Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3. twice (dva puta). a koristimo ispred suglasnika: a chair. NeodreĎeni član je a ili an. (1.5.) Deobni brojevi .) Brojevi za ponavljanje . Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). Moţe li imenica biti u mnoţini.) Brojevi za umnožavanje . the house. (1.4.zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . tj. Da bi ste odredili koji. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2. OdreĎeni član je the. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). (1.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk).two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 .The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. twenty times (dvadeset puta).) Član . On je nepromenljiv: the man. an koristimo ispred samoglasnika: an hour. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . a year. an elephant itd. inače su zastareli. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). Izuzetak: once (jedan put). thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji. a university.) Broj nula . i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. (2. an apple.6. the woman.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.3.(1.three two o four nine. Posle broja.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta).

. u)? Da koristite an (2. -6- . The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). .ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti).ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona). Da li imenica počinje vokalima (a.ispred imena zgrada.ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. časopisa. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). . (isto i vama). . . magazina: the Times. i.1.pred superlativima: this is the best thing you can do .ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi).ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca).4.kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja). ustanova. .u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem). . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). e. o. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). The Majestic (hotel) itd. . .ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more).kada se govori o odreĎenom licu. plananskih lanaca.ispred imena reka. stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) . . . Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: .ispred imena listova.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here .

.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). . a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). an hour (čas). dinner is ready spreman).OdreĎeni član se ne upotrebljava: .misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju). .gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood .imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). market. doĎite. . a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . . prison itd.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). he was put in prison (stavljen je u zatvor). NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. (deco. court.bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. an open window (otvoren prozor). -7- . college.imena dana.man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu. idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući).2. come. (on najbolje trči).imena obroka su bez člana: children. ali I have time (imam vremena). (2. (sto je napravljen od drveta). tj.imenice kao što su: school. (ona piše najbrţe). .član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). ručak je .

swimmer and jumper (moj brat je trkač. score (dvadeset). NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). too. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. as . . plivač i skakač). million: a hundred balls (stotinu lopti). NeodreĎeni član se izostavlja: . thousand.posle izraza kao što su: the title of. NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). the office of. Šeridanova komedija). ludakom). NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. houses (kuće). -8- . NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. the post of. . hundred. such. he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). . NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). we have confidence in you (imamo poverenja u vas).NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća).kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji.ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). a third (trećina). i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. . broj. postao je vojnik). NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). a comedy by Sheridan ("Suparnici". quite. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara).kad se nešto nabraja: my brother is a runner. what. so. he was made prisoner (zarobili su ga).posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno). rather. madman (nazvali su ga ludim. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". gross (dvanaest tuceta). teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). no less.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). .

.kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude)..Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .) Glagoli .Passive Voice Slaganje vremena .particip prezenta) .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.biti  glagol "to have" .Verbs Pomoćni glagoli .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .raditi Bezlični glagoli .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .The Conditionals Pasiv . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Clauses Kondicionali .Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.imati  glagol "to do" .Direct and Indirect Speech Klauze .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .

you're he is . (most je izgraĎen).1. ţiveti.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta.we're you are . it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. (ja surfujem). I was in Spain last year. He is ill. will Glagol "to be" . have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. It is ten miles. have. Be se upotrebljava za starost.(3.you're they are . she's. She is twenty. it? are we? are you? are they? Past Simple . she's. udaljenost i cenu. futura itd.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.Prezent I am . (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. To be. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built.they're I'm not (ja nisam) you're not he's. do. This building is twenty years old. she.1. it's we are . His brother was a sailor.) Pomoćni glagol "to be" . Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: .1.he's.biti Glagoli be. .) Pomoćni glagoli . (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar). stići itd. shall.I'm (ja sam) you are .) Pomoćni glagoli su: be.za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. Be kao glagol punog značenja znači postojati.10 - .Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . Present Simple . or not to be.

having been being having been (3.Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional .Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional .Present Perfect .Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple . have.) Pomoćni glagol "to have" . futura itd.Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.11 - . shall. will Glagol "to have" . do.2.) Pomoćni glagoli su: be.1.Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect .imati .Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .

(morate dati štampati pozivnice). Last week I had a new suit made. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. . ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. imati. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. I have got znači isto kao i have.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. Npr: They had to leave.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . (detešce ima plave oči) . He has got a TV set.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. (dajem pleviti vrt) . . npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići.U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got.12 - . (on ima televizor) Kada have znači posedovati. Npr: Her brother has a motor-boat.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . They had not to leave. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. a odrični pomoću dodavanjem not. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati.

Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .having had having having had .13 - .you've he has .Prezent I have .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .I've (ja imam) you have .Simple Present Tense .

don't you? (znate na šta mislim.I didn't you did not .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . Does he drive a car? You do not understand me.Prezent I do (ja činim) you do he. Do sit down! I do like this cakes. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . (on dobro pliva. zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes. Npr: They did their job very well. futura itd. a onda subjekt.you don't they do not . shall.3) Pomoćni glagol "to do" . it does we do you do they do Past Simple Tense .14 - .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not . They did not arrive in time.(3.) Pomoćni glagoli su: be. (čitate li.you didn't he did not .1. He did not do what he had promised.U imperativu.we didn't you didnot .we don't you do not . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. When does she do the room? Simple Present Tense . will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . she. have.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.he didn't we did not .he don't we do not . čitam) -uz so. I do. do.S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.you didn't they did not .you don't he do not .they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? . iza kojeg slijedi pomoćni glagol. and so does his sister. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do). raditi. He swims well.I don't you do not .

Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. Oni obično označavaju vremenske uslove.) Bezlični glagoli . znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. dopuštanje. Npr. (da li biste mogli da mi pokaţete put. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto.već I can do that (ja to umem). licu jednine sa it. Zajedničko za nepotpune glagole je da: . To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši). biti u stanju): I shall be able to this for you.Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći).u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s". mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!).da nemaju sve oblike i vremena. (3. (moći ću to da učinim za vas). umjeti. ought (trebati) i must (morati).15 - .(3. Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. may (moći. (umeo sam da plivam). contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Nepotpuni glagol "may" (moći.Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. . tako ne moţemo reći: I can that .) Nepotpuni glagoli . verovatnoću. . smeti) označava odobravanje. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not". please? (umem.3. Nepotpuni glagol "can" (moći. smeti). molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje.2.upitni im se oblik pravi inverzijom. znam da plivam). . .traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").

We shall have to work hard. Might izraţava takoĎe i pogodbu. "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". open . Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. skraćeno "oughtn't". You ought to know this. . Izraţava primoravanje. duţnost (prevodi se sa "treba". Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". hope . "to have left" itd. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". I must take leave now. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (treba da učiš ozbiljnije). (sada se moram pozdraviti.opened itd. (trebalo je da odeš) (3.played. nuţnost. He might be present.smiled. Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik.). moram otići).Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". The soldiers knew that they must die. Npr: play .): You ought to have gone. Npr: smile .) Pravilni i nepravilni glagoli . (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). duţnost.16 - . "mora" i sl. Odrični oblik glasi "ought not". (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this.hoped itd.4.

put hit .stood .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .thought Sva tri oblika su različita: sing .stood think .sang . Sva tri oblika jednaka: put .driven.drove .hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .17 - .hit .put .sung drive .thought .

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

herself.(3. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.6.) Povratni glagoli . We are watching TV. I saw an elephant. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . She speaks fast. she.19 - .Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. John goes to school. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.5. it dresses himself. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.) Prelazni i neprelazni glagoli . He has arrived.

7) Višeriječni glagoli . We will have to put off They turned down the meeting. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. He was late because his car broke down. tj. svi predloţni glagoli imaju direktne objekte. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu.1. my offer. .(3. They turned my offer down. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up.20 - .2.7. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. (3. Npr: They turned down my offer. kada imaju direktni objekat). ako je direktni objekat zamenica. nemamo izbora.7. the radio it it. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat.Multi-word verbs (3.

(lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) . moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. (3.8. the dog me? Mary. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati.) "-ing" oblici . što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. We run out of fuel.21 - . This building is our school. your seeing eggs. uvijek imamo direktni objekat.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. We run out of it. I am surfing.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati.3. (3. Na primer.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima. look forward to you.7.

to take to. (Johnova lenost me čini nervoznim). u sloţenim imenicama: a driving lesson. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward.9. pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. posle izraza: can't help. imamo: gerund sadašnji (surfing). (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). to put off. posle prijedloga. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. (ona dobro slika). One of life's pleasures is having breakfast in bed. pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (ovu stranicu vredi posetiti) . would you mind i pridjeva "worth" i "busy". (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. a swimming pool. moţe stajati u raznim vremenima. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). It's no use trying to escape. Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. (jedenje ljudi je pogrešno). (ne volim čitati knjige).(3. to give up. it's no use/good. to be for/against.) Gerund . train-spotting. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (on voli brzo hodati). gerund ima istu funkciju kao imenica. Iako izgleda kao glagol. do you mind. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). (ona dobro slika). Flying is dangerous. prisustvovanje sastancima).22 - . can't stand. doručkovanje u krevetu). (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). gerund prošli (having read).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. bird-watching. to keep on): She always puts off going to dentist. (letenje je opasno).

moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. They went laughing into the snow. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. .(3. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. he walked down on the road. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. He was trapped inside the burning house. od strane iste osobe ili stvari. he left the house. They laughed as they went. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". (ona je bila u kupovini) He came running towards me. Whistling to himself. He walked down on the road. da zameni rečenicu ili dio rečenice. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). od strane iste osobe. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti). i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. He whistled to himself. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters.10. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. They found their mother sitting in the garden.23 - . kao pridev: It was an amazing film. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping.) Particip prezenta . Putting on his coat. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.

.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. (3. since.. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. because.. he didn't spend much on clothes. Direct speech). Indirect Speech or Reported Speech). Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost.) Being poor. she put her hands in the air.) Direktni i indirektni govor .11. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Knowing that his mother was coming. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. Dropping the gun. (= because he felt hungry.24 - .She dropped the gun and put her hands in the air. he went into the kitchen and opened the fridge. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry. he cleaned the flat.

onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"." I: He said that he didn't understand this letter." I: Father told his son to be careful of himself.) I: She said that she was going to come soon again. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. D: She said: "I am going to come soon again. dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje.Prema ovim pravilima: am do shall will have. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. TakoĎe.25 - . . onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". (otac reče sinu: "Pazi se"). upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). (otac reče svom sinu da se pazi). has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. when itd. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what. (3. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. how.) Klauze ." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".12." I: They asked me whether I speak Spanish.Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol).).

) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. who is an engineer. which ili that. Giuseppe said that the plantar wart. can type 132 words a minute. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. je shvatio to za mene) . Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa.1. in fact I am going to the library now.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. (moj brat. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. whom. (u ovom slučaju. Shakespeare is my other. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. korištena je i oznaka tačka-zarez (. koji je inţenjer. (neophodna i nebitna klauza) (3. figured it out for me. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. All students who do their work should pass easily. kao rečenica. which had been bothering him for years. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. but he also got an A+. who used to be a secretary for the President. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. The book that is on the floor should be returned to the library.): This is one of English classes. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje.12.Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. had to be removed. oznakom tačka-zarez (. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday.26 - .

U rečenici funkcioniraju kao subjekat. What he knows [subjekat] is no concern of mine. (3. whether. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. what i whatsoever. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. Charlie didn't get the job in administration.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. Do you know what he knows [objekat]? In fact. U relativnoj klauzi. Uvode se relativnim zamjenicama: who. when. TakoĎe. which really surprised his friends. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. . which. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. When the movie is over. tj. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). which. which had been bothering him for years.27 - . mogu da dopunjuju. Imenička klauza obično počinje sa: that. whoever.2. Whoever wins the game will play in the tournament. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. which really surprised his friends. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. that. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. whose. where. direktni objekat ili predloški objekat. Charlie didn't get the job in administration. we'll go downtown. and he didn't even apply for the Dean's position. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. Oni kaţu zašto.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Npr: When the timer rings. had to be removed. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. whose. Za razliku od pridevskih klauza. We know the cake is done when the timer rings. we know the cake is done. whom. opisuju celu klauzu ili čak više njih. who.12. s toga neće biti odvojene zarezima. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Giuseppe said that the plantar wart. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. why. whomever.

The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". I should have taken .  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) . Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.13. Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. her recruits proved to be hard workers. jer su često elegantne i efikasne u izrazu. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. nulti-kondicional. Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo.) Kondicionali .) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama".ti bi uzeo itd.(3. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. (3. Though [they were] sometimes nervous on the court. I should not have taken. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if".3.uzeo bih you should take . Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen.28 - . Sadašnji kondicional { I should take . u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu.12. U stvari. onda (then) će doći do neke posledice.bio bih uzeo you should have taken . Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna.ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. eliptične klauze su tačne ali i korisne.

(3. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. they do not pass the exam. (da dobijem milion dolara. umesto glagola would koristimo should. i onda postoji šansa. za raziliku od prvog kondicionala. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. would you be suprised? she would marry him. I could stop working. it rains tomorrow. meĎutim. (ako bude padala kiša. jutro je.) Drugi kondicional . ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. could or might: If I won a million dollars. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home.29 - . da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova.13. I will stay at home. I would by a car. večeras) (ako budeš danas dobar. kao i kod prvog. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. zamislite da počne padati kiša. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. ali je to neverovatna mogućnost. i rezultatu tog uslova. can ili may umesto will. tj. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. mogao bih prestati raditi) .unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. niste kupili loto listić. Ponekad moţemo koristiti: shall. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. you can watch TV tonight.13.nevjerovatna mogućnost (Second conditional .realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. i njenoj posledici. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. Šta ćete uraditi? If it rains.) Prvi kondicional . Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). Ponekad. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. na primer: If you are good today. Na primer.1. šanse su jako male da će se uslov ispuniti.2. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. Primjetite. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. moţeš gledati TV (3.

(kada ustanem kasno. (da si kupio listić lota.13.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . Ponekad umesto would have koristimo should have. my boss gets angry. Na primer. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. If they had not passed their exam. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts.4. could have.) Nulti kondicional .(3.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. might have: If you had bought a lottery ticket.30 - . TakoĎe. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. you might have won.13. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni.) Treći kondicional . nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan. I would have told her.bez mogućnosti (Third conditional . mogao si dobiti) (3. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work.3. Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. poput neke opšte poznate činjenice. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. what would you have done? I would have invited her. their teacher would have been sad. (da nisu poloţili ispit. zakasnim na autobus) . they get hungry. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu.certainty) Tzv.

14. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. She was given a nice birthday present.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. it melts. tj. To znači.) Kondicionali . takvi koji uz sebe mogu imati objekat. If I had won a lottery. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog.) Trpno stanje (pasiv) .Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. vreme budućnost budućnost prošlost (3.5. P: Water is drunk by everybody. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me.13. If it rains. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. I would have bought a car. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. I would buy a car.(3. Naravno. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju. If I won the lottery. I will stay at home. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water.31 - . A: I wrote this letter. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) .

(dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness.32 - . (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se. "razume se". podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. She was said to have left her husband. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović.

The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. Da izrazite radnju koja se desila ranije. She has grown a foot since she turned nine.(3.15. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Predbuduće vreme. The Deists believed that the universe is like a giant clock. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt. koristite prošlo vreme. I will be so happy if they fix my car today. Da izrazite drugu završenu radnju. Da izrazite radnju koja će se desiti. koristite prezent perfekt. koristite prosto prošlo vreme. The President says that he will veto the bill. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme.Sequence of Tenses (3.33 - . Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. koristite prosto buduće vreme. I wanted to go home because I missed my parents. . Da se izrazi prošla radnja. I know that I made the right choice. koristite prosto prošlo vreme. koristite present perfect. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. You will surely pass this exam if you studied hard.1. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. koristite sadašnje prosto vreme. They believe that they have elected the right candidate. The crowd had turned nasty before the sheriff returned.) Slaganje vremena .15. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. She knew she had made the right choice.

"to try out" će se desiti posle.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive.34 - .15. tim je počeo polahko napredovati.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.(3. u isto vreme] .] They consider the team to have been coached very well. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. ["eagerness" je sada. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. radnja se dešava u paralelno. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.] She would have liked to see more veterans returning. Primeri Working on the fundamentals. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.2. [UnapreĎujući osnove. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". the team slowly began to improve.] The fans would like to have seen some improvement this year.

je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".) Sadašnje vreme (3.morati. x.1.biti.trebati. bez predloga "to": I write (ja pišem) . pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja. can. must .16. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).imati. bez prijedloga "to".Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. to have . Glagoli koji se završavaju na s. u trećem licu jednine: to cry (he cries). may . Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do".I do not write. the coaching staff devised a master strategy. Having experimented with several game plans. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja.Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola. [Particip prezent perfekta "having experimented".] (3. to try (to tries). Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. he reads (hi ri:dz).16. You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised". menjaju "y" u "i". osim glagola: to be . Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. ought . the coach knows not to expect too much. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y".) Sadašnje prosto vreme . z.35 - .moći. kad pred tim "y" stoji suglasnik. he teaches. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows".] Prepared by last year's experience.

ona . . it call? do we call? do you call? do they call? (3. she. I work (ja radim). verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing".36 - .2. ona zovu I do not call you do not call he. past present future Sunce izlazi svaki dan. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično).Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he.zvati I call you call he. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). ono zove mi zovemo vi zovete oni. The sun rises. sada i posle. one. ponekad moramo malo promeniti reč. to call . it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. he . pre.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem).16. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. past present future Jenny trenutno nije prisutna.) Sadašnje trajno vreme . MeĎutim. she. Jenny is not here. she.she.

.37 - . (sada učim engleski) You are reading this now.naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. (uvek se ţalite na svoju taštu) . izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.the girl is dancing.Ako se glagol završava na: suglasnik . radnja se ne mora odvijati tačno sada. Devojka .the pages are turning.. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. constantly. Sveća .. MeĎutim. forever itd: The Sun is rising constantly.. i tada se obično upotrebljavaju prilozi always. da označi radnju čije je trajanje neprekidno.. (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada.. future Knjiga . ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e.the candle is burning.

obično se ne koriste u trajnom obliku. find (misliti). weigh ostali look (biti sličan). seem. think* mentalna stanja forget. hear. hold. (Dţon se oseća mnogo bolje sada. love. feel (misliti). feel. posedovanje) She's having supper. (ona večera. (mogu videti) itd. (ona ima tri psa i mačku. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. doubt.3. hear.) Složeno sadašnje vreme . prefer. . I'm seeing Anthony later. wish merenja contain. suppose. remember. taste mišljenje assume. planiramo se susresti) to call . tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. see*. be (u većini slučajeva). to je naša percepcija. ona jede). smell. like. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. hate. recognise.glagoli čula (feel.smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. she. understand emocije/ţelje envy.16. njegovo zdravlje se poboljšava). što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. fear. hope. I can see Anthony in the garden. a ne radnju. she.38 - . Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). npr: This coat feels nice and warm. she. have (kada znači posedovati) . (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje.zvati I'm calling you're calling he. mean.. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. see.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem. (vidim Anthony-a u bašti. taste. cost. regret. consider. know. notice. imagine. mind. measure. . (ovaj brod je lep i udoban.da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. want.. dislike. She has three dogs and a cat.

Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. (kupio sam auto.I've been itd. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?".39 - . da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. already. she. it called? have we called? have you called? have they called? (3. Kada pišemo present continous. it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. još nije završena)..).) Nesvršeni perfekt . I have lived in Sarajevo since 1970. nije bitno kada). (gosti su upravo ušli u dvoranu). da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall.4. since. never. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). she. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. (ţivim u Sarajevu od 1970-te.16.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti. she. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . to call .Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". yet. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila.. vaţno je da je auto kupljen. uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. 10 months. (ova stranica postoji već. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . and 20 days. i još uvek ţivim).

Tara hasn't been feeling well for two weeks. (čitam već dva sata. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". a ni sada ne pušimo). a sada se oseća dobro). i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. (ne razumete (sada). 6.I'm tired because I've running. u petak. (nismo pušili. a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd. (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. 7. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. jer niste slušali). januara. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. dve sedmice.40 - .15 am Monday January I left school the beginning of time itd. 7 sedmica. 20 godina. ali Tara didn't feel well for two weeks. and now she feels well. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. .

) Prošla vremena (3. b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. She played basketball last week.17. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima. subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.zvati I have been calling you have been calling you he. I have not been calling have not been calling he. she. she. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3.17.1) Prošlo svršeno vreme . nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) .41 - .I've been studying for three hours. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. Mary did not go to work last Monday. she. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. to call . it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena. Tara hasn't been visiting us since March. I've been watching TV since 7pm.

moramo koristiti prosto prošlo vreme. You did not go to London. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prošle godine). I. . (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. she.worried cry . it here? You were here.zvati I called (ja sam zvao) you called he.Was I.42 - . He did not go to London. . krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . (išli smo u školu kada smo bili deca). he.levelled call . (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. it called we called you called they called I didn't call you didn't call he.were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. she. she. to call . (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. Did he watch TV last night. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.planned skip . it was here. I did not go to London. a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. it call? did we call? did you call? did they call? . it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. he. she. she.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level . taj se "y" mijenja u "i": worry . itd.

zvati I was calling you were calling. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina. she. It was raining.. npr: "James Bond was driving through town.17. da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang.2.". to call . it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. njom razgovara o njenoj kćeri). odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). Bond saw the killer in a telephone box. she. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading .) Prošlo trajno vreme .. Suddenly. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. The wind was blowing hard. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. she. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. Obično priča počinje nesvršenim preteritom. he. I was watching TV when you telephoned.She wasn't reading.43 - .(3. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? . a zatim se nastavlja prošlim vremenom. Nobody was walking in the streets. We were playing. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit.

(kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS.zvati I had called you had called he. We arrived at 9.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). present future I was not hungry. she.15am.3. I had just eaten. kosu). The train had left when we arrived. it called? had we called? had you called? had they called? .15 Mi stiţemo u 9 i 15. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he.44 - . (nisam znao ko je on. (nisam bio gladan. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA.pre neke druge radnje: We had left home before he came.17. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. she. if only (kad bi barem). (voz je krenuo u 9 sati. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. I wish (kamo sreće da). 9 9. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. I had never seen him before. (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). Mi smo stigli u 9 i 15.) The train had left when we arrived.(3. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. Voz je bio otišao kada smo mi stigli. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. she. past Voz odlazi u 9 sati.

18.4. neko je pušio). John was very tired. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl.18. somebody had been smoking.17.zvati I had been calling you had been calling he. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. he had been running.) Nesvršeni pluskvamperfekt .1. to call . she. (osetio sam cigarete.(3. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. Ram had been waiting for two hours. she. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.we shall call (ja ću zvati . moţe se koristiti glagol shall. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri". When I arrived. it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .) Buduća vremena (3. I arrived at 11am. (John je bio veoma umoran.) Prosto buduće vreme . I had not been calling you had not been calling he. Ram had been waiting for two hours when I arrived. meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call .mi ćemo zvati). a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". she.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.45 - . trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3.

she. she. I will help her because she is beautiful. (uzmi kišobran.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. she. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. she. At 4pm tomorrow. will + pomoćni g.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. Voz će otići kada vi stignete. will + pomoćni g.) . she. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he.) Buduće trajno vreme . Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. I will be working.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera.) Složeno buduće vrijeme . have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. I expect that he will come tomorrow. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje. it will be raining when you return.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. she.3. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. I will be playing tennis at 10am tomorrow. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. Kada koristimo buduće trajno vreme.15am.18.18.46 - . nadu itd. You will arrive at the station at 9. it call? will we call? will you call? will they call? (3. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . to call . I hope we will have better luck next day. When you arrive the rain will have left. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3.2. odluka. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. pretnja ili obećanje.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

poglavice .men .toys dan dečak igračka .boys .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".women .zubi .oxen .fifes .Rimljani .dečaci .polovine .sportisti .Englishmen . "-ief".51 - .borbe .wives polovina tele noţ supruga .Romans .calves . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .ladies .krovovi .igračke .countries .dwarfs .ţene .cliffs krov patuljak poglavica greben .Englezi .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .children vo dete .volovi .strifes .roofs .chiefs .halves .Normans .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .teeth .patuljci .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .ljudi .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .telad .dame .gulfs borba svirala štab struja .dani .knives .days .noţevi .svirale .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .zemlje .Normani .Nemci .staffs .Germans Rimljanin Norman Nemac .stories zemlja dama priča .štabovi .

onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant .brothers . poluprečnici) (oaza.oases (poluprečnik.menservants (sluga. tj.cloths . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu.brethren . društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .forget-me-nots (gledalac. gledaoci) (dţeparoš. onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on .52 - .clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji. od reči koja nosi smisao. dţeparoši) (nezaboravak (cveće).radii oasis . oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena.Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . Ako je sloţenica sastavljena bez imenica.pick-pockets forget-me-not .lookers-on pick-pocket . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) .

The books of the techers were big.3. 5. je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. sedmi padeţ pomoći predloga "about"). koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). The teacher's books are always big.) Padeži imenica . 3. pad. After our conversation with the teacher. After the conversation with the teachers. 3. And we asked the teacher.53 - . pad. We went to the teachers. pad. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). And we asked the teachers. Some teachers had books. pad. treći padeţ pomoću predloga "to". Teacher. mnoţina: 1. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju. Drugi padeţ . The book of the teacher was big. onda dodajemo samo apostrof. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. pad. are your books big. pad. 7. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. 5. teacher's book (učiteljeva knjiga). šesti pomoću predloga "with".Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. We know more about the teacher. a "s" iza bezvučnih suglasnika.(4. 4. pad. pad. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. Teachers. pad. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). 7. 4. pad. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. is your book big? 6. pad. We went to the teacher. pad. A teacher had a book. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. 6. pad. 2. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). We know more about the teachers. 2.

) Pridevi . He is as strong as a horse. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini.. such. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. either. those. količinske (quantitative): some.Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč. the order.nadmoćnost . pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod.jednakost . (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). their. obrazuje se pomoću reči "less.positive . dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). one. Pridevi se dijele na: lične (proper). her. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). prisvojne (possessive): my. younder. Serbian. Osobne imenice mogu se završavati na -s. Pridev obično stoji ispred imenice. much. pokazne (demonstrative): the this.) PoreĎenje prideva . few.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake".54 - . (trg Sv. He is as rich as his friend. his. neither. (jak je kao konj) Komparativ. German.comparative .. (5. every.. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). Italian.as" i pozitiva prideva.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj . green. Croatian. beautiful. which. your. these.. kojim se izraţava umanjenost. all.nejednakost . deobne (distributive): each.1. enough. neodreĎene (indefinite): a. any. the same. its.then": He is less rich than his brother. upitne (interrogative): what.superlative. English. ni broj ni padeţ. certain. our. an. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. opisne (descriptive): young. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). another. (on je manje bogat od svog brata) . that.

-višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty .) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. more right. big .the finest (lijep). kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. superlativ.prettie ali gray .fatter .finer .Komparativom se izraţava uvećanost. Treći stepen. narrower. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva. the more just the most right. clever. prettier. PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje.sa izuzetkom sledećih: just. simple. politer. odnosno "st": fine .grayer . right.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika.2. (5. On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji). Ako je pridjev višesloţan. .the biggest (velik). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . the narrowest. taj se suglasnik udvostručuje: fat .bigger . kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y". (to je veoma tačno. Ako se pridev završava muklim "e". to je ponajviše tačno). i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. moţe biti: relativni. the cleverest the simpliest. simplier. (veoma sam vam zahvalan). na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. "-er" ili na slogovno "l". more just. kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. polite. a ne suglasnika). the prettiest.the prettiest (drag). (on je samostalniji od svog brata). cleverer. . "-ow".the fattest (debeo). narrow.55 - . the politest. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). (on je bogatiji od svog brata).

kod.56 - . behind (iza). (5. learned.) Predlozi . towards (prema). the most beautiful. beautiful. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. in (u). handsome itd. b) predlozi za vreme: before (pre). by (od). c) predlozi za očuvanje porekla. the most famous. in front of (ispred). more beautiful. after (posle). cilja: from (od). pleasant. the most learned. I never saw a worse looking man. na. . mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. prema). (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. more famous. on (u) i dr. uzroka. cruel. to (u. on (na).Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. above (iznad). pri). quiet. ka. into (u). cheerful.) Nepravilna komparacija prideva . through (pomoću). Takvi su pridevi: common.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. under (ispod) i dr. more learned. before (ispred). between (izmeĎu).3. since (od).PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje.

Posle predloga uvek sledi "imenica". grupne imenice (my first job. Japan. tj. without (bez). love). Predlozi mogu biti sloţeni. money. your blue book).where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . English people. gerund (swimming). Beograd. with (s. within (u). Upotreba nekih glavnih predloga: of . pomoću). house.57 - . in (u).I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into .I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) . a nikad glagol. upon (na). sa).he is a friend of mine what are you thinking of? from . throughout (skroz). Zagreb. your blue book. sastavljeni su od više reči: into (u).I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. you.d) predlozi za sredstva: by (od.what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . Edin. him. us).he came into the room I put the money into my pocket about . Mary). Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. coming . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. outside (napolju). lične imenice (Sarajevo. working. zamjenice (you.the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in .

I shall wait until day come till .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without .Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among . prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. She is less beautifull than her sister.for .will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .they came to the house until .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .I have been waiting for you till now with . This is not truth in spite of what he has said. (7. She never smokes. (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond . uz pridev: He is really handsome.what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.) Prilozi .58 - .

most beautifully (lepo . too (previše).. Prosti prilozi su: now (sada). fast (brzo). up (gore) i dr. quite (sasvim) i dr. (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. at least (bar). There is truly quietly. Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). often (često). so (tako). a za superlativ reč "most". less (manje) i dr. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije.. as (kao). down (dole). izvedene i sloţene. ever (ikad).more beautifully . (očito.longer . Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful . znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.lepše. sometimes (ponekad). loud (glasno). little (malo).. hardly (jedva).uz prilog: She drives incredibly slowly. usefully (korisno). then (tada).lepo) bad ..). prilozi stupnja: very (vrlo). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). . far (daleko). in (u).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi. quickly (brzo). there (tamo). priloge za količinu: more (više). late (kasno) i dr. I can't know everything. ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste. right (pravo) i dr.1. at present (sada). Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". a superlativ nastavkom "est": long . never (nikad). priloge za mesto: here (ovde).loše) itd. enough (dovoljno). truly (zaista). seldom (retko). at last (najzad) itd. happily (srećno) i dr. beautifully . soon (uskoro). early (rano). most (najviše).59 - . priloge za način: how (kako). quietly (mirno). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. no more (ne više). near (blizu). out (iz).beautifully (lep . (7.badly (loš . why (zašto). jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".). many (mnogi).duţe.longest (dugo .

to work hard .least . (skoro).to copy fair .hardly . oni često menjaju smisao: hard near (teţak. naporan) (blizak) .to sell cheap .to draw near .nearest.wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".nearer . (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8. further . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.best .to buy dear . Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.later . last Inače.nearly (jedva).most .to speak loud . pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.better .worse .less .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! .to charge high .to stop short .worst .) Uzvici .to speak loud . skup) (lep.latest.more . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve. next . furthest .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .to play false .farther.to sing right .60 - .farthest.Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.

We saw him before he left his office. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as .Indefinite pronouns . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . (ili vi ili vaš brat morate ići) neither.As soon as he came we called his father.Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i). although he wouldn't admit it.or .and ..Neither he or his sister knew this lesson. (odavno se nismo videli) until. but (ali).. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to . (došao je da bi čuo vest) as much as .We all waited until the rain stopped.) Veznici . if (ako)..Either you or your brother must go. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .) Zamenice .Both you and I think so.Distributive pronouns NeodreĎene zamenice. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as . though (iako) i dr.Interrogative pronouns Relativne zamenice .Relative pronouns Deobne zamenice .I don't like it because it's too tiresome. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. when (kada). (oboje mislimo tako) unless .61 - ..It was a long time since we met.I have read as much I had time. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear. (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .. or (ili). (ne znam da li da idem ili ne) because .He knows that I was right.nor .Possessive pronouns Povratne zamenice . zavisne (subordinative): that (da).He did it as well as he could. (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10. hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).I am not going to do this unless it is necessary.Personal pronouns Prisvojne zamenice .Reflexive pronouns Pokazne zamenice . (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either.Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice .Demonstrative pronouns Upitne zamenice .. till .You may keep this book as long as you want.I don't know whether to go or not.He came in order to hear news. yet (ipak) i dr. Glavni veznici i njihova upotreba: before .

ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). of you.1. (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. to me.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). to write (pisati).it (on-ona-ono) u jednini. you (ti). U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. we (mi). to throw (baciti). to sell (prodati).her. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of".Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. he.62 - . I said to him nothing. with me. It is only my brother who is here in time. i us (nas). to send (poslati). you (vas). (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. Posle glagola: to tell (reći). treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. you (tebe).she. to you. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. Kad upotrebimo zamenicu "we". with you. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. b) u četvrtom padeţu: me (mene). I gave the book to him . zar ne) It seems to me that we shall have rain. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. to bring (doneti). Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . a kad upotrebimo zamenicu "they".(10. him. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. to read (čitati) i još nekih.) Lične zamenice . uključujemo lice koje govori. Who is speaking? . isn't it? (hladan je dan.it (njega-nju-njega) u jednini. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. them (njih) u mnoţini. They say that the accident was inevitable. to give (dati).

(lično on je učinio to herojsko djelo). ourselves (mi sami). zamenica.e). čija. yours (tvoj. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). . ti lično). theirs (njihov. herself (ona sama). yourself (ti sam. Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. .e). lično ja). pridev.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. yours (vaš. upotrijebiti "my own": This book is my own.3.a. ours (naš. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine".63 - .pris.(10. to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.a. his (njegov).e). himself (on sam).e) u mnoţini. itself (ono samo) za jedninu. hers (njen).a. (10.a.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj.) Prisvojne zamenice . themselves (oni sami) za mnoţinu.) Povratne zamjenice . čije: Whose hat is this? It is mine.2.e). ili u (što se mene tiče). Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. yourselves (vi sami).a. its (njegov) u jednini. bez ičije pomoći).prisv.

Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. o) i the same (isti). Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true.(10. which 2. pad. whose 3. that (onaj. with whom (ko) (čiji. which 5.64 - . pad. dalji po redu). with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). a. what i which. ona. pad. these (ovi. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. ove.) Upitne zamenice . Promena zamenice "who": 1. . pad. the latter (zadnji. of which 3. pad. of what 3. what 2. pad. with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. (to nije istina). what 5. such are his words.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. (10. who 2. pad. the same to you (takvo je moje mišljenje. to which 4. ova. to whom 4. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. zatim such (takav. whom 5. the former (preĎašnji.5. pad. ono) za dalje predmete u mnoţini. pad.) Pokazne zamjenice . pad. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. raniji). one i ones. to what 4. pad. pad.4. pad. pad. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). pad.

kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). "Whose" se odnosi na lica. whosoever. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). onda su to pridevi (which .6.65 - .koji. what.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. which. "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). (jedan pisac. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. what . but."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). (koje je boje vaša torba). ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). whatsoever. whichsoever. (koja od ovih devojaka je vaša sestra). whatever. as. umro . "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). čija je slava velika. (koga vidite). that. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10.) Relativne zamenice . Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo). (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). I saw the man to whom you were talking razgovarali). whichever.

everything. poslije reči: all. (znam šta mislite). ţivotinje i stvari. "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. ţivotinja i stvari. very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). neither. little. (10. . a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). "That" se odnosi na lica. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica.66 - . none. (čovek koga ste sreli je moj otac). ţivotinje i stvari. either. Each se odnosi na lica. nisu u pravu). any.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each.7. (jedan drugoga. anything. they are not right (šta bilo da čine. something. some. only. "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). jedan drugome itd."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). each other. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. nothing.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). much. i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga).) Deobne zamenice . Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu).

.67 - . i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). nešto. ţivotinje i stvari. all is lost (sve je izgubljeno). svi malo nešto. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many. (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. any other another one several both ceo. a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. much some. b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).8."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. nekoliko malo nešto malo mnogo neki. bilo ko neko.) NeodreĎene zamenice .

"Any" ima neodreĎeno značenje. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. others said I should stay (predloţio sam da odem. svi su otišli). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. all have gone (sve je tačno). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. nijedna osoba. "Another" se upotrebljava za lica. uzet ću neke). izvjestan broj. "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. drugi su rekli da ostanem). (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. ţivotinje i stvari. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. but in vain (mnogo je bilo rečeno. "Both" se upotrebljava za lica. drugi poslije . količinu ili stepen. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). ţivotinje i stvari. many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most)."All" znači celinu. two artists have exhibited their paintings. ali uzalud). ali ja još uvek nikog ne vidim). (kuća je prazna. šta će se čoveku dogoditi). "One" se upotrebljava za lica u jednini. ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. Glagol je samo u mnoţini: many will come. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. (jedan je stigao odmah. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. ali još više njih će otići). ţivotinja i stvari. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). another after some minutes nekoliko minuta). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. radovi obojice su od velike vrednosti). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. and still more will leave (mnogi će doći. I am going to take some zanimljivih knjiga.68 - .

(moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. Na prvom mestu je subjekt (S). jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. odnosno rasporedu reči u rečenici.(11. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN). My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). Engleski jezik je veoma precizan u redu. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 . na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. mesto (PM) i vreme (PV). (12. U e-mailovima.69 - .) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika.) Red rieči .Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). pa predikat (P).

npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. Mary and I went to the beach together. što olakšava učenje ovog jezika. . na raznim reklama.) Pisanje velikih slova . The quick brown fox jumped over the lazy dog.70 - . I like horror films. a u američkom samo na ize: realise. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. We saw the accident from the distance. 2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. videćete odstupanja od ovih pravila. realize harmonise. a -ter u američkom.(13. što svakako ne znači menjanje istih. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. kod internet korisnika.British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. britanski U britanskom pisanju.) Britansko i američko pisanje . harmonize realize harmonize (14. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. na bilo kojem mestu u rečenici. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. grafitima itd. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala.

) . religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.) Znaci interpunkcije . (15.uzvičnik inverted commas.apostrof asterisks (***) .) ..Punctuation the full stop.The question mark . question mark (?) .upitnik the mark of exclamation (!) . magazina. filmova. praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni.71 - . period (. quotation marks (" ") .The colon .zarez the semi-colon (. jezici.duţa crtica. pjesama itd.tačka zarez the colon (:) . meseci.dvotačka the mark of interrogation." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.navodnici brackets () ili [] .Pored ovih slučajeva.tačka the comma (.The semicolon .zagrade the hyphen (-) .dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani. the apostrophe (') .) . War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.The full stop or period .zvezdice diaeresis (.) .crtica the dash (—) .The comma .

da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza. Yours sincerly.Tačku koristimo u skraćenicama. zar ne?) . pišite je u celom tekstu. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. didn't you? (zaključao si auto. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . i ponekad predstavlja pitanje stila. cool day was perfect for lying in the dark green grass. preporučuje se da budete dosledni.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. i sličnih primera.) Zarez . rukomet. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva. Trava nije "zelena" i "tamna". 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. MeĎutim. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. (15.  John played handball. I was in England.) Tačka .kompanija) (et cetera . koji dolaze jedan za drugim.72 - . Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati. fraza i klauza u rečenici. message message message Best wishes.(15. hockey. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. and football in high school. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car.1.  Dear Jane. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.2. (company . ona je "tamno zelena". Best wishes itd.i tako dalje) . hokej.The full stop or period . etc. toplo Primjetite.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.

73 - . 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza.The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books. I met three of my classmates coming out of the subway. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". putovati u Rusiju) (teksašani. kao što  (Eddie će. (na putu prema školi. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. are often the subject of jokes. for. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. čizme. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator.M. olovke) (Oni moraju imati: knjige. travel to Russia. but. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. uprkos mojim (15. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. (kada je sastanak bio završen. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. su često predmet šale) Eddie will. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. as you know.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. znate.) Dvotačka . ţeljama. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. and Jeff wore tennis shoes. in spite of my wishes. or. .3. nor. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. papers and pens. yet.

5. people depended on general stores and peddlers.) Tačka-zarez . vice-president. so. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. but in Colonial days.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. president. but.4. (15. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo.):  Today people can buy what they want from supermarkets.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and.) Upitnik . furthermore. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. nor. nevertheless. Emily Dickinson. James Joyce. for. or. they are much less inclined to take it. and Leo Tolstoy. treasurer. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. yet):  People are usually willing to give advice. etc. therefore. (upitao sam sestru ima li sastanak) . ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. (ljudi obično rado daju savete. The instructor asked the students what they were doing. moreover. when such conveniences did not exist.(15. thus. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. and discount stores. department stores. then.74 - . secretary.

(16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .75 - .

motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .76 - .

Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. a ostali slogovi su nenaglašeni. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). svi oni stavljaju naglasak na isti slog.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom.77 - . Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. u’ moţe da bude znak za više glasova. ’bold’-irani. ne koristeći fonetske znake.) Naglasak. ima jedan naglašen slog. Zvršni glas im je isti. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. Postepeno ćete se u tome snaći. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. Većina engleskih reči. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. jedan jači i jedan nešto slabiji. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi. U rečenici. U engleskom jeziku. sa dva ili više slogova. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). Zato. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. uprkos različitom pisanju. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. e. o. MeĎutim.1. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. to ne treba da radite.(17. i. Novi Zeland. . Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. slušajući paţljivo izgovor vaših spikera. (17. naročito ako su predlozi ili veznici. To ne treba da vas plaši. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. samoglasnika ili dvoglasnika. pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu.2. itd. Naglašeni. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. Australija. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. (17. meĎutim. Njujorka ili Melburna. SAD. bili oni iz Londona ili Glazgova. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. MeĎutim. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen.

U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. Slušajte paţljivo izgovor spikera. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku.(17. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. (17.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika.78 - .3. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. .l’ i drugih. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. p . Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova.4.r . ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. Ne brinite zbog toga. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik.

radija ili televizije. a ukoliko i postoje. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. odnosno pisanje. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. tj. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. u stvari.79 - . (18.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. bilo kao drugi ili strani jezik. Nulta lekcija je. američka. bilo kao maternji. Pravila za izgovor gotovo i nema. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. bilo sa kompjutera. a naročito u izgovoru. ženski – plava).Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera.5. australijska itd. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. kao što je to srpski. dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo.6. . Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . Po ovoj metodologiji.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. što svakako nije uobičajeno. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’. Ali.) Transkripcija izgovora. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. govor izvornih spikera. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika.(17.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka.

80 - .obala horse /hЌ:s/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut. /i/ it /it/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno. /u/.deset rest /rest/ .ovca leave /li:v/ . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje.grm 3.za samoglasnike: /Q/.za samoglasnike: /i:/.ruţan 8.knjiga full /ful/ . /α:/.odmor 9.svi shore /SЌ:/ . /e/ yes /jes/ . /u/ book /buk/ . Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. /i/. /u:/ too /tu:/ .klinika ugly /’Гgli/ .čovek lack /lQk/ . /«/ c) zaokrugljene .zatvoriti .(18. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’.1. /Г/ bus /bГs/ . /«:/.da ten /ten/ .kopito cool /ku:l/ . onda je samoglasnik ‚prednji’.pun bush /buS/ . /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /i:/ tea /ti:/ . ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’.šoljica shut /SГt/ . Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. ne nailazeći na prepreke. b) neutralne . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike.nedostatak apple /’Qp«l/ .konj 2.takoĎe hoof /hu:f/ . /Ќ:/.autobus cup /kГp/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene.jabuka 10.za samoglasnike: /Ќ/.prohladan 4. /Г/.napustiti 7. /Ќ:/ all /Ќ:l/ .čaj sheep /Si:p/ . /Q/ man /mQn/ .to clinic /klinik/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . /e/.

Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/.jasan ear /i«/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. /ai/ right /rait/ . ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.auto part /pα:t/ . Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/. /E«/. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. /«:/ girl /g«:l/ .na shop /SЌp/ . /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika.krdo 6.ovde clear /kli«/ .groţĎe 2. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. /i«/ 5. Drugi element dvoglasnika /ei/.kasno cake /keik/ .vruće 12.adresa able /’eib«l/ . /ei/ late /leit/ . /«u/ ocean /«uS«n/ .kolac grape /greip/ . /«/ address /«’dres/ .hotel joke /dZ«uk/ . U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.deo half /hα:f/ .zmaj ice /ais/ .81 - .prodavnica hot /hЌt/ .uvo . Kod dvoglasnika /i«/. a kraći ispred bezvučnih suglasnika.sposoban handsome /’hQns«m/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.sala here /hi«/ . Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen.okean hotel /h«u’tel/ .devojka bird /b«:d/ . /ai/. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. /α:/ car /kα:/ .desno kite /kait/ .ptica herd /h«:d/ .) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog.5. dok je drugi kraći i ne naglašen.zgodan (18. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.2.pola 11. /Ќ/ on /Ќn/ .led 6.

redak 4. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3.kobila chair /tSE«/ . POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi.novčić 7. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano.obilazak doer /du«/ . STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5.vršilac your /ju«/ . /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. /au/ cow /kau/ .3.krava shout /Saut/ .dečak coin /kЌin/ . a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. Podseća na snaţnije disanje.stolica rare /rE«/ . U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. /u«/ tour /tu«/ . Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1.tlo boy /bЌi/ . . s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. tvoj (18. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/.sumnjati 8. /Ќi/ soil /sЌil/ . U engleskom jeziku ima 24 suglasnika.vaš.3.vikati doubt /daut/ . PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4.82 - . SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2. /E«/ mare /mE«/ .

sestra dress /dres/ .uskoro sister /’sist«:/ . a ako su glasne ţice relativno mirne.oko tea /ti:/ . izgovoricemo bezvučno /T/.grad better /’bet«:/ . /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. /s/ soon /su:n/ . Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. što nije slučaj sa engleskim /r/. tango. Kod svetlog /l/.siguran station /’steiSn/ - . /t/ 15.bolje 13.kopija happen /’hQp«n/ . /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. izgovoricemo zvučni suglasnik /D/. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči.haljina zone /zЌun/ . ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. MeĎutim.leĎa job /dZГb/ . Tamnije i mekše je od srpskog ћ. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. koje je slično srpskom. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). banka). /p/ pen /pen/ . Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba.brod sure /Su(r)/ . s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh.posao about /«’baut/ . Trenje je veće nego za srpski glas v.ruţe busy /’bizi/ . /b/ 14. bez pojave glasa /g/ na kraju. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela. Vrh jezika moze biti i blago isturen. srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.zauzet 2./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć.čaj city /’siti:/ . a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. /z/ 3.83 - . Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. /S/ ship /Sip/ . /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/.dogoditi se back /bQk/ .naliv-pero copy /kГpi/ .zona roses /rЌuziz/ . /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane.

iza hammer /’hQm «:/ .teţak 22.zdravo 10.pevac school /sku:l/ .drugi with /wiD/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ . /j/ yet /jet/ .ljubav feel /fi:l/ . /v/ move /mu:v/ .garaţa 5.sa 24. /r/ red /red/ . /tS/ 19.stvar author /’ЌT«:/ .4. /k/ 17. /n/ nice /nais/ . /D/ this /Dis/ .mast coffee /’kЌfi:/ .škola 16. /l/ love /lГv/ .osećati hello /he’l«u/ .šibica nature /’neitS«:/ .zvono long /lЌN/ .ipak use /ju:s/ .sudija age /eidZ/ .čekic mouse /maus/ .pravda 11.prijatan sun /s«n/ .miš sum /s«m/ .84 - .piti ring /riN/ .veoma heavy /’hevi:/ .dan odd /Гd/ . /h/ he /hi:/ .šuma 6.dug 9.merdevine day /dei/ .celina behind /bi’haind/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .priroda judge /dZ«dZ/ .lepota 12.oprostite right /rait/ .vlaţan queen /kwi:n/ .veliki church / tS«:tS/ . /dZ/ 20. /N/ drink /driNk/ .pola 21.smešan 8.autor month /mГnT/ .mesec 23.crven sorry /’sЌri/ . /g/ get /get/ .kraljica .dobiti ghost /gЌust/ .on whole /hЌul/ . /T/ thing /TiN/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .preseliti very /’veri/ . /m/ 7.čudan key /ki:/ .doba soldier /’souldZ«:/ . /f/ fat /fQt/ .jedan wet /wet/ . /w/ one /w«n/ .vid garage /’gQrα:Z/ .vojnik 18.sunce funny /f«ni:/ .crkva match /mQtS/ .ključ cock /kГk/ .kafa half /hα:f/ .ovo other /’«D«:/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .duh big /big/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful