SPOLNI CIKLUS KRAVA Glavna zbivanja spolnog ciklusa krava dijele se u ona u vezi sa razvojem folikula i ona u vezi

razvoja korpus luteuma. Oni dogadaji koji su u vezi sa razvojem folikula mogu se podijeliti u dvije faze, proestrus i estrus. Period korpus luteuma dijeli se u dvije faze, metestrus i diestrus. Duzina spolnog ciklusa je varijabilna. Srednja duzina u krave je 21. Faze spolnog ciklusa A. proestrus: trajanje oko 3 dana B. estrus: trajanje oko 18 sati C. postestrus (metestrus): trajanje 2 - 3 dana D. diestrus (interestrus, interval izmedu postestrusa i proestrusa): trajanje oko 14 dana. Proestrus nije tano ogranien period i protee se od pojave promjenjenog ponaanja do momenta kada je karav spremna za parenje. Bik bi trebao da prepozna proestrus bolje od dobrog dijagnostiara. Karakteristini vanjski znaci su sakakivanja ivotinja, njukanje. Na karaju proestrusa ginolokim pregledom bi se trebalo ustanoviti blaga edematoznost vulve, hiperemina i vlana sluznica vagine. Estrus se oznaava se vremenski period, u kome zenska zivotinja prihvata parenje. Na trajanje estrusa mogu uticati egzogeni i endogeni faktori (npr. skraeenje trajanja estrusa kod visih temperatura). U prisustvu bika u stadu vanjski znaci estrusa se intenziviraju a trajanje estrusa skraeuje. Pod nepovoljnim uslovima ishrane i osvjetljenja, trajanje estrusa se naprotiv moze produziti. U estrusnom ciklusu odvijaju se karakteristine hormonske promjene. Poveana koncentracija estrogena iz jednog dominantnog tercijarnog folikula dovodi do simptoma estrusa. Estradiol opet poveava frekvencu tonine sekrecije LH, sto dovodi do postepenog porasta perifernih vrijednosti LH, i najzad do tzv. predovulatornog LH vrsk i na kraju ovulacije. Postestrus (metestrus), kao i proestrus, je period koji se ne moze tocno ograniiti. Opeenito se proteze od momenta, kada vise ne postoji spremnost za parenje, do nestajanja vanjskih i unutrasnjih simptoma estrusa (npr. prestanak spremnosti uterusa na kontrakcije, nestajanje hiperemije i pojacane sekrecije u cerviksu, vagini i vestibulumu, zatvaranje cervikalnog kanala Diestrus oznacava se vremenski period karakterisan spolnim mirovanjem; nastavlja se na postestrus i traje do pocetka proestrusa. Sa svojim trajanjem od oko 14 dana. Karakterise ga odsustvo bilo kakvog znaka, koji bi ukazivao na spremnost za parenje. U biti diestrus odgovara fazi zutog tijela ovarijalnog ciklusa (oko 4. do 17. dana ciklusa) i sekrecionoj fazi mukoznog ciklusa. Kod krava koje nisu ostale gravidne, korpus luteum se razvija u funkcionalan organ koji lui velike kolicine progesterona koji ulazi u opu cirkulaciju organizma uticui na razvoj mlijecne zlijezde i razvoj uterusa. Hipertrofirani endometrij i zlijezde uterusa pod uticajem progesterona luce gust i ljepljiv sekret koji sluzi za ishranu zigote: Ako zigota dosegne uterus, korpus luteum funkcionise kroz gravidnost. Ako jajna stanica nije oplodena, korpus luteum ostaje funkcionalan do 17. dana spolnog ciklusa poslije kojeg vremena dolazi do njegove regresije usljed luteolitickog djelovanja prostaglandina iz uterusa i nastaje novi spolni ciklus. Fiziolosko smanjenje korpus luteuma pocinje neposredno nakon 17. dana omogueavajuei time pocetak novog ciklusa. Ukratko, estrogen dominira oko 4 dana ciklusa, dok dominacija progesterona iznosi 17 dana. Ove faze se cesto definisu kao period folikula (estrogena faza) i pored korpus luteuma (lutealna iii progesteronska faza). Neposredno nakon ovulacije poinje se stvarati i razvijati korpus luteum. Znacajna proizvodnja progesterona pocinje 4. iii 5. dana ciklusa. Tokom drugog tjedna, fiziike promjene su minimalne, a otpustanje progesterona maksimalno. 17. dana nastupie i funkcionalne

promjene u uterusu ako je uterus bez zigote. Funkcionalni izgled korpus luteuma se prekida prije fizioloske degeneracije. Ustvari, nefunkcionalni korpus luteum prethodnog ciklusaponekad je skoro velik kao novoformirani. Anestrus Anestrus, izostanak estrusa, je znak a ne oboljenje on moe biti jedna normalna fizioloka pojava znak oboljenja ili neuspjeno otkirvanje estrusa. Na osnovu iskustava kao i hormonalnih istrazivanja moze se rei da u krava postoji izostajanje kao vanjskih tako i unutranjih znakova estrusa tokm jednog dueg perioda. Anestrus je najei uzrok nepodnosti goveda a gravidnost je je najei uzork anestrusa i treba je je iskljuiti kada se pristupa svakom sluaju anestrusa. Druge etiologe su vezane za hiperaktivnost utog tijela sa poveenim koncetracijam progesteronom zatim za hipofukciju utog tijela i nedotatak progesterona, to se moe utvrditi redovitim pregledima jajnika ili odreivanjem razine progesterona krvi. Uterus krava treba pregladati na prisustvo tenosti, maceriranog ili muminificiranog fetusa. Jajnici se trebaju pregedati na prisustvo lutealnih cista ili neoplazije. Dva najvaznija uzroka anestrusa u stadu su slabo otkrivanje estrusa i neadekvatna ishrana. Prognoza ovisi od etiologije. Nepovoljna je prognoza kada se zajedno sa anestrusom dijagnosticira sitnocisticna degeneracija jajnika, obostrani hematomi jajnika, upala jajnika iii tumori jajnika.Medutim, prognoza je povoljna ako se anestrus javi u kliniekom puerperiju, kao i kod zivotinja kojih doje telad ukoliko su uslovi drzanja i ishrane adekvatni. Predposvka za usjeno hormonsko lijeenje jesta i poboljanje opti uslova dranja i isrhrane. Duzina spolnog ciklusa Duzina spolnog ciklusa je varijabilna. Srednja duzina u krave je 21 dana a kree se od 18 do 25 dana U pojedinim sluiajevima bi se jedva mogue bilo opredijeliti, da Ii su odstupanja u ciklusu uzrokovana genetskim iii faktorima okoline, iii nekom mogueom kombinacijom oba ta faktora.
OPTIMALNO VRIJEME OSJEMENJIVANJA

Da bi se utvrdilo optimalno vrijeme osjemenjivanja za svaku pojedinu zivotinju, treba voditi raiuna o slijedeeim kriterijima: u prvom redu treba pravovremeno prepoznati zivotinju koja se nalazi u estrusu, i na osnovu iskustva odrediti vrijeme osjemenjivanja. Manje pogreske u ocjeni u pojedinim sluiajevima jedva da imaju negativan uticaj na koncepciju. Da bi se pogreske svele na minimum, potrebno je u svim sumnjivim sluiajevima izvrsiti vaginalni i rektalni pregled. Budui da spermiji opeenito imaju duzi zivotni vijek od jajne stanice i sperma mora prije amfimiksije proboraviti vie sati u genitalnom traktu, vrijeme osjemenjivanja treba obaviti prije ovulacije. Praktiino iskustvo govori da su izgledi za koncepciju najpovoljniji, kada se sjeme ubaci u drugoj polovini estrusa iii pri kraju estrusa (oko 12 do 18 sati nakon poietka estrusa) Trajanje zivota gameta Izgledi za koncepciju znatno padaju, ako za oplodnju sposobna sperm a dosegne jajnu stanicu tek kasnije od 6 sati nakon ovulacije. Takoder, treba voditi racuria, da spermiji za njihovo putovanje i za njihov proces sazrijevanja (kapacitacija) treba da proborave u zenskom genitalnom traktu oko 6 sati. Maksimalni period boravka odreduje trajanje zivotne sposobnosti spermija. Ona je kod duboko smrznute sperme manja nego kod nativne sperme, Sperma razlicito dugo moze zivjeti u kvalitativno razliitim sekrecionim produktima pojedinih dijelova zenskog genitalnog trakta (u sekretu cerviksa 24 do 30 sati, u sekretu uterusa 10 do 15 sati).

NEPRAVILNOSTI SPOLNE CIKLlCNOSTI Neredovitost spolnog ciklusa oznacava se kao jedan abnormalni interval od prvog dana estrusapa sve do prvog dana slijedeeeg estrusa. Neredovni ciklusi mogu biti u vezi sa nepravilnim otkrivanjem estrusa, sezonskim anestrusom, promjenama zivotnog vijeka korpus luteuma, poremeeajima ovulacije, gubitka embrija iii fetusa, iii odstupanjima u ponasanju zivotinja. Ciklieni poremeeaji dogadaju se bilo tokom estrusa iii u interestrusnom intervalu. Jedno produzenje u sazrijevanju folikula iii ovulacije moze rezultirati u produzenom proestrusu iii stalnom estrusu. lzostanak ovulaeije moze rezultirati u produzenom estrusu kao sto je slueaj kod folikul teka cista. Druge nepravilnosti ovulacije ukljueuju produzenje ovulacije i prijevremenu ovulaciju. Na prijevremenu ovulaciju moze se sumnjati u zivotinja zbog toplotnog stresa jer se kod njih ispoljava estrus za kratak vremenski period tj.na vrsku estrusa iii tokom hladnih noi. Korpus luteum kontrolise duzinu diestrusa i interestrusnog intervala u ciklienih zivotinja. Prijevremena luteoliza korpus luteuma rezultira u jed nom kratkom interestrusnom intervalu. Spreeavanje da prostaglandin izazove luteolizu korpus luteuma rezultira zadrzavanje istog i produzenje diestrusa. Iritaeija iii upala endometrija moze uzrokovati prijevremeno oslobadanje PGF2, i luteolizu zrelog korpus luteuma rezultirajui jednom kratkom interestrusnom intervalu. Iritaeija endometrija kasnije u diestrusu moze se sukobiti sa djelovanjem prostaglandina na zreli korpus luteum vodei do produzenja diestrusa. Intrauterina terapija sa iritirajuim otopinama moze mijenjati interestrusni interval, zavisno kada su aplicirani u eiklusu. Tretiranje izmedu 4. i 10. dana nakon ovulacije uzrokuje da krava ima jedan kratki ciklus. Tretiranje kasnije u diestrusu 15. do 17. dana do ovulaeije, rezultira u produzenom eiklusu. Produzeni diestrus mora se razlikovati od ranog embrionalnog i fetalnog uginua. Ako se uginuee embrija dogodi nakon majinog prepoznavanja gravidnosti slijedei estrus je ispusten a zivotinja dolazi u estrus nakon produzenog diestrusa. Oboljenja koja uzrokuju upalu endometrija materice mogu biti uzrok neredovitosti ciklusa putem dva mehanizma. Endometritis koji rezultira prijevremenom luteolizom karpus luteuma vodi do kratkog eiklusa. Drugo, endometritis koji vodi do ranog embrionalnog uginua moze takode uzrokovati produzeni diestrus. Neki virusni agensi, ukljueujuei neke vrste modificiranih zivih vakcina mogu djelovati direktno na jajnike i korpus luteum Predvidanje estrusa na osnovu rektalnog pregleda iiiodredivanje koneentraeije progesterona bilo u mlijeku iii serumu znatno po maze u postavljanju dijagnoze. Odredivanje razine progesterona u jed nom uzorku u vrijeme osjemenjivanja je veoma korisno u proejeni taenosti otkrivanja estrusa. SKRACENI CIKLUS Skraeni ciklusi se rijede javljaju nego produzeni obino su prvi ciklusi poslije partusa su skraeni. To, medutim, ne treba smatrati patoloskim. Skraeni ciklusi su esto popratni simptomi nekog oboljenja jajnika iii uterusa koje remeti normalno trajanje ciklusa, sa posljedienim poremeajem proizvodnje i luenja hormona. Uzroci skraenog ciklusa su raznovrsni i esto slozene prirode. Abnormalno kratki ciklusi se sreu u vezi sa cistama folikula iii sa atrezijom folikula . Takoder se ciklusi mogu bitno skratiti (duzina ciklusa 10 do 11 dana) terapijom uterusa jako iritirajuim srecdstvima, ak ako se ona daju u manjoj koliini. Iritacija sluznice stimulira proizvodnju, i lucenje prostaglandina, luteolizu i time otpoinjanje estrusa. Nastanak skraenog ciklusa se kod prisustva folikul-teka cista moze objasniti duzim trajanjem proizvodnje estrogena, a kod prisustva atrezijii folikla nedostatkom korpus luteum periodikuma. Prognoza je, u slueaju pretpostavljene povezanosti sa endometritisom, relativno dobra. Postoje Ii ciste jajnika

atrezija folikula to prognoza zavisi od prognoze mogueg ozdravljenja od uzronog oboljenja. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Za prepoznavanje skraeenog ciklusa preduslov je, brizljiva kontrola estrusa i vodenje kalendara estrusa. Vazno je uvijek jedno po moguenosti razgranienje izmeu skraenog ciklusa i prividno skraenog ciklusa. Na osnovu anamnestiikih podataka mjere se poduzimaju prema odredenom uzroku odnosno terapiranju etiolokog uzroka koji je doveo do skraenog ciklusa. PRIVIDNO SKRACENI CIKLUS Oko 7 do 10 dana nakon posljednjeg estrusa mogu se kod zivotinja koje,imaju redovan ciklus ponekad ustanoviti znakovi novog ciklusa. Oni su openito slabo izrazeni. Usljed ponavljanog luenja FSH iz hipofize, tokom cijelog ciklusa nastaju tercijarni folikuli, koji openito atreziraju. Medutim, u goveda, u sredini ciklusa ,se dijelom opaza dodatni drugi vrsak LH, koji opeenito ne doseze vrijednost LH-vrska, koji se moze dokazati oko 6 sati nakon poietka estrusa i koji dovodi do ovulacije. Taj kratkotrajni porast LH u sredini ciklusa moze prisutni tercijarni folikul potaknuti na dalje sazrijevanje bez ovulacije. Posljedica je poveeanje stvaranja estrogena, koji izaziva estrusu sliine znakov . Prepoznavanje prividno skraenog ciklusa se zasniva na tome, sto se kod pojave znakova estrusa na jajniku ustanovljuje korpus luteum u cvatu. Izgled sluznice govori protiv pravog .estrusa U sumnlJlvlm slucaJevlma razjeavanju s moze pomoCi odredlvanJe progesterona u mllJeku III krvl, IIIcdetaljan ginekoloski pregled u redovno vrijeme za ciklus.Lijei'enje zivotinje, koja pokazuje simptome estrusa u interestrusu, nije potrebno. Uoi'eni slabiznaci estrusa nemaju kao posljedicu nikakav poremeeajplodnosti. Osjemenjivanje u to vrijeme nesamo da nema uspjeha, nego moze izazvati infekciju uterusa i zato se neizostavno mora izbjeCi. PRIVIDNO PRODUZENI CIKLUS Kod jedne zivotinje koja se redovno goni, jed nom iii vise puta uzastopno je moguee predvidjetiiii ne prepoznati estrus. Nakon otprilike 40, 60 i 80 dana pokazuju tada krave jasne simptomeestrusa, koji se i registriraju. Stoga vlasniku zivotinje ciklus izgleda produzen.Tihi iii slabi estrus, nedovoljno promatranje estrusa kao i nedovoljno znanje 0 toku estrusa odstrane stoi'ara, dovode do pretpostavke za prividno produzeni ciklus. Jedan produzen interestrusni interval od 25 do 35 dana moze nastati usljed ranog embrionalnoguginuea. Ako uginuee embrija se dogodi 16. dana, duzina ciklusa se ne mijenja. Ali ako se uginuee, embrija dogodi nakon 16. dana, interval do slijedeeeg ciklusa se produzuje.. Nakon otprilike trajanja jednogciklusa (18 do 24 dana nakon jednog estrusa) nastaju vise iii manje izrazeni simptomi estrusa,naroi'ito na jajniku, vagini i uterusu. Ukoliko se u to vrijeme posalje uzorak krvi iii mlijeka na pregiedrazine progesterona, u tom slui'aju dobiva se rezultat koji govori za estrus. Diferencijalno dijagnostii'kitreba pomisljati na relativno i'esto embrionalno uginuee. U tom slui'aju estrus bi ponovo nastao nakon toi'no 2 iii vise estrusnih intervala. ABNORMALNO TRAJANJE ESTRUSA Kao abnormalno trajanje estrusa oznai'ava se uoi'ljivo odstupanje od fizioloskog vremenskog perioda (u prosjeku 18 sati:), u kome je zivotinja spremna za parenje (glavni estrus). Taj vremenski period moze biti skraeen iii produzen. Prividno skraeenje nalazimo kod zivotinja, kod kojih je estrus poi'eo vee noeu, i prvi puta je opazen u jutarnjim satima. Kao prividno produzen mora se smatrati estrus, kada se vee u ranom proestrusu a djelomii'no jos i u postestrusu javljaju izrazene (tj. za stoi'are vidljive) vanjske promjene uslovljene estrusom, a zivotinje u to vrijeme nisu medutim jos

spremne, iii nisu vise spremne, za kopulaciju. Skraeeno iii produzeno trajanje estrusa nastaje kod mlijei'nih krava naroi'ito u zimskim mjesecima, kada je malo hrane i svjetla. Znai'aj kao uzroka subfertiliteta bio bi iIT) veliki, naroi'ito u slui'ajuosjemenjivanja, jer se kod zivotinja sa abnormalnim trajanjem estrusa ne moze odrediti optimalnovrijeme osjemenjivanja. U slucaju tzv. kratkog estrusa, moze se estrus lako previdjeti, naroCito akose javi u noenim satima. Pojava dugog estrusa zahtijeva visekratno ponavljanje inseminacije u tokujednog estrusnog perioda.Glavni estrus je opeenito onda veoma kratak, kada se u stadu nalazi bik, a moguenost parenja krava u estrusu nije ogranii'ena. Patol05ki kratak estrus izaziva nedostatna ishrana i drzanje (narocito u zimskim mjesecima) kao i aplikacija prije estrusa hormona koji izazivaju ovulaciju. Produzeni estrus se cesto sreee u vezi sa duplom ovulacijom, zakasnjelom ovulacijom kao i sa perzistencijom folikula. Takoder, davanje estrogena kao i ishranavkrmivima koja sadrze estrogene, moze usloviti produzenje ciklusa.Dijagnoza i diferencijalna dijagnozaZa uocavanje odstupanja trajanja estrusa preduslov je brizljiva kontrola estrusa. Od dijagnostickogznacaja moze biti primjena bikova probaca iii detektora estrusa. Uvijekje vazno jedno po moguenostijednoznacno razlikovanje izmedu pravog i prividnog odstupanja od fizioloskog trajanja estrusa.Svakako da uzimanje detaljnih anamnestickih podataka 0 pocetku estrusa je veoma vazno,iako u praktii'kim okolnostima u odnosu na sam pocetak je tesko ocjenjivo. Radi toga u takvimslucajevima ostaje jedino detaljan vaginalni i rektalni pregled na osnovu kojeg se moze u najviseslucajeva odrediti faza estrusa (prisustvo manje iii vise sluzi u vagini, ocjena konzistencije prisutnogGraafovog folikula i znakovi pona5anja zivotinje.Terapijske i profilakticke mjere se poduzimaju prema odredenom uzroku. Fiziolosko, normal notrajanje se moze regulisati tek nakon poboljsanja drzanja i ishrane. Treba izbjegavati nesvrsishodnoapliciranje hormona. FUNKCIONALNI OBLICI NEPLODNOSTI Kao u pravilu funkcionalni oblici neplodnosti nastaju u pojedinih zivotinja unutar jednog stadaali skupno predstavljaju jedan vazan uzrok neplodnosti.Najvise funkcionalnih odstupanja dogada se usljed nekih endokrinoloskih poremeeaja koje jeesto tesko poblize oznaCiti cak i sa sadasnjim metodama hormonalne dijagnostike. TIHO GONJEN1E (SUBESTRUS) lzostanak ispoljavanja estrusa u krave iii junice iii vlasnika da opazi znakove estrusa znacajnodoprinosi neuspjehu reprodukcije. Kada predoceni podaci ukazuju na anestrus (izostanak jednognormalnog spolnog ciklusa) klinicar mora odrediti da Ii je propust u otkrivanju estrusa iii izostanaknormalnog cikliranja plotkinja zbog nekih abnormal nih procesa. U mlijecnim stadima priblizno 90%krava privedenih na pregled zbog anestrusa imale su normalne ciklicne promjene na jajnicima, dokje samo oko 10% imalo jedan od abnormaliteta kojim je obustavljena spolna ciklicnost Oko 60 dana nakon telenja veina mlijecnih krava otpocelo je sa normalnim cikliranjem. Mlijecna stada u kojih je neplodnost uzrokovana netacnim otkrivanjem estrusa se obicno karakterisu produzenim intervalima od telenja do prvog pripusta i Cesto se kod zivotinja sa anamnezom "tiho gonjenje" palpira zuto tijelo; tu se onda moravrsiti drugi pregled u razmaku od oko 10 dana. U prisustvu tihog gonjenja kod druge kontrole senalazi periodicno zuto tijelo u involuciji iii je ono vee involuiralo. Prepoznavanje tihog gonjenja je moguee i pri jednokratnom pregledu genitalija, kada se ustanovi jaka kontrakcija uterusa i Graafov folikul, te dijelom iscjedak estrusne sluzi iz rod nice pri rektalnom pregledu genitalija. vanjski znak estrusa su medutim kod zivotinja sa tihim gonjenjem

slabo izrazen, predvorje rod nice je slabo hiperemicno i osrednje vlazno.Vaginalnim pregledom se moze relativno lako otvoriti cervikalni .Kanal i nalazi se cesto samo osrednjisekret. Dijagnoza neopazenog estrusa zahtijeva uzastopne preglede i tacnu evidenciju. Stanja kao cisticnadegeneracija folikula, piometra, mumifikacija fetusa, tumori granuloza teka stanica i segmentalnaaplazija koja uzrokuje anestrus utice na pojedine zivotinje. Anestrus uzrokovan pothranjenoseu pogadacijelo stado i karakterise se padom proizvodnje mlijeka i slabom tjelesnom kondicijom.Ako se u jed nom stadu tiho gonjenje javlja samo u pojedinim slucajevima, to je indiciranaaplikacija prostaglandina F2alfa iii njegovih analoga, kod zivotinja kod kojih se jasno palpira zuto tijelo. Tome treba slijediti intenzivno promatranje na estrus od 2. dana nakon medikacije. Pri pojavisimptoma estrusa provodi se osjemenjivanje. U stadima u kojih postoje problemi sa otkrivanjemestrusa preporucuju se zivotinje, koje unutar tri dana nisu dosle u estrus, 4. dana ginekoloskipregled. Kod jednog dijela zivotinja se u to vrijeme ustanovi estrus, i one se mogu bez gUbljenjavremena osjemeniti. Ako se do 11. dana nakon primjene prostaglandina ne pojave nikakvi znaci'estrusa, to se tog dana po novo aplicira PGF2 alafa iii odgovarajuei analog. Zivotinje se bez obzira napojavu vanjskih simptoma estrusa osjemene 3. i 4. dana nakon posljednje medikacije. Na osnovu palpatornog nalaza na jajnicima moze se provoditi "ispitivanje estrusa". Vee premanalazu zutog tijela (u stvaranju, cvatu iii involuciji) procijeni se vrijeme sljedeeeg estrusa. Vlasnik zivotinje bi u tom terminu trebao pazljivije da promatra zivotinje i da registruje najmanje znakove estrusa.U stadima u kojima se ucestalo javlja tiho gonjenje indicirane su profilakticke mjere. Ukazuje seda je korisna primjen"a progestina iii GnRH 10. dana postpartum. Kontrola ciklusa od strane veterinarau stadu sa problemima treba da bude vee od 40. dana post partum. POREMECAJI OVULACIJE Zakasnjela ovulacija Zakasnjelim se smatra prsnuee Graafovog folikula, kada se ono ne desi nastalo 6 do 12 sati nakonzavrsetka perioda spremnosti za parenje, nego prsnuee Graafovog folikula se deava nakon jedan, dva iii vise dana. Jajne stanice iz folikula, koje su ovulirale sa zakasnjenjem veCim od jednog dana, su cesto osteeene. Znacaj kaofaktora koji smanjuje plodnost je u tome, da su u vrijeme moguee amfimiksije bilo jajna stanica iii spermiji osteeeni, iii su vee uginuli. Uz to, postoji moguenost, da embrio ne zatekne vise povoljnu sredinu u uterusu. Ovaj funkcionalni poremeeaj je eesto povezan sa jednim kratkim periodom odmora nakon telenja. Nadalje se kao odgovorni navode visoka proizvodnost i u vrijeme osjemenjivanja, greske u ish ran, nedostatak mangana, bakra i beta karotina, naroeito niske temperature zimi uslueaju drzanja zivotinja slobodno, kao i fotoperiodieni uticaji. Zakasnjela ovulacija se nalazi i kod starijih zivotinja te kod kronienih bolesti. Pretpostavlja se da bi se radilo 0 nedostatku LH iii nepravovremenom lueenju LH iz hipofize. Nekoliko autora je zapazilo da neke krave imaju jednu oCiglednu prolongiranu folikularnu fazu spolnogciklusa kako je odredeno na osnovu prisutnosti visokih razina progesterona u krvi. . Simptomi estrusa kod zivotinja sa zakasnjelom ovulacijom mogu biti jasno izrazeni iii biti slabi. Cesto se opaza produzeno trajanje estrusa. Spolni ciklus je malo iii nikako produzen. Povod pozivanja veterinara je u pravilu ponovljena pojava estrusa kod pojedinih zivotinja, bez uoeljivih simptomabolesti iii opcenito smanjena plodnost u stadu bez uoCljive bolesti. Procjena Zakasnjela ovulacija se s.obzirom na plodnost ocjenjuje kao relativno povoljna, ako s sumnja postavi na vrijeme. Kod zivotinja, kod kojih se u vrijeme estrusa pri jednokratnom pregledu ne moze naei nikakav prepoznatljiv uzrok, treba uvijek pomisliti na zakasnjelu ovulaciju. To vrijedi naroeito onda, kada su prethodili kratki vremenski periodi post

partum, visoka proizvodnja mlijeka kod neoptimalne ishrane kao i nedostatak betakarotina . Visekratna kontrola folikula u razmacima od 12 do 24 sata, od trenutaka osjemenjivanja do izvrsene ovulacije (direktna dijagnoza). Metoda je dijagnostieki najsigurnija, ali uzima suvise vremena. Kod nje postoji i mogucnost da se ponavljanim pregledom jajnika npr. masazom, ponekad i ubrza jedna zakasnjela ovulacija (terapeutski efekat); to je pozeljno u smislu poveeanja plodnosti, ali ogranieava statistieku vrijednost metode. Jednokratno osjemenjivanje krava bez naknadne kontrole folikula, Diferencijalna dijagnoza Diferencijalno dijagnostieki treba razgranii'iti, pri jednokratnom pregledu, u vrijeme estrusa (anamneza: estrus, nalaz: mjehur) atreziju folikula (nema zutog tijela pri naknadnoj kontroli 10 dana kasnije), manje ciste jajnika (duze trajanje mjehura) kao i eventual no drugo stvaranje Graafovog folikula. Ovo posljednje moze nastati kada se 24 sata nakon pojave na poeetku estrusa vrhunca FSH, utvrdi ponovno visoko lueenje FSH, no izostaje za ovulaciju potreban vrhunac LH. Ti jajni mjehurovi atreziraju. Lijecenje Mjere da bi se otklonio ovaj uzrok steriliteta, sastoji se u tome da se osjemenjivanje prilagodi terminu zakasnjele ovulacije. Tome sluzi ponovljeno osjemenjivanje u 24 satnim intervalima, sve do ostvarenja ovulacije. Usto, postoji moguenost da se ciljanom terapijom pomjeri unaprijed vrijeme ovulacije. Zato se subkutano aplicira 1500 do 2000 i.j. HG iii intramuskularno SG (20 mikrograma,npr. Buserelin), u vrijeme inseminacije. Problem je sto se u to vrijeme jos ne zna, da Ii ee se kod dotiene zivotinje uopee i pojaviti zakasnjela ovulacij Kao profilaktii'ke mjere sluze obezbjedenje jednog bioloskog perioda odmora, koji se odreduje shodno uslovima ishrane i drzanja te mlijei'nosti, kao i poboljsanje ishrane (naroi'ito zimi) dodavanjem beta-karotina, po potrebi, mineralnih materija i mikroelemenata, npr. mangana. Postoji Ii sumnja na nasljednu predispoziciju, treba odustati od daljeg koristenja zivotinje u uzgojne svrhe. a. ATREZIJA FOLIKULA Kod atrezije folikula u uzem smislu radi se 0 nefizioloskoj involuciji Graafovog folikula na zavrsetku estrusa. Kod dotii'ne zivotinje nastaje anovulatorni ciklus. Treba razgranii'iti fiziolosku atreziju manjih tercijalnih folikula, koja nastaju u svim fazama spolnog ciklusa. Veoma malo antralnih folikula ovulira; veCina postaje atretii'na i degenerira. U poredenju sa ovulatornim folikulima, atretii'ni folikuli se karakterisu niskim odnosom estrogen - progesteron Procjenjuje se da ui'estalost anovulatornih ciklusa kod goveda iznosi 2 do 3% svih zivotinja u estrusu.. Predpostavljaju se nedostaci u drzanju i ishrani, visoka te nasljednadispozicija. Patognomonii'an je, kao i kod drugih poremetnji ovulacije, parcijalni iii apsolutni nedostatak LH u krvi, ponekad i kao posljedica nedovoljnog lui'enja hipofize. Atrezija Graafovog folikula poi'inje potpunom degeneracijom zida folikula i vezivnotkivnompreobrazbom teke. Zatim nastaje regresija folikularne supljine; folikularna tei'nost nestaje. Mozeslijediti parcijalno iii potpuno luteiniziranje zida folikula (folikul-Iuteinske ciste). Simptomi Kod junica i krava moze estrus, koji prethodi 'atreziji folikula biti jasno izrazen ali atrezija se, medutim, nalazi i u vezi sa tihim gonjenjem. Utvrdili se kod krava u estrusu jasno form iran folikul, a pri kasnijoj kontroli 10 dana iza toga nema zutog tijela iii nekog folikula, to je opcenito dijagnoza "atrezija folikula" opravdana. Inai'e se mora voditi rai'una, da nije uvijek moguc palpatorni nalaz zutog tijela. lato se u nejasnim slui'ajevima treba odrediti uz to i progesteron u mlijeku iii krvi. U osnovi se ne moze unaprijed reCi, da Ii ce jedan Graafov folikul koji se razvija u estrusu atrezirati, ovulirati u normalno vrijeme iii sa zakasnjenjem, iii ce perzistirati. Zato je tesko donijeti odluku 0 tome, kod kojih ce se zivotinja u estrusu primijeniti hormoni koji izazivaju ovulaciju. Od davanja hormona koji

izazivaju ovulaciju moze se oi'ekivati efekat samo onda, kada se apliciraju prije oi'ekivane ovulacije. Tako je svaka terapija u strogom smislu profilaksa. Ako se kod jedne zivotinje sa ponavljanim estrusom ne nade u interestrusu nikakvo zuto tijelo, a vrijednosti razine progesterona u krvi iii mlijeku su veoma niske, tada se u slijedecem estrusu u trenutku osjemenjivanja treba dati neki hormon koji potii'e ovulaciju (GnRH odnosno njegovi analozi iii HG). SUBFUNKCIJA ZUTOG' TIJELA Progesteron je potreban za odrzavanje gravidnosti sve do 150-200 dana gravidnosti, a mozda u nekim slui'aje\,;ma do termina partusa. Glavni izvor hormona je korpus luteum, tako da ako ovaj nije potpuno formiran iii ne funkcicinise adekvatno onda se ne proizvodi dovoljno progesterona i izosfaje gravidnost Nemoguce je rektalnim pregledom utvrditi razliku izmedu normalnog i abnormalnog korpus luteuma; postoji prirodno variranje u velii'ini i poziciji korpus luteuma unutar jajnika i to i'ini ocjenu njegove velii'ine veoma teskom. Odredivanjem koncentracije progesterona u krvi iii mlijeku moguce je ocijeniti lutealnu funkciju. LH je luteotrofii'an u krave . Prema tome, ako se aplicira HG iii GnRH mikon ovulacije, oni mogu stimulirati razvoj i funkciju korpusa luteuma iii, vjerovatnije, izazvati formiranje akcesornog korpusa luteuma. Ovo je jedna od "podrzavanih injekcija" koristenih u neplodnih krava. SITNOCISTICNA DEGENERACIJA JAJNIKA Radi se 0 istovremenom izrastanju mnogih tercijarnih folikula do velii'ine soi'iva iii graska. To uslovljava kupinast izgled jajnika Izostaje stvaranje i sazrijevanje Graafovog folikula. Sitnocistii'na degeneracija jajnika dolazi pretezno kod starijih i pretovljenih junica, ali i kod starih krava.nije esta odgovornim se se smatraju teska stanja, pretjerano, jednostrano hranjenje, kao i kronii'ne intoksikacije. Zivotinje sa sitnocistii'nom degeneracijom jajnika su veoma dobrog gojidbenog stanja, uzizostanak estrusa. Rektalnom palpacijom se nalaze podjednako veliki, kvrgavi jajnici. Na povrsini jajnika moguee je palpirati mnogobrojne malene i i'vrste mjehure velii'inedo oko Ieee. Nema zutih tijela, ostataka zutih tijela, niti veCih tercijarnih folikula. Zivotinje sa sitnocistii'nom degeneracijom jajnika ne treba lijei'iti, zbog lose prognoze i zbog sumnje na nasljednost, nego ih treba iskljui'iti iz uzgoja. CISTICNA UTA TIJELA Kao cistii'na zuta tijela oznai'avaju se luta tijela sa jednim centralnim, tei'noseu ispunjenim supljim prostorom. 0 jed nom cistii'nom korpusu luteumu u Ulem smislu se govori onda, kada najveCi promjer supljeg prostora iznosi najmanje 1 cm. Velii'ina cistii'nog lUtOg tijela varira isto toliko koliko i kompaktnog. Cistii'na luta tijela nisu valna kao uzrok steriliteta, posto se ona ponasaju kao korpus luteum periodicum (kod zdravog endometrija potpadaju involuciji shod no ciklusu). o etiologiji postoje samo pretpostavke. Uoi'Jjivo je da se cistii'na luta tijela sreeu naroi'ito onda, kada se upotrebljavaju estrogen i progesteron, ali i oxytocin. Relativno i'esto se cistii'na luta tijela javljaju pri .adhezijama jajnika sa okolinom. Takoder bi kao uzrok mogli vaziti i trovanja kloranftaleinom i fluorom, kao nepovoljni faktori okoline. Smatra se da ona nastaju kao posljediea depresije razvoja jednog korpus luteuma sa iii bez prethodnog manjka LH. Njihova tecnost sadrzi samo malo estrogena i progesterona); moglo bi se stoga raditi 0 zadrzanom serumu iii limfi nakon ovulaeije, Na osnovu histoloskih nalaza moze se shvatiti, da eisticna zuta tijela ka o i kompaktna periodicna zuta tijela involuiraju shod no ciklusu. Medutim, ako je istovremeno prisutna jaka upala

endometrija iii piometra, to onda mogu eisticna zuta tijela da perzistiraju. Ako zivotinje sa cisticnim zutim tijelima postanu gravidne, postepeno se gubi eentralna supljina. Nastaje jedno kompaktno zuto tijelo. Ustanovljenje eisticnog zutog tijela je u veCini slucajeva slucajan nalaz, tokom rutinske kontrole jajnika. Pri rektalnoj palpaeiji relativno veliko meko zuto tijelo pokazuje i'esto umjerenu fluktuaeiju Cistii'na zuta tijela sa malim supljim prostorom jedva da se i moze palpirati. Terapija eistii'nih zutih tijela i ne izgleda opeenito potrebna, zato sto ona veCinom regresiraju shodno eiklusu. Nastane Ii graviditet, ona lui'e - posto je u pravilu prisutno dovoljno lutealnog tkiva - veeinom dovoljno progesterona za poi'etni razvoj embrija. U poi'etku eiklusa zuta tijela se vrlo brzo pretvaraju u kompaktna. POREMECAJI FUNKCIJE JAJNIKA USLOVLJENE UTERUSOM Perzistirajud CL Kao corpus luteum persistens moze segeneralno oznai'iti svako funkeionalno zuto tijelo, koje se duze vremena moze naCi na jajniku. Perzistiranje zutog tijela kod zdravog endometrija bez sadrzaja u uterusu bi kod goveda trebalo da bude izuzetno rijetko = korpus luteum pseudograviditatis. nalazi se pretezno kod krava kod kojih postoji jak endometritis, piometra iii neki drugi sadrzaj u uterusu. Posto u tom slui'aju zuto tijelo stiti sadrzaj uterusa (mada je on patoloski), Ta zuta tijela perzistiraju, jer izostaje stvaranje prostaglandina u endometriju. Dijagnoza Makroskopski i histoloski se perzistirajuee zuto tijelo ne razlikuje od corpus luteum periodicum. Potvrdivanje perzistiranja je onda moguee,kada se pri potlovnim pregledima utvrdi korpus luteum duze od 21 dan na istom mjestu jajnika i istevelii'ine. Takoder ni potvrdivanje perzistiranja ne govori nista 0 funkeiji .. Corpus luteum periodicum Konacno razgranicenje je moguce tek za vrijeme drugog pregleda nakon 8 do 15 dana. Nakon tog pregleda periodicno zuto tijelo se smanji. U mnogim slucajevima se mogu naci znaci na jajnicima, uterusu, te na rodnici koji ukazuju na pocetak estrusa, estrus iii na prolazak estrusa. Corpus luteum graviditatis . Jedino izostanak estrusa otprilike 3 tjedna te prisustvo razvijenog zutog tijela izmedu 18. i 27. dana nakon osjemenjivanja ukazuje samo na vjerovatnost prisustva graviditeta. Medutim, nije uvijek poznat datum parenja niti se uvijek biljezi datum osjemenjivanja. Narocito tame gdje se nalazi bik u stadu cesto je tesko uocavanje parenja kod slobodno drzanih zivotinja. Ponekad se dovode zivotinje sa anamnezom da se ne gone, a koje su vec i do 5 tjedana iii duze gravidne. Isto vazi i u slucajevima, gdje je doslo do zamjene krava. Lijecenje Perzistirajuca zuta tijela regresiraju nakon aplikacije prostaglandina F2alf, iii njegovog analoga unutar nekoliko sati. . Estrus se javlja 2. i 4. dana nakon aplikacijeprostaglandina. Pri tom nastaje izbacivanje eventualnog sadrzaja uterusa a cesto i brzo ozdravljenje upalom zahvacenog endometrija. Kod istovremenog prisustva neke infekcije uterusa treba u uterus ubaciti dodatno neki antibakterik. Ponovna gravidnost nastaje veCinom tek nekoliko tjedana nakon terapije. PIOMETRA Piometra je jed no od relativno cesCih poremecaja reproduktivnog trakta mlijecnih krava.Ispoljava se nakupljanjem mukopurulentnog do purulentnog sadrzaja u uterusu i perzistiranjemkorpusa luteuma, rezultirajuCi u anestrusu Patogeneza piometre u krava postpartum nije potpuno jasna. Medutim, bakterioloski, endokrinoloski i patoloski piometra je vise iii manje definisanaU najvise slucajeva dogada se kao posljedicakronicnog endometritisa, a kao rezultat upale uterusa prekida se proizvodnja iii oslobadanjeendogenog luteolizina. Sadrzajem ispunjeni uterus koCi normalnu lutealnu regresiju, i tako pogodenekrave postaju anestricne. Kada se iritirajuce

substancije, ukljucujuCi jod infundiraju u uterus krava u diestrusu, krave obicno dolaze u estrus za 4. do 5 dana (252). Ovo dolazenje u estrus je u vezi sa povecanim oslobadanjem prostaglandina F2 alfa, nastalog regeneracijom endometrija. Naprotiv,endometriji krava koje su usle u spolni ciklus sa jed nom infekcijom mozda ne regeneriraju dovoljno da proizvode dosta endogenog PGF2alfa da dovede do lutealne regresije. Radi toga u ovih krava se razvija piometra. Najee izolirana bakterija iz sadraja piometrej Actinomyces pyogenes i fusobacterium necrophorum iz uterusa krava u kojih se razvila piometra. Piometra nepovoljno djeluje na medutelidbeni interval mlijecnih krava produzenjem otvorenih dana. Sadaj koji se nalazi u uterus prestavlaj problem, naime poslje poroaja u toko 3 dana desi jedna ovulacija,a nako ega se razvije uto tijelo koje lui progesteron. Progesteron sam od sebe postie leukocitnu ilafitraciju ali vanija njegova uloga je da uva sadraj maternice bez obzira da li bio on patoloki, to spreava luenje prostaglandina koji ce lizirat zuto tijelo i sprijeciti prpsgesterom. Pregled genitalnog trakta krave putem rektalne palpacije moze otkriti jedan normal no involuirani iii, vjerovatnije, povecani cerviks i fluktuiranje tecnoscu rastegnutog uterusa. Zid uterusa je obicno zadebljan u poredenju sa tan kim zidom u gravidnosti. Nijedan od pozitivnih znakova gravidnosti, kao sto su izmicanje plodnih ovojnica, amnionske kesice, fetus iii placentomi ne nalaze se kod piometre. Asimetricno povecanje jednog roga uterusa je cesto, ali oba roga obicno sadrzavaju tecnost. Korpus luteum se moze palpirati u vise od 95% slucajeva u krava sa piometrom (81, 127). Krajnji cilj terapije piometre u krava je da se eliminira lutealna funkcija. Kao rezultat lutealne neaktivnosti, krava dolazi u estrus za tri do pet dana i evakuira se sadrzaj iz uterusa. Manuelna enukleacija korpusa luteuma je efikasna, ali moze rezultirati hemoragijom i adhezijama oko jajnika. U tretiranju piometre koriste se dvije vrste luteolitii'kih sredstava: estrogeni i u novije vrijeme sintetski analozi prostaglandina F2ALFA,. MUMIFIKACIJA FETUSA Mumifikacija i'esto nastaje kada govedi fetus ugine tokom posljednje polovine graviditeta a ne nastane abortus. .Mumifikacije fetusa nastaje uvijek kada fetus ugine bez posljedii'ne dilatacije cerviksa i regresije graviditetnog korpus luteuma. Nakon uginuca fetusa nastaje autoliza fetusa, apsorpcija tei'nosti piacente i fetusa i involucija piacente materne. Kod goveda nastaju dva tipa mumifikacije: hematii'na i papirusna (9). Kod hematii'ne mumifikacije placenta materna podlijeze involuciji, sto dovodi dohemoragije izmedu endometrija i fetalnih membrana. Nakon resorpcije plazme,dehidrirani fetus je prekriven crvenkastosmedom viskoznom masom odautoliziranih crvenih krvnih stanica, ugruska i sluzi (Slika 20.). VeCina mumifikata kod goveda je hematii'nog tipa. Kod papirusne mumifikacije, dehidracija fetusa i piacente nastaje bez placentne hemoragije. Papirusni mumifikat je obii'no smedast, a tkiva su izgleda papira. Mumifikacija fetusa goveda nastaje usljed genetskih iii hromozomnih abnormalnosti, kompresije pupi'ane vrpce tokom graviditeta, defekata piacente, infektivnih agenasa, abnormalne koncentracije hormona te lijekova.Mumifikacija fetusa u goveda mogla bi nastati usljed nekoliko infektivnih agenasa, kaosto su campylobacter fetus, leptospira spp., gljivice, virus infektivnog bovinog rinotraheitisa (lBR), te bovina virusna diareje. Mumifikacija fetusa bi trebala"biti vjsoko na listi pri diferencijalnoj dijagnozi svaki puta kada se dijagnosticira graviditet rano u gestaciji, no krave prelaze oeekivano vrijeme telenja bez znakova partusa (npr. abdomen se ne povecava, a vimese ne razvija). Mumifikacija u goveda se karakterise anestrusom i perzistirajucim zutim tijelom. VeCina mumifikata se da lako dijagnosticirati provodenjem temeljitog pregleda genitalnog trakta rektalnom palpacijom Lijecenje Premda se veCina krava sa mumificiranim fetusima mozeuspjesno

tretirati a prognoza za narednu gravidnost je veoma povoljna. Jedna injekcija terapijske doze PGF2ALFA, je obieno uspjesna za izbacivanje mumifikata u goveda unutar 2 do 4 dana (129, 15, 69). Injekciju treba dati u vrijeme dijagnoze . .Nakon injekcije, treba pregledati genitalni trakt krave vaginalno u 12-to satnim intervalima dok cerviks ne bude dilatiran a fetus izbaeen. Kada se izaziva pobaeaj, straznji dio genitalnog trakta se eesto ne dilatira potpuno. Mumifikat se izbaci u prostor vagine, gdje moze ostati dugo osim ako se ne ukloni manuel no. Nakon uspjesnog tretiranja, veCina tretiranih krava postane gravidno unutar jednog do tri mjeseca . URODENI, NASLJEDNI I STECENI POREMECAJI JAJNIKA APLAZIJA JAJNIKA Aplazija jajnika se kod goveda nalazi veoma rijetko. U slueaju nedostatka jednog jajnika moze postojati istovremena segmentalna aplazija uterusa (npr. uterus unicornus). Mada zivotinje sa unilateral nom aplazijom jajnika pokazuju redovan ciklus te mogu biti oplodene, treba ih iz uzgojenih razloga izluCiti iz stada. Diferencijalno dijagnostieki u obzir dolaze jednostrano kastrirane zivotinje. U slueaju nedostatka oba jajnika ostali dio genitalnog trakta opcenito nije, iii je samo nepotpuno, razvijen (npr. kod frimartinki). Mlade zivotinje sa obostranom aplazijom jajnika u poeetku se razvijajunormalno. Medutim, u dobi kada su zivotinje iste vrste vee spolno zrele, one ne pokazuju nikakve znakove estrusa niti razvoja vimena. HIPOPLAZIJA JAJNIKA "Totalna" to jest hipoplazija koja zahvata cijeli jajnik, sreee se isto tako eesto kao i "parcijalna" (samo su zahvaeeni odredeni dijelovi jajnika). Junice sa obostranom hipoplazijom jajnika imaju izgled sliean kastratima (duge noge, kratka leda, malo vime sa kratkim sisama). Medutim, za razliku od goveda sa atrofijom jajnika samo u izuzetnim slueajevima su istovremeno mrsave iii pokazuju znakove kronienog oboljenja. Znakovi estrusa se ne opazaju. Kod zivotinja sa jednostranom totalnom iii pak sa parcijalnom hipoplazijom oba jajnika, ciklus i fertilitet ne bi smjeli biti poremeeeni. Obostrana totalna hipoplazija jajnika je povezana sa permanentnom neplodnoseu i stoga ju je moguee ustanoviti samo kod junica. Kod zivotinja sa jednostranom totalnom hipoplazijom iii parcijalnom hipoplazijom jednog iii oba jajnika ne treba zivotinju zadrZavati u uzgoju. To vazi i onda, kada zbog relativno slabo izrazenih vanjskih promjena i redovnog ciklusa postoje dobri izgledi za koncepciju. Dijagnoza Odredene naznake za postavljanje dijagnoze moguee je dobiti vee iz anamneze izostanak estrusa.Rektalnim pregledom u slueaju obostrane totalne hipoplazije jajnika nalazi se jajnik velieine graska do graha,pljosnate i relativno evrste konzistencije kao i lagano haborane povrsine. Funkcionalne tvorbe uvijek nedostaju, i nalazenje jajnika eesto predstavlja teskoeu. Nekad se moze naCi samo jedna kratka, konopu sliena tvorba evrste konzistencije u kranijalnom podrueju ligamenta jajnika. Cesto su slabo razvijeni i ostali dijelovi spolnog trakta U slueaju jednostrane hipoplazije jajnika (pretezno lijeve strane), suprotni jajnik je opeenito normal no i posjeduje funkcionalne tvorbe (folikul, zuto tijelo). Takode se iu jajnicima sa samo parcijalnom hipoplazijom mogu opipati funkcionalne tvorbe. U oba slueaja ostali dio spolnog aparata je dobro razvijen. Opeenito za postavljanje dijagnoze nije dovoljan samo jedan ginekoloski pregled zivotinje. Naroeito u granienim slueajevima potrebno je vise kontrola. Radi razgranieenja sa atrofijom jajnika - Cime se moze iskljuCiti neko kronieno oboljenje preporueljivo je provjeriti da Ii ima gresaka u ish rani i drzanju. Cak i nakon optimalnog hranjenja i drzanja tokom duzeg vremena ne mijenja se nalaz na jajnicima (diagnosis ex juventibus). Klinieko prepoznavanje je moguee kod junica od 9. do 10. mjeseca starosti.

U prisustvu jednostrane hipoplazije jajnika iii parcijalne hipoplazije dijagnoza se postavlja, ako se i postavi, opeenito tek nakon klanja zivotinja, nakon sto je ona ponekad i vise godina koriStena za rasplod. Diferencijalno dijagnostieki treba razluCiti mlade zivotinje sa malim inaktivnim jajnicima (uslovljeno kasnirn nastankom puberteta usljed nedovoljne iShr\ iii kronienog obolj~'!nja), zivotinje sa atrofijom jajnika kao i goveda sa relativno malim ali funkcionalnim jajnicima od 2. do 4. dana ciklusa (ovdje je fdlikul vee pukao, a zuto tijelo u razvoju ne prominira jos iznad povrsine jajnika Patoanatomski nalaz Makroskopskim pregledom uocava se kod totalne hipoplazije da su kako jajnici tako i uterus izuzetno maiL Funkcionalnih tvorbi na jajniku nema. Postoji Ii parcijalna hipoplazija, to se normal no razvijeni dio jajnika moze izdizati od hipoplasticnog dijela. Nije moguee hormonalno uticati na hipoplaziju jajnika (npr. sa GnRH, gonadotrofinima, estrogenima itd.). Junice sa obostranom totalnom hipoplazijom mogu se koristiti samo za tov. To vrijedi, postose radi 0 nasljednoj genezi, i za junice i krave sa jednostranom totalnom hipoplazijom jajnika iii sa jedno iii obostranom parcijalnom hipoplazijom jajnika, mada te zivotinje mogu biti plodne. Iz uzgojnih i ekonomskih razloga opeenito se preporucuje iskljuCiti iz uzgoja junice sa abnormalno malim jajnicima. FRIMARTINIZAM * Frimartinka je naziv za neplodnu zenku rodenu kao blizanka 5 muzjakom. Dogada se najcesee kod goveda. Frimartinizam nastaje kao rezultat anastomoze izmedu placentarne cirkulacije dvojki fetusa. Spolna diferencijacija muskog embrija dogada se ranije od onog zenke. Muski hormoni proizvedeni od muskog teleta ucestvuju u opeoj cirkulaciji i koce normalni razvoj genitalija zenke i tako muzjak blizanac moze uCiniti neplodnom zenku prenosom H-Y antigena, koji koce razvoj gonada zenke. Jajnici frimantinki su nerazvijeni i sadrzavaju tubule seminifere. Poremeeaji cjevastih genitalnih organa variraju u jaCini, a strukture se kreeu od uz;castih tracaka do skoro normal nih rogova uterusa. U najvise frimartinki nema cerviksa; tako, ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine i izgleda kao slijepa vreea. Cesto su prisutne mjehuricaste zlijezde razlicite velicine. Uglavnom se smatra da 92% junica koje su rodene kao blizanke s muzjakom su neplodne a takva telada se koriste za tov DISTROFIJA (ATROFUA) JAJNIKA Pod pojmom "distrofija jajnika" u prvom redu se podrazumijeva afunkcija (izostajanje opipljivih folikula i zutih tijela) jednog u pocetku funkcionalnog jajnika'; kao posljedica endogenih i egzogenih faktora, Pored te funkcionalne interpretacije ovaj pojam je najcesce istovremeno izraz jednog gubitka tkiva, koje je moguce utvrditi palpacijom, koji moze u izraze,\om slucaju (totalna atrofija) dovesti do nestajanja germinativnog tkiva, " Razliciti endogeni i egzogeni agensi dovode do afunkcije iii disfunkcije hipotalamusa i hipofize. Posljedica je nedovoljno stvaranje FSH i LH ilili njihovog izluCivanja. Poremetnje plodnosti nastaju usljed prevelikih proizvodnih zahtjeva u sirem smislu, koje zivotinja nije u stanju da kompenzira. Zajednicko svim zivotinjama je izostajanje ciklusa, sto veterinar ustanovljuje izostankom funkcionalnih tvorbi. Zivotinje sa atrofijom jajnika van klinickog puerperija su veCinom mrsave, izgledaju bolesno i dlaka im je nakostrijesena. Izmet je cesto suh. Nivo glukoze u krvi je snizen, nivo acetoacetata u krvi je povisen. Nastane Ii ciroza iii skleroza, onda je proces ireverzibila Procjena Vee prema stepenu osteeenja, vrijeme do obnavljanja ovarijalne funkeije moze biti razliCito dugo. Kod naroCito teskih slucajeva izostaje funkcionalna obnova, iii se pak mora racunati sa visesedmicnim ozdravljenjem. Relativno povoljno se procjenjuje distrofija jajnika nastala nakon telenja. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Klinicka dijagnoza se zasniva na anemnezi i na rektalnom i vaginal nom nalazu. Dijagnoza ovarijalne

distrofijeje veoma vjerovatna u slucaju afunkeije jajnika kod zivotinja, koji bi seobzirom na dob ocekivala spolna zrelost (ponekad zakasnjeli pubertet), zatim kod neocekivanog naglog mirovanja eiklusa kod spolno zrelih junica koje jos nisu koristene za uzgoj, kao i u slucaju aciklije krave nakon visesedmicnog oporavka post partum u vezi sa nalazom "obostrano izrazeni mali jajnici. bez funkcionalnih tvorbi". Cak i kod ponovljenih analiza na hormone u krvi iii mlijeku, ne nalazi se niti estrogen niti progesteron. Treba razgraniCiti hipoplaziju jajnika Sama hormonalna terapija nije dovoljno uspjesna. Distroficni odnosno atroficni jajnici vecinom ne reaguju na hormonske preparate. Zato aplikaciji hormona mora prethoditi uklanjanje svih prisutnih stetnih faktora. Terapija se zasniva na davanju estrogena i progesterona a profilaksa na davanju GnRH 1o poslej parusa. TUMORI JAJNIKA Opisane su razliCite neoplazme jajnika u krava medu kojima su tumori granuloza stanica suvA i oni su veoma rijetki. Tumori granulosa stanica su obicno benig'ni. U rijetkim slucajevima metastaza, nadene su mnogostruke mase u sirokom ligamentu uterusa, uterusu, peritoneumu pelvisa, peritoneumu abdomena i crijeva. Tumori su obicno unilateralni. Tumori granulosa stanica variraju u strukturi. One krave koje ispoljavaju znakove obicno imaju abnormalne spolne cikluse. Moze se ispoljiti nimfomanija iii anestrus Prisutnost svakog od ova tri stanja zavisi 0 kolicini funkeionalnog lutealnog tkiva unutar tumora, prema tome, 0 dominaeiji proizvedenog steroidaJajniei krava sa tumorima granulosa staniea variraju znatno u veliCini. Vjerovatna dij agnoza tumora granuloza staniea se obicno zasniva na proejeni jajnika rektalnom palpaeijom i reproduktivnim pokazateljima. Sumnja na tumor granulosa staniea se postavlja ako je u bilo koje krave jajnik veCi od 10 cm. Dobri navodi pregleda jajnika tokom jednog vremenskog perioda ce pokazati ovaj rast i doprinjeti pretpostavljenoj dijagnozi. Tumori granulosa stanica se moraju razlikovati od eisticne degeneraeije jajnika. Ciste jajnika su naji'esce promjera 3-4 em. Priblizno 96% krava sa eistama jajnika ce odgovoriti na dva tretiranja u dvo - tjednim intervalima sa luteinizirajuCim hormonima. Jedno' smanjenje veliCine eiste i povecana cvrstoca ukazuje na luteinizaciju ciste i vracanje u estrus unutar 30 dana i potvrduje pozitivan terapeutski odgovor. Na tumor granulosa staniea treba sumnjati kada kronicne eiste jajnika ne reagiraju na standardne postupke tretiranja. Konacna dijagnoza tumora granulosa staniea moze se jedino postaviti nakon histopatoloske analize tkiva jajnika. Lijecenje i prognoza Preporucuje se kirursko odstranjenje zahvacenog jajnika REGULISANJE SPOLNE CIKLlCNOSTI KRAVA I JUNICA Regulisanje spolnog ciklusa ima relativno dugu historiju. Posljednjih nekoliko decenija istrazivanja su bila usmjerena prema razvoju efektivnih metoda za kontrolu estrusa i ovulacije u goveda, ovaca i svinja. U pocetku osnovna paznja je usmjerena da se skrati interval za pripust iii osjemenjivanje jedne grupe zivotinja. Nadalje se cesto zeljelo da se ovulacija kontrolise predodredenim vremenom kako bi sve zivotinje u jednoj grupi mogle biti osjemenjene u toku jednog dana bez potrebe otkrivanja estrusa. Jedan glavni razlog razvoja uspjesnih postupaka za regulisanje spolnog ciklusa bio je da se olaksa koristenje umjetnog osjemenjivanja u uzgojnim programima sa ciljem genetskog poboljsanja proizvodnih osobina domaCih zivotinja. Regulisanje spolnog ciklusa koristenjem dva osnovna postupka. Prvi je aplikacija jednog od progestina, koji treba uspjesno sprijeciti estrus i ovulaciju za jedan dovoljan vremenski period da bi se omogucila regresija korpora lutea u svih zivotinja ukljucenih u uzgojnu grupu.

Sinhronizacija estrusa se onda odvija uniformnim vracanjem aktivnosti jajnika nakon prekida inhibitornog tretiranja. Drugi pristup da se izazvala ragresija zutog tijela u pomo prostaglandina U kontroli spolne ciklicnosti goveda uglavnom se koriste: estrogeni, prostaglandini, spojevi koji stimuliraju otpustanje hormona prednjeg reznja hipofize i spojevi koji nadopunjuju iii zamjenjuju gonadotrofine hipofize. Glavni razlozi za regulisanje spolne ciklicnosti u goveda su sljedeCi: Izazivanje estrusa u mlijecnih krava koje nisu opazene u estrusu 45 dana postpartum. Sinhronizacija grupe junica za osjemenjivanje sa sjemenom bikova koji nece izazvati tesk telenja i poremecaje u reprodukciji Smanjenje potrebnog vremena za otkrivanje estrusa Za unapredenje primjene umjetnog osjemenjivanja u sirokoj praksi Sinhronizacija donatora i recipijenata goveda za transfer embriona Izazivanje aktivnosti jajnika u tovnih krava sa laktacionim anestrusom Izazivanje ovarijalne aktivnosti u krava koje prilikom pregleda nisu nadene gravidnim. Mlijecna goveda U mlijecnim stadima,. Sa ciljem jed no tele po kravi svake godine, interval partus-koncepcija je ogranicena oko 85 dana. Tokom ovog period a mora se zavrsiti involucija uterusa, mora se obnoviti ovarijalna aktivnost i mora se otkriti estrus. Kontrola estrusa u mlijecnih goveda se koristi u sljedecim indikacijama: Da se izazove estrus i ovulacija u krava sa postpartusnim anestrusom da bi se skratio interval izmedu telenja i prvog osjemenjivanja Da se sinhroniziraju krave donatori i recipienti za transfer embria Da se sinhronizira estrus u grupama zivotinja u cilju poboljsanja otkrivanja estrusa iii da se smanji potrebno vrijeme za otkrivanje estrusa Za kontrolu perioda telenja jednog stada Da se pokrene spolna ciklicnost u krava koje su nadene negravidne prilikom pregleda. Tovna goveda Kod tovni grala to je korisno iz razloga Proizvodnja teladi ujednacene tezine Moze se odrzavati cesto nadgledanje tokom skracenog perioda telenja, a gubici teladi zbog teskog telenja se smanjuju. Kada se telad jos uvijek odbijaju u normalno vrijeme, ona ce biti starija i teza za prodaju Jedan kratak telidbeni period ce poboljsati plodnost stada tokom sljedece sezone Grupe teladi slicne starosti i konzistentnog kvaliteta mogu se prodati, sto povecava njihovu vrijednost To omogucuje iii pospjesuje upotrebu umjetnog osjemenjivanja. INDUKCIJA I SINHRONIZACIJA ESTRUSA KRAVA I JUNICA Od prakticnog interesa za indukciju i sinhronizaciju estrusa u krava i junica postoje u osnovi dvije metode: 1. Izazivanje prijevremene iii predvidljive regresije ciklii'nog zutog tijela prostaglandinom F2alfa 2\ Odrzavanje zivotinja u umjetno izazvanoj lutealnoj fazi apliciranjem progesterona iii njegovih sintetskih analoga, progestina sve dok se ne zavrsi endogena regresija zutog tijela. Za indukciju i sinhronizaciju estrusa koriste se prirodni prostaglandin F'2alfa, (dinoprost) i njegovi sintetski analozi i progestini uz moguee njihove kombinacije kao i SG i GnRH. Prostaglandin F2'alfa Zbog praktii'nih teskoea u otkrivanju estrusa, postoji veliki i~teres za upotrebu prostaglandina u vezi sa umjetnim osjemenjivanjem u predodredeno-flkslrano vrlJeme. Kod primjene prostaglandina iskoristava se njihovo luteolitii'ko djelovanje. Funkcionalna regresija zutog tijela nastaje unutar 24 do 36 sati). Djelovanje prostaglandina je ogranii'eno na krave sa zutim tijelima (5. do 16. dana), jer mlada zuta tijela u razvoju (1. do 4. dana) ne reaglraJu na luteolitii'ko djelovanje prostaglandina (242). Preparati i nacin upotrebe Pored prirodnog prostaglandina F2alfa (dinoprost) postoji cijeli niz veoma djelotvornih sintetskih analoga kao sto su kloprostenol, luprostiol, fenuprostalen, tiaprost, fluprosteno I rugl. Po molekularnoj gradi oni se malo razlikuju; kod analoga medutim poluvrijeme eliminacije je duze pa je

time i vrijeme djelovanja produzeno. Prostaglandini se mogu aplicirati kako parenteralno, tako i intrauterino. Kod zivotinja, koje se nalaze izmedu 5. i 16. dana faze zutog tijela, estrus se moze izazvati jed nom injekcijom prostaglandina. Ako se pak ne zna stadij ciklusa kod zivotinje to se mora injicirati dva puta u intervalu od 11 do 13 dana. To je vazno zbog tiga sto zivotinje, koje se u vrijeme prve injekcije nalaze u folikularnoj fazi (17. do 21. dana) iii u prvim danima faze zutog tijela (1. do 4. dana) ne reaguju odgovarajuee. Medutim, kod druge injekcije nakon 11 do 13 dana, veCina zivotinja se nalazi u fazi zutog tijela (5. do 16. dana) i odgovaraju na aplikaciju 'prostaglandina. Nakon aplikacije jedne efektivne doze PGF "If,' zuto tijelo se vee za 24 sata sm~njuje, a za 72 sata postaje veoma malo. Unutar 4 do 12 sati nivo progesterona u krvi pada do bllzu polovme, a unutar 48 sati moze pasti do krajnje granice njegovog dokazivanja i ostaje na toj razini do poslije ovula. BuduCi da se duzina interestrusnog intervala kontrolira trajanjem zivotnog vijeka zutog tijela, prijevremena luteoliza, izazvana aplikacijom PGF',lfo iii njegovim analozima, moze se koristiti u upravljanju normalne slike aktivnosti jajnika u krava i junica. Vazno je da se ispita kada zuta tijela odgovaraju iii su refrakterna na aplikaciju prostanglandina u razlii'itim stadijima spolnog ciklusa, Zbog njihovog veoma jakog i brzog luteolitii'kog djelovanja moguizazvati i pobai'aj. Radi toga se ne smiju upotrebljavati u zivotinja koje mogu biti gravidne. Ako postoji bilo koja sumnja, dijagnoza gravidnosti se mora potvrditi. Odluka da se krave tretiraju samo jed nom aplikacijom prostaglandina obii'no se zasniva na rektalnoj palpaciji, odnosno potvrdi zutog tijela. Krave tretirane sa PGF',lfo tokom diestrusa (od 7. do 17. dana spolnog ciklusa: estrus O. dan) moze se uglavnom oi'ekivati da ee se podvrCi luteolizi i doCi u estrus 2 do 7 dana nakon tretiranja. Seguin i sar. (253) tretirajuCi 101 kravu na ovaj nai'in'sa PGF"lf, doslo je u estrus 3. dana 34%, a 4. dana 32% krava. Medutim, 2% je doslo u estrus 1 dana, 8% 2, 17% 5, 3% 6. i 4% 7. dana. Problemi sa jednokratnom aplikacijom PGF"lf, mogu nastati greskom u tai'nosti prepoznavanja struktura jajnika u odnosu na date preporuke vlasnicima. Dvokratno umjetno osjemenjivanje 72 i 96 sati nakon tretiranja moze biti uspjesno, ali se klijenti moraju upozoriti da neke krave dolaze u estrus sve do 7. dana, a ponekad i kasnije i trebaju se ponovo osjemeniti. Veterinar mora pokusati da predvidi ne samo da Ii ee krava reagirati na aplikaciju PGF',lf,' vee isto tako kada ee uslijediti estrus. Uspjesno razmatranje ovih znakova rezultira u najuspjesnijem osjemenjivanju. Postizanje odgovora Sposobnost da se tai'no dijagnosticira prisutnost iii odsutnost korpus luteuma rektalnim pregledom jajnika je esencijalno, jer samo krave sa zrelim zutim tijelom ee odgovoriti na jednokratnu aplikaciju PGF',lf, (slike 32,33,34,35). Na osnovu tretiranja 199 krava sa 500 mg kloprostenola i.m. od O. do 21. dana ciklusa Momont i Seguin (179) su utvrdili da kod 41 krave nije doslo do odgovora kada su tretirane od O. do 5. dana ciklusa (0. = estrus, Tab. 4). Medutim, krave tretirane 6. dana ciklusa odgovorile su samo p'ovremeno, ali je odgovorilo 66% krava 7. dana. Stepen odgovora se poveeavao do 91 % 8. dana, do 93% 10. dana spolnog ciklusa. Stepeni odgovo(a bili su jednako visoki (96%) od 11. dana do kraja ciklusa, ali tretiranje nakon endogenog oslobadanja PGF',lfo priblizno 17. iii 18. dana ciklusa je nepotrebno. Plodnost u izazvanom estrusu 7. dana ciklusa(faza niskog stepena odgovora) je slii'na plodnosti u estrusu nakon 10. dana tretiranja u ciklusu (faza visokog stepena odgovora