SPOLNI CIKLUS KRAVA Glavna zbivanja spolnog ciklusa krava dijele se u ona u vezi sa razvojem folikula i ona u vezi

razvoja korpus luteuma. Oni dogadaji koji su u vezi sa razvojem folikula mogu se podijeliti u dvije faze, proestrus i estrus. Period korpus luteuma dijeli se u dvije faze, metestrus i diestrus. Duzina spolnog ciklusa je varijabilna. Srednja duzina u krave je 21. Faze spolnog ciklusa A. proestrus: trajanje oko 3 dana B. estrus: trajanje oko 18 sati C. postestrus (metestrus): trajanje 2 - 3 dana D. diestrus (interestrus, interval izmedu postestrusa i proestrusa): trajanje oko 14 dana. Proestrus nije tačno ograničen period i proteže se od pojave promjenjenog ponašanja do momenta kada je karav spremna za parenje. Bik bi trebao da prepozna proestrus bolje od dobrog dijagnostičara. Karakteristični vanjski znaci su sakakivanja životinja, njuškanje. Na karaju proestrusa ginološkim pregledom bi se trebalo ustanoviti blaga edematoznost vulve, hiperemična i vlažna sluznica vagine. Estrus se označava se vremenski period, u kome zenska zivotinja prihvata parenje. Na trajanje estrusa mogu uticati egzogeni i endogeni faktori (npr. skraeenje trajanja estrusa kod visih temperatura). U prisustvu bika u stadu vanjski znaci estrusa se intenziviraju a trajanje estrusa skraeuje. Pod nepovoljnim uslovima ishrane i osvjetljenja, trajanje estrusa se naprotiv moze produziti. U estrusnom ciklusu odvijaju se karakteristične hormonske promjene. Povećana koncentracija estrogena iz jednog dominantnog tercijarnog folikula dovodi do simptoma estrusa. Estradiol opet povećava frekvencu tonične sekrecije LH, sto dovodi do postepenog porasta perifernih vrijednosti LH, i najzad do tzv. predovulatornog LH vrsk i na kraju ovulacije. Postestrus (metestrus), kao i proestrus, je period koji se ne moze tocno ograničiti. Opeenito se proteze od momenta, kada vise ne postoji spremnost za parenje, do nestajanja vanjskih i unutrasnjih simptoma estrusa (npr. prestanak spremnosti uterusa na kontrakcije, nestajanje hiperemije i pojacane sekrecije u cerviksu, vagini i vestibulumu, zatvaranje cervikalnog kanala Diestrus oznacava se vremenski period karakterisan spolnim mirovanjem; nastavlja se na postestrus i traje do pocetka proestrusa. Sa svojim trajanjem od oko 14 dana. Karakterise ga odsustvo bilo kakvog znaka, koji bi ukazivao na spremnost za parenje. U biti diestrus odgovara fazi zutog tijela ovarijalnog ciklusa (oko 4. do 17. dana ciklusa) i sekrecionoj fazi mukoznog ciklusa. Kod krava koje nisu ostale gravidne, korpus luteum se razvija u funkcionalan organ koji luči velike kolicine progesterona koji ulazi u opću cirkulaciju organizma uticući na razvoj mlijecne zlijezde i razvoj uterusa. Hipertrofirani endometrij i zlijezde uterusa pod uticajem progesterona luce gust i ljepljiv sekret koji sluzi za ishranu zigote: Ako zigota dosegne uterus, korpus luteum funkcionise kroz gravidnost. Ako jajna stanica nije oplodena, korpus luteum ostaje funkcionalan do 17. dana spolnog ciklusa poslije kojeg vremena dolazi do njegove regresije usljed luteolitickog djelovanja prostaglandina iz uterusa i nastaje novi spolni ciklus. Fiziolosko smanjenje korpus luteuma pocinje neposredno nakon 17. dana omogueavajuei time pocetak novog ciklusa. Ukratko, estrogen dominira oko 4 dana ciklusa, dok dominacija progesterona iznosi 17 dana. Ove faze se cesto definisu kao period folikula (estrogena faza) i pored korpus luteuma (lutealna iii progesteronska faza). Neposredno nakon ovulacije počinje se stvarati i razvijati korpus luteum. Znacajna proizvodnja progesterona pocinje 4. iii 5. dana ciklusa. Tokom drugog tjedna, fiziičke promjene su minimalne, a otpustanje progesterona maksimalno. 17. dana nastupiće i funkcionalne

Nepovoljna je prognoza kada se zajedno sa anestrusom dijagnosticira sitnocisticna degeneracija jajnika. Maksimalni period boravka odreduje trajanje zivotne sposobnosti spermija. iii nekom mogueom kombinacijom oba ta faktora. Funkcionalni izgled korpus luteuma se prekida prije fizioloske degeneracije. u sekretu uterusa 10 do 15 sati). prognoza je povoljna ako se anestrus javi u kliniekom puerperiju. maceriranog ili muminificiranog fetusa. da spermiji za njihovo putovanje i za njihov proces sazrijevanja (kapacitacija) treba da proborave u zenskom genitalnom traktu oko 6 sati. Budući da spermiji opeenito imaju duzi zivotni vijek od jajne stanice i sperma mora prije amfimiksije proboraviti više sati u genitalnom traktu. treba voditi raičuna o slijedeeim kriterijima: u prvom redu treba pravovremeno prepoznati zivotinju koja se nalazi u estrusu. izostanak estrusa. Da bi se pogreske svele na minimum. Ona je kod duboko smrznute sperme manja nego kod nativne sperme. nefunkcionalni korpus luteum prethodnog ciklusaponekad je skoro velik kao novoformirani. Srednja duzina u krave je 21 dana a kreće se od 18 do 25 dana U pojedinim sluičajevima bi se jedva moguće bilo opredijeliti. Sperma razlicito dugo moze zivjeti u kvalitativno različitim sekrecionim produktima pojedinih dijelova zenskog genitalnog trakta (u sekretu cerviksa 24 do 30 sati. upala jajnika iii tumori jajnika. potrebno je u svim sumnjivim sluičajevima izvrsiti vaginalni i rektalni pregled. Praktiično iskustvo govori da su izgledi za koncepciju najpovoljniji. što se može utvrditi redovitim pregledima jajnika ili određivanjem razine progesterona krvi. Predposvka za usješno hormonsko liječenje jesta i poboljšanje opšti uslova držanja i isrhrane. je znak a ne oboljenje on može biti jedna normalna fiziološka pojava znak oboljenja ili neuspješno otkirvanje estrusa.promjene u uterusu ako je uterus bez zigote. Prognoza ovisi od etiologije. Takoder. vrijeme osjemenjivanja treba obaviti prije ovulacije. Duzina spolnog ciklusa Duzina spolnog ciklusa je varijabilna. i na osnovu iskustva odrediti vrijeme osjemenjivanja. kao i kod zivotinja kojih doje telad ukoliko su uslovi drzanja i ishrane adekvatni. Na osnovu iskustava kao i hormonalnih istrazivanja moze se reći da u krava postoji izostajanje kao vanjskih tako i unutrašnjih znakova estrusa tokm jednog dužeg perioda. Ustvari. kada se sjeme ubaci u drugoj polovini estrusa iii pri kraju estrusa (oko 12 do 18 sati nakon poičetka estrusa) Trajanje zivota gameta Izgledi za koncepciju znatno padaju. obostrani hematomi jajnika.Medutim. Dva najvaznija uzroka anestrusa u stadu su slabo otkrivanje estrusa i neadekvatna ishrana. . Anestrus je najčešći uzrok nepodnosti goveda a gravidnost je je najčešći uzork anestrusa i treba je je isključiti kada se pristupa svakom slučaju anestrusa. Anestrus Anestrus. ako za oplodnju sposobna sperm a dosegne jajnu stanicu tek kasnije od 6 sati nakon ovulacije. Druge etiologe su vezane za hiperaktivnost žutog tijela sa povećenim koncetracijam progesteronom zatim za hipofukciju žutog tijela i nedotatak progesterona. Uterus krava treba pregladati na prisustvo tečnosti. Jajnici se trebaju pregedati na prisustvo lutealnih cista ili neoplazije. treba voditi racuria. Manje pogreske u ocjeni u pojedinim sluičajevima jedva da imaju negativan uticaj na koncepciju. OPTIMALNO VRIJEME OSJEMENJIVANJA Da bi se utvrdilo optimalno vrijeme osjemenjivanja za svaku pojedinu zivotinju. da Ii su odstupanja u ciklusu uzrokovana genetskim iii faktorima okoline.

Prijevremena luteoliza korpus luteuma rezultira u jed nom kratkom interestrusnom intervalu. dana do ovulaeije. lzostanak ovulaeije moze rezultirati u produzenom estrusu kao sto je slueaj kod folikul teka cista. a kod prisustva atrezijii folikla nedostatkom korpus luteum periodikuma. Takoder se ciklusi mogu bitno skratiti (duzina ciklusa 10 do 11 dana) terapijom uterusa jako iritirajućim srecdstvima. Neki virusni agensi.na vrsku estrusa iii tokom hladnih noći. Odredivanje razine progesterona u jed nom uzorku u vrijeme osjemenjivanja je veoma korisno u proejeni taenosti otkrivanja estrusa. Korpus luteum kontrolise duzinu diestrusa i interestrusnog intervala u ciklienih zivotinja. relativno dobra. poremeeajima ovulacije. gubitka embrija iii fetusa.NEPRAVILNOSTI SPOLNE CIKLlCNOSTI Neredovitost spolnog ciklusa oznacava se kao jedan abnormalni interval od prvog dana estrusapa sve do prvog dana slijedeeeg estrusa. Oboljenja koja uzrokuju upalu endometrija materice mogu biti uzrok neredovitosti ciklusa putem dva mehanizma. Ako se uginuee embrija dogodi nakon majčinog prepoznavanja gravidnosti slijedeći estrus je ispusten a zivotinja dolazi u estrus nakon produzenog diestrusa. ne treba smatrati patoloskim. Spreeavanje da prostaglandin izazove luteolizu korpus luteuma rezultira zadrzavanje istog i produzenje diestrusa. To. Iritaeija iii upala endometrija moze uzrokovati prijevremeno oslobadanje PGF2α. Postoje Ii ciste jajnika . čak ako se ona daju u manjoj količini. zavisno kada su aplicirani u eiklusu. Druge nepravilnosti ovulacije ukljueuju produzenje ovulacije i prijevremenu ovulaciju. sezonskim anestrusom. promjenama zivotnog vijeka korpus luteuma. Ciklieni poremeeaji dogadaju se bilo tokom estrusa iii u interestrusnom intervalu. Neredovni ciklusi mogu biti u vezi sa nepravilnim otkrivanjem estrusa. ukljueujuei neke vrste modificiranih zivih vakcina mogu djelovati direktno na jajnike i korpus luteum Predvidanje estrusa na osnovu rektalnog pregleda iiiodredivanje koneentraeije progesterona bilo u mlijeku iii serumu znatno po maze u postavljanju dijagnoze. Uzroci skraćenog ciklusa su raznovrsni i često slozene prirode. Drugo. Tretiranje izmedu 4. sa posljedienim poremećajem proizvodnje i lučenja hormona. luteolizu i time otpočinjanje estrusa. Iritacija sluznice stimulira proizvodnju. i 10. SKRACENI CIKLUS Skraćeni ciklusi se rijede javljaju nego produzeni obično su prvi ciklusi poslije partusa su skraćeni. medutim. Nastanak skraćenog ciklusa se kod prisustva folikul-teka cista moze objasniti duzim trajanjem proizvodnje estrogena. Iritaeija endometrija kasnije u diestrusu moze se sukobiti sa djelovanjem prostaglandina na zreli korpus luteum vodeći do produzenja diestrusa. dana nakon ovulacije uzrokuje da krava ima jedan kratki ciklus. u slueaju pretpostavljene povezanosti sa endometritisom. Produzeni diestrus mora se razlikovati od ranog embrionalnog i fetalnog uginuća. rezultira u produzenom eiklusu. Abnormalno kratki ciklusi se srćeu u vezi sa cistama folikula iii sa atrezijom folikula . i luteolizu zrelog korpus luteuma rezultirajući jednom kratkom interestrusnom intervalu. Tretiranje kasnije u diestrusu 15. Jedno produzenje u sazrijevanju folikula iii ovulacije moze rezultirati u produzenom proestrusu iii stalnom estrusu. i lucenje prostaglandina. Intrauterina terapija sa iritirajućim otopinama moze mijenjati interestrusni interval. endometritis koji vodi do ranog embrionalnog uginuća moze takode uzrokovati produzeni diestrus. Na prijevremenu ovulaciju moze se sumnjati u zivotinja zbog toplotnog stresa jer se kod njih ispoljava estrus za kratak vremenski period tj. Prognoza je. iii odstupanjima u ponasanju zivotinja. Skraćeni ciklusi su često popratni simptomi nekog oboljenja jajnika iii uterusa koje remeti normalno trajanje ciklusa. Endometritis koji rezultira prijevremenom luteolizom karpus luteuma vodi do kratkog eiklusa. do 17.

60 i 80 dana pokazuju tada krave jasne simptomeestrusa. Stoga vlasniku zivotinje ciklus izgleda produzen. Prividno skraeenje nalazimo kod zivotinja. koja pokazuje simptome estrusa u interestrusu. brizljiva kontrola estrusa i vodenje kalendara estrusa. i prvi puta je opazen u jutarnjim satima. u tom slui'aju dobiva se rezultat koji govori za estrus. Jedan produzen interestrusni interval od 25 do 35 dana moze nastati usljed ranog embrionalnoguginuea. nego moze izazvati infekciju uterusa i zato se neizostavno mora izbjeCi. Ali ako se uginuee. nije potrebno. u kome je zivotinja spremna za parenje (glavni estrus). PRIVIDNO PRODUZENI CIKLUS Kod jedne zivotinje koja se redovno goni. koji izaziva estrusu sliične znakov . jed nom iii vise puta uzastopno je moguee predvidjetiiii ne prepoznati estrus. kada se vee u ranom proestrusu a djelomii'no jos i u postestrusu javljaju izrazene (tj. koji opeenito ne doseze vrijednost LH-vrska.se dijelom opaza dodatni drugi vrsak LH. Izgled sluznice govori protiv pravog . Posljedica je poveeanje stvaranja estrogena. a zivotinje u to vrijeme nisu medutim jos . u sredini ciklusa . Osjemenjivanje u to vrijeme nesamo da nema uspjeha. vagini i uterusu. kod kojih je estrus poi'eo vee noeu.imaju redovan ciklus ponekad ustanoviti znakovi novog ciklusa. Ako uginuee embrija se dogodi 16. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Za prepoznavanje skraeenog ciklusa preduslov je. Uoi'eni slabiznaci estrusa nemaju kao posljedicu nikakav poremeeajplodnosti. PRIVIDNO SKRACENI CIKLUS Oko 7 do 10 dana nakon posljednjeg estrusa mogu se kod zivotinja koje. embrija dogodi nakon 16. interval do slijedeeeg ciklusa se produzuje. Diferencijalno dijagnostii'kitreba pomisljati na relativno i'esto embrionalno uginuee. koji se moze dokazati oko 6 sati nakon poičetka estrusa i koji dovodi do ovulacije.Tihi iii slabi estrus. Prepoznavanje prividno skraćenog ciklusa se zasniva na tome. Na osnovu anamnestiičkih podataka mjere se poduzimaju prema odredenom uzroku odnosno terapiranju etiološkog uzroka koji je doveo do skraćenog ciklusa. IIIcdetaljan ginekoloski pregled u redovno vrijeme za ciklus. sto se kod pojave znakova estrusa na jajniku ustanovljuje korpus luteum u cvatu. Taj vremenski period moze biti skraeen iii produzen. Nakon otprilike 40. Medutim. dana. Taj kratkotrajni porast LH u sredini ciklusa moze prisutni tercijarni folikul potaknuti na dalje sazrijevanje bez ovulacije.. U tom slui'aju estrus bi ponovo nastao nakon toi'no 2 iii vise estrusnih intervala. dovode do pretpostavke za prividno produzeni ciklus. ABNORMALNO TRAJANJE ESTRUSA Kao abnormalno trajanje estrusa oznai'ava se uoi'ljivo odstupanje od fizioloskog vremenskog perioda (u prosjeku 18 sati:). koji se i registriraju. Nakon otprilike trajanja jednogciklusa (18 do 24 dana nakon jednog estrusa) nastaju vise iii manje izrazeni simptomi estrusa. koji općenito atreziraju.Lijei'enje zivotinje. u goveda. duzina ciklusa se ne mijenja. Ukoliko se u to vrijeme posalje uzorak krvi iii mlijeka na pregiedrazine progesterona. Oni su općenito slabo izrazeni. dana.estrusa U sumnlJlvlm slucaJevlma razješavanju s moze pomoCi odredlvanJe progesterona u mllJeku III krvl. Vazno je uvijek jedno po moguenosti razgraničenje između skraćenog ciklusa i prividno skraćenog ciklusa.naroi'ito na jajniku. za stoi'are vidljive) vanjske promjene uslovljene estrusom.atrezija folikula to prognoza zavisi od prognoze mogućeg ozdravljenja od uzročnog oboljenja. nedovoljno promatranje estrusa kao i nedovoljno znanje 0 toku estrusa odstrane stoi'ara. Usljed ponavljanog lučenja FSH iz hipofize. tokom cijelog ciklusa nastaju tercijarni folikuli. Kao prividno produzen mora se smatrati estrus.

naroCito akose javi u noenim satima. Takoder. normal notrajanje se moze regulisati tek nakon poboljsanja drzanja i ishrane. Patol05ki kratak estrus izaziva nedostatna ishrana i drzanje (narocito u zimskim mjesecima) kao i aplikacija prije estrusa hormona koji izazivaju ovulaciju. U slucaju tzv. Skraeeno iii produzeno trajanje estrusa nastaje kod mlijei'nih krava naroi'ito u zimskim mjesecima.Svakako da uzimanje detaljnih anamnestickih podataka 0 pocetku estrusa je veoma vazno. Mlijecna stada u kojih je neplodnost uzrokovana netacnim otkrivanjem estrusa se obicno karakterisu produzenim intervalima od telenja do prvog pripusta i Cesto se kod zivotinja sa anamnezom "tiho gonjenje" palpira zuto tijelo.Dijagnoza i diferencijalna dijagnozaZa uocavanje odstupanja trajanja estrusa preduslov je brizljiva kontrola estrusa. Fiziolosko. moze se estrus lako previdjeti. kada se ustanovi jaka kontrakcija uterusa i Graafov folikul. vanjski znak estrusa su medutim kod zivotinja sa tihim gonjenjem .Terapijske i profilakticke mjere se poduzimaju prema odredenom uzroku. kada je malo hrane i svjetla. Uvijekje vazno jedno po moguenostijednoznacno razlikovanje izmedu pravog i prividnog odstupanja od fizioloskog trajanja estrusa.Najvise funkcionalnih odstupanja dogada se usljed nekih endokrinoloskih poremeeaja koje ječesto tesko poblize oznaCiti cak i sa sadasnjim metodama hormonalne dijagnostike. Kada predoceni podaci ukazuju na anestrus (izostanak jednognormalnog spolnog ciklusa) klinicar mora odrediti da Ii je propust u otkrivanju estrusa iii izostanaknormalnog cikliranja plotkinja zbog nekih abnormal nih procesa. Znai'aj kao uzroka subfertiliteta bio bi iIT) veliki. naroi'ito u slui'ajuosjemenjivanja. za kopulaciju.spremne. U mlijecnim stadima priblizno 90%krava privedenih na pregled zbog anestrusa imale su normalne ciklicne promjene na jajnicima. zakasnjelom ovulacijom kao i sa perzistencijom folikula. dokje samo oko 10% imalo jedan od abnormaliteta kojim je obustavljena spolna ciklicnost Oko 60 dana nakon telenja večina mlijecnih krava otpocelo je sa normalnim cikliranjem. FUNKCIONALNI OBLICI NEPLODNOSTI Kao u pravilu funkcionalni oblici neplodnosti nastaju u pojedinih zivotinja unutar jednog stadaali skupno predstavljaju jedan vazan uzrok neplodnosti. kratkog estrusa. moze usloviti produzenje ciklusa. te dijelom iscjedak estrusne sluzi iz rod nice pri rektalnom pregledu genitalija.iako u praktii'kim okolnostima u odnosu na sam pocetak je tesko ocjenjivo. tu se onda moravrsiti drugi pregled u razmaku od oko 10 dana. iii nisu vise spremne. U prisustvu tihog gonjenja kod druge kontrole senalazi periodicno zuto tijelo u involuciji iii je ono vee involuiralo. Produzeni estrus se cesto sreee u vezi sa duplom ovulacijom. Od dijagnostickogznacaja moze biti primjena bikova probaca iii detektora estrusa. Radi toga u takvimslucajevima ostaje jedino detaljan vaginalni i rektalni pregled na osnovu kojeg se moze u najviseslucajeva odrediti faza estrusa (prisustvo manje iii vise sluzi u vagini. Pojava dugog estrusa zahtijeva visekratno ponavljanje inseminacije u tokujednog estrusnog perioda.Glavni estrus je opeenito onda veoma kratak. ocjena konzistencije prisutnogGraafovog folikula i znakovi pona5anja zivotinje. TIHO GONJEN1E (SUBESTRUS) lzostanak ispoljavanja estrusa u krave iii junice iii vlasnika da opazi znakove estrusa znacajnodoprinosi neuspjehu reprodukcije. kada se u stadu nalazi bik. jer se kod zivotinja sa abnormalnim trajanjem estrusa ne moze odrediti optimalnovrijeme osjemenjivanja. Prepoznavanje tihog gonjenja je moguee i pri jednokratnom pregledu genitalija. a moguenost parenja krava u estrusu nije ogranii'ena. davanje estrogena kao i ishranavkrmivima koja sadrze estrogene. Treba izbjegavati nesvrsishodnoapliciranje hormona.

i 4. dana ginekoloskipregled. Kontrola ciklusa od strane veterinarau stadu sa problemima treba da bude vee od 40. Vlasnik zivotinje bi u tom terminu trebao pazljivije da promatra zivotinje i da registruje najmanje znakove estrusa. postoji moguenost. treba uvijek pomisliti na zakasnjelu ovulaciju. To vrijedi naroeito onda. Jajne stanice iz folikula. su cesto osteeene. dana nakon posljednje medikacije. koje unutar tri dana nisu dosle u estrus. Kod zivotinja. predvorje rod nice je slabo hiperemicno i osrednje vlazno.slabo izrazen. Procjena Zakasnjela ovulacija se s. Znacaj kaofaktora koji smanjuje plodnost je u tome. Stanja kao cisticnadegeneracija folikula. Ukazuje seda je korisna primjen"a progestina iii GnRH 10. Spolni ciklus je malo iii nikako produzen.Ako se u jed nom stadu tiho gonjenje javlja samo u pojedinim slucajevima. greske u ish ran. iii su vee uginuli. to je indiciranaaplikacija prostaglandina F2alfa iii njegovih analoga. bez uoeljivih simptomabolesti iii opcenito smanjena plodnost u stadu bez uoCljive bolesti. dana postpartum. Kod jednog dijela zivotinja se u to vrijeme ustanovi estrus. 4. Zakasnjela ovulacija se nalazi i kod starijih zivotinja te kod kronienih bolesti. da su u vrijeme moguee amfimiksije bilo jajna stanica iii spermiji osteeeni. cvatu iii involuciji) procijeni se vrijeme sljedeeeg estrusa. mumifikacija fetusa. Ovaj funkcionalni poremeeaj je eesto povezan sa jednim kratkim periodom odmora nakon telenja. dva iii vise dana. Zivotinje se bez obzira napojavu vanjskih simptoma estrusa osjemene 3. bakra i beta karotina. to se tog dana po novo aplicira PGF2 alafa iii odgovarajuei analog. Simptomi estrusa kod zivotinja sa zakasnjelom ovulacijom mogu biti jasno izrazeni iii biti slabi. POREMECAJI OVULACIJE Zakasnjela ovulacija Zakasnjelim se smatra prsnuee Graafovog folikula. Povod pozivanja veterinara je u pravilu ponovljena pojava estrusa kod pojedinih zivotinja. Uz to. dana nakon medikacije. kada se ono ne desi nastalo 6 do 12 sati nakonzavrsetka perioda spremnosti za parenje. dana post partum. U stadima u kojih postoje problemi sa otkrivanjemestrusa preporucuju se zivotinje. piometra. Cesto se opaza produzeno trajanje estrusa. tumori granuloza teka stanica i segmentalnaaplazija koja uzrokuje anestrus utice na pojedine zivotinje. Na osnovu palpatornog nalaza na jajnicima moze se provoditi "ispitivanje estrusa". dana nakon primjene prostaglandina ne pojave nikakvi znaci'estrusa.Kanal i nalazi se cesto samo osrednjisekret. Pretpostavlja se da bi se radilo 0 nedostatku LH iii nepravovremenom lueenju LH iz hipofize. Dijagnoza neopazenog estrusa zahtijeva uzastopne preglede i tacnu evidenciju. Vee premanalazu zutog tijela (u stvaranju. kod kojih se u vrijeme estrusa pri jednokratnom pregledu ne moze naei nikakav prepoznatljiv uzrok. Anestrus uzrokovan pothranjenoseu pogadacijelo stado i karakterise se padom proizvodnje mlijeka i slabom tjelesnom kondicijom. kada su prethodili kratki vremenski periodi post . kao i fotoperiodieni uticaji. Ako se do 11. Nadalje se kao odgovorni navode visoka proizvodnost i u vrijeme osjemenjivanja. Pri pojavisimptoma estrusa provodi se osjemenjivanje. da embrio ne zatekne vise povoljnu sredinu u uterusu. i one se mogu bez gUbljenjavremena osjemeniti. . naroeito niske temperature zimi uslueaju drzanja zivotinja slobodno. nedostatak mangana. nego prsnuee Graafovog folikula se dešava nakon jedan. ako s sumnja postavi na vrijeme.obzirom na plodnost ocjenjuje kao relativno povoljna. Tome treba slijediti intenzivno promatranje na estrus od 2.U stadima u kojima se ucestalo javlja tiho gonjenje indicirane su profilakticke mjere.Vaginalnim pregledom se moze relativno lako otvoriti cervikalni . Nekoliko autora je zapazilo da neke krave imaju jednu oCiglednu prolongiranu folikularnu fazu spolnogciklusa kako je odredeno na osnovu prisutnosti visokih razina progesterona u krvi. koje su ovulirale sa zakasnjenjem veCim od jednog dana. kod zivotinja kod kojih se jasno palpira zuto tijelo.

Zato je tesko donijeti odluku 0 tome. Inai'e se mora voditi rai'una. ponekad i kao posljedica nedovoljnog lui'enja hipofize. Usto. Visekratna kontrola folikula u razmacima od 12 do 24 sata. koja nastaju u svim fazama spolnog ciklusa.j. mineralnih materija i mikroelemenata. visoka proizvodnja mlijeka kod neoptimalne ishrane kao i nedostatak betakarotina . Tome sluzi ponovljeno osjemenjivanje u 24 satnim intervalima. masazom. da nije uvijek moguc palpatorni nalaz zutog tijela. nalaz: mjehur) atreziju folikula (nema zutog tijela pri naknadnoj kontroli 10 dana kasnije). Od davanja hormona koji . Veoma malo antralnih folikula ovulira. folikularna tei'nost nestaje. Treba razgranii'iti fiziolosku atreziju manjih tercijalnih folikula. veCina postaje atretii'na i degenerira. to je opcenito dijagnoza "atrezija folikula" opravdana. sastoji se u tome da se osjemenjivanje prilagodi terminu zakasnjele ovulacije. ovulirati u normalno vrijeme iii sa zakasnjenjem. sve do ostvarenja ovulacije. pri jednokratnom pregledu. od trenutaka osjemenjivanja do izvrsene ovulacije (direktna dijagnoza). kao i kod drugih poremetnji ovulacije. Kod nje postoji i mogucnost da se ponavljanim pregledom jajnika npr. koji prethodi 'atreziji folikula biti jasno izrazen ali atrezija se. da Ii ee se kod dotiene zivotinje uopee i pojaviti zakasnjela ovulacij Kao profilaktii'ke mjere sluze obezbjedenje jednog bioloskog perioda odmora. Patognomonii'an je. Postoji Ii sumnja na nasljednu predispoziciju. ali uzima suvise vremena.partum. Kod dotii'ne zivotinje nastaje anovulatorni ciklus. Jednokratno osjemenjivanje krava bez naknadne kontrole folikula.progesteron Procjenjuje se da ui'estalost anovulatornih ciklusa kod goveda iznosi 2 do 3% svih zivotinja u estrusu. Atrezija Graafovog folikula poi'inje potpunom degeneracijom zida folikula i vezivnotkivnompreobrazbom teke. Simptomi Kod junica i krava moze estrus. lato se u nejasnim slui'ajevima treba odrediti uz to i progesteron u mlijeku iii krvi. U osnovi se ne moze unaprijed reCi. Zato se subkutano aplicira 1500 do 2000 i. da Ii ce jedan Graafov folikul koji se razvija u estrusu atrezirati. Lijecenje Mjere da bi se otklonio ovaj uzrok steriliteta. parcijalni iii apsolutni nedostatak LH u krvi. ATREZIJA FOLIKULA Kod atrezije folikula u uzem smislu radi se 0 nefizioloskoj involuciji Graafovog folikula na zavrsetku estrusa. Predpostavljaju se nedostaci u drzanju i ishrani.npr. a pri kasnijoj kontroli 10 dana iza toga nema zutog tijela iii nekog folikula. utvrdi ponovno visoko lueenje FSH. Metoda je dijagnostieki najsigurnija. ali ogranieava statistieku vrijednost metode. npr. Buserelin). Zatim nastaje regresija folikularne supljine. a. Ovo posljednje moze nastati kada se 24 sata nakon pojave na poeetku estrusa vrhunca FSH. Ti jajni mjehurovi atreziraju. kao i poboljsanje ishrane (naroi'ito zimi) dodavanjem beta-karotina. atretii'ni folikuli se karakterisu niskim odnosom estrogen . Mozeslijediti parcijalno iii potpuno luteiniziranje zida folikula (folikul-Iuteinske ciste). kod kojih ce se zivotinja u estrusu primijeniti hormoni koji izazivaju ovulaciju.. u vrijeme inseminacije. manje ciste jajnika (duze trajanje mjehura) kao i eventual no drugo stvaranje Graafovog folikula. Problem je sto se u to vrijeme jos ne zna. postoji moguenost da se ciljanom terapijom pomjeri unaprijed vrijeme ovulacije. koji se odreduje shodno uslovima ishrane i drzanja te mlijei'nosti. U poredenju sa ovulatornim folikulima. medutim. HG iii intramuskularno SG (20 mikrograma. ponekad i ubrza jedna zakasnjela ovulacija (terapeutski efekat). Diferencijalna dijagnoza Diferencijalno dijagnostieki treba razgranii'iti. no izostaje za ovulaciju potreban vrhunac LH. Utvrdili se kod krava u estrusu jasno form iran folikul. u vrijeme estrusa (anamneza: estrus. nalazi i u vezi sa tihim gonjenjem. mangana. treba odustati od daljeg koristenja zivotinje u uzgojne svrhe. to je pozeljno u smislu poveeanja plodnosti. iii ce perzistirati. visoka te nasljednadispozicija. po potrebi.

moglo bi se stoga raditi 0 zadrzanom serumu iii limfi nakon ovulaeije. ostataka zutih tijela. 0 jed nom cistii'nom korpusu luteumu u Ulem smislu se govori onda. uzizostanak estrusa. posto se ona ponasaju kao korpus luteum periodicum (kod zdravog endometrija potpadaju involuciji shod no ciklusu). da eisticna zuta tijela ka o i kompaktna periodicna zuta tijela involuiraju shod no ciklusu. jednostrano hranjenje. Tako je svaka terapija u strogom smislu profilaksa.. Ako se kod jedne zivotinje sa ponavljanim estrusom ne nade u interestrusu nikakvo zuto tijelo. Prema tome. Na povrsini jajnika moguee je palpirati mnogobrojne malene i i'vrste mjehure velii'inedo oko Ieee. kada najveCi promjer supljeg prostora iznosi najmanje 1 cm. a mozda u nekim slui'aje\. oni mogu stimulirati razvoj i funkciju korpusa luteuma iii. ali i kod starih krava. CISTICNA žUTA TIJELA Kao cistii'na zuta tijela oznai'avaju se luta tijela sa jednim centralnim. Cistii'na luta tijela nisu valna kao uzrok steriliteta. Odredivanjem koncentracije progesterona u krvi iii mlijeku moguce je ocijeniti lutealnu funkciju. kvrgavi jajnici. zbog lose prognoze i zbog sumnje na nasljednost. Medutim. vjerovatnije. a vrijednosti razine progesterona u krvi iii mlijeku su veoma niske.nije česta odgovornim se se smatraju teska stanja. Njihova tecnost sadrzi samo malo estrogena i progesterona). kada se apliciraju prije oi'ekivane ovulacije. Velii'ina cistii'nog lUtOg tijela varira isto toliko koliko i kompaktnog. o etiologiji postoje samo pretpostavke. kada se upotrebljavaju estrogen i progesteron. Uoi'Jjivo je da se cistii'na luta tijela sreeu naroi'ito onda. Sitnocistii'na degeneracija jajnika dolazi pretezno kod starijih i pretovljenih junica. Rektalnom palpacijom se nalaze podjednako veliki. Zivotinje sa sitnocistii'nom degeneracijom jajnika ne treba lijei'iti. tada se u slijedecem estrusu u trenutku osjemenjivanja treba dati neki hormon koji potii'e ovulaciju (GnRH odnosno njegovi analozi iii HG). pretjerano. tei'noseu ispunjenim supljim prostorom. kao nepovoljni faktori okoline. Takoder bi kao uzrok mogli vaziti i trovanja kloranftaleinom i fluorom. LH je luteotrofii'an u krave .adhezijama jajnika sa okolinom. Smatra se da ona nastaju kao posljediea depresije razvoja jednog korpus luteuma sa iii bez prethodnog manjka LH. Ovo je jedna od "podrzavanih injekcija" koristenih u neplodnih krava. To uslovljava kupinast izgled jajnika Izostaje stvaranje i sazrijevanje Graafovog folikula. kao i kronii'ne intoksikacije. nego ih treba iskljui'iti iz uzgoja. Zivotinje sa sitnocistii'nom degeneracijom jajnika su veoma dobrog gojidbenog stanja. Nema zutih tijela. Glavni izvor hormona je korpus luteum. Relativno i'esto se cistii'na luta tijela javljaju pri . Na osnovu histoloskih nalaza moze se shvatiti.izazivaju ovulaciju moze se oi'ekivati efekat samo onda.ma do termina partusa. ako je istovremeno prisutna jaka upala . SITNOCISTICNA DEGENERACIJA JAJNIKA Radi se 0 istovremenom izrastanju mnogih tercijarnih folikula do velii'ine soi'iva iii graska. ali i oxytocin. SUBFUNKCIJA ZUTOG' TIJELA Progesteron je potreban za odrzavanje gravidnosti sve do 150-200 dana gravidnosti. niti veCih tercijarnih folikula. postoji prirodno variranje u velii'ini i poziciji korpus luteuma unutar jajnika i to i'ini ocjenu njegove velii'ine veoma teskom. ako se aplicira HG iii GnRH mikon ovulacije. tako da ako ovaj nije potpuno formiran iii ne funkcicinise adekvatno onda se ne proizvodi dovoljno progesterona i izosfaje gravidnost Nemoguce je rektalnim pregledom utvrditi razliku izmedu normalnog i abnormalnog korpus luteuma. izazvati formiranje akcesornog korpusa luteuma.

Takoder ni potvrdivanje perzistiranja ne govori nista 0 funkeiji . postepeno se gubi eentralna supljina. Ustanovljenje eisticnog zutog tijela je u veCini slucajeva slucajan nalaz. PIOMETRA Piometra je jed no od relativno cesCih poremecaja reproduktivnog trakta mlijecnih krava. Corpus luteum periodicum Konacno razgranicenje je moguce tek za vrijeme drugog pregleda nakon 8 do 15 dana.kada se pri potlovnim pregledima utvrdi korpus luteum duze od 21 dan na istom mjestu jajnika i istevelii'ine.. Kada se iritirajuce .veeinom dovoljno progesterona za poi'etni razvoj embrija. dana nakon aplikacijeprostaglandina. zato sto ona veCinom regresiraju shodno eiklusu. i tako pogodenekrave postaju anestricne. nije uvijek poznat datum parenja niti se uvijek biljezi datum osjemenjivanja. U mnogim slucajevima se mogu naci znaci na jajnicima. Dijagnoza Makroskopski i histoloski se perzistirajuee zuto tijelo ne razlikuje od corpus luteum periodicum. a koje su vec i do 5 tjedana iii duze gravidne. koje se duze vremena moze naCi na jajniku. jer izostaje stvaranje prostaglandina u endometriju. Pri rektalnoj palpaeiji relativno veliko meko zuto tijelo pokazuje i'esto umjerenu fluktuaeiju Cistii'na zuta tijela sa malim supljim prostorom jedva da se i moze palpirati. tokom rutinske kontrole jajnika.Ispoljava se nakupljanjem mukopurulentnog do purulentnog sadrzaja u uterusu i perzistiranjemkorpusa luteuma. Narocito tame gdje se nalazi bik u stadu cesto je tesko uocavanje parenja kod slobodno drzanih zivotinja. estrus iii na prolazak estrusa. Jedino izostanak estrusa otprilike 3 tjedna te prisustvo razvijenog zutog tijela izmedu 18. i 4. Potvrdivanje perzistiranja je onda moguee. Medutim. rezultirajuCi u anestrusu Patogeneza piometre u krava postpartum nije potpuno jasna. Corpus luteum graviditatis . gdje je doslo do zamjene krava. te na rodnici koji ukazuju na pocetak estrusa. Nastaje jedno kompaktno zuto tijelo. Estrus se javlja 2. a kao rezultat upale uterusa prekida se proizvodnja iii oslobadanjeendogenog luteolizina. endokrinoloski i patoloski piometra je vise iii manje definisanaU najvise slucajeva dogada se kao posljedicakronicnog endometritisa. piometra iii neki drugi sadrzaj u uterusu. . Kod istovremenog prisustva neke infekcije uterusa treba u uterus ubaciti dodatno neki antibakterik. Perzistiranje zutog tijela kod zdravog endometrija bez sadrzaja u uterusu bi kod goveda trebalo da bude izuzetno rijetko = korpus luteum pseudograviditatis. Sadrzajem ispunjeni uterus koCi normalnu lutealnu regresiju. Ponovna gravidnost nastaje veCinom tek nekoliko tjedana nakon terapije. dana nakon osjemenjivanja ukazuje samo na vjerovatnost prisustva graviditeta. uterusu. Ponekad se dovode zivotinje sa anamnezom da se ne gone. Ako zivotinje sa cisticnim zutim tijelima postanu gravidne. i 27. Lijecenje Perzistirajuca zuta tijela regresiraju nakon aplikacije prostaglandina F2alf. Nastane Ii graviditet. bakterioloski. Isto vazi i u slucajevima. Medutim.posto je u pravilu prisutno dovoljno lutealnog tkiva .endometrija iii piometra. POREMECAJI FUNKCIJE JAJNIKA USLOVLJENE UTERUSOM Perzistirajud CL Kao corpus luteum persistens moze segeneralno oznai'iti svako funkeionalno zuto tijelo. nalazi se pretezno kod krava kod kojih postoji jak endometritis. Posto u tom slui'aju zuto tijelo stiti sadrzaj uterusa (mada je on patoloski). Terapija eistii'nih zutih tijela i ne izgleda opeenito potrebna. Pri tom nastaje izbacivanje eventualnog sadrzaja uterusa a cesto i brzo ozdravljenje upalom zahvacenog endometrija. to onda mogu eisticna zuta tijela da perzistiraju. Nakon tog pregleda periodicno zuto tijelo se smanji. U poi'etku eiklusa zuta tijela se vrlo brzo pretvaraju u kompaktna. Ta zuta tijela perzistiraju. iii njegovog analoga unutar nekoliko sati. ona lui'e .

do 5 dana (252). ukljucujuCi jod infundiraju u uterus krava u diestrusu. kaosto su campylobacter fetus. dehidracija fetusa i piacente nastaje bez placentne hemoragije. Kod goveda nastaju dva tipa mumifikacije: hematii'na i papirusna (9). vjerovatnije. Radi toga u ovih krava se razvija piometra.endometriji krava koje su usle u spolni ciklus sa jed nom infekcijom mozda ne regeneriraju dovoljno da proizvode dosta endogenog PGF2alfa da dovede do lutealne regresije.Mumifikacija fetusa u goveda mogla bi nastati usljed nekoliko infektivnih agenasa. Krajnji cilj terapije piometre u krava je da se eliminira lutealna funkcija. Kod papirusne mumifikacije. no krave prelaze oeekivano vrijeme telenja bez znakova partusa (npr. naime poslje porođaja u toko 3 dana desi jedna ovulacija. Nakon resorpcije plazme. apsorpcija tei'nosti piacente i fetusa i involucija piacente materne. virus infektivnog bovinog rinotraheitisa (lBR). kao sto su izmicanje plodnih ovojnica. što sprečava lučenje prostaglandina koji ce lizirat zuto tijelo i sprijeciti prpsgesterom. Mumifikacija fetusa bi trebala"biti vjsoko na listi pri diferencijalnoj dijagnozi svaki puta kada se dijagnosticira graviditet rano u gestaciji. ugruska i sluzi (Slika 20. Kod hematii'ne mumifikacije placenta materna podlijeze involuciji. Najčešće izolirana bakterija iz sadržaja piometrej Actinomyces pyogenes i fusobacterium necrophorum iz uterusa krava u kojih se razvila piometra. Manuelna enukleacija korpusa luteuma je efikasna. a tkiva su izgleda papira. nastalog regeneracijom endometrija. povecani cerviks i fluktuiranje tecnoscu rastegnutog uterusa. abdomen se ne povecava..a nako čega se razvije žuto tijelo koje lui progesteron. Naprotiv. abnormalne koncentracije hormona te lijekova. Asimetricno povecanje jednog roga uterusa je cesto. kompresije pupi'ane vrpce tokom graviditeta. . te bovina virusna diareje. sto dovodi dohemoragije izmedu endometrija i fetalnih membrana. U tretiranju piometre koriste se dvije vrste luteolitii'kih sredstava: estrogeni i u novije vrijeme sintetski analozi prostaglandina F2ALFA. Zid uterusa je obicno zadebljan u poredenju sa tan kim zidom u gravidnosti. Papirusni mumifikat je obii'no smedast.substancije. krave obicno dolaze u estrus za 4. Mumifikacija u goveda se karakterise anestrusom i perzistirajucim zutim tijelom. krava dolazi u estrus za tri do pet dana i evakuira se sadrzaj iz uterusa. Ovo dolazenje u estrus je u vezi sa povecanim oslobadanjem prostaglandina F2 alfa. ali moze rezultirati hemoragijom i adhezijama oko jajnika. Kao rezultat lutealne neaktivnosti. Piometra nepovoljno djeluje na medutelidbeni interval mlijecnih krava produzenjem otvorenih dana. Nakon uginuca fetusa nastaje autoliza fetusa.. Progesteron sam od sebe postiče leukocitnu ilafitraciju ali važnija njegova uloga je da čuva sadržaj maternice bez obzira da li bio on patološki. Nijedan od pozitivnih znakova gravidnosti. Mumifikacija fetusa goveda nastaje usljed genetskih iii hromozomnih abnormalnosti. infektivnih agenasa. VeCina mumifikata se da lako dijagnosticirati provodenjem temeljitog pregleda genitalnog trakta rektalnom palpacijom Lijecenje Premda se veCina krava sa mumificiranim fetusima mozeuspjesno . a vimese ne razvija).dehidrirani fetus je prekriven crvenkastosmedom viskoznom masom odautoliziranih crvenih krvnih stanica. Pregled genitalnog trakta krave putem rektalne palpacije moze otkriti jedan normal no involuirani iii.). Sadžaj koji se nalazi u uterus prestavlaj problem. 127).Mumifikacije fetusa nastaje uvijek kada fetus ugine bez posljedii'ne dilatacije cerviksa i regresije graviditetnog korpus luteuma. VeCina mumifikata kod goveda je hematii'nog tipa. Korpus luteum se moze palpirati u vise od 95% slucajeva u krava sa piometrom (81. leptospira spp. ali oba roga obicno sadrzavaju tecnost. defekata piacente. amnionske kesice. fetus iii placentomi ne nalaze se kod piometre. gljivice. MUMIFIKACIJA FETUSA Mumifikacija i'esto nastaje kada govedi fetus ugine tokom posljednje polovine graviditeta a ne nastane abortus.

Cak i nakon optimalnog hranjenja i drzanja tokom duzeg vremena ne mijenja se nalaz na jajnicima (diagnosis ex juventibus). 69). sreee se isto tako eesto kao i "parcijalna" (samo su zahvaeeni odredeni dijelovi jajnika). Kod zivotinja sa jednostranom totalnom hipoplazijom iii parcijalnom hipoplazijom jednog iii oba jajnika ne treba zivotinju zadrZavati u uzgoju. Diferencijalno dijagnostieki u obzir dolaze jednostrano kastrirane zivotinje. Injekciju treba dati u vrijeme dijagnoze . mjeseca starosti. malo vime sa kratkim sisama). Junice sa obostranom hipoplazijom jajnika imaju izgled sliean kastratima (duge noge. 15. kod frimartinki). kratka leda. gdje moze ostati dugo osim ako se ne ukloni manuel no. Opeenito za postavljanje dijagnoze nije dovoljan samo jedan ginekoloski pregled zivotinje. uterus unicornus).Cime se moze iskljuCiti neko kronieno oboljenje preporueljivo je provjeriti da Ii ima gresaka u ish rani i drzanju. . u dobi kada su zivotinje iste vrste vee spolno zrele. Znakovi estrusa se ne opazaju. . veCina tretiranih krava postane gravidno unutar jednog do tri mjeseca . one ne pokazuju nikakve znakove estrusa niti razvoja vimena. razvijen (npr. do 10. Cesto su slabo razvijeni i ostali dijelovi spolnog trakta U slueaju jednostrane hipoplazije jajnika (pretezno lijeve strane). URODENI. NASLJEDNI I STECENI POREMECAJI JAJNIKA APLAZIJA JAJNIKA Aplazija jajnika se kod goveda nalazi veoma rijetko. Nakon uspjesnog tretiranja. straznji dio genitalnog trakta se eesto ne dilatira potpuno. HIPOPLAZIJA JAJNIKA "Totalna" to jest hipoplazija koja zahvata cijeli jajnik. Jedna injekcija terapijske doze PGF2ALFA. je obieno uspjesna za izbacivanje mumifikata u goveda unutar 2 do 4 dana (129. za razliku od goveda sa atrofijom jajnika samo u izuzetnim slueajevima su istovremeno mrsave iii pokazuju znakove kronienog oboljenja. U slueaju nedostatka jednog jajnika moze postojati istovremena segmentalna aplazija uterusa (npr. Nekad se moze naCi samo jedna kratka. treba ih iz uzgojenih razloga izluCiti iz stada. konopu sliena tvorba evrste konzistencije u kranijalnom podrueju ligamenta jajnika. Obostrana totalna hipoplazija jajnika je povezana sa permanentnom neplodnoseu i stoga ju je moguee ustanoviti samo kod junica. To vazi i onda. treba pregledati genitalni trakt krave vaginalno u 12-to satnim intervalima dok cerviks ne bude dilatiran a fetus izbaeen.pljosnate i relativno evrste konzistencije kao i lagano haborane povrsine. iii je samo nepotpuno. Kada se izaziva pobaeaj. Medutim. Kod zivotinja sa jednostranom totalnom iii pak sa parcijalnom hipoplazijom oba jajnika. kada zbog relativno slabo izrazenih vanjskih promjena i redovnog ciklusa postoje dobri izgledi za koncepciju. Funkcionalne tvorbe uvijek nedostaju. zuto tijelo).Rektalnim pregledom u slueaju obostrane totalne hipoplazije jajnika nalazi se jajnik velieine graska do graha. Mada zivotinje sa unilateral nom aplazijom jajnika pokazuju redovan ciklus te mogu biti oplodene. Dijagnoza Odredene naznake za postavljanje dijagnoze moguee je dobiti vee iz anamneze izostanak estrusa. U slueaju nedostatka oba jajnika ostali dio genitalnog trakta opcenito nije. Naroeito u granienim slueajevima potrebno je vise kontrola. Mlade zivotinje sa obostranom aplazijom jajnika u poeetku se razvijajunormalno. ciklus i fertilitet ne bi smjeli biti poremeeeni. i nalazenje jajnika eesto predstavlja teskoeu. Klinieko prepoznavanje je moguee kod junica od 9.Nakon injekcije. Takode se iu jajnicima sa samo parcijalnom hipoplazijom mogu opipati funkcionalne tvorbe.tretirati a prognoza za narednu gravidnost je veoma povoljna. Medutim. Mumifikat se izbaci u prostor vagine. suprotni jajnik je opeenito normal no i posjeduje funkcionalne tvorbe (folikul. U oba slueaja ostali dio spolnog aparata je dobro razvijen. Radi razgranieenja sa atrofijom jajnika .

dana ciklusa (ovdje je fdlikul vee pukao. Uglavnom se smatra da 92% junica koje su rodene kao blizanke s muzjakom su neplodne a takva telada se koriste za tov DISTROFIJA (ATROFUA) JAJNIKA Pod pojmom "distrofija jajnika" u prvom redu se podrazumijeva afunkcija (izostajanje opipljivih folikula i zutih tijela) jednog u pocetku funkcionalnog jajnika'. U najvise frimartinki nema cerviksa. iii se pak mora racunati sa visesedmicnim ozdravljenjem. Zajednicko svim zivotinjama je izostajanje ciklusa. Jajnici frimantinki su nerazvijeni i sadrzavaju tubule seminifere. Nivo glukoze u krvi je snizen. a strukture se kreeu od uz.U prisustvu jednostrane hipoplazije jajnika iii parcijalne hipoplazije dijagnoza se postavlja. sa GnRH. Pored te funkcionalne interpretacije ovaj pojam je najcesce istovremeno izraz jednog gubitka tkiva. sto veterinar ustanovljuje izostankom funkcionalnih tvorbi. Muski hormoni proizvedeni od muskog teleta ucestvuju u opeoj cirkulaciji i koce normalni razvoj genitalija zenke i tako muzjak blizanac moze uCiniti neplodnom zenku prenosom H-Y antigena. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Klinicka dijagnoza se zasniva na anemnezi i na rektalnom i vaginal nom nalazu. koji koce razvoj gonada zenke. Poremeeaji cjevastih genitalnih organa variraju u jaCini. koji moze u izraze. estrogenima itd. koje je moguce utvrditi palpacijom. Kod naroCito teskih slucajeva izostaje funkcionalna obnova. izgledaju bolesno i dlaka im je nakostrijesena. Relativno povoljno se procjenjuje distrofija jajnika nastala nakon telenja. " Razliciti endogeni i egzogeni agensi dovode do afunkcije iii disfunkcije hipotalamusa i hipofize.castih tracaka do skoro normal nih rogova uterusa. ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine i izgleda kao slijepa vreea. Diferencijalno dijagnostieki treba razluCiti mlade zivotinje sa malim inaktivnim jajnicima (uslovljeno kasnirn nastankom puberteta usljed nedovoljne iShr\ iii kronienog obolj~'!nja). postose radi 0 nasljednoj genezi. Spolna diferencijacija muskog embrija dogada se ranije od onog zenke.). Poremetnje plodnosti nastaju usljed prevelikih proizvodnih zahtjeva u sirem smislu. gonadotrofinima. vrijeme do obnavljanja ovarijalne funkeije moze biti razliCito dugo. Nastane Ii ciroza iii skleroza. FRIMARTINIZAM * Frimartinka je naziv za neplodnu zenku rodenu kao blizanka 5 muzjakom. nakon sto je ona ponekad i vise godina koriStena za rasplod. do 4. koje zivotinja nije u stanju da kompenzira. Junice sa obostranom totalnom hipoplazijom mogu se koristiti samo za tov. Zivotinje sa atrofijom jajnika van klinickog puerperija su veCinom mrsave. opeenito tek nakon klanja zivotinja. onda je proces ireverzibila Procjena Vee prema stepenu osteeenja. tako. ako se i postavi. Nije moguee hormonalno uticati na hipoplaziju jajnika (npr. to se normal no razvijeni dio jajnika moze izdizati od hipoplasticnog dijela. To vrijedi. Iz uzgojnih i ekonomskih razloga opeenito se preporucuje iskljuCiti iz uzgoja junice sa abnormalno malim jajnicima. Dijagnoza ovarijalne . Cesto su prisutne mjehuricaste zlijezde razlicite velicine. Dogada se najcesee kod goveda. Izmet je cesto suh. Frimartinizam nastaje kao rezultat anastomoze izmedu placentarne cirkulacije dvojki fetusa. a zuto tijelo u razvoju ne prominira jos iznad povrsine jajnika Patoanatomski nalaz Makroskopskim pregledom uocava se kod totalne hipoplazije da su kako jajnici tako i uterus izuzetno maiL Funkcionalnih tvorbi na jajniku nema. Posljedica je nedovoljno stvaranje FSH i LH ilili njihovog izluCivanja. i za junice i krave sa jednostranom totalnom hipoplazijom jajnika iii sa jedno iii obostranom parcijalnom hipoplazijom jajnika. Postoji Ii parcijalna hipoplazija. mada te zivotinje mogu biti plodne.\om slucaju (totalna atrofija) dovesti do nestajanja germinativnog tkiva. zivotinje sa atrofijom jajnika kao i goveda sa relativno malim ali funkcionalnim jajnicima od 2. kao posljedica endogenih i egzogenih faktora. nivo acetoacetata u krvi je povisen.

peritoneumu abdomena i crijeva. Nadalje se cesto zeljelo da se ovulacija kontrolise predodredenim vremenom kako bi sve zivotinje u jednoj grupi mogle biti osjemenjene u toku jednog dana bez potrebe otkrivanja estrusa. bez funkcionalnih tvorbi". Regulisanje spolnog ciklusa koristenjem dva osnovna postupka. Tumori granulosa stanica su obicno benig'ni. Jedno' smanjenje veliCine eiste i povecana cvrstoca ukazuje na luteinizaciju ciste i vracanje u estrus unutar 30 dana i potvrduje pozitivan terapeutski odgovor. . prema tome. Distroficni odnosno atroficni jajnici vecinom ne reaguju na hormonske preparate. nadene su mnogostruke mase u sirokom ligamentu uterusa. Moze se ispoljiti nimfomanija iii anestrus Prisutnost svakog od ova tri stanja zavisi 0 kolicini funkeionalnog lutealnog tkiva unutar tumora. kao i u slucaju aciklije krave nakon visesedmicnog oporavka post partum u vezi sa nalazom "obostrano izrazeni mali jajnici. ne nalazi se niti estrogen niti progesteron. Tumori su obicno unilateralni. peritoneumu pelvisa. Posljednjih nekoliko decenija istrazivanja su bila usmjerena prema razvoju efektivnih metoda za kontrolu estrusa i ovulacije u goveda. Treba razgraniCiti hipoplaziju jajnika Sama hormonalna terapija nije dovoljno uspjesna. Dobri navodi pregleda jajnika tokom jednog vremenskog perioda ce pokazati ovaj rast i doprinjeti pretpostavljenoj dijagnozi. Prvi je aplikacija jednog od progestina. Cak i kod ponovljenih analiza na hormone u krvi iii mlijeku. Konacna dijagnoza tumora granulosa staniea moze se jedino postaviti nakon histopatoloske analize tkiva jajnika. Tumori granulosa stanica se moraju razlikovati od eisticne degeneraeije jajnika. 0 dominaeiji proizvedenog steroidaJajniei krava sa tumorima granulosa staniea variraju znatno u veliCini.tjednim intervalima sa luteinizirajuCim hormonima.distrofijeje veoma vjerovatna u slucaju afunkeije jajnika kod zivotinja. One krave koje ispoljavaju znakove obicno imaju abnormalne spolne cikluse. Jedan glavni razlog razvoja uspjesnih postupaka za regulisanje spolnog ciklusa bio je da se olaksa koristenje umjetnog osjemenjivanja u uzgojnim programima sa ciljem genetskog poboljsanja proizvodnih osobina domaCih zivotinja. U rijetkim slucajevima metastaza. Zato aplikaciji hormona mora prethoditi uklanjanje svih prisutnih stetnih faktora. Vjerovatna dij agnoza tumora granuloza staniea se obicno zasniva na proejeni jajnika rektalnom palpaeijom i reproduktivnim pokazateljima. koji bi seobzirom na dob ocekivala spolna zrelost (ponekad zakasnjeli pubertet). koji treba uspjesno sprijeciti estrus i ovulaciju za jedan dovoljan vremenski period da bi se omogucila regresija korpora lutea u svih zivotinja ukljucenih u uzgojnu grupu. Priblizno 96% krava sa eistama jajnika ce odgovoriti na dva tretiranja u dvo . Lijecenje i prognoza Preporucuje se kirursko odstranjenje zahvacenog jajnika REGULISANJE SPOLNE CIKLlCNOSTI KRAVA I JUNICA Regulisanje spolnog ciklusa ima relativno dugu historiju. Na tumor granulosa staniea treba sumnjati kada kronicne eiste jajnika ne reagiraju na standardne postupke tretiranja. ovaca i svinja. Ciste jajnika su naji'esce promjera 3-4 em. U pocetku osnovna paznja je usmjerena da se skrati interval za pripust iii osjemenjivanje jedne grupe zivotinja. uterusu. zatim kod neocekivanog naglog mirovanja eiklusa kod spolno zrelih junica koje jos nisu koristene za uzgoj. Terapija se zasniva na davanju estrogena i progesterona a profilaksa na davanju GnRH 1o poslej parusa. Sumnja na tumor granulosa staniea se postavlja ako je u bilo koje krave jajnik veCi od 10 cm. Tumori granulosa stanica variraju u strukturi. TUMORI JAJNIKA Opisane su razliCite neoplazme jajnika u krava medu kojima su tumori granuloza stanica suvA i oni su veoma rijetki.

dana). Tovna goveda Kod tovni grala to je korisno iz razloga Proizvodnja teladi ujednacene tezine Moze se odrzavati cesto nadgledanje tokom skracenog perioda telenja. do 4. Kod primjene prostaglandina iskoristava se njihovo luteolitii'ko djelovanje. spojevi koji stimuliraju otpustanje hormona prednjeg reznja hipofize i spojevi koji nadopunjuju iii zamjenjuju gonadotrofine hipofize. Prostaglandin F2'alfa Zbog praktii'nih teskoea u otkrivanju estrusa. luprostiol. Glavni razlozi za regulisanje spolne ciklicnosti u goveda su sljedeCi: Izazivanje estrusa u mlijecnih krava koje nisu opazene u estrusu 45 dana postpartum. fenuprostalen. Kada se telad jos uvijek odbijaju u normalno vrijeme. interval partus-koncepcija je ogranicena oko 85 dana. (dinoprost) i njegovi sintetski analozi i progestini uz moguee njihove kombinacije kao i SG i GnRH. INDUKCIJA I SINHRONIZACIJA ESTRUSA KRAVA I JUNICA Od prakticnog interesa za indukciju i sinhronizaciju estrusa u krava i junica postoje u osnovi dvije metode: 1. jer mlada zuta tijela u razvoju (1. mora se obnoviti ovarijalna aktivnost i mora se otkriti estrus. Po molekularnoj gradi oni se malo razlikuju. Sinhronizacija grupe junica za osjemenjivanje sa sjemenom bikova koji nece izazvati tesk telenja i poremecaje u reprodukciji Smanjenje potrebnog vremena za otkrivanje estrusa Za unapredenje primjene umjetnog osjemenjivanja u sirokoj praksi Sinhronizacija donatora i recipijenata goveda za transfer embriona Izazivanje aktivnosti jajnika u tovnih krava sa laktacionim anestrusom Izazivanje ovarijalne aktivnosti u krava koje prilikom pregleda nisu nadene gravidnim. prostaglandini. a gubici teladi zbog teskog telenja se smanjuju. ona ce biti starija i teza za prodaju Jedan kratak telidbeni period ce poboljsati plodnost stada tokom sljedece sezone Grupe teladi slicne starosti i konzistentnog kvaliteta mogu se prodati. Djelovanje prostaglandina je ogranii'eno na krave sa zutim tijelima (5. postoji veliki i~teres za upotrebu prostaglandina u vezi sa umjetnim osjemenjivanjem u predodredeno-flkslrano vrlJeme.Sinhronizacija estrusa se onda odvija uniformnim vracanjem aktivnosti jajnika nakon prekida inhibitornog tretiranja. Funkcionalna regresija zutog tijela nastaje unutar 24 do 36 sati). Sa ciljem jed no tele po kravi svake godine. Preparati i nacin upotrebe Pored prirodnog prostaglandina F2alfa (dinoprost) postoji cijeli niz veoma djelotvornih sintetskih analoga kao sto su kloprostenol. Kontrola estrusa u mlijecnih goveda se koristi u sljedecim indikacijama: Da se izazove estrus i ovulacija u krava sa postpartusnim anestrusom da bi se skratio interval izmedu telenja i prvog osjemenjivanja Da se sinhroniziraju krave donatori i recipienti za transfer embria Da se sinhronizira estrus u grupama zivotinja u cilju poboljsanja otkrivanja estrusa iii da se smanji potrebno vrijeme za otkrivanje estrusa Za kontrolu perioda telenja jednog stada Da se pokrene spolna ciklicnost u krava koje su nadene negravidne prilikom pregleda. fluprosteno I rugl. progestina sve dok se ne zavrsi endogena regresija zutog tijela. tiaprost.. Mlijecna goveda U mlijecnim stadima. do 16. Drugi pristup da se izazvala ragresija zutog tijela u pomoć prostaglandina U kontroli spolne ciklicnosti goveda uglavnom se koriste: estrogeni. Za indukciju i sinhronizaciju estrusa koriste se prirodni prostaglandin F'2alfa. Izazivanje prijevremene iii predvidljive regresije ciklii'nog zutog tijela prostaglandinom F2alfa 2\ Odrzavanje zivotinja u umjetno izazvanoj lutealnoj fazi apliciranjem progesterona iii njegovih sintetskih analoga. kod analoga medutim poluvrijeme eliminacije je duze pa je . Tokom ovog period a mora se zavrsiti involucija uterusa. sto povecava njihovu vrijednost To omogucuje iii pospjesuje upotrebu umjetnog osjemenjivanja. dana) ne reaglraJu na luteolitii'ko djelovanje prostaglandina (242).

iii 18. Plodnost u izazvanom estrusu 7. 17% 5. koje se u vrijeme prve injekcije nalaze u folikularnoj fazi (17. ali tretiranje nakon endogenog oslobadanja PGF'. doslo je u estrus 3. krave tretirane 6. Radi toga se ne smiju upotrebljavati u zivotinja koje mogu biti gravidne. veCina zivotinja se nalazi u fazi zutog tijela (5. Vazno je da se ispita kada zuta tijela odgovaraju iii su refrakterna na aplikaciju prostanglandina u razlii'itim stadijima spolnog ciklusa. Medutim. To je vazno zbog tiga sto zivotinje. odnosno potvrdi zutog tijela.34. Uspjesno razmatranje ovih znakova rezultira u najuspjesnijem osjemenjivanju. Unutar 4 do 12 sati nivo progesterona u krvi pada do bllzu polovme. od O. (253) tretirajuCi 101 kravu na ovaj nai'in'sa PGF"lf. dana ciklusa je nepotrebno.lf. do 21.' vee isto tako kada ee uslijediti estrus. dana) ne reaguju odgovarajuee. koje se nalaze izmedu 5. Odluka da se krave tretiraju samo jed nom aplikacijom prostaglandina obii'no se zasniva na rektalnoj palpaciji. dana ciklusa Momont i Seguin (179) su utvrdili da kod 41 krave nije doslo do odgovora kada su tretirane od O. = estrus. dana 34%. dana faze zutog tijela. a unutar 48 sati moze pasti do krajnje granice njegovog dokazivanja i ostaje na toj razini do poslije ovula. a 4. (slike 32. mogu nastati greskom u tai'nosti prepoznavanja struktura jajnika u odnosu na date preporuke vlasnicima.m. Veterinar mora pokusati da predvidi ne samo da Ii ee krava reagirati na aplikaciju PGF'. do 93% 10. do 17. izazvana aplikacijom PGF'. dana ciklusa odgovorile su samo p'ovremeno. do 21. dana ciklusa (0. a za 72 sata postaje veoma malo. do 16. Zbog njihovog veoma jakog i brzog luteolitii'kog djelovanja moguizazvati i pobai'aj. Krave tretirane sa PGF'. a ponekad i kasnije i trebaju se ponovo osjemeniti. dana spolnog ciklusa: estrus O. 2% je doslo u estrus 1 dana. dana.time i vrijeme djelovanja produzeno. i 4% 7. dana.33. moze se koristiti u upravljanju normalne slike aktivnosti jajnika u krava i junica. Ako se pak ne zna stadij ciklusa kod zivotinje to se mora injicirati dva puta u intervalu od 11 do 13 dana. BuduCi da se duzina interestrusnog intervala kontrolira trajanjem zivotnog vijeka zutog tijela. Kod zivotinja. dana) i odgovaraju na aplikaciju 'prostaglandina. ali je odgovorilo 66% krava 7. 4). 8% 2. Medutim. dana spolnog ciklusa. do 4. dana. tako i intrauterino. Tab. dana tretiranja u ciklusu (faza visokog stepena odgovora . dana 32% krava. dana. Dvokratno umjetno osjemenjivanje 72 i 96 sati nakon tretiranja moze biti uspjesno. Nakon aplikacije jedne efektivne doze PGF "If. Seguin i sar. Postizanje odgovora Sposobnost da se tai'no dijagnosticira prisutnost iii odsutnost korpus luteuma rektalnim pregledom jajnika je esencijalno.lf.lfo tokom diestrusa (od 7. dana ciklusa(faza niskog stepena odgovora) je slii'na plodnosti u estrusu nakon 10. do 5. 3% 6. Stepeni odgovo(a bili su jednako visoki (96%) od 11. kod druge injekcije nakon 11 do 13 dana. i 16. dana do kraja ciklusa. Medutim.lfo iii njegovim analozima. Na osnovu tretiranja 199 krava sa 500 mg kloprostenola i. estrus se moze izazvati jed nom injekcijom prostaglandina. dana) iii u prvim danima faze zutog tijela (1. dan) moze se uglavnom oi'ekivati da ee se podvrCi luteolizi i doCi u estrus 2 do 7 dana nakon tretiranja.' zuto tijelo se vee za 24 sata sm~njuje. Ako postoji bilo koja sumnja. Stepen odgovora se poveeavao do 91 % 8. dijagnoza gravidnosti se mora potvrditi.35). ali se klijenti moraju upozoriti da neke krave dolaze u estrus sve do 7. prijevremena luteoliza. Prostaglandini se mogu aplicirati kako parenteralno. Problemi sa jednokratnom aplikacijom PGF"lf.lfo priblizno 17. jer samo krave sa zrelim zutim tijelom ee odgovoriti na jednokratnu aplikaciju PGF'.