Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). twice (dva puta). thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. a university. Da bi ste odredili koji.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 .6. NeodreĎeni član je a ili an.) Brojevi za ponavljanje . Izuzetak: once (jedan put).zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . Moţe li imenica biti u mnoţini.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). tj.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3.4. (1. inače su zastareli. the house. (1. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- .5. On je nepromenljiv: the man. an elephant itd. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.three two o four nine. i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). (1. the woman.) Broj nula . OdreĎeni član je the. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). an koristimo ispred samoglasnika: an hour.3. a year.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. an apple. twenty times (dvadeset puta).(1.) Član .) Deobni brojevi . a koristimo ispred suglasnika: a chair. (2. Posle broja.) Brojevi za umnožavanje .

kada se govori o odreĎenom licu. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5.ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti).ispred imena listova. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci).ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . -6- .ispred imena reka. . i. časopisa. The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). ustanova. (isto i vama). . . Da li imenica počinje vokalima (a. plananskih lanaca.) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . o. jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). . . Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more). The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem).ispred imena zgrada. . u)? Da koristite an (2. magazina: the Times. . stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) .1. .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). .4. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). The Majestic (hotel) itd. .pred superlativima: this is the best thing you can do . . e.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja).

a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek).OdreĎeni član se ne upotrebljava: .gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood .bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose.man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. come.imena dana. meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday .misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). . . ručak je . . ali I have time (imam vremena).imenice kao što su: school. -7- . NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. court.2. (2. prison itd.imena obroka su bez člana: children. ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). an open window (otvoren prozor). an hour (čas).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). tj. college. . Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). . doĎite. (sto je napravljen od drveta).) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka).imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). (on najbolje trči). (ona piše najbrţe). (deco. market. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). he was put in prison (stavljen je u zatvor). dinner is ready spreman).

. houses (kuće). quite. million: a hundred balls (stotinu lopti). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). broj.NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". what. postao je vojnik). as . NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. . -8- . NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). the office of.u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). rather. thousand. NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). swimmer and jumper (moj brat je trkač. NeodreĎeni član se izostavlja: . NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. gross (dvanaest tuceta). a third (trećina). ludakom). i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. . the post of. too. NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). madman (nazvali su ga ludim. . a comedy by Sheridan ("Suparnici".posle izraza kao što su: the title of. .kad se nešto nabraja: my brother is a runner. Šeridanova komedija). we have confidence in you (imamo poverenja u vas). no less. NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. score (dvadeset).posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. he was made prisoner (zarobili su ga). NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). plivač i skakač). hundred. so. such.

Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Clauses Kondicionali .particip prezenta) .Passive Voice Slaganje vremena .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .The Conditionals Pasiv .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Verbs Pomoćni glagoli .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .) Glagoli .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .raditi Bezlični glagoli .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .biti  glagol "to have" .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Direct and Indirect Speech Klauze . .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik..imati  glagol "to do" .

it? are we? are you? are they? Past Simple . shall.10 - . it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he. she. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty.(3. futura itd.they're I'm not (ja nisam) you're not he's.you're they are . have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.) Pomoćni glagol "to be" . It is ten miles. He is ill. will Glagol "to be" . (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).he's. udaljenost i cenu. have.1. Present Simple . (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. she's. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . Be kao glagol punog značenja znači postojati.) Pomoćni glagoli su: be. stići itd.1.Prezent I am . His brother was a sailor. ţiveti.you're he is .I'm (ja sam) you are .za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built.biti Glagoli be. (most je izgraĎen). it's we are . Be se upotrebljava za starost. or not to be.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . do. This building is twenty years old.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing.we're you are .1. I was in Spain last year.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.) Pomoćni glagoli . To be. . (ja surfujem). she's. She is twenty.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.

) Pomoćni glagoli su: be.2. futura itd.1. have.having been being having been (3.Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .imati .Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .11 - .Present Perfect .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been . will Glagol "to have" .Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. do.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .) Pomoćni glagol "to have" . shall.Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .

He has got a TV set. . (detešce ima plave oči) . a odrični pomoću dodavanjem not.12 - . U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. Npr: They had to leave. (morate dati štampati pozivnice). izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. .U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. Npr: Her brother has a motor-boat. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken).Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. (dajem pleviti vrt) . They had not to leave. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. imati. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. Last week I had a new suit made. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. I have got znači isto kao i have.

Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .13 - .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Prezent I have .Simple Present Tense .having had having having had .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .I've (ja imam) you have .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .you've he has .

raditi. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola.you didn't he did not . Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do). I do. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . Does he drive a car? You do not understand me.they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .he don't we do not .U imperativu. shall. she. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes.I didn't you did not . and so does his sister.you don't he do not . iza kojeg slijedi pomoćni glagol.he didn't we did not .) Pomoćni glagoli su: be.we didn't you didnot . zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.3) Pomoćni glagol "to do" .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . He swims well.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.(3.you didn't they did not . do. (on dobro pliva.you don't they do not .I don't you do not . Do sit down! I do like this cakes. They did not arrive in time.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. don't you? (znate na šta mislim. čitam) -uz so. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) .1.Prezent I do (ja činim) you do he. Npr: They did their job very well. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.14 - . When does she do the room? Simple Present Tense . (čitate li.we don't you do not . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. have. futura itd. He did not do what he had promised. a onda subjekt.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? . it does we do you do they do Past Simple Tense .

Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". (da li biste mogli da mi pokaţete put. Oni obično označavaju vremenske uslove. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. licu jednine sa it.već I can do that (ja to umem). To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). . (3.Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. Nepotpuni glagol "can" (moći.upitni im se oblik pravi inverzijom. dopuštanje. biti u stanju): I shall be able to this for you. ought (trebati) i must (morati). .2.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto. verovatnoću. smeti) označava odobravanje. please? (umem. Npr.(3.15 - . umjeti. . (moći ću to da učinim za vas). may (moći. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not".3. Zajedničko za nepotpune glagole je da: . molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola. znam da plivam). (umeo sam da plivam).traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "may" (moći. . smeti).) Nepotpuni glagoli .) Bezlični glagoli .da nemaju sve oblike i vremena. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. tako ne moţemo reći: I can that . mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!).

Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".16 - . Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". duţnost (prevodi se sa "treba". (sada se moram pozdraviti. We shall have to work hard. The soldiers knew that they must die. You ought to know this. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. He might be present. skraćeno "oughtn't". Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine.).4. (trebalo je da odeš) (3. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. .Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed".) Pravilni i nepravilni glagoli . Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. "mora" i sl. (treba da učiš ozbiljnije). nuţnost.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier.played. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Izraţava primoravanje. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".smiled. (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". open . Npr: play .): You ought to have gone. "to have left" itd. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. Npr: smile . Might izraţava takoĎe i pogodbu. I must take leave now.hoped itd. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. Odrični oblik glasi "ought not". hope . moram otići). duţnost.opened itd.

put hit .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.stood think . Sva tri oblika jednaka: put .thought Sva tri oblika su različita: sing .sung drive .thought .sang .17 - .driven.drove . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .put .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .hit .stood .

18 - .Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

(3. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt.19 - . itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. John goes to school. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. herself.) Povratni glagoli .) Prelazni i neprelazni glagoli . She speaks fast. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.6.5. she. He has arrived.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). I saw an elephant. We are watching TV. it dresses himself.

(obe rečenice su tačne) MeĎutim. nemamo izbora. They turned my offer down. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.7.20 - .7) Višeriječni glagoli .1. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up.Multi-word verbs (3. We will have to put off They turned down the meeting. my offer. tj. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.2. the radio it it. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu.7. . ako je direktni objekat zamenica. Npr: They turned down my offer.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. (3. He was late because his car broke down.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat.(3. kada imaju direktni objekat). glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih.

I am surfing. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu.) "-ing" oblici . This building is our school. (3.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God.7. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. your seeing eggs. We run out of fuel.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima.3. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. We run out of it. look forward to you. Na primer. the dog me? Mary.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. uvijek imamo direktni objekat.21 - .8. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati. (3.

a swimming pool. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). One of life's pleasures is having breakfast in bed. (ona dobro slika). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". (on voli brzo hodati). posle izraza: can't help. moţe stajati u raznim vremenima. train-spotting. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (letenje je opasno). (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. doručkovanje u krevetu).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Flying is dangerous. (jedenje ljudi je pogrešno). Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. prisustvovanje sastancima). posle prijedloga.) Gerund . bird-watching.22 - . to give up.(3. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. to keep on): She always puts off going to dentist. to put off. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). imamo: gerund sadašnji (surfing). it's no use/good. to take to. (ovu stranicu vredi posetiti) . Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. (ne volim čitati knjige). do you mind. Iako izgleda kao glagol.9. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. can't stand. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). gerund prošli (having read). gerund ima istu funkciju kao imenica. (ona dobro slika). pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. to be for/against. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. u sloţenim imenicama: a driving lesson. It's no use trying to escape. (Johnova lenost me čini nervoznim).

10. od strane iste osobe. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". od strane iste osobe ili stvari. he walked down on the road. Putting on his coat. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). They laughed as they went.(3. Whistling to himself. He walked down on the road. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. he left the house.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. . kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. They went laughing into the snow. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. kao pridev: It was an amazing film. koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow.) Particip prezenta . They found their mother sitting in the garden. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). He was trapped inside the burning house. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). He whistled to himself.23 - . nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. da zameni rečenicu ili dio rečenice. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again.

(3.11. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor.24 - . since.She dropped the gun and put her hands in the air. (= because he felt hungry. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. he didn't spend much on clothes.) Being poor. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl.. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. Direct speech). because. Knowing that his mother was coming. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. he cleaned the flat. Dropping the gun. Indirect Speech or Reported Speech). Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. he went into the kitchen and opened the fridge.) Direktni i indirektni govor .. . she put her hands in the air.

) I: She said that she was going to come soon again.12." I: He said that he didn't understand this letter. (otac reče sinu: "Pazi se"). D: She said: "I am going to come soon again. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). ." I: Father told his son to be careful of himself. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. (3. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).Prema ovim pravilima: am do shall will have. (otac reče svom sinu da se pazi). TakoĎe. how. when itd.25 - .Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol).) Klauze .)." I: They asked me whether I speak Spanish. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask". Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing.

veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test.): This is one of English classes. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. korištena je i oznaka tačka-zarez (. The book that is on the floor should be returned to the library. (u ovom slučaju. can type 132 words a minute. who is an engineer. who used to be a secretary for the President. Giuseppe said that the plantar wart. (neophodna i nebitna klauza) (3. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. but he also got an A+. kao rečenica. oznakom tačka-zarez (. All students who do their work should pass easily.12. which had been bothering him for years. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. whom.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. Shakespeare is my other.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. had to be removed. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace.1. which ili that. (moj brat. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. koji je inţenjer. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. figured it out for me. in fact I am going to the library now.26 - . Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. je shvatio to za mene) .

whether. Giuseppe said that the plantar wart. which.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Imenička klauza obično počinje sa: that. which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. when. (3. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. and he didn't even apply for the Dean's position. whose. whom. whose. whoever. tj. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. TakoĎe. whomever. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. which had been bothering him for years. what i whatsoever.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. which. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. direktni objekat ili predloški objekat. s toga neće biti odvojene zarezima. which really surprised his friends.27 - . What he knows [subjekat] is no concern of mine. opisuju celu klauzu ili čak više njih. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. had to be removed. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). Whoever wins the game will play in the tournament. Do you know what he knows [objekat]? In fact. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. why. . where. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Za razliku od pridevskih klauza. Oni kaţu zašto. U relativnoj klauzi. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. we know the cake is done. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. Charlie didn't get the job in administration. mogu da dopunjuju. that. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. When the movie is over. We know the cake is done when the timer rings. we'll go downtown.12. who.2. Npr: When the timer rings.

(3.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje.3. eliptične klauze su tačne ali i korisne. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama". onda (then) će doći do neke posledice.28 - . a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo).) Kondicionali . Though [they were] sometimes nervous on the court.12.ti bi uzeo itd.13. U stvari. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. I should have taken . nulti-kondicional.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. I should not have taken. (3. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.uzeo bih you should take . Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].bio bih uzeo you should have taken . i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". Sadašnji kondicional { I should take . her recruits proved to be hard workers.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.

I will stay at home. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. za raziliku od prvog kondicionala. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. Šta ćete uraditi? If it rains.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. I could stop working.1. na primer: If you are good today.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. could or might: If I won a million dollars. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti.) Drugi kondicional . umesto glagola would koristimo should. it rains tomorrow. i rezultatu tog uslova. zamislite da počne padati kiša. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. večeras) (ako budeš danas dobar. i njenoj posledici. Primjetite. can ili may umesto will. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. I would by a car. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. mogao bih prestati raditi) . they do not pass the exam. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. Na primer.13.2. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. kao i kod prvog. Ponekad moţemo koristiti: shall.nevjerovatna mogućnost (Second conditional .29 - . i onda postoji šansa. ali je to neverovatna mogućnost. (ako bude padala kiša. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac.) Prvi kondicional . would you be suprised? she would marry him. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. you can watch TV tonight. tj. meĎutim. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. jutro je. Ponekad. (da dobijem milion dolara. moţeš gledati TV (3. niste kupili loto listić. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti.13.(3. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.

could have. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. what would you have done? I would have invited her.13. zakasnim na autobus) . meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. Na primer. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. their teacher would have been sad. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. poput neke opšte poznate činjenice.3.(3.bez mogućnosti (Third conditional . dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli.4.certainty) Tzv. mogao si dobiti) (3. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). they get hungry. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. my boss gets angry. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. (kada ustanem kasno. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. If they had not passed their exam. I would have told her. might have: If you had bought a lottery ticket.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . Ponekad umesto would have koristimo should have. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. TakoĎe. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus.) Treći kondicional . Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . (da si kupio listić lota.) Nulti kondicional . ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. (da nisu poloţili ispit. you might have won.13.30 - .

Naravno. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. I would have bought a car. I will stay at home. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. it melts. If it rains. To znači. If I won the lottery. tj. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo.) Kondicionali .14.13.5. vreme budućnost budućnost prošlost (3.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. She was given a nice birthday present. P: Water is drunk by everybody. A: I wrote this letter.) Trpno stanje (pasiv) . (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. takvi koji uz sebe mogu imati objekat.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne.(3. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired.31 - . If I had won a lottery. I would buy a car.

(greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. "razume se".32 - . (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. She was said to have left her husband. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se".

Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. koristite present perfect. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. The President says that he will veto the bill. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.15.15. I know that I made the right choice. The Deists believed that the universe is like a giant clock. She knew she had made the right choice.(3.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. I wanted to go home because I missed my parents. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. Da izrazite drugu završenu radnju. Da izrazite radnju koja se desila ranije. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. koristite prošlo vreme.1. Da se izrazi prošla radnja. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. They believe that they have elected the right candidate. koristite prosto prošlo vreme. . koristite prezent perfekt. Predbuduće vreme. koristite prosto buduće vreme. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. You will surely pass this exam if you studied hard.Sequence of Tenses (3. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. koristite sadašnje prosto vreme. koristite prosto prošlo vreme. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. I will be so happy if they fix my car today. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme.) Slaganje vremena . Da izrazite radnju koja će se desiti. She has grown a foot since she turned nine.33 - .

the team slowly began to improve.(3. u isto vreme] .] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive.34 - . ["eagerness" je sada. "to try out" će se desiti posle. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.] They consider the team to have been coached very well. tim je počeo polahko napredovati.] The fans would like to have seen some improvement this year. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle.] She would have liked to see more veterans returning. [UnapreĎujući osnove.15. radnja se dešava u paralelno. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. Primeri Working on the fundamentals.2.

Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do".1.] (3. Having experimented with several game plans. he reads (hi ri:dz).) Sadašnje prosto vreme . x. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.] Prepared by last year's experience. jer dobija nastavak "-s" ili "-es".16.Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) .trebati.) Sadašnje vreme (3. can. Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika.I do not write. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. bez prijedloga "to". Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". must .biti. kad pred tim "y" stoji suglasnik. the coaching staff devised a master strategy. osim glagola: to be . ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". bez predloga "to": I write (ja pišem) .16. he teaches. ought . the coach knows not to expect too much. menjaju "y" u "i". u trećem licu jednine: to cry (he cries).imati.moći. to try (to tries). Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. to have . may .morati. [Particip prezent perfekta "having experimented". pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. Glagoli koji se završavaju na s. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows".35 - . z.

past present future Jenny trenutno nije prisutna. she. MeĎutim. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. ona zovu I do not call you do not call he. one. he .zvati I call you call he. she. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). pre. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). The sun rises.she. ono zove mi zovemo vi zovete oni. ona . .36 - .2. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". I work (ja radim).) Sadašnje trajno vreme . sada i posle. Jenny is not here.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he.16. ponekad moramo malo promeniti reč. to call .Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). past present future Sunce izlazi svaki dan. it call? do we call? do you call? do they call? (3. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. she.

Sveća .37 - . MeĎutim.the girl is dancing. (uvek se ţalite na svoju taštu) ..naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book.Ako se glagol završava na: suglasnik . past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. constantly.. radnja se ne mora odvijati tačno sada.. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. Devojka .. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. da označi radnju čije je trajanje neprekidno. forever itd: The Sun is rising constantly. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e.the pages are turning. future Knjiga .. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada. (sada učim engleski) You are reading this now..the candle is burning.

16. think* mentalna stanja forget. obično se ne koriste u trajnom obliku. measure. dislike. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. weigh ostali look (biti sličan). posedovanje) She's having supper. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. imagine. suppose. a ne radnju. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije.3. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. she. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. njegovo zdravlje se poboljšava).Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. . taste. have (kada znači posedovati) .. planiramo se susresti) to call . mean. feel (misliti). hold. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. like. hear.glagoli čula (feel. wish merenja contain. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. understand emocije/ţelje envy. smell. . (ovaj brod je lep i udoban.zvati I'm calling you're calling he. want. recognise. hope. consider. regret. mind. she. cost.38 - . remember.. notice. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. be (u većini slučajeva). feel.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. I can see Anthony in the garden. see*. she. to je naša percepcija.) Složeno sadašnje vreme . know. hear. find (misliti). doubt. fear. (ona ima tri psa i mačku. ona jede). (mogu videti) itd. taste mišljenje assume. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. (ona večera. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). I'm seeing Anthony later. She has three dogs and a cat.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. (vidim Anthony-a u bašti. seem. hate. prefer. love. see. npr: This coat feels nice and warm.

(kupio sam auto. she. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. vaţno je da je auto kupljen. 10 months.). I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running.39 - .4. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). and 20 days.16. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. (gosti su upravo ušli u dvoranu). Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. Kada pišemo present continous. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. (ova stranica postoji već.I've been itd. she. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. already. yet. never. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. i još uvek ţivim). uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. I have lived in Sarajevo since 1970. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been .. nije bitno kada). da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall.. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. to call . past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - .Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. it called? have we called? have you called? have they called? (3. da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week.) Nesvršeni perfekt . (ţivim u Sarajevu od 1970-te. još nije završena). Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". she. since. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".

jer niste slušali). For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. 7 sedmica. ali Tara didn't feel well for two weeks. and now she feels well. a sada se oseća dobro). da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. 6. a ni sada ne pušimo). (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. dve sedmice. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. januara. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". 7. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). u petak. 20 godina.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. (ne razumete (sada). i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking.40 - . for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. . (nismo pušili. (čitam već dva sata. Tara hasn't been feeling well for two weeks.I'm tired because I've running.

it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. She played basketball last week. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young.41 - . to call .zvati I have been calling you have been calling you he. Tara hasn't been visiting us since March. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. I have not been calling have not been calling he. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed.) Prošla vremena (3. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.1) Prošlo svršeno vreme . b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.17. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima.I've been studying for three hours.17.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. Mary did not go to work last Monday. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. I've been watching TV since 7pm. she. she. she.

taj se "y" mijenja u "i": worry . she. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense).Was I. she. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. . it was here. (išli smo u školu kada smo bili deca). she. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. I did not go to London. he. moramo koristiti prosto prošlo vreme. I.levelled call . itd. it call? did we call? did you call? did they call? .were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. to call . she. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children.zvati I called (ja sam zvao) you called he.planned skip .worried cry . (bio sam u Liverpulu prošle godine). (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . she. it here? You were here. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik.42 - . it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . he. . You did not go to London. Did he watch TV last night. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. He did not go to London.

da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. The wind was blowing hard. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .2. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio).) Prošlo trajno vreme . I was watching TV when you telephoned. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. Nobody was walking in the streets. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. njom razgovara o njenoj kćeri). Obično priča počinje nesvršenim preteritom. to call . it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. she. she.". she. Bond saw the killer in a telephone box. he. We were playing. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. a zatim se nastavlja prošlim vremenom.(3.17.. Suddenly. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading.43 - .zvati I was calling you were calling..She wasn't reading. It was raining. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. npr: "James Bond was driving through town.

a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. I wish (kamo sreće da). she. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. it called? had we called? had you called? had they called? . 9 9.(3. We arrived at 9. past Voz odlazi u 9 sati. I had just eaten. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.zvati I had called you had called he.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . Mi smo stigli u 9 i 15. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (voz je krenuo u 9 sati. she.3. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. The train had left when we arrived. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am.pre neke druge radnje: We had left home before he came. present future I was not hungry.17. if only (kad bi barem). kosu).44 - . (nisam bio gladan. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before.15 Mi stiţemo u 9 i 15. I had never seen him before. (nisam znao ko je on. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.15am.) The train had left when we arrived. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . she. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).

45 - .Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.(3. John was very tired.we shall call (ja ću zvati . Ram had been waiting for two hours when I arrived.mi ćemo zvati).) Prosto buduće vreme . past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. (osetio sam cigarete. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri". neko je pušio).) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.zvati I had been calling you had been calling he. I had not been calling you had not been calling he. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will.4. moţe se koristiti glagol shall. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. she. When I arrived. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call .18. (John je bio veoma umoran.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl.17. I arrived at 11am.) Nesvršeni pluskvamperfekt . Ram had been waiting for two hours. she. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he.1. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. to call . it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? . glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. somebody had been smoking.18.) Buduća vremena (3. she. he had been running.

18. it call? will we call? will you call? will they call? (3. nadu itd.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. I will be playing tennis at 10am tomorrow. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call .2. (uzmi kišobran. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. she. I expect that he will come tomorrow. You will arrive at the station at 9. I hope we will have better luck next day. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. Voz će otići kada vi stignete. odluka. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. At 4pm tomorrow.46 - . a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. I will be working. pretnja ili obećanje.18. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he.) .) Buduće trajno vreme .) Složeno buduće vrijeme . Vi stiţete u stanicu u 9 i 15.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. will + pomoćni g. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. she. she. she. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. When you arrive the rain will have left.15am. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. she. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. it will be raining when you return. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.3. I will help her because she is beautiful. she. to call . Kada koristimo buduće trajno vreme. will + pomoćni g.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

strifes .Englishmen .dani .štabovi .sportisti .borbe .zemlje .volovi .teeth .polovine . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .Normans .noţevi .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .stories zemlja dama priča .dečaci .ladies .Germans Rimljanin Norman Nemac .children vo dete .toys dan dečak igračka .roofs .Rimljani .gulfs borba svirala štab struja .cliffs krov patuljak poglavica greben .chiefs .Normani .svirale .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .Englezi .dame .patuljci .krovovi .telad .poglavice .boys .zubi .51 - .knives .oxen .Nemci .ţene . "-ief".halves .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .days .Romans .ljudi .women .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".staffs .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .calves .men .igračke .dwarfs .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .countries .fifes .wives polovina tele noţ supruga .

52 - .oases (poluprečnik. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .brethren . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant .pick-pockets forget-me-not .forget-me-nots (gledalac. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). tj.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu.radii oasis . gledaoci) (dţeparoš. od reči koja nosi smisao. oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) .brothers . oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. poluprečnici) (oaza.menservants (sluga.Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother .lookers-on pick-pocket .cloths .

je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. pad. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pad. Saksonskim genitivom (Saxon genitive).Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. We went to the teacher. The books of the techers were big. pad. And we asked the teachers. pad. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. pad. pad. 4. 2. pad. Teachers. 7. 7.53 - . a "s" iza bezvučnih suglasnika. 4. pad. onda dodajemo samo apostrof. 2. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). šesti pomoću predloga "with". 5. Teacher. pad. We know more about the teacher. We know more about the teachers. We went to the teachers. pad. After the conversation with the teachers. is your book big? 6. Some teachers had books.) Padeži imenica . are your books big. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. 5. 6. A teacher had a book. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). And we asked the teacher. 3.(4. 3. teacher's book (učiteljeva knjiga). jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. pad. pad. mnoţina: 1. treći padeţ pomoću predloga "to". Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana.3. Drugi padeţ . After our conversation with the teacher. The book of the teacher was big. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). pad.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . The teacher's books are always big. pad. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju.

(trg Sv.1. the order. opisne (descriptive): young. which. Croatian. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). pokazne (demonstrative): the this.then": He is less rich than his brother. the same.nejednakost . much. these. an. certain. few. those. that. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. (5. another. Pridevi se dijele na: lične (proper).) Pridevi . such..) PoreĎenje prideva . obrazuje se pomoću reči "less. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). prisvojne (possessive): my. Italian. any.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". He is as strong as a horse. količinske (quantitative): some.positive . (on je manje bogat od svog brata) . her. English.nadmoćnost . pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. all. his. neither. our.as" i pozitiva prideva. neodreĎene (indefinite): a. every. koji se pišu velikim slovom: Bosnian... one. kojim se izraţava umanjenost. ni broj ni padeţ. upitne (interrogative): what. Pridev obično stoji ispred imenice. its.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč.superlative. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). deobne (distributive): each.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj ..jednakost .54 - . enough. green. Serbian. beautiful. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. German. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). Jednakost se izraţava pomoću reči "as. (jak je kao konj) Komparativ. their. Osobne imenice mogu se završavati na -s. He is as rich as his friend. either. younder. your.comparative . (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).

kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). right.the finest (lijep). On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). the narrowest.Komparativom se izraţava uvećanost. superlativ. the more just the most right. "-ow".the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. Ako je pridjev višesloţan.sa izuzetkom sledećih: just. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). moţe biti: relativni.) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend.grayer . ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).2. (on je bogatiji od svog brata). kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. odnosno "st": fine .the biggest (velik).prettie ali gray . the politest.bigger . (5. prettier. to je ponajviše tačno). big . Ako se pridev završava muklim "e". "-er" ili na slogovno "l". narrower. Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty .fatter . simplier. the prettiest. taj se suglasnik udvostručuje: fat . the cleverest the simpliest.finer . Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". clever. polite. narrow. . simple.the prettiest (drag). a ne suglasnika). Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . (to je veoma tačno. . (veoma sam vam zahvalan). umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. more right. (on je samostalniji od svog brata).the fattest (debeo). politer. more just. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". cleverer. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva.55 - . Treći stepen.

the most learned. more famous. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. behind (iza). ka. above (iznad). pleasant. cheerful.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. on (u) i dr. kod. on (na). before (ispred). mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. uzroka. handsome itd.) Predlozi . under (ispod) i dr. since (od). learned. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. to (u. quiet. the most beautiful. (5.PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. cruel. after (posle). c) predlozi za očuvanje porekla. more learned. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. na. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. cilja: from (od). b) predlozi za vreme: before (pre). I never saw a worse looking man. prema). beautiful.3. in front of (ispred). by (od). pri). the most famous. more beautiful. through (pomoću). towards (prema).) Nepravilna komparacija prideva . . into (u). between (izmeĎu).Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. Takvi su pridevi: common.56 - . in (u).

outside (napolju). lične imenice (Sarajevo. Beograd. Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. English people.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . pomoću).I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . grupne imenice (my first job. in (u). coming . gerund (swimming). working. Predlozi mogu biti sloţeni. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.d) predlozi za sredstva: by (od. money. Edin. him. love). us). house. throughout (skroz).I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . Posle predloga uvek sledi "imenica". Japan.57 - .he is a friend of mine what are you thinking of? from . your blue book). your blue book. sa). Zagreb. a nikad glagol. with (s. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. sastavljeni su od više reči: into (u). without (bez). you. within (u). subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. tj. Upotreba nekih glavnih predloga: of .where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . zamjenice (you. Mary).he came into the room I put the money into my pocket about .the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in .I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . upon (na).

uz pridev: He is really handsome.I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards . This is not truth in spite of what he has said.I shall wait until day come till .for .) Prilozi .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding . She is less beautifull than her sister. prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.they came to the house until . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .I have been waiting for you till now with . (7.what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house. She never smokes.this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .58 - .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .

truly (zaista). seldom (retko). znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. fast (brzo). soon (uskoro).duţe. why (zašto). early (rano). (7..longer . Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. no more (ne više). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). many (mnogi). izvedene i sloţene. out (iz). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. beautifully . Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). prilozi stupnja: very (vrlo).uz prilog: She drives incredibly slowly. quietly (mirno). at last (najzad) itd. in (u).. usefully (korisno). happily (srećno) i dr. at present (sada).longest (dugo .59 - . at least (bar). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more".beautifully (lep . ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. sometimes (ponekad). priloge za količinu: more (više).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. too (previše).. little (malo). (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. up (gore) i dr. late (kasno) i dr. never (nikad). a superlativ nastavkom "est": long . less (manje) i dr. enough (dovoljno). near (blizu).most beautifully (lepo .lepše. far (daleko). priloge za mesto: here (ovde). as (kao). there (tamo). often (često). ever (ikad). quickly (brzo). down (dole). Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. priloge za način: how (kako).loše) itd. (očito.).lepo) bad . There is truly quietly. quite (sasvim) i dr. jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". loud (glasno). most (najviše). hardly (jedva).1. Prosti prilozi su: now (sada). right (pravo) i dr. .more beautifully . a za superlativ reč "most"..).badly (loš . so (tako). then (tada). I can't know everything.

(skoro). furthest .latest. na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .) Uzvici .60 - .hardly . next .less .to play false .to speak loud . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.most . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.farthest. (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.more .nearer .least .later .worse .better .farther. u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! .best .to sing right . further .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .to stop short .nearest.nearly (jedva).to draw near . naporan) (blizak) .to sell cheap .to charge high .worst .to copy fair .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.to speak loud .to work hard . skup) (lep.wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly". last Inače. U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag. oni često menjaju smisao: hard near (teţak.to buy dear .

Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .Both you and I think so. if (ako). (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10. till .Personal pronouns Prisvojne zamenice .. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .61 - . when (kada).Demonstrative pronouns Upitne zamenice . yet (ipak) i dr.He came in order to hear news.As soon as he came we called his father. Glavni veznici i njihova upotreba: before . though (iako) i dr. although he wouldn't admit it.Neither he or his sister knew this lesson. (odavno se nismo videli) until.obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.It was a long time since we met.. (ne znam da li da idem ili ne) because .) Zamenice ..or .I don't like it because it's too tiresome.) Veznici .I don't know whether to go or not.Indefinite pronouns .Possessive pronouns Povratne zamenice . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.We saw him before he left his office. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9..We all waited until the rain stopped.. or (ili). (ili vi ili vaš brat morate ići) neither. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since . but (ali). (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .and . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.He knows that I was right. (oboje mislimo tako) unless .nor . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .He did it as well as he could.I am not going to do this unless it is necessary.Reflexive pronouns Pokazne zamenice .Interrogative pronouns Relativne zamenice . (došao je da bi čuo vest) as much as ..You may keep this book as long as you want. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).Relative pronouns Deobne zamenice .Either you or your brother must go. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as . zavisne (subordinative): that (da).I have read as much I had time.

with you. with me. you (tebe). to me.62 - .she. him. i us (nas). (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me.it (njega-nju-njega) u jednini. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. I said to him nothing. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him.it (on-ona-ono) u jednini.her. he. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. isn't it? (hladan je dan. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one".Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). I gave the book to him . to sell (prodati). (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him.) Lične zamenice . Who is speaking? . to read (čitati) i još nekih. treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). of you. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go.1. you (ti). we (mi). Posle glagola: to tell (reći). uključujemo lice koje govori. (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. to send (poslati). to throw (baciti). you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini.Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me.(10. b) u četvrtom padeţu: me (mene). to write (pisati). (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. It is only my brother who is here in time. you (vas). a kad upotrebimo zamenicu "they". (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). to you. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. to bring (doneti). Kad upotrebimo zamenicu "we". They say that the accident was inevitable. zar ne) It seems to me that we shall have rain. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. them (njih) u mnoţini. to give (dati).

.e). yours (vaš. ours (naš. .pris. themselves (oni sami) za mnoţinu. zamenica.e). yours (tvoj. upotrijebiti "my own": This book is my own.a.a.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam.e). herself (ona sama). moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. hers (njen). (lično on je učinio to herojsko djelo). itself (ono samo) za jedninu. ili u (što se mene tiče). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. its (njegov) u jednini. "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). yourself (ti sam. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. ourselves (mi sami).(10.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. bez ičije pomoći).a. (10.) Povratne zamjenice . čije: Whose hat is this? It is mine. čija. pridev.prisv.e). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . theirs (njihov.3.) Prisvojne zamenice .a.2. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed.e) u mnoţini. ti lično). to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.a. lično ja). his (njegov). himself (on sam).63 - . yourselves (vi sami).

which 2.(10. pad. pad.5. pad. pad. zatim such (takav. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini.4. pad. these (ovi. what 2. to what 4. Promena zamenice "who": 1. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. pad. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. pad. such are his words. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. what i which. (10. whose 3. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. (to nije istina).) Upitne zamenice . pad. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). to whom 4. pad. of what 3. what 5. with whom (ko) (čiji. that (onaj. of which 3. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). ona.) Pokazne zamjenice . kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. ove. raniji). to which 4. one i ones. pad.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. a. the same to you (takvo je moje mišljenje.64 - . pad. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). whom 5. . the latter (zadnji. pad. pad. ono) za dalje predmete u mnoţini. o) i the same (isti). pad. who 2. the former (preĎašnji. pad. which 5. ova. dalji po redu).

(koje je boje vaša torba). what. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. whatever. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). onda su to pridevi (which . umro . whosoever. (jedan pisac."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). čija je slava velika. (koga vidite). which.65 - . "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). whichever.6.koji.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). but. "Whose" se odnosi na lica. I saw the man to whom you were talking razgovarali). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. what . Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. whichsoever. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). whatsoever.kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). as. (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica).) Relativne zamenice . ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). that. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica.

poslije reči: all. Each se odnosi na lica. any. nisu u pravu). i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). (znam šta mislite). jedan drugome itd. ţivotinje i stvari. ţivotinje i stvari. something. "That" se odnosi na lica. neither. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). much."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). .7. (jedan drugoga. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). little. anything.) Deobne zamenice . a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). (čovek koga ste sreli je moj otac). Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). nothing. Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do.66 - . none.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). some. each other. they are not right (šta bilo da čine. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). (10. everything. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). ţivotinja i stvari. either. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. only.

b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).67 - . nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. nekoliko malo nešto malo mnogo neki. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. svi malo nešto.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). . a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). ţivotinje i stvari. all is lost (sve je izgubljeno). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. much some. bilo ko neko.8. nešto. any other another one several both ceo.) NeodreĎene zamenice .

"Another" se upotrebljava za lica. ţivotinje i stvari. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). izvjestan broj. šta će se čoveku dogoditi). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. I am going to take some zanimljivih knjiga. nijedna osoba. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. ţivotinja i stvari. ali još više njih će otići). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). but in vain (mnogo je bilo rečeno. ali uzalud). "Some" označava dio koji je uzet iz celine.68 - . nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). ţivotinje i stvari. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. (kuća je prazna. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. another after some minutes nekoliko minuta). uzet ću neke). two artists have exhibited their paintings. "Both" se upotrebljava za lica. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). others said I should stay (predloţio sam da odem. "Any" ima neodreĎeno značenje. radovi obojice su od velike vrednosti). svi su otišli). and still more will leave (mnogi će doći. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. drugi su rekli da ostanem)."All" znači celinu. Glagol je samo u mnoţini: many will come. drugi poslije . many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. all have gone (sve je tačno). (jedan je stigao odmah. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. ali ja još uvek nikog ne vidim). količinu ili stepen. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. "One" se upotrebljava za lica u jednini.

na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . (12. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). Engleski jezik je veoma precizan u redu. jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. mesto (PM) i vreme (PV).Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). Na prvom mestu je subjekt (S). odnosno rasporedu reči u rečenici.69 - . U e-mailovima.(11. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). pa predikat (P).) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan.) Red rieči .

grafitima itd. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. britanski U britanskom pisanju. videćete odstupanja od ovih pravila. I like horror films. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. što svakako ne znači menjanje istih.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. kod internet korisnika. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. Mary and I went to the beach together. harmonize realize harmonize (14. a -ter u američkom. We saw the accident from the distance.70 - . krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala.) Britansko i američko pisanje . realize harmonise.(13. The quick brown fox jumped over the lazy dog. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. .) Pisanje velikih slova . Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. na bilo kojem mestu u rečenici. što olakšava učenje ovog jezika. na raznim reklama. a u američkom samo na ize: realise. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom.

duţa crtica. quotation marks (" ") .dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik . period (.Pored ovih slučajeva..navodnici brackets () ili [] . question mark (?) .upitnik the mark of exclamation (!) . praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.zarez the semi-colon (.) .uzvičnik inverted commas. filmova. magazina. meseci. War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.apostrof asterisks (***) .) .zagrade the hyphen (-) .) .The semicolon . jezici.tačka the comma (.) ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.The comma .Punctuation the full stop. the apostrophe (') .The full stop or period .zvezdice diaeresis (. (15.dvotačka the mark of interrogation.crtica the dash (—) .The question mark .tačka zarez the colon (:) . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.) Znaci interpunkcije . pjesama itd. religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.The colon .71 - .

Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi.The full stop or period . pišite je u celom tekstu. fraza i klauza u rečenici. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. i sličnih primera.) Zarez . da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. MeĎutim. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.i tako dalje) .) Tačka . vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. etc. didn't you? (zaključao si auto.2. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. Best wishes itd.kompanija) (et cetera . toplo Primjetite. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car.  John played handball. Yours sincerly.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping.72 - . jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. koji dolaze jedan za drugim. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . ona je "tamno zelena". hockey.(15. preporučuje se da budete dosledni. cool day was perfect for lying in the dark green grass. (company . zar ne?) . ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co. i ponekad predstavlja pitanje stila. Trava nije "zelena" i "tamna".Tačku koristimo u skraćenicama. and football in high school. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd.1. I was in England. message message message Best wishes.  Dear Jane. rukomet. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. hokej. (15.

The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. olovke) (Oni moraju imati: knjige. znate. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. (na putu prema školi.M. su često predmet šale) Eddie will. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake".3.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. čizme. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. or. uprkos mojim (15. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. but. ţeljama. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. for. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. nor. (kada je sastanak bio završen. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. as you know. travel to Russia. I met three of my classmates coming out of the subway. yet. . in spite of my wishes.73 - . are often the subject of jokes. kao što  (Eddie će. and Jeff wore tennis shoes. papers and pens. putovati u Rusiju) (teksašani.) Dvotačka . 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza.

74 - . (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. therefore. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. when such conveniences did not exist. furthermore. treasurer. (15. James Joyce. and discount stores. but. department stores. nor.4.(15. moreover. etc. Emily Dickinson. (ljudi obično rado daju savete. president. thus. but in Colonial days.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. nevertheless. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. secretary. yet):  People are usually willing to give advice. so. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however.) Tačka-zarez . or. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. people depended on general stores and peddlers. vice-president. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.5. for. they are much less inclined to take it. and Leo Tolstoy. then. The instructor asked the students what they were doing.) Upitnik .):  Today people can buy what they want from supermarkets. (upitao sam sestru ima li sastanak) .

(16.75 - .) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .

motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .76 - .

) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. uprkos različitom pisanju. .(17. U engleskom jeziku. Australija. (17. sa dva ili više slogova. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. Naglašeni. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). bili oni iz Londona ili Glazgova. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. MeĎutim. u’ moţe da bude znak za više glasova. Postepeno ćete se u tome snaći. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. MeĎutim. ima jedan naglašen slog. meĎutim. samoglasnika ili dvoglasnika. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. ’bold’-irani. e. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. to ne treba da radite.1. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. (17.2. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. jedan jači i jedan nešto slabiji. svi oni stavljaju naglasak na isti slog.) Naglasak. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. Većina engleskih reči. U rečenici. Zvršni glas im je isti. itd.77 - . a ostali slogovi su nenaglašeni. Zato. Njujorka ili Melburna. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. To ne treba da vas plaši. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. o. naročito ako su predlozi ili veznici. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. Novi Zeland. i. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. SAD. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. ne koristeći fonetske znake. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra).) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom.

3. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog. Ne brinite zbog toga. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova.4. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku.l’ i drugih. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.78 - . (17. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju.r . Slušajte paţljivo izgovor spikera. .(17. p . Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.

Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. tj. govor izvornih spikera. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. bilo kao maternji. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. a naročito u izgovoru.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. što svakako nije uobičajeno. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. . Nulta lekcija je. američka. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . Po ovoj metodologiji. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. radija ili televizije. bilo kao drugi ili strani jezik. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels).) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta.5. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. ženski – plava). a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. a ukoliko i postoje. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. bilo sa kompjutera.6. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17.) Transkripcija izgovora. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje.79 - . (18. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ].) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. Pravila za izgovor gotovo i nema. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. australijska itd. u stvari.(17. kao što je to srpski. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). odnosno pisanje. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Ali.

takoĎe hoof /hu:f/ .konj 2. /i/. U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. /e/ yes /jes/ . /Q/ man /mQn/ .čaj sheep /Si:p/ .(18.prohladan 4.jabuka 10. /«:/. ne nailazeći na prepreke.to clinic /klinik/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . /Г/. U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut. odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju.knjiga full /ful/ . Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje.klinika ugly /’Гgli/ .odmor 9. b) neutralne . Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.grm 3.za samoglasnike: /Q/. /Г/ bus /bГs/ .za samoglasnike: /i:/.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.80 - .deset rest /rest/ . /u/. /e/.zatvoriti . /Ќ:/. /u/ book /buk/ .svi shore /SЌ:/ . /u:/ too /tu:/ .1. /Ќ:/ all /Ќ:l/ .čovek lack /lQk/ .šoljica shut /SГt/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike.napustiti 7.autobus cup /kГp/ . /i:/ tea /ti:/ . /α:/.da ten /ten/ . ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.ovca leave /li:v/ . /«/ c) zaokrugljene . /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. /i/ it /it/ .nedostatak apple /’Qp«l/ .ruţan 8.za samoglasnike: /Ќ/.kopito cool /ku:l/ .obala horse /hЌ:s/ . onda je samoglasnik ‚prednji’. Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika.pun bush /buS/ .

kasno cake /keik/ .devojka bird /b«:d/ . /α:/ car /kα:/ .5. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika.hotel joke /dZ«uk/ . /Ќ/ on /Ќn/ .okean hotel /h«u’tel/ .2. /«/ address /«’dres/ . /ei/ late /leit/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.sposoban handsome /’hQns«m/ .ptica herd /h«:d/ .81 - .prodavnica hot /hЌt/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog.krdo 6. /E«/. /ai/ right /rait/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen. /«u/ ocean /«uS«n/ . U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/.desno kite /kait/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /«:/ girl /g«:l/ .auto part /pα:t/ . Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. Drugi element dvoglasnika /ei/. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.kolac grape /greip/ .adresa able /’eib«l/ . /ai/. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.na shop /SЌp/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.zmaj ice /ais/ . Kod dvoglasnika /i«/.uvo .deo half /hα:f/ .led 6.zgodan (18.ovde clear /kli«/ .jasan ear /i«/ . /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a.groţĎe 2. a kraći ispred bezvučnih suglasnika.vruće 12. /i«/ 5.sala here /hi«/ .pola 11. dok je drugi kraći i ne naglašen. /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/.

. /au/ cow /kau/ . PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. tvoj (18. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku.3. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. /E«/ mare /mE«/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje.dečak coin /kЌin/ . Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6.kobila chair /tSE«/ . Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. /Ќi/ soil /sЌil/ . s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.novčić 7. Podseća na snaţnije disanje. /u«/ tour /tu«/ .obilazak doer /du«/ .3.82 - .vikati doubt /daut/ .vaš. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku.sumnjati 8.stolica rare /rE«/ . /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.krava shout /Saut/ .tlo boy /bЌi/ .redak 4.vršilac your /ju«/ .

/dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. tango. izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. Kod svetlog /l/.oko tea /ti:/ . bez pojave glasa /g/ na kraju. /t/ 15. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere.grad better /’bet«:/ .sestra dress /dres/ . Trenje je veće nego za srpski glas v. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/.kopija happen /’hQp«n/ . što nije slučaj sa engleskim /r/.haljina zone /zЌun/ . koje je slično srpskom. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u.posao about /«’baut/ . /p/ pen /pen/ .zauzet 2. /s/ soon /su:n/ .dogoditi se back /bQk/ . a ako su glasne ţice relativno mirne. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto.naliv-pero copy /kГpi/ .zona roses /rЌuziz/ .uskoro sister /’sist«:/ .leĎa job /dZГb/ .bolje 13. /b/ 14. Tamnije i mekše je od srpskog ћ. Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/.83 - . MeĎutim.brod sure /Su(r)/ . a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/. Vrh jezika moze biti i blago isturen. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. banka). /S/ ship /Sip/ . /z/ 3. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. izgovoricemo bezvučno /T/.siguran station /’steiSn/ - . ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči.čaj city /’siti:/ .ruţe busy /’bizi/ .

dobiti ghost /gЌust/ .vlaţan queen /kwi:n/ .doba soldier /’souldZ«:/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .ipak use /ju:s/ . /D/ this /Dis/ .smešan 8. /h/ he /hi:/ . /r/ red /red/ .šibica nature /’neitS«:/ .veoma heavy /’hevi:/ . /T/ thing /TiN/ .oprostite right /rait/ .vojnik 18. /g/ get /get/ .duh big /big/ .drugi with /wiD/ . /m/ 7. /v/ move /mu:v/ .piti ring /riN/ .crven sorry /’sЌri/ . /w/ one /w«n/ .osećati hello /he’l«u/ .pevac school /sku:l/ .merdevine day /dei/ .preseliti very /’veri/ .ključ cock /kГk/ .čekic mouse /maus/ .mast coffee /’kЌfi:/ .kraljica .zvono long /lЌN/ . /l/ love /lГv/ .iza hammer /’hQm «:/ .teţak 22.sudija age /eidZ/ .priroda judge /dZ«dZ/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .škola 16.dug 9.ljubav feel /fi:l/ .sa 24.on whole /hЌul/ .kafa half /hα:f/ . /dZ/ 20.zdravo 10.stvar author /’ЌT«:/ .pola 21.lepota 12. /tS/ 19.autor month /mГnT/ .čudan key /ki:/ .sunce funny /f«ni:/ . /f/ fat /fQt/ . /j/ yet /jet/ .garaţa 5.pravda 11.šuma 6.mesec 23.dan odd /Гd/ .celina behind /bi’haind/ .prijatan sun /s«n/ . /N/ drink /driNk/ .4.84 - .ovo other /’«D«:/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .jedan wet /wet/ .vid garage /’gQrα:Z/ .miš sum /s«m/ .veliki church / tS«:tS/ . /k/ 17. /n/ nice /nais/ .crkva match /mQtS/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful