Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. (1.3.) Brojevi za umnožavanje . Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba).) Deobni brojevi . Da bi ste odredili koji.) Broj nula .zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . a university.(1. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . a koristimo ispred suglasnika: a chair.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). OdreĎeni član je the.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.) Brojevi za ponavljanje .three two o four nine. twenty times (dvadeset puta). U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). (1.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk).5.) Član . Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. an apple. a year. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). (2. inače su zastareli. tj. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). Moţe li imenica biti u mnoţini. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2. an elephant itd.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član.4. NeodreĎeni član je a ili an. (1. the woman. the house. Posle broja.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.6. On je nepromenljiv: the man. twice (dva puta). Izuzetak: once (jedan put). an koristimo ispred samoglasnika: an hour.

(isto i vama). o. .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca). she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). u)? Da koristite an (2.1. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. Da li imenica počinje vokalima (a. -6- .4.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). .ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).pred superlativima: this is the best thing you can do . i. .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . . The Pacific Ocean (Tihi okean). časopisa.ispred imena listova.ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).ispred imena zgrada. The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . . The Majestic (hotel) itd. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti). magazina: the Times. . .ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). e. ustanova.kada se govori o odreĎenom licu. plananskih lanaca. jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). .ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi). . .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu).ispred imena reka.

. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu).misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka).imenice kao što su: school. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. . (ona piše najbrţe). tj.man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. (on najbolje trči). (deco. an hour (čas).OdreĎeni član se ne upotrebljava: . he was put in prison (stavljen je u zatvor). .imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). an open window (otvoren prozor).gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). college. court. doĎite.bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. . . NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. (sto je napravljen od drveta). prison itd. ručak je . ali I have time (imam vremena).2. come.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . dinner is ready spreman).član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).imena obroka su bez člana: children.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . market. -7- .imena dana. . (2.

NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara).posle izraza kao što su: the title of. the post of. madman (nazvali su ga ludim. .u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). the office of.NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). score (dvadeset). i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). broj. a comedy by Sheridan ("Suparnici". such. rather. no less. NeodreĎeni član se izostavlja: . NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). swimmer and jumper (moj brat je trkač. .kad se nešto nabraja: my brother is a runner. million: a hundred balls (stotinu lopti). we have confidence in you (imamo poverenja u vas). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). a third (trećina). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). he was made prisoner (zarobili su ga). -8- . as . .uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). ludakom). so. NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). . NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). too. postao je vojnik). quite. houses (kuće). gross (dvanaest tuceta). Šeridanova komedija). thousand. what. dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. hundred. NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). . plivač i skakač).

raditi Bezlični glagoli . .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Passive Voice Slaganje vremena .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .imati  glagol "to do" .biti  glagol "to have" .particip prezenta) .The Conditionals Pasiv ..The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.Reflexive Verbs Višerečni glagoli .) Glagoli .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Direct and Indirect Speech Klauze .Verbs Pomoćni glagoli .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Clauses Kondicionali .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .

His brother was a sailor.) Pomoćni glagoli . (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). it's we are .1. udaljenost i cenu. This building is twenty years old.) Pomoćni glagoli su: be. shall.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . . Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: . Present Simple .Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. Be se upotrebljava za starost.biti Glagoli be.1.they're I'm not (ja nisam) you're not he's.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. To be. Be kao glagol punog značenja znači postojati.we're you are . do.10 - .you're they are . (most je izgraĎen). or not to be.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. she's. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. ţiveti.he's.) Pomoćni glagol "to be" . she's.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. stići itd. It is ten miles.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.you're he is . He is ill.Prezent I am . have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.I'm (ja sam) you are . have. will Glagol "to be" .1. She is twenty. she.(3. it? are we? are you? are they? Past Simple . (ja surfujem). futura itd. I was in Spain last year.

futura itd.) Pomoćni glagoli su: be.Present Perfect .11 - . will Glagol "to have" . do.Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional . shall. have.imati .Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .having been being having been (3.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .2.1.Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .) Pomoćni glagol "to have" .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .

(moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) .Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. . He has got a TV set. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. (morate dati štampati pozivnice). npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. Last week I had a new suit made.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. . imati. I have got znači isto kao i have. ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. Npr: They had to leave. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. They had not to leave. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. a odrični pomoću dodavanjem not.12 - . U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. Npr: Her brother has a motor-boat. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken).Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (detešce ima plave oči) .U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. (dajem pleviti vrt) .

he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Simple Present Tense .you've he has .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .having had having having had .13 - .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .I've (ja imam) you have .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Prezent I have .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .

we didn't you didnot . raditi. futura itd. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola.U imperativu. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. When does she do the room? Simple Present Tense . čitam) -uz so. They did not arrive in time.14 - . don't you? (znate na šta mislim.) Pomoćni glagoli su: be.you didn't he did not .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not . she.you don't he do not . will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol .Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. Does he drive a car? You do not understand me. it does we do you do they do Past Simple Tense . a onda subjekt. do.he don't we do not . have. (on dobro pliva. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) .I don't you do not .you don't they do not .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not .you didn't they did not .3) Pomoćni glagol "to do" . He did not do what he had promised. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti. Npr: They did their job very well. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean. (čitate li. He swims well.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .we don't you do not . shall. and so does his sister.I didn't you did not . I do.he didn't we did not . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.1.(3.Prezent I do (ja činim) you do he. iza kojeg slijedi pomoćni glagol. Do sit down! I do like this cakes.

Zajedničko za nepotpune glagole je da: . Nepotpuni glagol "may" (moći.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". umjeti. smeti). odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". Oni obično označavaju vremenske uslove.već I can do that (ja to umem).traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). please? (umem. (umeo sam da plivam). (moći ću to da učinim za vas).2. . (da li biste mogli da mi pokaţete put.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". (3. molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola. To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way.15 - .(3. . .da nemaju sve oblike i vremena. znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. may (moći. biti u stanju): I shall be able to this for you. dopuštanje. . Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto. licu jednine sa it. Nepotpuni glagol "can" (moći.) Bezlični glagoli .: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje.upitni im se oblik pravi inverzijom. Npr.) Nepotpuni glagoli . tako ne moţemo reći: I can that . ought (trebati) i must (morati). mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). znam da plivam). smeti) označava odobravanje.3. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. verovatnoću.

(trebalo je da odeš) (3. Izraţava primoravanje. nuţnost. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once.hoped itd. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu.opened itd. (sada se moram pozdraviti. He might be present.): You ought to have gone. Might izraţava takoĎe i pogodbu. Odrični oblik glasi "ought not".) Pravilni i nepravilni glagoli . Npr: smile . "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan).).Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". skraćeno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. (treba da učiš ozbiljnije). We shall have to work hard. "to have left" itd. You ought to know this.16 - . hope . I must take leave now. "mora" i sl. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".played. duţnost (prevodi se sa "treba". Npr: play .4. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". open . The soldiers knew that they must die. . duţnost.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said".smiled. Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". moram otići). (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine.

were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand . Sva tri oblika jednaka: put .sung drive .stood think .17 - .hit .thought Sva tri oblika su različita: sing .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.drove .thought .sang .put hit .stood .driven.put .

18 - .Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj.6. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. she.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. it dresses himself. herself. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.19 - . She speaks fast.) Prelazni i neprelazni glagoli .) Povratni glagoli . itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . I saw an elephant. John goes to school. He has arrived. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.5. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. We are watching TV.(3.

He was late because his car broke down. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. my offer.7.7) Višeriječni glagoli .2. the radio it it. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu.1.(3. They turned my offer down.Multi-word verbs (3. nemamo izbora. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte. . kada imaju direktni objekat).7. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.20 - .) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. (3. ako je direktni objekat zamenica. tj. Npr: They turned down my offer. We will have to put off They turned down the meeting.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola.

look forward to you. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". (3. This building is our school. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife.) "-ing" oblici . the dog me? Mary. uvijek imamo direktni objekat.3.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. We run out of it. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati.8.7. We run out of fuel. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. (3. I am surfing. your seeing eggs. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing.21 - . (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . Na primer.

u sloţenim imenicama: a driving lesson. gerund prošli (having read). iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. train-spotting. doručkovanje u krevetu). imamo: gerund sadašnji (surfing). (ne volim čitati knjige). (Johnova lenost me čini nervoznim). do you mind. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". moţe stajati u raznim vremenima. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. to be for/against. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). It's no use trying to escape.(3. to take to.22 - . When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). (letenje je opasno). iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. to give up. posle izraza: can't help. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. prisustvovanje sastancima). Flying is dangerous. to keep on): She always puts off going to dentist. (jedenje ljudi je pogrešno). Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. gerund ima istu funkciju kao imenica. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting.9. Iako izgleda kao glagol. it's no use/good. posle prijedloga. a swimming pool. (on voli brzo hodati). (ona dobro slika). bird-watching.) Gerund . (ona dobro slika). One of life's pleasures is having breakfast in bed. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. (ovu stranicu vredi posetiti) . can't stand. to put off. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting.

Putting on his coat. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). od strane iste osobe ili stvari. . biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. They went laughing into the snow. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. he walked down on the road. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. They found their mother sitting in the garden. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go".10.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. da zameni rečenicu ili dio rečenice.(3. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori).23 - . koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. He was trapped inside the burning house. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. They laughed as they went. He whistled to himself. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). kao pridev: It was an amazing film. Whistling to himself. he left the house. He walked down on the road. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). (ona je bila u kupovini) He came running towards me. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. od strane iste osobe.) Particip prezenta . nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping.

She dropped the gun and put her hands in the air.. Dropping the gun. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. because. she put her hands in the air. he went into the kitchen and opened the fridge. since. Knowing that his mother was coming. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu.. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. he didn't spend much on clothes. (3. (= because he felt hungry. Indirect Speech or Reported Speech).) Being poor. Direct speech). .) Direktni i indirektni govor .11.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor.24 - . Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. he cleaned the flat.

" I: Father told his son to be careful of himself." I: He said that he didn't understand this letter. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself.Prema ovim pravilima: am do shall will have. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). (otac reče svom sinu da se pazi). TakoĎe.) Klauze . onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask".12. (otac reče sinu: "Pazi se"). -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. when itd.Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol).). (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". (3. . how." I: They asked me whether I speak Spanish.) I: She said that she was going to come soon again. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved.25 - . D: She said: "I am going to come soon again. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses)." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".

(most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. which ili that. whom. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. The book that is on the floor should be returned to the library. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. who is an engineer. had to be removed. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. (moj brat. (u ovom slučaju. oznakom tačka-zarez (. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. in fact I am going to the library now. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. Shakespeare is my other.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti.): This is one of English classes. Većina pridevskih klauza počinje sa: who.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. which had been bothering him for years.12.26 - . can type 132 words a minute. (neophodna i nebitna klauza) (3. figured it out for me. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. koji je inţenjer. korištena je i oznaka tačka-zarez (. Giuseppe said that the plantar wart. kao rečenica. je shvatio to za mene) . who used to be a secretary for the President. but he also got an A+. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica.1. All students who do their work should pass easily.

whomever. which had been bothering him for years. whoever. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. When the movie is over. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. mogu da dopunjuju. Giuseppe said that the plantar wart. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. . Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Za razliku od pridevskih klauza. Uvode se relativnim zamjenicama: who. which. had to be removed. Imenička klauza obično počinje sa: that. opisuju celu klauzu ili čak više njih. s toga neće biti odvojene zarezima. where. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. which really surprised his friends. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. What he knows [subjekat] is no concern of mine. We know the cake is done when the timer rings. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. which really surprised his friends. which.27 - . U relativnoj klauzi. Charlie didn't get the job in administration. we'll go downtown. whose. (3.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. direktni objekat ili predloški objekat. what i whatsoever. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. whom. when. whether. why. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. Npr: When the timer rings. tj. we know the cake is done. TakoĎe. whose. who. Oni kaţu zašto. Charlie didn't get the job in administration.2. Whoever wins the game will play in the tournament.12. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. Do you know what he knows [objekat]? In fact. and he didn't even apply for the Dean's position. that. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause).

her recruits proved to be hard workers. i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. nulti-kondicional.28 - . Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima.13. Though [they were] sometimes nervous on the court. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta.(3.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if".) Kondicionali .) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. (3. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo).uzeo bih you should take .12. eliptične klauze su tačne ali i korisne. I should not have taken. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. onda (then) će doći do neke posledice.ti bi uzeo itd. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. I should have taken . a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".3.bio bih uzeo you should have taken . Sadašnji kondicional { I should take . Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . U stvari.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.

niste kupili loto listić.2. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. umesto glagola would koristimo should. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras.(3. meĎutim. Ponekad moţemo koristiti: shall. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. za raziliku od prvog kondicionala. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). na primer: If you are good today. Šta ćete uraditi? If it rains.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. would you be suprised? she would marry him.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. kao i kod prvog. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. (ako bude padala kiša. could or might: If I won a million dollars. I could stop working.) Drugi kondicional . večeras) (ako budeš danas dobar. mogao bih prestati raditi) .1. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. i njenoj posledici. I would by a car. ali je to neverovatna mogućnost.13. i onda postoji šansa.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . i rezultatu tog uslova. can ili may umesto will. jutro je. zamislite da počne padati kiša. (da dobijem milion dolara. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. Ponekad. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. Na primer. you can watch TV tonight. Primjetite.29 - . posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. I will stay at home. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. tj. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.13. moţeš gledati TV (3. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy.) Prvi kondicional . Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. they do not pass the exam. it rains tomorrow.

dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. could have. I would have told her. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici.3. If they had not passed their exam.) Treći kondicional . ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. poput neke opšte poznate činjenice. (da nisu poloţili ispit. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti.bez mogućnosti (Third conditional . Ponekad umesto would have koristimo should have. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). might have: If you had bought a lottery ticket.13. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. you might have won. my boss gets angry. they get hungry. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus.) Nulti kondicional . If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . (kada ustanem kasno. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan.certainty) Tzv.(3. Na primer. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. (da si kupio listić lota. TakoĎe. what would you have done? I would have invited her. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. zakasnim na autobus) .30 - .13. mogao si dobiti) (3. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . their teacher would have been sad. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni.4. ni o sadašnjosti ni o budućnosti.

) Trpno stanje (pasiv) . već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. Naravno. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. If it rains. A: I wrote this letter. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. I will stay at home. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. vreme budućnost budućnost prošlost (3. P: Water is drunk by everybody.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli.14. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. She was given a nice birthday present.31 - .13. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne.) Kondicionali .(3. I would buy a car. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. If I won the lottery. it melts. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. If I had won a lottery. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju.5. tj. I would have bought a car.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. To znači.

32 - . (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . She was said to have left her husband. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. "razume se". "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se.

Da izrazite radnju koja će se desiti. She has grown a foot since she turned nine. The Deists believed that the universe is like a giant clock. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. She knew she had made the right choice. The crowd had turned nasty before the sheriff returned.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. I know that I made the right choice. koristite present perfect. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. Predbuduće vreme.(3. koristite prosto buduće vreme. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate.15.15. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. koristite sadašnje prosto vreme. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. You will surely pass this exam if you studied hard. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. I wanted to go home because I missed my parents. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. koristite prosto prošlo vreme.) Slaganje vremena . They believe that they have elected the right candidate. Da izrazite drugu završenu radnju.33 - . koristite prošlo vreme. Da se izrazi prošla radnja. koristite prosto prošlo vreme. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. koristite prezent perfekt. The President says that he will veto the bill. I will be so happy if they fix my car today.1. .Sequence of Tenses (3. Da izrazite radnju koja se desila ranije.

] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. Primeri Working on the fundamentals.15. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. tim je počeo polahko napredovati.] They consider the team to have been coached very well. radnja se dešava u paralelno. "to try out" će se desiti posle.2. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. [UnapreĎujući osnove. the team slowly began to improve.] She would have liked to see more veterans returning.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills.] The fans would like to have seen some improvement this year.34 - . "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. u isto vreme] . ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".(3. ["eagerness" je sada.

morati. osim glagola: to be .16. he reads (hi ri:dz).35 - . You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . bez prijedloga "to".imati. he teaches. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).) Sadašnje vreme (3. Having experimented with several game plans. x.biti. can. ought .] (3.1.I do not write.moći. menjaju "y" u "i". must .trebati. the coach knows not to expect too much.] Prepared by last year's experience. to have . [Particip prezent perfekta "having experimented". I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. z. kad pred tim "y" stoji suglasnik. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". jer dobija nastavak "-s" ili "-es". Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". u trećem licu jednine: to cry (he cries). the coaching staff devised a master strategy. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. Glagoli koji se završavaju na s. bez predloga "to": I write (ja pišem) .Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.16.) Sadašnje prosto vreme . Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. may . to try (to tries). pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised".

past present future Sunce izlazi svaki dan. pre. The sun rises.16. past present future Jenny trenutno nije prisutna.) Sadašnje trajno vreme .zvati I call you call he. ono zove mi zovemo vi zovete oni. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". ona zovu I do not call you do not call he. he . MeĎutim. Jenny is not here. I work (ja radim).2. one. sada i posle. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). she. it call? do we call? do you call? do they call? (3. .36 - . da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). ponekad moramo malo promeniti reč. verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. she. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does.she.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). she. to call . ona .

constantly.. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law.the candle is burning... izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. da označi radnju čije je trajanje neprekidno. future Knjiga . past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. MeĎutim. (sada učim engleski) You are reading this now.. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e.. Devojka .Ako se glagol završava na: suglasnik .37 - .the girl is dancing. forever itd: The Sun is rising constantly.naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book.the pages are turning. radnja se ne mora odvijati tačno sada. Sveća . (uvek se ţalite na svoju taštu) .. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada.

prefer. weigh ostali look (biti sličan). recognise. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. understand emocije/ţelje envy. want. (ona večera. taste. planiramo se susresti) to call .38 - . wish merenja contain. mind..* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. smell. (mogu videti) itd. feel.zvati I'm calling you're calling he. like. regret. She has three dogs and a cat. see*. hope. npr: This coat feels nice and warm. hear. doubt. think* mentalna stanja forget. have (kada znači posedovati) . njegovo zdravlje se poboljšava).) Složeno sadašnje vreme . fear. taste mišljenje assume. to je naša percepcija. cost. hear. . feel (misliti). (vidim Anthony-a u bašti. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. hold. find (misliti). hate. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). mean. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. she. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. dislike. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. she. know. posedovanje) She's having supper. (Dţon se oseća mnogo bolje sada.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. (ona ima tri psa i mačku. see. measure. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. . remember.16.. be (u većini slučajeva). suppose. notice. obično se ne koriste u trajnom obliku. (ovaj brod je lep i udoban. she.3. ona jede). I can see Anthony in the garden. consider. imagine. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. I'm seeing Anthony later. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. love. a ne radnju.glagoli čula (feel.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. seem.

(ţivim u Sarajevu od 1970-te. yet. (kupio sam auto.. she. already. to call . I have lived in Sarajevo since 1970. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila.I've been itd. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. since. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. Kada pišemo present continous. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall.16. she. (ova stranica postoji već.39 - . i još uvek ţivim). (gosti su upravo ušli u dvoranu).Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. još nije završena).4. 10 months. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he.). never. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti.) Nesvršeni perfekt . Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?".Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. vaţno je da je auto kupljen. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. and 20 days.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). she. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". (ove nedelje sam putovao u Novi Sad.. nije bitno kada). da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. it called? have we called? have you called? have they called? (3.

i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. a sada se oseća dobro). .40 - .15 am Monday January I left school the beginning of time itd. 7 sedmica. 7. 20 godina. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. 6. and now she feels well. (ne razumete (sada). a ni sada ne pušimo). da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. (čitam već dva sata. u petak. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. januara. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). ali Tara didn't feel well for two weeks. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. Tara hasn't been feeling well for two weeks. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd.I'm tired because I've running. jer niste slušali). dve sedmice. (nismo pušili.

41 - . she. to call . she. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. she.I've been studying for three hours. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3.17. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.17.1) Prošlo svršeno vreme . it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. I have not been calling have not been calling he. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. I've been watching TV since 7pm.zvati I have been calling you have been calling you he. Tara hasn't been visiting us since March. She played basketball last week.) Prošla vremena (3.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. Mary did not go to work last Monday.

it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he.planned skip .zvati I called (ja sam zvao) you called he. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). taj se "y" mijenja u "i": worry . he. I did not go to London.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . (išli smo u školu kada smo bili deca). He did not go to London. she. to call .worried cry .42 - . You did not go to London. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. . it was here. . krajnji samoglasnik se udvostručava: plan .cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. she. moramo koristiti prosto prošlo vreme. it here? You were here. (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. (bio sam u Liverpulu prošle godine).levelled call . I. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. itd.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. it call? did we call? did you call? did they call? . (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. she. he. she.Was I. Did he watch TV last night. she.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal.

she.She wasn't reading.".. she. she. It was raining.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. Nobody was walking in the streets. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.) Prošlo trajno vreme .(3. Bond saw the killer in a telephone box. Suddenly. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. to call .2. The wind was blowing hard. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter.zvati I was calling you were calling. Obično priča počinje nesvršenim preteritom. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead.17.. We were playing. njom razgovara o njenoj kćeri). (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading . (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). npr: "James Bond was driving through town. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. he.43 - . I was watching TV when you telephoned. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? .

The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. it called? had we called? had you called? had they called? . (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . (voz je krenuo u 9 sati. (nisam znao ko je on. The train had left when we arrived.15am. (nisam bio gladan. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.3.44 - . (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. she. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. I wish (kamo sreće da). she. past Voz odlazi u 9 sati.zvati I had called you had called he. kosu). U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). if only (kad bi barem). upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. she.15 Mi stiţemo u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli.pre neke druge radnje: We had left home before he came. We arrived at 9. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. 9 9.) The train had left when we arrived. I had never seen him before. I had just eaten. present future I was not hungry.17.(3. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). Mi smo stigli u 9 i 15.

Ram had been waiting for two hours when I arrived.18. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have".we shall call (ja ću zvati . D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri". I had not been calling you had not been calling he.zvati I had been calling you had been calling he. neko je pušio).) Nesvršeni pluskvamperfekt . Ram had been waiting for two hours.) Buduća vremena (3. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. she.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. I arrived at 11am.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. (osetio sam cigarete. she. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3.mi ćemo zvati). to call . Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? . a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.17. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. somebody had been smoking.) Prosto buduće vreme . moţe se koristiti glagol shall.4. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . When I arrived. she. (John je bio veoma umoran. he had been running. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will.45 - .18. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati.1. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. John was very tired.(3.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.

46 - . odluka. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti.) . it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. she. At 4pm tomorrow. You will arrive at the station at 9. it call? will we call? will you call? will they call? (3. I will be working. she.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. Kada koristimo buduće trajno vreme. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. she. I hope we will have better luck next day. she.2.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.3. she. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call .zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. to call . she. will + pomoćni g. I will help her because she is beautiful.) Složeno buduće vrijeme .18. pretnja ili obećanje. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. (uzmi kišobran. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. it will be raining when you return. I expect that he will come tomorrow.18.15am. will + pomoćni g. When you arrive the rain will have left.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. nadu itd.) Buduće trajno vreme . Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. I will be playing tennis at 10am tomorrow. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. Voz će otići kada vi stignete.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

cliffs krov patuljak poglavica greben .svirale .51 - .days .knives .Normani .wives polovina tele noţ supruga . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .Normans .staffs . "-ief".borbe .halves .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .men .strifes .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .oxen .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .Rimljani .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .Romans .volovi .teeth .poglavice .zubi .stories zemlja dama priča .štabovi .Germans Rimljanin Norman Nemac .igračke .dwarfs .boys .dani .roofs .dame .sportisti .children vo dete .gulfs borba svirala štab struja .countries .patuljci .fifes .Nemci .noţevi .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .Englezi .calves .zemlje .Englishmen .ladies .dečaci .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .chiefs .telad .ţene .krovovi .women .ljudi .polovine .toys dan dečak igračka .

cloths . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. dţeparoši) (nezaboravak (cveće).clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica.brethren .radii oasis .pick-pockets forget-me-not .Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . tj. gledaoci) (dţeparoš. od reči koja nosi smisao. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke.52 - . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius . nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.menservants (sluga. poluprečnici) (oaza.lookers-on pick-pocket .brothers .oases (poluprečnik.forget-me-nots (gledalac.

Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. pad.) Padeži imenica . pad. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). Saksonskim genitivom (Saxon genitive). pad. pad. pad. And we asked the teachers. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. The teacher's books are always big.53 - . 7. are your books big. šesti pomoću predloga "with". 5. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). And we asked the teacher. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. teacher's book (učiteljeva knjiga). 3. onda dodajemo samo apostrof.3. 4. a "s" iza bezvučnih suglasnika. 2. We know more about the teachers.(4. pad. mnoţina: 1. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . The book of the teacher was big. Teacher.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). We went to the teachers. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pad. Some teachers had books. 7. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. After the conversation with the teachers. pad. 2. We know more about the teacher. pad. pad. A teacher had a book. 4. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. The books of the techers were big. We went to the teacher. After our conversation with the teacher. Teachers. pad. treći padeţ pomoću predloga "to". pad. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). is your book big? 6. Drugi padeţ . pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. pad. 6. 5. pad. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. 3.

our. obrazuje se pomoću reči "less.nadmoćnost . which. He is as strong as a horse. deobne (distributive): each. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). much. younder. an. prisvojne (possessive): my. Pridevi se dijele na: lične (proper). (trg Sv. Jednakost se izraţava pomoću reči "as.1.. beautiful. that. German. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. all.) PoreĎenje prideva . English. Pridev obično stoji ispred imenice. neodreĎene (indefinite): a. few. one. (on je manje bogat od svog brata) . U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). any. Italian.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč.comparative .Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . upitne (interrogative): what. every. pokazne (demonstrative): the this.54 - . (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). enough.then": He is less rich than his brother.. kojim se izraţava umanjenost. his. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. (5. opisne (descriptive): young. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. ni broj ni padeţ.. the order. količinske (quantitative): some.nejednakost . Serbian. these. (jak je kao konj) Komparativ.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake". Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. your. such. He is as rich as his friend. those. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). green. either.superlative. their.positive . Croatian.) Pridevi .. Osobne imenice mogu se završavati na -s.as" i pozitiva prideva. neither. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). certain. its. another. the same.jednakost . pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). her.

the finest (lijep). "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". . Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . the politest. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". Ako se pridev završava muklim "e". a ne suglasnika). more right. clever. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje.finer . (5. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). (on je samostalniji od svog brata). moţe biti: relativni.prettie ali gray . the prettiest. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. right. polite. kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. . more just.Komparativom se izraţava uvećanost.the fattest (debeo). "-er" ili na slogovno "l".grayer . the more just the most right.sa izuzetkom sledećih: just.55 - . cleverer. simplier. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva.the prettiest (drag). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. prettier. the cleverest the simpliest.fatter . to je ponajviše tačno). i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. politer. odnosno "st": fine .2.bigger . simple. (veoma sam vam zahvalan). Ako je pridjev višesloţan. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. Treći stepen. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. the narrowest. superlativ. "-ow". big .the biggest (velik). taj se suglasnik udvostručuje: fat . narrower.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. (to je veoma tačno. narrow. (on je bogatiji od svog brata).

above (iznad). by (od). quiet. prema).) Nepravilna komparacija prideva .Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke.56 - . ka. b) predlozi za vreme: before (pre). Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. I never saw a worse looking man. pleasant. cilja: from (od). into (u). uzroka. in front of (ispred). on (u) i dr. (5. more famous. the most famous. between (izmeĎu). the most beautiful. pri). learned. na. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. before (ispred). through (pomoću). more learned. Takvi su pridevi: common. cheerful. more beautiful. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. on (na).) Predlozi .Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous.3. c) predlozi za očuvanje porekla. towards (prema).PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. cruel. the most learned. kod. after (posle). . to (u. in (u). behind (iza). under (ispod) i dr. beautiful. handsome itd. since (od).

57 - . English people. Predlozi mogu biti sloţeni. Japan. sa). Edin. with (s. tj. pomoću). you.the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . Beograd. in (u). him. zamjenice (you. upon (na). without (bez). working. Zagreb.where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . a nikad glagol. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. grupne imenice (my first job. Upotreba nekih glavnih predloga: of . coming .I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . Mary). lične imenice (Sarajevo.I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) .he is a friend of mine what are you thinking of? from . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. house. outside (napolju).I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. your blue book. within (u).he came into the room I put the money into my pocket about . gerund (swimming). us). money.d) predlozi za sredstva: by (od. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . Posle predloga uvek sledi "imenica". your blue book). sastavljeni su od više reči: into (u). throughout (skroz). love).

for . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house. uz pridev: He is really handsome.they came to the house until .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .I shall wait until day come till .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.I have been waiting for you till now with . This is not truth in spite of what he has said.) Prilozi .58 - .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. She is less beautifull than her sister. She never smokes.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) . (7.there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .

at last (najzad) itd. late (kasno) i dr. izvedene i sloţene. ever (ikad). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). beautifully . out (iz). priloge za mesto: here (ovde). often (često). priloge za količinu: more (više). Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek).. (očito. quite (sasvim) i dr. oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. no more (ne više).loše) itd.most beautifully (lepo . early (rano). fast (brzo). near (blizu). hardly (jedva). prilozi stupnja: very (vrlo). a superlativ nastavkom "est": long . happily (srećno) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . most (najviše). never (nikad).longest (dugo . ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. there (tamo)..lepo) bad . I can't know everything. enough (dovoljno). far (daleko). .duţe. down (dole). at present (sada). many (mnogi).. priloge za način: how (kako). so (tako). There is truly quietly. (7.beautifully (lep . quietly (mirno).lepše. at least (bar). in (u). Prosti prilozi su: now (sada). znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. quickly (brzo). right (pravo) i dr. truly (zaista)..59 - . less (manje) i dr. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije.1.longer . kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. why (zašto). loud (glasno).uz prilog: She drives incredibly slowly. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. seldom (retko). soon (uskoro).). too (previše). as (kao). sometimes (ponekad). a za superlativ reč "most". jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". up (gore) i dr.more beautifully .).badly (loš . then (tada). usefully (korisno). little (malo).

Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.to play false . skup) (lep. na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. furthest . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag. pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) . oni često menjaju smisao: hard near (teţak.to speak loud .farther.farthest. (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.nearer .least .better . naporan) (blizak) .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .to charge high .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . last Inače.worst .hardly .nearly (jedva).to sell cheap .60 - .) Uzvici .less .to buy dear . further . (skoro).to work hard .to sing right .latest.nearest. u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.worse .to stop short .most . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.later . next .to speak loud .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".to draw near .more .to copy fair .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.best .

(on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .nor .Demonstrative pronouns Upitne zamenice .I am not going to do this unless it is necessary.. (odavno se nismo videli) until. zavisne (subordinative): that (da).Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i). till . (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .He came in order to hear news. (oboje mislimo tako) unless .We saw him before he left his office.. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9.As soon as he came we called his father.Both you and I think so..) Veznici .Either you or your brother must go. (došao je da bi čuo vest) as much as .or . if (ako). (ili vi ili vaš brat morate ići) neither.I don't know whether to go or not. although he wouldn't admit it.We all waited until the rain stopped. but (ali). when (kada).I don't like it because it's too tiresome.Reflexive pronouns Pokazne zamenice .. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .He did it as well as he could. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . yet (ipak) i dr.It was a long time since we met.You may keep this book as long as you want.Possessive pronouns Povratne zamenice .He knows that I was right.Interrogative pronouns Relativne zamenice .Indefinite pronouns .Neither he or his sister knew this lesson.Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .and .61 - .Personal pronouns Prisvojne zamenice . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.. (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as . (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (ne znam da li da idem ili ne) because .) Zamenice . Glavni veznici i njihova upotreba: before . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice.I have read as much I had time.. though (iako) i dr. (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.Relative pronouns Deobne zamenice . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . or (ili). hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).

you (vas). bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. zar ne) It seems to me that we shall have rain.62 - . b) u četvrtom padeţu: me (mene). we (mi). treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. I said to him nothing. he. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. to give (dati). (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. a kad upotrebimo zamenicu "they". Who is speaking? . you (tebe).she. I gave the book to him .it (njega-nju-njega) u jednini. i us (nas). ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book.Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me.her. to throw (baciti). (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . Kad upotrebimo zamenicu "we". isn't it? (hladan je dan. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day.1. Posle glagola: to tell (reći).) Lične zamenice . U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće).it (on-ona-ono) u jednini. to me. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". to sell (prodati).(10. to you. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). with me. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. They say that the accident was inevitable. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. to read (čitati) i još nekih. to bring (doneti). It is only my brother who is here in time. them (njih) u mnoţini. to write (pisati). of you. uključujemo lice koje govori. to send (poslati). him. with you. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". you (ti).

bez ičije pomoći). themselves (oni sami) za mnoţinu. upotrijebiti "my own": This book is my own. .) Prisvojne zamenice . herself (ona sama). yours (vaš. its (njegov) u jednini. Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. yourself (ti sam.a. ili u (što se mene tiče). (lično on je učinio to herojsko djelo).(10.63 - . his (njegov). (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. himself (on sam).pris. yourselves (vi sami).e) u mnoţini. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine".) Povratne zamjenice . čija.a. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed.e). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.a.3. ourselves (mi sami).2. yours (tvoj. čije: Whose hat is this? It is mine.a.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. pridev. lično ja).prisv. . (10.a. zamenica.e). ti lično). ours (naš. hers (njen). itself (ono samo) za jedninu. "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice).e). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice.e).Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. theirs (njihov.

Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. with whom (ko) (čiji.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. these (ovi. what 5. whom 5. ona. to what 4. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). pad. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. which 2. who 2. pad.5. Promena zamenice "who": 1. what i which. such are his words. a. (10. pad. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). that (onaj. the same to you (takvo je moje mišljenje. pad. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1.64 - . pad. the former (preĎašnji. pad. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). ove. (to nije istina). ova. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. whose 3. pad. pad. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). raniji). to which 4. what 2. ono) za dalje predmete u mnoţini.4.) Upitne zamenice . pad. one i ones. pad. of which 3. pad. which 5. to whom 4. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. pad. pad.(10. the latter (zadnji. o) i the same (isti). . of what 3. pad.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. dalji po redu). zatim such (takav. pad.) Pokazne zamjenice . kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1.

kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). onda su to pridevi (which . which. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). (jedan pisac. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica.koji. whosoever. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. umro . "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). that. whatsoever. "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). as. (koga vidite). what . whatever. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). whichever. whichsoever. I saw the man to whom you were talking razgovarali). čija je slava velika. (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). what. ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena).Relative pronouns Relativne zamenice su: who. (koje je boje vaša torba).6."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). but.65 - . "Whose" se odnosi na lica. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10.) Relativne zamenice . (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo).

): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). ţivotinja i stvari. nisu u pravu). . a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). none. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. (10.) Deobne zamenice . (čovek koga ste sreli je moj otac).7. (jedan drugoga. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). nothing. little. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). something. neither.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each. they are not right (šta bilo da čine. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). only. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). anything. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. poslije reči: all. much. any.66 - . jedan drugome itd. (znam šta mislite). Each se odnosi na lica."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). ţivotinje i stvari. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). either. some. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. "That" se odnosi na lica. each other. posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). everything. ţivotinje i stvari.

b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). nekoliko malo nešto malo mnogo neki. nešto. any other another one several both ceo. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko.67 - . much some. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something.8. bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). . bilo ko neko. all is lost (sve je izgubljeno)."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). ţivotinje i stvari. svi malo nešto. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici.) NeodreĎene zamenice .Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many.

količinu ili stepen. and still more will leave (mnogi će doći. (jedan je stigao odmah. another after some minutes nekoliko minuta). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). uzet ću neke). all have gone (sve je tačno). (kuća je prazna. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. radovi obojice su od velike vrednosti). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). ţivotinja i stvari. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here."All" znači celinu. šta će se čoveku dogoditi). drugi poslije . "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. but in vain (mnogo je bilo rečeno. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). ali uzalud). Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. drugi su rekli da ostanem). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. "Both" se upotrebljava za lica. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. others said I should stay (predloţio sam da odem. two artists have exhibited their paintings. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. ţivotinje i stvari. ali ja još uvek nikog ne vidim). many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). izvjestan broj. "Any" ima neodreĎeno značenje. I am going to take some zanimljivih knjiga. ţivotinje i stvari. ali još više njih će otići). nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). "One" se upotrebljava za lica u jednini.68 - . "Another" se upotrebljava za lica. Glagol je samo u mnoţini: many will come. svi su otišli). "Some" označava dio koji je uzet iz celine. nijedna osoba. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go.

69 - . U e-mailovima.) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). mesto (PM) i vreme (PV). zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici.(11. (12. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. Engleski jezik je veoma precizan u redu. Na prvom mestu je subjekt (S). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. odnosno rasporedu reči u rečenici.) Red rieči . pa predikat (P). aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan.

Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila.70 - . grafitima itd. Mary and I went to the beach together. što olakšava učenje ovog jezika. harmonize realize harmonize (14.) Pisanje velikih slova . The quick brown fox jumped over the lazy dog. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. britanski U britanskom pisanju. realize harmonise.) Britansko i američko pisanje . što svakako ne znači menjanje istih. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. na raznim reklama. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. I like horror films. a -ter u američkom. . a u američkom samo na ize: realise.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama.(13. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. videćete odstupanja od ovih pravila. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. We saw the accident from the distance.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. kod internet korisnika. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. na bilo kojem mestu u rečenici.

tačka zarez the colon (:) .The colon .uzvičnik inverted commas. filmova.) .The full stop or period . question mark (?) .71 - . meseci. period (.) . magazina.navodnici brackets () ili [] .Pored ovih slučajeva. jezici.zarez the semi-colon (.tačka the comma (. velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani. the apostrophe (') . (15.zvezdice diaeresis (." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik . praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.dvotačka the mark of interrogation.crtica the dash (—) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.apostrof asterisks (***) .The comma .Punctuation the full stop.) Znaci interpunkcije .) .zagrade the hyphen (-) .) . War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.duţa crtica.upitnik the mark of exclamation (!) . quotation marks (" ") ..The semicolon .The question mark . pjesama itd.

i sličnih primera. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. I was in England. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. MeĎutim. Trava nije "zelena" i "tamna". ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co. zar ne?) . hokej. hockey.2.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. toplo Primjetite. (15.The full stop or period . (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . ako odlučite pisati tačku poslije Ltd.Tačku koristimo u skraćenicama. (company .72 - . 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju.  John played handball. i ponekad predstavlja pitanje stila. message message message Best wishes. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny. fraza i klauza u rečenici. koji dolaze jedan za drugim. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.kompanija) (et cetera . pišite je u celom tekstu. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. preporučuje se da budete dosledni.) Tačka . Best wishes itd.  Dear Jane. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. etc. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. and football in high school. rukomet.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. cool day was perfect for lying in the dark green grass.) Zarez . didn't you? (zaključao si auto. ona je "tamno zelena".1. Yours sincerly.i tako dalje) .(15.

čizme. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. olovke) (Oni moraju imati: knjige.3. are often the subject of jokes. nor.73 - . osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. yet. ţeljama.M. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. travel to Russia. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. su često predmet šale) Eddie will.) Dvotačka . as you know. putovati u Rusiju) (teksašani. kao što  (Eddie će. but.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. (kada je sastanak bio završen. . on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. znate. or. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. (na putu prema školi. for. and Jeff wore tennis shoes. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. I met three of my classmates coming out of the subway. in spite of my wishes.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. papers and pens. uprkos mojim (15. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.

The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and.74 - . yet):  People are usually willing to give advice.) Tačka-zarez . treasurer. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. but. and discount stores. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo.(15. The instructor asked the students what they were doing. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. nor. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. (ljudi obično rado daju savete.5.) Upitnik . vice-president. so. but in Colonial days. department stores. president. people depended on general stores and peddlers. James Joyce. and Leo Tolstoy. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. (15.4. when such conveniences did not exist. then. or. furthermore. therefore. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. (upitao sam sestru ima li sastanak) . etc. for. Emily Dickinson. secretary. thus. moreover.):  Today people can buy what they want from supermarkets.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. nevertheless. they are much less inclined to take it.

(16.75 - .) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

Većina engleskih reči. Australija. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. jedan jači i jedan nešto slabiji. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. e. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. Zvršni glas im je isti. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. U rečenici. ne koristeći fonetske znake. (17.1. (17. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. o. sa dva ili više slogova. itd. meĎutim. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. Zato. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska.2. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. ’bold’-irani. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). i.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. Naglašeni. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). Od pravila o naglasku ima izuzetaka. bili oni iz Londona ili Glazgova. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima.(17. Postepeno ćete se u tome snaći. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. . uprkos različitom pisanju.77 - . To ne treba da vas plaši. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. Novi Zeland. MeĎutim. Njujorka ili Melburna. naročito ako su predlozi ili veznici. ima jedan naglašen slog. MeĎutim. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. a ostali slogovi su nenaglašeni. u’ moţe da bude znak za više glasova. U engleskom jeziku. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove.) Naglasak. samoglasnika ili dvoglasnika. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. SAD. to ne treba da radite. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su.

p . Ne brinite zbog toga. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici.3. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.(17.4.78 - . Slušajte paţljivo izgovor spikera.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno.l’ i drugih. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.r . Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. (17. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. .

bilo kao drugi ili strani jezik. kao što je to srpski. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. u stvari. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara.79 - . australijska itd. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. (18. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. a naročito u izgovoru. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. bilo kao maternji.) Transkripcija izgovora. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. tj. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. Nulta lekcija je. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17.5. a ukoliko i postoje. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje.6. Po ovoj metodologiji. Ali. što svakako nije uobičajeno. američka. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ .(17. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. odnosno pisanje. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. govor izvornih spikera. . ženski – plava). izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. bilo sa kompjutera. radija ili televizije. Pravila za izgovor gotovo i nema.

a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’.obala horse /hЌ:s/ . Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji.deset rest /rest/ .nedostatak apple /’Qp«l/ .čovek lack /lQk/ .konj 2. /α:/. /i/.zatvoriti . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.knjiga full /ful/ .odmor 9. b) neutralne . /Г/.napustiti 7. /u:/ too /tu:/ . /u/ book /buk/ . Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje. onda je samoglasnik ‚prednji’. /e/ yes /jes/ . /Г/ bus /bГs/ .čaj sheep /Si:p/ .1.kopito cool /ku:l/ .klinika ugly /’Гgli/ .za samoglasnike: /Ќ/. /«:/.pun bush /buS/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. /i:/ tea /ti:/ . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike.jabuka 10.takoĎe hoof /hu:f/ .da ten /ten/ . /«/ c) zaokrugljene . /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.za samoglasnike: /Q/.svi shore /SЌ:/ . /i/ it /it/ .šoljica shut /SГt/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.ruţan 8. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.to clinic /klinik/ .(18.ovca leave /li:v/ .za samoglasnike: /i:/.grm 3. odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju.80 - .autobus cup /kГp/ . /u/. ne nailazeći na prepreke. /Ќ:/. /Q/ man /mQn/ . /e/.prohladan 4. samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. /Ќ:/ all /Ќ:l/ .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.

/Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/. ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /ai/ right /rait/ .zmaj ice /ais/ . /i«/ 5.kasno cake /keik/ .vruće 12.groţĎe 2.led 6.auto part /pα:t/ .krdo 6.81 - .5. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.adresa able /’eib«l/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/.hotel joke /dZ«uk/ .desno kite /kait/ .pola 11. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. /«u/ ocean /«uS«n/ . /α:/ car /kα:/ .sposoban handsome /’hQns«m/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.ovde clear /kli«/ .prodavnica hot /hЌt/ . /«:/ girl /g«:l/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog.jasan ear /i«/ . /Ќ/ on /Ќn/ . U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika. Drugi element dvoglasnika /ei/.devojka bird /b«:d/ .ptica herd /h«:d/ . U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. /ai/. /«/ address /«’dres/ .zgodan (18. a kraći ispred bezvučnih suglasnika.deo half /hα:f/ . /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a.kolac grape /greip/ .2.sala here /hi«/ .na shop /SЌp/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. dok je drugi kraći i ne naglašen. /ei/ late /leit/ .okean hotel /h«u’tel/ . Kod dvoglasnika /i«/.uvo . /E«/.

Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba.stolica rare /rE«/ . /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.novčić 7. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /Ќi/ soil /sЌil/ .obilazak doer /du«/ . pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. /au/ cow /kau/ .3.3.vaš.vikati doubt /daut/ .kobila chair /tSE«/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje.82 - . /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. tvoj (18. /u«/ tour /tu«/ . NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/.redak 4. /E«/ mare /mE«/ .vršilac your /ju«/ .krava shout /Saut/ . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.dečak coin /kЌin/ . PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.sumnjati 8.tlo boy /bЌi/ . s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. Podseća na snaţnije disanje. .

83 - . a ako su glasne ţice relativno mirne. /t/ 15. /b/ 14.leĎa job /dZГb/ .haljina zone /zЌun/ . s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć.bolje 13.ruţe busy /’bizi/ . Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi).zauzet 2.kopija happen /’hQp«n/ . /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. tango. banka).brod sure /Su(r)/ . /S/ ship /Sip/ . Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. izgovoricemo zvučni suglasnik /D/.posao about /«’baut/ . Vrh jezika moze biti i blago isturen.grad better /’bet«:/ . /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. /s/ soon /su:n/ . a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. Trenje je veće nego za srpski glas v. /z/ 3. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.sestra dress /dres/ . Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. bez pojave glasa /g/ na kraju. Kod svetlog /l/./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane.zona roses /rЌuziz/ .uskoro sister /’sist«:/ .čaj city /’siti:/ . /p/ pen /pen/ . izgovoricemo bezvučno /T/.oko tea /ti:/ . MeĎutim. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/.siguran station /’steiSn/ - . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba. koje je slično srpskom. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.dogoditi se back /bQk/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ. što nije slučaj sa engleskim /r/. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto.naliv-pero copy /kГpi/ .

/Z/ pleasure /’pleZ«/ .mast coffee /’kЌfi:/ .škola 16.celina behind /bi’haind/ .lepota 12. /n/ nice /nais/ .ljubav feel /fi:l/ . /tS/ 19.čekic mouse /maus/ .sudija age /eidZ/ .sa 24.dobiti ghost /gЌust/ . /k/ 17.crkva match /mQtS/ .miš sum /s«m/ . /w/ one /w«n/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .priroda judge /dZ«dZ/ .iza hammer /’hQm «:/ .ovo other /’«D«:/ .jedan wet /wet/ .4. /g/ get /get/ .smešan 8. /h/ he /hi:/ .šuma 6.vlaţan queen /kwi:n/ .garaţa 5. /l/ love /lГv/ .mesec 23.ipak use /ju:s/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .zvono long /lЌN/ .šibica nature /’neitS«:/ .crven sorry /’sЌri/ .duh big /big/ .84 - . /f/ fat /fQt/ .autor month /mГnT/ . /T/ thing /TiN/ .osećati hello /he’l«u/ .doba soldier /’souldZ«:/ .dug 9. /r/ red /red/ .veoma heavy /’hevi:/ .pola 21.oprostite right /rait/ .teţak 22. /d/ ladder /’lQd«:/ .ključ cock /kГk/ . /j/ yet /jet/ .prijatan sun /s«n/ .zdravo 10.sunce funny /f«ni:/ .piti ring /riN/ .stvar author /’ЌT«:/ .kraljica .pevac school /sku:l/ .vid garage /’gQrα:Z/ .on whole /hЌul/ .merdevine day /dei/ . /m/ 7. /N/ drink /driNk/ .čudan key /ki:/ .kafa half /hα:f/ .preseliti very /’veri/ .drugi with /wiD/ .vojnik 18.veliki church / tS«:tS/ . /dZ/ 20.dan odd /Гd/ . /D/ this /Dis/ .pravda 11. /v/ move /mu:v/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful