1.

Uvod Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetiku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaniku energiju obrtanja vratila turbine te, konano u elektrinu energiju u elektrinom generatoru. Hidroelektranu u irem smislu ine i sve graevine i postrojenja, koje slue za prikupljanje (akumuliranje), dovoenje i odvoenje vode (brana, zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije (vodne turbine, generatori), transformaciju i razvod elektrine energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za smjetaj i upravljanje cijelim sistemom. One se mogu podijeliti prema njihovom smjetaju, padu vodotoka, nainu koritenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smjetaju strojarnice, ulozi u elektroenergetskom sistemu, snazi itd. Prema instaliranoj snazi HE za nae uslove se dijele na: Velike hidroelektrane - Vece od 100 MW isporucuju energiju u velike elektroenergetske mree Srednje hidroelektrane 10 - 100 MW obicno isporucuju energiju u mreu Male hidroelektrane 0,5 - 10 MW obicno isporucuju energiju u mreu Mini hidroelektrane - 100 - 500 kW - Otoni rad ili, to je ei slucaj, isporucuju energiju u mreu Mikro hidroelektrane - 5 - 100 KW - Obicno daju energiju za malo naselje ili ruralnu industriju na udaljenijim podrucjima udaljenima od mree Piko hidroelektrane - Od nekoliko stotina W do 5 kW - Podrucja udaljena od mree Razlika izmeu velikih i malih hidroelektrana, odnosno donji i gornji granini iznosi snage u cijelom svijetu pri tome nisu jednoznano odreeni pa se, na primjer, mogu kretati od 5 kW (u Kini) do 30 MW (SAD-u), dok se kod nas malom smatra HE snage izmeu 0.5 do 10MW. Male hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode (transformirana energija suneva zraenja) najprije pretvara u kinetiku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaniku energiju (u rotoru turbine) obrtanja vratila turbine te, konano, u elektrinu energiju u generatoru. Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve vei iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav tetan utjecaj na okoli, za razliku od velikih ija se tetnost opisuje kroz velike promjene ekosistema (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni ivi svijet, poveana emisija metana i postojanje tetnih emisija u itavom ivotnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport. Velike koliine vode u cjevovodima pitke vode same se nameu kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilita, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorita, vodosprema i crpilita, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postie samom gravitacijskom silom, postavljanje turbine i pripadnih elektrinih generatora su zahvati koji ne ugroavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode elektrinu energiju. Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, moe rei da je tehniki najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stepenom uinkovitosti.Istraivanja su pokazala da 22% svjetske proizvodnje elektrine energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.

2. Podjela i dijelovi malih hidroelektrana 2.1 Podjela malih hidroelekrana Male hidroelektrane se dijele: a) prema zahvatu: - protone, bez akumulacijskog bazena sa bonim zahvatom iz glavnog vodotoka -akumulacijske, s prirodnim ili umjetnim akumulacijskim bazenom - branom (sa dnevnim, nedeljnim, godinjim ili viegodinjim izravnjavanjem) b) prema regulisanosti protoka: -MHE sa protokom koji se moe podeavati-regulacija protoka na ulazu u turbinu (runa ili automatska) -sa stalnim protokom, bilo zbog stvarne prirode optereenja, ili unitavanjem vika energije c) prema povezanosti sa mreom i nainom rada: - izolovane elektrane - samostalni rad - elektrane vezane na mreu - paralelni rad - elektrane koji rade pod reimom on - off - elektrane u kojima radi jedna, dve ili vie jedinica - elektrane koje rade po potrebi, u zavisnosti od potronje d) prema instalisanoj snazi HE za nae uslove - depne HE do 20kW - mini HE od 20 do 500kW - male HE od 0.5 do 10MW 2.2 Dijelovi malih hidroelektrana Sistem male hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za pretvaranje mehanike u elektrinu energiju, za transformaciju i razvod elektrine energije. Razlikuju se sljedei karakteristini dijelovi hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat, dovod, vodna komora, tlani cjevovod, strojarnica (turbina, generator, ...) i odvod vode. Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.

Princip sistema male hidroelektrane Brane ili pregrade imaju viestruku namjenu tj. slue za skretanje vode s njezinoga prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, povienje razine vode radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje akumulacije.

Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upuuje prema hidroelektrani. Postoje dva tipa zahvata, zahvat na povrini i zahvat ispod povrine. Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Moe biti izgraen kao kanal ili tunel. Tunel moe biti izgraen kao tlani ili gravitacijski, hidroelektrane s tlanim tunelom su puno elastinije u pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja slijediti promjene optereenja. Tlani privod slui za voenje vode iz vodne komore do turbine. Najee se izrauju od elika, a za manje padove i od betona. Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika. Izvodi se u kanalima i rovovima ija se konstrukcija izvodi tako da se postignu najmanji hidrauliki gubici. Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne komore ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje hidroelektrane. U strojarnici (mainska hala) se nalaze generatori zajedno sa turbinama. Hidrogeneratori se rade preteno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonominije izvedbe hidraulikog dijela elektrane. Hidrogeneratori s horizontalnom osovinom susreu se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis turbine pogone jedan generator. Na ulazu u tlani cjevovod se nalazi zaporni ureaj koji ima sigurnosnu ulogu. On automatski sprjeava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih ureaja na dnu tlanog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod. Vodna turbina je pogonski stroj u kojem se potencijalna energija vode pretvara u kinetiku energiju, a zatim promjenom koliine gibanja u radnom kolu, u mehaniku energiju vrtnje.Vratilo turbinskog radnog kola spojeno je u pravilu sa generatorom u kojem se mehanika energija obrtanja pretvara u elektrinu energiju. S obzirom na nain pretvorbe energije odnosno prema promjeni tlaka vode pri strujanju kroz radno kolo, vodne turbine dijele se na: pretlane (reakcijske) i turbine slobodnog mlaza (akcijske, impulsne turbine). Pretlanim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak na ulazu u rotor vei od onoga na njegovom izlazu. U pretlanim se turbinama dio potencijalne energije transformira u kinetiku energiju u statoru, a dio u rotoru. Zakretanje radnog kola uzrokuje promjena koliine gibanja i reaktivne sile (razlika tlaka,Coriolisova sila i dr.)U pretlane turbine spadaju Francisova,Kaplanova,Propelerna i Deriazova turbina. U turbinama slobodnog mlaza je tlak na ulazu u rotor jednak tlaku na njegovom izlazu, jer se sva potencijalna energija transformira u kinetiku energiju vode u statoru (sapnici) turbine. Zakretna sila nastaje samo na temelju promjene koliine gibanja zbog skretanja mlaza u radnom kolu.Turbine slobodnog mlaza su Pelton , Turgo i Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od Peltonove turbine, izvodi se sa horizontalnom osovinom). 3. Izvedbe malih hidroelektrana Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zatite okolia, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskoritavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedea svojstva: -karakterizira ih protoni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) -paralelan rad sa mreom i ugradnja asinkronih generatora -kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice ve se predvia izvedba transformatora na stupu -postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala -preljevni prag slui samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal -umjesto niskog preljevnog kanala moe se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat -dovodni kanal zatvorenog tipa predvien je samo za voenje zahvaene vode po strmim obroncima i veim dijelom je ukopan (moe biti i potpuno ukopan) -dovodni kanal otvorenog tipa predvien je za vee koliine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima

-tlani cjevovod treba biti to manjih dimenzija i predvien je da vodu najkraim putem dovede do strojarnice -zgrada strojarnice je to manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana -odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraa iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaena kisikom, tako da se ribe rado zadravaju u ovom podruju). Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana dri ovih naela utjecaji na okoli su svedeni na minimum. 3.1 Niskotlane MHE sa strojarnicom na dnu brane Male hidroelektrane si ne mogu priutiti gradnju velikih rezervoara ili akumulacija da se koriste zalihama vode kada je to najpogodnije.Cijena izgradnje relativno velike brane bi bila preskupa i ekonomski neisplativa.Ali ako je akumulacija ve izgraena za druge svrhe, kao to su zatita od poplave, navodnjavanje, prikupljanje vode za velike gradove,podruja i slino, mogue je proizvoditi elektrinu energiju koristei postojei odvod ili prirodni tok rezervoara (akumulacije).Ako brana ve ima ispusni otvor mogua je izvedba MHE prikazana na slici.

Niskotlana MHE s koritenjem postojee brane 3.2 Niskotlane MHE sa sifonskim odvodom U sluaju da brana nije previsoka moe se ugraditi sifonski dovod.Integralni sifonski dovod omoguuje elegantnu izvedbu postrojenja,najee do visine 10 m i za postrojenja do 1000 kW, iako postoje postrojenja sa sifonskim dovodom sa instaliranom snagom do 11 MW (vedska) i visine do 30.5 m (SAD). Turbine mogu biti smjetene na vrhu brane ili na nizvodnoj strani.

Niskotlana MHE sifonski dovod 3.3 MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje Postoje dvije izvedbe malih hidroelektrana koje koriste kanal za navodnjavanje: 1. Ako je kanal dovoljno velik za smjetaj zahvata, strojarnice,odvoda i bonog obilaza za vodu. Slika prikazuje izvedbu takve vrste sa uronjenom strojarnicom opremljenom sa desno kutnom pogonskom Kaplanovom turbinom.Da bi osigurali opskrbu vode za natapanje izvedba mora sadravati boni obilaz u sluaju gaenja turbine. Ovakva izvedba zahtjeva projektiranje istovremeno kada i projektiranje kanala za natapanje, jer bi ugraivanje u kanal koji je ve u funkciji mogla biti vrlo skupa opcija.

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje 2. Ako kanal ve postoji, pogodna opcija prikazana je na slici. Kanal bi trebalo neznatno poveati za smjetaj zahvata i preljeva. Da se irina zahvata reducira na minimum, treba ugraditi izdueni preljev.Od zahvata se voda kroz tlani cjevovod dovodi do turbine, a zatim se kroz kratki ispust vraa u kanal. Uglavnom u kanalima nema migracije riba pa su prolazi za ribe nepotrebni.

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje 3.4 MHE ugraena u vodoopskrbni sustav Voda za pie se isporuuje u grad transportom vode iz povienog rezervoara kroz cjevovod pod pritiskom. Uobiajeno, u takvim vrstama instalacije disipacija energije na niem kraju cjevovoda, na ulasku u postrojenje za proiavanje vode, se ublaava koritenjem specijalnih ventila. Smjetanjem turbine na kraj cjevovoda, da pretvori ionako izguljenu energiju u elektrinu, je zgodna opcija, pod uvjetom da se uzbjegne vodeni udar. Da bi se osigurala trajna opskrba vodom mora biti ugraen sustav obilaznih ventila. U nekim vodoopskrbnim sustavima turbina ima ispust u otvoreni bazen ili jezero. Sustav za kontrolu odrava nivo vode u bazenu. U sluaju mehanikog zastoja ili zastoja turbine, sustav obilaznih ventila takoner moe odravati razinu vode u bazenu. U sluaju da glavni obilazni ventil ispadne iz pogona pojavljuje se nadtlak, te se pomoni obilazni ventil brzo otvori. Kontrolni sustavi su jo sloeniji u sustavima gdje je izlaz iz turbine podvrgnut protupritisku vodene mree.

MHE ugraena u vodoopskrbni sustav

4.Projektovanje malih HE Proitaj i izaberi sta mislis da trebamo staviti u nas seminarskiformule su bitne jer je to jedini proraun koji imamo a Osmic je valjda rekao da moramo imati i neki proracun To se sve nalazi u fail-u 912424oie_3poglavlje_0809.pdf od sranice 8 do strane 22 kad gledas gore u pdfu stranice

3.2. Projektiranje malih HE

Poznavanje i izgraenost prostora nuni su kako sa stajalita mogunosti unoenja novih zahvata, tako i sa stajalita utjecaja novog zahvata na postojee i planirane zahvate. Podaci se nalaze u postojeim dokumentima, katastrima, kartografskim materijalima, a neke je potrebno snimiti. Izbor odgovarajuih rjeenja neposredno je ovisan o svojstvima sredine u kojoj se planira gradnja male hidroelektrane (priroda, izgraeni prostori), kao i o raspoloivosti materijala za graenje, mogunosti izgradnje nosive (stabilne i vrste), uporabljive i trajne graevine pouzdane u koritenju. Budui da se hidrotehnikim zahvatima neposredno mijenja stanje vode u prirodi to posredno djeluje na stanje okolia manje ili vie intenzivno, razmatraju se ona mogua rjeenja, koja su ekoloki prihvatljiva rjeenja koja podravaju odrivi razvoj. Gradnja male hidroelektrane je zahvat u funkciji razvoja drutva -neophodno je uskladiti rjeenja s ostalim sudionicima izgradnje i koritenja raspoloivih bogatstava, a ne manje vano je pripremiti ekonomski prihvatljiva rjeenja. Nakon prikupljanja podloga i izvrenja odgovarajuih istranih radova, te njihove obrade, pristupa se analizi mogunosti prirodnih vodotoka i mogunosti iskoritenja hidroenergetskog potencijala izgraenih objekata na malim vodotocima. Prilikom projektiranja malih HE potrebno je razmoriti slijedee: 1. Geoloke karakteristike 2. Hidroloki i meteoroloki istrani radovi 3. Stanje na terenu 4. Bruto energetski potencijal 5. Veliina izgradnje male HE 6. Izbor turbine i neto snaga za male HE 1. Geoloke karakteristike 1.1. Oblik zemljita Konfiguracija terena prikazuje se geodetskim kartama razliitih mjerila. Karte slue za smjetaj hidroelektrana na teren u vidu preglednih situacija, te su podloga za hidroloke, hidraulike i geotehnike proraune, kao na primjer: definiranje slivnog podruja, proticajni profili vodotoka i profili terena. U Geodetskoj upravi nalazi se sav osnovni kartografski materijal o Hrvatskoj. Katastar geolokih, hidrogeolokih i slinih istraivanja nalazi se u Geolokom institutu.

1.2. Svojstva zemljita Ovisno o veliini i utjecaju zahvata na prostor potrebno je poznavati svojstva zemljita ireg ili ueg prostora, sa stajalita povrine i dubine do koje se oekuje znaajno meudjelovanje graevine i prostora u kojem se ona izvodi. Openito treba osigurati mehaniku i kemijsku stabilnost temelja, kao i vododrivost prostora u kojem se izvode hidrotehnike graevine. 1.3. Geodetski istrani radovi Potrebni samo u iznimnim situacijama: - snimanje uzdunog profila, kada se iz raspol. topografskih karata ne moe na nekom (dijelu ili cijelom) vodotoku dovoljno tono odrediti uzduni pad, - snimanje uzdunog i nekoliko poprenih profila na dijelu vodotoka pogodnom za izgradnju brane i formiranje akumulacije, - snimanje uzdunog profila na dionicama sa koncentracijama pada (kaskade, vodopadi, brzaci i sl.), - odreivanje kote gornje i donje vode kod postojeih umjetnih koncentr. pada. 2. Hidroloki i meteoroloki istrani radovi 2.1. Osnovne hidroloke karakteristike na proticajnom profilu vodotoka Proticajni profil vodotokova - definira proticajne povrine uzdu vodotoka, a dobije geodetskim snimanjem prirodnog korita popreno na smjer toka. Vodostaj se kontinuirano mjeri vodokazom (fiksnim vodomjernim letvama na mjestu vodomjerne postaje i iz tih mjerenja se, statistikim i vjerojatnosnim raunanjem, dobiju reprezentativni vodostaji za neki proticajni profil. Konsumpcijska (proticajna) krivulja definira prosjean odnos vodostaja i protoka u nekom trenutku na mjestu razmatrane vodomjerne postaje. Takoer se dobije statistikim proraunom iz niza simultanih mjerenja vodostaja i protoka.

Protok se na mjestu vodomjerne postaje odreuje u pravilnim vremenskim razmacima. Za svaki izmjereni vodostaj protok se izrauna pomou konsupcijske krivulje, a zatim se statistikim i vjerojatnosnim raunanjem, dobiju reprezentativni protoci za neki proticajni profil. Rauna se da su podaci tokom dana konstantni te se iz njih dobiju srednji mjeseni podaci, koji ovise o dobu godine i vlanosti toga razdoblja. Na osnovu tih, kronoloki poredanih, srednjih protoka dobije se godinja krivulja protoka.

Krivulja protoka: Raspodjela srednjih protoka vodotoka

Krivulja protoka Q [m3/s] - koliina vode u ovisnosti o vremenu. Ukoliko se umjesto kronoloki uredi prema veliini krivulja trajanja protoka (obino na promatr. profilu za prosjena za mjerenja u 10 god.) Ako takvi podaci ne postoje ili su nedostupni, pristupa se dodatnom motrenju kroz krae vremensko razdoblje od mjerodavnog.

Krivulja protoka (a) i krivulja trajanja protoka (b) Mjerenje protoka za male vodotokove Fluktuacije vodostaja i brzina prolaza vodnog vala, kod malih vodotoka (tipino za male HE) vrlo su brze. Mogue ih je registrirati samo kontinuiranim mjerenjima pomou instrumenta za mjerenje brzine tekuine - limnigrafskim ureajem. Mjerenje protoka pomou limnigrafskog ureaja Instrument se uranja u vodotok i kalibrira prema povrini presjeka na tom mjestu. Podaci se pohranjuju u elektroniku memoriju.

2.2. Klimatoloka svojstva podruja izgradnje Klimatoloka svojstva podruja izgradnje promatraju se sa dva stajalita 1. Graenja i koritenja, te 2. Eventualnih promjena koje mogu nastati zbog izgradnje hidrotehnikih sustava odnosno graevina. Stanje u dijelu atmosfere, kojima se bavi klimatologija, a znaajno je sa stajalita hidrotehnikih graevina, opisuju: - temperatura vode i zraka, - vlanost, - vjetar, - isparavanje sa zemljita, bilja i vodene povrine, - oborine, - insolacija. 3. Utvrivanje stanja na terenu Ako nije mogue prikupiti podatke potrebne za odreivanje bruto potencijala vodotoka, pristupa se pregledu cijelog vodotoka (ili samo nekih dijelova). Pri tome treba procjenjivati i biljeiti sve karakteristike vodotoka i okolnog zemljita. Prikupljanje podataka o vodotoku ukljuuje slijedee: - opis nastanka i procjena osnovnih karakteristika vodotoka, - obraslost zemljita i obraenost povrina ima znaajan utjecaj na koeficijent otjecanja i stupanj erozije u slivu, - geometrijske karakteristike, ustaljenost i obraslost protjecajnog presjeka, - maksimalni vodostaji esto ostavljaju tragove na terenu, a posebno na objektima uz vodotok. - minimalni i normalni vodostaji raspoloivi kroz vei dio godine posebno su zanimljivi za procjenu iskoristivosti malih vodotoka. 4. Odreivanje bruto-energetskog potencijala Svakom profilu vodotoka odgovara odreena kota H (visina iznad povrine mora) i odreeni srednji protok Q, pa se vodotok moe prikazati Q-H dijagramom vodotoka. Pri odreivanju srednje snage i energije vodotoka, pretpostavljeno je da je sva voda energetski iskoristiva, od izvora do ua, te da se potencijalna energija vode pretvara (npr. u mehaniku) bez gubitaka. Postupak se osniva na izrazu za bruto snagu i energiju: P=9,84QsHb [kW] W=PT [kWh] gdje je: Q - srednji protok za promatrano razdoblje [m3/s] H - bruto pad (prirodni) u [m] T - promatrano razdoblje u [h] (obino 1 god = 8760 h) 5. Odreivanje veliine izgradnje male HE

Za odreivanje veliine izgradnje male HE mogu se postaviti neki openiti principi i pojednostavljena metodologija, u odnosu na onu koja se primjenjuje kod velikih HE. Kod utvrivanja principa odreivanja veliine izgradnje za male hidroelektrane moraju se razlikovati tipovi postrojenja, kod kojih se osnovne koncepcije utvrivanja instaliranog kapaciteta meusobno bitno razlikuju: 5.1. Male HE predviene za samostalan rad (kod lokacija udaljenih od distributivne elektroopskrbne mree za samostalnu opskrbu izoliranih potroaa) 5.2. Male HE vezane na distributivnu mreu Openito treba teiti da mala HE bude vezana na distributivnu mreu uz mogunost samostalnog rada u sluaju raspada sustava. Iskoristivi volumen i protok i veliina izgradnje Iskoristivi volumen (m3) ovisan je o veliini izgradnje Qi odreuje se iz krivulje trajanja protoka Q = f(t) prikazane na slici

Srednji iskoristivi protok (m3/s) je onaj konstantni protok u kojem bi za isto razdoblje na promatranom profilu toka protekla koliina vode Vi

5.1. Male HE predviene za samostalan rad Protona postrojenja Veliina izgradnje odreuje se na temelju krivulje trajanja protoka. Odluka se donosi na osnovu malih vodotoka neke odreene frekvencije: kod protonog postrojenja kao jedinog izvora energije za izoliranog potroaa sigurnost u opskrbi energijom ovisi samo o prirodnim protocima, pa su one i presudne za kriterij odreivanja veliine izgradnje (trajanje malih voda u sunom razdoblju). Tipina krivulja trajanja protoka: Qi je instalirani protok, a Qp% je protok (ili vei od njega) koji stoji na raspolaganju p % vremena, (100-p)% vremena su protoci manji od instaliranog, te e tada trebati provoditi redukciju potronje energije.

5.1. Male HE predviene za samostalan rad Postrojenja s akumulacijom za promjenjivo dnevno reguliranje dotoka. Ukoliko na odabranoj lokaciji postoje povoljni hidrolokomorfoloki uvjeti za formiranje akumulacije za potpuno ili djelomino dnevno izravnanje, princip odreivanja veliine izgradnje razlikuje se od prethodnog sluaja jer je reguliranjem dotoka uz pomo akumulacije mogue koncentrirati proizvodnju na kritina dnevna razdoblja. Oscilacije potronje energije u toku 24 sata ovise o vrsti konzuma i prikazuju se pomou dnevnog dijagrama optereenja. Protona postrojenja s rezervnim diesel agregatom.Ako se uz protono postrojenje instalira rezervni diesel agregat, protoci u sunom razdoblju nisu vie odluujui, pa se postrojenje moe instalirati na vei protok. Instalirana snaga odabrat e se veliinom kod koje e marginalni trokovi proizvodnje elektrine energije iz male HE i diesel agregata dostii minimalnu vrijednost. 5.2. Male HE vezane na distributivnu mreu Izborom paralenog rada kao osnovnog reima rada, omogueno je da mala HE u svakom trenutku, u okviru svog instaliranog protoka, stavlja na raspolaganje maksimalno moguu snagu s obzirom na raspoloivi protok. U sluaju smanjene lokalne potronje viak energije se isporuuje distributivnoj mrei, a u sluaju da ta potronja prelazi raspoloivu snagu elektrane, razlika energije se namiruje iz mree. Time je rijeeno pitanje vika energije elektrane i pitanje dopunske energije za potroae u period malih voda. Na taj nain, prilikom odreivanja veliine izgradnje otpada utjecaj karakteristike lokalnog konzuma i krivulje njegove dnevne potronje. Za analizu veliine izgradnje koristi se tipina krivulja trajanja srednjih dnevnih protoka koja je dovoljna za razmatrano podruje i dobiti iskoristivost izgradnje (godinji faktor kapaciteta) 6. Izbor turbine i neto snaga za malu HE 6.1. Izbor turbine Openito vodne turbine ovisno o padu, protoku i tlaku dijele se na: - turbine slobodnog mlaza (akcijske) i - pretlane (reakcijske) turbine, Akcijske su sline vodenom toku, imaju udubljene lopatice, okreu se u zraku i koriste se za velike padove (okomito >10 m), za velike pritiske. Reakcijske se koriste za velika postrojenja imaju lopatice sline elisi broad, potopljene u vodi i koriste se za male padove, pri velikom protoku i malom pritisku.

Tipovi vodnih turbina: Izbor tipa turbine za odgovarajue uvjete je vrlo vaan. Osnovni kriterij za izbor tipa turbine su visina pada i koliina protoka su, a ostali kriteriji su jo i korisnost, cijena i sl. Pretlane (reakcijske) turbine su: - Francisova (konstruirao Amerikanac Francis 1848.) - Kaplanova (konstruirao eh Kaplan 1912.) - Propelerna (Kaplanova s nepominim rotorskim lopaticama) Turbine slobodnog mlaza (akcijske) Peltonova (konstruirao Amerikanac Pelton 1878.) Turgo turbina (varijacija Peltonove turbine, ali je projektirana da ima veu specifinu brzinu) Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od Peltonove turbine, izvodi se samo sa horizontalnom osovinom)

Mikroturbine: potrebna snaga od 3 4 kW, uz QH ~ 1 uz stupanj korisnog djelovanja od ~50% postie se snaga ~5 kW Izbor tipa turbine Tip, geometrija i dimenzije turbine su uvjetovani prema kriterijima kao to su neto pad, protok kroz turbinu, brzina rotacije, cijena i sl.

Vrsta turbine Kaplan I propelerna Francis Pelton Banki-Michell Turgo

Raspon padova (m) 2 < Hn < 40 25 < Hn < 350 50 < Hn < 1300 1 < Hn < 200 50 < Hn < 250

6.2. Neto snaga male HE Za odreivanje neto snage vodne turbine i male HE polazi se od opte jednaine stacionarnog strujanja tekuine (Bernoullijeva jednadba), koja uz zanemarenje trenja ima poznati oblik:

gdje su: p pritisak u okolini elementa mase vode koja struji (N/m2), specifina masa tekuine (kg/m3), h visina promatranog elementa tekuine iznad referentnog nivoa (m), c brzina strujanja tekuine (m/s), w0 specifina energija tekuine (m2/s2) Svim lanovima jednadbe dimenzija je m2/s2, to odgovara kvadratu brzine. Ta dimenzija odgovara specifinoj energiji, jer energija ima dimenziju kgm2/s2, a specifina se energija odnosi na jedinicu mase.

 Prvi je lan specifina energija tlaka, drugi specifina potencijalna energija, a trei izraava specifinu kinetiku energiju tekuine. Specifina energija w0 ukupna je specifina energija tekuine koja se ne mijenja strujanjem jer je zbroj svih specifinih energija konstantan, to je u skladu sa stavkom o odranju energije. Moe se w0 shvatiti i kao snaga elementa mase vode (M = 1 kg/s). Da bi se odredio neto-pad iskoristiv u vodnoj turbini, treba dakle poi od (prirodnog) bruto-pada Hb Izraz za neto-pad:

gdje je: c0 - brzina vode na ulazu u cjevovod cA - brzina vode na ulazu u turbine cB - brzina vode na izlazu iz difuzora turbine hRc - visina gubitka u cjevovodu Gubici u cjevovodu su mjera za gubitke energije, odnosno snage u cjevovodu, te je obino dopustivo zanemariti visinu brzine c0

Tehniki iskoristiva energija vodotoka smanjena je zbog trenja u dovodima (tunel,tlani cjevovod), te gubitaka protoka, to se definira kroz neto pad Hn (neto pad = bruto pad (prirodni) gubici) Srednja iskoristiva snaga (neto snaga) koju hidroelektrana daje na prikljucima generatora, moe se odrediti iz jednadbe:

gdje je: t i g - stupanj korisnog djelovanja turbine i generatora Hn - raspoloivi netto pad [m] Qsi - srednji iskoristivi protok N - broj turboagregata Ukupni stupanj djelovanja =tg pri optimalnom optereenju prosjeno za vea postrojenja (velike HE) iznosi priblino 80%, a za manja postrojenja (male HE) priblino 75%. Pri tome kod malih HE treba uzeti u obzir i utjecaj stalne varijacije protoka!

5.Investicijski trokovi i trokovi pogona Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, takoer koristi i energiju za vlastiti rad. Ti trokovi se nazivaju pogonskim trokovima. Kod vodoopskrbnih sistema u cjevovodima hidraulika snaga, koja se manifestira porastom pritiska anulira se prigunim elementima koji su potroai energije. Nadalje, samo priguenje tlaka moe se takoer dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda mogue dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je mogue dobiti suviak energije, ta energija se moe dalje eksploatirati ili prodavati, ime se minimiziraju pogonski trokovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. Problemi vezani za projektiranje i putanje u rad male hidroelektrane lee u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u BiH glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, to iskljuuje i potrebno djelovanje dravnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer trini interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom sluaju niih kamata nego za ostale trine aktivnosti). Dodatni problem predstavljaju esti nerijeeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i nerijeena katastarska pitanja i njihovo sporo rjeavanje. Openito, velike hidroelektrane imaju malih potekoa u nadmetanju sa konvencionalom generacijom, ali male hidroelektrane, osobito vrlo male elektrane i one s malim padom, se mogu normalno nadmetati tamo gdje su uvedene naknade za vanjske trokove povezane sa fosilnim gorivima i nuklearnom energijom. Poetni investicijski trokovi ulaganja po kW su veliki, ali su trokovi rada MHE ekstremno niski, budui da nema potrebe plaati gorivo. Potreban kapital za MHE ovisi o efektivnom padu, protoku, geolokim i zemljopisnim znaajkama, opremi (turbine, generatori itd.) i graevinskim radovima, te o kontinuitetu toka. Koritenjem postojeih brana, pregrada, rezervoara i jezera moe znaajno smanjiti ekoloki utjecaj i trokove. Elektrane s malim padom i velikim protokom zahtjevaju

vea poetna ulaganja, jer graevinski radovi i turbinska mehanizacija mora podnijeti vei protok vode. Uzevi u obzir 5000 sati punog optereenja na godinu, investicijski trokovi za malu hidroelektranu od 100 kW su u opsegu od 0,95 do 1,8 eura po kWh/god. ili od 475 000 do 900 000 eura, dok je za malu hidroelektranu od 2 MW taj raspon izmeu 0,55 i 0,75 eura po kWh/god. ili izmeu 5,5 i 7,5 milijuna eura.

6. Lokacija male hidroelektane Lociranje mHE je strogo uslovljeno konfiguracijom terena i vodotoka. Zato, njihova izgradnja znai odredjenu intervenciju u prostoru, pri emu, specificno gledano, relativno manji hidroloki potencijal uslovljava veci zahvat u prostoru, a time i vee uticaje na prirodu i okolinu. Ti uticaji mogu biti jednaki i nejednaki. Pod jednakim uticajima se smatra odredjeno zauzimanje prostora (zemljite i vode), promjena okruenja u blizini mHE. Osim toga, u pogonu dolazi i do stvaranja odredjenih koliina vrstog krutog i tenog otpada (otpadna ulja i metalni otpad), ali radi se o mnogo manjoj koliini nego to je to sluaj kod termoelektrana. Kako su male hidroelektrane, nerijetko , locirane u blizini drugih objekata razliite namjene, odredjeni problem moe predstavljati i buka u postrojenju.Nejednaki uticaji obuhvataju poremeaje u prirodnim reimima promjena podzemnih i povrinskih voda, promjene kvaliteta voda, kao i uticaj na biljni i ivotinjski svijet. Problem je to je te uticaje teko valorizovati i uporedjivati, jer ih je nemoguce brojano iskazati (uticaj na ume, isuivanje djelova korita vodotoka, plavljivanje veih povrina). Potencijalne lokacije za mHE su: - nove lokacije, -dopuna (dogradnja) postojeih vodoprivrednih i hidroenergetskih objekata malim hidroelektranama: postojee brane, na biolokom minimumu, granevine za regulisanje korita i zadravanje nanosa, retenzija za odbranu od velikih voda i druge zatitne granevine,vodovodi, sistemi za navodnjavanje i dr.), - promjena namjene postojeih objekata (vodenice i dr.) u mHE Povoljne lokacije za mHE nalaze se u gornjim djelovima vodotoka, jer geomorfoloki gledano,vodotoci obino u gornjim djelovima imaju strmiji pad koji se postepeno smanjuje kako se vodotok pribliava svom uu. Naroito su interesantne lokacije na samom izvoru vodotoka, jer esto povoljne geomorfoloke karakteristike omoguavaju izvodenje akumulacije na samom izvoru. Pitanje povoljnih lokacija za mHE u gornjim djelovima vodotoka naroito je osjetljivo sa stanovita osiguravanja dovoljnih koliina pitke vode. Ipak, instalacija mHE na nekoj lokaciji ne iskljuuje mogucnost sigurnog koritenja te iste lokacije kao izvora pitke vode. U odabiru prednost treba dati - lokacijama s postojeim podacima o dugogodinjim hidrolokim nizovima, -lokacijama na kojima ve postoje objekti s tradicijom korienja vodnih resursa, kao i njihovo osavremenjivanje, - vienamjenskim rjeenjima izvodjenja malih hidroelektrana.

Nakon toga , potrebno je ispitati da li je na potencijalnim lokacijama predvidjena druga namjena prostora te u tom sluaju treba ispitati mogunost vienamjenskog korienja vodotoka na tim lokacijama. Ukoliko to nije mogue, od tih lokacija se odustaje. Lokacije koje treba iskljuiti iz daljih razmatranja su one zbog ogranienja zatite kulturne batine,odnosno zatite prirode i okoline, jer zbog definisanog stepena zatite odredjenog prostora ili gradjevina ne dolazi u obzir nikakva gradnja niti zahvati u odredenom prostoru.

7.Uticaj malih hidroelektrana na ivotnu sredinu Mala hidroenergetska postrojenja, predstavljaju vanu komponentu unutar sistema iskoriavanja i gazdovanja vodnim resursima, zbog mnogih dobrih strana ovih postrojenja. Mala hidroelektrana je takvo postrojenje koje se, svojim nainom rada, te oblikom i veliinom konstruktivnih elemenata, maksimalno mora uklopiti u okolinu i podrediti ostalim infrastrukturnim objektima i korisnicima prostora i voda, to ukazuje na na njen mali uticaj na ivotnu sredinu. Prednosti malih hidroenergetskih postrojenja su: - svojim radom ne zaganuju vazduh, - spreavaju opasnost od poplava jer omoguavaju regulaciju vodotoka, - ne troe vodu, ve je poslije upotrebe vraaju nazad u korito (ovaj princip je naruen jedino u situacijama kada su male hidroelektrane izgradjene daleko od rijenog korita , ili ne vracaju vodu u isto korito) - mogu se koristiti za vodosnabdijevanje i navodnjavanje. - kako su, najee, locirane izvan naseljenih mjesta, nivo buke prisutne u mainskoj zgradi, ispod je doputenih i preporuenih nivoa. - svojim dizajnom potpuno mogu uklopiti u pejza, tako da su nepovoljni vizuelni efekti svedeni na minimum. U sluaju da se u sklopu elektrane predvina akumulacija, ona se moe koristiti u vodoprivredne svrhe (ribnjaci) i/ili sportsko-rekreativne svrhe, a svojom veliinom ne mogu bitno ugroziti geolokopedoloke karakteristike zemljita na kom se nalaze, za razliku od velikih hidroenergetskih objekata. Male hidroelektrane ne utiu na promjenu klimatskih karakteristika podruja s obzirom na veliinu vodene akumulacije, kao to je sluaj kod velikih hidroelektrana.Kod malih hidroelektrana nema rizika od pojave pobunivanja seizminosti (nema uticaja u aksedentu), jer je visina brane sa svojom akumulacijom mala u odnosu na brane kod velikih hidrocentrala (koje predstavljaju moguu inicijalnu seizmiku taku). Da bi se izbjegli tetni uticaji mHE, naroito ako se na jednom manjem vodotoku nalazi vie malih hidroelektrana, pri planiranju njihove gradnje posebnu panju treba posvetiti: - adekvatnom izboru lokacija - protoku vode - riziku od pogrenog upravljanja vodenim resursima - nedostatku biolokog minimuma koliine vode - uticaju na floru i faunu Odredivanje vrijednosti ekoloki prihvatljivog protoka zasniva se na definisanju zadranog dotoka, odnosno "biolokog minimuma" hidrolokim metodama, kao i provjeri dovoljnosti tako definisanog zadranog dotoka za odravanje autohtonih zajednica matinog vodotoka nizvodno od vodozahvata kroz osiguranje osnovnih ivotnih uslova za vodotok karakteristicnih bioindikatora, odnosno ribljih zajednica. Prema Zakonu o vodama, prilikom zahvatanja povrinskih voda mora se nizvodno od zahvata obezbijediti garantovani minimum. U Zakonu se pravi razlika izmenu garantovanog i vodnog minimuma:

- garantovani minimum je proticaj koji se nizvodno od vodozahvata mora obezbijediti u vodotoku za opstanak i razvoj nizvodnih biocenoza; - vodni minimum je proticaj nizvodno od brane neophodan za opstanak i razvoj nizvodnih biocenoza, uvanje kvaliteta vode vodotoka u skladu sa propisima i zadovoljavanje racionalnih potreba nizvodnih korisnika, koji ne smije biti manji od projektovane vrijednosti. Kako je izostalo donoenje propisa kojim bi se definisao nain odrenivanja garantovanog minimuma, primjenjuje se praksa zemalja iz okruenja gdje se garantovani minimum (sinonimi: garantovani proticaj, bioloki minimum, ekoloki odriv proticaj) definie kao proticaj koji iznosi 10% od srednjeg viegodinjeg proticaja ili proticaj tzv. male vode vjerovatnoe pojave 95% na odreenom profilu vodotoka. Prilikom izgradnje mHE postoji opasnost od ugroavanja normalnog ivota flore i faune. Kako bi sezatitila populacija riba , neophodno je izgraditi zaobilazne kanale koji e omoguiti ribama dazaobidju podruje mHE . Da bi zatita bila potpuna, poeljno je kod turbina instalirati sonare kojiusmjeravaju ribe u zaobilazne kanale (tzv. Fish Guidance System).

a)Prolaz za ribe sa okomitim otvorima

b)Prolaz za ribe sa rotacijskim krilcima

Bio-akustina ograda za ribe

8.Male hidroelektrane u svijetu i Europi

8.1 Male hidroelektrane u svijetu Kada govorimo o malim hidroelektranama u svijetu bitno je pomenuti sljedee drave i njihove potencijale: -Azija, osobito Kina je postala predvodnik u proizvodnji hidroelektrine energije. Dananji razvoj u Australiji i Novom Zelandu se fokusira na mHE. Kanada, zemlja sa dugom tradicijom koritenja hidroenergije, razvija mHE kao zamjenu za dizel elektrane u udaljenim sredinama bez razvedene elektrine mree. -Trita kao to su Juna Amerika, bivi Sovjetski savez i Afrika takoer imaju veliki, netaknuti potencijal. -2000. svjetska instalirana snaga MHE je bila oko 37 GW. Samo 2005. porast od 8 % u odnosu na 2004. i tada je iznosila 66 GW, to je porast u odnosu na 2000. za ak 78% -Vie od 50 % u Kini (38.5 GW), slijedi Japan s 3.5 GW, te SAD s 3GW. Ipak, to je u odnosu na svjetsku potronju primarne snage (15 TW) samo oko 0,5%, a u svjetskoj proizvodnji elektrine energije (2006.) oko 5,12 % to vidimo i na sljedeoj slici.

8.2 Male hidroelektrane u Europi Europa je druga u svjetskom doprinosu u proizvodnji elektrine energije iz malih hidroelektrana, odmah iza Azije. -Hidroenergija ima oko 84% udjela u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora u EU27 i oko 13% ukupne proizvodnje elektrine energije u EU-15 -2001. MHE su u EU-15 doprinijele oko: 2% u ukupnoj proizvodnji elektrine energije, te oko 9% u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. -MHE broje oko priblino 4.6% ukupne hidroenergetske proizvodnje u novim lanicama Europske unije i Turskoj. Niti jedan od drugih obnovljivih oblika energije (vjetar, biomasa, fotonaponske elije i sl.), u tim zemljama, se ne moe mjeriti s malim hidroelektranama. -EU-15: u pogonu oko 14000 MHE s prosjenom instaliranom snagom od 0.7 MW. -Nove lanice: EU-10 oko 2800 MHE, prosjene snage 0.3 MW,Rumunjska, Bugarska i Turska: oko 400 MHE, prosjene snage 1.6.

9.Male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini Gradnja mHE zapoela krajem XIX stoljea; ukupni procijenjeni tehniki hidropotencijal u BiH cca 23.395 GWh/god;

 ukupni procijenjeni tehniki potencijal mHE u BiH cca 2.599 GWh/god; instalirana snaga u mHE cca 700 MW; cca 800 mHE do 5 MW; Naravno moramo uzeti u obzir promjene ovih vrijednosti potencijala koje su izazvane izgradnjom novih malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Trenutna praksa kod prikljuenja mHE: uslove za prikljuenje odreuje operator distribucije-elektrodistributivno preduzee; minimiziranje negativnih uticaja mHE na mreu; stvaranje povoljnijih uslove za rad mHE; mogunost izgradnje direktnih vodova do primarnih objekata; finansiranje prikljuenja u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i Zakonima o graenju. Poetna iskustva u gradnji i funkcionisanju mHE u Bosni i Hercegovini nameu mnoga otvorena pitanja kao i potrebu ukljuivanja svih uesnika na tritu, regulatora i nosioca energetske politike kroz sljedee aspekte: regulacija elektroenergetskog sektora uticaj distribuiranih izvora elektrine energije na planiranje distributivnih i prenosnih mrea integracija distribuiranih izvora elektrine energije u sistemu upravljanja distributivnom i prenosnom mreom; distribuirani izvori elektrine energije i njihov uticaj na kvalitet isporuene elektrine energije kupcima.

10.Zakljuak Na osnovu predhodnog primjetimo da su uopte hidroelektrane vaan energetski izvor sa stajalita zatite okolia budui da praktiki ne emitiraju CO2,ne emitiraju SO2,ne emitiraju NOx niti bilo koji drugi tip tetnih plinova, te da nema nikakvog otpada proizvodnje (vrstog ili tekuceg).To nam svakako govori o znaaju kako velikih tako i malih hidroelektrana.

S obizom da je rije o obnovljivom izvoru energije njihova izgradnja smanjuje svakako potronju fosilnih goriva i pospjeuje odrivi razvoj.Takoe uzimajui u obzir da imamo mogunost kontole kako plavljenja tako i toka onda moemo zakljuiti da nam male hidroelektrane poveavaju stabilnost,stepen djelovanja i do 90% i svakako sigurniju i pouzdaniju opskrbu elektrinom energijom.Svakako izgradnja jedne nove male hidroelektrane ima pozitivan uticaj i na regiju u smislu zapoljavanja.Meutim iz predhodno navedenog moramo obratiti panju i na nedostatke kao to su ozljede i migracije riba,negativan uticaj na neposredni biosistem kako bi u budunosti teili ka rjeenju tih problema i obezbijedili izgradnju to veeg broja malih hidroelektrana.