Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

OdreĎeni član je the. a university. Izuzetak: once (jedan put).6.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta). inače su zastareli. a year.4. Posle broja. (1.) Deobni brojevi . an elephant itd. On je nepromenljiv: the man. an koristimo ispred samoglasnika: an hour. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje).(1. an apple. (2. Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.3.) Broj nula .multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). (1.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.5.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 . thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji.) Član . Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk).zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 .three two o four nine. twenty times (dvadeset puta). Da bi ste odredili koji.) Brojevi za ponavljanje . da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . tj. the house. a koristimo ispred suglasnika: a chair. (1. twice (dva puta).The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. Moţe li imenica biti u mnoţini. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. the woman. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). NeodreĎeni član je a ili an.) Brojevi za umnožavanje .

1.ispred imena listova. The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). ustanova.ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).pred superlativima: this is the best thing you can do .ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). The Pacific Ocean (Tihi okean). . . . The Majestic (hotel) itd. a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona).kada se govori o odreĎenom licu. .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). e.ispred imena zgrada.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja).4. -6- . o. .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). . (isto i vama). jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. . stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) .ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. Da li imenica počinje vokalima (a.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . i. časopisa. plananskih lanaca. .ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). u)? Da koristite an (2.ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca).ispred imena reka. . magazina: the Times. .

he was put in prison (stavljen je u zatvor). (ona piše najbrţe).misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). -7- .imena dana. an hour (čas). ručak je .ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). court. meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). (sto je napravljen od drveta). market. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući).imena obroka su bez člana: children. NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. .bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. . a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek).) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. tj. (on najbolje trči).OdreĎeni član se ne upotrebljava: . an open window (otvoren prozor). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu).imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). (2.2. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. dinner is ready spreman). ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). (deco.član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). come. doĎite.man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. .imenice kao što su: school. . college. . ali I have time (imam vremena). prison itd.gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . .

dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). rather. the post of.kad se nešto nabraja: my brother is a runner. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara). . swimmer and jumper (moj brat je trkač. no less.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. plivač i skakač). what. houses (kuće). NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). -8- . i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool.ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". we have confidence in you (imamo poverenja u vas). a third (trećina). NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). so. he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). thousand. NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). ludakom). madman (nazvali su ga ludim. a comedy by Sheridan ("Suparnici". such. . NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). gross (dvanaest tuceta). score (dvadeset). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. NeodreĎeni član se izostavlja: . million: a hundred balls (stotinu lopti). NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). he was made prisoner (zarobili su ga). too. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). as . hundred. . . Šeridanova komedija).posle izraza kao što su: the title of. postao je vojnik).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. the office of. quite. broj. . NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća).

Passive Voice Slaganje vremena ..Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .) Glagoli .raditi Bezlični glagoli .imati  glagol "to do" . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Verbs Pomoćni glagoli .biti  glagol "to have" .Direct and Indirect Speech Klauze .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Clauses Kondicionali .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .The Conditionals Pasiv .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund. .particip prezenta) .

This building is twenty years old. Be se upotrebljava za starost. Present Simple .) Pomoćni glagoli . (most je izgraĎen).1. she's. shall.you're they are . To be.you're he is .(3. do. She is twenty.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing.I'm (ja sam) you are .1. It is ten miles. He is ill.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta. or not to be.Prezent I am .he's.1.Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). I was in Spain last year. stići itd. it? are we? are you? are they? Past Simple . (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. it's we are .za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built.10 - . futura itd. His brother was a sailor. udaljenost i cenu.we're you are . will Glagol "to be" . Be kao glagol punog značenja znači postojati.) Pomoćni glagoli su: be. have.they're I'm not (ja nisam) you're not he's. it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3. . (ja surfujem).) Pomoćni glagol "to be" . Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. ţiveti. she's. she.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.biti Glagoli be. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: .

Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional . futura itd. will Glagol "to have" .1.2.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple .having been being having been (3.Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.imati . do. shall.Present Perfect .) Pomoćni glagoli su: be.Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .11 - . have.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .) Pomoćni glagol "to have" .

(moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . Npr: Her brother has a motor-boat. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (morate dati štampati pozivnice). They had not to leave. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded.12 - .U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. Last week I had a new suit made. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. . . He has got a TV set. I have got znači isto kao i have. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. Npr: They had to leave. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. (on ima televizor) Kada have znači posedovati. a odrični pomoću dodavanjem not. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. (detešce ima plave oči) . imati. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. (dajem pleviti vrt) . (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta.

I've (ja imam) you have .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .Simple Present Tense .13 - .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .having had having having had .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Prezent I have .you've he has .

Does he drive a car? You do not understand me.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . do. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . and so does his sister.Prezent I do (ja činim) you do he. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean. she. a onda subjekt.14 - . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .we don't you do not .you didn't he did not . Npr: They did their job very well.he didn't we did not .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not . Do sit down! I do like this cakes. He swims well. He did not do what he had promised.he don't we do not .I didn't you did not . They did not arrive in time. I do.U imperativu. raditi.3) Pomoćni glagol "to do" . don't you? (znate na šta mislim. When does she do the room? Simple Present Tense .) Pomoćni glagoli su: be. it does we do you do they do Past Simple Tense . futura itd.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja.you didn't they did not .I don't you do not .you don't he do not . čitam) -uz so. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti.we didn't you didnot . (čitate li. shall.1. (on dobro pliva.(3. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. have.you don't they do not . iza kojeg slijedi pomoćni glagol.

3. Nepotpuni glagol "may" (moći. (3. smeti). .) Bezlični glagoli . Zajedničko za nepotpune glagole je da: . tako ne moţemo reći: I can that . ought (trebati) i must (morati). please? (umem. (da li biste mogli da mi pokaţete put. dopuštanje.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Npr.u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). smeti) označava odobravanje. umjeti. licu jednine sa it.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). verovatnoću. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not".Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. .15 - .da nemaju sve oblike i vremena. (moći ću to da učinim za vas).već I can do that (ja to umem). Nepotpuni glagol "can" (moći. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". .) Nepotpuni glagoli . znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. may (moći. To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši).: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje.2. biti u stanju): I shall be able to this for you. (umeo sam da plivam). Oni obično označavaju vremenske uslove. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.upitni im se oblik pravi inverzijom.(3. . molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola. znam da plivam).

(vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (sada se moram pozdraviti.played.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier.hoped itd. .Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". "mora" i sl. Odrični oblik glasi "ought not". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. hope . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. nuţnost.smiled. skraćeno "oughtn't". (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. The soldiers knew that they must die. Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. Npr: smile . (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). duţnost. open . moram otići). (trebalo je da odeš) (3. I must take leave now.). Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". "to have left" itd. He might be present.) Pravilni i nepravilni glagoli . We shall have to work hard. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". (treba da učiš ozbiljnije). Might izraţava takoĎe i pogodbu. duţnost (prevodi se sa "treba".16 - . You ought to know this. "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said".4. Npr: play .): You ought to have gone.opened itd. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Izraţava primoravanje.

put hit .drove . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .stood think .put .sung drive .stood . Sva tri oblika jednaka: put .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .sang .thought .driven.hit .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.17 - .thought Sva tri oblika su različita: sing .

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3.19 - .) Prelazni i neprelazni glagoli .) Povratni glagoli . Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he. she.5. He has arrived.(3.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. it dresses himself. herself. We are watching TV. I saw an elephant. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). She speaks fast.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. John goes to school.6. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.

7. They turned my offer down. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.Multi-word verbs (3. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. tj. kada imaju direktni objekat). (obe rečenice su tačne) MeĎutim.1.7) Višeriječni glagoli . (3. ako je direktni objekat zamenica. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.(3.20 - .2.7. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. my offer. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat. Npr: They turned down my offer. . moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. the radio it it. nemamo izbora. We will have to put off They turned down the meeting. He was late because his car broke down.

(3.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude.) "-ing" oblici . Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.7. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. uvijek imamo direktni objekat. look forward to you. Na primer. (3. the dog me? Mary. We run out of it.8.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God.21 - . moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". We run out of fuel. (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. your seeing eggs. This building is our school. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife.3.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. I am surfing. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima.

u sloţenim imenicama: a driving lesson. to take to. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). imamo: gerund sadašnji (surfing). bird-watching. (letenje je opasno). can't stand. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. train-spotting. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. a swimming pool. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. posle izraza: can't help. (on voli brzo hodati). It's no use trying to escape. to keep on): She always puts off going to dentist. (ne volim čitati knjige). posle prijedloga. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. it's no use/good. (jedenje ljudi je pogrešno). (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". moţe stajati u raznim vremenima. (ona dobro slika). Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). Iako izgleda kao glagol. (ona dobro slika). gerund ima istu funkciju kao imenica. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru).(3.22 - . to be for/against. gerund prošli (having read). One of life's pleasures is having breakfast in bed. do you mind. (Johnova lenost me čini nervoznim). prisustvovanje sastancima).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice.9. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ovu stranicu vredi posetiti) . (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. to give up. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). Flying is dangerous. doručkovanje u krevetu). to put off. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books.) Gerund . pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous.

(ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again.10. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). od strane iste osobe ili stvari. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.(3. He was trapped inside the burning house. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. he left the house. Putting on his coat. . there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. They went laughing into the snow. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house.23 - . He whistled to himself. da zameni rečenicu ili dio rečenice. He walked down on the road. Whistling to himself. kao pridev: It was an amazing film. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. They found their mother sitting in the garden. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. he walked down on the road.) Particip prezenta . (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. od strane iste osobe. i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. They laughed as they went. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti).

) Being poor.. he cleaned the flat.She dropped the gun and put her hands in the air..) Direktni i indirektni govor . npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". he went into the kitchen and opened the fridge. Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as.11. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Knowing that his mother was coming. he didn't spend much on clothes. (3. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry.24 - . Indirect Speech or Reported Speech). Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. . (= because he felt hungry.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. because. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. since. Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. Direct speech). she put her hands in the air. Dropping the gun.

) I: She said that she was going to come soon again.12. D: She said: "I am going to come soon again.Prema ovim pravilima: am do shall will have.Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). TakoĎe." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. (otac reče sinu: "Pazi se")." I: They asked me whether I speak Spanish.). (otac reče svom sinu da se pazi). has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask". dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).) Klauze .25 - . (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje. when itd. . -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses)." I: He said that he didn't understand this letter. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish." I: Father told his son to be careful of himself. how. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. (3.

but he also got an A+. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. All students who do their work should pass easily. (neophodna i nebitna klauza) (3. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. had to be removed. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. korištena je i oznaka tačka-zarez (. Giuseppe said that the plantar wart. (u ovom slučaju. Shakespeare is my other. kao rečenica. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. The book that is on the floor should be returned to the library. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. can type 132 words a minute. koji je inţenjer. oznakom tačka-zarez (.12. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. (moj brat.1. which ili that. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. figured it out for me.26 - .Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti.): This is one of English classes. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. who is an engineer. in fact I am going to the library now. whom. who used to be a secretary for the President. which had been bothering him for years.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. je shvatio to za mene) .

what i whatsoever. mogu da dopunjuju. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. which really surprised his friends. (3. Npr: When the timer rings. Giuseppe said that the plantar wart. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga].-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. When the movie is over. which. whom. Charlie didn't get the job in administration.12. tj. whomever. TakoĎe. which really surprised his friends. s toga neće biti odvojene zarezima. why. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Oni kaţu zašto. Charlie didn't get the job in administration. we know the cake is done.27 - . and he didn't even apply for the Dean's position. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. when. U relativnoj klauzi. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. whose. Do you know what he knows [objekat]? In fact. which. where. whose.2. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Za razliku od pridevskih klauza. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. direktni objekat ili predloški objekat. which had been bothering him for years. we'll go downtown. . that. who. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Imenička klauza obično počinje sa: that. Whoever wins the game will play in the tournament. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. had to be removed. We know the cake is done when the timer rings. opisuju celu klauzu ili čak više njih. whether. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Uvode se relativnim zamjenicama: who. whoever. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject.

3. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". Sadašnji kondicional { I should take . nulti-kondicional. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune.13. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. her recruits proved to be hard workers. jer su često elegantne i efikasne u izrazu.) Kondicionali .(3.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would".12.ti bi uzeo itd. I should not have taken. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. U stvari. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.uzeo bih you should take . Though [they were] sometimes nervous on the court. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. I should have taken .28 - . i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen. onda (then) će doći do neke posledice.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje.bio bih uzeo you should have taken . Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. (3. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama". eliptične klauze su tačne ali i korisne.  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv.

MeĎutim na nebu se javljaju oblaci.13. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. would you be suprised? she would marry him. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home.13. meĎutim. moţeš gledati TV (3. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. can ili may umesto will. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. na primer: If you are good today. večeras) (ako budeš danas dobar. Primjetite. Ponekad moţemo koristiti: shall. za raziliku od prvog kondicionala.) Drugi kondicional . Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. mogao bih prestati raditi) . Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. kao i kod prvog.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. umesto glagola would koristimo should. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. tj. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. I would by a car.29 - . you can watch TV tonight. I will stay at home. could or might: If I won a million dollars. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. Na primer.) Prvi kondicional . ali je to neverovatna mogućnost. (da dobijem milion dolara. (ako bude padala kiša. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. i onda postoji šansa. I could stop working. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). it rains tomorrow. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. i rezultatu tog uslova. niste kupili loto listić. Ponekad. zamislite da počne padati kiša. they do not pass the exam. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. šanse su jako male da će se uslov ispuniti.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala.2. i njenoj posledici.(3. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Šta ćete uraditi? If it rains. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. jutro je. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala.1.

poput neke opšte poznate činjenice. their teacher would have been sad.30 - . you might have won. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car.) Treći kondicional . Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. I would have told her.(3. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. Ponekad umesto would have koristimo should have. mogao si dobiti) (3. zakasnim na autobus) . my boss gets angry. (kada ustanem kasno. (da si kupio listić lota.13.bez mogućnosti (Third conditional .13. Na primer. what would you have done? I would have invited her. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu.4. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. (da nisu poloţili ispit. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili .3.certainty) Tzv.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . could have. might have: If you had bought a lottery ticket. TakoĎe. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. they get hungry.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. ni o sadašnjosti ni o budućnosti.) Nulti kondicional . If they had not passed their exam. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti.

aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. tj. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen.13. If I won the lottery. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje.14. She was given a nice birthday present. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova.) Kondicionali . Naravno.31 - . it melts. If I had won a lottery. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. vreme budućnost budućnost prošlost (3. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. If it rains. I would buy a car. To znači. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. I will stay at home.(3. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. P: Water is drunk by everybody.5. A: I wrote this letter. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice.) Trpno stanje (pasiv) . I would have bought a car.

(dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. She was said to have left her husband. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". "razume se". podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged.32 - . "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se.

Da izrazite radnju koja se desila ranije. I wanted to go home because I missed my parents. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. The Deists believed that the universe is like a giant clock. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. I will be so happy if they fix my car today. koristite sadašnje prosto vreme. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. koristite prosto buduće vreme.(3. koristite present perfect. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. She has grown a foot since she turned nine. The President says that he will veto the bill. koristite prezent perfekt. .33 - . Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. I know that I made the right choice. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. Da se izrazi prošla radnja. She knew she had made the right choice. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. koristite prosto prošlo vreme. Da izrazite drugu završenu radnju. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme.15.1.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Da izrazite radnju koja će se desiti.15. koristite prošlo vreme. You will surely pass this exam if you studied hard. They believe that they have elected the right candidate.) Slaganje vremena . koristite prosto prošlo vreme.Sequence of Tenses (3. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Predbuduće vreme.

15. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". [UnapreĎujući osnove. "to try out" će se desiti posle. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. tim je počeo polahko napredovati. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.] She would have liked to see more veterans returning.] They consider the team to have been coached very well. the team slowly began to improve. u isto vreme] . Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. Primeri Working on the fundamentals. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.2.34 - .(3.] The fans would like to have seen some improvement this year. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. ["eagerness" je sada. radnja se dešava u paralelno.

] (3. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). Glagoli koji se završavaju na s. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". to have .I do not write. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja.1. he reads (hi ri:dz).35 - . osim glagola: to be . may . ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised".moći.] Prepared by last year's experience.Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. must .morati. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".) Sadašnje vreme (3. bez predloga "to": I write (ja pišem) . Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y". Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows". kad pred tim "y" stoji suglasnik. he teaches. Having experimented with several game plans. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. ought . z. menjaju "y" u "i". x.imati.) Sadašnje prosto vreme .biti. to try (to tries). sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do". bez prijedloga "to". u trećem licu jednine: to cry (he cries). the coaching staff devised a master strategy. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. [Particip prezent perfekta "having experimented".16. can.Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.16. the coach knows not to expect too much.trebati.

) Sadašnje trajno vreme .16. past present future Sunce izlazi svaki dan.zvati I call you call he. ona .she.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično). da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). ponekad moramo malo promeniti reč. she. sada i posle. . ona zovu I do not call you do not call he. she. pre. MeĎutim. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". The sun rises.2.36 - . Jenny is not here. past present future Jenny trenutno nije prisutna.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. ono zove mi zovemo vi zovete oni. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. he . it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. one. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). it call? do we call? do you call? do they call? (3. she. to call . I work (ja radim). verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.

(sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada.. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. constantly.the candle is burning... menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. radnja se ne mora odvijati tačno sada.. (uvek se ţalite na svoju taštu) .37 - . i tada se obično upotrebljavaju prilozi always..the pages are turning. MeĎutim. (sada učim engleski) You are reading this now.. Devojka .the girl is dancing. ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. future Knjiga . Sveća . forever itd: The Sun is rising constantly. da označi radnju čije je trajanje neprekidno.Ako se glagol završava na: suglasnik .naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie.

wish merenja contain. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. suppose. taste mišljenje assume. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. doubt. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. I can see Anthony in the garden. hate. remember. feel (misliti). imagine.. dislike. ona jede). mind. consider. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. have (kada znači posedovati) . she.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. (ona večera.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. . I'm seeing Anthony later. think* mentalna stanja forget. cost. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. seem. love. hear. be (u većini slučajeva). (ovaj brod je lep i udoban. regret. obično se ne koriste u trajnom obliku. see*. planiramo se susresti) to call . recognise. want. prefer. posedovanje) She's having supper. she. fear. mean. (ona ima tri psa i mačku. notice.glagoli čula (feel. smell. She has three dogs and a cat. (vidim Anthony-a u bašti.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. taste. find (misliti). njegovo zdravlje se poboljšava).38 - . she. measure. . like.3.) Složeno sadašnje vreme . see. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). hope. to je naša percepcija. feel. hold.. (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. hear. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. (mogu videti) itd. understand emocije/ţelje envy. know. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. npr: This coat feels nice and warm. a ne radnju.zvati I'm calling you're calling he.16. weigh ostali look (biti sličan).

already.).) Nesvršeni perfekt . she. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running.39 - . da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week.I've been itd. it called? have we called? have you called? have they called? (3. 10 months. and 20 days. never.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing.4. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . she.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. Kada pišemo present continous.. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. nije bitno kada). yet. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". vaţno je da je auto kupljen. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. još nije završena).zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. (ova stranica postoji već. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. she.16. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. since. i još uvek ţivim).. I have lived in Sarajevo since 1970. (gosti su upravo ušli u dvoranu). (kupio sam auto. to call .

da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. dve sedmice. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. 6. (čitam već dva sata.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. and now she feels well.40 - . 7. a ni sada ne pušimo). ali Tara didn't feel well for two weeks.I'm tired because I've running. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. a sada se oseća dobro). 7 sedmica. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. u petak. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. 20 godina. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. Tara hasn't been feeling well for two weeks. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). . u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. januara. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. (ne razumete (sada). jer niste slušali). (nismo pušili.

she. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. she. Mary did not go to work last Monday. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. Tara hasn't been visiting us since March. I have not been calling have not been calling he.zvati I have been calling you have been calling you he. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he.I've been studying for three hours. she.41 - .1) Prošlo svršeno vreme . to call .17. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.) Prošla vremena (3. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . She played basketball last week. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima. I've been watching TV since 7pm.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.17. since se obično koristi samo sa perfect vremenima.

she. itd. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. Did he watch TV last night. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). . You did not go to London. . (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.Was I. he.42 - . it was here. she. to call . (bio sam u Liverpulu prošle godine).worried cry .levelled call . she.zvati I called (ja sam zvao) you called he. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. I. (išli smo u školu kada smo bili deca).planned skip . (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. she. krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . it call? did we call? did you call? did they call? .cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level .c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. she.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. taj se "y" mijenja u "i": worry . it here? You were here. it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. he. He did not go to London. moramo koristiti prosto prošlo vreme. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. I did not go to London.

(znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit.. Suddenly. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. It was raining. npr: "James Bond was driving through town.(3. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter.43 - .2.". Bond saw the killer in a telephone box.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. she. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. Nobody was walking in the streets. he. We were playing. to call . (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading . I was watching TV when you telephoned. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. Obično priča počinje nesvršenim preteritom.) Prošlo trajno vreme . The wind was blowing hard. she.zvati I was calling you were calling. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu.She wasn't reading.. a zatim se nastavlja prošlim vremenom. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.17. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . she. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. njom razgovara o njenoj kćeri).

(nisam bio gladan. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).3. past Voz odlazi u 9 sati. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . I had just eaten.zvati I had called you had called he. 9 9.17. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. she. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). The train had left when we arrived. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. she. (nisam znao ko je on. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. I had never seen him before.15 Mi stiţemo u 9 i 15. present future I was not hungry. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. if only (kad bi barem). she.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. Mi smo stigli u 9 i 15.pre neke druge radnje: We had left home before he came. We arrived at 9. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (voz je krenuo u 9 sati. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair.44 - . past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before.) The train had left when we arrived. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti.(3.15am. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. it called? had we called? had you called? had they called? . kosu).) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . I wish (kamo sreće da).

Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.18. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. (osetio sam cigarete. (John je bio veoma umoran.we shall call (ja ću zvati .1. John was very tired.) Nesvršeni pluskvamperfekt .(3. Ram had been waiting for two hours when I arrived. she." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri". a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have".45 - . it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .mi ćemo zvati).The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. I arrived at 11am. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. he had been running. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati.4.) Prosto buduće vreme . trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. somebody had been smoking. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. neko je pušio). I had not been calling you had not been calling he. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. Ram had been waiting for two hours. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.) Buduća vremena (3.18. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not.zvati I had been calling you had been calling he. moţe se koristiti glagol shall. to call .17. she. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . she. When I arrived.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.

I hope we will have better luck next day. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. nadu itd. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. to call .) Složeno buduće vrijeme . I will help her because she is beautiful. When you arrive the rain will have left. she. she. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija.3. pretnja ili obećanje.2. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla.) . Vi stiţete u stanicu u 9 i 15.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. I expect that he will come tomorrow. You will arrive at the station at 9. she. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he.15am. odluka.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti.18.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. (uzmi kišobran. it call? will we call? will you call? will they call? (3.) Buduće trajno vreme . Voz će otići kada vi stignete. she. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be. Kada koristimo buduće trajno vreme. she. it will be raining when you return. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. I will be playing tennis at 10am tomorrow.18.46 - . it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. will + pomoćni g. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. she. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. At 4pm tomorrow.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. I will be working. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

telad .oxen .polovine .Germans Rimljanin Norman Nemac .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .svirale .Englishmen .igračke .Rimljani .strifes .fifes .chiefs .Romans .Englezi .calves .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .stories zemlja dama priča .toys dan dečak igračka .knives .women .dame .ţene .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .dečaci .krovovi .cliffs krov patuljak poglavica greben .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".volovi .zemlje .wives polovina tele noţ supruga .borbe .sportisti .dani .poglavice .days .children vo dete . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .ladies .men .halves .teeth .Nemci .staffs .noţevi .boys .roofs .patuljci .Normans .countries .zubi .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child . "-ief".deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .51 - .gulfs borba svirala štab struja .ljudi .štabovi .Normani .dwarfs .

lookers-on pick-pocket .clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. dţeparoši) (nezaboravak (cveće). oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. od reči koja nosi smisao. društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .brethren .cloths . onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .radii oasis . Ako je sloţenica sastavljena bez imenica.brothers . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke. oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) . tj.Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother .forget-me-nots (gledalac.menservants (sluga. gledaoci) (dţeparoš. poluprečnici) (oaza.oases (poluprečnik. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant .pick-pockets forget-me-not . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu.52 - .

Saksonskim genitivom (Saxon genitive). A teacher had a book. 7. onda dodajemo samo apostrof. mnoţina: 1. We went to the teachers. is your book big? 6. Teachers. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). teacher's book (učiteljeva knjiga). pad. 3.53 - . pad.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. Drugi padeţ . 4. The books of the techers were big. 2. We know more about the teachers. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. pad. After the conversation with the teachers. pad. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s.) Padeži imenica . pad.(4. 2. And we asked the teacher. The teacher's books are always big.3. pad. pad. treći padeţ pomoću predloga "to". jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. We know more about the teacher. 5. After our conversation with the teacher. pad. šesti pomoću predloga "with". Some teachers had books. The book of the teacher was big. We went to the teacher. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). And we asked the teachers. 4. pad. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). pad. 3. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . pad. pad. pad. are your books big. 6. 5. pad. a "s" iza bezvučnih suglasnika. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. 7. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. Teacher.

. its. any. (on je manje bogat od svog brata) . James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte).) PoreĎenje prideva . upitne (interrogative): what. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). few. certain.as" i pozitiva prideva. pokazne (demonstrative): the this. which.1.nadmoćnost . obrazuje se pomoću reči "less.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . opisne (descriptive): young. our. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). (jak je kao konj) Komparativ. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. neither. either.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. your. much. količinske (quantitative): some. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. the order.jednakost .) Pridevi . deobne (distributive): each. these. (trg Sv. ni broj ni padeţ. prisvojne (possessive): my. that. Italian..positive .Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake".nejednakost . Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini.then": He is less rich than his brother. (5. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St.. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde).54 - . German. another. those. younder. Serbian. Pridev obično stoji ispred imenice. every. enough. He is as strong as a horse. Osobne imenice mogu se završavati na -s. green. such. all. He is as rich as his friend.comparative . the same. her.. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). Pridevi se dijele na: lične (proper). an. one. his. neodreĎene (indefinite): a. beautiful. English. Croatian.superlative. kojim se izraţava umanjenost. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). their. Jednakost se izraţava pomoću reči "as.

simple. a ne suglasnika).the finest (lijep). moţe biti: relativni.55 - . (veoma sam vam zahvalan).prettie ali gray .sa izuzetkom sledećih: just. narrower. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). (on je bogatiji od svog brata). PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. (to je veoma tačno. simplier. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. "-ow". .the prettiest (drag). apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. the politest.2. Treći stepen. Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". right.) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).the biggest (velik). superlativ. the prettiest. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi .the fattest (debeo). "-er" ili na slogovno "l". On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). the cleverest the simpliest. (on je samostalniji od svog brata). kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. taj se suglasnik udvostručuje: fat . more just. the more just the most right. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.finer . cleverer. (5. more right. .grayer . na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r".the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. Ako je pridjev višesloţan.bigger . Ako se pridev završava muklim "e". kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. narrow. to je ponajviše tačno). polite. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).Komparativom se izraţava uvećanost. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. prettier. big . clever. kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu.fatter . the narrowest. odnosno "st": fine . politer.

the most famous. ka. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. Takvi su pridevi: common. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. learned. after (posle). uzroka. b) predlozi za vreme: before (pre). under (ispod) i dr. na. (5.) Predlozi . pri). to (u. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. through (pomoću). more learned. the most learned. prema). cheerful.Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći.3. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. on (na). towards (prema). before (ispred). above (iznad). into (u). Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. by (od). kod. handsome itd. more beautiful. more famous. since (od). cruel. the most beautiful. pleasant.) Nepravilna komparacija prideva . on (u) i dr. beautiful. I never saw a worse looking man. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. . in (u).Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. behind (iza). quiet. c) predlozi za očuvanje porekla.56 - .PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. in front of (ispred). between (izmeĎu). cilja: from (od).

love).I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . your blue book). Zagreb.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since .he came into the room I put the money into my pocket about . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. in (u). lične imenice (Sarajevo.I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . Upotreba nekih glavnih predloga: of . you.where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . sa).the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . house. us). coming . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. throughout (skroz). Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog.he is a friend of mine what are you thinking of? from . with (s. zamjenice (you. sastavljeni su od više reči: into (u). your blue book. Japan. English people. tj. Posle predloga uvek sledi "imenica". money. him. without (bez). working. Beograd. within (u).I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into .d) predlozi za sredstva: by (od. grupne imenice (my first job. Edin. outside (napolju). upon (na). a nikad glagol.57 - . Predlozi mogu biti sloţeni. Mary). a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. pomoću). gerund (swimming).

This is not truth in spite of what he has said.this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . (7.I have been waiting for you till now with .you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .for . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) . She never smokes.) Prilozi .they came to the house until . predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. She is less beautifull than her sister.what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .I shall wait until day come till .58 - . uz pridev: He is really handsome.

why (zašto). (očito. ever (ikad). fast (brzo). hardly (jedva).badly (loš . jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". usefully (korisno). There is truly quietly. out (iz).. priloge za količinu: more (više).. a za superlativ reč "most". (7. never (nikad).). less (manje) i dr. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. truly (zaista). often (često). far (daleko). so (tako). enough (dovoljno). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more".). beautifully . at last (najzad) itd. ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste.59 - . prilozi stupnja: very (vrlo).lepše.loše) itd.1. then (tada). at present (sada). sometimes (ponekad). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously.longest (dugo . Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. down (dole). (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. a superlativ nastavkom "est": long . znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. quite (sasvim) i dr. izvedene i sloţene.) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. late (kasno) i dr..longer . little (malo). soon (uskoro). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful .beautifully (lep . too (previše). as (kao). Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek).uz prilog: She drives incredibly slowly. Prosti prilozi su: now (sada).more beautifully . seldom (retko). many (mnogi). right (pravo) i dr. early (rano).duţe. quietly (mirno). at least (bar). priloge za način: how (kako). near (blizu). most (najviše). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). in (u). there (tamo). no more (ne više). . up (gore) i dr.most beautifully (lepo .. quickly (brzo). I can't know everything. happily (srećno) i dr.lepo) bad . priloge za mesto: here (ovde). loud (glasno).

last Inače.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! . skup) (lep. next . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.nearest.nearly (jedva). pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .to charge high . furthest . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve.Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.to speak loud .to copy fair . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs. (skoro).nearer .to buy dear .less .latest.) Uzvici .better .later .60 - . further . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".to sell cheap .worst .most .worse . naporan) (blizak) .farther. oni često menjaju smisao: hard near (teţak.to stop short .more .farthest.to work hard .to sing right .hardly .best .to speak loud . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.to draw near .least . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.to play false .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .

Glavni veznici i njihova upotreba: before .I don't know whether to go or not. yet (ipak) i dr.. though (iako) i dr.It was a long time since we met. (ne znam da li da idem ili ne) because . but (ali).Personal pronouns Prisvojne zamenice .Neither he or his sister knew this lesson.You may keep this book as long as you want. (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.Either you or your brother must go.We all waited until the rain stopped. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.Possessive pronouns Povratne zamenice ..We saw him before he left his office.I don't like it because it's too tiresome.Relative pronouns Deobne zamenice .As soon as he came we called his father. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . (odavno se nismo videli) until.He knows that I was right.61 - .Demonstrative pronouns Upitne zamenice . or (ili). (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.I am not going to do this unless it is necessary. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9.Indefinite pronouns . (oboje mislimo tako) unless . (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as . when (kada).or .) Veznici . if (ako).Both you and I think so. (došao je da bi čuo vest) as much as .Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice . although he wouldn't admit it. (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.) Zamenice . (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .Reflexive pronouns Pokazne zamenice ..I have read as much I had time. till .Interrogative pronouns Relativne zamenice .Distributive pronouns NeodreĎene zamenice. zavisne (subordinative): that (da)...nor . (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since . (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .He did it as well as he could. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). (ili vi ili vaš brat morate ići) neither. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .and .Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).He came in order to hear news..

1. you (ti). isn't it? (hladan je dan. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . to bring (doneti). we (mi). I gave the book to him .it (on-ona-ono) u jednini. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. zar ne) It seems to me that we shall have rain. to give (dati). to write (pisati). Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". of you. They say that the accident was inevitable. to you. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta.Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. with you. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day.she. he. U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). to read (čitati) i još nekih.it (njega-nju-njega) u jednini. b) u četvrtom padeţu: me (mene).her. to throw (baciti).62 - . onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. with me. him. Posle glagola: to tell (reći). to send (poslati). treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. you (tebe). uključujemo lice koje govori.(10. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. to me. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. to sell (prodati). It is only my brother who is here in time. I said to him nothing. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). them (njih) u mnoţini. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one".Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). Kad upotrebimo zamenicu "we". Who is speaking? . Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati.) Lične zamenice . a kad upotrebimo zamenicu "they". you (vas). i us (nas).

. čija. .) Povratne zamjenice . himself (on sam).e). Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. his (njegov). bez ičije pomoći). yours (tvoj.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. hers (njen).63 - . theirs (njihov. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine".3.a. ili u (što se mene tiče). ourselves (mi sami).prisv. (lično on je učinio to herojsko djelo). yourself (ti sam. (10. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. its (njegov) u jednini. themselves (oni sami) za mnoţinu. ti lično). herself (ona sama).a.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam.a.a. itself (ono samo) za jedninu.2.(10.e). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . ours (naš.a. zamenica. "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice).pris. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio. pridev.) Prisvojne zamenice . yourselves (vi sami). upotrijebiti "my own": This book is my own. lično ja).e). (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti.e). yours (vaš.e) u mnoţini. čije: Whose hat is this? It is mine.

a. what 5. pad. pad. which 2.64 - . with whom (ko) (čiji. pad. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). of what 3. that (onaj. who 2. pad. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). what i which. pad. pad. pad. pad. what 2.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj.4. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. to which 4. the former (preĎašnji. pad. pad. the latter (zadnji. o) i the same (isti). dalji po redu). kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1.(10. pad. the same to you (takvo je moje mišljenje. to whom 4.) Upitne zamenice . (10. whom 5. pad. Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). pad. ona. ono) za dalje predmete u mnoţini. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. whose 3. Promena zamenice "who": 1.) Pokazne zamjenice . raniji). zatim such (takav. to what 4.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. ove. such are his words. pad. . (to nije istina). with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. one i ones. pad. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). ova. of which 3. which 5. these (ovi. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true.5.

what. (koga vidite). as. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. which. (koje je boje vaša torba). "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). whatever. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici).kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10.65 - . Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. but. (jedan pisac. (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). čija je slava velika. "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). whichever. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. that.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. "Whose" se odnosi na lica.koji. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica)."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući).6. ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). whichsoever. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). I saw the man to whom you were talking razgovarali). whosoever. whatsoever. onda su to pridevi (which . umro . "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju).) Relativne zamenice . what .

they are not right (šta bilo da čine. (10. . nothing. posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). Each se odnosi na lica. poslije reči: all. neither. ţivotinje i stvari. everything. (znam šta mislite).7. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. little. "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). ţivotinja i stvari. none. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). only. jedan drugome itd.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). some. anything. any. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video).66 - . "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). "That" se odnosi na lica. each other.) Deobne zamenice . either. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). (čovek koga ste sreli je moj otac). ţivotinje i stvari. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). (jedan drugoga."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). much. something. nisu u pravu).Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each.

bilo ko neko. nešto. ţivotinje i stvari. any other another one several both ceo. i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). nekoliko malo nešto malo mnogo neki. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici.8. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. . all is lost (sve je izgubljeno)."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). svi malo nešto. much some.67 - . b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).) NeodreĎene zamenice . bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10.

(jedan je stigao odmah. uzet ću neke). another after some minutes nekoliko minuta). Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). but in vain (mnogo je bilo rečeno. (kuća je prazna. ali ja još uvek nikog ne vidim). količinu ili stepen. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. ali još više njih će otići). šta će se čoveku dogoditi). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). "Any" ima neodreĎeno značenje. "Both" se upotrebljava za lica. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. Glagol je samo u mnoţini: many will come. ţivotinje i stvari. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. others said I should stay (predloţio sam da odem. Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. nijedna osoba. ali uzalud). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. svi su otišli). drugi poslije . two artists have exhibited their paintings."All" znači celinu. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. radovi obojice su od velike vrednosti). and still more will leave (mnogi će doći. I am going to take some zanimljivih knjiga. ţivotinja i stvari. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. all have gone (sve je tačno). drugi su rekli da ostanem).68 - . izvjestan broj. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. "One" se upotrebljava za lica u jednini. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). ţivotinje i stvari. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. "Another" se upotrebljava za lica. many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo.

) Red rieči . na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta.69 - . zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. Engleski jezik je veoma precizan u redu. pa predikat (P).Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). (12.(11. Na prvom mestu je subjekt (S). odnosno rasporedu reči u rečenici. mesto (PM) i vreme (PV). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. U e-mailovima. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV).) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika.

a u američkom samo na ize: realise. grafitima itd. Mary and I went to the beach together. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala.) Britansko i američko pisanje . ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. The quick brown fox jumped over the lazy dog. realize harmonise. što svakako ne znači menjanje istih. na bilo kojem mestu u rečenici. kod internet korisnika. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. Neke reči završavaju u britanskom na -tre.) Pisanje velikih slova . što olakšava učenje ovog jezika. . bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. We saw the accident from the distance.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. harmonize realize harmonize (14. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. na raznim reklama. a -ter u američkom. britanski U britanskom pisanju.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. videćete odstupanja od ovih pravila. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. I like horror films.(13.70 - .

period (.Punctuation the full stop. (15.) .The colon .zvezdice diaeresis (. filmova.) .tačka the comma (." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried. velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani. praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.) Znaci interpunkcije .The semicolon .apostrof asterisks (***) ..The full stop or period .) .dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .dvotačka the mark of interrogation.upitnik the mark of exclamation (!) . quotation marks (" ") . War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.navodnici brackets () ili [] . meseci. magazina.zarez the semi-colon (. the apostrophe (') .The comma .duţa crtica. question mark (?) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.crtica the dash (—) .uzvičnik inverted commas.zagrade the hyphen (-) .tačka zarez the colon (:) .The question mark . jezici. pjesama itd.) .71 - .Pored ovih slučajeva.

da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. I was in England. and football in high school. message message message Best wishes. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.kompanija) (et cetera . te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. Best wishes itd. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. etc. Yours sincerly. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. koji dolaze jedan za drugim. MeĎutim. i sličnih primera.The full stop or period .72 - . Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. fraza i klauza u rečenici.2.i tako dalje) .) Zarez .(15.  Dear Jane. zar ne?) . preporučuje se da budete dosledni. cool day was perfect for lying in the dark green grass.Tačku koristimo u skraćenicama. Trava nije "zelena" i "tamna".) Tačka . hockey. i ponekad predstavlja pitanje stila. ona je "tamno zelena". rukomet. toplo Primjetite.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. (15. hokej. (company . vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano.1. pišite je u celom tekstu.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. didn't you? (zaključao si auto.  John played handball.

papers and pens. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni.73 - . or. as you know.) Dvotačka . travel to Russia. for. are often the subject of jokes. olovke) (Oni moraju imati: knjige. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans.M. (kada je sastanak bio završen. (na putu prema školi. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. nor. kao što  (Eddie će.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. uprkos mojim (15. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". in spite of my wishes. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. I met three of my classmates coming out of the subway. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. ţeljama. yet. čizme.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. znate. but. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms.3. su često predmet šale) Eddie will. and Jeff wore tennis shoes. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. putovati u Rusiju) (teksašani. . te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school.

(ljudi obično rado daju savete.):  Today people can buy what they want from supermarkets. Emily Dickinson. nor. vice-president. (upitao sam sestru ima li sastanak) . treasurer. people depended on general stores and peddlers. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.74 - . The instructor asked the students what they were doing. they are much less inclined to take it. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. when such conveniences did not exist. (15. therefore.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. and Leo Tolstoy. and discount stores. moreover. nevertheless. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. thus. secretary. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. or. furthermore.5. department stores. but in Colonial days. then. James Joyce.) Tačka-zarez . for.(15.4. yet):  People are usually willing to give advice. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. president. so.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. etc. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. but. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann.) Upitnik .

(16.75 - .) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .

motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .76 - .

a ostali slogovi su nenaglašeni. e. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su.77 - . zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. Zato. u’ moţe da bude znak za više glasova. ima jedan naglašen slog. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. MeĎutim.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. itd. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. U rečenici. to ne treba da radite. To ne treba da vas plaši. svi oni stavljaju naglasak na isti slog. naročito ako su predlozi ili veznici. bili oni iz Londona ili Glazgova. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. (17. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera.1. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. Zvršni glas im je isti. o. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. . samoglasnika ili dvoglasnika. Većina engleskih reči. ne koristeći fonetske znake. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom.2. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. ’bold’-irani. jedan jači i jedan nešto slabiji. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. Njujorka ili Melburna. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). sa dva ili više slogova. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. uprkos različitom pisanju. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. Novi Zeland. MeĎutim. i.) Naglasak. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. U engleskom jeziku. Naglašeni.(17. meĎutim. Postepeno ćete se u tome snaći. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. (17. SAD. Australija.

ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika. . U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t.4. (17.(17. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. Ne brinite zbog toga. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku. p .3. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. Slušajte paţljivo izgovor spikera.r . multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne.78 - .) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici.l’ i drugih. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.

bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. bilo kao drugi ili strani jezik. australijska itd.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora.79 - . a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika.) Transkripcija izgovora. ženski – plava). Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. odnosno pisanje.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. što svakako nije uobičajeno. Ali. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). a ukoliko i postoje. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. Nulta lekcija je.5. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). radija ili televizije. bilo kao maternji. Po ovoj metodologiji. bilo sa kompjutera. . jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo.6. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. tj.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. a naročito u izgovoru.(17. u stvari. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. (18. američka. govor izvornih spikera. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. Pravila za izgovor gotovo i nema. kao što je to srpski. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska.

/e/ yes /jes/ . Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.to clinic /klinik/ .jabuka 10.napustiti 7.grm 3. /i/ it /it/ .pun bush /buS/ . /Ќ:/ all /Ќ:l/ .za samoglasnike: /Ќ/.da ten /ten/ .za samoglasnike: /Q/.deset rest /rest/ . a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.nedostatak apple /’Qp«l/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika.autobus cup /kГp/ .svi shore /SЌ:/ .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno. U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut. /i/. /e/. /«/ c) zaokrugljene .1.prohladan 4. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /Г/ bus /bГs/ . /u/ book /buk/ . ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. /u/.čovek lack /lQk/ .odmor 9. /Г/. /α:/.konj 2. /i:/ tea /ti:/ .80 - . /«:/. ne nailazeći na prepreke.kopito cool /ku:l/ .ruţan 8. /Ќ:/.zatvoriti . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju.čaj sheep /Si:p/ . b) neutralne .knjiga full /ful/ . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. onda je samoglasnik ‚prednji’.klinika ugly /’Гgli/ .za samoglasnike: /i:/. /u:/ too /tu:/ . /Q/ man /mQn/ . Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene.takoĎe hoof /hu:f/ .ovca leave /li:v/ .(18.obala horse /hЌ:s/ .šoljica shut /SГt/ .

na shop /SЌp/ .led 6.sala here /hi«/ .hotel joke /dZ«uk/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.uvo . Drugi element dvoglasnika /ei/.desno kite /kait/ .ptica herd /h«:d/ .pola 11. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.jasan ear /i«/ .krdo 6. Kod dvoglasnika /i«/. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. /ai/.okean hotel /h«u’tel/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.ovde clear /kli«/ . Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.deo half /hα:f/ .kasno cake /keik/ . /«/ address /«’dres/ .vruće 12. /α:/ car /kα:/ .auto part /pα:t/ . /E«/.prodavnica hot /hЌt/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /Ќ/ on /Ќn/ .sposoban handsome /’hQns«m/ . /ai/ right /rait/ .kolac grape /greip/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika.zmaj ice /ais/ . /i«/ 5.adresa able /’eib«l/ . Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. /«:/ girl /g«:l/ .81 - .zgodan (18. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. /«u/ ocean /«uS«n/ .devojka bird /b«:d/ . dok je drugi kraći i ne naglašen. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. a kraći ispred bezvučnih suglasnika. /ei/ late /leit/ .2. /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.groţĎe 2.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/.5.

/Ќi/ soil /sЌil/ . .vikati doubt /daut/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.krava shout /Saut/ .kobila chair /tSE«/ . Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku.sumnjati 8. tvoj (18.3.dečak coin /kЌin/ . BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2. /E«/ mare /mE«/ . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. Podseća na snaţnije disanje. /au/ cow /kau/ . /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.novčić 7.82 - . s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.tlo boy /bЌi/ .redak 4.obilazak doer /du«/ .vršilac your /ju«/ .3. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.stolica rare /rE«/ . /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi.vaš. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. /u«/ tour /tu«/ .

ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. koje je slično srpskom. /z/ 3. /t/ 15.83 - .naliv-pero copy /kГpi/ . /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. tango. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/.sestra dress /dres/ .kopija happen /’hQp«n/ . /S/ ship /Sip/ . /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. što nije slučaj sa engleskim /r/. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči.grad better /’bet«:/ . Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere.leĎa job /dZГb/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. /p/ pen /pen/ . banka). Trenje je veće nego za srpski glas v. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1.brod sure /Su(r)/ . MeĎutim.zauzet 2.uskoro sister /’sist«:/ . Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). izgovoricemo bezvučno /T/. a ako su glasne ţice relativno mirne. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši.oko tea /ti:/ .siguran station /’steiSn/ - . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. Vrh jezika moze biti i blago isturen.bolje 13.čaj city /’siti:/ . /s/ soon /su:n/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba.dogoditi se back /bQk/ .posao about /«’baut/ . /b/ 14. bez pojave glasa /g/ na kraju. Kod svetlog /l/.haljina zone /zЌun/ . a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.ruţe busy /’bizi/ .zona roses /rЌuziz/ . samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela.

/r/ red /red/ .zvono long /lЌN/ .kafa half /hα:f/ .crkva match /mQtS/ .jedan wet /wet/ . /w/ one /w«n/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .pola 21.oprostite right /rait/ .kraljica .prijatan sun /s«n/ .pevac school /sku:l/ . /f/ fat /fQt/ .sudija age /eidZ/ .mesec 23.4.škola 16.stvar author /’ЌT«:/ .pravda 11. /N/ drink /driNk/ .autor month /mГnT/ .celina behind /bi’haind/ .iza hammer /’hQm «:/ .doba soldier /’souldZ«:/ .zdravo 10.ključ cock /kГk/ .mast coffee /’kЌfi:/ .šuma 6.vid garage /’gQrα:Z/ .miš sum /s«m/ . /h/ he /hi:/ .šibica nature /’neitS«:/ . /D/ this /Dis/ . /k/ 17.teţak 22.preseliti very /’veri/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .duh big /big/ .ipak use /ju:s/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .čudan key /ki:/ . /l/ love /lГv/ .drugi with /wiD/ .sa 24. /j/ yet /jet/ .osećati hello /he’l«u/ . /T/ thing /TiN/ . /g/ get /get/ .čekic mouse /maus/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ . /tS/ 19.piti ring /riN/ .smešan 8.vojnik 18.veoma heavy /’hevi:/ . /m/ 7.dan odd /Гd/ .dobiti ghost /gЌust/ .ljubav feel /fi:l/ .crven sorry /’sЌri/ .veliki church / tS«:tS/ . /n/ nice /nais/ . /dZ/ 20.sunce funny /f«ni:/ .priroda judge /dZ«dZ/ .84 - .dug 9.garaţa 5.lepota 12.merdevine day /dei/ .ovo other /’«D«:/ .on whole /hЌul/ . /v/ move /mu:v/ .vlaţan queen /kwi:n/ .