~ehoslova~ki sud u odsustvu ga je osudio na smrt. Nakon rata Csatary je pobjegao u Kanadu, gdje je `ivio kao trgovac umjetninama u Montrealu i Torontu. Pobjegao iz te zemlje 1997. nakon {to mu je oduzeto kanadsko dr`avljanstvo. The Sun navodi da mu je u{ao u trag uz pomo} centra “Simon Wiesenthal” ~ija operacija Po, sljednja {ansa ima za cilj privesti pravdi pre`ivjele nacisti~ke ratne zlo~ince. Centar je pro{le godine obavijestio ma|arske vlasti o njegovom prisustvu u zemlji i dao im dokumentaciju koja ga povezuje s ratnim zlo~inima.

Csatary: U odsustvu 1948. u ^ehoslova~koj osu|en na smrt

Reuters

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

DBRANE

DR@AVNE SIGURNOSTI U DAMASKU

ENIK

Talibani uni{tili 22 cisterne NATO-a
U eksploziji bombe koju su talibani podmetnuli u sjevernom Afganistanu uni{tene su 22 cisterne NATO-a koje su prevozila gorivo koalicijskim snagama. Bomba je eksplodirala prije zore te uzrokovala veliki po`ar u kojem su uni{tene cisterne koje su bile parkirane u provinciji Samangan. Prevozile su gorivo iz Uzbekistana NATOovim snagama na jugu Afganistana, prenosi Index.hr. Iz obavje{tajnih izvora doznaje se da je eksplozivna naprava bila podmetnuta ispod jedne cisterne. “S obzirom na to da se eksplozija dogodila rano ujutro, ondje nije bilo mnogo ljudi”, rekao je lokalni zvani~nik za BBC. Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahed potvrdio je da su oni podmetnuli bombu.

{tajima TV Manar, ministar unutra{njih poslova Muhamed Ibrahim Al-[ar te {ef nacionalnog ureda za sigurnost Hi{am Bekhtjar preminuli su od povreda za do bi je nih u ek splo zi ji, me|utim, dr`avna televizija demantirala je ove navode, objaviv{i da su oni povrije|eni, a ne mrtvi. TV Manar izvijestila je da je ubijen i pomo}nik potpredsjednika Hasan Turkmani. Izvor iz slu`be sigurnosti potvrdio je za AFP da je napada~ aktivirao eksploziv u sali gdje se odr`avao sastanak visokih zvani~nika. Pripadnici radikalne islamisti~ke grupacije Liva al-Islam preuzeli su odgovornost za ovaj napad, prenosi agencija Reuters, pozivaju}i se na saop{tenje te grupacije objavljeno na Facebooku. Prema podacima kojima raspola`e Reuters, napada~ samoubica bio je ~lan li~nog obezbje|enja predsjednika Sirije Ba{ara al-Asada. Islamisti~ka pobunjeni~ka grupa Liva al-Islam, {to zna~i Brigada islama, navela je na svojoj Facebook stranici da je izvela napad “na }eliju poznatu kao kontrolna krizna soba u prijestonici Damasku” . Ve} nekoliko dana u perifernim kvartovima Damaska vode se `estoke borbe izme|u izme|u vladinih snaga i pobunjenika. Prema Sirijskom odboru za ljudska prava, u samo dva dana u Damasku je ubijeno vi{e od 60 pripadnika sirijske vojske. Ali

Po`ari u [paniji i Gr~koj
Damask u ru{evinama
Foto: Anadolija

predsjednik Ba{ar al-Asad, koji je vlast naslijedio od svog oca Hafeza 2000. godine, i dalje ne `eli odstupiti s vlasti. Uz Asadovu porodicu tu je i mala unutra{nja grupa koja je odlu~na u tome da se borbom izvu~e iz krize i nastavi voditi zemlju, kao {to to ~ine ve} ~etiri decenije. Prijatelji, ali i protivnici Ba{ara al-Asada, smatraju da on vi{e nema veze s realno{}u, te je uvjeren da se ne radi o nezadovoljstvu gra|ana, ve} uroti protiv njega i Sirije. Asad je pro{log mjeseca kazao da je Sirija u ratu i naredio svojoj vladi da na putu prema pobjedi ne mora imati milosti prema onima koje je nazvao teroristima.

Nakon 16 mjeseci borbe su kona~no stigle i do centra Asadove mo}i, glavnog grada Damaska. Brojke o poginulima, ranjenima i izbjeglima te{ko se mogu provjeriti nezavisnim izvorima jer stranih novinara kao ni promatra~a me|unarodnih organizacija u Siriji uglavnom nema. Strani diplomati tvrde da niti jedan re`im ne mo`e trajati vje~no, ali niko za sada nema pravo rje{enje za okon~anje krvavog sukoba.

Vojna intervencija
Prema mi{ljenjima nekih analiti~ara, Rusija i Iran snabdijevaju Asadov re`im oru`jem, dok SAD, Katar i Saudijska Arabija

poku{avaju oslabiti krug oko Asada. Usprkos svakodnevnom krvoproli}u, strane sile ne spominju mogu}nost vojne intervencije poput one u Libiji, tvrde}i da je Sirija potpuno druga~iji slu~aj zbog svog geopoliti~kog polo`aj te iz straha od pogor{anja stanja u regiji. Sirija je oduvijek imala veliki uticaj na Liban, koji se desetlje}ima nalazi na rubu gra|anskog rata, a tu je i Izrael, zemlja s kojom Sirija nema odnose. Analiti~ari, me|utim, smatraju da }e prije kona~nog rje{enja stanja u Siriji situacija biti jo{ te`a. A niko nema ni pravi odgovor na to {to }e se dogoditi kada Asadov re`im jednom padne.

[panske vlasti naredile su evakuaciju gra|ana mjesta Vilaflor na Kanarskim ostrvima zbog {umskog po`ara. Vilaflor je mjesto koje ima oko 1.800 stanovnika, ju`no od Teide nacionalnog parka, koji je pod za{titom UNESCO-a, a koji je ugro`en po`arom. Vlasti su u utorak kasno nave~er saop}ile da po`ar prodire sve dalje ka Vilafloru i nacionalnom parku, tako da je bilo neizbje`no donijeti odluku o evakuciji, prenosi Fena. Po`ar, koji je izbio u nedjelju, progutao je ve} oko 3.000 hektara {ume, a vi{e stotina vatrogasaca, uz podr{ku helikoptera i aviona, nije jo{ uspio da ga stavi pod kontrolu. Istovremeno, vlasti na jugozapadu Gr~ke saop}ile su ju~er da {umski po`ar prijeti da zahvati ku}e izvan grada Petras. Devet aviona i helikoptera uklju~eno je u ga{enje po`ara u Argiru, 15 kilometara udaljenom od Patrasa. Jak vjetar i visoke temperature ote`avaju vatrogascima poku{aje da po`ar stave pod kontrolu.

18

OGLASI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. Kriza u eurozoni

SVIJET FINANSIJA

19

BiH

EU

Italija postavljena u istu ravan sa Kazahstanom i Bugarskom

Raspad ili devalvacija
eura za 20 posto
Ameri~ka agencija Moody's smanjila pokazatelje kreditne sposobnosti za {est evropskih dr`ava odjednom, a ekonomisti Merryl Lincha smatraju da eurozona ima dva puta
Ekonomisti ameri~ke investicione banke Merryl Linch smatraju da eurozona ima dva puta: da se raspadne ili da dopusti veliku devalvaciju jedinstvene valute minimalno za 20 posto, prenosi Srna. Italija, tre}a ekonomija zone eura, postavljena je u istu ravan sa Kazahstanom i Bugarskom. Do negativnog rejtinga ostale su joj samo dvije stepenice nadolje. ona ne}e ni opstati. Ako je vjerovati saop{tenjima iz SAD-a, Italija treba da se priprema za dalji pad pouzdanosti dr`avnih hartija od vrijednosti. Iz Moody'sa ukazuju na pad tempa rasta italijanske ekonomije, pove}anje nezaposlenosti, pad prometa trgovine na malo. Pominju se i spoljni rizici poput problema bankarskog sektora [panije ili mogu}eg izlaska Gr~ke iz zone eura. Neki ameri~ki eksperti ocjenjuju da Merryl Linch zapravo poma`e Italijane savjetuju}i im da dezertiraju iz zone jedinstvene evropske valute, te da vrate staru dobru - liru. U Moody'su smatraju da bi obim izvoza Italije odmah sko~io, a zemlja bi po~ela da vra}a dugove. Ostalim ~lanovima eurokluba Amerikanci nude devalvaciju sa istim ciljem.

[tednja u Gr~koj nije mogu}a
Lider gr~kih socijalista Evangelos Venizelos, ~ija je stranka ~lanica vladaju}e koalicije, izjavio je da je zbog recesije skoro nemogu}e da dr`ava ostvari planiranu u{tedu 11,5 milijardi eura u naredne dvije godine, {to zahtijevaju njeni me|unarodni kreditori. Venizelos, biv{i ministar finansija, izrekao je ovaj komentar u radijskom intervjuu, dan prije sastanka sa premijerom Antonisom Samarasom radi razgovora o bud`etskim rezovima. Samaras je pobijedio na op{tim izborima 17. juna i obe}ao da }e pokrenuti nove pregovore o sporazumu Gr~ke sa stranim kreditorima. Delegacije EU, Evropske centralne banke i Me|unarodnog monetarnog fonda vrati}e se u Atinu sljede}e sedmice radi razgovora o novom paketu mjera {tednje. "Od po~etka 2010. godine veliki problem u na{em odnosu sa trojkom je u tome {to su se sve projekcije, svi makroekonomski brojevi i, najva`nije - recesija - pokazali kao neta~ni", rekao je Venizelos, a prenosi AP. On je dodao da je zbog toga potrebno vr{iti dodatne izmjene plana, jer se usljed pada dru{tvenog proizvoda pogor{ava i deficit, a to ugro`ava ~itav program oporavka. Gr~ka se oslanja na stranu finansijsku pomo} vi{e od dvije godine, a zemlja je zbog o{trih mjera {tednje u recesiji ve} pet godina zaredom.

Jeftiniji zajmovi
Naravno, finansijski eksperti priznaju da }e takav korak investitori ocijeniti kao djelimi~no bankrotstvo. U negativne efekte dezerterstva iz zone eura spada i pove}anje cijena energenata. Vijest Moody'sa o smanjenju suverenog rejtinga Italije stigla je nekoliko sati prije nego {to je Rim ponudio dr`avne obligacije. Ni ranije, ni kasnije! Tako je nestala svaka {ansa vlade u Rimu da dobije malo jeftinije zajmove. Neki finansijski eksperti, ali i italijanski mediji, optu`uju Moody's za nepo{tenu igru i napominju da je ta agencija dobro znala {ta radi.

Dvogodi{nji minimum
Ameri~ka agencija Moody's smanjila je pokazatelje kreditne sposobnosti za {est evropskih dr`ava odjednom. Kurs eura je pao do dvogodi{njeg minimuma - sve to izaziva veliku nevjericu u opstanak ovakve eurozone, a mnogi finansijski analiti~ari smatraju da

Ujedinjeni Arapski Emirati

Odobrena izgradnja prve elektrane
Radnici mogu po~eti izgradnju prve nuklearne elektrane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saop{teno je ju~er iz Federalne uprave za nuklearnu regulaciju (FANR), ~ime je dato zeleno svjetlo udru`enju ju`nokorejskih kompanija da po~nu rad na projektu vrijednom vi{e milijardi dolara. U decembru 2009. godine Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su ugovor sa ju`nokorejskim kompanijama predvo|enim korporacijom Korea elektric power o gradnji ~etiri nuklearna reaktora kako bi se udovoljilo sve ve}oj potra`nji za elektri~nom energijom, prenosi Reuters. Korporacija nuklearne energije iz Emirata, koja je odre|ena za

Portugal: MMF je {ansa za uspjeh
Ekonomske mjere koje su preduzete u Portugalu u okviru paketa pomo}i koji je toj zemlji dao Me|unarodni monetarni fond (MMF) ima prili~no velike {anse da uspije, iako kriza u eurozoni mo`e da izazove produbljivanje recesije, saop{teno je iz MMF-a. U izvje{taju koji je sastavljen poslije posjete delegacije ove finansijske institucije Portugalu pro{log mjeseca navodi se da su fiskalne mjere preduzete od po~etka primanja pomo}i do sada bile impresivne. U dokumentu se prognozira ne{to bla`i ekonomski pad u 2012. godini, nego u prethodnom izvje{taju. MMF navodi da spoljni izazovi poja~avaju potrebu za provo|enjem odlu~ne akcije u vezi sa portugalskim programom. O~ekuje se da }e privreda ove zemlje oslabiti za tri procenta ove godine poslije pro{logodi{njeg pada za 1,6 posto. Prethodno je bila prognozirana recesija od 3,3 posto. MMF je odobrio Portugalu novu tran{u od 1,48 milijardi eura i apelovao da zemlja nastavi da provodi ~vrstu ekonomsku politiku i reforme kako bi mogla da se vrati na tr`i{ta kapitala krajem 2013. godine, kako je predvi|eno programom.

realizaciju projekta, ~ekala je na dozvolu prije nego {to po~ne gradnju prva dva reaktora nuklearnog postrojenja u Baraki, u zapadnom dijelu Abu Dabija.

Nadle`ni za izgradnju nuklearne elektrane izjavili su da su odobrenje o izgradnji o~ekivali do kraja juna, dok su prvi radovi trebali po~eti prvog jula.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Regionalne ceste u ZDK-u

Terminali te~nih goriva vra}eni FBiH

Rezerve sa to~kova sele u terminale
Obnovom skladi{nih kapaciteta otvara se mogu}nost stvaranja rezervi za tri mjeseca, {to je obaveza za pristupanje EU
Ministarstvo za prostorno ure|enje, promet i komunikacije i za{titu okoline Zeni~ko-dobojskog kantona potpisalo je ~etverogodi{nje sporazume o uvjetima i odr`avanju regionalnih cesta na podru~ju Kantona sa najpovoljnim ponu|a~ima. Sporazumima su obuhva}ena 364,3 kilometra regionalnih cesta u vrijednosti 15,22 miliona KM. Resorni ministar Raif Seferovi} je potpisao sporazum za LOT 1, na koji nije ulo`ena `alba, sa firmom Almy-transport d.o.o. Zenica, za period od 23. novembra 2011. do 21. novembra 2015. Du`ina dionica La{va-Zenica-Nemila, NemilaBistri~ak-granica FBiH, Zenica^ajdra{-Vjetrenice-granica ZDK, ^ajdra{- Stranjani-Ovnak-granica ZDK je 76,5 km, a vrijednost ugovora 3,48 miliona KM. Nakon provedenog `albenog postupka za LOT-ove 2, 3, 4 i 5, ministar Seferovi} je potpisao i ove sporazume sa izvo|a~ima, za period od 2. jula 2012. do 2. jula 2016. LOT 2 }e odr`avati Rial-{ped d.o.o. Doboj-Istok sa izvo|a~ima Dobojputevi d.o.o. Doboj-Jug i Hajdi} d.o.o. Maglaj. Du`ina dionica @ep~e-Zavidovi}i-Maglaj-granica FBiH, Novi [eher-Te{anj-Jelah-granica FBiH je 77,7 kilometara, vrijednosti 4,65 miliona KM. LOT 3 je dobio Trgo{ped d.o.o. Kakanj sa izvo|a~em Mu{inbegovi} d.o.o. Visoko. Du`ina dionica Bilje{evo-Kakanj-^ati}i-VisokoPodlugovi-granica ZDK, ^ati}i-

Potpisani okvirni sporazumi o odr`avanju

Kraljeva Sutjeska-Ponijeri, VisokoKiseljak-granica ZDK je 80,6 km, a vrijednost je 3,26 miliona KM. LOT 4 }e odr`avati Porobi} d.o.o. Zavidovi}i. Du`ina dionica Ribnica-Olovo-Han Pijesak-granica FBiH, Olovo-Sokolac-granica FBiH je 65,1 km, vrijednosti 2,15 miliona KM. LOT 5 je dodijeljen MGV Gradnji d.o.o. Zavidovi}i. Du`ina dionica Zavidovi}i-Kamenica-Ponijeri, Zavidovi}i-Ribnica, Ribnica-Banovi}i-granica ZDK je 64,4 km, vrijednosti 1,68 miliona KM. "Za ~etiri LOT-a, na koja su ulo`ene `albe, izdali smo naloge izvo|a~ima sa kojima smo ranije potpisali ugovore za odr`avanje regionalnih cesta. Tako da nismo imali nepokrivene dionice regionalnih puteva. Javnost je upoznata da nam velike probleme predstavljaju `albeni postupci koji dugo traju. Stoga, moram i ovom prilikom ista}i da je Zakon o javnim nabavkama katastrofalan i da ne}emo odustati od njegovih izmjena", kazao je ministar Seferovi}. Iz Pres-slu`be ZDK-a su saop{tili kako Zeni~ko-dobojski kanton obuhvatata 442 kilometra regionalnih cesta. Potpisani sporazumi obuhvataju 364,3 kilometra regionalnih cesta, a za preostalih 77,7 kilometara, odnosno, dionice Podlugovi-Breza-Vare{-Podkamensko i Vare{ (Pogar)-Kraljeva Sutjeska (Ratanj) u toku je `albeni postupak u Uredu za razmaMi. D. tranje `albi BiH.

Od 1. augusta ove godine Vlada Federacije BiH }e, nakon {est godina, u}i u posjed terminala te~nih goriva u @ivinicama, Bla`uju, Mostaru i Biha}u. Ovo je predvi|eno sporazumom koji su ju~er u Sarajevu potpisali premijer FBiH Nermin Nik{i}, direktor Naftnih terminala FBiH Rasim Kadi} i direktor Energopetrola Miroslav Polak.

13 miliona KM
Polak je naglasio da Energopetrol na ovaj na~in omogu}ava NTF-u ulazak u posjed vrijedne imovine, a kasnije }e biti preneseno i vlasni{tvo na FBiH. Vlada FBiH je prilikom privatizacije Energopetrola za terminale te~nih goriva ovoj kompaniji platila 13 miliona KM i tek sada treba u}i u posjed imovine. Premijer Nik{i} je kazao kako se nakon {est godina sti~u uvjeti za rje{avanje goru}ih strate{kih pitanja va`nih za razvoj naftnog tr`i{ta u FBiH. - Tek sad Naftni terminali prestaju biti virtuelna firma i po~inju se baviti svojim poslom, rekao je Nik{i}, te je dodao kako }e NTF preuzeti i 74 radnika Energopetrola koji ve} rade u terminalima i ne}e im biti smanjene zarade u odnosu na one koje su imali u Energopetrolu. Istaknuto je kako se otvara mogu}nost ulaganja dodatnih 20 miliona KM u terminale. Kapacitet ova ~etiri kontinen tal na ter mi na la je oko 100.000 tona koji su tako raspore|eni da pokrivaju cijelu teritoriju FBiH. - Ovim ~inom otvaraju se velike privredne mogu}nosti za na{e projektantske ku}e, izvo|a~e radova i isporu~ioce opreme i, mo`da najzna~ajnije, za ozbiljniji pristup Vlade FBiH dono{enju zakona o naf-

Imovina vra}ena {est godina nakon privatizacije Energopetrola

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 139 - 19. 7. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

ti i naftnim derivatima kojim }e regulirati pitanje skladi{tenja nafte i naftnih derivata, kako komercijalnih tako i strate{kih. Obnovom ovih kapaciteta otvaraju se mogu}nosti boljeg povezivanja `eljeznicom na{ih kapaciteta u Plo~ama, a sve zajedno stvara zaokru`enu sliku tr`i{ta nafte i naftnih derivata. S druge strane, obnovom terminala otvara se mogu}nost rezervi za tri mjeseca, {to je obaveza za pristupanje EU. Tako|er, sti~u se pretpostavke da Terminali FBiH ostvare svoju temeljnu funkciju, da budu firma koja }e skladi{titi i ~uvati rezerve dr`avne i komercijalne nafte i naftnih derivata i da otpo~nu komercijalnu veleprodaju i postanu profitabilno preduze}e, rekao je Kadi}. On je dodao kako su do sada sve na{e rezerve nafte bile "na to~kovima". Govore}i o naftnim terminalima u Plo~ama i kona~noj presudi Me|unarodnog arbitra-

`nog suda kojom je nalo`eno da NTF isplati oko 15 miliona KM britanskom Deltagripu, Kadi} je rekao da je u ovom trenutku status presude jo{ nerije{en. Naime, Deltagrip nije podnio zahtjev nadle`nom sudu u Hrvatskoj za priznavanje presude, na {to je obavezan, ali ima rok od 10 godina da to uradi.

Nema para za Deltagrip
- Mi jo{ nemamo novac da realiziramo svoju obavezu da bismo mogli sprije~iti daljnji rast kamata, ali smo u dogovoru sa Vladom u intenzivnim pregovorima da sa bankama osiguramo kredit da izmirimo obaveze prema Deltagripu, istakao je Kadi}. Premijer je dodao kako }e Vlada u~initi sve da sprije~i nastanak dalje {tete te je kazao da je NTF jo{ dobro pro{ao pa mora platiti 9 umjesto 100 miliona dolara.
J. Sa.

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.644005 Kanada 124 CAD 1 1.573465 Hrvatska 191 HRK 100 26.078605 ^e{ka R 203 CZK 1 0.077180 Danska 208 DKK 1 0.262266 Ma|arska 348 HUF 100 0.682386 Japan 392 JPY 100 2.018980 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.260734 [vedska 752 SEK 1 0.229719 [vicarska 756 CHF 1 1.624430 Turska 949 TRY 1 0.881542 V.Britanija 826 GBP 1 2.488444 SAD 840 USD 1 1.594687 Rusija 643 RUB 1 0.049143 Kina 156 CNY 1 0.250323 Srbija 941 RSD 100 1.670322 SDR (Special Drawing Rights) na dan 17. 07. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 17. 07. 2012 =

1.955830 1.648125 1.577409 26.143965 0.077373 0.262923 0.684096 2.024040 0.566448 0.261387 0.230295 1.628501 0.883751 2.494681 1.598684 0.049266 0.250950 1.674508 USD BAM

1.955830 1.652245 1.581353 26.209325 0.077566 0.263580 0.685806 2.029100 0.567864 0.262040 0.230871 1.632572 0.885960 2.500918 1.602681 0.049389 0.251577 1.678694 1.50599 2.398376

Povlastice za izvoz u SAD
Ambasada Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Ured predstavnika za trgovinu iz Washingtona organizirali su ju~er u Sarajevu prezentaciju Generalnog sistema povlastima (GSP), programa namijenjenog za unapre|enje privrednog rasta u zemljama u razvoju pru`anjem mogu}nosti povla{tenog izvoza u SAD. Me|utim, kako je novinarima izjavio projekt-menad`er u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran, iako se ovaj sistem odnosi na 3.451 proizvod, do sada nije dovoljno kori{ten. Istaknuo je da povlastice podrazumijevaju da je za veliki broj proizvoda omogu}en bescarinski tretman, {to daje preferencije u odnosu na mnoge druge zemlje svijeta i da se proizvodi mogu bolje plasirati nego u ve}inu drugih zemalja. Me|utim, nagla{ava Gavran, BiH ove mogu}nosti trenutno koristi veoma malo, a obim trgovinske razmjene sa SAD-om je veoma nizak. - Definitvno je jasno da razlog nije u nekvaliteti proizvoda, ve} u neinformiranosti privrede, odnosno ~injenici da ve}i broj proizvo|a~a uop}e ne zna da postoje takve povlastice, rekao je on. Program GSP prezentirao je William Jackson iz Ureda predstavnika za trgovinu iz Washingtona. - Cilj je zemljama kao {to je BiH dati prednost u odnosu na druge zemlje da bi se potakao ekonomski razvoj u BiH, rekao je on.

Foto: D. ]UMUROVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

BIZNIS/BERZE 21
1.443,34 802,56
Dioni~ko dru{tvo

Sjednica Vlade i Privredne komore

BIFX

671,86 1.748,98
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

878,84 786,29
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 18. juli/srpanj 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar KOTACIJA OBVEZNICA FBiH 4,20 3,80 5,15 0,00 0,00 -1,15 4,20 3,80 5,15 4,20 3,80 5,15 8.762 100 328 36.800,40 380,00 1.689,20 6 1 1 11,50 0,18 11,51 11,5 4.235 48.716,05 8

Pokrivenost uvoza izvozom 106 posto

Pad u svim proizvodnim djelatnostima u ZDK-u
Privreda ZDK-a od oktobra pro{le godine bilje`i negativan trend rasta industrijske proizvodnje
Stanje u privredi u prvih pet mjeseci u Zeni~ko-dobojskom kantonu bila je tema sjednice ~lanova kantonalne Vlade i Upravnog odbora Privredne komore ZDK-a, kojoj su prisustvovali i predsjednici Vanjskotrgovinske komore BiH, Privredne komore FBiH, te direktori vode}ih izvoznika u ZDK-u. je nadle`nost kantonalne Vlade, kada je rije~ o privre|ivanju, veoma ograni~ena.

FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija D FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. F FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. G FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. H FBiH stara devizna {tednja serija S PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Hidrogradnja d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Solana dd Tuzla JP HT dd Mostar SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Kvantum group dd Sarajevo

32,60 28,87 98,50 92,00 28,50 27,75 27,16 98,12

0,00 1,31 0,19 0,00 -5,00 -2,97 -3,00 0,00

32,60 28,99 98,50 92,00 28,50 27,75 27,16 98,12

32,60 27,70 98,50 92,00 28,50 27,75 27,16 98,12

330 3.500 16.979 7.187 1.078 1.673 2.982 2.895

107,58 1.010,60 16.724,32 6.612,04 307,23 464,26 809,91 2.840,57

1 4 1 2 1 1 1 1

17,30 2,00 42,10 18,69 6,00

0,06 0,00 0,96 2,98 0,03

17,30 2,00 42,10 18,69 6,01

17,30 2,00 42,10 18,69 6,00

714 100 39 165 1.208

12.352,20 200,00 1.641,90 3.083,85 7.250,00

3 1 4 1 3

16,00

0,00

16,00

16,00

190

3.040,00

1

Privredne aktivnosti
“Privreda ZDK-a od oktobra pro{le godine bilje`i negativan trend rasta industrijske proizvodnje. Zabilje`en je pad u svim proizvodnim djelatnostima. Proizvodnja je manja za 12,8 posto u odnosu na pro{lu godinu, a lagani porast proizvodnje 2,3 posto zabilje`en je jedino u maju. Ipak, Zeni~ko-dobojski kanton je zadr`ao lidersku poziciju u izvoznoj komponenti, koja je ve}a od Sarajevskog i Hercegova~ko-neretvanskog kantona zajedno. Privreda ZDKa ~ini 20 posto ukupne aktivnosti privrede u Bosni i Hercegovini, odnosno oko 30 posto privrednih aktivnosti u Federaciji BiH. ZDK ima najve}u pokrivenost uvoza izvozom, 106 posto” naveli su iz Pres, slu`be ZDK-a.
Mi. D.

Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 147.348,11 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d.

SASE: Promet 147.348 KM

Sarajevo u iznosu od 48.716,05 KM, a u sklopu osam transakcija prometovano je 4.235 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 11,50 KM. Na kotaciji fondova najve}i promet ostvaren je dionicama ZIF Mi group d.d. Sarajevo u iznosu od 36.800,40 KM.

Ograni~ene nadle`nosti
“Nerealan Op}i kolektivni ugovor, izmjene Zakona o radu, Zakona o javnim nabavkama, visoki nameti privrednim subjektima, dugotrajne procedure u dobivanju dozvola, pove}anje broja zaposlenih, stvaranje boljeg ambijenta za strana ulaganja koja su u konstantnom padu od 2007, glavni su ko~ni~ari privrednog prosperiteta u Zeni~ko-dobojskom kantonu” saop{teno je , na sjednici uz mi{ljenje kako bi zajedni~ka sjednica trebala dati novu sinergiju djelovanja prema vi{im nivoima vlasti, jer

Banjalu~ka berza Kursna lista za 18. juli 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Nova banka a.d. Banja Luka Rafinerija ulja a.d. Modri~a RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,01(A) 9,36 0,042 5,7 4,39 5,91 0 -1,47 -4,55 -1,38 0 3,32 2,01 9,37 0,043 5,7 4,39 6 2,01 9,36 0,042 5,62 4,38 5,61 20 105 8.720 1.546 136 3.702 40,20 983,30 368,29 8.808,52 596,68 21.875,65 0,012 0,591 0,391 0,452 0,454 0,7(A) 0,17 0,206 0,278 1,48 0 -4,37 -4,63 -2,8 0,67 0 0 0 0 -1,33 0,012 0,591 0,391 0,452 0,461 0,7 0,17 0,206 0,278 1,48 0,012 0,591 0,391 0,452 0,453 0,7 0,17 0,206 0,278 1,48 21.000 5.000 1.500 465 3.286 20.000 20.000 650 530 4.555 252,00 2.955,00 586,50 210,18 1.492,73 14.000,00 3.400,00 133,90 147,34 6.741,40

Vispakova ramazanska ponuda
Prehrambena industrija Vispak d.d. u okviru ramazanske ponude na tr`i{te je plasirala "Bosansku ko{aru" sa najomiljenijim proizvodima tokom mjeseca ramazana iz programa “Bosanske kuhinje”. U "Bosanskoj ko{ari" su se na{le kombinacije najnovijeg Vispakovog branda Tajna za bosanski lonac, {arenu dolmu i {i{ }evab, sa najprodavanijim ~orbama Begovom, Sarajevskom i Tarhanom. “Ko{ara” }e sadr`avati ukupno tri artikla: po jednu Tajnu, Begovu ili Sarajevsku ~orbu i po jednu Tarhanu.

"Bosanska ko{ara"

"Bosanska ko{ara" vidno je ozna~ena i dostupna je na svim prodajnim mjestima u Bosni i Hercegovini, a cijena proizvoda u bilo kojoj od kombinacija umanjena je za 10%. Vispak ovom prilikom obavje{tava cijenjene potro{a~e da {alju svoje recepte, fotografije, pri~e i do`ivljaje bosanske kuhinje na bosanskakuhinja@ vispak.ba ili na Vispak d.d., Ozrakovi}i bb, 71300 Visoko. Krajem mjeseca jula bit }e izabrani najzanimljiviji radovi, a za najbolje su osigurani poklonproizvodi.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Internacional motel a.d. Banja Luka Progres a.d. Bijeljina Posavina a.d. Srbac Veselin Masle{a a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,2 0,401 0,6 0,65 90,5 48,08 46,41 47,02 42,71 39,04 39,45 0 0 1,69 0 0 0,17 0 0,02 0 0 0,15 0,2 0,401 0,6 0,65 90,5 48,1 46,41 47,02 42,71 39,05 39,6 0,2 0,401 0,6 0,65 90,5 48,01 46,41 47,01 42,71 39,04 39,39 354 1.454 883 66 16.389 26.767 18.902 47.256 22.266 28.200 218.344 70,80 583,05 529,80 42,90 10.382,43 12.869,83 8.772,42 22.218,16 9.509,81 11.010,53 86.136,16

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

104,01 2,83

$ 0,01 %

1.570,30 26,99

$ 1,21 %

885,25 767,75

$ 0,87 %

PLIN
$ 1,54 %

SREBRO
$ 1,19 %

KUKURUZ
$ 0,45 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U op}ini Novo Sarajevo

Na Univerzitetu u Sarajevu

Otvoren Ured za ljudske resurse
Omogu}eno pra}enje napretka asistenta do mjesta profesora, ali tu su i podaci o hiljadama studenata

Novi parking
u Paromlinskoj
Op}ina i KJKP Rad finansirali ure|enje 70 parking-mjesta, a cilj je da se sprije~i ostavljanje vozila na ulicama i zelenim povr{inama
Ju~er ujutro je zvani~no otvoren parking u Paromlinskoj ulici na broju 55. Ovaj parking broji 70 mjesta te je povr{ine 1.800 kvadratnih metara. Ina~e, ovaj prostor je prije nekoliko godina bio zapu{ten, stoga je suradnjom Op}ine i KJKP Rad do{lo do ideje za izradu parking-mjesta, jer je jedan od goru}ih problema grada upravo saobra}aj u mirovanju. Op}ina Novo Sarajevo je ulo`ila 18.000 KM u ovaj projekt, dok su ukupni radovi ko{tali 53.000 maraka. Radovi su trajali od pro{le godine. - Ovaj park je bio jedan od prioritetnih radova u na{oj op}ini i u pitanju je najve}i parking u Novom Sarajevu u posljednjih petnaest godina. Mislim da je klju~an zbog rje{avanja problema saobra}aja u mirovanju. Iskreno smatram da }e gra|ani promijeniti svoje navike parkiranja na dvosmjernoj ulici te se navi}i na parking, istakao je na~elnik Ned`ad Kold`o. Problem parkiranja u Paromlinskoj je bio veliki zbog ~injenice da je sada{nji parking jo{ poslije rata bio zapu{tena zona koju je trebalo srediti. Tako su kroz kontinuiranu saradnju sa KJKP Rad zavr{eni zemljani radovi, asfaltiranje, ravnanje povr{ine te crtanje horizontalne signalizacije. Ono {to je posebno bitno je da je parking besplatan, nije komercijalnog karaktera, te je namijenjen ne samo stanarima ve} i ostalim posjetiocima ulice. Izrada ovog parkinga je pret-

U prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu ju~er je otvoren prvi ured za ljudske resurse UNSA. Ideja je postojala neko vrijeme, me|utim, bilo je potrebno puno vremena, ali i skupljene dokumentacije da se ona realizira. - Otvaranje ovog ureda ima veliki zna~aj ne samo zbog ~injenice da }e na~in i rad na Univerzitetu biti potpuno ure|eni sistemom ve} i zato {to je ovo va`na pretpostavka za stvaranje integriranog Univerziteta. Radi se o softverskom sistemu (HR UNSA) koji je dio budu}eg integralnog informacionog sistema, koji omogu}ava administraciju, ali i procesiranje podataka o svim zaposlenim na UNSA. Sada imamo mogu}nost da se prijavljujemo na me|unarodne projekte, {to je veliki uspjeh, istakao je Faruk ^aklovica, rektor Univerziteta u Sarajevu.

49.000 studenata
hodno postojala i u regulacionom planu ovog dijela op}ine da bi se rije{io problem industrijske zone, a da se ne uni{tavaju zelene povr{ine, dodali su iz Op}ine. - Ovaj prostor nam puno zna~i, jer je dosta vremena bio problem kako zbog mjesta, i velikog broja stanovnika, tako i zbog toga {to su mnogi parkirali automobile na prostoru namijenjenom invalidima, zbog ~ega je i policija intervenisala nekoliko puta, kazala nam je Samira Muftarevi}. Ovo nije jedini parking koji }e biti otvoren u ovoj op}ini, jer se u narednih nekoliko dana o~ekuje otvaranje parkinga u mjesnim zajednicama ^engi}-Vila i Kvadrant. - Zaista smo zadovoljni sa saradnjom jer se na ovaj na~in pove}ava kvalitet stanovanja u ovoj mjesnoj zajednici, napomenuo je Selim Babi}, direktor KJKP Rad.
D. I.

Ina~e, HR UNSA objedinjuje sve podatke, uklju~uju}i one mati~ne od preko 49.000 studenata sa vi{e od milion slogova o polo`enim ispitima, podatke o svim zaposlenim na Univerzitetu i druge relevantne informacije. Ured omogu}ava upravljanje radnim rasporedima, kao i anga`manima potrebnih kadrova za akademsku godinu, ~ime se daje uvid u cjelokupnu sliku dosada{nje i planiranja budu}e karijere. Mo`e se pratiti napredak asistenta do mjesta profesora, da li je neko od profesora prijavljen kao gostuju}i i sli~no. Na ovaj na~in se koristi novi sistem rada za upravljanje ljudskim potencijalima. Na

ovoj poziciji trenutno je oko 30 zaposlenih, s tim da postoji po jedan koordinator i referent za svaki fakultet. Dok su neki od fakulteta ve} poslali podatke, ostali su u zavr{noj fazi. Ovaj projekat obuhvata 20 fakulteta, tri akademije, te pridru`enu ~lanicu - Fakultet islamskih nauka.

Kartoni
- Cilj nam je bio da dobijemo podatke o svakom zaposlenom, te kako on napreduje. Svako ima svoj karton te ga pomo}u toga mo`emo pratiti, ali i otkriti kolike su njegove mogu}nosti, {to je uporedivo sa sistemom koji vlada u Evropi, kazao je Sead Red`epagi}, dekan Stomatolo{kog fakulteta i biv{i predsjednik UO Rektorata. D. I.

Faruk ^aklovica

[eher-}ehajina }uprija

Na dje~ijem vrti}u Biseri

Vra}a se stari sjaj
Ura|ena je nova hidroizolacija, te pripremljena podloga za postavljanje kamenih blokova i ograde na [eher-}ehajinoj }upriji. Hhidroizolacija je ura|ena od posebnog materijala i onemogu}i}e ponovno nakupljanje vode ispod kamenih plo~a i pucanja sedre. - Podloga za postavljanje kamena i ograde je pripremljena i uskoro bi trebalo da po~ne njihovo postavljanje, ~ime bismo most vratili u prvobitno stanje, istakli su u firmi Neimari, koja je izvo|a~ radova. Sanacija [eher-}ehajine }uprije po~ela je krajem maja, a prethodilo joj je ispitivanje uzroka o{te}enja ovog mosta. Sanaciju o{te}enja mosta sa 15.000 KM finansira Op}ina Stari Grad. Kako nam

Nove stolarija i fasada
Postavljanjem fasade i stolarije na dje~ijem vrti}u Biseri, okon~an je projekat utopljavanja ovog objekta. Svi stari drveni prozori su uklonjeni, a postavljeni su plasti~ni. Fasada je ura|ena na cijelom objektu, dok }e skele i otpad ubrzo biti uklonjeni, potvrdili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad. Ovi radovi su provedeni u sklopu projekta utopljavanja zgrade vrti}a, pa se o~ekuje da }e biti smanjena potro{nja energije za grijanje. Projekat utopljavanja Bisera ko{tao je 80.000 KM i zajedno su ga finansirali Ministarstvo prostornog ure|enja FBiH sa 50.000 KM i Op}ina Stari Grad sa 30.000 KM. Izvo|a~ radova bila je firma Fain in`injering.

Isklju~enja struje
Zbog izvo|enja radova na energetskim postrojenjima, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8 do 16 sati Reljevo }uprija, Nerkesijina i Hrid, od 8.30 do 10 Ba~i}ko polje, od 8.30 do 15 Skadarska 2, od 8.30 do 15.30 Bjelave, od 9 do 15 Tar~in silos, [ekerova, Careva i Osenik 1 i 5, a od 10 do 11.30 sati Safeta Zajke 3.

je kazao direktor Zavoda za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a Munib Buljina, ova sredstva ne}e biti dovoljna za zavr{etak sanacije ove }uprije, jer se po otvaranju mosta isposta-

vilo da su o{te}enja mnogo ve}a. Naime, do njih je do{lo zbog stvaranja velikih naslaga snijega nanesenih grtalicom, {to je dovelo do toga da voda u|e u konstrukciju E. A. mosta.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. Tokom SFF-a divlji prevoznici preplavili ulice

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

276-982

Upozorenje pred protest Sarajevotaksija
Kako u zadnje vrijeme nije bilo inspekcijskih kontrola prevoznika, na ulicama Sarajeva zavladao je haos, tvrdi predsjednik Udru`enja Sarajevotaksi Enver Suljagi}, te najavljuje proteste ukoliko se stanje uskoro ne pobolj{a. - Broj nelegalnih taksi-prevoznika se sve vi{e pove}ava, a to se najbolje moglo vidjeti za vrijeme Sarajevo Film Festivala. Na{a centrala je stalno zvonila jer su gra|ani i gosti grada prijavljivali da su o{te}eni u vo`nji i da im je ona napla}ena puno vi{e. Po{to nam je dobar dio njih dao brojeve vozila, uvidjeli smo da nije rije~ o na{im ~lanovima, napominje Suljagi}.

Problemi nastaju isklju~ivo zbog inspekcije, ka`e komesar ]osi} • Taksisti iz drugih kantona napla}uju rad mnogo vi{e, tvrdi Suljagi}

VA@NIJI TELEFONI

Poziv ministru
Predsjednik Kluba zastupnika SDA u Skup{tini KS-a Elmedin Konakovi} na ju~era{njoj sjednici pozvao je ministra prometa i komunikacija Harisa Luli}a da organizuje razgovor, na kojem bi se za istim stolom na{li predstavnici ovog i Ministarstva unutra{njih poslova, zastupnici Skup{tine, te predstavnici Kantonalne i Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ovu inicijativu Konakovi} je pokrenuo ve} u dva navrata, pa je ju~er samo podsjetio da se po tom pitanju nije ni{ta uradilo.
Svi prigovori korisnika na kraju zavr{e u Sarajevotaksiju

Odledi}emo {trajk
Predsjednik Sarajevotaksija ka`e kako su dopisima tra`ili od federalne Uprave za inspekcijske poslove da se kontrole na ulicama ponovo uvedu, a ti su zahtjevi poslati i ministrima saobra}aja i unutra{njih poslova Kantona Sarajevo. - Ako se u skorije vrijeme ni{ta po ovom pitanju ne uradi, odledi}emo {trajk. Problemi izme|u sarajevskih firmi su minorni, jer na ulicama Sarajeva imamo taksiste iz Busova~e, Kiseljaka, Konjica, Jablanice..., podsje}a Suljagi}. Jo{ jedan prijedlog iz Sarajevotaksija je upu}en nadle`nima

Spomenik stradalim taksistima
U Udru`enju Sarajevotaksi o~ekuju da bi uskoro pred njihovim prostorijama trebala po~eti izgradnja spomenika njihovim ~lanovima stradalim u proteklom ratu. - Procedure sa Ministarstvom su zavr{ene dok je ministar za bora~ka pitanja bio Ned`ad Ajnad`i}. Kada je rije~ o spomensobi u prostorijama Udru`enja, to }emo sami uraditi fotografijama i podacima o na{im ~lanovima, isti~e Suljagi}. u Kanton Sarajevo, a odnosi se na dozvolu upo{ljavanja. - @elimo dobiti dozvolu da na jedno vozilo uposlimo jo{ po jednog ili dva ~ovjeka. Kako ne bismo mogli raditi samo osam sati dnevno, vozila bi bila na ulicama stalno, a uposlili bismo do dvije hiljade ljudi, {to nije zanemarljivo, napominje Suljagi}.

Intervencija neupitna
Prvi ~ovjek Sarajevotaksija ka`e kako su dobili nezvani~ne

informacije da je policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo Vahid ]osi} uputio nalog policijskim stanicama u vezi sa zahtjevom za kontrolu nelegalnih prevoznika. - Za{topalo je isklju~ivo kod nadle`nih inspekcija koje se tre ba ju po ~e ti ba vi ti svo jim po slom. Po li cij ska po mo} i asistencija nikad nisu bili upitni. Sektoru uniformisane policije KS-a sam proslijedio dopise, a oni su ih proslijedili da lje po li ni ji ra da, ta ko da smo mi sve zavr{ili, ka`e za Oslobo|enje ]osi}.
J. MILANOVI]

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Op}ina Novi Grad

Sportske igre mladih
Vr{ilac du`nosti na~elnika Op}ine Novi Grad Aner [uman susreo se sa predsjednikom i direktorom Sportskih igara mladih u BiH Harisom Deliahmetovi}em i Mirzom Ba{incem. Povod prijema bilo je upoznavanje Op}ine sa projektom Udru`enja za sport i rekreaciju mladih - Sportske igre mladih, te ostvarenim rezultatima u 2011. i planovima za 2012. godinu. Na sastanku je dogovoreno da }e Op}ina Novi Grad podr`ati ovaj projekat te biti doma}in Igara teku}e godine u Sarajevu. Sportske igre mladih su besplatno takmi~enje u deset sporbljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Copenhagen 17.30, Koeln 19.25 i 21.00

PORODILI[TA
tova za u~enike osnovnih i srednjih {kola i odr`at }e se tokom ljetnog raspusta. Na 2. sportske igre mladih prijavljeno je 23.140 u~esnika. Nakon regionalnog tabotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srije-

kmi~enja po gradovima najbolji }e imati priliku da u~estvuju na petodnevnom finalnom takmi~enju koje }e se odr`ati od 13. do 18. avgusta u Sarajevu.
dom, petkom i subotom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sa-

6 8

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Ko njic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Copenhagen 10.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i su-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Lju-

ti (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zasjedala kantonalna Skup{tina

Pale izmjene Zakona o visokom obrazovanju
Napomenuto je da nije ispo{tovan Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH Profesori pred penziju moraju osigurati nasljednike koji }e mo}i preuzeti njihov posao
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ju~er je na sjednici Skup{tine KS-a izazvao vi{esatnu burnu raspravu poslanika. Uvodnu rije~ dao je resorni ministar Fahrudin Oru~evi}, napominju}i da postoji usvojen elaborat o integraciji Univerziteta, ali i sredstva. Raspravu je posebno izazvalo pismo dekana Katoli~kog bogoslovskog fakulteta u Sarajevu Pave Juri{i}a, koji je ukazao kako je ~lan 166. ovog zakona protivan me|unarodnom ugovoru sklopljenom izme|u BiH i Svete Stolice, a koji se odnosi na polo`aj teolo{kih fakulteta. I Klub poslanika SDA ulo`io je jedan od amandmana koji se odnosi na ovo pitanje. Predlo`enim amandmanom tra`i se da se statusi Fakulteta islamskih nauka i Katoli~kog bo go slo vnog fa ku le ta, odnosno teolo{kih fakulteta, urede prema standardima visokog obrazovanja i javnih univerziteta u Evropi i regionu, te se ovim zakonskim rje{enjima teolo{kim fakultetima priznaje zna~ajna odgojna uloga u razvoju KS-a i BiH, pa se stavljaju u ravnopravan polo`aj s drugim teolo{kim fakultetima koji su u drugima kantonima i u RS-u punoopravne ~lanice tamo{njih univerziteta.

Ministar Oru~evi} za govornicom

Foto: D. ]UMUROVI]

Manjkavosti
Elmedin Konakovi}, {ef Kluba SDA, istakao je da su teolo{ki fakulteti izbrisani iz prijedloga ovog zakona i da }e zbog toga doJuri{i}: Upozorenje ministru

Bez prolaza
U predlo`enim izmjenama Zakona problematizirano je i zapo{ljavanje mladih kadrova, o ~emu je, tako|er, amandman ponudio Klub zastupnika SDA, a koji bi omogu}avao raspisivanje konkursa za radno mjesto na kojem je nastavnik napunio 65 godina `ivota. Me|utim, ni ovaj ni ovaj amandman nije podr`an. No izmjene Zakona o visokom obrazovanju KS-a na kraju nisu dobile podr{ku zastupnika, tako da nisu ni usvojene.

bro razmisliti da li }e glasati za ovakav zakon ukolio se ne usvoji predlo`eni amandman koji reguli{e ovu oblast. On je dodao da je generalno dobar dio zakona kvalitetno ura|en, ali da ima manjkavosti u dijelu koji se ti~e teologije.

Gdje je integracija?
Besim Mehmedi}, {ef Kluba poslanika SBiH, prokomentarisao je da nije ispo{tovan Okvirni zakon o visokom obrazovanju

BiH i to {to jo{ nije integrisan Univerzitet u Sarajevu. Prvenstveni razlog za dono{enje izmjena Zakona predstavlja neizvr{ena integracija Univerziteta u Sarajevu prema va`e}em Zakonu o visokom obrazovanju, bez koje je bi bilo nemogu}e donijeti kantonalni zakon o visokom obrazovanju koji bi bio u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. Predlo`ena je izmjenjena organizacija rada Univerziteta u Sarajevu i to na na~in da dosada{nji fakulteti i akademije ne gube pravni subjektivitet, s tim da }e postati organizacione jedinice integriranog univerziteta koji se u kona~nici predvi|a. Promjene su

predvi|ene i u oblasti licenciranja i akreditacije, u poglavlju unutra{nje i vanjske ocjene kvaliteta, u poglavlju akademskih zvanja i kriterija za izbor. Enes Zekovi}, samostalni zastupnik, istakao je kako ne vidi razlog pomjeranja starosne granice profesora, prema kojoj sada u penziju idu umjesto sa 65, sa 68 godina. Prema njegovim rije~ima, mora se napraviti mehanizam da takvi profesori iza sebe na fakultetima ostave mladi kadar koji }e biti sposoban da ih zamijeni. I zastupnici Na{e stranke kazali su da ne}e podr`ati ovaj akt, pa je Predrag Kojovi} istakao da se od izmjena puno vi{e o~ekivalo.
E. ASOTI]

Op}insko vije}e Novo Sarajevo

U Vogo{}i

Burne reakcije vije}nika na dostavljene materijale
Zadnja sjednica Op}inskog vije}a Novog Sarajeva u ovom sazivu, po~ela je dva sata kasnije, a razlog tome bilo je neslaganje vije}nika sa pojedinim ta~kama dnevnog reda, te odsustvo na~elnika Ned`ada Kold`e. ^ak je bilo govora i o prekidu sjednice, a sporne su bile tri ta~ke, me|u njima prijedlog odluke o dodjeli u zakup poslovnih prostorija na kojima je vlasnik Op}ina Novo Sarajevo i odluka o dimnja~arskoj djelatnosti jer nisu dostavljeni materijali na vrijeme. Jedinstveni organ uprave Op}ine u ponedjeljak je dostavio obavijest Kolegiju Op}inskog vije}a u kojem se navodi da nadle`ne slu`be zbog kratkog roka nisu uspjele sumirati sve prijedloge i primjedbe iznesene tokom javne rasprave. Isto tako slu`be nisu uspjele pripremiti prijedloge materijala koji bi na sveobuhvatan i kvalitetan na~in regulisali predmetne oblasti. Prijedlog odluke o dodjeli u zakup poslovnih prostorija kojima je vlasnik Op}ina

Polo`en temeljac planinarskog doma
Posljednja sjednica u aktuelnom sazivu

odba~en je ve}inom, dok je odluka o dimnja~arskoj djelatnosti skinuta s dnevnog reda. Kako su nam potvrdili u Op}ini, na~elnik se nalazi na godi{njem odmoru do 20. jula, zbog ~ega nije prisustvovao sjednici. Prijedlog rje{enja o dodjeli i preuzimanju gradskog gra|evinskog zemlji{ta, tako|er, bio je razlog za burne reakcije vije}nika, ali i skidanje te ta~ke s dnevnog reda.

- Prijedlozi rje{enja nisu dostavljeni Op}inskom vije}u, jer se ni u jednom predmetu koji se vodi u Slu`bi za geodetske i imovinskopravne poslove i katastar nekretnina nisu stekli uslovi za dono{enje rje{enja koja bi se razmatrala na Vije}u, kazala je Zumra Ak{amija, pomo}nica na~elnika. Ostale ta~ke dnevnog reda pro{le su bez problema i polemike.
M. T.

Ju~er je zvani~no polo`en temeljac za izgradnju planinarskog doma u Vogo{}i, ta~nije na lokaciji Motka. U pitanju je nekada{nje planinarsko dru{tvo pod nazivom Kosmos, a sada pod imenom Planinar, koje postoji jo{ od 1927. godine. Trenutno broji oko 200 ~lanova, s tim da je ve}ina njih aktivna kada se organizira Mar{ mira prema Srebrenici. Podsje}amo, ovaj dom je prethodno

bio smje{ten na Skakavcu, ali nakon {to je poslije rata ovo progla{eno za{ti}enom zonom, Vlada Kantona Sarajevo je obezbijedila vi{e od 70.000 maraka za prvu fazu radova. Planirano je da radovi budu zavr{eni za 45 dana. Dom }e biti smje{ten na nadmorskoj visini od 1.154 metara, ima}e povr{inu od 220 kvadratnih metara i kapacitet od 35 le`ajeva.
D. I.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

KRATKOFIL PLUS U BANJOJ LUCI

Fantasti~ni gosti i filmovi
[esti me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus po~eo je sino} i trajat }e do 22. jula u Domu omladine i na tvr|avi Kastel u Banjoj Luci. Festival je otvorio belgijski film “Dje~ak s biciklom” bra}e Darden, za koji su na Festivalu u Cannesu pro{le godine dobili specijalnu nagradu `irija, koja slovi za drugu nagradu ovog velikog festivala.

Brojni gosti
Publika }e u takmi~arskom programu Festivala mo}i pogledati 57 kratkih filmova iz cijelog svijeta u konkurenciji za Grand Prix i nagrade za najbolji igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film, kao i za najbolji regionalni film (sa podru~ja biv{e Jugoslavije). Kratkofil Plus }e ove godine posjetiti brojni gosti koji }e festivalsku atmosferu u~initi nezaboravnom. To su najpopularniji austrijski re`iser Mihael Glavoger, koji }e u Banjoj Luci odr`ati masterclass 21. jula, a na Festivalu }e

biti prikazan i njegov posljednji dokumentarni film “Slava kurvi” , koji su kriti~ari okarakterisali kao dokumentarni megaspektakl. Mihael Glavoger je re`iser i scenarista igranih i dokumentarnih filmova. Afirmisao se u rodnoj Austriji sredinom devedesetih, da bi svjetski ugled stekao 1998. dugometra`nim dokumentarcem “Megacities” u kojem poredi is, kustvo `ivljenja u milionskim gradovima razli~itih kultura i kontinenata. Gost Festivala bit }e slovena~ki re`iser Slobodan Maksimovi}, a Banjalu~ani }e na Kratkofilu Plus mo}i pogledati njegov film “Hvala za Sunderland” Maksimovi. }evi kratki filmovi prikazivani su u konkurenciji banjalu~kog festivala ranijih godina, a 2007. njegov film “Pola” osvojio je nagradu za najbolji igrani film. Ove godine banjalu~ka publika mo}i }e u`ivati u njegovom dugometra`nom igranom filmu u kojem igraju Gregor Bakovi} i Branko \uri} \ura. U revijalnom progra-

Publika }e u takmi~arskom programu Festivala mo}i pogledati 57 kratkih filmova iz cijelog svijeta u konkurenciji za Grand Prix i nagrade za najbolji igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film
Iz belgijskog filma “Dje~ak s biciklom” bra

Moto ovogodi{njeg Festivala - Motorzo

Motorzo
Ovogodi{nje izdanje Festivala odr`ava se pod motom Motorzo, jer pri poku{ajima da se otkriju tragovi pristizanja svih onih te`nji koje se javljaju u ljudskoj glavi i pokre}u njenu upravlja~ku djelatnost, sti~e se utisak da se te te`nje kre}u odozdo nagore. Pokrenute pogonskom snagom srca, stomaka, genitalija, te`nje naviru iz torza u glavu koju on na sebi nosi. Moglo bi se re}i da upravlja~kom sklopu unutar glave pogon daje pokreta~ki sklop unutar torza, kao motor, kao - Motorzo. mu bi}e prikazani i neki od najzna~ajnijih dokumentarnih filmova iz pro{le godine, kao {to je film “Planeta pu`eva” korejskog reditelja Seung-Jun Yia, koji je osvojio glavnu nagradu na najva-

`nijem svjetskom festivalu dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu. Gost Kratkofila bi}e producent filma Min-Chul Kim, koji }e odr`ati i masterclass 21. jula u Domu omladine.

Belgija u fokusu
Na Festival dolazi jo{ jedan film iz selekcije posljednjeg festivala IDFA, ali sa mnogo manje udaljenosti: “Pismo ocu” srbijanskog redatelja Sr|ana Ke~e koji je nedavno osvojio nagradu za najbolji srpski dokumentarac, kao i nagradu kriti~ara na

Ba{~ar{ijske no}i

Ve~er sa Sidranom

Prkosimo stvarnosti
Kola`ni program poezije, muzike i likovne umjetnosti protkan je i uvezan pjesnikovim pripovijedanjem u kojem se prepli}u smijeh i suze, humor i gorka ironija
Ve~er sa Sidranom kola`ni je program koji akademik Abdulah Sidran pod tim naslovom jo{ od oktobra pro{le godine redovno odr`ava u Kamernom teatru 55. Iako je teatarska sezona u ljetnom predahu, Sidran }e ve~eras u 20 sati imati posebno izdanje svoje Ve~eri. - Ovo je doba povr{nosti, plitko}e i krajnje ljudske sebi~nosti, re}i }e na{ knji`evnik i svoju borbu protiv ru`ne stvarnosti u kojoj `ivimo, nastaviti poetskim performansom Ve~er sa Sidranom, daruju}i tako, uz svesrdnu pomo} Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo, brojne posjetitelje na{e prijestolnice iz dijaspore. Kola`ni program poezije, muzike i likovne umjetnosti protkan je i uvezan pjesnikovim pripovijedanjem u kojem se prepli}u smijeh i suze, humor i gorka ironija. Bit }e dopunjen i Sidranovim kritikama i komentarima upotrebe na{eg jezika u savremenim medijima i `ivotu, kao i pozivom publici na vlastiti doprinos u odupiranju {tetnim pojavama koje na{ jezik osiroma{uju i obezvre|uju. U programu }e sudjelovati Sidranovi stalni saradnici: Suzana Arbanas, ameri~ka slikarka koja u`ivo pred publikom, portretira pjesnika “na djelu” a najavljeno je i u~e{}e kipara Enesa Siv, ca, koji }e po~eti rad na bisti velikog pjesnika Sarajeva. Narodni umjetnik Sejo Piti} interpretirat }e sazlijske pjesme, prete~e bosanskih sevdalinki, u nesmanjenom `aru borbe da ih otrgne od zaborava. Scenom u velikom formatu dominira reprodukcija genijalnog platna Gabrijela Jurki}a “Vi-

100 POGLEDA IZ ITALIJE
U sklopu Ba{~ar{ijskih no}i ve~eras }e u 19 sati u Galeriji Brusa bezistan biti otvorena izlo`ba fotografija “100 pogleda” (Italija). Prvi put stotinu mladih sa Sicilije iz Corleonea svojim fotografijama pokazuju kakvo je danas mjesto koje je nekad bilo glavno sjedi{te mafije. Ovo je njihova prva izlo`ba van granica Italije. Mogu}nost da izlo`ba “100 pogleda” putuje {irom Italije i svijeta daje mladima iz Corleonea punu predstavu o snazi kojom umjetnost mo`e da prodre do srca i da promijeni svijet nabolje. Dvoje umjetnika Margherita Abbozzo i Alessandra Capodacqua zapo~eli su program zajedno sa stotinu djece koju su upoznali u osnovnim i srednjim {kolama u Corleoneu. Stotinu kamera je obezbijedio sponzor projekta. Djeca su fotografisala mjesta i situacije iz svog svakodnevnog `ivota kako bi svijetu predstavili svoj grad. Od tih snimaka izabrano je 3.500, od kojih je napravljena izlo`ba. Osnovni cilj projekta bio je informisanje ljudi kako bi cijenili ljepotu i univerzalne vrijednosti, te potrebu da se brane i ustanu protiv svih vidova zlostavljanja, kao i da cijene vrijednosti kao {to su dostojanstvo i pripadanje zajednici.

Abdulah Sidran: Scenom dominira Jurki}eva reprodukcija “Visoravan u cvatu”

soravan u cvatu” s kojom se smjenjuju dionice Si, dranovog muzi~kog vremeplova. Koorganizator ove posebne sve~anosti pisane rije~i sarajevski je galerista Izo D`irlo i njegova GaMr. S. lerija Paleta.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

KULTURA

27

SAN U NOVOM RUHU

}e Darden

beogradskom festivalu Beldocs. Fokus Festivala ove godine je na Belgiji i predstavit }e se kulturno i filmsko naslije|e ove zemlje. Publika }e u revijalnom programu Panorama Plus mo}i pogledati izuzetno atraktivne cjelove~ernje filmove. Banjalu~ku premijeru imat }e vi{estruko nagra|ivani film “Klip” mlade srbijanske rediteljke Maje Milo{. Banjalu~ka publika }e na tvr|avi Kastel mo}i da vidi i veliki hit Festivala, a rije~ je o dokumentarnom filmu “Marina Abramovi}: umjetnik je prisutan” ameri~kog reditelja Metjua Ekersa.
Mr. SEKULI]

Omnibus
Prije sve~anog otvaranja u Domu omladine, odr`ana je premijera omnibusa sastavljenog od {est kratkih anga`ovanih dokumentarnih filmova. Omnibus je nastao u produkciji UKS Lanterna i rezultat je Kratkofil Punch projekta. U ovom su u~estvovali autori iz raznih krajeva BiH. Rije~ je o autorima bez prethodnog znanja i iskustva u videoaktivizmu i dokumentarizmu. Filmovi su fokusirani na trenutne socijalne i politi~ke probleme u BiH.

Pored pri~a sa naslovnice San donosi 2. - 3. strana Pla}e nogometa{a: U svijetu javan i zadnji cent, u BiH sve mra~na tajna Mjese~no zarade od 300 do 5.000 maraka?! 5. strana Usljed velikih vru}ina Po`ari bukte {irom BiH 8. - 9. strana Ispovijesti: golgota silovane `ene 1992. godine u Bijeljini @ivot mi je uni{ten, jedva pre`ivljavamo

PETO IZDANJE FESTIVALA

U Muzeju [ari}a ku}a u Stocu sino} je sve~ano otvoreno peto izdanje manifestacije Vrtovi Stoca - Vrt Evro pe, u or ga ni za ci ji Centra “Andre Malraux” . Festival je otvoren izlo`bom fotografija [efika Rizvanovi}a pod nazivom “Stolac moje mladosti” i koncertom Gradske limene glazbe - muzike Stolac. Pored kulturnog programa, u okviru ovog festivala, koji }e trajati do 27. jula, odr`at }e se i me|unarodna ljetna {kola pejza`ne arhitekture u kojoj }e u~estvovati trideset studenata iz Francuske, Srbije i BiH. Studenti sa Visoke dr`avne {kole pejza`a iz Versailla, [u-

Vrtovi Stoca - Vrt Evrope

Rizvanovi}eva fotografija Stoca

marskog i Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu, Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci i [umarskog fakulteta u Beogradu, radit }e na ure|ivanju javnih prostora, parkova i obala rijeke Bregave. U partnerstvu sa lokalnim udru`enjima Orhideja i Troya, manifestacija }e biti popra}ena raznim kulturnim doga|ajima, kao {to su kreativne radionice za djecu i mlade, kino na otvorenom i pozori{ne predstave.
Mr. S.

12. - 13. strana Za{to se na radiolo{ki pregled ~eka vi{e mjeseci Opasno: radiolog snimi 70 pacijenata, trebalo bi {est, a opet ih niko ne zapo{ljava 16. - 17. strana Mo`e li bh. kultura izi}i iz krize Ivankovi}: Skorojevi}i svoje “kulturne potrebe” i`ivljavaju u nacionalno i vjerski re`iranom ki~u 26. - 27. strana Imotski - ~uda i fenomeni Od Hasan-age do Modrog jezera

28

SCENA

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Izvedene pjesme stare 300 godina

Pljevaljski tambura{i na Festivalu
Gora`danski Festival prijateljstva prvi put je ugostio dugo o~ekivane Pljevaljske tambura{e, koji su gora`dansku publiku po~astili dobrom starom sevdalinkom, pjesmama nastalim prije 300 godina, a koje njeguje ovaj popularni sastav. Jedan od najstarijih pljevaljskih tambura{a Dervi{ Hrastovina ka`e da grupa cijelo ljeto provede na Crnogorskom primorju. Festival prijateljstva je bio iznimka, a zahvaljuju}i nekada{njoj dobroj saradnji dva grada, te ~injenici da ~ak dvojica ~lanova grupe vuku porijeklo iz Gora`da, tambura{i su rado posjetili grad na Drini. - Ovdje smo osjetili onu srda~nu dobrodo{licu i posebno gostoprimstvo Gora`dana. Tu smo da pjesmom prenesemo one tople i srda~ne poruke iz Pljevalja i da nam svima bude lijepo ovo dru`enje. Tambura je u mojoj porodici poseban instrument, od dede, oca, pa evo danas i moji sinovi sviraju tamburu. Imamo brojne nastupe i ve} nakon Gora`da o~ekuje nas festival na Cetinju, ka`e Hrastovina. Nastup na Festivalu imali su i doma}i izvo|a~i Kasim Lemezan, Rijad Kari}, Salko Dervi{evi} i Zafir Kajevi}, te travni~ka grupa Tajm aut. Festivalska publika imala je priliku ~uti i mlade zvijezde, me|u kojima su Gora`dani Medina Turkovi} i Izudin Dragolj, ali i gosti Verena Cerovina, Mirza Brajlovi}, Almir Kalajli}, Emina Tufo, Mirza Selimovi}, te Dunja Fazli}. U okviru sedme festivalske no}i promovirana je knjiga "Kamena obscura" autora Almira Zalihi}a, a pozori{na publika imala je priliku pogledati predstavu "Klopka" u re`iji Mihajla Nestorovi}a iz A. H. Prijepolja.

Gora`de

Ljubitelj ko{arka{kih utakmica

Uhva}en poljubac predsjednika Obame
Predsjednik SAD-a Barack Obama se nakon napornog dana uputio na ko{arka{ku utakmicu ameri~kog i brazilskog tima. Naravno, ni tamo nije mogao pro}i nezapa`eno. Iako slovi kao jedan od najutjecajnijih ljudi na svijetu, najvi{e u`iva u dru{tvu svoje supruge. Zajedno sa Michelle i starijom k}erkom Maliom sjedio je u prvom redu okru`en prijateljima. Kao {to je to uobi~ajeno na ko{arka{kim utakmicama u Americi, tzv. Kiss cam uhvatila je predsjedni~ki par u publici, kao i njihov poljubac. Obama je ljubitelj sporta i sna`no podupire ameri~ki tim na skora{njoj Olimpijadi u Londonu. - Ne mo`emo biti ponosniji, rekao je predsjednik SAD-a. I sam Obama igrao je ko{arku u srednjoj {koli koju je poha|ao na Hawaima, a i danas ne propu{ta zaigrati na terenu sa prijateljima.

Goca Tr`an na
Festivalu prijateljstva
Popularna srbijanska pjeva~ica Goca Tr`an prvi put je gostovala na Festivalu prijateljstva u Gora`du. Njenom nastupu na velikoj festivalskoj sceni prethodio je nastup pjeva~ice Vanje Vre}o iz Podgorice, ina~e ro|ene Gora`danke, te nastupi popularnih gora`danskih bendova Gangbengersi i Kuda i Oratorij, a velikom broju posjetilaca predstavio se Neno Muri}, pjeva~ poznat po hitu "Stope da ti ljubim". Goca Tr`an je svojim nastupom prenijela dio svoje energije na brojnu publiku ne samo iz Gora`da ve} i drugih gradova. Zanimljivo je spomenuti i to da je odsjela u hotelu Behar, ta~nije u apartmanu u kojem je, tokom posjete gradu na Drini, no} provela poznata glumica Angelina Jolie. - ^esto sam prolazila kroz Gora`de putuju}i za Crnu Goru i Trebinje, ali nikad nisam boravila ovdje. Svi|a mi se grad, svi|a mi se Festival prijateljstva, ~ula sam za ovaj doga|aj i sjajno zvu~i, odgovora mi, prosto sam `eljela do}i i biti dio svega, poru~ila je Goca. Na alternativnoj festivalskoj sceni na platou Centra za kulturu publika je pratila nastupe grupe Stari grad iz Srebrenice, te sjajnih gora`danskih bendova Sfinkter i Left over. A. H.

Nezgoda tokom snimanja filma

Slavna glumica zavr{ila u bolnici
Automobilom hitne pomo}i preba~ena u bolnicu

Halle Berry prevezena je u bolnicu nakon {to je pala i udarila glavom o betonske stepenice. Berry se za vrijeme pada nalazila na setu filma novog filma "The Hive" koji je nakon nesre}e zatvoren. Jo{ nisu objavljeni detalji same nezgode, niti koliko su ozbiljne Halleine ozljede, me|utim brojni obo`avatelji talentirane glumice nadaju se kako je rije~ o samo lak{oj ozljedi. Portparol poznate glumice nije `elio da daje izjave, te nije poznato u kakvom je ona sada stanju. Pro{le godine Halle se tako|er ozljedila na snimanju i taj je put slomila nogu. Podsjetimo, popularna glumica u posljednje je vrijeme punila medijske stupce zbog borbe za skrbni{tvo nad ~etverogodi{njom k}erkom Nahlom.

Muharem Bazdulj oslije ~etvorogodi{njeg partizanskog vojevanja Me{a Selimovi} zapo~inje knji`evnu karijeru. Ne treba, me|utim, zaboraviti da je on fakti~ki cijelog `ivota te`io pisanju. Kao dvanaestogodi{njak napisao je prvu pjesmu, a ve} dvije godine kasnije objavio je u {kolskom listu sentimentalnu pri~u o “staroj Ruskinji, emigrantkinji, koja umire dok svira na klaviru za vrijeme prikazivanja filma o nekoj strasnoj ljubavi dvoje mladih” Kao gi. mnazijalac, nakon ~itanja Zolinog @erminala, po~inje pisati pri~e i crtice o tuzlanskim rudarima. Po zavr{enoj gimnaziji Selimovi} je oti{ao na studij u Beograd, a tamo je - na drugoj godini - poku{ao neke od svojih mladala~kih pri~a objaviti u Politici. Me|utim, za razliku od Branka ]opi}a, Selimovi} nije imao sre}e s Politikom: odbili su sve njegove priloge. Otprilike u isto vrijeme list Gajret tako|er odbija ponu|eni Selimovi}ev tekst o poeziji Hamze Hume. Utu~en ovim razo~arenjima Selimovi} nije pisao fakti~ki ni{ta punih dvanaest godina. Za vrijeme rata po~inje voditi dnevnik, a 1944. u partizanskom listu Front slobode objavljuje pri~u @rtva i tri reporta`e o zlo~inima pripadnika Hand`ar-divizije nad srpskim seljacima s Majevice. Dvije godine kasnije, nakon {to je rat zavr{io, Selimovi} }e objaviti pripovijetku Pjesma u oluji u beogradskom ~asopisu Na{a knji`evnost. Ipak, u to vrijeme Selimovi} jo{ nema objavljenu knjigu. Ve} naredne godine, me|utim, Svjetlost }e kao poseban svezak objaviti pripovijetku Uvrije|eni ~ovjek Me{e Selimovi}a. Jedan podatak ovdje mo`e biti indikativan: prije skoro {ezdeset godina sarajevska Svjetlost {tampa knji`evni prvijenac fakti~ki nepoznatog autora u deset hiljada primjeraka!

P

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 19. 7. 2012. godine

djela nema - u~i nas Cvetajeva - bez truda i ~uda. ^udo je bilo saveznik Selimovi}ev u komponiranju ovog ~udesnog romana. Selimovi} izrijekom ka`e da je u `i`i njegovog romana “sukob li~nog osje}anja i politi~kog uvjerenja” Novinari su jedan inter. vju sa Selimovi}em zapo~eli pitanjem ko je, ustvari, Ahmed Nurudin, a dobili su slijede}i: “Dervi{ je svaki ~ovjek koji vjeruje u odre|enu ideologiju, bez obzira koju i kakvu. To je i vjernik i komunista, svako ko se u~vr{}uje u op{toj dogmi.” Sva su ova - nazovimo ih tako - “politi~ka” ~itanja, naravno, posve legitimna, no Dervi{ se zapravo na samom kraju pretvara u skoro egzistencijalisti~ki tekst opravdavaju}i vlastiti naslov. Kad pred sami kraj narator zavapi: “Umuknite pijetlovi, stani vrijeme!” , Selimovi}ev Dervi{ nadilazi svaki socijalni kontekst i prelazi u ~istu poeziju.

Gorki humor

Godi{njice: Tri decenije od smrti Me{e Selimovi}a

Ovog se jula navr{ilo trideset godina od smrti Me{e Selimovi}a. Vrijedi se tim povodom prisjetiti njegovog opusa, naro~ito romanesknog trilinga: “Magle i mjese~ine”, “Dervi{a i smrti”, te “Tvr|ave”

TRAG

Neizbrisiv

Nekoliko godina poslije, Selimovi} objavljuje i roman Tvr|ava. Zanimljiva je Selimovi}eva autorska komparacija svoja dva velika djela. Tvr|ava je po njemu, dakle, pandan (po Klai}u - stvar koja se mo`e staviti uz bok drugih stvari; {to spada uz ne{to; par, drug, “slika i prilika”ne{to jednako, isto) romanu Dervi{ i smrt. Ovom frazom kao da je naslu}en dio sudbine ovog djela. Zbilja se naj~e{}e o Dervi{u i o Tvr|avi govori u paru, gotovo kao da je rije~ o dijelovima istog ciklusa, o nastavcima. A ipak, mada je rije~ o romanima iz kojih se zrcali sli~na vizija svijeta, oni su su{tinski razlikuju. Ti~e se ta razlika i knji`evnog postupka i atmosfere i filozofije. U Dervi{u i smrti, recimo, poglavlja nemaju naslova, no svako se otvara motom iz Kur’ana. Devetnaest poglavlja Tvr|ave imaju vlastite naslove - poglavlja u Tvr|avi su znatno samostalnija, a ta je labavost strukture zapravo vrlo moderna. ^vr{}e strukturirani Dervi{ i smrt ~ita se u svojevrsnom gr~u sve~ane ozbiljnosti, dok

Artizam
Knji`evni put Me{e Selimovi}a nastavlja se zbirkom pri~a Prva ~eta objavljenom u Zagrebu 1950. A onda, kao u svojevrsnoj reprizi doga|aja od prije dvadeset godina, ponovo slijedi decenijska {utnja. Kako re~e sam Me{a Selimovi} u svojim Sje}anjima: “Od 1951. do 1961. nastupio je period }utanja. Malo obeshrabren, malo nezadovoljan onim {to sam pisao spremao sam se za veliki obra~un sam sa sobom.” U toj je deceniji jedina ukori~ena stvar potpisana Selimovi}evim imenom bio scenarij Tu|a zemlja. Ipak, 1961. Svjetlost }e u biblioteci Savremenici objaviti prvi Selimovi}ev roman Ti{ine. Tako je ovaj pisac “u{ao” me|u romansijere, a upravo }e kao romansijer i ostaviti neizbrisiv trag u knji`evnosti. Selimovi}ev romaneskni prvijenac nije, me|utim, do~ekan odve} blagonaklono. Po sudu Riste Trifkovi}a, do{lo je do nesporazuma izme|u ostvarene objektivne vrijednosti romana i kritike, odnosno suda javnosti. A sud javnosti bio je dosta o{tar. Selimovi} se kasnije, iz perspektive klasika, gorko-ironi~no {alio kako Ti{ine dobro do|u svima koji hvale Dervi{ i smrt, a ipak `ele da ga - kako on doslovce ka`e - ispreska~u. Ovaj put se Selimovi} ipak nije dao obeshrabriti. Ve} naredne godine objavit }e u knjizi Tu|a zemlja neke starije pri~e kojima }e pridodati i najnovije svoje djelo: kratki roman Magla i mjese~ina. U Sje}anjima, napisanim nakon ogromnog uspjeha Dervi{a i smrti, te Tvr|ave, Selimovi} usprkos tome za Maglu i mjese~inu ka`e da je njegovo “artisti~ki najuspjelije djelo” Zoran Glu{~evi} }e za ovaj ro. man napisati da je remek-djelo partizanske knji`evnosti, dok }e Midhat Begi} sa svojoj uobi~ajenom lucidnom precizno{}u Maglu i mjese~inu definirati kao “psiholo{ku pripovjednu poemu” te kao jednu od najistaknutijih vrijednosti ovog djela izdvojiti “poetsku simboliku” Duga ritmi~na re~enica karakte. risti~na za ovaj roman reprezentativan je uzorak vje{tine i ispisanosti Selimovi}eva stila koji se sa Maglom i mjese~inom definitivno formirao. To je sada bio pisac spreman da se

oku{a sa svojoj jedinom pravom opsesivnom temom; poslije Magle i mjese~ine Me{a Selimovi} je napokon mogao napisati Dervi{ i smrt.

Umuknite pijetlovi
Zanimljivo je tako|er da i motivski (a ne samo stilski) Magla i mjese~ina predstavlja svojevrsnu suptilnu uvertiru za Dervi{ i smrt. Ova pri~a o mladom seoskom bra~nom paru {to se u svojoj ku}i brine za ranjenog partizana zasigurno spada me|u najbolja bosanskohercegova~ka knji`evna djela koja tematiziraju Drugi svjetski rat. Dervi{ i smrt, svoj, po ve}ini sudova, naj-

zna~ajniji roman, sam Selimovi} ovako opisuje: “Dervi{ i smrt je knjiga o ljubavi i mr`nji, dogmi i `ivotu, li~nom i neli~nom, izdvojenom i op{tem.” Ne mogu ove rije~i, me|utim, objasniti umjetni~ku magiju ove knjige. U Sje}anjima je Selimovi} na dvanaest stranica objavio svojevrstan dubinski sinopsis svog velikog romana ili - kako on sam ka`e - shematski nacrt analize strukture romana. I makar ta shema mo`e poslu`iti kao zgodan podsjetnik glavnih smjernica radnje, ona se vjerovatno i nehotice ispostavlja vi{e kao svojevrsna autorska mistifikacija. Jer iz strukture se i{~itava samo trud, a pravog umjetni~kog

Tvr|avu karakteriziraju i specifi~an gorki humor te nekakav melange nade i optimizma {to se odupire egzistencijalisti~koj strepnji. Isto tako, Tvr|ava je, usprkos svemu, vedriji roman: u Dervi{u je smrt besmisao kao i `ivot, dok Tvr|ava smisao nudi u ljubavi (kraj pretposljednjeg poglavlja Tvr|ave kao da je direktna antiteza ~uvenom kraju Dervi{a i smrti: “Odlu~io sam se za ljubav. Manje je istinito, i manje vjerovatno, ali je plemenitije. I ljep{e: tako sve ima vi{e smisla. I smrt. I `ivot”), a `ivotna linija vodilja Ahmeta [abe jest ono {to negdje isti~e upravo Me{a Selimovi}: ostati neuprljan u jednom prljavom svijetu.

30
Devet dana u Domu Vitalis na Ilid`i

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. godine

Trospratna ku}a sa lijepo ure|enim okoli{em (cvrkut ptica dodatni je ukras)

“^arobni brijeg” u Zlatnom dolu P
Safet Plakalo i{u}i svojevremeno u fojni~kom Reumalu za KUN Oslobo|enja tekst “^etiri desetlje}a vje~noga pjesni{tva” opisao sam kako me atmo, sfera na poetskoj soareji u Omladinskom centru Stella podsjetila da je upravo na taj dan prije 40 godina startovao Poetski maraton 69. Na tu sve~anost stiha pozvala me mlada fojni~ka intelektualka Zerina Zahirovi}, koja je, nepuna tri mjeseca ranije, u okviru Susreta “Zija Dizdarevi}” bila laureatom za iznimni esej o romanu “Ugursuz” Ned`ada Ibri{imovi}a. U predahu od pisanja telefonom sam razgovarao s prijateljem Sulejmanom Bostom. Nakon {to sam mu saop}io gdje se nalazim i {ta radim, doktor Bosto (kako od milja zovem ovog profesora filozofije na sarajevskom Filozofskom fakultetu) }e re}i: - Blago tebi. Eto te k’o Thomas Mann. Jo{ }e{ napisati i novi “^arobni brijeg” ...

Stogodi{nji erudita Juraj Mesi} sasma sigurno zna da je “^arobni brijeg” roman Thomasa Manna, a da je Zlatni do, zapravo, Sarajevo. Vjerovatno zna i da ga je pod tim imenom dokumentarno-filmski opjevao rahmetli Sejfudin Babo Tanovi}
Na Odjelu interne medicine ostao sam 18 dana i tako zaokru`io boravak u Op}oj bolnici na cio mjesec. Ispostavit }e se kasnije da su tih 30 dana bili tek “bazi~ne pripreme” za moj predstoje}i boravak u Domu Vitalis na Ilid`i, gdje sam se u narednih 40 dana kanio dodatno rehabilitirati. No kako sam u tom “vezanom” za krevet prepoznao Fahrudina Ljutovi}a, neko{njeg vlasnika legendarnog ba{~ar{ijskog kafi}a “Modena kod Beneta” sve drugo pos, talo mi je manje va`nim. Prvi kontakt sa nekim od “uku}ana” dogodio se ne{to ranije. Dok sam u omanjem predvorju ~ekao na prijem, jedna vrlo pokretna starica upitala me ~istim isto~nobosanskim akcentom: Odakle si, dedo? Mo`da ja danas i izgledam kao dedo, ma ta bi mi starica majkom, ako ne i nanom mogla biti! Prvoj medicinskoj sestri, koja me je, zapravo, i primila, Mersidi, predao sam lijekove i ostali sanitetski provijant. Druga sestra, Merima, me okupala, previla mi nogu i presvukla me, a da nisam bio svjestan da sam se razgolitio pred jednom mladom i lijepom `enom, koju }u, istom, nazvati “plavim an|elom” . Prvoga dana, u toj smjeni, upoznao sam i medicinskog tehni~ara Elvisa, dru{tvenu animatoricu simboli~na imena Vedrana, te kuhara Gorana. Upoznao sam i upravno osoblje, direktora Borislava Goi}a i njegovu majku Dobrinku, rodona~el-

Otkrovenja amputacije
- Nemam mnogo izgleda za to uzvratio sam mu. Ovdje i nema ba{ toliko `ivopisnih likova kao kod Manna, pogotovo nema nekoga ko bi li~io na “genijalca” Setembrinija, a taj je, za mene, uvijek bio Mannov alter-ego. Ima tome vi{e od tri godine, ma Bosto i ja smo se sjetili tog razgo-

vora prilikom njegove posjete meni u Op}oj bolnici “Primarijus dr. Abdulah Naka{“ gdje su mi netom , amputirali palac desne noge. Mo`e izgledati malo ~udno, ali ja sam tu amputaciju prihvatio vedra duha, kao da sam ne{to dobio, a ne izgubio. Niz crno-humornih dosjetki na sopstveni ra~un naveo me je na pomisao da postoje i neka svjetlija spisateljska nadahnu}a. Domalo sam postao svjestan da }u osim naukovanja u hodanju morati ponovo nau~iti i da se koristim laptopom. Nakon 12 dana provedenih na hirur{kom odjelu, spustili su me sprat ni`e, na Odjel interne medicine, gdje me je primila iznimno savjesna internistica, dr. Zahida Isakovi}. Doktorica Isakovi} je pa`ljivo pregledala moj bolesni~ki dossier i potom me uvjerila u jedno: mo`da i nisam morao zavr{iti na Odjelu za hirurgiju da sam, kojom sre}om, blagovremeno navratio na Odjel interne medicine. Propisala mi je “{irok spektar” pretraga, unekoliko izmijenila dotada{nju terapiju, napokon me upisala u klub {e}era{a i sa Odjela za fizijatriju priskrbila mi u~itelja hodanja. Tako sam i stao na svoje noge.

nicu projekta Vitalis, no oni su izdvojeni u posebnoj sobi i samo povremeno nazo~ni u `i`i zbivanja.

Ram za grupni portret
A `i`om zbivanja su jedna podulja veranda i trpezarija jednake duljine, ma ~etiri puta {ira od verande. Tako sam tokom prvog ru~ka imao priliku da upoznam i dio {ti}enika Doma Vitalis. Ka`em dio, jer su na druga dva kata smje{tene dvije tre}ine {ti}enika koji nisu ba{ mobilni, pa im se jelo servira neposredno u krevetu. U trpezariji su ru~ali mahom {ti}enici iz soba u prizemlju. Po~eo sam ih promatrati bez primisli da bih o njima mogao bilo {to napisati. U pro~elju trpezarijskoga stola, u kolicima sjedi Dika D`ambegovi}, desno od nje Rudolf Markovi}, do njega Mirsada Bilanovi} i Ljubica Mijovi}, dok s lijeve strane sjedimo moja malenkost, stogodi{nji erudita Juraj Mesi} i Velimir Su{i}. U kutu za omanjim salonskim stolom su Darinka Male{evi} i Zahida Aljuki} (ona {to me netom oslovila sa dedo), te moj cimer, starac Ibrahim Kald`ija. Pejo Toki} ru~a za stolom na verandi, dok je tog dana Fahrudinu

Idili~ni prizor uz Aleju
Svi moji prijatelji koji su ne{to znali o Vitalisu rekli su mi o ovom, aprila 2009. osnovanom domu sve najbolje. I zaista, kada prvi put ugledate trospratnu ku}u sa lijepo ure|enim okoli{em (cvrkut ptica dodatni je ukras), prizor se doima idili~nim. Smje{tena je uz Aleju, ali dovoljno diskretno da joj mir ne remeti ni topot konja koji voze fijakere put Vrela Bosne. Ali, domalo }u shvatiti da sam stigao u dom za skrb o starim i onemo}alim osobama. Dodatno iznena|enje: umjesto u obe}anu trokrevetnu sobu, u kojoj su “dvojica pokretnih koji stalno izbivaju iz sobe” smje{ten sam sa trojicom, od , kojih je jedan “vezan” za krevet, drugi te{ko pokretni starac, dok je tre}i, pak, vrlo `ivahan, ispostavit }e se, naro~ito no}u.

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. godine

31
Tako sam saznao da je cio svoj radni vijek proveo u [ipadu, te da je oslijepio znatno kasnije, sa godinama. Budu}i da sam dan kasnije napustio Vitalis u potrazi za meni neophodnom fizioterapijom, ostadoh `edan njegove stogodi{nje mudrosti. Od njega se moglo o~ekivati Setembrinijevo razmi{ljanje: “Nadaren mlad ~ovjek nije neispisan list papira, prije bi se moglo re}i da je list na kojem je ve} sve ispisano simpateti~nom tintom, i dobro i zlo.” I Fahrudin Ljutovi} Bene pronosi u sebi ne{to setembrinijevsko, one vrline Mannova junaka koje se o~ituju u lucidnosti i visprenosti, svojstvenih samo hitrim imaginacijama i “hi” mentalnim sklopovima. Poznajem ga ravno 55 godina. Kao sedmogodi{nji dje~ak odlazio sam na Bemba{u, ta~nije, na kupali{te koje su tada ~inila dva omanja bazena i vje{ta~ko jezerce, stvoreno pregra|ivanjem toka Miljacke, mo`ebit na istom mjestu gdje je za turskog vakta sagra|ena glavna brana - bent ba{a. Bemba{a je u to vrijeme bila kultno mjesto dru{tvene promid`be, naro~ito mla|e populacije. Neki se nisu uop}e kupali, ve} bi zasjedni na pla`i i po cio bogovetni dan igrali karte. U modi je tada ve} bio remi. Bene, kome je moglo biti 17 godina, bio je najbolji igra~ remija, {ampion Bemba{e, te, i da ne zna, moj u~itelj remija. Izrastao je u jednog od najrespektabilnijih igra~a ove karta{ke igre. Znatno kasnije sre{}emo se u jednom drugom prostoru dru{tvene promid`be - kafi}u. Bene se, naime, me|u prvima po~eo baviti ovom vrstom poduzetni{tva. U jednoj magazi u sokaku Luled`in trg otvorio je kafi} koji je domalo postao vrlo popularan. Vi{e se i ne sje}am kako se u po~etku zvao, ma znam da mu je ime “Modena kod Beneta” dao turisti~ki mag Nedo Mahi} kada se Sarajevo pobratimilo sa ovim italijanskim gradom. Bene nije bio tvrdokorni ugostitelj, bio je raja, ma budu}i da nije radio za eksere, a kako je na remiju rijetko gubio, i mogao je `ivjeti `ivot kakav je `ivio - hedonisti~ki. Sad je tu gdje jeste, sa tijelom na kojem su vidni o`iljci brojnih operacija kojima jo{ nije kraj, “vezan” za krevet, na rubu `ivota. Ljude Benetova kova to “ne impresionira” i go, tovo sam siguran da se sla`e sa Setembrinijevim promi{ljanjem: “Smrt je dostojna po{tovanja kao kolijevka `ivota, kao maj~inska utroba obnove. Gledamo li je odvojeno od `ivota, ona postaje bauk, nakaza, pa i ne{to gore od toga. Jer, smrt kao samostalna duhovna sila posve je iskvarena, a njezina je poro~na privla~na mo} nedvojbeno najgroznije zastranjenje ljudskog duha.”

Ljutovi}u - Benetu ru~ak tako|er serviran u krevetu. Gledam i vidim: svak’ se o svom jadu zabavio! Pomisao da, ipak, ne{to napi{em dolazila mi je postupno u narednim danima, kako sam u nekima, gore navedenima, po~eo prepoznavati mannovske likove. Istom sam poru~io doktoru Bostu da do|e i izravno se uvjeri u postojanje na{eg autohtonog bosanskog “^arobnog brijega” Istina, u sa. natorijum onkraj Davosa u {vicarskim Alpima, mjesto zbivanja Mannova romana, svra}aju bjelosvjetski bogatuni, ma ljudska je narav posvuda ista. Me|u 12 re~enih {ti}enika Doma Vitalis prepoznao sam ~etiri mannovska lika. Prvi je Pejo Toki}, moj ispisnik, graditelj i stvarni vlasnik ku}e u kojoj Vitalis djeluje. Ovaj varilac pro{ao je mnoge meridijane i paralele rade}i svoj posao diljem Afrike, u biv{em SSSR-u, te u Isto~noj Njema~koj, gdje se o`enio Njemicom s kojom je stekao dvije k}erke. Poslije pada Berlinskog zida radio je i po mnogim gradovima Zapadne Njema~ke. Radio je, dobro zaradio i mnogo od toga ugradio u ovu ku}u, ~ija veli~ina, cijenim, dovoljno govori o njegovim ambicijama i obiteljskim planovima. I kako to ve} biva u obiteljima neumornih radnika, na kraju se razveo od `ene, i sada `ivi sam samcat, {utljiv, samozatajan i zatomljen u dim cigareta koje “kalemi” jednu na drugu. Zapitkivati bilo {ta drugo ~ovjeka te i takve sudbine u najmanju ruku nije pristojno, tim prije {to se ne pona{a kao gazda, {tavi{e, dijeli sobu sa Su{i}em i Mesi}em, te ukupni komoditet sa 40-ak {ti}enika Vitalisa.

Mogu}i Setembriniji
Juraj Mesi} je nedavno u Domu Vitalis proslavio 100. ro|endan. Zapazio sam ga ve} prvoga dana. Sjede}i uz njega za trpezarijskim stolom, istom sam shvatio da je slijep, ali i da se svim silama trudi da taj njegov hendikep ne remeti ostale. Dok je objedovao, vrlo vje{to se koristio escajgom, supu je jeo `licom, a kad je trebalo upotrijebiti vilju{ku i no`, ~inio je to jednako vje{to. Nije jeo kruh, a uvijek bi na kraju objeda zatra`io dodatnu salvetu. Sve u svemu, iz njegovoga pona{anja za stolom emaniralo je ogromno iskustvo, pa i sasma izvjesnu rafiniranost. Moglo bi se re}i da se radi o uro|enim refleksima, ma i oni kadtad “popuste” i kod znatno mla|ih ljudi, a o hendikepu sljepo}e da i ne govorimo. Bukvalno me je frapirao kada je prvi put rje{avao ukr{tene rije~i uz pomo} Vedrane, koja mu je ~itala upite i upisivala njegove hitre i precizne odgovore. A te ukr{tene rije~i nisu bile ba{ za osnovce, pa ni srednjo{kolce, jer neki od tih upita zahtijevali su znatno {ire obrazovanje. Kada sam drugi put nazo~io Mesi}evoj paradi znanja i pojmio njegovu svekoliku erudiciju, odva`io sam se, pri{ao mu i predstavio se pru`aju}i mu ruku, koju je on najizravnije prihvatio. Dok smo razgovarali, njegove neko} bistre o~i netremice su bile uperene u moje zjenice emaniraju}i i danas stanoviti sjaj, te sasma izvjesnu mudrost.

Prizor se doima idili~nim

Foto: D. ]UMUROVI]

Ki{ni ~ovjek
^etvrti mannovski lik je Rudolf Markovi} Rudi, moj cimer kojeg ve} najavih kao vrlo `ivahnog, naro~ito no}u. Ovog, u su{tini dobro}udnog ~ovjeka u po~etku uop}e nisam mogao “snimiti” Po njegovu . pona{anju da nikad ne zna da li je po{ao ili do{ao “dijagnosticirao” sam mu autizam i u {ali ga nazvao Rainman (Ki{ni ~ovjek). Preko dana se pona{ao sasma podno{ljivo,

s tim {to je uporno poku{avao da nekamo ode, pa kad bi uspio da izmakne pozornosti osoblja, nastala bi trka za njim. Sre}om, uvijek se zapu}ivao istim sporednim putem ka centru Ilid`e. Mene i Beneta je “izlu|ivao” no}u kada bi po~eo da se presvla~i, stalno je tra`io, po svim ormarima, nekada hla~e, nekada d`emper, nekada pid`amu i tra`e}i razbacivao odje}u ma ~ija ona bila, ali i tada bi ostajao dobro}udnim. Famoznom re~enicom “{to si takav ~ovjek” mene bi uvijek oslobodio srd`be i pridobio na svoju stranu. Oblici njegove demencije kadgdje bi bili groteskni (tada bi “vagao stoku”), ali i paranoi~ni, jer je znao umisliti da se nalazi u zatvoru ili kasarni. Za ~ovjeka od 78 godina bio je solidne konstitucije i emanirao primjerenu fizi~ku snagu, no da je to bio samo moj privid shvati}u na dan svoga odlaska. Kao da mu je `ao {to odlazim (ili mu je bilo `ao {to on ne odlazi?), skru{eno mi se pridru`io za stolom na verandi. Po~eo mi je pri~ati kako je navija~

@elje i da je to postao jo{ dok je izu~avao zanat na Vrbanji. Koji zanat si izu~io? - upitah ga tek da ne{to pitam. - Pa, kova~ki - veli Rudi kao da se to podrazumijeva. - Cio `ivot sam radio kao kova~. U tom trenutku po~e{e u meni dobovati udarci ~eki}a o nakovanj, nesno{ljivi zvuci i vibracije od kojih mnogi kova~, ma koliko po naravi svoga zanata bio sna`an, na kraju “skrene sa pameti” Postidio sam se . svekolikog nerazumijevanja i svake po{alice na ra~un dobroga ~ovjeka Rudolfa Markovi}a Rudija. Peti junak ovog reporta`nog mozaika su oni koji na svojim ple}ima nose najve}i teret, u osnovi humanog rada u Vitalisu, a to su uz ve} pomenute medicinske sestre Mersidu i Merimu, medicinskog tehni~ara Elvisa, kuhara Gorana i animatorku Vedranu, jo{ i medicinsko osoblje: Gordana, Emina, Alen, Tatjana i Mahira, te volonterke Saliha ]eremida i njena snaha Ivana. Zahvaljuju}i ovom timu, u Domu Vitalis koji ima 40 {ti}enika, mahom starih i onemo}alih, ~esto i de-

mentnih ljudi sve je besprijekorno ~isto i sve, uprkos u`urbanosti, funkcionira blagovremeno i po nekom ustaljenom redu. Zavr{avam ovaj zapis u ku}i mojih, sada ve} prijatelja Zahirovi}a u Fojnici, gdje se o meni brinu njih troje: iznimna fizioterapeutkinja Remzija, njen suprug Mujo koji je ~esto i uspje{no odmijeni u kuhinji, i sin Tarik, moj “taksista” i savjetnik za internet (k}erka Zerina sa samog po~etka ove pri~e upravo je u Sarajevu najvi{om ocjenom diplomirala engleski jezik i knji`evnost, i privodi kraju obaveze na studiju ju`noslovenskih knji`evnosti za ovu {kolsku godinu). Naslovljavam tekst i pitam se: Bo`e, ho}e li taj naslov shvatiti “uku}ani” Doma Vitalis. Znam ko }e shvatiti. Stogodi{nji erudita Juraj Mesi} sasma sigurno zna da je “^arobni brijeg” roman Thomasa Manna, a da je Zlatni do, zapravo, Sarajevo. Vjerovatno zna i da ga je pod tim imenom dokumentarno-filmski opjevao rahmetli Sejfudin Babo Tanovi}. Jer, taj Homer iz Vitalisa sve zna.

32
sarajevski salon u Hanikahu
Ahmed Buri}

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. godine

33

2.

Povodom otvaranja 2. sarajevskog salona u hanikahu Gazi Husrev-begove medrese
la veli~ina jednog Amsterdama. Postoji podatak da bi Sarajevo, da se o{ devetnaest godina, i bi}e nastavilo {iriti tom veli~inom, danas bita~no pet stolje}a kako je sa- lo deseti grad po veli~ini u Evropi. Ali, nije bilo tako. Kraj te epohe gra|en Hanikah, mjesto u kojem se izu~avao islamski dolazi napadom Eugena Savojmisticizam i gdje su dervi{i-halve- skog, koji 1697. spaljuje grad skotije, slijede}i pravila i red, i pod- ro do temelja. Nikada ne}emo savrgavaju}i se duhovnoj i fizi~koj znati kako bi se Sarajevo razvilo i disciplini u sobama/}elijama, u {to bi se pretvorilo da se taj rat i kadvori{tu pored {adrvana, `ivjeli sniji ratovi nisu dogodili, i da se religijska i misti~na osje}anja. A grad nesmetano razvijao? No, to nidvadeset devet godina od gradnje je bilo mogu}e pa o tim stvarima ovoga objekta veliki putopisac Ev- ne treba ni misliti. Treba ma{tati o lija ^elebija je zapisao: “Na zemlji onome {to danas imamo pred soima mnogo gradova po imenu Sa- bom i poku{ati sve to transponiraj: Aksaraj u Anadolu, Tebe Saraj rati u neko budu}e vrijeme, ali izme|u Perzije, \ur|istana i Dage- smje{taju}i stvari u ovaj prostorni stana, [eher-Saraj u zemlji Mos- kontekst, u Hanikah i u Medresu, koviji, Vize-Saraj u Rumeliji, i dru- i iz ovih djela i ovog poku{ati i{~igi. Ali, ovaj bosanski [eher-Saraje- tati nova zna~enja. A nova zna~enja prostoru daju vo je od svih napredniji, ljep{i i `ivnovi radovi. Prikupljeni oko 2. lji” . Tako, dakle, 1660. pi{e Evlija ^e- sarajevskog salona, za lebija, i to iste godine kad se na bi- koji se mo`e re}i da ni u londonskom teatru pojavila je, tako|er, uzet prva glumica, i kada je u Madridu od pro{losti, umro veliki slikar Diego Velasquez otkinut od zai kada je ro|en Daniel Defoe, pisac borava, iz besmrtnog Robinsona Crusoa. Za n e k o g to vrijeme, ovdje ispod ovog neba, vre me u ovoj gra|evini koja u jednom na koje smislu podsje}a na Granadu i Al- u komhambru, na arhitekturu koja je p a r a podarila neke od najljep{ih, naj- ciji s danasvjetlijih i najprozra~nijih islamskih { n j i m , gra|evina, odvijao se duhovno, sli ~no ali i u materijalnom smislu bogat k a o ono u `ivot. 17. stoSarajevo - Amsterdam lje}u, moSarajevo toga doba bilo je naJ- `emo zvati zna~ajniji grad u regiji, sa 80.000 stanovnika, {to je u to vrijeme bi-

Put kroz vrijeme: kamen bolji od nas
naprednim i dobrim za Sarajevo. I to vrijeme je - kao i svaka epoha, uostalom - imalo i negativnih strana, povezanih s jednostrano{}u ideolo{ke ravni koju je pro{li sistem imao. Ipak, va`nost ovakvih doga|aja ogleda se u simbiozi: u preuzimanju onog dobrog i va`nog za prostor gdje se nekad odvijala jedna vrsta duhovne nadgradnje. Danas je tu druga, almasli grana ljudske egzistencije. Umjetnost koja nastaje sad i ovdje opet nas lansira u neke male ta~ke u kosmosu iz kojih ovaj svijet zamagljen te{kom svakodnevicom, vidimo ljep{im, boljim, jasnijim. Hiljadama sam se puta kao dje~ak prolaze}i ovom ulicom pitao {ta se krije iza ovih zidova. Formiran u kontekstu koji je bio skoro potpuno odvojen od religijskog i misti~kog, nisam mogao ni sanjati (a nije mi, na`alost, ni imao ko pokazati) da se ovdje krije jedna tako veli~anstvena i lijepa gra|evina, sa svim atributima koje nosi n a { a kul tur na, antropolo{ka i religijska tradicija. Kao {to re~e D`evdet Ni“Ljudi iz sjene - otisci vremena” D`eke Hod`i}a

J

ko~evi}, jedan od umjetnika koji je izlo`io svoj rad na ovoj izlo`bi: “Ovaj je kamen bolji od svih nas.” Danas, umjesto dervi{a, softi i imama koji predano u~e i prave imaginarni ocean znanja, tu su djela na{ih umjetnika. Ta djela, svako za sebe pojedina~no, ali i kao cjelina pri~aju jednu pri~u. Pri~u o otvaranju. Ne samo jedne izlo`be koja se doga|a dan prije godi{njice jednog od najve}ih zlo~ina u novijoj evropskoj povijesti nego i otvaranja prema sada{njem vremenu. Zato bi bilo lijepo zamisliti, a takve su misli uvijek zavodljive, {ta bi bilo kad bi se u ove }elije i ovaj {adrvan moglo zaviriti za 19, 29, ili 99 godina, pa negdje 2111. pogledati {ta }e se doga|ati u ovom prostoru?

Ho}e li u njemu stajati neki hologrami, neki trodimenzionalni komadi koji }e objediniti sve na{e sjenke i svjetla, sve na{e strahove i nadanja, ili }e se kroz ove sobe i zidove ~uti dervi{ki zikr, ugra|en u njihovu strukturu, usje~en u fuge njegovih zidova? Tada }e, vjerujem, oni koji do|u za nama na svoj na~in doprinijeti oplemenjenju du{e i prostora svojim znanjima i nadahnu}ima posvjedo~iti svoje vrijeme, onako kako to danas ~ini ova grupa umjetnika okupljena oko Udru`enja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo. Gradit }e i izlagati neki novi D`evdeti Niko~evi}i, Amele Had`imejli}, Fikreti Libovci, Izeti Ale~kovi}i, Zlatani Filipovi}i, Radoslavi Tadi}i, Salimi Obrali}i, Mensudi Ke~e, Nele Hasanbegovi}, Lejle ]ehaji}, D`eke Hod`i-

}i, Almini Zrne, Stijepe Gavri}i… Izvinjavam se svima koje zbog ograni~enosti prostora u ovakvoj vrsti teksta nisam spomenuo, ali njihovi su radovi tu, pa se ni~im ne umanjuje njihova vrijednost i doprinos. Kao {to }e, mo`da, nekakav novi pjesnik do}i i re}i neke svoje rije~i, ba{ kao {to je jedan davni pjesnik vidjev{i Alhambru, od koje se ovaj tekst asocijativno, eto, ne mo`e odvojiti jer je s njome i po~eo, ispisao sljede}e stihove: U pala~i ovoj pamet staje i zadovoljstava mno{tvo zatvara o~i. Ovdje svijet kristala ~arobnosti u~i. Svukud rezbarena je ljepota, dokazano izobilje hu~i.

@ivotni sat
Prije desetak godina, ovaj je pjesnik napisao pjesmu “Max Ernst u medresi” ^ini se da je njezin pra. vi okvir i pravo mjesto ovdje, me|u ovim radovima suvremenika s kojima se dijeli nebo, prostor i vrijeme, i `ivotni sat koji neumitno otkucava i u gledanju i slu{anju ove vode podsje}a na to da smo kap bili i da se tom obliku na kraju i vra}amo. Evo te pjesme, kao malog doprinosa ovoj izlo`bi, ovom salonu i ovome mjestu ~ijoj se ljepoti te{ko prestati diviti. Ovitak Manifesta nadrealizma iza stakla, od nje ga se odbi ja ju zvu ko vi {adrvana, ponovo i}i, tra`iti nebo, uzbu|uje misao kako sve mo`e nestati za tren, kako su i njegova djela konfiskovana za jednu no}. Ne zalazim ~esto ovamo - nije mi

Crte` in memoriam - 20 godina od smrti Alije Ku~ukali}a Alem i Alem II Salima Obrali}a

Fikret Libovac: “San moga Prijedora”

uvijek dozvoljeno. Ali svjetovi se ne moraju sastajati samo na rubovima. Smatram prirodnim da su, pokraj plo~a s imenima softi i imama, tu i knjige Eluarda, Kafke, Tzara. Ti{inu prekidaju `ivi, to se u~enici vra}aju s ikindije namaza, gledaju me malo ~udno. Izlazim, bacam pogled na imena

uklesana u kamen jedan se imam zvao Ahmed Cvr~ak. Allahrahmetile! ^udno je, eto, da je postojao ~ovjek s istim imenom i prezimenom koje, mo`da, definira moju poziciju u o~ima softi. [to ulaze na kaldrmu i prizor iz obi~nog, ~ine skoro nadrealisti~kim.

Na ovakvim mjestima se, obi~no, ra|a duhovnost. ^ini se da nema ni{ta prirodnije nego da u njima stoje radovi umjetnika koji tu duhovnost odr`avaju pulsiraju}om i `ivom. U Salonu, {to je ime koje nas podsje}a da je ova vrsta udru`ivanja ljudi koji misle na sli~an na~in k nama do{lo iz zapadne civi-

lizacije, kojom smo duboko ozna~eni: makar onoliko koliko je u nama ona vrsta isto~nja~ke tradicije koju svjedo~i Hanikah. Jer, poezija, i op}enito svaka umjetnost je dobra ako, kako tvrdi Horacije, “zadovolji i pou~i” . Ova, izlo`ba je, nadamo se, ispunila oba uvjeta.

Marija Dedi} u Galeriji Aluminij
Dragan Marijanovi}

M

asovna hipnoza ili na zapadu” samostalna , izlo`ba mlade slikarice Marije Dedi} otvorena je u u Galeriji Aluminij, i to je, nakon izlo`be \enite Ku{tri}, druga u slijedu izlo`bi koje organiziraju Udruga gra|ana KRUG i Galerija Aluminij, a odabir autora vr{i tro~lano umjetni~ko vije}e u sastavu: Mirsad Begovi}, Ivan Vukoja i Zoran Zelenika. Potonji je i kustos ove galerije i akademski je slikar.

Sazrijevanje unutarnjih vizija
Dedi} se predstavila dosta provokativnim likovnim menijem, te je likovni kriti~ar Ivan Vukoja zasukao rukave i predano se dao na analizu Marijinih trenuta~nih dosega, pi{u}i jednu {iru verziju za odli~an katalog, dok je drugu, primjereniju prigodi i previsokim temperaturama razmijenio sa likovnom publikom. Vukoja je kompetentan, on umjetni~ki razvoj slikarice prati, kako je sam priznao, jo{ iz vremena njezinog studiranja na ALU u [irokom Brijegu i ve} je ta-

da bio uvjerenja da je Marija, koja se u to vrijeme prezivala Lauc, jedna od najtalentiranijih slikarica svoje generacije. Bolje upoznavanje i suradnja po~eli su u vrijeme dok je Vukoja radio kao umjetni~ki voditelj gradske galerije TMT u Ljubu{kom, gdje je Marija 2003. odr`ala vi{ednevnu likovnu radionicu s ljubu{kim gimnazijalcima, ~iji je rezultat bila fascinantna izlo`ba. “Ta izlo`ba bila je pokazatelj kako je Marija ne samo iznimno talentirana slikarica nego i likovno-stilski vrlo obrazovana i osvije{tena umjetnica, a uz to i vrstan likovni pedagog” ka`e Vukoja. Na, kon toga uslijedila je 2008. izlo`ba “Privatno i javno” ULU En Face, na kojoj je Marija izlagala, a Vukoja bio jedan od ~lanova `irija. “Marija je, naravno, bila nagra|ena, a ja saznao da je te godine u Zagrebu imala samostalnu izlo`bu nazvanu ‘Masovna hipnoza ili na zapadu’ Saznao sam i da je . izlo`ba napravljena za svega nekoliko mjeseci, a nakon nekoliko godina potpune slikarske apstinencije. Premda joj je spomenuta izlo`ba otvorila razne mogu}nosti

umjetni~ke afirmacije u Zagrebu, Marija se vra}a u Ljubu{ki i nastavlja normalan obiteljski `ivot s mu`em i troje djece. I ponovno mjesecima i godinama ne slika. Ipak, svaka nova slika koju napravi svjedo~i nam da ta razdoblja u kojima nije slikarski aktivna nisu izgubljeno vrijeme, nego razdoblja akumulacije i sazrijevanja unutarnjih vizija koje se onda u procesu slikanja velikom lako}om i brzinom pretvaraju u slike velikih dimenzija iznimne stilsko-motivsko zna~enjske rasko{i” rekao je , Vukoja. Bio je ovo mo`da i nukleus uzajamnog i neutralnog po{tovanja izme|u umjetnice i njezinoga kriti~ara, jer }e se iz njega roditi doista originalna suradnja, jer }e mu Marija jednom ponuditi likovnu ispovijed koju je naslovila kao “Izjavu o vlastitom umjetni~kom radu” te u istu ugurala i ovo: , “Moja auri~na riznica, moj osje}ajno-mentalni arhiv svakodnevno se puni tisu}ama novih audiovizualnih sadr`aja koje primam posredstvom medija masovne (tele)komunikacije. U meni, kao svjesnom i stvarala~kom bi}u, svi ti sta- Sa otvorenja izlo`be

Festival `ivoga slikarstva
Novinski naslovi, reklamni spotovi, slavne i javne, medijski eksponirane osobe, filmski i strip-likovi, glazbeni brojevi i stilovi, znamenja, slogani i brandovi su nadahnjuju}e ikonografski ~initelji od kojih gradim svoje slike, rije~i su slikarice Marije Dedi}

Slike velikih dimenzija iznimne stilskomotivsko-zna~enjske rasko{i

ri i novi sadr`aji nastavljaju svoje virtualne `ivote stupaju}i, u cijelosti ili dijelovima, u najrazli~itije me|usobne odnose i kompozicije. Novinski naslovi, reklamni spotovi, slavne i javne, medijski eksponirane osobe, filmski i strip-likovi, glazbeni brojevi i stilovi, znamenja, slogani i brandovi su nadahnjuju}e-ikonografski ~initelji od kojih gradim svoje slike. Odabirom likova, poruka i znakovlja djelomice se naslanjam na pop-artisti~ku tradiciju koju u postmodernomu duhu pro`imam elementima nadrealisti~ke asocijativnosti i secesijske dekorativnosti. Ipak, sve te stilske zna~ajke i sama i{~itavam, tek nakon {to je djelo nastalo. Prije i za vrijeme samoga slikanja uop}e se ne optere}ujem bilo kakvim stilovima, nego slikam neoptere}eno i slobodno. Svojim slikama ne `elim tuma~iti niti mijenjati svijet. Ne moraliziram, ne glorificiram niti kritiziram. Slikaju}i, iz inventara popularne kulture u slobodnomu asocijativnom nizu izvla~im slike i dojmove koji plutaju povr{inom moje svijesti i, {to je za mene najva`nije, u`ivam u tomu. Slikaju}i, osje}am

kako `ivot pulsira u meni i pitam se misli li jo{ tko da je slikarstvo mrtvo” rije~i su Marije Dedi}. Upravo , uz pitanje “Zar netko jo{ stvarno misli da je slikarstvo mrtvo?” Vuko, ja je po`elio svakom pojedincu susret s ~arolijom Marijinih slika. Nakon toga postavite to pitanje sebi i sigurni smo da }ete znati odgovor. Marija Dedi} ro|ena je1976. u ^apljini. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu~ili{ta u Mostaru, u klasi prof. Nade Pivac, a dosad je izlagala na vi{e skupnih i samostalnih izlo`bi.

Sve je dopu{teno
Ovaj ciklus istovjetan je bio postavljen i u Zagrebu, akademska slikarica Dragana Nui} - Vu~kovi}, koja je imala prigodu i pedago{ki pratiti i utjecati na Marijin razvoj, ~astila je umjetnicu i likovnu publiku finim govornim esejom, esejom o Marijinom `ivom slikarstvu, miksu neo-popa i stripovske umjetnosti, nadrealizma, secesijske dekorativnosti i suvremenih ikona. “Premda u obliku jumbo plakata, prizori nisu ogoljeni, oni su prenapu~eni znamenjem starih

civilizacija, ali i onih suvremenih. Ono ima estetiku popularne umjetnosti koja se zasniva na predstavama mo}i velikih korporacija, banaka i modne industrije. Ono je postmoderno u smislu prihva}anja razli~nih stilova iz pro{losti, znamenja i rukopisa umjetnika poput Dalija, Klimta, Warhola, Lichtensteina pa i Basquiata, uza imitiranje suvremenih elektronskih medija i logotipa, pod sloganom: ‘Sve je dopu{teno’ Slikarstvo je to . kojim autorica ~ini namjerni odmak od minimalizma i od apstrakcije, slikarstvo koje, na neki na~in, provocira aluzijama na trivijalne doga|aje medijski sveprisutnoga blaziranog svijeta iz krugova urbanih elita” zaklju~ila je Nui} - Vu~ko, vi}. Galerija Aluminij ve} dugi niz godina pravim je urbanim hramom likovne, kad{to glazbene i svake vrste umjetnosti sklonoj “kluba{enju” , no uznemiruju neke najave da njezin opstanak vi{e nije tako siguran, da se osniva~ bavi mi{lju da ju zbog financijskih problema privremeno zatvori. Ta privremena mjera bila bi trajna {teta…

34

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. godine

Prikaz
Davor Beganovi}

Dalmatinska Killing Fields
(Michel Bozikovic, roman "Drift", Tropen, Stuttgart 2011)
broja pripadnika njegove vojske. Bozikovicev je tekst tu nedovoljno dora|en. Ekspresno uzdizanje osamnaestogodi{njaka koji dotada nije imao nikakvog iskustva u rukovanju vatrenim oru`jem u vrhunskoga snajperistu ne doima se osobito plauzibilnim. Ni njegovo se integriranje u skupinu iskusnih ratnika i ratnica ne ~ini dostatno motiviranim. Osim toga, neprijatelju se ne pridaju obli~ja ljudskosti. On je prikazan u kli{etiziranom i stereotipiziranom modusu obra~una Dobra sa Zlom. Na taj na~in nastaje tipi~na slika "~etnika" suprotstavljenih vite{kim braniteljima i braniteljicama domovine - zapravo nepotrebna ako se uzme u obzir i prostorna izmje{tenost samoga Bozikovica od onoga {to se zbivalo u Hrvatskoj devedesetih. Ako se nastajanje propagandne literature u vrijeme samoga rata moglo razumjeti (makar ne i opravdati), njezino je ispisivanje petnaestak godina nakon ratnih zbivanja obsoletno i, ako se ho}e, nefunkcionalno. No ono {to pripovjedni tekst izvla~i iz ove zamke, i {to bar donekle korigira njegove stranputice, jest iznimni stupanj empatije kojega pripovjeda~, unato~ gorespomenutom depersonaliziranju, donekle ~ak i paradoksalno razvija prema svojemu protagonistu. Odnosi sa suborcima i navije{tena ljubav prema Marini, ~lanici specijalne jedinice, kompenziraju mane sadr`ane u vremenskom sabijanju i sa`imanju doga|aja. Istovremeno se, prema kraju romana, napu{ta strategija sa`imanja i galopiranja unaprijed. Julienova "karijera" krijum~ara droge, koja nastupa nakon njegova i Marinina ranjavanja kao i nakon njezine tragi~ne smrti, prikazuje se u {irokim potezima u kojima direktno predo~avanje doga|aja prestaje igrati klju~nu ulogu, a na njegovo mjesto stupa njihovo parafraziranje pra}eno isticanjem najbitnijeg i izbacivanjem sporednoga. Na mjesto sati, kao mjernih jedinica, stupaju mjeseci, ~ak i godine. Julienovo utapanje u svijetu droge i dealera konterkarirano je njegovom ljubavnom vezom s anonimnom djevojkom, a njezino pateti~no obe}anje da }e ga ~ekati za vrijeme boravka u zatvoru otvara perspektivu budu}nosti dotada zatamnjenu utonu}em u kalju`u kriminala. To je mali optimisti~ni prozor koji nam Bozikovic ostavlja otvorenim u svome pesimisti~nom i tmurnom romanu.

V

e} negdje sedamdesetih godina pro{loga stolje}a u Njema~koj je, manje ili vi{e dirigirano odozgo, poku{ano s uvo|enjem na kulturnu scenu takozvane gastarbajterske knji`evnosti. No kao i svaki poku{aj stvaranja kulturalnih dobara iz retorte, i ovaj je bio unaprijed osu|en na neuspjeh. Niti su se potencijalni autori i autorice pokazali osobito voljnim za posao koji im je nametnut, niti su izdava~i, bez obzira na dr`avne dotacije, pokazali adekvatan interes za produkciju koja im je ponu|ena. Osim toga, ve} je sama pe`orativnost pojma "gastarbeiter" bila dovoljna da dezavuira poku{aj takvoga klasificiranja jedne specifi~ne kulturalno-sociolo{ke pojave. Koncept "migrantske knji`evnosti" od samoga je po~etka imao vi{e izgleda na uspjeh, tako da ga se danas gotovo unisono koristi u germanistici kako bi ozna~io spisateljice i spisatelje kojima njema~ki nije materinji jezik, ve} su ga posvojili u procesu integracije u njema~ko dru{tvo/dru{tvo njema~kog govornog podru~ja. Me|u njima se na{lo i dovoljno onih jugoslavenskoga porijekla, a volumen im se, i kvaliteta knji`evnoga djelovanja, osobito pove}ala s raspadom domovine. Tek tada na scenu stupaju Marica Bodro`i}, Jagoda Marini} i Sa{a Stani{i}, a nedavno im se pridru`io i [vicarac Michel Bozikovic. Njegov roman prvijenac Drift tematizira stav dvojice hrvatskih emigranata prema ratovima nakon raspada Jugoslavije ali i prema svojoj udaljenoj i pone{to egzoti~noj pradomovini.

Michel Bozikovic

Izlaz iz slijepe ulice
"Drift" je engleska rije~ kojom se obilje`uje slobodno strujanje ili plutanje ali istovremeno i tjeranje na gomilu. Maritimne su asocijacije rije~i uvijek povezane s raznolikim pravcima koje plove}i objekti uzimaju no{eni morskim strujama. Nije daleko od pomisli da Bozikovic svjesno koristi ovaj asocijacijski niz kako bi povezao sna`an afinitet svog pripovjednog teksta s Dalmacijom i ratnim razaranjima, nasiljem i okrutno{}u koji su tim dijelom Hrvatske harali po~etkom devedesetih godina pro{loga stolje}a. Pri~a rotira oko dvojice protagonista povezanih zajedni~kom povije{}u raspadanja i propadanja. Martin je novinar i spisatelj koji o~ekuje da ostvari veliki prodor na {vicarsko-njema~kom knji`evnom tr`i{tu. O~ekivanje toga uspjeha temelji se na `ivotnoj pri~i Juliena, slu~ajnoga poznanika, koja obiluje materijalom {to ga je mogu}no pretvoriti u bestseller. Narativ je konzekventno podijeljen na dva dijela u kojima se smjenjuju Martinova i Julienova pripovijest. Dok se o prvome govori u tre}em licu,

O IZGUBLJENOM ZAVI^AJU "Drift" Michela Bozikovica je roman kojim se poku{ava preraditi odnos prema izgubljenom zavi~aju. Vrijedan je to poku{aj kojega bi trebalo o~istiti od pojedina~nih gre{aka, prije svega onih u izostavljanju dijakriti~kih znakova, i u prijevodu ga prezentirati doma}oj publici
za drugoga je sa~uvana iznimno rijetka forma najneutralnijeg mogu}nog izvje{tavanja - uporabom neodre|ene zamjenice "man" koja slu`i poop}avanju jednoga osobnog subjekta. Kakva je funkcija te podjele? Bozikovic kao da `eli diskutirati o razli~itim razinama egzistencijalnih proma{aja i na~inima bje`anja od njih, na~inima ponovnoga situiranja u okvire podno{ljivog, svakodnevnog. Dva gubitnika na te izazove odgovaraju na jedva zamjerljiv, a ipak, ako se promatra bli`e, kompatibilan na~in. Makar su im razine sloma gotovo ekvivalentne, da se naslutiti da }e Julien uspjeti prona}i izlaz iz svoje slijepe ulice. Za Martina se to ni u kojem slu~aju ne mo`e re}i. No zagrebimo jo{ malo po povr{ini teksta. U o~i upada suprotno predo~avanje dviju `ivotnih storija. Dok Julienova protje~e linearno, Martinova je diskontinuirana. Ovu prvu bismo, preska~u}i umetnuta poglavlja, mogli ~itati bez ikakvih problema u rekonstrukciji fabularnoga toka. Druga je daleko kompleksnija. Vremenske se dimenzije u njoj smjenjuju bez logi~kih motivacijskih indikatora. ^itateljski rad na ponovnome sklapanju jedne `ivotne pri~e zahtjevan je i kompliciran. Kao da se `eli sugerirati jednostavnost ratne i kompleksnost mirnodopske sudbine. Jer Martinovo, u rukopisu sa~uvano, djelo nezamislivo je bez Julienove povijesti, kao {to je i Julienova povijest nezamisliva bez Martinova anga`mana na njezinu pisanome fiksiranju.

Slamka spasa
U kakvome odnosu stoje dva asimetri~na junaka jedan prema drugome? Pripovjeda~ inzistira na jednome klju~nom faktoru razdiobe: na starosnoj dobi ali, jo{ i vi-

{e, na iskustvu steknutome neovisno o starosti. Julienova se vehementna reakcija i odluka da krene u rat u Hrvatsku najprije mo`e protuma~iti spontano{}u povezanom s nezrelo{}u. Prekid veze s djevojkom svojevrstan je okida~ koji }e ga otjerati na dalmatinska "killing fields". S druge strane, motivacijski sklop spleten oko Martina je slo`eniji. Dugogodi{nja se veza s Helenom slama zbog njegove ovisnosti o drogama ali i zbog beskorisnosti koja determi ni ra nje go vu egzis ten ci ju. Slamka spasa je upravo kontakt s Julienom ~ija `ivotna pri~a pru`a materijal koji }e ga napokon izvu}i iz vi{estruke slijepe ulice - kreativne, emocionalne, intelektualne i socijalne. [to je onda toliko va`no i zanimljivo u njoj? Raspli}u}i je linearno, u svakom drugom poglavlju, Martin sklapa depersonalizirani scenarij u kojemu se junak integrira u novoste~eni kolektiv. Ratna iskustva koja su svjesno predo~ena ubrzanim ritmom ni`u se jedna za drugim stapaju}i se u sliku jedva podno{ljivoga bola i patnje. Ako je Julien u po~etku do~ekan sa sumnjom, ako su za njim poslani policajci ~iji je cilj da ga uhapse, ve} se u prvoj ratnoj akciji otkriva njegov "talent" snajperiste. To ga ~ini neizostavnim dijelom izvi|a~ke grupe ~iji je cilj duboko prodiranje na teritoriju neprijatelja i eliminiranje {to je ve}eg mogu}eg

To~no ocrtana kulisa
Nositelj je takvih, nedvojbeno dominantnih, tendencija Martin. Njegova sklonost autodestrukciji presudni je pokreta~ radnje romana. Za razliku od Julienovog dijela pripovjednoga teksta koji je najve}im dijelom situiran na relativno uskome prostoru ratne Hrvatske, Martinov se

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. godine

35
Promocija knjige doc. dr. Omera Hamzi}a

prote`e od [vicarske, preko idili~nih krstarenja Jadranom, sve do Zadra i Ugljana koje pripovjeda~ registrira rijetko uvjerljivo i precizno. Autorovo o~ito dobro poznavanje topografije Jadrana, ali i dru{tvenih uvjeta u Hrvatskoj dvijetisu}itih, pretvara se u to~no ocrtanu kulisu pred kojom se zbiva Martinov definitivni, retrospektivno predo~eni, rasap. Veza s Helenom koja je bila faktor stabilnosti lomi se pred Martinovom nezaustavljivom `eljom za autodestrukcijom. Scene konzumiranja heroina i kokaina prekidanog ekscesivnom upotrebom alkohola vrhunac su neorealisti~koga prosedea kojim Bozikovic gotovo potpuno ukida distancu prema svojemu protagonistu. Postavlja se pitanje je li dum-dum metak doista nu`an kako bi stavio to~ku na jednu osuje}enu egzistenciju. Vjerojatno jest. Postupno razaranje vlastitoga tijela strategija je kojom bi se defenzivnost etablirala kao vrhunaravno na~elo odnosa Martina prema samome sebi. No ono {to je ranije ispripovijedano, zahtijeva jednu ofenzivnost. Njome se ne samo abolira pasivni polo`aj osuje}enoga novinara i spisatelja ve}

Prof. dr. Omer Ibrahimagi}: Lokalne zajednice se trebaju posvetiti istra`iva~kom radu

Mikrohistorija Gra~anice
Za ovu temu autor se opredijelio uo~iv{i da se razdoblje izme|u Prvog i Drugog svjetskog rata kod nas nije detaljnije istra`ivalo u okviru regionalne i lokalne historiografije
Miralem Begi}

Z

animljiva knjiga o kojoj su na promociji u Gra~anici govorili recenzenti i profesori Omer Ibrahimagi}, Salih Jaliman i [aban Nuri} rezultat je vi{egodi{njih historiografskih istra`ivanja dru{tvenih, politi~kih i ekonomskih procesa u Gra~anici i njenoj {iroj okolini (prostor dana{njih op}ina: Gra~anica, Petrovo, Srebrenik, Doboj-Istok, dijelom Doboj, Grada~ac i Lukavac) u periodu izme|u dva svjetska rata. Za ovu temu autor, koji se, ure|uju}i ~asopis Gra~ani~ki glasnik dvije decenije, intenzivno bavi kulturnom historijom tog kraja, opredijelio se uo~iv{i da se razdoblje izme|u Prvog i Drugog svjetskog rata kod nas do sada nije detaljnije istra`ivalo u okviru regionalne i lokalne historiografije, to jest na nivou manjih historijskih cjelina, gradova, oblasti itd.

Slike iz `ivota
Tra`e}i odgovor na pitanje kakav je bio pravno-politi~ki i dru{tveno-ekonomski polo`aj Gra~ani~kog sreza u jednom {irem (lokalnom) prostoru u periodu izme|u dva svjetska rata, autor je izvr{io analizu zakonskih propisa na kojima se temeljilo funkcionisanje organa oblasne, sreske i op}inske uprave, kao i pravnih okvira za ostale djelatnosti kao {to su: privreda, {kolstvo, zdravstvo, politi~ke stranke, kulturno-prosvjetna dru{tva i vjerske zajednice kao op}i dru{tveni milje jedne lokalne zajednice. Status grani~nog podru~ja izme|u dvije oblasti (kasnije dvije banovine) u okvirima administrativnih aran`mana monarhisti~ke Jugoslavije nesumnjivo je uticao na odre|ene politi~ke i ekonomske procese u Gra~anici i nje-

ga se i pribli`ava junaku njegove pripovijesti - Julienu. Tek se u agresivnom uni{tenju vlastitoga `ivota jedna mirnodopska egzistencija mo`e stopiti s ratnom. Kraj ostaje otvoren ali jedva da postoji sumnja u to da }e Martin ispaliti specijalno preparirane metke u svoju glavu. Zavr{etak romana je samo prizivanje idile, `udnja za izgubljenom pro{lo{}u, za harmonijom `ivota s Helenom, morem i jedrenjem po njemu. Nemogu}nost realizacije Arkadije simbolizira i nestanak Martinove veze s Hrvatskom, predo~enom kao mjestom povratka u zlatno doba. Drift Michela Bozikovica je roman kojim se poku{ava preraditi odnos prema izgubljenom zavi~aju. Vrijedan je to poku{aj koji bi trebalo o~istiti od pojedina~nih gre{aka, prije svega onih u izostavljanju dijakriti~kih znakova, i u prijevodu ga prezentirati doma}oj publici. Bilo bi zanimljivo promatrati na koji bi na~in protjecala njegova recepcija u promijenjenim uvjetima.

noj {iroj okolini. Prikupljena gra|a u ovoj obimnoj knjizi (na 450 stranica) sistematizovana je po karakteristi~nim historijskim periodima, odnosno po djelatnostima koje odra`avaju cjelinu `ivota i ukupnost historijskih procesa u jednom ograni~enom vremenu i prostoru. Prvi period je od stvaranja Kraljevine SHS 1918, zavo|enje [estojanuarske diktature 1929, a drugi obuhvata period diktature (do atentata na kralja Aleksandra u Marseilleu 1934) i tre}i od petomajskih izbora 1935. do po~etka Drugog svjetskog rata. Dobivena historijska slika (kao isje~ak iz jednog prostora i jednog dugog vremenskog toka) oboga}ena je slikama iz `ivota i mnogim sadr`ajima iz takozvane zavi~ajne historijske statistike (tabele, broj~ani podaci, fotografije, karte i skice, indeksi geografskih pojmova i li~nosti). U svakom slu~aju, ove egzaktnosti vi{e }e koristiti, nego {to }e opteretiti ovu historijsku pri~u i, {to je najva`nije, poslu`it }e kao predlo`ak za ~itavu jednu malu mre`u lokalnih historiografija sa mnogo provjerenih podataka i ~injenica koje potvr|uju postojanje jedne zajednice na odre|enoj geografiji tla kroz vrijeme. U posebnom prilogu "Biografski leksikon" autor jer o`ivio dominantne likove zavi~aja, koji su, svaki na svoj na~in, ostavili neke tragove u tom vremenu i prostoru. Sve to poslo`eno je u ~itljivo i lagano historijsko {tivo, sistematizovano i uvezano u logi~nu monografsku cjelinu koja }e se ~itati kao knjiga jednog zavi~aja i slu`iti za pretvaranje sje}anja u razumijevanje odre|ene kulture sje}anja. Da li }e to biti i osnova za jo{ detaljnija istra`ivanja, provjeru i razrje{enje nedoumica koje su vrijeme i ljudi na ovom prostoru stvorili - pokazat }e to isto vrijeme, a kon~an sud dat }e ~itatelji.

Doc. dr. Omer Hamzi}, autor knjige

Knjiga se zasniva na prvorazrednim izvornim dokumentima iz Arhiva BiH, Sarajevo, Arhiva Jugoslavije Beograd i Arhiva Republike Srpske Banja Luka, Arhiva TK-a, nekih lokalnih arhivskih fondova, periodici i {tampi, nekim memoarskim zapisima itd. Ova knjiga na najbolji na~in ispunjava uo~ljivu prazninu u okviru takozvane lokalne, zavi~ajne historiografije o Gra~anici s jedne strane i s druge, Gra~anicu znanstveno adekvatno locira u op}oj bosanskoj i {iroj regionalnoj historiografiji.

Iz kom{iluka
O tome autor doc. dr. Omer Hamzi} ka`e: - To su, zapravo, trenuci poklanjanja vlastitog autorskog napora za javno dobro. Generalno, tako se osje}aju svi autori, stvaraoci - ali uz pritajenu strepnju - pred nepoznanicom kako }e to djelo biti do~ekano od onih za koje je i namijenjeno, drugim rije~ima, od publike i stru~ne kritike. I ja dakle, dijelim taj lijep osje}aj koji se javlja kod svakog darivanja, naravno, uz osje}aj odgovornosti za ono {to sam istra`io i napisao. Posebno je zadovoljstvo kad se ne{to poklanja svome gradu, svojoj op}ini, svojoj sredini. Kad je rije~ o historiografiji, usudio bih se re}i, tu je odgovornost jo{ ve}a. Tu je autor podvrgnut dodatnoj kritici sugra|ana, pozitivnoj ili negativnoj, kritici iz kom{iluka, od drugova i prijatelja. U tome i jeste specifi~nost, ali i dra` takozvane lokalne historiografije, odnosno mikrohistorije. Na ovom fonu jedan od recenzenata prof. dr. Omer Ibrahimagi} preporu~io je Op}ini Gra~anica da u okviru svojih slu`bi uvrsti istra`iva~ku djelatnost, poput ovoga {to nam je doc. dr. Omer Hamzi} ponudio, jer samo na ovakav na~in mo}i }emo da budemo bogatiji za na{u povijest o kojoj itekako malo, a ponekad i nimalo znamo. Izdanje knjige su potpomogli Op}ina Gra~anica, te Univerzitet u Travniku i Pravni fakultet u Kiseljaku.

Knjiga privukla veliku pa`nju Gra~anlija

36 Na margini zavr{enog Eurokaza Zagreb - Sisak

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. godine

Teatar geste i zvuka
Mladen Bi}ani}

P

osljednja predstava, ili bolje re}i doga|aj 26. Eurokaza, doga|a se na razli~itom mjestima - prvo u stanovima `itelja jedne od gradskih ~etvrti Novoga Zagreba, a potom u izlo`benim prostorima Muzeja suvremene umjetnosti. Rije~ je o projektu “dominant powers. what is to be done then?” bio, grafskim krajolicima Novog Zagreba autorice Claudie Bosse i njenog theatercombinata (Njema~ka - Austrija). Naime, na poziv Eurokaza i MSU, Claudia Bosse i dizajner zvuka Guenther Auer od kraja pro{le godine obilaze i sastaju se sa odabranim stanovnicima Novog Zagreba - u njihove stanove privremeno sele izlo{ci iz MSU, a potom, u finalu projekta, ti isti `itelji gosti su izlo`benog prostora u MSU, gdje postaju, svojim tijelima, dakle svojom prisutno{}u, `ivotopisima, svjedo~anstvima o svom `ivotu, dio liveinstalacije, koja sadr`i te njihove osobne pripovijesti, dokumentarni materijal {to prati njihovo trajanje, ovdje i danas, audio i videoarhiv koji to sve potkrepljuje.

Nekada je Eurokaz trajao tri tjedna i dovodio ~ak 20 predstava, ove godine samo ih je {est, sredstva su u posljednje dvije godine srezana za 40 posto toliko o potpori i materijalnom statusu ove jedinstvene pozori{ne manifestacije
pomo}u najnovije tehnologije, je li ona jedina u stanju pru`iti nam taj osje}aj “virtualne stvarnosti” ili nam umjetnost, sama , po sebi, mo`e ponuditi mo`da i zavodljiviji, intrigantniji i provokativniji izlaz? U svakom slu~aju, zanimljivo putovanje kroz samog sebe, bez obzira na to u {to }e se to sve, jednog dana, mo`da izroditi. Ipak, te`i{te ovogodi{njeg izdanja Eurokaza bilo je na muzi~kom teatru, odnosno u teatru pokreta, geste i zvuka. Gordana Vnuk, umjetni~ka voditeljica festivala, nagla{ava da se upravo u glazbenom teatru mogu primijetiti zna~ajni pomaci, jer postoje zanimljivi primjeri inovacije u ~vrstim tradicionalnim formama, poput flamenka (tom predstavom pod nazivom “Zaokret” plesa~a i koreografa Israela Galvana iz [panjolske Eurokaz je i otvoren), kao i upliv ikonoklasti~ke, visoko mentalne strukturiranosti u pop-doga|ajima, kao {to je to rock koncert ili melodramatski komadi s pjevanjem. “Ovogo-

Terra Nova
Claudia Bosse i njen theatercombinat mjesto su okupljanja umjetnika iz najrazli~itijih podru~ja, njihovom suigrom sa odabranim “natur{~icima” sve to poprima neku drugu zna~enjsku razinu, u kojoj se onda mogu propitivati i pronalaziti i kazali{ne forme, {to se mogu okarakterizirati kao “multinarativni performans” za~udna instalacija ne bez politi, ~kog prizvuka. Jo{ je jedna predstava Eurokaza, festivala novog kazali{ta odr`anog u Zagrebu i Sisku od 28. pro{log do 2. ovog mjeseca, u svojoj su{tini nastojala otkriti nove prostore i dimenzije pozori{nog ~ina. Belgijska teatarska grupa CREW, ~ija je klju~na figura Eric Joris, izvela je svoj projekt “Terra Nova” kazali{no doga|anje na rubnim , granicama umjetnosti i novih tehnologija - elektronski i digitalni mediji. Pitanja koja se gledaocu postavljaju - jer posjetioci su ti koji neposredno oblikuju najve}i dio predstave - projekta, glase: “Gdje le`e granice izme|u realnog i virtualnog, izme|u tijela i tehnologije, mo`emo li ih imati pod kontrolom?” Da bi se to poku{alo odgonetnuti, posjetitelj postaje objekt - zamorac - obla~i ga se u nalik skafanderu prikladno odijelo, priklju~uje na ~itav niz raznih aparata iz radionice najsuvremenijih tehnologija video i audioopreme, i tako opremljenog uvodi u neki drugi, virtualni svijet, gdje bi trebao do`ivjeti i, naravno, novo kazali{no iskustvo. U popratnom tekstu ~itamo: “Amalgam vizualnih, auditivnih i taktilnih senzacija izru~uje sudionike putovanja projekta ‘Terra Nova’ u jo{ nespoznatu unutra{njost sebe samih, na prag zapanjuju}e, nove prostorne ravnote`e...” Ipak, sve je to jo{ u za~etku, mo`da se to jednom i razvije u spoznavanje “nove stvarnosti” u , kojoj, kao u dobrom, science fiction romanu ili filmu, virtualno vi{e ne mo`emo razlikovati od stvarnog, realnog - no ne doga|a li nam se i u ovoj, obi~noj svakodnevici, ne{to sli~no u susretu sa dobrom knjigom, vrhunskom poezijom, za~udnim kazali{tem? Moramo li izi}i iz sebe samo

“Terra Nova”: Kazali{no doga|anje na rubnim granicama umjetnosti i novih tehnologija

U “Antici” su gledatelji okru`eni sa svih strana protagonistima

di{nji Eurokaz” precizira Vnuk, “u vrije, dnim naznakama, jer za cjeloviti temat nema novaca, pokazuje glazbu kao gestus, u jednom brechtijanskom smislu, dakle ne kao jedan od izvoda teatralizacije, mehanizam teatarske lukavosti, emocionalne ponajprije,ve} kao mre`u teatarske ekonomije i polisemije...” Usput, nek ostane zabilje`eno - nekada je Eurokaz trajao tri tjedna i dovodio ~ak 20 predstava, ove godine samo ih je {est, sredstva su u posljednje dvije godine srezana za 40 posto - toliko o potpori i materijalnom statusu ove jedinstvene pozori{ne manifestacije... “Kada bi prilepski teatar imao veliku scenu, ovo bi bio spektakl holivudskog kalibra” tako je o predstavi “Antica” temelje, , noj na istoimenoj melodrami makedonskog pisca Rista Krleta s po~etka XX stolje}a, a u izvedbi Narodnog teatra “Vojdan ^ernodrinski” iz Prilepa i u re`iji Branka

Brezovca, pisala Cvetanka Zoj~evska u listu Vreme. Brezovec slijedi svoj ve} dobro poznati i ustoli~eni postupak organizacije prostora i mizanscena igre - gledatelj je okru`en sa svih strana protagonistima, oni mu doslovno pretr~avaju iznad glave, sve se zbiva oko njega `ele}i ga {to dojmljivije uvu}i u zbivanja i pri~u komada. Na drugoj razini, onoj inovacije same melodrame i njenog glazbenog izri~aja, sve je u kovitlacu i kaosu sna`nih emocija i intrige zapleta. Izvorno zami{ljena kao sna`an doprinos u~vr{}ivanju nacionalne svijesti i poticaj rodoljublju makedonskog `ivlja okru`enog teritorijalnim pretenzijama susjeda - osvaja~a - Turska, Bugarska, Srbija, Gr~ka - “Antica” ovdje progovara nekim drugim kazali{nim jezikom i znakom, primjerenim dana{njem gledatelju, gdje melodramatsko ustupa pred silovitom snagom Brezov~eve kazali{ne freske. Performans Dalibora Martinisa “Simultani govor” prvi put izveden 2008. u Regen, sburgu dobar je primjer dekonstrukcije samoga jezika, odnosno govora i njegova zna~enja. Jedan govornik i 12 prevoditelja, pri ~emu niti razumijemo {to nam govornik `eli re}i, jer te re~enice sti`u iz nekog davno prohujalog vremena u kojem tako|er nisu imale mnogo smisla, dok se prevoditelji gube u meandrima najrazli~itijih stranih jezika i tekstova - sve zavr{ava u kakofoniji koja postaje sama sebi svrha.

Iz praiskonskog ni{tavila
Va{em izvje{ta~u svakako najzaokru`enija i najcjelovitija izvedba na netom zavr{enom Eurokazu, a sukladno tematu preispitivanja novih tendencija u glazbenom teatru, svakako je nastup francuske Compagnie derniere minute sa predstavom - rock koncertom “Micro” u re`iji i koreografiji Perrea Rigala. Sam po~etak, u ti{ini i u polumraku, prizva}e vam u sje}a-

nje trenutak stvaranja Svijeta, onako kako ga naj~e{}e zami{ljamo, biblijski Genesis {to se ra|a iz Ni~ega - no to je mo`da i po~etak jednog sna koji }e zavr{iti u ko{maru. “Micro” praizveden u Avignonu , 2010, samim imenom ukazuje da je glavni pokreta~ svega na pozornici mikro iz praiskonskog ni{tavila fon - a muzika, tonovi i {umovi {to ih on proizvodi stvorit }e taj svijet, ili san, iz praiskonskog ni{tavila. Naravno, tu su i izvanredno uvje`bani i uigrani plesa~i-svira~i-akrobati i pjeva~i, protagonisti, uz mikrofon,samog komada: Melanie Chartreux, Malik Djoudi, Gwenael Drapeau, Julien Lepreux, Antoine Delavaud i sam Perre Rigal, kao briljantni dirigent, orkestrator i koreograf tog za~udnog glazbeno-scenskog spektakla. Ono {to pritom fascinira jeste predanost i discipliniranost ansambla u samoj izvedbi i tuma~enju sredi{nje ideje projekta: oni su od po~etka do kraja pot~injeni vlasti instrumenata i mikrofona koji ih okru`uju, a kojima se, unato~ toj pot~injenosti, tako suvereno i mo}no slu`e. Ponekada vam se ~ini da pozornicom vrve neka prethistorijska bi}a, stvorovi pola ljudi-pola muzi~ki instrumenti iz kojih upravo nezaustavljivo kulja bujica novih zvukova, melodija, krikova, muzike ili glasa. Mikrofon ~esto li~i na neko ticalo, neki produ`eni organ kojim se do`ivljava svijet na novi na~in, osjetilom zvuka opredme}enog na pozornici - njime se taj svijet u nastajanju osvaja, sada i ovdje, ta nova mitska bi}a {to se kre}u scenom, neka su primordijalna stvorenja stvorena zvukom i koja proizvode zvuk. Poput nekih androida-robota, mutanata ljudi i muzi~kih instrumenata oni nam ho}e, na do sada nezabilje`en na~in, otkriti tajnu postanka i ro|enje `ivota na Zemlji. Fascinantno i nezaboravno - u duhu najboljih gostovanja {to ih je Eurokaz, u posljednjih 26 godina, doveo u Zagreb.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OGLASI

37

Broj: 08-01-3-2116/12 Konjic, 16.7.2012. godine Na osnovu ~lanova 8. i 26. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije BiH broj 8/05 i 84/08), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije BiH broj 12/03 i 34/03) i ~lana 38. Statuta Op}ine Konjic (Slu`beni glasnik Op}ine Konjic broj 4/11, 6/11) raspisuje

J AIZBOR I IMENOONJE ^LANOVA S V N I VA G L A ZA
ODBORA ZA REVIZIJU PD "RIBA NERETVA" d.d. KONJIC I I. Objavljuje se javni oglas za izbor kandidata za ~lanove Odbora za reviziju PD "RIBA NERETVA" d.d. Konjic i to: Za predsjednika i dva ~lana Odbora za reviziju. II Mandat Mandat predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju traje ~etiri godine. III Opis pozicije Odbor za reviziju je nadle`an: - da vr{i reviziju polugodi{njeg i godi{njeg obra~una i reviziju finansijskog poslovanja Dru{tva na zahtjev dioni~ara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa i o tome dostavi pisani izvje{taj Skup{tini i Nadzornom odboru, - da preduzima druge radnje i aktivnosti u okviru svojih ovla{tenja i obaveza u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima u Federaciji BiH i Zakonom o privrednim dru{tvima. IV Na~in izbora Odabir i predlaganje kandidata za ~lanove Odbora za reviziju izvr{it }e Komisija, a odluku o kona~nom imenovanju predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju donijet }e Skup{tina Dru{tva. V Uvjeti izbora OP]I UVJETI a) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, b) da je stariji od 18. godina, c) da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou u BiH, u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, d) da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH, e) da nije osu|ivan za krivi~no djelo i/ili za privredni prestup za radnje nespojive sa du`no{}u u Odboru za reviziju, pet godina od dana pravosna`nosti presude isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, f) da nije predsjednik ili ~lan Odbora za reviziju u tri druga Dru{tva, g) da nije u konkurentnom odnosu sa Dru{tvom u smislu odredbi Zakona i Statuta. POSEBNI UVJETI a) VSS - zavr{en ekonomski, pravni ili tehnolo{ki fakultet, b) prilagodljivost timskom radu, komunikativne i kreativne sposobnosti za savjesno, odgovorno i odlu~no obavljanje pozicije za koju se kandiduje, c) sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, d) sposobnost tuma~enja i primjene ekonomskih, pravnih i drugih propisa iz djelatnosti Dru{tva u koje se kandiduje. VI Potrebni dokumenti i dodatne informacije Prijave kandidata treba da sadr`e: biografiju, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu kandidati treba da dostave: - dokaz o stepenu stru~ne spreme, - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od 6 mjeseci, - uvjerenje PU i Kantonalnog suda, ne starije od 6 mjeseci, - ovjerene izjave o ~injenicama iz ta~aka c), d), e), f) i g) Op}ih uvjeta izbora. Prijave sa svim tra`enim podacima treba dostaviti li~no ili preporu~eno po{tom, na adresu: Prijave sa tra`enim dokumentima se dostavljaju li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakom: "PRIJAVA NA JAVNI OGLAS ZA IZBOR I IMENOVANJE KANDIDATA ZA ^LANA ODBORA ZA REVIZIJU PD "RIBA NERETVA" d.d. Konjic - NE OTVARAJ" na slijede}u adresu: Op}ina Konjic - Komisija za izbor i imenovanje ~lanova OR 88400 Konjic, Mar{ala Tita broj 64. Prijave koje ne sadr`e propisano iz ovog oglasa odbaci}e se kao nepotpune, odnosno neblagovremene, te se kao takve ne}e razmatrati. Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija }e obaviti intervju. Prije intervjua kandidati }e biti pozvani da daju podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih mogu zatra`iti preporuke i informacije o kandidatima. VII OSTALO Oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana posljednjeg objavljivanja ovog oglasa, a isti }e biti objavljen u dnevnom listu "Oslobo|enje" Sarajevo i u Slu`benim novinama Federacije BiH. NA^ELNIK Emir Bubalo, dipl. ecc.
Mar{ala Tita br.62 88400 Konjic Bosna i Hercegovina Telefon: +387 (0)36 712 200 Fax: +387 (0)36 729 813 E-mail: opcina.konjic@konjic.ba Web: http://www.konjic.ba PB: 07140955 ID: 4227204140005

Na osnovu ~lana 2, 3, 4, 5. i 6. Pravilnika o programu i na~inu stru~nog usavr{avanja, provjeri stru~nosti ispita za voditelje stanica tehni~kog pregleda i kontrolore tehni~ke ispravnosti vozila i provjeri stru~nosti uposlenih koji rade na stru~nim poslovima tehni~kih pregleda vozila (Sl. novine FBiH, broj 51/06), u skladu sa ~lanom 19. i 20. Pravilnika o uslovima rada, organizacijskim i drugim uslovima za rad stanica za tehni~ki pregled vozila (Sl. novine FBiH, broj 51/06), Ugovora o prenosu javnih ovla{tenja za obavljanje dijela poslova iz nadle`nosti Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, koji se odnosi na rad stanica tehni~kog pregleda vozila i IPI-Instituta za privredni in`enjering d.o.o. Zenica, broj: 01-27-631/12 i Aneksa ugovora broj: 01-27-631/-1/12 "IPI - Institut za privredni in`enjering" d.o.o. Zenica objavljuje

za stru~no usavr{avanje i polaganje ispita za osobe koje `ele obavljati stru~ne poslove tehni~kog pregleda vozila 1 Kandidati koji se `ele stru~no osposobiti i polo`iti ispit za voditelja stanice tehni~kog pregleda, odnosno za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, a koji ispunjavaju dolje navedene uslove du`ni su UZ PRIJAVU, KOJA SADR@I TA^NU ADRESU I KONTAKT-TELEFON, PRILO@ITI SLJEDE]E: a) za voditelja stanice tehni~kog pregleda: - rodni list - ovjerena kopija ili original; - IDDEEA (ex. CIPS) prijava o prebivali{tu - kopija, ne treba ovjeravati; - dokaz o ispunjenju uslova u pogledu stru~ne spreme - ovjerena kopija diplome: • dipl. ing. saobra}aja/prometa (ekvivalent minimalno 240 ECTS bodova po Bolonji), • dipl. ing. ma{instva/strojarstva (ekvivalent minimalno 240 ECTS bodova po Bolonji) - dokaz o uplati 800,00 KM (odnosno 400,00 KM za kandidate koji imaju polo`en ispit za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila) u korist ra~una "IPI - Institut za privredni in`enjering " d.o.o. Zenica, broj: 1340100000195769 kod IK-BANKE d.d. ZENICA, svrha uplate "tro{kovi instruktivne nastave i polaganje ispita". b) za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila: - rodni list - ovjerena kopija ili original - IDDEEA (ex. CIPS) prijava o prebivali{tu - kopija, ne treba ovjeravati; - dokaz o ispunjenju uslova u pogledu stru~ne spreme - ovjerena kopija diplome/svjedo~anstva: • ing. saobra}aja/prometa (ekvivalent minimalno 180 ECTS bodova po Bolonji), • ing. ma{instva/strojarstva (ekvivalent minimalno 180 ECTS bodova po Bolonji), • saobra}ajni/prometni tehni~ar, • ma{inski/strojarski tehni~ar, • VKV automehani~ar, • KV autoelektri~ar; • i druge osobe koje u pogledu stru~ne spreme ispunjavaju uslove da imaju najmanje tre}i stepen stru~ne spreme iz oblasti mehanike i tehnologije cestovnih vozila; - dokaz o radnom iskustvu od najmanje tri godine u struci; - dokaz o uplati 800,00 KM u korist ra~una "IPI - Institut za privredni in`enjering " d.o.o. Zenica, broj: 1340100000195769 kod IK-BANKE d.d. ZENICA, svrha uplate "tro{kovi instruktivne nastave i polaganje ispita". Ukoliko neki od kandidata `eli istovremeno polagati ispit za kontrolora i voditelja na stanici tehni~kog pregleda, potrebno je dostaviti dokaz o uplati 1.200,00 KM. 2. Termin odr`avanja instruktivne nastave je 29-31.8. 2012. godine. Prijavu je potrebno podnijeti najkasnije do 29.8.2012. godine na adresu: "IPI - Institut za privredni in`enjering" d.o.o. Zenica Fakultetska 1, 72000 Zenica sa naznakom "za polaganje ispita za voditelja stanice tehni~kog pregleda, odnosno kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila" ISO 27001 Kopije dokumenata trebaju biti ovjerene. Dodatne informacije se mogu dobiti na: telefon: +387 32 445 600; fax: +387 32 445 601; e-mail: info@ipi.ba web site: www.ipi.ba Nepotpune i neblagovremeno pristigle prijave kandidata ne}e se razmatrati.

P O Z I V

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a Broj: 65 0 Mal 217980 06 Mal Sarajevo, 6. 7. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Ivana Jovanovi}, u pravnoj stvari tu`ioca UniCredit Bank d.d., ul. Kardinala Stepinca bb, Mostar (raniji naziv HVB Central Profit banka),protiv tu`enih 1. LOKVAN^I] SAMIR, sa posljednjim poznatim prebivali{tem na adresi Ferde Hauptmana 26/1, Sarajevo, 2. LOKVAN^I] MELIDA, sa posljednjim poznatim prebivali{tem na adresi Ferde Hauptmana 26/1, Sarajevo i 3. CERI] NIHADA, radi isplate nov~anog potra`ivanja, v.sp. 1.295,64 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03)

OBJ AV LJ U J E
- dostavu tu`be na odgovor POZIVAJU SE TU@ENI Lokvan~i} Samir i Lokvan~i} Melida da u roku od 30 dana ovom sudu dostave odgovor na tu`bu od 31. 7. 2006. godine. U tu`bi je predlo`eno da se tu`eni obave`u tu`iocu solidarno isplatiti dug u iznosu od 1.295,64 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 11. 5. 2006. godine pa do isplate, te tro{kove postupka, sve u roku od 15 dana. Ovim putem tu`enom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava, tu`beni zahtjev mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`eni kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja ne dostavi pisani odgovor na istu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste na oglasnoj plo~i suda i u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. Stru~ni saradnik Ivana Jovanovi}, s. r.

38

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OP]INA NOVI GRAD SARAJEVO OP]INSKI NA^ELNIK

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju, Triglav Osiguranje d.d. objavljuje:

PRESTANAK UGOVORA
Sa zastupnikom u osiguranju ]ERIMAGI] FADILOM iz Sarajeva, ul. Derebent br. 17, JMBG 1103945170007, upisanim u Registar zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja FBiH pod rednim brojem ZO 241, a po Ugovoru o zastupanju u osiguranju, br. 02-5261/10 od dana 17.05.2010. godine, radi isteka istog. Sa zastupnikom u osiguranju STAR^EVI] ADNANOM iz Zavidovi}a, ul. Dolina br. 40, JMBG 0409969193820, upisanim u Registar zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja FBiH pod rednim brojem ZO 333, a po Ugovoru o zastupanju u osiguranju, br. 01-3140/10 od dana 08.06.2010. godine, radi isteka istog.

Na osnovu ~lana 15. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 49/06), ~lana 37. i ~lana 81. Statuta Op}ine Novi Grad Sarajevo («Slu`bene novine Kantona Sarajevo», broj: 30/09 - novi pre~i{}eni tekst) i u skladu sa ciljevima projekta "YOUTH ADRINET" - IPA Adriatic, vr{ilac du`nosti op}inskog na~elnika Op}ine Novi Grad Sarajevo upu}uje

J AV N I P O Z I V
udru`enjima, agencijama i samostalnim konsultantima za dostavljanje ponude Pozivaju se nevladine organizacije, agencije i samostalni konsultanti da dostave ponudu za partnersko provo|enje sljede}ih aktivnosti u okviru implementacije projekta "YOUTH ADRINET" - IPA Adriatic:
Aktivnost Obuke i treninzi Teme/sadr`aj Lobiranje i zagovaranje Participacija i integrisani lokalni razvoj Mre`a saradnje i teritorijalni marketing Volonterizam i omladinsko liderstvo Fokus grupe Fokus grupa/u~esnici - predstavnici Omladinskog foruma - dr`avni slu`benici (svi nivoi vlasti) - predstavnici podmladaka politi~kih partija - Vije}a u~enika iz srednjih {kola sa podru~ja Op}ine Novi Grad Sarajevo Period implementacije septembar oktobar 2012.

Istra`ivanje polo`aja Istra`ivanje za potrebe i potreba mladih kreiranja nove op}inske Strategije za mlade (2012-2016.) Organizovanje Prezentacija op}inske politike Predstavnici: Op}ine, vi{ih lokalne konferencije prema mladima i iskazivanje nivoa vlasti, omladinskih o mladima opredjeljenja za udru`enja, partnera sa pobolj{anje iste kojima Op}ina realizira projekte koji se ti~u mladih, i dr.

Napomena: Fokus grupu ~init }e oko 20 osoba. Teme prilagoditi specifi~nostima fokus grupe, tj. jedna fokus grupa mo`e biti educirana na sve teme, dok druga samo na odre|ene teme. Mladi sa podru~ja op}ine septembar Novi Grad Sarajevo novembar 2012.

O B A V J E [ T E NJ E
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u srijedu, 5. septembra 2012. godine, u 14 sati odr`at }e se javna odbrana magistarskog rada kandidatkinje Svjetlane Gali}-[ola, pod naslovom:

decembar 2012.

Primjena Servisno Orijentisane Arhitekture (SOA) u zdravstvu - primjer zdravstvenog sistema Kantona Sarajevo
Magistarski rad se mo`e pogledati u biblioteci Fakulteta. Pristup odbrani je slobodan.

Svakom u~esniku obuke bi}e uru~ena potvrda-certifikat o prisustvu i prezentacija na CD-u ili printanoj formi. Potvrda-certifikat bi}e potpisana od op}inskog na~elnika i ovla{tene osobe udru`enja, agencije ili samostalnog konsultanta. Ponuda udru`enja, agencije ili samostalnih konsultanata, pored iskazane cijene za realizaciju predvi|enih aktivnost i cijene prezentacije na CD-u ili printanoj formi, treba da sadr`i: • naziv, sjedi{te i adresu udru`enja, agencije ili samostalnih konsultanata, • akt o registraciji udru`enja i agencije, • ime i prezime i broj osoba koje }e vr{iti implementaciju predvi|enih aktivnosti, • kratak opis do sada realiziranih programa a koji su komplementarni sa implementacijom predvi|enih aktivnosti, • program realizacije aktivnosti, • certifikat kao dokaz o osposobljenosti za provo|enje predvi|enih aktivnosti, • identifikacioni broj udru`enja i agencije, • broj transakcijskog ra~una udru`enja, agencije ili samostalnih konsultanata, • kontakti: telefon, fax, GSM, e-mail, Udru`enja, agencije ili samostalni konsultanti mogu dostaviti ponudu za realizaciju svih ili samo odre|enih aktivnosti. Prilikom izrade ponuda udru`enja, agencije ili samostalni konsultanti trebaju uzeti u obzir da }e Op}ina osigurati u~esnike, prostor, materijal za provo|enje aktivnosti, {tampanje potvrda-certifikata, druga tehni~ka pomagala neophodna za realizaciju edukacije (projektor, laptop), kao osvje`enje i po potrebi hranu za u~esnike. Sredstva za realizaciju predvi|enih aktivnosti osigurana su kroz projekt "YOUTH ADRINET" IPA Adriatic i bud`etom Op}ine Novi Grad Sarajevo za 2012. godinu. Poziv ostaje otvoren 21 dan od dana objavljivanja u sredstvima informisanja. Odabir ponuda izvr{it }e osoblje anga`irano na implementaciji projekta "YOUTH ADRINET" IPA Adriatic. Ponude sa tra`enom dokumentacijom - dokazima dostaviti u zape~a}enoj koverti putem protokola Op}ine Novi Grad Sarajevo svakim radnim danom od 8 do 17 sati ili po{tom preporu~eno na adresu: Op}ina Novi Grad Sarajevo Slu`ba za integrisani lokalni razvoj Bulevar Me{e Selimovi}a br. 97 sa naznakom "ZA JAVNI POZIV - "YOUTH ADRINET" - PARTNERSTVO" Kontakt-osoba: Esad Ba`dar, tel: 033 291 255, e-mail: esad@novigradsarajevo.ba

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 216555 11 P Sarajevo, 9. 7. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit Bank d.d. Mostar koga zastupa punomo}nik advokat Femil ^urt iz Sarajeva, protiv tu`ene ^oli} Marije, iz Sarajeva, ul. Titova 31, radi isplate duga, v.s.p. 9.964,53 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a

OBJAVLJUJE
Tu`bom od 14. 11. 2011. godine tu`itelj je predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`enu da mu isplati dug u iznosu od 9.964,53 KM sa pripadaju}im kamatama od dana podno{enja tu`be do isplate, a sve u roku od 30 dana. U tu`bi je navedeno da je sa tu`enom zaklju~io 6. 11. 2001. godine ugovor o teku}em ra~unu po osnovu kojeg je tu`enoj otvorio teku}i ra~un i dozvolio prekora~enje po istom pod uslovima koji su propisani posebnom odlukom tu`itelja. Kako tu`ena ne izvr{ava ugovorne obaveze na na~in kako je ugovoreno, nastao je dug koji je predmetom spora. Tu`itelj je tako|er predlo`io da ukoliko tu`ene ne dostave odgovore na tu`bu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog propu{tanja u skladu sa odredbama ~l. 182. ZPP-a. Ovim putem se tu`enoj ^oli} Mariji iz Sarajeva, ul. Titova 31, dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, sudu dostavi pisani odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Amela Selimovi} - Fazlagi}, s.r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 189772 11 P Sarajevo, 23. 1. 2012. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU po sudiji Milena Raji}, u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit Bank d.d. Mostar, sa sjedi{tem u Mostaru, Kardinala Stepinca bb, (kao pravni sljednik Universal Bank d.d. Sarajevo, ~lanica grupe Zagreba~ke banke), zastupana po punomo}niku ^urt Femilu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enika Zlatko Arsi} iz Sarajeva, Grbavi~ka 22, radi isplate duga, VSP 3.419,30, vanraspravno 23. 1. 2012. godine, donio je slijede}u:

PRESUDU
zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da izmiri dospjelo nov~ano potra`ivanje tu`iocu u iznosu od 3.419,30 KM, sa pripadaju}om zateznom kamatom obra~unatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za period od podno{enja sudu ove tu`be do kona~ne isplate, uklju~uju}i i tro{kove postupka, u iznosu od 205,00 KM. SUDIJA Milena Raji} Presuda broj: 65 0 P 189772 11 P od 23. 1. 2012. g. dostavlja se objavom u novinama tu`enom Arsi} Zlatku u smislu odredbe ~lana 348. stav 3. ZPP-a. Presuda se smatra dostavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u FBiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

POMO] U KU]I

39

Hrana i pi}e

Ovisni ste o kafi?
U kafi tra`imo razbu|iva~, ali i utjehu kad smo depresivni ili tjeskobni

NOVOSTI I PREPORUKE

Omiljeni jutarnji ritual ve}ine ljudi je {oljica fine, vru}e kafe. Ukoliko izostane ovaj jutarnji ritual, ~esto nam se te{ko razbuditi pa smo nervozni. Ostatak dana isto ovisi o kafi. Ako propustimo onu poslijepodnevnu, raspolo`enje varira od pospanog do `iv~anog. U kafi tra`imo (i nalazimo) razbu|iva~, ali i utjehu kad smo depresivni ili tjeskobni. Lako je postati ovisnik o kofeinu koji je, zapravo, razlog zbog kojeg nas kafa razbu|uje jer nas pumpa adrenalinom. Adrenalin pak zadr`ava kortizol koji kad se nakupi, stvara isti efekt kao i kroni~ni stres: umor, tjeskoba, nervoza, razdra`ljivost i smanjeni imunitet. Kofein stimulira mozak da proizvodi neurotransmiter dopamin. Dopamin nam di`e raspolo`enje i ~uva nas od depresije, zato je velika potro{nja kafe u podru~jima u kojima nema puno sunca, poput Skandinavije.

Pelin za stomak
Koristili su ga i stari Egip}ani i Rimljani, koji su najbolje vojnike nagra|ivali napitkom od pelina, vjeruju}i da }e im tako obezbijediti dobro zdravlje, najve}e ovozemaljsko bogatstvo. Pelin ima gorak ukus, ali je izuzetno ljekovit. U narodu je poznat kao vermut i sansi}, ovaj grm naraste do visine od 1,2 metra. Njegova ljekovita svojstva poti~u od absintina i eteri~nog ulja koje se sastoji od 50 razli~itih supstanci. Ova biljka odli~an je prirodni lijek za ~i{}enje krvi i ja~anje `eluca. Upotrebljava se protiv bolesti `eluca, lo{eg varenja, mu~nine, `garavice, nadimanja, nedostatka apetita, bolesti jetre, slezene, bubrega, be{ike, `utice, groznice, vodene bolesti, glista i osipa. Izuzetna ljekovita svojstva pelina povoljno uti~u na rad cjelokupnog organizma tako da posredno lije~i i izvor bolesti. Reguli{e disbalansirane funkcije organizma koje uzrokuju razne poreme}aje: smetnje u razmjeni materija, gojaznost, psihi~ke poreme}aje uzrokovane nepravilnim radom probavnih organa, `u~i, `enskih polnih organa i hormona uop}e.

Neka istra`ivanja otkrivaju da kafopije imaju manje problema s depresijom i Alzheimerovom bole{}u nego oni koji kafu ne piju. I dok se zbog dopamina osje}amo bolje, kofein poti~e i mo`danu aktivnost koja opet poti~e nadbubre`nu `lijezdu na izlu~ivanje

adrenalina. Na adrenalin se lako navu}i, pitajte samo nekog kockara ili ekstremnog sporta{a. Adrenalin zadr`ava kortizol i u trenutku kad popu{ta, doga|a se ve} spomenuto - efekt kroni~nog umora. Blagotvornost kafe niko ne pori~e i ona je dokazana, ali prekomjerno konzumiranje u kombinaciji sa stresnim poslom dovodi do ozbiljnih zdravstvenih tegoba, da ne spominjemo da }ete (ili ste) postati potpuno imuni na njezine prednosti. Ukoliko vas glava boli ako niste popili kafu, nervozni ste i u blagoj depresiji trebali biste smanjiti koli~inu omiljenog napitka. Poku{ajte je jednom na dan zamijeniti zelenim ~ajem ili barem beskofeinskom kafom i ponovno u`ivati u onoj jednoj jutarnjoj {oljici vru}e, mirisne kafe.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

[areni topi}i
Visoke ljetne t e m p e ra t u re dovoljan su razlog za os ku dnu i prozra~nu odje}u. Upravo u ritmu ljetne mode gibaju se djevojke koje su bazene, barem na kratko, zamijenile u`arenim uli ca ma. Iako su `ar ke boje, maksi haljine i vru}e hla~ice ovosezonski hit, u prvom su se planu ipak na{li jednostavni crni i sivi topi}i koji se mogu kombinirati na razne na~ine, a kao stvoreni su za ljetne vru}ine.

Istaknite preplanuli ten
Kada pocrnite, trebali biste promijeniti na~in {minkanja. Na preplanuloj ko`i manje se vide nesavr{enosti, pa vam te{ki puderi i korektori nisu toliko potrebni. Potrebna vam je lagana krema koja }e hidrirati va{e lice, te tonirana krema ili puder laganije teksture ako imate problemati~nu ko`u. Na obrazima, osim bronzera, pristajat }e vam i rumenilo u boji koju va{e lice dobije nakon napornije fizi~ke aktivnosti. Da biste izgledali {to privla~nije, va`no je da pa`ljivo izaberete nijansu rumenila. Ako ste plavi i ne tamnite mnogo, za vas su ru`i~aste nijanse uvijek prihvatljive. @enama sa tamnijim o~ima najbolje }e pristajati olovke sme|ih i ljubi~astih nijansi. Maskara je obavezna, ali u malim koli~inama. Ako imate crnu ili plavu kosu, izbjegavajte jarke boje i bijelu boju, za usne je tokom dana dovoljan samo sjaj, a nave~er neki sedefasti karmin.

Pile}e fa{irane {nicle
Potrebno:
1 pile}e grudi, oko 400-500 gr 1 tikvica, oko 400-500 gr 1 jaje sredina starog hljeba, oko 50 gr 50 ml mlijeka 1 ka{ika prezle so biber per{un ulje

Priprema:
Tikvicu izrendati na sitno, dodati pola ka{i~ice soli, ostaviti da pusti vodu. Sredinu hljeba namo~iti mlijekom, ostaviti sa strane. Za to vrijeme skuhati pile}e grudi. Skinuti bijelo meso, pa isjeckati na komadi}e. U dublji sud staviti isjeckano meso, ocije|ene tikvice, jaje, namo~en hljeb, pa za~ine, so, biber, per{un. Dobro izmije{ati. Dodati ka{iku prezle. Smjesa treba biti meka. Oblikovati manje {nicle debljine prsta i uvaljati u bra{no. Pr`iti na srednjoj temperaturi, na ulju koje dose`e do polovine visine {nicli. Vrijeme pr`enja je oko pet minuta sa svake strane ili dok {nicle ne porumene.

40

OGLASI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK" br. 12/10 i 1/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine @ivinice, objavljuje

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 08/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Op}inskog suda u Sarajevu, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini @ivinice 4 / 306 01. Stru~ni savjetnik za obrazovanje, zdravstvo, kulturu, mlade i informisanje [ef Odsjeka za dru{tvene djelatnosti i mjesnu samoupravu u Slu`bi za op}u upravu i dru{tvene djelatnosti......................................................................................................... - 1(jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni saradnik za pravne poslove u Stru~noj slu`bi op}inskog na~elnika...............................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - elektrotehni~ki fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva u struci, nakon zavr{ene VSS, - polo`en voza~ki ispit B kategorije. Za poziciju 02: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - pravni fakultet ili I ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja, sa najmanje 240 ECTS bodova - kredita, pravne struke, - najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva u struci, nakon zavr{ene VSS, - poznavanje rada na ra~unaru, - polo`en voza~ki ispit B kategorije. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u/iskustvu u struci, nakon ste~ene visoke stru~ne spreme, 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja, koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova, koji podnose prijave na poziciju stru~nog saradnika, du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be, nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika i - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika, 4. dokaz o polo`enom voza~kom ispitu B kategorije, 5. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (za poziciju 02), 6. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa, dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: "Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini @ivinice" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}inskom sudu u Sarajevu 6 / 528 01. Stru~ni saradnik za vo|enje zemlji{nih knjiga - zemlji{noknji`ni referent.................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni saradnik - prevodilac...........................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za pozicije 01. i 02. sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - VSS - zavr{en pravni fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci - polo`en ispit za zemlji{noknji`nog referenta - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 02: - VSS - VII stepen, zavr{en filozofski fakultet - smjer engleski jezik - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme (pozicija 01. i 02.) ili visoko obrazovanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja koji se vrednuje sa najmanje 240 ECTS bodova (pozicija 01.), du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz da imaju najmanje pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika 4. uvjerenje o polo`enom ispitu za zemlji{noknji`nog referenta (za poziciju 01) 5. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 6. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu (mo`e se dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19/V ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom "Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}inskom sudu u Sarajevu" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

J AV N I K O N K U R S

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 34. KOLA SuperLOTO-a UZ 34. KOLO SuperLOTO-a OD 17.07.2012.godine OD 17.07.2012.godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

01 08 13 18 19 42

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

19 08 42 13 01 18
9 6 8 7 2 7 3 8 1 9 8 2

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................74.824,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.698,94 KM Fond dobitaka 50%:.............................................37.412,00 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 160.238,26 KM Ukupna uplata za igru SuperJackpot ukupno:.................................... 165.937,20 KM Odaberi boju je: .......................................8.767,60 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ............................... 11.223,60 KM Akumulirano u fondu za jackpot:.............................285.702,36 KM Jackpot ukupno:...........................................................296.925,96 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ...............................5.611,80 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ...........................6.547,10 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : ....................14.029,50 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.537,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.268,50 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........853,70 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 4 257 4.095

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 1.402,90 KM 25,50 KM 3,40 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 18.07.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:....................7.228,00 KM Jackpot ukupno: ....................................................................8.081,70 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.414,80 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 17 54,30 KM Iznos: 158 5,80 KM Iznos: 1.568 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 18.07.2012.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

KORAK NAPRIJED
FujiFilm tu`i Motorolu
Japanski FujiFilm tu`io je Google Motorola Mobility zbog kr{enja prava na ~etiri patenta koja su povezana sa tehnologijom upotrebe digitalnih fotoaparata i ove tehnologije kada su u pitanju mobilni telefoni. Ova tu`ba datira jo{ od aprila pro{le godine, kada je FujiFilm prvi put obavijestio Motorola kompaniju da je do{lo do kr{enja njihovih prava na patente. Dvije kompanije odr`ale su veliki broj sastanaka, ali nije do{lo do zajedni~kog rje{enja koje je po volji i jednoj i drugoj kompaniji, {to je neminovno dovelo do tu`be. Kakav }e ishod biti, ostaje da se vidi, te da li }e do}i do problema na tr`i{tu.

41

JoJo Bizarre Adventure HD
Capcom je najavio HD rimejk arkadne igre JoJo Bizarre Adventure za igra~ke konzole u toku odr`avanja Comic-Con 2012. Ovaj update podrazumijeva i online igranje, a bi}e omogu}en na PlayStation Network sredinom augusta i Xbox Live Arcade po cijeni od 20 dolara. JoJo Bizarre Adventure je prvobitno predstavljen kao arkadna igra, a kasnije je postao dostupan i za originalni PlayStation i Dreamcast. Posljednji JoJo Bizarre Adventure naslov objavljen je 2006. i u pitanju je igra za PlayStation 2 - JoJo Bizarre Adventure: Phantom Blood bazirana na prvom nastavku u okviru manga serije.

Total Commander 8.01 RC4
Total Commander je menad`er fajlova za Windows sli~an dobro poznatom DOS menad`eru fajlova. Total Commander ima mogu}nost upravljanja velikim brojem arhiva kao da su one poddirektorijumi, a istovremeno je i interni ZIP kompatibilni paker. Funkcija pretra`ivanja omogu}ava pretragu fajlova unutar arhiva, ~ak i za tekstualnim unosima. Najnovija verzija donosi veliki broj modifikacija i izmjena, me|u kojima su nova funkcija brisanja koja istovremeno skriva i Pause taster, tako da korisnici ne pauziraju rad sa Del+Enter, kao i izmijenjeni tcmdx64.exe koji se mo`e koristiti sa TC 8.00 u rezultatima pretra`ivanja kontekstualnog menija bez krahiranja.

CasaTunes Air
CasaTunes, vode}a kompanija na polju muzi~kih rje{enja za veliki broj prostorija, najavila je CasaTunes verziju 4 sa CasaTunes Air koja predstavlja `i~no i be`i~no wireless fleksibilno rje{enje. Inteligentni switch za AppleAirPlay, CasaTunes Air radi sa postoje}im sistemima sa ciljem kombinovanja `i~nih i be`i~nih rje{enja u jedno kohezivno audiorje{enje za ve}i broj prostorija. CasaTunes Air automatski otkriva sve AirPlay omogu}ene ure|aje u mre`i, uklju~uju}i sve AirPlay zvu~nike, AV risivere, AppleTV i AirPort Express ure|aje.

MUZI^KA INDUSTRIJA

BLOKADA PIRATE BAYA NEMA UTJECAJ NA PIRATSTVO
Pad razmjene datoteka nakon sudske odluke bio je kratkog vijeka
Glavni pru`atelji internet-usluga (ISP) u Velikoj Britaniji objavili su da se peer-to-peer (P2P) aktivnost na njihovim mre`ama vratila tik ispod normalne i to samo sedmicu nakon {to su uvedene mjere zabrane ranije ove godine. Kriti~ari stoga upozoravaju da su i prije opominjali da }e se mjere zabrane pokazati neu~inkovitim. Ipak, organizacija British Music Industry (BPI) brani ovu akciju. Njen direktor Geoff Taylor rekao je za BBC da }e organizacija BPI i dalje nastaviti provoditi sli~ne akcije u budu}nosti. On je istakao da }e “poduzeti daljnje korake kako bi iza{li nakraj s ilegalnim stranicama koje pune svoje d`epove” i to ~ine na {tetu onih “koji stvaraju glazbu u kojoj mi u`ivamo” . [est pru`atelja internet-usluga u Velikoj Britaniji - Sky, BT, Everything Everywhere, TalkTalk, O2 i Virgin dobilo je nalog da blokira svoje korisnike u pristupu stranici Pirate Bay. Me|utim, BBC pi{e da se “file-sharing” aktivnost, odnosno aktivnost dijeljenja datoteka, vratila na istu razinu samo sedmicu nakon {to je uvedena zabrana. Naime, izvor BBC-a ka`e da bilo ko zainteresiran za skidanje datoteka, primjerice filmova, muzike ili videoigara, mo`e lako zaobi}i zabranu. Nedavni izvje{taji evropskih istra`iva~a tako|er su prona{li sli~ne rezultate nakon uvo|enja zabrana u drugim zemljama. [to vi {e, Tor ren tFre ak pi {e da je se dmi cu na kon uvo|enja zabrane za Pirate Bay, ova stranica zabilje`ila 12 miliona posjeta vi{e nego ikada prije. Budu}i da Pirate Bay sadr`i samo linkove na “torrent” datoteke, ali ne i na same datoteke, stru~njaci isti~u da zatvaranje ili blokiranje jedne web stranice ima samo ograni~en efekt.

NADOGRADNJA ZA 21. VIJEK

Zbogom privatnosti

New York pretvara telefonske govornice u Wi-Fi hotspotove
Telefonske govornice u New Yorku vi{e niko ne koristi, jer svi imaju mobilne ure|aje. Me|utim, govornice }e uskoro do`ivjeti promjenu i nastavit }e slu`iti gra|anima. Odjel za informacionu tehnologiju i telekomunikacije New Yorka predstavio je prvu telefonsku govornicu pretvorenu u Wi-Fi hotspot. Kori{tenje je besplatno za sve gra|ane koji se nalaze u blizini. Do sada je deset govornica na Manhattanu, u Queensu i Brooklynu opremljeno Wi-Fi opremom. U New Yorku postoji ukupno 12.360 telefonskih govornica koje se mogu pretvoriti u Wi-Fi hotspot. Gradski zvani~nici obe}ali su da tokom projekta ne}e biti sakupljani privatni podaci niti }e biti prisutan ikakav reklamni materijal, prenosi Mashable. Grad je od gra|ana tra`io i da po{alju svoje ideje o kori{tenju telefonskih govornica u budu}nosti.

Novi skeneri pokazivat }e ~ak i {to ste jeli
Kad je rije~ o ure|ajima za provjeru sigurnosti koji zadiru u na{u privatnost, nauka odlazi korak dalje. Naime, Amerikanci, pravdaju}i se borbom protiv terorizma, razvijaju nove laserske skenere koji }e s 50 metara udaljenosti i bez znanja osobe koju se skenira mo}i odrediti {to je, primjerice, osoba jela ili, pak, {to nosi u svojoj lisnici. Ure|aje }e ameri~ko ministarstvo domovinske sigurnosti postaviti na aerodrome i grani~ne prelaze, pi{e The Guardian. Skeneri }e im, smatraju, pomo}i pri otkrivanju eksploziva te kemijskih i biolo{kih oru`ja. No, ujedno }e iznositi i puno vi{e detalja o putnicima u zra~nim lukama - od onih ima li u njihovim lisnicama ili d`epovima ostataka droge, tragova baruta do onih {to je putnik pojeo za doru~ak, a {to }e se vidjeti po sadr`aju njegovog `eluca. Skener se dosad koristio u medicinske svrhe i pomo}u njega su lije~nici pratili stanice tumora, no ~ini se da je kompanija koja ga je razvila zaklju~ila kako }e u slu~aju da se koristi i u sigurnosne svrhe daleko vi{e zaraditi. Nakon aerodroma skener }e vjerojatno primjenjivati i policija.

42

OGLASI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZVJE[TAJ NEZAVISNOG REVIZORA
Dioni~arima @eljezare "Ilija{" d.d. Ilija{ Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja @eljezare "Ilija{" d.d. Ilija{ i to bilansa stanja na dan 31. 12. 2011. godine, bilansa uspjeha, izvje{taja o promjenama u kapitalu, izvje{taja o gotovinskim tokovima i bilje{ki uz finansijske izvje{taje za period 1. 1 - 31. 12. 2011. godine. Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje Sastavljanje, te objektivan prikaz finansijskih izvje{taja u skladu s Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvata: ustrojavanje, uspostavljanje i odr`avanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz finansijskih izvje{taja bez materijalno zna~ajnih pogre{aka u prikazu, bilo kao posljedica prevare ili pogre{ke, odabir i primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika te davanje ra~unovodstvenih procjena primjerenih danim okolnostima. Odgovornost revizora i temelj za izra`avanje mi{ljenja Na{a je odgovornost izraziti nezavisno mi{ljenje o finansijskim izvje{tajima na temelju provedene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Me|unarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi nala`u da postupamo u skladu s eti~kim pravilima, te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke u prikazu. Revizija uklju~uje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u finansijskim izvje{tajima. Odabir postupaka zavisi od procjene revizora, uklju~uju}i i procjenu rizika materijalno zna~ajnog pogre{nog prikaza finansijskih izvje{taja, bilo kao posljedica prevare ili pogre{ke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje finansijskih izvje{taja Dru{tva, kako bi odredio revizijske postupke primjerene datim okolnostima, a ne kako bi izrazio mi{ljenje o u~inkovitosti internih kontrola u Dru{tvu. Revizija tako|er uklju~uje i ocjenjivanje primjerenosti ra~unovodstvenih politika koje su primijenjene te zna~ajnih procjena Uprave, kao i prikaza finansijskih izvje{taja u cjelini. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i primjereni kao osnova za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Zna~ajke koje uti~u na revizorsko mi{ljenje Ograni~enje obima 1. U napomeni 2.1. detaljnije je obrazlo`eno evidentiranje zemlji{ta, odnosno razlika koja postoji izme|u priznate povr{ine i vrijednosti (utvr|ene od stru~nog procjenitelja), i povr{ine zemlji{ta koje se u zemlji{nim knjigama vodi na Dru{tvu. Naime, priznata povr{ina je manja, ~ime je zemlji{te potcijenjeno, a efekte nismo u mogu}nosti cijeniti zbog nemogu}nosti identifikacije zemlji{nih parcela koje se nalaze, odnosno ne nalaze u vlasni{tvu Dru{tva. Odstupanje od standarda 2. Kako je obrazlo`eno u napomeni 4, revizijom smo ustanovili da Dru{tvo ne vr{i obra~un proizvodnje u skladu s MRS 2 - Zalihe, usljed ~ega su zalihe nedovr{ene proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda, kao i tro{kovi prodaje iskazani protivno Standardu. 3. U napomeni 9.3. dato je obrazlo`enje za dodatne obaveze prema dr`avnim institucijama, te za zatezne kamate, za koje nije izvr{eno rezervisanje, ~ime su obaveze potcijenjene, a finansijski rezultat precijenjen za minimalno 1,25 mil. KM. Mi{ljenje Prema na{em mi{ljenju, izuzev efekata koje navedeno u ta~kama 1. do 3. mo`e uzrokovati, finansijski izvje{taji prikazuju realno i objektivno finansijski polo`aj Dioni~kog dru{tva @eljezara "Ilija{" Ilija{ na dan 31. 12. 2011. godine, te rezultate njegovog poslovanja i gotovinske tokove za godinu koja je tada zavr{ila i izra|eni su u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji FBiH i ra~unovodstvenim standardima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije, odnosno sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja koji su prevedeni i objavljeni od Komisije za ra~unovodstvo i reviziju BiH. Za bolje razumijevanje finansijskih izvje{taja i obima na{e revizije, mi{ljenje je neophodno ~itati zajedno s prate}im bilje{kama u na{em revizorskom izvje{taju. Bez dodatne kvalifikacije mi{ljenja, skre}emo pa`nju na korekciju gre{aka prethodnog perioda provedenu preko konta kapitala, ali bez ispravke uporednih podataka i objave, kako nala`u MRS 8 i MRS 1, {to je detaljnije obrazlo`eno u napomeni 10. Dru{tvo za reviziju "Expert" d.o.o. Zenica

Univerzitet "D`emal Bijedi}" EKONOMSKI FAKULTET Mostar Na osnovu ~lanova 23., 24. i 25. Pravilnika o doktoratu, Nastavno-nau~no vije}e Ekonomskog fakulteta

OGLA[AVA
JAVNE ODBRANE DOKTORSKIH DISERTACIJA KANDIDATA 1. mr. sc. BRKAN - VEJZOVI] AIDE na temu

"GENERALIZACIJA MODELA CIKLI^NIH KRETANJA NA TR@I[TIMA KAPITALA"
Odbrana }e se obaviti 31. 8. 2012. g. (petak) u amfiteatru Ekonomskog fakulteta sa po~etkom u 11 sati. 2. mr. sc. DIZDAREVI] MAIDE na temu

"INVESTICIJE U FUNKCIJI RAZVOJA TURISTI^KOG SEKTORA BOSNE I HERCEGOVINE"
Odbrana }e se obaviti 7. 9. 2012. g. (petak) u amfiteatru Ekonomskog fakulteta sa po~etkom u 11 sati. 3. mr. sc. BRDAREVI] FIKRETE na temu

"ANALIZA I PERSPEKTIVE PRIMJENE SISTEMA TOTALNOG UPRAVLJANJA KVALITETOM (TQM) KORPORACIJA U BiH"
Zinka Fetahovi}, ovla{teni revizor Odbrana }e se obaviti 17. 9. 2012. g. (ponedjeljak) u amfiteatru Ekonomskog fakulteta sa po~etkom u 11 sati. Uvid u radove mo`e se ostvariti u Studentskoj slu`bi Fakulteta svakim radnim danom od 9 do 13 sati. DEKAN FAKULTETA

Jasminka Lon~ari}, direktor

Zenica, 2. 4. 2012. godine

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
Aziz Had`ihasanovi}: Ravnogorci: Fa{izam maskiran u antifa{izam (4)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Ste revi}, srpski (1389-1402), sin Lazara knegi 1427.Umrosultafan Lazaknezado 1402,iknezdanje Milice, vazal turskog na Bajazita I ka se povukao u Carigrad, gdje je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Poslije poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem @igmundom I, od kojeg je 1403. dobio Ma~vu i Beograd, koji je proglasio prijestonicom, a 1421. je naslijedio Zetu. Bavio se prevo|enjem s gr~kog jezika, napisao je poslanicu “Slovo ljubve”. Brod “Meri Rouz”, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent, izme|u obale ju`ne Engleske i ostrva Vajt. @ivot je izgubilo vi{e od 700 ljudi. Marija Tjudor progla{ena za kraljicu Engleske. Udajom za {panskog princa Filipa pribli`ila se Vatikanu i progonila protestante, zbog ~ega je nazvana Marija Krvava i Marija Katoli~ka. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje posljednje upori{te u Francuskoj. Ro|en Samjuel Kolt, koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu. Ro|en francuski slikar, grafi~ar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crta~a u likovnoj umjetnosti. Virtuoznost crta~a najbolje je iskazao slikaju}i tijelo u pokretu (“Balerina”, “Kupa~ica”, “Pralja”). Francuski car Napoleon III objavio rat Pruskoj, koji je imao te{ke posljedice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpjela te`ak poraz u bici kod Sedana, 2. septembra, car je zarobljen, a u Parizu je progla{ena republika. Odr`an prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobijedio engleski teniser Spenser Gor. Ro|en ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljiva~ ruskog futurizma i vode}i pjesnik u vrijeme Oktobarske revolucije i ranom sovjetskom periodu (“Pjesme o revoluciji”, “Oblak u pantalonama”, “Rat i svijet”, “Lenjin”). Otvorena pariska podzemna `eljeznica metro. U Beogradu do{lo do sukoba policije i demonstranata (“krvava litija”), koji su protestovali zbog podno{enja Skup{tini na ratifikaciju konkordata izme|u Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu. Ubijeni burmanski premijer Aung San i {est ministara. Atentat su izvr{ili politi~ki protivnici tokom zasjedanja vlade. Umro korejski dr`avnik Singman Ri, prvi predsjednik Ju`ne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960, pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara. U Moskvi otvorene 22. olimpijske igre, koje je bojkotovalo vi{e od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Afganistan. Poljska Narodna skup{tina izabrala generala Voj}eha Jaruzelskog za predsjednika Poljske. U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen Paolo Borselino, vode}i italijanski sudija u borbi protiv mafije. Narodna skup{tina Republike Srpske odbila plan teritorijalnog razgrani~enja u BiH, koji je po~etkom mjeseca Kontakt grupa ponudila zara}enim stranama. SR Jugoslavija, od koje se o~ekivalo da uti~e na bosanske Srbe da prihvate predlo`eni plan, ka`njena je poo{travanjem me|unarodnih sankcija, a u BiH je nastavljen rat. Na zahtjev me|unarodnih predstavnika u poslijeratnoj BiH, predsjednik Republike Srpske Radovan Karad`i} podnio ostavku na sve javne funkcije. Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godi{njoj kampanji protiv britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj. Rusija predstavila svjetskom tr`i{tu novo protivtenkovsko oru`je montirano na prikolici kros-kantri motocikla. Italija pristala da vrati prastari obelisk koji su fa{isti~ke trupe iznijele iz Etiopije, prije gotovo 65 godina, ~ime je okon~an jedan od najve}ih diplomatskih sukoba Rima. Umro Aleksander Ginzburg, pisac i jedan od najve}ih disidenata tokom sovjetske ere. Bio je hap{en i upu}ivan u radne kampove, zbog osnivanja prvog nezavisnog magazina u Sovjetskom savezu, u kome je kritikovao tada{nji pravosudni sistem.

43

“Dragi moj ~ika Aco”
Na sudskom pretresu 29. jula 1945. godine optu`eni Aleksandar Aca Aksentijevi} Sudskom vije}u najprije potvr|uje da je optu`nicu razumio, ali da se ne osje}a krivim. On potvr|uje da je Dra`a Mihailovi} imao sastanak sa Nijemcima oktobra 1941. godine u Struganiku
Optu`eni Aleksandar Aca Aksentijevi}, penzioner i biv{i narodni poslanik, ~lan CNK pri vrhovnoj komandi Dra`e Mihailovi}a, prema optu`nici (str. 3 Zapisnika od 11. juna 1945) rekao je istra`iteljima i ovo o otvorenoj ~etni~koj saradnji sa okupatorom: “Ja sam o tome ~uo jo{ od po~etka, tj. 1941. godine poznato mi je da je Dra`a imao u Struganiku (ispod Suvobara, u blizini Ravne gore - primjedba tu`ioca) sastanak sa Nemcima, posredstavom majora Ace Mi{i}a... Ovaj sastanak Dra`in sa Nemcima bio je pre sastanka sa Titom u Braji}u (oktobra 1941. - pr. tu`ioca). Tako|e sam ~uo da je Dra`a po nalogu Nemaca skinuo blokadu sa Kraljeva (prvih dana novembra - pr. tu`ioca) kada je Dra`a napao partizane s le|a...” predla`e Nemcima stvaranje zajedni~kog nacionalnog fronta, pa je radi toga do{ao i [terker. To punomo}je sa potpisom Dra`e Mihailovi}a sadr`i u deset ta~aka uslove za stvaranje zajedni~kog nacionalnog bloka Dra`e Mihailovi}a i Nemaca. Meni mnoge stvari nisu poznate... Od 1944. godine moglo je da mi bude poznato osamdeset stvari, a dotle sam slu`io samo kao i drugi. U po~etku 1942. godine proveravao sam i utvrdio kod potporu~nika Pavla, koji je u novembru nosio Dra`ino nare|enje za skidanje blokade kod Kraljeva, da je to ta~no... optu`eni zatim izjavljuje da je ~uo za nedjela raznih ~etni~kih komandanata, ali da tamo gdje je on bio, nije bilo nikakvog klanja. Predsjedavaju}i: Pa dobro, vi vidite da oni sara|uju sa Nemcima, vidite da Luka~evi}, Kalabi} i drugi plja~kaju, ubijaju. Svakako ste znali za ubijanje muslimana na Drini. Nije moglo da vam promakne ni zajedni~ko u~estvovanje ~etnika, Nemaca i Bugara u ofanzivi na Jastrepcu 1944. godine. Mene interesuje da li se vi ose}ate krivim zbog toga, jer ste ipak ostali u pokretu Dra`e Mihailovi}a i potpomagali ga?

Branko Radi~evi}

1545. 1553. 1814. 1834. 1870. 1877. 1893. 1900. 1937. 1947. 1965.

1883.
Na brdu Stra`ilovo, iznad Sremskih Karlovaca, sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pjesnika Branka Radi~evi}a, nakon {to su, 30 godina poslije njegove smrti, prenijeti iz Be~a.

Vinston ^er~il

1941.
Britanski premijer Vinston ^er~il po~eo kampanju pod nazivom “V for Victory” u Drugom svjetskom ratu.

Ne osje}a se krivim
Na sudskom pretresu 29. jula 1945. godine optu`eni Aksentijevi} Sudskom vije}u najprije potvr|uje da je optu`nicu razumio, ali da se ne osje}a krivim. On potvr|uje da je Dra`a Mihailovi} imao sastanak sa Nijemcima oktobra 1941. godine u Struganiku. Dodaje da je, tri dana poslije toga, i on sam, Aca Aksentijevi}, prisustvovao Dra`inom susretu sa Titom povodom sporazuma o isporuci ratnog materijala. Tito je Dra`i, zaista, ka`e optu`eni Aksentijevi}, isporu~io 500 pu{aka i 25.000 metaka. Predsjedavaju}i: Da li je to bio razlog da Dra`a po~etkom novembra nare|uje svojim ljudima skidanje blokade Kraljeva i napad na partizane s le|a? Optu`eni: Ja sam za skidanje blokade i napad na partizane ~uo... Ja sam imao du`nost da kontroli{em Dra`in dodir sa politi~kim ljudima i, vr{e}i tu du`nost, bio sam u Srednjem kad je Dra`a imao sastanak sa Nemcem [terkerom... Ali ja nisam prisustvovao njihovom razgovoru, koji su, kako sam posle doznao, vodili na francuskom jeziku. Taj sastanak trajao je do pred zoru i tek u zoru mogao sam da vidim Dra`u Mihailovi}a... Samo mi je rekao da je bilo re~i o zloupotrebi jednog njegovog potpisa na blanko tabaku hartije, koji je dao pukovniku Ba}evi}u radi eventualnog postavljanja nekih komandanata. Rekao mi je da je na jednom takvom tabaku napravio punomo}je o kome on, Dra`a,

Naser, Nehru i Tito

U daljem toku svog odgovora na navode optu`nice Aksentijevi} je rekao da se o sastancima Dra`e sa Nijemcima osvjedo~io kao delegat nacionalnog komiteta (CNK). I to u tri maha. Sva tri puta Dra`a se sastajao sa savjetnikom Nojbahera [terkerom. Tre}i njihov sastanak odr`an je u selu Srednje 1945. godine. Ne bez {irih aluzija, predsjedavaju}i zatim skre}e pa`nju optu`enom da je iz izvjesnih spisa i pisama vidljivo da ga je Dra`a oslovljavao sa “Dragi moj ~ika Aco” pa iz , toga se da, veli predsjednik Vije}a, zaklju~iti da je njihova veza starijeg datuma i mnogo zna~ajnija. Predsjedavaju}i: Pukovnik Pavlovi} dekretom, koji je napisao, dodjeljujem vam naziv “kraljevskog komandosa” Kakve su to va. {e naro~ite zasluge za stvaranje te teroristi~ke {kole? Optu`eni: Ja nisam znao da postoji takva {kola... Na pitanje predsjedavaju}eg

Optu`eni: Ne ose}am se krivim. Po mom shvatanju ne, jer su postojale izvesne okolnosti o kojima sada ovde ne mogu da govorim. Zatim optu`eni govori o sastanku Centralnog nacionalnog komiteta u Ko`uhama, u Bosni, na kojem je general Damjanovi} pro~itao referat o politi~koj situaciji. General Damjanovi} bio je izvjesno vrijeme u zarobljeni{tvu, pa je zatim, po povratku u zemlju, postao pomo}nik Milana Nedi}a i sa generalom Trifunovi}em do{ao u Bosnu, gdje ga je Dra`a primio u svoj {tab.

1980. 1989. 1992. 1994. 1996. 1997. 2000. 2002. 2002.

1956.
Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta Josip Broz Tito, D`avaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali Brionsku deklaraciju o zajedni~koj protivblokovskoj politici, {to je ozna~ilo po~etak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

Njema~ki sluga
U raspravu se uklju~uje i javni tu`ilac Milo{ Mini}. Javni tu`ilac: Je li ta~no da ste davali predlog Dra`i Mihailovi}u da general Trifunovi} ne bi trebalo da razgovara sa Nemcima, ali da, ako ve} razgovara, razgovara na ravnoj nozi, a ne kao sluga? Optu`eni: To sam rekao u selu Vrani}u. Javni tu`ilac: A otkud ste vi mogli zaklju~iti da je on razgovarao na takvoj osnovi, da se njegova uloga svela na ulogu njema~kog sluge? Optu`eni: Na osnovi koju mi je dao general Trifunovi}... Shvatio sam da je to bila jedna burgija...
(Sutra: Pokolj muslimana u Fo~i)

Fransisko Franko

1974.
[panski diktator Fransisko Franko, zbog bolesti, privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, poslije Frankove smrti, postao kralj [panije.

Na margini stenografskih bilje{ki sa javnog su|enja ~lanovima vojnog rukovodstva ravnogorske ~etni~ke organizacije Dra`e Mihailovi}a u Beogradu od 28. jula do 9. avgusta 1945. godine, kada je nepobitno i cjelovito utvr|ena stalna saradnja ~etnika sa fa{isti~kim okupacionim snagama u borbama protiv antifa{isti~kih partizanskih jedinica u u`oj Srbiji, Crnoj Gori, Sand`aku, Bosni i Hercegovini, Lici, Kordunu i Dalmaciji u Drugom svjetskom ratu.

44

OGLASI

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Odluke broj 06-03-615-07/25/12 donesene na XI redovnoj sjednici odr`anoj u Mostaru 11.7.2012. godine, Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

Izvje{taj nezavisnog revizora
Dioni~arima Energoinvesta d.d. Sarajevo:
Anga`ovani smo da izvr{imo reviziju nekonsolidovanih finansijskih izvje{taja za Energoinvest d.d. ("Dru{tvo") prikazanih na stranicama 5 do 54, koji se sastoje od nekonsolidovanog bilansa stanja na dan 31. decembra 2011. godine, te s njim povezanog bilansa uspjeha, izvje{taja o sveobuhvatnoj dobiti, izvje{taja o promjenama na kapitalu i izvje{taja o nov~anim tokovima za godinu koja je tada zavr{ila, te sa`etog prikaza zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i drugih napomena uz finansijske izvje{taje. Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentovanje prilo`enih finansijskih izvje{taja u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja, kao i za one interne kontrole koje Uprava smatra neophodnim za pripremanje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke, bilo zbog prevare ili gre{aka. Odgovornost revizora Na{a je odgovornost izraziti mi{ljenje o prilo`enim nekonsolidovanim finansijskim izvje{tajima na temelju na{e revizije koju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Zbog ~injenica opisanih u paragrafu Osnova za suzdr`ano mi{ljenje nismo mogli pribaviti dostatne i primjerene revizijske dokaze za osiguranje osnove za revizijsko mi{ljenje. Osnova za suzdr`ano mi{ljenje Kao {to je obja{njeno u Napomeni 18. uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje, ostala dugoro~na potra`ivanja iz perioda prije aprila 1992. godine su iskazana u iznosima za koje Dru{tvo o~ekuje da }e biti napla}eni. Navedeni iznosi se temelje na najboljim informacijama koje su bile dostupne. Uprkos navedenom, nismo u mogu}nosti potvrditi da su ostala dugoro~na potra`ivanja na dan 31. decembra 2011. godine u iznosu od 30.028 hiljada KM realno iskazana, te da je izvr{eno adekvatno umanjenje vrijednosti ovih potra`ivanja do naplativog iznosa, kako zahtijeva Me|unarodni ra~unovodstveni standard 39: "Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje". Kao {to je obja{njeno u Napomeni 28. uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje prihodi po osnovu ugovora o izgradnji su priznati u skladu sa rasporedom fakturisanja dogovorenog sa investitorima. Prethodno navedeno nije u skladu sa Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardom 11: "Ugovori o izgradnji" koji zahtijeva da se prihodi po osnovu ugovora o izgradnji priznaju u skladu sa stepenom dovr{enosti aktivnosti zaklju~enih u ugovoru na kraju izvje{tajnog perioda. Nismo bili u mogu}nosti procijeniti efekte navedenog na finansijske izvje{taje Dru{tva za godinu koja zavr{ava 31 decembra 2011. Osnova za suzdr`ano mi{ljenje (Nastavak) Kao {to je obja{njeno u Napomeni 41. uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje, na dan 31. decembra 2010. godine Dru{tvo je evidentiralo rezervisanja za sudske sporove u iznosu od 41.051 hiljadu KM. Kao {to je navedeno u Napomeni 9. Dru{tvo je priznalo prihod od ukidanja rezervisanja za sudske sporove u iznosu od 17.456 hiljada KM. Nismo bili u mogu}nosti uvjeriti se da su rezervisanja za sudske sporove napravljena na osnovu najbolje procjene tro{ka potrebnog za izmirenje sada{nje obaveze na kraju izvje{tajnog perioda. Shodno tome, nismo bili u mogu}nosti da procijenimo efekat ove ~injenice na finansijske izvje{taje Dru{tva za godine koje su zavr{ile 31. decembra 2011. i 2010. Kao {to je obja{njeno u Napomeni 3. Dru{tvo je u toku 2011. godine izvr{ilo korekciju gre{ke vezanu za naplativost ostalih dugoro~nih potra`ivanja i potra`ivanja od kupaca. Shodno tome, na dan 1. januar 2011. godine, ostala dugoro~na potra`ivanja su smanjena za iznos od 3.328 hiljada KM, potra`ivanja od kupaca su smanjena za iznos od 2.906 hiljada KM i akumulirani gubici su pove}ani za iznos od 6.234 hiljade KM. Ovo nije u skladu sa zahtjevima Me|unarodnog ra~unovodstvenog standarda 8: "Ra~unovodstvene politike, promjene ra~unovodstvenih procjena i gre{ke", prema kojima se efekti promjene ra~unovodstvenih procjena priznaju na rezultate poslovanja u periodu u kojem su promjene nastale, ukoliko te promjene imaju efekta samo na taj period. Shodno tome, neto rezultat za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011 godine je precijenjen za iznos od 6.234 hiljade KM. Kao {to je obja{njeno u Napomeni 3. Dru{tvo je u toku 2011. godine je napravilo korekciju gre{ke vezano za tro{kove koji su nastali u 2010. godini, ali nisu bili uklju~eni u finansijske izvje{taje Dru{tva za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2010. Shodno tome, na dan 1. januar 2011. godine, obaveze prema dobavlja~ima su pove}ane za iznos od 905 hiljada KM, ostale obaveze su pove}ane za iznos od 1.792 hiljade KM i akumulirani gubici su pove}ani za iznos od 2.697 hiljada KM. Ovo nije u skladu sa Okvirom za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvje{taja i pretpostavkom "Nastanak poslovnog doga|aja" i Me|unarodnog ra~unovodstvenog standarda 8 "Ra~unovodstvene politike, promjene ra~unovodstvenih procjena i gre{ke", koji propisuju da se efekti transakcija i drugih doga|aja priznaju kada su nastali i da za naknadno utvr|ene gre{ke dru{tvo treba da prilagodi uporedna stanja za prethodni period ili prezentirano prethodno razdoblje u kojem je pogre{ka nastala, ili da prilagodi po~etna stanja imovine, obaveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje. U skladu s tim, na dan 31. decembra 2010. obaveze i akumulirani gubici su potcijenjeni, a neto rezultat za godinu koja zavr{ava 31. decembra 2010. je precijenjen za iznos od 2.697 hiljada KM. U 2011. godini, Dru{tvo je ukinulo rezervisanja za otpremnine radnicima u iznosu od 3.500 hiljada KM. Suprotno zahtjevima Me|unarodnog ra~unovodstvenog standarda 37 "Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina", Dru{tvo na dan 31. decembra 2010. godine nije imalo zakonsku ni konstruktivnu obavezu da sa~ini takvo rezervisanje jer na taj datum nije imalo pripremljen, usvojen i slu`beno saop{ten detaljan plan restrukturiranja. Shodno tome, otpu{tanje rezervisanja je trebalo evidentirati kao korekciju gre{ke izmjenom uporednih iznosa u finansijskim izvje{tajima za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2010, odnosno u periodu u kojem je gre{ka nastala. U skladu s tim, na dan 31. decembra 2010. godine, rezervisanja i akumulirani gubitak su bili precijenjeni, a neto rezultat za godinu koja je tada zavr{ila potcijenjen za iznos od 3.500 hiljada KM. Nadalje, neto rezultat za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011. je precijenjen za iznos od 3.500 hiljada KM. Suzdr`ano mi{ljenje Zbog zna~aja ~injenica opisanih u paragrafu Osnova za suzdr`ano mi{ljenje, nismo mogli pribaviti dostatne i primjerene revizijske dokaze za osiguranje osnove za revizijsko mi{ljenje. U skladu s tim, ne izra`avamo mi{ljenje o finansijskim izvje{tajima Dru{tva za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011. Isticanje ~injenice Skre}emo pa`nju na sljede}e: * Napomena 4. uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje navodi da je Dru{tvo matica u okviru Energoinvest Grupe i da su konsolidovani finansijski izvje{taji Grupe pripremljeni u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja izdati odvojeno. U prilo`enim nekonsolidovanim finansijskim izvje{tajima, ulaganja u podru`nice i pridru`ena pravna lica su iskazana po tro{ku sticanja. Bolje razumijevanje finansijskog polo`aja Grupe kao cjeline mo`e se dobiti uvidom u konsolidovane finansijske izvje{taje. * Prilo`eni nekonsolidovani finansijski izvje{taji su pripremljeni pod pretpostavkom vremenske neograni~enosti poslovanja Dru{tva. U Napomenama 4. i 45. uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje su navedeni planovi Uprave vezano za unapre|enje rezultate poslovanja i finansijskog polo`aja Dru{tva. Na{e mi{ljenje nije modifikovano zbog ovih ~injenica. Deloltte d.o.o. Sead Bahtanovi}, direktor i ovla{teni revizor

OBAVJE[TAVA JAVNOST O OP[TOJ RASPRAVI
FERK je 24.5.2012. godine primio od "ESKIMO S 2" Travnik d.o.o. zahtjev za izmjenu dozvole za rad - licence, broj 06-03-615/25/12, o ~emu je javnost bila obavije{tena 22.6.2012. godine u Oslobo|enju i Dnevnom listu, kao i na web stranici FERK-a. FERK je pripremio nacrt dozvole za rad - licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje elektri~ne energije po zahtjevu za izmjenu dozvole za rad - licence za "ESKIMO S 2" Travnik d.o.o., u postupku dopune Dozvole za rad - licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje elektri~ne energije broj 06-03-990/10/10 od 21.12.2010. godine sa novim proizvodnim objektom mHE "HUM", na vodotoku rijeke Jasenica, op{tina Travnik, instalisane snage 648 kW i predvi|ene godi{nje proizvodnje 3,213 GWh, te se pozivaju sva zainteresovana lica da prisustvuju i daju usmene komentare na op{toj raspravi o nacrtu ove dozvole, koja }e se odr`ati u prostorijama FERKa, u Mostaru 23.8.2012. godine u 11 sati. Zainteresovana lica imaju mogu}nost dostaviti i svoje pisane komentare FERK-u od dana objavljivanja ovog obavje{tenja do 24.8.2012. godine do 12 sati, po{tom na adresu Blajbur{kih `rtava br. 33, Mostar, kao i na elektronsku adresu kontakt@ferk.ba. Pisani komentari moraju biti potpisani. Pisani i usmeni komentari }e se analizirati i bit }e pa`ljivo razmotreni. Tekst nacrta dozvole za rad - licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje elektri~ne energije po zahtjevu za izmjenu dozvole za rad - licence mo`ete dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedi{tu FERK-a, na protokolu, Blajbur{kih `rtava br. 33 u Mostaru ili na web stranici FERK-a, www.ferk.ba.

Na osnovu Odluke broj 06-03-681-06/28/12 donesene na XI redovnoj sjednici odr`anoj u Mostaru 11.7.2012. godine, Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

OBAVJE[TAVA JAVNOST O OP[TOJ RASPRAVI
FERK je 13.6.2012. godine primio od "DELING" d.o.o. Tuzla zahtjev za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "DELING", op{tina Tuzla, instalisane snage 149 kWp DC (153 kW AC) i predvi|ene godi{nje proizvodnje 179,479 MWh pod brojem 06-03681/28/12, o ~emu je javnost bila obavije{tena 22.6.2012. godine u Oslobo|enju i Dnevnom listu, kao i na web stranici FERK-a. FERK je pripremio nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "DELING" za "DELING" d.o.o. Tuzla, te se pozivaju sva zainteresovana lica da prisustvuju i daju usmene komentare na op{toj raspravi o nacrtu ove dozvole, koja }e se odr`ati u hotelu Tuzla, u Tuzli, 27.8.2012. godine u 13 sati. Zainteresovana lica imaju mogu}nost dostaviti svoje i pisane komentare FERK-u od dana objavljivanja ovog obavje{tenja do 28.8.2012. godine do 12 sati, po{tom na adresu Blajbur{kih `rtava br. 33, Mostar, kao i na elektronsku adresu kontakt@ferk.ba. Pisani komentari moraju biti potpisani. Pisani i usmeni komentari }e se analizirati i bit }e pa`ljivo razmotreni. Tekst nacrta prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "DELING" mo`ete dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedi{tu FERK-a, na protokolu, Blajbur{kih `rtava br. 33 u Mostaru ili na web stranici FERK-a, www.ferk.ba.

Na osnovu Odluke broj 06-03-468-10/19/12 donesene na XI redovnoj sjednici odr`anoj u Mostaru 11.7.2012. godine, Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

OBAVJE[TAVA JAVNOST O OP[TOJ RASPRAVI
FERK je 18.4.2012. godine primio od "SICON SAS" d.o.o. Tuzla zahtjev za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "SICON 1", instalisane snage 9,8 kWp DC (10 kW AC) i predvi|ene godi{nje proizvodnje 10,7 MWh, pod brojem 06-03-468/19/12, o ~emu je javnost bila obavije{tena 22.6.2012. godine u Oslobo|enju i Dnevnom listu, kao i na web stranici FERKa. FERK je pripremio nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "SICON 1" za "SICON SAS" d.o.o. Tuzla, te se pozivaju sva zainteresovana lica da prisustvuju i daju usmene komentare na op{toj raspravi o nacrtu ove dozvole, koja }e se odr`ati u hotelu Tuzla, u Tuzli, 27.8.2012. godine u 12 sati. Zainteresovana lica imaju mogu}nost dostaviti i svoje pisane komentare FERK-u od dana objavljivanja ovog obavje{tenja do 28.8.2012. godine do 12 sati, po{tom na adresu Blajbur{kih `rtava br. 33, Mostar, kao i na elektronsku adresu kontakt@ferk.ba. Pisani komentari moraju biti potpisani. Pisani i usmeni komentari }e se analizirati i bit }e pa`ljivo razmotreni. Tekst nacrta prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "SICON 1" mo`ete dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedi{tu FERK-a, na protokolu, Blajbur{kih `rtava br. 33 u Mostaru ili na web stranici FERK-a, www.ferk.ba.

OP]INSKI SUD U @EP^U Zemlji{noknji`ni ured Broj: 044-0-DN-12-000 101 @ep~e, 9. 7. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u @ep~u

N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 044-0-DN-12-000 101, po zahtjevu Dru{tva za prijevoz, trgovinu i usluge "Dizik" d.o.o. @ep~e, Pire bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak upisane su u posjedovni list broj 749 katastarska op}ina Ponijevo, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 104/1 naziv parcele "Gajevi" kulture njiva 5. klase povr{ine 2.277 m2 i njiva 6. klase povr{ine 1.009 m2 - katastarska ~estica broj 104/2 naziv parcele "Gajevi" kulture njiva 5. klase povr{ine 51 m2 i njiva 6. klase povr{ine 3.403 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je "Dizik" d.o.o. @ep~e, Pire bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Edina Mem~i}

Sabina Softi}, ovla{teni revizor

Sarajevo, 25. maj 2012. godine Bosna i Hercegovina
Deloilte se odnosi na Dololtle Touche Tohmatsu Limited, pravno lice osnovano u skladu sa zakonom Ujedinjenog, Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno "UK private company limited by guarantee"), i mre`u njegovih ~lanova, od kojlih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt. Molimo posjetite www.deloitte.com/ba/about za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i njegovih firmi ~lanica

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

SPORT

45

DRUGO PRETKOLO LIGE PRVAKA Maribor - @eljezni~ar 4:1 (0:1)

Plavi pobijedili sami sebe
@eljo poveo golom Adilovi}a u 15. minuti, ali su doma}i uspjeli preokrenuti pogocima u drugom dijelu. Najprije je poravnao Beri~, zatim je Bogi~evi} skrivio penal iz kojeg je Mezga doveo Maribor u vodstvo od 2:1, a u 77. minuti, nakon nove gre{ke odbrane, Beri~ posti`e gol za 3:1. Ta~ku na i stavio je Tavares u 93. minuti za 4:1
(Od na{ih specijalnih izvje{ta~a iz Maribora)

Stadion Ljudski vrt. Gledalaca: 12.000. Sudija: Thorsten Kinhofer (Njema~ka) - 6. Strijelci: 0:1 - Adilovi} (15), 1:1 - Beri~ (47), 2:1 - Mezga (67 - penal), 3:1 - Beri~ (77), 4:1 - Tavares (90+3). @uti kartoni: Raj~evi} (Maribor), Svraka, Kerla, Adilovi}, Bogi~evi}, Jamak (@eljezni~ar) MARIBOR: Handanovi} 6, Meja~ 6, Mezga 7 (od 82. Lesjak -), Tavares 8, Ibraimi 7, Cvijanovi} 6,5, Trajkovski 6,5, Raj~evi} 6,5, Beri~ 8, Arghus 7, Mertelj 6,5 (od 72. Filipovi} -). Trener: Darko Milani~. @ELJEZNI^AR: Antolovi} 6, B. ^oli} 5,5, Bogi~evi} 5, Kerla 6,5, Kvesi} 5, Svraka 5, Zoloti} 5,5, Selimovi} 5 (od 71. Be{lija -), Jamak 5,5 (od 81. Stani} -), Zeba 5, Adilovi} 6. Trener: Amar Osim. @eljo je pora`en na Ljudskom vrtu u susretu protiv Maribora rezultatom 4:1, iako je nakon prvih 45. minuta vodio sa 1:0. Drugi dio donio je neprepoznatljivo lo{u igru prvaka BiH, te nekoliko lo{ih procjena odbrane, prije svih Bogi~evi}a koji je skrivio penal, nakon ~ega je zapravo i krenuo pad @elje.

Dejan Mezga posti`e gol iz penala za Maribor

Sjajni navija~i
Satima prije po~etka utakmice izme|u Maribora i @elje, navija~i prvaka BiH su ~ekali ispred Ljudskog vrta da utakmica napokon po~ne. Iako su na raspolaganju imali tek 600 ulaznica, plavih navija~a je bilo mnogo vi{e, a ono {to vrijedi svakako istaknuti, uz fantasti~nu podr{ku, jeste ~injenica da nisu napravili nijedan incident uo~i utakmice, iako su se u Mariboru nalazili jo{ od ranih jutarnjih sati. Za njihovu vjernost @eljo im se odu`io ~vrstom i borbenom igrom u prvom dijelu utakmice, koja je po~ela dominacijom doma}ih, ali bez nekih ve}ih prilika. Zapravo, prva poluprilika na utakmici pripala je @elji. ^oli} je u 4. minuti izborio korner iz kojeg je

Agim Ibraimi i Nermin Zoloti} u duelu

Kerla slabo {utirao glavom. Nakon toga Maribor je poja~ao napade, a jedinu pravu priliku imao je u devetoj minuti kada je Zoloti} zakasnio na jednu loptu, a ona

do{la do Tavaresa koji vara Kerlu i u priliku gura Ibraimija. Ipak, napada~ doma}ih, iako u dobroj poziciji, sre}om po Antolovi}a puca pored gola.

Dvije minute poslije ponovo je poku{ao Ibraimi, ali ovaj put Antolovi} je odbranio njegov udarac, nakon ~ega je uslijedio {ok za doma}e, a nevi|ena sre}a za vi{e od hiljadu navija~a @elje. Jamak je u 15. minuti izveo slobodnjak, Selimovi} prihvatio loptu, nekako se izborio za udarac, koji zavr{ava na stativi, a lopta se odbija do Adilovi}a, koji posti`e pogodak za vodstvo @elje. Napada~ tima sa Grbavice je tokom pripremnog perioda apstinirao od pogodaka, najaviv{i u nekoliko navrata kako se ~uva za Maribor. O~ito da je najbolji strijelac Premijer lige BiH znao {ta govori, jer je pogodio onda kad je to bilo najpotrebnije, u zvani~noj utakmici pretkola Lige prvaka na gostuju}em terenu. Doma}i se nisu uspjeli oporaviti sve do fini{a poluvremena, kada su inicijativu krunisali sa nekoliko uzastopnih kornera iz kojih nisu uspjeli ugroziti Antolovi}a. Ipak, u 45. minuti pomalo su neo~ekivano stigli do prilike za izjedna~enje. ^oli} i Kerla, koji je odigrao sjajno

poluvrijeme, nisu nikako uspjevali izbaciti loptu, koja dolazi do napada~a Maribora, kojeg nepotrebno na vrhu {esnaesterca obara Selimovi}, iako je vjerovatno upozoren da Maribor ima sjajne puca~e, {to su dokazali u nekoliko utakmica odigranih ne{to ranije. I umalo je njegov prekr{aj bio koban za @elju. Mezga je sa vrha {esnaesterca sjajno prebacio `ivi zid, ali Antolovi} opravdava epitet poja~anja i nekako brani njegov udarac, a loptu koja je bila u zraku Kvesi} izbacuje u korner, nakon kojeg je njema~ki sudija svirao kraj poluvremena. Ve} u prvom napadu drugog dijela Maribor je izjedna~io. Sjajnu akciju doma}ih u gol je pretvorio Beri~, koji je ostao sam na 16 metara i {alje loptu iza Antolovi}a za 1:1. Odamah poslije toga Ibraimi je sjajno {utirao iz slobodnjaka, ali Antolovi} je odbranio njegov udarac. I nakon toga Maribor je nastavio sa napadima, ali za razliku od 47. minute @eljo je nekako uspjevao otkloniti opasnost, iako je imao sve vi{e problema pri tom zadatku.

Glupost(i) Bogi~evi}a
Sve dobro {to je napravio do tada, Bogi~evi} je pokvario u 66. minuti. Iako je lopta i{la daleko od njega, stoper @elje nepotrebno ru{i Tavaresa, koji je jedva ~ekao kontakt. Njema~kom sudiji je to bio o~igledan penal, jer kontakt je zaista postojao, a Mezga je sa bijele ta~ke doveo Maribor~ane u vodstvo od 2:1. Sve poslije toga i{lo je na nogu Maribor~anima. Bogi~evi}, koji je bio jedan od najboljih @eljinih igra~a pro{le sezone u 77. minuti jo{ jednom po~etni~ki grije{i, a Beri~ izlazi sam na Antolovi}a i posti`e gol za visokih 3:1. U samom fini{u utakmice Beri~ je sjajno pro{ao i uposlio Tavaresa, koji posti`e pogodak za 4:1, {to vjerovatno zna~i i prolazak Slovenaca u naredni krug, jer te{ko da ovakav @eljo mo`e nadoknaditi tri gola razlike.
J. LIGATA - S. [I[I]

Ludogorets i Dinamo Zagreb remizirali

Rukavina spasio modre
Ludogorets i zagreba~ki Dinamo remizirali su 1:1, a bh. reprezentativac i fudbaler ekipe sa Maksimira Mehmed Alispahi} u{ao je u igru u 75. minuti. Bugarski {ampion poveo je preko Marcelinha u 67, da bi Ante Rukavina postavio kona~an rezultat u 93. minuti. Bjeloruski BATE Borisov nadigrao je makedonski Vardar sa 3:2 u prvom me~u drugog kola kvalifikacija Lige prvaka, koji su obilje`ili veliki preokreti i dramati~na zavr{nica. Doma}in je poveo preko Mozolevskog u 42, da bi skopski tim preokrenuo rezultat u svoju korist golovima Kostovskog u 54. i Stjepanovi}a u 62. Ipak, Bate je u sudijskoj nadoknadi vremena do{ao do minimalne prednosti za revan{ nakon {to je Rodionov u 92. i 94. minuti pogodio mre`u gostuju}e ekipe. Golovima Elsnera u 19. minuti i Mile u 49, poljski Slask je kao gost pobijedio podgori~ku Budu}nost sa 2:0. Na{ internacionalac u timu iz Wroclava Amir Spahi} proveo je sino}nji me~ na klupi za rezerve. Rezultati: BATE Borisov - Vardar 3:2, AEL Limassol - Linfield 3:0, Ludogorets - Dinamo Zagreb 1:1, Budu}nost Podgorica - Slask 0:2, Molde - Ventspils 3:0.
Z. R.

Dinamo poravnao rezultat u posljednjim trenucima me~a sa Ludogoretsom

46

SPORT

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

EVROPSKA LIGA Fudbaleri Sarajeva ve~eras gostuju kod Levskog u drugom pretkolu

Remi bi bio veliki uspjeh
Moramo imati vrhunsku koncentraciju tokom svih 90 minuta. Gledali smo nekoliko utakmica sofijskog tima, koji igra dobro u ofanzivi. Bolje je {to }emo revan{ igrati na doma}em terenu, kazao je @arko Karamati}, poja~anje bordo tima
Fudbaleri Sarajeva ve~eras gostuju kod Levskog u prvom me~u drugog pretkola Evropske lige. Utakmica po~inje u 19 sati na sofijskom stadionu "Georgi Asparuhov", ~iji je kapacitet 29.200 mjesta. [ef stru~nog {taba bordo sastava Dragan Jovi} ima dilemu da li }e Zoran Belo{evi} ili Nemanja Zlatkovi} po~eti duel protiv renomiranog rivala na lijevom boku.

Dileme Jovi}a
Ako Zlat ko vi} bu de pre ko mandovan u odbranu, tada bi napada~ @arko Karamati} zaigrao od prve minute. Otvoreno je i pitanje ho}e li Denis ^omor, koji je ina~e pozicioniran na zadnjem veznom, zaigrati na mjestu desnog bo~nog. Zbog povrede odranije je van stroja Sulejman Krpi}. U bordo taboru vlada dobra atmosfera, a na{ predstavnik ima}e i podr{ku vjernih pristalica u me~u sa favorizovanim timom iz Sofije, ~ije su vitrine pune brojnih trofeja osvojenih ve}inom u bugarskom prvesntvu i Kupu te zemlje. "Nadam se dobrom rezultatu u Sofiji. [anse su 50:50 posto. Mislim da Levski nije favorit, mada ima kvalitetnu ekipu. Mi tako|e posjedujemo kvalitet. Na slabiju igru protiv Hiberniansa u revan{u uticali su lo{ teren, velika vla`nost, a na dan odigravanja utakmice temperatura je dostizala ~ak 48 stepeni Celzijusa", izjavio je napada~ ko{evskog premijerliga{a @arko Karamati}. Podsjetimo, ovaj igra~ postigao je gol iz jedanaesterca u pobjedi nad malte{kim Hiberniansom

Da}u maksimum: @arko Karamati}

sa 5:2 u prvom susretu prvog pretkola ovog takmi~enja. On se nada se da }e biti u startnoj postavi protiv bugarskog predstavnika, ali dodaje da je to ipak stvar {efa struke Jovi}a, koji }e donijeti kona~nu odluku. "I ako u|em u igru sa klupe, trudi}u se doprinijeti dobrom rezultatu. Za nas je nerije{eno u Sofiji uspjeh. Moramo imati vrhunsku koncentraciju tokom svih 90 minuta. Gledali smo nekoliko utakmica Levskog, koji igra dobro u ofanzivi. Bolje je {to }emo revan{ igrati na doma}em terenu. Ako zabilje`imo povoljan rezultat, ima}emo veliku podr{ku navija~a u uzvratu."

[ANSE PODJEDNAKE Nadam se do brom rezul tatu u Sofiji. [anse su 50:50 pos to. Mislim da Levski nije favo rit, mada ima kvalitetnu ekipu. Mi tako|e po sjedujemo kvalitet, optimista je Karamati}
Karamati} tvrdi da u redovima bordo tima nisu zabrinuti zbog {est primljenih golova u dvome~u sa Hiberniansom. "Igra}emo bolje protiv ja~ih ekipa. Sa Hiberniansom smo igrali opu{tenije, dok }emo u me~u protiv Levskog pru`iti maksimum zalaganja i htijenja. Najbolji igra~ rivala je desno krilo. Fizi~ki smo dobro pripremljeni, a protivnik }e krenuti ofanzivno. Na{i kontranapadi su brzi i nadam se da }emo ih iskoristiti."

Veliki klub
Napada~ Sarajeva naglasio je da je ekipa imala odli~ne uslove za pripreme na terenima centra FSS-a Srbije u Staroj Pazovi, gdje

je trenirala nekoliko dana. Jovi}evi izabranici ju~e su vje`bali na stadionu u Sofiji. Karamati}, koji je poja~ao premijerliga{a sa Ko{eva u ljetnoj pauzi, zadovoljan je u novoj sredini. "Sarajevo je veliki klub. Da}u sve od sebe za dobar rezultat u Evropskoj ligi i Premijer ligi. @elim napredovati u karijeri i moje dobre igre u klubu sa Ko{eva trebale bi mi biti nagrada novim anga`manom u inostranstvu", naglasio je Karamati}. Vjerovatan sastav: Adilovi}, Guji}, Belo{evi} (Zlatkovi}), Tatomirovi}, Torlak, ^omor, Sesar, Sulji}, Husejinovi}, Karamati}, Had`i}. Z. RA[IDOVI]

Prvi me~evi drugog pretkola Evropske lige igraju se danas

Buri}ev Lech gostuje kod Xazara
Stevanovi}eva i Bilbijina Vojvodina doma}in litvanskoj Suduvi, dok splitski Hajduk, ~iji je ~lan Vr{ajavi}, do~ekuje latvijski Skonto
[irom Starog kontinenta danas }e se igrati prve utakmice drugog pretkola Evropske lige. Osim me~eva Sarajeva i [irokog Brijega, koji su najzanimljiviji na{im ljubiteljima fudbala, vrijedi spomenuti da }e poljski Lech na{eg golmana Jasmina Buri}a gostovati kod azerbejd`anskog Xazara iz Lankarana. Vojvodina, u ~ijim redovima nastupa A i mladi reprezentativac BiH Miroslav Stevnovi} i kapiten na{e U21 selekcije Nemanja Bilbija, do~ekuje litvansku Suduvu u Novom Sadu. Nekada{nji fudbaler @eljezni~ara i ^elika Avdija Vr{ajevi} je u kadru splitskog Hajduka, koji do~ekuje latvijski Skonto na stadionu Poljud. Recimo i to da }e Metalurgi Rustavi i Viktoria odmjeriti snage na stadionu u Tbilisiju, u me~u koji }e suditi na{ arbitar Emir Ale~kovi}. PAROVI: Xazar - Lech (17 sati), Naftan - Crvena zvezda (17), Milsami - Aktobe (17), Liepajas Metalurgs - Legia (17), Anzhi - Honved (17), Lokomotiv Plovdiv Vitesse (17.30), Renova - Gomel (17.30), Levadia - Anorthosis (17.45), Metalurgi Rustavi - Viktoria (18), Inter Baku - Asteras (18), JJK - Ze ta (18), Olim pi ja Ljubljana - Tromso (18), Differdange - Gent (18.30), Shakhtyor Soligorsk - Ried (18.30), Bnei Yehuda - Shirak (19), Rosenborg - Ordabasy (19), Spartak Trnava - Sligo (19), Levski - Sarajevo (19), APOEL - Senica (19), Ruch - Metalurg Skoplje, AGF - Dila (19), Mlada Boleslav - Thor (19), AIK - FH (19), Eskisehirspor - Saint Johnstone (19), Tirana - Aalesunds (19), Metalurg - ^elik Nik{i} (19), Slaven Belupo Portadown (19), Dacia - Elfsborg (19.15), @algiris - Admira (19.30), Young Boys - Zimbru (19.30), Rapid Bukure{t - MYPA (19.30),

Lech na ispitu u Azerbejd`anu: Jasmin Buri}

Servette - Gandzasar (19.45), Twente - Inter Turku (19.45), Maccabi Netanya - KuPS (20), Osijek - Kalmar (20), Mura CSKA Sofija (20), Slovan - Vide-

oton (20.15), Vojvodina - Suduva (20.30), Haj duk - Skon to (20.30), [iroki Brijeg - St Patricks (21).
Z. R.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012. EUROLIGA: [iroki Brijeg - St. Patricks (21 sat)

SPORT

47

Rezultat za prolaz dalje
Wagner, jedan od najboljih u timu s Pecare, ka`e da Irci nisu atraktivan protivnik i da bi trebali pro}i u sljede}e kolo
Iako trener Marijan Bloudek ne}e mo}i ra~unati na iskusnog Dalibora [ili}a, koji }e zbog pro{losezonskog crvenog kartona iz Ljubljane (poraz od Olimpije 0:3), te zbog ozljede i novoprido{log veznjaka Davora Landeke, u taboru [irokobrije`ana vlada optimizam pred dana{nji me~ sa irskim predstavnikom St. Patricksom iz Dablina. S obzirom na to da su ovog ljeta dovedena poja~anja, izbora ima u svim linijama. Jedan od najiskusnijih igra~a u timu s Pecare Santos Lago Wagner je svjestan ~injenice da Irci dolaze u punoj natjecateljskoj formi, ali tu vidi i odre|enu prednost [irokog... "Njihova prednost je {to im je takmi~enje u tijeku, ali su zbog toga vjerojatno i umorni. S druge strane, mi nismo dugo pauzirali nakon {to je zavr{ila pro{la sezona, a nismo se ni previ{e potro{ili kroz pet pripremnih utakmica. Ako odigramo kako mo`emo, vjerujem da }emo ostvariti dobar rezultat te u kona~nici ostvariti plasman dalje", ka`e Wagner te priznaje da Irce zapravo slabo poznaje... "Iako ne ne znam puno o njima, znam da nisu to neki atraktivi protivnici. Mo`da bi ih po stilu igre mogli usporediti sa {kotskim Heartsom s kojim smo igrali, to je vjerojatno sli~no. Opet, ka`em, vjerujem da ih mo`emo izbaciti, rekao je na kraju ofanzivni veznjak [irokobrije`ana. Iako Bloudek nije objavio ekipu za ve~era{nji susret, koji se igra u 21 sat na Pecari, mogu}e je da na teren istr~i sljede}i sastav: Bilobrk, Je{e, I. D`idi}, Berto{a, Jur~evi}, ]ori}, Serdaru{i}, Ivankovi}, Bajano, Wagner, Roskam. E. M. Nogometa{i [irokog Brijega igrali su dobro u pripremnim susretima

Zlatan Ibrahimovi}
predstavljen u PSG-u

Reuters

FK Vele` proslavio

Zlatan Ibrahimovi} (30) predstavljen je u PSGu, svom novom klubu nakon {to je potpisao trogodi{nji ugovor. On je najve}a zvijezda koju su arapski vlasnici anga`ovali otkako su preuzeli Pari`ane. "Jako sam sretan. Ovo je veliki korak u mojoj karijeri i ispunio mi se jo{ jedan san. Ovdje se stvara zanimljiv projekat i `elim biti dio toga. PSG `eli os-

tvariti velike rezultate i sretan sam {to sam ovdje. @elimo osvajati trofeje", kazao je Ibrahimovi}. Napada~ {vedske reprezentacije proveo je protekle dvije sezone u Milanu, a lani je bio najbolji strijelac Serie A. "Sve {to mogu re}i da mi je bilo veoma lijepo u Milanu. Bio sam sretan u ovom italijanskom klubu i `elim mu sve najbolje u budu}nosti."

90. ro|endan
Fudbalski klub Vele` iz Mostara proslavio je na Trgu Musala svoj 90. ro|endan. Osim brojnih navija~a, proslavi je prisustvovao i ve}i broj gostiju te biv{ih i sada{njih igra~a Vele`a poput Bla`a Sli{kovi}a, Zdravka Grebe, Marijana Kvesi}a, Veselina \urasovi}a, Nusreta ^erki}a Daid`e, Envera Mari}a, Seada Kajtaza i drugih. Pozdravni telegram uputili su Du{ko Bajevi}, te federalni premijer Nermin Nik{i}, koji su Vele`u za`eljeli sretan ro|endan i jo{ mnogo uspjeha. Tokom proslave, predstavljen je novi Vele`ov autobus, koji su klubu za ro|endan kupili i poklonili navija~i iz dijaspore, a ponajvi{e iz SAD-a. Prethodno je na ekranu prikazana akcija u sklopu koje su prikupljena sredstva za kupovinu autobusa. Na kraju je predstavljena mlada mom~ad Vele`a koja }e igrati u novoj sezoni, a predstavljen je i stru~ni sto`er na ~elu s Asmirom D`afi}em. Nakon toga uprili~en je vatromet. U zabavnom dijelu programa nastupili su mostarski pjeva~i Adnan Jakupovi} i Anel ^orda.

Rekordan prihod UEFA
Evropska nogometna federacija (UEFA) ostvarila je na ovogodi{njem prvenstvu Evrope u Ukrajini i Poljskoj rekordan prihod od 1,383 milijarde eura. Na prethodnom {ampionatu prije ~etiri godine u Austriji i [vicarskoj UEFA je zaradila 1,351 milijardu eura. Najve}i dio novca na Euru 2012. zara|en je od prodaje televizijskih prava (815 miliona eura) i prodaje ulaznica (130 miliona). Tokom takmi~enja od 8. juna do 1. jula na stadionima u Kijevu, Donjecku, Harkovu, Lvivu, Var{avi, Vroclavu, Poznanu i Gdanjsku utakmicama su prisustvovala ukupno 1,44 miliona gledalaca, prosje~no 46.471 po utakmici. Prosje~na popunjenost stadiona iznosila je 98,6 posto.

48

SPORT

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

NAJMASOVNIJI USPON NA MAGLI] DO SADA
Ovu akciju organizira PSBiH u povodu 120 godina planinarstva u BiH • Jaja~ki planinari na Prenju • Produ`en rok za prijave za pohod na Musalu • Visokogorci na Treskavici • Tri dana na Prokletijama bit }e fojni~ki planinari • Tre}e kolo dr`avnog prvenstva u orijentiringu...
Ure|uje: Ramo KOLAR ^lanovi jaja~kog KPP-a imali zahtjevnu turu na Prenju

PLANINARSKI KUTAK

MASOVNI USPON NA MAGLI] (22/23. septembra) organizira PSBiH u sklopu jubileja 120 godina organiziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini. Planinarski savez }e osigurati vodi~e za uspone iz dva pravca, i to: uspon sajlom (vrlo te{ka staza) i smjerom po{tar (te{ka staza). Okupljanje u~esnika je 21. septembra (petak) u poslijepodnevnim i ve~ernjim satima na Prijevoru, dokle se dolazi vozilom (kombi, manji autobus, putni~ko vozilo) makadamskim putem od naselja Tjenti{te preko Drago{-

sedla do Prijevora. Du`ina oko 9 km. Svi u~esnici sami sebi organiziraju prijevoz (dolazak i povratak), hranu i osvje`avaju}e napitke, potrebnu opremu za bivak na Prijevoru i za uspon na vrh. Planinarski savez daje stru~ne vodi~e i ekipu GSS-a. Svi zainteresirani trebaju izvr{iti prijavu u kancelariju PSBiH najdalje do 15. septembra na broj telefona 033/555 - 685 ili 033/ 555-686 svakim radnim danom od 8 do 14 sa ti, ili na e-ma il: psbih1@bih.net.ba. • PROTEKLOG VIKENDA ekipa visokogoraca Kluba Prijatelji prirode Jajce bila je na Prenju.

Enis Ajkuni} to ovako opisuje: “U jutarnjim satima krenuli smo put Ruij{ta, odakle se nastavilo prema domu na Bijelim vodama. Uz kra}i odmor nastavljamo put prema planinarskoj ku}i na Jezercetu. Nimalo iznena|eni, mada smo stigli kasno, zatekli smo bra~ni par Kenana i Amru iz Sarajeva. Do pono}i nam se pridru`uje jo{ planinara iz Konjica. Rano u subotu kre}emo na uspon prema Zelenoj glavi (2.155 mn/v), te na vrh izlaze svi ~lanovi: Sakib, Enis, Vahid, Velida, Midhet, Samir i Sejad. Poslije obavljenog slikanja, silazimo te nastavljamo i

uspon na Oti{. Povrataka prema Jezercetu nastavljamo obilaznim putem pored Tara{a. Poslije no}enja i opra{tanja od gosta kojih smo drugu no} imali napretek, nastavljamo put prema Ruij{tu i povratak ku}i...” • ZA POHOD NA MUSALU produ`en je rok za prijave na 30. juli, saop}ili su iz Planinarskog saveza BiH. Sve druge informacije u kancelariji PSBiH... • VISOKOGORSKU TURU NA TRESKAVICU, na potezu Godinja-Ciku{a-Turov stan-uspon na Oblik-Veliki Ko`ljen-SustavacTurovi izveli su Dino Kari}, Nedim Tvrtkovi} i Red`ep Grabus...

• ZA TRE]E KOLO DR@AVNOG PRVENSTVA u planinarskoj orijentaciji (21/22. jula), {to }e se odr`a ti na Ko nju hu, odre|ena je staza. Takmi~enje }e biti odr`ano disciplinom odre|ivanje ta~aka na karti - rje{avanje zadataka, objavili su iz Komisije za planinarsku orijentaciju PSBiH... • TRODNEVNU GREBENSKU turu (20-22. juli) na Prokletije (Albanija i Crna Gora) organizira fojni~ki PD Vranica. Sve druge informacije i prijave kod Eduarda Sla|e Juki}a (tel. 063 369 089)...

12. EP u ubrzanom {ahu za mlade

Rapid {ahovsko ekipno Evropsko prvenstvo

Sara Ja}imovi} prvakinja Evrope
Vice{ampionskim titulama okitili su se Denis Kadri} i Milanka Tomi}, dok su Tijana Babi}, Dino Markovi} i Denis Marjanovi} ~etvrti
Na 12. prvenstvu Evrope za mlade u ubrzanom {ahu u Banji Vru}ici 198 igra~a iz 17 zemalja (134 dje~aka i 64 djevoj~ica), podijeljenih u {est uzrasnih grupa i dvije kategorije, odigralo je turnir u rapid {ahu uz temo igre 15 minuta za partiju i dodatnih 10 sekundi za svaki odigrani potez. Od bh. predstavnika, najuspje{nija je bila Sara Ja}imovi} koja je osvojila zlatnu medalju u grupi kadetkinja do 16 godina, dok su Milanka Tomi} u istoj kategoriji te Denis Kadri} u grupi kadeta do 18 godina osvojili drugo mjesto. Malo sportske sre}e nedostajalo jeTijani Babi}, Dini Markovi}u iz Zenice i Dejanu Marjanovi}u iz Viteza da umjesto ~etvrtog mjesta osvoje neku od medalja. Kadeti - do 8 godina (17 igra~a): Luka Budisavljevi} (Srbija) 8,5; do 10 godina (26): Kiril ^ukavin (Estonija) 7,5; do 12 godina (26): Maksim Ivanikau (Bugarska) 7, Martin Petrov (Bugarska) 7, Rodion Rad`abov (Rusija) 6,5, Dino Markovi} (BiH) 6, itd; do 14 godina (27): Robert-Paul Nastase (Rumunija) 7,5, do 16 godina (21): Otomar Ladva (Estonija) 7,5, Luka Kesler (Austrija) 7,Andrei Matsenko (Rusija ) i Dejan Marjanovi} (BiH) 6,5, itd; do 18 godina (17): Mark Lapidus (Estonija)8,5, Denis Kadri} (BiH) 8.

Reprezentacija BiH do 14 godina

Korak do medalja
Bh. selekcija U-10 je ~etvrta, U-14 dijeli ~etvrto mjesto, a U-18 je zavr{ila na {estom mjestu
Na 12. ekipnom prvenstvu Starog kontinenta u rapidu, igranom u hotelu Kardial u Banji Vru}ici, nastupile su 32 selekcije u tri uzrasne grupe. Igralo se na ~etiri table, pri ~emu je u svakom timu morala biti najmanje jedna djevoj~ica. Takmi~ari su na raspolaganju imali po 10 minuta za partiju i dodatnih pet sekundi za svaki odigrani potez. Bugarska u grupi do 10, mje{ovita ekipa Litvanije i Rusije u grupi do 14 i Estonija u grupi do 18 godina novi su ekipni {ampioni Evrope. Bh. selekcija U10 je ~etvrta, U-14 dijeli ~etvrto mjesto, a U-18 je zavr{ila na {estom mjestu. U najmla|oj grupi parovan je Berger (igrao je svako sa svakim), a u preostale dvije grupe {vajcarski sistem od sedam kola. Grupa do 10 godina: Bugarska 10 me~ bodova (18,5 poena), Bjelorusija-Poljska 8 (15,5), Slovenija 5 (10,5), Bosna i Hercegovina-Crna Gora 4 (7,5), itd. Za Bugarsku su nastupili: Martin Vasilev 4/5, Ivan Ko~ijev 5/5, Ilija Ivanov 4,5/5 i Gabrijela Antova 5/5. Za BiH su nastupili: Mahmutbegovi}, Trifunovi}, ^avar i An|eli}. Grupa do 14 godina: Litvanija-Rusija 12 (21), Bugarska (Sofija I) 11 (21,5) i Estonija 11 (18,5) 11, Srbija (Paks) i Bosna i Hercegovina 8 (14), Slovenija 6 (15), itd. Za {ampione su igrali: Rodion Rad`abov (Rusija) 4,5/7, Jonas Sidabras (Litvanija) 5/7, Ignas Sidabras (Litvanija) 5,5/7 i Ekaterina Litvinenko (Rusija) 6/7. Za BiH selekciju su nastupili: Had`iali}, Bo{njak, Markovi}, Ekme{~i} i Sara Mari}. Grupa do 18 godina: Estonija 12 (19,5), Ma|arska 10 (17,5), Slovenija 9 (15,5), Rusija (Chelyabinsk) 8 (19), Austrija 8 (17,5), BiH 8 (16), itd. Zlatnu medalju Estoniji su donijeli: Otomar Ladva 4/7, Mark Lapidus 5,5/7, Georg Abozenko 5,5/7 i Trin Narva 4,5/7. U odlu~uju}em duelu za bronzu bh. {ahistima je protiv Slovenaca bila neophodna minimalna pobjeda. Nakon uzbudljivih borbi ostvaren je, me|utim, nerije{en rezultat, {to je bilo nedovoljno za novo slavlje. Za BiH selekciju su nastupili: Kadri}, Marjanovi}, Popadi}, Ja~imovi}. ENI news
Sara Ja}imovi} nastavlja s uspjesima

Kadetkinje - do 8 godina (5 igra~ica): Marija Litvinenko (Rusija) 7; do 10 godina (12): Olga Badelka (Bjelorusija) 8,5; do 12 godina (17): Anamarija Marjanovi} (Ma|arska) 8,5; do 14 godina (12): Mai Narva (Estonija) 8,5, Ekaterina Litvinenko (Rusija) 6,5, Gal Hanna (Ma|arska) i Tijana Babi} (BiH) 6, itd; do 16 godina (11): Sara Ja}imovi} (BiH) 9,5, Milanka Tomi} (BiH) 7,5, itd; do 18 godina (7): Marija Gevorgjan (Jermenija) 5,5.
ENI news

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

SPORT

49

Ko{arka{ki savez BiH produ`io sponzorski ugovor sa kompanijom Ovako

Petrovi} obe}ao dominaciju u kvalifikacijama
U hotelu Hungaria na Ilid`i odr`ana je konferencija za medije Ko{arka{kog saveza Bosne i Hercegovine, na kojoj je na samom po~etku potpisan sponzorski ugovor izme|u KSBiH i kompanije Ovako, a saradnja }e biti produ`ena i u naredne dvije godine.

Uvjeravam vas da }emo bez traume i bez problema izboriti Eurobasket, rekao je selektor Aco Petrovi}
Novinarima se zatim obratio Mirza Teletovi}, koji je sasvim sigurno prvo ime bh. ko{arke, te je postao jedini predstavnik na{e dr`ave u NBA ligi, nakon uspje{no realizovanog transfera u Brooklyn Netse.

Pripreme juniora
“Treba}e vremena da se naviknem na `ivot i igranje u SAD-u. Netsi su kvalitetna ekipa, koja `eli bolje rezultate i ima visoke ambicije. Moje je da igram dobru ko{arku i to je sve. Kada je u pitanju reprezentacija - svi radimo, `elimo se dokazati i ostvariti {to bolji rezultat. Kao kapiten mogu pomo}i mla|im igra~ima, usmjeravati ih, a moram priznati da su svi spremni slu{ati i u~iti” zaklju~io je Teletovi}. , Juniorska reprezentacija BiH, na ~elu sa Nenadom Markovi}em, tako|er se nalazi na pripremama u Sarajevu, a u subotu }e odigrati prijateljski susret sa seniorima. Petrovi} je istakao kako jo{ ne zna koje }e igra~e upotrijebiti za tu utakmicu, jer zasad ne zna koji je prvi tim, te je u {ali rekao da je druga petorka sa 17 razlike savladala prvu.
A. MEHANOVI]

Zadovoljstvo
“Sa zadovoljstvom mogu re}i da smo produ`ili ugovor sa kompanijom Ovako, koja nas je podr`avala kada je bilo najte`e. Produ`ili smo ugovor za ovu i za naredne dvije godine. Za podr{ku }emo se odu`iti dobrim rezultatima” , izjavio je generalni sekretar Saveza Harun Mahmutovi}, dok je predstavnik kompanije Ovako Tarik Muteveli} dodao: “Ponosni smo {to smo sponzori reprezentacije. Bili smo tu kada niko nije. Ugovor smo produ`ili, a iako je bilo vi{e interesanata, nama je pripala ta ~ast. Uvjeren sam da }e na{i momci napraviti dobar rezultat i plasirati se na Evropsko prvenstvo.” Potom se novinarima obratio selektor Aleksandar Petrovi}, koji je govorio o pripremama reprezen-

Optimizam u KSBiH i reprezentaciji

Foto: D`. KRIJE[TORAC

POMO]I MLA\IM IGRA^IMA Kao lider mogu pomo}i mla|im igra~ima, usmjeravati ih, a moram priznati da su svi spremni slu{ati i u~iti, kazao je Mirza Teletovi}
tacije za Eurobasket. “Prezadovoljan sam profesionalno{}u ljudi u Savezu i oko njega, kao i na{im igra~ima. Nikakvih primjedbi nemam {to se toga ti~e. Do dana{njeg dana obavili smo 12 treninga i nismo imali ve}ih problema. Bi}emo pravi kada do|e trenutak za to” optimisti~an , je selektor Petrovi}. Selektor je zatim priznao da ima nekoliko manjih problema sa povredama, ali da to ne}e utjecati na njegove planove. “Sitne povrede su nas usporile, ali }e sve biti u redu uskoro. Teletovi} je u ne{to druga~ijem fizi~kom stanju u odnosu na ostale igra~e, zbog naporne sezone u Caji Laboral, odradio je pet treninga i o~ekujem

da }e za nekoliko dana sve biti uredu. Osim toga Pa{ali} je imao problema sa stopalom, ali je po~eo trenirati. I}i }e u Zagreb na pregled, a potom se vratiti u Sarajevo. Kada je u pitanju Ademovi} - on je bio sa nama kao zamjena, te ispomo} prilikom treninga. Posao je odradio na najbolji na~in i zbog toga smo mu veoma zahvalni. Sada se vra}a u svoj klub, a pri odlasku je dobio veliki aplauz od igra~a”zaklju~io je Pe, trovi}, koji je samouvjereno rekao da }e na{a reprezentacija bez problema pro}i kvalifikacije i plasirati se na Eurobasket u Sloveniji.

New York Knicksi nisu izjedna~ili ponudu

Jeremy Lin seli u Teksas
Dvadesettrogodi{nji Tajvanac Jeremy Lin postao je novi ~lan Houston Rocketsa, koji mu je ponudio 25,1 milion dolara za tri godine
Senzacija NBA lige pro{le sezone, Tajvanac Jeremy Lin (23), novi je ~lan Houston Rocketsa nakon {to New York Knicksi nisu izjedna~ili ponudu ko{arka{ke ekipe iz Teksasa. “Dobro do{ao u Houston, JLin7! Ovoga puta namjeravamo ostati zajedno. Zavoljet }e{ ‘crvenu naciju’” pisalo je na , Twitter profilu generalnog menad`era Houstona Daryla Moreya malo iza pono}i (utorak na srijedu). Naime, Knicksi su imali do pono}i da izjedna~e ponudu Rocketsa od 25,1 milion dolara za tri godine, koliko su ponudili Linu, a ovaj to potpisao. Nakon {to to nisu napravili, nedraftirani playmaker mogao je ponovno po~eti pakirati stvari za Teksas. Bit }e to po drugi put u svega godinu da Lin postaje igra~ Houstona. Nakon {to je i slu`beno postao ~lan Houstona, Lin je odmah iskoristio priliku i zahvalio New Yorku te njegovim navija~ima za pro{lu sezonu. “Zahvalan sam Knicksima i New Yorku na podr{ci pro{le sezone. Bez razmi{ljanja mogu re}i da je to bila najbolja godina mog `ivota! Zauvijek zahvalan!” napisao je Lin na svom , Twitter-profilu.

Baklja sti`e u London 20. jula
Olimpijska baklja sti}i }e u London helikopterom 20. jula, odakle }e konopcem pa`ljivo biti spu{tena u Londonski toranj, srednjovjekovnu tvr|avu na obali Temze. “Baklja }e biti spu{tena na spektakularan na~in, a zatim }e sedmicu obilaziti najzna~nije ta~ke grada” rekla je organizatorica {ta, fete no{enja baklje London 2012. Debora Hejl. Baklja }e putovanje ka Olimpijskom stadionu nastaviti iz Greenwich Parka dan kasnije, 21. jula, a nosi}e je pliva~ica Natasha Sinha. Posljednju sedmicu, baklju }e nositi 982 osobe do mjesta cermonijalnog paljenja plamena na Olimpijskom stadionu u Stratfordu. Prema podacima organizatora Olimpijskih igara, od 18. maja, kada je baklja krenula iz Atine, njen

Jeremy Lin: Zahvalio New Yorku i njegovim navija~ima

prenos je pratilo oko devet miliona ljudi. Jo{ je tajna ko }e biti posljednji nosilac baklje i kako }e njome biti zapaljen olimpijski plamen na stadionu. Na prethodnim Olimpijskim igrama, posljednji nosioci su bili: gimnasti~ar Ning Li (Peking 2008), vesla~ Nikoloaos Kaklamanakis (Atina, 2004), atleti~arka Ketrin Frimen (Sydney, 2000), bokser Muhamed Ali (Atlanta, 1996) i paraolimpijski streli~ar Antonio Reboljo (Barcelona,1992).

50

SPORT
Odluka Vlade FBiH

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Tour de France

Podr{ka klubovima i sportskim savezima
Nagra|eni Fudbalski klub @eljezni~ar, Odbojka{ki klub Kakanj i Ko{arka{ki klub ^elik sa po 15.000 KM
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 56. sjednici donijela odluku o davanju na privremeno kori{tenje sportskim savezima poslovnog prostora ukupne povr{ine 233 kvadratna metra, koji se nalazi u Alipa{inoj ulici u Sarajevu. Korisnici ovih prostora, bez pla}anja naknade na period od pet godina, bit }e Sportski savez Bosne i Hercegovine, Body building i Fitness savez, Bokserski, Karate, Odbojka{ki, Stonoteniski i Strelja~ki savez na{e zemlje. Uz to, dobili su i zajedni~ke prostorije od 56 kvadratnih metara. Ovaj prostor Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije BiH preuzela je od Ministarstva odbrane BiH jer nije perspektivan za potrebe Oru`anih snaga. Na istoj sjednici, na osnovu Uredbe o odre|ivanju kriterija za dodjeljivanje nagrada sportistima, sportskim radnicima i sportskim udru`enjima iz Federacije Bosne i Hercegovine za ostvarene vrhunske sportske rezultate, federalna Vlada donijela je Odluku o dodjeli nagrada prvacima BiH i pobjednicima kupa na{e zemlje u sezoni 2011/2012. Tako su sa po 15.000 KM nagra|eni Fudbalski klub @elje-

Schleck izba~en zbog dopinga
Luksembur{ki biciklist Frank Schleck (32), ~lan mom~adi RadioShack, izba~en je s Tour de Francea zbog pozitivnog uzorka s dopin{ke kontrole nakon 13. etape odr`ane u subotu. Schleck, koji je pro{le godine zauzeo tre}e mjesto na Touru, a ove godine je bio na 12. mjestu, bio je pozitivan na diuretik xipamide. Kako se radi o specificiranoj supstanci koja u organizam mo`e u}i bez znanja sporta{a, Schleck bi mogao biti ka`njen bla`om zabranom nastupa od uobi~ajene dvije godine.

EP za rukometa{e (U-20)

[paniji naslov, Rui tna reprezentacija [panije osvojila je naslov prvaka na EvSilva najefikasniji Rukome
ropskom prvenstvu za igra~e do 20 godina koje je u minule dvije sedmice odr`ano u Turskoj. [panija je u finalu savladala Hrvatsku sa 34:21, dok je Slovenija u utakmici za tre}e mjesto nakon boljeg izvo|enja sedmeraca pobijedila [vedsku 36:34. U najbolji sastav {ampionata izabrani su golman Peter Johanesson ([vedska), lijevo krilo Patrick Zieker (Njema~ka), lijevi bek Stipe Mandalini}, pivot Teo ]ori} (Hrvatska) srednji bek Rui Silva (Portugal), desni bek Alex Dujshebaev ([panija) i desno krilo Mario [o{tari} (Slovenija). Za najboljeg mladog odbrambenog rukometa{a progla{en je Juan Jose Fernandez Sanchez ([panija), a za najkorisnijeg igra~a hrvatski reprezentativac Stipe Mandaleni}. Najefikasniji igra~ Evropskog prvenstva za igra~e do 20 godina bio je portugalski reprezentativac Rui Silva, koji je postigao 54 gola. G. V.

U pripremi odluka o dodjeli sredstava reprezentaciji BiH u sjede}oj odbojci

zni~ar, Odbojka{ki klub Kakanj i Ko{arka{ki klub ^elik. Sredstva potrebna za realizaciju ove odluke predvi|ena su u bud`etu Federacije BiH za 2012. godinu. Tako|er, na prijedlog federalnog Ministarstva kulture i sporta, Vlada je zaklju~ila da se pri-

premi odluka o dodjeli bud`etskih sredstava reprezentaciji BiH u sjede}oj odbojci i atletici nakon ispunjenja kvalifikacione norme za Paraolimpijske igre u Londonu koje }e biti odr`ane od 29. augusta do 9. septembra, saop}io je Ured za odnose s javno{}u Vlade FBiH.

^e{ki rukometni internacionalac ostaje u Kielu

Odlukom Izvr{nog odbora RSBiH

Prelazni rok do 1. septembra
Prelazni rok za bosanskohercegova~ke rukometa{e i rukometa{ice bi}e produ`en, {to bi klubovima trebalo dati dodatno vrijeme da obezbijede sredstva koja }e mo}i iskoristiti za anga`ovanje poja~anja za narednu sezonu. Na sjednici Izvr{nog odbora Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine donijeta je odluka prema kojoj se prelazni rok, koji je po~eo 1. jula, produ`ava do 1. septembra. Ina~e, prvobitno je bilo odlu~eno da ovogodi{nji prelazni rok traje od 1. do 15. jula. G. V.

Jicha produ`io ugovor sa zebrama
Njema~ki i evropski rukometni velikan THW Kiel uspio je da u svojim redovima zadr`i izvanrednog rukometa{a. ^e{ki reprezentativac Filip Jicha produ`io je ugovor do 2016. godine, sa mogu}no{}u na jo{ godinu produ`enja. Dosada{nji ugovor mu je isticao 30. juna 2014. godine. Jicha je u Kiel stigao 2007. godine iz Lemga. Otada nije `elio mijenjati sredinu jer, kako je rekao, kompletna njegova porodica osje}a se veoma dobro u tom njema~kom gradu zbog ~ega je rado produ`io ugovor. “Kiel je odli~na ekipa i zato se veselim {to }u i dalje nositi njegov crno-bijeli dres” izjavio je on. , Ina~e, ovaj reprezentativac ^e{ke imao je sijaset ponuda velikih klubova, ali je na kraju odlu~io da ostane u svom dosada{njom klubu jer je Kiel oduvijek bio njegova prva opcija. U protekloj sezoni je najbolji svjetski rukometa{ u 2010. godini sa 340 golova u tri velika tak-

Uspjeh zeni~kih kik-boksera

Pobjede Skendera i Mahmi}a
U Sanskom Mostu je odr`ana sportska manifestacija pod nazivom Fight night. Pored mnogobrojnih takmi~ara, nastupili su borci Kluba borila~kih vje{tina Isak iz Zenice. Zeni~ani su pokazali da s pravom va`e za jako kvalitetne borce u na{oj zemlji. Kenan Skender je prekidom u prvoj rundi pobijedio Darija Rodi}a. U prvoj rundi ovog me~a on je razbio arkadu suparniku, zbog ~ega je me~ prekinut. Jedan od najboljih boraca zeni~kog kluba Bahrudin Mahmi} nastupio je u glavnom me~u ve~eri po K1 pravilima. Protiv Srbijanca Bojana D`epina slavio je jednoglasnom odlukom sudija 3:0.
Mi. D.

mi~enja (Liga prvaka, Bundesliga i Kup Njema~ke) dao veliki doprinos osvajanju trostruke krune. On je nedavno peti put u nizu izabran za najboljeg rukometa{a ^e{ke. Sa Kielom, Jicha

je osvojio dvije titule evropskog {ampiona u Ligi prvaka, te ~etiri puta slavio osvajanje naslova u prvenstvu Njema~ke i isto toliko puta u Kupu te zemlje.
G. V.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-12-000 783 Te{anj, 12. 7. 2012. godine Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04),

MALI OGLASI
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM trosoban 72m2, Socijalno, {ibica, cg, klima, za manji do tre~eg sprata uz doplatu.Tel. 061/929-828, 061/685675.sms MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MIJENJAM ku}u na sprat, 110m2, centralno grijanje, gara`a i oku}nica u centru Bijeljine za trosoban stan Ilid`a ili Sarajevo, uz dogovor. Tel. 033/623258.k MIJENJAM devastiranu ku}u u Gladnom polju, op{tina Ilid`a Sarajevo, za 70m2 stan od Otoke do Pofali}a. Mob. 061/299627.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tanu sobu u blizini studentskog kampusa, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652293.k IZNAJMLJUJEM kroja~ku radnju, ma{ina, repro materijal, Katedrala, po dogovoru. Mob. 062/869-654.k IZDAJEM jednoiposoban stan na Alipa{inom polju. Hitno. 061/555-793. IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k IZNAJMLJUJEM gara`u, ul. Kranj~evi}eva. Mob. 061/905212.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod hitne pomo}i. Mob. 066/466-227.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo`e i bra~nom paru. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM 2 poslovna prostora u zgradi Papagajka jedna 40m2 drugi 20m2. Tel. 061/141-676. i 033/535-165.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, povoljno. Tel. 033/470741.k POFALI]I blizu Kampusa, fabrike duhana i OBN-a, izdajem dvosoban namje{ten stan, poseban ulaz, prednost studentice. Mob. 062/439-329 i 061/437719.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan sa gara`om Grbavica. Tel. 061/812-046.k IZDAJEM gara`u na Drveniji. Tel. 061/157-677.k IZDAJEM ku}u iznad Podgore, pogledati na www.movasol.com IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757908.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k

51

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan blizu kampusa i fabrike duhana prednost studentice. Tel. 062/439-329, 061/437-719.k IZDAJEM sobu isklju~ivo djevojkama na donjim Ciglanama. Tel. 061/213-270.k IZDAJEM povoljno trosoban namje{ten stan koforan, centralno grijanje, poseban ulaz. tel. 033/638-121.k IZDAJEM na Marin Dvoru ~etverosoban dvote`ni namje{ten stan, cijena po dogovoru. tel. 062/532-894.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440747.k IZDAJEM namje{ten poslovni prostor za granap, 40m2. Mob. 061/358-772.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan. Mob. 061/156170.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ^. Vila, 2 kat, kod Merkura-pijaca Otoka. mob. 061/147-218.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639213.k

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-000 783, a po zahtjevu Glava{ Slavice, k}i Andrije, iz Jelaha, u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 241 k.o. Jelah, ozna~ene kao k.~. broj 541/2 Sje~a, {uma 4. kl. u pov. 246 m2 i k.~. broj 542/11 Sje~a, ku}a i zg. u pov. 160 m2 i dvori{te u pov. 421 m2, a {to prema podacima starog premjera odgovara nekretninama upisanim u zk. ul. broj 8545 i 8874 K.O. SP-TE[ANJ ozna~enim kao k.~. broj 5386/178 Sje~a, {uma 4. kl. u pov. 246 m2 i k.~. broj 5386/119 Sje~a, ku}a i zg. u pov. 160 m2 i dvori{te u pov. 421 m2. Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, suposjednici nekretnina su Glava{ Ivo sin Stipe i Glava{ Slavica k}i Andrije iz Jelaha sa po 1/2, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici upisani Galija{evi} Fajko, Hrvi} Emina, Kapetanovi} Mejra, Smailbegovi} [e}era, Ajanovi} Hamdo, Ajanovi} Dedo, Ibrahimkadi} Hamid, Hujdur Smajo, Amid`i} Du{an, ]eman Hazim, Kasumagi} [ahza, Unki} Azem, Kajgani} Samija, Erceg Zoran, Agi} Izudin, Agi} Ned`ada, Rami} Fata, Kalabi} Samil, Kotori} D`afer, Galija{evi} Nermin, Glava{ Ivo, Glava{ Slavica, Sopta Ned`ida, Sopta Ivan, Galija{evi} Fatima, Rami} Smaila, Ali} Rasim, Ali} Ismet, Erceg Ivica, Erceg Stipo, Mujkanovi} Fuad, [eljmo Adem, Stevanovi} Vojko, Stevanovi} Dragoljub, Ba{i} Hajrudin, Rami} Ned`ad, Unki} Mirvet, Zeni~anin Safet, Unki} Badema, Deljki} Hakija, Deljki} Mahmo, Drljki} Hasan, Deljki} Muhamed, Bukvi} Aj{a, ]eman Zemka, Sadikovi} Besima, Savovi} Behija, [ehovi} Rasema, Deljki} D`evad, Pilav Muhamed, Kotori} Fikreta, Plan~i} Refija, Rami} Nade`da, Ajanovi} Ismeta, Didi} Sabira, Lon~ari} Velida, Ajanovi} Muharem, ]ehaji} Mevlida, Mujezinovi} Atifa, \onlagi} Kanita, Rami} Haris, Rami} D`enita, Galija{evi} Sejo, Galija{evi} Jasmin, Galija{evi} Dejan, Galija{evi} Emin, [kiljo D`enita, Deljki} - Lohmann Anella, Kotori} Mujo, Kotori} Muhidin, Muli} Mersija, Kotori} Admir, Obradovac Nermina i Kotori} Haris. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

N A J AV L J U J E

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 214666 11 I Sarajevo, 11. 7. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Nermana Muteveli}, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja UNICREDIT BANK DD MOSTAR, zastupana po Femilu ^urtu, advokatu iz Sarajeva, protiv izvr{enika Mahir [ari} iz Sarajeva, Bra}e Muli}a 161, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku

PONUDA
STAN ul. Vrazova 1 sprat 59m2 polunamje{ten, 800KM kirija. Tel. 062/907-831.k DOBRINJA 55m2 1 sprat 300KM Grbavica, 70m2 4 sprat lux. adapt. 1000KM Hamdije ^emerli}a. Tel. 066/995-944.k IZDAJEM sobu po potrebi i gara`u, prednost zaposlenim, cijena po dogovoru. Tel. 062/982881 i 667-994.k IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229m2 rk Borac potpuno renoviran za trgovinske namjene cijena 2000 km. Tel: 033/265715.sms IZDAJEM trosoban namje{ten stan na socijalnom. Tel: 061/929828.sms IZDAJEM dvosoban stan kod [opinga. Tel. 061/252-880.k

O BJAV LJU JE
RJE[ENJE O IZVR[ENJU Dozvoljeno 27. 10. 2011. godine, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, radi naplate nov~anog potra`ivanja u iznosu od 4.996,84 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 19. 8. 2011. godine do isplate. Tro{kovi izvr{nog postupka odre|eni su u iznosu od 535,67 KM. Ovim putem se izvr{eniku [ari} Mahiru, ulica Bra}e Muli}a 161, Sarajevo, dostavlja rje{enje o izvr{enju u smislu odredbe ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku a u vezi s odredbom ~lana 21. Zakona o izvr{nom postupku. Izvr{enje }e se provesti pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari na adresi izvr{enika koje se nalaze na adresi izvr{enika, ulica Bra}e Muli}a 161, Sarajevo i namirenje tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobivenog prodajom. Sudija Nermana Muteveli} POUKA: Protiv ovog rje{enja izvr{enik mo`e izjaviti prigovor ovom sudu, u roku od 8 dana od dana prijema istog. Prigovor se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostavljanje rje{enja o izvr{enju izvr{eniku smatra se izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 216055 11 Ps Sarajevo, 4. 7. 2012. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`itelja CENTRAL PROFIT BANK DD SARAJEVO, ul. Zelenih beretki broj 24, Sarajevo, protiv tu`enog SAMOSTALNA ZANATSKA KROJA^KA RADNJA "HANKA", Muhameda efendije Pand`e broj 97-c, Sarajevo, vlasnik Kurtanovi} Huzeir, Kobilja Glava 109, Vogo{}a, radi duga, vsp: 20.474,45 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje

OGLAS
Dana 7. 12. 2011. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enog radi duga, vsp. 20.474,45 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`itelju plati iznos od 20.474,45 KM sa zateznom kamatom po~ev od 25. 5. 1999. godine pa do kona~ne isplate, te da mu naknadi tro{kove postupka koji se sastoje od takse na tu`bu i odluku i druge tro{kove, sve u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj ta-

bli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPPa FBiH du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Sudija Radivoje Stani{i}

PRODAJA
TROSOBAN stan na Ciglanama Husrefa Red`i}a 4 kat 87m2x1300 eura po m2. Tel. 061/320-439.k KU]A BLAGOVAC 1,2 eta`e 79 m2+980m2 oku}nice 9500 KM. Tel. 062/907-831.k

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM jednoiposoban stan, 37m2, Grbavica, kod [opinga. Mob. 062/917-811.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com PRODAJEM ku}u u Reljevu, 8 x 9m2, P+I, parcela 1.000m2, 70.000KM, ku}u u Rakovici (restoran Centar JU) p+I, cca 170m2 stambenog prostora, parcela 1.000m2, sve 1/1, 98.000KM. www.nerasbih.com. Mob. 066/488-818.k STANOVI novogradnja, Isto~no Sarajevo, 60m2 - 84.000KM, 48,80m2 - 63.500KM, poslovni prostor, 26,50m2, ul. Spasovdanska i povoljno stan 67m2, Alipa{ino polje, IX sprat, ul. S. Fra{te, 75.000KM. Mob. 066/488-818.k STANOVI: Hrasno 53m2 i 65m2, Novo Sarajevo, 44m2, centar, 32m2, 86m2, Dobrinja: 55m2, 68m2, 89m2, Alipa{ino polje, 67m2 i 78m2, Isto~no Sarajevo, 60m2 i 48m2. Mob. 061/375-787.k PRODAJEM stan u ul. Kulovi}eva. Tel. 066/426-283.k PRODAJEM ili mijenjam za more ku}u u Pazari}u pored magistralnog puta sa 1.200m2 zemlje. Mob. 061/223-208.k ILID@A - Osijek, ku}a sa svim priklju~cima, 1.000m2 oku}nice, ba{ra - vo~njak. Tel. 677-189 i 065/342-258.k PRODAJEM vikendicu na Tilavi 2 dunuma zemlje, struja, voda, asfalt sve 1/1. Tel. 061/810842.k VARE[ - Majdan, stan 41,5m2, sre|en, odmah useljiv, s namje{tajem, II sprat, hitno. Mob. 061/480-069.k PRODAJEM ku}u na Hladivodama - Stari grad. Mob. 061/534319.k PRODAJEM dvosoban stan 51m2 u Sarajevu, Zagreba~ka iza slasti~arne Jadranka. Mob. 061/800-448.k SARAJEVO-Stari Grad, ku}a 80m2, ba{ta 1.300m2, sve 1/1, 3 km od Ba{~ar{ije-Gazin han. Tel. 033/240-289, 061/273-609.k PRODAJEM dvosoban stan 50m2, blizu Aust. trga, adaptiran, pogodno za invalide, ul. Bistrik br. 33. Tel. 533-624.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 gara`e, 2 dunuma vo}njaka-ba{te, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112, 061/157-718.k GRBAVICA 54m2 prizemlje centralno grijanje, Hrasno 50m2, 15 kat, Hrasnica 78m2, II kat. Tel. 062/156-882.k GARSONJERA Aneks-Vrbovska 25m2, 4 kat, centralno. Tel. 062/156-882.k BR^ANSKA 76m2, I kat aerodromsko naselje 95m2, I kat, garsonjera Aneks 25m2, IV kat. Tel. 062/156-882.k GRBAVICA 53m2, prizemlje, centralno, potrebno ulaganje. tel. 062/156-882.k GRBAVICA 53m2/prizemlje, Grbavica 66m2/V kat, Br~anska 76m2/I sprat, garsonjera-Aneks 25m2/4 kat, Hrasnica 78m2/I kat. Tel. 062/156-882.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 2 sprat kod Doma Armije. Tel:445-371 iza 15 sati.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 1 sprat eta`no grijanje na Ba{~ar{iji pogodan za poslovn.pr.Tel. 445-371 iza 15 sati.k PRODAJEM ~etvorosoban stan - “Kvadrant” ^engi} Vila i trosoban kod Merkatora. Tel. 677582 i 064/434-441.k BEOGRAD - Avala, prodajem ku}u, a 9 ari placa mijenjam za Golfa. tel. 00381113919322 i 00381642257932.k SRBIJA - Rudnik Gornji Milanovac, prodajem 2 vikendice sa placem, 6.000eura. Tel. 00381/ 11455-256 i 00381638740951.k SARAJEVO, u centru Ba{~ar{ije prodajem stan 89m2, II kat. Mob. 062/207-827.k PRODAJEM vikend ku}u u Rakovici 1800m2 oku}nice, gara`a i priklju~ci. Tel. 643-043.k PRODAJEM trosoban stan M. Tita 60/I, 86m2, postoji mogu~nost zamjene za manji uz doplatu. tel. 061/255-885.k PRODAJEM u Pofali}ima ku}u s dva trosobna stana, posebni ulazi, dvije gara`e, 441m2 oku~nice, sve 1/1. tel. 062/439-329, 061/437-719.k PRODAJEM na Alipa{inom polju A faza stan 70m2 I sparat, 95.000KM. Tel. 061/312-217.k PRODAJEM stan 60m2 Otes-Ilid`a, Ul. Seada Sinanovi}a 3/III. tel. 033/618-384.k PRODAJEM duluipo zemlje u Petrovi}ima voda, struja, put, 1/1. tel. 00385 20 743-420.k PRODAJEM vikendicu, ^elina-Trebevi}, gara`a, struja, voda, 1400m2. tel. 061/158-049.k PRODAJEM dvospratnu ku}u naselje Sokolje. Tel. 062/868-328.k PRODAJEM 3 duluma u Bla`uju, ku}a u izgradnji, gra|evinska. tel. 628-699.k PRODAJEM stan 71m2 na Ilid`i-Lu`ani. tel. 628-699.k PRODAJEM u Dra`evi}imaKiseljak plac 1380m2, asfalt, struja, voda. tel. 033/200-449. PRODAJEM ku}u i 1020 oku}nice u Gladnom polju. tel. 061/073-814.k PRODAJEM plac 200m2 u centru Sresera-Pelje{ac 70 eura/m2, mogu}e dokupiti. tel. 033/200449.k PRODAJEM ili mijenjam za more ku}u u Pazari}u pored magistralnog puta sa 1200m2 zemlje. Tel. 061/223-208.k BREZA, ku}a sa placem. Tel. 00381644325154.k PALE, ul. srpskih ratnika, prodajem ku}u, sre|ena, grijanje. tel. 057/225-787 poslije 16 sati.k POVOLJNO prodajem zemlju 1/1 na Borijama. Tel. 057/265029.k PRODAJEM trosoban stan 86m2 + terasa 10m2, stara gradnja, visoki plafoni, 2 wc-a, uveden plin, potrebna adaptacija, cijena po dogovoru, op{tina Centar. Mob. 066/895-738.k HITNO prodajem ku}u sa dva stana, dvije gara`e, 450m2 oku}nice, ul. Radni~ka br. 122. Mob. 065/540-702.k PRODAJEM stan 52m2, Alipa{ino polje a mo`e i zamjena za Banja luku. tel. 033/542-668.k PRODAJEM plac u Drago~aju kod Banja Luke, pogodan za izgradnju ku}e ili vikendice. Tel. 004645512394.k VELIKI stan, 115/145m2, povoljno, 2 kupatila, 2 balkona. Mob. 063/102-957.k PRODAJEM povoljno vikendicu 1030m2 ba{te u Gornjem Vlakovu. Tel. 033/442-324.k

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
HITNO prodajem 17.000m2 zemlje, Kromolj - sarajevo. Mob. 062/157-289.k PRODAJEM dvosoban stan 47m2 ili mijenjam za manji. Mob. 062/256-203.k STOLAC, Dubrave, Prenj prodaje se zemlji{te (njiva i dva pa{njaka) povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2, zemlji{te se nalazi uz put. Tel:063/316-826 i 036/805160.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383064.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM povoljno 960m2 zemlji{ta na Palama, 800m iznad Simpa. Mob. 061/571-129.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k VI[E PARCELA u Gladnom polju prodajem cijena dunuma 18000 Eura.Tel:061/299-627.k PRODAJEM u Gladnom polju Op{tina Ilid`a Sarajevo devastirau ku}u. Tel. 061/299-627.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
DVOIPOSOBAN stan na Trgu Nezavisnosti 4,5 72m2 djelimi~no adaptiran novi radijatori cijena 103000KM. Tel:061/320-439.k STARI GRAD ul. Logavina 1 spr. 52m2/2500KM. Tel. 065/819136.k PRODAJEM renoviranu i lijepo namjestenu garsonjeru spremnu za useljenje, 25m2, 1 sprat, Prvomajska,do zgrade MUPa,ispod Mercatora.Bez posrednika.Tel: 033/525-211.sms TROSOBAN stan u Bolni~koj neboder I kat 77m2. Tel. 061/320439. PRODAJEM dvije ku}e u Banja Luci i prate}e objekte i gara`a ul. Marka Miljanova br. 4. Tel. 070/221-658 i 062/762-381.k NEUM-Tiha Luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Tel. 061/548-365, 036/884-297.k PRODAJEM stan na Grbavici 62m2. centralno grijanje, liftovi, parking, I sprat, balkon. Komforan i sun~an.Tel. 063/433403.sms PRODAJEM stan na Alipa{inom polju A faza 39m2 Tel. 061/203-900.sms PRODAJEM trosoban stan 75m2, isto~no Sarajevo, prizemlje, ba{ta. Tel. 061/929-828, 061/685-675.sms PRODAJEM trosoban stan 72m2, Socijalno, {ibica, 2.sprat. Cg, klima. tel.061/929-828, 061/685-675.sms PORODI^NA ku}a, stari grad - [iroka~a, ul. Lipe, mo`e i zamjena. Mob. 061870-083.k PRODAJEM jednosoban stan 37m2, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a, 90.000 KM. Mob. 061/309-268.k POVOLJNO prodajem ku}u, ba{~a 750 kv.80 kv. prostora 1/1 svi priklju~ci. Tel: 062/435186.k STAN 89m2, ul. Mehmeda Spahe br. 8, op{tina Centar. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM vikendicu u Rakovici-Zenik sa 1002m2 zemlje, 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 062/778-291.k

STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080257.k PRODAJEM vikendicu sa gara`om u gornjem Vlakovu, 570m2. Mob. 062/354-883.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415786.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k KISELJAK-Dra`evi}i, plac 1.380m2, asvalt, voda, struja. Tel. 200-449.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325840.k PRODAJEM dvosoban stan, ^engi} Vila I, 67,5m2 + dva balkona. Tel. 033/649-457.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.k LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188847.k STANOVI, 154m2, 117m2, 105m2, 100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 80m2, 75m2, 68m2, 65m2, 59m2 i 30m2. Mob. 061/460150.k KU]E: pofali}i, Alifakovac, Grbavica, A. Jabu~ice, sepetarevac. Mob. 061/460-150.k RESTORAN, 157m2, Ko{evsko brdo. Mob. 061/460-150.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k LIJEP trosoban stan Kova~i}i kod male po{te, adaptiran, 75m2, 6 kat i jednosoban 42m2, Skenderija, 1 kat. Mob. 061/311-478.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/717-731.k STAN 35m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6 sprat. Tel: 066/510-328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k POVOLJNO prodajem stan 54 m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM stru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k MERCEDES 311 cdi 2003 god 85kw 2,2cm3 300000 km ekstra stanje 16000km. Tel: 061/1697047. pik.ba: revli.sms PRODAJEM Seat Ibiza 1.9TDI, 83 kw, 2000 god., sivi metalik, servisiran u ASI, presao 180000 km, klima, cijena 6200 KM.Tel: 062/330-594.sms [KODA Favorit, 135 L, 91. god. u odli~nom stanju, neregistrovana, pre{la 75.000. Mob. 062/081-812. PRODAJEM auto Mazda 6 prvi vlasnik kupljena u Fautoce-Utru 2006. godine, 120 konja benzin pre{la 36.000KMgara`irana, autoklima, svjetla za maglu 15.000KM. Tel. 061/133-191.k PRODAJEM Opel Corsu, 1.2 benzin, 1998. godina, registrovana, gara`irana. Mob. 061/375168.k PRODAJEM krevet na sprat sa ugra|enim radnim stolom, dimenzije: {irina2,00m, visina 1,70m i dubina 0,90m, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Golfa 2 benzin 1300ccm3, 1985. god u voznom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 066/908-217.k PRODAJEM Seat Ibica 1.0, 1999. god u odli~nom stanju, jako povoljno. tel. 062/345-255.k PRODAJEM Opel Astra karavan, 2004. god, 2.0 TDI, 74kw, uvoz njema~ka, crna metalik, registrovan. Tel. 066/436-223.k OPEL Astra, 2004. godina, 1.6 benzin, prvi vlasnik, 8.500KM. Mob. 063/498-913.k PRODAJEM haubu i motor za Golfa 2. Mob. 062/203-859.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134-544.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

MALI OGLASI
VRLO povoljno prodajem dobro o~uvan pianino. Mob. s061/223-819.k PRODAJEM uvezane komplete svih godi{ta ~asopisa SAM (svoj mastor), cijena simboli~na. Mob. 061/134-298.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Singer, Pfaff i Victoria u koferu na 2 rate uz garanciju, dovozim na adresu. Tel. 061/145-504.k PRODAJEM grobno mjesto sa spomenikom na groblju Bare, katoli~ka parcela K7, grobno mjesto 7, atraktivna lokacija. tel. 649-589 od 17 do 19 sati.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM 300 komada austrijskog crijepa Honda povoljno.Tel:033/443-620.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

53

KUPUJEM deviznu {tednjuratnu od{tetu isplata i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS. Tel. 063/351-572.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM poslovni prostor do 25.000 eura relacija Ilid`a-Ba{~ar{ija. Tel. 033/621-119, 062/006-319.k KUPUJEM stare satove, zidene, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214405.k KUPUJEM poslovni prostor do 35.000 eura, na relaciji Ilid`a Ba{~ar{ija. tel. 033/621-119 i 062/006-319.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

TEHNIKA
PRODAJEM 2 laptopa uvoz iz Njema~ke, povoljno. tel. 062/156882.k PRODAJEM Rainbow usisiva~, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

VOZILA

NAMJE[TAJ
DVOKRILNI ormar boljeg kvaliteta-3 kom. okrugli sto na razvla~enje-1 kom. fri`ider ispravan-2 kom. elek. {poret ispravan-2 kom. i {ank za sobu. Mob. 061/928-057.k PRODAJEM dje~iju sobu marke Cilek (model barbi). tel. 061/157-677.k

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k

OSTALO
PRODAJEM dje~iju sobu marke Cilek- model “Barbi” sa dodatnim elementima. Tel. 061/157677.k PRODAJEM se}iju za kuhinju i seciju za ugostiteljski lolal takozvana kifla sve novo. Tel: 061/243-591.sms PRODAJEM gramofon “Turandot”, skoro nov, sa dva zvu~nika i oko 100 plo}a zabavne i klasi~ne muzike. Tel. 678-254.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM gril za pe}enje pili}a, plin, plata za ro{tilj, plin. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tavanje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243-891.k

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM staru deviznu {tedmju ratnu ostetu idionice isplata odma. Tel: 066/734-673.sms KUPUJEM apartman ili manji stan na makarsko splitsko zadarskoj rivijeri. Tel: 38763675202.sms AGENCIJA kupujem staru deviznu stednju-obveznice-ratnu od{tetu isplate vr{imo uz predhodni dogovor na nacin kako vama odgovara.Diskretno i profesionalno. Tel: 063/351-572.sms KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM dionice, obveznice, stare devizne {tednje i ratne {tete FBiH i RS, najbolje i odmah pla~an. Mob. 061/191-935.k KUPUJEM povoljno nekretninu u Sarajevu, isplata ke{. Mob. 063/498-913.k KUPUJEM {kolske ud`benike. tel. 061/533-792.k

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/ m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/ 211-484, 033/767-995, 061/ 131-447. 001

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

MIKADO -Akcija! Platnene roletne 25KM/m, al. `aluzina, trakaste zavjese, vanjske PVC i alum. roletne gara`na rolo i harmonika vrata. Tel. 061/ 551515 i 033/789-999. 1102

STR EMI
oglasi, smrtov nice, sje}an ja...) tel/fax : ++387 (0)33205-93 8

OGLAS NA SLU @BA: (mali

Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

PREVOZ putnika Sarajevomore, novim kombi i minibus vozilima. Neum, Pelje{ac, Dubrovnik, Makarska rivijera i Split, klimatizovano, profesionalno. Tel. 062/213-645, +385/ 0915323465. 1114 MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KVALITETNO RU^NO pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel:033/221-945.k

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
USLUGE
DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k PROFESIONALNIM ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njojst auta. Tel. 061/524-61 i 033/200-003.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367097.k MAJSTOR Dino, jednosoban sa pripremom zidova bjelo ili u bojama 200KM. Tel. 061/529608.k ELEKTRI^AR - vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, saniterija, servis bojler, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopki i sl.). Mob. 061/132149.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem, sa radnom snagom, povoljno. Mob. 061/227-189.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976.k ^UVALA bi i opslu`ivala iznemoglo lice. tel. 062/569-444.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone. penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803 i 066/973-793.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k MOLERSKO-farbarski radovi, kvalitetno i povoljno. Mob. 061/323-906.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519089.k

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

ocu na{eg prijatelja

na na{e drage

“VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k DUBINSKO SUHO pranje namje{taja, tepiha, dvosjeda, trosjeda, stolica, automobila..Dolazak na adresu!!! Mob. 066/367-208.k MOLER sve molerske radove kvalitetno povoljno i uz garanciju, penzionerima popust. Tel: 062/965-261.k KIRBY dubinsko usisavnje, pranje i ispiranje svi vrsta tepiha namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM firma Glanz. Tel. 061/350-688.k KOMBI prevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841309.k AUTO-KOMBI Brzo-Jeftino, ve}im kombijem, selidbe prevoz Namje{taja, odvoz starih i kabastih stvari i {ute, obezbjed`ena pa`ljiva, radna snaga,vrlo povoljno. Tel: 061/378-166.sms ELEKTRI^AR, zamjena osigura~a, instalacija, ~i{}enje bojlera. Tel: 062/660-582.sms ^UVALA bih djete u va{em stanu ili njegovala stariju `ensku osobu, od 1. septembra. Mob. 062/623-690.k SEMODNEVNI boravak u privatnoj ku}i u Neumu.Obezbje|en prijevoz smjestaj doru~ak i ru~ak.Ku}a je udaljenja 10m. Od mora.Cijena 300 km.Tel: 061/915-661.sms VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 065/742-732.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382219.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane i spomenike od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k ODRA@AVAM ba{te i mezare, kosim trimerom. Mob. 062/332230.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k TELEFONIKO servis popravlja stare nove be`i~ne tel.izrada instalacija. Tel. 061/141-676.k MOLERSKE usluge, moleraj, gletovanje, stolarija, radijatori, tapete i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456979.k

HAMIDU JUSUFBEGOVI]U

Mirza, Igor, [e}er, Damir, Malik, Ajdin, Benjamin, Sa{a, Adnan, Ognjen, Darko i Tarik
4090

BAHRIJU KADRI], ro|. AD@EM
19. 7. 2007 - 2012.

IZETA KADRI]A
19. 1. 2009 - 2012.

OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654941.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650867, 061/188-410.k MATEMATIKA za popravni ispit, dugogodi{nje iskustvo. tel. 061/800-259.k MOLER moluje stanove, jednosoban oko 120KM, dvosoban oko 180KM, trosoban oko 250KM. Tel. 062/073-760, 033/630-332.k VKV Bravar popravlja sve vrste brava, pravi gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k VODOINSTALATER 30. god. iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Mob. 062/139-034, 535-659.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885-165. 001A IZDAJEM sobe u Zaostrogu upotreba kuhinje, parking.Tel. 0038521629042.sms OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220-068 ili 061/147-359. 3204 IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219-027, Kemo. 001A NEUM, izdajem apartmane uz samo more. Tel. 063/327-098.k U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 0038520713884.k SLANO, apartman za 4 osobe, dnevna, spava}a, kuhinja, terasa, parking, blizu pla`e, povoljno za porodi~ni odmor, cijena po dogovoru. Mob. 061/339-050.k APARTMANE u Neumu izdajem povoljno sa klimom i gara`om. www.VillaLamia com. Tel:033/535-121 i 061/146-703.k U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnjice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k TRPANJ, izdajem konforne sobe i apartmane, vlastiti parking. Tel. 00385989938666 i 00385/ 20743420.k VODICE - [ibenik, izdajem sobe i apartmane. Tel. 00385/ 989325- 660.k NEUM odmor u apartmanima na samoj obali. Tel: 036884215 063856164.sms TU^EPI, apartman na pla`i za 6+2 osobe, termin od 18.8 do 1.9. Mob. 061/299-627.k IZDAJEM ku}u na pla`i u Podaci od 15 jula do 31. augusta. Tel. 033/642-145.k APARTMA NI: Ko mar na Klak, izdaje apartmane za 36 osoba sa upotrebom kuhinje. Mob. 062/439-329 i 061/437719.k DUBOKA, apartmani uz more. Tel. 0038520691493.k
SJE]ANJE

Porodica
4066

SJE]ANJE

na na{eg dragog

na na{u voljenu

OMERA AHMI]A
19. 7. 1989 - 19. 7. 2012.

JASMINKU JUGO
19. 1. 2012 - 19. 7. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
3892

S ljubavlju i ponosom, tvoja porodica
71103

APARTMANI - Komarna Klek, izdajem apartamne za 3-6 osoba sa upotrebom kuhinje. Mob. 062/439-329 i 061/437-719.k NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.k TRPANJ na moru izdajem konforne sobe i apartmane, pogled na more, parking. Tel. 00385/ 989938666.k APRATMANI Klek Komarna, izdajem apartmane za 3-6 osoba sa upotrebom kuhinje. Tel. 062/439-329, 061/437-719.k U PODACAMA izdajem trosoban stan sa kuhinjom, kupatilom, velika terasa, parking. Tel. 061/375-059, 00385981865664.k DOBRE VODE Bar (C. Gora) sobe 70m2 od mora, 5 i 6 po le`aju. tel. 033/621-119, 062/006319,0038267360365.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en, povoljno. Tel. 00385/ 21628-306 i 00385919542000.k

NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/ 884-169.k U TRPNJU, apartman, 100m od mora, 60KM, sobe - le`aj 20KM. Tel. 00385998264320.k IZDAJEM apartman u Kleku, na pla`i, posebno dvori{te i parking. Mob. 062/573-613.k MAKARSKA rivijera-Podaca, apartman 2+1 le`aj, 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 0038521699170.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k IZDAJEM izuzetno povoljno praznu vikendicu na moru Brist Hrvatska. Tel. 065/367-128.k i 033/614-604.k IZDAJEM apartmane odmah uz more, Slano kod Dubrovnika. Tel. 0038520871338 i 00385/ 995126108.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385/ 995206- 724.k IZDAJEM sobe sa kupatilom kuhinjom i parkingom. Srebreno-Kupari. Tel:0038520486160.k

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum. com. Tel. ++387(0)36 884 125

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Danas se navr{ava pet godina od preseljenja na{eg

55

akademika dr. had`i FARUKA KONJHOD@I]A
EL-FATIHA Porodica
4085

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HAMED @ACO (SELVERA) PAMUK
preselio na ahiret u srijedu, 18. jula 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 20. jula 2012. godine, poslije d`uma-namaza (13.30 sati) ispred Centralne d`amije u Sokolovi}-Koloniji, a ukop }e se obaviti u 17 sati (poslije ikindija-namaza) na mezarju Kramari - Bjela{nica. O`alo{}eni: supruga Hiba, sin Elvedin, k}erka Elvedina, bra}a Dervo i Salem, sestre Huma i Mejra, punac Osman, {ura Edhem sa porodicom, snahe Naza, Kada, \ulsa, Naza i Mevza sa porodicom, brati}i Mevlan, Bego i Admir, brati~ne Alma, Emina i Admira, zetovi Vejsil i D`emo, sestri}i Ismir i Jasmin, sestri~ne Aldijana, Jasmina i Emina, amid`i}i Zejnil, Vejsil i [e}o sa porodicama, amid`i}i Uzeir, E{ref, Mujo, Halil, [erif i Zulfo sa porodicama, te porodice: Pamuk, Mili{i}, Su{i}, ^omor, Ho{i}, Ze}o, Drki}, Kadi}, Leka, Krajina, Bandi}, Elezovi}, Aljovi}, Katovi}, U`i~anin, Dervi{evi}, Had`i}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Jasini }e se prou~iti istog dana u Ali-begovoj d`amiji poslije ak{am-namaza. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Centralne d`amije u S. Koloniji poslije d`uma-namaza, sa usputnim stajanjem na Ilid`i i u Had`i}ima. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SAFIJA (AJDINA) KADROVI], ro|. [EHOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 18. jula 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Vejsil, snaha Elma, brat Salko i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14 sati u d`amiji ^ekalu{a.
000

[EMSUDIN (JUNUZA) DELI]
preselio na ahiret u srijedu, 18. jula 2012, u 57. godini D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Zarifa, sin D`enan, k}erke Ramiza i Mahira, sestra Fatima, zet Husref, sestri}i Enver i Nermin, te porodice Deli}, Sofi}, Hasi}, Okanovi}, Gruhonji}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. hunska br. 7, Doglodi. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

ZAGORKA BABI], ro|. JA[AREVI]

SJE]ANJE preminula 17. jula 2012. u 89. godini. Sahrana }e se obaviti 19. jula 2012. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Sveti Marko. Danas, 19. jula 2012, navr{i}e se dvije godine od kada nije sa nama na{ dragi i voljeni

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi O`alo{}eni: k}erka Ljiljana, sinovi Predrag i Nenad, unu~ad \ura|, Milica, Ljubomir i Ivana, sestra Milojka, brat Ljubo, snaha Biljana i ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. D`emala Bijedi}a br. 72.
000

AHMET (SALKE) NOVI]
19. 7. 2003 - 19. 7. 2012.

HIMZO (MUJE) ALISPAHI]
SJE]ANJE preselio na ahiret u srijedu, 18. jula 2012, u 72. godini. D`enaza polazi u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, ispred d`amije u Bojniku poslije ikindija-namaza, a d`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u 17.30 sati na mezarju Bojnik. O`alo{}eni: supruga Fikreta, k}erke Belma i Amra, unuka Merjem, brati~na Aida, zet Mirsad, bra}a Mehmed, Rahman i Ibro, snahe Biba, Ramiza i Sajma, brati}i Bakir, Amir, Enver i Adnan, brati~ne Mubera, Halima, Azra i Mirsada, {ure sa porodicama: Fikret, Nedreta, Alma i Amela, Rasim i Amina, Muhamed i Fatima, Hakija i Zekira, Fahrudin i Mubera, Meliha i Samir, te porodice Alispahi}, Pleho, Ga~anovi}, ]atovi}, [ejto, Sinanovi}, Fazli}, Ma{i}, Leme{, Hasanovi}, Matoruga, Stamboli}, Tutun, Sinanija, Ibrahimovi}, Vite{ki}, Memija, Golo{, Omeragi}, Genjac, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17.30 sati, Ul. brodska br. 10, Dobro{evi}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

IN MEMORIAM

CVIJETIN (VUKAILA) PAVLOVI]
1929 - 2010.

Devetnaestog jula 2012. navr{ava se 9 godina od smrti moga dragog oca Ahmeta. Uvijek si u srcu i mislima svoga jedinog sina Senada, snahe Bilje i unuke Nine.
4076

Te{ko je povjerovati da vi{e ne kuca Tvoje veliko i plemenito srce. Ljubav i toplina koje si nam nesebi~no pru`ao grijat }e nas do kraja `ivota. Tvoje postojanje je na{a snaga, a Tvoje ime na{ put. Tvoji najmiliji: supruga Milka, sin Zoran, k}erka Mira, zet Mirsad, unuke Neda, Ena i unuk Ljupko
030

ISMET (OSMANA) DAUTOVI]
19. 7. 1982 - 19. 7. 2012.

TEREZIJA DOLIN[EK
19. 7. 1990 - 19. 7. 2012.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erka Nermina sa porodicom
3921

Zauvijek si u na{im srcima i mislima! Tvoji: Vlatka, Zoran, Sandra i Sa{a
4080

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

na na{e drage

na na{e drage

MEHMED MEHO JAKI]
iz Ljubu{kog 20. 4. 1914 - 19. 7. 1982.

NEFISA JAKI], ro|. DELALI]
iz Ljubu{kog 23. 1. 1919 - 28. 10. 1986.

STEVAN BLANU[A
7. 3. 1996 - 19. 7. 2012.

SOKA BLANU[A, ro|. EGELJA
19. 7. 2002 - 19. 7. 2012.

Uspomena i sje}anje na vas `ivjet }e dok `ive oni koji vas vole. Va{a plemenitost, ljubav i radost koju ste nam nesebi~no darivali ~ine vas nezaboravnim. O`alo{}ena porodica
88104 88400

Va{i najmiliji

Devetnaestog jula 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine od preseljenja na ahiret na{eg voljenog mu`a, oca, djeda i svekra

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na na{e drage roditelje

prof. dr. ISMETA (h. IBRAHIMA) DAUTBA[I]A

ISMA (MEHE) MAHMUTOVI], ro|. ALI]
iz Bratunca

S po{tovanjem i ponosom ~uvat }emo uspomenu na njegovu plemenitost i dobrotu. Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da mu podari lijepi d`ennet. Hatma-dova poklonit }e se u subotu, 21. jula 2012. godine, poslije podne-namaza u d`amiji Grbavica II. Supruga D`eneta, sinovi Mirza i Bakir sa porodicama
4064

LJEPOSAVA \OKI], ro|. MLA\EN
24. 6. 1992 - 2012.

MILAN (OSTOJE) \OKI]
19. 7. 1996 - 19. 7. 2012.

preselila na ahiret u utorak, 17. jula 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 17 sati ispred Centralne d`amije u Had`i}ima, a ukop }e se obaviti na mezarju Kopi{anj - Had`i}i. O`alo{}eni: suprug Hakija, sin Amer, k}erke: Fikreta i Mahza, snaha Suada, zetovi Safet i Ismet, unu~ad Muhamed, Adnan, D`eneta, Nihad i Merdan, sestre Hava, Ibrima i Adila, brat Mehmed, te porodice Mahmutovi}, Ali}, Hasanovi}, Ahmi}, Smajlovi}, Karamuji}, Klan~evi}, \ozi}, Ferhatbegovi}, Dautba{i}, [ehomerovi}, Golubovi}, Dubi~i}, Gluhi} i Verla{evi}. Tevhid }e se prou~iti istog dana u Centalnoj d`amiji u Had`i}ima u 17 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Va{a djeca: Grujo, Milorad, Du{anka, Nada, sa porodicama
1161

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

po{tovanom

IDRIZ (HILMIJE) MALI]
19. 7. 1990 - 19. 7. 2012.

SJE]ANJE

na na{u dragu majku

HAMIDU JUSUFBEGOVI]U
Porodica Mali}
od porodice No`ica
4082 4078

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

Devetnaestog jula 2012. godine navr{avaju se 52 tu`na dana otkako je na ahiret preselila na{a draga

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

AMIRA (ISMET-bega) ^ENGI]

SADETA RU[IDOVI], ro|. HAD@I]

U na{im srcima je velika tuga i bol, ali i ponos na njenu plemenitost, hrabrost i dobrotu. Tu`ni i zahvalni: Majka, Ned`mija, Mediha i Damir. Tevhid i hatma-dova }e se prou~iti istog dana (~etvrtak, 19. jula 2012. godine) u 17 sati u Carevoj d`amiji.
4074

Porodice Ru{idovi} i ^oki}
030

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi suprug, otac, punac, dedo i pradedo

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

57

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

GARA ([ERIFA) KAROVI], ro|. SEFERAGI]
preselila na ahiret u utorak, 17. jula 2012, u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 16 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Denis, snaha Amina, unu~ad Mirza, Faris i Bakir, brat Esad sa porodicom, brat Arif sa porodicom, brat Husein sa porodicom, sestra Nura sa porodicom, sestra Sa}a sa porodicom, sestra Bajrama sa porodicom, sestra Tamama sa porodicom, prija Saliha Imamovi} sa porodicom, tetke sa porodicama, stric Huso sa porodicom, zaova Nezira sa porodicom, te porodice Nikolajev, Karovi}, Seferagi}, ^avki}, [krgi}, Spahi}, Imamovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 16 sati u ku}i `alosti u Ulici grbavi~ka br. 14 A/14.
000

EMIN (SEJFE) SMAJOVI]

FEHIMA (RAME) JA[AREVI], ro|. BUKVA
preselila na ahiret u ponedjeljak, 16. jula 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 17 sati na mezarju Bistri~ki put - Rakovica. O`alo{}eni: sinovi dr. Osman, Selim, snahe Zineta i Gordana, sestra Nezira, snaha Hajra, jetrva Pa{a, brati}i Mujo, Sejdalija, Senad, Sead, brati~ne Suada i Sida, sestri~ne Ifeta, Fatima, Hajra, unu~ad Ammar, Adnan, Armel, Selma, Hazal, Omar, Ma{ajah, Arijana, praunu~ad, djeveri}i i djeveri~ne, te porodice Ja{arevi}, Bukva, Had`ibuli}, Hasanovi}, Ka}evi}, Dizdarevi}, Briga, Imamovi}, Katica, ]urevac, Rami}, Zolota, Selak, Kafed`i}, Bajraktarevi}, Hajdarevi}, Kova~evi}, Ma{i}, Opra{i}, [enderovi}, Dedi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u d`amiji Rakovica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000 000

nakon kratke i te{ke bolesti preselio na ahiret u Australiji u srijedu, 11. jula 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Dika, sin Enes, k}erke Behka i Sena, snaha Suada, sestra [ida, zetovi Izudin, Omer i [ahman, unuci Kenan, Said, Edin, Adnan i Mirza, unuke Emina i Berina, praunuka Lejla, praunuci Edin i Azra, te familije Smajovi}, Pr{e{, [etki}, Dolovi}, Mujezinovi}, Pecar i mnogobrojna rodbina i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u Lepenici - Kiseljak u 14 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Navr{ile su se ~etiri godine od preseljenja na ahiret

ADIL-BEGA ZULFIKARPA[I]A
vakifa Bo{nja~kog instituta - Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a i njegove supruge

TATJANE ZULFIKARPA[I]
Tim povodom }e se prou~iti hatma-dova u ~etvrtak, 19. jula 2012. godine, u 11 sati u Bo{nja~kom institutu, u velikoj sali Gazi Husrev-begovog hamama. Sje}amo ih se sa najve}im po{tovanjem, ponosom i ljubavlju. Bo{nja~ki institut - Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a
001

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici

DADI

S ljubavlju i po{tovanjem, njena Sanja
111

58

PREDAH

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Djelujete snala`ljivo pred saradnicima, ali imate lo{ predosje}aj. Ne `elite da vas neko dovede u neprijatnu situaciju i ne pri~ate previ{e o svojim namjerama. Partner trenutno nema previ{e razumijevanja za va{a obja{njenja ili za nove izgovore. Budite dovoljno iskreni, bez obzira na poziciju u kojoj se nalazite. Izbjegavajte konfliktne situacije i neku javnu raspravu. Imate dobru volju i preuzimate odgovornost za krajnji ishod u poslovnim pregovorima. Bez obzira na snala`ljivost, ne mo`ete da kontroli{ete niz doga|aja na poslovnoj sceni i saradnike. Prihvatite mi{ljenje ve}ine. Potrebno je da bolje razumijete ne~iju emotivnu slabost ili trenutnu nemo} da odgovori na va{e zahtjeve. Izbjegavajte suvi{e naporne ili stresne situacije. Imate utisak da neko od saradnika kontroli{ete va{ na~in rada, ali iz vama nepoznatih razloga. Mnoga pitanja koja imate, za sada ostaju bez zadovoljavaju}eg odgovora. Nemojte dozvoliti da u vama prevlada sumnja prema voljenoj osobi. Potrebna vam je pozitivna orijentacija kako biste prevazi{li nesigurnost. Ne optere}ujete se nekim napornim obavezama. Va{a inspiracija i kreativno raspolo`enje djeluju podsticajno na okolinu. Imponuje vam saznanje da vas saradnici predstavljaju kao uspje{nu i nesvakida{nju osobu. U odre|enim situacijama svjesno koristite zavodni~ke manire u odnosu na blisku osobu. [ta god da se de{ava, va`no je da poka`ete pozitivnu stranu li~nosti. Podsti~ite kod sebe emotivnu inspiraciju. Va{ stil izra`avanja okolina tuma~i na razli~ite na~ine, ali vi ne odustajete od svojih ciljeva. Vjerujete da se nalazite na korak do zna~ajnijeg uspjeha. Imate namjeru da osvojite ne~iju naklonost, ali pokaza}e se da to ~inite na pogre{an na~in ili sa velikim pretjerivanjem. Zastanite na trenutak i usporite ubrzani ritam. Va`no je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju. Uspje{no predvi|ate ne~ije poslovne poteze i umijete da nametnete svoje mi{ljenje. Nasre}u, okolina po{tuje va{ uspjeh i ulogu u zajedni~koj akciji. Obratite pa`nju na korisne informacije koje sti`u sa razli~itih strana. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu u krugu bliskih prijatelja, kako biste jo{ vi{e u`ivali u krugu onih koji su vam dragi. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Vjerujete u svoje poslovne vizije, ali ponekad je te{ko pokrenuti po~etno interesovanje i stvarala~ki ritam me|u saradnicima. Imate utisak da se sve svodi na princip uzimanja ili davanja, ali ne i na va{e zadovoljstvo. ^ini vam se kako se nalazite u fazi nostalgi~nog raspolo`enja, mogu}e je da vam nedostaje ne~ija emotivna pa`nja. Ne pretjerujte sa razli~itim obavezama. Umjesto da drugima velikodu{no nudite pomo}, obratite pa`nju na svoje probleme i zatra`ite ne~iju podr{ku. Va`no je da izmirite neke finansijske ra~une ili obaveze koje imate prema bliskim saradnicima. Kada situacija ne ide u onom pravcu koji o~ekujete, pretjerujete sa novim izlivom emocija ili u svom teatralnom pona{anju. Izbjegavajte lo{e navike. Ambicioznost ili neskromnost u procjeni li~nih mogu}nosti uzrokuje razli~ite nesporazume u krugu saradnika. Nepotrebno se zapetljavate u nove poslovne situacije koje vas dodatno obavezuju pred saradnicima. Djelujete uznemireno, ne uspijevate da ostvarite svoje emotivne planove na na~in na koji ste to zamislili. Kontroli{ite impulsivnu stranu svoje li~nosti. Mogu}e je da nove obaveze do`ivljavate kao veliki teret ili izvjesnu nepravdu koju vam name}e bli`a okolina. Polo`aj Mjeseca jako uti~e na va{u psihi~ku osjetljivost. Te`e nego obi~no razlikujete istinu ili svoje subjektivne `elje u odnosu na realne mogu}nosti koje vam stoje na raspolaganju. Priu{tite si psihofizi~ku relaksaciju. Poslovno-finansijski dobitak koji o~ekujete iznenada odlazi u ne~ije ruke, bez obzira na tu situaciju sa~uvajte prisebnost duha. Umjesto da tugujete za propu{tenom prilikom, potra`ite svoju dobitni~ku kombinaciju, ali na drugoj strani. Prikrivanjem istine pred voljenom osobom poti~ete nesigurnost. Imate dobre namjere, ali to nije dovoljno. Izbjegavajte situacije koje vas iscrpljuju. Odga|ate obaveze u nadi da ~inite zna~ajan ustupak. Ipak, odre|ena usluga koju ~inite nije dobro rje{enje. Neko vam name}e te`e kriterije od onih koje dobivaju va{i saradnici. Nalazite se u stanju emotivnog isku{enja, zbog potisnute nesigurnosti i mimo volje pristajete na kompromisno rje{enje koje predla`e bliska osoba. Izbjegavajte stresne situacije.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: čarape, prilep, opati, o, stol, prakse, ue, al paćino, šme, osk, sat, tetovirati, enak, jalovo, namira, avaz, orito, ataci, s, nivelir, m, tv, tila, api, edita, otac, izo, intriga.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas sun~ano i toplo. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 10 do 16, na jugu do 20, maksimalna dnevna od 31 do 37°C. Sutra sun~ano i veoma toplo. Preksutra naobla~enje sa pljuskovima i grmljavinom, u Hercegovini sun~ano. U nedjelju i ponedjeljak obla~no sa pljuskovima i grmljavinom uz umjeren do jak sjeverni vjetar. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, ju`ni vjetar. Minimalna temperatura 12, maksimalna dnevna 33° C.

Danas u ve}em dijelu Evrope obla~no sa pljuskovima i grmljavinom, na Pirinejskom, Apeninskom i Balkanskom poluostrvu sun~ano i toplo. Puha}e jak vjetar u oblasti Egejskog mora i na sjeveru Evrope. Maksimalna temperatura od 17 na Britanskim ostrvima do 41°C na Pirinejskom poluostrvu. Na Balkanu danas sun~ano. Puha}e umjeren jugozapadni vjetar, u oblasti Egejskog mora jak sa olujnim udarima. Maksimalna temperatura od 29 do 36°C.

60

KULTURNI VODI^
Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

BIHA]

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

uloge: Francois Cluzet, Omar Sy, Anne Le Ny… po~etak u 19.45 i 22 sata.

COLLEGIUM ARTISTICUM

^AROBNI MIKE
komedija, re`ija: Steven Soderbergh, uloge: Channing Tatum, Alex Pettyfer, Olivia Munn… po~etak u 20 i 22.15 sati. avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 15 i 17 sati.

KINA
CINEMA CITY
DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola \uri~ko… po~etak u 12.25, 14.20, 16.15, 19 i 21 sat, a za engleski prevod u 20 sati. Izlo`ba skulptura Alema Korkuta, umjetnika koji je svojim pristupom skulpturi zaslu`eno stekao izuzetnu reputaciju na savremenoj hrvatskoj umjetni~koj sceni. Korkutove skulpture se prvi put predstavljaju bosanskohercegova~koj publici, najprije u Gradskoj galeriji u Biha}u, a potom u Gradskoj galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 20. jula. Prostorno-specifi~na instalacija Daniela Premeca, pod nazivom “Spiked”, jedna je od jedinstvenih pojava u recentnoj sarajevskoj, odnosno bosanskohercegova~koj umjetnosti. Instalaciju ~ini dvanaest trodimenzionalnih formi, realizovanih u aluminijumu, koje su povezane u slo`enu ambijentalnu cjelinu vi{eslojnog zna~enja. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 30. jula.

KINA
UNA
LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 20.30 sati.

MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI 3D

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 3D

NEDODIRLJIVI

DIKTATOR
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 13.00 sati.

animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 14 i 16 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

MUZEJI
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 21 sat.

drama, komedija re`ija: Olivier Nakache i Eric Toledano, uloge: Francois Cluzet, Omar Sy, Anne Le Ny… po~etak u 18.15 i 20.30 sati.

GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

^UDESNI SUPER-MAN
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Gar field, Emma Stone, Rhys Evans... po~etak u 13.20, 17.30 i 20.15 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ZENICA

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 16 i 18 sati.

TUZLA

avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 18.00 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 3D

MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak za 3D u 11.20 sati, a za 2D u 13, 15 i 17 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PARANORMALNA AKTIVNOST 3
horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Chloe Csengery, Jessica Tyler Brown, Nicholas Smith… po~etak u 20.15 sati.

animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12.15, 14.15, 16.15, 18.15, 20.15 i 22.15 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN 3D

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak za 3D u 11, 13.10 i 15.20 sati, a za 2D u 11.40, 13.40, 15.40, 17.50 i 19.50 sati.

MARIGOLD HOTEL
romanti~na komedija, re`ija: John Madden, uloge: Judy Dench, Tom Wilkinson, Dev Patel… po~etak u 19 i 21.15 sati.

akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 16, 18.30 i 21.15 sati.

THE CHEF
komedija, re`ija: Daniel Cohen, uloge: Jean Reno, Michael Youn, Raphaelle Agogue... po~etak u 18.00 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

^UDESNI SPIDER-MAN 3D
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 18 i 20.30 sati.

FESTIVALI Ba{~ar{ijske no}i
KINO KRITERION
GOSPODIN NIKO
Drama, re`ija: Jaco Van Dormael, uloge: Jared Leto, Sarah Polley, Diane Kruger… po~etak u 20.20 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

GALERIJE
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Sava [umanovi}, li~no, porodi~no i nacionalno” povodom obilje`avanja 70 godina od smrti velikog umjetnika. Postavka sadr`i izabrane slike - 46 ulja na platnu, iz posljednje decenije njegovog stvarala{tva, koji je ujedno i [umanovi}ev najzreliji opus. Najzastupljeniji motivi su aktovi i pejza`i, me|u kojima se izdvajaju izuzetne slike, poput Rusinke, A{ikovanje, Model u ateljeu i Portret devoj~ice u bijeloj bluzi, kao i motivi mrtve prirode. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 5. augusta.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA

BANJA LUKA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

BRUSA BEZISTAN
Izlo`ba fotografija "100 pogleda" po~etak u 19 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi

KINA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer... po~etak u 14.30 i 17.30 sati.

MULTIPLEKS PALAS
NEDODIRLJIVI
drama, komedija re`ija: Olivier Nakache i Eric Toledano,

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

[iroki Brijeg - St. Patrick's ili Athletic - IBV Vestmannaeyjar
20.55 BHT1
NOGOMET, 2. PRETKOLO EVROPSKE LIGE

Soko Wismar
15.35 BHT1

SE

RI

JE

Doktor Richter prijavljuje u Soko Wismar da se u hitnoj slu`bi pojavio ~ovjek sa krvavom ubodnom ranom. Prije nego ga je uspio pregledati, pacijent je pobjegao kroz prozor. Policija saznaje da se radi o Gerdu Hoffmannu. U isto vrijeme, Marion Kramer je prona|ena mrtva u hotelskoj sobi. Postoji li veza izme|u slu~ajeva?

Goli pi{tolj
Naked Gun, 1988.

23.30 PINK

KOMEDIJA
Re`ija: David Zucker Uloge: Leslie Nielsen, Priscilla Presley, George Kennedy, O.J. Simpson, Ricardo Montalban

Jake
20.05 BHT1

Nakon {to je njegov partner Nordberg te{ko ozlije|en na zadatku, poru~nik Frank Drebin odlu~i pod svaku cijenu prona}i ~ovjeka odgovornog za taj napad. Sumnja na velikog brodskog magnata Vinecta Ludwiga, ali nema dovoljno dokaza. U istrazi mu poma`e Ludwigova atraktivna tajnica Jane Spencer. Zbog svoje nespretnosti koja ljudima oko njega prouzro~uje brojne nevolje, Drebin je suspendiran s posla. Tajno nastavlja istragu, a slu~aj zakomplicira dolazak engleske kraljice...

Jake Foley, specijalni agent ~ije sposobnosti jo{ testiraju, pozvan je da pomogne pri rje{avanju slu~aja. Rije~ je o lu|aku koji prijeti da }e grad raznijeti ektromagnetskom bombom.

Ubistvo 101
23.35 BHT1
Murder 101, 2007.

FIL

M

Kameno vije}e
22.55 OBN
Le Concile de pierre, 2006.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: John Putch Uloge: Dick Van Dyke, Barry Van Dyke...

TRILER/AVANTURA
Re`ija: Guillaume Nicloux Uloge: Monica Bellucci, Catherine Deneuve, Moritz Bleibtreu, Sami Bouajila, Elsa Zylberstein

Da sam oblak
17.25 FTV

Svi su uznemireni zbog Baharinog dolaska i useljenja u vilu Bulutovih. Durije, pak, nema pojma o tome, ali odlu~uje da se ne vra}a u vilu. Niko, me|utim, ne}e mo}i sprije~iti sve doga|aje izme|u ovog para. Mustafa i Ja{ar su napravili pravi front sa svojim ocem. Oni ne `ele da Bahar `ivi u vili, ali Aslan-bega nije briga ni za {to. Zbog Bahar }e se jako posva|ati sa svojim sinovima. Mustafa, naravno, to ne}e mo}i podnijeti i kuje planove kako da izbaci Bahar iz vile. I Asije je odlu~na da ne dopusti Bahar da `ivi u istoj ku}i i po prvi put misli isto {to i njen mu`. Ova stvar }e ih pribli`iti jedno drugom. Narin dolazi ku}i sa dobrim vijestima s posla. Ona odlu~uje da ode na djevoja~ko ve~e Hurijet, svoje prijateljice iz fabrike. Na toj ve~eri kad se mlada knije, me|utim, do~ekat }e je ru`no iznena|enje...

Uspje{ni direktor je ubijen u eksploziji u svojoj vili. Sumnje padaju na atraktivnu novinarku, koja mu je bila bliska, a koja je radila na otkrivanju pri~e o korporativnom skandalu. Policija poziva doktora Maksvela da im pomogne rije{iti zlo~in. U svijetu korporativnog vrtloga, on otkriva duga~ku listu pohlepnih mu{karaca i `ena sa velikim motivima za ubistvo.

Rambo 2
22.40 MRE@A
Rambo: First Blood Part 2, 1985.

FIL

M

Privla~na Laura Siprien usvoji malog mongoloida Liu-Sana te ga povede u svoj stan u Francuskoj. Nekoliko godina poslije, odvede ga na lije~ni~ki pregled nakon {to otkrije masnice na njegovim prsima. Lije~nik je nakon pregleda uvjerava da nije ni{ta ozbiljno te da }e masnica s vremenom nestati. Laura mora otputovati te Liu-Sana ostavlja na ~uvanje svojoj prijateljici Sybilli, no kasnije otkrije da se sakrio na stra`njem sjedi{tu njezina auta. Nakon ovoga uslijedit }e niz potresnih doga|aja.

AKCIJA
Re`ija: George P. Cosmatos Uloge: Sylvester Stallone, Richard Crenna, Charles Napier, Steven Berkoff

Neustra{iva
22.20 NOVA
The Brave One, 2007.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Neil Jordan Uloge: Jodie Foster, Terrence Howard, Nicky Katt, Naveen Andrews, Mary Steenburgen

Larin izbor
22.55 FTV

Ratni veteran, biv{i pripadnik Zelenih beretki John Rambo izdr`ava kaznu u jednom federalnom zatvoru. Ameri~ke vlasti su dobile informaciju da su neki vojnici koji se vode kao nestali u akciji u vijetnamskom ratu vjerojatno jo{ `ivi u zarobljeni{tvu. Pukovnik Trautman je ovla{ten da anga`ira Ramba za ovu opasnu spasila~ku misiju u ~iji uspjeh malo ko vjeruje. Me|utim, Rambo }e kroz niz nevjerojatnih avantura dokazati da ni{ta nije nemogu}e.

Jakov je ljut na Leilu radi sabota`e vatre. Ona se iskupi kad dozove mornare koji su se iskrcali na otok. Dinko i Danijel nastavljaju sa svojim planovima. Dinko je uspio nagovoriti Ton~ija da mu ustupi vlasni{tvo nad brodom "Nevera". Zoran dobija otkaz.Nikol osje}a da sve vi{e gubi Danijela, te se pomiruje s majkom.Ton~i, razo~aran raspadom firme i {trajkom radnika, tra`i utjehu u posjeti Lari i Zlaji. Upoznaje Nik{u, no sve se pretvara u oru`ani sukob kad mu Mate ukrade pi{tolj. Blanka zapo~inje vezu s Ivom. Nik{a je propucan i odvezen u bolnicu, a Lara je u potpunosti u {oku...

Besana no}
21.05 HRT1
Into The Night, 1985.

FIL

M

Prvi put kada je Erica nekoga ustrijelila, zaista je bila rije~ o pitanju `ivota ili smrti. Drugi je put tako|er bila rije~ o samoobrani. Ili je ona odlu~ila da je najbolje ne riskirati? Strah koji ju je neko} paralizirao polako se pretvara u ne{to drugo. Dok New Yorkom kolaju pri~e o anonimnom osvetniku, detektiv Sean Mercer polako po~inje povezivati tragove. Eriku po~inju pritiskati i Mercer i njezina vlastita savjest i ona se mora suo~iti s mogu}no{}u da ju je njezina potraga za pravdom pretvorila upravo u one ljude koje i sama lovi.

AKCIJA
Re`ija: John Landis Uloge: Jeff Goldblum, Michelle Pfeiffer, Dan Aykroyd, Carmen Argenziano, Irene Papas, Stacey Pickern

Terasa na krovu
12.15 RTRS
Terasa na krovu, 1995.

FIL

M

DRAMA

Ed Okin nije ni slutio {to }e mu se, nakon jednog neuspje{nog dana, dogoditi: mladi}, ina~e ve} du`e vrijeme nezadovoljan svojim poslom i ogor~en nad spoznajom da ga supruga vara, slu~ajno spasi `ivot tajanstvenoj neznanki, koju progoni skupina Iranaca. Od tog trenutka njegov }e se monotoni `ivot pretvoriti u suludu avanturu: ispostavit }e se da je djevojka prokrijum~arila nekoliko neprocjenjivih smaragada iranskoga {aha zbog kojih je na meti kriminalaca. Ona i Ed upast }e u razne neprilike...

Re`ija: Gordan Mihi} Uloge: Ivana Mihi}, Marko Nikoli}, Petar Bo`ovi}

Dva pedesetogodi{njaka `ive usamljeno u Beogradu i svaki na svoj na~in podnosi golgote rata, sankcija i bezna|a. Obojica vjeruju da im se vi{e ni{ta lijepo ne mo`e dogoditi. A onda, u njihov zatvoreni svijet sudbina nanese mladu djevojku, koja u njima pokrene davno zaboravljena osje}anja.

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.05 Da sam oblak, igrana serija, 38. i 39. ep. 09.00 Vijesti 09.05 Tajna Starog Mosta, serija, 194. ep. Program za djecu 10.05 Jagodica Bobica, crtani film 10.30 Vragolasti Denis, crtani film 10.50 Poko, crtani film 11.05 X-man, crtani film 11.30 U zmajevom gnijezdu 12.00 Dnevnik 1 12.20 Larin izbor, 44. i 45. ep. 14.05 Villa Maria, serija, 145. ep. 15.00 Vijesti 15.10 Mu}ke, humoristi~ka serija, 12. ep. 15.45 Dobro~initelji, dok. program

~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Bosanska Posavina (r) 08.00 BHT vijesti 08.15 Soko Wismar, serija (r) Program za djecu 09.00 Planinari, animirani film (r) 09.05 BHT slagalica (r) 09.35 Robot Robi, animirana serija, (r) 09.45 Pim i Pom, animirana serija, (r) 09.50 Milioner, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.10 Ezel, serija 11.00 Retrovizor, muzi~ki program 12.00 BHT vijesti 12.15 Blaga stare Gr~ke, dok. program 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Gu{~ija pa{teta, (r) 14.15 BHT vijesti Program za djecu 14.30 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.35 TV enciklopedija 14.50 BHT slagalica 15.15 Dje~iji festivali 15.35 Soko Wismar, serija, 99/117 16.25 Prirodna ba{tina BiH: Dolina iz sna 16.55 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.25 Putevi zdravlja 18.00 Sve u svemu, magazin 18.45 Pim i Pom, animirana serija 18.50 BH Telecom: U susret OI London 2012 19.00 Dnevnik 1 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Jake, serija, 2/16 20.55 Nogomet: 2. pretkolo Evropske lige: [iroki Brijeg - St. Patrick's Athletic ili IBV Vestmannaeyjar, prijenos 23.00 BHT vijesti 23.20 KratkofilPlus Banja Luka 2012, hronika 23.35 Ubistvo 101, film 01.00 Sve u svemu, (r) 01.45 Pregled programa za petak

RTRS
06.01 06.30 07.00 07.06 09.00 09.10 10.05 10.35 11.00 11.30 12.00 12.15 14.00 15.00 15.10 16.00 Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Tigrov napad, dok. program (r) Mala tv U no}noj ba{ti, program za djecu Nid`o i povr}e, program za djecu (r) Akademija (r) Tamo daleko, putopisni serijal Dnevnik 1 Tarasa na krovu, film Larin izbor, serija (r) Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Larin izbor, serija Zasavica, reporta`a

TV1
06.05 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 73/187 07.05 Ukradeni `ivoti, serija, ep. 95/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Bonanza: Krvava zemlja, western serija 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, serija, ep. 102/134 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija, ep. 61/92 (r) 11.00 Junska no}, serija ep. 10/103 (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, ep. 8/15 13.00 Vijesti

HAYAT
06.00 06.45 07.30 07.45 08.00 08.20 09.00 09.13 09.30 09.40 09.55 10.20 10.45 11.05 11.45 11.59 Bandini, 78. ep. Kad li{}e pada, serija TV Izlog Sasuke ninja ratnici, sportski TV show Timmy, crtani film Graditelj Bob, crtani film Bumba, crtani film Nodi, crtani film Moji d`epni ljubimci, crtani film Garfield, crtani film Lijeni grad, crtani film Bakugan, crtani film Dragon ball Z, crtani film Winx, crtani film Vijesti Biometeorolo{ka prognoza

PINK
06.00 Moje srce kuca za Lolu, serija (r) 07.00 Seljaci, serija 08.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kukavica, serija (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija

OBN
06.20 Hairy Scary, crtani film 06.35 Dje~iji program 08.35 Gerald McBoing, crtani film 09.05 Crtani film 09.35 Ja sam tvoja sudbina, serija 10.25 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 11.15 Skrivena kamera, humoristi~ni program 11.25 Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija 11.50 Crime Time, crtani film 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.55 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 14.35 Skrivena kamera

Jagodica Bobica
10.05
16.10 Ba{~ar{ijske no}i: Koncert: Emina Ze~aj 17.00 Federacija danas 17.25 Da sam oblak, igrana serija, 40. ep. 18.25 Da sam oblak, igrana serija, 41. ep. 19.20 Harveytoons, crtani film Stanje na putevima Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 CSI Miami, igrana serija, 10. ep. 20.55 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 21.50 Mu}ke, humoristi~ka serija, 13. ep. 22.20 Dnevnik 3 Finansijske novosti Stanje na putevima 22.55 Larin izbor, igrana serija, 46. i 47. ep. 01.00 TV Justice 01.25 Villa Maria, igrana serija, 140. ep. 02.05 Dnevnik 3 (r) 02.35 Pregled programa za petak

Pe~at
21.10
16.30 Srpska danas 17.10 Mu}ke, serija (r) 18.10 Tigrov napad, dok. program 19.05 Me|unarodni filmski festival “Kratkofil plus 2012.”, hronika Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Nepobedivo srce, serija 21.10 Pe~at, politi~ki {ou 22.00 Putem zvijezda, serija 22.55 Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti 23.20 Sjednica narodne sjednice RS, pregled 23.35 Posrednik, serija 00.25 Stjuardese, serija 01.15 Mu}ke, serija (r) 02.15 Terasa na krovu, film (r) 03.45 Dnevnik 2 (r) 04.10 Putem zvijezda, (r) 04.45 Muzi~ki program (r) 05.10 Stjuardese, serija (r)

Eliza
21.05
13.05 Doba ljubavi, serija, ep. 22/24 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, serija, ep. 96/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, igrana serija ep. 16/68 16.00 Strasti i intrige, serija, ep. 103/134 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, serija, ep. 62/92 18.16 Doktor Martin, igrana serija, ep. 24/35 19.00 Dnevnik 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 11/103 21.05 Eliza, igrana serija ep. 17/68 22.00 Vijesti plus 22.10 Doktor Martin, igrana serija ep. 24/35 22.40 Rambo 2, igrani film 00.30 Dnevnik (r) 01.30 Posmatra~i, igrani film 03.00 No}ni program

Winx
11.05
12.00 13.00 14.00 16.00 16.30 17.30 18.45 19.00 19.29 19.30 19.38 19.55 21.00 22.20 23.30 01.00 02.40 03.10 03.30 04.30 Slijepa ljubav, serija Kad li{}e pada, serija Bandini, 78. ep. Sasuke ninja ratnici, sportski TV show Slijepa ljubav, serija U`areni asfalt, zabavni program Doma}ica Ovako Vijesti u 7 Biometeorolo{ka prognoza Sport Horizonti Kad li{}e pada, 340. ep. Ispuni mi `elju Bandini, 79. ep. Putovanje jednoroga, igrani film, 2. dio Astro Num Caffe Reprizni program Ramazanski program - po~etak posta Vijesti, vrijeme, sport, info. emisija Ispuni mi `elju U`areni asfalt, zabavni program Pregled programa za petak

Udri mu{ki
08.00
15.50 Info top, informativni program 16.10 Akademija debelih, direktno uklju~enje u show 17.00 Mala nevjesta, serija (r) 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna showbiz emisija 19.00 Kursad`ije, humoristi~ka serija 19.50 Kukavica, serija 20.40 Akademija debelih, pregled dana 21.30 @ivot ili ne{to sli~no, ameri~ki film 23.30 Goli pi{tolj, ameri~ki film 01.30 City Exclusive, zabavna showbiz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

Crime Time
11.50
14.45 Ljubav-vjera-nada, serija 15.55 Odba~ena, serija 16.55 Dejana Talk show, talk show Tema:”Ljekovite trave `ivot zna~e” 17.55 Ljubav bez granica, serija 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.20 In Magazin, showbiz magazin 20.00 Ru`a vjetrova, doma}a serija 21.00 Balkanske prevare 21.30 Vox Populi 21.35 Odba~ena, indijska serija 22.55 Kameno vije}e, film 00.30 Eso TV 02.30 OBN Info, informativni program 02.45 Vox Populi 02.50 Euro Liga, sportski pregled 05.40 Vox Populi 05.45 ^uvari planeta, dokumentarni program

Ru`a vjetrova
20.00 OBN
68. Sara i Zvone bude se na pla`i nakon pijane no}i i shvate da su vodili ljubav. Oboje misle da su pogrije{ili i dogovore se da ne}e nikome re}i za to, no Jakov na~uje njihov razgovor. Marica dolazi Suzani i Ines u posjet i ~ini se preporo|ena otkad je krenula na te~aj slikanja. Stipe je zadovoljan {to je Nives podmetnula dokaze Franulovi}u i anonimno ga prijavila. Iako su nasjeli na spletku Odakovih, Mila i Sr|an se sve bolje sla`u, Suzana i Ines tje{e Anu koja pla~e zbog Filipove iznenadne smrti, a Milivoj je shrvan zbog uru{avanje temelja na gradili{tu.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.25 Med i djetelina (r) 10.55 Specijalni efekti 11.40 Vremeplov znanja (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Izdajnikova `ena, film (r) 14.45 Sevdah (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Pronicanje u {ifru boje, 17.00 Ljetne ljubavi 17.26 Non-stop, 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik 19.00 Gladijatorska akademija 19.25 Med i djetelina 20.00 Izu~avanje slomljenog srca 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Jane Doe, ciklus filmova 23.00 Voice of America 23.30 Specijalni efekti, 00.20 Dnevnik TVSA (r) 00.50 Program za sehur 03.10 Odjava programa

TV TK

08.00 Budilica probudilica 09.05 Strasti i intrige, (r) 10.05 Kinali Kar 11.00 Turkan (r) 11.55 TV kalendar 12.00 Vijesti 12.15 Glas Amerike 12.45 Pe~at u vremenu 13.15 Bojno polje 14.00 Ljetopis 15.00 Dje~ije popodne 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu 17.15 Kinali Kar 18.15 TV reporta`a 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.45 Crtani film 20.05 Turkan 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava 22.30 Vijesti 22.35 Anabela Basalo: @ena sa gre{kom 22.40 Rambo 2, film 00.15 Strasti i intrige, (r) 01.00 Dnevnik 2, (r) 01.30 Kinali Karserija (r) 02.30 Glas Amerike

MRE@A

08.05 Bonanza: Krvava zemlja, western serija 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 102/134 (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 61/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, ep. 10/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 103/134 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 62/92 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 11/103 22.40 Rambo 2, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Bonanza: Krvava zemlja, western serija 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 102/134 (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 61/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, ep. 10/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 103/134 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 62/92 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 11/103 22.40 Rambo 2, igrani film

TV ZENICA

08.00 Dobro jutro 08.35 Dobro jutro djeco 09.00 Jutarnje vijesti 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike, repriza 10.00 Serija 11.00 Serija 12.00Iz dana u dan 12.05 Serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05Serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dok. program 17.00 Iz dana u dan 17.15 Patnja 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Nije te{ko biti ja, muzi~ko-zabavna emisija 22.40 Igrani film 24.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Djevojke 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Sand`a~ki velikani 11.00 Majstori kuhinje 11.30 Vrata tajni 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Djevojke 13.00 Do`ivotna kazna, serija 13.30 BH Ritam 15.30 Vrata tajni 16.00 Istra`itelji 17.00 Flash vijesti 17.05 Do`ivotna kazna 17.30 Majstori kuhinje 18.00 Historijski trenutci 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 U susret Ramazanu 21.10 Dom2 21.40 Mjesec milosti 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Program za Ameriku

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Evo srcu mom radosti (r) 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka, (r) 12.00 Info blok 14.00 Evo srcu mom radosti (r) 14.45 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 15.30 Razgoli}ena nauka, (r) 16.30 Majstori kuhinje 17.00 Dom2 17.30 Putopisi 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Hronika Jablanice 20.30 Istina, emisija o povratku 21.00 Criss Angel 21.30 Razgoli}ena nauka, dok. serijal 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B. 00.00 Igrani film

TV USK

08.05 Igrani film 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Junska no}, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljeto u podne, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 Dr. Martin, serija (r) 15.00 TV Liberty (r) 15.30 Kultura (r) 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Dr. Martin, serija 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Junska no}, serija 21.05 Poduzetnik 21.35 Hotel Bosna 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.00 Pregled programa 16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.30 “Vje`bajmo zajedno”, sportsko rekreativni program 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna,zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za petak

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Letnja promenada (r) 14.00 Novosti 14.05 Igrani film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.00 Neko te posmatra, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Igrani Kategorija 7 2.dio, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Kod Ane 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Dje~iji program 11.45 Vijesti 12.00 Slijepa ljubav, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Bandini, serija 15.30 Sasuke, nind`a ratnici 16.00 Sasuke, nind`a ratnici 16.30 Slijepa ljubav, serija 17.30 Kod Ane 17.50 Necenzurisano 18.20 Pozori{te u ku}i, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ljetni talas, humoristi~ki program 22.00 Vijesti 22.20 Bandini, serija 23.20 Putovanje jednoroga II dio, film 01.00 Sport centar 01.05 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.02 Divlji Plamen 4, serija 09.47 Vijesti iz kulture 10.00 Vijesti 10.10 Mjesto pod suncem ostati ili oti}i 5, dok. serija 11.00 Planinski gorila, dok. serija 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.17 TV kalendar 12.33 Mo} sudbine, serija 13.20 Loves Long Journey, film 15.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 15.15 Ponos Ratkajevih, serija 16.05 Gorski lije~nik 4, serija 16.50 TV kalendar 17.00 Vijesti 17.05 Sport 17.25 Hrvatska u`ivo 17.57 More{ka na svetoga Todora, dok. film 18.27 Dr. Oz, talk show 19.12 20pet, kviz 19.30 Dnevnik 20.03 Portreti najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Snje`ana Pej~i} 20.10 Kratki susreti 20.35 Mo} boja, dok. serija 21.05 Besana no}, film 22.55 Otvoreno 23.45 Dnevnik 3 00.15 Vijesti iz kulture 00.30 Seks i grad, serija 01.00 Ljubavnici, film 02.50 CSI: Las Vegas 11, serija (r) 03.35 [apta~ica duhovima 5, serija (r) 04.20 Skica za portret 04.25 Kuda idu divlje svinje, serija (r)

TV PROGRAM
NOVA
05.45 I tako to..., serija 06.15 Neustra{ivi Scooby-doo, crtana serija 06.40 Super Loonatics, crtana serija 07.00 TV izlog 07.15 Kad li{}e pada, serija (r) 08.15 TV izlog 08.30 Strasti Orijenta, serija (r) 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.15 IN magazin (r) 14.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija 15.50 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Neustra{iva, igrani film 00.35 Magazin MMA Lige 01.05 Okrutne namjere 2, igrani film (r) 02.40 Glupost nije zapreka, serija 03.25 Ezo TV, tarot show 04.25 Dnevnik Nove TV (r) 05.15 IN magazin (r)

63
SE RI JA

HRT2
06.55 Mo} sudbine, serija 07.40 Teletubbies, animirana serija 08.05 Na kraju ulice: Higijena 08.35 Fantasti~ni prijatelji 3, serija za djecu 09.00 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 09.25 Ne daj se, Floki! serija za djecu 10.00 Gradi} Wakkaville, crtana serija 10.25 Kuda idu divlje svinje, serija 11.25 Gorski lije~nik 4, serija 12.10 Edgemont 2, serija za mlade 12.35 Obi~na klinka, serija za mlade 13.00 Dharma i Greg 4, serija 13.30 Centrum mundi, dok. serija 13.55 Tajne velikog Mekonga, dok. serija 14.45 Zalagaonica, dok. serija 15.10 Traumatologija 15.40 Drugi format 16.25 Idemo u Ameriku s Goranom Mili}em 17.15 Ljubav u zale|u, serija 18.00 Hrvatske olimpijske medalje: Atlanta 1996.: Rukomet, finale: Hrvatska - [vedska, snimka 19.30 Dra`esni pupoljci svibanjski 2, serija 20.25 Nogomet Liga prvaka - 2. pretkolo: Hajduk - Skonto, prijenos 22.20 Zlo~inci u odijelima 1,serija 23.05 CSI: Las Vegas 11, serija 23.50 Mu}ke 3A, serija 00.20 Bitange i princeze 2, serija 00.55 [apta~ica duhovima 5, serija 01.40 Ubi me dosada 1, serija 02.10 Dobra `ena 1, serija

AL-JAZEERA B.
08.00 Dogodilo se Tiananmen (r) 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 DWT - Za stolom sa teroristima (r) 09.30 Moj `ivot, (r) 10.00 Usudi se i probaj Peking (r) 10.30 Reporter Tihi rat u Indiji, I dio (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AJE program 14.30 Usudi se i probaj Peking (r) 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Zidovi srama Zapadna obala (r) 16.00 Vijesti, program 17.00 Activate (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, program 19.05 PLO - Historija jedne revolucije, I dio (r) 19.30 48 - Hong Kong (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 Moj `ivot, (r) 00.00 AJE Vijesti

RTS
09.55 Vijesti 10.00 Durmitor 2. deo, reporta`a (r) 10.32 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Sve~ano se zaklinjem, dok. pr. (r) 12.00 Dnevnik 12.30 ^uvari tradicije (r) 13.00 Trezor 14.00 Trend seteri, (r) 14.45 Gastronomad (r) 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Sre}ni ljudi, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica, dok. program 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Sre}ni ljudi, serija (r) 21.00 Tradicija i uspomene 21.30 Koncert [abana Bajramovi}a, muzi~ki program (r) 22.40 Avantura: Verige sveta 22.55 Vijesti 23.00 Oko magazin, info 23.30 Dnevnik

RTCG
06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz (r) 11.00 Vijesti 11.05 Vi{e od ljeta (r) 13.05 Program za djecu 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarna emisija 14.35 Muzika 15.00 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 15.50 Muzika 16.00 Dokumentarna emisija 16.30 Muzika 17.00 Dramski program 17.45 Vi{e od ljeta 18.55 Znam da zna{, kviz 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Pretres 22.00 Dnevnik 3 22.30 Vi{e od ljeta 23.30 Sat TV 00.00 Obrazovna emisija 00.30 Muzika 01.00 Sat TV

Kad li{}e pada
19.55 HAYAT

Tahsin je sredio poslove u Trabzonu i vratio se u Istanbul te nastavlja Fikret pru`ati potporu. Udaljenost izme|u Tahsina i Fikret smanjit }e se Tahsinovim osje}ajnim postupkom. Lejla se povla~i u sebe nakon niza potresnih doga|aja i ponovno pronalazi `ivot u malom ~udu...

Junska no}

SE

RI

JA

20.05 TV1/MRE@A
Lale i Havin se pla{e za svoju sigurnost po{to je Kamil, njihov biv{i saradnik, saznao istinu. Sasvim slu~ajno, Ayse upoznaje Tarika, mladi}a koji }e joj promijeniti `ivot... Svakim danom Cemal je sve vi{e zaljubljen u Havin. On planira zajedni~ku ve~eru kako bi je upoznao s Baranom i Duygu. Ugledav{i je, Baran se potpuno gubi i prisje}a se starih trenutaka...

EUROSPORT
08.30 FIA touring car 09.00 Biciklizam, Tour de France 10.00 Olimpijske igre, Together To London 10.15 Fudbal, prijateljski me~evi 11.00 Fudbal na pesku, Mundialito Portimao, Portugal, u`ivo 13.30 Biciklizam, Tour de France 14.00 Biciklizam, Tour de France, u`ivo 16.45 Fudbal, prijateljski me~evi 17.45 Snuker, Victoria, Australija 19.15 Konji~ki sport 19.30 Najja~i ~ovek 20.30 Ski-skokovi, Wisla, Poljska, u`ivo 22.15 Biciklizam, Tour de France 23.00 Tenis, WTA San Diego, USA, u`ivo, ~etvrtfinale 00.30 Reli, Rumunija 01.00 Ski-skokovi, Wisla, Poljska

EUROSPORT 2
07.30 Biciklizam, Tour de France 09.00 Fudbal, 1. Bundesliga, Dortmund - Bayern Munich 11.00 Biciklizam, Tour de France 12.30 Atletika, Lucerne, [vajcarska 14.30 Sepaktakraw 16.15 Freestyle motocross 18.00 Ekstremni sportovi 20.00 Biciklizam, Tour de France 22.00 Obaranje ruku 22.30 Kuglanje 23.30 Free running

SPORT KLUB
06.00 Danish league 09.30 Vijesti 09.45 CH TV News 10.00 Mobil 1 The Grid 10.30 Fudbal: Ama Zulu Manchester United 12.30 Fudbal: Benfica Figo Team

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal Mls: New York Chichago 11.30 Fudbal [panija: Real Madrid Levante 13.00 Fudbal Italija: Juventus - Chievo 15.00 Fudbal: Corinthians Boca Juniors

ARENASPORT 2
06.00 Ufc: Sanchez Ellenberger 08.00 Ko{arka Aba liga: Season Review Crvena Zvezda Hemofarm 10.00 Atletika Diamond liga: London Day 2 12.00 Bejzbol Mlb: San Francisco Atlanta 14.30 Olympic Series: Episode 48 15.30 Racing Trough Time Ep. 19 16.30 Rukomet: Bundes liga: Season Review Kiel - Hsv 18.00 Ko{arka Aba liga: Season Review Olimpija - Cedevita 20.00 Odbojka Beachvolley: Berlin Finale Men 21.00 Odbojka Beachvolley: Berlin Finale Women 22.00 Ufc: Diaz - Condit 00.00 Hokej NHL: Season Review Los Angeles Vancouver 02.00 Motosport Mundial: Magazin 02.30 Olympic Series: Episode 47

Fudbal
20.30
14.30 ATP Hamburg osminafinala, direktno 20.30 Fudbal: Ama Zulu Manchester United 22.15 Premier League Magazin 22.45 Vijesti 23.00 CH TV News 23.15 TWS - PAJA 00.15 Fudbal: Benfica Figo Team 02.00 Sailing - 34 American Cup 02.30 ATP Hamburg osminafinala

Atletika
18.00
17.00 Olympic Series: Episode 49 18.00 Atletika Diamond: London 20.00 Fudbal Brazil: Flamengo Corinthians 22.00 Magazin Great Goals Of European Football 00.00 Poker Big Game 5 02.00 Fudbal Brazil: Fluminenese Bahia prenos

DISCOVERY

10.00 Kako to rade? 10.30 U djelicu sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima 12.20 Trgovci automobilima 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolovci 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Majstori za oru`je 21.00 Ni{ta li~no 21.55 Ljudsko telo: Savr{ena ma{ina: Snaga 22.50 Ljudsko telo: Savr{ena ma{ina: Snaga uma 23.45 Tajne Mornari~kih foka

N. GEOGRAPHIC

11.10 Sekunde do katastrofe11.40 [apta~ psima 12.35 Megastrukture 13.30 Avionske nesre}e 14.25 Najnevjerovatnije fotografije 14.50 Ubistvena struja 15.20 Nevjerovatni snimci 16.15 Istra`ivanje planete Zemlje 17.10 [apta~ psima 18.05 Avionske nesre}e 19.00 Sekunde do katastrofe 19.55 Te{ka vremena 21.00 Sekunde do katastrofe 21.55 Te{ka vremena 22.50 Tabu: Zatvorska ljubav 23.45 Sekunde do katastrofe: Masakr u Mumbaiju

Tour de France
20.00

VIASAT HISTORY

11.00 Mendelson, nacisti i ja 12.00 Najgori poslovi u istoriji 13.00 Gerouov zakon 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Pri~a o struji 17.00 ^ovjekova istorija 18.00 Najgori poslovi u istoriji 19.00 Srednji vijek 20.00 Tajni rat 21.00 Tajna nestalog {pijunskog aviona 22.00 Lovci na naciste 23.00 ^ovjekova istorija 00.00 Skriveni svjetovi: Podzemni Rim 01.00 Kada su Mavari vladali Evropom 02.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 03.00 Lu}ano Pavaroti 04.00 Drevni plasti~ni hirurzi 05.00 Gerouov zakon

ANIMAL PLANET

10.00 Spasavanje divljih `ivotinja 10.25 Spasite majmune 10.55 Policija za `ivotinje 11.50 Bjekstvo u raj za {impanze 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Priroda Francuske 14.30 Ned Bruha 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Safari sa pingvinima 16.25 Nevaljali ljubimci 17.20 Sve o ljubimcima 18.15 Spasavanje `ivotinja 18.40 [kola za gorile 19.10 @ivotinjsko carstvo 19.35 Oti}i predaleko 20.05 Priroda Francuske 21.00 Borba za kitove 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Urgentni centar 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Dijagnoza ubistvo 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Monk 16.20 Ubistva u Midsameru 18.20 Dijagnoza ubistvo 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Efekat Delfi 23.20 Sedam Sinbadovih avantura 01.20 Vidovnjak 02.20 Urgentni centar 03.20 Opasna tajna 04.15 Doma}ice iz okruga Orind`

TV1000

04.00 Osumnji~eni, igrani film 06.00 Bronson, igrani film 08.00 Pegi Su se udaje, igrani film 10.00 Momak ostaje na filmu, igrani film 12.00 Eni Hol, igrani film 14.00 Riba zvana Vanda, igrani film 15.50 Jentl, igrani film 18.00 Korak ispred, igrani film 20.00 Bez srca, igrani film 22.00 Osumnji~eni, igrani film 00.00 Tajne zanata, igrani film 02.00 Striptiz zavodnice, igrani film

FOX LIFE

10.00 [apat duhova 10.45 Mi i oni 11.00 Vill i Grejs 11.20 Da, draga 11.50 Da, draga 12.20 Privatna praksa 13.10 Osveta 14.10 Melisa i D`oi 14.41 Melisa i D`oi 15.05 Ali Mekbil 16.00 Da, draga 16.30 Da, draga 16.45 Ni na karti 17.40 Kugar Taun 18.05 Mi i oni 18.30 Vill i Grejs 18.55 Ali Mekbil 20.00 Privatna praksa 20.55 Osveta 21.30 Melisa i D`oi 22.01 Melisa i D`oi 23.00 [apat duhova 23.50 Mi i oni 00.20 Ali Mekbil 01.05 Ulica sje}anja 02.00 [apat duhova 03.20 Da, draga 03.50 Da, draga 04.10 O~ajne doma}ice

FOX CRIME

11.40 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 12.30 Frikovi 13.20 Frikovi 14.10 Inspektor Montalbano 15.50 Nepoznati 16.40 Brojevi 17.30 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 18.20 Monk 19.10 Imitator 20.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 20.55 Arnold u trci 22.35 Brojevi 23.25 Ovo nije moj `ivot 00.15 Nepoznati 01.05 Imitator 01.50 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 02.35 Ovo nije moj `ivot 03.20 Opasni cimeri 04.15 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 05.15 Opasni cimeri 06.15 Kriminalisti~ka istraga: Pariz

HBO

06.00 MaksimUm, film 07.35 Sre}a, ep. 9, serija 08.45 Preveliki da propadnu, film 10.25 Gulliverova putovanja, film 11.50 Ledena staza, film 13.30 Bolji `ivot, film 15.05 Draga, smanjio sam djecu, film 16.35 Du{a surfera, film 18.20 Srcolomac, film 20.05 Paris Express, film 21.45 Igra prijestolja II, ep. 7, serija 22.40 Igra prijestolja II, ep. 8, serija 23.30 Pravi seks, ep. 30, serija 00.20 Zbogom, Gary, film 01.35 Zlo~esta u~iteljica, film 03.10 Posljednji egzorcizam, film 04.35 Zavjet {utnje, film

CINESTAR

10.40 Chef, film 11.00 Rajski vrtlar, film 12.29 TED, film 12.38 Tra`e}i ljubav za kraj svijeta, film 12.46 Rock zauvijek, film 13.01 Potjera, film 14.37 Chef, film 14.46 Tra`e}i ljubav za kraj svijeta, film 15.02 Nepobjedivi, igrani film 16.37 TED, film 16.46 Chef, film 17.00 Bitka za otok, film 18.45 TED, film 19.00 @eljezni grad, film 20.37 Tra`e}i ljubav za kraj svijeta, film 20.47 Rock zauvijek, film 21.01 Nestali u Americi, ilm 23.00 30 dana, film 00.35 TED, film 00.44 Tra`e}i ljubav za kraj svijeta, film 01.00 Duga, film

EVROPSKA LIGA Fudbaleri Sarajeva ve~eras gostuju kod Levskog

Remi bi bio veliki uspjeh

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 19. juli/srpanj 2012.

46. strana

Sino} odr`an Ramazanski koncert

Simfonijska poema Mevlana
Publika je u`ivala u muzi~ko-scenskom performansu koji je, osim misti~ne i meditativne muzike, sadr`avao odlomke Rumijeve poezije i ples go{}e iz Turske
Sarajevska filharmonija je kao i proteklih godina i ovaj put svojim koncertom najavila dolazak ramazana. Sino} je sarajevska publika, koja je dvoranu Narodnog pozori{ta Sarajevo ispunila do posljednjeg mjesta, imala priliku u`ivati u premijernoj izvedbi simfonijske poeme “Mevlana - Alhemi~ar” . Ovo djelo komponovao je Sabri Tuluğ Tırpan iz Turske povodom 800. godi{njice od ro|enja D`elaludina Rumija.

^eka se potvrda optu`nica
I dalje se ~eka potvr|ivanje optu`nice u Op}inskom sudu u Tuzli protiv profesora tuzlanskog odjeljenja Pravnog fakulteta iz Sarajeva, koji se terete da su u zamjenu za prolazne ocjene i polaganje ispita seksualno iskori{tavali studentice ovog fakulteta. - Vijest koju su objavili pojedini mediji da je podignuta optu`nica protiv ~etiri profesora je ustvari vijest iz maja ove godine. Ono {to je novost jeste to da su u me|uvremenu preminula dva profesora i to Fuad Saltaga i Bajro Goli}, tako da se, zbog neophodne papirologije, odnosno smrtovnica i ostalih potrebnih dokumenata i dalje ~eka izja{njavanje Op}inskog suda u Tuzli. Ostaju optu`nice protiv profesora Zdravka Lu~i}a i Enesa Durmi{evi}a, kazao je u izjavi za Fenu Admir Arnautovi}, glasnogovornik Kantonalnog tu`iteljstva Tuzla.
nezvani~an izvje{taj

Buran aplauz
Ramazanski koncert prerastao je u svojevrstan obi~aj kojim Sarajevo pozdravlja dolazak zna~ajnog i za vjernike muslimane svetog mjeseca ramazana. A za sve izvo|a~e veliko je zadovoljstvo kada jedan kompleksan i programski zahtjevan projekt publika pozdravi i nagradi burnim aplauzom kao {to je to bio slu~aj sa sino}njim nastupom.

Foto: D. TORCHE

Publika nagradila izvo|a~e burnim aplauzom

Sabri Tuluğ Tırpan

Ramazanski koncerti Sarajevske filharmonije, prema rije~ima direktorice Samre Gulamovi}, koja je dirigirala orkestrom, uvijek su izazov jer je bilo potrebno prona}i ne{to {to u potpunosti odgovara povodu, kao i kriterijima koje pred sebe postavlja Sarajevska filharmonija. - Uvjerena sam da smo ovaj put u potpunosti odgovorili izazovu, kazala je Gulamovi}. “Mevlana - Alhemi~ar” je muzi~ko-scenski performans koji je do sada izveden u Istanbulu, Bursi, Izmiru, Antaliji i Be~u. Sarajevska publika je, osim u misti~noj i meditativnoj muzici, u`ivala u odlomcima Rumijeve poezije i plesu go{}e iz Turske Su Güneş Mihladız, koja }e svojim pokretima do~arati inspirativni ples dervi{a - sema.

Iako Rumi predstavlja jednog od najve}ih islamskih mislilaca, on zbog svoje univerzalne poruke mira i dobra, predstavlja i inspiraciju za ~itav ljudski rod.

Kraj sezone
Osim Su Güneş Mihladız, sarajevskoj publici su se predstavili pijanista Sabri Tuluğ Tırpan, koji je i kompozitor ovog djela, vrsna umjetnica na naju Burcu Karadağ i sopranistica Demet Tuğcu. Simfonijskom poemom Sarajevska filharmonija zavr{ila je jo{ jednu bogatu koncertnu sezonu, nakon koje }e uslijediti sezona u kojoj }e zapo~eti obilje`avanje 90 godina od osnivanja Sarajevske filharmonije.
Mr. S.

Bingo 37+ nema dobitaka Deseterac: 23 dobitnika po 4.361,40 KM, Peterac: 10.747 dobitnika po 8,90 KM
U 3. kolu upla}eno je: 482.710,00 KM Fond dobitaka iznosi: 289.626,00 KM BINGO PLUS: 6 0 5 7 4 1

1 11 32 51 67

2 15 33 53 69

3 16 36 56 82

5 23 37 59 84

3. kolo 6 7 10 25 28 31 40 45 46 60 61 64

POSLJEDNJE VIJESTI
RADMANOVI] PRIMIO KNOC - ^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} primio je ju~er Ulrike Knoc, ambasadoricu Njema~ke u na{oj zemlji, saop}eno je iz Predsjedni{tva. Knoc je istakla da unutra{nja politi~ka kriza vlasti mo`e biti ozbiljna smetnja implementaciji evropskih obaveza dogovorenih u Bruxellesu. POTONUO TRAJEKT SA 250 PUTNIKA - Trajekt na kojem je bilo 250 putnika potonuo je ju~er kod obala Tanzanije, nedaleko od ostrva Zanzibar. Mornarica i policija organizovali su spasila~ku operaciju. TERORISTI^KI NAPAD U BURGASU? - Nekoliko osoba je poginulo, a ve}i broj je ranjen u napadu na izraelske gra|ane u Bugarskoj, navodi Harec. Izraelski dnevnik, koji se poziva na o~evica, navodi da je eksplozija odjeknula u jednom od autobusa u gradu Burgasu.

Zatra`ena pomo} EUFOR-a i Hrvatske

Helikopteri OSBiH ne mogu gasiti po`are
`ena, Ministarstvo sigurnosti BiH zatra`ilo je pomo} EUFOR-a u ga{enju po`ara i uputilo zahtjev Dr`avnoj upravi za za{titu i spa{avanje Hrvatske za ga{enje po`ara na podru~ju Tomislav-Grada uz upotrebu kanadera. Iz Ministarstva navode da se njihovo i upozorenje ministra Sadika Ahmetovi}a da }e zbog drasti~nog smanjenja bud`eta na dr`avnom nivou biti ugro`eno funkcioniranje dr`avnih institucija, ve} ovih dana pokazalo kao osnovano. “Institucije BiH nisu u mogu}nosti da odgovore u punom kapacitetu i pomognu ga{enje iz zraka iz prostog razloga {to nedostaje novca za nabavku goriva i odr`avanje helikoptera, navodi se u saop}enju MSBiH.

U BiH je registriran veliki broj po`ara na razli~itim lokacijama, a trenutno je najte`e stanje na podru~ju op}ina TomislavGrad, Trebinje i Konjic. Ula`u se maksimalni napori da se po`ari lokaliziraju, a u akcijama ga{enja po`ara, osim struktura za{tite i spa{avanja, uklju~eni su i pripadnici Oru`anih snaga BiH na tim podru~jima. [tete na opo`arenim podru~jima su ogromne, saop}eno je iz Ministarstva sigurnosti BiH. Na podru~ju op}ine Tomislav-Grad (planina Grabovica iznad mjesta Bri{nik i Kova~i) veli~ina opo`arenog prostora je oko 420 hektara. U op}ini Trebinje veli~ina pogo|enog prostora je oko osam kilometara zra~ne linije, od sela Ba-

njevaca do Jasena, Bara i Borlovi}a. Na podru~ju op}ine Konjic po`ar koji je izbio na podru~ju MZ Glavati~evo ozbiljno prijeti selima La|anica, Tisovica i Ljubina. Imaju}i u vidu da je situacija izuzetno slo-

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->