Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

inače su zastareli. the house. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). an apple. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). a university. an elephant itd. (2.(1. a year. Moţe li imenica biti u mnoţini. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . a koristimo ispred suglasnika: a chair. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. (1. On je nepromenljiv: the man. Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. twice (dva puta). (1. Da bi ste odredili koji. Izuzetak: once (jedan put).three two o four nine. the woman. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). OdreĎeni član je the.) Brojevi za umnožavanje .two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 .6. an koristimo ispred samoglasnika: an hour.) Broj nula .multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). (1.4. thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. NeodreĎeni član je a ili an.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 .) Brojevi za ponavljanje . tj.3. Posle broja.) Deobni brojevi .) Član . twenty times (dvadeset puta). Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.5.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta).

ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane).4. The Pacific Ocean (Tihi okean). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona). -6- . . .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja).ispred imena listova. (isto i vama). e. .ispred imena reka. stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) .kada se govori o odreĎenom licu. . o. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. magazina: the Times. .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). Da li imenica počinje vokalima (a. . plananskih lanaca.ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca).ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). . The Majestic (hotel) itd.ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi). . časopisa. .1.pred superlativima: this is the best thing you can do .ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. ustanova. i.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). u)? Da koristite an (2. .ispred imena zgrada.

idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). college. . a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). dinner is ready spreman). -7- . . a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). prison itd. (on najbolje trči). he was put in prison (stavljen je u zatvor).imena dana. nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). ručak je .bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose.2.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). market. . Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. . meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . (ona piše najbrţe). ali I have time (imam vremena). doĎite.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest .imenice kao što su: school. NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. an hour (čas). tj.misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju).imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni).OdreĎeni član se ne upotrebljava: . ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan).imena obroka su bez člana: children.gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). (2. (sto je napravljen od drveta). court. an open window (otvoren prozor). (deco.man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. come. .

the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). quite. gross (dvanaest tuceta). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). plivač i skakač).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). a third (trećina). the post of. i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. such. a comedy by Sheridan ("Suparnici". rather. score (dvadeset). NeodreĎeni član se izostavlja: . NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. broj. thousand. as . . postao je vojnik). NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). so. swimmer and jumper (moj brat je trkač. . hundred. million: a hundred balls (stotinu lopti).posle izraza kao što su: the title of. Šeridanova komedija). what. . the office of. -8- . houses (kuće). ludakom). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). he was made prisoner (zarobili su ga).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). madman (nazvali su ga ludim. too. . teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). no less. we have confidence in you (imamo poverenja u vas).posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many.kad se nešto nabraja: my brother is a runner. . NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu).

imati  glagol "to do" .) Glagoli .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.raditi Bezlični glagoli .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Passive Voice Slaganje vremena . .particip prezenta) .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .biti  glagol "to have" .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli ..Verbs Pomoćni glagoli .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .Clauses Kondicionali .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .The Conditionals Pasiv .Direct and Indirect Speech Klauze . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .

she's. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he. Present Simple . it's we are . His brother was a sailor. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. will Glagol "to be" . Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . it? are we? are you? are they? Past Simple .) Pomoćni glagoli su: be.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. I was in Spain last year. udaljenost i cenu. or not to be. do. stići itd. (ja surfujem).) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.we're you are .biti Glagoli be. He is ill.I'm (ja sam) you are .Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? .(3. Be se upotrebljava za starost. have. she's.1.he's.) Pomoćni glagol "to be" . she.you're he is .they're I'm not (ja nisam) you're not he's. ţiveti.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. futura itd.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).10 - . (most je izgraĎen). She is twenty.) Pomoćni glagoli .1. This building is twenty years old.you're they are . It is ten miles. Be kao glagol punog značenja znači postojati. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. shall. To be. .1.Prezent I am .

) Pomoćni glagoli su: be.having been being having been (3.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .11 - .) Pomoćni glagol "to have" .Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect . shall. futura itd.Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been . have.2.1. do. will Glagol "to have" .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .Present Perfect .imati .

I have got znači isto kao i have.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. a odrični pomoću dodavanjem not. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . (morate dati štampati pozivnice). imati. . (detešce ima plave oči) . Npr: They had to leave. (dajem pleviti vrt) . Last week I had a new suit made. He has got a TV set.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. They had not to leave. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu.12 - .Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. Npr: Her brother has a motor-boat. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. . U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken).

Prezent I have .you've he has .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .13 - .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .I've (ja imam) you have .having had having having had .Simple Present Tense .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .

(3. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).Prezent I do (ja činim) you do he. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . she.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.3) Pomoćni glagol "to do" .14 - . (on dobro pliva.you didn't they did not . I do. raditi.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? . He swims well. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti. futura itd.you don't they do not .1. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. iza kojeg slijedi pomoćni glagol. it does we do you do they do Past Simple Tense . (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean. (čitate li.you don't he do not . do. He did not do what he had promised. Do sit down! I do like this cakes. have. a onda subjekt. and so does his sister.I didn't you did not .U imperativu.you didn't he did not .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not .we didn't you didnot .we don't you do not . shall. They did not arrive in time. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola.) Pomoćni glagoli su: be.I don't you do not .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. don't you? (znate na šta mislim.he don't we do not . Does he drive a car? You do not understand me. When does she do the room? Simple Present Tense .he didn't we did not . čitam) -uz so. Npr: They did their job very well.

licu jednine sa it.već I can do that (ja to umem).3.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". . (moći ću to da učinim za vas). znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. (umeo sam da plivam). ought (trebati) i must (morati).) Nepotpuni glagoli .15 - . smeti). please? (umem. Nepotpuni glagol "may" (moći. Zajedničko za nepotpune glagole je da: . Oni obično označavaju vremenske uslove.(3.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). smeti) označava odobravanje.upitni im se oblik pravi inverzijom. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". (da li biste mogli da mi pokaţete put. . Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto. . verovatnoću.da nemaju sve oblike i vremena. . may (moći.2. dopuštanje. tako ne moţemo reći: I can that . To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). znam da plivam). odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!).Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. (3. Npr. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). biti u stanju): I shall be able to this for you. umjeti.) Bezlični glagoli . Nepotpuni glagol "can" (moći.

smiled.Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". hope . Npr: smile . The soldiers knew that they must die.played. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. moram otići). Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". .4.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. skraćeno "oughtn't". Izraţava primoravanje.opened itd. Might izraţava takoĎe i pogodbu. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. "mora" i sl. (treba da učiš ozbiljnije). "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". open .). He might be present.): You ought to have gone. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". I must take leave now. Odrični oblik glasi "ought not". We shall have to work hard. duţnost. (trebalo je da odeš) (3. "to have left" itd. Npr: play . Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik.hoped itd. (sada se moram pozdraviti. (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan).16 - . duţnost (prevodi se sa "treba". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. nuţnost.) Pravilni i nepravilni glagoli . (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. You ought to know this.

hit .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .put hit .stood think .thought Sva tri oblika su različita: sing .driven.sung drive .stood .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.sang .drove . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .17 - .put .thought . Sva tri oblika jednaka: put .

18 - .Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . We are watching TV.19 - . herself. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. She speaks fast.(3.) Prelazni i neprelazni glagoli .6. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. she.5. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he. it dresses himself. I saw an elephant.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. John goes to school. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).) Povratni glagoli . (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. He has arrived.

. the radio it it. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. my offer. nemamo izbora. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. ako je direktni objekat zamenica.7.7) Višeriječni glagoli . They turned my offer down.2. We will have to put off They turned down the meeting.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat.20 - .1. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. kada imaju direktni objekat). tj.7. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio. Npr: They turned down my offer.Multi-word verbs (3. He was late because his car broke down. (3. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up.(3.

Na primer. (3. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati. your seeing eggs. We run out of it. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. uvijek imamo direktni objekat. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after".Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. We run out of fuel. This building is our school.3. (3.8.21 - . i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. the dog me? Mary.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. look forward to you.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude.) "-ing" oblici .7. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . I am surfing.

(letenje je opasno). One of life's pleasures is having breakfast in bed. prisustvovanje sastancima). iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. Iako izgleda kao glagol. pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. posle izraza: can't help. gerund ima istu funkciju kao imenica. (Johnova lenost me čini nervoznim). It's no use trying to escape. (on voli brzo hodati).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). (ona dobro slika). to take to. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ovu stranicu vredi posetiti) . (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. bird-watching. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta).(3. to give up. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. Flying is dangerous. imamo: gerund sadašnji (surfing). to put off. to be for/against. u sloţenim imenicama: a driving lesson. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. it's no use/good. moţe stajati u raznim vremenima. to keep on): She always puts off going to dentist. doručkovanje u krevetu).9.) Gerund . (ona dobro slika). (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. do you mind. a swimming pool. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). train-spotting. gerund prošli (having read). (ne volim čitati knjige). can't stand. posle prijedloga. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught).22 - . (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (jedenje ljudi je pogrešno). would you mind i pridjeva "worth" i "busy".

He whistled to himself. They went laughing into the snow. They found their mother sitting in the garden.(3. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. They laughed as they went. Putting on his coat. He was trapped inside the burning house. da zameni rečenicu ili dio rečenice.10. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. od strane iste osobe.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). he left the house. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). Whistling to himself. . He walked down on the road. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house.) Particip prezenta . kao pridev: It was an amazing film. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. he walked down on the road.23 - . i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. od strane iste osobe ili stvari.

Knowing that his mother was coming. . she put her hands in the air. because.) Direktni i indirektni govor . Dropping the gun. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. Indirect Speech or Reported Speech). since.) Being poor. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. he went into the kitchen and opened the fridge.11.. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu".Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. he didn't spend much on clothes. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. (3.24 - .She dropped the gun and put her hands in the air. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. Direct speech).. he cleaned the flat. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. (= because he felt hungry.

" I: Father told his son to be careful of himself." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether"." I: They asked me whether I speak Spanish.12. .Prema ovim pravilima: am do shall will have. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish.25 - . TakoĎe. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. how.) I: She said that she was going to come soon again. D: She said: "I am going to come soon again. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).).Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask". -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. (otac reče sinu: "Pazi se"). (3. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. when itd. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje.) Klauze ." I: He said that he didn't understand this letter. (otac reče svom sinu da se pazi). dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).

) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. oznakom tačka-zarez (. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. who used to be a secretary for the President. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace.26 - . figured it out for me. whom. (moj brat. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. in fact I am going to the library now. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. which had been bothering him for years.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. Shakespeare is my other. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. which ili that. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. koji je inţenjer. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. (neophodna i nebitna klauza) (3. je shvatio to za mene) . can type 132 words a minute. The book that is on the floor should be returned to the library.12. Giuseppe said that the plantar wart. who is an engineer. (u ovom slučaju. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. had to be removed. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice.): This is one of English classes. All students who do their work should pass easily.1. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. kao rečenica. korištena je i oznaka tačka-zarez (.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. but he also got an A+.

We know the cake is done when the timer rings. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. Giuseppe said that the plantar wart. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Whoever wins the game will play in the tournament. Uvode se relativnim zamjenicama: who. whose. we know the cake is done. who. which really surprised his friends. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). Za razliku od pridevskih klauza. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Charlie didn't get the job in administration. U relativnoj klauzi. whoever. mogu da dopunjuju. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. which. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Do you know what he knows [objekat]? In fact. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. direktni objekat ili predloški objekat. Imenička klauza obično počinje sa: that.2. Charlie didn't get the job in administration. where. whomever. Npr: When the timer rings. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. and he didn't even apply for the Dean's position. we'll go downtown.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. s toga neće biti odvojene zarezima. TakoĎe. When the movie is over. what i whatsoever. opisuju celu klauzu ili čak više njih. that. (3. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. had to be removed. whom. . tj. which had been bothering him for years. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. why.27 - . whose.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. which.12. when. whether. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. which really surprised his friends. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. Oni kaţu zašto.

Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. I should not have taken. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. I should have taken .  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) .12. U stvari.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo).bio bih uzeo you should have taken .) Kondicionali .uzeo bih you should take . jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. onda (then) će doći do neke posledice.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".(3. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Though [they were] sometimes nervous on the court.ti bi uzeo itd. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". (3. nulti-kondicional.13. her recruits proved to be hard workers. i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen.28 - . eliptične klauze su tačne ali i korisne. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv.3. Sadašnji kondicional { I should take .

13.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. Na primer. I would by a car. can ili may umesto will. could or might: If I won a million dollars. moţeš gledati TV (3. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac.13. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. tj. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. i rezultatu tog uslova. mogao bih prestati raditi) . Ponekad. they do not pass the exam. niste kupili loto listić. it rains tomorrow. would you be suprised? she would marry him. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne.(3. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. za raziliku od prvog kondicionala. Ponekad moţemo koristiti: shall.) Prvi kondicional . jutro je. (ako bude padala kiša. umesto glagola would koristimo should. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. kao i kod prvog. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. i onda postoji šansa. I could stop working.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . Ali moţda ćete kupiti listić do večeras.29 - .realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. na primer: If you are good today. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala.) Drugi kondicional . you can watch TV tonight. zamislite da počne padati kiša. I will stay at home. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. i njenoj posledici. ali je to neverovatna mogućnost. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense).1. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice.2. Primjetite. meĎutim. Šta ćete uraditi? If it rains. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. (da dobijem milion dolara. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. večeras) (ako budeš danas dobar.

If they had not passed their exam. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme.13. I would have told her. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. might have: If you had bought a lottery ticket. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. (kada ustanem kasno. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts.) Treći kondicional .bez mogućnosti (Third conditional .13. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. TakoĎe. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. poput neke opšte poznate činjenice. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. could have.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional .(3.certainty) Tzv. Na primer. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. you might have won. (da nisu poloţili ispit. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. mogao si dobiti) (3.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. zakasnim na autobus) . (da si kupio listić lota.3. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect).) Nulti kondicional . my boss gets angry. Ponekad umesto would have koristimo should have.30 - . their teacher would have been sad. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. they get hungry. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car.4. what would you have done? I would have invited her.

Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli.31 - . koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired.13. vreme budućnost budućnost prošlost (3. I will stay at home. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem.14. She was given a nice birthday present.5. Naravno. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. A: I wrote this letter. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. it melts.) Trpno stanje (pasiv) . (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . To znači. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. If I had won a lottery.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. If I won the lottery. I would have bought a car. P: Water is drunk by everybody. I would buy a car.) Kondicionali . If it rains. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. tj. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water.(3.

(rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. She was said to have left her husband. "razume se".ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se".32 - . (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father.

) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Predbuduće vreme.(3. She knew she had made the right choice. . Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja.Sequence of Tenses (3. They believe that they have elected the right candidate. koristite prosto buduće vreme. koristite prosto prošlo vreme. koristite prosto prošlo vreme. Da izrazite radnju koja će se desiti. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici.15. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.15. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. koristite prezent perfekt. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. Da izrazite drugu završenu radnju. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. koristite prošlo vreme.33 - . I will be so happy if they fix my car today. The Deists believed that the universe is like a giant clock. You will surely pass this exam if you studied hard. Da izrazite radnju koja se desila ranije.) Slaganje vremena . svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. I wanted to go home because I missed my parents.1. Da se izrazi prošla radnja. The President says that he will veto the bill. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. koristite sadašnje prosto vreme. She has grown a foot since she turned nine. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. koristite present perfect. I know that I made the right choice. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.

Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle.] She would have liked to see more veterans returning.] They consider the team to have been coached very well.34 - . "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. Primeri Working on the fundamentals. [UnapreĎujući osnove. radnja se dešava u paralelno. "to try out" će se desiti posle.] The fans would like to have seen some improvement this year. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. u isto vreme] . to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.15. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.2. the team slowly began to improve. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. tim je počeo polahko napredovati. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. ["eagerness" je sada.(3.

he reads (hi ri:dz). osim glagola: to be .moći. Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. z. [Particip prezent perfekta "having experimented".] (3. ought . ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows".biti. to try (to tries). sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja. bez prijedloga "to". to have . kad pred tim "y" stoji suglasnik. he teaches.trebati. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.16. Having experimented with several game plans. bez predloga "to": I write (ja pišem) .imati. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. can. menjaju "y" u "i".16. the coaching staff devised a master strategy. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica.I do not write. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".) Sadašnje prosto vreme .35 - . jer dobija nastavak "-s" ili "-es". must . u trećem licu jednine: to cry (he cries). may .Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice.] Prepared by last year's experience.) Sadašnje vreme (3. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . the coach knows not to expect too much.morati. x. Glagoli koji se završavaju na s.1.

Jenny is not here. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). sada i posle. ponekad moramo malo promeniti reč. she. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano).) Sadašnje trajno vreme .36 - . to call . it call? do we call? do you call? do they call? (3. pre. ono zove mi zovemo vi zovete oni. The sun rises.she.zvati I call you call he. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). he .2. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing".Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). she. past present future Jenny trenutno nije prisutna. . ona .Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. MeĎutim. I work (ja radim). ona zovu I do not call you do not call he. one.16. she. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. past present future Sunce izlazi svaki dan.

past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada.Ako se glagol završava na: suglasnik . (sada učim engleski) You are reading this now. forever itd: The Sun is rising constantly. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book..the candle is burning.. future Knjiga . (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. MeĎutim. Devojka . Sveća . da označi radnju čije je trajanje neprekidno. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e. radnja se ne mora odvijati tačno sada. (uvek se ţalite na svoju taštu) .37 - . izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.the girl is dancing. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada...the pages are turning.naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie... constantly.

to je naša percepcija. have (kada znači posedovati) . obično se ne koriste u trajnom obliku. think* mentalna stanja forget. be (u većini slučajeva). mind. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. cost. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. hold. npr: This coat feels nice and warm. mean. smell. doubt.3. remember. .38 - .. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. posedovanje) She's having supper. (ovaj brod je lep i udoban. hear. consider. know. wish merenja contain. regret. weigh ostali look (biti sličan).* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. seem.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. planiramo se susresti) to call . I can see Anthony in the garden. understand emocije/ţelje envy. a ne radnju. . want. measure. hear. like. see*. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. (mogu videti) itd. (ona večera. dislike. feel (misliti). taste mišljenje assume..glagoli čula (feel. I'm seeing Anthony later.16. she. ona jede). Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). prefer. she. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. imagine. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. She has three dogs and a cat.) Složeno sadašnje vreme .Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. love. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno.zvati I'm calling you're calling he. hate. taste. hope. find (misliti). she. see. njegovo zdravlje se poboljšava). Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. notice. feel. (vidim Anthony-a u bašti. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. recognise. suppose. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. (ona ima tri psa i mačku. fear.

it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?).I've been itd. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years.39 - . sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever.4. (kupio sam auto. she. 10 months. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . already. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. it called? have we called? have you called? have they called? (3. never.).Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. nije bitno kada). Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". and 20 days. još nije završena).. (gosti su upravo ušli u dvoranu). Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. I have lived in Sarajevo since 1970. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. i još uvek ţivim). to call . she. vaţno je da je auto kupljen. (ova stranica postoji već. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. she. Kada pišemo present continous. since. yet. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena.16.) Nesvršeni perfekt ..

Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. 7 sedmica.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. jer niste slušali). i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati.I'm tired because I've running. u petak. and now she feels well. 6. da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. a sada se oseća dobro). dve sedmice. (ne razumete (sada).40 - . past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. Tara hasn't been feeling well for two weeks. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. 7. a ni sada ne pušimo). (nismo pušili. . ali Tara didn't feel well for two weeks. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. januara. 20 godina. (čitam već dva sata.

it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . she.41 - . since se obično koristi samo sa perfect vremenima. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young.17. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.) Prošla vremena (3.17. I have not been calling have not been calling he. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed.zvati I have been calling you have been calling you he.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. I've been watching TV since 7pm. Mary did not go to work last Monday. Tara hasn't been visiting us since March. She played basketball last week. she.I've been studying for three hours. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. to call . b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. she.1) Prošlo svršeno vreme .

he. taj se "y" mijenja u "i": worry . I did not go to London. krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . it call? did we call? did you call? did they call? . it here? You were here. itd. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. . it was here. she.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik.worried cry . moramo koristiti prosto prošlo vreme.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. (bio sam u Liverpulu prošle godine). (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. . it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. You did not go to London.Was I. (išli smo u školu kada smo bili deca). she. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense).42 - .were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal.zvati I called (ja sam zvao) you called he. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . He did not go to London. I. he. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.planned skip . she. to call . Did he watch TV last night. she. she.levelled call .

It was raining. Obično priča počinje nesvršenim preteritom. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. she. Suddenly.17. he. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he.".The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. I was watching TV when you telephoned. We were playing. Nobody was walking in the streets. npr: "James Bond was driving through town. njom razgovara o njenoj kćeri). to call . Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. Bond saw the killer in a telephone box. she. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. she.) Prošlo trajno vreme . (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.43 - . (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). The wind was blowing hard. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .She wasn't reading.2.(3..zvati I was calling you were calling.. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . a zatim se nastavlja prošlim vremenom. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.

2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. Mi smo stigli u 9 i 15. I had just eaten. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. (nisam bio gladan.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. (voz je krenuo u 9 sati. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before.zvati I had called you had called he. she. 9 9. she. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. she. it called? had we called? had you called? had they called? .15 Mi stiţemo u 9 i 15.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . I wish (kamo sreće da). (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). (nisam znao ko je on. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . kosu). The train had left when we arrived.15am. Voz je bio otišao kada smo mi stigli.) The train had left when we arrived. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS.(3. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. if only (kad bi barem).44 - . present future I was not hungry.3. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . We arrived at 9.17. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). I had never seen him before. past Voz odlazi u 9 sati.pre neke druge radnje: We had left home before he came. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.

I had not been calling you had not been calling he. (John je bio veoma umoran. she. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he.mi ćemo zvati). somebody had been smoking. neko je pušio).) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. she. When I arrived. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.18. Ram had been waiting for two hours. moţe se koristiti glagol shall. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call .) Nesvršeni pluskvamperfekt .zvati I had been calling you had been calling he.4. (osetio sam cigarete. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes.1. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. John was very tired.(3.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. Ram had been waiting for two hours when I arrived. to call . she.18. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. he had been running.we shall call (ja ću zvati . U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .45 - . it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3.) Prosto buduće vreme .17. I arrived at 11am.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".) Buduća vremena (3.

zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. to call .) Buduće trajno vreme .) . I expect that he will come tomorrow.15am. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. You will arrive at the station at 9. she.3. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. I will be playing tennis at 10am tomorrow. she. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he. (uzmi kišobran. When you arrive the rain will have left. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. nadu itd. I will help her because she is beautiful. pretnja ili obećanje.18.46 - . Kada koristimo buduće trajno vreme.) Složeno buduće vrijeme . Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. odluka. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.18. Voz će otići kada vi stignete. she. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. it will be raining when you return. she. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he.2. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . I hope we will have better luck next day. I will be working. she. At 4pm tomorrow. will + pomoćni g. it call? will we call? will you call? will they call? (3. she. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

Englishmen .knives .stories zemlja dama priča .krovovi .calves .telad .Normans .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .patuljci .51 - . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .štabovi .fifes .women .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".Romans .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .wives polovina tele noţ supruga .Rimljani .sportisti .dwarfs .teeth .halves .men .dani .dame .children vo dete .toys dan dečak igračka .Germans Rimljanin Norman Nemac .staffs .gulfs borba svirala štab struja .zubi .ţene .volovi .noţevi .svirale .polovine .oxen .chiefs .ljudi .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .igračke .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .countries .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .Normani .ladies .Englezi .cliffs krov patuljak poglavica greben .days .roofs .poglavice .borbe .strifes .dečaci .zemlje .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy . "-ief".Nemci .boys .

gledaoci) (dţeparoš. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. od reči koja nosi smisao. tj. dţeparoši) (nezaboravak (cveće).oases (poluprečnik. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena.lookers-on pick-pocket . nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . Ako je sloţenica sastavljena bez imenica.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji.Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .pick-pockets forget-me-not .cloths . poluprečnici) (oaza.brothers .52 - . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .menservants (sluga.radii oasis .brethren .forget-me-nots (gledalac. a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.

53 - . pad. treći padeţ pomoću predloga "to". onda dodajemo samo apostrof. After the conversation with the teachers. 7. 5.(4. 4. A teacher had a book. pad. a "s" iza bezvučnih suglasnika.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. pad. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. 2. After our conversation with the teacher. 4. Some teachers had books. 7. We went to the teacher. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). 2. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). pad. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . teacher's book (učiteljeva knjiga). 3. pad. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. pad. pad. pad. The teacher's books are always big. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). 3.3. mnoţina: 1.) Padeži imenica . jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). And we asked the teachers. The book of the teacher was big. pad. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. is your book big? 6. The books of the techers were big. And we asked the teacher. We know more about the teachers. Drugi padeţ . šesti pomoću predloga "with". We went to the teachers. pad. We know more about the teacher. 5. 6. are your books big. pad. pad. pad. pad.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. Teachers. Teacher.

. which.) Pridevi . U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće).jednakost . (trg Sv. German. beautiful. the same. all. few. Pridev obično stoji ispred imenice. certain. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. such. upitne (interrogative): what. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. an. kojim se izraţava umanjenost.) PoreĎenje prideva . neodreĎene (indefinite): a. enough. green. much.superlative. their. English. Italian. Jednakost se izraţava pomoću reči "as.. the order. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte).positive . Osobne imenice mogu se završavati na -s. (jak je kao konj) Komparativ.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). any. Croatian. deobne (distributive): each. these.nadmoćnost . obrazuje se pomoću reči "less. Serbian. opisne (descriptive): young.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . one.then": He is less rich than his brother. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). every. that. (on je manje bogat od svog brata) .. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. He is as strong as a horse. (5.1. pokazne (demonstrative): the this. neither. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini.comparative .. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde).Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. ni broj ni padeţ.nejednakost . prisvojne (possessive): my. younder. Pridevi se dijele na: lične (proper). your. količinske (quantitative): some. another. its.54 - . He is as rich as his friend.as" i pozitiva prideva. either. those. her. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. his. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). our.

kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. big . Ako je pridjev višesloţan. polite.the fattest (debeo).the biggest (velik). "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). politer. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. (5. moţe biti: relativni.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika.fatter . Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. more right.sa izuzetkom sledećih: just. right. the more just the most right. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true.prettie ali gray . the narrowest. the cleverest the simpliest.Komparativom se izraţava uvećanost. a ne suglasnika).2. superlativ. (veoma sam vam zahvalan). to je ponajviše tačno).bigger . cleverer. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). Treći stepen. (to je veoma tačno. "-er" ili na slogovno "l". odnosno "st": fine . . Ako se pridev završava muklim "e". simplier.finer . prettier.55 - . (on je bogatiji od svog brata). simple. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. taj se suglasnik udvostručuje: fat . ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). clever.grayer .) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. more just. narrow. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. (on je samostalniji od svog brata). the prettiest. Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". . "-ow".the prettiest (drag). the politest. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). narrower.the finest (lijep). na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r".

uzroka.56 - . in front of (ispred). more learned. b) predlozi za vreme: before (pre). quiet. learned. towards (prema). kod.) Nepravilna komparacija prideva . in (u). na. by (od). mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. since (od). under (ispod) i dr. on (u) i dr. cheerful. cilja: from (od). through (pomoću). between (izmeĎu). more famous.Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. handsome itd. pleasant. to (u. the most beautiful. the most famous. prema). behind (iza).3. I never saw a worse looking man. . ka.) Predlozi . beautiful. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. above (iznad).PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. c) predlozi za očuvanje porekla. the most learned. (5. into (u). before (ispred). Takvi su pridevi: common. more beautiful. after (posle). on (na). pri). cruel. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous.

subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. in (u).I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . Upotreba nekih glavnih predloga: of . love). him. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog.he is a friend of mine what are you thinking of? from . English people.the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . gerund (swimming).I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) .I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . house. zamjenice (you. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. grupne imenice (my first job. Edin. lične imenice (Sarajevo. you. upon (na). Japan. a nikad glagol.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . pomoću). money. your blue book. within (u). coming . sa). Posle predloga uvek sledi "imenica".he came into the room I put the money into my pocket about . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. tj. us). throughout (skroz). Zagreb. Beograd. working. outside (napolju).d) predlozi za sredstva: by (od.57 - . without (bez). Mary). your blue book). with (s. Predlozi mogu biti sloţeni.where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . sastavljeni su od više reči: into (u).

She never smokes. She is less beautifull than her sister.Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.they came to the house until .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .58 - .you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv.there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between . (7.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond .what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among . uz pridev: He is really handsome.I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .) Prilozi . This is not truth in spite of what he has said.for .I have been waiting for you till now with .I shall wait until day come till .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.

loud (glasno). as (kao).lepše. seldom (retko). ever (ikad). usefully (korisno). (7. too (previše). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije.)..most beautifully (lepo . . oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. quickly (brzo). down (dole). less (manje) i dr..more beautifully .badly (loš . early (rano). a za superlativ reč "most". Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). up (gore) i dr. sometimes (ponekad). quite (sasvim) i dr. ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. why (zašto). priloge za količinu: more (više). I can't know everything. far (daleko). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". hardly (jedva). most (najviše). znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.uz prilog: She drives incredibly slowly. then (tada). no more (ne više). prilozi stupnja: very (vrlo). Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. truly (zaista). izvedene i sloţene. many (mnogi).longer . so (tako).lepo) bad .beautifully (lep .longest (dugo . at least (bar). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful .1. at present (sada). in (u). right (pravo) i dr. enough (dovoljno). out (iz).). never (nikad). priloge za način: how (kako).duţe. late (kasno) i dr. a superlativ nastavkom "est": long . quietly (mirno). soon (uskoro). (očito. There is truly quietly. often (često).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. fast (brzo). little (malo).59 - . happily (srećno) i dr. priloge za mesto: here (ovde). (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. at last (najzad) itd. jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".. Prosti prilozi su: now (sada).. Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). beautifully . there (tamo). near (blizu).loše) itd.

Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.to charge high . next .farthest.Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) . skup) (lep.to sell cheap .to speak loud . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.better .to draw near .60 - .to play false .) Uzvici .nearly (jedva).Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. last Inače.worst . naporan) (blizak) .to buy dear .latest. pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) . further . oni često menjaju smisao: hard near (teţak. u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.worse . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.to work hard .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".to copy fair .nearer .to stop short .most . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. furthest .best .hardly .to speak loud . (skoro).later .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! .farther.nearest.to sing right . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.more .least .less .

) Zamenice .You may keep this book as long as you want. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .and . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as . (ili vi ili vaš brat morate ići) neither.61 - .It was a long time since we met.or .Either you or your brother must go.obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Relative pronouns Deobne zamenice . hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10. but (ali). or (ili).I am not going to do this unless it is necessary..I don't like it because it's too tiresome. when (kada).I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. Glavni veznici i njihova upotreba: before .Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice . if (ako). (došao je da bi čuo vest) as much as . (ne znam da li da idem ili ne) because .Personal pronouns Prisvojne zamenice . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.I don't know whether to go or not.. though (iako) i dr.. (odavno se nismo videli) until.He came in order to hear news. yet (ipak) i dr.Both you and I think so.He knows that I was right.) Veznici .We saw him before he left his office.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .Reflexive pronouns Pokazne zamenice .Indefinite pronouns . (oboje mislimo tako) unless .As soon as he came we called his father.Demonstrative pronouns Upitne zamenice . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .We all waited until the rain stopped.Interrogative pronouns Relativne zamenice . (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.. although he wouldn't admit it.nor .Neither he or his sister knew this lesson. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .Possessive pronouns Povratne zamenice . till . (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . zavisne (subordinative): that (da)..Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.He did it as well as he could.

(10. with you. them (njih) u mnoţini. you (tebe). I gave the book to him . to me. I said to him nothing.it (njega-nju-njega) u jednini. zar ne) It seems to me that we shall have rain. i us (nas). bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. a kad upotrebimo zamenicu "they". Who is speaking? . (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me.her. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. to throw (baciti). Posle glagola: to tell (reći). (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. uključujemo lice koje govori. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . Kad upotrebimo zamenicu "we". b) u četvrtom padeţu: me (mene).Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. of you.it (on-ona-ono) u jednini. They say that the accident was inevitable. to give (dati).Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). we (mi). (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). him.1. he. to you. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one".62 - . to write (pisati). isn't it? (hladan je dan. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. to sell (prodati). you (ti).she. with me. It is only my brother who is here in time. ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. to bring (doneti). (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. to send (poslati). you (vas). U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). to read (čitati) i još nekih. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta.) Lične zamenice .

Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. .a. pridev. themselves (oni sami) za mnoţinu. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. his (njegov).e). (lično on je učinio to herojsko djelo).3. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . ours (naš.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj.a.(10. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. lično ja). yourself (ti sam.e) u mnoţini. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti.e).e). yours (vaš. itself (ono samo) za jedninu. . Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. čija.63 - . "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice).2.e). hers (njen).pris. yours (tvoj. herself (ona sama). yourselves (vi sami). upotrijebiti "my own": This book is my own. zamenica. bez ičije pomoći).a. ti lično). (10. its (njegov) u jednini.prisv. himself (on sam).) Povratne zamjenice .) Prisvojne zamenice . moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine".a.a. ili u (što se mene tiče). čije: Whose hat is this? It is mine. theirs (njihov. ourselves (mi sami).

the same to you (takvo je moje mišljenje. with whom (ko) (čiji.4. dalji po redu).Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. pad. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). . to whom 4. ova. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. that (onaj. whom 5. takve su njegove reči) (takoĎer i vama).) Upitne zamenice . with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. pad. pad. the latter (zadnji. these (ovi. pad. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. Promena zamenice "who": 1. raniji). ove. what 2.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. (10. a. whose 3. pad. pad. pad. who 2. pad. what 5. pad. to which 4. ono) za dalje predmete u mnoţini. of which 3. to what 4. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). pad. the former (preĎašnji. one i ones. o) i the same (isti). zatim such (takav. pad.) Pokazne zamjenice . which 5. pad. which 2. (to nije istina).(10.64 - .5. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. such are his words. pad. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). of what 3. ona. pad. pad. what i which.

that.kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). (koje je boje vaša torba). Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. whosoever. I saw the man to whom you were talking razgovarali). but. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo).koji. umro . "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). which. whichever. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). whatsoever. whichsoever. as.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). (koga vidite). (jedan pisac.65 - . (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). onda su to pridevi (which . čija je slava velika. what. (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici).6. ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). what .) Relativne zamenice . "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). whatever. "Whose" se odnosi na lica. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici.

poslije reči: all.66 - . . a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). they are not right (šta bilo da čine. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). (znam šta mislite). posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). either. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). each other.7. anything. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). (čovek koga ste sreli je moj otac). jedan drugome itd. ţivotinje i stvari.) Deobne zamenice . Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). nisu u pravu). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). everything. "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. much. (jedan drugoga. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). "That" se odnosi na lica."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). ţivotinje i stvari. Each se odnosi na lica. nothing. any. little. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). some. something. neither. none. ţivotinja i stvari. only. (10.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each.

) NeodreĎene zamenice . . (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. svi malo nešto. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac).8.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. all is lost (sve je izgubljeno). any other another one several both ceo.67 - . bilo ko neko. bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. ţivotinje i stvari. nešto."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. nekoliko malo nešto malo mnogo neki. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). much some. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

but in vain (mnogo je bilo rečeno. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. izvjestan broj. ali ja još uvek nikog ne vidim). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. ali uzalud). ţivotinje i stvari. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. (kuća je prazna. ţivotinja i stvari. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). "Both" se upotrebljava za lica. drugi su rekli da ostanem). Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. others said I should stay (predloţio sam da odem. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. another after some minutes nekoliko minuta). nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). nijedna osoba. svi su otišli). količinu ili stepen. all have gone (sve je tačno). šta će se čoveku dogoditi).68 - . radovi obojice su od velike vrednosti). ali još više njih će otići). drugi poslije . uzet ću neke). (jedan je stigao odmah. and still more will leave (mnogi će doći. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. ţivotinje i stvari. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. two artists have exhibited their paintings. I am going to take some zanimljivih knjiga. "Another" se upotrebljava za lica. Glagol je samo u mnoţini: many will come. "One" se upotrebljava za lica u jednini. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina."All" znači celinu. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. "Any" ima neodreĎeno značenje. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).

69 - . U e-mailovima. Na prvom mestu je subjekt (S). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. pa predikat (P). (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). mesto (PM) i vreme (PV). (12. na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . odnosno rasporedu reči u rečenici.) Red rieči . meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv).) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika.(11. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). Engleski jezik je veoma precizan u redu.

British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. I like horror films. što olakšava učenje ovog jezika. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. We saw the accident from the distance.) Britansko i američko pisanje . videćete odstupanja od ovih pravila.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. grafitima itd. The quick brown fox jumped over the lazy dog. na raznim reklama. harmonize realize harmonize (14. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. što svakako ne znači menjanje istih. a -ter u američkom. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti.70 - .) Pisanje velikih slova . Neke reči završavaju u britanskom na -tre. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. a u američkom samo na ize: realise. britanski U britanskom pisanju.(13. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. kod internet korisnika. realize harmonise. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. Mary and I went to the beach together. na bilo kojem mestu u rečenici. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. . 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom.

zvezdice diaeresis (.dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.The full stop or period . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani. (15. praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.) Znaci interpunkcije .The semicolon .tačka zarez the colon (:) . magazina.dvotačka the mark of interrogation. religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.zagrade the hyphen (-) .uzvičnik inverted commas.71 - .apostrof asterisks (***) .The question mark .tačka the comma (. the apostrophe (') .The colon .duţa crtica. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you. pjesama itd.The comma . jezici. period (.zarez the semi-colon (. meseci.) . quotation marks (" ") ..Pored ovih slučajeva.) .) .navodnici brackets () ili [] . filmova.crtica the dash (—) .) .upitnik the mark of exclamation (!) .Punctuation the full stop. question mark (?) .

message message message Best wishes.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči.Tačku koristimo u skraćenicama. pišite je u celom tekstu. MeĎutim. Best wishes itd. hokej. (15. didn't you? (zaključao si auto.(15. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju.i tako dalje) .  John played handball.The full stop or period . Yours sincerly. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati. preporučuje se da budete dosledni.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. ona je "tamno zelena".1. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. etc. fraza i klauza u rečenici. and football in high school. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly.) Tačka . rukomet. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.) Zarez .kompanija) (et cetera . hockey. (company . toplo Primjetite.  Dear Jane. Trava nije "zelena" i "tamna". i ponekad predstavlja pitanje stila. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. I was in England. cool day was perfect for lying in the dark green grass. zar ne?) . ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. koji dolaze jedan za drugim. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza.2.72 - . i sličnih primera. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.

osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". papers and pens. .) Dvotačka . on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. olovke) (Oni moraju imati: knjige.3. kao što  (Eddie će. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. (na putu prema školi. for. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. but. in spite of my wishes. ţeljama. čizme. I met three of my classmates coming out of the subway. (kada je sastanak bio završen. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.M. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. su često predmet šale) Eddie will. are often the subject of jokes. yet. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. and Jeff wore tennis shoes. as you know. or.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. uprkos mojim (15. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. znate. nor. putovati u Rusiju) (teksašani.73 - . so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. travel to Russia.

but in Colonial days. (15.(15. or. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. people depended on general stores and peddlers. they are much less inclined to take it. and discount stores. The instructor asked the students what they were doing.4. so. when such conveniences did not exist. moreover. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. for.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. nor. secretary. but. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak) .5. nevertheless.) Upitnik . president. furthermore. vice-president. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. department stores. thus. yet):  People are usually willing to give advice. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. treasurer. etc. Emily Dickinson. and Leo Tolstoy.):  Today people can buy what they want from supermarkets. James Joyce. therefore.74 - .) Tačka-zarez . then. (ljudi obično rado daju savete.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and.

) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .(16.75 - .

motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .76 - .

Njujorka ili Melburna. u’ moţe da bude znak za više glasova. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. U rečenici. Zato. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. jedan jači i jedan nešto slabiji. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi.(17. sa dva ili više slogova. meĎutim. Australija. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. Naglašeni. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. bili oni iz Londona ili Glazgova.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. e. (17. to ne treba da radite. a ostali slogovi su nenaglašeni. ima jedan naglašen slog. Novi Zeland. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. MeĎutim.77 - . mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. o. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. ne koristeći fonetske znake.2. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. MeĎutim. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. Većina engleskih reči. Postepeno ćete se u tome snaći. To ne treba da vas plaši. Zvršni glas im je isti.) Naglasak. naročito ako su predlozi ili veznici. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. . U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. SAD. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. (17. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen.1. U engleskom jeziku. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. uprkos različitom pisanju. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. i. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. ’bold’-irani. samoglasnika ili dvoglasnika. itd.

3.r .(17. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. Ne brinite zbog toga.4. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. Slušajte paţljivo izgovor spikera. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. . u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika.78 - . U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. p . i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. (17. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.l’ i drugih. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.

u stvari. odnosno pisanje. . nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. radija ili televizije. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ .Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. a ukoliko i postoje. Po ovoj metodologiji. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna.5. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. bilo kao drugi ili strani jezik. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. govor izvornih spikera. Nulta lekcija je. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta.79 - . Ali. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. bilo kao maternji. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. kao što je to srpski. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. ženski – plava). izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. (18.) Transkripcija izgovora. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. bilo sa kompjutera. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. australijska itd. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). američka. što svakako nije uobičajeno. Pravila za izgovor gotovo i nema. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. a naročito u izgovoru. tj.(17. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―.6. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš.

za samoglasnike: /Q/.svi shore /SЌ:/ . /i/ it /it/ .ruţan 8.napustiti 7.čaj sheep /Si:p/ .ovca leave /li:v/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje. /i/.(18. a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. /α:/. to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. /Q/ man /mQn/ . /e/.pun bush /buS/ . /i:/ tea /ti:/ .prohladan 4.kopito cool /ku:l/ . ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’. /Ќ:/ all /Ќ:l/ . /«:/.da ten /ten/ . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. /u:/ too /tu:/ . /Г/ bus /bГs/ . Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje.jabuka 10. samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. /Ќ:/.čovek lack /lQk/ .šoljica shut /SГt/ .obala horse /hЌ:s/ . b) neutralne . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.nedostatak apple /’Qp«l/ .1. /«/ c) zaokrugljene . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.autobus cup /kГp/ . /Г/.odmor 9. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.za samoglasnike: /i:/. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.zatvoriti .grm 3. /e/ yes /jes/ .klinika ugly /’Гgli/ . /u/ book /buk/ .80 - . ne nailazeći na prepreke. onda je samoglasnik ‚prednji’.to clinic /klinik/ .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.konj 2.za samoglasnike: /Ќ/.deset rest /rest/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene .knjiga full /ful/ . /u/.takoĎe hoof /hu:f/ .

/«/ address /«’dres/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.desno kite /kait/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.sposoban handsome /’hQns«m/ .adresa able /’eib«l/ . /ai/ right /rait/ .devojka bird /b«:d/ .led 6. Drugi element dvoglasnika /ei/. /Ќ/ on /Ќn/ .ptica herd /h«:d/ .deo half /hα:f/ . U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen. /«u/ ocean /«uS«n/ .2. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. Kod dvoglasnika /i«/.pola 11.hotel joke /dZ«uk/ .vruće 12.auto part /pα:t/ . Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.na shop /SЌp/ .ovde clear /kli«/ . /α:/ car /kα:/ .zgodan (18.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. /«:/ girl /g«:l/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/.krdo 6.5.groţĎe 2.zmaj ice /ais/ . /E«/. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.kolac grape /greip/ .81 - . /ai/.jasan ear /i«/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/. a kraći ispred bezvučnih suglasnika. /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. /i«/ 5.sala here /hi«/ . /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a.okean hotel /h«u’tel/ .kasno cake /keik/ . Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.uvo . Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. dok je drugi kraći i ne naglašen.prodavnica hot /hЌt/ . /ei/ late /leit/ .

Podseća na snaţnije disanje.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2. U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje.krava shout /Saut/ . /au/ cow /kau/ . /Ќi/ soil /sЌil/ . /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. /u«/ tour /tu«/ . Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1.stolica rare /rE«/ . a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. tvoj (18.82 - .3.sumnjati 8.obilazak doer /du«/ .vikati doubt /daut/ .kobila chair /tSE«/ . Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba.dečak coin /kЌin/ .tlo boy /bЌi/ . PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.vaš. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi.3. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. . NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. /E«/ mare /mE«/ . s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti.novčić 7.vršilac your /ju«/ .redak 4. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6.

/S/ ship /Sip/ .ruţe busy /’bizi/ .oko tea /ti:/ . MeĎutim. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. Kod svetlog /l/. koje je slično srpskom. /s/ soon /su:n/ . ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima.kopija happen /’hQp«n/ . Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). tango. a ako su glasne ţice relativno mirne. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane.siguran station /’steiSn/ - . srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. izgovoricemo bezvučno /T/. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto.čaj city /’siti:/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. banka). /b/ 14. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.naliv-pero copy /kГpi/ .posao about /«’baut/ .83 - . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/.zauzet 2.dogoditi se back /bQk/ . Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. /t/ 15.leĎa job /dZГb/ .zona roses /rЌuziz/ .sestra dress /dres/ . a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu.haljina zone /zЌun/ . Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/.bolje 13. što nije slučaj sa engleskim /r/. /z/ 3.uskoro sister /’sist«:/ . bez pojave glasa /g/ na kraju. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. /p/ pen /pen/ . Vrh jezika moze biti i blago isturen.grad better /’bet«:/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. Trenje je veće nego za srpski glas v.brod sure /Su(r)/ .

kraljica . /k/ 17.prijatan sun /s«n/ . /l/ love /lГv/ .vojnik 18.šibica nature /’neitS«:/ .pola 21. /tS/ 19.dug 9.zvono long /lЌN/ .crkva match /mQtS/ .vlaţan queen /kwi:n/ .priroda judge /dZ«dZ/ . /N/ drink /driNk/ .iza hammer /’hQm «:/ .dobiti ghost /gЌust/ .pevac school /sku:l/ .pravda 11.sunce funny /f«ni:/ . /T/ thing /TiN/ .4.merdevine day /dei/ .sudija age /eidZ/ .veliki church / tS«:tS/ . /r/ red /red/ .osećati hello /he’l«u/ .mesec 23.84 - .sa 24. /n/ nice /nais/ .dan odd /Гd/ .garaţa 5.ipak use /ju:s/ .lepota 12. /d/ ladder /’lQd«:/ .jedan wet /wet/ .crven sorry /’sЌri/ .vid garage /’gQrα:Z/ .oprostite right /rait/ . /v/ move /mu:v/ .čudan key /ki:/ .piti ring /riN/ .duh big /big/ .smešan 8. /h/ he /hi:/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .autor month /mГnT/ . /w/ one /w«n/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .mast coffee /’kЌfi:/ .ovo other /’«D«:/ . /dZ/ 20.upotreba beauty /’bju:ti:/ .ljubav feel /fi:l/ .kafa half /hα:f/ .stvar author /’ЌT«:/ . /D/ this /Dis/ . /j/ yet /jet/ .zdravo 10.doba soldier /’souldZ«:/ .drugi with /wiD/ .celina behind /bi’haind/ .čekic mouse /maus/ .teţak 22.škola 16.šuma 6. /m/ 7. /f/ fat /fQt/ .miš sum /s«m/ .on whole /hЌul/ .ključ cock /kГk/ . /g/ get /get/ .preseliti very /’veri/ .veoma heavy /’hevi:/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful