P. 1
SPOLNI CIKLUS KRAVA

SPOLNI CIKLUS KRAVA

|Views: 2,218|Likes:
Published by Asim Djedović

More info:

Published by: Asim Djedović on Jul 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/28/2012

pdf

text

original

SPOLNI CIKLUS KRAVA Glavna zbivanja spolnog ciklusa krava dijele se u ona u vezi sa razvojem folikula i ona u vezi

razvoja korpus luteuma. Oni dogadaji koji su u vezi sa razvojem folikula mogu se podijeliti u dvije faze, proestrus i estrus. Period korpus luteuma dijeli se u dvije faze, metestrus i diestrus. Duzina spolnog ciklusa je varijabilna. Srednja duzina u krave je 21. Faze spolnog ciklusa A. proestrus: trajanje oko 3 dana B. estrus: trajanje oko 18 sati C. postestrus (metestrus): trajanje 2 - 3 dana D. diestrus (interestrus, interval izmedu postestrusa i proestrusa): trajanje oko 14 dana. Proestrus nije tačno ograničen period i proteže se od pojave promjenjenog ponašanja do momenta kada je karav spremna za parenje. Bik bi trebao da prepozna proestrus bolje od dobrog dijagnostičara. Karakteristični vanjski znaci su sakakivanja životinja, njuškanje. Na karaju proestrusa ginološkim pregledom bi se trebalo ustanoviti blaga edematoznost vulve, hiperemična i vlažna sluznica vagine. Estrus se označava se vremenski period, u kome zenska zivotinja prihvata parenje. Na trajanje estrusa mogu uticati egzogeni i endogeni faktori (npr. skraeenje trajanja estrusa kod visih temperatura). U prisustvu bika u stadu vanjski znaci estrusa se intenziviraju a trajanje estrusa skraeuje. Pod nepovoljnim uslovima ishrane i osvjetljenja, trajanje estrusa se naprotiv moze produziti. U estrusnom ciklusu odvijaju se karakteristične hormonske promjene. Povećana koncentracija estrogena iz jednog dominantnog tercijarnog folikula dovodi do simptoma estrusa. Estradiol opet povećava frekvencu tonične sekrecije LH, sto dovodi do postepenog porasta perifernih vrijednosti LH, i najzad do tzv. predovulatornog LH vrsk i na kraju ovulacije. Postestrus (metestrus), kao i proestrus, je period koji se ne moze tocno ograničiti. Opeenito se proteze od momenta, kada vise ne postoji spremnost za parenje, do nestajanja vanjskih i unutrasnjih simptoma estrusa (npr. prestanak spremnosti uterusa na kontrakcije, nestajanje hiperemije i pojacane sekrecije u cerviksu, vagini i vestibulumu, zatvaranje cervikalnog kanala Diestrus oznacava se vremenski period karakterisan spolnim mirovanjem; nastavlja se na postestrus i traje do pocetka proestrusa. Sa svojim trajanjem od oko 14 dana. Karakterise ga odsustvo bilo kakvog znaka, koji bi ukazivao na spremnost za parenje. U biti diestrus odgovara fazi zutog tijela ovarijalnog ciklusa (oko 4. do 17. dana ciklusa) i sekrecionoj fazi mukoznog ciklusa. Kod krava koje nisu ostale gravidne, korpus luteum se razvija u funkcionalan organ koji luči velike kolicine progesterona koji ulazi u opću cirkulaciju organizma uticući na razvoj mlijecne zlijezde i razvoj uterusa. Hipertrofirani endometrij i zlijezde uterusa pod uticajem progesterona luce gust i ljepljiv sekret koji sluzi za ishranu zigote: Ako zigota dosegne uterus, korpus luteum funkcionise kroz gravidnost. Ako jajna stanica nije oplodena, korpus luteum ostaje funkcionalan do 17. dana spolnog ciklusa poslije kojeg vremena dolazi do njegove regresije usljed luteolitickog djelovanja prostaglandina iz uterusa i nastaje novi spolni ciklus. Fiziolosko smanjenje korpus luteuma pocinje neposredno nakon 17. dana omogueavajuei time pocetak novog ciklusa. Ukratko, estrogen dominira oko 4 dana ciklusa, dok dominacija progesterona iznosi 17 dana. Ove faze se cesto definisu kao period folikula (estrogena faza) i pored korpus luteuma (lutealna iii progesteronska faza). Neposredno nakon ovulacije počinje se stvarati i razvijati korpus luteum. Znacajna proizvodnja progesterona pocinje 4. iii 5. dana ciklusa. Tokom drugog tjedna, fiziičke promjene su minimalne, a otpustanje progesterona maksimalno. 17. dana nastupiće i funkcionalne

je znak a ne oboljenje on može biti jedna normalna fiziološka pojava znak oboljenja ili neuspješno otkirvanje estrusa. da spermiji za njihovo putovanje i za njihov proces sazrijevanja (kapacitacija) treba da proborave u zenskom genitalnom traktu oko 6 sati. nefunkcionalni korpus luteum prethodnog ciklusaponekad je skoro velik kao novoformirani. Dva najvaznija uzroka anestrusa u stadu su slabo otkrivanje estrusa i neadekvatna ishrana. Anestrus je najčešći uzrok nepodnosti goveda a gravidnost je je najčešći uzork anestrusa i treba je je isključiti kada se pristupa svakom slučaju anestrusa. kada se sjeme ubaci u drugoj polovini estrusa iii pri kraju estrusa (oko 12 do 18 sati nakon poičetka estrusa) Trajanje zivota gameta Izgledi za koncepciju znatno padaju.promjene u uterusu ako je uterus bez zigote. Maksimalni period boravka odreduje trajanje zivotne sposobnosti spermija. prognoza je povoljna ako se anestrus javi u kliniekom puerperiju. Duzina spolnog ciklusa Duzina spolnog ciklusa je varijabilna. iii nekom mogueom kombinacijom oba ta faktora. maceriranog ili muminificiranog fetusa. u sekretu uterusa 10 do 15 sati). Da bi se pogreske svele na minimum. Sperma razlicito dugo moze zivjeti u kvalitativno različitim sekrecionim produktima pojedinih dijelova zenskog genitalnog trakta (u sekretu cerviksa 24 do 30 sati. Manje pogreske u ocjeni u pojedinim sluičajevima jedva da imaju negativan uticaj na koncepciju. . Uterus krava treba pregladati na prisustvo tečnosti. izostanak estrusa. i na osnovu iskustva odrediti vrijeme osjemenjivanja. Srednja duzina u krave je 21 dana a kreće se od 18 do 25 dana U pojedinim sluičajevima bi se jedva moguće bilo opredijeliti. Druge etiologe su vezane za hiperaktivnost žutog tijela sa povećenim koncetracijam progesteronom zatim za hipofukciju žutog tijela i nedotatak progesterona. upala jajnika iii tumori jajnika. obostrani hematomi jajnika. da Ii su odstupanja u ciklusu uzrokovana genetskim iii faktorima okoline. treba voditi raičuna o slijedeeim kriterijima: u prvom redu treba pravovremeno prepoznati zivotinju koja se nalazi u estrusu. Takoder. Nepovoljna je prognoza kada se zajedno sa anestrusom dijagnosticira sitnocisticna degeneracija jajnika. treba voditi racuria. Budući da spermiji opeenito imaju duzi zivotni vijek od jajne stanice i sperma mora prije amfimiksije proboraviti više sati u genitalnom traktu. Na osnovu iskustava kao i hormonalnih istrazivanja moze se reći da u krava postoji izostajanje kao vanjskih tako i unutrašnjih znakova estrusa tokm jednog dužeg perioda. Ona je kod duboko smrznute sperme manja nego kod nativne sperme. Prognoza ovisi od etiologije. što se može utvrditi redovitim pregledima jajnika ili određivanjem razine progesterona krvi. Jajnici se trebaju pregedati na prisustvo lutealnih cista ili neoplazije. potrebno je u svim sumnjivim sluičajevima izvrsiti vaginalni i rektalni pregled. Funkcionalni izgled korpus luteuma se prekida prije fizioloske degeneracije. Predposvka za usješno hormonsko liječenje jesta i poboljšanje opšti uslova držanja i isrhrane. vrijeme osjemenjivanja treba obaviti prije ovulacije. OPTIMALNO VRIJEME OSJEMENJIVANJA Da bi se utvrdilo optimalno vrijeme osjemenjivanja za svaku pojedinu zivotinju. kao i kod zivotinja kojih doje telad ukoliko su uslovi drzanja i ishrane adekvatni. Anestrus Anestrus. Ustvari. ako za oplodnju sposobna sperm a dosegne jajnu stanicu tek kasnije od 6 sati nakon ovulacije. Praktiično iskustvo govori da su izgledi za koncepciju najpovoljniji.Medutim.

ne treba smatrati patoloskim. čak ako se ona daju u manjoj količini. promjenama zivotnog vijeka korpus luteuma. Abnormalno kratki ciklusi se srćeu u vezi sa cistama folikula iii sa atrezijom folikula . Uzroci skraćenog ciklusa su raznovrsni i često slozene prirode. Druge nepravilnosti ovulacije ukljueuju produzenje ovulacije i prijevremenu ovulaciju. To. Postoje Ii ciste jajnika . Nastanak skraćenog ciklusa se kod prisustva folikul-teka cista moze objasniti duzim trajanjem proizvodnje estrogena. Korpus luteum kontrolise duzinu diestrusa i interestrusnog intervala u ciklienih zivotinja. sa posljedienim poremećajem proizvodnje i lučenja hormona. Neredovni ciklusi mogu biti u vezi sa nepravilnim otkrivanjem estrusa. gubitka embrija iii fetusa. Na prijevremenu ovulaciju moze se sumnjati u zivotinja zbog toplotnog stresa jer se kod njih ispoljava estrus za kratak vremenski period tj. Tretiranje izmedu 4. Prijevremena luteoliza korpus luteuma rezultira u jed nom kratkom interestrusnom intervalu. Iritacija sluznice stimulira proizvodnju. ukljueujuei neke vrste modificiranih zivih vakcina mogu djelovati direktno na jajnike i korpus luteum Predvidanje estrusa na osnovu rektalnog pregleda iiiodredivanje koneentraeije progesterona bilo u mlijeku iii serumu znatno po maze u postavljanju dijagnoze. Iritaeija iii upala endometrija moze uzrokovati prijevremeno oslobadanje PGF2α. Spreeavanje da prostaglandin izazove luteolizu korpus luteuma rezultira zadrzavanje istog i produzenje diestrusa. Drugo.NEPRAVILNOSTI SPOLNE CIKLlCNOSTI Neredovitost spolnog ciklusa oznacava se kao jedan abnormalni interval od prvog dana estrusapa sve do prvog dana slijedeeeg estrusa. dana nakon ovulacije uzrokuje da krava ima jedan kratki ciklus. medutim. luteolizu i time otpočinjanje estrusa. Prognoza je.na vrsku estrusa iii tokom hladnih noći. Ako se uginuee embrija dogodi nakon majčinog prepoznavanja gravidnosti slijedeći estrus je ispusten a zivotinja dolazi u estrus nakon produzenog diestrusa. SKRACENI CIKLUS Skraćeni ciklusi se rijede javljaju nego produzeni obično su prvi ciklusi poslije partusa su skraćeni. Skraćeni ciklusi su često popratni simptomi nekog oboljenja jajnika iii uterusa koje remeti normalno trajanje ciklusa. Tretiranje kasnije u diestrusu 15. Produzeni diestrus mora se razlikovati od ranog embrionalnog i fetalnog uginuća. rezultira u produzenom eiklusu. Odredivanje razine progesterona u jed nom uzorku u vrijeme osjemenjivanja je veoma korisno u proejeni taenosti otkrivanja estrusa. Oboljenja koja uzrokuju upalu endometrija materice mogu biti uzrok neredovitosti ciklusa putem dva mehanizma. zavisno kada su aplicirani u eiklusu. endometritis koji vodi do ranog embrionalnog uginuća moze takode uzrokovati produzeni diestrus. i 10. Endometritis koji rezultira prijevremenom luteolizom karpus luteuma vodi do kratkog eiklusa. dana do ovulaeije. sezonskim anestrusom. lzostanak ovulaeije moze rezultirati u produzenom estrusu kao sto je slueaj kod folikul teka cista. poremeeajima ovulacije. a kod prisustva atrezijii folikla nedostatkom korpus luteum periodikuma. relativno dobra. Neki virusni agensi. u slueaju pretpostavljene povezanosti sa endometritisom. i lucenje prostaglandina. Takoder se ciklusi mogu bitno skratiti (duzina ciklusa 10 do 11 dana) terapijom uterusa jako iritirajućim srecdstvima. i luteolizu zrelog korpus luteuma rezultirajući jednom kratkom interestrusnom intervalu. Jedno produzenje u sazrijevanju folikula iii ovulacije moze rezultirati u produzenom proestrusu iii stalnom estrusu. iii odstupanjima u ponasanju zivotinja. Intrauterina terapija sa iritirajućim otopinama moze mijenjati interestrusni interval. Iritaeija endometrija kasnije u diestrusu moze se sukobiti sa djelovanjem prostaglandina na zreli korpus luteum vodeći do produzenja diestrusa. do 17. Ciklieni poremeeaji dogadaju se bilo tokom estrusa iii u interestrusnom intervalu.

Ako uginuee embrija se dogodi 16. nego moze izazvati infekciju uterusa i zato se neizostavno mora izbjeCi. u sredini ciklusa .atrezija folikula to prognoza zavisi od prognoze mogućeg ozdravljenja od uzročnog oboljenja. Oni su općenito slabo izrazeni. Nakon otprilike 40. nije potrebno. i prvi puta je opazen u jutarnjim satima. Taj kratkotrajni porast LH u sredini ciklusa moze prisutni tercijarni folikul potaknuti na dalje sazrijevanje bez ovulacije. Usljed ponavljanog lučenja FSH iz hipofize. koja pokazuje simptome estrusa u interestrusu. embrija dogodi nakon 16. jed nom iii vise puta uzastopno je moguee predvidjetiiii ne prepoznati estrus. Na osnovu anamnestiičkih podataka mjere se poduzimaju prema odredenom uzroku odnosno terapiranju etiološkog uzroka koji je doveo do skraćenog ciklusa. Posljedica je poveeanje stvaranja estrogena. sto se kod pojave znakova estrusa na jajniku ustanovljuje korpus luteum u cvatu. koji opeenito ne doseze vrijednost LH-vrska. Izgled sluznice govori protiv pravog .Tihi iii slabi estrus. U tom slui'aju estrus bi ponovo nastao nakon toi'no 2 iii vise estrusnih intervala. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Za prepoznavanje skraeenog ciklusa preduslov je.naroi'ito na jajniku. vagini i uterusu. 60 i 80 dana pokazuju tada krave jasne simptomeestrusa.se dijelom opaza dodatni drugi vrsak LH. kod kojih je estrus poi'eo vee noeu. dovode do pretpostavke za prividno produzeni ciklus. koji općenito atreziraju. u goveda. dana. koji izaziva estrusu sliične znakov .Lijei'enje zivotinje. Ukoliko se u to vrijeme posalje uzorak krvi iii mlijeka na pregiedrazine progesterona. za stoi'are vidljive) vanjske promjene uslovljene estrusom.. ABNORMALNO TRAJANJE ESTRUSA Kao abnormalno trajanje estrusa oznai'ava se uoi'ljivo odstupanje od fizioloskog vremenskog perioda (u prosjeku 18 sati:). Diferencijalno dijagnostii'kitreba pomisljati na relativno i'esto embrionalno uginuee. Ali ako se uginuee. Osjemenjivanje u to vrijeme nesamo da nema uspjeha. PRIVIDNO SKRACENI CIKLUS Oko 7 do 10 dana nakon posljednjeg estrusa mogu se kod zivotinja koje. u tom slui'aju dobiva se rezultat koji govori za estrus. tokom cijelog ciklusa nastaju tercijarni folikuli. Medutim.imaju redovan ciklus ponekad ustanoviti znakovi novog ciklusa. Prividno skraeenje nalazimo kod zivotinja. dana. interval do slijedeeeg ciklusa se produzuje. Stoga vlasniku zivotinje ciklus izgleda produzen. a zivotinje u to vrijeme nisu medutim jos . Jedan produzen interestrusni interval od 25 do 35 dana moze nastati usljed ranog embrionalnoguginuea. PRIVIDNO PRODUZENI CIKLUS Kod jedne zivotinje koja se redovno goni. Vazno je uvijek jedno po moguenosti razgraničenje između skraćenog ciklusa i prividno skraćenog ciklusa. brizljiva kontrola estrusa i vodenje kalendara estrusa. nedovoljno promatranje estrusa kao i nedovoljno znanje 0 toku estrusa odstrane stoi'ara. u kome je zivotinja spremna za parenje (glavni estrus). Uoi'eni slabiznaci estrusa nemaju kao posljedicu nikakav poremeeajplodnosti. Nakon otprilike trajanja jednogciklusa (18 do 24 dana nakon jednog estrusa) nastaju vise iii manje izrazeni simptomi estrusa. koji se i registriraju. duzina ciklusa se ne mijenja. kada se vee u ranom proestrusu a djelomii'no jos i u postestrusu javljaju izrazene (tj. Prepoznavanje prividno skraćenog ciklusa se zasniva na tome. IIIcdetaljan ginekoloski pregled u redovno vrijeme za ciklus. Kao prividno produzen mora se smatrati estrus. Taj vremenski period moze biti skraeen iii produzen. koji se moze dokazati oko 6 sati nakon poičetka estrusa i koji dovodi do ovulacije.estrusa U sumnlJlvlm slucaJevlma razješavanju s moze pomoCi odredlvanJe progesterona u mllJeku III krvl.

Kada predoceni podaci ukazuju na anestrus (izostanak jednognormalnog spolnog ciklusa) klinicar mora odrediti da Ii je propust u otkrivanju estrusa iii izostanaknormalnog cikliranja plotkinja zbog nekih abnormal nih procesa. Takoder. te dijelom iscjedak estrusne sluzi iz rod nice pri rektalnom pregledu genitalija. Patol05ki kratak estrus izaziva nedostatna ishrana i drzanje (narocito u zimskim mjesecima) kao i aplikacija prije estrusa hormona koji izazivaju ovulaciju. normal notrajanje se moze regulisati tek nakon poboljsanja drzanja i ishrane. dokje samo oko 10% imalo jedan od abnormaliteta kojim je obustavljena spolna ciklicnost Oko 60 dana nakon telenja večina mlijecnih krava otpocelo je sa normalnim cikliranjem. kada se ustanovi jaka kontrakcija uterusa i Graafov folikul. TIHO GONJEN1E (SUBESTRUS) lzostanak ispoljavanja estrusa u krave iii junice iii vlasnika da opazi znakove estrusa znacajnodoprinosi neuspjehu reprodukcije. tu se onda moravrsiti drugi pregled u razmaku od oko 10 dana.iako u praktii'kim okolnostima u odnosu na sam pocetak je tesko ocjenjivo.Svakako da uzimanje detaljnih anamnestickih podataka 0 pocetku estrusa je veoma vazno.Dijagnoza i diferencijalna dijagnozaZa uocavanje odstupanja trajanja estrusa preduslov je brizljiva kontrola estrusa.Najvise funkcionalnih odstupanja dogada se usljed nekih endokrinoloskih poremeeaja koje ječesto tesko poblize oznaCiti cak i sa sadasnjim metodama hormonalne dijagnostike. U mlijecnim stadima priblizno 90%krava privedenih na pregled zbog anestrusa imale su normalne ciklicne promjene na jajnicima. Radi toga u takvimslucajevima ostaje jedino detaljan vaginalni i rektalni pregled na osnovu kojeg se moze u najviseslucajeva odrediti faza estrusa (prisustvo manje iii vise sluzi u vagini. iii nisu vise spremne. ocjena konzistencije prisutnogGraafovog folikula i znakovi pona5anja zivotinje. Od dijagnostickogznacaja moze biti primjena bikova probaca iii detektora estrusa. Pojava dugog estrusa zahtijeva visekratno ponavljanje inseminacije u tokujednog estrusnog perioda. Prepoznavanje tihog gonjenja je moguee i pri jednokratnom pregledu genitalija. davanje estrogena kao i ishranavkrmivima koja sadrze estrogene. Treba izbjegavati nesvrsishodnoapliciranje hormona.Terapijske i profilakticke mjere se poduzimaju prema odredenom uzroku. Uvijekje vazno jedno po moguenostijednoznacno razlikovanje izmedu pravog i prividnog odstupanja od fizioloskog trajanja estrusa. kada je malo hrane i svjetla. naroCito akose javi u noenim satima. kratkog estrusa. moze se estrus lako previdjeti. Znai'aj kao uzroka subfertiliteta bio bi iIT) veliki. zakasnjelom ovulacijom kao i sa perzistencijom folikula.spremne. Fiziolosko.Glavni estrus je opeenito onda veoma kratak. Skraeeno iii produzeno trajanje estrusa nastaje kod mlijei'nih krava naroi'ito u zimskim mjesecima. FUNKCIONALNI OBLICI NEPLODNOSTI Kao u pravilu funkcionalni oblici neplodnosti nastaju u pojedinih zivotinja unutar jednog stadaali skupno predstavljaju jedan vazan uzrok neplodnosti. U prisustvu tihog gonjenja kod druge kontrole senalazi periodicno zuto tijelo u involuciji iii je ono vee involuiralo. kada se u stadu nalazi bik. za kopulaciju. moze usloviti produzenje ciklusa. Produzeni estrus se cesto sreee u vezi sa duplom ovulacijom. jer se kod zivotinja sa abnormalnim trajanjem estrusa ne moze odrediti optimalnovrijeme osjemenjivanja. U slucaju tzv. a moguenost parenja krava u estrusu nije ogranii'ena. Mlijecna stada u kojih je neplodnost uzrokovana netacnim otkrivanjem estrusa se obicno karakterisu produzenim intervalima od telenja do prvog pripusta i Cesto se kod zivotinja sa anamnezom "tiho gonjenje" palpira zuto tijelo. naroi'ito u slui'ajuosjemenjivanja. vanjski znak estrusa su medutim kod zivotinja sa tihim gonjenjem .

Na osnovu palpatornog nalaza na jajnicima moze se provoditi "ispitivanje estrusa".slabo izrazen. Nekoliko autora je zapazilo da neke krave imaju jednu oCiglednu prolongiranu folikularnu fazu spolnogciklusa kako je odredeno na osnovu prisutnosti visokih razina progesterona u krvi. dana nakon medikacije. Pretpostavlja se da bi se radilo 0 nedostatku LH iii nepravovremenom lueenju LH iz hipofize. 4. koje unutar tri dana nisu dosle u estrus. kod zivotinja kod kojih se jasno palpira zuto tijelo. tumori granuloza teka stanica i segmentalnaaplazija koja uzrokuje anestrus utice na pojedine zivotinje. POREMECAJI OVULACIJE Zakasnjela ovulacija Zakasnjelim se smatra prsnuee Graafovog folikula. Anestrus uzrokovan pothranjenoseu pogadacijelo stado i karakterise se padom proizvodnje mlijeka i slabom tjelesnom kondicijom. Spolni ciklus je malo iii nikako produzen. mumifikacija fetusa. da embrio ne zatekne vise povoljnu sredinu u uterusu. Cesto se opaza produzeno trajanje estrusa. Procjena Zakasnjela ovulacija se s. nedostatak mangana. To vrijedi naroeito onda. dana ginekoloskipregled. piometra. Kod jednog dijela zivotinja se u to vrijeme ustanovi estrus. iii su vee uginuli. kao i fotoperiodieni uticaji. dana postpartum. Tome treba slijediti intenzivno promatranje na estrus od 2. dana post partum. to je indiciranaaplikacija prostaglandina F2alfa iii njegovih analoga. kada se ono ne desi nastalo 6 do 12 sati nakonzavrsetka perioda spremnosti za parenje. kod kojih se u vrijeme estrusa pri jednokratnom pregledu ne moze naei nikakav prepoznatljiv uzrok.Ako se u jed nom stadu tiho gonjenje javlja samo u pojedinim slucajevima. dana nakon posljednje medikacije. Zivotinje se bez obzira napojavu vanjskih simptoma estrusa osjemene 3. Ako se do 11. cvatu iii involuciji) procijeni se vrijeme sljedeeeg estrusa.U stadima u kojima se ucestalo javlja tiho gonjenje indicirane su profilakticke mjere. postoji moguenost. dana nakon primjene prostaglandina ne pojave nikakvi znaci'estrusa. ako s sumnja postavi na vrijeme. Dijagnoza neopazenog estrusa zahtijeva uzastopne preglede i tacnu evidenciju. . Kontrola ciklusa od strane veterinarau stadu sa problemima treba da bude vee od 40. naroeito niske temperature zimi uslueaju drzanja zivotinja slobodno. Uz to. Znacaj kaofaktora koji smanjuje plodnost je u tome. Jajne stanice iz folikula. Kod zivotinja. koje su ovulirale sa zakasnjenjem veCim od jednog dana. Nadalje se kao odgovorni navode visoka proizvodnost i u vrijeme osjemenjivanja. kada su prethodili kratki vremenski periodi post . su cesto osteeene. bez uoeljivih simptomabolesti iii opcenito smanjena plodnost u stadu bez uoCljive bolesti. Vee premanalazu zutog tijela (u stvaranju. Simptomi estrusa kod zivotinja sa zakasnjelom ovulacijom mogu biti jasno izrazeni iii biti slabi. Stanja kao cisticnadegeneracija folikula. predvorje rod nice je slabo hiperemicno i osrednje vlazno. treba uvijek pomisliti na zakasnjelu ovulaciju. Zakasnjela ovulacija se nalazi i kod starijih zivotinja te kod kronienih bolesti. nego prsnuee Graafovog folikula se dešava nakon jedan.Kanal i nalazi se cesto samo osrednjisekret. Ukazuje seda je korisna primjen"a progestina iii GnRH 10. Povod pozivanja veterinara je u pravilu ponovljena pojava estrusa kod pojedinih zivotinja. Ovaj funkcionalni poremeeaj je eesto povezan sa jednim kratkim periodom odmora nakon telenja. dva iii vise dana. bakra i beta karotina.obzirom na plodnost ocjenjuje kao relativno povoljna. i one se mogu bez gUbljenjavremena osjemeniti. to se tog dana po novo aplicira PGF2 alafa iii odgovarajuei analog. Pri pojavisimptoma estrusa provodi se osjemenjivanje. greske u ish ran. da su u vrijeme moguee amfimiksije bilo jajna stanica iii spermiji osteeeni. i 4. U stadima u kojih postoje problemi sa otkrivanjemestrusa preporucuju se zivotinje.Vaginalnim pregledom se moze relativno lako otvoriti cervikalni . Vlasnik zivotinje bi u tom terminu trebao pazljivije da promatra zivotinje i da registruje najmanje znakove estrusa.

Zato se subkutano aplicira 1500 do 2000 i. Lijecenje Mjere da bi se otklonio ovaj uzrok steriliteta. da Ii ce jedan Graafov folikul koji se razvija u estrusu atrezirati. visoka te nasljednadispozicija. Diferencijalna dijagnoza Diferencijalno dijagnostieki treba razgranii'iti. manje ciste jajnika (duze trajanje mjehura) kao i eventual no drugo stvaranje Graafovog folikula. Usto. Zatim nastaje regresija folikularne supljine.. veCina postaje atretii'na i degenerira. Od davanja hormona koji . Metoda je dijagnostieki najsigurnija. kao i kod drugih poremetnji ovulacije. ali uzima suvise vremena. Atrezija Graafovog folikula poi'inje potpunom degeneracijom zida folikula i vezivnotkivnompreobrazbom teke. Veoma malo antralnih folikula ovulira. a pri kasnijoj kontroli 10 dana iza toga nema zutog tijela iii nekog folikula. sve do ostvarenja ovulacije. ali ogranieava statistieku vrijednost metode. sastoji se u tome da se osjemenjivanje prilagodi terminu zakasnjele ovulacije. pri jednokratnom pregledu. a. Jednokratno osjemenjivanje krava bez naknadne kontrole folikula. Zato je tesko donijeti odluku 0 tome. kod kojih ce se zivotinja u estrusu primijeniti hormoni koji izazivaju ovulaciju. ponekad i ubrza jedna zakasnjela ovulacija (terapeutski efekat). to je pozeljno u smislu poveeanja plodnosti. iii ce perzistirati. Kod dotii'ne zivotinje nastaje anovulatorni ciklus. u vrijeme inseminacije. HG iii intramuskularno SG (20 mikrograma. da Ii ee se kod dotiene zivotinje uopee i pojaviti zakasnjela ovulacij Kao profilaktii'ke mjere sluze obezbjedenje jednog bioloskog perioda odmora. nalaz: mjehur) atreziju folikula (nema zutog tijela pri naknadnoj kontroli 10 dana kasnije). koji prethodi 'atreziji folikula biti jasno izrazen ali atrezija se. da nije uvijek moguc palpatorni nalaz zutog tijela. Simptomi Kod junica i krava moze estrus. Patognomonii'an je. nalazi i u vezi sa tihim gonjenjem. Ovo posljednje moze nastati kada se 24 sata nakon pojave na poeetku estrusa vrhunca FSH. medutim. Tome sluzi ponovljeno osjemenjivanje u 24 satnim intervalima. Visekratna kontrola folikula u razmacima od 12 do 24 sata. U osnovi se ne moze unaprijed reCi. Inai'e se mora voditi rai'una. atretii'ni folikuli se karakterisu niskim odnosom estrogen . u vrijeme estrusa (anamneza: estrus. Ti jajni mjehurovi atreziraju. Utvrdili se kod krava u estrusu jasno form iran folikul. po potrebi.partum. folikularna tei'nost nestaje. Kod nje postoji i mogucnost da se ponavljanim pregledom jajnika npr. Problem je sto se u to vrijeme jos ne zna. mineralnih materija i mikroelemenata. Predpostavljaju se nedostaci u drzanju i ishrani. ATREZIJA FOLIKULA Kod atrezije folikula u uzem smislu radi se 0 nefizioloskoj involuciji Graafovog folikula na zavrsetku estrusa. kao i poboljsanje ishrane (naroi'ito zimi) dodavanjem beta-karotina. postoji moguenost da se ciljanom terapijom pomjeri unaprijed vrijeme ovulacije. ovulirati u normalno vrijeme iii sa zakasnjenjem. utvrdi ponovno visoko lueenje FSH. masazom. lato se u nejasnim slui'ajevima treba odrediti uz to i progesteron u mlijeku iii krvi. Buserelin). Mozeslijediti parcijalno iii potpuno luteiniziranje zida folikula (folikul-Iuteinske ciste). to je opcenito dijagnoza "atrezija folikula" opravdana. U poredenju sa ovulatornim folikulima. ponekad i kao posljedica nedovoljnog lui'enja hipofize.progesteron Procjenjuje se da ui'estalost anovulatornih ciklusa kod goveda iznosi 2 do 3% svih zivotinja u estrusu. Postoji Ii sumnja na nasljednu predispoziciju. visoka proizvodnja mlijeka kod neoptimalne ishrane kao i nedostatak betakarotina . npr. koji se odreduje shodno uslovima ishrane i drzanja te mlijei'nosti. od trenutaka osjemenjivanja do izvrsene ovulacije (direktna dijagnoza). mangana. no izostaje za ovulaciju potreban vrhunac LH.npr.j. parcijalni iii apsolutni nedostatak LH u krvi. Treba razgranii'iti fiziolosku atreziju manjih tercijalnih folikula. treba odustati od daljeg koristenja zivotinje u uzgojne svrhe. koja nastaju u svim fazama spolnog ciklusa.

tako da ako ovaj nije potpuno formiran iii ne funkcicinise adekvatno onda se ne proizvodi dovoljno progesterona i izosfaje gravidnost Nemoguce je rektalnim pregledom utvrditi razliku izmedu normalnog i abnormalnog korpus luteuma. Njihova tecnost sadrzi samo malo estrogena i progesterona). SITNOCISTICNA DEGENERACIJA JAJNIKA Radi se 0 istovremenom izrastanju mnogih tercijarnih folikula do velii'ine soi'iva iii graska. pretjerano.. kada najveCi promjer supljeg prostora iznosi najmanje 1 cm. ostataka zutih tijela. Nema zutih tijela. Na osnovu histoloskih nalaza moze se shvatiti. Sitnocistii'na degeneracija jajnika dolazi pretezno kod starijih i pretovljenih junica. tei'noseu ispunjenim supljim prostorom. Ako se kod jedne zivotinje sa ponavljanim estrusom ne nade u interestrusu nikakvo zuto tijelo. vjerovatnije. Smatra se da ona nastaju kao posljediea depresije razvoja jednog korpus luteuma sa iii bez prethodnog manjka LH. ako se aplicira HG iii GnRH mikon ovulacije. izazvati formiranje akcesornog korpusa luteuma. a vrijednosti razine progesterona u krvi iii mlijeku su veoma niske. uzizostanak estrusa. ako je istovremeno prisutna jaka upala . kao nepovoljni faktori okoline. kao i kronii'ne intoksikacije. tada se u slijedecem estrusu u trenutku osjemenjivanja treba dati neki hormon koji potii'e ovulaciju (GnRH odnosno njegovi analozi iii HG). Relativno i'esto se cistii'na luta tijela javljaju pri . Takoder bi kao uzrok mogli vaziti i trovanja kloranftaleinom i fluorom. Uoi'Jjivo je da se cistii'na luta tijela sreeu naroi'ito onda. da eisticna zuta tijela ka o i kompaktna periodicna zuta tijela involuiraju shod no ciklusu. Ovo je jedna od "podrzavanih injekcija" koristenih u neplodnih krava. moglo bi se stoga raditi 0 zadrzanom serumu iii limfi nakon ovulaeije. To uslovljava kupinast izgled jajnika Izostaje stvaranje i sazrijevanje Graafovog folikula. Na povrsini jajnika moguee je palpirati mnogobrojne malene i i'vrste mjehure velii'inedo oko Ieee.izazivaju ovulaciju moze se oi'ekivati efekat samo onda. o etiologiji postoje samo pretpostavke. zbog lose prognoze i zbog sumnje na nasljednost. oni mogu stimulirati razvoj i funkciju korpusa luteuma iii. Zivotinje sa sitnocistii'nom degeneracijom jajnika ne treba lijei'iti. nego ih treba iskljui'iti iz uzgoja. kada se apliciraju prije oi'ekivane ovulacije.ma do termina partusa. jednostrano hranjenje. kada se upotrebljavaju estrogen i progesteron. Glavni izvor hormona je korpus luteum. Medutim. ali i oxytocin. postoji prirodno variranje u velii'ini i poziciji korpus luteuma unutar jajnika i to i'ini ocjenu njegove velii'ine veoma teskom.nije česta odgovornim se se smatraju teska stanja. posto se ona ponasaju kao korpus luteum periodicum (kod zdravog endometrija potpadaju involuciji shod no ciklusu).adhezijama jajnika sa okolinom. 0 jed nom cistii'nom korpusu luteumu u Ulem smislu se govori onda. Cistii'na luta tijela nisu valna kao uzrok steriliteta. Velii'ina cistii'nog lUtOg tijela varira isto toliko koliko i kompaktnog. niti veCih tercijarnih folikula. ali i kod starih krava. kvrgavi jajnici. Prema tome. SUBFUNKCIJA ZUTOG' TIJELA Progesteron je potreban za odrzavanje gravidnosti sve do 150-200 dana gravidnosti. Rektalnom palpacijom se nalaze podjednako veliki. a mozda u nekim slui'aje\. Zivotinje sa sitnocistii'nom degeneracijom jajnika su veoma dobrog gojidbenog stanja. Tako je svaka terapija u strogom smislu profilaksa. CISTICNA žUTA TIJELA Kao cistii'na zuta tijela oznai'avaju se luta tijela sa jednim centralnim. Odredivanjem koncentracije progesterona u krvi iii mlijeku moguce je ocijeniti lutealnu funkciju. LH je luteotrofii'an u krave .

kada se pri potlovnim pregledima utvrdi korpus luteum duze od 21 dan na istom mjestu jajnika i istevelii'ine. Estrus se javlja 2. Pri rektalnoj palpaeiji relativno veliko meko zuto tijelo pokazuje i'esto umjerenu fluktuaeiju Cistii'na zuta tijela sa malim supljim prostorom jedva da se i moze palpirati. Medutim.. endokrinoloski i patoloski piometra je vise iii manje definisanaU najvise slucajeva dogada se kao posljedicakronicnog endometritisa. i tako pogodenekrave postaju anestricne.posto je u pravilu prisutno dovoljno lutealnog tkiva . Nastane Ii graviditet. POREMECAJI FUNKCIJE JAJNIKA USLOVLJENE UTERUSOM Perzistirajud CL Kao corpus luteum persistens moze segeneralno oznai'iti svako funkeionalno zuto tijelo. Corpus luteum graviditatis . nije uvijek poznat datum parenja niti se uvijek biljezi datum osjemenjivanja. Isto vazi i u slucajevima. Ustanovljenje eisticnog zutog tijela je u veCini slucajeva slucajan nalaz.veeinom dovoljno progesterona za poi'etni razvoj embrija. nalazi se pretezno kod krava kod kojih postoji jak endometritis. Lijecenje Perzistirajuca zuta tijela regresiraju nakon aplikacije prostaglandina F2alf. i 4. i 27. Ta zuta tijela perzistiraju. U mnogim slucajevima se mogu naci znaci na jajnicima. Nakon tog pregleda periodicno zuto tijelo se smanji. Ako zivotinje sa cisticnim zutim tijelima postanu gravidne. iii njegovog analoga unutar nekoliko sati. Kada se iritirajuce . Sadrzajem ispunjeni uterus koCi normalnu lutealnu regresiju. Corpus luteum periodicum Konacno razgranicenje je moguce tek za vrijeme drugog pregleda nakon 8 do 15 dana. Narocito tame gdje se nalazi bik u stadu cesto je tesko uocavanje parenja kod slobodno drzanih zivotinja. Dijagnoza Makroskopski i histoloski se perzistirajuee zuto tijelo ne razlikuje od corpus luteum periodicum. Jedino izostanak estrusa otprilike 3 tjedna te prisustvo razvijenog zutog tijela izmedu 18. Perzistiranje zutog tijela kod zdravog endometrija bez sadrzaja u uterusu bi kod goveda trebalo da bude izuzetno rijetko = korpus luteum pseudograviditatis. zato sto ona veCinom regresiraju shodno eiklusu. Pri tom nastaje izbacivanje eventualnog sadrzaja uterusa a cesto i brzo ozdravljenje upalom zahvacenog endometrija. Nastaje jedno kompaktno zuto tijelo. Medutim. U poi'etku eiklusa zuta tijela se vrlo brzo pretvaraju u kompaktna. jer izostaje stvaranje prostaglandina u endometriju. a koje su vec i do 5 tjedana iii duze gravidne. to onda mogu eisticna zuta tijela da perzistiraju. te na rodnici koji ukazuju na pocetak estrusa. dana nakon osjemenjivanja ukazuje samo na vjerovatnost prisustva graviditeta. a kao rezultat upale uterusa prekida se proizvodnja iii oslobadanjeendogenog luteolizina. rezultirajuCi u anestrusu Patogeneza piometre u krava postpartum nije potpuno jasna. Ponovna gravidnost nastaje veCinom tek nekoliko tjedana nakon terapije. koje se duze vremena moze naCi na jajniku. bakterioloski. postepeno se gubi eentralna supljina. Potvrdivanje perzistiranja je onda moguee. Takoder ni potvrdivanje perzistiranja ne govori nista 0 funkeiji .endometrija iii piometra. Ponekad se dovode zivotinje sa anamnezom da se ne gone. tokom rutinske kontrole jajnika.Ispoljava se nakupljanjem mukopurulentnog do purulentnog sadrzaja u uterusu i perzistiranjemkorpusa luteuma. PIOMETRA Piometra je jed no od relativno cesCih poremecaja reproduktivnog trakta mlijecnih krava. estrus iii na prolazak estrusa. Kod istovremenog prisustva neke infekcije uterusa treba u uterus ubaciti dodatno neki antibakterik. gdje je doslo do zamjene krava. uterusu. piometra iii neki drugi sadrzaj u uterusu. Posto u tom slui'aju zuto tijelo stiti sadrzaj uterusa (mada je on patoloski). . ona lui'e . dana nakon aplikacijeprostaglandina. Terapija eistii'nih zutih tijela i ne izgleda opeenito potrebna.

sto dovodi dohemoragije izmedu endometrija i fetalnih membrana. no krave prelaze oeekivano vrijeme telenja bez znakova partusa (npr. Mumifikacija fetusa goveda nastaje usljed genetskih iii hromozomnih abnormalnosti. Sadžaj koji se nalazi u uterus prestavlaj problem.Mumifikacija fetusa u goveda mogla bi nastati usljed nekoliko infektivnih agenasa. abdomen se ne povecava. ugruska i sluzi (Slika 20. Pregled genitalnog trakta krave putem rektalne palpacije moze otkriti jedan normal no involuirani iii.a nako čega se razvije žuto tijelo koje lui progesteron. Krajnji cilj terapije piometre u krava je da se eliminira lutealna funkcija. Mumifikacija u goveda se karakterise anestrusom i perzistirajucim zutim tijelom. što sprečava lučenje prostaglandina koji ce lizirat zuto tijelo i sprijeciti prpsgesterom. povecani cerviks i fluktuiranje tecnoscu rastegnutog uterusa. . te bovina virusna diareje. amnionske kesice. krava dolazi u estrus za tri do pet dana i evakuira se sadrzaj iz uterusa. Progesteron sam od sebe postiče leukocitnu ilafitraciju ali važnija njegova uloga je da čuva sadržaj maternice bez obzira da li bio on patološki. do 5 dana (252). apsorpcija tei'nosti piacente i fetusa i involucija piacente materne. kompresije pupi'ane vrpce tokom graviditeta. Mumifikacija fetusa bi trebala"biti vjsoko na listi pri diferencijalnoj dijagnozi svaki puta kada se dijagnosticira graviditet rano u gestaciji. Ovo dolazenje u estrus je u vezi sa povecanim oslobadanjem prostaglandina F2 alfa. MUMIFIKACIJA FETUSA Mumifikacija i'esto nastaje kada govedi fetus ugine tokom posljednje polovine graviditeta a ne nastane abortus. fetus iii placentomi ne nalaze se kod piometre.. 127). kao sto su izmicanje plodnih ovojnica. Zid uterusa je obicno zadebljan u poredenju sa tan kim zidom u gravidnosti. infektivnih agenasa. Nakon resorpcije plazme. krave obicno dolaze u estrus za 4. defekata piacente. Korpus luteum se moze palpirati u vise od 95% slucajeva u krava sa piometrom (81. Kod goveda nastaju dva tipa mumifikacije: hematii'na i papirusna (9).substancije. Najčešće izolirana bakterija iz sadržaja piometrej Actinomyces pyogenes i fusobacterium necrophorum iz uterusa krava u kojih se razvila piometra. ukljucujuCi jod infundiraju u uterus krava u diestrusu. abnormalne koncentracije hormona te lijekova.Mumifikacije fetusa nastaje uvijek kada fetus ugine bez posljedii'ne dilatacije cerviksa i regresije graviditetnog korpus luteuma. a tkiva su izgleda papira. Piometra nepovoljno djeluje na medutelidbeni interval mlijecnih krava produzenjem otvorenih dana. Manuelna enukleacija korpusa luteuma je efikasna. Nakon uginuca fetusa nastaje autoliza fetusa. ali moze rezultirati hemoragijom i adhezijama oko jajnika. U tretiranju piometre koriste se dvije vrste luteolitii'kih sredstava: estrogeni i u novije vrijeme sintetski analozi prostaglandina F2ALFA. Radi toga u ovih krava se razvija piometra. VeCina mumifikata se da lako dijagnosticirati provodenjem temeljitog pregleda genitalnog trakta rektalnom palpacijom Lijecenje Premda se veCina krava sa mumificiranim fetusima mozeuspjesno . Nijedan od pozitivnih znakova gravidnosti.). gljivice. Kod papirusne mumifikacije. kaosto su campylobacter fetus. naime poslje porođaja u toko 3 dana desi jedna ovulacija. ali oba roga obicno sadrzavaju tecnost. VeCina mumifikata kod goveda je hematii'nog tipa. nastalog regeneracijom endometrija. Naprotiv. dehidracija fetusa i piacente nastaje bez placentne hemoragije.endometriji krava koje su usle u spolni ciklus sa jed nom infekcijom mozda ne regeneriraju dovoljno da proizvode dosta endogenog PGF2alfa da dovede do lutealne regresije. Asimetricno povecanje jednog roga uterusa je cesto. a vimese ne razvija). vjerovatnije. Kao rezultat lutealne neaktivnosti.. Papirusni mumifikat je obii'no smedast. virus infektivnog bovinog rinotraheitisa (lBR). Kod hematii'ne mumifikacije placenta materna podlijeze involuciji.dehidrirani fetus je prekriven crvenkastosmedom viskoznom masom odautoliziranih crvenih krvnih stanica. leptospira spp.

. Jedna injekcija terapijske doze PGF2ALFA. Nekad se moze naCi samo jedna kratka. Znakovi estrusa se ne opazaju. kod frimartinki).Nakon injekcije.Cime se moze iskljuCiti neko kronieno oboljenje preporueljivo je provjeriti da Ii ima gresaka u ish rani i drzanju. Mlade zivotinje sa obostranom aplazijom jajnika u poeetku se razvijajunormalno. Obostrana totalna hipoplazija jajnika je povezana sa permanentnom neplodnoseu i stoga ju je moguee ustanoviti samo kod junica. ciklus i fertilitet ne bi smjeli biti poremeeeni. Klinieko prepoznavanje je moguee kod junica od 9. Diferencijalno dijagnostieki u obzir dolaze jednostrano kastrirane zivotinje. gdje moze ostati dugo osim ako se ne ukloni manuel no. konopu sliena tvorba evrste konzistencije u kranijalnom podrueju ligamenta jajnika. i nalazenje jajnika eesto predstavlja teskoeu. Mada zivotinje sa unilateral nom aplazijom jajnika pokazuju redovan ciklus te mogu biti oplodene. zuto tijelo). HIPOPLAZIJA JAJNIKA "Totalna" to jest hipoplazija koja zahvata cijeli jajnik. uterus unicornus). Takode se iu jajnicima sa samo parcijalnom hipoplazijom mogu opipati funkcionalne tvorbe. . u dobi kada su zivotinje iste vrste vee spolno zrele. Funkcionalne tvorbe uvijek nedostaju. 15. Injekciju treba dati u vrijeme dijagnoze . one ne pokazuju nikakve znakove estrusa niti razvoja vimena. Cesto su slabo razvijeni i ostali dijelovi spolnog trakta U slueaju jednostrane hipoplazije jajnika (pretezno lijeve strane). do 10. Mumifikat se izbaci u prostor vagine. Kod zivotinja sa jednostranom totalnom iii pak sa parcijalnom hipoplazijom oba jajnika. kratka leda. malo vime sa kratkim sisama).Rektalnim pregledom u slueaju obostrane totalne hipoplazije jajnika nalazi se jajnik velieine graska do graha. Radi razgranieenja sa atrofijom jajnika . Cak i nakon optimalnog hranjenja i drzanja tokom duzeg vremena ne mijenja se nalaz na jajnicima (diagnosis ex juventibus). je obieno uspjesna za izbacivanje mumifikata u goveda unutar 2 do 4 dana (129. kada zbog relativno slabo izrazenih vanjskih promjena i redovnog ciklusa postoje dobri izgledi za koncepciju. suprotni jajnik je opeenito normal no i posjeduje funkcionalne tvorbe (folikul. Junice sa obostranom hipoplazijom jajnika imaju izgled sliean kastratima (duge noge. iii je samo nepotpuno. mjeseca starosti. sreee se isto tako eesto kao i "parcijalna" (samo su zahvaeeni odredeni dijelovi jajnika). Opeenito za postavljanje dijagnoze nije dovoljan samo jedan ginekoloski pregled zivotinje. treba ih iz uzgojenih razloga izluCiti iz stada. U slueaju nedostatka jednog jajnika moze postojati istovremena segmentalna aplazija uterusa (npr. U slueaju nedostatka oba jajnika ostali dio genitalnog trakta opcenito nije. veCina tretiranih krava postane gravidno unutar jednog do tri mjeseca . Dijagnoza Odredene naznake za postavljanje dijagnoze moguee je dobiti vee iz anamneze izostanak estrusa. 69). straznji dio genitalnog trakta se eesto ne dilatira potpuno.pljosnate i relativno evrste konzistencije kao i lagano haborane povrsine. URODENI. za razliku od goveda sa atrofijom jajnika samo u izuzetnim slueajevima su istovremeno mrsave iii pokazuju znakove kronienog oboljenja. Nakon uspjesnog tretiranja. Kada se izaziva pobaeaj. To vazi i onda. NASLJEDNI I STECENI POREMECAJI JAJNIKA APLAZIJA JAJNIKA Aplazija jajnika se kod goveda nalazi veoma rijetko.tretirati a prognoza za narednu gravidnost je veoma povoljna. Medutim. treba pregledati genitalni trakt krave vaginalno u 12-to satnim intervalima dok cerviks ne bude dilatiran a fetus izbaeen. Naroeito u granienim slueajevima potrebno je vise kontrola. Kod zivotinja sa jednostranom totalnom hipoplazijom iii parcijalnom hipoplazijom jednog iii oba jajnika ne treba zivotinju zadrZavati u uzgoju. U oba slueaja ostali dio spolnog aparata je dobro razvijen. Medutim. razvijen (npr.

koji moze u izraze. onda je proces ireverzibila Procjena Vee prema stepenu osteeenja. Uglavnom se smatra da 92% junica koje su rodene kao blizanke s muzjakom su neplodne a takva telada se koriste za tov DISTROFIJA (ATROFUA) JAJNIKA Pod pojmom "distrofija jajnika" u prvom redu se podrazumijeva afunkcija (izostajanje opipljivih folikula i zutih tijela) jednog u pocetku funkcionalnog jajnika'. Nastane Ii ciroza iii skleroza. Izmet je cesto suh. U najvise frimartinki nema cerviksa. Nivo glukoze u krvi je snizen.). koje zivotinja nije u stanju da kompenzira. postose radi 0 nasljednoj genezi. opeenito tek nakon klanja zivotinja. Kod naroCito teskih slucajeva izostaje funkcionalna obnova. Muski hormoni proizvedeni od muskog teleta ucestvuju u opeoj cirkulaciji i koce normalni razvoj genitalija zenke i tako muzjak blizanac moze uCiniti neplodnom zenku prenosom H-Y antigena. iii se pak mora racunati sa visesedmicnim ozdravljenjem. FRIMARTINIZAM * Frimartinka je naziv za neplodnu zenku rodenu kao blizanka 5 muzjakom. To vrijedi.U prisustvu jednostrane hipoplazije jajnika iii parcijalne hipoplazije dijagnoza se postavlja. Pored te funkcionalne interpretacije ovaj pojam je najcesce istovremeno izraz jednog gubitka tkiva. Zivotinje sa atrofijom jajnika van klinickog puerperija su veCinom mrsave. Spolna diferencijacija muskog embrija dogada se ranije od onog zenke. Dijagnoza ovarijalne . Poremetnje plodnosti nastaju usljed prevelikih proizvodnih zahtjeva u sirem smislu. dana ciklusa (ovdje je fdlikul vee pukao. Posljedica je nedovoljno stvaranje FSH i LH ilili njihovog izluCivanja. " Razliciti endogeni i egzogeni agensi dovode do afunkcije iii disfunkcije hipotalamusa i hipofize. i za junice i krave sa jednostranom totalnom hipoplazijom jajnika iii sa jedno iii obostranom parcijalnom hipoplazijom jajnika. sa GnRH. Cesto su prisutne mjehuricaste zlijezde razlicite velicine. Zajednicko svim zivotinjama je izostajanje ciklusa. nakon sto je ona ponekad i vise godina koriStena za rasplod. Relativno povoljno se procjenjuje distrofija jajnika nastala nakon telenja. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Klinicka dijagnoza se zasniva na anemnezi i na rektalnom i vaginal nom nalazu. to se normal no razvijeni dio jajnika moze izdizati od hipoplasticnog dijela. sto veterinar ustanovljuje izostankom funkcionalnih tvorbi. Nije moguee hormonalno uticati na hipoplaziju jajnika (npr. zivotinje sa atrofijom jajnika kao i goveda sa relativno malim ali funkcionalnim jajnicima od 2.castih tracaka do skoro normal nih rogova uterusa. Poremeeaji cjevastih genitalnih organa variraju u jaCini. kao posljedica endogenih i egzogenih faktora. Dogada se najcesee kod goveda. Junice sa obostranom totalnom hipoplazijom mogu se koristiti samo za tov. estrogenima itd. a strukture se kreeu od uz. Postoji Ii parcijalna hipoplazija. vrijeme do obnavljanja ovarijalne funkeije moze biti razliCito dugo. ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine i izgleda kao slijepa vreea. koje je moguce utvrditi palpacijom. Jajnici frimantinki su nerazvijeni i sadrzavaju tubule seminifere. ako se i postavi. Diferencijalno dijagnostieki treba razluCiti mlade zivotinje sa malim inaktivnim jajnicima (uslovljeno kasnirn nastankom puberteta usljed nedovoljne iShr\ iii kronienog obolj~'!nja). a zuto tijelo u razvoju ne prominira jos iznad povrsine jajnika Patoanatomski nalaz Makroskopskim pregledom uocava se kod totalne hipoplazije da su kako jajnici tako i uterus izuzetno maiL Funkcionalnih tvorbi na jajniku nema. Iz uzgojnih i ekonomskih razloga opeenito se preporucuje iskljuCiti iz uzgoja junice sa abnormalno malim jajnicima. izgledaju bolesno i dlaka im je nakostrijesena. tako. gonadotrofinima.\om slucaju (totalna atrofija) dovesti do nestajanja germinativnog tkiva. mada te zivotinje mogu biti plodne. koji koce razvoj gonada zenke. do 4. Frimartinizam nastaje kao rezultat anastomoze izmedu placentarne cirkulacije dvojki fetusa. nivo acetoacetata u krvi je povisen.

Sumnja na tumor granulosa staniea se postavlja ako je u bilo koje krave jajnik veCi od 10 cm. Dobri navodi pregleda jajnika tokom jednog vremenskog perioda ce pokazati ovaj rast i doprinjeti pretpostavljenoj dijagnozi. ne nalazi se niti estrogen niti progesteron. Posljednjih nekoliko decenija istrazivanja su bila usmjerena prema razvoju efektivnih metoda za kontrolu estrusa i ovulacije u goveda. Terapija se zasniva na davanju estrogena i progesterona a profilaksa na davanju GnRH 1o poslej parusa. Prvi je aplikacija jednog od progestina. koji treba uspjesno sprijeciti estrus i ovulaciju za jedan dovoljan vremenski period da bi se omogucila regresija korpora lutea u svih zivotinja ukljucenih u uzgojnu grupu. Jedan glavni razlog razvoja uspjesnih postupaka za regulisanje spolnog ciklusa bio je da se olaksa koristenje umjetnog osjemenjivanja u uzgojnim programima sa ciljem genetskog poboljsanja proizvodnih osobina domaCih zivotinja. peritoneumu abdomena i crijeva. Tumori granulosa stanica su obicno benig'ni. peritoneumu pelvisa. Treba razgraniCiti hipoplaziju jajnika Sama hormonalna terapija nije dovoljno uspjesna. Moze se ispoljiti nimfomanija iii anestrus Prisutnost svakog od ova tri stanja zavisi 0 kolicini funkeionalnog lutealnog tkiva unutar tumora. Vjerovatna dij agnoza tumora granuloza staniea se obicno zasniva na proejeni jajnika rektalnom palpaeijom i reproduktivnim pokazateljima. Regulisanje spolnog ciklusa koristenjem dva osnovna postupka. U rijetkim slucajevima metastaza. Priblizno 96% krava sa eistama jajnika ce odgovoriti na dva tretiranja u dvo . One krave koje ispoljavaju znakove obicno imaju abnormalne spolne cikluse. uterusu. prema tome. Nadalje se cesto zeljelo da se ovulacija kontrolise predodredenim vremenom kako bi sve zivotinje u jednoj grupi mogle biti osjemenjene u toku jednog dana bez potrebe otkrivanja estrusa. Ciste jajnika su naji'esce promjera 3-4 em. koji bi seobzirom na dob ocekivala spolna zrelost (ponekad zakasnjeli pubertet). TUMORI JAJNIKA Opisane su razliCite neoplazme jajnika u krava medu kojima su tumori granuloza stanica suvA i oni su veoma rijetki. Distroficni odnosno atroficni jajnici vecinom ne reaguju na hormonske preparate. Jedno' smanjenje veliCine eiste i povecana cvrstoca ukazuje na luteinizaciju ciste i vracanje u estrus unutar 30 dana i potvrduje pozitivan terapeutski odgovor. nadene su mnogostruke mase u sirokom ligamentu uterusa.tjednim intervalima sa luteinizirajuCim hormonima.distrofijeje veoma vjerovatna u slucaju afunkeije jajnika kod zivotinja. Cak i kod ponovljenih analiza na hormone u krvi iii mlijeku. . zatim kod neocekivanog naglog mirovanja eiklusa kod spolno zrelih junica koje jos nisu koristene za uzgoj. Zato aplikaciji hormona mora prethoditi uklanjanje svih prisutnih stetnih faktora. Na tumor granulosa staniea treba sumnjati kada kronicne eiste jajnika ne reagiraju na standardne postupke tretiranja. Konacna dijagnoza tumora granulosa staniea moze se jedino postaviti nakon histopatoloske analize tkiva jajnika. 0 dominaeiji proizvedenog steroidaJajniei krava sa tumorima granulosa staniea variraju znatno u veliCini. Tumori su obicno unilateralni. kao i u slucaju aciklije krave nakon visesedmicnog oporavka post partum u vezi sa nalazom "obostrano izrazeni mali jajnici. ovaca i svinja. bez funkcionalnih tvorbi". Tumori granulosa stanica variraju u strukturi. Tumori granulosa stanica se moraju razlikovati od eisticne degeneraeije jajnika. Lijecenje i prognoza Preporucuje se kirursko odstranjenje zahvacenog jajnika REGULISANJE SPOLNE CIKLlCNOSTI KRAVA I JUNICA Regulisanje spolnog ciklusa ima relativno dugu historiju. U pocetku osnovna paznja je usmjerena da se skrati interval za pripust iii osjemenjivanje jedne grupe zivotinja.

kod analoga medutim poluvrijeme eliminacije je duze pa je . Sinhronizacija grupe junica za osjemenjivanje sa sjemenom bikova koji nece izazvati tesk telenja i poremecaje u reprodukciji Smanjenje potrebnog vremena za otkrivanje estrusa Za unapredenje primjene umjetnog osjemenjivanja u sirokoj praksi Sinhronizacija donatora i recipijenata goveda za transfer embriona Izazivanje aktivnosti jajnika u tovnih krava sa laktacionim anestrusom Izazivanje ovarijalne aktivnosti u krava koje prilikom pregleda nisu nadene gravidnim. Drugi pristup da se izazvala ragresija zutog tijela u pomoć prostaglandina U kontroli spolne ciklicnosti goveda uglavnom se koriste: estrogeni.Sinhronizacija estrusa se onda odvija uniformnim vracanjem aktivnosti jajnika nakon prekida inhibitornog tretiranja. Za indukciju i sinhronizaciju estrusa koriste se prirodni prostaglandin F'2alfa. Kontrola estrusa u mlijecnih goveda se koristi u sljedecim indikacijama: Da se izazove estrus i ovulacija u krava sa postpartusnim anestrusom da bi se skratio interval izmedu telenja i prvog osjemenjivanja Da se sinhroniziraju krave donatori i recipienti za transfer embria Da se sinhronizira estrus u grupama zivotinja u cilju poboljsanja otkrivanja estrusa iii da se smanji potrebno vrijeme za otkrivanje estrusa Za kontrolu perioda telenja jednog stada Da se pokrene spolna ciklicnost u krava koje su nadene negravidne prilikom pregleda. luprostiol. ona ce biti starija i teza za prodaju Jedan kratak telidbeni period ce poboljsati plodnost stada tokom sljedece sezone Grupe teladi slicne starosti i konzistentnog kvaliteta mogu se prodati. Preparati i nacin upotrebe Pored prirodnog prostaglandina F2alfa (dinoprost) postoji cijeli niz veoma djelotvornih sintetskih analoga kao sto su kloprostenol. Tovna goveda Kod tovni grala to je korisno iz razloga Proizvodnja teladi ujednacene tezine Moze se odrzavati cesto nadgledanje tokom skracenog perioda telenja. fenuprostalen. Djelovanje prostaglandina je ogranii'eno na krave sa zutim tijelima (5. dana).. mora se obnoviti ovarijalna aktivnost i mora se otkriti estrus. progestina sve dok se ne zavrsi endogena regresija zutog tijela. fluprosteno I rugl. Kada se telad jos uvijek odbijaju u normalno vrijeme. Prostaglandin F2'alfa Zbog praktii'nih teskoea u otkrivanju estrusa. interval partus-koncepcija je ogranicena oko 85 dana. Tokom ovog period a mora se zavrsiti involucija uterusa. Sa ciljem jed no tele po kravi svake godine. (dinoprost) i njegovi sintetski analozi i progestini uz moguee njihove kombinacije kao i SG i GnRH. sto povecava njihovu vrijednost To omogucuje iii pospjesuje upotrebu umjetnog osjemenjivanja. a gubici teladi zbog teskog telenja se smanjuju. prostaglandini. Po molekularnoj gradi oni se malo razlikuju. INDUKCIJA I SINHRONIZACIJA ESTRUSA KRAVA I JUNICA Od prakticnog interesa za indukciju i sinhronizaciju estrusa u krava i junica postoje u osnovi dvije metode: 1. tiaprost. Izazivanje prijevremene iii predvidljive regresije ciklii'nog zutog tijela prostaglandinom F2alfa 2\ Odrzavanje zivotinja u umjetno izazvanoj lutealnoj fazi apliciranjem progesterona iii njegovih sintetskih analoga. dana) ne reaglraJu na luteolitii'ko djelovanje prostaglandina (242). spojevi koji stimuliraju otpustanje hormona prednjeg reznja hipofize i spojevi koji nadopunjuju iii zamjenjuju gonadotrofine hipofize. do 16. postoji veliki i~teres za upotrebu prostaglandina u vezi sa umjetnim osjemenjivanjem u predodredeno-flkslrano vrlJeme. Mlijecna goveda U mlijecnim stadima. Funkcionalna regresija zutog tijela nastaje unutar 24 do 36 sati). do 4. jer mlada zuta tijela u razvoju (1. Kod primjene prostaglandina iskoristava se njihovo luteolitii'ko djelovanje. Glavni razlozi za regulisanje spolne ciklicnosti u goveda su sljedeCi: Izazivanje estrusa u mlijecnih krava koje nisu opazene u estrusu 45 dana postpartum.

Prostaglandini se mogu aplicirati kako parenteralno.lf. krave tretirane 6. dana.' vee isto tako kada ee uslijediti estrus. (253) tretirajuCi 101 kravu na ovaj nai'in'sa PGF"lf. Medutim. Medutim. prijevremena luteoliza. do 5. 17% 5. 4). dana. a za 72 sata postaje veoma malo. Stepeni odgovo(a bili su jednako visoki (96%) od 11. do 21.lfo iii njegovim analozima. Veterinar mora pokusati da predvidi ne samo da Ii ee krava reagirati na aplikaciju PGF'. To je vazno zbog tiga sto zivotinje.34. Unutar 4 do 12 sati nivo progesterona u krvi pada do bllzu polovme.33.time i vrijeme djelovanja produzeno. dana faze zutog tijela. mogu nastati greskom u tai'nosti prepoznavanja struktura jajnika u odnosu na date preporuke vlasnicima. Kod zivotinja. doslo je u estrus 3. a unutar 48 sati moze pasti do krajnje granice njegovog dokazivanja i ostaje na toj razini do poslije ovula. = estrus. dana ciklusa odgovorile su samo p'ovremeno. dana ciklusa (0. i 4% 7. do 17. iii 18. Plodnost u izazvanom estrusu 7.m. Krave tretirane sa PGF'. i 16. odnosno potvrdi zutog tijela. jer samo krave sa zrelim zutim tijelom ee odgovoriti na jednokratnu aplikaciju PGF'. dana spolnog ciklusa. Radi toga se ne smiju upotrebljavati u zivotinja koje mogu biti gravidne. dana spolnog ciklusa: estrus O. Tab. dana 32% krava. dana tretiranja u ciklusu (faza visokog stepena odgovora . Uspjesno razmatranje ovih znakova rezultira u najuspjesnijem osjemenjivanju. do 4. 8% 2. dana do kraja ciklusa. Odluka da se krave tretiraju samo jed nom aplikacijom prostaglandina obii'no se zasniva na rektalnoj palpaciji. moze se koristiti u upravljanju normalne slike aktivnosti jajnika u krava i junica. Vazno je da se ispita kada zuta tijela odgovaraju iii su refrakterna na aplikaciju prostanglandina u razlii'itim stadijima spolnog ciklusa. do 21. Medutim.lfo tokom diestrusa (od 7. dana) iii u prvim danima faze zutog tijela (1. Zbog njihovog veoma jakog i brzog luteolitii'kog djelovanja moguizazvati i pobai'aj.lf. dana 34%. ali tretiranje nakon endogenog oslobadanja PGF'. Ako postoji bilo koja sumnja. Seguin i sar. (slike 32. ali je odgovorilo 66% krava 7. dana) i odgovaraju na aplikaciju 'prostaglandina. izazvana aplikacijom PGF'. Postizanje odgovora Sposobnost da se tai'no dijagnosticira prisutnost iii odsutnost korpus luteuma rektalnim pregledom jajnika je esencijalno. BuduCi da se duzina interestrusnog intervala kontrolira trajanjem zivotnog vijeka zutog tijela. od O.35). dan) moze se uglavnom oi'ekivati da ee se podvrCi luteolizi i doCi u estrus 2 do 7 dana nakon tretiranja. Stepen odgovora se poveeavao do 91 % 8. Nakon aplikacije jedne efektivne doze PGF "If. dana ciklusa je nepotrebno. dana ciklusa(faza niskog stepena odgovora) je slii'na plodnosti u estrusu nakon 10. tako i intrauterino. a 4. ali se klijenti moraju upozoriti da neke krave dolaze u estrus sve do 7. a ponekad i kasnije i trebaju se ponovo osjemeniti. Na osnovu tretiranja 199 krava sa 500 mg kloprostenola i. 3% 6. do 16. dana ciklusa Momont i Seguin (179) su utvrdili da kod 41 krave nije doslo do odgovora kada su tretirane od O. koje se nalaze izmedu 5. do 93% 10. dana) ne reaguju odgovarajuee. dana. dijagnoza gravidnosti se mora potvrditi. Problemi sa jednokratnom aplikacijom PGF"lf. Dvokratno umjetno osjemenjivanje 72 i 96 sati nakon tretiranja moze biti uspjesno. veCina zivotinja se nalazi u fazi zutog tijela (5. 2% je doslo u estrus 1 dana. estrus se moze izazvati jed nom injekcijom prostaglandina. Ako se pak ne zna stadij ciklusa kod zivotinje to se mora injicirati dva puta u intervalu od 11 do 13 dana. kod druge injekcije nakon 11 do 13 dana. koje se u vrijeme prve injekcije nalaze u folikularnoj fazi (17.' zuto tijelo se vee za 24 sata sm~njuje. dana.lfo priblizno 17.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->