P. 1
39553191 Gramatika Engleskog Jezika PDF

39553191 Gramatika Engleskog Jezika PDF

|Views: 766|Likes:
Published by Milica Petrovski

More info:

Published by: Milica Petrovski on Aug 15, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/27/2013

pdf

text

original

Sections

  • (0.1.) Alfabet - Alphabet
  • (1.) Brojevi - Numbers
  • (1.4.) Brojevi za ponavljanje - repeating numerals
  • (1.5.) Brojevi za umnožavanje - multiplicatives
  • (2.) Član - The Article
  • (2.1.) OdreĎeni član
  • (2.2.) NeodreĎeni član
  • (3.) Glagoli - Verbs
  • (3.1.) Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)
  • (3.1.1.) Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be"
  • (3.1.2.) Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have"
  • (3.1.3) Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do"
  • (3.2.) Bezlični glagoli - Impersonal Verbs
  • (3.3.) Nepotpuni glagoli - Defective Verbs
  • (3.4.) Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs
  • (3.5.) Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs
  • (3.7) Višeriječni glagoli - Multi-word verbs
  • (3.7.1.) Frazalni glagoli
  • (3.7.3.) Frazalni predložni glagoli
  • (3.8.) "-ing" oblici - The "-ing" forms
  • (3.9.) Gerund - The Gerund
  • (3.10.) Particip prezenta - The Present Participle
  • (3.11.) Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech
  • (3.12.) Klauze - Clauses
  • (3.12.1.) Nezavisne i zavisne klauze
  • (3.12.2.) Relativne klauze
  • (3.12.3.) Eliptične klauze
  • (3.13.) Kondicionali - The conditionals
  • (3.13.5.) Kondicionali - ukratko
  • (3.14.) Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice
  • (3.15.) Slaganje vremena - Sequence of Tenses
  • (3.15.1.) Slaganje glagolskih vremena
  • (3.15.2.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima
  • (3.16.1.) Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense
  • (3.16.2.) Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense
  • (3.16.3.) Složeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense
  • (3.16.4.) Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense
  • (3.17.) Prošla vremena
  • (3.17.1) Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense
  • (3.17.2.) Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense
  • (3.18.) Buduća vremena
  • (3.18.1.) Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense
  • (3.18.2.) Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense
  • (3.18.3.) Složeno buduće vrijeme - Futur Perfect Tense
  • (3.18.4.) Futur Perfect Continuous
  • (4.) Imenice - Nouns
  • (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns
  • (4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns
  • (4.3.) Padeži imenica - Cases of Nouns
  • (5.) Pridevi - Adjectives
  • (5.1.) PoreĎenje prideva - Comparasion
  • (5.2.) Pravopisna pravila pri poreĎenju
  • (5.3.) Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion
  • (6.) Predlozi - Prepositions
  • (7.) Prilozi - Adverbs
  • (7.1.) PoreĎenje priloga
  • (8.) Uzvici - Interjections
  • (9.) Veznici - Conjunctions
  • (10.) Zamenice - Pronouns
  • (10.1.) Lične zamenice - Personal Pronouns
  • (10.2.) Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns
  • (10.3.) Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns
  • (10.4.) Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns
  • (10.5.) Upitne zamenice - Interrogative Pronouns
  • (10.6.) Relativne zamenice - Relative pronouns
  • (10.7.) Deobne zamenice - Distributive Pronouns
  • (10.8.) NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns
  • (12.) Skraćenice na internetu
  • (13.) Britansko i američko pisanje - British and American writing
  • (14.) Pisanje velikih slova - Writing of capital letters
  • (15.) Znaci interpunkcije - Punctuation
  • (15.1.) Tačka - The full stop or period
  • (15.2.) Zarez - The comma
  • (15.3.) Dvotačka - The colon
  • (15.4.) Tačka-zarez - The semicolon
  • (15.5.) Upitnik - The question mark
  • (16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini
  • (17.1.) Naglasak
  • (17.6.) Transkripcija izgovora
  • (18.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika)

Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 1. Brojevi - Numbers 1.1. Glavni (cardinals) 1.2. Redni (ordinals) 1.3. Deobni (fractional numerals) 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 1.6. Broj nula (zero) 2. Član - The Article 2.1. OdreĎeni član 2.2. NeodreĎeni član 3. Glagoli - Verbs 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 3.6. Povratni glagoli 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 3.7.1. Frazalni glagoli 3.7.2. Predloţni glagoli 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 3.9. Gerund - The Gerund 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 3.12. Klauze - Clauses 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 3.12.2. Relativne klauze 3.12.3. Eliptične klauze 3.13. Kondicionali - The conditionals 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

3 3 3 4 5 5 5 5 5 6 7 9 10 10 11 14 15 15 16 19 19 20 20 20 21 21 22 23 24 25 26 27 28 28 29 29 30 30 31 31 33 33 34 35 35 36 38 39

-1-

Sadržaj Strana 3.17. Prošla vremena 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 5. Pridevi - Adjectives 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. PoreĎenje priloga 8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 15.1. Tačka - The full stop or period 15.2. Zarez - The comma 15.3. Dvotačka - The colon 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 15.5. Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 17.2. Samoglasnici - Vowels 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 17.4. Suglasnici - Consonants 17.5. Više Suglasnika - More consonants 17.6. Transkripcija izgovora 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.)

41 41 43 44 45 45 45 46 46 47 48 48 50 53 54 54 55 56 56 58 59 60 61 61 62 63 63 64 64 65 66 67 69 69 70 70 71 72 72 73 74 74 75 77 77 77 78 78 79 79 79 80 81 82

-2-

(0.1.) Alfabet - Alphabet A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dţi:) (eie) (ai) (dţei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. glavni (cardinals) redni (ordinals) diobni (fractional numerals) brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

-3-

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

-4-

6. the house. a year.multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje 2.5. an apple.two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 .) Brojevi za ponavljanje . twenty times (dvadeset puta). Moţe li imenica biti u mnoţini. Da bi ste odredili koji. twice (dva puta). (1. izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje).) Deobni brojevi . NeodreĎeni član je a ili an. thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji.) Brojevi za umnožavanje . Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini pređite na sledeće pitanje mnoţini izostavite član 3.The Article (sedam stepeni ispod nule) U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. (1.fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. an elephant itd. an koristimo ispred samoglasnika: an hour. Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk).zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero 206 . Posle broja. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član -5- . (1. (2. Izuzetak: once (jedan put). i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1.repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta).3. Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). On je nepromenljiv: the man.4.(1.) Broj nula . a university. OdreĎeni član je the.) Član . U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). inače su zastareli. tj. a koristimo ispred suglasnika: a chair.three two o four nine. the woman.

ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi). . magazina: the Times. . -6- .1. e. o.ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti).ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu.ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). (isto i vama). . časopisa.ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). .ispred imena listova. Ne koristite a (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona). . .4.pred superlativima: this is the best thing you can do . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). plananskih lanaca. ustanova. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno pređite na sledeće pitanje uopšteno izostavite član 5. The Pacific Ocean (Tihi okean).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk (našalio se na račun ove starice) (ne ţelim da rizikujem).ispred imena reka. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja).kada se govori o odreĎenom licu.ispred imena zgrada. u)? Da koristite an (2. i. . stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) .ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more). The Majestic (hotel) itd.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here . Da li imenica počinje vokalima (a. . .) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: .ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca).

court.gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood . market. he was put in prison (stavljen je u zatvor). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati. (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka).2. doĎite. . (ona piše najbrţe).imena dana.man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu.član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan). (2. ručak je .) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom. (sto je napravljen od drveta).imenice kao što su: school.OdreĎeni član se ne upotrebljava: . college. tj. a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). dinner is ready spreman). (on najbolje trči). ali I have time (imam vremena). NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. .bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose. an hour (čas). an open window (otvoren prozor). nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu). prison itd. .misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju).imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni). a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek). -7- . . come. (deco.imena obroka su bez člana: children.uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest . meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday . idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući). . .ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).

posle izraza kao što su: the title of. . teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). quite. the office of.posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu. too. score (dvadeset). such.kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji. NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). we have confidence in you (imamo poverenja u vas). madman (nazvali su ga ludim. NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals". dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (ţuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno).u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike). . so. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme. rather. NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Šeridanova komedija). postao je vojnik). he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). no less. swimmer and jumper (moj brat je trkač. NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja). houses (kuće). he was made prisoner (zarobili su ga). NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many. broj. NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce). thousand. -8- . as . . a comedy by Sheridan ("Suparnici". NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. NeodreĎeni član se izostavlja: . gross (dvanaest tuceta). NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina). . million: a hundred balls (stotinu lopti). plivač i skakač). i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool. .ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta). hundred.NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća). ludakom).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi).kad se nešto nabraja: my brother is a runner. the post of. a third (trećina). what. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara).

Passive Voice Slaganje vremena . .Prepositional Verbs  Frazalni prijedloţni glagoli .The Conditionals Pasiv . dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli .Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli .Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense -9- ..particip prezenta) .kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik.kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude).Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli .Verbs Pomoćni glagoli .Direct and Indirect Speech Klauze .Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" .) Glagoli .Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli .biti  glagol "to have" .The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor .Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund.Clauses Kondicionali .Phrasal Verbs  Prijedloţni glagoli .imati  glagol "to do" .Reflexive Verbs Višerečni glagoli .Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli .raditi Bezlični glagoli .

za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. or not to be. She is twenty.) Pomoćni glagol "to be" .10 - . it? are we? are you? are they? Past Simple . ţiveti.Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3. His brother was a sailor. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata.1. she. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: .biti Glagoli be.za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. will Glagol "to be" . do.Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta.he's. Be kao glagol punog značenja znači postojati. It is ten miles. Present Simple .1.) Pomoćni glagoli su: be.1. have. shall.) Pomoćni glagoli . it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he. He is ill. To be. Be se upotrebljava za starost. she's. (ja surfujem).) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.(3. udaljenost i cenu. Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty. (most je izgraĎen).Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't was I? were you? was he? . .you're they are . stići itd. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).I'm (ja sam) you are . she's. have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. I was in Spain last year.they're I'm not (ja nisam) you're not he's.we're you are . This building is twenty years old. it's we are .you're he is .Prezent I am . futura itd.

Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional . futura itd.Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been should I be? would you be? would he be) I should not have been you would not have been he would not have been should I have been? would you have been? would he have been? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta be to be to have been being been .imati .Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.Present Perfect .1.) Pomoćni glagoli su: be.2.11 - .) Pomoćni glagol "to have" .Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been I shall not be you will not be he will not be shall I be? will you be? will he be? I shall not have been you will not have been he will not have been shall I have been? will you have been? will he have been? Present Conditional . do.Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been had I been? had you been? had he been? Futur Simple . shall. will Glagol "to have" .Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been I haven't been you haven't been he hasn't been have I been? have you been? has he been? Past Perfect . have.having been being having been (3.Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect .

imati. . ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. (detešce ima plave oči) . (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. . (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken). (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) . (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'.Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati.Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. Npr: Her brother has a motor-boat. do ili Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. He has got a TV set. (dajem pleviti vrt) . (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. They had not to leave. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed.Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. I have got znači isto kao i have. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. (morate dati štampati pozivnice).U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči. npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići.Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: . Npr: They had to leave.12 - . (on ima televizor) Kada have znači posedovati.U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom. Last week I had a new suit made. a odrični pomoću dodavanjem not.

Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had I shall not have you will not have he will not have shall I have? will you have? will he have? I shall not have had you will not have had he will not have had shall I have had? will you have had? will he have had? Present Conditional .Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would have he would not have Past Conditional .you've he has .13 - .Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had had I had? had you had? had he had? Futur Simple .Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect .Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had I have not had you have not had he has not had have I had? have you had? has he had? The Past Perfect Tense .having had having having had .Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had should I have? would you have? would he have? should I have had? would you have had? would he have had? Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had .Simple Present Tense .Preterit I had (ja sam imao) you had he had he I hadn't you hadn't hadn't had I? had you? had he? Present Perfect Tense .Prezent I have .he's I haven't you haven't he hasn't have I? have you? has he? Past Simple Tense .I've (ja imam) you have .

When does she do the room? Simple Present Tense .he don't we do not . zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti. a onda subjekt. prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol.I didn't you did not .they don't do I? do you? does he? do we? do you? do they? I did not .you didn't he did not .Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did Imperativ do (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) I do not . (čitate li. raditi. don't you? (znate na šta mislim. He swims well.Prezent I do (ja činim) you do he. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače) Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola. Npr: They did their job very well.(3. They did not arrive in time. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).) Pomoćni glagoli su: be.we don't you do not . she. čitam) -uz so. do. (on dobro pliva. shall. Do sit down! I do like this cakes. He did not do what he had promised.we didn't you didnot . a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean.they didn't did I? did you? did he? did we? did you? did they? .he didn't we did not .3) Pomoćni glagol "to do" .S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol . Does he drive a car? You do not understand me. futura itd.you don't they do not .14 - .you don't he do not . and so does his sister. have.Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta.I don't you do not . iza kojeg slijedi pomoćni glagol.U imperativu.you didn't they did not . (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme) . it does we do you do they do Past Simple Tense . I do.1. i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes.

znam da plivam). Nepotpuni glagol "can" (moći. Oni obično označavaju vremenske uslove.2.traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći). molim?) Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola. .upitni im se oblik pravi inverzijom. licu jednine sa it. (da li biste mogli da mi pokaţete put. (3. contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". may (moći. Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto. umjeti. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way. odrični oblik obrazuju sa rečicom "not".u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s".3. ought (trebati) i must (morati). (moći ću to da učinim za vas). Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći. biti u stanju): I shall be able to this for you. (umeo sam da plivam).da nemaju sve oblike i vremena. Nepotpuni glagol "may" (moći. .15 - .(3. mogućnost i ţelju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (moţda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruţi?) (neka počiva u miru!). Zajedničko za nepotpune glagole je da: .: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. dopuštanje.već I can do that (ja to umem). tako ne moţemo reći: I can that . To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši).Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. smeti) označava odobravanje. . znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Npr. please? (umem. verovatnoću. smeti).) Nepotpuni glagoli . .) Bezlični glagoli .

Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena. The soldiers knew that they must die. (treba to da znaš) (ne smete to učiniti) Glagol "ought" izraţava obavezu. Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. Odrični oblik glasi "ought not". open .smiled.4. I must take leave now. Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". (trebalo je da odeš) (3. Npr: smile . moram otići). skraćeno "oughtn't". "to have left" itd.U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. "mora" i sl. Npr: play . Izraţava primoravanje. (treba da učiš ozbiljnije).played. hope . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said". Might izraţava takoĎe i pogodbu. You ought to know this.). duţnost. (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan). duţnost (prevodi se sa "treba". . (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". (sada se moram pozdraviti. nuţnost. We shall have to work hard.hoped itd.): You ought to have gone.16 - . Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". He might be present.opened itd.) Pravilni i nepravilni glagoli .

hit Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was.thought . Sva tri oblika jednaka: put .stood .Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand .hit .17 - .thought Sva tri oblika su različita: sing .put hit .sung drive .put .drove .sang .stood think . were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had .driven.

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .18 - .

John goes to school. She speaks fast. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu) (3.19 - . direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. she.6. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.5. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). He has arrived.Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt.) Povratni glagoli .) Prelazni i neprelazni glagoli . it dresses himself. I saw an elephant. herself. Najčešći su: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se) to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he.Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj.(3. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe) . We are watching TV. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.

glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched on on on on the radio.1.20 - . the radio it it. We will have to put off They turned down the meeting. kada imaju direktni objekat). ako je direktni objekat zamenica. . svi predloţni glagoli imaju direktne objekte. Direktni objekat Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. nemamo izbora.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. my offer.7. tj. Npr: They turned down my offer. They turned my offer down. (3.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat.7. (obe rečenice su tačne) MeĎutim. He was late because his car broke down.7) Višeriječni glagoli .(3. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. obično ih moţemo rastaviti na dva dijela.Multi-word verbs (3.2.

Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati. uvijek imamo direktni objekat. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife.3.Primeri: Predložni glagoli believe in look after talk about wait for Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati (Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for Direktni objekat God. the dog me? Mary. He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima.7. We run out of fuel.8. look forward to you. i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati. što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu.) "-ing" oblici .) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. (3. your seeing eggs.The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing. This building is our school. We run out of it. I am surfing. i mogu biti: gerund: particip prezenta: imenica: Hunting lions is dangerous. Na primer. (3.21 - . moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". (lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola) .

doručkovanje u krevetu). (ona dobro slika). Flying is dangerous. Imeničke osobine gerunda su: pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. to give up. When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti). (Johnova lenost me čini nervoznim). pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). train-spotting. (ovu stranicu vredi posetiti) . can't stand. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru). a swimming pool. moţe stajati u raznim vremenima. imamo: gerund sadašnji (surfing).) Gerund . gerund ima istu funkciju kao imenica. posle izraza: can't help. bird-watching. (jedna od njegovih duţnosti je (jedna od ţivotnih ugodnosti je kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. would you mind i pridjeva "worth" i "busy". u sloţenim imenicama: a driving lesson. It's no use trying to escape.(3. Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta). (njegova nervoza je posledica njegove bolesti). to take to. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika). iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books.9. (on voli brzo hodati). (letenje je opasno). Glagolske osobine gerunda su: iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. posle prijedloga. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward. (jedenje ljudi je pogrešno). (ne volim čitati knjige). (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. gerund prošli (having read).22 - . to be for/against. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. prisustvovanje sastancima). pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. Iako izgleda kao glagol. do you mind. it's no use/good. to keep on): She always puts off going to dentist. i koristi se: kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. One of life's pleasures is having breakfast in bed. to put off.

he left the house. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori). They found their mother sitting in the garden.23 - . (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again.) Particip prezenta . kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.(3. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge. He whistled to himself. Whistling to himself. moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. He was trapped inside the burning house. (leţala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go". kao pridev: It was an amazing film. he walked down on the road. od strane iste osobe ili stvari. . Putting on his coat. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti).10. They went laughing into the snow. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme. biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. da zameni rečenicu ili dio rečenice. od strane iste osobe. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters.The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing. He walked down on the road. They laughed as they went. there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke. (bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu). i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking (ja radim) (on je pevao) (oni su šetali). sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.

She dropped the gun and put her hands in the air. he went into the kitchen and opened the fridge. (3. Indirect Speech or Reported Speech). Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as. Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu".11. Dropping the gun. (= because he felt hungry.) Being poor.Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl. Direct speech).. Knowing that his mother was coming. she put her hands in the air.24 - . Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Sloţeno buduće Infinitiv sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost. because. since. i izraţava razlog radnje: Feeling hungry.) Direktni i indirektni govor . . he cleaned the flat.. he didn't spend much on clothes.

onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". how. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"." I: Father told his son to be careful of himself." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo". (otac reče svom sinu da se pazi).). has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo) D: He said: "I do not understand this letter. (3. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved. when itd.Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). . (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje.25 - . D: She said: "I am going to come soon again. -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what.12. (otac reče sinu: "Pazi se"). dele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses)." I: He said that he didn't understand this letter.) Klauze ." I: They asked me whether I speak Spanish. TakoĎe. Klauze se dele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).) I: She said that she was going to come soon again.Prema ovim pravilima: am do shall will have.

Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju.1. which had been bothering him for years. had to be removed. (moj brat. in fact I am going to the library now. which ili that. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace.) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. koji je inţenjer.12. All students who do their work should pass easily. Većina pridevskih klauza počinje sa: who. Giuseppe said that the plantar wart. je shvatio to za mene) .Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti. can type 132 words a minute. but he also got an A+. dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother. Zavisne klauze mogu biti: pridevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice. who used to be a secretary for the President. jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno.26 - . (u ovom slučaju. Shakespeare is my other. oznakom tačka-zarez (.): This is one of English classes. who is an engineer. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. kao rečenica. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. The book that is on the floor should be returned to the library. korištena je i oznaka tačka-zarez (. (neophodna i nebitna klauza) (3. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. figured it out for me. whom.

what i whatsoever. who. Imenička klauza obično počinje sa: that. and he didn't even apply for the Dean's position.12. gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. tj. he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. where. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu. zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice. (3. had to be removed. relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu. whoever. Oni kaţu zašto. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause). s toga neće biti odvojene zarezima. whose.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom. priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. Charlie didn't get the job in administration. mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how. when. why. which. which had been bothering him for years. that. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Whoever wins the game will play in the tournament. whomever. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.27 - . we know the cake is done.-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. which really surprised his friends. U relativnoj klauzi. When the movie is over. We know the cake is done when the timer rings. opisuju celu klauzu ili čak više njih. Npr: When the timer rings. whom. Za razliku od pridevskih klauza. What he knows [subjekat] is no concern of mine. whose. mogu da dopunjuju. whether. Giuseppe said that the plantar wart. we'll go downtown. direktni objekat ili predloški objekat. TakoĎe. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu. which. koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. Uvode se relativnim zamjenicama: who. U rečenici funkcioniraju kao subjekat. Charlie didn't get the job in administration. .2. which really surprised his friends. Do you know what he knows [objekat]? In fact.

i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20 To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen.12. a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. (3.The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would". Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv.uzeo bih you should take . jer su često elegantne i efikasne u izrazu. I should have taken .ti bio uzeo itd Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take.28 - . onda (then) će doći do neke posledice. nulti-kondicional.(3. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima. Though [they were] sometimes nervous on the court.13. a ponekad ih nazivamo "if rečenicama". eliptične klauze su tačne ali i korisne. U stvari. jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if".  Prvi kondicional (First Conditional)  Drugi kondicional (Second Conditional)  Treći kondicional (Third Conditional)  Nulti-kondicional (Zero Conditional) .ti bi uzeo itd. I should not have taken. u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo). Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].3.bio bih uzeo you should have taken .) Kondicionali .) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune. her recruits proved to be hard workers. i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional { I should take . Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta.

If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. (ako bude padala kiša.1. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras. i njenoj posledici. večeras) (ako budeš danas dobar. umesto glagola would koristimo should. a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. they do not pass the exam. I will stay at home.(3. ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. I would by a car. you can watch TV tonight. da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova. meĎutim.13. meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti.nevjerovatna mogućnost (Second conditional . Ponekad. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). tj. i onda postoji šansa. I could stop working. Na primer. can ili may umesto will. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. it rains tomorrow. kao i kod prvog. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota. i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. ali je to neverovatna mogućnost. jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.13. zamislite da počne padati kiša.) Prvi kondicional . jutro je. moţeš gledati TV (3.29 - . Ponekad moţemo koristiti: shall. za raziliku od prvog kondicionala. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci. na primer: If you are good today. could or might: If I won a million dollars.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. Šta ćete uraditi? If it rains. mogao bih prestati raditi) . Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. Primjetite. buduće vreme Treba primetiti da kiša još nije pala. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti. (da dobijem milion dolara. kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. niste kupili loto listić. would you be suprised? she would marry him.realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti.) Drugi kondicional . Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti.2. razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. i rezultatu tog uslova.

Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti. you might have won. Na primer. If they had not passed their exam. umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect). (da nisu poloţili ispit. might have: If you had bought a lottery ticket. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu.) Nulti kondicional .13.) Treći kondicional . poput neke opšte poznate činjenice. If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . could have. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode.certainty) Tzv. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme.4. meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti. what would you have done? I would have invited her. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts. TakoĎe. my boss gets angry. they get hungry. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni.bez mogućnosti (Third conditional . (da si kupio listić lota. već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. mogao si dobiti) (3. ni o sadašnjosti ni o budućnosti. their teacher would have been sad. govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio.(3. Ponekad umesto would have koristimo should have.3. zakasnim na autobus) . If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. I would have told her. dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. (kada ustanem kasno.13. ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti.30 - .no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan.

She was given a nice birthday present. I would buy a car. i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. I will stay at home. If I won the lottery.) Trpno stanje (pasiv) . Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju.5. If I had won a lottery.13. P: Water is drunk by everybody.) Kondicionali . If it rains. tj. subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne. već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. Naravno. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. To znači. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. it melts. I would have bought a car.(3. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog.Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli.ukratko glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme sloţeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova.31 - . vreme budućnost budućnost prošlost (3. (ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za roĎendan) . A: I wrote this letter. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem.14. da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. koristi se: kada subjekat koji vrši radnju nije poznat: My car has been stollen.

32 - . (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se". (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. She was said to have left her husband. "razume se". podrazumeva se) (to se zna) (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called continous perfect simple perfect continous . "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se.ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (greške se uvek prave) ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muţa) ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made.

Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. koristite prezent perfekt. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja. Da izrazite drugu završenu radnju. The Deists believed that the universe is like a giant clock. They believe that they have elected the right candidate. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slučaju koristite prošlo vreme. The President says that he will veto the bill. Predbuduće vreme. svršeni futur (Future Perfect Tense) U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. koristite prosto prošlo vreme. She knew she had made the right choice. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. I will be so happy if they fix my car today. Buduće vreme (Futur) Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. Da se izrazi prošla radnja. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.1. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.15.) Slaganje vremena . koristite sadašnje prosto vreme. koristite prosto buduće vreme. koristite present perfect. Da izrazite radnju koja će se desiti. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici.Sequence of Tenses (3. Da izrazite radnju koja se desila ranije.(3. I wanted to go home because I missed my parents. koristite prosto prošlo vreme. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. . She has grown a foot since she turned nine. You will surely pass this exam if you studied hard.15. koristite prošlo vreme.33 - . The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. I know that I made the right choice.

["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. the team slowly began to improve. seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.] She would have liked to see more veterans returning.] Infinitiv sadašnji (Present Infinitive.15. u isto vreme] .] They consider the team to have been coached very well.34 - .) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.2. tim je počeo polahko napredovati. [UnapreĎujući osnove. ["eagerness" je sada.(3. Primeri Working on the fundamentals. Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle. "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena. to have seen) Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola. radnja se dešava u paralelno. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked". Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.] The fans would like to have seen some improvement this year. "to try out" će se desiti posle.

can.I do not write. to have .35 - . Glagoli koji se završavaju na s.Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.) Sadašnje prosto vreme . x. Having experimented with several game plans. u trećem licu jednine: to cry (he cries). he reads (hi ri:dz). menjaju "y" u "i". kad pred tim "y" stoji suglasnik. [Particip prezent perfekta "having experimented". may . You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) . [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows".16. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y".Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. z. I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. bez predloga "to": I write (ja pišem) .1. must . ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised".moći.imati. sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja. the coach knows not to expect too much. ought . bez prijedloga "to".] Prepared by last year's experience. je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared". the coaching staff devised a master strategy. jer dobija nastavak "-s" ili "-es".) Sadašnje vreme (3. to try (to tries). osim glagola: to be .trebati. he teaches. ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica.] (3. Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika. Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do".16.biti.morati.

it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does.16. to call . it call? do we call? do you call? do they call? (3. one. da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično).2. she. past present future Sunce izlazi svaki dan. past present future Jenny trenutno nije prisutna. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi). verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim) Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". ponekad moramo malo promeniti reč.36 - .she. sada i posle. ono zove mi zovemo vi zovete oni. it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on. I work (ja radim). she. The sun rises.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he. MeĎutim. da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano). pre. . she.) Sadašnje trajno vreme . ona . Jenny is not here.zvati I call you call he.Sadašnje prosto vreme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem). he . ona zovu I do not call you do not call he.

. future Knjiga ..Ako se glagol završava na: suglasnik . (sada ovo čitate) past present Radnja se dogaĎa sada. menjamo ie u y: Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e. (sada učim engleski) You are reading this now... forever itd: The Sun is rising constantly.the girl is dancing. (uvek se ţalite na svoju taštu) . i tada se obično upotrebljavaju prilozi always.naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie. MeĎutim. da označi radnju čije je trajanje neprekidno.the pages are turning. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. Devojka .the candle is burning.. Sveća . ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book.. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. constantly. past present future Ona moţda ne čita knjigu tačno sada. radnja se ne mora odvijati tačno sada.37 - .

Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*. be (u većini slučajeva). npr: This coat feels nice and warm.. wish merenja contain. posedovanje) She's having supper. she. smell.3. . hold. know. taste mišljenje assume. hate. (vidim Anthony-a u bašti. fear. mean. mind. osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. think* mentalna stanja forget. (ovaj brod je lep i udoban.glagoli čula (feel. notice. cost. she. tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno. find (misliti). suppose. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (3. što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. prefer. a ne radnju. planiramo se susresti) to call . feel (misliti).da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. (Dţon se oseća mnogo bolje sada..smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see. dislike.zvati I'm calling you're calling he. remember. weigh ostali look (biti sličan). njegovo zdravlje se poboljšava). want. I can see Anthony in the garden. . measure. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). (večeras ću se naći sa devojkom) Glagoli koji označavaju neko stanje. obično se ne koriste u trajnom obliku.38 - . she. like. have (kada znači posedovati) . ona jede). hear. imagine. see. (ona ima tri psa i mačku. hope. see*. consider. (ona večera. taste. (mogu videti) itd. hear. seem.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem.16. love.) Složeno sadašnje vreme . percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije. recognise. understand emocije/ţelje envy. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. regret.Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti. She has three dogs and a cat. feel. I'm seeing Anthony later. doubt. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. to je naša percepcija.

još nije završena). uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever. (ţivim u Sarajevu od 1970-te. it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he. sedmica da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti.. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. ali je rezultat radnje vaţan: I have buoght a car. Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. never.Sloţeno sadašnje vreme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years. (ova stranica postoji već. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad. (gosti su upravo ušli u dvoranu). it called? have we called? have you called? have they called? (3. she.. često se upotrebljavaju skraćenice: I have been . she. (kupio sam auto. she. yet. vaţno je da je auto kupljen.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. I have lived in Sarajevo since 1970. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". and 20 days. Kada pišemo present continous. past present future !!!!! radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu - . Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?".4. i još uvek ţivim). since. 10 months.39 - . I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running. already.). for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?). da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. to call . nije bitno kada).) Nesvršeni perfekt . it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he.16.I've been itd.

(Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati. dve sedmice. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. 7 sedmica. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since".15 am Monday January I left school the beginning of time itd. jer niste slušali). 7. januara. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta. 6. a sada se oseća dobro). u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. (nismo pušili. ali Tara didn't feel well for two weeks. . a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). for period vremena since od vremenske tačke 20 minutes three days six months a long time ever itd.I'm tired because I've running. u petak. a ni sada ne pušimo). 20 godina. past present future radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti I've been reading for two hours. (ne razumete (sada). and now she feels well. i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. (čitam već dva sata.40 - . da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti. Tara hasn't been feeling well for two weeks.

subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. to call . b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie.I've been studying for three hours.17. (nije mu se dopao film) (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice) . it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? - infinitiv preterit past particip - pravilni glagoli work explode like worked exploded liked worked exploded liked Prošli oblik svih glagola završava na -ed. she.41 - . She played basketball last week.1) Prošlo svršeno vreme . Tara hasn't been visiting us since March. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet.) Prošla vremena (3. it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3. I've been watching TV since 7pm.Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. (učim već tri sata) (gledam TV od 7 sati posle podne) (Tara nas nije posetila od Marta) For se moţe koristiti u svim vremenima. Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.17. I have not been calling have not been calling he. it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. she. since se obično koristi samo sa perfect vremenima. she. Mary did not go to work last Monday.zvati I have been calling you have been calling you he.

Was I. she. it here? You were here. to call . she. (nisam bio u Londonu) Glagol be nema u svim licima isti oblik. she. krajnji samoglasnik se udvostručava: plan . it called we called you called they called I didn't call you didn't call he. You did not go to London. it was here. itd.zvati I called (ja sam zvao) you called he. c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. she. it call? did we call? did you call? did they call? . I did not go to London. .c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. she.levelled call . (voleo bih da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. (išli smo u školu kada smo bili deca). a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). . moramo koristiti prosto prošlo vreme.42 - . it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call did I call? did you call? did he. taj se "y" mijenja u "i": worry .worried cry . he.called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. I. (bio sam u Liverpulu prošle godine). (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level .were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal. he.planned skip . Did he watch TV last night. upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. He did not go to London.cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year.

Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading . I was watching TV when you telephoned. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). We were playing. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? .zvati I was calling you were calling. Suddenly..She wasn't reading.17. odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. she.) Prošlo trajno vreme .2.The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola (ona je čitala) (mi smo igrali) She was reading. she.". da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. Nobody was walking in the streets.(3. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. (znao sam da se sa Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. njom razgovara o njenoj kćeri). a zatim se nastavlja prošlim vremenom. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: da se opiše pozadina.43 - . It was raining. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. she. Bond saw the killer in a telephone box. he. to call . it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. Obično priča počinje nesvršenim preteritom. npr: "James Bond was driving through town. The wind was blowing hard.

she. takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti . I had just eaten.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA.44 - . (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call . (dobio je glavobolju nakon što je oprao 3) iza izraza: as if (kao da). Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: 1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti. (nisam znao ko je on.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) . kosu). it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. she. 9 9. Mi smo stigli u 9 i 15. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).zvati I had called you had called he. U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. The train had left when we arrived. past perfectom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. (nisam bio gladan.) The train had left when we arrived. she.15 Mi stiţemo u 9 i 15. I wish (kamo sreće da).(3. nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. I had never seen him before.17. if only (kad bi barem). it called? had we called? had you called? had they called? . Voz je bio otišao kada smo mi stigli. (voz je krenuo u 9 sati. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. present future I was not hungry.3. We arrived at 9. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. past Voz odlazi u 9 sati.pre neke druge radnje: We had left home before he came.15am. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.

) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. I arrived at 11am. it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not.we shall call (ja ću zvati .zvati I had been calling you had been calling he.Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola.1. When I arrived. (John je bio veoma umoran. Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. somebody had been smoking. she.18. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. he had been running. moţe se koristiti glagol shall.17.(3. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. neko je pušio). Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri". (osetio sam cigarete.4.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl.) Nesvršeni pluskvamperfekt .18. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will. Ram had been waiting for two hours when I arrived. trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call . it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling? .) Prosto buduće vreme .) Buduća vremena (3.mi ćemo zvati). Ram had been waiting for two hours. to call . she. John was very tired. I had not been calling you had not been calling he. she.45 - .

odluka.2.18.15am.3.) Buduće trajno vreme . I will be working. to call . have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. will + pomoćni g. Kada koristimo buduće trajno vreme. I expect that he will come tomorrow.Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. she. it will be raining when you return. she. nadu itd. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be.zvati I will call (ja ću zvati) you will call he. it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling? (3. I hope we will have better luck next day.) . At 4pm tomorrow. it will not call we will not call you will not call they will not call will I call? will you call? will he.Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. she. padaće kiša kada se budeš vraćao) to call . she. When you arrive the rain will have left.) Složeno buduće vrijeme . I will be playing tennis at 10am tomorrow. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje.zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. I will help her because she is beautiful. naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. Voz će otići kada vi stignete.Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. pretnja ili obećanje.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera. she. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. (uzmi kišobran.18. will + pomoćni g. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella. it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he. You will arrive at the station at 9.46 - . she. it call? will we call? will you call? will they call? (3. it will call we will call you will call they will call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) I will not call you will not call he. it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.

The train will have left when you arrive. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

- 47 -

to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd. TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

- 48 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluĎer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluĎerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se sloţenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu: pupil friend teacher cousin (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica) (učitelj, učiteljica) (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

- 49 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ţenskog roda; "child" moţe biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she; ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

- 50 -

gulfs borba svirala štab struja .wives polovina tele noţ supruga . "-ief".fifes .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf .telad .ţene .days .countries .igračke .stories zemlja dama priča .staffs .priče Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es": half calf knife wife .poglavice .štabovi .struje Imenice koje zavšavaju na "-oof".borbe .Nemci .ljudi .dani .halves .zubi .oxen .51 - .grebeni Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en": ox child .men .Normani .calves . "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .children vo dete .roofs .dečaci .deca Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .Englishmen .svirale .ladies .sportisti .polovine .zemlje .sportsmen čovek ţena zub Englez sportista .Germans Rimljanin Norman Nemac .toys dan dečak igračka .women .patuljci .teeth .strifes .boys .chiefs .volovi .dwarfs .Normans .Romans .cliffs krov patuljak poglavica greben .Rimljani .Englezi .dame .Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .noţevi .knives .krovovi .

gledaoci) (dţeparoš.clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji.cloths .radii oasis .Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem: brother . oruţje) (knjiţevnost) (šestar) (donje gaće) .menservants (sluga.brethren . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mnoţiniu. onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.oases (poluprečnik.brothers . poluprečnici) (oaza.pick-pockets forget-me-not .forget-me-nots (gledalac. dţeparoši) (nezaboravak (cveće).52 - . društvu) (štof) (odelo) cloth Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius .lookers-on pick-pocket . nezaboravci) Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant . a imaju značenje mnoţine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka) Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadrţina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini: arm letter compass drawer (ruka) (slovo) (kompas) (fioka) arms letters compasses drawers (ruke. oaze) Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena. tj. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica. onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč: looker-on . od reči koja nosi smisao.

Teacher. 4. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). We know more about the teacher. 6. pad. pad. Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. The book of the teacher was big. And we asked the teacher. 7. padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti). je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju) (neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji. 4. jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima) Prema tome. pad. is your book big? 6. Drugi padeţ . sedmi padeţ pomoći predloga "about"). And we asked the teachers. Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy boy's eyes (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka) (dečakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s. We know more about the teachers. 2. teacher's book (učiteljeva knjiga). After the conversation with the teachers. pad. mnoţina: 1. pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. are your books big. 7. 3. pad. 5.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. A teacher had a book.Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). šesti pomoću predloga "with". pad. pad. pad.53 - . treći padeţ pomoću predloga "to". The books of the techers were big. pad.3. We went to the teachers. The teacher's books are always big. 2. pad. a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela) . Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju.) Padeži imenica .(4. pad. pad. koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). After our conversation with the teacher. pad. 3. Teachers. 5. We went to the teacher. onda dodajemo samo apostrof. a "s" iza bezvučnih suglasnika. Some teachers had books.

such. pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod. deobne (distributive): each. prisvojne (possessive): my. Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini. Pridev obično stoji ispred imenice. its. that. Serbian. Jednakost se izraţava pomoću reči "as. upitne (interrogative): what. opisne (descriptive): young. their. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Boţju volju) (radi smirenja savesti). Pridevi se dijele na: lične (proper).nadmoćnost . any. (on je manje bogat od svog brata) . (5. our. neodreĎene (indefinite): a. green.) Pridevi . onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5. kojim se izraţava umanjenost.nejednakost .then": He is less rich than his brother.. German. He is as rich as his friend.positive . your. her. younder. either.) PoreĎenje prideva . every.. an. James's Square for Doris's sake my boss's sister Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). He is as strong as a horse. the order. few.Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:    prvi stupanj drugi stupanj treći stupanj .Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč.jednakost . količinske (quantitative): some. much. obrazuje se pomoću reči "less.superlative. Italian. all..as" i pozitiva prideva. beautiful. these. Dţejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde). certain. English.. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). (trg Sv. (dečije igračke) (mišije noge) (ţenska prava). ni broj ni padeţ.1. Croatian.Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake".54 - . another. U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). which.comparative . Osobne imenice mogu se završavati na -s. his. koji se pišu velikim slovom: Bosnian. one. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. enough. the same. (jak je kao konj) Komparativ. neither. pokazne (demonstrative): the this. those.

kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother.finer . polite.Komparativom se izraţava uvećanost. Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva.sa izuzetkom sledećih: just. i obrazuje se: kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend.prettie ali gray . narrower. moţe biti: relativni. (on je bogatiji od svog brata). On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji).the prettiest (drag). to je ponajviše tačno). kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu. (5. simple.the fattest (debeo). narrow.the biggest (velik). (veoma sam vam zahvalan). cleverer. right. prettier.the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika. umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. more just. Treći stepen. big . clever. the more just the most right. Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty . Ako se pridev završava muklim "e". taj se suglasnik udvostručuje: fat . (to je veoma tačno. superlativ. kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty. simplier. the cleverest the simpliest. (on je samostalniji od svog brata). the politest. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi . . PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. politer. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji). the narrowest. the prettiest.the finest (lijep).55 - . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). more right. Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y".bigger .) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. Ako je pridjev višesloţan. odnosno "st": fine . "-er" ili na slogovno "l". a ne suglasnika). na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". . "-ow".fatter .2. -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).grayer .

) Nepravilna komparacija prideva . after (posle). I never saw a worse looking man. na. b) predlozi za vreme: before (pre). more learned. the most learned. prema). by (od). Takvi su pridevi: common. beautiful. (5.3. mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. pleasant. uzroka. on (na). more famous. towards (prema). behind (iza).PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. cruel.Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. before (ispred). c) predlozi za očuvanje porekla. the most beautiful. between (izmeĎu).56 - . ka. more beautiful. in (u). cilja: from (od). on (u) i dr.Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliţi) the next (sledeći. quiet. under (ispod) i dr. Predlozi se dele na: a) predloge za mesto: at (u. pri). . kod. kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous. cheerful. handsome itd. above (iznad). the most famous. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda) (6.) Predlozi . in front of (ispred). since (od). into (u). do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev: I never saw a faster sailing ship. through (pomoću). learned. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu. to (u.

English people. working. Beograd. Posle predloga uvek sledi "imenica".d) predlozi za sredstva: by (od. us). in (u). sa).he is a friend of mine what are you thinking of? from . him. Japan. Predlozi mogu biti sloţeni. tj.where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to . sastavljeni su od više reči: into (u).what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (ţelim da vam kaţem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (ţivim u kragujevcu) (moj novac je u dţepu) (vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u dţep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since . love). within (u). without (bez).the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in . with (s. a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. Zagreb. lične imenice (Sarajevo. zamjenice (you. Mary).I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) .I live in Kragujevac my money is in my pocket I'll be back in a minute into . pomoću).he came into the room I put the money into my pocket about . coming .I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at . Pošto posle predloga ne moţe ići glagol. gerund (swimming). subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate predlog on in for under to to before "imenica" the table. Edin. outside (napolju). money.57 - . you. upon (na). your blue book). your blue book. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. Upotreba nekih glavnih predloga: of . a nikad glagol. grupne imenice (my first job. house. throughout (skroz).

prideve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly.you will find some interesting girls among this students interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before .) Prilozi . This is not truth in spite of what he has said.they came to the house until .there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between .I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio) except .she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond .I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards .for . (John priča glasno) (ona nikad ne puši) (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao) (on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) .what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among .this is beyond my understanding his house stands beyond that road without . She never smokes.will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete (stajala je pred vratima i čekala) (doĎi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni doĎu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se noţem) (šta ste učinili u vezi sa ovim regarding . (7.I have been waiting for you till now with .58 - . She is less beautifull than her sister.what have you done regarding this report? izveštajem) Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. uz pridev: He is really handsome. predloţne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house.Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole.I shall wait until day come till .

.loše) itd. loud (glasno). there (tamo). in (u). up (gore) i dr. jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". too (previše). late (kasno) i dr. truly (zaista). why (zašto). so (tako). oni mogu: izmeniti smisao rečenice: Obviously. down (dole). beautifully . I can't know everything. priloge za mesto: here (ovde). far (daleko). at least (bar).more beautifully . early (rano). enough (dovoljno). Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo). often (često). as (kao). quickly (brzo). (7. izvedene i sloţene. (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista ) MeĎutim. seldom (retko).duţe. priloge za način: how (kako). hardly (jedva). quite (sasvim) i dr.beautifully (lep . less (manje) i dr. at present (sada). Prosti prilozi su: now (sada). most (najviše). usefully (korisno). at last (najzad) itd. quietly (mirno). soon (uskoro).longest (dugo . fast (brzo). ever (ikad). znati) izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door.59 - . many (mnogi). happily (srećno) i dr. . Po svom značenju prilozi se dele na: priloge za vreme: always (uvek). Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. right (pravo) i dr. sometimes (ponekad).) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine: dvosloţni i višesloţni prilozi.badly (loš ..most beautifully (lepo .longer . priloge za količinu: more (više). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful .uz prilog: She drives incredibly slowly. little (malo). a za superlativ reč "most". There is truly quietly. a superlativ nastavkom "est": long .).. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more". (očito.). ne mogu sve (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste.lepo) bad . never (nikad).lepše.1. out (iz). no more (ne više). near (blizu). prilozi stupnja: very (vrlo).. then (tada).

to copy fair .to stop short .farther.to speak loud .worst .least . U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag.less . (skoro).hardly .to charge high . na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.nearly (jedva).worse .to work hard .to sell cheap .later .to draw near . u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve. last Inače.latest. (sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi paţljivo učimo priloge) (8.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! .more . u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. skup) (lep.nearest.) Uzvici . next . furthest . naporan) (blizak) .to buy dear .nearer . further .Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (pribliţiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly".to play false . pravilan) (laţan) (teţak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) .farthest.to sing right .most .to speak loud .Interjections Uzvici mogu izraţavati: čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici: na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs.better .best . oni često menjaju smisao: hard near (teţak.60 - .

(videli smo ga pre nego što je napustio ured) since .Relative pronouns Deobne zamenice . (ne volim to jer je isuviše zamorno) (10.We saw him before he left his office. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. though (iako) i dr. (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as .or . hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). till . if (ako).I don't know whether to go or not.He did it as well as he could. although he wouldn't admit it.nor . (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as .Interrogative pronouns Relativne zamenice .) Veznici . when (kada). (oboje mislimo tako) unless . (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .Indefinite pronouns ..Reflexive pronouns Pokazne zamenice .Either you or your brother must go.) Zamenice .61 - .Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: dopunske (coordinative): and (i).Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice . (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as .I don't like it because it's too tiresome.We all waited until the rain stopped..Distributive pronouns NeodreĎene zamenice. or (ili).He came in order to hear news. (moţete zadrţati ovu knjigu koliko god ţelite) either. (došao je da bi čuo vest) as much as .Personal pronouns Prisvojne zamenice .Both you and I think so.obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.I am not going to do this unless it is necessary.I have read as much I had time. Glavni veznici i njihova upotreba: before . yet (ipak) i dr.Demonstrative pronouns Upitne zamenice .You may keep this book as long as you want.and .Possessive pronouns Povratne zamenice . (ili vi ili vaš brat morate ići) neither. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to .He knows that I was right. but (ali). (ne znam da li da idem ili ne) because . good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) (9. (odavno se nismo videli) until.. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .. zavisne (subordinative): that (da)...Neither he or his sister knew this lesson.It was a long time since we met.As soon as he came we called his father.

bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. to me. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of". (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one".) Lične zamenice .it (njega-nju-njega) u jednini. with me. I gave the book to him .it (on-ona-ono) u jednini.Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padeţu: I (ja). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. them (njih) u mnoţini. with you.1. you (vas). isn't it? (hladan je dan. predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta. to throw (baciti). we (mi). to give (dati). U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće).she. you (tebe). you (ti). to sell (prodati).62 - . to read (čitati) i još nekih. to you. zar ne) It seems to me that we shall have rain. he. (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao) Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica. to bring (doneti). a kad upotrebimo zamenicu "they".her.(10. to send (poslati).Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?) Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than": He is taller than me. him. I said to him nothing. Who is speaking? . ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. i us (nas). (ne moţe se pretpostaviti da sve znate) . (nećemo traţiti od vas da idete) (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. They say that the accident was inevitable. you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati. It is only my brother who is here in time. treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me. (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu). Posle glagola: to tell (reći). Kad upotrebimo zamenicu "we". uključujemo lice koje govori. to write (pisati). b) u četvrtom padeţu: me (mene). of you.

(10. (10.e).3. yours (vaš. upotrijebiti "my own": This book is my own. itself (ono samo) za jedninu. čije: Whose hat is this? It is mine.e). herself (ona sama). lično ja). pridev. hers (njen). themselves (oni sami) za mnoţinu.e) u mnoţini.a.) Prisvojne zamenice . to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio.Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj. ours (naš. ourselves (mi sami). (lično on je učinio to herojsko djelo).a. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti.pris. . yours (tvoj.prisv. moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine". .a. bez ičije pomoći). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) . zamenica.e). Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. his (njegov).63 - .a. Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji. theirs (njihov.Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice. himself (on sam). its (njegov) u jednini. čija.a.e).2. yourself (ti sam.) Povratne zamjenice . ili u (što se mene tiče). yourselves (vi sami). "One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice). ti lično).

such are his words. pad. a. dalji po redu). pad. pad. ona. pad. pad.) Upitne zamenice . pad. o) i the same (isti). pad. ova. ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini. pad.(10. . ove.Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj. pad. these (ovi. whose 3. pad.4. the same to you (takvo je moje mišljenje.) Pokazne zamjenice . (to nije istina). with what (šta) (čega) (čemu) (šta) (čime) Promena zamenice "which": 1. which 5. Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). pad. raniji). of what 3. of which 3. what is this made of (od čega je ovo napravljeno). kojega) (kome) (koga) (s kim) Promena zamenice "what": 1. ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini. whom 5. the former (preĎašnji. that (onaj. takve su njegove reči) (takoĎer i vama). Such i the same imaju isti oblik u mnoţini: Such is my opinion. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. zatim such (takav.64 - . Promena zamenice "who": 1. with which (koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete). what 5. what 2. the latter (zadnji. which 2. pad. to what 4. to whom 4. to which 4. with whom (ko) (čiji. pad.5. who 2. what i which. (10.Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who. pad. pad. ono) za dalje predmete u mnoţini. one i ones.

65 - . (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). (video sam psa čija noga je bila (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća). (jedan pisac. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. umro .kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat). (koje je boje vaša torba)."Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko ţivi u vašoj kući). whichever. (koja od ovih devojaka je vaša sestra).koji. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici. Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. what. which.Relative pronouns Relativne zamenice su: who. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10. whichsoever. what . "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica).6. but. (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo).) Relativne zamenice . (koga vidite). "Whose" se odnosi na lica. "Whom" se moţe izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). I saw the man to whom you were talking razgovarali). ţivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live I saw the dog whose leg was broken slomljena). "Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje: the house in which I live is in small street "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). whosoever. whatsoever. čija je slava velika. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša). as. "Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). onda su to pridevi (which . that. whatever.

Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica. poslije reči: all. anything. (znam šta mislite). nothing. neither. Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga). ţivotinja i stvari.66 - . none."Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). Each se odnosi na lica.7.) Deobne zamenice . some. much. (čovek koga ste sreli je moj otac). ţivotinje i stvari. jedan drugome itd. (jedan drugoga. either. the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video). ţivotinje i stvari. (10. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). each other. they are not right (šta bilo da čine. little. "That" se odnosi na lica. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. ţivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat). posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem). nisu u pravu). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kaţite mi šta ţelite znati). very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do. . only. something. any. (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). everything.Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each.

nekoliko malo nešto malo mnogo neki. (i jedan i drugi učenik pročitaće priču "Either" i "neither" su takoĎer i veznici. . (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj (10. much some. any other another one several both ceo.) NeodreĎene zamenice ."Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a svaki (ako znači celinu) niko mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: others something. ţivotinje i stvari.Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice: all few a few little a little many.67 - . a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac).8. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi nešto neko neko neko. bilo ko neko. all is lost (sve je izgubljeno). nešto. svi malo nešto. bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći). b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

izvjestan broj. "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. šta će se čoveku dogoditi). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). but in vain (mnogo je bilo rečeno. ali uzalud). all have gone (sve je tačno). two artists have exhibited their paintings. drugi poslije . ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go. others said I should stay (predloţio sam da odem. (jedan je stigao odmah. "Another" se upotrebljava za lica. ali ja još uvek nikog ne vidim). količinu ili stepen. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina."All" znači celinu. and still more will leave (mnogi će doći. "Both" se upotrebljava za lica. Glagol stoji u jednini ili mnoţini: all is correct the house is empty. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. "One" se upotrebljava za lica u jednini. uzet ću neke). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). Glagol je uvijek u mnoţini: both came to see me (ovde ima mnogo (kaţu da je mnogo (oboje su došli da me vide). another after some minutes nekoliko minuta). (kuća je prazna. "Some" označava dio koji je uzet iz celine. ali još više njih će otići). svi su otišli). ţivotinja i stvari. Glagol je samo u mnoţini: many will come. ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo. radovi obojice su od velike vrednosti). "Any" ima neodreĎeno značenje.68 - . "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica. dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti). ţivotinje i stvari. "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica. (nemam novaca ali mislim da mogu there are many interesting books here. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). I am going to take some zanimljivih knjiga. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. drugi su rekli da ostanem). ţivotinje i stvari. nijedna osoba. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica.

My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan. Engleski jezik je veoma precizan u redu.) Red rieči . meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. (12.69 - . na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. pa predikat (P).Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv). Na prvom mestu je subjekt (S). U e-mailovima. zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN).(11. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000 .) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. mesto (PM) i vreme (PV). odnosno rasporedu reči u rečenici.

2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom. videćete odstupanja od ovih pravila. a u američkom samo na ize: realise. što svakako ne znači menjanje istih. na raznim reklama. bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu. a na -or u američkom: colour labour color labor Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom. što olakšava učenje ovog jezika. dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. We saw the accident from the distance. Mary and I went to the beach together.) Pisanje velikih slova .70 - .British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. harmonize realize harmonize (14. britanski U britanskom pisanju. Neke reči završavaju u britanskom na -tre. a -ter u američkom. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala.Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. I like horror films.) Britansko i američko pisanje . ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti. na bilo kojem mestu u rečenici. npr: američki rebel > rebelled travel > travelled rebel > rebelled travel > traveled centre theatre center theater Neke reči završavaju na -ogue u britanskom. The quick brown fox jumped over the lazy dog. kod internet korisnika. grafitima itd. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila.(13. Sve što trebate je: naučiti pravila slediti pravila MeĎutim. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. a na -og u američkom: analogue catalogue nalog catalog Neke reči završavaju na -our u britanskom. . realize harmonise.

magazina.) Znaci interpunkcije .crtica the dash (—) . velikim slovom pišemo: 3) imena ljudi i mesta: Peter Susan Bosnia Jupiter 4) titule: Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General 5) dani.The comma .zagrade the hyphen (-) . meseci.) .) .dvotačka the mark of interrogation.upitnik the mark of exclamation (!) .zvezdice diaeresis (.71 - .navodnici brackets () ili [] . pjesama itd. (15. period (. question mark (?) .uzvičnik inverted commas.duţa crtica.The colon .apostrof asterisks (***) . jezici. praznici: Monday Friday July December Ramadan Christmas 6) nacije i regioni. the apostrophe (') .) . War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: The president said: "Ask not what your country can do for you.Pored ovih slučajeva. religije i etničke skupine: a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people 7) nazivi knjiga.The full stop or period .tačka the comma (.zarez the semi-colon (.tačka zarez the colon (:) . quotation marks (" ") .The question mark .The semicolon ." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.Punctuation the full stop.. filmova.) .dve tačke Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik .

didn't you? (zaključao si auto. ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. pišite je u celom tekstu.  Dear Jane. 1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. hockey.Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči: Ltd Manchester Utd St (Limited) (United) (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi. hokej.2. (ona spava) (bio sam u Engleskoj) . cool day was perfect for lying in the dark green grass. Trava nije "zelena" i "tamna". message message message Best wishes. 3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. (15. ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:  The sunny.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči. i ponekad predstavlja pitanje stila. Yours sincerly.i tako dalje) . I was in England. i fudbal u školi) (John je igrao u 2) Zarez razdvaja dva ili više prideva.) Zarez . rukomet.) Tačka . i sličnih primera. preporučuje se da budete dosledni. te se koristi u potpisu posle reči: Yours truly. zar ne?) . MeĎutim. toplo Primjetite. (company . Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.kompanija) (et cetera .1. ona je "tamno zelena".  John played handball. vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) (sunčano. and football in high school. jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. fraza i klauza u rečenici.72 - . etc. Best wishes itd. Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:  You locked the car. koji dolaze jedan za drugim.Tačku stavljamo na kraj rečenice: She is sleeping.The full stop or period . da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza.Tačku koristimo u skraćenicama.(15. ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči: Co.

I met three of my classmates coming out of the subway. zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze. znate. kao što  (Eddie će. olovke) (Oni moraju imati: knjige. for. 4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:  King Midas cared for only one thing: gold. a Jeff je nosio tenisice) (Ron je nosio kaubojske 6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. travel to Russia.3. čizme. or. (kada je sastanak bio završen. and Jeff wore tennis shoes. are often the subject of jokes. osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake". su često predmet šale) Eddie will. putovati u Rusiju) (teksašani. papire i 2) pre formalnog pitanja u rečenici:   The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!") 3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:  His motives are clear: he intends to become a dictator. .The colon Dvotačka se koristi: 1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:  They must have: books.M. (na putu prema školi. but. papers and pens. Weiner: 6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:    On my way to school. nor. as you know. ţeljama. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni. izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans.73 - . yet. 7) Zarezom se odvaja uvodna fraza. uprkos mojim (15. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu 5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:  Dear Ms. so) razdvaja dve nezavisne klauze:  Ron wore cowboy boots. in spite of my wishes.5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and.) Dvotačka .

and discount stores. they are much less inclined to take it. moreover. yet):  People are usually willing to give advice.4. James Joyce. etc. (upitao sam sestru ima li sastanak) . treasurer. when such conveniences did not exist. furthermore. nor. 3) izmeĎu reči koje nabrajamo. then. or. people depended on general stores and peddlers. (15. nevertheless.(15. but in Colonial days.) Upitnik . secretary. (ljudi obično rado daju savete.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja.5. but. president. and Leo Tolstoy. The instructor asked the students what they were doing. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) 2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. therefore.74 - . thus. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.) Tačka-zarez . so. for. department stores. vice-president. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja.The semicolon Tačku-zarez koristimo: 1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. ako one sadrţe zarez:  The newly elected officers of the group are Thomas Mann. Emily Dickinson.):  Today people can buy what they want from supermarkets.

) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose .(16.75 - .

76 - .motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano waltz wash watch wharf wife woman mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes waltzes washes watches wharves wives women .

Njujorka ili Melburna. ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska. To ne treba da vas plaši. mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―. bili oni iz Londona ili Glazgova. e. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. samoglasnika ili dvoglasnika. to ne treba da radite. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). o. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. MeĎutim. (17. (17. ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu. Zvršni glas im je isti. SAD. ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). slušajući paţljivo izgovor vaših spikera.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. i. naročito ako su predlozi ili veznici. a ostali slogovi su nenaglašeni. U rečenici. učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. meĎutim.) Naglasak. u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’. u’ moţe da bude znak za više glasova. na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su. Naglašeni. Zato. bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. uprkos različitom pisanju. te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a. ’bold’-irani. jedan jači i jedan nešto slabiji. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu.(17. u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija. ne koristeći fonetske znake. svi oni stavljaju naglasak na isti slog.77 - . Postepeno ćete se u tome snaći. slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom. Australija. zemlje u kojima ţive engleski kolonisti).) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik. sa dva ili više slogova.2. . pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. itd. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. Novi Zeland. Većina engleskih reči. ima jedan naglašen slog. obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi.1. MeĎutim. U engleskom jeziku.

Slušajte paţljivo izgovor spikera. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika.l’ i drugih. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog. ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. . Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku. razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t. p . multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne.4.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju.(17. (17. fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni.3. obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova.r . Ne brinite zbog toga.78 - . u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici.

tj.6. bilo sa kompjutera. koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Pravila za izgovor gotovo i nema. Po ovoj metodologiji. a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―.) Transkripcija izgovora. vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ . dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). ženski – plava). Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. a ukoliko i postoje. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. odnosno pisanje. potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. radija ili televizije. vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. američka. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje. bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―. a naročito u izgovoru. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku. (18.79 - . Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’.Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―. i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska. a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika.) Više suglasnika – ’More Consonants’ (17. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo. bilo kao drugi ili strani jezik. čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje. Ali.5. nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. što svakako nije uobičajeno. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels). u stvari. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš. čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna. Nulta lekcija je. australijska itd. . bilo kao maternji. izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta.(17. ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka. kao što je to srpski. govor izvornih spikera. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina.

nedostatak apple /’Qp«l/ . a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’.svi shore /SЌ:/ .za samoglasnike: /Q/. /i:/ tea /ti:/ .klinika ugly /’Гgli/ .kopito cool /ku:l/ .prohladan 4. /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.konj 2. /Ќ:/ all /Ќ:l/ . samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje. /Г/. ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’. /Q/ man /mQn/ .zatvoriti . /u:/ too /tu:/ .knjiga full /ful/ . /α:/.da ten /ten/ .za samoglasnike: /Ќ/.takoĎe hoof /hu:f/ . odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju.za samoglasnike: /i:/.(18. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. /Г/ bus /bГs/ .ruţan 8. /i/. ne nailazeći na prepreke.čaj sheep /Si:p/ . U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ 10 11 /«/ 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa.deset rest /rest/ . /«:/.pun bush /buS/ . /u/ book /buk/ . onda je samoglasnik ‚prednji’. /e/.1. /Ќ:/. Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. /i/ it /it/ .ovca leave /li:v/ .šoljica shut /SГt/ .) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno.to clinic /klinik/ . b) neutralne .jabuka 10.grm 3.obala horse /hЌ:s/ . U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut.80 - .autobus cup /kГp/ .napustiti 7.odmor 9. /«/ c) zaokrugljene . /e/ yes /jes/ . /u/.čovek lack /lQk/ . Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene . to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike.

ptica herd /h«:d/ . Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/.deo half /hα:f/ . Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika.5. Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1.ovde clear /kli«/ . Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/.kasno cake /keik/ .na shop /SЌp/ . U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen.krdo 6.jasan ear /i«/ . Kod dvoglasnika /i«/.prodavnica hot /hЌt/ .81 - .desno kite /kait/ . Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. /α:/ car /kα:/ . dok je drugi kraći i ne naglašen.okean hotel /h«u’tel/ . /«:/ girl /g«:l/ . /ai/.sposoban handsome /’hQns«m/ . /«u/ ocean /«uS«n/ .pola 11.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. /Ќ/ on /Ќn/ .zgodan (18. /ai/ right /rait/ . Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/.2. a kraći ispred bezvučnih suglasnika. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/.hotel joke /dZ«uk/ . /E«/.uvo .groţĎe 2. /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.adresa able /’eib«l/ .led 6. /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. /«/ address /«’dres/ .devojka bird /b«:d/ .vruće 12.sala here /hi«/ .auto part /pα:t/ .zmaj ice /ais/ . /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. /i«/ 5. /ei/ late /leit/ . Drugi element dvoglasnika /ei/. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/.kolac grape /greip/ .

3. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d.82 - .obilazak doer /du«/ .vršilac your /ju«/ . /u«/ tour /tu«/ .krava shout /Saut/ . /au/ cow /kau/ .kobila chair /tSE«/ . NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/ 3.novčić 7. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski.stolica rare /rE«/ .dečak coin /kЌin/ .3. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/ 6.vikati doubt /daut/ .tlo boy /bЌi/ . /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. /E«/ mare /mE«/ .) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. tvoj (18. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 2.sumnjati 8. . a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /Ќi/ soil /sЌil/ . /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/ 5. s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik.vaš. Podseća na snaţnije disanje. U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/.redak 4. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba.

Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba.siguran station /’steiSn/ - . /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. MeĎutim. /S/ /Z/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere. samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela. a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima.kopija happen /’hQp«n/ . Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. što nije slučaj sa engleskim /r/. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi). Tamnije i mekše je od srpskog ћ. Trenje je veće nego za srpski glas v. /z/ 3.posao about /«’baut/ . /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć.zona roses /rЌuziz/ .haljina zone /zЌun/ . /S/ ship /Sip/ ./r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu.brod sure /Su(r)/ .83 - . s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh.leĎa job /dZГb/ . izgovoricemo zvučni suglasnik /D/.oko tea /ti:/ . srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/.sestra dress /dres/ . /s/ soon /su:n/ .zauzet 2.dogoditi se back /bQk/ . ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. Kod svetlog /l/. /p/ pen /pen/ .grad better /’bet«:/ .ruţe busy /’bizi/ . a ako su glasne ţice relativno mirne. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/.naliv-pero copy /kГpi/ . /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u. tango. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/. /t/ 15. banka). /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. /b/ 14.bolje 13. koje je slično srpskom. ovaj glas je teţe izgovoriti čisto. bez pojave glasa /g/ na kraju. izgovoricemo bezvučno /T/.uskoro sister /’sist«:/ . /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. Vrh jezika moze biti i blago isturen.čaj city /’siti:/ .

veoma heavy /’hevi:/ . /dZ/ 20.mast coffee /’kЌfi:/ .84 - .kafa half /hα:f/ .zvono long /lЌN/ .sudija age /eidZ/ .sunce funny /f«ni:/ . /r/ red /red/ .ovo other /’«D«:/ .piti ring /riN/ .on whole /hЌul/ . /f/ fat /fQt/ . /g/ get /get/ .osećati hello /he’l«u/ .upotreba beauty /’bju:ti:/ .zadovoljstvo vision /’viZ«n/ .čekic mouse /maus/ .crven sorry /’sЌri/ .ljubav feel /fi:l/ . /h/ he /hi:/ .vid garage /’gQrα:Z/ .duh big /big/ .ipak use /ju:s/ .čudan key /ki:/ . /m/ 7.kraljica . /tS/ 19.celina behind /bi’haind/ .prijatan sun /s«n/ . /k/ 17.dug 9.jedan wet /wet/ .pevac school /sku:l/ .mesec 23. /w/ one /w«n/ .miš sum /s«m/ .merdevine day /dei/ . /d/ ladder /’lQd«:/ .doba soldier /’souldZ«:/ .dobiti ghost /gЌust/ .vojnik 18.pola 21.pravda 11.4.vlaţan queen /kwi:n/ . /T/ thing /TiN/ . /n/ nice /nais/ .smešan 8. /v/ move /mu:v/ .drugi with /wiD/ .garaţa 5.crkva match /mQtS/ .dan odd /Гd/ .veliki church / tS«:tS/ . /Z/ pleasure /’pleZ«/ .stvar author /’ЌT«:/ .škola 16.teţak 22.šuma 6. /l/ love /lГv/ . /D/ this /Dis/ .autor month /mГnT/ . /j/ yet /jet/ .šibica nature /’neitS«:/ .oprostite right /rait/ .zdravo 10.preseliti very /’veri/ . /N/ drink /driNk/ .iza hammer /’hQm «:/ .priroda judge /dZ«dZ/ .ključ cock /kГk/ .lepota 12.sa 24.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->