P. 1
Oslobođenje [broj 23596, 23.8.2012]

Oslobođenje [broj 23596, 23.8.2012]

|Views: 204|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/23/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 23. 8. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.596

ZA SMJENU LAGUMD@IJE
3. strana

SDA i HSP ostaju uz Platformu

Denis Be}irovi}

NEKA SE NEBOJ[A STEFANOVI] IZVINI
2. strana

Foto: [aban SULTANOVI]

DANAS PRILOG

Oktobarske izbore
do~ekuje otkrivenih zastora
4-5. strana

20 GODINA OTKAKO JE ZAPALJENA SARAJEVSKA VIJE]NICA

PO@ARI I DALJE BJESNE DILJEM BiH

Vladine neposlu{nike nazivaju lopovima i me{etarima

VATRA GUTA [UME, HELIKOPTERI NA REMONTU
8. strana

RADELJA[: MUSI] MI JE NUDIO ODBORE
24. str.

U @I@I
Denis Be}irovi} pozvao stranke da prestanu sa konfrontacijama

2

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Radno povjerenstvo HDZ-a i HDZ-a 1990

Neka se Neboj{a Stefanovi} izvini
Ako predsjednik Skup{tine Srbije nastavi sa negiranjem dr`ave BiH, rizikuje da zvani~nici u BiH, ali i Ma|arskoj, Crnoj Gori, Albaniji po~nu govoriti kako su dr`ave Vojvodina ili Sand`ak, ka`e Be}irovi}
Zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Denis Be}irovi} pozvao je ju~er sve politi~ke stranke u Bosni i Hercegovini koje su opredijeljene za dr`avu da po strani ostave grupne i partijske, te li~ne interese i sujete i snagu umjesto na to, usmjere na odbranu BiH. Be}irovi}, tako|er, upozorava da ukoliko se nastave daljnje konfrontacije, to }e omogu}iti da BiH postane plijen u rukama antibosanske politike. S tim u vezi, Be}irovi} je najavio kako }e u narednim danima na adrese predsjednika politi~kih stranaka u BiH uputiti pismo u kojem }e zatra`iti njihovo o~itovanje glede negiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

Nakon {to se predsjedni{tva dvije stranke o~ituju o utvr|enim prijedlozima, amandmani }e po~etkom naredne sedmice biti zvani~no predstavljeni i upu}eni u parlamentarnu proceduru
Radno povjerenstvo Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatske demokratske zajednice 1990 za provedbu presude Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} - Finci usuglasilo je ju~er na sastanku u Sarajevu prijedlog amandmana na Ustav BiH, ali i FBiH. Ka ko je za Oslo bo|enje potvrdila dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Kri{to radi se o radnom materijalu koji }e biti upu}en predsjedni{tvima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 da se o njemu o~ituju.

Kreirani amandmani na ustave
Borjana Kri{to: Posredan izbor Predsjedni{tva BiH Veso Vegar: Ispo{tovati rokove iz Mape puta

izabrani legitimni predstavnici naroda, naglasila je Kri{to. Na pitanje da li je dobro uvoditi asimetri~na rje{enja u smislu izbora ~lanova Predsjedni{tva, s obzirom na to da bi se iz Parlamenta birali u tom slu~aju samo bo{nja~ki i hrvatski predstavnik, jer se RS izri~ito tome protivi i zala`e za ostanak izra-

Lideri se jo{ samo konsultiraju
Kako je istakao Veso Vegar “konzultacije o sastanku predsjednika sedam stranaka, njihov drugi krug, je u tijeku, ali se jo{ ne mo`e govoriti o to~nom datumu njegovog odr`avanja”. - Ako i kada bude postignuta suglasnost predsjednika stranaka bit }e odre|en i vremenski termin. Za sada, sve je jo{ u fazi dogovora, naglasio je Vegar. vnog, Kri{to nagla{ava kako }e se o “tomu razgovarati kada prijedlozi do|u u proceduru” . - Ovo je na{ prijedlog i vidjet }emo {ta }e o njemu re}i drugi. A, kada su u pitanju mogu}e razli~ite varijante, pa zar u BiH nisu prisutna asimetri~na rje{enja u mnogim oblastima, navela je Kri{to.

Posredan izbor
- O~ekujemo da }e po~etkom narednog tjedna, najvjerojatnije u utorak, prijedlozi biti zvani~no utvr|eni kroz najve}a strana~ka tijela i zvani~no biti pu{teni u parlamentarnu proceduru, naglasila je Kri{to. Dopredsjednica HDZ-a BiH potvrdila je da je ve}ina utvr|enih amandmana na Ustav BiH ona iz ranijeg rje{enja koje su kroz radni materijal u vidu spo ra zu ma bi la usu gla {e na izme|u SDP-a i HDZ-a BiH. - Cijenimo kako je posredan izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH, u Parlamentarnoj skup{tini BiH najbolje rje{enje koje je prihvatljivo za sve jer bi osiguralo da na tim pozicijama budu

[to se ti~e izbora izaslanika za Dom naroda PSBiH, ali i Dom naroda Parlamenta FBiH on se utvr|uje po novim pravilima. - Dodjela mandata putem tijela za provedbu izbora vr{ila bi se sukladno nacionalnoj pripadnosti, broju pu~anstva na odre|enom teritoriju i mjesta u `upanijskim skup{tinama. Uz primjenu tih principa do{lo bi se do vrijednosti glasa na osnovu kojeg bi se odredio broj mandata odre|ene `upanije u Domu naroda Parlamenta FBiH, a potom iz tog zakonodavnog tijela izvr{io izbor u Dom naroda PSBiH, zaklju~ila je Kri{to.

Dosta {utnje!
- Ne mo`e se i ne smije vi{e {utjeti na stalne govore o podjeli i razbijanju BiH. Ovo nije u funkciji predizborne kampanje, nego jednostavno nedopustivo je da nemamo odgovor na takve aktivnosti koje se provode i u dijelu BiH, ali i u susjedstvu, naglasio je Be}irovi}. S tim u vezi, nedavne izjave predsjednika Narodne skup{tine Srbije Neboj{e Stefanovi}a vezano za status Republike Srpske nazvao je nedopustivim. - Administrativno-teritorijalnu jedinicu u BiH, entitet RS, ne mo`e se progla{avati dr`avom. RS nije niti }e ikada biti dr`ava. Ovakve izjave su protivne Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, ocijenio je Be}irovi}, i pozvao predsjednika Narodne skup{tine Srbije da uputi zvani~no izvinjenje dr`avi BiH. Cilj BiH nije, navodi Be}irovi}, konfrontacija, ve} dobri odnosi sa susjedima, ali ako se vr{e napadi na dr`avu, ona ima dovoljno znanja i pameti koja }e stati u njenu odbranu demokratskim sredstvima. Tako je upozorio da predsjednik Narodne skup{tine Srbije, ako nastavi sa aktivnostima na negiranju dr`ave BiH, rizikuje jer otvara mogu}nost da zvani~nici u BiH, ali i Ma|arskoj, Crnoj Gori, Albaniji po~nu govoriti kako su dr`ave Vojvodina ili Sand`ak. Be}irovi} je odgovorio i Mladenu Bosi}u, predsjedniku SDS-a, iz kojeg su stigle najave o pokretanju inicijative za njegovu smjenu sa du`nosti ~lana Kolegija. - Ne bojim se smjene. Dr`ava BiH je pre~a i va`nija od funkcije i smjene, naglasio je Be}irovi} pozivaju}i Bosi}a da se ne slu`i dvostrukim mjerama.
Be}irovi} najavio pregr{t novih pisama Foto: D. TORCHE

Prije roka
^lan Predsjedni{tva i v.d. glavnog tajnika HDZ-a 1990 Veso Vegar potvrdio je kako }e amandmani na ustave BiH i FBiH biti zvani~no prezentirani javnosti na posebnoj pres-konferenciji po~etkom naredne sedmice, a u~init }e to zastupnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 kao njihovi oficijelni predlaga~i. - Amandmani, poglavito na Ustav BiH bit }e dostavljeni prije roka iz Mape puta definirane u Bruxellesu, odnosno 31. augusta, naveo je Vegar. Utvr|eni amandmani na ustave BiH i FBiH kako je navedeno iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 bit }e dostavljeni i ostalim politi~kim partnerima. A. TERZI]

SVA[TA (LI) PITAJU Iako je dobio veliki broj pitanja novinara, Be}irovi} gotovo ni na jedno nije odgovorio. Sve ono {to mu se nije svidjelo presjekao bi sa “koje je slijede}e pitanje?”
Na pres-konferenciju Be}irovi} je donio pregr{t saop}enja i pisama za koje je ustvrdio kako su odaslani samoinicijativno bez stava Kolegija i to posebno predstavnika iz RS-a, me|u kojima i esdeesovaca.

Pre}i u ofanzivu
Iako je dobio veliki broj pitanja novinara, Be}irovi} gotovo ni na jedno nije odgovorio. Sve ono {to mu se nije svidjelo presjekao bi sa “koje je slijede}e pitanje?” . Tako je na upit da li je trenuta~no pre~e rje{avanje ekonomskosocijalnih pitanja i problema sa kojima se suo~avaju poljoprivrednici ili nezaposleni, Be}irovi} odgovorio: - Ta~no je da BiH ima dosta problema, pa i tih. Ali, pitanje suvereniteta BiH i njena odbrana su najva`niji. Moramo po~eti uva`avati dr`avu BiH i trebaju to ~initi i susjedi. Nakon {to to rije{imo, mo`emo se posvetiti i ekonomskim problemima, ocjena je Be}irovi}a. Treba, cijeni, pre}i iz defanzive u ofanzivu kada je u pitanju za{tiA. TERZI] ta dr`ave BiH.

V I J E S T I

RADMANOVI] RAZGOVARAO S MOONOM

Ubrzati provedbu presude Sejdi} - Finci
^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Neboj{a Ra dma novi} i ame ri ~ki am ba sa dor u BiH Pa trick Mo on ju ~er su raz gova ra li o aktu el noj po li ti ~koj si tu aci ji u Bo sni i Her ce govi ni, ko ja je, po ocje ni sa govor ni ka, na kom plek snom ni vou, pre ni je la je Fe na. Tokom razgovora osvrnuli su se na de{avanja vezana za glasanje predstavnika Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama o rezoluciji o Siriji, pri ~emu je ~lan Radmanovi} istakao da je rije~ o kr{enju ustavnih procedura glasanja u BiH. Moon je informisao Radmanovi}a o svom stavu da je neophodno ubrzati proces rje{avanja implementacije presude Suda za ljudska prava, koja se odnosi na predmet Sejdi} i Finci, te rje{avanje problema vojne i dr`avne imovine u BiH, kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put u EU, saop}ila je Slu`ba za odnose s javno{}u Predsjedni{tva BiH. Tako|er, Radmanovi} je izra zio nadu da }e se pitanje implementacije presude Sejdi} i Finci rije{i-

ti u {to skorijem roku, te istakao da Republika Srpska i njeni predstavnici imaju druga~ije vi|enje rje{enja problema vojne i dr`avne imovine, odnosno izrazio nadu da }e se pitanje vojne i dr`avne imovine rije{iti zajedno. Sagovornici su izra zili i zajedni~ko o~ekivanje da }e priprema i provo|enje predstoje}ih lokalnih izbora u BiH i njenim entitetima, kao i predizborna atmosfera, pro}i u isticanju potrebe rje{avanja `ivotnih problema stanovni{tva, poput nezaposlenosti i izgradnje neophodne infrastrukture, a ne u nepotrebnom dizanju nacionalnih tenzija me|u narodima u BiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

U @I@I

3

SDA i HSP ostaju uz Platformu

ZA smjenu Lagumd`ije
Dobro smo se nosili u borbi protiv svih onih koji su `eljeli kr{iti Ustav i zakone, preuzeti javne medije i policiju, ka`e Juri{i} Ima i vi{e od 12 razloga za smjenu Zlatka Lagumd`ije, smatra Tihi}
Rukovodstva SDA i HSP-a BiH jedinstvenog su mi{ljenja da je politi~ku krizu prouzrokovao SDPBiH i njegov lider Zlatko Lagumd`ija, ali na ju~era{njem sastanku ove dvije stranke zvani~no se nije razgovaralo o eventualnoj Lagumd`ijinoj smjeni. Dvije stranke su formirale i zajedni~ku komisiju koja }e uskoro pripremiti nacrt sporazuma za unapre|enje me|usobne saradnje, a predstavnici HSP-a izrazili su `aljenje rukovodstvu SDA zbog formiranja vlasti u Kantonu 10.

Prijevremeni izbori

- Mislim da u ovom vremenu do lokalnih izbora nije realno o~ekivati rje{avanje problema i izbori }e dati odre|eni putokaz {ta i kako dalje, kako }e se odre|eni politi~ki pravci u BiH odvijati. Ukoliko postoji suglasnost drugih, izlaz iz ove krize u kojoj se BiH na{la zbog neodgovornog pona{anja SDP-a jesu prijevremeni izbori, kazao je Tihi}.

Stabilan partner
- Danas smo to prevazi{li, nai{li smo na razumijevanje i ~vrsto smo odlu~ili i dogovorili se da i SDA i HSP, kad su u pitanju politi~ki ciljevi, ostaju na temeljima Platforme i ni milimetra ne odustajemo do toga, kazao je Zvonko Juri{i}, predsjednik HSP-a, nakon ju~era{njeg sastanka. Analiziraju}i stanje u Federaciji i Bosni i Hercegovini, zaklju~eno je da su SDA i HSP u protekla tri mjeseca, od kada je nastala politi~ka kriza, bili istinski partneri. - Dobro smo se nosili u borbi protiv svih onih koji su `eljeli kr{iti Ustav, zakone, koji su `eljeli preuzeti javne medije i policiju. Dogovorili smo se da }emo tu suradnju produbiti i na ni`e razine i da }esmo 12 i nabrojali, a ima ih jo{. Kona~nu odluku o glasanju za njegovu smjenu SDA }e donijeti kad se ta ta~ka bude na{la na dnevnom redu, uz ispunjenje odre|enih zakonskih i politi~kih uvjeta. Ho}emo li imati dovoljno ruku, va`no je pitanje, ali je nama bitno ispunjavanje zakonskih i politi~kih uvjeta, jer ne mo`emo i}i u bilo kakvu smjenu Lagumd`ije dok se prethodno ne rije{i pitanje ministara iz reda SDA, dok postupak tih smjena ne bude ili obustavljen ili odba~en, odnosno odbijen glasovima u Domu naroda. Isto tako, smatramo da se prethodno moraju napraviti neki politi~ki dogovori, pa tek onda i}i u procedure razrje{enja, obrazlo`io je Tihi}. Tihi} je rekao da }e razgovarati i sa HDZ-ovima oko Lagumd`ijine smjene, ali tek kad do|e vrijeme za to i kad budu ispunjeni svi spomenuti prethodni uslovi za tu smjenu. On je rekao da SDA jo{ nema stav o prijedlogu dva HDZ-a za provedbu presude u slu~aju Sejdi} i Finci, ali da su protiv ako prijedlog bude po konceptu koji su ve} napravili SDP, SBB i dva HDZ-a. M. \UROVI] RUKAVINA

Sada{nje stanje nije u interesu gra|ana

Foto: D`. KRIJE[TORAC

mo se me|usobno i logisti~ki i politi~ki pomagati kad su u pitanju lokalni izbori u listopadu 2012, rekao je Juri{i}. On je istakao da se razgovaralo i o rje{enju problema izgradnje katoli~ke crkve u sarajevskom naselju Grbavica, za koju novac trebaju izdvojiti Kanton Sarajevo i Vlada FBiH, {to je unutar Platforme dogovoreno prije godinu. Najavljen je i protokol o kori{tenju {kole u Srednjobosanskom kan-

CRKVA Za izgradnju katoli~ke crkve u sarajevskom naselju Grbavica novac trebaju izdvojiti Kanton Sarajevo i Vlada FBiH, {to je unutar Platforme dogovoreno prije godinu
tonu koja je u vlasni{tvu crkve. - I SDA i HSP su dr`avotvorne stranke koje su pokazale da su vrlo odgovorne, koje su za BiH u njenim nepromjenjivim granicama, sa ravnopravnim gra|anima, i koje su za BiH kao pravnu dr`avu koja pomo}u svojih mehanizama ima obavezu osigurati sigurnost svim gra|anima i narodima BiH u cilju sveop}eg napretka, gospodarskog razvoja i evropskog puta, kazao je Juri{i}. Lider SDA Sulejman Tihi} izjavio je da se HSP pokazao kao stabilan partner, te da je zajedno ponovljeno opredjeljenje obje stranke da vlast, tamo gdje su oni u njoj, treba funkcionisati. - Ovakvo, sada{nje stanje sigurno nije u interesu gra|ana, kao ni glasa~a na{e dvije stranke, kazao je Tihi}.

Lagumd`ijina smjena
I Juri{i} i Tihi} su izjavili da se na ju~era{njem sastanku nije razgovaralo o Lagumd`ijinoj smjeni, ali su obojica iznijela stavove svojih stranaka o tom pitanju. U HSP-u ka`u da jesu za Lagumd`ijinu smjenu, ali ne zbog deklaracije o Siriji. - SDA ima jasan stav u tom pogledu. Nismo za smjenu iz SNSDovog razloga, ali smatramo da Lagumd`ija treba da bude smijenjen iz sasvim drugih razloga od kojih

Da li je SDA u {estorki?

Upitan da li }e uskoro biti sastanka vode}e {estorke, Tihi} je rekao da u ovom momentu ne zna da li je SDA dio {estorke ili nije. - ^uli ste Ljubi}a koji tvrdi da treba pozvati na takav sastanak SDA i Lagumd`iju koji tvrdi da ne treba pozvati SDA. Pitajte njih kad }e taj sastanak biti, a mi }emo se odazvati na svaki sastanak koji zna~i rje{avanje pitanja i obaveza iz Mape puta i generalno pitanja koja se ti~u BiH, kazao je on.

ZASJEDALA VLADA FBiH

HSS - NHI DISTRIKTA BR^KO UPOZORAVA

U penziju pod povoljnijim uvjetima
Vlada Federacije BiH ju~er je, izme|u ostalog, utvrdila i u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputila prijedlog dopuna Zakona o potvr|ivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uvjetima. Predvi|enim dopunama se potvr|uju prava na penziju ostvarenu po ~lanu 48. stav 4. Zakona o slu`bi u oru`anim snagama BiH do dono{enja jedinstvenog zakona o povoljnijem penzionisanju pripadnika branila~kih populacija u FBiH. Korisnici ovih prava preuzimaju se na isplatu iz bud`eta po~ev od 1. juna do 31. decembra 2012. i to iz sredstava dozna~enih odlukom o davanju saglasnosti federalnom Zavodu za isplatu njihove akontacije, linearno u jednakim iznosima za sve korisnike. Od 1. januara 2013. do dono{enja jedinstvenog zakona o povoljnijem penzionisanju pripadnika bora~ke populacije i utvr|ivanja novog iznosa penzija, isplata ovih penzija vr{i}e se privremeno u skladu sa raspolo`ivim sredstvima u bud`etu, u iznosu koji ne mo`e biti manji od iznosa najni`e penzije korisnika povoljnijih penzija u

Hrvatima prijeti nestanak
U vrijeme kada se Hrvati distrikta Br~ko osje}aju kao Indijanci u rezer vatu, dvije hrvatske politi~ke opcije, umjesto programa i rje{enja, javno se prepucavaju tko je imao nakanu prevarom do}i do glasova Hrvata iz dijaspore, jer je o~igledno da je neke od njih uhvatila panika i postaju svjesni da ne}e pre}i cenzus i u}i u Skup{tinu distrikta Br~ko. Ni{ta novo, smatra HSS - NHI ovog distrikta u saop}enju upu}enom za javnost, naglasiv{i da se do sada ni{ta nije u~inilo na pobolj{anju statusa i polo`aja Hrvata koji ovdje `ive, kao i onih koji su u dijaspori. Uveliko su prodani i izdani hrvatski interesi ~iji se akteri znaju u sapunici zvanoj “prevara dijaspore”. HSS - NHI distrikta Br~ko ukazuje na manipulativno spletkarenje od {ampiona ove discipline (HDZBiH i HDZ 1990 o.a), jer se oni sjete Hrvata Posavine svake ~etiri godine. Oni upravo trebaju polo`iti ra~un Hrvatima, objasniti im za{to je toliko nejedinstvo me|u politi~kim opcijama sa hrvatskim predznakom, da objasne koliko se do sada vratilo Hrvata u Posavinu, u distrikt Br~ko, jer je evidentno tiho iseljavanje.

FBiH. Dopunama je propisano i da vojnici koji su bili pripadnici Armije RBiH ili HVO-a najmanje dvije godine, a kojima }e slu`ba prestati u 2013, mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu penziju. Vlada FBiH ju~er nije prihvatila inicijativu Udru`enja za gra|anska prava o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Iz Vlade FBiH poja{njavaju da je presudom Ustavnog suda FBiH od 19. jula 2006. utvr|eno da ~lan 47. stav 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kojim je propisano da se ova odredba ne odnosi na prodaju stanova u privatnom vlasni{tvu na kojima postoji stanarsko pravo, nije u nesuglasnosti s Ustavom Federacije BiH, saop}eno je iz Vlade FBiH.

Ilustracije radi, navodi se u saop}enju, iz najve}e hrvatske katoli~ke `upe u zadnje dvije godine su se iselile 53 mlade osobe. Oni trebaju objasniti za{to se Hrvati svjesno pretvaraju u nacionalnu manjinu, kolika je zastupljenost Hrvata u institucijama distrikta Br~ko, koliko je bilo investiranja u Hrvatskim povratni~kim selima, {ta je sa obe}anom izgradnjom banje, bazena, ambulanti na svaka dva kilometra, ra~unar za svakog u~enika itd. HSS - NHI ovog distrikta }e ustrajati na ustroju hrvatske izborne jedinice. Oni pozivaju Hrvate da se odazovu na predstoje}e op}inske izbore i da kona~no u povijest po{alju one koji su sa njima manipulirali, stoji u saop}enju za javnost HSS - NHI distrikta Br~ko, kojeg je potpisao predsjednik Ivica Agelji}. M. B.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ne mo`e Beograd stalno da daje, a Pri{tina stalno da uzima

20 godina otkako je zapalj

OKTOBARSKE IZBOR
Najlonima ve} godinama zastrta ranjena fasada sarajevske Vije}nice, iz daljine posmatrano, ne odaje utisak da se i{ta novo i zanimljivo de{ava ispod tih za~a|enih velova. Ali, dovoljno je samo pribli`iti se zgradi, na Mustaj-begovom majdanu, i proviriti makar na trenutak, a iza plasti~nih pokrova blje{te crvenkaste, `u}kaste debele linije, kojima su prvobitni autori Vije}nice, kao {to se to de{avalo i sa drugim zdanjima gra|enim u austrougarskom periodu, htjeli udahnuti pseudomaurski trag i u samu zgradu, a preko nje i u onda{nje Sarajevo. I ostaviti svoj za{titni znak. Ovi zastori }e ~uvati od pogleda, pa i od urokljivih, gradsku ljepoticu, koja nije, kao {to legenda ka`e njena “kom{inica” Inat-ku}a, nikud odlazila sa svoga mjesta, ali jeste opet proputovala svijet na razglednicama, a i sada putuje - morima i okeanima. I ve} sam pogled na nju zna~i da je vi|eno - Sarajevo.

Ivica Da~i},
predsjednik Vlade Srbije

DOBAR LO[

ZAO

IGOR RADOJI^I]
Ve} iz zvorni~ke izjave ~elnika Narodne skup{tine RS-a jasno je kako Hrvatskoj, i da ho}e, nije lako rije{iti otvorena me|ugrani~na pitanja sa Bosnom i Hercegovinom. Dok se, naime, koplja lome oko dva {kolja, Radoji~i} brani (samo) granicu na Uni. Ako se to, veli, rije{i, nema razloga da RS ratifikuje sporazum o granici. A pregovara}e se, valjda, u Kostajnici - na spornoj granici.

Ekskluzivno gradili{te
“Izme|u 1. i 5. oktobra Vije}nica }e osvanuti sa svojom rasko{nom vanjskom ljepotom, {to zna~i da bi do tog vremena radovi koje GP Bosna izvodi na fasadi ovog istorijskog objekta trebali biti zavr{eni” saznajemo od Ferhada , Mulabegovi}a, arhitekte, koji je

DANIEL SERWER
Ameri~ki ekspert za Balkan, ba{ kao da je ~uo i ovu (gornju) Radoji~i}evu opservaciju o granici i ulozi entiteta, pa je razlo`no rastuma~io kako Republika Srpska nije, niti }e ikada biti suverena. A osobito argumentirano je Serwer (jo{ jedanput) otkrio koje sve opasnosti skriva podjela BiH na tri dijela. Eresovski Srbi, danas to ne razumiju, ali Amerikanac govori i za njihovo dobro.

Bjelina blje{ti

ZDK
Konkursna procedura za prijem u~itelja i nastavnika u osnovne {kole ovoga kantona, stara je pri~a, ali je, evo, aktuelizirana uo~i po~etka {kolske godine. Budu}i je pri~a, vi{e-manje znana, ukratko; brojni se prosvjetni radnici godinama prijavljuju na konkurse, a i kada se zaposle, to je na odre|eno. Rodice ministrica, me|utim, nemaju takvih problema.

I skele mogu biti magi~ne

KO[ARKA[KA REPREZENTACIJA
Zabilje`en je, dodu{e, prvi poraz u kvalifikacijama, ali puna Skenderija je vidjela ekipu ~iji je karakter neupitan. U me~u u kojem su gosti poga|ali i iz svla~ionice i utekli na dvadesetak razlike, na{i su ko{arka{i izborili priliku da u posljednjih {est sekundi dobiju utakmicu. Nije bilo sre}e. Ipak, sa sigurno{}u mo`emo kazati - imamo reprezentaciju!

Ure|ivanje obala Bosne

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: Muhamed TUNOVI]

VIJEST U

BROJU

miliona maraka potra`uje Poreska uprava Republike Srpske po osnovu poreza i doprinosa.

391,5

U Maglaju je nastavljen projekt izgradnje obale utvrde na desnoj strani rijeke Bosne. Cilj projekta je da za{titi ovaj grad od poplava. Prema rije~ima na~elnika Op}ine Mehmeda Mustaba{i}a, ovaj projekt, osim {to }e uljep{ati izgled desne obale, slu`it }e i za za{titu grada od poplava. Lijeva obala do gradskog mosta je ure|ena ranije.
Mi. D.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

DOGA\AJI

5

jena sarajevska Vije}nica

E DO^EKUJE OTKRIVENIH ZASTORA
Utroba zdanja, odnosno ~etvrta faza obnove, koja je tako|e u toku, trebala bi dobiti svoj prvobitni izgled do aprila 2014. godine, na stogodi{njicu po~etka Prvog svjetskog rata

Plo~a nezaborava

zajedno s rahmetli Smajom Mulaomerovi}em autor idejnog projekta obnove Vije}nice. “Time }e biti zavr{ena tre}a faza obnove” isti~e Mulabegovi}, s ko, jim razgovaramo u prostoriji u samoj Vije}nici, natrpanoj metrima visokom dokumentacijom. Kartonske kutije su je pune, i zidovi. Kao da je u pitanju selidba, mislimo, a sagovornik potvr|uje. Utroba zdanja, odnosno ~etvrta faza obnove, koja je tako|e u toku,

Knjige ostaju
Prema ranijim najavama, Vije}nica, koja je ponovo dobila prvobitnu funkciju, pripala je Gradskoj upravi Sarajeva, bi}e opremljena istim klupama koje su nekada davno tu stajale. No, namjena zgrade ne}e biti udaljena ni od knjiga. U zdanju }e biti izlo`ene vrijedne kolekcije knjiga Nacionalne i univer zitetske biblioteke, ali, u skladu s trendom da se svaka sli~na ustanova samoodr`ava, tu }e se organizovati brojni skupovi, izlo`be, razne manifestacije...

trebala bi dobiti svoj prvobitni izgled do aprila 2014. godine, na stogodi{njicu po~etka Prvog svjetskog rata. U vrijeme na{eg obilaska ovog ekskluzivnog gradili{ta, na kojem je dragocjen pogled na svaki neobnovljeni zid, ali i na onaj djeli} obnovljenog, koji blje{ti svjetlo{}u, ~ini se kao da su svi pomenuti rokovi nedosegnuti. Jer, gdje god oko pogleda, tek je po~etak, neka faza gradnje, rekonstrukcije, obnavljanja... Jedino {to je tamo stvarno neupitno jesu ljudi, rasuti po svim }o{kovima, po svim zidovima, a svaki je u pokretu. Da, neupitan je i onaj stakleni svod, koji bri{e granicu izme|u neba i zemlje. No, zasad je bolje gledati u pod, jer se hoda po improvizovanim daskama. Ali, kako ne primijetiti, ~ak i obi~ne `eljezne skele, privremeno postavljene za prelazak s jedne strane na drugu, izgledaju kao opipljiva magi~na simfonija. U Vije}nici se osje}a `ivot, i historija. Komadi}i originalne reljefne plastike su svuda okolo. Izviruju, i{~ekuju dan ponovnog ro|enja. Kakva razlika u odnosu na dan od prije dvadeset godina, 25/26. august, kada su sa brda oko Sara-

jeva, iz cijevi srpske vojske, po~ele upravo prema ovom zdanju letjeti kugle smrti?! U zraku su, danima poslije tog dana i te no}i, kada je Vije}nica neprekidno bombardovana, lebdjeli papiri. Listovi knjiga onda{nje biblioteke smje{tene u ovom reprezentativnom objektu plovili su vazdu{nim putevima, i slijetali ~ak i na obronke Sarajeva i, kakvog li apsurda, sletjeli su ~ak i ubicama Vije}nice pred o~i. Donosili im tragove ljudskog znanja, sakupljenu pamet ~ovje~anstva, opominjali ih na to kakav su zlo~in uradili zdanju koje je decenijama, generacijama Sarajlija, Bosanaca i Hercegovaca, Jugoslovena, Evropljana, ali i znati`eljnicima iz cijelog svijeta bilo va`no, ba{ poput svetih hramova skru{enim dobrovoljnim zato~enicima vjere u Boga. Ti poluspaljeni listovi knjiga, koji bi sletjeli ubici na krilo, jesu li bili opomena?Ili su poslu`ili kao cigaret-papir? Ili su, mo`da, nekog od njih podsjetili na onu ti{inu predratne aule, u kojoj je u uho ulazilo samo listanje, listanje, listanje. Mulabegovi} nam nabraja izvore iz kojih su do sada pristizala

sredstva za obnovu zdanja, ali, upozorava, ne zna sve. Kada kasnije otvorismo internet-stranicu Gradske uprave, nailazimo tako|e na nepotpune podatke, pa je mo`da bolje u ovoj prilici donatore ni ne pominjati. Tek da naglasimo da se trenutni radovi izvode zahvaljuju}i sredstvima Evropske komisije i fondovima IPA.

Tajne graditeljstva
Naravno, neko }e primijetiti da se sve oko obnove ovog nacionalnog spomenika kulture u poslijeratnom periodu de{ava presporo, {to je ta~no, ali ako se uzme u obzir da su se fa{isti ba{ krvni~ki potrudili da ga temeljito dokraj~e, i ako se ima u vidu koliko je trebalo vremena utro{iti dok su obavljene faze obnove koje su izvan svakog oka, onda su mjere za ocjenu druga~ije. Navedimo samo projektantski ali i posao kojim je trebalo, na neki na~in, sabrati sve dotada{nje znanje o tajnama graditeljstva Vije}nice, kako bi konzervacije, rehabilitacije, nove gradnje bile {to uspje{nije. Prema nekim ra~unicama, kompletna obnova ovog objekta }e stajati oko 30 miliona KM. Jer, nisu u pi-

tanju samo slikarske i gipsane dekoracije, koje }e, tvrde upu}eni, biti potpuno nalik prija{njima nego je rije~ o stotinama, naoko, sitnih radnji, za koje treba i novac, ali i vrijeme. Povrh svega, sigurna majstorska ruka. Koliko je to osjetljiv, te`ak posao, dovoljno svjedo~i podatak da je ukrasnih dijelova na fasadi sa~uvano samo 15 posto, a sve ostalo }e biti novo, {to je, svakako, velik izazov za svakoga ko je u to uklju~en. I, kako se ovdje ne podsjetiti da od samoga po~etka njenog postojanja, s gradskom Vije}nicom nije i{lo lako. Prvi projekat za nju je uradio Karlo Par`ik, ali, kako je dobio lo{u ocjenu, posla se prihvatio Alexsandr Wittek, koji je za uzor imao jednu egipatsku d`amiju, pa je zbog toga, navodno, i{ao nekoliko puta u Kairo. Prema nekim verzijama, Wittek je sam bio nezadovoljan dijelom zavr{ene gradnje, te je izvr{io samoubistvo, a njega zamjenjuje tre}i projektant ]iril Ivekovi}. Vije}nica je zvani~no predana na upotrebu tada{njim gradskim vlastima 1896. godine. Kada bude ovaj put zavr{ena, prihvatit }e je, kao svoju, u srce svako ko ju je makar jeEdina KAMENICA dnom vidio.

TAKORE]I... LUTRIJA
Federalna Vlada nije ju~er usvojila izvje {taj o po slova nju s go di {njim obra ~u nom Lu tri je Bo sne i Her ce govi ne za 2011. go di nu i za du `i la je Upravni odbor Lu tri je da prei spi ta po slova nje i ut vrdi od govor nost me na d`men ta. Vla da }e ovaj izvje{taj Lutrije uputiti Finansij skoj po li ci ji. Ra zmatraju}i ovogodi{nji plan poslovanja Lutrije BiH, Vlada je donijela odluku o raspodjeli sredstava ostvarenog prometa Lutrije BiH za 2012. Prema odluci, iz ovih sredstava, kao akontaciju pripadaju}eg prihoda, Lutrija BiH treba uplatiti u prora~un FBiH 4.965.120 KM, saop}eno je iz Vlade FBiH.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Predizborne manipulacije s “dr`avom RS”

Rimac na ~elu Civilne za{tite
Vlada Hercegbosanske `upanije je ju~er, na prijedlog direktora @upanijske uprave Civilne za{tite Frane La{tre, a zbog isteka mandata, imenovala novi @upanijski sto`er Civilne za{tite. Nediljko Rimac imenovan je za zapovjednika sto`era, Frano La{tro za na~elnika Sto`era, a za ~lanove Sto`era imenovani su Mario Lovri}, Hikmet Hod`i}, Darko Hor vat, Petar Gelo, Stjepan Vidovi}, Diana ^a~ija i Goran ^ondri}, javila je Fena. Razmatrano je financijsko izvje{}e @upanijskog zavoda za upo{ljavanje za 2011. te je upu}en u skup{tinsku proceduru na usvajanje. Zbog odre|enih upita i zahtjeva ministra financija Branka Ivkovi}a te ministra rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Darka Hor vata, razmatranje financijskog izvje{}a @upanijskog zavoda za zdravstveno osiguranje bit }e nastavljeno na sljede}oj sjednici Vlade. Na prijedlog ministra unutra{njih poslova Marija Lovri}a, imenovan je novi Policijski odbor, a za ~lanove su izabrani Branko Draga{, Damir Marijan te Ru`ica Mio~.
Mladen Bosi}: Pitanje suvereniteta Aleksandra Pandurevi}: RS kao Teksas Branislav Borenovi}: Gra|ani }e prepoznati

Igrale se delije
Referendum, ili otcjepljenje RS-a, ili, pak, teza o tome da je RS dr`ava - tako se uvijek iznova pribjegava igranju s osje}ajima ljudi. I to je potpuno o~ekivano kada im nemate ponuditi ni{ta drugo, ka`e Branislav Borenovi}, potpredsjednik PDP-a
Sve predizborne kampanje i vrijeme koje im prethodi, kada je u pitanju lider SNSD-a Milorad Dodik, vode se prema istom {ablonu. Umjesto konkretnih obe}anja u oblasti socijalnoekonomskog statusa, za koja bi gra|ani jednom mogli postaviti pitanje za{to nisu realizovana, Dodik pribjegava pri~ama o RSu kao dr`avi, njegovoj samostalnosti, referendumima. Na tom fo nu, obe }a va ju }i gra|anima referendum o otcjepljenju RS-a iz BiH, SNSD je dobio izbore 2006. godine, ista pri~a ponavljala se i 2010, pa otu da, sma tra ju su go vor ni ci Oslobo|enja, Dodik ra~una na to da je to najlak{i na~in za pridobijanje naklonosti bira~a i pred ove lokalne izbore. Otuda u svim svojim istupima i ponavlja kao mantru tezu da je RS dr`ava, nabraja atribute njegove suverenosti i, naravno, isti~e da BiH nije dr`ava, nego tek “nu`no zlo i okov iz kojeg se RS treba i ho}e izbaviti” . skup{tini BiH Aleksandra Pandu re vi} po ku {a la da do ka `e dr`avnost RS-a porede}i ga sa dr`avama u SAD-u. “Republika Srpska, po svojim ustavnim ovla{tenjima, jeste dr`ava u okviru slo`ene zajednice BiH” kazala je , Pandurevi}, te ustvrdila da bi, “sporiti dr`avnost RS-a bilo isto kao sporiti dr`avnost bilo kojoj dr`avi ~lanici SAD-a. Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} oti{ao je i korak dalje, novi} kazao je da se pred svake izbore u dijelu politi~kih krugova u RS-u, prije svega od SNSD-a i njegovog predsjednika, ponavlja jedna te ista pri~a. “Ili je to referendum, ili otcjepljenje RS-a, ili, pak, teza o tome da je RS dr`ava. Tako se uvijek iznova pribjegava igranju s osje}ajima ljudi. I to je potpuno o~ekivano kada im nemate ponuditi ni{ta drugo. A to je posao, socijalna sigurnost. Ono ~emu se nadam jeste da }e gra|ani ovog puta prepoznati tu na svakome je da sam odlu~uje o tome” zaklju~io je Borenovi}. ,

Ve} vi|eno
Sr|an Puhalo, analiti~ar agencije za istra`ivanje javnog mijenja Prime Communication, tako|e isti~e da je pri~a o RS-u kao dr`avi ve} vi|ena. “To je o~ekivana taktika kojoj se pribjegava kada se gra|anima nema {ta drugo ponuditi. I uvijek se koristi ista matrica. Na|e se ne{to {to }e biti povod, pa se ~eka reakcija iz Federacije BiH. To onda podi`e tenzije i tako se u prvi plan interesa javnosti stavljaju stvari koje nemaju nikakve veze s realnim stanjem. Ovaj put to su lokalni izbori” rekao je Puhalo. , Prema njegovim rije~ima, ho}e li se gra|ani RS-a kao bira~i primiti na tu pri~u, ponajprije zavisi od toga na kakvu }e reakciju i Dodikovi i Bosi}evi stavovi nai}i u Federaciji BiH. “Izignori{e li Federacija ove izjave, onda }e sva pri~a koja bi trebala privu}i glasa~e u RS-u biti uzaludna” smatra Puhalo. , Komentari{u}i Bosi}evo pona{anje, Puhalo je kazao da Bosi} “postupa mudro igraju}i u korist SDS-a i ne dozvoljavaju}i SNSD-u da bude ekskluzivni predstavnik srpstva” .
G. KATANA

USAID objavio Indeks civilnog dru{tva
Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj (USAID) objavila je 15. izdanje Indeksa odr`ivosti civilnog dru{tva (CSOSI) u centralnoj i ju`noj Evropi te Evroaziji, koji prati de{avanja i razvoj organizacija civilnog dru{tva tokom 2011. godine, saop}io je ju~er ACIPS, USAID-ov partner u kreiranju ovog indeksa za Bosnu i Hercegovinu, javila je Fena. Za 23. august u Sarajevu ACIPS je najavio panel-raspravu svojih autorica u ovom izdanju i panel-eksperata o trendovima, uspjesima i problemima civilnog dru{tva u na{oj zemlji i {iroj regiji. Najavljeni u~esnici su Aldina D`ebo, Darko Brkan i Slavica Dra{kovi}. U posljednjih 15 godina, Indeks je pratio napredak organizacija u 29 dr`ava i istra`ivao sveukupno stanje u kojem civilno dru{tvo djeluje, s posebnim naglaskom na pravno okru`enje, organizacijske kapacitete, finansijsku odr`ivost, zagovaranje, pru`anje usluga, infrastrukturu i javni imid`.

IGNORISATI Ho}e li se gra|ani RS-a kao bira~i primiti na tu pri~u, ponajprije zavisi od toga na kakvu }e reakciju i Dodikovi i Bosi}evi stavovi nai}i u Federaciji BiH. “Izignori{e li Federacija ove izjave, onda }e sva pri~a koja bi trebala privu}i glasa~e u RS-u biti uzaludna”, smatra Puhalo
iznijev{i tezu da je RS dr`ava koja ima pravo na vo|enje spoljne politike i na samoopredjeljenje. “Vidite, jasno je da RS nije suverena i me|unarodno priznata dr`ava. Nema taj spoljni suverenitet. Ali, ni BiH, na koju je RS prenio svoj spoljni subjektivitet nije suverena dr`ava jer ima OHR koji joj oduzima dio suvereniteta” rekao je Bosi}. , Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borevrstu manipulacije i okrenuti se onima koji nude konkretna rje{enja za konkretne, `ivotne probleme”rekao , je Borenovi}. Istakao je da ga ipak malo ~udi {to i lider SDS-a Mladen Bosi} poku{ava da Dodiku parira istom pri~om poku{avaju}i da doka`e svoj patriotizam kroz medijske istupe. “Patriotizam se dokazuje na terenu, radom za boljitak gra|ana, a ne praznim pri~ama, ali

Prazne pri~e
Njegovim stopama ovih dana krenuli su i predstavnici najve}e, uvjetno uzev{i, opozicione stranke u RS-u, SDS-a. Tako je po sla ni ca u Par la men tar noj

MUP USK-a o zatvaranju ceste Biha} - Sarajevo

Izvo|a~ radova ugrozio sigurnost
U Ministarstvu unutra{njih poslova Un sko-san skog kan to na ju ~er je odr`ana pres-konferencija povodom odluke firme Komrad Bu`im, izvo|a~a radova, da zatvori magistralnu cestu M5 (Biha} - Sarajevo). - Do sada smo i previ{e tolerisali ovakve situacije i jednom zauvijek `elimo prekinuti ovakvu praksu, jer nisu poslali na vrijeme zahtjev. Postavljena je neadekvatna signalizacija, alternativni put je katastrofalan i predstavlja prijetnju u~esnicima saobra}aja. Mnoga vozila su zbog toga o{te}ena, a neki su i zalutali, izjavio je ministar unutra{njih poslova [efik Smlati}. Ju~er se na spornoj zaobilaznici izme|u Biha}a i Bosanskog Petrovca morao svaki put zaustavljati saobra}aj dok se pra{ina ne slegne, kako bi voza~i vidjeli kuda voze, objasnio je Ahmet Pa{ali}, vi{i inspektor za saobra}aj. Ministar Smlati} pozvao je sve gra|ane da ubudu}e prijave policiji sli~ne neugodnosti.
F. Be.

Upozorili na java{luk

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

LAGUMD@IJA NA DNEVNOM REDU PARLAMENTA BiH 6. SEPTEMBRA

ZAHTJEV U SEPTEMBRU, O SMJENI NAKON IZBORA
Zvani~no pokretanje inicijative o potrebi rekonstrukcije Vije}a ministara BiH kroz razrje{enje ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumd`ije treba se na}i na dnevnom redu prve sjednice Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH nakon godi{njeg odmora, 6. septembra. Zahtjev }e u proceduru dostaviti Klub SNSD-a. Zas tu pni ca SNSD-a Mi li ca Mar ko vi} is ta kla je za Oslo bo|enje kako “ne o~ekuje problem na Kolegiju oko uvr{tavanja inicijative u dnevni red” . - Radi se o proceduri pokretanja postupka i za o~ekivati je da Kolegij i u ovom slu~aju postupi kao i u svakom prethodnom. Sve inicijative do{le su na izja{njavanje, a naravno da njihova sudbina ovisi od kona~nog glasanja. Kada je u pitanju glasanje o razrje{enju Lagumd`ije, to }e se desiti na sjednici nakon izbora, u oktobru, jer u periodu izborne kampanje Parlament BiH ne}e zasjedati u skladu sa ranijim stavom, navela je Markovi}.

Ministarstvo finansija BiH izmiruje obaveze
Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u zakonskim i ugovorenim rokovima izmiruje obaveze prema dobavlja~ima za sve institucije BiH, kao i prema zaposlenima, ali i drugim nivoima vlasti i fondovima po osnovu poreza i doprinosa, saop}eno je ju~er iz tog ministarstva, javila je Fena. - S obzirom na to da se u medijima pojavila informacija o neizmirivanju obaveza institucija BiH, obavje{tavamo javnost da se radi o lai~kom tuma~enju navoda iz revizorskih izvje{taja o bilansu stanja, a ne o podacima iz Ministarstva finansija i trezora BiH koje je isklju~ivo nadle`no za ovu oblast, navodi se u sop}enju. In for ma ci je objav lje ne u po je di nim medijima ne odra`avaju stanje likvi dnos ti in sti tu ci ja Bosne i Her cegovine i stvaraju potpuno krivu sliku o njihovom finansijskom poslovanju i funkcionisanju trezorskog sistema finansijskog upravljanja preko kojeg Ministarstvo finansija i trezora obavlja sva pla}anja za institucije Bosne i Hercegovine, saop}ilo je to ministarstvo.

Razrje{enje ministra vanjskih poslova BiH tra`i SNSD Podr{ka iz RS-a osigurana Sve zavisi od HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 ili pak NSRB-a, odnosno DNZ-a
vanju SNSD-a i SDS-a u Sarajevu, Bosi} nagla{ava i ~injenicu da je SDS protiv “privatizacije politike” . - Ne mo`emo niti `elimo dozvoliti da se RS isklju~uje iz procesa dono{enja odluka kao {to je to u~injeno posljednjim postupcima, ocijenio je Bosi}.

Odgovornost vladaju}ih
Uz SNSD i SDS podr{ku smjeni Lagumd`ije dat }e i zastupnik DNS-a Petar Kuni}, ~ime }e se osigurati 13 sigurnih glasova za iz RS-a. Smjenu Lagumd`ije za koju treba najmanje devet glasova iz FBiH kako bi se osigurala entitetska, ali i op}a ve}ina, najizvjesnije dat }e Klub zastupnika SDA, njih sedam, a isto je najavio i zastupnik HSP-a Zvonko Juri{i}. Klju~an }e stoga biti stav Kluba zastupnika HDZ-a BiH i HDZa 1990 ili pak, opredjeljenja po jednog iz NSRB-a i DNZ-a. U Stranci za BiH isti~u da “ne `ele u~estvovati u radnjama koje se de{avaju na politi~koj sceni BiH” . - Nismo spremni da ulazimo u personalne sukobe. Smatramo kako je prioritetno da se okrenemo ka boljitku za BiH, a ne stvaranju permanentnih kriza kakve su prisutne ve} dvije godine za koje su odgovorni i Lagumd`ija i Dodik, ali i ostali lideri vladaju}e {estorke ili sedmorke, ocijenio je Amer Jerlagi}, predsjednik SBiH. Vladaju}a garnitura, stav je SBiH, snosi i odgovornost {to je u BiH stao svaki progres ka EU, iako su svi predsjednici stranaka deklarativno za te procese.
A. TERZI]

Milica Markovi}: SNSD pokre}e postupak

Amer Jerlagi}: Ne}emo ulaziti u personalne sukobe

Poslovnik i procedura jasni
Kako je Oslobo|enje ve} objavilo, u Poslovniku Predstavni~kog doma PSBiH, u ~lanu 143. stoji da “Klub poslanika ili najmanje tri poslanika u Domu mogu inicirati prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vije}u ministara BiH ili o potrebi rekonstrukcije Vije}a ministara BiH”. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma, u ovom slu~aju Milorad @ivkovi} (SNSD), prijedlog upu}en u pisanoj formi, potpisan i s obja{njenjem odmah dostavlja Vije}u ministara BiH, poslanicima i Domu naroda. Vije}e ministara o~ituje se o podnesenom prijedlogu, ali za nastavak procedure, odnosno izglasavanje smjene ministra ili kompletnog saziva nije potrebna suglasnost predsjedavaju}eg (Vjekoslava Bevande). Parlament BiH ~ak ne obavezuje ni mogu}e protivljenje Vije}a ministara potrebi rekonstrukcije ili njegovog opoziva. Jer, Poslovnik Predstavni~kog doma PSBiH (~lan 144.) definira da se “prijedlog za glasanje o nepovjerenju obavezno stavlja na dnevni red nakon 20 dana, a najkasnije 30 dana od dana dostavljanja Vije}u ministara BiH”. [to se ti~e same inicijative Kluba SNSD-a o smjeni Lagumd`ije iz SDS-a su najavili kako }e je njihova ~etiri zastupnika u Pred sta vni ~kom do mu PSBiH podr`ati. Osim {to je jedan od razloga dogovor o zajedni~kom djelo-

Besplatni ud`benici najugro`enijoj djeci
Zavod za ud`benike i nastavna sredstva Isto~no Sarajevo, kao i prethodnih godina, podr`ao je inicijative brojnih organizacija za pomo} u nabavci ud`benika najugro`enijim porodicama i vi{e~lanim porodicama u Republici Srpskoj, javila je Fena. U saop}enju Zavoda navodi se da je v.d. direktor Zavoda Slavi{a Kova~evi} poklonio ju~er komplete ud`benika za 18 u~enika uzrasta od tre}eg ra zreda osnovne {kole do ~etvrtog razreda srednje {kole na podru~ju op{tine Isto~no Novo Sarajevo. Sljede}a sli~na akcija najavljena je za utorak, 28. augusta, u op{tini Kozarska Dubica.

Privatizacija politike
Poku{aj blokade na sjednici Kolegija Mladen Bosi}, predsjedavaju}i Kluba SDS-a u Predstavni~kom domu PSBiH, tako|er, smatra neprihvatljivom. - Ukoliko se takvo {to desi to }e biti krajnje neprincipijelan stav SDP-a. U tom slu~aju padaju u vodu sve teze koje je SDP koristio u obra~unu sa SDA. Ina~e, i sami su se u vi{e navrata deklarisali kako prihvataju demokratsku volju u Parlamentu BiH. Postupe li suprotno od onoga {to su govorili to }e biti dno, poru~io je Bosi}.

Komisija za verifikaciju spiskova organizatora otpora

Ministar Helez parafira kriterije?
U utorak, 28. augusta ove godine, Komisija Vlade FBiH za verifikaciju i utvr|ivanje spiska i statusa organizatora pokreta~a otpora i dobitnika Spomenice Medalje otpora, odr`at }e, saznajemo, sastanak sa Zukanom Helezom, ministrom za bora~ka pitanja u FBiH. Sastanak Komisije s ministrom odr`an je i prije nekoliko dana, ali bez ~lanova koji u Komisiji predstavljaju Patriotsku ligu BiH, Zelene beretke i Udru`enje Organizatori i pokreta~i otpora agresiji na BiH. Na potonjem sastanku ministru su prezentovani dosada{nji rezultati rada Komisije i, {to bi rekli, bilo je sugestija, primjedbi i prijedloga. Na sastanku koji sada Komisija u punom sastavu treba da odr`i s ministrom Helezom razgovarat }e se, saznajemo, i o kriterijima prema kojima Komisija odre|uje ko mo`e biti organizator otpora agresiji na BiH. Kriterije je, podsjetimo, Komisija jednoglasno usvojila i za o~ekivati je da ih ministar Helez u utorak i potpi{e! Ako se u me|uvremenu iz nekog razloga nisu promijenili, kriteriji ka`u da organizator otpora mo`e biti osoba koja je u BiH ili vani, ilegalno ili putem institucija, aktivno i uspje{no u~estvovala u pripremi otpora od 18. septembra 1991. do 8. aprila 1992, potom sa odbranom od agresije nastavila do 23. decembra 1995. (osim ako njen anga`man nije sprije~en pogibijom, ranjavanjem, zarobljavanjem...)! Komisija bi, pisali smo, s radom trebalo da zavr{i do kraja septembra, ali je mogu}e da, zbog lokalnih oktobarskih izbora, dobije na vremenu. Tim prije {to na njen rad ve} ima {to medijskih, {to pritisaka iz vrhova politi~kih stranaka. Kako god, za nadati se da na spisku organizatora otpora ne}e biti okorjelih kriminalaca, onih koji su falsifikovali dokumenta, kupovali uvjerenja, te onih kojima je rat bio brat. Podsjetimo, predsjednik spomenute komisije, koju je formirao ministar Helez, jeste Irfan Ljevakovi}, ~lanovi su Senaid Memi} i Abdurahman [e~i} (Udru`enje Organizatori i pokreta~i otpora FBiH), Muhamed [vraki} i Emsad Muratspahi} (Zelene beretke), Avdo Hebib i Salko Halilovi} (Patriotska liga BiH), Dragan Pinjuh i Petar Zelenika (HVO), te Salko Polimac, Nezim ]ati}, Hasan Muratovi} i Nasuf Beba, imenovani u ime Ministarstva za pitanja boraca. A. B.

Zukan Helez: Po{teno, po kriterijima!

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

PO@ARI I DALJE BJESNE DILJEM BiH

Kebo zahvalio EUFOR-u
Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo posjetio je ju~er bazu Butmir kako bi li~no zahvalio general-majoru Rober tu Briegeru za podr{ku koju je EUFOR pru`io vlastima BiH u ga{enju {umskih po`ara. Ju~er je EUFOR-ov helikopter tipa alouette III pomogao u ga{enju {umskih po`ara u podru~ju Konjica, javila je Fena. To je u~injeno na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH za pomo} EUFOR-a, koji je upu}en u utorak. Helikopter EUFORa je u 32 naleta ispustio 16.000 litara vode na po`ari{ta. Iako ne posjeduje resurse potrebne da bi kontinuirano i na neodre|en rok u~estvovao u ga{enju {umskih po`ara u BiH, EUFOR }e u okviru vlastitih kapaciteta nastaviti da pru`a podr{ku ljudima i vlastima BiH, saop}eno je iz EUFOR-a.

EUFOR-ov helikopter gasio po`ar, ostao gusti dim

Vatra guta {ume,
helikopteri na remontu
Stanje alarmantno, OSBiH radi na osposobljavanju jednog helikoptera Vatrogasci anga`ovani danono}no Ve}ina po`ara nastane iz nehata, identifikovana lica o~ekuju kazne i do tri godine zatvora
Situacija na podru~ju Federacije, ali i Republike Srpske i dalje je zabrinjavaju}a, a vatrogasne jedinice zajedno sa mje{tanima i radnicima {umarskih udru`enja, te svim drugim raspolo`ivim sredstvima vatru gase danono}no. Po`ari na podru~ju Mostara, Konjica, Bratunca, Trebinja i Gacka ponovo su se aktivirali ju~er u ranim jutarnjim satima. U Bratuncu je aktivan po`ar u naselju Slapa{nica, gdje gori bjelogori~na {uma, a u ga{enju u~estvuju pripadnici vatrogasne jedinice, radnici [umskog gazdinstva Drina te lokalno stanovni{tvo. Ni{ta bolja situacija nije ni u Srebrenici na lokalitetu Bla`ijevi}i i Pribojevi}i, gdje je tako|er ugro`eno nekoliko hektara bjelogori~ne {ume, niskog rastinja te zasadi crnogori~ne {ume. I dalje je aktivan po`ar na podru~ju op{tine Tre bi nje (oko ma nas ti ra Tvrdo{), gdje je raspore|ena vatrogasna ekipa zajedno sa lokalnom Civilnom za{titom gasila vatru od ranih jutarnjih sati. gori ve} nekoliko dana, a u nekoliko navrata su bili ugro`eni okolni objekti i mje{tani. Nadamo se da }emo uz pomo} EUFOR-a po`ar makar staviti pod kontrolu, ka`e Husein Hod`i}, pomo}nik na~elnika za civilnu za{titu i vatrogastvo Op}ine Konjic. Osim po`ara u okolici Bora~kog jezera, u Konjicu se vatra i dalje {iri na podru~ju Glavati~eva, u mjestu Ja`ve i u selu Ljuta, a u nekim mjestima vatra se pribli`ava stambenim objektima.

Javne rasprave o ustavnim promjenama
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BH), uz potporu Ureda Vije}a Evrope u Sarajevu, organizirat }e javne rasprave o temi ustavnih promjena u Banjoj Luci (Dom omladine - 25. augusta, 12 sati), Mostaru (OKC Abra{evi} - 26. augusta, 11 sati) i Sarajevu (Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije: Kampus Univer ziteta - 27. augusta, 11 sati), javila je Fena. Predava~i-panelisti na skupu bit }e Mary Ann Hennessey - {efica Ureda Vije}a Evrope u Sarajevu, Edin [ar~evi} - profesor i direktor Centra za javno pravo, Pe|a Kojovi} - zastupnik u Skup{tini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Federacije BiH i Dennis Gratz - doktor pravnih znanosti i predsjednik Na{e stranke, saop}eno je iz Inicijative mladih za ljudska prava u BiH.

Kazne za podmetanje
Prema navodima centara javne bezbjednosti navedenih op}ina, ve}ina po`ara, ~ak 80 posto njih, podmetnuta je, a identifikovane osobe se nakon provedene dokumentacije predaju nadle`nom tu`ila{tvu. Na podru~ju op{tine Trebinje do sada je identifikovana jedna osoba, a sumnji~i se za podmetanje po`ara u Gacku koji se kasnije pro{irio i do ku}a. - Obi~no se radi o licima koja ~iste njivu ili pale otpad, pa se cijela situacija vrlo brzo otme kontroli. Niti jedno od identifikovanih lica, a u pro{loj godini ih imamo vi{e, nije namjerno zapalilo vatru, ve} je iz nehata stvorilo situaciju koja je ugrozila ljude i materijalna dobra. To je tako|er krivi~no djelo, a predvi|ene su nov~ane kazne te dvije do tri godine zatvora, kazala nam je Rajna Pare`anin, portparol Centra javne bezbjednosti Trebinje. O kolikoj se nov~anoj kazni radi, nismo uspjeli saznati jer, kako ka`u iz Centra, tim podacima ne raspola`u. Sli~na je situacija i u op}ini Konjic, gdje se tako|er vi{e lica sumnji~i za podmetanje po`ara.
E. GODINJAK

Vatrogasci, mje{tani i ~lanovi udru`enja za za{titu {uma rade danono}no

Dr`avna vlast nezainteresovana
Husein Hod`i}, kojeg smo ju~er jedva uspjeli dobiti putem telefona, ka`e da nema rije~i za vi{e nivoe vlasti, koji o~ito cijelu ovu situaciju gledaju mirno iz svojih fotelja. - Sa {a~icom vatrogasaca, susretljivim mje{tanima te dobrovoljcima iz {umarskih udru`enja jedva stignemo pokriti ovo podru~je. Potrebni su nam pomo} i ve}e anga`ovanje, ka`e Hod`i}. vatno posljedica njihove prekomjerne upotrebe. Ali vojska je svakako na raspolaganju. Mi }emo u narednih dan-dva poku{ati anga`ovati makar jedan helikopter i sve }emo u~initi da ga osposobimo, kazao je Ahmed ]uprija iz Ministarstva odbrane BiH te dodao da nemaju informacije o zalihama goriva za ove svrhe. Po`ari u op{tini Trebinje gase se svim raspolo`ivim sredstvima, a kako nam je kazao na~elnik [taba Civilne za{tite Trebinje Mirko ]uri, situacija se koliko-toliko dr`i pod kontrolom, a ugro`enih naselja nema.

Pudari} posjetio povratnike
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Svetozar Pudari} i legenda bh. nogometa Predrag Pa{i}, zajedno s delegacijom Op}ine Bosanska Krupa, posjetili su ju~er povratni~ko naselje Jasenica u toj op}ini, javila je Fena. Prethodno su se dru`ili s mali{anima, u~esnicima u projektu Open Fun Football Schools 2012. - Mo`da je najve}e iznena|enje za svu djecu bila i posjeta Predraga Pa{i}a, legende bh. nogometa, ~ovjeka koji je jedan od najboljih nogometa{a svih vremena na ovim prostorima, navodi se u saop}enju iz Pudari}evog kabineta.

Osposobiti makar jedan helikopter
Ve}ina terena na ovim podru~jima je nepristupa~na te su zbog toga helikopteri Oru`anih snaga BiH sve neophodniji, no iz ureda za odnose s javno{}u Ministarstva odbrane BiH su nam potvrdili da helikopteri ne}e biti na raspolaganju narednih sedam dana, ali da }e se u`urbano raditi na osposobljavanju makar jednog. - Helikopteri su trenutno na remontu jer se moraju zamijeniti neophodni dijelovi. To je vjero-

Pomo} EUFOR-a
Na podru~ju op}ine Konjic i dalje je stanje nepromijenjeno, a lokalni vatrogasci se nadaju da }e helikopter koji su poslale jedinice EUFOR-a uveliko pomo}i. Vatra oko Bora~kog jezera, koja bjesni ve} nekoliko dana, ju~er je ga{ena vodenim bombama iz pomenutog helikoptera. - [umsko podru~je oko jezera

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Rije~ preuzima odbrana Veselina Vlahovi}a

Statusna konferencija

12. septembra
Samo su dva dana ju~e nedostajala pa da bude ta~no 20 godina otkako je S2 na dramati~an na~in odvedena s Grbavice. No, prije toga do`ivjela je, i ona i njena porodica, istinski pakao od kojeg se, vjerovatno, nikada ne}e mo}i oporaviti. ga po~inje izvo|enje svjedoka i dokaza Vlahovi}evog tima. Dio ju~era{njeg pretresa, u kojem je vr{eno unakrsno ispitivanje za{ti}enog svjedoka S6, proteklo je bez prisustva javnosti, a kada su novinari u{li u salu, tu`ilac Behaija Krnji} je pro~itao pisani iskaz svjedokinje S2, dat u federalnom MUP-u 1. januara 2011. godine, koji predstavlja jo{ jedno potresno ratno svjedo~enje, u kojem je Vlahovi} samo jedan od onih koji su sijali zlo~ine i strah po sarajevskoj Grbavici. S2 je opisala atmosferu nespokoja u kojoj su tada `ivjeli njen mu`, svekrva, mu`evljev brat i njegova supruga, navode}i brojne upade u njihov stan, tzv. saslu{anja, plja~kanja, zastra{ivanja sve dok njenog supruga i brata mu nisu odveli (u smrt), a tri `ene u stan u Petrova~koj ulici. S2 tu susre}e osobu s {ubarom na glavi, za koju kasnije saznaje da je optu`eni Vlahovi}: “U svekrvinom nov~aniku na{ao je krunicu.’[ta je ovo? Usta{ko?’ tako je rekao i bacio , je na pod. Svekrva ga je molila da joj vrati krunicu” izjavila je S2. , “Kada su odveli iz sobe svekrvu, ~ula sam iz hodnika prigu{en krik, a potom jetrvu Batko odvodi u jednu sobu, a Sa{a mene u drugu. Rekao je da mi ne}e ni{ta, da je sa Ko{evskog Brda i da sam imala sre}e, jer je moja jetrva s Crnogorcem, koji nije kao on” ispri~ala je S2, nakon , je ~ega je do{ao Vlahovi} i naredio joj da se skine. Kada je svukla bluzu, Vlahovi} je pre0{ao preko njenih grudi i kazao da mogu i}i u drugi stan, pa S2 odlazi s Bari}aninom, koji je odmah potom siluje. Vi{e puta.

U strahu za `ivot, nisam se opirala. ^ula sam {ta se tada de{avalo `enama na Grbavici, ispri~ala je S2

Civili na meti
Nastoje}i da opovrgne svjedo~enje biv{eg dopisnika televizije Sky Aernouta van Lyndena da su srpske snage u ljeto 1992. terorizirale stanovni{tvo Sarajeva granatiranjem, odbrana Ratka Mladi}a je tvrdila da su na meti VRS-a bili samo vojni ciljevi u gradu, javio je Birn. Dok ga je unakrsno ispitivao Mladi}ev branilac Branko Luki}, Van Lynden je, me|utim, ostao pri iska zu da je ve}ina granata poga|ala civilne objekte iz kojih nije bilo otvaranja vatre na srpske polo`aje. Mladi}, biv{i komandant Glavnog {taba Vojske Republike Srpske, optu`en je za teror nad civilima u Sarajevu granatiranjem i snajperisanjem. Na teret mu je stavljen i genocid u Srebrenici i u jo{ sedam op}i na u BiH, te uzi ma nje me|unarodnih vojnika za taoce. Tokom ju~era{njeg zasjedanja, sudija Bakone Moloto - koji vodi su|enje u odsustvu predsjedavaju}eg Alphonsa Orieja - upozorio je Mladi}a, nakon {to se on suvi{e glasno obra}ao svojim advokatima, da ne naru{ava red u sudnici ili }e iz nje biti izba~en.

Grbavica: Vlahovi} samo jedan od onih koji su sijali zlo~ine i strah

^itanje iskaza
U tom paklu jedno od sredi{njih mjesta pripada Veselinu Vlahovi}u Batku, ~iji advokatski tim bi do 1. septembra ove godine trebalo dostaviti prijedlog dokaza sa kojim }e odbrana istupiti u toku nastavka su|enja optu`enom ratnom zlo~incu. Rok te~e od 5. jula, a jedan od Vlahovi}evih advokata, Radivoje Lazarevi}, ju~e je rekao da }e ispo{tovati predvi|eni termin, uprkos te{ko}ama na koje nailaze on i Rade Goli}. O dokaznom materijalu odbrane bit }e raspravljano na statusnoj konferenciji, 12. septembra, nakon ~e-

Sukob sa Soko~anima
“U strahu za `ivot, nisam se opirala. ^ula sam {ta se tada de{avalo `enama na Grbavici” ispri~a, la je S2. Sutradan u stan dolazi iz-

vjesna Zuhra s nekim mu{karcem, koji dolazi i uve~e, sam, i siluje je vi{e puta: “Molila sam ga samo da ne ostanem trudna, ali me nije slu{ao” tvrdi S2. Sutradan u , stan sti`e opet Bari}anin, ranjen, zajedno s Vukovi}em, s Vraca: “Sa{a, ~iju sam iskaznicu vidjela, i godinu ro|enja (19. 3. 1969), rekao je da mora i}i s Grbavice, zbog sukoba sa Soko~anima. Tada me Vukovi} odvodi u drugi stan, gdje upoznajem Vesnu i Radu, od kojih saznajem za Sa{in plan da me ubije. Sa`alile su se nada mnom i pitale me da li znam nekoga ko bi mi mogao pomo}i. Spomenula sam im {kolskog druga Dim{u.” Dim{o je S2 odveo u Lukavicu, gdje je dala iskaz, a 20. augusta 1992. godine ju je izveo s Grbavice. Prije toga je ~ula da je njena jetrva, poku{av{i se spasiti, sko~ila sa sprata.
E. KAMENICA

Presu{io Zeleni Jadar
Nivo rijeke Zeleni Jadar iz kojeg se Srebrenica snabdijeva vodom je minimalan, pa su Srebreni~ani bez vode, javila je Fena. U bazenima nema dovoljno vode, te Komunalno preduze}e Polet nije u mogu}nosti da vr{i vodosnabdijevanje potro{a~a. Od po~etka augusta, restrikcije su bile svakodnevne i sve ~e{}e. Svakim danom restrikcije, a od ju~er Srebreni~ani imaju vodu po svega dva - tri sata tokom dana.

Uspjeh Nezira Pivi}a iz Zenice
Nezir Pivi} je odbranio doktorsku disertaciju na Zeni~kom univerzitetu o temi “Uloga i postupanje tu`ioca u krivi~nom postupku” pred komisijom kojom je predsjedavao akademik, prof. dr. sci. Miodrag Simovi}, ina~e dopredsjednik Ustavnog suda BiH i profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci. Radi se o aktuelnoj temi koja je reformom krivi~nog postupka 2003. godine do`ivjela zna~ajne izmjene gdje su prvi put uvedeni instituti anglosaksonskog prava. Ovom disertacijom dati su odgovori na pitanja uspje{nosti ovog novog krivi~nog postupka kao i potrebi odre|enih izmjena u pogledu uloge i postupanja tu`ioca u cilju {to uspje{nije borbe protiv organiziranog i transnacionalnog krimina-

TU@ILAC U BORBI PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA
Dvadesetdevetogodi{nji vi{i asistent Pravnog fakulteta u Zenici postao je jedan od najmla|ih doktora pravnih nauka u oblasti krivi~nog prava u Bosni i Hercegovini i regionu uop{te
liteta, ali i za{titi osnovnih ljudskih prava i sloboda gra|anima. “Smatram da sam odbranom doktorske disertacije zapravo na jednom novom po~etku, ne samo u pravcu samostalnog istra`ivanja ve} i na po~etku karijere univerzitetskog nastavnika. Budu}i da je moje nau~no podru~je krivi~no procesno pravo, od po~etka me zanimao pravni polo`aj i uloga glavnih subjekata krivi~nog postupka, pa sam tako u okviru svoje disertacije po ocjeni komisije vrlo uspje{no obradio pravni polo`aj, ulogu i postupanje tu`ioca u krivi~nom postupku” kazao nam je Nezir , Pivi}, koji je diplomirao na Fakultetu kriminalisti~kih nauka u Sarajevu 2006. godine, a magistrirao tri godine kasnije.
Novi po~etak M. DAJI]

Dobojska sela dobila vodu
Okon~anjem prve fa ze centralnog vodovoda za Sjeninu, Sjenina Rijeku, Pale`nicu i Osje~anske ^iv~ije, u {ta je ulo`en milion i po maraka, zahvaljuju}i federalnom Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica i Op{tini Doboj, stekli su se uslovi za obezbje|enje pitke vode za vi{e od ~etiri hiljade `itelja ovih dobojskih sela. “Pu{tanjem primarne vodovodne mre`e u du`ini od 5,5 kilometara sa tri ba zena kapaciteta 650 kubnih metara vode, za sada je privremeno rje{enje, sve dok se ne uradi i sekundarna mre`a”, ka zao nam je federalni ministar za izbjegla i raseljena lica Adil Osmanovi}. Za ova sela dopremana je voda cisternama za pi}e koju su pla}ali po 35 maraka za kubik, dok }e od danas mje{tani mo}i sa svojih bazena da nose vodu za ku}ne i druge potrebe. M. B.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Trst je na{
FOKUS

^
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Ponekad, kad stvari poput aktuelne gu`ve oko Neuma postanu suvi{e ozbiljne, one poprimaju elemente parodije. Tako je, na primjer, Tu|manov ministar vanjskih poslova Mate Grani} ovih dana morao uvjeravati hrvatsku javnost da Tu|man, potpisuju}i famozni sporazum sa Izetbegovi}em, nije bio neura~unljiv, isti~u}i kako je i Alija bio pri zdravoj pameti

itaoci starijih generacija lako }e se sjetiti ka kvo je zna ~e nje imao naslov ove kolumne prije nepunih {est decenija. I tada je, kao i danas, vo|en spor oko me|udr`avne granice, ali mnogo du`e i strate{ki neuporedivo va`nije od ove kod Neuma. Po~elo je tako {to su nakon vi{ednevnih borbi s Nijemcima, u kojima je poginulo oko osam hiljada Titovih boraca, jedinice Jugoslovenske armije u{le u Trst 1. maja 1945. godine, samo nekoliko sati prije britanskih trupa. Me|utim, Trst i njegovo zale|e bili su “na{i” svega ~etrdeset dana, nakon ~ega su, pod pritiskom saveznika, jugoslovenska vojna i civilna uprava morale napustiti zauzetu teritoriju. Od tada je stanje du` jugoslovensko-italijanske granice bilo stalno napeto. Kriza je kulminirala u jesen 1953, kad je novi italijanski premijer Giuseppe Pella na granicu poslao 50.000 vojnika. Jugoslavija je uzvratila gomilanjem svojih divizija. Takve provokacije bile su tipi~ne za period hladnog rata. Istovremeno, obje strane su aktivirale svoje ideolo{ke detonatore, pa su se gra|ani po~eli “spontano” okupljati na gradskim trgovima diljem obje dr`ave. Italijani su nosili transparente na kojima je naj~e{}e pisalo “Trieste a noi” (Trst je na{), ali je patriotski zanos me|u Jugoslovenima bio mnogo sna`niji, a arsenal ideolo{kih parola bogatiji: “Trst je na{“ , “Neka znaju Talijani, da Trst brane partizani” “Armija je , ~vrsta, mi ne damo Trsta” “Zo, na A, Zo na B, bi }e na {e obadv’je” “Dolje Pella, dolje , Rim” Nije bio po{te|en ni papa. . Ne ko li ko mje se ci ra ni je umro je Staljin. Te jeseni sam

I

i{ao u zavr{ni razred osnovne {kole u Mostaru. Moja porodica je stanovala u ekskluzivnom oficirskom naselju na kraju grada, koje se zvalo Ju`ni logor, ali je moje odrastanje bilo mnogo intenzivnije vezano za obli`nji Mejdan, sirotinjsku mahalu na lijevoj obali Neretve, u kojoj je prete`no `ivjelo muslimansko stanovni{tvo. Bilo je to vrijeme siroma{tva i gladi. Mlada raja umirala je od tuberkuloze, koju je narod zvao su{ica. Da na{i `ivoti nisu vrijedni grada Trsta, to nam je nekako trebalo utuviti u na{e male glave, pa se u svim {kolama na ~asu jezika pisala zada}a na jednu te istu temu: “@ivot damo, Trst ne damo” I{li . smo i na veliki miting koji se odr`avao na Musali, gdje se okupilo na hiljade temperamentnih Mostaraca, radnika, gra|ana, omladine. No{eni su transparenti, uzvikivane de`urne parole i dr`ani govori. Trst je na{! Stajali smo prignje~eni gomilom, mi `goljavi osnovci, i napajali se patriotizmom. tako, da sada dalje ne raspetljavam ono {to je historija ve} davno raspetljala a {to se zvalo tr{}anska kriza. Historijska ironija je u tome {to je sa raspadom Jugoslavije i Trst postao mrtav grad, ekonomski propao, po{to je prethodno pune tri decenije `ivio i prosperirao od jugoslovenskih {oping-turista. Ko je u ono davno vrijeme mogao sanjati da }e ~etrdeset godina kasnije na{i “bratski narodi” isukati no`eve i poklati se ratuju}i za teritorije? Kome je tada moglo pasti na pamet da }e nekakav Veliki {kolj kod Neuma, oto~i} zanemarljive veli~ine, i nekakav kamen zvani Mali {kolj, koji

N

povremeno izviri iz mora, postati predmet politi~kog i medijskog rata izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine? Nisu to slutili ni Tu|man i Izetbegovi} kad su 1999. potpisali sporazum prema kojem Hrvatska prepu{ta BiH vrh poluotoka Klek i pomenute oto~i}e u malostonskom zaljevu, i daje eksteritorijalni status susjednoj dr`avi u Luci Plo~e na period od 99 godina. Me|utim, stvar je propala vrlo brzo, ve} u posljednjim mjesecima Tu|manovog `ivota, kada je Sabor, pod dojmom zapaljive “domovinske rasprave” odbio da ratificira , pomenuti sporazum. ije tada bilo naro~ito te{ko biti ve}i domoljub i od sa mog Tu|mana. Jedan od njegovih prvih savjetnika prof. Slaven Letica svoju patriotsku du`nost obavio je tako {to je javno zaprijetio kletvom svojim saborskim kolegama: “Ruka vam se osu{ila ako je podignete za ratifikaciju sporazuma koji na pravdi Boga drugoj dr`avi ustupa ono {to je sedam stolje}a bilo hrvatsko” Situ. acija je u me|uvremenu postala jo{ komplikovanija, jer je neumski paket uve}an za dva zahtjeva od strate{kog zna~aja za Hrvatsku. To su pelje{ki most i koridor koji bi i{ao kroz zale|e Neuma i spajao se sa cestom za Dubrovnik. Zagreb i Sarajevo su tek sada na mukama jer ne mogu da se dogovore o tome {ta drugoj strani, i pod kakvim uvjetima, treba dati. Politi~ari bi se nekako mo`da i dogovorili, ali su mediji, naro~ito u Hrvatskoj, o{tro podijeljeni. Komentatori desni ~ar skog Ve ~er njeg lis ta udarni~ki, rade}i u tri smjene, osporavaju svaki kompromis.

P

Okomiv{i se na predsjednika Josipovi}a i premijera Milanovi}a, vode}i bojovnik ovog dnevnika Milan Vuku{i} pi{e: “Pravi dr`avnici i normalni domoljubi hrvatski teritorij ili akvatorij branili bi ‘milijun’ godina te raskinuli sve sporazume i odbili sve arbitra`e o onome {to nije sporno. A ne ~ine hrvatski teritorij spornim zahtjevi Slovenaca, Crnogoraca, Srba i Bosne i Hercegovine, nego kukavstvo i spremnost hrvatskih politi~ara na izdaju” . “Bo`e, ~uvaj Hrvatsku i njezine granice” vapi jedan drugi , Ve~ernjakov kolumnista. onekad, kad stvari poput aktuelne gu`ve oko Neuma postanu suvi{e ozbiljne, one poprimaju elemente parodije. Tako je, na primjer, Tu|manov ministar vanjskih poslova Mate Grani} ovih dana morao uvjeravati hrvatsku javnost da Tu|man, potpisuju}i famozni sporazum sa Izetbegovi}em, nije bio neura~unljiv, isti~u}i kako je i Alija bio pri zdravoj pameti. Da ovaj slu~aj, koji se mo`da ne}e raspetljati ni za deset godina, sve vi{e postaje politi~ka parodija, pokazali su novinari Slobodne Bosne i Ve~ernjeg lista. Prvi su na Velikom {kolju postavili dr`avnu zastavu BiH, a potom su na oto~i} stigli i ovi drugi i zatakli zas ta vu Hrvat ske. Pa, je li “Trst” na{ ili njihov? “Kad se zanemare novinarski performansi i uzmu u obzir ~injenice na terenu do kojih je do{ao na{ list, onda istina izgleda ovako: Veliki i Mali {kolj pripadaju Republici Hrvatskoj” do, moljubno presu|uje zagreba~ki dnevnik. Ili, {to bi se nekad davno reklo: “@ivot damo, Veliki i Mali {kolj ne damo” .

POLEMIKA

Drag mi je Zijo, ali mi je dra`a istina
begove medrese u Danima br. 792 i Oslobo|enju istog dana, 17. 8. 2012, reagira na moj intervju u Danima br. 791 i skra}eni intervju u Oslobo|enju od 10. 8. 2012, pa ka`e: “Pravilnik o izboru reisu-luleme poznaje samo kandidacioni skup na kojem se vodi zapisnik koji sadr`i {ta je ko rekao i koga je kandidirao. Dakle, pretkandidacioni skupovi, kako ih naziva profesor Mustafa ef. Spahi}, ne postoje. Mogu}e je da neko od sijela u musafirhani Gazi Husrev-begove medrese ili neki drugi neslu`beni i neformalni skup Mustafa Spahi} naziva pretkandidacionim skupom, ali i dalje ostaje upitno otkud Zijad Ljevakovi} na pretkandidacionom skupu Enesa Kari}a, kada nije bio za njega. Stepen va`nosti informacija takvog skupa, koriste}i se izrazom Mustafe Spahi}a ’izvanjske ta~nosti, a unutra{nje istine’ jeste rekla-kazala.” , Izri~ito radi zna~aja izbora i funkcije reisa, koja se ti~e svakog muslimana, radi javnosti koju uva`avam, Oslobo|enja i Dana koje cijenim, odgovaram na ovaj citat koji moj habitus, autoritet i dignitet dovodi u pitanje. Prvo, sva javnost zna da ni oni koji su bili za, ni oni koji su bili protiv, nisu mogli prisustvovati predizbornim skupovima Enesa Kari}a za reisa u prostorima Islamske zajednice, jer je to od re`ima i establi{menta IZ-a bilo sprije~eno. Ako su ljudi smrtni, a Sokrat ~ovjek, onda je i Sokrat smrtan. Ako Enes Kari} nije nigdje odr`ao nijedan predizborni skup kome nije prisustvovao niko, naravno da na takvim nepostoje}im skupovima nije prisustvovao ni Zijad Ljevakovi}. Mo`da Zijad u takve skupove ra~una Enesove radio i TV nastupe. [to se ti~e pravilnika o izboru reisa na koga se poziva direktor Gazi Husrev-begove medrese, taj isti do u detalje razra|eni pravilnik, to muslimanska javnost mora i treba da zna, poznaje i podrazumijeva tri faze do izbora reisa. Prvi skup je kad se na teritoriju jednog muftijstva evidentiraju i predla`u svi kandidati za reisa. Na tom skupu u~estvuju svi sabornici sa tog muftijstva, svi predsjednici med`lisa, glavni imami i direktori medresa i dekani fakulteta sa tog muftijstva. Tim skupom predsjedava najstariji sabornik. Na tom skupu svaki od prisutnih mo`e predlo`iti kandidata za reisa ukoliko ispunjava uvjete. Na takvom skupu 2005. godine u Sarajevu, na kojem su u~estvovali i akademik Enes Kari} i Zijad Ljevakovi}, iza ove tvrdnje `ivotom stojim ja, a mo`e je potvrditi najmanje 30 prisutnih ljudi, Zijad Ljevakovi} je iz klupe, ali glasno, da svi ~uju dobacio ono {to je dobacio i kazao ono {to je kazao, a to je pravno neuhvatljivo, a moralno neshvatljivo i neprihvatljivo pogotovo od profesora etike, a ne klavira. Dok Zijad ne prizna da je bio na tom skupu i da je iz klupe dobacio to {to je dobacio, nema podloge za govor i razgovor.
Mustafa SPAHI], profesor Gazi Husrev-begove medrese

Nakon {to su Oslobo|enje i Dani objavili intervju s Mustafom ef. Spahi}em, reagirao je direktor Gazi Husrev-begove medrese Zijad Ljevakovi}. Odgovor ef. Spahi}a u cijelosti objavljuju Dani, a Oslobo|enje samo dio koji se odnosi na temu rasprave

D

rag mi je Zijo (Zijad Ljevakovi}), ali dra`a mi je, pre~a i ve}a istina. Nisam mogao zamisliti da }e me strefiti narodna izreka: “Bo`e, sa~uvaj me od prijatelja, a od neprijatelja }u se sam ~uvati.” U mojoj svijesti i pameti Zijad Ljevakovi} mi je bio prijatelj. Ni sada ga ne smatram neprijateljem, me|utim, ~injenice ne smiju biti cijena i `rtve hatara, poznanstava i prijateljstava. Kako ka`u Latini, Clara ed distincta - ~ovjeka odlikuje jasan i razgovijetan govor. Kako ne smiju brkati jezike “confulsio blinga arun” tako ne smiju , brkati ni misli ni iskaze ni sudove i pogotovo izokretati ~injenice i brkati fakte ukoliko ljudi dr`e do sebe. Tako direktor Gazi Husrev-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Koreja i Hercegovina Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Bosna, ba{ kao i Koreja, zemlja je guzonjinih sinova, po politi~kom ure|enju, dakle, djecokratska dr`ava. Dosta je vidjeti posljednje izvje{taje Transparency Internationala za BiH: dr`avni ministar financija i biv{i premijer Veliki Vo|a Nikola [piri}, samo posljednji slu~aj, sina je uhljebio na mjestu prvog sekretara Ambasade BiH u Beogradu, Dragi Vo|a federalni ministar prostornog ure|enja Desnica Radivojevi} sina je namjestio za savjetnika ministra poljoprivrede Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, dok je Izvrsna Voditeljica Slavica Josipovi}, zastupnica HDZ-a 1990 u federalnom Parlamentu, svoga sina zaposlila kao savjetnika ministra komunikacija i transporta Rude Vidovi}a

vao me jednom u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Jesil ~uo, veli, onaj o Spidermanu u Kaknju? Elem, obreo se Spiderman u Kaknju, sko~io s jednog nebodera na drugi, pa se zbunjeno osvrnuo oko sebe: “\e }u sad, u pi~ku materinu?!” Do ju~er, eto, Spiderman je bio najugledniji gost koji je posjetio Kakanj. Ne ra~unaju}i, dakako, D`emila Ugarka, ministra privrede u Vladi Zeni~ko-dobojskog kantona, koji je nakon nedavnog sastanka s na~elnikom Mensurom Ja{arspahi}em sko~io u Visoko, pa se, vele, zbunjeno osvrnuo s Piramide Sunca: “\e }u sad, u pi~ku materinu?!” Ju~er, me|utim, ~itam u novinama da je u posjetu Kaknju bio i - Han Solo. Han Solo iz Lucasovih Ratova zvijezda u Kaknju?! Opet, sve je u Bosni i Hercegovini mogu}e, pa ako ima u Bosni piramida, ima i Spidermana, ako ima Spidermana, ima i privrede, a ako ima ministra privrede, ima i Hana Sola. \e }e, najzad, kriminalci iz intergalakti~kog {vercerskog kartela nego u Bosnu? Letio valjda Han Solo s planeta na planet i obreo se u Bosni, “|e }u sad, bla bla bla” pa sa suprugom , Leiom posjetio na~elnika Ja{arspahi}a, `ivo se zanimaju}i za mogu}nosti ulaganja u rudnike i tvornice cementa. “Ratovi zvijezda: Industrija uzvra}a udarac” ili ta, ko ne{to. Sa zanimanjem sam stoga uzeo ~itati vijest o posjetu Hana Sola Kaknju, pa se malo kao i iznenadio kad sam ga vidio. Ili je Harrison Ford bio na radikalnoj plasti~noj kirurgiji, ili je ovo neka kineska kopija Ratova zvijezda. Pogledam malo bolje, kad nije Han Solo nego - Kim Han-sol, unuk pokojnog sjevernokorejskog diktatora, Dragog Vo|e Kim Jong-ila, i praunuk Velikog Vo|e Kim Il-sunga! Opet, sve je u Bosni i Hercegovini mogu}e, pa ako ima u Bosni piramida, Spidermana i kantonalnih ministara privrede, ima i korejskih prijestolonasljednika. Nije, uostalom, to nepoznata stvar, Kim Han-sol dobio je veliki publicitet kad je prije godinu dana stigao u Mostar da se {koluje u me|unarodnom United World Collegeu. Tamo je, ~itam, stekao najboljeg druga, nekog

mladi}a iz Kaknja, pa na njegov poziv posjetio tu srednjobosansku varo{. “@elim obi}i {to vi{e gradova u ovoj lijepoj zemlji” izjavio je sedamnaestogodi, {nji Dragi Unuk za lokalni portal Kakanjx. “Grad mi se svi|a, djevojke su prelijepe i nadam se da }u uskoro opet do}i. Bosna i Hercegovina mi se svi|a, sli~nog je politi~kog sistema kao i moja zemlja.” Dragi Unuk nije preciznije objasnio kako je to to~no Bosna i Hercegovina sli~nog politi~kog sistema kao i Sjeverna Koreja, ali mali je u Bosni ve} godinu dana i vjerojatno zna {to govori. Ponekad, najzad, a bogami i ~e{}e - nije to nepoznata pojava - netko sa strane bolje i jasnije vidi stvari. Sjeverna Koreja je, kako znamo, posljednja pre`ivjela diktatura staljinisti~kog tipa, ~vrsti jednostrana~ki sistem s apsolutnom i monolitnom vla{}u komunisti~ke Radni~ke partije, od osnivanja dr`ave do danas. Bosna pak ima vi{estrana~ki parlamentarni sistem, sve od osnivanja dr`ave vlast nije apsolutna, ~vrsta i monolitna. I ne samo da je labava i fragilna, ne samo da i na takvoj klimavoj vlasti nije jedna, ve} {est stranaka nego od svih stranaka, pokreta i ideja na bosanskoj politi~koj sceni nema jedino - komunista. Te{ko, dakle, da bi se moglo re}i kako su Sjeverna Koreja i Bosna i Hercegovina sli~nog politi~kog sistema. A te{ko bogami da je i pametni Vo|in unuk na to mislio. Nije, jebiga, ni on na koled` u Mostaru do{ao zato {to je imao sve petice u osnovnoj {koli, ve} zato {to je sin guzonjinog sina. U toj dalekoj zemlji, ~uli ste ve} za to, guzonje gaje kult obitelji i ba{ se neobi~no brinu za djecu. Veliki Vo|a Kim Il-sung, recimo, svome je sinu na{ao krasan posao Dragog Vo|e i vrhovnog zapovjednika Korejske narodne vojske - ni{ta posebno, tek da se mali osamostali - a ovaj, opet, svoga je sina, dok se ne sna|e, zaposlio kao Izvrsnog Vo|u i predsjednika Centralnog komiteta Radni~ke partije Demokratske Narodne Republike Koreje. Za djecu iz zemlje u kojoj guzonje svoje sinove zapo{ljavaju kao diktatore, Bosna i Hercegovina je naime upravo idealna zemlja za {kolovanje. Bosna, ba{ kao i Koreja, zemlja je guzonjinih sinova, po politi~kom ure|enju, dakle, djecokratska dr`ava. Dosta je vidjeti

posljednje izvje{taje Transparency Internationala za BiH: dr`avni ministar financija i biv{i premijer Veliki Vo|a Nikola [piri}, samo posljednji slu~aj, sina je uhljebio na mjestu prvog sekretara Ambasade BiH u Beogradu, Dragi Vo|a federalni ministar prostornog ure|enja Desnica Radivojevi} sina je namjestio za savjetnika ministra poljoprivrede Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, dok je Izvrsna Voditeljica Slavica Josipovi}, zastupnica HDZ-a 1990 u federalnom Parlamentu, svoga sina zaposlila kao savjetnika ministra komunikacija i transporta Rude Vidovi}a. To je Bosna, europska Koreja, obe}ana zemlja za sinove. Jer u Bosni, za razliku od Koreje, ne postoji samo jedan Guzonja. Nije to jedina razlika: u Bosni je nepotizam, naime, neusporedivo razvijeniji i demokratskiji, pa tamo ne zapo{ljavaju isklju~ivo i samo sinove. Nije Bosna i Hercegovina korejska diktatura, pravo na funkciju u ministarstvu ili kakvom upravnom odboru ovdje imaju i ostali ~lanovi familije, i k}erke i ne}aci, i bra}a i sestre, i `ene i zetovi, i cijela u`a i {ira obitelj. Zemlja je ovo neslu}enih mogu}nosti, lokalni Dragi Vo|a ne mora nu`no biti sin Velikog Vo|e, mo`e mu biti i {ogor ili punica, kao {to Izvrsni Vo|a Dragom Vo|i mo`e biti i amid`i} i vjen~ana kuma. Fasciniralo je to o~ito mladog Kim Hansola, ta dirljiva briga za obitelj do koje se jo{ dr`i samo u Sjevernoj Koreji i Bosni, pa je odu{evljeno i nostalgi~no primijetio kako je “Bosna i Hercegovina sli~nog politi~kog sistema” kao i njegova Koreja. Bit }e stoga veselo kad Dragi Unuk zavr{i {kolovanje u Bosni, pa se jednog dana vrati kao nekakav, {tajaznam, Nevjerojatni Vo|a, i u svoju zaostalu, zatvorenu zemlju unese libertinski dah zapada. Bit }e to velika, su{tinska promjena u najizoliranijoj zemlji svijeta, stariji }e Korejci kolutati o~ima, a stare Korejke zazivati smak svijeta kad sve svjetske novine jave da je u sklopu revolucionarnih politi~kih reformi Nevjerojatni Vo|a, bosanski student Kim Han-sol, na mjestu svoga nasljednika - vrhovnog zapovje dni ka Ko rej ske na ro dne voj ske i predsjednika Centralnog komiteta Radni~ke partije DNR Koreje - imenovao malu od `eninog mla|eg brata.

U OBJEKTIVU Pravda za Pussy Riot
Drugu polovinu augusta je obilje`io, pored slu~aja Assange, i slu~aj pankerki iz benda Pussy Riot koje su osu|ene zbog huliganstva na Sudu u Moskvi. Djevojkama prijeti da zbog per formansa u crkvi Krista Spasitelja, kojim su kritikovale Putina, zavr{e u ka`njeni~koj koloniji. Nisu izostale reakcije i podr{ka iz cijelog svijeta, od pjeva~ice Madonne do ano ni mnih gra|ana i gra|anki koji su bijesni zbog Putinove diktature, kako je {ahista i aktivista Gari Kasparov nazvao.

Reuters

12

CRNA HRONIKA
Vlaseni~ka policija dostavila je nadle`nom tu`ila{tvu izvje{taj protiv E. ^, zbog posjedovanja automatske pu{ke i A. ^. koji se tereti za nedozvoljenu proizvodnju i promet oru`ja. Naime, E. ^. je proteklog vikenda no`em napao A. ^, te nakon toga pucao iz automatske pu{ke u namjeri da ga ubije. Po izlasku na mjesto doga|aja policija je oduzela oru`je, te privela E. ^. na saslu{anje.

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Prijave zbog posjedovanja oru`ja

56-godi{njak zadr`an na UKC-u

H. O. (56) iz Tuzle te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se u utorak poslijepodne dogodila u tuzlanskoj Ulici Mitra Trifunovi}a U~e. On je, kako je potvr|eno iz MUP-a TK-a, vozio bicikl sa motorom (870M-507), kojim se sudario sa pasatom (M58-M-615), za ~ijim se upravlja~em nalazio E. ^. (1972) iz @ivinica. H. O. je prevezen u UKC Tuzla, dok su uvi|aj na mjestu nesre}e izvr{ili slu`benici Policijske stanice Zapad.

JU Srednja medicinska {kola - Jezero Sarajevo Patriotske lige 67a

Akcija na suzbijanju trgovine narkoticima

ISPRAVKA KONKURSA
objavljenog 8. 8. 2012. godine za prijem radnika u radni odnos u {kolskoj 2012/2013. godini. Konkurs za radno mjesto pod rednim brojem 5. prof. historije (do povratka radnika sa bolovanja, a najdu`e do 15. 8. 2013) se poni{tava.

U tri kantona uhap{eno 39 osoba
U koordiniranoj akciji izvedenoj u Srednjobosanskom, Zeni~ko-dobojskom i Sarajevskom kantonu policija je ju~er obavila pretrese na 41 lokaciji te privela 39 osoba koje se sumnji~e za trgovinu narkotika. Akcija je uslijedila nakon vi{emjese~nog pra}enja i pripreme, a ju~er su u Zenici, Visokom, Kaknju, Brezi, @ep~u, Zavidovi}ima, Kiseljaku i Ilija{u pretresani stanovi koje koriste osobe za koje se sumnja da su u okviru organizovane grupe nabavljale, pakovale i prodavale drogu na tom podru~ju. Kako je potvr|eno iz MUP-a ZDK-a, prona|ena je odre|ena koli~ina droge, oru`ja i municije, te eksplozivnih sredstava. Nezvani~no se moglo ~uti da je

Pretresi izvr{eni na 41 lokaciji u Srednjobosanskom, Zeni~ko-dobojskom i Sarajevskom kantonu, na|eni droga, oru`je i municija
MARIHUANA U TEGLI U Ilija{u je priveden Vahidin Hod`i}, kod kojeg je sarajevska policija ranije nalazila marihuanu. Ju~er je kod njega navodno u tegli prona|ena odre|ena koli~ina iste droge
u Ilija{u uhap{en Vahidin Hod`i}, kod kojeg je sarajevska policija ranije nalazila marihuanu. I ju~er je kod njega navodno u tegli prona|ena odre|ena koli~ina iste droge. Akcija je krenula u {est sati i istovremeno su po~eli pretresi na svim lokacijama, a rad policijskih slu`benika usmjeravali su nadle`ni tu`ioci Kantonalnog tu`ila{tva Zenica. Nakon pretresa, privedene osobe su sprovedene u slu`bene prostorije, te }e, po okon~anju akcije, uz slu`beni izvje{taj o po~injenim krivi~nim djelima, biti predate Kantonalnom tu`ila{tvu Zenica na dalje postupanje. Iz MUP-a ZDK-a su istakli da je tokom ove akcije bilo anga`ovano vi{e tu`ilaca Kantonalnog tu`ila{tva Zenica, te pored slu`benika policije i pripadnika Jedinice policije za podr{ku ZDKa i pripadnici jedinica policije za podr{ku iz Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog, Hercegova~ko-neretvanskog i Tuzlanskog kantona. Mi. D. - D. P.

U skladu sa ~lanovima 243. i 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 85/08) MOJA BANKA DD SARAJEVO u svoje ime i u ime klijenta: TANOVI] VAHIDA, Aleja lipa 41, 71000 Sarajevo daje sljede}e

O B AV J E [ T E N J E
U proteklom periodu MOJA BANKA DD SARAJEVO je posredovala u kupovini 12932 dionice emitenta HIGIJENA DD SARAJEVO, oznaka HGJSR, po cijeni od 3,00 KM, {to ~ini 7,28 % od ukupnog broja emitovanih dionica emitenta. Kupovina je izvr{ena za klijenta Tanovi} Vahida.

OP]INSKI SUD U @IVINICAMA ZEMLJI[NOKNJI@NI URED Broj: 033-0-Dn-12-000868 @ivinice, 31. 7. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 19/03 i 54/04), Zemlji{noknji`ni ured u Op}inskom sudu u @ivinicama

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 033-0-Dn12-000868, postupaju}i po zahtjevu Timke Dizdarevi} - Deli} iz Tuzle, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak ozna~ene su kao: 1. k.~. broj: 586/7 u naravi poslovni prostor 1 ~i-

ni sastavni dio stambeno-poslovne zgrade, ozna~en kao eta`ni dio DN-PL-702 u povr{ini od 32 m2, upisan u katastarsko-knji`nom ulo{ku broj: 325, k.o. Banovi}i. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje narednih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Sabina Had`iki}

Sudar na X transverzali u Sarajevu

OP]INSKI SUD U @IVINICAMA ZEMLJI[NOKNJI@NI URED Broj: 033-0-Dn-11-000800 @ivinice, 31. 7. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 19/03 i 54/04), Zemlji{noknji`ni ured u Op}inskom sudu u @ivinicama

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 033-0-Dn11-000800 postupaju}i po zahtjevu Meki} Fikreta, sin Zije, iz Banovi}a u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak ozna~ene su kao: 1. k.~. broj: 608/14 u naravi pomo}na prostorija

- gara`a4/sut ~ini sastavni dio stambeno-poslovne zgrade, ozna~en kao eta`ni dio DN-PL815 u povr{ini od 14 m2, upisan u katastarsko-knji`nom ulo{ku broj: 341, k.o. Banovi}i. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje narednih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Sabina Had`iki}

Povrije|ena voza~ica juge
Kiji otkazale ko~nice?
Foto: S. GUBELI]

Rasemina Spiodi} (59) lak{e je povrije|ena u udesu koji se u srijedu ujutro desio na X transverzali u Sarajevu. Ova 59-godi{njakinja upravljala je jugom kojim se

na raskrsnici sudarila sa vozilom kia (T12-E-068), kojim je upravljao Z. S. Prema rije~ima o~evidaca, kiji su navodno otkazale ko~nice, te

se nakon sudara s jugom uspjela zaustaviti tek na trotoaru. Ipak, ta~an uzrok ove nesre}e bi}e poznat nakon istrage i naloD. P. `enih vje{ta~enja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

CRNA HRONIKA
Za sada nepoznate osobe provalile su u prostorije Centra za ekologiju i energiju u Tuzli, te odnijele dva laptopa, fotoaparat i manju koli~inu prehrambenih proizvoda. Ova te{ka kra|a izvr{ena je tokom proteklog vikenda, odnosno bajramskih praznika. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tu`ilac, a uvi|aj su u utorak izvr{ili slu`benici Odjela krim-policije PU Tuzla, koji rade na dokumentovanju i rasvjetljavanju ovog doga|aja.

13

Provaljeno u Centar za ekologiju i energiju

Uhap{en po potjernici

Po li cij ski slu `be ni ci Cen tra ja vne bez bje dnosti Banja Luka u utorak su u Ba njoj Lu ci uhapsili D. J. Ovaj Banjalu~anin, kako je potvr|eno iz policije, priveden je na osnovu centralne potjernice Osno vnog su da Ba nja Luka zbog krivi~nog djela kra|a. Istog dana D. J. je predat slu`benicima Sudske policije, saop}eno je iz CJB-a Banja Luka.

N

ezir Bajraktari @uti ju~er je, dva dana nakon masovne tu~e u Ulici Planta`e 35 u naselju Gladno Polje u Rakovici, u kojoj je te`e povrije|en 17-godi{nji Amir [aboti}, pu{ten na slobodu jer nije postojao zakonski osnov da se za njega zatra`i mjera pritvora, potvr|eno nam je iz sarajevskog Tu`ila{tva. Njegov 19-godi{nji sin Alen, koji je priveden zbog sumnje da je u~estvovao u istoj tu~i, pu{ten je odmah nakon {to je dao izjavu policiji.

Mukadesa Mustafi}, supruga Nezira Bajraktarija, tvrdi

Ti mladi}i nisu mazili,

ve} su ga|ali psa
Isti~u}i da joj je `ao {to je Amir [aboti} te{ko povrije|en, Mustafi}eva tvrdi da su mladi}i napali njenog 16-godi{njeg sina
la ko ga je udario, te da }e to utvrditi sud. O samoj tu~i ka`e: "Sjedili smo u dvori{tu mu`, kom{ija, djeca i ja. Nezir je oti{ao s kom{ijom u ba{tu da mu poka`e neko sjeme, a ja sam u{la u ku}u. Odjednom sam za~ula vrisak djeteta i pomislila da ga je auto udario. Istr~ala sam napolje i vidjela grupu mladi}a kako tuku mog 16-godi{njeg sina. Mla|i sin, 12-godi{nji Arslan, kasnije mi je ispri~ao da su ti momci ga|ali na{eg psa, te da im je pri{ao Zenuni. Odmah su ga udarili i po~eli vu}i cestom. Dijete je po~elo vikati: 'Babo, upomo}'. Kada je Nezir ~uo da mu napadaju dijete, odmah je pritr~ao da ga otme od napada~a. Me|utim, neko od sam joj i otela od nje torbu. Ona je govorila da nema ni{ta s tim. Tada je njen mladi} poku{ao da mi otme ta{nu. Rekla sam mu da ta{nu i pi{tolj ne}e dobiti, a on je tra`io da vratim ta{nu njegovoj djevojci, a pi{tolj zadr`im. Me|utim, ja sam utr~ala u prodavnicu i odatle pozvala policiju", pri~a Mukadesa Mustafi}.

Vrisak
Istog dana, dakle ju~er, Nezirova supruga Mukadesa Mustafi} do{la je u na{u redakciju te ispri~ala sasvim druga~iju verziju doga|aja od one koju nam je u utorak ispri~ala majka povrije|enog [aboti}a. Podsje}anja radi, Sanela [aboti}, majka Amira [aboti}a, koji je zadobio povrede u vidu frakture lobanje i hematoma na mozgu, kazala je da su njen sin, te maloljetni Edin S, Lejla K, Amir S. i Tarik M. bili na izletu. Kada su se vra}ali, do{lo je, kako je kazala, do sukoba, odnosno tu~e jer je jedan od drugova njenog sina pomilovao psa, a ~emu se usprotivio vlasnik. Me|utim, Mukadesa Mustafi} tvrdi da je grupa mladi}a, koji su se vra}ali sa izleta, napala njenog 16-godi{njeg sina Zenunija Bajraktarija ispred njihove ku}e u Rakovici. Istovremeno je dodala da joj je `ao {to je u tu~i te`e povrije|en Amir [aboti}, ali i to da nije vidje-

Pi{tolj za foliranje?!
Tokom sukoba, prema njenim rije~ima, nekoliko vozila se zaustavilo i ljudi su poku{ali vjerovatno da sprije~e tu~u. Me|utim, i sami su upleteni u sukob. "Kada je do{la policija, zatekli su nas, te tog mladi}a i djevojku, ~iju sam ta{nu sa pi{toljem dr`ala u rukama. Svi ostali su se razbje`ali. Ovog povrije|enog mladi}a policija je prona{la kod firme [kafa. Policajcima sam predala ta{nu u kojoj je bio pi{tolj. Kasnije sam ~ula da je u policiju do{ao otac jednog od tih mladi}a i rekao da je sinu dao pi{tolj da se malo folira", ka`e na{a sagoD. P. vornica.

Mukadesa Mustafi}: Policiji sam predala torbu i pi{tolj

njih ga je letvom udario po glavi. Spale su mu nao~ale i ustao je tek kad sam mu ih ja dodala. S obzirom na to da ima veliku dioptriju, bez nao~ala on je bio bespomo}an", ispri~ala je Mukadesa Mustafi}. Ona dodaje da je la` da su Amir [aboti} i njegovi prijatelji

milovali psa u dvori{tu. "To je opasan pas - {arplaninac, kojem ni ja ne smijem pri}i, a kamoli nepoznati mladi}i. U jednom trenutku 12-godi{nji sin je po~eo vikati da je neko na njega repetirao pi{tolj, a da ga je potom stavio u torbu djevojke koja je bila sa tom grupom mladi}a. Pri{la

Sudar u Matuzi}ima

U saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er dogodila na raskrsnici priklju~nih na magistralni put M-4 u Matuzi}ima, op}ina Doboj-Jug, povrije|enih nije bilo, ali je na vozilima pri~injena ve}a materijalna {teta. Do ove nesre}e je do{lo kada je, kre}u}i se iz pravca Doboja, u namjeri da skrene lijevo, K. E. (1983) iz Srebrenika fiatom bravo (436-A053) direktno naletio na {kodu fabiju (K86-O-380), za ~ijim se upravlja~em nalazio M. E. (1947) iz Doboja, a koja se kretala iz pravca Tesli}a i imala pravo prvenstva. Od siline udara na oba vozila su se aktivirali zra~ni jastuci koji su sprije~ili povre|ivanje voza~a, ali na automobilima je pri~injena ve}a materijalna {teta. M. BEGI]

Na vozilima pri~injena ve}a {teta

Mostar

Ukradeni auto na|en, privedene ~etiri osobe
Mostarska policija privela je ~etiri osobe koje se sumnji~e da su ukrale opel kadet u vlasni{tvu E. K, potvr|eno je iz MUP-a HNK-a. Potraga za vozilom i kradljivcima zapo~ela je ju~er ujutro nakon {to je vlasnik kra|u prijavio slu`benicima PU Mostar. O tome su odmah obavije{tene Opel kadet prevezen u krug PU Mostar sve policijske patrole na podru~ju grada, ali i policijske agencije u susjednim kantonima. Ukradeni kadet je ne{to kasnije primije}en na magistralnom putu M-17, te je zaustavljen nakon kra}e potjere u naselju Bijela, sjeverno od Mostara. Za volanom je, kako saznajemo, zate~en A. [, a sa njim su bili J. D`, A. D. i A. S. Oni su ju~er sprovedeni na saslu{anje, a kadet je paukom prevezen u krug PU Mostar. L. S.

Sa uvi|aja: Fiatom oduzeo pravo prvenstva voza~u {kode

14

OGLASI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Ministarstvo civilnih poslova BiH, saglasno ta~ki 10.2. Aneksa 1. Sporazuma izme|u [vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Ministarstva civilnih poslova BiH o podr{ci za Projekat Regionalnog centra za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u Jugoisto~noj Evropi: "Ja~anje kapaciteta profesionalaca za mentalno zdravlje i kapaciteta udru`enja korisnika usluga", zaklju~enog 19.6.2012. godine, u okviru Projekta Regionalnog centra za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u Jugoisto~noj Evropi: "Ja~anje kapaciteta profesionalaca za mentalno zdravlje i kapaciteta udru`enja korisnika usluga" (u daljnjem tekstu: Projekat), koji se finansira od [vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), a provodi pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, radi obezbje|enja kadrovskih preduslova za obavljanje poslova na provo|enju Projekta, objavljuje

J AV N I P O Z I V
ZA IZBOR KANDIDATA ZA OBAVLJANJE POSLOVA ASISTENTA - SARADNIKA NA PROJEKTU Regionalnog centra za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u Jugoisto~noj Evropi: "Ja~anje kapaciteta profesionalaca za mentalno zdravlje i kapaciteta udru`enja korisnika usluga" Pod supervizijom odgovornih lica za Projekat Regionalnog centra za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u Jugoisto~noj Evropi: "Ja~anje kapaciteta profesionalaca za mentalno zdravlje i kapaciteta udru`enja korisnika usluga" pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, asistent - saradnik na Projektu }e biti du`an da pru`a stru~nu, tehni~ku i organizacionu podr{ku implementaciji Projekta od Ministarstva civilnih poslova BiH. Asistent - saradnik na Projektu }e biti anga`ovan na tri mjeseca, sa mogu}no{}u produ`enja ugovora u zavisnosti od uspje{nosti u obavljanju zadataka a najdu`e do okon~anja Projekta. Broj izvr{ilaca................................................................................................................................................1 Radni zadaci: • Priprema materijale i akte potrebne za implementaciju Projekta u okviru Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Sektora za zdravstvo, Regionalni centar za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u Jugoisto~noj Evropi; • Priprema materijale potrebne za izvje{tavanje prema svim partnerima u Projektu, u okviru aktivnosti koje se odvijaju u Projektu; • Objedinjuje i priprema projektne materijale za potrebe Upravnog odbora Projekta, administrira projektnu dokumentaciju, osigurava tehni~ku podr{ku u planiranju, implementaciji, pra}enju i procjeni Projekta, te organizaciji sastanaka i radionica; • Pru`a tehni~ku, organizacionu i logisti~ku podr{ku organizacije sastanaka i radionica (treninga) vezanih za Projekat, a u cilju obezbje|enja kvalitetnih tehni~kih podataka i rezultata; • Obavlja korespondenciju (usmenu i pisanu) na engleskom jeziku izme|u Regionalnog centra za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u Jugoisto~noj Evropi i Sekretarijata Zdravstvene mre`e Jugoisto~ne Evrope, predstavnika zemalja ~lanica Zdravstvene mre`e, partnerskih organizacija, stru~njaka u oblasti mentalnog zdravlja, kao i sa ostalima; • Po potrebi objedinjuje i prevodi tehni~ku dokumentaciju na engleski jezik i sa engleskog jezika; • Sara|uje sa partnerima kako bi se osiguralo prikupljanje relevantnih i odgovaraju}ih podataka potrebnih za efikasan sistem monitoringa i evaluacije svih aktivnosti Projekta; • Osigurava tehni~ku podr{ku ostalim partnerima u planiranju, implementaciji, pra}enju i procjeni Projekta; • Provodi monitoring i evaluaciju na osnovu definisanih indikatora i priprema {estomjese~ne i godi{nje izvje{taje monitoringa i evaluacije; • Vodi evidenciju o tro{kovima i izvje{tava Sektor za finansijsko-materijalne poslove i unutra{nju podr{ku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Kandidati zainteresovani za obavljanje poslova asistenta - saradnika na Projekatu moraju ispunjavati op}e i posebne uslove: Op}i uslovi: Pored op}ih uslova propisanih ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, stariji od 18 godina, da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine i da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavio), kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e: Posebne uslove: - zavr{en fakultet dru{tvenog smjera; - najmanje godinu dana radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme; - aktivno znanje engleskog jezika (usmeno i pisano); - znanje rada na ra~unaru - kompjuterske vje{tine uklju~uju}i pretra`ivanje na internetu i poznavanje MS Office aplikacija; - izra`ene analiti~ke, pregovara~ke i komunikativne sposobnosti i - odli~ne sposobnosti organizovanja i planiranja, te iskustvo u izradi stru~nih dokumenata. Potrebni dokumenti koje su kandidati obavezni dostaviti: 1. prijava sa pismom motivacije (potpisana); 2. va`e}a li~na karta (ovjerena kopija); 3. izjava kandidata da se na njega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH (ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa); 4. fakultetska diploma (nostrifikovana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6.4.1992. godine), odnosno za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; 5. dokaz o tra`enom radnom iskustvu (uvjerenje ili potvrda) nakon sticanja visoke stru~ne spreme; 6. dokaz o aktivnom znanju engleskog jezika (usmeno i pisano); 7. dokaz o znanju rada na ra~unaru - kompjuterske vje{tine, uklju~uju}i pretra`ivanje na internetu i poznavanje MS Office aplikacija; 8. biografija sa brojem telefona i adresom prebivali{ta (potpisana). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Napomena za sve kandidate: Postupak izbora kandidata izvr{i}e se testiranjem. Svi kandidati koji se blagovremeno prijave, a ispunjavaju op}e i posebne uslove i koji na osnovu kriterija za izbor kandidata u|u u u`i izbor bi}e pozvani na intervju od Komisije za izbor kandidata. O mjestu i datumu intervjua kandidati }e biti blagovremeno obavije{teni. Kandidati koji budu pozvani na intervju du`ni su sa sobom donijeti uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca). Prije potpisivanja ugovora o djelu, primljeni kandidat je du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova na koje je primljen, ne starije od 30 dana. Ovaj oglas se objavljuje u dnevnim novinama: "Oslobo|enje", "Dnevni list" i "Euroblic" i ostaje otvoren 8 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave na oglas sa kompletnom dokumentacijom dostaviti, neposredno ili putem po{te preporu~eno, na adresu: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Trg BiH broj 1, 71000 Sarajevo, sa naznakom: "Prijava za posao - Asistent - saradnik na Projektu". Nepotpune i neblagovremene prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se razmatrati.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INA TRAVNIK OSNOVNA [KOLA "TURBE" TURBE Na osnovu Zakona o osnovnoj {koli SBK-a, Nastavnog plana i programa i pravila {kole, Upravni odbor je na sjednici odr`anoj 21. 8. 2012. godine raspisao: za prijem nastavnika u radni odnos na odre|eno vrijeme 1. Nastavnik razredne nastave, 1 izvr{ilac, na odre|eno vrijeme, do 15. 8. 2013. godine Pored op}ih zakonskih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat uz prijavu treba prilo`iti: - diplomu o zavr{enoj {koli - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu - uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - potvrdu o prosjeku ocjena ostvarenih na fakultetu tokom studija (sa fakulteta), - potvrdu o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme (Zavod za zap.), - potvrdu o du`ini radnog sta`a nakon sticanja stru~ne spreme (PIO). Kandidati sa zavr{enim stru~nim zvanjem bakalaureat razredne nastave sa ostvarenih 180 bodova se ne mogu prijaviti na konkurs. Konkurs je otvoren 8 dana ra~unaju}i i dan objavljivanja. Intervju sa kandidatima bi}e obavljen 3. 9. 2012. godine sa po~etkom u 9 sati. Prijave uz svu dokumentaciju slati isklju~ivo po{tom na adresu: Osnovna {kola "Turbe" 72283 Turbe, Aleja bb, sa naznakom: "PRIJAVA NA KONKURS - NE OTVARATI"

KONKURS

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

REGION
VIJESTI

15

Ambasador Aleksandar Konuzin najavio

Srbiji 800 miliona dolara ruskog kredita
A
mbasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin izjavio je da Srbija mo`e ra~unati na to da }e, osim kredita od 800 miliona dolara namijenjenih srbijanskoj `eljeznici, dobiti dodatnu finansijsku pomo} od Rusije.

Prvi radovi na modernizaciji srbijanske `eljeznice po~et }e najesen izgradnjom drugog kolosijeka pruga Beograd - Pan~evo

Troje uhap{eno zbog korupcije
Tri osobe uhap{ene su u Sloveniji zbog korupcije u Novoj Kreditnoj banci Maribor. Hrvatska i slovena~ka policija provode zajedni~ku istragu o korupciji u trgova~kom dru{tvu KBM Projekt iz Hrvatske, firmi k}erki Nove Kreditne banke Maribor, javila je Srna. Pod istragom se nalaze ~elni ljudi Nove Kreditne banke, me|u kojima je i biv{i predsjednik uprave Matja` Kova~i}. Prema pisanju slovena~kih medija, policija istra`uje sporna poslovanja nekretninama, u kojima je mariborska banka izgubila milione, a novac je, navodno, izvla~en preko KBM Projekta. Projekt je od 2006. do 2009. kupovao fiktivna hrvatska preduze}a, koja su odmah po osnivanju dobijala vi{emilionske kredite mariborske banke za kupovinu zemlji{ta u okolini Zagreba, te u Dalmaciji i Slavoniji. Nekoliko mjeseci kasnije zemlji{te bi bilo preprodato KBM Projektu za dvostruku cijenu. Na taj na~in Projekt je u tri godine za 60 miliona eura kupio firme u ~ijem su vlasni{tvu bila samo sporna zemlji{ta, a koja su samo nekoliko mjeseci ranije vrijedila 30 miliona eura.

Sastanak s Mrkonji}em
“Vode se razgovori i nadam se da }emo uskoro imati konkretne rezultate. Rusija treba da ~uje koje su potrebe Srbije, a zatim da zajedni~ki defini{emo mogu}nost za rje{avanje problema” , rekao je ju~er Konuzin novinarima u Beogradu, nakon sastanka predstavnika ruskih i srbijanskih `eljeznica sa ministrom saobra}aja Srbije Milutinom Mrkonji}em. Na sastanku je najavljeno da }e prvi radovi na modernizaciji srbijanske `eljeznice po~eti najesen izgradnjom drugog kolosijeka pruge Beograd - Pan~evo, dok }e izvo|a~ki ugovori za realizaciju `eljezni~kih projekata biti potpisani do kraja godine. Konuzin je rekao da Srbija ima zna~ajnu ulogu u realizaciji projekta gasovoda Ju`ni tok, kao va-

Aleksandar Konuzin: Slijedi dodatna finansijska pomo}

JU@NI TOK Konuzin je rekao da Srbija ima zna~ajnu ulogu u realizaciji projekta gasovoda Ju`ni tok, kao va`no ~vori{te iz kojeg }e se odvajati gasovodi za druge dr`ave
`no ~vori{te iz kojeg }e se odvajati gasovodi za druge dr`ave. Ambasador Konuzin najavio je da bi ruske i srbijanske `eljeznice, nakon projekta modernizacije srbijanske `eljeznice, mogle da se uklju~e u sli~ne projekte u zemljama regiona.

Zajedni~ki nastup
Ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonji} prihvatio je

Konuzinov prijedlog da srbijanske i ruske `eljeznice zajedni~ki nastupe u zemljama regiona i dodao da }e za to biti izdvojena sredstva iz bud`eta resornog ministarstva. Mrkonji} je naglasio da sredstva iz pomenutog ruskog kredita ne}e biti preusmjerena za druge potrebe, ve} }e biti isklju~ivo namjenska.

Hrvatska - EU

Njema~ka priprema ratifikaciju
Njema~ka vlada ju~er je donijela prijedlog zakona o pristupnom ugovoru izme|u Hrvatske i Evropske unije, ~ime je stvorila uvjete za pravodobnu ratifikaciju toga ugovora u Bundestagu, javila je Hina. Uz zakon {to ga je vlada predlo`ila, Njema~ka }e morati donijeti jo{ jedan, koji se odnosi na uskla|ivanje odgovaraju}ih pravnih propisa. Pripremom zakona, odnosno dono{enjem prvog zakonskog prijedloga, stvoreni su uvjeti da Njema~ka na vrijeme ratificira hrvatski pristupni sporazum, objavila je njema~ka vlada neposredno nakon dono{enja odluke o zakonskom prijedlogu. Njema~ka vlada u saop}enju tako|er podsje}a na referendum kojim su hrvatski gra|ani prihvatili ~lanstvo u EU, kao i na proces ratifikacije, koji je, uz Hrvatsku, dovr{ilo ve} deset ~lanica Unije. U saop}enju se obja{njava kako je Hrvatska nakon ostvarenja dr`avne samostalnosti uz najve}e napore izgradila dr`avu. Hrvatska je nakon podno{enja zahtjeva za ~lanstvo u EU usmjerila svoj razvoj prema standardima Unije, podsje}a njema~ka vlada, dodaju}i kako je Evropska komisija prije stvarnog pristupa zatra`ila dodatne reforme u podru~jima tr`i{nog natjecanja, pravosu|a i unutarnjih poslova. “Savezna Republika Njema~ka izbliza }e pratiti provedbu tih reformi” poru~ila je nje, ma~ka vlada, uz napomenu da }e Evropska komisija na prolje}e 2013. podnijeti posljednji izvje{taj o napretku Hrvatske. “Ako se tada utvrdi da je Hrvatska provela preostale reforme, u prolje}e 2013. mo`e se dovr{iti proces ratifikacije” navodi se , u saop}enju. Njema~ka vlada podsje}a na izvrsne veze izme|u Njema~ke i Hrvatske, koje po~ivaju na stoljetnim kulturnim utjecajima, kao i na velikom broju Hrvata koji `ive u Njema~koj. Osim toga, odnosi dviju zemalja temelje se i na brojnim njema~kim turistima koji posje}uju Hrvatsku te na intenzivnoj gospodarskoj razmjeni, podsje}a njema~ka vlada.

Srbija }e kasniti zbog Kosova
^lan Odbora za evropske integracije srbijanskog parlamenta Laslo Varga izjavio je da }e Srbija zbog odnosa s Kosovom ~ekati jo{ godinu do odre|ivanja datuma za po~etak pregovora s EU. “[anse da Srbija na prolje}e ili ljeto idu}e godine dobije datum za po~etak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, kako se to neki nadaju, veoma su male”, kazao je Varga u razgovoru za beogradski list Politika, prenijela je Fena. On je podsjetio da }e Evropska komisija u oktobru objaviti svoj izvje{taj o napretku Srbije.

N

adle`ni sud u Haagu odbio je zahtjev austrijske tvrtke Adria Beteiligungs GmbH za poni{tenjem pravorijeka Arbitra`nog suda kojim je toj tvrtki odbijen zahtjev za 80 milijuna eura naknade {tete od Republike Hrvatske, izvijestili su ju~er iz Dr`avnog odvjetni{tva RH, prenijela je Fena. “Nadle`ni sud u Haagu (Rechtbank s’ Gravenhage) donio je presudu kojom je odbio zahtjev Adria Be te ili gun gs GmbH (Adria) za poni{taj pravorijeka Arbitra`nog suda” saop}ili su iz , DORH-a u kojem se doznaje da austrijska tvrtka ima pravo `albe na odluku suda u Haagu. Arbitra`ni sud utemeljen prema Pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za me|unarodno trgova~ko pravo (UNCITRAL) je potra`ivanje austrijske tvrtke prema Hrvatskoj odbio sredinom 2010. Iz DORH-a, koje u takvim sporovima zastupa dr`avu, tada su izrazili

Sud u Haagu odlu~io

Hrvatska ne mora platiti
Austriji 80 miliona eura
Tu`ba Adrie poti~e iz njezina spora s Hrvatskom lutrijom (HL) jo{ iz ranih ‘90-ih godina. Spor se odnosi na dva zajedni~ka ulaganja u igre na sre}u koja su nastala prije raspada biv{e Jugoslavije. Kao {to je to bio slu~aj i s mnogim drugim poslovnim pothvatima u Hrvatskoj u to vrijeme, tokom Domovinskog rata zajedni~ka ulaganja pretrpjela su zna~ajan ekonomski pad. Poslovni odnos HL i Adrie pogor{an je kad je Adria poku{ala od HL-a preuzeti upravljanje zajedni~kim ulaganjima, {to je dovelo do nemogu}nosti upravljanja i u kona~nici raskida ugovora od HL-a 1994.

Razvojna banka Vojvodine pod lupom
Narodna banka Srbije (NBS) saop{tila je da je zapo~ela kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja Razvojne banke Vojvodine zato {to je ta banka u proteklom periodu “u zna~ajnoj mjeri koristila dr`avnu pomo}”. U saop{tenju se navodi da kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banke obuhvata i kontrolu pravilnosti izvr{ene klasifikacije potra`ivanja banke i po tom osnovu izdvojene posebne rezer ve za procijenjene gubitke, {to posredno uti~e na kapital i druge pokazatelje poslovanja banke, javila je Srna. NBS je najavila da }e dodatno intenzivirati kontrolu u svim bankama u kojima je prisutan odre|eni nivo kreditnih rizika i u kojima struktura vlasni{tva mo`e da inicira probleme vezane za to kako vlasnici, odnosno akcionari, kontroli{u rad upravnih i izvr{nih odbora.

Zagreb: Tu`ba jo{ nije rije{ena pred hrvatskim sudom

zadovoljstvo {to je potvr|eno da su zahtjevi Adrie u potpunosti neosnovani i da Hrvatska nije povri-

jedila niti jednu od svojih me|unarodnih obaveza prema stranim ulagateljima.

16

SVIJET

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Francuska veza

Ljekari bez g bez granica
Evropska komisija stavila je Francusku pod nadzor

MEDICINSKA POMO] SIRIJI

Francuski premijer Jean-Marc Ayrault izjavio je da se zala`e za razmatranje propisa Evropske unije kojima se do kraja 2013. zabranjuje rad u EU dr`avljanima Rumunije i Bugarske, odakle dolazi ve}ina Roma. - Zala`em se za razmatranje mjera kojima se Bugari i Rumuni smatraju gra|anima izvan Unije, iako su njihove zemlje ~lanice EU, rekao je Ayrault za radio RMC i televiziju BFM. Propisima o tranzitu tr`i{te rada se ograni~ava na samo 150 zanimanja za kojima, kako je navedeno, postoji potreba. Za njihovo ukidanje potrebna je odluka vlade, kakvu su ve} donijele vlasti Italije i Irske. Ayrault je, tako|er, stao u odbranu ministra unutra{njih poslova Manuela Vallsa, kojeg je ljevica kritikovala jer je ovog ljeta “humano preselio” odnosno, delo`irao rom, ska naselja. - Stvari treba nazvati pravim imenom: to su bila naselja sa~inje-

PARIZ PROTIV ROMA
na od baraka, rekao je francuski premijer i to nazvao “neprihvatljivim” - Odluke suda moraju se . primijeniti. Moj zadatak je da prona|em jasno i humano re{enje, dodao je. Ayrault bi uskoro trebao da predsjedava vladinim sastankom posve}enom Romima. Biv{i francuski premijer Nicolas Sarkozy ozna~io je Rome kao uzroke problema kada se govori o bezbjednosti, u govoru koji je odr`ao u ljeto 2010. nakon niza incidenata u koje su bili umije{ani upravo Romi. Zbog ovakvog stigmatiziranja Roma na etni~koj osnovi, Evropska komisija stavila je Francusku pod nadzor. Komisija je isto u~inila i 10. augusta, poslije iseljavanja romskih naselja. Francuska vlada obe}ala je da }e do kraja augusta iznijeti prijedlog mjera “protiv proizvoljnog iseljavanja i diskriminatornog tretmana” Roma.

Nevladina organizacija Ljekari bez granica (MSF) objavila je da je na sjeveru ratom zahva}ene Sirije otvorila bolnicu. Iako se ovo podru~je nalazi pod nadzorom ustanika, u isto vrijeme su pozvali zara}ene strane da olak{aju pristup ranjenicima. “U partnerstvu sa sirijskim lije~nicima, MSF je prije dva mjeseca otvorio bolnicu i pobrinuo se za njezinu opskrbu” rekao je na konferen, ciji u Parizu njen direktor Filipe Ribeiro. “Projekt se u ova dva mjeseca potpuno stabilizirao” , dodao je doktor Ribeiro.

Dok zapadnjaci u Siriji otvaraju bolnice, Asadove formacije i dalje ubijaju ljude

Vrata bolnice {irom otvorena
Bolnica ima 12 postelja s mogu}no{}u pro{irenja na 30 i, kako je re~eno, dosad je u njoj izvedeno vi{e od 300 hirur{kih intervencija. “Ve}ina ranjenika, njih 90 posto, `rtve su nasilja a rane poti~u od metaka, gelera i povreda zbog ru{enja zidova od bombardiranja” , rekla je hirurg Anna Nowak, koja je nekoliko sedmica radila u bol-

Filipe Ribeiro na konferenciji u Parizu

nici. Kretati se Sirijom je vrlo te{ko zbog vojnih barikada, sukoba i nesta{ice goriva te pacijenti sti`u s ranama starim satima, katkad i danima. “Na{a su vrata otvorena svima” rekla je anesteziolog Kelly , Dilworth iz Australije, isti~u}i da bolesnike, kad ih primaju, ne pitaju za stranu.

Ljekari bez granica su nevladina organizacija sa sjedi{tem u Genevi, koju je 1971. godine nakon kratkotrajnog otcjepljenja Bijafre osnovala grupa francuskih ljekara i novinara. Nastao na tragu uvjerenja da svi ljudi zaslu`uju medicinsku njegu, bez obzira na rasu, religiju ili politi~ko

Ankara nakon eksplozije

Gul pozvao
na jedinstvo
Turski lideri pozvali su na jedinstvo nakon bomba{kog napada koji je poja~ao strah da kurdski militanti koriste haos u susjednoj Siriji i intenziviraju svoje akcije. Nepoznati napada~i aktivirali su kasno u ponedjeljak automobil bombu kod policijske stanice u industrijskom gradu Gaziantep, u blizini sirijske granice.

Meksiko

Na jugozapadu Meksika su prona|ena obje{ena tijela {estorice mu{karaca, a otkriveno je jo{ najmanje {est tijela pokopanih u masovnoj grobnici, saop{tili su zvani~nici. Tijela trojice mu{karaca na|ena su ju~er kako vise sa mosta na autoputu u mjestu Tecpan de Galeana, 120 kilometara sjeverozapadno od Acapulca, izjavio je zamjenik tu`ioca okruga Guerrero Fernando Monreal Leyva. On je za agenciju France Press rekao da su tijela ostala tri mu{karca na|ena dan ranije, obje{ena u obli`njem gradu Rodezija, sa “vezanim rukama i tragovima mu~enja” . Ovakav metod ubijanja - vje{anje `rtava na mostovima iznad autoputeva kako bi tijela lako mogla da se uo~e - jedna je od jezivih taktika koje su narko-karteli u Me-

OBJE[ENA TIJELA

ksiku koristili proteklih mjeseci, mada su do sada ove metode uglavnom bile primjenjivane na sjeveru zemlje. U susjednoj dr`avi Michoacan, vojna patrola na seoskom putu u ponedjeljak je otkrila masovnu grobnicu sa ostacima {estoro do devetoro ljudi, rekao je neimenovani vojni zvani~nik. Tijela su prona|ena u napu{tenom kampu koji su kriminalci, o~igledno, koristili za mu~enje, ubijanje i spaljivanje svojih protivnika, navodi francuska agencija, podsjetiv{i da su u Michoacan aktivni narko-karteli Familija i Vitezovi templari. Vi{e od 50.000 ljudi ubijeno je u nasilju vezanom za drogu {irom Meksika od 2006. godine, kada je vojsci nalo`eno da povede mjere protiv mo}nih narkokartela u toj zemlji.

Suo~iti se sa terorizmom
U ovom napadu poginulo je devet ljudi, uklju~uju}i djecu, a ranjeno je vi{e od 60, podsje}a agencija Reuters. Predsjednik, premijer i partijske vo|e okupili su se u ovom gradu na sahrani `rtava napada, koji se dogodio u vrijeme porodi~nih proslava na kraju ramazana. “Najbolji odgovor koji kao dr`ava mo`emo da damo jeste da budemo slo`ni i jedinstveni, bez obzira na na{e razlike i suo~imo se sa ovim ~inom terorizma” rekao je turski predsje, dnik Abdullah Gul novinarima po dolasku u Gaziantep. Gul i premijer Tajip Erdoan zajedno su prisustvovali d`enazi. Nijedna grupa nije preuzela od-

D`enaza ubijenima u eksploziji auto-bombe

govornost za napad, ali neki zvani~nici krive pripadnike Kurdistanske radni~ke partije (PKK), koji se godinama bore za formiranje kurdske dr`ave, koja bi zauzimala jugoistok dr`ave. U sukobu PKK-a sa turskom dr`avom do sada je poginulo vi{e od 40.000 ljudi. PKK je odbacio umije{anost u ovaj napad. Ankara je otvorila is-

tragu i o mogu}oj povezanosti Sirije sa eksplozijom, {to je poja~alo bojazni da bi ustanak protiv sirijskog predsjednika Ba{ara alAsada mogao dodatno pove}ati nestabilnost na jugoistoku Turske. Sna`an porast nasilja militanata u Turskoj ovog mjeseca poja~ao je uvjerenje me|u turskim zvani~nicima da PKK dobija oru`je od Asadovih snaga.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

granica, nasilje
dr`ale snage opozicije. Moadamijeh, koji se nalazi zapadno od prijestonice Damaska, pod opsadom je Asadovih snaga vi{e od dvije sedmice. Aktivisti su prenijeli i to da su desetine tijela prona|ene u jednoj zgradi, dok drugi izvori tvrde da su snage re`ima pogubile najmanje 20 mladi}a, spalile radnje i ku}e, a zatim se povukle. Njihova tijela su prona|ena u podrumima, radnjama i ku}ama koje je vojska oplja~kala. @estoki sukobi nastavljeni su ju~er i u drugim dijelovima zemlje, a aktivisti navode da su borbeni avioni i helikopteri izveli napade na nekoliko sela i gradova sjeverno od Alepa, gdje je ubijeno dvoje civila. Izvje{taji aktivista ne mogu nezavisno da se provjere jer je novinarima zabranjen pristup. U me|uvremenu, bezbjednosni i vojni zvani~nici saop{tili su da je u sukobima na sjeveru Libana izme|u pristalica i protivnika sirijskog re`ima ubijeno najmanje troje ljudi, a 33 povrije|eno, javila je agencija France Press. Sukobi su izbili u gradu Tripoliju, izme|u sunita, protivnika Asadovog re`ima, i alavita, ogranka {iitskih muslimana, kojima ina~e pripada sirijski lider.

Popravni do oktobra
Ameri~ka vlada ubla`ila je sankcije Iranu na mjesec i po, dozvoliv{i nevladinim organizacijama da finansiraju isporuke humanitarne pomo}i i revitalizaciju naselja poslije zemljotresa, objavilo je na svom sajtu ameri~ko ministarstvo finansija. Ameri~ke nevladine organizacije }e tako do 5. oktobra ove godine mo}i da prebacuju u Iran nov~ana sredstva do 300.000 dolara, javlja Glas Rusije. Za prenos ve}ih iznosa potrebna je posebna dozvola ministarstva finansija, dok za isporuke lijekova i hrane nastradalima u zemljotresu takva dozvola nije potrebna.

Avioni i helikopteri izveli napade na nekoliko sela i gradova sjeverno od Alepa

opredjeljenje, MSF ima sjedi{ta u pet evropskih gradova i dobio je Nobelovu nagradu za mir 1999. Ova organizacija, koja djeluje u 70 zemalja svijeta, samo jednom je tra`ila vojnu intervenciju i to zbog genocida u Ruandi 1994. Ljekari bez granica djelovali su i tokom rata u Bosni i Hercegovi-

ni, a u Srebrenici su bili od 1993. do 1995.

Poharali Moadamijeh
Istovremeno, dok zapadnjaci poku{avaju da pomognu Sirijcima barem sa 30 kreveta, nekoliko desetina ljudi, me|u kojima 23 pobunjenika, ubijeno je u predgra|u

Damaska. To se, kako tvrde opozicioni aktivisti, desilo tokom tenkovskog napada re`imskih snaga. Grupa Lokalni koordinacioni odbori i jedan predstavnik pobunjeni~kih snaga saop{tili su da su snage re`ima predsjednika Ba{ara al-Asada u zoru u{le u naselje Moadamijeh, koje su do sada

Najmanje 48 ubijenih u etni~kim sukobima
Najmanje 48 ljudi ubijeno je u etni~kim sukobima na jugoistoku Kenije, {to je najve}e nasilje u zemlji poslije postizbornih nemira prije ~etiri godine. Okr{aj u oblasti rijeke Tanana dogodio se kasno sino} izme|u etni~kih grupa Orma i Pokomo, saop{tila je lokalna policija, a prenosi BBC. Me|u `rtvama je 31 `ena, 11 djece i {est mu{karaca, navode zvani~nici. U regionu su razmje{tene dodatne policijske snage. @rtve su masakrirane ma~etama ili spaljene `ive, rekao je policijski {ef. Dopisnici iz Najrobija navode da izme|u ovih etni~kih grupa ~esto izbijaju sukobi, ali ne sa ovakvim posljedicama.

Akin ostaje u trci
Republikanski kongresmen Todd Akin, koji je prije nekoliko dana dao kontroverznu izjavu o tome da ne bi trebalo dozvoliti abortus ni silovanim `enama, odbio je poziv svoje stranke i predsjedni~kog kandidata Mitta Romneya da se povu~e iz trke za senatorsko mjesto u Missouriju. U isto vrijeme, Akin se obratio javnosti, ispri~av{i se za neumjesne komentare i tra`e}i oprost.

“Ja sam za `ivot i Akina”
Kako prenosi agencija Reuters, Akin je rekao da ostaje u trci protiv demokratske kandidatkinje Claire McCascill, jer predstavlja konzervativni pokret, ~iji glas mora da se ~uje. Kongresmen Akin je izazvao buru u ameri~koj i svjetskoj liberalnoj javnosti nedavnom

izjavom da ni kod silovanja ne treba dozvoliti abortus, “po{to `ensko tijelo mo`e samo da se izbori sa ne`eljenim plodom” . On je tada rekao da bi abortus bio kazna za nedu`no nero|eno dijete, a ne za silovatelja koji zaslu`uje kaznu. Mitt Romney je nakon toga pozvao Akina da se povu~e iz izborne trke, po{to je osudio njegove izjave. Romneyeva izborna politika je da se tako|er protivi abortusima, ali prihvata da se oni izvr{e u slu~aju silovanja ili incesta. Kandidat demokrata i aktuelni predsjednik Barack Obama podr`ava pravo na abortus. Akinov izborni tim je na web sajtu postavio novi baner “Ja sam za `ivot i podr`avam Todda Akina” poz, vav{i bira~e da uplate donacije za kampanju.

Jedno vrijeme su se na baneru nalazile slike fetusa i kandidatkinje McCaskill sa predsjednikom SADa Barackom Obamom, ali je kasnije slika fetusa uklonjena.

Tradicionalne vrijednosti
Akinova izjava zabrinula je vrh Republikanske stranke koji sljede}e nedjelje odr`ava nacionalnu konvenciju na kojoj }e Romney biti zvani~no predlo`en za predsjedni~kog kandidata, navodi Reuters. Ju~er je vi{e konzervativnih organizacija, me|u kojima i uticajna Asocijacija ameri~kih porodica (American Family Association), podr`alo Akinove stavove. “On je pristojan, ~astan ~ovjek, koji se zala`e za pravo na `ivot i tradicionalne vrijednosti. On se izvinio

Claire McCascill

zbog nespreto upotrijebljenih termina i to bi trebalo da bude kraj ove pri~e” rekao je predsjednik ove , organizacije Tim Wildmon. S obzirom na to da je u utorak istekao rok za povla~enje kandidatura, to zna~i da Akin ostaje u trci na izborima 6. novembra.

Belgijanci zabrinuti
Belgijske vlasti uve{}e nove mjere za ograni~enje broja francuskih studenata na studijama dijela medicinskih nauka, uklju~uju}i katedre za logopede na kojima Francuzi ~ine 90 posto svih upisanih studenata. Broj Francuza posebno je ove godine veliki u pet visokih {kola sa smjerom logoped, gdje se, za razliku od Francuske, ne pola`e prijemni ispit. Najvi{e ih je u {koli “Marie Haps” u Bruxellesu, gdje su 225 od 250 novih studenata Francuzi, kazala je predstavnica za {tampu te institucije Cathy van Lil. - Nemamo ni{ta protiv francuskih studenata, ali ostaje malo mjesta za Belgijance, dodala je. Tro{ak studija, 6.000 eura po studentu, pla}aju belgijski poreski obveznici, dok se ve}ina francuskih studenata po okon~anja studija vra}a u domovinu.

Facebook ubistvo u Holandiji
Ju~er je po~elo su|enje tinejd`erima od 14, 16 i 17 godina, osu|enima za brutalno ubojstvo. U Holandiji, gdje se zlo~in i dogodio, a slu~aj je u medijima poznat kao Facebook ubistvo. Troje tinejd`era iz kineske zajednice u Holandiji osu|eno je za ubojstvo 15-godi{nje Kineskinje Joyce Winsie Hau, pi{e Radio Netherlands Worldvide. Djevojka je izbodena do smrti u svom domu, u januaru ove godine navodno zato jer je o svojoj najboljoj prijateljici {irila tra~eve putem Facebooka. Joyce je po dru{tvenoj mre`i {irila tra~eve o seksualnim nesta{lucima svoje bliske prijateljice, 16-godi{nje Polly. Ona je toliko pobjesnila kada je vidjela {ta njezina prijateljica radi, da je zajedno sa svojim de~kom odlu~ila da Joyce mora platiti. Potom su unajmili 15-godi{njeg de~ka Jinhua da je ubije. Ponudili su mu oko 100 eura i obe}ali da }e mu uvijek pla}ati pi}e kada ga sretnu vani. Holandska ministrica pravosu|a tvrdi da je trojac sedmicama dogovarao ubistvo putem Facebooka i telefona. Polly i njezin de~ko rekli su ubici adresu `rtve i precizirali vrijeme kada je djevojka kod ku}e. Bili su vrlo odlu~ni, ubici su zaprijetili da }e ga ubiti, ukoliko on ne ubije Joyce. ‘Svaki se dan pitam kakvi su to ljudi koji su u stanju ubiti zbog tra~a. Primje}ujem da su djeca sve vi{e i vi{e nasilna. Ne misle o nikome nego o sebi. Nadam se da }ete vi, kao sudac, politi~ar ili roditelj na}i na~in da to zaustavite’ rije~i su koje je u sudni, ci rekao otac `rtve. Vrlo je neobi~no da je ovo su|enje u Holandiji javno, zbog ~injenice da se radi o tinejd`erima. Brutalno ubistvo diglo je cijelu dr`avu na noge i potaknulo brojne rasprave o pona{anju tinejd`era na dru{tvenim mre`ama.

18

OGLASI
UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet zdravstvenih studija u Sarajevu objavljuje

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

SAN U NOVOM RUHU
ROK
Strani dr`avljani 2 5 5 1 5 Vanredni studij 25 22 25 19 13

Konkurs za upis u prvu godinu studija u akademskoj 2012/2013. godini
R. DRUGI UPISNI br. 10. FAKULTET ZDRAVSTVENIH Redovni STUDIJA studij STUDIJ 1 Fizikalna terapija 2 2 Laboratorijske tehnologije 3 Zdravlje i ekologija 4 Radiolo{ke tehnologije 5 Zdravstvena njega i terapija 11

Prijem dokumenata se vr{i od 27. 8. do 1. 9. 2012. godine (zadnji dan) u vremenu od 11 do 16 sati na {alteru Studentske slu`be Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu, Ulica bolni~ka br. 25. Polaganje prijemnog ispita je 3. 9. 2012. godine prema uputi koju kandidati dobiju prilikom predaje dokumenata. Kandidati koji konkuri{u za upis trebaju dostaviti sljede}a dokumenta: • zahtjev za upis u kome je ta~no nazna~en studij na koji konkuri{e (koji se mo`e dobiti u Studentskoj slu`bi Fakulteta zdravstvenih studija) • originalna svjedo~anstva o zavr{enim razredima srednje {kole zavr{ene u Bosni i Hercegovini u ~etverogodi{njem trajanju, odnosno odgovaraju}e nostrificirane dokumente za kandidate koji srednju {kolu nisu zavr{ili u Bosni i Hercegovini • originalnu diplomu o zavr{enoj srednjoj {koli • originalni izvod iz mati~ne knjige ro|enih • originalno uvjerenje o dr`avljanstvu • djeca {ehida i poginulih branitelja trebaju dostaviti dokaz od nadle`ne institucije i • druge dokumente relevantne za utvr|ivanje broja bodova po odluci iz konkursa. Prijave podnesene poslije utvr|enog roka, kao i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Dodatne informacije se mogu dobiti na Studentskoj slu`bi Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu, Ulica bolni~ka br. 25, ili tel. 033/569-802 i 033/569-828 i na web stranici Fakulteta (www.fzs.unsa.ba).

Fakultet zdravstvenih studija u Sarajevu

Na osnovu ~lana 139. Pravila {kole i Pravilnika o radu i sistematizaciji radnih mjesta, na XVI sjednici [kolskog odbora JU Umjetni~ke {kole Biha}, odr`anoj 20. 6. 2012. godine, donesena je odluka broj 754/2012 da se raspi{e:

Pored pri~a sa naslovnice SAN donosi: 6. i 7. strana
NA[I APSURDI: 540.000 nezaposlenih i dr`ava tla~i

K O N K UR S
za popunu radnih mjesta 2012/2013. na odre|eno vrijeme BIHA] 1. Profesor harmonike .................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Profesor gitare .........................................................................................................................1/2 norme 3. Profesor jazz gitare..................................................................................................................1/2 norme 4. Profesor vjeronauke .......................................................................................................................4 ~asa PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE BU@IM 1. Profesor gitare .........................................................................................................................1/2 norme 2. Profesor solfe|a i skupnog muziciranja ..................................................................................1/2 norme 3. Profesor klavira .......................................................................................................................1/2 norme PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE CAZIN 1. Profesor gitare .........................................................................................................................1/2 norme 2. Profesor solfe|a i skupnog muziciranja ..................................................................................1/2 norme PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE BOSANSKA KRUPA 1. Profesor klavira .......................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Profesor harmonike .................................................................................................................1 izvr{ilac PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE VELIKA KLADU[A 1. Profesor harmonike .................................................................................................................1/2 norme 2. Profesor klavira .......................................................................................................................1/2 norme 3. Profesor gitare .........................................................................................................................1/2 norme PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE KLJU^ 1. Profesor klavira .......................................................................................................................1/2 norme 2. profesor harmonike .................................................................................................................1/2 norme 3. Profesor solfe|a i skupnog muziciranja ..................................................................................1/2 norme PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE SANSKI MOST 1. Profesor flaute .........................................................................................................................1 izvr{ilac PODRU^NO ODJELJENJE OSNOVNE MUZI^KE [KOLE BOSANSKI PETROVAC 1. Profesor gitare .........................................................................................................................1/2 norme Za sve predava~e instrumenata zavr{ena muzi~ka akademija instrumentalni odsjek, a za predava~e solfe|a i skupnog muziciranja zavr{en teoretski smjer muzi~ke akademije. Nastavu vjeronauke u umjetni~kim {kolama mogu izvoditi lica sa zavr{enim: - prvim ciklusom odgovaraju}eg studija visokog obrazovanja u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova) ili ~etiri godine (240 ECTS bodova). Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to: - kra}a biografija, adresa i kontakt-telefon - uvjerenje da je dr`avljanin BiH - uvjerenje o neka`njavanju - diplomu o zavr{enoj akademiji Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objave. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Prijave slati na adresu: Javna ustanova Umjetni~ka {kola Biha}, V korpusa br. 2, 77 000 Biha}, sa naznakom: "PRIJAVA NA KONKURS".

Za svaku prijavu na posao moraju izidvojiti 50 KM! 10. i 11. strana
ORU@ANE SNAGE BiH: Primaju 300 regruta, prijavilo se 7.000 kandidata

Za siguran posao lobiranja uveliko traju, konkursna komisija pravi rang listu 12. i 13. strana
ALARMANTNO: Privi|enja iz pro{loga vijeka

Ljekari kucaju recepte na pisa}im ma{inama, ministri ~ekaju bolja vremena! 14. i 15. strana
GORI VATRA: FBiH od drveta ne vide {umu

Za pusto{ i goleti kriv Parlament: Tri godine (ne)donosi zakon! 24. i 25. strana
ESTRADA: Ferid Avdi}, bh. pjeva~

Niko ne}e da kopa njivu, svi lete u muzi~are 28. i 29. strana
NAKON OLIMPIJADE: Za{to je bh. sport pao na najni`e grane

Zbog politi~ke podobnosti, ne{kolovanih trenera i nezaja`ljivih roditelja?

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Poruka gr~kog premijera Samarasa Evropi

Pustite nas da di{emo
Yannis Varoufakis, profesor ekonomije na Univerzitetu u Atini, kazao je kako je Samaras “duboko i tu`no u krivu, Gr~ka ne treba vi{e prostora za disanje, ona uop}e ne di{e”

BiH

EU

Francuska: Smanjenjem akciza do ni`e cijene goriva
Francuski premijer JeanMarc Ayrault obe}ao je da }e privremeno blago sniziti akcize na benzin i dizel kako bi se snizile cijene goriva u maloprodaji i time olak{ao polo`aj recesijom pritisnutih francuskih gra|ana. Akcize }e biti sni`ene da bi se potom uspostavio trajniji mehanizam za regulaciju cijena goriva, naglasio je Ayrault u razgovoru za radiostanice BFMTV i RMC. Ograni~avanje rasta cijena goriva koje su u posljednje vrijeme dosegnule rekordne nivoe bilo je klju~ni element predizborne kampanje socijalista u predsjedni~kim i parlamentarnim izborima. Stabilizacija cijena nafte na me|unarodnim tr`i{tima privremeno je potisnula to obe}anje u drugi plan, ali je proteklih sedmica cijena nafte ponovo porasla a time i cijene benzina u maloprodaji. To je novi udar na d`epove gra|ana, ionako pritisnutih stagnacijom francuske privrede.

Samaras: Gr~ka izgubila vrijeme ponavljanjem izbora

Gr~ki premijer, Antonis Samaras zatra`io je “prostor za disanje” odnosno vi{e vremena , za provo|enje smanjenja potro{nje i reformi koji su bili uvjet za dobivanje nove tran{e pomo}i od 31,5 milijardi eura za spa{avanje, pi{e njema~ki Bild.

Novi sastanci
Prema pisanju Bilda, gr~ko smanjenje javne potro{nje od 11,5 milijardi eura, koje je trebala provesti u roku od dvije godine, ne ide dobro, zbog ~ega je Samaras od Jean-Clauda Junckera, {efa ministara finansija eurogrupe, zatra`io dvogodi{nje produ`enje rokova. Gr~ki premijer }e se s Junckerom sastati jo{ jednom ove sedmice, dok }e se s njema-

~kom kancelarkom Angelom Merkel sastati sutra, a sa francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u subotu. Poku{at }e dokazati kako je Gr~ka izgubila vrijeme na ponavljanju izbora, a i to da bi se cijelom problemu trebalo pristupiti postepeno kako bi se gr~kom narodu olak{ale tegobe ekonomskih reformi, izvijestio je BBC. “Dopustite mi da budem vrlo eksplicitan. Ne tra`imo nikakav dodatni novac. Stojimo uz svoje obveze, ali moramo pokrenuti rast kako bismo smanjili na{ deficit. Sve {to `elimo je malo ‘prostora za disanje’ da bismo brzo o`ivjeli privredu i podigli dr`avne prihode” rekao je Samaras. , Me|utim, pretpostavlja se da

Samaras ipak ne}e previ{e gurati ovo pitanje, boje}i se da bi to moglo izazvati `estoko protivljenje pozajmljiva~a koji prate spa{avanje Gr~ke.

Gigantski krediti
Yannis Varoufakis, profesor ekonomije na Univerzitetu u Atini, kazao je kako je Samaras “duboko i tu`no u krivu. Gr~ka ne treba vi{e prostora za disanje. Ona uop}e ne di{e.” Dodao je i da je rje{enje koje je Evropa implementirala kako bi se borila protiv Gr~ke ste~ajne krize bilo “vrlo blesavo pru`anje gigantskih kredita pod uvjetom mjera {tednje koje }e smanjiti nacionalni dohodak iz kojeg bi se taj ogroman kredit morao otpla}ivati.”

EU pozdravlja ulazak Rusije u WTO
Evropska unija je pozdravila pristupanje Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) nakon 18 godina pregovora, koja je sada 156. ~lanica ovog tijela, saop{teno je iz EU. U saop{tenju se navodi da je pristup posebno va`an za EU, jer je EU prvi ruski trgovinski partner, a Rusija je tre}i trgovinski partner EU. Prvi put obje strane bi}e vezane multilateralnim propisima i obavezama u uzajamnoj trgovini. “Ulazak u WTO veliki je korak za dalje integracije Rusije u svjetsku privredu. To }e pomo}i investicije i trgovinu, ubrzati modernizaciju ruske privrede i ponuditi veliki broj poslovnih {ansi i za kompanije u Rusiji i u EU” rekao je ko, mesar EU za trgovinu Karel de Giht. On je dodao da vjeruje da }e Rusija po{tovati me|unarodne trgovinske propise i standarde na koje je obavezana. Pristup u WTO ima}e pozitivan efekat na uslove trgovine i investiranja izme|u Rusije i EU, navodi se u saop{tenju i dodaje da geografska pozicija Rusije i zna~aj njenog tr`i{ta u smislu veli~ine i rasta ~ine ovu zemlju va`nim trgovinskim partnerom EU. Nakon ulaska u WTO Rusija }e, izme|u ostalog, sniziti uvozne da`bine, smanjiti izvozne takse, odobriti ve}i pristup tr`i{tu za provajdere usluga EU i pobolj{ati i olak{ati propise i procedure u mnogim oblastima koja se ti~u bilateralnih ekonomskih odnosa. Od posebnog zna~aja bi}e propisi carinskih procedura, primjena zdravstvenih i sanitarnih mjera, tehni~ki standardi i za{tita intelektualne imovine, navodi se u saop{tenju. Rusija }e podlijegati svim propisima WTO, uklju~uju}i monitoring i mehanizme kontrole primjene mjera. Izvoz EU u Rusiju 2011. iznosio 108,4 milijarde eura, a uvoz EU iz Rusije 199,5 milijardi, dok je ukupna trgovinska razmjena 2011. bila 308 milijardi eura.

Gorenje pro{iruje kapacitete u Valjevu

Posao za novih 400 radnika
Ministar finansija i privrede Srbije Mla|an Dinki} izjavio je da fabrika Gorenje u Valjevu duplira kapacitete i investira 20 miliona eura, te da }e posao dobiti 400 novih radnika. Dinki} je, prilikom obilaska gradili{ta nove fabrike ure|aja za do ma }in stvo slo ve na ~ke kompanije Gorenje u Valjevu, ocijenio da je za Valjevo najva`nije da su radovi na novoj fabrici u punom jeku, saop{teno je iz Ministarstva finansija i privrede. “Gorenje u Valjevu duplira kapacitete, investira 20 miliona evra i 400 novih radnika }e dobiti posao. Na{ cilj je da podstaknemo {to vi{e ovakvih investicija i doma}ih i stranih” re, kao je Dinki}. On je naglasio da je prioritet Ministarstva finansija i Vlade Srbije da podstakne ljude koji `ele da uposle gra|ane, da mo-

gu lako da ulo`e svoj kapital i da nemaju pravne za~koljice i takse. Posao na neodre|eno vrijeme u fabrici Gorenje u Valjevu ima}e oko 1.000 gra|ana, a jo{ 200 radnika bi}e anga`ovano na privremenim poslovima zbog prirode cikli~ne proizvodnje.

U saop{tenju se navodi da Gorenje u Valjevu bilje`i rekordnu proizvodnju te je ocijenjeno da pro{irenje fabrike dolazi u pravi ~as. Nova fabrika }e biti izgra|ena do kraja novembra, a puna proizvodnja kre}e najkasnije do 1. marta.

20

BIZNIS I EKONOMIJA
Tr`i{te rada u BiH

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

KTK Visoko

Od Vlade pozajmili

200.000 LJUDI RADI NA CRNO
Problem nezaposlenosti ne mo`e biti pitanje kojim }e se baviti isklju~ivo zavodi za zapo{ljavanje, nego se moraju uklju~iti i ministarstva rada, obrazovanja i finansija

Trendovi na tr`i{tu rada u prvih {est mjeseci 2012.
• U januaru i februaru 2012. nastavljen je rast broja nezaposlenih lica. U mar tu, aprilu i maju ovaj broj se smanjivao, da bi u junu 2012. godine ponovo bilo zabilje`eno pove}anje broja nezaposlenih lica. Porede}i sa prethodnom godinom, u prvih {est mjeseci 2012. broj nezaposlenih bio je ve}i u odnosu na isti period prethodne godine. • Smanjenje broja novoprijavljenih lica na evidencije nezaposlenih, registrovane 75.703 osobe, {to je manje za 5,1 posto. • Pove}anje broja zaposlenih lica sa evidencija zavoda i slu`bi zapo{ljavanja za 2.917 osoba ili 7,8 posto. • Pove}anje broja prijavljenih potreba za zapo{ljavanjem radnika. • Pove}anje broja osoba kojima je prestao radni odnos. • Pove}anje broja korisnika nov~ane naknade za 554 korisnika ili 5,0 posto. ji su radili u preduze}ima koja su oti{la u ste~aj, kasnije ih je kupila Vlada RS-a, pa ponovo prodala. To su ljudi koji imaju vi{e od 30 godina iskustva, a novi vlasnici ne `ele da ih zapo{ljavaju, nego radije tra`e mla|e radnike. Za takve radnike nema agencije koja bi ih mogla certificirati i potvrditi njihove vje{tine.

250.000 KM
Odlukom Vlade FBiH na ju~era{njoj sjednici u Mostaru privrednom dru{tvu KTK Visoko d.d. Visoko odobrena je kratkoro~na pozajmica 250.000 KM iz napla}enih sredstava iz pasivnog podbilansa koja se nalaze na posebnom deviznom ra~unu Agencije za privatizaciju u BiH, saop}eno je iz Vlade FBiH. Agencija }e iznos uplatiti na ra~un Federalnog zavoda PIO/MIO u svrhu izmirenja obaveza KTK Visoko za uvezivanje radnog sta`a zaposlenika koji su ispunili uslove za odlazak u penziju. KTK }e ovaj iznos vratiti od prvih napla}enih sredstava od prodaje imovine ovog privrednog dru{tva u postupku male privatizacije, najkasnije u roku 60 dana od dana transakcije, navodi se u saop}enju.

RS se zadu`io za 17 miliona KM
Od 1.130.276 radno sposobne 813.683 osobe
Foto: [. SULTANOVI]

Dug stigao do limita
Republika Srpska od ju~er je zadu`ena za novih ne{to vi{e od 17 miliona KM. Osmom emisijom trezorskih zapisa na Banjalu~koj berzi Vlada, odnosno Ministarstvo finansija RS-a osiguralo je 17.062.500 KM neophodnih za redovno bud`etsko finansiranje. Nominalna vrijednost trezorskog zapisa bila je 10.000 KM, valutna klauzula je euro, a ostvarena je jedinstvena ravnote`na cijena od 97,50 uz kamatnu stopu od 3,44 posto. Planirani iznos ovog zadu`enja bio je 17,5 miliona. Nakon ju~era{nje prodaje trezorskih zapisa Vlada RS-a se vi{e u ovoj godini ne mo`e zadu`ivati tim du`ni~kim hartijama, budu}i da maksimalan iznos kratkoro~nog duga tokom 2012. godine mo`e da bude najvi{e 70 miliona KM. Ministarstvo finansija je do sada organiziralo sedam aukcija trezorskih zapisa Republike Srpske. ^etiri su izvr{ena u toku 2011. godine, ukupne nominalne vrijednosti od 90 miliona KM. U toku 2012. organizirane su tri aukcije, prenosi Fena.

Koliko je nezaposlenih u BiH prijavljeno na biroe za zapo{ljavanje samo zbog zdravstvenog osiguranja dok istovremeno rade na crno, koliko je zaposlenih koji nigdje nisu evidentirani za koje poslodavci dr`avi ne pla}aju nikakve doprinose i poreze i koliko je ljudi na biroima u BiH, a zaposleni su u susjednim zemljama? Na ova pitanja niko nema precizan odgovor, me|utim, direktor Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH Adnan Deli} tokom ju~era{nje konferencije za novinare u Sarajevu ponudio je barem djelomi~an odgovor. - Oko 200.000 ljudi u BiH radi na crno, rekao je on.

Anketa
Naime, kako je pojasnio, to je razlika izme|u registrovane zaposlenosti i ankete o radnoj snazi koju je provela Agencija za statistiku BiH. Prema podacima Agencije za statistiku, u maju ove godine bio je 691.641 zaposleni, dok je broj nezaposlenih iznosio 537.992 osobe. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 43,7 posto. S druge strane, podaci iz anke-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 164 - 23. 8. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

te o radnoj snazi pokazuju da su u BiH zaposlene 813.683 osobe, dok je broj ne za po sle nih 316.593, te je stoga gotovo duplo manja stopa nezaposlenosti 28 posto. Prema rezultatima ankete, u BiH radnu snagu ~ini 1.130.276 osoba, dok je broj neaktivnih 1.435.912. Pored toga, ~elnici entitetskih zavoda za zapo{ljavanje istaknuli su razloge za rast nezaposlenosti u BiH, odnosno prepreke za pove}anje zaposlenosti, te su kazali da problem nezaposlenosti ne mo`e biti pitanje kojim }e se baviti isklju~ivo zavodi za zapo{ljavanje, nego se moraju uklju~iti i ministarstva rada, obrazovanja i finansija. Direktor Zavoda za zapo{ljavanje Republike Srpske Milko ^olakovi} je kazao da zabrinjava pove}anje broja kadrova sa visokom stru~nom spremom, jer se u takvoj hiperprodukciji kadrova ne mo`e garantovati kvalitet. Pitanje je kakvo je znanje tih ljudi koji }e za pet-{est godina voditi ovu zemlju, ministarstva obrazovanja moraju reagovati i po~eti rje{avati problem, dodao je on. Direktor Zavoda je istakao i problem zapo{ljavanja ljudi ko-

Obrazovanje odraslih
Direktor Zavoda za zapo{ljavanje FBiH Kenan Re{o najvi{e problema vidi u obrazovnom sistemu. Prvi problem je, prema njegovim rije~ima, to {to tre}ina nezaposlenih nema nikakve kvalifikacije, a Federacija BiH nema jo{ ni zakon o obrazovanju odraslih koji bi uredio oblast dokvalifikacije i prekvalifikacije radnika. U ovom trenutku ~itav taj proces odvija se kroz pojedina~ne projekte. Drugi problem je, kako isti~e Re{o, to {to mladi biraju neperspektivna zanimanja, zavr{avaju {kole s kojima se nigdje ne mogu zaposliti. Obrazovni sistem nema predstavu {ta je potrebno tr`i{tu rada i tako proizvodi kadrove koji nikome nisu J. Sa. potrebni.

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.635871 Kanada 124 CAD 1 1.579069 Hrvatska 191 HRK 100 26.085579 Ceska R 203 CZK 1 0.078137 Danska 208 DKK 1 0.261928 Maðarska 348 HUF 100 0.703802 Japan 392 JPY 100 1.977639 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norveska 578 NOK 1 0.265362 Svedska 752 SEK 1 0.233892 Svicarska 756 CHF 1 1.624565 Turska 949 TRY 1 0.872513 V.Britanija 826 GBP 1 2.476284 SAD 840 USD 1 1.567272 Rusija 643 RUB 1 0.049155 Kina 156 CNY 1 0.246746 Srbija 941 RSD 100 1.655649 SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 08. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 08. 2012 =

1.955830 1.639971 1.583027 26.150956 0.078333 0.262584 0.705566 1.982595 0.566448 0.266027 0.234478 1.628637 0.874700 2.482490 1.571200 0.049278 0.247364 1.659798 USD BAM

1.955830 1.644071 1.586985 26.216333 0.078529 0.263240 0.707330 1.987551 0.567864 0.266692 0.235064 1.632709 0.876887 2.488696 1.575128 0.049401 0.247982 1.663947 1.51259 2.380421

Regulatorna agencija za komunikacije

HT-u kazna 120.000 KM
Regulatorna agencija za komunikacije donijela je rje{enje kojim se izri~e nov~ana kazna firmi JP HT d.d. Mostar u iznosu od 120.000 KM zbog ka{njenja uvo|enja usluge prenosivosti brojeva u mobilnoj telefoniji. Novi rok koji je dat ovoj firmi je 30. novembar 2012. godine. U saop{tenju iz ove agencije se navodi da su utvrdili da je dugotrajnim neizvr{avanjem obaveza uspostavljanja usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj telefonskoj mre`i firma JP HT d.d. Mostar zaustavila proces primjene ove usluge u mobilnim mre`ama u BiH i time onemogu}ila korisnike bilo koje mobilne mre`e u BiH da pristupe toj usluzi. “Podsje}amo, ovo je ~etvrti put da RAK ka`njava HT zbog nepo{tivanja rokova i po~etka pru`anja usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj telefonskoj mre`i” precizirali , su iz RAK-a. Agencija je upozorila HT da }e, ukoliko ne provede nalog u datom roku, uklju~iti i primjenu drugih propisanih mjera, kao {to je obra}anje nadle`nim organima radi pokretanja postupka iz njihove nadle`nosti s ciljem utvr|ivanja odgovornosti za uno{enje poreme}aja na tr`i {te te le ko mu ni ka ci onih usluga.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

BIZNIS/BERZE
1.434,30
819,01
BIRS BIFX

21

Uspjeh Energoinvesta u Makedoniji

678,84 1.712,17
FIRS

SASX-10

886,81 779,58
ERS10

SASX-30

SASE: Promet 2,4 miliona KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 2.483.842,51 KM. Promet na kotaciji iznosio je 287.360,76 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 36.999,47 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 11,55 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 22. august/kolovoz 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Sve~ano pu{ten u pogon transportni sistem

Zavr{en projekat

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Herbos fond dd Mostar ZIF CROBIH Fond dd Mostar KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija D FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija L FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Energoinvest d.d. Sarajevo RMU Kamengrad dd Sanski Most Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Rudnik @eljezne rude d.d. Vare{ Dobrinja d.d. Ilid`a Ljecili{te Slana banja d.d. 1,43 30,00 53,49 27,36 2,00 0,00 1,43 53,49 2,00 1,43 53,49 2,00 7.666 38.378 500 10.962,38 2.052.839,22 1.000 7 8 1 2,62 54,74 42,05 -1,13 -1,00 -2,14 2,63 56,00 42,05 2,60 51,00 42,05 210 2.381 19 550,2 130.331 798,95 2 7 2 39,14 30,00 29,00 98,50 91,50 75,00 92,00 83,00 3,00 0,00 0,00 0,51 0,00 0,00 0,00 0,00 39,14 30,00 29,00 98,50 91,50 75,00 92,00 83,00 39,14 3.324 30,00 2.548 29,00 1.400 98,50 62.502 91,50 81.266 75,00 8.600 92,00 8.456 83,00 7.150 1.301,01 764,4 406 61.564,48 74.358,40 6.450 7.779,52 5.934,50 2 1 1 4 3 2 2 1 4,20 3,81 5,20 5,31 0,00 0,07 0,00 0,03 4,20 3,82 5,20 5,35 4,20 3,80 5,20 5,20 4.000 1.398 9.780 3.518 16.800 5.328,38 50.856 18.818,60 2 9 1 4 11,55 0,81 11,60 11,49 3.200 36.999,47 9

u TE Oslomej
Vlada FBiH nalo`ila federalnom Pravobranila{tvu da za{titi imovinu Energoinvesta u Hrvatskoj
U Makedoniji je ju~er pu{ten u pogon transportni sistemi za vodeno odlaganje pepela u Termoelektrani Oslomej - Ki~evo koji je uradila bh. kompanija Energoinvest. Energoinvest je ovaj posao dobio na me|unarodnom tenderu i uspje{no ga zavr{io vlastitim snagama i uz kori{tenje najsavremenije opreme, a kompletna automatika i upravljanje (Scada sistem) i softverska podr{ka je djelo Energoinvestovih in`enjera. Ukupna vrijednost projekta iznosi vi{e od ~etiri miliona eura. Rije~ je o projektu po sistemu klju~ u ruke, {to podrazumijeva izradu projektne dokumentacije, izvo|enje gra|evinskih radova, nabavku, isporuku i monta`u opreme, kao i pu{tanje u pogon, te dokazivanje projektovanih karakteristika sistema. Jo{ jedna pozitivna vijest za Energoinvest ju~er je stigla iz Vlade Federacije BiH. Naime, Vlada je zadu`ila federalno Pravobranila{tvo da, u saradnji s Energoinvestom d.d. Sarajevo i Energoinvest-Energopetrolom d.j.l. Sarajevo ispita i uklju~i se u ve} zapo~ete sudske postupke u Republici Hrvatskoj i o tome izvijesti Vladu Federacije. Cilj je da se za{titi imovina Energoinvesta u Luci Plo~e i utvrdi ko je odgovoran za nastanak ovog problema, navodi se u saop}enju Vlade. Rije~ je o postupku koji je na Trgova~kom sudu u Zagrebu pokrenuo Sinochem International Oil London Company Limited uputiv{i zahtjev za pljenidbu imovine Energoinvesta u Hrvatskoj s ciljem naplate prijeratnog duga za isporu~enih 120.000 tona sirove nafte Rafineriji nafte u Brodu, koja je u to vrijeme poslovala u okviru sarajevskog preduze}a.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 22. august 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Posljednjeg dana ramazana Bosna Bank International (BBI) u Prvoj osnovnoj {koli na Ilid`i priredila je iftar za 100 djece bez jednog ili oba roditelja i njihove skrbnike. Nakon iftara uprili~ena je sve~ana podjela bajramskih paketi}a. Osim {kolskog pribora i slatki{a, svakom djetetu uru~eni su i nov~ani pokloni za Bajram koje su obezbijedili prijatelji BBI banke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

BBI: Bajramski paketi}i za djecu

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,02 9,3 0,04 3,04 5,61 4,41 5,72 0 2,09 0 -1,94 0 2,32 0,35 2,02 9,33 0,04 3,1 5,61 4,41 5,75 2,02 9,11 0,04 3 5,6 4,41 5,7 20 157 25.550 275 113 40 744 40,40 1.460,41 1.022,00 837,30 633,73 176,40 4.258,75 0,731 0,46 0,53 0,465 0,201 0,25 1,53 0 0 0 1,09 0,5 0 0 0,731 0,46 0,53 0,47 0,201 0,25 1,54 0,731 0,46 0,53 0,46 0,2 0,25 1,53 672 600 1.822 20.600 5.500 8.000 3.145 491,22 276,00 965,66 9.576,00 1.103,00 2.000,00 4.816,48

Osim toga, BBI banka svake godine podijeli vi{e od 500 stipendija, a samo ove godine za stipendiranje u~enika, studenata i postdiplomaca izdvojen je gotovo milion KM, saop}eno je iz BBI-ja.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Donirani novac prikupljen u projektu Humana kupovina
U projektu Humana kupovina, koji se realizira kroz retail lanac Techno Shop, u mjesecu julu je prikupljeno 5.165 KM koje su donirane sljede}im socijalno ugro`enim licima u BiH: D`enana Muratovi} - Gra~anica 500,00 KM, Ramiz D`anki} - Sarajevo 500,00 KM, Kadri} Adnan - Sarajevo 500,00 KM, Vehid Deli} - Kakanj 500,00 KM, Dragan Ma~ak - Banja Luka 500,00 KM, Matej Ili} - Kravice 500,00 KM, Gale{i} Stanislav - Banja Luka 500,00 KM, Damir Re{idovi} - Sarajevo 500,00 KM, Ismet Omerovi} Sarajevo 665,00 KM te udru`enje FRONT - Tuzla 500,00 KM. Informacije o doniranim sredstvima, kao i na koji na~in mo`ete poslati apel za pomo} u akciji Humana kupovina, mo`ete prona}i na www.humanakupovina.stanictrade.ba

Fabrika za pocin~avanje a.d. Srebrenica 2,23(A) Fabrika vijaka a.d. Mrkonji} Grad 0,16 Progres a.d. Bijeljina 0,4 Posavina a.d. Srbac 0,605 Zvornikputevi a.d. Zvornik 0,65 Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 96,6 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 48,1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 46,1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 42,94(A) Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 41 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 41,15 Republika Srpska - trezorski zapisi 9M 22/05/13 97,5

-2,19 0 -0,25 0,83 0 0 0 -2,21 0 -1,2 0,37

2,23 0,16 0,4 0,605 0,65 96,6 48,1 46,1 42,94 41 41,5 97,5

2,23 394 0,16 2.599 0,4 15.505 0,605 883 0,65 768 96,6 696 48,1 35.230 46,1 7.000 42,94 7.000 41 10.565 41 273.666 97,5 1.750

878,62 415,84 6.202,00 534,22 499,20 134,47 16.945,63 3.227,00 3.005,80 4.331,65 112.610,78 17.062.500,00

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,98 2,81

$ 0,58 %

1.642,00 29,43

$ 0,05 %

927,25 838,25

$ 0,56 %

PLIN
$ 1,51 %

SREBRO
$ 0,27 %

KUKURUZ
$ 0,06 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Pripreme za jesenju deratizaciju u KS-u

Dok se najavljuju sve ve}a poskupljenja

Vladi bitnija ve}ina
od problema gra|ana
Zahtijevam da Vlada da rje{enje i da se ne bavi kalkulacijama koliko ima ruku, isti~e Pe}anac • Vlada misli rje{avati probleme dizanjem cijena nau{trb gra|ana, nagla{ava Konakovi}

Novi tender po~etkom septembra
S obzirom na to da je tender za proljetnu deratizaciju poni{ten zbog `albi firmi, Zavod za javno zdravstvo KS-a raspisat }e novi kako bi se bar izvr{ila jesenja deratizacija u KS-u. Direktorica ovog zavoda Snje`ana Balta ka`e da }e tender biti objavljen po~etkom septembra, a bit }e otvoren ~etiri sedmice. - Firme koje nisu pro{le na tenderu `alile su se na izbor firme Sanitacija, tako da je Ured za `albe BiH poni{tio sve i sada moramo ponovo raspisivati tender. Ukoliko se ponovo jave ovi problemi i do|e do poni{tavanja tendera, onda }emo uz sagla-

Ako ne bude jesenje, uradit }e se interventna deratizacija

Epidemiolo{ka situacija u Kantonu nije naru{ena i gra|anima ne prijeti opasnost od zaraza
snost Ministarstva zdravstva uraditi interventnu deratizaciju, nagla{ava Balta. Zbog odga|anja deratizacije, epidemiolo{ka situacija u Kantonu, isti~e Balta, nije naru{ena i gra|anima ne prijeti opasnost od zaraza. - Ove godine nemamo niti jedan prijavljen slu~aj zaraznih bolesti gdje bi glodari mogli biti potencijalni prenosnici. Ali, svakako i dalje pratimo epidemiolo{ku situaciju i u~init }emo sve s ciljem za{tite zdravlja stanovni{tva. Me|utim, moramo po{tovati zakonsku regulativu, navodi Balta. E. A.

Poskupljenja nisu rezultat analiza

Op}ina Ilid`a

Na najavljena poskupljenja Vlada Kantona Sarajevo ve} danima {uti, a s obzirom na sve ve}e nezadovoljstvo gra|ana, klubovi zastupnika SDU i BPSa, kao i nezavisna zastupnica Mira Juri} poslali su zahtjev predsjedavaju}oj kantonalne Skup{tine Mirjani Mali} za sazivanje hitne sjednice. Prema rije~ima Nermina Pe}anca, predsjednika SDU i zastupnika u Skup{tini Kantona Sarajevo, odnos Vlade prema najavljenim poskupljenjima je zabrinjavaju}i.

Socijalna karta
- Sad je jedino bitno koliko ko ima ruku, ko je za koga i ko je protiv. Svi smo optere}eni, a u su{tini o gra|anima niko ne misli. Ova Vlada je jo{ Vlada i ja zahtijevam da da rje{enje po ovom pitanju i da se ne bavi kalkulacijama koliko ima ruku. Ve}i prioritet su cijene od rekonstrukcije rekonstruisanog. Meni je va`nije da se uradi ne{to oko cijena nego ko }e biti premijer, a ko ministar. Ova vlast o~igledno ne pokazuje takav odnos prema gra|anima. Pona{a se kao da je na kolektivnom godi{njem odmoru, kao da je sve u najboljem redu. Nije problem, neka iza|u i

U Bla`uju najljep{a ba{ta
Kako bi o~uvala tradiciju ilid`anskih ba{ti i parkova, ali i podigla svijesti gra|ana o zna~aju ure|enja i o~uvanja `ivotne sredine i bogatstva turisti~ke ponude, Op}ina Ilid`a je i ove godine organizovala izbor najljep{eg dvori{ta i balkona sa cvjetnim aran`manom. Komisija za izbor obi{la je svih 27 aplikanata, koliko ih se prijavilo, i odabrala najbolje kojima je ju~er na~elnik Op}ine Senaid Memi} uru~io nagrade. Najljep{e dvori{te imao je Kasim ^alki} iz Bla`uja, drugo mjesto pripalo je Namiku Glo|i iz centra Ilid`e, a tre}e Avdiji Karahmet iz Sokolovi}-Kolonije. Mirsada Mustafi} sa Stupa je na svom balkonu imala najljep{i cvjetni aran`man i osvojila prvu nagradu, dok je drugo mjesto pripalo Sadiki Zahirovi} iz centra Ilid`e, a tre}e Hediji Memi} iz Hrasnice. Za sve njih Op}ina Ilid`a je obezbijedila nov~ane nagrade, i to u kategoriji najljep{eg dvori{ta za prvo mjesto 500, drugo 400 i tre}e 300 KM. Za najljep{i balkon prvonagra|ena dobija 300, druga 200 i tre}a 100 KM. Z. T.

ka`u {ta treba. Ili da stvarno prestanemo da jedemo kao {to je ministar Bahilj poru~io. Je li to stvarno poruka ove vlasti, da ne jedemo, istakao je Pe}anac. Prema rije~ima Pe}anca, reakcija na poskupljenja vi{e ne mo`e ~ekati. - Jedan ministar ka`e ne}e biti poskupljenja, drugi uzme duplu stranu novine i ka`e kako mora do}i do pove}anja cijena, {to jasno govori da nema nikakve analize i da se sve radi odoka. Je li ovo zna~i da se sad uzimaju pare od gra|ana pred izbore? Imamo zahtjeve da se podsticaji daju poljoprivrednicima, a, s druge strane, imamo li~nu promociju resornog ministra. Pare ne idu tamo gdje treba. Para ima i samo treba da se rasporede. U Kantonu Sarajevo ima kapaciteta da se, ako ni{ta, ubla`i divljanje cijena. Pro{li put sam tra`io na Skup{tini da se daju mjere iz nadle`nosti Kantona. Neka nam i Federacija da odgovore. Mo`e plin poskupjeti deset i pedeset posto, ali koliko ga oni poskupe, toliko }e stepen naplate opasti. I ni{ta nisu uradili jer nema konkretnog rje{enja, socijalne karte, pojasnio je Pe}anac, dodaju}i da se u Kantonu Sarajevo ne trebaju kupovati

poslanici jer }e vlast imati podr{ku ako se rije{i ono {to je u interesu gra|ana. Elmedin Konakovi}, zastupnik SDA u Skup{tini KS-a, naglasio je da je aktuelna Vlada u Kantonu Sarajevo dala do znanja gra|anima kakvu }e politiku voditi.

Nema vizije
- Kada je ministar prostornog ure|enja Zlatko Petrovi} u jednom od izlaganja najavio poskupljenja, pitao sam ga da li to zna~i da ova Vlada misli rje{avati probleme dizanjem cijena nau{trb gra|ana. Oni su ve} tada rekli da je tako. To je samo jo{ jedan od pokazatelja da nemaju viziju {ta treba uraditi. O~igledno misle da sve {to treba da se rije{i, mora neko drugi uraditi za njih. I to je jedan u nizu o~ekivanih poteza ove jako lo{e Vlade. Hitne sjednice, poput one o Grasu, imale su neke efekte, ali Vlada i te sjednice pretvara u zaklju~ke koji njoj odgovaraju, a ne one koji zaista jesu zaklju~ci Skup{tine. Mislim da tematska sjednica ne}e pomo}i, ali pomo}i }e sjednica na kojoj }e se analizirati rad ovakve Vlade, zaklju~io je Konakovi}.
S. HUREMOVI]

Ure|enje Doma kulture Logavina
Kre~enje Doma kulture Logavina je u toku i trebalo bi da bude okon~ano do kraja ove sedmice. Osim unutra{njeg, zavr{eno je i vanjsko ure|enje doma. U sklopu vanjskog ure|enja na jednom dijelu poko{ena je trava i obrezano drve}e. U toku je i priprema akcije ~i{}enja prostora iza Doma kulture, gdje je godinama nakupljan kabasti i druge vrste otpada. - Cilj nam je da stvorimo ambijent ugodnijeg `ivljenja za gra|ane, ali i kvalitetnije uslove za rad uposlenih i udru`enja koja koriste prostorije ove mjesne zajednice, pojasnili su u MZ Logavina.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

I dvadeset godina poslije `ivi sje}anje na Ramiza Sal~ina

276-982

Herojima posve}en samo dan
Polaganjem cvije}a na spomen-obilje`je odata po~ast komandantu
Ju~er se napunilo dugih dvadeset godina od stradanja jednog od najve}ih boraca opkoljenog Sarajeva, komandanta Ramiza Sal~ina. Iza sebe je ostavio suprugu i dva sina. Polaganjem cvije}a i u~enjem Fatihe porodica, prijatelji i saborci odali su po~ast ovom istinskom heroju. - Svaki dan je te`ak otkako mog Ramiza nema, a svaka godina sve te`a i te`a. Ponekad mi bude lak{e, jedan od sinova mi se o`enio i imam dva unuka. Jedan od unuka nosi ime mog mu`a, kazala je Suada Sal~in, supruga poginulog komandanta. Ramiz Sal~in je jedan od velikana kojem je podignut spomenik jer je on dao ono najva`nije za svoje Sarajevo - `ivot. Stoga i ne ~udi prisustvo velikog broja onih koji su do{li da odaju po~ast. - Mi se svake godine sjetimo svih onih koji su branili na{ grad i dali svoj doprinos da `ivimo u dana{njoj slobodi. Niti Ramiz, niti bilo koji drugi borac ne smije da se zaboravi i mi smo du`ni pamtiti ove datume i obilje`avati ih, istakao je Miralem Selimovi}, pomo}nik na~elnika za bora~ka pitanja Op}ine Novi Grad. O stradalom komandantu njegovi saborci imaju samo najljep{e rije~i. - Bio je to ~ovjek koji je, prije svega, bio pravi drug, saborac i prijatelj. Tek je onda bio komandant mjesne zajednice [vrakino 1, 2 i 3. Svaku odluku koja se donosila mi smo donosili jednoglasno i sa njim je bilo zadovoljstvo raditi. Kada je tog dana, sun~anog poput dana{njeg, komandant krenuo, nije ni slutio da }e poginuti na prvoj liniji odbrane. Imao je opsesiju da oslobodi Ned`ari}e od agresora. Na`alost, to ga je ko{talo `ivota, istakao je Nusret Prlja~a, u ime Udru`enja Patriotske lige op}ine Novi Grad. - Ina~e, odziv prilikom obilje`avanja zna~ajnih datuma proteklih godina bio je prili~no mali, dok je ove godine bio prisutan veliki broj gra|ana i saboraca, a Udru`enje Patriotske lige je jo{ prije ~etiri godine na sebe preuzelo organizovanje obilje`avanja ovog datuma. Okupljeni su istakli kako je tu`no da se herojima koji su dali svoj `ivot posve}uje samo jedan dan i to kad se pola`e cvije}e na spomen-obilje`je.
D. I.

VA@NIJI TELEFONI

Supruga Suada sa unucima

Pro{irenje sportskog igrali{ta
Na podru~ju op}ine Novi Grad, u mjesnoj zajednici Saraj-Polje, zapo~eto je pro{irenje sportskog igrali{ta. Ina~e, ovaj projekat se vodi pod nazivom Ure|enje i odr`avanje javnih dje~ijih igrali{ta, aleja, javnih zelenih povr{ina na podru~ju op}ine Novi Grad, a izvo|a~ je KJKP Park. - Mi smo izvr{ili rekonstrukciju i pro{irenje postoje}eg sportskog igrali{ta u naselju SarajPolje, u Ulici Lukavi~ka cesta, a koje finansira Op}ina Novi Grad, istakli su iz Parka. Radovi podrazumijevaju pro{irenje asfaltne podloge postoje}eg igrali{ta sada{njih dimenzija 10 puta 20 metara na novih 13 puta 24 metra. Osim toga, radnici preduze}a Park u narednom periodu }e obilje`iti ko{arka{ki teren, zamijeniti obru~e i mre`ice, te postaviti za{titnu ogradu sa bo~nih strana igrali{ta. Prema planu, radovi }e trajati naredne tri sedmi-

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati sljede}a trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Milanovac, Bijambare, Borak, Kolodvorska 1, Kr~evine, Krivajevi}i 2, Zenik, Mi{evi}i 2, Mljekara Ni{i}i, Ni{i}i, PTT Krivajevi}i, Sabanci, Krivajevi}i i Sabanci 2, od 12 do 13.30 Donja Presjenica, od 9 do 10.30 Gornja Presjenica, od 8 do 16 sati HE Hrid, od 9 do 14 Kasindolska 3, od 13.30 do 15 Ba{ci, od 10.30 do 12 Od`ak, od 10 do 15 relej Ormanj, od 9 do 10 Budmoli}i 1, 2 i 3, od 9 do 16 sati Sokolovi}-Kolonija 3. Zbog radova na energetskim postrojenjima, do}i }e do vi{ednevnih isklju~enja struje i to na sljede}im trafopodru~jima: od 8 do 16 sati Hrid, od 10 do 15 Dupovci, Pazari}, relej Ormanj i od 9 do 15 sati Kolodvorska 1, Mi{evi}i 2 i Ni{i}i.
tom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olo-

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

ce, tako da bi gra|ani i stanovnici ovog naselja ve} od polovine septembra mogli na kori{tenje dobiti novo i ve}e sportsko igrali{te, dodaju iz Parka. D. I.
tom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subo-

5 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

bljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Copenhagen 17.30, Koeln 19.25 i 21.00

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Copenhagen 10.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subo-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Lju-

vo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Vladine neposlu{nike nazivaju lopovima i me{etarima

RADELJA[: MUSI] MI JE NUDIO ODBORE
Tri do ~etiri puta dnevno me premijer KS-a Fikret Musi} zivkao da do|em na sastanak kako bismo razgovarali o tome da podr`im Vladu. Tada nisam bio kriminalac i bio sam dobar, ka`e Radelja{
je dvije godine, a i prije nekoliko mjeseci podr`ao, ponovo sam bio dobar. Sada, kad ih ne podr`avam, ispadam kriminalac, lopov i prevarant. Upravne i nadzorne odbore koje spominju u Dnevnom avazu su mi oni nudili, ja to nisam tra`io. Nudili su mi zaposlenja i sada ispada da ja to tra`im. Ne, to su mi oni davali, istakao je Radelja{. bolje podr`ati. Kad je bolje narodu, bolje je i meni i mojoj djeci. U zadnje vrijeme pozivi su bili veoma u~estali. Nema {ta mi nisu nudili, govorili SDP }e ti dati jedno, SBBBiH drugo. Sad kad sam pro~itao, ispada da sam nekoga ucjenjivao, ali to je vjerovatno zbog toga {to osjete da se pribli`ava njihova smjena. Rekao sam, i zato je i iza{ao tekst u Dnevnom avazu, da }u podr`ati svaku ekspertnu vladu. To zna~i da svih {est ili sedam politi~kih partija u~estvuje i daje najbolje kadrove. U tome se oni ne vide, tu ih nema i zato pi{u ovo protiv mene, naglasio je Radelja{. Va`na karika u pri~i smjeni aktuelne i izboru nove Vlade Kantona Sarajevo zasigurno je i Esed Radelja{, zastupnik BOSS-a u kantonalnoj Skup{tini. Iz Radelja{evih ranijih izjava dalo se naslutiti nezadovoljstvo radom Vlade Kantona Sarajevo, zbog ~ega je i po~elo, kako je u izjavi za Oslobo|enje istakao, nu|enje usluga. U ju~era{njem Dnevnom avazu na cijeloj stranici je osvanuo tekst o Radelja{evom navodnom me{etarenju, me|utim, pri~a ima i drugu stranu. - Tri do ~etiri puta dnevno me premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi} zivkao da do|em na sastanak kako bismo razgovarali o tome da podr`im aktuelnu Vladu. Tada nisam bio kriminalac i bio sam dobar. Kada sam ih pri-

Najbolji kadrovi
Od svega {to mu je nu|eno, Radelja{ je kazao kako ni{ta nije prihvatio. - Nisam ni{ta prihvatio od toga {to su mi nudili, jer da jesam, ne bi pisali ovako o meni. Ne gledam ko je iz koje partije, ve} ono {to je za narod bitno. Mene ne interesuju njihove pri~e i pisanje Dnevnog avaza. Ja }u svakog ko u~ini da ovom narodu bude

Uspavana Vlada
U Skup{tini Kantona, kako je kazao Radelja{, ne}e se prikloniti nijednoj stranci, ve} isklju~ivo projektu Vlade, koja

Esed Radelja{: Neka uzmu sve {to su mi dali

}e Kanton rije{iti problema. - Ne priklanjam se SDA i ne}u podr`ati ni njih u slu~aju da imaju sedam ili osam ministara, ve} }u podr`ati samo eksperte, odnosno najbolje kadrove politi~kih partija. Kada sam podr`ao SDP, mislio sam da }e rije{iti probleme, ali vidim da od toga nema ni{ta. Razlozi zbog kojih }u podr`ati smjenu ove Vlade politizacija policije, izbor rektora, poskupljenja. Ima mnogo toga {to su pogre{no uradili. Vlada se uspavala, a problemi se nagomilali. Ne vidim ni{ta i neka mi oni ka`u {ta su rije{ili, istakao je Radelja{. Na kraju razgovora Radelja{ je pozvao i SDP da bude u ekspertnoj vladi, ali sa pravim kadrovima, a ne ljudima koji su u sada{njem sastavu Vlade, te da uzmu sve {to su S. Hu. mu dali.

Ure|enje Trga Merhemi}a
Tokom realizacije prve faze ure|enja Trga Merhemi}a na Ciglanama zavr{eno je postavljanje granitnih plo~a du` po`arnog puta, namijenjenog za saobra}aj vatrogasnih, dostavnih i vozila Hitne pomo}i. Postavljene plo~e, debljine 14 ba{te obli`njih ugostiteljskih objekata planirana je krajem septembra, po isteku rje{enja o privremenom zauzimanju javne povr{ine. Kako bi se zabranio fizi~ki pristup motornim vozilima na dijelovima trga namijenjenim za pje{ake,

Rekonstrukcija Ulice Adema Bu~e

Asfalt propao na sve strane

Naredne sedmice
centimetara, odlikuje velika ~vrsto}a, otpor na pritisak i na razli~ite vremenske uvjete. Put je, prema projektu, {irok pet metara. Na dijelu Trga, gdje je planirana pje{a~ka zona, postavljene su i nove kulirplo~e, debljine osam centimetara. Zamjena plo~a na dijelu Trga Merhemi}a gdje se nalaze ljetne planirano je postavljanje klupa za sjedenje te `ardinjera sa ukrasnim cvije}em, kao i izgradnja novog stepeni{ta pored nove d`amije umjesto dosada{nje pje{a~ke rampe. Vrijednost prve faze projekta iznosi oko 215.704 KM, a sredstva je obezbijedila Op}ina Centar.

po~inju radovi
Rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mre`e u Ulici Adema Bu~e po~et }e idu}e sedmice, nakon ~ega }e se pristupiti njenom asfaltiranju. Ovo je istaknuto ju~er nakon sastanka predstavnika resornih ministarstava, KJKP Vodovod i kanalizacija i Op}ine Novi Grad. V.d. na~elnik Op}ine Novi Grad Aner [uman na ovaj na~in demantovao je izjave koje su se posljednjih dana mogle ~uti o tome kako ove godine od rekonstrukcije ove ulice ne}e biti ni{ta, dodav{i da je finansijska konstrukcija projekta zatvorena i da nema nikakvih smetnji da radovi zapo~nu. Ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a Zlatko Petrovi} kazao je da }e radovi trajati tri mjeseca, a izvodit }e se fazno. Planirano je da se rekonstrui{u dva kilometra mre`e. - Za zamjenu vodovodne i kanalizacione mre`e osigurano je 1.260.000 KM. Ovim putem pozivam sve subjekte koji postavljaju razli~ite instalacije da to urade

Za zamjenu vodovodne i kanalizacione mre`e osigurano 1.260.000, za asfaltiranje 1,5 miliona KM
organizirano da se ne bi svakih pola godine kopale ulice, poru~io je Petrovi}. Ministar saobra}aja Haris Luli} naveo je da je ovo ministarstvo za rekonstrukciju ulice obezbijedilo 1,5 miliona KM. - Poku{at }emo {to prije sanirati dijelove te saobra}ajnice kako bi gra|ani jo{ u ovoj godini dobili kvalitetnu saobra}ajnicu. Ono {to se ne uspije uraditi u ovoj godini, bit }e nastavljeno po~etkom sljede}e, ~ime }e se okon~ati obnova E. A. ulice, rekao je Luli}.

Izmjene re`ima saobra}aja
Zbog sanacije ulice od 25. do 26. augusta, od 0 do 24 sata, na dijelu od Dolac-Malte do Marindvora, od raskrsnice ulica Zmaja od Bosne i Azize [a}irbegovi} do raskrsnice ulica Zmaja od Bosne i Vrbanja bit }e zabranjen saobra}aj za motorna vozila u krajnjoj desnoj traci u dozvoljenom smjeru kretanja vozila u kojoj se izvode radovi, smjer Ilid`a - Ba{~ar{ija. Izvo|a~ radova je KJKP Rad, a investitor Direkcija za ceste KS-a.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Tre}i dan MFF-a u [irokom Brijegu

SILIKONI
I FILMOVI
Dragan MARIJANOVI]

Izlo`bi Tomislava Zovke prisustvovali su [irokobrije`ani, redoviti posjetitelji brojnih izlo`bi, s tim da je ovaj put dru{tvo na otvaranju bilo {areno. Brojni gosti i sudionici MFF-a u~inili su je apsolutno me|unarodnom
Tre}i dan MFF-a u [irokom Brijegu donio je nove goste, me|u njima i ata{ea za kulturu Ambasade SADa u na{oj zemlji Sunshine Ison, koja je prisustvovala projekcijama {to je njezina zemlja darivala ovom festivalu, a ve~er pred projekcije zapo~ela dobrom svirkom i lijepom izlo`bom likovnom izlo`bom. - Svaka umjetnost, unato~ njezinim razli~itim `anrovima - uspjela je ukoliko ostvari suglasje izme|u djela, umjetnika i onih koji ga promatraju, naglasio je fra Vendelin Kara~i}, govore}i na otvorenju izlo`be desetak vrlo uspjelih radova srednjega i velikoga formata, akademskog slikara Tomislava Zovke, nazvanoj “Globalna silikonizacija” u sklopu , prate}ih programa ovogodi{njega 13. MFF-a u [irokom Brijegu. Ako je i{ta simptomati~no za ovu teoriju, silikonska svijest i sveop}a primjena to svakako jest, jer ona ne samo da je prodrijela u ~ovjekov okoli{ nego je i slu`beno i uz medicinski blagoslov u{la i u njegovo tijelo! Akademski slikar i autorov imenjak ]avar }e katalo{ki zamijetiti: “@ivimo u vremenu u kojem `ivot dobiva konture virtualnog svijeta, umjetno i nestvarno postali su dio svakodnevice. Umjetna hrana i dijelovi tijela nametnuti su kao posve normalni i prihvatljivi dru{tveni trendovi. Tomislav `eli biti slikarski buntovnik bore}i se protiv globalne patvorenosti i la`ne realnosti nastale kroz retu{iranja i uljep{avanja, te svojim izrazom radikalno odlazi u apstrakciju. Tomislav dinami~nim dripingom uspijeva us-

Sa otvaranja izlo`be

I u tijelu
Budu}i da se mladi umjetnik pozabavio temom op}e opasnosti koje ~ovje~anstvu prijeti na vi{e, pa i na na~in kori{tenja paraprirodnih sastojaka kojima misli da si uljep{ava `ivot, nesvjestan njegovoga istinskoga uni{tenja, fra Vendelin je dodao i da je “~ovjek najve}i graditelj koji se prome}e u upornoga razgraditelja vrijednosti, no, eto, ova izlo`ba pokazuje kako se i iz te op}e razgra|enosti ipak ra|a nova, i na temeljima uni{tavanja, umjetnost koja upravo na sve to ukazuje” .

kovitlati osje}aje i pozvati na promi{ljanje o globalnom stanju, on se potpuno predaje slikanju i njegov slikarski jezik je pun neobuzdane energije” .

Povratak ku}i
Izlo`bi su prisustvovali [irokobrije`ani, redoviti posjetitelji brojnih izlo`benih aktivnosti koje im ~esto prire|uje ovda{nja Franjeva~ka galerija, s tim da je ovaj put dru{tvo na otvaranju bilo doista {areno. Brojni gosti i sudionici MFF-a u~inili su je apsolutno me|unarodnom. Sino} je, nakon dvije ve~eri pretprograma, otpo~ela i projekcija fil-

mova iz konkurencije za nagrade. Prvi prikazani film bio je “Veliki dan” hrvatskoga autora \ure Gavrana. Pored programa iz konkurencije, publika }e vidjeti i jo{ osamnaest filmova raznih `anrova, najvi{e njih u programu Kratki, povratak ku}i, zapravo je to program kratkog filma i isje~ci iz najuspjelijih rola koje su u oblasti filma ostvarili {irokobrije{ki glumci Goran Bogdan, Slaven Knezovi}, Vinko Kraljevi} i Petar Leventi}, u Hrvatskoj vrlo anga`irani glumci pa }e povijest kazali{ta u Zagrebu ubilje`iti i rijedak podatak da su u garderobi tamo{njeg ZKM-a ~ak dva glumca iz [irokog Brijega.

Na sceni Kamernog teatra 55

Ve~er sa Sidranom
Mi se ne obaziremo na godi{nja doba i godi{nje odmore, poru~uju iz art-ateljea Sidran i pozivaju na ve~era{nje dvosatno dru`enje u 20 sati u Kamernom teatru 55. U saradnji sa Galerijom Paleta nastavlja se ciklus programa “Ve~er sa Sidranom” u kojima na{ pozna, ti pjesnik svoju vjernu publiku vodi u nostalgi~ne prostore poezije, slikarstva, muzike i humora. U programu }e prvi put sudjelovati istaknuti bosanski kipar Enes Sivac, me|u Sarajlijama poznat kao onaj koji je u ratnim danima postavio `i~anog biciklistu da pre|e sa jedne na drugu stranu Miljacke. Na{ kipar }e u`ivo, pred publikom, zapo~eti rad na portretnoj bisti Abdulaha Sidrana. Uzbudljivo, nema {ta! Pod dirigentskom palicom Tijane Vignjevi}, nastupi}e i hor Corone, koji }e, uz gostovanje Ede Pandura, izme|u ostalog, izvesti i bosansku verziju (u prepjevu Arsena Dedi}a) legendarne {ansone @ilbera Bekoa “Kad umre pjesnik” . Kao i ranije, scenom }e dominirati reprodukcija genijalnog platna velikog bh. slikara Gabrijela Jurki}a “Visoravan u cvatu” s kojom se smjenjuju , dionice Sidranovog muzi~kog vremeplova.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

KULTURA

27

SUTRA PO^INJE 2. SARAJEVO CHAMBER MUSIC FESTIVAL

Okon~an prvi Sarajevo fotomaraton

U ~ast Dvořáka i Schuberta
Pored zanimljivih koncerata, Festival donosi i majstorske radionice i predavanja, kojima }e rukovoditi vrhunski muzikolozi i gosti iz SAD-a
Nastupom uglednog Manhattan String Quarteta sutra }e u Domu Oru`anih snaga BiH biti otvoren 2. Sarajevo Chamber Music Festival, namijenjen najtalentovanijim mladim muzi~arima regiona, a u organizaciji Muzi~ke akademije u Sarajevu. Koncert po~inje u 19.30 sati, a ulaz je slobodan. U vremenu kada se muzika vrednuje isklju~ivo prema njenoj sposobnosti da bude ugodna i dopadljiva, sve vi{e se zanemaruje vrijednost i te`ina umjetni~kog stvaranja tih istih muzi~kih djela. Sarajevo Chamber Music Festival upravo zbog toga je fokusiran ka produkciji muzi~kih doga|aja koji }e predstaviti neka od najzna~ajnijih djela muzi~ke literature koji defini{u muziku kao umjetnost, a u ovogodi{njem izdanju fokus je usmjeren da opusima velikana kamerne muzike Antonína Dvořáka i Franza Schuberta. Pored koncerata, kojih }e biti osam, SCMF prire|uje niz programa kojima }e ova muzika biti obra|ivana na edukativnom nivou - majstorske radionice za mlade muzi~are, tematska predavanja i posebno edukativne intervencije prilikom samih koncerata na kojima }e izvo|a~i direktno analizirati i davati upute za slu{anje izvo|enih djela.

Manhattan String Quartet je neodvojivi dio Festivala

ma da sudjeluju u desetodnevnom radu sa odabranim studentima iz BiH i regiona u majstorskim radionicama koje }e biti realizirane u toku trajanja Festivala u prostorima Muzi~ke akademije. Nakon dvomjese~nog konkursa, odabrano je pedeset studenata sa muzi~kih akademija iz Sarajeva, Isto~nog Sarajeva, Banje Luke, Zagreba, Splita, Ljubljane, Beograda, Graza, Skoplja, koji }e u Sarajevu raditi u ansamblima {to }e izme|u njih biti formirani i ~iji }e rad rezultirati zajedni~kim koncertom 31. augusta u Domu OSBiH.

Jedna od pobjedni~kih fotografija iz serijala Vanje ]erimagi}a

Pobjednik Vanja ]erimagi}
U Sarajevu je odr`an prvi Sarajevo fotomaraton, koji je, osim takmi~enja, uklju~ivao dru`enja fotografa iz BiH i Italije
Organizatori ovog fotode{avanja bila su udru`enja iz Italije Feedback i Info Shot Travel, te portal Fotografija.ba. Dodjelom nagrada ~itav doga|aj sve~ano je okon~an, a u konkurenciji od 57 u~esnika jednoglasnom odlukom za ukupnog pobjednika Sarajevo fotomaratona progla{en je Vanja ]erimagi} iz BiH. Zanimljivost ovog doga|aja sastojala se u tome da su svi u~esnici fotomaratona imali za zadatak da odgovore na {est zaDazzan (ITA), a po~asnu pohvalu za seriju fotografija dobio je Stefano Tassi (ITA). Najbolju fotografiju u kategoriji pojedina~na fotografija (odabrana jedna fotografije iz serije) snimio je Massimo Iotta (ITA) o temi “Istok” dok je fotografija , autora Giovannia Peressottia (ITA) sa temom “Trenuci” progla{ena za drugi najbolji pojedina~ni snimak. Po~asna priznanja za svoje radove dobili su Edna Karasalihovi} (BiH) i Michelle Bi-

Nacionalno blago
U Sarajevo su stigli i ~lanovi Manhattan String Quarteta, koji }e aktivno u~estvovati u pripremama za realizaciju festivala, pored ~injenice da }e skoro cijelo vrijeme trajanja festivala nastupati i voditi edukativne radionice. Okarakterisan kao “nacionalno blago” (Boston Globe), Manhattan String Quartet predstavlja jedan od vode}ih ansambala u SAD-u. Ansambl, kojeg ~ine Curtis Macomber, violina, Calvin Wiersma, violina, John Dexter, viola, Chris Finckel, violon~elo, osnovan je 1970. pri Manhattan School of Music i od tada je na svojim turnejama nastupao {irom svijeta. Poznati po svojim pionirskim izvedbama [ostakovi~evih 15 guda~kih kvarteta, Manhattanovci su ovaj ciklus predstavili u nastupima kao {to Great Performers u Lincoln Centru, za Francuski nacionalni radio, u jednodnevnim maratonima u Tokyu i Nagoyi, Japan, ali i na inauguralnoj sezoni Sarajevo Chamber Music Festivala 2011. Manhattan String Quartet }e rukovoditi i Sarajevo Chamber Music Institutom, programom koji objedinjuje sve edukativne aktivnosti koje festival sprovodi. Ovi presti`ni muzi~ari pozvali su sve u~esnike koncertnog progra-

Koncertni program
Petak, 24. august: Schubert, Castelnuovo-Tedesco, Boccherini - Alexander Swete, gitara, Manhattan String Quar tet Subota, 25. august: Beethoven, Dvořák, Arensky - Wu Han, klavir, David Finckel, violon~elo, Manhattan String Quar tet Ponedjeljak, 27. august: Schubert - Sangmi Lim, klavir, Dino Muli}, klavir, Yeonju Jeong, violina, Benjamin Bloomfield, bariton Utorak, 28. august: Mozart - Boris Rener, klarinet, Dino Muli}, klavir, Manhattan String Quar tet Srijeda, 29. august: Debussy, Dutilleux, Moe, Stravinski - Manhattan String Quar tet ^etvrtak, 30. august: Bach, Brahms, Rzewski, Schubert - recital Christopher Taylor, klavir Petak, 31. august: U~esnici Sarajevo Chamber Music Institute Subota, 1. septembar: Dvořák - Christopher Taylor, klavir, Manhattan String Quar tet Svi koncer ti po~inju u 19.30, a ulaz je, {to je najbolje od svega - slobodan.

Kulturne ekspedicije
^lanovi ansambla mnogo vremena posve}uju podu~avanju, te na Univerzitetu Colgate kao rezidentni kvartet djeluju ve} 25 godina i odr`avaju radionice u zemlji i {irom svijeta. Kvartet je 2001. predstavio projekt “kulturne ekspedicije” u kojem su ugledne guda~e iz Amerike vodili u evropske gradove, gdje bi muzi~ari prou~avali odre|eni kvartet i to u gradu u kojem je osnovan. Festival }e svoj fokus ove godine posvetiti predstavljanju i izu~avanju najzna~ajnijih djela svjetske muzi~ke literature koja su napisana u mediju kamerne muzike, koja se smatra najprofinjenijim `anrom umjetni~ke muzike. Prema odabiru umjetni~kih direktora Festivala, Chrisa Finckela i Dine Muli}a, ovogodi{nje izdanje Festivala posve}eno je stvarala{tvima dva kolosa kamerne umjetni~ke muzike - Antonína Dvořáka i Franza Schuberta. Njihova, ali i druga odabrana djela izvodit }e Manhattan String Quartet (SAD), David Finckel & Wu Han (SAD), Benjamin Bloomfield (SAD), Yeonju Jeong (Ju`na Koreja/BiH), Sangmi Lim (Ju`na Koreja/SAD), Dino Muli} (BiH/SAD), Boris Rener (Slovenija), Alexander Swete (Austrija), Christopher Taylor (SAD).
N. SELIMOVI]

Program radionica/predavanja
^etvrtak, 23. august, u 15 sati: Uvod u programe Sarajevo Chamber Music Festivala - dr. Ivan ^avlovi}, dekan Muzi~ke akademije i ~lanovi Manhattan String Quar tet Subota, 25. august, u 10 sati: Masterclass/Majstorska radionica - David Finckel, violon~elo & Wu Han, klavir Nedjelja, 25. august, u 15 sati: Predavanje - Ciklus Zimsko putovanje Franza Schuber ta - Benjamin Bloomfield, bariton Ponedjeljak, 27. august, u 16 sati: Predavanje Franz Schubert - dr. Ivan ^avlovi}, muzikolog Utorak, 28. august, u 16 sati: Predavanje - Kamerna djela W. A. Mozar ta u programu SCMF - dr. Ivan ^avlovi}, muzikolog Srijeda, 29. august, u 14 sati: Masterclass/Majstorska radionica - Christopher Taylor, klavir Srijeda, 29. august, u 16 sati: Predavanje - Debussy i Stravinski - mr. Amila Ramovi}, muzikolog ^etvrtak, 30. august, u 16 sati: Predavanje - Antonín Dvořák - dr. Ivan ^avlovi}, muzikolog Svaki dan osim nedjelje, 24-30. augusta, u 10 sati: Masterclass/Majstorska radionica - Manhattan String Quar tet Sve radionice/predavanja odr`avaju se na Muzi~koj akademiji Sarajevo, a ulaz je tako|er slobodan.

Pobjednici na okupu

danih tema u roku od deset sati. Teme fotomaratona su bile: istok, bezbri`nost, sjene, zapad, trenuci i crveno. Ukupno je dodijeljeno sedam priznanja u dvije kategorije: za najbolju pojedina~nu fotografiju i za najbolju seriju fotografija. Prva nagrada i fotoaparat olympus EPM1KSS za najbolju seriju fotografija i za ukupnu pobjedu na fotomaratonu pripali su Vanji ]erimagi}u (BiH). Druga nagrada za seriju fotografija pripala je Chiari

ava (BiH) za fotografije o temi “Sjene” i “Istok” . Bosanskohercegova~ka fotografska scena mo`e biti ponosna na uspjeh ]erimagi}a, jer je progla{en ukupnim pobjednikom uprkos ~injenici da je na maratonu u~estvovalo znatno vi{e Italijana no fotografa iz BiH. Lijepu gestu je napravio i sam ]erimagi}, pokloniv{i svoju nagradu prijateljici koja je nedavno ostala bez svog fotoaparata. Sjajan N. S. kraj jedne lijepe pri~e.

28

OGLASI
AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI U SARAJEVU

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

raspisuje

KONKURS
za izbor u akademska zvanja: 1. dva nastavnika (sva umjetni~ko-nastavna zvanja) za oblast Re`ija i scenarij - puna nastavna norma 2. nastavnik (sva umjetni~ko-nastavna zvanja) za predmet Snimanje i design zvuka nepuna nastavna norma 3. dva nastavnika (sva umjetni~ko-nastavna zvanja) za oblast Dramaturgija - puna nastavna norma 4. nastavnik (sva umjetni~ko-nastavna zvanja) za predmet Dramska radiofonija - nepuna nastavna norma 5. nastavnik (sva nau~no-nastavna zvanja) za predmet Osnovi nauke o jeziku - nepuna nastavna norma 6. nastavnik (sva umjetni~ko-nastavna zvanja) za predmet Govor - nepuna nastavna norma 7. nastavnik (sva umjetni~ko-nastavna zvanja) za predmet Ples - nepuna nastavna norma Uvjeti za izbor u akademska zvanja propisani su ~l. 96. i 97. Zakona o visokom obrazovanju pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 22/10). Kandidati su obavezni dostaviti: - Prijavu na konkurs - Diplomu o posljednjem ste~enom stupnju obrazovanja (original ili ovjerena kopija) - Biografiju - Spisak radova i radove iz odgovaraju}e nau~ne oblasti (izbor po ta~. 5) - Spisak radova iz odgovaraju}e umjetni~ke oblasti - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih i - Uvjerenje o dr`avljanstvu Spisak radova treba da sadr`i sve elemente prema pravilima o navo|enju nau~nih, stru~nih i umjetni~kih radova. Obrazac prijave mo`e se preuzeti na Akademiji ili sa WEB stranice www.asu.unsa.ba Kandidati su obavezni u svojoj prijavi nazna~iti jedno od nau~no-nastavnih/umjetni~ko-nastavnih zvanja za koje se prijavljuju, u suprotnom takva prijava smatrat }e se neurednom i ne}e biti razmatrana. Biografiju i spisak radova obavezno dostaviti i u elektronskoj formi. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave za konkurs slati na adresu: Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, Obala Kulina bana 11.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}ina Novo Sarajevo JU Osnovna {kola "Grbavica II" Na osnovu ~lana 75. i 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj: 10/04, 21/06, 26/08 i 31/11), ~lana 11. stav 8 Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo, saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i Odlukom [kolskog odbora, raspisuje se

Kza popunu N njenih radnih mjesta S O upra` K U R
Na odre|eno vrijeme do 15.8.2013. godine, i to: 1. Nastavnik fizike... 1 izvr{ilac, 15 ~asova nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. godine; 2. Nastavnik tehni~ke kulture i informatike... 1 izvr{ilac, 19 ~asova nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. godine; 3. Nastavnika razredne nastave... 3 izvr{ioca, puna norma ~asova na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. godine; 4. Sekretara {kole, 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do povratka zaposlenice sa porodiljskog bolovanja, a najkasnije do 15.8.2013. godine. USLOVI: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa predvi|enih Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole. Uz prijavu na konkurs kandidati trebaju prilo`iti slijede}e dokumente (ovjerene fotokopije): 1. Kra}u biografiju 2. Odgovaraju}u diplomu 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 6. Dokaz o radnom iskustvu. Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidati su du`ni dostaviti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju. Prednost na konkursu imaju kandidati koji su, po osnovu ~lana 11. stav (8) Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo, na dan 11.12.2009. godine bili u radno-pravnom statusu na odre|eno vrijeme u {koli, odnosno u osnovnim ili srednjim {kolama Kantona Sarajevo. Kandidat koji `eli ostvariti pravo po navedenom osnovu, treba prilo`iti i slijede}u dokumentaciju: - ovjerenu kopiju ugovora o radu iz kojeg je vidljivo da je kandidat bio u radnom odnosu na odre|eno vrijeme na dan 11.12.2009. godine, - ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu iz kojeg je vidljivo da je kandidat imao polo`en stru~ni ispit za obavljanje poslova na koje konkuri{e prije 11.12.2009. godine. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom "za javni konkurs ne otvarati" putem po{te ili na adresu: JU O[ "Grbavica II" Sarajevo, Ul. Behd`eta Muteveli}a bb.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Ul. ustani~ka br. 19 Broj: 09 65 Mals 022228 06 Mals Sarajevo, 9. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to stru~na suradnica Ena Bahtijarevi}, odlu~uju}i u pravnoj stvari tu`itelja "OSLOBO\ENJE" DD SARAJEVO, ul. D`emala Bijedi}a br. 185, protiv tu`enog VOLODER LEJLA, VL. STR "HAJRULA", Had`i}i, ul. Had`eli bb, radi isplate duga, v.p.s. 2.960,35 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljem tekstu: ZPP)

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Ul. ustani~ka br. 19 Broj: 65 0 Mals 021581 11 Mals2 Sarajevo, 13. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to stru~na suradnica Ena Bahtijarevi}, odlu~uju}i u pravnoj stvari tu`itelja "OSLOBO\ENJE" DOO SARAJEVO, ul. D`emala Bijedi}a br. 185, protiv tu`enog HRELJA (djev. Zub~evi}) ALMA, VL. STR "MANGO", Sarajevo, ul. Prusa~ka br. 15, radi isplate duga, v.p.s. 2.483,85 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljem tekstu: ZPP)

- DOSTAVU TU@BE NA ODGOVOR Tu`bom od 22. 12. 2006. godine tu`itelj je predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da mu isplati iznos od 2.960,35 KM na ime glavnog duga, sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama na pojedina~ne iznose kako slijedi: na iznos od 180,20 KM po~ev od 8. 2. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 225,25 KM po~ev od 8. 3. 2006. godine pa do kona~ne isplate; na iznos od 218,45 KM po~ev od 8. 4. 2006. godine pa do kona~ne isplate; n aiznos od 205,70 KM po~ev od 8. 5. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 243,10 KM po~ev od 8. 6. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 290,70 KM po~ev od 8. 7. 2006. godine pa do kona~ne isplate; na iznos od 293,25 KM po~ev od 8. 8. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 229,50 KM po~ev od 8. 9. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 148,75 KM po~ev od 8. 10. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 153,85 KM po~ev od 8. 11. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 157,25 KM po~ev od 8. 12. 2006. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 209,95 KM po~ev od 8. 12. 2005. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 192,10 KM po~ev od 8. 1. 2005. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 141,95 KM po~ev od 8. 8. 2005. godine, pa do kona~ne isplate; na iznos od 118,15 KM po~ev od 8. 7. 2005. godine, pa do kona~ne isplate, kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. U ~injeni~nom supstratu tu`be se navodi da su parni~ne stranke bile u poslovnom odnosu po osnovu ugovora o komisionoj prodaji br. 88/06 od 14. 2. 2006. godine, te da mu je iz tog osnova ostao du`an sporni iznos. Kako tu`eni nije ispunio svoju obavezu, to tu`itelj ustaje sa tu`bom i predla`e dono{enje presude kako je navedeno. Obavje{tava se tu`eni VOLODER LEJLA, VL. STR "HAJRULA", da je na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, odredit }e se da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~lan 352. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Stru~na suradnica Ena Bahtijarevi}, s. r. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj plo~i Suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda.

OBJAV LJU J E

O B J AV L J U J E
- DOSTAVU TU@BE NA ODGOVOR Tu`bom od 27. 11. 2006. godine tu`itelj je predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da mu isplati na ime glavnog duga iznos od 2.483,85 KM, sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama, kako slijedi: na iznos od 51,00 KM po~ev od 8. 10. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 223,55 KM po~ev od 8. 9. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 221,85 KM po~ev od 8. 8. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 239,70 KM po~ev od 8. 7. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 162,35 KM po~ev od 8. 6. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 269,45 KM po~ev od 8. 5. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 237,15 KM po~ev od 8. 4. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 224,40 KM po~ev od 8. 3. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 209,95 KM po~ev od 8. 2. 2006. godine pa do isplate; na iznos od 275,40 KM po~ev od 8. 7. 2005. godine pa do isplate; na iznos od 168,30 KM po~ev od 8. 12. 2005. godine pa do isplate, kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. U ~injeni~nom supstratu tu`be se navodi da su tu`itelj i tu`eni u poslovnom odnosu, na osnovu ugovora o komisionoj prodaji br. 88/06 od 14. 2. 2006. godine, kojim se tu`eni obavezao da u svoje ime, a na ra~un tu`itelja, u svojim prodajnim objektima, vr{i prodaju izdanja tu`itelja, te da }e mu u roku od 8 dana od dana ispostavljanja fakture izvr{iti uplatu po istoj. Tu`itelj je tu`enom ispostavio fakture, prilo`ene uz tu`bu. Kako tu`eni nije ispunio svoju obavezu, to tu`itelj ustaje sa tu`bom i predla`e dono{enje presude kako je navedeno. Obavje{tava se tu`eni HRELJA ALMA, VL. STR "MANGO", da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`ati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti Sud, u suprotnom, odredit }e se da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i Suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste Sud o svojoj novoj adresi (~lan 352. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Stru~na suradnica Ena Bahtijarevi}, s. r. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj plo~i Suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda.

Muharem Bazdulj

[AHOVSKI HLADNI RAT
S jedne strane Spaski i SSSR nedodirljiva {ahovska imperija, s druge strane Bobby Fischer ludi Amerikanac. Dok su se pripremali za obra~un, obojica kandidata su imali svoje preferencije kad je rije~ o zemlji u kojoj bi se me~ odr`ao. Fischer je `elio da se igra u Jugoslaviji, a Spaski je preferirao Island. Na kraju se igralo na Islandu, u Reykjaviku. Krenulo je lo{e po Fischera - izgubio je prve dvije partije. Od slijede}ih jedanaest partija, me|utim, Fischer je dobio sedam, a izgubio je samo jednu, uz jedanaest remija. Postao je tako prvi (i jo{ uvijek jedini) Amerikanac svjetski {ahovski prvak. Fischerova titula ozna~ila je period najve}e popularnosti {aha u Americi, a vjerovatno i u svijetu. U Americi je titula percipirana ne kao sportska, ve} kao hladnoratovska pobjeda. Fischer je {ahu dao glamur, a profesionalni {ahisti su nakon njegove titule generalno mnogo bolje zara|ivali
ski trgovinski centar i Pentagon “divna vijest” Nekoliko godina kasnije, uhap{en . je u Japanu na aerodromu. Govorkalo se da }e biti izru~en Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, no naposljetku je ipak dobio useljeni~ku dozvolu od islandske vlade. Tamo je proveo posljednje dane svog `ivota. Umro je po~etkom 2008. na otoku na kojem je trideset i {est godina ranije `ivio svoje glory days.

S

Istoka buknu plamen ovog rata / Sad cijelu Zemlju boji{te mu hvata” , veli Jorge Luis Borges (u prevodu Marka Gr~i}a i Tonka Maroevi}a) u prvom od dva svoja soneta sa zajedni~kim naslovom [ah. Vi{e nego sport, vi{e nego umjetnost, vi{e nego igra, {ah je zapravo rat, a nikad taj simboli~ki rat nije vi{e li~io na stvarni nego u zlatnim Fischerovim danima. David Edmonds i John Eidinow, dvojac vrhunskih non-fiction autora, napisali su knjigu Bobby Fischer ide u rat, ~iji je prevod (iz pera Marjana Radeja) prije nekoliko godina objavio zagreba~ki Algoritam u svojoj biblioteci Facta. Vrijedi ovdje citirati neku vrstu blurboidnog sa`etka s kojim je hrvatski izdava~ opremio knjigu: “Reykjavik, 11. srpnja 1972. Za {ahovskom plo~om sjede ameri~ki velemajstor Bobby Fischer i aktualni svjetski prvak, sovjetski velemajstor Boris Spaski. Jo{ prije po~etka dvoboja, zahvaljuju}i pona{anju ekscentri~nog Amerikanca, pozornost svjetske javnosti usmjerena je u mirni islandski gradi}: Fischer odugovla~i s dolaskom na odredi{te i pristaje na po~etak igre tek nakon poziva Henryja Kissingera i nakon {to je engleski milijuna{ udvostru~io nov~anu nagradu za pobjednika na, tada zapanjuju}ih, 250.000 dolara.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 23. 8. 2012. godine

Film i {ah

Me~ stolje}a
Ovaj je me~ u povijesti {aha poznat kao “me~ stolje}a” S jedne strane SSSR - nedo. dirljiva {ahovska imperija, s druge strane Bobby Fischer - ludi Amerikanac. Dok su se pripremali za obra~un, obojica kandidata su imali svoje preferencije kad je rije~ o zemlji u kojoj bi se me~ odr`ao. Fischer je `elio da se igra u Jugoslaviji, a Spaski je preferirao Island. Na kraju se igralo na Islandu, u Reykjaviku. Krenulo je lo{e po Fischera - izgubio je prve dvije partije. Od slijede}ih jedanaest partija, me|utim, Fischer je dobio sedam, a izgubio je samo jednu, uz jedanaest remija. Postao je tako prvi (i jo{ uvijek jedini) Amerikanac svjetski {ahovski prvak. Fischerova titula ozna~ila je period najve}e popularnosti {aha u Americi, a vjerovatno i u svijetu. U Americi je titula percipirana ne kao sportska, ve} kao hladnoratovska pobjeda. Fischer je {ahu dao glamur, a profesionalni {ahisti su nakon njegove titule generalno mnogo bolje zara|ivali. Robert Fischer ro|en je devetog marta 1943. u Chicagu, u ameri~koj saveznoj dr`avi Illinois. Majka mu je bila jevrejskog podrijetla, kao i otac, barem po nekim izvorima, no to nije sprije~ilo Fischera da ultimativno zabrani da ga Enciklopedija Judaica navodi kao Jevreja. Skoro cijelog `ivota Fischer je bio poznat po `estokim antisemitskim ispadima, a ovi su pred kraj njegovog `ivota postali naro~ito radikalni. Bilo kako bilo, biografije ka`u da je osnove {aha Fischer savladao sam uz pomo} knjige jo{ kao {estogodi{njak. U to doba ve} je `ivio u New Yorku pa ga je majka uskoro u~lanila u bruklinski {ahovski klub. Jo{ od “pionirskih” kategorija Fischer je apsolutni {ampion na skoro svim takmi~enjima na kojima se pojavi. (Zanimljiv je i jedan ne{ahovski biografski podatak: kao srednjo{kolac, Fischer je i{ao u razred s budu}om pjeva~icom Barbrom Streisand.) Preduga bi bila lista svih njegovih uspjeha do onog najve}eg - osvajanja titule svjetskog {ampiona, ali vrijedi istaknuti da je ~esto igrao u onda{njoj Jugoslaviji: od Portoro`a preko Beograda i Zagreba do Herceg-Novog. Godine 1975. Fischer je trebao braniti {ampionsku titulu. Izaziva~ je bio Anatolij Karpov. Fischer je postavio veliki broj uvjeta za odr`avanje me~a. Kada svi njegovi uvjeti nisu prihva}eni, Fischer se odrekao titule i Karpov je svjetski {ampion postao, kako se to ka`e, za zelenim stolom, a ne za {ahovskom tablom.

@rtvovanje pijuna

Tikovi
Godine 1930. Vladimir Nabokov objavio je roman Lu`inova odbrana o genijalnom igra~u {aha, a nekada{njem vunderkindu - Aleksandru Ivanovi~u Lu`inu, koji je “izvan spiritualne sfere {aha (…) bio emotivno i intelektualno nerazvijeno bi}e” (Magdalena Medari}). Trideset i tri godine kasnije, roman izlazi na engleskom jeziku pod naslovom Defence. Dvadesetogodi{nji Bobby Fischer u to vrijeme ve} posve nalikuje Lu`inu. (U to je doba, po tvrdnjama Fischerovih poznanika, njegov stan vje~ito bio u neredu, a sam je Fischer spavao sad u ovoj, sad u onoj sobi, s tim {to je pored svakog le`aja u stanu bila {ahovska tabla.) Nakon ogromnih uspjeha u juniorskoj konkurenciji, njegovi psihi~ki problemi sve su izra`eniji. Roman napisan trinaest godina prije Fischerovog ro|enja kao da je unaprijed iscrtao njegovu sudbinu. Literarni Lu`in i stvarni Fischer bili su sli~ni ~ak i po pojedinim {ahovskim “tikovima” U prikazima filmske ver. zije Lu`inove odbrane, koju je prije nekoliko godina re`irala Marleen Gorris, bolji su kriti~ari primijetili da John Turturro (koji je igrao glavnu ulogu) kao da glumi Bobbyja Fischera. Pokojni Fischer je obilje`io historiju {aha, a i historiju svijeta, no sumnjam da }e u domovini po njemu davati imena ulicama. Svejedno, njegovo je ime jo{ za `ivota bilo dovoljno legendarno da gazde kafana po njemu krste svoje ugostiteljske objekte. Pamtim dobro iz djetinjstva: nasred travni~ke Titove ulice - caffe Bobby Fischer.

Ameri~ki filmski sajtovi ovih dana su puni vijesti o biografskom filmu o `ivotu Bobbyja Fischera koji treba re`irati Edward Zwick, a u kojem }e slavnog {ahistu glumiti Tobey Maguire. Radni naslov filma je “@rtvovanje pijuna”. To je povod za prisje}anje na biografiju mo`da i najslavnijeg {ahiste svih vremena
nije bilo u medijima. U maju 1981. uhapsili su ga u Pasadeni. Policajac koji ga je uhapsio tvrdio je da Fischer odgovara li~nom opisu ~ovjeka koji je oplja~kao obli`nju banku. Dva dana je zadr`an u policiji, do`ivio je i neka neugodna iskustva o kojima je kasnije objavio pamflet. Pravi veliki Fischerov sukob s vlastitom domovinom desit }e se desetak godina kasnije, u vrijeme kad je u na{oj domovini bjesnio rat. Godine 1992, u vrijeme UN sankcija protiv tada{nje SR Jugoslavije, u Beogradu i na Svetom Stefanu odr`ana je neka vrsta revan{a famoznom islandskom me~u stolje}a: opet Fischer protiv Spaskog. Fischer je ponovo pobijedio, no ameri~ka je vlada izdala nalog za njegovo hap{enje zbog kr{enja sankcija. Fischer se tako nikada nije vratio u domovinu. Neko je vrijeme `ivio u Ma|arskoj i nije se medijski eksponirao. Poslije jedanaestog septembra 2001. izjavio je kako su teroristi~ki napadi na Svjet-

Protiv sankcija
Dugo vremena Fischer profesionalno nije igrao {ah. To, me|utim, ne zna~i da ga

30

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. godine

Sve se odvija u ko{maru i kolopletu terora i nasilja

San i java Frlji}evog Buechnera

Teror pod giljotinom
je nam karaktere i likove umjesto opisa...” A dramaturginja, Marija Karaklaji}, koju je Frlji} upoznao tokom rada na predstavi “Zoran \in|i}” u beogradskom Ateljeu 212, dodaje: “Buechner pi{e o povijesnom trenutku u kojem je revolucija ve} ostvarena, dok mi `ivimo u neprekidnom odga|anju promjene, u vremenu u kojem revolucija vjerojatno nije mogu}a - podudaraju se pozicije pojedinca koji u okviru postoje}eg sustava vi{e ne mo`e prona}i prostor za politi~ko djelovanje” . tavci, na publiku: ona je ta koja uz protagoniste “trpi teror giljotine” nju , se nastoji aktvirati i uklju~iti neposredno u doga|anja na sceni. Sve te zahtjeve {to ih Frlji}, u suradnji sa dramaturginjom Marijom Karaklaji} i scenografom Igorom Pau{kom postavlja kao bitne za realizaciju projekta, u su{tini se rje{ava vrlo efikasno, to~no i ne suvi{e komplicirano. Sve se odvija na jednom, uvjetno re~eno, platou, iz kojega samo vire glave gledalaca, a po kojemu se igra i izsu crvenom bojom kao i kostim. Za{titni znak predstave je giljotina sama, ona to~no utvr|enim kolosijecima kru`i tom pozornicom, pod njenim sje~ivom pa{}e i glava Dantona, koji je spoznao istinu toliko mrsku svakom diktatoru i nasilniku: “Gdje prestaje obrana iz nu`de, ondje po~inje umorstvo. Ne vidim nikakva razloga koji bi nas silio da i dalje ubijamo” A to je u potpunoj supro. tnosti sa onim {to zagovara njegov sada ve} zakleti neprijatelj i po pitanje: “da li ste ~itali ovu dramu, kako mo`ete gledati ne{to o ~emu pojma nemate?” No taj mali igrokaz samo je uigravanje, on nas skrivenim putevima predstave vodi do drugoga, mnogo va`nijeg pitanja: “da li biste sudjelovali u revoluciji danas, tko vam je idol, Robespierre ili Danton, kako gledate na niz giljotina kraj kojih prolazite svaki dan i koje, istina ne doslovno ali zato ni ni{ta manje u~inkovito, svojim uhodanim tempom i ritmom, svakodnevno skidaju tisu}e glava?” Publiku . natjerati da se nad tim zamisli ali i da reagira, da makar poku{a ne{to promijeniti u tom svijetu dana{njeg terora i dana{njih giljotina, ono je {to Frlji} `eli od teatra. No kao i svaka predstava koja se napaja uglavnom iz jednog izvora, koja po~iva na jednoj, temeljnoj premisi, i dubrova~ka “Dantonova smrt” neminovno negdje gubi, iz vidokruga joj nestaju “neke male stvari” mo`da za , taj koncept i ideju neva`ne i sporedne, ali u su{tini ipak bitne i neizbje`ne. Ono na ~emu insistira Frlji} jeste “krik i bijes”: njegovi glumci replike izgovaraju furiozno, scene su prepune nasilja i krvi, insistira se na ponavljanju ~itavih prizora, ne samo re~enica, sve se odvija u tom ko{maru i kolopletu terora i nasilja, ubojstava i silovanja gdje je giljotina jedini krvo`edni slijednik Revolucije. Pritom se zna ~esto dogoditi da forma preuzme sadr`aj, taj teror Revolucije ponekada postaje gotovo pa dekorativan, vi{e atrakcija nego u`as i strah koji pro`ima ~itavo djelo. Ujedno, ponekada se takvim pristupom gubi onaj jedinstveni i za~udni poetski jezik Buechnera, ali i njegova slojevitost, dubina misli i osje}aja tog

Premijera “Dantonove smrti” Georga Buechnera u re`iji Olivera Frlji}a na 63. dubrova~kim ljetnim igrama
Mladen Bi}ani}

S

vijet je kaos. Ni{tavilo je ono svjetsko bo`anstvo, koje tek treba da se rodi. To su, u originalnom tekstu, posljednje rije~i {to ih izgovara Danton, naslovno lice ~uvene drame “Dantonova smrt” velikog njema~kog dramati~ara, revolucionara i pjesnika Georga Buechnera (1813-1837), prete~e svih kasnijih knji`evnih pokreta, pravaca i strujanja u knji`evnosti i teatru, od naturalizma, ekspresionizma i egzistencijalizma do apsurda i {utnje nad grozotom svijeta sve do dana{njih dana. Buechner je bio, prema Herbertu Lindenbergeru, “mo`da jedini njema~ki pisac koji se, prije 20. stolje}a, obra}ao izravno na{em vremenu, bez ikakva posredovanja” Taj kaos u samom je . temelju predstave “Dantonova smrt” {to je izvedena kao posljednja, tre}a dramska premijera ovogodi{njih, 63. dubrova~kih ljetnih igara, u re`iji Olivera Frlji}a, (Travnik 1976) redatelja kojega, prije i iznad svega, u pozori{tu zanima upravo dijalog sa vremenom u kojem stvara predstavu. U “Dantonovoj smrti” ~itamo u programskoj knji`ici , predstave, “iznad svega me je zanimala eti~ka matrica koja sve dru{tvene promjene koje se doga|aju nasilnim putem, koje ne idu kroz neoliberalni model i razli~ite parlamentarne metode koji mu daju legitimaciju, diskvalificira...” Stoga je Buechner upravo ono {to njegovom redateljskom nervu i poimanju teatra savr{eno odgovara - to je onaj dramski pisac, rekao bi sam Buechner: “koji u mojim o~ima nije ni{ta drugo do povjesni~ar, ali stoji iznad ovog po tome {to nam povijest po drugi put stvara i, umjesto da da suhu pri~u, premje{ta nas neposredno u `ivot jednog vremena, i da-

Publika trpi teror
Komad je napisan 1835, sje}anja na Francusku bur`oasku revoluciju jo{ su svje`a i neokaljana talogom vremena - kao kada bi netko danas pisao dramu o sudbinskim doga|anjima na ovim prostorima osamdesetih godina pro{loga stolje}a - i Buechner, prije i iznad svega pjesnik u teatru, itekako uvi|a: “Ro|eni smo i odrasli u tamnici pa vi{e ne primje}ujemo da ~u~imo u rupi, okovanih ruku i nogu i za~epljenih usta...” No, taj svoj svijet poetskih slika i ma{tovitih prizora, u konkretnom slu~aju, Buechner gradi na podlozi dokumentarnog materijala - zapa`eno je (Marvin Carlson) da je otprilike {estina teksta drame “Dantonova smrt” preuzeta “manje ili vi{e doslovno iz ~uvenih povijesti Francuske revolucije, iz kronika, memoarskih zapisa, pa i iz onda{njih novina” To je . pak onaj drugi moment koji Frlji}a tako|er ovdje zanima; kako iz duha jednog doba prepoznati i uo~iti su{tinu vremena dana{njeg, kako iz revolucije koja se dogodila prizvati revoluciju danas - da li je to uop}e mogu}e? Tre}i segment predstave fokusira se, vi{e nego i u jednoj drugoj dosada{njoj Frlji}evoj pos-

Glumci tr~e, ple{u i igraju oko glava publike

vodi sve {to predstava `eli do~arati. Pozornica je, dakle, sastavljena od ve}eg broja pomi~nih drvenih ploha, sa precizno izrezanim otvorima, na tlu su stolice gdje publika, odabrana po visini, sjeda, te plohe se potom spu{taju tako da kroz otvore mogu pro}i samo glave, koje se dodatno okru`uju pomi~nim, tako|er drvenim, okovratnicima, {to bi sve trebalo dati privid da vam je glava pod giljotinom. Sami glumci tr~e, ple{u i igraju oko va{ih glava, tuda se kotrlja i giljotina -rekao bi autor: “Kolosijeci kola za giljotinu su vojni drumovi po kojima treba da stranci provale u srce Domovine” - njihova tijela obojena

tanju Revolucije nepokolebljivi protivnik, Robespierre “Ka`em ti, tko mi zaustavlja ruku kad potegnem ma~, taj mi je neprijatelj. Tko me prije~i da se branim, ubija me ba{ tako, kao da me napada. Socijalna revolucija jo{ nije zavr{ena; tko izvr{i revoluciju napola, sam sebi kopa grob...” Tu prestaje bilo kakva dalja mogu}nost rasprave, argumenti zdravog razuma tu vi{e ne vrijede, Danton uzalud postavlja pitanje svih pitanja: “Kako }e jo{ dugo grobovi biti tragovi Slobode?” njegov kraj je blizu, giljotina je ve} spremna. Na samom po~etku predstave, toj, ve} “okovanoj” publici, glumci }e postaviti nimalo naivno pi-

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. godine

31
Uloga umjetnosti u na{im `ivotima

O predstavi
Georg Buechner “Dantonova smrt” prema prije, vodu Drinke Gojkovi}, redatelj Oliver Frlji}, dramaturginja Marija Karaklaji}, scenograf Igor Pau{ka, kostimografkinja Sandra Dekani}, odabir glazbe Oliver Frlji}. Festivalski dramski ansambl: Sreten Mokrovi}, Milan Ple{tina, Ivana Ro{~i}, Dean Kriva~i}, Nik{a Butijer, Filip Juri~i} i Dra`en [ivak. Premijera: tvr|ava sv. Ivana 20. kolovoza (63. dubrova~ke ljetne igre) filozofsko-pjesni~kog dramskog rukopisa, spjeva i o smislu `ivota, prirodi ni{tavila, nu`nosti smrti. “Proklete li re~enice: ne{to ne mo`e postati ni{ta! A ja sam ne{to, u tome je zlo” zavapi}e pred , sam svoj kraj Danton, i rezignirano dodati: “Nema nikakve nade u smrti; ona je samo jednostavnije, a `ivot zamr{enije, organiziranije raspadanje - u tome je ~itava razlika” Tako ne{to ne}ete . ~uti u Frlji}evom promi{ljanju tog Buechnerovog teksta - ali zato }ete biti bombardirani mahnitim zaklinjanjima u Revoluciju i njen smisao, onda i danas, koliko god da vam to, iz prili~no klaustrofobi~nog polo`aja u kojem se nalazite samim smje{tajem sred pozornice, bilo drago ili ne!

Mo}ni vizuelni uticaj Mladena Miljanovi}a
Umjetnik je prvu samostalnu izlo`bu na Apeninskom poluostrvu, pod nazivom “Good Nigh State of Body”, imao u Veneciji, a ujesen }e biti postavljena i u Regensburgu i New Yorku
Priredio: Nisad Selimovi} akon {to je izlagao u MUMOK muzeju u Be~u, slijede}a stanica u Evropi vrlo priznatog bh. umjetnika Mladena Miljanovi}a bila je Venecija i Slovena~ki izlaga~ki centar “A plus A” U njemu je Miljanovi} postavio svo. ju prvu samostalnu izlo`bu na Apeninskom poluostrvu, pod nazivom “Good Nigh - State of Body” Ista izlo`ba }e ujesen biti pos. tavljena i u Regensburgu i New Yorku. Miljanovi} je jedan od najzanimljivijih savremenih umjetnika iz jugoisto~ne Evrope. Koliko je njegov rad cijenjen, dokazuje i poziv Massimiliana Gionija za ure|enje kataloga za njegov trijenale “Younger then Jesus” , postavljenog u New Yorku prije tri godine. Ro|eni Zeni~anin, Miljanovi} je nakon srednje poha|ao {kolu za rezervne oficire JNA, gdje je dogurao do ~ina narednika. Odmah po zavr{etku vojnog roka, upisao je Akademiju umjetnosti u Banjoj Luci, smjer slikar- Tokom otvaranja izlo`be Miljanovi} je izveo performans “At the Edge of Margin” stvo. Nagradu Zvono dobio je 2007. kao najuspje{niji mladi bh. vizuelni umjetnik, a potom i nagradu Rotary kluba. Zaposlen je na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci kao asiRaskr{}a umjetnosti i `ivota oduvijek su bila polazne ta~ke za umjetni~ki izra`aj stent na predmetima Intermedijalna istra`iMladena Miljanovi}a. Serijal “Good Night” sadr`ava grupu fotografija koje prikavanja i Teorija prostora. Izlagao je na brojnim zuju prste iste osobe koja dr`i asortiman rukom pisanih poruka. Kada se dublje zame|unarodnim skupovima, kao {to je Bijegledamo, shvatimo da su ove poruke ili pitanja upu}ene direktno nemo}nom tijenale u Busanu 2008, izlo`ba u Palazzo Forti lu koje nije u mogu}nosti funkcionisati samostalno. Pomenuto tijelo ne funkciu Veroni 2009, izlo`ba u Museum Moderner oni{e preko svojih limitiranih mogu}nosti, njegov univerzum je sa`et na dnevne Kunst Stiftung Ludwig Wien (MUMOK) u Beporuke koje slu`e kao jedino sredstvo komunikacije i veze sa ostatkom svijeta. Iz ~u 2010. i u~e{}e na 53. oktobarskom salonu razloga {to nam umjetnik ne dozvoljava da vidimo ovo ljudsko bi}e, on nam zauzu Beogradu pro{le godine. vrat nudi slobodu zami{ljanja i kontempliranja kako bi ovo napa}eno tijelo moglo Visio sa zgrade izgledati. Miljanovi} nas kroz jezik i fotografiju tjera da suosje}amo sa patnjom. On tako|er istra`uje naznake mo}i, odgovornosti i istine, ali i koliko su umjetnik Njegova izlo`ba u centru “A plus A” dolazi ili dru{tvo spremni da to sve prihvate. U jednu ruku, Miljanovi} indirektno komennakon {to je u njoj izlagao Ibro Hasanovi}, a tira nad nemogu}no{}u lokalnog miljea da u~ini i{ta za umjetnika veterana koji je sve u sklopu prou~avanja umjetnosti Balkabio jedan od najtalentiranijih individualaca na ex-jugoslovenskoj umjetni~koj scena zadnjih godina. Izlo`ba “Good Nigh - Stani osamdesetih godina, a s druge strane demonstrira koliko daleko je on spreman te of Body” sadr`i dva Miljanovi}eva rada da ide kako bi realizirao svoju ideju. film “Do You Intend to Lie to Me?” i kolekci(Odlomak iz teksta Bo{ka Bo{kovi}a, New York, 2012) ju fotografija “Show By Your Hand Where do You Feel Pain” Tokom otvaranja izlo`be, Mi. ljanovi} je izveo i performans “At the Edge of Margin” u kojem je bukvalno visio sa zgrade. , Film “Do you intend to lie to me?” bio je hapse ~ovjeka i prate ga do policijske staniMo}ni vizuelni uticaj Miljanovi}evih rado- prikazan na Sarajevo Film Festivalu pro{le ce u lisicama, dok je ~itava operacija pra}eva nadilazi kli{ee o poratnim umjetnicima sa godine, a nastao je kao ekstremna gesta po- na helikopterom. Istraga slijedi, a film, kao Balkana i ve} godinama izaziva pa`nju {tovanja prema kolegi Vesi Sovilju, koji je sla- i hap{enje Sovilja, prolazi a da je Veso nije me|unarodne umjetni~ke javnosti i struke. vio 30 godina umjetni~ke karijere, a {to je bi- svjestan. Fokus njegovog izra`aja je na refleksiji real- lo apsolutno ignorisano od bosanske javnoBrutalna akcija nosti koja ga okru`uje i on kreira originalne sti. Film tra`i otkrivanje istine o brutalnosradove koji istovremeno mogu biti uznemi- ti `ivota, umjetnosti i odgovornosti u Bosni Fotografski radovi “Show By Your Hand ruju}i ali i dirljivi, otkrivaju}i istinu na veoma i Hercegovini nakon rata. Pripadnici speci- Where do You Feel Pain” intimna je, ali {okandirektan, skoro pa brutalan na~in. jalne jedinice policije ulije}u u kafanu, tna dokumentacija dijaloga izme|u supru`nika. Mu`, biv{i borac bosanske armije, gluh je i pati od PTSP-a. On sa suprugom komunicira putem pisanog dnevnika u kojem izra`ava svoje najprivatnije li~ne potrebe. Fotografije tih poruka nas suo~avaju sa ne~ijom brutalnom realno{}u, koja se de{ava na dnevnoj bazi, i otvaraju se nama sa neugodnim razmi{ljanjem o ne~ijem tjelesnom stanju. U oba segmenta svoje izlo`be “Good Night - State of Body” Miljanovi} nas tjera na razmi{ljanje o granicama uloge umjetnosti u na{im `ivotima. Da li mo`emo prihvatiti brutalnu akciju u ime umjetnosti? I koliko daleko umjetnik Godinama izaziva pa`nju me|unarodne umjetni~ke javnosti i struke sam sebe mo`e gurati u njeno ime?

N

Figura redatelja
Naravno u takvom pristupu, redateljskom prije svega, glumac je ~esto manje va`an od onoga {to izgovara, na ~emu se temelji koncept ~itavog projekta, istina, Frlji} u programskoj knji`ici isti~e kako ga “proces rada na predstavi sve vi{e zanima kao mogu}nost razumijevanja svojih suradnika, na~in na koji oni razmi{ljaju i kako svoje razmi{ljanje operacionaliziraju u kazali{noj praksi” no istodobno priznaje , da je te{ko izbje}i sve zamke koje nosi figura redatelja, prije svega kada je rije~ o “sofisticiranoj manipulaciji suradnicima” No festivalski . dramski ansambl o~igledno je toga svjestan i dobro se nosi sa tom, Frlji}evom ve} “legendarnom” manipulacijom, ne samo kada je o predstavi rije~, nego i o njenom okru`enju, prije svega medijskom, gdje je tako|er majstor. Sreten Mokrovi} kao Danton i Milan Ple{tina u ulozi Robespierrea, uz Ivanu Ro{~i}, koja uz brojne `enske likove jeste i Revolucija sama, ali i ~itav festivalski dramski ansambl u dubrova~koj “Dantonovoj smrti” djeluju prije svega uigrano i vrlo povezano, bliski upravo onome {to se njome `eli staviti u prvi plan. Na samom po~etku drugoga ~ina, u originalnoj verziji teksta, Danton }e konstatirati: “Nismo mi stvarali Revoluciju, Revolucija je stvorila nas.... Negdje se pogrije{ilo, kad su nas stvarali; ne{to nam nedostaje, ne znam kako da to nazovem...” Osvr. nemo li se oko sebe, osobito na revolucije {to su iza nas, nije te{ko uo~iti koliko je Buechner, prije gotovo dva stolje}a, bio u pravu. Da li je to ono na {to nam Frlji}, prije svega, `eli skrenuti pa`nju?

Uznemiruju}a umjetnost

32
SLIKA I SIMBOL

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. godine

33

Nesim uspijeva da prenese stvarala~ku strast, ogromnu energiju i egzistencijalni nemir u materijal i tako dopre do posmatra~a. Njegove poruke su u isto vrijeme jednostavne ali i slo`ene. Za njega nije bitno kome se molimo, ako nismo ljudi i nemamo ono osnovno ljudsko u sebi

Sa{a Janji} edavna nuklearna katastrofa u Fuko{imi ozna~ila je po mnogima kraj jedne ere - atomske ere, i ulazak svetskog dru{tva u postnuklearno doba koje je ve} sad obele`eno rastu}om potrebom za promenom na~ina `ivljenja, pona{anja i modela funkcionisanja. Tokom devedesetih godina pro{log veka i u prvoj deceniji 21. veka `iveli smo u iluziji da je ~ove~anstvo prona{lo re{enje za mnogobrojne probleme u novim, prvenstveno digitalnim tehnologijama. Novi mediji, internet i svet koji `ivi 24 sata, sedam dana u nedelji stvorili su ose}aj da je budu}nost tu iza ugla i da ne treba gledati nazad u pro{lost. Velika ekonomska kriza koja jo{ uvek hara svetom pomogla nam je da usporimo, da se okrenemo sebi i da po~nemo da radimo i razmi{ljamo u realnim kategorijama. Kako je sve ovo uticalo na umetnost? U digitalnom dobu nanotehnologija i cloud computinga, slikanje i vajanje su postali anahronizmi, suptilne, i ~ini se, danas zaboravljene tehnike, prepune prezrenih asocijacija na arhai~ne kategorije intimizma, ose}ajnosti i “impresije” . Ipak ti i takvi zastareli medijumi uspeli su da opstanu i da u moru trivijalnosti postanu neka vrsta subverzivne akcije, proces kojim se li~ne pri~e i is-

N

torije spa{avaju od zaborava. Ti mediji, za razliku od efemernih novih tehnologija i medija koji postoje samo dokle ima mesta na serveru, ili dok ne isko~i neki osigura~, nude univerzalnost i trajnost. Upravu jednu takvu pri~u o univerzalnosti i vanvremenskom trajanju umetnosti nudi umetni~ki opus tuzlanskog umetnika Nesima Tahirovi}a.

Na{ jezik
Do`iveti umetnost Nesima Tahirovi}a zna~i upoznati Nesima Tahirovi}a. Znao sam ne{to o njemu prvenstveno preko njegovih radova, ta~nije reprodukcija koje sam gledao u knjigama i naravno, na internetu. To “gledanje” me, ipak, nije pripremilo ni za “pravog” Nesima ni za njegovu umetnost. Ni{ta vas jednostavno ne mo`e pripremiti za neposredni do`ivljaj, za `ivo iskustvo njegove umetnosti, upozoriti na njega kao umetnika i kao li~nost. Nesima Tahirovi}a sam upoznao u njegovom domu u Tuzli. Prijatan, porodi~an ~ovek, strastven, istovremeno i blizak i dalek. Pri~ao je svojim jezikom, koji u po~etku nisao razumeo. Kada idete u neku od zemalja biv{e Jugoslavije, posebno u Bosnu i Hercegovinu, poslednje {to o~ekujete je da ~ujete jezik koji ne razumete. Bio to srpski ili hrvatski ili bo{nja~ki, to je jednostavno “na{“ jezik, jezik koji svi ko-

ristimo. Jezik kojim je Nesim pri~ao bio je taj “na{“ ali u isto vreme i stra, ni jezik. Tek posle nekog vremena sam uspeo da ga razumem. To je naravno bila igra koju prihvatite kao takvu, ali igra koja je vas uvodi u njegovu umetnost. Jer upravo ta razlika izme|u “na{eg” i “njegovog” jezika jeste put razumevanja Nesimovog rada. Kod njega je sve nekako tu, sve je prepoznatljivo, a opet, sve je nekako strano, novo i neobi~no. Koliko odre|eno podneblje mo`e da uti~e na rad umetnika i koliko, u pozitivnom smislu mo`e da ga formira, pokazuje upravo rad Nesima Tahirovi}a. Ro|en u Tuzli, odrastao u sada biv{oj zemlji, Jugoslaviji, formirao se kao li~nost i umetnik u Bosni, u jednom specifi~no okru`enju pro`imanja velikih kultura i religija kakvo se retko gde mo`e sresti. Jo{ od pamtiveka na Balkanu su se susretale razli~ite kulture koje su formirale slojeve kulturnog nasle|a. Ono je u Bosni i danas, uprkos svemu, vidljivo iako ne mo`da istaknuto, ali svakako prisutno. Bosna - ta sredi{na ta~ka Balkana, bila je i ostala mesto susreta i pro`imanja, ali i jedna velika vetrometina, mesto sukoba gde su se lomila koplja velikih ideja, politika i ideologija. Upravo su ta razli~ita nasle|a, ti slojevi kultura, sna`no ugra|eni u radu Nesima Tahirovi}a. Njegove slike, ili bi mo`da pravilinije bilo re}i objekti i skulpture, prave su male riznice, kov~ezi sa blagom koje je davno nestalo iz okru`enja savremene civilizacije. Upoznavanje Nesimove umetnosti je kao odlazak u neki drugi svet, u neku davno zaboravljanu zemlju, u bajku u kojoj jo{ uvek `ive vitezovi i a`daje, u neku drugu pri~u u kojoj je sve mogu}e i sve tako (ne)stvarno. Vi{edecenijski kontinuirani rad sagledava se u stotinama njegovih dela. To su uglavnom slike i objekti od lima i drveta, ali dosledne i jasno izra`ene figuracije ~ije su linearne forme oblikovane nizovima zakucanih eksera. Iza visoko stilizovanih oblika prepoznaju se figure predmeta, ljudi i `ivotinja, ali toliko apstrahovanih da se pretvaraju i ideograme, znakove. Raniji kriti~ari su ve} primetili ovu osobinu Nesimovog rada. Njegova dela su poput ikona. Nakon pa`ljivog posmatranja uo~ava se ponavljanje odre|enih figura, postojanje odre|enog “repertoara” slika koji imaju ikoni~nu snagu. Kao i na ikonama svaka slika je prototip, praobraz, ne samo predstava ne~eg drugog, ne~eg {to postoji u metafizi~kom

Umjetni~ki svijet Nesima Tahirovi}a
di duboko je ugra|en u poetiku njegove umetnosti. Metal. Na{a civilizacija je po~ela obradom metala, on je toliko ukorenjen u istoriju ~ove~anstva da je `ivot ljudi nezamisliv bez njega. U mnogo ~emu, metal je ono {to nas ~ini ljudima. On nam je doneo neverovatan napredak, ali i neverovatno nasilje. Upravo su osobine metala te koje Tahirovi}evu umetnost ~ine simboli~ki zaokru`enom. Tahirovi}eva tehnika u kojoj se kombinuje grubost i snaga sa delikatnim i gotovo minucioznim radom, dosledno prati savitljivost metala, njegovu podatnost, ali i njegovu o{trinu i sirovost. Trajnost metala i njegov sjaj, razli~ito obra|ene povr{ine koje hvataju svetlost i reflektuju je, upravo su ona svojstva koja se ovom materijalu oduvek davale simboli~ku mo}. Od po~etka civilizacije metal je dragocenost, ~ije zna~enje poprima metafizi~ki aspekt. Nesim Tahirovi} na beogradskoj izlo`bi Drvo i metal su onaj spoj koji je ikonama dao sakralnost, tu duhovnu metalnih pucni i eksera. Metal je ma- kulturnih prostora i epoha, od umet- dimenziju koja je se ose}a u svim raterijal kova~a, ali i starih kujund`ija. Svi nosti bronzanog doba, preko iskustva dovima Nesima Tahirovi}a. Tahirovi}evi radovi pokazuju tu diho- moderne i angarde pa do ma{inske teZa Nesima bavljenje umetno{}u nitomiju, oni su istovremeno grubi i ma- hnologije 20 veka. je posao ili hobi, to je `ivotna odluka sivni, gotovo rusti~ni, ali i beskrajno Na prvi pogled ta umetnost mo`e i nasu{na potreba. Ona nije nekakav delikatni, gotovo prozra~ni, lagani izgledati kao vrsta naive ili art bruta, elitisti~ki formalizam iz 60-ih i 70-ih poput ~ipke, poput najfinijeg zanat- ali u stvari radi se o jednom preci- ili relaciona estetika iz 90-ih i 2000-ih, skog rada, sofisticirane kaligrafije. I znom, odmerenom rukopisu koji je ona je za njega praksa, radni dan; ona uop{te kaligrafsko iskustvo i islamska uspeo da objedini veliku erudiciju i je san, `elja, misao, sam `ivot, ljubav. umetnost ispisivanja znakova poslu- znanje. Neupu}enom posmatra~u Ali, iznad svega umetnost je za Nesi`ila je na{em umetniku da uobli~i svoj se mo`e u~initi da je Nesimova ume- ma duboko humana, duhovna i krajrukopis i iskoristi formalne odlike tni~ka praksa eskapizam i odgovor na nje posve}ena, skoro religiozna aktikoju ova umetnost poseduje. Sa dru- mnogobrojne neda}e koje su zade- vnost. Njegova tema jeste ~ovek, ali ne ge strane radovi Nesima Tahirovi}a su sile ceo ovaj region, posebno Bosnu neka posebna li~nost, ve} ~ovek kao duboko povezani sa tlom iz koga po- ali i njega samog. Me|utim, umetnik bi}e, kao univerzalna kategorija. ^oti~e i kulturom u kojoj je odnegovan. ne be`i iz savremenog sveta, on na vek kao jedinka sa svim manam i vrTo je bosanska kultura, u kojoj su bal- njega reaguje, kritikuje, poku{ava da linama. Inspirisana dihotomijom ~okansko nasle|e i jugoslovenska ide- ga shvati i da ga po ko zna koji put opo- vekovog ovozemaljskog postojanja, ja stvorili duh zajedni{tva, komple- mene. Tahirovi} je svestan svih vari- Tahirovi}eva umetnost reprezentuje mentarnosti izme|u razli~itih religi- jeteta, procesa koji oblikuju stvarni svet simboli~kog ~oveka sadr`anog u svoja, hri{}anstva, islama i judaizma. Ta i, na kraju krajeva, svih onih de{ava- jevrsnom agonu izme|u sudbine i ideja koja se svojom plemenito{}u na- nja koja uti~u na svakodnevni `ivot i kontrole - ona je borba za upravljandilazi sukobe, pa ~ak i krvavi rat 90-ih, umetnost. Njegov odlazak u umetnost je nad vlastitim `ivotom. pro`ima celokupni opus Nesima Ta- i svojevrsna samoizolacija je svesna i Njegove mikroutopije kre}u se od hirovi}a. Bosna je njegova inspiraci- odgovorna odluka. Polje njegovog globalnog konteksta prepunog raznih ja i uto~i{te, njegov mikrokosmos u ko- delovanja je ne{to vi{e od slikarstva ili trivijalnosti i efemernosti, pa do vizume se ogleda svet u celini, prostor i vre- bavljenja samim materijalom, to je pre elnih iskustava koja su mu svakome ispunjeni rado{}u i tugom, bolom svega proces i misao koja zadire u vla- dnevno u vidnom polju. U radu Nei zadovoljstvom, nadom i strahom - ti- stitu ontolo{ku svrsishodnost, `ivotno sima Tahirovi}a susre}emo se tako sa pi~no ljudske, univerzalne brige izo- oporu i preciznu esenciju. ambivalentnim môdom interpreta{trene optikom balkanske vizure. StoSam materijal u kome Tahirovi} ra- cije, umetnika koji ipak i pored svega ga se u Tahirovi}evim radovima insistira na estetskom izrazu, ali i prepoznaju elementi umetnika koji ima svest o antroplora z l i ~ i t i h {kom nasle|u kulture u kojoj stvara. On istra`uje i poigrava sa ikonografZbog velikog interesa puskim zna~enjem polumeseca, krsta i blike, produ`ena je samosDavidove zvezde, semioti~ki veoma talna izlo`ba “Prastari simprecizno is~itavaju}i ih u razli~itim siboli mira i tolerancije” Nesituacijama kao objekate, znake i simma Tahirovi}a, koja je posbole. tavljena u Istorijskom muzeJo{ jedan motiv koji Tahirovi} ~esju Srbije. Tako je umjesto to upotrebaljava nosi neskrivena znado kraja jula, otvorena za ~enja i poruke. To su an|eli, an|eli kojavnost sve do kraja augusta, ji nose razli~ite simbole, an|eli sa ~ime se dokazuje veli~ina sve}ama i ~iracima, an|eli u tihom Tahirovi}evih radova. Izlo`ba mimohodu. Kao i u hri{}anskoj umetobuhvata presjek 45-godi{njeg nosti ali i u umetni~koj tradiciji morada autora, sa`eta je u impodernizma, kod Gogena i Klea, an|eli zantan broju od 200 radova. su posrednici, veza neba i zemlje, neOdabrao ih je histori~ar umjetmi svedoci na{e ve~ne gluposti. Mnonosti i kustos postavke Sa{a Jagobrojne predstave an|ela, ptica, annji}. Nakon Beograda, izlotropomorfnih bi}a, fantasti~nih `ivo`bu }e vidjeti kragujeva~ka tinja, simboli poput krsta, Davidove publika u prostoru Galerije zvezde, polumeseca oslanjaju se na isNarodnog muzeja u periodu prepletene kulture i razli~ite religije. Ali od 21. septembra do 21. oktosvi oni su deo jedinstvenog sistema vibra, nakon ~ega seli u Novi Sad zuelnih znakova koje je stvorio Tahii ostale gradove Srbije. Nesimov rad je na tragu onih univerzalnih rovi}, jezika koji poku{ava da izrazi jepitanja koja su jo{ na{i preci postavljali sebi dnu ideju, jedinstvenu viziju o duhovnoj srodnosti ljudi. Tahirovi}evu umetnost zato mo`emo posmatrati kao celovitost, kao kontinuum. Bez obzira na pojedine manje celine koje pripadaju mnogim i razli~itim fazama koje je ovaj umetnik pro{ao u svojoj karijeri dugoj preko 40 godina, njegova umetnost je jedan glas, jedna poema koja se ~ita i slu{a kao svrsishodna i kontinuirana potraga za jednim celovitim i jedinstvenim duhovnim prostorom. jo{ vi{e potencira njihova predmetnost i posebnost, a pomatra~ je usredsre|en na sam predmet bez ikakvih dodatnih akcesorija. Motivi, predmeti i simboli se kao i u prethodnim radovima izvla~e iz unutra{njeg sveta predstava i prezentuju u jednom ~vrsto utemeljenom referentnom sistemu. Radove mo`emo posmatrati i kao svojevrsne “li~ne ikone” u jednom veoma {irokom i raznovrsnom kontekstu, gde se njihova vizuelnost ni u jednom trenutku ne doLi~ne ikone vodi u pitanje, ve} se istra`uje sama Nesim ne pravi razliku izme|u sli- promena zna~enja, ali ne na nivou ke i skulpture. Svaki njegov rad je predmeta ve} na nivou shvatanja. trodimenzionalan pa ~ak i ~etvorodi- Razli~iti simboli i predstave upu}uju, menzionalan. Vremenska kompo- podse}aju, ukazuju na razli~itost konenta njegovog rada je to specifi~no ja je formirala kulturu iz koje poti~eprisustvo univerzalnog i svepovezu- mo. Tahirovi} nas svojim radovima vraje}eg elementa koji poput neke fizi~ke konstante ili zakona odre|uje i da- }a zemlji, balkanskom podneblju poje smisao. Slike i skulpture su za Ne- ku{avaju}i da kroz odre|ene predmesima mentalni prostori “per se” One te i iskustva, sebi ali i drugima osves. nisu neke fizi~ke datosti, empirijski ti smisao i specifi~nost ljudi i kultura objekati koji mogu da se prou~avanja sa ovih prostora. U tom procesu, on i klasifikuju, one se do`ivljavaju i ose- ima jednu misao, ili bolje re}i jedno }aju, one su duhovni svet u koji umet- ose}anje, koja se kristalnom jasno}om prenosi u svaki od materijala u kojinik ali i svaki posmatra~ mo`e u}i. Tahirovi} nije tradicionalni umetnik, ma radi. Bilo da se radi o drvetu, meniti se bavi tradicijom kao svoje- talu ili samoj boji, Nesim uspeva da vrsnim light motivom. Nesim spaja prenese stvarala~ku strast, ogromnu pro{lost i sada{njost, tradicionalnu te- energiju i egzistencijalni nemir u ma-

prostoru ve} entitet za sebe, ~ija se autenti~nost potvr|uje doslednim ponavljanjem. Vidimo da je Nesimova umetnost poput njegovog jezika. U Tahirevi}evom radu mnogo je, me|utim i nesvesnog, iskonskog. Ono izbija na povr{inu i u kombinaciji sa mno{tvom motiva koji se prepli}u i stvaraju jedan alhemijski imaginarijum prepun univerzalnih simbola i zna~enja. Sva verovanja, svi kultovi, bizarni obredi i rituali susre}u se i fokusiraju u nekoliko primarnih motiva i simbola koje umetnik iznova i iznova ponavlja. U njegovom radu prisutni su i arhajski kultovi, slovenska mitologija, rimski bogovi, judeohri{}anska kultura, bogumili i islamski svet. Ali iznad svega tu su ~ovek i `ena, Adam i Eva, kao ultimativne kategorije od kojih sve po~inje i zavr{ava. Moglo bi se re}i da je Nesimov rad na tragu onih univerzalnih pitanja koja su jo{ na{i preci postavljali sebi kada su po prvi put oslikavali zidove pe}ina ili pravili prve figurice od zemlje. Kao i oni, i Nesim Tahirovi} crpi snagu iz zemlje, iz podneblja, iz razli~itosti ali i iz surovosti koja je tako usko povezana sa onom nepatvorenom emocijom i primitivnom snagom postojanja. Tahirovi}eva umetnost, slike i objekti, ili sadr`e metal, uglavnom u kombinaciji sa drvetom, ili su u potpunosti sa~injeni od ovog materijala, od lima i bezbrojnih vrsta zakivaka,

Nesimova umjetnost poput njegovog jezika

Na turneji

hniku i moderan izraz, duhovnost i sirovost, svetlo i tamu. Njegove slike i skulpture su prepune starih odba~enih predmeta koje Nesim sakuplja i na samo njemu svojstven na~in transformi{e, daju}i ima novu funkciji nikad ne gube}i iz vida estetsku svrsishodnost. O svim ovim stvarima umetnik intenzivno razmi{lja, uvla~i ih u razli~ite kontekste, daje im nova zna~enja. Sa jedne strane to je dugogodi{nje razmi{ljanje i dola`enje do fundamentalnih zakonitosti i osobina umetni~ke prakse na ovim na{im prostorima kao mogu}e oblasti delovanja koja je u stanju da se na najiskreniji na~in pozabavi svime onim {to nas odre|uje i defini{e takvim kakvi jesmo. S druge strane to je konstantno eksperimentisanje i uvo|enje malih suptilnih razlika u praksu koja je po svemu jedinstvena i neponovljiva. Umetnik istinski `eli da napravi sponu sa ljudima sa kulturom i da na taj na~in ostavi svoj trag u vremenu. Kultura i zemlja kao podneblje sa konkretnim istorijskim karakteristikama i egzistencijalni nemir koji to podneblje stvara je njegovo polazi{te i ishodi{te. U poslednjoj seriji radova simboli su prikazani na belom fonu, ~ime se

terijal i tako dopre do posmatra~a. Njegove poruke su u isto vreme jednostavne ali i slo`ene. Za njega nije bitno kome se molimo, ako nismo ljudi i nemamo ono osnovno ljudsko u sebi. Autenti~na Tahirovi}eva tehnika kojom on barata sa virtuozno{}u pru`a mu ogromne izra`ajne mogu}nosti ali obezbe|uje i jednu vrstu doslednosti, jedinstvenog i sna`nog vizuelnog identiteta koji ovog umetnika odvajaju od aktuelne umetni~ke produkcije na prostorima biv{e Jugoslavije. Nesim Tahirovi} je umetnik poznije generacije koji je davno prona{ao svoj “glas” i posve}eno izgradio svoj umetni~ki rukopis. Doslednost Nesima Tahirovi}a, njegova neiscrpna energija, apsolutna ube|enost u svoj rad, u sopstvene ideje ali i svoj “techne” ostavlja ga izvan savremene postjugoslovenske umetni~ke scene, njenih zvani~nih umetni~kih festivala i salona. Tahirovi}eva umetnost se opire dnevnopoliti~kim upotrebama i kontekstualizaciji koju podrazumeva etablirana savremena umetnost ostavljaju}i mu stvarala~ki integritet i autenti~nost, vrednosti koje su dovedene u pitanje u dana{njoj oficijelnoj umetni~koj politici.

34
Pola stolje}a "Nijemog prolje}a"
Akademik Ljubomir Berberovi} redinom 1962. objavljena je knjiga pod intrigantnim poeti~nim naslovom "Nijemo prolje}e", koja je odmah po izlasku iz {tampe postala izraziti bestseler. Taj po~asni status na delikatnom knji`nom tr`i{tu Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava knjiga je zadr`ala neobi~no dugo, do`ivljavaju}i u nizu slijede}ih godina mnoga nova izdanja i pre{tampavanja. Autorica Rachel Carson (Rej~el Karson) bila je odranije poznata ameri~koj (i ne samo ameri~koj) ~itala~koj publici. Bila je zapa`ena po svojim nadahnuto i vje{to pisanim tekstovima, koji su se, mada namijenjeni {irim krugovima ~italaca, odlikovali besprijekornom podlogom nau~ne objektivnosti. "Nijemo prolje}e" }e svojoj sudbonosnoj tematici privu}i dotad nevi|enu pa`nju javnosti i postati klasi~no djelo ekolo{ke (ta~nije "sredinske" ili "okolinske", environmental) literature.

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. godine

S

Hemizacija `ivotne sredine
"Nijemo prolje}e" se neposredno bavi razmatranjem daljih posljedica masovne i ekstenzivne upotrebe hemijskih sredstava u savremenim ljudskim djelatnostima, osobito u poljoprivredi. Ve} prije du`e vremena bilo je zabilje`eno da prostorom planete kru`i dva do dva i po miliona poznatih sintetiziranih hemijskih spojeva. Oko milion njih nisu nikad ranije postojali u prirodi Zemlje, nego ih je svojom rukom sazdao ~ovjek u laboratorijama {irom svijeta. Okoli{ savremenih `ivih bi}a zapljuskuje mno`ina razli~itih hemikalija koje se {iroko primjenjuju u razne prakti~ne svrhe. Naro~ito je poja~ana upotreba hemikalija u poljoprivredi, me|u njima istaknuto mjesto zauzimaju pesticidi - sredstva za kontrolu poljoprivrednih {teto~ina. Polaze}i od vlastitih vi{egodi{njih istra`ivanja i bogate rezultantne dokumentacije, Rachel Carson {alje uzbudljivo upozorenje da svakodnevni kontakt sa pesticidima u hrani, vodi i zraku predstavlja ozbiljnu opasnost za cjelokupni `ivi svijet. Impresivan je strasni na~in njenog izlaganja. Ona ukazuje (i pokazuje) da pesticidi ne rade samo "svoj posao" nego uzrokuju i brojne "kolateralne {tete". Me|u njihove nepo`eljne biolo{ke efekte spada, na prvom mjestu, rast stope mutacija u `ivom svijetu. Promjene u nasljednom materijalu organizama, koje su polazna ta~ka za nastanak malignih obo-

Uzbuna svijesti
Djelo Rachel Carson predstavlja pionirski manifest ekolo{ke svijesti. Ona dramati~no upozorava na to da ~ovje~anstvo, pod znakom neobuzdane tehnolo{ke ekspanzije, opasno naru{ava filigransko tkivo `ivotnih odnosa u biosferi, ugro`avaju}i tako vlastitu egzistenciju
ljenja i neplodnosti kod `ivotinja i ~ovjeka, postaju sve u~estalije. Uporedo s tim, na sve strane u okoli{u raste i broj razli~itih biolo{kih poreme}aja, koji se pojavljuju u mnogim vrstama, izvan ciljanih {teto~inskih populacija. Pesticidi su zastra{uju}e efikasni, oni "raspola`u silom da ubiju svakog insekta", a zatim "da u{utkaju pjesmu ptica, da prekrate pra}akanje riba u rijekama", veli Carsonova. To su posljedice ko je se ne o~e ku ju, ni ti pre dvi|aju, ~esto i ne primje}uju. Stvari stoje jo{ gore zato {to se pesticidi, zbog brze ekonomske koristi, primjenjuju "bez ikakvog ili nakon slabog prou~avanja njihovog {ireg uticaja na tlo, vodu, `ivotinjski svijet i ~ovjeka". Nedovoljno se zna o svim u~incima pesticida, ta ~injenica vi{estruko uve}ava opasnosti kojima smo izlo`eni. Pesticidi nanose i vi{e zla stoga {to nisu ni izdaleka poznate sve posljedice njihove primjene. "Nemogu}e je jednostavno prikazati efekte optere}enja koje proisti~e iz trajnog dejstva hemijskih i fizikalnih uticaja", pi{e Carson na stranicama "Nijemog prolje}a". njoj, koja "postoji kao kompleksan, realan i visoko integrisan sistem odnosa me|u `ivim bi}ima". Ne smije se zanemarivati da je "~ovjek tako|er dio tog ravnote`nog sistema". Sa stranica "Nijemog prolje}a" odjekuje poziv na uzbunu. Rachel Carson u malo rije~i sa`ima osnovne ideje moderne ekologije. "Historija `ivota na Zemlji jeste historija me|udejstva izme|u `ivih organizama i njihove sredine. U velikoj su se mjeri izgled i sastav biljnog i `ivotinjskog svijeta oblikovali pod uticajem sredine. Ako se osvrnemo na dugo vrijeme postojanja na{eg svijeta, opa`amo da se pod uticajem `ivih bi}a okolina relativno rijetko mijenja. Samo u jednom trenu proteklog vremena, u sada{njem stolje}u, jedna vrsta - ~ovjek - razvila je ogromnu mo} da mijenja prirodu svog svijeta". Rachel Carson podvla~i da "prirodna ravnote`a nije stacionarno stanje; ona fluktuira, pomjera se..." Ponekad se naginje u ~ovjekovu korist, a ponekad kre}e na ~ovjekovu {tetu. Oscilacije u oba smjera ~esto poti~u od ljudskih aktivnosti. Zaklju~ak je jasan i nedvosmislen: ~ovjek je stekao veliku mo} uticaja na osjetljive mehanizme prirodnih ravnote`a, tako da mo`e ozbiljno ugroziti i svoju vlastitu egzistenciju; to je osnovna poruka "Nijemog prolje}a", izvedena iz ubjedljivih analiti~kih argumenata. "Duboko sam uvjerena da mi, pripadnici sada{nje generacije, moramo do}i do sporazuma sa prirodom", pi{e Rachel Carson. Problemi su, dakle, takvi da vi{e ne trpe nikakvo odga|anje, rje{enja se moraju tra`iti, nalaziti i primjenjivati - odmah. "Nijemo prolje}e" bez uvijanja signalizira ekolo{ku krizu globalnih razmjera, ukazuju}i na njen presudan zna~aj za cjelokupni budu}i razvoj ~ovje~anstva.

Ugro`ene prirodne ravnote`e
Lo{e posljedice stihijnog hemijskog rata protiv poljoprivrednih {teto~ina predstavljaju centralni sadr`aj "Nijemog prolje}a", ali spoznaje i poruke Rachel Carson daleko prekora~uju granice tog u`eg podru~ja nauke. Na primjeru masovne potro{nje hemikalija u poljoprivredi, knjiga iznosi duboku analizu op{tih pitanja za{tite ~ovjeka i njegove `ivotne sredine. Knjiga dramati~no upozorava da ~ovje~anstvo, pod znakom neobuzdane tehnolo{ke ekspanzije, opasno naru{ava filigransko tkivo `ivotnih odnosa u biosferi, ugro`avaju}i tako vlastitu egzistenciju. Vrhovni zakon odr`anja prirode je ravnote`a u

Manifest brige za okoli{
Mo`da "Nijemo prolje}e" nije bio prvi spis takve sadr`ine, ali je ba{ ta knjiga obilovala vrlo ubjedljivim iskazima o postojanju akutnih ekolo{kih prijetnji savremenom ~ovje~anstvu, iskazima koji }e se poslije masovno i na sve strane ponavljati. Nema sumnje da je Rachel Carson privukla zanimanje ekolo{koj krizi i stvo-

RASPOZNAVANJE ZAMKI
Neporeciva objektivnost Rachel Carson le`i u njenom stavu da se premalo zna o opasnostima {to proisti~u iz na{eg rukovanja prirodom i to je jedan od osnovnih uzroka fenomena ekolo{ke krize. Da bismo uspje{no izbjegavali zamke razaranja na{e vlastite `ivotne okoline, moramo se u~iti da ove zamke raspoznajemo i tim znanjem mora raspolagati {to ve}i broj ljudi.

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. godine

35
Prikaz

rila neobi~no {irok krug izuzetno zagrijanih interesenata u Americi, najbogatijoj i najrazvijenijoj zemlji dana{njeg svijeta. U susretu sa "Nijemim prolje}em", mo}na javnost SAD-a okrenu}e se alarmantnim pojavama u ~ovjekovoj i `ivotnoj sredini. Svjetska javnost, a zatim i politika, spremno }e slijediti. Apeli Rachel Carson ozna~avaju po~etak senzacionalnog historijskog zaokreta: dolazi do naglog povla~enja dotad dominantne nebrige za efekte antropogenih djelatnosti u prirodi. "Pitanja sredine su lansirana na ~elo liste ljudskih briga", kako to konstatuje deset godina kasnije svjetska Pagva{ka (Pugwash) konferencija o nauci i politici. Pagva{, pokret nau~nika i intelektualaca protiv atomskog rata, stavlja na svoj dnevni red internacionalne aspekte problema ~ovjekove okolice. Taj primjer slijede mnoge druge me|unarodne agencije, organizacije, pokreti i inicijative. I kao svojevrsni vrhunac kontinuiranog bu|enja ekolo{ke svijesti, svega desetak godina nakon izlaska knjige Rachel Carson, juna 1972. odr`ava se historijska stokholmska "Konferencija Ujedinjenih nacija o ~ovjekovom okoli{u". Tematika za{tite i lije~enja ~ovjekove `ivotne sredine definitivno i trajno izlazi na dnevne redove svjetske javnosti i me|unarodne politike.

vati nuklearnom nasilju u ra{~i{}avanju svojih ra~una, budu}i svjesne besmislenosti jednog takvog koraka, ma ko ga preduzeo. Svijet je 1962. bio: podoban da po~ne temeljitije razmi{ljati i o drugim krupnim, veoma aktuelnim prijetnjama, a ne samo o atomskoj bombi.

Ameri~ko bilo
(Sa{a Skenderija, "Rt dobre nade", Centar za kulturu i obrazovanje, Te{anj, 2011)
Jasmin Agi} ini se da je poetiku Sa{e Sken de r ije po naj vi {e odredila njegova `ivotna situacija. Od kada je dosegao dob u kojoj ~ovjek po~inje nazirati duhovnu zrelost Sa{a Skenderija luta svijetom bacan neumoljivim udarcima sudbine od jednog grada, u kome se nije stigao skrasiti, do drugog. ^im bi po~eo pu{tati korijenje i privikavati se na ram jednog pejza`a morao je napu{tati sve i odlaziti u nepoznato tra`e}i iznova mjesto na kojem }e bi ti po tpu no svoj. Su dbi nu lu ta ju }eg pjesnika, prokletog da nikada ne na|e dom, Skenderija je stoi~ki prihvatao trude}i se svojski da svaku stanicu svoga pu to va nja do bro zapamti svjestan da }e jednog dana od tih komadi}a uspomena ispisivati svoju pjesni~ku autobiografiju. I zaista, u njegovoj poeziji nema ni~ega osim vlastitog iskustva i jedne pomalo smirene kontemplacije nad vlastitim `ivotom i bivanjem koje je bilo uzbudljivo i sumorno, rastrgano u potrazi za ne~im novim i `eljom da se negdje bude i ne~emu pripada.

Knji`evni dar Rachel Carson
S druge strane, nesvakida{nji literarni talenat Rachel Carson i njeno izvanredno poznavanje klju~nih dostignu}a savremene nauke, komplementirali su tako blistavo u "Nijemom prolje}u", da cijela knjiga odi{e bespogovornom ubjedljivo{}u, ~ak i na mjestima gdje tekst nema apsolutno pouzdanu nau~nu eksplikaciju. Autorka, uostalom, nijednog ~aska nije zauzimala stav hladnog akademskog analiti~ara, ona je nesuzdr`ano pristrasna kada opisuje sada{njicu i kada predskazuje budu}nost polaze}i od pretpostavke da }e biti produ`ena dosada{nja nekontrolisana ekspanzija: potro{nje hemikalija u poljoprivredi. Njene vizije tada postaju apokalipti~ne: "^udovi{ni veo pare nadvija se nad Zemlju, ljudi su obolijevali, biljke venule, `ivotinje nestajale..." Kriti~ari su iskori{tavali priliku da prigovaraju nedovoljnoj fundiranosti "Nijemog prolje}a", predbacuju pretjeranosti i suvi{no mra~an ton. Zamjeraju autorici da name}e atmosferu panike, da proizvodi razdra`ljive zaklju~ke. Pristalice gospo|e Carson ovako repliciraju njenim kriti~arima: "Mi ne sumnjamo da su neke tvrdnje miss Carson sporne, poglavito zato {to niko uistinu ne zna sve ~injenice. Izgleda, me|utim, da kriti~ari nisu doku~ili cilj njene knjige. Ono {to je ona `eljela i postigla bilo je - izvu}i Amerikance iz njihove pasivnosti prema prijetnjama od nekontrolisane primjene pesticida." Neporeciva objektivnost Rachel Carson le`i u njenom stavu da se premalo zna o opasnostima {to proisti~u iz na{eg rukovanja prirodom i to je jedan od osnovnih uzroka fenomena ekolo{ke krize. Da bismo uspje{no izbjegavali zamke razaranja na{e vlastite `ivotne okoline, moramo se u~iti da ove zamke raspoznajemo i tim znanjem mora raspolagati {to ve}i broj ljudi. "Nijemo prolje}e" je od glave do pete u slu`bi ekolo{kog osvje{}ivanja i obrazovanja. Sugestivni stil Rachel Carson jedan je od specifi~nih razloga iznenadno dubokog odziva s kojim je ameri~ko dru{tvo do~ekalo njenu knjigu. A taj odziv, reklo bi se, obilje`ava definitivan proboj ekolo{ke problematike me|u prioritetne preokupacije savremenog ~ovje~anstva. Rachel Carson svakako zaslu`uje mjesto u historiji: ma koji pojedina~ni doga|aj u svjetskoj hronologiji kulturnih i nau~nih zbivanja te{ko se mo`e porediti sa "Nijemim prolje}em" po doprinosu bu|enju i propagaciji svijesti o sudbonosnom zna~aju ~ovjekovih postupaka prema prirodi.

^

ga mjesto podrazumjevanog blagostanja u kome se nave}e drame vode oko potpuno bezna~ajnih stvari. Svijet u kome je stvarnost postala televizijski simulakrum - bezbroj jednostavnih simboli~kih slika koje od prekomjerne upotrebe gotovo da vi{e i nema-

{lost beskorisno i kontraproduktivno a lament nad izgubljenim besmislen. Jo{ kada je ta pro{lost i fizi~ki na drugome mjestu, kada su dragi predjeli i draga lica daleko izvan vidokruga onda mo`e biti samo smrtonosno pogubna. Sa{a Skenderija je, izme|u ostalog, pjesnik ljubavne lirike. To je poezija uspavanog ritma u kojoj nema mjesta za mladala~ke strasti i formalnu patetiku. Skenderija pjeva o ljubavi kakva jeste, o ljubavi mu{karca i `ene o njenoj tjelesnosti, bestijalnosti, neophodnosti. To je poezija mirnih poslijepodneva i dugog lje{karenja, to je ljubav ljudi iscrpljenih od mukotrpnog rada mirna, spokojna i opu{taju}a. Ali, isto tako to je bezli~na i potro{na ljubav pretvorena u seksualnu mehaniku svedena samo na puki orgijski ~in vrijedna koliko i svaka druga bezbroj puta ponovljena stvar.

PLJUSAK HEMIKALIJA Okoli{ savremenih `ivih bi}a zapljuskuje mno`ina razli~itih hemikalija koje se {iroko primjenjuju u razne prakti~ne svrhe. Naro~ito je poja~ana upotreba hemikalija u poljoprivredi, me|u njima istaknuto mjesto zauzimaju pesticidi sredstva za kontrolu poljoprivrednih {teto~ina
Za{to su upravo Rachel Carson i "Nijemo prolje}e", a ne neki drugi pisac i neka druga knjiga, uspjeli tako sna`no zatalasati ameri~ko (a isti talas se ubrzo pro{irio i na ~itavo svjetsko) javno mnijenje? - Prvi razlog je {to sve vrijeme od bombardovanja Hiro{ime, daleko ispred svih drugih ljudskih briga, stoji stalna prijetnja nuklearne katastrofe. Ameri~ki nuklearni nau~nici su predstavljali budu}nost u vidu simboli~nog ~asovnika, ~ije kazaljke stoje na nekoliko minuta od pono}i, od ~asa kad }e svijet samog sebe uni{titi. [ezdesetih godina po~inju iskrsavati simptomi izvjesne racionalizacije u odnosima dr`ava koje raspola`u atomskim oru`jem, pa je oja~ala nada da supersile ne}e pribjega-

Terapeutsko pisanje
ju nikakvog zna~enja. Gubitak smisla tema je Skenderijine poezije u jednakoj mjeri u kojoj je i kod drugih velikih ameri~kih pjesnika osjetljivih na sitnice a oguglalih na krupne stvari. Sudbina je svih ameri~kih pjesnika da se pred galopiraju}om navalom velikih stvari i velikih doga|aja povla~e u svijet intime uzaludno poku{avaju}i doprijeti do smisla ~eprkanjem po malim stvarima odavno li{enim svakoga zna~enja. I Skenderija kao slavni prethodnici njegove nove domovine nakon svih `ivotnih i historijskih lomova nastoji smisao prona}i u `ivotnoj svakodnevnici uporno se opiru}i povijesti koja od individue ~ini djeli}, a od ~ovjeka puki broj. ^ak i kad je potpuno nezanimljiva i nedramati~na kada u njoj nema ni trunke tragi~nosti sudbina ~ovjeka je vrijedna da bude predstavljena. Kada se na|e u situaciji potpune otu|enosti od drugih pjesnika ne preostaje ni{ta drugo nego da pjeva o samome sebi grade}i od mrvica svoga privatnoga mikrokosmosa svijet veli~anstven i sna`an. Otu|enje je velika tema Skenderijine poezije. Biti sam je njegovo iskustvo, o kome pjeva jednima melankoli~nim ali samozadovoljnim glasom svjestan valjda da od ovog `ivota ne}e dobiti vi{e. Svjestan, isto tako, kako je beskona~no zagledanje u proKoriste}i se slobodno pje sni ~kim for ma ma, stvaraju}i ponekad i poetske kola`e umetanjem stihova drugih pjesnika u svoje pjesme, Skenderija pokazuje prirodnu sklonost ameri~kom na~inu poimanja poezije. Pjesma mora biti neposredan refleks opa`aja, reakcija na doga|aj, nepatvorena bilje{ka iskustva, jer ona je sredstvo da se ka`e ono najbitnije iz ljudskog `ivota. Taj slobodan tok misli ~esto kod ~itaoca stvara utisak kako je rije~ o terapeutskom pisanju u kome se jezik koristi samo kao nu`ni posrednik. Formalnosti lirskog `anra ameri~ki pjesnici su skoro pa oduvijek smatrali samo izra`ajnim teretom uvjereni kako nikakva knji`evna forma ne smije i ne treba da stoji izme|u njih i njihovih ~italaca. I poezija iz zbirke "Rt dobre nade" je takva - neposredna, iskrena i `iva. To je poezija koja se trudi da uhvati bilo ameri~kog `ivota kakav jeste a ne onakvog kakav znamo posredstvom vizuelnih izra`ajnih medija. Sa{a Skenderija u savremenu bosanskohercegova~ku poeziju unosi da{ag ne~eg dalekog i nepoznatog. Za razliku od mnogih na{ih pjesnika koji iskustvo bosanskog `ivljenja nastoje prikazati opona{aju}i formalno i stilski velikane savremene ameri~ke poezije, Skenderija iskustvo ameri~kog `ivljenja prikazuje na njemu najprimjereniji na~in - kroz unikatan duh ameri~ke poezije.

Ameri~ko iskustvo
"Rt dobre nade" knjiga je ameri~kog iskustva. Ne samo zbog o~igledne ~injenice da posljednje desetlje}e Sa{a Skenderija `ivi u SAD-u, ve} prije {to je to poezija iznikla iz `ivotnog i poetskog iskustva Amerike i njene pjesni~ke tradicije u kojoj je anonimni pjesnik stradalnik izgleda napokon na{ao duhovni smiraj. Ta daleka Amerika sa svojim besmislenim, bezli~nim i bezimenim ~udima postala je pjesnikov duhovni dom, stanica na kojoj se najdu`e zadr`ao u svom krivudavom `ivotnom putovanju. I kako ka`e jedna afri~ka narodna poslovica da se "savana najbolje osjeti kada se popne na planinu" tako i Skenderija kao stranac nasukan na hrid ameri~kog `ivota najpreciznije detektira ono njemu toliko o~igledno, a ro|enim Amerikancima toliko neuhvatljivo i neshvatljivo. Ono {to njima uvijek nekako misteriozno izmi~e Skenderiji se otkriva kao najo~iglednije. A to je `ivot Amerike sam. Kakvo je to mjesto Amerika u poeziji Sa{e Skenderije. Prije sve-

36

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. godine

Udru`imo snage za spas Mostara, poru~uju organizatori

Oda radosti

37. mostarski teatarski festival
Mirela Sekuli}

Mostaru treba eMTeeM
Ukrali su nam sve, ~ak i identitet. Ipak nisu ni{ta napravili, jer njima nije cilj gra|enje, njima je cilj ru{enje i razgradnja
ve, dobro su do{li. Udru`imo snage za spas Mostara, isti~e Sead \uli}, direktor eMTeeM-a 1974. Uz Festival desit }e se i radionice Alternativne akademije, te brojni prate}i sadr`aji (okrugli stolovi kritike, razgovori sa dramskim umjetnicima, tematski razgovori, okrugli stolovi, izlo`be, promocije...).

G

rad na Neretvi 37. put bit }e doma}inom Mostarskom teatarskom festivalu, koji }e trajati od 31. august do 6. septembra. Da li je ~lanovima eMTeeM-a bilo lako organizirati ovogodi{nji festival, bit }e vam jasnije kada pro~itate njihovu poruku. Evo je: Aktuelna gradska vlast Mostara odlu~ila je, i sistematski provodi tu svoju odluku, od Mostara napraviti provinciju na kraju svijeta. U provedbi te odluke prve na udaru su kultura i umjetnost. Za njeno uni{tavanje ne biraju se sredstva. eMTeeM je samo metafora za sve zlo i pogibelj koju provodi ta ista vlast upravljaju}i Gradom. Svjesni svega, mi smo odlu~ili suprotstaviti se tom bezumlju. Ukrali su nam sve, ~ak i identitet. Ipak nisu ni{ta napravili, jer njima nije cilj gra|enje, njima je cilj ru{enje i razgradnja.

Vidi{ da smo isti
Naime, Centar za dramski odgoj u okviru svojih redovnih aktivnosti i ove godine organizuje seriju radionica koje imaju za cilj osposobljavanje zna~ajnog broja u~itelja, nastavnika, profesora, aktivista nevladinih i drugih organizacija, te drugih zainteresiranih da koriste brojne vje{tine prijeko im potrebne u radu, a nedovoljno poznate, jer nisu predmet izu~avanja niti jednog stepena obrazovanja u BiH. Radionice }e se u okviru majstorskog dijela programa 28. alternativne akademije odr`avati u vrijeme trajanja 37. mostarskog teatarskog festivala. Radionice }e biti dvodnevne, a organizatori najavljuju program: - Snaga drame (Vidi{ da smo isti, tema: diskriminacija Roma)…5. i 6. septembar - Snaga drame (Maske, tema: maloljetni~ko nasilje)…1. i 2. septembar - Snaga drame (Prvi korak, tema: rad sa osobama sa posebnim potrebama)…3. i 4. septembar - Snaga drame (^iji je sto?, tema: tolerancija)…30. i 31. august U toku radionica polaznicima }e biti kroz prakti~an rad predstavljena vi{edecenijska iskustva ~lanova CDO tima i eMTeeM-a. U~esnici }e kroz prakti~an rad, sa dovoljno teoretskih obja{njenja, pro}i kroz proces i ovladati osnovnim tehnikama metodologija. Nakon aktivnog u~e{}a u ovoj radionici bit }e u stanju samostalno primjenjivati ste~ena znanja u svom radu.

Otpor neznanju
I dok oni ru{e i uni{tavaju sve {to su generacije i generacije stvarale u Mostaru, mi smo gradili mostove i {irili istinu o Mostaru. Istrajavaju}i na toj ideji, ideji eMTeeM-a, koncipirali smo program 37. mostarskog teatarskog festivala koji }e biti na{ OTPOR neznanju, diletantizmu, bezumlju i ru{ila~kom nagonu. Ovim festivalom `elimo svjedo~iti da Mostar nije mrtav grad. Zato }e moto ovogodi{njeg festivala biti “Mostaru treba eMTeeM” . Festival }e pokazati snagu eMTeeM-a 1974 u punom kapacitetu i u Mostar dovesti brojne teatarske umjetnike, producente, kriti~are, direktore festivala itd. da u~estvuju u stvarala~kom procesu rade}i na novim eMTeeM-ovim projektima iz ovogodi{njeg repertoara. Bi}e to festival premijera, bi}e to svojevrstan sajam umjetni~kog potencijala koji `eli o`ivjeti obamrlo mediteransko lice Mostara.

Danas otvaramo pitanje
U okviru Festivala svaki dan bit }e odr`ani otvoreni razgovor pod zajedni~kim nazivom: Danas otvaramo pitanje! Pitanja koja }e biti otvorena su: - Umjetnost - izvozni brend BiH ili Ima li umjetnost {ansu u dana{njem BH dru{tvu? - Odgovornost umjetnika za dru{tvenu zbilju - Teatarske koprodukcije: novi kvalitet ili {ansa za pre`ivljavanje? - Budu}nost umjetnosti u nacionalnom konceptu vlasti - Budu}nost bh. teatra u okovima Dejtonskog ustava - Teatarski festivali u BiH: mjesta umjetni~kog vrednovanja najboljih ostvarenja ili mjesta zadovoljenja potreba lokalnih mo}nika - Repertoarskom politikom do identiteta (profila) teatra Uvodni~ari }e biti zna~ajni teoreti~ari i prakti~ari teatra u BiH, a u~esnici svi koji `ele dati doprinos raspravi i iznala`enju odgovora na neke od dilema bh. teatarske umjetnosti danas.

Dio planiranog okvirnog repertoara eMTeeM-a 1974 bi}e realizovan u toku ljeta i ~init }e program 37. mostarskog teatarskog festivala. U njegovoj realizaciji u~estvovat }e svi oni umjetnici koji vjeruju da Mostaru uistinu treba eMTeeM, svi oni koji vjeruju da je do{lo vrijeme da se

ru{iteljima, bez obzira na njihove funkcije, ka`e jasno i glasno: NON PASARAN. Pored repertoara koji planiramo realizovati, publika u Mostaru vidjet }e i sve ono {to smo u protekloj sezoni igrali {irom BiH, a bilo nam voljom ~elnika Grada uskra}eno igrati u Mostaru. Nas-

tavit }emo i dalje svjedo~iti da nikakvo nasilje, neznanje i bahatost nisu u stanju sru{iti snagu umjetni~kog izra`avanja. ^itav FESTIVAL bi}e POBUNA, bi}e PROTEST, bi}e poziv na kona~ni OTPOR svim ru{iteljima Mostara. Svi koji dijele na{e mi{ljenje, bez obzira ~ime se ba-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SCENA

37

Posljednje pripreme za Prvi Kakanj Demo Fest

POZNATI U^ESNICI I PROGRAM FESTIVALA
Organizatori se nadaju da }e Kakanj Demo Fest prerasti u internacionalni
Zavr{ene su i posljednje pripre me za Prvi Ka kanj De mo Fest, koji }e se odr`ati u subotu uve~er, 25. augusta. Organizatori ovog festivala dobili su preko 90 prijava, a odlu~ili su se za njih jedanaest koji }e se predstaviti na ovom festivalu. Ovaj fest bit }e podijeljen u dvije tematske cjeline i to koncertni dio, te after party. U koncetnom dijelu nastupit }e 7 sastava. Festival }e otvoriti dva hip-hop sastava i to mladi doma}i sastav Charisma (Kakanj), te reper HackOne iz Lukavca. Nakon njih nastupit }e bendovi: Bosnische Post (Sarajevo), Futavci (Sarajevo), Zadnji Popis (Srebrenica), Urban Instinkt (Tuzla), te Uncle Sam Decided (Sarajevo). Koncetni dio festivala zavr{it }e izme|u 1 i 2 sata 26. augusta, a nakon njega uslijedit }e after party za koji }e biti zadu`ena 3 DJ-a. Posjetiocima “ne}e dati spavati” DJ Infected, DJ Albino i DJ Muky iz Mostara. - Mogu re}i da sam zadovoljan

Dvije autobuske linije
Do po~etka festivala organizatori }e se potruditi da obezbijede dvije autobusne linije, na relaciji Kakanj - Halinovi}i, za one koji `ele da do|u na ovaj fest, a organizatori tako|er isti~u i to da }e posjetioci na ovom festivalu mo}i nabaviti sve {to }e im biti potre bno za ugo dan bo ra vak, a to su pi}e i hrana. Ta ko|er, po sje ti oce po zi vaju da na Bo~icu do|u sa {a to ri ma, ka ko bi se na taj na~in napravilo kampna se lje. stvari. Bilo je preko 90 prijava na Fest. Dolazile su sa raznih strana, po~ev{i od Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, a najvi{e ih je, dakako, bilo iz BiH. Nakon {to smo pregledali ve}inu aplikacija, napravili smo preliminarnu selekciju, rekao je jedan od organizatora. Kriterij odabira u~esnika bio je pokriti {to vi{e regija iz BiH, te da se dobije {to vi{e kvalitetnih sastava. Organizatori rade u`urbano kako bi sve pro{lo u najboljem redu. Ve} za narednu godinu najavljuju drugo izdanje Festa i to mnogo bolje, kvalitetnije i sadr`ajnije, a iskreno se nadaju da }e iza}i van granica BiH, te napraviti Internacionalni festival.

Sarajevski bend Bosnische Post

svim postignutim do sada. Prije svega, dosta problema vezalo se za odr`avanje ovog festa, ipak po{to smo te prepreke prevazi{li, ne bih da ih spo mi njem ovom prilikom. Trudili smo se da izaberemo {to vi{e kvalitetnih

Uloga savr{ena za njenu k}er

Stabilno stanje Bate @ivojinovi}a

Vivienne Jolie-Pitt kao princeza

Aurora
Angelina Jolie pobrinula se da joj se njena 4-godi{nja k}erka pridru`i na filmskom platnu i ostvari filmsku ulogu princeze Aurore u ekranizaciji bajke o Trnoru`ici. Tako }e Vivienne Jolie-Pitt na filmskom platnu utjeloviti k}erku zle kraljice koju }e u filmu glumiti upravo Angelina. Angelina je, navodno, bila uvjerena da }e najmla|e od njeno {estoro djece biti savr{eno za tu ulogu, pa se bacila na posao i nagovarala svoje {efove da je zaposle dok, naposljetku, nisu popustili. Prema tvrdnjama portala The Sun, ostala djeca nagovaraju Brada i Angelinu da i njima osiguraju uloge u filmu. - Angie je mislila da }e biti zabavno iskustvo za nju i njenu k}erku, a Viv ima uro|en talent za glumu, potvrdio je izvor. S obzirom na gluma~ke gene, jedva ~ekamo da vidimo realizaciju ove ideje na ljeto sljede}e godine, kada se film treba po~eti prikazivati u kinima.

Iz Svetog Save na VMA
Legenda srpskog glumi{ta Velimir Bata @ivojinovi} (79) u utorak u jutarnjim satima napustio je bolnicu “Sveti Sava” , gdje je bio smje{ten zbog mo`danog udara. Nakon zavr{enog lije~enja u ovoj ustanovi, Bata oporavak nastavlja na Vojnomedicinskoj akademiji. - Prema tvrdnjama ljekara, Batino stanje je stabilno i sve se bolje osje}a. Ipak, predstoji mu dug oporavak jer je ipak imao te`i oblik mo`danog udara. Prvobitno je trebao da bude preba~en u Selters banju i tamo se rehabilituje, ali kako treba vi{e vremena da se stigne do ove ustanove, porodica je odlu~ila da ga ne zamara i izabrala VMA za dalji oporavak. Svi se brinu o njemu, pa su dugo i razmi{ljali gdje }e ga prebaciti iz bolnice “Sveti Sava” izjavio je porodi~ni prijatelj. , @ivojinovi} je imao nekoliko zdravstvenih problema proteklih godina. Sr~ani udar pre`ivio je 17. oktobra 2006., a samo tri godine kasnije imao je gangrenu. Ovu bolest je sanirao na Kubi, da bi mu se ona ponovo vratila kada je 2011. povrijedio nogu na snimanju serije “Selo gori, a baba se ~e{lja” .

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

[ta sve krivo radite pred laptopom?

Bolovi u le|ima i vratu
Du`e kori{tenje laptopa, ~ak i za stolom, treba zabraniti jer uzrokuje lo{e dr`anje te bolove u le|ima i vratu, ka`u fizioterapeuti
Lo{e dr`anje izbaci}e tijelo iz ravnote`e. Odre|ene mi{i}e pretjerano, a druge gotovo uop}e i ne koristimo, zbog ~ega }e zakr`ljati, {to dodatno {teti kralje`nici. I laptop je stoga opasan. Prije svega, jer nas tjera da gledamo prema dolje, dok ekran mora biti ispred nas i pritom ne smijemo zaroniti glavom prema njemu. Prije nego po~nete koristiti laptop, ispod njega stavite knjige ili stare ~asopise, sve dok vam ekran ne bude u nivou o~iju. I kupite zasebnu tipkovnicu. U svakom slu~aju, najmanje {to trebate u~initi je kupiti mi{a i ne koristiti ugra|eni touch pad, jer njegovo kori{tenje tako|er mo`e dovesti do bolova u le|ima, upozoravaju lije~nici. Du`e kori{tenje laptopa, ~ak i za stolom, treba zabraniti jer uzrokuje lo{e dr`anje te bolove u le|ima i vratu, ka`u fizioterapeuti. Ljekari obja{njavaju da bi se kralje`nica ispravno zakrivila, stopala moraju biti znatno ni`e od kukova, a to zna~i da trebaju biti na podu. Ako radite na laptopu le`e}i, istina je da polo`aj na trbuhu, kada smo oslonjeni na podlaktice, godi kralje`nici jer je u polo`aju ekstenzije. Istra`ivanja ka`u da kralje`ni~ka mo`dina nije pod velikim optere}enjem, ali nije po`eljno dugo zauzimati taj polo`aj. Ponekad mo`emo jo{ stvoriti probleme s kralje`nicom ako smo u dugotrajnim prisilnim polo`ajima, osobito ako su prisutni problemi s kralje`nicom.

Mr{aviji stomak uz vi{e vitamina D
Dr. Keri Peterson, autorica vitamin D dijete, tvrdi da uz pove}anje ovog vitamina u ishrani mo`e da se izgubi sedam kilograma za pet sedmica. Ona obja{njava da je to zbog toga {to vitamin D ubrzava metabolizam masnih }elija i {to smanjuje apetit. Njena dijeta podrazumijeva konzumiranje hrane bogate vitaminom D kalorijske vrijednosti 1.400 do 1.500 kalorija dnevno, koja bi tijelu omogu}ila 600 IJ vitamina D. Problem je u tome {to malo hrane sadr`i vitamin D prirodno, pa je neophodno da se uzimaju suplementi. Izlaganje suncu na 10 do 15 minuta bez kreme za sun~anje tako|er obezbje|uje preporu~enu dnevnu dozu vitamina D. Dokazano je da vitamin D ima i druge zdravstvene koristi, poput ja~anja imuniteta, kostiju i neuromi{i}nih funkcija. Jedna studija je pokazala da su ljudi koji su pili sok od narand`e sa 350 mg kalcijuma i 100 IJ vitamina D tri puta dnevno poslije 16 sedmica zabilje`ili zna~ajno smanjenje sala na stomaku iako nisu izgubili mnogo od ukupne tjelesne te`ine.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Intenzivni dezeni
Eklektika boje i forme je najbolji na~in da se opi{u modeli koji inspiri{u ljetni trend jarkih dezena. Gotovo nemogu}e kombinacije koje zapljuskuju pogled na modnim pistama su sjajna inspiracija za odjevne komade i detalje koje mo`ete ponijeti ovog ljeta. Samo pustite ma{ti na volju i u`ivajte u vatrometu!

Viva by Fergie
Uz `en st ven, jedinstven i osna`uju }i Vi va by Fergie iskusi}ete kontradiktornu kombinaciju o~aravaju}eg bilja, uz primjese lavande i in tri gan tne biljke vetivera. Novi Viva miris u kombinaciji sa zavodljivim o~ima koji pru`a super drama maskara, svakako su odli~na kombinacija za ljeto 2012. “Viva je svje`a i neo~ekivana, a i smjela mje{avina mirisnih nota koja donosi dvostruki efekat. Viva `ena je mo}na, ali ipak zavodljiva. @ivi `ivot po sopstvenim pravilima” , izjavila je pjeva~ica Fergie, jedna od najmo}nijih `ena u svijetu {ou- biznisa, kojom je parfem inspirisan.

Bijele mak kocke
Potrebno:
za tijesto: 2 ~a{e {e}era 3 ~a{e bra{na pra{ak za pecivo 50 gr nemljevenog maka pola ~a{e ulja 2 ~a{e mlijeka {e}era u prahu

Priprema:
Uzmite ~a{u zapremine 200 gr. Prvo u ~iniji izmije{ajte i sjedinite suhe sastojke, dodajte mlijeko i ulje i dobro izmije{ajte, nije potreban mikser. Sipajte u nauljen pleh ili na papir u plehu i pecite u prethodno zagrijanoj rerni dok porumeni. Kada je gotovo, pospite {e}erom u prahu. Sijecite na kocke.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OGLASI

39

Na osnovu ~lanova 20, 23. i 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", broj 49/05) a u skladu sa ~lanom 9. ta~ka 3.3. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Vare{ i Stru~ne slu`be Op}inskog vije}a i op}inskog na~elnika broj 02-789/07 od 12. 12. 2007. godine i ~lana 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Vare{ i Stru~ne slu`be Op}inskog vije}a i op}inskog na~elnika broj 02-448/12 od 25. 7. 2012. godine, na~elnik Op}ine Vare{ raspisuje

JAVNI O G LAS
za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika na neodre|eno vrijeme Naziv radnog mjesta: 1. Namje{tenik: vi{i samostalni referent za turizam - izvr{ilac. Opis poslova radnog mjesta: 1. Vi{i samostalni referent za turizam: - prati, predla`e i preuzima odgovaraju}e mjere i aktivnosti vezane za oblast turizma, rukovodi radom Turist info-centra. Obavlja animaciju potencijalnih smje{tajnih kapaciteta. Anketira lica koja imaju turisti~ke kapacitete, umre`ava ili postavlja na web stranice. Fotografi{e sve prirodne, kulturno-historijske i ostale znamenitosti op}ine Vare{. Vodi evidenciju o broju posjetilaca u privatnom i dru{tvenom sektoru. Organizuje turisti~ke posjete najva`nijim lokalitetima i znamenitostima na podru~ju op}ine Vare{. Kreira i svakodnevno a`urira web stranicu Turist info-centra. U~estvuje u izradi projekata iz oblasti turizma od nevladinih organizacija, te kantonalnih i federalnih ministarstva. Uspostavlja i odr`ava saradnju sa medijima, reklamira turisti~ke kapacitete i u~estvuje u svim aktivnostima iz oblasti turizma, prikuplja i obra|uje dokumentaciju i vodi bazu podataka. Odgovara za zakonito, stru~no, a`urno i blagovremeno obavljanje poslova. Obavlja i druge poslove koje mu odredi pomo}nik na~elnika u skladu sa zakonom. Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetnost, zdravstvena sposobnost, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Slu`be za upravu Op}ine Vare{, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be i da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove i to: 1. Vi{i samostalni referent za turizam: - V[/VI stepen, ekonomski ili dru{tveni smjer, polo`en stru~ni ispit, aktivno poznavanje engleskog jezika, poznavanje rada na ra~unaru i jedna godina radnog iskustva. Uz prijavu na javni oglas potrebno je prilo`iti slijede}u dokumentaciju (originale ili ovjerene fotokopije): - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci ili ovjerenu fotokopiju CIPS-ove li~ne karte); - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci); - diplomu o zavr{enoj stru~noj spremi; - dokaz o radnom sta`u (uvjerenje poslodavca ili uvjerenje nadle`nog organa PIO/MIO sa de{ifracijom zanimanja); - uvjerenje nadle`nog suda da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca); - dokaz da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u FBiH, a {to dokazuje izjavom kandidata koja se popunjava i ovjerava na {alteru Op}ine ili kod notara - odnosi se na kandidate koji nisu radili u organima dr`avne slu`be ili su nezaposleni ili uvjerenjem organa dr`avne slu`be; - dokaz da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava BiH (ovjerena izjava kandidata), dokaz o polo`enom stru~nom ispitu i - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru. Javni oglas }e biti objavljen u tri razli~ita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom podru~ju Federacije BiH i ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa kratkom biografijom i potrebnom dokumentacijom u zatvorenoj koverti dostaviti putem po{te ili li~no na adresu: Op}ina Vare{ - Slu`ba za op}u upravu Ul. Zvijezda 34. 71 330 Vare{ sa naznakom: Za javni oglas za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika: Vi{i samostalni referent za turizam. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Op}inski na~elnik Hamdo Fati}, dipl. ing. {umarstva

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 44. KOLA SuperLOTO-a UZ 44. KOLO SuperLOTO-a OD 21. 08. 2012. godine OD 21. 08. 2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45..............................................................................420.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................580.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRNA

05 07 10 28 32 40

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

07 10 40 05 32 28
7 6 0 7 0 7 5 3 2 5 8 3

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................72.771,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.507,19 KM Fond dobitaka 50%:.............................................36.385,50 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 215.900,10 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................221.407,29 KM Odaberi boju je: .......................................8.472,60 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ................. 10.915,65 KM Akumulirano u fondu za jackpot:................392.475,38 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:....................403.391,03 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : .................5.457,83 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : .............6.367,46 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .....13.644,56 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.564,00 KM Nagradni fond 50%:............................... 4.282,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........856,40 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 0 181 3.587

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 0,00 KM 50,30 KM 4,60 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 22.08.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:.................15.598,10 KM Jackpot ukupno:..................................................................16.454,50 KM Fond za ostale dobitke: .........................................................3.425,60 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 2 228,60 KM Iznos: 21 32,60 KM Iznos: 162 4,20 KM Iznos: 1.597 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 22.08.2012.

40

OGLASI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 66. stav 1. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 46/10), ~lana 32. stav 1. Statuta Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/05),kao i Odluke Upravnog odbora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu broj 94/12 od 29. 6. 2012. godine, Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu raspisuje

U skladu sa ~lanom 4.Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira objavljujemo:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA
za period 01.01.2012.-30.06.2012.godine I - OP]I PODACI O EMITENTU puna i skra}ena firma adresa sjedi{ta broj telefona i telefaksa,e-mail i web stranica

J AVNI O G LA S
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU I / NAZIV POZICIJE - Direktor Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. II / OPIS POZICIJE U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 46/10), kao i odredbama Statuta Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/05) Direktor: - izvr{ava odluke Upravnog odbora, - imenuje i razrje{ava {efove organizacionih jedinica, - odlu~uje u prvom stepenu o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih vezano za radni odnos, - predla`e Upravnom odboru mjere za efikasno i zakonito obavljanje djelatnosti, - predla`e unutra{nju organizaciju i sistematizaciju posla, - predla`e planove rada i razvoja, - podnosi Upravnom odboru izvje{taj o finansijskom poslovanju, - rje{ava po zahtjevima gra|ana za kvalitetnu zdravstvenu uslugu i odnos prema njima, - vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom i drugim op}im aktima Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. Direktor je nalogodavac za izvr{enje finansijskog plana Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu i odgovara Upravnom odboru za rezultate rada i finansijske poslove Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. III / MANDAT Mandat direktora traje 4 (~etiri) godine. Po isteku mandata ista osoba mo`e, na osnovu javnog oglasa, ponovno biti imenovana za direktora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, ali najvi{e za jo{ jedan mandatni period. IV / UVJETI ZA KANDIDATE A) OP]I UVJETI - da je stariji od 18 godina (izvod iz mati~ne knjige ro|enih), - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od {est mjeseci), - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (ovjerena izjava), - da nije na funkciji u politi~koj stranci (ovjerena izjava), - da nije ~lan zakonodavne ili izvr{ne vlasti ili savjetnik u smislu odredbi Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti FBiH (ovjerena izjava), - da nema privatni - finansijski interes u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu (ovjerena izjava), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo (uvjerenje nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova - nadle`ne policijske uprave, ne starije od tri mjeseca), - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (uvjerenje nadle`nog suda, ne starije od tri mjeseca), - da mu nije izre~ena za{titna mjera u prekr{ajnom postupku, nespojiva sa obavljanjem du`nosti direktora (uvjerenje nadle`nog suda ne starije od tri mjeseca). B) POSEBNI UVJETI Kandidat za poziciju direktora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, pored uvjeta iz ta~ke IV A.) ovog oglasa, mora da ispunjava i sljede}e posebne uvjete: - zavr{en medicinski fakultet (ovjerena fotokopija diplome); - odgovaraju}a specijalizacija iz registrirane djelatnosti Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu (ovjerena fotokopija uvjerenja o specijalizaciji); - nastavnik medicinskog fakulteta u zvanju najmanje docenta (potvrda medicinskog fakulteta); - radno iskustvo 5 (pet) godina na poslovima lije~nika specijaliste (potvrda o radnom iskustvu na navedenim poslovima) i - aktivno znanje engleskog jezika (certifikat). Kandidati su du`ni prilo`iti i program rada. C) OSTALI UVJETI Prilikom procjene kvalifikacije i iskustva kandidata, vodit }e se ra~una o sljede}im kriterijima: - rezultati ostvareni u dosada{njem radu, - sposobnost komuniciranja, javnog nastupa, posjedovanje rukovodnih i organizatorskih sposobnosti za vo|enje javne ustanove od posebnog zna~aja za Federaciju BiH i dr`avu BiH, - afirmisanost kandidata kao stru~njaka i nau~nika iz oblasti medicine. V / POTREBNI DOKUMENTI Uz prijavu na oglas, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta iz ta~ke IV A) i B) ovog oglasa, biografiju, kao i program rada. VI / PODNO[ENJE PRIJAVA Javni oglas ostaje otvoren 30 dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja ovog oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. Prijave kandidata sa dokazima (u originalu ili ovjerenoj kopiji) dostavljaju se preporu~enom po{tom na adresu: "KLINI^KI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU" Ulica bolni~ka broj 25 71 000 Sarajevo" sa naznakom "Prijava za izbor i imenovanje direktora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu za Konkursnu komisiju za provo|enje postupka izbora kandidata za direktora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu". Na pole|ini koverte navesti ime i prezime podnosioca prijave, adresu i kontakt-telefon. VII / OBJAVLJIVANJE JAVNOG OGLASA Javni oglas }e biti objavljen u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i dnevnim novinama "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje" Sarajevo. VIII / OSTALE NAPOMENE Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovog imenovanja. Obrasci se popunjavaju neposredno prije intervjua.

"Rudnik `eljezne rude" dd Vare{, R@R dd Vare{ Rudarska br.1, Vare{ 032/843-060,843-039,fax 843-030 e-mail: rzr.vares@bih.net.ba predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Omani} Asim dipl.ecc.-predsjednik Operta Emsudin-~lan Ibri} Mustafa- ~lan ~lanovi uprave Mr.sci. Hercegovac Enver dipl.ing.rud. direktor Dru{tva II PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA broj emitovanih vrijednosnih papira i 7.661.958 obi~nih dionica nominalna cijena nominalna vrijednost 10,00 KM vlasnici vi{e od 5 % vrijednosnih papiraIbri} Mustafa 30,7489% dionica emitenta s pravom glasa Jata Group d.o.o.Srebrenik 19.0603% Ad`ajli} Emir 17.2726% vlasnici ~lanovi uprave i nadzornog odbora i Ibri} Mustafa 30.7489% postotak vlasni{tva emitenta III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU podaci iz bilansa stanja AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 48,635,589 c) Teku}a sredstva 14,463,560 d) Gubitak iznad visine kapitala 0 e) Ukupna aktiva 63,099,149 PASIVA a) Kapital 59,184,072 b) Upisani osnovni kapital 0 c) Dugoro~ne obaveze 0 d) Kratkoro~ne obaveze 3,901,673 e)Pasivna vrem.razgrani~enja 13,404 f) Ukupna pasiva 63,099,149 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 228,035 b) Rashodi 474,268 c) Dobitak/gubitak prije poreza d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -246,233 Direktor: Mr.sci. Hercegovac Enver dipl.ing.rud.

Vare{,16.08.2012. godine

JU Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo Ul. Ramiza Sal~ina br. 6 Sarajevo Na osnovu ~l. 112. st. 4. Zakona o srednjem obrazovanju ("Sl. novine Kantona Sarajevo" br. 23/10), ~lana 5. Pravilnika o radu JU "Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu" Sarajevu, Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo broj: 11-38-22633-34/12 od 24.7.2012. i Odluke [kolskog odbora Centra br. 050943-3-100/12 od 21.8.2012. raspisuje se

J AV N za priKzaposlenikaK U R S I jem O N
1. Profesor matematike na nastavnu normu od 11 ~asova sedmi~no na neodre|eno vrijeme od 1.9.2012. 2. Profesor fizike na nastavnu normu od 7 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. 3. Profesor ekonomskih predmeta na nastavnu normu od 9 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. 4. Higijeni~arka na puno radno vrijeme na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. 5. No}ni de`urni na puno radno vrijeme na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. Uslov za radno mjesto pod brojem 1. - zavr{en prirodno-matemati~ki fakultet odsjek matematika VII stepen stru~ne spreme, odnosno zavr{en najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa. Uslov za radno mjesto pod brojem 2. - zavr{en prirodno-matemati~ki fakultet odsjek fizika VII stepen stru~ne spreme, odnosno zavr{en najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa. Uslov za radno mjesto pod brojem 3. - zavr{en ekonomski fakultet VII stepen stru~ne spreme, odnosno zavr{en najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa. Uslov za radno mjesto pod brojem 4. - zavr{ena srednja {kola IV stepen (SSS) Uslov za radno mjesto pod brojem 5. - zavr{ena srednja {kola IV stepen (SSS) Uz prijavu na konkurs je potrebno dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu, - rodni list, - diplomu o zav{enom fakultetu za radna mjesta pod brojem 1, 2, 3 ili srednjoj {koli za radna mjesta pod brojem 4 i 5, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (nije uslov) - ukoliko kandidat ima polo`en stru~ni ispit, - biografiju sa brojem kontakt-telefona. Tra`eni dokumenti mogu biti originali ili ovjerene fotokopije ne starije od 6 mjeseci. Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave dostaviti li~no na protokol ili putem po{te na adresu: JU Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo, Ul. Ramiza Sal~ina br. 6, Sarajevo, sa naznakom "Za konkurs". Prednost kod izbora kandidata imaju osobe koje su na dan 11.12.2009. bili u radnopravnom statusu u ovoj {koli, odnosno osnovnim ili srednjim {kolama Kantona Sarajevo, a {to su du`ne dokazati: - ovjerenim fotokopijama ugovora o radu iz kojeg je vidljivo da je kandidat imao radno pravni status na odre|eno vrijeme na dan 11.12.2009. Prednost imaju kandidati koji imaju iskustva u radu sa slijepom i slabovidnom djecom i omladinom. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatranje.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

KORAK NAPRIJED
Synaptics ThinTouch Ultrabook tastatura
Kada se pomene kompanija Synaptics, prva asocijacija su njeni tochpad proizvodi. Ako ste, pak, vi{e u svijetu mobilnih ure|aja, onda su vam poznati njeni ekrani osjetljivi na dodir koji se koriste u okviru HTC One X i Sony Xperia P modela. Sada ova kompanija planira da u|e na jo{ jedno tr`i{te na kojem ima dobre izglede da bude uspje{na. Rije~ je o tr`i{tu tastatura na kojima ova kompanija }e plasirati ThinTouch tastaturu kojom }e snabdijevati PC proizvo|a~e koji `ele da ultrabook ra~unare na~ine jo{ tanjim. Rije~ je o tastaturama koje bi mogle da budu za oko 50 posto tanje u odnosu na konkurentske.

41

Bluetooth sijalica
Malo, malo, pa se de{ava da neko smisli ne{to novo {to se odnosi na sijalice naredne generacije. Ovog puta rije~ je ~ak o dodavanju Bluetooth 4.0 tehnologije sijalicama. Upita}ete se zbog ~ega, a odgovor je u sljede}em. Bluetooth sijalice }e omogu}iti da uparite svoj telefon sa jednom ili vi{e ovakvih sijalica u va{em domu i onda ih kontroli{ete preko posve}ene aplikacije. Na ovaj na~in biste mogli da uklju~ujete, isklju~ujete sijalice, mijenjate ja~inu osvjetljenja, pode{avate timer i ~ak primjenjujete specijalno RGB pode{avanje koje bi omogu}ilo da se mijenjaju boje kojim bi sijalica koju kontroli{ete mogla da svijetli, sve bez ikakvog posebnog sistema za automatizaciju.

Voice Search za Android
Google je na~inio svoju opciju Voice Search za Android dostupnom na jo{ 13 jezika, pa je Voice Search sada dostupan na 42 jezika i u 46 zemalja, navodi se u zvani~nom saop}enju kompanije. Dodati jezici omogu}ili su velikom broju novih korisnika da upotrebljavaju ovaj servis, navodi se u saop{tenju Bertrand A. Damiba, jednog od rukovodilaca ove kompanije. Me|u dodatim jezicima su svi evropski jezici kao i baskijski, rumunski, bugarski, slova~ki, finski, katalonski, galicijski, ma|arski, islandski, bosanski, {vedski, norve{ki i evropski portugalski. Google je godinama radio na usavr{avanju servisa navode}i da je u tome u~estvovao veliki broj ljudi.

Auslogic Disk Defrag 3.5.0.5
Auslogic Disk Defrag je kompaktan i brz alat za defragmentaciju koji podr`ava FAT 16/32 i NTFS file sisteme. On je opremljen naprednim tehnikama za optimizaciju diska koje }e rije{iti problem sa va{im zagu{enjem i usporenjem sistema i krahovima povezanim sa fragmentacijom diska. Osnovne karakteristike ovog alata su defragmentacija i optimizacija, konsolidacija slobodnog prostora, inteligentno smje{tanje sistemskih fajlova, odr`anje MFT rezervisane zone ~istom, defragmentacija pojedina~nog fajla ili direktorija, automatski re`im defragmntacije. Nova verzija donosi dodavanje kompletne podr{ke za sve Windows 8 verzije, instaler optimizovan za Windows 8.

Peter Thiel, jedan od najranijih Facebook investitora

Rasprodao akcije
Peter Thiel, jedan od najranijih Facebook investitora, prodao je gotovo sve svoje akcije u ovoj kompaniji. Njih vi{e od 20 miliona. Akcije su prodate po cijeni od oko 20 dolara, {to zna~i da je Thiel sada bogatiji za 446 miliona dolara, pi{e Mashable. Agencija Reuters pi{e da Thiel u vlasni{tvu i dalje ima oko 5,6 miliona akcija Facebooka. Thiel je bio i jedan od osniva~a PayPala, a i CNN pi{e da se na prodaju svojih akcija u Facebooku nije odlu~io zbog pada njihove vrijednosti. Plan o prodaji napravljen je onog dana kada je Facebook iza{ao na berzi, a Thiel bi svoje akcije sada prodao bez obzira na njihovu cijenu. Peter Thiel je u Facebook ulo-

Reuters pi{e da Thiel u vlasni{tvu i dalje ima oko 5,6 miliona akcija Facebooka

Angry Birds postaju pankeri
`io 500.000 dolara, sada ve} davne, 2004. godine. Akcije Facebooka, koje su pale na rekordni minimum nakon {to je istekla zabrana prodaje akcija u vlasni{tvu prvih velikih akcionara te kompanije, na}i }e se pod dodatnim pritiskom kada u novembru na prodaju budu ponu|ene 1,44 milijarde novih hartija. Prema Bloombergovim podacima, nakon {to je pro{le sedmice istekla zabrana prodaje, u opticaju se na{ao 271,1 milion akcija Facebooka. Podaci koji treba da budu objavljeni pokaza}e koliko je velikih akcionara zadr`alo svoje akcije. Smatra se da }e akcionari po isteku sljede}e zabrane prodaje 14. novembra prodati oko 55 posto od ukupno 1,2 milijarde akcija. Rovio se udru`io s ameri~kim pank-rokerima Green Day. [ta }emo dobiti? Muzi~ko izdanje bijesnih pti~ica ve} tokom jeseni. Taman kad smo pomislili da finska kompanija vi{e ni{ta novo ne mo`e iscijediti iz svoje superuspje{ne fran{ize, objavljeno je kako su sa momcima iz grupe Green Day dogovorili stvaranje nastavka igre u kojoj ptice ganjaju svinje koje su im ukrale jaja. I to ne samo jednog ve} njih deset, pi{e Next Web. ^lanovi benda Billie Joe Armstrong, Mike Dirnt i Tre Cool pozajmi}e svoje likove za igru, kao i svoj posljednji singl “Oh Love” i kao ekskluziv, pjesmu “Troublemaker” . U Roviju ka`u kako je to prva saradnja te vrste. Koliko ih poznajemo, ne}e biti posljednja, pa mo`emo o~ekivati kako }e jo{ bendova, umjetnika i drugih poznatih i slavnih osoba biti ovjekovje~eno epizodom Angry Birdsa.

Ju`nokorejski elektronski gigant Samsung

^etiri milijarde dolara Normalize za nove ~ipove antiinstagram aplikacija
Ju`nokorejski elektronski gigant Samsung saop{tio je da }e ulo`iti oko ~etiri milijarde dolara u svoju fabriku u SAD-u radi pove}anja proizvodnje sistemskih ~ipova koji se koriste u pametnim telefonima, tabletnim kompjuterima i ostalim elektronskim ure|ajima. Samsung navodi da je cilj investicije modernizacija postoje}ih operacija i postizanje velike sistemske integracije u proizvodnji. Posao }e krenuti ovog mjeseca, a po~etak masovne proizvodnje zakazan je za drugu polovinu sljede}e godine, prenio je AFP. “Veoma smo zadovoljni zbog pro{irenja prisustva u Ostinu i zbog pove}anja Samsungovog kapaciteta za visoko napredne logi~ke proizvode” saop{tio je Woo, sung Han, predsjednik Samsungove kompanije u Teksasu. Ju`nokorejska firma navodi da }e ovo biti njena najve}a pojedina~na investicija u Teksasu do sada. Kompanija je u ovaj pogon ulo`ila 13 milijardi dolara od 1996. godine. Ukoliko ste od onih koji ne vole Instagram i druge sli~ne aplikacije i fotofiltere, sada postoji prava aplikacija za vas - Normalize.

Radi se o iOS aplikaciji programera Joa Macirovskog, pi{e Mashable, koja uklanja filtere i vra}a fotografije na “normalno” stanje. Iako i sam koristi Instagram, ponekad `eli da vidi “pravu sliku” pa je rije{io da napravi apli, kaciju koja }e to omogu}iti, ka`e autor. “Normalize je brz i jednostavan na~in vra}anja `ivota u dosadne fotografije” pi{e u opisu ove aplika, cije u App Storeu, odakle je mogu preuzeti korisnici iOS ure|aja sa verzijom 5.0 ili novijom. Normalize se jo{ po ne~emu razlikuje od Instagrama, ova aplikacija se napla}uje i ko{ta 99 centi.

42

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JU "MUZEJ ISTO^NE BOSNE" TUZLA Broj: 043-0-SU-12-001409 Zenica, 21.8.2012. godine

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U ZENICI

Na osnovu Saglasnosti za popunu upra`njenog radnog mjesta broj: 10/1-34-2186-1/12 Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona i Odluke Upravnog odbora JU Muzej isto~ne Bosne Tuzla broj: 01-50/12, raspisuje se

J AV N I O G L A S
za popunu upra`njenog radnog mjesta 1. Knjigovo|a-ra~unovo|a, jedan izvr{ilac na neodre|eno vrijeme. a) Opis radnog mjesta: Knjigovo|a-ra~unovo|a obavlja slijede}e poslove i radne zadatke: Radi na vo|enju finansijskog knjigovodstva, vr{i kontrolu likvidatorskih poslova, vodi materijalno knjigovodstvo (osnovna sredstva, sitni inventar, potro{ni materijal, promjene u glavnoj knjizi i analiti~ka evidencija), uz saglasnost direktora odobrava sve vrste izdataka, kontroli{e i uz saglasnost direktora likvidira finansijsku dokumentaciju, vr{i isplate po odlukama direktora i Upravnog odbora, sastavlja zavr{ni ra~un i periodi~ne obra~une, te ih blagovremeno dostavlja na razmatranje direktoru i Upravnom odboru, priprema prijedlog finansijskog plana Muzeja i dostavlja ga direktoru i Upravnom odboru, sastavlja i otprema razli~ite statisti~ke preglede i izvje{taje, radi na obra~unu pla}a zaposlenika, vr{i kontiranje cjelokupnih poslovnih promjena Muzeja po na~elima knjigovodstva i Zakona o ra~unovodstvu, podnosi Upravnom odboru izvje{taje i obrazlo`enja o finansijskom poslovanju, knji`i sve poslovne promjene analiti~ki i sinteti~ki, vodi analizu prihoda i rashoda po svim vrstama, vodi analitiku dobavlja~a i putnih akontacija, vodi knjigu ulaznih i izlaznih ra~una, ~uva knjigovodstvene knjige i dokumentaciju, prati zakonske propise u oblasti ra~unovodstva, organizuje i kontroli{e poslove oko popisa imovine, vodi evidenciju putnih naloga i vr{i njihov obra~un u zakonskom roku, vodi evidenciju po svim vrstama kredita, izdaje potvrde o visini pla}a, vodi kartone pla}a za sve zaposlenike Muzeja, radi na svom stru~nom usavr{avanju, obavlja i druge poslove po nalogu direktora Muzeja. b) Op{ti uslovi: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, ali ne stariji od 65 godina, - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova za koje se kandiduje, - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak i da nije osu|ivan za krivi~no djelo. c) Posebni uslovi: - da ima vi{u stru~nu spremu (I stepen ekonomskog fakulteta) ili srednju stru~nu spremu (ekonomska {kola), - da ima najmanje dvije (2) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja vi{e stru~ne spreme, odnosno pet (5) godina radnog sta`a u struci, nakon sticanja srednje stru~ne spreme, - polo`en ispit za samostalnog ra~unovo|u, - osposobljenost za rad na ra~unaru. d) Uz prijavu, koja treba da sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, potrebno je prilo`iti slijede}u dokumentaciju: 1. dokaz o {kolskoj spremi: ovjerena kopija diplome, 2. dokaz o radnom sta`u poslije sticanja stru~ne spreme, 3. potvrdu o polo`enom ispitu za samostalnog ra~unovo|u:ovjerena kopija certifikata, 4. dokaz o osposobljenosti za rad na ra~unaru, 5. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), 6. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 7. uvjerenje nadle`nog suda o neka`njavanju (ne starije od 3 mjeseca). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu na javni oglas moraju biti originalni ili ovjerene kopije. Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije zasnivanja radnog odnosa. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno na slijede}u adresu: JU Muzej isto~ne Bosne Tuzla (Prijava za javni oglas), D`indi} mahala 21, 75 000 Tuzla Kandidati koji u|u u u`i izbor }e biti pozvani na intervju. Rok za podno{enje prijava je 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

Na osnovu ~lana 31. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 38/05, 22/06 i 63/10), ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 49/05) i ~lana 34. i 38. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda u Zenici, predsjednica Op}inskog suda u Zenici objavljuje

za popunu radnih mjesta namje{tenika na odre|eno vrijeme u Op}inskom sudu u Zenici 1. Vi{i referent-sudski asistent-daktilograf 2. Vi{i referent za administrativne poslove u ZK uredu 3 (tri) izvr{ioca na odre|eno vrijeme, a najdu`e dvije (2) godine 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme, do povratka namje{tenice sa porodiljskog odsustva

J AV N I O G L A S

USLOVI: Pored op}ih uvjeta utvr|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanin BiH, stariji od 18 godina, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, da nije obuhva}en odredbom ~l. IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine) kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda u Zenici i to: POD 1: SSS, zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna, ekonomska ili druga srednja {kola, III ili IV stepen, polo`en ispit za daktilografa najmanje IB klase, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. POD 2: SSS, zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna ili druga srednja {kola, IV stepen, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. Potrebni dokumenti (original ili ovjerene kopije) - prijava, - diploma o zavr{enoj srednjoj {koli, - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), - uvjerenje o polo`enon stru~nom ispitu (za kandidate pod 2), - uvjerenje o polo`enom ispitu za daktilografa najmanje IB klase (za kandidate pod 1), - uvjerenje o radnom iskustvu, - uvjerenje/diploma o poznavanju rada na ra~unaru, - ovjerena izjava kandidata da nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, - ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Sa svim kandidatima koji budu ispunjavali op}e i posebne uvjete pod 1. javnog oglasa bit }e obavljeno testiranje iz poznavanja daktilografije i poznavanja rada na ra~unaru. Sva tra`ena dokumenta treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave javnog oglasa neposredno na prijemnu kancelariju Op}inskog suda u Zenici ili preporu~eno putem po{te, sa naznakom "za Javni oglas", na adresu: OP]INSKI SUD U ZENICI Trg BiH broj 2 72 000 ZENICA Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OBAVIJEST VOZA^IMA!
Bosanskohercegova~ki auto-moto klub u skladu sa Ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine na podru~ju kantona/`upanija: Unsko-sanskog Tuzlanskog Zeni~ko-dobojskog Bosanskopodrinjskog - Sarajevskog - Hercegova~ko-neretvanskog i - Srednjobosanskog

obavezan je pru`iti usluge pomo}i na javnim cestama bez naknade. Pozivom na tel. (033) 1282 odnosno (033) 282-100 sa fiksnog ili mobilnog telefona svi motorizovani gra|ani koji prilikom registracije vozila na ime poslova Slu`be pomo}-informacije uplate predvi|enu naknadu na navedenim podru~jima mogu b e s p l a t n o dobiti slijede}e usluge: - informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima za vo`nju u Bosni i Hercegovini - tehni~ku pomo} na cesti u cilju osposobljavanja vozila za nastavak putovanja (usluga popravke manjeg kvara na vozilu) - uklanjanje neispravnih i o{te}enih vozila sa ceste do baze AMK odnosno najbli`e servisne radionice, a u cilju nesmetanog odvijanja prometa (ako se utvrdi da se kvar ne mo`e otkloniti na cesti) Pomenute usluge pomo}i na cesti mogu se besplatno dobiti jedanput mjese~no i najvi{e tri (3) puta godi{nje.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton Op}ina @ep~e JU O[ "Alija Nametak" u Begov Hanu Na osnovu odluke [kolskog odbora Osnovne {kole "Alija Nametak" iz Begov Hana, od 23.8.2012. godine, raspisuje se

JAVNO NA DME TA NJE
za izbor najpovoljnije ponude o uzimanju pod zakup prostorije {kolske kuhinje I Daje se u zakup poslovni prostor {kolske kuhinje veli~ine 23 m u prizemlju hola {kole. II Pravo u~e{}a u javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica, osim u~esnika koji su isklju~eni iz prava u javnom nadmetanju prema Uredbi o postupku nabavke robe i usluga. III Zainteresovani kandidati su du`ni dostaviti zatvorenu pisanu ponudu na adresu {kole u roku od osam dana od dana objavljivanja uz obrazlo`enje svoje dosada{nje aktivnosti vezane za promet i trgovinu hrane. U obzir }e se uzimati najbolje pisane ponude. IV [kola ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a, te zadr`ava pravo da izvr{i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a ili odbije ponudu prije ili opet nakon potpisivanja ugovora sa ponu|a~em. U slu~aju da se isti ne pridr`ava ku}nog reda {kole, {kola ne snosi nikakvu materijalnu odgovornost prema ponu|a~ima. O rezultatima javnog nadmetanja {kola }e pisano obavijestiti svakog u~esnika u javnom nadmetanju koji se na isti prijavi u navedenom roku. V Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetanjem se mogu dobiti u osnovnoj {koli "Alija Nametak" Begov Han ili na broj 032/684-291.

"Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana" Stolac Nadzorni odbor Broj: 01-26/2012 Datum: 16. 8. 2012. god. Temeljem ~l. 5, ~l. 72. i ~l. 74. st. 2, st. 5 i st. 6 Statuta "Dioni~kog dru{tva za otkup i obradu duhana" Stolac, a uvidom u istek mandata direktora dru{tva, Nadzorni odbor dru{tva "Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana" Stolac raspisuje

za imenovanje direktora dru{tva "Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana" Stolac Raspisuje se javni natje~aj za imenovanje na mjesto direktora dru{tva "Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana" Stolac, sa rokom trajanja za prijavu na isti od 30 dana po danu objave. Imenovanje se vr{i na period od 4 (~etiri) godine od dana imenovanja. Kandidat na javni natje~aj, pored op}e poslovne sposobnosti, mora ispunjavati i posebne uvjete, i to: - da ima zavr{enu visoku stru~nu spremu, poljoprivrednog, ekonomskog ili pravnog smjera, - najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovode}im poslovima u okviru istog ili sli~nog predmeta poslovanja koje ima dru{tvo, - da nema zakonskih i drugih smetnji za imenovanje, - da podnese svoj program rada i svoje vi|enje razvoja dru{tva. Uz prijavu, dokaze o ispunjenju uvjeta javnog natje~aja, kandidat dostavlja preporu~eno po{tom na adresu dru{tva: Stolac, S. Radi}a bb, sa naznakom "Za Nadzorni odbor - natje~aj" ili na protokol dru{tva. Sve eventualne dodatne upute u svezi ovog javnog natje~aja kandidati mogu dobiti na telefon u sjedi{tu dru{tva 063 357-118, svakim danom od 7 do 15 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u daljnje razmatranje.

J AV N I N A T J E ^ A J

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. Osman Brka: Bosanska savremena zbilja (17)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN

43

Razobli~avanje
iskrivljenih predstava
Uspje{na borba za o~uvanje i afirmaciju dr`ave BiH podrazumijeva uspje{no razobli~avanje iskrivljenih predstava o njenoj odbrani od 1992. do 1995. godine
Upravo zbog jakog islamskog odgoja, Izetbegovi} je sa ve}om odgovorno{}u djelovao protiv zla, neistine i nepravde, ako se ispoljava u muslimanskim sre di na ma, kao {to je, upravo radi duboke spoznaje islamskih vrijednosti, bio naro~ito odan da se te vrijednosti za{tite, odakle god su izvori ugro`avanja. Upravo, to su bili kriteriji Izetbegovi}evog ideolo{kog i politi~kog djelovanja, bi lo da su u pi ta nju lo kal ni problemi u BiH, regionalni na Balkanu, evropski ili globalni. Izetbegovi} je takvim kriterijima ocjenjivao terorizam kao zlo ~i ta vog ~o vje ~an stva, sa manifestacijama u svim dijelovima svijeta, odnosno u svim kontinentalnim, regionalnim i lokalnim sredinama. tav svijet...’ Ima, na`alost, ljudi koji to zaboravljaju.” Uspje{na borba za o~uvanje i afirmaciju dr`ave BiH podrazumijeva uspje{no razobli~avanje iskrivljenih predstava o njenoj odbrani od 1992. do 1995. godine. Prije, tokom i poslije agresije, iz centara velikodr`avnih politika protiv BiH, sna`nom propagandom koja jo{ traje, proizvodile su se i jo{ proizvode iskrivljene predstave o glavnim vrijednostima dr`ave BiH, njenih gra|ana i naroda, kao i o glavnim vrijednostima i autoritetima borbe koja se vodila i koja se jo{ vodi u cilju afirmacije, odbrane i za{tite tih vrijednosti. Karakter Izetbegovi}evih moralnih, eti~kih, ideolo{kih i politi~kih pogleda na `ivot je ugra|en u sadr`aje, na~ine i rezultate borbe za afirmaciju i odbranu dr`ave BiH. Za to se Ize tbe go vi} mo `e smatrati glavnim kreatorom i politike i politi~ke prakse kojom su oblikovane vrijednosti dr`ave BiH, njenih gra|ana i naroda. BiH kao dr`ava se mo`e uru{iti samo ako se uru{e njene vrijednosti, {to se ~ini putem planske, kontinuirane i smi{ljene propagande, upravo protiv Izetbegovi}eve li~nosti i protiv rezultata koji su ostvareni u bor bi ko ju je on pre dvo dio. Pre ma to me, is kriv lji van je predstava o li~nosti Izetbegovi}a, o njegovom `ivotu, moralu i politi~kom djelovanju je glavni sadr`aj djelovanja iz propagandnih centara koji se jo{ nadaju da je mogu}e ostvariti velikodr`avne ambicije na {tetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta dr`ave BiH. U tom smislu, zalaganje da se o~uvaju i ja~aju pretpostavke opstojnosti dr`ave BiH u uslovima zajedni~kog `ivota ljudi razli~itih nacija i vjera, podrazumijeva da se za{tite sve vrijednosti koje su predmet propagandnog djelovanja, s ciljem iskrivljivanja predstava o njima. U tim okvirima, obaveza je patriotskih snaga da se, u okviru za{tite svih ostalih vrijednosti BiH, za{titi i Izetbegovi}eva li~nost i djelo. Pri tome se ni od koga ne o~ekuje da se to ~ini prikrivanjem istine, ve} naprotiv, afirmacijom istine kao glavnog vrijednosnog kriterija odbrane BiH. Samo istinom se mogu braniti i uspje{no odbraniti vrijednosti BiH, a neistinom se mogu samo napadati. Prema tome, borba protiv iskrivljenih predstava o Izetbegovi}u podrazumijeva afirmaciju istine.

1305. 1514. 1754.

U Londonu obje{en Vilijam Volas, vo|a [kota u borbi protiv Engleza.

Turski sultan Selim I pobijedio u bici kod ^aldirana persijskog {aha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).

Ro|en Luj XVI, francuski kralj od 1774. Nakon izbijanja Francuske revolucije 1789. doveden je sa porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. @irondinski konvent svrgnuo ga je sa prijestola, u decembru iste godine osu|en je na smrt pod optu`bom za izdaju. U januaru 1793. je pogubljen na giljotini.

Rudolf Valentino

1926.
Umro ameri~ki glumac italijanskog porijekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvijezda po~etkom 20. vijeka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno `enske publike. Proslavio se u nijemim filmovima ulogama zavodnika, stekav{i milione obo`avateljki (“^etiri jaha~a apokalipse” , “Dama s kamelijama” “[eik” “[eikov , , sin” “Krv i pesak” , , “Mladi rad`a”).

1775. 1821. 1839. 1864. 1912. 1939. 1945. 1962. 1973. 1990. 1992. 1996. 1999. 2000. 2001. 2003. 2009.

Kralj Engleske D`ord` II proglasio ameri~ke koloniste, koji su u aprilu po~eli borbe za nezavisnost ameri~kih dr`ava, pobunjenicima i unajmio 20.000 njema~kih pla}enika da se obra~unaju s njima. Ameri~ki rat za nezavisnost zavr{en je pobjedom kolonija 1783. Meksiko proglasio nezavisnost od [panije. Na po~etku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija zauzela Hongkong.

Ro|en gr~ki dr`avnik Elefterios Venizelos. Kao premijer (1910-33) reformisao je radni~ko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio je Balkanski savez i u{ao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.

Ro|en ameri~ki filmski glumac, re`iser i baletski igra~ D`in Keli, jedna od najzna~ajnijih li~nosti u istoriji mjuzikla. Uspje{no je spajao klasi~ni balet sa modernom igrom (“Amerikanac u Parizu”, “Ples na ki{i”, “Poziv na igru” i “Helo, Doli!”). Ministri inostranih poslova Njema~ke i SSSR-a Joahim fon Ribentrop i Vja~eslav Mihajlovi~ Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku. Privremena Narodna skup{tina Demokratske Federativne Jugoslavije donijela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet vi{ak zemlje i poljoprivredne imovine od kulaka, crkve i manastira i tzv. nezemljoradnika. Ameri~ki telekomunikacioni satelit Telstar emitovao je prvi televizijski prenos izme|u SAD-a i Evrope. Plja~ka{ banke u Stokholmu uzeo je ~etvoro ljudi za taoce. Tokom {est dramati~nih dana izme|u plja~ka{a i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao {tokholmski sindrom. Sovjetska republika Jermenija objavila nezavisnost od SSSR-a.

Nastanak SDA
Nastanak Stranke demokratske akcije je jedna od najkrupnijih ~injenica u ~itavoj politi~koj historiji bo{nja~kog naroda i dr`ave BiH. U odnosu na ostale historijske doga|aje sli~nog zna~aja, ta ~injenica ima svoje posebne karakteristike, kako zbog op}ih uslova, s obzirom na doga|aje u bosanskohercegova~kom i {irem regionalnom, evropskom i globalnom svjetskom okru`enju, tako i zbog izazova pred kojima se na{ao bo{nja~ki narod, s obzirom na opasnosti koje su prijetile i njemu i dr`avi Bosni i Hercegovini, kao zajednici svih njenih gra|ana i naroda Srba, Hrvata i Bo{njaka. Nastanak Stranke demokratske akcije je bio odgovor bo{nja~kog naroda na izazove pred kojima se na{ao, a glavni izazov je bio odbraniti dr`avu Bosnu i Hercegovinu, a njenim gra|anima omogu}iti da u njoj zajedni~ki `ive u miru, me|usobnom po{tivanju i toleranciji. Stranka demokratske akcije je bila politi~ki faktor koji je definirao interese, ciljeve i metode politi~ke borbe, na osnovu ~ega je mobilizirao naj{ire slojeve patriota Bosne i Hercegovine, a naro~ito Bo{njake da ula`u napore i `rtve kako bi se postigli politi~ki, kulturni, ekonomski, socijalni i drugi interesi, tako da posebni interesi pojedinih gra|anskih, nacionalnih, vjerskih i socijalnih skupina ne budu u koliziji sa univerzalnim vrijednostima dobra, niti da ostvarivanje interesa bilo koje od posebnih skupina ugro`ava ostvarivanje interesa nijedne od ostalih skupina, {to je podrazumijevalo uskla|ivanje posebnih sa op}im interesima i vrijednostima.
(Sutra: Afirmacija muslimana)

Protivnik terorizma
Apsolutno odbacuju}i svako zlo, Izetbegovi} je odbacivao i terorizam kao oblik bilo kakve ideolo{ke i politi~ke borbe, ali je, isto tako, odbacivao i zlonamjerne kriterije u ocjenama dru{tvene i politi~ke prirode terorizma, odnosno, odbacivao je teze koje se {ire iz mnogih propagandnih sredina da je islam, po svojoj prirodi, sklon terorizmu i da postoji “islamski terorizam” . Izetbegovi} je, govore}i u Teheranu, 11.12.1997. godine, jo{ rekao: “... Neki ljudi misle da se pre dnost mo `e pos ti }i te ro rom. To je zabluda koja se opasno {iri. Terorizam je izraz na{e sada{nje i mogu}i uzrok na{e budu}e nemo}i. On nije samo nemoralan nego i neproduktivan. Nemoralan, jer ginu nevini ljudi, a neproduktivan, jer nikad i nigdje ni{ta nije rije{io. Terorizam su odbacili svi ozbiljni politi~ki pokreti u povijesti. Mislim da ga je Kur’an izri~ito zabranio poznatom re~enicom: ‘Ko ubije jednog nevinog ~ovjeka, kao da je pobio ~i-

Aleksandar Godunov

1979.
Prvak Bolj{oj baleta Aleksandar Godunov zatra`io je i dobio politi~ki azil u SAD-u. Stekao je svjetsku slavu kao baletski glumac, umro je 18. maja 1995.

Oko 200 mladih neonacista u prisustvu stotina odu{evljenih pristalica napalo hostel za izbjeglice u njema~kom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom. Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinovi} i Mate Grani} potpisali u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsjednika Srbije i Hrvatske Slobodana Milo{evi}a i Franje Tu|mana, 7. avgusta u Atini. Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, borave}i u svemirskoj stanici Mir 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru. Avion erbas A320 kompanije Galf er sa 135 putnika i osam ~lanova posade sru{io se u vode Zaliva, na pet kilometara sjeverno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je po`ar u jednom od motora. U udesu nije bilo pre`ivjelih. Japanski sud donio je odluku da centralna vlada mora da plati od{tetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejaca koji su odmah po zavr{etku Drugog svjetskog rata pre`ivjeli eksploziju na japanskom brodu. D`on Gogan, ra`alovani bostonski sve{tenik i centralna figura u seks-skandalu koji je potresao Katoli~ku crkvu, prebijen je nasmrt u zatvoru, u kome je bio od 2002, kada je osu|en zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika. Umro legendarni austrijski skija{ Toni Sajler, koji je na zimskim Olimpijskim igrama 1956. osvojio zlatne medalje u sve tri discipline - spustu, slalomu i veleslalomu.

Kralj Hasan Drugi

1999.
U 70. godini preminuo marokanski kralj Hasan Drugi.

Osman Brka ro|en je 9. aprila 1942. u Te{nju. O`enjen je i ima troje djece. Srednju poljoprivrednu {kolu je poha|ao u Banjoj Luci i Derventi, a zavr{io 1961. u Derventi. Zatim je zavr{io u~iteljski kurs u Bijeljini. Kao u~itelj razredne nastave radio je do jeseni 1963. Vi{u pedago{ku {kolu - smjer geografije i historije u Sarajevu upisuje 1963, a zavr{ava 1965. Osnivanjem SDA, na li~ni zahtjev predsjednika Alije Izetbegovi}a, dolazi u Sarajevo, gdje u centrali SDA radi profesionalno i obavlja va`ne politi~ke funkcije do decembra 2000. Od osnivanja SDA bio je ~lan Glavnog odbora u svim sazivima do danas. ^lan Izvr{nog odbora stranke bio je od Prvog do Drugog kongresa SDA (1991 - 1997). Od 1996. do 2000. u dva saziva bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Od 2000. do 2002. bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH. Od 2002. do 2006. bio je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH. @ivi i radi u Sarajevu.

Brok Piters

2005.
Umro ameri~ki glumac Brok Piters, koji je tuma~io ulogu crnca nevino optu`enog za silovanje u ~uvenom filmu “Ubiti pticu rugalicu” .

44

SPORT

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Sarajevska pivara bi}e u narednoj LIGA PRVAKA Braga i Udinese remizirali godini sponzor NSBiH

Dinamo bolji od Maribora
Zagreba~ki Dinamo uknji`io je na svom terenu pobjedu nad Mariborom rezultatom 2:1 u prvom susretu play-offa Lige prvaka. Za vodstvo hrvatskom prvaku bilo je potrebno deset minuta igre. Nakon udarca Sammira sa distance, odbijena lopta stigla je do Vide na desnoj strani koji je {alje do ^opa, a ovaj je bez te{ko{}a {alje iza le|a golmana Maribora Handanovi~a za 1:0. Gostuju}i tim se nije predavao i u 39. minuti rezultat je bio 1:1. Cvijanovi~ je uputio prizemnu loptu u {esnaestarac modrih, a u namjeri da loptu izbaci u korner Badelj ju je nespretno zahvatio i skrenuo u svoj gol, matirav{i golmana Kelavu. U drugom poluvremenu prikazana je borbena igra oba tima u kojoj su se bolje sna{li igra~i hrvatskog prvaka, koji su pogotkom Badelja u 74. minuti stigli do pobjede od 2:1. Dinamo je mogao ostvariti i uvjerljiviji trijumf po{to je Sammir u 84. minuti vrlo dobro pucao iz slobodnjaka, ali je
Reuters

Ivica Osim, Jasmin Bakovi} i Nazif Brankovi}: Potpisan ugovor o saradnji

BH 20 prirodna
izvorska voda za bh. reprezentativce
U prostorijama Sarajevske pivare potpisan je ju~er ugovor o suradnji izme|u Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine i Sarajevske pivare na godinu. Ovaj ugovor o saradnji potpisali su u ime N/FSBiH predsjednik Komiteta za normalizaciju Ivica Osim i generalni sekretar Saveza Jasmin Bakovi}, dok je u ime Sarajevske pivare ugovor potpisao generalni direktor Nazif Brankovi}. Ovim ~inom proizvod Sarajevske pivare - BH20 prirodna izvorska voda postala je oficijelna voda A-reprezentacije BiH. I sigurno da }e ova suradnja izme|u Sarajevske pivare i Nogometnog saveza obradovati i potro{a~e sarajevskog piva znaju}i koliko im zna~i fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine. Sarajevska pivara je i ovim gestom pokazala da `eli na svaki mogu}i na~in davati podr{ku na{oj reprezentaciji, kojoj pri`eljkuje veliku sportsku sre}u u svim njenim budu}im izazovima.

Veliko slavlje igra~a AEL Limassola nakon pobjede nad Anderlechtom

pogodio stativu. Zna~ajnu i poprili~no neo~ekivanu pobjedu ostvario je kiparski AEL Limassol koji je na svom terenu sa 2:1 savladao favorizovani belgijski Anderlecht. Najbli`i plasmanu u dalje takmi~enje su bjeloruski BATE Borisov i Malaga koji su ostvarili pobjede nad izraelskim prvakom Ironi Kiryat Shmona 2:0, odnosno, Panathinaikosom, tako|e

sa 2:0. Rezultati: AEL Limassol - Anderlecht 2:1 (Junior 34, Miguel 72 Mbokani 62), BATE Borisov - Ironi Kiryat Shmona 2:0 (Rodionov 29, 78), Braga - Udinese 1:1 (Lima 68 - Basta 35), Dinamo Zagreb - Maribor 2:1, (^op 10, Badelj 74 - Badelj 39 ag), Malaga - Panathinaikos 2:0 (Demichelis 17, Eliseu 34).
G. V.

Stuttgart pobijedio moskovski Dinamo

I nas i njih ~eka pakao na Otoci
Kad pogledam raspored koji smo imali u prva tri kola, ne mogu biti zadovoljan u~inkom, ka`e Muharemovi}
Vezni fudbaler Olimpica Veldin Muharemovi} posljednjih desetak dana je van terena. Popularni Lede, koji je posljednjih ne{to vi{e od godinu dana ~lan najmla|eg sarajevskog premijerliga{a, nada se da }e biti spreman za subotnji susret na stadionu Otoka protiv FK Sarajevo, kluba u kojem je ponikao i proveo najljep{e trenutke svoje karijere, te osvojio titulu 2007. "Povrijedio sam ligamente i upitan sam za utakmicu protiv Sarajeva. Smatram da moji suigra~i imaju kvalitet za dobar rezultat. [teta {to se utakmica ne igra u ugodnijim uslovima umjesto na plus 40 stepeni. To nikome ne donosi korist i vode}i ljudi na{eg fudbala trebali bi se pozabaviti tim problemom. Ne mogu vam opisati koji pakao vlada na Otoci u popodnevnim satima kada je i susret sa Sarajevom na rasporedu. I nas i njih o~ekuje pakao", ka`e Muharemovi}. Ka`e da jo{ ne mo`e da vjeruje da je njegov biv{i klub ispao od Zete u tre}em pretko-

FK OLIMPIC Veldin Muharemovi} pred duel sa Sarajevom

Ibi{evi} proslavlja drugi pogodak i pobjedu Stuttgarta

Dva gola Ibiševi}a
Stuttgart je ostvario veliki iskorak ka grupnoj fazi UEFA Evropske lige. Popularne “{vabe” su sino} na svom terenu nadigrali moskovski Dinamo rezultatom 2:0 u prvom me~u play-offa kvalifikacija za UEFA Evropsku ligu, koji je odigran pred 20.400 gledalaca. Dvostruki strijelac i najzaslu`niji igra~ za pobjedu Stuttgarta u sino}njem me~u bio je bh. reprezentativac Vedad Ibi{evi}, koji je mre`u gostiju zatresao u 71. i 90. minuti. Za gostuju}i sastav igrao je Zvjezdan Misimovi}, kojeg je u 38. minuti zamijenio Semshov. “Bili smo svjesni da nas o~ekuje te{ka utakmica. Najva`nije je da smo ostali strpljivi, kao i da smo veoma dobro funkcionisali u igri u odbrani” izjavio je Ibi, {evi} po zavr{etku duela za njema~ke medije, dodav{i: “U Moskvi }emo tako|e imati te`ak me~. Zato se ni u kojem slu~aju ne smijemo osje}ati suvi{e sigurno. Pobjeda od 2:0 je, zapravo, vrlo opasan rezulat” , zaklju~io je Ibi{evi}. Revan{-utakmica igra}e se narednog utorka, 28. avgusta, na stadionu Khimki u Moskvi sa po~etkom u 20 sati, kada }e biti poznat putnik iz ovog duela u grupnu fazu Evropske lige, koja }e startovati 20. septembra.
G. V.

Veldin Muharemovi}: Upitan za gradski derbi protiv biv{eg kluba

lu Evropske lige. "Moram priznati da sam kao Bosanac bio ponosan na bordo momke. I onda im se desi Zeta. Ali, i to je fudbal. S obzirom na nesporan kvalitet koji posjeduje tim Olimpica i na ono {to pokazuje Sarajevo ove sezone, mo`emo o~ekivati veoma tvrd i zanimljiv duel na Otoci", smatra fudbaler Olimpica. Oto~ani su po mi{ljenju Muharemovi}a mogli i morali bolje otvoriti sezonu. "Kad pogledam raspored ko-

ji smo imali u prva tri kola, ne mogu biti zadovoljan u~inkom. Pobjeda i dva remija ne izgledaju toliko lo{e, ali bodove izgubljene ku}i u prvom kolu protiv Rudara negdje moramo vratiti da bismo zadr`ali priklju~ak za klubovima u samom vrhu tabele. Igramo kao i pro{le sezone dosta tvrdo, a na{i me~evi zavr{avaju sa malo golova. @elimo li se kona~no domo}i Evrope, moramo podi}i nivo forme", zaklju~io je Veldin Muharemovi}. M. K.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SPORT
Trebinjci poja~ali napad

45

Uo~i kvalifikacionih utakmica sa Lihten{tajnom i Latvijom

Boban \eri} pre{ao u Leotar
Ekipa Leotara dobila je poja~anje. Rije~ je o Bobanu \eri}u, mladom 19-godi{njem napada~u koji je stigao iz In|ije. \eri}, koji }e u Trebinju ostati do kraja ove polusezone, nastupao je za mla|e selekcije na{e reprezentacije. “\eri}a znam jo{ iz vremena dok sam trenirao mla|e kategorije Vojvodine iz Novog Sada i smatram da smo dobili vrijednog i kvalitetnog momka. U napadu smo imali samo Borivoja Filipovi}a, a sad }e mu pomagati i \eri}” rekao je trener ,

Boban \eri}: Novi ~lan ekipe s Polica

Leotara Vladimir Ga}inovi}. Mladi napada~ }e debitovati ve} u subotu, kad Leotar gostuje u Prijedoru kod Rudara.

Spursi se moraju okrenuti drugim rje{enjima
U generalci pred start kvalifikacija BiH je savladala Vels

Selektor Su{i} u utorak otkriva karte
Izvjesno je da ve}ih izmjena u odnosu na spisak igra~a koji su nastupili u prijateljskoj utakmici protiv Velsa ne}e biti
Safet Su{i}, selektor fudbalske A reprezentacije BiH, u utorak (28. avgust) }e objaviti spisak igra~e na koje }e ra~unati u prve dvije utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, protiv Lihten{tajna 7. septembra u Vaduzu i ~etiri dana kasnije protiv Latvije u Zenici. S obzirom na to da pravila nala`u da internacionalci pozive dobiju dvije sedmice ranije, selektor je ju~e poslao pozive na adrese njihovih klubova, no do utorka }e se o njima mo}i samo naga|ati. Izvjesno je da ve}ih izmjena u odnosu na spisak igra~a koji su u prijateljskoj utakmici protiv Velsa slavili pobjedu rezultatom 2:0 ne}e biti. Mogu}e je da Su{i} u tim vrati Senijada Ibri~i}a ili Harisa Medunjanina, koji nisu putovali u Llanelli. Tako|er, poziv }e vjerovatno dobiti i Avdija Vr{ajevi}, prvotimac Hajduka koji zbog administrativnih problema (nije izvadio vizu) nije putovao na Vels. U susretu protiv Lihten{tajna seletkor ne}e mo}i ra~unati na Senada Luli}a koji je suspendovan zbog crvenog kartona iz bara`a za EP protiv Portugala. Kako sada stoje stvari, pozive su dobili: Asmir Begovi} (Stoke), Ibrahim [ehi} (Mersin), Mensur Mujd`a (Fraiburg), Boris Pand`a (Mechelen), Emir Spahi} (Sevilla), Toni [unji} (Zorya), Mu ha med Be {i} (HSV), Ognjen Vranje{ (Krasnodar), Ivan Sesar (Sarajevo), Senad Luli} (Lazio), Miralem Pjani} (Roma), Zvjezdan Misimovi} (Dinamo Moskva), Sejad Salihovi} (Hoffenheim), Adnan Zahirovi} (Spartak Nal~ik), Damir Vran~i} (Eintracht Braunschweig), Miroslav Stevanovi} (Vojvodina), Muamer Svraka (@eljezni~ar), Edin D`eko (Manchester City) i Vedad IbiS. [. {evi} (Stuttgart).

Prijateljska utakmica futsal reprezentacija

F

utsal reprezentacija Bosne i Hercegovine 29. avgusta na Palama }e odigrati prijateljsku utakmicu protiv Srbije. Ovaj prijateljski me~ bit }e sve~arskog karaktera, jer }e istog dana biti otvorena sportska dvorana kapaciteta 2.500 sjede}ih mjesta. Okupljanje reprezentacije BiH predvi|eno je za 27. avgust do 14 sati u hotelu Park u Vogo{}i, a selektor Boro Matan za ovaj susret pozvao je slijede}e igra~e: Behrudin Omerbegovi} (MNK Remi-play BiH - Sarajevo), Haris Skuhan (MNK Komunikare Mostar), Alen Lali} (MNK Vrgorac - Hrvatska), Maid Rami} (MNK Vrgorac - Hrvatske), Nijaz Mulahmetovi} (MNK Remi-play BiH - Sarajevo), Dra`en Novoselac (KMF Tango - Isto~no Sarajevo), Marin [unji} (MNK Brotnjo - ^itluk), Tomo Bevanda (MNK Brotnjo - ^itluk), Ivan Matan (MNK Nacional Zagreb -

BiH na Palama Pjani} pristojno doma}in Srbiji odbio Tottenham
Da, istina je! Tottenham Hotspur je kontaktirao Romu u `elji da u svoje redove dovede Miralema Pjani}a, kazao je novinarima zastupnik na{eg reprezentativca Michele Gerbino, te dodao kako su Rimljani odbacili ponudu. “Tottenham je bio zainteresovan, ali Roma i Pjani} su zahvalili na interesu i pristojno su odbili njihovu ponudu” dodao , je Gerbino. Bh. internacionalac, nakon sjajne debitantske sezone u dresu Rome, postao je meta nekolicine velikih evropskih klubova. Navodno su za njega interes pokazali Barcelona i Bayermn, a posljednji u nizu je

Na{i hakleri se okupljaju 27. avgusta

Hrvat ska), Mu ha med Ra mi} (MNK Bosnakompred - Tuzla), Savo Andri} (KMF Leotar - Tre-

binje), Miljan Vico (KMF Leotar - Trebinje) i Emir Hopovac (KMF Orego Oslo - Norve{ka). S. [.

Tottenham, koji tra`i zamjenu za Luku Modri}a. Pjani} je za Romu odigrao 30 utakmica, s tim {to ne namjerava stati na tom broju... “Pjani} se potpuno posvetio projektu Rome i jedina mu je `elja da ostvaruje {to bolje rezultate sa Rimljanima. On, dakle, ostaje u Italiji. Ima ugovor do 2015, {to je sasvim dovoljno vremena da se adaptira i poka`e sve svoje kvalitete” rije~i su , Gerbina, koji je na kraju savjetovao i Tottenham da bi najbolje za njih bilo da se okrenu potrazi za drugim igra~ima, jer se prelazni rok bli`i kraju, a Pjani} sigurno ostaje u Romi i naredne J. Li. sezone.

46

SPORT

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Juniorska reprezentacija BiH

Kara~i} pozvao 24 igra~a
Planirano je da se do 29. avgusta odr`i nekoliko treninga i jedna kontrolna utakmica

Benjamin ^oli}, desni bo~ni @eljezni~ara

Toni Kara~i}, selektor juniorske fudbalske reprezentacije BiH (U-19), 27. avgusta u hotelu Park u Vogo{}i okupit }e svoje izabranike kojim }e ovo biti jedna od posljednjih provjera pred kvalifikacioni turnir za plasman na Evropsko prvenstvo. Planirano je da se do 29. avgusta odr`i nekoliko treninga i jedna kontrolna utakmica. Kara~i} je za ovo okupljanje pozvao 24 igra~a, a to su: Reuf Durakovi} (FC Lustenau), Emir Plakalo (Sarajevo), Amar Rahmanovi} (Sloboda), Omar Markovi} (Skeid Oslo), Sandro Mari-

Benjamin ^oli} sjajni defanzivac plavog tima

I U GABELU PO TRI BODA
Desni bo~ni @eljezni~ara i mlade reprezentacije BiH Benjamin ^oli} u pro{loj sezoni bio je jedan od najboljih pojedinaca u plavom dresu. On i Kvesi} suvereno su dr`ali @eljine bokove, a nebrojeno puta su u~estvovali i u ofanzivnim akcijama, koje bi napada~i ili veznjaci zavr{avali golovima.
Na{i juniori doma}ini su kvalifikacija za EP

GO[K je jedina ekipa koja je pro{le sezone bila bolja od nas, a mi je dobili. Me|utim, slabiji su u odnosu na pro{lu sezonu, a mi se di`emo u formi, tako da nas u Gabeli interesuju tri boda, kako bismo zadr`ali priklju~ak sa vrhom, ka`e ^oli}
ju}i bodovni saldo, s tim {to treba naglasiti da nas je pobjeda u Grada~cu dodatno podigla” tvrdi ^oli}, ko, jeg smo upitali koliko bi @eljo onda bodova imao da je u boljoj formi? “Opet sedam, jer je nama nemogu}e pobijediti Travnik na Piroti. Zrinjski je pokazao da se mo`e, ali mi u tome jo{ nismo uspjeli.” @eljo u slijede}em kolu igra me~ protiv GO[K-a u Gabeli, gdje su protekle sezone trijumfovali golom Bogi~evi}a u posljednjim trenucima susreta. “To je jedina ekipa koja je pro{le sezone bila bolja od nas, a mi je dobili. Me|utim, slabiji su u odnosu na pro{lu sezonu, a mi se di`emo u formi, tako da nas u Gabeli interesuju tri boda, kako bismo zadr`ali priklju~ak sa vrhom. Ne smijemo kiksati, jer nam se to odmah osjeti na plati” ka`e ^oli}, koji }e nakon 5. ko, la BH Telecom Premijer lige BiH na okupljanje mlade reprezentacije, koju o~ekuju kvalifikacioni me~evi protiv Gr~ke i Njema~ke.

no (Dinamo Zagreb), Ermin Imamovi} (Lokomotiv Moskva), Belmin Vila (Hajduk), Jozo [piki} ([iroki Brijeg), Ivan Buha~ ([iroki Brijeg), Adin ^iva (Sarajevo), Asim Zec (Hradec Krtalove), Adis Omerba~i} (Schalke 04), Haris Hajradinovi} (Olimpic), Halil Hajti~ (Kaiserslautern), Emir Salki} (Grasshoppers), Armin Ale{evi} (Zürich), Nikola Danilovi} (OFK Beograd), Fedor Predragovi} (Borac), Rado{ Jotanovi} (Borac), Romano Vlaho (Zrinjski), Miodrag Jovanovi} (Bor~a), Nermin Hod`i} (Rudar Prijedor), Haris Muharemovi} (Sarajevo) i Almir Kasumovi} (Hannover). Na{i juniori bit }e doma}ini kvalifikacionog tunira koji po~inje 10. oktobra, a prolaz u elitni krug kvalifikacija tra`it }e protiv Norve{ke, Slova~ke i Kazahstana. Utakmice }e se igrati na Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatovi} Hase” na Ko{evu, te na SRC-u Slavija u Isto~nom Sarajevu. Dvije prvoplasirane reprezentacije plasirat }e S. [. se u naredni krug kvalifikacija.

Sedam ovako, sedam onako
^oli}eva motorika, drskost, sigurna igra u odbrani, te gotovo pa savr{en centar{ut, itekako olak{avaju posao veznjacima tima sa Grbavice, koji se bez straha mogu posvetiti ofanzivi. Sa po~etka nove sezone, ^oli} je, kao i cijela ekipa u ne{to slabijoj formi u odnosu na pro{lu sezonu, {to se pak ne osjeti na bodovnom saldu. “U kakvom smo raspolo`enju i formi do~ekali start prvenstva, sedam bodova iz tri susreta je i previ{e. Imali smo dva te{ka gostovanja i doma}u utakmicu, koja je bila derbi i ovo je sasvim zadovoljava-

Moramo dobiti Grke
“Gr~ka je za nas biti ili ne biti. Ako ih ne pobijedimo, protiv Nijemaca mo`emo igrati rekreativno. Moramo osvojiti {est bodova iz ove dvije utakmice, kako bismo imali neke {anse za bara`, a ni tada nismo sigurni. Ipak, da}emo sve od sebe da pobijedimo Grke i onda poku{amo dobiti Njema~ku, koja je apsolutni favorit” ka`e nam ^oli}. ,
J. LIGATA

T

akmi~arska komisija Nogometnog saveza Federa ci je BiH na sje dni ci odr`anoj u utorak registrovala je sve utakmice 1. i 2. kola postignutim rezultatom, ali je raspravljala i o propustima na prvoliga{kim terenima. Najvi{e se govorilo o kantonalnom derbiju izme|u Bratstva i Slobode, koju je tim iz Gra~anice rije{io u svoju korist rezultatom 1:0. Prijave za pokretanje postupka podnesene su protiv oba tima. Doma}inu zbog propusta u organizaciji kada je u 77. minuti navija~ gostuju}e ekipe utr~ao na teren {to je dovelo do incidenta, te zbog ubacivanja rolni papira u teren. Zbog navija~a na terenu, prijava je podnesena i protiv Tuzlaka. Tako|er, “odgovarat }e” i gostuju}i trener Abdulah Ibrakovi}, te isklju~eni prvotimac

Takmi~arska komisija NSFBiH

Pod lupom me~ Bratstvo - Sloboda
Slobode Aldin [i{i}, koji su prekr{ili ~lan 11. Kodeksa o pona{anju ~lanova organizacije NSFBiH. Sporno je bilo i su|enje na pomenutoj utakmici pa se sudijskoj ~etvorci (Emiru Spahali}u, Adisu Durakovi}u, Admiru Ba{i}u i Mateu Musi), posmatra~u su|enja (Nerminu Parad`iku), te delegatu (Esadu Kudeli}u) nala`e da dostave detaljne dopunske izvje{taje. Takmi~arska komisija NSFBiH smatra neophodnim, te predla`e Sudijskoj komisiji NSFBiH, da iz vr{i de ta ljnu ana li zu su|enja utakmica Bratstvo Sloboda, Gora`de - Iskra i Branitelj - ^apljina. S. [.

Navija~ je na teren u Gra~anici u{ao u 77. minuti

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SPORT

47

Prve utakmice play-offa Evropske lige

LULI] PREKO FAJI]A KA GRUPNOJ FAZI
Beogradski Partizan nakon eliminacije iz Lige prvaka nastavak takmi~enja u Evropi tra`it }e preko Tromsa, dok }e Zvezda sa novim trenerom imati te`i zadatak, jer }e ugostiti slavni Bordeaux
Ve~eras su na rasporedu prve utakmice play-offa Evropske lige, a ve} nakon prvog pogleda na parove, mo`e se zaklju~iti da nas o~ekuje mnogo uzbu|enja. Na teren }e i jedan na{ fudbalski A reprezentativac. Senad Luli} }e sa Lazijom gostovati u Sloveniji kod Mure, gdje ne bi trebao imati te`ak zadatak kako bi ve} u prvoj utakmici ovjerio prolaz u grupnu fazu. Mura, ~iji dres nosi na{ internacionalac Nusmir Faji}, prolaz u play-off izborila je za zelenim stolom, jer je u obje utakmice pora`ena od ukrajinskog Arsenala, ali je prva registrovana slu`benim rezultatom 0:3, {to je Slovencima bilo dovoljno za prolaz. Amir Spahi} sa Slaskom }e u Wroclavu ugostiti Hannover. Njema~ki bundesliga{ je favorit, no sigurno je da se ni poljski prvak ne}e predati bez ispaljenog metka. Ostrvski derbi bit }e odigran u [kotskoj, gdje }e Hearts ugostiti slavni Liverpool, a na teren }e i tri ekipe iz regiona. Beogradski Partizan nakon eliminacije iz Lige prvaka nastavak takmi~enja u Evropi tra`it }e preko Tromsa, dok }e Zvezda sa novim trenerom imati te`i zadatak, jer }e ugostiti slavni Bordeaux. Ni{ta lak{i posao ne o~ekuje ni Zetu iz Golubovaca, koja je u tre}em pretkolu eliminisala Sarajevo. Crnogorski predstavnik u Podgorici }e igrati protiv holandskog velikana PSV Eindhovena. Parovi: Anji Makhachkala - AZ Alkmaar (18 sati), Neftchi - APOEL Nicosia (18), Tromso - Partizan sk (19), Molde - Heerenveen (19), Bursaspor- Twente (19.30), Dinamo Bukure{t - Metalist Kharkiv (19.30), Lucern - Genk (19.30), Dudelange - Hapoel Tel Aviv (20), Feyenoord - Sparta Prag (20), Trabzonspor - Videoton (20), Midtjylland - Young Boys (20.15), Debrecen - Club Brugge (20.30), Lokeren - Viktoria Plzen (20.30), PAOK - Rapid Be~ (20.30), Vaslui - Inter Milan (20.45), Hearts - Liverpool (20.45), Motherwell - Levante (20.45), Crvena zvezda Bordeaux (20.45), Slask Wroclaw - Hannover (20.45), Horsens Sporting Lisbon (21), Athletic Bilbao - HJK Helsinki (21), Maritimo - Dila Gori (21), Mura - Lazio (21), Zeta - PSV Eindhoven.
S. [.

Zeta }e nakon eliminacije Sarajeva senzaciju tra`iti protiv PSV-a

(18.30), Ekranas - Steaua Bukure{t (18.45), AIK Stockholm - CSKA Moskva (19), Atromitos - Newcas-

tle United (19), Sheriff - Marseille (19), Legia Warsawa - Rosenborg, Liberec - Dnipro D’petrov-

Vele` na popravnom u Grada~cu

D`afi}a brinu mladi igra~i
Stratega ro|enih nije toliko zabrinuo poraz koliko odnos mladih igra~a prema crvenom dresu • Gledao sam Gradinu i mogu re}i da imaju dosta sli~nosti s nama, ka`e D`afi}
Nakon {to su u prvom kolu deklasirali Radnik kod ku}e s visokih 3:0, te izgubili u Zenici 0:2, u me~u u kojem su protiv favorizovanog ^elika pru`ili veoma dobru igru, ekipa Vele`a je kod ku}e u tre}em kolu do`ivjela neo~ekivani poraz od 0:1 protiv Rudara. Stratega ro|enih, Asmira D`afi}a, nije toliko zabrinuo poraz koliko odnos mladih igra~a prema crvenom dresu i ~injenica da su samo jednom zaprijetili golu gostiju. “Ni na jednu utakmicu koju smo odigrali prije Rudara ne mogu se po`aliti niti zamjeriti momcima. Ekipa je mlada, neiskusna i lo{e se nosi s pritiskom. Igra~i ne mogu da odr`e koncentraciju svih 90 minuta, {to predstavlja veliki problem” govori trener Vele`a, te dodaje: , “Bojim se da nas je zahvatio onaj na{ poznati sindrom potcjenjivanja protivnika. Protiv ^elika svi odigraju sjajno, a onda do|e Rudar, kojeg moji igra~i o~igledno potcijene, i desi se poraz” . Popravni ispit Mostarci imaju sljede}eg vikenda u Grada~cu, gdje }e ih ugostiti Gradina. “Gledao sam Gradinu i mogu re}i da imaju dosta sli~nosti s nama. Mlad su i talentovan tim. Mnogo }e im nedostajati povrije|eni napada~ Asmir D`afi} i tu vidim neku na{u {ansu, s obzirom na to da im je on bio glavni oslonac u napadu. Ali opet sve zavisi od toga kako }e moji igra~i gledati na Gradinu. Ekipa je kompletna i vidjet }emo na terenu da li su moji dosada{nji razgovori sa igra~ima imali efekta. Ne mislim samo na Gradinu nego i na ostale utakmice koje nas o~ekuju naM. K. kon Grada~ca” kazao nam je Asmir D`afi}. ,

Soros kupio dionice Manchester Uniteda
Kako javljaju agenti sa njujor{ke berze Wall Street, ameri~ki milijarder George Soros je preko svoje investicijske kompanije otkupio 3,1 milion dionica Manchester Uniteda svrstanih u A kategoriju. To predstavlja 7,85 posto vlasni{tva nad dionicama A kategorije. Tako je Soros postao vlasnik 1,9-postotnog udjela u ukupnoj vlasni~koj strukturi kluba s Old Trafforda, koji, po ameri~kom poslovnom magazinu Forbes, dr`i titulu najvrednije sportske klupske organizacije na svijetu. Manchester United je na Wall Streetu, najve}em svjetskom tr`i{tu vrijednosnim papirima, debitirao desetog ovog mjeseca. U pone-

djeljak je, po svr{etku svih trgovinskih aktivnosti, dionica premijerliga{kog kluba vrijedila 13,06 dolara. Rije~ je o 6,7-postotnom padu u odnosu na cijenu postavljenu pri inicijalnoj javnoj ponudi prije desetak dana, a koja je iznosila 14 dolara.

Büttner u Unitedu
Menad`er Machester Uniteda Alex Ferguson doveo je ju~er i ~etvrto poja~anje u ovoj sezoni nakon Shinjija Kagawe, Nicka Powella i Robina van Persieja. Rije~ je o 23-godi{njem holandskom igra~u Alexanderu Büttneru. Za 5 miliona eura do{ao je iz Vitessea, igra na poziciji lijevog beka, a potpisao je petogodi{nji ugovor. “Alexander je jedan od najboljih mladih lijevih bekova u Evropi i odu{evljeni smo {to smo ga doveli. On je igra~ kojeg smo pratili ve} neko vrijeme. Njegov dolazak nam sada daje zaista uzbudljive opcije na toj poziciji” komentirao je , Ferguson nakon potpisivanja ugovora.

Mladi tim Vele`a pla}a danak neiskustvu

48

SPORT

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

DAN PLANINARA
BiH na Rudoj glavi
Zavr{ene sve pripreme za centralnu manifestaciju proslave 120 godina planinarstva u BiH • Dan planinara na Borovcu - Ruda glava kod Gora`da od petka do nedjelje • Bugarski ambasador u PSBiH • Izlet u kanjon Rakitnice • Tuzlaci na Vr{anima • Kanjonig u Bijeloj i adrenalinski izlet na Smetove...
Ure|uje: Ramo KOLAR Posjeta bugarskog ambasadora Angelova Planinarskom savezu BiH

AMBASADOR BUGARSKE U BiH Angel Aleksandrov Angelov bio je u posjeti Planinarskom savezu na{e zemlje. Povod je bio uspon velike grupe bh. planinara na Musalu, najvi{i vrh u Bugarskoj, o kojemu smo pisali, a prijavilo se ~ak 150 planinara iz cijele BiH, koji na pohod kre}u 30. augusta. Predsjednik Planinarskog saveza BiH mr. sci. Zijad Deljo upoznao je ambasadora Angelova o aktivnostima koje PSBiH provodi u duhu obilje`avanja 120 godina organiziranog planinarstva u na{oj zemlji. Tom prigodom govoreno je o zavr{nim pripremama za Dan planinara {to se u nastupa-

ju}e dane vikenda odr`ava na Borovcu - Ruda glava kod Gora`da. Ambasador se pohvalno izrazio o aktivnostima PSBiH i za`elio uspje{an uspon na Musalu... • JEDNODNEVNI IZLET U KANJON RAKITNICE organizira sarajevski Klub No Comment u nedjelju. Ide se do Konjica, potom u Glavati~evo, gdje }e se ostaviti stvari i automobili a zadu`iti ronila~ka odjela. Organiziran je kombi-prevoz do sela Dobo~ani, iz kojeg se spu{ta u kanjon Rakitnice (prolazak kanjom trajat }e izme|u 5 i 7 sati). Kombi-prevoz je u selu Ka{i}i, pa u Glavati~evo na ru~ak, nakon ~ega se zavr{ava izlet. Za ~lanove kluba cijena iznosi 50, a za one koji to nisu 70 KM.

Zainteresirani se mogu javiti na telefon 061 312 560 (Edin)... • PLANINARSKU [ETNJU OD TUZLE DO VR[ANA organizirali su i izveli vrijedni ~lanovi tuzlanskog PD Konjuh. I{lo se pravcem: Tuzla-Vr{ani-pl. dom i nazad preko Ilin~ice i Slane Banje (sveukupno 4,5 sati u odlasku i dva sata uz povratku). I ovu {etnju, kao i sve ranije pohode, Stevo Cembauer Stiv je zabilje`io na njihovoj web stranici prigodnom fotoreporta`om... • KANJONING U MOSTARSKU BIJELU zeni~ki Klub ekstremnih sportova Scorpio organizira u subotu, 25. augusta. Sutradan je na programu adrenalinski izlet na Smetove...

Planinarska ku}a na Vr{anima

Me|unarodni rukometni TV turnir {ampiona Doboj 2012.

Uvjerljiv poraz Sloge na startu
Prvog takmi~arskog dana rukometa{i Sloge pora`eni od Ademara Leona sa ubjedljivih 26:40 • Bez defilea u~esnika
Na ovogodi{nji 44. me|unarodni rukometni TV turnir {ampiona Doboj 2012. godine, koji je otvoren u utorak, odazvalo se osam vrhunskih ekipa rukometa. Grupu A predvodi {panska Barcelona, a sa njom su jo{ ^ehovski medvedi, Dinamo iz Minska i Vardar-Pro iz Skoplja, jedina ekipa na turniru koja nije ove godine u~esnik kvalifikacija u euro takmi~enjima. Drugu grupu ~ine Ademar Leon, Cimos Kopar, Pick Seged i doma}a Sloga. Prvi put od 1965. godine na gradskom rukometnom stadionu nije bilo defilea u~esnika, {to je bilo iznena|enje. U ve~ernjim terminima prvog takmi~arskog dana u utorak odigrane su utakmice prvog kola u kojima je Sloga pora`ena od Ademar Leona 26:40, kao i Vardar Pro od ^ehovskih medveda sa 23:27, dok je Barcelona Intersport bila bolja od Dinama iz Minska sa 33:22.

Favoriti demonstrirali snagu na otvaranju turnira

Foto: M. BEGI]

Sloga - Ademar Leon 26:40 (12:19)
Gradski rukometni stadion. Gledalaca: 3.000. Sudije: Slave Nikolov i Gjorgi Na~evski (oba Makedonija). SLOGA: Dejanovi}, Pe{i} 4, Biljaka 6, Vuki~evi}, [ijakovi}, Bosi}, Me mi{e vi} 3, Antonovi},

Stankovi}, Maksimovi}, Pavlov, \uri}, Pani}, Kukrika, Manji}, Belji}. ADEMAR LEON: Malumbres, Puerta 3, Lopez 1, Leoz 7, Gonzalo 2, Nantes 6, Pineiro 1, Ruesga 3, Castro 1, Gutierez 6, Asanin, Gorges 6, Molina, Golubovi} 2, Vra`ali} 1, Vranje{ 1.

Vardar Pro - ^ehovski medvedi 23:27 (11:12)
Gradski rukometni stadion.

Gledalaca: 2.000. Sudije: B. Mari} i Z. Ma{i} (oba Srbija). VARDAR PRO: Martinovi}, Ojleski, Markoski 1, Dimitrovski, Nedanovski 1, Pribak, Kukoski 1, Rakovi} 2, Mili}, Petri} 6, Jov~evski 1, Markovi} 3, Lazarov 2, I. Kara~i} 5, Abutovi}, Da~evi} 1, Chanevski. ^EHOVSKI MEDVEDI: Grams, Filippov 2, Aslanyan 4, Kovalev 4, Edvokimov, Chernoivanov, Shelmenko 1, Stochl, Gorbok 5, Ras-

tvortsev 5, Pavlenko, Shishkarev 1, Chipurin 2, Koksharov, Dibirov 2, Zhitnikov 1.

Barcelona - Dinamo Minsk 33:22 (14:9)
Gradski ru kometni stadion. Gle da la ca: 1.500. Su di je: M. Dragi ~e vi} i V. Kri`anec (oba BiH). BARCELONA: [ari}, Sjostrand, Noddesbo 3, Lorenzana 2, Gonzales 4, Rodriguez, Sorha-

indo 3, Melian 1, Arino 1, Montoro 5, Gurbindo, Jernemyer, Garcia 7, Rutenka 1, Stranovsky 1, Rocas 3, Argila 1, Balaguer 1, Biosca. DINAMO (M): Pejanovi}, [avaljevi} 3, Rutenka, Khapal, Babichev 2, Skopintsev, Shevelev 3, Bogdanov, Doroshchuk 1, Cepulis, Nikulenkau, Atman 2, Stetsyura 2, Vladyslav 5, Onufriyenko 3, Brouka 1.
Miralem BEGI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SPORT

49

Ko{arka{ka reprezentacija BiH pora`ena od Gruzije

ODBRANA JE
klju~ uspjeha
Da je \edovi} realizovao posljednji napad, zaboravili bismo sve ono {to je doprinijelo tome da se spa{avamo u posljednjim sekundama • Lo{a odbrana ve}im dijelom utakmice i katastrofa u prvoj ~etvrtini rezultirali prvim porazom u borbi za Eurobasket 2013.
Sve je li~ilo na reprizu utakmice sa Latvijom. Gruzijci su tokom cijele utakmice imali rezultatsku prednost, a na{i su se na kraju uspjeli vratiti. Me|utim, ostali smo uskra}eno za deja vu kada je u pitanju kona~ni ishod. pisali kapitaluaciju protiv Gruzije - 95:96. ^etiri sekunde prije posljednjeg zvuka sirene imali smo napad za pobjedu, ali Nihad \edovi} se spetljao i prilika je oti{la u nepovrat. “Utakmica je bila odli~na. Prvo poluvrijeme smo se mu~ili sa {utem i igrom u odbrani, ali smo u nastavku zaigrali kako treba. Ipak, pora`eni smo. Ante Ma{i} je bio slobodan na {utu nekoliko sekundi i mislim da je lopta trebala i}i na njega. Da je \edovi} i{ao licem prema ko{u, a ne rolingom, mo`da bismo i tad pobijedili, ali {ta je, tu je” prona{ao je , Petrovi} uzrok poraza. Selektor je djelimi~no u pravu. Da je \edovi} realizovao posljednji napad, zaboravili biismo sve ono {to je doprinijelo tome da se spa{avamo u posljednjim sekundama. A dvije su klju~ne stvari zbog kojih u utorak nave~e nismo upisali i tre}u pobjedu u kvalifikacijama. Lo{a odbrana ve}im dijelom utakmice i katastrofa u prvoj ~etvrtini anulirali su odli~nu realizaciju tokom preostale tri dionice igre koTeletovi} u prosjeku posti`e 28 poena po utakmici

Katastrofa u prvoj ~etvrtini
Ko{arka{ka reprezentacija BiH do`ivjela je prvi poraz u kvalifikacijama za Eurobasket koji }e se naredne godine igrati u Sloveniji. Izabranici selektora Aleksandra Petrovi}a u Skenderiji su pot-

Teletovi} prvi strijelac
Dva na{a reprezentativca nalaze se na ~elu statisti~kih kolona aktulenih kvalifikacija za Eurobasket. Mirza Teletovi} najbolji je strijelac sa prosjekom od 28 poena po utakmici, a me|u deset najefikasnijih je i Nihad \edovi} sa prosjekom od 21 poena po utakmici. Teletovi} je trenutno MVP kompletnih kvalifikacija. Zack Wright je na ~elu najboljih asistenata kvalifikacija sa osam dodavanja po utakmici. Wrightovo ime nalazi se u jo{ jednoj koloni - najboljih skaka~a. Amerikanac s bosanskim paso{em, koji je visok 189 centimetara, peti je skaka~ kvalifikacija sa 9,3 skoka po utakmici. je su na{i reprezentativci rije{ili u svoju korist. Protiv Gruzije smo u prvoj ~etvrtini postigli samo devet poena. Premalo, `elimo li napraviti ozbiljnije stvari. Me|utim, ono {to mo`e radovati jeste da za razliku od proteklih godina “ne bolujemo od sindroma tre}e ~etvrtine” . Simptomati~no je i to da selektor Petrovi} u fini{u susreta nije reagovao u trenutku kada je Ned`ad Sinanovi}, do tada odli~ni, ali ujedno i optere}en li~nim gre{kama, igrao bez defanzivnih zadataka, dozvoliv{i Gruzijcima da bez pote{ko}a pune na{ ko{. @elimo li trijumfovati u Rumuniji, moramo popraviti defanzivu jer, definitivno, klju~ uspjeha je u odbrani. Mirza Teletovi} i dru{tvo u prosjeku u prve tri utakmice kvalifikacija ubacivali su po 96,3 poena po utakmici. Me|utim, da u odbrani {kripi, potvr|uju i brojke jer smo po utakmici primali 89,6 poena.

Atmosfera nije poreme}ena
Reprezentativci BiH ju~er su otputovali u Rumuniju, gdje }e poku{ati popraviti lo{ dojam i pobjedom isprati gorak ukus poraza od Gruzije. “Rumunija je ~ak ja~i protivnik od Gruzije. Atmosfera nije poreme}ena, a kao i svaki put, idemo na pobjedu u narednoj utakmici” za, klju~io je Petrovi}.
S. [I[I]

Sinanovi} je u fini{u igrao bez defanzivnih zadataka

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Reprezentacija BiH u sjede}oj odbojci u ponedjeljak ide u London

Zlatni momci spremni za zlato
Reprezentacija BiH u sjede}oj odbojci u naredna tri dana treninzima u Sarajevu okon~at }e pripremni ciklus za Paraolimpijadu u Londonu. Na{i zlatni momci, koji su se pripremali u Fojnici i Sarajevu, zaputit }e se u London u ponedjeljak u jutarnjim satima, gdje }e poku{ati osvojiti svoje drugo zlatno odli~je. Kapiten reprezentacije Sabahudin Delali} kazao je za Fenu da je zadovoljan odra|enim pripremama, da nema povrije|enih igra~a i da je ekipa spremna za poku{aj osvajanja najpresti`nijeg sportskog odli~ja. “Ispo{tovali smo sve {to je stru~ni {tab tra`io od nas, ekipa je kompletna i sada trebamo u

Kli~ko protiv Wacha 10. novembra
Ukrajinski bokserski {ampion Vladimir Kli~ko u novembru u Hamburgu branit }e naslove svjetskog prvaka te{ke kategorije po verzijama WBO, WBA i IBF. Izaziva~ je Poljak Mariusz Wach, a me~ je zakazan za 10. novembar u dvorani O2 arena u Hamburgu, koja mo`e primiti 16.000 gledalaca. “Za mene je uvijek ne{to posebno kada se borim u Hamburgu. Tu je sve po~elo, a Wach je protivnik s kakvim se jo{ nisam borio. Ve}i je od mene i ruke su mu du`e” izjavio je 36-go, di{nji Kli~ko. Ukrajinac se zadnji put borio 7. jula u Baselu, kada je knockoutom savladao Amerikanca Tonya Thompsona.

Bh. igra~i pripremali su se u Fojnici i Sarajevu

Londonu odraditi posao. Cilj je veliko finale, ali imamo te{ke protivnike i sigurno nam ne}e biti lako. Vidjeli smo na Olimpijadi da nisu svi favoriti dobro pro{li, ali mi smo se spremili i dat }emo sve od sebe da do|emo do

samog kraja” kazao je Deleli}. , Dodao je da o~ekuje finale protiv Irana, koji je uz BiH ponajbolja svjetska reprezentacija u sjede}oj odbojci, te da je finalni me~ uvijek posebna pri~a u kojoj uloga favorita ni{ta ne zna~i.

50

OGLASI

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM adaptiran dvosoban stan, 2 sprat, u Hrasnom za troiposoban uz doplatu od ^.Vile do M. Dvora. Mob. 061/201-356.sms SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214595.k MIJENJAM zemlju 5000m2 na pola puta Hre{a-Sumbulovac, za razno. Tel. 033/641-362.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k IZDAJEM namje{tenu jednokrevetnu sobu sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, centralno grijanje, kablovska TV i gara`u, iza SC Skenderije. Tel. 212-124.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan (internet, video nadzor9 kod hotela Bristol. Mob. 066/466-227.k IZDAJEM gara`u na Grbavici kod ambulante. Tel. 061/158-507.k IZDAJEM dvosoban stan u strogom centru -Katedrala. Tel. 061/158-507.k IZDAJEM stan nov djelimi~no namje{ten (kuhinja,dnevna soba) od 80m2 na Stupu-Ba~i}i, cijena po dogovoru. Tel. 061/215-512.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, studentima, Franca Lehara 1, (do Holiday Inna). Tel. 00387/33/666-703.k GRBAVICA, dvosoban namje{ten stan izdajem. Mob. 061/150080, 061/190-008.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k IZDAJEM namje{tenu sobu studentima. Tel. 921-024, 062/374130.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, [vrakino selo. Mob. 063/882545.k IZDAJEM namje{tene sobe u dva trosobna stana samcima, poseban ulaz, Pofali}i. Tel. 033/657-979.k IZDAJEM poslovni prostor 40m2 novogradnja zasebna cjelina kod FDS. Tel. 033/657-797.k IZDAJEM gara`u na Pofali}ima preko puta tramvajske stanice. tel. 061/497-592.k IZDAJEM jednokrevetnu sobu djevojci nepu{a}u upotreba kuhinje, kupatila, centralno grijanje. Tel. 033/521-351.k IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM jednosoban stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k IZDAJEM samcima ve}i jednosoban stan, potpuno opremljen, novija gradnja, Centar. Mob. 061/320-843.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin Dvoru, Te{anjska. Tel. 061/273-995.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod Kampusa. tel. 066/466-227.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, [vrakino selo. Tel. 063/882545.k IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz samcima. Tel. 033/470-741 i 061/516-695.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k

MALI OGLASI
IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM exstra namje{ten jednosoban stan zaposlenoj `eni, Trg heroja-Hrasno. Tel. 062/061-077.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

51

APARTMAN na Bjela{nici novogradnja, I sprat, 41m2 + balkon + podrum, 120.000KM. Mob. 065/819-136.k STAN, ul. Hasana Su}eske, 58m2, I sprat, useljiv, balkon, 100.000KM, stan ul. Grbavi~ka, 63m2, V sprat, full renoviran, dvostrano orjentisan, centralno grijanje, 1.800KM/ m2. Mob. 062/959-129.k STAN, Grbavica, ul. Grbavi~ka, V sprat, nema lift, 70m2 + 2 balkona, 2.000KM/m2. Mob. 062/907-831.k TRG Zavnobiha, II sprat, 112m2, 130.000KM, Trg Nezavisnosti, 105.000KM. Mob. 061/320-439.k Stan, ul. Grada~a~ka, 54m2, V sprat, potrebna adaptacija, 81.000KM, stan ul. Ilije Engela, 34m2, 25p. renoviran, centralno grijanje, bez balkona, 75.000KM. Mob. 062/959-129.k NERKEZA Smajlagi}a, 69m2, dvoiposoban, adaptiran, 105.000 KM, ul. Samira fra{te, I sprat, adaptiran, 64m2, 96.000KM. Mob. 061/320-439.k STROGI centar - Dalmatinska, stan 121m2, visoko prizemlje. Tel. 033/221-533.k PRODAJEM stan u Ul. ^obanija, X sprat, 96m2, centralno grijanje, balkon, dva lifta. Tel. 066/050-719.k ZEMLJI[TE na Poljinama, struja, voda, plin, sa gra|evinskom dozvolom za gradnju. Mob. 061/418-548.k PRODAJEM ~etverosoban stan u ul. Skenderija III sprat, 120m+podrum, 17m2, koji se mo`e urediti za poslovni prostor. Tel. 066/050-719.k PRODAJEM stan kod Bolnice koji se sastoji od dvije posebne cjeline a mo`e i zajedno. Tel. 066/050-719.k PRODAJEM stan u Pofali}ima, 73m2, IV sprat, lif, dva balkona i c.g. Tel. 066/201-411.k PRODAJEM stan na Hvaru, Stari grad, 65m2 + tarasa i vrt (ba{ta). Tel. 066/201-411.k PRODAJEM ku}u na sprat, sa poslovnim prostorom, parking, ba{ta, ul. Adema Bu~e. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k PRODAJEM dvoiposoban stan, 69m2, renoviran, V sprat, Alipa{ino, Semira Fra{te, povoljno. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k PRODAJEM dvoiposoban stan u centru Sarajeva, ulica Avde Jabu~ice. tel. 0603159301.k POVOLJNO prodajem dvosoban stan,^. Vila - I, 67,5m2+dva balkona, dva mokra ~vora,dvostran. Tel.065/233-671.k PRODAJEM parcelu 2000m2, Crna rijeka, asfalt, livada, potok, prema Delija{u. Tel. 033/610-151.k POFALI]I, prodajem stan 57m2, Zahira Panjete 7D, novogradnja. Mob. 063/971-797.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, oku}nice 423m2 novogradnja, povoljno, Ilija{. Tel. 061/552-547.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k BJELAVE, trosoban u dobrom stanju. Informacije: e-mail: bjelave 36 @ hotmail.com PRODAJEM zemlju 1/1 na Borijama. Tel. 057/265-029.k

PONUDA
IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na Socijalnom. Mob. 062/170056.sms IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, nadogradnja, Merkator Ilid`a. Mob. 061/352-351.sms IZDAJEM stan u blizini OHRa, studentima/icama, privatna ku}a, poseban ulaz. Mob. 062/790365.sms IZDAJEM poslovni prostor u Brezi, 229 m2, RK Borac, potpuno renoviran za trgovinske namjene, cijena 2000 KM. Tel.033/265-715.sms NAMJE[TEN stan u privatnoj ku}i parno, kablovska, poseban ulaz, iznad OHR. Mob. 062/02-062.sms IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, dvijema djevojkama, u centru (Mejta{), povoljno. Tel. 061/304338.k D@ENETI]A ~ikma, I sprat, 189m2, namje{ten, 2.300KM, poslovni prostor, vrbanju{a, 20m2, 300KM, 92m2 - 600KM. Mob. 066/995-944.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, ul. A. Hangija. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod oktetaljke Jezero. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k KRANJ^EVI]EVA 43, izdajem poslovni prostor 27m2. Tel. 033/455-374.k IZDAJEM sobu studentici, Grbavi~ka 127. Tel. 812-084.k

POTRA@NJA
POTREBAN jednoiposoban ili dvosoban prazan ili polunamje{ten stan na du`i period, na prostoru Marin dvor do Otoke. Mob. 065/417-832.k POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI poreban prazan jednosoban stan za najam, u zgradi. Mob. 061/350-448.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203127.k

PRODAJA
PRODAJEM imanje u Fo~i-Drago~eva blizu Briona devastiranom ku~om, 3000m2 zemlji{ta uz rijeku, voda i dr, cijena po dogovoru. Tel. 062/405-910. 4661 PRODAJEM ku}u 13 x 9m, sa 1.350m2 oku~nice, na Kobilja~i. Mob. 061/339-287.sms PRODAJEM stan na Alipa{inom polju, Afaza, 39m2. Mob. 061/203-900.sms ILIJA[, stan 78 m2+balkon, I sprat, lift, sun~an, centralno gr., gara`a, ul.126. Ilij. brigade. Mob. 062/273-947.sms PRIVREDNA zona Rajlovac, na prodaju gra|evinsko zemlji{te za izgradnju poslovnog objekta. Vlasni{tvo 1/1. izuzetno povoljno. Mob. 065/865-555.sms PRODAJEM dvosoban stan 56m2 na Dobrinji C5, kvadrant, dvostruko orijentisan, grijanje plinsko, balkon, velika ostava, papiri uredni, cjena 79.000 KM, nije fiksna. Mob. 065/284-633.sms PRODAJEM stan 56m2, na Dobrinji C5 naselje, drugi sprat, dvostrano orijentisan, plinsko grijanje, balkon, velika ostava, papiri uredni. Mob. 065/284-366.sms VRLO POVOLJNO prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM trosoban stan u Bolni~koj, 77m2, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105.k PRODAJEM stan Ul. Grada~a~ka, 54m2, Otoka, povoljno. tel. 061/364-950.k PRODAJEM trosoban stan 69m2, IV sprat, Ilid`a-Lu`ani. Tel. 033/621-976.k PRODAJEM gara`u 11m2 na MArijin Dvoru-Kranj~evi}eva. Tel. 061/188-270.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 1 minuta do LAtinske }uprije. Tel. 062/403-722.k MALE[I]I donji, 2 dunuma zemlje pod vo}em, kru{ke, jabuke, put, struja, voda, povoljno. Mob. 066/722-576.k POLJINE, zemlja, 8+2 dunuma, dobar prilaz, struja, voda, povoljno. Mob. 066/669-696.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com PRODAJEM vikendicu u Resniku-Pazari}, 100m2 stamb. prostora i 750 m2 oku}nice, 58.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu, preko puta pijace Grbavica. Mob. 061/299-306.k PRODAJEM stan 81m2 u Centru. Tel. 061/398- 420.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k PRODAJEM jednosoban stan 37m2, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a, 90.000KM. Tel. 061/309-268.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383-064.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k PRODAJE SE jednosoban stan Alipa{ino polje Trg Nezavrinosti. Tel.062/093-673.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM dvosoban stan 54m2, III sprat Ul. D`emala Bijedi}a. Tel. 063/595-406.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188-846.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317-731.k STAN 35m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6 sprat. Tel: 066/510-328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM stru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

NAMJE[TAJ
SPAVA]A soba-trokrilni visoki ormar, bra~ni krevet sa ostavom i ormari}, izuzetno jeftino. Mob. 062/381-050. 4568 KREVET samac sa mebl {tofom, sa sandukom za po{teljinu, star 3 god. sme|e boje, vrlo povoljno. Mob. 061/378-523.k PRODAJEM krevet na sprat sa ugra|enim radnim stolom, dimenzije: {irina2,00m, visina 1,70m i dubina 0,90m, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

PRODAJEM Golf 6, godi{te 2010, 1.6 TDI, boja crvena tornado, pre{ao 23000km. Tel. 062/790-469.sms AUDI A-4 dizel, 2.0 TDI-103 kw/140 ks, mod-2006, karavan, tek uvezen, pla~eno sve, ful-oprema, tel, tv, velika navigacija,DSG, al-felge, nove gume, servisna15.900 KM. Mob. 061/492-811.sms PRODAJE Opel Corsu, 1,2 benzin, 1998. godina, gara`irana, registrovana. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM [kodu feliciju proizvodnja 1998. god. Tel. 061/502-340.k PRODAJEM Mercedes 170 S Clasic, u odli~nom stanju, uvezen, sve pla}eno. Mob. 061/299-306.k PRODAJEM Golf IV, 1998. god, benzinac 1,4 bijeli, 4 vrata, cijena 4500KM. Tel. 061/533-898.k PRODAJEM Golf dizel 2, 86. god. neregistrovan, cijena 1.600 KM. Mob. 062/990-639.k PRODAJEM Zastavu 101 u dobrom stanju nije farbana gara`irana 1200KM, pre{la 76.000 km. Tel. 033/464-126.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJA
PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznad Vrbanje mosta, dvoeta`na 120m2+100m2, vi{enamjenskog prostora, uredni papiri, cijena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k GRBAVICA 53m2, vp, Grbavica 66m2 V sprat, Aneks garsonjera 25m2, IV kat, Trg heroja 36m2 na 5 i 7 katu. Tel. 061/724-504.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, 2 sprat, kod Doma armije. Tel. 445-371, iza 15 sati.k PRODAJEM ~etverosoban stan 116m2, eta`. grij. 1 sprat, Ba{~ar{ija, pogodan za kancelarije. Tel. 445-371, iza 15 sati.k PRODAJEM ku}u sa oku}nicom i gara`om, vl. 1/1, naselje Kova~i}i-O. Centar. Mob. 061/540-203.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, hitno. Mob. 065/061/966.k STOLAC-Dubrave, Prenj, prodajem zemlji{te - njiva i dva pa{njaka, 4.600m2, uz put. Tel. 063/316-826 i 036/805-160.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac - Mostar. Mob. 062/600-318.k PRODAJEM na Alipa{inom polju A faza trosoban stan 70m2, cijena 95.000KM. Tel. 061/312-217.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Sokolje. Tel. 062/868-328.k PRODAJEM ku}u na Otesu-Ilid`a, 400m2 oku}nice. Tel. 062/527254, 033/538-364.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k

TEHNIKA
PRODAJEM Rainbow usisiva~, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k PRODAJEM muzi~ku liniju Denon malo upotrebljavana. Tel. 062/405-910.k

VOZILA
PRODAJEM Reno Laguna 2000. god full oprema, registrovano do maja 2013. god, redovno servisiran. Tel. 061/205-205. 4629 PRODAJEM atv kvad. Hondin motor, 650 ccm. Mob. 061/526-246.sms PRODAJEM Ford Fokus 1.9 TDCi, 2003 g., metalik siva, 5 vrata, zimske gume, ful oprema, u odli~nom stanju. Mob. 061/029-352 Ilija{.sms TOYOTA Yaris, 2008 god. 1,3 benzin, presla 13.000km, full oprema, tek reg. Mob. 061/531-588.sms¸ PRODAJEM Reno Megan cc, u odli~nom stanju. Prva ruka, gara`iran, 2007 godi{te. Mob. 061/139457.sms MERCEDES 311 CDI 2003 god 85 kw 2,2 cm3 300.000 km extra stanje 16.000 KM. Mob. 061/169704.sms

OSTALO
PRODAJEM tribine, ~eli~na konstrukcija, 320 sjedi{ta, pocin~ana. Tel. 033/610-151.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM nov medicinski krevet za nepokretne osobe. Mob. 065/417-832.k PRODAJEM staklene tegle sa poklopcem, od 950 gr, 3 kom/1KM. Tel. 033/203-328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.
OSTALO
PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Singer, Pfaff i Victoria, u koferu, povoljno uz garanciju, dovozim li~no. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM komplet po{tanskih maraka 1992 - 2011, BH 1000KM i HB 400KM u albumima. Mob. 061/194-220.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate za brijanje. Tel. 061/323-906.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak susler ispravan 50 KM. Tel. PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stam. ili pos. prostoru. Mob. 061/243-891.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Tel. 061/243-891.k SVJE@A jaja japanskih prepelica, 30 kom-8 KM, besplatna ku}an dostava. Mob. 066/823-749.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM austrijski crijep, nov, 300 komada. tel. 443-620.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM deviznu {tednju jugo i privrednu banku po dogovoru. Tel. 065/027-864.k KUPUJEM daske za pod gumenog ~amca Maestral. Tel. 033/618-196.k KUPUJEM umjetni~ke slike filateliju stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405.k KUPUJEM stare satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje itd.Tel. 061/382-219.k BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k POVOLJNO pru`am kompletne pravne usluge legalizacije objekata sa izradom projekta i rje{avanjem imovinsko pravnih odnosa. tel. 065/903-934, 033/544-121.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike). Tel. 061/160-020.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.k PROFESOR engleskog daje instrukcije. ^as 10 KM. Mob. 061/654-941.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 033/645-307.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem, radna snaga, povoljno. Mob. 061/268-442.k TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524-461, 033/200-003.k ^UVALA bih djete u va{em stanu ili njegovala stariju `ensku osobu, od 1. septembra. Mob. 062/623-690.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k ZIDARSKO-tesarski radovi, zidanje, maltanje i betoniranje, {alovanje i sve vrste krovova, brzo i povoljno. Mob. 062/134-827.k ^ISTIM stanove, samo ozbiljne ponude. Mob. 062/081-830.k VODOINSTALATER vr{i opravku starih, monta`u nove sanitarije, o~epljenje kanala. Mob. 061/779-969.k VODOINSTALATER sa 30 god iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljenja odvoda. Tel. 033/535-659, 062/139-034.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k ^ISTIM stanove, samo ozbiljne ponude. Mob. 062/970-325.k MOLERSKO farbarske usluge kvalitetno i povoljno. Tel. 061/323-906.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, 6KM/~as. Tel. 033/621-976.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k MOLERSKE usluge, moleraj, gletovanje, stolarija, radijatori, tapete i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k DAJEM instrukcije iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945.k POVOLJNO i kvlitetno radim centralno grijanje, plinske instalacije, mijenjam konvektore gusanim radijatorima, uz garanciju. Mob. 061/922-476.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k ^UVALA bi i opslu`ivala staru osobu. tel. 062/569-444.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k GENERALNO ~i{}enje: stanova, ku}a, pos. prostora i dubinsko pranje: dvosjeda, trosjeda, }ilima, etisona, stolica, automobila. Mob. 066/367-208.k RADIMO sve vrste gra|evinskih radova ({alovanje, maltanje, stiropol, fasadu) povoljno. Tel. 062/940-366.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035.k KOMBI prevoz putnika do 8 osoba na more Neum-Makarska vikendom i ostalim danima povoljno. Tel. 061/903-526.k STAKLOREZA^KA radnja Edo vr{imo sve staklarske poslove uramljujemo slike i goblene. Tel. 033/221-902, 061/130-034.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231.k AUTO kombi prevoz stvari, namje{taja mo`e i inostranstvo, papiri uredni. Tel. 033/541-878, 062/421-050.k PARKETAR postavlja, brusi, lakira, parket, {ipod, postavlja laminat. Tel. 062/177-796.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

53

Dvadeset tre}eg augusta 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg

MILE KOVA^EVI]A

Nismo te mogli sa~uvati od smrti, ali te ~uvamo od zaborava. @ivot bez tebe te`ak je, a ljubav prema tebi vje~na je. Tvoja familija
AX

PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom povoljno. Tel. 061/227189.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k SERVISIRANJA - viklovanja elektro motora, ma{ina alatljika, brusilica, bu{ilica, pneumatskih - torna, cirkulara, motornih pila, aparata za varenje, usisiva}a. Tel. 066/889-246, 033 213-040.k VKV Bravar popravlja sve vrste brava, pravi gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k ELEKTRI^ARSKE usluge el. bojleri, indikatori, lusteri, automatski osigura~i, instalacije, itd. Mob. 061/048-497.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-9 IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220-068 ili 061/147-359.k U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 00385/ 20713884.k IZDAJEM izuzetno povoljno vikendicu na moru, po krevetu 10KM, Brist - hrvatska. Mob. 065/367-128.k NEUM iznajmljujem apartmane uz samo more. Tel. 063/327-098.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385/ 995206724.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel:036/886-364.k NEUM izdajemo sobe i apartmane uz more povoljno. 063/322-271 i 036/884-711.k NEUM, apartmani konforni, klimatizirani, blizu mora, parking. Tel. 036/884-493, 061/141-752 i 061/183-981.k NEUM, apartmani, sobe pet metara od mora, parking. Tel. 036/880582 i 061/488-043.k NEUM apartmani konforni, klimatizirani blizu mora, parking. Tel. 036/884-493,061/141-752,061/183981.k IGALO povoljno izdajem aapartmane blizina pla`e. Tel. 061/537-739.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k IZDAJEM apartmane u Trpnju. Tel. 00385 20 743-416.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385/ 917984396.k TRPANJ izdajem povoljno nove apartmane i sobe parking u hladovini. Tel. 00385 20 743-420, 00385 98 9938666.k MAKARSKA rivijera-Krvavice, apartman za 4+1 osoba, klima, parking. Tel. 00385989171310.k MAKARSKA rivijera-Podaca, apartman 2+1 le`aj, 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 0038521699170.k DUBOKA, apartmani uz more. Tel. 0038520691493.k TRPANJ-Pelje{ac, izdajem povoljno sobe i apartmane, parking. Tel. 0038520743420, 0038520743420.k

ZAPOSLENJE
POTREBNA radnica za ~i{}enje i kuhanja u doma}instvu, Sarajevo ul. Adija Mulabegovi}a. Mob. 065/560-446.sms RESTORANU pored Op{tine Stari Grad potrebna pomo~na radnica i dostavlja~ hrane. Tel. 061/173-835.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k TRA@IM posao kuhara ili picmajstora. Mob. 062/116-260.k POTREBNI saradnici iz cijekle BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel/fax 070/235-236 i Mob. 061/225-424.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Tel: 061/935-697.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188410.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum. com. Tel. ++387(0)36 884 125

KUPOVINA
KUPUJEM 1.000 kg kru{ke Viljemovke. Mob. 061/526-246.sms AGENCIJA kupujem staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu od{tetu isplate vr{imo uz predhodni dogovor na na~in kako vama odgovara. Diskretno i profesionalno. Mob. 063/351-572.sms KUPUJEM {kolske knjige. Mob. 062/902-114.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k

DUBROVNIK, iznajmljujem komplet opremljen stan za ljetovanje, centar Starog grada, 50m od Straduna, TV, klima, svi ku}anski aparati, slobodni termini od 27. avgusta pa nadalje, cijena jako povoljna. Mob. 061/891-046.001A Neum, izdajem apartmane i studio apartmane u centru Neuma. Mob. 063/715-509.sms GRADAC - Sobe sa balkonom, pripadaju}im kupatilom i WCom. Upotreba kuhinje. Buljuba{i}. Tel: +385 21 697 340.sms

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HUSEIN SELKO RED@I]
23. 8. 2005 - 23. 8. 2012.

NURKO (HUSE) ]OSI]

preselio na ahiret u utorak, 21. augusta 2012, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Nusret, k}erke Hajra i Sabiha, snahe Zekija i Senada, zetovi Mehemed, Ibrahim, Adnan i Zejnil, {ura Ramiz, svastika Hajra, unuci Nusmir, Haris, Adis, Rusmir, Edis i Denis, unuke Selma, Senada i Minela, praunuci i praunuke, te porodice ]osi}, [etki}, [abanovi}, Kadri}, Kari}, D`afi}, Herac, Bundi}, Had`i}, He}imovi}, @eri}, Menzilovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Ramiza Sal~ina br. 248. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred ku}e rahmetlije (Ul. Ramiza Sal~ina 248) sa polaskom u 13 sati.

Dragi na{, nedostaje{ nam. U na{em sje}anju `ivi{. Tvoji: Marijana, Adela i Braco
4751

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em ro|aku i dobrom ~ovjeku

ZRINKU (PETRA) JUKI]U

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Prije sedam dana umro je

LEJLA FADILPA[I] - KONJHOD@I]
23. 8. 2010 - 23. 8. 2012.

Sje}amo ga se s tugom i po{tovanjem. Obitelj Bilo{: @eljka, Helena i Miroslav
4749

Sje}anje na tvoju dobrotu i ljepotu trajat }e dok mi trajemo! Neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Porodica Repovac: Aida, Valida, Tarik i Hidajet
4748

Tu`nim srcem javljamo da je

ISMET GELJO
u~esnik NOB-a

SJE]ANJE

na na{e voljene

ENES (ABDULAHA) ATI]

Zahvaljujemo svim prijateljima koji su do{li na posljednji ispra}aj. Posebno hvala upu}ujemo SUBNOR-u i ~lanovima Udru`enja “Josip Broz Tito” koji su svojim prisustvom uve}ali ovaj trenutak. Zahvalna porodica
4745

preselio na ahiret 22. augusta 2012. u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, ispred [arene d`amije, a ukop na mezarju Tu{anj poslije ikindija-namaza. O`alo{}eni: supruga Zehra, k}erka Lejla, sin Mirza, unuke Aida, Berina, Zerina, zet Esad, snaha Melika, sestri~ne, brati~ne, ro|aci i rodice, prijatelji i kom{ije

POSLJEDNJI POZDRAV

MAHIR (ABIDA) ORU^
23. 8. 1983 - 23. 8. 2012.

D@EVAD (MUJA) ^AU[EVI]
1944 - 1993.

75101

Dvije godine su kako nije sa nama na{ dragi

na{em

Dvadeset tre}eg augusta 2012. navr{ava se devet godina od kada je prestalo da kuca plemenito srce moga dragoga supruga

koji u svakom trenu i na svakom mjestu `ive u na{im srcima. Mama i sestra Fadila Oru~ sa porodicom
4750

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

IBRAHIMA (MUSTAFE) AJDINOVI]A

TIHI

SENAD SULEJMANPA[I]

Dragi moj Ibrahime, stalno na Tebe mislim i nikada Te ne}u zaboraviti. S ljubavlju, Tvoja Iva
4744

od Bibe, Vaska i Dunje
4737

U srcu i mislima sa ljubavlju i tugom zauvijek. Njegovi najmiliji
4741

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

55

Dvadeset tre}eg augusta 2012. navr{avaju se dvije godine od preseljenja na{e

LEJLE FADILPA[I] - KONJHOD@I]
El-Fatiha Porodica Konjhod`i}
4746

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga majka, punica, baka i prabaka

MILANKA DRA@ENOVI]
nakon kratke bolesti preminula u 87. godini u Oto~cu u Hrvatskoj. Sahrana }e se obaviti 23. augusta 2012. godine na gradskom groblju u Oto~cu. O`alo{}eni: k}erke Dubravka i Snje`ana, zetovi Dalibor i Mladen unuci Dario, Jesenko, Igor i Vanja, snaha Kristina, praunuci Isabella i Dominik, te obitelji Baturan, Vaskovi} i Dra`enovi}
111

Sa neizmjernom tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ otac, deda i pradeda

POSLJEDNJI SELAM

bratu na{e radne kolegice

MILOSAV (VUKANA) MITROVI]
preminuo 15. avgusta 2012. u 91. godini. Po `elji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu u`e porodice na gradskom groblju Bare u Sarajevu. O`alo{}eni: sinovi \or|e i Dragan, unu~ad Nora, Minja, Jelena, Miroslav, praunuci Leo, Matej i Sanjin, snahe Nejra i Petra i zetovi Slaven i Emir
4742

NED@ADU IBRULJU
Neka mu Allah d`.{. daruje d`ennet i vje~ni rahmet. Direktor i zaposlenici Izvr{ne direkcije za ekonomsko-finansijske poslove BH Telecom d.d. Sarajevo - Generalna direkcija
001

TU@NO SJE]ANJE

Dvadeset tre}eg februara o.g. istr~ao je svoju posljednju `ivotnu trku i blago u Gospodu preminuo moj dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Sa neizmjernom tugom i bolom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a voljena supruga, majka, baka i prabaka

MUNIRA (MUHAMEDA) [LJIVO
\OKO \OR\E DANILOVI]
Kada sam mu sklopila o~i i zadnji put ga poljubila, sve sam mu oprostila, ama ba{ sve. Zbogom, du{o moja, neka te an|eli ~uvaju. Supruga Ljerka, njegova Lela
AX

EMILIJA BODRU@I], ro|. MATKOVI]
preminula u subotu, 18. avgusta 2012. godine, u krugu porodice, nakon te{ke bolesti, u 82. godini. Draga na{a Milkice, osta}e{ u na{im mislima i srcima zapam}ena po svojoj mudrosti, trezvenosti, upornosti, radinosti, kulinarskim vje{tinama, te nadasve po svojoj po`rtvovanosti i ljubavi za porodicu. Sahrana }e biti obavljena u ~etvrtak, 23. avgusta 2012. godine, u 12.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: suprug Josip, sinovi @eljko i Predrag sa suprugama Nadom i Vesnom, unu~ad i praunu~ad Dalibor sa suprugom Andreom, Bojan, Dragana sa Igorom, Dunja sa suprugom Markom, Sr|an, Dora i Miha, te Miro Piroh sa porodicom, Mirko Bodru`i} sa porodicom i brojna rodbina i prijatelji Prevoz obezbije|en u 12 sati ispred ku}e `alosti, Ul. Kaptol br. 30, Sarajevo.
000

preselila na ahiret u srijedu, 22. augusta 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, u 17 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}ena k}erka Zehra
000

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALMASA (MALIN) DRKENDA, ro|. KAIM mr. sci. NENAD TANACKOVI]
preselila na ahiret u utorak, 21. augusta 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Hamed, k}erke Bahra, Sabra i Almasa, zetovi Fadil, Ibro i Ramiz, brat Ismet, sestre Fata i Zarfa, snahe Izeta, Munira, Kija, Fatima, Anela i Merima, unu~ad Edis, Elmina, Hadis, Admir, Adijata, Adela, Almedin i Eldin, praunu~ad Anadi, Adnel, Aldena i Eldar, svak Had`an, te porodice Drkenda, Vukas, Husovi}, Dedovi}, Kaim, Mo}evi}, Selimovi}, Podrug, Mujagi}, Aleta, Hrustan, [uman, Hamzi}, Reko, Smajkan, Mujanovi}, Stovrag, Hod`i}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhme u 14 sati, Ul. gora`danska br. 21. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa autobuske okretaljke Deponija sa polaskom u 13 sati, sa usputnim stajanjem na stajali{tima: Sokolje, Brije{}e i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

RAMIZ (HAMIDIJE) VITLAR
preselio na ahiret u utorak, 21. augusta 2012, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Elvira, sin Muhamed Hamo, k}erke Meldina Dina i Mirela, snaha Lejla, zetovi Haris i Emir, unu~ad Ajdin, Tarik, Afan i Lamija, sestri} Damir sa porodicom, sestri~na Jasna sa porodicom, teti}i Avdo i Alija Pargo sa porodicama, te porodice Vitlar, Hasanbegovi}, Deovi}, Hand`i}, Buri}, Marecki, Karasalihovi}, Gerdijanovi}, Muzaferija, Had`iahmi}, Munasip~i}, Rikovi}, Menkovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Bardak~ije br. 5.
002

23. 8. 2007 - 23. 8. 2012.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Tvoja sestra Svjetlana i zet Milenko Mileta
4739

U ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, navr{ava se {est mjeseci otkako nas je zauvijek napustio na{ dragi suprug, otac i djed

IN MEMORIAM

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

BRANKO (VLADE) VUKOVI]
Tiho, kako si i `ivio, zaustavilo se tvoje veliko i plemenito srce. Utonuo si u vje~ni san. Svi oni koji su te poznavali i voljeli, znaju da tvoja djela govore vi{e od rije~i. Dok `ive tvoji najdra`i, `ivjet }e i uspomena na tebe i tvoju ljubav koju si nam nesebi~no poklanjao. O`alo{}ena porodica
1318

TAHIR (ABIDA) IBI[EVI] NENAD TANACKOVI]
preselio na ahiret u subotu, 18. augusta 2012, u 50. godini. D`enaza je obavljena u srijedu, 22. augusta 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Bradi}i - Vogo{}a. O`alo{}eni: supruga Esma, sinovi Haris i Irdin, k}erka Alma, brat [aban, sestre Abida, Tahira i Tima Zumra, zetovi Haris, Salim i Abdulah, snaha Mirsada, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, svastike sa porodicama, te porodice Ibi{evi}, Sinanovi}, Kasumovi}, Vejzovi}, Piri}, Hani}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid je prou~en istog dana u stanu rahmetlije u 17.30 sati, Ul. omladinska - Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

23. 8. 2007 - 23. 8. 2012.

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju i tugom, Mirjana, Deni i Kuki
4657

dragoj

SJE]ANJE

MURATA (HUSE) DURGUT, ro|. DEDOVI]
preselila na ahiret u utorak, 21. augusta 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. augusta 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Bradi}i (kod hotela Sunce) - Vogo{}a. O`alo{}eni: suprug Alija, k}erke Kana, Magbula i Amira, zetovi Nurko i Zijad, snahe Suvada, Munira i Alina, unu~ad Alen, [ejla, Nermin, Elma, Anel, Aldijana, Semir, Said i Indira, praunu~ad Vildana, Alden i Alani, sestri}i Mujo, Latif i Huso sa porodicom, sestri~na Latifa sa porodicom, djeveri} Muhamed sa porodicom, te porodice Durgut, Dedovi}, [kora, Hodo, Podrug, Komar, Pamuk, Klino, U{to, Kadi}, Sejfi}, [ljivo, [uvalija, Mihaljevi}, Smje~anin, Kova~evi}, Mujki}, Musi}, Had`imusi}, Kibri}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Posebnu zahvalnost izra`avamo uposlenicima Doma zdravlja Vogo{}a. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Donja Jo{anica 1 br. 63.
000

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj prijateljici

JELENI PEJI^I]
Po dobru }emo te pamtiti. Porodici iskreno sau~e{}e. Kolo srpskih sestara Sarajevo
4736

23. 8. 2002 - 23. 8. 2012.

RIFAT HAMZI]

Vrijeme koje prolazi ne bri{e uspomene na tvoju plemenitost i dobrotu. S po{tovanjem i tugom, porodica Bjeloviti}
4720

EMILIJA MILKICA BODRU@I]
Njen plemeniti lik i dobrotu zadr`a}u u trajnom sje}anju. \uro Radonji}
4740

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
LEJLA FADILPA[I] - KONJHOD@I]
23. 8. 2010 - 23. 8. 2012.

57

Dvadeset tre}eg augusta 2012. navr{avaju se dvije godine otkako nije sa nama na{a k}erka i sestra

S ljubavlju, porodica
4726

SJE]ANJE

Danas se navr{ava jedan mjesec otkako je preminula porodi~na - Zvijezda Vodilja - na{a draga

RU@ICA KERO[EVI], ro|. DIVKOVI]
28. 11. 1949 - 23. 7.

U nama, u ovoj tamnoj uru{enoj svakodnevnici, naviru i svijetle uspomene i sje}anja na tvoju nepresu{nu ljubav i dobrotu kojom si nas svakodnevno darivala. Bri`noj majci, voljenoj supruzi, baki, sestri, punici, strini, tetki i svastici, sa plemenitim ljudskim vrlinama kojima je obasipala druge, dugujemo neizmjernu zahvalnost i ljubav.

RIFAT HAMZI]
23. 8. 2002 - 23. 8. 2012.

Zbog nemogu}nosti pojedina~nog obra}anja, zahvaljujemo: Sindikatu i uposlenicima SOLANA d.d. Tuzla, Op{tini Tuzla sa Slu`bom za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica, Odjeljenje mjesnih zajednica Tuzla, Javnoj ustanovi Dom penzionera Tuzla, Op{tinskom odboru SDPBiH Tuzla, aktivu Foruma `ena Op{tinskog odbora SDPBiH Tuzla, organima Mjesne zajednice Husino, trgovinskom preduze}u OMEGA d.o.o. @ivinice, Katoli~kom {kolskom centru Sveti Franjo Tuzla, prijateljima iz Australije, Javnom preduze}u Veterinarska stanica d.o.o. Tuzla, Slu`bi GEO zavod Zvornik, te svim poznanicima, rodbini i susjedima iz bli`e i {ire okoline, {to su u te{kom trenutku nastojali podijeliti bol i tugu koja nas je sve zatekla. Suprug Mijo, k}erka Lucija, sin Sr|an, unuka Andrea, zet Josip, sestre Tomka i Evica sa porodicom
030

Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju. Ti }e{ nam uvijek nedostajati. Bio si dostojan svake ljubavi i po{tovanja. Hvala ti za beskrajnu ljubav i pa`nju koju si nam beskrajno davao, za svaki lijepi trenutak proveden sa tobom. S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Ljubica, k}erke Sanja i Jasna, unuke Dea i Mirela
4720

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na drage roditelje

IN MEMORIAM

KAZAZI]

23. 8. 2008 - 23. 8. 2012.

VIKTORIJA JANKOVI] HORVATI]

ISMET BE[LAGI]
23. 8. 1982 - 23. 8. 2012.

Porodica
S ljubavlju, tvoja porodica
4680 1324

5. 7. 1989 - 23. 8. 2012.

HANA

23. 8. 1982 - 23. 8. 2012.

HASAN

IN MEMORIAM

Zakon zaborava ne djeluje, sje}anje na Va{e drage likove, na Va{u plemenitost i dobrotu ~uvamo duboko u na{im srcima. Zahvalna djeca: Mujke, Mugda, Ela i Braco sa porodicama
4698

SJE]ANJE

23. 8. 1992 - 23. 8. 2012.

KENAN HALIMI]

NEZIR ABAZ
iz Vi{egrada 23. 8. 1988 - 23. 8. 2012.

SJE]ANJE

Dvadeset tre}eg augusta 2012. navr{avaju se 4 godine od smrti

RADMILA KRAJA, ro|. DROBNJAKOVI]
Uvijek si u mojim mislima. Tvoj Sead
4725

S neprolaznim bolom, porodica
4651

Supruga, k}erke i unu~ad sa porodicama
4675

58

PREDAH

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Poku{avate da odgodite susret sa osobom koja vas iritira svojim pona{anjem. Va`no je da posmatrate prakti~nu stranu u poslovnim dogovorima. Potisnite sujetu, uvijek postoji na~in da ostvarite svoje namjere. Djelujete uznemireno u ne~ijem prisustvu. Na sre}u, partner ima dobru ideju i umije da vas oraspolo`i na razli~ite na~ine. Izbjegavajte situacije koje vas psiholo{ki optere}uju. Utisak koji imate u vezi s jednom osobom potvr|uje se kao ispravan, stoga nemojte potiskivati intuiciju. Postoje situacije kada je te{ko objasniti uzrok i posljedicu, va`no je da ispunite redovne obaveze. Ako su va{a osje}anja u skladu sa glasom razuma, postupite po savjesti, bez detaljnih obja{njenja i osje}anja krivice. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Ne~ije odgovore mo`ete tuma~iti na razli~ite na~ine, ali na kraju ne dobivate ono {to pri`eljkujete. Imate utisak da ste nepravedno o{te}eni u odnosu na saradnike ili da vas neko dovodi u nezahvalnu poslovnu poziciju. Ne dozvolite da vas to optere}uje. Doga|aji iz ljubavnog `ivota djeluju uzbudljivo. Osje}ate veliki zanos i radost u ne~ijem prisustvu. Sa~uvajte prisebnost duha i dobro raspolo`enje. Obratite pa`nju na informacije koje imaju korisno zna~enje. Va`no je da sa~uvate povjerenje u bliske saradnike i da prihvatite neke savremenije ideje u poslovanju. Potrebno je da ostvarite pozitivne kontakte. U susretu sa voljenom osobom budite dovoljno ma{toviti, oslonite se na osje}anja. O~ekuje vas zajedni~ka radost. Uljep{ajte svoj fizi~ki izgled kao poticaj za dobro raspolo`enje. Na vama je da mudro donesete zavr{nu rije~ koja }e predstavljati pozitivnu prekretnicu u poslovnom dijalogu. Budite dovoljno promi{ljeni, ali i odgovorni za sve {to ~inite u odnosu prema saradnicima. Va`no je da pravilno kontroli{ite impulse i osje}anje ljubomore. Partner ne}e mirno trpjeti va{e primjedbe. Prijat }e }e vam izlazak ili susret sa bliskim prijateljima, opustite se. Djelujete snala`ljivo u razli~itim situacijama kada se rje{avaju poslovno-finansijski interesi, ali va{ uticaj opada u dru{tvu bliskih prijatelja. Ne mo`ete da se zadovoljite trenutnom situacijom na poslovnoj sceni i tra`ite neko efikasnije rje{enje. Va{a emotivna nesigurnost ili psiholo{ka neravnote`a se lo{e odra`ava na odnos sa voljenom osobom. Nema razloga da se optere}ujete te{kim mislima. Stalo vam je da okolina po{tuje va{e mi{ljenje ili da neko ozbiljnije shvati poslovne ideje za koje se zala`ete. Budite oprezni pred osobom koja osporava va{ na~in razmi{ljanja i va{e poslovne rezultate. Nema razloga da se pona{ate suvi{e strogo prema bliskoj osobi, prihvatite ne~ije izvinjenje. Ne zaboravite, dobro se dobrim vra}a. Izbjegavajte destruktivno pona{anje i lo{e navike. Izbjegavajte osobu koja unosi dodatnu nervozu i komplikuje va{ odnos sa saradnicima. Ukoliko vam je stalo da pridobijete ne~ije povjerenje, morate djelovati prisebno i u skladu sa utvr|enim pravilima o poslovnoj saradnji. Va`no je da pravilno razumijete voljenu osobu i stvari koje pre{utkuje. Tanka je granica spajanja ili razdvajanja. Prijat }e vam izlazak i boravak u prirodi. Ukoliko vam se ne dopada ne~ije pona{anje, pa`ljivije birajte rije~i koje koristite u obra}anju pred saradnicima. Diplomatija ponekad postaje neizbje`na, ali u `elji da osporite ne~ije mi{ljenje, vama nedostaje prava mjera ili oprez. Reagujete suvi{e impulsivno prema bliskoj osobi, morate imati dovoljno strpljenja ili razumijevanja za ne~ije slabosti. Potrebna vam je bolja psiholo{ka ravnote`a. Dok neko uporno taktizira i smi{lja razli~ite planove, vi djeluje efikasno i uspje{no provodite prakti~ne odluke. Posjedujete smisao za dobru poslovnu organizaciju i smi{ljeno povla~ite uspje{ne poteze u razli~itim pravcima. Nema potrebe da optere}ujete partnera velikim zahtjevima. Nedostaje vam nota samokriti~nosti ili osje}aj za umjerenost. Prijat }e vam neka sportska aktivnost. Ponekad novi izazovi djeluju kao dodatni poticaj u namjeri da doka`ete profesionalne sposobnosti. Na kraju, o~ekuju vas pozitivni razultati. Ni{ta nije slu~ajno i zato budite uporni u svojim namjerama. Priu{tite sebi potpuni emotivni u`itak ili neku uzbudljivu zabavu u dvoje. Raduje vas ne~ije prisustvo i poziv na susret. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Imate predosje}aj da vas neko vje{to zavarava ili da vam izmi~e dobra poslovna prilika. Te{ko vam je da se pomirite sa razli~itim nepravilnostima koje postoje u va{em okru`enju. Sa~ekajte na bolje uslove. Djelujete zabrinuto. Izbjegavajte princip emotivnog ka`njavanja ili novo rivalstvo u odnosu sa voljenom osobom. Va`no je da pravilno kontroli{ete svoje unutra{nje konflikte.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: isprike, otp, stra{an, var, redati se, e, linorezi, up, nova tarifa, kasati, inar, a, uticaji, a, toti, arafat, alasi, acero, paketar, gar, ulm, o, laik, t, cer, vera, pi, iv, parma.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Sun~ano i veoma toplo. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 14 do 21, maksimalna dnevna od 35 do 41 °C. U petak i subotu sun~ano i izuzetno toplo. Maksimalna temperatura i do 42 °C. U nedjelju poslije podne u sjevernim, uve~er i u ostalim predjelima naobla~enje i zahla|enje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. U ponedjeljak prije podne u sjevernim predjelima promjenljivo obla~no ponegdje sa ki{om i pljuskovima, poslije podne prestanak padavina i razvedravanje. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne sun~ano i veoma toplo. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura 18, maksimalna dnevna 38 °C.

Obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom }e biti na zapadu Britanskih ostrva, na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta i u oblasti Alpa. Iznad ostalih dijelova }e biti sun~ano. Jak vjetar olujne ja~ine puha}e u oblasti Balti~kog mora. Najhladniji glavni grad }e biti Stokholm sa temperaturom od 17, a najtopliji Podgorica sa temperaturom od 41 °C. Na Balkanu sun~ano i izuzetno toplo. Maksimalna temperatura od 35 do 41 °C.

60

KULTURNI VODI^
po~etak u 11.40, 13.50 i 16 sati.

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, SF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 18.10 i 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

ZENICA

mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

BANJA LUKA

VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 13.40, 16.50 i 20 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PLA]ENICI 2
akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 16 i 18 sat.

KINA
KRITERION
MARTOVSKE IGRE
drama, re`ija: George Clooney, uloge: Paul Giamatti, George Clooney, Philip Seymour Hoffman... po~etak u 18 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 3D

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SARAJEVO

KINA
MULTIPLEKS PALAS
PLA]ENICI 2

NEDODIRLJIVI
komedija, drama, re`ija: Olivier Nakache, Eric Toledano, uloge: Francosi Cluzet, Omar Sy... po~etak u 16.30, 19 i 21 sat.

STOP MAKING SENSE
dokumentarni, re`ija: Jonathan Demme, uloge: David Byrne, Bernie Worrell, Alex Weir... po~etak u 20.20 sati.

MERIDA HRABRA 3D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 13.10 i 15.20 sati. akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 14 sati.

CINEMA CITY
PLA]ENICI 2
akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 21.10 sati.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 17.30 i 20.15 sati.

MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI 3D

MELANCHOLIA
fantazijska drama, re`ija: Lars von Trier, uloge: Kirsten Dunst, Charlotte Gainsbourg, Kiefer Sutherland... po~etak u 19.30 sati.

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 16.15, 18.15, 20.15 i 22.15 sati.

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
komedija, re`ija: Akiva Schaffer, uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hill... po~etak u 20.30 i 22.30 sata.

ART-KU]A SEVDAHA
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 14.30 sati.

MERIDA HRABRA 3D
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 18.30 sati.

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
komedija, re`ija: Akiva Schaffer, uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hil... po~etak u 17 i 19.05 sati.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 15.30, 18.30, 20 i 21.30 sati. Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 11.10 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, SF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 19 sati.

THE CHEF
komedija, re`ija: Daniel Cohen, uloge: Jean Reno, Michaël Youn, Raphaëlle Agogué... po~etak u 15.10 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BIHA]

LEDENO DOBA 4: POMJERANJE KONTINENTA 3D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeie, uloge: Ray Romano, Denis Leary, John Leguizamo... po~etak u 17 sati.

STEP UP 4 3D
romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik, Ryan Guzman... po~etak u 13.05 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

STEP UP 4 3D
romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik,Ryan Guzman... po~etak u 16.30 sati.

TATIN SIN
komedija, re`ija: Sean Anders, uloge: Adam Sandler, Andy Samberg, Leighton Meester... po~etak u po~etak u 12.30, 14.50 i 17.10 sati.

TUZLA

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK

MERIDA HRABRA 2D

MUZEJI
ZEMALJSKI

KINA
UNA
BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 21 sat.

stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 21.15 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 17.30, 20 i 22.30 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati. akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 19 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012. Izgubljena ~ast
10.10 BHT

TV PROGRAM
JE

61

SE

RI

Rifat poku{ava smiriti sukob izme|u svog brata Re{ata i sina Erdoana, do kojeg je do{lo zbog dominacije u firmi. Fatmagul je nesretna jer postaje svjesna da Mustafa poku{ava nastaviti svoj `ivot bez nje. Kerim je svjedok njene tuge i jako mu je te{ko zbog toga. Jedna susjeda je svjedok sva|e koju je izazvala Mukades, {to prouzrokuje probleme s vlasnikom ku}e. Mustafa utapa tugu u alkoholu. Svjestan je da mu ni daljina ne}e pomo}i da zaboravi. Na kraju, pijan zavr{ava kod Asu. Fatmagul ga naziva, a na njegov mobitel se javlja Asu...

Ju`ni Bruklin
15.55 BHT

Heaganu i Pittorinu je nare|eno da u policijsku stanicu doprate dvojicu homoseksualaca, uhap{enih zbog nedoli~nog pona{anja ispred jednog gej bara. Na putu do stanice, jedan od uhap{enih zadobio je te`e tjelesne povrede, za {ta okrivljuje policajce. Svi su iznena|eni kada Jonas sti`e u stanicu i saop{tava da je on novi kapetan 74. policijske stanice.

Bezdan

21.00 HRT 2
Ameri~ka nuklearna podmornica strada nakon susreta s tajanstvenim objektom, a vojska anga`ira zaposlenike obli`nje podvodne naftne platforme da do|u do nje i provjere ima li pre`ivjelih. [ef nafta{a je Virgil Bud Brigman, a vojnu stranu spasila~ke posade predvodi poru~nik Coffey. U ekipi istaknutu ulogu ima i Budova supruga Lindsay, koja sad radi za vojsku i koja se od Buda namjerava razvesti. Pribli`avaju}i se podmornici, ~lanovi ekipe shvate da je u tim vodama prisutno ne{to nepoznato i tajanstveno...

Abyss, 1989.

AKCIJA
Re`ija: James Cameron Uloge: Ed Harris, Mary Elizabeth Mastrantonio, Michael Biehn

Miris ki{e na Balkanu
18.00 BHT

Sedam dana traje `alost za mama Esterom. Sedmi dan se Salomovi okupljaju na njenom grobu i zaklinju da }e uvijek pomagati jedni drugima. Marko je zaprosio Blanki, vjen~aju se skromno i dolaze na medeni mjesec u Dubrovnik. Po~inju demonstracije u Beogradu, uskoro i bombardovanje njema~kih snaga. Du{an {alje Riki u Sarajevo. Buka je veoma bolesna. Marko, Blanki, Riki i Nina odlaze u vikendicu na Ilid`i. Na pola puta ih presre}e vojska..

Paranormalne aktivnosti
00.05 BHT
Paranormal Activity, 2007.

FIL

M

Bilo jednom u Americi
21.30 PINK
Once Upon A Time In America, 1984.

FIL

M

TRILER / HOROR
Re`ija: Oren Peli Uloge: Katie Featherston, Micah Sloat, Mark Fredrichs, Amber Armstrong

KRIM. DRAMA
Re`ija: Sergio Leone Uloge: Robert De Niro, James Woods, Treat Williams

Junska no}
20.05 TV1 / MRE@A

Mladi par doseljava u naizgled tipi~nu ku}u u predgra|u. No, ubrzo ih po~ne uznemiravati prisustvo ne~eg {to bi moglo, ali i ne mora biti demonskog porijekla, ali je definitivno najaktivnije u toku no}i. Najvi{e opsjeda Katie, studentkinju koja osje}a da je ne{to "proganja" cijelog `ivota...

36. Baran odlazi kod Havin kako bi se izvinio zbog ono ga {to je Duygu u~inila. Baran u Havininoj sobi pronalazi paso{, te zaklju~uje kako je Havin odlu~na da napusti zemlju sa Cemalom. Porodica i prijatelji Cemala Saglamera saznaju da je se on nalazi u bolnici, nakon {to je poku{ao izvr{iti samubistvo.

Bog je umro uzalud
12.15 RTRS
Bog je umro uzalud,1969.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Radivoje- Lola \uki} Uloge: \okica Milakovi}, Miodrag Petrovi} ^kalja, Stanislava Pe{i}, Zdravka Krstulovi}

@idovskim krajem New Yorka 20-ih godina pro{log vijeka vladaju bande, me|u kojima je i banda na ~ijem ~elu su sitni prestupnici, dje~aci Max i Noodles. Prijatelji zajedno odrastaju i zaklinju se jedan drugom na vje~no prijateljstvo i vjernost. U vrijeme prohibicije sve vi{e se uvla~e u kriminalni milje, a poslije jednog mafija{kog obra~una Noodles zavr{ava u zatvoru. Po izlasku iz zatvora ve} kao starac, vra}a se u rodni kraj i prisje}a se svog djetinjstva i mladosti, doba dje~jih bandi, prohibicije i mafija{kih obra~una u New Yorka. Sje}a se doga|aja koji su ga natjerali u progonstvo, stradanja svojih prijatelja i naglog prekida dje~a~ke romanse s Deborah...

Poet
22.35 OBN
The poet, 2007.

FIL

M

Ljubav bez granica
17.55 OBN

82. Mauricio se razljuti kad ne na|e Azul i Diega jer misli da su vodili ljubav. Clemencia se uzruja kad vidi da Diega optu`uju za otmicu. Azul ka`e policiji da je svojevoljno pobjegla s Diegom. U policiji Mauricio poku{a udariti Diega i ka`e mu da }e se pobrinuti da ne iza|e iz zatvora. Manuel se ispri~a Mauriciju u Diegovo ime. On mu odgovori da se ne treba ispri~avati i da bi ponovno u~inio to {to je u~inio da bi pokazao Azul koliko je voli. Azul u iskazu ka`e da je svojevoljno pobjegla s Diegom, a Mauricio se naljuti kada to ~uje. Cecilia se iznenadi kad joj Gaspar ka`e da su Mauricio i Andrés divlja~ki pretukli njegova oca da bi im rekao gdje se skrivaju Azul i Diego. Ka`e joj da joj je de~ko kriminalac i da se ~uva. Julio ponudi Alfredu financijsku i moralnu potporu za istra`ivanje. Alfredo mu zahvali i ka`e mu da }e po{tovati njegovu vezu s Arnaldom. Mauricio ka`e Azul da ga je obrukala stav{i u Diegovu obranu...

Ovaj film je pri~a o blizancima. Nje`na pri~a o ljubavi dva brata blizanca koji su fizi~ki potpuno isti ali njihovi karakteri potpuno su razli~iti. Jedan brat je vrlo uspje{an dok drugi nema ni stabilan posao. Bra}a su toliko sli~na, da ih ni ro|ena majka nije nikada razlikovala. Pa ipak... Predrag ima lijep polo`aj, lijepu `enu i bolji dio ku}e, a Nenad nema skoro ni{ta... Mo`da ne}e imati i gdje ni raditi jer je fabrika u kojoj radi kao stolar, vrlo, vrlo nerentabilna...

DRAMA
Re`ija: Damian Lee Uloge: Jonathan Scarfe, Nina Dobrev, Zachary Bennett

[u{ka se, {u{ka
22.05 NOVA
Rumor Has It...., 2005.

FIL

M

Pri~a koje se odvija u okupiranoj Poljskoj u vrijeme Drugog svjetsko rata. Oskar mladi njema~ki oficir i Rachel, k}i `idovskog sve}enika zaljube se. No njihova sre}a ne}e dugo potrajati, bivaju razdvojeni nakon nasilnog napada na selo, te kre}u na opasno putovanje kako bi ponovo prona{li jedno drugo.

ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Rob Reiner Uloge: Jennifer Aniston, Kevin Costner, Shirley MacLaine, Mark Ruffalo, Richard Jenkins

Drugi dah
22.30 HRT1
Le Deuxieme Souffle, 2007.

FIL

M

Tek zaru~ena Sarah Huttington odlazi u Pasadenu sa svojim zaru~nikom na obiteljsko vjen~anje. ^uje glasine da su knjiga i film Diplomac temeljene na njezinoj obitelji. Jesu li njezine baka i mama bile u vezi s istim ~ovjekom prije vjen~ana njezinih roditelja? Je li ona dijete nepoznatog ~ovjeka? Zato se ne uklapa u obitelj? Je li njezina majka bila sretna? Ulazi li i ona sama u brak bez ljubavi? Odgovore }e potra`iti kod samog sudionika tog ljubavnog trokuta, Benjamina. Uz Jeffovu potporu Sarah odlazi u San Francisco po odgovore o svojoj pro{losti i budu}nosti...

KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Alain Corneau Uloge: Daniel Auteuil, Monica Bellucci, Michel Blanc, Jacques Dutronc, Eric Cantona, Gilbert Melki

Ozlogla{eni gangster Gustave Gu Minda upravo je pobjegao iz zatvora, zbog ~ega je alarmirana francuska policija. Odlu~iv{i pobje}i iz zemlje sa svojom djevojkom Manouche, mora nekako do}i do novca. Stoga odlu~i prihvatiti jedan zadatak koji mu lako po|e za rukom, ali prisiljen je izdati neke svoje partnere...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.05 Prirodna ba{tina BiH: Preko Cincar planine, dok. program 07.30 Planina Viso~ica, dok. program 08.00 Ne daj se, Nina!, serija, 8. ep. (r) 09.00 Vijesti Program za djecu 09.05 Me|unarodni dje~iji festival u Turskoj 09.30 Artur 09.55 Frankina stopala 10.10 Vragolasti Denis 10.35 X-man 11.00 U zmajevom gnijezdu 11.30 Super {pijunke 12.00 Dnevnik 12.15 Larin izbor, igrana serija, 86, 87. ep. (r) 14.00 Sehara: Vrijeme, dok. program

~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: S one strane Plive (r) 08.00 BHT vijesti 08.15 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 6/22 (r) Program za djecu 09.05 Prastara historija, animirani film 09.10 BHT slagalica 09.40 Robot Robi, animirana serija 09.50 Zlo~esti zec, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.10 Izgubljena ~ast, igrana serija, 23/77 11.00 Miris ki{e na Balkanu, serija, (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Globalna hrana: [pageti, strana dok. serija, 2/6 (r) 13.15 Biznis magazin + (r) 13.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti Program za djecu 14.25 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.30 TV enciklopedija 14.40 BHT slagalica 15.10 Dje~iji festivali 15.25 @etva i vr{idba u pro{losti, reporta`a (r) 15.55 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 7/22 16.40 Prirodna ba{tina BiH: @ivot na vulkanskim stjenama 17.05 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Miris ki{e na Balkanu, igrana serija, 9/14 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 Business News 19.45 Retrovizor, muzi~ki program 20.15 Terme, civilizacija vode, dok. program 21.00 Sve ljepote Ilid`anskih festivala, prijenos 23.00 BHT vijesti 23.20 Jake, serija, 7/16 00.00 Paranormalne aktivnosti, film 01.25 Pregled programa za petak

RTRS
07.00 07.06 09.00 09.15 10.05 10.35 11.05 11.30 12.00 12.15 14.00 15.00 15.10 16.00 Vijesti Jutarnji program Vijesti Egipat, dokumentarni program (r) Mala tv U no}noj ba{ti, program za djecu Kiki {ou, program za djecu (r) Ognji{ta, dok. program (r) Tamo daleko, putopisni serijal (r) Dnevnik 1 Bog je umro uzalud, film Larin izbor, serija Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Larin izbor, serija Reporta`a

TV1
06.10 Zakon ljubavi, igrana serija, 98/187 07.00 Najava programa 07.05 Ukradeni `ivoti, serija, 119/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Bonanza: Krvna osveta, western serija 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 127/134 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, 86/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, 35/103 (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal 13.00 Vijesti

HAYAT
06.00 Bandini, 102. ep. 06.45 Kad li{}e pada, serija, 1.ep. 08.00 TV Izlog 08.15 Sasuke ninja ratnici, TV show 08.40 Timmy, crtani film 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Nodi, crtani film 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 38. ep. 09.40 Garfield, crtani film 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film 10.45 Dragon ball Z, crtani film 11.05 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Bandini, 103. ep.

PINK
06.00 Moje srce kuca za Lolu, serija (r) 07.00 Seljaci, serija 08.35 Akademija debelih, reality emisija (r) 09.20 Ljubav, navika, panika, serija 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kukavica, serija (r)

OBN
06.20 Hairy Scary, crtani film 06.35 Dje~iji program 09.35 Na{a mala klinika, doma}a humoristi~na serija 10.25 Skrivena kamera, humoristi~ni program 10.40 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 11.50 Crime time, crtani film 11.55 OBN Info, informativni program 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.55 Play off, Liga prvaka Dinamo ZG- NK Maribor 15.45 Skrivena kamera, humoristi~ni program

Lud, zbunjen, normalan
20.50
14.30 Dopunska nastava, 5. emisija 15.00 Pop Pixie, crtana serija 15.20 Vijesti 15.30 Mu}ke, serija, (r) 16.05 CSI Miami, igrana serija, 19. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humor. serija, 9. ep. 18.15 Ne daj se, Nina!, igrana serija, 9. ep. 19.10 Profesor Baltazar, crtana serija 19.23 Moj auto 19.24 Stanje na putevima 19.26 Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 CSI Miami, igrana serija, 20. ep. 20.50 Lud, zbunjen, normalan, serija 22.15 Mu}ke, humoristi~ka serija, 28. ep. 23.10 Dnevnik 3 23.40 Larin izbor, igrana serija 88, 89. ep. 01.20 Dnevnik 3, repriza 01.50 Pregled programa

Pe~at
20.05
Izvje{taj sa berze 16.30 Srpska danas 17.25 Doboj - me|unarodni rukometni tv turnir {ampiona: Vardar Barselona, direktan prenos 19.00 Muzi~ki program 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.05 Pe~at, politi~ki magazin 20.55 Fudbal - liga Evrope, direktan prenos 22.50 Dnevnik 3 Sport 23.15 Doboj me|unarodni rukometni TV turnir {ampiona, hronika 23.30 Fudbal - Liga evrope, pregled 00.40 Stjuardese, serija 01.30 Bog je umro uzalud, film (r) 02.55 Dnevnik 2 (r) 03.20 Pe~at, politi~ki magazin (r) 04.00 Muzi~ki program 05.05 Stjuardese, serija

Zauvijek mlad
18.16
13.05 Bonanza: Krvna osveta, western serija 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, serija, 120/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, igrana serija, 35/68 16.00 Strasti i intrige, serija, 128/134 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, igrana serija, 87/92 18.15 Najava Dnevnika 18.16 Zauvijek mlad, igrana serija, 3/28 19.00 Dnevnik TV1 20.05 Junska no}, igrana serija, 36/103 21.05 Eliza, serija, 36/68 22.00 Vijesti plus 22.10 Zauvijek mlad, igrana serija, 3/28 22.40 Ponovo opsjednuta, igrani film 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Dajs je zakon!, igrani film 03.00 No}ni program

Timmy
08.40
13.00 Kad li{}e pada, serija, 2.ep. 16.00 Sport centar 16.04 Sasuke ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 16.30 Putovanje jednoroga, serija, 3. ep. 17.30 U`areni asfalt, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.55 Bandini, 104. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Pet dana do pono}i, igrani film, 2. dio 00.00 Sport centar 00.05 Stvari koje bi trebali znati, dok. program 4.ep. 01.30 Astro Num Caffe Reprizni program 03.00 Vijesti u 7 03.45 Ispuni mi `elju 04.30 U`areni asfalt, zabavni program

Brze pare
12.45
14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija 15.50 Info top, informativni program 16.10 Kursad`ije, humoristi~ka serija 17.00 Mala nevjesta, serija (r) 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna showbiz emisija 19.00 Akademija debelih, u`ivo uklju~enje 19.50 Kukavica, serija 20.40 Akademija debelih, pregled dana 21.30 Bilo jednom u Americi, ameri~ki film 01.15 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

Bilo jednom u Turskoj
10.40
15.55 Odba~ena, indijska serija 16.55 Dejana: Medicinske gre{ke, talk show 17.55 Ljubav bez granica, latino-ameri~ka serija 18.50 OBN Info, informativni program 19.10 OBN Sport, sportski program In Magazin, showbiz magazin 20.00 Ru`a vjetrova, doma}a serija 21.00 Balkanske prevare 21.30 Odba~ena, indijska serija 22.30 Vox Populi 22.35 Poet, igrani film 00.30 Zodijak 02.30 OBN Info, informativni program 02.45 Vox Populi 02.50 Euroliga, sportski pregled 05.40 Vox Populi 05.45 ^uvari planeta, dokumentarni program

Ru`a vjetrova
20.00 OBN
93. Nives koristi Stipinu nepa`nju i nagovori ga da potpi{e ugovor kojim se sva imovina obitelji Odak prijenosi na Jakova, a potom prevari i naivnog Jakova koji prepi{e vlasni{tvo nad svom tom imovinom na nju. Nives se istog dana trijumfalno useljava nazad u obiteljsku ku}u i nametne kao nova gazdarica {okiranom Stipi i Marici. Za to vrijeme, Ines otka`e klijentu naru~eni posao kako bi se posvetila Anti, Ana dozna da se Mili jako svi|a njezin Sr|an, zbog ~ega ju i verbalno napadne, a Suzana zabrani Milivoju da napusti posao u turisti~koj zajednici.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.50 Privatni `ivot-remek djela, (r) 11.40 Mahale (r) 12.15 Sevdah (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Kevin sa sjevera, film 15.00 Yusuf, (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Za{to mr{avi ljudi ne mogu biti debeli 17.00 Ljetne ljubavi 17.25 Non-stop 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Gladijatorska akademija 20.00 Kako donijeti bolje odluke 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Yusuf, 21.50 Za{to mr{avi ljudi ne mogu biti debeli (r) 23.00 Voice of America 23.30 Privatni `ivot-remek djela, (r) 00.20 Yusuf, (r)

TV TK

08.00 Budilica probudilica 09.05 Strasti i intrige, serija (r) 10.05 Kinali Kar, serija 11.00 Junska no}, serija (r) 11.55 TV kalendar12.00 Vijesti 12.15 Glas Amerike 12.45 Pe~at u vremenu 13.15 Bojno polje, dok. program 14.00 Ljetopis 15.00 Dje~ije popodne 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu, otvoreni program 17.15 Kinali Kar, serija 18.15 TV reporta`a, 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 20.05 Junska no}, serija 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava, serija 22.30 Vijesti 22.40 Ponovo opsjednuta, film 00.15 Strasti i intrige, serija (r)

MRE@A

08.05 Bonanza: Krvna osveta, western serija 09.05 Strasti i intrige, serija, 127/134 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 86/92 (r) 11.00 Junska no}, serija, 35/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, serija, 128/134 17.15 Kinali kar, serija, 87/92 20.05 Junska no}, serija, 36/103 22.40 Ponovo opsjednuta, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Bonanza: Krvna osveta, western serija 09.05 Strasti i intrige, serija, 127/134 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 86/92 (r) 11.00 Junska no}, serija, 35/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, serija, 128/134 17.15 Kinali kar, serija, 87/92 20.05 Junska no}, serija, 36/103 22.40 Ponovo opsjednuta, igrani film

TV ZENICA

08.00 Bonanza, serija 09.00, Jutarnje vijesti Radio Zenice 09.05 Zenica danas, repriza 09.30 Glas Amerike (r) 10.00 Serija 11.00 Serija 12.00Iz dana u dan 12.05 Serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan, servisne informacije 14.05 Muzi~ki spotovi (gledajte) 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dok. program 17.00 Iz dana u dan 17.15 Patnja, serija 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Ramazanski program 21.00 Igrana serija:Junska no} 22.40 Totalni opoziv, film

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 09.00 Bra}a koale 09.20 Program TV Sahar 10.00 Sevdah u srcu 11.30 Hazreti Merjerm, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 13.00 Isa sin Merjemin, film 15.00 Hazreti Merjem, serija 16.00 Jusuf a.s., serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Veliki susret, serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Mubarek Ramazan 20.00 Vijesti IC 20.15 ^uvari tradicije 21.00 Veliki susret, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.15 Jusuf a.s., serija

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Evo srcu mom radosti (r) 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Hazreti Jusuf, serija (r) 12.40 Evo srcu mom radosti (r) 13.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 14.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 15.00 Serija 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Hazreti Jusuf, serija 21.10 Hronika Jablanice 21.50 Istina 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B.

TV USK

08.05 Bonanza, western serija 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Junska no}, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljeto u podne, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 Tv liberty (r) 15.00 100 najve}ih otkri}a, dok. program 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Istina, dok. program 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Poduzetnik 20.50 Turisti~ki putokaz 21.30 Kad {pijuni zaka`u 1/4 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo, u`ivo 16.15 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin 17.20 Meridijanima, dokumentarni program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Tuzla u`ivo, u`ivo 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 19.33 Tuzla u`ivo, u`ivo 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, obrazovni program 20.55 Tri u jedan 21.10 Op~injeni, serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija 23.00 Slon extra Info

TV BN

07.00 Dnevnik 3 (r) 07.30 Slu~ajni partneri (r) 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Letnja promenada (r) 14.00 Novosti 14.05 film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.00 Neko te posmatra, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Kobno povjerenje, film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Kod Ane 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Dragon Ball Z 11.05 Winx 11.45 Vijesti.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 15.30 Sasuke, nind`a ratnici.00 Sasuke, nind`a ratnici.30 Putovanje jednoroga, serija 17.30 Ljetni talas 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Bandini, serija 21.00 Ljetni talas 22.00 Vijesti 22.20 Pet dana do pono}i, 2. dio, film 00.00 Sport centar 00.05 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.06 ZABA - 90 sekundi 09.11 Dome, slatki dome humoristi~na serija 09.46 Vijesti iz kulture 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Zavolite svoj dom 2, dokumentarna serija 11.00 ^ovjekov planet, dokumentarna serija 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.14 TV kalendar 12.30 Mo} sudbine, serija 13.15 The Circuit, film 14.45 Fotografija u Hrvatskoj 15.00 Vijesti 15.09 Vrijeme sutra 15.10 Prosjaci i sinovi, dramska serija 16.10 Ponos Ratkajevih, serija 17.00 Vijesti 17.20 HAK - Promet info 17.25 Hrvatska u`ivo 18.00 Azijske razglednice: Tko nije vidio Bangkok, dok. serija (r) 18.35 Loza, serija (r) 19.26 Navrh jezika 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Ve~eras 20.03 Vrijeme 20.06 ZABA - 90 sekundi 20.07 Kratki susreti 20.32 Urugvajski Hrvati, dokumentarni film (r) 21.05 Stipe u gostima 4, humoristi~na serija 21.50 Dnevnik 3 22.10 Sport 22.13 Vrijeme sutra 22.15 News 22.20 Vijesti iz kulture 22.40 Ciklus najboljih europskih filmova: Drugi dah, francuski film 00.50 Seks i grad 3, humoristi~na serija 01.20 CSI: Miami 9, (r) 02.02 Dharma i Greg 5, humor. serija (r) 02.22 Su~evo novo ruho, serija (r) 03.02 Skica za portret 03.12 [krinja: Sloboda 04.07 Reprizni program

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
08.00 Hladni mir - Vrijeme velikih izazova, ep. 2, dok. program (r) 08.30 Kontekst,talk show (r) 09.00 Za stolom sa teroristima - Povratak borca za slobodu, dok. program (r) 09.30 Moj `ivot, ep. 14, (r) 10.00 Usudi se i probaj Montreal, dok. program (r) 10.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Tunis, II dio, dok. program (r) 11.00 Kontekst,talk show (r) 11.30 AJE program 14.30 Usudi se i probaj Montreal, dok. program (r) 15.00 Kontekst,talk show (r) 15.30 Poznavali smo Osamu Bin Ladena, dok. program (r) 16.00 Vijesti 17.00 Poznavali smo Osamu Bin Ladena, dok. program (r) 17.30 Kontekst,talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Bazilika svetog groba, dok. program (r) 19.30 48 - Marake{, (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show (r) 23.30 Moj `ivot, dok. program (r)

63
SE

HRT2
06.55 Mo} sudbine, serija 07.40 Teletubbies, animirana serija 08.05 @utokljunac: Pantomima 08.35 Amika, serija za djecu 08.50 Amika, serija za djecu 09.05 H2O Uz malo vode! 3, serija za mlade 09.30 Operacija Barbarossa, serija za djecu 10.00 [aolinski pa`evi, crtana serija 10.25 Ljubav je ~udna 10.55 Loza, serija (r) 11.40 Najbolje iz povijesti HTV-a: 12.10 Edgemont 3, serija za mlade 12.35 Obi~na klinka, serija za mlade 13.00 Dharma i Greg 5, humoristi~na serija 13.20 \eram bunar - voda studena, dokumentarni film 13.50 Tvorci promjene 1, dokumentarna serija 14.40 [krinja: Sloboda 15.35 Drugi format 16.20 Idemo na put s Goranom Mili}em: [vicarska i Austrija 17.10 Su~evo novo ruho, serija 18.00 Rukomet: Novigrad Zagreb Metalurg, prijenos 19.30 20pet, kviz 19.45 Glamurozne slastice 2, dokumentarna serija 20.10 Ve~eras 20.15 La`i mi 3, serija 21.00 Bezdan, film (r) 23.45 CSI: Miami 9, serija 00.30 Mu}ke 5A, humoristi~na serija 01.00 Bitange i princeze 4, humoristi~na serija 01.35 Retrovizor: Kath i Kim 1, humor. serija 02.00 Retrovizor: Dr. House 6, serija 02.45 Retrovizor: Zakon i red: Zlo~ina~ke nakane 5, serija (r) 03.30 Retrovizor: Zakon i red: Zlo~ina~ke nakane 5, serija (r)

NOVA
05.50 I tako to..., serija 06.15 Shaggy i Scooby-doo, crtana serija 06.40 Spiderman, crtana serija 07.00 Kad li{}e pada, serija (r) 08.00 TV izlog 08.15 Strasti Orijenta, serija (r) 10.00 TV izlog 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.20 IN magazin (r) 14.05 Walker, teksa{ki rend`er, serija 4 15.50 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 21.50 Ve~ernje vijesti 22.10 [u{ka se, {u{ka, igrani film 23.50 Magazin MMA Lige 00.20 Zaple{i sa mnom, igrani film (r) 02.25 Odbrojavanje, serija 03.40 Glupost nije zapreka, serija 04.00 Ezo TV, tarot show 05.00 Dnevnik Nove TV (r)

RTS
08.00 08.15 09.00 09.05 09.50 09.55 10.25 10.55 11.05 11.30 12.05 12.20 12.30 12.35 13.00 14.00 14.45 15.15 16.00 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 21.40 22.30 22.35 23.05 23.43 Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vijesti Gra|ani Sela Luga: pobeda, serija (r) Vijesti Sasvim prirodno, (r) Moja lepa Srbija Vjerski kalendar (r) Slagalica, kviz (r) Dokument, 1. dio, dok. program Dnevnik Sport plus Vrijeme Enciklopedija za radoznale (r) Trezor: 54. ro|endan Televizije Beograd Trend setter (r) Gastronomad (r) Ovo je Srbija Sre}ni ljudi, serija (r) Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Razglednica Slagalica, kviz (r) Vrijeme Dnevnik Sre}ni ljudi, serija (r) Igrom i pjesmom kroz Meksiko, (r) Avantura Vijesti Oko, info Mjesto za nas, dok. program Evronet, dok. program

RTCG
10.00 Dnevnik 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz (r) 11.00 Vijesti 11.05 Vi{e od ljeta (r) 13.05 Ekologija 13.30 Sat TV 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarni program 14.35 Sat tv 15.10 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv dijaspora vijesti 16.15 Poetika Montenegrina 16.45 Natura viva 17.10 Program za djecu 17.45 Vi{e od ljeta, direktno 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.00 Pro~itaj me 20.30 Sat TV 21.00 Argument 21.30 Ekologija 22.00 Dnevnik 3 22.30 Vi{e od ljeta, direktno 23.30 Sat tv 00.00 Pro~itaj me

CSI Miami RIJA
20.10 FTV

Kada Horatio i njegov tim prona|u jednu koproducenticu mrtvu u jacuziju, istra`itelji }e se suo~iti sa ljudskom ljubomorom, pohlepom i kuluarskim pri~ama koje bacaju sjenu na cijeli `ivot spomenute `rtve.

Jake

SE

RI

23.20 BHT

JA

Zbog teroristi~kog napada u tr`nom centru, agenti me|u kojima je i Jake uhvatili su mladi}a sa posudom prepunom ricina, koji u te~nom stanju mo`e usmrtiti stotine ljudi. Incident je djelo milicije Ethana Fultona, koji je izuzetno opasan i motiviran. Fulton okrivljuje vladu zbog smrti svoje `ene Ann i sveti se.

EUROSPORT
05.00 Tenis, US Open 08.30 Autotrke 09.00 Fudbal, SP U-20 `ene Japan, u`ivo Quarterfinals 11.00 Tenis, US Open

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Tenis, US Open 13.00 Biciklizam, Tour of Spain 14.30 Tenis, US Open 17.00 Tenis, US Open, u`ivo 02.00 Tenis, US Open

SPORT KLUB
07.00 Pregled belgijske lige 09.30 Vijesti 09.45 Premier League News 10.00 Sailing 34 American Cup 11.00 Mobil 1 The Grid 11.30 Fudbal mondijal magazin 12.00 Najbolja utakmica {panske lige 14.00 Najbolja utakmica Premier League 16.00 Superkup [panije: Real Madrid Barcelona 18.15 Vijesti 18.30 Premier League News 18.45 Premier League Magazin 19.15 Cage Warriors Jordan 21.15 Barca TV: Histories Del Camp Nou 23.00 Iside Grand Prix 23.30 Atletix 00.00 Premier League News 00.15 Kvalifikacije Europa League: Bordeaux Crvena Zvezda 02.00 KHL Finale 04.00 CH TV: Make mine a double 05.00 Extreme - Mark Webber - Tasmania Challenge

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal Hrvatska: Zadar - Dinamo 11.00 Fudbal Francuska: Lille - Nancy 13.00 Fudbal Liga [ampiona: Ael - Anderlecht 15.00 Fudbal Copa Sudamericana: Botafogo - Palmeiras 18.00 Fudbal Liga [ampiona: Malaga Panathinaikos 20.00 Atletika Diamond Liga: Lausanne prenos 22.00 Box: Kotv Classics 00.00 World Poker Tour

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka Aba Liga: Crvena Zvezda Budu}nost 08.00 Fudbal Liga [ampiona: Play Off 10.00 Fudbal Liga [ampiona: Play Off 12.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Atlanta Ny Giants 14.30 Olympic Series: Episode 35 15.00 Olympic Series: Episode 36 15.30 Racing Trough Time Ep. 25 16.30 Rukomet Bundes Liga: Season Review Gummersbach - Kiel 18.00 Ko{arka Aba Liga: Zagreb - Hemofarm 20.00 Atletika Diamond Liga: Zurich 22.00 Box: Arthur Abraham - Robert Stieglitz 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: New Orleans Detroit 02.30 Olympic Series: Episode 34

DISCOVERY

08.10 Strastveni ribolovci 09.05 Razotkrivanje mitova 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolovci 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Majstori za oru`je 21.00 Ameri~ki oru`ari 21.55 Ameri~ki ~operi 22.50 Ameri~ke drvosje~e 23.45 Obnova Njujorka

N. GEOGRAPHIC

08.00 Najve}e katastrofe 08.55 Iza re{etaka 09.50 [apta~ psima 10.45 Sekunde do katastrofe 11.40 Istra`ivanje planete Zemlje 12.35 Avionske nesre}e 13.30 [apta~ psima 14.25 Sekunde do katastrofe 15.20 Drevni X fajlovi 16.15 Megastrukture 17.10 [apta~ psima 18.05 Megastrukture 19.00 Najve}e katastrofe 19.55 Najstro`i ameri~ki zatvori 21.00 Avionske nesre}e 21.55 Iza re{etaka 22.50 ]orkirani u inostranstvu 23.45 Avionske nesre}e

Tenis
17.45
12.30 Fudbal, SP U-20 `ene Japan, u`ivo Quarter-finals 14.30 Biciklizam, Tour of Spain 16.00 Biciklizam, Tour of Spain, u`ivo 17.45 Tenis, US Open, u`ivo

Tenis
02.00

Atletika
20.00

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina XI 08.00 Drugi svjetski rat u boji 09.00 Pri~a o struji 10.00 Prohorovka: Kro}enje tigra 10.30 Bombarderi 12.00 Farma iz edvardijanskog doba 13.00 Ko si zapravo ti? 14.00 Artur Rubin{tajn 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Pri~a o struji 17.00 ^ovjekova istorija 18.00 Farma iz edvardijanskog doba 19.00 Izgubljeni drevni gradovi 20.00 Istok-Zapad: putovanja iz sredi{ta Zemlje 21.00 Rim: poslednja granica 22.00 Drugi svjetski rat u boji 23.00 ^ovjekova istorija 00.00 Skriveni svjetovi

ANIMAL PLANET

11.50 Bjekstvo u raj za {impanze 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ta prelijepa Afrika 14.30 Ned Bruha 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Pandamonijum 16.25 Najgori britanski ljubimac, 2 epizode 17.20 Sve o psima 18.15 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 18.40 Ostrvo orangutana 19.10 @ivot majmuna 19.35 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 20.05 Amba: Ruski tigar 21.00 Avanture Ostina Stivensa 21.55 Donald [ulc, stru~njak za otrove 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Urgentni centar 09.20 Bo`i} u velikom stilu 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Panduri novajlije 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Monk 16.20 Na{ prvi Bo`i} 18.20 Dijagnoza ubistvo 19.20 Monk 20.20 Panduri novajlije 21.20 Pasje popodne 23.50 Cve}arka 01.40 Medijum 02.30 Urgentni centar 03.20 Red i zakon 04.15 Doma}ice iz okruga Orind`

TV1000

06.00 Dnevnik ko{arka{a, igrani film 08.00 Nel, igrani film 10.00 Bul Duram, igrani film 12.00 Misterija Invud parka, igrani film 14.00 Riba zvana Vanda, igrani film 16.00 Mnogo buke ni oko ~ega, igrani film 18.00 Do poslednjeg daha, igrani film 20.00 Bla`enstvo, igrani film 22.10 Pjesni~ka pravda, igrani film 00.00 Djevojke iz snova, igrani film 02.00 Tinejd`erski idoli 5., igrani film

FOX LIFE

10.45 Da draga, serija 11.00 Vill i Grejs, serija 11.25 [tiklama do vrha, serija 12.20 O~ajne doma}ice, serija 13.10 Jednom davno, serija 14.10 Seks i grad, serija 15.05 Uvod u anatomiju, serija 16.00 [tiklama do vrha, serija 16.50 Rokerka Rita, reality show 17.40 Knji`arka, serija 18.05 Da draga, serija 18.30 Vill i Grejs, serija 18.55 Uvod u anatomiju, serija 20.00 O~ajne doma}ice, serija 20.55 Jednom davno, serija 21.30 Seks i grad, serija 23.00 [apat duhova, serija 23.50 Da draga, serija

FOX CRIME

12.30 Aerodrom, serija 13.20 An|elinine o~i, serija 14.10 Policajac iz Detroita, serija 15.00 Policajac iz Detroita, serija 15.50 Ne~ujno, serija 16.40 ^ika{ki kodeks, serija 17.30 Pariski forenzi~ari, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Dojlova Republika, serija 20.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 20.55 Policajac iz Detroita, serija 21.45 Policajac iz Detroita, serija 22.35 ^ika{ki kodeks, serija 23.25 Zlo~in, serija 00.15 Ne~ujno, serija 01.05 Dojlova Republika, serija 01.50 Pariski forenzi~ari, serija 02.35 Zlo~in, serija

HBO

11.55 Legenda o pijanisti na okeanu, film 14.00 Gubitnici, film 15.35 Ol-star Supermen, film 16.50 Loto tiket, film 18.30 Djevojka na lo{em glasu, film 20.05 ^ovjek zvani hrabrost, film 21.55 Kamelot, ep. 9, serija 22.45 Kamelot, ep. 10, serija 23.40 Pravi seks predstavlja: Porno 101: Dodatna nastava, film 00.30 Baki Larson: Ro|en da bude zvijezda, film 02.05 Ves Kravenova nova strava u Ulici brijestova, film 03.55 Dimna zavjesa, film 05.25 Holivud na snimanju IX, ep. 35, serija

CINESTAR

10.41 Watch, dok. film 10.50 Step Up 4 3D, film 11.00 Vuk, film 13.04 Step Up 4 3D, film 13.14 Prince of Jutland, film 15.05 Pla}enici 2, dok. film 15.14 Bourne Legacy, dok. film 15.30 Viking Erik, film 17.04 Step Up 4 3D, film 17.15 Reci mi, film 18.57 Watch, dok. film 19.06 Step Up 4 3D, film 19.15 Udar iz svemira, film 20.47 Pla}enici 2, dok. film 20.56 Bourne Legacy, dok. film 21.05 Divljaci, film 21.14 Above & Beyond, film 22.48 Step Up 4 3D, film 23.01 Showgirls, film

Uo~i kvalifikacionih utakmica sa Lihten{tajnom i Latvijom

Selektor Su{i} u utorak otkriva karte

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 23. august/kolovoz 2012.

45. strana

SARAJEVO: RADI]EVA SPOJENA SA AKADEMIJOM LIKOVNIH UMJETNOSTI
Kljova mamuta na gradili{tu metroa
U njema~kom gradu Düsseldor fu radnici su, prilikom izgradnje nove linije metroa, otkrili na dubini od 12 metara kljovu mamuta, saop{teno je iz gradske Slu`be za za{titu arheolo{kog blaga. Kljova, te{ka 34 kilograma i duga 1,2 metra, stara je vi{e od 10.000 godina, javila je Srna. Radovi su odmah obustavljeni da bi se omogu}ilo arheolozima da izvuku ostatak `ivotinje, koji je prona|en na ovom gradili{tu. Mamuti su nestali prije oko 10.000 godina iz zapadne Evrope, a stru~njaci vjeruju da je kljova premje{tena u oblast Düsseldor fa strujama gle~era koji su se topili, jer sam skelet mamuta nije prona|en.
Pje{a~ki most nosi simboli~an naziv Festina lente - Po`uri polako
Foto: D. ĆUMUROVIĆ

Sve~ano otvoren most
Most je ~eli~ne konstrukcije, sa staklenom ogradom, oblo`en aluminijskim plo~ama - talpama
Uz prigodan kulturno-umjetni~ki program, sino} je sve~ano otvoren novoizgra|eni pje{a~ki most koji povezuje Radi}evu ulicu sa Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu, simboli~nog naziva Festina lente - Po`uri polako. U ime Op}ine Centar kao investitora, most je otvorio na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi}. Radi se o najve}em projektu re ali zo va nom sred stvi ma Op}ine Centar tokom posljednjih godina, ~ija je vrijednost skoro dva miliona KM. Most je ~eli~ne konstrukcije, sa staklenom ogradom, oblo`en aluminijskim plo~ama - talpama. Raspon mosta iznosi 38 metara, a {irina se kre}e od ~etiri do sedam metara. Na~elnik Be}irevi} uz pozdrave prisutnim je kazao kako je ovaj projekat na ~iju se realizaciju ~ekalo ne{to du`e od planiranog vjerovatno najve}i koji je ura|en za vrijeme njegovog mandata. Pored izgradnje mosta, paralelno je ure|ena i {etnica na Obali Maka Dizdara.

Ponovo odba~en Karad`i}ev zahtjev
Pretresno vije}e Ha{kog tribunala odbacilo je ju~er peti zahtjev nekada{njeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karad`i}a da SAD izdaju obavezuju}i nalog za dostavu materijala o susretu zvani~nika Ralpha Johnsona i Alije Izetbegovi}a od 19. aprila 1992. godine. Karad`i} je posebno tra`io Johnsonov telegram u kojem zamjenik pomo}nika dr`avnog sekretara opisuje svoj susret sa Izetbegovi}em u Sarajevu, “ukazuju}i da su SAD ohrabrivale Izetbegovi}a da ne prihvati mirovni plan ambasadora Cutillera”. Ovim dokumentom, Karad`i} je htio da potvrdi tvrdnju da on “nikada nije imao za cilj da protjera muslimane, bilo ratom ili drugim sredstvima, i da su muslimani, ohrabreni Sjedinjenim Dr`avama, uzrokovali odbacivanje Cutillerovog plana i izbijanje rata u BiH”.

Na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} otvorio most

POSLJEDNJE VIJESTI
OTVOREN PRVI TUZLA FILM FESTIVAL - Premijerom dokumentarnog filma “Cinema komunisto”, autora Mire Turajli}a, sino} je u Tuzli u Bosanskom kulturnom centru sve~ano otvoren prvi Tuzla Film Festival. Organizatori su u~inili sve da se filmski duh napokon vrati u Tuzlu, jer je taj grad prije 25 godina imao respektabilan festival dokumentarnog filma. ^ETIRI OSOBE POGINULE U AVIONSKOJ NESRE]I - Dva pilota i dva njema~ka putnika u avionu koji se sru{io u srijedu u poznatom kenijskom parku Masai Mara poginula su, a tri putnika su te{ko ozlije|ena, saop}ila je kenijska policija. Avion je prevozio 11 putnika pet Nijemaca, ~etiri Amerikanca, dva ^eha precizirao je zvani~nik lokalne policije Peterson Maelo. U avionu su bila i tri ~lana posade. ANGELA MERKEL NAJMO]NIJA @ENA SVIJETA Ameri~ki magazin Forbs rangirao je njema~ku kancelarku Angelu Merkel kao najmo}niju `enu na svijetu i to drugu godinu zaredom. Iza Angele Merkel, druga na listi je ameri~ka dr`avna sekretarka Hillary Clinton, dok je predsjednica Brazila Dilma Rusef na tre}em mjestu. Slijede Melinda Gejts, suvlasnica fondacije “Melinda i Bill Gatesa” i supruga suosniva~a “Microsofta” Billa Gatesa.

Daliborka Strika osvojila Himalaje
Kao jedini alpinista iz BiH, Daliborka Strika uspjela je za 22 dana, koliko je trajala ekspedicija, osvojiti planinski vrh Island Peak visok 6.189 metara. Grupu od ~etrnaest alpinista predvodio je Dragan Ja}imovi} iz beogradskog Extreme Summit Teama, koja je zahvaljuju}i dobroj organizaciji i pripremi uspjela bez problema da okon~a pohod na Island Peak. Daliborka se odva`ila da nakon samo {est godina aktivnog bavljenja alpinizmom krene na ovaj poduhvat, koji je stavljao na ku{nju fizi~ku i psiholo{ku pripremljenost mnogo iskusnijih alpinista. Kako je Daliborka kazala, ljubav prema penjanju i planinama dugo postoji. Osvajanje vrha Island Peak je do sada njen najve}i izazov, nakon osvajanja planinskih vrhova regije, u Sloveniji, Italiji, na Kosovu... Krenuti u osvajanje Himalaja je puno ozbiljniji izazov, gdje jedan dio puta do vrha alpinisti moraju pre}i preko zale|enih stijena, uz pomo} u`adi i ostale `ivota. Na prelijepim Himalajima `ivot je puno sporiji i opu{teniji, gdje se morate prepustiti tom osje}aju mira i du{evnog poravnanja. Sam uspon na vrh je trajao oko 14 sati. Kada smo stigli na neveliki vrh gdje istovremeno mo`e stati samo po nekoliko ljudi, nisam bila ni svjesna da je moj uspon zavr{en. Zbog o{tre klime i vjetra, kratko smo se zadr`ali na vrhu, dovoljno za fotografisanje, kao jednu od uspomena na ovu ekspediciju. Poslije nekog vremena, tokom na{eg puta nazad, tek po~injemo shvatati zna~aj i veli~inu na{eg napora. Ovakve ekspedicije bih svakom preporu~ila, i koliko je god mogu}e, neka ljudi borave na planinama kako bi izgradili ljubav prema prirodi, kazala je Daliborka. Slijede}a destinacija koju Daliborka `eli da osvoji je Patagonija, koja se nalazi na jugu Latinske Amerike, ili eventualno vrhovi Anda, {to, naravno, pored dobre volje najvi{e zavisi od sponzora.
S. Hu.

Uspon na 6.189 metara trajao 14 sati

alpinisti~ke opreme. - Kompletan put je bio fascinantan, upoznali smo sasvim drugu kulturu, ljude koji nisu navikli na zapadnja~ki ritam

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->