P. 1
Slobodna Bosna [broj 823, 16.8.2012]

Slobodna Bosna [broj 823, 16.8.2012]

|Views: 294|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/22/2013

pdf

text

original

BALKANSKA DUHANSKA MAFIJA: DESANT NA BiH

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
20 ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA 34 SB OTKRIVA
Kako je planiran {verc duhana iz BiH u EU
Sre}ko Kestner, jedan od glavnih aktera {verca cigareta devedesetih, prije deset dana do{ao je u BiH kako bi sa Neboj{om Antoni}em, vlasnikom banjalu~ke Fabrike duvana i bliskim prijateljem Milorada Dodika, u Mostaru organizovao unosan ilegalni biznis; na{ list ekskluzivno donosi kako je osmi{ljena “operacija falsifikat“ i ko su njeni glavni akteri

www.slobodna-bosna.ba
potresna korespondencija u ratu postala je nukleusom grandioznog grafi~kog romana “Fax from Sarajevo”

Specijalan tretman za Vuka Hamovi}a
Dva mjeseca prije nego {to je smijenjen s funkcije direktora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne MATAN @ARI] je potpisao Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve kojim je kompaniji “Energy Financing Team“ u vlasni{tvu najve}eg regionalnog trgovca strujom VUKA HAMOVI]A osigurao status povla{tenog kupca skupe elektri~ne energije sve do kraja 2013. godine; posljednji ugovor koji je @ari} potpisao za trajanja svog direktorskog mandata predstavlja, me|utim, samo nastavak vi{egodi{nje poslovne suradnje koja je Hamovi}u donijela golemi profit, a mostarskom poduze}u gubitak

62 [IBIN FENOMEN
Vrati}e se Valter...
Beogradski reditelj ANDREJ A]IN snimio je, montirao i pripremio za prikazivanje dokumentarni film WALTER: MIT. LEGENDA. HEROJ., koji }e premijerno biti prikazan 4. novembra ove godine u Beogradu; za “Slobodnu Bosnu” autor “Waltera”, u svom prvom novinskom istupu nakon snimanja filma, nadahnuto govori o VLADIMIRU PERI]U VALTERU, HAJRUDINU [IBI KRVAVCU, Sarajevu, “Novom primitivizmu”, nastanku njegovog dokumentarca, o duhu vremena i istinskim herojima koji su nekada zaista postojali

50 KO[ARKA
Stvaranje novih Deliba{i}a
Juniorska ko{arka{ka reprezentacija BiH, predvo|ena selektorom NENADOM MARKOVI]EM (44), izvanrednom igrom i sa ~etiri pobjede u nizu plasirala se u narednu fazu Evropskog juniorskog prvenstva B divizije; u otvorenom razgovoru za SLOBODNU BOSNU Markovi}, najbolji poslijeratni bh. sportista, govori o propadanju ko{arke u BiH, hroni~noj besparici, nacionalizmu koji talentiranoj djeci brani igranje za reprezentaciju zemlje u kojoj su ro|eni

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

28 RADOVAN KARAD@I] U HAAGU
Taktika odugovla~enja
Biv{i predsjednik Republike Srpske RADOVAN KARAD@I] bi 16. oktobra trebao po~eti s izno{enjem svog dokaznog postupka pred Ha{kim tribunalom. U me|uvremenu, na sve na~ine, nastavlja s poku{ajima da odugovla~i su|enje; posljednji poku{aj je zahtjev da cijelo su|enje po~ne iz po~etka jer mu Tu`ila{tvo nije na vrijeme dostavilo sve dokazne 58 materijale. Na{a saradnica donosi detalje o ovom i drugim zahtjevima odbrane, te analizira dosada{nji tok su|enja
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

VELIKANU S PO[TOVANJEM
Joe Kubert (18.9.1926. - 12.8.2012.)
Sve ljubitelje stripa u svijetu istinski je potresla vijest o smrti JOEA KUBERTA, do 12. augusta posljednje `ivu}e legende ameri~kog stripa, crta~a Tarzana, Sgt. Rocka, Tora, Hawkmana, Batmana, Supermana, Texa Willera...; zahvaljuju}i svom agentu, sarajevskom geniju stripa ERVINU RUSTEMAGI]U, Joe je zavolio Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad, a njihova

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
RUDNAP RUPA BEZ DNA

JAVNA I TAJNA KORESPONDENCIJA

Istragom o “Agrobanci” bi}e obuhva}en i strate{ki partner SDP-a Vojin Lazarevi}, vlasnik “Rudnap grupe”
Istraga o poslovanju srbijanske Agrobanke, ~iji je biv{i direktor Du{an Antoni} uhap{en prije nekoliko dana, pro{irit }e se i na neke poznate kompanije koje su, navodno, bez odgovaraju}eg obezbje|enja dobile kredit, a jo{ nisu vratile pozajmljeni novac. Me|u osumnji~enim nalazi se i Rudnap grupa Vojina Lazarevi}a, Farmakom Miroslava Bogi}evi}a, te Zekstra Dragana \uri}a. Lazarevi} je etablirani poslovni partner SDP-ove vrhu{ke, zadu`en za preprodaju struje EPBiH, dok Bogi}evi} i \uri} operiraju na prostoru Republike Srpske u tijesnoj suradnji s vrhu{kom SNSD-a. Prema dostupnim informacijama, Agrobanka od “Rudnap grupe“, ~iji je
Vojin Lazarevi}

Denis Bećirović se javno obraća stranim državnicima, a kolegama iz SDP-a piše tajna pisma
Foto: Milutin Stoj~evi}

ULTIMATIVNI ZAHTJEV SDS-a
Zastupnici SDS-a tra`e smjenu SDP-ovca Denisa Be}irovi}a i optu`uju ga da je prekr{io ustavna ovla{}enja

Zastupnici Srpske demokratske stranke u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH zatra`it }e ve} na prvoj narednoj sjednici koja je zakazana za 6. septembar smjenu Denisa Be}irovi}a. Kako nam je potvrdila zastupnica te stranke Aleksandra Pandurevi}, konkretan povod za smjenu zamjenika predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamenta BiH je njegovo pismo upu}eno predsjedniku Narodne skup{tine Srbije Neboj{i Stefanovi}u. Be}irovi} je, podsjetimo, poslao Stefanovi}u otvoreno pismo u kojem je protestirao zbog njegove izjave nakon susreta s predsjednikom Narodne skup{tine Republike Srpske Igorom Radoji~i}em da je RS dr`ava, poru~iv{i mu kako “svako mora da shvati da je BiH trajna kategorija i me|unarodno-pravno priznati subjekt“. Istim je povodom Denis Be}irovi} zatra`io da se {to prije odr`i vanredna sjednica Parlamenta BiH. Me|utim, umjesto podr{ke paralamentarnih kolega, na Be}irovi}ev je prijedlog uzvra}eno inicijativom za njegovu smjenu koju }e, gotovo posve izvjesno, podr`ati svi zastupnici iz Republike Srpske. Poznato je, naime, da su zastupnici iz RS-a ranije, u vi{e navrata, o{tro reagirali na samostalne istupe i brojna pisma Denisa Be}irovi}a upu}ena

svjetskim dr`avnicima, optu`uju}i ga da zloupotrebljava svoju funkciju u Parlamentu BiH. “Denis Be}irovi} je prekr{io Ustav BiH, jer nema pravo da {alje pisma u ime Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH bez saglasnosti Kolegija“, smatra zastupnica Aleksandra Pandurevi}. No, prema tvrdnjama Be}irovi}evih strana~kih kolega, samodopadni SDP-ovac nije ni izbliza jednako transparentan kada je posrijedi interna partijska korespondencija. Denis Be}irovi} je tako, prije posljednjih parlamentarnih izbora, kada su ~elnici SDP-a od svih strana~kih du`nosnika tra`ili da od svojih mjese~nih primanja izdvoje tri posto za predizbornu kampanju, u sjedi{te stranke poslao diskretno pismo. Strana~ke je kolege Be}irovi} tajno molio da ga oslobode “hara~a“, jer otpla}uje velike rate kredita, ali odgovor koji je ekspresno dobio nije ga nimalo usre}io. Za razliku od svjetskih diplomata koje nikada nisu odgovorile na pisma Denisa Be}irovi}a, ambicioznom je tuzlanskom SDP-ovcu iz partijske centrale poru~eno da, ako `eli da se njegovo ime na|e na listi kandidata za Parlament BiH, mora uplatiti tri posto od iznosa svoje mjese~ne pla}e. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

Košarkaški pohod seniora i juniora BiH na Evropu

vlasnik Vojin Lazarevi}, potra`uje 10 miliona eura, a pet miliona eura banci duguje jo{ jedna Lazarevi}eva firma Minel Kotlogradnja. Ukupan dug Lazarevi}a iznosi dakle 15 miliona eura, taman koliko iznosi i njegova godi{nja zarada na monopolskoj preprodaji bosanske struje. (M.A.)

RODITELJSKA PA@NJA

Federalni premijer Nik{i} na utakmici u Skenderiji skrbio za sina svog {efa Zlatka Lagumd`ije
Federalni premijer Nermin Nik{i} je sve va`ne sportske doga|aje i reprezentativne nastupe Bosne i Hercegovine tokom svojeg mandata proveo u dru{tvu svog strana~kog predsjednika Zlatka Lagumd`ije. Budu}i da je Lagumd`ija zauzet diplomatskim obavezama u Saudijskoj Arabiji, premijer Nik{i} je dobio odgovoran zadatak da na utakmici ko{arka{kih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Litvanije bude u pratnji sina ministra vanjskih poslova. Premijer Nik{i} je odgovorno obavio i ovaj partijski zadatak: Salka Zlatka Lagumd`iju juniora tokom uzbudljive utakmice u “Skenderiji“ je u svakom trenutku dr`ao na oku. (S. A.)
Nermin Nik{i}

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

GLEDAJ OD ^EGA @IVI[: DAJMO [ANSU TR@I[TU
Pi{e: SENAD AVDI]

Šta se sve nije radilo, kakvi se sve dovitljivi, vizionarski poslovno-ekonomski projekti nakon rata nisu pokretali, sve da bi se otvorila šansa, pružila prilika, širom otvorila vrata ekonomiji i njenoj nemilosrdnoj, nivelacijskoj, tržišnoj logici da u zavađenoj, atomiziranoj, rasparčanoj zemlji obavi svoj sveti, integrirajući zadatak
“Sve {to je rat podijelio i razjedinio u miru mo`e spojiti i ujediniti samo i isklju~ivo ekonomija“. Od svih postdejtonskih mantri, {to su ih (a bilo je u izobilju, na pasja preskakala) oktroirali me|unarodni vizionari, ova se, uprkos nesmiljenom rabljenju, najdulje odr`ala; i dan danas se doima dobrostoje}om, neupitnom. [ta se sve nije radilo, kakvi se sve dovitljivi, vizionarski poslovno-ekonomski projekti nakon rata nisu pokretali, sve da bi se otvorila {ansa, pru`ila prilika, {irom otvorila vrata ekonomiji i njenoj nemilosrdnoj, nivelacijskoj, tr`i{noj logici da u zava|enoj, atomiziranoj, raspar~anoj zemlji obavi svoj sveti, integriraju}i zadatak. pla}enih ubica do kineske bijele tehnike, od lipicanera “privremeno“ izuzetih iz Slavonije do }ilima nasilno oplja~kanih iz podrinjskih d`amija, sve se moglo nabaviti. Poznajem jednog ovda{njeg likovnog umjetnika koji je na “Arizoni“ radosno, po prihvatljivoj, drugarski formiranoj, dobrosusjedskoj cijeni otkupio lijep broj svojih slika koje mu je “nepoznati po~initelj“ pokrao iz ateljea na Grbavici. I entiteti su u tim nje`nim postdejtonskim mjesecima i godinama, hladnog mira i tople ljudske ekonomski odr`ive trpeljivosti, jedan drugom entuzijasti~ki pohrlili u bratski poslovni zagrljaj, vo|eni ekonomskom “gledaj od ~ega se `ivi“ filozofijom. Ne znam iz prve ruke kako je to bilo organizirano s druge strane sarajevske entitetske crte, one na Dobrinji, Vracama, Kozijoj }upriji, gdje su promrzle, oskudno odjevene bakice pored lokalne razlokane ceste prodavale kasete i CD-ove Cece Ra`natovi}, Van Gogha i “najnovijeg Lenona“”, knjige Isidore Bjelice, Stanislava Vinavera i Paula Austera...

T

ako ja pose`em za najambicioznijim, najpoznatijim primjerom, kada je uz optimisti~ki blagoslov i otvorenu radost, odmah nakon rata, me|unarodna zajednica samo sebi svojstvenom inventivno-inovatorskom vizijom ohrabrila otvaranje pijace “Arizona“ na rubnim dijelovima dva bosanskohercegova~ka entiteta i

Ko god poku{a udariti na d`amije u Republici Srpskoj i Hercegovin
neposrednoj blizini tri dr`avne granice. Efekat je stigao zapanjuju}om brzinom: pijaca “Arizona“ je u~as postala Pijemont ~etvrtog zasjedanja AVNOJA, buvlje stjeci{te zbratimljenih, do ju~er zakrvljenih, {vercera, narkodilera, makroa, apoliti~nih, pragmati~nih tranzicijskih olimpijaca... Znam, ali ba{ znam, u to sumnjati ne poku{avajte, da je u Sarajevu Alija Izetbegovi} odu{evljeno aminovao prijedlog grupe biznismena, predvo|enih obiteljskim, dvorskim, poslovnim vizionarom Senadom [ahinpa{i}em [ajom da sve raspolo`ive robne rezerve, osobito visokotarifne cigarete, treba koncentrisati na me|uentitetskoj liniji sa Republikom Srpskom. “Tako }emo ih, Predsjedni~e, najlak{e bu{iti, ekonomski“, {eretski je obrazlo`io [aja.

M

ogao je bez straha bilo koje vrste, na “Arizoni“, recimo, Bo{njak, doju~er pripadnik Armije BiH, od neprijateljskog vojnika Srbina po nabavnoj cijeni kupiti pola tuceta djevojaka “nastalih raspadom Var{avskog pakta“, koje su prethodno, solidno i solidarno, prepakovane u Hrvatskoj na proputovanju iz Slovenije. Automobil koji je kasno sino} ukraden u Slavonskom Brodu, ili [apcu, ako poranite, mogli ste, taze, potpuno o~uvan i uvjerljivo prekucan, narednog jutra povoljno kupiti na “Arizoni“. Svega je bilo na slobodnom tr`i{tu me|unarodno priznate i nadaleko poznate buvlje pijace kojom se pokrenuo (u osnovi supstituirao) ekonomski odr`iv oblik me|unacionalnog povjerenja: od srbijanskih

I

bu{ili su ih, temeljito su ih dan i no} {temali povla{teni, odabrani velemajstori {verca, {ampioni sivo-crne ekonomije, “neoptere}eni ratnom pro{lo{}u“ od Sarajeva do Biha}a, od Mostara do Br~kog. (Sje}a li se vi{e iko uga{ene firme “Moon Light“ koja je “precizno ciljanim, navo|enim“, najpatriotskijim mogu}im {vercom cigareta “bu{e}i“ Hrvatsku o{tetila bud`et Federacije BiH za 35 miliona maraka?). Pogre{no bi bilo, neozbiljno i nevaljalo, taj “ekonomsko-tr`i{ni“ fenomen vremenski locirati u postratne “magare}e godine“. Me|unarodni autoriteti koji
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
su se kao na traci smjenjivali posljednjih vi{e od deceniju i pol knji`ili su taj “pomak“ u vrh svojih slu`benih biografija, dokazivali tako uspje{nost svojih misija ~injenicom {to su ohrabrili i pospje{ili ekonomsko-trgova~ku saradnju me|u “zara}enim stranama“. Sve je to, manje, ili vi{e, razvidno postojalo, taj je vitalni, neuni{tivi kriminalno-{vercerski stroj radio punom parom i u vrijeme najte`ih i najve}ih ratnih djelovanja. Ta je topla voda mnogo ranije bila otkrivena, u (ne)pravilnim razmacima tekla i nikada presu{ila nije. U jednoj slu`benoj, dakle strogoj, ali pravednoj, direktivi iz 1994. Radovan Karad`i} precizira ko i kako sa Pala mo`e ekonomski sara|ivati s “neprijetaljskom stranom“ i s kim, imenom i prezimenom sa neprijateljske strane. Imena smo objavili prije desetak godina, pa ih stoga ne bih ponavljao: ve}ina neprijateljskih “poslovnih partnera“ koji su silom prilika {vercovali cigarete sa Pala u Sarajevo danas su uspje{ni poduzetnici koji se fakultativno okupljaju u Komisiji za sigurnost Stranke demokratske akcije (Bakir Alispahi} i ostali...) B

I

ma li ljep{eg i svjetlijeg primjera koji }e definitivno potvrditi da ekonomija “ru{i sve barijere“ od aktivnosti srpskog naftnog biznismena iz Be~a Mi}e Mihajlovi}a koji je uz pomo} Tu|manovih vlasti, Milana Marti}a i Radovana Karad`i}a (pa malkice i Matu Bobana) opskrbljivao naftnim derivatima sve do kobne, fatalne Oluje, nakon koje su svi poslovni, d`entlmenski ugovori i dogovori oti{li u vra`iju mater... Para vrti gdje burgija ne}e, poznato je. Pro{le je godine u Hercegovini osvanuo skaredan, bogohulan, ali duhovit grafit: “Muftija, jebo te ERONET, vrati nam munare!“ Na prvi pogled, rije~ je o pojedina~noj vjersko-nacionalnoj frustraciji anonimnog, izoliranog {ereta. A nije, ozbiljan je, unosan, profitabilan posao posrijedi: munare nezanemarljivog broja d`amija, komercijalnotr`i{nom logikom, pretvorene su u doma}ine baznih stanica ovda{njih telekom operatera. Krenulo je, ~inilo se nevino i nedu`no, nacionalromanti~arski sa BH Telecomom, bazne stanice su se postavljale na vrhove sarajevskih munara iz patriotskovjerskih motiva. Nastavilo se sa banjalu~kim M:TELOM kojem je bilo mnogo jeftinije i lak{e, “dru{tveno odgovornije“ finansirati izgradnju d`amija, osobito visokopostavljenih, na dominantnim kotama, u Republici Srpskoj, nego se zamarati, bezuspje{no iscrpljivati sa otkupom zemlji{ta od zadrtih

ni mora znati da podriva temelje, bazne stanice, tamo{njih telekom operatera!
doma}ina, nezasitih seljaka uspostavom infrastrukture, struje, vode, plina, vra`ijih matera... i{ta ne tvrdim, niti zaklju~ujem, ali mi se ~ini prihvatljivijim, pametnijim i u~inkovitijim da ERONET finansira izgradnju munara u Mostarskom muftijstvu, monopolski zauzme sve dominantne kote (Gacko, Trebinje, Nevesinje, Bile}u, Ljubinje)... na kojima }e instalirati svoje bazne stanice. Kao {to svaki gelipter koji na Sokocu, Rogatici, Doboju... poku{a napasti d`amiju mora biti svjestan toga da je izravno udario na ekonomsko-baznu osnovicu/stanicu teleoperaterske suverenosti Republike Srpske Je li to ekumenski, ili je ekonomski projekat, treba pa`ljivo procijeniti, odvagati. Neodgovorna je i plo{na tvrdnja kako }e “ekonomija rije{iti sve {to je rat u Bosni i Hercegovini sru{io“. Ekonomija se, kao pomiruju}i agens, koliko se mo`e vidjeti, nadvila nad svim socijalnim i dru{tvenim traumama i prije rata i tokom njega, a osobito po njegovom okon~anju; mogu}e zato {to je pokrenula i kontrolirala rat! Za to nedostaju dokazi. Ali da kontrolira mir, tu dokazi nisu potrebni!
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

N

OLAKO OBE]ANA EKONOMSKA BULDO@ER REVOLUCIJA
Biv{i visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown “giljotinama propisa”, “buldo`der revolucijama”, “ru`ama prosperiteta” promovirao je ideju da je ekonomija klju~ uspjeha BiH 7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 9. AUGUST
Grani~ne vlasti Gr~ke uhapsile su danas dr`avljanina Bosne i Hercegovine Sretena Vidi}a koji je iz te zemlje u automobilu poku{ao prokrijum~ariti tri kilograma te`ak kamen koji je otu|io tokom posjete Akropolju. Vidi} je objasnio da mu se “jako svidio oblik kamena“ te da ga je namjeravao koristiti u procesu kiseljenja kupusa. Vidi} `ivi, naravno, u Bijeljini, gradu u kojem kupus ima kultni status. Kupus je tamo kralj povr}a i jedino se njegov status u Semberiji mo`e uporediti s onim koji ima u Mr~ajevcima, rodnom selu Miroslava Ili}a. [teta {to su Grci oduzeli kamen od Vidi}a, sprije~ili ga da do|e u Bijeljinu sa trofejnim kamenom sa Akropolja na kojem bi, zacijelo, ~itkim gr~kim pismom ponosno ispisao: “Ubio se za kupusa!“ mi~no fotografije i glume, ne {tima u Begi}kinom filmu, ako se uop}e tu o filmu mo`e govoriti: scenarij ne postoji, re`ija se jedva primje}uje, monta`a je navrat-nanos sklepana. Mo`ete li zamisliti nekog na{eg re`isera kojem se ne gadi adaptirati roman bilo kojeg, doma}eg ili tu|inskog pisca: svi re`iraju beznade`no lo{e filmove po svojim iritantno povr{nim {arlatanskim scenarijima, u vlastitim produkcijskim firmama i uglas sva kukaju kako ih dr`ava sa svojim/na{im parama ne podr`ava. posmatraju kao jedinstven poljoprivrednosto~arski prostor, koze bi slobodno prolazile me|uentitetske linije, kozije mlijeko bi se slijevalo u iste posude, bez obzira da li dolazilo iz Biha}a ili Krupe, Prijedora ili Dubice. Farmeri iz Republike Srpske, ipak, ispoljavaju odre|eni oprez, ne toliko prema japanskoj, koliko prema turskoj inicijativi; strah ih je da ih Turci ne zloupotrijebe, iskoriste i ostave ko “sansku kozu“...

UTORAK, 14. AUGUST NEDJELJA, 12. AUGUST
Pretjeruje, ali ne previ{e, STEVEN MORRISSEY, vo|a nekada{njeg kultnog man~esterskog rock banda “THE SMITHS“ kada ka`e kako “duh nacisti~ke Njema~ke preovladava britanskim medijima tokom trajanja Olimpijskih igara“. Morrissey se `ali zato {to “kada god upalite televizor, morate slu{ati reporta`e o na{oj sjajnoj kraljevskoj porodici“. “Svake sekunde u Bosni i Hercegovini korupcija proguta 47 maraka“, izra~unala je neka najnovija antikorupcijska nevladina organizacija, Antokurupcijskog mre`a /Account/. Pri tom su postavili i broja~ u centru Sarajeva koji iz sekunde u sekundu izbacuje stravi~ne koruptivne brojke. Kako se, kojom metodologijom, na temelju kojih ulaznih i izlaznih parametara do{lo do ba{ 47 maraka u sekundi? (Ja sam, amaterski, za svoju du{u, koriste}i istu metodologiju, koje nema niti je mo`e biti, do{ao do druge cifre - 46,82 marke po kvadratnoj sekundi, uz nedopu{ten vjetar u le|a.) Ali, u{la je ta odoka bubnuta cifra u ovda{nji javni i medijski prostor kao mjerna jedinica za korupciju, majka svih koruptivnih referenci. Ali, da se ne bih zamarao hvataju}i neuhvatljivo, ra~unaju}i ne(u)ra~unljivo, zadr`ah se nad opipljivim podatkom: Antikorupcijska kampanja ACCOUNT mre`e godi{nje je honorirana samo od jednog donatora sa milion maraka. Bacim se na posao i izra~unam: to je 2.739 maraka dnevno, 114 maraka po satu, 1,9 maraka po minuti i okruglih 30 feninga po sekundi... Ako je u BiH vladin sektor primarna, onda je nevladin sektor sekundarna grobnica novca...

PETAK, 10. AUGUST
Potresna, iskrena ispovijest u beogradskom Vremenu BORE STJEPANOVI]A, glumca i pozori{nog pedagoga, predratnog stanovnika Sarajeva, a danas dr`avljanina Crne Gore. Stjepanovi}, pored ostalog, govori o u`asnom osobnom iskustvu s po~etka rata i opsade Sarajeva koju je do~ekao u svom stanu na Grbavici gdje su ga srpske vlasti mobilizirale i odredile mu vojni raspored - da puca po Sarajevu. Dobro se sje}am tog vremena, ko da je ju~er bilo kada je dobar prijatelj (za lovu) prebjegao sa Grbavice u Sarajevo pa nam prepri~avao u`ase koje je vidio i do`ivio na lijevoj obali Miljacke. “Nisam mogao vjerovati kada sam vidio glumca Boru Stjepanovi}a kako u uniformi i sa pu{kom na ramenu patrolira oko moje zgrade“, govorio je. “Ma daj, pusti, ne zna{ ti Boru“, kazao je jedan koji je sa Stjepanovi}em bio prijatelj godinama. “To se on {ega~i, njemu je vazda do zajebancije.“ Nikome tada nije bilo do zajebancije, sve je smrtno ozbiljno bilo...

SUBOTA, 11. AUGUST
Ne znam ni sam koliko sam puta bezuspje{no poku{avao do kraja odgledati film Snijeg redateljice AIDE BEGI]. Prvi put sam, sje}am se zaspao kada je jedna od glumica (Vesna Ma{i}, Sad`ida [eti}, ili V Jasna Ornela Bery) uzimala abdest pola sata. Drugi put me je san savladao dok su glavne glumice tra`ile djevoj~icu po gora`danskim {umama, ~ini mi se ~itavu vje~nost... U jednoj sceni neki povratnik je umirao oko tri-~etiri sata. U ve~era{njem “filmskom maratonu“ na Hrvatskoj televiziji “Snijeg“ je prikazan odmah nakon Tarantinovog Kill Bila, a prije filma Stephanie Johna Carpentera ra|enog prema romanu genijalnog “horord`ijskog“ pisca Stephena Kinga. Ni{ta, osim djelo8

Dana{nji zavr{ni dan Olimpijskih igara bio je potpuni trijumf patriotsko-estradnog britanskog samoljublja nad su{tinom Olimpijade - sportom. Tri su veli~anstvene finalne utakmice, mu{ki rukomet, vaterpolo i ko{arku, organizatori zbili u skoro istom popodnevnom terminu e kako bi se sa “obaveznim programom“ zavr{ilo ~etiri sata prije po~etka spektakularnog “after partyja“, ~etverosatne zavr{ne sve~anosti, nevi|enog umjetni~ko-scenskog spektakla. Na `alost organizatora i re`isera zatvara~kog spektakla Kima Gavina, najve}i umjetni~ko-scenski doga|aj toga dana, pa i cijele Olimpijade, ve} se bio okon~ao: fenomenalna predstava ko{arka{a Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i [panije spojila je u sebi sve elemente vrhunskog spektakla: dramatur{ke, estetske, artisti~ke, ma|ioni~arske i, naravno, sportsko-vite{ke. Nakon Duranta, Le Bronea, Kobea i, bra}e Gasol... imperijalisti~ko-patriotsko defiliranje Kate Moss i Naomi Campbell do|e kao te{ka uvreda “olimpijskog duha“.

SRIJEDA, 15. AUGUST
“A {to niko, Fahro, nije prozivao Izetbegovi}a i Silajd`i}a kada su letjeli avionima Hasana Čengi}a na dr`avni~kodiplomatske turneje, a sad mene meze {to letim tvojom Cessnom?” “Zato {to tada, Zlajo, osim Avaza, nije bilo nezavisnih medija, bilo je samo neprijateljskih i ne{to malo izdajni~kih“... “ A zbog ~ega, Fahro, niko ne proziva Izetbegovi}a, Silajd`i}a i Čengi}e {to su usred rata pravili Aerodrom u Visokom, nego mene koji sam postavio svoje kadrove na Sarajevskom aerodromu?” “Zato, Zlajo, {to nisu shvatili da ko iz Visokog leti nisko pada.“ “A za{to su ti, Fahro, tako velike u{i?“ “Pa, strah me, Zlajo, da nas neko ne prislu{kuje“... “Kakve sad to veze ima?“ “Logi~ne, u strahu su velike u{i!”
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

PONEDJELJAK, 13. AUGUST
Vlade Turske i Japana ponudile su izda{na finansijska sredstva, milione eura, za razvoj farmi koza u Bosanskoj Krajini. Turski i japanski projekat ni u ~emu se ne isklju~uju, dapa~e, potpuno su komplementarni - i jedan i drugi Bosansku Krajinu

MINI MARKET
TRI PERMUSKETIRA

BORCI ZA BOLJU PRO[LOST

Mikuli}, Budimli} i Pelak u zdru`enoj akciji protiv Kantonalnog MUP-a Sarajevo
Nakon skandalozne odluke federalnog ministra pravde Zorana Mikuli}a da, u dogovoru sa svojim strana~kim kolegom, sarajevskim ministrom policije Muhamedom Budimli}em, u kontrolu MUP-a Kantona Sarajevo po{alje federalnu upravnu inspekciju, reagirao je Ured visokog predstavnika. Kako nezvani~no doznajemo, iz OHR-a su Mikuli}u poslali poziv za hitni sastanak, a upozorenje je upu}eno i federalnom upravnom inspektoru Ismetu Pelaku. Prije dvadesetak dana smo objavili da je inspektor Pelak nezakonito poni{tio konkurs za prijem namje{tenika u Upravu policije MUP-a Kantona Sarajevo i nalo`io izmjene Zakona o unutarnjim poslovima, kako bi razvlastio policijskog komesara Vahida ]osi}a. No, kako nakon naloga inspektora Ismeta Pelaka, za koji nije imao nikakvih zakonskih ovlasti, kantonalne

Ne prestaju svađe braniteljskih udruga oko spiska organizatora otpora
Iako je do prije pola godine u`ivao apsolutno povjerenje federalnog ministra za pitanja branitelja Zukana Heleza, biv{i zamjenik direktora bo{nja~ke tajne slu`be AID-a I rfan Ljevakovi} odskora je dospio u nemilost svoga {efa. Ljevakovi} je u februaru ove godine, i to prema ugovoru o djelu, zaposlen u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja sa zada}om da utvrdi spiskove organizatora i pokreta~a otpora agresiji na BiH. Prethodno je Ljevakovi} bio ~lan Komisije Vlade Federacije BiH, koju je poslije burnih reakcija ~elnika braniteljskih udruga a nakon objave popisa organizatora otpora, pro{le godine raspustio upravo ministar Helez. ^injenica da je Komisija rasformirana nije nimalo utjecala na anga`man Irfana Ljevakovi}a, koji je zadr`ao presudan utjecaj na kreiranje liste organizatora otpora, sve do politi~kog razlaza SDP-a i SDA. Dok su, naime, ranije “monopol“ me|u pokreta~ima otpora agresiji imali kadrovi B SDA (Bakir Alispahi}, Hasan Čengi}, Osman Brka, [emsudin Mehmedovi}...), SDP-ov je ministar Helez, kako se ~ini, odlu~io da na taj spisak uvrsti i svoje strana~ke kolege iz SDP-a. Mada u Armiji BiH nije proveo ni punu godinu dana (i to u personalnoj slu`bi), na listi organizatora otpora na{ao se i sam Zukan Helez, ali i njegovi najbli`i suradnici iz federalnog Ministarstva za pitanja branitelja Nezim ]ati} i Omer Ba{i}. Istodobno je ministar Helez od Irfana Ljevakovi}a ultimativno zatra`io da sa popisa izbri{e ime predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, navode}i kako organizator otpora ne mo`e biti niko ko je u ratu oti{ao ili pobjegao iz BiH, osim ako nije bio ranjen. Tihi} je rat do~ekao kao predsjednik SDA u Bosanskom [amcu, ali je ubrzo uhap{en, nakon ~ega je pro{ao torturu u pet logora u Republici Srpskoj i Srbiji. Iz logora u Sremskoj Mitrovici razmijenjen je u augustu 1992. (S.M.)
Zukan Helez

ZAKON I JED

Direktor SIPA-e Goran Zubac svjesno krši Krivični zakon BiH
Prije dva mjeseca direktor dr`avne Agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac suspendovao je zamjenika na~elnika Finansijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e Miju Goluba zbog postojanja osnova sumnje da je po~inio te`u povredu slu`bene du`nosti. Istovremeno direktor Zubac sa mjesta na~elnika Finansijskoobavje{tajnog odjela ne smjenjuje Dragana Mumovi}a, ~ije je unapre|enje, odnosno promaknu}e u vi{i ~in svojom presudom poni{tio Sud BiH. Ovakav postupak direktora Zupca ne samo da je nemoralan nego i zakonski ka`njiv. Naime, Krivi~ni zakon BiH je vrlo jasan i u njemu doslovno stoji da je direktorima institucija koji odbijaju izvr{iti kona~nu i izvr{nu presudu Suda BiH zaprije}ena kazna zatvora od {est mjeseci do pet godina! (M.F.)
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

Zoran Mikuli}

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

vlasti u Sarajevu nisu reagirale, u za{titu sarajevske policije ponovno je stao OHR. (S.M.)

Slažete li se sa izjavom ministra Milorada Bahilja “Štedite, nemojte jesti“?
AHMED BURI]
Novinar
goj zemlji bi takav ministar trebao da podnese ostavku jer je to najbezobzirnija uvreda gra|ana BiH.

STANDARDNA PRAVILA

MIRSAD PROHI]
Direktor “MiproGradnje”

DA
Apsolutno se sla`em. Najbolje je da ljudi ovdje apsolutno ne jedu, nego da se odreknu svih svojih primanja i obroka u korist raznih Bahilja. Ina~e, na turskom bahil(j) zna~i {krt, tvrdica, a u odre|enom kontekstu i zavidan - ime je uvijek znak.

Kako je Vranica dobila posao na izgradnji zgrade CBBiH u Banjoj Luci
U Banjoj Luci je u toku izgradnja impozantnog novog sjedi{ta Centralne banke BiH za podru~je RS. Zgrada se gradi u centru Banje Luke, na lokaciji Paskuline ciglane, a vrijednost projekta procijenjena je na 12 miliona maraka. Jedan od klju~nih ljudi koji su donijeli odluku o izgradnji ove zgrade u Banjoj Luci, ali i na jo{ ~etiri lokacije {irom BiH (Mostar, Br~ko, Sarajevo) jeste ~lan Upravnog odbora Centralne banke BiH Vasilj @arkovi}. Kada je po~ela gradnja zgrade, @arkovi} je to pravdao potrebom za preseljenjem u nove, funkcionalnije prostorije. Zgradu ina~e gradi banjalu~ko preuze}e Vranica. [ta otkriva, kako se ovih dana pri~a u kuloarima CB BiH, zapa`en anga`man @arkovi}a oko ovog projekta? Naime, tvrdi se da je @arkovi} nedavno uselio u luksuzan stan u Banjoj Luci koji je napravila Vranica, ista ona kompanija koja gradi zgradu CB BiH u ovom gradu?! Ina~e, @arkovi} je poznat po tome {to je u Upravnom odboru CB BiH, u kojem ima naknadu od pet hiljada KM za jedan ili dva sastanka mjese~no?! Imenovan je u vrijeme dok mu je trajala zabrana kandidranja i imenovanja na javne du`nosti koju mu je izrekla Centralna izborna komisija BiH zbog sukoba interesa. Naime, @arkovi} je od 6.11.2006. do 2.8.2007. godine istovremeno obavljao funkcije savjetnika za privredni sistem i finansije ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS-a Neboj{e Radmanovi}a te ~lana Upravnog odbora Lutrije RS-a. Njemu je izre~ena sankcija nepodobnosti za kandidovanje za bilo koju neposredno ili posredno biranu funkciju u periodu od ~etiri godine nakon u~injenog prekr{aja, tj. od 2.8.2007. godine. (N.H.)
11

BESIMA BORI]
Zastupnica u Parlamentu FBiH

NE
Jesti se mora. @alosna je izjava ministra koji treba da omogu}i da se gra|ani zaposle kako bi mogli normalno `ivjeti.

NE
Sramota je da ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj takvu poruku {alje gra|anima.

IGOR GAVRAN
Ekonomski ekspert

[EFKO BAJI]
Projekt menad`er “Care International”

VEDRANA SEKSAN
Glumica

NE
Ova izjava vrlo jasno oslikava onu “sit gladnom ne vjeruje”. Veliki je jaz izme|u nih koji vode na{u vlast i onih obi~nih gra|ana. To su dva odvojena svijeta gdje o~ito ne postoji ni minimum razumijevanja ni saosje}anja.

NE
Ministar Milorad Bahilj uz tu izjavu trebao je da podijeli dva metra konopa i plutane ~epove. Pa ko voli {ta neka izvoli. Sram ih bilo.

NE
Mi{ljenja sam da bi ministar svojim primjerom trebao da poka`e gra|anima to {to im poru~uje izjavom. U svakoj dru-

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

by MARIO BRANCAGLIONI

V

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

Dodik iza{ao pred Tihi}a s “nemoralnom ponudom“: Ako SDA glasa za smjenu Lagumd`ije, SNSD ne}e glasati za smjenu SDA!
TAJNA PONUDA TAJNA PONUDA
Dodik ii Tihi} mogu Dodik Tihi} mogu obezbijediti dovoljan put obezbijediti dovoljan put ruku u Parlamentu BiH za ruku u Parlamentu BiH za smjenu Lagumd`ije smjenu Lagumd`ije

SNSD i SDA mogu okupiti 22 zastupnika koliko je neophodno za smjenu ministra Lagumd`ije
12
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

HO]E LI SE DODIK I TIHI] UDRU@ITI PROTIV LAGUMD@IJE?

Nakon neuspjelog pokušaja SDP-a da iz vlasti eliminira SDA, okolnosti su se stubokom promijenile SDA se našla u prilici da odlučuje o političkoj sudbini svog dželata Zlatka Lagumdžije

JASNA POSLOVNI^KA PROCEDURA

SDP ne može blokirati glasanje o smjeni Lagumdžije
Baz obzira ho}e li ili ne}e HDZ podr`ati smjenu Zlatka Lagumd`ije, predsjedavaju}i Vije}e ministara BiH Vjekoslav Bevanda du`an je po{tovati zahtjev SNSD-a, na isti na~in kao {to je dva mjeseca ranije ispo{tovao zahtjev SDP-a za smjenu dva ministra iz reda SDA. U formalnom smislu, ne postoji ni najmanja razlika izme|u ova dva zahtjeva pa je prakti~no isklju~ena mogu}nost da bi premijer Bevanda mogao opstruirati izja{njavanje Parlamenta o smjeni Lagumd`ije. Tim prije {to bi Bevandina eventualna blokada ionako bila privremena jer bi njegova odluka da se ne glasa o smjeni Lagumd`ije bila valjana samo u slu~aju da dobije dvotre}insku podr{ku zastupnika u Predstavni~kom domu, odnosno najmanje 10 zastupnika iz RS-a i 18 zastupnika iz Federacije BiH!

Predsjedavaju}i Vije}e ministara Predsjedavaju}i Vije}e ministara BiH Vjekoslav Bevanda jo{ se nije BiH Vjekoslav Bevanda jo{ se nije izjasnio o zahtjevu SNSD-a izjasnio o zahtjevu SNSD-a

NEUTRALNA POZICIJA NEUTRALNA POZICIJA

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ve do prije nekoliko dana u vrhu SDP-a nisu pridavali posebnu va`nost ultimativnom zahtjevu Milorada Dodika da se u Parlamentu BiH glasa o povjerenju ministru vanjskih poslova BiH Zlatku Lagumd`iji. Čelnici SDP-a samouvjereno su izra~unali da Dodikov zahtjev nema “ni logiku ni matematiku“ i zbog toga mu i nisu pridavali osobitu va`nost. Ra~unali su, naime, da SDA “iz principijelnih razloga“ ne mo`e podr`ati Dodikov zahtjev za smjenu Lagumd`ije, budu}i da je jedini grijeh {efa bh. diplomatije u tome {to je striktno izvr{avao upute bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a.

S

TIHI]EVA OSVETA
A Dodikov zahtjev za smjenu Lagumd`ije bez podr{ke SDA unaprijed je osu|en na neuspjeh jer nema “matematike“ - ni u Predstavni~kom domu a pogotovo u Domu
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

naroda u kojem SDA i SDP kontroliraju svih pet bo{nja~kih delegata i mogu blokirati svaku nepo`eljnu odluku. Amosfera u centrali SDP-a naglo se promijenila nakon pro{losedmi~ne izjave predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji nije isklju~io mogu}nost da SDA podr`i Dodikov zahtjev za smjenu Lagumd`ije. Tihi} se na prili~no jednostavan na~in izvukao iz “moralnog sukoba interesa“ rekao je da SDA ne}e glasati za smjenu Lagumd`ije zbog rezolucije o Siriji, {tavi{e, pohvalio je {efa bh. diplomatije zbog tijesne suradnje s Izetbegovi}em, ali je naveo ~itav niz drugih grijeha i proma{aja Zlatka Lagumd`ije zbog kojih }e SDA, po svoj prilici, glasati za njegovu smjenu. Nekoliko dana ranije, SDA je objavila podu`u listu Lagumd`ijinih politi~kih proma{aja u posljednje dvije godine zbog kojih bi, kako stoji u saop}enju, “trebao da podnese ostavku, odnosno da bude smijenjen“. Prvi put na eksplicitan na~in SDA optu`uje Lagumd`iju da je 15 mjeseci opstruirao konstituiranje vlasti na dr`avnoj
13

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI
razini zbog posve sebi~nih interesa insistiranjem da preuzme funkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH “iako ona u ovom mandatu pripada predstavnicima hrvatskog naroda“. Lagumd`iji se spo~itava i povezanost s najve}im korupcijskim aferama u dr`avi (“Reket“, “Bo{nja~ki institut“, “Rudnap“,) a spo~itava mu se i poku{aj instaliranja autokratskog re`ima preko potpune kontrole nad policijom, pravosu|em i medijima. DEFINITIVNI RAZLAZ
[ef SDA Tihi} i {ef SDP-a Lagumd`ija prekinuli su sve me|usobne kontakte

LAGUMD@IJA “GENERATOR PROBLEMA“
Jedan visoki strana~ki du`nosnik SDA otkrio nam je da u vrhu SDA postoji puno jedinstvo u ocjeni da je Lagumd`ija “glavni generator problema“. “Krajem sedmice Predsjedni{tvo SDA definitivno }e zauzeti stav oko smjene Lagumd`ije, ali sude}i prema raspolo`enju, potpuno sam uvjeren da se niko iz strana~kog vrha ne}e usprotiviti Lagumd`ijinoj smjeni. Znam da }e biti zlonamjernih prigovora da smo se udru`ili s Dodikom protiv Lagumd`ije, ali zar se isto tako, samo prije dva mjeseca, Lagumd`ija nije udru`io s Dodikom radi smjene svih ministara iz SDA“, ka`e za Slobodnu Bosnu visoki du`nosnik SDA, koji je insistirao na anonimnosti. Na{ sugovornik iz vrha SDA tako|er nam je otkrio i neke detalje nedavnog telefonskog razgovora Milorada Dodika i Sulejmana Tihi}a vezane za predstoje}e izja{njavanje Parlamenta BiH o Lagumd`ijinoj smjeni. Dodik je obe}ao Tihi}u da zastupnici SNSD-a“ do daljnjeg“ ne}e glasati za rekonstrukciju Vije}a ministara BiH, odnosno za SDP-ovu inicijativu da se smijene dva ministra iz reda SDA - Sadik Ahmetovi} i Muhamed Ibrahimovi}. Kao {to je poznato, SDP-ova inicijativa pro{la je

u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, no zaglavila je u Domu naroda koji se o tome jo{ nije ni izjasnio zbog blokade delegata iz SDA. Dodikovo obe}anje Tihi} je protuma~io kao otvoreni poziv za politi~ku trgovinu: ako SDA podr`i smjenu Lagumd`ije, SNSD zauzvrat ne}e glasati za smjenu SDA-ovih ministara!

IVANI]EV DUG LAGUMD@IJI
Dodik je uvjeren da }e se zahtjevu za smjenu Lagumd`ije pridru`iti sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske, izuzev PDP-a Mladena Ivani}a, koji Lagumd`iji duguju zahvalnost jer je u Dom naroda izabran uz podr{ku SDP-a. Tako|er, Dodik je uvjeren da }e za smjenu Lagumd`ije glasati i oba HDZ-a, mada, kako je rekao, “Čovi} i Ljubi} jo{ vagaju odluku“. No, stavovi dva HDZ-a zapravo i nisu presudni za kona~ni ishod glasanja, budu}i da u Predstavni~kom domu dva HDZ-a imaju zajedno svega pet zastupnika.

PRIVATNA DIPLOMATSKA AKCIJA

Lagumdžija traži zaštitu od američkog Nacionalnog demokratskog instituta
Svjestan nezavidne pozicije u koju je zapao, lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija poduzeo je niz diplomatskih akcija kako bi izgladio odnose s Miloradom Dodikom. Krajem augusta, Lagumd`ija }e otputovati u SAD na dogovoreni sastanak s ~elnicima Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) koji je svrsrdno i podjednako proteklih godina pomagao dvije stranke u BiH - SDP i SNSD. Koliko je Lagumd`iji va`an sastanak s ~elnicima NDI-ja, govori i ~injenica da
14

zbog njegovog nenadanog puta u SAD do kraja augusta najvjerovatnije ne}e biti odr`an sastanak strana~kih lidera u BiH na kojem bi se, prema ranijem dogovoru, trabao prona}i kompromis o primjeni presude Sejdi} i Finci. Gotovo je izvjesno da BiH do kraja augusta ne}e rije{iti “doma}u zada}u“ preuzetu u Briselu 27. juna i da ne}e u predvi|enom roku predati aplikaciju za prijem u punopravno ~lanstvo EU-a.

Za smjenu nekog ministra u Vije}u ministara BiH potrebno je obezbijediti prostu ve}inu u Predstavni~kom domu dakle 22 glasa. SNSD Milorada Dodika ima 9 glasova a SDA 7, {to zna~i da Dodik i Tihi} moraju “nahvatati“ jo{ najmanje 6 zastupnika koji }e di}i ruku za smjenu Lagumd`ije. Dodik bi mogao obezbijediti jo{ najmanje 2 glasa, vjerovatno iz SDS-a, a Tihi} jo{ najmanje 4 glasa - vjerovatno iz Stranke za BiH, NS Radom za Boljitak, HSP-a... Naravno, puno je vjerovatnija mogu}nost da }e Lagumd`ijinu smjenu podr`ati i svih 5 zastupnika iz dva HDZ-a, {to bi Dodiku i Tihi}u uveliko olak{alo posao. U proceduralnom pogledu sve je ~isto i kristalno jasno: SDP nema ni jedan mehanizam na raspolaganju kojim bi mogao blokirati smjenu Lagumd`ije. Njegova politi~ka sudbina zavisi isklju~ivo od ~vrstine dogovora Dodika, Tihi}a i Čovi}a, odnosno njihovog me|usobnog povjerenja, koje, ruku na srce, nije na zavidnoj razini. Lider SDA Sulejman Tihi} strahuje pred posve realnom mogu}nosti da resor ministra vanjskih poslova BiH do kraja mandata ostane nepopunjen, odnosno da zamjenica ministra iz SNSD-a Ana Tri{i}Babi} preuzme ulogu Zlatka Lagumd`ije. Naime, i kod smjene nekog ministra i kod izbora novog ministra, primjenjuje se sli~na procedura - i u jednom i u drugom slu~aju potrebno je obezbijediti prostu ve}inu u oba doma Parlamenta BiH. A veliko je pitanje da li bi SNSD, nakon smjene Lagumd`ije, glasao za izbor novog ministra vanjskih poslova iz reda bo{nja~ kog naroda, ili bi iskoristio ukazanu priliku da ovaj resor preuzme Ana Tri{i}-Babi}? To je ujedno i jedina dilema koja posljednjih dana razapinje lidera SDA Sulejmana Tihu}a i zbog koje bi mogao odustati od nagodbe s Dodikom.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

IMA LI PILOTA U “AVAZU”

LET IZNAD KUKAVIČIJEG TORNJA
Foto: Mario Ili~i}

Prošlonedjeljni histerični, primitivni (nepotrebno je dodati nepismeni) napad “Dnevnog avaza“ na “Slobodnu Bosnu“, njenog novinara i urednika uslijedio je nakon otkrića našeg lista da vlasnik ovog “medijskog koncerna“ FAHRUDIN RADONČIĆ i lider Saveza za bolju budućnost, prema nalazima resornih inspektora, nema prava na povrat više od 600 hiljada KM koliko je uplatio na ime PDV-a prilikom uvoza aviona “Cessna“; novinar “SB“ pojašnjava u čemu je Radončićev spor sa zakonima države čiji bi ministar sigurnosti trebao biti
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Utemeljitelj ii predsjednik Utemeljitelj predsjednik Fahrudin Radon~i} kre}e Fahrudin Radon~i} kre}e u boj za PDV svoj u boj za PDV svoj

UVRNUTI TORANJ I UVRNUTI TORANJ I ISTI MU VLASNIK ISTI MU VLASNIK

Foto: Milutin Stoj~evi}

N
16

akon izlaska pro{log broja Slobodne Bosne Fahrudin Radon~i} imao je preko 600 hiljada razloga da naprasno prekine odmor na svojoj jahti i da se vrati u prijestolnicu kako bi rukovodio operacijom kontrole nastale {tete. Nakon objavljivanja teksta o poku{aju da bud`et dr`ave BiH o{teti za vi{e od 600 hiljada maraka (ne) plativ{i PDV za uvoz aviona Cessne, “utemeljitelj“ svih mogu}ih Avazovih firmi, koje se bave raznim djelatnostima, od izdava{tva, preko hotelijerstva, do pru`anja usluga aviotransporta, i predsjednik Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) Fahrudin Radon~i} obru{io
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

^ELJAD BIJESNA, CESSNA TIJESNA

“PE DE VE-PEDERU“!
Radon~i} bjesni, pjeni, vrije|a, histeri{e... jer ne `eli po{tovati zakone dr`ave u kojoj `eli biti ministar sigurnosti
se na autora teksta i glavnog i odgovornog urednika Slobodne Bosne Senada Avdi}a. Argumentovano osporavanje poslovne i moralne vertikale “prvog“ u Bo{njaka, Fahrudina Radon~i}a, nije smjelo pro}i neka`njeno, a po nalogu utemeljitelja i predsjednika puca se iz svih raspolo`ivih sredstava. Tako je moja malenkost, zajedno sa glavnim i odgovornim urednikom Avdi}em, dovedena u vezu sa dr`avnom mafijom koja je, prema pisanju Radon~i}evog Avaza, oli~ena u porodici Selimovi}, B akiru Izetbegovi}u, S ulejmanu Tihi}u..., o ~ijim “aferimima“ je na{ magazin objavio nebrojeno mnogo tekstova koje danas nesmiljeno do iznemoglosti prepisuju “britka“ pera Avaza oba~unavaju}i se sa svojim nekada{njim prijateljima, politi~kim tvorcima i poslovnim oponentima. Me|utim, prije nego {to do u detalje prezentiramo posljednji poku{aj Avaza, odnosno njegovog utemeljitelja Radon~i}a, da dr`avni bud`et o{teti za preko 600 hiljada maraka, podsjetit }emo se na koji su na~in Avaz i nj.v. Utemeljitelj Radon~i}, sli~ne probleme rje{avali u proteklom periodu. ostao du`an oko 930 hiljada KM poreza. Prvo, Avaz je odmah morao izmiriti utvr|ene poreske obaveze, a onda je osim medijske hajke protiv “idejnih“ vo|a i nalogodavaca kontrole, pokrenuo upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH, a federalnom Ministarstvu financija podnio je zahtjev za obnovu postupka. U obnovljenom postupku, Ministarstvo finansija na ~elu sa Nikolom Grabovcem poni{tilo je rije{enje Porezne uprave i donijelo novo rije{enje po kojem ja Avaz za spornu godinu “dugovao“ svega 64.829 KM poreza. Kako je Avaz ve} bio uplatio porezni deficit, Ministarstvo finansija iza{lo je u susret “opravdanom“ zahtjevu Avaza i izdalo je rje{enje o povratu (pre)pla}enog poreza u iznosu 869.777 KM! Sada, kao i tada, Radon~i} tra`i povrat upla}enog poreza, odnosno odbitak ulaznog PDV-a u iznosu od 604.644 KM koliko je platio za uvoz svog aviona Cessna. Sada, kao i tada, vlast u svojim rukama (uz malu pomo} prijatelja, op.a.) dr`i SDP koji je Radon~i}evom Avazu “progledao kroz prste“, a koji im se kasnije odu`io i zahvalio na sebi svojstven na~in. Naime, u godinama koje su slijedile Avaz se toliko “zahvaljivao“ SDP-u i njegovom lideru Zlatku Lagumd`iji, da su sudovi bili pretrpani predmetima koje su vodili jedan protiv drugog, a sam Lagumd`ija svog sada{njeg koalicionog partnera Fahrudina Radon~i}a javno je prozvao “moralnim i fizi~kim kepecom“!

PREDIZBORNI “LETE]I CIRKUS“
No, vratimo se “lete}em cirkusu“ Fahrudina Radon~i}a koji je u me|uvremenu, od uspje{nog biznismena i medijskog tajkuna prerastao u ni{ta manje ambicioznog politi~kog lidera jedne privatne stranke! Naime, kako nezvani~no saznajemo, nakon {estogodi{nje pauze signal za kontrolu Avaza Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) stigao je iz jedne me|unarodne institucije jo{ uvijek aktivne u BiH. U svom ~injeni~no nevje{to smi{ljenom, ali grafi~ki dobro realizovanom, demantiju Avaz jedino ne spori ~injenicu da su ih posjetili inspektori UIO-a, ali se niti jednom rije~ju ne spomnje, niti komentari{e, zapisnik o izvr{enoj kontroli ~iji djelovi su citirani u Slobodnoj Bosni. Dakle, zapisnik o kontroli, dokument od 25 stranica, koju su izvr{ili inspektori Sini{a Kravec i ]amil Habibovi}, Avazu je uru~en 13. juna 2012. godine, a u njemu je posebna pa`nja posve}ena kontroli nabavke aviona/zrakoplova, kako stoji u zapisniku. “U poreznom periodu mart 2012. godine, kontrolisani porezni obveznik ‘Avaz’ izvr{io je nabavku putni~kog aviona 2001 Cessna Citation Bravo, faktura od 23. marta

KONTINUITET OD DESET GODINA
Ove }e godine Avaz i Utemeljitelj proslaviti desetogodi{nji jubilej (pro)pale kontrole Poreske uprave Federacije BiH u toj firmi. Svojevremeni fiskalni nasrtaj na Radon~i}ev “privatni posjed“ polo`ajima su platili tada{nji premijer Federacije BiH Edhem Bi~ak~i} i zamjenik direktora Porezne uprave FBiH Ramiz D`aferovi}, aktuelni direktor Razvojne banke koja je kasnije nemalim kreditnim aran`manima finansirala Radon~i}eve neimarske pothvate. Dakle, prije desetak godina inspektori Porezne uprave u obnovljenom postupku razreza poreza na dobit za 1997. godinu utvrdili su da je Avaz dr`avi
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

LETIO SAM NEKAD, LETIO I JA

Sa samo 1.300 KM plaće Radončić odvaja od usta da bi letio i krstario
Utemeljitelj i predsjednik Fahrudin Radon~i} preko svojih {tampanih i elektronskih medija i stranke voli se samopromovisati kao najuspje{niji i najbogatiji privrednik u BiH. Na`alost, pri tome mu se u javnosti pre{utno toleri{e ~injenica da doprinos poslovnim uspjesima kompanija u njegovom vlasni{tvu Radon~i} valorizira kroz fiskalno smije{an i socijalno sramotan iznos svoje pla}e od oko 1.300 KM mjese~no! Nema nikakve sumnje da Radon~i} zara|uje daleko ve}e svote, ali na prijavljenu pla}u pla}aju se veliki doprinosi, {to o~igledno nije po mjeri i ukusu “velikana“ kakav je Radon~i}.
17

IMA LI PILOTA U “AVAZU”
2012. godine od prodavca Aircraftsale, Salzburg, Austria za iznos od 2,35 miliona ameri~kih dolara. Uvoz aviona evidentirala je Uprava za indirektno oporezivanje, Carinska ispostava Aerodrom Sarajevo 29. marta 2012. godine carinskom deklaracijom IM-4 broj C 7756 kojom je izvr{eno carinjenje nultom stopom, te obra~un PDV-a po stopi od 17 posto na osnovicu od 3,556 miliona KM u iznosu od 604.644 KM. Obra~unati PDV od 604.644 KM uvoznik Avaz je platio 02. aprila 2012. godine u cjelosti, te proknji`io u glavnoj knjizi konto 0252000 (ulaganja u opremu), iskazao u KUF-u i PDV prijavi (prikazao kao odbitni ulaz PDV-a) za porezni-obra~unski period mart 2012 i zatra`io povrat istog od UIO-a“, navedeno je u zapisniku. Prevedeno, Avaz jeste platio PDV na uvezeni avion, ali je tra`io i povrat istog jer se avion, prema tuma~enju Avazovih finansijsko-pravnih VE] VI\ENO ZAPISNIK UIO-a
Posebna kontrola nabavke aviona i prijedlog razreza indirektnih poreza sa “manjkom” od preko 600.000 KM

Obnavljanje postupka za povrat PDV-a
Direktor Avaza Faruk ^ard`i} i njegovi pomaga~i, koji su pomno pratili rad inspektora UIO-a prilikom kontrole uvoza aviona i utvr|ivanja ~injenica, inspektorima su saop{tili da }e Avaz podnijeti zahtjev UIO-u, Sektor carina, zahtjev za obnovu carinskog postupka i povrat upla}enog PDV-a prilikom kupovine aviona jer misle da ispunjavaju ~lan Zakona o PDV-po kojim su aviokompanije prilikom nabavke aviona oslobo|ene obra~una i pla}anja PDV-a. Problem je u tome {to je Avaz prvo uvezao avion, a tek onda ga unio u osniva~ki kapital aviokompanije Aviotrans na ~ijem ~elu je Omer Kuli}.

eksperata, koristi isklju~ivo za obavljanje poslovne djelatnosti Avaza. Takvo tuma~enje Avaz je mogao prodavati slabo upu}enim, ali ne i inspektorima UIO-a koji su utvrdili da je Avaz 30. marta ove godine od Direkcije za civilno zrakoplovstvo dobio Uvjerenje o registraciji aviona, Oznaku dr`avne pripadnosti i registracijsku oznaku E7-FRA, kojim se potvr|uje da je putni~ki avion upisan u Registar zrakoplova BiH. Tako|er, istog dana Direkcija za civilno zrakoplovstvo je izdala i Uvjerenje o plovidbenosti zrakoplova. Me|utim, prema odredbama va`e}eg Zakona o zrakoplovstvu BiH, u na{oj zemlji usluge komercijalnog zra~nog prevoza mo`e pru`iti samo pravno ili fizi~ko lice koje ima Potvrdu zra~nog

operatera (Air Operator certificate - AOC) i Radnu dozvolu (Operating licence). U postupku kontrole inspektori UIO-a su utvrdili da Avaz ne posjeduje Air Operator certificate - AOC niti Operating licence, {to zna~i da nije mogao legalno pru`ati usluge komercijalnog zra~nog prijevoza. Po{to Avaz nije imao spomenute dozvole, kontrolom Aerodroma Sarajevo inspektori su utvrdili da ovo Javno preduze}e nije pru`alo usluge po osnovu prihvata i otpreme zrakoplova u njegovom vlasni{tvu. Usluge prihvata i otpreme putni~kog aviona Cessna pru`ao je avioprijevoznik Aviotrans iz Sarajeva ~iji osniva~, iznena|uju}e, nije Avaz, vlasnik aviona, nego je firma k}erka Avaz-roto press, a ~iji osniva~ki ulog je zapravo avion Cessna, stvarno vlasni{tvo
Foto: Milutin Stoj~evi}

Faruk ^ard`i}

KOALICIONI PARTNERI
Fahrudin Radon~i} kupuje, a Zlatko Lagumd`ija leti

18

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

^ELJAD BIJESNA, CESSNA TIJESNA
DU[EVNU BOL BOLUJU, NIKOM NE KAZUJU

Zbog teških gubitaka na sudovima, Radončić od advokata “SB“ tražio i dobio obostrano povlačenje svih međusobnih tužbi
Zaposlenici Slobodne Bosne skoro nikada nisu podizali sudske tu`be protiv Avazovih izdanja i njegovog vlasnika Fahrudina Radon~i}a za gnusne la`i i nebuloze koje su objavljivali o novinarima i uradnicima na{eg lista. Sa druge strane Radon~i} je podnio na desetine tu`bi protiv SB, novinara i uradnika na{eg lista, od kojih je ve}inu izgubio. Naime, samo za sudske takse Radon~i}evo “poslovno carstvo” je proteklih godina tu`e}i SB utro{ilo vi{e od stotinu hiljada maraka. Najve}i sunovrat Avazovog istjerivanja pravde predstavljala je tu`ba 40 tamo{njih novinara protiv glavnog urednika SB Senada Avdi}a zbog njegove izjave u banjalu~kim Nezavisnim novinama da je “Avaz medijska Al-Qaida” . Uvrije|eni novinari za pretrpljenu du{evnu bol tra`ili su po 10 hiljada KM, sveukupno 400 hiljada. Sarajevski Kantonalni sud odbacio je njihovu tu`bu i nalo`io “du{evnim bolesnicima” iz “Avaza” da Avdi}u isplate sudske tro{kove u visini od 20-ak hiljada KM! Prije godinu dana, na inicijativu Fahrudina Radon~i}a, pravni timovi “Avaza“ i “SB“ sklopili su sporazum o odustajanju od svih me|usobnih sudskih tu`bi: “Avaz“ je povukao desetak svojih tu`bi, a “SB“ samo jednu protiv Radon~i}a i njegovog “poslovnog carstva“.

SKUPI SUDSKI SPOROVI
Samo za sudske takse Radon~i}evo “poslovno carstvo” je proteklih godina tu`e}i SB utro{ilo vi{e od stotinu hiljada maraka

utemeljitelja Fahrudina Radon~i}a. Po osnovu usluga avioprevoza Aviotrans je polovinom aprila izdao avansnu fakturu kupcu Avazu na iznos od 20.000 KM! Po{to su inspektori nesporno utvrdili da Avaz putni~ki avion Cessna nije koristio isklju~ivo za obavljanje svojih poslovnih djelatnosti, nego ga je koristio Radon~i} za svoje privatne potrebe (a zakon je jasan i u tom segmentu i ka`e: “Putni~ki automobili, avioni i brodovi za prevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih se ne odnose na prevozna sredstva koja se isklju~ivo koriste za obavljanje poslovne djelatnosti“, op.a.) inspektori su donijeli sljede}i zaklju~ak: “Na osnovu utvr|enih : ~injenica i prezentiranih dokaza, kontrolisani poreski obveznik Avaz nije imao pravo odbitka ulaznog PDV-a po osnovu nabavke aviona u iznosu od 604 644 KM jer je isti u suprotnosti Zakonu i Pravilniku“, te taksativno naveli ~lanove i stavove zakona i pravilnika koji su prekr{eni.

treba posmatrati i akciju “solidarnosti“ u koju se uklju~io i Aviotrans, Avazova zra~na kompanija, koja je po najni`oj, ali ipak komercijalnoj, cijeni ministru vanjskih poslova Zlatku Lagumd`iji stavila na raspolaganje avion Cessna kako bi brzo i efikasno obi{ao punktove za evakuaciju bh. dr`avljana iz Sirije u Bejrutu i Istanbulu prije zvani~ne posjete Meki. Samopromotivno iznajmljivanje aviona, koalicionom partneru Zlatku Lagumd`iji, veliki je

~in “solidarnosti“, s ~ime bi se mo`da moglo porediti ustupanje istog aviona, bez naknade, za evakuaciju bh. dr`avaljana iz ratom zahva}ene Sirije. Ali, budimo realni jer i solidarnost, posebice Avazova, odnosno Radon~i}eva, ima ozbiljna ograni~enja. Na kraju, postavlja se pitanje da li }e i sada, kao i prije desetak godina, dr`ava i njene institucije, ne samo tolerisati, nego i zdu{no podr`ati fiskalni “bezobrazluk“ pojedinaca kakav je Radon~i}.

POSLJEDNJI POZIV MINISTRU LAGUMD@IJI DA SE UKRCA
Eto, to je nakon izlaska pro{log broja Slobodne Bosne sna`no zaboljelo Fahrudina Radon~i}a koji je imao preko 600 hiljada razloga da naprasno prekine odmor na svojoj jahti, o kojoj }emo pisati u nekom od narednih brojeva SB-a, i da se vrati u prijestolnicu kako bi rukovodio operacijom kontrole nastale {tete. U tom kontekstu
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

19

ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA

Dva mjeseca prije nego što je smijenjen s funkcije direktora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne MATAN ŽARIĆ je potpisao Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve kojim je kompaniji “Energy Financing Team“ u vlasništvu najvećeg regionalnog trgovca strujom VUKA HAMOVIĆA osigurao status povlaštenog kupca skupe električne energije sve do kraja 2013. godine; posljednji ugovor koji je Žarić potpisao za trajanja svog direktorskog mandata predstavlja, međutim, samo nastavak višegodišnje poslovne suradnje koja je Hamoviću donijela golemi profit, a mostarskom poduzeću gubitak

HERCEGOVA^KA STRUJA ZA SRBIJANSKOG TAJKUNA

Biv{i direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} prodavao je rezerve elektri~ne energije kompaniji EFT-a Vuka Hamovi}a po tri puta ni`oj cijeni nego Hrvatskoj elektroprivredi Zagreb
20
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

SPECIJALAN TRETMAN ZA VUKA HAMOVI]A
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

B

iv{i direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Matan @ari} prodavao je elektri~nu energiju Hrvatskoj elektroprivredi Zagreb (HEP) po tri puta vi{oj cijeni u odnosu na beogradsku kompaniju Energy Financing Team (EFT), u vlasni{tvu srbijanskog tajkuna Vuka Hamovi}a! Prema obimnoj dokumentaciji kojom raspola`e Slobodna Bosna , dugogodi{nji je prvi ~ovjek Elektroprivrede HZHB, ina~e kadar HDZ-a BiH, s vode}im balkanskim trgovcem strujom sklopio vi{e poslovnih aran`mana kojima je Hamovi}u, nedvojbeno, omogu}io status favoriziranog kupca tercijarne rezerve elektri~ane snage. Usporede li se, naime, Ugovori o kupoprodaji elektri~ne energije izme|u Elektroprivrede HZHB i Energy

Financing Team Trebinje s gotovo istovjetnim ugovorima koji su za @ari}evog mandata (ali i u vrijeme njegovih prethodnika) sklopljeni s drugim kompanijama, o~evidno je kako je Hamovi}eva tvrtka-k}erka u BiH imala (i jo{ uvijek ima) povla{ten tretman. I to ne samo kada je posrijedi cijena struje, nego i zakupa tercijarne rezerve, {to je Vuku Hamovi}u donijelo milijunsku dobit, a Elektroprivredi HZHB jednak gubitak.

SKUPA I JEFTINA STRUJA
Tada{nji direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} potpisao je 25. oktobra 2010. Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve za cijelu pro{lu godinu s predsjednikom Uprave Hrvatske elektroprivrede Zagreb Leom Begovi}em (kojeg je na tu funkciju tako|er postavio HDZ Hrvatske). @ari} se Ugovorom obvezao da }e HEP-u osigurati tercijarne rezerve elektri~ne snage 150 megavata tijekom cijele 2011., po cijeni od 1,5 milijuna eura, koliko iznosi godi{nji zakup, bez obzira ho}e li rezerve biti aktivirane ili ne}e. Radi se, pojasnimo, o tzv. havarijskoj, skupoj struji koju elektroenergetske kompanije nastoje {to manje koristiti, upravo zbog visoke cijene. U na{em bli`em okru`enju skupu struju su uglavnom kupovale Slovenija, Ma|arska i Slova~ka, zbog manjka elektri~ne energije, odnosno, problema s opskrbom. Kako se navodi u Ugovoru s HEP-om, Elektroprivreda HZHB je hrvatskoj kompanija prodavala elektri~nu energiju za 125 eura po megavatsatu, {to je bila njezina tada{nja realna tr`i{na cijena. Precizirano je i da maksimalan broj naloga za isporuku struje u 2011. godini ne mo`e biti ve}i od petnaest, te da vrijeme izme|u dvije isporuke ne mo`e biti kra}e od 48 sati. Dvadesetak dana poslije, 17. novembra

2010., Matan @ari} je sklopio jo{ jedan Ugovor o kupoprodaji mjese~ne tercijarne rezerve, ovoga puta s Draganom An|eli}em, direktorom za investicije u Hamovi}evoj tvrtki Energy Financing Team Trebinje, koji se jednako tako odnosio na period od 1. januara do 31. decembra 2011. Elektroprivreda HZHB je, prema odredbama ovog Ugovora, EFT-u trebala osigurati mjese~nu tercijarnu rezervu do 80 megavata tijekom cijele godine, ovisno o mjese~nim tehni~kim mogu}nostima, odnosno, koli~ini slobodne elektri~ne energije koju imaju na raspolaganju. U tom je smislu dogovoreno da }e mostarska kompanija odrediti iznos rezervi za svaki mjesec i da ovisno o stanju mo`e dozvoliti i aktivaciju ve}e koli~ine elektri~ne energije, s tim da maksimalan broj naloga u 2011. nije mogao biti ve}i od 24 (znatno vi{e nego {to predvi|a Ugovor s HEP-om). Na popisu pogodnosti koje je nekada{nji direktor Matan @ari} omogu}io beogradskoj kompaniji je i smanjenje roka izme|u dvije isporuke elektri~ne energije koji iznosi 24 sata. No, to su tek periferni detalji, uzmu li se u obzir drasti~ne razlike u cijeni struje. Dok je direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} Hrvatskoj elektroprivredi Zagreb elektri~nu energiju prodavao po cijeni od 125 eura za megavatsat (blizu 250 KM), cijena struje za njegovog srbijanskog partnera, vlasnika EFT-e Vuka Hamovi}a je iznosila 88 KM po megavatsatu. Istodobno je beogradska tvrtka za osiguranje mjese~ne rezerve do 80 megavata mjese~no pla}ala simboli~nih 300 KM. Uporedi li se taj iznos sa zakupninom tercijarne rezerve duplo manje snage koju je u pro{loj godini platila Hrvatska elektroprivreda Zagreb, ra~unica pokazuje da je ukupna svota bila

Direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} Direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} potpisao je s predstavnicima EFT-e vi{e potpisao je s predstavnicima EFT-e vi{e poslovnih ugovora, ali je svaki put tvrtki poslovnih ugovora, ali je svaki put tvrtki Vuka Hamovi}a struju prodavao Vuka Hamovi}a struju prodavao po znatno ni`im cijenama po znatno ni`im cijenama

FAVORIZIRANJE FAVORIZIRANJE BEOGRADSKE KOMPANIJE BEOGRADSKE KOMPANIJE

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

21

ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA
deset puta manja?! Dodajmo tome da u roku od dvadesetak dana, kada je Matan @ari} potpisao ugovore sa HEP-om i EFTom, nisu zabilje`ene bilo kakve drasti~ne promjene cijena elektri~ne energije na tr`i{tu koje bi opravdale golemu razliku u vrijednosti struje.

KONTINUITET POSLOVNE SURADNJE: OD @ARI]A DO KRE[I]A
Poslovna suradnja Elektroprivrede HZHB i EFT-e nastavljena je i u pro{loj godini, kada je Matan @ari} sklopio novi ugovor s Vukom Hamovi}em, odnosno direktorom njegove bh. kompanije Rankom Čokorilom. Ugovor je potpisan 17. augusta 2011., dva mjeseca prije @ari}eve smjene sa direktorske funkcije, ali je na snazi ostao sve do danas. Iako se, naime, ugovori o kupoprodaji tercijarne rezerve uobi~ajeno potpisuju na godinu dana, ovaj se odnosi na razdoblje od dvije godine, do konca 2013., premda je menad`ment Elektroprivrede HZHB struju mogao ponuditi bilo kojem me|unarodnom operatoru (javni pozivi se u pravilu ogla{avaju u augustu i septembru). Sude}i prema odredbama ovog Ugovora, posve je jasno da je on pripreman za ciljanog kupca, kojem je omogu}eno da rezerve elektri~ne energije koristi po jo{ liberalnijim uvjetima. Tako je @ari} najve}em balkanskom trgovcu strujom osigurao rezervu snage 200 megavati, s tim da je ugovorna cijena kapaciteta za osiguranje rezervne snage 1,5 milijuna KM. Osim {to je taj iznos ponovno upola manji od zakupa koji je u 2011. platio HEP, nigdje u Ugovoru nije eksplicitno navedeno da li se suma odnosi na jednu ili dvije godine. [to se, pak, ti~e cijene struje, ona je istina porasla na 150 KM po megavatsatu, ali je opet ni`a od cijene po kojoj je hercegova~ka struja prodavana Hrvatskoj elektro-

HERCEGOVA^KI POSLOVI VODE]EG REGIONALNOG TRGOVCA STRUJOM
Direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} i vlasnik kompanije EFT-a Vuk Hamovi}

privredi Zagreb. Osim toga, @ari} je najve}em balkanskom trgovcu strujom Hamovi}u omogu}io da ukupnu cijenu rezerviranog kapaciteta od 200 megavati plati u {est jednakih kvartalnih rata, s tim da jedna rata iznosi 250.000 maraka. Nakon {to je odlukom Vlade Federacije BiH krajem oktobra pro{le godine smijenjen Matan @ari} a za njegovog nasljednika imenovan HSP-ovac Nikola Kre{i}, novom je direktoru Elektroprivrede HZHB sugerirano da {to prije raskine suradnju s Hamovi}evom kompanijom. Iako je Kre{i} upozoren da je Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve {tetan, i da bi do konca 2013. godine mogao Elektroprivredi HZHB donijeti vi{emilijunske gubitke, ~ini se

kako je i novi direktor Kre{i} na{ao “zajedni~ki interes“ s kontroverznim srbijanskim tajkunom, koji je posljednjih godina zbog sumnji u prevare i davanje mita bio pod istragom u Velikoj Briatniji, SAD-u, Srbiji, Hrvatskoj, ali i u BiH. No, zbog nedostatka dokaza, protiv Vuka Hamovi}a nikada nije podignuta optu`nica.

VUKOVO STRUJNO KOLO: HRVATSKA - SRBIJA - BiH
Posljednja velika afera u ~ijem se sredi{tu na{ao Vuk Hamovi} otkrivena je prije dvije godine, u istrazi o isporukama struje iz Hrvatske elektroprivrede Zagreb Tvornici lakih metala u [ibeniku i Aluminiju Mostar. Tada su istra`itelji USKOK-a provjeravali sumnjive ugovore o kupoprodaji struje izme|u HEP-a i EFT-e, budu}i da je utvr|eno kako je hrvatska kompanija od Vuka Hamovi}a kupovala skupu struju, po cijeni vi{oj od 80 eura po megavatsatu, da bi cijena vrlo brzo pala za vi{e od 50 posto. Istra`ivalo se konkretno da li su Hamovi} i njegovi poslovni partneri koji su na preprodaji struje ostvarili golemu zaradu isplatili proviziju nekada{njem direktoru HEP-a I vanu Mravaku. Hercegova~ke su poslove Vuka Hamovi}a hrvatski istra`itelji ispitivali i nakon {to su procurile informacije da su odre|ene koli~ine jeftine elektri~ne energije, koje je HEP posredstvom {ibenske tvornice isporu~ivao Aluminiju Mostar, ponovno zavr{ile na tr`i{tu, a navodno ih je preko posrednika kupovao upravo Hamovi}, kako bi struju, ali po znatno vi{oj cijeni, prodao u Hrvatsku. No, i ta je istraga protiv Vuka Hamovi}a, kao i sve ranije, obustavljena zbog nedostatka dokaza.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

LAHAK POS’O, A PARALI

Elektroprivreda BiH na prodaji tercijarne rezerve 2009. godine zaradila 13 milijuna KM
Poslovna dokumentacija o prodaji tercijarne rezerve u 2008. godini otkriva da je tada{nji direktor Elektroprivrede HZHB Vlado Mari} struju prodavao kompanijama Korlea Invest iz Slova~ke i Rudnap Group iz Srbije po pribli`no istim uvjetima. Slova~ka je tvrtka odabrana na me|unarodnom javnom nadmetanju, a struju su pla}ali 103 eura po megavatsatu. Na isti je na~in odabrana i beogradska kompanija Rudnap Group kojoj je struja prodavana po cijeni od 111 eura po megavatsatu. Prodaja tercijarne rezerve (a u BiH upravo Elektroprivreda HZHB ima najve}e kapacitete), odnosno skupe struje predstavlja brzu i unosnu zaradu, ali je istodobno i vrlo rizi~na. Elektroprivreda BiH koja, u pore|enju s Elektroprivredom HZHB raspola`e manjim kapacitetima, na prodaji tercijarne rezerve u 2009. godini je zaradila 13 milijuna KM.

22

U IME @RTAVA SARAJEVA

Opštinski sud u Sarajevu prije dvadesetak dana donio je presudu da Vlada Republike Srpske treba isplatiti 437 hiljada KM za trideset Sarajlija koje su tokom rata izgubile najbliže članove porodice; ova presuda, kako tvrdi advokat ESAD HRVAČIĆ, pored materijalne, za Sarajlije predstavlja i moralno-pravnu satisfakciju

PRVA PRESUDA U KORIST SARAJLIJA PROTIV REPUBLIKE SRPSKE
“Svako ko je u proveo rat u Sarajevu bio je izlo`en stravi~noj psihi~koj torturi i zbog toga ima pravo da tu`i Republiku Srpsku“

MASAKR NA MARKALAMA MASAKR NA MARKALAMA

Na pijaci Markale 1995. godine od Na pijaci Markale 1995. godine od granate ispaljene sa polo`aja koje granate ispaljene sa polo`aja koje je dr`ala Vojska RS-a stradale su 43 je dr`ala Vojska RS-a stradale su 43 Sarajlije, a tek sada je donesena Sarajlije, a tek sada je donesena presuda po kojoj njihovi najbli`i presuda po kojoj njihovi najbli`i treba da budu materijalno obe{te}eni treba da budu materijalno obe{te}eni

24

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

SUD PRESUDIO PROTIV RS-a
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MIRHA DEDI]

idhat Zorni} imao je jedanaest godina kada je poginuo od granate 1992. godine u centru Sarajevu. Njegovoj majci i bratu Latifi i Nihadu, na ime nematerijalne {tete i du{evnih bolova, Republika Srpska treba da isplati 27 hiljada maraka i to po presudi Op}inskog suda u Sarajevu. Vera Brutus poginula je 28. avgusta 1995. godine na tr`nici Markale od granate

M

PRAVDA JE NA STRANI SARAJLIJA
Advokat Esad Hrva~i} zastupa oko 3.000 Sarajlija koje su tu`ile Republiku Srpsku

ispaljene sa polo`aja koje je dr`ala Vojska RS-a. Njenoj k}erka Azri zbog du{evnih bolova nadle`ni organi RS-a treba da isplate 12 hiljada KM. Istog dana na Markalama je poginula Jasmina Hod`i}, a njenog oca Ahmu Vlada RS-a bi prema presudi trebala da obe{teti sa 20 hiljada KM. Zlatija i Anel Briga, supruga i sin Safeta Brige koji je poginuo u Sarajevu od granate, trebalo bi po presudi suda da dobiju po 20 hiljada maraka. Mirsad Fazlagi} je poginuo u Ferhadiji, biv{oj ulici Vase Miskina, dok se nalazio u redu za hljeb. Njegova supruga Alma, po odluci suda, trebala bi da dobije 20 hiljada KM. Sinovi Mehmeda Barlecija, koji je nakon zarobljavanja na Grbavici nestao i nikada nije prona|en, Samir i Emir, tako|e su prema presudi dobili obe{te}enje od po 20 hiljada KM.

POLA MILIONA KM ZA 13 UBIJENIH SARAJLIJA
Op{tinski sud u Sarajevu, prije dvadeset dana, donio je prvu presudu u korist trinaest sarajevskih porodica koji su u ratu izgubili svoje najmilije. Po presudi Vlada RS-a se obavezuje da tu`iteljima u roku od 30 dana isplati nov~ane iznose, na ime naknade nematerijalne {tete, u ukupnom iznosu od 437 hiljada KM uz zatezne kamate. U presudi suda navedena je i napomena o pravosna`nim presudama Ha{kog tribunala, a koje se odnose na komandante Sarajevsko-romanijskog korpusa vojske RS-a Stanislava Gali}a i Dragomira Milo{evi}a. Time se, navedeno je u presudi, dokazuju ~injenice da su oru`ane snage JNA i navedenog korpusa ~inile krug opsade urbanog dijela grada. Esad Hrva~i}, advokat koji zastupa porodice ubijenih civila i `rtve rata, za na{ list ka`e da je prije dvije godine zapo~et proces pred sudom i da je kod njegovih
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

klijenata postojao strah od zastarjelosti, s obzirom da je {teta nastupila u periodu od 1992. do 1995. godine. Me|utim, sud je uzeo u obzir da ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva ne zastarijeva. “Prije dvije godine Udru`enje civilnih `rtava rata Federacije BiH obratilo se na{oj kancelariji sa zahjevom da im pravno pomognemo. Analiziraju}i presude Ha{kog tribunala, posebno za grad Sarajevo, utvrdili smo da su generali Gali} i Milo{evi} osu|eni po komandnoj odgovornosti jer su tokom granatiranje Sarajeva gra|anima nanijeli du{evne patnje. To podrazumijeva da svaki gra|anin Sarajeva koji je proveo rat u opkoljenom gradu ima pravo da tu`i Republiku Srpsku jer je pro{ao kroz nevi|enu psihi~ku torturu. Po Statutu Ha{kog tribunala djela koja su nastupila zbog nehumanog ratovanja ne zastarijevaju, tako|e ni {teta koja nastupi uslijed tih krivi~nih djela ne zastarijeva.To je stav i Ustavnog suda BiH. Dejtonskim sporazumom Republika Srpska je prihvatila kontinuitet ratne RS, a krivi~na djela opsade Sarajeva su ~injena od strane Vojske RS. Ovo je prva presuda za 13 sarajevskih porodica. Tu`itelji nisu samo Bo{njaci, ima dosta i Srba i Hrvata”, ka`e advokat Hrva~i}. Oko tri hiljade Sarajlija je zbog gubitka svojih najbli`ih ~lanova porodica ili ranjavanja tu`ilo RS. Da bi smanjili sudske tro{kove, po trideset njih je podnijelo grupnu tu`bu. Pred Op{tinskim sudom u Sarajevu ukupno 93 gupe od po 30 Sarajlija tu`i RS. Me|u njima postoje dvije kategorije, jednu ~ine porodice civilnih `rtava rata, a drugu direktne civilne `rtve rata. “Tokom samog postupka imali smo problema finansiranja vje{ta~enja koje ko{ta oko 300 KM. Mnogi gra|ani koji su podnijeli tu`be su na ivici egzistencije,
25

U IME @RTAVA SARAJEVA
zbog toga nismo vr{ili vje{ta~enja, a da jesmo, sigurni smo da bi {tete bile znatno ve}e. Po kriteriju Vrhovnog suda od{teta za ubijenog supru`nika iznosi 20 hiljada KM, brat za sestru ili obrnuto dobija 7.000 KM. Sud je po pitanju `rtava rata udovoljio tu`benom zahtjevu, me|utim mi smo presudom djelimi~no zadovoljni, jer je Sud dosudio kamate od dana podno{enja tu`be, a mi smo tra`ili od dana nastanka {tete, ~ime bi od{teta bile znatno ve}e”, navodi advokat Hrva~i}.

JEZIVA SVJEDO^ENJA PRED SUDOM
On ka`e da }e njegova kancelarija da istraje u ovim tu`bama i o~ekuje da }e do sredine slijede}e godine biti zavr{ene 93 presude, odnosno biti zavr{eni svi prvostepeni sudski postupci i te da bi do kraja slijede}e godine te presude mogle biti pravosna`ne. “Nematerijalna {teta koju }e ostvariti `rtve civilnog rata bi}e znatno ve}a nego ona {to }e je ostvariti porodice koji su izgubile nekog ~lana porodice u ratu. O~ekujemo da njihova obe{te}enja budu i preko 60 hiljada KM, u zavisnosti od te`ine ranjavanja. Kod osoba koje su direktne civilne `rtve rata mora}emo vr{iti vje{ta~enja na okolnosti njihovog ranjavanja. Vje{ta~enja radimo po ~etiri osnova. Po intenzitetu fizi~kih bolova, po intenzitetu straha koji su pre`ivjeli, stepenu naoru`enosti i umanjenju `ivotne aktivnosti. Prema na{oj procjeni, Republika Srpska }e morati za oko tri hiljade Sarajlija, koji vode postupak pred sudom, da isplati 60 miliona KM. Me|utim, nama nije zna~ajna toliko nov~ana satisfakcija, koliko je va`na moralna. To su ljudi koji su na ivici egzistencije i koji imaju zna~ajne psihi~ke promjene. Ovde je prvi put nakon Ha{kog tribunala da te `rtve pred sudom daju iskaze o tragediji kroz koju su pro{li. Njihove li~ne ispovijesti pred sudom su jezive. Ima slu~ajeva gdje je majka izgubila dijete dok je bilo u kolijevci. Ili gdje je majka svom sinu koji je ubijen od granate ispred ku}e nije uspjela skupiti ruke i noge jer su bili raznijeti. Osobe koje su bili na licu mjesta tog PRAVDA ZA TUZLANSKU KAPIJU

GROBLJE LAV
Na groblju Lav su sahranjivane `rtve rata u Sarajevu

stravi~nog zlo~ina iznose stra{ne pri~e”, ka`e pravni zastupnik sarajevskih `rtava rata. Pravobranila{tvo Republike Srpske je odmah reagovalo i ulo`ilo `albu na presudu sarajevskog Op{tinskog suda u korist 13 porodica poginulih civila opkoljenog Sarajeva i ovu presudu tuma~e kao politi~ku. Tokom su|enja predstavnici Republike Srpske su tvrdili da se radilo o gra|anskom ratu i da se nije znalo ko koga ubija. Tako|e su imali prigovor na nadle`nost suda, navodili su da je Republika Srpska tek nakon rata definisana kao entitet i da nema elemente dr`avnosti kako bi isplatila {tetu, pa ~ak i da tu`itelji nisu dokazali uzro~noposljedi~nu vezu izme|u djelovanja Vojske RS-a i smrti ~lanova njihovih porodica. “Svi gra|ani u Sarajevu koji su ranjeni su civilne `rtve rata i imaju pravo na tu`bu. Svaki gra|anin Sarajeva nosi tu du{evnu bol. Nikog ne treba amnestirati. Njema~ka i danas vr{i naknadu nematerijalne {tete za zlo~ine po~injene u Drugom svjetskom ratu. Na{a kancelarija paralelno sa ovim vodi jo{ jedan postupak vezan za nadoknadu nematerijalne {tete. Prikupili smo oko

Tuzlaci traže obeštećenje od RS-a za svoje najmilije
Pored Sarajlija, Republiku Srpsku je tu`ilo i 400 Tuzlaka zbog zlo~ina na Tuzlanskoj kapiji kada su 25. maja 1995. od posljedica granatiranja poginula 71 Tuzlaka, a ranjeno preko 130. Prosjek starosti poginulih gra|ana Tuzle bio je 24 godine. Najmla|a `rtva, Sandro Kalesi}, imala je samo tri godine. Postupak se vodi u Kantonalnom sudu, a kao osnov je uzeta presuda od 25 godina zatvora za generala Vojske Republike Srpske Novaka \uki}a u slu~aju “Tuzlanska kapija”.

700 predmeta za ljude ~ija je imovina u isto~noj Bosni tokom rata poru{ena. Obuhvatili smo podru~je od Vi{egrada do Zvornika. Za te predmete bi}e nadle`an sud gdje je {teta nastupila. Dakle, ukoliko je u Rogatici, bi}e rogati~ki sud. Druga faza je pokretanje tu`bi. Svako ima pravo da mu se nadoknadi {teta koja mu je u ratu na~injena. U ovom procesu ~ekamo izricanje presude za Radovana Karad`i}a ili Ratka Mladi}a pred Ha{kim tribunalom. Nakon njihovih presuda zastarijevanje se prekida po svim okolnostima na podru~ju Republike Srpske jer su oni kao vrhovni komandanti Vojske odgovorni za paljenja, uni{tavanje imovine, ranjavanja i ubijanja”, isti~e Hrva~i}. Senida Karovi} imala je 26 godina 1993. kada je u redu za vodu, u sarajevskom naselju Drvenija, ranjena. Nakon toga amputirana joj je noga. Senida je me|u 3.000 civilnih `rtava rata koje su podnijele tu`bu protiv Republike Srpske za nadoknadu nematerijalne {tete. Karovi}eva, koja je danas predsjednica Udru`enja civilnih `rtava rata Kantona Sarajevo, za na{ list ka`e: “@ivim 19 godina bez noge i niko ni~im ne mo`e meni to nadoknaditi, ali meni nevjerovatno puno zna~i ova presuda. To mi je nekakav putokaz da bih dalje nastavila da `ivim, to mi je nekakva vodilja da sam svjesna da je pravda na odre|en na~in zadovoljena. Na{e najmilije i na{e dijelove tijela niko ne mo`e platiti, ali neka se zlo~in kazni makar na ovaj na~in.“ U posljednjih godinu i po dana pred prvostepenim sudovima u Federaciji BiH pokrenuto je oko 4.000 tu`bi protiv Republike Srpske za naknadu ratne nematerijalne {tete, i to na osnovu presuda Ha{kog tribunala protiv vojnog i politi~kog vrha Republike Srpske.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

26

SKANDAL NEDJELJE

Mister Been u novoj epizodi “Policijada“

Ministar Muhamed Budimlić i premijer Fikret Musić za obilježavanje Dana policije izdvojili iz budžeta tri miliona maraka!
OD KULINA BANA DO LI^NOSTI DANA
Muhamed Budimli}, ministar MUP-a Kantona Sarajevo

Pi{e: SENAD AVDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

akon {to je ministar unutra{njih poslava Kantona Sarajevo Muhamed Budimli} prije nekoliko mjeseci na svoju ruku za Dan policije odredio 29. august (datum dono{enja Povelje Kulina bana!?), pokrenuo je prije nekoliko nedjelja ambiciozne pripreme za dostojno obilje`a vanje toga datuma. Sve~anost obilje`avanja Dana policije, manifestacije radnog naslova “Policijada“, trajat }e puna tri dana, od 26. do 28. augusta, a u sklopu “Policijade“ }e se odvijati “bogat sportski, kulturno-umjetni~ki i edukativni program“. Ministar Budimli} je formirao Glavni odbor koji rukovodi orga nizacionim pripremama, zatim mno gobrojne komisije i {tabove, od kojih }e najve}i teret svakako podnijeti [tab za operativno-logisti~ku podr{ku, koji je na sebe preuzeo sklapanje ugovora, nabavku potrebnih sredstava, naravno bez raspisanih tendera. Prema planu ministra Budimli}a i premijera Kantona Sarajevo Fikreta Musi}a, ova trodnevna policijska “olimpijada“

ko{tat }e poreske obveznike u Kantonu oko tri miliona maraka!!! [ta }e toliko ko{tati? Bit }e tu svega, za svakog pone{to: sportskih takmi~enja, kulturno-zabavnih sadr`aja, protokolarnih prijema, derneka, i}a, pi}a...Ve} je ministar nabavio zavidnu koli~inu novih kreveta, glanc novu kuhinju, fri`idere koji }e biti instalirani u prostorijama Jedinice za specijalisti~ku podr{ku, ali i uz sportska borili{ta na kojima }e se policajci iz Kantona nadmetati. Pozvani su da, naravno, uveli~aju ovu veliku sve~anost, i brojni ugledni gosti iz policijskih agencija, te ~itav diplomatski kor prisutan u Bosni i Hercegovini. Njima }e, pored ministra Muhameda Budimli}a, doma}in biti i premijer Kantona Fikret Musi}, li~no, koji }e organizirati zasebni prijem za sve u~esnike i ugledne goste i dodjeljivati zahvalnice, pohvale, zlatne i srebrene policijske zna~ke, pi{tolje sa posvetom, skupocjene satove... Posebnu dimenziju “Policijadi“ trebali bi dati istaknuti bh. istori~ari i povjesni~ari koje je ministar Budimli} anga`irao da neukim policajcima dr`e predavanja o zna~aju Povelje Kulina bana i njenom utjecaju na

depolitiziranost i profesionalizam policije kroz vijekove. Sva tri dana “Policijadu“ }e medijski, iz sekunde u sekundu, pokrivati kantonalna televizija TVSA koju }e za taj poduhvat Vlada Kantona “pogurati“ sa dodatnim novcem, izvan redovnih bud`etskih dotacija. Televizijski punkt bit }e smje{ten u Policijskoj upravi Novi Grad. Nema nikakve sumnje da }e policajci Kantona Sarajevo, kojima Vlada Kantona duguje skoro 50 miliona maraka (dosu|enih sudskih presuda za pogre{no ili nikakvo obra~unavanje zarada, toplog obroka, regresa, rada u no}nim satima...) biti odu{evljeni ovako rasko{nim, vi{ednevnim, slojevitim obilje`avanjem svoga dana. Najvi{e bi, sasvim sigurno, odu{evljenja raskala{no tro{enje tri miliona maraka na “policijsku olimpijadu“ izazvalo u redovima Jedinice za suzbijanje nereda i spre~avanje javnog reda i mira; me|utim, to se ne}e desiti, jer takva jedinica ne postoji budu}i da nema novca iz kojeg bi se finansirala. Zbog toga je, primjerice, navija~ke nerede na utakmici @eljezni~ara i Borca, koji su umalo imali tragi~an ishod, i morala spre~avati neobu~ena i neopremljena redovna policija...
27

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

RADOVAN KARAD@I] U HAAGU

Bivši predsjednik Republike Srpske RADOVAN KARADŽIĆ bi 16. oktobra trebao početi s iznošenjem svog dokaznog postupka pred Haškim tribunalom. U međuvremenu, na sve načine, nastavlja s pokušajima da odugovlači suđenje; posljednji pokušaj je zahtjev da cijelo suđenje počne iz početka jer mu Tužilaštvo nije na vrijeme dostavilo sve dokazne materijale. Naša saradnica donosi detalje o ovom i drugim zahtjevima odbrane, te analizira dosadašnji tok suđenja

RAZVUCI IM PAMET - SU\ENJE
Karad`i}ev zahtjev za novi po~etak su|enja je besmislen - svoje }e dokaze po~eti izvoditi sredinom oktobra
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

M

anje od tri mjeseca prije po~etka izvo|enja dokaza odbrane, Radovan Karad`i} zatra`io je da Sudsko vije}e vrati cijeli postupak na po~etak. Optu`enik smatra da se zbog propusta Tu`ila{tva da mu na vrijeme dostave sve dokaze prije po~etka su|enja, zbog ~ega su upozoreni i od Sudskog vije}a, on na{ao u nepovoljnoj poziciji. Sudsko vije}e bi odluku na ovaj prijedlog moglo saop}iti prili~no brzo, neposredno nakon ljetne pauze u Tribunalu koja zavr{ava sljede}e sedmice. Ovaj zahtjev samo je jedan u nizu poku{aja odugovla~enja ovog procesa, {to Karad`i}, optu`en po 11 ta~aka za niz zlo~ine po~injenih tokom rata u BiH, radi od po~etka i {to mu djelimi~no i uspijeva.

kojem je zarobljenik istrgnuo pu{ku srpskom vojniku te po~eo pucati oko sebe. Po Ruezu, takav incident, ~ak i ako se desio, ne mo`e objasniti “sistematsko ubijanje svih zatvorenika”. “Ubijanje je stalo tek kada su d`elati bili sigurni da niko nije pre`ivio”, rekao je svjedok. Dr Ewu Tabeau, demografkinja, posvjedo~ila je kako se 8.021 osoba vodi kao nestala nakon pada Srebrenice i @epe. Analizom DNK uzoraka identifikovana je 6.241 osoba, odnosno 81,1 posto `rtava ekshumiranih iz masovnih grobnica, od kojih se 116 dovodi u vezu sa padom @epe, dok se preostalih 7.905 ljudi povezuje sa padom Srebrenice. Amor Ma{ovi}, ~lan

Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH, posvjedo~io je da smatra “preciznijim” njihove podatke prema kojima se 8.262 osobe vode kao nestale. Svjedo~e}i o opsadi Sarajeva, Tabeau je rekla da je ubijeno vi{e civila nego vojnika “na osnovu ~ega mo`emo zaklju~iti da su civili bili sistematski ciljani”. Svjedoci tu`ila{tva, koji su radili bilo na pronala`enju ili iskopavanju masovnih grobnica oko Srebrenice, utvrdili su da je na svim mjestima prona|en veliki broj ~ahura {to ukazuje na strijeljanje, te da su `rtve u nemalom broju slu~ajeva imale zavezane o~i i ruke. Karad`i}evu apsurdnu tvrdnju da su povezi na o~ima ustvari “ratni~ki povezi”

STATISTIKA TU@ILA[TVA

SISTEMATSKO UBIJANJE
Vrlo su male {anse da Vije}e udovolji ovom zahtjevu, ali mo`e se pretpostaviti da }e Karad`i} poku{avati i dalje dobiti na vremenu i odgoditi po~etak izno{enja svojih dokaza. Tu`ila{tvo je svoj dokazni postupak zavr{ilo 4. maja iskazom za{ti}enog svjedoka koji je pre`ivio egzekuciju u Kravici nakon pada Srebrenice. Predhodno, tokom svjedo~enja istra`itelja Jean-Rene Rueza koji je od 1995. do 2001. vodio istragu o Srebrenici, Karad`i} je tvrdio da je masakr u Kravici izazvan “incidentom” u
28

335 svjedoka i pet hiljada dokaza protiv Karadžića
Su|enje Radovanu Karad`i}u po~elo je 26. oktobra 2009. godine kada je tu`ila{tvo iznijelo uvodne rije~i. No, prvi svjedoci su u{li u sudnicu tek 13. aprila 2010. Tu`ila{tvo je prezentovalo dokaze kroz iskaze 335 svjedoka, od ~ega 193 u sudnici, me|u kojima 16 eksperata, dok su ostali bili o~evici, svjedoci, `rtve, novinari, pripadnici me|unarodne zajednice u BiH… Iskazi jo{ 142 svjedoka ulo`eni su u pisanoj formi. Prema zvani~nim statistikama tu`ila{tva, prilo`ili su ukupno 5.000 dokaza. Karad`i} je najavio da }e pozvati isto toliko svjedoka koliko i tu`ila{tvo. Prvobitno je bilo predvi|eno da bi prvostepena presuda mogla biti izre~ena u decembru 2012. godine, da bi zatim nova procjena Pretresnog vije}a bila da bi se to moglo desiti izme|u augusta 2013. i aprila 2014. godine.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

TAKTIKA ODUGOVLA^ENJA
SLU\IVANJE SLU\IVANJE HA[KOG TRIBUNALA HA[KOG TRIBUNALA

Taktika Radovana Taktika Radovana Karad`i}a pred sudom Karad`i}a pred sudom jeste stalno otezanje jeste stalno otezanje postupka proceduralnim postupka proceduralnim prigovorima ii `albama da prigovorima `albama da mu je onemogu}eno mu je onemogu}eno fer su|enje fer su|enje

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

29

RADOVAN KARAD@I] U HAAGU
za glavu koji su zbog propadanja tkiva skliznuli na o~i, odbacio je William Haglund, ameri~ki antropolog, rekav{i da se “ljudi ne bore sa povezima na o~ima“, te da bi bilo “te{ko zamisliti da su ba{ svi sa ~ela pali na t o~i i tamo ostali ~vrsto vezani“. Karad`i}evu tvrdnju da su u masovnim grobnicama i ostaci tijela ljudi koji su ubijeni tokom 1992. ili 1993. godine opovrgao je Du{an Janc, biv{i istra`itelj tu`ila{tva, rekav{i kako je jedini slu~aj grobnica Bilje~eva, gdje su prona|eni ostaci 90 osoba za koje je kasnije utvr|eno da su poginule prije 1995. godine. Janc je iznio i podatak prema kojem je na barem tri lokacije strijeljan pribli`no isti broj ljudi, i to na farmi Branjevo - 815, u Orahovcu 841, te u Kozluku - 815. Prema njemu, ovo ukazuje na ~injenicu da je srpska vojska imala na raspolaganju onoliko vozila koliko je bilo mogu}e za transport tolikog broja zarobljenika na odre|eno mjesto.

Porodice `rtava genocida u Porodice `rtava genocida u Srebrenici svakog 11. u Srebrenici svakog 11. u mjesecu podsje}aju svijet mjesecu podsje}aju svijet na zlo~ine u Srebrenici na zlo~ine u Srebrenici

HO]E LI GENOCID HO]E LI GENOCID BITI KA@NJEN BITI KA@NJEN

CINIČNO PORICANJE GENOCIDA: Karadžićevu apsurdnu tvrdnju da su povezi na očima ustvari “ratnički povezi” za glavu koji su zbog propadanja tkiva skliznuli na oči, odbacio je William Haglund, američki antropolog, rekavši da se “ljudi ne bore sa povezima na očima“, te da bi bilo “teško zamisliti da su baš svi sa čela pali na oči i tamo ostali čvrsto vezani“
Svjedoci su tvrdili da je Karad`i} bio dobro upu}en u de{avanja u Srebrenici nakon 9. jula iako on tvrdi da je u to vrijeme bio “zauzet drugim stvarima — granatama

@ALBA NA ME\UPRESUDU

O genocidu u sedam općina prije početka Kardžićeve odbrane
U me|uvremenu, samo dan nakon {to je Tu`ila{tvo podnijelo `albu na osloba|aju}u presudu za genocid u sedam op}ina u BiH, imenovano je Vije}e koje }e odlu~ivati o ovome. Vije}em }e predsjedavati sudija Theodor Meron, a u njemu }e sjediti i sudije Patrick Robinson, Liu Daqun, Khalida Rachid Khan Bakhtiyar Tuzmukhamedov. Odluka bi trebala biti donesena prije nego po~ne dokazni postupak odbrane. Vije}e koje zasjeda na su|enju smatra da Tu`ila{tvo u svom dokaznom postupku nije iznijelo dovoljno dokaza da je genocid, pored Srebrenice, po~injen tokom 1992. godine u Prijedoru, Klju~u, Sanskom Mostu, Vlasenici, Fo~i, Bratuncu i Zvorniku. Po odluci saop}enoj 28. juna, tu`ioci nisu iznijeli dovoljno dokaza kojim bi ih uvjerili da zlo~ini po~injeni u ovim op}inama sadr`e elemente genocida, odnosno da su po~injeni sa namjerom da se uni{te Bo{njaci i Hrvati sa ovih podru~ja.

koje su padale na Palama” i udajom svoje k}erke. Dokaze da je Karad`i} sve znao na{ao je Richard Butler, oficir Slu`be za nacionalnu sigurnost i biv{i vojno-obavje{tajni vje{tak, u presretnutim razgovorima i dokumentima Vojske RS-a koje je skoro sedam godina analizirao kako bi rekonstruisao de{avanje u julu 1995. godine koje je nazvao “operacijom ubijanja”. Tu`ila{tvo je u dokaze uvrstilo knjigu Foto-identifikacija bosanskih Muslimana, koju su uradili na osnovu televizijskih snimaka novinara Zorana Petrovi}a Piro}anca. U knjizi, koja je prvi put kori{tena kao dokaz na ovom su|enju, su fotografije 31 mu{karaca koji su identifikovani na osnovu snimaka kolone mu{karaca na putu u neposrednoj blizini “bijele ku}e” u Poto~arima i na livadi u Sandi}ima. Tu`ila{tva tvrdi da su samo sedmorica identifikovanih pre`ivjeli, dok se imena 24 preostalih nalaze na spisku Me|unarodne komisije za nestala lica.

DIO PLANA
Ewan Braun, vojni vje{tak tu`ila{tva, analizirao je situaciju u Bosanskoj Krajini 1992. godine te utvrdio da je Prvi kraji{ki korpus VRS u~estvovao u masovnom iseljavanju civila nesrba sa ovog podru~ja u koje uklju~uje, pored ostalog, i op}ine Klju~, Sanski Most i Prijedor. Karad`i} je tvrdio da je sve {to je ura|eno bila reakcije na akcije Armije BiH, no svjedok je to odbacio rekav{i kako na osnovu dokumenata koje je vidio to ne mo`e potvrditi. Karad`i} je, u unakrsnom ispitivanju, rekao da je od aprila do decembra 1992. godine izdao dvadesetak apela i naredbi za za{titu civila nesrba, ali je Braun rekao da mu to nije poznato. Ipak, “slanje dokumenta je jedna, a njihovo provo|enje u djelo sasvim druga stvar”, dodao je svjedok.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

DRUGOSTEPENI POSTUPAK DRUGOSTEPENI POSTUPAK Sudija Theodor Meron Sudija Theodor Meron
30

TAKTIKA ODUGOVLA^ENJA
KO ]E BITI KARAD@I]EVI SVJEDOCI rekav{i kako ga ne mrzi te da je u Haag do{ao da ispri~a svoje boli. Dorothea Hanson, jo{ jedan ekspert tu`ila{tva, govorila je o ulozi kriznih {tabova za koje Karad`i} tvrdi da su nastali na temelju Zakona o op}enarodnoj odbrani SFRJ i SR BiH, a ne Uputstva Glavnog odbora SDS iz decembra 1991. godine kojim je predvi|eno preuzimanje vlasti u op}inama sa srpskom ve}inom, kako to tvrdi Hanson. Njihova uloga bila je da provode politiku etni~kog ~i{}enja. “Legalizovani” su 4. aprila 1992. proglasom koji ih aktivira, a krajem mjeseca Vlada je izdala uputstva za postupanje i rad kriznih {tabova, te reguli{u njihovi sastav, nadle`nosti i aktivnosti. Prema tim uputstvima, predstavnici svih oru`anih snaga u op}ini su ulazili u sastav kriznog {taba. U njihovoj nadle`nosti su bili i civilni i ratni zarobljenici. Krizni {tabovi su, precizirala je svjedokinja, provodili politiku raseljavanja nesrpskog stanovni{tva tako {to su ljude prvo prisiljavali da potpi{u dokument kojom se odri~u kompletne imovine u korist op}ine, nakon ~ega su im obezbje|ivali prevoz, ili tako {to su ih uslovljavali da plate za prevoz, istovremeno ograni~avaju}i iznos novca koji su mogli ponijeti. Radomir Ne{kovi} je 1992. godine bio potpredsjednik Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke, te predsjednik kriznog {taba op}ine Novo Sarajevo. On je svjedo~io o tome kako je masovno iseljavanje Bo{njaka sa Grbavice po~elo u augustu 1992. godine. Odbacio je Karad`i}eve tvrdnje da su po~inioci zlo~ina u ovom naselju hap{eni, te da su to bili pripadnici paravojnih formacija. “Sve jedinice na Grbavici su bile vezane za vojsku na neki na~in”, rekao je Ne{kovi}. Prvi put su kao svjedoci u sudnici bila trojica od 200 nekada{njih pripadnika UNPROFOR-a koji su bili zato~eni u maju 1995. godine nakon po~etka NATO udara pod prijetnjom da }e biti ubijeni ukoliko udari ne budu obustavljeni. Poljak Janusz Kalbarczyk, major i vojni posmatra~ na Palama, ispri~ao je kako su ih policajci 26. maja razoru`ali, a potom, vezane lisicama, doveli u centar Pala gdje su pustili okupljenim civilima i vojnicima da se desetak minuta i`ivljavaju nad taocima, verbalno ih zlostavljaju i pljuju im u lice. “Bio sam izuzetno uznemiren i spreman na smrt, mislio sam da bi moglo do}i do novog bombardovanja i da bih mogao poginuti“, rekao je Kalbarczyk. Karad`i} je tokom ljetne pauze uputio zahtjev da iz optu`nice budu izba~en dio koji se odnosi na zarobljavanje UNovih pripadnika tvrde}i da su oni bili strana u sukobu, odnosno da su bili na strani NATO dok je trajalo bombardovanje. I o ovom zahtjevu Vije}e treba da se izjasni uskoro.
31

Svjedoci nepoznati, traženi razgovori sa Clintonom, Silajdžićem, Čengićem, Izetbegovićem…
Radovan Karad`i} je tokom ljetne pauze Vije}u dostavio listu svjedoka koja je za sada povjerljiva. Optu`eni je naveo da tra`i ovu mjeru “za slu~aj da neko od njih kasnije tra`i mjere za{tite”. Imena }e biti objavljena mjesec dana prije nego svjedok treba da se pojavi u sudnici. Jedino ime koje je objelodanjeno je ime vje{taka dr. Dereka Allsopa, profesora na britanskom univerzitetu Cranfield i eksperta za oru`je i balistiku. U me|uvremenu je Karad`i} uputio niz zahtjeva da se njemu, ili njegovom predstavniku, omogu}e razgovori sa pojedincima u svijetu. Me|u imenima koja su navedena u nekoliko odvojenih zahtjeva su i Hasan ^engi}, Haris Silajd`i}, Bill Clinton, Jasushi Akashi, Bakir Izetbegovi}…

POZIV ZA DIJALOG
Karad`i} tra`i da mu se omogu}e razgovori s brojnim zvani~nicima, izme|u ostalog s Bakirom Izetbegovi}em i Billom Clintonom

Brown je rekao i kako se proces razoru`avanja i iseljavanja nesrpskog stanovni{tva u Bosanskoj Krajini odvijao u skladu sa odlukama Autonomne regije Krajina, te da su logori Manja~a, Omarska, Keraterm i Trnopolje bili dio “planiranog protjerivanja nesrba”.

ULOGA KRIZNIH [TABOVA
O logorima je govorio i za{ti}eni svjedok KDZ-051, koji je kao zato~nik seksualno zlostavljan u srednjoj {koli u Rogatici, gdje je silovana i njegova k}erka koja je imala sedam i po godina, te sin od 13 godina. “Silovali su i mene, ali to sam nekako progutao, ali kada su djeca u pitanju te{ko“, rekao je KDZ-051. “Te{ko sam obolio, lije~im se ve} 16 godina i poku{avam bar dio od toga zaboraviti, ali ne uspijevam nikako. Jo{ nikad nisam svoju suprugu upitao da li je i ona silovana, nemam snage za to“, rekao je svjedok kroz suze. Tokom unakrsnog ispitivanja obratio se Karad`i}u
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVJEDO^ENJE O ISELJAVANJU BO[NJAKA
Radomir Ne{kovi}, ratni potpredsjednik Izvr{nog odbora SDS-a

UTAJA POREZA

Slučaj braće Aleksandra i Vujadina Savanovića iz Banje Luke, koji su osuđeni jer je preko njihove fiktivne firme “Krajina co“ oprano blizu 40 miliona maraka, ilustrativan je primjer haosa koji vlada u pravosudnom i finansijskom poretku Bosne i Hercegovine - niko od vlasnika “uglednih“ preduzeća koji su ilegalno, posredstvom Savanovića, zaradili milione opranog novca nije krivično odgovarao

TOKOVI NOVCA - PRANJE KROZ GUSTO GRANJE
Poznate firme iz Hercegovine, najvi{e one obitelji Lijanovi}, preko Banje Luke oprale su milione maraka; jednu od takvih vodio je federalni ministar trgovine Milorad Bahilj
Pi{e: NA\A DIKLI]

SUMNJE U SUMNJE U PRANJE NOVCA PRANJE NOVCA

Porodica Lijanovi} sumnji~ena je Porodica Lijanovi} sumnji~ena je za pranje novca, ali ii za poreske za pranje novca, ali za poreske utaje ii carinske prevare utaje carinske prevare

u BiH prao novac bra}e [ari}, osumnji~enih za trgovinu drogom.

I

TRI GODINE ROBIJE ZA 38 MILIONA
No, nije jedini. Svojevremeno je mnogo pa`nje na sebe skenula i porodica Ivankovi} Lijanovi} za koju su postojale indicije da ne pla}a PDV, ali i da pere novac. Tragom informacija o pranju novca, Slobodna Bosna do{la je u posjed zvani~ne presude Suda BiH, koja je prema mi{ljenju pravnih i ekonomskih analiti~ara skandalozna.

ako je Bosna i Hecegovina pravna dr`ava, sa svim njenim elementima, sve se ~ini da postaje meka za pranje novca, kako preduze}a iz drugih dr`ava tako i doma}ih. Takve primjere je nemogu}e izbrojati, ali me|u najeksponiranije definitivno spada su|enje Zoranu ]opi}u pred banjalu~kim Specijalnim tu`ila{tvom koji se tereti da je

Naime, prema ovoj presudi, koja je kona~an sudski epilog dobila pro{le godine, nakon vi{egodi{njeg su|enja, zapo~etog 2003. godine, jasno se vidi da je banjalu~ko preduze}e “Krajina co”, u vlasni{tvu bra}e Aleksandra i Vujadina Savanovi}a za ~etiri mjeseca prepralo 37, 8 miliona maraka za 218 preduze}a iz cijele BiH. Oni su otvorili osam transakcijskih ra~una kod razli~itih banaka i poslovali pet mjeseci. [teta koju su pri~inili mjeri se desetinama miliona maraka, a za to su dobili i zatvorske kazne. Vujadin Savanovi} osu|en je na dvije i pol godine zatvora, a njegov brat Aleksandar na {est mjeseci. Ono {to je skandalozno jeste da nijedno od 218 preduze}a nije ka`njeno ni na kakav na~in. Niti im je tra`eno da vrate porez, niti su zatvorena zbog poreskih utaja.

SKANDALOZNA SUDSKA PRESUDA
Za pranje novca osu|ena su bra}a Aleksandar i Vujadin Savanovi}, ali ne i njihovi mnogobrojni poslovni partneri 32
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

PERI-DERI
LJUBU[KI BLI@NJEG SVOGA

Nuići iz Ljubuškog oprali 400 hiljada KM
Da je postojala komunikacija izme|u Savanovi}a i preduze}a s kojima je radio, potvr|uje i faks koji je poslat preduze}u Nui} autodijelovi iz Ljubu{kog. Na odresku se jasno vide brojevi telefona. Jedan sa kojeg je poslat jeste broj preduze}a “Krajina co”, a drugi kompanije “Nui}“, a brojeve smo provjerili kod entitetskih telekom operatera. Prema izvorima na{eg lista, bra}i Nui}, vlasnicima preduze}a, Aleksandar Savanovi} poslao je spisak sudskih tro{kova od osam hiljada i 700 maraka. Novac o~igledno nikada nije upla}en, jer je Savanovi} izgubio mogu}nost vikend izlaska iz zatvora. Iako smo ove navode poku{ali provjeriti u kompaniji “Nui} autodijelovi”, nikakav odgovor nismo dobili. Ovo preduze}e je u vlasni{tvu bra}e Nui}.

POSLOVANJE S FIRMOM POSLOVANJE S FIRMOM BRA]E SAVANOVI] BRA]E SAVANOVI]

Aktuelni federalni ministar trgovine Aktuelni federalni ministar trgovine Milorad Bahilj negira da je bio Milorad Bahilj negira da je bio umije{an u pranje novca umije{an u pranje novca

U cijeloj pri~i name}e se logi~no pitanje: da li u dr`avi BiH odgovornost snose samo “najslabije karike”, a sudstvo pravi previde kada su u pitanju “veliki igra~i”? Advokat Du{ko Tomi} smatra da je ovakva presuda sramota Suda BiH, da su kazne za okrivljene preniske, a da nalogodavci, koji su i najodgovorniji za poreske utaje, ostaju neoprostivo neka`njeni. “Kada je formiran Sud BiH, o~ekivali smo da uradi mnogo vi{e po pitanju organiziranog kiminala, pod {ta spada i ovaj slu~aj. Me|utim, ovdje su svi pravno ~isti, osim te dvojice bra}e koji su iz ovog posla izvukli mali ili nikakav profit. Mi pod hitno moramo poraditi na tome da i pavosu|e u BiH snosi konsekvence za ovakve presude, koje su sramotne i koje ostavljaju {irom KO JE JAMIO, JAMIO

otvorena vrata daljnjem nastavku ovakve prakse koja ide samo na {tetu dr`ave”, isti~e Tomi} za na{ list.

HERCEGOVA^KI LOBI
A¸preduze}e “Krajina co” formirano je pod krajnje ~udnim okolnostima. Prema provjerenim i pouzdanim izvorima “Slobodne Bosne”, osu|eni vlasnik Savanovi} ima zavr{enu samo srednju metalsku {kolu. No, zahvaljuju}i nekim poznanstvima u Mostaru, do{ao je na ideju da formira ovo fiktivno preduze}e koje nije slu`ilo niza{ta drugo osim za pranje novca. U posao je uvukao i svog brata Aleksandra, koji je po banjalu~kim kuloarima pri~ao da je najve}i dio novca prepran za firmu “Lijanovi}i”. Navodno, bra}a su slu`ila samo za preuzimanje novca i njegovog ostavljanje u banke, a na po~etku su|enja nisu imali pristup ni dokumentaciji na osnovu koje se terete, ni imenima preduze}a s kojima su poslovali. Da je hercegova~ki lobi organizirao ovu akciju, jasno je i prema preduze}ima koja su pobrojana u zvani~noj presudi. Vi{e od 70 posto njih je sa sjedi{tem u Mostaru, [irokom Brijegu, Ljubu{kom, Posu{ju, Grudama… Jedno od interesantnijih imena koje se nalazi na ovom spisku jeste ime aktualnog ministra trgovine u Vladi Federacije BiH Milorada Bahilja, koji je u vrijeme kada je preduze}e u kojem je bio uposlenik, MI-MO d.o.o. Mostar, preko Savanovi}a “opralo” 190 hiljada maraka. Iako je Bahilj kadar Lijanovi}eve Stranke za boljitak, tvrdi da Lijanovi}i nisu imali ni{ta s tim.

Sarajevski “Meditek” rekorder sa 3,5 miliona KM
Me|u poznatijim preduze}ima koji su u~estvovali u ovom poslu su: Diona iz [iro kog Bijega, Robot commerc iz Sarajeva, Orbico i Stani} trade iz Sarajeva, Va{ dom iz [irokog Brijega, Euro splet iz Banje Luke…. Rekord dr`i preduze}e Meditek iz Sarajeva koje je preko “Krajine co” opralo {est miliona i 439 hiljada maraka.

“U to vrijeme EUFOR je blokirao imovinu Lijanovi}a, a ja sam radio u preduze}u MI-MO, u sektoru zadu`enom za formiranje proizvodnje. Odgovorno lice bio je Alija ]uri}, koji je preminuo 2006. godine, a ja nisam znao ni za kakvo pranje novca, {tovi{e, tada uop}e nisam ni bio u Mostaru”, isti~e aktualni ministar. Sli~nog mi{ljenja je i Sini{a Vukeli}, urednik jednog od ekonomskih portala u RS-u. “S ovakvim sistemom koji sada imamo stradaju smo sitne ribe. Oni krupniji izlaze neka`njeno iz ovakvih procesa. Pranje novca, utaja poreza, vi{e nisu tajna, {tavi{e. Meni se znalo de{avati da mi pojedini ministri nezvani~no priznaju da su imali ponude, ali naravno nikada nisu rekli jesu li ih prihvatili ili ne. Čak mi je jedan od biv{ih ministara finansija RS-a poja{njavao da je kod nas postotak koji se daje onima koji peru novac manji nego na primjer u Njema~koj, gdje je navodno 60 posto od ukupnog iznosa. Kod nas je manji iz jednog jedinog razloga, onog pora`avaju}eg dr`ava rijetko reaguje na ovakve slu~ajeve, a i kada odreaguju dobijemo presudu poput ove. Mislim da je razlog u tome {to postoji sprega politike, organiziranog kiminala, te jako bogatih i utjecajnih privrednika. Dr`ava mora hitno mijenjati zakonsku proceduru i poo{triti kazne”, smatra Vukeli}. A kako su pro{la bra}a Savanovi} i koliko su zaradili? Aleksandar je odslu`io svoju zatvorsku kaznu, dok Vujadin jo{ ispa{ta grijehe u zatvoru. Zbog nedostatka novca da isplati svjedoke na su|enju, uskra}ena mu je mogu}nost da vikendom iza|e u posjet porodici…
33

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

SB OTKRIVA

Srećko Kestner, jedan od glavnih aktera šverca cigareta devedesetih, prije deset dana došao je u BiH kako bi sa Nebojšom Antonićem, vlasnikom banjalučke Fabrike duvana i bliskim prijateljem Milorada Dodika, u Mostaru organizovao unosan ilegalni biznis; naš list ekskluzivno donosi kako je osmišljena “operacija falsifikat“ i ko su njeni glavni akteri

REGIONALNA DUHANSKA MAFIJA[KA HOBOTNICA
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

N

ekoliko tajkuna iz BiH, Hrvatske i Crne Gore udru`ili su se i razradili poslovni plan koji donosi milionsku zaradu - proizvodnja i {verc brendiranih cigareta. Ovoj poslovni poduhvat trebalo je da bude realizovan u narednih nekoliko mjeseci, nakon dolaska kupljene opreme iz Kine u Mostar. U me|uvremenu, uhap{en je jedan od aktera ove “tajne operacije“ — Sre}ko Kestner, dugogodi{nji, prekaljeni {vercer duhana na Balkanu. Podgori~anin Kestner, koji posljednjih nekoliko godina `ivi u Dubaiju, gdje posjeduje firmu Walford Tobacco Company koja se bavi proizvodnjom i prodajom cigareta, uhap{en je prije deset dana na grani~nom prijelazu u Gradi{ci, po difuznoj Interpolovoj potjernici iz Wiesbadena. U potjernici koja je za njim raspisana 2005. godine stoji da se Kestner potra`uje zbog kr{enja njema~kog Zakona o vanjskoj trgovini. Kako na{ list saznaje, u Njema~koj ga pravosudni organi tra`e jer je u periodu 1993. 1994. godine la`no prikazao da je izvezao dva kontejnera cigareta koja je ina~e prodao na njema~kom tr`i{tu. Vrijednost prodate robe bila je 10 miliona maraka.

“SB” OSUJETIO PLAN TAJKUNA
Ilegalna proizvodnja cigareta, prema planu dugogodi{njih {vercera duhana, trebala je po~eti u Mostaru

[VERCERSKO BRATSTVO
Glavni Kestnerov ortak u poslu proizvodnje cigareta u Mostaru je (trebao biti) Neboj{a Antoni}, vlasnik Fabrike duvana iz

Banje Luke i firme Antoni} trade. Antoni} se ve} godinama pod pokroviteljstvom Milorada Dodika nesmetano bavi {vercom akcizne robe — cigareta, kafe i alkohola. On je, tvrde upu}eni, na vrlo sumnjiv na~in postao ve}inski vlasnik Fabrike duvana za svega dva miliona maraka. Njegova firma Antoni} trade iz Lakta{a postaje ve}inski vlasnik banjalu~ke Fabrike duvana odmah nakon dolaska Dodika na vlast, krajem 2006. godine. Kupovinom 55 posto dr`avnog kapitala Fabrike, Antoni} se obavezao da }e u naredne tri godine u nju

ulo`iti 4,7 miliona KM. Me|utim, Antoni} je Fabriku duvana finansijski upropastio generisanjem gubitka i kreiranjem fiktivnih odnosa izme|u Antoni} trade i Fabrike. U Fabrici duvana je polagano ga{ena proizvodnja a razvijan {verc akcizne robe: alkohola, duhana i kafe. Umjesto milionskih investicija, Antoni} iz zagreba~ke fabrike duhana dovozi stare ma{ine koje nikada nisu montirane u pogonima banjalu~ke fabrike. Antoni} je tvrdio da ta oprema vrijedi desetak miliona KM i da je on time svoju obavezu prema fabrici ispunio.

Dodik naredio da se banjalu~koj Fabrici duvana iz bud`eta izdvoji 7,5 miliona KM, za taj novac kupljene su ma{ine za “falsifikovanje“ cigareta
34
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

KAKO JE PLANIRAN [VERC DUHANA IZ BiH U EU

BIZNIS KOJI BRI[E GRANICE
Sre}ko Kestner koji `ivi u Dubaiju, Hrvoje Ga{parinac iz Zagreba i Neboj{a Antoni} iz Banje Luke ujedinjeni u istom biznisu

Me|utim, iza ovih fiktivnih ulaganja postojala je namjera da se fabrika dovede pod ste~aj, a atraktivno zemlji{te koje se nalazi u neposrednoj blizi Administrativnog centra Vlade RS-a proda za nekoliko desetina miliona KM. Trenutno je Fabrika duvana du`na oko 25 miliona KM, od toga deset miliona firmi “Antoni} trade“. Nikada niko od nadle`nih organa nije provjerio poslovanje Fabrike duvana u Banjoj Luci. Samo tokom 2009. godine Antoni} je prodao Srbiji ~ak 260 tona cigareta po dvostruko ni`oj cijeni. Me|utim, kako se ne radi o robi kojoj je istekao rok trajanja, nema sumnje da su u taj posao bile umije{ane strukture Republike Srpske, ali i Srbije. Antoni} je Srbiji prodavao cigarete po tri eura po kilogramu, iako je njihova cijena ve}a od {est eura. Samo na tom poslu Fabrika duvana izgubila je oko 900 hiljada KM. Upu}eni izvori tvrde da je u fabrici bilo uskladi{teno na desetine tona cigareta bez akciznih markica vrijednih nekoliko miliona KM i da Antoni} neometano {vercuje cigarete bez akciznih markica od 2007. godine.

blike Srpske. U potragu za tom fabrikom bile su uklju~eni dr`avni istra`ni organi, ali ni{ta nije prona|eno a cigarete se, prema dobro upu}enom izvoru, i dalje proizvode na crno. Me|utim, po~etkom jula Vlada RS-a donosi prili~no “nerazumnu“ odluku - iz bud`eta izdvaja 7,5 miliona KM kao subvenciju posrnuloj Fabrici duvana, koja zauzvrat “mora da otkupi doma}i duvan“.

POD ZA[TITOM “MILETA RONHILLA”
Postoje ozbiljne sumnje da Antoni} ima ilegalnu fabriku cigareta na podru~ju Repu16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

LOV U MUTNOM: Kestnera u Njemačkoj pravosudni organi traže jer je u periodu 1993. 1994. godine lažno prikazao da je izvezao dva kontejnera cigareta koja je inače prodao na njemačkom tržištu, a čija je vrijednost 10 miliona maraka

Ovo je ujedno bio presedan da se jednoj privatnoj firmi dodijeli milionska pomo} iz bud`eta. Upu}eni izvori tvrde da Vlada RS-a ovu odluku nije mogla donijeti bez urgencije iz vrha vlasti, u ovom slu~aju predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji ujedno u ovoj fabrici ima i li~ni interes. U prilog tome govori ~injenica da sve poslove vezane sa Fabrikom duvana nadzire Dodikov najbli`i saradnik - Milo{ Čubrilovi} Čubri. Na{ izvor podsje}a da se tokom devedesetih Dodik obogatio {vercuju}i cigarete i da iz tog perioda poti~e njegov nadimak “Mile Ronhill“. Kakva je bila Dodikova uloga u {vercu cigareta govorilo je i nekoliko svjedoka u Specijalnom sudu u Beogradu tokom ~etverogodi{njeg su|enja “duhanskoj mafiji“. U to vrijeme {verc cigareta organizovali su najmo}niji ljudi dr`avnog aparata Slobodana Milo{evi}a - Jovica Stani{i}, {ef DB-a Srbije, Radovan Stoji~i} Bad`a, {ef policije. Va`na karika u tom lancu bio je i Mihalj Kertes, {ef Savezne carine. Svjedoci koji su bili uklju~eni u posao sa cigaretama tvrdili su da se Dodik tokom poslovanja s njima pona{ao osiono i bahato, da je od dobavlja~a tra`io da mu se roba isporu~i ta~no u sat a da je u pla}anju bio gotovo
35

SB OTKRIVA
DODIKOV GLAVNI [VERCER AKCIZNOM ROBOM

Nebojša Antonić bio uhapšen u aferi “kafa“ ali nakon urgencije s vrha brzo pušten na slobodu
Prije godinu dana u akciji SIPA-e uhap{en je Neboj{a Antoni}, zbog sumnji da je umije{an u organizovani kriminal u vezi sa carinskim prevarama, milionskim utajama poreza, falsifikovanjem i fiktivnim uvozom kafe, na osnovu kojeg je dobijao povrat PDV-a. Povod su bili vi{emilionski la`ni zahtjevi za povrat PDV-a. Postojala je sumnja se da su umije{ana pravna lica la`irala fakture, tako da je izgledalo da imaju potra`ivanja na osnovu povrata poreza, iako je kafa {vercovana mimo uplata na ra~une. Na taj na~in je organizovana mre`a koja je trgovala na crno i sticala “prljav” novac. Interesantan detalj jeste da je jedan od privedenih bio radnik MUP-a RS-a. Naime, Antoni} i njegov poslovni partner, visoki funkcioner MUP-a RS-a Miroslav Crn~evi} godinama su bavili {vercom visokoakciznih roba, pranjem para, utajom poreza i mnogi su to znali, ali niko iz nadle`nih institucija nije ni mrdnuo prstom da to sprije~i. Antoni} je zapravo sve vrijeme radio u saradnji s ljudima iz vlasti. Antoni} je slovio kao ~ovjek koji se za relativno kratko vrijeme enormno obogatio, pri ~emu se nije ustru~avao da svoje bogatstvo poka`e, kupuju}i nekretnine i jahte. Nadle`ni organi u RS-u nisu reagovali ~ak ni u situaciji kada je dokazano da je firma Antoni} trade direktno u~estvovala u pranju novca. Presudom Suda BiH, donesenom 24. septembra 2009. godine, Zoran Bulatovi} je osu|en na tri godine zatvora i deset hiljada maraka kazne, jer je preko svoje firme Ferocom prao novac za {vercere. Me|u njima je bio i Antoni} trade, za koju je oprao 1,2 miliona maraka, putem fiktivnih otpremnica i ra~una svoje firme. U zatvorima {irom BiH sjedi jo{ nekoliko osoba koje su za ra~un Antoni}a i Crn~evi}a prale novac. Jedan od njih je Novica Simi}, navodni vlasnik firmi MC Trgoprom i MN Simi}, koji je prao novac za Miroslava Crn~evi}a. Simi} je osu|en na Neboj{a Antoni} godinu dana zatvoru, a funkcioner MUP-a RS-a Crn~evi} nastavio da se bavi kriminalom. Antoni} je uhap{en kada je Tu`ila{tvo BiH pokrenulo istragu u vezi sa {vercom kafe, koja je bila prvenstveno usmjerena na hercegova~kog “kralja kafe“ Ivana ]uka. Me|utim, tokom pra}enja i prislu{kivanja istra`iocima je postalo jasno da imaju posla sa velikom organizovanom kriminalnom grupom na ~ijem ~elu je bio upravo Antoni}. Njegova grupa sedmi~no je na pranju novca, utaji poreza i povratu PDV-a putem falsifikovanih dokumenata navodno zara|ivala oko 300 hiljada maraka.

EKSPERT ZA ŠVERC: Glavni Kestnerov ortak u poslu proizvodnje cigareta u Mostaru je Nebojša Antonić, vlasnik Fabrike duvana iz Banje Luke i firme “Antonić trade”. Antonić se već godinama pod pokroviteljstvom Milorada Dodika nesmetano bavi švercom akcizne robe - cigareta, kafe i alkohola
uvijek neredovan. Robu je pla}ao nakon nekoliko mjeseci, pa ~ak i godina. Dodik je nekim partnerima iz tog perioda ostao du`an velike sume novca. Prema saznanjima na{eg lista, Dodik je cigarete jednom od dobavlja~a, koji je robu nabavio od Makedonija Tabaka, platio tek kada je postao premijer 1998. godine. Ina~e, za robu Makedonija Tabaka bio je zadu`en jedan od najbogatijih Crnogoraca, kontroverzni biznimen Vanja Bokan, koji je prije jedanaest godina ubijen u Atini. Najbli`i Bokanov saradnik u tom poslu bio je Sre}ko Kestner, koji se ovih dana nalazi u sarajevskom ekstradicijskom zatvoru. Bokan, koji je bio zet generala Ne|e Bo{kovi}a, biv{eg na~elnika KOS-a, uveo je Kestnera u posao sa cigaretama. Na{ list je u pro{lom broju objavio da je Kestner bio jedan od glavnih insajdera balkanske duhanske mafije. U dva senzacionalna intervjua koja je dao za zagreba~ki Nacional Kestner je “otkrio“ glavne aktere crnogorske i srbijanske duhanske mafije, kao i detalje ilegalnog prebacivanja cigare36

ta preko Crne Gore na tr`i{te Italije i Zapadne Evrope. Kasnije se saznalo da iza ove medijske “duhanske afere” stoje Ratko Kne`evi} i Hrvoje Petra~ (prijatelji ubi-

jenog vlasnika Nacionala Ive Pukani}a) koji su bili istisnuti iz velikih poslova sa {vercom cigareta na Balkanu. Kestner je, kako saznajemo, bio spreman kupiti Fab-

SIGURNA KU]A
U Fabriku duhana Mostar trebala je da stigne polovna oprema iz Kine za proizvodnju cigareta
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

KAKO JE PLANIRAN [VERC DUHANA IZ BiH U EU
“MILE RONHILL” UPU]EN U [VERC
Miloradu Dodiku, koji se i sam svojevremeno bavio {vercom cigareta, poznato je da se iz banjalu~ke Fabrike duvana {vercuju cigarete

riku duhana u Mostaru, a u tom poslu mu se ponudio da posreduje “privatizacijski ekspert” Damir Fazli}. No, vratimo se milionima koji su navodno trebali spasiti banjalu~ku Fabriku duvana. I pored zna~ajne finansijske injekcije, fabrika radi isti tempom — dva do tri dana u nedjelji. To govori da je novac oti{ao u potpune druge svrhe. Na{ izvor spekuli{e da se milioni zavr{ili u Kini za kupovinu rabljenih ma{ina za prozvodnju cigareta koje u Mostar treba kargom da stignu ovih dana. Planirano je da oprema bude instalirana u Fabrici duhana u Mostaru i pomo}u nje po~ne nelegalna proizvodnja cigareta.

SRPSKI I HRVATSKI LEGIONARI
Tre}i partner koji je trebao biti u “biznisu“ sa Kestnerom i Antoni}em je Hrvoje Ga{parinac zvani Legionar, ~ovjek koji ima veoma burnu kriminalnu pro{lost. Ga{parinac je blizak prijetelj kontroverznog hrvatskog tajkuna Hrvoja Petra~a, a sa Icom Matekovi}em, koji je osu|en na sedam godina zatvora zbog otmice sina generala Vladimira Zagorca, dr`i ~uveni bar Mango mambo na [alati (me|u najatraktivnijim lokacijama u Zagrebu). Ga{parinac je biv{i pripadnik Legije stranaca i bije ga glas veoma opasne osobe. Hrvatska policija sumnjala je da je on digao u vazduh d`ip Ninoslava Pavi}a, medijskog tajkuna i vlasnika Europa press holdinga i da je prije nekoliko godina pucao na Ivana ]aletu, vlasnika TV OBN. Prema pisanju Milo{a Vasi}a, novinara Vremena, sumnja se da je Ga{parinac indirektno pomagao u skrivanju Milorada Lukovi}a Legije u zapadnom Mostaru i Grudama nakon ubistva premijera Zorana \in|i}a i da je bio u vezi sa “Zemuncima“ prije atentata na srbijanskog premijera. Ga{parinac i Ulemek se poznaju iz francuske Legije stranaca. Zanimljivo je i da je Sre}ko Kestner bio neposredno povezan sa Miloradom Ulemekom Legijom. Kestnerov {urak, izvjesni Sr|an, dugogodi{nji saradnik DB-a i Kestnerov saradnik u poslu, Legijin je kum.
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ga{parinac je povezan i sa Miroslavom Kutlom, najpoznatijim hrvatskim tajkunom, koji je pobjegao u Mostar nakon {to je u Hrvatskoj pravosna`no osu|en na dvije godine i osam mjeseci zatvora u aferi “Gradski podrum”. Osu|ivani biv{i francuski legionar Ga{parinac i Kutle zbli`ili su se tokom zajedni~kog boravka u Remetincu. Tada su postali i kumovi, a jedno vrijeme je Ga{parinac Kutli bio i tjelohranitelj. Ga{parinac, tvrde upu}eni, ima jako kriminalno upori{te u Hercegovini. I to je dio “poslovnog miljea“ ~iji su najistaknutiji predstavnici namjeravali u Mostaru prozvoditi cigarete i navodno ih {vercovati u zemlje Evropske unije. S obzirom na opisani kriminalni kontekst i veze navedenih lica, postavlja se pitanje na osnovu ~ega su udru`eni regionalni tajkuni bili uvjereni da u BiH mogu neometano razviti svoj nelegalni posao sa cigaretama?!
37

[TA TREBA MIJENJATI U PRAVOSU\U BiH
Foto: Milutin Stoj~evi}

U okviru Strukturisanog dijaloga Evropske unije i Bosne i Hercegovine o radu pravosuđa, Venecijanska komisija Vijeća Evrope je, početkom ljeta, po prvi put do sada iznijela svoje mišljenje o stanju u pravosuđu u BiH u cjelini, sa stanovišta jačanja dva temeljna načela vladavine prava: pravne sigurnosti i nezavisnog pravosuđa
Pi{e: DANKA SAVI]

E

vropska komisija je u okviru Strukturisanog dijaloga Evropske unije i Bosne i Hercegovine o radu pravosu|a krajem pro{le godine od Venecijanske komisije Vije}a Evrope (Evropska komisija za demokratiju

EVROPSKI LIJEK ZA OZDRAVLJENJE BH. PRAVOSU\A
kroz pravo) zatra`ila mi{ljenje o “na~inu na koji pravosudni okvir, podjela vlasti i postoje}i instrumenti koordinacije uti~u na pravnu sigurnost i nezavisnost pravosu|a u BiH“. Venecijanska komisija Vije}a Evrope bavila se godinama pitanjima pravosu|a BiH, ali ovo je prvi put da je od nje tra`eno da se direktno pozabavi ovim pitanjem u cjelini, sa stanovi{ta ja~anja dva temeljna na~ela vladavine prava: pravne sigurnosti i nezavisnog pravosu|a. I u ovom, kao i u svojim ranijim mi{ljenjima, Venecijanska komisija insistira na stavu da se strukturni napredak i razvoj u BiH mogu nastaviti “samo kroz ustavnu reformu.” U me|uvremenu, navodi, “ cilj bi trebao biti ja~anje
38

efikasnosti institucija na svim nivoima u BiH. Sa posebnim naglaskom na sudstvo, potrebno je ulo`iti napore u ja~anje svih institucija i tijela u cijeloj BiH, uklju~uju}i i institucije na dr`avnom nivou.“

PRVI KORAK, REVIZIJA POSTOJE]A ^ETIRI PRAVNA SISTEMA
Opisuju}i bh. ustavni okvir, Venecijanska komisija konstatira kako je o~igledno da je pravni i sudski sistem u BiH “najslo`eniji i najdecentralizovaniji federalni sistem me|u dana{njim evropskim zemljama”. Zbog ~injenice da je te`e odr`ati pravnu sigurnost u federalnoj nego unitarnoj dr`avi, jer federalna dr`ava ima

nekoliko zakona o istoj stvari i nekoliko sudova koji mogu tvrditi da imaju nadle`nost, vjerovatno su mnoge federalne dr`ave odlu~ile da usaglase osnovne zakone, kao {to su procesni zakoni. Radikalniji pristup trenutno ima Belgija, gdje su mnoge nadle`nosti decentralizovane, ali nadle`nost za nadzor nad organizacijom svih gra|anskih i krivi~nih sudova le`i, u na~elu, na federalnoj vlasti. Me|utim, situacija u BiH je sasvim druga~ija. Jedini dr`avni sud u zemlji koji je izri~ito pomenut u Ustavu BiH jeste Ustavni sud BiH. Ostala sudska tijela centralne dr`ave (Tu`ila{tvo BiH, Sud BiH i Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e) osnovana su naknadno,
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

NOVE PREPORUKE VENECIJANSKE KOMISIJE
Foto: Mario Ili~i}

PRIJEKO POTREBAN NOVI SUD NA DR@AVNOM NIVOU PRIJEKO POTREBAN NOVI SUD NA DR@AVNOM NIVOU
Venecijanska komisija Vije}a Evrope navodi da bi jedno od Venecijanska komisija Vije}a Evrope navodi da bi jedno od odjeljenja Dr`avnog suda BiH trebalo prerasti u @albeni sud BiH odjeljenja Dr`avnog suda BiH trebalo prerasti u @albeni sud BiH

Evropska komisija je u Evropska komisija je u okviru Strukturisanog okviru Strukturisanog dijaloga EU-a ii BiH dijaloga EU-a BiH krajem pro{le godine od krajem pro{le godine od Venecijanske komisije Venecijanske komisije Vije}a Evrope zatra`ila Vije}a Evrope zatra`ila mi{ljenje o stanju u mi{ljenje o stanju u pravosu|u u BiH pravosu|u u BiH

SMJERNICE ZA SMJERNICE ZA NOVE REFORME NOVE REFORME

na osnovu op}ih ustavnih propisa. Bilo bi po`eljno, dugoro~no gledano, da se ove institucije uklju~e u Ustav BiH, zaklju~uje Venecijanska komisija. “Pluralitet pravnih poredaka u BiH se ogleda u rascjepkanosti njenog pravosu|a, koja pove}ava probleme vezane za pravnu sigurnost u BiH”, konstatira VK. Govore}i o situaciji u BiH, ova Komisija ka`e da postoje ~etiri sudska (pod)sistema na podru~ju BiH, koja se razlikuju po svojoj unutra{njoj strukturi i institucijama koje sadr`e. Komisija navodi da odnos izme|u sistema tako|er nije jasno definisan, a to dovodi do razli~itih tuma~enja zakona i unutar sudskih sporova. Samo dvije institucije pravosudnog karaktera na dr`avnom nivou, Ustavni sud BiH i Sud BiH (ugla-

vnom nadle`an za krivi~na djela koja se odnose na ratne zlo~ine, organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju), nemaju kapacitet da osiguraju potrebnu pravnu sigurnost. Kako ne postoji institucionalizovani odnos izme|u sudskih i tu`ila~kih sistema ove ~etiri jedinice, mo`e se lako desiti da sudovi i dr`avni tu`ioci iz razli~itih jedinica razli~ito protuma~e sli~ne, ili ~ak identi~ne odredbe njihovih odluka. Ne postoje formalni instrumenti uskla|ivanja izme|u jedinica. Nedostatak takvih instrumenata je djelimi~no nadokna|en neformalnom saradnjom i razmjenom informacija izme|u raznih sudskih i tu`ila~kih organa BiH i teritorijalnih jedinica i podjedinica (entiteti, Br~ko Distrikt i kantoni u FBiH), ali to nije dovoljno. Bez instrumenata za uskla|ivanje sudske prakse u cijeloj zemlji, gra|ani koji `ive u razli~itim dijelovima zemlje mogu dobiti znatno druga~ije presude u sli~nim predmetima. Venecijanska komisija upozorava na probleme koji nastaju ovakvom situacijom i sugerira da vlasti BiH i teritorijalnih jedinica tra`e odr`ivo rje{enje. “Kako }e ujedinjenje tog sistema — iako po`eljno - biti te{ko prakti~no ostvariti bez reforme cijele teritorijalne strukture BiH i revizije Ustava, uskla|ivanje ~etiri postoje}a sistema treba smatrati prvim korakom. Naprimjer, rad specijalizovanih privrednih

sudova u Republici Srpskoj treba razmotriti i ako se utvrdi da bi bili uspje{ni, takvi sudovi bi se mogli uvesti u Federaciji (i, potencijalno, u Distriktu Br~ko). Sli~no tome, ocjena rada specijalnog tu`ioca u Republici Srpskoj mo`e dovesti do stvaranja te institucije u Federaciji ili njenog ukidanja u RS-u.“ U Federaciji BiH, gdje postoji dodatna rascjepkanost zbog postojanja kantona, Venecijanska komisija predla`e da se razmotri uvo|enje jedinstvenog zakona o tu`iteljskoj slu`bi koji }e pribli`iti slu`be tu`iteljstva i regulisati ih na cijelom podru~ju Federacije.

POTREBA ZA OSNIVANJEM APELACIONOG SUDA NA DR@AVNOM NIVOU
Pluralitet pravnog poretka i rascjepkani sudski i tu`iteljski sistemi u BiH dovode do nekoliko konkretnih problema: nepostojanje vrhovnih sudskih tijela u zemlji, pitanja koja se odnose na VSTV, saradnja izme|u razli~itih sudskih i tu`iteljskih institucija, mogu}nost uspostavljanja posebnog suda za `albe i nekoliko drugih pitanja (struktura sudskog i tu`iteljskog sistema, finansijska situacija u pravosu|u, mandat sudija i tu`itelja itd.). Na dr`avnom nivou, Sud BiH ima Apelaciono odjeljenje ~ija organizacija pokre}e pitanje njegove nepristranosti. Mogu}nost `albe na presudu koje ula`u odjeljenja unutar istog Suda razli~itom odjeljenju tog suda, ukoliko je to odjeljenje odvojeno od ostatka suda, sama po sebi ne treba biti problem. Do sada se nije de{avalo da u Apelacionom odjeljenju bude imenovan sudija koji je odlu~ivao na predmetu u prvom stepenu, ali poseban sud bio bi vi{e nezavisan nego odjeljenje u postoje}em sudu. Komisija smatra da bi njegovo osnivanje tako|er stvorilo vi{e povjerenja u pravednost presuda i pravosudnog sistema
39

Prioriteti su jasni: ustavna reforma, ujedinjenje postoje}ih pravnih sistema, hitno formiranje Apelacionog suda, a dugoro~no Vrhovnog suda BiH
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

[TA TREBA MIJENJATI U PRAVOSU\U BiH
USTAV, PRIJE SVEGA USTAV, PRIJE SVEGA
II u ovom, kao ii u svojim ranijim u ovom, kao u svojim ranijim mi{ljenjima, Venecijanska mi{ljenjima, Venecijanska komisija insistira na stavu da se komisija insistira na stavu da se strukturni napredak ii razvoj u strukturni napredak razvoj u BiH mogu nastaviti “samo kroz BiH mogu nastaviti “samo kroz ustavnu reformu” ustavnu reformu”

u cjelini, {to je naro~ito va`no u zemlji kao {to je BiH, a u toku su razgovori s Ministarstvom pravde BiH o stvaranju posebnog `albenog suda na dr`avnom nivou, koji bi se finansirao iz sredstava Suda BiH. Za uspostavljanje takvog suda, BiH vlasti bi trebale razmotriti uvo|enje jednog zakona o sudovima u BiH, a ne dva odvojena zakona, jedan o sudu BiH i jedan o @albenom sudu BiH, ako je to mogu}e, smatra Komisija. Me|utim, kada je u pitanju dr`avni nivo, postoji jo{ jedan va`an problem jer BiH kao dr`ava, nema vrhovno sudsko tijelo koje bi garantovalo jednoobraznost njenog pravnog poretka, te jedinstvenost ili barem uskla|enost njenih sudskih i tu`ila~kih sistema. “Uspostavljanje tog tijela se smatra va`nim iz perspektive samih pravosudnih tijela za koje }e ono pru`iti korisne smjernice za tuma~enje i primjenu pojedinih zakonskih odredbi, kao i iz perspektive gra|ana BiH za koje }e

osigurati pravnu sigurnost, predvidljivost i jednoobraznost u tuma~enju i primjeni zakona u zemlji.” Od vrhovnih pravosudnih organa se o~ekuje da igraju va`nu ulogu u garantovanju pravne sigurnosti. Smatra se da }e takvo tijelo u BiH garantovati dosljednost u sudskoj praksi, kao i stabilnost i kona~nost sudskih odluka. Trenutno, nijedan od dva postoje}a suda na dr`avnom nivou ne mo`e ispuniti tu funkciju. Nadle`nost Ustavnog suda BiH je ograni~ena na ustavna pitanja. On mo`e osigurati jednoobraznost pristupa samo u odre|enim podru~jima, kao {to je za{tita ljudskih prava. Sud BiH, iako, ima malo bolji polo`aj, ima usku nadle`nost i zasniva se na ograni~enim pristupu pojedinaca ovom sudu.

PUT KA STVARANJU VRHOVNOG SUDA BiH
Razmatrani su prijedlozi za dva glavna modela kojim bi se popravila sada{nja

“MODELI ZAKONA” KAO RJE[ENJE ZA BiH

BiH se mora suprotstaviti pretjeranoj decentralizaciji pravnog poretka kako bi bila u stanju preuzimati pravnu stečevinu EU-a
Venecijanska komisija smatra da bi se situacija u BiH popravila, izme|u ostalog i usagla{avanjem zakonskih propisa i kori{tenjem „modela zakona“ (ili ekvivalenta). BiH i njene teritorijalne jedinice treba da razmotre kako da se suprotstave pretjeranoj decentralizaciji pravnog poretka i osiguraju da sadr`aj propisa u zemlji bude {to je mogu}e dosljedniji i precizniji. Ovo je bitno ako zemlja namjerava da primijeni acquis communautaire. Da bi se to postiglo, vlasti BiH i teritorijalni entiteti treba da razmotre kombinaciju i formalizovanje ve} postoje}ih pristupa “odozdo prema gore“, sa centralizovanim strate{kim pristupom, koje polazi sa najvi{eg nivoa prema ni`im. Prvi korak mogao bi se zasnivati na “modelima zakona“ na dr`avnom nivou o pitanjima koja nisu politi~ki osjetljiva.

situacija: prvi model bilo bi stvaranje Vrhovnog suda BiH, iako jo{ uvijek nije jasno kakav bi odnos ovaj sud imao sa Sudom BiH. Me|utim, ~ini se da su predstavnici pravosu|a u entitetima, kao i predstavnici Suda BiH, uglavnom odbacili samu ideju da Sud BiH postepeno preraste u Vrhovni sud. Dakle, Vrhovni sud }e najvjerovatnije biti nova institucija, s op}om nadle`nosti uskla|ivanja sudske prakse usvojene na nivou teritorijalnih jedinica. “Zakonodavna ovla{tenja na dr`avnom nivou bi trebalo pove}ati da bi se mogli donijeti klju~ni dr`avni zakoni kako bi ovaj Sud mogao ispravno funkcionisati kao Vrhovni sud. To, me|utim, zahtijeva ili dono{enje ustavnih amandmana ili me|uentitetskih sporazuma. Dugoro~no gledano, uvo|enje takvog suda se mo`e razmatrati u okviru {ire ustavne reforme“, konstatira VK. Drugi model predvi|a osnivanje jednog ili zajedni~kog tijela (tako|er poznato kao “Zajedni~ko koordinaciono vije}e“) kojim se pribli`avaju postoje}e visoke pravosudne institucije na nivou dr`ave i teritorijalnih jedinica. Takvo zajedni~ko tijelo }e najvjerojatnije biti sastavljeno od predstavnika vrhovnih sudova entiteta, uz odgovaraju}u zastupljenost Apelacionog suda Br~ko Distrikta i Suda BiH (a u budu}nosti i Apelacionog suda BiH, koji se tek treba formirati). Za sada, ne ~ini se da postoji konkretan projekt stvaranja zajedni~kog tijela, pa time prevladava neizvjesnost u pogledu nadle`nosti, u~estalost sastanaka ili na~in na koji se odluke mogu usvajati. Komisija zaklju~uje da, ako se uzme u obzir trenutna situacija u BiH, drugi model se ~ini kao bolje rje{enje, “barem na kratko vrijeme.” Prvo, institucija zajedni~kog tijela }e razviti tradiciju me|usudskih sastanaka, koji su se ve} organizovali povremeno tokom proteklih godina. Iako bi se zajedni~ko tijelo razlikovalo od onih sastanaka u ve}em stepenu institucionalizacije, njegove trajne prirode i vjerovatno, sastava, jo{ uvijek mo`e do}i do toga da se ono posmatra kao nastavak ve} postoje}e me|usudske saradnje. Drugo, stvaranje zajedni~kog tijela bi dovelo do manje problema iz pravne perspektive. Iako trenutno ne postoji pravna osnova za stvaranje novog Vrhovnog suda, zajedni~ko tijelo mo`e zasnovati svoj legitimitet na ve} postoje}im sudovima. “Osnivanje zajedni~kog tijela na kratko vrijeme ne treba shvatiti kao prepreku za dugo ro~no stvaranje Vrhovnog suda BiH. Ipak, stvaranje zajedni~kog ili ujedinjenog tijela ne bi trebalo biti izolovano, ve} dio materijalne reforme pravosu|a koja je potrebna u BiH”, navodi se u mi{ljenju Venecijanske komisije.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

40

EVROPA, ODMAH BILDT OSUMNJI^EN Nakon dvogodišnjeg kašnjenja, BiH
DA RADI U KORIST RUSIJE
[vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt osumnji~en je da je djelovao u korist Rusije u vezi s nekretninama blizu Stockholma, objavila je prije nekoliko dana parlamentarna komisija koja istra`uje slu~aj. Zahtjev za istragu podnijela je stranka Zelenih koja optu`uje Bildta da je pogodovao ruskoj strani u prodaji zgrade u ruskome vlasni{tvu. Arbitra`ni sud u Stockholmu presudio je u korist njema~kog poslovnog ~ovjeka Franza Sedelmayera, kojem je ruska dr`ava oduzela poduze}e u Sankt Peterburgu ’90-ih godina i odredila od{tetu od 3,6 miliona eura uve}anih za sudske tro{kove. Rusija je odbila obe{tetiti Sedelmayera pa je Agencija za rje{avanje sporova naredila prodaju zgrade u vlasni{tvu Rusije kako bi se namirio dug. Bildt je, me|utim, krajem pro{log mjeseca potpisao jedno od tri pisma kojima ministarstvo vanjskih poslova upozorava Agenciju da bi prodaja mogla na{tetiti {vedsko-ruskim odnosima.

ALARMANTNA NEZAPOSLENOST MLADIH U ISTO^NOJ EVROPI
Be~ki institut za pore|enje me|unarodnih ekonomija WIIW objavio je pesimisti~nu prognozu za zemlje isto~ne Evrope koje su, i pored ~lanstva u EU, privredno nestabilnije od svojih susjeda. Posebno je zabrinjavaju}i polo`aj mladih u isto~noevropskim zemljama ~ija je stopa nezaposlenosti vrlo visoka. Ekonomisti Instituta situaciju na tr`i{tima ovih zemalja ocjenjuju generalno kao dramati~nu, ali i sa jasnim razlikama izme|u zemalja koje su pod neposrednim uticajem EU-a, eurozone i isto~noevropskih zemalja. Tako stopa nezaposlenosti u Kazahstanu iznosi samo 5,2%, dok na (jugo)istoku Evropske unije raste i do 30%. Rekordan broj zvani~no registrovanih nezaposlenih ima Makedonija 31%. Kao zemlja sa posebno lo{om situacijom masovne nezaposlenosti me|u mladima navedena je i Bosna i Hercegovina. Prema navodi42

Zbog sukoba oko pitanja nadležnosti tri institucije za sigurnost hrane, Bosna i Hercegovina do sada nije usvojila tzv. higijenski paket, odnosno pet evropskih direktiva koje BiH mora primijeniti ukoliko želi da domaćim proizvođačima hrane biljnog i životinjskog porijekla osigura izvoz u države EU-a

P

ierre Mirel, direktor Uprave u Generalnoj direkciji Evropske komisije za pro{irenje, izjavio je po~etkom pro{log mjeseca da je {okiran slabim napretkom BiH u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole. “Bili smo, blago re~eno, {okirani kada smo vidjeli da je tako mali broj pre-

poruka proveden, posebno {to se ti~e Agencije za sigurnosti hrane i Ureda za veterinarstvo”, kazao je nakon redovnog sastanka Privremenog odbora za pra}enje provo|enja obveza iz privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima BiH i EK po~etkom jula. Na problem velikog potenciSLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

H uskoro dobija ”higijenski paket”?
Foto: Milutin Stoj~evi}

ma WIIW-a, u na{oj zemlji vi{e od 60% mladih je nezaposleno, u Srbiji vi{e od 50%, u Slova~koj, Estoniji, Latviji i Litvi vi{e od 30%, u Ma|arskoj i Poljskoj 28%.

STO DANA NOVE FRANCUSKE VLADE
Sude}i prema rezultatima istra`ivanja Instituta Ifop, koje je objavio francuski list Le Figaro, 54 posto Francuza je „nezadovoljno” radom novog predsjednika Francoisa Hollandea, dok se 46 posto ispitanika izjasnilo „zadovoljnim” njegovim potezima. Samo tri posto je izrazilo „veoma veliko zadovoljstvo” njegovim prvim akcijama u Jelisejskoj palati. Me|utim, 57 posto ispitanika smatra da se Hollande dr`i obe}anja koja je dao tokom predizborne kampanje i odobrava glavne mjere koje je on preduzeo na po~etku svog petogodi{njeg mandata, navodi francuski list L’Express. U novoj francuskoj vladi, koja ovih dana broji sto dana rada, po prvi put u povijesti moderne Francuske polovinu njenih ~lanova ~ine `ene.

^EKANJE TZV. ”HIGIJENSKOG PAKETA”
Iako je EU osiguravala tehni~ku i finansijsku pomo}, u BiH proteklih godina nije bilo pomaka u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole

GRENLAND, NOVI ELDORADO
Zahvaljuju}i bogatim neiskori{tenim nalazi{tima dragocjenih rijetkih minerala Zemljine kore, Grenland je postao novi eldorado oko kojeg se “otimaju” Evropska unija i Kina. Povjerenik EU-a za industriju Antonio Tajani posjetio je prije nepuna dva mjeseca Grenland kako bi parafirao sporazum koji bi EU osigurao pravo udjela u eksploataciji rijetkih minerala Zemljine kore, prema kojem }e Evropa grenlandskim vlastima pla}ati 35 posto zarade od projekata va|enja ruda u grenlandskom obalnom pojasu. Iako je Grenland jo{ uvijek pod danskom upravom, prije gotovo 30 godina pregovorima je “uglavio” istupanje iz zajednice koja je u me|uvremenu izrasla u EU. Golema ledena polja Grenlanda skrivaju bogata nalazi{ta dragocjenih minerala, a EU u cijelosti podmiruje svoje potrebe za tim sirovinama iz uvoza pa nastoji osigurati pristup grenlandskom bogatstvu. Trenutno tim tr`i{tem dominira Kina, nastoje}i sa~uvati vode}u poziciju u svijetu.

jala za izvoz koji nije iskori{ten (proizvodi kao {to je meso, milijeko i perad ne mogu se izvoziti u EU jer nisu zadovoljeni potrebni standardi niti je uspostavljen adekvatan sistem veterinarske kontrole), te posljedice ulaska Hrvatske u EU, BiH je ve} dugo upozoravana. Evropska unija je tokom tog vremena osiguravala tehni~ku i finansijsku pomo} za BiH, te eksperte kako bi do detalja objasnili i dali konkretne preporuke {ta se treba uraditi da bi se dostigli svi standardi EU-a, ali rezultat je izostao. Prema posljednjim najavama, za nadati se da }e se napokon stvari o ovom pitanju po~eti mijenjati: Ured za veterinarstvo i za za{titu zdravlja i bilja, te Agencija za sigurnost hrane BiH bi narednih dana Vije}u ministara BiH trebale dostaviti usagla{en prijedlog “higijenskog paketa”, odnosno pet evropskih direktiva koje BiH
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

mora da primijeni ukoliko `eli da doma}im proizvo|a~ima hrane biljnog i `ivotinjskog porijekla osigura izvoz u dr`ave EU-a, ~ija ~lanica uskoro postaje i Hrvatska. Usagla{eni “higijenski paket” za EU upu}en je Direkciji za evropske integracije, radi provjere stepena usagla{enosti, a potom ga treba usvojiti Vije}e ministara BiH. Dvogodi{nje, potpuno besmisleno ka{njenje sa usvajanjem tzv. higijenskog paketa uslijedilo je zbog sukoba ovih institucija i agencija o pitanjima nadle`nosti. Prave}i problem od onog {to on nikako ne bi trebalo biti problem (usvajanje higijenskog paketa), potpuno se zanemaruje da }e za BiH pravi izazov biti provedba pomenutog paketa. Da li BiH provodi propise koje usvaja, provjerava}e inspekcijske kontrole iz EU-a. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Rekordan prihod od PDV-a Namjenska industrija FBiH ~eka naplatu 12,5 miliona dolara Raste broj nenaplativih kredita Bankari ne znaju za krizu
Foto: Mario Ili~i} 44

POGRE[NA PROGNOZA POGRE[NA PROGNOZA

Suprotno najavi {efa SDP-a, Suprotno najavi {efa SDP-a, prihodi od PDV-a kontinuirano prihodi od PDV-a kontinuirano su rasli tokom cijele pro{le su rasli tokom cijele pro{le godine kao ii u prvih {est godine kao u prvih {est mjeseci teku}e godine mjeseci teku}e godine

Dug put do naplate novca od “Ðure Ðakovića“
U petogodi{njem sudskom sporu koji je pokrenula protiv hrvatske tvrtke \uro \akovi}, Vlada Federacije BiH od prije nekoliko dana stoji puno bolje, ali to jo{ uvijek ne zna~i da }e kona~na presuda biti pozitivna, a pogotovo ne zna~i da }e se sudski postupak brzo okon~ati. Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna je doznala da Ustavni sud Hrvatske nije rije{io spor u korist BiH, nego je samo naredio obnovu postupka pred prvostupanjskom sudskom instancom pred kojim je ranije spor bio rije{en u korist hrvatske tvrtke “\uro \akovi}“. Spor je te`ak 12,5 miliona dolara (uz zatezne kamate penje se na blizu 18 miliona dolara) a odnosi se na isporuku 13 tenkova Kuvajtu, u ~ijoj su izradi sudjelovala i tri preduze}a namjenske industrije iz BiH. Tenkove je isporu~ila i naravno naplatila hrvatska tvrtka “\uro \akovi}“, koja je i u okvirima biv{e Jugoslavije bila “zadu`ena“ za finalno sklapanje tenkova T-84. Najvitalnije i najvrednije segmente tenka T-84 (poput te{kog motora, optike i topovskih cijevi) proizvodile su tvornice namjenske industrije u BiH - Famos i Zrak iz Sarajeva, BNT iz Novog Travnika itd. Zahvaljuju}i odli~nim diplomatskim odnosima s Kuvajtom, Federacija BiH je uspjela kompletirati dokumentaciju o isporuci tenkova koju je \uro \akovi} dugo vremena prikrivao i negirao. Sudski spor protiv \ure \akovi}a nije bio nimalo obe}avaju}i: ve} nakon nekoliko ro~i{ta Trgovinski sud u Zagrebu odbio je tu`beni zahtjev Vlade FBiH kao neosnovan i presudio u korist “\ure \akovi}a“. Naravno, Vlada FBiH se `alila na presudu nakon ~ega je uslijedio vi{egodi{nji spor koji je naposljetku dospio pred Ustavni sud Hrvatske. Tako se poslije punih pet godina spor na{ao pred novim po~etkom: vra}em je naime prvostupanjskom sudu na ponovno su|enje koje bi moglo potrajati jo{ nekoliko godina!
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

Lagumdžijia promašio za 100 miliona KM!
Formalni povod za obra~un i razlaz koalicionih partnera, SDP-a i SDA, bio je fiskalni okvir, odnosno bud`et dr`avnih institucija BiH, koji je dogovoren izme|u SDP-a i SNSD-a bez znanja i konsultacija s ostalim ~lanicama parlamentarne ve}ine. SDA nije bila zadovoljna visinom dr`avnog bud`eta za 2012. godinu, koji je bio na razini 2008. godine, a pogotovo dogovorom da se dr`avni bud`et “zaledi“ sve do 2015. godine. [ef SDP-a Zlatko Lagumd`ija grlato je branio dogovor s Miloradom Dodikom. Na press konferenciji u martu ove godine, okupljene novinare je zamolio da zapi{u iznos od 4 milijarde i 923 miliona KM, dakle iznos neto prihoda Uprave za indirektno oporezivanje u 2008. godini, za koji je rekao da je bio rekordan i da }e “te{ko biti dostignut u skorije vrijeme“. Na svu sre}u, Lagumd`ija se pokazao kao lo{ prognozer. Prihod Uprave iz 2008. godine davno je dostignut i nadma{en i to za vi{e od 100 miliona KM! Uprava za indirektno oporezivanje objavila je najsvje`ije podatke o prikupljenim indirektnim porezima za prvih pet mjeseci 2012. godine. U najkra}em, Uprava je prikupila 20 miliona KM vi{e nego u istom razdoblju protekle godine, uprkos golemom manjku od oko 30 miliona KM nastalom tokom februara zbog prometne paralize. U svim mjesecima izuzev februaru, prihodi od PDV-a porasli su u rasponu od 6 do 20 miliona KM mjese~no, tako da bi pri ovom trendu do kraja godine prvi put mogli prema{iti (bruto) iznos od 6 milijardi KM, odnosno neto iznos od 5,2 milijarde KM! I u prethodne dvije godine, prihodi su kontinuirano rasli uprkos globalnoj recesiji i nepovoljnom ekonomskom ambijentu. Primjerice, u 2011. godini Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je vi{e od 5,8 milijardi KM bruto, odnosno 4 milijarde i 996 miliona KM neto, {to zna~i da je jo{ protekle godine prema{en iznos od 4 milijarde i 923 miliona KM, za koji je Lagumd`ija rekao da }e biti te{ko dosti`an u skorije vrijeme. U teku}oj, 2012. godini, bruto prihod od PDV-a prvi put }e prema{iti iznos od 6 milijardi KM, odnosno, iznos od 5,2 milijarde KM neto, {to zna~i da nije bilo osnova da se dr`avni bud`et zaledi na iznos iz 2008. godine, uz istovremeni rast bud`eta Repulike Srpske za oko 11 posto.

Banke u RS-u aktivirale hipoteke vrijedne 60 miliona KM
Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, komercijalne banke sve ~e{}e aktiviraju hipoteke kako bi naplatile kredit od nesolidnih du`nika. U prvih {est mjeseci ove godine, vrijednost aktiviranih hipoteka prema{ila je iznos od 60 miliona KM, {to je skoro 50 posto vi{e nego u istom razdoblju protekle godine. Projekt-menad`er Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran tvrdi da ni u Federaciji BiH situacija nije puno povoljnija. “Banke su ranije vrlo rado pribjegavale aktiviranju hipoteka jer se zalo`ena imovina stavljena pod hipoteku relativno brzo i lako prodavala. Me|utim, s obzirom na veliku krizu i pad cijena nekretina, banke se puno rje|e odlu~uju na aktiviranje hipoteke tako da broj aktiviranih hipoteka jo{ uvijek nije alarmantan“, rekao je Gavran. Entitetske agencije za bankarstvo nisu objavile strukturu aktiviranih hipoteka, no doznajemo da najve}i dio otpada na novoizgra|ene poslovne objekte “op}e namjene“ koji su se masovno gradili proteklih nekoliko godina, naj~e{}e bez ikakvog prethodnog tr`i{nog istra`ivanja. Banke su prili~no neoprezno kreditirale izgradnju poslovnih objekata, vrlo ~esto bez valjane studije ekonomske opravdanosti i bez provjere stvarnih tro{kova gra|evinskih radova. Krediti su naj~e{}e bili znatno ve}i od realne vrijednosti investicije, {to podgrijava sumnju da je dobar dio investitora “izvukao“ dio novca prije nego {to je banka aktivirala hipoteku. Zapravo, aktivirana hipo- RAST NENAPLATIVIH KREDITA Dramati~no je pove}an broj preduze}a koja ne mogu servisirati bankarske kredite teka naj~e{}e je upravo novoizgra|eni objekat!

Vodeće banke u BiH uvećale profit
Ekonomska kriza iz temelja potresa privredu BiH, no bankarski sektor, ~ini se, nije ni okrznula. U prvih {est mjeseci 2012. godine, golema ve}ina vode}ih banaka u BiH uspjela je pove}ati profitabilnost, neke ~ak i u rekordnom postotku. Primjerice, Intesa Sanpaolo banka BiH uve}ala je profit za 43 posto, a Volksbank Sarajevo za 118 posto! Najprofitabilnija banka u BiH i dalje je UniCredit banka Mostar, ~iji je {estomjese~ni profit prema{io 29 miliona KM i za 1 posto je manji nego u istom razdoblju protekle godine.
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

FELJTON

U Zagrebu je objavljena knjiga “Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.)” autora historičara Zlatka Hasanbegovića. Iz njegovog sveobuhvatnog arhivskog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba na više od 800 stranica izdvajamo posebno zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i položaju muslimana u fašističkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj pod rukovodstvom Ante Pavelića. U nekoliko nastavaka moći ćete čitati o ulasku njemačkih i ustaških trupa u Sarajevo, odnosu domaćeg stanovništva prema Jevrejima, te uzbudljivim političkim previranjima na tada vrućoj sarajevskoj i bh. političkoj sceni koja su se dešavala u pozadini velikih historijskih dešavanja u svijetu…

POVRATAK DŽAFER-BEGA KULENOVIĆA
Priredio: ALMIR PANJETA

D
46

`afer Kulenovi} od po~etka je bez sumnje odobravao uspostavu Hrvatske dr`ave i preko brata Osmana vjerovatno i bio u odre|enoj vezi s Paveli}em, ali je svoje dr`anje i postupke prilago|avao pogledima Uzeira Had`ihasanovi}a i u`eg strana~kog kruga.

ARTUKOVI]EVE METODE UBJE\IVANJA
Po~etkom avgusta 1941. vlastima NDH priklonila se i ve}a skupina zastupnika i mjesnih prvaka HSS-a iz cijele zemlje, koji su nasuprot Ma~ekovu protuusta{kom stajali{tu javno objavili pristupanje usta{kom pokretu. Po~etkom augusta u Sarajevu je kao Paveli}ev izaslanik osvanuo ministar unutra{njih poslova Andrija Artukovi} kako

bi na saradnju pridobio i strana~ke ostatke JMO-a. U sarajevskom novinstvu posebice je istaknut Artukovi}ev susret sa D`aferom Kulenovi}em kojeg je “zadr`ao na ve~eri i u vi{esatnom razgovoru”. Artukovi} se susreo i sa [efkijom Behmenom, koji je ranije bio uhap{en i otpremljen u Zagreb, gdje je nad njim kao nad “jugoslovenskim elementom” provedena istraga. Za Behmena je intervenisao reis Fehim ef. Spaho koji je uputio protestno pismo vojskovo|i S lavku Kvaterniku u Zagreb koji mu je odgovorio kako je postupak u toku te da se s njim postupa “korektno i obzirno”. U skladu s Paveli}evom politikom pridobijanja muslimanskih gra|anskih i politi~kih struja bez obzira na ranije politi~ke stavove, protiv Behmena je prekinuta istraga i krajem maja 1941. je pu{ten iz pritvora. Artukovi}eva ubje|ivanja i strah da bi ostaci JMO-a kao i u slu~aju HSS-a mogli u

potpunosti izgubiti utjecaj, D`afer-bega Kulenovi}a naveli su da prekine politi~ku apstinenciju i javno objavi potporu NDH pa se 14. avgusta 1941. pojavio kod Paveli}a u Zagrebu s Uzeirom Had`ihasanovi}em i biv{im zastupnicima JMO-a u Narodnoj skup{tini H amidom Kurbegovi}em i Ismetom Gavrankapetanovi}em. “Mi smo svi u pokretu ve} od prvog ~asa, te sara|ujemo u njemu, u dr`avnoj politici i u pravu NDH u svim pravcima. Svima je nama muslimanima Hrvatima pred o~ima konsolidacija i ure|enje NDH, pa u to ula`emo i uvijek }emo ulagati sve svoje sile. S poglavnikom smo razgovarali o va`nim teku}im, dr`avnim i narodnim poslovima”, kazao je Kulenovi} novinarima nakon sastanka s Poglavnikom. Prvi odjeci posjete osjetili su se ve} u septembru 1941. imenovanjem Hamida Kurbegovi}a, Kulenovi}eva prista{e i do
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

MUSLIMANI U NDH (3)

DRUGA GODIŠNJICA NDH DRUGA GODIŠNJICA NDH

Osman Kulenovi}, Hakija Hadži}, Asim Osman Kulenovi}, Hakija Hadži}, Asim Ugljen, Hilmija Bešlagi} ii Alija Šuljak Ugljen, Hilmija Bešlagi} Alija Šuljak

Ante Paveli}: “Hvala vam {to ste zdu{no, mu`evno, rodoljubno i hrvatski, kao i ostali muslimani sabornici, dali dokaza, da je hrvatski musliman, da su muslimani sinovi i ~lanovi ovog naroda, i da je Bosna sastavni dio Hrvatske dr`ave ne samo po povu~enim granicama, nego i po srdcima hrvatskih muslimana“
1941. urednika Narodne pravde, za direktora sarajevske podru`nice Dr`avnog ravnateljstva za gospodarsku ponovu, te Ismeta Gavrankapetanovi}a za velikog `upana Velike `upe Vrhbosna u Sarajevu umjesto Had`i}evog bliskog saradnika Dervi{a Omerovi}a koji je postavljen za velikog `upana Velike `upe Bilogora u Bjelovaru.
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

To je bio uvod u sistemsko potiskivanje Had`i}evih i Me{i}evih sljedbenika.

MA^EK U JASENOVCU, MUSLIMANI U NESPORAZUMU
U nastojanju trajnog pridobijanja glavne muslimanske politi~ke struje Paveli}a nisu pokolebale ni povremeno objavlji-

vane rezolucije muslimanske gra|anske i vjerske elite u kojima su osu|ivali zlo~ine prema nepo}udnim dijelovima stanovni{tva, prigovarali polo`aju muslimana te tra`ili prekid nasilja i uvo|enja zakonitosti u dr`avi. Dr`avna cenzura ~ak nije sprije~ila ni objavu izjave dru{tva ElHidaje u kojoj se osu|uju i oni muslimani
47

FELJTON
koji su “na svoju ruku od svoje strane napravili bilo kakav ispad i u~inili bilo kakvo nasilje”. Najsna`niji i najnepovoljniji odjek kod vlasti imala je sarajevska, takozvana “ramazanska” rezolucija potpisivana tokom ramazana i objavljena uo~i Bajrama u oktobru 1941. nastala kao izraz muslimanskog nezadovoljstva stanjem u NDH. Rezoluciju su, kako su se samonazvali, potpisali “Hrvati muslimani”, a me|u prvacima koji su je razdijelili bio je i Uzeir Had`ihasanovi}, koji je tri mjeseca ranije s D`aferom Kulenovi}em bio kod Poglavnika u Zagrebu. Sa rezolucije je izostao potpis reisa Fehima Spahe koji se pismom obratio dr`avnom tajniku Asimu Ugljenu u Zagreb: “[aljem Vam jedan prijepis rezolucije s potpisnicima, koja Vas zanima. Na{i prijatelji su, kako oni vele, morali podpisati, da ih stanoviti krugovi ne bi nazvali izdajicama. I meni je dono{eno na podpis, ali naravno ja sam odklonio. Bio sam uop}e protiv da se ovo donosi u ovom obliku i da se umno`ava i dijeli kao letak, nego se je moglo podnijeti na nadle`no mjesto u obliku predstavke. U tom slu~aju i ja bih podpisao, jer zaista ima slu~ajeva na koje se mora `aliti.”

ZA DOMOVINU S ANTOM ZA DOMOVINU S ANTOM

Džafer Kulenovi} priseže na dužnost potpredsjednika Vlade NDH pred Džafer Kulenovi} priseže na dužnost potpredsjednika Vlade NDH pred poglavnikom Paveli}em ii zagreba~kim muftijom Ismetom Mufti}em poglavnikom Paveli}em zagreba~kim muftijom Ismetom Mufti}em

SRBI IZ [UMA I GRADOVA
U svom odgovoru Ugljen Spahi pi{e kako se sla`e da rezolucija nije trebala biti umno`ena i razdijeljena poru~uju}i mu kako su njeni autori “izgubili bitku, i sada ho}e da budu mu~enici”. Za razliku od razli~itih represivnih postupaka prema

nemuslimanskim protivnicima usta{kog pokreta i dr`ave, kao {to je privremeno zato~enje Vlatka Ma~eka i dijela prvaka HSS-a u Jasenovac, u slu~aju muslimanskog nezadovoljstva Paveli} je ostao dosljedan politici suzdr`anosti i pridobijanja ostataka JMO, uvjeren da je rije~ o prolaznom “nesporazumu”. Proisteklom tek iz slabosti dr`avne uprave u BiH, te nemo}i vlasti da pru`i djelotvornu vojnu za{titu muslimanskom stanovni{tvu koje se na{lo na udaru srpskog ustani~kog i odmetnutog djelovanja. Kao jedini odgovor na sarajevsku rezoluciju, Paveli} je po~etkom novembra 1941. umjesto Osmana Kulenovi}a na du`nost potpredsjednika Vlade NDH imenovao njegovog brata D`afera Kulenovi}a.

Njegov ulazak u vladu podudario se i s poku{ajima usta{kog pokreta za smanjenjem protusrpskog smjera, pa je posredovanjem mjesnih prvaka JMO-a u kontakt s Paveli}em stupio njegov studentski kolega Savo Besarovi}, sarajevski srpski politi~ar i advokat koji je jo{ u Kraljevini Jugoslaviji bio ~vrsto povezan sa Spahinim muslimanskim krugovima u Sarajevu. Paveli} ga je u februaru 1942. imenovao na du`nost saborskog bilje`nika, a 1943. i na du`nost dr`avnog ministra u vladi Nikole Mandi}a, koju je sve do kraja rata vr{io u neslu`benom svojstvu predstavnika pravoslavnih Srba u NDH. Njema~ki obavje{tajni izvori savjetovali su Paveli}a da “bosanske Hrvate, Srbe i muslimane pomiri time {to }e uzeti nekog uglednog bosanskog Srbina u Vladu, koji }e

Asim Ugljen pisao reisu Asim Ugljen pisao reisu Spahi poru~ivši mu da su Spahi poru~ivši mu da su potpisnici Ramazanske potpisnici Ramazanske rezolucije “izgubili bitku pa rezolucije “izgubili bitku pa ho}e da budu mu}enici” ho}e da budu mu}enici”

DRŽAVNI TAJNIK DRŽAVNI TAJNIK

48

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

MUSLIMANI U NDH (3)
nagi}, brat Spahine udovice, te Abdulah Ibrahimpa{i} izabran 1938. u Biha}u na Ma~ekovoj listi. Ve}ina njih vjerovatno nije pozvana vi{e zbog neslaganja s Kulenovi}em a manje zbog protivljenja Paveli}a koji je poziv uru~io i Ma~ekovu prista{i Mesudu Kulenovi}u. Paveli} je u zavr{nom saborskom govoru u novembru 1942. zahvalio Kulenovi}u i zastupnicima iz JMO-a: “Hvala vama svima dragima, mojim starim i mladim suborcima, hvala zastupnicima muslimanske organizacije, koji su tako|er na ~elu sa svojim predstavnikom dr. D`aferom Kulenovi}em isto tako zdu{no, isto tako mu`evno, isto tako rodoljubno i isto tako hrvatski, kao i ostali muslimani sabornici dali dokaza, da je hrvatski musliman, da su muslimani sinovi i ~lanovi ovog naroda, i da je Bosna sastavni dio Hrvatske dr`ave ne samo po povu~enim granicama, nego i po srdcima hrvatskih muslimana.”

HRVATSKI DRŽAVNI SABOR 1942. HRVATSKI DRŽAVNI SABOR 1942.

Mesud Kulenovi}, Marko Došen, Hivzija Mesud Kulenovi}, Marko Došen, Hivzija Gavrankapetanovi}, Hilmija Bešlagi}, Ante Paveli}, Gavrankapetanovi}, Hilmija Bešlagi}, Ante Paveli}, Džafer Kulenovi}, Andrija Artukovi} ii Mirko Puk Džafer Kulenovi}, Andrija Artukovi} Mirko Puk

biti u stanju da umiri Srbe i da naredi da se ovi iz {uma vrate u svoje gradove”. Kulenovi}ev ulazak u Vladu doveo je i do poku{aja ja~eg uklju~ivanja prista{a JMO-a u usta{ki pokret. To je bilo vidljivo iz okru`nice Glavnog usta{kog stana u janu aru 1942. upu}ene svim usta{kim {tabovima radi bolje organizacije pokreta: “Za koji dan }e vam biti dostavljen popis muslimana, ~lanova biv{e JMO koji bi po mi{ljenju podpredsjednika Vlade mogli i trebali zauzeti polo`aje usta{kih du`nosnika, pa }e Vam biti du`nost da se s njima stavite osobno u doticaj.” Kulenovi}ev pokret nije ostao bez odjeka ni me|u jugoslovenskim emigrantskim politi~arima u Londonu, pa je ministar Branko Čubrilovi}, prvak Saveza zemljoradnika u BiH i jedan od izrazitih protivnika muslimanskog autonomisti~kog zahtjeva koji se kasnije priklonio Titu, u privatnom pismu iz novembra 1941. napisao kako su “gotovo svi muslimani, osim komunista — pri{li sa D`aferom u Paveli}eve pla}enike”. Čubrilovi} je na londonskom radiju u novembru 1941. prijete}i ustvrdio da }e se nakon rata postaviti pitanje “da li }e muslimani uop{te mo}i da sara|uju kao bra}a u obnovljenoj velikoj i slobodnoj dr`avi jer bili oni i mirni posmatra~i, oni su krivci i sukrivci mu~enja srpskog naroda”. U me|uvremenu, Paveli}a je na ustrajno pridobijanje poslovi~no oportunisti~ki nastrojenih ostataka JMO-a, kao i ostalih muslimanskih elita, potaknulo i te{ko vojnopoliti~ko stanje u NDH nakon Rimskih ugovora iz maja 1941. o razgrani~enju s Kraljevinom Italijom te bolnih gubitaka u dijelovima jadranskog pojasa i zale|a, a nakon kojih je ~injenica ulaska cijele BiH u sastav NDH dodatno dobila na te`ini. Pored toga, Paveli} se pribojavao da bi razli~iti oblici muslimanskog nezadovoljstva mogli postati i sredstvom njema~kog potkopa16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

KULENOVIĆ: “Svima je nama muslimanima Hrvatima pred očima konsolidacija i uređenje NDH, pa u to ulažemo i uvijek ćemo ulagati sve svoje sile. S poglavnikom smo razgovarali o važnim tekućim, državnim i narodnim poslovima”
vanja dr`avnosti NDH putem poticanja “muslimanskog autonoma{tva”. Paveli} je tako trajno otklonio zahtjeve Had`i}evih i Me{i}evih sljedbenika, i s njima povezane nezadovoljne uleme ElHidaje, da se dr`avnom intervencijom kona~no ukloni uticaj JMO iz islamskih i vakufskih ustanova, sve do sloma NDH ustrajavaju}i da }e prihvatiti svaki prijedlog nacrta novog Ustava Islamske vjerske zajednice, kao i osobu reisu-l-uleme, iza koje }e stajati prethodni muslimanski dogovor. (Kraj u sljede}em broju)

MU@EVNO, DOMOLJUBNO HRVATSKI
Paveli} je u februaru 1942. sazvao Hrvatski dr`avni sabor, u koji je pozvan i dio starih jugoslovenskih skup{tinskih zastupnika JMO. Iz sabora su izostali Nurija Pozderac, koji se ne{to kasnije pridru`io partizanima, skupina povezana sa [efkijom Behmenom u kojoj je bio i Mehmed [ahi-

49

KO[ARKA

INTERVIEW

Nenad Marković

selektor mladih košarkaša BiH

Juniorska košarkaška reprezentacija BiH, predvođena selektorom NENADOM MARKOVIĆEM (44), izvanrednom igrom i sa četiri pobjede u nizu plasirala se u narednu fazu Evropskog juniorskog prvenstva B divizije; u otvorenom razgovoru za SLOBODNU BOSNU Marković, najbolji poslijeratni bh. sportista, govori o propadanju košarke u BiH, hroničnoj besparici, nacionalizmu koji talentiranoj djeci brani igranje za reprezentaciju zemlje u kojoj su rođeni

Dana{nja generacija ko{arka{a srlja u mentalno samoubistvo; sav se njihov `ivot sveo na trening i Facebook
Razgovarao: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

uniorska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine, koju predvodi selektor Nenad Markovi}, sa ~etiri pobjede u nizu osvojila je prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini i plasirala se u drugi krug takmi~enja. U ~etvrtfinalu }e, kao pobjednici grupe, prenijeti dva boda. Po dvije ekipe iz ~etvrtfinalnih grupa plasirat }e se u polufinale, a tri najbolje reprezentacije na turniru izborit }e plasman u A-diviziju. “Generalno gledaju}i, nisam bio optere}en time da pobje|ujemo u svim utakmicama. Mi smo ekipa koja ne treba nikoga da se boji, ali isto tako im poku{avam usaditi ozbiljnost i respekt prema svakom protivniku, da se pona{aju i igraju isto i kada pobje|uju i kada gube. Samo tako se mogu izgraditi kao ozbiljni ko{arka{i. Ako }e{ igrati neozbiljno kada vodi{ 30 razlike a kao uozbiljit }e{ se kada bude gusta utakmica, takvi igra~i nikada ne uspiju napraviti pravu karijeru“, ka`e na po~etku razgovora za SB Nenad Markovi}. “To nema veze samo sa ko{arkom, to je izgradnja li~nosti jednog sportiste koji uvijek ima jednak pristup svojim obavezama. Dakle, da je maksimalno koncentrisan na svaki trenig, ozbiljan bez obzira protiv koga igra utakmicu. Dream team igra isto
50

J

kada vodi 20 ili 50 poena razlike. Ginu, bacaju se za svaku loptu, igraju agresivnu obranu u svakoj minuti a to je osnovni ~ip koji se mora mladim igra~ima ugraditi u glavu od ranog uzrasta. To je ono u {to ja vjerujem.“ Dugo vremena ste proveli putuju}i po BiH, skautiraju}i i selektiraju}i ovu generaciju ko{arka{a? Fizi~ki nije bilo te{ko, ali... Morao sam prvo doku~iti {ta je u glavi svakog od ovih igra~a. Mislim da sam u tome polovi~no uspio, jer mjesec dana je veoma malo vremena za ozbiljne pripreme. Ekipe se grade godinama, a ne za mjesec dana, pogotovo kada su mladi u pitanju je te{ko. Nemam veliko iskustvo rada sa mladim

OVO JE BOSNA: Ne razumijem zašto ikoga moliti da igra za svoju zemlju. Djeca u BiH, dakle i oni iz Trebinja i sa Širokog Brijega i iz Tuzle, moraju shvatiti da je BiH njihova država i da treba da igraju za nju

igra~ima, iako su uvijek u ekipama koje sam trenirao mladi igra~i dobijali prostor, imali su dobar tretman, ako su ga, naravno, zaslu`ili. Nisam {kartirao mlade igra~e zbog nekih starijih, ako su svojim radom i kvalitetom to zaslu`ili uvijek su bili ravnopravni sa starijima. Tako je bilo u i Panionisu, i Bosni, u reprezentaciji BiH... Sje}ate se da je Elmedin Kikanovi} dobio kod mene u reprezentaciji prve ozbiljne seniorske minute, kada su mi se drugi smijali zbog toga i pitali ko je Kikanovi}. Nemam kontinuiteta u radu sa mladim igra~ima, puno je te`e i zahtjevnije raditi sa njima. Seniori su donekle ve} obu~eni, ovi klinci tako|er dosta toga znaju, ali puno njih ima neke nedostatke, jedni su na jednom a drugi na drugom nivou i dok sve to sklopi{, dok ih dovede{ na nivou da svi razmi{ljaju isto, potro{i{ dosta vremena, a u tome jo{ nismo uspjeli. Mo`da u njima ima treme, ipak ih vodi najbolji bh. poslijeratni sportista? Ne znam, ne vjerujem da im je to drama. Poku{avam da s njima pri~am, da se na neki drugi na~in postavim prema njima. Poku{avam da se s njima dru`im, poku{avam ne da dr`im neku distancu, nego da budem strog u nekim stvarima. Da im objasnim da nije lijepo vidjeti mlade sportiste da sjede u ba{ti hotela i igraju karata. To njima vjerovatno nije jasno, ali kada sam ja bio klinac, Mirza Deliba{i} je
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

STVARANJE NOVIH DELIBA[I]A

NENAD MARKOVI]
Najbolji poslijeratni sporta{ u BiH nedavno je postao selektor mlade reprezentacije; u svom prvom takmi~arskom predstavljanju Markovi} je zabilje`io fantasti~ne rezultate dokazav{i da se selekcije KS BiH moraju prepustiti nekada{njim asovima

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

51

KO[ARKA
do{ao do nas i rekao nam: ‘Ne}u vi{e nikad da vas vidim da igrate karata.‘ Kazao nam je da karte igra neko drugi, a mi ne mo`emo jer smo sportisti i nije nas lijepo vidjeti. Vjerujem u to, ne zato {to je to rekao Kin|e, nego zato {to je ispravno. Puno pri~amo, u ovih mjesec dana nagledali smo se raznih stvari u odnosu sa djecom. Ova djeca su na neki na~in hendikepirana u odnosu na na{e generacije.

KAKO KIN\E KA@E
Na koji su na~in hendikepirana? Kroz pri~u sa njima shvati{ da ve}ima ne ide u {kolu redovno, idu kao vanredno da bi, zaboga, mogli trenirati... Ja sam bio i kadet i junior pa sam trenirao ~etiri sata svaki dan i i{ao sam redovno u {kolu, redovno sam igrao na {kolskim prvenstvima, redovno sam igrao basket s rajom, i{ao na ekskurzije, univerzijade i sve sam to stigao. Imao sam super djetinjstvo, kroz osnovnu i srednju {kolu. Ve}ina njih danas to nema. Oni su na neki na~in limitirani jer ne razvijaju mozak na na~in na koji razvijaju vr{njaci koji imaju socijalni `ivot. Oni su se sveli na treninge i Facebook. To je po meni mentalno samoubistvo. Mislim da je to veliki problem ove generacije, bez obzira {to su talentovani, {to vole ko{arku, {to treniraju puno, ali nemaju druge sadr`aje. Za{to djeca ne mogu da igraju {kolska prvenstva? Ili basket sa rajom? Da se ne bi povrijedili? Pa povrijedit }e se i na treningu. To ne razumijem. Shvatam da su Facebook i kompjuteri `ivotni trend, ali djeca koja ne idu redovno u {kolu, koja se ne dru`e redovno sa vr{njacima, koji nemaju socijalni `ivot, ne ~itaju lektire, nemaju sretno djetinjstvo. Mislim da niko od njih ne ~ita knjige niti ga to previ{e interesuje. Zato su na neki na~in hendikepirana. Preporu~ite li im vi {ta da pro~itaju izme|u treninga i Facebooka? Pravo da ti ka`em, ne preporu~im, jer }e se onda na}i neko ko }e re}i da kopiram Duleta Vujo{evi}a jer on daje djeci da ~itaju knjige. Nisam ni ja pro~itao toliko mnogo knjiga da im mogu nare|ivati, ali u njihovom dobu sam imao lektire. Imali smo pokojnog profesora \urasa, zada ti knjigu koju mora{ pro~itati i onda na ~asu diskutuje{ o njoj. To su bile dobre knjige. Kada sam kao igra~ `ivio vani, gutao sam knjige. To mi je bio jedini hobi. Kad god su mama ili sestra dolazili kod mene, nosili su mi paket knjiga. I ~itao sam. Sada ~itam manje, ne}u lagati, jer nemam vremena. Imam dvije k}erke, “ne znam gdje gonim“, kad njih dvije legnu, odem i ja spavati. Vodili ste seniorsku reprezentaciju BiH. Da li je za Vas posao selektora juniora
52

NEBRIGA ZA DJECU: Ne mogu više da gledam kako hodamo okolo i moljakamo da nam neko da hiljadu maraka da djeci kupimo dresove i da odu sedam dana na pripreme. To je postalo degutantno, a pare se bacaju na nekakve gluposti, na nekakve instalacije
korak natrag u karijeri, posao koji vam je, da tako ka`em, ispod ~asti? Nije. Ina~e nemam taj kompleks, uop}e nisam shvatio da je to neka ponuda koja bi meni bila ispod ~asti. Shvatio sam ovaj posao kao jedan super projekat. Harun Mahmutovi} mi je to predlo`io, nakon toga me je zvao Sulejman Begovi}, koordinator u Savezu, stari poznati trener. Nisam se ne}kao, ali me je Suljo nagovorio, rekao mi je da je ovo dobar posao za mene, da je dobro za djecu, da moramo dati dozu ozbiljnosti toj selekciji. Pristao sam i niti jednog trenutka se nisam dvoumio da li da prihvatim jer sam bio selektor ko{arka{ke reprezentacije BiH. Vi{e sam razmi{ljao o tome ho}u li sve mo}i uklopiti u svoje planove, {ta da radim ako dobijem ponudu za vo|enje nekog kluba. Sada je krenulo, moji suradnici i ja smo stvorili finu ekipu, na istoj smo talasnoj du`ini i to prili~no dobro funkcioni{e. Nadam se da }emo u}i u A diviziju, {to bi bio veliki pomak, veliki

podstrek za budu}e generacije. Za djecu koja se ne}kaju ho}e li igrati za nas ili Srbiju i Hrvatsku. Neki se jo{ uvijek ne}kaju, ali ima i onih koji su vas otvoreno odbili? Pristalica sam toga da sa svakim treba razgovarati, da svakome treba ponuditi, ali da nikoga ne treba moliti. Za{to bi nekog mi molili da igra za dr`avnu reprezentaciju? To svakom treba da bude ~ast da obu~e dres sa dr`avnim grbom, to je top u karijeri. Nema dalje od toga. Dva puta sam zvao oca Sr|ana Milanovi}a iz Trebinja, momka koji je “zavr‘o“ da igra za Srbiju. Njega nisu pozvali ni pro{le ni ove godine i poku{ao sam da nagovorim njegovog oca da mali igra za nas jer mislim da bi nam takav igra~ jako koristio. On je rekao da momak ho}e da poku{a u Srbiji i nije bilo na~ina da ga privolimo. To je bio jedini slu~aj gdje sam poku{ao nekoga uvjeriti da do|e igrati sa nama, drugih nije bilo. Koliko je to stvar okru`enja, straha od reakcije prijatelja ili susjeda, a koliko zaista stvar njihove volje? Mislim da je to stvar okru`enja u kojem `ive, opredjeljenja... Iz Trebinja igraju Glogovac i Rikalo, ne vidim razloga za{to Milanovi} ne bi bio s njima. Ne razumijem? Pri~amo o reprezentaciji kojoj je kapiten Marko Rikalo iz Trebinja, jedan sjajan de~ko, dakle, ne ide{ negdje gdje }e te maltretirati, {ikanirati zato {to si iz Trebinja. Djeca u BiH, dakle i oni iz Trebinja i sa [irokog Brijega i iz Tuzle, moraju shvatiti da je BiH njihova dr`ava i da treba da igraju za nju. Savez o~igledno sada bolje funkcionira, bolje je organiziran nego prije. Mo`e
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

STVARANJE NOVIH DELIBA[I]A
O KLUBU U KOJEM JE PO^EO I OKON^AO KARIJERU reprezentaciji BiH. Ali opet ka`em, to je stvar nekakvog okru`enja u kojem `ivimo, kompleksa ili ~ega ve}.

“KK Bosna je kuća iz priče o tri praščića“
“Bosna je ku}a koja je napravljena bez temelja. Kada je puhnuo malo ja~i vjetar, ona se sru{ila. Kao iz pri~e o tri pra{~i}a. Napravljena je od {iblja i durala je dokle je durala. Trasirali smo neki put koji mo`da nije bio skroz dobar, mogao se usmjeriti malo bolje, ali mi smo napravili gore i onda se to raspalo. Previ{e je stvari bilo, previ{e ljudi pro{lo da bih samo nekoga kritikovao. Nije me strah da se klub ugasi, ali mo`da i to ne bi bilo lo{e, da krenemo ispo~etka. Ako i ove godine klub ne bude funkcionirao, onda nam nema spasa“, ka`e Markovi}, komentiraju}i organizacijski, finansijski, rezultatski krah KK Bosne. “Ljudi iz nove uprave su me zvali na razgovor, sjeli smo i popri~ali. Rekao sam im otvoreno da nikoga ne prozivaju po novinama, a pogotovo ne mene, jer mene niko nikad nije zvao da do|em i da vidimo mogu li u ~emu pomo}i. Ne ka`em da znam raditi bolje od njih, mo`da su najbolji na svijetu, ali nemojte pri~ati da niko ne `eli da pomogne. Da bi ti neko pomogao, mora{ ga nazvati, pitati ga na na~in na koji to tebi odgovara. [ta zna~i da Nenad Markovi}, Samir Avdi}... ne}e da pomognu? Kako ne}e da pomognu? Ko nas je zvao i pitao za bilo kakav savjet? Pitao sam za{to ne naprave Stru~ni savjet od biv{ih sportista, trenera, ljudi koji su `ivot proveli u Bosni. Ne moram biti u Sarajevu, ali }u biti dio tog savjeta. @eljko Obradovi} je `ivio godinama u Atini i bio ~lan Stru~nog savjeta KS Srbije. Kada do|e u Beograd, ljudi sjednu, razmijene mi{ljenja i analiziraju to {to rade. To sam i rekao, {ta god da misle da im mogu pomo}i, zovnite i ja }u pomo}i. To sam kazao i predsjedniku ^engi}u, kada ti nude trenera, kada ti nude igra~a, ako nisi siguran u to, pozovi me i re}i }u ti koliko neko vrijedi. Znam kakve su cijene na tr`i{tu, znam trenere, znam menad`ere, sve je lako provjeriti.“

DR@AVA MORA BRINUTI O SPORTU
Da li je Savez prije uop}e insistirao da se ta djeca poku{aju dovesti u reprezentaciju? Kada si kokuz, onda prvo gleda{ gdje se mo`e u{tediti. ^ovjek koji nema para prvo gleda da kupi djeci ne{to da jedu, a tek onda razmi{lja o sredstvu protiv kamenca u ve{ ma{ini. Ako se kamenac nakupi, pere{ ve{ na ruke. Malo para koje ima{ poku{ava{ uklopiti na najbolji mogu}i na~in. Najbitniji su seniori, s njima Savez mo`e zaraditi neki novac. Me|utim, definitivno se mora izvr{iti strahovit pritisak na politi~are da omladinske reprezentativne selekcije budu na bud`etu. Vlast mora sponzorirati omladinske selekcije, ne samo u ko{arci nego generalno u sportu. Sramota je da dr`ave u okru`enju donose medalje sa Olimpijada, a da BiH pada sve ni`e i ni`e. Ne mo`e me niko uvjeriti da Crnogorke mogu biti u finalu rukometa, a da mi ne mo`emo niti u jednom timskom sportu oti}i i biti me|u deset. Nedostaje puno ulaganja, nedostaje u~e{}e dr`ave, ljudi koji sjede na vlasti moraju shvatiti da to vi{e nije njihova privatna stvar, nego je rije~ o promociji dr`ave. Hrvatsku svi znaju po [ukeru, Ivani{evi}u, Janici Kosteli}... a ne zato {to im je onaj kloc Sanader bio premijer. Kod nas se sporta{i i klubovi generalno omalova`avaju, uvijek smo na marginama. Postoje klanovi i talovi, a sport i klubovi nam propadaju. Kako je mogu}e da sarajevske vlasti za kolekciju Ars Aevi svakog mjeseca izdvajaju 25 hiljada maraka rente, a da selektori juniorskih reprezentacija svojim novcem pla}aju pripreme ili kupovinu opreme? Ne `elim da me se shvati pogre{no, volim kulturu i po{tujem {to ti ljudi rade, ali ulaganja u sport i kulturu moraju biti u istom omjeru. Ne mo`e se samo ulagati u kulturu a sportu ne davati ni{ta. I obratno. Sve {to se ljeti de{ava u Sarajevu je sjajno, mi smo kosmopolitski grad, uvijek smo imali jaku umjetni~ku scenu, ali smo imali i jako Sarajevo, @elju, jaku Bosnu... Sada je sve to maksimalno marginalizirano a lova frca na sve strane za nekakve projekte, za institucije koje niko ne “benda“ pet posto. To mogu promijeniti samo sportisti koji moraju sjesti, udru`iti se i dogovoriti kako dalje. Ne mogu vi{e da gledam kako hodamo okolo i moljakamo da nam neko da hiljadu maraka da djeci kupimo dresove i da odu sedam dana na pripreme. To je postalo degutantno, a pare se bacaju na nekakve gluposti, na nekakve instalacije.
53

@AL ZA “BOSNOM” @AL ZA “BOSNOM”
Nenad Markovi} Nenad Markovi} bio je ii igra~ ii trener bio je igra~ trener sarajevskog kluba sarajevskog kluba

li ih i ta ~injenica mo`da privoljeti da igraju za BiH? Jedno se nije promijenilo - para nema. Promijenili su se prioriteti. Stavljen je ve}i fokus na okupljanje mladih, na selektiranje i pravljenje mini priprema i to daje dozu ozbiljnosti svakom projektu. Ako nema ozbiljnosti, onda ni djeca nisu zaintere16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

sovana da tro{e svoje vrijeme. Mislim da su i oni, kroz ovih mjesec dana priprema, mogli da se dobro spreme, da nau~e ne{to novo od drugih trenera. Da im je to novo iskustvo i da je to dodatni impuls njihovim karijerama. Zato uop{te ne vidim razlog za{to bi neko i{ao da bude 25. na spisku u Hrvatskoj ili Srbiji a ne me|u deset u

EMPATIJA I EMOCIJE

U Londonu je dva dana prije otvaranja “Olimpijskih igara”, na trgu koji se nalazi na South Bank More Riversideu, svoje radove predstavio TOM STODDART; ukupno 78 fotografija velikog formata slavnog britanskog fotografa, među kojima su i one snimljene u ratnom Sarajevu, pokriva 26 različitih neuralgičnih točaka ovog uzburkanog svijeta, a o ovom remek-djelu modernog žurnalizma sa lica mjesta piše naš saradnik

“MOJE PERSPEKTIVE” TOMA STODDARTA

ISPRED SVOJIH SARAJEVSKIH HEROJA
Otvorenje izlo`be Toma Stoddarta bio je u glavnom gradu Velike Britanije jedan od najva`nijih doga|aja uo~i Olimpijskih igara

Stoddart nikada nije bio umjetnik koji je promovirao samog sebe!
54
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

RATNO SARAJEVO U OLIMPIJSKOM LONDONU
ni gradona~elnik, koji je ovih dana za Olimpijskih igara bio sveprisutan. London je bio u`urban, sva svjetska celebrity elita se zgombala u njega, politi~ari tako|er, a da o kraljevskoj obitelji niti ne govorimo. Sve je bilo u znaku onih olimpijskih na~ela “br`e, vi{e, dalje”, no definitivni afacionados Sarajeva Tom Stoddart je `elio da poka`e da osim tog blje{tavila i slave postoji i druga strana medalje - ljudi koji nemaju lijekova, niti {to da pojedu preko dana, da je nesre}a i bijeda svuda oko nas. I da na nju ~esto i prebrzo zaboravljamo. Tom je Stoddart bio svugdje gdje je “sranje”, ne samo ratovi i ne samo prirodne nesre}e, nego i vi{e pod toga - on naprosto postaje - on u trenucima kada svojom Leica kamerom bilje`i presudne trenutke novije civilizacije. I to ne hladno faktografski, nego sa empatijom i sa emocijama koje iz tih crno-bijelih umjetnina naprosto isijavaju u ogromnim koli~inama. Pa je onda (za)uzeo jedan trg koji se nalazi na South Bank More Riversideu, izme|u Gradske ku}e i dvorane HMS Belfast. Taj je prostor dio najljep{e i najdu`e {etnice uz rijeku Temzu, ispunjen restoranima, koncertnim dvoranama, galerijama i muzejima i napravio retrospektivu svojih radova a pod nazivom Perspectives. Svatko tko ide pogledati {to je to London uop}e, mora se spustiti tom {etnicom do onog ~uvenog mosta koji se di`e, a na kome su postavljeni u raznim bojama olimpijski krugovi, naletit }e na njegovu izlo`bu, postavljenu napolju na prekrasno ure|enim panoima kao nekakav labirint. Kroni~ari fotografskih izlo`bi ustvr|uju to~no ove ~injenice - 78 fotografija velikog formata, divno reprintovanih i sa preciznim legendama, plus poetski zapisi samog autora, pokriva 26 razli~itih neuralgi~nih to~aka ovog uzburkanog svijeta od Bejruta, u kome je po~etkom ‘80ih bio u vi{e navrata, te izbjegli~kih

POTPIS ISPOD POTPIS ISPOD VLASTITE FOTOGRAFIJE VLASTITE FOTOGRAFIJE

Veliki britanski fotograf ostao je u Veliki britanski fotograf ostao je u kontaktu sa mnogim Sarajlijama sa kontaktu sa mnogim Sarajlijama sa kojima se dru`io u ratu kojima se dru`io u ratu

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London) Foto: GETTY IMAGES

nate onu sada ve} ~uvenu repliku Bore Stjepanovi}a iz filma Danisa Tanovi}a Ni~ija zemlja: “Uh, bogati, kakvo sranje u Ruandi”, izre~enu u rovu negdje na fronti, u trenutku kada oko njih grme granate i fiju~u meci. E, u toj Ruandi je bio kada je bilo upravo to najve}e sranje i fotografirao, sve u `elji da se te u`asne scene nikada ne ponove, londonski ratni fotograf svjetske slave Tom Stoddart, jedan od ljudi koji su hrabro proveli najve}i dio opsade Sarajeva u njemu, izuzev godine kada se lije~io od

Z

te{ke povrede zadobijene upravo u glavnom gradu BiH. Stoddart je jedan od onih koji stvari ne ispu{taju iz ruku, niti njegova ljubav spram onih koje je fotografirao u te{kim situacijama prestaje kada se povu~e okida~ na fotografskom aparatu. U daljnjem tekstu }ete i zorno vidjeti kako on to pokazuje na najbolji mogu}i na~in, a da pri tomu ne bude pateti~an niti umjetnik koji ~ini sve u `elji da promovira samog sebe.

CRNO-BIJELE UMJETNINE
Oti{li smo niz desnu obalu Temze sve do Londonskog mosta i novoizgra|ene Gradske ku}e. U kojoj stoluje onaj oblajha-

FOTO POD OPSADOM
Sarajke su i tokom rata bile lijepe, uredne, na{minkane, dotjerane i odva`ne, a jedan od mnogobrojnih primjera je Stoddartova fotografija koja prikazuje Melihu Vare{anovi} (lijevo) kako ponosno kora~a kao da }e se upravo u{etati na set nekog holivudskog filma
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

55

EMPATIJA I EMOCIJE
kampova u Palestini do opsade Sarajeva, ve} pominjane Ruande, te ^ernobila, Burme, Zambije, izvora Nelsona Mandele, Sudana, Brazila, Indije, potom osoba koje imaju posebne potrebe a ne mogu ih pravovaljano ostvariti - {to je bio njegov dug Me|unarodnom crvenom kri`u, koji je i pomogao da se ova izlo`ba ostvari. A dio tog “sranja” kome je `elio svjedo~iti “na{ao” je i u Sarajevu, u kome je boravio barem stotinjak puta, a skoro sve vrijeme opsade, osim kad se lije~io od povrede koju je u njemu zadobio ratnim djelovanjima (zna se koga!). Kao {to je i izlo`bu postavio skoro sam, tako i osobe koje se nalaze na njegovim fotografijama su vi{e od pukih objekata njegova fotoaparata - on sa njima ostvaruje o~itu emocionalnu korelaciju, on je dio njih, svjedo~i tragediji, ne da bi svjedo~io, nego da ka`e “ovo je u`as, ovo se ne smije ponoviti!” “JEDNOSTRANE FOTOGRAFIJE”

Šta su srpske vlasti oko Sarajeva krile od medija
Postavljanje izlo`be Toma Stoddarta u sredi{tu Londona sna`no je iznerviralo i razljutilo brojnu srbijansku koloniju koja se okupila tokom trajanja Olimpijskih igara u Londonu. Zamjereno mu je {to je izlo`io fotografije (iz Sarajeva i sa Kosova) koje prikazuju samo `rtve srpskih zlo~ina, a da nema nijedne fotografije na kojima su uslikane patnje i stradanja srpskog naroda “tokom gra|anskih ratova u ex-Jugoslaviji”. Na optu`bu da je stradanje Sarajeva “prikazao jednostrano”, Stoddart je u razgovoru za srbijanske medije odgovorio: “To je ta~no, ali stradanja ’druge strane’ nisam mogao fotografirati jer mi to ta strana, dakle srpska, koja je Sarajevo dr`ala pod vi{egodi{njom opsadom, nije dopu{tala.”

DIVNA MELIHA
Sarajevo je u njegovom srcu, u to sam se uvjerio zadnjeg dana Olimpijskih igara, kada sam oti{ao da kona~no vidim to remek-djelo modernog `urnalizma. Znao sam mnogo toga o njemu, izrezivao njegove fotografije iz The Sunday Timesa, posebno tjednog magazina, sje}am se i da je nedavno bio u Sarajevu kada su se novinari-ratni dopisnici iz Sarajeva okupili da obilje`e dvadeset godina od po~etka opsade, no i za nekoga tko je pro{ao isti d`ehenem i ostao trajnim invalidom, a novinar je kao i on, uzbu|enju i emocijama nije bilo kraja. Prvo sam pregledao izlo`bu, a onda se obratio ljudima koji su na njoj de`urali. Rekli su mi da je autor tu i poveo se dugi REMEK-DJELO MODERNOG @URNALIZMA
Hiljade stanovnika Londona i njihovih gostiju tokom Igara pogledalo je izlo`bu Toma Stoddarta

razgovor o svemu i sva~emu. Ponajprije o osam fotografija iz Sarajeva izlo`enih izme|u ostalih svjetskih tragedija. Mi smo stajali, a ljudi su prolazili i slikali nas, bivali u`asnuti i istodobno odu{evljeni {to je to izlo`eno. Za nas mo`e biti bitno ovo: Tom Stoddart izla`e ogoljene emocije naroda koji se pati u Sarajevu (i Tuzli, odnosno Srebrenici), onu divnu Melihu Vare{anovi} koja je besprijekorno ure|ena, kao da }e u{etati u neku scenu holivudskog filma, {eta ponosno pored vojnika, ili u`asnutu majku A ntoniju Arapovi} koja {titi tijelom sina u nekom podrumu. Pa onda ljude kako pretr~avaju Titovu ulicu pored negdanjeg kina Sutjeska. Te Sediju Katicu, koja ~eka k}erkicu Amru, a koja, jelte, sada studira pravo sretna i vesela. Tu je i slika iz Klini~kog centra sa ranjenikom u prvom planu, ali i jedna fotografija na kojoj na{i invalidi igraju sjede}u odbojku,

zaklonjeni u nekoj od {kolskih dvorana. Kao prvo, on je, koliko je mogao, pratio sudbinu svake od tih uslikanih li~nosti, ostao u kontaktu sa mnogima od njih. Sa studenticom Amrom, recimo, sreo se ovog prolje}a u Sarajevu. Ali, kada sam mu rekao da su neki od tih odbojka{a i njihovih nasljednika naredne nedjelje u Londonu i da igraju izvanredno, predvo|eni Mirzom Hrustemovi}em, bio je uzbu|en, `ele}i ih iznova uslikati, dvadeset godina potom. Tom Stoddart ima iza sebe karijeru koja je dotakla same vrhove svjetskog `urnalizma - nagrade, knjige, otvorena vrata svugdje. Bio je osobni fotograf tri zadnje kampanje za izbor premijera Engleske, ali se takva veli~ina nije bojala da iznova iza|e na ulice i poka`e svoje uzbudljive i potresne radove na ulici, na trgu i bude s njima. Dapa~e, otvorio je posebni portal: www.78pespectives.com, na kome posjetioci mogu izlo`iti svoje fotografije i odaziv je naprosto nevjerojatan. Na{a prelijepa Meliha Vare{anovi} je u prvom planu {okantni sraz izme|u njene elegancije i ravnodu{nog vojnika pored nje naprosto ne mo`e nikoga ostaviti ravnodu{nim. U to sam se uvjerio sve vrijeme dok smo razgovarali i obilazili eksponate. Brojka 78 iskazuje broj izlo`enih eksponata, tu su i dodatni printovi, koje on sam potpisuje i prodaje, sve za Crveni kri`, i razglednice, ali ono {to me zamolio jeste da mu se svi, koji su na njegovim fotografijama, jave na njegov privatni email. Koji opet glasi: tom@tomstoddart.com. Nadalje, treba uzeti u ruke i njegovu monografiju Sarajevo, za koju je predgovor napisao Predrag Matvejevi}, ili pod njegovim imenom prosurfati razli~ite portale, pa se uvjeriti u kvalitetu onoga {to radi ovaj veliki umjetnik i na koncu divna osoba... i trajni prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine. I jo{ ovo: izlo`ba je otvorena 25. jula i bi}e postavljena sve do 11. septembra - pa bujrum ako do|ete u London da vidite i ovu majstoriju.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

56

VELIKANU S PO[TOVANJEM

Sve ljubitelje stripa u svijetu istinski je potresla vijest o smrti JOEA KUBERTA, do 12. augusta posljednje živuće legende američkog stripa, crtača Tarzana, Sgt. Rocka, Tora, Hawkmana, Batmana, Supermana, Texa Willera...; zahvaljujući svom agentu, sarajevskom geniju stripa ERVINU RUSTEMAGIĆU, Joe je zavolio Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad, a njihova potresna korespondencija u ratu postala je nukleusom grandioznog grafičkog romana “Fax from Sarajevo”

PATRIJARH STRIPOVNOG CEHA

JOE KUBERT

Foto: Matko Biljak

Pi{e: IVICA IVANI[EVI] (Split) Foto: PRIVATNI ARHIV ERVINA RUSTEMAGI]A

ada nekoga zakitimo titulom besmrtnika, obi~no mislimo kako je njegovo djelo do te mjere veliko i va`no da }e dovijeka imati zapa`eno mjesto u svakom, makar i najstro`em, povijesnom pregledu. Po specifi~noj te`ini svojih radova Joe Kubert, doajen ameri~koga stripa, davno je zaslu`io laskavi naslov umjetnika bez roka trajanja.
58

K

U 75. godini hodao je uspravljen kao vojnik na paradi, kretao se gipko i s lako}om, mozak mu je radio kao vekerica, a smje{ak mu nije silazio s usana. Naravno, nije imao ni jednog jedincatog dekagrama vi{ka i bio je bez zadr{ke predan zahtjevnoj zada}i ~uvanja linije: dok je moja malenkost za ve~erom `vakala golemi odrezak i obilato ga zalijevala vinom, Joe je blagovao salatu i nazdravljao vodom. Nakon {to mi je Ervin kazao kako njegov dragi prijatelj kod ku}e, u Americi, redovito igra ko{arku sa sinovima, fakat sam pomislio kako je Joeu su|eno `ivjeti kao Hajduk, dakle, vje~no.

RO\EN POD SRETNOM ZVIJEZDOM
“Batman”

No, kada sam ga prije jedanaest godina upoznao u celjskome domu jo{ jednoga stripovnog velikana, Ervina Rustemagi}a, pomislio sam kako je vitalni djedica besmrtan i u najdoslovnijem smislu te rije~i.

Vjeru u takav rasplet odr`avao sam sve do nedjelje, kada je iz New Jerseyja stigla vijest kako je besmrtni autor tisu}a antologijskih stranica preminuo samo tri tjedna prije svog 86. ro|endana. Kada bi se s neba mogao nadviriti nad ovaj ~lanak, Joe bi vjerojatno dobacio kako za njim ne treba
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

JOE KUBERT (18.9.1926. - 12.8.2012.)

[IROK OSMIJEH I VEDAR DUH [IROK OSMIJEH I VEDAR DUH
Djelo Joea Kuberta ima mjesto u Djelo Joea Kuberta ima mjesto u svakom, pa ii u najstro`ijem, svakom, pa u najstro`ijem, povijesnom strip pregledu povijesnom strip pregledu

Kada bi se s neba mogao nadviriti nad ovaj ~lanak, Joe bi vjerojatno dobacio kako za njim ne treba tugovati
tugovati. O`aliti valja ljude koji su trpjeli mnoge udarce sudbine, a Joe mi je za tog davnog razgovora barem desetak puta s punim uvjerenjem kazao kako je ro|en pod sretnom zvijezdom. Za po~etak, priznao mi je kako mu ni talent ni samoprijegoran rad ne bi ni{ta vrijedili da nije imao sre}e. “Poznavao sam puno klinaca koji su bili darovitiji od mene, ne biste vjerovali {to su sve oni bili u stanju nacrtati. Na `alost, njihovi roditelji nisu im dopu{tali da razvijaju svoj talent. Mislili su da se od crtanja ne mo`e pre`ivjeti i tjerali su ih da se bave ne~im korisnijim, {to im u budu}nosti mo`e zajam~iti stabilne i solidne prihode. Ja sam imao sre}e, otac me nikada nije sputavao, dapa~e, stalno me ohrabrivao. Ma koliko te{ko `ivjeli, on je uvijek nalazio novca da mi kupi papir i olovku, makar kredu da njome crtam po plo~niku”, govorio mi je Joe. Iskorak u svijet stripovnih profesionalaca Kubert je, tako|er, pripisivao ~udesnom faktoru sre}e: “U stripovni business
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

u{ao sam u dvanaestoj godini. Prosje~an svezak stripa u to je vrijeme imao 64 stranice i ko{tao je samo jedan cent. Naklada su bile goleme, a glad ~itatelja jedva se mogla namiriti. Moji radovi u to vrijeme nisu vrijedili ni{ta, ali sam svejedno brzo dobio priliku da crtam kra}e naslove od ~etiri ili pet stranica. Ako je udarni materijal - koji je zapremao najve}i dio sveska - bio kvalitetan, nitko nije previ{e razbijao glavu zbog ~injenice {to tih nekoliko stranica nisu bogzna {to. Tu se otvarala {ansa za klince poput mene i ja sam je iskoristio. Vi{e se ne sje}am visine svojega prvog honorara, ali znam da sam ve} tada po~eo zara|ivati vi{e od oca. Naravno, nikada ne bih uspio izrasti u pravoga crta~a da nisam bio okru`en darovitim ljudima koji su mi stalno izlazili u susret, savjetovali me, trudili se da isprave moje gre{ke i

slabosti. A malo mi je pomogao i Drugi svjetski rat. Mobilizacijski val, pomeo je, uz ostale, i lijep broj crta~a, doslovce preko no}i iskrsla je potreba za anga`manom novih ljudi. Da, moglo bi se re}i da sam na neki na~in bio ratni profiter.”

UTEMELJITELJ STRIP AKADEMIJE
Drugi svjetski rat prosjedio je u crta}em studiju, a onaj korejski? “Mogao sam kao toliki drugi zaglaviti na azijskom boji{tu, ali sam imao sre}e: vojsku sam slu`io u Njema~koj. Iz toga vremena ne nosim nikakvu traumu. Dapa~e, upravo vojni~kim danima imam zahvaliti za ideju na kojoj sam zaradio fine novce. U Njema~koj sam, naime, imao prilike vidjeti jedan magazin u kojemu su bile otisnute trodimenzionalne fotografije. Pomislio sam kako bi bilo zgodno tu dosjetku
59

VELIKANU S PO[TOVANJEM
U@IVAO JE U SARAJEVU U@IVAO JE U SARAJEVU PLODNA POSLOVNA SARADNJA

Joe Kubert na Vrelu Bosne, 1990. godine Joe Kubert na Vrelu Bosne, 1990. godine

Joeovo prijateljstvo sa sarajevskim agentom
S Ervinom Rustemagi}em Kubert nije “samo” dugo i plodno poslovno sura|ivao sarajevski agent i ikona ameri~kog stripa izgradili su i ~vrsto prijateljstvo. Razumljivo, nakon {to su prve granate zapljusnule glavni grad BiH, Joe je o~ajni~ki poku{avao stupiti u kontakt sa svojim prijateljem. U nemogu}im uvjetima, na {irokome potezu od New Jerseyja do Sarajeva, po~eli su cirkulirati faksevi u kojima je Ervin pisao o svakodnevnim u`asima, a Joe izra`avao svoju najdublju solidarnost i nemo}ni gnjev zbog strahota {to ih pro`ivljavaju Ervin, njegova obitelji i svi stanovnici opsjednutoga grada. Ta potresna korespo n dencija postala je nukleusom grandioznog grafi~kog romana Fax from Sarajevo, koji je preveden na brojne jezike i ovjen~an mnogim presti`nim nagradama. Doti~na knjiga nije samo dirljivi spomenik jednom prijateljstvu, nego i topla posveta gradu koji bi se (ako nije neumjesno takvo {to predlagati iz Splita) pokojnom velikanu mogao odu`iti nazivaju}i jednu ulicu - ne mora to biti veliki bulevar, mo`e i tijesna avlijica - imenom Joea Kuberta.

preseliti u stripovni medij, pa sam se odmah po izlasku iz vojske zajedno sa svojim partnerom Normanom Maurerom bacio na posao. Nas dvojica smo 1953. godine napisali, nacrtali i sami izdali prvi 3D strip koji se prodavao zajedno s papirnatim nao~alama. Prodali smo milijun i pol primjeraka i izazvali pravu pometnju na tr`i{tu. Doslovce sve kompanije, velike i male, po~ele su razvijati vlastite 3D serijale. U novu izdava~ku formu investirani su milijuni, no nakon samo {est mjeseci na tr`i{tu vi{e nije bilo ni jednog trodimenzionalnog stripa. Ba{ kao i u slu~aju 3D filma, dosjetka se brzo potro{ila i vi{e nitko nije imao interesa za nju. To je mnoge izdava~e koji su sve svoje karte bacili na 3D produkciju dovelo do bankroPONOVNI SUSRET STARIH PRIJATELJA
Joe i njegova supruga Muriel su Ervina posjetili u Sloveniji 1994., samo nekoliko mjeseci nakon {to su Rustemagi}i iza{li iz Sarajeva

ta. Mi smo, hvala Bogu, na vrijeme digli ruke od trodimenzionalnog stripa i vratili se onome klasi~nom.”

SPARTANSKA RADNA DISCIPLINA
Svaki poku{aj sastavljanja iscrpne i temeljite stripografije Joea Kuberta osu|en je na neuspjeh. Prelistavaju}i nekoliko referentnih priru~nika potpisnik je ovih redaka svojedobno poku{ao rekonstruirati barem to~an broj serijala na kojima je Kubert radio. Nakon {to sam ih izbrojao pedeset, digao sam ruke od toga posla. Ilustracije radi, vrijedi zabilje`iti podatak da je, uz ostalo, bio anga`iran kao crta~ Tarzana, Sgt. Rocka, Tora, Hawkmana, Batmana, Supermana...

“Fax from Sarajevo” 60

Izdvojeno mjesto u svakoj povijesti stripa Kubert, me|utim, ne duguje samo ~injenici {to je za sobom ostavio pregolemi opus blistavih radova. Presti`ni status on ima zahvaliti i ~injenici {to je desetlje}ima u New Jerseyju vodio privatnu Akademiju za strip. [kolovanje u toj instituciji traje tri godine, a svi polaznici koji se domognu diplome izjedna~eni su u pravima sa studentima likovnih akademija na “regularnim” sveu~ili{tima. “Ja sam klasi~an primjer autodidakta, svoj sam rukopis brusio u hodu, odra|uju}i narud`be. Dana{nji klinci nemaju tu mogu}nost. U stripovnoj industriji vi{e se ne obr}u golemi novci kao nekada, pa nakladnici `ele igrati na sigurno. Oni vi{e ne
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

JOE KUBERT (18.9.1926. - 12.8.2012.)
RUKU NA SRCE

Jedina epizoda Texa Willera koju je Kubert pročitao bila je ona koju je nacrtao
Sergio Bonelli, vlasnik tvrtke koja ve} desetlje}ima vedri i obla~i talijanskim tr`i{tem, bilje`i fantasti~ne naklade i na platnom popisu ima na desetke vrhunskih autora, dulje od jednoga desetlje}a poku{avao je privoljeti Kuberta na suradnju i nagovoriti ga da nacrta jednu epizodu Texa Willera. To mu je po{lo za rukom tek kada se u akciju zavo|enja staroga me{tra uklju~io Kubertov dugogodi{nji prijatelj i agent Ervin Rustemagi}. “Bonelli je bio jako uporan, ali ja sam ga uporno odbijao. Znao sam da u Italiji Tex ima kultni status, da je i drugdje u svijetu rado ~itan, ali meni je predstavljao potpunu nepoznanicu. Pristao sam tek kada me Ervin zamolio, njega nisam mogao odbiti. U nekoliko sam navrata za`alio zbog te odluke. Znate, nije lako odraditi album od 226 stranica, to je golemi posao. Trebala su mi tri do ~etiri sata da bih dovr{io jednu stranicu. Mislite da je to brzo? Mo`da, ali kada te sate pomno`ite s 226 stranica, dobit }ete brojku od koje }e vas obliti hladan znoj. No, vrijedilo je truda. Claudio Nizzi napisao je odli~an scenarij. Ruku na srce, jedina epizoda Texa koju sam pro~itao je ova koju sam crtao. Prelistao sam nekoliko svezaka koje su crtali drugi autori, ali tu otprilike po~inje i zavr{ava moje poznavanje sage o ovome junaku.”

POSVETA AMERI^KE LEGENDE
Po~etkom pro{le godine Kubert je samo za ~itaoce Slobodne Bosne nacrtao svog Tora

pristaju na rizik anga`iranja potpunih po~etnika. Mladi nara{taji nemaju gdje nau~iti zanat. Upravo stoga sam 1976. godine utemeljio [kolu. Naposljetku, na moje sazrijevanje presudno su utjecali savjeti i poduke iskusnijih kolega, pa vo|enje {kole shva}am i kao neku vrst otpla}ivanja duga”, kazao mi je Kubert obrazla`u}i motive kojima se rukovodio prilikom osnivanja Akademije. “[kola polaznicima nudi cjeloviti uvid u {iroki spektar grafi~kih tehnika. Najvi{e

se bavimo, naravno, stripom, ali, uz ostalo, polaznike obu~avamo i za rad u animaciji, propagandi... Svake godine imamo oko 200

PRI^A O PORIJEKLU

“Da moji nisu odselili u Ameriku, stripove bih crtao u Auschwitzu”
Ni kada je pri~ao o svojemu porijeklu, Joe nije mogao izbje}i vje~ni lajtmotiv: “Imao sam sre}e.” “Ro|en sam u `idovskoj obitelji u Poljskoj. Moji roditelji tamo su dobro `ivjeli. No, moj otac je `elio da mu djeca postignu vi{e, uvijek je bio zagledan u budu}nost. Ja sam bio dvomjese~na beba kada smo odselili u Ameriku. Isprva je bilo te{ko, vladala je depresija, golema nezaposlenost i jedva smo pre`ivljavali. Ali, da smo ostali u Poljskoj, vi posve sigurno nikada ne biste sa mnom pri~ali. Na mjestu gdje je nekada bilo moje rodno mjesto, danas je ledina. Cijelo je naselje do temelja sru{eno, tamo danas nema ni najmanjega traga koji bi upu}ivao na ~injenicu da su ljudi neko} tamo `ivjeli, ono je doslovce pometeno s lica zemlje. Sva moja rodbina, moje bake i djedovi, ujaci i stri~evi, moji susjedi, svi su stradali u holokaustu. Da moji nisu odselili u Ameriku, stripove bih crtao u Auschwitzu”.

studenata, a u svojstvu predava~a anga`irano je 35 ljudi. Oni uglavnom nisu profesori s punim radnim vremenom, nego vrhunski profesionalci koji jedan ili dva dana u tjednu podu~avaju studente, a ostatak vremena rade kao crta~i stripova.” Interes za upis u Akademiju iz godine u godinu ne jenjava. Premda stripovni ceh ve} dulje vrijeme potresa ozbiljna kriza, Kubertova {kola nikada nije imala problema s nova~enjem talenata. Onima pak koji su zadovoljili upisne kriterije, ravnatelj je ve} prvoga dana dr`ao predavanje o trudu i odricanjima koje zanat strip-crta~a pretpostavlja: “Svakoj novoj generaciji polaznika uvijek se obra}am istim rije~ima: ‘Morate biti spremni raditi deset do dvanaest sati {est ili sedam dana u tjednu, i to ne zato {to vas netko tjera, nego zato {to to `elite. Ako to niste u stanju, onda je bolje da se ispi{ete. [kolarina je previsoka da biste gubili vrijeme.” Goleme obveze u Akademiji Kuberta, me|utim, nikada nisu uspjele odvratiti od mati~noga posla. “Moj studio je u zgradi [kole. ^im zavr{im predavanje, sjedam za crta}i stol i po~injem raditi. Rasprodan sam tri godine unaprijed i ne smijem gubiti vrijeme.” I nije ga gubio. Sve do smrti odr`avao je upravo spartansku radnu disciplinu, neumorno {tancao nove naslove kojima je uvijek iznova potvr|ivao klasu i status patrijarha stripovnoga ceha.
61

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

[IBIN FENOMEN
KADAR IZ “WALTERA” KADAR IZ “WALTERA”
Direktorica Kinoteke BiH Direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipovi} ii supruga Devleta Filipovi} supruga [ibe Krvavca - E{refa [ibe Krvavca - E{refa

Beogradski reditelj ANDREJ AĆIN snimio je, montirao i pripremio za prikazivanje dokumentarni film WALTER: MIT. LEGENDA. HEROJ., koji će premijerno biti prikazan 4. novembra ove godine u Beogradu; za “Slobodnu Bosnu” autor “Waltera”, u svom prvom novinskom istupu nakon snimanja filma, nadahnuto govori o VLADIMIRU PERIĆU VALTERU, HAJRUDINU ŠIBI KRVAVCU, Sarajevu, “Novom primitivizmu”, nastanku njegovog dokumentarca, o duhu vremena i istinskim herojima koji su nekada zaista postojali

ONDA GLEDAJTE, LAFČINE!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

eogradskog reditelja, scenaristu i muzi~ara Andreja A}ina, ro|enog 1972., e-mailom smo “prona{li” u Torontu. A bio nam je neophodan sagovornik zato {to je snimio dugometra`ni dokumentarni film Walter: Mit. Legenda. Heroj., o fenomenu dugometra`nog igranog filma Valter brani Sarajevo Hajrudina Krvavca, koji je od njegove premijere, koja je odr`ana u godini kada je i A}in ro|en, do danas gledalo trinaest milijardi gledalaca {irom planete! U Kini najvi{e, naravno, ali o tome smo ve} pisali.

B

NEPRIZNATI ANTOLOGIJSKI KADAR
Na na{u molbu za razgovor, A}in nam je odgovorio: “Rado }u se odazvati Va{em

pozivu na intervju, pod uslovom da na{ razgovor ostane u granicama objektivnog i nesenzacionalisti~kog preno{enja pri~e, rastere}en od bilo kakve nacionalne, verske ili partijske konotacije. S obzirom da su komentari, kako dobri tako i lo{i, ve} po~eli da se javno iznose po celom regionu, uprkos ~injenici da niko sem autorske ekipe nije imao prilike da vidi film, razume}ete i moj poslednji uslov a to je da mi po{aljete tekst na autorizaciju pre objavljivanja. Na kraju, moram da Vam skrenem pa`nju da Walter nije samo film o Bati @ivojinovi}u, ve} i pri~a o Vladimiru Peri}u Valteru i vremenima u kojima su prave vrednosti i heroji zaista postojali.” Onda je on dobio email u kojem smo mu obe}ali da }emo, uostalom kao i uvijek, biti rastere}eni od bilo kakve nacionalne, vjerske ili partijske konotacije, pa smo mogli zapo~eti pri~u svih nas. Jer, Valter je iznad svega! Pa makar je taj lik tuma~io Bata @ivojinovi},

Andrej A}in: “[iba Krvavac je bio jedini pravi `anrovski reditelj te epohe u evropskim okvirima“
62
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

VRATI]E SE VALTER...
POKOJ JOJ DU[I
Valterova sestra Ilinka Golubovi} tako|e je sudjelovala na snimanju A}inovog filma

FILMSKI VALTER
Glumac Velimir Bata @ivojinovi}

U SARAJEVU, 6. APRILA 2012. GODINE
Bas gitarista grupe Dubioza Bas gitarista grupe Dubioza kolektiv Vedran Mujagi} kolektiv Vedran Mujagi}

lica nema~kog oficira u trenutku kada shvata da mu u susret ide otka~eni vagon neposredno pre masivne eksplozije. Kasnije }u shvatiti, iz profesionalnog ugla, da je to nepriznati antologijski kadar za istoriju kinematografije.” Da, svakako. I ima li i{ta ljep{e nego vidjeti njema~kog oficira Bischoffa kada je shvatio da je svemu do{ao kraj, pitamo na{eg sagovornika: “Ima li i{ta lep{e od pomisli da je do{ao kraj fa{izma, nacionalizma, verskog fanatizma, politi~kog terorizma ili ekstremizma bilo koje vrste, i da je to nova stvarnost sasvim pogodna za normalan i dostojanstven `ivot? Uprkos velikoj `elji da verujem, mislim da je takva vrsta ushi}enja mogu}a samo na filmu.”

[IBA ISPRED SVOG VREMENA
Ve}inske su ocjene u javnosti da je, uz Bitku na Neretvi Veljka Bulaji}a, Valter brani Sarajevo najpoznatiji i najpopularniji film partizansko-ratne tematike snimljen u socijalisti~koj Jugoslaviji. “Popularnost filmova na prostorima nekada{nje Jugoslavije uvek se merila brojem citata koji su bili prijem~ivi, lako pamtljivi i zgodni za upotrebu u velikom broju situacija - od zabavljanja dru{tva do pseudointelektualnih rasprava u kojima teoreti~ari uvek vode u odnosu na one koji nisu ba{ bili vi~ni savla|ivanju dijalo{kih sekvenci. Ja se iskreno ne se}am nijedne replike iz Bitke na Neretvi, dok je u Valteru bilo dosta toga {to je ostalo u narodu decenijama nakon premijere. Slobodno }u re}i da Valter sigurno jeste najpoznatiji i najpopularniji partizanski film svih vremena, naro~ito kada znamo da ga je tokom poslednjih ~etrdeset godina videlo vi{e milijardi ljudi {irom sveta, a najvi{e u Kini i nekada{njem SSSR-u. Gospo|a Devleta Filipovi} iz Kinoteke BiH u Sarajevu nedavno mi je pokazala spisak svih zemalja u kojima je Valter bio distribuiran i prikazivan, i tu je
63

koji se dvadesetak godina nakon premijere filma, u politi~kom `ivotu ali i odnosom prema gradu u kojem ga je snimio, ba{ i nije proslavio kao na filmskom platnu. I sam @ivojinovi} nam je u intervjuu koji smo s njim radili prije pet godina rekao da su ga nekada u Sarajevu tap{ali po ramenima i govorili mu: “\e si, Valtere, care”, a da bi mu “danas sigurno govorili |e si, Valtere, pederu”. Mada mu obitelj Krvavac sigurno nikada ne}e zaboraviti kada je svog vjen~anog kuma, te{ko bolesnog re`isera, iz opkoljenog Sarajeva namjeravao prebaciti na beogradski VMA, a [iba to tvrdoglavo odbijao. No, haj’mo mi na virtuelni put do Toronta... “Moja generacija svojevremeno nije toliko reagovala na [ibine filmove i ~uveni talas partizanskog vesterna koliko smo bili obele`eni serijom Povratak otpisanih krajem sedamdesetih. Verovatno je bilo presudno to {to se radnja de{avala u Beogradu, pa nam je bilo zanimljivo da prepoznajemo lokacije na kojima se snimalo i gde se rekonstruisala epoha. Meni
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

su tada bili bli`i Prle i Tihi od Valtera. Se}am se da smo fanati~no skupljali sli~ice Povratka otpisanih i tukli se kada bi neko po~eo da ucenjuje oko broja sli~ica koje treba dati za onu koja ti nedostaje. I naravno, uvek je bilo pitanje presti`a ko }e biti Prle a ko Tihi. Oni }utljiviji su uvek zavr{avali kao [vabe”, pi{e nam Andrej A}in: “Kada pri~amo o filmu Valter brani Sarajevo, mislim da sam ga prvi put video ba{ u vreme kada su Otpisani harali Jugom. Bio je svakako druga~iji od filmova u kojima tifusari i promrzli Igmanci ginu pod najezdom okupatora. Ovde su svi bili upeglani i ~isti, Nemci su pili ~aj iz porcelanskih {oljica a partizani, odnosno ilegalci, nisu li~ili na one iznurene {umske ljude koje smo tih godina navikli da gledamo u filmovima srodne tematike. Se}am se da mi je prvi utisak bio kao da gledam holivudski film sa na{im glumcima. Definitivno mi je urezana u se}anju ostala scena sa vozom, sve ono {to je Valter radio dok je voz bio u pokretu i spektakularni momenat eksplozije, odnosno krupni plan

[IBIN FENOMEN

REDITELJSKA REDITELJSKA GROMADA GROMADA

Hajrudin [iba Krvavac Hajrudin [iba Krvavac

NA TE[KOM ZADATKU NA TE[KOM ZADATKU

Beogradski umjetnik Andrej A}in Beogradski umjetnik Andrej A}in

zaista impozantan broj bio u igri. Na kraju, kada izuzmemo Otpisane, Bo{ka Buhu ili Sirogojna, da li iko zna kako se ijedan jedini partizan zvao u celom opusu tog segmenta YU kinematografije? Ljudi i danas pamte Valtera i Tigra, [ibine filmske pulene. I u oba slu~aja je Bata @ivojinovi} bio nosilac uloge”, veli A}in. Da li je reditelj Valtera Hajrudin [iba Krvavac uistinu bio mag, nastavljamo na{ razgovor sa beogradskim rediteljem ovim pitanjem. Jer, osim Valtera, tu su i jo{ njegova tri dugometra`na igrana filma: Diverzanti, Most i Partizanska eskadrila: “[iba Krvavac je bio ~ovek ispred svog vremena. Meni je `ao {to nisam imao prilike da ga upoznam, on je bio jedini pravi `anrovski reditelj te epohe, u holivudskom zna~enju termina, ne samo na prostorima nekada{nje Jugoslavije ve} i znatno {ire, u evropskim okvirima. U njegovim filmovima vidimo veliku pasiju, nepopravljivu `elju za kreiranjem filmske stvarnosti koja je bila i uzbudljivija i inspirativnija i lep{a od one u kojoj je `iveo i u kojoj je na`alost umro. Sve filmove koje navodi{ ja sam morao da pogledam i po nekoliko puta dok sam radio na dokumentarnom filmu Walter, i nije mi bilo va`no da

analiziram njegove rediteljske postupke ve} da upijem duh vremena u kojem su takvi filmovi nastajali i [ibinu posve}enost pravljenju istih. Iz svega onoga {to mi je Emir Kusturica ispri~ao o [ibi, i iz onoga {to mi je [ibina supruga E{refa Krvavac prenela, mogu samo da zaklju~im da je evropska kinematografija ostala bez velikog ~oveka u svojim redovima.” Andrej A}in je zajedno sa Vukom R{umovi}em napisao scenarij za Waltera. Dok je ideja o pri~i do{la od producenata filma, Jakova Petrovi}a i Andrije Sudarskog ispred ku}e Geronimo Media Group. “Ja sam bio njihov izbor, oni su ve} imali okvirni sinopsis, `eleli su da ga ja preradim, upotpunim i napravim u svom rediteljskom rukopisu, i tako smo od pri~e za kratkometra`ni film veoma brzo do{li do gra|e za dugometra`ni. Naime, razmi{ljaju}i o na~inu na koji bi trebalo ispri~ati pri~u o Valteru do{ao sam do zaklju~ka da ne mo`emo ignorisati postojanje istorijskog heroja Vladimira Peri}a. Istra`uju}i arhive, saznao sam da je Valterova ro|ena sestra Ilinka Golubovi} tada jo{ uvek bila `iva, da je u Beogradu i da je Vuk R{umovi} u direktnom srodstvu s njom. Beograd jeste mali, ali su neke stvari jednostavno bile su|ene da se

dese. Vuk i ja smo ve} ranije sara|ivali na odre|enim komercijalnim projektima i na~elno smo bili re{eni da u zgodnom trenutku po~nemo autorsku saradnju na nekom budu}em filmskom projektu. Vuk je dodu{e i ranije planirao da napi{e scenarij za film o Valteru Peri}u, ali se to nikada nije desilo. Pristup istorijskoj gra|i koja je bila u okviru porodice bio je inicijalna kapisla za filmsku avanturu u kojoj nismo znali do samoga kraja u kom pravcu }e se kretati i kako }e se zaista zavr{iti. Sa druge strane, tu je bio i Bata @ivojinovi} koji u po~etku nije do kraja uzeo zdravo za gotovo ono {to radimo i siguran sam da }e i za njega biti veliko iznena|enje kada bude video gotov film.”

“VAZDUH TREPTI KAO DA NEBO GORI”
Tokom rada na filmu reditelj je imao samo jedan imperativ. “Nikakve parole ne mogu i ne smeju da se provla~e kroz film, nikakave nacionalne, verske ili politi~ke konotacije. Opet, to je bilo veoma te{ko kada imamo u vidu da Valter nije samo Vladimir Peri} ili Bata @ivojinovi}, ve} i sinonim za ceo jedan grad i njegov narod, a pri~a o Sarajevu nekada i Sarajevu danas ne

64

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

VRATI]E SE VALTER...
NAS I KINEZA TRINAEST MILIJARDI

“Kompozicija Bojana Adamiča verovatno je najviše puta obrađivana filmska muzička tema na svetu”
S obzirom da je i muzi~ar, a i u njegovoj filmografiji nekoliko je filmova za koje je uradio soundtrack, dovoljno je bilo da A}inu ka`emo: Bojan Adami~! “Sjajan kompozitor, sjajna muzika, verovatno najvi{e puta obra|ivana filmska muzi~ka tema na svetu, ako uzmemo u obzir da ju je skoro svaki drugi Kinez u nekom trenutku svoga postojanja zvi`dao, pevao ili svirao u samo njemu poznatom aran`manu.” A mo`da je i Zabranjeno pu{enje zavolio ve} u startu, zato {to se njihov prvi album zvao Das ist Walter? “Kada pri~amo o jugoslovenskim okvirima, moji muzi~ki horizonti su po~eli sa Azrom 1979. u beogradskom SKC-u, {irili se sa EKV-om osamdesetih, izo{travali se uz Mizar, Borghesiu, Miladojku You Need, Laibach, Let 3, Idiote... Ako me pita{ {ta bih izdvojio danas od sarajevskih bendova, onda su to Dubioza kolektiv i Letu {tuke. Album Das ist Walter grupe Zabranjeno pu{enje je bio zanimljiv isklju~ivo na nivou novog `anra koji je bio sarajevski duhoviti odgovor na new wave i punk. Iako se nikada nisam identifikovao sa zvukom New Primitivsa, istinski sam voleo nekada{nju Top listu nadrealista, zbog specifi~nog humora i lako}e provokativnosti koja je odra`avala demokrati~nost tog vremena. Elegantno se igrala parodija na istoriju koja je kasnije zaista i napisana, jedino {to se nakon nje niko vi{e nije smejao. I danas smatram da su za kulturnu ba{tinu nekada{nje Jugoslavije daleko va`niji tada{nji Nadrealisti od bilo kojeg albuma koji su Nele i ekipa ili bilo koji bend Novog primitivizma snimili od tada do danas”, tvrdi Andrej A}in.

mo`e se ispri~ati sa providnim povezom preko o~iju u `elji da presko~imo sve ono {to se na moju veliku `alost desilo onda kada se raspao san o su`ivotu jugoslovenskih naroda. Film Walter je uprkos tom te{kom zadatku uspeo da ostane do kraja objektivan i van okvira bilo kakve propagande ili pogre{nog i senzacionalisti~kog tuma~enja bilo kojeg istorijskog konteksta”, nagla{ava A}in. Snimanje je efektivno trajalo nekoliko mjeseci, ali su pauze izme|u snimanja bile ponekad preduge, jer je u jednom periodu Andrej `ivio i radio vi{e u Torontu nego u Beogradu. “Kada se sve sabere, ispada da smo na filmu radili skoro dve godine. Produkciju, uz Geronimo Media Group i

All in 16 Pictures, potpisuje i zastupa Hermetof Pictures, filmska kompanija koja je svetskoj javnosti poznata po filmu Coriolanus Ralpha Fiennesa, ~ija je svetska premijera bila na Berlinaleu pro{le godine”, veli A}in. Na kojim lokacijama u Sarajevu ste snimali film Walter: Mit. Legenda.

Heroj? “U Sarajevu smo snimali na svim lokacijama koje su bile od zna~aja za preno{enje pri~e o Vladimiru Peri}u Valteru i filmskom mitu koji je stvorio [iba Krvavac u saradnji sa \or|em Lebovi}em a u interpretaciji Bate @ivojinovi}a. A on je u filmu najmanje govorio o onome {to su ljudi ve} navikli da ~uju od njega. Bata se ovde pojavljuje u sasvim novom svetlu, otvaraju}i onaj deo svoje istorije koja dugo nije bila dostupna javnosti. Samim tim, film poseduje onu vrstu ekskluziviteta o kojem se ne mo`e govoriti pre premijere. Emir Kusturica, koji je igrao epizodnu ulogu u Valteru, jedan je od protagonista i u mom dokumentarcu, i prenosi nam iskrenu, intimnu pri~u o vremenu u kojem mu je Krvavac {irom otvorio kapije sveta filma i podr`ao ga u svemu na putu do zvezda.” Premijera dugometra`nog dokumentarnog filma Walter: Mit. Legenda. Heroj. zakazana je za 4. novembar u beogradskom Sava centru. “Razgovaramo sa Dubiozom kolektiv da nam budu specijalni gosti te ve~eri i upravo zavr{avamo dogovore oko postavke izlo`be Mit. Legenda. Heroj., koja }e pratiti izlazak filma. Ipak, Walter nije film o filmu, to je film o duhu vremena i istinskim herojima koji su zaista postojali. Mit o Vladimiru Peri}u Valteru dobio je novo zna~enje [ibinim filmom Valter brani Sarajevo, a film Walter analizira vreme u kojem su ta dva zasebna mita nastajala i prenosi poruku o pravim vrednostima novim generacijama, koje tek treba da prona|u i prepoznaju heroje u sebi”, obja{njava Andrej A}in. A te ve~eri, 4. novembra, vazduh u Beogradu }e sigurno treptjeti kao da nebo gori! Kao, uostalom, i u Sarajevu, opet, kada Walter bude prikazan.

CENTRALA

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN!
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

65

HERCEGOVA^KA ^UDA

ČUDESNA VJETRENICA
^arobni hercegova~ki fenomen ovoga je ljeta postao turisti~ki hit

66

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

KAMENI LABIRINTI VJETRENICE

P

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

Najpoznatija bh. pećina, Vjetrenica, kraj hercegovačkog sela Ravno, ovog je ljeta postala omiljena destinacija inozemnih turista; reporteri SB posjetili su spilju nevjerovatne ljepote u čijoj blizini ovih dana niču mnogobrojni novi turistički sadržaji

rije samo nekoliko mjeseci do ovog se ~uda prirode dolazilo pra{njavim makadamskim drumom. Iako je cesta bila lo{a, uska i krivudava, na stotine inozemnih turista hrlili su obodom Popovog polja kako bi obi{li Vjetrenicu, {pilju nestvarne ljepote, ali i obli`nji manastir Zavala, u svijetu ~uven po svojim freskama uklesanim u ~vrsti hercegova~ki kamen. Otprije nekoliko dana, u Vjetrenicu se sti`e modernim, {est kilometara dugim asfaltiranim drumom. Pe}ina koja je nakon rata otvorila svoje kilometarski duge odaje, ponajvi{e zahvaljuju}i profesoru Ivi Lu~i}u, ali i vrijednim `iteljima Ravnog, sada otkriva svoje tajne svakodnevno desecima turista. U Vjetrenicu je lako u}i, mo`e se svakog radnog dana. Dovoljno je pozvati simpati~nog vodi~a Nik{u Vuleti}a, kazati kada dolazite i koliko vas je u grupi. I to je to. Nik{a }e sa svojom suradncom Ru`icom Skaramuca, vilom iz Vjetrenice (nije epitet, Ru`ica i Helena su zaista vjetreni~ke vile a i lijepe su), do}i, po~astiti vas pi}em, dodati vam vjetrovku i kacigu i uvesti u tunele. Vjetrovku jer je unutra uvijek 11 stepeni, uz jak vjetar koji vas uskovitla uzanim tunelima. “Staze za posjetitelje gra|ene su prije rata, ljudi su to sami svojim rukama napravili“, ka`e Nik{a. “Sada smo napravili cestu, pri kraju je gradnja motela, restorana i speleolo{kog doma, tako da }emo uskoro zaokru`iti ponudu.“ Vjetrenica je ~uvena po svojim endemskim vrstama, po njima je jedinstvena u Evropi i na drugom mjestu u svijetu. Do sada je u njenim odajama, jezerima i zape}cima otkriveno ~ak 55 endemskih vrsta. Druga je na svijetu po raznovrsnosti faune. Najpoznatija endemska vrsta svakako je ~ovje~ija ribica, stvorenje ~ija je put identi~an ljudskom. “Jednu od njih ~uvamo na kraju puta, kod hajdu~kog stola za turiste“, pri~a Nik{a dok se probijamo klizavoim tunelima. “Jedino ne dozvoJ ljavamo da ih se slika, to im smeta, svako svjetlo ja~e od onoga u pe}ini.“ O Vjetrenici se pri~a ve} stolje}ima. Prvi ju je put spomenuo Plinije, 77. godine. U njoj je, primjerice, prona|en skelet leoparda, na dubini od 1.700 metara, i pri~a o njemu odu{evljava posjetitelje. Iako niko ne zna kako je dospio unutra, najvjerovatnije je upao kroz neku od {kripa, leopard je postao dio vjetreni~ke legende. Otkrili su ga speleolozi iz Welsa, prona{av{i pored njega jo{ i mnoge skelete medvjeda i manjih `ivotinja. Prema nekim speleolo{kim vjerovanjima, drugi se kraj Vjetrenice prote`e sve do otoka [ipana u
67

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

HERCEGOVA^KA ^UDA

KAO DA JE SPILJSKA VILA
Ru`ica Skaramuca, vjetreni~ka vila, do~ekuje turiste sa svojim legendama na kraju jednosatnog obilaska spilje kroz koju vodi Nik{a Vuleti}; tura koja ko{ta 10 maraka podrazumijeva obilazak kilometre spiljskih tunela i razgledanje jezera sa endemskom ~ovje~ijom ribicom

Jadranskom moru. Do takvih je pretpostavki, naime, stigao ~e{ki istra`iva~ Karlo Apsolon, koji je Vjetrenicu otkrio 1912. godine i vra}ao joj se u nekoliko narednih ljeta. Godinama su bra}a Lu~i} iz Ravnog poku{avala donkihotovski pretvoriti Vjetrenicu u osnovu razvitka ovog kraja. Profesor Lu~i} u Zagrebu je objavio i maestralno napisanu i ure|enu mono68

grafiju o Vjetrenici. U toj su nakani Lu~i}i bili usamljeni, no vremena se mijenjaju. Lokalne su vlasti shvatile kako bi upravo sa Vjetrenicom mogli na}i novi po~etak razvitka svog kraja. “ Razveli smo rasvjetu, uredili staze, otvorili suve nirnicu. Nije lo{e, trudimo se, mada znamo da je pred nama jo{ mnogo posla“, tvrdi Vuleti}. Popovo polje svojim

bogatstvom mo`e hraniti cijelu zemlju, no dobar se novac mo`e zaraditi i turizmom. Zanimljivo kako su Rusi u najve}em broju posjetitelji ovoga kraja. Odmaraju u Crnoj Gori a onda sti`u na izlete kako bi posjetili Vjetrenicu, ali i manastrir Zavalu, ispod kojeg puca pogled po {irokom i na`alost rijetko obra|enom Popovom polju.
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN!

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN!

KULT MARKET
GRAND MAGUS

MUZIKA Album “Mother Monster”; Lady Gaga

The Hunt
Ako ste mislili da je pro{lo vrijeme zvuka AC/DC-a ili Black Sabbatha grdno ste se prevarili. [vedski hard rock band Grand Magus izdao je svoj {esti studijski album The Hunt. ^ini ga devet pjesama, a novi izdava~ je ovoga puta ugledna produkcijska ku}a Nuclear Blast.

I opet Gaga

BAND OF SKULLS

OZBILJNA GLAZBENICA
Novi album Lady Gage ne}e se svidjeti njenim velikim fanovima

Sweet Sours
I poklonici bluesa ovoga ljeta dolaze na svoje. Band Of Skulls, blues rock grupa iz Southamptona objavili su novi studijski album Sweet Sours. Na albumu se nalazi deset novih pjesama. Engleski trio, sa bassom, gitarom i bubnjem u postavi, odlu~io se za izdava~ku ku}u Electric Blues Recording.

HOT CHIP

In Our Heads
A kako smo obradovali rockere i bluesere, na red su do{li i brojni fanovi electro sounda. Elektroni~ki glazbeni sastav iz Londona Hot Chip promovirao je novi album In Our Heads. CD “u svojim glavama” sadr`i jedanaest pjesama, a za njegovo objavljivanje zaslu`na je izdava~ka ku}a Domino Records.

Nakon, za njezin specifi~an stil `ivota i glazbenog izra`avanja, u najmanju ruku neobi~nog albuma Born This Way, evo i novog glazbenog ostvaranja megapopularne pop dive. Lady Gaga nije dugo ~ekala da izbaci novi vinil koji je potpuno iznenadio brojne fanove s obzirom na neo~ekivani Gagin odlazak u filmske vode. Za one koji jo{ ne znaju, Lady Gaga snima film u kojem tuma~i glavnu ulogu; zove se Machete Kills, a re`ira ga Robert Rodriguez. U ovom ostvarenju jo{ glume i Charlie Sheen i Jessica Alba. No, vratimo se mi novom studijskom albumu Mother Monster. Na ovaj CD uvr{teno je ~ak {esnaest pjesama, a za razliku od prethodnih, Gaga je na album “ugurala” i ~etiri dueta, {to je u kona~nici umnogome popravilo kompletnu ocjenu albuma. Svakako su vrijedne spomena Video Phone, duet sa Beyonce, Reloaded, duet s Rodneyjem Jerkinsom, kao i najbolji duet na albumu Murder My Heart s legendarnim Michaelom Boltonom. Sa novoga Gagina albuma vrijedi izdvojiti, kao potencijalne hitove, i pjesme Superstar i Ribbons, koje su zapravo i jedine ultrakomercijalne pjesme na kakve je Gagina publika naviknula. Primjetan je, dakle, svojevrstan otklon od komercijalizacije glazbe, koju je Lady Gaga do sada svirala. Nema vi{e mjesta

umotavanju u krvave mesne bifteke, kako bi se skrenula pozornost na glazbeni rad. U posljednje dvije godine i albuma Born This Way Gaga, o~ito zasi}ena jednim stilom i na~inom `ivota i sve vi{e bje`e}i od uloge ru`noga pa~eta koju je sama sebi nametnula, poku{ava promijeniti svoj glazbeni pravac. Generalno ocjenjuju}i album, vidljiva je promjena na bolje i kvalitetnije, od tekstova do aran`mana, ali se ovaj album definitivno ne}e svidjeti onim zagri`enim fanovima, koji o~ekuju da na svakoj novoj plo~i bude po jedan hit a la Alejandro, Poker Face ili Bad Romance. Gaga polako ali sigurno postaje zrela, moglo bi se re}i ozbiljna glazbenica, koja zna {to ho}e. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Whomadewho: Running man 2. Pepe Deluxe: Go Supersonic 3. Yppah: Film Burn (ft.Anomie Belle) 4. Willy Moon: Yeah Yeah 5. Moby: The Poison Tree 6. D’Banj: Oliver Twist 7. Hadouken!: Parasite 8. Dr. John: Revolution 9. Kaiser Chiefs: On The Run 10. Bloc Party: Octopus
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “This Must Be the Place” (Italija, Francuska, Irska, 2011.), u režiji Paola Sorrentina
LITO VILOVITO

Obrad Glu{~evi}
Ljeto je. Turisti~ka sezona je u tijeku. Godine su {ezdesete, pro{loga stolje}a. ^etiri mladi}a, svak’ na svoj osebujan na~in, po~inju “napadati” strankinje. Neki }e nastojati zamazati o~i i sebi i drugima. A netko }e se zaljubiti u May, djevojku iz [vedske. Glume Boris Dvornik, Ljubi{a Samard`i}, Milutin Mi}ovi}, Milena Dravi}, Desanka Beba Lon~ar… Igrani film iz 1964. godine. Direktor fotografije je bio Aleksandar Petkovi}. Ocjena: 4

Rock zvijezda u potrazi za nacistima
Penn glumi Penn glumi Cheyenneja, koji Cheyenneja, koji je u toj ulozi je u toj ulozi izvrstan izvrstan

SEAN KAO SEAN KAO ROBERT ROBERT

LOV NA ^OVJEKA
Paolo Sorrentino ve} devedesetih godina re`ira kratke igrane filmove, a dugometra`ni prvjenac Suvi{an ~ovjek realizira 2001. i za njega osvaja nagradu Nastro D’Argento za najboljeg novog redatelja. Me|unarodno priznanje, pak, ostvaruje 2004., nagra|ivanim trilerom Posljedice ljubavi, prikazanim u konkurenciji Festivala u Cannesu kao i njegovi naredni filmovi: Obiteljski prijatelj 2006., Il Divo 2008., nagrada `irija na tom festivalu, i film koji ovaj put prezentiram. Scenario za film su napisali Sorrentino i Umberto Contarello, a Sean Penn je svoj lik izgradio po uzoru na Roberta Smitha iz grupe The Cure. Film je ve}inska talijanska produkcija, s koprodukcijama iz Francuske i Irske. Sean Penn je predsjedavao @irijem u Cannesu 2008., kada je i vidio film Il Divo. Nakon toga je po`elio sura|ivati sa Sorrentinom. This Must Be the Place je jedan alternativni pogled na svijet, a naslov je dobio po pjesmi Talking Headsa. Penn glumi Cheyenneja, koji je u toj ulozi izvrstan i druga~iji od mnogo toga gdje smo ga gledali. Cheyenne je biv{a muzi~ka zvijezda, u pedesetim godinama. Obla~i se nekonvencionalno, u stilu punk, rock i gotic subkultura. @ivi smireno, od svojih tantijema, u vili u Dublinu sa suprugom Jane (Frances F McDormand). Prestao je raditi i nastupati kada su dva tinejd`era inspirirana njegovim pjesmama po~inila samoubojstvo. Njih dvoje igraju skvo{ u ispra`njenom bazenu. Uz sve to, njemu je dosadno i pati od depresije. Vijest o ocu, s kojim godinama nije razgovarao, a koji je na samrti, dovest }e ga u New York. Saznaje ~ime se bavio njegov otac koji je pre`ivio stra{ni holokaust. A otac se opsesivno bavio osvetom za poni`enja koja je pretrpio. Cheyenne se ne
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

vra}a se ku}i, ve} kre}e na put Amerikom. U New Yorku odlazi na jo{ jedan glazbeno i vizualno kreativni nastup Talking Headsa, nakon kojeg razgovara s Davidom Byrneom, koji tuma~i sam sebe. Sorrentina je fasciniralo to koliko postoji nacista i zlo~inaca koji su izbjegli odgovornost i koji najnormalnije `ive i uklopili su se u sredinu. Da svemu tome doda patinu neobi~nog, pa i smije{nog, stvorio je lik koji je zvijezda, lijen je, spor, zatvoren, bogat... prakti~ki, zadnja osoba koja bi krenula u potragu za starim nacistima. This Must Be the Place premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu, 2011., gdje je Sorrentino dobio nagradu Ekumenskog `irija. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 3. Tiranosaur (Paddy Considine) 4. Ted (Seth MacFarlane) 5. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina)

Fritz Lang
Originalni naslov filma je Man Hunt. Drama je to o britanskom profesionalcu koji tijekom boravka u Bavarskoj pu{kom uspije naciljati Hitlera, nedaleko od njegovog doma. No, dok je stavljao metak u pu{ku uhvate ga SS ~asnici. Biva prebijen, zatvoren, ali uspijeva pobje}i u Englesku. Me|utim, Nijemci idu u lov za njim... Scenarij je napisao Dudley Nichols prema romanu Geoffreyja Householda. Ocjena: 4

VELIKA @IVOTINJA

Jerzy Stuhr
Crno-bijeli film iz 2000 godine. Idili~ni gradi} na planini. Jedan dan sve iznenadi pojava deve na ulici. Bankovni ~inovnik, Sawicki, do`ivjet }e neugodnosti od sugra|ana zbog svog ku}nog ljubimca. Neki `ele zaraditi na devi, neki je se `ele rije{iti. Uglavnom, nitko ne namjerava ostaviti ljude i `ivotinje na miru. Zanimljiv film Jerzyja Stuhra. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 2. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video) 3. Na{a majka (Denis Villeneuve, Discovery film) 4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 5. Nasljednici (Alexander Payne, 20th Century Fox, Continental film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Kojim metodama Kina “proizvodi” sportske junake?

Conquest Evade

Kinesko sportsko čudo
BORBA ZA PRE@IVLJAVANJE
Kanadska kompanija Conquest Vehicles predstavila je model Evade, prvi SUV bez za{titnog oklopa, koji je namijenjen svakodnevnoj upotrebi uprkos svom ekstremno robusnom izgledu. Evade }e u Americi ko{tati 579.000 dolara, dok model Knight XV ko{ta 629.000 dolara.
Nov~ane nagrade, sponzorstva i podr{ka dr`ave su kao i u ostalim zemljama unosan posao

MOTOCIKLI

Husaberg

U [panjolskoj je odr`ana svjetska prezentacija Husaberg modela za 2013. godinu. Gama ~etverotaktnih motora po~inje sa zapreminom od 250 kubi~nih centimetara, preko 350 i 450 sve do najja~eg modela naziva FE 501.

DESIGN

Suzuki
Suzuki }e na predstoje}em Sajmu u Parizu krajem septembra predstaviti novi konceptualni crossover iz C segmenta, pod imenom S-Cross. Pored opisa dizajna novog automobila, japanski proizvo|a~ za sada nije objavio vi{e detalja uo~i premijere.

[to vi{e kineski sporta{i osvajaju medalja, sve su ve}e sumnje u putove kojim ovi atleti dolaze do uspjeha. Kada je 16-godi{nja Je [iven na OI postavila novi svjetski rekord u plivanju i posljednjih 50 metara plivala br`e nego najbr`i mu{karac, za mnoge zapadne novinare je bilo jasno: ovdje je u pomo} “prisko~ila” kemija. “To je nevjerojatno”, komentirao je ameri~ki trener John Leonard uspjeh kineske pliva~ice. Sport je u Kini, kao ni u jednoj drugoj zemlji, simbol snage nacije. Stanovni{tvo slavi uspjehe svojih sporta{a. Je se na internetu slavi kao “boginja“ i “ponos svih Kineza“. Kao i prije u dr`avama isto~nog bloka, uspjesi atleti~ara su za kinesko vodstvo va`an simbol. Dr`avni vrh jo{ uvijek smatra da su dobri sporta{i odraz jakog sustava. Vlada u jednom ima pravo: kineski sporta{i su zaista djeca dr`avnog aparata. Dok na Zapadu tipi~na karijera nekog sporta{a po~inje u sportskom dru{tvu, karijera jednog kineskog atleta odre|uje se jo{ u vrti}ima koje posje}uju predstavnici vlasti u potrazi za talentima. Kod trogodi{njaka ili ~etverogodi{njaka se obra}a pozornost na njihov izgled. Kod pliva~ice Je su presudne za njenu pliva~ku karijeru bile vrlo duga~ke ruke. Nakon odabira se dijete {alje u neki od specijalnih sportskih internata u kojima vladaju ~eli~na disciplina i treninzi do iznemoglosti. Ako nekom zapadnom fotoreporteru i uspije ulazak u jedan od internata, u javnosti se pojave fotografije na kojima su djeca na ~ijim se licima vide bolni izrazi i koja pred strogim trenerima jedva da mogu stajati na nogama. Na vidjelo izlazi sve vi{e slu~ajeva u kojim treneri zlostavljaju svoje “{ti}enike“. Mali kineski sporta{i se nazivaju i “uplakana djeca”. Slobodnog vremena nemaju. Tlu Jing, koja je u Londonu osvojila srebrnu

medalju na 100 metara (leptir) ka`e da se radovala kada su je iz trenerske mom~adi predstavnika Australije pozvali na ro{tiljanje. “Tako ne{to se u Kini nije nikada dogodilo“, rekla je Jing. Od djece “gotovo nemogu}e” ne o~ekuje samo dr`avni sportski aparat nego i roditelji. Jer one koji uspiju (njih je dodu{e mali broj) ne ~eka samo slava. Nov~ane nagrade, sponzorstva i podr{ka dr`ave su kao i u ostalim zemljama unosan posao. Posebno za djecu sa sela posjet sportskoj {koli mo`e zna~iti izlazak iz siroma{tva. Atleti~arka iz biv{eg DDR-a Ines Geipel je pred OI koje su 2008. godine odr`ane u Pekingu poku{ala saznati vi{e detalja o kineskoj dr`avno-sportskoj ma{ineriji. S povjerenstvom za sport, koje je imenovao njema~ki parlament, otputovala je u Kinu kako bi istra`ila tvrdnje da se u kineskim sportskim {kolama konstantno koristi doping. “Istra`ivanje je bilo bolno“, ka`e Geipel. Kineski sportski sustav je “jedna od najbolje ~uvanih tajni“ Kine. Posjet je dozvoljen jednoj sportskoj {koli koja je i napravljena samo za pokazivanje strancima. Geipel je odrasla u sli~nom ure|enju. U DDR-u, kao i u Kini, sportski talenti su od malih nogu trenirani u dr`avnim sportskim {kolama. Prinudni doping (~esto bez znanja same djece) bio je normalna stvar u mnogim vrstama sporta. Nakon ujedinjenja Njema~ke biv{i sportski du`nosnici su ka`njeni zbog prinudnog dopinga. Geipel ka`e da se i sporta{i u Kini sustavno dopingiraju. “Poznato nam je da je Kina najve}i proizvo|a~ EPO-generika, hormona za rast“, ka`e Geipel i dodaje da se na tim medikamentima pa`ljivo izvr{e promjene tako da je u laboratorijima gotovo nemogu}e dokazati da je rije~ o dopingu. (Deutsche Welle)
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Jeste li spremni na plaćanje društvenih mreža
SAD

Joga
Prakticiranjem joge trudnice se mogu izvu}i iz depresije, a joga poma`e i u ja~anju osje}aja maj~instva, navode istra`iva~i sa Univerziteta u Michiganu. Ovo je prvo istra`ivanje koje dokazuje da joga mo`e biti dragocjena za budu}e majke. Hormoni kod trudnica ~esto uti~u na promjene raspolo`enja smatra se da se u prosjeku jedna od pet trudnica suo~i sa te{kom depresijom.

Privatnost za novac
PRITISCI KONKURENCIJE PRITISCI KONKURENCIJE
Uprkos brojnim kritikama, Mark Uprkos brojnim kritikama, Mark Zuckerberg ii dalje je neprikosnoveni Zuckerberg dalje je neprikosnoveni vladar dru{tvenih mre`a vladar dru{tvenih mre`a

KANADA

Kofein
Kompanija App.net priprema dru{tvenu mre`u koja podatke svojih korisnika ne}e otkrivati ogla{iva~ima, ali }e se za njeno kori{tenje morati platiti 50 dolara. Otvaranje profila na najpopularnijim dru{tvenim mre`ama je besplatno, a Facebook i Twitter sigurno ne bi imali stotine miliona korisnika kada bi se njihovo kori{tenje napla}ivalo. Me|utim, Facebook umjesto toga sakuplja informacije o svojim korisnicima i onda ih “prodaje“ ogla{iva~ima, koji nam na temelju tih podataka plasiraju svoje oglase. Osniva~ i izvr{ni direktor kompanije App.net Dalton Caldwell smatra kako, zbog toga {to Facebook ne ostvaruje direktan prihod od svojih korisnika, nego od ogla{iva~a, korisnici Zuckerbergove dru{tvene mre`e zapravo nisu njihovi klijenti, nego proizvod koji moraju prodati da bi na njemu zaradili - zbog ~ega puno vi{e brinu o ogla{iva~ima, nego o samim korisnicima. Caldwell je uvjeren da je korisnicima potrebna druga~ija dru{tvena mre`a - mre`a na kojoj ne}e biti oglasa i na kojoj }e sva pa`nja biti usmjerena prema korisnicima, ~iji se li~ni podaci nikome ne}e prodavati. Za finansiranje nove dru{tvene mre`e App.net Caldwell je do sada navodno sakupio blizu 800 hiljada dolara. U razgovoru za CNN rekao je kako su brojni problemi povezani s dru{tvenim mre`ama nastali upravo zbog finansija, jer kompanije `ele zadovoljiti ogla{iva~e, a ne milione ljudi koji koriste njihove usluge. App.net je
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

trenutno otvoren kao alfa verzija za one koji }e finansirati ovaj projekat, te }e do kona~ne verzije ove dru{tvene mre`e trebati ulo`iti jo{ puno truda. Michael Gartenberg, analiti~ar kompanije Gartner, ka`e da je ovo zanimljiv eksperiment, a vrijeme }e pokazati mo`e li ovakav poslovni model pre`ivjeti. Gartenberg podsje}a da kada je pokrenut Twitter, niko nije mogao pretpostaviti da }e ta mre`a vremenom postati sna`an (poslovni) alat, te su korisnici u po~etku objavljivali samo neva`ne stvari poput onoga {to su ru~ali taj dan i sli~no. App.net vjerovatno ve}ini korisnika ne}e zamijeniti popularni Facebook. Ipak, dijelu korisnika mogao bi postati zanimljiv, jer uz njega ne bi trebali imati toliko straha oko za{tite privatnosti svojih podataka, ve} bi se mogli koncentrisati samo na ono {to ih zanima - a to je komunikacija s prijateljima i dijeljenje sadr`aja. Ina~e, Facebook se ve} du`e vrijeme suo~ava sa kritikama zbog nedovoljne za{tite privatnosti. Me|utim, mnogi smatraju i da su takve kritike neutemeljene i da dolaze prvenstveno od konkurencije, jer je ~injenica da to koliko }e se o na{im `ivotima saznati na dru{tvenoj mre`i zavisi prvenstveno od nas samih. Na~in na koji se korisnici slu`e Facebookom otkriva mnogo o njima: od politi~kih uvjerenja i vjerskih opredjeljenja, pa do odnosa sa kolegama na poslu i nadre|enima. (Priredila: M. Radevi})

Nalazi kanadskih nau~nika sugeriraju kako bi kofein mogao pomo}i u tretiranju simptoma Parkinsonove bolesti. Ranija istra`ivanja su ve} povezala unos kofeina s manjim rizikom obolijevanja od Parkinsonove bolesti, a sada se pokazalo da svakodnevni unos kofeina u koli~ini koja odgovara onoj prisutnoj u tri {oljice kafe dovodi do pobolj{anja motorike, manjih pote{ko}a u kretanju i uko~enosti.

URUGVAJ

Kanabis
Urugvajska vlada uputila je Parlamentu prijedlog zakona po kojem bi dr`ava uzgajala i prodavala marihuanu, ~ime bi se smanjio kriminal vezan uz ilegalnu prodaju droge. Dok su zemlje poput Kolumbije i Meksika godinama izlo`ene bespo{tednoj borbi narkokartela i nasilju vezanom uz krijum~arenje narkotika, vlada urugvajskog predsjednika Josea Mujice dopu{ta u`ivanje kanabisa, jer se smatra da su negativni u~inci marihuane manje {tetni od nasilja koje izaziva crno tr`i{te.

73

KULT MARKET
BRAZIL

CRVENI FENJER Djevojke iz regije escort dame u inozemstvu

Lorena Bueri

Lutke sa internet strane
Brazilski fitness model je svoje tijelo izlo`ila ~itateljima Paparazzo magazina koji }e vjerojatno do`ivotno biti zahvalni uredni{tvu na ovom savr{enom izboru ljepote.

AUSTRALIJA

Miranda Kerr
Eskort dame za sat vremena Eskort dame za sat vremena mogu zaraditi 200 eura mogu zaraditi 200 eura

UNOSAN POSAO UNOSAN POSAO

Ova 29-godi{njakinja pozirala je za ~asopis Harper’s Baazar, odjevena samo u ~izme. Seksi mama opu{teno je pozirala ispred objektiva Terryja Richardsona i pokazala svoje besprijekorno tijelo.

ENGLESKA

Chloe Sims
Zvijezda reality programa, The Only Way is Essex, 30-godi{nja Chloe u zadnjem editorijalu je sa sebe skinula sve suvi{ne krpice i pokazala se u najseksi izdanju do sada.

Strani specijalizirani internet sajtovi koji nude usluge eskort dama {irom svijeta puni su oglasa djevojaka iz Srbije koje nude seksualne usluge po cijenama od 150 eura za sat “dru`enja“. Pod pla{tom poslovne pratnje djevojke otvoreno ogla{avaju vrstu seksa koju pru`aju, a klijentela koju tra`e naj~e{}e su stranci. Na svakom sajtu djevojke naglase da su nezavisne, {to zna~i da rade same, bez agencije ili makroa. A u ponudi je sva{ta, od zanosnih “silikonskih” plavu{a do brineta i “prirodnih” crnki, koje su veoma cijenjene. Djevojke obi~no imaju oko 25 godina a najvi{e ih se mo`e na}i na sajtovima City of love, Escortic i Independent Escort Service. Radi se o sajtovima, koji pored srbijanskih nude djevojke iz cijelog svijeta. Tako City of Love reklamira atraktivne djevojke iz Londona, Pariza, ali i egzoti~nih gradova Azije i jugoisto~ne Evrope. Srbijanke svoje usluge obi~no nude za 150 eura po satu, dok se svaki slijede}i sat dopla}uje 100 eura. Iznajmljivanje na cijeli dan ko{ta ~ak 1.200 eura. Ve}ina djevojaka ima skriveno lice na fotografijama, ali su zato vidno istaknuti svi ostali atributi. Ipak, neke od njih toliko su odva`ne da su objavile fotografije na kojima se vidi i lice. Jedna od njih, Kristina, napomenula je u svom opisu da ima grudi “peticu”, a da u uslugu uklju~uje erotski ve{ i “sve po dogovoru”. Iako na nekim sajtovima osim

kratkih opisa proporcija djevojke i vrste usluga koju pru`a nema mnogo detalja, postoje i neke poput Sa{ke, koja postavlja svoje uslove. “Volim gospodu sa manirima, koji stimuli{u konverzaciju, uz ~a{u roze {ampanjca ili suvog vina i laganu ve~eru na sofisticiranim mestima, u pijano barovima ili pored mora. @elim sa njima da igram svoju igru zavo|enja, da budem fatalna `ena i da ih zavedem prefinjenim i `enstvenim haljinama, seksi ve{om, halterima, dugim poljupcima, dok ne nestanemo u erotskom vatrometu“, napisala je Sa{ka. Ona jo{ dodaje da se pla}anje obavlja u prvih pet minuta, a svoje usluge pru`a jedino u hotelima sa ~etiri ili pet zvjezdica ili u svom apartmanu. Tako|e, naglasila je da vodi ra~una o higijeni, {to o~ekuje i od svojih klijenata. Po cjenovnicima sa sajtova, u regionu su najjeftinije bugarske eskort dame, koje uzimaju od 60 eura pa navi{e. Rumunke imaju sli~an cjenovnik kao Srbijanke, pa ko{taju oko 150 eura po satu. Sli~ne cijene imaju i Makedonke, dok eskort dame iz BiH tra`e najmanje 200 eura za sat vremena. Sli~na je i tarifa Hrvatica. Ma|arice isto tra`e 200 eura, ali za cijeli dan ~ak 2.000 eura. U Austriji se Playboy ljepotice nude za 250 eura po satu. U ameri~kim gradovima naknada za 60 minuta je ~ak 450 eura, dok je u Pekingu i vi{e. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Kuda ide Dubrovnik Slavena Tolja
KOR^ULA

[u{ur
Festival od ri~i - [U[UR organizovan je prvi put u Kor~uli od 11. do 15. avgusta, a predstavlja grupu knji`evnika, putopisaca i pjesnika iz regiona, uz radionice za najmla|e. Me|u u~esnicima su najavljeni Olja Savi~evi} Ivan~evi}, Ankica Tomi} i Anela Bor~i} iz Hrvatske, Muharem Bazdulj iz BiH, Jordan Cvetanovi} iz Srbije, pjesnici Marijo Glava{ i Darko [eparovi} iz Hrvatske, kao i kor~ulanski autori Sanda Han~evi}, Du{ko Kalogjera, Ivica Duhovi}-@akni}...

Umjetnik i(li) žrtva

“SR\ JE NA[“ U LJUBLJANI
Potreba za medijskom pa`njom i senzacionalizmom

KOTOR

Tema dru{tvenog aktivizma, bu|enja svijesti pojedinca, nu`nosti zajedni~kog i istrajnog suprotstavljanja nametanju vrijednosnih sistema i represiji od svih nivoa vlasti, na{la se u sredi{tu interesovanja hrvatskog umjetnika Slavena Tolja. Njegova izlo`ba Sr| je na{ otvorena je po~etkom juna u ljubljanskoj Galeriji P74. Kao umjetnik, kustos i rukovodilac Art radionice Lazareti od kraja ‘80-ih godina pro{log vijeka, Tolj je jedan od za~etnika i predstavnika nezavisne kulturne scene u Dubrovniku. U svom radu bavi se prvenstveno pitanjima vezanim za rodni grad, a ovaj put posvetio se klju~nom problemu njegovog daljeg opstanka i razvoja. Sr| je na{ predstavlja zajedni~ku inicijativu Art radionice Lazareti i drugih nevladinih organizacija iz Dubrovnika i Zagreba, a pokrenuta je kao otpor provo|enju urbanisti~kog plana na brdu Sr| iznad Dubrovnika. Na ovoj povr{ini od 350 hektara bi trebalo da budu izgra|eni golf tereni, zbog ~ega je usvojen Zakon o golfu. Medijska kampanja koja traje ve} nekoliko godina ovaj projekat predstavlja kao {ansu za bolju budu}nost i prosperitet grada. Me|utim, gra|anska inicijativa na ~elu sa Toljem ukazuje da se zapravo radi o projektu kojim se javno dobro pretvara isklju~ivo u privatni interes, te da se u pozadini cijelog plana izgradnje golf terena krije biznis nekretninama vrijedan 1,2 milijarde eura. Skretanje pa`nje na du{tveno-politi~ke probleme zajednice umjetni~kim ~inom kao provokacijom koja nosi izvjesnu dozu rizika va`na je odlika stvarala{tva Slavena Tolja. Krajem aprila ove godine, u popularnom dubrova~kom klubu Revelin tokom koncerta grupe TBF, vlasnik kluba i za{titari fizi~ki su napali i izbacili Tolja. Do napada je navodno do{lo
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

zbog toga {to su ~lanovi TBF-a iza{li na binu u majicama sa natpisom “Sr| je na{“. Sa druge strane, uprava kluba negira da se incident uop{te dogodio. Na potrebu za medijskom pa`njom i senzacionalizmom, u ~ijem kontekstu bi se mogao posmatrati ovaj doga|aj, ukazuje struktura same izlo`be. Pored dokumentacije koja prezentuje inicijativu Sr| je na{ (mapa grada sa obilje`enom spornom lokacijom, tri broja dnevnog lista, fotografija tvr|ave sa zastavom investitora i citatom “Vlast u gradu uvijek ima onaj ~ija je zastava, otkad je svijeta i vijeka“), prikazan je i kratak video. Radi se o insertu iz svjetski poznate serije Game of Thrones, ~ija druga sezona je dijelom snimana u Dubrovniku. U brutalnoj sceni ubistva kao statista se pojavljuje Tolj, kojem prere`u vrat ma~em, dok je na zidu Galerije ispisan ironi~an naziv njegovog ranijeg performansa: “I’m dangerous, kill me in front of my children’s eyes“ (“Ja sam opasan, ubijte me pred o~ima moje djece“). Do`ivljaj umjetnika kao `rtve, stradalnika za vi{e ciljeve i ideale, koji se (slu~ajno ili namjerno) provocira odre|enim pona{anjem u javnosti, dodatno je potenciran ovim videom. Iako je njegovo sagledavanje u simboli~kom svjetlu funkcionalno u odnosu na inicijativu po kojoj cijeli projekat nosi naziv, otkriva se problemati~nost odnosa samostalnog i grupnog djelovanja pod okriljem iste ideje. Posmatrano u cjelini, sti~e se utisak da u prvi plan ipak izlazi Slaven Tolj kao pojedinac i stvaralac vi{e nego aktivista, ~ime se nadilazi i prekora~uje po~etna ideja kolektivnog dru{tvenog pokreta, pi{e @ana Vuki~evi} za projekat Criticize This!. (Priredila: M. Radevi})

Pjaca od filozofa
Italijanski politi~ki filozof Antonio Negri, jedan od vode}ih savremenih ljevi~ara, glavna je zvijezda ovogodi{nje Pjace od filozofa u Kotoru. Klju~na figura savremene italijanske filozofije i aktivizma, autor Imperija, a u posljednje vrijeme i pozori{ni reditelj, Negri je 11. avgusta odr`ao predavanje sa fokusom na finansijsku krizu u EU, {to je samo jedan u nizu problema ujedinjene Evrope.

PAN^EVO

Fabrika sre}e
Izlo`ba Dalibora Popovi}a Factory of Happiness otvorena je 14. avgusta u galeriji Elektrika Kulturnog centra Pan~evo. Postavka ukazuje na fenomen prihvatanja sredstava popularne umjetnosti kao sopstvenih kroz crte`e, silkscreen printove i slike, a rije~ je o radovima koji su nastali u Marseju od 2009. godine do danas. Ro|en 1979. u ]upriji, Popovi} je 2007. zavr{io Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, a od 2008. `ivi u Marseju.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Redovni smo posjetioci stranice: www.tuzlarije.net, pa prenosimo zanimljiv info. “Dru{tvo prijatelja knjige Mali princ osniva Dje~ji klub ~italaca. Rije~ je o radionicama-pri~aonicama u kojima }e djeca na originalan i zanimljiv na~in imati priliku u`ivati u knji`evnosti za djecu. Radionice-pri~aonice }e biti organizirane ~etvrtkom u periodu od 18 do 19.30 sati, u prostorijama Izdava~ke ku}e Bosanska rije~”. “Prije nekoliko dana iz tiska je iza{ao Vodi~ Franjeva~kog samostana na [irokom Brijegu”. [tampano je 10.000 primjeraka, a svaki od njih na 248 stranica i podijeljen u sedam cjelina: [iroki Brijeg, Crkva na [irokom Brijegu, Samostan na [irokom Brijegu, Umjetni~ko blago samostana, Podru~ne crkve {irokobrije{kog samostana, Ne samo sebi `ivjeti nego i drugima koristiti i Plava skamenjena vje~nost. U glavnom gradu BiH 24. augusta po~inje presti`ni Internacionalni festival kamerne muzike Sarajevo Chamber Music Festival. “U organizaciji Muzi~ke akademije u Sarajevu, u~esnici, ugledni svjetski muzi~ari, paralelno }e voditi program Sarajevo Chamber Music Institute, namijenjen najtalentovanijim mladim muzi~arima regiona”. A Balet Fest Sarajevo, tako|e internacionalni i tako|e presti`ni, bi}e otvoren 20. septembra i traja}e sedam dana. Organizator BFS-a, Udru`enje za razvoj kulture i umjetnosti Baleti, obavje{tava da }e se “press konferencije tokom trajanja Festivala odr`avati u Bijelom salonu Narodnog pozori{ta Sarajevo”. “Jedna od najop{irnijih knjiga napisana o nekome mjestu, monografija Rakitno, uskoro bi trebala iza}i iz tiska, u izdanju HKD Napredak Mostar i Udruge Na{e Rakitno”, i ovo je priop}enje stiglo na na{u redakcijsku e-mail adresu. Ideju su pokrenula trojica urednika monografije: Ante Pavkovi} [i{ovi}, Branko Bari{i} i Zdravko Niki}. Pjesma se zove Sretni i goli, album je Jednina, a grupa je Divan iz Tuzle. Za Sretne i gole snimili su svoj tre}i video spot koji je vezan za njihov aktuelni album sa markicom Muzi~ke produkcije BHRT-a. Re`iju i kompletnu realizaciju potpisuju Sulejman Muratovi} i MG Art Production.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MUSTAFA ŠANTIĆ, šef “Sevdi Mustafa Benda”

U laganom smo usponu
Sevdi Mustafa Bend definitivno je u laganom usponu. Samim tim {to se ne dr`imo striktno jednog pravca, kao {to je to, recimo, sevdah nekih novih muzi~kih izra`aja. Odlu~ili smo svirati, ali i snimiti muziku koja je bila popularna sedamdesetih godina, samo {to ne}e sve kompozicije biti vezane za Bosnu. To }e biti lijepe i kvalitetne pjesme sa prostora ex-Jugoslavije, koje }emo, gotovo je sigurno, snimiti do Nove godine. I to u`ivo, a uz CD bi}e objavljen i video zapis.
Otkrijte nam barem dvije pjesme koje }ete uvrstiti na taj CD. Milkano mori, mislim da }e se tako i album zvati, i Ka`i, ka`i, libe Stano. U kojoj postavi grupa trenutno nastupa? [ukrija Arslanagi} svira bubanj, Edin Buza bas, A demir Spahi} ritam gitaru, M iralem Ba{i} tamburicu, a ja pjevam i sviram klarinet i har moniku.

Ho}e li Sevdi Mustafa Bend napokon snimiti album? Ve} prili~no dugo ste aktivni, a CD-a nigdje...

ROBERT BUBALO, producent “Mediteran Film Festivala” u Širokom Brijegu
ROBERT BUBALO
“Tako glupo zvu~i kad se neki festivali hvale da imaju stotine filmova”

76

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

MEDIHA MUSLIOVIĆ, glumica

Pametne su `ene uvijek pametne
Slovena~ki reditelj bosanskih korijena Goran Vojnovi} prvo je imao nedovr{eni scenarij, pa je napisao roman ^efurji raus!, onda je dovr{io scenarij, a sada zavr{ava i snimanje istoimenog filma, u kojem igrate jednu od uloga... Igram majku dje~aka, ta~nije tinejd`era, kroz ~ije se o~i gleda i iz ~ije se du{e pri~a `ivot u Fu`inama u Ljubljani. Fu`ine su naselje, Slovenci ga zovu i spavaonica, gdje `ive porodice iz svih dijelova biv{e nam daleke dr`ave. Ako me pitate kakav je karakter lika koji igram, dosta nam o njemu govori ~injenica odakle je. To je bosanska `ena, majka, doma}ica, vesela i zabrinuta istovremeno, na slu`bi prvo mu`u pa onda svima drugima. Kad ovo ka`em ne razmi{ljam u negativnom kontekstu. Pametne su `ene uvijek pametne, bez obzira na vrijeme u kojem se nalaze i uslove u kojima `ive. A stvaranje uloge najvi{e zavisi od partnera s kojim igrate, tako da sam svakodnevno koristila raspolo`enje, iskustvo i osobnost Emira Had`ihafizbegovi}a, mog mu`a u filmu. Govorio mi je Goran prije tri godine, izme|u ostalog, da je to “roman o odrastanju”, ali i o tome da je njegovom glavnom junaku Marku Slovenija “i majka i ma}eha”. Koji glumac igra Marka i kakvu ste saradnju imali s njim u tih deset dana koje ste proveli na setu? Mog sina igra Benjamin Krneti}, student glume u Ljubljani. U stvarnom `ivotu, kao i na filmu, on je iz porodice ~efura, zna~i i sam je ~efur. Emotivan, bistrouman, skroman, to su osobine koje su ispunjavale njegov, a i na{ rad. Sretna sam da sam ga upoznala. Da li je i saradnja sa Vojnovi}em bila na zavidnom nivou? Goran Vojnovi} je prije nekoliko godina pisao kritiku za film Estrellita, ta~nije kritiku za moju ulogu. I od tada me poznaje. A ja sam njega upoznala na snimanju ovog filma. Zavidan nivo saradnje? Ne bih tako formalno rekla, jer on nije ~ovjek kojem je forma prioritet, kad su odnosi i saradnja u pitanju. Njemu je va`na du{a ~ovjekova i {ta se dogodi kada puno du{a stavi u jedan film.

MFF treba vidjeti i probuditi se sretan u Hercegovini
Svake godine Mediteran Film Festival u [irokom Brijegu sve je {iri, du`i i vi{i, napreduje i stasava, pa tako i za sam program ovogodi{njeg, trinaestog po redu izdanja, treba puno ve}i prostor nego {to je ovaj na{. Ali, {ta je to {to bi Robert Bubalo, producent MFF-a, posebno izdvojio iz programa koji }e biti prikazan od 20. do 25. augusta: “Va`no je da je ambijent u kojem se sve odvija sasvim normalan i bez ikakvih nepotrebnih jetsetovskih trenutaka. Ovaj je festival namijenjen svima, svim gra|anima ove zemlje, i svim ljudima s Mediterana koji se `ele otisnuti u Hercegovinu. Ne `elimo da ovo ispadne mjesto na kojem }e, parafraziraju}i Orwela - svi ljudi biti jednaki, samo neki od njih jednakiji od drugih.” Dobro, a sada idemo sa odgovorom na pitanje. “U natjecateljskom programu imamo 23 filma iz BiH, Libanona, Gr~ke, [panjolske, Francuske, Izraela i Hrvatske. Prijavilo ih se vi{e od 250 i bile su zastupljene gotovo sve zemlje Mediterana, no kod nas je selekcija jako stroga. Priznajem da mi je `ao {to nema filmova iz Egipta, Tunisa, Libije i Sirije, gdje su se odvijale, ili i dalje traju dramati~ne situacije. Volio bih da imamo pri~e iz raznih kuteva, a ne samo one koje nam serviraju. Recimo, jasno je da je u Egiptu revolucija propala jer mladi ljudi koji su ru{ili Mubaraka na Trgu Tahrir sada su dobili za vlastodr{ce radikale koje nikako nisu `eljeli. Posebno je u`asno {to se doga|a u Siriji. Jedna fina, sekularna arapska zemlja, koja je o~uvala razli~itost i sa~uvala svoje manjine, sada je poligon za svjetska prepucavanja. Voljeli bismo gledati filmove o tome, ali ti filmovi jo{ nisu snimljeni. Ukupno }emo prikazati 41 film u pet programa tijekom {est dana. Mo`da to nekome zvu~i malo, no nije nikakav problem imati 100 ili 200 filmova, no treba imati mjeru. Tako glupo zvu~i kad se neki festivali hvale da imaju stotine filmova. Mi ih mo`emo prikazati i tisu}u, ali svi znamo da se godi{nje snimi maksimalno pedeset dobrih filmova. I za{to onda prikazivati sme}e”, veli na{ sagovornik. MFF je jo{ uvijek festival filma, rocka i piva? “Uvijek je bio i zauvijek }e biti. Treba to do}i i vidjeti, osjetiti, okusiti, probuditi se dobar i sretan u Hercegovini”, nagla{ava Robert Bubalo.
77

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

[ansa za bijeg O
limpijske igre imaju jednu skrivenu stranu o kojoj se malo govori: de{ava se sve vi{e slu~ajeva bijega vrhunskih sportista i sportiskinja koji odlu~uju da se ne vrate u svoju domovinu. Vi{e od 200 nacija okupilo se u Londonu. Slu~ajevi disidencije de{avaju se na Olimpijadi ve} 70 godina. Prvi slu~aj se dogodio u Londonu 1948. godine, kada je predsjednica Internacionalne gimnasti~ke federacije (FIG) Marija Provaznikova odbila da se vrati u domovinu koja je u to vrijeme bila ^ehoslova~ka navode}i kao razlog “nedostatak slobode“ nakon uklju~enja zemlje u Var{avski savez odnosno u “sovjetski blok”. ^est razlog za bijeg jeste strah od ugnjetavanja u sopstvenoj domovini, {to potvr|uje jedna studija koju su obavili profesori univerziteta u Viskonsinu i Misuriju 1992. godine. Iako je to ~e{}e slu~aj kod ljudi koji se bave politikom, aktivista za ljudska prava i nau~nika, nije rijetkost ni me|u sportistima da bje`e glavom bez obzira. To je, naprimjer, bio slu~aj sa ~itavim mu{kim fudbalskim timom Etiopije na turniru 1997. godine ili sa preko 600 Nijemaca iz Isto~ne Njema~ke koji su pobjegli tokom Hladnog rata u Zapadnu Njema~ku. “Disidencije su rezultat postojanja totalitaristi~kih re`ima koji eksploati{u sportiste tako {to kontroli{u njihove karijere uzimaju}i ve}inu novca koji sportisti dobijaju i njima ostavljaju}i samo mali dio onoga {to zarade“, rekao je Omar Lopez Montenegro, direktor odjela za za{titu ljudskih prava pri Kubansko-ameri~koj nacionalnoj fondaciji (CANF), neprofitnoj organizaciji, koja ima sjedi{te u Majamiju. Provaznikova nije bila jedina olimpijska disidentica. Godine ’56. polovina ma|arske olimpijske delegacije koja je brojala 100 ~lanova nije se vratila u zemlju, nakon {to je SSSR ugu{io revoluciju u Ma|arskoj. Gnjev ma|arskih sportista zbog onoga {to su uradili sovjeti rezultirao je neslavnom vaterpolo utakmicom koja je ostala upam}ena pod nazivom ’krv u vodi’. Razmjenjivani su te{ki udarci izme|u igra~a, od kojih su neki obilato krvarili. Utakmica je zavr{ena pobjedom Ma|ara nad Sovjetskim Savezom rezultatom 4:0. Informacije o slu~ajevima bijega sportista su u najboljem slu~aju rijetke. Kada je kontaktiran Me|unarodni olimpijski odbor (MOO) izdali su sljede}u izjavu: “U Olimpijskoj povelji nema regulative koja se ti~e ovog pitanja. MOO nema evidenciju o slu~ajevima gdje su atleti~ari, ~lanovi olimpijske delegacije ili drugi zvani~nici pobjegli tokom Olimpijskih igara.” Tokom Olimpijade u Moskvi 1980. godine pet ~lanova afganistanske delegacije nije se vratilo ku}i nakon invazije Sovjeta unije na njihovu zemlju. Pet disidenata je i tokom OI u Montrealu odbilo da se vrati u domovinu. ^etvero je bilo iz Rumunije. U Minhenu ’72. godine bilo je 117 sportista, koji su pobjegli. Kuba ima vjerovatno najve}i broj olimpijaca koji se nikada nisu vratili. ^ak prije u~e{}a na OI 2008. godine, ~etiri kubanska boksera pobjegla su u razli~itim vremenskim periodima. Sedam ~lanova mlade kubanske fudbalske reprezentacije pobjeglo je iz hotela. D`udo tim pretrpio je te`ak udarac kada je favoritkinja za zlatnu medalju Jurisel Labord napustila ekipu u Majamiju manje od tri mjeseca prije po~etka igara u Pekingu. Ove godine je fudbaler Josmel de Armas prebjegao tokom kvalifikacija a jo{

dvije fudbalerke nisu se vratile na Kubu tokom takmi~enja u Kanadi. Prema rije~ima Lopeza Montenegra, Kuba ~esto preduzima ekstremne mjere kako bi sprije~ila svoje sportiste da ne “pobjegnu“ tokom OI. Kubanska delegacija ~esto uklju~uje i “dodatno osoblje“ koje je u stvari sa~injeno od policijskih agenata, a kapiteni timova povezani su i u stalnom kontaktu sa dr`avnom policijom. Ono {to ponekad jo{ vi{e iznena|uje su sportisti koji ne bje`e. Na skoro svakim igrama mnogi o~ekuju od sportista iz Sjeverne Koreje, koji imaju izuzetno rijedak luksuz da putuju, da odbiju da se vrate u zemlju. I pored sistematskih kr{enja ljudskih prava od strane re`ima, ipak ne postoji nijedan dokaz da su sportisti iz Sjeverne Koreje ikada poku{ali da pobjegnu. Neki spekuli{u da je to rezultat {iroke upotrebe propagande, strogog nadzora i prijetnji po `ivote ~lanova porodica sportista. Posmatra~i ove godine posebno posmatraju tim Eritreje. Desetine sportista iz ove malene afri~ke dr`ave pobjeglo je u toku posljednje decenije kako bi se oteli re`imu koji se smatra autoritarnim.

78

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

PATINASTA KUTIJA

Gliga, velemajstor u svakom pogledu!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

GLIGINA SIMULTANKA
Gospodin Svetozar Gligori} je bio {ahista, novinar, publicista, kompozitor... Ljudina!
Na po~etku, prenosim iskreni savjet Abdulaha Sidrana upu}en potpisniku ovih redova. “Budi oprezan kada pi{e{ o Svetozaru Gligori}u. Bio je to ~isti ljudski genije.” Predlagao je jo{ davno Sidran da se u osnovne {kole uvede obavezni predmet: @ivot Svetozara Gligori}a. Pa stoga i drugarski savjet meni, nama, svima koji pi{emo ili `elimo pisati o velikom Gligi. I, bi}u oprezan. Fotografija iznad ovog teksta snimljena je sigurno 1978. godine. Ono {to je sigurno, i o~ito, jeste i da je Svetozar Gligori} igrao simultanku. A mo`e biti da je fotografija snimljena u sarajevskom Domu milicije. Na`alost, sigurno jeste i da nas je Svetozar Gligori} Gliga napustio 14. augusta. Preminuo je u 90. godini od posljedica mo`danog udara. Ovo {to slijedi, fakti su, neoborive i neosporne ~injenice, desetlje}ima vrijedno bilje`ene. Gliga je {ah po~eo igrati kada mu je bilo trinaest godina, bio je aktivni u~esnik NOR-a, titulu velemajstora dobio je 1951., osvojio je ~etrnaest olimpijskih medalja, dvanaest puta je bio prvak Jugoslavije i deset puta na evropskom tronu, tri puta se kvalifikovao za me~eve kandidata u ciklusu za Prvenstvo svijeta, osvajao je mnogorojne {ahovske turnire, godine 1958. izabran je za najboljeg sportistu Jugoslavije, dobitnik je, izme|u ostalog, Nagrade AVNOJ-a, a odlikovan je i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem. Bio je i novinar Borbe, NIN-a, Radio Beograda, objavio je knjigu o Me~u stolje}a Spassky - Fischer odigranom 1972. u Reykjaviku koja je {tampana u vi{e od 400.000 primjeraka. U jesen 1994. po~eo je da svira klavir, a pro{le je godine objavio CD Kako sam pre`iveo 20. vek, sa dvanaest kompozicija svih muzi~kih pravaca. Gliga je, jednostavno, bio gospodin! Neka mu je vje~na slava i hvala!

STRIP ARTIST

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by DINO BAJRAMOVIC

SRÐAN JEVÐEVIĆ: sa “Volio bih otplesati tango Senadom Avdićem”

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Idu}e godine. Ove godine nam je nestalo ljepila.

2. Da li ste kao m ali sa Nisam, ali sam sanj njali da }ete biti astronaut? ao da sam do{ao go u {kolu.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa r~inu. Bolje nego u Ta

4. [ta morate imate u fri`ideru? Cuku i macu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikoga. Onda bih rahat mogao zapjevati: “Pusto, pusto, pusto mi je sve...” 6. [ta mislite o seksu za nijednu no}? To je bezobrazno pitanje. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih ono {to nisam sad.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Raketa.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Kupio bih bra{na, {e}era i ulja da imam za nekoliko narednih godina. 10. Jeste li meteoropata? I jesam i nisam. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ma, kakvi. To su izmislili oni sa sela. Kad god sam se usr‘o, potoka ni|e nije bilo. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Ru`an i glup. Ljepota je prolazna. 13. [ta uradite kada vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Bje`im glavom bez obzira, ko ima “Me~ku” ima i pi{tolj! 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? [esnaest. Nekako mi do|e logi~no poslije 14 i 15. 15. Opi{ite Selmu Bajrami u tri rije~i? Bolje Selma Bajrami nego PTICA NA GRANI. Tri rije~i. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Senadom Avdi}em. 17. Osoba koja vas `ivcira? Onaj iz Kladnja {to prevodi kad ja pri~am.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Pitanje je: [ta vedrim kad sam komotan?
19. Tange ili badi}? Badi}. Iako ne znam {ta je, ali lijepo zvu~i.

20. A, begova ili Begova, al’ bo {kembe ~orba? lje i {kembe u ruci nego pa~e na grani.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? ^itajte magazin!

80

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->