You are on page 1of 278

SLOBODAN ZRNIC Z!

VOJIN CULUM
GREJANJE
I KLIMATIZACIJA
SA PRIMENOM SOLARNE ENERGIJE
OSMO IZDANJE
Slohodan Zrnic
Zivojin CUlum
GREJANJE 1 KLIMATIZACIJA
_ sa primenom solarne energije -
lzdavac
Naucna knjiga
Beograd, Uzun-Mirkova 5
Recenzent
Mirosf([v Lamhic, dipr mi.
Za izdavaca
Dr Blaio Perovic
Tiraz 500 primeraka
ISBN 8623430158
Stampa: SIP ,.Bakar" Bor
SADRZAJ
Predgovor petom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. XI
5istem meounarodnih (51) jedinica u 5FIU ............................ X II
Upotrebljene oznake i merne jedinice ............................... ' XV
Uvod .................................................... .
DEO I - GREJANJE I KLIMATIZACIJA
Odeljak I
I. Opsti dee ................................................ 5
11 Istonjat ............................................... 5
12 Pocetak koriscenja indirektnc Sunceve energijc ..................... 6
13 Fizioloski uslovi ......... ',' .............................. ' 6
131 Termoregulacija ...................................... ' 7
132 Sastav vazduha . . . . . . . . . . . . . . . ........................ ' 7
1330 regulisanju ventilacije vazduha (provetravanje) ................. 8
134 Uticaj vlage na zdravlje coveka ............................. 8
135 Prasina i ostale necistoce u vazduhu ......................... ' 11
14 Strujanje vazduha (promaja) ................................. ' 11
141 Uticaj vazduha na proizvode i proizvodnju ..................... ' 12
15 Odavanje toplote covecjeg organizrna ........................... ' 15
151 Opsta razmatranja i reakcije organizma na klimatsku promenu sredine .. ' 15
152 VlaZnost vazduha j temperatura koZe ........................ ' 15
153 Kolicina odavanja toplote covecjcg organizma .................. ' 16
154 Odavanje toplote cove cjeg organizma pomocu vlage
izrazene masom vodene pare . . ............................ ' 18
16Podrucje ugodnosti .. , ...... ' , ........... ' ................. 21
161 Raspon temperature i relativne vlaznosti ...................... ' 21
162 Ostali uticaji na ugodnost odnosno aktivnost coveka . . . . . . . . . . . . . .. 22
Odeljak II
2. Osnovi prenoS<! toplote 25
21 Uvod ................................................. 25
22Prenosenje toplote . w , , ~ . _ . 25
IV
221 .Prelaz toplote ........................................ 26
222 Prolaz toplote ........................................ 26
223 Sprovodenje toplote .................................... 26
23 Prelaz toplote ........................................... 31
231 Koeficijenti prelaza toplote ............................... 31
24 Uticajne velicine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 32
25 Prolaz toplote ........................................... 32
251 Odreaivanje koeficijenta prolaza toplote .................... , .. 33
Odeljak HI
3. Termotehnicki prora6un gubitaka toplote . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 37
31 Opsti deo .............................................. 37
32 Podaci za proracun potrebne kolicine toplote ............ ,.,....... 38
33 Osnovi proracuna .......... , . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 39
34Gubici usled prolaza toplote kroz obuhvatne povrsine . . . . . . . . . . . . . . . .. 39
341 Koefidjenti prolaza toplate k za prakticnu upotrebu . . . . . . . . . . . . . .. 40
35 Temperaturski padaci .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 47
351 Unutrasnja projektna temperatura (UPT) prostorije ............... , 47
352 Spoljna projektna temperatura (SPT) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 50
353 Stepen-dan i njegova primena ........ , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 52
354 Temperature u prastorijarna koje se ne zagrevaju .... ,............ 53
36 Dodaci na proracunate gubitke toplote Qo ........................ 54
361 Dodatak na prekid lozenja ... _ ........................... , 55
362 Dodatak Z A radi izjednacenja temperature usled hladnih povrSina . . . . .. 56
363 Dodatak na strane sveta Zs ..... , . . _ . . . . . . . . . . . . . . . .. 56
364 Dodatak usled propustljivosti pregradnih povrsina.
Propustljivost prozora ivrata ................ ' " _ . . . . . . . .. 56
365 Dodatak na uglovni poloZaj prozora Zu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 59
37 Proracun ukupne kolicine toplote QJi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
371 Uproscen nacin proracuna. Dodatak na uticaj vetra Zv ............. 60
372 Priblitni proracun potrebne kolicine tovlote ......... _ . . . . . . . . .. 60
373 Primer proracuna .............. ~ .............. , , . . . . . . .. 61
38 Specija1ni slucajevi .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 65
381 Zgrade koje se retko zagrevaju .......... , . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 65
382 Masivne i VIlo lake konstrukcije objekata ............... , ..... ,. 66
383 Gubici toplote velikih povrSina u dodiru sa zemljom ... . . . . . . . . . . .. 67
3M_............... .................... ~
Odeljak IV
4. Sistemi grejanja. Generalna podela . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 69
41 Kratakistorijat ....................................... , ... 69
42 Uslovi sistema i ureoaja za zagrevanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 70
43 Uredaji za lokalno grejanje . , . . . . . . . . . . . . . . .. .,.......... 71
431 Peci za cvrsta gonva. Osnovni l.ahtevi .. , , , , , . . . . . . . . . .. 71
432 Vazdusno grejanje keramickim pecima . , .. , . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 74
433 MetaJneped .,., .............. , ...................... 74
V
434 Odreilivanje jacine ped . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 75
435 Dimnjak ........................... ~ . . . . . . . . . . . . . . .. 76
436 Gasne peci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 78
437 Uljne peci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 83
438 Odreilivanje jacine grejanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 84
439 Zagrevanje prostorija elektricnom energijom ............ , . . . . . .. 85
44 Oprema i uredaji sistema centralnih grejanja ..... , ......... , . . . . . . .. 87
441 Kotlovi za cvrsta gonva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 87
442 Kotlovi sa ga!.'llim i tecnim gorivom ............ -. . . . . . . . . . . . .. 94
443 Elektricni kotlovi ...................................... 100
444 Pribori, armatpre i sigurnosni uredaji ......................... 100
445 Jacina i grejna povrSina kotla .............................. 103
446 Ekonomicnost kao kriterijum za izbor goriva ................ , ... 104
45lzmenjivaci toplote ...... , ................................. 105
451 Proracun izmene kolicine toplote u izmenjivacu .................. 106
46 Kotlamica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
461 Prostorije za smestaj goriva ........................ , ....... 108
462 Dimnjaca ........................................... 108
463 Dinmj.k . . . . . . . . . . . . . ............................... 109
47 Snabdevanje toplom vodom .................................. 114
471 Velicina bojlera ....................................... liS
472 Dnevna potroSnja tople vode u zgradarua ............... , ....... 116
48 Radijatori (grejna tela). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
481 Cevni radijatori ........ ...... , ........................ 117
482110casti radij.tori ...................................... 117
483 Clankasti radijatori ..................................... 118
484 SmeStaj radijatora ... _ ...... _ ................. _ .. __ ..... 119
485 Maskiranje radijatora . _ ........................... _ ..... , 121
486 OpSle primedbe .................................. . .... 122
487 Proracun radijatora ......... , .................. , ........ 127
49Konvektori ................................ . .......... 131
Odeljak V
5. Razvodenje toplote .......................................... 133
51 Opsti deo .............................................. 133
52Podela mreze prema kretanju fluida ............................ 137
53 Podela prema poloz.aju razvodne mreze ...... , .. , ................. 138
54 Uredaji za zatvaranje .... , .............. , . ' , ....... , ........ 139
55 Izolacija cevi .' .......................................... 140
551 Proracun izolacioneg sleja ................ . ...... _ . . . ..... 141
552 Uprosceni proracl.Ul za kR ................................ 144
553 OdreUivanje debljine izolacije ... , _ ........................ '. 147
554 Odredivanje ekonomske debljine izolacije ........... , ......... _ 147
56 Cevne mreze ............................................ 148
561 Opsti deo ........................................... 148
562 Dva nacina postavljanja zadatka kod proracl.Ula mreza .............. 149
563 Simuitani proracun sa viSe pretpostavki ....................... 150
564 Uproscenje proracuna upotrebompomocnih listova ............... 151
OdeJjak VI
6. Sistemi centra1nih grejanja ..................................... 153
61 Uporedne karakteristike sistema grejanja .......................... 153
611 Prednosti centralnog grejanja .............................. 153
612 Nedostaci centralnoggrejanja .............................. 154
613 Prednosti pamog grejanja ................................. 154
614 Nedostaci parnog grejanja. . . . . ........................ 154
62 Grejanje toplom vodom ..................................... 155
621 Gravitacioni sistern vodenog grejanja ...................... , .. 155
622 Otyorcni i zatvoreni sistemi vodenog grejanja .............. < , 160
623 Sigurnosni ureaaji .......................... , ......... , . 160
624 Opste napomene za izradu projekta i izvoaenje
centralnog grejanja top1orn vodom . . . . . . . . . . . . . ....... 166
625 Proracun gravitacionog vodenog grejanja ............. , ......... 166
626 Proracun hlaaenja u cevima ................... , ........... 180
627 Proracun etaznog (spratnog) grejanja ...................... , .. 187
628 Pumpno grejanje ....................................... 197
63 Panelno grejanje .......................................... 206
631 Opm deo ........ . . . . . . . . .... 206
632 Akurnulacija' i regulisanje toplote kod panelnih grejanja ..... 208
633 Prednosti i nedostaci panelnih grejanja ........... , ............ 209
634 GrejaCi za panelna grejanja .................... , ........... 210
635 Plafonsko grejanje ...................................... 213
636 Podno grejanje ........................................ 223
637 Zidno grejanje ............................ . ........ , .. 225
638 Odredivanje temperature na spoljnim povrSinarna panelnih grejaca ...... 226
639 Podaci za proracllli ..................................... 227
640 Mreze za panelna grejanja ...................... , .......... 236
64Pamo grejanje ........................................... 239
641 Panio grejanje niskog pristiska .......... , ...... , ............ 239
642 Pamo grejanje visokog pritiska ...................... , ...... 244
643 Vakuumsko grejanje .................................... 245
644 Proracun mreze pamog grejanja niskog pritisk:a ........ . .... 245
65 Grejanje pregrejanom vodom ................................. 251
651 Ekspanzioni sud ................. , ..................... 252
652 Sistem bez ekspanzionog suda .............................. 254
653 Opste napomene i nporedne karakteristike .................. 254
Odeljak VII
7. Vazdusna postrojenja ., ...................................... 257
71 Opsti deo ............................................. 257
72Provetravanje (ventilacija) .............................. 258
721 Prirodna ventilacija .............. , ...................... 258
VII
722 Mehanieka (prinudna) ventilacija ............................ 259
73 Vazdusno grejanje ........................................ 262
731 Individualno zagrevanje prostorija ..... , ........ , ............ 263
74 Klimatizacija ............................. , . , . , , , , . , , , , . , 265
741 Temperatura u klimatizovanim prostorijama , ................... 267
742 Zimske i lctnje SPT za klimatizaciju .......................... 268
743 Uticajvlainosti vazduha .................................. 268
744 Brzina vazduha ........................................ 269
745 Sistemi klimatizacije .................... , ............... 269
746 Praces vazduha u klimakomorama ..................... 283
747 Osnovi proracuna klimauredaja ............................ 289
748 Izmena toplote kod klimatizacije ............................ 299
749 Proracunjednog klimaureaaja .. ', .......................... 311
75 Principi autoinatskog regulisanja kod klimatizacije ................... 321
751 Primer regulisanja klirnatizacije jedne prostorije .................. 323
Ode 1 j a k VIII
8. Daljinsko grejanje. Toplifikadja .................... , , ............ 325
81 Prednosti i nedostaci ........................ , .............. 325
82Postrojenja daljinskog grejanja ................................. 326
83Prenosenje toplotne energije ............. , .................... 327
831 Cevne mreze ......................................... 327
832 Izbor vrste i lokacije toplana .......................... , .... 344
833 Proracun cevnih mreza za daljinske toplovode ...... , ........... 345
834 Balansiranje opterecenja toplote i snage ....................... 350
84 Glavni tehnieki parametri topliflkadje . . ...... , .................. 351
85Paralelan rad toplana u snabdevanju toplotom .... , ................. 351
Ode\jak IX
9. Regulisanje postrojenja centralnog grejanja .................. , ....... 353
Odeljak X
10. Toplotni bilans ............................................ 359
101 Potrosnja toplote ....................................... 359
102 Korisna toplota ........................................ 359
103 Gubici toplote ......................................... 359
104 Stepen korisnog dejstva grejnog postrojenja ....... '.' ............. 360
DEO II - PRIMENA SUNCEVE ENERGIJE U GREJANJU I KUMATlZAClJI
Odeljak XI
Ii. Suneeva energija ... ; ....................................... 363
111 VaZniji podaci 0 Suncu i njegovoj energiji ....................... 363
112 Raspodela Sunceve energije na Zemlji < 364
113 Energija Suncevog zracenja na gomjoj granici atmosfere "., ......... 365
114 Snaga Suncevog zracenja na povrSini Zemlje ..................... 365
VIII
115 Pravac Suncevih zraka i atmosferska propustljivost ................. 366
116 Zavisnost od godiSnjih doba ................................ 367
117 Vreme trajanja obdanice i uglovi polozaja Sunca
za geografsku sirinu od 45 ................................. 368
118 Dijagram poloZaja Sunca U odredene sate i prividnih Suncevih putanja
na nebu tokom godine za odrcucne sate na 45 geografske fuine ........ 370
119 Zavisnost intenziteta insolacijc jedne povrSine od njene
orijcntacije u prostom ............ , ....................... 370
Odeljak XII
12. Ureoaji za koriscenje direktne Sunceve energije ...................... 381
121 Ravni salami kolektori ." ............. , .................. 381
122 Apsorber . . . ...................................... 383
123 Prednji pokrivac solarnog kolektora ............. , ............. 386
124 i zaptivanje solamih kolektora ......................... 387
125 Vazdusni salami kolektori ................................. 388
126 Primena solarne energije .. , . . . .. . ......................... 390
127 Optimalni nagibni ugao solamog kolektora ...................... 390
128 Koeficijent korisnog delovanja iIi stepen iskoriscenja
ravnog solarnog kolcktora , ................................ 392
129 Koeficijent korisnog dclovanja solarnog kolektora u zavisnosti
od imenziteta Suncevog zracenja ............................. 394
Ode Ij a k XIII
13 Vezivanje solamih kolektora u sistem ' ........ , ..... , ...... , ...... 399
131 Sistemi za koriscenjc solame energije "." .. , ........ , ...... , .. 400
132 Aktivlli solami sistemi .............. , . , , , , . , ..... , ........ 400
133 Solami bojleri ...... . .................... 400
134 Postavljanjc solarnih bojicra koji funkcionisu prema
tcrmosifonskom principu na razne objekte , ..... '., ........ ,., .. 403
135 Solami bojleri sa prinudllom cirkulacijom fluida . . . . ' .... , .... 404
136 Solami bojleri sa dopunskim grejanjem ..... , .... , . , .. , .... , ... ' 404
Odeljak XIV
14 Akumulatori toplote .......... . ................. 407
141 Raspodela i regulacija toplote u solamom sistemu ................. 411
142 Dopunsko grejanje u solarnoll1 sistemu ... , ................. 413
143 Topiotna pumpa. . ........ , . , . , .............. , .... 414
Odeljak XV
15. Grejanje prostorija solamom energijom . ...................... 419
Odeljak XVI
16. Trombcov zid. Pasivno koriScenjc Sunceve energije sa protokom vazduha .. , .. 423
161 Varijanle Trombeovog zida .. ' ,. , ... " ............ , ........ 427
162 Stepcn iskoriS6enja Trombeovog zida ......... , . , .......... ' ... 427
IX
163 Koris6enje Sunccve energije u visokoj zgradi ..................... 429
164 Priprema topIc higijenske vode .............................. 429
165 Veza solarnih bojlera i bojJera po horizontali ..................... 431
166 Grejanje stambenog prostora u visokoj gradnji .................... 432
Ode lj a k XVII
17. Pasivni solami sistem ............................. , .......... 435
171 Prednost pasivnog nad aktivnim solamim sistemom za
zagrevanje kuCa ' ...... , ............................ , ... 435
172 Uslovi za primenu pasivnog solarnog sistema za grejanje kuca .......... 437
173 Pasivno kOriscenje Sunceve energije bez protoka vazduha ............. 437 c:
174 Problerrri pregrevanja prostora i njihovo otklanjanje ................ 438
175 Koeficijent korisnog delovanja ill stepen iskoriscenja pri
solamom zagrevanju prostora ...... , ............... , .. , , , .. , 440
176 Prakticni proracuni solamog sistema sa akumulatorom
bez topiotne pumpe ....... , ............. " ............. 443
177 Prakticni proracuni solarnog sistema sa toplotnom pumpom ... , ....... 445
178 Automatika u solamim sistemima ... ,., ....... , .............. 446
Ode Ij a k XVIII
18. Koncentrisana Sunceva energija i njena primena ' ...... ' ........... ', .. 449
181 SoiarnepeCi., ...... ..... , ........ , ........ , ....... ,. ,453
182 Solami tomjevi .................. , .. ,', ..... , .. " ...... 455
183 Opticka sociva kao koncentratori ........... , ........... , .... 456
Odeljak XIX
19. Solami bazeni ... , ....... , .. , ....... , ..... , .............. 459
191 Vrste i zagrevanje bazena ... , , ....... , ... , ..... , ......... , .459
192 Solami sisterrri za zagrevanje bazena . , ........ , ........ , ....... '460
193 Plasticm apsorberi za zagrevanje apsorbera ... . ............... ,. 460
194 Kolektorski sistemi za zagrevanje bazena .. , ..................... 462
195 Smanjivanje toplotnih gubitaka bazena ......................... 463
196 Zagrevanje bazena pomocu dva odvojena solama sistema ... , ......... 464-
197 Proracuni broja kolektora za .,'.:larne bazene ............. , .... , .. 465
Odeljak XX
20. Solame sUSare i destilatori .................. 469
201 Solami destilatori vode ............................... , ... 470
Ode Ij a k XXI
21 Konverzija Sunccve u clektricllu energiju. Spoljni
fotoelektricm efekat. Fotoeelija ...... ,", ........ , .. , ..... ,., .. 473
211 Poluprovodnici .............................. , .... ' ..... 474
212 UnutraSilji fotoelektricni efekat. Fotonaponske ill solame celije .... , ... 477
213 spoj. Po}uprovodnicke diode ...... , . , .. , , .......... ' .... 478
214 Potcncijalna barijera spoja, Sopstveni napon diode ..... , ....... 480
x
215 Silicijumske fotonaponske ceUje ............................. 481
216 Dopingovanje kristala silidjuma .............................. 483
217 Fotonaponski efekat ..................................... 485
218 Energija veze i Suncevo zracenje ............................. 486
219 Koeficijent korisnog delovanja silicijumske solame celije ....... ; ..... 487
Ode J j a k XXII
22 Izrada sllicijumsldh solamih cellja ............................... 489
221 Tehnologija dobijanja cistog silicijuma ......................... 490
222lzgradnja p-n spojadopingovanjem .......................... 491
223 Obrazovanje antirefleksnog zida ............................. 492
224 ObIada zadnje strane solarne celije ............................ 492
225 Omski kontakti sa povriinama solame cellje ...................... 493
226 Solame cellje od amorfnog silicijuma .......................... 493
227 Silicijumska solama celija domace proizvodnje .................... 494
228 Solame celije sa osnovarna od raznih poluprovodnika ............... 494
229 Primena koncentratora svetlosti s ciljem poboljsanja
efikasnosti solarnih celija .................................. 495
Ode Ij a k XXIII
23 Solami moduli ............................................ 497
231 Solm:ni panel .......................................... 499
232 Napajanje akumulatora strujom iz solamog paneia ...... . ... 499
233 Dobijanje neizmeniCne struje za primenu ....................... 500
234 Proracun VISne snage solarne telije modula i pancla ................. 501
.............
236 UsaglaSavanje potrebe, prijema i potrosnje solarne energije ............ 502
Ode I j a k XXIV
24. Primena solarnih cclija ....................................... 505
241 Ukopcavanje solarnog generatora u centralnu mrcfu ................ 509
OdeJjak XXV
25. Primena nukleame energije za grejarije i klimatizaciju ................. - 51
0
251 Nukleama fuzija ........................................ 512
252 SadaSnji izvori energije i Sanse za njihovo korlscenje u buducnosti ....... 514
253 Solarna energija ........................................ 516
.. :::::::::::::::::::::::m
PREDGOVOR
Materijal koji je obuhvacen U ovom udzbeniku, prvobitno je bio pripremljen
za izdavanje skripata na osnovu predavanja koja sam driao iz ovog predmeta na
Masinskom fakultetu u Novom Sadu.
Medutim, prilikom ispitivanja potreba za ovim izdanjem i nacina njegove
obrade, pokazalo se da su za sada iscrpljcna ranija izdanja skripata i udZbcnika iz
ovog predmeta i na 'drugirn fakultetima a pri tome postoji takode interesov;anje
za OVom materijom i u drugiro institudjama projektnim biroima i izvodatkim
preduzecima.
Zbog ovoga je rukopis, pripremljen za skripta, dopunjen potrcbnim poda-
cima koji mogu korisno posluziti i prilikom prakticnih radova iz ove discipline.
D ovom udibeniku kod primene izvesnih izraza, oznaka i simbola, mada je
zaddan ugJavnom internacionaini nacin obelezavanja, gdegod je bilo moguce vo-
dena je racuna i 0 logici iZfaZavanja na nasem jeziku, narobto u pogledu indeksa
liZ pojedine oznake.
Princi.pi automatskog regulisanja kod klimatizacz)c u OVOID izdanju obradeni
su od strane dr inz. Dusana J aksiCa, zbog cega mu i ovom prilikom izraiavam
svoju iskrenu zahvalnost.
Isto tako se zahvaljujcm i dipl. int. Slobodanu Knezevicu na veliko; pOlloei
oko tehnicke pripreme ovog izdanja.
Novi Sad, maja 1966. god. S. Zrnic
PREDGOVOR PETOM IZDANJU
Napredak tchnologije u oblasti gn:janja i klimatizacije, definitivno usvqjen Meau-
narodni sistem memih jedinica SI, primena solarne energije, kao i nedostatak odgova-
rajuce literature, podstakli su nas da pripremimo ovo izdanje.
U c.ilju korucenja savremene tehnologije i zadr2avanja ohima knjige prethodnog
izdanja, izostavljena su izlagarya 0 vee dobro poznatim sistemima grejanja koji su
manje u upotrebi, a uvedeni su savremeni i ekonomicniji sistemi koji se danas koriste
kod nas i u svetu,
Striktno je sproveden Medunarodni sistem mernihjedinica.
Primena solarne energije u sve vecoj energetsk.oj krizi kojoj je ovde posvccena
narocita painja, data je na taj nacin sto je izlaganje 0 njoj delirnicno utkano u tekst
prethodnog izdanja knjige na odgovan< 'lCim mestirna, a vecim delom dato posebno u
drugom delu knjige. Tako se dobija jed.instvena celina koja omogucava pregled
vrsnih re.senja pojedinih problema grejanja i kl1matizacije.
Nadamo se da ce ovako zarniSljena knjiga korisno posiunti svima kqjl su zainte-
resovani za oblast koja se u njoj tretira, time bi ovo izdanje imalo svoje potpuno opray-
danje.
Autori
SISTEM MEDUNARODNIH (SI) JEDINICA U SFRJ
1. Osnovne mune jedinice
---------
VeliCina
duiina
masa
vreme
jaCina elektricne struje
termodinamicka temperatura
svetlosna jacina
kolicina rnaterije
Osnovne meme jeclinice
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
kande1a
mol
Oznaka
m
kg
,
A
K
cd
mol
2. lzvedene jedinice Medunarodnog (SI) sistema koje su u vem sa materijom u ovom izdanju
poduina masa
povrsinska masa
zapreminska Il).asa (W..lstinfl)
brzina
zapreminski protok
maseni protok
sila
pritisak (napon)
dinamicka viskoznost
kinematiCka viskoznost
energija, rad i koliCina toplote
snaga, termicki fluks
termodinamicka temperatura
entropija
masena kolicina toplote
termitka provodnost (koeficijent)
temperaturni gradi;ent
ugao u ravni
prostomi ugao
energetska jacina zraeenja
kilogram po metru
kilogram po kvadratnom
metru
po kubnom
metru
metar u sekundi
kubni metar u Nekundi
kilogram u sekundi
njutn
paskal
paskal-sekunda
kvadratni metar
u sekundi
diu!
vat
kelvin
diut po kelvinu
diul pc kilogram-kelvinu
vat po metarkelvrnu
kelvin po metru
radijan
steradijan
vat u steradijanu
kgm-
1
kgm-
2
kgm-
3
ms-
I
1)-1
kgs-
1
N
Pa
Pa's
m
2
8-
1
J
W
K
JK-
'

Wm-1K-
1
Km-
'
tad
"
Wsr-
1
XIII
Decimalni numerilki Cinioci, njihovi predmeci oznake
--------------- --------
Cinilac Predmetak Oznaka Cinilac Predmetak Oznaka

10
16
eksa E 10-
1
deo d
10
15
peta P 10-
2
centi c
10
12
tera T 10-
3
mili m
1D' giga G 10-
6
roikro
"
10' mega M 10_9
nano n
10' kilo k to-
1
\! piko
P
10' hekto h
10_15
femto f
10 deka da
1O_1S
ato a
Merne fedinice izvan SI sistema eija je upotreba i dalje dozvolj.;tla
Velicina
Temperatura
zapremina
vreme
pritisak
energija, rad, toplota
snaga
----------
Jedinica Oznaka
stepeo Celzijusa 1C
litar I
minuta min
cas Hi sat h
dan d
bac bac
vateas Wh
voltamper VA
...
1) Izmerena temperatura (t) u "C jednaka je l + 273,15 K.
Odgovara u S I
sistemu
1 Kl)
1 dm
3
60 s
3600 s
86400 s
100 000 Fa
3600 J
IW
----_._-
ODNOS NEKiH VELlaNA MEDUNARODNOG (51)
I DRUGIH SISTEMA MERA
---- -----------..--
Jedinica oznaka kg ---I---'0m
1 kilogram kg I 0,101972 '
1 tehniCka jedinica
mase _______ .tjm __ I ____ ____ L __ '_ ..
SHa
i jedinica :\ oznaka i
l
N kp dyn
I
1 njutn N::: kg 1 0,102 10
5
1 kilopond kp \ 9,80665 1 9,81 . 10
5
II--p-ri-:-,:-y-n----- __ ____ LI_-1-0---'_- ___
I I _I i
a
i I 10-
5
\
I I bar ba" 10' I' I' 1,01972 I
I 1 kilopond' m-
2
_I kpm-
2
I' 9,807' 10-
5
10-4 I
I 1 mm VS i mm VS __
98066.5 I __ -,_'-_-_'-_- __ -_- __
XIV
Energija
jedinica
1 diul
1 kilovatcas
1 kilokaloL
1 kilopond-
metar
Snaga
Koeficijent provoden;a toplote
I ":--Z:-ok-_, II :1:;:-' h ' 'C)-;--
1 kilokalor. po metru-I'
-Casu i stepenu C . kca1m-
'
h-
1
"C-
1
i 1,163
---''''-
Koefjcijent prelaza i prolaza taplote
.. .... -..
i jedinica ! oznaka I Wm-lK-
'
I kcalm-
1
h-
1
"C-
1
I
1 vat po mll i kelvinu I W m _2 K -\ ! 1 0,8598
I kcal .. C-1 __ _____ : ____1 ____ .._._. _____
SpecifiCni toplotni protok
jedinica
1 vat po ro
2
1 diul po mil i Casu
1 kilokalotija po m!
i casu
oznaka
Wm-
l
J m-
2
h-
1
Koefici;ent dinamiCke viskoznosti
jedinica
1 paskal sekunda
1 kilopond sek. po mil
oznaka
Pa's
kp s m-
2
Koeficijent kinematske viskoznosti
Wm-
2
1
10
1,163
Pas
1
9,80665
I, ,-,--,--"
5-
1
8t= emil 10--.1
1
_-----
jedinica
1 mil po sekundi
,
stoks
,
mil po Casu m
1
h-
1
2,8' 10-"
"'-----'-""-----"
4178
St
10'
2,8
kcal m-
l
h-
I
0,8598
2,388' 10-4
kpsm-
2
0,102
1
Oznaka
a
A
B,
B,
,
D
E
f,
fa
g
G
G"
G.
G
Wl
,
G
WN
h
i
J,
J,
J,.
J,
k
kR
Kl,K2
K
K'
In
I,
L
Np
P
PH
'UPOTREBLJENE OZNAKE I MERNE JEDINICE
temperaturska provodljjyost
propustljivost fuga
povrsma
kata - bra)
potrosnja goriva
propustljivost zracenja
masena kolicina toplote
precnik
- vrednost"
sopstveni otpor dimnjaka
efikasnost filfra
faktor povecanja brzine
faktor preenika
gram
ubrzanje Zemljine teie
m,sa
protok
protok vode za hladenje
koliCina vlage od osoba
kolicina vlage od masina
'''' entalpija
koeficijent Suneevog 7IaCenja 7..a horizontalne
povrsine uclubIjenia prozora
koeficijent Suncevog zracenja za POVTsine
u ravni zida
koeficijent Suncevog zracenja 7.a vertikalne
povrsine udubljenja pr07-ora
koeficijent Suncevog zracenja
koeficijent pralaza toplote
koeficijent prolaza toplote kroz 1 m cevi
procenat delimicnog koeficijenta prolaza toplote
konstanta proJaza vazduha kroz kruine otlmre
konstanta prolaza vazduha kroz pravougaone otvore
prirodni (Neperov) logaritam
razmak grejnih cevi
duiina
nominalnB jaCina peel
pritisak
napor
g
m S-2
kg
kgh-
l
kg h-
1
g h-'
g h-
1
h
W hkg-l
Wm-
2
K-
1
W K-
1
W
Wm-
2
K-
1
Wm-1K-
1
m
m
W
p,
Pa
XVI
PK
pritisak kotla
P snaga
Q
kolicina taplate
Q, kolicina taplote po casu
Q,
kolicina toplote koju odaju asabe - direktna
QM
kolicina toplote koju daju masine
QGII
koliCina toplete potrebna za grejanje
QHL
koliCina toplote koja se oduzima .
Qi
koliCina taplate koju odaju osabe lsparaV:ln}em
(indirektna)
Q.
ukupna koli(;ina toplote koju odaju asabe
, toplota isparavanja
masa sagorelih gasava od, 1 kg goriva .
R
pad pritiska po 1 m ceVl usled otpora ttema
R, protok sagorclih gasova
Rp karakteristika prostorije
SK
specifieno optereeenje grejne povdine ketla
Sp specifiena laCina peei
SV suvl vazduh
t temperatura Celzijusove skale
T temperatura Kelvina
t.
temperatura unutrasnjeg vazduha
t, temperatura spoljasnjeg vazduha
v zapremina
V brzina
VS vodeni stub
W vodeni ekvivalent
W
H
aCina promaje dimnjaka
x sadriaj vlage
X domet vazdusnog mlaza
Z pad pritiska usled pojedinacnih otpora
Zo otpOr loiista
ZD
dodatak gubidn1.u teplote na prekid loienja
Z, dodatak gubicima toplote na strane sveta

koeficijent prelaza taplote ..


0>0
koeficijent prciaza toplote usled konvekCIJe
0"
koeficijent prelaza toplote usled zraeenja

koeficijent zapremiuskog sirenja
p zapreminska masa (gustina)
a debljina
, ":t
d,
1; pojedinaCni (mesni) otporf
"
koeficijent korisnog dejstva
&
pad temperature (razlika t)
3C
delimieni koefidjent prolaza toplote
A koeficijent toplotne provodljivosti
A
toplotna propusdjivost

dinarniCka viskoznost
, kinematska viskoznost
<, vreme
7, vreme

relativna vlainost

..
uglovni Ninos --
4"
"
cinilac u zavisnosti V i (J,)U
n
prostorni ugao
'"
odnos
""
odnos
A
Pa
W,kW
Wh
W
W
W
W
W
W
W
W
kg kg-I
Pam-I
kg h-
I
Wm-
2
Wm-
2
c
K
c
C
m'
ms-
I
mm
WhK-
1
Pa
g(kgSV)-l
m
Pa
P.
%
%
W m-lK-
1
Wm-lK-
1
Wm-ZK-
1
K-'
kg m-a
m,mm
kg m-
3
K-
1
K
W m-lK-
1
W m-1K-
1
W m-lK-
1
Pa'S
mls-l
h
s
%
won
Energetski embargo u novernbru 1973. godine podsetio je covecanstvo na svel-
sku energetsku krizu ciji koreni potiCti iz ranijih epoha. Otpoceia su istraZivanja svet
skih rezervi fosilom goriva i utvrueno je da ce pri sadasnjem trendu rasta potrebne
gije rezerve uglja biti iscrpene za oko 100 godina, nafte, zemnog gasa i urana za oko 30
godina. Energetska kriza je nastala i postaje sve veta usied neracionalrlOg trorenja naveD
denih iscrpijivih izvo1a eoergije, narocito sagorevanje nafte (uijazalo:renje,mazuta) i tada
kada to nije potrebno. na primer, za dobijanje tople vode niskih temperatura. tj. do
100C. Sem iscrpljivanja nafte koja je neophodna za drumski. i vazdusru saobracaj. za
dobijanje sintetickih mateiijala, lekova, mane i dr., njeno sagorevanje i sagorevanje
ostalih fosilnih goriva dovelo je do kriticnog zaga&vanja tivotne sredine.
Nastavak ovog zagaOivanja moZe da ima posledice za opstanak tivota na
Zemlji. Iznad Zernlje je vee stvorena j dalje se obrazuje dimna zavesa od Cestica ugijen.
.dioksida. dima, sitne praSine (aerosoli) i dr., nastalih vekovnim sagoreva.rUem fosilnih
goriva. Dimna zavesa SUlarYuje zracenje Sunca koje dospeva na pominu Zemlje, fto ima
Za posledicu njeno hladenje.
Meuutim, ugljen-dioksid u dimnoj zavesi propuSta kratkotalasno SuncevG zrace
nje prema Zemlji, ali ne propuSta dugotalasno zracenje koje Zemlja zraCi u kosmos.
Na t31 nacll izmectu povdine Zemlje i dimne zavese stvara se efekat staklene baste, zbog
cega se temperatum Zemlje povecava. Od odnosa OV"J ova efekta zavisi da li ce na Zem
Iji nastati sniZavarYe ill srednje godis.nje temperature. Stoga se ovaj 00005
svestrano ispituje.
Dosadasnja istraZivanja pokazuju da je srednja godiS111a temperatura od pocetka
ovog veka do 1940. godine opala za a od 1940. godine do danas porasla za O.SC
u odnosu na srednju godiSnju temperaturu ZernlJe pocetkom ovog veka. Utvrdeno je da
hi porast srednje godisnje temperature Za 1C GOveo do toplJenja arktickog leda,
bi imalo za posledicu povisenje morskog nivo<1 za oko 180 m. RazumIjivo je da hi ovo
izazvalo katastrofalne poplave u svetu .
Kao sto se viai sagorevanjem fosilnih goriva poremecen je prirodni oanos
au zracenja Sunca prema Zemlji i Zemlje prema Suneu, odnosno kosmo&u. Stoga se
pri resavanju problema energetske krize mora obratiti pdnja i na pornenuti odnOs. ra"
di zaStite Zivotne sredine.
Iziaz, iz energetske krize vidi se u stednjj. konvencionalne klasicnot. energije dobi"
jene fosilnih goriva i iznaiazenji.-' novih nekonvendonalnih. h:NOrlJ. energij6,
StednJa sadasnjih iz.vOH! energijf, moze se posticl us;wfSavanJem
termiCkili mstalacf<a j strfg-tnom termic,kom lzobdjom gl"ejrillih objekata. Utvrdeno je
rut bi Be cuI sarnC" S'lf ukUpilt" energijc, vek trajanjz: sada.snjih fosilnih
mora energijc ugga, nafte i zemflO)? gas.,\ pfoauZiG 10 puta, OYC bi vrernensk{ omOf;u<
tno tria;;:; iz energetske primenom temwnu.k:leame i solnme energije.
Pr] iznaia:wflJ,';. n'Y'rih nekoilvenciona.lnih. izVOI" energye treba voditi racun:; 0
hovol iscrpljivost! \ ut1.1-::aiu na zagaQivanje ;VVOt115 sredine. Na. prvom mestu to Jt difIJY;'
tn&., t1Sti, nei<;crpijhr61 i bespbtns. SW1CeV,), Nlergija, i indire-kina SUllCeV<t energ\1t,
u blogmm dobijenog anaembnom fermentacijom Ove energije mogu s
vee dana& kOrlstiti pretvararnem u toplotnu i dektrienu energiju,
PretYaranjem t\ top'otnu energiju, Sllnceva Sf: moze umesto fosilruh. gOIl,
VII. koristitf za dobijanje v0de i z,agrevanje Treba nap-omenuti all je M)
illCenje- dektricne stmjf na tradidonalni naX'in II DVe svrhe neradQna13n. Nai-,
me, ad sadrzane, 'G ugjJu :re u elektranama dobijR eleJ:i:ri6mt
energija, elektritnv_ stmja na mestu upotrebe daje potfOSai::ima sarno oko 25%0
Suneeva energija mote se kormUH i konverrJjom 11 elektrienu. energiju- i to fiR
Iva nacinz.. Sunceve energlje moze se 11 kotlu dobiti pregrejau'!f parlA.
kojn preko parne tumine moze txansmisijom dlJ pokreee generator elektric.m strujf;,
Drugi nil-Gin je korlMenje fotonapcmskih celija. Ow celije su za sada joll: skupe, ali
va cena sta!no i naglo opadrL N2 primer, u SAD je 1975. godine: 1 vat energij6 dobijen
pomoClJ fotonaponskili celijz, stajao 2000 dolan!, a danas sarno 510 dolara. -
Razumljivo j6 aa. Z2 sad::, solanl1.\- energija sluZi kan dopunskll energij,,'; konvenck-
nalnoj. Odnos izmeCi.u primene solarne j konvencionalne vee; q 1;;0"
rillt solamr- energije, jef tehnologije primena solanw energije- SVf
ekonomicnija, dok istovremeno sve vise posk.upljv.lje zhog P"""'''ii:mja
mora,
Stogr, se -U ovol knjizi problern&l grejanja i
cenjtI kOl1vencion.a]nih izV0f? energije, razma:i:no. 1. reSiiiViu.-Yf, ovih koribnjem
nekonvencionalnft! !lVOH! energije; pf1lemtvr)1'lr-, f,,\)lamt', hirrfl';l1&- oolM:m;; energijr; je- po.-
veZa:t1a 1m odgovaraiu6irn probtemimEt klasicne takn an lli}'
veZ3._ Ovc je u S4 praksonl, ,jeT 6c. 8-Dbmc "",d""".j',ti
gradnju, dopunu j izmenu mdaSnJili terraicidh
Nadamo $'- at C0 ovz f-.njigH. ktdsnc_ pasIu:ti.ti 1.<:' U obla-'TI_ g>
savargr tennickili ko.H F energe%skoj kdz' ufi-.
tedu energije J zll.stitn r,'(odi't(;.
! DlEO
GREJA10E X KLIMATIZACUA
ODELJAK I
1. OPSTI DEO
II ISTORIJA T
Evolw:ija tovek. od najstarijih vremena izarivala ie u njemu zallleve za poboijla
niem njegovog nyola, lito je doprinosilo efektu njegovog rodo i umnog razvitka. DIlI!IlS
ie i nauno dokazano do poboljiianje ugodnom eovekovog nvota doprino,; njegovoj
produklivnom I razvoju u .. skorn pogledu. Prvi uslov ugodnom toveka hila je tempe
ratura sredine u kojoj ie nveo i radio.
Greki ftlozof Sokrat je ovo shvatio.jos u petom veku pre nale ere i projektovao
wlarnu katu, koja ie na jUtiloj fasadi msksimaino koriltila Sunuvo .munje ziml.
leti go iskljuivala. Na slid 1 prikazana je koncepcija Sokr.tove solame kate u pre .. ku
(a) i planu (b).
Gri:lki istoricar Ksenofon pisao je u Sokratovo VIeine: ,) UZnu manu kute treba
graditi vile da se uhvali zlmako sunce". Ova korisna koncepcija izgrsdnje starnbenlh ob
jekala u skl.du sa prlrodom, kasnlje je zanemarena, lito je pored ostaiog doprinelo
nioj enelgetskoj krizi.
Kao lito 50 vidi ljudi so io! od najm
rijih vremena allv.till do be. Sunca nema n
vota i stoga so ga obouvali. T okom vekova
ijudi su saznali da je Sunce svojom energijorn
omogutilo nvo! na Zemlii i do ga odna ...
SUb 1 - SWltevO ouacav8rVe nlljumoj mad! Ie.
11 (1); ozracavaJVe m. juhloj (asadi zi-
mi (2);-pokrivem. teJU& (3}; stambeni proltoI (4);
ostava ltao zaltit1l2. (tampon) zona (5); iZolacioni
tid prema severo (6)
0.)
12
Jedina energija $'C( raspolagaH start hila jl;' (;lata i neiscrpljiw, Sunce,"
va energija, pa su stoga svoj fivot podetlavrui tako dn mogu obilno koristiti ow oospiat-
llU eneIgiju, Kute za stanovanje gradili !ru tako dll lie mllksirr.alno moz. koristiti Sunile
va energija u toku celog dana. Problemi SlJ bili notl i druri kada nije bilo BUile&. Ove proir
!erne reSavali su uk.opavaxgem svojih koriscenjem akumu1is1uw energije u toku
suno.nih dan. j ilestim seoham. u toplije i suntan. krajo", , lzgradnJ . ,tamb.nih zgrad.
stalno re uaavriavala tako da su se jos u swom \'eku pojavili veleiep,ru dvmovi fAt kupa-
tilim. i balitam . lskopine ovm grado pokazuju dll su zgrade gmileDe U skisdu sa milt
roklimom mesta izgradnje, Provetravanje je vrieno prirodnim putem sio jf: omogul:av&
I. otijentacija cele zuade i '1ionih delova. Kupatila !!U izgraaena SO jufue slra
ne talco da su zagrevana Suni!evom energijom. Velikije napredak po&tignut U ovom mris-,
iu ond. kidll ie, covek poteo dll korim vaw kllko za njego," rWle potreoo, taka i>to i
za 8Vqie &redine. U poeetku je ovo postizao lotenjem ognjimt bllo nm
renom prostoru bila u prirodnim zaklonima, koji vremenom evolmraju u primitivno
gradene prostorije, Posle ovoga dolazi evakuaclja dima kroz ra.z.ne otvore:, obicmt na
gornjim stranama tih prostorijat & zatim kroz izgraikme dimnjake. Dalji napredak jf: 'Oil)
u primerd jednostavnih peel kqje su sluZile kio i1ednjaci za pombe dOlUaCinstva, a u
bIadnim danim. j za zagrevanje "edine. Docnije je potela prim""" peel u m;liCitim
prosrorijama domatinstva su slntil. iskljuCivo za zagrevanje.
Medutim. 11- ovakvoj situacij4 )judi au zaboravili da su konvencionruni won enex"
gije u marl indirek:t'na Sunma energijii t oni nisu neiscrpni. Najpre O!l.fC
r
2, 2:8tim,
ugalj, naita i gas sagorevani SU oozobzimo kio dll au to neiscIpljivi tr;or! ""ergije. Mill
anima godina Suneew eneIgija ie akumuliram i sacuvana pod zemijom, a ljudl fill ie
potrotili uglavnom Z& posledniili 200 godina. Tako ie dolio do energetske krize koja !<
podeetil. CO"'CIUllIOO dll '" mora lledeli eneIgija fosilnih goriva i korioliti. novi war!
energije, prvenstveno Sunceva.. Sunce }t ne samo omoguCi16 celokupni tivot Zemiji.
vee ga i odtt ... oka pet rnilijardi godina. Odalde poliCe ova ogro= z. ljudake p'<!'
move neiscrpljiva energija Sunca ad koje samo veoma mali deo dospeva na Zemlju. ut-
"deno je poslednjih 50 godin. zahvaljojuCi ,azyoju nukJearne flZike.
13 FlZIOLOSKl USUJVI
Savremenc pojedinih proutorij&. mon dw. odgovara fwolo!ikirn U\UOvi."l12
koji ce Ie ovde napomenuti
Coveeie: telo- je orgarrizarn Cij& 1(;; bitruli karakterisillu; dz. mu se oddaVli kon-
stanma- teniperatura od 37 (stepeni Ce1:z;ijusaI) sa vdo usko!!:" gr'a,,"licom. tole-
nmicje njene promene. Poznato je' da je temperatura coveCjeg tela ispoQ 36" ve{
iZl'8Z bolesnog stanjs. a takode i elm so ?Opne' iznad 37"'. S droge' straney CDvek"
ZiveCi u razuim delovima sveta izloZen je bile izrazito vetUn spoljnirrL tern}Y$&-
turl'm1ll i io& CeSCe manjim ad temperature njegovog organizma. Nt, u
kim pusrlnjskim. oblastima covek proiazi i kroz mesta u kojima dnevrut
turBo dootiZe 53() u hladu;- dok u sibirskim krajevima temperatura. pada fiB
0ztWa, litepem:. "' oanosi 5t: 'U (WO] knjizi nil CeIzijusovu.
natOBtc drukCijc omaCeuu.
h.'f;,-;y;
Z:.atirfi.:
""'","'m,. dL
, '.
'--f.",_" ,F ..
I"iJrOO O\'ill ' .'"'''!"''' t, v.c;rhib;' ,,' r'T- '
I -
J_-illnc C'Q oko 0[C1,2'% swtniL g1l;J;ov.\; \.' 1/9, t\L ,.&,,;;;;;:.,," V,:r.lCi,.,:
,xrii.::x:ob,: i 1llh'tcrn,c" E;i.- l}z'ic;""".,, '-'_F"I. !,,.',','.">}- .-, -- -, -'-
"'! .. ", -" ;ii.1L, un
b"':'flb''BfUtiCM..'"; Zli-t'iM f I;:tlCil';
7
8
Problem post.je joo kompleksniji cinjenicon; sto
produktima sagorevanja goriva u motorima, razrum maSinama 1 mdustn)sk:i.n.'
postroienjinta iz kojih se ispuSlaju joo i otpadni produkti raznih tehnoloSko bemi)-
sIdh proc:esa. Na Zalost uko1ilto je podruCje tehni&i razvijenije, uto1ilto se ova;
problem polucije atmosfere i otpadnib voda joo drastiarlje ispoljava i do danas
jo! nije nigde resen, made 50 preduzintaju veoma ozbiljne mere za njegovo reSavaI1i
e
.
PreporuCuju se sledeee najmanje kolicine vazduha koje treba ubaciti u pro-
storije po jednoj osobi u zavisnosti spoljne temperature:
T-I
Spoljna temperatura (Ie
-20
-15
-10
-5
o do 26
preko 26
Kolitina yazduba u prostoriji po osobi najrnanje
sa zabranjenim puknjem
8
10
13
16
20
15
sa puaCima
12
15
20
24
30
23
133 0 ItBGULlSAl'ijU VENTlLACIJE VAZDUHA (pROVETRAVANJE)
Ventilacija prostorija ima za zadatak da izvrii obnovu zagai1enog vazduha sa
vrSenjem joo i preCiSeavanja sveZeg iii obnovljenog vazduba oslobadojul:i ga, raznim
filtriranjem, neporeljne praSine. Do poCetka ovog veka 0 drugim uslovinta kvali-
teta vazduha i 0 njegovOID uticaju na coveCji organizam nije vodeno
naroCito racuna. Ali tada se vee potreba da se ostvari u unutraSnjosti pros-
torija atmosferska sredina odredenog sastava, znaei sa povoljnim stepenom vlaZ-
nosti, sto manje Stemih gasova, koji mogu postojati u spoljnjem vazdubu, pa je
potrebno podvrguuti vazdub, koji se dovodi, jednom mnogo sloZenijem postupku
ne sarno jedoostavnom odstranjenju praSine.
Usled ovoga ova tehnika, u mnogome vee usavrSena, obezbeduje istovre-
meno pripremu i raspode1u vazduha zeljenog sastava i tempe.ratnre i omoguCuje
najpovoljnifu rea1izaciju uslova u zatvorenim lokalima, ona ima i svoje narocito
ime kJ.imatizacija (na francuskom Conditionnement de l' air na engleskom Air con-
ditioning, na nematkom Klimatechnik) i sa time se razlikuje od obiene ventilacije
koj. znaCi jednostavnu zamenu vazduba.
134 \JTICA.lVLAGENAZDRAVUECoVEKA
Ako se tehnieari slaZu u pogledu potrebne temperature za sredine u kOjima
borave ljudi, nije isti sluea; sa uslovima vlaZnosti vazduha, gde se jos razilaze poje-
dina miIljenja. Ovde sarno napomenuti da se za ugodnost covecjeg organizma
preporueuje stepen vlaZnosti negde izmec!u 45-55%. Natavno gde su u pitanju
i drugi materijalni ill laboratorijski uslovi ove brojke dobijaju drugu vrednost)
sto se definiSe projektnim zadotkom.
9
. Iz fizike i termodinamike a i iz Z8pda.nja U obiatom fivotu Potnato je da je BUV vazd.uh
tj. apsorbuje odredenu kolicSn.u vlage pri odredenim tempetaturama. Ova ap8Ol'p-
Clona. moe vazduha raste sa temperaturom. Ona koHena vodene pare, kilo ito je poznato, koju
sadril 1 rn
s
vazduha. merena obil!no u gramima, naziva ae apsolutna vlalnost vazduha.
. . Postoji granica do koje vazduh na odredenoj teInperaturl moie primiti maJcsjma
1n
u ko-
h&u vodene pare. Pod ovim uslovima apsorbovana koliana vldnosti nazvana je flidnote aancmja.
v Odnos izmedu stvame vldnosti i vlaZnosti zasiCenja nuiva Be relaritma vlainost, koja
se lZraZava u procentima. '
Iz tabele T - 2 1mja se mofe predstaviti i grafi&i (vidi - dijagram na al.. 2)
m?gu se nael velicrne zasieenja za odgovarajuCe temperature vazduha, kao i koliana vodene pare
procentima relativne vlainosti od 10 do 100%, tj. apsolutna. vlatnost vazduha. Na primer
pn temperatori od 15" i zasicenju od 100% koliiSna v1age u vazduhu iznosi 12,82 gr. po kubnom
metro. Alto hi relativna vlaZnost bila svega 70%, onda bi na isto; temperp.turl ko1.i&a apsolutne
vlaZuosti izoosila 9,00 grim'S vazduha.
T-2
1
100
%
KoU&a vlage u vazduhu g/m3 pri % re1ativne vldnosti
'C
I
1
70
% 1
60
% 1
50
% 1
40
% 1
30
%
1
20
% 1
90%
I
80% 10%
-25 0,64 0,51 0,45 0,38 0,32 0,26 0,19 0,13 0,06
-20 1,05 0,95 0,84 0,73 0,63 0,52 0,42 0,31 0,21 0,10
-15 1,58 1,42 1,26 1,10 0,95 0,79 0,63 0,47 0,31 0,16
-10 2,31 2,OS 1,85 1,62 1,38 1,16 0,92 0,69 0,46 0,23
-5 3,37 3,03 2,70 2,36 2,02 1,68 1,35 1,01 0,67 0,34
0 4,89 4,40 3,91 3,42 2,93 2,44 1,95 1,46 0,97 0,49
5 6,82 6,14 5,45 4,77 4,09 3,41 2,72 2,04 1,36 0,68
10 9,39 8,44 7,50 6,57 5,63 4,69 3,75 2,81 1,87 0,94
15 12,82 11,SO 10,30 9,00 7,70 6,41 5,12 3,85 2,56 1,28
20 17,22 15,50 13,80 12,00 10,33 8,61 6,90 5,16 3,45 1,72
25 22,93 20,60 18,70 16,10 13,75 11,45 9,16 6,87 4,58 2,29
30 30,21 27,20 24,20 21,20 18,15 15,11 12,10 9,rn 6,05 3,02
35 39,41 35,50 31,60 27,60 23,62 19,70 15,75 11,81 7,82 3,94
40 50,91 45,80 40.70 35,60 30,58 25,45 20,40 15,29 10,20 5,()9
45 65,14 58,60 52.20 45,60 39,10 32,60 26,10 19,55 13,05 6,51
50 82,63 74,30 66,20 57,80 49,60 41,41 33,10 24,80 16,55 8,26
. Iz iste tabele moZemo konstatovati do ako se topliji vazdub, u kome postoji
IZVesran procenat vlafuosti odoosno odgovarajuea kolicina apsolutne viage, ohladi
na niZu temperaturu, pri kojoj je vlaZnost zasiCenja manja od koliCine .psolutne
vlage vazduba na viSoj temperaturi, viSak vlage Ce se kondenzovati u obliku rose
iii kondeuzata.
Na primer. ako je vazdub na temperatur! od 30 raspolagao relativnom vlnnoi-
eu od 80%, tj. apsolutna koli<fula tog vazduba bila je 24,20 glm' onda pri rasblai!e-
nju na 10' zadItaCe kao zasifen 100% koli<fulu od 9,39 g vlage po kubnom metro vaz'
doba, a mora kondenzovati u vidu rose raz.liku od 24,20-9,39 = 14,81 glm'. Prem.
dijagrarnu "i - x" javljaju se mala odstupanja.
Za odissnje coveku je potreban Cist vazdub, tj. eli inta odgovarajufu koliCinu
kiseonika i de nije bemijski ni mehanic!d zogallen.
10
!
1/

II jl
jl

.,
"
,
,
. I
w
IJ!
--
-
"
1,,!
-
---
"
, ,. .'
,,,-

., ,
"
,
1/

-
-
-
-
-
,
,
-
, ,
.'
-

, I
,
,>If?
11
U neprovetravanim prostorijama gde hi bilo viSe osoba, naroCito koje vde
fizicki rad, kolicina kiseonika hi se brzo smanjivala. Ovo smanjenje postalo hi opasno
aim bi sislo no 12 % ili ispod toga. Ova opasnost se umanjuje kao Sto je to vee nap<>--
menuto, nepotpunim zaptivanjem prostorija u kojima se .tivi i radio Na ta; naCin
kroz razne pukotine se obnavl;a vazduh i u prostorijams. gde nisu instalirani uredaji
za ventilaciju, sveZ vazdub sa normalnorn koliCinom kiseonika ulazi i izbacuje onaj
vee dosta obogaeen sa CO.. Co. u vazdubu gde Zive Ijudi, no preporu-
Cuje se da prede 0,14%. ovorne so vodi prilikom proraeuna potrebne
kolicine vazduha kod instalaeija zaventilaciju i klimatizaciju.
Meilutirn, pasivna i ak!ivna solarna arhitektma zahteva potpunu lermleku izolll.
ey" grejanihobjekata, Itoje usuprotnosti sa nepotpuuhn zaptiwnjem prostorija u k(!ji.
ma se :lim i radi. Sloga so obnavljlll\ie vazduha, kan Ito emo vldetl, mora vrilti tako do
so zadrl:i to ve. kolian. topiole dobijene Suneevom energijom.
135 PRAlilNA I OSTALE NBCISTo<::i! U VAmllHU
U atmoaferi se uvek nalazi izvesna organske i neorganske praSine
i drugih skodijivih sastojaka. Organaka pr.sine mooe nasrsjati od rasp-danja tka-
nina biljnog ili :livotinjskog poreklll. U neorgansku PraSinu spadaju esd, pesak,
merali, razne soli i drug! skodijivi sastojci. Sve je viSe im. ukoJiko je kraj industrij-
ski vise razvijen, a narol:ito kada se sagorevanje ne vrii potpuno je za sada
normalan slocaj.
Problem dirna se umanjuje primenom centrainog grejanja na tceno ili ga_
sovito gorivo pod pretpostavkom da je efikasno reSeno pitanje sagorevanja_ done-
senim i sprovedenim propisima.
Medutirn, wed iscrpljenosti wora i gasovitlh gonva i zabrane upoll'ebe ovlb
goriva u eneJgetskoj krizi, problem !reba ubls:!iti i resavati primenorn novlb nekonven-
cionalnih izvora energije prvenmeno direktne i alte Suneeve energije, Ii zathn energije
biomase1 hidro i aeroenergije i geotennalne energije.
POsl'li
e
dodufe vrlo efikasnj IDtri za prealtavlll\ie _dulls (sa efikasnoU olw
98,5%), ali bn je otpor VIlo voJiki tako de su VIlo neekonomiim4 a pored ovlb posl'lii
jo! i jedoa drugs VISta kompJikovanih IDler. sa ispiIlu1lem vazduho.
Cuveni francuski nauCnik Paster ustanovio je pm do u vazdubu poatoje
i zive cestice - mikrobi. Ustvari mikrobi i gljivice nemaju, kako bi se reldo, svoju
postojbinu u vazduhu, vee se uzeliZu sa zem1je kome.sanjem vazduh&, Ovi se mi-
!crobi skoro uvek nalsze u PraSini (od ispljuvaka, capica, begin;. i dr.) ili su uesureni
u vlal:ne kapljice od govorn i isksSljavanj. p. kod naglog rasbladenja atmosfere
slull. kao podioga kondenzacije pare.
Preciltavlll\ie vazdulls detaljnijo .. proucev. " odeijku _duinlh posIr(!jenj ..
12
Strujanje vazduha moZe imati i pozitivnih i negativnih pos\edica u pogIedu
odrZavanja mikroba u njemu. Nairne energiCnim strujanjem se odvode mikrobi,
ukoliko je ono dosta efikasno, ali se maZe desiti de strujanje ne dozvoli njihovo
taloZenje po tin koje bi inaCe usIedilo n mimom vazduhu. Pored ovoga strujanje
moZe dovesti u kontaltt i zaraziti inaCe sterilne kapljice, mikrobnom prdinom.
Mnogobrojna ispitivanja su pukazala de obiCni venti1stori, koji s1uie za
"evakuaciju" zakuZenog vazduha po raznim lokalima i restoranima, najviie do-
prinose povetanju sadrZaja mikroba u njemu. Njihovu primenu od nestrUauh
lica trebslo bi izbegavati.
141 Ul'lCAJj VAZI>UHA NA PROIZVODE I PROIZVODN,JU
Nije ni potrebno napominjati koliko zaprdeoi vazduh ill vazduh pun mikroba
maZe skoditi pojedinim proizvodima. U ovakvlm slucajevima mora se govoriti
o klimatizaciji pojedinih vrsta industrije.
Tsko isto poznato je de je i preterana temperarura u nekim prostorijama gde
se drZe neke vrste proizvoda, naroCito skodijiva. To isto v.zi i za pretert!!JU vlaZ-
nost, h1adnol:u ill iswenost vazduha, opet za specifiene proizvode.
U svakom slueaju od koristi je de se znaju usIovi koji se preporueuju za
prostorije pojedinih vrsta trgovins i industrije.
U tabeli T - 3 izI0Ze0i su uslovi temperature za neke de1atnosti i mate-
rljale pri cemu nije vodeno raCuna 0 ugodnosti eoveka vel; sarno 0 navedenim pro-
izvodima a covek ako je i sam primoran de se nalazi u takvoj sredini pti1sgodava
svoju odeCu ill preduzima druga zaStitna sredsrva.
T-3
Vrsta industrije I Delatnost
Temperatura "e
R.elattvna vlainoat
%
Zifice proizvodnja 22 do 23 50
stokiranje 15 50
Automobili lanac sklopova 18 do 26 40 do 55
precizni delovi,
obrada 24 do 26 35 do 45
Pekare izrada kolaea 24 65
pakovanje u parafinsku hartiju 21 do 26 55
vrenje testa 26,5 76 do 80
glazura kolaea 21 50
hladenje hleba 21 60 do 70
prostorija gde se sprema testo 24 do 26 65 do 70
stokiranje bralna 18 do 24 55 do 65
stokiranje kvasca o do 7 60 do 7S
Pivare vrenje u sudovima 6 do 10 50 do 70
stokiranje uta 30 do 45
Vrsta industrije I De1atnost
Guma proizvodnja
potapanje hirurikih instrumenata
u gumu
laboratorija za ispitivan;e
KetamiI:a prostorlje za meianje
sulen;e vatrostalnih modcla
suienje ilovsle
'lzrada 00k01ad-
bombona
izrada tvrd.ih bombona
pakovanje OOkolade
stokiranje
Inkubatori pillCi
Ko!a suienje kofe
ltavijenje koZe
Deatilacije opite
stoJdranje !ita
B1ektroin.duatrija
proizvodoja e1ektril!nih kablova
proizvodnja lice
oblofene pamukom
poStavljanjc izo1acije
stokiranje elektritnog materijala
Krzno stdenje krzna
stoltiranje ktzna
Instrumenti optavke i kalibriranje
Laboratorije hemij8ke i fizi&e
stokiranie materifala
Knjjfare stokiranje lcnjiga
Plastibte materije pakovanje u eelofan
Municij.
Hanlja se<!:enje, suienje,
povezivanje, lepljenje
aroltiranje
laboramrija za ispitivanje
13
Temperatura C I Re1ativna v1daost
%
32
24 do 32 25 do 35
23
50
26
60 do 70
4S do 65 50 do 90
15 do 26
35 do 65
18
40
21 do 26 30 do 40
16do18. 50 do 55

50
37 do 39 55 do 75
32
35 do 38 95
IS do 24 30 do 45
15 45 do 65
15 do 26
35 do 50
15 do 26 60 do 70
40
5
15 do 26
35 do 50
43
-8 do 10
50 do 65
20 35 do 45
23
50
15 do 21 35 do 50
18 do 21 40 do 60
24 do 26
45 do 65
21
55
15 do 26 40 do 60
24 do 26 40 do 60
23 50
14
industri;e I
Delatnost
Temperatura C
I Reiativna vlainost
%
Fotografija
izazivanje filmova
21 do 24
50
suenje
24 do 26
70
21
65
upresovanje
22
60
seeenje
Prebmmbeni
proizvodn;a butets.
15
60
4
38
proizvodi
hladni proston za mleko
15 do 21
70 do 80
prerada Zitarica
4
45 do 70
prerada mesa
15
80
seeenje alanine
0
80
stokiranje limuna
srokiranje ia;a
-1
75 do 8S
-1 do 1
75 do 85
stokiranje jabuka
26
35
stokiran;e etera
stokiranje mesa:
-18 do-5
85
smrzavan;em
2
85
smrznutog
proizvodnja cigareta i cigara
21 do 24
55 do 75
Duvan
32
85
omekavanje
24 do 29
70 do 80
setenje
Tekstil - tkanine
pamuk:
24 do 26
50 do 60
_ premotavanje
24 do 26
50 do 55
_ Wljanje
24 do 26
50 do 65
- preda
24 do 26
50 do 60
- grebenanje
20 do 24
70 do 85
- tkanie
vuna:
65 do 70
- grebenanje
24 do 26
24 do 26
55 do 60
_ preda
24 do 26
50 do 5S
- tkanje
24 do 26
35 do 45
najlon - pletivo
avila:
60 do 65
- apl'ctura
24 do 26
24 do 26
65 do 70
- pre&!
24 do 26
65 do 70
- pletenje
24 do 26
60 do 75
- tkanje ....
22
50
Laboratorija za lspluvanJe
O
tempera
ture i relativna vlaZnost ko;e su prema dosadasnjem iskustvu
VO su . . .. 1
. . traZivan;ima najpogodnije za navedene delatnosn 1 matenJa e. .', .
1 18 Gomji podaci su manje vise orijentacioni tim p:e sto t(:hn.oloSki
. odn' . aten,al. stalno evoluiraiu pa u konkretnun siuca)evuna treba tra
pr01zv Je 1 m, .
Ziti uslove 00 proizvodaca.
15 ODAVJ!JIijll TOPLOTEl:OVECjilG ORGANIZMA
lSI Ol"liTA , lU.lJll'(CQA ORG!I.NIZl\iA Nile I!CUl\IIJ\.TSXru
PROMlllW S!IlIDINll
IS
Radi ispitivanja najpovoljnijih usiova zagrevanja, provetravanja i v_osti
VOZduha bo 1 postizanj. najpogodnijih usIova za rod i boravak eoveka u ograniCenlm
prootorima, vratieemo se na detaijnije prouCavanje odavanj. toplcte coveka. _
oitolnoj sredini. Jer sve instalacije i uredaji za grejanje, provetravanje i ldilnotizaciju
somo 8U onOO ispravni ako eoveku prujaju u .vim pravrima najpovoljnije uslove
zs radnu sposobnost i njegovo prijatno os<:Conj. u sredlni u kojoj se bavi i mdi.
Svakako ukoliko je vee; broi oooba i ako s. one CeSCe menjaju u pojedlnim presto-
rij ..... , onOO s. i ovi uslovi te:!oe postiZu. 0 oVOlDe treba dobro vodili raeuna. pri-
likom projektovanja instaIacija i uredaja za grejanje i kliInatizaciju. Zato je potrebno
do ova postrojenja pri!agodavaju odgovarajuCim Zivotnim usIovima zbog toga
je i zadotak njihovog projektovanja doom komplikovan.
Otgan termoreguioA:ije, kao Ito je vet reeeno. joate koifA. OOOVOllje toplnte je
opet funl<cija brzine, temperature i v_osti vazduha. KOO promene ovm odnosa
koZni nervi odmah reagllju i ulieu DB otvaranje iii ZRtvanlnje koZnih tkiw koje
ie okola krvnih sudova. Ov:im se smanjuje iii poveCava prorok krvi kroz koZu a sa
tim smanjuje iii poveeaYa i samo temperatura koZe. Svaka promena okolnih uslov.
neminovno izaziva sve eve reakcije crm.e se postiZe efekat termoregulacije orga-
nizma. Naravno sve se ovo ddaw samo pod normalnim uslovima, tj. u odredenim
graniC8IllO pomenum tri faktora; temperature, brzine i v_osti vazduha, kao
osnovnim. Ali ako uzmemo slueaj pretexanog poveeavanja temperature oitolnog
vazduha, onOO sredatva tennoregulacije organizma pOCinju da otkazuju. Organi-
zam se donekle pOCinje boriti radi odrZanja svoje konstan1ne temperatUre dmgim
sredatvima koja 1nU joS stOje na raspolozenju 00 kojih je glamo rad znojnih zljezda,
koje lntenzivnim izluCivanjem vlage, odnosno moja, uspevaju 00 UliCll Wi odavanje
dovoljne kolloln. toplote eoveCjeg organizma, kako bi mll i dalie temPerature ostalll
konstenw< Me4utim, u due'li" nastupllIlia .kstremnih uslow, leada nijo vilie
u otaniu 00 uspOBtavi ",vnoteiru oda,,",*, Iopi"te. onda DallUpaju poremoaji u '""'''"
lju, prestoju prijatni O8OQlji u lcrajno-. dolozi i do uanu:eerga "'1lI'''''ma. 0", "...
tup. olio kOO po .. ill om.nj. oda""". top/ole u ekstremnim slutl!ieVlmIl, ...
mo ., to manlfOit11je Ill! noziitile naane. Radrul !!pOIObnoot eo .. lea U ovaktim l'rllllawu<
DIII!io opada, !UIroalo lrod powc"'!is tempemlure oitoline lead< oxganiZom ,,;Iie ne bI>-
d< u moguenosti da odaje odgoV8l1\lufu! toplotu oredinl<
Pomenut je znaaj koji koZa ima u termoregu1aciji coveCjeg
Ovde je dosta valln. cinjenica loS i stabilizacija temperature kate u zavisnosti vlaZ-
nosti vazduha. OseCai toplote iIi hl.dnol:e kod coveka a tim i njegov oseeaj ugod-
nosti u odgovarajuooj sredini zavisi 00 dobro stabilizovane temperature njegovo
tote. Zato se i usvaja bo meriIo ove ugodnosti temperatura cOveCje
Pooie mnogobrojnih istraZivanja i merenjs temperature koze u razliCitim
stanjima vazduha doole se do zakljucka cia najstabilnije rezultatc u tome pogledu
daje temperatura tela, koja se waee mruo razlikuje od sredn,ie temperature drugi.h
mesta na CoveC,ol kozL Istovremeno temperatura teia najaosiecinije reaguje DB.
prom..,. okoln< temperntu .. ! VIlo malo _ koo m:iiCitili. _0 pri _ ...
16
153 KouCINA ODAVANJA TOPLOn! COVEilplG OaGANIZMA
Kod proraeuna zagrevanja nekih prostorija, a .onih je u pitanju
kretanje znatnijeg broja osoba, morale hi se uzeti U obZlr 1 odavanJe toplote od
strane tih liea. Na odavanje toplote Coveka utieu jo! i ove einjenice:
- velicina fiziekog napora
- temperatura okoline
- brzina vazduha
- starost i 08obenost Iica
Pod temperaturom okoline ne treba uzeti temperaturu vazduha, vee prib-
Iil\nu atednju temperaturu kako okolnog vazduha tako i okolnih predtneta, zidova,
tavanice, poda itd.
Toplota koju odaje eovek ... toji se iz direktne (iii po nekim autotinta suve - ose
eojn. - neposredne) odavane toplot. (zraeenjem - radijacijom, sprovodenjem - kon
dukcijom, stnljanjem - konvekcijom) i indirektne (posredne, latentne) toplote, koiu
eovek odaj' Isparavanjem putem znojenja i disania.
Ako .. kolieina direktne odavone toplote omaei sa Qd, koHana indirektne sa
QI, onda njihov zbi< daje ukupnu koli&u odavania toplote eoveqeg organizma Qu:
I Qu - Q,d Qd [WI (1.\)
Po BerestnefU (Berestneff) data je jedna tabela koja predstavlja odavaoje
koliCine toplote Coveka (po caau) koji je normalno odeven a raw sedeei vrlo \ok
poaao (tabela T -4).
U tab.1i su date vrednoati kako za rniran vazdub tako i za vazdub u pokretu
sa V = 1,0 ms-
1

T-4 KoDama toplote koJu aovek odaje pri razWD1 temperaturama
Pri mimom vazduhu
V-O
Pti kretanju
vaz.duha brzinom
y- 1,0 ms-
1
Oda .. I
Temperatura vazduha C
toplota
10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32
W
Q., 136 126 115 106 98 92 85 77 69 58 47 33
Q, 21 21 21 21 23 27 33 41 49 59 69 81
Q. 157 147136127 121119 118 118 U8 117 U6 114
Q., I 151 141 130 121 112 104 97 87 80 69 55 37
__ Q. __ 119 19 19 19 19 20 24 31 38 49 61 77
Q,. 1170160 149 140 131 124121 118 118 118 116114
17
. na s1. 3. daje pr:dstavu. gornjih tabela. Ispi-
tlvanJa su vrsena u Insntutu za lStraz1vanJe amenckih inienjera za grejanje i kli-
matizaciju (ASHRAE).
Karakteristicno je da je zbh: odate toplete u granicama izmedu 20" i 28
na temperaturama pri kojima se covek ugodno oseea, skoro konstantan
sa malim varijacijama. '
Za praktiene moze kOrisn? posluZiti tabela T - 5 (prema VDI
2078 od 1971). Kao sto se Vldl 1 ovde kohcma toplote koju u granicarna od 22"
i 26
0
.coveeji iznosi oko lOOW. pa se ova vrednost primenjuje
u proracununa gde Je to potrebno.
T-5
Temperatura okoline
Stika 3 - Odavanje toplote normalno ode-
venog Coveka u miru i radu. Qa: - direktna
toplota, Q. - indirektna toplota. Qu _
ukupna toplota
Toptota ispareJ1ja ad coveka
lOG]
Direktna odata toplota (konduk.
cijom.konvekcijom i radijacijom) Q., doW 40 90 85
Indirektno adata toplota
isparavanjwn
Q, doW 20 20 50
Ukupno odata toplota
(za promcWl - nge zbir!)
Q. okoW 120 115 115
26"
80 75 70
60 70 75
US 115 115
. . Tabela T - 6 daje uporedni pregled odavanja toplote covecjeg tela i nekih
greJnih uredaja pod slicnim uslovima.
18
T-6
l Odavani_ toplote Wm-'
30
64000-100000
3500
140-300
70-140
35 -150
30-120
60
70000-105000
5000
700-950
450-700
40-180
35 -160
Sve veliane odavanja topiote odnose se na osobe
(75 kg) i visine (175 em).
rnase:
154
ODAVAN}E TOPLOTE COVECjIlG ORGANIZMA POMoCu VLAGE
IZIlA1ENE MASOM VODENE PARE
Kod roraeuna ldima-uredaja bolje je uzimati U obZir muu
OWL koja .adrZini urnesto koliane odate toplote usled !Sparavan)a
Q.. Ona se raeuna po formuli:
[gh-') (1.2)
gde je r toplol. isparaV8l\ia koja iznosi:
'I r-:--c
24
-:c:
9
-=-S-_-=2:-::;1.:7
6t
-;1 [Jkg-'] (1.3)
pri COrnu je t srednja tempe11ltura povrline tela normaino odevenog
Kod odevenog coveka sa nepokrivenim _1e1?vima tela srednje temperature
povriine su od 25' do 33', pajer= 2430Jkg ,tj.
I OWL = Q. 1000 \ [gh-'] (1.4)
I 2430
Na ovaj naein jedna osoba koja ne radi fizicki, pri mim",?, .vazduhu ; rela-
tivnoj vlatnosti izmedu 30 i 70% ispu!ta sledeee vrednostt koliCine voden. pare
u zavisnosti temperature vazduha:
T-7
\ 1C] I
10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 35 37
Temperatura vazduha
Kolitina vodene pare G
IlKn\
31 31 31 31 34 40 48 60 73 88 102 ISO 160
19
Pri vlilZnosti od 70% i viSoj temperaturi okolnog vazduha ispu!tanje
vodene pare oct organizma gotovo prestaje dol< kod vlilZnosti ispod 30%
i niZih temperatura izvanredno raste.
Vidi se iz tabela T - 5 i T - 6 da je odavanje toplote organizma u
temperatUrakom razmaku izmedu 18'; 28' oko 1200W. pri niZirn tempera-
turama ukupna koJilina toplote koju odaje organizam je U porastu. Medutim zapata
s. da je odnos direktno i indirektno odate toplote promenIj;v tako da u temepera-
turskom od !00 do 16' u kome direktno odavane toplote skoro
linearno opada sa pove6mjem temperature okoinog VlIZduha, indirektna
toplote je konstantna a sa daljim pove6mjem temperature ova kolicina toplote prog-
resivno raste postiZuCi svoj maksimurn u podrucju temperature okolnog vazduha
koja odgovara temperaturi toveejeg organizma. Ravnomernost smanjivanja odnosno
pove6mja ovih dveju koHCina toplote na.ocito dolazi do izrataja u podruCjinta u
kojima;e njihov zbir konstantan, tj. od 22
0
do 28,
Tako islo ; odnos sastavnih kolicina toplote koje cine direktnu topiotu, odnosno
toplotu odavaou kondol<cijom. konvekcijom i radijacijom, pod razlic;tim uslovima je
promenljiv.
Ako se oznaci toplota odvedena konvekci;om sa Qkv a zracenjem odvedena
sa Qzr, onda ce biti:
\
QkV = (X,tv A . Atu = ockll A.la )
Q,:;'r txzr' A . At, OC
zr
- 6.t z I
(1.5)
gde je IXk. koeficijent prelaza toplete konvekci;om [Wrn-
2
K-
1
]
- koeficijent prelaza toplete zracenjem [Wm-
2
K-
1
]
- spoljna povrsina tela, [m']
Ll,t.
perature tel.
Atz -
temperaturska razlika izmedu okolnog vazduha i sredn;e tem-
odnosno odel. ['C)
temperaturska razlika izmedu povrlina zidova i tela odnosno
odela [0C)
Ako je temperatura zida ;ednaka temperaturi okolnog vazduha (na primer kod
ustaljene letnje temperature), onda gomji izraz dobija prostiji oblik (jer je Atu =
= Ll,t,):
I
, Qkv = oc \
Qzr IXzr
(1.6)
Sa OC,h = !Xu ::::: 4,5, takode je i Qkv = Qzr tj. obe kolicine toplote koje se odaju
- i konvekcijom i zracenjem - bile bi jednake.
Ako je naprotiv temperatura zida manja nego okolna temperatura vazduha
sto je opet najCeSci sluea; zimi, onda se gornje brojke znamo menjaju. Ako se, na
primer, uzme za zimske prilike unutraSnja temperatura tu = 20'" a sredn;a tem-
peratura zidova manja za 2,5
0
, tj. 17,5 i ako se dalje racuna srednja povrsinska
temperatura normalno odevenog coveka tn po formuli Bedforda onda je:
tn = 12,5 + 0,67 tu (1.7)
gde je tu sredn;a temperatura okolnog unutrasn;eg vazduha
20
znaCi:
tu = 12,5 + 0,67' 20
0
= 26
0
ifk-" = - 20) = "" 0,7
Q" 4,5 (26 - 17,5) 8,5
Jz poslednjeg odnosa izlazi Q,." = 0,7 Qu. Ako ie Qu = 1, ie Q.. = 0,7, p.
. n. + Q = I 7 Preroa tome od ukupne odate toplote na konvekClJU dolan:
Je ':atv zr "
- Q,"--
0,7
= 41% '" 40%, =
Qkv T Q"
1,7
a na zraeenje
_J22'" ___ I
=
-- = 59% "" 60%.
Qk'O' + Qzr
1,7
Iz ovog primera se vidi da odate toplote i iako u vecini
slue'ieva pribliZno podjednake, ponek.d mogu pOkaziV.tl osetne razlike. Z. srednje
vrednosti vaZi sledeca tabela:
T-8
Raspodela ukupne toplote koju oda;e covek. normalno odeven,u miru,
pri srednjoj temperaturi i vlai:nosn
Konvekcijom sa sprovodenjem
Zracenjem
Isparayanjem
Disanjem
Usled ishrane i dr.
35
35
18
6
6
35
35
18
6
6
Ove vrednosti se ne mogu uzeti uvek za definitivne, utoliko. sto post?ji
bitna individualna razlika kod ljudi kao: veiiCina, pol, rasa, odevanJe ltd.
nije tacno ni utvrdeno koliko utiCe, kako je receno, i
toplote covecjeg organizma a pokazani primeri su kOJa su v:sena
pri srednjem stepenu vlaznosti. Novija dozvoljavaJ.u da sc veruJc ?a
su ukupna odavanja toplote manja od gore lzlozenih Ipak se sa onun
sto je reCeno dobija jcdna jasnija stika kako telo reaguJe na
i kakav uticaj na organizam imaju ove promene a za proracune klima uredaJa se
mogu smatrati dovoljnim.
21
16 PODRUCjE UGODNOSTI
161 RASPON TEMPERATURE I RELATIVNE VL.QNOSTI
Covek se relativno lake prilagodi spoijnjem klimatskom stanju sirih granica
ali ipak posto;i izvesna me podrucje ugodtwsti u kame se najprijatnije oseca i nje-
gova aktivnost dolazi do najefikasnijeg izrazaja. Neka stroga granica ovoga podrucja
ne moze se precizirati jer mnoge c:injenice na to udell, kako je ranije pomenuto:
individualnost, navike, poreklo, odevanje, starost; godisnj e doba, vrsta delatnosti
i dr. Mogu se dati sarno proseene vrednosti stanja u kame se Ijudi najugodnije
oseeaju sa izuzedma oko 5%. Cetiri elementa stanja su od bimog znacaja: tem-
peratura i vlainost vazduha, promaja i temperatura okolnih zidova. Temperatura
i vlainost vazduha sredine od posebnog su znacaja i njihov uticaj je ovde detaljno
izlozen i rezultati sluZe kao osnova za zahteve. Druga dva - tempera-
tura zidova i strujanje vazduha (promaja) vise spadaju u domen klimatizacije i
vazduSnih postrojenja pa ee 0 tome biti vise reci u odgovara;ucim oqeljcima, dok
drugi elementi kao sto su cistoea vazduha, mirisi, stanj e elektriciteta itd. nisu od
presudne vainosti pa se kao manje znacajni mogu u veCini slucajeva zanemariti
prilikom tretiranja sredine u veCini objekata. Klimatizacija vazduha takode obu-
hvata n;egovo tretiranje i u OVOID pogledu.
Ispitivanja 0 uticaju covekove sredine na njegovu ugodnost a time i na njegov
efekat rada najobimnije su Vfsena u Sjedinjenim americkim driavama (Institut
udruZenja americkih inZenjer. za grejanje, hl.denje i klimatizaciju - ASHRAE)
a zatim u razvijenim evropskim zemljama (Danska, Francuska, Nemacka i dr.).
Sva- ova istfaiivanja pokazala su da ugodnost coveka prvobimo zavisi od tempe-
rature i relativne vlaZnosri vazduha njegove sredine. Druga generalna konstata-
cija je da su individualne granice ovm uslova veoma uske, tj. da je kod 95%) ispi-
tivanih razliCitih osoba i pri razliCitim uslovima ustanovljena vrlo uska granica
ugodnosti u pogledu temperature i relativne vlainosti vazduha tako da se ovi re-
zultati mogu prihvatiti i generalisati smatrajuCi ostalih 5 % ispitanih lica kao
izuzetke.
Rezultati ranijih istraZivanja u SAD pokazala su da je u pogledu tempera-
ture sredine za ugodnost coveka bila 22 do 26" (zaokrugljene veliCine Farenhaj-
tove skate od 72-78"F) pri relativnoj vlainosti vazduha od 50%. Pri ovome treba
imati u vidu navike Amerikanaca da u biroima pa i u pogonima lakSe inqustrije
obavljaju posao na svojim radnim mestima u kosuljama kratkih rukava bez obzira
na godisnje doba. Ovakva odeea bi odgovarala otporu toplotne provodljivosti od
0,5 do 0,6 cloa a aktivnost oko 1,1 meta.
I
)
1) Usvojena ;edinica termiCkog otpOra odeee je od 1 doa (cita se "klo" od engleskog
rea clothing _ odeta) = 0,155 m
2
KW-'.
Srednje vrednosti jedinice do za razlicito odc\-'llilje u m
2
KW-
l
su:-
nago telo 0
vrlo laka odeca - kosulja bez rukava 0,08
Kosulja dugih rukava, laksa odeca 0,11
Kompletno radno odelo 0,12 -0.16
Teia radna odeea 0,19
Normalna odeta i ogrtac (mantil) 0,23-0,31
Zimska odeea s kaputom 0,47 -0,62
Jedinica za aktivnost od 1 meta odgovara laksem radu coveka u sedeccm stavu.
22
OCigledno da variranjem odece moze se temperatura ugodnosti menjati
u izvesnim granicama. Priblizna zavisnost temperaturske promene od 1
0
je oko
12,5 doa. Relacija bi se mogia izraziti relacijom:
1 ,
I do = 3,5 --l
8
(1.8)
Ova promena odeee hi se mogla primeniti priblizno u temperaturskim gra-
nicama ad 16 do 28 inace ako hi se teiilo za korekcijom -kod niZih temperatura
npr. od go trebalo bi uzeti odevanje prema 2,5 doa ali usled hladenja ruku pri ovoj
temperaturi ne bi se mogao obavljati ne:ki lakSi (1,1 met) rad ni sa ovom odecom.
Ako se uzme u obzir da se u razvijenim zemljama, poglavito u SAD, sarno
za pode!avanje ugodnosti coveka utrosi preko 30% od ukupno utrosene energije,
onda je jasno zbog cega se pojavom energetske krize pocelo razmatrati kakve hi
se mere mogIe sprovesti radi smanjenja ove ogromne potrosnje i kakve bi zakon-
site propise trebalo U ovom smislu doneti da bi se ogranicile temperaturske marie
u zimskom i letnjem periodu. Po nekim ispitivanjima varijacija temperature od
1 regulisanjem odgovarajucih uredaja (zimi smanjenjem a leti povisenjem) donela
hi oko 5% uStede energije kod tih uredaja. U SAD gde je izrazito mnogo veci bro;
uredaja za grejanje i klimatizaciju, kao i najrazvijenijoj zemlji sveta, ovo rasip-
DiCko troSenje energije U ovom domenu nije samo posledica navike vee se ima ne-
nametljiv utisak da tu igra ulogu i veliki pritisak kompanija za distribuciju ener-
gije i .za proizvodnju opreme. Kako bi se inaee mogio shvatiti da se mnoge prosto-
rije zimi zagrevaju i do 27, a leri se rashladuju i ispod 20, 1sto tako i u pogledu
vlainosti vazduha, na cije reguJisanje se troSi velika koliCina energije, vee se raz-
matraju realne granice od 35-70% da se ozakone jer ne remete ugodnost coveka
pri radu. Ranije granice su bile cijim prosirenjem bi se takode postigle
ogromne uStede.
PrateCi ova zbivan;a u svetu trebalo bi izvoditi neke zakljucke i sprovoditi
neke korisne mere i u naSoj Zemlji. Tu se radi 0 donosenju standarda aUS) i 0
propisima radi ogranicenja maksimalne temperature grejanja po ustanovama,
biroima i preduzecima. Ovo bi se primenjivalo kako pri izradi projekata tako isto
i u eksploataciji. Nije redak slucaj da u sezoni grejanja naidu vrlo visoke tempera-
ture, cak: nepodnosljive, u nekim zgradama i objektima. Ako su naCinjeni i neki
propusti prilikom projektovanja u eksploataciji nije teSko suziti granice tempera-
tura strUCnijim regulisanjem, oddavanjem instalacija grejanja i ako ie potrebno
izvrSenjem izvesnih izmena i dopuna koje bi se ekonomski isplatile. N esumnjivo
da bi se i kod nas U ("Ivom smislu Mogle postici matne uhede u energiji. Ovo predstavlja
imperativ u sadaojoj energetskoj krizi.
162 OSTALI UTICAJI NA UGODNOST ODNOSNO AKTIVNOST COVlEKA
Pored napred pomenutih cinjenica ovde se navode jos neki rezultati ispiti-
vanja koja su mena da hi se ustanovio utica; dnevnog ritmR) boja i elektro-
statiCkog pol;a atmosfere na ugodnost i aktivnost coveka.
Dnevni ritam, tj. razliCitost doba tokom 24 casa, zatim buka i boje nemajn
nikakvog prakticnog uticaja na tenrucku ugodnost coveka a samim tim i na n;egovu
aktivnost.
Sto se tice uticaja dektrostatickog poIja annosfere ispitivan;a su jos u toku
i za sada nema odredenih rezultata.
23
Neki &iguran i za rnererge ugodnosti sredine iIi jedan jedini in.
strument za 0.:'" lot defmlt.VIlo u upotrebi U lebnici grejanja i klimatizacije.
se mgurn,ge merenjem s vile instrumenata pomocu a,ga Be dolazi do
nutih osnovnih "'liana: temperature vazdub temperature zidow. vlatnosti vazdub.
1 njegovog kretanja - prom.ye.
Osntrmi instrumentje kombinovan suvi i vlaZni tennometar.
. ,NaCi . u ostvarenju ugodnosti coveka prema izlozenim rezulta-
tmla pnm:nom tehnike grejanja i klimatizacije ali sa minimumom
utroSka - to ,e zadatak koji OCekuje inienjera termitehnike kako pri iz-
boru. proJektnih zahteva tako isto pri izboru odgovarajuceg sistema ko;i treba pri-
merun u svakom konkretnom slueaju.
. Pre na materiju koja de poslufiti da so ovi problemi rele na optimalan
predstave dotaci Ce se teor.gski osnovi prenoJenja toplote boz
liate sredme I pregradae zide,..
ODELJAK II
2. OSNOVI PRENOSA TOPLOTE
21 WOD
Radi obezbedenja grejanja jednog objekta) potrebno je najpre utvrditi ko-
liku koliCinu toplote je potrebno uneti na ;edan najpodesniji naCin a u najnepo-
voljnije doba godine, tj. pri najveeim gubicima toplote. Ovi guhici zavise od spolj-
nih meteoroloskih i klimatsldh uslova za pojedina mesta a zatim i od same vrste
objekta usled cega se moraju za svaki objekat zasebno i racunati. Proracun ovih
gUbitaka je veoma slozen posao i treba ga 8tO tacnijc izvrsiti uzimajuCi U obzir
sve specificnc demente kako u pogledu mesta na kome se objekat nalazi take i u
pogledu njegove konstrukdje. Ovaj proracun ne zavisi od vrste sistema grejanja
koji ce se primeniti vee tck posIe svrsetka proracuna treba izvditi analizu primene
onih sistema grejanja koji bi vee prerna konsrrukciji i narneni objekta mogIi doci
U obzir.
Pre prelaza na duektno proucavanje proracuna gUbitaka toplote osvrnu-
cerno se na principe prenosenja toplote, koji se mace proucavaju U odgovara;ucim
disciplinama.
22 PRENOSENJE TOPLOTE
Proces prenosenja toplote nailazimo u tehnici grejanja i klimatizacije u mno-
gobrojnim primenama. Iz zagrevanih zgrada na primer, toplota se prenosi u s10-
bodnu atmosferu. VeliCina ovih gubitaka je veoma rnerodavna za izbor sistema
grejanja. Tako isto i odredivanje povrsine grejnih tela - radijatora, kao i veHeine
odnosno kapaciteta kotlova sigurnije ce se izvrSiti ukoliko se bol;e poznaju zakoni
prenosenja toplote. U mnogim slucajevima pravilna primena ovih zakona omogu-
cice inzenjeru da poboljsa racionalnom koncepcijom, procese izmene toplote a sa
tim i da poveca efekat grejnih povrsina sa istim materijalom odnosno troskovima.
Poznavanjc ove materije takode se u mnogome koristi kad je potrebno spre-
citi odvodenje toplote vrsenjem racionaine izolacije obuhvatnih povrsina. U osnovi
principi proracuna kod oba slueaja su isti.
Ovde ce se ponoviti samo najpotrebniji osnovni zakoni i obrasc1, dok za
dubije studije prenosenja toplote postoji vrlo opsezna literatura.
26
Na pm pogled proces izgleda jednost2van buduci ds. se toplola prenosi ad
predmet& vise temperature na .. U proces je yrlo sloten i Cesto
teZak da se i matematicki posta". D. postavlmo razliku odroah lZIIledU 3 omovna
slueaja prenoSenja toplote, a to su:
Sprovoaenje (kcndukcija). To. je prel100enje topiote oekog
tela preko qjegovih sastavnih COSUCH, pn cemu ne postO)1 nikakvo medusobno
kretanje tih cestica tela).
Srrujanje (kcnvekcija). Prenosenje toplote kretanjem ceatica tela u gaaovitom
iii teenom ,tanju.
Zraeenje (radijacija). Prenooenje toplote s jednih na drugs tela energijom
.. acenja bez direkmog dodira.
Prooooenje toplote sprovodenjern (kondukcijom) se pre svega vIii sarno kod
evrstih tela.
PrenoSenje toplote je I;;.od tecnih i a ,pro-
uzrokovano je bilo sopstvenom raziikom u temperatun 111 gusnm bilo razlikom
pritiska postignutom prinudnim putem. Prvi slueaj je s/Qbodno a drugi prinudno
strujanje.
221 PRELAX TOPLOTE
teslo .. izmena !opiote konvekcijom prepUe. .. zracenjem. Takoll. je bilo.
izmena topiote koj. so vrti izme(!u cvrstih zidova i tecnoati iii gasova koji au qjima
obubvaeeni. Ov'1i nsoin izmene toplote Be nazi .. pre/tu; topiot ..
222 PROI.AZ TOPWTB
Aka se toplota iz ;ednog prostora iIi od iedne teenosti prenosi u drugi pre-
stor ill teenost kroz neki zid) kojim :;u ramvojeni izmedu sebe;< onda je' ree 0 prolazu
topiote. Ovi razdvojeni zidovi). se u radi-
jatora ill rashladnih povriina u obz1r lesu u. stvan . prozo!1' vrata
i ostali otvori nB kOO kOJih se proracunavaJu gublC1 toplote. Pn ovome
kretanje toplote treba deliti na tri dela, naime prelaz toplote od zagre;anog pro-
stors na oj.gave unutrsll1ie povriine, zatim od unutnlil1ie do spoljail1ie povriin& zida
i najzad ioo j_cIan prelaz toplote od ave spoljail1ie povriine zida n. hIadan proator n.-
polju. Obmut SIDer kretaqja toplote bio bi kod hlaiIeqja prootorija.
223 SFROVOlE>EN}E TOPLOrn (KONDUKCIj!l.)
Sprovodenje toplote u evrstom telu oblika}
obieno se pretstavlja matematlcktm putem bez naroCltih teSkoCa, ukoHko tempe-.'
faUlra ostaje bez promena za izvesna vreme, (posto;ano ill. stacionarno strujan;e
toplote). Sve pretpostavke su u pogledu obrade i potrebne taro.osti
zadataka koji se budu ovde proucavali.
Za term.otehnicke proracune od naroCitog znacaja je sprovodenje toplote
u stacionarncm sranju kroz rayne i cilindriene zidove.
27
22301 SproYOlflenje toplote Iaoz /'limn zidi. N'1il"" e. .. llImlotrlti veCi zid homogenog
sastaw ; paralelruh spoljnih 1'-Ju", kqji lMlji lapiota (sllka 4). Temperature
povriine <ida su t .. , i I
Wl
Dehiin& zidaje O. PCMiina zidakrozkoju Ioplotaje
A. Temperature oI<oline as jedno i druge mone zida su t, i t,. toplote kej.
proile kroz povriinu zidaA na .. ;moo!:
(2.1)
Villi .. d. je topIote koja prolazl kro. zid proporcionaina pOYriini zida
i rszlici tempersture povriin& zida, dol< je obmuto proporcionalna debJini zida.
Koeficijent A predstavlja lcoeficVent top/otne provodQiYo.ti mater!jala zida. Ro.
lavaqjem (2.1) po .. de je dimenzlja ovog koeficijenta Wm-' K-'.
Kada so uJednac1ini(2.1) staVIA = 1m'. 6 = 1m i r
u
, - t.., = lK, dob, ... A= Qh.
Proma tome koeficijenl A .. mot.. definisati kao koliCina loplote koj. proa" za jeeli.
nicu vremena kroz 1 m' povriine sloja nekog mater!jala debliine 1 m pIi tempe"'torskoj
rszlici obeju povriina zide od 1 K. Koeficijen! lopioloe provodiivosl! za isl! materijal
meron pIi 0setn!iim temperatorskim raalikama nije isti, ali u izvemim maqjim tempe",.
torsklm mtervalima moSe .. za protaCune smalIal! da je konstsntan, tako da tempera.
ture kroz zid lincarno opad. u smem loplote.
Sli!ta 4- - Prolaz toplote kroz
bomogenJ,1 ravnu pioeu
SUka S - Prolaz toplote mE
viiesiojnu ploru
it gornjes izraza vieli so da je tempersturska raalik. povriina zid. l''''POI'cionam.
odnosu: IS/A . lcqjl Be nazivs etpoy toplotnoj P"'Pustljivosti sieja.
Reclproena vrednost ovogs izr"". SO obolefo .... III II. = i nazi .. Sf; toplD"'"
propustqiYostsloja[Wm-'r']. 6
Aka so raeli 0 proJazu toplote i<:roz viie na primer, trl .lqja (slika 5)
1m !oplotne provodiivostf A" X, i A,. debijine 6, , &, i 6, tempornture
na granianlm povriinama sIojeva t" i t". Gila. .. ! cad:roz svaki si'li prod. ma kolle!.
"" !opiate; to:
28
Iz jednaeina (2.2) dobija se:
Ii
tWl - t' = Qh A ; t' - t" = Qh
(2.3)
odakle izlazi:
I
3, 3, 3,[
. (t - 1') . (t'- t") : (t" - tw') =-: -:-
lWl' )\lA2Aaj
(2.4)
I.. .
Sabiranjem levih i desnih strana jednacina (2.3), bie.:
Qh
tWl - twz = A Al A, A,
(2.5)
223-2 Tennicki arpar propust/jivosti. Uvodenje tennickog otpora propustljivosti
l/A [m'KW
'
j u proraeun Una prakticnog znaeaia, jer kod vi!eslojnih zidova uko-
pan otpor propustljivosti je ravan zbiro poiedinacnih otpora, dakle:

1\ Al A2 ),3
Za tri slqj. tennieki otpor propustljivosti i
e
I
A
(2.6)
0, _0, Ii.
- + + -"
A, A, A,
Qh 1
nom u relaciju (2.5) izlazi t
w
, - t"" = A A' odakle se dobija:
[W]
(2.7)
Kada se u iednacird (2.7) stavi tW1 - t"" = 1 K, A = 1 m', brqjno i
e
A = Qh
Prema tome toplotna propustljivost slqja A predstavlja kolieinu toplote koja u iedinici
vremena proile kroz j ediniC\l povriine kada ie razlika tempeI1lture povrSine zIda 1 K.
Primer 1. Treba izraeunati gubitak toplote kroz jedan spoljni zid povdine A = 16 m
ll
sa tcmperaturom unutrasnje povdine lwl = 15 a spoIjasnje od twll = _5. Debljina zida je 0,3 m.
Koeficijent provodljivosti je A = 0,7.
29
Qh
:= _'1-)= '"
I) "WI "1(1, O.3m
= kJh-' = 3126,2933kJh-'= 31260,28 W= 875W
Primer 2. Dodatkom jednc izoladone ploCe od 3 em debljine sa A = 0)08 poboljsava
se top-lotna, zasrita u prirneru hr. 1. Izracunati gubitke toplote pd istim temperaturama spoljnih
povrstna zlda.
Tennicki otpor propustljivosti U ovom slucaju iznosi:
1
A
O,3m
+
= (0.102 + 0.90) m
kJh-
1
m-
I
K-
1
O.o3m
4.187 '0,08 kJh-
1
m-
I
K-
1
Na osnovujednaCine (2.7) dobija se Qh:= O}92 k1 m-
2
h-
1
K _1 20K 16 m
2
"" 1667kJh-
1
=:
= 1667 . 0,28W= 467W.
Odavde se vidi od kakvog ie znaeaja iedna izolaciona proea za spreeavanje top-
lotnih gubitaka.
223-3 Sprovodenje toplote kroz cilindrican zid (zid cem). Posmatrace se cev vece
duzine kruznog preseka sa debelim zidom, kroz koji struji top Iota iz nekog toplot-
nog izvora preko nekog toplotIlog fluida. Na duZini L cevi zanemarice se gubici
kroz krajeve. Temperature spoljne i unutrasnje po-
vrsine cevi su tWl i ttdJ. Toplota koja dolazi iznutra
ukoliko se udaljava od centra struji kroz sve vecu
. povrsinu. Dijagram opadanja temperature nije vise
prava linija. Za jedan vrlo tanak elemenat cevi prec-
nika D i debljine 1/2 dD i za temperatursku razliku
dt, strujanje-topiote prema jednaCini (2.1) bilo bi:
znak minus dolazi usled opadanja temperature po-
rastorn preenika (slika 6).
Transformacijom i integracijom ovog izraza u
granicama od Dl do D2 dobija se po apsoiutnoj vrednosti
i . . I


tdD
Stika 6 - Prolaz toplote
kroz cevi
D,
fdQh = 2AnL(tw1 -tWZ ) f
D
D,
2AW L Wl - t
m
)
InD, - InD,
30
dskJe:
[W]
(2.9)
Umesto povrsine A i debljine zida 3 pojavljuje se U ovoj jedn.aCin.i pored .duiine
L joS i prirodni logaritam oOOosa V./D,. Temperatursk. ktlva Ie logatltamska
linija. "k .
Kod relativno male razlike izmedu spoljasnjeg i unutrasnjeg precm a ceVl
. D,+J),
izraz dobija vreOOost jednacine (2.1) stavljanjem sreOOjeg precnika Dm = -2 .
Odsrupanje je no primer za odnos J),/D, = 1,5 nekih 1,5% za J),/D, 2,0,
itd. Ali kod izolovanih vodova malih iIi veCe debljine potreb
no
,e racunatl
sa srednjim logaritamskim vrednosuma. .
Ako se izmer-i gubitak toplote jedne izolovane cevi, onda se lZ unu-
traSnje temperamre zida twl i koeficijenta sprovodljivosri toplote A pomocu Jedna-
c (29) odredi temperatura povrsine t!(12. Ako se izmere obe temperature kao
i toplote onda se pomoeu jednacine (2.1) izracunava toplotna provod-
Ijivost cevne izolacije. . .. .
Na ,sliean nacin kao i za ravnu ploeu raeuna se 1 kohcma kOJa
na sat kroz cev, koja je sastavljena iz vise slojeva razlicitog materlJala, pomoc
u
izraza:
i Q. = . 2" L (IWI - Iw,)
I
11._+-ln-+ ... +- 1n
[W]
-. D' An [)"_1
I Al D A, (2.10)
gde su D' i 0" spoljni preenici slo;eva i odgovarajuei koefici;enti provodljivosti
toplote At, M ...
U tabeti T - 9 dati su k<>eficijenti toplotne provodljivosti za ;,;vesne materijale.
Vim so da su <>Vi koeficijenti llIliveci ked metal . Kod voCine metal. oni su proporclO-
nalni'llihovoj e!ektricnoj provodljivoSti.
T-9
IIakar
Aluminijum
Gvoide
Prirodan kamen
Beton (nabijen)
Beton (porozan)
Staldo
350
230 - 200
60 - 35
2,3 -1,8
2,0 -0,9
0,8 - 0,4
0,8
Toplotni izolatori
Vazduh
Veda (100'-10')
Glicerin
Alkohol
Zejtin - uJje
op - 0,06
0,06
0,67 - 0,58
0,28

0,14 - 0.13
31
Za gradevinske materijale vrednosti ovID koeficijenat. su u proseku 0,5 do 0,2
u zavisnosti strukture i poroznosti. Ako su u porama vazdusni mehuri, i ukoliko
Sll oni veCi i pravilnije rasporedeni, utoliko je manja provodljivost materijala.
Za izolatore (toplotne) smattaju se materijali sa koeficijentom provodljivosti
manjim od 0,1.
Teenosti uop!te imaju manje koeficijente toplotne provodljivosti od evrstih
tela, a gasovi joo manje. Kaleo je koeficijent provodljivosti vode oko 0,5 a vazduha
0,022, onda Ce porozni materijal, kada su vlaJ:ni, imati mnogo veCu provodlji-
vest toplote nego kada su 8uvi, poto se u pore uviaci vlaga u mesto suvog vazduha.
Gomje vrednosti vaie za obienu sobnu temperaturu. Inace skoro za sve
JDBterijale koeficijenti provodJjivosti toplote poveCavaju se sa temperaturom.
Zato se kod prorsruna izmene toplote uzimaju koeficijenti koji vaJ:e za sreOOje
tempersture. (U tabelama Ce biti dati koeficijenti provodljivosti toplote joo i za
druge materijale i izoIatore).
U easopisu Kgh hr. 2/78 pokazan ie detaljan protaeun debljine optimalne izolacije,
23 PRELAZ TOPLOTE
u sredini u kojoj vlada izvesno strujanje izmena toplote se poboljsava re-
Iativnim kretanjem Cestica. Raeunska analiza ovih proces. se oteZava isprepleta-
njem procesa strujanja i sprovodenja toplote. Ovo se takode ispoljava kod najvaz-
nije oblasti prenosa toplote a to je prelaz toplote izmedu jedne evrste povrSine
i njome pregradene teenosti.
231 lItOBFIC\lllNTl PRIlLAZA TOPLOTE
Izmena topiote izmedu jedne pomine oij. je temperatura '" i jedne ogra-
nicene temperature tt zavisi od velicine povrsine A i temperaturske raz-
like (t
p
- It). Pri tome temperatura teenosti se menja sa rastojanjem od povriine.
Mooe Be pretpostaviti da je mi odredenom odstojanju cd zida podjednaka tempera-
tura teCnosti, koja se u proraune uvodi sa oznakom It. Ako se predpostavi da je
prenesena kolicina toplote u jedinici vremena proporcionalna padu temperature,
onda najprostiji oblik jednaeine prelaza toplote glasi:
Q. = oc A (tp - 't) [W] (2.11)
Vrednost Cl predstavl;a koejicijent prelaza toplOle, koji saddi sve [aktore koji su od
uticaja na izmenu toplote. Dimenzija ovoga koeficijenta proizilazi iz izraza
(2.12)
Kada SO ujednacini (2.12) .taviA = 1m', tp - t, = 1 K, vim se dakoeficijent pre-
laza toplote " predstavlj. jednu men: gustine 'In\iaqja toplote po jednom .tepenu tem-
peraturske razlike Jzme4u jedinice povriine zida i Kod OVOP; koeficienta. Be
32
ne radi 0 -izrazu flZikalnog znacenja na sto upucuje i prihvatanje sredrUe temperature
teeno'ti. Ipak, ovaj broj se prihvata kao racunska velicina, ier se izraz iednacine (2.11)
pokazao u prakticnim proracunima kao pogodan i koristan.
GraniCne vrednosti u koiirna se nalaze neki koeficijenti prelaza toplote utvrdeni
ogledirna kod lzve,nib fluida, date su u narednoj tabeli:
T-IO
Vazduh u mire
Vazduh u strujanju
Tecnosti u strujanju
Tecnosti u klil.1.canju
Vodena para pri kondenzovanju
4 - 20
15 -120
230 -11600
1160 - 23300
7000 -70000
Kako se vidi razmaci Sli take veliki da se svaki empiricki obrazac za proracun
koeficijenta prelaza toplete maze upotrebiti samo za jedno usko podrutje primene.
24 UTlCAJNE VEUCINE
Koeficijent prelaza toplate zavisi od osobina i stanja tecnosti) brzine stru-
janja kao i oblika, dimenzija i rapavosti povrsina u kojima sevrsi strujanje i pre-
nosenje toplate. Kao oznake preseka strujanja cesto je dovoljno malo duzinskih
podataka, na primer za pravu cev krufnog preseka unutrasnji precnik D
u
, kod
strujanja okolo cilindra spoljni kod savijene cevi jos i polupreenik kri-
vine R.
Od osobina materijala vawisu koeficijent provodljivo'ti toplote A [Wm-'K-'],
masena koliCina toplote c [J kg-' K-'], gustina p [kgm-'] i viskozitet p [pa . ,].
Pored gore pomenutih faktora koji uticu na prenosenje toplotej teskoce se
javljaju kod svake teorijske iii eksperimentalne posmvke problema, posto su osobine
materijala zavisne od pritiska i temperature. Radi uproscenja kod nekih posmatra-
nja ove se uzimaju kao konstantne vrednosti, Za pojedine odredene slucajeve dolazi
se do matematickih resenja pomoc:u Prantlove (Prandtl) teorije 0 granicnirn s10-
jevima ali svakako u formule ulaze vrednosti koje se eksperimentalno odreduju.
Kako vdo komplikovana postavka ovih fonnula otezava primenu u praksi, u op-
stirn slueajevima daje se _prednost opitima izvedenim prostijim odnosima. Po-
moeu razmatranja sHenih slucajcva rezultati opita se sreduju i ponovo koriste u
jednostavnim oblicima jednacina za podrueja odredene vaznosti.
25 PROLAZ TOPLOTE
Proracun prolaza toplote, tj. strujanja topiote od jedne toplije tecnosti ka
drugoj hladnijoj, koje su medusobno razdvojene zidom, kroz koji prolazi toplota,
pretpostavlja poznavanje koeficijenata prelaza toplote na povrsinama, zatim mere
i podatke 0 toplotnoj provodljivosti zida. Za postojana - stacionarna stanja) tj.
kada Za izvesno vreme toplotno strujanje ostaje stalno, mogu se upotrebiti jednaCine
prelaza i provoden;a topIote u zidu u svome jednostavnom obliku, jer koliCina
toplote koja se prenosi s jedne povrsme zida kroz zid na drugu povrsinu ostaje ista.
33
251 ODRIl&9IVAN]E KOEFIqJI!NTA l'liOLAZA TOPLOTE
Ravan zid. Ako je zid, kroz koji struji toplom, homogen i veoma vellki u
o osu na .P<>sm.atranu porninu A, tok promene temperature pretstavl'en 'e ne
01. 4, gde ,. t, temperature t.enost; iii prostora izmedu koji .. vJi ..:nena
!opiote, I ... 1 t .... temperature na povriini tid. ['C], <>, 1<>, koeficllenti prolliz topic>
teo Iz onoga ito ie do .. da izIozeno 0 prolazu toplote Ijednacina(2.1) I (2.!!), oolslod-
no je da se z. stacionamo stanj. mugu upotteblti za prota<lun ... <1000 jedru!<i!no:
[W]
(2.13)
(2.14)
I Q. = '" A ('w, - '.) I (2.15)
. ovih p? temperaturskim razlikama i biranerr: levih
desnih strana, ten1p .... ture z.dnih povrSina se elirnini!u i dobija s. '
" - to = (2. +.! + 2.) Q. I (2 '"
00. A 'to A .lo)
vredoosti koeficllenata prelaza tnpiote i tnplotnog oip_ pro-
Palto I/o. oznooava otpor preI .... toplote, izraz u .. grad! predlltavlj . lIkupru
otporprolaza tnplote i dobij. se zbirom delirnicnib otpora prel ... toplow 1/O;i.p,0-
voo"l1l' tnplote 6/1.. Ako so stavi
/
1 I a I

ondajedoOOina(2.16) dobija oblik:
I Q. = kA ("- '.)1 [WI
Ovo je osnovna jecinacina prolaza toplote, gde je:
k = koeficijent prolaza toplote [W m -, K -']
I
k = otpor proi ... toplote [m' KW-']
(2.17)
(2.18)
Ako se iednOOina (2.18) reli po k, vidi se da k im. diffien,,"u W m-' K-1 Kad
se u istu J' ednaCinu stavi A-I 2 a
- m, I, - I, = lK, dobija se Qh = k, ito da koo"
flclJont prolau tnploto p",datavlja kolll!lnu tnplote kqa u jedlnlcl .,.,me"" plOlle laoz
jodlnlcu pOl'rilno, kada mllk. temporaturo teenoall Dl ptoalOra lzmo!Iu kojlh .. VIlli
lzmona !oplote Jznooll K.
Relm.qjom po mllkam. tomporaturo I dolJOIIlom levih I deonlh _. jocilllll:lno
(2.13), (2.14) I (2.15), dobij ... :
1 3 I
(t, - '10,) : (110, - 110,) : ('''' - t,) - - : -:-
!Xl A t
(2.19)
Ij. tompetatursk. razlike proces. prenoienja toplate ou proporclolllllne
adgovstajuam otporima. Ova medusobna z.vianos! omogueavs iznaldenje tom-
peratura povriina zide kade su obe tempetature t1 i I. i delimlmi otpori poznatI.
Z. vlIoalojni zid debijln. 6,. 8 6" ! kaoflcijenatt provod\jlvoatl tnpioto I.,.
A., A. p""avijonje menn. p!Olll1!jednaelnl (2.19), daee:
__ -+-+-+-+-.. -+:1:-+- (2.20)
1\1 1 S, 3, 3, 1 1 a II
.11 '" M .... . , A '"
Ukupan otpor prelaata toplo .. jednak j. Mbiru olpora prelua "" ahoma poor-
Iinama j ukupnog orporo provodljwo'li S'fJih 'kliB'IJa.
Aka je koji od ovill slojeva vazdub, and. se ne :me uzeti de ie Dlpor toplotne
propustljivosti 1/1. jednak debljlnl a pode1jenoj .. koeficijentom provodljivosti
vazduba Ao, jet s. kod vazdoinih SIDjev. preno. tnplote ne vrii samo provodenjern.
Otpor pro\aza a .. njlm i koeficijent pro\aza toplote k odredeni au koefl-
djentom prelaza toplote, pri <:emu je vrlo cesto odlucujuCi pte1az roplate no jed-
noj strani. Ake bi s. ie1e1o de pojaea intenzitet izmene roplote ande mba pabalj-
iati pte1az toplate DB sttani man!. vrednosti oc. Ova j. vaZoo naroeito za povriina
gasovitim srodin.."..
Pritfuw: Z& jedan radijator koji Ie I&lItoji od aanaka livenog gvoi&. sa i) .... m
debljjne zida i A =' 40 W It a pripade, sklopu vodenog grejani&., unut:rain;i koefici;cnt
prolaza toplote je !Itt "'" 500, Q spoljni .... 10. Delimibli otpori 8U
! I 20 I
- ...,-_ ocinoano 02% 00-
11/.
1
S60 10000 it
a 0.004 ! I
- _ -- _ -- odnoano 0 01% cd-
). 40 10000' .' "
1 I 1000 I
- .... - .... OOnOlno 10% ad-
0;, 10 1(J()()() It
KIlo to se vidi, j.an. radijarora praltticuo zavis; od pre\aza toplote na unu-
trainjoj strani.
Pri izmenl toplot. .. obostran1m visoklm koeficijentom prelaza toplate,
kao "" primer kod predgrevanj. vade param, moZe rakode Imati .naeaja otpor
toplotne propustljiyosti grejuih povriina. To naroeito 1m, vaioosti kade naatupe
naslage kamenc< s. niskim koeficijentom ,oplotne provodijivosti.
3S
2512 Zid cevI. Pri staclooamom 8tOI\lu .. prolaz '-lote kod J dne It
t1I!njOS pre<lnika D 'Poij'" ruZne covi
(2.13) ,'"OS pfOllnlk. V, j dutIn. L, "" oaROVU jodnt.!!ina (2.9) I
[W]
(2.21)
[W! (2.22)
... -t.) I [W]
(2.23)
ga. 8U t.,. i ''''' rakod. tempetatute povriine . de
unutrdnje mane znaci t > t Z1 t e. uzeto je dm se cev zagreva sm
, 1 Wl>tWS>t,.
SlWnim poa"'pkom kao i .. z1d dn
(2.22) ! (2.23) po razlicl tomporalura "":, .....: 0 ::OJ jeolhaeina (;!.21).
jednaj!!'n lzlati: . .. " mon. taka dobjlmlh
(&.24)
odnosno:
(2.25)
od,I<I. .. dobij. jedmliina prolaza toplote
[wl (2.26)
36
k
" [Wm-1K-1j (2.27)
R= I I D' I
--+l:-I,,-+--
'" Dl 21. D ..,Do
gde je D' spoljru D unutraSnji preCnik jednog sloja aji je koeficijent provodlji-
vosti I..
J ednatine (2.26) i (2.27) nslaze praktiCnu primenu kod gubitaka
toplote izolovanib cevnib vodova. .'
Koeficijenti preiaza i prolaza toplote za neke \I;<e sn n
upotrebi dati su u sledeeem Odeljku III - gubltaka
toplote (tabele T -11 do T -16). .
Koeficijenti provodljivosti toplate za materijale koji se ektuelno konste u 0 D E LJ A K ill
gradevinarstVU kod nos dati su u dodatku no kraju. .
Ukolil<o se ukaZe potreba za koeficijentima nekih drugih 1 mate:-
rijala izvah treba se korlstlti izdatih kod nos 1 no stram, 3. TERMOTEHNICKl PRORACUN GUBITAKA TOPWTE
iii Ato je joA sigurnije, zatratlti podatke od .
31 Ol'SnDEO
SIsterni "" grej8l\ie I njlhovl ure&lJl !reba kod centralnlh siSte:ma d. omogue
I IlIVDomemo zapwnje objekata i pri razoovrsnim peliodima blad
neg vremeno tako da uslod nekog propusta no doll. do ptegreveJ\ja ill nedovoljnog zag.
rev8l\ia pcJedInlh proatotija.
Potrebna kolic:ina toplote za zagrevanje objekta zavisi u pogledu "unutraS-
nje klime" od projekt:nih zahteva s jedne strane a s druge od vrste, veliCine, po-
lomja njegovog i njegovih elemenata i apoljnih vremensklh uslova. Ova kolicina
toplote treba da nodoknadi gubitke koji nastajuusled prolaza toplote kroz obub-
vatue povriine objekta. ovih gubitaka, ito je predmet ovog odeIjka,
miCe se pod pretpostavkom da se kolicina toplote gubi prolazom kroz prograde
i sredinu u stacioDBmom sranju, tj. da je opoljna temperatura konstantns a ,akode
temperaturska razlika DB spoljnoj i unutraSnjoj .trani istog zida ('", = const.,
401 - tw2 = const.).
Gubici toplote uglavnom su dvojski: prolazom toplote kroz zidove i druge
obubvame pomine i odvodenjem toplote (konvekcijom) prom.jom vazduba kroz
i D9e1jene otvore - precepe. S. poznatim i relativno podacima
o karakteristikarn. obubvatnih povriina prvi gubici se doota izrs<:unavaju
(zovu so joA i transmiswni gubici) dok prorsCuni za drugu vrstU gubitaka ("infil-
tradom") daju same pribliWe rezultate DB oonovu prihyaCenih pretpostavki 0
uticaju vetta i nedovoljnog zaptivanja prozora i vr.ta.
Radi jedDoobraznosti gubitaka toplote koja je potrebna za zagre-
vanj. objekata u pojedinim zemijama usvojene su i ozvanitene odredene norme
(u SAD - ASHRAE, u Nems&oj - DIN ltd.). Kod DOS su podneseni predioz;
z. izradu potrebnih notrni i u ovoj oblasti aUS) i do njihovog ozvanitenja u upo-
trebi su uglavnom DIN Donne. U njima su propisani potrebni parametri i veiicine
kao temperature, koeficijenti za razne vtllte izvodenj. i drugi podaci koji su od
znaeaja za ove
Napredak tehnike izaziva i povremenu izmenu i dopunu prihvacenih normi
pn lli treba aUffiO pratitLl)
Objckti za koje su norrnirani podaci za proracuTI potrebne koliCine toplote
za zagrevanje jesu:
zgrade za stanove i ustanovc>
ttgovacki magacini,
robne kuce)
!kole,
koncermt dvoranc}
sluSaonice - uCionice,
kasarne,
hoteli,
radionice, hale
obdanista i dr.
U specijaine objekte spadaju zgrade koje se rede zagrevaju, zgrade sa pla-
fonima visine iznad 8 m, objekti u zemlji, sklonista i sL
Za ovu vrstu objekata postoje odstupanja od normalnih proracuna,
32 PODACI ZA PRORA(;UN POTREBNE KOLICINE TOPLOTE
Za proracun potrebne koiicine toplote potrebni su slede6i podaci:
_ situacioni plan zgrade; nll. kome treba da je oznacena strana sveta i po
moguestvu pravci udara yetta. Pored toga na ovom planu treba da su ucrtani po-
lofaji i velicine okolnih zgrads,
_ plan omove zgrade sa potrebnim kotama i prozora i vratfl;
_ preseci zgrade sa podadma 0 cistoj visini prostorija, "isina od poda do
poda
s
visine prozora i
_ podaci 0 vrsti zidova} tav,. ,tica i krova, narocito a.k:o se tice spedjalnog
izvoden;a po;edinih radova, da bI se koefidjentl prolaza toplote mogli izracunati.,
_ podaci 0 prozorima: konstrukcija (jednostruki) ,)na krilo'\ dvostruki),
materijal, veliCina otvora krila (iii duiina procepa - fuga))
_ podaet" 0 vratima, sa iIi bez praga)
_ podaci 0 nameni prosumja gde treba da bude oznacen raspored zagrevanja,
tj. koli je nacin i koji su dodaei. odredeni za proracun potrebne koliCine toplote.
Oznake e1emenata zgradr koje su upotrebljene u primerima:
JP - jednostruki prozor UV
PK - prozor na krilo SV
DP - dvostruki prozor UZ
DZ - dvostruka zastaldiena pregruda SZ
JS - jednostruki svetlamik PD
DS - dvostruki svetlarnik TV
KR - krov
- unutraSnja vrata
spoljnu vrata
unutrasnji zid
spoljni zid
pod
- tavanica
K) U SAD Americko UdlUienjC inteqiCI1l, za greja"[lje, hlail.eme i klhnatizaciju (ASHRAE)
wm.e pete godine obnavlja iZGRJVll propisa kQji !ill ozvanieeni za ovu oblast. U Svajcarskoj je 1976.
gooine pripremljeno i tek nedavno objavlJeno novo izdanie Propisa za proraeun gubitw, toplote
(,.Regies de calcu1 des dCperditiotls de chaleur''),
Pri IOlA>I"enju zidOVIl, podova , taWllica .. dWlinu ! ilirinu uzinlaju .. &te
m<JI'C; ZlI. vlsin,: Be no uzima &te unutl'llllnja vlsina veO visina od &pram do
Spmtll (t). 81'01)l1li vwna). Za otvore Vl'IIta i prozora uzima lie zidarska mora a no
",.... 1'IlmOW. Prorai!unslrl rezultat .e zaokrugljuje l1li 10 W "" mku proator!ju.
. . Premo utvrdenim nonnatllll postojl razlika iztned" gubitaka toplote u je-
dinic! """"ena Q. IW 1 i pottebne kolitine toplote Q. [W 1 za zagrevanje
"rooloriie. Q. predBtavlja .biT svih gubitaka toplO'. usled prolsza kroz ave
uId)uCtve pri IIIIjniZoj opoljno; tomperaturi .. Medutim stvarno
pottebna toplole. Q. Be kada s . izraCunata Q. uveCa fm<>-
rom Z, ko)1m se lzrUawJu uticaj' no poveCan). gubitw toplO'e, tako cia je
Q._Q.z
gda j.
Z = I + Zp + ZA + Z9
0vI ... tam faktori koji. oznaeava;u dodatke Ill!, neto izroC1.lXltu koliClnu toplote
12., predstavljaju:
21' - dodatak usled prekida zagrevanja objeltta
Z A - dndatak raeli usied h1adnih obuhvatnih pomina
Zs - dodatak usled polotaja prostorije u odoosu D1I strane .veta
Pottebllll topiot. iznosi oncla:
I Qu - Q. (1 + Z1' + Z" + Zel [Wj
34 GUBIC!: usum PROLAZA TOPLOTE l!{i!(l\Z
OllUHVATNE POVRiiINE
(3.1)
.4?' obuhvatn,: kroz koju se veS! izroena top-
lote, (ill neld nlen sastavm deo) gublC1 topiote Q. se raeunaju prema Z2-
kamms. 0 pre1azu roplote za staClonarno smnje;
gao je:
I Q. = k A (t __ . t,) I {W 1
Q' - gubit>k toplotelcroz element tidoll'",tmije [\'\']
A - pomlna clementa [mOl
k koeficijent prol""" topiot. [W m -, K-' I
t. unutraSnj. temperatura prostorije [K]
(1 spoljna iii okolna temperatura [K]
(3.2)
Kada hi bilo I, > I. and. hi vrednost dobij .... za Q. bila negativna ~ t o bi znacilo
da """",gubi"" vet: aobl .... ,oplote. Ukupan gubitak toplote bio bi zbir poje-
dlnaCnih gubi.. tl.
(3.3)
Gore om&Cenu povriinu A moze da ima zid, prozor, vrata, pod, tavanica
; ",",1m drugl! pregrada kroz koju se vrii izmena toplote. Za dimenzije rashladnib
povrlim. " I'tornl;un .. uzima za zidove Cista unutratnja Sirina dok se za visine
w:ima 8Pmtna meta t.j. ad pods do pode sledeeeg sprata. Za vrata i prozore se
takode ne uzime. Cista povriina vee unutraSnje "arhitektonske" mere, tj. od zida
do zida. Za podove i tavanice se uzim. asta unutratnja sirina i duZina.
Pri ovome aka se jedna obuhvatna povriina prostorije sastoji iz razlicitih
elemenaw, materi;ala ill debljine (Ato utice na promenu pomenutog koeficijenta
pro! ... toplote k) iii ako se ista olruhvatna povrsina graniCi sa sredinama u kojim.
su razliCiw temperature) onda. se gubici toplote za svaki t&kav e1ernenat povriine
odvojeno obtotlunavoju. N. primer, tako se pootupa aka so na zidu naIaze prozori, vrala
m .. grsniCi dellmiCno .. nekom unutrainjom prostotijom delimiOno je spoljallnji
do<> zgrade, ltd.
Koeficijent prol ... toplote k za poj.dine obuhvatne pregrade moZe se iz-
r.coo.ti za rszne sluCojeve kada se prethodno odrede velicine , A i 8. Ovo je u
oraksi rede porrebno jet za mooge standardizovane ovakve pregrade postoje eks-
p.rimentalno utvrdene vrednosti koj< su prikazane u tabe1ama raznib telmiCltih
priruCoika i udtbenika.
341 ItOBFICl.Jl!Nl1 PII.OLAZA TOPLOTll k ZA PIlAKuCNiJ UPOT!I.EBU
34 \.! K ... !lcljenti k ZtII .Ieiov.
Tabel. T - lJ daje vrednosti k po DIN-u za wesne vrste zidova koji su
~ .. c. u upotrebi.
I Vrste zida
I
Debljina zida u em.
!
I
, ,
I
I
I
Zicl cd opeke
I
I
I
12 2S 38 51 64 77 90
~ spoljni, iednostrano
I
omaiteriaBn
[
3,0 2,1 1,6
~ n l
WSI
0.93 0.81
~ spaljni obostrano
\
I
omalterisan
.2.9 2.0 loSS 1.06 0,91 0,8
_ UDutrainji obostrano
0,82 [
omaiterisin 2,2 1.55 1,2
I
1,0 0.72
0.
64
[
_ k .. prethodni .. vazd", \
0.94\ nom. izol. 5 do 12 em 1,6 1.3 1.0
I
0,81
0.
73
[
41
T-ll ( ..... vak)
tao prethodni aa izol.
I
I
oj
od plute ill treseta
sa unutraln;e strIDe
debljine: 2 em 1.3 1.08 0.93 0.81 0.73 0,6
debljine: 3 em: 1.00 0.88 0.78 0.7 0,63
0;58) 0.53
debljine: 4 em: 0.82 0,74 0,66
debljine: S em:
0.6 0.56 05 '0,48
0.71 0.64 0.58, 0.53 0,5
0&6 0,43
Zld ad IakIeg kamena em: 30 40 SO 60 70 80 !IO
- spoljni jednostrano omaI_
2,8 2,3 2.1 1,9 1.7 1.6
- spoljni obosttano
1,4
omaI_
- unutrainji obostrano
2.7 2,3 2.1 1,9 1,65 1,5 1,4
omaI_
2,2 2,0 1.7 1.6 1,45 1,35 1,25
Zldadtdegkamena
(> 2600 (lcgm-'!
- spoljni jednostrano
omalteriaan 3.+
- spoljni oboatrano
3.0 2,8 2.6 2.3 2,2 2.0
omalterisan 3.3
2.9 2.7 2.4 2,2 2,1
- unutralnji obostrano
I
2.0
omalterisan
2,6 2.3 2,2 2,1 1,9 1.7 1.7
Betonskl zid debljine em:
I
5 10 15 20 30
I
40 I SO
- spoljni neomalterisan 4.9 4,2 3.6 3,1 2.6 1,9
- spoljni obostrano
I
2,1
omalterisan
4.1 3,5 3.1 2,8 2,3 2.0 1,1
- unutrainji
neomalterisan 3,6 3,1 2,8 2,6 2,1 1,9 1,6
- unutrainji obostrano
I
omalterisan 3.1 2,8 2,6 2.3 2.0 1.7 1,5
Armirano betonski zid
- apoljni neomalterisan
- spoljni obostrano
5,1 4.4 3.8 3,4 2.8 2,3 2,0
omalterisan
4,2 3,7 3,3 2,9 2,4 2.1
- unuttalnji
1,9
neomalterisan
3.6 3,3 2,9 2.7 2,3 2.0 1,8
- unutrainji obostrano
I
omalterisan 3,1 2,9 2.7 2,4 2,1
I
1,9 1.6
[
I
lmmi zid debijine em:
I
I
I
I
I
I
2 3
I
5 7 10 15 20
- ad dasaka .poljoi 3$
,
I
3,3 2,4 I 2.0 1,6 1,1 0,9
- ism omalterisan
iznutra
I
3,4 2,9 2.2 1,9 1,5 IJ 0,9
- unutraln;i malteriaan 2,6 2,2 1.7 1.4 1.1 0.8 0.6
I
Za druse vrstc zidova koji au relic u upotrebi k je dat u Dodatku od D-l1 do D-18
. . . . uzimaju U obm razliku temperatura opoljainjih i un"-
di iu koeficijenato k toko da 5U oni raz.liati za ave zidove
. P!;. pokazuje neke cd ovih koeficijenats, prj /I,
lStih eDZiJi. ... , __ r._" W -lX-I
oznaa.va koeficijent zs spolln1 ZlQ a "" ZS 1111""' .... '. U m .
Vrsta zida
6
j 1
" [1II.,-'I(-'l
deblj'" u em
112 I 20 I 25 1 30 1
38
I 51
I I I H I
2,9 2.1 1,6 I 1,4 1.3 1,1
3.7 3,() 2.3 2,1 1,9 1,6 I",
2,8 2.2 1.8 1.6 1,4 1,2 1,1
30
3.0
40 50 I 60 70 SO 90
2,6 2,2 2,() 1.6 1,6 105
9
1,9
10
1,11
0,9 1 o,e
1,1 i 0,9
Za blokove koji ae Ive viie ked nes upotrebl)avs)u koefid,enti Ie dati su u dodatkl!
n. mju (D-ll do D-18)
1'-13
I I
H(m)
I
I
I
I 2
"
"
Zit ukope.ne de10ve zidoVil
noloze delimicno pod zemijom (suterem) koef.ctlent!
k se smanjuju u zavisnosti visinske razlike nivoa
II zemlje i pod" ukopane prostorlje (aIlka 7), T.beIa
T -13 powuj. smanjenj. nominslne vrednosu k
ZIl .voki mew dubin. H.
I
weanost I
0,6
1
1,2
I
1,11
I
2.3 I
I
I


I

I
I
I
k-liman;em
I
I
1,4 1.9 2.3
,
0.$2 0,9
vrednOlit
0,46 0,8 l,1. 1.1 2.0
"
I
0,.
I
0,7 1.1 1,4 1,8
"
I
0,35 0,6 0,9 1.Z 1.5
"
,
0.7 0.9 1,2
02 0,5
I ,9 I
341-2 Ko.Clollenti k z .. waC .. 1 proE"""
Vl"ata:
- spoljrHI, drvena
- spoljna metalna
- balkonsta staklena jednostruka
- balkonska staklena dV08t:ruk!t
- unutrainja
I Spoljni prozon"
I
-- jednostrano zaatakljeni
.
- dvosttukozastak!jeni (razmak 6 mrn)
- dvost:rukorazmaknuti (razmak 12 mm)
- ,.krilo nR krilo"
- dvokrilni prozor
- svetlamik jedn08tRVan (spolja)
- !lvetlamik dvostruk:i (spolia)
- izlozi (prema izlO!en08ti vetru)
- prozori od udubljenog stakla
Unutrahtii prwmri
- jedn08trulti
- dvostruiti
- prema tRvanu - ;ednosttuld
- prema tavanu _. dvoatruki
drveni. meWni
5,8 7.0
3,3 4.0
2.9 3.1
3.0 3,5
2,,8 3,3
7,0
3.5
7,0 do
2.9
43
Kod besprekome izrade i pri dobrom zaptivanju velicine k Il gcm)ol tabcli
T-14 mogu so smanjiti za 10 do 20%.
3413 Koonellonti prol""a toplOlo ." I .. vanlo. ! p"dove
Z. podo .. , tavanice i krovovo, koji 8U U naj&l!OOJ prlmenl, kool'ioijo"l pro ....
lop!ore k nalazi .. u tobeli T - 16. Z. istu kooSlrukciju pods odnom" tavanice,koeficl.
jont k jo vee; pd promu toplate naviie ill bolj. lOOono I'd pro .... prenu. hladnijoj ""'dlni
(lcroz tavanicu) nogo pIi prolazu naniZe (zs prom box pod). Alro .. proJaz topiate
vrti lcroz pod pre"'" hladnijoj prostoriji - (npr. podrum) onda .. vrednosti k uzlmaju
kao ZI proJaz novile. Z. grube proratuno U ovom sluEaju mogu .. uzeli sI.deC! kooll.
cijenti pro .... toplote Ii; za pod odnosno tavenlcu;
Pro ... "'plole [Wm-' K"'J
Z8 drveni pod
Z8 pod temco ... )
.. vii, I IlIlIliie
l,2 I 1,3
1,8 1.4
Meautim :z;a tacnije proracune koeficijent k treb& w:imati prem& odredenoj
au.pratnoj konSlrukciji. U sledetoj tobeH (T - ! 6) ukollko je koel'ioijent k clat u vidu
44
razlomka. brojka u brojitelju omaeava k za prow odozdo navi!e (kroz tavanicu),
u Imenitelju za prow odozgo nani1e (kroz pod). .
Ako primenjena meduspratna konstrukcija, kroz koju se
I . b" oaetnO adudara ad ovih u datim tabciama, onda se koef !Cllenn
tOP::: za njih moraju ob,acunati prema datoj fonnuli (2.32). Pri ovome
prelaZa toplote uzeti iz sledeee tabele T -15:
1-15"
Koeficicnt Otpot plOlaza
prolaza toplote toplote
K}
Za unuttalnje sttane vertikalnih pregrada, prozora
at,,:= S
1.. -= 0.125
vratazidova ".
Za tavanice i podove. ptelaz odozdo naviAe
I
.. - 8
I
1.. = 0.125
..
Za tavanice i padove, prelaz odozgo naniZe
\
at" = 6
I
.l. = 0,167
..
Za spoljainje vertikalnih pregrada,
I
\
I
1
lX, = 23 -=0,043
prozora, vrata, Zldova
I
I -,
Indeks U oznaeava do se koeficijent prelaza topiote odnosl na unutraSnju
(topliju) stranu prostorije, indeks s na spoljaSnju.
1-16
1. Prosta tavanica od drvenih greda, pokrivena daskama II
a) debljina daske:
b) debljine. daske \
2,5 em
3,5 em
6,0 em
2,44{1,98
2.09/1,69
1,49{1,29
c) debljina daske
2 T 'ca ad drvenih greda debljine 26 em, sa pokrivaOOn cd dasaka debljine 3,5 Cll!l.
. ':V:::tje sttalle oplata od 1,8 em poktivena malterom:
_ med.uprostot ispunjen peskom ad 10 em 0,80/0.71
_ meduprostor ispunjen Aljakom ad 10 em 0.62/0057
3. Tavanica ad armiranog berona, bez obloge. sa zavrinim slojetn cementa
a) debljina 7,5 em 3.49/2,56
b) debljin. 10 em 3,2612.44
c) debljina 15 em 2.74/2),1
d) debljina 20 em 2056/2.09
45
T - 16 (na"avak)
4. Ista kao i pod 3. sa izolacijom ad presovane strugotine "iverica"
debljina armirano-
I
debljina izolacione plo&: [nun]
betonske [em]
IS
I
25
I
35
5,5
10 2,44/1,86 1,75{1,45 1,45{1,28
IS 2,09/1,75 1,63/1,40 1,34{1,22
20 1,98/1,69 1,51/1,69 1.23/1.16
S. Isto kao pod 3. sa ubatenom izolacijom od plute
debljina armirano-

debljina izolacione plote [mm]
betonske plob! [em]
5
I
10
I
IS
7,5 1,98/1.69 I 1.63/1.40
10 2.44/1,86 1,86/1.20
I
1,57/1.34
IS 2.09/1.75 1.75/1.51 1.45/1.28
20 1.98/1.69 1.63/1.40 1.40/1,22
6. Montdna rebrasta meduspratna konstrukcija, ispunjena lupljim blokovima, debljine
iznad 12 em., sa zamnim slo;em s donje strane. Odozgo je postavljen: .
pod od drvenih I parket na bitumenu
I
ksilolit. teraco, plo- I cemenIni zawln; siol
dasab na gredicama. oce. plastika
1,28/1.14
I
1.94/1.63
\
2,23/1/36
\
2,42/1.98
7. Monolitna rebrasla meduspratna konstrukcija, ispunjena upljim blokovima, sa zavd-
rum slo;em s donje strane, debljine iznad 20 em. Odozgo poploama kao pod 6.
1.09/0.99
I
1,57/1.34
\
1.75/1,49
I
1.86/1,57
8. Sitnorebrasta i polumontaina meduspratna konstrukcija, sa zavrinim slo;em s donje
strane, debljine 30 em. Odozgo kao pod 6.
0,93/0.86
\
1.22/1.11
\
1.35/1,20
\
1.42/1.26
Ukoliko se ispod tavanica nalaze izrazito prolazne prostorije, ove koeficijente treba po-
veeati za oko 5%.
9. Pod betonski na zemlji 2.33
10. Pod drveni preko gredica na zemlji,
sa lupljinom 1,28
341-4 K"eflclje"ti proia.e toplot. k za itrovove
'I' - 16 ( .. ""Yak)
1.
2.
3.
4.
5.
:
I
i
,
Krovovi bel. opIate I
a) crep Hi talasasti lim na ,letv!ffiR be,z .zaptivanja
I
b) crep na letvama st< 2aptlvemm spo1Dlcarm, ,.
I
c) staklo jednostavno, 3-5 mm, zaptlVene spo)ntce
,
Krovovi se jednostavnom oplatom preko rogova, drvena oplata
2,5 em bex proreda
a) crep na bez.
b) ter-papir. lim III krillac
c) Si. dodatkom ploCa od plute debljine 2 em, iii
slime
izolacije
Krovovi sa oplatom ispod rogova, pokriveni crepom, }imom i si.
I bez zaptivenih spojnica
a) opIate od dasaka 2,5 em debljine sa meduprostorom od
I
rogova . .
b) opIate. od gipsaruh plo?:a debehh 5 em
I c) kilo pod a) sa ispunjenim pronorom lljakom
Krovovi sa orlatom iznad i iSpoo. rogova so. vazdusnim .. !
prostorom, pokrivcni crepom, hmom, hartl}Om lH
kriljccm, Daske z& oplatu od 2,5 em deblJtne I
a) unutrBinja oplata rabic sa siojem od 1,5 em
b) oplatl! od 1,8 em debljine sll:. malterom !
c) unutfanja oplata od glpsamh ploes 5 em debhtne !
d) unutrainja opista od tresetnih ili plutanih pio?:&' odozgo
omalterisanih 2 em debljinc ,
Rsvni armirilIlo-betonsld krovovi, pokriveni krovnom hartijom
debljina betonske ploce u em
7
10
15
341-5 Koeficijenti prowdljhosti toplote )..
!l.63
5.82
5,82
2.79
2.44
1,16
3.14
3,14
1.75
1,57
1,40
1..35
0,93
goU
4.19
3.72
3,26
I
I
i
I
I
I
I I
I
I
I
I
I
I .
I sa dodatkom I
I terae:: ili
ploCH;&
3.49
3.26
2,79
Koeficijenti provodijivosti toplote A za materijale koji su teste u upotrebi
dati Sil u dodatku. Kompletni pregledi koefici;emita mogu se nati u prirucnicima
(pr. Prirucnik za izracunavanie toplotnih gubitaka, D. Greorka, izdanje
nog centra Slovenije) 8. takode u standardima i nonnama (ASHRAE, DIN 1 dr.).
Svi koefidjenti prenosa toplote se menjaju pri promenama temperature pa
ukoliko su te promene od veceg znacaja treba racunati i sa tim promenam
a
,
47
341-6 Vud"h be topl",,,, Ioolator I prover" '"'' l"""ll.,,*aellu
vl .. ge Ix n!ella
Toplotna provodljivost vazduha je veome niska pa se on cesto upotreb-
ljava kao iz?iator prostor izmedu dveju pregrada. U ovak-
yom ne rad! se 0 o:t)lcnom. sprovodenju toplote vee 0 prelazu, naroc:ito
ked. deblJtna vazdulnag slaJa postaJ. relativno velika, U praksi cta bi '0 izbegao
proratun prelaz.R toplote cd jednog zida na drugi primenjuje se tzv, "ekvivaJentni.
u
otpar pravaden)a, Z. ovaj otpor maze po,lm!ti ,Iedets tabela:
T-17
Debljina sloja vazduinog fern)
[
1
I
2
i
5 I 10
I
15
1
I I I
Za vertikalne slojeve i za horizon I
I
I
I
I
talne, kod kojih se prenos vrlii
I
odozdo na vile [Wm-'X-
1
] 0.16 0.21
I
0.23
I
0,23 0,22
Za horizontelne slojeve pri prenosu
i I
toplote oaozgo naniie
i
0,20
I
0,23
i
0,24
I
0,28
I
0,28
I
. Mnogl materijali i poste suienja zgrade zadriavaiu izvesnu koliCinu vlage. Zbog ovogll
uopilte, .treba d,& Ii ce u nekaj ptostoriji doci do kondenzaciie vlage ntl
zldo,!,a) prozora I dr. Gde postol!:: uslovi da se poveea vla:lnost ovo treba ios
il,e u treba rose, tj. temperaturu kada nastupa kondenzscija,
8e 12: (pomocm hst 1). Zatim treba izraUnati unutra!nju temperaturu '"
povrima 1 ako .Je on." veea od koja odgovara ta&i rose Z1l. odgovarajuclt
0!l?1l nett' dO.Cl do kondr:nZ8ClJe vlage. Medutim u suprotnom slucaju treba
:eVIZIJU u po,!,.cean)a temperature. Temperatura unutrainje povdine zide se
lzraeunava. 12 relaCl)a
"I
gde je: - .temperatura zida
t" - temperatura prostorije
tw - spoljna temperatura
35 TE.MPERATURSKI POllACK
[w]
[w)
351 PROJEKTNA 'l'EMPImA TDRA (UPT) PROS'l'ORIJIl
(3.4)
(3.5)
. Ako se normaino izolovana prostorija u kojoj je vazduh u mirnom
stanl
u
sa temI?eraturom (tv) i okolni zidovi srednje temperature
t z .s, Ie. ranIJe da Ie temperatura ugodnosti u granicama od 15 do 25
pri relatlvnoJ vlaznosu 35% do 70% moze se usvo;iti da je:
t
_ tv+tz
p- ---
2
48
tj. temperatura prostorije je jednaka srednjoj temperaturi vazduha i pregradnih
zidova prostorije u unutrasnjoj strani. Ova temperatura lp naziva se joB i osecajna
temperatura jer izmava merilo temperature pri kojoj se covek ugodno oseea. Ide-
Blno bi bilo da je t. = t" sto bi se moglo dogoditi u blagim letnjim danima stabilne
temperature izmedu 23 i 25' pri mimam vazduhu. lnace je u temperaturskam
rasponu vazduha ad 15 do 25' obicno t, = t, - (2 do 3') kada se prenes toplate
("fluks") vrii kroz pregradne zidove prema hladnijoj sredini.
U proseku se usvaja da je pnbliino tp = 20, a to je srednja unutrasnja
prajektna temperatura (UPT). U nekim zem1jama ie ranije bila usvojena veea
UPT, npt. u SAD (22,), a u Engleskai mania (18'), Sto ie zavisilo od standarda,
navika:, klime, naeina gradenja itd. U danaSnje vreme usled energetske krize ten-
dencije su svuda da se sa UPT ide sta niZe.
UnutraSnja temperatura se meri u sredini prostorije na 1,5 m od poda pri
l:emu treba eliminisati uticaj zracenja.
un ad 20, iii druga usvojena, treba da odgovara ugodnosti liea koja borave
u toj prostoriji bez fizicke aktivnosti. Medutim, ona mOfa biti prilagodena moguc-
nosti tertnoregulacije prisutnih osoba, tj. treba voditi racuna 0 njihovom bro;u,
aktivnosti itd. Takode se mogu predvideti niZe temperature za prostorije u kojiroa
se ljudi zadrZavaju manje vremena. Zbog ovoga su za UPT usvojene norme za
razlicite prostorije i aktivnosti. U tab.1i T -18 izlazene su UPT ad kajih su pai ...
dine predlozene da se unesu u JUS Standarde.
T-18 UnutrainJe projektne temperature
1. Zg'f'CkU Jl'a stanofJa,vi 'e
I
I
- prostorije za boravak, apavaee robe, trpeZarije +20"
I - mjne +18
- predsoblja, bodnio, steptniha bez prozora, we +15
- atepenUta sa prozorima bez spoljnih vrata +10 do +15
- kupatila sa i bez we +22 do +24
- vetrobrani +5 do +10
.
,
2. Slwl.
- Uaonice za omladinu iznad 15 godina, aobe za tebniko
vaspitan;e +18
- uionice za omladinu ispod 15 godina, muzitlte uaonice,
crtaonice, biblioteke, sobe za vefbanje, sale za konferen-
cije, kabineti, administracija +20
- trpezarije, garderobe, prostorije 1..8 odmor
- spremiita za ufila:, hodnici, pro1azna stepeniAta, toa-
+18
leti i we +15
- vetrobrani +10
- gimnasti&'e dvorane, hodnici, sVlal:ionice
I
+18
- dvorane za gimnastiku i atletiku +20
- dvorane za igre +15
- umivaonlci +20
- kupatila s tuievima
I
+22
- pliva&i bazeni (v. pod sportske dvorane)
I
- ambulante +22 do +24
- de&e jasliet
I
+22
- vrtlCi +20
- we za dew +18
T - 18 (nastawk)
3. D01tWtJJ' zdravlia, staralki dbmotIi (ukoliko nije
drukaJe odredeno)
- bolesni&e sobe, spavaee aobe, laboratorije za ispiti-
vania, hodnici, we
- hinuiko odeljenje
- opera:cione dvorane
- bolesni1!ki we
- kupatila
- dvorane za terapiju
- Pft?Stonle ?O"lOCno osoblje
- porn.oene prostorije, hodnici
- SUSIOruce rubba
4. Hoteh', .'!Wtali, pansionf, zostionice, biles'
kategonJ4 ,,De lux":
- sve ,proStorij: u kojitna borave ill kroz koje prolaze
gosti zahtev&}u ravnomemo .tBgreVanje
kategorija ,,A":
- pr08tori;e kao kod ,,De lux"
kategorija "B" " "C", prmsiom' I f II kat6gon"ie:
- spavaee i kombinovane sobe za horavak
kategorija ,,D" i gostio"ice
- prostorije za spavanje
ostale prostorije za "B" "C' i ,,D" kategoriju i gostionice
- trye.zarije i za boraVak, dorubk
- bue! sa uslugama u stojeeern stavu
- WC sa prttprostorijama
- un1ivaonici
- barovi, prostorije za zabavu
- dvorane za igru
- kupatila
- vettobrani za ulaz
-game
- radne prostorije, kujne, pomoene prostori;e hodnici
mehani&e perioniCt "
- bazeni za plivanje (vidi pod S. sportske dvorane)
5. Spornke dvorane i dfJorane za priredbe
- pozorime dVorane, pozornice, auditorijumi foajea
- bioskopste dvorane
- sportske dvorane (prema vrsti sportske discipline)
- &kaonice za odmaranje i osveienje
- kupatila sa ka1;.inama., kadarna i Mevima i nJihove spa-
redne proston)e
- pliva&i bazeni i prostorije za pliv8ee u kop.am
kostimima
- vazdwna kupatila
- parna kupatila
Za spareeine prostorije slufiti se podacima za hotele
kategoriJe "B" i "C"
c
+22
+20 do +25
+20 do +30
+20 do +22
+22 do +25
+22 do +24
+22
+18
+45 do +55
+22 do +24
+2P do +22
+20
+18
+20 do +22
+15 do +18
+15
+20
+22 do +24
+18 do +20
+22 do +24
+10
+5
+18
+20 do +22
+18 do +20
+5 do +20
+20
+24 do +26
+25 do +32
+48
+42
49
50
T - 18 (nastavak)
6. Radionce i fabrike
Tcmperaturske objekata od-
reduju tehnolosh sv:kog odcl)cfl)a ponaosob.,
je u pitanju i kontrohsa.na tu se r:t0raJu prt-
meniti uredaji za khmattzacIJu. Don)l padnel u sarno
orijentacione prirode. ,..
_. lak fiziCki posao (rad sedecl oblcno za zene)
_ tad na masinama precizne mehanike
_ farbarnicc, lepljenje, iakiranje, susionice (prcma vrsti
posIa) y
_ stolarnice za ruenl tad
_ masinske stolarnice
_ masinske radionice za obradu metala
t.--=-. teii na montazi, livnice
352 SPOIJNAPROJEKTNATEMPERATURA
+20 do +22
+20
+22 do +30
+18 do +20
+ 18
+ 18
+ 10 do + 15
SPT je najniza spoljna temperatura koja se usvaja za proracun. Instalacija
grejanja mora dovoljno zagrcjati odredcne prostorije i pri najzeSCim
prema kojima se odreduje SPT. Svakako ova najniZa temperatura nije ona koja Je
ikada zabeleZcna kao minimalna pri najnepovoljnijem sticaju okolnostL To se nc
moze ocekivati kao testa i .. pojava najnize
najjaceg vetra i gusta oblacnost). Bas 1 kada bi se ponovlO takav sluca), za
vreme to se kompenzuje nesto toplotnom akumulacijom zgrade a [ors1-
ranim lozenjem.
postoje razliCiti naCini za odredivanje SPT. Nemacke norme predvidaju
srednju vrednost. za duzi niz godina (15, 20 i
vise). Ruski naucmk Caplin dale ova} praktlcan obrazac:
gde je:
SFT = 0,4 thm + 0,6 tmin
tft - sredn;a temperatura najhladnijeg meseca u godini
1
- apsolutna minirnalna temperatura u odredenom mestu.
mm
(3.7)
U SAD se preporucuje da se za SPT ne uzima visa temperatura od najnize
temperature zabelezene u poslednjih 10 godina, povecane za 8"'.
Za grubi proracun potrosnje toplote u nekom objektu sluzi pored koliCine
toplote potrebne za dnevno zagrevan;e jos i broj dana perioda grejanja.
se da grejanje treba zapoceti kada srednja spoijasnja temperatura padne lspod
+ 12 i da ga treba sve dok se ova temperatura ne stabilizuje iznad + 12".
Pored statistickog podatka 0 srednjoj dnevnoj spoljasnjoj temperaturi ona se moze
bez oseme greske racunati po sledecem obrascu:
_:',-,_-,-: -='''',,:' _T,-,-2=-. "t ',,-'
tm = --
4
(3.8)
gde Sil [7, t14 i 21 ocitane u 7) 14 i 21 cas. Ovako postignuta tacnost PQ-
kazuje grciku od naJV1se 1/5 .
51
da se tacna .lw dobiIa registrujuCim termomctrom CIJe
pero tvemperaturu sredme na Obrtnoj pantljici koju obrce satni
mehamzam. Manle tacan podatak daje
merenje spoljnc temperature svakog casa
i uzimanjem aritmeticke sredine u toku 24
casa .. Prvi je naCin re1ativno skup a drugi
odUZlma mnogo vremena osobJju.
Na 81. 8 je dijagram temperature
vazduha u Beogradu za vreme vedrih da-
na, merenih u toku duzeg vremenskog pe-
rioda. Druga kriva sa manjim amplituda-
rna oscilacija je dobijena u istom rnesecu
(januaru) sarno za vreme oblacnih dana.
Oscilacije obeju krivih skorn se poklapa-
ju tokom 24 casu.
Slika 8

26'
241

m
12'
101
!I
2'
im goel-BEOGRAD
BEOGRAD
Na s1. 9 prikazane su godi-
sOje t.emperature za Beograd i
Split oa hazi srednjih mcsccnih
vrednosti. Kriva za Split ima
izrazito manju razliku amplituda
godisnih vrednosti Sto jc posle-
dica bIage sredozemske klime sa
velikom akumulacijom toplote
mora.
352-1 SPT nekih glavnijih
mesta u Jugoslaviji

I II III IV V VIVII VII IX X XI XI( mesec; _
Kao SPT glavnijih mesta
u nasoj zemlji dat.e su nizc na-
vedene zaokrugljene temperature
koje su racunate pomocu obras-
ea Caplina na bazi desetogodis-
njih metcoroloskih pOdat8ka.
Banja Luka
Bar
Beograd
Bijeljina
RitoIj
BJed
Bar
Budva
Bukovicka Banja
Valjevo
Vinkovci
Vranje
Vrbas
Vrnjacka Banja
Vrsac
Stika 9
SPT nekih glavnijih mesta u JugoslnYiji Cq
-20 Gorazde
- 1 Gornji Milanovac
- 16 Doboj
- J 8 Dubrovnik
-19 Zadar
-16 Zagreb
-15 Zajccar
- I Zenica
-15 Zrenjanin
-18 Knjazevac
- 20 Koviljaca
-15 Kopaonik
-18 Koper
-17 Kosovska J\1itr0vica
- 20 Kragujevac
-15
-19
-20
_. 2
- 5
-15
-19
-16
-20
-18
--17
-20
- 8
-17
-18
52
Kraljevo -19 RogaAka SI.tina -17
I<ruAevac
-19 Sarajevo
K.1.unMiovo -16 Skoplje -18
Leskovac -18 Smederevo
-18
Ljubljana -16 Smederevska Palanka
-19
Maribor
-17 Sombor
-18
MostBr - 6 Split -4
Negotin -20 Sremska Mitrovica
-18
NikSic -13 Subotica -19
NiS
-15 Tetovo
-17
Nov! Sad -19 Trebinje - 6
Opatija -6 Tuzla
-17
Osijek
-18 Cuprija -19
Obrid -10 Hvar -2
Prijedor -20 Herceg-Nov! - I
Pola - 6 Celje -20
Prokoplje -17 Corinje
-13
Rijeka - 8 Catak
-19
Revinj -6 Sabac
-18
Za zgrade i objekte gradene iznad 1500 m nadmorake visine po moguCatvU
pribaviti temperaturake podatlce merene tokom od najrnanje 10 godina all nlukutn
slublju .a SPT ne uzimati povoljnlje- iznad _24.
353 STllPBN-DAN 1 NjIlGOVA PRIMBNA
SIIJI;.a 10 - Kretanje srednjih temperatura u Beogradu
Godinja potroinja toplote za
grejanje jednog objekta zavisi od
njegovih tertnotehniatih karakteri-
stika i spoljne temperatUre za we-
me perioda grejanja. Iz dijagrama
kretanja temperature u Beogradu
od septernbra do maja (sl. 10,
merenja vrieoa tokom duZeg we-
menskog perioda) period grejanja
je kada je srednja spoljna tempera-
tura bila ispod +12. Ovaj period
je na slici izmedu _ A i B. i
predstavija broj dana grejanja Z.
Ako se oznaCi srednja spoljaAnja
temperatura U ovom periodu sa t.,.,
srednja temperatura unutraSnjih
prostorija objekta sa t
p
, a masena
kolleina toplote zagrevaqa objekta
sa q (ij. potrebna toplote
da se U objekto poveta .... dnja tem-
peratura za I) - onda
topIote potrebna za greJanje objek-
ta u jednoj sezonl iznooi:
Q=q' Z (tp-tu) (kll (3.9)
53
Proizvod Z ('r - r".) uveden je u SAD pod nazivom stePen-dan (SD).
Uzevsi U obzir da ,e unutra'nj. srednja temperatura objekta u grejnom periodu
'u = 19, q konstanta odredena primenjenim. naeinom izgradnje objekta a t.,. se
dobij. iz statistickih podataka, onda se mote orirediti potrebna kolitina toplote
za grejanje objekta za period od Z dana. Iz ovoga se svakako nalazi i potrebna
oriredenog goriva.
353-1 Stepe .. -cl..... Z i tlr za neb melts u jugoslavijl
I
Mesto
I
SD
I
Z
I
<"
Beograd 2520 175 4,6
Ban;a Luka 2774 188 4,2
Bled 3276 218 4,0
Bor 3090 200 3,5
Vm;a&a Banja 2784 194 4,7
Dubrovnik 1057 111 9,5
Zagreb 2525 180 5,0
Zlatibor 371" 239 3,4
Kopaonik 5337 311 1,8
Kumanovo 2517 178 4,8
Ljubljana 2985 198 3,9
Maribor 3108 209 4,1
NiA 2613 17. 4,4
Novi Sad 2680 181 4,2
Opatija 1775 159 7,.
2915 195 4,1
3077 211 4,4
Split 1264 126 9,0
Titograd 1618 142 7,6
Tuzla 2881 201 4,7
Herceg-Novi 1Il3 120 9,7
I
Ceije 3208 212 3,.
Cetinje 2830 205 5,2
354 TEMPIlRATURI! U PROSTORIjAMA KOjE SE NE ZAGREVAJU
U OCekivanju statistitkih meteoroloSkih podataka za duti vremenski period
mogu se bez veCih otstupanja koristiti i ovi proratunati podaci za SPT.
Pored spoljnih zidova, kroz koje se toplota gubi usled nltih temperatura
izvan zgrade, pos!oje i unutrasnji zidovi kojima su pregradene prostorije koje se
ne zagrevaju ill im je temperatura nita od susednih pa se toplomi gubici koji proi-
zilaze i usled ovih temperaturskih razlika moraju proraeunati. Ukoliko nlsu naro-
Cito odredeoe, temperature pojedinlh manje zagrevanih ill nezagrevanih prostorija
mogu se naa u tabell T - 19.
54
T -19 Temperature koje se usvaja;u za prostorije ko;e se ne zagrevaju
Pri spoljnoj temperaturi od:
Potkrovlje'
krov sak < 2
k = 2 do 5
k>5
I I I I I
o 'I' 0 ;1' - 3 I - 6 - 9 I -12
o [- 3 - 6[' - 9 -12 -15
i - 3 - 6 __ 9 ,,-12 -15 -18
Susedne prostorije koje su okruzenc:
- spoljnim vazduhom, bez spoljnih
podrumske prostorije
I i I:
vraw, i I I I
i : 1: ": 1_ : I :
spoil. vazduhorn sa spolj. vratima kao
pro!azi, hodnici, stepenista
- zemlja sa strane prostorije [[ 0: - 1 - 2 - 3
- zemlja ispod pada prostorijc ..;.. 6, I + 51 T 41 T 3
______
Susedne zgrade sa grejanjem u neposrednom dodiru
- centralnim
sa peCima
Kotlarnice
Kotlarnice sa promajom zbog automatskih gorionika sa tecnim
iIi gasovitim gorivima
354-1 Toplotni dobici pri proracunu gubitaka
+15
-1-10
-'-20
-+
Pri proracunu gubitka toplote treba uzeti U obzir i eventualne dobitke. To
moze biti od proizvedene toplote usled mnogobrojnih lica, masina, aparata iIi
neke druge susedne prostorije sa viSom tCPlpcraturom.
36 DODACI NA PRORAGUNATE GUBlTKE TOPLOTE Qo
Ovi dodaci, kada se ustanove a koie treba dodati proracunatim gubicima top-
lote za sve prostorije, zavise od karakteristike samog objekta, dnevnog trajanja
loienja, potrebnog izjednacenja temperature usled hladnih povrsina i poloza;a
objekta - zgrade - U odnosu na strane sveta.
Kao termicka karakteristika jedne prostorije po normama uzima se srednja
toplotna propustljivost svih obuhvatnih povrsina. Sto je ona veea, mania je !Oplotna
a dolazi od veliCine prozora, granicnih povrsina, slabe izolacije i dr. Aka
je ova vrednost manja onda je obrnut sIu.caj.
55
Ova karakteristicna veliCina naziva se "D-vrednost" i racuna se po obr::lscu:
gde je:
Au
(3.10)
ukupna l?ovrsina svih obuhvatnih pregrada tj. spoljnih zidova
sa prozorllna, unutrasnjih zidova sa vratima, podova i tavanice [m2J
gubitak toplote prostorije [W]
Ak? se toplota gubi sarno kroz spoljnc zidove, onda se ovaJ izraz moze ovako
predstaVltI :
gde je:
T---
I D=
k
ut
' As (tu _.- t
s
)
Au (tu - ls)
A, I
k,n'--,
Au I
,
'------
(3.! I)
As zbir povrsina kroz kojc se gubi toplota tj. spoljni zidovi zajedno sa
otvorima, prozorima i vratUna u njirna
km, - srednji koefici;cnt prolaza topiote spoljnih povrsina
se :rIdi za .slue-aj kada je gubitak sarno kroz spoljnc
lIt ako je unutrasnJe zanemarljiv ova; izraz dobija prostiji obEk i
zaVlSl sarno ad srednjc vrednosti k
m
i odnosa spoljnih i svih obuhvatnib povrsina.
361 DODATAK NA PREKID LOZENJA
Ako se .loz:nje u odredenim intervalimn ogranicava iii sasvim prekida, za
pox:ovno . temperature potrebno je dovodcnje toplote privremeno poia-
caU. Rad! postIzanJu ravnomernog zagrevanja i kod ovakvih slucaiev3 treba uncko-
liko vgr.ejnih nego 5tO bi bilo kod neprckidnog grejanja;
ove lZIllene JOs I ad toplotmh osobina prostorija zgradc. OV0 se postiie
dodatkom Zp_, kOjl sc kod neprekidnog zagrcvanja ne dodaje.
Prema tome da Ii je i koliko vremcna prcdvideno prckidanje zagrevanja
objekta razlikujerno tri naCina:
1. neprekidno zagrevanje ali sa smanjcnjcm za vreme n06
2. 8 do 12-to casovni prekid 11n dan>
3. 12 do 16-to casovni prekid lozenja na dan.
D?datak Zp rastc sa trajanjem prekida, a vezan jc zn D vrednost U obrnuto;
srazmerL
Postupak pIema kome ce se prirneniti jedan od ova tri slucaja kao meroda-
van, jeste naCin zagrevanja za vreme srednjih zimskih temperatura.
Prvi naCin se preporucujc za zgradc za stanovanjc, bolnicc} obdanist8, dn-
i drugi naCin za Iobnc i trgovinske kuce i
51.} tree! nacIO za sko!e s Jednom smenom} Z8: fabrike takode s jcdnom smenom itd.
56
362 DODATAK ZA RADI IZJEDNAeENJA TEMPERATURE USL!ID
HLADNIH POVRSINA
Oseeaj ugodnosti osoba u nekoj prostoriji zavisi ne sarno od temperature
vazduha vee i od temperature okolnih granicnih povrSina. U tome pogledu povolj-
nije je ukoliko Sll prostorije sa debljim i manjim zidovima i manjim prozorima nego
prostorije sa rankim i velikim zidovima i velikim prozorima. Tako isto povoljnije
su prostorije opkoljene zgradama s tri strane od prostorija na slobodnom uglu.
Srednja temperatura takode se odriava i kod D vred.nosti, jer ona zavisi od srednjeg
koeficijenta k spoljnih pomina i odnosa velieine spoljnih povrsina prema celo-
kupnim obuhvatnim pominama. Vrednost D je rakode merilo i za dodatak ZA'
T-20
D ().(),26 0,27-0,43 0,44-ll.60 0.61-ll.76 O,77.(),91 1.06-1.19 1,2().1.32
ZA% 2,00 4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 '14.00 16.00
363 DODATAK NA STRANE SVETA Z.
Vrednosti dodataka koji zavise od orijentacije objekta prema stranarna sveta
i treba ih uvesti u proracun, mogu' se izvesti iz tabe1e T - 21. Ako prostorija ima
samo ;edan slobodni spotjni zid, onda je njegov poloza; U odnosu strana sveta me-
rodavan. Isto taka ako je prostorija na uglu, polaza; simetrale ugla zgrade je mero-
davan za odnos strana sveta. Ukoliko ova simetrala pada neodredeno izmedu dye
ad strana sveta uzima se nepovoljnija u proraeun. Za zgrade sa tri ili cetiri slobodna
zida treba uzeti najveee dodatke. Za zaklonjene elemente zgrada (uzana dvorista,
svetlarnici i s1.) ovaj dodatak otpada.
T -21
Dodatak na strane sveta ZS 1%)
Strana sveta
1 J
sz I S
Dodatak
1-
5 -5 I 0 +5 1+5
SI
+5
I I JI
o 1-5
I
364 DODATAK USLED PROPUSTLJIVOSTI PREGRADNIH POVRlIINA.
PROPUSTLJIVOST PROZORA I VRATA
Usled nedovoljnog zaptivanja procepa duz iviea prozora i vrata vrSi se pri-
rodno provetravanje prostorija strujanjem vazduha eija ;aeina zavisi od razlike
temperature i pritiska izmedu spoljne annosfere i unutrasnje prostorije. Ovo stru-
janje je neznatno kad je vazduh u mirnom stanju, tj. kad je bez vetra ali se ono
izrazito potencira naletima naroeito boenog vetra. KoliCina vazduha koji OVOID
prilikom pfadire zavisi od ugla vetra i efikasnosti zaptivanja svm procepa i, kako
je receno razlike temperature i pritiska spoljnjeg i unutrasnjeg vazduha.
57
Nalet Vetta je. ako je upravan na zid sa otvorima. U ovom
P?gledu nepovoljnIJe zgrade na otvorenom prostoru nego zgrade u redovima
ill StaIlOVl ,OOan uz drugi na jednom 5pratu.
. Kao karakteri;'tll<a specificnosti zgrade u vezi poloiaja, okoline i
gradn,e SIUZl karaktenstll<a zgrade H.. Otpori kod srrujanja vazduha obuh-
su karakteristikom prostolije Rp _ Ako Ie kOO Hk uzme jos u obzir i masons koli-
vazduhs i sa jednim dodatkom Zu za ugaone prostolije. moZe Ie potrebna
koliema toplote Qp izgubUene usled promaje izratunati iz s1ed.eo j ednaCine;
gdeje:
:E(aL) - propustljivost prozora i vram na promaju,
a - speclfiCna propustliivost vazduha [m3/mhPa2l3].
tu - temperatura vazduha u unutrainjosti prostolije.
t. - temperatura spoljnog vazduha.
(3.12)
Z. - faktor dodatka za uglovnu prostorjju ako su prozor i vrata S obe
strano ugaonog zida.
Ako je a. vazduha jednog prozorskog procepa iii procepa vrata
po. merru d,:,:"me (dimenzl,a; [m'h-'] pri odredenoj razlici pritisaka onda je pri
udaru vetta na prozore i vrata sa pojedinaCnim duzinama procepa
(lVlca), L, propustljivost izr.zena sa 1: (aL).
zid
.Kod 1lll!ovnih prostorija, kod kojib su S obe strane ugla prozori i spoljni
ov!, pomme su sa najveCom propustljivosti vaz<luha.
VellCina L predstavlja ukupnu duZinu fuga na jednom prozoru iii vratima
Tako je k?d ,iednokrilnih prozora i vrata duZina L jednaka njibovom obimu, ali
kod dvokrilnih ons se povecava jos za jednu visinu.
U tabeli - date su vrednostl Za specifi&u propustljivost
vazduha a za na,vafni,e vrste prozora 1 vrata. Ako projektom joS nije odredena
vl"SU! vrata i onda 57' iz tabele T - 23, maZe za preliminarni proraeun
uz"!' :prema prozora 1 broju krila, odnos w. koji predstavlja odnos dUZine
spo,mca (fuga) 1 povrSine prozora odnosno vrata A;
(3.13)
58
T -22 Propustljivost spo;nica a po ddnom metru {rn
B
jh m
(Odnosi se na dobro izradene prozore i vrata normalnih veliCina)
--D-r-v-e-n-i -i-P-1-.-st-i'-n-i-p-m-z-.o-n-
"krilo na krilo" 0,7 -0,9 '
______________ .1 dvostruki _ ..____ . __ 0,6 _II'
Celicni i metalni prozori Jednostruki 0,6
"krilo na krilo" 0,6 I
dvostruki 0,4 I
I-----------i--------
I Unurm'n;. vmm
I
,
Spoijna vrata
nezaptivena
zaptivena
Uzeti kao za prozore
15
7
--'-1
I
T -23 Orlnos duZine spojnica L prema povrsini prozora odnosno vrata A
za prethodno odredivanje
Prozori bez obzira na broj krila
Vrata i prozorska vrata
- dvostruka
- jednostruka
L
Wi! = A
Visina
lm-'J
prozora
1m]
0,50
0,63
0,75
0,88
1,00
1,25
1,50
2,00
2,50
2,50
2,10
364-1 Velicina karakteristike prostorije Rp
iii vrata w,
7,2
6,2
5,3
4,9
4,5
4,1
i
3,7
--J
3,3
3,0
I
3,3
2,6
._--
Ova ve1iCina Rp koja je izrazena kao funkcija odnosa Ap/Av, gde Ap ozna-
cava ukupnu povrsinu prozora i vrata izlozenih pritisku vetra a A v ukupnu po-
vrsinu vrata na suprotnoj stram od vetra, data je u tabcli T - 24. Kod upotrebe
kliznih vrata (siber) moze se uzeti da je Rp = 1.
Karakteristika prostorije Rp
T-24
------.--.
Drveni i plasticni prozori ! CeIicni i metalni prozori
Odnos
povrsina
_------1_
unutrasnja vrata ' unutraSnja vrata
zaptiveno
dobra
rdavo
, -------_._--
, 1
i zapttvcna i rdavo
59
zaptivcna dobra I zaptivena
'-.----j-----:.----+-- .-----f---
<1,5 <3 <2;5
ApiA" 1,5 do 3 3 do 9 2,5 do 6
364 ..2 Karakteristika zgrade Ek:
Ova veliCina je data u tabeli T - 25. Ona zavisi od polozaja zgrade prema
udaru vetra. Mogu se uzeti tri slucaja: zasticen poloiaj, slobodan poloia; i naro-
Cito izlozen poloza; (na uzvisicama i s1.).
T-25
I
L Podrucje
Normalno
Vetrovito
Karakteristika zgrade H"
zasticen poloiaj
izloien poJoiaj
naral-ito izloien polozaj
normalan polotaj
i?Ioien polozaj
narocito iZlozcn polozaj
Kuee u nizu
! kuee I
0,2;1' - "-0-,40---
1
0.48 0,68
0,70 0,98
0,48
0,70
0,95
0,68
0,98
1,31
I
---'--_._------
365 DODATAK NA UGLOVNI POLOZAJ PROZORA Z
t H
Ovaj koefici;ent se odnosi sarno na prozore i vrata koja se dodiruju i nalaze
na dva spoljna zida koji cine jedan ugao zgrade. Za ovaj slucaj je Zu = 1,2, za sve
druge prozore i vrata Zit = J .0.
37 PRORACUN UKUPNE KOLICINE TOPLOTE Q,
Ukupna koliCina toplote koja s-e gubi u prostoriji nekog objekm a koju treba
nadoknaditi zagrevanjem, prema izrazu (3.1), kada se primcni proracun dodataka
lisled propustljivosti od vetra iznosi:
I Q, = Qu + Qp = Q, (1 + ZD Zs) + Qp
[WJ (3.14)
60
371 UPROSCEN NACIN PRORACUNA. DODATA!{ NA tlTlCA,J V1lTlIA Z,
Ceo postupak za iznalaZenje dopunake koli&e toplote usled propust-
Ijivosti promoje iz prethodnog stava, moie se uprostiti uvodenjem jednostavnog
dodatka usled uticaja vetta Z., koji treba primeniti prema Tabeli T - 26. Ova
se narotito z. sve jednostavnije objekte i pre1iminarne gde
se ne zahteva velika tatnost.
T -26 Dodatak Z, [%1
I
V rsta prostorije
I
I
I
II
I
III
I
Normalni predeli zaIdonjen palata;
I
13
I
9
I
12
I
otvoren poloiaj
I
27 19 24
Vetroviti prede1i zaklon;en palotaj
I
22
I
15
I
20
I I
otvoren polo!aj 40 28 35
Ovde se pod "vrsta prostorije" podrazumevaju sledeei razni slubljevi:
I: prostorije ogradene sa tri strane
IV
7
14
12
20
II: prostorije na uglu s. prozorima ill vratima n. jednom spoljnjem zidu
III: prestorije na uglu sa prozorima ill vratim. na oba spoljna zida
IV: prestorije sa proznrima na spoljnim zidovima koji leU jedan prenta
drugom
Alto je zgrada slobodna sa svih strona onda ovog dodatka dobi-
vaju ssmo prostorije okrenute izmedu pravaca sever-istok. lzuzetno otVoren
polataj imaju zgrade pored otvorenog mora i na uzviSenjima, za koje se onda pro-
VIii po specijalnim uslovima.
Zsklonjen polamj ima prostonja koju zaklon nadviSava najmanje za 213
odatojanj. izmedu njega i prostorije.
Ukupna kolicina toplote iznosice
I Q. = Q. (l + ZD + Z, + Z.) (W] (3.15)
Alto au u pitanju Boliteri sa viSe od 7 spratova onda gubitak toplote, dobijene
proraWnom p<'kazenim na&om, treba povec!ati kako sledi:
- za spratove izmd 7 do 12 za 20%
- za spratove iznad 12 do 20. za 30%
- za spratove iznad 20 do 27. za 40%
- za spratove iznad 28. i dalje za 50%
372 PRmUfm PRORACUN POTlUlBNE KOuClNE TOPLOTE
Za preliminame predroWne gubici toplote jedne zgrade mogu se pribliino
prora{:unati po sledeeem obrascu:
I Q. = 80 A, + 28 An I (W] (3.16)
61
llde ie:
A, - ukupna spoljnib zidova zgrade (zajedno sa proznrima) [mal
At, - ukupna povrima osnove zgrade [ml]
. odredenog zadatka najpre treha, radi pro_ gubitaka
"p,tan Bve ualove na osnovu kojih s.-usvajaju pojedini dodaci I odrediti
... toplote za sve pregradne povriine. Utvrduju se strane sveta,
naJnepovol,m" pravac Vetta za svaku prostonju I svi spoljni OlVon (vrata, prozon
I dr.) tije dutine spojnica se uzimaju u obzir radi iznalaZenja odnosa w,' L (tabela
T-23). fuga a (iz tabele T-22) se
1: Treha. UZen u. obair SpoJruce na svim vratima I prozorima koji su u pl_
tanJU, bez da Ii se neka od njih ne predvida za otvaranje.
Za dalJ' redoaled proroWna najbDlje ce poalmlti primer kojl je ovde izraden.
k?licSnu toplote za zagrevanje proatoriJa hr. 1, 2 i 3 jedne 1U1
uglu U ulimom ruzu, ISJa JC 08nova data na 81. 11.
l
s
S!
i!!:>
"''''

..


...
38
@

SJIta 11 - Osnova za proraWnski primer
Ostali podaci:
. je u vetrova ali ima izloten pokdaj. Orijentaclja zgrade je ptema
OZM:c.i na s1ici. Predvida sc %ag:teVanJe centralnim grejanjem sa 100to aaovnim prekidom loten;&..
62
Konstruktivni podaci:
- meduspratna visina: 3AO m
- meduspratna konstrukcija je sitnorebrasta debljine 30 em. Na gornjem spratu pod je
poploCan tcraco ploeama. U prostorijama za kaje se vdi proraeuo toplotnih gubitaka oa podu je
parket, lepljen bitumenom. Ispod prostotija je podrum.
- zidovi su od obostrano maltetisani
- prozori su drveni, dvostruki
- vrata su drvena, jednostruka
Temperaturski podaci:
- spoljna projektna temperatura (SPT): - 20
- unutIaSnja projektna temperatura (UPT): u prostorijama 1 i 2: 20, u prostoriji 3: 15,
u prostorijama gornjeg spmta: Hf'. u stepeniStu 10. u podrumu 3. U ostalim prostorijama kako je
oznaceno U osnovi.
Koeficijenti prolaza toplote k (tabele T-ll, T-12, T-14 i T-15)
- spotjni rid od 38 em
- unutraSnji zid od 38 em
- unutrasnji zid od 25 em
- unutrasnji zid od 12 em
- unutrasnja vrata
- drveni dvostruki prowr
- tavanica, poplocana teracom plocica
- pod
[Wm-
l
K-
1
]
1,56
1,21

2,20
2,90
3,26
1,35
1,22
Iz tabele T -22 nalazi se propustljivost spojnica na pro7A>rima za duzine spojnica od 9,3
13,8 i a = 0,4.
Karakteristika zgrade iz tabele T-25, Hit = 1,31
Karakteristika prosrorije prema tabeli T-24:
Prostorija 1.
povrSina prowra Ap = 2,40 1,50 = 3,60 ml:
povrsina vrata A v = 1,202,1 = 2,52 m
2
Ap = 3,60 = 1 43: 0,9
Av 2,52 "
Prostorija 2.
Ap = 1,21,52 = 3,60 m
2
; A 1, = 2,52 m2;
A,
= 1,43; Rp= 0,9
,
Uglovni fahar za obe prostorije Zv, = 1
Podaci i rezultati proraeuna unose se,n uobieajeni formnlar:,
..
I
I
l "ONldol
)jtll!qni) ,
I
?{ 1\1
'8
!:.
1\1 U)j!I
0 ..
"8
+ 't.
:::
"
..,.
M
00
N
0
+
- I ,..;
00
't. -
-

't.
'"
N
;:;: -
"
+

.,.
"' .
'<:
+
m
m
I
I",
I

i_
'"
:e
'"
m
N N
:3 .f
..p
0 0

..; ..;

P >
'"
'"
,..
'"
63
'" N
""
0
."
0010 _ 00
t:"'tl;;l;
0
0
.,.

0
N
i

-.
-
II
0
.,.
q
'"
0
0
-
-
'"
m
.,;
'"
0
II
",'
:?
:!

"

H
" 01
E
"
;;i:
-- --
;;:
5:
0
m
_ m",
II
;!;
., I/) " '"
m ","
m ,.,.
'"
-N_
4-
"


."
!
't. E
m
8
0.

Ji
N
:2:
N 0
-0 II
"'" '" ..; ..; ..;
-li
"
'<:1'<:
"
.
I
.5
I
)3
00 00 N
'"
j
m m
-
m
S S
.
m
;;,

I I I
"'-
of
0
Ii II II
-0
0 II
"'
,
p
"
'<:'<:
N

N N
'"
;0 ;0
i
1
e
...
..
'8
I I IU 11i!
;.

("1_ - I I "7 I
Oi
'It IoD "lI'''otOf'"o\D 0\(1 \0
.- "'"'i I I I
---rn-- ___ _
I I I I I I I I I I
65
Provera gubitaka toplote ovim proracunom pokazuje da je on minimalan u
prostoriji 3 pa je nepotrebno racunati i "D-vrednost" niti predvidati rna kakav
uredaj Za zagrevanje ave prostorije, jer kada bi se usvojio i maksimalni dodatak
tj. 20%, opet bi gubitak taplate bio neZnatan.
38 SPECIJALNI SLUCAJEVI
381 ZGRADE KO}E SE RETKO ZAGREVAJU
Objekti koji se zagrevaju Eamo u rerum slucajevima a koji imaju neke kon-
{struktivne specificnosti, ne mogu postiCi termiCku stabilnost u pojedinim prosto-
rijama. Za ovakve objekte ne mogu se primeniti normalni proracuni potrebnih
kolicina toplote. Zbog teskoca da se racunski uobicajenim nacinom postignu dobri
rezultati korisno je primeniti izvesna uproscenja proracuna. Tu treba razlikovati
elemente koji akumulisu i ko;i ne akumulisu toplotu. Ukupna potrebna kolicina
toplote onda je
(3.17)
Od onih koji ne akumulisu na prvom mestu su prozori. Gubici topiote kroz
ove elemente se nalaze poznatim naCinom. Tako je
[W]
(3.18)
gde je:
L:Ap - povrsina prozora [m:!]
hB - odgovarajuca h - vrednost [Wm-ZK-1]
Kolicina toplote QA povrsina, koje akumulis.u toplotu moze se naCi slicnim
pOstupkom, naime
gde suo
. =- 'a) J [W]
(3.19)
AA - unutrasnje povrsine ko;e akumulisu, ukljuCivo povrSine stubova,
galerija i dr. [m2]
qa - potrebna koliCina toplote na cas u zavisnosti od vremena zagrevan;a
i vrste materijala pregrada po [m2] povrsine i stepenu povisenja
temperature [W m -2 K -1 ]
tu - potrebna unutrasnja temperatura [()C]
to - potetna temperatura [DC]
Iz dijagrama na s1. 12 nalazi se qa,.
66
Merodavne vrednosti stepena zagrevanja zida date su relaci;om
tj. stepenom prodora toplote. Za kamen (peSear) i punu opeku na 51. 12 krivulje
su odvojeno izvucene,
Za zidove koji sa unutrasnje strane imaju kakav izolacioni sIo; (drvena vuna,
stiropor i dr.), treba izvrsiti popravku potrebne koliCine topiote po m
2
prema
obrascu
(3,20)
qa se uzima iz dijagrama na slid 12,01 [m]je debljina, Ai [Wm-
1
K-
1
] koeficijent
provodljivosti izolacionog sloja.
6
2
8
t
6,o
4,
6

2,4
1, 2
""
.....
"-

f0"
,-::

::-:::-
'\
'-.. -
r--
"
"-
'"

{};CO
... "
I
"
t--
.JQ1
IJ

-
" -./
---. .
101
5
I
o :1 4 6 S 10 12 14 16 18 20
Vf'IImtI> zag,.;;;;;;; "0 [h)
Slika 12 - Kolicina toplote za zagrevanje povrSina koje akumulisu toplotu
u zavisnosti od vrcmena zagrevanja
382 MASIVNE I VRLO LAKE KONSTRUKCIJE OBJEKATA
Masivni objekti obieno imaju neznatne gubitke toplote tj. niske vrednosti
za k (bunkeri, podzemne prostorije). Njima je u veCini slucajeva potrebna sarno
ventilacija. U slucaju zagrevanja treba uzeti U obzir sarno vreme za koje je potrebno
odrzavati odredenu temperaruru, znaci radijatore treba racunati za vreme 24/TB,
gde je "'B vreme za koje je potrebno da prostorija bude zagrejana. KoliCina toplote
iznosi (24/TB) ' Q"
Lake gradevine (zimske baste, barake) imaju zidove roalog toplotTIog kapa-
citeta (znaci i vreme zagrevanja im je kratko). "D-vrednost" ovih gradevina je
velika, dodatak na prekid lozenja Zp je mali. Dodatak na hladne spoljne zidove
ZA je veliki. Dodatak Zn moze se be:! ustezanja uz;eti kao i za druge zgra_de,
67
383
GUBIa TOPLOTE VELiKIH POVRSINA U DODIRU SA ZEMLJOM
I za ove povrsine (veliki podovi na 2cmlji i 81) mogu se prora v b"
prenosa toplote slitno kao i za spoline zidovi..C KOd ovih slue"'l)'c' ,cun
b
3vatl
ct
l! IC!
d' d . , . ' "< -va re a va Itt ra-
cuna 0 ? \0 cnJu toplete struJanJcm vazduha i vedom gde 50 ... . 1" I d
konvekclja dolazi do veceg izrazaja). > - ." lO POJ3V JUJe I..g e
Tabe1,a T -}7 daje podad;;:c 0 tcmpcfaturi i dubini Dodzemnih
voda u neklm naSlm glavmm mestima. L_
T-27
Mesto
Temperatura Dubina
podzemne vode I vode
C lSP0r' flrY\rSmc terena ill I
----- - - - __ J
Beograd 11
Zagreb 12
Ljubljana 11
Sarajevo 11,5
Skoplje 12
Titograd 10
Banja Luka 8
Kranj 6
Nis 11,5
Novi Sad 7,5
Rijeka 8
Celje 9
_______________ ,, ______ _,." __
1,5
3-5
22
1,5
3
15
1,5
7
1,5
1,5
3
1,2
384 HALE
T Prt:?racun toplote Z:J hale Od3tupa dvostruko od normainih slucajeva.
11 o.vakv1m nema unl!-trasnjih zidova, povrsina koie, zagrejane
.. medusobno zrace toptotu sa prozorima i spoljnim zidovima.
koeflC1Jent prelaza roplo.tc za .. spoljne clemente zgrade je manji od 8
W K '. :ako da kod .rd:Jve lzolaC1JC ovih demenata takodc 5U k _ vred-
nostl od normalnih slucajcva. Drugo, trcba voditi racuna i 0 tome da
ked ,:ecme gre,nih sistema" nambta kod gdc je odavanjc toplote konvekcijom
povecano) vnzduha rastc sa VlSlllOlTL Us1cd toga kao merodavnu tem-
za gubltak toplotc, racunati da je u polovini visinc halc i treba je uzeti
nego u bav!jcnj3 (koja sc inacc meri na ],5 m iznad poda) ..
Nel"ada treba UZetl U obzu- 1 odstupanj3 uslcd gubitaka zbor: dodira sa
. Unutrasnji koeficijent prclaza toplote nn spoJjne e1c;1CDtC i k - vrednosti
za Jednostavno zastakljcne povrsinc treba izabrati 1Z sledeec tab-e1e;
T -28
68
. k za zidove krovove viSestruko zastakljene prozore i dr. racunaiu
Vrednostl '.. ...
k
n
acin sa odavde usvoJcmm koeflclJentom CI..u.
se na po azan , .
T asn'u temperaturu kod proracuna gUbitaka toplote trcl?a
o Uonutr sio bi bila potrebna u norrnalnim zgradama a prema greJanJa
1 4, rostorije. Dodaci u proracunu kao za normalne otpa-
U ,clstO} VlSlUl PanJ'e treba predvideti u zavisnosti specificnog slucaJa.
daJu. Provetrav
ODELJAK IV
4. SISTEMI GREJANJA. GENERALNA PODELA
Sistemi grejanja su lokalni i centraIni Lokalni sisterni BU oui kod kojih se toplot-
ni izvar nalazi u prostoriji koju treba zagrevati. Negde se isti izvor moze koristiti i za
zagrevanje jos neke obliZnje prostorije bez dopunskih ureaaja.
Centralni sistemi su kod kqiih se zagrevanje vrSi prenoSenjem toplote posredstvom
fluid a, radijatora i dodatnim uredajima u viSe prostorija, ceo objekat ill viSe objekata
od jednog ill viSe toplotnih izvora uglavnom sa jednog mesta.
41 KRATAK ISTORIJAT
Stepen ugodnosti danas svakako uslovl;ava razvoj civili:,wcije. J edan od glav-
nih e1emenata ugodnosti je grejanje koje je, kako ie u uvodu pokazano, jos i od
velikog znaeaja za eovekovo zdravlje .
.Mnogo vekova je proslo dok je covek stekao iskustvo da na pogodan nacin
dode do toplote. Mnogo brZi napredak tehnike grejanja usledio je prosiog veka sa
Opstim uslovima razvoja masinstva i naucne higijene.
Napomenuto je da je najstariji naCin zagrevanja bilo obicno ognjiste u po-
emu bez a zatim sa dimnjakom.
Kao primitivan naCin zagrevanja treba napomenuti i mangal sa drvenim
ugljem, koji je doziveo veliku rasprostranjenost ali ima veliki nedostatak usled
mogucnosti razvijanja ugljen-monoksida.
Dalje, pomenueemo i jednu vrstu centralnog VazdtiSfiOg grejanja kod Rimljana.
To je hipokaust, tj. vrsta niskog zasvodenog podruma ispod prostorijakoje su zagrevane.
Posle dovoljnog zagrevanja podrumskih prostorija, vatra je bila obustavljena i kroz hipo-
kaust sprovoden svez vazduh, odakle se zagrejan odvodio u prostorije drugim kanalima.
Postojalaje mogucnost mesanja zaostatka dima i vazduha u prostorijama.
Kod Rirnljana su postojali docnije i drugi bolji nacini kanalskog gr<tlanja. koji su
sluzili sve do proS log veka.
Posle ovih naeina, narocito kod severnih naroda, pojavljuju se kamini. Oni se
razvijaju od X veka, najviSe u Engleskqj i Francuskoj.
70
U XIV veku pojavljuje se kaljeva pee, kOja stalno evoluira tako da i danas zauzima
u. izvesnim zemljama vrlo vawo mesto u tehnici zagrevanja prostorija.
Englez Kuk (Cook) prvi prcdlazc parno grcjanJc 1745. godine koje poCinje
od tada da se postepeno primenjuje. U XIX veku dulje se siri na Francusku i Ne-
macku dn bi se dalje razvilo po Citavom svetu.
Ndto posIe parnog grcjanja razvija sc i 'vodeno grcfanfc. Najpre jc za zagre-
vanje prostorija korisccna vod3. vre1ih izvora nn dosta primitivan naCin. Aii prvu
stvamu instalaciju vodenog grejan,ia sa syima osnovnim elementima primenio je
Francuz Bonmen (Bonnemain) 1777. godine za grejanje inkubatora Z8 izvodcnjc
pilica.
Ova grejanje dahija primcnu u rasadnicima a docnije uzima maha ZB zagre-
vanje zgrada u celom svetu.
VarijaDta grejanja sa prcgrcianom 1)odnnt, (po nekim autorima sa "vrelom
vodom") prema p3tentu Engleza Perkinsa od 193 J. godinc zauzima zascbno mcsto
u tehnici grejanja 0 cemu ce vec biti g(wora U odredenom poglavlju.
Sokratova solaina kuta (slika 1) u V veku pre uaSc ere predstavlja u stvarl pnr.1 pa-
sivnu solamu kueu. Od pocetka ere do pocetka sadaSnje energetske krize bilo je
pqjedinacnih pokuSaja korisCerYa solame energije. Vecma istrativaca je nastqjala da
konsti koncentrisanu Suncevu energiju po ugledu na grckog matematicara, flzicara
j filozofa Arhimeda, koji je u lIT veku pre n. c. pomocu sfernih ogledala i sociva kon"
centrisanim SlUlcevim zracima palio rimske brodove pri opsadi Sirakuze. Ovim probo
iemom uspesno su se bavili Nemd Kirher (Kircher, 1640) i Crinhaus (Tschrinhaus, ] 699 ),
Francuzi Bifon (Buffon, 1747), Kasini (Cassini, 1747), rusk; nauonik Vajnberg 1925" i
dr. Od manjeg broja istrativaca koji su se bavili istrazivanjem nekoncentrisa.."1c Sunceve
energije za dobljanje toplote niskih temperatura treba istatt svajcarskog naucnika Sosira
(Saussure, 1770). On je pet providnih sta.'\.;:lenih plot:! postavio na emu tabiu i
dio taka daje U ovom stakieniku dobio temperaturu ad +87
c
e,
42 USWVI SISTEMA I UREDAJA 'LA ZAGREVANJE
Svi zagrevni sistemj i uredaji mony'll ispunjavati izvesne uslove od kQiih su glavni:
higijenski, estetski, ekonomski i uslovi bezbednosti. KQii od ovih uslova je pretezne
vat.nosti zavisi od pqjedinacnog slucaja.
Higijenski uslovi Z2.hteY2.ju ujednacenost temperature pri cemu mora da budu
vlaznost vazduha i zracenje U odreCienhn granicama.
Estetski uslovi su teste u opred sa ekonomskim pa se usvajaju sarno ako za to
postoje materijalne mogucnost,
Uslovi ekonomije sistema zagrevanja zahtevaju da se pre definitivne odluke 0 nje-
govom izboru izvrli analiza koSt<L'lja kako same instalacije take isto i eksploatacionih
troSkova, na osnovu cega se jedino moze doCi do ispravnog resenja, ukoliko su ovi us-
loYl odlucujuCi.
Ovde se mora voditi !atuna 0 tome da sadaSrTIi jzvori konvencionalne energije
we brze presus"yu.
lJsliwi bezbcdnosti zahtcvaju do se vodi rae.una 0 mogucnosti pojavr
prodiranja opasnih gas(w(J u prostorije g:de horave ljudi) mogucnosti eksplozije
ko:18., smrz3vanja insl'aiacijc i izlivanja vode u zgradL
71
U izvesnim slucajevima, a naroCito kod primene e1ektricnog grejanja, treba
voditi racuna 0 mogucnosti pojavc elcktricnog udaxa i kratkog spoja.
Retko ie postiCi potpuno idealno zadovoljenje svih (Ivih uslova pa se njihov
prioritet svrstava preroa nameni samog objckta.
43 DREDMI ZA LOKALNO GREIANJE
Najjednostavniji oblik grejaI1ia danas je pomOCtl pofedinacnih pea razlicite vrsc
teo Pee je postavijena u prostoriji na pogodno mesto i u njoj se, sagorevanjem, topiot.
na energija odgovar.yueeg goriva pretvara u toplotu. koja se preko povrSina peci prenQ-o
si na okolni prostor vazduhom (konvekcijom) i direktno zracenjem.
Pojedinacne peCi su rentabilne gde se ukazuje potrcba zagrevanja na raznim
i nevezanim prostorijama nezavisno ad susednih prostorija.
PeCi se razlikuju i prema materijalu od kojeg su nacinjene (metalne, kaljeve),
i prema gorivu iIi energiji koje koriste (ugalj, nafta, gas, struja itd.).
431 PECI ZA tVRSTA GORIVA OSNOYNI ZAHTEYI
Peci za cvrsta goriva moraju da zadovolje tehnicke i higijemke uslove kao
potpuno racionalan uredaj. Ovi su uslovi:
1. visoko iskoriscenje
2. ;ednostavno i lako regulisanje,
3. jednostavno rukovanje i Cist rad,
4. omogucenje ravnomernog zagrevanja bez suvisnog pregrevanja.
Iskoriscenje toplote na prvom mestu zayisi od tehnickc izrade peCi, racio-
nainog izhora goriva i pazljivog odrZavanja.
Prema konstrukciji peCi i temperaturi. njenih spoljnih povrSina odavanje
toplote zracenjem i kODvekcijom je veoma razliCito. Odavanje toplote konvek-
cijom prouzrokuje cirkulacija vazduha u prostori;ama usled temperaturske razlike,
kako je to prikazano na slid 13.
,
,0
I II
5 ,--
:l
II i
J
I i
0,
"
16 :12 C'
Slika 13 - Strujanje tClp\Og vazduha i rasporcd temperature kod zagrcvanja pcCima
PeCi sa visokom tcmperaturorn p0vrsina nisu pozeljne zbog prevelikog zra-
cenja i sagorevanja organske prasine. Danas je ohlik svih vrsta peCi sto nizi i sto
72
sm. Glatke povrSine omogucavaju bolje i lakse ciScenje, a time i odavanje toplote.
Pec treba da je dovoljno odvojena od zida i radi ciScenja i radi cirkulacije vazduha, tj.
boljeg iskoriSCenja zadnjih povrsina peeL Za sve VIste pe6i vee postoje u svetu norme
kojirna su odreo.eni zahtevi koje treba da ispune i uslovi ispitivanja.
Mada su pojedinacne peci u novirn objektirua prakticno naptiStene i zamenjene
centralnim grejanjem, zbog energetske krize panovo njihova proizvodnja i korueenje
uzima maha, naroCito u podrucju gde za postoje dobri uslovi za snabdevanje gori-
vom. Kod proizvooaca i u trgovinskqi mIen mogu se dobiti tehnicki podaci i zata Ce se
ovde napomenuti sarno glavne vrste.
431-1 Kamini
Kamini spadaju u najstarije vrstc domacih uredaja za zagrevanjc. Oni su
danas kao srcdstvo zagrevanja skora potpuno izbaceni iz upotrebe usled njihovog

UkfOS"O I
J
Slika 14 _ Presek jednog kamina
4312 Kaljeve peci
veoma neraciona1nog iskoriscenja, ali se jos uvek
ponegde grade vise radi ukrasa i prijatnog izgleda.
Sematski presek jednog kamina pokazan je na sL
14. Jos ga najvise ima u Engleskoj, koja je poz-
nata kao dosta konzervativna zemlja i cuva SVO}c
stare navike bez obzira na ekonomicnost. Odavanje
tap10te kamina je ugla'lllom sarno zracenjem. Koe-
ficijent iskoriscenja je veoma nizak: 20-30% a
zahteva dosta truda oko oddavanja i lozenja.
Ranije su to bila potpuno otvorena lozista, docnije
sa rcSetkom i resetkastim vratima.
Kaljeve peCi se grade iskljuClvo iii preteino od kcramickog matcrijala. U
syomc dugom razvitku pretrpe1e su mnoge izmene. Od visokih, isaranih raznim
ukrasima i vencima, loiene isklju0ivo drvetom, danas su kaljeve peCi dobile teh-
nitki racionalniji obIik, niske su i glatke, loze se ugljem, uljem ali i drvima ako je
na domaku (npr. u planinskim kucama) i daju vrl0 dobre rezultate u higijenskom
i ekonomskom pogledu (za male objcktc). Vrl0 prostrano i reSetka
za regulisunje omoguCavaju cfikasllo sagorcvanje i brzo prenosente topiote na spolJne
.povrsine peti, koja sc dulje odajc zraccnjem sa dobrim koeficijentom korisnog
dejstva. Pobolj-sanim naCinom unutrasnjeg zidanja keramickim materijalom pove-
cana je akumulaciona moe peel a smanjena osemo njena teZina. Za manje pro:;torije
ove peCi se danas grade i kao pre-nosne. Kaljeve peel veceg kapaciteta, narocito
ako sluie za vise prostorija, dobiiaju metaini umetak, koji sluzi kao loziste za trajno
lozenje, narocito pogodno za goriva siromasna gasovim
a
.
73
Kaljeve peci su pogodne za duZe zimske periode sarno treba da njihovo regulisanje
bude dobro podeSeno. Ali suprotno tome za prelazne periode nisu najpogodnije kada
potreba za zagrevanjem promenljiva.
Da bi se i donja strana kaljeve peCi iskoristila kao zagrevna povrsina, u po-
slednje vreme grade se izdignute od poda na nogama iIi nosaCima te se i ispod
peCi obavlja strujanje i odvodenje toplote.
KeramiCki delovi peCi tzv. 1ciljevi su normirane velicine 22 X 22 em kao
svi drugi metaini delovi: vrata, reSetke i dr.
Kod ovih peei se upotrebljavaju goriva dugog plamena: mrld ugalj, briket, lignit,
treset, drvo i neke vrste kamenog uglja koji nemaju preterano visoku temperaturu sa-
gorevanja. Usled temperature lotiSta pojedini elementi pe6i se sire. Resetka stoga mora
imati dovoljno zazora. Iz istog razloga i zidovi loziSta se wode nezavisno od spoljnih
kaljeva. S gomje strane loZiste se pokriva samotskim plocama tako da se i sa te strane
ne prenosi visoka temperatura na i sprecava 11iihovo smicanje, (slika 15).
PovrSina resetke iznosi od 1/40 do 1/120 spoljne povrsine peCi u zavisnosti
vrste goriva i natina izvodenja.
.. zida peei ima tri vrste: teske, srednje i lake. Karak-
tenstlene bro)ke za ove tn vrste date su u tabeli T - 29.
T-29 Karakteristike tri kategorije kaljevih peei
----.-----..
.... '''--I ...... - ... -.
I teske srednje, lake
1--.---.. _- I I
I Srednie debljine zid a [nun]
: Specrl'iena te-iina __ ,_-- ____
I' (grejne povdine) I 250 I 200 i 100---150
"'[W m-"r--..---- 1--7oo-----1--930--I-izoo-1800 .. ;
....
I NaCin lofenja I povIemeno I povremeno I trajOo i
1 put jako i 1 put jako ,I 1 put jako I'
1
1 put i vise puta !
. dodavano I dodavano
_--'-_. ...._ ..J
Specificna JaCina peci Sp [W m c..2 ] je koliCina toplote koju pee odaje sa
m
Z
svoje greine povdine Ap u toku jednog casa.
74
-' /
I
N ominalna faCina peCi N p
[W] je ukupna kolicina top-
lote koju pee odaje u toku jed-
nog casu pod punim i trajnim
lozenjem.
Aka je grejna povrsina
peCi Ap, onda je
[W] (4.1)
Pri nominalnoj jacini pee
mba da radi sa najboljim stepe*
nom iskoriseenja (fl
max
)'
Slika 15 _. Presek jedne i zdignute 1 ake kaljevc pCCl
Lake peei su obicno sa
tikalnim kanalima; njihova
mulaciona moe nije dovoljna aka
je lozenje sa redim razmacima. Za
hladnija podrucja bolje su teze pe.
ci. Stepen iskoriseenja goriva kod
kaljevih pec; pri izradi je
70 do 80%.
Keramicke peCi male i srednje jacine izvode se i kao prenosne. Akumulaciona
moe ovih peci je manja dok je temperatura zidova veta.
Za gradenje i ispiti\'anje transportnih peel u svetu takode su propisane norme,
kaje vaie kako za industrijsku tako i za zanatsku proizvodnju.
Prema ovim n0n11ama moraju sc garantovati slcdece specificne jaCine peCi.
Za' peb sa preko 65 mm debljine zida
Za peei sa manjom dehtjinom zid8 od 65 mm
Za pet'i sa celicnim umetkom
2300 W m-'
2900 W m-'
4700 - 5800 W m-'
Nominalna iii regulisuca jaCina pcb jcstc proizvod grcjne povrsine i spcci-
ficne jaCine grejanja.
432 VAZDUSNO GREJANJE KERAMICKIM PECIMA
Postoji mogucnost da se i jos neb prostorija zagrev2 istoro peel ukljucenjem
vazauha kao prenosnika toplote, vodenog dodatnim kanalima, Ovi sistemi se malo raz-
likuju od dvosobnogzagrevanjajednom kaljevom peCi pa u tu grupu i spadaju,
433 MEfALNE PEel
Mctalnc peCi 3U ranijc izradivane od sivog liva iIi celicnog lime, ("bubnjare >t).
DanaSnje metalnc peef imaju loziste od livenog celika dok su im omotati od telicnog
lima.
75
Kod nas ill iroa na trZiStu raznih tipova gde se mogu dobiti obavestenja 0 njihovim
karakteristikama, vrsti gonya, opsluzivanju itd.
U Nemackoj, tehniCki uslovi za .nve peCi propisani su sa DIN 18890 (man
1956). Grejne povrsine ovm peCi krccu se od do m2, Prema koncepciji
lozista ove peCi postoje sa gornjim i donjim sagorcvanjem.
433-1 Peel sa gornjim sagorevanjem
Ovo su tzv. irske peCi. One imaju prostor za punjenje iznutra oblo-
zen samotom radi sprec<lvanja preterane temperature na spol;nim povrsinarna i
radi sposobnosti akumulacije bar u izvesnoj meri. Na dnu je rdetka sa uredajem
za stresanje pepela. Na odvodu gasova JC leptir - kIapna za regulisanje, Takode
postoji moguenost regulisanja pomocu otvora na vratancima pepeIjare. N apunjene
gorivom potpaljuju se odozgo i sagorevanje se vrsi odozgo nanizc. Jedno punjenjc
oko 8 casova.
U ovim pecima se koriste mrki ikameni ugalj.
Specifiena jacina greJnih povrsina 1m je oka 3500 Wm-
2
Dve peci izraduju se u
raznim varijantama na slicnom principu.
433-2 FeCi sa donjim sagorevanjem (bunkerske)
Najizrazitiji predstavnik ovih peCije tzv. amen'elm pee. Bitna karakteristika ovih pe-
d je specijalna resetka u vidu korpe sa pokrctnim dnorn, koje jc ustvari normalna resetka,
a iznad ove kombinovane resetke je cilindricni rezcrvoar goriva koji ide do t;vanice peeL
Nedostatak irn je sto upotrebljavaju visokokvalitetno gonyo, n::ybolje a.qtracit,
mora biti normirane krupnoce granulacije, inace ne silazi ravnomerno u komom
sagorevanja i laka se zaglavljuje.
434 ODREDIVANJE jACINE PEer
Izbor peCi se mora izvrsiti tako da ona zadovolji i obezbedi potrebno za-
grevanje pri najncpovoljnijim uslovima, tj. pri najnizim spol)nim ternperatnrama;
rdavom polozaju prostorije itd. Ovde sc ne moze striktno primeniti proracun
gubitka toplote, koji je prikazan radi zagrevanja celokupne zgrade ccntralnim
grejanjem, naroCito kad sc radi 0 zgradama sarno ;eclnog deb objckta, jer deloyi
zgrade Cije se zagrevanje ne predvida, igraju vaznu ulogu. Kod izbora grcjanja
objekt8 pecima intervcni,5u i dclovi zgrade koji sc povremeno zagrevJju 5tO tnkode
utiCc da se ne moze dati redan precizan i odrcdcll proracun.
Za najnizu spoljnu tempcraturu od _15, za prostoriju na milu S8 jedno-
st8vnim prozorom, Cija vcliCina ne prelazi 1/5 povrsine spoljnjeg date su sle-
dete potrehne kolicine toplote po 1 rn
3
prostoriic:
za objekat S8 povoljnim uslovim3 65 Wm-
3
,
za objekat sa srcdnjim uslo\'imn 85 W m -3,
za objekat sa nepovoljnim usiovima 115 Wm-
3
.
76
Ovi uslovi podrazumevaju poioZa) zgrade, zagrevanje okolnih prostorija,
izvodenja zgrade itd. Preron velicmi Plostorije iz gornjih podataka se nalazl po-
trebna jacina pea.
Obmuto, kada su poznate karakteristike peci mogu se dati kubature pro-
starija koje ona maze zagrevati za sva tri uslovljena slucaja.
Ovi podact su dati orijentaciono, a tacniji se mogu dobiti od proizvOOaca.
435 DIMNJAK
Svako loZiSte mora imati i svoj dimnjak. Zadatak . dimnj aka je dvost,ruk:
da stvaranjem promaje dovede potrebnu koliCinu vazduha u loziste (kiseonik). 1
da gasove, stvorcne sagorevanjem, odvede u atmosferu. postoJc
izvesne peei koje koriste kao goriVQ gas Hi naftll, a kaje nemaju dm:m,ak u p:-avon:
smislu feei, ali ipak imaju otvore za odvodenje gasova .. 1 to all
to nije preporucljivo usled higijenskih uslova, mada lIDa)U lzvesne katahzatore,
koji neutraliSu sagorele gasove.
Ako dimnjak nije u redu i najbolje loiiste nece dobro
dimnJak moze prouzrokovati jos i druge nezgode kao 8to su pozan, narusen)e
zdravlja, stete usled neekononllcnog iskoriScenja goriva itd. I. U nasoj a i u
celom svetu jos se uvek deSavaJu velike stete usled pozara, kOJl se velik!ID
tom deSavaju zbog neispravnih dimnjaka. Uz materijalne stete. cesto l1ll:a 1 smrt-
nih slucajeva bilo usled. ovm pozara iii nedovoljnog odvodenJa otrovnih gasova
sagorevanja.
435-1 Promaja u dimnjaku
Promaja u dimnjaku nastaje usled razlike izmedu gustine spoljnog nize tem-
perature i vrelih gasova koji se evakuiSti iz loZista. Jacina promaje izracunava se 12 obrasca:
gde je:
L W H= H g( p, Pgi 9f H C Ct, - t,) \ [PaJ
promaja dimnjaka [Pal
vertikalna visina dimnjaka Jm]
gustin. s.gorelih gasov. [kg m - ]
gustin. spoljnjeg vazduha [kg m -']
koeficijent odnosa (y = Gc)
temperatura sagorelih gasova rC)
temperatura spoljnjeg vazduha ["'C)
(4.2)
Iz izraza (4.2) izlazi da je velicina promaje zavisna od visine dimnjaka i tem-
peraturske razlike sagorelih gasova i spoljnJeg vazduha.
Promaji se suprotstavljaju otporr u dimnjaku i u samoj peci. Ovi otpori za-
vise od dliZine dimnjaka, glatkosti unutrasnjih povrsina, promene preseka 1 pravca
i njihovog broja.
435-2 lzvodenje dimnjaka
Posle ovm izlaganja dolazimo do zakljucka da je potrebno prilikorn izvodenja
dimnjaka imad u vidu sledece cinjenice:
77
- treba spreciti suvisno hladenje dimnjaka, tj. pored ostalog izbegavati
njegovo postavljanje u spoljasnje zidove ill ga izolovati,
- glatkost unutrasnjih povrsina dimnjaka treba da bUde sto bolja,
- svesti promenu pravca na najmanju meru a gde se to mora izvoditi onda
cIa skretanj e ne bude pod vecim uglom od 30
0
,
- odrZavati isti presek. Da se ova; ne poremeti nekim nosacem, cunkom
Hi "kapom" (pokrivacem) dimnjaka,
- vodin racuna 0 polozaju dimnjaka na kro-vu u vezi sa strujanjern vazduha.
Izbeci neke "pokrivace" radi zastite od kise, jer oni stvaraju vihore koji pogor-
savaju promaju u dimnjaku. Visina dimnjaka iznad slemena krova treba cia je dobro
izabrana i da je dovoljna ali ne i preterana, sto bi bilo skodljivo u estetskom smislu
a i dovelo bi u pitanje i staticku stabilnost dimnjaka. Voditi racuna 0 moguenosti
povratka plamena liSled udara vetta, kada je dimnjak nisko postavljen. Ukoliko
se ovo ne bi konstruh.'1:ivno moglo doterati onda se pokusava da sprovede pobolj-
sanje dodavan;em "pevea" - dimovuka.
Smetnje u radu dimnjaka
Vrlo cesto se desavaju poremeeaji u funkcionisanju dimnjaka kada se stvori
moguenost propustanja vazduha kroz nastale precepe iIi rdavo zaptivanje (na pr.
A jfill III
, NPRAVILNO IZVOONJ I
tl ,,-
in
Jt
'ill ! . 1C 1
dimnjacka vratanca). OVaj
vazduh rashladi topIe sage-
rele gasove i otuda sc pojavi
opadanje de;stva promaje kroz
dimnjak. Ovo moze doCi
usled:
nezat\,'orenih otvora
za Ciseenje dimnjaka
- nezaptivanja iii ne-
zatvaran;a vrata peCi, koje
nisu u radu
- o8tecenja zidova koji
okruzuju dirnnjake
- poremecaja u spo-
jevima dimnjaka i cunkova.
PRAVIL 0 IZVODNJE
Kako promaja zavisi od
visine dimnjaka, na visim
spratovima gde ie visina dim-
peCi koje zahtevaju intenzivniju promaju.
rdavih prikljucaka cunkova kao 8to poka-
Stika 16 - Pravilno i nepravilno postavljanje cunkova
njaka manja, ne treba predvidati
Takode treba proveriti da nema
zuje slika 16.
4354 Cist otvor dimnjaka
Presek dimnjaka zavisi od broja ukljucenih loista na pojedini dimnjak i od
njihove jaCine. Kod slabije promaje bira se siri dimnjak nego kod jace. Propisima
je odredeno koliko se peCi normalnog oblika u stanovima mogu prikljuCiti na jedan
dimnjak i koliki mora bid presek dimnjaka. Mogu se uzeti sledeCi normirani pre-
seei dimnjaka:
78
Za prikljucak od dve peci 14 x 14cm
z
Cistog preseka dimnjaka
za prikljucak od tri peCi 14 x 20 em
z
Cistog preseka dirunjaka
za prikljucak od 4 peCi 20 X 20 cm
2
cistog preseka dimnjaka.
Za svald dalji prikijueak dimnjak povecati za 80 cm
Z
Cistog preseka.
Treba voditi racuna da se ne dozvoljava prikljucak od preko 4 IOZ1sta na
jedan dimnjak jer bi se pojavljivale osetne smetnje. Takode je nedopuSteno da isti
dimnjak sluzi za vise spratova.
436 GASNE PECI
Gorivo ko;e se koristi za gasne peci je gas: svetleci gas, butan," metan.
Kod manjih gasnih postrojenja u domaCinstvima koja sluie za stednjake
iii bojlerc, obieTIo nema odvoda sagorelih gasova, vee se oni odstran;uju izmenom
vazduha u sarno; prostoriji.
Gasno grejanje se upotrebljava samo u mestima gde je cena gasa srazmerno niska
(kod nas u Banatu gde postoje izvori gasa) inace pod nonnalnim okolnostima grejanje
pomocu gasa skuplje je od ostalih VIsta grejanja.
U tabeli T - 30 date su kolicine razlicitih gasova u 1 m -3 koje imaju istu grejnu
vrednost:
T -30
Gas
Gas iz uglja
Biogas
Metan
Prirodni gas
Propan
Bulan
1
,-3
m
17 - 19
20-26
33-40
40-82

101 - 126
436-1 Odvodenje sagorelih gasov3 i obezbedenje strujanJa
Dimnjaci gasnih peCi imaju zadatak da odvode sagorele gasove a ne, kao kod
peCi sa cvrstim gorivom koje smo do sada pomenuli, da stvaraju promaju u Iozistu
radi dovodenja vazduha koji omogucava potpuno sagorevanje goriva. Gas se meSa
sa vazduhom za sagorevanje i ispred i iza brenera (gorionika). Ako bi u prostoru
sagorevanja vladao podpritisak usled preterane promaje dimnjaka) onda bi se
stvarao beskoristan visak vazduha a to bi dovclo i do pada koeficijenta korisnog
dejstva. Iz ovog razloga su uvedeni u odvodnim kanalima - dimnjacima -
uredaji za sprecavanje promaje odnosno povecanja strujanja vazduha u vidu do-
punskih otvora ili otvorenih prosirenja pomocll kojih se postize izjednacenje pri-
tiska sa atmosferskim. Ovo se nekad kombinuje sa osiguracem protiv povratka
vazdusne struje usled udara vetTa. Na s1. 17 prikazan je jedan takav osigurac, gde
79
pun: strelice. tok strujanja dovodnih gasova dok tackasto
strehc: P?kazuJu tok pn udaru vetra. Bez ovill ()siguraea jaCi udar vetra
bI .do brenera a b! bilo pa se zato novijim propisima
ovakvi oSlguracl obavezno predvlduJu.
Stika 17 - Osigurac protiv udara vetta
kad gasnih peCi
436-2 Vrste gasnih peei
Ovi osiguraci protiv promaje
imaju jos i zadatak da odvode stvorenu
vodenu paru jer jedan rn
3
gasa pri sa-
gorevanju daje oko 700 g vodene pare.
Tacka rose odvodnih gasova u rnno-
gome zavisi od viska vazduha. Kod
dvostruke teorijske koliCine vazduha
tacka rose jc negde oko 50
0
Povise-
njem koeficijcnta korisnog dejstva
raste i tacka rose ali se povecava i
opasnost od odvajanja kondenzovane
vode. Ova paviaCi soborn iz vrelih ga-
soYa ugljenu kisclinu i kako gas ima
tragova sumpora onda i sl.Ullpornu
kiselinu. Ove kiscline napadaju i raza-
raju sve vodove, obloge itd.
Pored toga ovo "stl.scnje" gasa pove-
Cava i njcgovlJ. specificnu tezinu, a to
mu s druge strane ometa pravilno
evakuisanje.
. Odavanje toplote i kod gasnih peCi mi se na slican nacin kao i kod drugih. tj. dell-
rmcno zracenjem. a delimicno konvekcijom.
Postqje razne vrste gasnih peti, kqie mogu
koristiti svetleci gas ill danas vee
dosta usavrSene i tehnicki i estetski pa su pogodne
za domacins1:ya narocito u podrugiroa gde postqji
gasna mreza iIi gde se distribucija gasa mi pod po-
voljnim uslovima.
U novije vreme se izvode gasne peCi sa direko
!nim odvodom sagorelih gasova tj. bez dimnj aka,
Ho unmogome pfoSiruje l1iihovu primenu, kqja je
inaCe ogranicena uslovima dimnjalr..a. Ovakve se
ped uz spoljni zid 1)a kome su dva kana-
ia: odvodni za gasove i dovodni za vazduh, (s1. 18).
Na odvodnom kanalu je i osigurac protiv udara vetra.
Gde postqje uslovi za gasom nalaze
se u prod<Yi odgovarajuCe peci sa potrebnim uput-
stvllna i podacirna.
"
,
,.
f
j
,
,
,
,
,
i
il
I
Siika 18 - Sematski presek jednc
gasne peCi Ciji su kanaIi kroz zid
direktoo spojeni s atmosferQm
80
4%-3 Zagrewnje gasnim reflektorima ZI'3eenjem
Za zagrevanje velikih i visokih prostorija primcnjuju se sa :rCC'?ID
povrsinskom temperaturom tako da je odavanje taplote rntenzlVllll
c
.
Ovo su u stvari gasni toplotni reflektori. Na s1. 19 predstavlJcn JC Jcdan takav re-

VAZDUH
Stika 19 _ Sema gasnog zraenog reflektora
flektor kad koga bunzenov brener troseci 0,8 do 1,2 rn
s
gasa na sat,
torsku keramicku ploC:ll na 800 do 900". Smesa gasa i vazduha t;yodi se sa zadnJ:
stranc place a sagoreva na prednjoj stram najpre sa slaba svetlecun plamenom all
[]][]][]][]]
[l][l][l][l]
[l][l][l][l]
Stika 20 - Raspored zracnih
reflektora
uskoro posle paljenja usijava keramicku masu. Od-
vodenje sagorelih gasova se sprovodi zajedno sa uvo-
denjem svezeg vazduha, taka se gasovi ne mo-
gu gomilati kad dodu u dodir sahladnim povrsmama.
Prema potrebnoj )aCini ovakvi gorionici (bre-
neri') se mogu upotrebiti pojedinacno Hi grupno.
Od;vanje toplote je 6 do 9 kcal/h na cm
2

povrsine. Ove povrsine se
horizontalno iii koso. U prvom slucaJu zracenJc Je
upravljeno na dole. Pri ovome treba voditi racuna
da se grejaCi rasporede pravilno time se postize
ravnomemo zagrevanje osnovnih povrsina (slika
20) koje ne sme da bude preterano za osobe koje
su u tim prostorij ama.
Kada se radi 0 horizontalno postavljenim zrac
nim plocama onda se preporucuje da one budu na
veeoj visini od 4 m.
436-4- Primena gasnog grejanja
Glavne prednosti primene gasa za zagrevanje su. stalna
lako regulisanje i posluiivanje, Cistoca usled donosenj3 gonva 1
pela. Nedostatak je na prvom mestu cena gasa visa od .droge. go.nva, a 1
ureda;i - peci - su skuplji. Izbor ove vrste od ovih
uslova a i od toga da li se grejanje preko dana konstl u kraclm vremensklID peno-
diroa. U gruboj racunici gasno grejanje bi moglo biti ekonomicno ako 1 m
S
gasa
ne kosta vise od 1 kg k:valitetnog uglja (kameni ili koks).
Primer uporednog proracuna cena grejanja ugijem i gasom dat je na str. 104.
81
Tamo gde postoji gradska mreza; gasno grejanje se priroenjuje u velikim salama
gde zagrevanje nije stalno, Skolama sa poludnevnom nastavom, izlozbenim salama,
dionicama bez centralnog grejanja itd. Takoae i za prelazno doba. Zracno - reflektor
sko se primenjuje za terase, prolaze ispred izloga i eak i ulicne trotoare i dr.
Vee je reeeno da se u energetskoj krizi pored direktne Stulceve energije, velike
nade polai;u u indirektnu Suncevu energiju akumulisanu u biomasi kao dopunske
gije u cilju ustede konvencionalnih izvora energije. NaSa zemlja je bogata biomasom
drianom u raznim biljnim i zivotinjskim otpacima u poljoprivredi, sumarstvu, industri
ji hrane i dornacinstvima. Poljoprivredni otpaci se cesto zaoravaju i pale, pa se time na
nosi steta narednoj setvi i zagaduje zivotna sredina. Umesto toga, otpaci kukuruzovine,
psenice, seeeme repe, suncokreta, klanica i dr. koji crne biomasu, mogu se koristiti za
dobijanje biogasa.
Sitno iseckana biomasa i izmesana sa vodom u odnosu 1 : 1 sipa se u betoniranu
jamu (digestor) ill se u tYu puSta tecni stajnjak goveda, svinja, ovaca i zivine. U ovako
pripremljenu biomasu zagnjuri se rezervoar u obliku zvona tako da pod zvono ne moze
dospeti okolni vazduh. Kada se biomasa ispod zvona zagreje od C, riastupa ana-
erobna fennentacija i posle 715 dana razvija se biogas koji se odvodi iz rezervoara za
kori.eenje u razliCitc svrhe (stika 21).
Slik.a 21 - Presek uredaja za proizvodnju biogasa:
1 - biljna masa; 2 - mulj; 3 - razvijallie biogasa;
4 - biogas; 5 - il.laz biogasa; 6 - poklopac
Biogas se moze koristiti za zagrevanje prostorija na farmi, dobijapje tople vode,
u domacinstvu za pripremanje hrane, za pogan traktora i dobijanje elektricne struje.
Ostatak anaerobne fennentacije je aubrivo bez mirisa, eija je korisnost za aUbrenje
poveeana oko 7%, Ho je cd velikog znacaja za zemljoradnju.
Zagrevanje biomase do poeetka anaerobne fennentacije moze da se vrsi pomoeu
solame energije, a zatim se ova kombi.'1uje sa vee proizvedenim biogasom (slika 22).
Pokret za dobijanje biogasa danas se razvija u celom svetu, a naroeito u Kini i
lndiji.
82
Kolicina proizvedenog biogasa zami od izrade digestora, kolifine organske
rije kqja se uvodi u digestor, vrste rastvaraa, uc!estanosti pwgeqja, temperature i pritiska.
3
2
4
8
9
6
1 10
Stika 22 - Shema instalacija za broizvodnju biogasa:
1 - digestor (pM ta1oinik. truliite); 2 - rezervoar za biogas; 3 - odvod ka
4 - solarni kolektor; 5 - izmenjivae toplote; 6 - kotao na biogas za dogrevlUlJe; 7 - drugi ta-
lofnik za otpadnu vodu; 8 - muljna pumpa; 9 - cirkulaciona pumpa; 10 - cirkulaciona pumpa
Pribliwo se mote uzeti da kolicina proizvedenog biogasa po 1 kg raznih organsldh ot
padaka pri nonnalnom pritisku u m
3
iznosi: za kukuruzovinu, slamu i ?ilj.
ke 0,7, mesne otpalke 0,6, stajnjak svinja, peradi, kao i fekalne vode 0,5, stajllJak sttne
i krupne stoke 0,2, itd.. . . .
Biololki gas ill biogas je ,meta od oko 65% metana (CH.), 30% ugjjend.oks.da
(C0
2
), 1% sumporvodonilca i sa manjim tragovima kiseonika, azota._ vodonika i ugljen
monoksida.
U tabeli T - 31 date su toplotne energetske vrednosti biogasa i cistog metana,
kao i ostalib gasova koji se najcei&: koriste kao gorivo:
T - 31
Gas
Biogas
Cist metan
Prirodni gas
Propan
Bulan
6- 8
9 _. 11
11- 23
23 - 27
30 - 35
83
Razwnljivo je da rukoVlU\ie instalacijama koje za dobijaoje toplotne energije ko-
riste biogas zahteva iste predostroznosti kao i za ostale gasove.
437 \JUNE PECI
Posled'lilli godina i u naloj zemlji na1aze sve veeu primenu uljne peei. Za sada
lokalne peel izradujn se sa ja6inom od oko 6000 do 9000 W. Gorivo 1m je tty. ulj. za
dom_an&tvo EL iii nafta D2. Odavaoje toplote, kad_ se postave u povoljan polozaj,
je prete:!no konvekcijom. Estetakog su izgleda i zahtevaju manje prostora za smestaj
rezoIVe gOriva nego pea n_ ugalj. TrcSe od 0,15 do 0,80 kg/h gOriva, u zavisnosti od
optereeenja koje se moze regulisati. &1I8oreli gasovl1m se odvode 6unkovima kroz dim.
njak iIi direktno kroz zid, pa se nikakav miris ne oseea u prostoriji.
Ekonomicnost uljnih pea je pribliZno jednaka kao kod peei za cvrsta goriva.
Sto se tice aknmulacije i prakticuljeg korl!&:'lia kaljevih peel, izvr.
lene su uspe!ne adaptacije uljnih grejnih ureaIYa (regulatordozer, gorlonik, ventilator)
za primenu na J!jima. Time se poveeava komfor pri opslutivanju, sniZerge povriinske
temperature, a takotle i akumulacione sposobnosti.
437
M
l Centralni uljni grejac za vise kaljevih peci
U postojecim zgradama koje se zagrevaju sa vise kaljevih pcCi postoji moguc-
nost rekonstrukcije da se one zagrevaju uljnim grejacem sa jednog centralnog
mesta, ako to dozvoljavaju gradevinski uslovi. Ovim nlcinom hi se postiga'J cen-
tralni sistem grejanja ali pre svega potrebno je da su i peCi i dimn;aci u bc:)pre-
kornom stanju.
Na slici 23 prikazana je kon
cepcija ovakve jedne rekonstrukcije.
Centralni grejac (,4) jacina od
govara potrebama svih prostorija
koje treba zagrevati, uvetanom za
aka 10%, u zavisnosti odkonstrukciw
je zgrade, postavljen je u podrum
ill suteren. Iz 'liega se topU gasovi
sagoreVlU\ia pod pritiskom potis-
kivajueeg ventilatora u grejaeu,
kao i ventilatora koji isisava ove ga-
sove pri vrhu dimnjaka (K), razvo-
de kanaIima (G) u dimnjake svake
kaljeve peel, a odavde kroz svaku
pee preko njenog lofilta i izlazoe
cevi ponovovraeaju u dinl11iak da
najzad povlat':eni prirodnom ventila.
cijom i isisavajueim ventilatorom
iz1aze ohIaaeni u atmosferu. Za ovo
je obavezno da se dimnjak u delu
izmed:u otvora za ulaz u pee i za
Slika 23 - Serna centralnog zagrevanja
kaljevim pecima
84
izlaz iz nje mora zazidati, a i vrata za lotenje i izbacivanje pepela koja su za to ranije
sluz.ila ukoliko savrieno ne zaptivaju.
N. slici su takooe pokazani: pump. (B), pomocru rezervoar (C), filter (D), grejac
sa ventil.torom (E), razvodni kanali (F), ulaz toplog gasa (G), izlaz gasa (If) i peCi (P),
U primeni ovoga nacina je najvaznije da se tacna utvrde jacine ventilatora tako da
je depresija isisavajueeg ventilatora veta od zbira j acine potiskivaju6eg ventilatora i aero-
dinamicnog otpora kaljeve peci. Obracuni ove prirode spadaju u Vazdusna postrojenja.
438 ODREDIVANJEJACINEGREJANJA
Za permanentno koriscenje prostorije, osobito aka je za celu zgradu predvKleno
grejanje lokalnim pecima (gasrum i uljnim), potrebna kolicina toplote se izracunava
kao sto je pokazano U odeljku Ill. Kako lokalne, a narocito gasne peci imaju agrani.
ceno opterecenje retko se u veCini slucajeva koriste i preka cele noei, treba predvideti
siroke dodatke na osnovne kolicine proracunate toplote. Inace, kako je vee napomenu-
to, za grejanje gasnim i uljnim peeima, predviaeno preteino za kratkotrajna zagrevanja,
nije rnoguce sprovesti jedan takav proracun potrebne kolicine toplote vee se pribegava
jednom pribliinom postupku, Na sliei 24 predstavljene su graficki potrebne koliCine

W

"

Q
"

0'"
00
.'-
E'
.-
,'"
0
Q

"
'" '"
0
0
;;-

"
.0
VELICINA PROS TOR!)E
,"

'"
0
0
>

C
'0
0
;;
0.
Stika 24 - Grafikon za odredivanje koliCine toplote za zagrevanje prostorija gasnim peCima
toplote za jednocasovno zagrevanje prostorija od 15 do 200 m
3
za razliku unutraSnje
i spoljaSnje temperature od (ttl - ts) = 40. Ovi podaci su dobijeni ispitivanjima i iskus-
tvom i dati su za tri nat ina zagrevanja: trajno, poludnevno i povremeno. Vidi se iz dija-
grama da su proracuni VISeni sa specificnom potrebnom kolicinom toplote od 90 do
85
180 W m-
3
, a poveeanjem prostorija smanj1l;le se specificna kolicina potrebne
toplote. Orijentacije radi, jer se ne vim iz dijagrama, napominje Se da za prostorije do
1000 m' dolazi se do 80W m-', zajoS veee do 5000 m' 60W m-',
Ove vrednosti se odnose na normalne objekte i poloza;e. Za naroCito povoljne
slucajeve ove kolicine se mogu smanjiti za 10%, dok za nepovoljne ih treba po-
veCati za 10 do 20%,
439 ZAGREVANJE PROSTORlJA ELF..KTRlCNOM ENERGIJOM
Pri razmatranju' primene zagrevanja elektriCnom energijom odmah se po-
stavlja pitanje ekonomskih uslova. Grubim proracunolll, baziranim na danasnjim
cenarna izlazi da je cena elektricnog grejanja oko tri puta veea od grejanja pomocu
uglja. To je vee prvi uslov kada se razmatra koje bi se grejanje primenilo. Istina
da treba uzeti U obzir i vrednost rada koji zahteva lozenje sa ugljem, dok kod elek-
tricnog grejanja to prakticno ne postojL Treba imati u vidu jos i Cinjenicu da se
e1ektricna energija dovedena preko elektricnih peCi - iii obicnih grejalica skoro
stoproeentno pretvara u toplotu. Onda i ked primene dvotarifne eene, tj. gde je
nocna cena manja za 50% iii jos manja, i u predelima gde cena e1ektricno,t energiji
nije unificirana a mnogo je niZa zbog jeftinlje proizvodnje (hidroelektrane, upr.
u Svajcarskoj), svuda u ovakvim slucajevima moglo bi doci u obzir grejanje pornocu
elektricne energije.
Energija se cesto ne koristi uonomobliku ukome se nalazi u prirodi. Na primer, ben*
rin i 10z-u1je se iZdvajaju iz nafte. Stoga je potrebno da se razlikuju razliciti oblici energije. /
Primarna energija je oblik energije neposredno nailene u prirodi: energija vode,
drvo, ugalj, nafta, gas, rmkleama energija, energija vetra, Geotennalna i Slll1ceva ener-
gija. Poznato je da se primarna energija ne moze koristiti neposredno za sve svrhe. Na
primer
1
za automobile je potrebno da se iz nafte izdvoji benzin, a za radio, telefoniju
i telegrafiju je potrebna eiektrlcna struja. dakle, za ove svrhe je potrebna sekundarna
energija.
Sekundarna energija nastaje transfonnacijom primarne energije u cilju :qjene cell-
shodnije primene: nafta se pretvara u svoje derivate, ugalj u briket, a ugalj i nafta u stru-
ju u elektricnim centralama. Pretvaranje primame u sekundamu energiju vdi se uz gubit-
ke u obliku toplotne energije. U primeni sekundarna energija se koristi na razne nacine
i pri tom treba razlikovati upotrebljenu i korisnu energiju, odnosno energiju kqja stoji
na raspolaganju potroSaCu pre iposle poslednje promene.
Korisna energija je manja od upotrebljene jer briket i benzin ne sagorevaju pot-
puno, vee se jedan dec gubi u obliku toplotne energije. Kao sto se vidi, jedan deo ener-
gije u obUku toplotne se gubi pri pretvaranju primame energije u sekundarnu i sekundar*
ne energfje u korisnu.lzgubljeni dec energije zagreva Zemlju i njenu atmosferu.
lzgubljena energija pri nekirn energetskim promenama je velika. Na primer, koefi-
cijent korisnog dejstva jedne savremene tennoelektrtcne centrale u se e1ektncna
struja dobija pomocu nafte, iznosi sarno oko 40%. To znaci da se iz 100 kWh elektric-
ne energije, ostalih 60 kWh gubi u obliku toplotne energije. Karla se uzmu u obzir i dru-
gi. gubici kao 810 su proizvodnja primame energije i njen transport, onda izlazi da na
100 kWh energije nafte na mestu njenog nalaziSta, do potroSaca dospeva samo 25 kWh
86
oloktrilln. enerwije. l'iema tome da hi .. proWeo lkWh energije leao .. !run-
dam. ono'lli.le. potnbna jo eko ".Uri pula va kolieina primame en0'lli.l0'
PIi odreitim1Ju _lll"lIkog bllonsa potnbno ie da .. umeli odnoa no sarno ko-
Iiane I aokund""", .... 'lli.I Yell tak04. odnoa koilSno i primame. kao i sekundame I pli-
mam ne'lli.l0.
Pli no!1l1llUn uaIavima clektrlclnom enc'lliJom iz ckonomskih razloga
koristi .. sarno u jz"""tnlm llutljovima iii u pn>laznim pariodima.
Pn>dnooti I nodoataci elektrlenlh grejaea .. sHeni kao ked gasnlh i u1jnlh sarno
joi izrazitiji. Praklleno nema nikakvog opalutlav"'1ia nill edvoda ostatak. sagoma-
nja I zato mogu kodmljo pooIutitI kao pnonoanl modell. Ali nasuprot ovomo temparatura
--grejoeaj. va. a 11m monje au hlgijenaki.
Poznate au razne vrato elektrlenlh grejoe. kod kojill .. ugrallene fice iii pantllke
knje .. zagmaju propultenom elektrlenom str!ljom usled alpora. Mugu
bi1i ostvan>nl sa iii bez venlilatora. sa I bez akumulacije. keramikom iii u1jem. Nojizr ..
zitije su tennoakumulacione pa&.
439-1 Tennoakumulaeione elektrillne pa&
Tennoakumulacione paei sve .. vIiIe primenjuju. a narooito tamo gde je primenj ..
na dvotarifna tarifa. 1m. ill raznill oblika i modela. 0 neke .. izractuju i ked nas.
Slika 25 - Shema
termoakumulacione peCi
B
c
F
Shomo jedne tipicne ovakve peel data;e na sl.
25. Gre;aCi (A) ko;i su e1ektricni orpornici, nalaze
se u unutrasn;osti ;ezgra (B) oblozenog termo-
izolatorom (C). Kroz meduprostor (D) ventilator
(F) potisku;e vazduh i regulisan;em ;acine n;e-
govog protoka samim ventilatorom postize se i
promena odavanja toplote - "dinamickog pra-
znjenja". Ulazni i izlazni otvori vazduha postav-
ljeni su pri dnu tako da se zagrevaju i niski sIo-
jevi vazduha u prostoriji.
Za vreme jeftine tarife grejac se ukljuci, tj.
"puni se" pri cemu je ventilator iskljucen. Za to
vreme staticko prainjenje grejaca je neznatno i
hez regulisanja je a zavisi ,od izolatora ciji koefi-
cijent provodenja toplote (A) treha da je 5to
ali treba racunati s tim sto se on povecava sa
temperaturom. Zagrevanje jezgra se vrsi do fieSto
iznad 600
0
jer za sada primenjeni materijali za izo-
laciju pocinju da se sinterizuju iznad 700
0

lacina grejaca se raeuna tako da treba da pokrije gubitke topiote u predvi-


denim prostorijama koje on zagreva. Moze se konstiti sledeei, obrazac:
p - Q [leW]
g - 860 0,97
P g - potrebna jaCina grejaca [kW]
Q - proracunati gubie! toplote [leW]
0,97 - koeficijent pretvaranja energije.
(4.3)
87
Nedostaci ovih paei su viooka temperatura gr'!iaca, velika texina (smanjuje pogodnosti
p:renosa) i za sada visoka cena i samih peci kao i elektricne energge. Pitanje viatnosti
kod ovih peci strogo se postavlja ukoliko nije na njima ugraden ovla.zivac.
Toene karakteliotike dobij'\iu se od proizvodaca.
44 OPREMA I UREBAJI SISTEMA CENTRALNIH GREJANJA
Osnovne grope oprerne i ured:aja sistema centralnih grejanjajesu: za transfonnaciju
ene'lli.le goliva (ill elektlicne) u toplotnu ("proizv04enje toplote"), za prenolenje i raz-
v04e* toplote i za odavaIye ("deponovanje'') toplote.
U prvu grupu spadaju sve vrste kotlova i bojlera, u drugu sistemi razvodm'h
mreza (cevovodi) i u treeu grejna lela - radijarori. Svaka od Dvih grupa ima i svoje
pomocne delove, armature i dr.
U kotlovima je glavni tepionosa (prenosni toplotni fluid) voda iii vodena
a .. se vrsi cvrstih, teenih iii gasovitih goriva. U rerum
slucaJevuna 1 manJlffi postr0Jenpma za zagrevan;e se koristi e1ektricna energija.
Gde postoje prirodni topli izvori, njihova voda se moze direktno koristiti kao to-
plonosa.
441 KOTLOVI ZA CVRSTA GORIVA
Kotlovi za cvrsta goriva su slicni i ostalim pecima tj. imaju lozista" resetke,
dimne kanale, sakupljac pepela i ostala. lvlogu biti prema vrsri 102i5ta sa gornjim
iii donjim sagorevanjem. Jedina razlika od obicnih peei je sto sc ked peci teZi sto
vecem odavanju topiote okolnoj sredini dok se kod kotlova irna ZiI cilj dOl se toplota
preda tj, koji vrsi prenos toplote od kotla na odredene prostorije
preko vodova 1 radlJatora. Usled toga se grejne povrsine nalaze u unutrasn;osti
korla a u veeini slucajeva se bas .tezi da se izolacijom spolja spreei odavanje taplate
okolini, 5to bi za sluca; da je kotaa smesten u podrumu iii drugoj prostoriji Cije
zagrevanje nije potrebno, predstavljalo sarno gubitak.
Kotlovi za centralna grejanja u sirokoj upotrebi se ne uziduju. To se Cini
sarno u izuzetno ve1ikim postrojenjima. NajceSCi materijal za izradu kotlova je
sivi liv a ponekad se primenjuje i presovan celicni lim.
Za obieno grejanje zgrada kotlovi vodenog i parnog grejanja se ne razli-
kuju bitno vee samo po priboru i uslovima rada. Pami kotlovi od armature imaju
obavezno vodomerno staklo, manometar i si-"l1pljac pare" vodeni termometar za
vodu. Prvi, ako slliZe iskljucivo za pamo grejanje rade sa pritiskom od 0,5 bara, drugi
sa odredenom temperaturom vode. Vodeni kotlovi su ispunjeni potpuno vodom
dok Sll pami sarno do izvesnog nivoa a ostatak - gornjeg dela kotIa ispunjava para.
Sistem Iozista moze biti kao i kod obienih peCi - sa gomjim i donjim sa-
gOrevanjem (st. 26a i b). Kod sagorevanja odozgo vazduh i gasovi prolaze kroz
celu ispunu goriva. Celokupna ova sana se pretvara u far tako da ;e prostor u
koji se ugalj nasipa u stvari loziste. Kod donjeg sagorevanja sagoreli gasovi odlaze
sa strane. Zona sagorevanja je izmedu reSetke i donje strane okna u koje se nasipa
gorivo. Po sagorevanju goriva drugo silazi iz nasipnog okna na niZe. Na taj naCin
slo; fara kod ove vrste lozista je sta1an dok je kod prethodne vrste promenljiv.
lz istog razloga je i otpor sagorelih gasova kroz 510; goriva ovde takode ravnomeran.
88
Kod donjeg sagorevanje je ravnornernije i sa boljirn stepenom korisnog iskoriS-
cenja, a kad gornjeg sagorevanja moze se postizati vece optcrecenje i bdc zagre-
vanje a ova lozista zahtevaju manju promaju.
Slika 26a - Serna loiista sa
gornjim sagorevanjem
. Stika 26h - Serna loiista sa
donjim sagorevanjem
Iviedu kotlovima za centralno grejanje najrasprostranjeniji su Clankasti ko-
tlovi ali pored njih su u upotrebi i cilindricni sa vodogrejnim iii plamenim cevima.
441-1 Clankasti kotlovi
Clankasti kotlovi se sastojc iz nat: lcdnostrukih iii dvostrukih clanaka. Ovi
kotlovi nalaze siroku primenu ad kako su u upotrebi. Prednosti su irn u tome sto se
mogu izraaivati U serijama sa malom cenom kostanja. Materijalje otporan nakoroziju.
postiZe se veliki broj kombinacija sa malo tipova clanaka, lako se pronose i po potrebi
menjaju mesta, zauzimaju malo prostora, lako se odrzavaju \l jednostavno se njima rukuje.
Clankasti kotlovi pored od.:.:::denog broja srednjih Clanaka imaju po jedan
prednji i jedan zadnji clanak. Na prednjem su vrata za ubacivanje goriva, za Cis-
cenje vatre, za pepe1jaru i za regulisanje promaje. Na zadnjem je prikijucak dimnjaka.
Radi poboljsanja sagorevanja na nekim kotlovima postoje i kanali za dovo-
denje sekundarnog vazduha, (za goriva sa bogatim isparljivim sastojcima).
Srednji i veti Clankasti kotlovi Sll obicno sa donjim sagorevanjcm dok su
manji sa gornjim.
Clankasti kotlovi od sivog liva - pojedinacno se lzraUujU do 70 m
Z
grejne povrsine,
a jacine do 640 kW. CIanci su dec loziSta i reSetke, nasipnog okna i dimnih kanala. Na
gomjoj i donjoj strani ituaju rupe sa blagirn konusom u koje se niplovi ram
spajanja (slika 27) i radi zaptivanja. Okolo niplova na clancima su zljebovi, koji se pri-
likom sastavljanja clanka ispune kotlovskim kitom koji spreeavaju curenje i prolaz dim-
nih gasova.
Na slici 28 je prikazana montat.na serna kotla "etai" fabrike radijatora i kotlova
u Zrenjaninu gde se vide spojevi elanaka. Prednji clanak sadrzi loZiSna i pepeliSna vrata.
ZadI1ii elanak ima prikljucke za vodove - odvodni i dovodni kao i za odvodenje sago-
relih gasova - dima. Yeti kotlovi su sastavljeni od poluelanaka. Na donjoj strani zadrYeg
clanka je jedan razvodni deo koji sprovodi kondenzat iIi povratnu vodu U obe poioville
kotla. Isto tako na prednjem clanku (ponekad i nazadnjem) postavljenjejedan skupljac
89
u kqji se iz obe polutke kotla sprovodi toplonooa dalje u grejni vod. Svaki clanak ima na
sebi i polutku resetke, koja se kod ovog kao i veeine sHenill kotiova, hladi vodom.
a
c
Stika 27 a - krajnji clanak;b - unutraSnji clanak; c - spojnica ( .nip!');
d - zaptivka; e - spojui zavrtaqj
Izgled i presek kotla za centralno gn:ianje !i-
pa ,,neo vulkan" pokazani su na slikama 29 i 30.
Vidi se prednja i zadrYa spoljna strana i preseci
na elancima i kanalima. Radni pritisak imje do 0,5
bara.
Za konkretne projekte treba se obratiti pro-
izvodacima za aktuelne podatke 0 karakteristikama,
opsluzivanju i predvidenom gorivu.
Gornji prikljucci na kotlovima za cevi po-
vezuju se zajedno jednom cevi (to je sabine pare
kod parnog grejanja). Taka isto i donji u povratnu
cev(sabirae kondenzatakodP. G.).
Sagoreli gasovi po izlasku iz zone sagore-
vanja prolaze kroz bocne kanale clanaka gore -dole,
a odavde idu u zajednieki odvod. U odvodima se na-
laze klapne ill siberi pomoeu kojih se moze proma.
,
Slika 28 - Montaina
"etai"
serna kotla
ja dimnjaka zatvarati i regulisati. S gornje i donje strane se nalaze i otvon za ciSeenje.
. Clankasti kotlovi od sivog Eva pokazuju kod ispravnog goriva i rukovanja
Jedno zadovoljavajuce iskoriscenje toplote. Za srednje i ve1ike kotlove moze se
racunati sa sledeCim vrednostima;
Stepen korisnog dejstva na probnom stolu
Stepen korisnog dejstva u pogonu
Y; = 0.75 - 0.85
'r, = 0.65 - 0.75
_ Pri pai.ljivom nadzoru moze se isterati srednji godisnji stepen dejstva od
f2 do 74(/0' Za manjc kotlove treba racunati sa smanjenjem od 5 do 10%) naro-
90
cito ako odavanje toplote sa spoijnih povrsina nije iii spreceno.
Stepen korisnog dejstv, blago opada sa povecanjem optere,e'lla. NaJbolJ1Je negde odmah
,
SUka 29 Spoljni izgled kot1a ,.neo vulkan 3" - Fabrika radijatora
i kodova. Radijator, Zrenjanin
Slika 30 - UnutraSnji izgled kotla ,,neo vul
kan 3". Fabrika radijatora i katlow.
Radijator, Zrenjanin
ispod polovine opterecenjaj ked vodenog
grejanja, npr. ispod 4700 Wm-'. Tek kad
optereeeDje padne ispod 2900 W m -2- onda i
stepen korisnog dejstva osetno,
Ovakvo pOflaSanje stepena dejstva ObjaSIlJ3va
da je ked kotla na koks i ked relativno
kolebljivog optereeenja dosta dobro isko
gonva. Boije je pri vecim instala-
cijama ici sa slabijim optereCergem i jednim
kotlom viSe.
Poveeani broj kotlova omogueava
racionalniji elasticniji rad, jer svaki katae
radi sa optimalnim koeficijentom korisnog
dejstva pri jednom odredenom optereCel\iu.
Zbog toga pri promem optereeenja ( u
prelaznim periodima, npr.) bolje je iskljuciti
neki katae nego raditi sa SITI3IlJenun op-
terecenjem.
91
Specificnaj.cina ciankastih kollova vari.ra od 6000 do 18000 W m-', prema tipu,
gorivu i postignutc; promaji. Za kotlove sa donjhn sagorevanjem, mote se uzeti da je:
normalno opterecenje kod vodenog grejanja 9000 Wm-
2
nonnalno opterecenje kod parnog grejanja NP 8000 Wm-
2
Sledeca tabe1a daje priblizne podatke 0 ve1iCinama clanaka i moze posluziti
za octredivanje jacine gre;nih centrala.
T- 32 Podaei 0 kotlova
Grejna jaCina 1 Grejna povrsina I
I ,
Visina Sirina Dubina
1000W m' m rn m
!
40-100 5-12 1,2 0.9 0,6-1.1
100-200 12-25 1.5 1.3 0.7-1.5
I
200-320 25-40 1.7 1.5 1.2-1.8
320-490 40-60 1.8 t.6 1.7-2.3
I
Kotlove cd livenih clanaka za i gasovito gorivo kod nas proizvodi
fabrika radijatora i kollova Radijator, Zrenjanin. Od uvoznih Dvenih kollova kod lUIS
su u upotrebi danski Salamander i Tasso, svedaki Norrahanunar i dr.
4412 Kotlovi od celicnog lima
44121 Mali i srednji kotlovi
Pored kotlova od sivog liva i kotlovi od celicnog lima su u visestranoj upo-
trebi a naroCito za vodeno grejanje. U konstruktivnom pogledu oni mogu hiti
slicni medusobom ali ima kotlova od lima cilindricnog oblika sa unutrasnjim
lozi!tem.
Celien! kollovi su mallie osetljivi za odr'Zavanje.nego kotlovi od sivog iva i mogu
izdrZati veCe pritiske i temperature. Suprofuo tome manjeg su veka jer su irn delovi od
celika (revi, limovi) podlotm veeem razaranju od korozije, ali oVllj nedo,tatak je uveli
ko smanjen primenom "VIemenih kvali tetnih materjj ala.
Celicm kotlovi treba da dozvoljaVllju preoptereeel\ie od non$aine jacine 25 do
400/0 bez naroeitih teSkoea. Pri nominalnom opterecenju stepen iskoriSteIlia treba da je
n'limanje 7W,.
Kotlove od celika proizvode: EMO - Cee, Fabrika temriekih uredilia Gorel\ie -
Sombor, TAM-Stadler - Maribor, Fabrika grejnih i klima ured'lia - Banoviti, Tvornica
tennickih uredaja - Labin i dr. Od uvoznih kotlova ove vrste treba napomenuti i vaj.
carske proizVode erc.
92
Stika 31 _. Spoljni izgled kotla EMO SV Celje za centralno grejanje sa gorionikom.
Owj kotao moZe koristiti lako ill teco ulje iligas sa odgovarajtiCim gorionikom.
Firma dajc sve podatke i uputstva za monwu
441.3 Tehnicki podaci 0 nekim kotlovima domaee izrade
Kotao "neo vulkan" III
-------
Grejna povrSina m
2 22,4 25,3 28,2 31,1 34 36,9 39,8 42,7 45,6 48,5
Broj un. Clanaka
12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
Parni kotao W u
248 277 300 323 348 371 394
hiljadama
183 206 206
Vodeni kotao W u
343 370 397 425 450
208 235 263 290 316
hiljadama
1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 2125
Duzina
,
I
I
1
Smna 1610 mm, visma 2000 mm
_-I

, Broj clanaka
[----8
i 9
I
10
11
I
l;
14
15
I
16
17
I
18
19
20
I
I
27,3
31,1
34,9
38,7
42,5
46,3
50,1
53,9
57,7
t> 61,5
65,3
69,1
72,9
Kotlovi
Kotao "vulkan super"
Kapacitet
vodeni
254000
289400
324700
360100
395400
430800
466200
501500
536806
572200
607600
642900
678300
[w]
parni
222300
253200
284100
315100
346000
377000
407800
438800
469700
500700
531600
562500
593500
Tovarne emajlirane posode, Celje
Duzina mm
983
1108
1233
1358
1483
1608
1733
1858
1983
2108
2233
2358
2483
93
I
...
Kapacitet
I Grejna povrSina I
KoliCina vode KoliCina uglja
[w]
! 1
u kotlu 1 u levku kg
40700 3,5
I
111 60
51200 4,4 131 73
64000 5,5 165 93
76800 6,6 200 119
1 ____ K __ omo_1_b_,_.__
7
8
9
10
11
12
15
441-4 Veliki kotlovi
94200
116300
14.1900
176800
208200
244200
325600

8,1 238 130
10,0 276 144
12,2 296 203
15,2 325 228
17,9 455 280
21,0 560 335
28,0 700 410
.- .. ..
U velikim centralama cest je slucaj da se nalazi viSe kotlova velikog kapa-
citeta. Ovde vise nije kriterijum prednosti u odnosu na male kotlove, rad bez nad-
zora, male dimenzije, jednostavno rukovanje i dr. Dovoz goriva i odvoz sljake ta-
kode zahteva naroCito opsluZivanje i uredaje. Svakako da je izbor kotlova zavisan
od njihove primene i vrste goriva kC!ie je na raspolaganju.
U odgovarajucoj literaturi i kod proizvoa.aca mogu se naei svi potrebni tehnicki
podaci za izbor i projektovanje pogona u -kojima se koriste ovakvi kotlovi.
Kotlove veeeg kapadteta proizvode Tvomica tennickih urea.aja lzbin (modeli
KOMFOR), Industrija domoopreme Banovi6i (HEllOS), Preduzece za centralno gre
janje iklimatizaciju TOPLOTA, Zagreb i dr.
Neke napomene 0 kojima treba voditi racuna kod instalacije
i manipulacije sa kotlovima
Kada irna vise kotlova koji sluie za isti pogon onda treba predvidcti zajed-
nicke ventile time se skracuju vodovi. Pri tome svi ovi zatvorni i regulisuci organi
treba da su pristupacni rukovanju.
Treba voditi raeuna 0 dilataciji i stoga veze iz' ;du vodova i kotlova, pumpi,
razmenjivaea i drugih e1emenata ne smeju biti kr :I.e i kratke. .
Kotlovi za vodeno grejanje kada sluie za is\... pogon treba da imaju.
nicku odvodnu i dovodnu cev koju treba tako postaviti da prikljucne ceVl Im3JU
pribliZno iste otpore.
Parni kotlovi sa svoje strane treba da imaju zajednicki skupljac pare.
danje jacine usled iskljucenja jednog kotla ne treba da dovede do pada pnuska
i nivoa vode ispod dozvoljenih u drugima,
Punjenje instalacije se moze vrs.iti dird .. 1:no iz vodovodn.c mreZe,
videti, radi sigurnosti, dva ventila. Paziti na (:istoeu vode 1. prazmtt 1
kotao cesto bez naroCite potrebe. PraZnjenje je potrebno Zlml ako u kotlarmcl
postoji opasnost mdnjenja u slucaju da se grejanje ne koristL
Lozenje kotlova treba da vrSe strucna lica, osim malih - vodenih.
Pre podlaganja korla proveriti stan;e vode. U toku rada kontrolise se sago-
revanje.
GaSenje vatre se vrsi zatvaranjem promaje a ne polivanjem vodom. Lozista
se povremeno tiste od zagusivanja.
Prilikom prvih lozenja kotla narocito ;e vazno da je voda Cista inaee moze
dati do raznih smemji koje na prvi mah izgledaju nerazumljive.
Treba razlikovati "znojenje kotla" ko;e dolazi od hladnog kotla i
goriva pri pocetku lozenja i stvarnog curenja na nekom mestu na Ciancuna III
spojevima.
Treba obezbediti dobru promaju i ne loziti u slucaju da dimn;ak ne
da "poVllee". Treba oCistiti dobro sve dimne kanale i proveriti da Ii postOl1 JOs
kakav uzrok ovome.
Sto se rice promaje za dobro funkcionisanje malih kotlova sa gornjim sago-
revanjem treba da je 20 do 30 Pa, a za srednje i velike 40 do 60 Pa. .
Potrebno je predvideti svuda ventile radi manipulacije iii eliminisanja po-
jedinih kotlova. , .
DeSavaju se gubici usled vezane toplote odvodnih gasova, npr. U obliku
CO, a dolaze usled nedovoljnog dovoda dopunskog vazduha kotlova
sa -gornjim sagorevanjem. Da bi se iskoriscenje toplote u pogonu pnbliflio on0ID:
e
sto se postigne na uredajima za ispitivanje, treba voditi racuna dobrom
vanju i u loZistu i na odvodnim kanalima, dalje 0 cistoei grejnih povrSina i
kanala i 0 sprecavanju nagomilavanja sljake na resetkama (0 cemu se oblcno ne
vodi dovoljno racuna).
Uostalom uputstvo proizvodaca kotla mora dati sve potrebne tehnicke po-
datke 0 njegovoj primeni, vrsti goriva, nacinu koriscenja itd.
442 KOTLOVI SA GASNlM I TECNlM GORIVOM
Pored gore opisanih vrsta kotlova za centralna grejanja se primenjuju
lovi sa gasnim i tecnim gorivom. Kod njih je uprosceno poslliZivanje i
dovod goriva u kotao jednostavan, veca Cistoca, lako pustan;e urad i zaustavl,an)e,
95
jednostavnije, jevtinije i sigurnije regulisanje cak i kod malih kotlova. Narocito kotIo-
vi na gas imaju dobru pogodnost regulisanja i iskorii6enja toplote.
442-1 Gasni kotlovi
. opisanim kotIovima i ovi su graileni od clanaka, sarno umesto rdetke imaju
gononik (brener) u vidu cevi sa mnogobrojnim rupicama. Radi poveanja eflkasnosti,
grejne povrsine prema gorioniku su izraaene sa rebrirna. Sagoreli gasovi se odvode u
skupljac na gomjoj ,trani. Grade se jacine od 12000 do 470000 W.
Za etafua grejanja i manje stanove izraauju se kotIovi jacine pacey od 17000 W
sa ill bez dodatnog r?zervoara za snabdevanje toplom vodom. Vrlo su pogodni za mesta
gde postoji gradska gasna mrefa.
Da bi se unekoliko kompenzirala viSa cena gasa treba lzvesti dobru izolaciju kako
kotla tako i cevovoda.
442-2 Lozista sa gorionicima za gasovito gorivo
U naSo; zemlji proizvodnja kako prirodnog tako i vestackog iz dana
u da? se poveeava i goriva, imajuCi velike prednosti
nad lllSU potrebne, sagorevanje je homogeno,
reguhsanJe mnogo slgurnlJe 1 eflkasm)e, nema nikakvih otpadaka itd.) nalaze sve
vecu primenu i kao goriva za kotlove.
. Sagorevan}e gasa u kotlu vrsi se pomocu specijalilih gorionika, koji prema
naCiD:
u
sa mogu biti sa prethodnim i dijuznim mesanjem.
se kOnstl 1 mazut zaJedno sa gasom onda se niihovo mesanje priprema u
naroc!tlm kombinovanim gorionicima. U gorioniku sa prethodnim mesanjem smesa
1 VrSi ,se difuznom gorioniku smesa se vrsi u grlu samog
za vece agrega.te). gorionici su u stvari
difuzm gOrIOmCl kod kOJIh se u centralno) cev! za dovod gasa ugraduje i cev za
dovod mazuta,
442-3 Regulaeioni uredaji gasnih kotlova
Rukovanje kotlovima .. moze biti. poluautomatsko iii potpuno auto-
matsko. Automatsko Je )ednostav01Je za rad 1 ekonomicnije. Regulatod su cesto
kombinovani sa sigurnosnim ureda;em. U ovom slucaju regulator sluzi i da se do-
vod automatski prekine u siucaju pada pritiska iii gasenja plamena na breneru.
Sa OVlm regulatorom takode su povezani, kod pamih kotlova stdnje minimalnog
nivoa vode a kod vodenih maksimal na temperatura vode.
Kada je prostorija. u koju treba postaviti regulisllci tennometar. isuvile udaljena
od kotla, onda se primenjuju eJektricru tennostati i magnetni ventili.
Na slici 32 prikazan je blok cl.nak. kotla Strebel GH fabrike radijalora i kOllova
"Radijator", Zrenjanin,
Za tacne podatke 0 ovim kotlovima i njihovim priborima ohratiti se proizvoda-
cima.
96
Stika 32
442-4 Kotlovi za rad sa tecnim gorivom
Za Iad sa tecnim gorivima postoje i specijalno izraaeni kotlovi za vodeno i pamo
e'anje pored onlh kad kojih 56 to postiZe prepravkama. . . .' sve 5e
gr J U poslednje vreme usted neredovnog snabdevanja
. d'u kotlovi kad kojih se sarno zamenjivanjem vee postoJeCih mogu
VlSe rna tiJ .. ). _ . a (raw
e
vrste uglja).
koristiti bila tee-na (ulje za loien)e ill mazut , bila cvrsta ga
rrv
442.5 Loiista za teena goriva
_ . k se koriste u kotlovirna ne mogu jednostavno sagorevati kao
Teena gonva oja . 1 se goria-
vee se prethodno moraju rasprsiti i pomesatl s vazduhom. Ovu U ogu vr, b d
gas, ... al d rionici za tecno gonvo u u
. . Usled delikatnosti ave svoJe funkClje Z Iteva se a go . .. .'
visini i sigumi u [adu, jer Sil bitni organ celokupne mstalaClJe greJanJa sa
kotlovima za ovu vrstu lazenja. . arocito
. k t1 . gl mazut dok se za manJe, n
Tecna gariva za velike a ave Je u avnom ..' 1-
u manjim objektima. upotrebljava ulje za lozenje iii .kakO se
\
e" UlJe za lozenJ'e J'e manJ'eg viskoziteta i unosi se direktno u gononik, d?k ,_
. 1 k '-' 'li d <:tIm greJacem
dovodi najpre u pomacni rezervoar u kome se e e tncnn:n 1. n:
tl
n deri.
radi pastizanja adgovarajueeg viskoziteta prema za g,o.rlonik. Kao vrlo
af t" vtiniji inace Sti im ostale osobme uslO'ilJene sagorevanJe
vat n tc maz,u JC JC, '.., dak 1 - n'e automatsko.
slicne: padeSIll za transport, sagorevanJc be", otpa a, oze J. . sa kon-
Uspesno pratenje rada kotlova sa tecrum gorivorn zahteva 1 upoznaVafiJc
strukcijom njihovih gorionika.
97
442-6 Gorionici za teem goriva
Poznato je da je rad matine u uporedenju sa covekovim U odre4enim uslovima.
uvek sigurniji i precizniji. Ovo je izrazito i kod lotenja. Kada je u pitanju
no i standardno garivo, ako je lotenje automatsko ill mehanizovano, krajnji rezultat,
tj, stepen iskoriSCenja uvek je balji. Kod cvrstjh goriva se zahteva prethodna priprema,
narocito u pogledu krupnoee, Kod tecnih goriva automatsko !ozenje je i jedino jer se
gorivo lako dovodi, reguliSe, a nema ostataka, osim odvodnih gasova, koji ne predstav-
Ijaju nikakvu smetnju prilikom rada. To isto vaZi i za gasovita gonva.
Sagorevanje tecnog goriva vrSi. se na taj nacin Sito se rasprieno u sitne kapljice-rosu
meSa sa. vazdulnom strujom koja ga ubacuje u uZareno Iozilte u kome sagoreva. Pri to-
me ukollko su kapljice sitoije utollko je mesanje bolje sa vazduhom i potpunije Sago ....
vanje. a s tim i manje je potrebno dodavati vifka vazduha.
Slika 33 - Gorionici sistema Unitherm". Izrada CER. Cacak
Automatsko regulisanje jacine sagorevanja u fuukciji potrebne kolicw.e toplote
moZe se vditi na dva nacina. Jedan je kontinualno regulisanje promenom jacine plamena
odnosno kolicine smese goriva i vazduha za vreme rada, pIi eemu njihov medusobni
odnos treba da ostaje stalan. Drugi nacin je da se VIti povremeno automatsko ukIjuci-
vanje i iskljucivanje gorionika zavisno od potrebne kolicine toplote, kao i kod prvog
nacina, sarno da pri tome struja smese uvek ostane ista i sa stalnim odnosom.
Prvi nacin je delikatniji i zahteva kompllkovaniju kdnstrukciju pa je zato i akup-
lji i reae u upotrebi.
Gorionici za tecna goriva izraduju se i kod nas. Preduzeee tennotehnickih ureda-
ja i montaZa, Cacak, proizvodi ih po mtemu "Unitherm" u nekollko jacina (od 160
do 1160 kW), Jacina gorionika mof. se automatski menjati za dva optereeenja, male-
simalno i delimicno. Prelaz na druga opterecenja u slucaju potrebe moze se menjati
promenom dizne,
Preduzete .,Ventilator" (!vomica ventilacionihj tennickih, mlinskih i silosnih
uredeja), Zagreb, proizvodi gorionike po sistemu "Blowtherm", takode u nekoliko
jacms. od 30 do 1300 kW. Serna rada ovog vidi se na slici 34. Raspdi'vanje
goriva (mazut) vrsi se pod pritiskom vazduha.
98
Mazut potiskivan pumpom meSa se sa strujom koju proizvodi
kompresor niskog pritiska} u prostoru ispod siska G i po izlaiu iz siska rasprsava
se u rasne kapljice. Paljenje se vdi elektrienom varnicom. Vazduh od ventilatora
sImi kao dopunski vazduh za sagorevanje i oblikovanje plamena. Otvori siska su
relativno veceg precnika cime se onemoguCava zacepljenje. Ipak se mora voditi
racuna 0 cistoei mazuta pa se propusta kroz filtar C. Rotirajuci delovi se poct-
mazuju samim gorivoffi, osim elektromotoru. Oblik plamena maze se u izvesnim
granicama menjati orijentacijom lopatica H za vazduh koji dalazi od ventilatora.
SUb 34 - Shema rada gorionika Stika 3S - lzgled gorionika ,)Janheat"
Na semi se dalje vidi vazdu1ni Ji/tar A, kompresor B, elektrode za paljenje E,
elektromagnecnt' ventil F, transformalOr Za paljenje I, ventilator za sekundarnui
vazduh L i predgrejac za gorivo M, radi obezbedenja njegove viskoznosti.
Na ovom gorioniku postoji elektricni uredaj Zft autoinatsko -regulisanje.
Sigurnosni uredaj POffioeu fotocelije obustavlja rad gorionika u slucaju gasenja
plamena ili neke druge anomalije. U tom slucaju ukljucuje se svetlosni iii zvucni
signal.
Automatska regulacija se sastoji u tome da se gorionik ukljucujc iii iskljucuje
pod pritiskom nekoga indikatora (termostata za vodu iIi vazduha u prostorijama,
manometra pritiska i dr.).
Na zahtev potroSaca ovi gorionici se mogu isporuciti i sa kontinualnom
regulaci;om ali uz spedjalne usiove.
Na 51. 35 pokazan je spoljni izgled gorionikn danske proizvodnje "Danheat",
koji je dosta odomacen kod nas.
Kao i za ostalu oprcmu i za podatke 0 gorionicima mote se pored pomenutih
obratiti i tvornicama tennoventiiacione opreme MONTING Zagreb (pUnski plame.
nik VENTERM), Universal Beograd (kompaktni gorionici BENTONE) i dr.
Na slici 36 pokazanc su U;' ;,"nabdevanje gorlvom gorionika odnosno kotla
dvocevnim ili jednocevnim sistemom, U dvocevnom sistemu isprekidani vorl sluti za
povratak viska gonva.
Detaljniji podaci 0 osobinama ovm sistema za snabdevanje gorivom mogu se
biti od Fabrike radijatora i kotlova "Radijator", Zrenjanin.
fI'rlIa,,,,,,,,,, gork>toliw ""
II) OVQ<:ovnlllloi<tm
Slika 36
. Na shemi se vide rezervoari sa gorivom smestenim izvan
preaostroZrlosti od pozara.
99
zgradc. To se cini zbog
100
Koeficijent korisnog dejstva kotlova koji se zagrevaju tecnirn gorivom krece se
aka 80%.
Danas vecma pomenutih fabrika proizvodi kombinovane kotlove koji se sa stan-
dardnim delovima magu jednostavno prepraviti na bila koje gorivo, tj. cvrsto, tecno
ill gamo gonvo. Fabrika Gorenje - Sambar proizvodi kotao Blok aertermik na tecno
ili gasovito gonvo.
443 ELEKTRICNI KOTLOVI
Kotlovi za oentralna grejanja sa zagrejavanjem elektricnom energijom reae su u
upotrebi zbog toga sto je njena oena po jedinici toplote svuda najskuplja u
gas i naftu. lpak radi svoje velike prednosti u pogledu opsluZivanja i orn:zavanJa,
prakticno i ne postoje. elektricni kotlovi malih snaga - do 20 kW postOJe u upotrebl
najceSce z.a grejanje vodom u etainim instalacijama. . .' ..
Kad nas kotlove na elektricnu, energiju za etawo grejanje prOlzvodi mdustnJa
domoopreme Banovici (Helios). Svedske kotlove Thermia za istu svrhu uvoti
union, Beograd i dr.
444 PRIBORI, ARMATURE! SIGURNOSNl UltEDAJ!
Prema vrsti
i veucini kotla upotrebljeni pribori mogu biti razliciti, ali pojedini
sigurnosni uredaji na kotlovima i instalacijama vodenog i par-
nog grejanja su obavezni.
Pribor kojim treba da bude opremljen svaki kotao jeste
manometar za kontrolu promaje, regulator sagorevanja i raz-
ni organi koji sluze Za zatvaranje protoka vode od kojfu je
najvaZuija slavina. za punjenje i praZIljenje kotla.
Slavina za punjenje i pratnjenje. Na najniZoj tacki kot-
la nalazi se otvor sa slavinom preko koje se kotao puni ili praz-
ni. Kotlon sa dvodelnim clancUna moraju imati na svakoj
strani po jedan atvor. Punjenje se vrsi pod pritiskom vodo-
voda ill pumpom. Cevni spojevi su izvedeni pomocu holen-
dem da bi se mogli time se omoguCava proba kotla
na pritisak_
Manometar za kontrolu promaje. Ovu kontrolu je
potrebno vrsiti na kotlovima Cija po;'rsina prelazi
10 m2 Kontrola se vrsi naroCito osetlJlvlffi mlkromanomet-
rom, postavljenim na izlazu dimnih gasova iz karla.
SIika 37 - poluge
regulatora promaje
Regulator sagorevanja. Ova;. za odr-
zavanje potrebne jacine a ?C)stvu)e
dovoda koliCine vazduha u loiista kO)lm se reguhse sa-
gorevanje a sa tim i temperatura vode kod kotlova za
dena grejanje iii pritisak pare kod. kotlova za pan:o gre)a-
nje. Kod velikih kotlova regulaton su automatskt a
manjih su obieno i naravno} jeftiniji. Ovi su dovohol
gde nije uska granica temperature ili pritiska.
101
Jedna poluga, usled svoje dilatacije, dejstvuje na larue kojim se zatvara ill otvara
idapna za vazduh. Presek jednog takvog regulatora pokazan je na slid 37.
Regulatora ima raznih vrsta na slitnim principima, a izraduju se ohicno u fabri
e
kama kotlova u cijim se prospektima mogu nati potrebni tehnicki podaci.
Razne slavine. ventili, siberi" ventili sigumosti i druge armature i ureaaji, koji
se koriste u instalacijama grejanja dati su u prilogu na .sematski nacin kako se obicno
prikazuju i oznacavaju u projektima.
444-1 Sigumosni uredaji kod vodenog grejanja
Na instalacijama vodenog grejanja treba obavezno da se nalazi: termometar za va-
du. ekspanzioni sud i sigumosne cevi.
T ermometar za vodu. Postavljcn je na izlaznoj cevi glavnog veda kotla. Ter-
mometar je korisno postaviti i na dovodnoj cevi.
Radi kontrole ispravnosti rada termometra treba predvideti zavarenu cevcicu
u glavnom vodu} koja se ispunjava uljem gde se zivinim termometrom, s vre-
mena na vreme} kontrolise pokazivanje temperature ugradenog termometra (s1. 38).
Ekspanzioni sud. Maze bid otvorenog iii zatvorenog sro zavisi od toga
da li je instalacija vezana sa atmosierom iii nije.
Ekspanzioni sud olVorenug lipa n:tiazi se iznad najvise taeke instaiacije (ohicnn
u tavanu). S\uii za dilataciju vode od moguce najnize do najvise temperature.
Instalacija vodenog grejanja mora biti ispunjena vodorn
do najvisc tacke mreie, ti. do najviSeg nivoa ekspanzionog
suda. Nivo se kontrolise prelivnom cevi na sudu, koja se
spusta do kotiarnice fadi kontrole, pored slavine za punje-
nje instalacije. Umesto ove prclivne cevi moze se upot-
rehiti hidrometar, koji pokazuje najvise stanje vode. De-
taljan opis je U odeljku vodenog grejanja.
Ekspanzl'oni sud zalvorenog tipa smesten je u blizini
korla. Detaijan opis i sema ovih sudova sa odgovarajuCim
priborom izlozeni su u odeljku za vodeno grejanje (VI).
I Sigumosnc cevi samo 1<od otvorenih sistema. Pritisak
t-. koji vlada u kodu zavisi sarno od visine vode u instalaciji.
Stika 38 - Cevcica za Da ne bi u sluCajU veceg hldraulicnog otpora u instalacijt
kontrolu temperature do;h> do prcKors"::cnJ.u pntlska prilikom zagre-
vania svaki kotan mora rmati i direktan vod sigurnosnim
cevima do ekspanzionog suda ili sa atmosfcrolTJ.. Ove cevi moraju imati propisani
presek i ne sme postojati nikakva mogl..v;nost Ja budu zatvarane. Ovo mora biti
naznaceno i u projcktu.
ovih ccvi daro je U odcijLu vodenog grejanja.
Sigurnosni uredaji na. kotlu za parno grejanje
Na svakom kotlu
sigurnosna . od usna cev
manometar i tabiica 0
za pamo grejanje moraju bitt sledeCi sigurnosni uredaji:
(iii. venti; sigumosti), vodornerno staklo} alarmni signal,
tehnickim podacinn kotla.
102
Sigurnosna odufrtCi eev. Ova cev kod parnih kotlova niskog pritiska s,luzi
umesto ventila kod kotiOVl visokog pritiska. To je jedna U cev napun,ena
vodom koia sluil k30 hidrau]icni zatvarac. Krati krak cevi je spojen sa parnim pros-
torom korla. Duzi krak koji obezbeduje potreban pritisak je otvoren. Pri
cenju pritiska pare voda bude izbacena fZ cevi i nn taj naein pritisak u kotlu opadne,
Sledeca tabela daje priblizne prtcnike odusne cevi za parne kotlove:
T - 33
I
Kapadrct koth
Cisr precnik (un.) [mm]
I
I
C"lkgh-'j
I
Q, [w]
---
32
-----1---
60 40700
40 100 64000
50 200 133800
60 500 325700
80 1000 651000
100 1600 1093000
125 2800 1860000
150 5000 3256000
175 7500 5117000
Na s1. 39 sematski je prikazana jedna odusna cev, Levi kraj je spojen s kot-
lorn. Voda z3Hzlma poJozaj u gnnicama H prema odgovarajucem pritisku. Gornji
kraj slobodnog kraka ulazi u jedno lonce u kO,1e se prikuplja voda, koju preko-

IUii-
I III
II!!"
i j I:
t U
HH] I
[Ii I
I - !! I

Slikm 39 - JednolJtavna
sigurnosna cev Sliklt. 51 - Trostepena odusna eel'
103
raceni pritisak izbaci. Lonce je vezano sa atmosferom. Para koja- izlazi odvodi se
u atmosferu. Voda izbacena u ionCic, po padu pritiska vraca se u cev. Na slid se
vidi i jedna vise postavljena cev, kroz koju poCinje izduvavanje pre dostignutog
maksimalnog pritiska, Ovim se skrcne paznja lozaca blagovremeno
j
a izbegnu
nezelieni gUbicL Moze se umesto ove cevi snn .. iti ventil sigurnosti, koji se kod kot-
lova visokog pritiska mora staviti.
U slucaju da veliki raspon pritiska zahteva isuviSe dugu ccv, onda se moze
postaviti viSestruko s3vijena ccv (sl. 40).
Vodomerno staklo na kome je oznacen najvisi i najnizi dozvoljen nivo vode
u kotlu.
Alarmni signal (obicnn je u vidu pistaljke) reagira na nisko stanje nivoa vode
i na prekoracenje pritiska pare.
Aianometar za pritisak pare. Na kotlovima niskog pritiska graduisan obieno
od 0 do I at.
Tablica 0 podacirna karla (tip, pritisak, jaCina i dr.).
Pojedine instrumente za centralia grejanja proizvodi Metalflex u Tolminu.
445 JA<:::INA I GREJNA POVRSINA KOTLA
Jacina kotla je koliCina toplote koju treba da proizvede kotao a koja je sa
svoje strane jednaka toploti QR koju odaju svi radijatori (grejna tela) kojoj treba
dodati jos i sve toplotne gubitke u razvodnoj mrezi.
Za grub proracun povrsine kotla moze pos}uiiti sledeCi obrazac:
QR
AK=-(l + Z)
SK
(4.4)
ovde je: AK
SK
grejna povrsina kotla fm
2
),
specificno opterecenje grejne povrsine korla [W m-
2
]
Z dodatak zbog toplotruh gubitaka [%],
QR jal:ina radijatora (W]
Ovaj dodatak za razvode normalnih duzina moze se uzeti kao odredena ve-
liCina u zavisnosti naeina izvoocnja mrdc. Tako ie
z =
Z
=
Z
0,05 za zastiCene cevnc vodove kao SiO sil usponski vodovi na unutrasnjim
zidovima, horizontalna izolovana mreza kroz tople prostorije i s1.
0,10 za slabo zasticene vodove kao usponski vodovi na spoljnim zidovima,
horizontalna izoiovana mreza kroz hladne
0,15 za narocito siabo zasticene i razgranate vodove, usponske na spolj-
nim zidovima, mreZe kroz hladan tavan i sl.
Ovi dodaci ne vaze za dalekovode, kod kojih se moraju proracunati gubici
toplote u mrezi.
104
446 EKONOMICNOSY KRlTERlJUM ZA IZBOR GORIVA
Gde ce se upotrebiti kotao sa lozenjem ili c':r5tim iii,
koje ce se gorivo upotrebiti pokazace jedna solidna analIZa, kOJu treba prethodno
izvrsiti. Tu intervenise mo cena goriva, tako i cena prevoza, odvoda
gde ih ima, odd3vanje, cena instalacije, sigumost rada itd. oyu
uzeti ;edan duii period ekspioatacije kao i eventualno
stalacije. Svakako treba uzeti U obzir. i naein ko.r1a .li. penodu za k.OJl sf '::81
analiza. Pri ovomc se uzima U obzir 1 vek traJanJa pOjedimh elemenata 105t3 aCIJc.
Jedan primer ovakvog proracuna pokazuje kako se moze izvrsiti ova analiza.
Primer za uporedni p-toracun ko!tcmja postrojenja grejanja na ugalj (., Trbwlje"), ,gas
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
II.
12.
13.
14.
1 mazut
Potrebno je zagrevati iednu ustanovu koja Ce troliiti
Q, 325 [kWj
Izvditi uporednu analizu troskova pri upotrebi 3 vrstc goriva:
Podaci iz ponuda:
1. Dodatak oa prtjopravku za gasno loiiste
II. Dvdatak za marutne brenere sa rezervoarima
60000. - din.
240000. - din.
Zagrevanje se vrsi sa 2 kotla od 165 kW, od sivog Hva. Kotlovi su clankasti.
I
,
Ugalj [kgl Gas [m
3
1
I
mazut [kg]
I
Cena goriva C
g
(dinfkg-din/m
a
)
0,70, -din 2,OO.-din 2,50.-din
Toplotna moc H ... (l/kg - J/m
3
) 15 MJ 20MJ
40MJ
Koef. korisnog dejstva kotla "Ij
0,65
0,80 0,75
Broj Casova u pagonu godiSnje h = 1200
GodiSnja potrosn;a toplote Q g = h . Qa =
= 336 1()6
Ceoa topiote goriva:
175
400 255
eTa = C g l()11IH .. idin/4GJj
Cena korisne toplOle CJ{T = CTIJ/Y,
270 500 340
{din/4GJ]
Poveeanie usled gubitaka za regulisanje
40
(din/4GJl
I

I
500 340
C'1t Ukupna cena idi.nj4GJ I
,
310
\
104160 168000
114240
Godisnja cena gorivf.. -= Qo'
r ,
- --_. ""C,-
I
Loiac
\
48000 - -
12000
48000
Administrativni trosKoVl, popravke
-
PotrOsnja struje 1000 Cru;' 0,75'"""" 750 pc
20 din (vreme je manje ad efektivnog zbog
600
prekida za regulisanje)
!
4000 -
-
Ciscenje pepe\a i sljakc
I
I
!
Godisnja ukupns. cena
I
156160 180000
162840
I
I
I !
I
I
!O5
Aka b.i se, radi uporedenja, izracunala potro?ln;a dektriene energije koja hi bila potrebn&
za proizvodnju gamje koliCine toplote za godiSnji period cena bi iznosila aka 270.000 dina.r&.
Napomena: Navedene eeoc nisu aktuelne vee su uzete primera radi.
Cena samih kotlova nije uneta jer su identicni. Pod I i II je cena prepravki.
Pod 7 unet je dodatak za regulisanje koje nikad nije taka efikasno kao kad druge
dYe vrste goriva. Pod 11 dolazi gOdiSnji troSak na odriavanje i amortizaciju dela
pod I i II.
Ovakav primer sa tacnim dnevnim cenama pokazao hi koja VIsta goriva bi bila najekononticnija.
45 IZMENJIV ACI TOPLOTE
Ka-Ja toplotu ne dobijamo pretvaranjem druge vrste energije, vee samo
prenosenjem od jednog toplonose na drugi, to postiZemo u uredajima koji se zovu
izmenjivaCi toplote. U izmenjivacima se moze vrsiti zagrevanje drugog fluida,.
hladenje, isparavanje, kondenzovanje, vrenje i dr. Siroko podrucje primene iz-
menjivaca uslovilo je mnoge i razlicite njihove konstrukcije. Ovde ce se dati opis
onih koji u oblasti grejanja i klimatizacije dolaze u obzir a to su cevni protivstrujni
izmenjivaci.
Izmenjivac sa savijenim cevima. U cilindricnom rezervoaru od celie-nog lima
iIi sivog liva je ugraden snop savijenih celicnih, bakarnih iii mesinganih
ciji su krajevi upertlovani u jaku metalnu, obieno celicnu plocll, koja je pricvrScena
za prirubnicu rezervoara zajedno sa njegovirn poklopcem (stika 41). Para ulazi
s jedne strane poklopca, prolazi kroz grejne cevi i vraca se s druge strane kroz isti
poklopac kao kondenzat iii mesavina s vodorn. Voda za zagrevanje ulazi s donie
Slika 41 - Izmenjivac toplote
sa savijenirn cevima
Siika 42 - Izmcnjivac toplote sa pravim
cevima ("registar")
stranej prolazi kroz izmenjivac okolo grejnih cevi, koje Sli pregradene jednom
pregradom i zagrcjana izlazi kroz gornji otvor. Savijene cevi dozvoljavaju njihovu
dilataciju. Radi Ciscenja treba izvud ceo snop (registar) cevi. U slucaju propus-
tanja pojedinih cevi, do njihove zamene mogu se iskljuCiti zatvaranjem njihovih
krajeva.
sa pravitn cevima. Na siid 42 vidi se jedan ovakav izmenjivac
kod koga se cevi lakse Ciste i zamen;uju. Sa obe strane cevi Sil upertlovane za plocu
sarno plata je na jedno; st1'ani pricvrscena za obod - prirubnicu - rezervoara,
dok je s druge strane ploCa slobodna a izmedu nje i reze1'voara je zaptivka. Po-
klopci su sa otvorima i prirubnicama na obema stranamu. Ovakvi izmenjivaci
se primenjuju gdc ;e toplonosa para visokog pritiska iii pregrejana (vrda) voda.
IzmenjivaCi koji se koriste u instalacijama grejanja postavljaiu se iznad ni-
voa kotla a potrebno je predvideti mogucnosl lakog demontiranja i vadenja registra.
Radi smanjenja toplotnih gubitaka treba ih izolovatL Da bi se izbegli "vazdusni
106
jastuci", koji sprecavaju cirkulaciju i smanjuju efekat prcnosa topiote, treba pred-
videti ispusne Kada je potrebno vrsiti regulisanJe onda se stavliaju ventili
za smanjivanje - guScnje - cirkulacije iii za uspostavljanje kratkih spojeva izmedu
pojedinih elemenata,
Za proracun izmenjivaca treba pretpostaviti da je fdim stadoniran i da je
koeficijent prenose konstantan po duzini grejne povrSine. Gubid topiote se, fadi
uproscenja zanemaruju.
Kod veCih instalacija za grejanje prepofucljivo je da se ubace dva iii vise
izmenjivaca i to spojena paralelno. Na taj naein se pri manjim potrebama zagre-
vanja vrsi isldjucenje pojedinih izmenjivaca. Ako hi se ceiokupna kolicina vode
sprovodila kroz jedan izmenjivac to bi dovodilo do osetnog pada pritiska, Otuda
i otvori prildjucaka za odvod i dovod treba da su dovoljno dimenzionisani. Bolje
je zbog toga i pojedine izmenjivace, koje bi ttebalo iskijuciti, umesto toga kratko
spojiti, cime se ne bi poveC-ao otpor (u cevima) vee jos i smanjio.
Rede se nailazi na izmenjivace povezane u red jedan za drugim. Instaiacija
je slozenija skuplji su prikljucci.
Kod izmenjivaea grejanih parom mora se pre puStan;a urad ispustiti vaz-
duh. Kod pare niskog pritiska ovo se vrsi ili direktnim spojem kondenznog voda
sa atmosferom iii pomoeu automatskog ventila odmah iza gre,}nog registta. Po zatvaranju
pare kroz isti venill so upult. vazduh, Kod izrnenjiva'" koji so zagrevaju parom. ,"-""keg
pri!is"" ne postoji upustanje vazduha je, se najoelCe kondenzat odvodi u skup1jac pod
pritiskom. Na samom kondenzacionom loncu postoji jedan rucni ill automatski ventil za
ispuStanje vazduha,
Postoje predgrejaci u kojirna se voda zagreva direktnim meSanjem odnosno ubriz
u
gavanjem pare.
451 PRORACUN IZMENE k-OLlC'NE TOPLOTE U IZMENJIVACU
Kolicina topIote kOj? se"",men;a u izmenjivacu moze se izraziti sa
Qh:::h A -,k' fl.t".
gJe je:
A
k
1m
povrsina izni-enjivaca kroz koju se vrsi izmena toplote [mZ]
koeficijent preiaza toplote [W m -, K-' J
srednja temperaturska razHka izmedu oba fluida [K]
(4.5)
Aka se temperature dvaju fluida na uiazu u i izlazu i oznace indeksima 1 2 i btda
se pri tia - t2i > tii - leu, stavi
tlu - t2i = A tx a tli - t2u = all!
onda se razlika A t m nalazi pornocu jednacine:
gde je:
fil
y
Atx -- Illy
iJ.tx
- Ac:c
[K] {ut =
in l1t.x 1 ll.lz
n-
&.ty Aly
b.f
x
vcca temperaturska razlika dvaju fluida na jednom kraju izme-
njivaca,
6.l
y
mania temperaturska raziika na drugom kraju izmenjivaca.
lO7
maz.z& A tw; je U VD.Znosti kako 7...ll istosmeme tako j Z3 protivsmenw
se mol;(; p;;edstaviti kao funkcija:
izmenjivace.
gde ie:
f(iJ.l
Y
\ =
D.txJ
Gnmcka interpretadja. funkcije A tm daje d0voljnu tacnost za proracune.
46 KOTLARNICA
za kotlova f goriva moraju ispunjavati odreaene uslove da hi se
rad odvlJao sa 1 efektom. Na osnovu grubog proracuna potrebne kotie!-
ne topiote (50 Wm ) prosto"l' za zagrevanie ill korueen;em obrasca" 16) al '
'blifn . k tla . \-" n azJ. se
pn . a 0 1 se vcli izbor broja i njihova vrsta. Iz ovog podatka se do-
naS! sud 0 velicIDl prostonJe za kotlamicu Ked malih postrolen)'a I' e'.'-ih ' ,
k ' , ' J UlLll greJanJa mo-
te se otao sta;:ttl u neku prostoriju stana, inace treba neminovno obezbediti
za kotlova. goriva',zatim za prevoz goriva i odvod ostataka(Slja-
ke, kada Je gonvo Kod upot:ebe tecnih goriva videli smo da se za vece instalacije
lZvru: zgrade. Pnstupacnost kotIamici mora biti utoliko veta ukoliko
Je radllake manipulacije gorivom i Sljakom. KotIovi treba da su tako
onJentiSani da l.rn Je strana osvetljena dnevnom ill dovoljno jakom vestac-
kom da su M ureaaji pristupacni. Mora se prostor predvidati da bude
dovolJno velild 1 za remonta pojedinfu kotlova,
kanali za, dimniak !reba da su sto kraei i cevovodi sto sabijeniji. Veea
postrojen)a (lZllad 175 kW) treba da lmaJu direktan iziaz iz kotlarnice, Sasvim velika
postroJenJa moraJu z.a kotlamice imati odvojene zgrade.
Z8 gorivo marzju bin odvojcnc ali u neposrednoj b!izini kotlarnice.
Sv.
e
OV.O l?fojektant zgrade mora imati u vidu odmah po dobitku podataka
o kotlovtma 1. rasporedu,. je potrebna uska saradnja izmedu proiek-
tant::: 1 grcJanJa. Aka su rasporedeni u gruparna, a ima ih viSe,
potre,ban posluzivanja i okolo kotla (s prednje a po-
nekad I .zadnJe U zaVISnOStl vrste kotla) radi njihove rnontate i opravki,
r:rostoflJa ne zavisi sarno od veliCine kotIova vee i od svih ostalih
uredaJa: cevovoda, pumpi, bojiera, razmenjivaca i drugih 3Darata kojih
bude bIlo u konkretnom slueaju. .
. U postrojenja Te.sava se i sistem dovoda goriva i odvoda
sljake: kolicima} vagonetima na sinama iii viseCim itd. Ne
treba lZostaVlt1 1 dovolJno vdike otvore, koji Sll potrebni za unosenje kotlova i de-
108
lova u demontiranom stanju kao i dovoljno mesta za sabirace i dimne kanale. Oba-
vezno je predvideti instalaciju vodovoda. ..... , . .
U kotlamicama manjih kapaciteta sve instalaCllc I ured.al.l za 1
kontrolu rada treba da budu sto je.moguce jednostavniji da bi Ih mogh OPSIUZl-
vati i priuceni radnici. . ,
Glavni odvodi i skupijaci ne smeju staticki opterccl:3tl kotao .vee treba pred-
videti odvojene nosate. !vlogu se predvideti i u betonsktm plafomma.
Kada se izvrsi raspored kotlova, pumpi, izmenjivaca. organa <
Ciniti detaljan pk'1n mrcie i tome :reba ,
dimnjaka, dimnjace, temelju, opterecenJu, vodovl.ma struJc, odvodenju vode 1
o..<;;talog sto je predvideno gradevinskim planom. ..
Za vecc pogone treba odvojiti masinsko ode1enje u drugu proston)U,.
pumpi, izmenjivaca i drugih organa kao sto su
uredaji, glavni ventili itd. Obavezno Je .1 OdV8)an)e komandne table - stoIa ill
pulta sa elektrouredajima i instrumentlma.
Svuda ostaviti dovoljno meauprostora radi opsluzivanja i
Pumpe treba postavljati na pojedinacnim temeljima - .
Predvideti gde je potrebno i ventilaciju obnove. vazduha . 1, rad1
potrebne stalne temperature u kodarnici. Potrebno )e postav!tl
merenje spoline i unutrasnje temperature okolnog, sym
pogona treba sve predvideti na pianu projekta a ne ostavhatl za kaS01)e na resavanje
osoblju koje vrsi montaZu. ..' .
Pored prikljucaka za punjenje kotlova odnosno instalactJe trebu predvldeu
i poiarne hidrante. .. . . " 7 "
Fundamenti kotlova treba da su IzdlgnUtl 1 zbog vlage 1 lakseg
sljake. Odvod vode iz kotlarnice spojiti sa kanalizacijom, a gde nema
baht sa pumpom za izbacivanje. Visinu prostora treba odredttl p-r:ema zahtevlma
fabrike kotla. Otvore za dovod vazduha koji se trosi za sagorevan)e, treba takode
predvideti, u zavisnosti jaCine .' y
MontaZa kotla i armature se vrSl prema uputstvlma fabnke. Posie Za\' :sene
montate obavezno je kotlove ispitati na pritisak i to yodene za 1,,5 bar
radnog, a parne na 4 baJa. Tek posle ovoga kotlovl se mogu lzolovau, ako Je to
predvideno.
461 PROSTOiUJE ZA SMEIITA} GORIVA
Prostorija za smestaj goriva je iii do lozionice iii nje,
nva zavisi i od vrste goriva i lozenja. Kapacltet za gonvo treba da 1: s:o
veti bar za tromesecnu potrosnju normaine Zlme, Jer" ostalog,
leti ie jevtinija, a ukoliko je nedovoljno iSllseno, da Ima vise vremena za flJ:-
govo suSen;e. Mogucnost naslage treba cia bude oko 1,5, do 2 ffi. se
den jo i pregradene komore odredenog kapaciteta da bi se uvek lako ocemla KOll-
tina goriva, kojom se raspolaie.
461 DIMNJACA
Dim iz iozlsta kotlova najceSce izlazi pozadi kroz naroCit,e
rede odozdo, ispod kotla. Kotlovi i..z dva deia im,aju, po dva
spajanje dva iii vise prikljucaka sa dimnjakom oZHiuJe se naroCli1 dlmm kanal kO)1
109
se zove dimnjaca. Na dimnjaCi mora postojati dovoljan broj revizionih otvora za
pregled, ciSeenje i opravke. Dimnjaca treba da je sto moguce kraca, UkoHko se
V'odi pod zemljom, treba da je sa sve cetiri strane izolovana slojem vazduha od.
5 do 10 em radi spreeavanja hladenja i vlazenja.
Dufina dimnjace (izvan dimnjaka) ne treba da prede 30% visine dimnjaka
jer u protivnom moze da prouzrokuje velike smetnje. Pored toga treba da je bar
sa 10% nagiba i to sa usponom u pravcu kretanja dima. Presek dirnnjace, treba da
je najmanje za 30% veti od preseka dimnjaka.
Radi ciseenja od pepela i cadi treba predvideti pristupacne otvore. Gde
god je to moguce izbegavati da ovi otvori budu s gornje strane.
463 DIMNlAK
Za manje instalacije centralnog grejanja za dimnjake vaze isti principi kao
i za dimn;ake kucnih loziSta. Treba izbegavati dimnjake u spoljnim zidovima,
zasebno ih izvoditi za svako loziste i u njih se ne smeju prikljucivati nikakvi drugi
odvodi.
Za veee instalacije dimnjaci moraju biti iznad svih zgrada da ne dovode ni
do kakvih neugodnosti, narocito kada su u pitanju goriva bogata gasovima (kameni
ugalj), za koje se ne moze postiCi efikasno odstranjenje dimnili gasova. Kod velikili
instalacij a i zbog visoke temperature odvodnih gasova, dimnjake je potrebno Za-
sehno zidati izvan zgrade.
463M l ProracnD dimnjaka
Zbog klimatskih uticaja proral::un dimnjaka ne moze biti precizno izvrsen,
Radi obezbedenja funkci;e dimnjaka u pog1edu sigurnog odvodenja gasova i dovo-
denja vazduha u loziste, treba pri ovome voditi racuna 0 slcdcCim pojedinostima:
1. srednja temperatura gasova ne moze se unapred dati. Prema temperaturi
gasova na izlazu iz kotla i odnosa zagrevanja. u kotlu i hladenja u dimnim kanalima
dobijaju se razliCite temperature gasova u dimnjaku;
2. ulaz vazduha kroz razne procepe ("fa.15 vazduh") 'moze poremetiti tem-
peraturu u dimnjaku;
3. dimnjak treba da omoguCi proma;u i pri preopterecenju do 30%;
4. dimnjak mora obezbediti promaju i pre njcgovog potpunog zagrevan;a,
koje nekad traje i duze vrcmena;
5. na rad dimnjaka ne smeju imati uticaja meteoroloski uslovi - nevrerne,
vetar i dr.)
6. dimnjake treba obezbediti od vlage i hladenja.
Ceo probkm proracuna se svodi na to da se odredi presek i visina dimnjaka.
Ako vee postoje zgrade onda je visina njima odredena pa se iznalazi sarno presek.
Promaja koju treba da obezhcdi dlmnjak nailazi, pocev od ulaza u loziste
sve do izlaska iz dimnjaka, na razliCite otpore - resetka, loiiste sa slojem goriva,
kanali i njihove krivine, klapne za regulisanje i dr. Jacina promaje mora savla-
dati sve ove otpore i do preopterecenja lozista od 30%. Otpori loziSta, odnosno
kotla iznose oko 20 do 60 Pa i zavise od konstrukcijc kotla a sa njima nema
veze sam dimnjak.
lIO
JaCID(I, promaje koju mole proizvesti dimnjak racuna se po formuli:
[Pal (4.7)
gde ie:
WH - jacina promaje - depresija [Pal
p, gustin. vazduha [kg m -']
p. gustin. sagorelih sasova [kgm-']
H visina dimnjaka [m]
Sopstveni otpor E U dimnjaku treba promaja takode da savlada. On iznosi:
gde ie:
s
v
[Pal
- koeficijent trenja u dimnjaku
zbir pojedinacnih otpora
strana kvadratnog preseka dimnjaka
brzina strujanja gasova [m s-11
[m]
bnaiaicnje otpora dimnJaka
(4.8)
Otpor dimnjaka moze se meriti mikromanometrom. iii . stubom.
Iz razlike dinamicke i statickc depresije merene na u dunn.13k se
Merenjem promaje u podnozju dimnjaka aoblJ3 se
dimnjaka tj. jacina koja treba da savlada merenJc sa
zatvorenom klapnom za vazduh na ulazu U loziste statlcku olmn.,aka.
U tabeli T - 34 izracunate su karakteristicne velicme za 5 razlicltih VlSlna (N).
Y 34 -
1
I
2 3
H
I
t. p.
!
I
12 200
0
0,080
15 180
0
0,084
20 170
0
0,086
25
0,088
30
0,089
I
4
I
p,
0,126
0,126
O}126
0,126
0,126
5
Ps-P
g
0,046
0,042
0.040
0,033
0,037
I 6
H(p,-Pg)
0,552
0,630
O,BOO
0.950
1,110
Ovde je temperatura sagorelih gasova {v U 2, razliCita u zavis-
nosti visine dimnjaka. Za spoljnu temperaturu )e uZeta 10.
463-3 Odredivanje visine dimnjaka
Zadatak proracuna dimnjaka je da se odredi njegova ,:isina i presek tako
njegova ukupna jaCina umanjena sopstvenim otpotom dale potrebnu promaJu
lozis'lu
III
[pal
(4.9)
gde je:
Zo - promaja za savladivanje otpora loziSta
VeliCina E, prema jednaCini (4.8) zavisi od V, odnosno Yu, tj. od brzine i
gustine gasa - odnosno kolicine.
Radi reSenja ove jednaCine sa 2 nepoznate treba prctpostaviti jedan odnos
izmedu WH i E. Iz iskustva (po Gr()beru) prctpostavlja se da je:
paje onda:
E = (-:i-). lVli ; Zu = C l' lVII,
[Pal (4.10)
Ked zgrada ie vee unapred odrcdena visina H, ali ako je nedovoljna onda
se konstrukcijom povcCa ili sc doda;e ventilator.
Ukoliko postoje uslovi da se usvoji raspode1a J /4 : 3/4} onda za svaku visinu
H dimnjaka odgovara samo jedna racionalna promaja i obrnuto. Na primer 10-
l:istu koie zahreva promaiu od 40 Pa potreban je dimnjak sa H 12 m.
Na niskim zgradama, ako promaja ne bude dovoljna dimnjak se mora .pro-
duziti. Na suvise visokim zgradama ona se maze lako ograniciti.
463-4 Odredivanje preseka dimnjaka
Po formuli Redtenbachera nalazi se
gde je:
Ao
R.
H
"
Dalje je:
gde jc:
a
).

His
I
I R. I
Ao I
I n fH I
Clst presek dimnjaka [m' 1
protok sagorelih gasova [kg h -1 J
vis ina dimnjaka [m J
fakror = 900 - 1800.
I *-=V1
(4.11)
(4.12)
udeo promaje koju dimnjak utrosi na sopstveni otpor (povecanje
oko
otpor trenja = 0,06 - 0,085
3 do 4 (mesni otpori)
25 do 75 (granice izmedu kojih izraz 4, I! vazi)
lI2
Za proracune devolino je uzeti vrednost n iz tabele 35.
R Ii = se nalazi iz relacija:
Qh = Bn-Hu''t)
RI. = rBI!
odakle ie:
gde Ie:
Q, = iacina kotla [W]
B-1! = potrosnja goriva {W}
Hu = donja toplotna moe goriva [1 kg-I]
r = masa izgorelih gasova od 1 kg goriva [kgkg-']
"t) koeficijent korisnog dejstva loiista (,....., 0,7)
Kako se moze uzeti za danasnja goriva da je
izlazi daje:
R, .
r/H. = 0,00225 i ~ = 0,7
0,0025
0,7
Q"
. Q, = 35--
, 1000
T- 3S Faktor n ze. prorafun. Bamg preseka ditnnjaka (Din 4705)
Presek Visina dimn;aka [m]
I
,
I
10 12
I
15 20 25
strane precnik
[em] [em]
[w] Reguiisana jaCina loiiHa,
Faktot n
20 x 20
23 58000 58000 64000
I
-
I
-
1300 1200 1100
20 x 27
26 84000 87000 93000 105000 111000
1400 1300 1250 1200 1100
27 x 27
30 128000 134000 146000 163000 [75000
1500 1450 1400 1350 1300
27 X 40 37 192000 210000 221000 244000 279000
1550 1500 1450 1400 1400
40 x 40
45 291000 326000 349000 372000 419DOO
1600
I
1600 1550 1500 1450
I
I
I
I
(4.13)
(4.14)
(4.15)
(4.16)
30
-
-
210000
1250
291000
1350
442000
1400
113
T - 35 (nuUlVak)
I
40 x 53 52 462000 489000 547000
1 582000
640000
1700 1650 1600 1550 1500
53 x 53 60 698000 768000 i 838000 896000
1750 1700
I 1650
1600
53 x 66 67 931000
1
1012000 1105000 '1163000
1850 1800
I 1750
1700
66 x 66 75 1280000 11396000 1512000
1850
1
1800 1750
I 66 x 85 84
11861000
1977000
1850 1800
74 x 92 92
1
2210000 2443000
1900 1850
85 x 85 %
1
2443000 2675000
1900 1850
I
Za dimnjake sa okruglim presekom prvo treba ohracunati kao za kvadratni
presek i preracunati U okrugli. Za pravougaoni presek na isti naCin sarno odnos
strana naiviSe da bude I : 1,5.
4 6 3 ~ 5 Primer za ve:ihe
Za grupu od 2 clankasta kotla od livenog eelika, svaki od 12 m ~ grejne povdine, izraeu-
nati dimnjak pod pretpostavkom da visina zgrade odreduje visinu dimnjaka
H= 20m
Pri optereeenju grejne povdine od 9000 Wm-
1
ja&a 000 kotla je 244000 W j prema (4.16)
244000
R" = 3.5---." 854 kgh-
I
1000
lz tabele n"" 1400, pa je prema (4.11)
1 854
AI) = . -- = 0.136 m
2
"" 1360 c m ~
1400 20
fto znaci da prema vrsti zida moZe biti 34 X 40 em.
Za kotlove ispod 5 m
2
grejne povrsine ne vrsi se proracun. Postoje norme
a visina je najmanje 8 ffi.
Za promaje iznad 50 Pa treba izvrtiti proraeun.
Regulatora promaje iroa raznih konstrukcija a podaci se mogu dobiti od pro
izvodaca kotlova, koji ih obicno i proizvode.
Vecina proizvooaca leotIova daju podatk. i a konstrukclji dimnjaka i dimnjace
za svoje kotlove.
114
47 SNABDEVANJE TOPLOM VODOM
Danasnji proizvodaci kotlova za vodeno grejanje izraduju, kako je vee po-
menuto, i varijante tzv. kombinovanih kotlova kod kojih je u unutrasnjosti ugraden
rezervoar (sve vise od nerdajuceg celika) sa odvojenim razvodom.
KoliCina vode koji ovakvi kotlovi obezbedu;u za potrosnju priblizno je myna
trostrukoj zapremini dodatnog rezervoara po casu sa tcmperaturom oko 60.
Za iskljuCivo snabdevanje toplom vodom koriste se, kao 5tO je p07.nato,
bojleri zagrevani gasom iii elektricnom energijom.

1. Donja vnda
2. Gomja vrata
3. Pf'iIdiubIk za regulator promaje kod lOtenja sa Cvrstim gorivom
R 314"
4. Tabla sa instn.mentilTl\ (kotIoYSki termostat, sigumosni tetmostat,
termometar za meren)e temperatunil vade u kotIu, termometar za
merenje ternperatufe vode u bojleru j tattnostat bojlers)
5. Prikljuena cev
6. PrikljuCak za topIu vodu it bojIera R 314"
7. PritdjubV;: ze cfriru\aCiOnl vod R 314"
a. PrikljOOak za dovod hladne vod& u bojler R 3/4"
moo_
V
:00 ... 00:
/
y
V
W
V

V

V
V


10. DirTlnjaOa
11. Prildju6ak za povratni 'IOd R 2 112"
12. Slavina za punjanje \
13. Gorionik
14. BojIer

16. Zasun za peru
17. ElektrlCni grejae
18._-,-
19.Optata
stika 43 - Presek sa prednjim i zadnjim izgledom kotla RFB koji proizvodi Fabrika
radijatora i kotlova Radijator (FRIK). Zrenjanin
Gde je potrebno obezbediti velike koliCine topie vode primenjuju se izme-
njivaci toplote u kojima je primarni grejni fluid pregrejana voda iii vodena para
koji su upotrehljeni i za zagrevanje zgrada iii direktno ili opet preko odvojcnih
izmenjivaca.
115
471 VELIaNA BO]LERA
Da hi odredila veliCina. potrebno je ustanoviti dnevno kretan;e
potrebne kol1cme tople vode pn naJvecem opterecenju, Jedan takav grafikon je
dat na slici 44.
Temperatura vode za odrzavanje kupatila uzima se oko 45. Treba
izbegavati iznad 60, jer se poveeava dejstvo korozije. Gde je mreza razgranata
i ima viSe potrosaca topie vode nonnalne temperature, onda u slucaju nekih potrosaca
kojima je potrebna viSa temperatura vode treba predvideti ugradivanje dopunskih
rej.ca.
10
I

,

:.-.J.
o
2

eel!> 110

f-..J
1\

b \
,
'1".,
/ \
1--'
"
,. , ',j,.'
\
t/
,
-,-
--.
,:\
V
t\\
7' ,
./ ,-
6
j..-
k
\\ ,
tvrt
,
"
6 e 10 12 I. 16 18 20 2]h2l,
vre-me
Stika 44 - Dnevni graf'tkon prlbliine potroinje vode za Cetvoroclanu porodicu
Najveee apsolutno opterecenje je kada se sva mesta jednovremeno koriste.
Kako to nije cest sIucaj onda iz "dnevnog" grafikona za celu nedelju treba uzeti
kao merodavne srednje vrednosti duzih iskol'iscenja a ne vrhove.
Za stambene zgrade mogu za bojlere da posluze s1edece vrednosti:
T- 36
Broj domacinstva 1 2-4 5-7 8-10
Veliema bojlera [I] 200-300 600 800 1000-1200
preko 10 domaCinstava 100 1 po domaCinstvu
preko 50 domaCinstava 80 I po domacinstvu
preko 100 domaCimtava 70 I po domaCinstvu
L"
116
472 DNEVNA TOPLE VODE U ZGRADAMA
Domacinstva:
lavabo
kada bez tusn
kada sa tusem
svaki tuS
Restorani i hote1i:
wnivaonik
kuparila
Bolnice:
po glavi na dan
Praonice vesa:
za svakih 100 kg
suvog rublja
5- 15 1
150-250 I
250-350 I
8- JO 1
200 I
200-350 I
100-200 I
1400 I
Svakako prillkom definitivnog odredivanja kapaciteta potroine vode, treba vodi-
ti racuna 0 uslovima investitora.
Kombinovane kotlove i za potroAnu vodu proizVode vee pornenute fume: Radi-
jator, Norrahanunar, Tvomica tennickih uredaja Labin, EMD, TAM, CTC, itd. Odvo
jen. bojlere proizvode Metalnoindustrijsko preduzeee Cuprija, Industrija domoopreme
BanOVifi. Tiki Ljubljana i dr.
48 RADIJATORl (GREJNA TELA)
Opisani su glavni urec1aji za proizvodnju toplote iii bol;e receno za pret-
varanje energije goriva u toplotu, koji se primenjuju u sistemima grejanja. Ovu
proizvedenu kolicinu toplote treba preneti, rasporediti i deponovati u odredenim
prostorijama. Prenosenje se vcli cevnim vodovima a toplota se deponuje iz fluida
u radijatorima (grejna tela) odakle se odaje u prostoriju koju treba zagrevati. To-
plota ko;a se dobija u toplotnim centralama u kotlovima prenosi se kroz cevovode
fluidima (toplonooama) do radijatora u kojima oni, hladeei se, odaju toplotu. Ra-
dijatori, postajuCi topliji od okoline, zagrevaju je hladea se opet sa svoje strane.
I ovde je potrebno voditi raeuna 0 higijenskim. uslovima, tj. da se zadovolji stepen
ugodnosti, da je zagrevanje prostorije sto ravnomernije, cia zraeenje ne bude po-
tersoo i da se moze lako oddavati eistoea samih radijatora. Kada Sil u pitanju
radijatori Za prostorije gde uve Ijudi, treba da zauzimaju sto manje prostora i da
su estetskog izgleua.
Radijator treba da ima maIu toplomu inerciju i da se odavanje toplote moze
po zelji regulisari.
Za centralno grejanje postoji vise vrsta radijatora od kojih Sil najcesce u
upotrebi: cevni, clankasti i panelni. Kotlovi, alm Sll sffie!iteni u prostoriji, koju
zagrevati iIi u njenoj blizini, onda i oni vue ulogu radijatora, 0 eemu treba
vodiri racuna. 'To je slucaj kod etafnog grejanja ill manjih zgrada.
117
481 CEVNI RADIjATORI
Najjednostavniji oblik radij.tora je cev savijena u obliku serpentine. (Slika 45).
()vakvi radijatori su pogodni jer se cev mo:!e oblikovati taka da ne smeta u pro-
storiji. Toplotni fluid U ovim radijatorima cirkulise kontinualno.
Druga vrsta cevnog radijatora je tzv. cevni registar (s1. 46). Ovi radijatori
se sastoje iz viSe pravih cevi koje su zavarene u sabirne dovodne i odvodne komore,
posmvljene norm.alno na same cevi. Ulazna i izlazna su razdvojene zbog
omogucenja dilatacije prouzrokovane temperaturskom razlikom fluida na ulazu
i izlazu. Ova vrsta radijatora je pogodnija za visoke pritiske i temperature.
Radi poveeanja povrsine odavanja toplote cesto su na cevima zavarena rebra.
Ovim se smanjuje efekat zracenja.
Ovi cevni radijatari, zbog svoga relativno neestetskog izgleda, u upotrebi
su za radionice, sporedne prostorije i dr.
Unekoliko lepseg izgleda su kada se umesto okruglih cevi upotrebe profi-
lisane (s!. 47).
Slika 4S - Cevni radijator u vidu serpentine
.J..
-
....
-

i
..
-
.
- - .
I
I . .
:
i -
1;1
-

Stika 46 - Cevni radijator u vidu registra
482 PLoCAsu RADIjATORI
Ploeasti radijatori Sll sastavljeni od dye presovane polustranice od lima, sa
vertikalnirn iii horizontalnim kesonima. Vrlo su uzani, stavljaju se na zidove. Manje
su jaCine tako da sluZe samo za sporedne prostorije gde se ne raspolaZe sa suvise
prostora. Upotrebljavaju se sarno kod vodenih gre;anja lisled svojih tankih zidova
(1,25 do 1,5 rom).
118
b
Stika 47 - a) Registarski radt/ator od profilisanih cevi
b) Presek cevi sa dodatkom rebara
483 Ci.ANKASTI RADIJATORI
Najrasprostranjeniji su clankasti radijatori. CIanci
se izraduju bilo od sivog liva ili celicnog lima. Velicine
aanaka su normirane u nekoliko tipova a mogu se ni-
zati u proizvoljnom broju do izvesne granice, prema
proracunu potrebne toplote za odredene prostorije.
Radijatori od sivog !iva su u upotrebi i za pamo
i za vodeno grejanje. Od ce1icnog lima upotrebljavaju
se obieno samo za vodeno grejanje usled manje otpor-
nosti lima protivu korozije koja dolazi do veeeg izraiaja
kod parnog grejanja.
Clanci se vezuju, analogno kotlovnim, pomotu
eelicnih niplova (nazuvica). a.
Cianci se mogu sastojati iz ;edne iii vise verti-
kalnih supijina - stubova, pa se tako razlikuju - jedno Slika 48 - Preseci stuba
- ili visestubni. Na s1. 48a je jedan presek livenog
cetvorostubnog clanka a na s1. 48b presek jednog Clan-
ka od celicnog lima - trostubnog.
radi;atora, a.- Ii'veni,
b - od presovanog lima
Spoljni izgled radijatora od sivog liva sa presekom kod spo;a Cianaka vidi
se na 81. 49.
LakSe se odrtava cistoca na radijatorima sa manje stubova. Sa jednirn su sasvim
glatki. ali im je zato grejna pomina relativno manja.
Radi;atori od celicnog lima skoro su upola
laksi od livenih radijatora po jedinici odavanja
topiote. Mnogo im je jeftinija i jednostavnija izra-
da i prakticno su bez ikakve inercije. J edino ako su
od obicnog celicnog lima brzo korodiraju i kratko
traju. Zbog ovoga danas je vee uveliko tendencija
da se izraduju ad nerdajuceg ce1ika Cime i ova;
nedostatak otpada. Zavaruju se iii e1ektricnim iIi
autogenim zavarivanjem. Manje Stl osetljivi i na
mraz.
I radijatori od livenog gvozda mogu stradati
od korozije narocito kada nisu uvek potpuno is-
punjeni vodom.
CIanci radijatora od livenog gvozda se izra-
duju pojedinacno i spajaju niplovima koji imaju
izrezanu levu i desnu lozu.
CIanci do celicnog lima spajaju se u grope
od 2 do 4 zavarivanjem pa se ove grupe dalje spa
jaju niplovima.
484 SMESTAJ RADiJATORA
1 I II :..;

A .
r 1-- I- -
-t tf iif rl
I I
Slika 49 - Radijator od
Hvenih clan aka
119

A
JJl
Polotaj radijatora treba da omoguCi lako Ciseenje, slobodno strujanje vaz-
duha i zracenje.
Post2vljaju se na konzole iIi nozice. Prvi naCin je boJji ;e.r ne z3"isi od visine
poda, pa kako se montazni radovi centralnog grejanja vrse pre postavljanja poda,
moze vrlo lako da se dogode greske kod spojeva cevi sa radi;atorima.
Radi obezbedenja pravilne cirkulacije vazduha odstojan;e donie strane ra-
dijatora od poda treba da je najmanje 80 rum a od zida 50 mm.
/::'
/:
/ /
r ,-
"

"-
,/
(j
b
Slika 50 - Uticaj smeStaja radijatora na strujanje vazduha:
a - zagrejan vazduh silazi ka podu, boija ujednacenost
temperature, b - hladan vazduh sHazi ka podu
Najbolje zagrevanje i
iskoriscenje prostora je kada
se radHator postavi u nffiu
ispod prozora. Ako se usvoji
ovo reSenje onda odstojanje
gornje strane radijatora od
parapeta nise treba takode da
je najmanje 80 mm. Ovako
postavljanje radijatora uz
spoljne zidove obezbeauje
bolju ujednacenost tempera-
ture prostorija naroCito kod
visih plafona dok kod niskih
nema naroeitog znaeaja. avo
se koristi pa se kod nizm pla-
fona radijatori ka srcdini zgrade cime se
va instalacija,
znatno skracuju vodovi i pojevtinja-
Uticaj polozaja radijatora u jednoj prostoriji jasno se vidi na slici 50. Kada je ra-
dijator pored hladnog zida iii pod prozorom, bolja je ujednacenost temperatu-
re usled silaZenja topie vazdusne struje do poda.
120
Ako se radijator i2. nekog rmoga more: diet '0isoko, onda jt_' obw.vezno nainiti
pregradu kao na siici 51 inace bi se toplota zadrZavala sarno u gomjem. del11 prostorije.
-:..,-------:_-
-:.;:---.:: -..,:. ---.;
...... ---.... ---..... -.,:
-'------..:-
.,.;,. -----..,:---...
- - - --
Slika51 - Radiiatol." visoko
deflektorn., b - strujanje sa deflektorom
VeCi broj radij.tora daje boiju ujednai:enost temperatur.; aii. \0"0 ""ii""-
tinije rdenje pa za veee prostorije treba nai:i neki kompromis. Tv ;00 interveniie
i moguenost smdtaja i velitina radijatora dobivena proraamom.
Ako po proracunu. izade da je radijator suviSe veliki onda se deE na 2 ill
vise. Ne sme se ni pretenvati u duZini radijatora jer mu se pogor.Sava strujanje
fluida cime se i koeficijent korisnog dejstva radijatora umanjuje,
Kod vodenog grejanja ne treba cia predu broj od 40 clanaka koC' "arnog 30.
Ovo su krajnje granice koje ne treba uvek iskoristiti.
Treba dalje imati u vidu da pove6ma visina radijatora smanjuje cenu ali
i njegovu efikasnost. pa ako je u ritanju veti broj radijatora i to iziskuje jednu
investicionu i eksploatacionu
Odavanje toplote kod clankastih radijatora je vece Konvekcijom nego zra-
cenjem, kole se vrsi normalno od povriine, a ove sU kod ovih radijatora VeC1nom
okrenute jedne prema drugima i tako su bez velikog uticaja. Ovde trebs ponoviti
da toplotni zraci ne zagrevaju vazduh direktno vee preko predmeta na koji pada;u.
Zbog ovoga treba omogu6iti cirkulaciju vazduha oko radijatora ds hi. se obez-
bedio prenos toplote konvekdjom, koji je ovde dominantan. Ovo zahteva da se
ostave dovoljni meduprostori i omoguCi lako Ciseenje radijatora.
Ponekad je moguce i veStacki pojatati drkulaci;u vazduha otvorima u zidu
iii ventilatorima time se znatno pojacava odavanje toplote radijatora.
Od:wanje toplote radijatora na zracenje iznosi od 10 do 30% od ukupne
odate toplote.
Akc treba razmestiti radijatore u uzanu a visoku prostoriju kao! npr. u ste-
penistu onda se oni grupiSu po jacini u donjirn delovima sa progresivnim sma-
njenjem prema gore. Bez velike greAke moZe se jaCina radijatora U ovakvim prosto-
rijama rasporediti tak9 da, deleCi prostoriju po visini na 3 de1a, u donju treCinu
dode 50% od ukupne jacine radijatora, u srednju prema dobivenom proracunu
a u gornju ostatak.
Kada je spoljni zid) kod koga bi trebalo postaviti radijatot;. isuvise hlacian,
onda se postavlja izolacioni sloj.
121
Projeka'i: grejanja i nabavku njegovih elemenata potrebno je tesno koordi-
nirati sa projeictom i izvodenjem gradevine jer usled eventualnih nesiaganja moZe
doci do vrlo te.skih situadja pa i onemogucenja izvodenja kako je predvideno.
485 IdASKmANJE RADlJATORA
Radi prilagodavanja izgleda radijatora okolnom nameStaju u estetskom po-
gledU, uredenju stanova, postavijenim tapetima i sl. primenjuju se zakloni radi;atora.
Ovi zakloni u veeini slucajeva mogu umanjiti efekat radi;atora za 5 do 30% ako
nisu strUCno izvedeni pa ih treba izbegavati, u protivnom treba ovo wati u vidu
i predvideti odgovarajuce poveeanje radijatora, koje sa dodatkom zaklona poveeava
i ukUpnu cenu koStanja.
1. 2. A 3.

o

o
0
Q
0
5 50

6 .

5. 4.
j

'0'
50
SO

50
0
).---.<
0

1
50
S1ika 52 - Masltiranje radijatora punim i. reetkastim zaklonima
Kako ovi zakloni mogu dovesti do ometanja dohrog odr:tavanja eistoee, treba
predvideti njihovo lako skldanje, radi c;seenj. radijatora.
Ovi zakloru-obloge mogu biti od metala, lepenke,lesorrlta, drveta, metalne resetke i dr.
Sest razlicitih vrsta postavljanja ovm obloga prikazano je na sl. 52. Promene koje
one izazivaju U odavanju toplote radijatora, izraiene u % date su u taheli T - 37.
T - 37
! Vrsta obloge I
Iii
I 2 '
I
I
5
6
Promena odavanje toplote usled maskiranj& radijatora
Dimenzioni podaci
dimenzija A prema sl.
dimenzija A prema sL
dimenzija B = 0,8 A,
dimenzije E = 0,5 A
dimenzija E = A
dimenzija E = 1,5 A
dimenzija E = A
kako je na slici
B = 0,8 A
B = a,s A
C = I,5A i D = A
Odavanje toplote
menja se za (%1

-30
-5
122
Ovde Je A = sirina radijatora + 100 mm.
Projektant grejanja mora biti pretbodno obavesten kakvi ce zakloni ili obloge
doei U obzir tako da on 0 tome vodi raeuna prilikom proraeuna.
486 OPSTE PRIMIlDBE
Cla!1kasti radijatori dol .. e iz fabrike spojenih <'lanaka prema zabtevu. Na
svakom radijatoru se predvida regulacioni venti!.
Posle izvrSene montaie ce10kupna instalacija se ispituje na pritisak koji treba
d. je veCi z, 1,5 bar oct pritiska rada kotla, ali najmanje 4 bara.
Instalacije parnog grejanja niskog pritiska se ispituju na 4 ban.
Smatra se da je instalacija ispravna ako potreban pritisak, postignut TUenOIn
hidraulicnom I?umpom, posle 10 minuta ne opadne vise od 2%.
Radi;atori se isporueuju premazani zaStitnom bojom, ali se na lieu mesta,
posle ugradivanja bojadisu belim, sivim iIi nekim drugim lakom. Zracenje radija-
tora ne zavisi ad vrste boje vee neznatno se poveeava bojadisanjem pOvrSina, pa
je ono bolje nego sa neobojene povriine livenog gvo:lda.
Premazi aluminijum-bronzom smanjuju efekat zracen;a u odnosu nB p r e ~
maze uljanom bojom ili lakom.
Orijentacije radi ovako izgleda odavanj. toplote sa jedinice nekih razliCitib
povclina razlicitog matetijala:
glatke metalne pomine
sivi liv neobojen
farbane povrsine
cadave povrsine
0,65 - 1,90
14,00
15,50
16,75
"
"
"
Ni za radijatore nemamo JOB nase definitivne norme pa sU fabrike same
tipizirale pojedine vrste radi;atora.
U naSoj zemlji proizvode se radijatori ito:
- clankasti liveni od celicnib legura: Fabrika radijatora i kotlova Zrenjanin,
- vi!estubni: Tennik 2, Zelje.sra IIijaS, IIijaS, ljevaonica ,,P!amen" S1avonska
Potega,
- rebrasti: ,,Potega", Fabrika radijatora Lopare,
- plocasti: ,,Mediteran".
Proizvo<!aci radijatora od celicnog lima su:
- plocasti: Fabrika te!u1ickih uredl\ia Gorenje - Sombor - Aertermic, Jugoterm
Gnjilane, ,,Marko Orelkovit", Ucld Osik,
- clankasti: ,,Mol", EMO Celje - Ttika,
- od livenib legura a1uminijuma: Gorenje Sombor ,,Mural", Algreta Resen,
- rebrasti: Metalopreranivacka RO Poteg', ,,Potens Fondital" i Upovica Po-
povac .
Sve pomenute fahrike proizvode radijatore u vile varijanata i dimenzija. a na z a h ~
tev dostavljaju sve potrebne tebnicke podatke.
123
S1ib 53 - Radijator .Plamen" Ljevaonice teljeza i tvornjoo strojeva. Slavonska Pofeg.a
SIika S4 - Serija radijatora U: prog:rama Fabnlce radijal.ora i kotlova (FRIK). Zrenjanin
124
Siib 5S - Celicni panelni mdijator fabrike
"Jugotenn". Gnjilane, u pogonu
Stika 56 - Aluminijumski radijator .. Mural",
Gorenje
Montaia
na zid
.NUD
nog1ca
Slika $7 - Celicni radijator tipa .MOL" fabrike "Marko Oreikovic",
Licki Osik, sa viseeim i stojeeUn naellom montate
6
min. 12."
1. Konzola za zid IS 100176 -drana 12
2. Podia!na plotica M 10 JUS M.a. 12.012
3. Vijak za beton M 10 x 100
4. Navrtka M 10 JUS M.B. 1. 601
5. Ugaona konzols IS 100/76 - strana 12
6. Vijak sa iestougaonom glavom 1:8 drvo M 10 Yo 56 JLlS MB 1. 500
7. Plaltil:ni ~
8. Nozica IS 100176 - !trans 12
SUka 58 - Tri varijante ~ o n t a t e celinih pljosnatih radijatora fabrike .. Tennal",
Lopare: na be'tonsktt, "dxVenu i staklenu podlogu
125
126
T - 38 Radijatori .. Termik"
I
I
I
I
I
I
1- b ; Brni
I
Visina Razmak Sirins Sadtiaj
I
Tezina
,
Grejna
fi..,
,
I

stubova
I
[mmJ
I
[mmJ
I
[m:n] vade aank.
I
povriina
I

A B
I
c
I
[I]
I
[kgJ [m'J

I I
I
I
I
2
I
680 600 70 0,65 3,5 0,14 9,0
I
2
I
880 800 70 0,87 4,6 0,18 9,1
2 980 900 70 0,78 5,0 0,21 9,2
3
I
580 \ 500 110 0,88 4.4 0,18 9,0
3 680 600 110 0,90 5,3 0,22 8,6
3 880 800 110 1,21 7,1 0,28 8,5
4 430 350 160 0,80 4,5 0,19 8,6
I
4 580 500 160 1,15 6,0 0,26
,
8,6
4 680 600 160 1,30 7,0 0,31
I
8,4
4 880 800 160 1,50 9,7 0,40 8,2
5
j
880 500 220 1,50 7,7
I
0,35
i
8,1
I
Kod svih veliema D = 60 mm. Koeficijent k se odnosi na srednju tempe-
raturu vode 80 i temperaturu prostorija od 20.
T-39 Radijatori "Higijenik X"
Visina Razmak Sirina Sadriaj Teiina Grejm
[mm] [mmJ [mmJ vode aank. povrSina
A B C [IJ [kgJ [mil]
900 814 150 1,40 8,5 0,31
680 594 150 1,04 6,9 0,22
610 524 150 0,91 6,4 0,20
T - 40 Radijatorl ,,Higijenik" II i ,,Plamen" (Waduju Be po istim dimenzijama)
I
Razmak
I
Sirina
I
Sadriai
I
Teiina
I
Greina
I
Visina
I
fnunJ I
[mmJ [mmJ vode clanka
I
povdine
A
I
B C
I
OJ
I
[kgJ [mil] ,
i I I I
I
900 I 814
I
200 I 1,55
!
12,4 0,39
680
I 594 200
I
1,20 9,4 0,30
I
I
I
i
i
610 524 i 200 , 1,12 9,0 0,27
550 464
I
200
I
1,08 8,7 0,24
,
I 450 364 200 0,88 6,9 0,20 I
I
I I
,
Kod svih ovih radijatora je D = 60 mm.
T-41

i
'2
'"

4
4
4
4
6
6
6
6
6
7
7
9
9

.-

;;: .....
454
604
714
1104
454
604
71'
904
1104
604
1104
300
608

U
374
524
634
1024
374
524
634
824
1024
524
1024
208
516
" .-

",,-
132
132
132
132
194
194
194
194
194
225
225
290
290



0,85
1,15
1,65
0,95
1,30
1,55
2,00
2,45
1,50
1,80
0,90
1,95
I
I

u
f-<'"
1,30
1,70
2,10
3,30
1,90
2,60
3,10
4,00
4,90
3,00
5,60
1,80
3,90
I
I
8.1


0.13
0,17
0,21
0,33
0,19
0,26
0,31
0,40
0,49
0,30
0,56
0,18
0,39
127
Koeficijent proiaza
toplote [Wm-
1
X:-
1
J
2a vodu I za pam
11.89
11,77
11,36
11,36
11,78
11,58
11,29
10,83
11,26
11,46
11,11
11,77
11.71
12,89
12,65
12.22
12.06
12,67
12.49
12.06
11,93
11.77
12.36
11,55
12,64
12)1
Kod svih radij_tora duiina clanka je D = 45 mm, osim kod devetostubnih
gde fe D = 50 mm.
Koeficijent k SO smanjuje poveeanjem grejne povrsine, tako ako su radija-
tori od 5 ill 10. Clanaka onda Co k imati sledeee vrednosti:
T-42
I
I
k I
I
Ore;na I k Bro;
I
Visina Grejm po-
povriina
stubova A[mmJ vtIina [m2]
Za vodu I za pam \ [mil] Za vodu I za paru
4 454 0,64 9,59 10,37
II
1,28 9,28
I
9,90
4 604 .0;;7 9,t5 10,15 1,73 9,20 9,75
4 714 1,03 8,98 9,77
II
2,06 8,60
I
9,34
4 U04 1,63 8,87 9,39 3,25 8,42 9115
6 454 0,97 9,46
I
10,26
II.
1,94
I
9,16
I
9.76
6 604 1,30 . 9,39 10,00 2,60 8,93 9,56
6 714 1,55 9,00
I
9,64
(
3,10
i
8,62 9,20
6 904 1,97 8,93 9,46 3,95 8,46 9,07
6 U04 2A2 8,73 . '9,36
i
4,85
!
8,34 8,92
7 604 1,49 9,32 I ,9,91
I
2,99
I
8,78 9,41
7 U04 2,78 8,70
I
9,21 5,56 8,28 6,85
9 300 0,91 9 .55 10,21
II
1,83 9,10 9,82
9 608 1,94 9,04 9,70 3,89 8,75 9,16
487 PRORACUN RADIJATORA
Velicina radijatora se odreduje Da osnovu proratuna potrebne kolicine
lote koju on treba da oda za 1 cas, a u odredenoj prostoriji. Dobijena
mine radijatora se koristi za dimenzionisanje iz odgovarajucih tabe1a ill kar;oga. :':; -:\

128
Kolicina toplote QR koju odaje radijator dobija se po opStem obrascu:
\ QR = AR k etF - to) \ [WJ (4.17)
QR
AR=----
k (tF - to)
[m'] (4.18)
gde ie:
An grejna povrsina radijatora [rnZ]
k koeficijent prolaza topiote radijatora [W m-
2
K]
IF - srednja temperatura grejnog fluida [OC]
to - okolna temperatura [OC]
Grejni fluid moze biti vodena para, voda ill u novije vreme i druge teenosti
(specijalna ulja, antifrizi i dr.).
Za teem grejni fluid njegova srednja temperatura se uzima kao aritmeticka
sredina temperature !eenosti nB ulazu i izlazu iz radijatora:
tF =
tFu - tFt rOC]
2
gde je:
tF. = temperatura t.enosti (vode) na u1azu u radiiator CC]
tp = temperatura teenosti na izlazu radijatora rq
Iz (4.17) 50 dobija:
[W]
odakle ie:
[m']
(4.19)
(4.20)
Kollema topiote koju odaje radijator ravna je koliCini topIote koju fluid
iz mreie; hladeei se od tpu na tPb deponuje u samom radijatoru a koja iznosi:
I QR = OR . Cp ('Fa - tn) I [W] (4.21)
gde Ie:
OR - protok teenosti kroz radijator [kgh-I],
cp - masona kolieina topiote fluid a [1 kg-I K-Ij.
129
iz jednaeina (4.20) i (4.21) dobija se uvid 0 uticaju temperatura razvodne i povrat
ne teenosti (IF. i lFi) na izbor pojedinili elemenata postrojenja.
Vidi se odmah da je grejna povrSina radijatora u obmutoj srazrneri sa sred-
njem temperaturom tecnog fluida.
Rako je za sada za vodeno grejanje u upotrebi veCinom voda kao teeni fluid,
uze6e se daje njenD; temperatura izmedu kotla i radijatora 90.
Razmatrace se samo uticaj povrame vode.
Jednaeina (4.21) pokazuje da e pri konstantnom QR smanjenje temper.turske raz
like tFu -tFi' odnosno povecanje tn, izazvati povecanje protoka, tj, i precnika
cevi. Dalje treba imati u vidu da ovo smanjenje temperaturske razlike jo! za so
born i smanjenje napora PH sto takode utiee na dimenzionisan;e mrde. Znaci po-
veeanje temperature izlazne vode iz radijatora tPi odnosno temperature fluida
u povramoj mrdi izaziva povet:anj e protoka a smanjenje povriine radijatora i na-
pora, drugim reeima jevtinije radi;atore a skuplju mreZu.
Zbog ovoga mora izvrSiti analizu ceoe kostanja i utvrditi 8ta ce
bid povoljnije u krajnjem slucaju uzimajuci u obzir i investicione i eksploatacione
trOsko\le.
Usvojene temperature za vodeno gravitaciono grejanje jesu: tFu = 90
0
i tF' = 70. Kada se u grejaniu ukljueuje pumpa radi obezbedenja cirkulacije
i njenog poveeanja (pumpno grejanje), onda je osetno veCi, pa se uzima
vece tFt eime se pojevtin;avaju radijatori.
Meautim, smanjeI\ie ovih temperatura poboljlava higijenske i eksploatacione
uslove, pa radi toga treba unekoliko prihvatitf i vece tro!kove.
Temperatura f1uida kod pamog grejanja niskog pritiska je 100, tj. ona od-
govara temperaturi zasicene pare na odgovarajucem pritisku.
Koefici;ent k dat je u tabelama T -43 i T -44, u zavisnosti fluida, oblika
radijatora odnosno preenika cevi.
U ovim tabelama vrednost k je data za temperatursku razliku
A 'Pet + EPt
ut = - to
2
gde je, kako je reCeno, uzeto za vodeno grejanje:
tpu = 90; tFi = 70; to = 20
odakle je
At = 60
Medutim, kako k zavisi od 6. t onda za promenjene uslove t'pu, t'p, i to treba
izvcliti korekciju prema novo; razlici 6.t' pa se korigovani koeficijent prolaza Ie
za clankaste radijatore nalazi po sledeeem obrascu:
I k'=kl,
(4.22)
130
Kod parnog grejanja At je uglavnorn konstantno pa je k dato u
stl oblika radijatora.
Iz gomjih podataka nalazi se ponehna povrSina radijatora:
I
AR= .. I (m']
k 6.,
(4.23)
Medutim, ako je vee proracunata povriina radi;atora AR po prvobitnim
uslovima tfL> It i to pa je potrebno korigovati za nove uslove 1',,> t't it', tj. ad fl.t
na At ooda se .moze sa dovol;no taenosti to direktno izvrsiti bez traZenja novog
k'. To se vrsi po sledeeem obrascu, gde je A'R nova pOvrSina radijatore:
(
6., )1.25 I
A' R = AR:;; I (m']
(4.24)
Prema tipu radi;atora koji se usvoji iz kataloga firme, u kome su dati podaci
o grejnim povrsinama pojedinih clanaka, odreduje se potreban bro; Clanaka za
svaki radijator.
Danas se cIanci izraduju sa povrSinom od 0,1 do 0,6 mil. Ukoliko se koefi-
cljent k ne dobij. iz podataka proizvodaea, moze posluZiti ,ledee. tabela T -43.
T-43 KoeflclJen, k za radllatore [Wm-'j
!
Vodeno grejanje
II
Parno grejanje
I
Razmak I
niplova
I
lirina aanka [mmj
u [mm]
100
I
150
I
200
I
250
I
100
I
150
I
200
I
250
I I I
I

I
I
I I
i I
300
I
9,30 8.96 8,60 8.26 10,00 9,65 9.30
500
I
9.00
I
8,49 8.26
I
7.91 10.23 9.30
I
8,96
600 8,84 8.37 8.14 7.79 10.12 9,42 9,19
I
8,84
1000
I
8,49
I
8.14 7.79 7.44 9.77 9.19 8,84
I
8,49
I
T-44
spoljni preenik [mm] do 50 50--70 preko 70
I
vodeno grejanje 10.82 - 13,49 10.35 - 12.91 9,89 - 12.33
parno grejanje 11.64 - 14.65 11.17 - 13.96 10.70 -13.38
I
Koeficijent k za otvorene rebraste cevi: za vodeno grejanje: 4,5 - 6,0;
pamo grejanje: 5,2 - 6.5.
Radij.tore gde god je moguee, treba postavljati pored hladoih pregradoih
povrSina (spoljnih zidova, ispod prozora) jer se postiZe bolja ujednaeenost tempe-
rature prostorija.
Osigurati dovoljnu pristupacnost radi c;seenja radijatora jer se zaprljanim
radijatorima spreeava odavanje toplote konvekcijom, koje je kod radijatora do-
minantno.
131
49 KONVEKTORI
Konvektori spadaju u vrstu cevnog radijatora, na kome Sll gusto nataknuta
rebra iIi lamele od lima pa su poznati pod nazivom joS i lamelasti grejaci. SmeSteni
su u narocita udubljenja - sahtove i irnaju deflektore od lima koji usmeravaju
kretanje vazduha, koji odozdo ulazi hladan, greje se penjuci se i zagre;an izlazi
na gornjem otvoru.
Stika 59 - Sematski izgled
postavljanja konvektora
Shematski izgled konvektora i njegovog postavljanja
vidi se na s1. 59 (Preduzeee "Tennoelektro").
Odavanje toplote je pretdno konvekcijom, odakle
im i ime potice. Zracenjem odaje neznatnu kolicinu
toplote preko opIate ili pregrade.
Slika 60 - Postavljanje kon-
vektora u nisi
Slika 61 - Postavljanje kon-
vektora u kupatilu
Postavljaju se u zidnim otvorima iIi nisama stO niZe a strujanje vazduha
se poveCava visinom obloge-maske koja dejstvuje kao dimnjak a jos i suZavanjem
okolo cevi - grejaca. Ovo povecava efekat konvekcije a time i brfe zagrevanje
prostorije.
Ce10kupan efekat zagrevanja zavisi od povrsine grejaca, vrste fluida od-
nosno njegove temperaturske razlike povrsine grejaca i okolne temperature,
konstrukcije i oblika od cega zavisi efekat konvekcije.
J aCina se pode.sava, pored reguliSuceg ventila, jos i zatvaranjem otvora za
prolaz vazduha koje se postiZe narocitim zaluzinama. Ovaj drugi naein je podesan
za prostorije koje se ne moraju zagrevati, a zadrfavajuCi topao radijator, ne pos-
toji opasnost njegovog smrzavanja kao kada se on iskljuci.
Konvektori se primenjuju i kod vodenog i kod parnog grejanja, za visoke
pritiske i temperature. Specificki su jeftiniji od radi;atora usled jednost8:nije i
svoje manje teZine. Zagrevanje se br:i:e postiZe usled manje kolicine flwda .li. nJlIna.
Nedostaci Su im teSko odrZavanje tistoCe zbog prasine koja se talOZl 1 pored
cfrkulacije vazduha. Zbog ovog im treba predvideti bar lako skidanje oklopa
raeli cisCeo; .
Nisu dovoljno higijenski. i podesni su samo za visoke prostorije, radionice
i s1. koje se ne moraju stalno zagrevati.
132
U naioj zemlji konvektore izraduju preduzeca "Termoelektro" i ,,14. decembar"
u Beogradu. Slike 60 i 61 pokazuju neke od n.cina post.vljanja konvelctor. koje izvo-
dI "Tennoelektro. SIika 62 pokazuje grejac sa lamelama. U prospektima ovm predu-
..a. dat! au svi tehnlck! podaci 0 raznim tlpovima konvektora koje oni izraiIujn sa upnt-
stvima I dlmenzijama za ugradivanJe.
SUka 62 - GrejaCi konvektora ,,14. decembat"
Na kraju da se pomenu panelni radijatori, koji se sastoje. ?d tela
ugradenib u velikint povrsinama plafona, zidova iIi podova, lIi
Mogu biti zagrevani vodom i elektricnom strujom, 0 njihovim osobinama 1 kon-
strUkciji biee govora u odeljku VI panelnog grejanja.
ODELJAK V
5. RAZVODENJE TOPLOTE
51 OrSTiDEO
Za transport toplono!e (fluida) centralnog grejanja od proizvodaca toplote - kot-
la ill solamog radljatora slUz1 razvodna mreta. Glavni element! mre1e au ceviodgovara-
jutih dlmenzlja. Pored cevi dolaze joi ; drug! razlic;t! spojni i reguliJufi uredajl.
Kako eevi taka i svi ostali uredaji koji su u upotrebi za nonnalne instalacije,
normirani su i nalaze se U odgovarajuCim. prirucnicima i katalozima pa ce se zato
dati njibov kiallk opis bez detaljnog proucavanja.
Sematski prikaz raznih elemenata dat je u prilogu pa je pozeljno da se takvo
oznacavanje primeni prilikom izrade projekat:a.
Podaci za cevi su: spoljni i unutraAnji preCnik, tetina po duinom metro
. i materijal, pored drugih koji ovde nisu potrebni. Normirana im je duiina obieno 6 m.
Za centralna grejanja u upotrebi su cme ccliene cevi sa tankim i debelim
zidom, sa savovima i bez sava. Za vodovod su u upotrebi pocinkovane ce1icne cevi.
Debelozidne cev1 su sa i bez iava i obicno se koriste do precnika od 2" (2 cola) :=
= 225,39 rom .., 5 em (njiliove standardne mere se daju obleno u colima, ail i ove
kao I ostale mogu imati dlmenzlj. u melat$kom sistemu. tj. u milimettima). Cevi se spa-
Stika 63 - Nazuvica ( .mui") sa navojem
jaju bilo ,,mufovima" (nazuvicama) iii zavarivanjem. Za spajanj. sa mufovima na ovim
eevimaje izrezan na oba kraja vitvort navoj (slike 63, 64, 65).
134
--- -,---
\ i
Cf'V sa G<Smm t
" I
Slika 64 _ Ravno zavarivanje cevi istog
preenika
Slika 65 - NaCin zavarivanja cevi razliCitog
preenika, a - prosiren manji preenik, b _
smen veCi preenik
Na mestima gde veza treba da omogu-
ci povremeno demontiranje. ill je nije mogu-
ce izvesti na jedan od pomenuta dva natina,
onda se izvodi pomocu prirubnica ill holen-
dera (slike 66, 67 i 68),
Slika 66 - Koleno sa holenderom
Tankozidne cevi nemaju navoj i spa-
jaju se ill zavarivanjem ill pomocu zavare-
ne prirubnice ill pertlovanjem sa holende
rom.

---,-- Obrada kraleva
_ prom. DIN 2559
d.
r,
1----
J..-----d,----!
r------D------i
Stika 67 - Presek prirubnice ("Energoinvest", Sarajevo)
Za raevanje sluZe razliCiti T - komadi i "krstovi", obicno pod 90 ali mogu
biti i pod drugim uglovima (45, 60).
Najrnanja dimenzija cevi. koje se upotrebljavaju u instruacijarna centralnih greja-
njl je 12,695 nun (1/2"), za gravitaclono, a za pumpno 9,525 mm (3/8").
Radi promene pravea, cevi se iii
savijaju iii na takvim mesrima spajaju po-
motu kolena. Savijanje cevi se vrSi ill u
hladnom ill u toplom stanju u zavisnosti
njihovog preCnika i materijala, Tanje
cevi se savijaju u hladnom stanju. Da se
presek ne bi na savijenim mestima ose-
tnije smanjio, cevi se prilikom savijanja
ispunjavaju peskom ill smolom,
Za bIte i preciznije savijanje potreb-
no je napraviti odgovarajw!e alate.
135
+
-L.U..L., _.
SHka 68 - Spoj cevi prirubnicom
Pre montaie treba dobro pregledati da Ii su cevi iznutra ciste. Ukoliko nisu
potrebno ih je oeistiti.
Ako skretanje s pravca treba izvesti pod uglom od 90 onda se cevi ne savijaju
vee se upotrebi umesto spojnog mufa koleno.
1 Sta10i ogranci so izvode
zavarivanjem. Ovo treba so-
lidno i precizno miti drZeCi
se ustanovljenih propisa za-
varivanja, koji su i kod nas
u vaZnosti. J edan ogranak je
pokazan na sl. 69,
i
I

,
-+,-,+-,_._,_._,-1-
111m 1m I
Radi obezbedenja za-
ptivanja navojni spojevi se pre
navijanja omotavaju kucinom
natopljenom minijumom ill
lanenim uljem ("fimajs").
SI}S5SSSSSSS>S55sssH
Slika 69 - Ritevanje cevi zavarivanjem
Svi prikljutcl i spojni de10vi (uobitajeni nazivi u lIgovini ,,fitinzi") su standardizovani_
UCvriCenje i veSanje cevi se mi pomoeu razliitih nosaea ill vodica koji
su ubetonirani u zidu. Mora se uvek voditi racuna 0 moguenosti dilatacije. Neke
vrste nosaCa su pokazane na sl. 70 (vodica na vertikali) zatim na sl. 71,72 i 73 raz-
liCiti nosaCi u vidu se!ni i ogrlica.
Slika 70 - Vodka za yeitikalnu cev
SUb 71 - Nosat za tanje cevi


SIiIta 72 - Nosae za deblje cevi
136
Istezanje celicne cevl usled zagrevanja od 0 - IOOC je pribliZno 1,2 nun po dut-
nom metru, Da ne hi do!!.o do njihovog prskanja usled ovoga u pojedine vodove se uba-
cuju narociti kompenzatorl. Postoje tri osnovne koncepcije:
- U obliku lire ill slova U (na s1. 74 i 75),
klizni kompenzatori (s1. 76) i
aksijalni u vidu hannonike (membrane) s1. 77 i 78).
Slika 74 - Dnata-
doni kompenzator
,,Lirt/'
Slika 75 - DiJata-
cioni "U" kompen-
zator
stika 73 - NosaC za vile cevi Stika 16 - Klizni kompenzator
Takoc1e veza cevi sa nosaCima ne srne biti evrsta vee treba im omoguCiti
klizanje u njima.
Ukoliko se cev vodi pod uglom onda ni;e ni potrebno na toj re1aciji pred-
vid.ti kompeuzatore do mesta ui:vrScenja, jer sam ug.o vrSi tu uJogu.
&1ika 77 - Kompenzator u vidu harmonike
Kompenzator u vidu lire jednostavan je i najsigurniji u radu, samo zauzima
dasta prostora. Na 51. 79 dat je odnos visine kompenzatora CU) i duZine pravog
dela voda izmedu evrstih oslonaca.
Slika 78 - Sematski izgled membranskog
kompenzatora
137
2-3)0
SIika 79 - Mere za ugradivanje "Lira" i
"U" kompenzatora
Klizni kompeilzator zauzima mnogo manje mesta ali je skuplji i mora se
staviti zaptivka koja nije dugotrajna pa se mora zamenjivati.
Kompenz.tor u vidu hannonike ima iste nedostatke kao i prethodni jer
mu lhn od kog. je izradeua hannonika, koja prima dilamciju, vre!Ilenom prska
pa se i ona mora zamenjivati.
Dimeuzije kompenzator. treba izabrati premo veli8ni dilatacije lll1'<2e,
odnosno deonice, koju on kompenzuje.
Sve vrste kompenzatora treha stavljati u sredinu izmed"u evrstih taaka.
Treba voditi racuna: 0 tome da se racva, koja ide ad cevi koja je izlo1ena d i l a t a ~
ciji pod uglom ne pricvrsti suviSe blizu mesta savijanja, ve6 da se oatavi dovoljno rasto8
janja kako bi se taj deo mogao bez smetnji savij.ti, zbog dilat.cije gI.vnog vods, inace
bi moglo doCi do smicanja, odno8Oo do prskanja kod spojeva covi.
Kada zgrada nije visoka, u vertikalnim kracima kompenzatori nisu ni pot-
rebru."Cvrsta taCka"se stavi u sredinu voda da se dilatacija raspodeli na dva de1a.
Potrebno je same voditi raCuna da ima dovoljno odstojanja izmed.u voda i radija-
tora da ne hi doolo do smicanja.
Sve !to je navedeno u op.ltem delu 0 razvodenju toplote kod centralnog grejanja
vaZi i za solarne instalacije.
52 PODELA MREZE PREMA KRETA,NJU FLUIDA
Cevni vodovi kod centralnih grejanja prema funkciji se dele na razvodnu
(odvodnu) i povratnu (dovodnu) mreZu. Prema njihovom orijentisanju dele se
joS na vertikalne i horizontalne krakove (vertikale i honzontale).
Vertikalni vodovi, prema smeru cirkulacije fluida, mogu biti usponski
i silazru.
Vodenje i nacin smeStaja mrde zavisi od sistema grejanja i namene prosto-
rija kojiroa prolazi mreta. U prostorijama za stanovanje nije pozeljno da se vidi
rna kakva mreia cevi. Prema tome vertikale se izvode u zljebovima, koji su za tu
svrhu predvideni u zidovima. U prostori}ama U kojima se ne stanuje cevi se mogu
postaviti i otvoreno na zidu pomoeu pomenutih nosaea.
Ve1icma zljeba treba da omoguCi, pored smeStaja svih predvidenfu _ cevi,
jos i farbanje i izolaciju. Sve cevi, bilo otvorene bilo da su u iljebu, treba najpre
premazati minijumom a potom one koje ostaju otvorene jos i farbom i lakom istog
tona kao i radijatore, dok zatvorene cevi treba omotati specijalnom talasastom
hartijom, ukoliko nije predvidena odredena vrsta izolacije.
138
53 PODELA PREMA POLOZAJU RAZVODNE MREZE
Horizontalna mrda moze biti postavl;ena bilo iznad bile ispod radijatora.
Prema tome se razlikuje gornji iIi donji razvod.
Ako je u pitan;u gorn;i razvod, horizontalna razvodna tnreta vodi se po tavanu
dok je povratna u podrumu bilo pod ili kroz naroCito predvidene kanale
u podu. Cevna mreZa se ne sme voditi kroz zeml;ani pod direktno.
Don;i razvod se mora obavezno primeniti ako je predvideno zagrevanje
podrumskih odnosno suterenskih prostorija.
U etainom grejanju donja mreia se postavlja ispod poda u meduspratnu
konstruICciju istog sprata a gornja ispod poda sledeecg sprata. J edino akc ovako
nije moguce onda se gornja mreZa sprovodi ispod tavanice istog sprata.
Ako je u pitanju donji razvod, razvodna mreia se vodi pod tavanicom pod-
ruma kada je u pitanju gravitaciono grejanje radi odstranjenja uticaja hladenja od
pavratne mreZe. Kod pumpnag grejanja abe mreZe i razvadna i pavratna magu se
postaviti u zajedniCki kana!.
Harizantalna mreZa, kojeg bila sistema grejanja, mora imati u svima svojim
deonicama izvestan pad. Kod vodenog grejanja ovaj pad sluZi za lakSe evakuisanje
vazduha iz cevnih vodova, koje je veoma vaZno jer prisustvo vazduSnih mehuriea
u -cevima u pojedinim slucajevima moze ozhiljno ometati a i sasvim prekiJauti
cirkulaciju. Pored toga ovaj pad je potrehan jos i da hi se mogla isprazniti 'inst;Ua-
cija raeli opravlti ili kada u zimskom periodu nije u upotrebi, da ne dode do snir-
zavan;a.
Ako bi se npr. u nekoj deonici nalazio pregib kao na s1. 80, vazduSni mehu-
rici, koji bi se tu obrazovali, mogli bi potpuno prekinuti cirkulaciju Ato hi izazvalo
prestanak funkcionisanja zagrevanja. Ako se ovakva mesta ne mogu izbeei onda se
mora na vrhu pregiba predvideti narociti ventil za ispust vazduha koji se kroz
njega s vremena na vreme ispuSta. Ovakve pregibe ni,e preporucljivo izvoditi pa
ih treba izbegavati ukoliko god je to moguCe.
PraZnjenje instalaci;e se normalno vrsi na jednom mestu i
zbog cega tamo treba predvideti ispusni ventil sa odvodom.
to u kotlarnid,
Kod parnog grejanja raz-
vodna mrda se naziva JOB i
parna a povratna - kondenzna.
Oba voda takode moraju imati
odredeni pad raeli odvodenja
kondenzata koji se na hladnijim
mestirna ne moze izbeci.
Sakupljanje kondenzata u
nekom "dZepu" parnog voda,
kao .to ie na sl. 81, onemoguCilo
hi proticanje pare i obustavilo
clrkulaciju. Ako se ovo na neki
nacin ne bi moglo izbeei, na
najniZim mestima ovakvih "dZe-
povs" obavezno je takode pred-
videti ventile za odvodenje
kondenzata.
Slika 80 - Skupljanje mehuriea U izdignuq
tijim pregibima horizontalnih cevi vodenog gre;an;a
Slika 81 _ Hidraulieni eep u parnom vodu stvoren
sirupljanjem kondenzata u ulegnucima horizontalnth cevi
139
Nagib pamog voda bolje je izvesti u strujanja pare radi lakseg oticanja kon-
denzata. Nagib kondenzne mrete je uvek prema kotlamici.
Nagib svake horizontalne mreze se kreee od 0,5 do 1 %.
Posle zamene montate ce!okupna instalacija se isproba pod pritiskom.
Za parno grejanje pritisak ispitivanja ;e propisan u zavisnosti pritiska pare.
Kod vodenog grejanja treba pritisak ispitivanja da bude veCi od onoga koji
se ima postiCi U upotrebi, za 1,3 bar, ali najrnanje 4 bara. Medutim, ako je pritisak
korla veti od ovako odredenog pritiska onda se uzima za ispitivanje ovaj veti
pritisak.
Ispitivan;e pod: pritiskom se vrSi hidraulickom probom s time sto se postig-
nuti pritisak mora odriati u instalaciji bar 15 minUta bez daljeg dejstva pumpe.
Posle izvdenih proba na pritisak potrebno je izvrsiti i probno lozenje, pro-
veriti celokupnu instalaciju i u;ednacenost zagrevanja pojedinih radijatora, koje
treba tom prilikom i regulisati.
Tek posle uspe.sno izvrsenih ispitivanja prisrupa se farbanju i oblaganju
cevi, ako je to predvideno, nekom vrstom izolacije.
54 UREBAJI ZA ZATV ARANJE
Kao organi za zatvaranje vodova u mrez.i uglavnom su u upotrebi peeurkasti
i klizni ("siber") ventili. Rede se upotrebljava;u k!apne i slavinc zhog veeeg otpora
i ned.ovoljnog zaptivanja.
Klizni ventili imaju najmanje otpore i omogueavaju otvor praktieno
blizu 100%.
Propusni ventili se mogu izradivati i tako da im je vreteno pod manjim uglom
od 90 U odnosu na pravac prikljuCnih cevi. Ovaj nacin izvodenja uman;uje
njihov otpor.
Sve vrste ovm zatvornih organa izraduju "se i u nasoj zemlji. Poznata su
preduzeea "Termoe1ektro" u Beogradu, oktobar" u Rumi, "Energoinvest"
u Sara;evu, "Prva iskra" u Barieu, "Istra" u Kuli i dr. Svakako, ova preduzeca
su se specijalizovala za pojedine vrste organa a detal;ni tehnicki podaci 0 njihovim
proizvodima mogu se nal:i u prospektima
; katalozima.
Za radijatore centralnog grejanja upo
trebljavaju se ventili sa dvostrukom regu
lacijom radi regullsanja ujednacenog zag.
revanja (kod vodenog grejanja) iii prigu.
iivanja pritiska (kod pamog grejanja), ko
je vrli strucnjak prilikom probnog lote-
nja, radi zagrevanja po telji samog kons
nika (slika 82).
Rod; spreeavanja odlaska pare u
odvodni prikljucak za kondenzat, upo
trebljava se membranski separator (!Ii.
ka 83). Kada prolazi kondenzat, koji je
hladniji, membrana se skuplja ; propuS
a
Stika 82 - Ventii sa dvostrukom re-
gulaci;om za radijatore; navo;na aaum
(0) sa tepom (b) koji regulle monter
140
ta ga podizanjem konicnog zatvaraca. tim naiite para, usled- veee temperature memo
brana se tin i zatvara prelaz.
c
Stika 83 - Membranski separator pare; A - membrana, B - otvor za prom kondenzatora,
C - zavrtani 1.3 regulisanje
Na slici 84 dati su fotografija i crtei "tennostatskog ugaonog ventila za
tore" proizvodnje fabrike armatura .Istra", Kula.
Na sliei 85 dati su fotograftj' i presek "sigumosnog ventU." proizvodnje fabrike
armatura .. Kula.
55 IZOLACIjA CEVI
Ode god je potrebno spreCiti suvisne gubitke toplate kod toplih cevovoda,
a naroeito u horizontalnim deonicama mre'ie, cevi se izoluju, Izolacija se stavlja od
raznih pogodnih materijala, od kojih su najcdce u upotrebi kiselgur) magnezijum,
azbest, pluta, staklena ill mineralna vuna, stiropor. poliuretan i dr.
K valitetni izolacioni materijal treba da ima ove osobine:
sto oiZi koeficijent provodljivosti toplote,
da je otpOran na vlagu i temperaturu,
da je postojan u mebaniCkom pogledu,
da se jednostavno i lako postavlja:
Kise1gur, koji je najviSe u upotrebi zbog svoje relativno niske cene, jeste
prah od plastiene materije, koji se pomeSan s vodom i swen, u izvesnoj meri stvrd-
n;ava u e1astienu masu. Postavlja se u tanjim slojevima preko topie cevi, radi hdeg
suSenja, a posle postignute potrebne debljine sloja ornota sa tkaninom slienoj gazi.
Neka od preduzel:a koja se kod nas have problemima tehnil!ke izolacije i proizvod-
njom odgovarajuceg materijal. jesu: lzotehnika - Sarajevo, TIM - Laiko, Alumina -
Skoplje, OrIolik - Oriovac i dr.
141
H
SUb 14 SUb 85
S5! PRORAeUN IZOLACIONOG SLO]A
U jednaCini (2.27) irrnili smo za koeficijent prolaza toplote kroz kruZnu
Wi da ie:
k R =
--+-'/n-+ --./.-+--
'" D, 21." D, 2'1.1 D' ... 1),
(S.l)
142
gde je (kako je oznaceno na sl. 86):
<Xl = koeficijent pre1aza toplote na
unutraSnjoj cevi [Wm-'K-'j.
"" = koeficijent prelaza toplote na
gornjoj povriini izolacije [Wm-' K-'].
J), = unutraSuji preenik cevi [m j.
IY = spoljaSuji preenik cevi (jednak
je unutraSnjem preCniku izolacije) em],
Do = spoljaSnji preenik izolacije I m j,
AC = koeficijent . toplotne provod-
ljivosti materijala cevi [Wm-' K-'j,
Al = koeficijent toplotne provod-
Ijivosti izolacije [Wm-' r'j.
SIika 86 - Izolacija cevi
Gubitak toplote po casu kroz cev duZine L, pri unutrasnjoj temperaturi h
i spoljaSnjoj t" prema ranijoj jednacini (2.26) iznosi:
I Q. = kn' L (tt - t,) I [W] (5.2)
Ceo postupak se u praksi uprolCava, ito to pokazati sledeei brojni primer:
Treba izrac!unati koeficijent prolaza toplote jedne cev:i c!ijije unutralnji preCnik D, "" 82,5 mm.
spoJjaJnji D' "" 89 mm. Debljina izolacije je c = SO mm, koeficijent toplotne provodljivosti materljala
cevi Ac "" X-I ,koefieijent toplotne provodJjivosti izolacionog materljala A., = O,lOWm-
J
X-I.
Uunutralnjosticeviprotillevoda temperature tp .. 9(f. Za a, "1000 Wm-"K-
'
,3 za 0:
2
= 8 Wm-'K-
'
.
Izs1iJcesevididaje6= Da;D' odakleje:
D" =D'+ 26 =89+ 2,50= 189.
Na osnovu jednacine (S .1) izlazi:
1 D' 89mm
-In - = In 82,5 mm ::: 0.001 mKW-
1
2Ac Dl 2 50Wm-
1
K-
1
I J), c--:-"",o':--..,.-,-.In 189 mm
-In - = -: = 4,145 mKW-
1
2A1 Dl 20.lOWm-
1
K-
1
82.5mm
,J),
Zamenom i7J'at:unatih vrednosti u jednacini (5.l) dobija se:
7T '" 0,652 W m-
I
K-I
kR = 4.819mKW-1
Iz ovog se vidi da su prva dva delimicna otpora prolaza toplote, a to su
otpor prelaza toplote na unutraSnjoj strani i otpor sprovodljivosti gvozdenog zida. bez
naeajn; u odnosu na druge. Dalja raspodel. otpora koeftcijenta prolaza toplote je tak
va da 85% ide na izolaciju cevi, a 15% na spoljni otpor prelaza.
143
Zbog toga se sa dovoljno tacnosti za prakticne racune mot. uzeti za koeficijent
prolaza toplote sledeci izraz:
1 Do I
-1.- +--
2AI IY <x,D,
(5.3)
Kako se all menja wlo neosetno (jer
je u unutraSnjosti zgrada all 8 do 9),
onda koeficijent prolaza toplote za datu
cev zavisi sarno ad koeficijenta provod-
ljivosti toplote AI i debljine izolacije a. Pri-
rodni logaritam treba uzeti jz dijagrama na
.1. 109, gde je dat za odnos Dol IY .
Slika 87 - Prirodni logaritam odnosa
ilD2 aD'
U proraCunima vodova za pojedine pri-
kJjucke ("firinge") gubici toplote iztaZavaju
se kao ekvivalenti gubitaka odredene dUZine
odgovarajuce izolovane cevi.
Tako, npr.
gala prirubnica ........................... .
1 prirubnica sa izolovanom kapom ........... .
1 venti! neizolovan ......................... .
venti! izolovan ........................... .
3 m izolovane cevi
0,5 m izolovane cevi
5-7 m izolovane cevi
3 m izolovane cevi
Gde postoji vclanje cevi, na gubitke toplote treba dodati 15%.
p,;,..,. ,
U razvodnoj .m:rdi (odvodu) vodenog grejanja treba izrafunati gubitke toplote po Wu
gde je:
-dui:mavooa ........ , .................. , L = 50m
- spoIjni pre&lik cevi...................... Dr = 108 nun
- temperatura vode ...................... t1 = 90
0
- temperatura prostora ..... ,.............. '11 = 15
0
- debljina izolacije .......... '. . . . . . . . . . . . . . Ii = 40 nun
- koefici;ent topJotne provodljivosti izolacije At = 0,04 Wm-
I
K-'.
Pored ovcga u mrdi se nalaze 4 para izolovanih prirubniea i :2 izolovana ventila
Parcijalni otpori su :
..!-..In = .In 0,108 m + 2' 0,040 m = 12.5 mKW
'
.lnl.74 = 6,925 mKW-'
2M D' 2'O,04Wm-
'
K-' 0,108m
otllD2 O.189m = 0.661mKW-
1
paje na osnovujednaclne (5.3):
k - 1f ." 0,415Wm-1J(-!.
R - 6.925 mK W-
1
+ 0.661 mK W-l
144
Za proratun, duZina cevi je ovako odredena:
_ duZina cevi ...... ,..................... 50 m
_ 4 pari prirubnica po 0,5 m . . . . . . . . . . . . . . 2 m
-2 ventilapo3m ...................... 6m
_ usled vebnja poveCanje duzine cevi za 15% 7,5 m
Ukupna dutina cevi za prorabm. . . . .. L = 65,S m
Gubitak toplote po
Qb=kRL(h-tt)= O.41SWm-
1
K-
1
6S.5m(90-1S)K "" 2039W
Koeficijent spoijnjeg prei... toplo" moZe se uzeti po siedeCem obrascu:
= 8,i + 0,045(1', - Is) I [Wm-
2
r
1
j (5.4)
Ovde bi trebalo najpre oceniti temperat\II'U opoljne povriine izoiovane cevi
t'", ali postoji uproScen nacin.
552 UPRoilCENl PRORAtUN ZA A.
Proracun se uproSCava gotovim tabelama (T -45, T -46 i T -47).
NajpJe se u tabeli T -45 nalazi koeficijent prolaza toplote kp , za ravnu
ptoeu sa odredenom debljinom izolacije i koeficijent toplotne provodljivosti odM
govarajuceg materijala za izolaciju.
Ovaj koefici;ent se mnoz; sa faktorom preCnika f D, koji se prems debljini
izolaci;e nalazi u tabeli T - 46. Odavde se dobij. po 1 duinom metru:
[ kR=kpJD [
(5.5)
Faktor JD unekoliko zavisi i od koeficijenta provodljivosti topiote. Ovaj
uticaj je zanemaren u labeli T-46 (odsrupanja su oko 3-4%).
Isto tako nije uzeta U obzir zavisnost (XI! od (tl- til), usled ovoga mOguCn3
je greSka od 1%.
Kod slobodnih vodova treba uneti dodatni [aktor usled promaje.
Vrednosti U T-45 uzete su za temperarursku raziiku ell - ,.) = 100.
U tabeli T - 46 vrednosti su racunate za koeficijent A = 0,06 W m-
1
K-
1
Kod
vodova prel!nik:a od 400 rom i viSe, bez uticaja je krivine na koeficijent
laza toplote. Cev se moze smatrati kao ravna ploea pa se gubici i izolacija racunaju
pom
2
,
Primer: Za prethodni primer naCi k
n
iz tabela T-45 i T-46 za posmatrani vod. Iz T-4S
za debljinu S = 40 rom i A"'" 0,04. W K-
1
nalazi se koeficijent prolaza toplote kp = 0.9
Wm-
3
K.
Za precnikD'= 108 mm is= 40mm nalazi se u tabeli T - 46 daje/D '" 0,47 m.
Prema tome izlazi daje:
Radi uprosCavanja proracuna toplotnih gubitaka ovakvog voda u tabeli
T -47 date su joS i velicine k za cevne vodove i pojedine debljine izolacije, sa do-
datkom od 15% zbog veanja cevi, metalnim nosacima.
145
T-45
Koeficijent prolaza taplote kp za ravnu ploeu pri temperaturskoj
razlici ad 100" u Wm-
7
1-
Dobijena izolaciia u mm
proVOdlJI" I
vostl toplote \
A 20 30 40 50 60 70 80
[Wm-1K-
1
] I I
! 0,04', . ii 1,72 1,20 0.926 0,753 0.635 0,551 0,535
0,047 _ 1,92 1,36 1,046 0,850 0,718 0,621 0,550
0,052 [I 2,13 1,50 1,16
0,949 0,801 0,696 0,616
0,058 2,31 1,64 1,28 1,047 0,885 0,770
0,064 2,51 1,78 1,40 1,140 0,946 0,839

0,070 I[ 2,69 1.92 1 SO 1.23 1,044 0.908
I 0.076 II 2,86 2,05 1;60
1.33 1.126 0,980
0,081 'i 3,02 2,18 1,63 1,42 1,20 1,047
0,093 I[ 3,35 2,43 1,92 1,59
1.36 1,18
, 0.105 I. 3.65 2,66 2,12 1,76 1,50 1,131

0,116 11 3,94 2,90
" ---_.
2.30 1.92 1,65 1,44
I 0,128 II 4,21 3.11 2,49 2,07 1.79 1,57
0,140 I! 4,47 3,31 2,66 2,23 1,92 1,69
0,151 II 4,70 3,51 2,83 2,38 2,05 1,81
0,163 II 4,93 3,70 3,00 2,54 2.18 1,92
T-46
Precnik cevi mm I, izoiacije u mm
- ----------1
I spoljni l i 40
otvor[D'1
2o
;30:
60 70
g:iifllg;m I
20 26,75! 0,148 0,172 i 0,194 I
25 33,5 [I 0,170 i 0,195 I' 0,219
32 1 42,25 0,198 \ 0,225 1 0,250 !
40
50
60
65
80
II
44,5 ! 0,207 I 0,234 I 0,260 I 0,284 II 0,307 i
57 'I 0,247 : 0,276 0,302! 0,328 0,352 I' II
0.675
0,741
0,805
0,865
0,926
1,047
1,169
1,28
1,40
1,50
1,62
1,72
80
I
I
I
,
,
90 100
I
1
0,434
.. 0,392 I
0,492
0,445 I
OS 50 0,498
0,608 0.550 I
0,666 0,602
--.-..
0,729 0,655,
0,779 0,706 I
0,837 0,756
0,943 0,855
1,047 0,954
1,151 1,053
1,26 1,148
1.36 1.24
1,45 1.34
1,56 1,43
90 100
90
100
125
150
175
70 0,289 II 0,318 0,345.
1
: 0,373 i 0,399 1
76 I 0,307 0,338 0,366 0,3931 0,419
89 1 0,347 0,380 0,407 0,436 0,463 i
,:'--0,-4-50-+1-0-,-4--;9-'-1-0-,507 ..i[.. ',.
: 133 I 00409 I 0,440 I 0,470 I 0,499 1 0,526 0,553 1 0,575
"
159 ,0,483 0,514' 0,544 I 0,574 : 0,603 0,632 0,653
1191 I' 0,562 1 0,596 ; 0,626 I 0,655 i 0,687 0,716 1 0,738
I 0,661 0,695 I 0,725 I 0,758 I 0,789 0,819 i 0,840

D
! 318 ' 0,895 i 0,963 0,996 i 1,029 1,060 i 1,080 1,114 i 1,142 i
350 ! 368 1,050 I 1,120 1,154 i 1,198 1,220! 1..242 I 1,276 I 1,307 I
400 1420 i,204 1,244 i 1,276 1,314 I 1,347 1,380 1,4
03
1" 1,437 I 1,468 I'
,373 1,404 I 1,441 1,475 I 1,508 1,538 I 1,565 1,599! 1,630
... __ ._____ _c,
146
147
Napomenuto je vee da se proracuni gubitaka u mrezi vrse sarno kada je u
pitanju daljinsko grejanje iii neki specijalni sluca; (re1ativno duga mreza), inace za
zgrade se samo proracunatim gubicima Zft pddodaju izvesni iskustvcni
dodaci, kako je vee ranije izlozeno.
553 ODREDIV ANJE DEBLJINE IZOLAClJE
Treba voditi racuna 0 tehnickim i ekonomskim uslovima. Moze postoJatl
i zahtev da se prostorije kuda prolaze vodovi ne smeju pregrevati iznad odredcne
granice. U ovakvim slucajevima mora se predvideti deblja izolacija bez obzira
na ekonomicnost.
Isto tako moze biti propisana gornja i donja granica temperature cevnih
vodova.
Debljina izolacije se racuna pomotu jednaCine (2.27) i tahe1a T -45 i T -46.
I kod ovog proracuna moraju se neke veliCine proceniti iii pretpostaviti. Pri ovome
se treba rukovoditi ekonomskim razlozima, tj. cenorn izolacije (minimalna ukupna
cena: investicija i odrZavanja).
554 ODREDIVANjE EKONOMSKE DEBLJJNE IZOLACIJE
I
I
\
I
\
\
\
\ .'
, /
, /
, .,,/
" /
", ..... /'
......"-,
p-;::;..-.-' , .....
__ I __ _
Df:BLJlNA IZOLAC]J
Stika 88 - Grafikoni nalazenja
ekonomske izolacije
som) daje polozaj najekonomicnije
za prakticne proracune.
Najpre treba izvrniti proracun godis-
nje eene kostanja izgubljene toplote pri
raznim debljinama izolacije. 1z s1. 88 vidi
se odnos vrednosti toplotnih gubitaka (a) i
eene kostanja izolacije (b) u zavisnosti njene
dcbljine.
Ovakav dijagram treba prethodno sa-
Ciniti. Treba odrediti polozaj gde prestaje
racionalnost povec-anja debljine izolacije. Ovo
bi se moglo izvrslti na sledeCi naCin:
Odrediti kostanjc godiSnjih r gubi-
taka topiote (iz specifiCnog gUbitkrl po
casu - i trajanja lozenja).
- NaCiniti krivu smanjenja troskova
na gUbitke toplote usled povecanja debljine
izoladje, (kriva a na s1. 88). Kriva b po-
kazuje kako se poveeava cena izolacije sa
njenom debljinom (ukljuCivsi sve troskove i
interes). Kriva (c) daje zbir troskova u za-
visnosti debljine izolacije znaCi c = a + h.
Njen minimum (tangenta paralelna sa apsci-
debljine izolacije. Dovoljan je graficki naCin
148
56 CEVNE MREZE
561 opSn DEO
Iz mehanike fluida poznato je da pad pritiska u jednoj pravoj cevi zavisi od
njenog precnika D [m], brzine fluida .V[rns-
1
1 i koefidjenta trenja u cevi A, koji
takode zavisi od D i V.
Za sve vrste fluida mozemo primeniti iste zakone naroCito kada se zna da
se u jednoj deonici cevovoda, istog precnika i istog protoka ne menja nj gustina
ni brzina fluida, a ova vaZi za sve vrste centralnih grejanja.
Pri proracunima zato de1imo mrezu u deonice konstantnog protoka - na
parcijalne vodove. Deonice imaju znaci i isti precnik, svaka za sebe, istu br.linu
i protok fluida.
U deonicama mogu postojati pojcdinacni atpori i promene pravea ali ne
i racvanja. Iz ovakvih pretpostavki kada izracunamo pad pritiska u pojedinim
deonicama onda se pad pritiska racuna za celu mreiu iz zbira pada pritiska u po-
jedinim deonicama.
Ako je u jednoj deonici ukupan pad pritiska Pl -pz Odpl napz, onda je
on jednak zbiru pada pritiska usled otpora trenja u pravoj cevi i pojedinacnih (par-
cijalnih iii mesnih) otpora. Znaci:
I - -" L p V,,- w p II [P J
! p,-p,=.c L.R +.c = .c'D 2- + ""2 = -2 "-1) +"" 5
a
_________ .. _____ . _________________________ ( 6)
gde je:
SL.R
I:Z
p
,
pad pritiska usled otpora u pravom delu cevi [Fa]
pad pritiska usled pojedinacnih otpora [Pa]
gustina [kgm-'J
pojedinacni (mesni) otpor (bez dimcnzija).
Ak
. d ,. G D" 1f Vb' .. fl'd V [ -, J .
o se lZ poznate Je na",me s:= -4- P rzma struJanJa U1 am s lZ-
razi pomocu masenog protoka fluida G
s
[kg S-l] i dobijena vrednost za V zameni u jed-
nacinu (5.6), biee:
iii
I -. 8 G" U r
I p,-p,,= ,L.R+ I:Z =--. ' (A- t :En I
TIl pD
4
D j
--'--------'
I p, - p" = I:L.R + 'Z = 0,81 '
I
G" ,
pD'
kojaje osnovni oblik jednaCine za proracun mreze.
[paJ (5.7)
[PaJ (5.8)
149
. Vidi.se da je u jednak zbiru pada pritiska u pra-
1 zbJru pada usled pojedinacnih otpora. Ovi poje-
dtnaCUl otpon nastaJu usled prepreka kOle msu Vezane za duZinu ccvi vee ih prouz-
rokuju lokalni otpori - krivine, raeve, ventili i dr.
AnalizirajuCi gomju jednaeinu vidimo u kakv:im odnosirna stoje promene
pojedinacnih velicina.
Viw se da je protok dat kao kvadrat, tj. ako zelimo da ga udvostruCimo,
pritisak treba ucetvorostruCiti. Ako se zeli da poveea sarno za 20 % pritisak treba
pove6ati za 44% itd. '
Jos je veti uticaj preenika cevi jer pad pritiska zavisi od 4-tog stepena u po-
jedinacnim otporima a od 5-og- u pravom delu cevi.
Zbog ovoga treba biti vrio oprczan uls.oliko bi bilo razloga da se odstupi od
proracuna birajuci standardne preenike cevi.
Na primer, ako umesto cevi od 0 150 predemo na sledecu nizu po STn
tj. na 0 125, 8tO cini smanjenje za 17%, pad pritiska odnosno otpor se
za 250%.
" Da se podigne, tj. da davoljan treba proveriti da Ii ce napor,
kOJl kod graVltaClOnog vodenog greJauJa dolazi m.led razlike masenih kolicina
hladne i topIc vode, zadovoljiti iii ce se u sistem morati ubaciti pumpa.
Kod parnog grejanja se stvara samim pritiskom pare a kod vazdusnog
dejstvom ventilatora. '
562 DVA NACINA POSTAVLJANJA ZADATKA KOD PRORACUNA MREZA
Prvi D.ata je. sa tras0t;l deonica a s tim i pravi delovi
mreie, .:evl 1 bro) 1 vrsta nOJedmacnih (mesnih) otpora. Dalje je dat
protok flUlda kOll strU)l kroz mrezu, odn08no njegova brzina. TraZi se pad pritiska
(Pi - P2) koji ce savladati otpor, koji prouzrokuje taj pad pritiska.
Kako )e zadatak datim podacima sasvim odreden, pomocu jednaCina (5.5)
(5.6) lako se dolazi do rcienja.
Drugi nacin (koji se cesto susrece). Data jc serna cevovoda sa vrstom i bro-
jem Pored ovoga je dat protok fluida u jedinid vremena i
dozvolJen pad prmska (pi - />2). Treba naCi precnik cevi.
. nije posto se jednacina ):Ie moze reSiti po precniku D
Jer A zaV1Sl 1 od D 1 od V, tj. hnamo jednu jednaCinu sa dye nepoznate.
Za rcienje ovoga problema postoje nekoliko naCina od kojih se koriste u-
glavnom dva.
. . se deli na prethodni i naknadni. Polazi se od predpostavke da se
ocem na osnovu iskUstva u kome se odnosu pritisak, kojim raspolaiemo,
za prave cevovode i za pojedinacne atpore. Ovaj odnos se menja u
zaVlsnOstl od mreie cevi, duZine vOda, nacina grananja itd. (upore.diti brojnu
tabelu T -48).
Ako je a pojedinacnih otpore na celokupan pad pritiska, onda se jed-
nacma (5.8) dell na 2 dela pa za pojedinacne otpore dobija ova; oblik:
Isz = a (p,-p,) = 0,81
L _____ ._. P D4 J
(5.9)
150
a za prave cevovode:

---
0,81 . _G,_' _ A I'
pD
4
I LR = (I-a) (P,-p,) = (5.10)
Pomotu ove jednaCine sprovodi se veCina prethodnih proracuna. Naknadni
proracun cesto je potreban ne lisled nesigurne predpostavke vrednosti a u racunu
vee vise zbog toga sto se ne uzima precnik cevi, dobiven raeunom vee se mora
usvojiti standardni normirani precnik. Usled izbora najblizeg veceg iIi manjeg
precnika raspolozivi pritisak iIi nece biti iskoriscen iIi nece biti dovoljan.
Zadatak naknadnog proracuna je da ovo odstupan;e ili utvrdi iii da ga pro-
menom precnika smanji. . .
Za dugacke cevovode ova; postupak sa predpostavkom udela
otpora uglavnom se iskoriscava, jer kod njih udeo na po;edinacne otpore lznOSl
oko 10 do 20%.
ZadovoljavajuCi rezultati se postizu sve dok ovaj udeo ne prede 40% celo-
kupnog otpora, i onda treba koristiti drugi naCin proracuna,
T - 48 - Udeo pojedinacnih otpora na celokupan pad pritiska u mreZi koji se pret_
postavlja u prethodnom proracunu
\ Udeo pojedi-
I
Udeo otpora I
I
nacnih trenja cevi
u[%] I U [%1] ,
Vrsta pogona
I I
Mreze u zgradama za sve sisteme grcjanja ........ , I 40 60 I'
Dalekovodi sa srednjim udaljenjem prikljutaka od oko 50 m 20 80
Dalekovodi sa srednjirn udaljenjem prikljucaka od oko 100 m 10 90
NZ. Za kucne mreze ove vrednosti vazc za jedno- i dvocevni sistem sa gor-
njim iIi donjim razvodom.
563 SIMULTANI PRORAC:UN S VISE PRETPOSTAVKI
Prva pretpostavka je brzina strujanja V [ms-l]. Ona je za vcce vodove:
za paru. ' _ ..... , , , . , , ... , , , ,. izmedu 20 i 70 ms-
1
za topIu i vrelu vodu .. , . . . . . . izmedu 0,5 i 3 ms-
1
Veta iskustva dozvoljavaju i silZavanje ovih granica, Raeunom se odreduju
2 do 3 brzine iz potrebnog protoka vodeCi racuna 0 skali nonniranih precnika,
sa kojima se prema jednacini (5,8) odreduje pad pritiska (Pi - P2).
Uporedenjem ovako dobijenih vrednosti sa pretpostavljenim padom pri-
tiska iznalazi se precnik koji treba izabrati za izvodenje,
Nasuprot nedostatku zbog vise pretpostavki U ovom proratunu stoji ,pred-
nost sto se bez nesigurnosti predhodnog proraeuna dolazi do taene vrednostl pada
pritiska za 2 do 3 izabrana precnika od kojih se bira najpogodniji.
Kod razgranatih mreza mnogobrojne alternative precnika Cine ovaj postu-
pak dosta obimnim,
151
564 UPROSCENJE PRORACUNA UPOTREBOM POMOCNrn LISTOVA
Proracun pada pritiska i precnika vodova uproscuje se primenom brojnih
tabela zavisnih velicina u jednacinama (5.7 i 5,8) . Ovo je praktiCno u tehnici
grejanja naroeito gde dolazi do naglih promena osnovnih veliema. U tabelama
mreia mogu se meduvrednosti lako nalaziti. U njima je pregledan utica; promena
u krajnjim vrednostima na raeunske rezultate.
Pomoeni listovi od 3 do 8 sluZe za proracune gravitacionog i pwnpnog vo-
denog grejanja i parnog grejanja niskog pritiska.
U pomocnim listovima 3 i 4 zaglavlje tabela se odnosi na unutraSn;e prec-
nike, ivicne vertikalne kolone na pad pritiska a protok i brzina vode za medusobnu
zavisnost prvih dveju ve1icina date su u tabeli. '
U pomocnim listovima 5 i 6 umesto protoka data je kolicina toplote pri tempe.
ratumoj razlici t::.t =: 20, racunata za masenu kolicinu toplote c = 4187 J kg- 1 koja
se prenosi u zavisnosti od pada pritiska i precnika cevL
U pomocnom listli 7 date su tabe1e koje olaksavaju odredivanje pada pri-
tiska Z u zavisnosti zbira pojedinacnih otpora i brzine stfu;an;a V iz re1aci;e
T-49
Pojedinacni (mesni) otpori

!
Dvostru.ko skretanje cevi pod 45
0
Dvostruki iuk, YeCi CD = 32 mm)
DvostIUki luk, manji CD = 32 mm)
Raevanje ceyi
T - komad, proiaz sa odvodom
T - komad, prolaz sa do\'odom
T - komad, ulaz
T - komad, izlaz
T - komad, spajanje suprotnog smera iIi razd\'ajanje
Lakili radijator
Tezi radijalor
Kotao
0,5
1,0
2,0
1,5
0,0
0,5
1,0
1,5
3,0
3,0
2,0
2,5
(5.11)
i
.. ..-----....--"-..-.---
i Za nominalni preenik D [mm] I 10 do 15

i Kolena 2.0
Lukovi 1;5
Za radijatore:
Klizni venti! ("siber")
Kosi pecurkasti ventil
Pray! pecurkasti venti!
Armature za radijatore:
Pra\"c slavine
Ugaone slavine
Pravi ventili
U gaoni ventili
1,0
3,5
14,0
2,5 do 3,0
4,0 do 6,0
8,5 do 12
4,0 do 7,0
I do 50
1,5
1,0
0,5
3,0
10,0
1,5 do 2,0
2,0 do 3,0
6,0 do 10
2,0 do 5,0
1,0
0,5
0,3
2,5
7,0
5
1,0
0,5
0,3
2,0
5,0
4
152
Ove vrednosti za ~ odnose se na prosecan tip danasnjc izrade. Medutim za
tacnije podatke prcdvidcnih clemcnata kada to zahtevaju uslovi proracuna mrda
treba se obratiti proizvodacima iii izvrsiti ispitivanja.
Kad tevi srednjih teZina u Nemackoj unutrasnji (cist otvor) precnik se od-
reduje prcma DIN-2440. Dosta su u upotrebi lake ccvi sa tankin: .zidom i rcla-
tivno velikim unutrasnjim precnikom (prema DIN-2439) tako da pn istam pro!oku
(koliCina tecnosti odnosno toplote na cas) imaju nize vrednosti za R.
Kod proracuna specificnog pada pritiska R u pomocnim listovima \Tednosti
su racunate oa osnovu rapavosti u cevima sa e = 0,045 mm.
T-SO Tabela apsolutne rapavosti za cevi raznog materi;ala
Vrsta cevi
glatko vUL'Cne cevi .....
obicne trgovacke celicne cevi ...... .
cevi od livenog gvoida
cevi od liv. gvoida iznutra prcmazane asfaltom
drvene cevi . . . . . . . . . . . . . . ........ .
betonske cevi " ..
nitovane (zakivane) celicne cevi ......... .
e (10-3 ill;
0,0015
0,045
0,25
0,12
0,18-0,9
0,3-3,0
0,9-9,0
ODELJAK VI
6. SISTEMI CENTRALNIH GREJANJA
U prethodnim odeljcima definisan je sistem centralnog grejanja i dat je
prikaz sastavnih grupa i glavnih elemenata uredaja i opreme koji se koriste za iz-
vodenje ovih sistema. U daijem izlaganju izlozice se koncepcija postojecih sistema
i naCin proracuna kojima se obezbeduje njihovo ispravno funkcionisanje.
Prema toplonosi (fluidu) koji se koristi za razvodenje toplote u njima cen-
tralni sistemi grejanja se dele na vodeno, parno i vazduSno. Iz samog naziva se uo-
cava koji se fluid kodsti u pojedinom od ove tri vrste sistema.
Vodeno grejanje prerna temperaturi vode u sistemu deli se na grejanje top-
lorn vodom, u kome temperatura vode ne prelazi 110, i grejanje pregrejanom vodom
("vrelom vodoro") u kome je voda iznad ove granicne temperature.
Usled svojih higijenskih i drugih osobina grejanje top 10m vodom se koristi
za zagrevanje stanova. Za proizvodnju tople vode slliZe individualni kotlovi u
zgradarna ili izmenjivaCi toplote u kojima je primarni grejni fluid pregrejana voda
ili para dovedeni toplovodom. Ovi toplovodi predstavljaju specijalne dalfnske si-
sterne distribucije toplote iz "toplana" za zagrevanje sirih podrucja i industrijskih
objekata nekad u kombinaciji sa njihovim tehnoloskim procesima i kao takvi tre-
tiraju se u poglavlju "daljinsko grejanje".
61 UPOREDNE KARAKTERISTIKE SISTEMA GREJANJA
611 PREDNOSTI CENTRALNOG GREJANJA
U odnosu na zagrevanje lokalnim uredajima - pecima centralno grejanje
ima Citav niz prednosti. Saroim tim sto se toplota prizvodi u jednom jedinom 10-
zistli postiZe se mnogo bolje tehnicko izvodenje. Posluzivanje je svedeno fla naj-
manju meru izbog jednog lozista i zbog blizine smestaja goriva, koje je neposredno
pored loiista. Takode i regulisanje je mnogo jednostavnije a iskoriscavanje toplote
povoljnije, naroCito ako postoji mogucnost primene automatske reguiacije (npr.
lozenje sa gasovitim ili tecum gorivom). Kod manjih i srednjih pogona lozenje
je takode iskljuCivo bilo kvalitetnim ugljem i koksom koje je mogio obezbediti
sagorevanje sa malo dima i cadi.
154
U novije vreme bas za manje pogone narocito se koristi gasovito ili tetoo
gorivo 0 Cijim prednostima je vee bilo reCi. Kotlovski uredaji se izvode po pravilu
sa mnogo vise strucnosti nego po;edinacna ognjista. Dalje kad centralnog gre-
janja u zagrevanim prostorijama nema prljanja usled goriva i iznosenja pepela
a i radijatori zauzimaju manje sto je narocite izraZcno kod panelnog gre-
janja. Sve prostorijc, i glavne i sporedne se po zelji ravnomerno zagrevaju (kupatila,
hodnici, stepeniSta i dr.) i danju i noell. Ravnomernija je i temperatura prostorija
jer se radijatori mogu postaviti u povolini;e polozaje (ispod prozora) gde obicne peCi
ne mogu. I vazduh u prostorijama je Cisti;i narocho ako dimnjaci ne vuku kako
treba vee peei propustaju pa se dim uvlaci i u prostorije. Manja je mogucnost
izbijanja poiara. Ekonomicnij'e je grejanje po jedinici zapremine prostorija tj.
specificna potrosnja goriva je manja. I pored ;zvesnih nedostataka, koje eemo na-
vesti, ipak kada je u pitanju zagrevanje veeeg broja prostorija odnosno neke malo
vete zgrade, onda dolazi u obzir centralno grejanje.
612 NEDOSTACI CENTRALNOG GREJANJA
Pored gornjih prednosti centralna gre;anja imaju i svojih nedostataka. Ne-
dostad centralnog grejanja su: veti investicioni troskovi; neekonomicno je u pre-
laznim periodima kada nije potrebno stalno lozenje; teskote oko raspodele troskova
na vise stanara; opasnost smrzavanja kod niZih temperatura. Pored drugih razloga
i zbog ovog poslednjeg danas se vee poCin;u upotrebljavati kao fluidi centralnog
grejanja specijalna ulja (,,antifriz") koja pored niske tacke smrzavanja imaju i visoku tacku
ldjucanja (i do 300) i jos druge prednosti kao sto su eliminacija rdanja, bolje zap-
tivanje, mala masena kalicina toplote itd.
613 PREDNOSTI PARNOG GRE]ANJA
Paroo grejanje U odnosu na vodeno ima slcdece prednosti: malu inerciju,
tj. br.ze se stavija u dejstvo. Manja je opasnost od smrzavanja, osim kod korla.
Bde punjenje i prainjenje instalaci;e. Sa slicnim materijalom jevtinije je izvodenje.
Jedan kilogram pare kondenzujuCi se ispuSta oko 2000 kJ dok 1 kg vode hladeCi
se od 80 do 60<'> oda svega oko 80 kJ, rj. fluid voda - para ima veeu apsorpcionu
moe toplate.
614 NlIDOSTACI PABNOG GRBJANJA
Nasuprot ovome i pamo grejanje ima svojih nedostataka: vecll temperaturu
radijatora} sto je manje higi;ensko usled sagorevanja organske prasine; veee gubitke
toplote u vodovima usIed veee temperaturske razIike od sredine. Centralno regu-
lisanje nije izvodljivo vee samo zatvaranje pare sto nije pogodno. Usled svoje male
inercije, promene u reZimu kotla grubo se odrazavaju u zagrevanim prostorijama.
Zbog ovih svojih nedostataka parno grejanje niskog pritiska> koje je bilo
svojevremeno u velikoj upotrebi, sve se vise napusta za normalno zagrevanje
zgrada osim u zgradama gde su prekidi lozenja veCi i neravnomerni ukoliko nije
potisnuto vazdusnim sistemima grejanja.
155
62 GREJANJE TOPLOM VODOM
Usled manje temperature i pritiska u radu ovog grejanja vek trajanja, sigur-
nost i higijenski uslovi su veeL Ali suprotno parnom grejanju, cena instalacija,
inercija i opasnost od mraza kod grejanja toplom vodorn Sll veCi sro Sll njegovi
nedostaci.
Prema ostvarenju drkulacijc u sistemu ovog grejanja ono moze biti gra-
vitaciono i pumpno.
Prema naeinu razvodenja ovaj sistem moze imati gornji i donji razvod. Pri
ovome gornji razvod moze biti jcdnocevni i dvocevni sistem vodenog grejanja.
Prema tome da Ii je instalacija ima veze sa atmosferom iIi ne sistem moze biti
otvorenog iIi. zat'l)Orenog tipa.
Ako je potrebno imati jos i topiu vodu racti drugih ciljeva osim grejanja, nije
preporucljivo da se voda uzima iz cirkuladonog toka grejanja, vee se njeno zagre-
vanje predvida bilo specijalnim bojlerima bilo da se zagreva pomocu izmenjivaca
topIote u koji se dovodi toplota iz grejnog voda.
621 GRAVITACIONI SISTEM VODENOG GREJANJA
Kod gravitacionog grejanja cirkuladja se postize usled temperaturske raz-
like vode U odvodu i dovodu, odnosno razlike specificnih tezina. Kod purnpnog
grejanja cirkulacija je jos pojacana ubacivanjem pumpe u kruzni tok.
Na sl. 89 data je radi analize najjedno-
stavnija serna vodenog grejanja koja se sastoji
sarno od kotla i jednog radijatora. Pretpostav-
Ijeno je da se temperaturske promene vrse sarno
u kotlu i radijatoru.
SHa kojom treba da se obezbedi cirkula-
cija vode u sisternu naziva se napor. Napor je
srazmeran vis.inskoj razlici najvise i najniZe
tacke cirkulacionog toka i razlici specificne
tc zine vode dovodnog i odvodnog toka, raz-
vodne i povratne vode, znaCi:
[Paj (6.1)
Ovaj napar mora savladati sve otpore
da bi obezbedio cirkulaciju vode_ Sam napor :.
a
r
,
I
I
I
,
:t: :
I
I
I
I
---- I r.
0- ___ J P
b
Slika 89 - Osnovna serna gravitaci-
onog vodenog grejanja
lisled razlike specificnih tezina vode nije rela- .
tivno veliki (na zgradama koje su visoke 50 m on bi bio ako 5 kPa). Kako otpon rastu
sa razgranatoscll mreze, onda da bi se oni smanjili kod !aSirenih postrojenja, moralo
bi se staviti cevi velikog precnika, sto opet ne hi bila ekonomicno, a ni raspodela topIc-
te ne bi bila ravnomerna. Zbog ovoga se U ovakva postrojenja ubacuje u vodeni tok
pumpa, koja radi sa pritiskom od 10--40 kPa.
Osnovni principi izvoaenja isti su za oba sistema. tj. i za gravitaciono i za
pna.
156
Uglavnom gravitacioni sistem se upotrebljava za postrojenja rnanjih razrnera
a za veca purnpni.
Neka vrsta autoregulacije kod gravitacionog grejanja ostvaruje se hlaaenjcm
udaljenih radijatora jer se cirkulacija pojacava vecom temperaturskom razlikom
kod ovakvih sluca;eva.
Za razliku od pumpnog grejanja gravitadono ima neke prednosti: potpuno
je besumno; nezavisno je od motorne energije ali je manje sigurno u radu.
Kotao kod gravitacionog grejanja mora biti u najnizoj taed sistema sto nije
slucaj kad pumpnog.
6211 Gornji razvod kod gravitacionog grejanja
Shematski prikaz jednog vodenog grejanja sa gornjim razvodom predstavljcn
je na s1. 90.
Kotao a zagreva vodu koja se penje i razvodi do radijatora b u kojima se
hladi i hladnija silazi iz radijatora do drugog horizontalnog voda u koji sakupljena
silazi ponovo u kotao.
Kod gornjeg razvoda povratni tok od radijatora moze se voditi odvojenom
cevi ad horizontalne sabirne cevi a maze se uvesti u istu dovodnu cev sarno pro-
duzenu do donje sabirne cevi, Prvi sIucaj je kao na sl. 90, i naziva se dvocevni
sistem. Drugi je kao na 81. 91 i naziva se jednocevni sistem.
-
- -I

- I
,
,
b
j
,
I I
I I
'!I '
--
i r-- h I
-
-_+:.L _____ '--
a II -
-
_J
Stika 90 - Shema gornieg razvoda Stika 91 - Shctn.:i gornjeg razvoda
dvocevnog sistema jcdnocevnog sistema
Jednocevni sisteml S ram}lrn nedostacima rede u primeni, ponova prodire
upotrebom specijalnih radijatorskih ventila koji regulisu protok vode, na zado-
vol;ava;uCi nacin.
Pored ovog uspesno se pcimenjuje jednocevni sistem sa horizontalnim razvode
njem u kome su radijatorl povezani u nizu preko specijalnih ventila c;rKM"), Jedna
shema ovog sistema villi se na slid 92.
Specijalni radijatorski ventlli za regulisanje protoka vade, koje kod nas vee proiz-
vade .. Termal" - Lopare, "Istra" Kula. a sHene i "Lipovica" Popovaca,imajujosi pred-
157
nost sto omogueavaju skidanje radijatora i bez pramjenja instalacije. Oba preduzeea
dostavljaju na zahteve sve tehnicke Podatke 0 primeru ovog sistema i potrebnoj armaturi.

7

"'7"
c5 .. I
Slika 92- Jednocevni sme1tl sa hori7.ontalnim razvo4ellJem
Na skici preseka termostatskog ventJIa sa
horizontalnim prikazani su to-
kovivode.
1. Ka grejnom telu zavisno od izvedbe mak-
slmalno 35%.
l:et>Joroputnog ventile sa he-
rizontalnlm prikljul:kom,
25 83
2 Kroz obilazni vorl (bajpas) do sledeCflg
grejnog tela.
3, Mogu6nost gr9jnog tala sa
DStv8ruje preko vrawna "N".
,,-ooe-- -.-- -,... _..".. __ _
I ( I , 'I
I ; I ; ,
I I I '
, I
\_\ ..... -
Cirkulacija vode u grejnom 1:6lu ked
voroputnog ventlla 260.9.13
Slika 93 - Cetvoroputni ventil sa horizontalnim prikijuckom, ,,Istra", Kula
158
I
preseka ventila sa horizontalnim
pnklJuckom prikazani su tokovl vade,
1. Ka grejnom telu zavisno ad izvedbe mak
M
simalno 50%.


1 .. --_,
, , - i
. 1;0\ I
Lt-----""--, " .
! i 3?, , 38 -f
,_ ,/SIJ
'2:. Kroz obilazni vod (bajpas) do sledeCeg
grejnog tela.
3, Mogucnost grejnog tela sa
ostvaruje preko vretena "N".
Stika 94 - Cetvoroputni termostatski ventil sa hotizontalnim prikijuckom, "Istra", Kula
Kako je napomenuto u OplSU mreza, SV1 nOrIZontalfll VOUOVI U razvodnoj i po-
vratnoj mrezi moraju imati odredeni pad racti mogucnosti potpunog isprainjavanja
instalacije i evakuisanja vazduSnih mehuriea. Nagib ide usponski prema najvi-
soj tacci instalacije.
Gomji razvod ima veCi napor, cevi Stl tanje i brZe se postiie zagrevanje.
Razvodna mreza je iznad radijatora, obieno u tavanu zbog eega su veCi toplotni
gubici. Vertikale razvoda su duze pa je instalacija skuplja. Regulisanje sa central-
nog mesta teie je jer se po vertikalama ne postize ujednacenost. Nasuprot tome
lakse je i lepse izvodenje.
Ukoliko je jednocevni sistem, donji radijatori primaju manje toplote pa
im mora povrsina biti veea usled cega se ne postiZe ekonomicnost skrate-
njem mreie.
Etazno grejanje
Centralno grejanje izvodeno u nivou sarno jednog sprata predstavlja zaseban
sluea; i zato se tretira pod nazivom etaz-no grejanje. Kod gravitacionog sistema u
OVOID grejanju primenjuje se iskljuCivo gornji razvod jer se drkuJadja vode
ruje hladenjem cevi koje su postavljene ili na tavanu iIi u plafonu i po pravdu se
ne izoluju. I pored gubitaka toplote u gornjim cevima ova; naell ;e ekonomican
jer se kotao smeSta u jednu od sporednih prostorija i time se postize njihovo za-
grevanje samim kotlom koji se zbog mesta bira da je estetskog izgleda. Najpogod-
niji BU gasni kotlovi ako postoji mreza gasa.
Sherna jednog klasicnog etafuog grejanja vidi se na slid 106.
Razgranatost mreie etaZnog grejanja je ogranicena pa se nekad mora podeliti
u vise grana ako to dozvoljava raspored prostorija iii se mora u mrciu ubaciti pumpa
sto ce se jos utvrditi proracunom.
Za etama grejanja sada je najidealnija primena pomenutog horizontalnog
cevnog sistema sa bakamim cevima i specijalnim ventilima na radijatorima.
159
6213 Donji razvod
Kod ovog razvoda svi glavni horizontalni vodovi se nalaze ispod naJll1zeg
radijatora, tj. u suterenu iIi podrumu kao sro je na s1. 94, a aba usponska voda
idu samo do radijatora. Da bi se obezbedilo evakuisanje vazduha iz - mreze,
vodni usponski vod se produzava vazdumim cevima do ekspanzionog suda.
Ove cevi se moraju obezbediti protiv smrzavanja.
Kako u svim vazdtiSnim ce-
virna uvek maze bin vodenih stu-
bova do izvesne granice, anda da
hi se izbeglo njihova smrzavanje,
ne stavljaju se u tavan vee pod
plafon poslednjeg sprata.
Veza izmedu njih i cevi eks-
panzionog suda, kuda treba da se
vazduh evakuiSe, ne vrSi se direk-
tnim pravcem, jer bi to omogueilo
izvesnu cirkulaci;u vode i kroz
cevi, sto treba izbeei, vee savijanjem
cevi na niZe ill preko vazdusnog
oduska suda kako bi vazdusru pro-
stor koji se obrazuje u gornjem
delu, prekinuo svaku cirkulaciju.
Mogao bi se prikljuealc vaz-
dusne cevi za ekspanzioni sud iz-
vesti u vazdusnom prostoru samog
suda, eime bi svakako bila onemo-

I ,
, I
,k_
I I --;r'
I I , I
:: I '::0
--+--4---'j=-+== !..
, -
.J.---
-.-.".1.------
I
..
Slika 95 - Shema donjeg razvoaa
gucena rna kakva cirkulacija a resenje bi bilo dosta jednostavno. Medutim, i ova;
naCin bi dozvolio skupljanje vodenog stuba u cevi do nivao vode ekspanzionog
suda sto bi bilo u tavanu a to bi opet omoguCilo smrzavanje.
Donji razvod je jevtiniji jer su vazdusne cevi manjih dimenzija. Pojedini
spratovi, odozgo na nize, mogu se iskljuCivati bez izazivanja teskoca u radu. Obe
mreze su u podrumu (ispod radijatora).
,
I
II
I
,
,
I
,
I
,
II
I
I
-

,
,
Slika 96 - PojavE kontrastruje kod don;eg razvoda
160
Maze se dogoditi da se kad donjeg razvoda vodenog grejanja pojavi kontra-
strujanje kad nekih radijatora naroCito u pocetku zagrevanja iii posIe izvesnog pre-
kida (slika 95).
Jedna predostroZnost da ne dade do ovih pojavu je da se prilikom proracuna
za najnepovoljniji slucaj ne uzme u najdaljem vodu radi;ator vee najnepovoljnija
raCva i za nju sprovesti proracun. Najbolje je izvrsiti komparativni proracun,
622 OTVORENI I ZATVORENI SISTEMI VODENOG GREJANJA
Svi sistemi vodenog grejanja moraju imati odgovarajuce uredaje koji obez-
beduju njihovu funkcionalnost i sigurnost. Uredaji za sigumost rada tzv, sigurnosni
uredaji moraju ispuniti sledeee funkcije:
- da omoguce slobodno sirenje vade u celom postrojenju usled promene
temperature (zagrevanje vade od 4, tj. od njene najmanie zapremine, na 100
povecava joj zapreminu za 4,3%)
- sprecavanje nastajanja "suvog" kotla, tj. da osiguraju obezbedenje od
nedostatka vode
odrzavanje temperature i pritiska U odredenim radnim graniearna.
Instalacija moze imati vezu sa atmosferom sarno do temperature od 100
(prakticno do 90) da ne dode do klucanja, odnosno do opasnosti isparenja vade,
Ovakvi sistemi se nazivaju otvoreni za razliku od zatvorenih koji su hermeticki
odvojeni od atmosfere, rade sa viSim temperaturama od 110 i veCim pritiscima.
Buduti da je voda u kontaktu sa vazduhom U otvorenim sistemima, efekat
korozije se negativno odraiava na zidove ekspanzionog suda sto dovodi i do neeis-
toce vode eime se ugrozava eela instalacija.
Prednost zatvorenih sistema u ovom pogledu je ocig1edna jer nemaju ni-
kakvog kontakta sa vazduhom i njegovoffi cestom obnovoffi, a kod zatvorenih su-
dova u kojima vazduh slUi kao ,)jastuk" za promenu pritiska vazduh se ne ob-
navlja iIi je za tu svrhu primenjen neld inertan gas,
Predlog za jugoslovenski standard u podrucju centra1nih grejanja (JUS) otvore-
nih sistema je da se radna temperatura ogranici do 110", a pritisak u najniiem delu
instalacije do 150 kPa. Prt ovome kotlovi za cvrsta goriva ne mogu imati vecu jacinu
od 96 kW, a sa ostalim gorivima (tecnim i gasovitim) do 36 kW,
Sigurnosni uredaji za sisteme grejanja toplom vodom koji odgovaraju pred-
njim radnim uslovima biCe opisani U ovom poglavlju dok oni primenjeni u sistemima
pregrejane (vrele) vode kao i u parnim sistemima biee tretirani U odgovarajucitn
odeljcima.
623 SIGURNOSNI llRElDAJI
Ekspanzioru sudovi, pored uloge da kompenzuju sirenje vode pod razlici-
tim temperaturskim usiovima, imaju jos jedan znacajan zadatak da sa drugim re-
guliSuCim organima Uticll na odtiavanje radnog pritiska u postrojenju u odredenim
granicama.
623-1 Ekspanziom. sud otvorenog sistema
Ekspanzioni sud ovog sistema nalazi se u najvisoj tacki njegove instalacije
i na njegovom najvisem de1u ostvarena je veza sa atmosferom obicno preko pre-
161
livne cevi. Na 18j nacin ceo sistem se nalazi pod izvesnim pritiskom, 8to je inace
uebno ram eliminisanja vazduSnih mehurova stvaranih prilikom drkuladje
Po potrebi u izvesnim gr;uricama ova; . pritisak se moze menjati promenom
visine ekspanzionog suda, ukoliko to dozvolJava prastor.
Zapremina ekspanzionog suda mora, da je dovqljno velika da obezbedi pro-
menu zapremine vode i do najvisih temperatura. Kod ovih otvorenih sistema naj-
viSa temperatura vode dostiCi 90' ali prakticn;, ne prelazi 80'.
poveeanje zapremine vode zagrevanjem od 4" do 1 (}()O iznosi 4,3 %, Prepo-
se da je zapremina ekspanzionog" suda dvastruko veea od najveceg poveeanja
zapremine vode u instalaciji zagrevanjem do najviSe moguee temperature (100').
postoje raamski nacini za proraeun zapremine ekspanzionog suda, na primer,
rapremina v. otvorenog ekspanzionog suda pribliWo iznosi:
fl. = (1,2 do 1,S).Jf.. [I] (6.2)
1000
gde je Q jaeina kotla [W].
Na s1. 97 data je sherna jednog ekspanzionog suda. Prikljucak razvodne cevi
je A, povrame B. Veza sa razvodnom cevi je preko prikijucka C, sa slavinoffi,
radi obezbedenja izvesne cirkulacije tople vode malom visinskom razlikom da bi
se unekoliko pojae-aio obezpedenje protiv smrzavanja suda, I pored ovoga ekspan-
ziom sud je potrebno izolovati i postaviti ga na toplije mesto u tavanu (npr, pored
dimnjaka).
Prelivna cev E je pri1djueena na ekspanzioni sud u Dans gomjoj strani je
vezana sa atmosferom. Korlsno je predvideti da se preliv ve.ze tankom cevi (a) za ko-
darnicu radi kontrolisanja stanja nivoa vode u sudu. Prelivna cev treba da omoguci
i izvestan vazduSni prastor iznad nivoa vode pa se zato prikljucak njen D postavlja
neSto niZe od pokiopca suda.
c
Umesto spuStanja prelivne cevi do kot-
la moze se postaviti hidrometar) tj, instru-
ment koji indirektno ,pokazuje nivo vode
u sudu.
Polozaj prikljueka prelivne cevi D tre-
ba da bude neSto nize od poklopca suda da
bi se obezbedio izvestan vazdtiSni prostor.
Ekspanzioni sud otvorenog sistema tre-
ba da je najrnanje za 1 rn iznad najvise tac-
ke grejnog sistema.
PrikJjucak vazdusnih cevi (kod donjeg
razvoda), a moze se postaviti lucnim savi-
janjem na sigurnosnu cev iii na prelivnU' ako
E J j : jo; precnik nije manji od preenika vazdu-
i sne cevi,
A
r
a
1 Nivo u ekspanzionom sudu se osetlji-
j l vije pokazuje ako je oblikk suda izduzen u
SUka 97 - Shema ekspanzionog suda.
Sigurnosne cevi A i 8, slavina za kratak
spoj C, odu!lak i preliv D, odvodna cev
E, spoj za vazdu!lne cevi donjeg razvoda a.
vertikalnom pravcu.
Potrebno je obezbediti joS i dovoljnu
pristupacnost radi ciscenja ekspanzionog
suda.
162
623-2 Ekspanzioni sud zatvorenog sistema
Za grejan;e toplom vodom zatvorenog sistema ekspanzioni sud ima. istu
ulogu kao i ekspanzioni sud otvorenog sistema sarno JDS mnogo sire mogucnosti
u pogledu povecan;a radnog pritiska u sistetnu. Kod ovih sistema pritisak dOstiZe
do 0,5 bara, to odgovara temperaturi od 110.
Ovi sudovi su cilindricnog iIi jajastog oblika, us-
pravno postavljeni (s1. 98). U unutrasnjosti su henneticid
razdvojeni elasticnom membranom na gornji (A) i donji
deo (B). Deo A je spojen preko prikljucka C sa vode-
nom instalacijom. U delu B je vazduh ill neki inertan
gas (npr. O2ot). Iz dela A se prilikorn punjenja vodom
vazduh ispusti kroz specijalni ventil.- Veza C je na dovo-
dno; strani kotla. Da pritisak kotla (p) ne prede najveei
dozvoljeni (Pmax) izmedu suda i kotla stavlja se sigumo-
sni venti! ill U cev ("hidraulicni ventil").
Pritisak u najvisoj tacki sistema treba da zado-
volji dva zahteva:
1. radi efikasnog izbacivanja vazduha treba da je
pod nadpritiskom od 15 kPa u hladnom ,taniu tj.:
Pm!n = Pat + 15 kPa = 101 kPa + 15 kPa = 116 kPa
B
S1ika 98 - ShematSki pre-
sek zatvorenog ekspanzi
onog suda
2. u toplom stanju pri radnim temperaturama vode do 110
0
radni pritisak
(P,) treba da je uvek veCi od pritiska zasicenja (p,), ti p, > p,. Ovaj uslov koji treba
ispuniti pri svakoj temperaturi sistema nece dozvoliti ldjueanje i isparavanje vode.
Dimenzije zatvorenog ekspanzionog suda rnoraju omogueiti ispunjenje gomjih uslova.
Osnovni izrazi za proracun zaprernine suda su:
v/ = P v, At
gdeje:
vp - zapremina ekspanzionog suda
v, - zaprernina irenja vode
v, - zaprernina celog sistema
P max - maksimaJni radnI pritisak
Pp - predpritisak u sudu
t - temperaturska razlika vode.
[I] (63)
[I] (6.4)
Ekspanzione sudove zatvorenog sistema proizvodi Garenje - Sombar, od koga se
mogu dobiti sve potrebne informacije.
Prednosti i nedostaci zatvorenih sudova membranskog sistema
Ovi sudovi imaju sledeee prednosti U odno5u na otvorene 5udove:
- nema;u direktnog kontakta sa vazduhom pa je sistem izolovan od
163
fere mnogo manje izloZen koroziji a time je i trajniji;
na ravnim krovovima nije potrebna .kucica sa izolacijom za smestaj suda;
- sman;enje cevovoda izmedu korla i suda, eime je instalaci;a jevtinija;
- nadzor ;e pristupaeniji jer ;e kontrola koncentrisana u kotlarnici i pre-
glednjja;
_ sistem mo:ze raditi sa temperaturom vecom od 100.
Ovi sudovi pored svojih prednosti imaju i svoje nedostatke:
- temperatura vode u sadaSnjim sudovima je ogranicena zbog osetlji-
vosti membrane. Gde se predvidaju veee temperature mora se staviti u vod izmedu
kotla i suda rezervoar za "temperiranje vode. Zbog ovoga sud ne sme biti smdten
na mestu koje je izlo:ieno zagrevan;u. Potreba za ovim "medusudom" nastaje i
kada se primenjuje ,,kratki spo;" pri cemu se deo tople vraca direktno u povratni
rod bez h1a4enja (,,recirkulacija"); u svakom slueaiu !reba pre lzbora zatvorenog eks-
panzionog suda zahtevati precizne podatke od proizvodaca;
_ zabranjena je upptreba ovih sudova prilikom koriscenja cvrstih goriva
u kotlovima jer u slueaju otkaza nekog uredaja (npr. ventila sigurnosti) ne postoji
moguenost trenutnog prekida zagrevanja kao sa teenim i gasovitim gorivima.
6234 Sigurno.ne cevl
Sigumosne covi predstavliaiu direktne vodove od kotla do ekapanzionog suda.
Za wlo. mala postrojenia (dn 23 kW) kao i za zatvorene sisteme dovoljno ie izvesti ie-
dan sigumosni vod, inace za sve ostale otvorene sisteme obavezno je predvideti po dva
sigumosna voda.
Jedan je po pravilu na razvodnoj (odvodnoj) cevi a drugi na povratnoj do-
vodno;). Prikljucak prve na ekspanzionom sudu je obieno na njegovoj gornjoj
strani, dok druge (povratne) je obavezno na dnu suda, da bi se voda koja je even-
maIno izbacena usled poveeanog pritiska, mogia vrati.ti u korao da ovaj ne bi ostao
"suv". Dimenzije cevi koje vode od kotla do ekspanzionog suda morajl.! omogu-
Cavati nesmetano evakuisanje paro-vodene smeSe tako da u kotlu ne dode nikad
do poveeanja pritiska iznad dozvoljenog. Ove dimenzije su normirane. Najrnanji
preenik je }", odnosno 25 mm (unutraSnji). Treba proveriti da Ii je potreban veti
preenik. Ovo se vrsi po niZe navedenim formulama.
Preenik sigurnosne cevi na razvodnoj liniji:

Q ,I
D, = 15 + 1.5 TOOO I
[mm] (6.5)
Precnik na povratnoj liniji:
I Dp = 15 +V-Q
I 1000
[mml (6.6)
gde je Q jacma kotla [WJ.
164
Sigurnosne cevi nije uvek obavezno zasebno izvoditi ukoliko postoji mogue-
nost da se kombinuju sa razvodnom odnosno povratnom vertikalorn, obliZ-
njom kotlu.
U ovom slucaju mOra se strogo voditi racuna da ne postoji moguenost
tvaranja ovog voda, da on bude U stalnom usponu i da ima propisani unutrasnji
preCnik.
Cesto je glavna verrikala od kotIa istovremeno i sigurnosna cev do ekspan-
zionog suda.
Jedan par sigurnosnih cevi moze sluziti za vise kotlova ako oni medusobno
nemaju zatvomih organa. U protivnom mora svaki kotao da ima i svoje sigur-
nosne eevi.
Za viSe kotlova raeunaju se precJ}ici sigurnosnih cevi na gornji naein (6.5)
i (6.6) sarno se za Q uzima jatina svih kotIova.
U tabeli T - 51 nalaze se izracunati precnici sigurnosnih cevi za jacine
kotIa od 58 kW do 9,5 MW, odnosno od 120 kW do 21 MW.
T-SI
Za sigurnosni razvodni vod
I
Za sigurnosni povratni vod
I
D." i D.T
(SV)
I
(SR)
naz. preenik
mm
Za jaCinu kotla [w]
I
i do 120000
25
I
do 58000
32 od 58000 do 150000
I
od 120000 do 350000
40
I
od 150000 do 325000 od 350000 do 750000
50 od 325000 do 640000 od 750000 do 1500000
65
I
od 640000 do 1600000 od 1500000 do 3500000
80 od 1600000 do 2200000 od 3500000 do 5000000
100 od 2200000 do 3700000
I
od 5000000 do 8500000
125
I
od 3700000 6300000 I od 8500000 do 14000000
I
do
150 od 6300000 do 9500000
i
od 14000000 do 21000000
Ostali sigurnosni ure4aji
U ostale sigurnosne uredaje spadaju razni termometri, manometri, regula-
tod temperature i pritiska, granicnici temperature i pritiska, manometri, hidro-
metri, sigumosni ventili, uredaji za sprecavanje "suvog" kotla (obezbedenje vo-
denog nivoa), alannni signali itd, Prema vrsti sistema i opreme biraju se potrebni
uredaji sigurnosti ali uz svaku vrstu opreme proizvodaC je du.zan da dostavi spi-
sak iIi same uredaje i uputstva za njihovu upotrebu sa svima potrebnim tehnic-
kim pod.cima.
Na sl. 99 i 100 prikazane su sheme jednog otvorenog i jednog zarvorenog
sistema grejanja toplom vodom sa oznacenim uredajima koji Sil na njima prime-
njeni (za kntIove RFB).
U kotIovima obeju shema predvideni su i bojleri za pripremu potfoAne top!e
vode.
I
I
1 - T opIOVOdni kotao
2 - 0Imnj00a
3 - RII%Vadni vod
4 - Po\IratnI \/Cd
5 - Clriwlaclona ptmpa
e - ZUUn za P4U'U

15 - Automatski ocizfa!!:ni venti!
16 - Slavina za punjenje i pnJ!njen;e
17 - Oovod hIaOOa voda
18 - Zapomi ventil
19 - Nepovratni vent!l
20 - Ventil sigumosti sa oprugom
21 - Odvod topIe vode iz bojkIra
165
22 - Zasun za pari.!
23 - CiriwIaCiOnI vod
24 - ZastIl1 za pan,!
25 - Nepowatni venti!
26 - Zapomi venti!
27 - SigI.Irno$ne C'.8'Iti
Stika 99 - Shema insta1acije - otvo",n_ - bez cirkulacione pumpe za boJler
NAPOMENA:
"""" je automatika
koda opsega 35-90"C.
ugra(!lVanje meAnog
ventIIa u lnstalaclju
_ni;e_.
1 - TopkJYcdni \u:ItaO
2 - 0inv1JaCe
7 - Radija!orski WII1IIf
8--
9 - Odzratni venti! 3 - RazvodnI vod
" - PovratnI vod
5 - Cirkulaciona pt.r'Ip8
6 - Zasun za p8I'U
10 - Zatvorena ekspanziona posuda
11 - Sigumosni venti!
12 - Zasun za pan.!
13 - AutomatakI odzraC:n! ventli
14 - Ckkulaciona p!.mp& bollent
15 - Slavina :ra punjenJe i pra!njen;e
16 - DoYOd hladne vode
17 _ ZapomI venti!
1 A - Neoovtatni venti!
19 - VCiOtll sigulTlOf:lli 8111 oprugom
20 - Odvod topIe vode iz bojIBm
21 - Zasun za paru
22 - CinwIacioni vod
23 - Zasun :za paru
24 - NGpovratni ventil
25 - ZapomI ventll
Stika 100 - Shema instalacije- zatvoren sistem kotla REB - sa ettkula.cionom pumpom z.a bojler
166
624 OpllTE NAPOMllNE ZA IZRADU PRO}EKTA I IZVOOENJE CBNI'RALNOG
GREJANJA TOPLOM VODOM
Vertikale - usponski vodovi treba da SU odvojene ventilima radi isklju-
eenj. u slueaju potrebe. Svi ventili treba da imaju ispusne slavine a vertikale na
gomjim stranama jos i upusne ventile za vazduh kada se one prazne.
Treba se trUditi da horizontalna mreZa bude sto kraea i da ide zrakasto od
nekog centralnog mesta a ne da je u nizu.
Ovaj naein grejanja je ee..to primenjen kod etaZnog grejanja. Usled male
visinske razlike ovde dolazi do veeib preenika cevi. razvodenja kod etdnog
grejanja je sarno gomji <ivoc"""i ill jednocevni i to hotizontalnog tip. sa TKM ventBima.
Najzad, potrehno je napomenuti da ce jedno postrojenje centralnog gre-
janja, bilo. kojeg sistema, samo onda dobro funkcionisati ako se proracun celokupne
instalacije detaljno i paZijivo iZVfSi. Pri ovome je veoma vaina uska i staina saradnja
izmedu projektanta grejanja i projektanta objekta za koji je predvideno grejanje.
Ovim ce se izbeei naknadne prepravke, iii na instalaciji grejanja iIi na samom objektu,
koje bi proiziSlo iz eventualne nedovol;ne koiaboracije ovih odgovornih lica. Po-
red ovoga korisno je da pro;ektant grejanja prati i izvodenje radova i da izvodac
radova sa svojim monterima ne vrsi nikakve izmene bez njegove saglasnosti.
625 PRORACUN GRAVITACIONOG VODENOG GREJANJA
Pre prelaza na operaciju proracuna treba definisati reenje vrste grejanja.
Zatim izraditi taenu semu mrcle sa jasno obelezenim deonicama vertikalnih i hori-
zontalnih vodova i oznaeenim protocima G iIi kolicinama toplote Q u sva-
ko; deonici.
Kako je vee definisano deonica je deo mreze izmedu dYe raeve. Prema tome
protok i brzina fluida u jedno; deonici su konstantniu svakom trenutku.
Stru;no kolo mrcle Cini skup svih deonica kroz koje cirkulise toplotni fluid
od kotla do radijatora i natrag. Normalno je da odgovara;uce deonice razvodne
i povratne mreZe ima;u isti precnik kada je u pitanju vodeno grejanje.
Polozaji vertikalnih vodova vezani su za poiozaje radijatora, zbog cega ovi
moraju biti tacno rasporedeni sa oznakama svo;ih jacina.
Obelezavanje deonica i radijatora treba izvditi po izvesnom redosledu kako
bi se proracun odvijao logicnim redom.
Razmera seme moze varirati u zavisnosti velicine zgrade ali za obicne zgrade
razmera od 1 : 50 pokazala se dosta pogodnom.
Sve elemente koji izazivaju pojedinacne otpore treba oznaCiti i dati pregled
velicina ovih otpora.
U osnovu seme unosi se horizontalna mrda. Ovo se vrsi za svaki razvod od-
vojeno ako je gornji razvod i to razvodna mreza u tavanu a povratna U osnovi po-
druma odnosno suterena.
Spajanje horizontalne mreze sa vertikalama treba vrsiti tako da su deonice
sto je moguce krace i da su strujna kola sto uravnotclenija.
Po unosenju svih podataka pre1azi se na proracun.
Na s1. 89 data je radi analize najjednostavnija sema vodenog grejanja koja
se sasto;i sarno od kotla i jednog radijatora, Pretpostavl;eno je da se temperaturske
promene vrse samo u kotlu i radi;atoru.
167
Sila koja prouzrokuje cirkulaciju nastaje usled razlike specificnih tezina
vode u dovodnom i odvodnom toku. U tehnici grejanja ova sila je nazvana naper
i prema vee liatoj jednaeini (6.1) jednaka je:
PH = H'g(Pp-Pr) [pal (6.7)
gde je: PH - trdeni napor u [Pal
H visinska razlika izmedu sredine kotla i sredine radijatora [m]
Pp gustlna vode u povratnom toku [kgm-']
Pr gustin. vode u razvodnom toku [kgm-'].
g ubrzanje Zemljine tez..
Napor PH u stvad odgovara padu pritiska (Pi - />2).
62Swl Osnovna.
Prema onome sto je izneto u pocetku napor PH kretan;e
vode. Ovo strujanje je uslovl;eno ukoliko je napor ravan iIi ved od zbira pada pri-
tiska usled pojedinaenih otpora i otpora u pravim delovima mreze, tj.
iii
PH on:: z + :E (L R)
PH - :E Z '5 :E (L R)
(6.8)
Kada su precnici u kojima se vrsi strujanje priblizno poznati) pad pritiska
se racunski izna1azi.
Ako to nije slucaj onda se proces proracuna deli na prethodni i naknadni
( definitivni).
Prema vrsti zgrade i sistemu u prethodnom proracunu se pret-
postavi deo napora a, koji savladuje pojedinacnc otpore, dok ostatak (I a) ide
na savladivanje otpora u pravim delovima mrete'.
Onda osnovna jednaeina dobija ova; obHk:
I PH - apH = (1 - a) PH = :E LR I [Pal (6.9)
Sada se pretpostavlja da napor PH (1 - a) izaziva strujanje u mreZi za koju
se vrSi proracun a u kojoj se na mestima gde su predvideni pojedinacni otpori
(razne siavine) prikljuc:ci, krivine, raeve i dr.) zamislja da se strujanje odvija bez
ikakvih otpora.
Deo koji otpada na pojedinacne otpore na instalacijama za zagrevanje zgrada
dat je u t.beli T - 48.
Uobica;eno je da se u pojcdinim deonicama prctpostavlja konstantna brzina,
odnosno pad pritiska. Otuda je specificni pad pritiska po 1 metru prema jednacini
(6.9):
(6.10)
koji se pomotu jednadne (6.1) seme mrczc lako naiazi.
168
6252 cevi
Preenik se odreduje tako d.a pri padu pritiska koji je izraeunat jednaCinom
(6.10) obezbeduje potrebnu koliCinu vode.
G'
Iz jednaeine (5.10) poste sre5ivanja 'ZLR = (1 -a)P
H
= 0,81 --',- A 'ZL, izlazi:
pD
R =
A
= 0,81-
P
G'
--'-
D'
[Pam-'] (6,11)
Karla se, kako je uobicajeno. precnik izrazi u mm, a maseru protok vode u kgh-
1
,
onda se za pad pritiska u cevi dobija:
I
A Gh
2
1
, R = 64 lOS p" [)5 (6.12)
Kako se racuna da je srednja temperatura vode u razvodnoj i povratnoj mreti
tm = 80, kojoj odgovara gustina p = 972 kg m -3, onda izraz za pad pritiska dobija
jos jednostavniji oblik:
(6.13)
Na osnovu ove jednacme izradene su tabele i graflkoni u pomocnim listovima
3,4 i 8.
U ovim pomocnim listovima nalazi se potreban pre6nik cevi (podrazumeva se
unutraAnji - em otvor) prema izracunatom specificnom padu prltiska R i masenom
protom G
h
na cas.
Ako se umesto masenog protoka vode Gh eija je temperaturska razlika 20,
de kolicina toplote Qh koju toplonosa, tj voda, prenosi na cas prema odnosu Qh =
= 23,26 Gh za c = 1, ond. poslednjajednaeina dobija oblik:
Ql
R = l22A
D'
(6.14)
Za svaku deonicu kolicina toplote se dobija iz zbira jacine odgovarajucih
radijatora; tako da pretvaranje koliCine toplote u kolicinu vode - protok, nije ni
p otrebno vrSiti.
U pomocnim listovima 5 i 6 tabelarno su predstavljene vrednosti za Qh,
R, D i V u medusobnoj zavisnosti. Ove tabele su analogne tabelama 3 i 4.
Pomocni list 5 obuhvata podrucja malih vrednosti za sto odgovara gra-
vitacionom vodenom grejanju, dok pomocni list 6 odgovara ve1ikim R vrednostima}
koje ce se koristiti za pumpno grejanje.
169
625-3 Primer za upotrebu pomocnih listova 3, 4 i '.I
Treba postiCi plotok od GJ. = 25000 kgh-
1
u pravom cevovodu, bez otpora,
dugom 120 m i unutl"a!njeg D = 80 mm. Koliki je pad pritiska?
Na pomoCnom listu 4 pod D = 80 traii se na;bliii protok koji je za G" = 25100, a !rome
levo odgovara u krajnjoj koloni R = 200 Pa. Znaci pribliian pad pritiska je
Pl-jJ2 = L R = 120 m . 200 Pam-
1
= 24000 Pa = 24 kPa
Na grafikonu pomoenog Hsta 9 nalazi se presek ordinate za G" = 25000 kgh-
I
i linije
preenika 80 mm, vrednost apscise R = ZOO Pa.
Ako je umesto protok. G h data koliCina toplote Qh [W] onda se na sliean na-
ein koristi pomoCni list 5_
Na isti nacin moze se odredlti standardni preCnik iz pomoenih listova kada
ie poznat protok i pad pririska, ill ako ie data brzina strnjanja iednog voda za od-
redeni pad pritiaka_
625-4 Primer za upotrebu pomocnlh listova 5 i 6
U jednom kruZnom toku duiine od 10 m, bez pojedinaCnih sa temperaturom u
odvodnoj mre:ii od 90" i povramoj od 70
0
, treba da se OStvari prenos toplote od 40000 W. Na
raspolaganju je prltisak od 45 Pa. .
Koliki mora da je preCnik cevi?
Kolika je brzina strujanja vode?
Za duZinu voda od 10 m nalazi se jediniCni pad pritiska:
45 Pa
R = 4,5Pam-
1

U koloni pada pritiska R pomoenog lista 5 polazi se od vrednosti 4.5 i u horizontalnom redu
naIazi se najbliia vrednost kolicine toplote (ve6a. ako nije neznatna razlika sa manjom). U ovom
slucaju ide se do Q = 50000 W, eemu odgovara u zaglavlju po vertikalnoj koloni precnik D = 70 mm,
spoljni (odnosno nominalni preenik od 6S rom). lduci po keloni ovog preCnika nalaze se kolicine
toplote Q I = 40000tW i Ql = 42000 W, za koje odgovara. brzina V"" 0,13 ms-
1
koja svakako odgo-
vata iza 41000 W. Za ove kolicine QI i Ql1evo u krajnjoj kolonije padpritiskaR=3i3,3 Pam-I.
Intetpolacljom za datu kolicinu toplote dobija se pad pritiska R = 3,08 Pam-
1
Za proracun do
voljno je uzeti R =- 3,1 Pam _1.
Za istu svrhu se moze upotrebiti pomoCni list 9 u kome Sll graficki pred-
stavljeni odnosi protoka G., pada pririska R, i brzine V za odgovarajuee preCnike D_
Pri koriScenju ovoga pomoi:nog lista potrebno ie samo umestokoliCinu toplote Q
proracunati protok G, koji se dobije za temperatUrSku raz1ik:u od 20, ;ednostav-
nom deobom d.te kolicine toplote (Q) ovim broiem.
Za racunanje preenika Misenar (Missenard) daje ovu praktii:nu formulu,
koja se moze nekad upotrebiti radi njegovog brzog odredivania u pojediulm
deonicama.
gde ie: Q
L
H
(Pi - P
u
)
g
I
, D = 1f 0,0001 Q'L I [m]
VIi. g(p{- Pu)
kolicina toplote koju prenosi voda [m]
duZina odvodnog i povratnog dela deonice [m]
visinaka razlika kotao - radiiator [m]
razlikagustine vode na izlazu i ulazu radijatora [kgm-']
ubrzanje Zem1jine tete.
(6.15)
170
6255 Pad pritiska usled (mesnlh) otpora
Ako se uzimaju U obzir pojedinaCni otpori onda se oni moraju racunati za
sVak'ol deonicu. Pad pritiska usled pojedinaCnih otpora za vodu srednje temperature
od 80 iznosi
[pal (6.16)
Pojedine oznake su pozna!e iz ode1jka V.
Radi uproscenja proracuna U pomoeflom listu 7 date su tabe1amo za vodl,.;."
od 80 vrednosti Z u zavisnosti brzine strujanja Vod 0,1 do 3,0 m/s i zbira poje-
dinacnih otpora od 1 do 15.
Ako zbir pojedinacnih otpora prelazi vrednosti 15, onda se za odgovaraiucu
brzinu nalazi pad pritiska za 1: = 1 i nadena vrednost Z mnozi se sa zbirom
pojedinacnm otpora za koji se traZi pad pritiska.
Na primer: NaCi pad pritiska za po;edinaene otpore Ciji je zbir L = 24,
pri brzini od 0,2 m/s. = 1 i V = 0,2 mis, nalazi se d. je Z = 20. ZnaCi za
:E = 24 pad pritiska iznosi Z = 20 x 24 = 480 Pa.
Ako treba pojedinacne otpore racunati za druge temperatur.e vode onda se
nadene vrednosti za Z mnoze sa Ciniocem koji se nalazi ispod tabele, u zavisnosti
date temperature t.
Najzad ukoliko se radi 0 proraeunima stroge tacnosti (laboratori;ska ispi-
tivanja, uredaji za specijalne namene i dr.) kod kojih se raspolaZe i sa ispitanim
mesnim otporima svakog upotrebljenog elementa, onda pad pritiska se izracunava
pomoeu izraza (6.16) pri cemu se i specificna teZina vode uzima prema odgovara-
jutoj temperaturi u svakoj deoruci.
Iz (6.10) i (6.14) nalazi se za svaku deonicu RiD. Kako su preenici cevi u trgo-
vini standardizovani, obicno se ne pogodl tacan precnik koji odgovara STD vee
se usvaja najbliZi. Znaci stvarno R ce se.razlikovati od prvobitnog racunski dobi-
venog. Rezultati se unose u narociti formular koji ce se pokazati u primeru pro-
raeuna.
Proizvod od R i L daje otpor trenja (LR) u deonici. Zbir svih ovm proizvoda
u deonicama jednog kola da;e ukupan otpor trenja u cevima toga kola C'i:.LR
" Pal . .,. 1 . k .. ku" din
Posle ovoga 1Z ffifefe se pOpklU SV! e emenu OJI prouzro Jll pOJe acne
otpore, koji se zatim nadu u tabeli T -49, saberu za svaku deonicu i takode unesu
u, formular.
Iz brzine fluida V, koja se u deonici nalazi na pokazani naCin, i zbira poje-
dinacnih otpors L4; u pomoCnom listu 7 nalazi se pad pritiska Z usled pojedinac-
nih otpora. Sabiranjem pada pritiska Z svih deonica jednog kola dobija se ukupan
pad pritiska u kolu pojedinacnih otpora I: Z. Svi ovi rezultati se unose II pome-
.nuti formular.
Uporedujuci raspolozivi napor sa zbirom otpora
I PH;;':E L R + k Z I (6.17)
I .
utvrdujemo !reba Ii neke od precnika menjati.
171
625-6 Dvocevni sistem sa zanemaremm toplotnim gubicima u mrd:i
Na izradenoj semi mreze najpre se odredu;e najnepovoijnije kolo. po pravilu
hi to trebalo da bude cevovod izmedu korla i radijatora sa najmanjom visinskom
razlikom i najvecim horizontalnim udaljenjem izmedu njih.
U ovom kolu se odvojeno obeleie sve deonice sa istim protokorn tj, od svake
raeve do druge.
Preporucljivo je da se deonice numerisu najpre pocev od kotla prema raz-
vodno; mrdi do najnepovoljnijeg radijatora, pa odavde povratnorn mrezom na-
trag do kotla.
Zbir dutina svih ovih deonica daje dutinu kola (:E L).
Napor se odreduje koristeCi tabelu T-S2, odnosno T-53.
T-S2 Promena gustine i speclficne zapremlne vode u zavisnosti od promene
temperature pri pritisku ad 1 bar
I
I
P
, p \ Vsp !
, p v,.
, ,
kgm"
I v.
p
I
I dm
3
kg_3 i
'C kgm-
s
I dm
3
kg_3! 'C kg m-
3 dm3 kg_3
. 40 i 992,2 1,0079 62 982,2 1,0181
I
82 970,6
42 991,4 1,0087 64 981,1 1,0192
I
84 969,3
44 990,6 1,0095 66 980,1 1,0203
I
86 968,0
46 989,8 1,0103 68 978,9 1,02l5 88 %6,7
48 988,9 1,0112 70 977,8 1,0227
I
90 %5,3
50 988,1 1,0120 72 976,7 1,0239
I
92 964,0
52 987,2 1,0130 74 975,5 1,0251 94 %2,6
54 986,2 1,0140 76 974,3 1,0264 96 961,2
56 985,3 1,0149 78 973,1 1,0277
i
98 959,8
58 984,3 1,0160 , 80 971,8 1,0290 100 958,4
60 983,2 1,0171 !
T - 53 Gravitacioni napo!' po 1 metru visinske razIike za date temperature
razvodne i povrame vode (PaJ
1--- .
i
l
Povratna
I temperatura 60
0
I 65'
70'
i
75'
I
80'
85"
90'
I
95'
I
100
0
I
I
I
I
114
88
60
-
-
-
-
-
-
146
119
92
62
-
-
-
-
-
I
Razvodna temperatura
179 I 213
152 I 187
125 159
96 130
65
,
99
-
I 67
-
I
-
-
I -
-
I
-
,
I
248
222
194
165
134
103
69
-
-
I
,
285
259
231
202
171
140
106
72
-
I
I
1,0303
1,0317
1,0331
1,0345
1,0359
1,0374
1,0389
1,0404
1,0419
1,0434
110"
322
296
268
239
208
177
143
109
74
I
172
Udeo pojedinacnih otpora od ovoga uzima se prema tabeli T -48, tj. za mre:ie u
zgradama usvaja se 40%1) .
Ostatak se koristi za trenje u cevima, tj. za otpore u pravim delovima deo-
mea. Deljenjem ovoga ostatka sa 'ZL dobija se pad pritiska po metru (jedi-
nici duZine).
T- 54 Velicina promene specificne gustine vode u oblasti pojedinih temperatura [kg 1
I I I I
,
I
I
I
t dp t dp t
I
dp t
I
dp
=- =- =- =-
C dt C at C dt C dt
I
I
I I

95 0,697 81 0,627 67
I
0,553 53 0,470
,
94 0,692 80 0,622 66 0,548 52 0,463
93 0,687 79 0,617 65 0,542 51 0,456
92 0,682 78 0,612 64
I
0,536 50 0,450
91 0,677 77 0,607 63
I
0,530 49 0,443
90 0,672 76
I
0,601 62 0,525 48 0,436
89 0,667 75 0,595 61 0,519 47
I
0,429
88 0,662 74 0,590 60 0,513 46 0,422
87 0,657 73 0,585 59
I
0,507 45 0,415
86 0,652 72 0,580 58 0,501 44 0,408
85 0,647 71 0,575 57 0,495 43 0,401
84 0,642 70 0,570 56
I
0,488 42
I
0,393
83 0,637 69 0,564 55 0,482 41 0,385
82 0,632 68 0,559 54 0,476 40 0,378
625-61 Prethodno odre41vanje preadka cevi
Iz pada pritiska R jednog kola, koji je dat iii se nsknadno odreill iz datih
podatska, koliNne toplote Q iii protoka G i temperaturske razlike (t, - 'p) 20
0
iz pomoenib listova 4 iii 6 za svaku deonicu se neposredno nalazi preenik cevi.
Za temperatursku razliku razvodne i povratne vode od 200 koriste se u pomo"'::nom
listu 6 podaci kolicine toplote Q [W]. Kada temperaturska razlika niJe 20', onda se
koristi pomOCfii list 4 sa podacima protoka. Tako po horizontalnoj liniji od nal.lenog
Ride se do najbliZe VIednom kolicine toplote Q [W] odnosno protoka G [kgh-
'
], za"
tim u istoj upravnoj koloID nalazi se odgovarajuci pre6nik.
Ova operacija se ponavlja za svaku deonicu.
Svi podaci i rezultati proracuna unose se u narociti formular koji ima sle-
de&: kolone:
1. Bro; deonice, obyleren na semi
2. KoliCina toplote iii protok (Q [W] ill G [kgh -I ])
1) Ova; odnos pretpostavljenih gubitaka u mreii usled mesnih otpOrll i trenja u
pokazuje se najpogodnijim za pretbodne proraeune preCnika. D Riteiu (Rietsche1-Raiss, Helz-
und Liiftungstechnik) se preporueuje da se za udeo mesnih otpora usvoji 33% odnosno 1/3 od ce-
lokupnih otpora. Ranije je bilo usvaiano 5?%, se j kod nas testo primenjuje. . .
U usvajanjem bilo koje od oVlh pretpostavki krajnji rezultat Ce se vrlo retko menjatl.
Svakako velicina udela mesnih otpora zavisi od vrste i razgranatosti sistema kao i od kva-
Iheta artnatura i jzvedenih radova.
Za nde na osnovu mnogih komparativnih proracuna izvedenih projekata i zada-
taka kao i kvaliteta rada koji se vee i kod nas postize, vide10 se da usvajanjem udela na mesne otpore
od 40% najmanje ce biti izmena kod naknadnog proraeuna precnika. U redim slueajevima wo
je to i opravdano mogu se dobiti neznatne smanjene dimenzije cevi. Iz ovih razloga i ovde se pre-
porueu;e izrada prethodnog proraeuna precnika cevi sa OVOID pretpostavkom.
173
3. Dmlina deonice L [m]
4. Prethodni preCnik D [mm]
Podaci na bazi prethodnog preCnika:
5. Brzina flnida V [ms-']
6. SpecifiCni pad pritiska R [pa]
7. Pad pritiska u deonici LR [Pal
8. Zbir pojedinaCnih otpora u deonici
9. Pad pritiska usled pojedinacnih otpora Z [pa]
Podaci . usled eventualno izmenjenog preenika (naknadni precnik)
10. Naknadni preCnik D [mm]
11. Brzina fluida V [ms-I]
12. SpecifiCni pad pritiska R [Pain-I]
13. Pad pritiska u deonici LR [Pa]
14. Zbir pojedinaCnib otpora u deonici :E1;
15. Pad pritiska usled pojedinacnih otpora Z [pa]
Razlike:
16. RazJika kolona (13) i (7) : (LRlS - LR,) [pa]
17. Razlika kolona (15) i (9) : (Z" - Z.) [Pal
U prve tri kolone formulara unase se brojevi deoniea i odgovarajuce koli-
cine potrebne toplote iIi protok vode i duZine. Ovi podaci uzimaju se iz seme gre-
janja zgrade.
U sledecoj koloni 4 se unosi precnik, naden u pomocnom !istu 3 ill 5.
Za pretprojekte, koji slu.ze za predracune, sasvim je dovoljno sluZiti se po-
dacima koje daje prethodni proracun.
625-62 Naknadni
cevi dobiveni prethodnim proracunom, nisu sigurni iz dva razloga.
Prvo, kako Je veC.;eeeno, .retko se da se proracunati preenik poklopi sa stan-
dardnom dimenzlJom Cevl U trgOVlDl. Drugo, uticaj pOJedinacnih otpora usled pro-
vizomo pretpostavlJene vrednosti "a" ne moze biti merodavan.
Ovo treba otkloniti naknadnim proracunom.
Polazi se od prethodno izracunatog precnika, i traii se u pomoc'nom listu 5
u koloni pod njim odgovarajuca potrebna kolicina toplote, iIi u pomoenom !istu 3
protok vode. VeliCine su u kolonama sitnije podeljene nego u horizontalnim redo-
virna. Ispod kolitine toplote, odnosno protoka vode, data je odgovarajuca brzina
strujanja vode, koja ce biti potrebna docnije.
Ako je osetnija razlika izmedu' velicina koje smo dobili proracunom i onih
u pomocnim listovima, onda treba vrsiti interpolovanje.
U pravougaonoj tabeli pornocnog lista krajnje kolone levo i1i desno daju
odgovarajucu vrednost R, koje se muoie sa dui:inom deonica. Ovako se dobije
tacna vrednost za :E LR.
. Da bi s7 naSao pad pritiska. usled pojedinacnih otpora :E Z, iz pomocnog
I1sta 7, odred.uJu se naJpre vrednostl za svaku deonicu iz tabe1e T-49. Pomocu
ovih velicitla i gore nadene brzine strujanja vode V, odreduJe se iz tabele leva u
pomocnom listu 7 odgovaraJuci pad pritiska Z.
174
Zbir :E LR + I; Z predstavlja u svakoj deonici ukupan strujni otpor koji
treba da ;e ravan naporu PH ili neSta manji od njega u tome kolu. Aka ova; uslov
nije zadovoljen, enda se pojedine deonice menjaju dok se ne dod.e do njegovog zadovow
Ijenja.
Ovde da se jos iednom ukafe na mogucnost obrnutog toka kad donjeg raz-
voda, kada se panova ieli da zagreju rashladeni radijatori.
Pretpostavka je da to dolazi usled pozitivne razlike pritiska izmedu razvod-
nog i povratnog voda u krajnjoj faevi. Treba uporediti pad pritiska do krajnje
raeve i napar u toj tacci pa da se utvrdi da Ii je potrebno menjati precnik glav-
nog voda.
62S-63Prlmeri prorai:luna za iznalde1lje preCnika cevi
Za emu mreze jednog grejnog postrojenja toplom vodom sa donjim razvodom, koja je data
na 81. 101 izvrliti dimenzionisan;e preCnika cevi. Pri tome proraeun sprovesti ne vodeCi rsenna
o gubicima toplate u cevovodima. Temperatura vode neba da je kod najveeeg optereeenja u
vodno; mreii 90"> a u povramoj 70.
Priprema. Na emi obeleiiti deonice i uneti odgovarajuce kolicine toplote. Pripremiti
farmular koji se koristi i u ovome primeru i popuniti kolone 1,2 i 3, Za svako strujno kola pojedinih
radijatora izraeunava se n.apor PH' usvaia se procenat napora na trenje (60%), koji podeljen sa
duZinom kola daje specifiCni pad pritiska R u strujnom kolu,
a) Prethodni proraeun
Kola radijatora I (najnepovoliniji: najdalji i najniii),
Deomce 1 do 4.
Napor> iz tabe1e T-53 i visine H = 4,00 m: PH'" 4.00m. 125 Pam-l '" SOOPa
Pretpostavljem deo napora za trenje u cevima: 0.60 PH =0.60 SOOPam-
1
= 300 Pa
Ukupna dmina deotUC4 od 1 do 4 = 39.0 m
300 Pa
Specificu pad pritiska R, 39.0 m = 7,7 Pam-'
U pomoCnom Ustu 5 ide se u redu od najbliieg pada pritiska (7,5) do najbliie kolicine
toplote Q vete). u Cijoj koloni u zagiavl;u Ie prethodni preCnik D, U koloni precnika ide
se do bliie vrednosti koliCine toplote, gde se eita brzina(V (ms-1])a levo u redu ide se do prave
veliBne pada pritiska. Ukoliko i najbliza nadena vrednost kolicine toplate odudara od trazene u
deonici, onda se Stvarni pad pritiska interpoiuje, U kolor i 4 formulara unosi se prethodni preenik
D. U kolonama 5 do 9 unose se svi podaci koji proizilaze iz prethodnog preCnika kako je vee ozna-
ceno u formularu.
Po zavrietku obraruna do kolone 9 u fonnularu prelazi se na II kolo i vrM proracun vred-
nosti. za popunu istih kalona ovoga kola.
Kola radijaunQ 2. Deonice 1, 4, 5, 6, 7 i g,
Napor, bo kod I kola:
Napor za trenje u cevima
PH lOOPa
0,60 PH = 300 Pa
Od ovoga se utroi na trenje u deonicama 1 i 4:
eLl + L4)' Rl '" 20m' 7.7Pam-! = 154 Fa;
Ostaje za trenje u deonicama 5, 6, 7 i 8: 300 Pa _ 154 Pa :: 146 Pa
Ukupna dmina deonica
Specifieni pad pritiska
5, 6, 7 i 8
146 PlI
R2 = --= 24.3Pam-
1
6,Om
= 6,Om
rlh!\'
Ie
I
I
3600W
koloo tI.- 1<0110 __
J
podrurn
I t
2000W
SJik.a 101 - Shema vodenog grejanja za proraCunski. primer
175
. Dalie kao za .kolo radijatora 1 nalazi. se prethodni preenik CD), unosi u kolonu 4 a zatim
se lznaJaze vrednostl za kolone od 5 do 9 1 U fonnular.
Kolo radijatora 3. Deonice 1, 4, 5> 8, 9 i 10.
Napor PH = 8 m 125 Pa m-I
Napor za trenje u cevima 0,60' PH = 0,60 1000 Pa
Utroseno na trenje u deonicama 1 i 4 (kao gore)
Utroseno na trenje u deonicarna 5 j 8:
1000 Pa
600Pa
154 Pa
eLf; + Ls)' R2=3 m' 24.3Pa m-
1
= n,9Pa '" 73Pa
Ukupno utroseni napor na zajedniCke deonice sa kolima radijatora 1 i 2
Ostaje za trenje u deonicama 9 i 10:
Duiina deonica 9 i 10
373Pa
Specifieni pad pritiska Ra = 13,0 m
Postupak se obnovi kao za kola radijatora
b) Naknadni proraeUD
Kolo radijatora 1.
1 (2,
:: 154 Pa+ 73Pa:;:: 227 Pa
= 600Pa 227 Pa:: 373 Pa
= 13,0 m
= 28.7 Pam-
1
'. Da bismo izabrali velicine pojedinacnih otpora (t;:) treba utvrditi kako su izvedeni prikljucci
radlJatora.
Izgled prikl;ueenja u horizontainoi proiekciji eme daje 0 tome predstavu (s1. 102):

C1

b
stika 102 - PdkljuCak radijatora: a - za razvodnu cev, b - za povratnu cev
176
Pregled veliCina pojedinalnih otpora
Deonica br, 1 (D = 32 mm)
Deonica hr. 3 (D = 20 mm)
kotao .... ,................... 2,5
luk ._........... 0,5
T -komad, prikljuCak za sigumosnu
rev ......................... 0,0
kosi propusni 'ventil . . . . . . . . . . . . 2,5
= 5,5
Deonica hr. 2 (D = 20 mm)
T -komad prolaz sa odvodom . . . . 0,0
Kosi propusni venti! ... . . . . . . . 3,0
Dvostruki luk .... . . . . . . . . . . . . 1,0
Ugaoni venti! . , . . . . . . . . . . . . . . 2,0
Radijator ... , .... '1' 3,0
.
!leonica br. 5 (D - 25 mm)
Twkomad, izlaz .... 1,5
propusni ventil. pray .......... 10,0
11,5
Deonica br. 6 (D - 20 mm)
T iz1az . . . . . . 1,5
luk ......................... 1,0
ugaoni venti! . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,0
radijator . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3,0

Deonica hr. 7 (D 20 mm)
T -komad, ulaz ... 1,0
Dv08truki luk .. . . . . . . . . . . . . . . 2,0
= 3,0
Dvostruki luk 2 puta
kosi propusni ventil ...
T -komad, prolaz sa dovodom
Deonica br. 4 (D = 32:mm)
4,0
3,0
.... 0,5
l:i; 7,5
kosi propusni ventil .. ' 2,5
T -komad, prikljutak za sigurnosnu
cev ..................... ,. 0,0
Dvostruki luk .,., ...... , .. , 2,0
4,5
Deonica br. 8 (D "'" 25 mm)
proPUllni ventil. pray .... ,..... 10.0
T-komad, ulaz .. , ...... ,..... 1,0
- 11,0
Deonica br. 9 (D = 20 rom)
T -komad, prolaz sa odvodom . . . . 0,0
dvostruki luk. ..... , . . . . 2,0
ugaoni ventil, pray ............ 2,0
radijator ........ : . . . . . . . . . . . . . 3,0

Deonica br. 10 (D = 20 mm)
luk (3 PUla) .................. 3,0
T prow sa dovodom .. . . 0,5
- 3,5
Vrednosti za kotao i radijatore dodate su u razvodnom . .
Posle unoienja brzine (V), specificrtog pritiska I;Iada (R) 1 ukupnog pada pntlska (LR),
nadenih i izratunatih u pomoenom listu 5, u kolone 5, 6 1 7 se u kolonu gore
odred
' otpori a u kolonu 9 izrafunati pad pnttska usled nim (lZ pomoCnog lista 7).
em POJo,:;u.u.uo\,;.Ul . <!go . Ce
Zbir vrednosti u koloni 7 daje pad pritiska (ZLR) t1"7D)a u cevuna 0 varaJu g
kola radijatora a zbir u koloni 9 daje pad pritiska usled pojedinaCnih otpora (EZ), Ukupan pad
pritiska u kolu je:

Uporedenjem pritiska i raspoloZivog napora u kolu PH ustanovl;ava se da li je potrebno
mcnjati koji od prearlka. . . dni'
Ako izade da je napor PH < :E (LR) + onda, se. poveCan)u naJpogo leg
preQllka, tj. onoga koji h,olje strujanja. Aka je PH> :E (LR) + :E Z, onda
treba proveriti da Ii se neki pretnik moze smanJltl. > ,.
Ak rema tome preCnik izmeni njegova naknadna dimenZlJa se unOSl U kolonu 10.
7. bse, P roraL.- p'ada pritiska u novog preenika i rezultati unose u kolone for-
-"II.tun se 0 noVl p I,;UU b . k" eli acruh ot-
mulara od 11 do 15. Pri ovome treba voditi raCuna 0 promeru rzme proto a 1 pOJe n
para usled promenjenih preCnika. . ., ..' c-
U kolonu 16 unosi se razlika izmedu pada pnuska LR sa prethodmm 1 naknadnUn pre
nikom tj razlika vrednosti kolona 13 i 7. .'
'l} kOlonu 17 unosi se odgovarajuCa razlika pads pritiska Z tj, razlika vrednOSll kolona 16 1 9.
177
Iznosi ovm r3zlika iz kalona 16 i 17 dodaju se Hi oduzimaju. prema tome da Ii su po:dtivne
iii negativne, prvobitno izraL'-unatim vrednostima. L (LR) + 1: Z, Cime se dobiia izmenjeru ukupan
pad pritiska pretnika. Ponovnim ,uporeden}:m ovako dohivel}og pada
pritiska sa raspolozlVlDl naporom dolazi se do zakljucka da Ii JC promena precnika uspe1iuo lZvrSena.
U protivnom mora 5e izvrlHti naknadni proffieun sa jos kojim od izmenjenih precnika.
U izrarunatim re:rultatima vidi se da je raspoloiivi napor ornogutio smaujenje prethodnog
precnika u deonicama 3 i 7. Medutim, u. Rolu. radijatom 3 to nije bilo mOglJiee.
625-64 Prover-51 smera strujanjf.; I'd po(5emum
Horizontalni vodovi su ne. 2.8 m iznad stedine znaci daje napor usled te visinske
razlike
PH = 2.8m 125 Pam-I"" 350 Pa
Ukupan pad pritiska. u kritiCllUn deonicama 1 i 4 iznosL131 Pa Sio je manje od 00-
para koji se ostvaruje na poeetku razvodne mreze kod kotffi pa nema opasnosti da se pojavi obrnuti
tok strujanja prilikom pocetka loienja rashladene iIlStaiacije.
625-7 Dvocevni sistem vodenog grejanja, u home se uzima;u. U obzir
gubici toplote u vodovima
U prosiom ode1jku pri odredivanju napora nile vodeno racuna 0 toplotnim
gubicima u vodovima. Ovaj nacin se maze dopustiti kada su toplotni guhici reia-
tivno mali i mogu se zanemariti, tako da to nece imati uticaja na sam napcr.
Kod kraCih vodova i onih koji prolaze kroz toplije prostorije i koji su bolje
izolovani ovako se moze postupiti. Tu spadaju manjt:.: zgrade sa donjim razvodom
koji prolazi kroz suterene i podrume.
Kako se voda hladi na celom toku, onda se 0 tome mora voditi racuna kada
to hladenje osetnije utice na stvaranje napora. To je npr. slucai kod gornjeg raz-
voda gde razvodna mreza ide kroz tavan.
Izvrsena merenja pokazala su da hladenje pojedinih deonica kod gravita-
donog grejanja. a naroCito gornjih horizontalnih vodova osetno utice na promenu
napora,
Ovo se moze i racun"ki dokazati aka jedan kruzni tok podelimo na vise deo-
niea i izvclimo komparativni proracun napora pd cemu bi menjali temperature
vade gornje razvodne mreze u granicama koje se prakticno postizu, npr. postav-
Ijanjem horizontalnih cevi u hladnom tavanu iii ispod plaf ona.
Pokazano ;e da ;e napor predstavljen proizvodom visinske razlike dveju
krajnjih tacaka toka i razlike gustina. vade u tim tackama (6.7).
PH = H g(Pb - P.) [pal
Ove gustine nalazimo u tabeli T - 52 za odgovarajuce temperature u tim tackama.
Da ne bismo traili gustine u tab.1i moterno se posluliti jednacinom koja glasi
da je razlika gustina. u dvema tackama jednaka proizvodu temperaturske razlike izmedu
till tac.aka i pmmeni gustine u tome temperaturskom podrucju (e) tj,:
gde je; & tt;. - [6 pad temperature u deonici. izmeaL tacaka (1 i b
dp
promena> gustine (Cit) ,
Naknadni
Podaci i eme mreie
V rednosti dobivene na bazi
Vrednosti doblvene na bazi naknadnog
Razlika
prethodnog prefuika
preenika
.lJ
1
'il

8
,
$3
.ll'"
:e



"
."-
:e.
o.

I=-
'"

:g:o
. 0.
.' . -"
.S ...


d
;lj.o
:5.1:>0
tj '0 ll
0. s-
H
0..3
'03
;.;::lOO -So
05
H

' '"'

...

.'"
"g-Mb '
&l" Q" &lo
..
,g:o
..
z'"
'" '"
1
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Q G L D V R LR E, Z D, V R LR E, Z LR Z
W kgh-
1
m rom
ms-
t
Pam-I
P.
p,
mm ms-
I
Pam-I P. P.
p,
Pa
------_.
2 3 4 5 6 7 8 9 10
11-
00
_
0
-i2
13 14 15 16 17
Kolo Tadijatora 1. Deonice 1, 2, 3 i 4
H = 4,0 m; LL = 39,00 m; PH = 125Pam-
1
'4,Om ""SOOPa
Za trenje u cevima uzeto: 0,60' PH = 0,60 500 Pa = 300 Pa
Rl = 30,00/39,00 = 7,7 Pam-l
8000 9,0 32 0,10 4,5 40,5 5,5 27,5
2000 9,5 20 0,07 5,0 4,7,5 9,0 22,0
2000 9,5 20 0,07 5,0 47,5 7,5 18,5 15 0,13 22 209 8,0 67 161,5 48,S
8000 11,0 32 0,10 4,5 40,S 4,5 22,S
l;LR + EZ 176,0
+
90,S 266,50 P.
kolone ,,16" + ,,17" = 161,5
+
!:Z 48,S = 210,00 Pa
Promenom precnika u deonici 3 : !:(LR)
+
EZ = 476.50Pa <PH 500Pa
._""
Kolo ratlijatora 2. Deonice 1,4,5.6,7 i 8
Napar kao u kolu radijatora 1:
PH = SOOPa
Za trenje u cevima, kao gore: = 300 Pa
Utroeni napor u deonicama 1 i 4: (L1 + L4)' Rl = 20,00' 7,7 = 154 Pa
Ostaje za trenje u deonicama 5, 6, 7 i 8: 300,0 - 154.0 = 146Pa
buzina deonice 5 do 8: L5_8 = 6,00 m
Sinn' d .. . 146,0
pee 1 1 pa pnttska za prethodm proraeun R2 = 6.00 = 24.40 Pa
_0 o.
2 3 4 5 6 7 8 9 I" __ 0 ___
" 12 13 "-15--1'
-T- 6000 1,5
25 0,13 10,4 15,7 11,5
96
2400 1,5 20 0,08 6,6 10,0 7,5
24
2400 1,5
20 0,08 6,6 10,0 3,0
10
I
15

6000 1,5
25 0,13 10,4 15,7 11,0
92
51,4
+ m 273,4
Na deonici 1 i 4:
81,0
+
50 130,1
42,S 3,0 34 I 32,S 24
28,4
404,5
Poveeanje pada pritiska usled promene precnika:
(,,16") 'I (,,17") 32,5 " 24
= 56,5 Pa
Ukupni pad pritisk:r. (LR) + :EZ
= 460,OPa
PH (500Pa)
Kola radijatora 3. Deonice 1, 4, 5, 8 i 9.
Visinska razlika H = 8,0 m. Napc r PH = 8m 125 Pam-I
Za trenje u cevima 0,60 PH
Utroseni napor u deonkama 1 i 4
Utroseni napor u deonicama 5 j 8: + L8)' R2 = 3m 24,4Pam-J
Ukupan napor za deonice 1, 4, 5 i 8
Raspoloziv napor za deonice 9 i 10: 600 Pa - 227,2 Fa
Dutlna deonica 9 i 10: L9, 10 = 13,00 m
372 8 m
Specifieni pad pritiska za pretqodni proraeun Rs = In
3600
3600
6,5
6,5
20
20
0,12
0,12
13,1 85 7,0 50
13,1 85 3,5 25
E(LR) 17,0; EZ
Ukupan pad pritiska za deonice 9 i 10: :E (LR) + 1: Z =
Ukupan pad pritiska za deonice 1 i 4:
Ukupan pad pritiska za deonice 5 i 8:
Ukupan pad pritiska u kolu radijatora 3:
1000Pa
600Pa
154 Pa
73,2 Pa
227,2 Pa
372,8 P.
28.7 Pam-
l
245 Fa
131 Fa
219.4 Fa
595,4 P.
Neiskorisceni napor je 1000 595,4 404,6 Pat ali svako smanjenje precnika u deonici'10 povecalo bi napor iznad doz.
voljl pa se 7.adriavaju prethodni preenid.
-
..,
<
-
;;j
180
e
0,
0,
7
I ' I


V
0,5
1/
;r'
-
I
Tabe1a T 54 pokazuje zavisnost ve1icine e
od temperature.
Ova zavisnost graficki je predstavljena na
s1. 103,
Za dvocevni sistern gravitacionog vodenog gre-
iania kod koga ie temperatura vode u kotlu: 90170\
u tab eli se nalaze za e
/1
0,
za razvodnu mrezu Er = 0,67 [kgm-
3
0c}
za povratnu mrezu Ep = 0,56 [kgm-
3
0c]
I
[
I
,
40 50 60 70 aD 90 !GOroe] Uticaj toplotnih gubitaka u cevovodima na
TEMPERATURA temperatursku razliku izmedu odvoda i dovcda yeti
SUka 103_ Zavisnost promene Je kod kotla nego kod radiJatora.
gustine vode od temperature Ako se polazi od odredenog hla<l:enja vode u
radijatoru, np!. 20
0
, mote se postojeee vodeno grejanje
uporediti sa sistemom bez toplotnih gubitaka u cevovodima tj. sa postrojenjem za koje se
smatra da ima vetu temperatursku razliku izmetlu odvoda i dovoda na kotlu.
625-8 Korekcija velicine povrSine radi;atora usled hladen;a u mrefi
Radi tacnog proracuna grejanja pri odredivanju povcline radijatora treba
voditi racuna 0 razlicitim temperaturama vode u razvodnoj mreZi. Ukoliko je duZi
vorl. u razvodnoj mrdi izmedu kot1a i jednog radijatora, naroeito ked neizolovanih
deonica, utoliko je niZa ulazna temperatura vode a sa tim i specifiena jacina grejne
povrsine. Saglasno tome, za odredenu kolicinu topiote moraju se radijatori koji su
udaljeniji od kotla birati vea od onih ko;i su bliZi kotlu,
Pri proracunu razvodne temperature pojedinih tacaka u mreZi, sada se moze
usvojiti razvodna temperatura ill na' kotlu ill na najnepovoijnijem radijatoru,
npr. 90.
Kod prvog izbora najudaljeni;i radijatori dobijaju jedan dodatak preko onog
sto hi daIa racunska vrednost kada se ne vodi racuna 0 gubicima toplote.
Kod drugog izbora mogu se bliZi radijatori birati manji, jer temperatura
odvoda kotla se povecava. Prema tome ovde su radi;atori neSto rnanji ali to
dovesti, pri veeim optereeenjima razgranatih mreZa, skoro do temperature ispa-
ravanja u razvodnoi mrezi.
Zbog toga se preporucuje prvi naein.
Pored toga koruno je i da se kod dvocevnog sistema jednom odabrani pad
temperature odrfi u svim radijatorima, tj. 20. Ovako se onda slaZu i kolicina
toplote i protoci votie sto dozvoljavaju da se primene pomocni ,listovi 3 i 5 nepo-
sredno za sve deonice.
Jos je i ta korist ovog nacina sto se srednja temperatura radijatora sarna po
sebi odreduje vee time 8to je odredena uobicajena temperatura u razvodnoj mrei;i
a sa time i dozvoljeno opterecenje grejne povrSine.
Procentualni dodaci za povrSine udaljenih radijatora dati su u tabeli T - 57.
626 PRORACUN HLADENJA U CEViMA
Odavanje toplote u izolovanoj cevi dato je jednacinom (2.26), koja se ko-
risti i za proracun izolacije. Prema ovome hladenje jednog vodenog toka u jednoj
deonici hi iznosilo.
181
1 & = LkR(tm - to)
I Ghe
[0C] ( 6.19)
& hladenie vode (pad temperature) [0C]
gde ie:
L duzina deoniee [m] . -1-1
kR - koeficiienat prolaza toplote po duznom metru ceVl [W m K 1
Em - srednja temperatura greinog fluida (vode) [0C]
ro - okolna temperatura prostora [0C]
G h - protok u jedinici vremena u cevi [kg h -I ]
C - masena kolicina toplote
Za (t,n), radi uproScenja racm:1a, moze uzeti poeetku iIi
kraju deonice jer je razlika vrednostl (&/2), kOla se doblJa racunaJucl sa promenom
(tm -- to) U ovim dvema tackama, veoma mala.
Kao okolna temperatura uzima se:
za slobodno postavljanje c:evi u razliCitim nezagrevanim prostorijama
videti tabelu T - 19
za izolovane (''evi u zatvorenom kanalu u zidu to = 35
za neizolovane cevi u zatvotl'!nom kanalu u zidu to = 45
kR se odreduie iz tabela T -45 i T -46, gde t.reba predvideti dodatak na.
gubitke toplote kod izolovanih cevi od 15% na nosace.
U tabeli T-47, radi lakSeg ,racunanja, date su vrednosti za k'R 1,15.
U ternperaturskom podrucju 65 do za cevi precnika od 10 do 200 1 razhbte
debljine izolacije od mineralne i staldene vune i kiselgura. Debljine koje se ceSce
koriste su podvucene.
Za neizolovane cevi kR se moze uzeti iz tabele T-5S.
T-SS
Unut!'dnji preCnik
cevi [rom]
Za vertikalne cevi
KoeficiJent prolaza po dufnom. m
kR IWm-1K-'l
15
1
20
1
25
1
32 I 40
1
50
1571601651
i
Za horizontalne cevi
! 1,1 I 1,3\1.5 I
I 0,9 i 1.1 1,3 i
lo9 1
1,6
2.0 I 2,1 i 2.2\ 2,6 \ 2,81
1.8 2.1 I 2,2 2.6 2.8
_____ .. ,l..___ .__ ._
80 IlOO I
3,1 I
3,7
3.1 3.7

Kada je data odvodna temperatura na kotlu, racuna se pad temperature u
svim deorucama u pravcu strujanja do naj,nepovoljnijeg radijatora i 'na isti nacin
hladenje u povratnoj mrezi. Za odredi,vanjt: povratne temperature u kotlu
obracunati temperature mesavine u svima strujnim kolima. Pomoeu polazmh
temperatura odvoda u prethodnim d(!onicanaa moze se hladenje (pad tempera-
ture) sledece deonice lako odrediti. .' . .
Kao i kod proracuna pada priti'ika i ov de se posmatraJu deomce cev:.
protoka i preenika. Ako deoruca prolru:i kroz prostorije raznih temperatura ill menJa
izolacioni sloj onda se svaka ovakva parcijaina deonica odvojeno proracunava.
182
626-1 Prelhoclno odr.lllva,nj_ p .a gublciwa .... vim ..
Polazi <e naipr. od pr'Jtisk. koji vlads u posrrojenju bez toplotnih gubitaka,
pa se uzimaju U obzir dodaci za napor usled hladen)8 cevi, koji su ustanovljeni
ispitivanjem, (tabela T - 56).
Ovako dobiven prethc,dni napar PH za jedno kolo 0' bicno se koristi za odre-
divan,e prethodnog precnika. Ovi preenici se unose u f ormular - kolone !-4
u prethodnom primeru (koriste se i za predraeun cena).
626-2 Naknadui naporm uzimaju45i U ohzh" hlad:enje u cevima
Naknadni proracun U ovom proracunu sluZi ruo za odredivan;e napora
(PH), tako i za uporedenje n21pora i gubitaka na trenje I.,LR + 'ZZ. c
Najpre se poCinje sa proracunom hladenja (pada temperature) u po;edinirn
deonicama stru;nog kola. Dalje treba obracunati i uneti u formular sledccc podatke;
I G ! D L
I jW:::K-'
I t,
I
& t' N' P'H
Deonica
' I
I
to
b .
I kgh-' "C "C 'C 'C mm m
I
m Pa
I
I
L - uzimaju se iz fonnulara za rnrde cevi) D je prethodni preenik iz
kolone 4
Gk racuna se iz [ormule - gdeje t,,- tp temperaturska razlika
tr -- lp
vode na uiazu i izlazu radijatora (l':::: 20)
tr temperatura U odvodu. (90C)
l' temperatura: "ode na kraju deonice tj, t' = tr -.-: 3-
H' uzima se iz se:me, to je vertikalno rastojanje sredine kotla i sredine
deonice
s - debljina izoladje u mm
Delimicni napor se cnda racuna iz
i, U'" I
i PH=dl'i.rE:
,--_ .._-.._._1
[PaJ (6.20)
Za priidjucenu deonict:: polazi sa (t') kao sa razvodnom temperaturom
i 'dalje se racuna ns isti naCin.
Za razvodnu mrezu dovoljno j e odrediti dodatak napora pomocll ukup-
nog hladenja.
Krajnji merodavan' napor PH clobija se kao zbir svih delimicnih napora P'B,
posle obracuna svih razvodnih deCinica ;ed.nog kola kao i povratnih vertikalnih
vodovs, kome se dodaju vee poznat e razlike pritiska usled hladenja u radijatorima,
183
Treba jo proveriti da Ii poznatim nadena vrednost pada pritiska
:E L R + :E Z odgovara ovome naporu.
Male izmene je nekad- potrebno sprovesti na precnicima. cevi povratne mreZe
da ne hi imaH velikog uticaja na dejstvo napora PH.
Za mre.zu gravitacionog grejanja sa gom;im razvodom za prethodni pro-
racun pri uzimanju U obzir gubitaka toplote u vodovima pri odredivanju napora,
koristisetabelaT-56,ukojojjedat dodatni napor u Pa (odnosi se na normalnu
izoiaciju, temperaturu tavana od OC temperaturu prostorija ad lOoe .
Ove vrednosti u tabeH dodaju se proracunatim vrednostima napora pri kome
nisu uzimani u obzir, gubici toplote u vodovima. Usvojene su temperature fluida
(vode) u razvodnoj mrezi 90C. u povratnoj 70
0
e. tj. sa padom temperature od 20
0
e,
koji se odnosi na radijatore u dvocevnom sistemu a u jednocevnom na mrezu.
Za drugi (tr t
p
) pad temperature niZe u T - 56 su dati faktori korekcije.
T-56 1. Neizolovani usponslt:i vodovi izvan zida. Dodatni naper u Pa
a) Zgrada sa 1 i 2 sprata
Visinm od sredi'ne
Horizontalna udaljenost vertikalnih
Horizontalna
rairenost mreie
kotlu do sredine
krakova kola u m
I
r,adljatora
do 10 20 50!50-75':75-100
do 25 m do 7 m 100 100 150 1
25 do 50 rn
"
100 100
150 I
50 do 75 m
"
100 100 150
7S do 100 m
"
100 100 100
b) Zgrada sa 3 i 4 sprata
do 25m
I
do 15 m
I
250 I
250 I
350
I
25 do 50 rn
" 250 I
250 300
50 do 75 rn
!
"
250 250 250
75 do 100 m 250 250 250
"
c) Zgrada sa vie od 4 sprata
do 25 m dio 7 m 450 500 I 550
preJko 7 m 300 350 450
25 do 50m do 7 m 550 600 650
preko 7 rn 400 450 500
50 do 75 m do 7 m 550 550 600
preko 7 m 400 400
i
450
75 do 100 m do 7 m 550' 550 550
Korekcioni Jfaktori za druge temperature vode
Pad temperature (tr - tp)"
Temperatura 90
razvodne vode 85
80"
>20 20
10
8,5
7,0

200 -
150 200
150 200
-
t
-
350 -
200 350
300
,
350
- -
- -
750 -
550 -
650 750
500 , 550
600 ! 640
15
7.5
6,5
5,0
-
-
-
250
I
-
-
-
400
-
-
-
-
-
-
I 750
10
5,(J
4,5
3,5
I
I
I
,
184
&) Zgradc :m i 2 spratll.
do 25 In do 7 In 50 100 100
25 do SOm
"
50 50 100 100
50do75m
"
i
50 50 50 100 150
75 do 100 m 50 50 50 100 150 200
b) Zg:.r:to .. sa 3 i 4 sprata
do 25 m do 15 m 100 150 200
25 do SOm I 100 150 200 250
SO do 75m 50 100 150 200 250
75 do 100 m
"
50 50 100 150 200 250
c) Zgrsde
"
vise od 4 sprata
do 25 m do 10 m ISO I
prek010 m 100
25 do 50 m do 10m 150 300
prdw 10 m 100 200
50 do 75 m do 10 m 150 200 300
preko 10 ill 100 150 200
75 do 100 m do 10 m 150 200 300 350
p!'eko W In 100 150 i
200 250
Kada sc
njima i srednje
cine radijatora,
temperature 'lode: u gbavnijim deonicama mreze a sa
pojedinih ;udijatora, mogu se utvrditi krajnje veli-
Treba voditi :acllxm 0 promenama koeficijeI11ta k radijatora usled tempera-
furske razlike tp - to; gck je iF temperatura fluida ('vode), a to temperatura okoline.
j Korekcija koefidjenta k treba da se sprovede po formuli (4.22). Za predracune ra-
dijatori se mogu korigovati prema T - 57,
U z,imanjo: U obzir toplotnih gubitaka u: cevovodima pri odre(Nvanju grejne povrfine radijator a za
pretJwdni prcrracuf>
DodGcJ za grejnu p('Vrrtnu u %
VisespraL."l(\ grejanj!:
Pretpostavka: razvc,Qn!' Luc:b,
temp. prv-J[; :;:8,dijs:tom
u:mpcratnra 20
6
, temp, kotia 90".
-88", ostall rarui!l.tori prcm& T -58
Brei r,pratova
2
3
4
5 i ville
185
Nastavak tabele T _. 57
Etazno grejanje (pretpostavljene velicine kao u T - 56)
Horizontalna mreie
Do 10 m
Preko 10 m
Horizontarno rastojanje vertikalnih vonova jednog
strujnog kola u m
do 5
I I 1--
5 do 10 i 10 do 15 \ lScio20 i preko 20
15
!O
I 15 I 15 I
20
6264 Proracunsld prIme!' sa uzimWljem U obzir gubitaka toplote
usled hladenja u cevima:
SledeCi primer ce pokazati redosled proracuna rnreie uzimaj1.lCi U obzir
toplotne gubitke u cevovodima.
Primer.
IzvrSiti proracun mreie jednog gravitacionog vodenog grejanja sa gornjirn razvodom
prema semi na s1. 104, vode<:i racuna 0 toplotnim gubicima u cevnoj mrezi.
Pretpostavljeni podaei:
Odvodna temperatura u kotlu 90"
Temperaturska razlika na ulazu-izlazu svakog radijatora at = 20
e
Temperatura tavana 0
Hladenje usponsldh voclova se zanemaruie jer su dobra izolovani i postavljeni u
nim kanalima u zidu.
Povratne vertikale su izolovane i postavljene u zatvorenim zidnim kanalims. (! = 35<
Naknadne proraeuna trcba iZVfS.iti za kola radijatora 1, 2 i 3.
Slikz. 104 - Sherna pnmer proracuna sa gubicima toplote u cevima
186
626-41 Prethodni. proraeun
a) Kolo radijatOTa 1, (Deonice 1 do 8)
Napor (bez toplotnih gubitaka) iz tabele T-53: 3m 125 Pam-I 375 Pa
Dodatak napora prema tabeli T - 56 100 Fa
Prethodni napor PHo 475 Pa
Od ovoga 60% na trenje u cevima 0,60 PHO 285 Pa
Duiina strujnog kola radijatora 1 L 102 m
Pad pritiska Rl = 285/102 2,8 Pa m-
1

U pomotnom listu 5 iz ovih podataka nalazimo prethodne CD), koji se unosi u


formular (str. 186), za strujno kolo radijatora 1.
b) Kola ratit'jatora 2 (Deonica 1 do 4, 7 do 10 i 13)
Naper bez toplotnih gubitaka 875 Pa
100 Pa Dodatak napora
Prethodni napar
Od ovoga 60% za trenje u cevima
PRO 975 Pa
0,60 PRO= 585 Pa
Od ovoga troii se na deonice 1 do 4 i 7 i 8 (dwina 95,5 m)
08taje za deonice 9, 10, 13
95,S m 2,8Pam-' __ --;2;:;6c;,7c';,4i:P:,O,-_
318 Pa
Dutina deonica 9, 10, 13 7m
Pad pritiska
Na isti naan se dahijaju vrednosti za eR) u ostalim kolima i sa time i prethodni prernici.
c) Kolo radijatOTa 3 (peonice 1,2,3,7,8, 11, 12, 13)
PHo = 1375 Pa,R = 64 Fam-
'
.
626-42 Pove6anje radijatora za predraam cena
Na proraeunate povdine radijatora treba dodati dodatak koji se moie uzeti iz tabele T - 57
Za ove radijatore bilo hi: Za radijator 1,4 i 5 6%
Za radijator 2, 6 i 7 4%
Za radijator 3, 8 i 9 0%
626-43Naknadni prora.(:un. definitivnih napora PH
Ovaj proraeun je izvrsen sa vrednostima kR' za izolaciju kizelgurmasom primenjujuti
debijine koje su uobicajene za pojedine preenike.
Dodatak na r:apor usled hladenja cevi u kolu radijatora dobiven je zbirom pojedinacnih
dodatnih napora sVllke deonice.
Kolo radijatCJra 1
1 gubki
2
3
3,
4
5
I
G I D
kg:-' [ mm
I I
L
m
toplote se zanemaruju
1225
335
335
235
125
60
40
40
32
25
12,5
25,5
2,5
4,0
5,5
,
mm
40
30
30
30
30
(er = 0,67)
[
' ;" i
(
'" ' I
i S I' , ,.
PIl
Po
t' H' t, I,
'C 'C 'C 'C m
0,596 90,00 0 0,47 89,53 13,50 42,5
0,516189,53 0 3,03 86,50 13,50 274
0,516 ',86,50 35 0,17 86,33 12,25 12,7
0,497 : 86.33 35 0,37 85,96 9,00 22,3
0,430 : 85,96 35 0,83 85,13 5,00 27.8
Ukupni dodatak na napor Pu' '" 379,3-P;-
Napor radijatora 3m' 125Pam-' '" 375 Pa
Llkupan krajnii napor Put '" 754.3 Pa
Pnmedha. DeomeR 3 podel}ena )e na dva dela zbog prolaza kroz razlicite temperaturske.
"
sredine.
Kolo radijatora 1
U deonici 3 mogla hi se dodati speci;alna izolacija.
Dodatak na napor Pu' u deonkama 12 i 13, (ep = 0,56)
187
12
13
I 100 1
I 210
15 1
15
5,5 I
4,0 i
20 'I Q,400 1
66
,33 1
20 ,0,400,65,74
35 I' 0,
59
1
65
,74 1 9,00 I 30
35 0,20 65,54 5,00 I 5,6
Primedba. Temperatura tr u deonici 12 predstavlja razliku temperature na ulazi i izlazu
radijatora.
Kola radijatora 2. Za deonice 2 do 4 i 13.
Dodatak napora (I:.PH') : 379,3Pa 27,8 Pa + 5,6 Pa = 357,1 Pa
Napor radi;atora 2: PH =< 7 m . 125 Parn-
1
875,0 Pa
Ukupan krajnji napor PU2
Kolo radljarora 3. Za. deonice 2, 3, 12 i 13.
Dodatak naporn LP' H = 379,3 Pa - (22.3 Pa + 27,8 Pa) + 35,6 Pa '" 364,8 Pa
Napor radijatora 3: PIl = 11 m . 125 Pam-' ", 1375,0 Pa
Ukupan krajnji napor Pm '" 1739,8 Pa
62644 Naknadni proraWn cevi
Posle izraeunavanja definitivnih napora PH u pojedinim deonicama proverava se koliko
se od njihove vrednqsti koristi za savladivanje otpora L(LR) + I:Z. Ukoliko postoji veta rezerva
napora onda se pribegava smanjenju precnika najpogodnijih deonica. U sledecem formularu koji
predstavlja dalju razradu primero, vidi se da se u kolu radijatora 1 mogu smanjiti preenici deonica
3,4 i 7. Pored se moze smanjiti sarno precnik deonice 13 u kolu radijatora 2. Jako pestoje ve-
Ce rezerve napora u kolima radijatora 2 i 3, dalje smanjenje precnika se ne maze sprovesti jet se prakti-
eno za grejne mreie kod gravitacionih sistema ne koriste precnici ispod 15 mm (osim za vazduSne. cevi).
627 PRORACUN ETAtNOG (SPRATNOG) GREJANJA
Kod etaznog grejanja prakticno ne postoji visinska razlika izrnedu korla i
radijatora. Napor sc stvara usled hladenja vode u razvodnoj mrezi.
Kada je gravitacioni sistem etaznog grejanja onda sc primenjuje sarno gornji
razvod mre.ie.
Odvodna temperatura vode od kotla se ne uzima preko 90
0

Usled hladenja vode u razvodnoj mrezi neizolovanih cevi, pad temperature


vode znatllo se povecava udaljenjem radijatora.
Kod razgranatijih rnreza (kada su horizontalna rastojanja oko 20 rn) pad
temperature u krajnjem radi;atoru treba da je veti od I5j jer bi to suviSe po-
vecalo temperatursku razliku vode u odvodu i dovodu kod kotla.
Radi orijentacije pri izboru pada temperature za llajbliii i za kra;nji radijator
moze posluziti sledeca tabela T - 58.
T-58 Pad temperature u radijatoru (t
r
- t
p
)
Duiine instalacije
po horizonta\i
do 10 m
lOdo20m
preko 20 m
Radijator
u blizini kotla
23"
25"
27"
Najudaijeniji
radijator
20"
20"
IS"
Naknadnl
Vrednosti dobivene na bazi prethodnog
pretnika
1 Podaci iz eme mrde I [I
.
'a I ! 's
B i'3'$ '0:::1
"0 .... 0 C::'S ot:
.5
. '"
oW I ._

-;;8,.8
.S-"
..... <'I" (OJ
"'>t;I c'"




1
;goa



!
'0' ;go. ;i:j is -51!
,tj ,2 A'O J:o.
'00
0. __
"-Il' '0";"3
,&:0
'0"0

'0 -
" .
0.0. p,"! ::I :g
,
'" I
'"
V R LR 1; Z
- -I
ms-
1
Pam-'
Pa Pa
-
)sti dobivene na"bazi naknadnog
RazIika
precnika
Vredn
--I--
I
,-I

r
!':l
-3 -3
'2,.:.'.


zOo
D'
"
R' (LR),
"
Z'
m Pa Pa Pa
---
I
I I:::m
1 2 3 1 4 f---s 6 7
t
8 9 i-:
s-' I Pam-' I Pa

_ 14
15116
17 '
------
Kolo radijatora 1
Prethodni napar Puo = 475 Pa,
I 60
2 28500 12,5 60
3 7800 - 28,0 40
4 5500 4,0 32
5 2900 5,5 25
6 2900 1,5 25
7 7800 25,S 40
8 28500 12,0 60
0,11 I
0,11
0,08
0,07
0,06
0,06
0,08
0,09
2,6
2,6
2,6
2,4
3,0
3,0
2,6
1,7
Poveeanje otpora usled smanjenja
Rl= 2.8Pa.
35,0 3,5
32,5 8,5
73,0 11,5
9,6 1,0
16,5 6,5
4,5 3,5
66.4 11,5
31,2 11,0
268,7 +
preblika ( .. 16") + (,,17") = 128 Pa + 63 Pa '" 191 Pa
Krajnji napor PH
21
51
37
3
12
7
37
66
32
32
25
32
0,
o
o
+ 234 502,7 p,
Ukupan arpa' (pad pritiska) l:LR + l:Z 502,7 Pa <754,3 P.
Kolo radijatora 2
754.3 Pa
i
,10 I
4.5
,12 9,0
,10 4,5
,
Prethodni napor PHO = 975 Pa,
Rz = 45 Pam-
J
Krajnji napor PH = 1232,1 Pa
9 2600 1,5 15
i 0,
17
1
33
10 2600 1,5 15 0,17 33
11 4900 4,0 20 0,18 24
49,5 9,
49,5 4,
96,0 1,'
136
65
16
195,0 +
(LR) + Z u deonicama 1 do 4,7 i 8:
Ukupan otpor (pad pritiska) (LR)
I
!
126112,5 63 53 26
36 2,0
14 26,4 11
llS l12,S I
63 48,6 26
128,0 6'3-
412Pa
635,7 Pa
._.- - -
Smanjenje D!s na 15 nun izazvaIo bi povetanje ukupnog otpora iznad PH-
Smanjenje D9 i D
10
ispod 15 mm ne vrii se jer se preenik ispod 15 nun ne primenjuje u mrezama grejanja osim za vazdu1ne cevi.
11
12
Kola radijatora
Prethodni naper PHO = 1375 Pa,
2350 1,51 15 II 0,15 I
2350 5,5 15 0,15
28
28
Rs "'-< 64Pam-
'
, Krajnji napor PH = 1734,8Pa
42
ISS
197--
9,5
5,5
+
111
67
178
L(LR) + I:Z u deonicama 1, 2, 3, 7, 8 i 13:
Ukupau otpor 'Z(LR) + :EZ
Rezerva napona je osetna ali, kao i gore, ne ide se ispod D = 15 mm.
Naknadni povriine radijatora
375 Pa
705,7 Pa
< 1734,8
Iz srednjih temperatura vode pojedinih radijatora u prethodnom i naknadnom proraeunu i temperature okolnog vazduha moze
se sada nati faktor poveeanja povrSine radijatora zbog toplotnih gubitaka u mreii.
Povetana povdina radijatora raeuna se pomotu poznatog obrasca:
A' - [m'l
(
lit )""
lit'
gde je: A' - pove6ana povdina radijatora [m2]
A - povrilina radijatora sa srednjom temperaturom vode od 80
0
[m
2
J
At - temperaturska razlika: 80 - 20 = 60
Ilt' - temperaturska razlika (tm _ 20).
t,n - srednja temperatura vode u radijatoru racunata sa padom temperature u cevima
-
co
00
-

190
Za radijatore postavl;ene izrnedu ovih pad temperature (rr - tp ) se interpoluje.
Za priblizno povecanje povrSine radijatora .. usled smanjenja temperature
razvodne mreie kod instalacija bez toplotnih gubitaka maze posluziti ranije data
tabela T - 57.
Prorac-un bi se uglavnom svodio na naein prikazan U odeljku za vodeno gre-
janje gornjeg razvoda uopste, ali se za etaino grejanje moze uprmtiti pribliznim
racunima, jef bi inace bio sllvise obiman za ovakvu Vrstu postrojenja.
Naper u mrezi etaioog grejanja zavisi od visinske razlike H' izmedu sredine
kotla i gomje horizontalne mreie. Hladenje u usponskim krakovima, a kad raz-
granatih mreia i u silaznim, od malog je uticaja.
Maze se ponekad uzeti U obzir hladenje u silaznim krakovima (povratne
mreze) a za merodavan napor uzima se sarno ona; koji proizilazi od visinske
razlike H'.
Napor koji nastaje usled H' racuna se po vee poznatom obrascu (6.20):
'p'H=H'S-e;
Pad temperature -& od kotla do radijatora u razvodnoj mrezi, raCllna se prema
relaciji (6.19).
Ako je ty = 90; tp = 70; e; = 0,67 i ako se sa Lo oznaci duiina cevi raz-
vodne mreie od poeetka horizontalnog voda do radijatora, onda se moze staviti;
.[pa] (6.21)
Pad pritiska u pravoj Cev1} prema (6.13) iznosi:
G.'
LR = 6,6.10
4
A -.- L [pa]
D'
Za spratoe mreze moze se meti da je (L = 2Lo) i Z = 0,4 H', onda ie
6.22)
Iz (6.15) i (6,17) moze se postaviti odnos izmedu Gk i odgovarajuceg prec-
nika D, tako da je
I G = 1'(H'kR
i5
'l
i
1 __ " -- A
(6.23)
NajvaZniii Clnilac ovde ie (H').
Promenljive su (A) i (kIiJ.
191
kR zavisi, za neizolovane cevi kroz koje protice voda , od precnika i u maloj
meri od orijemacije cevi, (tabela T - 55), A je odredeno pri t = Const. sa Gk
i D. Znaci za odredeno H' svakom precniku D odgovara ;edan protok G h koji
odgovara jednacini (6.23).
Koefici;ent prolaza roplote kR za neizolovane cevi na;cesCih preeflika dat
je u tabeli T
Vidi se iz zavisnosti Ok, D i H' u ;ednacini (6.23)i tabele da za svako
H' sa odredenom brzinom V [m/s] fluida (vode) odredena je koliCina G .
Za etazno grejanje obavezna je pretpostavka da je brzina V = Const u svakoj
deonici i kolu, a odredena je visinskom razlikom razvodne mreze i sredine kotla H'.
Kako kR i). zavise od precnika i brzine fIuida (vode), posroji sledeea zavisnost:
I V = 0,048 (H'),I 1 [rus-I] (6.24)

a zatim
(6.25)
sto vafi za srednje vrednosti V i Gil.
7....3 najcesce slucajeve, tj. za H' = 2 i 2,5 m u tabeli T - 59 data je zavisnost
izmeo.u Gh, D i H', koja sluzi za nalatenje prethodnog precnika.
T 59 Tabela za iznalaienje prethodnog Pteenikll

I Minimalni precnik -Zol
I D (STD) -mm
I
I
I ___ (Din 24491. __ . ___ 1
I Gli za H' = 2 m
! Gh. zaH'=2,5m
,
,
1/2
15
42
45
3/4 1
20 25
77 123
83 134
I I
I
r:,r
12
32
!
40
1
216
I
28B
1
235 312
,
627-1 Redosled proracuna za prethodni precnik
1501601651801
I I .:
I I I I
I 449 169418301
1148 i
1
487
1754 i
- odrediti pad temperature u radijatoru (Tabela T - 58)
-- izracunati protok vode G
H
u deonicama iz potrebne koliCine toplote po
casu (QH)
- za postrcjenje sa H' = 2 m ili H = 2,5 m precnike uzeti iz tabele r 59
192
_ ako se (H') razlikuje osetl1ije upotrebiti grafikoll na 51. 105
Naknadnim proracunom se odreduje precnik sarno kod velikih i razgranatih
postrojenja etaZnog grejanja.
627-2 Naknadni proracWl
najpre odrediti napor za najudaljenije kolo; zanemariti hladenje povratne
mreZe kao i onih radijatora koji nemaju veHku visinsku razliku od katia,
jer je to neznamo,
za neizolovane odvodne cevi uzeti koeficijente kR iz tabele T-55 ,
dalje postupiti kao i ked gravitacionog vodenog g;ejanja sa gornjim raz-
vodom gde se uzimaju U obzir gubici u cevovodima.
Primer
Za etafno grejanje, cija je data na s1. 106, izvrsiti dimenzionisanje cevi
nacinom. Izvrliti proveravanje najduieg i najkraeeg kola. Visinska razlika izmedu horizontalne
razvodne mreze i sredine kotla je H'=2,5 m. Temperatura postrojenja to = 20". Povratna mreza
je u kanallma u podu. Ostali cevovodi illsu izolovani i okaceni su na zidov.irna.

,
900
IlIJ
70
60
""
,

2"
Ill}

80
7IJ
"
50
'0
0
65
-
5D
'0
1)
t<
V13/f1'$ka razl/icu IZlTled'1J sredlf'/t kot/a
HUVf>rj,nog lIoti ..
SUb. 105 - Grs.fikon za odrcdivanje preiliodnog precnib.
Slika 106 - Serna etainog grejanja za proraeunski primer
1. Prethodni proracun
Pad temperature u radiiatorima prema T - 58
193

t,--tp G
k
-------------1 .. -------, ----..
Broi i m "C I kg/h
,-----i-------!-- 1:::-- -- ----I-- 1::--
I __ .. ___ 3,0 24" . ________ __
I PomoCu tabele T - 59 bira se prethodni preenik Dp:
I Za horizontale:

G, (kgh-' J I 346 I 221
Dp [mm) I 50 32
Za vertikale:
__ 10 __ 11
! G,. [kgh-! J
! Dp[mmJ
I
87
25
12
3
189
32
32
15
13
7 4 5
102
25
6 14 15
125
25
16
194
2. Naknadni proracun
a) Proracun napora (za t: koristi se tabela T - 54)
Deo-
mea
k
I I 1-"1 --'I --C-
,
! ---'1--
1
L I hR I t I i t' I ' . H' I p' H I
i .1
I kgh-' I nun
I I
: Kola radijatora 5
I
1
2
3
4
5
346 50
221 32
189 32
102 25
102 25
m
2,0 2,1 90,00 0,73
0,5 1,6 89,27 0,22
5,5 1,6 89,05 2,81
4,0 1,7 86,24 2,86
2,0 1,5 83,38 1,61
89,27
89,05
86,24
83,38
81,77
0,67
0,66
0,65
0,64
0,63
I
Pa I
1,45 7,1 I
2,50 3,7 i
2,50 47,3.
2,50 45,7 I
1,40 I 14,2 I
118Pa
---_ .. _._----_ . -----"----'----'-'----'
Kola radijatora 1
12 32
1 kao gore
2
15 2,0 0,9 89,05 4,75 84,30 0,64 1,40 34.6
7,1
3,7
'Zp' H1 = 45,4
Pojc.dinaeni otpori u kolu radijatora 1 i 5
Radijatar 5.
Deonica 1:
Deonica 2:
Deonica 3:
Deonica 4:
Deonica 5:
Deonica 6:
kotao
luk
T-raeva
T-prolaz
luk
2,5
0,5

3,0
0,0
0,5
J;(
T - prolaz 0,0
dvostruki 1uk 2,0
radijator 3,0
ugaoni ventil 4,0
1::1:="9,0-
dvostruki luk 2,0
T-komad 0,5
= z:s-
Deonica 7; T-komad 0,5
luk 0,5
J;( Co
Deonica 8: T-komad ( 3,0
Deonica 9: luk 0,5
Radijator 1
Deonica 12; luk 0,5
ventil 8,5
radijator 2,5
T-komad 1,5
Deonica 13: luk
T-komad
= 13,00
0,5
1,0
= 1;5
195
LRt=-1 z[ _
pa'IIPa I I I I Ill.'
Ilizi34-1-5--,--6-1-7-81-9-lwillTl,I'13I-14I15I-16T17i
!,--r--rr I I 11'1 I '-1 -I-T-r I 11-i
I '
! Kola radijatora 5 H' = 2,5 mm I,
, V = 0,067 ms-!
PH'" 11S)2Pa
1
1 I 346 2'01 50 10,047' 0,8 1,6 i 3,01 9,0 I I' I' 1 I,'
2 221 0,5 32\ 0,0651 2,0 1,0 3'01' 7,0 I I I I
, 3 ' 189 5,5. 32 0,055
1
1,6 8.8' 0,5 0.8 ,.1 .' " 1 I I'
I 4 I 102 4,0
1
25 0,0501 2,0 8,0 10,0' 0,0 I I:
i 5 i 102 2,01 25 0,050: 2,0 4,0 19,01 11,0 )20 0,08
1
,
0,62, 1,24110,0
1
3,2 0,84 '2,1
1* i ::g Ii:gl .1. __
1
,: ._.L' .... 1, __ 111 .. __ 1:_.____ ' \, 8 I, 221 ! 0,5'1 32 \ 0,065
1
r
2,0 I 1,0 113,01 7,0: I'
. .l346 __O,5; 0,5
I 41,58 Pa + 39,52Pa" 81,10 Pa < 115,72 Pa
28,83
109,93
Povecanje otpora usled izmene deonice 5:
Ali promenorn precnika deonice 5 u njoj se smanjuje i napor za 3,63 Pa. Otuda je ukupan na-
por u deonici 5:
PU' = 115,72 Pa - 3,63 Pa = 112,09 Pa
I sa ovim je l;LR + ZZ = 109,93Pa< 112,09Pa
Kolo radijatora 1: PH = 44,52 Pa
12 32 2,0 15 OA5 Pa 0,35 6.87 Pa 13 l3.,34 Pa
13 32 0,4 15 0,45 Pa 0,35 1,37 Pa 1,5 1,96 Pa 20
8,24 Pa + -15.3Q"Pa
Za deonice 1, 2, 8 i 9: ZLR + ::tZ
Zbog ovoga je izvrsena promena precnika
deonice 13 na D = 20 mm smanjenje otpora
Ukupan otpor:
Primer. Horizonwlni jednocevni sistem
0,025 0,09 0,04 1,50,08 0,10 0,12
23,54 Pa
23,05 Pa
46,59 Pa > 44,52 Pa
2,16 Pa
44,43 Pa < 44,52Pa
U ovom slueaju radijatori su
poredani u nizu duz giavnog voda tako
da razvodna temperatura opada od
radijatora do radijatora. Za ovaj pro-
raeun se koristi proraeun koji je dao
Rajhov, Odnos precnika prikljucka
radijatora d (slika 107) i precnika
glavnog voda D (kratld spaj). do-
bija se iz jednaeine:
RADIJATOR
d, d
jr+
1
.......l.----..LeP4., I'
1 to '
I \
L
Kratki spoj
stika 107 - Cevni vod jednocevnog sistema
196
d
D
J...
At
- 1
tr-t
p
(6.26)
gdeje:
- odnos jednakih otpora t strujanja kroz radijator i glavni vod,
n - 'kQR /QR- odnos celokupne jacine topiote prema toplotnoj jacini odgovarajuCeg
,radijatora,
1:1 t - hlac1enje U ladljatoru [KI,
t
r
- razvodna temperatura [0C),
tp - povratna temperatura 1C],
Jednacina (6.26) je graficki prikazana na slid 108. Moze se staviti E = 10. ho pribliino od
govara,
f\
1\
'"
'"
f\ I"

1\
[>0

D
t\-
--


,

,
,
I
0,2 0
A B
\\
\

-.. -
.
0,5
'\-,



S
I
,
,
:
1,5 2
C
S1ika 108 - Odnos precnika dID (prlkljucak radijatora: glavnom vodu)
kod jednocevnog sistema
Na slid 108 deo dijagrama AB daje odnos precnika dID, a deo Be predstavlja odnos tempera-
tura l:I.t/(tr - t
p
). Iz dijagrama se vidi daje pri E "" 10 za odnos temperatura 1. odnos diD "'"
,.., 0,53 (na sUei 108 prikazano isprekidanirn linijama).
Na slid 109 data je shema za proracun horizontalnog jednocevnog siste-ma. Jacina
kotJa je 15000 W. Data merna cevne nude predvida celicne cevi. Medutim. kad manjih pogona se
Stika 109
upotrebljavaju i bakarne cevi sa kojima je izvodenjc skuplje. ali se lakse izvodi i otpornije je prema
koroziji.
Broj radijatoraje 6, ajacina grejanja 15kW. Maseru protok iznosi:
G
h
= _Q_ = 15000W
c l:I.t 4200Jkg"IK-
1
-10K
15000 Js-
1
_ _1=
42000 Jkg-
1
- O,360kgs 1300kgh-
1
197
Pri brzini V';' 1 ms-
I
iz pomocnog lista hr. 9 precnik cevi se moze uzeti D = 22 X 1.5 mm,
cemu odgovara pad pritiska R -= 600 Pam -1
U tabeli T - 60 datje pregled karakterlstika pojedinih radijatora u nizu:
T-60
QR
t.t.
Gh At
d
D d
---'
jato!
n
tr-tp

--
b<.
W K kgh-
I
D mm ") mm(")
1 1160 10 100 13.0 1 10 0,53 22 X 1.5 (3/4") 15 X 1,5 (3/8")
2 2300 10 200 6.5 1 10 0,75 22 X 1,5 (3/4") 18 X 1,5 (1/2")
3 2300 10 .,200 6.5 1 10 0,75 22 X 1,5 (3/4") 18 X 1,5 (1/2")
4 2300 10 200 6.5 1 10 0,75 22 X 1,5 (3/4") 18 X 1.5 (1/2")
5 2300 10 200 6,5 1 10 0,75 22 X 1.5 (3/4") 18 X 1,5 (1/2")
6 4640 20 200 3,2 2 10 0,75 22X 1,5(3/4") 18X 1,5(1/2")
15000
Parametri za radijatore .
ffiadenje vode u glavnorn vodu iznosi:
(6.27)
Iz jednacine (6.27) dobija se temperature ulazne vode u sledeci radijator i srednja temperatu"
ra radijatora.
T-61
Radijator
v t, tp
'm
broj
K c c c
1 0.8 90,0 80,0 85,0
2 1.5 89,2 79,2 84.2
3 1,5 87,7 77,7 82,7
4 1,5 86,2 76,2 81,2
5 1,5 84.7 74,7 79,7
6 3,0 83,2 63,2 73.2
0 0
9,8 C ... 10 C
628 PUMPNO GREJANJE
U mrezama kod kojih gravitacioni napor nije u stanju da savlada otpore i
osigura cirkulaciju teenosti u sistemu, mora se u glavni razvodni iii povratni vod
ubadti pumpa. U odnosu na gravitacioni sistem, pumpno grejanje ima izvesnih
prednosti ali takode i nekih nedostataka.
Kao prednosti pumpnog grejanja U odnosu na gravitaciono treba napome-
nuti sledece:
198
1. cevi mreie su manjih preenika pa je time i cela mreza jevtinija, sto se
osetno odraZava kod razgranatih mreia;
2. lakSe se izvodi jer se ne mora striktno obezbediti stalan nagib mreZe
i potpuno izbegavanje manjih vazdusnih "dZepova". Zbog ovoga su i manje smetnje
u radu, elme je i funkcionisanje sigurnije;
3. lakSe ie regulisanje. Brie dejstvuje pa BU moguce vece pauze izmedu
lozenja kada se prekida. Ovo doprinosi i ekonomicnosti sistema. Regulisanje se
moze mid i automatski pomocu termostata koji automatski ukljucuje iii iskljucuje
pumpu u zavisnosri temperature prostorija;
4. radijatori se mogu postavljati proizvoijno u odnosu na visinu korla bez
uticaja na efikasnost zagrevanja.
Nedostad pumpnog grejanja uglavnom bi bili sIedeCi:
1. energija utrosena za pogon pumpe povecava troskove eksploatacije;
2. funkcionisanje sistema, tj. obezbedenje cirkulacije je uvek zavisno od
dopunske energije (elektrieni motori) turbine i dr);
3. upotreba izvesnih pumpi i motora moze prouzrokovati neprijatne sumove.
Da se avo izbegne moraju se preduzeti naroeite mere u pogledu izbora i postav-
Ijanja ovih agregata. Danas su uglavnom u upotrebi bezsumne pumpe.
Savremenom konstrukcijom pumpi i motora pumpno grejanje sve vise uzima
maha, narocito kod vecih instalacija, ali to ne znaci da se takode sve vise prime-
njuje i kod manjih i etainih instalaci;a.
Raspored ureaaja kod pumpnog grejanja isti je kao i kod gravitacionog, a
kode i razvodi mreze. Treba samo paziti na izdvajanje vazduha jer se ono oteiava
povecanjem brzine strujanja tecnosti. Zbog ovoga se pribegava prosirenjima cevi
u gornjim vodovima da se brzina strujanja sman;i i omogucava se na taj naein lakSe
izdvajanje vazduha. Nekad se doda;u i sudovi u gornjoj razvodnoj mrezi iz kojih
se s vremena na vreme ispusta vazduh.
Da bi se obezbedila sigurnost rada, u -slucaju otkaza pumpe, cesto se ugra-
duju dve pumpe u paralelnim vodovima, koje se mogu uvek iskljuciti postavljenim
ventilima spreda i pozadi pumpe. Uvodi se i dopunski gravitacioni vod sa ubace-
nim ventilom, da se omoguCi bar i mali tok ako pumpa prestane da radi, cime se
sprecava pregrevanje kotla, koji bi se inace morao gasiti.
Preporucljivo je da druga pumpa ne bude na isti pogon (elektricni, sto je
obican slucaj) nego pomocu benzinskog motora iii turbine.
1z razloga koji su pomenuti treba voditi racuna 0 izolaciji zvuka i birati bez-
sumnu pumpu.
I velike brzine cirkulacije mogu proizvesti neprijame zvuke. 2ato ne treba
niukom slucaju preCi brzinu tecnosti od 2 m/s.
Treba napomenuti da se, pod izvesnim nepogoctnim sticajem okolnosti
kada je pumpa u povratnoj mrezi, moze desiti da se u nekim radijatorima kod
pumpnog grejanja pojavi depresija. Ova nezgoda se otklanja pode.savanjem visine
ekspanzionog suda tako da odgovara visini manometarskog pritiska pumpe.
Kod pumpnog grejanja ne moze doCi do kontra-strujanja. Radijatori mogu
biti i niZi od kotla.
199
628-1 Prikljucak od pumpe do ekspanzionog suda
Propisi sigurnosti kod pumpnog grejanja jos se vise potenciraju. Oba sigur-
nosna voda ne smeju imati nikakvih suZavanja, a to znaCi da se u njih ne sme staviti

K
I
I
I
:SCp
I
I
I
I
I
I
In 6
-
SIika 110 - Serna moguenosti
smeStaja pumpe u mrezi vode-
nog grejanja
nijedna vrsta pumpi, jer i one predstavijaju su-
zavanje -u vodovima. Prema tome pumpa se ne
sme staviti izmedu prikljucaka sigurnosnih cevi i
korla (izmedu k -m i k - n) vee se moze ubaciti
izvan ovih tacaka u razvodnu iIi povratnu cev,
npr. kod a iIi b, (,1.110).
U koji vod da se ubaci pumpa, odvoclni iIi
dovodni, odreduje se iz pravila da se ne sme doz-
votiti ni u jednom delu mreze stvaranje podpritis-
ka} jer bi to omoguCiio ulazenje vazduha u cevi,
kroz neka mesta koja potpuno ne zaptivaju (npr.
zaptivaCi nstofbiksne") i uveliko ometalo fun-
kcionisan;e grejanja.
Da bi se onemoguci1o stvaranje pare, pri-
tisak u mrezi ne sme biti manji nego 8tO bi bio
pritisak zasiCene pare pri najveto; temperaturi koja
se moze ostvariti u razvodnoj mrezi. Ovo se kod
otvorenog grejanja takode mora obezbediti.
Korisno je naciniti dijagram raspodele pritiska u mrezi sa post3vljanjem
pumpe U odvodnu i dovodnu cev i izvrsiti analizu da Ii se i gde moze pojaviti
podpritisak.
Da Ii pumpu staviti U odvodnu iIi dovodnu cev mogu odluciti jos sle-
deCi uslovi:
Pwnpa se moze postaviti u dovodnu cev ako je moguce da se ekspanzioni
sud postavi iznad najviseg radijatora najmanje za visinsku razliku koja odgovara
ra dnom pritisku pumpe.
Ako ovo nije moguee onda pumpu postaviti U odvodnu cev, jer se u ovom slu-
caju ne maZe dogoditi podpritisak niu;ednom delu mreze.
Ovde postoji drugi nedostatak, sto je mreza pod izvesnim veCim pritiskom
a pumpa radi- sa vecom temperaturom fluida.
Mreza za pumpno grejanje
Napor PH u pumpnom grejanju sasto;i se iz zbira pritiska koji stvara pumpa
PHp i gravitacionog pritiska PRG
[pal (6.28)
Najjednostavnije bi bilo ako bi se mogao gravitacioni napor u odnosu na
pumpni zanemariti.
Proracun pumpnog grejanja osniva se na principima kao i za gravitaciono.
I tU se polazi od jednaCine:

I PH="J;;LR+"J;;Z [pal (6.29)
sarno sto se tok proracuna u izvesnim pojedinostima menja.
200
Kod gravitacionog grejanja napar je bio odreden visinskorn razlikom iz-
medu kotla i najviseg vada pa se na osnovu njega ra<:unale brzine fluida i precnici
cevi. Ovde i pritisak (PHP) nije poznat.
Za dat raspored vodova i odredene koliCine topiote mogucno je mreZu iz-
vesti sa vise razliCitih precnika cevi _ali i sa razliCitim pritiscima PHP- Svakako je
sarno jedan izbor najekonomicniji.
1
)
Ukoliko su cevi tanje i mreza je jevtinija. Sarno ovim se dolazi do veCih br-
zina i pada pritisaka !lto dovodi i do potrebe za veeam snagom pumpe.
Ukratko, veee bf'.tine daju jevtiniju mre:iu ali veee eksploatadone troskove
i obrnuta_ ZnaCi treba pronaei ekonomski najpovol;niju mreZu.
Kad razgranatih mreza potrebno je ova tacna proracunati. Sam proracun
se izvodi na slican naein kao i za daljinsko gre)anje.
Medutim, za obiene, manje instaladje pumpnog grejanja ide se ka manjim
preenicima i povecanju pada pritiska.
Iz iskustva se kod manjih instalacija llSvaja bila pritisak pumpe bilo pad
pritiska ili brzina protoka.
Ovde ce se izabrati pad pritiska, koji ce se zadrZati konstantno duz glavnih
vodova, tj. u kolu naivece duiine,
Naravno da ce se ovaj pad pritiska, usled normiranih precnika cevi, u nekim
deonicama unekoliko meniati, ali to nete biti od osetnog uticaja.
Za nomlaine uslove i manje instalacije pad pritiska se moZe uzeti u granicama
R = m-
l
a kod velikihR = Pam-I
Temperaturska razlika fluida razvodne i povratne mreze kod pumpnog gre-
janja bim se prema uslovima rada i nije, kao kad gravitacionog grejanja u uzim
granicama, Maze se meti lOo.
Redosled proracuna jednog pumpnog grejanja najboljc cc se videti na izra-
denom primeru.
Primer, Potrebno je izvrsiti dirnenzionisanje preenika cevi lednc mreie pumpnog grejanja
Cije su seme date u hOl'izontainoj i vertikainoj projekciji na 51. 111 i 112. Gravitacioni napor u
mrdi se zancmaruje. Prctpostavlja se da je tcmperatur5ka razl1ka izmedu razvodnc i povratne
mreze 10.
a) Proracun glavnih vodova
Spojni cevlli vod izmedu razvodnika i radijatora usponskog voda I uzete se za glavni vod.
Ovaj cevni vod ee sc racunati za rame padove ptitiska, kako je vee napomenuto. Praracunom tc
biti obuhvaeene odgoyarajuce deonice u razvodnoj iii povratnoj mreli. U tome dlju zapoCinjc se
od razvodnika gde padaju veei precnici, kod kojih je veta verovatnoCa da 5e zadrie odabrani padovi
pritiska usled guSte podek. Iz Sema se najpre ispune kolone 1, 2 i 3 II fannularu, Za proracun ovog
primera unece se u kolonu hr. 2 prateci Gil [kgm-
3
j. Efekat toplote u oVom sIucaju iznosi: Oh '"
= 11,63 Gh (WI
Deonica 1: promena brzine (pretpostavka)
vemil, 1 kom.
iuk od 90, 2 kom.
0,5
4,0
1,0
S;s
l) Kod pumpi manjih maga (PHP = 5 - 30 kPa) pritisak se moze menjati prigusivanjcm
sarno to dovodi j do promene ptotoka.
Deoniea 2 do 6:
Deoniea 7
Deonicn 8 i 9:
Deonic:::. 10:
Deonica 11 do 14:
Deonica 15:
Deonica 16:
Deonice 17 do 20:
Deoniea 21:
Deoniee 22 i 23:
Deoniea 24:
Deonice 25 do 29:
Deoniea 30:
T -komad, prolaz
T-raevH
T -komad, prolaz
T -komad proIaz
1uk od 90, 1 kQrn.
T -komad, prolaz
T -kornad, suprotan tok, 1 korn.
ugaoni ventiI, 1 korn.
radijator, 1 korn.
dvostruko 1 put
T -kornad, supr. tok, 1 kom.
T -komad, pralaz s dovodom, 1 korn.
T -komad, prolaz s dovodorn 1 korn.
Iuk od 90, 1 kom.
T -komad, prolaz s dovodorn, 1 kom.
T -komad, ulaz 1 korn.
T -kornad, proIaz s dovodorn, kom.
luk ad 90", 2 korn.
ventil, 1 kom.
promena brzine (pretpostavka)
t; = 0,0
<: = 1,5
?;: = 0,0
0,0
0,5
(:'
t: = 0,0
3,0
4,0
2,5
(:;" 9,5
0,5
3,0
(:: 3,5
I; 0,5
I; 1,0
I; 0,5
1,0
4,0
0,5
1; 7,5
I
201
Stika H1 -Shemapumpnog grejanja za primer proracuna - horizontalna. projekcija
202
Slika III -Sbema pumpnog grejanja za primer proracuna - vertikalna projekcija
i Iz seme Iz proraeun3 I
',---, --1-- -----,--,-----,---,----.--,.
I
I Koli'l
! 1 OnS i "' R = lOOParn-
'
R = 200Parn-
1
I mea itoplote' 1"\
I '
'1-1-;---; D I v I R I LR Il;, I Z D i l;T;-1
br. I w : m mm Ilms. IPamJ Pa' 'I I Pa mm Ims''I'Pam.,! Pa I I Pa I
" I' I I I
,-h-1341-sl--d--7h+-9-loilll-'2-1--i3'114I-isl
--1-, -'1---"- .--' ,'-'-,--, -I
1i 20 88 '1,94, 94 I 1880 111,0
1
1
4880 80 129 ',' 2580 ',11,0: 6490 ,
2 i 292090 20 SO 10,9S
i
105, 2100 I 0,5 220 65 1,31; 241 J 2820' 0,51 430 I
3 i 28,1860 20 SO, O,87
i
83! 1660 I 0,51 190 65 1,20' 191 ; 3820! 0,5: 360
4 i 27116300 20 65 1,QO,i 150 I 3000: D,S! 250 60 1,28) 236 : 4720 0,5',1 400 1
5 i 2614000 20 65 0,91i 112 I 2240: D,S! 210 60 1,lD' 175 1 3500' D,S! 300 I
6 i 25116000 20 60 0,8?! 12411 2480: 0,5] 190 57! 1,10' 220 4400: 0,5] 300 I'
7 i 24 9300 20 60 0,701 81 1620! 2,51 610 50 i 1,10; 242 4840:, 2,5
1
1490
8 i 23[ 70000 20 50 0,85[ 140' 2800: 0,51 180 50: 0,851 140 2800: 0,5] 180 I
9 j 221 47000 20 50 0,55
1
65 I 1300 j 0,51 80 40 f 0,851 194 3880' 0,5j 180 1
110 i 2112300 23 32 0,551 110! 2530' 1,5 230 32' 0,55) 110 2530! 1,51 230 i
111 i 201 19000 8 32 G,45( 72 j 580 i 0,5\ 50 25 i 0,80
i
296 2370 \ 0,5, 160!
112 i 191 1400 8 32 0,35
1
421- 340 I 0,51 30 25! 0,60
1
173 1380! D,S! 90 i
1
13 i 18) 90 8 25 0,40! 80 640' 0,5), 40 20!, 0,65' 268 i 2140 lOS! 11 0 i
14 i 17' 500 8 20' 0,32i 73 I 380 I D,S: 20 15 10,601 327 I 2620 I 0,51 90 I

45040 + 12420

203
posle ovoga se poCinje sa dimenzionisanjem. Proraeun treba izvesti so. dva specificna pada
pritiska, R "" 100 i R =: 200 Pa m-
1
, KoristeCi se pomocnim !istom 4 ispunice se kolonc 4 do 9
i 10 do 15 (v. fannular). Pri tome se uvek nalazi ona vrednost no. listu koja najblize odgovara izra-
cunatoj koliCini Ok odnosno OlIO) QII i usvoienom padu pritiska R.
Duzine L u formularu se odnost': na nbe deoruce.
Za dconice 1 do 30: I: LR + 1.: Z = 31690 Pa;
Snaga pumpe raeuna se po obrascu
gde je:
G,
""otak 60000 m3 $-1
" 3600
PHP - napor za R "" 100 Po.: 31.69 kPa
PHI' - napor za R "" 200 Pa : 57,46 kPa
Otuda:
za napar R = 100 Pa
60000' 31,69
3600' 0,7
za napor R '= 200 Pa
60000' 57.46
Pp = 3600' 0,7
1z ovoga izlazi da je:
Za
1--'" PHP
I Pp
_._._--,-_ .....
754W
1368W
l; LR + l; Z 57460 Pa
Za dalji pritisak usvojice se specifieni pad pritiska R = 10
b) Proracun prikljucka za radijatore u usponskom kraku I
Za odredivanje prikljucaka 7.a radijatore na raspo]ozenju su sledeCi pritisci:
17 17
Na 3. spratu PHS = 1: (LR) .;.. I: Z = 1360 Pa
14 14
18 18
Na 2. spratu P fI 2 = 2: (LR) + 1: Z = 2040 Pa
13 13
19 19
Na 1. spratu PHI = I: (LR) + 1: Z = 2410 Pa
12 12
20 20
U prizemlju PHO = 1: (LR) + 1: Z = 3040 Fa.
11 11
204
Ovi sc pritisci ne smeju prcci. Dalje se racuna specifiCni pad pritiska R kao kad
nog grejanja. U ovim kratkim vodovima uzima se veti pad pritiska usled pojedinacnih otpora (u
kaje spada;u ventiti, lukovi, radijatori). tj. aka 66% pa se nastavlja sa proraeunom vrednosti R:
Ostaje za trenje u cevima L[mJ
Na 3. spratu: 0,34' 1360'" 462,0 Pa
Na 2. spratu: 0,34' 2040'" 693,6 Pa
Na 1. spratu: 0,34' 2410'" 819,4 Pa
U ptizemlju: 0,34' 3040 = 1033,6 Pa
2
2
2
2
230
345
410
515
Deonica
br'
Naknadni proraeun
Iz seme rnreze sa prethodnim precnikom
_L __ ZLR + I
W kgh-' m mm 1 m,-' Ipam-" P. I I Pa I P. I
1--
1
--1-
2
:--- 3 -4-1-5-1-6---7-1-8-1-9-[101 11 I
II r-:( - I g
31 i 32
33 i 34
35 i 36
37i 38 2300 200 2 10 0,50 330 660 13 1610 2270
2300 200 2 I 10 0,50 330 660 13 1610 2270
ViSak napora ce se priguSiti regulisanjem ventila.
c) Proracun ;ednog usponskog kraka u blizini razvodnika
1 Iz seme I I . .. _____ i Razlika I
1 ___ 1 __
1
__ --I" p"rhodiim I


I; , I; II 'I' i;, I i
hr. i '1m mm'I' "" ,Pam-
1
Pa I Pa ,mm, e'" :Pam-11 Pa I Pa I Pa Pa
1.l4 _ E 'I I I I 1 I I' I

'I 39 50 12000123 i 32 ! 0,551 110 [2530! 2,51 380 -\- I - I - I : 1 i I
I 40 49 116001 8 i 32 ! 0,45i 72 ! 580i 0,5: 50i 25 0,80, 29612371 0,5: 160 i,1790l, 110 i
'\41 48
1
1200i 8 I 25 : 0,601 173 i1380: 0,5. 90: -- ! -! - ,-; - ! - : - , -
42 47 8001 8 '" 20 ! 0,661 263 12100, 0,5' 1101 15 'I' 1,21 1210 196801 0,5\360 '17580> 250 'I
43 46 I 400: 8 ! 15 10,59! 326 126101 0,5 90i - , - 'I - - - - i - 1-
44 45 I 200
1
2 I' 10 10,
5
1' 320 I 640' 13'1'1610' - I -, - - - - [- -,
I I . I 1 I , c_ I
I
L = 57 9840 2330 9370 Pa
I
205
Radi primera izvrsen je proracun kraka X. Izmedu racy! u taCkama A i B postoji razlika.
pritiska PH +::EZ.=: 21540.Pa. Ova razlika pritisk,a.je za
v
odredivanje
preCnika ceVI kraka X, znaCi 1 za deomce 39 do 50. Tteba postupltl kao 1 U gore lzvrsenom prora-
CullU pod b). Najpre se izracuna specifieni pad pritiska R. Aka se uzme da na pojedinacne otpore
pada 40%. ostaje za dimenzionisanje cevi u deonicama 39 do 50 na raspalaganju pritisak ad
. 21540'" 12920Pa. Na duiini ad 57 m specifieki pritisak iznosi:
12920Pa
R = 57 m '" 227Pam-
1
Prema ovome se koriscenjern pornocnog lista 4 izvrsi dimenzionisanje pree-
nika. Rezultati su uneseni u prednji formular.
:l:: LR +:l:: Z = 9840Pa + 2330Pa= 12170Pa
Poveeanje pada pritiska usled
promene u deonicama 40, 42, 47 49:
Ukupan pad pritiska
9370Pa
21540Pa
Druge promene ne mogu se izvrsiti jer bi pad pritiska isuvise porastao.
Ostali krakovi se racunaju na isti naein.
Kod visokih zgrada gravitacioni napor ne treba zanemariti. U jednaCini
(6.28) PHP se ne menja ali zato PH se menja sa temperaturskom razlikom, sto znaCi
i sa optereeenjem grejne instalacije, usled cega se pri povecanom optereeenju neee
postiCi proracunata raspodela napora. Time dolazi i do nejednakog zagrevanja
spratova na jednorn vodu i oteiavanja centralnog regulisanja.
U gornjim spratovima, kada se uzme U obzir ceo gravitacioni napor, radija-
tori pri malom opterecenju grejanja zaostaju a kada se zanemari ova; svi
radijatori pod istim okolnostima, tj. kod slabijeg optereeenja, onda pregrejavaju.
Ovakve nepravilnosti se jos vise izrazavaju poveeanjem udela PHg U odnosu
na ceo PH, tj. sa visom zgradom i udaljenijim vodovima.
Izborom jace pumpe ove nezgode se smanjuju.
Kako ove smetnje idu u dye krajnosti uzimanjem u obzir iii odbacivanjem
uticaja gravitacionog napora, onda se preporucuje da se uzme u racun sarno jedna
polovina ovoga tj.
I
PH = PHp + 2 PHg (630)
Ove nezgode se mogu izbeCi jos na jedan naein. Nairne u proracun se uvodi
pritisak pumpe sarno u glavne horizontalne vodove dok se usponski vodovi racu-
naju sarno sa gravitacionim naporom.
U ovom sluca;u treba voditi racuna da se vodovi tako rasporede da fluid
(voda) u svome toku kroz sva kola prolazi pribliino isti put. To se pos!ize razrnes-
tanjem vodova tako da npr. najduzi razvodni vod ide sa najkraeim povratnh'U iIi
se ublazivanje uticaja razlicitih pritisaka U odvodu i dovodu vrSi kratkim spajanjem
u nekim deonicama preko regulisueih ventila (s!. 113 i 114).
206
-_.-1_--'--,
I
I
I
,-_J
i -- L..........<_-'-_-'
,
K I
J
Stika 113 - Serna spajanja kola istih duiina
--
I
I
I
I
I---l>'<l--l
I

I
__________ 4- __ _
Slika. 114 - Serna kratkog spa-
janja razvodnog i povraUlog voda
regulisucim ventilom
Cirkulacione pumpe za centralno grejanje kod nas proizvode IMP Ljubljana, Fabrika tern:j5.kih
uredaja Sombar i Fabrika "Gorenje-Sever", SUbotica.
63 PANELNO GREJANJE
631 opSn DEO
Panelno grejanje spada u vrstu centralnog gre;anja kod koga ulogu radija-
tora vrse velike grejne povrsme. Sa ovih pomina toplota se uglavnom odaje
zracenjem.
Prema svojoj konsrrukdji grejne povrsine pane1nih grejanja mogu biti u
vidu velikih plocastih radijatora, koji su pricvrsceni 0 zidove sa malim rastojanjem
od njih, ili su to sami zidovi, plafoni ili podovi u kojima Sil ugradeni sistemi grejaca.
Prema tome panelno grejanje moze biti zicino, plafonsko iii pocino. Ali i pojedine
od ~ v e tri vrste roogu se i medusobno kombinovati a tako isto i sa radijatorskim.
iIi vazduSnim grejanjem.
Slika 115 - SpoIjni izgled'(sl. 115) i crtei (sl. 116) sa objasnjenjem cirkulaci:loe pumpc
fabrike "Gorenje-Sever" za centralno grejanje REDA IP
TIP IP401125-100!160
/I Merni prikljucak R'/s"
JIJ Odzracivanje R '/e"
VII Prainjenje R J/
a
"
Slika 116
207
Tjp IP 100/180-150/360
Kako se zracenjem, koje je pretezno kod ove vrste grejanja, ne zagreva okolni
vazduh direktno, nego preko predmeta na koje je ono upravljeno, onda svi okolni
predmeti i granicne povrsine koje ne sillie kao grejne povrsine imaju veeu tempera-
turu nego okolni vazduh, izuzimajuei hladne spoljne zidove i prozore. Usled ovoga
Je i odavanJe toplote covecJeg organizma ffianJe nego u _prostorijama kOJe se zagre-
vaju obicnUn radijatorima. ImajuCi u vidu jos i da prostranost grejnih povrsina
ovih sistema grejan;a omogucava njihove niie temperature moze se zakIjuciti da
je panelno grejanje izrazito ugodnije i bolje u hlgijenskom pogledu.
Ako je u jednoj zagrejanoj prostoriji temperatura vazduha t1 a temperatura
okolnih povrsina t2, onda je kod radijatorskog grejanja [1 > t2 a kod panelnog
t2 > tl, sto je u pogledu ugodnosti povoIjnije za covec;i organizam.
Ukoliko ne bi postajala mogucnost obnove vazduha, bilo kroz nezaptivene
elemente prostoriJe (prozari , vrata), bila vestackim putem, onda bi kod panelnog
grejanja doslo skora do izjednacenja (1I) i (l2),
Temperatura povrsine plafona u kome su ugradeni grejaCi, dostiZe do 35,
Ovde se mora dobro paziti da ne bi zracenje bilo orijemisano na osobe koje se
ne kreeu, jer bi to izazvalo neprijatan osecaj,
Ako su plafoni vece visine od normalne (t;. preko 3.2 m), onda povrsinska
temperatura plafonskih pane1a moze srazmerno biti i viSa,
Zidni paneli mogu imati znatno visu temperaturu, jer im zracenje nije on-
jentisano prema glavi coveka, niti je covek u direktnom dodiru sa zidom.
Suprotno ovome temperatura poda, kada je u pitanju pedno grejanje, najni-
fa je od temperature grejnih povrsina druga dva paneina grcjanja (do 25 a u nekim
slucajevima do 30) pa se ova vrsta grejanja smatra kao jedno od najprijatnijih za
208
coveCJl organizam. Ovame ide u prilog i CinJcnic<l da covek stojeCi u
prostoriji u kojoj vlada temperatura njegovog tela, gubi preko tabana istu koliCinu
toplote kao i preko celokupne estale povdine svoga tela (is.pitivanje vrsia prof.
J. Amar).
Merenja, koja su vrSena u r..ormalnim prostorijama na 2,5 m od prozora u
kojima je instalirano podna grejanje, pokazala Sil da se temperature merene na
40 em visine od pada i ispod plafona razlikuju najvise za 0,5.
Ova ista merenja u prostorijama grejanim obiCnim radijatorima pokazuju
razliku od 2,5
0
do 8,5
0
u zavisnosti od spoljne temperature (za + 10" do 15).
Takode i ujednacenost temperature prostorija grejanih panelnim grcjanjem,
a narocita podnim, vdo je dobra. Prakticno temperaturska razlika se pokazuje
jedino na malom rastojanju (od 10 - 20 em) od prozora i izrazito hladnijih zidova.
Kao merilo ugodnosti sredine u kOJoj covek boravi pomenut je i stepen oda-
vanja toplote UJcgovog tela a narocito glavc. Dobra uJednacenost temperature u
prostori}ama uslovlJava da jc ovo odavanjc toplote vcoma umereno. To se bolje
postize ukoliko su grejm! povrsine veec i dobro rasporedene. Kada se panelni radi-
jatori ne prostiru preko edih povrsina plafona iii poda iii njegovog velikog dela,
onda pravilan njihov raspored ima znatan uticaj na ujednacenost temperature. Sma-
njenje odavanja toplote panelnih radijatora konvekcijom takode doprinosi ujedna-
cenju temperature. Konvekcija kod pane1nih grejaca najvise dolazi do izraiaja u
zidnom grcjanju a najrnanje u plafonskom, kod koga se zagre;ani vazduh priljubljen
uz plafon najmanje krece.
Grejaci kod pane1nih grcjanja mogu biti savijene cevi u vidu serpcntina
iii registra u kojima cirkulise toplotni fluid, ili ako ima uslova koriste se i elek-
tricni grejaci.
Cevni grejaCi se u letnje doba mogu koristiti i za hladenje prostorija. U ovom
slucaju bolje je primeniti plafonsko grcjanje posto se rashladen vazduh spusta na-
ruze. Kada se raspolaZe u vodovodnoj mrdi dovolino hladnom vodom, onda se ona
moze direktno koristiti za ove svrhe, u protivno primenjuju se uredaji za hladenje.
Pri ovome treba imati u vidu da hladenje vazduha povceava njcgovu vla1:nost pa
o tome treba voditi racuna u nekim podrucjima kao npr. u primorskim krajevima.
Usled potrebne ruske temperature kod panelnog grejanja treba da je i tem-
peratura fiuida - vode niza, 5to zahteva i osetljivije regulisanje sagorevanja. Zbog
ovoga je korisno uvek ugraditi sirene za signalizaciju maksimalne temperature u
odvodu a i jedan vod za mesanje kako bi se temperatura vode u odvodu mogia
brzo smanjiti i da se moze oddavati nezavisno od temperature kotla.
Ako se zagrevanje vrsi preko prikljucka tople iii pregrejane vode daljinskog
grejanja, obavezno je imati odvojen cirkulacioni vod za zagrevan;e zgrade, zagrcvan
pomocu razmenjivaca, da se izbegne dejstvo i korozije i talozenja. Ovo isto vazl
naroCito ako je cirkuladoni vod predviden i za hladcnje.
Podno i plafonsko grejanje omogucavaju radonalnije zagrevanje ako je obez-
bedcna efikasna toplotna izolacija spoljnih zidova a takode kroz podove i pla10ne
gde ne postoji toplotna uravnotezenost sa susednim spratovima.
632 AKUMULACIJA I REGULISANjE TOPLOTE KOD PANELNIH GREJANJA
Pane1no grejanje je manje-vise inertno jer zagrevanje prostorija poCinje tck
po prenosu toplote od grejnih cevi iii ploca na njihovc obloge. Ovo je izrazitije
209
kcid masivnijih konstrukcija pa se promene u potrebama zagrevanja ne mogu iz-
voditi u kratkom vremenu.
Inereija raznih sistema grejanja vidi se iz sledeceg pregleda, koji izraZava
odnos akumulisane toplote QA [W h ] i jacine zagrevanja QhlW].
Panelno grejanje sa ubetoniranim cevima 4 do 8 casova
Panelno grejanje sa lamelama 2 do 6 "
Grejanje sa radijatorima od livenog gvozda 1 do 1,2 "
Grejanje sa radijatorima od celicnog lima 0,7 - 0,8 "
Grejanje konvektorima 0,15 - 0,2 "
Grejanje plocama zracenjem 0,8 - 1,3 "
Kod panelnog grejanja donje vrednosti vaze za plafone manje debljine i
potpunom izolacijom s gornje strane a gornje vrednosti su sa uzimanjem u obzir
akumulacije toplote u meduspratnim konstrukcijama sa normalnom izolacijom.
Velika inercija ovih vrsta grejanja nekada dovodi do neprijatnosti jer ako bi
se prostorije i suvise zagrejale, njihovo hladenje se postize jedino otvaranjem pro-
zora sto nije uvek pozeljno niti ekonomicno. Za ovakve slucajeve bolje je graditi
lakSe konstrukcije.
Moderne zgrade zahtevaju racionalnije gradenje, tanje zidove i vece prozore
pa i sistem grejanja treba da ima manju inerciju radi elasticnosti regulisanja.
Kod velikih zgrada treba uzeti u obzir i akumulaci;u toplote u zavisnosti od
konstrukcije zgrade i predvidene potrebe u zagrevanju. Korisno je jos i izvrsiti
analizu cene kostanja goriva, jer u zavisnosti svih ovih parametara eksploatacija
svih sistema grejanja u nekim sluca;evima moze kostati vise a u nekim manje od
radijatorskog zagrevanja.
633 PREDNOSTI I NEDOSTACI PANELNIH GREJANJA
Prema onome sto je izlozeno prednosti panelnih grejanja bi se rezimirale
u sledecem:
ne vide se i ne ometaju unutrasnju prostorija
ako se izvan povrsina prostorije, tj. u vidu ploca, bolji su u estetskom
pogledu
svi su vodovi u unutraSn;osti konstrukcije pa je manja opasnost od mraza
manje su temperature okolnog vazduha, dok su temperature okolnih
predmeta povecane
- usled malih temperaturskih razlika malo je i strujanje (konvekcija) vaz-
duha pa nema ni podizanja prasine U onolikoj meri kao kod grejanja gde konvek-
cija dolazi do veceg izraiaja
- povrsinske temperature panela manje su od temperature covecjeg tela
(za podno i plafonsko naroCito) a vece od temperature granicnih povrSina pro-
storija,
- podno grejanje (narocito sistema "Deriaz") moze u eksploataciji biti
ekonomicnije od radijatorskog do 30%,
210
- kada su grejacr sa toplotnlm fluidom u cevima mogu sl uZiti i za hladen;e
u odgovarajuchh r"edodima ako se ra.'i.poiaJe hladnom vodom iIi rashladnim

-- u izvesnmi kOlistruktivnirn koncepcijama mogu posluziti joS i kao zvucna
izolacijs<
N asuprot pomenutim prednostimn moraju se istaCi i sledeei nedostad
ne1nih grejanja:
- mnogo veei investidoni troSkovi U odnosu na centralno radijatorsko gre-
janje Hreha: raeunati najmanjt: sa poveeanjem troSkova od 50-100%.
- ne dozvolJava sc primena gde se lozenje vdi s prekidima usled izrazito
ve1ike inerci;e
kakve bilo naknadne izmene i prepravke su veoma oteZane, skoro ne-
moguee ill veoma skupet
popravke u slucajn kakvog kvara su dugotrajne i takode vrlo skupe
regulisanje usled inerdje je vrlo oteZano
wIo je osetljivo u blizinl hladnih zidova i prozora. 5tO rdavo utice na lica
u njihovoj blizini (popravlj. so dodavan)em radijator. iii panela uz takve zidove
ili pod prozore)
- male moguenosti parcijaInog zagrevanj. prostori;a
- u slucaju podnog grejan;a gde povrSina poda nije tlvek slobodna, za-
grevanje gubi od. svoje efikasnooti.
1z navedenih karaktenstika moze se zakljuCiti da je panelno grejanje ugiavnom
primenjeno kod javnih zgrada: muzeja, skola, izlotbenih haIa, bolnica, velikih
biroR. Ne primenjuje se u zgradama velikog prometa kao sto 8U bioskopi
restorani i 81. '
Ne upustaju6. Sf 11 rasmatranje da Ii je korisno u krajnjoj liniji za covecji
organizam da mn se uslovi boravka podeS3-vaju radi postizanja maksimalne ugod ..
nosti, Cinjenica je da 5s tu uvcliko postiZe i primenom panelnog grejan;a. Tu bi po
prioriteru doslo najpre poeno, zarim plafonsko pa zidno grejanje koje se na;manje
razIikuje od rndijatorskog.
Na kraju, imajuCi u vidu gomje osobine ovih vrsta osobina grejanja) oYde se
narocho naglaS3v2 da je potrebno izvrsiti sve proracune i prethodne radnje vrlo
strikmo i u tesno} saradnji sa projektantom objekta jer docnije izmene ili eventu-
aIno ispravijanje greSaka mogu se sprovesti sarno uz znatne naknadne troskove,
634 GREJAC! ZA !'ANEL"lA GREJANJA
Grejati panelnih grejanja iii panelni radijatori" sastoje se iz dva osnovna
e1ementa: primarnog i sekundarnog dela. Primarni deo je onaj u ko;i se deponuje
toplota bilo da Stl. to cevi U Kojima cirkuliSe toplotni fluid, iii je to grejac na bazi
elek:trlCnog orpora, Sa ovih prirnarnih elemenata grejaca toplota se direktno prenosi
na povrsine sa kojih se topIota odaje U odredene prostorlje. Ove povrs:ine su sekun-
darni deo grejaca koji su iJi dodatne povrsine na plocastim radijatorima iIi Sll sami
plafoni) podovI iii zidovi u koje su grejaci ugradeni iii uzidani.
Elektricne grejace izraduju i isporllc:uju specijalne fabrike u vidu grejnih
ploca odredenih tijorn sc kombinacijom i smestajem postiZe zeljena ;acina
grejanJa, U Evropi s\: u r.;:tk:1] up(>trebi fi; narecito u nasaj zemljL
21!
Druga vrsta grejaca sastoji se od sistema cevi savijenih u vidu serpentina
kroz koje cirkuliSe top!Otni fluid.
U primeni Sll umesto serpentinskih cevi i gre;aci u yidu registra. Na njima
je mnogo veti broj zavarenih spojeva -- pa se manje koriste.
Ovi grejaCi su ugradeni razliCitim nacinima u konstrukci;u objekta ill su ob-
lozeni limenJm plocama i obeSeni pored zida sa odstojanjern od 30 do 50 nun radi
abrazovanja izolacionog vazdmnog sloja.
I ugra4eni grejaCi, aka se nalaze prema prostorijama koje se ne zagrevaju)
jzoluju se bilo vazdusnom ili nekom drugom vrstom izolaci;e.
Glavne vari;ante ugradivan;a grejnih cevi pane1nih bile bi:
a) za plafonsko grejanje
- gre;ne serpentine obeSene ispod plafonsldh "reflektora") odozgo su slo-
bodne, ("zracno grejanje"). Kod ovog sistema mogu se primeniti i e1ektriCni grejaci
- grejne serpentine ulivene u koje se donose gotove na gradiliSte
i veSaju ispod plafonske konstrukcije. Preko njm se postavlja zavrsni sloj maitera
- grejne serpentine prievrscene ispod konstrukcije pJafon. pa zalivene
zavrlnim slojem maitera
b) za plafonsko i podno grejanje
kovima
grejne serpentine ulivene u punu ploeu meduspratne konstrukcije
grejne serpentine ulivene u meduspratnu konstrukciju sa supl;;m blo-
grejne serpentine slobodno prievrscene u supljini meduspratne konstruk-
cije. Toplota se prenosi na sekundarne povrsine preko lamda, obicno od alumi-
nijuma kao dobrog toplonoSe, navucenih na grejne cevi i na..'llonjenih ili ulivenih
u sekundarnu povrSinu plafona iii poda.
c) za zidno grejanje
- grejne serpentine ispod zavrsnog sloja na zidu
- grejne serpentine izmedu sekundarnih metalnih plOCH> ok&cenih 0 zid
u vidu plocastih radi;atora sa vazduSnlln meduprostorom,
Ulivene cevi u puno; betonskoj ploei mogu se ponekad iskoristiti i kao ar-
matura armiranog betona} ali naravno treba ispitati da Ii ce to biti racionalno.
Ako se primenjuju ulivene serpentine potrebno je obezbediti intiman kon-
takt cevi i livenog materijala, koji je obicno specijalna vrsta' cementa) a voditi ra-
cuna i 0 tome da dilatacija oba materijala, cevi i cementa bude pribliZno ista. U
OVOID slucaju treba jos obezbediti intiman kontakt cevi sa betonom kako zbog
prenosa toplote, tako i zbog zaStite od korozije.
Kada su cevi slobodne u prostoru konstrukcije, onda se zastita od korozije,
ukoliko sam materijal nije nerdajuCi, vrSi raznim sigurnim i postojanim premazima.
Ako pane1ni grejaCi ne zauzimaju cele povrsine prostorija (zidova, poda iii
plafona prema vrsti grejanja) onda ill treba rasporedivati 8tO bliZe prozorirna ill
hladnim zidovima.
Specificni intenzitet zracenja sa pojedinih sekundarnih povrliua regulise
se prema proracunu pomocu podesavanja razmaka grejnih cevi. Prema tome ra-
212
stojanje izmedu cevi se bira prema vrsti plafona i potrebnom odavan;u tap late
u zavisnosti od temperature vade. Uobicajena odstojanja su 15, 20 i 25 em.
Da se ne hi gubila top Iota izvan prostorija, najmanje rastojanje cevi od spolj-
njeg zida treba da je 0,5 m a od unutrasnjeg 0,3 m.
Radi boljeg ujednacenja temperature preporuc:uje se da cevi budu ugradene
blize spoljnim zidovima.
Orijentacija grejaca treba da je takva da cevi budu paralelne spoljnjim zido-
virna a prikljucak na dovod cia je na spoljnoj cevi take da temperatura vode opada
prema unutraSnjosti.
Kada se topla voda koristi kao toplotni fluid panelnih grejanja cnda tempe-
raturska razlika vade na ulazu i izlazu grejne serpentine treba da je 10.
Cevi za plafonske i podne grejace su standardnih dimenzija a iz fabrika do-
laze vee formirane u vidu serpentina iIi registra. Postavljaju se horizontalno iIi
sa malim padom u pravcu strujanja. Spajaju se zavarivanjem koje mora biti bes-
prekorno jer su posle zatvaran;a nepristupacne.
Ovako pripremijenim eevima zavarivanje na lieu mesta se svodi na naj-
manju meru.
Slicno radijatorskom i kod panelnog grejanja mogu se tokovi pojedinih grej-
nih pOvrSina izdvojiti i pojedinacno regulisati. U narocito velikim prostorijama,
halama i dr. mogu se grejne povrSine podeHti u viSe vodova cime se postiZe po-
godnije regulisanje. Kada pojedini vodovi greju vise prostorija onda se u zajedniCki
vod ukljucuju prostorije iste vrste i namene. Regulisanje se vrsi ventilima smeste-
nim u zidnim koje treba da su dovolino komotne racti nesmetane mani-
pulacije. Serna rasporeda ventiia za regulisanje vidi se na s1. 117.
Prikljucci za zatvaranje i regulisanje jednog sprata treba da su grupisani u
jednu zatvorenu nisu.
Savijanje cevi, kada se to
mora vrsiti na gradilistu, treba
vrsiti propisno i vrlo pazljivo da
im se prccnik ne smanji. Korisno
je izvditi probu sa kuglicom.
Serpentinski grejaCi, izradeni
u fabrici ispituju se na 40 bara.
Posle spajanja i zavarivanja na
gradiliStu eela instalacija se ispitu;e
na pritisak od 25 bara. Isto tako i
pakovanje izradenih grejaca treba
briZljivo obaviti radi obezbedenja Slika 117 - Serna regulisanja panelnih grejaea
prilikom transporta.
GrejaCi se izraduju od bezsavnih celicnih cevi. Takode se nekad koriste
i bakarne cevi, naroeito u Americi.
Kako su cevi od pomenutih materijala izlozene manje vise koroziji narocito
kada su slobodne u meduspratnim konstrukcijama, one se po zavrsnom ugradi-
vanju premazuju postojanim premazima. Ovo navodi i na koriseenje nerdajuCih
celika.
Grejne cevi oformljene i priprernljene za uzidivanje i obloge na plafonu i podu
pokazuje stika 118.
Cevni grejaci sa dodatkom lamela upotrebljavaju se u supljirn meauspratnim kons
trukcijama kada su grejne cevi slobod-
no priCvrscene u meauprostoru. Lame
Ie od aluminijumskog lima, debljine
aka 1 mm slute da se toplota bolje
prenese na stranu gde je to potrebno,
tj. prema plafonu iii podu u zavis-
nosti od reenja koje se primenjuje.
Proracune grejaca za panelna
grejanja bila koje vrste potrebno je
strucno i solidno obaviti, jer se odstu
panja posle izvedene instalacije mogu
u maloj meri korigovati promenom
temperatu.re vode, koje resenje ne mo
ra biti potpuno racionalno.
Zagrevanje postrojenja panelnih
grejanja u pocetku treba vrSiti vrlo
postupno jer dilatacija raznovrsnih mao
terijala u konstrukciji i pored najbo
Ije paz.nje, prilikom njihovog izbora,
moZe pri naglorn lotenju dovesti do
prskanja izvesnih elemenata konstruk
cije.
635 PLAFONSKO GREJANJE
213
Slika 118 - Cevni serpentinski grejaci panelnog
grejanja pripremlieni za zalivul1je na tavanid i podu
U godnost liea koja se nalaze u nekoj prostoriji zahteva da im se obezbedi,
kako je vee napomenuto, umereno odavanje toplote njihovih tela a naroCito
Ovo je od osobite vainosti kod plafonskog grejanja jer je glava najvise izlozena
toplotnom zracenju. Kako velicina zracenja zavisi od temperature povrsine koja
zraCi toplotu onda je jasna da temperatura platona u odredenim uslovima ne sme
preCi izvesnu granicu jer se njenim povceanjem sprecava odavanje tapiote sa zra-
cenih povrsina, u ovom konkretnom slucaju sa coveCije glave, &to dovodi do ne-
prijatnih osee-aja.
Pojedini naucnici pokusavali su i donekle uspeli da doau do izvesnog matc-
matickog kriterijuma na osnovu koga' bi se odredila temperatura plafona. Rezultat
takvog rada naucnika Krenka (Chrenko) koji se moze i prakticno primeniti za
plafonsko grejanje ovde je izlozen.
6351 Kriterijum Krenka
Ispitivanjima je ustanovljeno da se prilikom prenosenja toplote zracenjem
ustvari vrsi izmena tapiote izmedu povrsine koja zraCi toplotu i zracene povrsine
i ako ne u jednakim koliCinama.
Vazna je konstatacija da ova izmena taplote zavisi jos i od orijcntacije tih
povrSina, pa prilikom odredivanja temperatura povrSina koje zrace toplotu i 0
ovome treba voditi racuna.
Kada je u pitanju coveCije telo, koje se zagreva zracenjem neke grejne po-
vrsine, a naroCito od plafona, onda one i prima i odaic toplotu sto se mora spro-
voditi pod uslovima ugodnosti koji su vrlo osetljivi ako je temperatura povrsine
koje zraCi toplotu vee-a od temperature povrsine coveCijeg tela, a sto je slucaj kod
214
.,sitn:ma, grejanja osim podnog .. dovodJ. se usled
flZ10loskih.. usiova kod svfu vrsta ne sme
Atc se ne moze pojaviti jcaino korl pod.'1.og grqanj& p,nbliZno ,ednaKe .h ..
niZe temperature greine povrSine pods U odnosu. na coveCIJe tela, ._ .
VodeCi racuna' 0 fizioloSkim uslovi.'11a i 0 utica;u geometn}skog oanosa u
prostoru povrSina koje zrace toplotu, u konkretnom slucaju i covecije
Krenko je posle opseZnih ispitivanjfl doSao do izvesnih pomoeu kOl!h
se matematiCkim putem moze doCi do "kriterijuma" za odredivanle temperature
grejnih plafona.
Kod vetine tiea podvrgnutih ispitivanju (preko 80%), Krenko je urvrdio ds.
poveeanje temperature plafona nije i7..azvalo nikakvu neugodnost ako se zra-
cenjem temperatura okoline u visini glave coveka (oko 1,70 m), ne poveca VIse od
2,2"', u odnosu na temperaturu dok plafon nije bio zagrejan.
Brojne vrednosti, pomoc:u kojih se praktieno nalaze temperature
vrsina plafona u zavisnosti rnedusobnog geometrijskog J:Crenko Je 1zra::m
uglovnim odnosom koii predstavlja odnos prostornog ugla (,) cIJe Je teme u zrace-
no; taeld a krad mu se prostiru u praveu kraieva grejne povrsine i ugla 471:.
Ovaj ugi07mi odnos oznacen sa rp, iznosi:
I
I __
(6.31)
1z podataka koje je iz-
nco Krenko izlazi da je dejs-
tvo zracenja grejne povrsine
plafona vise temperature prj
Dl.a1om "uglovnom odnosu"
jednako dejstvu grejne povr-
sine plafona nize temperature
pri vecem "uglovnom odno-
su". Tako je dosao do zak-
Ijucka da sVfikom uglovnom
:mnos
u
prostora odgovara
Jedna srednja temperatura
plafona) koju ne treba pre-
koraciti. Ovu zavisnost Kren-
je izrazio dijagramom koji
Ie dat na 81. 119.
. . Iz dijagrama se, npr,
vldl da vrednosti uglovnog
odnosa za q; = 0,14 do 020
(koji se odnosi na prosto:i;e
sa niskim tavanicama, koje
su cele iskoriScene kao grejne
povrsine) odgovara fizioloski
najveca temperatura plafona
oct 29 do 33".
ISO
C
I 50
I
{
-'
0
f
'"
0
r-
1--
1 \
i
1
i
'-u. 20
o
1\
1\
-+-
c-
,
,
1
1
I 1
I I
I
'\
"
,
,
' i
I" 1
,
,
"
J I
!
1
1-,
-.l
Slika 119 - Dozvoljena srednja temperatura tavanice u
zavisnosti uglovnog odnosa
:t!S
Polazeci od svojc definidre Kreriff.:o- if:". dOS6"C < :';-;lS<:, .. r:-:'.J-:<l; zr u-
g10vni odnos qJ u. slucaJu zra6:;';:Ja "ib7ib i
tacije. Kao osnovni slucaj tretlran Ie uglc-vrn lzlJ.1ed'"j pruvouguont- povrsme
ociredene velicine A2 i jednog veoma malog detnenta p()vrJint A .{: u patak.uloID
i upravnom medusobnom polo:laju. Isto take tretiran ,Ie uglovni odno::; b"L zml:cn;e
izmedu jedne veoma male kuglice (tacke 0) i omedf',lle
velicine A. Ovaj slucaj je merodavan za primezlU u nalaienju najvisej- fizioloski
dozvoljene, temperature plafona pa ce ovde biti prikazaD<
r
I
I Prema svojoj definfd]l ve-lich:ut ugiovnog
odnosa za slucaj ztacenjr izmedu jedne neograni-
eene velike povrsine A" 1 jednog eiernent& para-
1eIne povrsine AA;, na rastojanju 'od povdine A1I
U odnosu m( nienu iznosi

WI)
'1'=1
Siu/;ai 1" f2.mena
povrsine A i mak, k:ugUce 0 lefi fin nor-
Silks i20 - Poioiaj kuglke 0
za slueaj 1
mali povuteD.oj iz jednog ;]d tetneh';j pravougao-
nika (s1. 120), Ugl.Gvni odno5 dat Ie iz-razo:m
j 1

8 4n
(6.32)
Za prakticne proracull{;, uglovni odnos CP' za O'itaj s!ucaj precL<;tav}Jen je
a b
ficki t:. zavisnosti velie-ina H i H na 51. 121,
Ovaj sIllcaj se kOrlsti Z2. odn.:i'.:>u prj izme.l:ti. zn .. ,ee,nj'
izrnedu tavanice i glave osoba koje se nalaze !spoa nJc, Pn at Z1\ pC','.rdimQ;
uzima grejna povrsina pJafona a polotaj kuglice je odreden glave osobe
za ko;u se odredu;e uglovni odnos,
Medutim, ako se kuglica ne nal.azi ispod tem-tna pravougaonil;.:;:" \Tee us Dei.om
lJroizvoljnom mestu onda se uglovni oeinos pron.1:cu:m\'a prcma Gdgnvar-ajucem
polozaju kugliee. Mogu nastupiti jos i skdeCi slucajevi.
Slueaj 2. Kuglica 0 leil ispod jedne strane prav,o;]g",;:).iik: /; ;;1 2::: Uglovni
odnos tpl je ravan zbiru uglovnih odnosa tfH b i t; . deL ,_,rBtu;.,g",.!,,:ika alb i
nadenih po prethodnom nacinu za svaki deC! povrsme kal) U :I;l.t.'icb&.n pravo-
ugao:;'lik. Znaci:
91 = 4'ltl + tpap b
Slucaj 3. Kuglica 0- lezi upravno ispod srediS,:: protdJugaonika
s11ka 123.
'1'1 =
l 2
Slutaj 4. Kuglica 0 leil bilo gde ispod . ,Vv,
Normalom podignutom iz centra kuglice Je pC'."v'ia"
cenjem dveju pravih, paralelnih stranarrw ciobijl:,: 0. pruv(>llgao'"
216
nika sa stranama al, a2, hl i b2. Zbir njihovih uglovnih ,odnosa rp daje ukupan uglovni
odnos <Pl:
'Pl = 'i>at bt + Tal bz + qiaz bl + 'Paz b2
Slucaj 5. Kuglica 0, leZi izvan pravougaonika A, s1. 125.
Nalazi se uglovni odnos za prosirenu povrsinu A + Al od koje se odbije
"uglovni odnos" za Ai:
I

.
",;
# /'
/;
'/
'I
I
,
I

v,;/
I IJl
I
V
VI 7
I/. /
V ,
i iijl
V
I r//
II
V-
if-'
(1/
1/
V-
I
U (1/
1/
r/li/
v- I
I
rl
/'

/
/'
I
IQJ
,
IXI
V- /'
:--
dl/,:I/
V
v
I V
.iI
fa l//> v
Vv

I
,.---
I
I

I
,
i I
-"
Stika 121 - Uglovni odnosi u zavisnofiti od aiH i bill za izmenu zracenja izmedu ploCice i
kuglice odnos blH predstavlja apcisu
"
Slika 122 - Izmena zraeenja izmedu
rayne place i kuglice za sIuCaj 2
Stika 124- Poloiaj kuglice 0 za slucaj 4
Primeri:
1-----"0
Stika 123 - Polozaj kuglice 0 za
siuCaj 3
Stika 125 - Polaiaj kuglice 0 za slucaj 5
217
1. Odrediti <Pi za slucaj rasporeda kao na sL 123 (kuglica je upravno ispod sredine od A)
pri tome je:
a = 3m; b = 4m; H = 2m.
Najpre odrediti "uglovni odnos" tp za 1/4 povrsine A, tj. za al2 i bt2.
2 2
Za duzinske odnose:
a 1 3 b 1 4
-. =-=075 i -.- = -= 1
2 H 22 ' 2 H 22
nalazi se na grafikonu s1. 121.
G'a b = 0,03 a sa tim
G'l = 4 cp II b = 0,12
-,-
2 2
2. Za primer br. 1. nat[ uglovni adnos cp, aka kuglica leii ispod sredine strane a pra-
vougaonika.
a 1
--. - 075
2 If '
b
H
=2
!f a = 0,045
2,b
tpl = 2cp II = 0,09
--, b
2
218
Za ovako izraeunate uglovne odnose qt u pokazanom dijagrarnu na 51. 132
nalazi se temperatura plafona koju iz fizioloskih razloga ne bi trebalo preei za ;>0-
jedine slucaiev(:.
Medutim potrebno je proveri.ti da Ii zagrevanje prostorije do 60% od jacine
zagreva,"lja koja je potrebna pri najveeim proracunskim gubicima toplote
l
ne za-
hteva veCu temperature plafona nego sto je gore nadena po kriterijumu Krenka.
To se vrSi pomocu siedeeeg izraza:
(633)
gde je:
tpL - temperatura plafona koja odgovara najvecoj potrebno} kolicini toplote
tpo - na;veCa dozvoljena temperatura plafona prema krirerijumu Krenke. (nai.'lZi
se prema uglovnom odnosu nadenom na gore pokazan naCin)
Cu - uIlutraSnja projektna temperatura (UPT) prostorije (20").
635-3 Oilavanj. topio.. I'lafon.ldh gl!'ejnlh povri.""
Medusobni uticaj zracenja razliCitih povrsma u prostorijama zagrevanim
plafonskim grejanjem doota je kompleksan usled razliCitih temperatura, utica}
spoljnih zidova i prozora
J
tako da se to odraZava raznolikc u pojedinim prostorijama.
Radi uproscenja uvodi se jedna srednja okolna temperatura tu i pretpostavl,ja
se da je grejna pomina plafona opkoljena povrsinama koje imaju OVU ujednacenu
srednju temperaturu.
Dprosceni izraz za specificnu kolicinu odate topIote zracenjem dobijs. ova}
obl.ik:
gde je:
C!z - koeficijent preiaza toplote zraeenjem
t. - temperatura ,redine (UPT = 20)
(6.34)
Sledeea tabela T - 62 predstavlja odno,e iz jednacine (6.34) u zavisnosti
temperature plafona t P L :
T-62
'n
'C 25
I
30 35 40 45 ,
I
tPL - tu 'C 5
'
15 20
I 25
<, Wm-
2
K-
1
5.33
I 5.4& 5,,62 $,76 5.91
q, Wm-
a
26.75 154.66 . 84.32 1l5,g ! 147,70
Odavanje topiote konvekcijom kod plafonskog grejarkja je i "JZl.."1la
se da je koeficijent pre1aza IX.!; = 0,23 - 0,93 [W m-
2
K-] J.
219
UsvojiVSi, bez velike greij(e, da je -temperatura vazduh<l nWIhZ: tempemturi okolnih
predmeta tj, tv =- t
u
, ondaje koeficijent prelaza toplote od phlona:
IXPL = o?'z + Q:k
odatIc masena kolicina topiote koju ociaje plafon
r qPL = r:J.PL(tpL- t u)! [Wm-::t] (6.35)
tJkupni koefidJent p::-eIaza toplote or; za pane!na gr:ejanja moze se uzeti iz
tabeie T - 63:
T- 63 at
S:oednja temperatura
Vrsta grejanje.
1
grejne
zidno plafonsko podno
I
C
I
-I
25 8.6 6,6 9'
"
30 9,7 7.0 10.7
35 10,1 7,3 Il,s
40 10,7 7.7 12,1
45 11,1 7.9 12,7
50 11,4 8.1 13.3
60 12,2 8,6 1-4,0
70 12,9 9.1 l.4,8
80 13,.5 9.5 15,4
90 14.0 10.0 Ib,2
100 14.5 10,5 17,2
150 17.6
Izvotienje plafonskog grejanja
Plafonslr..a grejanja se wade na nekoliko naerna, a u zavisnosti i od konstrukcije
plafona. Na primer) cevi grejaca magu biti zalivene kompaktnom betonskom masom.
Cevi se pola..7-u iznad povrSine plafona, a pIi zalivanju se podupiru nosacima na
noj visini, !to ad precnika i meausobnog rastojanja samih cevi. Jedno takvo izc
vodenje pokazano je na slid 126.
SUb ]26 - Prese):: konstrukcije plafonskog grejanja sistema "Crlttal", a - podupirat
220
Umesto kompaktne betonske rnase, zalivanje se maze izvoditi sa odretienim, a
pravilno rasporeilenirn supljinama (slika 127).
Slika 127 - Plafonsko grejanje sa zalivenim cevima i supljinama u meduspratnoj konstrukciji
Takoae se mogu koristiti i suplji betonski blokovi koji se zalivaju betonskom
maSOm zajedno sa cevima (slika 128),
Stika 128 - Plafonsko grejanje sa zalivenim cevima i supljim blokovima sistema Van Dooren
Najzad, mogu se ispod nosece plafonske konstrukcije pricVIstiti gnijne cevi od-
vojene od same konstrukcije. Oko cevi su omotane lamele od aluminijuma debljine
0,7 do 1 rum. Na ove lamele se stavljaju mreze (rabic) preko kojih se stavlja "ftni" sloj
maltera (slika 129) ill se ispod njih pricVIscUjU gipsane ploce obesene 0 meduspratnu
konstrukciju (slika 130).
Slika 129 - Plafonsko grejanje sa slobodnim cevima u me(iuspratnoj konstrukciji.
Prenos toplote na tavanicu se vrSi preko lamela
221
Bakarne cevi manjih dimenzija (3/8" ill 10 mm) najvise su u primeni za serpen-
tinske grejace plafonskih grejanja. One se na gradiliStu forrniraju i letuju. Njihovi mali
I a
b c
LJ:"'"",," .."".,., ... J.i
Slika 130 Plafonsko grejanje sa grejacima od cevi,larnela i gipsanih ploca
obeSenim 0 meduspratnu konstrukclju;
plafonska plota (a). nosac cevi (b). nosac dodatne ploce (c),
spojevi ploca (d),larnele (f). ,,tabie" mrcfa (I)
precnici omogucavaju da se stave u tanki sioj plafona, a vesaju se specijalnim selnama
i kukama, cime je rad kad montate dosta uproscen. Malter, kojim se izvodi zavrmi
("fini") sloj za pokrivanje ovih cevi mesa se sa gipsom.
Pre upotrebe malter treba da je potpuno osusen, a zagrevanje, bo kod svih vrs-
ta panelnih grejanja, mora se vrliti VIlo postepeno da ne bi doslo do prskanja sIoja.
Sa bakarnim cevima izvoaenje je jednostavnije, bolja je otpomost protiv
zije U odnosu na celicne cevi (izuzev aka su ove od neruajuceg celika), a manja je iner-
cija celog sistema, poSta je boJji i koeficijent provodljivosti. Ovaj nacin se koristi i kod
podnog grejanja. Iedino se mora racunati i da je cena bakarnih cevi veta od celicnih.
635-5 Zagrevanje plocama za zracenje
Ova vrsta panelnog grejanja se upotrebljava i sa otvorenim-slobodnim i sa
zatvorenim gre;nim cevima. Man;i bro; gre;nih cevi nose na sebi zajednicku
plocu od lima debljine 1 do -1,5 mm. S gornje strane je izolaci;a.
Ovaj sistem je u upotrebi za radionice i ha1e, Cija visina jos omogucava i
vetu temperaturu grejnog fluida, koji moze biti pregrejana voda iIi para. Zracenje
je usmereno prema podu a gornji slojevi ostaju hladniji tim pre sto je konvekcija
kod ove vrste grejanja neznatna.
635-6 Razvodni sistem plafonskog grejanja
Kod plafonskog grejanja primenjen je uglavnom sistem donjeg razvoda.
Velike duzine horizontalnih vodova zahtevaju dobro ispustanje vazduSnih
mehurica. Usled ovoga bolje je povratni vod voditi navise do zbirnog jednog voda
a odavde u kotao (51. 131). Na najvisem mestu ovog zbirnog voda je veza sa ekspan-
zionim sudom.
Vece izabrane grejne povrsine obezbeauju brie zagrevanje i ne zahtevaju visoku
temperaturu vade. Razvodna temperatura vode iz kotla je 60 do 70.
Treba paziti da kroz vazduSne vodove ne dode do kratkih spojeva vodom-
jer se moze desiti, ako je pumpno grejanje, da topia voda dospe u ekspanzioni sud.
Ako nema pumpe ovo se moze desiti kod ma1ih instalacija, kod kojih su relativno
veCi pree-nic i a sa tim i veta inercija protoka.
222
r'
i

t?

/
I:
+ I
c\
I I
sri IIY
...:f
!
I b I
I
____ .I..
'f1!'-' ,...----
}d J
L-_
-.
,'/
Stika 131 - Gomji zbimi povratni vod;
kotao (0). pumpa (b),grejaci uplafonu (c), ventil za omogucenje melanja
razvodnog i powatnogvoda (d), silazni vod (SV), usponski vod (UJ')

'Id'"

i
J
I I
I I
! i
sn1
f,w
I
f.j
I
I
I
ir1
I
I
f"\
I
---
J
Radi sigurnosti treba iz-
raditi dijagram rasporeda pri-
riska za osetljiva mesta mre-
:le. Ekspanzioni sud mora biti
iznad grejnog plafona najviseg
sprata. Ovo i zbog toga da se
ekspanzioni sud -ne bi ukijucio
niukakvu clrkulaciju, 8tO bi
omogucilo uvlacenje vazduha
u insalaciju a sa tim poveeala
mogucnost efekta korozije.
SUb 132 - Serna kombinovanog radijatonkog i
plafonskog grejanja; SV - sigumosni vodov!
Akc je pumpa u povrat-
nom vodu moze se, usled ne-
dovoljne visinske naj-
viseg mesta u mreZi i nivoa
ekspanzionog suda, vazduh
usisavati iz vazdusnih cevi.
U nekim vecim zgradama primenjuje se kombinad;a plafonskog i radija-
torskog grejanja. Prebacivanjem toka s jednog sistema na drugi omogucava se
postizanje veCih temperaturskih razlika) 5tO je pogodno za prostorije u ko;ima je
potrebna razliCita temperatura.
Nekad se ova dva sistema potpuno razdvajaju pa se u plafonski ubacuje
pumpa a radijatorski radi kao gr"itaciono (sl. ] 32).
Kod ovakvog sistema jacina zagrevanja radijatora se regulise temperatu-
rom vode u odvodu a panelnih grejaca - prebacivanjem ventila odnosno kratkirn
spajanjem odvodnog i dovodnog t"fa.
223
636 PODNO GRE.lANJE
Mnoge od gornjih osobina plafonskog grejanja me i za podno grejanje. RazUlru"
je se u temperaturama povrlina i kod neldh u konstruktivnim pojedinostima.
lstorijat, moglo bi .. reCi, mu jo! od hipokau.ta. Zbog medu80bnog udo
la kondukcije, radijacije i konvekcije specifitno odavanje toplote je bolj. od poda nego
sa plafona. Pored toga manja je raz1ika temperature grejnJh povrtina i okoline. Gublci
toplote od 60veka su preko poda dodirom (kondukcijom). Prijatno ie, atmo.-
fen nije teika i gIava ostaje sveta, Ito predstavlja najugodnije uslove.
S druge strane pokrivanje poda name!tajem i teflm teplJima umanjuje ofekat
grejne povrSine. Temperatura poda ne sme preci 25, jer mo:te dovesti i do oboJjenja
nogu osoba kOje se bave dote vremen. u takvirn prostorljama.
Za ret.ko poseeena mesta ova temperatura moze izuzemo dostiCi 27 i 28.
za prolazne-prostorije 26.a za neprolazne 29"'. I u blizini spoljnih zidova moze se
llciniti izuzetak i ici sa temperaturom poda do 29.
Akc se podno grejanje kombinu;e sa plafonskim onda pri proracunu grejnfu
povrSina i potrebnih izoladja prema gomjern podu u plafonu maksimalna tempera-
tura se uzima da je 25.
Sve ove osobine dosta ogranitavaju podrucje primene podnog grejanja ako
se ne ispune striktno pomenuti uslovi.
6361 Odavanje toplote povrliine poda
Zrale1!ie. Slimo je kao i kod plafonskog grejanja. Za sre<inju temperaturu t.
mogu se pretpostaviti razlicite vrednosti prema tome da Ii je iskijucivo pocino gre-
janje ill je kombinovano sa plafonskim, U ovom drugom siucaju. ti;: moze bid veCc
od 20 8tO bi smanjilo kolicinu odate toplote zracenjem q z.
Radi uproscenja proraeun3 treba uzeti U obzir koeficijente preiaza toplote
zracenjem OCz iz tabe1e T-62 a ne temperaturske razlike.
Konvekcija. Koeficijent prelaza roplote iznosi
'" = 2,3 fj, t"'"
iz eega so nalaze vrednosti u tabeli T - 64.
T-64
__ I 2
.---j--
Wm-lK-
i
) 3,20
-----'-
4 6 8 10 tPD - tu
3.78 4,19 4,49 4,77 ",
Za temperaturu poda tpD = 25 do 29, tu = 200 i OCz = 5,4 do 5,5 (iz gomje
tabele) dobija se za ovo temperatu..rsko podrucje da se ukupno odavanje topton'!
s poda rae-una s koeficijentorn:
"pD = 9.5 do 10,2 [W m-' K-
'
]
224
U prostorijama koje se Z3.grevaju i plafonskim grejanjem, odavanje toplote sa poda
racuna se sa niioro vrednoscu a, take da se uzima:
~ P D ~ 8,7 [Wm-'K-']
636-2 Nacin izvodenja podnog grejanja
I ovde je opSiti naCin ulivanja betonom cevi formiranih U obliku serpentina.
Debljina betonskog sIoja je takode 6-8 em. Ispod ovog sIoja stavlja se izolacija
aka nije potrebno zagrevati i donje prostorije. Radi zaStite od vlage nekad je u prizem
Iju potrebna i bitumenska izolacija. Obloga pada treba da izdrZi temperaturske razlike
(linoleum, vinaz i slicni "topti pod").
Velika akumuladja teplate a mali raspon temperature peda zahteva narochu
paznju u pogledu regulisanja temperature vode.
Poboijsanje ravnomernosti zagrevanja postiZe se podesavanjem rastojanja i pre-
cnika cevi. Mreza grejaca nikada se ne kombinuje sa cirkulacionim tokom drugog
sistema. Ako je kombinacija potrebna onda se to postiZe razmenjivaCima toplote.
Zatvorne ventile podesiti tako da se pojedini vodov! mogu razdvajati u cilju
regulisanja iii izdvajanja pojedinih tokova.
Vazdusne oduske i zavarene spojeve uvek staviti izvan poda.
Najbolje se pokazao sistem podnog grejan;a "Deriaz". U ovom sistemu gre-
jaCi Stl serpentinaste cevi na kojima Sil istaknute aluminijumske !amele koje su u
centralnom delu tako formirane da obuhvataju cevi. Ove lamele kao dobri sp ro-
vodnici toplote, ovu prenose na ploce od pecene ilovace a koju primaju od grejnih
cevi kroz koje cirkulise voda grejnog sistema. Prenosena toplota se dosta ravnomerno
prostire tako da se relativno velika povrsrna umereno zagreva malim brojem cevi.
Kako je u blizini cevi temperatura lamela najveca, na tome delu one su izdvoj ene
od ploee tako da je izmedu njih vazdliSni sIo; koji sprecava pregrevanj.e poda u
toj oblasti. Ova; vazdusni sloi se smanjuje ukoliko se ide dalje od cevi, tj. ukoliko
se smanjuje i temperatura lamele, sto je postignuto samim oblikom lamele (sl. 133).
Slik:a 133 - Podno grejanje sistema Deriaz
Obuhvatni dec lamelc oko cevi osigurava dobar kontakt radi prenosa topiote.
Usled dilatacije, cevi su sarno oslonjene na podupirace bez ucvrScenja a
tako isto i lamele svojim krajeviroa naleZu na ploce.
Umesto serpcntinastog fonniranja ccvi, mogu se upotrebiti prave cevi za-
varene za kolektore na krajevima u vidu registara. Ceo sistem cevi premazuje sc
naroCitim premazom koji ga stiti od korozije i drugih atmosferskih uticaja, Grejni
sistem cevi se oslanja na podupirace kojitn. se osigurava potreban pad. Pre za-
tvaranja poda obavezno se vrsi proba na pritisak, kako je ranije pomenuto.
225
Prilikom montaze grejnih elemenata treba voditi racuna da se obezbede
izvesni Z32jori izmedu cevi i lamela radi olakSanja relativnog klizanja, koje se po-
javljuje za vreme zagrevanja i hladenja instalacije. Ovakva koncepcija omoguCava
dilatacije bez ikakvih medusobnih naprezanja.
Najpovoljnije odstojanje cevi kad ovog sistema je 40 l.1Il, Cime je dui;ina
lamela odredena ali im se moze varirati sirina i debljina racti PQstizanja potrebnog
cfekta prenosenja toplote. U Francuskoj je vee i sirina lamela standardizovana
pa se rade u 2 dimenzije od 62 i 45 nun, Debljina im je 1 mm.
Po francuskoj tcrminologiji lamele primenjene nu cevima grejaca pane1nog
(podnog) grejanja zovu se difuzori, jer oni u stvari rasprostiru toplotu od cevi na
sekundarne povrsine panelnih gre;aca.
636-3 Primena
Usled male temperature grejnih pomina podno grejanje nalazi primenu kod ob
jekata gde se ne zahtevaju velike kolicine toplote i koji imaju dobru zaStitu spoljnih
zidova ill u podrucjima umererlije klime. Cesto su u upotrebi u kombinaciji sa nekim
drugim sistemom,plafonskim ill radijatorskim grejanjem,kao dodatno grejanje u zgrada
rna sa hladnim podovima, u reprezentativnim prostorijama, poz.oriStima i kod zgrada
kod kojihje problem smestaj radijatora.
Napomenimo jos i njegovu primenu za zagrevanje trotoara ispred nekih
zgrada iii pesackih prelaza koje se vrsi u nckim varosima SAD, Svedske, Fran-
cuske i dr.
637 ZIDNO GREJANJE
Zidno grejanje je varijanta panelnog gre;anja. Interesantno je u estetskom
pogledu narocito u kombinaciji sa nekim drugim sistemom grejanja.
Najjednostavniji oblik ovog grejanja je sa grejaCima u vidu metalnih plocH
izmedu kojih su grejne cevi u neposrednom kontaktu sa njima, Ovi sklopovi su uzi-
dani u nivou povrsine zida.
Mogu i ovde cevi grejaca biti direktno ubetonirane u zidu a mogu biti u
supljinama koje su pokrivenc finim slojcm maltera a prethodno su rabicirane.
Ako se grejaCi nalaze u spoljnim zidovima onda se prema spoljnoj strani
stavlja izolacija.
Panelni grejaCi u zidu stavljaju se do 1,5 m visine. Usled manjeg uticaja na
ugodnost coveka od boenog zrac-enja toplote nego pla[onskog, temperature povrsina
zidnih grejaca mogu dostizati do 70.
Konvekcija i kod ove vrste grejanja dolazi do veceg izrazaja nego kod pla-
fonskog.
Dobrim rasporedom grejac-a u pojcdinim prostorijama moze se postiCi vrlo
dobro ujednacen;e temperature vodeCi racuna 0 spoljnim zidovima i poloiaju
prozora.
Vrlo dobri reimltati se postizu i kada se ova grejanje kombinuje sa plafon-
skim iIi vazdusnim, pa se njegovi grcjaCi postave ispod prozora. I u oVah"Vim kombi-
nacijama obavezno je izdvajanje tokova pojedinih sistema, eime se mogu primenit
i
razliCite temperature fluida i bolji efekat regulisanja. Ove kombinacije su naroCito
pogodne u podrucjima gde su prelazna doba duzeg trajanja.
226
638 ODRUlIVANJE TEMPERATURE NA SPOLJNIM POVRSINAMA
P ANELNIH GREJACA
Fizioloski uslovi obicno diktiraju srednju temperaturu grejnih povrsina. OV1
podaci i za odr:?ivanje topIotne izolacije gde je to potrebno a sa tim i izbor
odgovaraJuceg matcHJala.
. sa obe strane pane1nih grejaca zavisi i ad namene odgo-
Ovde se manipuliSe i polozajem grejaca U odnosu na abe
strane 1 dodavan,em izolacije,
U fizioloskom pogledu ukoliko je potrebno ograniCavati zracenje ad plafona,
ide se i za tim da se pod zagreje do izvesne mere radi zracenja sa svoje strane.
Slika 134 - Elemenat panelnog grejanja u
punoj betonskoj konstrukciji
Aka pretpostavimo da je grejna
placa (na s1. 134) pode1jena ravninom
grejaca na dva dela anda odnos mase
w
ne koliCine topiote ql i qz koie se oda-
ju preroa jedno; i drugoj strani odgo-
vara delimicnim koeficijentima prelaza
toplote Xl i Xz od sredine ravni do
jedne iIi druge povrsine.
Kada je u prostorijama, koje
razdva;a ova grejna ploca predvidena
razliCita temperatura onda i ovo tre-
ba uzeti u obzir.
" . Kao sredisna kod betonskih panela uzima se osovina cevi iIi po-
loza) lamcia, gde Sll one pnmenjene, a kod elektricnih grejaca srednja osovina elek-
triCnih zavo;nica.
Kada)e unutrasn;a temperatura razdvojenih prostorija jednaka lu = 11 = l2
ouda postO)l odnos:
(6.36)
Ukupna specifiena koliCina top!ote jedne grejne ploce jednaka je:
q = ql + q2 f [Wm-']
---___ .1
(6.37)
Delimicni koeficijenti 1(1 i 1(2 prolaza toplote prema jednacini (2.20), raclUlaju
se iz jednacina:
Ir ()"
--!+-..2+ ... +
Xl ),'1 A"l
! __ ()'2: I (j"z
X2 T ).."2 "
(6.38)
+
'-i
gde je
o'} ()"
A' ) A"
227
debljina pojedinih slojeva
odgovarajuti koeficijenti provodljivosti toplote
koefici}ent prelaza toplote s ;edne odnosno s druge strane povrsine
ploce.
Indeksi 1 i 2 oznacavaju Jednu, odnosno drugu stranu ploce. Ako je u pitanju
podno iii plafonsko grejanje, onda ovi indeksi oznacavaju gornju (1) i donju (2)
stranu plaCe. U ovom slucaju srednja povrsine plafona se racuna iz:
= + I
1;(.2 !
,
a analogno srednja temperatura poda je:
I tpD = II + I
! . 0:1 I
(6.39)
(6.40)
Pomocu ovih ;ednaCina nalaze se velicine izolacionih slojeva koji bi obez-
bediU odredene temperaturske granice iIi odnose Ql!Q2.
639 PODACI ZA PRORACUN
Gubici toplote racunaju se kao i za sisteme grejanja sa slobodnim radijatorima.
UnutraSnja temperatura za stambeneprostorije ulima se za sada tu = 18 . Radi sted
nje energije tIeha predvideti moguenost regulisanja i na niZe fu (1618). Izvesna odstu
. panja se mogu pojaviti sarno kod najviSeg sprata u kome se, ako je pla[onsko grejanje,
ne racuna gubitak toplote kroz povrsine plafona u kOjima Sil grejaCi, pa je potrebno
dovesti manje toplote nego kod radijatora. Analogno je za povrsine poda najnizeg
sprata kod podnog grejanja.
Iz ovoga izlazi, ako se zagrevanje vrsi preko celog plafona odnosno poda,
onda su toplotni gubici ;ednaki u svima spratovima. Dodatak gubicima toplote se
vrsi u slucaju kada se plafon ili pod ne zagrevaju iii se grejaci ne prostiru preko
celih njihovih povrsina. Ovi podaci se racunaju kao gubici toplote kroz ove ne-
zagrevane povrsine.
JednaCina (6.36) ostaje u vaznosti i kada su nejednake temperature sa gornje
i donje strane, sarno onda treba voditi racuna da kad se pretpostavi niza temperatura
na gornjoj strarn da se p.rimeni drugi otpor prolaza toplote izmedu ravni cevi
x,
i zamisljene ravni plafonske ploce u kojoj vlada ista temperatura kao na donjoj
Strani ispod plafona.
Kroz gorn;i sIo;, ukljuCivsi prelaz toplote u gomji prostor odaje se masena
kolicina toplote q 1 prema gore sa padom temperature f:l - t 1 _
Otpor prolaza toplote izmedu ravni cevi i gornjeg (hladnijeg) prostora
iznosi:
228
(6.41)
iz cega se nalazi potreban koeficijent de1imicnog prolaza toplote izmedu ravni
cevi i gornjeg prostora kada se izabere ql i odredi Xl pomocu jednaCine (6.36).
U daljem racunu uzima se U obzir bila razlika temperatura t']. - tl bila koefi-
cijent delimicnog prolaza toplote. .
Pretpostavlja se da u najvisem spratu nije veci gubitak toplote kroz plafon nego
kroz spoljni zid sa k = 1,47 Wm-' K-'.
Prlmera radi, za spoljnu temperaturu t$ = - 15, dobija se :
q, k(t, - t,) = 1,47 Wm-'r' [20 - ( - 15)J K
639"1 Potrebna grejna povrsina poda ili plafona (A)
v. Ove. grejne povrsine predstavljaju razliku od ukupnih povrsina i delova po-
vrsma kOje se ne zagrevaju.
Za potrebnu koliCinu toplote Qh spccificna koliCina toplote iznosi:
(6.42)
Aka se sa ovom kolicinom toplote ne postignu pretpostavljene vrednosti
temperatura auda se menja iii izola(.;ija spoljnih zidova iii se dodaju drugc do-
punske grejne povrsine.
Ovo se analizira jos pre izrade projekta panelnog grejanja i na osnovu
tata bira sistcrn grejanja. Kriticne su uglovne prostorije sa velikim prozonma
narOClta u prizemiju.
. . Aka treba izvI'siti korekciju sarno za mali broi prostorija onda treba pred-
dopuuskc panelne grejacc. Takode jc dobro primeniti kombinovano gre-
,auJe sa razdvojenim tokovima radi elasticnije regulacijc.
Jeftiniji nacin je da se u kriticna mesta stave dopumki I'adijatori, sarno ova
kvari opstu estetiku sredine.
639-2 Uputstva za proracun panelnih grejanja
SpedCicno odavanje toplote panelnih grejnih povrsina zavisi ad vise para-
metara, od kojih treba navesti sledece:
tF - srednja temperatura fluida (voda) [OC]
D spoljn;i precnik cevi [nun]
10 srednje rastojanje cevi [em]
b odstojanje gornje strane cevi od gornjc (podne) povrsllle [emJ
c odstojanje donjc strane cevi do povrsinc tavanice [em]
'" =
1 __ srednja propustljivost plafonske
};(bj).) [Wm-'K-'J
koefici;ent pre1aza toplote [W m-
2
K=l]
229
ploce iznad cevi
Za ulivene cevi u betonskoj ploCi (sistem Crittal) vaiile bi sledece relacije:
1. Kada je temperatura u prostorijama s obe strane podjednaka:
Srednja temperatura tavanice l P L Fc J
X2
'PL = " + -- (lp-- 12)
""
Specificno odavanje toplote q [Wm-z] )
q = X2' 'tJ (IF - (2)
Srednja temperatura izmedu cevi li [0 c 1
Srcdnja temperatura poda tpD [0 C]
,-------------_.,
X,
tpD = h + (tF - 11)
a,
(6.43)
(6.44)
(6.45)
(6.46)
2. Kada temperatura u prostorijama S obc strane nije podjednaka
rajuce relacije bite:
U
"
"
'"
).
a
b
c
lPL = I, + x, ['i (IF - l2) _. K, (1 - r,) (l2 - z,)J
"',
i q = x, 'i (IF - tz) - K, (I - Y;) (l2 - l,) J
I " = I, + 'i (1p. - l2) -- K, (l - Tt) (12 - l,) !
gornjim izrazima je:
temperatura vazduha iznad poda [0 C]
temperatura vazduha ispod tavanice [0 C ]
koefieijent prelaza toplote (tabela T63) [Wm-'K-']
koeficijent provodljivosti materijala [W m -1 K-
1
]
odstojanje gornje strane cevi do donje povrSine ploce [m]
odstojanje gomie strane cevi do gornje povrsine ploce [m]
odstojanje donje strane cevi do donje povrsine ploce [m]
(6.47)
(6.48)
(6.49)
(6.50)
230
x
Tako ie:
spoljni precnik cevi [m]
rastojanje cevi [m]
delimicni koefidjent prolaza toplote, [Wm-
2
K-
1
]
C
OC2 All.

Yj= ,
3
V
--
X2
A, = koeficijent prola,a za materijal izmedu cevi [Wm-' r
1
J
Kl= _-"x:c
1
_
X.l + Xl'.
Cinilac 0,45 u izrazu za m vazi za obicne cevne grejace. Ako gU grejaCi sa
lamelama onda treba uzeti da je ovaj cinilac 1.
U tabeli T - 66 data je masena kolicina toplote q koju odaje grejna ploca
pri razlicitim vrednostim za 1o, Die za temperaturu vade 55/45 (tF = 50
0
) i
temperaturu povrsme pada od 25, cemu odgovara specifiC-no odavanje toplote
prema gomjoj strani od 60 [Wm-2] . Predvideno je istovremeno i plafonsko i padna
grejanje. Is!o taka su pridodate odgovara;uce vrednosti srednje temperature pla-
fona tpL i propust!jivosti Abo Za odredenu konstrukciju ploee nalazi se vrednost
za Ab pa se pri prora_Cunu grejne povdine iz tabele T -66 odreduje precnik cevi
D i rastojanje Zo'
Ako je dobijena vrednost propustl;ivosti Ab suvise velika U odnosu na vred-
nosti u tabeli to znati da je odavanje topiote naviSe veliko pa treba predvideti
izolacioni sloj. Debljina se nalazi iz razlike ve!icine
1
i:.(b/),,) racunato za
plocu bez izolacije i vellcine Ab nadene u tubeli.
Ako je Ab sllvise malo onda treba iIi smanjiti rastojanje cevi iIi povecati tem-
peraturu vode.
Za specificno odavanje toplote q pri razliCitim temperaturama tavanice od-
Dosno poda, mogu se uzeti sledece vrednosti:
T- 65
Za plafonsko grejanje: Za podno grejanje
Srednja temperatura qPL [Wm-
2
) Srednja temperatura qPD [Wm-
1
]
__... tp.!:: [QCJ'-_________ poda ..
35 140 25 70
40 186 30 105
45 233
----_._------==---
231
T-66
Specifieno odavanie toplote plafona qPL (Wm-
2
J, propustljivost ploce AI> [Wm-'K-'J
i srednja temperatura povrSine plafona tPL ["'C].
Srednja temperatura topIc vode tp = 50
Temperatura vazduha u gomjoj i donio; prostoriii t2 = t1 = 2Qo
Srednja temperatura poda tpD = 26
0
SpecifiCno odavanje topJote povdine poda qPD = 70 Wm-
l
.
azm I cevID ,
, R ak I Precmk i 16.5/12 mm (3/8") 20,5./15 mm (112") ---Ii
I cl' 4 :
-- .... --,--1
\
qPL 244 1227 ,209 i 198 1 186 i 262 1244 I 227 1209 1198 ,
10 At; 3,O! 2,971
1
2,91\ 2,851 2,79', 2,851 2,781 2,73: 2,68i 2,621
---\-_.::
12,5 I A, i 3,55: 3,43 3,
37
1 3,321 3,32 3,25. 3,14
1
' 3,08 .... 3,02, ... 2.,971
, ___ 1_ 43,0 __ __._}.O'7 ',,"38,9 _44,9, __ 42,3-1
I
qPL 1186 1175 163 1157 1151 ' 204192 '180 ,175 >163 >
15 A,' 4,191 4,07 4,01, 3,95! 3,90
1
3,n! 3,60! 3,5S! 3,49! 3,431
,*,0
17,5 i A, 'I 4,88, 4,77, 4,71
1
4,65, 4,59, 4,30: 4,19, 4,07: 4,41', 3,951
11::,41
.. ..
'I qPL i l22 1116 111 1105 Ii 99 !134 )128 1122 !116 ;111 !
25 AI> I 7,2L 7,04, 6,80; 6,75! 6,28! 6,11i 5,99! 5,87i 5,821
\-... !!''-I !
I 30 ' At; 1 8,84, 8,61', 8,43, 8,32: 8,26', 7,79' 7,62
1
:. 7,44 7,27'_ 7,21'1
I.,,_,,_ .. ____ 32,0) 31,4 i 30,8 30,2: 29,7 i 33,1 30,'? __
T - 66 (nastavak)
----------------,-- i

_ ... __ ._--------'"----,--- - .--------
'2!3145 123
_IJ __ ___ , __ L_
4 5
232
T - 66 (nastavak)
Na 81. 135 graficki su predstavljcni srednje odavanje toplote qPL i srednja tem-
peratura plafona lPL za srednje odstojanie c = 3 cm. Za svako povecanje iii sma-
njenje ovoga rastojul1ja ad 1 em treba povccati odnosno smanjiti temperaturu
plafona za 1.
__ __ __ ___ __
5 10 15 20
I"
Slika 135 - Srecinja temperatura panda kod i podnog grejanja u zavisnosti od
precnika i raslOjanja cevi za srednju temperaturu vade ad 50', ttmpcraturu proswrije od
i srednje odstojanJe lVlee eevi c = 3 em
Pri proracunu grejne povrsine za plafonsko i podno grejanje uzima se da je
specificna koliCina toplote koja se odaje od grejaca prema gomjoj strani _ ..- podu -
1/3 od ukupno od,wane toplote grejaca. Taka je onda:
qPD 1/3 q (6.51)
tj.
q = qPD + qPL, i
qPD = 0,5 qPL
Za normalne slucajeve qPlJ ne treba da prede 70 [Wm-:2], rj.
m-'l

OVG bi odgovaralo temperaturi pada do 26.
233
(6.52)
(6.53)
Ukoliko se prema gornjem rasporedu za qPD dobije veta vrednost, posle
kontrole peda, ako nije zadovoljavajuca, predvida se izoladoni sloj.
Ako se toplota od grejnih cevi prenosi na povrsinu poda iii plafona pomocu
navucenih lame1a onda treba imati u vidu da se celokupna toplota ne prenosi di-
rektno sarno preko lamela, vee i delimicno prcko meduprostora i okolo spoljnih
ivica lamela. Tatan proracun zu prakticne radove bi bio dosta komplikovan, To
se uproscava grafikonima keje izdaju proizvodaCi ovih laroda pomocu kojih se
iznalaze ovi odnosi u zavisnosti konstrukcije, ciimenzija i rastojanja lamcla kao i
srednje temperature grejnog fluida (vode). Za jednu vrstu lamela debljine 1 mm
za cevi od 1/2":::: 127 em dati su podaci u prirucniku Reeknagel "Sprengera.
U tabeli T - 67 dat je koeficijent prolaza kR i masena kolicina toplote po dUZnom
metm qR kroz cevi od 1/2" (127 em) i 3/4" (1,90 em) razlioitill razmak. 10 i tempera-
tura vode tF pri odnosu Xi / 1f']. :::: 0,5.
T-67
i
! Rastojanje cevi 10 em
639-3 Odavanje toplote po ivicama grejne ploce
639-31Dodatak z& sirinu grejne ploce
Proracun k i q ide od pretpostavke da su uslovi odavanja toplote za sve cevi
podjednaki bez obzira na velicinu grejne povrsine. Ovo daje tat:ne rezultate sarno
za centralne oblasti cevi kod re1ativno vc1ikih grejnih pIoca.
234
U sredini grejne ploce odaje se kolicina toplote po duzini cevi
(6.54)
Medutim, abe spoljnc cevi odaju prema spoljnoj strani vetu kolicinu toplote
koja se maze izraziti pomocu jednog drugog koeficijenta prolaza toplote kb i sirine
ivke Ibt2. kb je odgovarajuCi koefici;ent prolaza taplate betonske grejne ploce
sa cevnim vodom 10. '
Odavanje toplote ivicne cevi od 1 m duzine orrda iznosi:
gde ie:
&0 = temp. razlika fluida i okolnog vazduha.
S druge strane se maze pretpostaviti da se visak odavanja taplate grejne
ploce usled ivienog polozaja adajc sa kolicinom toplote q ali kao da je plaea pro-
sirena za flb anda se maze staviti da je:
k(/o + = (k +
levi izraz odgovara
ivicnih cevi.
odavan;u toplote prosirene ploce, desni odavanju topiNe
Od.vde ie:

i k I
L.- _._. __ __ '
Cevni grejac od n-cevi oda;e koliCinu toplote po metru duzine.
pri tome je:
b = n . /0
(655)
(656)
Povecanjem sirine h/2 smanjuje se uticaj na prosirenje ploce Ab, tako da se za
prakticne proracune uzima da je Ib = 1 tn.
Za izracunavanje 4. b moze posluiiti stika 136 ,Pri tome se za razmake 10 i
Ib = 100 em nalaze velicine k
R
, koje odgovaraju vrednostima k j kb. GrafIkon na slid
136 daje velicine Ab za precnike D =: 21,25 mrn i D = 26,75 nun, odnosno za 1/2" i
3/4", u zavisnosti Xl /X2 = 0,2 do 1,0.
639-32Dodatak na duzinu Aa
Analogno pove6anje odavanja toplote od savijenih krajeva cevi uslovljava da se
uzme u obzir dodatak Aa na ukupnu duzinu a Sflopa eevi. Ukupno odavanje toplote )e:
(657)
2 0
'"
L' a "
6r"
"
f'"
-::-"
,,= 10.
i'"
,
b
f"- '. ['--..'
"
,

::--.
...
'"
r---- "

2'
........
,


::;;
c:.=--

[t'<P r-----.:
...
:::--.
0
--.;
......
f.::
r-..:
"f:"

"
"
..
:::::::"

,
r--.:::
:-:::.:
1:-, r"-
-
6
"


r:-.-
-
i7-.4lL
;..:::.::.
--
,
I'::'
t25 m
2
!2-- 126.1'5 m
, I
0
Danos deli""cf'lh pro<aza IOp/ote
stika 136 _ Dodatak f).b na sirinu plafonskog grejaea
pri cemu je grejna povrsina:
, I
i A = (a + (b + M) I
_________ _,_,, __
[m']
235
(6.58)
Ukupna duzina cevi povccava se u odnosu na (n a) od n pojedinacnih cevi zbog
savijenih krajeva, na:
(n - 1) n 10 n
2 - (n-I)lo = (n-I)(T - 1)10
Odavanje toplote koje odgovara savijenim de10vima cevi u unutrasnjosti
luka je man;e nego izmedu pravih cevi, a na spoljasnjosti 1uka jc vece.
. . . k + .
Ukupno odavanje toplote u krivmama JC za --k- puta vece nego na pravlm
cevima u snopu cevi. .. . v
Visak odavan;a toplote zbog savIJemh polukruzmh kraJeva cevi iznosi:
I (k + (n - 1) (; - 1)
I 2 I
_I ______ ____ .-J
(659)
a premo (6.57):
= Ma(h +
Izjednacu;uCi ove dye ;ednaCine i rclicnjem po dobija se:
236
izraz u srednjoj zagradi krece se u granicama
od 0.4 do 1,8, a najcesce su mu vrednosti
i'pod 1.
Za prakticne proracune moze se uzeti da je
prema shemi 137 a
Aa '" 0,510 (6.61 a)
Akc se cevi savijaju prema shemi
na 81. 137b, cnda je:
(6.61 b)
Rezime:
(
(

.' -,
t
I.
(6.60)
-'I
J
... ,
)
..,
J a
a
.:#.

)
)
..,


-,
b
a
Uziman;em U obzir odavanje toplo-
te preka ivicnih povrSina, prema jedna-
cini(6.52),grejna povrSina se dobija iz izraza:
Slika 137 - Varijante izvodenja cevi kod
panelnih grejaea
za siucaj na s1. 137a: A = (a + 0,51) (n I" T !l.b) (6.62 a)
za slucaj na s1. 137b: A = (a + 1,75/) (n I" -, !l.b) (6.62 b)
640 MREZE ZA P ANELNA GREJANJA
Proracun mreze za pane1na grcjanja U osnovi jc isti kao i za radijatorska gre-
janja. Ovde se umesto radijatora racunaju otpori u serpentinama iz njihovih grejnih
povdina. Ovi otpori su znatno veCi od otpora u radijatorima. Zbog toga retko
postoje uslovi da se primeni gravitaciona cirkulacija.
Za uprosceni naCin proracuna trcba koristiti pomocne listovc 3 --7.
Odredivunjc duzina grcjnih ccvi proizilazi iz toplotnog praraeuna u kome
treba da je predvidcn naein konstrukcije i temperatura vode.
Radi smanjenja pada pritiska nekada se primcnjuje racvanjc cc\'i na dvu iii
vi;e paralelna voda. Ne preporllellje se povccanje precnika.
Za odrcdivanje pritiska pumpe mer:odavna jc najudaljcnija grejna povrsina
od katla. Ako se u blizini ove nalazi neka bliza kotlu, ali osctno vcca grejna pO\'fsina,
anda pritisak pumpc treba i prema ovoj grejnoj povrSini proveriti.
237
Primer proracuna
U jednoj trospratnoj zgradi treba ugraditi plafonsko flrejanje sistema "Krital". Prizemlje
i sprat za kaje treba izvrSiti proracun ima)u istu prostoriju (br. 1) jednu ispod drugc. Plan pros to-
riie un s1. 138. Nacin izvodenja konstrukcije meduspratne place je pokazan ua s1. 139. Visioa pros-
torije je 3,5 m. Srcdn;a temperatura vade u serpentinskim grejaCima iZ005i tp "'" 50.

50
--
CD
,
2
+2OC
I -
1:f...L
- -
;:l-
I

t
Slika 138 - Osnov8 prostorije za primer
proraeuna panelnog grejanja
Toplotni gubici u prostoriji br. 1:
U prizemlju Qh = 5200 W
Na I spratu Qh = 4800 W
Slika 139 - Medu'spratna konstrukcija za
primer proracuna
Proracun se poCinje sa meduspratovima u kojimn su toplotni gubici podjednaki. U ovom
slucaju to je I sprat.
SpecijibJO toplolno optereeenje q. Za prethodnu grejnu povrsinu uze6e se povrSina piafon!!
umanjena po ivicama za 0,50 rn,
A = 6,00' 4,00 = 24 m
2

Qh 4800
q = -:1- = '--2"4-- = 200 Wm
Usvoji(;e se da je spedficna kolicina toplote prema podu
ql =
onda je za tavanicu:
q2 = 131 Wm-
2
U tabeli T -66 bira se za q2 = 128 Wm-
l
, cemu odgovara precnik gre;nih cevi 20,5 mm
(li2"), rastojanje cevi lo = 25 em i temperatura tavaniee tl'1, = 34,2
Q
Pri tome propustljivost
sloja od cevi do po\-Tiline poda treba da je Ab = 5,25 a eementni slo; tavaniee je c = 2 em.
Pod ovim uslovima specificna koliCina toplote iznosi:
q' = ql + q'2 = 70 + 128 '" 198
grejne povrsine
4800
A' = -i9"ii = 24,3 m
2
238 <.
Provera dozvoljene temperature tavanice po Krenkovom krterijumu (31. 140):
a 2 b 3
~ = - = 0,87; -_. = ~ = 1 3
H2,3 H2,3'
na grafikonu 91. 121 nalazi se uglovni odnos za 1/4
greine povrsine:
IP = 0,043; 4 cP = 0,172
U dijagramu 81. 119 nalazi se tPe = 30,5",
Medutim najvisa d07:voljena srednja temperatura
tawnke prema (633);
tmll.>(= tv. + " ~ p c - tv. = 375"
0,6 '
I
gde je temperatura okolnog vazduha tu = 20".
Slika 140 - Provera temperature
tavanice po Krenku
640-13 Utica; ivienog odavanja toplote grejne ploce
.. Y grafikonu 91. 136 nalazi se za precnik D = 21,25 mm, razmsk cevi 10 = 25 em i odnos
speclflcne toplote (8tO ie prema 6.36) i odnos delimicnih koeficijenatB prolaza toplote x) ql/qS =
= 0,545, dodatak na sirinu grejne place
Ab=O,095m
Taka se dobija daje broj cevi n '" 6,0/0,25 = 24.
Sirinagrejne ploce:
b + A b = 24 0,25 + 0,095 = 6,095 m, uzece se 6,10 m.
Utica; krivina na krajevima cevi daje
a duiina grejne povrSme anosi:
Lla = 1,75/0 = 0,44
A'
a + Lla = -._-- = 400m
b+tlb '
640-14Odredivanjc debljine sloja prema povrSini poda
.. Na s.1. 139 treba odrediti debljinu lakog betona &2. da bi se ogranicila propustljivost cele
debl)me sioJa na Ab = 5,25. To ce se dobiti pomocu jednacine za A
b
, gde je nepoznata
2
:
gde je;
Sl = 0,10 m;
Al = 1,2;
Sa = 0,008 m
1.2 = 0,5 '" ~ 0,20
Odavde se nalazi da je 6 2 "'" 0.033 m. Maze se uzeti 6" '" 3,5 em.
239
64D-15Prizem.lje
Plafanski grejac daje prizemnoj prostorlji kolicinu taplote:
Q'k = 24,3m
2
128 Wm-
2
= 3110W
Do potrebne toplote treba jos
5200W - 3110W = 2090 W.
2a ovaj dodatak maze se upotrebiti jedan plocasti radijator (iii podeljen u dva dela) sarno
treba voditi raeuna da mu se ir,vrsi korekcija povrsine usled promene razlike temperature vade
(tF) i unutrasnje temperature (tu) jer koeficijenti k radijatora obic-no Sll ratunati za temperatur-
sku razliku ad 60 !lto treba proveriti za izabrani radijator dok je u ovom sluc-aju ta razlika 30
Q

Korekcija k je data izrazom (4.22).


64 PARNO GREJANJE
Jedna od karakteristikaparnog grejanja je stO grejni fluid menja svoje agre-
gamo stanje prilikom odavanja odnosno absorbovanja toplote.
Druga jedna Cinjenica koja daje predstavu 0 potrebnoj kolieini vode jeste
da 1 kg zasicene pare pri kondenzovanju daje oko 582 Who dok 1 kg vode, hladeCi
se od 90 na 70 (kod vodenog grejanja) daje svega oko 23 WhO' Ovo pojevtinjava
cenu kostanja instalacije, ali je ona kratkotrajna usled korozionog dejstva meSavine
para-vazduh na obiene [eliene cevi, koja se stvam u parnim vodovima.
Prema visini pritiska u instalaciji parno grejanje se deli na parno grejanje
niskog pritiska, (NP) parno grejanje visokog pritiska (VP) i koje se kod nas ne
koristi, vakuumsko pamo grejanje.
Pritisak pare kod parnog grejanja niskog pritiska krece se do 0,5 bara kod
visokog pritiska iznad 0,5 bara. Vakuumsko parno grejanje je kada je apsolutni radni
pritisak ispod 1 bara.
641 PARNO GRFJANJE NISKOG PRITISKA
Ako je pamo grejanje niskog pritis-
ka iskljucivo namenjeno zagrevanju starn-
benih prostorija pritisak mu se krece od
0,05 do 0,2 bara. Jedino ako sIun za veli-
ke kuhinje, praonice i s1. ,onda racti sa pritis-
kom do 0,5 bara. Ali za zagrevanje prosto-
rija gde je to potrebno pritisak pare se
obicno reducira na manji.
Postavljanja i pogoni parnih kotlova
moraju se prilagoditi postojecim propisi-
rna, ali kada se radi 0 kotlovima za pamo
grejanje NP onda su svi propisi umnogo-
me ublaieni.
1z shematskog prikaza mstalacije
parnog grejanja na slici 141 vidi se da
--
stika 141 - Osnovnn serna pnrnog grejanja
240
se u kotlu stvara para koja sLruji kroz parni vod do radijatora, gde se hladenjem, odav-
si odredenu kolicinu toplote, kondenzuje na dno radijatora i vraca kondenzmm vodom,
natrag u kotao. .
Usled pritiska kaji vlada u kotlu livo vade u kondenznoj mrezi bite za
Ci pritisak viSi nego nivo vade u kotlu. Otuda do ave visine kondenzna mre:ia bite u
punosti ispunjena vodom. Zbog toga se ovaj deo kondenzne mreze Zove mokra konden-
zna mreia.
Delovi kondenzne mrete wad avog najviSeg mvoa bi';e ispunjeni parom i vazdu-
hom, a sarno ce se kondenzat slivati niz zidove cevi. Ovaj deo mreze je suva kondenzna
mreia. ..
Granicu izmoou parnog i kondenznog voda cini radijator. puStena ,u radiJa-
tor zauzeee gomji deo i potiskuje vazduh naniZe. Taka se obrazuJe Jedna honzontalna
ravan izmeau parnog i vazdusnog prostora koja menja svoju visulU U zavisnosti od
tene pare, a time se menja i kolicina toplote koju odaje radijator,. ..,
Da para ne hi iSpunila ceo radijator i izlazila kroz kondenzm vod sto hl biO gub!-
tak, a i izazvalo smetnje U oticanju kondenzata, stavlja se ulazni sa
regulacijam (kao i kad radijatora sa vodenim grejanjem) pa regulisanJe kod probnih
lozenja izvrSiti na taj nacin sto pri potpuno otvorenom poloZaju tocki6a .r:e sme
ziti para u kondenznu cev. Ovo se kontroliSe na slavinici T -komada, kOJl se postavlja
na ulazu radijatora.
Radi patpuno sigurnog spreca'lanja prolaza pare u kondcnzni 'lod na izlazu
radijatora treba sta'liti parni ustavljac.
Ovi usta'lljaCi su raznih konstrukcija na bazi dilatacije harmonikc, membrane,
plovka i dr.
Za parno grcjanje maze se koristiti i otpadna para od nekog cnergetskog
parnog pogona.
Kao orijentacija za odredivanje pritiska parnog kotla NP moze posluziti
sledeca tabela;
T -68 Pritisak kotla PK prema rasirenosti pogona {bara}
-------'------,. - - - --- ------ - -
,I i
200m 1 300m I 500m
I _c_______
-,--------1 --------.,,!-------
O,O? 0,10 0,15
HorizOntalna raSirenost pagona do: 30 m 50 m
Pritisak kotla IbataJ:
0,20
0,05
U stavkarna 613 i 614 izvlSeno je uporcaenje vodenog i parnog grejanja i is-
talmuti su ncdostaci ovog poslednjeg.
Usled pomenutih svojih osobina parno grcjanje NP sve je manjc u
za normalno zagrevan;c zgrada. Ostaje za industrijske zgrade gdc 10-
zenja veti i neravnomcrni, ukoliko nije potisnuto vazdusnim grejanjcm sa 111 bez
klimatizacije.
641-1 Razvod mreze
I kod parnog grejanja NP parni vod se moze posta'liti sa gornjim iii donjim
razvodom.
241
I u parnim vodovima usled hladenja para, posto je zaslcena, u nekoj mer
ce se kondenzovati. Da ne bi doslo do udara i smetnji u otic"anju aka bi se kon-
d ellZat nakupio u sekcijama parnog voda, i ovi vodovi u horizontalnim delovima
iz vode se sa padom i to u pravcu strujanja pare.
Kod usponskih krakova ovo se ne moze uvek sprovesti pa se grade sa veeim
padom gde se ovakvi prelazi ne mogu izbeCi a kondenzat sc mora ispred racvi
odvoditi.
Kondenzat iz kondenzne mrcie treba voditi dircktno u kotao. Gkoliko ovo
nije moguee, kada je kotao visi od pojedinih kondenznih 'lodova, onda se konden-
zat, sakupljen u najniZoj tacki vodi pumpom u specijalni koji je
iznad kotla, a odavde slobodnim padom ide u kotao.
Prepumpavanje se moze vrsiti
i automatski pomocu prekidaca
struje na bazi plovka.
Duzi vodovi parne mrezc ne
mogu se izvesti sa kontinualnim
padom vee testerasto. Na skokovi-
rna se kondenzat odvodi preko "si-
[ona" (petlje). To je jedna "U" cev
Ciji je jedan krak vezan za dno tes-
terastog prelaza parnog voda, a
drugi za kondenzni vod. Dubina
cevi mora da obezbedi sa izvesnom
rezervom pritisllk da para ne moze
preCi u kondenzni vod. Svi sifoni
moraju imati ispusni ccp na dnu
(v. s1. 142).
U slucaju veceg pritiska (treba
imati u vidu da pritisku od 0,5 bara,
odgovara visina od 5 m) mora se
umesto sifona pribeCi upotrebi us-
tavljaca pare, iako nisu sigurni kao
sifoni zbog pokretnih delova od
kojih su sastavljeni.
641-llGornji razvod
Kod gornjeg razvoda para
struji od korla glavnom cevi do ho-
rizontalne mreze iznad najviseg
plafona, iz koje se vertikalom (51)
sPuSta do pojedinih radijatora
(s1. 143).
1z radijatora odvodnim kon-
denznim vertikalnim vodovima (52)
kondenzat otice u donju sabirnu
cev K koja ga dovodi u kotao.
-
Stika 142 - Sifonski zatvarac izmedu parnog
i kondenznog voda
s,
Stika 143 - Gornji razvou parnog grejanja NP
242
Nivo vade kod b odgovara pritisku kotla. Veza sa atrnosferom je kod C po-
mocll odusne cevi.
Na otvoru odusne cevi treba da postoji mreiica da bi spreeila ulazak fleeis-
tote. Otvor treba da je okrenut naniZe.
Odusna (ventilaciona) cev kod a treba da je iznad najviseg nivoa mokre
mreic za aka 300 nun.
64H2Don;i razvod
Ovaj razvod moze bid sa visokim iii niskim kondenznim vodom.
Kad prvog sistema sa visokim kondenznim vodom razvod pare se vrSl U
donjoj pamo; mreZi u prostorijama na djem spratu je i kotao. Pad horizontalne
mreze, je,.kako je vee u pravcu stfujanja pare (s1. 144).
r
,
I
UI4 :Sv.
I

,
I
rT L!"y-----li---------
... ---- --r--!f2i-
: bf" Ii I I I
t H::P. I I
I/'(I I
I a I I
: _. L-j.
,
I
___ J
ml:mn'7,7/7/-?;
/
SJika 144 - Donji razvod parnog grejanja NP. Visoki kondenzni vod
Po;edinacni usponski krad (UV1, UV2) odvode paru u radijatore dok silazni
vertikalni kraci (SV;, SVz) vraeaju kondenzat u sabirni zajednicki vod koji ga vraea
sa padom direktno u kotao. Kada je parni vod duzi, onda se izvodi testerasto, kako
je gore opisano, sa sifonima, koji sprecavaju prolaz pare u kondenzni vod.
Drugi sistem sa niskim sabirnim kondenznim vodom (na s1. 145) ima parnu
mrezu kao i prethodni sa visokim kondenznim vodom. Sabirni kondenzni vod je
naprotiy postavljen niie-. od nivoa vode u kotlu tako da su silazni kondenzni kraci
ispunjeni vadom do nivoa koji odgovara pritisku kotla (mokra kondenzna mreza).
U ovom slucaju odvodnjavanje parne mreze vrsi se direktnim spajanjem niskih
"dzepova" sa sabirnom cevi kondenznog voda tako da sifoni nisu potrebni. Odusak
vazduha je u tacki ( c).
243
Odvodenje (i dovodenje) vazduha se postiZe vezom kondenznih vodova sa
odvojenom vazdusnom mre.zom koja je vezana za aunosferu. I ova, vazdusna mreza,
mora da je za oko 300 rom iznad nivoa vode u mokroj kondenznoj mrezi.
Ako se i kondenzna mreza mora izvesti testerasto usled veee duzine u hori-
zontalnim delovima, onda se mora sprovesti odvodenje vazduha jednostavnim
spajanjem svakog "dZepa" sa vazdusnom mrezom.
Kak.o su sabirne cevi kondenznog voda obimo u kanalima ispod podrum-
skog poda, kod ovoga naCina treba voditi racuna 0 obezbedenju protiv smrzavanja
cevi u blizini spoljnih vrata.
I L I
d-_ . ...L...
.b
C I d J
---Tj--r-- !--T--.b
If:- __ -_u I I r
I I I
I I I I K ..... __ . ..1-.----1 [";.1..-- J.. _______ _
/ / //// /-'L..:...::.i.J>///////////////
Stika 145 - Donji razvod pamog grejan;a NP. Niski kondenzni vod
U vezi vodostanja kotla. pritiska u Pa, dodatka za odusak, pada cevi i izvesne re
zeIVe. treba blagovrerneno ustanoviti potrebnll cistll visum prostorije za kotlarnicu
(podrum).
Besprekorno funkcionisanje u mnogome zavisi i od dobrog obezbedenja
prolaza vazduha i odvodnjavanja, pri cemu se mora voditi racuna, pored vee iznetih
napomena 0 dovoljnim padovima gde je potrebno jos i 0 precnieima cevi.
Dovoden;e i odvodenje vazduha treba vrsiti istim putem da hi se izbeglo
zaddavanje kondenzata i udara u mreii.
Kod grejanja obicnih zgrada oticanje kondenzata se izvodi iz radi;atora,
kako je pokazano na 51. 144 i njihova veza sa atmosferom je osigurana kroz kon-
denzni vod.
Medutim, ako su grejni vodovi razvuceni i to sa veeom potrosnjom pare,
onda se moraju upotrebiti ustavljaci pare.
Ako se radijatori ustavl;acem odvoje od otvorenog kondenznog voda (kao
8tO je pomocu sifona ili lonea 8 plovkom) onda treba predvideti automatski dovod
- odvod vazduha, izmedu radijatora i ustavljaca pare.
Na 81. 146je sherna postavljanja jednog sifonskog ustavljaca sa automatskim
oduikom (C).
244
Racve na glavnim horizontalnim vodovima treba odvajati uvek premo gore
da kondenzat atiCe glavn-im vedom (s1. 147),
c t
. __ .,
a
b
Slika 146 Dovod (a), sifonski ustavljac (b)
sa automatskim odu$kom (c)
kondenzata u kotao
SIika 147 _ Spajanje racvi na horizontalnim
vodovima
Kada od radijatora do karla postoji dovoljan pad, onda ce se kondenzat sam
laka slivati do kotla, kao na s1. 142 do 144.
Kad pritiska do 0,2 bara treba obezbediti dovoljnu visinsku razliku izmedu
kondenzne sabime cevi (kao i vazduSnog voda kad mokre kondenzne mrcie) i vo-
dostanja u kotlu. Za veee pritiske treba iCi dublje sa padom kotlarnice.
Ako je rec 0 pojedinim veCim a bliskim potrosaCima, (kao sto su izmenjivaCi
toplote, rezervoari topic vode) onda za njihovc parne vodove treba sprovesti do
kotla odvojeni kondenzni vod.
Za povracaj kondenzata u drugim slucajcvima primenjuje se pumpa.
642 PARNO GREjANjE VISOKOG PRITISKA
Parno grejanje u kame se koristi para pritiska iznad 0,5 bara, spada u parna
grejanja visokog pritiska. U stvari kod ave vrste grejanja priti.sak pare se krece ad
1 do 5 bara. Samim tim i temperatura pare je povisena i u mrczi se maze kretati i
do 130 (v. dijagram zasicene pare u zavisnosti temperature n:l s1. 149). Para za
ovo pamo grejanje se koristi iz encrgetskih izvora uglavnom kao otpadna para.
Ukoliko je pritisak pare visi onda se primcnjuju rcdukcioni ventili iii izmenjivaCi
taplote. Usled povisene temperature veee je i sagorevanje organskc prasine koje se
izrazito odrazava njenim talozenjem iznad radijatora sto cini da su ova mesta dosta
potamnela. Izbeg,wa se za upotrebu gde borave ljudi pa mu je direktna primena
jedino u halama i radionicama gde se koriste konvektori iii kalorifcri jer obicni
radijatori nisu pogodni, pored ostalog i zbog relativno velikog pritiska.
U siroj primcni para visokog pritiska sluzi u toplofikaciji i daljinskom gre-
janju kao toplotni fluid Cija se toplota koristi preko izmenjivaca za zagrevanje
vode kod vodenog grejanja.
245
Kod ove vrste grejanja primenjen je sarno gornji razvod. Cevni vodovi se
vezu;u uglavnom prirubnicama i zahtevaju na pravim deonicama guSCi raspored
kompenzatora zbog veCih temperaturskih razlika.
NaroCitu painju treba obratiti odvodnjavanju a pri upotrebi kondenznih
lonaea obavezno je postaviti automate za propustanje vazduha .
Nikakvo kontinualno regulisanje ne moze se postici vee jedino povremenim
prekidima.
Pri proracllni'ma mreie parnog grejanja visokog pritiska za racunanje pada
pritiska treba uzeti srednju gustinu pare jer se Dna, strujeCi kroz parovode hladi
i menja svoju gustinu.
643 VAKUUMSKO GREJANJE
Vakuumsko grejanje je vrsta parnog grejanja u Cijim instalacijama vlada pri-
tiska ispod 1 bara. Ovo se postize isisivanjem vazduha iz vodova pomocu vazdusne
vakuum-pumpe. Pritisak moze biti snizen od 0,9 do 0,25 bara eime se postize i sni-
zenje temperature radijatora od 95 do 65. Ovim svojim osobinama ova vrsta gre-
janja iskljucuje nedostatke parnog grcjanja niskog pritiska u vezi higi;enskih uslova
i regulisanja, koje se moze ostvariti centralnim nacinom menjajuCi pritisak pare
u zavisnosti spoljne temperature.
Pomenute osobine povecavaju interes za ovu vrstu parnog grejanja ali izvo-
Jenje i rukovanje je veoma delikatno i zahteva osabitu strucnost pa je ono jos u
ogranicenoj primeni. Najvise se koristi u Arnerici, rede u Evropi. U nasoj zemlji
za sada nije u upotrebi.
644 PRORACUN MREZE PARNOG GREJANjA NISKOG PRITISKA
644*1 Odredivanje napora
Proracun mreze za parno grejanje vrsi se zasebno za parnu a zasebno za
kondenznu mrdu.
Prvo treQa usvojiti pritisak pare u kotlu. Tabela T - 68 daje orijentacione
vrednosti za odredivanje ovog pritiska.
Ukoliko se proizvedena para prcdvida i za druge svrhe, gde joj je potrcban
yeti pritisak, onda se pritisak pare, koja se koristi za grejanje prostorija reducira
na odgovarajuei.
Pritisak pare ispred ventila radijatora treba da bude oko 2000 Pa. Znaci, prora-
cun treba tako sprovesti da pritisak kotla (PK) usled otpora trenja i mesnih otpora
u svakorn kolu od radijatora padne na ovaj pritisak.
Tacniji proracun pritiska isprcd radijatora u zavisnosti ve1iCine samog ra-
dijatora morao bi se sprovesti samo u slucaju predvidenja mogucnosti centralnog
regulisanja, sto je dosta zametno i retko se izvodi.
Prema tome raspolozivi za proracun mreze treba da je
[PaJ (6.63)
246
Proracun se POCIllJC odredivan;em prethodnog precnika najnepovoljnijeg
kola tj. za najudaljeniji radi;ator.
Usvojeno je da na mesne otpore pad pritika iznosi 1/3 od ukupnog.
Pad pritiska po duznom metru kola uzima se da ie isti od kotla do
jatora. On iznosi preroa !Orne
gde je:
PK poeetni pritisak kotla
P R pritisak ispred radijatora (2000 Pa)
"LL ukupna duzina deonica na;nepovoljuijeg
64411 Obrazac za preenik cevi
Potsecamo na jednaCinu (6.12)
kola
R = 64 10'!- Gh' [pam-' 1
P D'
(6.64)
Uzevsi da je toplota isparavanja zasicene pare 630 W h, onda protok zamenjen ko-
Heinom toplote iznosi
zatim da je srednja masena kolicina y = 0,633, anda gomja jednaCina dobija oblik
1
- R = 255 . ).. Q'h I [Pam-']
D' I
---------
(6.65)
Treba uzeti U obzir da specificna koliCina toplote usled kondenzacije opada
duz cevi pa se Qh uzima vece nego 5to je potrebno sarno za radijatore.
Za pojedinaene otpore ostaje u vaznosti jednacina (6.16) kao i za vodeno
grejanje tj.
pV'
z -2- [pa]
64412 Pomoeni list br. 8
Na osnovu gomjc jednaCine (6.63) izraden je pomocni list hr. 8 analogno
kao br. 5 i br. 6.
Tabela sadrZi:
u gornjem horizontalnom redu vrednost za Qh [W}
u donjem horizontalnom redu brzinu pare V [ms-
1
]
247
u krajnjim kolonama je pad pritiska R [parn-
1
J po 1 duznom metru cevi
u horizontalnom zaglavlju je nominalni precnik cevi D od 10 do 250 mm.
644-2 Redosled proracuna. Prethodni precnik
Odrediti najpre pad pritiska iz gornje jednacine za najnepovoljnije kolo
(obieno je najduZe). Za izraeunato R u pomocnom listu 8 po horizontali se nalazi
kolicina toplote Q i u zaglavlju tabele odgovarajuci prethodni precnik.
Kod neizolovanih. cevi treba uzeti u obzir gubitke toplote na taj naCin sto
se koliCina toplote radijatora povecava za 15%.
Kod izolovanih cevi za prethodni proracun gUbici toplote mogu se zanemariti.
Prema duZirii ukupne mreie odreduje se i pad pritiska. Za zagrevanje zgrade
sa duiinom parnih vodova do 100 m uzima se za glavni vod pad pritiska R = 50
do 60Pa.
Prema iskustvu u usponskim kracirna u kojima obrazovni kondenzat curi
suprotno stru;i pare, R ne treba da prede 100 Pa. Za odredivanje prethod-
nog preCnika cevi moze posluziti sledeca tabela.
T - 69
1. Vrsta cevi
2. nominalni preCnik [mm]
3. horizontalna mreza: [W}
4. u"spravna mre.ia [WI
15
2300
3300
20
5200
7300
1. cevi (nastavakt"_." __ __ ..._ ..
4.
3.
4.
50
57000
78700
(57)
75000
103400
60
102400
140700
65
129000
177900
80
200000
317500
25
10100
13900
(88)
238500
326800
32 40
21500 31400

100
338500
465200
110
461800
631500
1. nastavak (bezsavne cevi!. __ __________________ ..____ ....
2. 125 135 150 175
3. 603600 768700 978000 157500
4. 825700 1052500
644-3 N aknadni proracun mreze
644-31 Dobro izolovane cevi
200
2198000
225
279190
250
3721600
U pomocnom !istu 8 u koloni prethodnog precnika ide se do potrebne koli-
cine toplote gornja brojka u horizontalnim redovima - od iduCi na leva na-
lazi se pad pritiska R u Pa. Donje brojke u horizontalnim redovima predstavljaju brzi-
nu pare V. Za ovu vrednost brzine u pomoCnom listu 7, kao i ranije. nalazi se pad pd-
tiska Z usled pojedinacnih otpora :E\.
Proracun toplotnih gubitaka u mrezi sC vrSi sarno u sIucaju kada to zahte-
vaju specijalni uslovi u pogledu tacnosti proracuna.
644-32Neizolovane cevi
Za ovaj sIucaj se koristi tabela (T -55) radi odredivanja toplotnih gubitaka.
Od ovako odredenih gubitaka njihova polovina vrednosti se dodaje
lieini toplote.
;i
'. ':," ;J'"
248
Pad pritiska R nalazi se takode u pomocnom listu 8 za korigovanu vrcdnost Q h
i prethodni precnik. Ostali deo proracuna je i8ti kao gore.
Korekcija prethodnih precnika
Naknadna korekcija precnika se rede sprovodi.
Kako je reeeno dozvoljeni pad pritiska usponskih krakova je ogranicen. usled
cega se cesto ne moze koristiti viSak pritiska u deonicama koje su u blizini kotla. Ovo
se izbegava dobrom prvobitnom regulacijom radijatora, taka da je naknadni proracun
izliSan. Ovo se ispoljava narocito onda kada je siguroo da je pritisak na pocetku mre
ze Pk niZi od najveceg moguceg pritiska u kotlu ill n. razvodniku pare, ako dolazi spo
lja.
6444 Dimenzionisanje kondenzne mreze
Kako se u suvoj kondenznoj mrezi deSava da postojl i voda i vazduh, dimen-
zije njenih cevi treba da su dovoline kako bi se prilikom zagrevanja vazduh, koga
irna i u parnim vodovima i u sto pre evakuisao istovremeno sa povrat-
korn kondenzata, koga u pocetku zagrevan;a ima takode u ve1ikoj koliCini.
Proracun kondenznih vodova iz ovih razloga mogao bi dati nesigurne rezul-
tate i odnosio bi se na uzano podrucje, pa se njihovi precnici uzimaju iz tabele koje
su saCinjene na osnovu dosadasnjih iskustava. Tabela T -70 moze posluziti za
odredivanje dirnenzija kondenznih vodova.
T-70
Precnici kondenznih cevi
pa;e [WJ , ____
Precnik i Suvi vodovi r Mokri vodovi _I
I 1 vertlkalm
I l L<50mm I 50<L<100 I L>1000m
112,7 mm(!/2"): 5000 21000
,!6,4 mm (3/4")! 18000 26000' 81000 52000
I 25,4 nun (1 ") : 33000 49000 i 145000 93000
133,Omm(5/4")1 80000 116000' 314000 204000
i,38'4mm(6/4")I' 121000 180000 436000 291000
1 50,8mm(2") 250000 372000 I 756000 512000
: 57 em 366000 547000 I 1105000 721000
, 65 em 494000 739000 I 1454000 989000
70em II 582000 872000 i 1745000 1221000
76 mm 698000 1047000 1 2152000 1454000
80 mm 872000, 1396000 2617000 1745000
100 mm J __l,_ .. 2791000
9000
29000
46000
99000
134000
250000
366000
494000
582000
698000
872000
1454000
Cevi vazdusne mreze gde je to potrebno za kondenznu mrezll, dimenzioniSu se
prema kolorri za L < 50 mm.
Veli6ine pojedinacnih otpora mogu se uzeti iz tabcle T--49. Pad pritiska
Z u zavisnosti otpora i brzine V dati su u tab eli T - 71.
T-71
v
{ms-
1
]
3
4
5
6
7
8
9
10
12
14
16
18
20
22.5
25
27,5
30
35
40
45
50
3,0
5.0
8,0
12,0
16,0
21,0
26,0

47,0
63,0
I 83,0
1105,0
130,0
164,0
,
249
Pad pritiska usled pojedinacnih otpora
Z (Pa) za
3 5 6 7
6,0 9,0112,0 15,0 17,0 20,0 23.0 26.0 29,0,
2
10,0 16.0 21,0 26,0 31,0 36.0 41,0 47,0 52,0 i
16,0 24,0 32,01 40,0 49,0 57,0 65,0 73,0 81,0 i
23,0 35,0 47.01 58,0 70,0 82.0 93.01 105,0 117,0 I
32,0 48,0 63.0' 79,0 95,0 111,0 127,0 143,0 159,0,
41,0 62,0 83,0 104,0 124,0 145.0 166.0 I 186,0 205.0 i
52,0 79,0 105,0 132,0 157,0 184,0 210.01 235,0 260.0
65,0 97,0 129,0 162,0 194,0 225,0 260,01290,0 325,0 I
93,0' 140,0 186,0, 235,0 280,0 325,0, 375,0 420,0 465,0 I
127,0 190.0 255,01 315,0 380,0 445,01 510,0 570,0 630,0 i

210,0 315,0 420,0 520,0 630.0 730,0 840,0 I 940,0 1050,0 i
260.0 390,0 520,0 650,0 780,0 910,0 1040.0 1170,011290,0 II
330.0 480,01 660,0 820,0 980.0 1150,0 1310,0 1480,0 1640,0
405.0' 610,0 810,0 1010,0 1220,0 1420,011620,0 1830,0 2050.01
490,0 740.0 980.0 1230,0 1470.0 1720.0 1960.0 2200.0 2450.0 ,
295,0 580,0 870,0 1170,0 1460,0 1750,0 2050,0 2350,0 2600,0 2900,0 I
I
395.0 790,0 1190,0 1590.0 1980,0 2400,0 2800,0 3150.0 3550,0 3950.0
520.0 1040,0 1550,0 2050,0 2600,0 3WO,0 3600.0 4150.0 4650,015200,0 i
\
660,0 1310,01970.02660,0'3300,03900,0 4600.0 5200,0'15900,01660001
810,011620.012450,013250,014050.0 4850.0 5700.0 6500,0 7300,18100:0"
644-5 Primer proracuna
Za shemu parnoggrejanja niskog pritiska na s1. 148 odrediti precnike cevi za kola radijatora
1, 2, 10, 11 i 12.
Pretpostavljeno je:
- da je pritisak ispred radijatorskog ventila P R = 2000 Pa
- da jc pritisak kotla Pic =' 10000 Pa
da su svi vodovi dobro izolovani
Kontrolu pada pritiska izvrsiti za radijator br. 1.
644-51 Prethodni proracun
Kolo radijatora br. 1. Deonicc 1 do 5.
Pritisak kotla od 0,1 bara
Pritisak ispred ventila radijatora
Raspolozivi pritisak
Za trenie u cevima ce se uzeti 2/3 od 8000
Duzina deonica od 1 do 5
.. k 1360
J edinicni pad pr1t1s a Rl = --as-
10000 Pa
2000 Pa
8000 Pa
5360 Pa
85 m
71,0 Pa
U koloni formulara za precnik D uzete su vrednosti iz tabelc T - 69.
Pojedinacni otpor u deonicama
Deonica 1:
Koleno
T-prolaz sa odvodom
T-ulaz
Kotao (otpor na izlazu)
, 1,00
= 0,00
= 1,00
= 1,00
3,00
250
Deonica 2:
11. SPRAT
1. SPRAT
T - ulaz
T - ulaz
PRIZEMUE
= 0-'::'
PODRUM
Stika 148 - Shemaparnog grejanja NP za proraronski primer
Deonica 3:
Deonica 4:
Deonica 5:
T - ulaz
T - prolaz sa odvodom
Koleno
T - prolaz sa odvodom
Koleno
Radijatorski ventil
J:: I; - 1,50
I; - 0,00
I; - 1,50
'J:: I; - 1,50
I; - 0,00
t;; = 2,00
t;; = 8,00

::EL R +!:Z = 5400+ 1510'" 6910Pa
Razlika do 8000 Pa ce se prigusiti regulisanjem radijatorskog ventila,
Analogno se ispunjava formular za sva kola radijatora
/
251
I-B-'-Zi-n-a pccro"lra: sa
deonice c ok I pritiska otpori usled
I
, Broj
deo-
nice
I
2
3
4
5
6
I 'oplo'o _ _ L __ __ v_ I __ R __ I ,
i w 1 m I mm I mls I Pa Pa 1 Pa I
1
\47000 'I' 20,0 i 50 16 I 35 700 3,0 I 250 I'
35500 15,0 I 40 18 I 60 900 2,5 [ 265
i 24000 20,0 32 14 I 50 1000 1,5 95 1
I 9400 I' 20,0 '[ 25 12 I' 50 1000 1,5 70
I
4500 10,0 ,15 16 180 I 1800 I 10,0 I 830
I 1-54001 I 1510 I
Kolo radijatara 2
I 49000
I
5,0 15
Kolo radijatora 10
18 11500 2,0 20
19
4000 I 8,0 I 10
Kolo radijatora II
20 5200 5,0 I 10
Kola radijatora 12
21
2300 I 3,5 I 10
I
itd.
65 GREJANJE PREGRE]ANOM VODOM
U ovu vrstu grejanja se uhrajaju sistemi u kojima je voda zagrejana na tem-
peraturi iznad 110", Usled ovoga ceo sistem je zatvoren i u njemu vlada pritisak
iznad atrnosferskog.
1) Koristi se pomocni list 8.
252
Ovaj pritisak mora biti veci u bilo korn dclu mrcie od pritiska istoj
temperaturi, jer bi doslo do isparavanja koje bi izazvalo udare u mre:h 1 druge
nezgode pa i osteeenja.
Cirkulacija sistema obezbeduje se iskljuCivo pomocu pumpe. ,.
Ukoliko je temperatura vode veea i pritisak se onda povecava. Povecanjc
pritiska u zavisnosti temperature vode graficki je predstavljeno na s1. 149.
Povecanje temperature
vode u sistemu a sa time i
pritiska, OVil vrstu grejanja
iskljucuju zgrade za stanova-
nje, vee se upotrebljava iii za
zagrevanje industrijskih
daili rede,nekih velikih pros-
!
J..-V(\
I i I
,1-1-+--l--I- I I , !
EFKr/VNI PRmSAK
11 12 13 " 15
Slika 149 _ Granica tecnog stanja vode u zavisno;;ti od
"'fi' pritiska i temperature
torija.
Ako se koristi i za za-
grevanje zgrada, onda se to
vrsi na indirektan na::in, tj.
preko izmenjivaca toplote u
kojima se temperatura redu-
kuje prema odgovarajuCim
potrebama.
Ovaj naCin se onda pri-
menjuje za zagrevanje bloko-
va, pa i vclikih gradskih rejo-
na a prouCava se U odeljku
daljinskog grejanja koji Cini
odvojeno poglavlje ovoga iz-
danja.
Radi redukovanja temperature fluida u upotrebi je i drugi jedan nacin po-
mocu neposrednog mdanja vode iz dovodne i povratne mreze. .
Prvi naCin je bolji jer se ne mcSaju dva, temperaturski razliCita sistema, ail
je skuplji usled dopunskih uredaja.
Drugi naCin ima tu nezgodu da su prikljucci i objekta za zagrevanje i toplo-
voda pOffidani u "istom sistemu.
Kako ova; sistem sa pregrejanom (vlelom) vodom radi pod rcl?tivno ::1S
0
-
kim pritiskoffi svi njegovi clementi - kotao ekspanzioni sud i ostah
moraju odgovarati uslovima i propisima koji vaze za parne kotlove ukoliko nije
drukCije propisano.
651 EKSP ANZIONI SUD
Kao kod grejanja toplom vodorn i u ovom sistemu postoji zatvoreni ekspan-
zioni sud za prihvatanje povecane zapremine vode usled promene temperature
i za odrzavan;e pritiska u odredenim granicama. Ova; pritisak moze bid
jer se i radna temperatura vode u sistemu krece i do 200
e
I?rl
visokim temperaturama vrlo retko su u upotrebi membranskl ekspanzlO
m
SUdOVl
jer se ne mogu direktno koristiti iznad 50" bez ubacivanja rezervoara
253
kotla i suda. inst.alacija .'postaje slo.zenija i Umesto ovih pri-
menJuJu. se kompres!;or:l. sudo;,1 U kOJ1I?a voda 1 vazduh razdvojeni a Siren;e
vode pflma ),vazdusm )astuk u gornJem delu suda. Ova) deo suda sluzi za odr-
zavanje pri:iska .u sistemu yazduhom iIi nekim neutralnim gasom
Cnpr: az.ot) kO)l J?fl prekoracenJu maksimalnog dozvoljenog pritiska kroz
ventil Neutralm gas se upotrebljava umesto spoljnjeg vazduha jer hi
testa nJegova promena dovela do preterane korozije.
Radni pritisak (Pr) u sistemu, odnosno u ekspanzionom sudu mora biti uvek
veti od pritiska zasicenja pri svakoj temperaturi iznad 100" (s1. 149) da ne hi doSlo
?o vode. Pritisak u sistemu se krece od Pmin u hladnom stanju, koji
Je veel o.d atmosfersk.og pritiska (oko 1,185 bara), do Pmax koji odgovara
naJvecoJ radno) temperatun vode t
max
. Pri ovom rasponu p (00 P i do P )
k b;o, r m n max
U sva ?ID momentu ?'lora ttl veel od pntiska zasicenja, tj. Pr > P z. Prilikom za-
odnosno slrenja. vode pritisak se povecava u gornjem (gasnom) delu
suda. 1 dode ,do d.ozvolJen?g Pmax njegovo prekoracenje se sprecava otvaranjem
ventila Pn. hladenJ;t se pod pritiskom ubacuje ponovo u ova; dec
suda. OVI radm uslovl se odrzavaJu pomocu automatskih uredaja. Dimenzija eks-
panzionog suda mora dozvoliti promene.
. sudovi vrste, i svi pomocni uredaji i pribori isporu-
cUJu se sa SVlma potrebmm uputstvlffia za proracun, ugradivan;e i odriavanje.
y slucaju veceg broja kotlova i sud ova vezanih u sistemu dovoljno je jedan
uredaJ za automatizaciju oddavanja pritiska postaviti na ;ednom od sudova.
Shema zatvorenog sistema pokazana je na s1. 150 na ko;oj se vidi
raspored uredaJa: kotao (I), potrosae toplote (2), cirkulaciona pumpa (3) venti!
sigurnosti (4), granicnik tempera- '
tu re (5), odulini venti! (6), ventil
za i spustanje (7), ekspanzioni sud
(8), regulator temperature (9), ter-,
mometar (10), manometar (11) i
vendl za zatvaranje sa osigura- 3
njem (12).
Pr incip automatske regulacije
pritis ka u zatvorenom sistemu
pr egrejane vode sastoji se u sIe
decem:
- kada se povecava pritisak
odnosno temperatura U slstemu
pneumatsko elektricni zatvarac se
otvara pod dejstvom manostata (re
gulatora pritiska) i gas (iIi vazduh)
odlazi napolje a voda se vraea u sud,
pritisak u instalaciji sistema opada;
--
Stika ISO - Serna instalacije zatyorenog sistema
- .pritisak opadati u instalaciji usled pada temperature kompre-
sor se uklJucuJe pod de)stvom manostata i pritisak u sudu se poveeava potiskujuCi
vodu u instalaciju u kojoj pritisak usled ovoga se takode povecava.
254
652 SISTEM BEZ EKSPANZIONOG SUDA
U sistemu pregrejane vode takode bi se mogao koristiti pami kotao, pri cemu
bi njegov deo iznad nivoa vode vrsio ulogu take da hi ova;
bio izostavljen. Prildjucak odvoda pregrejane vade bi blO lspod mvoa vode u kotlu.
\

8
Stika lSI - Shemainstaiacije bez ekspanzionog suda
1 - ispust. 2 - dovod, 3 - nivo dovoda, 4 - razlika
nivoa ,,5" i ,,3", 5 - gornji nivo, 6 - kotao, 7 - kra-
tki spoj, 8 - pumpa. 9 - razvodni vod, 10 - povra-
tni vod, 11 -
Morala bi se paziti da ne
dode do pada pritiska koji hi lza-
zvao isparavanje vode u donjem
delu kotla koja je ioace fla tempe-
raturi zasiCenja.
Prirodna cirkulacija je spre-
cena budud da kotao ne proizvodi
paru, vee se povratna voda dovodi
u parni deo kotla gde se zagreva
proizvedenom parom taka da kotao
funkcionise kao jedan kondenzator.
Ovaj naCin je vee zastareo.
S1. 151 prikazuje shemu jed-
nog ovakvog sistema.
653 OPSTE NAPOMENE I UPOREDNE KARAKTERISTIKE
Kod ovog sistema se moze vrsiti regulisanje zagrevanja varijacijom
ture vode tako da se ono vrsi sa mnogo manje gubitaka, nego kod parnog greJanJa.
Ukoliko ;egulisan;e treba vrsiti pod razlicitim uslovima pojedinih kola, to se moze
lako vrsiti jos i kratkim spojevima razvodne i povratne mreZe.
Za trenutna preopterecenja u ovom sistemu se mogu primeniti veti akumu-
lacioni rezervoari, i na taj naNn se kotlovi ne forsiraju.
Pad temperature vode razvodne mreze do povratka u kotao maze se birati
u granicama od 10 do 600. Ovaj izbor se vrsi na osnovu analize investicionih
i eksploatacionih troskova, sHeno otvorenom vodenom grejanju sa pumpom.
Temperatura vode se krece obieno do 180, pri cemu je pritisak oko 10 bara.
Izuzetno se nekad upotrebljava temperatura i do 230 sa znatno veeim pritiskom
U ovom sIucaju kada se pregrejana voda koristi za direktno zagrevanje, onda
se to vrsi pornocu zracnih pane1skih grejaca na visokim plafonima ili pomocu
kalorifera koji ce biti opisani u sledeCim poglavljima.
Svi organi i cevi upotrebljeni u sistemu grejanja pregrejanom vodom moraju
odgovarati usIovima temperature i pritiska.
V oda u ovom sistemu mora biti naroCito preCiscena.
Proizvodnja pregrejane vade, kako se vidi iz dosadasnjeg izlaganja, ne vrsi
se u individualnim zgradama za stanovanje vee se koristi iz toplovoda pa se i pro-
racun mreza osniva na principima daljinskog grejanja i bice tretiran U odrede-
nom poglavlju.
255
Lokalne mreze, koje koriste pregrejanu 'vodu kao izvor toplote preko drugih
pomocu izmenjivflca, mdanjem i dr. racunaju se prema vee pokazanim
naCinima.
Kao 5to se moze zakljuCiti, sistemi grejan;a pregrejanom VOdOffi, ukoliko se
primen;uju direktno za zagrevanje prostorija, imaju pored slicnih nedostataka kao
i grejanje toplorn vodorn otvorenog sistema (opasnost od mraza, velika koliCina vode
mora se isprazniti ako dode do kakvog kvara i dr.), jos i povisenu temperaturu
radi;atora. Ovo izaziva vece sagorevanje organske prasine i njeno talozenje u vidu
crnkastog praha kao i povecanu opasnost od prskanja cevi i razlivanja vrele vade
lisled znatno veeeg pritiska, 5to dovodi do mnogo ozbiljnijih povreda i opekotina.
lz ovih raz10ga sistemi grejanja pregrejanom vodom moraju se izvoditi najmanje
sa istim predostroznostima kao i parno grejanje.
Nasuprot nedostacima zbog povisene temperature i pritiska, ovaj nacin
prenosenja toplote ima svojih ,prednosti.
Na prvom mestu je oeigledna einjenica da za istu koliCinu toplote treba ma-
nja brzina odnosno koliCina vade, 8to smanjuje precnike cevi, povrsine radijatora
i snagu pumpe.
D odnosu na parno grejanje sistem sa pregrejanom vodom ima jos i tu pred-
nost sto nema i gubitke koji nastaju menjanjem agregatnog stanja vode a koji se
jos vise povecavaju ukoIiko se ne vrsi i rekuperacija kondenzovane pare.
ODELJAK VII
7. VAZDUSNA POSTROJENJA
71 OPSTI DEO
U pocetnim izlaganjima izlozeni su kriterijumi koji sluze kao merila ugod-
nosti coveCijeg organizma u nekoj sredini.
U pogledu okolne temperature date su izvesne graniee koje treba zadovoijiti
za pojedine slucajeve. Za stanovanje pomenuta je temperatura od 16 do 22 kao
najpogodnija za nase klimatske uslove, ali u zavisnosti namene prosrorija i ova
temperatura moze imati odredene vrednosti.
Za odrZavanje pomenute okolne temperature za vreme zimskih perioda,
rj. kada srednja spoljna temperatura padne ispod 12" prollceni Stl razni sistemi
grejanja ali bez vestacke izmene vazduha.
lvledutim videlo se takode da se vazduh zagaduje pored ostalog i smanje-
njem kiseonika, odnosno povecavanjem stetnih sastojaka, od kojih je najvazniji
C02. Ovo zagadenje nastupa usled disanja i isparavanja prisutnih osoba a zatim
i usled raznih delatnosti.
U vcCini stambenih zgrada, i u svetu i kod nas, izmena vazduha prepustena
je prirodnoj vcntilaciji, koja je u zimskim danima intenzivnija usled vece tempera-
turske razlikc izmedu spoljnjeg i unutrasnjeg vazduha a u letnjim danima ili se
drie ot,oreni prozori iIi se vrSi cesce provetravanje.
U nekim slucajevima ova prirodna ventilacija se pojacava narocitim otvo-
rima u blizini radijatora iIi konvektora.
Dalje, izmena vazduha se moze vrSiti i pomocu ventilatora bilo ubacivanjem
Cistog iIi izbacivanjem necistog vazduha a i kombinacijom oba naCina.
U nekim slucajevima za vreme hladnih perioda ubacivani vazduh se pret-
hodno jos i temperira pribliino na temperaturu prostorija da ne bi promaja koju
vazduh prouzrokuje svojim strujanjem izazivala neprijatnc oseeaje obJiznjim 080-
barna. Pri ovome vazduh moze biti jos i preciScavan, vlaien Hi suscn prema potrebi.
Pored ovoga, vazduh, prepusten preko naroCitih grejaca, moze s1 uziti i za
totalno zagrevan;e prostorija ..
Najzad, vazduh pre ubacivanja u prostorije moze biti tretiran precisCa vanjem,
vlaienjem, odnosno susenjem, dovodenjem na odredenu temperaturu i eventualno
jos izlozen nekom drugom postupku i to sve u odredenim, nekad vrlo strogirn
tolerancijama. Ovakav vazduh je klimatizovan.
258
Iz ovoga izlazi da se izmena vazduha moze vrsiti, pored prirodne ventilacije,
i drugim gore pomenutim nacinima pomocu narocitih uredaja. Svi ovi ureda;i
koji u svojoj funkciji koriste vazduh potpadaju pod vazduSna postrojenja.
lako se oblasti u kojima su primenjeni uredaji vazdusnih postrojenja rne-
du soborn teste kombinuju, ovde ce se izvrsiti generalna podela na provetravanje,
vazdufuo grejanje i klirnatizaciju.
72 PROVETRAVANJE (VENTILACIJA)
Ako se provetravanje zgrada moze vrs:iti sarno prirodniro putem, onda je to
na ventilacija. Meautim kada se cirkulacija vazduha vrli mehanickim putem - pornocu
ventilatora - onda je to mehanicka ventilacija. Svakako da U obicnim zgradama u koji-
rna se koristi rnehanicka ventilacija iroa udela i priroda, sarno je njen udeo neznatan, a u
zgradama u kojima se ventilacija sprovodi u kornbinaciji sa klimatizacijom uticaj prirodne
ventilacije se u vecini slucajeva skoro potpuno eliminiSe hermetickim zatvaranjern prosto-
rije.
721 PRIRODNA VENTILACIJA
Prirodna ventilacija se obavlja u svakoj normalnoj zgradi iii objektu usled
same osobine vazduha, kao i svih gasova, da im se sastav izjednaCi u prostorima
odvojenim iole propustljivim pregradama. U ovom slucaju to se vrsi kroz procepe
vrata i prozora, pukotine, pore zidova itd, jer ovi nonnalni objekti nisu obuhvaceni
hermetickim zidovima, Ovo mesanje vazduha sc jos potencira razlikom pritiska
Stika 152 - Strujanje vazduha kroz otvore na
prostoriji
i temperature odvojenih sredina,
tako da se prirodna ventilacija vrsi
bez ikakvih tehnickih ureaaja,
Posmatrajmo jednu prostori
w
jn (s1L'<a 152) zagrejanu na 20
dok je spoljna temperatura 0.
Topliji vazduh iznutra tezi da i-
zade, penjuCi se kroz otvor B i
zamenjuje ga hladan ulazeCi kroz
otvor A. Kako zidovi prakticno ne
propustaju vazduh, na njima ce se
usled razlike unutrasnje i spoIjasnje
temperature pojaviti i razlike pri-
tiska u zimskom dobu i to u do-
njim delovima prostorije pojaviCe se
depresija a u gornjim nadpritisak,
U sredini prostorije kada bi se nalazio neki otvor u zidu kroz njega ne bi bilo
strujanja vazduha ni u jectnom smeru, jer je na tom mestu uravnoteZeno stanje
pritiska, To je neutralna zona koja deli prostoriju na dva de1a - donji u koji ulazi
vazduh i gornji iz kojeg izlazi.
Ove razlike pritiska, koje su stvarni uzrok prirodnoj izmeni vazduha u pro-
storijama, doCi ce do ';'eCeg izraza;a povecanpffi temperatur.5'kom razlikom npr.
ako je ;edna strana pr6storije osuncana iIi pod pritiskom vetra.
259
Prirodna ventilacija se moze pojacati vestackim putem postavljanjern otvora za
zu sa spoljnim vazduhom gomjim i donjim stranama prostorlje, U Ovom slucaju bolje
je ostaviti viSe manjiQ. otvora nego vete zbog smanjenja promaje koju hi oni mogli izaz-
vati. Korisno je takoae da se na ovakve otvare postave ialuzine radi njihoYog regulisanja.
Preporucljivo je da se otvari postave iza radijatora ill konvektora, kake bi se hladan
vazduh u zimskim perlodima zagrejao pre nego sto ude u prostorlju (sl. 153),
Ake se ventilacija izvodi sa naroCitim kanalima na i donjoj strani
prostorije onda radi povecan;a razlike pritiska mogu se otvori kanala na gornio;
strani jos izdiCi, a na donjo; spustiti (sl, 154),
Stika 153 - Otvor za ventiJaciju
iza radi;atora
Stika 154 - Pojacanje prirodne ventilaciie
povecanjern visinske razlike otvora
Moze se, radi povecanja dejstva na ulaznom otvoru staviti grejac, ali tako da bude
pristupacan za ciscenje.
Na izlazu rnogu se predvideti i neld dodaci za isisavanje vazduha, ali su oni
ni sarno ako je vazduh u pokretu (na brodovima, vozovima i 51.).
Na halama i slienim prostorijama mogu se predvideti otvori na krovu za
odvodenje vazduha prirodnom ventilacijom,
Svi ovi naeini sc primenjuju za normalno stalno provetravanje, a ako je pot-
rebna j sta1na izmena vazduha nezavisna od drugih okolnosti, onda
se mora ona pojaeati prinudnom mehaniekom vcntilacijorn (bolnice, hemijske la-
boratorije ide),
722 MEHANICKA (PRINUDNA) VENTILACIJA
Efikasnost izmene vazduha izvodene mehanickim putem pomoc:u ventilatora
ne zavisi od atmosferskih prilika. Pritisak strujanja odnosno snaga vcnti!atora maze
se birati prema potrebi pa se vazduh moze podvrgnuti tretiranju kao sto je preCis-
cavanjl':" propustanjem kroz razliCite fiItre radi otklanjanja prasine, mikroha, mirisa
i drugih nepozeIjnih eIemenata, Vazduh se moze jos ispirati, \Tlaziti iii susiti i iz-
260
lagati drugim postupcima take da se moze postlCl primenom regulisanja izvesna
zeljena sredina. Povecanjem koliCine vazduha odnosno njegovog protoka mogu se
smanjiti razlike temperatura izmedu i sobnog vazduha sto vrSenje
izmene cirri efikasnijom i prijatnijom.
Propustanjem vazdusne struje preko odgovarajuCih grejaca iii hladnjaka
moze se pastiCi zagrevanje odnosno hlauenje prostorija.
Sve su avo mnogostrane prednosti ove vrste vcntilacije U odnosu na pritodnu.
Najjednostavniji oblik mehauicke vcntilaciic je uzidivanje ventilatora, naj-
tesce aksijalnog, u neki od spoIjnih zidova. Ali za veee sale, dvorane iIi aka je po-
trebuo provetravati vise prostorija ouda se ventilatori postavljaju U odvojene prosto-
rije U koje se vazduh dovodi do ventilatora i od njega odvodi naroCito izradenim
kanalima. Medutiffi, ako je potrebno vazduh tretirati pomcnutirn postupcima anda
se to vrsi u specijalnim ventilacionim kornorama il kojirna Sil smesteni, pored
ventilatora i svi ostali uredaji koji obavljaju ove funkcije.
U prostorije se maze pomocu ventilatora ili samo dovoditi iIi sarno odvoditi
vazduh iz njih. U prvom slucaju prostorija je pod izvesnim nadpritiskom dok se
u drugom prostorija nalazi pod depresijom. Ova dva nacina se primenjuju sarno
u manjim prostorijama a koji .ce se upotrebiti zavisi ad vazduha koji se evakuise
iz prostorije. Tako se u hemijskim laboratorijama, radionicama, perionicama, kuj-
nama, sanitarnim prostorijama i svim ostalim u kojima se vazduh zagaduje iznad
dozvoljene mere obavezno primcnjuje isisavajuCi nacin. U prostorijama gde borave
Ijudi treba primeniti uduvavanje vazduha, da se vazduh iz sporednih prostorija
ne bi uvlaCio.
Treei, kombinovan naein kad koga se vazduh i uduvava i isisava je najbolji
i raspored pritiska u pojedinim prastorijama se moze reguIisati prema potrebi.
Vazduh za provetravanje moze se uzimati spolja potpuno iIi samo deIi-
IDicno a dc1imicno se koristi vazduh isisan lz prostorije.
Prvi naein se primenjuje sarno u izuzetnim slucajcvima jer je vrlo ncckono-
mican naroCito u instalacijama u kojima se vazduh zagreva za vreme zimskih dana.
Kod upotrebe ovog drugog naeina kruzni vazduh se mora precisCuvati, a eventu-
alno jos v1aziti, odnosno susiti iIi zagrevati, izmesan sa delom svezeg vazduha,
sto zavisi ad namene prostorija, higijenskih, klimatskih i drugih uslova.
Zagrevanje vazduha, ukoliko sluzi sarno za provetravanje, vrsi se tern peri-
ranjem, obicno preko elektricnih grejaca, sarno na temperaturu prostorija. Ako
sluii i za zagrevan;e prostorija, bilo kao dopunsko iIi iskljuCivo grejanje onda se
zagrevanjc vazduha vrSi na znatno vecu temperaturu u zavisnosti potrebne koliCine
toplote ali ova temperatura ne treba da prede 50. Potrebna kolicina toplote se
postize kombinacijom temperature i protoka vazduha.
Uduvavanje vazduha u prostorije gde borave ljudi ne sme izazivati preteranu
proroaju. Najvcea brzina vazduha koji sluzi sarno za provetravanje u blizini visine
glave prisutnih liea treba da se krece u granieama od 0,25 do 0,5 m/s 8to bi od-
govaralo temperaturi od 20" do 25.
Zbog ovoga ventilatori ili dovodi sa vccom brzinom vazduha postavljaju
se iznad visine od 3 m i to sa horizontalnim usmeravanjem strujanja.
Prilikom odredivanja brzine ubacivanja vazduha treba voditi racuna i 0 ot-
porima u unutra8njosti prostorije, da Ii su zidovi slobodni i glatki, prolazi neo-
metani, 0 razmestaju zavesa, nameStaja itd.
( . .-Slika 155 - Provetravanje meSavinom
spoljni:g i kruznog vazduha
t
261
-
f
- +
Stika 156 - Scma ventilaciic sa dva
ventilatora
Na s1. 155 pokazana je sema cirkulacije mcsanog spoljnjcg i kruznog vazduha
ostvarene jednirn ventilatorom. Stika '156 prcdstavlja jednu sernu na kojoj se cir-
postize upotrebom dva ventilatora - poti::;kujuCi i isisavajuCi (ekshaustor)
bme se postizc bolja eCikasnost naroCito pri vcCim otporima. U oba slucaja pro-
cenat smese kruznog i spoljnjeg vazduha se moze po zelji rcgulisati, sto jc od na-
roCite koristi za postizanje brzog zagrevanja prostorije pri hladnom vremenu,
ako je sistern instalacije i za to predviden.
Shema jedne instalacije za centralno provetravanje u kojoj se vazduh samo pre-
Ciscava i tempcrira, vidi se na s1. 157. Dovedeni vazduh prolazi najpre kroz kOlllOru
(2) u kojoj se taloti gruba prasina, potom prolazi kroz filter (3) koji zadrzava finije
cestice pa se preko ventilatora (4), i grejaca za temperiranje (5) vodi u razvodnu
komoru (6), odaklc se kanalima (7) razvodi do pojedinih prostorija. Zaluzine kod
grejaca omogucavaju da se moze po zelji menjati odnos tcmperiranog i hladnog
vazduha a u letnjem vremenu da se sasvim climinise otpor grcjaca. Struja topIog
i hladnog vazduha se pod de;stvom ventilatora dobro izmda i odlazi u rU4vodne
kanalc sa ujednacenom temperaturom.
o
1i
L __
\J.----'
Slika 157 - Shema instalacije za precisCavanje i temperiranje vazduha. Ulaz meiiavine reguli-
sane klapnom (1), komota za taldenje (2), preclstac (3), ventilator (4), grejac (5), zaluzine (6),
razyodni kanali (7)
262
VIaz svezeg vazduha treba da je na cistorn mestu, zasticen od vetra, sunea,
prasine, dima i cadi. Ulazni kanaI treba da je vertikalno postavljen sa grubam mre-
zorn (okca da su aka 1O mm) i sa klapnom kojom se zatvara kada nije u upotrebi.
Ventilatori treba da Sll bez5umnog tipa a u prostorijama gde je njihova pri-
mena propisima predvidena moraju raditi sa sigurnoscu,
Ventilatod, kao i vazdusni kanali dimenzionisu se prema potrebnoj kolicini
i brzini vazduha koje su propisane normama za pojedine slucajeve.
Ako kvalitet vazduha koji treba dovesti u prostorije ventiladonim uredajima
zahteva kontrolu i njegove vlaznosti u nesto sirim granicama, onda se vrsi tretiranje
vazduha u specijalnim komorama u kojima postoje i odgovara;uCi uredaji za njegovo
pregrevanje i vlaienje odnosno suSenje. Ovakav postupak se moze nazvati i deli-
micnom klimatizacijom za razliku od prave klimatizacije kod koje se primenjuJu
isti procesi sarno sa strozijim zahtevima u pogledu tolerancija temperature, vlaz-
nosti i sastava uvodenog vazduha, stCl se postize potpuno automatizovanom regula-
cijom. Svi uredaji koji su u upotrebi za ovakvo tretiranje vazduha slieni su kod oba
sistema pa ce biti opisani U odel;ku klimatizacije.
Ako je temperatura vazduha, predvidena za provetravanje nekog objekta,
nita od unutrasnje temperature ll;egovih prostori;a koje se provetravaju onda
treba prilikom proracuna sistema grejanja ovih prostorija uzeti u obzir i toplotne
gubitke nastale pojacanom izmenom vazduha ukoliko je sistem grejanja objekta
nezavisan od sistema ventilacije.
Kolicina toplote potrebna za dogrevanje vazduha u ovakvom slucaju iznosi
I
i Q. = G. (tu -:- . [WI (7.1)
gde je:
Gh - koliCina vazduha koja se ubacuje u prostorije [kgh-l]
tu unutrasnja temperatura na koju vazduh treba dogrejati rOC]
ls temperatura ubacenog spoijnjeg vazduha rOC]
c masena kolicina toplote vazduha [1 kg-I K-
I
}.
Dobro proracunat koji bilo naein provetravanja ventilacionim ureaajima i nji-
hovo solidno izvoaenje obezbeduje dobru raspodelu pritiska vazduha u svim prosto-
rijama.
73 VAZDUSNO GREJANJE
Svi sistemi u kojima se prenosenje toplote za zagrevanje prostorija vrsi vaz-
duhom, kao toplonosem, spadaju u vazdusno grejanje. Neki od ovih su vee pomenuti
u dosadasnjim izlaganjima. Tako je prikazana jedna pee on 81. 13 koja postavljena
263
u sredini prizemlja zagreva direktno okolne prostorije a zagrejanim vazduhom
preko kanala zagreva prostorije prvog sprata. Njeoo poreklo moze se reCi da je
jog odhlpokausta.
Ovde ce se dati podela vazdusnog grejanja radi sticanja ideje 0 razliCitim
koncepcijama, ali svi navedeni sistemi se medusobno prepliCu i kombinu;u pa se
ne mogu u veCini slucajev3 potpuno izolovati.
1. Prema naCinu zagrevanja vazduha vazdusno grejanje moze biti drektno
i indz"rektno.
Kod direktnog naCina vazduh se zagrcva na izvoru toplote tj. na mestu gde
se druga vrsta energije pretvara u toplotu, odakle se izbacuje direktno iIi kanalima
u prostorije koje treba zagrevati. Ovo zagrevan;e se moze vrsiti u peCima na cvrsto,
tecno i gasovito gorivo kao i elektricnim grejaCima.
Kod indirektnog grejan;a vazduh se zagreva pomoell grejaca koji su sa svoje
strane zagrevani nekom drugom vrstom fluida, vodom, parom i dr,
2. Prema nacinu ostvarenja cirkulacije vazduSno grejanje moze biti gra-
vitaciono i prinudno. Kod prvog , cirkulacija se obavl;a samo usled razlike speci-
ficnih tezina vazduha odnosno temperatura. Kod drugih cirkulacija vazduha se
postiZe pomoeu ventilatora.
3. Prema mestu zagrevan;a vazduha vazdusno grejanje je individualno i
centralno. Individualno zagrevanje je kada svaka prostorija ima svo; autonoroni
grejac. Skupno zagrevanje je kada jedna veea prostorija iroa vise autonomnih gre-
jaca. Centralno zagrevanje je kada se vise prostorija zagrevaju toplim vazduhom
koji se razvodi ad jednog generatora za proizvodnju topiog vazduha (centralne
komore).
4. Prema sastavu vazduha vazdusno grejanje moze biti sa sVeZim, krublim
i mcianim 'vazduhom. Sa sveiim vazduhom je kada se u grejac iIi komoru dovodi
sarno svez vazduh spolja, Sa kruznim vazduhom je kada se u grejac dovodi
vazduha', iz zagrevane prostorije. Sa mesanim vazduhom je kada se u grejac dovodi
mesavina kruznog i sVeZeg vazduha u zc1jenom odnosu. Pry! naCin je najneckono-
micniji i ako najbolji u higi;enskom poglcdu. Primenjen je sarno u specijalnim
slucajevima. Drugi je najekonomicniji ali najnezdraviji za Ijude. Primenjen je sarno
u prostorijama gdc sc ljudi iii malo iIi nikako ne bave a potrebno je odrZa-
vati temperaturu u njima iznad odredcnog minimuma iIi se jos koristi u
velikim halama prostorijama gde je veliki promet pa se zamena vazdu-
ha vrsi prirodnim putem cestim otvaranjem vrata. TreCi je nacin najceSce
upotrebljen.
Kod oba poslednja naCina vazduh se tretira preCisCavanjem a prema po-
trcbi jos i vlazenjem iii susenjem.
731 INDIVIDUALNO ZAGREVANJE PROSTORI]A
Za individualno zagrevanje prostorija vazdusnim grejanjem danas se uglav-
nom koriste grejaCi sa elektricnom strujom, tecnim i gasovitim gori\yom. Kod nas
su najccSce u upotrebi prva dva.
264
Na s1. 158 pokazan je jedan e1ektricni grejac tipa "Termovent" koji izraduje
u licenci preduzece "Ventilator" u Zagrebu. Kako se iz ove seme vidi mesani
Stika 158 - Sema grejaca
"Termovent". Ulaz sveieg
vazduha (1), klapna za re-
gulisanje (2), filtar (3), gre-
jac (4), ventilator (5)
vazduh usisavan vemilatorom preko filtra i grejaca potis-
kuje se u prostoriju. Ovakva vrsta vazdusnih grejaca se
koristi samo za manje prostorije.
Za velike prostorije, radionicke hale, hangare, sta-
klene baSte i slieno kariste se najviSe grejaci sa tecnim
gorivom. Ovakvi vazdusni grejaci se i kad nas izraduju
u preduzecu "Cer" u Cacku, sistema Unithenn (pod
nazivom "Ceraterm") jacine od 93000, 186000 i 372000
W, i u preduzecu "Ventilator" tipa "Tennogen" jaci-
ne od 58000 do 785000 W, Nafta kao gorivo u oba ova
grejaca sagoreva u gorionicima sa automatskom regula-
cijom. Topao vazduh iz ovih grejaca moZe se ubacivati
direktno u prostorije ill, radi boljeg ujednacenja tempe-
rature, razvoaenjem kanalima na razna mesta iste prosto-
rije. Isto tako vazduh se moze razvoditi i u viSe manjill
prostorija od jednog grejaca, a mote se upotrebiti viSe
grejaca sa prikladuirn rasporedom u nekoj velikoj prosto-
riji (skupno grejanje). Na slici 159 vidi se serna zagreva-
nje jedne hale pomocu toplog vazduha dovedenog ka-
naHma iz jednog grejaca. .
U inostranstvu se slicni grejaCi izraduju pod raz-
liCitim nazivima kao sto su "Thermobloc", "Aerot-
herm)' i dr.
Za indirekmo vazdusno grejanje upotrebljavaju se kalorzJeri. To su cevni
grejaCi, obicno sa lamelama, zagrevani parom iz mreze, toplom iIi pregrejanom
vodom. Kako vee postoji grejna mrcZa topli se vazduh iz ovih grejaca ubacuje
direktno u prostoriju a radi ujednacenja temperature vrsi se pogodan raspored
samih grejaca odgovara;uCih jaCina.
-
.
- r-
b -
.
- -
.c



d .t:.
:.!
- l-
i

,

-
.
-
.
- -
j
I
- - -
.
-
t-
""
Stika 159 - Shema razvodcnja vazduha
Kaloriferi prema nacinu uCvrscenja mo-
go biti zidni ill viseci. Kod nas ill izraauju pre-
duzeca ,,14,decembar" (sl, 160) i dr.
Proracun pokazuje da je, prema sadaSnjim
cenama, vazdusno grejanje individuahtim greja-
eima ("Cerotenn, "Tennogen" i sl.) za iste
tegorije pogona jevtinije od sistema centralnih
grejanja i u investicijama i u eksploataciji.
265
8to se tice centralnog grejanja tretiranim
vazduhom Cija se priprema vrsi u komorarna
iii centralama to ce bid obuhvaceno U odeljku
klimatizacije gde ce bid izlozen opis i funkci-
ja svih ovih elemenata jer se tamo najvise i
koriste.
stika 160 - Vised kalorifcr ( .. 14.
decembar")
74 KLIMATlZACIJA
U poeetku izlaganja govoreno je 0 uslovima koje bi trebalo da
u kojoj borave i rade ljudi. Ispitivanja su pokazala da efekat rada IJud1 zaV1Sl od
stepena njihove ugodnosti u ovo; sredini. Ugodnost pored. josv nekih faktora,
uve1iko zavisi od stanja vazduha. Kompleks postupaka kOJlma se lZlaze vazduh po-
moeu tehnickih urcdaja radi postizanja zeljenog stanja u strogo odredenim grani-
cama naziva se klimatizacija. Klimatizacioni uredaji funkcionisu sa potpuno auto-
matskom kontrolom i regulisanjem.
Parametri ko;i karakterisu stanje vazduha koje bi trebalo da klimatizacioni
uredaji prilagode uslovima ugodnosti coveka bili bi:
temperatura,
vlaZnost,
atmosferski pritisak (vaZan narocito na vecim visinama),
brzina (promaja),
u;ednacenost u sklopu prostorija sa istom namenom,
osecaj zracenja od strane zidova i obrnuto,
vlaina prasina (podloga za mikrobe),
koliCina mikroba,
jonizacija (joS je u toku proucavanja),
zracenje ultraljubicastim zracima (prirodno i vestacko),
razni mirisi (dim od duvana, kujne, sporedne prostorije i dr.)
pojava zvuka (liftovi, ventilacija, kanalizacija, usisaCi, instalacija grejanja
itd,) i
zaostaci raznih gasova od isparavanja, sagorevanja i dr.
Prilagodavanje ovm fah."'tora stanja vazduha klimatizacionim uredajima vrsi
se ill u cilju postizanja ugodnosti - komfora, iii radi propisanih tehnoioskih.prc:cesa
u pojedinim industrijskim granama, skladistima, prehrambe?ih 1 hlgro-
skopnih materijala, u radionicama i ateljeima precizne mehamke u ko)una Sil tem-
peratura i vlainost vazduha odredeni u veoma uskim granicama itrl ..
266
U cilju postizanja potrebnih uslova danas se u sistemima za klimatizaci;u
masovno primenjuju sledeci postupci:
- preCiscavan;e vazduha koje podrazumeva odstranjivanje mirlsa, prasine,
mikroba i ostalm stetnih sastojaka,
- oddavanje odredene ujednacene temperature vazduha zagrevanjem iIi
hladenjem prema spoljnim uslovima,
ovlai3vanje ili 8llsenje.
Odredeno stanje vazduha uredaji za klimatizaciju moraju automatski 08tva-
rItl pomenutim postupcima nezavisno od spoljuih meteoroloskih uslova.
Svi klimatizacioni uredaji su koncentrisani abieno u predvidenim prosto-
rijama koje se nazivaju klimatizacione komore ili centrale a dovodenje i odvodenje
vazduha se vrsi prikladno izvedenim kanalima do pojedinih prostorija pod odre-
denim uslovima.
Pored pomenutih procesa kojima se sada izlaic vazduh u klimatizacionim
komorama vrse se dalja usavrsavanja u primeni ozonizaci;e u cilju eliminisanja
jonizacije, zracenja ultraljubicastim zracima, glikoJa za mesanje sa vodom
radi vlazenja itd.
Primena svih ovih procesa je vrlo delikatna i ukoliko nisu strogo dozirani mogu
biti i skodljivi pa nisu JOB potpuno odomaceni u masovnirn i serijskim instalacijama.
Kao i kod obicne ventilacije i kod klimatizacije mora se vrsiti izmena vazduha
u prostorijama sarno U ovom slucaju on je uvek podvrgnut odredenom tretiranju.
Tako isto vazduh koji se dovodi u komoru radi tretiranja, odnosno "klimatizovanja"
moze biti kruini, svez iii mdavina od jednog i drugog.
KoliCina vazduha koje treba meniati u klimatizovanim prostorijarna odre-
dene su u pojedinim zem1jama normama, koje se u nekim pojedinostima razlikuju.
Ovde ce se dati neke od njm koje se i kod p nas mogu korisno upotrebiti.
Za proracune najmanjih kolicina vazduha potrebnih po osobi na cas u za-
visnosti spoljne temperature moze poslujlti ova tabe1a:
T-72
Spoljna
temperatura
C
Najmanja potrebna kolicina vazduha po osobi [m" h-
1
]
__ _ U prostorijama gde je I
" -
zabranjeno pusenje Dozvoljeno pUSenje I
- --- ------ -------------1
-20 8 12 I
-15 10 15;
-10 13 20 I
- 5 16 24
o do 26 20 30
preko 26 15 23
Za neke od zgrada u kojima se skuplja veCi brej liea u SAD date Sll nesto
ostrije norme za izmenu vazduha. Na primer:
za skole:
uCionice
sale za sastanke
gimnasticke vcibaonice .'
bioskopske kabine
trpezarije
kujne .............. .
garderobe
kupatila, toaleti
267
50 rn:'! vazduha na cas od osobe
rn
3
vazduha na cas od osobe
12 puta da se izmeni na cas
30 puta da se izmeni na cas
puta da se izmeni na cas
20-60 puta da se izmeni na cas
5-10 puta da se izmeni na cas
10-20 puta da se izmeni na cas
za pozorista:
gledalista
toaleti i s1.
za hotele:
sale za sastanke ............
sale za rucavanje ............. .
kujne i veSernice ......... .
toaleti i pomocna odeljenja
za bolnice:
50 rn
3
vazduha 11a cas po osobi
30 puta da se izmeni na cas
50 rna vazduha na cas po osobi
puta da se izmeni na cas
20--60 puta da se izmeni na cas
12 puta da se izmeni na cas
bolesnicke sobe
...... 65-100 rn
3
vazduha na cas po osobi
trpezarije
. . . . . . . . 12 puta da se izmeni 11a cas
20 puta da se izmeni na cas
60 puta da se izmeni na cas
toaleti i pomocne sobe
kujne i vesernice ...... .
741 TEMPERATURA U KUMATIZOVA."fiM PROSTORI]AMA
Norrnalna projektn8. temperatura u prosto:-ijama gde borave ljudi je u gra-
nicama od 18 do 20. Za proracune koji sc "'.:acno sprovode i kod kejih se vodi
ra{:una sa svim uticajima za UPT moZe se uzeti 20
0
, ali u eksploataciji treba omoguCiti
promenu Dve temperature radi stednje toplotne energije.
U zavisnosti kako su prostorije obuhvaccnc moze UPT
prostorijama unekoliko varirati. Tako, na primer, kada je:
prostorija obuhvacena sarno unutrasnjim zidovima
prostorija sa jednim spoljnim zidom
prostorija sa dva spoljna zida
prostorija sa 3 spoljna zid2-
prostorija sa 5 spoljnih strana
terasa pokrivena i zastakljena s jedne strane
terasa zastaldjena sa 5 strana
u klimmizovanim
18
19
20'

21,5
0
22,5'
24
268
Medutim zbog vazduha u pokretu i uslova vlaZcnja, temperatura koju treba
predvideti u klimatizovanim prostorijama u prelaznim periodima kada je spol;na
temperatura ispod + 20", treba da je 22. Za letnje doba ova temperatura treba da je
jos veca i to taka da razlika izmedu spoljne i unutrasnje temperature vazduha nikad
ne bude veca od 6 do So, osim u izvesnim specijalnim slucajevima (npr. u pro-
storijama gde je veca fizicka aktivnost kao fiskulturne sale i s1.). U tabeli T - 73
data je pribliZna zavisnost unutraSnje temperature i brzine -vazduha od spoljaSnje temM
perature.
Vidi se da je temperatura klimatizovanih prostorija u letnjim danima dosra
povecana. To je ocevidno zbog viSe spoljne temperature i lakseg odevanja.
Tolerancije u kojima se temperatura mora obezbediti uredajima za klimati-
zovane prostorije, u k o j i m ~ borave osobe, su la, Za ostala mesta 1,5, ukoliko
nisu odredene izuzetnim zahtevima.
Za temperature koje treba odrZavati u zavisnosti od razliCitih delatnosti
i stokiranja materijala podaci su dati u tabeli T -- 3.
D proracunimu sistema zu kiimatizaeiju uzima se u obzir i topiota koju odaju
Iiea, naroCito ako se radi 0 vecem broju (bioskopi, restorani, pozorista i dr.) a isto
tako i toplota koju proizvode razni ,uredaji u pojedinim prostorijama (ventilatori,
elektromotori i dr.).
742 ZIMSKE I LETNJE 8PT ZA KLlMATIZACIJU
Pri projektovanju uredaja za ventilaciju i klimatizaciju treba voditi racuna
a zimskim i letnjim projektnim temperaturama. Za naSu zemlju nisu jos ozvanicene
ave temperature za pojedina podruc;a i gradove ali na osnovu dosadaSnjih studija
(prof. dr inZ. Malic i prof. dr ipZ. lvtilincic) mogu se upotrebiti sleded podaci:
Za zimsku projektnu temperaturu u kontinentalnom podrucju moze se uzeti
od _4 do _6
0
, a u primorskom podrucju od +210 do +6. Izuzetak cine Zagreb
i Nis sa _3.
Letnja projektna temperatura za klimatizaciju se krece prema istiffi podacima
od 33 do 34, sa izuzecima za Ljubljanu i Ivlaribor od 32, Bitolj, Nis, Zajecar
i Split od + 35
0
, Skoplje 36, a Mostar i Titograd 37. 1J ovom pogledu ne treba
praviti nikakvu razliku izmedu primorskih i kominentalnih podrucja.
743 UTICA} VLAZN08TI VAZDUHA
Za sada se smatra da covecjem organizmu najbolje odgovara vazduh relativnc
vlaznosti od 45 do 55 %. S druge strane videlo se da coveCiji organizam oda;e oko
100 kCal/h boraveCi bas u sredinama koje odgovaraju tcmperaturama klimatizovanih
prostorija (22 do 26"). Jedan dec ove toplote otpada na direktnu (suvu) a drugi,
oko 20 do 40%, na indirektnu tj. na toplotu isparavanja. I 0 ovoj vlazi koju ispustaju
organizmi se mora voditi racuna prilikom proracuna klima-urcdaja, narocito kada
se radi 0 vecem broju liea. Kad klimatizacije prostoriia dobro proracunati i izvedeni
uredaji odrzavaju i vlainost vazduha u nepromenjenom stanju. Iz dijagrama "i x"
se vidi da je pri povecanju temperature potrebno smanjiti vlainost, tj. vazduh
sushi tako da ostane U odredenim granieama. Pri opadanju temperature treba
postupiti obrnuto.
269
T - 73 Granice relativne vlafnosti vaz,duha za temperature klimatizovanih prostorija
I SpoijnL vazduh
!
Temperatura
"C
1
- ispod +20
+25
I
, +30
+32
I
I ~ ~ 35za,.. I
~ ~ I
65
65
60
55
Najveca
brzina
strujanja
mt'
0,10
0,20
0,35
0,50
Granicnim vrednostima u tabeli T - 73 odgovaraju masene vrednosti vlage
po kg vazduha, od 10,7 do 11,8 grjkg, sto se moze konstatovati U dijagramu za
vlazan vazduh ("i-x").
Sto se tice uslova za stanje vazduha koje treba da obezbedi urenaj za klima-
tizaciju u speeijalnim industrijskim pogoruma a koje zavisi od vrste materijala
i proeesa proizvodnje, njih za pojedine slucajeve odreduje investitor.
744 BRZINA VAZDUHA
Kao i kod provetravanja mora se obratiti pamja na izlaznu brzinu vazduha iz
otvora u prostorije. narocito aka su ovi otvori postavljeni na domaku lica, tj. ispod
1,5 m visine. U tabeli T 73 date su orijentacione vrednosti ovih brzina u zavisnosti
od temperature. U svakom slucaju brzinu ad 0,5 ms-
1
ne treba preci na ovakvim mes-
tima.
Pitanje brzine vazduha u svakom specijalnom slucaju treba dobro prostu-
dirati. Ovaj problem je skopcan i sa karakteristikama prostorije i njenom namcnom
kao i sa prosecnim brojem liea i njihovom delatnoscu koju obavljaju u toj prostoriji.
Primera radi navodi se da je korisno u prostorijama gde su casti skupovi velikog
broja osoba, predvideti ubacivanje vazduha i sa vecom temperaturskom razlikom
kao i sa veCom brzinom.
745 SISTEMI KLIMATIZAClJE
Sistemi klimatizacije u normalnom izvodenju, kako jc pomenuto, vrse iz-
menu vazduha sa preCisCavanjem i automatskim regulisanjem n;egave tempera-
ture i vlaznosti.
Prema njihovoj ulozi ovi slstemi se dele na tri vrste:
1. za klimatizaciju u zimskim periodima. U njima se vrSi preCiscavanje,
zagrevanjc, vlazenje i izmena vazduha.;
2. za klimatizaciju u letnjim periodima. U njima se vrsi preciscavanje, hla-
denje, odvlazavanje odnosno susenje i izmena vazduha;
270
3. sistemi za potpunu klimatizaciju u kojima se vrse sve funkcije iz 1. i 2.
Sistemi za zimsku klimatizaciju (1) BU primenjeni U objektima gde nije oba-
vezno vrsiti i letnju klimatizaciju odnosno gde se ova ne bi isplatila.
Ovde dolaze U obzir jayne zgrade, koncertnc dVOl'ane (ne svake), skole i 81.
IskljuCivo letnja klimatizacija je takode u upotrebi kod nekih javnih zgrada,
manjih magacina, s!ovarista sa odredenim materijalom i 81. gde je odriavanje od
reaene temperature prioritetno,
Za hladnije sezone ovakve zgrade se provetravaju prirodnim putem otva-
ranjem prozora.
Potpuna kH:matizacija se primcnjuje u pozorlstima, naroCitim javnim usta-
novama, ve1ikim robnim kucama i stovaristima i drugim objektima gde se ana
smatra potrebnom. Svakako uslovi koje treba da ispuni ova vrsta klimatizacije,
pa i prve dve, mogu zavisiti od pojedinih slucajeva.
Prema svojoj nameni sistemi klimatizacije se mogu podeliti na:
]. sisteme za klimatizaciju prostorija u kojima borave Ijudi (sa raznom vrstom
aktivnosti), i
2. sisterni za klimatizaciju prostorija za smestaj i proizvodniu osetJjivih ma-
tcrijala (tekstil, duvan, vdtaGka svila, preradcvine koza i mnoge druge vrste mate-
rijaIa dja sredina rnor2 biti u nekim granicama temperature i vlage radi smanjenja
otpadaka i gubitaka).
Prema broju prostori;a koje jcdan klimatizacioni urcdaj u zgradi tretira,
podela sistema se moze izvr8iti na
1. individuulne,
2. de1imicne i
3. kompletne.
U prvom slucaju klima komora vrSi klimatizaciju sarno jedne prostorije
u kojo; ie obieno i smdtena.
U drugom slucaju kada se klimatizuje sarno jedan deo zgrade.
U trecem slucaju se klimatizuje ceo objekat.
Na kraju, klima uredaji se mogu razlikovati i prema vrsti tretiranog vazduha.
Ovaj naCin podc1e je kao kod ventilacionih uredaju, tj. sistemi koji iskljuCivo klirna-
tizuju S[1mo spoljni vazduh, koji klimatizuju sarno kruzni i sistemi koji klimatizuju
mdavinu spoljnjeg i kruznog vazduha.
Kakav sistem klimatizacionih uredaja !reba primeniti pokazace solidna prct-
hodna analiza jer u pogledu cene kostanja jednog potpunog klimatizacionog uredaja
treba racunati sa 5 do 6 puta veCim investjcijama nego kod obicne ventilaci;e i
centralnog grcjanja. Ovo navodi na primenu koncepcije kojom se za zagrevanje
zgrade predvida neki od drugih sistema grejanja a klimatizacioni uredaji se koriste
sarno za klirnatizaciju sredinc.
271
Komore za klimatizaciju vazduha. Klima-komore. Klima-centrale
U cilju postizanja odredenih uslova njegovog sastava koji su napred izlozeni
izlaZe klima-ko:nor?IDa "iIi klima-centralama. Uredaji
khmauzaelJ? prostortJa koncentns3m su u jednom zatvorenom prenosnom
sklopu U v.ldu mdlvldualnog af?regata iIi u sasvim maloj odvojenoj prostoriji koja
se zove khma-komora. Za velIke prostorije iii vise ve1ikih i1i razliCitih
prostorija, klimatizaeiju ili su koncentrisani u ;ednom ode1jenju kole
iii kOI?ore za klimatizadju, iIi su raspodeljeni u
dye lIt tn man,e prostonJe kOle sve z3Jedno Cine klima-centralu. Kojem ce se re-
senju pristupiti zavisi od kapaciteta prostorija za koje se ima obavljati klimatizacija
i od veHeine odgovarajuCih uredaja.
..
c: v-
I:':
V
'v

Stika 161 - Osnovna shema UIedaja za klimatizaciju
@J
I
Osnovna serna jednog uredaja za klimatizaciju slicna je semi za ventilaciju
i tretiranje v8.z2uha preCisc'J,,::mjem i vlazenjem. Na s1. 158 pokazana je shema naj-
prostije koncepcijt: klima-komore. Tu je: ulaz v3zduha (1), taloinik za grubu pra-
sinu (2), precistac (filter 3), predgrciac (4), hladnjak (5), ovlazivac (6), skupljac ka-
pIjiea (7), dogrcjac (8), ventilator (9) i odvodni kanal nO). Funkciju sV<lkog elementa
objasnjava sam naziv. Ovahra serna bi se odnosila na sistern uvodcnja iskljuCivo
svezeg iIi kruznog v3zduha na ulaz (1). Prvi sluca; jc vrIo redak jer je vrlo l1cekono-
rnican i izvodi se sarno u specijalnim uslovima. Tako isto ova sherna vazila bi i za
sistem u koji se dovodi sarno kruzni vazduh. Za manje i normaJne prostorije nije
higijenski, Koristi se samo u nekim halarna iii radionicama gde je vcliki prOtTIet
pa se vazduh menja jos i prirodnim putem ili u nekim magacinima gde se Ijudi
ne zadrZavaju.
1z ove osnovne sherne proizislo je vise raznih kombinacija. Ovde ce se pri-
kazati seme onih ko;i su u najceScoj upotrebi.
Na s1. 162 pokazana je shema jednog, testo primenjenog, klima sistema sa
mesavinom vazduha koja se u eeJosti klimatizuje. Na mestu (3) moze se prcma
potrebi staviti jos i isisavajuCi ventilator (ekshaustor). Ovaj sistem je primenjen
Z3 biro-e, sale za koncertc, bioskope, pozoriSta i dr.
Na s1. 163 je sherna slicna gornjem sistemu ali su "bujpasom" kruznog vaz-
duha koji se ne tretira. Ovaj sistem sc vise koristi u industrijskim preduzecima,
halama) hangarima i sL gde se vrsi i prirodna izmena vazduha usled vcteg prometa.
Bajpas se po zelji iskljucuje.
Na 51, 164 je pokazana shemajednog sistema sa "bajpasom" preCiscenog
i tcmperiranog vazduha. Za razliku od kod koga se ffid3vina iza "bajpasa"
272
vrsi u sarnoj centrali tako da se u sve
prostorije ubacuje vazduh podjednako
tretiran, ovde se zasebnim kanalima
do svake prostorije dovodi temperiran
a zasebnim zagrejan vazduh. MeSanje
se vrsi ispred svake pro$torije prema
zeljenoj temperaturi regulisanoj i odr-
zavana; individualnim termostatom.
U oba parale1na kanala nalaze se klap-
ne Gija su krilea TIa zajednickoj osovini
a pod 90, take da kada se jednc krilce
zatvara drugo se otvara. Komando-
vanje se Vrs! termostatom automatski.
Na .1. 165 shematski je pokazana 0-
vakva jedna dvostruka klapna ("mik-
ser"). Ovaj sistem spada u centralne
sa individualnim regulisanjem.
Izgled jedne individualne ko-
more prenosnog tipa pokazan je na
s1. 10"6: Na mestu skinutog poklopca
(a) vidi se rashladni kompresorski
agregat. Serna postavljanja ovakve
komore je slicna kao na s1. 156. Ulaz
svezeg vazduha je ostvaren kroz otvor
u zidu. Svi elementi su koncentrisani
u unutrasnjosti komore i to: klapna
za meSanje spoljnjeg i kruznog vazdu-
ha, ventilator, filter, predgrejac, ovla-
zivac sa izdvajacem kapljica, hladnjak
i zagrejac. Pogon svih elemenata je
iskljucivo elel1:ricnom energijom time
se olaksava automatsko regulisanje.
Po slicnom principu se indivi-
dualni klima uredaji proizvode i kod
nas. Preduzece "Soko" u Mostaru
proizvodi tipove: "Comforettc>', "Co-
ronet", "Servant" i "Imperial" sa
rashladnim kapacitetima ad 2,30 do
28kW.
U velikim zgradama, radi
skracenja kanala, klima-komore se
koncentrisu oko sredine izmedu naju-
daljenijih prostorija odakle se klimati-
zovani vazduh kanalima dovodi do
pojedinih spratova gde se rasporede-
nim ventilatorima ubacuje u pojedinc
prostorije. U zgradama sa manjc spra-
tova, ua kojima su prostorije podjedna-
:7" _____ -,v
Slika 162 - Shema instalacije za potpunu kli:'
matizaciju mdavine. Ulaz vazduha (1), klapna
za regtllisanje (2), isisivajuCi ventilator - eksha-
ustor (3), komora za taloienje (4), klima-komora
(5), ventilator (6), uvodni kanal (7)
cv\
I
6
Stika 163 - Sherna klima-instalacije sa delimic-
njm trctiraniem kruz.nog vazduha. Ulaz vazduha
(1), klapne Z:1 regulisanjc (2,8), taloznik (4), klirna-
-komora (5), vcntilatori (3, 6), ulaz vazduha (7)
-
Slika 164 - Sherna klima-instalacije % mciianjem
klimatizo\'anog i tempcriranog vazduha ispred
svake prostorijc. Bajpas temperiranog vazduha (8)
i mikser isprcd prostorije (9), ostalo kao na 163
273
ko rasporedene klima-komore mogu biti smestene u suterenu odakle se vazduh
razvodi od svake komore vertikalno.
Regulisan;e se moze vrsiti centralnim nalinom, tj. u klima-komorama za
sve prostorije koje klimatizu;e jedna komora, po grupama prostorija, npr. po
spratovima .sasvim individualno .:za syaku prost0r:ijl!
regu1acije zaVlSl od namene prostorlJa a 1 od raspolozlVih lllvestlClJa Jer JC poslcdnJl
nacin na;bolji ali i najskuplji.
Kada se regulisanje vrSi izvan klima-komore onda se dvostrUkim kanalima
dovodi vazduh i tojednim temperiran (do 20) a drugim zagrejan (do 55) do
miksera koji regulise meS.vinu.
SIika 165 - Mikser za automatsko
meSanje vazduha
Stika 166 - Unutra!nji izgled
-komore (izrada Tunzinj, Pam)
KruZni vazduh uveliko smanjuje troSkove klimatizacije, naroCito u zimskim
periodima, kada se moze iCi sa procentom i od 75%. Ovde se .mora voditi racuna
o stepenu vldnosti vazduha zbog veCe apsorpcione moei v!age od strane zagre-
janog vazduha. Pri ovome je bolje manipulisati veeom kolicinom nego visom tem-
perarurom vazduha.
Kombinacijom ventilatora na dovodnim i odvodnim kanalima postiZe se
zel;eni raspored pritisaka u pojedinim prostorijama (nadpritisak ill depresija)
prema njihovo; nameni.
U dubokim suterenskim prostorijama i uopste u prostorijama bez prozora
gde nije moguce drugo provetravanje kli.natizacioni uredaji moraju biti stalno uk ...
ljuceni.
Danas postoje i zgrade u kojima nlje uopite predvideno otvaranje prowra i oni
stuze iskljucivo za osvetJjavanje. U stucajevima stalne klimatizacije plOjekat i regulaclo-
ni uredaji moraju biti sprovedeni sa strogom tacnoiu, a tako isle i celokupno wode
nje instal.clje mora biti izvrieno vr10 akwatno. Sar.dnja projelctanta klimatizacije zgra.
de i izvodaea mora biti vrlo uska.
Prethodoa analiza Co pokaz,ti k* je re!enje n,qbolje i de Ii treb. predvideti i
dopunski sistern .grejanja.
274
745-2 Sastavni elementl ureilaia za IdImatizaclju
Na generalnoj semi klima-komore (sl.16I), vidi se da se vazduh najpre
dovodi u komoru za. preeisCavanje. Ulazni vazduh se delom dovodi spolja., Ulaz
Stika 167 - Obczbedeni ulaz spoljnjeg
vazduha
745-21 PreastiWi vQduha _ filteri
spoljnjeg vazduha treba predvideti na cistom
mestu, zasticenom od prasine, dima, cadi,
vetra pa i sunca. Ulaz u kana! treba da je
pokriven da ima zatvarac i gnibu mreZu.
Na 81. 167 vidi se serna ulaza za sveZ vazduh
sa mreiom i zatvaracem koji se navuCe kada
je sistem iskljucen iz pogona.
Glavni elemenli koji cine ssstavc, ldima
komore navedeni su uz sliku 161.
Ventllatorl u sistemima ldimatizacije su
centrifugalnl (radijalni) iii aksijalni velikih kapa-
citeta. Prema ustanovljenim potrebama mogu se
dobltl sve karakterlstike I tehnicki podaci od
proizvodaca.
NajvaZnija uloga vcazduSnih filtera je da efikasno odstranjuju mikrobe, or_
gansku i neorgansku praSinu i razne mirise, Postoje razne koncepcije manje iii
vece efikasnosti. Ocigledno da im se poveeanjem efikasnosti rastu i cena i otpori.
Glavne vrste filtera su sa paketima ko;i se posle odredenog vremena bacaju
iIi regenerisu, od rnetalnih ploea natopl;enim viskoznim uljima, od metalne vune,
ispiraCi vazduha i elektrostaticki fUteri.
Izracla potpuno univerzalnog tipa filtara je otezana jer su dimenzije prasine
u raznim sredinama vrlo razlicite i mogu varirati od 0,1 do 100 mikrona, npr.
duvanski dim 0,1, ugljena prasina to, nektarski polen (stetnog uticaja i izaziva
astmu) 20 mikrona itd,
Tekstilni filteri od pamuka iIi celuloznih vlakana su veoma efikasni ali su
skupi jer se njihovo ciscenje ne isplati pa se zamenjuju kada im se otpor poveea
za 100 Pa. Inace, grade se sa padom prlliska od 25 do 300 Pa u za"'.mostl namen . Ova
vrsta mtera spada u suve.
Vlaz.ni filteri su u jednostavnom obliku sastavljeni od redova metalnih ploca
izbliSenih sa "cik-cak" rasporedenim rupama iIi sa isprelamanim povrsinama tako
da vazduh projektiran na ove povrsine, natopljene uljem ostavlja zalepl;enu pra-
sinu, Na 81. 168 vidi se serna rada ovakvih filtera. Drugi nacin izrade vlaznih filtara
je od metalne vune, takode natopljen uljem, Obe ove vrste posle odred.enog vremena
upotrebe se regeneruu ispiranjem.
Elektrostaticki filteri spadaju u dosta efikasnu vrstu ali i najskuplju. To su
pozitivno naelektrisane metalne ploce koje zadrZavaju prethodno negativno naelek:-
trisanu prasinu. Radi vece efikasnosti pojedine povrSine ovih filtara mogu bili
natopljene takode uljem tako da prema tome mogu spadati u suvu iIi vlaznu vrstu.
275
Nae1ektrisanje povrSina ovih filtera se vcii jednosmislenom stru;om od 12000
do 15000 V, sto se postize elektronskim cevima pa je otuda i cena njihova dosta velika,
Apsorbovanje mirisa vtii se filterima sa aktivnim ugljem koji ima dobru oso-
binu da se mwe regenerisati i to u intervalima od ;edne do dYe godine. Patrone
sa aktivcnim ugljem pokazane su na sl. 169.
SUb 168 - Shema pregrada za
vlaini fjltar
SlIka'169 - Patrone aktivnog uglja za
eliminisanje mirisa
Eliminisanje mikroba iz vazduha moZe SO postlel ultraljublcastim zracima, vlaZe-
njem rastvorom trietil..glikola i dr., ali su skopfani sa strogim doziranjem, inafe mogu
bili opasnl za organizme. Korlste SO oblcno po bolnlcama I s1icnim ustanovama.
74522Karakteristlke fIltera
Efikasnost liltera je izraiena sledecim izrazom:
(7.2)
gde je: Go - odredena koncentracija praSine ubacene ispred filtra [kg m -3]
G
1
- koncentracija prasine izmerena iza filtra [kgm-
3
]
Kada G, opada, erlkasnost raste I za G, = D, efikasnost flltra jeE = 1.
Kapacitet zadrtavanja prasine fiitra je relativna koliCina prasine ko;u filter
zadrZi U odnosu na standardnu koncentraciju a da pri tome njegov otpor ne prede
odredene granice i to;
276
Stika: 170 - Aluminijumske re!etke za d(>
l,odvod vazduha. sa jednim ill dva reda
poJedmacno podelivih lamela. Mogu6na
dogradnja regulatora
stika 172 - Celicni stropnl anefuostati za
dovod 1 odvod vazduha. Moguta dogradnja
regulatora
SIika. 174 - Aluminijumski stropniraspon
i sa mogucnOIai regulaf'iie &11l- " _.'
. . k liX' v....
l\Ia 1 0 vuduha. Segmenti duzine do
2 m mogu se serijski spajati
'''il!$lti,ij> ,,,
ittEtiil
" ""--',':,,,',,
Stika 171 - Aluminijumske re!etke za ad-
vod vazduha sa nepomicnim lamelaina.
Moguea dogradnja regulatora
SIika 173 - Aluminijumski stropni anemo--
stati sa mogunolu promene izlaznog ugla
istrujavanja. Mogut:a dogradnja regulatora
Stika 175 - FUteri za hvatanje masnoa
izradeni su iz celicnog rama i mre!e od
ekspandiranog aluminijumskog lima
za filtere malog otpora 44 Pa
za filtere srednjeg otpora 123 Pa
..... za filtere velikog otpora 250 Pa
277
Prema ovim karakteristikama vdi se klasifikacija filtera na osnovu kojih se
vrsi njihov izbor za odredene zahteve i koncepcije sistema. Svi potrebni podad
se dohijaju od proizvodaca.
Veliki izbor opreme za izvodenje i montazu klimatizacije kao Ito su ulazni i izIazni
otvori sa prikljuccima, anemostati svih oblika, filtri i dr. proizvodi i dostavlja sve potreh-
ne tehnicke podatke "Klima oprema", RO za proizvodnju i montafu opreme, Samobar.
PojedinJ proizvodi ove flIIlle vide ae na slikama170175.
745-23 UredaJi za vlaienJe i ispiranje vazduha
VlaZenje vazduha se vcli vodom rasprSenom u sitne kapljice. Rasprsivanje
vode se vrsi pomotu brizga1;ki koje mogu biti razliCitog tipa ali uglavnom postoje
tri vrste prema nacinu rada. J edan nacin je da se voda pod pritiskom pumpe po-
tiskuje kroz brizgaljke u vazduSnu struju u istom smeru. Drugi nacin je da se u
kombinovani sisak brizgal;ke dovodi voda i para pod dosra visokim pritiskom koja
po principu in;ektora zahvata i rasprsuje vodu u sitne kapljice. Treti naCin je sliean
drugom sarno se umesto vodene pare koristi komprimovan vazduh. Izbor nacina
zavisi od sistema ko;i se koristi i fluida ko;ima se raspolaie.
Kod svih ovili naciila rasprSene vo-
dene kapljice ae projektuju na povrsine
sa izvemim zakretanjima koje zadrZavaju
suvi1ne i neapsorbovane kapljice. Na ovaj
naein se pored kapljica vrii jO! jedno pre
vazduha ispiranjem jer se na
povrlinama na koje vazdub nailazl zadr
Zava i zaostala prdina. Ove povdine sa
pregradam. predstavljaju ujedno i ,kup.
Ij.ce kapljica.
Brizgaljke, kojih mOie bili veei
broj. rasporei:luju se u vUe redova
.. vis! kolik. ae eflkasnost vlatenja zahte
va. Tu je od uticaja temperatura kako
vazdume struje tako isto i vode za vlai.e-
nie.
Brizgaljke su postavljene na nosac
koji se ruilazi u struji vazduha i one raso
prSuju vodu u istom 'mern u obliku ko
niene magle se stvara intinma
Sa koja ae dalje projektuje na skupljac
kapljica.
U radionickim prostorijama nekad
ae za vlatenje vazduba koriste individualni
ovlaZivaOi (s!. 176) kod kojih rasprSiv.c
baca mlaz kapljica naniie gde ga prihvata

Slika 176 - Lokalni ovlaiiv3c. Ventilator (1),
rasprene vodene kapljice (2), izlaz ovlaienog
vazduha (3)
278
vazduina struja ventilatora koji je na gornjoj strani i razbacu;e u honzontalnom
pravcu.
Vazduh se pre dolaska u ovlaiivac temperira na temperaturu oko 5 do 10
naroCito ako postoji moguenost padanja temperature ispod 0
0
Za poveeanje efi-
kasnosti vlatenja naroeito u zimskim danima bolje je jos zagrevati i vodu nego
poveeavati broj redova brizgaljki.
Ovakvi ovlaivaci nisu
toliko efikasni u pogledu
preeiScavanja vazduha pa se
oni koriste sarno za dopunsko
p.reCiSeavanje pored opisanih
ftltera. Prednost im je stO ne
zahtevaju nikakvo CiSeenje.

------ .-------
A
Serna jednog kombino-
vanog ovlaivaca pokazana je
na s1. 177. Vidi se red briz-
(I) iza koga sleduje gre-
)ae (2) pa skupljae kapljica (3).
ovih uredaja vaZno je da
pretiScavanje vode
unaJU 1ZdBSne dimenzije.
SUka 177 - Kombinovani ovlazivac. BrizgaJjke (1), grejac
(2), sakupi;,c kapliica (3)
74S'24Grejaa
Grejaci u klima komorama sluie, prema pokazanoj semi, za predgrevanje
("temperiranje") i za krajnje zagrevanje (dogrevanje) vazduha, kada je to potrebno.
Prema svojoj konstrukciji u upotrebi su tri glavne vrste fluidnih grejata:
- od Iivenih clanaka
- od savijenih serpentinastih cevi
- od cevi u vidu registra.
GrejaCi od livenih clanaka Sll slicni radijatorima sarno imaju Vise lZVIJanja
i prelamanja povrsina u cilju sto veeeg kontakta sa vazduSnom strujom.
od serpentinskih cevi ne daju dobru ujednacenost temperature vaz-
duSnoJ struji pa su sve manje u upotrebi. Potiskuju ih grejaei sa cevnim registrima.
.. Grejaei sa registrom obieno su od bakarnih cevi, zbog dobre toplotne pro-
VOdl)lvOSti. Radi veee efikasnosti na cevi se navlaee lamele ill navijaju pantljike koje
su )08 .. zaIemijene da bi se ostvario koji kontakt. Lamele ill pantljike su od istog
matenJala kao i cevi.
Grejaei Ie izrauuju premo odredenim standardima.
. ie vile grejaca, onda se postavljaiu iedan iza drugog tako d. irn procepi kroz
ko)e stroJI vazduh nisu u istoj liniji vee "cik-cak".
" temperatura na koju vazduh treba zagrejati postiZe se kombinacijom bro-
Ja 1 povrsme grejac:a i brzinom vazduha.
. Prema Usvojenoj brzini vazduha kroz grejac, bira se njegova povrlina i du-
u tabelama tehnickih podataka proizvodaca. Iz ovoga sledi i broj grejaca u
ruzu pri minimalnoj temperaturi ulaznog vazduha i za odredenu krajnju temperaturu.
279
Temperatura ulaznog vazduha se usvaja prema klimatskim uslovima a krajnja
temperatura vazduha zavisi da Ii sistem sluZi sarno za klimatizaciju ili i za zagrevanje.
U tehnickim podacima nalaze se i gubici usled trenja za r3Zne brzine vazduha
i krajnja temperatura u zavisnosti ulazne temperature vazduha. dubine grejat:a i dr. za
pojedine vrste.
Za izbor brzine vazdusne struje kroz grejac mogu se, prema arnerickim po-
dacima, uzeti
Za velike zgrade gde borave Ijudi, ustanove i s1.: V = 5 do 6,5 m S-1
Za radionicke hale, han!;}lre i s1.: V = 6 do 8 m 5-
1

U predgrejacu, za predeJe gde vlada temperatura ispod 0 ova brzina ne bi
trebalo da prede 4 ms-
1
dane bi doslo do smrzavanja elemenata.
Za individualne klima komore i male instaladje gde ekonomski uslovi do-
zvoljavaju upotrebljava;u se pored pomenutih i grejaCi pomocu e1ektricne energije.
Prednost im je brie i predznije regulisanje.
74S-2SHladnjacl
Za potpunu iii sarno letn;u klimatizaciju za hladen;e i suSenje - dehidriranje
- vazduha moraju se upotrebiti hIadn;aci. Isparivac uredaja za hladenje postavlja
se u vazduSnu struju obitno iza grejaca. Prolazom kroz isparivac vazduh se hladi
i gubi odredeni deo vlage. U dogrejacu naknadno se podeSavanjem temperature re-
guliSe i stepen vla.znosti. U da1;e izlozenom procesu koji se obavlja u klima-komori
promene stanja vazduha bice detaljnije prikazane.
Za smenje (dehidriranje) vazduha pored promene stanja vazduha termo-
dinamickim putem negde se koriste hemijska apsorpciona sredstva - dehidratori
- kao sto je silicijum, ugalj i dr. Njihova primena za vece instaiacije bi bila dosta
skupa pa se u njima ne koristi.
74S-26Kanali za razvoctenje vazduha
Kanali moraju zadovoljiti dva bitna uslova. Prvi je da njihovo izvodenje
ne prollZrokuje veliki otpor strujanju vazduba a drugi da budu pristupaCni radi
"iSeenja na svakom mestu .
Ne sme se pretpostaviti da ce se unutraSn;ost kanala cistiti samom strujom
vazduha. Mada pristupacnost i otvori za ciscenje kanala iznutra testo izazivaju
kenstruktivne teskoce ovaj zahtev se mora udovoljiti jer klimatizovani vazduh za
disanje dolazi ovim kanalima. Prasina u kanalima se taloii i kad je ureda; u pogonu
a naroC:ito kada se ne koristi.
Radi sman;en;a otpora zidovi kanal8. treba da su potpuno glatki a promena
pravca da je izvedena sa blagim ("aerodinamickim") krivinama iii pod malim uglo-
virna. Isto take treba postupiti i kada je u p.itanju .ako se
radi 0 prelazima iz ;ednog preseka u drUg! treba Ih "karemratl , tJ. datl takve
prelaze koji iskljucuju turbulentne pojave, narocito pri vecUn brzinama strU-
janja vazduha.
280
Tako npr. kolena treba izvoditi kao n:l 51. 175,a pre1aze kao na 51. 176. Vaz.-
nije je u aerodinamickom pogledu blaze preiaze izvoditi prema izlaznoj stram.
Kod kolena gde nije moguce izvesti
blagu krivinu (s!. 178a) onda
ubaci!i denek!ore (s!. 178b).
Prillk.om izbora materijala
di so racuna 0 konstrukciji celog
objekta, uslovima odrZavanja,
ni mogucnostima iua-
de i!d.
Slika 179 - Kareniranje izbocma u kanalima
Slika 178 - Usmeravanje vazdume stroje u
kolenima kanala
Stika 180 - lzvodenje sastava na kanalima
od lima
Stika 181 - Ukrucenje kanala cd lima ugaonicima
BuduCi da su vazduSni kanali veorna volumenozni ovde se saradnja pro-
jektanta klirnatizacije i projektanta objekta jos ostrije postavlja.
Kanali od lima najceSce Stl primenjeni. Materijal je aiuminijum ill pocin-
kovani celik. Limeni kanali omoguCavaju lako oblikovanje u najpovoljnije aerodi-
namicke oblike, zauziroaju najmanje prostora i najlakse se odriavaju. Debijina
lima u zavisnosti preseka kanala krece se od 0,5 do 1,5 nun.
Spajanje mea limenih kanala vrii se ,,falcovanjern" i "pertiovanjem", reae zakiva-
njem ill (kod debljih limova) zavarivanjem (s!. 180).
Kada su vece slobodne povrSine onda se stavijaju ugaona dijagonalna ukru-
tenja racti izbegavanja efekta rezonancije (sl. 181).
281
Za regulisanje iIi prebacivanje vazdusne struje u raevama koriste se klapne
iii zaluzine (s1. 182).

b
L
II
Stika 182 - Usmeravanje i priguSivanje u
kanalima, klapnom (a), zaluzinama (b)
Vodoravno postavljeni otvori u
prasme u kanalima.
Kada se od ;edne klima-komore
vazduh razvodi kanalima na viSe razliCitih
spratova onda za svaki sprat se mora;u
zvoditi zasebni kanali.
Prema vrsti vazduha koji sprovode,
kanali se u projektima obeletavaju raz-
rum bojama. Tako se za spoljni vazduh
uzima zelena boja, za vazduh od komore
do prostorije ljubicasta, izlazni vazduh
zuta i -kruZni vazduh oranZ.
Raspored i sffieStaj otvora za dovod
i odvod klimatizovanog vazduha u pro-
storijama treba da zadovol;i pored tehni-
ckih uslova jos i arhitektonske, higijenske
i estetske zahteve.
Ovi zahtevi su stroziji ukoliko se
otvori postavljaju niZe tj. do visine coveka
nego kada se oni izvode u gornjim de-
lovima prostori;e na zidovima, plaforuma
i uglovima izmedu njih.
podu omogucavaju intenzivnije skupljanje
Nisko na zidovima nije preporucljivo stavljati ulazne otvore naroeito ako
je temperatura ulaznog vazduha nita od temperature vazduha u prostorifi (slucaj
odvojenog sistema grejanja).
Kao i radijatore bolje je tako isto i otvore ia ulaz toplog vazduha stavljati
u blizini hladnih mesta.
Niski otvori mogu se postaviti ispod uc:vrScenih sediSta u dvoranama ill ako
je sala stepenasta onda na vertikalnim delovima stepenastih prelaza.
Bolja ujednacenost temperature se postiZe uvodenjem vazduha u niZe delove
prostorije ali kada ovo nije moguce onda se vazduh uvodi kroz zidove ill
tavanicu.
Radi smanjenja njenog uticaja pri veeim brzinama vazdmna struja se ori-
jentise u odredenom pravcu. Orijentacija vazduSne struje utice takode ns pojavu
zvuka i na brzinu ffieSan;a vazduha pa i 0 tome treba voditi racuna.
Pri manjim brzinama vazduSne struje (ispod 0,5 m/s) moze se dati viSe slo-
bode arhitekti u pogledu sffieStaja otvora saroo pod uslovom da se vazduSno stru-
janje vcli slobodno. Treba ulazne:, kao i izlazne, otvor! zaStititi reSetkama iii mre-
:lama ali da svojim izgledom doprinose estetici ptostorije.
Na zidnim otvorima stavljaju se ukrasne reSetke. Otvorl se prema izlazu
mogu smanjiti u vidu konusa ukoliko time pove6ana brzina vazduha neee imati
stetnog uticaja.
282
, Na se staviti, ako je potrebno, ialuzine iIi deflektori radi
ill onJentaClJe vazduSne struje. Oblik otvora maZe biti pravougaoni
kvadratru ill l<rnZni. '
Aka se ulazni u tavanici onda se mora strogo voditi racuna
o tome .. struJa De IZBZlva promaju na domaku visine osoba koje su u
vazduSne struje U ovom diju izvodi se na vise nacin3 bila
raznun ob,hCIma deflektora iIi anemostata. Slika 183 predstavlja jedan deflektol"
.. u horizontafnom pravcu a s1. 184 jedan
k,OJl se ytse levko,:a. Anemostat je u simkoj primeni
zoog svoJe osobme da eflkasno smanJuJe stvaran}e promaje na uJaznim otvorima
za vazduh.
se izraduju i u kvadratnom obliku.
stika 183 - Izlazni otvor sa deflektorima
SUka 184 - Anemostat
" ,Perforiran? malim rupicama predstavlja takode jedno od najboljih
resenJa za ubactvanJe vazduha ali je skupo i postavlja problem ciSeenja kanala i
prolaza za vazduh.
._ Sto se on:ora tu imati mnogo viSe slobode u pogledu
Jer Je brzma struJanJa vazduha neznatna vee u njihovoj neJ;X>-
bhzIDlf
U visokim prostorijama a naro-
cito U onim gde se razvijaju mirisi
treba evakuaciju vazduba izvoditi stO
viSe jer se topao vazduh u gornjim
delovima prostonje skuplja i zadr-
iava.
NaroCito kada se koristi deo
krufuog v .. duba dobro ie predvideti
izlazne otvore i visoke i niske. Prve za
odvodenje vazduha u atmosferu a dru-
ge za povratak u komoru na tretiranje.
SI. 185 predsrav1ja reSenie u1az-
nih i izlaznih otvora u jednoj dvorani
sa stepenastim podom u patteru racti
smeStaja sedista.

--II
@)
,'-"
@


(2)
I
-9
:<.
(j)
Slika 185 - Shema klimatizacije ;edne dvorane.
Klima-komora (1), ulaz vazduha (2), izlazni
otvor (3, 4), ulazni otvori (5)
283
746 PROCIlS vx.,U;ENJA VAZDUHA U ltLIMA-KOMORAMA
Proces vlaienja vazduha i odrZavanje stepena vla.znosti u odredenim grani-
cama vaZni su u sistem.ima za klimatizaciju kao i odrZavanje temperature.
U komorama za zimsku klimatizaciju vazdub se naipre propuSta kroz prod-
grejac da hi mu se temperatura podigla najmanje na 5, jer U hladnom stanju nje-
gova apsorpciona moe vlage je minimalna. Ovako temperiran vazduh prolazi kroz
ispirac - ovlaZivac gde on absorbuje, hladeci se, vlage do blizu 100% svoje relativne
vlaZnosti, to zavisi od temperature sa kojom je Uao. Radi ubrzanja vlaZenja cesto
se, prema potrebi i voda za vlaZenje zagreva. Temperatura vazduha u trenutku kada
nastupi njegovo zasicen;e ;este granica hladenja vazduha. Ova temperatura hi odgo-
varala temperaturi vlaZnog termometra.
Ako se ovlaZen vazduh dalje propusti ponovo kroz zagrejac i zagreje do odre-
dene temperature imace relativnu vla.znost koja odgovara ovoj temperaturi prema
"i - x" dijagramu.
Ovo se praktieno postiZe stavljanjem termostata u vazduSnu struju koja
napuSta ovlaZivac) time se regulise temperatura vode za raspdivanje tako da vaz-
dub napuSta ovlaiivae na temperaturi blizu sopstvene taeke rose.
Ovo regulisanie se kod nekih sistema izvodi pomoou higrostata smeStenog
u prostorijama u kojima treba regulisati stepen vla.znosti vazduha. Reagovan;e
higrostata se prenosi na regulisanje zagrevanja vode za rasprSivanje.
Kod primene kruZne cirkulacije vazduha, da rou se vlaZnost ne bi povecala
do nd:eljene granice, najbolje je meSati kruini vazduh sa svdim tako da tempera-

D ,,0

2 , 6 6 10
:r[/gJ-
SUb 186 - Proces vlaZen;a vazduha u zimskom periodu
predstavljen u i-x d.ijagramU
tura mesavine iznosi izmedu
4,5 do 8. Ako se ovo ne bi
mogIo postici usled velike ko-
lieine kruZnog vazduba onda
treba potpuno eliminisati ras-
priivanje i sistem podesiti
da vazduh ne prolazi kroz
ovlaiivae.
Proces vlsZenja koji ;e
gore opisan i vazi za zimski
period na dijagramu "i - x'
bio bi predstavlien na sledeoi
naCin (sl. 186).
Awl. U komori se obra-
zuje smeSa M spoljnjeg vaz-
duba stania S i kruZnog stania
U U odnosu 1 : 1. Prema to-
me taCke M deli liniiu
SU u odnosu kolieina vaz-
duha, ti.
MU=MS
2. Sme.sa vazduha pro-
pu.stena kroz pregrejac ne
menja sadrZaj vIage XM i
prelazi u stanje P.
284
3. Vazduh stan;. P ovlaZen i oWaden prelazi u stanje V zadr'iavajnl:i ne-
promenljivu entalpiju (i = const.). Stanje vazduha u taeki V je blizu njegove
tatke rose.
4. Vazduh stanja V u zagrejacll se dovede u stanje D zaddavajuCi sadrZinu
vlage XD'
Temper.tura tD je iznad tu koju obezbeduju uredaji za kiimatizaciju. U slueaju
d. se neka prostorija mora Waditi usled ve1ikog broja prisutnib lica, onda tempera-
tura t. mo:):e biti joS ruza. SadrZaj vlage je XD < xu, jer ce vazduh tu razliku primiti.
Ako hi se ceo proces vi.zenja odvijao u letnjem periodu orida bi to na dija-
gramU ,,i - x" imalo sledei:i tok (s1. 187).
Slib 187 - Procet sulenja vazduha u letnjem period.u predstavljen u i _" dijagramu
Bl. Pretpostavijenje odnos kruZnog i sveteg vazduha 1 : 2, znaei stanje
spoljnjeg vazduha u taeki S, kruZnog u taeki U, a smee u taeki M na liniji US
u odnosu MU = ZMS.
2. Smea prolazel:i kroz Wadnjak Wadi se i smi tako da iz stanja M prelazi
u stan;e V. Lini;a MV malo odstupa od prave MV., gde bi V, odgovaralo taeki
zasicene smee. U taeki V vazduh ima sadrZaj vIage XD'
3. Dol;e prolazei:i kroz dogrejac vazduh se zagreva i preiazi iz stanja V u
stanj. D, zadr'iav.juci sadrZaj vlage x D' Stanje D je u pogledu temperature i vlage
ni!e od stanja U, tj. vazduh ce tu razliku ostvariti u prostoriji.
285
746.1 Bflka.l1oat vIden)a vazeiuha nezagrevanom vodom.
Kada se voda za raspriivan;e ne zagreva onda njena temperatura tdi da se
izjednaCi sa "vlaZnom" temper8turom vazduha koji prolazi kroz ovlaZivac (tempera-
tura vazduha merena vldnim termometrom).
VlaZnost vazduha zavisi od intimnosti dodira sa vodom. Otud. kad. se 'ieli
intenzivnije vltdenje vazduha bez zagrevanja vode onda se dodaje jos koji red
nosse. s. brizgaljkama. Ovde je i uticaj pravca vodenog m1az. dost. vaZan pa g.
treba orijentisati ootaCnije u pravcu strujanja vazduh ..
Za zimski period bolje je zagrevati vodu za rasprSivanje nego poveeavati
broj brizgaljki ako je potrebno pojaeav.ti vlaZenje vazduha.
I kada se voda za raspdivanje ne zagreva ipak ce njen jedan deo ispariti
zahvacCll vazduSnom strujom. Latentna toplota za ovo isparenje bite oduzeta od
vazduSne struje tako da ce temperatura vazduha (merena suvim termometrom)
opasti pa 0 tome treba voditi racuna.
T-74 Tabe1a za vlaian vazd.uh
t - temperatura vazduha [0C]
p, - pritisak zasltenja vodene pare [Pal
%" - sadriaj vlage u zasU:enom stanju (gkg_l] SV.
i, - entalpija zasieenog vazduha (J kg_I] SV.
t
I
P.
I
x.
I
;,
I
-20 102,66 0,63 -18548,41
I
-19 113,32 0,70 -17376,05
-18 125,32 0,77 -16203,69
-17 137,32 0,85 -14989,46
-16 150,65 0,93 -13398,40
-15 165,31 1,Ql -12602,87
-14 181,31 1,11 -11346,77
-13 198,64 1.22 -10048,80
-12 217,31 1.34 - 8750,83
-11 237,31 1,46 - 7452,86
-10 259,98 1,60 - 6071,15
- 9 283,98 1.75 - 4731,31
- 8 309,30 1.91 - 3307,33
- 7 337,30 2.08 - 1884,15
- 6 367 !J7 2,27 - 418,70
- 5 401.29 2,47 1088,62
- 4 437,29 2.69 2679,68
- 3 437,95 2.94 4521,96
- 2 517,28 3,19 5963,67
- 1 562,61 3.47 7620,34
0 610,61 3,78 9420,75
1 657,27 4.07 11137,42
2 705,27 4.37 12895,96
3 758,60 4,70 14738,24
4 813,26 5,Q3 16580,52
5 871,92 5,40 18506,54
286
T-74(_vak)
t
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
p,
934,58
1001.24
1073,24
1147.90
1227.90
1311.89
1402,54
1497.20
1598,53
1705.18
1817.18
1937,17
2063.82
2197.15
2337,13
2486.46
2643.78
2809.09
2983.75
3167.73
3361.05
3565.03
3779,68
4004.99
4248.30
4498.95
4754,26
5030.23
5319,55
5623.52
5940,83
6275,47
6612.77
6991.41
7375.37
7778.01
8065,98
8639.27
9100,56
9583.19
10086,80
10612,43
11160,38
11735.00
12333.61
12958.90
13612.20
14292.10
14998.70
15732,00
16505,30
17305,20
18145,10
19011,70
I
x,
I
5.79
6.21
6,65
7.13
7.63
8.15
8.75
9.35
9f)7
10,6
11,4
12,1
12.9
13.8
14.7
15,6
16.6
17,7
18,8
20.0
21,4
22,6
24.0
25.6
27.2
28.8
30,6
32,5
34,4
36.6
38,8
I
41.1
43,5
46.0
48,8
51.1
54.8
58.0
61,3
65.0
68,9
72.8
77.0
81,S
86.2
91,3
96.6
102
108
114
121
I
128
136
144
i,
20516.30
22609.80
24703,30
26922,41
29183.39
31528.11
34082.48
36549,38
39190,32
41786.26
44800.90
47731,80
50622.70
54012.30
57780,60
61130,20
64061.10
67829.40
72016,40
75787.70
80390.40
84577.40
89183.10
94207,50
96635,60
104675.00
110118.10
115979.90
122260,40
128959.60
135658.80
142358.00
149475,90
157431.20
188415.00
174179.20
182971.90
192183.30
202232.10
212699.60
223585.80
235309,40
247033.00
260012.70
273411.10
287228.20
302720.10
317793,30
334960.00
352126.70
370968.20
390228.40
412419.50
435448.00
287
T-74( ..... vak)
,
I
p,
I
x,
I
i,
60 19918,3 152 456383
61 20851.6 161 481505
62 21838,1 171 506627
63 22891.4 181 535936
64 23904,6 192 565245
65 24997.9 204 598741
66 26144.4 216 632237
67 27331.0 230 669920
68 28557.6 244 707603
69 29824.1 259 749473
70 31157,4 276 796630
71 32517.2 294 845774
72 33943.8 314 896018
73 35423.7 335 950449
74 36956.9 257 1013254
75 38543,4 382 1080246
76 40183.3 408 1151425
77 41876.4 437 1226791
78 43636.3 470 1318905
79 45462.8 506 1415206
80 47342,6 545 1519881
81 49289.1 589 1637117
82 51315,6 639 1779475
83 53408.8 695 1926020
84 55568,6 756 2093500
85 57808,4 828 2281915
86 60114.9 908 2499639
87 62488.0 1000 2750859
88 64941,1 1110 3035575
89 67474.3 1240 3391470
90 70100,7 1400 3818544
91 72807.1 1590 4333545
92 75593,6 1830 4961596
93 78393.3 2135 5778060
94 81446,4 2546 6887615
95 84512.8 3120 8436805
96 87672,5 3990 10781525
97 94248.7 8350 22442320
99 97751.7 17000 45680170
100 101324.7 - -
746-2 VJainost spoljnog vazduha
Vla.znost spoljasnjeg vazduha u proraeunima klimatizacije je isto tako vaZna
kao i njegova temperatura.
Vlainost se odreduje merenjem - najbolje u 7, 14 i 21 cas. Vrlo taean ir.stru-
ment je Asmanov psihrometar.
Pomoeu sledeee fonnule odredi se najpre delimiCni pritisak vodene pare:
b
Pa =pz- 0,5- (t8 - tv)
760
(7.3)
288
gde je:
Pd - delimicni pritisak vodene pare u Pa pri temperatu:i ttl
Pt - pritisak zasicenja vodene pare u Pa pri temperatun tv
b - barometarski pritisak u Pa
ts - temperatura suvog termometra u C
tv - temperatura vlafuog termometra u C
ta - tv - psihrometrijska razlika u C
Fonnula (7.3)je taenazapodrucje od 0 do 40 . Izvan ovoga podrucja postoje
druge fonnule (Hutte). . . ... .
Nadeni pritisak PrJ, po gornjoj formuli i pntlSak zaslcenJa pz pn temperaturi
t, iz tabele T - 74 daju re1ativnu vlaZnost iz odnosa:
(7.4)
Kao 5to se vidi iz meteoroloskih podataka racuna se Pd odnosno <po Iz njih
Be za proracune postrojenja i klimatizacije nalazi saddaj vlage x i ental-
pija i za 1 kg suvog vazduha po formulama -iii iz dijagrama Hi - x".
Iz (7.4) izlazi da je:
146-3 Osnovi za proracune sa vlaznim vazduhom
Za izradu proracuna klimatiza.cionih sistema potrebno je poznavanje
i predstavljanje promene stanja U Hi - x" dijagramu. Svakoj tacci tennodl?-arnlckl
u Hi - x dijagramu odgovara jedno odredeno stanje vazduha. Ovde s-radaJu
peratura t, relativna vlainost 11', sadrlaj vlage (iii apsolutna vlainost) x 1 entalplJa t.
Definicija prve tri velicine je data i pokazan je inace poznat naCin njihovo odr:-
Entalpija suvog vazduha, vodene pare i njihove sfficie predstavlJena Je
lZrazuna:
Entalpija 1 kg suvog vazduha:
Entalpija 1 kg vodene pare:
isv = 0,28 t
ivp = 657 + 0,59 t
Entalpija SJneSc cd x kg vodene pare i 1 kg suvog vazduha:
Ovde je:
i,m = 657 x + 0,59 x t + 0,28 t 1_ [W h kg-' SV] (7.5)
028
k 1 1 dull [Whkg
-'OC-']
, masena 0 icina top ote suvog vaz a
0,59 masena kolicina toplote vodene pare
657 - toplotaisparavanja vode [W hkg-
'
J I
Primer: Vazduh na 10
C
sa 80% relativne vlainosti prema "i - x" dijagramu pokazuje
vlainost Xl = 6 gr po 1 kg suvog vazduha i entalpija i = 7.W hkg-
1
suyog vazduha:
Ako bl vazduh jz ovog stania trebaio promeniti na od 30, 1 60% relauvne vlatnostJ.
pomotu nekog uredaja za zagrevanje i vlaienje onda bi mu se poveCala. apsoluma v!AiJ?ost na
Xz = 16 gr a entaipija na iz = 20 Whkg-
1
To bi znaCilo da U odgovaraJucern uredaJu Jednom
kg suvog vazduha !reba dodati 10 gr vode i 13 Wh topiote.
289
Odnos razlike: i2 - i
l
oznacava pravac promene stanja U odnosu na
X2 - Xl
pravac i = Const i mo'ze se izraziti sa
(7.6)
Ova; odnos predstavljen je na ,, - x" dijagramu ivicnom pode1om.
Primena "i - x" dijagrama koristi se za odredivanje promene stanja vaz-
duha usled hladenja, zagrevanja, meSanja sa rasprScnim kapljicama hladne iIi tople
vode, fficianja spoljnjeg i kruinog vazduha itd.
Ove veliCine se naroCito koriste u proracunima kolicinskih odnosa u fazama
klimatizacije.
747 OSNOVI PRORACUNA KLIMA-UREBAJA
7471 Razvodenje vazduha
pritiska u pravim kanaIima
Primenjuje se i ovde osnovna ;ednacina iz (5.4)
I Ap = LR = [Pal (7.7)
Koeficijent trenja A moze se uzeti kao za glatke zidove kanala i relativno
vece precnike. . "
Kako se gornja jednaCina odnosi na kruzne preseke onda, ako Je U pltanJu
pravougaoni presek sa stranama a i b, uzima se da je fiktivni preenik
747-12Pojedinacni otpori
U jednaCini (5.11) je:
Do =;:bb I
c ________ __ _
z = ,.p V'
2
[Pal
Moze se racunati sa nepromenljivom vrednoscu gustine vazduha:
p = 1,2 [kg m-
3
]
unda je:
Z = 1;. 0,06 . V' [pa]
V rednosti za t: date su u dodatku D - 7 i D - 8
(7.8)
(7.9)
290
Ukoliko BU brzine vazduha u kanalima iznad 0,5 mJs, onda se uzima U obzir
i pojedinacni otpor izlaznih ot;ora u prostorijama a prema vrsti konstrukcije (ko-
niean otvor, zaluzine, ldapne 1 dr.).
kanali
Dva bitna elementa razlikuju proracun sistema vazdusnih kanala od naCina
proracuna mreza izlozenog za sisteme grejanja.
Najpre pojedinacni otpori kod v2zdusnih kanala su znarno veCi nego otpori
trenja u pravim kao sro se vidi u pokazanom pregledu (T - 75).
Drugo, kod vazduSnih kan.ala. nije odmah raspolozivi pritisak PH
kao kad mrcia za parno ili graVltaCIOU;} vodeno gre)an)e.
T -75 Udeo pojedinacnih otpora t: [%1

1-, sa cistim otvorom
50 do 150 mm
100 do 300 mm
200 do 600 mm
400 do 1100 mm
preko 1100 mm
40
60
80
90
95
30
50
70
80
85
Prema tome odreduje se bilo presek kanala pod pretpostavkom uobicajene
brzine vazduha a zatim se odreduju nastali gubici pada pritiska ili se iznalazi naj-
ekonomicniji precnik iz analize kostanja instalacije i eksploatacije kao kod daljin-
skog grejanja.
Radi jevtinije izrade, kada se radi 0 kfuznom preseku, bolje je vise deonica
raditi sa istim presekom.
Kod pravougaonih kanala treha odrzavati istu visinu duz cdc mreZe lz gra-
devinskih razloga a promenu preseka postizati promenom sirine. Kod kanala od
lima voditi jos racuna 0 standardnim dimenzijama tabH lima.
Obicno se bira brzina. Kod izrade uredaja za instalaciju i klimatizaciju za
prostorije gde borave brzina u kanalima ne sme pred 5 do 6 m/s da se ne
bi stvarali neprijatni sumovi.
Za druge prostorije (radionicc, magacini) ova brzina moze biti veca, tako kod
pogona visokog pritiska moze dostici 25 mls ali u ovakvim slueajcyima treha pred-
videti ipak i zvucnu izolaciju.
Sabirni odvodni kanal treba da obezbedi odvodenje koliCine vazduha koja
se uvodi. Brzina vazdusne stru;e koja se odvodi treba da je u granicama od 2,5
do 4 mis,
Gdegod su u pitanju veei otpori kao sto je sluca; kod visih zgrada preko
sprata cirkulaciju vazduha treba pojacati sisajuCim ventilatorom (ekshaustorom).
U ovom sluca;u brzina strujanja vazduha se moze racunati i od 6 do 7>5 m/s.
Gde ne moze dovesti do nezgodnih posledica usled poveeanja brzina
stru;anja se moze jos povecati. Takvi sistemi visokog pritiska primenjeni su
sarno u industrijskim objektima, rudnicima i s1.
291
Na raevama kanala treba preseke strozije racunati prema koIiCinama vazduha.
Kada se postavlja pitanje promene brzine kad racvi, to treba izvrsiti promenom
preseka ali iza raevi.
Za iznalazenje pada pritiska u kanalima kruznog preseka koriste se radi
uproscenja racuna pomocni listovi 10 i 11. U listu br. 10 kanab se odnose na prec-
nike od 50 do 500 mm, u listu hr. 11 na pree-nike od 500 do 2500 mm unutrasn;cg
preseka. Dodatak D-7 daje podatke 0 pojedinacnim otporima. Rasporcd brojnih
podataka je isti kao u pomocnim listovima za vodeno i parno grejanje.
Kada se trazi pad pritiska za pravougaone prescke kanala potrebno je naCi
odgovara;uCi fiktivni kruzni presek pomoeu izraza (7 i onda na isti naCin koristiti
gornje listove sarno se ne smcju koristiti i navedene brojke koje se odnose
na potrebnu koliCinu vazduha (gornji red), jer su one racunate za kruzne preseke.
747-14Izlazni vazdusni otvori
Kada su u pitanju male brzine izlaza vazduha, 8to je naroCito slueaj kada se
vazduh menja sarno isisivanjem, onda je dovoljno da se uzmu U obzir sarno gubici
na otvoru. U zavisnosti brzine i odnosa Cistog otvor2 Ao i ukupnog preseka A u
donjoj tabeli je pregJed veliCine t,j;, koja interveniSe u izrazu za razliku pritiska na
obema stranama otvora. Razlika pritisaka je data praktickim obrascem:

! P V
2
!
I
Pk- Pu = <P' - .
2 '
.I __ __. _____ ___, __ ,i
[paJ
T -76
Vrednosti W,za ra7.ne odnose povrsine Cistog i ukupnog otvora
AoU-'-- -- --'-----
1_lm,-'] Ii 0,1 0,20,3-'::- I __ i_
I, 0,5 Ii 110 30 12 6,0. i 3,6 I 2,3
I 1,0!1 12tr 33 13 6,8 4,1 2,7
i i:6 i) ;:;
I j:g II 1 !

Za vece brzine primenjuju sc formule iz mehanike fluida.
74715 Centralna brzina u otvoru
Za kruzni otvor kada se vazduh uduvava po izotermi i za rastojanje u pravcu
strujanja x = 25 Do centralna brzina mlaza se racun.a iz sledeceg izraza:
292
gde ie:
Vc - centralna bGina na rastojaniu x od izlaza [ms-I]
Vo - srednja izlazna brzina kroz otvor precnika Do [m 8-
1
]
Do - precnik izlaznog otvora [m]
x - rastojanje od izlaznog otvora mereno u pravcu struje [rn]
K - konstanta prolaza vazduha
Za druge pravougaone i kvadratne preseke racuna se precnik iz izlazne po-
vrsine kao kruzne (Ao), onda je
Konstanta prolaza vazduha K' za ovakve preseke je
K' = = 1,13K
Izraz brzine moze se dati u zavisnosti protoka vazduha Vo
..
=.K' x = K'
[m ,.']
pri eemu je cista povrsina otvora A 0 zarnergena izrazom
U gornjim jednacinama date oznake predstavljaju:
Vo - protokvazduha [m3 8-
1
]
A ukupna povrsina otvora [m
2
]
tb - koef. povecanja brzine lisled oblika otvora
Za koef. 10 mogu posluziti sledece vrednosti:
za konicne duvaljke ............ .
kvadratni otvori, zaobljeni .............. 0,82
otvari u vidu rupica . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 0,74
sa deflektorskim usmeravanjem .......... 0,66
kruzni atvori sa ostrim ivicama ........ " 0,63
0,98
do 0,88
do 0,82
do 0,74
(7.12)
(7.13)
(7.14)
Konstanta K' takode zavisi od vrste izvodenja otvora ali i od velicine brzine
Slruiania vazduha (T 77).
T -77
Vrsta otrova
Obieni Otvori
kruini ili kvadratni
pravougaoni odnos strana 25
pravougaoni odnos strana - 40 I
prstenasti otvori aksijalni Hi radijalni
resetke, preeage, odnos povrSina I
(Ua = 0,4
supljikavi limovi (i)a = 0,03 do 0,05 I
supljikavi limovi (i)a = 0,1 do 0,2 i
Divergentni deflektori
pod uglom od 40
pod uglom od 60"
pod uglom od 90
0
5,7
5,3
4,9
3,9
4,7
3,0
4,0
2,9
2,1
1,7
7,0
6,5
6,0
4,8
5,7
3,7
4,9
3,5
2,5
2,0
293
Za sirake otvare (veliki odnos strana) do rastojanja x = 40 Do bolje je pri-
meniti ovu formulu:
gde ie:
Ho
H
Vo
Lo
L
.............
,
V
K'Ho
Vo ----;-.-
H'in efektivna VlSllla mlaza vazduha na izlazu [m]
visina otvora [m]
vazduha kroz presek Lo' Ho [m 8-
1
]
L Wa slobodna duirna izlaznog otvora [m1
duiina otvora {m]
(7.15)
Ako vazdusna struja bude isla duz zida ona ce svojim tokom menjati centralnu
brzinu. PribliZno se onda nalazi centraina brzina po obrascu (7.13) sarno treba
umesto veliCine K' uzeti Kz = 1,3 do 1,5 K'.
Prednji obrazci za proracun Vc vaiiCe i za neizotermsko strujanje kada tem-
peraturska razlika uvodenog vazduha i vazduha u prostoriji nije velika.
vazduSnog mlaza
Dometom vazdusnog mlaza se smatra ono rastojanje od izlaznog otvora u
pravcu mlaza, do kojeg brzina mlaza tj. maksimalna centralna opadne na Vc =
= 0,3 m s -1. Moze se racunati po obrascu
[m]
294
Srednja brzina mlaza je oko 1/3 centralne brzine, znaCi na kraju dometa bice
V
dm
O,l m S-i.
Ako se vazduh uvodi kroz procepe, koji se prostiru preko sirine zida, onda
iz jednaCine (7.15) i sa K' = 4,9, izlazi da je domet:
x = 54 Va . Ho [m] (7.17)
gde je Vo ums-
1
iHo urn.
Ovi izrazi nisu potpuno tacni za sve vrste otvora pa kada je to od bitne vaZ-
nosti treba ih opitima ustanoviti.
747-170dnos smese
Pod odnosom srnese na rastojanju x podrazumeva se kolicnik ce10kupne vaz-
dusne struje Vx j uduvane vazd. stru;e Vo. Veti odnosi smese omogucavaju veell
temperatursku razliku izmedu uduvanog vazduha i vazduha u prostoriji a time
i manju kolicinu toplote koju dovodimo uduvavanim vazduhom.
Po americkim ispitivanjima za mlaz kruZnog preseka (iii sliean) vail obrazac:
I
Ivx_ 2x 1
I
.1 "__ __
(7.! 8)
a pomocu Jednacine (7 J 2) izlazi
(7.19)
Ako se u jednaCinu (7.18) stavi da je K' = 7,0 dobija se za kruinu duval;ku
Vx x
.. - = 0,286-
Vo Do
(7.20)
Za mlaz iz ravnog procepa vaZi jednacina
vx= 1/_2x
Vo V K' Hu
(7.21)
ili ako se uvede brzina sa Vc = V
c
" ondase prema (7. 15) dobija
(7.22)
Analizira;uCi izraze (7.18) i (7.19) vidi se da je smesa kod kruznog mlaza znatno
bolja nego kod ravnog.
295
7471SSupljikava tavanica
Kada se vazduh ubacuje u prostoriju kroz mnogo malih rupica (supljikava
tavanica) onda se pojedini mlazevi mogu na jednom delu puta smatrati kao 810-
bodni mlazevi. Ali sto se vise udaljuju od otvora - rupica cnda se sve vise sjedi-
njuju u jedan mlaz.
Na ova; naein udaljenost od plafona moze se podeliti na 3 zone:
1. zona mlaza, u kojej se svaki mlaz smatra kao zaseban,
2. zona mesanja i
3. ujednacena zona gde ;e brzina strujanja ujednacena i vee w1iko smanjena
da ne postoji prakticno kretanje vazduha.
VeliCina prve i druge zone zavisi od brzine vazduha i precnika rupica 8tO
je predstavljeno tabelama iIi dijagramima koji se koriste za njihovQ odredivanje
kod razrade projekta.
Protok vazduha se racuna po obrascu
I Vo = A waf. [m' ',-' J
cije su oznake date na str. 296 i 297.
Na kraju zone IDeSanja brzina vazduha ne treba da prede
Va = 0,2 do 0,5 [m ,-']
(7.23)
pri cemu se donja granica odnosi na vazduh uvoden sa niZom temperaturom od
temperature prostorije (hladenje) a gornja sa visom.
Brzina Vd moze se proveriti pomocu izraza
I Va = 0,7 -:;;"af. vol
(7.24)
Granica mesanja (2 zomi) treba da je iznad glava osoba u prostorijama, t;.
iznad 1,80 m.
Za normalne visine pbfona i temperatursku razliku uvodenog vazduha i
vazduha u prestoriji a pri odnosu Wa od 0,01 do 0,02, za pribliZnu brzinu Vo,
Svedani preporucuju ovaj empirijski obrazac
I Vo g; H
TV
- 1 I [m ,-J ] (7.25)
gde je:
H
TV
- visina tavanice (m).
otvori
Ovi otvori nemaju presudan znaeaj. Potrebno je sarno obratiti vise pazn)e
ukoliko su na malo; udaljenosti od d0vodnih otvora pri cernt moze ulazna brzina
vazduha biti re1ativno veta.
Ukoliko ne postoje narociti zahtevi, na primer, u pogledu akustike, za brzine vaz-
duha n.3. izlaznim - odvodnim otvorima, moze se koristiti tabela T - 78.
296
T -78
I
1--
----------- -------,------
Brzina vazduha u I
Cistorn preseku otvora i
Poloiaj otvora
i gde borave osobc
I ---';----------1
I u blizini sedista 2,0 do 2,5 m S-1 I
!-------
I udaljeni od sredista 2,5 do 3,0 In 8-
1
I
izvan J
747-20Proracunski primed
. Primer 1. U i.ednu salu sa 200 sedista potrebno je dovoditi 6000 m
3
h-
1
vazduhaiz ventila-
komore koja se nalazi ispod sale, Glavni kanal, kaka se .vidi na 8l. 188, ide od komore pa se
U dva kanala a iz svakog od njih vazduh se u salu ubacuje kroz 2 izIazna otvora
re a proracunau dimenzije kanala.
Usvojene brzme vazdusne struje su:
u glavn?m kanalu 6,0 ms-I
u glavnun deonicama 40 m g-I
u krajnjim deonicama 3'5 ms-1
na otvorima 3:0 m g-I
u venulacionoj komori 2,0 m 8- 1
Presek glavnog kanala

3600" VI
6000
= 0,28 m
2
Uzece se pravougaoni pre-
sek sa stranama:
a="O,6m;
b = 0,5 m;
Al = a' b = 0,3 m2
Deonice 2 i 3: v'" /)$/2
zadriavajuCi a = 0,6:
SIika 188 - Shema kanala
b
=
..... = 0,35 m
0,6
Deonice 4, 5, 6 i 7:
K
Zadrfavajuci b = 0,35 m:
Presek komore:
0,12

0,35 '
A - __ = 0,84 m2
3600-2
Za kvadratni presek a = 0,94 m
Preenici deonica za proracun prema (7.8):
Dl = 0,55 m; D2,g = 0,45 m; D4_7 = 0,35 m;
Po;edinaeni otpori:
glavni kanal 1:
koleno
prosirenje preseka
suienje preseka
racva
0,25
OAO
0,30
0,50
l: 1,45 ---
kanall 2 i 3:
koleno
raeva
kanali 4 do 7:
koleno
ulazna resetka:
"'.
prema T - 73
(0" =
A,
A = 0,5
0,25
0,50
0,75
,
0,30
A,
= -= 0,5
A
t
4,9
t
5,50
I Kanall z:-!-,-T-v--'I-a----b
hr. m I I m
3
5-
1
m m
1 28 1 1,45 1,671 0,601 0,501
2 3 0,75 0,83 0,60
1
0,35
1
'
4 5 I 0,30 OA2t 0,34 0,35
Ulazni
otvor
Izlazni
otvor
4,9
5,5
Pad pritiska u filtru
Pad pritiska u
grejacu
I
_____ 1_
D
m
0,55
0,45
0,35
6
5
3.5
2
3
0,66
0.36
0,44
LR
Pa
18.44
1.08
2,26
297
-1
32,36
7.35
2.26
11,77
30,40
49,03
39.23
298
.:z:a snage ventilatora usled simetricne raspodele dovoljno je uzeti jedim stranu
razvodnth kanala 1 otPOtC na ulazu, izlazu i u komori.
Merodavan pad pritiska je:
Pfl "" 50,80 + 8,43 + 2 . 4,51 + 11,77 + 2 ' 31,38 + 49.03 + 39,23 '" 231,04 Pa
Snaga ventilatora:
1,67231,04
0,65
= 593,6 = 600 W
Primer_ 2. V jednoj sali, Cije su dimenziie: duiina L = 20 m, sirina E = 12 m i vhina H =
= 4,5 m treba kraz otvore na uiem zidu ubacivati kolicinu vazduha v = 6000 rnll/h.
IZl."aeunati brzinu ubacivanog vazduha, prese{otvora i odnos ffidavine na kraju vazdus-
nog mlaza.
Usvojice se 6 izlaznih otvora pravougaonog preseka.
Koliana vazduha hel, jedan otvor:
Uzeee se za
1z T-77:
6000
Vij = 3600
K' = 5,3
5,3' 0,28
0,25, 20
Ao = 0,089 m2.
= 0,297 m
Ul a = 0,8; ilJ = 0,75
A 0 '
-- = ,148 m
0,8' 0,75
Visina otvora a = 0,15 m
Sidna otvora:
0,148
b = 0,99 m; usvaja sc 1,0 m
0,15
Izlazna brzina vazduha:
Va 0,28
Vo = - = = 3,15 m 5-
1
Ao 0,089
Odnos me!iavine na haju mlaza:
'V'" Vo 3,15
- 2, - 2 - .. 25,2
Vo Va 0,25
Pn.
mer

3
. Za istu prostoriju fditi ubacivanje vazduha kroz pcrforiranu tavanicu. Slobodan
deo tavamce Je 60%.
Brzina Vo prema (7.25):
Vo = H
TV
- 1 = 3,5 m S-l
299
povrliina za perforaciju:
A = 0,6' L E = 0,6' 20 . 12 = 144 m
2
Gramea meSanja:
Iz (7.23):
VI) = A Wa ' ib' Vo
Vo 6000 1 1
fb'Wa= 3600.A-:-V;; = V
Il
= O,0167'
Vn
Provera brzine na kraju zone ffieiianja:
tj, Va < 0,2 m S-1
Broi rupica: precnika D = 8 mm:
0,0167
ilJ = 0..8; <iJa = 3,5-:-0,8 = 0,006
An = 144 0,004"" O,864m
2
An'4 0,B64'4
n -- = --------....
D2., r. 0,64' 10-4 n:
17200
Korak za faspored
"" 0,092 m
748 IZMENA TOPLOTE KOD KLIMATIZACIJE
U sistemima za klimatizaciju treba razlikovati dYe vrste izmene toplote,
bilo da se racli 0 zagrevanju za vreme zimskih perioda iii 0 hladenju za "feme toplih
dana. PITa je izmena toplote koja se vdi usled klimatskih uslova za pojedinu "rstU
i narnenu objekta, Druga izmena toplote se vrSi jos i da se, pored zadovoljenja
uslova za prvi slucaj, dovedeni vazduh vlaii Hi su.si, zagrevanjem odnosno hlade-
njem. Pored ovoga moze nastupiti izmena toplote u komori i kanalima ukoliko
nisu specijalno izolovani a mreza je razgranata.
748-J Potrebna kolicina toplote
Ukupna koliCina toplote QGR koju tro.si jedan uredaj za klimatizaciju za za-
grevanje moze se predstaviti sledeCim izrazom:
gde Qc
zgrade i
[W] (7.26)
predstavlja ce10kupnu kolicinu toplote koja je potrebna za zagrevanje
proces klimatizacije a Qu toplotu ko;a se proizvede u zgradi, pri cemu je:
[W] (7.27)
300
Ovde je:
Qh
Q,
koliCina toplote racunata fla osnovu celokupnih gubitaka toplate
u zgradi pokazanim naCinom U odeljku 3.
kolicina topiote koja je potrebna da se zagreje spol;ni vazduh
koji se uvodi fadi provetravanja
koliCina toplote utrosena za vlazenje vazduha
koliCina toplote koja se gubi u komori i u kanalima ukoliko postoje
(ohitno kod vecih i razgranatih instalacija).
Kolicina toplote koja je potrehna za zagrevanje vazduha za provetravanje
iznosi:
gde ;e:
rQ, epCtu -t,) I [W]
G
s
- kolicina uvedenog spoljnjeg vazduha [kgh-
1
]
cp masena kolici1}a toplote vazduha [J kg-I K-
1
]
tu - temperatura vazduha u prostoriji koja se klimatizuje [OC]
ts - temperatura spoljnjeg vazduha [OC]
(7.28)
Potrebne koliCine vazduha koje se obnavljaju po osobi i ucestanosti zamene
za neke slucajeve vee su date na pocetku ovog poglavlja (T - 72).
I u ovom proracunu kao i kod proracuna gubitaka toplote u zgradama ne
uzimaju se ekstremni klimatski uslovi.
Potrebno je proveriti jos i pod kojim uslovima izmene vazduha je utrosena
veta koliCina toplote jer se moze desiti da je pri visa; spoljnoj temperaruri potrebna
veca koliCina vazduha a sa tim i apsolutna veta koliCina toplote za njegovo zagre-
vanje nego pri neko; niZoj spoljnoj temperaturi. Na primer, pri spoljnoj temperaturi
od - 20, ako se unosi 10 rn
3
vazduha po osobi na cas, da se ova kolicina zagreje
na sobnu temperaturu od 22 (ovo je tU-min za klimatizovane prostorije gde borave
I;udi) potrebno je 147 W, dok pri spol;no; temperaturi od +5 ako bi se uno-
silo 30 rna po osobi na cas a vazduh zagrevao na istu unutrasnju temperaruru od 22,
potrebno ;e 184 W.
T oplota za ovlaiivanje vazduha Qw je potrebna za isparenje vode i unosi
se bilo zagrevanjem vazduha iIi vode a moze i kombinovano. Ova koliCina toplote
iznosi:
gde ;e:
[W]
kolicina vode koju treba ispariti za vlaienje vazduha [gh-l]
kolicina topiote potrebna za isparenje I kg vode [Whkg-l]
(7.29)
KoliCina toplote D.. i malo se razlikuje od toplote isparavanja pri temperaturi vaz-
duha koja vlaela iza ovlazivaca.
Ako temperatura vode za vlazenje iznosi oko 10 a krajnja temperatura vla-
zenja se krece u granicama od 12 do 15 onda ce poirebna kolicina toplote biti
/;. i 686 Whkg-l
301
Za iznalaz-enje potrebne kolicine toplote i kolicine vade za vlaienje vazduha
sluze sledeee re1acije:
---
Gs Xs + Gw + OWL + GWM = G
w
. Xu (7.30)
i1i fclenjem po Gw:
(7.31)
a prema (7.28):
Qw = [G, (xu - x,) - (G
WL
+ G
WM
)] /;. i [W] (7.32)
U ovim jednacinama su:
G, kolicina ubacenog spol;n;eg vazduha [kgh-
i
]
x, - sadria; vlage spoljnjeg vazduha [g kg -']
Xu saddaj vlage vazduha u prostoriji [gkg-l]
G
WL
- kolicina viage koja ispari sa osoba u prostoriji [gh-
1
]
G
WM
- kolicina vlage koja ispari sa masina i uredaja u prostoriji [gh -1]
Pod prostorijom ovde se podrazumevaju sve one prostorije koje se klimatizuju
klima-komorom koja se proraeunava.
1z gornjih relacija se vidi da ee Qw dostiCi najvete vrednosti pri velikim vred-
nostima G 5 sa niskim sadrlajem vlage.
Prakticno se Qw odreduje pomocu "i - x" dijagrama.
KoliCina viage koja se isparava sa osoba data je u tabeli T - 5.
Kolicina vlage koja se isparava sa uredaja odreduje se za svaki pojedini sIu-
ca;. Ovo dolazi U obzir sarno kod narocitih postrojenja, uredaja i laboratorija.
Sadrzaj vlage vazduha koji se dovodi u prostoriju nalazi se iz izraza:
odakle:
ovde je:
G
x
kolicina dovedenog vazduha u prostoriju [kg h -1 ]
sadria; vlage dovedenog vazduha [gkg-i]
Gubici toplote QA:
(7.33)
VeliCinu gubitka u komori i kroz kanale Qk koji nisu dovolino izolovani
treba prokontrolisati i ako su od uticaja treba ih uzeti u obzir.
U slucaju hladenja moze se desiti obrnuti sluca; da kolicina topiote Qk pro-
dire ovuda i da zagreva vazduh. Istu kontrolu treba sprovesti i u ovom slucaju.
302
74i- 3 Toplota proizvedena u zgradi ("dobitak topiote
H
) Qu
Ova toplota je dobijena iz navedenih izvora kaje u pojedinim slucajevima
treba uzeti U obzir.
[W] (7.34)
gde je:
QL - toplota koju odaju prisutne osobe u prostoriji. Treba pro-
veriti koliki je uticaj eve toplote na ukupnu potrebnu kolicinu i na osnovu toga
videti da Ii je treba uzeti U obzir. Ako nisu postavljeni specijalni zahtevi ova toplota
se moze zanemariti kada na prosecan broj oBaba koje se nalaze u prostoriji dolazi
preko 25 rn
3
prostora.
- topiota koja se proizvodi raznim uredajima iIi intenzivnim osvet-
Ijenjem. Kada je uticaj ove toplote ispod 3% na celokupnu potrebnu koliCinu,
moze se zanemariti.
QR - toplota koja je jednaka jaCini svm radijatora koji se nalaze u prosto-
rijama koje se klimatizuju, ukoliko postoji drugi sistem grejanja. U pronvnom ova;
toplotni dodatak Q R otpada.
748-4 Kolicina toplote u pregre;acu i dogrejacu
Kada se u sistemu klimatizacije ne bi vrsilo regulisanje vlainosti vazduha
onda bi se kolicina toplote potrebna za zagrevanje mogia unositi sarnO u jednom
zagrejacu. Ali kako u ovim sistemima pored temperature i vlainost vazduha mora
biti regulisana u odredenim granicama onda, da bi se to mogio postiCi, hladan
vazduh se prethodno propuSta kroz predgrejac koji mu podizanjem temperature
poveeava absorpcionu moe viage tako da prolaskom kroz ovlazivac, koji zatim
sIeduje, vazduh se ovlaii skoro do svog zasicenja. Ovo omogueava da se posIe toga
u dogrejacu regulisanjem temperature vazduha regulise po zelji i njegov stepen
vlaillosti. Pri ovome treba utvrditi oeinos toplote koju je potrebno uneti u pred-
grejac a koju u dogrejac. Pod pretpostavkom potpunog zasicenja vazduha prolaskom
kroz ovlaZivac Ci ako to nije potpuno ali ovom pretpostavkom se neee uCiniti veca
greska) ova; odnos se najzgodnije pomoeu tacke rose Cijom se onda po-
znatOm temperaturom odreduje i entalpija smese para-vazduh. Ako sa Ql oznacimo
koliCinu toplote koju daje predgrejac a sa Q2 koju daje dogrejac, onda ce u pret-
postavljenom slucaju njihov odnos biti:
I Q . . i
I 1 tw-Zsm I

(7.35)
gde ie:
ism entalpija smese u komori ispred predgrejaca
iw entalpija smese iza ovlaiivaca
td entaipija smcie iza dogrejaca
Napominie se da ie kolicina toplote iz (7.26) QGR = Ql + Q,.
Ukoliko se topiota za vlaicnje delom dovodi i zagrevanjem vode U ovlazi-
vacu, gornji tzraz se ne moze direktno primeniti vee treba kolicllU toplotc dove-
denu U ovlaZivac oduzeti od Ql.
303
Entalpija smese ism nalazi se iz odnosa dovedenog sVeZcg vazduha G s i i8-
koriscene koliCine kruznog vazduha Gu na osnovu obrasca
(7.36)
gde ie:
entalpija spoljnjeg vazduha.
Za predgrejac treba uracunati pored toplote za vlazenje jos i toplotu za pro-
vetravanje. U dogrejacu se uracunava i toplota za zagrevanjc prostorija prema
utvrdenim gUbicima toplote.
Primer. U jednu prostoriju se dovodi kHmatizovani vazduh cija je temperatura ta = 26
i sadriaj vlage Xa = 10 gkg-l U komori se ostvaruje mesavina kruinog i svezeg vazduha U odnosu
3 : 1. SpoljID vazduh ima temperaturu ts = -10'" i relativnu vlaznost q:;$ = 65<,. Temperatura
u unutrasnjosti prostorije se odriava na 22. Treba naci odnos koliCina toplote koje se dovode
,u pregrejac i dogrejac.
1z "i - x" dijagrama se nalazi da je:
entalpija smese
odnos toplote:
is = -1,8; iu = 10,7; iw = 9.,3; id = 12,3
. - 1,8 + 3 10,7
Ism = -"---1+3-- = 7,6
=1,7 = __
Q2 12,3 - 9.3 3,0 1,77
748-5 Kolicina toplote koju treba odvesti hladenjem
Sistem klima-uredaja, u toplim perionicama kada je spoljna temperatura veca
od temperature koju treba odriavati u unutrasnjosti prostorija klimatizacijom, ima
za zadatak da odvodenjern toplote izvrsi hladenje i suSenje vazduha. KoliCina toplate
koju treba ukloniti odvodi se ukljucivanjem hladnjaka (shema na s1. 161).
PreCiscavanje vazduha i eventualno drugi postupci sa njim vrse sc na isti naCin
i pomocu uredaja u klima-komori kao i u zimskim danima prilikom zagrevanja
Ukupna kolicina toplote koju treba odvesti hladenjem QHL (jaCina hladenja)
sastoji se iz sledecih delimicnih koliCina toplote:
19HL = Qp + +Qs +Q[{J
[W]
gde su:
Qp - koliCina toplote koja spolja prodire u zgradu
Qu - koliCina toplote koja se proizvede u unutrasnjosti prostorije,
Qs - kolicina toplote koja se uvodi spoljnim vazduhom i
(7.37)
OK - koHCina toplote koja se proizvede u kanalima prodorom topiote
i radom ventilatora.
304
748-51Toplota Qp
KoliCina toplete Qp sastoji se iz teplete koja prodire usled temperaturske
razlike kroz zidove, vrata, prozore i dr. (QIt) i toplote koja prodire u unutrasnjost
prostorija lisled uticaja suncevog zracenja (Qz). Tako je:
Qp= Q. + Q,
[W]
(7.38)
KoliCina topiote Qh se racuna na isti nacin kao i p:oracun gubitaka .toplote
iz temperaturske razlike i- koeficijenata prolaza toplote kO)1 )e pokazan U odelJku III.
Kolitina toplote Qz delimicno prodire kroz prozore (Qpr) a delimicno kroz
zidove (Q",), tako da je:
Utica; suncevog zracenja, koji ponekad moze hiti dosta osetan, livodi se li
proracun na nekoliko natina i to zasehno kroz prozore i zasebno krez zidove. Ovde
ce hiti izloien uproscen naCin proracuna.
748-52Proraeun prodora toplote kroz prozore QPT
Specificna kolicina toplote lisled prodora topiote kroz prozore pod uticajem
suncevog zracenja povecava se za qz = B z ' Jz. Ovde je Cinilac Bz - koeficijent
propustljivosti zracenja - za jednostruke i dvostruk.e prozore razlicit i to:
Bz = 0,9 za jednostavni prozor
B z "" 0,81 za dvostruki prozor
Koeficijent zracenja J z nalazi se u tabe1i T - 79. Kao sto se vidi on zavisi
doba dana, orijentacije povdine koja se zrac! i od godisnjeg doba. V rednosti u tabell
T - 79 racunate su za mesee juli kada se smatra da je suncevo zracenje najjace. Ova
merenja su vrSena u Nemackoj i za naSu zemlju, se mogu koristiti. Ukoliko bi
ieleli jos precizniji rezultati trebalo bi izvrsiti opite i korigovati vrednosti u tabell.
Ukupan specifieni prodor toplete li prostoriju bio bi:
--_ ..__ ..
Ukupna kelicina teplote hoz povrsinu prozora prema tome je:
ovde je:
Ap ,
kp,
t,
tu
J,
I Qp, = Ap, [kp, (t, - tu) + B,' Jd
,
--_ .. __ .--_ .. -
povrSina prozora [m2]
koeficijent prolaza prozora [Wm-
2
K-
1
]
temperatura spoljnjeg vazduha [0C]
temperatura unutraSnjeg vazduha rOC]
koeficijent suncevog zracenja [W m -1 ]
[W]
(7.39)
(7.40)
305
2a tacnije proracune autori podataka prema kojima je izradena tabela T -79
(Cammerer i Christian) prepofuc:uju da se izvrsi korekcija proizvoda Apr' Jz' B z U
izrazu (7 AO), ked prozora koji gtl povllceni u udubljenja zida zbog smanjenja efek-
ta zracenja lisled zasencenja. Ako je sirina prozora E, visina H i dubina F (slika 189),
onda se umesto proizvoda (Apr' J z . B z) unosi u izraz (7.40) sledeca vrednost:
Q'",. = (J,'H'E-Jv'H'P-J"E'P)B, [W] (7.41)
gde je:
Q'p,
J,
Jv
Slika 189 - Prozor u udubljenju
topleta keja prodire usled sun-
cevog zracenja kroz uvuceni
prezor [W:]
koeficijcnt zracenja iz tabe1e
T -79 za pevrsinu u ravni pro-
zora [Wm-2]
koeficijent zraccnja iz tabele
T -79 za povrsinu erijentisanu
isto kae vertikalna strana udu-
bljenja prozora [W m -']
koeficijent
zontalnu
[W m-']
zracenja
stranu
za hori-

T -79 Koeficijent
,...--.....,--
zracen;a Jz za mesec juli [Wm-
2
1
....... -. --------------1
Doba
dana
Povrsina zida orijentisana prema ! H I
--,---,--.:.c;==:.;== onzon-
I! S2 S! talne !
SI JI J JZ Z
I ! povrsine I
6
5 314 291 99 II II 151 ..
477 512 250 I . 163' 169
i 1H I [' \ 52
10 64 i 407 512 320 Ii 727
11 '221 436! 395 122 814
12 ! 302 I 430 302, 843
13 I 122 I 395 436 221 I 814
14 I 320 512 407 I 64 727
[5 I' I 289 529 547 238 605
16 70 483 611 377 454
17 I 372 599 477 52 308
I __ . __ J ____ ___ I ___ _ ... I ___ __ _.__ I1j
Primeri
I. NaCi prodor toplote lisled suncevog zracenja kroz jedan dvostruki prozor
sirine 2 m i visine 1,5 m u ravni zida. Spoljnja temperatura 1) = 3Y, unutrasnja
temperatura tu = 26, doba dana je 15 casova, prozor je okrenut jugozapadu.
306
1z tabele T -79 nalazi se da je J z = 529 W m -2.
Za dvostruke drvene prozare iz T-14 nalazi se da je kPr = 2,8 [Wm
2
KJ
Povrsina prozora je 2 1,5 = 3 m
2
Otudaje:
Qp, 3 [2,8(32 - 26) + 0,81 529 J 3 (19,5 + 429) 58,5 + 1286 = 1344,5 W
Vidi se da je uticaj zracenja na prodor toplote veoma znacajan.
2. Na spratu ispod prozora u prethodnom primeru nalazi se 1?rozor iste
Heine sarno je upusten u zidu za 30 em. NaCi prodor topiote ovaJ prozor uzeVSl
U obzir efekat zracenja ali umanjen lisled senke u udublJcnJu.
Za ovaj slucaj je:
J, - 529 Wm-
2
Jv - 238 "
Jh - 605
orijentacija )Z
SZ
za horizontalnu povrSinu
Otuda je prema (7.41) za ovaj prozor:
Q'p, = (529 1,5 2- 238 . 1,5 0,30 - 605 . 2 . 0,30) . 0,81 = 905 W
Efckat zracenja je umanjen za ovaj prozor zbog senccnja u iznosu:
1349 W - 905 W = 444 W ij. za 33%.
Radi smanjenja efel1:a suncevog zracenja mogu se upotrebiti kapd na pro-
zorima iIi zaluzine. Ovim naCinom zracenje se smanjuje za 25 do 35%,
74853 Pl'ol'acun pl'odora toplote kroz zidove
Prodor toplote spolja kroz zidovc) tavanice i krovovc, se izvesnim
zadocnjenjem usled njihove akumulacije taplote. Ovo zadocnjenJe zaVlSl od deb-
Ijine i vrsre marerijala pregradnih povrSina.
Kada rreba uzed U obzir i efekat suncevog zracenja stvar postaje jos slozenija,
U prakticnim racunima se primcnjuju uprose-cni nadni rada na bazi rezultata
postignurih opitnim merenjima.
J edan od natina koji je uveden u SAD je pomoc:u ekvivalentne lemperalurske
razlike D. l (Heating) Ventilating) Air Conditioning Guide 1958).
Masena koliCina toplote koja prolazi kroz zid iznosi prema ovom naCinu
proracuna:
(7.42)
gde je:
k
za
- koeficijent prolaza toplote kroz zid [W m-
2
K -1]
t' E - fiktivna spoljasnja temperatura usled koje se vrsi prolaz taplore
kroz zid ka unutrasnjoj prostoriji gde vI ada odredena temperatura ttl.
307
Ekvivalentna temperaturska razlika 4 t predstavljena je tabelamo pri cemu su
obuhvaceni svi uticaji na prolaz toplote kroz spoljne zidove, uticaj doba dana na tern
peraturu zracenja (tz) i uticaj akumulacije toplote u pregradnom zidu. Tabelarne veli
cine se odnose na temperaturu vazduha u prostoriji t u := 26
0
i na spoljnu temperaturu
te := 35
0
Promena dnevne temperature je uzeta za 20
0
, a jacina zracenja je racunata
za 1. avgust na geografskoj sirini od 40
0

Vrednosti za t3.l pod gornjim uslovima za zidove date su u tabeli T -80 a


za krovove u tabeli T -, 81.
Pozitivne vrednosti .6.l se odnose na prolaz toplote prema unutrasnjosti
prostorije dok negativne vrednosti znace da zid oduzhna toplotu iz prostorije.
Ukoliko je lu < 26 onda se !ll iz tabele T - 77 povecava za tu razliku, tj.
nova vrednost ekvivalentne temperaturskc razlikc sa kojom trcba racunmi, iznosi:
l> [' = l> l ,. (26- [u)
I ako se nasa zemlja nalazi izmedu 41
0
i 47
0
geografske sirine dok se kod nas
nc izvrse potrebni radovi za donosenje opstih nonni za ovu vrstu proracuna, OY1
podaci se mogu bez vecih greSaka koristiti.
T- 80 Ekvivalentna temperaturska razlika D"t za zidove eel
308
T - 81
Ekvivalentna temperaturska raZlika I:1t za krovove ["'C]

\
I
14 16 18 20 22 24
Vreme h:
8
I
Konstrukcija
u send
--4,1 -5,2
-7,4 -5,2 -1,9 1,5 2,6 1,5 -0,8
laka
-7,4 -6,3 -4,1 -0,8 1,5 I,S 0,3 -1,9 -1,4
srednja
-6,3 -6,3 --5)2 -3,0 -0,8 0,3 0,3 -0,8 -0,8
teSka
osuncani
Laka konstrukcija
drvo 25 mm
izolacija do
0,8 14,1 22,S 26,9 20,9 8,6 0,2 -3,1 -5,2
SO mm
._-----.
..-.
Srednja konstrokcija
beton 50 mm
izolacija ill
-2,4 10,0 19,2 24,6
drvo do 50 rom
20,8 11,7 2,4 -1,9 -4,1
beton 100 rom
izolacija do
-5,4 4,9 14,2 20,6
50 rom
21,8 15,7 6,4 1,2 -2,1

TeSka konstrukcija
-3,3 -2,3 7,0 14,3 18,3 17,6 11,5 4,3 1,1
beton 150 mm
beton 150 mm i
-2,3 -2,3 5,0 12,3 16,5 17,6 12,6 5,3 2,1
izolacija 50 mm
. ' d tak b t a od 20 em oblozene izolacijorn
Primer. Jedna prostorija na uglu una zldove 0" og e.?n A 20 m2 drugi je okrenut
debljine 4 en: i), = Jedan
2
z
s
id 26
c
'Odrediti kolicinu
rema jugu lrna povrsmu A = m. nutrasn)a rk
prodora toplote pomocu ekvivalentne temperaturske raz 1 e.
Koeficijent prolaza toplote k:
Za beton ).. = 1,4
koeficijent prelaza sa -Zi?;l unun:a 0'... = _?_
kaefkijent prelaza na zldu spol)a (X. = 17,5
1 1
_ =
k 8
-+- 0,04 ---l- __ = 0,725; k = 1,38
1,4 0,10 17,5
Ekvivalentna temperaturska razlika 2l.t:
doba dana
h: I 12 14 16 18 20
istocni zid "C
---' 2,6 2,6
juzni zid 'C
3,8 6,5 7,5 4,0
Prodor toplote Q
istocni zid: A k!':. t = 20 1,38l::.t = 27,6!':. t
juini zid: = 25 1,38 I::. t = 34,5 !J. t
---
doba dana ,h: i __ 12 __ __ 18 20 ----------
is-tocni 224 224 130 72 72
juini zid [Wl 73 131 224 258 138 ________ .. __ _
Ukupno [Wl 151 --355
Aka bi trebalo racunati za t .. = 24", onda se t..t za razliku (26 _. 24) =
309
748-54 Toplota Q ..
Ova toplota je proizvedena u unutrasnjosti prostorije od Ijudi QL i od ma-
sina, uredaja i osvetljenja QM, tako da je:
C7 43)
Toplota koju odaju Ijudi Q data je u tabelama T-4 iT - 5.
Moze se racunati da je toplota koju proizvode masine i razni uredaji 0,2
do 0,5 njihove ukupne nominalne snage prema broju casova iskoriscenja dnevno.
Snaga masina je data u njihovim karakteristikama. Ukoliko uredaj sluzi za proiz-
vodnju toplote (npr. elektricni grejaCi, stednjaci i s1.) onda se uzima u obzir nji-
hova ukupna jas:ina pretvorena u toplotu.
Toplota koja se razvija usled unutrasnjeg osvetljenja treba takode da bude
uzeta U obzir. 0 nacinu i jaCini osvetljenja podatke treba da dostavi projektant
objekta. Ukoliko se sa ovim ne raspolaze za proracun ove topiote moze se uzeti
0,20 W po 1 luksu i 1 m
2
povrsine poda, ako se radi 0 sijaiicnom osvetljenju. Za
elektricno fluidno osvetljenje (neon, fosfor) jaCina je 1/3 od sijalicnog tj. 0,7
Wlx-
1
m-
2

Za jaCinu osvetljenja nekih prostorija moze poslliZiti tabela T-82:

..-----..
----.. .. .. .. i
Vrsta prostorije
Pozorista
Rcstoranl, obiene radionice I
Ustanove, kance1arije
Skale, robne kuce
Crtaonice, fina mehanika 1
----_.
sijalicno
5 do 10
10 do 30
15 do 30
20 do 40
30 do 50
toplote zbog hladenja i susenja vazduha
fluidno
2 do 4
4 do 7
5 do 10
7 do 14
10 do 17
Ako bi se vazduh hladio bez susenja onda bi se odvedena koliCina toplote
racunala prema jednaCini (7.28). U ovim proracunima razlike u masi i mase-
noj kolicini toplote usled razlicitc apsolutne vlaznosti vazduha odnosno tempera-
turske razlike, zbog neznatnog prakticnog uticaja mogu se zanemariti.
Koliella spoljnjeg vazduha koji treba obnavljati u prostorijama date su u
pocetku ovog poglavlja (T - 72). Kako se vidi ove koliCine mogu varirati u za-
visnosti temperature spoljnjeg vazduha.
Kada se vazduh hladenjem istovremeno mora i susiti do odredenog stepena
vlaznosti, sto je siucaj kod klimatizacije, onda se izdvojeno; koliCini vlage mora
oduzeti i top Iota isparavanja. Za odredivanje ove toplote, odnosno jaCine hladenja
U ovim slucajevima je jednostavnije u proracunima sluiiti se entalpijom vlainog
vazduha a promenu stanja sledovati po ,, x" dijagramu.
310
Izdvojenu koliCinu vlage G
w
nalazinio pomoc:u izraza (7.31) a apsolutnu
vlaznost uvodenog vazduha Xd 1Z (7.33).
J aCiua hladenja spolj!J.jeg vazduha sa odvajanjem koliCine vIage G
w
anda
iznosi:
[W] (7.44)
!::..i je izvedena koHdna tapIate hladnjak:::-'ffi radi izdvajanja 1 kg pr:.re, indeksi s i u
odnose se na spolja!inji i ullurrasnji.
Dei3ava se da je fadi sllscnja vazduha potrebno i dalje snizavanje njegove
temperatu:.-e ispoc one k-Jja je potrebna za hladenjc prostorija, U ovakvim sluca-
jevima l!voden1 vazduh sc na kraju mora jos dogrevati. Ovu kolicinu toplote trcba
dodati kac dodatak jacini hladenja u proracunu i sa tim izvrSiti ispravku za i'l.i,
sto se moze direktno ustanoviti u "i - x" dijagramu.
748-56 Toplota koju apsorbu,e vazduh u kanaIima
U postrojenjima klimatizacije S3 duzom kanalskom mrczom i niskim tempe-
raturama prolaznog \'uzduha treba uzcti U obzir i ovu izmenu toplotc a takode
i toplotu koju odaju ventilatori. Neki sigurni podaci se u ovom pogledt: ne mogu
dati, jer ni podaci 0 koeficijentima prolaza toplote i okolnim temperaturama nisu
dovoljno taeni. Treba izvditi nnjrcalnije pretpostavke a za ventilatore koristiti
sto je vee reeeno 0 ociuYanju toplote masilla
748*6 Odnosi veHcina stauja vazduha
U procesu klimarizaeije pokazano je da su veliCine stanja vazduha w medu-
sobnoj vezi. Pri resuvanju zadataka u vezi o\'ih odnosa korisno sluzi "i x" dija-
gram. Ovdc ce se izneti izvesni karakteristicni odnosi za uslovc 1ctnjeg rada u kij-
matizovanim prostorijama pri cern,) je i promaja ubacivanog vazduha ogranicena
jer je tada i jadna hladenja najveca,
Ako je jaCina hladenja tj. kolicina toplote !coju treba odvesti 1Z prostorije
Qv a koliCina vlage Gl1 onda Sll II vaznosti sledece reladje:
Qn = G
d
(iu id) [Wl
GIV = G,z (xu Xd) [kgh -']
gde je Oa koliCina dovedenog vazduha [kg h-1l diu se odnose nn smnje
dovedenog i unutrasnjcg vazduha.
Pravae promene stanja vazduha izrazen je sa:
Qv = ..
G
w

(7.45)
U ,;i - x" dijagramu ovom praveu promene stanja odgovara prava sa na-
. OD t:.i .. .... 0 ( .. - )
pbom =-- = - prema ImlJl t = v. IVlcnu razmeru .
G
w
flx
.. "
311
U manipulaciji sa veliCinama u dijagramu treba dobro obratiti paznju
na upotrebu njihovih dimenzija. U ovom slucaju sadriaj vlage x treba izraziti u
kg/kg suvog vazduha a entalpiju i u kcal/kg s.v.

L
"
HiIlr.,Io,f".,E.IfI;><0
'" "-
E

SL 190 - Pravac promene stanja vazduha
u - x dijagramu
Ake je na dijagramu "i x" (51. 190)
u tach U odredeno stanje vazduha u pro-
storiji onda -ce se stanje dovodenog vazduha
dobiti u preseku pravca promene 5tanja koja
polazi od Tacke U do linije temperature td'
Temperatura la, kao sto je poznato, odredu-
je se zahtevom da temperaturska razlika
(tu td) bude u granicama 6 do 8. Ovim
naCinom nadena entalpija id omogucava da
se dobije potrebna kolicina vazduha G
d
.. Ta-
ko je:
= .
I
I

(7.46)
Kada se U ovakvim proracunima ko-
nst! entalpija vlainog vazduha onda u me-
dusobnim relacijama kod toplote QD treba
uzeti u obzir i toplotu isparavanja i toplotu
koju odaju osobe u prostoriji (120 W po
osobi).
Stanje vazduha za redovno, zagrevanje, hladenje i vlaZenje odreduje se iz-
borom odnosa koliCina spoljnjeg vazduha pri krajnjim zimskim uslovima.
'749"" PRORACUN JEDNOG KLIMA-UREDAJA
.. Ceo, postupal:: oko odredivanja podataka opterecenja, karakteristicnih tacaka stanja i di-
menZlJa khma-uredaja pokazace se na jednom primeru.
Zadatak.
U jedno] prostoriji Instituta gde se nalaze uredaji za merenje i ispitivanje treba preko cele
godine odriavati konstantnu temperaturu i vlainost. Zahtevi su:
Temperatura: til. = + 20
Relativna vlainost: :PI! = 50%
Krajnje vrednosti spoljnih klimatskih uslova:
Za leto t& = 35", :p. = 35%
za zimu ts = :ps = 40%
Temperature susednih prostorija:
za leta t = +25"
za zimu t = +15
Temperatura podnuna t = + 15
0
312
Osnova prostorije pokazana je na sL 191. Spoljni rid jc okrenut preroa zapadu. Kon-
strukcija:
Zid od punth opcka debljine 30 em zajedllo sa zavdnim slojem, pecka koga je ploca od
iverice 2 cm. 4 prozora (dvostruki) visine 1,5 m sirme 1,2 ffi.
Unutrasnji zidovi:
Opekn na kant 12,5 em, obloieni plocom od
iverice od 2 cm.
Pod i plafon:
800
\
Armirani beton, 15 em sa cementnim slojem i
lepljenim parkctom na bitumen.
H=3,6
ks
Pogonski fluid:
niskog pritiska. (10 kPa) i voda za hladenje
od +8,
749"1 Proracun opterecenja hladenja
toplote kroz prozore
Najvete zracenie l1a zapadnom zidu u 16 Casova.
Koeficijcnt prolaza kroz prozor (tabela T 14),
kpr = 3,3 [Wm-
Z
K-
1
].
Spoljna temperatura u 16 cas. (prerna dijagramu
8L 192) ts = 34. JaCina zracenja U 16 cas. (T - 79)
J. = 611
Iz jednacine (7 AD) izlazi:
--
-I
-I
Qpr = 4 1,5m
2
-1,2 {3,3Wm-
2
K-
J
(34 - 20)K +
+0,81611 Wm-
2
] "" 3900W
Slika 191 - Osnova klimatizovane
prostorijc
I
40
I
I I I /'
j--.....
1
I
!
/ i
"-

,
30
'"
I
/ I
I
-
I
20
I
10
o 2 4 6 8 10 12 1< 16 18 20 22 24 h
Slika 192 - Promena dncvne temperature
749-12 Prodor toplote kroz spoljni zid
Koeficijent prolaza taplote spoljnog zida (tab. T-ll) k
zd
= 1,16 [Wm-tK-1J
Vrednost za 16 cas. b.t = +0,3"
Prodor toplote kraz prozore je znatno Yeti od prodora kroz zidove pa se opterecenjc hla-
313
denja raeuna za 16 cas. Za druge gradevinske uslove proverava se za kaje daba dana uzeti naj-
vecu vrednost.
Povrsina spoljnjeg zida.
A 15 3,5 - 7,2 = 46,8 rn2.
Qza 46.8 1,16 (26 - 20 + 0,3) "" 350 W
749-13Prodor toplote kroz unutrmn;e zidove, plafon i pod Qu
Za unutrasnje zidovc (tab. T-ll)
Plafon (tab. T-16)
Pod
k = 1,29Wm-
2
K-
t
k 1,94
k 1,63
Za unutrasnje povrSine radi se formular, slicno kao za gubitke toplote.
Prodor toplote Qu
1 __ 3 __ \_ 4 5 r 6 171 8 --"--_: 10 'ilL 12 _!
;: I __ povrSil1e - proracun dobttka toplote I QH I
deblJma i .S Ii Ilf! "i
l
t" 'k?'
8 II J5 I 11 :g 8. I J5 ;:J q II i Itopiotci
I
- W Iii w I
em m! m roll i roll 1 ro
2
Im-
2
K
t
"Cj W I
pJ:--+-15-'-"'j"2- 15,0 i 8 oddjenj. z,;:::o -8,14\--980
TV II 154-2 15,0 8 120 120 11.91 "1-5: 9,91 i 1170
UZ S I 12,5+2 8 3,6 28,8 28,8 1.29 +51 6,45 I 1901
UZ, I J 12,5+2 15 3,6 54 2 52 1,29 +51 6,45 3451
UV I 1 2 2 2,0 i 2,32 +51 11,63 I 251
UZ, J 12,5+2 8 3,6 28,8 28,8 i 1,29 +5, 190 I
940 i
749"14Jacina unutrasnjih toplotnih izvora
U prostoriji je prisutno 10 osoba istovremeno. Direktna toplota koiu odaje jedna osoba na
20 pri lakorn radu je 93 W. Otudaje:
Q1. = 1093 W '" 930 W
Za osvetljavanje uzete se jacina od 15 W po rn
2
poda. (neonsko osvetljenje). U prostoriji nema
masina, taka da je:
Otuda:
QM= 120m
2
15Wm-
2
=1800W
Qu = 930 + 1800 "" 2730 W
749-150ptereeenje hladen;a prostorije
Iz prostorije treba leti izvesti ukupno
Qn = QpT + Qzd + QH + Qu = 3900 + 350 + 940 + 2730 = 7920 W ;;:; 7900 W
U izrazu (7.37) je QD = Qp + Qu>
314
749"16Hladenje i susenje vazduha
TJ prostoriji je relativno mali broj osaba. Zbog toga nema osetnog zagadenja vazduha pa
ideo spoljnjeg vazduha moze biti mali. Aka se usvoji dvostruka obnova vazduha na Cas bite
Os = 120' 3,62 = 864 m
3
h-
1
tj. 1030
It "i - x" dijagrama cita se stanje unutrasnjeg i spoljnjeg koje je predvideno:
is= 18,6Whkg-
'
Xs = 12,3 gkg-
1
iu =10,70 Wh kg-I Xu = i,25 g,kg-
'
Isparenje vlage od ljudi u prostoriji iznosi:
GWL = 10 40"" 400 gh-
I
Onda po jednaCini (7.44) kaliCina taplate koju treba odvesti radi hladenja i Sllsenja spolj-
njeg vuzduhu iznosi:
Qs = 1030 (18,6 - 10,7) + 0,4590 .. 8420 W
Docnije ce se proveriti da Ii je temperatura vode za hladenje dovolina da se postigne ne-
posredno stanjc vuzduha iii je jos potrebno hladiti i smesu vazduha iii dogrejari.
749-17 KoliCina i stanje vazduha u letnjem radu
749171KoliCina dovodenog vazduha
Kako je U ovom primeru promena vlainosti neznatna moze se koliCina vazduha odrcditi
pomocu toplote prostorije. U jednacini
QD = Ga' Cp (tu - ta)
uzefe se da je temperaturn:J. razlika = 7 tj. ta = 15", tako da se dobije kolicina dovode-
nog vazduha.
Q 7900
G
d
= = ---- = 4050 kgh-
I
a;3400m
3
h-
1
Cp (tu- Cd) 0,287
Deo spolinjeg vazduha iznosi 1030/4050 =' 25,5%.
749-172Stanjc dovodcnog vazduha
Iz G
WL
= G
d
(xu - Xd)
dobij," se
GIl'L 400 I
Xd= Xu - -- = 7,25 - -- = 7,15 gkg-
G
d
4050
Ix "i - x" dijagrama nalazimo za td = 15 i XI! = 7,15
id = 9,05 Wh kg_I
749173IzmefiR toplote izmedu klima uredaja i dovodcnog vazduha
Snaga ventilatora za dovodeni vazduh pri 1) = 0,65 i procenjenog f:..p = 343 Pa
3400 343
P "'" = 0 5 kW
c 3600.1000-0,65 '
Rad ventilatora pret\'orcn u topJotu Q):,. je
Qkv = 0,51000 W"'" 500 W
315
klima komore i prostorijc kanali su kratki pa $(' moze izostaviti pn)iuz toplate
kroz Dilh.
Dm"odeni vazduh nn ulazu u ventilator ima temperaturu t/
ta' = t -- = 15
d 4050' 0.2-8 0,45 14,5"
749"2 Nacin rada klima urcdaja
Na s1. 193 pokazana S1.: do sada odredcna stanja vazduna u "i -x" diiagramu. Oznake Sll;
u
S
D
D' _.
M'-
unutrasnji = kruzni vazduh
spoljasnji yazduh
dovodeni vazduh na ulazu u prostoriju
doyodeni vazduh ispred vcntilatora
mesavina sa 25,5% dela spoljnjeg vazduha

SadrZoj vloge X /h!;,sv}
SHIm 193 Promena stanja u !etnjem periodu Z:l primer proracuna
Duz se pokazuje pioces mesanja spoljnicg i unutrasnjcg \'azduha,
Duz DU promenu stania u prosrorijL
316
Osirn toga uertano je podrucje temperature vade, za hladenje na liniji zasicenja koja se
zagteva od 8
0
do 15
c

Iz dijagrama se vidi da se Btanje D' ne postiie neposredno hladenjern smese.


pravca taCaka M' - D' do granice zasicenja dobije se potrebna temperatura povrSlfie hladnJaka
t < 8"'. Zato se mesavina vazduha rashladuje ua temperaturu obUznje taCke rose ad D' i na kraju
dogreje ua D'. Dogrevanje se moie u prednjem slucaju postiCi mdisnjem vaz?uha iz prostori!e
sa rashladcnim vazduhom. Ovim se optcrecenje hladenja odriava ua malom mVOll a dogrevanJc
sprovodi bez utroska topIate za zagrevanje.
Klima urcdaj prema tome ima jedan "bajpas" kao us s1. 163.
749-21Stanje vazduha za hladen;e i mdavinu
Novo stanje vazduha II Oz1a1. i1. hladnjaka) mora lezati na produzenju prave koja spaja
tacke U - D' ali jos dosta i1.nad temperature ulazne vode za hladenje (8"). Za procenjenu
temperaturu od tJj = 10" dobija se koliCina va1.duha 1.a "bajpas" G koja odgovara odnosu du:h
DHjUH za 45% koliCine dovedenog vazduha.
Taka kroz klima uredaj prolazi sarno 55% dovodenog vazduha. Time se dobija pravi od-
nos meiiavine kruinog i spoljnjeg vazduha na ulazu uredaja 11.
G.
G,
0,55 4050- 1030
---- = 1,17
1030
Za tacku M ffieSavine dobije se pomocu jednacine (7.36)
cemu odgovara:
18,6+1,1710,7
i
M
=-" = 1434Whkg-1
1+1,17 '
12,3 +1,17'7,25
XM= = 9,6 gkg-
1
2,17
Vazduh iza hladnjaka ima temperaturu tH = 10, vlaznost Xu::: 7,0 g kg-' i entalpiju iH = 7,73
Whkg-I.
749-22Jacina hladen;a za oddavan;e Qlll,
Ukupna ja6na hladenja dobija se iz jednaCine (7.37) za
QfTL = 7900 + 8420 + 500 '" 16820 W
Prakticno se dabija ista vrcdnost iz koli6nc meSavine vazduha i razlike entalpiie ispted
i iza hladnjaka.
Za zagrevanje vode za hladenje od 8" na 15" potrebna je kolicina rashladne vode na Cas
G
w
= QHI, = 2070 kgh-1
D.iw
749-23Velicina hladnjaka
Vazduh struji u suprotnom smeru od vode za hladcn;e i hladi se od tM = zr na t H = 10.
Srednja temperaturska tazlika iznosi prema jednaCini:
aroda merodavna jeduae-ina za izbor hladnjaka je:
149-3 Kolicina toplote za grejanje
16820 W
5.5 K
317
3060WK-l
Polazi se od jednaCine (7.26) radi nalaienja toplotnog opterecenja QGR = QG - Qu.
Posto se prostorija mora odriavati na konstantnoj temperaturi i vlafnosti i kada se ne ko-
risti, onda je Qu = zbog cega je
QaR = Qa
Toplotni gubici 1.a ovaj primer su (v. odeljak IIp:
QaR = 4770 W
'Za zagrevanje spo1jnjeg va1.duha na unutrasniu temperaturu potrebno je ptema jednaCini (7.28)
Qs = 1030' 0,24 (20 + 10) = 8600 W
Toplota za vlafenje taeuna se iz (7.32)
(G
WM
= GWL = 400 gfh)
Qw 1030 [(7,25 0,7) - 400]-10-'- 590 4370W
Gubici toplate u kanalima i rad ventilatora se ne uzimaju u obm jet su zanemarljivi. Potrebna
kolitina topiote 1.a grejanje onda iznosi:
QHL = 4770 + 8600 + 4370 '" 17740 W
749-31Velicine stanja vazduha
KoliCina spoljnjeg va1.duha Gs i pri -10" uvodi se u potpunosti; .,bajpas" se iskljufuje
da hi se dovodeni vazduh bez toga morao zagrejati iznad unutrasnje temperature rOOi pokrica
toplotnih gubitaka. Tako je
Gu =
G. 1030
Za taCku smese za sada se ima
= 2,94; i, = - 2,0
iu= - 9,2
- 2,0 + 2,94 . 9,2
iM' = '" 6,36 Wh kg_I (tM' = 12,4)
Posle vlaftnja (V). Potrebno je: Xv = Xs = Xu = g kg-I
Entalpija odgovatajuce tacke nalazi se u "i - x" dijagramu i ana je it' = 7.73. Prerlgrejava-
nje smese vazduha 1.naci nije potrebno ako se deo spoljnjeg va1.duha pri - 10 unekoliko ogtaniCi.
Sme!a vazduha (M). Naknadni ptoracun daje za iv = iM = 7,73 Whkg-l.
Dovedeni 'lJazduh Gd
G.
- = 3,3 onda
G.
1
G, = -. 4050 = 930 kgh-
1
4,3
Entalpija dovedenog vazduha dobija se iz:
318
id '" 10,7
QGR = Gd Citl - iu)
4770
+
4050
Promene stanja pri ts = _10 vide se na sl. 194.
11,88 Whkg-
1
(td '" 24,4")
Stika 194 - Promena stanja u zimskom periodu za primer proracuna
74932Grejna povrsina
Potrebna kolicina toplote odreduje se uzevsi u obzir promenjeni udeo spoljnjeg vazduha.
GGR=Gd(id-i v) =4710(11,88-7,73)= 16800Whkg-
1
10 + 24,4
Sa temperaturom pare ad tp = 102 i temperaturom vazduha tb = -2-'--= 17,2
dobija se za specificnu jaCinu dogrejaca.
16800
-.,---_._--
(102 - 17,2)
749-4 Dimenzionisanje pojedinih elemenata
74941 Klima uredaj: Kanal spoljn;cg i kruznog vazduha
U klima uredaju uzece se za brzinu vazduha najvise 2 do 3 m g-I. Usva}amo:
V=2,Oms-
1
Postoje zapreminski protok vd "" 3400 m
3
h-
1
, klima uredaj bi imao presek od oko
A' = ___--'v".' __ -
3600
'" 0,473 m!:
Dimenzije komore prema tome Sll sirina 0,5 m i visioa 0,95 ro, daklc
A = 0,5, 0,95 = 0,475 m
2
319
Aka se predpostavi da je brzina vazduha u glavnom kanalu 5 m S-l, kana! za spoljni V3Z-
duh treba da ima presek od
860
As = 3600' 5 ::: 0,048 m'
(Za ove pretpostavke brzina nije potrebno obracunavati strujanja Y3zduha - zapreminski za
odgovarajuce temperature).
Presek kanala krutnog vazduha iznosi
2540
A .. = -=::2_
36005
"'0,141m
2
(Dimenzije kanala za spoljni i kruini vazduh cesto sc biraju prema ukupnoj koliCini vazduha da
bi u slueaju potrebe s nemena na \'feme mogJi pojedinacno raditi punim kapacitetom).
749-420vla!ivai!
Kad vlazenia vazduha vadam kaja se dovodi u vazdusnu struju preko brizgaljki i eiji Be
tok odriava pumpom, koliCina vode koja kruii uzima se od 1 kg nn 1 vazduha. ZnaCi za protok
vazduha od v "" 3400 m) h-
l
protoena kalie-ina yode bite
Gw = 3400 kgh-
1
Ako jedna brizgaljka rasprsavu 0,20 m'h-
1
, broj brizgaljkijc
3,4
n = -- "" 17;uzima se 18
0,20
Ovaj braj ce se rasporcditi na 3 reda po 6 brizgaJjki.
749-43Filteri i odvajac kapljica
Za preciScavanje vazduha jedan filter jc postavljcn neposredno iza za meSanje sp01j-
njeg i krutnog yazduha a drugi u "bajpasu". Podatke 0 otporu daje proizvodac. Jedan od\-ajac
kapljica od "cikNcak" lima sa povijenim jvicama postavljen je iza komore za rasprsivanje, a drugi
ispred.
Prvi ima dubinu od 300 do 400 mm a drugi od 100 do 150 mm.
Ukupna duiina komore za preCiscavanje vazduha je ako 2,0 m ad cega ide ua prostoI' za
brizgaljke (rasprsiyace) 1,3 a na odvajac kapljica 0,7 m.
Ceo ovaj sistern ima otpor oka 80 Pa, sto zavisi od kolicinc vode.
320
749-44Dovodni kanal i izlazni otvori
Za ovuj kanal i izlaze uzece se brzina vazduha od V = 3 m S-l.
Uzece se skina 0,5 IU, visina 0,6 m, pa ce brzina biti V = 3,14 m S-1
Dovodni kanal se pricYrscuje ispod plafona na unutrasnji zid. Vazduh se ispunjava prerna
prozorskom zidu kroz rupicastu resetku.
Sirina kanala se postepcno smanjuje od O,Q..m...n.a-poO::.tku, do 0,1 m, na kraju.
Ako je 8 dovodnih_bocnih otvora, svaki otvor imace protok od
3400
8
'"
Za odrcdivanje preseka odvodnog kanala sluzimo se jednaCinom (7.16).
Otuda je:
Domet X je
x= 8-0,5=7,5m
1z tabele T-77 nalazi se K' = 5,7 i ib = 0,82. Bira se Ul
a
= 0,6
0,087
A= =0,18m'
0,6'0,82
Dovodni atvar: duzina 0,7 m, vis ina 0,25 m.
Odvodni kruzni kanal postavice se ispod prozora na zapadnoj strani pro-
storije. Vazduh za izbacivanje ce se odvoditi napolje preko jcdnog sahta na kraju
kamIla.
Aka se uzme za brzinu na slobodnom preseku odvodnih resetki Vo = 2,5
ms-
1
,onda je povrSina jedne (ako ih je 8)
a sa i = 0,8
3400
A = ~ . - - - - - . ~ . - . - - = 0,047 m
2
3600' 8 '2,5
A = 0 , 0 4 ~ = 0,06 m'
0,8
Odvodni Nvor: duzina 0,4 m i sirina 0,15 m.
75 PRINCIPI AUTOMATSKOG REGULISANJA
KOD KLIMA TIZAClJE
321
Zadatak automatske regulacije jeste odrZavanje nekog procesa iii masine na
odredenoj vrednosti automatskim nacinom, tj. bez ucesca coveka.
U procesu regulac:ije izvodi se merenje regulisane veliCine i njeno poreaenje
sa zadatom vrednoscu POffioeU regulatora. Kada regulisana veliCina odstupi od
zadate vrednosti, u regulacioni sistem se uvodi signal koji teii da regulisanu veliCinu
dovede na zadatu vrednost. Ovaj poremecaj dolazi zbog smetnji koje mogu biti
razliCite npr. promena optereecnja, spoljn;e temperature itd. Mada postoje ob-
jekti koji bi se stabilizovali i semi na prvobitnu vrednost po prestanku poremecaja,
zadatak regulatora je da se vracanje sistema na prvobitnu vrednost uspostavi
8tO bde.
Postoji viSe podela po kojima se svrstavaju regulatori. Na prvom mestu do-
laze regulatod direktnog i indirektnog dejstva, 8to zavisi od energije za pokretanje
izvclnih organa.
Kod regulatora direktnog dejstva pri promeni regulacione veliCine pomeranje
izvrsnog organa vrSi se na racun raspolozive energije koja postoji u regulacionom
kolu. Zbog toga se ovakvi sistemi regulatora rnogu koristiti sarno kod slucajeva
kada je merni signal dovolino velike snage.
Kod regulatora indirektnog dejstva koristi se za pomeranje izvrsnog organa
pomocna energija (pneumatska, elektricna, hidrau!icka), posto snaga signala mernog
elementa nije dovolina za pomeranje izvrsnog elementa. Prema ovome u zavisnosti
od pomocne energije ovi regulatori mogu biti: elektricni, hidraulicki i mehanicki,
a pored toga mogu biti i kombinovani od OVID vrsta.
NajceSce upotrebljavana podela automatskih regulatora zasniva se na karak-
teristici njihovog dejstva. Pod karakteristikom regulatora podrazumeva se zavisnost
izmedu vrednosti i naCina promene regulisane veliCine i promene izvrsnog e1ementa.
Prema ovome regulatod mogu biti:
1. pozicioni
2. proporcionalni (P) (y = - ra' x)
3. integra1ni (I) (y = - T1 J x' dt)
4. derivatni (D)
(y = - r,'::)
5. proporcionalno-integralni (PI), (y = - ro' x - r, i X' de),
6. PID regulatod
U gornjim izrazima je:
x - razlika izmedu zadate i stvarne vrednosti regulisane veliCine regula-
cionog sistema
y - vrednost izvrsne veliCine regulacije
ro, rl i rz su konstante regulatora.
Pozicioni regulatori najceSce zauzimaju sarno dva krajnja polozaja - "otvo-
reno" i "zatvoreno", pa se stoga zovu jos i dvopozicioni (ON -- OF).
Proporcionalni regula tori su oni kod kojih je pomeranje izvrsnog- elementa
proporcionalno signalu greske tj. odstupanju regulisane veliCine od zadate vrednosti.
Kod ovih regulatora brzina pomeranja izvrsnog organa je proporcionalna brzini
promene regulisane veliCine. J ednoj vrednosti regulisane veliCine uvek odgovara
jedan polozaj izvrsnog organa. Za merilo proporcionalnog pokretanja izvrsnog
322
organa sImi faktor proporcionalnosti, a ovaj je odreden sirinom proporcionalnog
podrucja regulacije.
Integralni regulatori su oni kod kojih je brzina pomeranja izvrSnog organa
direktno proporcionalna vrednosti odstupan;a regulisane velicine a ne brzini od-
srupanja kao kod proporcionalnih regulatora. To znaCi da je regulaciono dejstvo
integralnog regulatora proporcionalno integralu odstupanja regulacione veliCine tj.
njegovo dejstvo lltoliko je vete ukoliko je vece odstupanje regulisane vrednosti- i
ukoIiko je dugotrajnije ovo odstupanje. Pri tome u polozaju kada regulator miruje
a regulisana velicina se nalazi na zadato; vrednosti, izvrsni organ u zavisnosti op-
tereeenja objekta maze zauzimati razliCite polozaje. Iz ovoga se jasno vidi da ve1iCina
izvrsnog dejstva regulatora nije vezana za veliCinu odstupanja reguHsane veHeine
od vrednosti.
Proporcionalno-integralni regulator (PI-regulator) kombinovano dej-
stYo proporcionalnog i integralnog regulatora. U pocetku ovaj regulator de1uje kao
proporcionaini, pa izvrsni elemenat zauzima polozaj koji zavisi od brzine promena
regulisane velicine. Zatim izvrsni elemenat vrsi dopunsko pomeranje radi elimini-
sanja odstupanja regulisane veliCine od zadate vrednosti i sve vise deluje kao inte-
gralni regulator. Dok se proporcionalno dejstvo regulatora vrs! skoro odmah, dotle
se integralno vrSi usporeno.
Derivatni regulatori (D) imaju dodatne uredaje koji omogucuju reagovanje
regulatora na brzinu promene regulisane veliCine. To znaCi da novo reagovanje
izvrSnog e1ementa nece uslediti, bez obzira koliki je signal greske, sve dotle dok
je ova greSka konstantna. Izvdini elemenat ce se pomerati u skladu sa smerom i
brzinom odstupanja regulisane veliCine. Ukoliko dode do naglog pomeranja regu-
lisane velicine - skoka, onda ce izvrsni elemenat pre6 pun hod tako reCi trenutno.
Prema tome dejstvo derivatnog regulatora se koristi tamo gde je potrebno brzo
delovanje u procesu, stO kod grejanja nema naroCite potrebe. 2ato se u klimatiza-
ciji koriste samo pozicioni proporcionalni integralni i PI regulatori.
Po principu dejstva regulaciju toplotnih procesa zbog tromosti tj. male brzine
reakcije koriste se pozicioni proporcionalni i proporcionalno-integralni regulatori
i. to najceSce mehanicki iii elektromehanicki i u novije vreme elektronski.
Reguladono kolo Cine sledeCi
sastavni elementi: rnernl elemenat,
transmiter, regulator i izvrsru organ
(sJ.195).
3
Kod grejanja i klirnatizacije ima- 220V/50Hz
rno merne elemente za merenje tempe-
rature) vlainosti, pritiska i protoka.
Merni elementi koji su danas
najceSce u upotrebi jesu bimetalni, sa
teCnoscu i otporni.
Transmiteri se koriste za pret-
varanje signala iz mernog elementa
po prirodi istog kao sto je regulator
kao i za dovodenje signala na standard-
nu veliCinu, posto se ova ne dobija
uvek od mernog e1ementa.
Slika 195 _ Shema regulacionog kola. Merni
elemenat (1), povratna sprega (2), regulator (3) i
regulacioni organ (4)
Regulatori Sll U veCini slucaieva elektromehanicki kada se ne trazi velika
brzina i tacnost: jer su oni znatno jevtiniji od pneumatskih iii drugih.
323
U izvrsne organe spadaju regulacioni ventUi iii e1ektromotori koji pokrecu
klizne iIi krilne zatvarace (klapne).
Slika 196 - Shema potenciometra sa davaeem
i otporoikom; klizac (1), otpornik \2\ harmo-
nikasta membrana (3a), ravna membrana (3b),
davae za temperaturu da\'ac za pritisak
(4b)
ivferni elemenat za temperaturu i
prilisak. Promena temperature iIi pritiska
se prenosi na harmonikastu membranu
koja je vezana za klizac potenciometra i
menja veliCinu otpora izmedu krajeva
1-2 i 1-3, koji su vezani za regulator
(s!. 196).
Regulator u zavisnosti od polozaja
klizaca potenciometra uporeduje ;aCinu
struje iz merne jedinice i zadate vred-
nosti na regulatoru. Prema tome polozaju
regulator daje signal za pokretanje izv1'-
snog elektromotora koji pokrece ventile
fla zatvaranje iIi na otvaranje vazduha.
Izvrsni motor se okrece na osnovu
signala iz regulatora tj. usled promene
vrednosti veliCine (temperature) nastale
promenom otpora potenciometra. Da ne
bi doslo do havarija motor na osovini
ima komakte, koji ga iskljucuju za krajnje
polozaje vemila, klapni i dr.
751 PRIMER REGULISANJA KLiMATIZACIJE JEDNE PROSTORIJE
Na s1. 197 je prikazana jedna regulaciona sherna za automatsko regulisanje
temperature i vlainosti u jednoj prostoriji (slusaonici). Preko mernih e1emen1ta
r
--I
, I
!
Stika 197 - Shema automatskog regulisanja temperature i Ylainosti vazduha za jednu
'U klima-komori
324
za temperaturu (1) i viainost (2) mere se odnosne veliCine kruzn?? vazduha. Na
osnovu dovolinih mernih signala vrsi se reguladja rasprSivanja kap1llca preko regu-
latora (3) i regulacionog ventila pomocu servo-metcra (4) i daje :rred-
nosti za doziranje pare za grejanje a preko regulatora (5) i regulaclOnog venula za
paru (6) u dogrejac pre ulaza u prostoriju za klimatizaciju.
U zavisnosti od temperature spoljnjeg svezeg vazduha koja mc:i
mernog elementa (7) i zadate vrednosti na regulatoru (8), motor (9) ce dCJstvOvatl
na zatvarace za otpadni odnosno svez vazduh, koji se ffidaju i zagrevaju
kroz predgrejac. Zatim se vazduh vlazi i prolazi kroz dogrejac i nailazi na merm
elemenat (10) koji preko regulatora (11) i regulacionog ventila (12) regulise dovod
pare u dogrejac a nu osnovu unapred zadate vrednosti.
Ovlaien vazduh gubi toplotu Zb8g cega se vodi Ciji se dovod
pare regulise na osnovu regerentne vrednosti iz mernog elementa (1) i ele-
menta (13) preko koga je odredcna zeljena vreduost temperature u .Na
taj naCin automatski se dobija zadata temperatura i viainost vazduha kOla se time
neprekidno odriava u prostoriji bez obzira ua temperaturu i vlatnost spoijnjeg
vazduha.
Fume koje proizvade opremu:
IMP - Ljubljana, Energoinvest - Sarajevo, Istra - Kula.
ODELJAK VIII
8. DALJINSKO GREJANJE. TOPLOFIKACljA
Ogromne kolicine energije koje se danas trose za proizvodnju toplote u svim grana
rna privrede kao i u drustvenim zgradama i domaeinstvima s jedne strane, a rezerve u sve
tu svih vrsta goriva kojima se raspolaie s druge strane, zahtevaju da se kod svih potrosaca
sprovede 5tO racionalnija potrosnja. Neekonomicnost lokalnih i rastrkanih uredaja
za proizvodnju toplote u raznim svojim oblicima navodila je na razmiSljanje 0 tra-
zenju drugih racionalnijih naCina iskoriscavanja proizvedene toplote od proizvodaca
do potfosaca. Pored drugih usavrsavanja sistema grejanja radi povecanja ukupnog
stepena korisnog dejstva, koncentrisanjem proizvodenja toplote za yeti broj po-
trosaca zbog niza svojih prednosti, postiZe se mnogo bolji e"ekat. Ovo je dovelo
do primene centralizpvanog proizvodenja toplote za viSe zgrada i objekata, ulicnih
blokova i Citavih gradskih podruc;a. Ovakav naCin proizvodnje i prenosenja toplote
U cilju grejanja naziva se daljinsko grejanje.
Medutim prenosenje toplote na daljinu danas se ne vrSi sarno u cilju zagre-
vanja objekata vee i u druge industrijske privredne i domaCinske svrhe, Taka se
moze proizvoditi i prenositi topla voda za potrosnju u domaeinstvima, kupatilima,
zatim para i vruca voda za perionice, kujne, tehnoloske procese itd. S toga jc naziv
daljinsko grejanje prevaziden i bolie je za proizvodnju i prenos toplote na daljinu
upotrebiti izraz toplofikacija, jer bolje odgovara ovako kombinovanim sistemima.
Sistemi daljinskih grejanja najpre poeinju da se wode u Americi osamdesetih
godina proSIog veka u ciliu zagrevanja velikih trgovina, crkava i najzad stambenih
zgrada. Razvoj ovog n'lCina grejanja zatim uzima sve veceg maha i do prosiog rata
u Americi vee je bilo oko 200 ovakvih postrojenja.
U Evropi, najpre u Nemackoj, izvouenje daljinskog grejanja pocinje pocetkom ovog
veka, prosiruje se na zapadne zernlje zatim i na SSSR, tako da je pocetkom rata u celom
svetu bilovec oko 750 manjih i vecih postrojenja, dokje danas ovaj broj mnogostruko veci.
81 PREDNOSTI I NEDOSTACI
Prednosti daljinskog grejanja su znatne mnogobrojne. Od glavnih treba
navesti:
326
- balji stepen iskoriscenja goriva jer su kotlovi savrsenije konstrukcije i
pod strucnijim nadzorom i manji je rastur goriva zbog dovodenja i koriscenja na
jednom mestu;
- relativno veoma mali braj zaposlcnog osoblja i aka delimicno sa veCim
kvalifikacijama;
- adaptacija kotlova za svaku V[stu goriva koje maze biti i lokalnog porekla;
manji troskovi aka trar.sporta goriva, sljake i pepelaj
manja opasnos! od pazara;
nepotreban prostor za mnogobrojne kotlarnicc;
odriavanje Cistoce i higijene na visem nivali itd.
Nedostaci ovog nacina grejanja su relativno mali kao npr. trenutnq velike inves-
ticije, moguenost paralisanja snabdevanja toplotom naselja i industrije u slucaju rat-
nih prilika. .,.
82 POSTROJENJA DALJINSKOG GREJANJA
Glavne grupe iz kojih se sastoji jedno postrojenje daljinskog grejanja su:
za proizvodnju toplote, razvodne mrdc i prikliucne potroihcke podstanice.
Grupe za proizvodnju toplote mogu biti dye vrste:
- centralne rejonske ili blokovske kotlarnice u kojima se toplota proizvodi
iskljuCivo za grejanje i prenos! najpogodnijim toplotniro fluidom ko;i odgovara
potrosacima) i
- toplane u kojirna je dobivanje toplotne energije kombinovano sa praiz-
vodnjom elektricne energije u kaloricnim cemralama pa se iz takvih kotlarnica
odnosno postrojenja toplotni fluid koristi i za grejanje a prenosi kao i u prethod-
nom slucaju.
S\'akako da je ovaj drugi oado racionalniji jer se gorivo bolje iskoristi pa se
pored grejanja dabije i jeftinija elektricna energija.
U aba slucaja danas se kao toplatni fluid koristi para, topia ,j pregrejana voda.
I
I ,

*
/D
I
I
I I
I
I
--r-----L- -T--...1- -r-
0 I I
Ol
. ,r
I I
*
*
j f
I I I
I I I
L------i(3J
Stika 198 - Sherna kotlarnice i direktnog razvojdnja daljin-
skog grejanja. Dovodni Yod (D), odvodni (povratni) vod (0)
Aka se u kotlarnicama
proizvodi toplota sarno za da-
Ijinsko grejanje onda pritisak
kotlova se kreee u sirim gra-
nicama od 2 do 1 5 J edno-
stavna serna ovog naeina gre-
ianja se vidi na 51.198.
Kada se u ovom sluca-
ju koristi isti fluid za prenos
toplote i u toplovode i u ku-
enom postro;enju onda se pa-
rarnetri toplovoda podcsavaju
prema potrebama kucnih po-
strojenja. Tako se npr. priti-
sak pare koji dada u mrczi toplovoda snizava pomoeu prigusnag ventila ("reducir-
ventil") prcma potrebi kucnog potrosaca, iIi se od pregrejane vode dobija topla
voda mesanjem.
327
Kada su fluidi razlithi anda se
za proizvodnju drugog fluida. 1z pare
iz pregrejane vode para itd.
u podstanicama dovedena
sc maze dobiti pregrejana
top Iota koristi
iIi topla voda,
Ako je razliCitim potfosaCima potrebno dostaviti i fluide razliCitog oblika
onda nije prakticno ovakve fluide pripremiti u centralama pa ih ovako razlicite
odvojeno razdvojiti do pojedinih objekata vee se bira najpovoijniji nosilac taplote
kojim se vrs! razvod do podstanice u kojima sc nekim od poznatih nacina trans-
formise u adredene oblike prema potrebi.
U kotlarnicama toplana II kojima se vrS! kombinovana proizvodnja i toplotne
i e1ektricne energije kotlovi Sll visokog pritiska (do 100 a nekad i vise at.). Prolz-
vedena para se najpre delimicno iskoristi u agregatima za dobijanje elcktricne ener-
gije (u turbo-generatorima) a zatim se koristi za grejanje sa smanjenim pritiskom.
Sheme na s1. 199 i 200 pokazuju dva naCina iskoriscenja pare u kf'mbinovanim si-
sternima za dobijanje energije
, I
L--r
Slika 199 - Shema za kornbinovano is-
koriscenjc toplotne encrgije protiystru-
janjern izmenjivaccm. Grupa kotlova
(1), turbine (2), razmenjivac (3), clovo-
dni vod (4). odvodni vod (5), rezcrV(lar
kondenzatora (6)
"-
I
I
I
I
I
I 6:
I I
L_-e--O
,8 7
----1
I
I
_- 3 I
I
I 5
r--
I
I
Stika 200 - Shema za kombinovano iskoriscellje
toplotne energije mcSanjcm. Grupa kotlova (1), tur-
bine (2), izmenjivac fficSanjcm (3), dovodni vod (4),
odvodni vod (5), pogonski povratni vod (6), rezer-
vaal' kondenzata (7), povratak konclenzata sa pum-
porn (8)
83 PRENOSENJE TOPLOTNE ENERGIJE
831 CEVNE MREtE
Prema svrsi iskoriseenja cevna mreZa kojom se toplotna energija prenosi
fluidom od toplane do potrosaca moze hiti industrijska, komunalna i kombinovana.
U indu.,trijske cevne mreze spadaju one koje prenosc fluid iskljuCivo za
procese u raznim granama industrijc, komunalnc mreze su one koje vrse prenos
toplote iskljuCivo za stambene, boinicke, skolske i ostale zgrade gradova iii nase1ja.
Kornbinovane mreze su kada snabdcvaju toplotom oba sektora.
Radijusi toplovadnih mreza danas prelaze 15 km a u SSSR gde se u po-
slednje vreme naglo razvijaju, i vise desetina km.
U vetim industrijskim centrima i grado'\rima, radi racionalnijeg
izgraduju se sistemi od vise toplana koje se povezuju u jedinstvenu mreiu/f:ti.i,,,, ,."
omogucava njihov paralelan rad u proizvodnji toplote za razne potrosaee. '"
328
Prema semi prenosenja top late mreze mogu biti jednocevne, dvocevne
visecevne.
Jednocevne mreze, kad kojih se fluid po iskoriscenju baea, dosta su retke
zbog svoje neekonomicnosti u eksploataciji.
Dvocevne mreie, koje su najcesce, rade obicno po zatvorenoj semi, tj. u
celom sistemu praktitno cirkuliSe jedna vrsta fluida.
Trocevne mreze, koje Stl iskljucivo kombinovane, izvode se sarno kada je
to ekonomski opravdano. Ovaj zahtev je jos ostrije postavljen kada se radi 0 primeni
visecevnog sistema mrde.
Trocevna mre:ia moze npr. naCi svoje mesto pri snabdevanju toplotom is-
tovremcno razgranatih komunalnih i industrijskih objekata, 5to zahteva odredene
i diferencirane parametre flu ida. U ovakvom razvodna mreza ima odvojenu
cev za komunalne a odvojenu za industrijske potrosace. Povratna cev je zajednicka.
Mreza toplovoda kojom se fluid prenosi do podstanice potrosaca je primarna
mreia a koja sluzi za razvod toplonose kod samog potrosaca naziva se sekundarna
mfda. Granicno mesto izmedu ovih dveju mre:ia je podstanica.
U razgranatim toplotnim mreiama radijusa iznad 5 km, mogu postojati
i podstanice u pojedinim potrosackim blokovimo iii podrucjima. U tom slueaju
primarna lllreta bi bila podeljena na osnovnu ili magistralnu (do podstanice rejona)
i na rejonsku mreZu, izmedu dveju podstanica.
8311 lzvodenje toplovoda
Cevne mreze kroz koje struji toplotni fluid od izvora do potrosaca sastavljene
su od celicnih cevi. Cevi se medusobom spajaju iskljucivo zavarivanjem, koje mora
biti izvrScno od strane isprobanih strucnjaka. Prirubnice se ostavljaju na krajevima
sarno gde treba ubaciti pojedine venti1e i druge zatvorne uredaje.
Cevi se polazu najcesce u podzemne kanale izradene od betona. Na taj nacin
su bolje izolovane i oddavane. Kanali mogu biti prohodni i neprohodni u zavisnosti
mesta i potrebnog opsluzivanja. Rede su cevi direktno ukopane u zemlju ali su onda
vise izlozene vlazi i koroziji, manje su pristupacne i tcie se pronalaze mesta even-
tualnih kvarova. Na s1. 201 i 202 pokazana su dva naCina izvodenja kanala sa po-
lozenim cevima.
Stika 201 - Toplo\'odna cev
u cetvrtastom kanalu
Stika 202 - Toplovodna cev u
ovalnom kanalu
Cevi za pojedine slueajeve postavljaju se iznad zemlje na nosaCima iii stu-
bovima. Ovako postavljene cevi izlozene su vedm toplotnim gubicima pa zahtevaju
bolju izolaciju. Na s1. 203 vidi se jedan cevovod postavljen iznad zemlje u izvodenju
329
,,:S.nergoir:vest" iz Sar.ajeva. Uopste fadi smanjenja toplotnih
kOJ.l u:ogu bltl se radi 0 duzim cevovodima, cevi se izoluju raznim izo-
laclOmm matenJahma (klzelgur, staklena Vllna, mesavine od azbesta, sljake i dr.).
Stika 203 - Cevovod postavljen iznad zemlje ("Energoinvcst", Sarajevo)
Da bi se omogucila dilatacija cevi us1ed temperaturskih promena, izmedu
tacaka ucvrscenja stavljaju se dilatacioni kompenzatori, slicni onima koji su opisani
u mreiama unutrasnjih grejanja. Tako isto cia bi cevi lakse klizi1e prilikom dila-
tacije one se izmedu cvrstih tacaka oslanjaju na nosace sa vaijcima. Neki od os10-
naca vide se na s1. 204.
Slika 204 - Podupiraci ceVl
Na gde se nalaze raeve za razvodenje u raznim pravcima svi organi
?: u komore .- sahtove. - Tu dolaze ventili za pustanje
III lsklJuClvanJe pOJedlmh ogranaka, kondenzni lonci, uredaji za kontro1u i dt. U
sahtovima su takode postavljeni i kompenzatori radi pristupacnosti kod cvcntual-
nih popravki i zamene de1ova.
Analogno mrezama razlikuju se i dve vrste
i sekundarni. Prvi dobzi iz toplane do podst.anice
potrosacu.
toplotnog fluida - primarni
, a drugi je od podstanice ka
330
Primami nosUac roplote - toplotni fluid, zbog svoje uloge naziva se jos i
da(iinski toplotni fluid. Ova; toplotni fluid je, najcesce voda, raznih temperatura
i kaje u zatvorenorn krugu, zatim para, uglavnom zasiCena
pomenutlh razhcmh pntlsaka. U poslednje vreme poCinju se primenjivati i druge
tecnosti u vidu specijalnih ulja, kojima se moze podesiti potrebna tacka kljucanja
i m:Znj.enja, sto je od. narocitog znacaja. Kod nas nisu jos u primeni pa ce se ovde
tretlratl sarnO veda 1 para kao toplotni fluid.
Od podstanice do krajnjih potrosaca cirkulise sekundarni toplotni fluid. To
je nu prvom mestu voda, koja cirkulise U odvojenom zatvorenorn krugu za grejanje
prostorija ili patrosna vada, zatim para za grejanje, za potrebe tehnoloskih procesa,
za kujne, bolnice, perionice itd. Najzad kao sekundarni fluid cesto je u upotrcbi
i vazduh koji .za .grejan!e, klimatizaciju prostorija.
Prema ctlJevlma blraju se najpogodniji pritisak i temperatura se-
kundamog flwda, koji Sil osnovni njegovi pararnetri.
Taka isto prvi osnovni parametar se.kundarnog toplotnog fluida je njegova
proracunska temperatura ir Ako je u pitanju vodeno grejanje anda primarni tOp-
loroi fluid mora izyrsiti zagrevanje sekundarnog fluida od njegove povratne tempe-
rature tp do razvadne tr jer se tu ne radi a promeni agregatnog stanja, u konkret-
nom slucaju 0 promeni vode u paru, vee sarno 0 podizanju temperature fluida
na primer, od 70 na 90, aka fluid sluzi za grejanje ill, npI. od 10 na 60 ako je rec 0
potrosnoj toploj vodi.
. U slucaj.u da se voda, kao sekundarni fluid, pretvara u paru, onda se toplota
pnmarnog flwda trosi na isparavanje sekundarnog fluida pri konstantnoj temperaturi.
Sekundarni toplotni fluid se moze koristiti direktno kod potrosaca i u tom
slucaju njegova dovodna temperatura Cd treba da se izjednaCi sa razvodnom tempe-
raturom primarnog fluida tp a odvodna njegova temperatura to sa povratnom
temperaturom sekundarnog fluida t
p
, tj. treba da je:
t'd = t!lr i t'o = t"p
Medutim kada je veza izmedu primarne i sekundarne mreic preko izme-
njivaea toplote onda da bi se stV01"10 uslov izmene taplote mora izmedu gornjih
temperatura postojati izvesna razlika (.3..r), taka da je:
r'd=l"r+.6.t; t'o = r"p + l:it
Temperaturska razlika .6.t je zbir od temperaturske razlike (l:it)m koja obez-
beduje izmenu izmedu primarnog i sekundarnog toplotnog fluida, razlike
temperature f!wda (Llt)e na ulazu i izlazu razmenjivaca i pada temperature (Llr)g
usled toplotnih gubitaka u mrezi, tako da je:
t1t = (t1t)m + (t1t), + (t1t),
(8.1)
odnosno proracunska temperatura primarnog toplotnog fluida iznosi:
(8.2)
i:
331
(8.3)
Temperature r" r i i' p U ovim izrazima uglavnom su uslovljene zahtevima
potrosaca i sa te strane na prvi pogled ne bi trebalo imati nikakvih problema. Ali
ipak bi bilo od koristi ispitati mogucnost i njihove promene ako se radi 0 grejanju
iIi pripremi topIe vode. Tako, sniiavanjem ovih temperatura bi se dobile doduse
vece povrsine radijatora Cime bi i investicije za njih bile povccanc ali bi se suprotno
tome bili manji izdaci za primarnu mrd:u a moze se desiti i za neke deonice sekun-
darne mreze.
Dalje u zavisnosti potrc;va potrosaca treba ispitati celishodnost primene dye
odvojene primame mreie iii cak i dye i1i vise toplana tj. odvojenih kotlarnica. Ovde
naroCito intervenisu razliCite temperature iIi toplotna opterecenja sekundarnih
fluida odnosno mreia.
Odredivanje temperaturske razlikc (.:lr)m' koja treba da obezbedi izmenu
toplote u podstanicama zadsi od broja podstanica u odnosu na toplotno optere-
cenje i razgranatost primarne mreze. Smanjenjem b.(t)nt rastu dimcnzije razmenji-
vaca ali takode i razlika (.3.,);;- Ovo dovodi do smanjenja dimcnzija primarne mreze
za istu proracuDsku tcmperaturu i pritisak i obrnuto smanjuju sc proracunskc
temperature i pritisd u primarnoj mrdi ako se precnici ove mrdc ne menjaju.
Pri ovome se takode smanjuje i snaga potrcbna za vrsenje cirkulacije toplomog
fluida. Pri rna10m broju podstanica vcceg toplotnog opterecenja, kada je primarna
mreza dosta razudena, bolje je izabrati manju razliku i obrnuto, uzeti je vecu
za veti broj podstanica s malim toplotnirn optcrecenjem i slabo razudenom primar-
nom mrezom.
V prvom slucaju interesantno je jos ispitati moguenost e1iminisanja izveS11ih
izmenjivaca (tada je za takve podstanice (.6.t)m = 0) i da se primarni toplotni
fluid uvodi direktno u sekundarnu mreiu. Sarno tu se pojavljuje uticaj promene
pritiska iz prim"%"p.e na sekundarnu mrezu a nekada i obrnuto. Radi izbora opti-
... reSell j;] potrebno jc izvrsiti prethodnu solidnu analizu raznih
vanJanata
Odredivanje"itemperarurskc razlike kada je u pitanju voda kao toplotni
fluid; ima uticaja fla izbor proracunske temperature t' i na ukupne troskove pri-
marne mreze gde ulaze i troskovi za pogon cirkulacionih pumpi. Ocigledno da je
(.6.t)e ograniceno i vee odredcnom dovodnom tempcraturom primame mrde r'd
i njenim maksimalnim pritiskom Pilla.);. Ove ye1iCine z8vise od toplotnog opterecenja
i akcionog radijusa mrde, pa kada bi one pfeSle odrcdenu granicu doslo bi do
normalnog povecanja izdataka na samu mre.zu.
Radi smanjenja pada temperature (.6.I)g usled toplotnih gUbitaka u primar-
no; mrezi treba pribeci izboru dobrog i jeftinog izolacionog materijala za
cevovode.
Drugi osnovni parametar primamog toplotnog fluida je njegov proracunski
prz"risak p. Odredivan;e ovog pritiska najpre zavisi od razlike r'd - 100. Kada
je ova razlika negativna tj. td < 100'\ sto znaCi da je primarni toplotni fluid voda
a sekundarni moze biti iIi voda iIi \'azduh, reScnjc je jednostavno jer mreza tada
moze biti otvorena tj. u vezi sa atmosferom. Pri ovome maksimalni pritisak koji vlada
u mrezi odgovarace visinskoj razlici izmeau najvise i najnit.e tacke i manometarskom
pritisku cirkulacionih pumpi, aka je veza sa vazduhom na usisnoj strani pumpi.
332
. je t'd > 100
0
a toplotni fluid je vodena para onda ce proracunski pri-
tlSak blt1 ravan pritisku PZJ tj. pritisku pod kojim se para temperature t'd ne hi
kondenzovala, taka da je:
P = p,
.. Medutim kada je primarni toplotni fluid voda (a t'd > 100") onda proracunski
pnUsak? U primarnoj mreii pri istoj temperaturi mora biti veti da bi se izbegl0 is-
paravanJe vode, savladao hidrostaticki pritisak i nadoknadio pad dinamickog pritiska.
v.Razmotrice se slueaj na semi (s1. 205) kad je pumpa postavljena u povratnoj
mrezl. pomenutim. uslovima pritisak p u mrezi (tj. u ekspanzionom sudu)
treba da lTIla sledecu vrednos!:
gde ie:
p,
(!J.p) ,
(!J.p)H -
(!J.p), -
pritisak zasiCenja na temperaturi t'd [Pal
viSak pritiska radi obczbedcnja protiv isparavanja vode
hidrostaticki pritisak izmedu tacaka AiM [Pal
pad pritiska u cevima od A do M [Pal
(Il" M
t'
- - ';'t-
o
Stika 205 - Shema za dYe varijante polozaja pumpe
(8.4)
[Pal
Kako se villi na semi visak pritiska (UP)H i (!::..p) ce se menjati u zavisnosti
mesta u. Tako npr. u taoki M' biee (!J.p)'H )! (!J.P)H, ali (!J.P)'g> (!J.p)g.
To da u mreZI postojati neka tacka za koju ce zbir (UP)H + (s..p)g pred-
maksunum vrednosti. Ovoj tacki odgovarace i maksimalni proracunski
prmsak, koji ce biti:
I
1 Pm"" = p, T (!J.p), + (!J.plIl -' (:'p), maX [Pal (8.5)
. u pumpe. On treba
da 1
e
vee! .od zbira pritiska zasicenja na temperaturi ['0 i pritiska s kojim pumpa
radI PP) tJ.
l p= p,"+ (!J.p),,+ Pp' [Pal
,-----------
(8.6)
333
gde ie:
Peo pritisak zasicenja na temperaturi povratne (odvodne) mreZe x'o
[pal
(D..p)zo - visak pritiska fadi obezbedenja protiv isparavanja 'lode pri c'o
[pal
p, napor pumpe [pal
Na;zad aka se pumpa nalazi u razvodnoj (dovodnoj) mrezi - mesto 2 - onda
mora biti:
P = p, + (!J.p), + pp [PaJ (8.7)
Odredivan;e proracunskc temperature i pritiska treba izvrsiti vodcci racuna
o svim elementima koji intervenisu u izrazima (8.1) do (8.4). Ovde je potrehno
izvrsiti i analizu troskova vezanih za eksploataciju i sigurnost pogona.
831"2 Izbor toplotnog fluida za primarnu mrezu
Topla voda kao toplotni fluid za daljinski prenos taplete iroa ove glavne
prednosti :
mogucnost centralnog regulisanja
- relativno veea sigurnost u radu, i
- manji toplotni gubici.
Ali ovome treba dodati i nedostatke kao sto su:
prikljucci se mogu koristiti sarno za vodeno grejanje,
- merenje utrosene toplote nesigurno iIi veoma skupo, i
- relativno veti izdaci za mrezu.
Primena tople vode i pored svojih prednosti, ogranicava se usled ovih nedo-
stataka na manje razgranate mreie za grejanje zgrada za stanovanje i za jayne
zgrade kao i za industrijska preduzeca, kojima nije potrebno snabdevanje jos i
nekom drugom vari;antom toplotllog fluida.
Temperatura dovodne vode ne prelazi 110. Za manja postrojenja tempe-
ratura odvodne vode obieno ne prelazi 95" pri cernu se usvaja otvoreni sistem.
Za veea postrojenja se primenjuje temperatura odvodne vade i od 110" ali sistem
mora biti sa zatvorenim ekspanzionim sudom bez veZe sa atmosferom.
Zbog gore pomenutih svojih osobina topiu vodu kao toplotnog pren9snog
fluida potiskuju pregrejana voda i vodena para, narocito za veea industrijska po-
strojenja gde se pored grejanja ukazuje potreba za parom sa veCim temperaturama
u tehnoloskim procesima.
Pregrejana voda i vodena para imaju dosta osobina kaje ih svrstavaju u ravno-
pr3'vne fluide za prenosenje toplote na daljinu i pored izvesnih svojih specificnosti
u pogledu prednosti i nedostataka. Zbog ovoga potrebno je unapred izvrSiti detalj-
niju analizu pre odluke 0 definitivnom usvajanju toplotnog fluida primarne mreze.
Od prednosti koje uopste voda iroa kao toplotni fluid za pregrejanu vodu
treba dodati jos i njene bolje osobine, kao toplonose, od vodene pare i lakse pola-
ganje mreze po neravnom terenu.
334
Nedostaci pregrejane vode bili bi uglavnom sledeei:
veta cena za prenosenje toplotne energije zbog obimnijih pumpnih po-

teZe izvodenje opravki, prosirenja i prepravki.
teSkoce oko merenja utrosene toplotc,
za primenu pregrejane vode u samim toplanama potrebni su dopunski
izroenjivaci.
Uz ove ncdostatke kc>f1 se pojavJjuju kod postrojenja gde se primenjuje pre-
grejana voda, treba napomenuti jos i da se kad njihovih projektovanja i izvoden;a
mora obratiti narocita paznja jer povecanje temperature i pritiska vode povecava
i opasnosti od osteeenja i nesreenih slueajeva. Prskanjem nekog dela mrcie sa pre-
grejanom vodom visoke voda iazeCi na atmosferski pritisak naglo
isparava sto moze dovesti i do eksplozije.
Prednosti pare kao toplotnog fluida u poredenju sa vodom jesu:
veee moguenosti za vrsenje prikljueaka potrosaca (parne kuine, perionice
itd.),
jednostavno i sigurno merenje utrosene toplote od strane korisnika me-
renjem kondenzata,
manja potrosnja energije za pogon pumpi,
- manje teSkoee pri izvodenju naknadnih prikljucaka i opravki.
Medutim i para ima svoje nedostatke od ko;ih treba napomenuti:
veee tclikoce pri trasiran;u parne mreze,
tekote kod odvodnjavanja parne mreze i povratka kondenzata,
veea opasnost od korozije kondenznih cevi,
toplotni gubici u mrezi su nezavisni od rdima rada.
Uopste transportovanje pare kao toplotnog fluida i vraeanje kondenzata
u toplanu zajedno sa svim potrebnim uredajima (kondenzni lonci, pumpe za kon-
denzat i dr.) stvara posebne probleme i teskoce.
Izvesna praksa koja se sprovodi u Americi da se kondenzat baca u kanaliza-
ciju, posto je prethodno iskoriseen delimieno za pripremu sanitarne vode, skopcana
je sa gubitkom Ciste vode, potrebne za napajanje kotlova pa je neophodno imati
dopunske uredaje za preCiseavanje vode cemu treba dodati i gubitak toplote sa
odbacenom vodom.
Dosadasnja iskustva postignuta u primeni izvodenja postfojenja za centra-
lizovano snabdevanje toplotom gradskih naselja i industrijskih centara, daju iz-
vesnu prednost pregrejanoj vodi kao primarnom toplotnom fluidu. Neki zakljucci
u tom pogledu mogii bi se rezimirati u sledecem:
I. Kada glavne magistrale ne prelaze dliZine od 1 do 2 km (sto zavisi od
poeetnog pritiska u kotlarnici) para dolazi u obzir ispred pregrejane vode. Za veee
duzine glavnih magistrala primena vode je ekonomicnija.
2. Za komunalne gradske sisteme bolje je usvajati pregrejanu vodu bez
obzira na dliZine magistrala.
3. Za specijalne slucajeve, uslovljene zahtevima tehnoloskih procesa izves-
nih grana industrije, para bi mogla doci U obzir kao primarni toplotni fluid. Toplane
u ovim slucajevima bolje je locirati u blizini centralnih potrosaca. Ispitati mo-
gUenost kornbinovanja oba toplotna fluida vodene pare i pregrejane vode.
335
4. dovodr:e vade bira se u .zavisnosti llatnene postrojenja. Aka
se kons!! 1 za tehnoloske temperature diktiraju potrebe
potrosaca. su za grejanje anda treba tempera-
turu v?de blratl u veltcme postfoJenja tako da se postigne najbolji eko-
nomski efekat. Kao optlmalne temperature pregrejane vode kao primarnog toplot-
nog fluida smatra;u se ispod 150,
5. Temperature pregrejane vade izmedu 150
0
i 180
0
kao proracunske tem-
perature primarnog fluida treba koristiti sarno u specijalnim slucajevima. Za mak-
simalnu proracunsku temperaturu smatra se 180
0

. povratne vode treba da je sto niZa da bi se po-


s?gla sto lzmedu i odvodne (povratne)
cune sffianJuJe pr.otok a t1:n se ostvaruJe mreza j manja potrosnja
energlJe za pokretanJe pumpl. Naravno da ovde mtervenisu jos uslovi potrosaca
a ponekad i proizvodaca toplote (toplana).
U donosenju ovih zakljucaka imalo se u vidu da dimenzije toplovodne mreie
zavise pored razlike temperature dovodne i odvodne vode jos i od pritiska i brzine
strujanja kada je voda toplotni fluid.
Pri visokim proracunskim temperatu-
rama vode (150 do 180) svi organi i
delovi toplovoda su izlozeni ne sarno viso-
koj temperaturi vee i pritisku iznad 5 at
da bi se izbeglo isparavanje pa je
ovo jedan od glavnih razloga ogranicenju
proraeunske temperature vode kao prirnarnog
toplotnog fluida. Uz ovo i cena toplote raste
sa porastom temperature vode tako da je ista
koliCina toplote sa vodorn od 180
0
skupl;a
nego npr. od 1500, makar se zagrevanje iz-
vodilo i kaskadnim nacinom. Zato se visoke
temperature vode usvajaju onda kada pagon
na tim rezimima radi sarno pri vrhunskim
opterecenjima koja traju obieno kratko vre-
me (s1. 206).
Nacin prikljucenja sekundarne mreie
takode utice na izbor najvise proracunske
temperature vode. Direktni prikljucci sekun-
darne mreze na primarnu mrezu daljinskog
toplovoda uglavnom se primenjuju kada je
temperatura pregrejane vode ispod 100, rede
se ide do 130
0
Vece temperature pregrejane
vode ne dozvoljavaju direktno prikljucenje i
zbog standardnih radijatora, koji ne mogu
izdrzati odgovarajuee pritiske. lJ Oyiffi slu-
cajevima se koriste izmenjivaCi toplote ko-
jima se redukuje pritisak i temperatura za
sekundarnu mrezu. Mogu se umesto izme-
njivaea koristiti prigusni ventili ("reducir"
/qot
180
15
100
5 01--
I{.
--
/
V
/ II
1//
II
y


-

10
o
I
V
I
II
/
I/>Y
, '/ .

V 0/
/
)l
/


,
,;:..
\

_!9- ---
-10 -20 (.
Slika 206 _ Promena proracunskc tempe-
rature i odyodne vode u zavisnosti od
spoljne temperature
336
ventil) ili injektori za ffieSanje sa sekundarnom povratnom vodorn. Pri ovome se
jedan deo povratne 'lode vraca pumpom u povratni cevni vod. J aci sumovi koji
se pri porastu temperature vode javljaju kad injektora predstavljaju nedostatak ovog
nacma, Upotrebom savrsenijih injektora ovaj nedostatak se moze eliminisati.
Na izbor najvise proracunske temperature pregrejane vode znatno uticu jOs
i toplotni gubici u mrezi, odnosno pad temperature koji je posledica tih gubitaka.
,8313 Toplotni gubici
Toplotni gubici koji nastaju u mrcii mogu biti gubici za vrctne rada i gubici
za vrerne prekida u radu,
Toplotni gubici za vreme rada, kao 5tO je ranije pokazano za cevne mreze
centralnih grejanja, zavise od temperaturske lWlike izmedu toplotnog fluida i
okoinog vazduha u kanalu, od povrsine cev! i kvaliteta izoiacije,
NajviSa temperatura u kanalima krece se od 35" do 40. Za koeficijent prolaza
toplote k = 12 W m -2, za neizolovanu cev i miran vazduh dobijaju se toplotni
gubici Cije su vrednosti za poicdine temperaturske razlike vode i vazduha i razne
precnike cevi, sredene u tabeli T -,- 83, Gubici se odnose na 1 m neizolovane cevi.
Stvarni gubici se dobijaju kada se uzme u obzir jos i isolacija koja je upotrebljena
u svakom konkretnom slucaju, Pri ovome se koristi naCin proracuna toplotnih
gubitaka u cevima ko;i je prikazan kod proracuna mreza za centralno grejanje
sa uZimanjem u obzir toplotnih gUbitaka. .
Toplotni gubici za vreme pauze nastaju kada se ceo sistem toplovoda hladl
za vreme prekida rada i njegova temperatura se izjednaCi sa temperaturom okoline.
Ako se sa We [WhK-1loznaCi "vodeni ekvivalent" sistema, tj, ona koliCina
toplote koju sistem odajc okoEni svojim hladenjem za 1 G (odnosno koliCina toplote
koju je potrebno dovesti da se istom sistcmu povisi temperatura za 1), onda ce
u tom slucaju ,;vodeni ckvivalcnt" biti predstavljen slcdcCim izrazom:
gde ie:
I :
I w,;= G
v
' C
v
+ G,' c
c
' [WhK -11
,
tezina vode u sistemu [kg]
tezina cevi u sistemu [kg]
masena kolicina toplote vode [Whkg-
1
K-
1
]
masena kolicina toplote celika (cevi): [W h kg-
1
K-
1
]
(8.8)
U ovom proracunu masa i masena kolicina toplote izolacije se mogu zanemariti.
Ako temperatura sistema nu pocetku prekida rada iznosi {ijp a na kraju pre-
kida (temperatura okoline) ls,,, onda celokupan gubitak toplote uslcd hladenja
sistema za vreme tog prekida iznosi:
(8.9)
Za prakticne proracune ukupnih toplotnih gubitaka za vreme rada i pauze
potrebno je voditi racuna 0 tome da se razlika temperature izmedu dovodne i od-
vodne cevi i vazduha u kanalu menja u zavisnosti od temperature spoljasnjeg
vazduha.
337
Za najvete ptoracunske temperature dovodne vode od 180, 150" i 110
0
i odvodne vode od 70 i 40'0 (pri SPT = 20
C
) graficki je predstavljena zavis-
nost promene ovih temperatura od promene temperature spoljnjeg vazduha
na 81. 206.
T - 83 Gubici toplote za neizol(lvane cevi u mirnom vazduhu pri datim
temperaturskim razlikama
I gubid za tempcratursku razliku izmedu
I I cevi i vazduha {Wm-
2
j
i ': ! mk I I T------
I, 1 i mm_l
i
10
0
120
0
3.".140
0
5.0." 6."165
0
80 1 100! 110) 1201 140
1 1 1 ' I , I
1- -;----- c 600 T GiS 114STI13nTi492!1835 12295 325412572 3212
2 ,500 1192 384 5761768 959 115111247,153411918 2110 2302 2685
3 451173345.5196911 864 1037[1123i1383 11728 1902,2074 24191
4 _ 400 i 154 3071461 6141 768 i 921 i 998 i 122811535 168911841 2148 1
5 '350 :13426714011535,669: 8021 87110711337 1454,1471 16051
6 e]! 300 1115 2301345: 461
1
577: 6911 749: 850 11153 1268 i 1382 1613
1
7 ' 250 ! 97 '11931288'1386' 513: 579 i 626: 771 1 964 1061 1115711350
8 200 I 77 155 !231,308i 386! 463; 501' 6161771 848
1
1
925: 1079
9 CL : 175 I 67113512021.27.'13381 406i 440 541
1
' 676 743
1
811'1: 947
10 'v 150 'I 5811611741232 2911 3491 378 465 382 640 698 814
g .. ___ : i6g , iW m m m
besavne I 80 I 31 i 64 ii' 97 i 127 i 1591 1911 207 i 254 i 317 3491 380 i 444
14 I ceVl 70! 28156 831112[' 1401 166j 180i 222 i 278 3061 334j 388
'1 15 . 1 50 21142[63,84, lOS! 124' 135' 166,201 229i 2501 292
40 17i 35i 52171 871 106: 114
1
141 i 176 1931 211 2451
i 17 ,zavojn1- I 30 151 30i 47! 62'1- 771 921 100! 1221154 1691 184 226
18 ! com I 25 121 24i 36i 48
1
60) 72: 78! 97, 121 __
Kada je u pitanju para kao primarni toplotni fluid pritisak se bira u zavisnosti
potreba potrosaca, duzine mrcic i uslova toplanc. Normalno ne prelazi 15 bara. Kod
postfojenja koja sluie sarno za grejanje pritisak pare se usvaja u zavisnosti od du-
zine mrec tako da mreza bude sto jeftinija. Ukoliko je postrojenje kombinovano
za proizvodnju toplote i energije, ovaj pritisak se usvaja na bazi najpovoijnijeg
ukupnog ekonomskog bilansa rada masina i prcnosenja !OpIote.
831 Podstanice
Podstanice iIi potrosacke prikljucne stanice Sli mesta u kojima se dovedeni
toplotni fluid iz top lana transformise prcma potrebama pojcdinih potrosaca i odatle
razvodi u sel'Undarnu mrezu. Od ovih potreba zavise i parametri fluiJa potro-
saea (sekundarnog fluida) kao i serna rada podstanica.
Sherna rada jednc potrosackc prikljucnc podstanice zavisi uglavnom od vrste
toplotnog fluida i od potrebe i zahtcvu potrosaea tj. od vrstc potrosnje - da Ii se
radi sarno 0 grejanju, pripremi tople vode, tehnoloskim procesima u raznim gra-
nama industrije iii njihovim kombinacijama,
Ako se toplota dovodi torlom vodom od 90" do 95
c
i koristi za grejanje onda
se ona moze dircktno koristiti u sekundarnoj, potrosackoj mrezi bez ikakvog pret-
hodnog transfonnisanja. Prikljucak kucnih postrojenja je onda obicno direktan,
bez razmenjivaea toplote pa prema tome u toplovodu i potrosackom postrojenju
vlada isti pritisak.
338
Za cirkulaciju vode sluie cirkulacione. pumpe postavljene u toplani, ciji se
napor moze koristiti i za kucno postrojenje, ukoliko ovo nije isuvise razgranato.
U ovom. slucaju je bolje da svaki potrosae ima svoju zasebnu cirkulacionu pumpu.
Na ovaj nacin se jos izbegava uticaj promene rada kod raznih potrosaca na hidra-
ulicki feZim celog postrojenja.
Postrojenje treba projektovati i izvoditi na taj nacin da potrosae dobija uvek
istu odredenu koliCinu vode iz mreZe toplovoda bez obzira na promenu rezima rada.
Kolicina vode koja struji kroz ceo sistem zavisi od njegovog toplotnog kapaciteta.
Regulisanje se vfsi} kao i kod vodenog grejanja, prilagodavanjem temperature
dovodne vode u toplovodu.
Da bi se obezbedio ova; konstantan protok mora i razlika pritisaka u do-
vodnom i odvodnom vodu toplovoda na mestu prutljucka kucnog postrojenja u
podstanici da bude nepromenljiva. Medutim mctjuCivanjem iIi iskljuCivanjem po-
;edinih potrosaca ili promenom n;ihovog rezima rada, spajanjem novih prikljucaka
iii rna kakvim osetnijim drugim promenama, promenice se i raspodela pritisaka
u mrezi sto ce neminovno izazvati poremecaje odnosa protoka, tj. i dovodenje
toplote pojedinim potrosaCima, zbog cega bi pojedini dobili manje a drugi vece
kolicine toplote nego sto im je potrebno.
Iz ovih razloga svakako je bolje da primarna i sekundarna mIeZa budu hid-
raulicki nezavisne jedna od druge cime se eliminise medusobni uticaj rada. Zato
se pribegava re.senjima kojima se razlika pritiska u primarno; mrezi na mesrima
prikljucaka u podstanicama neutralise a cirkulacija vode u potrosackim postfoje-
njima se obezbeduje ugradivanjem odvojene cirkulacione pumpe ili, gde je to
sigurno izvodljivo, gravitacijom.
Ponistavanje razlike pritisaka moze se postici postavijanjem u prikljucni
vod potfosaca odgovarajuceg dodatnog otpora iIi automatskog granicnika protoka.
5
,
I
I
I
I (j) !
-O.L-------Mc----- /'
I

Stika 207 - PrikJiucak za direktno vodeno grayltaClOnO
grejanje. Cev za mesanje (1), ekspanzioni sud (2), strana
daljinskog voda (3), podstanica (4), merae toplote (5),
regulator ptotoka (6)
Ovaj dodatni otpor je pred-
viden za odredeni hidraulic-
ki rezim rada i ukoliko se
ova; bude menjao u mrezi, tre-
balo bi i otpor prilagoditi novom
stanju iii ce se pojaviti takode
manje iIi vece promene protoka
odnosno dovedene toplote potro-
sacu.
Granicnik: protoka, napro-
tiv, deluje automatski tako da
koliCina vode iz toplovoda os-
taje nepromenjena bez obzira
na razliCite spoljne uticaje.
Da bi se ostvarila gravita-
dona cirkulacija vode u postro-
jenju potrosaca (sekundarna
mre.za) prikljucak se mora izve-
sti dovoljno nisko (s1. 207).
U slucaju kada je temperatura dovedene vode u toplovodu visa nego sto je
potrebno za prikljucno postrojenje onda se snizenje temperature vode iz primarne
rnreie postize mesanjem jednog dela vode iz povratne - sekundarne mreie po-
339
vodom mreze toplovoda. Regulisanje ove meSa-
VIlle vrSl pomocu, automatskih reg';llatora temperature, koji prema potrebnoj
tempe:atun sekundarne vode podesavaJu odnos kolicine vode primarne dovedene
vode 1 sek:undarne povratne vode.
Ovo regulisanje se moze vrsiti i na
taj naCin sto se, zadriavajuCi stalan odnos
mesavine, regulise temperatura dovodne
vode primarne mreze. Gdegod se usvaja
centralno regulisanje kod primene tople
vode, uopste se koristi ova; naCin regu-
lisanja (s1. 208).
I
1
I
I !
L __ ,
" I 0 I
---!Zl--!
: 0 I

Kada je primarni toplotni fluid
pregrejana voda onda se i ovde moze ko-
ristiti direktan iii indirektan priklju-
calc Kod direktnog nacina priklju-
cenja postrojenje potrosaca je izlozeno is-
tom pritisku ko;i vlada u primarnoj mrezi
toplo,,:"oda pa je potrebno da svi njegovi
delov! budu predvideni za pritisak koji
odgovara temperaturi dovodne vode. Pri +---------------
direktnorn koriscenju pregrejane vode iz
primarne mreze toplovoda u lokalnim
sistemima moze se primeniti meSanje po-
vratne vode iz sekundarne mrde sa pri-
marnom iz toplovoda preko injektora
(s!.209).
208 - Prikljurnk pumpnog grejanja na
dal}lnsko. Dovodni v?d (l),.odvodni vod (2),
pumpa (3), ?e!?O'irratm ventd za kratki spoj
(4), ekspanZlOnt sud (5), ventil za reguli_
sanje (6)
. Di:--ektno kO:-iScena pregrejana voda u sekundarnoj mreZl moze se takode
nacinom, preroa spoljnim uslovima, ako se toplovod koristi
lsklJuCIVO za greJanJe.
CD
m
6 I
I
I
I
0:
. ..-J-'--=-.... I


,

I
I
I
I
I
I I I
- _______ .J ________________ .1-_
a b
,
Stika 209 :-. Shema raznih I:0trosaca na daljinski toplovod pregrejanom
razme.nJ.lvaca za zagrcvanJe (a}, prikljucak prcko razmenjivaea za gre-
jan)e vode (b), pnkllUcak pr:ko .JnJektora mrch (1 i 2), izmcnjivaci (3 i 4), injektor
za mesaO)e (5), radl)3tOrl (6), sanitarni potrosaci (7)
340
Medutim ako toplovod sluzi za kombinovano snabdevanje toplotom potro-
sab tj. za grejanje i za druge svrhc, industrijsk()-tchnoloske, onda se temperatura
mora oddavati u granicama potreba ovih potrosaca i regulisanjem pomocu indi-
vidualnih lokalnih regulatora temperature.
Ako se toplota pregrejane vode kao primarnog- fluida indirektno koristi
onda se pomocu izmenjivaca u podstanicama dobija voda potrebne temperature
(sherna a i b na slici 209).
Mada je direktan naCin prikljucenja jevtiniji od indirektnog, ova; ima zbog
potpuno odvojene primarne i sekundarne mreze osetna preimucstva. Lokalne
smetnjc iIi rdavo rukovanje u pojedinim kucnim postrojenjima nemaju uticaja
na rad toplovoda, Potrosacko (kucno) postrojenje nije izlozeno pritiscima i tempe-
raturama toplovoda. LakSe se provodi kontrola rada pojedinih postrojenja.
Kod ovog naCina se moze prcgrejanom iz toplovoda pomocu is-
parivaca dobiti para u sekundarnoj mrezi za pamo grejanje kao i za druge ciljeve
($bema na slid 210). Isparivac je opremljen organima sigurnosti i automatskim
regulatorom pritiska, ko;i funkcionise na bazi regulisanja protoka pregrejane vode.
----._---+-+---
---,
I
I
I
I
==tS
' - -- i
---J><l-- I
I
L.. ___________ .J
Slika 210 - Sema prikljucaka na pregrcjanu vodu za parno grejanje
Kada se koriste za pregrejanu vodu, cirkulacione pumpe moraju biti predvidene
za rad sa visokim temperaturama.
Kada je primarni toplotni fluid vodena para onda se i ovde moze primeniti
direktan iIi indirektan prikljucak na sekundarnu mrezu u podstanici. Oba naCina
imaju svoje dobre i lose strane pa se prema specificnosti prilika bira jedna od njih.
Kada je primarni toplotni fluid-para visokog pritiska, onda se ona prema potrebi
mora reducirati prigusnim ventilom ("reducir ventiI") na pritisak koji odgovara
sekundarnoj mrezi, kojom se dalie razvodi do potrosaca.
Shema jednog ovakvog prikljucka u podstanici pokazana je na s1. 211. Raz-
vodnici pare opremljeni su potrebnim armaturama a strana niskog pritiska jos
i sigurnosnirn uredajem za ogranicenjc pritiska, Radi potpune sigurnosti pogona
postavlja se paralelno sa prigusnim ventilom i jedan obilazni vod sa parnim ven-
tilom, tako da se, u slucaju otkaza jednog od ova dva vcntila, privremeno moze
obavljati rad sa jednim.
341
Gdegod postoje uSlov'i, koristi se direktan prikljucak za pama postrojenja
jer zauzima manje prostora i instalacija manje kosta, Sarno ovaj nacin ima i taj
nedostatak sto kod njega nije moguce obracunavati potfosnju toplote merenjem
kondenzata a liZ to kondenzat iz postrojenja potrosa(;a vraea se u primarnu kon-
denznu mreiu, time se Bve neugodnosti rdavog rukovanja od strane pojedinih
VP
NP
,-
T
C
r----
I
I
I
I
I ,
:'1
m ./. Q I
I
I
w
Slika 211 - Direktan prikljui::ak sekundarne na primarnu mreiu parnog grejanja
prenosc i na primarnu mrczu odnosno toplanu (neCistoca, gubici kon-
denzata 1 dr.). Kada ckonomski i eksploatacioni uslov! ne dozvoljavaju da se ovaj
naCin koristi primenjuje se indirektan prikljucak preko isparivaca u podstanici.
U ovom slucaju se para visokog pritiska iz primame rnreze koristi preko izmenjivaca
toplote za dobijanje pare niskog pritiska koji odgovara potrosacu (shema na s1212).

I i I
I ,---.J
I
I
'- -
q
......... ,rL' I
J
..,
I
I
I
I
I
, ,
l- _____________ J
Stika 212 - Prikljucak sekundarnc mreze parnog grejanja na primarnu preko ispravljaca
Za odriavanje potrebnog pritiska postavlja se automatski regulator a ispa-
rivaL se osigurava prerna propisima za osiguranje kotlova odgo\'arajuceg pritiska.
Direktan prikljucak na paru visokog pritiska omogucava manje grejnc po-
vrsinc aparature ali isto tako i isparavanje kondenzata.
342
je pot;ebno dobiti toplu vadu za grejanje u sekundarnoj mrezi onda se
:0. pomocu izmenjivaca toplote u podstanici. U ovom slu-
caJu DlJe neophodno snizavati iii regulisati pritisak pare ispred agregata jer ako bi
I
,
,
,
I
__ .'i--_L_--+I---'r-__
: U
i
,
, ,
, " L.. _____ ___ _
SIika 213 - vodenog grejanja sekundarne mreze
na pnmarnu preko razmenjivaea
se i desiIo pregrejavanje
vode parom visokog pritis-
ka i time povecao pritisak
u sekundarnoj mrdi ne bi
bilo uikakve opasnosti jer
je mreza preko ekspanzio-
nog suda vezana sa atmo-
sferom. Ako bi postajala
mogucnost pregrevanja vo-
de auda se u sekundarnu
razvodnu mrezu postavlja
termostat na koji reaguje
zatvarac pare u primarnoj
dovodnoj mrezi ispred
protivstrujnog razmenjiva-
ca (a na sl. 213). Auto-
matsko regulisanje se maze
podesiti tako da se tem-
peratura vode u sekundar-
noj razvodnoj mrC"a me-
nja u zavisnosti tempera-
ture spoljnjeg vazduha.
. Yaino je da se kod, postavljanja parne primarne mreie omoguCi dobro odvod-
nJavanJe. Otuda se 1 kod parnih mreia niskog pritiska cevovodi postavljaju sa
padom yU pare. Radi'smanjenja broja mesta za odvodnjavanje moze
se mreza nalZlIlemcno postavljati tako da para ide usponom suprotno silasku kon-
?enzata. U slucaju Usponski vodovi treba da imaju nesto veti pad da se
lZbegnu posledice suprotnog strujanja pare i kondenzata. U slucaju
suprotnogstruJanJapara-voda, pad cevi ne sme biti ispod 1 : 200. Na slici 214,
TTTV
t
;=:)
_l ___ ...l ____ '- - __ .1--'- __
.;;),,)));;;,.; h),,)),) })o)); ;;; )))
Q
JE:::=)
, I
____ ..L _______ L..L __
m/)/ /' )h,. J.?J;" n//)"" /;;;;;;;;.-" /,),,;;;/7)/);;;// "/
b
Slika 214 - Shema izvodenja dalJinskog parovoda
prikazana su oba natina pola-
ganja parnih cevi.
U redim povoljnim slu-
cajevima povratak kondenzata
bi se mogao ostvariti pomocu
gravitacije. Ova se inace vrsi
sabiranjem kondenzata u po-
moenim rezervoarima a odatle
se vodi pumpama u kotlar-
nieu. Radi ustede na broju
rezervoara i purnpi cesto se
primenjuje nacin da se kon-
denzat od susednih potrosaca
skuplja u zajednicki rezervoar
pa se odatle jednom pwnpom
prebaeuje u kotlarnicu.
343
Kako u parnim tako i u protiv-stru;nim vodovima temperatura kondenzata
osetno prelazi 100
0
Kod slohodnog odvoda kondenzata usled pada pritiska jedan
njegov dec ispario bi dosta naglo iza kondenznog lonea, !ito bi izazvalo jate sumove
a i gubitke usled isparenja, kako toplote tako i ciste vode za napajanje kotla. Zbog
ovoga se,ponekad pribegava hladenju cevi ispred kondenznog lonca, ostavljajuCi ih
neizolovane fla manjoj duzini tako da se kondenzat ohladi ispod 100" (pri ovome
voditi racuna od opasnosti smrzavanja).
Kod veCih sistema ovi gubici bi bili veoma znatni pa se toplota kondenzata
iskoriscava njegovim hladenjem na vise naCina. Jedan od natina je da se kondenzat
visokog pritiska (iz vodova 1 na 's1. 215) sakuplja II kondenzatoru - isparivacll 2
niskog pritiska u kome se delimicno isparava i odvodi u razmenjivac 3 gde se isko-
risti za grejanjc vode i ohladen odvodi u zajednicki rezcrvoar 4 u ko;i se ideo kon-
denzata iz kondenzatora 2 dovodi preko konstanrnog nivo-n. Drugi je naCin da se
voda za zagrevanje dovodi cevima za izmenu toplote u kondenzatu gde se po prin-
cipu razmenjivaca voda zagreva a kondenzat hIadi. I na ovim isparivaCima se pred-
vidaju sigurnosni ventili da pritisak u njima ne hi prcsao dozvoljene granice.
CD
Slika 215 - Sherna izvodenja radi iskoriscenja topJotc kondenzata
Najbolje reSenje bi bilo da se toplota dobivena hladenjem kondenzata u
nekom potrosncu iskoristi u celosti u svako doba, Ova se moze dobro postiCi kada
se toplota kondenzata koristi za pripremu tople vode. Serna jednog ovakvog re-
senja pokazana je na sl. 216. Dva bojlera su spojena u seriji od kojih jedan ima parni
grejni registar kroz koji se para u prolazu hiadi i kondenzuje zagrevajuCi vodu.
,---0
, ,
, :...'
Slilca 216 - Shemaza dobijanje topIc vade od daljinskog parovoda preko dva razmenjivaca
344
Ovako stvoren kondenzat se sliva zajedno sa kondenzatom iz drugih potrosaca
u grejni rcgistar drugog bojlera u kome nastavlja da se hiadi i zatim odlazi u kon-
denznu mreZu iIi sabirni rezcrvoar.
Patrosna voda se najpre zagreva toplotom kondenzata a zatim se u drugom
bojleru dogreva na patrcbnu tempcraturu parom Yisokog pritiska. Regulisanje
temperature se vr8i pomoeu automatskog regulatora.
832 IZBOR VRSTE I LOKACIJE TOPLANA
J edan od vaznih problema koii treba resiti prilikom izgradnje naselja i
modernizacije gradova ;este izbor sistema i lokadje toplana. Kod re.senja centrali-
zovanim snabdevanjem toplotom ovo pitanje dilQiraju najpre tehnicko-ekonomski
uslov! a zatim higijenski, saobracajni i drugi.
Tehnicko ekonomski uslovi zahtcvaju da se toplanc podii:u u centrima po-
trosnih rejona i da njihtw broj bude 8to manji bez obzira na koju ce vrstu pasti
izbor. Naprotiv higijcnski, saobracajni pa i estctski uslovi zahtevaju u veeini slu-
eajeva da se toplane izgr3duju u industrijskim predgradima velikih gradova.
Ukoliko se radi 0 ve1ikim gradskim podrucjima i industrijskim centrima iii
modernizadji zaostalih gradova, ovo pitanje sc postavlja jos u ostrijem obliku.
Pri ovome osnovni problem koji treba reSiti je maksimalni i optimalni radijus to-
plotne mreie tj, maksimalna i optimalna udaijenost do koje se moze iei sa odasi-
ljanjem toplotnog fluida. U sistemima prenosenja toplate na daljinu aksioni radijus
zavisi prvenstvcno od vrste toplotnog fluida, koji opet sa svoje strane zavisi od
strukture potrosackog podrucja i jos niza drugih okolnosti.
Ako hi se, primer-a radi, uzeo za toplotni fluid vodena para pod pritiskom
od 10 bara sa brzinom strujanja u glavnoj magistrali od 60 mis, pa i preko toga, mak-
simalni radijus mreZe daljinskog grejanja
moze dostiCi 4 do 5 km dok bi optimalni
radijus biD negde oko polovine maksi-
malnog_ Sa pregrejanom vodom, kao top-
lotnim fluidom, cija bi temperatura dos-
tizala 150'"' sa brzinom strujanja od 1,5 do
3,0 mis, maksimalni radijus bi se kretao
oko 10 do 12 km a optimalni u slicnom
odnOSll kao kod vodene pare oko 6 do
9 km.
Slika 217 - Periferijski raspored toplana
(I -II-II - IV) i kombinacije njihovog fada
Na shemi (sl. 217) pokazan je uti-
caj akcionog radijusa daljinskog grejanja
na broj i lokaciju topiana. Toplane ras-
poredene na mestima od I do IV treba da
snabdevaju toplotom rejone dokie dopiru
tanke linije od njih. Kvadrati predstav-
Ijaju rejone grada koji se snabdevaju od
jedne iii vise topiana. Dvostruke linije
pokazuju podrucja gde se snabdevanje
toplotom moze vrsiti iz dvc abliznjc (vezane linijama) toplane.
Toplane na ovoj semi su rasporedcne po periferiji grada, gde se obieno nalaze
industrijska prcduzeca pa prema tome ovaj rasporcd najbolje odgovara u urbani-
stickom smislu tj. time su zadovoljeni poglavito higijcnski i estetski uslovi.
345
Tehnicko-ekonomski uslovi hi zahtevali da se toplotne mreZe izvode u zra-
kastorn iIi prstenastom obliku pa bi jedno takvo izvodenje mreze u vidu "magi-
stralnog prstena" Pl-PZ-Pa-P preuze10 ulogu centralnih toplana u komunalnom
potrosackom podrucju.
Ovakvim naCinom resavanja moze se cstvariti povezivanje dveju ili vise
toplana jednog grada u paralelan rad take da se jedno isto podrucje snabdeva top-
lotom iz dveju toplana (dvostruke parale1ne linije) a da se pri tome obezbedi da-
voljna stabilan hidraulicki fdim u mrezi.
OViffi postavljan;em toplana na periferijske rejone grada u kojima su indu-
strijski centri, one industrijske grane kojima je para potrebna za tehnoloske procese
biCe njome obezbedene na racionalniji naCin. Medutim, centralni deo grada moze
se paralelnirn radom toplana snabdevati toplotom praktieno iz svih top lana time
se obezbeduje i sigurnost snabdevanja komunalnih podrueja sto k svakako od
osobite vaznosti a pri tome i periferi;ski delovi grada mogu izuzetno koristiti pa-
ralelan tad toplana za svoje ciljeve.
833 PRORACUN CEVNIH MREZA ZA DALjINSKE TOPLOVODE
833-1 Topla voda kao toplotni fluid
Kada je u primarnoj mrezi topIa voda onda se proracun cevi izvodi na isti
naCin koji je prikazan u ade1jku mreza za centralno grejanje (od V i VI). Pri tome se
koriste sve navedene reiacije od (6.9) do (6.17) u kojima se jedino pretpostavlja
da veliCina udela na pojedinaene otpore:EZ iznosi od 10 do 20%. (Tabela T--48).
Redosled proracuna je potpuno sliean. Za definisanu semu toplovoda sa
poznatim protokom i poiedinacnim otporima upotrebom pomocnih listova 3, 4, 7
i 9 nalazi se pad pritiska LR za jednu iIi vise deonica na poznati nacm.
Ako je dat ukupan pad pritiska a treba odrediti protok iii precnik cevi onda
se najpre (prema T -48) oceni koji procenat a pada na pojedinacne otpore u cevima.
Zatim se llSvaja specificni pad pritiska usled trenja, koji radi uproscenja treba pret-
postaviti da je konstantan cdim tokom. Dalji postupak za odredivanje nepoznatih
veliCina, sluzeCi se pomoenim listovima 3, 4 i 9, vee je upoznat.
Naknadni proracun se sastoji u eventualnoj izmeni nekog od preenika usled
preteranog iii nedovoljnog ukupnog otpora sa tacno utvrdenim pojedinaenim
otporima.
8332 Pregrejana voda kao toplotni flnid
8 3 3 ~ 2 1 Pad pritiska u pravim cevima
I ovde se polazi od izraza (5.10) za pad pritiska kao i ranije
SLR = (1 - a) . (PI - P2) = 0,81
G'
--'-. A'
pD
4
'EL
D
Usled temperature fluida (pregrejane vode), koja se ovde kreee i do 200
0
kod proracuna pada pritiska trebalo bi uzeti u obzir promenu koefidjenta trenja A
i gustine vode y sa temperaturom.
346
Zavisnost gustine vade od temperature data je u tabeli T - 54. Koeficijent
trenja )1 pod pretpostavkom iste rapavosti cevi (e), zavisi od Rejnoldsovog broja
Re i pfeenika D.
Rejnoldsov braj Re treba izracunati iz:
4Gk
36000nDpv
Umesto kinematskog viskoziteta maze se uvesti dinamicki:
onda je:
, I Gk
I R, =9000;; D
(8.10)
(8.ll)
Pri konstantnorn protoku i preeniku promena temperature ima uticaja na
Re sarnO preko dinamiekog viskoziteta. Zavisnost izmedu ), i (.l nc moze se pred-
staviti jednostavnim naCinom jer uticaj promena )1. na f' se menja sa protokom Gk
i precnikom D. Porastom temperature vode od 80 na 180'" viskozitet )1. opada od
364
3,64' 10-
5
na 1,64' to-
5
. Onda Re raste za = 2,2 puta. Usled ovoga koe-
164
ficijem A se maze smanjiti za 5 do 15% a slieno tome i p, tako da je uticaj naRe
neznatan.
U dijagramu na s1. 215 i 216 Sll uvedena procentualna odstupanja u padu
pritiska za razne vrednosti G
k
i D, kada umesto vode od 80
G
treba da protice voda
od 180
0
odnosno 140". Vidi se da Sll ona i za 180" u granicama od 8S
i
O ' CesCi
je slucaj da se pad pritiska povecava (negativne vrednosti odstupanja). Usled ovoga
pomocni listovi 3, 4 i 9 mogu se i ovde upotrebiti i ako se odnose na vodu od 80"',
jer ce greske biti neznatne. Rezultati se mogu korigovati pomocu di;agrama na 81.
218 i 219 ako se to izri6to zahteva.
6
IU
1,
tp
t.
It, 0
00 t.
e
ll'O .9

0,9

o
6
9' /
""
I I / /
,
!
I
/ V
V / I
/' II / $Y .w
W'.
IV / / L
/
,
",1
.,
'\7'
.
I
/
1/ i/
I
/ / V
I
,
I
t-
i
I
5 ,. 2 5 t 2 5
'1lLL.. 5
NO" 2
5 ,
Slika 218
347
:8;
/
)'
I/'V
V A
/
V
.02
v.: i/
/,/
V
.10
l)Y
// V
.m -.-
r-
\ff)1 .,

i
,
9
/y

".
f/ VI , I
5 f.7t)' 2 5 1-11' 2 5 ". 5 > I)" 2 5
Slika 219
Za llize temperature vade od 80'0 (sluca; panelnih grejanja) trenje raste (taka
isto i pad pritiska). Dijagram na 81. 220 daje vrednosti za korekciju na temperaturu
od 50 za preenike cevi do 100 mm u zavisnosti protoka vade. Odstupanja Sll manja
od 6% a pri svim malim brzinama mogu dostiCi 10%. Za naroCito tacne prora-
cune korekcija se maze i ovde izvrsiti pomocu dijagrama na slici 220.
,I


Stika 220 - Grafikon za korekciju pada pritiska R pri promeni temperature vode od 80'" na:
, 180
0
(a), 140
0
(b\ 50 (c)
U gornjem izlaganju voneno je racuna sarno 0 kolicini vode bez obzira na pro-
menu masene kolicine toplote vode sa porastom temperature. Ako se u racunima u-
zme da je masena kolicina toplote c =. 1,163 Whkg-l K-
1
, pa se protok vode racu-
na sarno iz kolicnika _L onda usled neSto veceg G it dobija se i neznatno
t
r
- tp
povecanje pada pritiska. GreSka je takva da se uklapa u veliCinu tolerisanih 00-
stupan;a.
Pad pritiska usled pojedinacnih otpora racuna se prema vee poznatoj relaciji (5.4):

I I
2 ,
(8.12)
Kako su vrednosti Z u pomocnom listu 7 date za 8rednj u temperaturu vode
od 80
0
, onda ih za druge temperature treba korigovati odnosom masenih kolicina
180/Y' Za temperature od 40
0
do 140
0
u pomocnom listu 7 dati su korekcioni faktori.
348
8333 Vodena para kao toplotni fluid
. Kod duiih parovoda treba racunati na povecanje kolidne pare duz cele deo-
IDee kako zbog pada pritiska take isto i zbog delimicnog kondenzovanja. Ovde se
ne maze racunati sa nepromenijivim Rip.
Pad pritiska u jednom malom delu parovoda dL, udaljenom od pocetka za
L [m] izrazice se prema jednaCini (6.12) sa:
dp = 6,4. 106 .A.
dL p D5
Mnozenjem abe strane sa p' dL, dobija se:
I 2
I p. dp = 6,4 1'lr6 A 1:'_. G
h
dL
! P D5
-' . .
(8.13)
. U ovoj jednacini koeficijent trenja Ai kolicnikpp-I, malo se menjaju u kracim
deomcama. Zbog toga se neee uCiniti veea greska ako se za integral u granicama
ad pocetka do kraja cevi uzrou srednje \'rednosti za Am i Pm P;;./ kao nepromenljive.
Ovako izvrsena integracija gornjeg izraza deljenjem obeju strana sa L daje:
kako se maze staviti
onda je:
da je:
pi Pl-P2 PI "iP2 Pl-P2
2L = --L- -i =
R =P,-P3:.= 6,4.10')",. Gl
L Pm D5
.. _ .......... _-
(8.14)
(8.15)
. <?vim se do poznatog izraz.a za R. ZnaCi ovaj izraz se moze koristiti
1 U ?Vlffi proracumma kad god se bez veee greSke moze uzeti srednja vrednost
gustme Ym na duzini dconice L u normalnim granicama pritisaka.
se u deoniei Ghi D ne menjaju onda se, prema onome sto je reeeno Za
pregreJanu "':'?du, koeficijent A menja samo sa i;L.
Za.dal}mske parovode i pritiske u granicamaod 15 do 10 bara moze seracunati
sa .sredn)om od [Lm = 15,05.10-
6
N sm-
2
za zasicenu paru. Ako se
G I, D ne onda su u ovakvim slucajevima odstupanja 1 0%. Isto tako
moze se . i koeficijent A. Za zasiCenu paru od 30 bara Rej-
noldsoy .brol. ?l blO man;1 za oko 32% cime bi koeficijent j, bio veCi za najvise 5%
nego pn pnusku od 5 bara.
. Za izracunavanje pada pritiska u pravo; cevi parovoda koristi se pomocni
Its! br. 13.
Za nepromenljivu vrednost kocficijenta }, zavisnost vclidna R, G, Dip
pren:
a
jednaci?i l..6.l2)mozc se predstaviti graficki. Ovim je nadn rada uproscen
1 pnkazan pnmerom na samom pomocnom listu.
349
Kod tacnih proracuna se uzima U obzir i kondenzovanje u deonici kada se
radi 0 zasiCenoj pari na taj naCin S10 se koristan protok pare uzima veci nego sto
bi bio potreban do kraja parovoda za polovinu koliCine kondenzata koji bi se stvo-
rio u deonici.
Za zagrejanu patu, koja se inace u maloj meri pregreva u daljinskim paro-
vodima, R se oCitava u gornjem delu pomocnog lista 13 prema istim pritiscima za-
skene pare) za uzimanjem u obzir temperaturske razlike. Za nalaienje ove tempe-
raturske razlike sluzi 'gornja desna tabela u kojoj je data temperaturska zasicenja
u zavisnosti pritiska pare.
Ako se u zadatku traii precnik ili koliCina pare treba poci sa levog dijagrama
gde se najpre izracunava R iz datog pada pritiska.
Za nalaienje pada pritiska usled pojedinacnih otpora polazi se od brzine V
iz poznatog izraza:
Zbog zavisnosti brzine V od triju promenljivih Gh.D i P i ovde se proracun
uproscava koriscenjem grafikona na pomocnom listu 14 na kome su ukljucena
podrucja visokih temperatura i pritisaka. Za pritiske do 30 bara i temperature do 500
0
date su vrednosti za p; u dvostrukom dijagramu na pomocnom listu 7. Vred-
nosti u zaglavlju dijagrama se odnose na zasiCenu paru.
Z
d pIT' 1 ,. 1 . 13
a pregreJanu paru vre nost! za --"2- na aze se u pomocmm lstovuna
i 14 prema odgovarajutim pritiscima i temperaturama pare.
Pribliino odredivanje preenika pomoeu brzine pare
Pomocni list 14 moze posluziti za pribliZno nalazenje precnika ill protoka
pare parnih vodova. Nije celishodno npr. da se preenici parovoda u centralama
odreduju za :Zahtevane protoke prema padu pritiska. U ovim slucajevima vise
dolaze do izraiaja pojedinacni otpori (ventili agregati, raevanja itd.). Ovde je belje
koristiti brzinu pare ustanovljenu iskustvom, doduse prema dozvoljenom izlaznom
pritisku, izmedu V = 20 i V = 70 m S-1.
Pri veCim cenama armatura i pribora mogu se postiCi znatne ustede smanje-
njern precnika a povecanjem brzine. Uz ovo jos treba dodati da se instalacije lakse
izvode sa man jim precnicima. U naknadnim proracunima pada pritiska gde pravi
cevovodi nisu dugacki moze se sarno racunati sa pojedinacnim otporima.
Takode i za duZe, daljinske parovode moze se za prvobitno odredivanje
precnika koristiti pomoeni list 14. Pri ovome se biraju manji precnici za manje
a veei za vece brzine.
Za orijentaciju rnogu se dati sledeee vrednosti:
Precnik cevi od 50 nun brzina pare do 30 ms-
1
Preenik cevi od 50 do 150 mm brzina pare do 40 ms-
1
Precnik 1;evi iznad 150 mm brzina pare do 50 m S-l
350
Pri odredivanju ekonornskog precnika daljinskog parovoda ova; nacm odre-
divanja precnika ima to preimucstvo sto daje tacan pad pritiska odrnah pa ne treba
ni vrsiti naknadni proracun.
Pomocni list 13 omogueava proveru pretpostavljenog pada pritiska.
833-4 Redosled proracuna daljinskog parovoda
Za tacno odredivanje precnika daljinskog parovoda kada Sli date vrednosti
protoka pare za pocetno i krajnje njeno stanje sa poznatim polozajem cevi potrebno
je proceniti udeo pojedinacnih otpora u odnosu na ukupan pad pritiska kao i gu-
bitke toplote, U dec pojedinacnih otpora moze se uzeti kao i za vodene mreze od
10 do 20%} tj. a = do 0,2. <
Radi uzimanja u obzir gubitaka treba povecati koIicinu pare za 5
do 10%, prema duzini parovoda.
Naknadnim proracunorn se proverava ispravnost ucinjenih predpostavki
pa se prema potrebi vrSi korekcija precnika. Kod razgranatih mreza sa istirn kraj-
njim pritiscima na potrosackirn mestirna dimenzije glavnog parovoda se odreduju
prema najudaljenijem potrosacu.
834 BALANSIRANJE OPTEREC:ENJA TOPLOTE I SNAGE
U kombinovanim toplanama za dobijanje toplotne i elektricne energije vari-
jadja optereeenja snage i toplote testo je vrlo osetna. Radonalno iskoriseavanje ovih
toplana moze se postiCi samo onda kada se balansiranje opterecenja snage i toplote
vrsi potpuno uskladeno. Primena toplovodnih akurnulatora, kada se za primarni
toplotni fluid koristi pregrejana voda} za resenje ovoga pitanja prma najbolje mo-
gucnosti. DaIji progres u ovom problemu predstavlja dvostruka akumulacija
(sherna na 81. 221) koja je nasla veliku primenu u zapadnim zemljama. CeHshodnost
ovakvog resenja dolazi naroCito do izrazaja kod podizanja ili rekonstrukcije velikih
naselja i predgrada velikih grad<,lva kako u energetskom tako i u urbanistickom
pogledu.
Zadatak toplotnog akumulatora moze uspesno vrsiti kod problema balansi-
ranje optereeenja snage i toplote i mreza daljinskog toplovoda kada je u njoj toplotni
fluid pregrejana voda do 150" a naroCito njene osnovne napojne magistraIe,
z
Slika 221 - Sherna toplane sa dyostrukom akurnulacijom topJote od izradene pare iz parnih
turbina, Toplotni akumulatori (A), potrosao (P)
351
84 GLAVNI TEHNICKI PARAMETRI TOPLOFIKACI]E
Glavne tehniCke parametre pri projektovanju i gradenju top lana sa sistemom
daljinskog grejanja sacinjavaju:
- gustina toplotnog optere6enja (odnos maksimalnog toplotnog opterecenja
podrucja i njegove povrSine zernljista);
- speetfieno optereeenje mreZc (odnos instaIisanog opterecenja prema duzini
mrcie i1i godisnja isporuka toplote po jedinici trase);
- koeJiciJent toploJikaclje (odnos toplotnog opterecenja koje se odvodi iz
turbina i ukupnog toplotnog opterecenja potrosne oblasti);
- specificna proizvodnJa elektricne energiJe na bazi top1ofikacionog ciklusa
(izrazena u kWh kg-l ) i
- godisnje trajanje iskoriscenja kapaciteta ( u casovima na godinu).
85 PARALELAN RAD TOPLANA U SNABDEVANJU TOPLOTOM
Mnogo sigurnije obezbedenje snabdevanja toplotom i elektricnom energijom
industrijskih i komunalnih preduzeca, ustanova i gradskih naselja postize se para-
lelnim radom topIana. U slueaju kvara u nekoj od njih potrosaci to nece osetiti a i
balansiranje se mnogo efikasnije sprovodi i ncutralisu "spicevi" opterecenja ovim
naCinom, Samim tim paralelan rad top lana 1ma i svoje ekonomske opravdanje.
U ovom pogledu mogu se dati -konkretni zakljucci na osnovu vee postignutih is-
kustava u svetu naroCito u toplanama sa parnim turbina..lla.
Povezivanjem dveju top lana u paralelan rad i elasticnijom raspodelom top-
lotnog opterecenja izmedu njih u normalnom pogonu, mogueno je na primer,
s jedne stranC postiCi veeu ekonomicnost pri izgradnji i ckspioataciji njihovih ko-
tlarnica (poboljsanjem njihovog radnog re.zima) dok se, s druge strane, namecu
veci izdaci na izgradnju i odrZavanjc toplotne rnrcie (usled dopunskih cevnih vo-
dova izmedu topIana).
Iskustva u SSSR pokazala su da paralelan rad dvcju toplana smanjuje ukupni
potreban kapacitet njihovih kotlarnica za nekih 10 do au nekim slucajevima
jos i vise. Kotlovi su skoro uvek nesto veceg kapaciteta od proracunatog maksi-
muma (jer njihov izbor se vrsi prema nandardizovanoj skali kapaciteta sa zaokru-
ienjem na blize vece vrednosti). Stoga je neizbeno, kada toplane rade odvojeno,
da rezervni kapaciteti njihovih kotJova budu uvck veci od teori;ski sracunatih i
stvarno potrebnih.
Izdaci za toplomu mrciu pri paralelnom radu toplana u prvom redu zavise
od proracunske koliCine toplote koju toplane treba da isporucuju u paralelnom
radu i od njihovog medusobnog rastojanja odnosno od usvo;ene seme povezivanja
toplana u paralelan rad.
Serna povezivanja top lana u paralelan rad i njihovo rastojanje zavise od
broja i rasporcda odnosno lokacije toplana, a to u sustini znaCi od njihovih lokalnih
uslova, koji mogu biti veoma promenljivi. U veCini slucajeva se pokazalo da je naj-
ce1ishodnije vezati toplane u paralelan rad posebnim spojnim yodom konstantnog
preseka.
Analizom ovog pimnja, pri rcsavanju 1:'\0vog Beograda, doslo
se do zakljucka da ce paralelan rad dveju toplana bili ekonomican kada jc spojni
vod kraCi od 4 h.'TI1. Kod nizih spoljnih temperatura (iskustva u SSSR) ovo r3sto-
janje moze biti i veee (do 5 kIn).
ODELJ AK IX
9. REGULISANJE POSTROJENJA CENTRALNOG
GREJANJA
Postrojenje centralnog grejanja se dirnenzionise prema projektnim uslovima
tj. prema unutrasnjoj CUPT) i spoljasnjoj (8PT) projektnoj tempcraturi.
Unutrasnji projektni uslovi zavise od namenc objekta koji treba zagrevati,
a spoljni od klimatskih uslova mesta u kome se objekat nalazi. Svi clementi postro-
jenja treba da budu odredeni tako da u potpunosti odgovore projekmim zahtevima.
Za \TCme eksploataci;e pogona medutim neee biti uvck ostvareni projektni uslovi.
U prostorijama koje se zagrevaju UFT ostaje nepromcnjena, dok cc se spoljna tem-
peratura vazduha i astali uslovi koji uticu na toplotne gubitke, menjati u zavisnosti
od trenutnih meteoroloskih prilika.
U najvecem broju dana za vreme koriscenja postrojenja spoljnja tempera
tura i ostali uslovi bite takvi da cc potrebna toplota za grejanje biti manja nego za
projektne uslove. Ako bi postrojenje proizvodilo staIno koliCinu toplote koja od-
govara proiektnim uslovima bez obzira na umanjenc potrebc, to bi prouzrokovalo
dva nedostatka. Imali bi pregrevanje prostorija i veeu potrosnju gorivu ad porrcbne.
Znaci i pogorsanje stepena iskoriscenja postrojenja.
Csled ovog postrojenje treba projektovati i izvesti tako da ne dode do ovoga
tj. da se proizvodnja !Oplote mO:le 8to vise prilagoditi potrebnoj.
Kod vodenog grejanja regulisanje topiote u postrojcnju moze se postiti na
nekoliko naCina u zavisnosti toga kojim pa1'ametrima bi se to vrWo.
Regulisanje bi se, U stvari, v1'5il0 promcnom koliCinc topiote koju odaju
radijatori. Kolicina toplote koja se dovodi u radijator iznosi:
; Q = q ('d - '0) ,
,
[W] (9.1)
gde je q protok, td dovodna temperatura i to odvodna temperatura.
Posmatrajuci ovaj izraz vidi se cia se kolicina dovedene odnosno odare to-
plote, moze regulisati na jcdan od sledeCih naCina:
354
I, promenom razlike temperature razvodne i povratne vode pri konstantnom
protoku,
2. promenom protoka pri konstanmoj razlici temperature vode,
3. promenom protoka i razlike temperature istovremeno.
Prema mesru delovanja regulisanje maze bid mesno i centralno.
Mesna regulisanje se vrsi na mestu iskoriscenja a centralno u centralni, od-
nasno kotlarnici, za ceo sistem. Centralno regulisanje f@ povoljnije jer je ekonomic-
nije i jednostavnije za opsluzivanje i zato ga treba koristiti gdegod je to moguce.
U kucnim postrojenjima uglavnom se koristi centralno regulisanje promenom
temocrature razvodne vode u kotlarnici iIi u toplani odnosno podstanici aka je
mrda u zgradi prikljucena Za mreiu toplovoda daljinskog grejanja.
Temperatura razvodne vode se podesava u zavisnosti od spoljne tempera-
ture i drugih uslova kojl mieu na potrebnu toplotll za grejanje (vetar, sunce). Ako
00'
I
I
9
f
!
i
V
80
I ..... V
70 i
.....
60
I
50f-f- /
40
1/,
I !
j II
I !
20
I
!
I
I
I
I
I
0
- +20 +IS +10.S 0 -5 -/0 /5
spoyna
SIika 222 - Regulisan;e temperature
razvodne vode
bi ostale uticajc mogli smatrati neprome-
nljivim onda bi toplotni gubici neke pro-
storije bili srazmerni razlici unutrasnje i
spoljnje temperature. Kako temperatura
prostorije treba da bude konstantna, pot-
rebna toplota za grcjanjc ce biti direktno
srazmerna spoljnoj temperaturi tako da
hi ova zavisnost trebalo da bude linearna.
lvlanja ods!upanja ce biti od ovoga usled
promcne k (koefidjenta prolaza toplote)
radijatora i masene kolicine toplote vode sa
temperaturom .
Dijagram na s1. 222 pokazuje pri-
bliinu zavisnost temperature razvodne
vode od spoljne temperature kada je
projektna temperatura razvodne vode 90".
Tabela T -':""84 pokazuje ovu zavisnost
izrazenu brojevima.
T - 84 Zavisnost temperature grejne vode od temperature spoljneg vazduha
I
Spoljna temperatura !-20
1-15 i 10 -5
I
0 +5
!
10 ,! -i-- 15
!
,
1
!
!
Temperatura vode QC 90 82 75 62 60 51 45 35
--
'-
i
-- -- -- -- ii
raZ'mdna ipovratna 70 64 58 52 47 40 35 30
i
, __ ._!__
!
!
-
Odstupanja mogu biti veca U ovom dijagramu kada se uzmu u obzir i drugi
uslovi koji imaju uticaja na toplotne gubitke u prostorijama. Vetar i sunee mogu
imati znatan uticaj na potrebnu koliCinu toplote tako da proracunata temperatura
raz\,odne vade moze znatno da odstupa od one koja bi se racunala sarno prema
spoljnoj temperaturi. Zbog toga ovakav dijagram simi rukovaocu postTojenja za
pribliinu orijentaciju, s tim SiD ce pri njegovom koriseenju voditi i 0
'Uticajima kada to okolnosti zahtevaju. Ovde su uzete temperature za naJnepovolJnIJe
slucajeve.
355
Mada je veoma pogodno, centralno re Ii' "
na ceo sistem. Sarno u slucaju kada se pot sanJc ne maze uvek da se primeni
odnosu za sve potrosace centralno u I??onu menj a u is tam
Da bi se centralno regulisane rno 10 J.e ceo ovo!Jltl ':l svakom .. rezimu
sluca; onda je abieno da se po;troje;;e slstemlma .u
rCZlm rada. U grupe se svrstavaju npr POSt . . me grupe kOle ImaJu shcll!
- guJis .,,) .. . rOlenJa sa ISWm orijentacijom ( zon k
anJe ,sa IstIm vremenorn iskoriU:enja iii neki d . .V. " S 0
nstikama U OVOm pogledu. m ruglm ShClllm karakte-
Za odredeni rezim svaka od ovih gru a tr b d . .
mreiu tako da Se regulisanje moze vrSiti n p e d
a
a l!lla odvoJenu razvodnu
K d akvih " ezavlsno 0 druglh ogranaka po t . .
o ov . resenja osnovno regulisanje se vrsi na kotlov d s roJen)a.
grupu prema lokalnim potrebama (sl. 223), lI11a a opunsko za sVaku
y Ovo bl se regulisanje mogio
Arsltl promenom protoka podesa- C
,:anjem ventila. Medu- ----1-; 1
urn ova) naClfl ne daje potpuno :..
zadovoljavajuce rezultate pa se pri- - 91 -----, f t
menjuje bolje reSenje podesavanjem ' r Ij)
temperature razvodne vode za svaku a ' i Z
odvojeno. Ovo podesavanje se I, r - ... .;....;;.
. meSanjem razvodne vode iz 8 Z :
kotla III agregata podstanice sa de- K L _J I
lorn povratne vode. Ako je cirkula- I
dona pumpa ugradena u povratni v.. - - - - - - - -e-_..J
;rod, ova je meS,anje uprosceno jer
pumpa sluzl za cirkulaciju vade
1 U slstemu za mesanje. Podesavanje
odnosa razvodne i povratne vode od
potrosaca a sa time i temperatura
razvodne vode u pojedinirn grana-
rna, postize se pomocu
organa u obilaznom vodu. Reguli-
sanje moze da bude rueno iIi au-
tomatsko.
Ako se cirkulaciona pumpa
nalazi U razvodnom vodu onda
nije moguce os!variti mesanje is-
tom pumpom vee se za OVu svrhu
moraju postaviti odvojene pumpe
(shem.a na slici 224). Ckoliko ne
postoJc znatne razlike u potrebnim
Slika -:- Shema raspodele sistema na pottosacke
grupe sitcruh uslova radi centralnog regulisanja sa
pumpom u povratnom vodu
OJ: r11 J
, I I I
I I
'f rill :
f Y
1
I
I t I
[--:---- -l ;
-...l ___ ___ ..... _1
K
0--
Stika 224 - Shema sa pumpom u razvodnom vodu
pOjedin: grupe, za mesnnje se moze koristiti jedna zajednicka
. pro l.:'nom sva ?rupa treba da ima odvojenu pumpu za meSan' c.
Kod manJlh postroJellJa centralnih grc r. J
promenom temperature razvodne vode regu lSan)C se normalno vrsi
. ik ' =avanJem regulatora sagoreva 1
gonon a na kotlu prema njegovoj vrsti. Na primer kod k 1 7 v:. 1 1
temperaturi razvodne vode ot sa c,:r;um
kOJl zatlm automatski odriava ovu tcmpcranfru ... a, reguldto.ra,
nicima za kotlove sa tecnim iIi asovi . ,. . . S 1 rcgu aton na gono-
nije i jednostavnije. g Urn gon\ Ima ova) posao obavljaju jos sigur-
356
Shema regulisanja jednog manjeg postrojenja mesanjem povratne i razvodne
vade data je na s1. 225. Za hidraulicni uredaj regulisanja ovde je koriscen trokraki
ventU koji reagira automatski na termo-
stat prekq servo motara. Venti! se takode
o K
2
110.56
moze automatski regulisati i rucnim pu-
tern. Krak (1) je stalno otvoren dak se
krakovi (2) i (3) otvaraju i zatvaraju na-
izmenicno pri tome kad je jedan od njih
_____ L _______ _
Q5G G
potpuno otvoren drugi je zatvoren i ob-
muto. Temperaturska razlika razvodnc
i povratne vade je najveca kada je krak
(2) atvoren a (3) zatvoren. Kada je obrnu!
sluca; ne postoji razlika temperature izme-
du razvodne i povratne vade. T ermostat
moze biti postavljen napolju iii u nekoj prostoriji. Oba mesta treba izabrati taka
da nisu pod uticajem nuglih atmosferskih promena.
Slika 225 - Shema regulisanja mdianjem
povratne i razvodne vode
Regulacioni ventil kaka se vidi postavljen je izmedu kotla i cirkulacione
pumpe koja je u razvodnom vodu.
Kod veCih postrojenja, sa razlicitim grupama potrosaca, najeeSce se primenjuje
poluautomatsko regulisanje. Rueno iii potpuno automatsko regulisanje je redc
kod njm u primeni.
Ruena regulisanje sastoji se u tome sto rukovalac postrojenja podeSava tern-
peraturu razvadne vode odvojeno u svakoj grupi pritvaranjem iIi otvaranjem pri-
gusnog ventila u obilaznom vodu.
Kod poluautomatskog regulisanja umesto ovog prigusnog vcntila postavljen
je regulator temperature koji automatski podesava odnos protoka i oddava tempera-
turu razvodnc vade za koju ga podesi rukovalac postrojenja. Kod potpuno automat-
skog reguiisanja i avo podesavanjc regulatora temperature vrSi se automatski.
Automatsko regulisanje maze se reagovanjem regulatora bilo na termos-
tat koji je sffidten u unutrasnjosti prostorijc gde je potrebno oddavati odredenu
temperatu'ru, iii prema temperaturi spoljnjeg vazduha. Za vclike prostorije za koje
je preJvidcno odvojeno postrojenje iIi dovod mreze, uglavnom se koristi direktno
regutisanje pomocu termostata u prostoriji.
C postrojenjima koja sluze za grejanje veceg broja i sHenih prostorija (sta-
novi, kance1arije, ustanove i sL) pojavljuju se izvesnc teskoce u pogledu izbora
prostorii
c
u koju bi trebalo postaviti tcrmostat. U takvoj prostoriji trebala bi da
se temperatura menja sarno pod uticajem spoljnih meteoroloskih uslova. Ona ne bi
trehalo da ima nikakvih unutrasnjih izvora tap late (ljudi, masine, jaee osvetljenje
i dr.). Isto taka ova prostorija ne hi smcla da ima ni nenormalne toplotne gubitke
(veca propustljivost prozora i vrata, koja ne bi trebalo da Cine vezu sa prostorijom
U kojoj je razliCita temperatura, provetravanjc vazduha raztiCite temperature i dr.).
U ovahim prostarijama regutisanjc radijatora, kada se jednom izvrsi ne sme se
dirati.
Pod ovakvim uslovima rada moze se ostvariti pravilno zagrevanje razlicitih
prostorija jedne iste grupe.
Drugi naein regulisanju se izvodi postavljanjem spoljnjeg termostata koji u
zavisnosti od promena uslova koji uti(:u nll toplotne gubitke prostorije upravlja
regulatoroffi za podes3vunje temperature razvodne vode. Svukoj spoijnjoj tcmpera-
turi odgovara jedna temperatura ra:.:-;vodne vode i kod poluautomatskog reguli-
357
postrojcnja prate6 plOmenu spoljnc temperature i dlUgih uti-
ca!.a uredaj. na temper.aturu Po sV'akoJ promeni
o\lh uslova ove uredaJedoteratl U odgovara)ucoj polozaj. Kod potpuno
automatskog reguhsanja ovu ulogu potpuno preuzima spoljni termostat.
. :A..li kako se toplotni .gubici prostorije ne rnenjaju sarno pod uticajem promene
ten:perature vee 1 liSled drugih neee hiti dovol;no da spoljnji ter-
na temperaturu spolJn)eg vazduha veC treba da on obuhvati
1 o.sta.Ie Zb?vg svcga ovoga spoljni termostat se postavlja u spccijalnu kueicu
kOla 1m3 ,Iste. i prostorije za zagrevanje tj. da se greje na istu
1 na da )OJ se menjaju gubici toplote. Na taj naNn bice obu-
hvacem fakton kO)l UtlCU na potrebnu toplotu za grejanje i sve prostorije iste
grupe blce zagrevane na odredenu temperaturu. ,
ill . ili sistema centralnih grejanja
ogranak.a ill prostonJa danas postoje raznovrsni uredaji, ventlli
kOJl naro.''Sito i kod horizontalnih jcdnocevnih sistema
ltd. Vecmu ovih prolz\'ode 1 preduzeca u zemlji koja na zahtev dostavljaju pot-
rebnu ove s:rhe (IMV Ljubljana, Energoinvest - Sarajevo, Istra -
Kula, Hellos - BanovICl, GorcIlJe - Sombor i dr ,).
ODELJAK X
10. TOPLOTNI BILANS
Pokazatelj efikasnosti jednog termotehnickog procesa uopstc sc predstavlja
nekim koeficijemom iskoriScenja. Jedno kriticno posmatranje gubitaka upuc':uje
kojim mcrama i u kome obimu moze se termicki proces poboljsati.
101 POTROSNJA TOPLOTE
Utrosena toplota za zagrevanje prostorija odredena je koliCinom i toplotnom
moei goriva iii koliCinom i saddajern toplote nekog drugog sredstva kaje proizvodi
toplotu. Koliki se deo utrosene toplote pri tome stvarno iskoristi a koliki ode u
gubitke dasta je tesko tacna odrediti.
102 KORISNA TOPLOTA
Ovom toplotom nazivamo anu koja se uvodi prema odredenom rasporedu po
vremenu i koliCini u svaku jedinicu prostorije objekta koji se zagreva. Ovaj raspored
se ustanovljava iz natina koriscenja i zahtevane unutrasnje temperature objckta od-
nosno njegovih prostorija vodeCi racuna 0 promenama potrebne koliCine teplete
usled meteoroloskih uslova, temperature susednih prostorija i naeina zagrevanja.
Ni racunem a nl ispitivanjirna ne moze se precizno ustanoviti jedan takav idealan
raspored toplote za zagrevanje.
1z iskustva se zna da se moze postie} jedno odredeno zagrevanje prostorije
sa potpuno razlicitim toplotnirn intenzitetima, npr. U p0wcmenom pogonu sa
veeim dovodom toplote iIi u trajnom pogonu sa smanjenim dovodom toplote., a
pri tome da ugodnost bude podjednaka. Ne bi sc moglo na prvi pogJed utvrditi
koji bi od dva ova nacina bio ek:onomski celishodniji.
103 GUBleI TOPLOTE
Siie-ne teskoce se javljaju i kod definisanja gubitaka u toplotnim procesima,
bile da se vde racunski bilo cksperimentalnim putem. Ovi gubici se najjednostav-
nije utvrduju u centralama za proizvodnju iIi prctvaranje toplotne energijc. Kod
360
samostalnih kotlovskih postrojenja oni se odreduju pomocu koeficijenta korisnog
dejstva kotlova. Aka se ukljucuju i izmenjivaci anda treba uzeti U obzir i
gubitke u njima. "Ckoliko ovim gubicima dodama i eventualne energetske gubitke
i u drugim uredajiina termocentralc, onda se maze gavoriti 0 ukupnom stepenu
korisnog dejstva termocentrale.
Posle ovoga nastaju gUbici usled razvouenja toplote i to kako u glavnim taka
i u kucnim vouovima. iUZQ pojedine cevi prolaze kroz zagrcvanc prostorijc) auda se
njihova odavanje taplate jednim delom iskoristi. Izvestan deo toplote koju odaju
cevi polozene kroz podrumc i tavane iskoristiti se takodc jer se time smanjuju to-
plotni gubici prostorija koje su njima ogranicenc. Ovi gubici u razvodenju toplete
mogu se priblizno izracunati a nekad i meriti.
Treba imati jos u vidu i gubitke koji nustaju prilikom deponovanja teplote
na lieu mesta, Ovi gubici se 1_3vljaju kod:
a - pregrevanje prostorija za vreme zagrevanja
b - ncpozeljnog odavanja toplote
C - odavanje topiote prcma prostorijama koje se nikako iii nepotpuno
zagrevaju.
Gubici pod a i b nastaju liSled nepotpunog regulisanja jaCine proizvodnje
toplore u centrali (kotlarnici), Ovo moze nastati lisled nepodobnog prilagodavanja
naCina zagrevanja i temperature razvodnc yode (iii drugog toplotnog fluida) klimat-
skim uslovimu, pogrdnog razvodenja prcma podgrupama, netacnog dimenzionisanja
grejnih povrsina itd. Dalje, ovi gubici se povcc;waju i ncdovoljnim regulisanjem
radijatora prema stvarnim potrebamu, Gubici pod b zavise jos i ad inercije sistema
kako i od podobnosti regulisanJa proizvodnje toplote, Na gubitke pod c znatno
miell greske u pl::miranju i dimcnzionisanju grejnih povrsina.
Efe1..'1:ivni gubici prilikom proizvodnje i prenosenja toplote se nc mogu izbeti
ali sc gubici kod deponovanja toplote mogu ograniciti podobnom konstrukcijem
i izvodenjcm grejnog postrojenja i pravlinim rukovanjem pogonom.
BrizIjivim rUkovanjem iIi primenom odgo"urajucih uredaja za regulisanje
mogu se prvenst\'cno smanjiti gubid pri deronovanju toplote. U pojedinim sluca-
jevima njih je teska i raCunuti i meriti. Slil::a 0 njihovom znacaju dobija se posma-
tranjem temperature u vise prostorija jednog zagrevanog objekta. Prekoraccnje
srednje temperature u unutrasnjosti zgradc U odnosu na nominalne predvidene
\'rednosti oznuCuvu gubitke pri deponovanju toplote i daje, iz razlike unutrasnje
i spoijne temperature podatak 0 povecanju troskova \1.<;led pregrejavanja.
Cesto sc moze dokazati da se mogu postlei ustede boljim regulisanjem jaCine
zagrevanja, npr. uporedenjem potrebne kolicine teplote jednog gre;nog postro-
jenja pre i posle ugradivunja automatskog regulisanja, Samo u slucaju kada su svi
ostali uticaji, kao sto su stanje i rukoyanje postrojenja, iskoriicenje zgrade, klimat-
skih usloyu nepromenjeni, mogu se ocekivati bolji rezultati. Ali ovi preduslovi
u praksi se retko poklapaju.
104 STEPEN KORISNOG DEJSTVA GREjNOG POSTROJENJA
Prema oyome Sto je gore izlozeno izlazi da se korisna toplota ne moze pouz-
dane odret.1iti bila neposredno bilo posredno toplotnim bilansom utrosene i izgub-
Ijcne toplote, Stcpen korisnog Jejstvu celokupnog grejnog postrojenja kao tehnicka
dcfinicija ovim gubi svojc prm'o zl1ul:cnje, Jedino za delimicne procese, kao npr.
iIi izmenu taplote, a kod vecih postrojenja i za razvod roplote, stepeni
konsnog dejstv3 se mogu definisati i proveriti.
II DEO
PRIMENA SUNCEVE ENERGIJE
U
GREJANJU I KLIMATIZACIJI
ODELJAK XI
11. SUNCEVA ENERGIJA
HI V AlNm PODACI 0 SUNCU I NJEGOVOJ ENERGm
Sunee je- nama najbliZa zvezda i udaljeno je od Zemlje aka 150 millona kilometara.
Predstavlja ogromnu usijanu gasovitu kuglu precnika I 392 000 lan. Spoljni sloj Sunea
sastoji se od oko 75% vodonika, 23% helijuma i 2% ostalih usijanih gasova pod velikim
pritiskom. Masa Suuca lznosi oko 2 10'0 kg, zapreruina 1,41 . 10" m' , tako da je
njegova srednja gustina 1400 kg m' , Ito znaci da je srednja gustina Suuca 1,4 U odno-
su na gustinu vode, a 0,25 U odnosu na srednju gustiou Zemlje. Sunee se obrce aka
svoje ose take da njegova sidericna rotacija na ekvatoru iznosi 25, a na JX.llu 33 dana,
sto pokazuje da ono nije u cvrstom stanju. Ovo se moZe utvrrliti pracenjem kretanja
Suncevih pega na njegovom ekvatom i polovima. Sunee se nalazi u cetvrtorn agregatnom
stanju nazvano plazmom, koje se sastoji cd kompletnih atoma, jona i elektrona eleme
nata koji se nalaze u SUllell na visokoj temperaturi i velikom pritisku.
Temperatura Sunca na povrSini iznom eka 5800 K, a u njegovoj unutrMnjosti
raste prema centru i dostiZe do 15 miliona stepeni.
Ovako visoka temperatura pokazuje da Suncevo jezgro predstavlja u stvari tenno-
nuklearni reaktor ogromnih dimenzija u kome se razvijaju nuklearni procesi fuzije.
Svake sekunde se u jezgru Sunca oko 600 miliona tona vodonika pretvara u 596 m i ~
liona tona helijuma. Razlika u masi od m = 4 miliona tona se po poznatoj Ajnstajnovoj
jednacini E = m c
2
, gde je c = 3 . 10' ill S-1 brzina svetlosti, pretvara u energiju. Jednos
tavan racun pokazuje da ova energija iznosi:
E=mc' =4 10' 10' kg (3 10' ms')' = 36 .10" kgms' m=
= 36010" Nm = 360 10" J.
Ovoj energiji odgovara snaga od 360.10
24
W = 360 1 0 1 l ~ MW (tn stotine sez-
deset triliona megavata), kOja se svake sekunde oslobada na Suncu.
Prema Stefanu (Stefan) i Bolcman (Boltzmann) 1 cm
2
Sunceve povrline izraci
svake sekunde u kosmos oko 6,3 kJ energije. Utvn1eno je takoue da energetske rezerve
Sunca iznose 1,8 10
41
MJ, a njegovo godiSnje odavanje energije 1,2 10
z
MJ. Odatle
izlazi da energetske zalihe n. Suucu lznose 1,510" godina = 1510" godina (15
bilion. godina).
364
112 RASPODELA ENERGIJE NA ZEMUI
Celokupna energija na Zemlji, izuzev nuklearne i geotermalne, patite od Sunca.
Sunceva energija koju prima nasa Zemlja i njena atmosfera toliko je ogrorrma da u toku
sarno petnaest dana iznosi onoliko kolike su zajednicke rezerve energije uglja i nafte u
svetu, Posto je ova energija omogucila postanak zivota na Zemlji i njegovo odrfuvanje,
korisno je da se razmotri raspodela Sunceve energije na Zemljinoj povrsini i u njenoj
atmosferi.
Od ukupne energije (100",0) koja dospeva na Zernlju i njenu atmosferu oko 30%
se refiektuje od atmosfere i ZemIjine povdine panova u kosmos. Odnos izmedu upadne
vidljive svetlosti i difuzno reflektovane, naziva se albedo. Poste se Sunceva svetlost
reflektuje od raznih objekata okoline, pored direktnog i difuznog zracenja Sunca pri
odreoivanju mikroklime jedne sredine potrebno je da se uzme u obzir i albedo Zemlje,
Reflektovanje Suncevih zraka na razlicitim povrsinama Zemlje je razlicito i stoga albedo
Zemlje ima promenljive vrednosti.
Kameniti i peskoviti predeli, zuatno zemljiSte, livade, sume, povrsine reka, jeze-
ra i mora razlicito reflektuju Sunceve zrake pa stoga albedo Zemlje na ovim mestima
ima razlicite vrednosti. Povr1iine prijenmika Sunceve energije na Zemlji zauzimaju raz-
licite polozaje u prostoru, pa uticaj albeda okolnih predmeta treba da se uzme u obzir.
Tteba imati na umu da albedo oblaka iznosi oko 75% ukupnog albeda Zemlje. Napomi-
pjemo da je albedo odigrao znacajnu ulogu pri odreaivanju sastava povrsine Meseca pre
Ilea0 sto su kosmicke letilice i covek dospeli na Mesee. U tu svrhu albedo Meseca je
uporeaivan sa albedom Zernljine povrSine. Dobijeni rezultati dobra se slazu sa neposred
no dobijenim savremenim rezultatima.
Gotovo polovina (oko 48%) od ukupnog Suncevog zracenja nakon zagrevanja
atmosfere i gornje povrsine Zemlje, nevidljivim infraervenim zracenjem kao toplota
vraca se u kosmos. 0 ovoj cinjenici treba voditi racuna u primeni Sunceve energije.
Ostatak Suncevog zracenja (ako 22%) tro1ii se na obrazovanje oblaka isparavanjem
vade na pOVIsmi Zemlje iz kojih vodeni talozi padaju na Zernljinu povrsinu pri cemu
oslobodena toplota izraCi u kosmos. Tako se isparavanjem voda mora, jezera i reka
abrazuje kruzni tok isparavanja - kondenzovanja - padavina - snage tekuee vode.
Vazdusna i morska strujanja, vetrovi i talasi, su takode poslediea Suncevog zracenja i
njihova energija, kao indirektna Sunceva energija, moze se prakticno iskoristiti.
Jedan mali deo (oka 0,1%) ogromne Sunceve energije koja dospeva na Zemlju
iskoriScen je u postanku i odriavanju fotosinteze biljaka, a time i za nastanak fosilnog
goriva, ugija, nafte i zemnog gasa. Fotosinteza je pretvaranje svetlosti u hemijsk
u
ener-
giju u biljkama posredstvom hlorofila zelenog Usta. Dna je pokretacka snaga za rast
biljaka, a time i svih iivih biea, jer su bi1jke i drvo energetski izvori za hranu i grejanje.
Sem toga, ugalj je postao od ostataka biljaka sakupljenih u barama za vreme karbonske
ere. Vrenjem organskih materija u toku milenijuma na dnu jezera i mora nastali su naf-
ta i zemni gas. Prema tome energija fosila je u stvari indirektna Sun6eva energija nasta-
la akumulacijom Sunceve energije tok.)m stotine miliona godina.
365
113 ENERGIJA SUNCEVOG ZRACENJA NA GORNJOJ GRANICl ATMOSFERE
Zemlja se krece oko Sunea srednjom brzinom od 30 kms-
1
i prima navedenu
energiju Sunca putem elektromagnetnih talasa ciji spelctar odgovara spektru zracenja
.psolutnog crnog tela zagrejanog do 5800 K.
Pri odredivanju energije koju Zemlja prima od Sunca treba razlikovati energiju
koja dospeva na gornju granicu Zemljine atmosfere 'i, energiju koju prima Zemljina
vISina. Zbog veUke udaljenosti Zernlje od Sunc. i malih dimenzij. Zernlje U odnosu
na dimenzije Suncevog sistema i kosmosa, gornja granica Zemljine atmosfere prima
polovinu milijarditog dela ukupne energije koju izraci Sunce u jednoj sekundi
sto iznosi:
360 10
24
J
10'
1
2
= 180 10" J
Ova energija odgovar. snazi od 18010" W = 180.10
'2
kW koja je toliko og
romna, da se tesko moze shvatiti bez uporeaenja sa poznatim energijama na Zemlji.
Prema statistikama, ukupna energija u jednoj sekundi koju daju sve elektrane na Zernlji
kada rade u punom pogonu, iznosi oko 1,5 . 10
9
kJ Gednu i po milijardu kilodzula)
!ito odgovara snazi od 1,5.10
9
kW Gednu i po milijardu kilovata). Prema tome, snaga
koju Zemlja prima od Sunca na gomjoj granici svoje atmosfere, oko 120000 puta je
Sa od snage koju daju sve elelctrane danaSnjeg sveta karla se nalaze u punom pogonu!
Kada bi se iskoristio sarno 120000. deo ove Sunceve energije covecanstvo bi bilo obez-
bedeno energijom koju danas daju sve elektrane u svetu.
Salama konstanta
Rao sto se vidi za teorijska i prakticna istraZivanja primene solarne energije, vazno
je da se odredi snaga Suncevog zracenja na gomjoj granici Zemljine atmosfere.
Snaga Suncevog zracenja koja dospeva na 1 m
Z
povrsine izvan Zemljine atmos-
fere upravno na pravac Suncevih ZIaka, naziva se solarnom konstantom.
Vrednost solarne konstante odredivana je na razne nacine od pocetka ovog veka,
a narocito poslednjih 50 godina. Koristeci balone, avione i satelite u najnovije vreme,
istraiivaci su utvrdili da vrednost solarne konstante iznosi:
Sk = 1373 20 Wm-
2
Korektura 20 je izvrsena zbog toga se Zemlja pri svom kretanju oko Sunca
ne nalazi uvek na istom odstojanju od Sunea: u zimskom pedodu je na manjem, a u let-
njern na vecem odstojanju od Sunea. U praksi se za solarnu konstantu uzima vrednost
Sk = 1353 Wm-
2
= 1,353 kWm-2, pribliino 1,4 kWm-
2
.
114 SNAGA SUNCEVOG ZRACENJA NA POVRSlNl ZEMUE
Na povrsinu Zemlje dospeva manja snaga Suncevog zracenja zbog refleksije i ap-
sorpcije Suncevih zraka u Zemljinoj atmosferL Stoga ova snaga zavisi od duzine puta
koji Suncevi zraci predu kroz atmosferu i kvaliteta atmosfere.
366
Utvrdeno je da 1 m' horizontaloe pomine na Zemlji prima maksimaloo oko
1 kW Sunceve snage leti u podne kada je put Sunc:vih zraka kroz atmosferu najkraci.
PIema tome, u atmosferi se intenzitet snage Suncevog zracenja smanji za aka 400 W.
D. se bolje shvati ova snag. naves6emo nekoliko primera. Sn.g. od 1 kWm"
u stvari znaci da na 1 m
l
Zemljine povrSine pod navedenim uslovima dospe energija
od jednog kilovatc ... (! kWb). Potrebno je d. se odredi poviSenje temper.ture At za
201 vade kada se upotrebi 1 kWh -1 energije. Iz paznate jednacine za kolicinu toplote
Q = c mAt, gde je Q = 1 kWb = 3,610' J, masen. kolicin. toplote vode c = 4187
J.i(g-l K-
1
, masa vade m::: 1 kg. izlazi:
A t = ~ =
cm
3,6 10' J
4187 Jkg
1
K 1 .20 kg
= 43K
To znaci da je dobijena kolicina Sunceve energije dovoljna da kolicini vode od
201 povisi temperaturu za 43 K, odnosno, 43C. Ako se navedena kolicina vode uzme
iz vodovoda {lsoe), njena se temperatura povisi do S8C, karla je najpodesnija za u p o t ~
rebu. Na isti nacin moze se odtediti povi.Senje temperature i drugim materijalima zag-
revanjem energijom od I kWh.
Napominjemo jo! da koriScenjem energije od 1 kWb elektricna sijalic. snage 100 W
sveill 10 caseva, frlZider od 125 W koristi se 8 casova, emobell televizor od 200 W
radi 5 casova, pegla (1 kW) moze se koristiti 1 cas, maSina za pranje rublja (4 kW) moze
da pere IS minuta, itd.
Medutim. treba imati II vidu rla je snaga od I kW koja se najcesce koristi u praksi,
sarno teorijska i priblizno vazi za naSe krajeve. lntenzitet Sunceve energije je prornen-
Ijiva velicina i zavisi od mnogih faktora, kao sto su pravac prostiranja Suncevih zraka,
godiSnje doba, trajanje Sunceve radijacije (obdanica), ugla Sunca (doba dana), orijenta-
cije pomine na -koju padaju Suncevi zraci i meteoroloskih uslova. Ukratko cerno raz
motnti uticaje ovih faktora.
115 PRAY AC SUNCEVIH ZRAKA I ATMOSFERSKA PROPUSTLJIVOST
Zemaljski (terestrijalni) intenzitet radijacionog ,nopa Suncevfu zrska zavisl od
pravca Suncevih zraka kojim oni prolaze kroz atmosferu. Za odredivanje atmosferske
propustljivosti potrebno je izvditi uporedenje terestrijalnog intenziteta radijacionog
snopa i ekstraterestrijalnog (vanzemaljskog, izvan atmosfere) za isti snop.
Najjednostavniji metod za izracunavanje atmosferske propustljivosti solarne radi-
jacije za vedro nebo sastoji se u primeni Buzerovog (Bouger's) zakona:
I Ib = 10 , e
km
I
gde je:
h terestrijalni intenzitet radijacionog snopa,
J 0 - ekstraterestrijalni intenzitet radijacionog snopa,
k - apsorpciona konstanta atmosfere,
m - nedimenzionisana duzina puta Sunceve svetlosti
"odn9s vazduha i mase".
(11.1)
kroz atmosferu i zove se
367
Vrednost nedimenzionisane duZine puta m = cosec<x Sunceve svetlosti kroz atma-
sfem evidentnaje iz slike 226, dakle:
m=R =
AP
Iz jednacine 11.2 i slike 226
sledi:
za a: = 90 kada je Sunce
coseca
SUNCE
u zenitu,m= 1. A B
za a: = 60, tj. kada je visi-
n. Sunca 60, m = 2/0
- za 0< = 30, tj. kada je visi P
na Sunca 30, m::: 2
- za a: ::: 0, tj, kada je visina
Sunca 0 , m = 00
Iz jednaeine (! 1.1) vidi se d.
je u poslednjem slueaju (0< = 0),
terestnjalni intenzitet r'diiacionog Z EMLJA
snopa Ib = 0, sto je razumljivo, jer
su tada Suncevi zraei paralelni sa Slika 226
Zemljinom povclinom.
(11.2)
Srednja atmosferska propustljivost Tatm je defmisana odnosom terestrijalnog
intenziteta radijacionog snopa i ekstraterestrijalnog intenziteta radijacionog snopa, dakle:
I _ Ib I
[ Tatm = 10 I (11.3)
Na osnovu jednacine (11.3) terestrijalni intenzitet radijacionog snopa bi6e:
(11.4)
Jednacine (11.1) i (! 1.2) se mogn konstiti sarno za cisto nebo u standardnoj at
mosferi kOja nije zagadena.
Kada u atmosferi ima cestica prasine i vodene pare, prema Hottel-u se koris1i mo-
dificirana jednacina propustljivosti: .
(11.5)
gde Sll ao, al f k funkcije sarno visine i vidnom, a 0: je ugao solame visine.
116 ZAVISNOST OD GODISNJIH DOBA
Pravac prostiranja Suncevih zraka prerna Zemlji zavisi od godiSnjih doba kOja
nastaju kao posledica nagiba ose Zemljinog obrtanja prema Suneu. Zemlja se obrce
oko svoje nepomicne ose postavljene u pravcu sever - jug kOja je nagnuta prema ravru
368
svoje putanje aka Sunca pod uglom od 23
Q
27' i zadrfava isti pravac u prostoru. Zbog
godBnjeg kretanja Zemlje aka Sunea, poloZaj Zemljine- ase U odnosu na pravac Sunce-
vih lIaka stalno se menja.
Za vreme letnjeg solsticaja (21. juna), kada je Zemljina osa usmerena prema Suncu,
severna Zemljina polukugla prima najviSe Suncevog zracenja. Dani su dun od naci, a
na sevemom palu Sunce gotovo ne zalazi ispod horizonta. Ugao Suncevih zraka prema
horizontu na 45 seveme geografske sirine ovog dana u podne iznosi IX = 66,5 (sl. 227).
DuZina puta svetlosnog zraka kroz atmosferu A C tada se najvBe priblitava naj1cracem
putu kroz atmosferu AB, tako da odnos ovih puteva iznosi A C lAB = 1,08, sto zna6i
da je put svetlosnih zraka Sunca u podne ovog dana samo 8% dun od najkraceg puta
kraz atmosferu, pa je smanjenje Suncevog zracenja najmanje.
21.VI 21. 111 i 23. I x 22. XII
Gornja granica atmosferc
E
ATHOSFERA
horizontalna povrsina u posmatranom mestu A
-----A',-- --
nivo mora (0 m)
Slika 227
Na dan proletnje i jesenje ravnodnevice 21. marta i 23. septembra, Suncevi zraci
se prostiru pod pravim uglom na Zemljinu osu. Svi delovi Zemlje imaju tada jednaka
trajanja Sunceve radijacije i dan je jednak noei. Ugao Suncevih zraka prerna horizontu
na 45 severne geogrrlske sirine iznosi ~ ;:. 43. Odnos duzine puta svetlosnog zraka
kroz atmosferu AD prema najkracem putu kroz atmosferuAB sada iznosiAD/AB:::: 1,45
sto znaci da je put svetlosnog zraka Sunca u podne ovog dana za 45% ill oko 1,5 puta
dun od najkraceg puta kroz atrnosferu.
Na dan zimskog solsticaja 22. decembra Zemljina osa je usmerena od Sunca i tacia
juzna Zemljina polukugla prima najviSe Suncevog zracenja. Na njoj tada dan traje duze
od noei, a na jUZnom polu Sunce ne zalazi. Ugao Suncevih zraka prema horizontalnoj
povrsini na 45 seveme geografske sirine iznosi 'Y = 19,5. Odnos duzine puta svetlosnog
zraka kroz atmosferu AE i najkraeeg puta kroz atmosferu AB sada iznosi AE / AB :::: 2.9
iao znaci da je put svetlosnog zraka Sunca u podne ovog dana za oko 200% ill 3 puta
dun od najkraceg puta kroz atmosferu.
Na osnovu izlozenog moze se zakljuciti da je pIi prolazu Suncevih zraka boz at-
mosferu, najrnanje smanjivanje Suncevog zracenja na Zeroljinoj povrsini leti, a najvece
zimi, Kao sto cerno videti ova je jedna od teSkoca u primeni Sunceve energije,
117 VREME TRAJANJA OBDANICE I UGLOV\ POLOZAJA SUNCA
ZA GEOGRAFSKU SIRINU OD 45
Intenzitet Suncevog zracenja na povrsini Zemlje zavisi od vremena trajanja sijanja
Sunca u toku dana (obdanice) i uglova Suncevih zraka prema horizontalnoj ravro. Obe
369
ove velicine ,su veoma promenljive i to ne sarno u toku godine, godiSnjih doba i pojedi-
nili meseci, vee i tokom svakog dana za jedno odredeno mesto na Zem1ji. Sem toga za
prakticnu primenu Sunceve energije vaZno je da se prati polofaj Sunca na njegovoj
prividnoj putanji oko Zemlje u toku godine za odredeno mesto na Zemlji u kome se pla-
nita korueenje Sunceve energije, '
Ovde ce se samo orijentaciono tabelarno i dijagramski prikazati vreme trajanja
obdanice. uglovi polozaja Sunca i prividne Sunceve putanje U odreaene sate tokom go-
dine za geografsku sirinu od 45.
T- 85
I . I I
J I I I
I Iii i iii I IV i
i i
I XI ! Xlf
1
IX I X
) I
, ,
v I VIJ: VII
I
U 6 A a SUN C 4 u
U gomjem delu tabele T - 85 dato je vreme iz1aska i zalaska Sunea kao i trajanje
obdanice za odredene dane i casove tokom godine. Iz tabele se vidi da je vreme trajanja
obdanice najdliZe u junu, a iduei unapred prema decembru i unazad prema januaru
simetricno i ravnomemo postaje sve kraee. Najkraee vreme trajanja obdanice je u de-
cembru. Kada se uzme u ohzir i da je u decembru najveea duZina puta svetlosnih zraka
kroz atmosferu, onda je razumljivo cIa ova koincidencija predstavlja cinjenicu koja
zadaje teskoce u prakticnoj primeni Sunceve energije. Iz tabele se takode vim da za me-
sece izmeau marta i septembra. u prolece i leto, obdanica traje od 12-15 casova, dok za
ostale rnesece, jesen i zimu, od 8-12 casova. Kao sto se vidi, Sunce najkrace sija baS ta-
da kad je najpotrebnije, sto predstavlja takoae nedostatak u primeni Sunceve energije,
U donjern delu tabele T - 85 dati su uglovi Sunca prema horizontu u toku godine
po meseeima za svaka 2 casa odreaenog dana. Iz tabele se vidi da su ovi uglovi veci u
proletnjim i letnjim mesecima. a manji u jesenjim i zimskim. Posto su za rnanje uglove
duZine puteva svetlosnih zraka kroz atmosferu vece i ovo se negativno odraiava na prime-
nu Sunceve energije, cernu treba voditi racuna pri konstrukciji i postavljanju prijem-
nika Sunceve energije u praksi.
370
Prilikom dosadalnjeg iz1aganja nagIasili smo na pojedinim mestima da iznesene
cinjenice vUe za mesta eija je geografska sirina 45, kao sto su Beograd i Novi Sad.
IduCi prema ekvatoru, uslovi za konscenje Suneeve energije su sve povoljniji, dok su za
hladnije seveme pre dele nepovoljriiji, jer Suncevi zraci padaju sve kosije. MeClutlm, U
krajevima bliZim sevemom polu obdanica traje sve duZe i time se kompenzuje slabljenje
Suneeve energije zhog veee duZine puta kroz .tmosferu. Stog. se i u ovim kr.jevim.
koristi Suneeva energij. za dobijanje tople vode i zagrevanje stanova (na prtmer, Svedska).
118 DI1AGRAMI UGLOVA POLOZAIA SUNCA U ODREDENE SATE I PRNIDNn!
SUNCEVrn PUTANJANANEBU TOKOM GODiNE ZA ODREDENE SATE
NA 4S 0 GEOGRAPSKE SIRINE
Podaci 0 ugiovima polotaja Sunca U odreaene sate tokom go dine dati u donjem
delu tabele T - 85 mogu se ociglednije prikazati pomocu dijagrama. Na apscisnu osu
pravougiog koordinatnog sistema
naneseni su pojedini meseci, a na
ordinatu ugao a u stepenima
i
81
70
1
60!
50j
ji odreauje pololaj Sunca u po.
jedinim mesecima za svska dva
easa od 818 easova.
Na slici 228 prikazan je di
jagram prividnih Suncevih putanj.
na nebu tokom godine za
Gene sate na 45 geografske Si-
tine. lz dijagrama se vidi velika
promenljivost Suncevog zracenja
koje kraz atmosferu dospeva na
Zemljinu poVliinu tokom godine.
Prateci prividne Suneeve putanje
u pojedinim mesecima za odre-
<lene sate u toku dana mogu se odrediti velieine odgovarajucih ug!ova koje Sunce e!ni
sa horizontalnom poVliinom za odreaeno mesto u datom trenutku. Vidi se da najkr.
tim obdanicama u zimskim mesecima odgovaraju najrnanji nagibni uglovi Suncevih zra
ka prema horizontalnoj povnini i stoga u to vreme dospeva najmanje Sunceve energije
na Zemljinu poVliinu.
119 ZA VISNOST INTENZITETA INSOLACIJE JEDNE POVRSINE
OD NIENE ORIJENTACUE U PROSTORU
Do sada smo razmatrali intenzitet -SIlage Suncevog zracenja na horizontalnoj povr*
!ini Zemije. Meautim. u praksi poVliine koje prim.ju Suneeve zrake nisu honzontalne,
vee zauzimaju razlicite polozaje u prostoru. Vee je poznato da neka povrllina na zemlji
yrim. maksimalnu snagu Suneevog zraeenja kada Suneevi zraci najkraeim putem kroz
371
atmosferu dospevaju na posmatranu povrsinu. odnosno padaju na nju normalno. Tako
se javlja vearna vaunt ali komplikovan problem odreaivanja ugla maksimalne insolacije
neke povrSine u prostoru, pri cemu se ugao Sunca preroa horizontalnoj ravni stalno
menja u toku dana, a povrsina moze da zauzima razlicite polo.zaje u prostoru.
Na slici 229 prikazan je dijagram iz kojeg se mogu odrediti azimut i visina Sunca u
svakom trenutku za jedno odreileno mesta i vreme trajanja osuncanosti nekog objekta
u toku dana.
Kako .. I:otirti
L It dijagrama 10 mogu od,ediji azimut i v;'m. Slln"" " "'''kom
marta me"""" U 9 Cawv', O2.;m,,(
2. Ako se fasada nekog "hjckt. po,ta.; p,ema ""ojoJ orijenlaciji u
cent..,- krugoya, mMe se oclla!! doh> dana u kome je [.sada o.",mca_
na, odnosuo mok so dobW podat"" kada je U "'net, Ako ic r.sada
ohenllt. PA'm" jugOtapadu, kroz Cent"' '" poy!ac! p""" koj. se
poklapa '" kOJl oznacavaj" "",mute )35" j 3 15, U
mar!), fa",da dobij' ",un"'''J" u 9,10 ca",ya, kojc (r"" svc do Ul-
laska u 18 c",ova,
3, Na ilijag;amu '" mOle prafi!i uu!im traj""i,' tokom go-
1 worne Itl ...,,,,, ; ula ... a SUI>Ca_ 1) J""u ,u dam najdu!"
od 4,30 do oko 19,30 dokje lraj.njc dona" deeembru ne'I"
dufe od 8 t.rova,
Slika 229
Ovde ee se izloziti teorijsk:o odredivanje srednje vrednosti insolacije povrSine u za
visnosti od nagiba Suncevih zraka koji padaju na OVU povrSinu.
372
Aka se sa Eo oznaci Sunceva energija koju u jednoj sekundi priroi povrsina AB
(s!. 230) na koju Suneevi zrad padaju normsino, onda ce jednaka pOvrSina AC = AB
B
primiti manju kolicinu Sunceve energije kada
Suncevi zraci padaju na nju pod nekim uglom
a manjim od 90. Ovo je razumljivo, jer prema
sliei 230 insolacija povrSine AC odgovara inso-
laeiji povrSine AD. Iz slike izlazi relacija:
AD = ACsino< = AC cos (90' -a)=
A ' =ABcos(90' - a) (11.6)
Slika230
Kada se Sunceva energija koju primi povr-
sina AD, odnosno povrSina AC u jednoj sekundi
oznaci saE, a za povrsinuAB sa Eo, onda se iz poslednje jednacine dobija:
E = Eo oos(90' - 0<)
(11.7)
Ako se POvrSinaAC=AB oznaei sa S,ondaje Eo =SE" gde jeE, = 1,373 kWm-'",
'" 1,4 kWm-' solama konstanta. Zamenom vrednosti Eo u jednaeinu (11.7), izlazi
E=S[m'].1,373kWm-'oos(90' -0<), ili pribllino:
E = 1,4S cos (90' - 0<) [kW] (11.8)
. Iz jednacine (11.8) moze se dobiti kolicina energije u sekundi, odnosno sluga,
kOJU od Sunca prima povrSina S u prostoru nagnuta prema horizontalnoj ravni pod ug-
lorna.
Izracunavanjem povrsme S u m
2
i odredivanjem
ugIa a: moze se odrediti snaga u kW koju od Sunca
prima S, odnosno njena insolacija.
Iz slike 231 se vidi da izmeilu nagibnog ugla
pomine S predstavljene duzinom A C prema hori-
zontalnoj ravni, nagibnog ugla 'Y Suncevih zraka
prema hOrizontu i ugla a: pod kojim Suncevi zraci
padaju na povrsinu AB, postoji veza:
a + + 'Y = 180' (11.9)
c
A
SIlka 231
Na osnovu jednacine (11.9) za odredeni nagibni ugao J3 povrsine AC prema hori-
zantu, i poznate nagibne uglove 'Y Suncevili zraka prema horizontalnoj ravni, moze
so odrediti ugao 0: pod kojbn Suneevi zraci padaju na posmatranu povrSinu. Iz jednaCi-
ne (11.8) moze se tada odrediti insolacija povrSine AC za odreileno vreme.
Posto je za dobijanje sto ve6e energije Sunca na odreaenoj povrsini Zemlje
rebno da ugao a bude sto bliZi pravom, u daljern izlaganju cerno videti kako se to prak-
tii;no postiie izborom ugla
373
1191 MeteoroloSki uticaji
Pored svega Sto smo do sada naveli treba irnati u vidu da stvarna Sunceva energija
koja dospeva na Zemljinu POvrSinu zavisi od meteoroloSkih usleva na odredenom mes
w
tu. Ovi uslav! su veoma promenljivi i za jedno odreaeno mesta u toku godine, pojedi-
nih godimjih doba pa cak i tokom jednog dana. MeteoroloSke stanice sirom sveta redov-
no proucavaju meteoroioske uslove. ali ne postoje pouzdani padaci za sua podrucja
i vei interval vremena. Stoga su potrebna stalna i viSegodiSnja merenja svih elemenata
koji odreiiuju meteoroloSke uslove u UZim podrucjima tzv. mikroklimu.
Zbog toga je zaprimenu Suneeve energije u jednom mestu, pored ostalog potreb-
no da se obrati paZnja i na mikroklimu toga mesta.
Cistoca atmosfere bna znatnog uticaja na rasipanje (disperziju) direktnog Sunee-
vag zracenja. Cak i za vreme vedrih dana, na putu kroz atmosferu, direktni Suncevi
zraci se msipaju na molekulima vazduha i milcroskopskim cesticama koje lebde u at-
mosf'eri (aerosoli), od cega potice plavetnilo neba. Oblaci, vodene kapljice, vodena
para i magla u atmosferi predstavljaju velilcu prepreku za prodor direktnih Suncevih
zraka na povrsinu Zem1:je. 0 svemu tome treba voditi racuna pri odredivanju mikrokli
me za mesto na kome se predvida prakticno koriScenje Sunceve energije.
119-2 Komponente SUncevog zracenja
Treba imati u vidu da na Zemljinu POvrSinu dospevaju dye komponente Suncevog
zracenja i to jedna kOja dolazi direktno od Sunca i naziva se direktno Suncevo zracenje
i druga. koja nastaje rasipanjem direktnog Suncevog zracenja u atmosferi poznata pod
imenom indirektnog iii difuznog Suncevog zracenja. Zbog veceg broja oblacnih i mag-
lovitih dana u zimskom periodu yeti dec Suncevog zracenja dospeva na Zemlju U ohli-
ku difuznog zracenja. Medutim. difuzno Suncevo zracenje postoji uvek u atmosferi,
cak i u najvedrijimi_danima. sto je- razumljivo kada se uzme u ohm rasipanje Suncevih
zraka na molekulbn'a vazduha i aerosolima. Ovo difuzno zraeenje dostite nekad i do 10%
direktnog Suncevog "zracenja.
Da bi se stekao utisak 0 odnosu difuznog i direktnog Suncevog zracenja na jednom
odre<lenom mestu. naves6e se rezuitati nekih merenja.
Na odredenorn mestu 45 seveme geografske Sirine u letnjem periodu 15. juna
kada je obdanica najduZa, izvrsena su roerenja direktnog i difuznog Suncevog zracenja.
Merenja su vrsena po tri uzastopna dana za tri razlicite meteoroloSke situacije u ovom
mestu.
Utvraeno je da je suncanog dana sa najcistijom atmosferom na Zemljinu povrSi-
nu dospelo 8,4 kWh direktne Suneeve energije i 0,75 kWh difuzne Suneeve energije.
Kao sto se vidi i avog suncanag dana sa cistorn atmosferom dospeva oka 9% difuzne
Sunceve energije.
U danbna kada je nebo bilo prekriveno oblacima bez direktnog zraeenja Sunee-
ve energije, na cislu povrsinu Zemlje dospelo je 1,85 kWh difuzne Suneeve energije,
810 iznosi 22% od direktne Sunceve energije prispele za vreme suncanili dana.
Merenja su vrsena i u tri uzastopna oblacna dana sa sijanjem Sunca od 9-12 casova.
Na istu povrsinu zemlje tada je dospelo 2,5 kWh po danu sto iznosi 30% direktne Sun-
ceve energije prispele suncanog dana.
374
1193 Srednje godiiinje sume globalnog suncevog zracenja u Jugoslaviji
Direktno i difuzno Suncevo zracenje na jednom odredenom mestu zajedno cine
ukupno ill globalno Suncevo zracenje. Za prakticnu primenu Sunceve energije u
dinim oblastima nale zemlje, vamo je zuati srednje go<liSnje sume globalnog Suneevog .
zracenja te oblasti.
Ovde Co se dati podaci 0 srednjim godilnjim sumama globalnog Suncevog zraee
nja II Whm-z dan-I na osnovu izracunavanja koja su vrsena u Saveznom meteoroIos-
korn zavodu konsteoi desetogo<liSnja osmatranja u periodu 19661975. godine. Podaci
Slrdati za svaki stepen istoene geografske duzine 0 i seveme geografske sirine llaSe zero-
lje prema karti SFR Jugos!avije (s!. 232). Sa leve strane karte na pravoj ozuaeenoj sa
Go dare su vrednosti Suncevog zracenja na gomjoj granici Zemljine atmosfere za svaki
stepen geografske sirine. Ovo omogucuje izracunavanje odnosa globalnog zracenja na
Zemljinoj povrlini i zraeenja na gomjoj gramci .tmosfere. Tako se mogu odrediti reo
lativne vrednosti globalnog Suneevog zr.cOI\ia u procentim. koje pokazuju propust
Ijivost atmosfere iznad pojedinih mesta. U tabeli T - 86 date su srednje vrednosti sume
globalnog Suneevog zraeenja u W m -, tokom godine za svaki stepen geografske duzi
ne 0 i !iline . Pored intenziteta'snage koja dospeva na 1m' pomlne naBe zemlje u
T-86
.t)
,tJ
13-14 14-15 1516 16-17 17-18 1819 1920 20-21 21-22 22-23 2324
,
2930 2870 3150 3400
4647b 6380 6380 6380 6380
c 46 45 50 53
a 3343 3235 2917 3250 3500 3725 3850 3780 3750
4546b 6380 6380 6380 6380 6380 6380 6380 6380 6380
c 52 51 46 51 55 58 60 59 59
a 3670 3580 3200 3100 3325 3525 3775 3825 3783 3825
4445b I 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480 6480
c 57 55 49 48 51 54 58 59 58 59
a 4130 4130 3750 3600 3650 3583 3750 3875
4344 b 6510 6510 6570 6570 6570 6570 6570 6570
c 63 63 57 55 56 55 57 59
a 4283 4150 4263 4000 3900 4000 4050 4000
42-43 b 6660 6660 6660 6660 6660 6660 6660 6660
c 64 62 64 60 59 60 61 61
a 4425 4050 4100 4250 4217
4142b 6750 6750 6750 6750 6750
c 66 60 61 63 62
a 4300
4041 b 6840
c 63





"
;"

"






0
:<
375
" "
"
.
"
.
....
<

........
,

..... :.,
"
i

i-
,,://
r<>\......__ . ....
A

g ...

,


. \ (h.:;:;
. .

I\!-

0
:::Of ;:::

i'i
f><j ",.iiI
51 ...
\

J'
Of s;!.
4/
y
g - ""
is-'-''1
:r{
2.
1--'::-'--

/1:, J:!

f-
g;'
E.
.....
-.
.--
.
(
"
q
S; ....
'y .

....:5 ('
W




!a l .... J
..

8l


')t
,/
,


"\
";
l'!: ,." ......
9 '\'
, .
'"""
'" ga 0;

/.-
r;:;. . ,<,
, .'
j/' -
!l


....
<-"


j !1f

- .
:14
"II"
,-
.... .,;
o ,
:,"!,
'I ' .
w
(;; tlrl!
jc*
b,u
..... g
.i f:'!.;;!

:i

"'<.>
b(iJ


! .. ;:tol'j
- :::08

..
,
o.
'tt'

\"
J
f?" ox
/ "

, .. 5


\...'!J
h
g...
"
"

0
,
"
0 0 0
Slika 232
376
toku godine (a), dati su i podaci 0 Suncevoj snazi koja U odgovarajucirn- granicama se
geografsKe stite na gornju granicu Zemljine atmosfere (b). Sem toga, dati
su 1 odnosi vrednosti pod (a) j (b), koji daju propustljivost atmosfere u
tokom godiue (c), iznad mesta pOjedinih geografskih duzina i sirina za na!u
zernlju.
, .,Razumljivo je da dati rezultati vaie za navedeni desetogodisnji interval vremena,
ali onJentaciono moze da posluti i za druge vreroenske intervale.
Iz tabele se vidi da se propustljivost atmosfere iznad naSe zemlje krece u grani-
cam. ad 45-66%. Od 77 obl.sti nllSe zemJje koje su razmatrane u ovoj tabell, sarno 5
oblasti imaju propustljivost atmosfere ispod S()ifo, Te oblasti se nalaze u SR Sloveniji
aka Kranj. i Ljubljane, u SR Hrvatskoj oko Karlovca i SR Bosni i Hercegovini oko Bi-
hac. 1 Drvar . Minimalnu propustljivost almosfere ima Ljubljana, a msksimablU Ulcinj.
Sredn). propustljivost almosfere iznad SFR Jugoslavije prema ovoj tabell je 57%.
NajviSe Sunceve energije primaju i imaju najvecu propustljivost atmosfere SR ema
SR MakedOnija, SAP Kosovo, JuZno i Srednje primorje, kao i jUZni krajevi SR Sr-
bIle.
< se veki uticaj geografske sirine mesta na propustljivost atmosfere. Pola-
ad 40 do 47 seveme geografske sirine propustljivost atmosfere iznad naSe zem-
opada, Propustljivost atmosfere za istu geografsku sirinu. a razlicite geografske du-
pribllino su iste, Ovde se zapaiaju izvesna odstupanja za pojedine oblasti, sto poka-
zUJe da propustljivost atmosfere zavisi i od drugih meteoroloskih elemenata kao sto
su magIa, kisa, sneg, vetar i dr. 0 svernu tome treba voditi racuna pri odredivanju uslo-
va za korlscenje Sunceve energije u pojedinim krajevima uaSe zemlje.
119-4 Raspodela energije u Suncevom spektru
, ernituje na Zemlju elektromagnetne talase razlicite taIasne duZine pri cemu
su Je:tru vidljivi, a drugi nevidljivi. Svi ovi talasi zajedno cine Suncev spelctar koji se
prostu: od ultraljubicaste svetlosti talasne duzine 0,3 .urn do infracrvene svetlosti
ne duzme 3 ,urn. U intervalu od 0,3 J.Lm do 0,7 J.Lm nalaze se talasne duZine vidljive
svetlosti sa maksimumom pri talasnoj duzini od 0,5 J.Lm. Infracrvena svetlost pocinje
dUiine iznad 0,7 tLm. Oko 90% ad ukupne Sunceve energije koja dospeva na
emlJu pnpada talasnim duiinama izmeo.u 0
1
3 i 1,5 J.Lm,
Paznato je da svako telo zagrejano do odreaene temperature zraci nevidljive top-
!otne Talasne duzine toplotnih zraka tela zagrejanog izmeuu 30 i 80C naIaze se
tzmeau 3 1 70.urn sto znaci da pripadaju podrucju nevidljive infracrvene svetlosti.
, Ako se posIe upotrebe ne iskljuci pee, ploca za kuvanje ubrzo pocinje da emi-
tuj: vidljivu svetlost. Ukoliko je viSa temperatura tela, utoliko ovo tela
zrake kraee talasne duiine, Kada zagrejano tela dostigne temperaturu od viSe
C, talasne duzine postaju veoma kraike i pri 0,7 p.m tela pocinje da emituje
vldlJlVU crvenu wetlost.
d la Prolazom Zemljinu atmosferu, intenzitet Suncevog zracenja i njegova raspo-
e prema. talasrum duzinama se menja zbog rasipanja i apsorpcije Sunceve radijacije
u atmosfen. Maksimalni intenzitet Sunceve radijacije ostaje i dalje za talasnu duzinu
od 0,5 .urn. Prema tome maksimalna energija Suncevog zracenja na Zemlji nalazi se u
377
oblasti talasnib duzina koje pripadaju podrucju vidljive avetlosti za koju je covecje
oko najosetljivije. Medutim, za odredene talasne du:fule postoje znatna slabljenja Sun-
cevog zracenja na Zemljinoj povrsini usled apsorpcije u vodenoj pari, kiseoniku. ozo-
nu i kojih uvek ima u atmosferi. Stoga je na Zemljinoj povdini naje-
fektnije delovanje Suncevog zracenja ograniceno na vidljivi i infracrveni deo SUllcevog
spektra, odnosno. u granicama talasnih duZina od 0,3 do 1.8 tLm, dokje delovanje ultra-
Ijubicastihzraka priguseno vee kod talasnie duzine od 0,3 I'm.
Na slici 233 data je energetska raspodela u Suncevom spelctru za zracenje Sunca
izvan atmosfere i na Zemljinoj povrSini posle prolaza kroz atmosferu. Radi uporeaenja,
2000
1600
1200
800
400
2
3
Slika 233 - 1 - globalno Suncevo zracenje izvan atmosfere;
2 - globalno Suncevo zracenje na Zemljinoj
povrSini; 3 - zracenje crnog tela na temperatuti
5800 K; 0) - apsorpcija Suncevog zracenja u
ozonu; H
2
0 - apsorpcija u vodenoj pari (vlaZ,;
nost); CO
2
- apsorpcija u ugljen-dioksidu


H
2
0
o

H
2
0
.. H
2
0t
C02
... H
2
0,C0
2
--.. -
-.. _-- ... - ---.. _-
0,2 CJ!, Q6 o.s 1 U 1.4 1.6 1.8 2.0 22 2.4 2.6 2.8 3.0 3.2 A[fm]
na istoj slici data je i energetska raspodela u spektru cmog tela na temperaturi od 5800 K,
Pored toga na slici su prikazana i apsorpciona podrucja za elemente koji se nalaze u
ljinoj atmosferi. Na apscisinu osu pravouglog koordinatnog sistema prenesene su talas-
ne duZine A Suncevog zracenja u mikrometrima, a na ordinatnu osu intenzitet.I Sunce-
vog zracenja u vatima po metru kvadratnom za talasnu duZinu u tLm.
119"5 Principi koriscenja sunceve energije
Poznato je da neko tela moze da odbija (reflektuje), propusta i upija (apsorbuje)
Sunceve zrake. Na primer, ogledalo gotovo potpuno odbija svetlosne zrake, prozorsko
staklo ill propusta, a erno telo ih upija. U stvari ne postoje tela koja potpuno odbijaju,
propuStaju i upijaju svetlosne zrake. Tela koja propustaju svetIosne zrake nazivaju se
transparentna, a koja upijaju, crnim telima. Za primenu Sunceve energije potrebno je
poznavati ove osobine tela,;
378
Kada Suncevi zraci padaju u pravcu normale na emo telo od materijala dobrih
apsorpcionfu osobina (dobar apsorber), na primer, emo obojenilim od bakra iii alumini
juma, lim " zagreva tako da mote postiei temperaturu od 60 do 80'C. To ZIlaci da je
jedan deo svet10sne energije lim apsorbovao pri cemu je kineticka energija fotona .vet
losti transfonnisana u toplotnu energiju cestica lima.
Iz ranijeg izlaganja je poznatn da ovako zagrejani lim .vetlosnim zracbna tala.
nih dUlina od O,33pm (s!. 233), zraci toplotne infracrvene zrake veeill talasnib dUZi.
na 3-7 pm i time gubi veci dec
apsorbovane energije. U cilju ko-
riScenja dobijene toplatne energije,
potrebno je da se-- spreci ovaj gubi-
tak. To se moze postiei pokrivanjem
apsorbera pokrivacem ad materi-
F
====i=f=+=\;=t====t- jala koji dobra propusta svetlost
3 kralke talasne dUZine, odnosno vid
Slika 234
1
2
ljivu svetiost, a sprecava pralaz
nevidljivog infracrvenog zracenja ta-
lasnih dUZina iznad 3/Jm koje
zraci apsorber.
Ove uslove ispunjava u prvom
redu staklo, a zatim i neki specijal-
ni p!asticni rnatelijaH. Staldena ploca debljine 3 mm bna izvrstan koeficijent transmisije
jer propulta oko 90% koatkotalasnog zracenja. Meaurim, za dngotalasno infracrveno
podrucje iznad 3 Jlm, ona je nepropustljiva pa se kate da je na taj nacin obrazovana ,.zam-
ka" za infracrveno zracenje. Ova osobina stakla nazvana efekat staklene baSte dobro je
poznata baltovanima i igra znacajnu ulogu u primeni Sunceve energije.
119-6 Efekat staklen. baSte
N. tennicki izolovanom dnu kutije K (sl. 234) postavljen je lim obojen tanmom
bojom. Na gornjoj strard kutija je pokrivena prozorskim staklom debljine 23 mm. Od
100% vidljivog koatkota1asnog zracenja koje dospeva na limenu plocu koja nije pokri
vena staklom kroz staklo pro.
Iazi oko 90% ovog zracenj. talasnih
dUlin. i pada na limenu
ploeu. Limena ploca se zagreva i po.
einje da ernituje infracrveno
nje ta1asnih dUlina izoad 3/Jill. Ove
zrake prozoISko staido ne propuita
vee ill apsorbuje i tako se zagreva.
Zagrejano prozorsko staido jedan deo
toplote zraei nazad prema limenoj
ploei (.psorberu), a drug; dec u at.
mosferu. Na taj nacin se limena plow
60-80'C
S!ika 235
379
oa zagreje do 90C. Sloj na povrsini apsorbera pODaSa se kao apsolutno erno telo, posta
prima ceJokupno Suncevo zracenje. Tako u prostoru izmettu prozorskog stakla i limene
ploce nast.je efekr staklene baSte. 1
Deo toplote koju pro
zorsko staklo zraci u almos
rem moze se zadmti i ptak.
ticno iskoristiti post.vlja.
njem jos jednog prozorskog
stakl. (sl.236), jer se rime
paveeava stepen korisnog
dejstva efek!. staklene baS
te. Iako je propoitanje svet
losti, odnosno koeficijent
transmisije sada manji i iz 75%
nosi za oba prozorska
la 75%, ipak se zbog pove
Canog korisnog dejstv. efek
ta staklene baSte, limena
sada zagreva ad Stika 236
9O120'C. Kao ito ee se vi,
deti postavijanje treeeg prozorskog stakla za ptaksu nema Mhe.
ODELJAK XII
12. UREDAJI ZA KORlSCENJE DIREKTNE SUNCEVE ENERGIJE
Direktna Sunceva energija mote da se koristi u praksi njenom transfonnacijom u
toplotnu, elektricnu i hemijsku energiju. Ovde co se razmotriti transformacija Sunceve
energije u topiotnu, posto je to najjednostavniji nacin za prakticno korucenje Sunceve
energije.
Ureaaj kojim se ostvaruje transfonnacija Sunceve energije u toplotnu naziva se
skupliac SuncCl1e energije ill kolektor so1arne energije.
Prema konstrukciji i nacinu funkcionisanja razlikuju se dye osnovne vrste solar-
nih kolektora: ravni i fokusirajuci. Ravni kolekton skupljaju globalno Suncevo zrace
nje i transformiSu ga u toplotu do 100C, dok fokusirajuci pomoce opticktb sIstema
koncentriSu Suncevo zracenje cime se postiZe temperatura i do 3000C. Koncentriaa-
nje Sunceve eneIgije vrii se sIstemom ravnib ogledala, sfernim, parabolicnim i cilindric
nim ogledalima, kao i pomocu sabimih opticktb sociva. Razumljivo je da ovi uredaji
za koncentrisanje Sunceve energije uslovljavaju stalno usmeravanje pIema Suncu.
Za topte higijenske vade i zagrevanje prostorija koristi se toplota nis-
kih temperatura do 100C. Ovo se postize ravnim solarnim kolektorima zasnovanim na
principima razmotrenim u prethodnom izlaganju.
121 RA VNI SOLARNI KOLEKTORl
Ravni solami kolekton su najjednostavniji uredaji pomoeu kojih se globalno Sun-
cevo zracenje moze uhvatiti, apsorbovati i pretvoriti u topiotu.
Ravni solarni kolektor (s!.237) se sastoji iz tri osnovna dela: upijaca ill apsorbera,
toplotne izolacije i zastaklenja.
Apsorber je ravna ploea od materijala koji dobro apsorbuje SWleevo zraeenje,
premazana matcrnom bojom u kojoj protice transportni medijum i odvodi toplotu
dobijenu Suneevim zra6enjem.
Toplotna izolacija spreeava gubljenje toplote iz kolektora na njegovim bocnim
stranama, a naro6ito sa donje strane.
Zastakljenje moze biti jednostruko i dvostruko, a re!ko trostruko i ima ulogu

obrazovanj. u kolektoru vee pozn.tog efekta ,taldene balte, kao 1 zaltite od spoljnih
meteoroloSkih promena.
6-
2
Slika 237 - Shema popreenog preseka ravnog solamog kolektora sa jednostlukim zastakljenjem:
1 - apsorber; 2 - toplotna izoJacija; 3 - prozorsko stakloi 4 - kutija;
5 - zaptivarije (dihtovanje); 6 - dovod hladne vode; 7 - odvod topie vade
---!--4
6
- '-1'ZI7rl1!
50 mm
SHka 238 _ Shema poprecnog preseka ravnog solamog kolektora sa dvostrukim zastakljenjem
Brojevi n. shemi (sl. 238) ozn.cav'liu iste e1emente kao n. slici 237, sarno Ito
broj 3 sada oznacava dva prozorska stakla.
Otvori na apsorberu ill u njemu shematski prilcazuju poprecne preseke cevi koje
su u neposrednom kontaktu sa apsorberom i sluze za odvodenje SWlcevim zracenjem
383
zagrejanog transportnog medijuma do potrosaca ill akumulatora toplote. Ove cevi SU
takoae obojene m.tcrnom bojom i tako post.vljene do fluid kroz njih protice fio dufe
i d. tako bude ito Vile izIofen Suncevom zracenju (sl. 2390).
(( _-..:: _-.: = ::;

A
a.
2
2
b.
Slika 239
Shem.tski su prikazane gornje pomine kolektor. sa !llIjjedoost.vnijim i najce!.
eim uacinom post.vljanj. na apsorher. Zmij.sto savijen. metaina ill plasticna cov (sl.
239a) ucmen. ie liZ plocu .psorber. A tako do na jedoom kr.ju (I) ulazi hI.do. voda,
a n. drngom (2) izIazi topla posle zagrevanja Suncevim zr.ceniem. N. slici 239b she
m.tski je prikazan sluc'li kad. su cevi paralelno uevrSCene za plocu apsorbera A i nalem
liene n. dovodnu (I) i odvodnu cov (2).
U daljem izlaganju razmotrice se macaj, funkcija i razne varijante konstrukcija
pojedinih vatnijih delova solarnog kolektora.
122 APSORBER
N.jvamiji i najosetJjiviji deo solarnog kolektor. je apsorber jer od njeg. ugl.vnom
zavisi efikasnost kolektora. Treba imati u vidu da je apsorber istovremeno i izmenjivac
toplote jer toplotnu energiju prim1jenu od Sunca pred'ie transportnom fluidu koji je
odvodi do potro!.c. iii u akumulator toplote z' kasniju upotrebu.
Postoje razlicite vrste apsorbera S ohziram na materijal od kojeg su napravljeni,
nacin bojenja njegove pomine, eflkasnost u predaji toplote transportnom radnom fluie
du i naein ugradnje u solami sistem.
Apsorberi se prave od bakra, aluminijuma, celika, mangana i specijalnih vrsta
plasticnih materijala. Postoje moguenosti i razne kombinacije ovih materijala, na pri-
mer, ploea od hakra sa aluminijumskim cevima ill obratno. Vearna je postojan i efika-
san bakarni apsorber sa bakarnim cevima. Za aluminijumske apsorbere postoji opasnost
od korozije narocito u primorskim krajevima zbog ptisustva soli u vazduhu. Celicni
apsorber mote da zartla aka se iz njega za izvesno vreme odstrani voda. Pri izboru rna-
terijala za apsorher 0 svernu navedenom treba voditi racuna. Razumljivo je da izbor
materijala zavisi i od moguenosti njegovog nalatenja na trziUu, kao i od cene.
POVISina apsorbera koja se izlaZe Suncevom zracenju premazuje se matcmom
384
OOjom tako da se smanjuje gubitak toplote usled refleksije i difuzije svetlosti, a povea-
va apsorpcija ove povriine. Sloj boje treba da bude i Ito tanji, posta je boja toploW
izolator i lo! provodnik toplote. Na taj naein se postiZe da apsorber apsorbuje preko
90% SWlcevOg zraeenja. Posto so1atni kolektor treba da traje viSe gOdina, rnat-cma bo-
ja mora da bude postojana i otpoma na temperature do 160C. Apsorberi sa ovako
obojenom povriinom su neselektivni.
Kada se gomja povriina apsorber. oboji specijalnorn bojom koja dobro apsorbuje
kratkotalasno zraeenje vidljivog Suneevog spuktra, a slabo emituje dugotalasno toplot-
no infracrveno zracenje, onda se dobija apsorber sa selektivnom povriinom. Salami
ko1ektor sa ovakvim apsorberorn ima male toplotne gubitke koji nastaju zraeenjern
apsorbera, jer on viSe apsorbuje toplotne energije nego sto je emituje. Ovo se moze
;..mtl time sto je debljina sloja ove boje veorna mala i iznosi ispod 3/.1m, taka da pro-
pusta infraervene zrake, ali ih zagrejan slaOO emituje. Od 100% SUlleeVOg zraeenja koje
primi. selektivna povriina apsorbera apsorbuje aka 95% toplotnog infracrvenog zrace-
nja, a izraci sarno aka 5%. 8toga se u poslednje vreme za solarne kolektore sve viSe
kariste apsorberi sa selektivnom povrSinom. Meautim, selektivne povriine su za sada
veoma skupe. a njihova postojanost jos nije dovoljno ispitana.
U cilju sta eflkasnije predaje primljene toplote radnom fluidu, apsorber treba da
ima no bolju provodljivost toplote i da bude u sto neposrednijem kontaktu sa fluidom.
o tome se mora voditi racuna pri izboru materijala i konstrukciji apsorbera. Na slici
D
-0-
-0-
b)
lIJl Wi io 011
240a prikazani ,u razni pro-
fill rneta1nih oevi ugradenih
u ravnu ploen apsorbera za8
varivanjem iii utvrdenih u
profilisanim leZiStima ploce.
Kao ito se vidi postoji ten-
denelja da dodirna povrsina
izmeuu cevi koje transportu-
ju fluid i ploce apsorbera
bude Ito veea. Na slici 240b
prikazani su neki promi ernih
stika 240 cevi, zavarenih foUja i pro-
filisanih ploea od plastienog
materijala.
Na slid 241 posebno je prikazan prom apsorbera izraaen po tzv. rolbond postupku.
Ovaj postupak najeesee se pri-
menjuje na aluminijumski lim.
Dve ravoe ploce od a1uminiju-
rna postave se jedna iznad
druge i ucvrste tako da se na-
kon profilisanja rnogu pOllOVO
razdvojiti. Na odredenim me-
stima se uduva vazduh pod
velikim pritiskorn i tako se
doblja prom lima sa cevima SIika 241
385
prikazan na slici 241. Ovakvi profili apsorbera rnogu se dobiti brzo i serijski, ali treba
imati u vidu da aluminijum 1ako rila.
I pored nastojanja da se konstruktivnim usavrsavanjem postigne sto bolji kontakt
izmed:u ploce apsorbera i radnog fluida, ipak se gubi toplotna energija predata radnom
fluidu na mestima zavarivanja dodimih povriina i u prostoru meau cevima. Stoga se u
poslednje vrerne sve viSe koristl tzv. vodno-ftlmski postupak pomoeu ploeastih apsorbe.
ra bez cevi.
Izmellu dYe ravoe limene ploee dlmenzga 120 x 80 em, debljine 0,8 mm, posta-
vi se 5 gvozdenih ploea dimenzija 4 x 60 em, debljine oko 3 mm (si. 242). Obe ploce
se zavare na zajednickom rubu i tackastim zava-
rivanjem spoje se umetnutim gvozdenim sipka-
rna. Na krajevima tako dobijenog "sendvica"
zavare se dovodna i odvodna cev za radni fluid.
Gomja povrsina se oboji neselektivno mat- "#.
-croom bojom ill selektivnim premazom, donja
se postavlja na toplotno izolovanu podlogu.
Na taj naein se dobija veorna dobar koeficijent
korisnog dejstva apsorbera. Medutim, PoSto su
obe ploee evrsto ,pojene povriina iziozena Sun-
eu se jaee zagreva i moze da dade do savijanja
zbog raz!ieite dllatacije pojedinih limenih plo-
Ca. Posta je dilatacija veca za vece povdine, ovim -
su ogranieene dimenzije "vodno-fllmskih" ap-
sorbera. Na shemi strelicorn je prikazan tok Slika 242
fluida u ovom apsorberu.
Pored navedenih osobina, apsorber treba da bude sto jednostavniji za mOguCnosti
rotne izrade kao i za serijsku proizvodnju. Iz izioZenog se vidi d. za pojedinaenu i rue-
nu izradu najveeu teSkocu povezivanje cevi sa plocom apsorbera profilisanjem
i zavarivanjem. Stoga je za pravljenje solainih kolektora pojedinacno ill serijski najpo-
desnije i najjeftinije da se leao apsorber iskoristi celicni pljosnati radijator koji se serijski
proizvodi u naSoj zemlji.
SUb 243 - Spoljni agled nekoliko tipova solamfu kolektora
386
123 PREDNn POKRIV At SOLARNOG KOLEKTORA
Posle apsorbera vazan deo solarnog kolektora je prednji pokrivac koji propusta
Suncevo zracenje do pomine apsorbera. On ima dva osnovna zadatka: da u solarnom
kolektoru usposlavi efekt staldene balle i da zalliti apsorber od neposrednog dodira sa
atmosferskim vazdubom.
Efekt staldene baste objalnjen je u proueavanju principa primene Suneeve energije.
U blizini veoma zagrejanog apsorbera (si. 244 A), uvek se javlja kon
veklivno kretanje vazduba. Usled stainog kretanja vazduba nastaje mesanje njegovib top-
lijih i bladnijih slojeva, zbog eega nastaje veliki gubitak toplote koju je .psorber primio.
Postavljanjem staldenog pokrivaca S (s!. 245)
u kolektoru iznad apsorbera ovaj gubitak se znatno
smanjuje jer se time ogranicava konvektivno
vazduba. Stoga rastojanje izmeau prednjeg pokriva-
ca kolektora i apsorbera treba da bude sarno 20-30
mm. Na taj nacin se konvektivno kretanje vazduha
izmeau pokrivaca i apsorbera Ztlatno reducira i time
srnanji gubitak toplote apsorbera.
Pri izboru staid. za prednji pokrivac solarnog
kolektora, treba obratiti pamju i n. kvalitet stakla.
Stika 244 Utvraeno je da od dye staldene ploce iste debljine
povoljniji koeficijent transmisije svetlosti ima staklo
um AS cije su ivice svetle nego ono sa ivicama zelenkaste boje.
_ __ _ Posta je Suncevo zracenje kratkotalasno. viSe
lJ'acenja prolazi kroz staklo manje debljine. Na"primer.
stika 245 od 100% = 1 upadnog zracenja kroz staklenu plocu
debljine 3 mm prolazi 85%, odnosno 0,85, a kroz
staklenu plocu od istog materijala debljine 6 rum prolazi 81%, odnosno 0,81. Treba imati
u vidu da kroz dvostruko zastaldjen solami kolektor staldenim plocama od kojih svaka
ima debljinu odpo 3 mm ne pralazi 0,81 zracenja kao za plocu od 6 mm, vee 0,85 0,85 =.
=0,72.
Pored ova dva osnovna zadatka, prednji pokrivac solarnog kolektora treba da
zaStiti apsorber od zagadivanja, atmosferskih padavina i vlage. To znaci da on treba da
ima mehanicku i toplotnu otpornost, kao i hemijsku postojanost. Ove uslove najbolje
zadovoljavaju staklene ploce i piasticne follje izraaene od mesavine staklenih vlakana
i raznih vrsta polietilena. 0 izboru stakla bilo je govora, a od plasticnm folija treba
rad onu koja pored ostalih potrebnih uslova u pogledu transmisije svetlosti ima posto-
janu boju u toku duzeg vrernena.
Iz dosadalnjeg izlaganja se vidi da je kod izrade soIarrdb kolektora potrebno odre
diti broj pokrivaca, njihove debljine i rastojanja izmeuu pokrivaca i apsorbera. U izla-
ganju 0 uslovima i principima je izlozen znacaj svih ovih velicina za stepen dejstva u ko-
riseenju Sunceve energije. Ovde ce se dati jos neka prakticna iskustva zasnovana na teo-
risjkirn izlaganjirua 0 broju pokrivaca solarnih kolektora.
Broj pokrivaca se bira u zavisnosti od mikroklime mesta u kome treba da se pos-
tavi salami kolektor pri cemu je odlucujuCi faktor temperaturska razlika izmeau apsor-
bera i okoline. Iz ranijeg teorijskog razmatranja izlazi da veci brej pokrivaca smanjuje
387
toplotne gubitke i omqgucuje rad apsorbera na visokoj temperaturi i u zimskim usle .
M a tim . Vlma.
e u. je smanjena njihova ukupna propustljivost za upadno Suncevo
zracen]e. Pri konstrukciji treba uskladiti ove efekte u ciIju da se dobije sto veci koefl.
cijent korisnog dejstva solarnog kolektora u datim uslovima.
. toga, na odluku pri izboru broja pokrivaca utice jednostavnost konstrukcije,
1 cena solarnog kolektora. Stoga se u praksi najees6e koriste jedan i dva predn'a
pokrivaca Oednostruko i dvostruko zastakljenje) solarnog kolektora, a veorna retko it!.
124 IZOLACIJA I ZAP"TIV ANJE SOLARNIH KOLEKTORA
" Kutija ili kuCiste solamog kolektora moze da bude od metala ili plasticnih mate-
nJala: Pored metala koji se koriste za apsorber, za kutiju se moze koristiti i pocinko-
van lim.
. Kutija mora biti takva da u njoj budu obezbeaeni potpuna izolacija i zaptivanje
svih delova solarnog kolektora, a narocito apsorbera i pokrivaca.
. Dno kutije ispod apsorbera i bocne strane kutije mora da budu potpuno toplotno
lZolovam. Kao materijal koristi se najcesce staklena vuna. Sloj stak:-
vune debljme 510 mm dovoljan je za termicku izolaciju dna i bocnih strana ku.
tiJe solarnog kolektora. Staklena vuna nije skupa sto takoae daje prednost njenoj pri-
mem za toplotnu izolaciju.
Umesto . staklene v:me za se cesto koriste i sinteticki penasti materijali
kao sto su poliuretan 1 dr. Ovi materijali SU otporni na vlaZnost, ali se tope
vee kod 100 C. Lako se seku u ploce, nisu skupi i mogu se dobiti u trgovinama.
U praksi je najbolje osobine izolaci-
je protiv gubitaka toplote i vlaZlHJ,;fi po-
kazala kombinacija sIoja staklene vune i
sloja poliuretana, pri cemu se sloj stalde-
ne vune (6) stavi izoad sloja poliuretana (8)
(si. 246). Sloj staldene vune tad. !titi sloj
poliuretana od toplote, a poliuretan sIoj
staklene vune od vlainosti. U ci1ju pove-
canja koeficijenta kOrisnog dejstva solar.
nog kolektora, oba sIoja izolatora se
viju a1uminijumskom folijom (5). lzmeau
tako dobijenog izolatora i apsorbera (3)
Slika 246
-I
-2
oslavi se .sloj vazduha debljine oko 10 mm (4). Zagrejana a1uminijumska folija zraci
toplotne mfracrvene zrake i vraca ill prema apsorberu. Na taj nacin toplotni gubitak
apsorbera moze da se ogranici na sarno 3%.
Pored izolacije potrebno je i dobre zaptivanje svih elemenata solarnog kolektora
u kutiju, narocito prednjih pokrivaca. Ovo se postile korucenjem razliei-
tih lepkova meau kOjnna se narocito istice barsil.
388
125 V AZDUSNI SOLARNI KOLEKTORI
U pogledu radnog fluida solami kolektori se dele na vodne i vazduSne kolektore.
Do sada su razmatrani so!ami kolektori kod kojih Be koristi tecni fluid, voda
sa antifrizom protiv zamrzavanja. Ovo su tzv. vodni kolektori. Rede se grade kolektori
koii za tecni fluid konste ulje,
Vazduini so!ami kolektorl kao mdni fluid konste vazduh i rade na istom princi
pu uo i solarni koleklorl sa tecrum fluidom. Njihov zadatak je da uhvate, prikupe i .pro
vedu Ito ie rnoguee vee. kolicinu Suncevog zracenja korlsteei pored ostaiog i efekt
staklene baSte. Im'iu iste glavne delove kao i so!arni kolektor sa tecrum fluidom: ap
sorber, pokriv.c i izolatorskt s1oj.
Apsorber vazduinog solamog kolektora je jednostavan"i ne stvar. konstruktivne
I.!koee k.o kod vodnog koleklor . To moz. d. bud. avak. mvna i profilisana pomi
na od materijala otpomog na toplotu do temperature od 160C, jer se do te temperatu-
re moze zagrejati apsorber iZloten Suncevom zracenju bez odvoiienja toplote. NajceSce
se upotrebljavaju tanki rebnisti i razlicito profilisani limovi od alurninijuma, bakra i ce-
lika.
Pored efekla staklene baSte u konstrukciji vazduinih solarnih kolektor. koristi
so jO! i efekl suprotnog (pnvratnog) strujanj. vazduha i efekt rebra<tih pomin. apaor
bera.
Toplolni efekt suprolnog strojanja vazduha poznat je u termodinarnici, a korlsti
s. i kod strujanja teonib fluid .
Efekt rebrastih povrsina sastoji se u tome da se ravna povrSina apsorbera izloZi
Suncevom zracenju, a njegova rebrasta povnina na suprotnu stranu. Na taj nacin
ni' povr!ina prim. Sunoevo zracenje, a veca emdtuje cime se postiZe da prl rel.tivno
niioj temperaturi .psorber. njegov koeficijent korianog dejstva postane veel.
S obzirorn n. jednost.vnost u konstrukciji .paorber. solarnih vazdu!nih kolekto
ra, bez komplikacija sa cevima, korozijom i vlafenjem ked vodnih kolektora, njihova
pojedinacna i serijska izrada ne zadaju velike teskote. Stoga ce se ovde prikazati sheme
(s!. 247) nekoliko tipov. solarnih vazduSnih kolektora i obj.sniti principi njihovog de
lovanja.
Shema 1 - Izmel1u dVa izolovana (1) prozorska stakla (2) postavi se tamno obojena metalna
strugotina (vuna) ill tamIlO obojene metalne kuglit.-e. Ventilatorom (3) uduvani vazduh prolazi kroz
veoma male praznine izmedu strugotma ili kuglica zagrejanih Suncevom energijom i zagrejan izlazi
na suprotnoj stram.
Shema 2 - Kroz staklenu placu (1) Suncevo zracenje dospeva do apsorbera (2). Prinudno ill
prirodno uduvani vazduh (5) prolaZi pored raYne povdine apsorbera i VIaCa se pored njegove rebraste
strane. Na taj nacin su iskori!Ceni efekti rebrastih povdina i suprotnih strujanja. Apsorber je obojen
matcrnom bojom, a korisni efekat se poveeaYa selelctivne povrmne. Da bi se sprecUo
konvektivno kretanje vazduha,. rilZmak izmedu staklenog pokrivaca i apsorbera iznosi 2540 mm.
Strana kolektora (3) suprotna od pokrivaca je izolovana. a bocna (4) je prekrivena slabije ocrnjenim
staklom taka da apsorbuje i zraci toplotu. Na ovoj povrsini se nocu skuplja hladan vazduh i sprecava
izlauk toplog vUduha. pa nije potreban ventll. Ventilator (6) usisava topli vazduh i
krot. savitljivu rev (7), sprovodi ga do potrobca ill u akumulator toplote.
Shema 3 - Ovaj vazduhll kolek.tor Una dye staklene ploce (1) pa je time dvostruko iskorUten
efekt staklene baSte. Vazduh ulazi u kolektor (5) i prolazi najpre izmedu staklenih ploca, a zatim
izmedu unutramje staklene place i apsorbera (2), cime je iskoristen i efekt suprotnog strujanja.
Apsorber i slabije zacrnjena staklena ploca (4) toplotno su izolovani (3). Zagrejani vazduh kod (6)
izlazi i7. kolektora.
389
6
7
Shcmal
Shema 3

l 4
Shema4 Shema 5
I I
-
'-l VlIIWij//O/MWldflO(jll/mmU1W1W!HJiill .s
Shema 6 2.
Slika 247
Shema 4 - Kroz providni pokrivac (1) Suncevo zracenje uIazi u kolektor i dospeva na materno
obojene zicane mreze postavljene jedna iznad druge (2). Zicane mreze su tako postavljene da imaju
osobine selektivnih povdina i zagrejane Suncevom energijom emituju infracrveno zracenje zdtite-
no u kolektoru toplotnom izolacijorn (3). Uduvavanjern velikih kolicina vazduha na rnestima (4) i
(5) postiZe se visoki stepen njegovog zracenja. Zagrejani vazduh se zatirn sprovodi do pot!OSaCa ill
u toplotni akumulator (6),
Shema 5 - Ovaj jednostavnf vazdusni kolektor ima apsorber (2) napravljen od lima profili
swog tako da poprecni presek cine jednakostrani trouglovi. Apsorber je obojen matcrnom bojom.
Suncevj zraci pro1aze kroz stakleni pokrivac (1) padaju na apsorber koji infracrveno zracenje
odbija sa strane na stranu i taka ove strane nagnute pod uglom od 60" cine ,.zamku" za infracrvene
zrake. Vazdufui kolektor je toplotno izolovan (3), a zagrejan vazduh se sprovodi (4) do potrosaca
ill u akumulator.
Shema 6 - Predstavlja jednostavni i jeftin vazdusni kolektor iji se apsorber sastoji iz nekoliko
ploea od ptozorskog stakla cija je jedna tretina povdine premazana matcrnom bojom (3). Ploce su
postavljene paralelno tako da zacrnjene povdine apsorbuju i emituju infracrvene uake, dok ostali de
lovi obraruju efekt staklene baSte. Kutija vazdusnog kolektora je toplotno izolovana (2) i na jednoj
stram pokrivena staklenim pokrivacem kroz koji prolaze Suncevi uaci (1). Uduvani vazduh kod (4),
poste zagrevanja izlazi kod (5).
N.pomenimo d. av.ka ern. cev kroz koju struji vazduh je vazduini solarni kolek.
tor. Tamno obojeni gumeni jastucl (,,luft.madracl") izioteni Suncu su takode vazdus.
ni salami kolektori. Dobro je poznato da zatvoren auto sa tamnim presvlakama pred.
stavlja vazdusni solami kolektor u kome se razvija toplota temperature i do 60C. Sto
ga se ne preporucuje ulazak u ovaj automobil pre provetravanja, jer preti topiotni udar.
390
126 PRlMENA SOLARNE ENERGlJE
Razmotrene su osobine Suncevog zracenja kao izvora solame energije, uslovi pod
kojima se ova energija moZe koristiti i instalacije za prihvatanje ove energije i njenu kon-
verziju u tolotnu energiju.
Toplotna energija: dobijena Suncevim zracenjem koristi se za zagrevanje niskotern-
peratume vode, grejanje vode U oivorenim i zatvorenim bazenima i zagrevanje
prostorija. U daljem izlaganju razmotrice se koeficijent korisnog delovanja ill stepen
iskoriStenja ravnog solarnog kolektora pIi njihovoj primeni. Ovo je potrebno i za odre-
c1ivanje fosilnih goIiva primenom solarne energije.,
Odredivanje koeficijenta korisnog delovanja ill stepena iskorucenja je veorna kom-
plikovano jer pored velikog broja opstih uslova, zavisi i od lokalnih meteoroloSkih uslova.
Stoga jos ne postoji metod za odredivanje normi stepena iskoriScenja ravnog solarnog
kolektora cak. i najednom odredenom mestu.
Razumljivo je da koeficijent kOrisnog delovanja solarnog kolektora zavisi od inten-
ziteta Suncevog zracenja koje dospeva na njegov apsorber i gubitaka toplote u solarnom
kolektoru. Poznato je da intenzitet Suncevog zracenja koje dospeva na Zemljinu povr-
zavisi od geografske odre<lenog mesta, god2njeg doba, vremena dana i stanja
atmosfere. Toplotni gubici solarnog kolektora zavise od njegovog nagiba prema
zontu, broja pomina za zastakljenje kolektora. emisionog koeficijenta apsorbera i zas-
takljenja, koeficijenta prelaza toplote izme(iu zastakljenja i spoljasnjeg vazduha uzevsi
u obzir brzinu vetra, zatim od prosecne temperature kolektora i vazduha u njegovoj
okolini.
Treba imati u vidu da ce postignuta temperatura u solarnom kolektoru biti utoliko
visa ukoliko je intenzitet Suncevog zracenja yeti, a toplotni gubici kolektora manji.
Medutim, ukoliko je temperatura u solarnom kolektoru, utoliko su veci njego-
vi toplotni gubici usled infracrvenog zracenja apsorbera. To znaci da pri visokoj radnoj
temperaturi. njegov koeficijent korisnog delovanja .opada i da pIi niZoj temperatud uvek
stoji na raspolaganju viSe toplote nego pri viSoj.
Kada ravni solami kolektor ima radnu temperaturu 20-30C, gubici usled infracr-
venog zracenja su toliko mali da nije potrehno zastakljenje. Ovo se narocito koristi u
primeni solarne energije za zagrevanje vade u plivackim bazenima. Za postizanje radne
temperature od 3()..60C potrebno je jednostruko zastakljenje, a za radnu temperaturu
cd 60-90C dvostruko. Na primer, pri radnoj temperaturi ravnog solarnog kolektora od
90'C, njegov koefieijent korisnog delovanja je oko 20%, a gubitak 80%; kad je radna tem-
peratura 30C, koeficijent korisnog delovanja iznosi 65%, a gubitak 35%.
Praksa je pokazala da pri temperaturi od 40C. apsorber solarnog kolektora 60%
primljenog Suncevog zracenja pretvara u toplotu, sto se moze smatrati dobrim stepenom
koriS6enja ovog solarnog kolektora.
127 OPTIMALNI NAGIBNI UGAO SOLARNOG KOLEKTORA
Iz ranijeg izlaganja poznata je zavisnost intenziteta Suncevog zracenja koje dospe-
va na neku povrsinu na Zemlji i ugla koji cine svetlosni zraci sa ovom povIiinom, zna-
ci i za prijemnu pomlnu ravnog solarnog kolektora.
391
Salami kolektori su najces6e ucvdceru na krovovima terasama ill na celicnim
nosacima na zernlji. Reae su pokretni taka da prate prividno kretanje Sunca na nebu.
larni kolektori mogu se ucvrstiti na celicne nosace taka da se njihov nagibni ugao menja
u pocetku godiSnjih doba, na primer, u pocetku letnjeg i zimskog perioda.
Sunce, koje zracenjem predaje energiju solamorn kolektoru, prividno vcli dvostru-
ko kretanje i to dnevno i godiSnje. Prividno dnevna kretanje Sunea od istoka prema za-
padu preko juga nastaje usled obrtanja Zemlje oko sopstvene ose od zapada ka istoku.
Dnevni luk putanje prividnog kritanja Sunca iznosi 180'. Prividno godiSnje kretanje
Sunea nastaje usled kretanja Zemlje aka Sunea, zbog cega se Sunce na nehu prividno
pamera 4 puta po 2327' izmeuu sevemog i juZIlOg povratnika, pri cemu 2 puta menja
smer svog prividnog kretanja.
Razumljivo je da U ovakvoj situaciji nije moguce da na kolektor okrenut prema
jugu Suncevi zraci u toku dana i cele godine padaju na prijernnu povclinu kolektora
pod pravim uglom, karla solarno zracenje ima najveci efekat. Stoga je potrebno da se
pri postavljanju solarnog kolektora za njegov nagibni ugao prema Zemlji izabere korn-
promlsno resenje tako da u toku go dine ill pojedlnih godiSnjih doba, Suncevi zrad pada-
ju Ito je moguee normalnije na prijemnu providnu povrsinu kolektora. Narocito je vaZno
da 50 ovo postigne u intervalu od oko 6 caseva u podne svakog dana k.da je efekat
Suncevog zr.cenja najveci. U krajevima sa cestim maglama potrebno je da se kolektori
usmere prema jugu i malo zaokrenu prema zapadu da hi se popodnevnim Suncevim zra-
cenjem nadokuadilo jutarnje izgubljeno usled magle.
Treba imati u vidu da ravni solami kolektori funkcioniSu i kada je nebo pokriveno
tankim oblacima. jer tada dolazi do izrafaja difuzno SlUlcevo zracenje, ciji intenzitet
moZe da dostigne i do 25% direktnog Suncevog zracenja.
Na slid 248 prikazani su nagibni uglovi solamog kolektora prema Zem1ji (hori-
zontu) za dobijanje najveceg stepena lskorucenja u toku eele godine (a), u letnjem pe-
riodu (b) i zimi (e) za predele na 45' severne geografske !irine.
0)
;) 121
SIika 248 - a) U toku cele godine najpovoljni,ii nagibni ugao je jednak geografskoj lirinLmesta uveea-
noj za 10 (4SO + 10). Sa (1) je oznacen pravac svetlosnog zraka Sunca. leti, a sa (2) zimi; b) za let-
oji period najpovoijniji nagibni ugao kolektom jednak je geografskoj mini mesta umanjet1Qj za 10
(45
0
- 10). Sa (1) je oznacen pravac svetlosnih uaka u junu. a sa (2) u septembru; c) najpovolj-
niji nagibni ugao timi jednak je geografskoj sirini ffiesta pOYe6anoj za 20, odnosno nagibnom uglu
u toku cele godine poveeanom za 10
392
128 KOEFlClJENT KORlSNOG DELQV ANJA ILl STEPEN
ISKORISCENJA RAVNOG SOLARNOG KOLEKTORA
Pretvaranje Suncevog zracenja koje dospeva na ravni solarni kolektor u korisnu
toplotu radnog fluida u kolektoru je komplikovan proces, jeI zavisi od viSe faktora.
Ranije je utvrdeno da je najvai.nije da solami kolektor ima sto je moguee yeti koefici-
jent apsorpcije a za kratkotalasno Suncevo zracellie, ito ie moguee maoii koeficijent
emisije, vecetalasne duline u podrucju od 2 do 15 /lm. Takode je vaZno d. koeficijent
prolaza svetlosnih zraka T kroz providni pokriv." solarnog kolektora bude ito VeeL Na
primer, povoljne SU vrednosti a = 0,90, r = 0,85 i e = 0,1.
Koeficijent korisnog delovanja ill stepen iakoriSeenja ravnog solamog kolektora
moZe se prikazati relacijom:
(12.1)
gde je Qk korisna snaga ravnog solamog kolektora. a Q
s
snaga Suncevog zracenja. Koris-
na snaga kolektora jednaka je razlici primljene snage Qp = " T' Q, i gubitaka Qg:
(12.2)
Ako Be pojedini od glavrdjih gubitaka oznace sa Q" Q" i Q., onda se moze na
pisati:
Qg = Q, + Q, + Q. (12.3)
gde je:
Q, - zracenje toplote providnog prednjeg pokrivaca (najcesce stakla) u okolinu
Q, - konvektivno odavanje toplore providnog pokrivaca
Q, - gubitak usled toplo1ne provodljivooti.
Kada se pojedini gubici izraze priblizno pomoeu razlike temperature u solarnom
kolektoru t8 i temperature okoline to, onda se dohija: .
Qg=Q, +Q, +Q, =a,At+"" At+ kAt=(a,+ "" + k) At (12.4)
gde je:
D.t = t,- to
0:, - koeficijent ZIaeenja toplote prednjeg pokrivaca U okolinu
Ctc - koeficijent konvektivnog odavanja toplote prednjeg pokrivaca
k - koeficijent gubitaka usled toplo1ne provodijivooti.
Ako se koeficijent ukupnih gobitaka toplote oznaei sa ku, dakle, k. = a, + "" + k,
onda se za gubitak dobija:
Qg = k. At
Zamenom vrednosti iz jednaeina( 12.2) i (12.5) u jednaeinu (12.1), izlazi:
aiQ$-kU At
Q.
(12.5)
393
ill
At
11 = tXT - ku
(12.6)
Za poznate vrednosti a, T i ku iz jednaeine (12.6) moze se odrediti koeficijent
korisnog delovarga ravnog solarnog kolektora pomoeu odnosa At/Q"razliketempe
ratuIe /),. t i snage Suncevog zraceyUa {2s.
"l ('{,) .
---- 100
Kada se u jednacini
(12.6) T1 smatra kao funkcija
promenljive At/Q" onda ova
funkcija predstavlja pravu Ji.
niju cijije odseeak na ordin ..
ti OA = (>T, a uglovni koe
ficijent - ku' PrenoSenjem
vrednosti At/Q. [m'KW"]
na apscimu osu, a odgovara-
jure vrednosti 11 na ordinatnu
osu pravouglog koordinatnog
sistema. za ku = 3, 4, 5 do-
bij a se snop pravih sa z'!ied.
niCkom tackom A (sl. 249) i
to AD za ku = 3, AC za
ku= 4iABzak
u
= 5.
20 .. 0 60 80 100 12.0 ]49-.J_Q llt{K)
Slika24, _ ..
Korisno je da se odredi
i koeficijent korisnog delova
nja ravnih solamih vodnih
kolektora raz!icitih prednjih pokrivaca 11 u zavisnosti od temperature solar
nog kolektora t$ i okoline to. U tom slucaju se na apscisnu osu nanosi temperaturska
razlika a naordi-
natnu osu koeficijent kOrisnog
. delovanja 11 u procentima (sUka "I.
250).
Prava (1) dijagrama na
. slici . 250 d'!ie koeficijent ko
risnog delovanja u zavisnosti
r;rz;like temperature !:::. t,
,odnosno, koJicnika At/Q. za
ravni vodni solarni kolektor sa
jednim staklom i apsorberom
sa obicnom crnom bojom.
Prava (2) d'\ie isto za kolak
tor sa jednim staklom i selek-
tivnom bojom, prava (3) sa
dva stakla i obicnom bojom
i prava (4) za solami vodni ko
)
0

0
0
0
0
..----"1
Qh = 800wrr;2 -,---1
,I I


"
I
tz-
I'---
1
in"",

c
0,,075 0,;10
SUka 250
394
lektor sa dva stakla i se1ektivnom bojem. Na primer, za at:: 40K, odnosno tlt/Q$ =
::; 0,05 m
2
K w-
1
koeficijent korisnog delovanja raVIlog solarnog vodnog kolektora sa
jednim staklom i obic:nom bOjom iznosi 40%, sa jednim staklom i selektivnom bojom
45%, sa dva stakla i obic:nom bojom 55%, a sa dva stakla i selektivnom bojom 65%.
Iz navedenog primera i dijagrama uopSte se zapata da jednostavniji ravni solarni
vodni kolekton im,yu dnsta veliki pad koeficijenta konsnog delovanja, odnosno stepe.
na iskorlieonja.
129 KOEFICUENT KORlSNOG DELOV ANIA SOLARNOG KOLEKTORA U
ZA VlSNOSTI OD lNTENZITETA SUNCEVOG ZRACENJA
!z dnsadaSnjeg izlaganja moze se zakljuciti da koeficijent konsnog delovanja solar
nog kolektora zavisi uglavnom od intenziteta upadnog Suncevog zraeenja, lokalnih
meteoroloSkih uslova, razlike temperature izmedu apsorbera solamog kolektora i
line i konstmktivnih osobina solarnog kolektora.
Konstmktivne osobine solarnog kolektora uticu na koeficijent konsnog delovanja
svojim kva1itetom i rezimom rada u prljemu Sunc:evog zraeenja, vrstom, brojem i
lektivnolicu stakla i dr.
Ovde eo se razmotriti koeficijent konsnog delovanja solarnog ravnog kolektora u
zavisnosti od intenziteta Suncevog zraceI\ia i mognenosti Iiiegovog poboljsanja. Raz
matranje eo '" izvriiti za razliku temperatureAt=60K izmedu apsorbera kolektora i oko
line. U tom ciJju na apscisu koordinatnog sistema prenosi se intenzitet Sunc:evog zrae&-
Ilia Q, (s1. 251) od Q.800Wm-2, ana ordinamu osu odgovar,yueo vrednosti koefici
jenta konsnog delovanja solarnih kolektora u procentima sa jednim (1) i dva (2) obicna
stakJa, kao i sajednim selektivnirn (3) i dva selektivna stakla (4).
o
200
II t =60K
400
Stika 251
. Iz dijagrama se vidi da
je koeftcijent korisnog delo--
vanja solarnog kolektora uto-
liko manji. ukoliko je manji
intenzitet Sunc:evog zracerga.
Na primer, pri intenzitetu
Suncevog zrace!1ia od 600
W m -2, koeficijent korisnog
delovanja solarnog kolektora
sa jednim obicnim staklom
iznosi 30%, sa dva obicna
stalda 45%, sa jednim selek
tivnhn staklom 60% i sa dva
selektivna stakla 70%.
preseke ka
rakteristic:nih linija sa apscisnom osam, iz dijagrama se vim daje koeficijent korisnog de.
lovanja 1) = 0, kod kolektora sajednim obicnim staklom za Q, < 400Wm-
2
,kod kolek
395
tora sa dva obiena stakla za Q, < 270 W m -2, kod kolektora s jednim selektivnim stak
10m za Q, < 150 W m-
2
i kod kolektora sa dva selektivna stakla za Q, < 100 W m -2.
Za ave aucajeve se kate da se solarnikolektori nalaze u praznom temperaturskom hodu.
Radni fiuid veoma dobrih vodnih solarnih kolektora mote da dostigne i viSe od
JOOC. U tom s1ucaju javljaju se problemi signmosti koji se re8avaju primenom ventila
sigumosti., tennostatickih osiguranja i dr.
Koeficijent korisnog delovanja radnog vodnog solamog kolektora maZe se pove
cau narocito komcenjem dvostrukih staklenih pokrivaca, evakuisanjem solarnih ko-
lektora i selektivnih apsorbera.
'e1ektivni apsorberi imtgu malo zracenje u oblasti vecm talasnih duzina, a veliku
apsorpciju u oblasti vidljive svetlosti. Pmtqji viSe metoda da se ovo postigne kao sto su
upotrebe interferenmog i poluprovodniCkog filtera, specijalna obrada gomje pOvrSine
apsorbera i dr. Takot1e se koristi i nanoSenje sloja na staklo pokrivaca koji izracenu topIo-
tu apsorbera odbija i vraca apsorberu.
Primeri prakticnog prorac:una broja potrebnih solarnih vodnih
kolektora za zagrevanje tople higijenske vode u toku godine
Cetvoroclano domaein8tvo u naSim. krajevima na 4SO sevetne geografske fume troSi dnevno
320 kg tople higijenske vode temperature 45C. Treba da se odredi broj ravnih vodnih kolektora
povdine 1 m
2
sa dva staklena za zagrevaIije potrebne vode ad prosecne vodo-
vodne temperature IS"C do 45 C i to posebno u toku cele godine, u let:qjem i zimskom periodu.
Ravni salami vodni kolektor povdine 1 m
l
orijentisan premajugu sa nagibom od 5S"C (sti
ka 248a) prema horizontu. prima godiSnje oko 1000 kWh efektivnog SWlCeVOg Zfaeenja. odnosno
2,74 kWh dnevno. Ova kolicina energije je VOOma neravnomerno rasporedena u toku godine. Stoga
je potrebno da se broj kolektora odredi posebno za dobijaqje tople higijenske vade u toku cele godine,
letqjeg i zirnskog perioda.
1. Nezavisno od godimjeg doba. Potrebna koliCina toplote 0 za zagrevatje vode dobija se pre
rna poznatoj jednacini:
o = cm.t.t
gde je c [ kWh d-
1
kg-I K-
1
] masena koliCina toplote, m [kg] masa vade i At {K J promena tempera-
ture. S obzirom daje c = 1/860 kWh d-
I
kg-' K-
1
,a u naSem primeru m = 320kg i.t.t = (45 -IS)K =
= 30K,izlazi:
1 kWhd-
1
Q = 860 kgK . 320kg . 30K = 11,2 kWhd-'
Prema tome potrebnoje 11,2 kWh dnevno za zagrevaqje 320 kg vode od 15 - 45"C.
Iz slike 251 se vidi cia je povoljni koeficijent delovar!ia solarnog vodnog kolektora sa 2 stakle-
na pokrivaea za intenzitet Suncevog zrace1l1a izmedu 400 i 800 W m-
2
U toku cele godine treba
uzeti srednju vreclnost ad 600 W m-
a
. Iz dijagrama se ridi da za Os "" 600 W m-' za salami kolektor
sa dva staklena pokrivaea odgovara koeficijent korisnog delovaqja 'l'= 44% == 0,44.
Prema tome koristan efekat Ok za 1 m' kolektorske povrsme, iznosi:
Ok = 2,74 kWhm-."l d-
1
0,44 "" 1,21 kWhm-
2
d-
l
Potreban broj solarnih kolektora povrtine 1 m
2
u ovom slucrgu bice:
o 11,2 kWh d-
1
nl = -- = 9.256 "'" 9
Qk 1,21 kWhd-
1
396
2. Letnji period. Za zagrevarge 320 kg 'lOde od 15 - 45C opetje potrebno Q", 11.2 kWhd-
t

Srednja vroo.nost SWlcevog Z!B.ceqja U OVOm periodu iznosioko 4 kWhm-


2
d-
1
Iz slike 251 se
vidi da za Q, '" 800 W m-
2
za dati solarnikolektot odgovara koeficijent korisnog delovatVa 1'1 '" 48% =
'" 0,48.
Ptema tome karlstan efekat Ok za 1 m' kolektorske povdine iznosi:
Qk '" 4 kWhd-
1
0,48 '" l,92kWhd-
'
Potreban broj solw:nihkolektora povdine 1 m' U OVOID slucajuje:
11,2 kWhd-
1
1,92 kWhd-1 '" 5,83 AI 6
3. Za zimski period. Za zagrevanje 320 kg \'Ode od IS - 45C potre"bno je Q;;; 11.2 kWh d-
1

Srednja vrednost Sunevog zxacenja U ovom peIiodu 1,48 kWhm


2
d-
1
Iz slike 251 se vidi
da za Q, '" 400Wm-
'
datog kolek-tora odgovara koeficijent korisnog delovaqja 1') "" 25% '" 0,25.
heroa tome karlstan efekat Ok za 1 m
2
kolektorske povdine imosi:
Ok "" 1,48 kWhd-
t
0,25 '" 0,37 kWhd-
1
Poueban broj solarnih kolektora povrSine 1 m
l
U OVOID slucajuje:
n '" '" 11,2 kWhd-
1
'" 30,27 I' 30
Qk 0.37 kWhd-
1
Iz dobijenih rezultata se vidi da je za zagrevarlie 320 kg vode od 15 - 4S"C u toku relegodine
potrebno 30 solatnih kolektora od po 1 m
2
pov:dine. odnosno 30 m
2
kolektorske povdine. ViSak
solarne energije koji bi se pojavio u letnjem periodu moZe se koristiti za zagrevallie otvorenih ill zat-
vorenih buena.
Med:utim. rezultati su sarno teorijski.jer se raeunalo prosecnim vrednostima i nisu uzete u ob-
m gotovo svakodnevne promene vremenskih prilika u naSim geografskim mmama. S obzirom na ow
Cinjenicu i veliki broj oblacnih i maglovitih dana u toku zime. ustvari kolektorska povrsina od 30 m
l
ne bi bila dovoijna. Sem toga ovako velika kolektorska povrtina je veoma skupa.
lz prvog primera se jasno \lidi da se ne moie raeunati sa proseenttn v:rednostima za eelu godi-
nu, jet bi kolektorska povdina od 9 m
2
bila dovoljna samo za let.qii period fjuli i avgust) i dva meseca
prelaznog perioda fjWli i septembar). U ost:alitn mesecima mora se koristiti veliki akumulator top-
lote i dogrevanje na klasican naCin pomocu uglja. nafte. gasa i elektricne struje. Kao ito 6e se vide-
ti ovakvim meSovitim sistemima za zagrevanje topie vode i grejanje ptOstorija moZe se postiti velika
uSteda fosilnih goriva, sto je od naroCitog znacaja u energetskoj ktizi.
Treba napomenuti da visoka temperatura fluida neposredno po izlazu iz solamog kolektora
varava 0 njegovoj eflkasnosti,jer ova temperatura naglo opada cim fluid napusti kOlektor. Opadanje tem-
perature nastaje usled provoc1enja toplote i infracrvenog zIaeenja na visokim temperaturama.
ci se mogu znatno smanjiti dobrom izolacijom i koriSCeJijem speeijalnog stakla. ali sve to poskupljuM
je solarne instalacije.
1291 Broj litara tople vode koja se moZe dobiti dnevno pomocu soIamog kolektora 1.3
svaki mesec u toiru godine za mesto na 45 seveme geografske Sirine
U prethodnim primerima obrallena je potrebna kolekto",ka pOVIsina pri zagre-
vanju odreelene kolicine vode za ism prornenu temperature u razlicitim vremenskim
uslovim . Sada Co se razrnotriti broj lilara tople vode dnevno koja so moie dobiti po'
mocu ravnog solarnog vodnog kolektora dvootruko zastakljenog povrSine 1 m
Z
na 45
seveme geografske sitine za svakimesec u toku go dine.
17
,
I
,
,
,
,
:r.)' I I 28
i\b: : :
J I I I 124 I
: 1 '231

!lQ.. I I I : I '16
: I I :/c) 1 I' 15
' 1 f I I

",9_'i
10
"l' 8 ,
, 6 8
: I'
JFMAMJJA50ND
397
N a dijagramu (sl. 252) dat je broj
litara tople vode svakog meseca u toku
godine ito:
a) Radna temperatura vode
nog kolektor. je 40'C, koeficijent ko-
risnog delovanj a prerna slid 250 je
45%, a zagrevanje vode od 10 do 40'C.
Iz djjagram. se vidi d. so broj li-
tar. tople vode na dan po I m' kolekto-
ra od 17 litara u januaru penje na 52
litra u avgustu, dok u ,decembru pada
na 11 litara. Za celu godinu dobija se
12600 litara tople vode temperature
40C sto odgovara teorijskom proseku
od 34,S litara dnevno po 1 m' kolek-
torske povrSine.
Stika 252
b) Radna temperatura vode solar
M
nog kolektora poveeana je na 60C,
zbog cega se njegov koeficijent korisnog
delovanja prema slici 250 smanjio i iznosi 30%. Voda se zagreva od l()'60
u
C.
Iz dijagrama se vidi da se broj litara tople vode dnevno po 1 m' kolektora od 8 li-
tara u januaru penje do 26 litara u avgustu, dok u decembru pada na 6 litara dnevno.
Za celu godinu dobija se 6360 lilara tople vode temperature 60'C sto odgovara teo-
rijskom proseku cd 17,4litara dnevno po 1 m' pomine solarnog kolektora.
c) Radna temperatura solarnog kolektora poveeana je na 80'C i stoga koeficijent
korisnog delovanja solamog kolektora prema silci 250 naglo opada i iznosi sarno 20';".
Vodase zagreva od 10 do 80'C.
Iz dijagrama so vidi da so broj litara tople vode dnevno po I m' ko1ektora od 3lit-
ra u januaru penje do 10 litara u avgustu, dok u decembru pada na 21itra dnevno. Za ce-
lu godinu se dobija 2310 litara tople vode temperature 80C, sto odgovara teorljskom
proseku od 6,3lilara dnevno po 1 m' kolektoni<e pomine.
Energij a dobijena pomocu solamog kolektora za svaki od navedenih slucajeva
u toku cele godine, iznosi:
a) Q, = em Ilt =
1 kWhm-'
. 12600kg(40- IO)K=440kWhm-'
860
kgK
b) Q,=cmllt=
I kWhm-'
.6360kg.(60-10)K=370kWhm-'
860 kgK
c) Q,=cmllt=
I kWhm-'
. 2310kg(80-10)K= 188kWhm-'
860 kgK
398
Iz dobijenih rezultata se vidi da se jednim odrellenim kolektorom u toku godine
pod istim uslovima moze damn. veea kolicma mlake vade eko 40C, a manja kolicina
tople vade aka 80C. 0 tome se mora voditi racuna u praksi pri izboru izruenjivaca
toplote, odnoono bqilera. Za dobijanje mlake vode potreban je veei rezervoaI' za skla
di!tenje tople vode i duze vreme, a za toplu (vrelu) vodu i kraCe vreme zagrevanja. Prak
sa je pokazala daje mlibolje redno vezali, na primer, tIi rezervoara zapremine 100, 500
i 800 litara pa prema potrebi ukljucivati pojedine rezervoare, odnosno izmenjivace
toplote iii qjihove kombmacije. Ovo .e u solarnim instalacijama vrli automatski, kao
Ito e. "videti jz daljeg izlaganja.
ODELJAK xm
13. VEZIV ANJE SO LARNlH KOLEK TORA U SISTEM
U prethodnom izlaganju je utvrc1:eno daje za zagrevanje vade od 320 kg potrebna
dosta velika povr!ina solarnog ko1ektora. U praksije cesto potrebno zagrevanje veee koli
eme vode, zbog eega su potrebne jo! vece kolektomke povr!ine. Stog. so javlja potreba
vezivanja solamih kolektora u sistem.
SUeno kao kod vezivanja galvanskih elemenata u bateriju e!ektricne struje i ov
de postoje lri vrste vezivanja .olarnih kolektora u solarnu bateIiju iii .istem: paraleino,
redno i meSovito.
Parale!no vezivanje solarnih kolektora shematski je prikazano na slici 253. Svski
kolektor sadrti samo jedan deo radne tecnosti koja se zagreva. Svi kolektori rade jed.
nako tako da se u svakom od
njih radnoj teenosti povia1
temperatura za is1i stepen. p p p p .
Tecnost treba da savlada maw
nji otpor, jer struji sarno kroz .
jedan kolektor. Mogue. je ko
riSeonje tennosifonskog pun
eip. po kome so cirl<ulacija
tecnosti u solarnom sistemu Slika 253
vrii pod delovanjem Zemljine
tete bez koriSe.qja cirku1acione vodne pumpe. Kada so rad jednog kolektora iskljuei
iz sistema, na primer, zbog zacepljezya odgovanguCe cevi, ostali kolektori rade i dalje
bez zastoj"-
Redno vezivanje ill vezivanje u nizu prikazano je shernom na slici 254. Pri ovak
yom vezivanju solamih kolektora, racIna tecnost protice kroz sve kolektore jedan za
drugim tako da njena tempera
ti
tot a stalno opacia. Polto .olar
ni kolektori rade pod razlic i
tim temperatotama, koeftcijenti
Slika 254 korisnog delovanja pojedinih k 0-
lektora nisu isti. Opadanje koeft
cijenta korisnog de10vanja izrazito je kod poslednjeg kolektora u nizu, tako da se on mora
400
povecavati dobrom izolacijom
i dvOitrukim zastaidjivanjem.
Redno vezivanje solamih ko-
lektora uslovljava i upotrebu
povratne pumpe.
U mesovitom vezivanju
solarnih kolektora prikaza.
nom memom na !tici 255
zastupljeno je parale1no ired
Stika 255 no vezivanje. Ovakvim veziva
njem obezbeaeno je bolje me
Sanje tecnosti koja se zagreva tako da je omob.lCena ravnomema raspodela u celokupnom
sistemu solamih instalacij a.
131 SISTEMI ZA KORISCENJE SOLARNE ENERGUE
Sisterni za koriScenje solarne energije mogu biti aktivni, pasivni imeSoviti.
Aktivru solami sistemi su postrojenja za koriSCenje solarne energije zasnovani na
cirlculaciji radnog fluida kroz solarne kolektore montirane na raznbn objektima Hi po-
sebnim nosaeirna. Ovi sistemi se najcesCe koriste za dobijanje tople higijenske vode
tempera1llre ispod 100'C, a reae i za zagrevanje prostorija ustambenim ill drugim olJ.
iektima.
Pasivni salami sistern obezbeduje koriSeenje Sunceve energije za grejanje prooto-
rija u objektima, prilagodavanjem delova njihovihpomina naroeito naiuznoj strani tako
da me u10gu solarnih kolektora.
MeSoviti salami sistemi koriste pasivni salami sistem za zagrevanje prostorija
objekta i aktivni solami sistem za dopunsko grejanje prostoriia i dobijanje tople higijenske
vode U objektu.
132 AKTIVNI SOLARNI SISTEMI
Glavru elementi aktivnih solamib. sistema su ravni salami kolektori pomoeu
se dobija toplotna energija niZih temperatura do lOOoe konvecijom Suncevog ZIaeenja
u toplotnu energiju. Iz solamih kolektora topia voda dolazi direktno u rezelVoar za
skladiStenje i upotrebu ill se preko izmenjivaca toplote prenosi na vodu u rezervo3!U,
koja se zatim koristi za prakticne poslove. Ovako dobijanje topie vode moze se koristiti
u domacinstvima, industriji, otvorenim i zatvorenirn bazenima, Cime se mogu dobiti
velike uitede [ooilnih goriva ciji izvod presuiuju.
133 SOLARNI BOlLERI
Uredaji za dobijanje topie higijenske vode pomocu Sunceve energije, nazivaju se
salarni bojleri. Oni mogu biti sa prirodnom ill prinudnom cirkulacijom radnog fluida.
401
S obzirom na koostrukciju bojleri sa prirodnom cirkulacijom fluida su direktni (pro-
tocni, otvoreni) ill indirektni (cirkulacioni,zatvoreni) solami sistemi.
Direktni solami bojler sa prirodnom ciJkuiacijom fluida (sl. 256) je mlijednostav
niji po konstrukeiji jer nema izmenjivac toplote niti poseban akumulator. pa je stoga
i mlijeftiniji.
Slika 256 - 1 - ravni solarni vodni ko-
lektor; 2 - rezervoar kroz koji cirkuliSe
voda; 3 - cev za dovod hladne vode;
4 - cev za odvod topIe vode potrO&1CU
5 - izolacija; 6 i 7 - slavine za rucnu
regulaciju cirkulac.ije fluida izmedu ap-
sorbera i rezervoara; 8 - slavina za pra!-
nj enje fluida
Slika256
Sastoji 93 iz dva giavna dela: ravnog solarnog vodnog kolektora i dobro izolovanog
rezeIVoara kroz kqji cidculise voda. Voda u ovom rezervoaru moze da ostane topla 2.3. da-
Na sliei 256 data je merna ovog bojlera sa njegovim glavnim i ostalim delovima.
Rad ovog solamog kolektora odvija so spontano priroduom ciJkulacijom radnog
fluida poznatom u tennodinamici pod nazivom tennosifonski. Zagrevanjem vode u so-
lamom kolektoro nastaje razlika u temperaturi vode, a time i u njenoj gustini izmedu
kolektora i ostalib delova boilera. Topla voda manie gustine 'perije so navi!e, a hladnija
i guSca pada na dno rezeIVoara sve do ponovnog ulaza u kolektor. Time se uspostavlja
cirkulacija fluida koja se odriava u bojleru sve dok je temperatura kolektora viSa od
temperature ootalib delova bqjlera, dok bna sunca. Sistem so spontano iskljucuje
eim so temperatura vode u kolektoru i ostalim delovima bqjlera. U slueaju
kada temperatura vode u rezervoaru postane veea od temperature u kolektoru,
nih dana i noeu, kolektor poeinje da funkcioni\e kao hladnj ak Ito so sprecava preki-
dom veze izmeau kolektora i rezervoara slavinama (6) i (7).
Radni fluid kod ovog bojlera moze da bude higijenska ill tebnololka voda, ulje
i nafta. PoSto ie radna tempera1llra kolektora n:;Ce!ee od 40 do 80'C, dolazi do talo
zenja kamenca cime se smanjuje efikasnost apsorbera u prenosu topiote na vodu i
ze da dooe do zaeepljerija apeorberskih kanala z. protok fluid . Postoji opasnost od
zamrzavanja vode u kolektoru i nastupanja havarije, zbog cega se bojler mora praz;niti u
takvim slucajevima. Treba imati u vidu da zamrzavanje vode moze cia bude i na neko-
liko stepeni iznad aOc, zbog sopstvenog zracenja erne ploCe apsorbera.
402
Indirektni oolami bojler sa prlrodnorn drlmlaciiom. fluida 10) i
e
neSto
kovaniji i i<uplji zbog uvoaenja izrnenjivaca toplote, ali. l.e llIIla svestranlJ p.
menu. PIimami kruzru tok vode koji cine kolek:tor 1 lZmerglVac toplote, omoguCUJU
da se izbegnu zamrzavanja lisled ffiraza i nastanak karnenca.
Shema avog bojlera dataie na slid 257.
5
SUka 257 - 1 - ravni salarni kolektor;
2w3 _ cevi transmisije fluida izmedu kolek
w
tora i izmemivaca toplote; 4 - izmenjivac
toplote" S - ekspanzioni sud; 6 - rezef
w
vaar za'skladiStenje tople vade; 7 - termic-
ka izo1acija; 8 - cev za dovod hladne vade;
9 _ cev za odvod tople vade potroSaCa;
Opasnost od zamrzavanja vode
na niskim temperaturama iZbegava se
mesanjem vode kao radnog fluida u
primamom kruznom toku sa sred-
stvorn protiv zamrzavanja, na primer,
antifrizom. U ovom slucaju treba
obezbediti da voda sa antifnzom iz
izmenjivaca toplote ne dospe na neki
nacin u higijensku vodu rezervoara
namenjenu potro5aCu,jer u protivnom moze doci do da se
U ovom kao u prethodnom slucaju zamrzavanje vode
krug
a
vode pri niskirn temperaturama od nekoliko s:epen:.1Znad 0 .C .. PrazruenJe se:
a
ze min i automatski ugradnjom tennostatskili ventila kop se na msknn
automa1ski i tako pr.zf\ienie vode iz prlrnamogkruga bqjlera. Me
dutimJ cesta pratnjerga i punjenja novom vodom, U
mu, zbog cega se efik<snost bqjlera smanjuje. Ova se moze 1ZbeCl 1 pes
nag rezervaara za &kupljanje vode iz primarnog kruga i njeno ponovno vracanJe. .
TapIa voda iz solarnog kolektora dospeva u izmenjiVac toplote .sa koga p:enosl
na vodu u rezervoaru, koja dospeva iz vodovoda. Zagrejana voda podiZe se naVlse 1 kroz
odvodnu cev doopeva dopotroSaCa, , . , ..
Za izmenjivac toplore ugraden u primarni krug treba lZabrati
se obezbedi brza izrre.na toplote izrnedu njega i vode u rezetvoaru. Pn malim dnnenZl-
jarna nema dovoljno vremena da izrnenjivac toplote prenese svoju toplotu ::a vodu .il re
arn taka da se u solarni kalektor vraeajos dosta topla voda. KoeficIJent konsnog
bojlera tada opada zbog inercije kruznog toka fluida i .kolekto-
ra. Izmenjivac topiore moie se izgraditi u obliku cilindra sa dvostruk.nn zldovuna tako
403
da radni flUid protice izmeou zidova ciji ie razmak oko 5 mm. Meou1im, izrnenjiv,c
toplote od spiralnih cevi je bolii jer usporava tennosifonski proces i ornogutye duze
trajooje prenosa toplote od izmef1jivalla ka rezervoaru. Treba nspomenuti da ie koriS
Cef\ie izmef1jivaca toplote u tennosifonskom sistemu za grejanje poznato io.! od 1935.
godine.
Na prlrner, u krl\ievim. 45 severne geograJilke sUine potrebanje izrnenjivac toplo-
te povriine oko 2 m' da bi ,e u rezezvoaru zagrejalo 200 litara vode do 60C. Ovaj iz.
mef\iivac topIote so sastqi od 10 m duge spiralno ,avjjene bakame cevi unutniSnjeg prec
nika 30 mm, koliko lznose i precnici ootallh cevi u sistemu. Jednakost unutraSnjih prec
nika wih cevi u primamom kolu bqIera, sprecava pad pritiska U Qstemu i nastanak
vrtiotnih strujania, ito bi smoojilo efikasnoot bojler..
134 POSTAVLJANJE SOLARNlH BOJLERA KOJI FUNKCIONISU PREMA
TERMOSIFONSKOM PRINCIPU NA RAZNE OBJEKTE
Solami bojleri nem'\iu velike dimenzije i mogu so postaviti .na nekoliko kvarlratnih
me tara ju.zne strane svakog objekta tako da qjihovo ukIapooje u pootojeee i nove objek.
Ie ne arlritektonski niti gradevinski problem. Mogu se postaviti na ravne
krovove, terase, juzne fasade, povrSine susednih sporednih zgrada, na primer, supe i gao
raZe, napooebne nC6aCe u dvoriitu pored glavnog objekta i dr.
Meou1im, u pogledu pC6tavljanja bojlera koji funkcioniSu na tennosifonskom
principu, pojavljuje se problem koji znatno umanjuje qjihovo preimuc.tvo u pogledu
jednostavne konstrukcije i povoljnije cene. Nairne. ovaj &stem moze cia funkcioniSe
sarno kada se rezeIVoar za *1adiStenje tople vade nalazi .iznad solarnog kolektora. Kao
sto je vee receno, kada se nalazi na istqj visini, u slucaju oblacnosti i noell moze cIa do-
de do supro1nog strujanja fluida iz rezervoara u kolektor, sto se sprecava povratnim
ven1ilom.
i eksperlrnentalno je utvrdeno da so n'!ipovoliniji kceficijent korlsnog
delovanja mOle postiei kada je izmedu gongeg kraja solamog kolektora i donieg krl\ia
izmeqjivaca toplote(sl. 257),razmakod306Oem. Utvrdeno ie tskode daje koeficijent
korlsnog delovanja solarnog bojlera zasnovanog na tennC6ifonskom principu za nko
10% veei za h = 60 em nego za h = O.
Iz tennodinamickfu zakona takooe sledi da se tennosifonski. odnosno prirodru
kru.Zni td<: flUida, mjlakSe uspostavja i da je utoliko vee; koeficijent korlsnog delo-
vanja bojlera, ukoliko je veca temperaturska :razlika Tl - T" na jzlazu iz solarnog
lektora i izlazu tz rezervoara. Da bi se smanjio i uklonio o1por u prlrodnom kruznom
toku fluida, potrebno je da se xezervoar postavi sto blize solamom kolektoru. Iz istih
razloga treba izbegavati horizontalne poloZaje cevi u primarnom kruznom toku. Mer
guenost havarije poveeanjem zapremine fluida u primamom krugu usled zagrevanja
fluida u solarnom kolektoru spreceno je montiranjem ekspanzione posude.
Na slid 257 prikazano ie i solamog b<jlera uz vertikalni zid objekta.
404
135 SOLARNI BOILER SA PRINUDNOM (FORS1RANOM) CIRKULACIJOM FLUIDA
Prinudna ill forsirana cirkulacija kod ovog bojlera ostvaruje se pom06u vodne cir-
kulacione pumpe uk1jucene u primami krug (s!. 258) take da se l'!iegov rezervoar moze
postaviti na svako podesno
mestc u kuci. Brzina pro-
toka fluida u ovom bqjleru
mote se podesiti pomoeu
...4 - pumpe taka, da apsorber
12
Stika 258 - 1 - solarni kolektor; 2 - cirkulaciona vodna pum-
pa; 3 - izmenjivac topiote; 4 - rezervoar za skladihenje tople
vode; 5-67 - senzorij 8 - automatska regulacija Iada bojlera;
9 - ekspanzioni sud; 10 - cev za dovod hiadne vode urezervo
ar; 11 - cev za odvod tople vode ka potrO&CU; 12 - termicka
izolacija
solamog kalektora primi
maksimalno mogucu Sun-
cevu energiju. Pored pogon
fke pumpe ovakav solarni
bojler ima diferencijalni ter-
mostat tzv. senzor za e1ek
tronsko rupravljanje ikon-
tralu rada. Senzon se pos
tavlj.gu na viSe mesta so-
lamog sistema tako da po-
kazuju temperatum vode u
toku rada salaroog bqjlera.
Cim remperatura vode u
rezervoaru opadne.ispod od-
red-ene granice, tennostat
ukljucuje solami kalektor
uspostavljanjem cirkulacije,
a iskljucuje ga kada se
temperatura vade u rezer-
voarn pribliZi temperaturi
vade u kolektom.
Shematski prikaz solamog bojlera !J3- prinudnom cirkulacijom fluida dat je na s1. 258.
N a slici 258 je prikazano i p08tavljanje solamog bqlera u potkrovlju zgrade.
136 SOLARNI BOILER SA DOPUNSKlM GREJANJEM
Koropletni solami bqjleri u na!im pored bateliie ravnih solarnih kolek
tora, izmenjivaca toplote, rezervoara, pumpe za pogan i elektronske automatike za kon-
trolu radnog fluida, .imaju i grejace za dodatno grejanje kada u kolektoru i rezervoaru
nema dovoljno tople vode. Dodatno zagrevanje vode u bOjleru vrSi se najcesce pomocu
elektricne struje ill pomocu gorionika u kome sagoreva nafta, rnazut, gas, ugalj, drvo ill
razni poljoprivredni otpaci{sl. 259).
N '!ipodesnije dodatno grejanje je pomocu elektriene struje jer se elektricni
moze postavi1i u rezervoar bojlera tako da se po potrebi automatski ukljuctge porno-
ell tennostata.
N a slici 259 shemalllkije prikazan solami bqler sa dopurukim grejanjem:
5
4
13
r;::=====-
r;===-
18
12
Slika 259 -1 - baterija ravnih solarnih kolek:tora; 2 - izmenjivac toplote; 3 - rezervoar
bojlera; 4 - cirkulaciona pumpa primarnog kruZnog toka bojlera; 5. 6. 7, 8 - senzori;
9 - automatska regulacija rada bojlera; II - elektrictU gnjac;12 - dovod hladne vode
u rezervoar; 13 - odvod topie vode iz rezervoara potroSacu; 14 - cirkulaciona pumpa
za pogon vode; 15 - kotao; 16 - plamenik za zagrevanje vode u kotlu; 17 - cev za pre--
1az tople vode iz kotla u rezervoar bojlera; 18 - odwd tople vode iz kotla potroSacu
405
Batelija solarrdb kolektora u miiim kr'!ievima treba da ima nagibni ugao od 45'
prema horizontu na juZnqj strani. Za zagrevanje vade u rezervoaru od 300 litara pot-
rebna je n'!imanje povrllna od 8 m' .,lamih ravnih kolektora. Vodovi treba da budu
od istog materijala da re ne hi stvarala elektricna struja koja raz3ra metalne delove ko-
lektora.
Ubacivanjem elektricne pumpe protok vode u primamorn kolu u odnosu na
mosifonski sistem moZe se udvostruciti. Sem toga, salami bojler u OVOID slucaju maze
da d<je maksimum tople vade i pri malim razlikama temperature izmedu baterije SQoo
larnih kolektora i izmenjivaca. Moguenost suprotnog strujanja vode iz izmenjivaca
lote u solame kolektore, ovde je sprecenapovratnhn ventilom.
Umesto 30 mm, kotiko se prepoIUcuje za precnike cevi kod solamog bojlera
koji funkcioniSe na tennosifonskom principu, u slueaju sa prinudnom
cijom fluida, precnik cevi mote hiti dva putaJllllllji. odnooJQ, 1520 mm.
Senzori za ukljucivanje pumpe postavljeni su na donjern delu rezervoara gde je
peratura vode najniZa i na gomjem delu rezervoara i kolektora, gde je ova temperatura naj-
viSa. Na gornjem delu rezervoara takode je postavljen senzor za automatsko ukljucivanje
elektricnog grejaca. Zbog neizbeZnih gubitaka toplote u primamom krugu, pumpa se au-
tomatski ukljucuje kada je razlika temperature. izmettu rezervoara i kolektora ispod 1 aCe.
Kad viSe dana uzastopno nema sunca, automa18ki se ukljucuje elektlicni grejac
koji je ugraden u rezeIVoar bojlera ili poseban rezervoar. U slucaju nedcsta1ka
ne energije, dopunsko zagrevnm.je se postiie u posebnom kotlu sa gorionikom. Ovaj
kotao (s1. 259) je povezan sa rezervoarom bojlera tako da topla voda cirkuliSe pomoeu
pumpe iz rezervoara u kotao i obmuto. Na t;:g naein potroSae moze dobiti toplu vodu
iz rezervoara bojleraili iz kotla.
ODELJAK XN
14. AKUMULATO RI TOPLOTE
Priiem Sunceve energije je najveei u Ie1njem periodu, kada ie potreba za topiotom
najrnania. Zlmi, kada ie potreba za topiotom n'!iveea, zbog niskog poIozaja Sunca i krat
kog vremena J]jegovog siiania, prijem Suncevog zracenia ie n'!imanji. Ovaj raskorak
izmeau intenziteta Suncevog zraceJ]ja i potrebe topiotne energije n> Zemlji, otezava
prirnenu Sunceve energije. Sem toga, floe i meteoroloiki uslovi irmgu za posledicu neraY
nomemu raspodelu Suncevog zraceqj3 u toku godine
t
meseci i dana. R;:skorak izmedu
priiema i potrebe Sunceve energije moze se ukloniti ustedom primljene Suncev. ener
gije, dogrevanjem pomoeu drugih energetskih izvora ill kombinovanjem ustede i dogrevanja.
U!teda iii skiadltel\ie primliene topiote vrli se pomoeu skiadiSta ill akumulatora
toplote.
Akumulator toplote ie urta'!i pomoeu kojeg se radnom fluidu vodnih iii vazdul
nih solamih kolektora oduzima topiota i li<urnulira uz mlimanje gubitke tako da bude
na raspolaganju u vreme potroSnje.
Kao Ito se vidi pored solamog kalektora, li<umulator toplote predstavlja n'!ivaz.
rriji element solarnog sistema.
Treba razlikovati niskotemperaturne li<umulatore topiote za akumuliranje topIo-
te do lOcfc i visokotemperaturne za preko 100C kod primene koncentrlsanog
cevog zracenja. VISte i dimenzije akumulatora toplote zavise od qjegove namene. go..
lamog sistema kome so prikliucuju, raspoIozivog prostora, meteoroioIkih uslova i dr.
Akumulator za cuvanje topiote u toku nekoliko dana, nedelja ill meseci zahteva
veee dlmenzije od onog kqji cuva topiotu od dana za noe. 8em toga, akumulatori za
dugotrajnije cuvanje topiote su komplikovaniji i skupIji. Anaiogno, za cuvanje toplote
caja nekoliko minuta dovoljan je jednostavan i jeftin cajnik, dok je za cuvanje nek.,.
liko sati potrebnakornplikovanijai skuplja termos boca.
S obzirorn na pdrneqjene fizicke i heroijske pqjave, razllkuju se uglavnom dYe
Yrste li<:umulatora topiote: osetljivi i IatentnL Kod osetijivih moze se medijumu dove-
dena toplola, zanemarivli gubitke, preu",ti u istqj kolicini i koristiti u odreaenom tre'
nutku. U Iatentnlm li<:umulatorima se flZicko-hemljsklm promenama akumuliaana top
Iota oslobada i koris1i. Za ovo se koriste fazni prelazi materijala iz jednog sta-
qja u drugo kao !toje topIjenje i ocmeavanje pogodnih matedjala.
Kao medijum osetljivih akumulatora toplote korlste se voda. kamen, Ujunak.
pes3.k, beton, Sarnot, cigla i zemlja.
408
Voda kao medijum akumulatora toplote koristi se kad solamih sistema sa
vodnim solamim kolektorima. Ove akumulatore topiote cine u stvari rezexvoari ill bazeni
sa vodom ukljuceni u <istern solarnog grejanja (s!. 260).
9
4
Slika 260 - 1 - salami kolektor; 2 - primarni kruzni tok; 3 - izmenjivac toplote;
4 - rezervoar sa vodom; 5 - ulaz hladne vode u sekundarni kruzni tok; 6 - izmenjivac
toplote; 7 - slavina za toplu vodu; 8 - ulax tople vode u radijator; 9 - radijator;
10 - povratak tople vode iz radijatora u rezervoar; 11 - topiotna i hldro izolacija
xezervoara
Primarni krutni tok snabdeven je materij alom proiiv smrzavanja (antifriz) za vreme
hladnih dana i noeL Toplotnu energiju Suncevog zracenja salami kolektor preko izme-
njivaca toplote (3) predaje vodi u akumulatoru toplote. Razumljivo je da semora uspos
taviti odnos izmedu dimenzija akumulatora i solamih kolektora. U velikom ak.umulatoru
voda se sporo zagreva i ost<je mlaka. Stoga je celishodno da se povezu u sistem 2-3
akumulatora raznih dimenzija kcji se mogu posebno ukljucivati u solami sistem u zavis-
nosti od potreba i intenziteta Suncevog zracel\ia. Za bno dobijanje tople vode do 90 u'
kljucuje se akumulator, zatiro srednji i na kraju Hladna voda u sistemu
za zagreva se preko "meniivaca toplote (6) u sekundamom kruznom toku i
pomocu slavine (7) se korlsti kao topla higijenska voda. Topia voda iZ rezervoara ulazi u
radjator (9) za zagrevanje prestorija.
Voda ima n;:gvecu masenu kolicinu toplote sto znaci da ima n.gveCu spsobnost
primanja topiote po jedinici mase za svaki stepen Kelvina. Pri poviSenju temperature
za 1 K, 1 kilognan vode akurnubse 4,187 kJ, odnosno 1,163 Who Prema tome poviSe
njem temperature masi od 1000 kg vode cija je zapremina 1 m
3
za I K, ova masa vode
akumulise 4187 k.J, odnosno 1,163 kWh toplote. Aka se vodi u rezeIVoaru dimenzije
8 m
3
povisi temperatura od 15 do 60C, akumulisana toplota iznosice:
409
Q = 8m' .1,163 (60-15)K = 419kWh
Akumulisana toplota je dovoljna da 5e zagreva starnbena prostorija korisne povr-
Sine 100 m
2
u naSim krajevima na 45 severne geograf!ke sirine u tcku 3 zimska dana
bez sunea. Razumliivo ie da prostorija mora bit! dobro toploteo izolovana.
Nljiednostavniji i najjeftiniji akumulatori toplote lm'\iu za medijum cvr,te mate
rijale kroz koje struji topao vazdub iz vazdu!nib solarnib kolektora (s!. 261). N,yeeM:e
se koristi kamen tuea
nik u pribliZno iedna.
klm komadima dimen
zij a eko 5 em.
Iz slike se vidi
jednostavna primena a-
kumulatora toplote i<l.
punjenog kamenjem za
zagrevanje prostorija. 0-
vaj akumulator moze da
so ispuni sa nekoliko
desetina tona kamena i
tako aknmubra toplotu
dovoljnu za podmirel\ie
grej anja prostorij a u !o-
ku nekoliko dana bez
sunea. Zbog ovoj ih Yell
kih dlmenzija (}Vi aku
mulatori topiote se stav ..
ljaju u podrume ill gara
Slika 261- 1 - vazduSni solarni kolektor; 2 - Waz,toplog vazduha u
akumulator; 3 - gomila kameLUa; 4 - kapak za ispuStaIUe viSka
toplog vazduha u IetIUent periodu; 5 - kapak za regulisanje dovoda
vazduha u stanbeni prostor; 6 - otvor za ulaz toplog vazduha u
stanbeni pronor; 7 - otvor za povratak vazduha u akumulator posie
zagrevanja prostorije; 8 - ulaz povratnog vazduha kroz rektku u
gomilu kamenja; 9 - ponovni ulazak povratnog vaxduha u vazdumi
solarni kolektor; 10 - zidovi sa dobrom toplotnom izo1acijom i
potpunim zaptivanjem
ie tako da mogu da posluze za podno i boono grejanje prostorija.
Na sliean naein funkcioniSu i toplotei Ikumulatori ispUl\ieni sljunkom, pe!icom,
betonom, samotom, pecenom ciglom i suvorn zemljom. Akumulisanje toplote vrii se
vodnim ili vazdusrum akumulatorom. U prvom slucaju topla voda iz solamog kolek-
tora protice cevlma ugraGenim u materija1ima kojlm ie ispunien Ikumulator. U drugom
slucaju topU vazduh iz vazdusnog kolektora struji kroz cevi ill kroz rneo.uprostore rna-
terijala kojlmje ispUl\ien akumulator.
Razumljivo je da zid ill pod prostorije kroz cije supliine struji topao vazdub ill
sa ugradenim cevlma kroz kqe teee topla voda, predstavlja u stvari akumulator toplote.
Treba lmati u vidu da je kamen pri istq masi oko 5 pula (tacnije 4,64 puta) sla
bijimedijum za: akumulisanje toplote. S obzirom da je relativna gustina kamena u odno-
su na vodu oleo 2,5 .izlazi da pri istoj zapremini kamen ima oko dva pu ta manju sposo b
nost akumulisanja toplote. To znaei da u I m
3
kamenog akumulatora moze da se aku-
mullra nko 0,5 kWhK-
1
toplote, tako da pri islq Ikumulaciji toplote akumulator sa k ..
menom treba da ima dva puta vOCe dimenzije.
Energijom od 1 kWh koju Sunce emituje na povriinu Zemlje. mote se zapremini
od 80 I = 0,080 m
3
, odnosno masi od 80 kg vode, povisiti temperatura za IOoe. Ista
410
ova energija za isti broj stepenimoze da povisi temperaturu kamenu zapremine 0,160 m
3

odnosno mase aka 400 kg.
Latentni akumulatoIi toplote predstavljaju mjpodesnije i ll<gefikasnje
latore toplote. Kao sto je receno zasnovani su na faznom prelazu,
i oCvrScavanju materijala. Materijali se tope na odreaenoj temperatuI! (tacb toplJenJa)
i dok se ne otopi i njegov poslednji delie, temperatura ostije konstantna. PoSta se do-
daVanjem toplote za Vreme topljenja materijala temperatura ne me'lia, ova toplota se
naziva skrivenom ill latentnom toplotom topljenja. Na isti llacin i na istOj konstantnOJ
temperaturi se odvija i obratni proces - ocvriC3.vanje odnosno kristalizovanje. Tempe-
ratura kristalizovanja jednaka je temperaturi topljenja i ost,e .za
kristalizovanja. Pri kristalizovanju oolobada se latentna toplota Je
premo zakonu_odrZanja energije jednaka akumulisanoj latentnoj toploti topIJel\1a. Na
ovoj fizicko-hernijskoj pojavi faznih prelaza materijala zmniva se latentlll akumulator
toplote.Pritom je potrebno koristiti materij ale sa sto niZom taekom topljenj a.
Jedan od materijala za ove svrhe je glauberova so. ill
fat (Na,SO,), koji sa 10 molekula vode obrazuje natrjjum-sulfat.dekahidrat (Na,SO, .
. 10 H,O) sa taCkom topljenja 32"C. Za vreme topljef\ia ova temperatura ast'lle kon
_lna i 'toga ovakav akumulator toplote predatavlja termostabilizator. Pri topljenju
glauberova so akumulira toplotu od 209350 J kg-
'
K-
'
na 32
D
C. OCvrSCivanjem istop
Ijene glauberove soli na istoj temperaturi oslobada se akumulirana latentna toplota u
istoj kolicini i ona se moze koristiti za grejanje. U 1 m
S
glauberove soli moze se akumu-
]irati 3,6 puta viSe toplotne energije nego u istu zapremlnu vode. Pri poviSenju tempe
rature glauberovoj soli, na primer, od 21 do 32C, moze se akumulirati oko 8 puta
viSe toplote nego pri mom poviSenju temperature istoj kolicini vode.
Iz izlo:renog se vidi da 1atentni akumulatori toplote zauzimaju nmogo manji pros-
tor cd osetljivih. Medutim, cstttie da se rdi pitanje J1jihovog trajanja i cene.
nje ovm akumulatora toplote od velikog je ZIlaeaja za primenu solame energue danas
i u buduCnosti.
Cilj je da "' pronadu materija!i koji se tope na sobnoj temperaturi oko 20DC tako
de zidovi mogu da posluze kao latentni akumulatori. U prodlji se vee nalaze latentnl
akumulatori sa materijalom cija je taCka topljenja 28
D
C. Svajcaraka Stampa je objavila
1978. godine da je pronaden materija! koji se zatvaren u plasticrdm kuglicama iii sip-
kama dod'!ie betonu time se njegove tennicke csobine potpuno menjaju. Na tcg nacin
se moze postici da se po is1im zapreminama U ovakvom betonu moze akumulirati 15
putaviSe toplote nego u vodi ill 30 puta viSe nego u kamenu.
Treba mati u vidu da izbor akumulatora toplote pored solamog sistema zavisi
i od raspoloiivog prestora, materijala i cene. lednostavni i jeftini ceetljivi akumulatori
toplote zahtevaju veliki prostor, odnosno velike rezeIVoare, dok skupi latentni akumu
laton zahtevaju manji prostor. Vee razvoj latentnih akumulatora toplote po-
kazuje danjima pripada buduCnost.
U tabeli T _ 87 date su karakteristicne vrednosti mliglavnijih materijala za aim-
mulactju toplote.
T -87
VeliCina
Masena koliCina toplote
[Jkg-' "Co, 1
Toplota faznog prelaza [J kg_I]
Gustina [kgm-' 1
Masa za akumuliraIje 1 GJ tona
toplote pri povikriju temperature
za20
D
C
Odgovarajuea zapremina u m
S
Voda
" 4187
1000
12
12
411
Kamen Suva zemlja Glauberova so
838 838 2000
2300
60
26
1260
65
50
209350
1600
4
2
141 RASPODELAI REGULACUATOPWTE U SOLARNOM SISTEMU
Pored solarnog kolektora i akumul.tora toplote, neophodni delovi solarnog sis-
tema za dobijanje tople vode i zagrevaflie prootorija su ciIkulactona pumpa iii ventila
tor za pogan radnog flulda, uredaj za automa15ko ukljucivanje i lskIjucivanje solarnog
sistema i grejac za dopunu grejanja kada doptinoo Sunoeve energije nije dovoljan.
KruZni tok izmeau solarnog kolektora i akumulatora toplote, a lakoae i raspodel.
toplote u kue iii stanu, mora se regulisati automatski. Voda iz kolektora moze se spro-
vesti u salami sistem sarno tada kada je temperatura gonne povriine kolektora viSa
od temperature vode u qjemu. To znaci da se kruini tok iz kolektora mora prekinuti
pri nallaaku oblaka i noeu. Prilikom prekida kruznog toka mora se spreciti pregreja.
vanje na pojedinbn mes1ima u solamom sistemu. Solami sistem moze biti ukljucen
same tada kada je temperatma akumulatora toplote nl7.a od temperatme solamog
kolektora. elm se temperatma akumulatora i1;jednaCi sa temperatmom kolektora, dop
tines solarne energije pocuye da postaje negativan i solami sistem se mora iskljuciti.
Razumijivo je da '" automaUk. za ukljucivaflie i lskIjucivanje solamog sistema u rad
mora izvestistrucno i precizno.
Iz navedenog se vee moze zakljuciti da se mora uspostaviu automatska povezanost
u radu izmeau solamog kolektora i alrumulatora toplote, solarnog kolaktora i izmenji-
vaca toplote za potroSaca, kao i akumulatora i izmenjivaca toplote za potrohca.
lacija mora bid takva da se po potrebi omoguCi posebno automatsko ukljucivanje u rad
svakog od ovih delova solamog sistema. N@ednootavniji i u upotrebije nisko-
temperaturni vodni akumulator koji radi na niskim pritiscima.
Stoga ee se automa1ska regulacija u solarnom sistemu shematski prikazati na
stalacij ama za korucenje Sunceve energije pomoeu vodnih solarnih kolektora i nUko-
temperaturnih akumulatora toplote sa vodom kqji radi na niskim pritiscima (s1. 262).
Toplotna Sunceva energijaprikupljenasolarnimkolektorom S prenosi se na radm
fluid u zatvorenom sistemu cirkulacije S - PI - I koji delovanjem cirkulacione pumpe
PI preko flmenjivaca toplote I prenosi toplotu prema potrosaCu Po. Na naein se
412
G
potrolae snabdeva toplom
vodom direk1no iz solamog
akumulatora preko
vaea toplote.
Karla 5e u sistemu S -
- P, - 1 postigne maksimal-
na radna temperatura, veoma
osetljiv tennometar T 1 (sen-
zor) na izmenjivaeu toplo-
te preko eJektIienog regnla-
tora R deluje na tenuostat-
Slika 262 ske ven1ile V 1 i V
l
i taka
omogucuje da se delovanjem
cirkuJacione pumpe P, viSak toplote iz baterije solamih kolektora S prako sistema S -
- PI - A 4c.umuiatoru toplote A. Tennometarski senzori T
z
iT 3 na izlazu iz
kolektora odnoono na ;;kumulatoru automatski obezbeduju ukljucenje pumpe PI i rad
sistema S - PI - A sarno u slueaju kadaje temperatura radnog medijuma u kolektort-
rna via od temperature ratlnog medijwna u acumulatoru. Cim se temperature radnog
fluida u kolektorlma i akomulatoru i2;jednaee, elek1rieni regnlator R iskljueuje pumpu
P, i tako se prekida rad sistema S - P, - A.
Kada temperatura u izmeIjjivaeu toplote I opadne ;spod radne vOOeine, ukljueu-
je ., sistem SP,t. Ako je temperatura u bateriji solamih kolektora niZa od potrebne
radne temperature u izrrenjivacu toplote I, a temperatura u akumulatoru A odgovara
potrebnom intenzitetu Za rad sistema, tennostatski ven1ili V 1 i V 2:, podstaknuti dife-
:encijom temperatura Tl - T2 - Is registrovanfu odgovarajucim senzorima Til T2,
1 Ts , preko cirlculacione pumpe P
z
otvar'\iu sistem A - P
z
- I prema akumulatoru,
a zatvar;gu sistem S - Pi - I prema bateriji solarnih kolektora. Na tl!! naein se potro-
sae snabdeva vodem iz akumulatora toplo1e A preko izmenjivaea toplo1e l.
U siucaju kada SIl temparaturaki intenzitetl solamih kolektora, akumulatora i
izmenjivaea toplote nedovoljni, u cilju nesmetanog i neprekidnog rada potrosaea toplo-
te, ukljuctge se dopunsko. n'!,icesCe elektncno grejanje G. Tada se sistemom regulaci-
je iskljucuje sistem S - A - I. s tim da se md u tom sistemu moze nezavisno odvijati ka-
daje temperatura u bateriji solamih kolektora visa od temperature akumuJatora toplote.
Treba imati u vidu da se niskotemperaturni akumulator toplote koji radi na nis-
kim pri1iscima odlikuje lakSom konstrukcijom i malom debljinom zida. Voda iz ovak
vog akumulatora se ne menja cime se sprecava mogucnoot pojave vece kolieine kamenca.
Takode nije potrebno odrZavanje eistoee u ovakvom akumuJatoru.
Naroeitu paZIjju treba pokloniti na;!'1ianju da se spreee gnbici u sistemu za ras-
podelu toplotne eneIgije rna koJiko oni bili moo i baz obzira na mesto u .,lamom sis-
!emu gde se pQjavljuju. Nairne, i najmanji gnbitak radnog flulda na pojedinim mestima
solamog sistema, na primer, jedva primetno curenje yode, u toku duieg vremena moze
da dcstigne znaeajnije razmere i tako smanji efikasnost solamog sistema.
413
142 DOPUNSKO GREJANJE U SOLARNOM SISTEMU
DosadaSnja istraZivanja primene solame energije za dobijanje tople bigijenske
vode i zagrevanje prostorija pokaz4iu da je primena solame energije ekonomski oprav-
dana vee pri njenom uce!icu od oko 60% u g10baJu eneIgije potrebne za ove mhe. lz-
vori energije fosilnih goriVa presuSuju, a cene ove energije stalno rastu. Direktna Sun-
eeva eneIgija je praktieno neiscrpljiva, besplatna i ne zagaduje Zivotnu sredinu. Sem
toga tehnologija solamih instaJacija se stalno usamava, njihova proizvodnja pos!'lie
serijska i cena im opad .. stagnira ili raste sporije od rasla cena foslinih goriva. 1 to je
jedan od razloga sto je korii:enje solame energlje ekcnomaki opravdano.
Ostaje da se obezbedi dopunsko grejanje u .,Iamom sistemu u iznosu od oko
40%. Za ovo se moze koristiti indirektna Sunceva energija: elektriena struja, ugalj,
ta i gas, kao i od Sunca nezavisna nukleama energija.
Za dopunako eneIgiju lll!ipodesnjja je elek1riena struja. Medutim, kao !to je reee-
no, kOrlSeenje elektrlcne struje Za grejanje top1e vode i zagrevanje prostorij a nije ek.on0
8
mieno. N a svoo kJ utroSene elektricne energije, gubi se 4 kJ primarne energije
zane u uglju. Stoga se ne moze shvatiti protivljenje primeni solame energije koje
tqji negde u elektroprivredi. Protivljenje se opravdava time sto koriseenje solame
gije izaziva neravnornemcst u raspodeli elektricne energije tOkom godine. Smanjena
primena solame energi.je u zim&kim mesecima izaziva vetu potr08nju elektncne ener-
gije U ovim nego u ostalim mesecima, Ho je protivno teznji ravnomeme raspodele eiek-
triene eneIgije tokcnn godine. Medutim, dopunsko grejanje u solamom sistemu ugljem, .
naftom i gasom smanjuje viSak utroSka elektnene energije U ovim mesecima i tako se
postiZe ravnomemija potro"1ia elek1riene eneIgije za dobijanje tople higijenske vode
i zagrevanje prostorij a.
U posledIjj e vreme umesto protivljenja elektroprivreda nekib zemalja pornaze raz-
voj industrijake proizvodIjje solamih instaJacija. Potrosaeima zeJe da koriste solar-
nu energi.ju elektroprivreda daje povoljne kredite. Koriseenjem solarne ene:rgije smanju-
je se potroSnja elektriene energije i taka elektroprivreda moze istom kolicinom e1ek-
tricne energije da snabdeva veci broj potrosaCa. Zbir otplata kredita za solamu ener-
giju i troSkovi za smanjunu kolicinu elektncne struje manjije od troSkova koje je pot-
roSaC imao range za potroSnju elektricne energije. Tako su elektroprivreda i potrosa-
Ci svako za sehe naSLi ek.onomsku opravdanost u snabdevanju toplom vodom i zagre-
vanju prostorija.
N a slici 263 shematski su prikazani dva redno vezana akumulatora toplote za
zagrevanje vode S\Ulcevom i dopumkOID energijom.
Slika 264 shema18ki prikazuje kombinovani vodno-kameni akumulator toplote
sa ugradenim rezervoarom za vodu kqji je opkoljen gomilom kame-qia i prikljucenom
peCi za dopunsko grejanje.
Iz solarnog kolektora (I) voda zagrejana Suneevom energijom kroz cev (2) dospe-
va u vodni rezetvoar (3) akwnulatora toplote (4) i zagreva vodu u njemu. N akon toga
se voris pomocu cirkulacione pumpe (5) kroz cev (6) vrae. u salami kolektor. Tako
se zatvara kruZni tok solamog kolektora. Zracenjem toplote iz vodenog rezervoara
zagreva se kamenje koje svoju toplotu prenosi na vazduh koji struji izmedu kamenja.
Pomocu ventilatora (7) svez vazduh se ubacuje u akumulator. Zagrejan na opisani nacin
414
2 5
3
4 t
tapli vazduh iz1azi kroz cev
(8) i moze se korlstiti za zag
revanje prostorlja.
U s1ucaju nedovoljne
solame enexgije ukljucuje se
pee (9) za dogrevanje klasic
nom enexgijom. Svez vazduh
deveden u pee pomocu cevi
(10) odnosno (9) zagreva se u
peei i kroz cov (12) i re!etku
(13) ulazi u akumulator top
Iote. Tako se dopunjuje zagre
vanje vazduha solamom ener-
gijom koji naken strujanja iz
meuu kamenja kroz cev (8)
odlazi koIisniku.
143 TOPLOTNA fUMPA
6
Slika 263 - 1 - solatni kolektor;
2 - akurmllator toplote; 3 - iz-
meqjivac topiote; 4 - dowd
hladne vode; 5 - odvod tople
vode iz jednog 11 drugi akwnll""
latar toplote: 6 - akwnulator
toplote; 7 - dopunsko dogre-
vanje ",de elek1ricnom strujom,
ugijem. naftom ill gasam; 8 - od-
vod tople vade ka potroaCll
Slika264
Pored dopunskog grej anja klasicnom energijom razlika izmedu dobijene i potrel>-
ne Sunceve energije moze se nadoknaditi. i pomocu top/otne pumpe. Ona se zasniva
na istem prlncipu kao i hl'dlliak (,,frlZider') ill rashladni uredaj (,,edcoodiSn'), ali se
upotrebljava u suprotnom smeru. lz tennodinmnike je poznato da kada se dva tela raz
licitih temperatura dovedu u meousobnu neposrednu vezu, onda ce se prema zakonu
entropije Iliihove temperature bez spoljaSIlieg utictga same od sebe i7,jednaciti. OdrZa
vanje razlike temperatura izmeou OVID tela iIi njeno povecanje moze se posuci tehnic-
kim sredstvima ali sarno uz utroSak energije. Na ovom principu zasnivaju se hladnjak.,
rashladni ure1laj i toplotna pumpa, ali mha ve!tacke proizvodIlie i odrZavanja razlike
temperature pomocu ovill termodinamlckih maSina njje isla. H1adIliak i rashladni ure
daj shtze za dobijanje ruze, a toplatna pumpa viSe temperature.
415
ffiadnjak i rmhladni uredaj toplotu iz unutrffinjosti wog ogranicenog
prostorakoji se time Wadi i izbacujeje u atmosferu na visoj temperaturi,
Toplotna pumpa, naprotiv, uzima toplotu iz okoline na niZoj temperaturi i uba-
cuje je U ogranicen prostor na viSqj temperaturl kqji se time zagreva, Okolinu iz koje
ona uzirna toplotu cine atmosfera, zemlj., podzemne, tekuee, povr!inske i olpadne
vode, solarni akumulator i dr.
Rad toploine pumpe '" odvija korl'icerliem vee pomenutih faznih prelaza materi
jala i poznatih fiziCkih zakona koji prate ave pojave. Pri isparavarliu teen",t oduzima top
lotu okolini potrebnu za isparavanje, zbog cega se temperatura okoline sniZava. Na
primer, kada kap etra isparava na mci ona aduzirna potrebnu toplotu mci i ruka se
na tom mestu hladi. Kada para dobijena isparavanjem tecnosti kondenzacijom ponovo
prede u tecnu fazu, Oilobada se ista ona kolieina toplote kc1aje utrosena za
nje tecnOiti. Tacka kljucanja jednaka je tacki kondenzacije. PoSta tacka kljucanja,
odnOino taeka kondenzacije, zavisi od pritiska, razumljivo je da u zavisnooti. od
tiska jedna ista tecnOit kljuca ili 9;, kondenzuje na razlicitirn temperaturama. Za vreme
kljucanja, odnosno kondenzovanja. temperatura tecnosti konstmttna. Stoga se
toplota utrdlena za ldjucanje tecnosti naziva skrivena ili latentna toplota kljucanja,
a toplota dobijenakondenzacijom, latentna toplota kondenzacije.
PoviSenjem pritiska povibva se tacka kljucanja. Na ovoj pojavi zasniva se Papenav
lonac za kuvanje pod visoldm pritiskom eime se vreme kuvanja skracuje, a kuvanje
hrane pobolj!ava.
Sabijanjem gasa njegava temperatura se paviSava. Ova pojava je evidentna, na
primer, kad pumpanja guma na tocku bicikla, pri cemu se vazduh u pumpi znacajno
zagreje. Nasuprot, pri nagloj ekspanziji gasa njegova temperatura se znatno snizi.
Na osnovu navedenih fIziCkil pojava funkcioniSu toplatne pumpe. U cilju boljeg
shvatanja 5hematski ce se prikazati funkcionisanje toplome pumpe zasnovane na principu
kompresije koja zagreva vodu toplotom oduzetom okolnom vazduhu (,1. 265). U top
2
OU{)
6 I
4

oOc; 3,2 bara '--11--' +40
o
C ;lObara
Slika 265
416
I01noj pompi radm tzv. rashl.dni fluid (1), koji kljuca na veoma niskoj tepmeraturi
i do - S'C, uvodi se u kruzni talc U isparivacu (2) rashladni fluid isparava pri cemu
potrebnu toplotu isparavanja uzima iz struje vazduha (3) cija temperatura moze da
bude ispod O'C.
Para rashladnog fluida na temperaturi O'C pod pritiskom od 3,2 bara kroz co.
(4) dospeva u kampresor (5) gde se izlaZe visokom pritisku. Temperatura pare se pri
tom povisava, a mehanicki tad utroSen na kompresiju pretvara se u toplotu. Pagan
kampresora VISi se gasnim iii e1ektridnim motorom (6). Usled povecanog pritiska, po-
viSav. se tacka kljucanja rashladnog fluida.
Pod povecanim pritiskom od 10 bara i sa pOvi!enom temperaturom od + 55'C
para rasbladnog fluida kroz cev (7) dospeva u kondenzator (8) kojije opkoljen strujorn
v.ode (9). Temperatura vodene struje je niZa od pritiskom povecane temperature -'kon-
denzovanja rasbladnog fluid a i on kondenzuje, odnosno penovo prelazi u tecnost i os
lobaila toplotu uzetu ad vazduSne struje u isparivacu povecanu za toplotu dobijenu
usled kompresije. Osloboilena toplota zagreva struju vade koja se preko izmenjivaca
taplate odvodi u sistem za grejanje.
Rashladni fluid na temperaturi od ako 40'C i pod pritiskorn od 10 bara kroz
cev (10) m.tavlja svoje kruteoje u povratku prema isparivacu. U cevi (10) montiran
je ekapanzioni venti! (11) pomoeu kqjeg se povecani pritisak i poviSena temperatura
rashladnog fluida u kondenzatoru svodi na niZu temperaturu i manji pritisak isparivaca.
Nairne, usled nagle ekspanzije pritisak se wanji tako da dec rashladnog fluida isparl
i time '" rashladni fluid bladi. Nilizad, sa temperaturorn od O'C i pod pritiskom od
3,2 bara kao u pocetku krutnog, procesa, rashladni fluid se vraca u isparivac. Time je
kruzni preces zatvoren i zatim se odvija dalje na isti naein. '
Toploma pumpa kqa funkcioniSe na opisani naein naziva se kompresiona topIot-
na pumpa vazduh-voda. N a slican naein funkcioniSu i kompresione toplotne pumpe
vazduhvazduh. voda-voda, kao i zemlja-voda.
Koeflcijent korisnog dejstva iii ucinak toplotne pumpe '1? je odnos zbira toplote
Ql (s1. 265) uzete od vazduSne stroje.u isparivacu i toplote Q2 dobijene kmp.presijom,
prema kolicini toplotne energije za kompresiju, pri Semu su kolicine toplote
izraZene u procentima, dakle:
Q,
1/=--=
Q,
0,75 + 0,25
0,25
= 4
Kao sto se vidi pOffioeU toplotne purnpe na svaku jedinicu utrosene mehaniCke
energije, odnosno elektricne energije ako se za pogan kompresora koristi elektromo-
tor, moze '" dobiti cetiri jedinice toplome energije. Uvodergem toplotne pumpe za do-
bijanje iste koliine toplote pri zagrevanju prostorija trosi se cetiri puta manje elektric-
ne energije. Ovo treba imati u vidu kada se elektricna energija koristi za zagrevanje.
Primena toplotne pumpe u sistemima za solarno grejanje od velikog je ZIlaeaja,
jer ornogucuje konseenje veeih akumulatora toplote sa niZim temperaturama kada je
rezim rada solarnih sistema Toplo1na pump. tada poviSava temperaturu
u ak.umulatoru toplote na stepen koji zahtevaju grejni sistemi. Razumljivo je da
na pumpa ne moz.e proizvesti viSe toplote nego sto je ima akumulator toplote, sem
doprinosa koji Ona unese kroz kompresor.
417
UopSte, treba irnati na umu da toplotna pumpa ne proizvodi toplotu, vee je kao
pumpa prenosi iz jednog rezeIVoara we temperature u drugi na viSqj temperaturi. Me..
haniCki rad utroSen za pogan kompresora u ovom tennodinaemickom procesu prela-
zi u toplotu kqja se takode koristi za zagrevanje tecnosti.
N a osnovu izlozenog" villi se znaeaj toplotnih pumpi u sistemima grejanja i klima.
tizacije, narocito U ','feme sve veee energetske krize. Njihova cella je 2a sada visoka,
ali se ipak vee sada njihovo uvodenje isplati za oko pet godina. Usansavanje tehnolo-
gije proizvadnje i uvouenje senjske proizvodnje toplotnftl pumpi doprinece d. se oji-
hova cena snizi i one ce odigrati ZIlaC.gnu ulogu u horbi za izlaz iz svetske energetske
krw,.
N a slid 266 prikazan. je shema solamih instalacij a sa topioillom pumpom i do-
punskim g"lianjem naftom.
i5
2
Slika 266 1 solarni kolektor; 2 solarni akumulator topiote, 3 - cirkulaciona pUm-
pa; 4 cirkulaciona pumpa; 5 pumpa; 6 - toplotpJi pumpa; 7 kompre-
so.r toplotne pumpe; 8 - ekspanzioni vendi; 9 trokraki ventil za mefurlje; 10 _ trokra.
ki venti! za me[anje; 11 - kotao za dogrevanjc; 12 - dopunskigrejac; 13 trokraki ven-
til za mcsanje; 14 - eetvorokraki ventil za meSaIlle; 15 - cirkulaciona pumpa; 16 .. sis-
tern za grejanje prostorija; 17 - akumulator tople vode (bojler); 18 grejac; 19 _ eks-
panziona posuda; 20 - cirkulaciona pumpa
ODELJ AK XV
15. GREJANJEPROSTORIJA SOLARNOMENERGIJOM
Grejanje prretorija individualnib j druStvenih zgrada bio je uvek znacajni problem
u Zivotu Ijudi, a narocito u vreme energetske krize. I pre energetske krize postojao je
problem nabavk:e podesnih izvora energije za zagrevanje prostorij a u kojima zive Ijudi,
narocito S obzirom na zaStitu iiv-otne sredine od zagadivanja. U sadaSnjoj energetskoj
krizi. kada izvori dooadaSqje energije za zagrevanje praitorija naglo presuSuju, problem
grejanja prostorija post'lie sve tezi. Nedostatak potrebne energije i stalno povecanje
njene cene. postavili su coveku problem grejanja prostorij a tije je IeSavanje vee sada
veoma teSka i svakirn danam postaje we tete. Sem ne vidi se izlaz iz Dve situRcije
u bliskoj buducnosti. Zagrevanje pojedinih stanova u zgradi ugljem je nepodesno. naf-
tom i gmom nepodesno i nemogu6e jer ovi izvori presuSuju, elektricnom energijom
neracionalno, nesigurno i neodrtiva S obzirom na uslove dobijanja e1ektricne energije,
tako da se covecanstvo naSlo u nezavidncj situaciji, a zNo1ni standard u opasnosti.
Stoga se u celom svetu problem dobijanja tople potrasne vode i grejanja prostorija
stednjom klasicnih izvora energije primenom novih iz;vora ene.rgije, naroeito ciste
i neis:rpljive Sunceve energije. N'!icesce se oba ova problema resavaju uporedo, jer se
povecavanjem dimenzija solamih sistema za dobijanje tople vade i dodavanjem ovom
sistemu toplo1ne pumpe i duzevremenskog akumulatora toplote istovremeno resava
i problem zagrevanja prostorija.
Za g:rejanje u zgradama Suncevom energijom koriste se aktivni i pasiv--
ni solarni sistemi. Kada se pored grejanja prostorij a zeli istovremeno reSiti i problem
dobijanja tople potroSne vode pomocu solame energije, onda se koriste kombina::ije
oba ova sistema, odnosno, meSoviti salami sistem.
Aktivni silarni sistemi za grejanje zgrada zasnivaju se na principu vo-
davazduh i vazduh-vazduh. Princip voda-voda je isti kao kod dobijanja tople potroone-
vode pomocu solarne ene.rgije, sarno se ovde topla voda iz solamih odnosno akumula-
tora toplote, sprovodi u radijatore iii cevi podnog grejanja, za grejanje prostOIija prema
principu voda-vazduh. Princip vazduh-vazduh se zasniva na primeni vazduSnih solarnih
kolektara pri cemu se kroz solamikolektor propu.sta vazduh.
Pored dobijanja tople potroSne vode i zagrevanja prostorija u zgradama, aktivni
salami sistem se primenjuje i Za vode U otvorenim i zatvorenim bazenima
za kupanje i plivanje.
420
Pasivni solami sistem za grejanje praitorija u zgradama zamiva se na koricenju
same zgrade kao solarnog kd.ektora bez posebnih uredaja. Ovaj pasivni naein
tenja Sunceve energije za grejanje prostorija u zgradama je mjracionalnije solarno gre-
janje prootorija u zgradama i stoga u poslednje vreme privlaei pamju Ijudi u sve
tu. Ponovo su aktuelne Sokratove ideje 0 solarnoj kuei, zbog cijeg je napuStanja tokom
vekova dOOlo do iscrpljenja fosilnih iz.vora energije i kritickog zagadivanja zivotne sre
dine.
N. aici 267 shemalskije prikazan aktivni solami sistem za podno grejanje prosto:
rija u zgradi i dObijlll1ie tople potrosne vode. Sistem je bez ugratlene toplotne pumpe 1


,c
, "
, ,
i '" /
-------------
8 0
.. C
I ____ J'- __
; 1:2
R"----i--l
I', ': ='
: '-', ;9 l!;; ___ ")
___________ _
,
,
,
,
,
:",
, '
,
, "
__ - - ________ - _____ 1 _____ 4
,
I
,
-------------------
5
,
5,
,
"', I \,' .. /-- :
-= ::_-_ = __ ... _. ______________ J
Sllka267
bez posebnog akumulatora toplote Za dute vrerne, ali ima ugradene inst<iacije za
revanje elektncnom stxujom. Ugradnjom posebne peei dogrevanje se maze vriiti mazu
tom, loi.-uljem, gasom, ugljem i drvetom. Dopunskim grejanjem mogu se grejati i sarno
pojedine prostorije za koje je potrebna temperatura od 22C, dok, na primer, za spa.
vace sobe to nyc potrebno.
421
Preroa datoj :henri glavni delavi ak1ivnog solarnog sistema U ovom &ucaju su:
I - baterija solamih vodnih kolektora,
2 . rezexvoar sa izmeqjivacem toplote (bqjler) za toplu potroSnu vodu.
3 glavni IeZClVoar kao kra1kovremenski akumulator tople vode sa
cima toplote,
4 izmenjivac toplote u kolektorskom kruznom toku,
S ciJkulaciona pumpa primame vode u kolek torskom kruznom toku,
6 tennostatski ventil,
7 ekspanzioni sud,
8 diferencijalni tennometar,
9 davod hladne vode u rezefViJar za toplu potroSflU vodu,
10 - odvod tople potro'lne vode,
II - izmenjivac toplote u kruznom toku podnog grejlll1ia,
12 - ekspsnzioni sud,
13 rezervoar tople vode za podno grejanje sa dodatnim e1ektrienhn grejacem,
14 elektricni grejac,
15 cirkulaciona pumpa sekundarne vode -u kruznom toku podnog grejanja,
16 zmijaste cevi podnog grej anja,
17 doyod vode u rezervoar sa podnim grejanjem,
18 slavinaz. prainjenje cevi u sistemu podoog grejanja.
Diferencijalni termometar ukljucuje pumpu kadaje temperatura na izlazu iz solar-
nog kolektora viSa od temperature vode u rezervoarima. Kada 50 usled nepovoljnih
prilik. za komeenje solame energije u podoom grejlll1iu ne pootigne potrebna tempera-
tura u ukljucuje 50 elektricni grejae za dogrevanje vode do potrebne tempe-
rature.
Cevi podnog grejanja YeZane su za rezervoare iz kojih crpe toplu vodu zagrejanu
Suncevom energijom pomoeu baterije solarnih kolektora ill dopunskim grejanjem
ko izmenjivaca toplote_
Umesto podnog grejanja u ovom slueaju se moze koristiti i uobieajeno grej anje
radijatorima. TopIa voda iz rezeIVoara preko :izmenjivaca toplote dovodi se u radijato-
re postavljene u prostoriji ispod prozora, kao sto je izlozeno u odeljku 0 grejanju na
klasican naein. 0 prednostima podnog grejanja vee je bilo reei. Treba sarno
ti da je za podno grejanje potrebno zagrejati vodu do 3SC, a za radijatorsko do 60C.
Jedan od glavnih uslova grejanja PIootorija Suncevom energijom je da 50 zgratla
mora potpuno termicki izolovati kako bi se dobijena toplota sacuvala u unutraSnjosti
pra>torija. Dobro zaptivanje dvostruko zastakljenih prozora i vrata smanjuje gubitke
toplote i omogneuje da se S!eoena toplota sto viSe zadrZi u prootorijama. Toplotni gu-
bici koji su narocito veliki noell, mogu se smanjiti upotrebom zmtora na prolorima u
vidu roletnl iii debljih zavesa. Provetravanje se VISi Cesee, ali veoma kratko, koltko je
potrebno da se vazduh u prostoriji obnovi. Obnavljanje vaiduha u dobro tennicki izo
lovanoj i zaptivenoj kuCi moze se miti i pomotu posebnog otvora. U tom slucaju -se
mogu &nanjiti gubici koji nast.yu usled obnavljanja vazduha postavljanjem izmenjivaca
toplote u oivor na mestu susreta toplog vazduha koji izlazi iz prostorije i svezeg
ha koji u nju ulazi. N a uaein svei vazduh ulazi u prootoriju vee zagrej an i tako se
smanjuju gubici toplote.
422
Zagrevanje prostorija solamim instalacijama prikazanim na shemi moguce je samo
karl ima dovoljno sunca. Ovakav aktivan solami sistem moze se postaviti u svakoj
toje6oj manjoj kucl, naroCito u selima i predgrauima j t",o uStede1i 2()'30);' potrebne
toplotne energije za. grejanje Dvm kuca. Meetutim, smatra se da je salama kuca ona u
kojoj so Suncevom energijom podmiruje vile od 50);, potrebne energije za grejanje ljje.
nil prostoIija. Stoga aktivni solarni sistem stvame solarne kuee ima ugraa.enu toplo1nu
pumpu i povezan je sa posebnim duzevremenskim akumulatorom toplote (el. 14). Kao
810 je vee poznato toplo1na pumpa i akumulator toplote rad solarnog
rna i pod nepovoljn:im uslovima. U pravoj solarnoj kuCi moze se podmiriti i do 60.%
rebne energije zagrejanje.
Umesto solamih baterija sa VOdIUm kolektorima, mogu se koristiti vazduSni ko-
lekton (el. 12), a time i princip Pornocu ventilatora se topli vazduh
'Provodi iz baterije vazduSnih kolektora (sl. 268) kroz skladilte kamenja i odatle u pros
tOrije za grejanje.
PoSto su duzevremenski akumulatori toplote razmatrani pooebno u cl. 14, ovde
!Se se pokazati. sarno llaein yYihovog ikJjucivanja u kruini kolektorski tok zgrade za
eye fie zagrevanje kOristi salarna eneIgija. Solarnu bateriju cine ravni solami vodni ko-
lektori (I) postavljeni na krov kuee. Duievremenski ",umulator toplote se sastoji od
7
S1ika 268
cilindricnog rezervoara sa vodom (2)
koljenog gomilom karnenja (3). Topla vo-
da primarnog kolektorskog kruznog toka
U koji je ugrauena cirlculaciona pumpa (4),
zagreV'<i vodu u akumulatoru toplote. U ci
lju sprecavanja zamrzavanja vode, u prj-
mamom krugu se nalazi antifriz.
Zagrejana voda u rezervoaru akumu
latora toplote prenosi toplotu na kamenje
i preko njega zagreva okolni vazduh, kqji
se ventilatororn (5) ubacuje u prootorije
zgrade. Rashladeni vazduh pada naniZe
i vraca se u akumulator toplote.
U prostom (7) nalaze se ostali ele-
menti solamih instalacija (s1. 268), pot.
rebnih za dobljanje tople potrosue vode
i podno ill radijatot>ko grejanje prostorija,
koji se povezu;ju sa duzevremenskim aku-
mula:torom toplote. Svi ovi elementi solar-
nih instalacija smelteni su u podrumu
zgrade, SUsednoj garaii ill posebno izgraaenoj prostoriji kqja se cesto naziva podsta.
nica kuCica'). Razurnljivo je da je podrum n.gpodesnije mesto za
podstanice zbog velicine raspolozivog prostora i moguenorti povezivanja
pqjedinfu elemenata aktivnog solamog sistema za grejanje prootorija u zgradama.
,ODELJAK XVI
16. TROMBEOV ZID. PASIVN 0 KORISCEN JE SUNCEVE ENERGUE
SA PRO TOK OM VAZDUHA
Usavrsavanje pasivnog solamog sistema za zagrevanje prostorija zasnovanog na
principu direktnog zahvatanja Suneeve energije izveo je juS 1956. godine francuski
nauonik i konstruktor poznale solame kuee u Pirinejima profesor Feliks Trombe (Fe-
lix TromM). On je na jumoj strani svqje kuee sagradio masivan zid kojije obqjen cr-
nom bojom i zastakljen bio istovremeno solami kolektor i "'umulator. 0Vlli zid veli
ke mase poznat je pod imenom Trombeov zid. Sa predJ1je erne strane Trombeovog zi
da toplola se prenosi kroz zid ka njegovqj zad1jjqj strllli gde sliZe pri kr'!iu dana. Zad
ljja strana zida zraoi primljenu energiju bal tada kadaje n'!ipotrebnjje tako da bavljenje
u prostoriji postane prjjatno. Tanmo obojen zid sa prednje strane debljine oko 40 em,
kao akumulator moze da zadrzi blizu 50% primeljene solarne enetgije. dok ostalih 50%
zagreva prostoriju.
Pooivni solami sistem sa Trombeovim zidom n.ycesCe se izvodi tck.o da se omo-
guCi protok. odnoono cirkulacija vazduha iz meaupr(Stora staklene povriine i zida u
prostoru koji se greje i obmuto.
U tom cilju na donjem i gomjem
delu Trombeovog zida ostavlj'!iu
so otvori tako da dolazi do pri
rodne cirl<ulacij e vazduba iznse
au prostorija i zastakljene povdi-
ne preko predljje zagrejane stra
ne zida.
IZgled i fnnkcionisanje sis-
tema pasivnog solamog grejanja
prostorija primenom Trombeo
vog Zida sa prirodnom cirkulaci-
jam prikazani su mema1s1d na
slid 269 u vertikalnam preseku.
U zimskom periodu, cd
septembra do aprila, Suncevi
zraci (1) prolaze koso kroz za ..
,-
SUb 269
424
takljenu POVi'SllU (2) i na prednju emu povrsinu Trombeovog zida (3) od be
tona koji se zagreva. Polovinu ove solame energije akumulira tid) a druga polovina efek-
tom staklene baSte stvara prirodnu cirkulaciju vazduha. U sisani vazduh kroz donji ot-
vor zida (4) dolazi u prostor izmedu staklene povrsine i rida. zagreva se Suncevom ener-
gijom, post* iak,i i stmji naviSe (5). Kroz gomji otvOr Trombeovog lida (6) zagre-
jani vazduh u pr05toriju koja se greje, hladi se, postaje pada nan-iZe (7)
i ulazi panovo kroz otvor (4) u prostor izrneuu staklene povrsine i zida. Zatim se opi-
Sarli kruzru ciklus ponavlj a.
Toplota :Kumulisana u Trombeovom zidu prenosi se kroz zid i kao sto je ranije
opisano zracergem (8) zagreva prostoriju. Na taj nacin prostorija se moze zagrevati
do potrebne temperature za ugodno stanovanje. Za vreme toplih dana maze da doae
i do pregrevan;2 prostorija. Stoga se topti vazduh kroz oWor (9) izbacuje u atmosferu,
a kroz otvor (10) se u p.rostoriju proptiSta svez spoljasnji vazduh.
Tako je na jednostavan naein U ovom pasivnom solarnom sistemu istovremeno
obezbedena i klimatizacija prostorija sto je veoma znacajno jer time post<ge nepotreban
skupi elektricni ,,etkodiSn" koji liZ neprijatnu buku iz prostorije besplatnu
SUficevu energi.ju,konseenjem skupe eiektricne energije koja tre ba dase stedi.
Da se Trombeov zid ne bi noeu bladia, potrebno je da se izmedu njega,i zastak.
Ijene pOVIsine ugradi zavesa kao tenl1alni zastor. Na slici 269 ova zavesa je prikazana
U uvijenom stanju pored otvora (9). Cim prestane Suncevo zracenje ova zavesa se spUS:.
tao U letnjem periodu cla.nju ova zavesa se takode spu&ta da bi spreciLa pregrevanje zida.
Noeu se ona podite ua bi se omoguCilo hlauenje zida zracenjern. Na taj fiaein se owo-
rima (9) i (10), koji se mogu zatvarati i owarati kapcima, kao i zavesom, moze veoma
dobro izvrsiti klimatizacija prostorije.
161 V ARUANTE TROMBEOYOG ZIDA
Tokom vremena, a narocito od pocetka svetske energetske krize 1973. godine
do danas,' pasivni sal.ami sistem za zagrevanje prostorija na principu Trombeovog zida,
st31no je usavrsavan tako da su n<>tai.e razne varijante ovog pasivnog soiamog sistema.
Jedna od varijanti je izvouenje Trombeovog zida sa vodom na t<9 naem da se urnes-
to masivnog cvrstog zida postavi metalni
rezervoar napunjen vodom. Rezervoar sa
vodom moze se zameniti i sa viSe buradi
napunjenih vodom, kao sto je to uradio
amerikanac Stiv Ber, 0 cemu je vee bila
govor. (si. 270). Sherna prikazana na slid
potpuno odgovara slid 269, sarno sto je
cvrst Trombeov zid zamenjen buradirna
/ (3) ispunjennn vodorn. Preimuestva Trom-
beovog zida sa vodom nad cvrstim Trom
beovim zidom jesu:
pravac prostiranja topiote kroz
zid nije jednosmeran Ho znati da
Slika 270 T rombeov zid gubi ireverzibil.ne
osobine,
425
zbog manjih medusobno nezavisnoh tDplotnih jedinica ovaL sistem d.ge bolje
rezultare nego masivan Trombeov zid sagraden od betona.
pri istoj masi veda akumulise oke pet puta viSe dZula nego beton, odnosno,
pri istqj zapremini oko dVa puta viSe,
- u vodi se toplota brze prenosi Sa jedne strane zida na drugu pa nema veceg
vremenskog zakasrijenja u prenolienju topiote od erne spoijaSnje strane bura
di iziozene Suncevom zracenju prema unutraSnjosti prostorije koja se zagreva.
U zimskom periodu se noeu izmedu zastakljene povrsine i crnih prednjih povrsina
buradi spuSta zavesa kao tennalni zoo,tor, da bi se sprecilo zracenje toplote iz buradi
u atmosferu i tako sacuvala stecena toplota u prostoriji.
U letnjem periodu zavesa se noeu diZe tako da preko croih povrsina (dna)
di toplota zraci u atmosferu, zbog cega re voda u buradima hladi. a time se hladi i unu.t
faSUjost prostorije. SpUStanjem Zavese u toku dana moze se spreciti pregrevanje prost<F
rije za vreme suncanih dana, kadaje spoljaSnja temperatura dostavisoka.
Novija istrazivanja su pokazala da se efikasnost pasivne solame energije ostvan>
ne na principu Trombeovog zida moze znatno povecati, ako se ostvart strujanje vode
ill vazduha kroz cevi vecll precnika ill kanale tako da se dobije zatvoreno kolo. StTU
janje vode ill vazduha U ovom kolu moze se ostvariti prirodnom ill prinudnom
lacijom.
Zatvoreno kolo strujanja vede iz Trombeovog zida u akumulator toplote, shema15ki
je prikazano na sliei 271. Suncevi zrad (1) prolaze kroz zastakljcnu povrsinu (2) i u
na zacmjenu prednju stranu Trombeo-
vog zida (3), koji cini metalni
ni rezelVoar ispunjen vodom. Zadnja
strana metalnog rezervoara je tennicki
izolovana prema unutraSnjos1i prostora
(4) koji se greje. Zagrejana voda se <liZe
i prirodnim tokom dospeva u jedan
veti akumulator toplote (5). Prirodni
kruzni tok vode se odvija kroz cevi i
vrata u Trombeov zid. Ceo proces se
zatirn ponavlja na isti naein. Strujanje
tecnosti u suprotnom smeru kada veda
u Trombeovom zidu nije dovoljno
rejana za vreme oblacnih i maglovitih
dana, prekida povratni venti! (6).
Razumljivo je da tenniCka .izo-
-
lacij a zgr'd..de i solamih ureaaj a mora da Slika 271
bude sto potpunija. Stoga je preporuc.
5
Ijivo da se Trombeov zid
l
akumulator toplote i cevi ugrade tako da cine izvesnu graue-
vinsku (' . .elinu i arhitektonsku hannoniju.
lednostavnya konstrukcija i bolji efekat korisnog delovanja postize se
vazduha kroz zatvoreno kolo u koje je ukljucen Trombeov zid. Ovakav sistem, koji se
forsira u poslednje vreme shematski je prikazan na slid 272.
426
Suneevi zraci (I) prolaze kroz zastakljenu pominu (2) i p.daju n. Trombeov
zid (3).
Zagrjani zid zracenjem prenosi topleto u unutralnjost prostorije (4) i doprinosi
njenom zagrevanju. Topli vazduh izmeau zastlidjene pomine i Trombeovog zida struji
navise i ulazi u prostor
izmellu dvostruke lavani
ceo U ovom prostoru
smeSteni su sudavi I-V
kao akumul.tori toplete.
Topli v.zduh prolazi iz
meau ovih sudova i zag-
reva vodu u njima. Zatim
vazduh prolazi kroz cevi
(5) i (6) i kod mesta (7)
ponovo ulazi izmedu zas
takljene povrsine i
beeveg zida. Ovakvim
strujanjem zagr'<iu se t ..
vanic. (8), zid (9) i pod,
tako da toplotna energi-
ja dospeva u prostoriju
(4) sa svib strana. Preko
gernje betonske ploee
toplota dcspeva i u pros-
Slika 272 tor u potkroviju. Ovaj
prelaz toplote rneze se
spreeiti tenniekom izelacijom eve ploce, n. primer, ploearna od stiropora (10) i (11).
Dizanjem i spustanjem ovih ploea moze se regulisati temperatura u potkrovDu i u
toni izmedu dye place tavanice. Na taj nacin pored otvora (12) i (13) temperatura
u prestoriji moZe se regulisati i plocama (I 0) i (11).
Drianje veem masa vode ill kamenj. u zidevima tavanice omogueava se debelim
zidovim.a nosaeima tavanice. Na juznc; strani to je masivni Trombeov zid, a na sever
noj strani kuCe masivnim zidom se istovremeno prostorije u kuCi su.te od hladnih se-
vemih vetrova.
Ovde ce se razmotriti jail jedan slue.j primene Trombeevog zida u pasivnom so
lamom zagrevanju zgrada u kombinaciji sa grejanjem kaminom ill pecima za grejanje
cvrstim i tecnim fosilnim gorivima. Ovakav solami sistem, koji je ZIlaeaj an jer se moze
jednostavno primeniti pri zagrevanju u kueam3 na selu i prigrad1kim naselji
8
rna, shematskije prikazan na slici 273.
Suneevi zraci (1) prelaze kroz zastakljenu povrsinu (2) i padaju n. Trombeov
zid (3). U prostoro (4) izmedu Trombeovog zid. i zmtakljene pomine nastlje efekat
staklene ba'lte i topli vazduh krez cev (5) da;peva do olvora (6) kroz koji u1azi u pres
loriju II koja se zagreva. [""eristeD vazduh kroz olvor (7) u1azi u kamin (8) kOjije na
strani premo prostoro II zastakljeD (9). Dim iz kamina se diZe naviSe ikroz dimnjsk (10)
odlazi u atmosferu. Tako se u prostoru II obrazuje kruZni tok: toplotne energije.
Istovremeno toplotna
nergija sa predrge erne zagre-
jane stmneprolazikroz Tram-
beov zid koji sveju toplotu
zraci u unutraSnju prostoriju
I. U ovu prostoriju toplot-
nu energiju takoae zraci i
masivni zid (17) zagrejan
sa jedne strane zracenjem
Trornbeovog zida. a sa dru-
ge strane toplotom Zida ka
mina. Tak.o se u prostoriji
(I) javlja kruzru tok top-
lotne energije, pri cemu zag-
rejani vazduh kroz otvor
Trombeoveg zida (14) do-
lazi u prostor (4) izmeau
427
r-)6
/"
Ii /
/
7
-11'-
Slika 273
zastakljene povrSine i Trombeovog zida, Svezi vazduh iz atmosfere ulazi kroz mrezastu po-
vrfulu (11) i kroz cev(12) dol.zi u cev (S). Dvokrakim ventilom (13) regulisan je odvod sve-
zeg vazduha prema prostoru (4), odnosno izrneSan sa toplim vazduhom, prema otvoru (t.
U sluc.ju petrebe ebrazovanja brze vazdusDe struje, u cevi (S) je ugraden mali
ventilator.
Klimatizacija prostera I i II vrSi se pemocu ugralienfu olvera (IS) i (16) u zas-
takljenu POvr8inU najuznoj, odnosno u zid kuCe na sevemoj strani. Razurnljivo je da se
umesto kaminamoze koris1itl pee za grejanje cvrs1im ill tecnirn gorivom.
162 STEPEN ISKOruSCENJA TROMBEOVOG ZIDA
Pre nego 8to se na konkretnom primeru pokaze odreaivanje koeficijenta korisnog
delovanja ill stepena iskori8eenja Trombeovog zida, razrnotri6e se potrebni elementi
1m
Stika 274
u pogledu dimenzija i konstrukcije
Trombeovog zida.
U praksi je Utvraene da
beton""i zid debljine 4()"SO em pri
op1imalnom Suncevom zracenju
moze da akumulira toplotnu ener
giju Za narednm 24-28 easeva. Za
dovoljavajuCi efekt staklene baSte i
prirodna cirkulacija vazduha postize
se kada rastojanje izmeau
nja i Trombeovog zida iznosi
em (sl. 274a). DimenziJe olvera u
Trombeovom zidu iznose mini
mum 1 m x 0,1 m 264b).
428
Velicina potrebne kolektorske pO'mme Trombeovog zida zavisi cd geografske
sirine zaprernine stanbene prostorije i kvaliteta tennicke izolacije kuCe. Za dotJ..
ro izoiovanu kutu u naiim kr;:gevima na ako 45 seveme geografske sixine, odnos izme
UU potrebne kolektorske pOvrSine Ak i zapremine prostorije v iznosi Ak/v .= 0,1. To
znaci da je na svakiI 100 m
S
zapremine, odnosno 100m
3
/2,4m :::: 42 m
2
QSnovne
povrll:ine, potrebno 10 m
2
kolektorske povrline. U slucaju da kuca nije dabro rennie-
ki izolovana bi1:e Ak/V :::: 0,15, Ho ZliaCi daje svakil v:::: 100 m
3
zapremine presto-
rije potrebno Ak :::: 15 m
2
kolektorSke pomine. Za nlte primorske krajeve ovaj od-
nos iznosi 0,Os.(),08 tako da je za 100 m
3
zapremine prostorije potrebno 5-8 m' ko-
lektoISke povrsine.
Pri odnosu Ak/V ::;;. 0,1, solarnom energijom Be maze pokriti S()'7S% potrebne
toplotne energije.
U cilju obezbeoenja toplatne energije za 23 dana karla Suncevo zracenje nije (}o..
voljno, potrebno je da se izgradi dUZevremensd akumulator toplote. Za svaki
ni metar osnovne pomine potreban je duzevremenski akumulator od oko 100 litara
vode. Iz odnosa Ak/V == 0,1, izlazi daje za svaki kubni metar zapremine prostorije
potreban akumulator sa aka 10 litara vade. Za oeines Ak/V == 0.15 iz1azi da je svaki
kubni metar zapremine ove prostorije koja nije tennicki izolovana, potreban
akumulator sa 15 Iitara vode.
Primer. Prootorija tennicki izolovane kuCe sa Trombeovim zidom ima zapremi.
nu 240 m
3
I odnosno osnovnu povciinu 100 m
2
Trombeov zid je od betona debljine
40 em, KuCa se nalazi u mtiro kn:gevima i na 1 m
2
njenog vertikalnog zida u zimSkom
periodu despeva oko 100 kWh d-
1
,.,larne energije od koje zid apsorbuje ako scm,
odnosnoQ: 50kWhd-
1
=50 3,2M] = 160.10
3
kJ.
Odrediti: velicinu kolektorske pomine Trombeovog zida i zapreminu potrebnog
duzevremenskog akumulatora toplote so. vodom.
Kolektoraka PQvrSina se dobija iz uslov. Ak/ v = 0,1,. odakle izlazi Ak = 240m' .
. 0,1 m-
1
= 24 m
2
Masa Trombeovog zidaje:
m = pv = 2500kgm-
3
24m
3
0,4m = 24000 kg = 2410' kg
Iz poznatejednacme Q == em 1::.t zapromenu temperature se dobija;
Llt = --.\L
em
160 10' kJ
= 7,52 K = 7,52C
0,886 kJ kg-
1
K '24 10' kg
Ako je poceina temperatura Trombeovog zida bila 22C, anda posle zagrevanja
solamom energijom iznosi 29,52C '" 30C, Slo je povoljno za zimski period. U letnjem
periodu se mOra spreciti pregrevanje na vee poznati naeID.
Za svaki kvadratni metar osnovne povrSine potreban je akumulator sa 100 litara
vade, odnosno, za svaki kubni metar zapremine prootorije koja :se zagreva potreban je
akumulator sa 10 litara vode. U navedenom primeru dobija se:
24 m' . 100 I m-
2
: 240 m' . 10 I m-
3
: 2400 I
429
163 KORISCENJE SUNtEVE ENERGlJE U VISOKOJ GRADNJl
Do sada su razmatrani problemi koriseenja Suneeve energije za dobijanje topIc
higijemke vode i zagrevanje prcstonja u kueama rU:i\:e gradrye koje se nl\jcesce grade
U selima i prigradskim nmeljima. Meiiutim, dana; veliki broj ljudi zivi i recti U viSe sprat.
nicama, pa je potrebno da re razmotri koriSeenje solamih sistema u visokoj gradnji.
Sve sto je do sada receno osuye i za koriSeenje solame energije u vosokoj
nji, m se ovde javljaju i novi problemi. Pored tehnickih problema u vezi sa smeSti!iem
pojedinih elemenata solamih instalacija naroeito za aktivni salami sistem. javya se i
problem raspodele dobijene energije po stanbenoj jedinici. Tebnicki problem reSava
se maksimalnirn korlSeenjem pas!ve salame arhitakture tako da se manji broj ravnm
solamih kolaktora za dobijanje tople higijenake vode moze smestili n. krovu vl!esprat
nice i na juZnim faudama pojedinfu spratova. Deoba troSkova na stanbene jedinice
moze se reSiti fonniranjem ekonomske zcgednice stanara sUeno kao pri sad::6njoj rasp(Y
deli troSkova za vodu ill ugradnjom memih instrumenata za merenje utroSka toplotne
energije za ovako domaCinstvo.
164 PRIPREMA TOPLE HIGIJENSKE VODE
Za pripremu tople vode u virokoj gradnji polrebno je da se odredi smeit'!i ray
nih solamih kolaktora na zgradi i njihova veza sa bojlerima u kupa1ilima i kuhlnjama
pojedinih stanbenih jedinica. 0 smeSt'\iu solamih kolektora na zgradi vee ie bila govo-
ra. Njihovo povezivanje sa boj-
lerima u viSespratnici moZe da
bude po vertikali i horizon-
tali.
Veza oolami> kolektora
i bojlera po vertikali prika-
zana je shematski na slici
275. Solami kolektori (1) pas-
tavljaju se na krovu zgrade
i jumoj fas adi svakog spra-
ta, a bojleri (2) se nalaze u
kupatilima i kuhinj ama. Top-
la voda iz solarnih kolakto
ra dolazi u izmenjivac top-
lote (3) koji ., nalazi u pod-
rumu. Iz izmenjivaca toplote
pomoeu cirkulacione pumpe
(4) topla voda dolazi do boj-
lera na pojedinim spratovima.
U kruzni tok vode nkljucen
je ekspanzioni sud (5). Uklju-
civanje bajlera u kruzni 10k
topie vode moze se miti na
5
Stika 275
430
dva nacina : prikljucivanjem zajednicke vertikalne cevi sa toplom vodom na ulazu
u pojedine bajleIe preko prikljuCaka predvidenih z. u1az hl.dne vode (s!. 275) i cirku.
I.cijom tople vode kroz bajlere (276).
U prvom slucaju sistem je inertan jer ne postoji cirkulaclja vade izmedu
njivaea toplote i bojlera. Pre nailaska tople vade mora se najpre ispustiti izvesna
liein. hladne vode (6) ill izvrSiti dogrevanje elektrienom strujom, odnosno porno
ell peei sa cvrstim ill
.If" ",n,,n,,,n
nim gotivom (7). U izve ..
nim delovima ovakvih
//1 7/
[}
l-
0
7/
0
R-

I "-...7
1)amih sistema kruzni tok
vode moze se odvijati i
tennosifomki. Efikasnost 0-
vog sistema nie naroeito
velika, ali je sistem jed-
nostavan jer se vertikalne
cevi mogu ubaciti u ven-
tilatoraki vod objekta, tao
ko da adaptacija zgrade
za solarno grejanje u 0-
Yom slueaju ne
lj. veliki problem.
Solami sistem sa
kulacijom tople vode kroz
bajlere postavljene u pros
torijama zgrade visoke grad-
'lie shern.15ki je prikazan
Sllka 276 n. sliei 276. Iz solamih
kolektora (I) topla vod.
dolazi u bajlere (2) preko izmenjivac. toplote (3) I tako se ostv.ruje cirkulacija tople
vode izmedu izmenjivaea toplote i pojedinih bojIera. U kruznom toku vode izmedu
solarnih kolektora i izmenjivaca toplote nalazi se cirlculaciona pumpa (4). au kruznom
toku Izmedu Izmenjiv,c, toplote i bajlera, cirkulacion. pump. (5). U sistem je ugra
den ekspanzioni sud (6).
Dogrevanje vode kaia nije dovoljno Suncevo zracenje vrsi se elektncnim greja-
cern (7). Ovaj grej.c moze d ., ugradi u zajednicki izmenjivac toplote kac na sliel
kada deltge automatski cim se temperatura u izmenjivaeu toplote snizi ispod dozvo-
Ijene granice ill da se ugmdi u bqilere tako da se ukljuet4e rueno, posebno za svaki
bC!iler. Razumljivo je da u prvom slucaju nastale upotrebpm elektrienog gre-
jaca plaeaju stanari srazmemo broju osoba po s"mbenoj jedinici, kao sto se mi nap-
lata utr<jene vode u viSespratnicama.
U drugOOl slucaju petroSaC ukljuct4e i iskljucuje svoj bojler i sam snosi troSkove
elektrienog dogrevanja. Elektrieru grejac se tada ne ugrad"4ie u zajednicki izmenjivac
toplote, vee se dogrevanje vrSi bojlerima. Karla je temperatura u sistemu niZa ad pot-
rebne, zatvaranjem venula sprecava se cirkulacija vode kroz bojIer,
Ovaj sistem je efikasniji od prethodnog, ali je rrlegovo ugradivanje u nove zgrade.
a naroeito adaptacija u postojece zgrade, i skuplj a.
431
165 VEZA SOLARNm KOLEKTORA 1 BOJLERA PO HORIZONTALI
Vez. solamih kolektor. i boiler. po horizontali prikszan. je mem.tski n. slici
277. Ovaj sistem moze d. bude sa plinudnom I termosifonskom cirlculacijom tople
vode. Na slici je data shem. horizontalnog sistema sa tennosifonskom cirkulacijom
tople vode.
Iz r.vnih solamih kolekto-
r. (1) postavljenih n.juZnaj fa'
s.w svakog sprata topl. vod.
dospev. u Izmenjiv.ce toplote
(2), od kojih je jedan postav.
ljen u potkrovlju, a ostall na
odgovarajuChn sp,.tovhn . Iz iz
menjivaca toplote, topia voda
ulazi u bajlere (3) postavljene
u prcstorijama na svakom spra-
tu. Citkulacija vade u primar-
nom kolaktotskom krugu iznre
du kolektora i Izmenjiv.. top
late kao i izmedu izmenjivaca
toplote i bajler. je tennosifon
ska. Kao sto se vidi ovaj solar-
ni sistem sastqji se iz viSe sa-
mostalnih horizontalnih sistema
sa tennosifonskom cirkulacijom
vode tako da trolkove dogreva.
Ilia U ovom sluCaju snose stana-
ri stanbenih jedinica na istom spratu.
1,{\ !I\ If\ If\,
r;

r
r;: r;:

6
1\..'/3
7
Slika 278
Slika 277
U poslednje vreme pokazalo se
d. je pri izgrad'lil novih zgrada visoke
gradt1ie, ntDekonomicnije i
bodnjje centralizovano dobyanje top.
Ie vode bez bajler.. Ovo vatl i. za
dobjanje tople hlgijenske vode pti.
menom Sunceve energije sa dog-
revanjern. Na slici 278 mem.18kl je
prikazan sistem grejanja vode Sun-
eevom energijom bez bqjlera ugra
denih po stanbenim jedinicama.
Iz solamih kolektor. (I) top
I. voda dolazi u Jzmenjivae toplote
(2), odakle se pomocu cirkulaci
one pumpe (3) vr.Co u solame ko
lektore i tako se uspostavija kruz-
ni tok vode izmeau izmenjivaca
i solamih kolektora. POn!ncu
432
o.
pe (4) topla voda se sprovodi u &avine za ioplu vedu (5) na pojedinim spratovoma,
se purnpom (6) iz vodovoda (7) dovodi hladna voda u slavine (8) hladuu vodu. Na
nacin se we prostorije U ovoj visokoj gradnji snabdevaju toplom 1 hladnom
Dogrevanje U OVOID solarnom sistemu u slucaju nedoyoljne energtJe. VIS1
se elek.tricnom strujaID (9), a tr(jkove dogrevanja snose svi stanan zgrade srazmeffiO
broju clanova u stanbenoj jedinici.
166 GREJANJE STAMBENOG PROSTORA U VISOKOJ GRADNJI
Grejanje ill dogrevanje prostorija u visOkoj gradnji koriScenjem Sunceve energije
predstavlja znatno problem nego priprema topie vade u ovim
Pri koruicenju aktivnog solarnog sistema javljaju se uglavnom dva problema: smest3j
solamih kcil.ektora i raspodela taplote po stambenoj jedinici. '
SmeSt.yni prostor u viSespratnim zgradama je ogranicen i tesko Ko-
rlscenje samo gornjeg platoa viSespratn.ice za postavljanje solamn kolektora .nlJ
e
do-
valjno da se obezbedi grejanje prostorija na svim spratovima. Situacija post<:ge nepo-
voljnija povecanjem broja spratova jer tada za istu povrSinu osnove gomjeg .platoa.
ba da se zagreva viSe prostorija. Stoga se solarnih kolektora mongu konstiti
prvenstveno jume fasade, a zatim jugozapadne ijugoistocne, kao za grejanje vode. Pli
tom treba obratiti paZIlju Ja postavljeni solarni kolektori ne budu u senci okoi.nih ob-
jekata,jer se time konscenje solame energije matno smanjuje.
Na osnovu izlozenog moZe se zakljuciti da za grejanje praitorija u visokoj gradnji
prednost maju pasivni solami sistemi, dok su za dobijanje topie higijemke vode u pred"_.
nosti aktivni solami sistemi.
Na Eiici 279 Shematski je prikazana raspodela topiog vazduha kod pasivnog ko-
riScenjll. Sunceve energije preureuivanjemjuine fasade zgrade za ovu funkciju.
Suneevi zraci (I) prolaze kroz providnu plastienu iti staklenu plocu (2) i padljju
na zid juine fasade (3). Strana ovog tida :iz1ozena Suncevim zracima obojenaje erno
tako da igra ulogu Trombeovog zida. U zidu su napravijeni donji i gorqli otvo! za sva-
ki sprat. Zagrejani vazduh iz prostora izmeuu providne ploce i zida cirkuliSe i ulazi
u prostoriju prema principu poznatog Trombeovog lida. Iz meduprC6tora
zida na tavanici, kroz reSietkast otvor (4) struji topao vazduh u prostorije. ZagrevanJem
prostorije vazduh se hiadi, pada na pod ikon reSetkmti otvor (5) iz meuuprostora .u po-
du hoz donji oivor VIaea &:! u prostor izmedu providne ploce i zida. Zatim se ovaJ pro-
ces ponavlja na isti naeID i to na svakom spratu i za sve prostorije zgrade. Tako se top-
Iota dobijenaSuncevim zracenjem r3)poreduje po stanbenirnjedinicama.
Pooto su prozori elementi pasivnog solarnog sistema, treba da budu dvostruko
:ili trostruko zastakljeni i sobodni za provetravanje.
U cilju sprecavanja pregrejavanja prostorija primenom ovog pasivnog solarnog
sistema narocito leti, na zgradi se izgraduju nastreSnice (6) taka da Z$tite emu stranu
zida od direktnog Suncevog zracenja u vreme karla je intenzitet Suncevog zraeenja
tako da preti opastnost od pregrevanja prostor:ija. 1sto se postite i ugraa.tvanjem
zavesa (7) kao tennalni za;tor iZmedu providne ploce i zacrnjene juine fasade.
Z bog neravnomerne Sunceve energije u toku godine, meseei pa i dana i njenog
smanjivanja u toku zimskog perioda baS kadaje grejanje najpotrebillje, za grejanje pros-
433
tonJa u visokoj gnKlnji n,ceice se koristi sistem sa kombinovanim grejanjem. Pri do-
voljnoj insolaciji objekat se greje Suneevom enexgijorn koristea pasivni salami astern,
dok OJ pri nedovoljnoj
insolaciji grejanje obe-
zbeauje dovoaenjem
toplote " toplana u
grejae (8) koji je is-
tovremeno i :izmenji
o
vac toplote. Ovaj sis-
tern grejanja prikazan
je isprekidanim Iinija
rna na istoj slici 279.
Duvaljka (9) usisava
sveZ vazduh kroz cev
(10) i sprovodi ga
kroz grejae pIi cemu
se vazduh zagreva. Za-
grejani vazduh ulazi
u prostor(ll)izmedu
dvostrukfu vertikalnfu
zidova i kroz reset
k",te otvore struji u
prostorije koje se zag
revaju. Razurnljivo je
da se u slue.ju dovolj.
ne solame energije i&-
kljucuje grejanje pre-
ko grejaca i taka se
+----- ---
Stika 279
" I : , ,
, ' ,
,
o
,
j :
o
,
stedi toplotna energija jz toplane. Kombinacijom ova dv-.t naCir.a grejanja moze se
tici nonnalna prijatna temperatura za bavljenje u prostorijarr.a viSespratnice. Tnikove
dogrevanja snooe solidarno svi stanari zgrade.
Iz izlozenog se vidi da se u koriscenju Sunceve energije za zagrevaqie
nailazi na teskoce u niskoj. a narocito u visokoj gradnji zbog promenijivog intenziteta
Suncevog zracenja u toku godine, meseca pa cak i dana. Meilu1im, ove teikoee nisu
nepremostive ito pokazuju postignuti rezultati posle<iI1jfu pet godin. kada ie kOriicenje
Suneeve energije bilo joil u eksperlmentalnoj fazi. Paralelno i istovremeno usavrlava'lie
aktivnih solarnil sistema za primenu tople vade i pasivnog za zagrevanje prmtorija,
kao i I1iihovih kombina;ija primenom solarne energije, dobija sve vecu opravdanost i
Zllaeaj u sklopu sa ostatim vidovima klasicne i nove energije.
Primena solarne energije za dobijanje tople higijenske vode, znaeajno je i ekonom-
ski opravdano vee danm. Ovo narocito vati za koriSeenje Sunceve energije odmah po
prijernu bez potrebe ekumulisanja toplote, ito zalltev. izgradnju velikh i dosta skupih
akumulatora. Ovekav vid koriScenja Suneeve energlje za dobijanje tople higijenske vode
mote OJ bez velikih ulaganja i dosta jednostavno ostvariti za dobijanje tople higijenske
vode za potrebe domacinstva, industrije i turizma, kako u zimskom taka i u
ODELJ AK XVII
17. PASIVNI SOLARNI SISTEM
171 PREDNOST PASIVNOG NAD AKTIVNIM SOLARNlM
SISTEMOM ZA ZAGREV ANJE KUCA
Vee poznata Sokratova solama kuea iz V veka pre flaSe ere pokazuje da su Ijudi
hiljadama godina razmiSJjali kako da 50 pasivnom solarnom arhitekturom z",tite od
hIadnoee i toplote. Vekovima su Ijudi na;tqjali da svqje kuee izgrade tako da se za nji.
hova zagrevanje sto viSe iskoristi direktna Sunceva energij a, a provetravanje prirodnL.ll
putem prilagodavanjem oblika i polozaja kuee pravcima vetrova. Pored toga, raznim
dodatnim e1ementima kuCi nastojali su da se ublaie i otkIone uticaji kolebljivosti spo-
ljm:nje temperature, narocito u prelazu iz letnjeg u zimski period, na unutraSnju tem-
peraturu kuee.
Radi utvrl1wanja prednosti pailivnog solarnog sistema U odnam na aktivan pri
koIiscenju Sunceve energije za zagrevanje prostorija. potrehno je da se fazmOtri tok
salarne energije kod jednog aktivnog sistema. Na slici 280 shema1l;ki ie prikazan tok
solame energije kad solarnog sistema sa ravnim dva:;truko zastakljenim vodnim kolek-
torom u 2'imskom periodu kada je zagrevanje prostorija n'Ypotrebnlje. Kao sto se vidi
gubici solarne energije u samom kolektoru i transmisiji radnog fluida od kolektora do
potroSae3 znaeajni su tako da ad 100% Sunceve energije koju primi solami kolektor)
sarno 25% dC6peva do potrosaca. Usamavanjem solarnih kolektora i dobrom izolaci
w
jorn ovaj procenat korisne energije maze se povecati i do 30%. Pretvaranje Suncevog
zracenj a u toplotnu energiju u ovom slueaju zavisi ne sarno cd meteoroloSkih uslova,
vee takode ad radnih uslova solarnog sistema i kvaliteta solarnih kolektora.
Koeficijent korlsnog delovanja solarnog kolektora iznosi ~ = 45%, tako da odnos
prlra!t'!ia temperatore At i efekta Suncevog zracenia Q, (sl. 250 i 251) za veeinom
magiovite i oblacne dane u zimskom periodu kada se pretezno koristi difuzno Suncevo
zIaeenje. iznosi:
..& = At
Q, 400Wm '
= 0,04 W-I m' K, odakleie At = 16 K = 16C
Zamanji broj suncanih dana ovaj odnos je;
436
I1t = M = 0,05 W-1 m' K, odakle se dobija M = 30 K = 30'C
'0;- 600Wm-'
Aka se uzme U obzir da srednja temperatura vode koja iz vodovoda dospeva u
salami kolektor iznosi u zimSkom perlodu oko ISoC, izlazi da ce posle zagrevanja Sun-
cevom energijom u kolek-
toru temperatura vode izno-
siti u oblacnorn i maglovi.
torn zimskom periodu ako
Kolektor
Slika 280
Gubici u
kolektoru
Gubici u
sistemu
31C, a u suncanim da-
nima4SoC.
Prema poznatim zako-
nima terrnodinamike toplota
se prenosi sarno sa tela vi
se na telo niZe temperatu
w
reo Stoga je za podno gre-
janje vodom potrebna tem-
peratura vode od
30C, a za radijatorsko oko
40C, da bi se u prostoriji
postigla temperatnra od oko
22'C. Iz dobijenih rezultata
se vidi da je temperatura
vode postignuta grejanjem
Suncevorn energijom porno-
eu ravnm vodnih solamih
kolektora za vreme oblacnih
i maglovitih dana jedva do-
voljna za podno grejanje.
Sem toga vidi se da kada se
efikasnost Suncevog Zfaeenja zbog oblacnosti i magle smanji na polovinu. ravni
solami kolektorl postaju gotovo neupotrebljiVi. U zimskom periodu mogu se konstiti
za vreme suncanih dana kada se pomocu njih postize temperatura vode i do 4S"'C. Vax,-
dusni .,lami kolektori u ovom slueaju takode nisu upotrebljivi zbog njihovog manjeg
koeflcijenta korisnog de1ovanja.
Velika prednost pasivnog nad aktivnim solamim sistemorn je u tome Sio primenom
pasivnog solamog !ii.stema za zagrevanje, kuea neposredno zahvata Suncevo zracenje
kroz staklene povrsine. Ovo zahvatanje Sunceve energije bez solarnih kolektora kao
posredn.ika odnosi se kako na direktno tako i na difumo Suncevo zracenje pa je pri-
nos Sunceve energije obezbeaen celog dana. cak i kada je nebo pokriveno tankim ob-
lacirna kroz koje se Sunce samo mlZire. Ova eneIgija se prenosi na unutrasnje prostorije
i objekte U njoj <ija temperatura treba da bude 18-22'C. Efekat gubitaka toplotne ener
gije kroz prozote, vrata, pod i.preko zidova mogu da budu oko 100 W rn-
2
,Sio se da-
nju nadoknad41e snagom Sunca koja danju gotovo nikad nye manja od 100 W m -2.
437
172 USLOVI ZA PRIMENU P ASIVNOG SOLARNOG SISTEMA ZA GREJANJE KUCA
Da hi se na jednu kuell primenio pasivni solarni sistem za rgeno zagrevanje,
trebno je da Dna zadovolji izvesne uslove kako bi 810 viSe doSao do izrauga pasivni
lami sistem.
Za lokociju zgrade po moguenosti treba izabrati juznu padinu tako da njeno osun
cavanje tokom dana bude n'lipovoljnije i da istovremeno bude zaSticena ud hladuih ae
vemili vetrova.
Duzna d.imenzija zgrade treba da zauzme pravac kako bi sto veea
njena povriina bila izlozena suneu. U gde cesta ima magle, kueu mba malo
zaokrenuti od juga prema zapadu, kako hi se bolje iskoris1ilo popodnevno
prestanku magle.
Da hi ku6a sto bolje zahvatila Suncevo zracenje, njena juma. strana treba da ima sto
veCi otvor zastakljen providnom staklenom placom. To mogu da budu zastakljeni zid,
prozari, vrata i veranda.
Podesnom orijentacijom, nagibima, topiotno zaStitnim meduzonama kao sto su
dvostruki ulali, lode, zaS'ti6ene terase i dr", zatiti zgradu od Wadnih vetrova.
Oko kuee zasaditi wece kao zonu ali tako da se na juznoj strani zgra-
de z",.di listopadno drveee kako bi zgrad. bila ziml izlozena suncu, a leti u aenci.
Prostorije za boravak treba izgraditi na juznoj strani, a kuhinju, kupatilo, osta-
vu. ko 1iarnicu i gara:i.u na sevemoj tako da sluze kao zaStitne zone.
Toplotna akumulacija zidova i drugih clemenata kuCe treba d. bude Ito veea.
Obezbediti maksimalnu tennieku za\titu primenom propisane toplotne izolaci
je temelja. podova. zidova. tavanica. krova, vrata, prozora i dr. Za spoljaSnje seveme
i istocne zidove treba da bade k, 0,3 Wm-
2
K, azaprozore k, 1 Wm-
2
K.
173 PASIYNO KORISCENJE SUNCEVE ENERGUE BEZ PROTOKA V AZDUHA
Pasivno koriSeenje Sunceve energije za grejanje u kueama i drugim
objektima n'!iceSCe se obezbeduje prilagodavanjem delova pOvrSina juznih fasada ku
ea i drugih objekata da funkciju apsorbera Sunceve energije. Ovo se posti.
ze na taj naein Ho se pomenute pomine zidova obqe crnom bojom i na odreaenom
rastojanju od zida zatvaraju staklenom ill proVidnom pla.sticnom plocom tako da se
ove povrSine odvoje od spoljaSnje sredine termo ihidroizolacijom.
Suncevi zraci ulaze u prostoriju kroz providnu plocu kao kroz prozor i stoga
se ovaj nacin pasivnog solamog grejanj a cesto na-
ziva grejanje direk1nim zahvatanjem Suncevog
zracenja. Staklena povclina i zid objekta obra-
zuju u stvari vazdusni solami kolektor (s1. 281).
Iz ovog kolektora se toplota sa spoljaSnje apsor
berske povrSine f",ade kroz zid prenosi na vaz
dub u prostoIiji koja se greje, pri cemu ne do
lazi do protoka toplog vazduha iz kolektomkog
prostora u prostor koji se greje. Ako je prestor
izrnedu staklene ploce i zida manji, onda on Slika 281
4
438
slUZi kao termo- i hidro-izolacija apsorberske povrine zida. Medutim. u praksi se matna
Cesci wei vazdum.i meauprostor koji pored termo- i hilro-izolacije maze da posluii
ikao lItaklma baSta (sl. 281) za drzanje cwea tokom zime.
Pod, zidovi i stvari u prostoru apsorbuju Stmceve zxake koji na njm direktno
padaju tako da zagrejalll pod. zidovi i predmeti u prostoriji emit1Jju toplotou energi
ju (sl. 282).
SUka 282 - 1 - Zastakljena jutna
strana; 2 p1'ostor koji se greje 3 - pod
zidovi i tavanica kao apsorberi; 4 - na-
motana zavesa; 5 - izolacija
Usled ""tloslll zraci ildirektoo
dospevaju na zidove i tavanicu koji takode zag
zraCe toplotnu energ;ju. ZraCenje toplo.
te m svih strana u prostoriji, veoma prija1no de
11Jje na ljude koji se u njoj nalare. To mao da
pasivnu solarIUl kueu einii sve ono s10 re naiazi
iza zastakljene povmne.
Temperatura uprostorijizavisi od meteo-
roloSkih uslova okoline, veJiCine juZne
Ijene povrSine, rnase, vrste materijala i boje
dova i predmeta koji apsorbuju Sunceve zrue.
Temperatura raste u toku dana narocito u
toriji najuznoj sttani zgrade, dostize maksimum
po podne, a zatim opada sve do iutra.
!74 PROBLEM! PREGREVANJA PROSTORIJA I NJIHOVO OTKLANJANJE
ProbJemi pregrevanja prostor!a pojavlj1Jju se ne samO u Jetnjem periudu kada je
potrebno hladerge prostorja, vee i u zirnskom perbdu za vreme suncanih dana kada je
spoljalnja temperatura dovoljno vi roka.
Prostorija &l zastakljenim povrSinama na jmnoj strani se danju preterano zagreju.
a notu ohlade tako da su izlozene velikirn temperaturskirn kolebanjima. Tako se javlja
problem akwnulisanja toplote u zimskom perbdu i sprecavanja ulaza S1.ID(;evog
nja u toku leta, kako hi se sprecilo pregrevanje prostorija. Otvaranje prowra u zimskom
periodu nije reile'lie, jer '" time gUbi primljena toplota. Sem toga, kada je spoljaSnja
temperatura relativno nhk.a, na primer IOoe, otvaranjem prozora hlade se zidovi pros
torija pa se mora troiti toplotna mergija za qihovo zagrevanje do 18 ili 22e.
Smanjel!ie pregrevanja prostorija u zimskom periodu postiZe se :i7gradnjom zido
va wee mase radi akumuJismja 9J.vime toplotne ena-gije. Za ovo je podesnija voda jer
u qOjbrz.e dolazi do mesanja hladnijih i toplijih delova. Na primer. Amerikanac Stiv
Ber (Stew Baer) je iza jUine zastakljene f.sade u kuci postavio metalnuburad sa vodom
i tako obezbedio veoma jeftin i efikasan sistem za zahvatanje i akumuliSUlje SWlCeW
energije. Otklanjanje pregrqavanja prostorija u zimskom periodu moze se postiei i sma-
'liivanjem zastakijenih pomina sa juine strane. Medutim, prostoi-ija tada zahvata manji
dec Suneeve energije. pa &toga u ovom postupku treba weti. U ob2ir meteoroloSke us
love okoJine. Razumljivo je da od meteoroloSkih uslova zavis. i da Ii Ce zastakljenejuz
m strane biti jednostruko, dvostruko iii cak trostruko.
Debije zavese kao termalni zastor koji se navlao na zastakljene povmne odmah
posb zalaska sunca, igraju takoile znaccgnu ulogu u zirnskom periodu. One mogu da
sacuvaju i do SOOk u zahvacene Sunceve energije u toku dana.
439
Pregrevanje prostorija u letnjem periodu sprecava se izgradnjom stalnih ili sezon.
skih nastremica iznad zastakljenih povrSina koje sprecavaju prodor Suncevih zraka u
prostoriju. Kao to je receno ovo se postiZe i zasawvanjem listopadnog drveca na juz-
noj strani zgrade.
Na slid 283 prikazanJ su primeri aktivnog. pasivnog i meoovitog sistema u solarnoj
arhitekturi.
a
c
Stika 283 - Mogucnost koriscenja solarne energijc: a) paslYIli sistem; b) aktivni sistem;
c) kombinacije pasimog i aktivnog sistema
440
Na slid 284 shematski je prikazan sistern centralizovane solarne energije sa distri
bucijorn.
1
Stika 284 ~ Shematski prikaz centralizovane solarrte energijc sa distribucijom: 1 ~ centralizovana
solama energana sa kolektorskom povrsinom; 2 ~ toplotni akumulatori; 3 ~ kute; 4 ~ distributivni
cevovodi hladne j topIc vode
175 KOEFIClJENT KORISNOG DELOV ANJA ILl STEPEN ISKORISCENJA
PRI SOLARNOM ZAGREV ANJU PROSTORIJA
Pre nego Sto se izvrSi rnontiranje solarnih kolektora u zgradi za koju se predvida
salarno grejanje, potrebno je da se odredi braj solarnih kolektora.
Stoga 6e se pokazati kako se ovo postiZe u slucaju kada u krajevirna na oko 45
severne geografske fuine trebe da se montira solarni'kolektor pod uglom od 45 prema
horizontu najliZnoj stram krova zgrade.
Na slid 285 grafickije prikaian intenzitet Suncevog zracenja u toku godine po me-
1
o
-
1
1/
......
I
\
4
-- -
-;
- - - -- -
\
--
~ , E
,.-
-
2
,/.
;I
'\
1 , ~
-- -- - ---
K
--
"-.....
V
,;-
""
l"'-
t-
3
2
1
o
J F M A M J J A SON 0 meseci
Slika 285 - 1 - Kriva intenziteta Suncevog zracenja po mesecima u toku godine; 2 ~ kriva apSOI
pcije Suncevog zr.d.Cenja u atmosferi po mesecima u tokujedne godine
441
secima na gornjoj granici atmosfere i IX>vrSini Zemlje sa dobijenom odgovarajucom
toplotnom energijom u toku jednog dana.
Na apscisnoj osi pravouglog koordillatnog sistema nalaze se pojedini meseci u godi-
ni, a na ordinatnoj osi primljena kolicina toplate po m
2
za svaki dan u toku godine. Sred-
nja vrednost Suncevog zracenja u toku godine 11a granici atmosfere je 2,8 kWhm-
2
d-
1
,
a posle prolaza kraz atmosferu 1,4 kWhm-
2
d-
1
, sto znaGi da stepen iskoriscenja Sun-
ceve energije koja dospeve na Zemljinu povrsinu iznosi 'rJ = 50%. Prema tome maksimal-
na Sunceva energija QK koja se moze koristiti u toku jedne godine ractina se prema
krivoj liniji (2) i iznosi:
QK = 365 d 1,4 kWhm-
2
d-
1
= 500kWhm-
2
Dobra termicki izolovana i zaptivena kuca ima specificnu potrebu toplate od aka
q = 0,1 kW m-
2
To znaci da 5e za godimju potrebu taplatne energije U ovoj kuei to-
korn pet zimskih meseci sa osmocasovnim dnevnim grejanjem, dobija:
Qg = 5308 h 0,1 kW m-
2
= 120kWhm-
2
Posto se jednim m
2
povdine solarnog kolektora moze prosecno godiSnje dobiti
rnaksimum QK = 500 kWh toplotne energije , za korisnu povrsinu prostorije koja
se moze zagrejatijednim rn
2
kolektorske povrsme, dobija se:
s =
p
500 kWh
120kWhm-
2
To znati da je za zagrevanje slana korisne povrSine od 100 m
2
, potrebna kolek-
torska povrsina od 24 m
2
, pod pretpostavkom da se iskoristi celokupna Sunceva ener-
gija koja dospeva na solarni kolektor. Ako je koeficijent korisnog delovarya ill stepen
iskoriscenja solarnog kolektora fJ = 60%, onda korisna povrSina prostorije koja se mo-
ze zagrejatijednim m" kolektorske povrSine, iznosi;
s =
p
=
O,6500kWh
120kWhm-
2
= 2,5 m
2
Prema tome za zagrevanje 100 m
2
korisne povrsine prostorija sada je potrebno
40 m
2
kolektorske povrSine cime bi se zamenilo osmocasovno zagrevanje prostorije
u toku pet zirnskih meseci energijom fosilnih goriva.
Kao &to se vidi za zagrevenje ave prostorije u toku godine, potreban je duzevre-
menski akumulator toplote i dopunsko grejanje elektricnom strujom ill fosilnim izvo-
rima energije.
U s 1 u c ~ u da veoma dobro termicki izolovana i zaptivena kuca ima dva puta manju
specificnu potrebu toplote, odnosno za q = 0,05 kW m-
2
, za zagrevanje 100 m
2
koris-
ne povrSine prostorija u ovoj kuCi potrebno je 20 m
2
kolektorske povrSine .
U praksi je nekad potrebno da se odredi odnos dnevnih koliCina toplote potrebne
za 1 m' stambene kuee i dnevne korisne Sunceve energije, kada je dat odnos stambene
i kolektorske povrSine.
Na slid 286 prikazana je dnevna potreba topiote dobijene Suncevorn energijom
po mesecima u toku godine po jednorn m
2
stambene povrsine. kada odnos stambene
i kolektorske povrSine iznosi 2.
442
Na apscisnu osu preneseni su meseci pocev ad jula do kraja juna naredne godine,
a na ordinatnu OSU odgovarajuce kolicine, toplotne energije. Iz dijagrama se vidi da su
0,2 f-H-f-J,Y-+
__
J A SON 0 J F M A M J meseci
Stika 286 - 1 - Potrebna koliCina toplote pri rnaksimalnoj specifienoj potrebi toplote od q ::<
= 0,1 kW m-2; 2 - potrebna koliCina toplote pri specificnoj potrebi toplote od q = 0.05 kW m-
2
;
3 _ Suncevo zracenje po mesecima u toku godine; 4 - potrebna kolicina toplote nepokrivena
Cevom energijom za q = 0,1 kWm-
2
; 5 - potrebna koliCina toplote nepokrivena Suneeyom ener
gijom zaq = 0,05 kWm-
2
potrebne koliCine toplote koje nisu pokrivene Suneevom energijom, dosta velike. U
slucaju kada je kuca dobro termicki izolovana i zaptivena, za q = 0,1 kW m -2 ostaje
nepokriveno oko 60%, a za q = 0,05 kWm-
2
oko 40% potrebnom energijom. U prvom
slucaju nedostaje za pet zimskih meseci 0,6 . 120kWhm-' = 72kWhm-', a u drugom,
. 0.4 -120kWhrn-
2
= 48 kWhm-
2
Ova energija mora se nadoknaditi dopunskim gre-
janjem fosilnim izvorima energije, toplotnorn pumpom i duievremenskim akumulatorom
toplote.
U poslednjem slucaju potrebno je odrediti koliCinu vode u dugovremenskom
topiotnom akumulatoru da bi se ustedeo 1 kWh toplote sa vodom cija temperatura
opadne od 60.30C. Potrebna koliCina vode dobija se na osnovu poznate jednaCine
Q = em'" t, odakle se uzevsi u obzir da je Q = I kWh = I' 3603 kJ, dobija:
m = _Q- =
c ",t
___ --,--=-1..,. 3",6",0,,-3""kJ,-:-:--:==-=- = 29 kg
4,2 .kJkg-1K-
1
.(333,16 -303,I6)K
Prema tome za 72 kWh potrebno je 2088 kg vode godisnje po I m' korisne stam-
bene povrSine. Za 100 m' korisne povrslne potrebno je u prvom slucaju 208800 kg,
a u drugom 139200 kg vode, Sto znao da bi u prvom slucaju zapremina akumulatora
top1ote iznosila 208/3 m
3
a u drugom 139,2 m
3
PribliZne dimenzije prvog akumula-
tora su 6 m x 6 m X 6 m, a drugog 5,2 m X 5,2 m x 5,2 m. Kao sto se vidi ovakvi re-
zervoari su dosta veliki i mogu se ugraditi u Podrumu kuee.
PoSte su broj potrebnih solarnih ko1ektora i velicina dugovremenskog akumula
tora toplote upravo srazmerni ve1icini prostorije izlazi da se aktivni solarni sistem bez
443
toplotne pumpe moze primeniti na manje prostorije kao Sio su prostorije u seoskim
i prigradskim kucama.
176 PRAKTICNI PRORACUNI SOLARNOG SISTEMA SA
AKUMULATOROM BEZ TOPLOTNE PUMPE
Stan Cetvoroclane porodice sa 100 m
2
korisne povrSine treba 5 meseci, odnosno u zimskom
periodu od 15. oktobra do 15. marta, da se snabdeva toplorn'vodom i zagreva Suneevom energijom.
Zadatak je da se projektuje solarni sistcm koji omogllcuje podmirenje prosecno 5075% potreba
za u zimskorn periodu karla se smatra da je ov.g sistem racionalan i ekonomican.
Zgrada se nalazi u naSim krajcvima na 45 severne geografske Strine sajednirn kravom nagnutim
pod 45 prema jugu.
Potrebna toplota za zagrevanje ave kuee i dobijanje tople vode u zimskom periodu za pet
mesecije:
Q
p
= 15 kW5 30 'Sh = IS000kWh
Doztacna Sunceva energ.ija u zimskom perioduje 600 W
Ukupna SunCeva energija Qs koja dospeva na hov knee prema dijagramu na slid 230 iznosi:
Qs = 5..8 kWhm-
2
d-
l
5 30d= 870kWm-
2
Suncevom zrn.cenju od 600 Wm-
2
prema dijagramu na slici 251 za raVlli salami yodni kolek-
tor pokriven dvostrukim obicnim staklom, odgovara koeficijent korisnog delov3l1ia 'f/ = 40%. To
Ci da solama enexgija koja se moze iskoristiti Qj. iznosi:
40 _2
Qi = 1jQs::. 10"() 870kWhm = 348kWhm-
2
Aka se postavi uslov da se u zimskom periodu solarnom energijom pokrije najmaQie 50%
potrebe za onda se za velicinu potrebne kolektorske povrsme A
K1
dobija:
18000 kWh
348 kWhm-
2
U slucaju da se postavi uslov pokrivarga Suneevom 75% potrebe za on-
da veCina potrebne kolektorske povrSine iznosi:
75 Q
p
AK2= --'--
100 Qi
3
4
IS000 kWh
348 kWhm-
2
= 39m
2
Razmotriroo ekotiomsku opravdanost primene solanlC energije U Ovom slucaju. Najpre za
pM slucaj kojije verovatuYi:
26 mlkolektorske !XJVIsme danas staje 26 15000 dinara
+ 50 % (ostali elementi solarnih instalacija sa montiraJ!iem bez duo
ze vremenskog akumulatora toplote i toplotne pumpe)
Ukupno:
390.000 din.
195.000 din.
585.000 din.
Za grejarge ove kuee i dobijaqje topIe potroSnc vade elektricnorn strujom. pot:{'.bno je oko
50.000 dinara. Prema tome ovaj salami sistem se amortizuje za:
585000 din
"" 11,7 godina "'" 12 godina
50000 din god-
1
444
U drugom slucaju se dobija:
39 m' kolektorske povrsme danas staje 39 . 15000 dinara
+ 50 % (ostali elementi solarnih instalacija sa montiranjem bez
fevtemenskog akumulatora toplote i toplO'tne pumpe)
Ukupno
Prema tome ovaj solarni sistem se amortizuje za:
50.000 dina.ra god-
1
882.500 dinara
::: 17.65 "" 18 godina
585.000 din.
297.500 din.
882.500 din.
Kreditima na 12, odnosno 18 godina, godimja otplata bi tokom vremena postala manja od
troSk-ova elektricne struje koja -se trosi za zagrevanje. poSto cena elektricne energije raste godiSnje
u proseku za 10%.
Razumljivo je da 56 preostallh 50, odnosno 25% potrcba za grejanje ove kuce, maze posH-
a. dopWlskom energijom ill akumulatorom toplote.
Potrebna kolicina toplotne energije je Qp = 18000 kWh. a od Sunca se dobija u prvom siu-
caju Qa ::: 26 m
1
348kWhm-
2
::: 9048 kWh, a u drugom slucaju Qi2 = 348 kWhm-
2
=
= 13.572 kWh.
Akumulacija toplotne energije QA od leta na zimu, dobija se premajednaCini:
gde je 1'1 = 0,9 koeficijent korisnog delovanja ill stepen iskoriscenja.
U prvom slucaju potrebna-akumulacija QAl iznosi:
QAl =
Qp Qil 18000kWh - 9048kWh
O/J
9947 kWh
"
au drugom:
QA2 =
Q
p Qi2 18000kWh - 13572 kWh
= 4920kWh
O/J
"
masu ml vode u kojoj je akumulisana toplota iz jednacrne Q Al = c ml At, gde je c mase-
na kalicma toplote. a At"" (328.16 - 288.16) K promena temperature vode u akumuIatoru, mati
99473603 kJ
c .>,
4.187 kJ kg-' K-' (328,16 - 288,16) K
= 213.888 kg
Za masu m2 vode u t-ojoj je akumulisana toplota izjednacine Q A2 "" c m2 At dobija se:
4920 3603 kJ
= 105.794 kg
4.187 kJkg-' K-' (328,16 - 288,16) K
Na OSllOVU poznate jednacine m '" p . c, gde je p gustina vode, a l' njena zapremina. izlazi
daje zapremina vode u pIVom siucaju:
v,
au dIugom slucaju:
m,
p
213.888 kg
l000kgm-
a
m,
p
105.794 kg
1000 kgm-
a
445
Kao Sto se vidi dimenzije dugovremenskih akumulatora toplote II prvom slucaju 8U 6 m X 6 ill X
X 6m,audrugom 4.8mx 4$m X 4.8m.
Ovak:vi akumulatori toplote magu izgraditi gomilom kamenja. Sljunka ill rezervoarom za
vodu dobijenih dimenzija. Izrada ovakvih rezervoara za vodu staje 150.000, odnosno, 100.000 dinara,
tako da bi solarne instalacije u prvom slucaju stajale 735.000 dinara. a u drugom 982.500 dinara.
Amortizacija u prvom sluc.gu sadaje oka 15 godina. a u drugom ako 20 godina.
Iz dobijenih rezultata se vidi koliko je preimuestvo eBkasnijih ravnih solarnih kolektorli ko-
ji obezbeduju prosecno 75% potreba zagrejanjem nad onim sa 50% podmirenja.
Dugovremenski akumulatori toplote se isplate sarno onda kada se grejanje vrSi podnim greja
njem maom do 313 K (400. Koriscenje ovakvog aktimuiatora toplote moguee je do temperature
vode u akumulatoru iznad 318 K (35e). Kod daljeg pada temperature u akumulatoru, koriseenje
toplote je moguee jedino upotrebom topiotne purope, kojom se moie iskoristiti topiota u akumu-
latoru do temperature iznad 275 K (2"C). Upotrebom toplotne pumpe snage 1 kW, moze se prosee-
no dobiti 34 kW topiotne energije. Stepen delovarga topiotne pumpe ee biti bolji, ukoUkoje tempe-
ratura u akumulatoru viSa.
Medutim, usled visoke cene dogovremenih akumulatora toplote i topiotne pumpe, ovakav
kompietni sistem solarnih instalacija za grejal1ie tople potrosne vode i zagrevaQje prostorija, za sa-
da je dosta sImp.
177 PRAKTlCNI PRORACUNI SOLARNOG SISIEMA SA TOPLOTNOM PUMPOM
Radi uporedivanja i koriscenja vee dobijenih rezultata. proracun Cemo izvesti za istu kucu
kao u prethodnom primeru. Spoijna temperaturaje rc i solarnom sistemu se dodaje toplotna pumpa.
iznosi:
Potrebna tapiota kuce je Q p = 50 W m -2
Koristan efekat solarnog kolektarajeP
s
= (40/100) 600 W rn-
2
= 240 W m-
2

Koeiicijent efekta topiotne pUmpe Pk koji s:: dodaje korisnom efektu solarnog kolektora
P,
"
240Wm-
2
1.7
Odnos potrebne povrSine solarnih kolektora AK i korisne povrsine stana A, dobija se prema
jednaeini:
Zamenom poznatih vrednosti dobija se:
= 0,13
odakle je AK = 0,13 A. To znaci da na svaki m
2
korisne povrSine ovog stana dolazi 0,13 m kolek-
torske povrsme.
Bez topiotne pumpe u pIVom slucaju bilo je potrebno 0,26 m
2
, a u drugom 0,39 rnz
torske povrsine stana. Prema tome koriscenjem toplotne pumpe, potrebna povrsina solarnih kolek-
tora u prvom slucaju se smanjuje dVa puta, a u drugom tri puta. To znaci da se topiotnom pUmpom
uStedi u prvom slucaju 195.000 dinara, a u dIugom 297.000 dinara.
Sada se moze razmotdti cena i broj godina amortizacije Za kompletan aktivni salami sistem
sa toplotnom pumpom, uzevsi u obzir daje cena toplotne pumpe 150.000 dinara.
446
I slucaj:
Cena solarnog sistema bez toplotne pumpe
Cena toplotne pumpe
USteda na kolektorima primenom toplotne pumpe
735.000 din.
+ 150.000 "
- 195.000 "
Ukupna cena solarnog sistema sa toplotnom pumpom 690.000 din.
Broj godina amortizacije prema sadaSrijim cenama elektrienc struje je:
II slucaj:
690.000 dina
50.000 din a-I
= 13,8 a "'" 14 godina
Cena solarnog sistema bex topiotne pumpe
Cena toplotne pumpe
UMeda oa kolektorima primenom toplotne pumpe
Ukupna cena solarnog sistema sa toplotnom pumpom
982.500 din.
+ 150.000 .,
- 195.000 "
937.500 din.
Broj godina amortizacije prema sadaSryim cenama elektrienc struje iznosi:
937.500 din
50.000 din a-
2
= 18,75 a "'" 19 godina
S obzirom na staini porast cene elektricne struje, koji sada iznosi oko 10% godiSnje, ovaj ak-
tivni salarni sistem ce Be amortizovati dosta ranije.
178 AUTOMATlKA U SOLARNIM SISTEMIMA
U solarnim sistemima runu ulogu igra autornatika narocHo automatska regulacija
ukljuCivaqia i iskljuCivanja kolektorskog kruznog toka u pogonu. Ukljucivanje kolekto
ra u pogon vrSi se JX,)moCu cirkulacione pumpe termostatima i to onda kada je tempe-
ratura u kolektoru visa od temperature rezervoara ili potroSaca najmanje za 3e_
Jednostavan i funkcionalan princip ukljuCivanja automatske regulacije u instala-
cije za koriscenje Suneeve energije, predstavlja sistem Danfoss, shematski prikazan na
slici 287.
Funkcionisanje ovog sistema automatske regulacije odvija se u tri etape:
1. stop - temperatura u bateriji solarnih kolektora je nlZa od temperature re-
zervoara, odnosno potroSaca, povecane za postavljenu temperatursku razliku najmanje
t = 3 C na temperaturskirn senzorima vezanim u sistem sa elektronskim diferencijalnim
termostatom. Cirkulaciona pumpa je tada zaustavijena, a magnetni venti! zatvoren, pa
se stoga ova etapa naziva stanje mirovanja;
2. start - ako je temperatura u bateriji solarnih kolektora viSa od temperature
v.ode u rezervoaru povecanoj za postavljenu temp"ratursku razliku u periodu od 10 do
15 rninuta, automatski se otvara elektromagnetni venti! i ukljucuje cirkulacionu pum-
pu u pogon;
3. akumuJacija - za vreme dok je temperatura u bateriji solarnih kolektora viSa
od temperature vode u rezervoaru povecane za postavljenu temperatursku tazliku, u vo-
di rezervoara se akumulira Sunceva energija.
447
3
9
8
2
7 6
4
Slika 287 - 1 - Baterija solamih kolektora; 2 - tezervoar - kratkotrajni akumulator topIe \'Ode;
3 - kolektorski temperaturski senzor; 4 - akumulatorski temperatunki senzor; 5 - elektronski
diferencijaIni termostat; 6 - elektromagnetsld venti!; 7 - cirkulaciona pumpa; 8 - elektrieni gnjac
za dopunsko grejaqje; 9 - elektricna sklopka za ukljucivaqje i iskljuCivaqje elektricnog g r ~ a c a ;
ODELJ AK XVIII
18. KONCENTRISANA SUNCEVA ENERGIJA I NJENA PRIMENA
Za dobijanje toplote niZih temperatura od 100C pomocu Suneeve energije koris*
te se ravni solami kolektori za transfonnaciju nekoncentrisane Suneeve energije manje
gustine u tepletu.
Toplotna energija viSih i visokih temperatura do 1000 i viSe stepeni celzijusa moze
se dobiti koncentrisanjem Sillleevih zrakova taka da se na mestu koriscenja gustina
zraeenja povecava. Ovo se postiZe na viSe Meina porno6u raznih optickih sredstava.
Sredstva se mogu podeliti na dve grupe: ogledala i sociva.
Ogledala mogu da budu ravna (ploCe) ill da imaju zakrivljene pOVIsme. Ogledala
sa zakrivljenim povrSinama su sferna. eliptiena. parabolicna i cilindricno-parabolicna,
Podesnim pOstavljanjem ravnih ogledala mogu se koncentrisati Sunc.evi zraci na
jedan prjjenurik i tako dobiti toplotna energija visoke temperature (,1. 288).
a)
b)
SUka 288
a) sistem ra1lllib ogledala (1.) i (2) koncentrisu Suneeve zrake na tamnu pioou (3)
i zagrevajuje do visoke temperature;
b) ,!stem ogledala (1) i (2) koncentriSu SunCeve zrake na cilindricnu povrsmu (3)
i zagrevaju OYU povrSinu i njenu unutraSnjost do visoke temperature;
c) viSe - ill poliplocasti (frenelov) sistem ogledala (1) koncentrise Suncevu svet
lost na cev (2).
450
c)
Na slici 289 shematski su prbana ogledala sa zakrivljenim povrSinama:
.. -<--
-.... -- / ,
\ I
\
\ I
...... _ \ I
............ ..::
--
..... ---7\.-- .........
, , ,
, , 1 ' ....
Ht-<_'J.. ' \ ,
'\ \
~ ~ ~ ~ ~ F l .:
EOC 1 /
\ /
\ -'
'-_ \ I ... _ .......
---_ ..... --
co
Stika 289
aJ sferno izdubljeno iIi konkavno ogledalo SO ie dee povrSine sfere (kalota) <:iia
unutramja strana odbija svetlosne zrake. Duz CT izmedu centra krivine ogledala C i nje-
govog temena T je polupreenik krivine ogledala. Dui AB kqja spaia kraieve krainjih
poluprecnika krivine ie precnik ogledala, a ugao izmedu krainiiJi polupreenika krivine
ogledala je otvor ill apertura sfernog ogledala. Na Sredini izrnedu centra krivine i terne-
na ogledala nalazi 80 fiz. iIi fokus F. Prava TFC ie glavna opticka osa ogledala. Svetlos-
ni zraci. koji padaju na ogledalo paralelno glavnoj optickoj osi seku se u Ziti. Zbog velike
daljine, Suneevi zraci padaju paralelno na ovo ogledalo i koncentrim se u ZlZi gde se
stvara toplota visoke temperature koja se moze prakticno koristiti;
b) eliptieno iIi elipsoidalno ogledalo EO ie deo povrSine elipsoida ciia unutras-
nja strana odbija svetlost. Svetlosni zraci koii polaze iz iedne ZlZe F, posle odbijania
od ogledala prolaze kroz drugu ZiZu F 1 ;
c) parabolieno ogledalo PO ie dee povrsine paraboloida Ciia unutraSnja strana
odbija svetlost. Kada Suneevi zraci padnu na ovo ogledalo, pesle odbijanja koncentri-
su se u illi F i daju toplotu visoke temperature koja se moZe praktieno koristiti.
Preimucstvo parabolicnih ogleda1a u odnosu na sfeme je u tome &to imaju manju
sfernu aberaciju. Nairne. kod sfernih ogledala. paralelni svetlosni zraci ne seku se svi
451
u llii pa se umesto taeke pojavlj\!ie mali Iik kruZnog oblika. Ova opticka pojava na-
ziva se sferna aberacija i ana je eliminisana kad parabolienih ogledala.
d) cilindrieno - parabolicno ogledalo ie polucilindricna povrSina parabolicnog
preseka Cija unutramja strana odbija svetlost. ParaIelni Suncevi zraci posle odbijanja
koncentrisu se dill ase AB, taka da ovo ogledalo urnesto tackaste ima pravolinijsku
Ziiu u kojoj se stvara toplota visoke temperature koja se moze iskoristiti postavljanjem
cevi duz 080 ogledala.
Na slici 290 shematski je prikazan princip upotrebe solarnih koncentratora za
pripremu hrane kuvanjem ill prZenjem.
Slika 290 - 1 - parabolicno ill
sferno ogledalo; 2 - Suncevi
zraci; 3 -rostilj;
Ovakvim sfernim o g l e ~
dalom preenika 1,36 m, po
lupreCnika krivine 2 ill, iii-
ne daljine 1 m postignuta je
temperatura od 150C u zi-
ti. Za vreme od 2 casa tem-
peratura mase vode od 40 kg
povi.sena je od 18 do 45C.
2
Na slikama 291- 295 prikazano je nekoliko solarnih koncentratora.
Slika 291 - Parabolicno ogledalo precnika
0,95 m sa hromiranom povrSinom za refIek-
tovanje Sunceve svetlosti na kome je monti
ran uredaj za kuvanje hrane
Stika 292 - JednostavOl urei'aj za kuvanjc hrane
Suncevom energijom pomo6u parabolicnog ogle-
dala koji se koristi u Indiji
452
Stika 294 - Celovito
rabolicno ogledalo sa mon-
tiranim uredajem za kuva-
hrane i cilindricno-pa-
rabolicno oglcdalo
Stika 293 - Lamelarno
cilindricno-parabolicno
ogledalo za
sar\ie SunCevlh zraka u
iiinoj Uniji
Izrada celovitih ogledala sa zakrivljenom povrSinom tehnologijom ravnih ogledala
dosta je komplikovana i skupa. Stoga se za konstrukciju ovih ogledala koristi jednostav-
nija tehnologija koja se sastoji u tome da se na sferne, parabolicne i
Hene povrSine napravljene od metala ill plasticnog materijala, postave poliplocasta
dala. Umesto ogledala na ove povrsine mogu se postaviti specijalne aluminijumske folije
Sa dobrim stepenom refleksije svetlosti. Razumljivo je da ova jednostavna ogledala kao
koncentratori imaju veeu sfernu aberaciju i vece rasipanje svetiosti, tako da je i neSto
nfra radna temperatura. .
Pored malih koncentratora Sunceve energije koji se priroenjuju u domaCinstvu
za pripremu jela, konstruisani su i yeti koji se primenjuju u industriji za topljenje
nje metala. U zizi ovih koncentratora moZe se dobiti toplota temperature od neKoliko
Slika 295 - Sistem
cilindricno
ogledala sa
mom za navodenje
rna Suncu
453
hlIjada stepeni Celzijus . Na primer, parabollenim ogled.lom precnika 0,5 m i prijem.
nom povrSinom od 0,25 m
2
postiZe se temperatura i do 1200C tako d.a se u ii:l.i mogu
busiti Cellen; limovi debljine do 1 mm.
Treba se podsetiti da je ovu osobinu koncentratora Sunceve energije poznavao jos
slavni grcki fizicar i matematicar Arhlrned. On je u III veku pre naSe ere pomotu iz-
dubljenog sfernog ogledala Cija je Zizna daljina zbog male zakrivljenosti lznosila viSe sto-
tina metara spatio rimske brodove pri opsadi Sirakuze.
181 SOLARNE PECl
Solarne peCi., pocev od manjih za primenu u dOffiaeinstvu do ogromnih industrij-
skill peci, konstruisane su i pomotu poliplo castih ogled ala.
Na primer, Manja Telkes je u Njujorku napravila Suncev stednjak ciji se
trator sastoji od eetiri ravna ogledala postavljena iznad termicki izolovane l.'Utije (slika
296a i b). lzolacija kutije je izvedena stiroporskim ploearna debljine 5 em postavljenim
OJ 6
5
4
1
2
3
Slika 296 -1-- Termicki izolovana
kutija; 2 - aluminijumska folija
izmedu ploca; 3 - aluminijumska
folija sa unutraifuje strane; 4 - dr-
veni ram; 5 - staklcni poklopac;
6 - eetiri ravna ogled ala; 7 - sud
za kuvanje
454
u dva slqja izmeau kojih se nalazi refleksioni sloj od alumunijumske folije. Unutralnjost
kutije je nacinjena od kartona oblozenog aluminijumskom folijom sa lUlUtraSnje strane.
Nagib koncentratora je ravan geografskoj mini mesta u kome se nalazi solami stednjek.
Refleksione povrSine su ucvrseene u drveni ram kutije koja se zatvara staklenim pok-
lopcem.
Prilikom upotrebe sudovi za kuvanje se stavljaju u kutiju, a zatim se kutija pokla
pa staklenim poklopcem. Prilikom prenoSenja koncentrator se skida sa kutije.
Sa ovim solarnim stednjakom su vr!ene prakticne probe zagrevanja vode i prip
remanja brane i rezultati su zadovoljavajuci. U toku 3 casa 5 Utara vode zagrtjano je do
70'C, odnosno 80'C, !to jezavisilo od spoljalnjih uslova (oblak, vetar). Prazna kutija
stednjaka se zagreje do temperature 150C u roku od pola Casa. U toku 12 casa posti-
Zu se i viSe temperature. NajviSa temperatura postignuta u kutiji ovog solarnog Stednja-
ka iznosi 180C.
Poznato je da je jOg 1946. godine u francuskom gradu Odeillo (Odejo) u francus
kim Pirinejima sagraaena najveea solarna pee na svetu (sl. 298 i 299).
Stika 297 Slika 298 - Solama pee u radu pri top-
ljenju ruda i metala
Slika 297 predstavlja shemu principa rada ove ogromne solarne peei: svetlosni
zraci (I) padeju na sistem paralelnib ravnih ogledala (2) i odbijeni se paralelno usmera
vaju na dZinovsko parabolieno ogledalo (3). Odbijeni od parabolicnog ogledala svetlosni
zraci padaju na objekt postavljen u Ziii ogledala (4).
Od 1946. godine, kada je prof. Feliks Trombe konstruisao solarnu pee u Odeju,
ona je stalno usavrlavana taka da j< 1970. godine sa snagom od 1000 kW bila najveca
na svetu. Ogromno parabolieno ogledalo visoko je 39 m, siroko 54 m, a Zima daljina
mu je 18 m. Sastavljeno je od 9500 specijalno obraaenib ravnih ogledala veliC!ne 45 em X
x 45 em.
Iako parabolicno ogledalo svojim velikim otvorom dobro prati prividno kretanje
Sunca u toku dana, poliplocasta ogledala tzv. heliostati usmeravaju svetlost ka parabo-
!icnom ogledalu (s!. 300). Heliostat se sastoji od 63 ravna ogledala, a svako od njih, od
180' malih ravnih ogledala.
455
Stika 299 - ogledalo
Slika 300 - Paralelna ogledala
Parale1ni Suncevi zracizposle odbijlll1ia od ogromne povrsine parabolicnog ogle.
dala kOla oko 2000 m ,koncentnm se u llii ogledala i u njoj proizvode toplotu
od oko 4000 C. I pored toga !to je intenzitet Suneevog zracenja za Odtjo ako 600
W m Z 1 Sto post.OJe dosta veliki gubici, ova ogronma solarna pee ima snagu od 1000 kW.
Pom?cu ove .?eCl se u toku casa energijom istopiti do 200 kg
cIJa J.e tacka toplJenja ispod 4000 C. Stoga je razumljiv znacaj ovak-
Vlh solarnih peel, naroCito s obmom na energetsku krizu.
182 SOLARNI TORNJEVI
U. poslednje :reme u svetu je otpocela izgradnja solarnib tomjeva (kula)
energ:ge .. SlUlceve. Principijelna shema ovakvog postro-
Jen)" data Je na s1iCl 301. od heliostata (I), Suncevi zraci se koncentrisu na
Stika 301
456
Slika 302
183 OPTICKA SOelY A KAO KONCENl'RATORI
rezervoaru (2) sa vodom i
pretvaraju vodu u paru.
Vodena para dospeva u
parDi kotao (3), a odatle u
parnu turbinu (4). Dobijena
energija parne turbine tran-
smisijom se prenosi na gene-
rator elektricne struje (5), a
odatle u mrew (7). Kon
denzovana tapia voda sImp-
Ija Se u rezervoarima (6). Na
slid 302 prikazana je foto-
grafija jednog ovak.vog pos-
trojenja u J mnoj ltaliji.
Slican projekat je izveden u
Francuskoj 1980. godine i
to najpre snage 3000 kW, a
zatim 10000 kW. U Sovjet-
skorn Savezu izgraaeno je
ovakvo postrojenje snage
100MW.
U sadaSnjoj ed svetske
energetske krize ova postro-
jenja postaju sve znacajnija
i grade se sirom sveta, u
SAD, J apanu itd.
Kao Sto je reecHo, za koncentrisanje Suncevc energije, osim ogledala, koriste se
i optiCka so ci va.
Providna tela, koja su ogranicena dvema krivim povrSinama ill jednorn kdvom
i jednom ravnom povrSinom, zoyu se opticka sociva. Najcesce su opticka sociva ogra-
mcena dvema sfernim povrSinama ill jednom sfemom i jednom ravnom pOYfsinom pa
Q)
o
F F
Slika 303
d)


, F
,
457
se takva soCiva nazivaju sferna sociva ill jednostavno soCivo. Razlikuju se dye grope
Civa i to ispupcena (konveksna) ill sabirna soCiva i izdubljena (konkavna) ill rasipna
soCiva. Za koncentrisanje Slll1Ceve energije koriste se sabima soCiva.
Na slici 303 prikazana su soclva koja se koriste za koncentrisanje Suneeve energije.
Obitno bikonveksno socivo (a) se reile koristi zbog velike sfeme aberacije (AB).
Sotiva b), c) i d) su tzv. Frenelova(Fresnel, 1820.) soCiva i ona se najtesce korl ..
te za koncentrisanje Suneeve svetlosti. Ova sociva se nazivaju jos i prstenasta, jer su sas-
tavljena iz prstenova isecenih sociva sve vecih polupre cnika, tako da imaju veoma malu
sfernu aberaciju.
Slika 304 -, a) 1 - Staklena cev obraz\\ie efekat staklene baSte;
2 - vaz.duh kao izolator; 3 - cma cev; 4 - tecnost;
b) 1 - Staklena cev; 2 - crna zvezda za viiiestruko odbijanje svetlos-
ti tako da se apsopcija poveeava za 15-2<:1%; 3 - tecnost;
c) 1 - Staklena cev; 2 - cma tecnost;
a)
4

3
c)
U Zite 'fernih ogledala ill sociva stavijaju se staklene cevi ram dobijanja toplote
visoke temperature. Popreeni preseci ovih cevi dati su na slici 304 a, b, c.
ODELJAK XIX
19. SOLARNI BAZENI
Grejanje potroSne vade i vade u bazenima nzgjednostavnije i se pos-
tiZe kortscenjem Sunceve energije. Prema raspoloZivim, pribliinim podacima, uz nasu
mO!&cu obalu se u toku ploIeea, leta i jeseni za potrebe grejanja potrome vade i bazena
tro!i aka la' kWh energjje. To znaci da pri koeficijentu korisnog delovanja kotlovskog
postrqjenja ad 75%. u taku jednog casa izgori aka 120 tona nafie. mazuta ill ulja za
lozenje. U toku izgaranja ove kolicine navedenog gonya, u atmosferu se ispusta aka
4.10
6
m
3
h-
1
gasova. Ovi gasovi svojim Stetnim sastojcima zagaduju Zivotnu sredinu
zbog cega ana postaje nepIijatna i nezdrava Za coveka.
KoriS6enje Sunceve energije za dobijanje tople potrome vade i grejarge bazena
u primorskim i ostalim krajevima sa dosta sunca moguce je bez vecih investicionih ula-
ganja. Ovo je razumljivo,jer u letnjem i prelaznom godiSrYem periodu su potrebne niZe
temperature Za zagrevanje vade i bazena.
Prema sadaSnjem stanju u razvoju solarnih u naSOj zemlji moze se naj
manje 25% toplote dobijene izgaranjem nafte i njenfu dertvata ustedeti koriscenjem
direktne Sunceve energije za dobijanje topIe potrome vode i zagrevanje bazena. Na taj
nacm bi se uStedelo svakog casa najrnanje 30 tona naftinih derivata kojih svakog dana
itna sve manje i postaju USteaene kolicine naftinih derivata stavile bi se na ras*
polozenje indusmji ruane, lekova, tekstila i dr. Sern toga, zagawvanje zivotne sredine
smanjilo bi se svakog casa Za eko 10
6
m} .
191 VRSTE I ZAGREVANJE BAZENA
Bazeni mogu biti izgraaeni na Q-;vorenom i u zatvorenam prostoru pa se stoga
dele na otvorene i zatvorene. KoriS6enje otvorenih bazena u primorskim kr.gevimamogu
ce je tokom pet meseci, od Inaja do septembra. Dogrevanje vode U otvorenom bazenu
za 1 do 3e VIS se pomocll nafte, gasa ill elektticne struje. Medutim, za;;.."'Cvaqje se
moze uspesno postici kotiscenjem solarne energije. U tom cilju zidove bazena treba
obqjiti erno ram upijanja toplo1nog Suncevog zracenja. Sern toga, bazeni se pokrivaju
tamnom folijom ram zagrevanja vode difuznim Sunl'::evim zracenjem i SIDaI\1ivaJ1ja toplot*
460
nih gubitaka. Za vreme suncanih dana hazen se otkriva i voda se zagreva direktnim
Sun<5evim zracenjem_
192 SOLARNI SISTEMI ZA ZAGREV ANJE BAZENA
Za zagreva1\ie vode u bazenima uglavnom postoje dva razlicita solarna sistema i
to apsorberski i kolektorski solami sistem.
U apsorberskom sistemu voda bazena protice izmeau apsorbera i zagreva se Sun-
eevom enersijom u svom kruinom toku. OvaJ sistemje veomajednostavan ijeftin tako
da .ve viSe preovlauuje. Njegova niska eena i jednostavna montaZa Cine d. se u1aganja u
ovaj sistem amortizuju za 4-8 godina. Kad se uzmeuobzir daje vek trajanja ovih solar-
nih instalacija 20-25 godina, izlazi da se s obzirom na dUZinu amotrizacije, bazen bes-
platno zagreva oko 15 godlna.
Kolektorski salami sistem za zagrevanje bazena je isti onaj koji se koristi uopste
za dobijanje tople potrome vode i grejanje prostorija . Baterijaravnih solarnih vodnih
kolektora vezana je sa cevastim izmenjivacem toplote postavijeniro u bazen taka da
bazen predstavlja ustvari akumulator tople vode.
193 PLASTICNI APSORBERI ZA ZAGREV ANJE BAZENA
Najjednostavniji plastitni kolektori za zagrevanje bazena su gumeni iii plastieni
duSeci koji se koriste na plaZama, samo treba da budu obojeni cmom bojom radi bo-
lieg apsorbovanja Suntevog zraeenja.
I
j
t
'fll,
4 ,

1 j2 j
II,
3
1
l
5
Na slici 305 shematski je prika-
zan poprecni presek solamog baze-
na (1) sa gumenim ill plasticnim ap-
sorberom (2) i termiCkom izolaei-
jom (3).
Nacin zagrevanja bazena pamo-
eu apsorbera je jednastavan. CiIku-
laionom pumpom (4), najeesce je
dovolj an fIlter iii povratna pumpa
bazena, voda bazena se sprovodi iz-
meau plot. iii kroz cevi apsorbera
tankih zidova obojeulb u erno. Plo-
SIlka 305 te i cevi apsorbuju Suntevu ener-
giju i apsorbovanu toplotu predaj u
vodl bazen . Zagrejana voda se vraCa u bazen slobodnim padom (5). Tako s. same jed-
rum proiazom vode kroz apsorber, temperatura vade u bazenu mote da povisi za 4
0
C.
Ovakv:im postupkom temperatura vade u bazenumoze dostici + 30C.
Pri ovakvoj primeni apsorbera sa otvorenim kruznim tokam vade za zagrevanje
vode u bazenima, treba obratiti patnju na apsorber. Na slici 306 prikazan je isti sistem
sarno se apsorber (2) sastoji iz dYe talasaste taCkasto zavarene erne folije. Sem toga,
461
folije su pokrivene staklenom plocom iii providnom tankom foljjom taka da je iska-
risCep. i efekat staklene baSte. Sve 08talO je isto kao na slid 305. pa su i cifarske azna-
ke iste.
Komplikovaniji, ali i efektniji plasticni
apsorber sa otvorenim krufnim tokom vo-
de zagrevanje bazena shematski je prikazan
na slici 307. Dve prividne folije (I) i (2)'su
na ivicama sastavljene tako da se izmeuu
njih moze uduvati vazdub (3). Voda iz re-
zervoara (11) pomoeu ciIkulacione pumpe
(10) dospeva u plasticnu vrecu (4) cija
je osnova od erne dobro izolovane plasti-
ke (5), koja apsorbuje Suncevo zrace!\ie.
Japod plastiCne vrece nalazi se vazduSni
madrac (6) i izolatorska podloga (7).
V oda koja iz bazena dospe u plastic-
l 6 I
3
1
SIlka 306
nu vreeu, se gomje direktno Suncevom energijom jer Suncevi zraci pro-
laze kroz gO!l1Je proVldne fotiJe. Sem toga ova veda se zagreva i indirektno Suncevom
9
10
11
SIlka 307
energijom koju je apsorbovaia erna podloga plasticne vrece. Kada temperatura vode u
apsorberu postane veca od temperature okoline, izmedu folija (1) i (2) se automataki
uduva vazdub i prekine veza vode u apsorberu sa okolinom. Na taJ nacin se euva top-
Iota vode u apsoroeru. Ulaznom slavinom (8) i izlaznom (9) moZe se regulisati kOlieina
vode u apsorberu. Zagrejana veda iz apsorbera se vraca u bazen.
Toplota dobijena ovim solarniru sistemom u taku jednog casa po m
2
odgovara
toplotikoja se dobija oko oko 10 litara nafte.
462
Na shci.308 dalaje shema sp,ganja plasticnih kolektora sa bazenom.
Pri izboru apsorbera treba imati na umu da u vodi ima krecnjaka i veorna
sivnih hemikalija, na prbner, hlora. Trajanje ovakvih ureilaja zavisi takode od otpora
3
5
2
Slika 308 - 1 - Plasticni kolektori;.2 - bazen; 3 - ciJkulaciona pumpa; 4 - diferencj alni
tennometar; 5 - bazenski temperatunki senzol; 6 - kolek torski temperaturski senzor
koroziji i delovanju ultraljubicastog Suncevog zraee!jja, kao i cd promene vremena.
Posebne osobine koje treba da zadovolji apsorber u pogledu materijala i konstruk-
cije jesu:
- cevi izraOene od tvrdog crnog polietilena.
- erne cevi izraaene od mek.e smteticke materije sa mogucno5Cu savijanja u spi-
ralu ill zmijoliko,
plocasti crni apsorber od meke sinteticke materije sa kanalima,
- vazduSnijastuci ocrnjeru. sa abe strane.
Razurnljivo je da se navedeni sistemi plasticnih apsorbera sa otvorerum kruZnim
tokom vode za zagrevanje vode u bazenima moze koxistiti u krajevima u kojima nema
opasnosti od zamrzavanja.
194 KOLEKTORSKI SISTEMI ZA ZAGREV ANJE BAZENA
U toplijim krajevima, kao sto je naSa ladranska ohala, rome se koristiti
sifonski sistem (s!. 309). U tom slu6'!iu baterija solarnih kolektora (I) nalazi se nize od
bazena (3). Voda zagrejana Suncevom energijom iz baterije solarnih kolektora penje
se navise (2), ulazi u bazen i meSanjem zagreva vodu u bazenu. Voda iz bazena slobod-
nim padom (4) dospeva u solarne kolektore i panovo se zagreva Suncevom energijom.
Radi sigumosti za kada nema dovoljno sunca, u sistem se moze ugraditi i jed-
na cirkulaciona pumpa.
Zagrevanje vade u bazenima
pomocu baterije solarnih kolek.
tora koriscenjem cirkulacione pum-
pe i automatSke regulacije prika
zaCe se na shem; IMP IK 0 Ljub
Ijana (s1. 310).
Temperaturski senzOr za tee:
nOS! (1) izmeri temperaturu vode
u solarnim kolektorima, a
zor (2) ternperaturu vode na
izlazu iz bazena. Razlika ovih
temperatura pojavljuje se na tern
peratumom diferencijalnom regu-
!atoru (3). Kada temperatura u
solarnim kolek-torima postane vi-
Sa cd temperature vode u bazenu
za temperatursku razliku, tempera_
I
I
I
I

M 5
r
2
4
463
Slika309
turni diferencijalni regu
lator otvara trokraki elsle
tromotorni regulacijski ve
nti! (5) dok se ne dostig
ne potrebna temperaturna
razlika. T oplotna energi
ja se na t'!i natin pre
nosi iz kolektora u ba-
zen. Kada temperatura u
sola.rnim kolektorima pos-
tane niu od temperature
vode u bazenu zbog oda-
va!jja toplote bazenu ill
oblacnosti. ternperaturni
diferencijalni regu!atorpre
ko veze zatvara trokraki
elektromotomi regulacijski
ventil, sve dotle dok se
ne postigne potrebna tern
Slika 310 peraturska razlika. Regu.
. . . . lator (4) sprecava pregre
van)e vode u bazenu. U s!Stem)e ukljucena ci.rkulaciona pumpa i filtar F.
195 SMANJIV ANJE TOPWTNIH GUBITAKA BAZENA
Pri zagrevanju bazena solarnom energijom od velikog je znacaja da se gubici ener-
gije svedu na najrnanju mogucu memo Otkrivanjem bazena noeu i kadaje oblaeno, od-
nosno kada apsorber ne radiI potrebna povrSina apsorbera, odnosno potreban broj solar-
464
nih kolektora, mogu se prepoloviti. Treba imati u vidu da gubici toplote mogu da budu
veliki naroc;ito na gomjoj pOVISini vode i na zidovima bazena. Do 90% od dobijene
toplote u bazenima pomocu Sunceve i dopunske energije moze se izgubiti usled ispa.
ravanja, konvekcije i infracrvenog zra6enja. U zavisnosti od velicine bazena i gamje
povrsme vode, oko 0,5 do 1,5 lim. vode ispan za 1 tako da se bazen mora cesee
puniti.Ovaj gubitak se maze smanjiti pakrivanjem i atkrivanjem bazena tankim falijama.
196 ZAGREV ANJE BAZENAPOMOCu DVA ODVOJENA SOLARNA SISTEMA
Kotisc'"1ie solarnih kolektora za zagrevaJjje maJjjih bazen. nije podesno zbog do
bijanja temperatUra do 90C. Meautim, kolektoriski sistem je podesan za zagrevanje
vecih bazena, u halama. U tom slucaju so kotiste dva odvojena postupk. pti
zagrevanju bazena solarnom energij om. U prvom postupku se krumim tokom voda
zagrejana u solamom kolektoru preko izmenjivaca toplote prenosi na vodu u bazenu.
U drugom krugu se pomoeu pumpe voda iz hazena dovodi u izmeujiv.c toplote
i ponovo vraea u bazen. U ,velikim halama sa bazenima za plivanje izmedu dva
na kruZna toka ukljucuje se toplotna pumpa. Njen zadatak je da povisi temper.turn
radnog f1uida salamog kolektora i tako poveca energetski efakat.
Razumljivo je da salamo grejanie malih bazena u individualnim zgradam. i velikih
bazen. u halama, moze da so poveze sa soJaroim instalacijarna za dobijaJjje tople pot
rolne veda i grejaJjje prostonia, kao Ito ie ptikazano na datoj shemi (s!. 311). Shem.
Stika 311 - 1 -Otpadna voda; 2 - voda za 3 - tus; 4 - otpadna voda od tuSa;S - otpadna voda;
6 - povratni isparivac; 7 - ventili; 8 - skupljac otpadne vode; 9 - otvoren bazen; 10 - rezervoar za
grejanje prostorija; 11 - teZerYOat za toplu vodu; 12 _ kondenzator; 13 - potrebna topla voda;
14 - skupljac; 15 - ledena povrSina; 16 - podZemna VOda; 17 - bunar; 18 - solami ko}.ektor za tusi
grejanje; 19 - solarnikolektor Za zagrevanje otvorenog bazena
465
prikazuje kookretni eksperimentalni bazen jedan ad najvecih u Evropi izgraden u Vilu
(Wiehl, Westfalen) u bJizini Kelna, Zapadna Neroacka. Do 1974. godine, za zagrevaJjje
vade u bazenu, dobijanje tople vode i zagrevanje prostorija bile je potrebno da se e1ek-
Slika 312 - AVionski snimak sportskog centra sa solarnim bazenom i sportskim halarna
tricnom strujam obezbedi energij. od 700.000 kWh za seZOnu od 5 meseeL instalaei.
jom 1100 solarnib kolektora ukupne povrsme 1485 m' elektricna strujaje zamenjena
solamom energijom izuzev 70.000 kWh (10%) za pogonake uredaje. Za povrSinu od
3000 m'. pottebnu Za smeltaj kolektora iskoti!Ceni su krovovi dye hale koje sluze za
letnJe 1 zimske sportove. Zamrzavanje vode za kliZaliste vrSi. se takoGe pomocu solarne
energije.
197 PRORACuNI BROJA KOLEKTORA ZA SOLARNE BAZENE
U odeijku solarnim bazenitna razmotren! su zatvoreni i otvoreni solami bazeni. Ovde ce
se taZIllotriti nacin odrec1ivanja broja solarnih ravnih kolektora za zagrevanje vode u bazenima.
. ZagtevanJe bUena u baJama Suncevom energijom leti je relativno jednostavno,
Jer voda u bazenu SlUZl lStovremeno i kao akumulator toplote (s1. 313). Ravni solarni vodni kolek-
t?r je oVom sluceju jednostavan: sa jeduim staklenim pokrivaeeffi ill bel llIega. Pomocu
voda lZ dospeva u solatni kolektor odakle se pOsle zagrevanja Suncevom
slobo.dnim vraca u bazen. Ovakav solarni sistem je jednokruzru
1 una dosta velikl koefiCijent korisnog deloval\la.
Za odredivarlje potrebne kolektorske povrb u odnosu na velicinu povrSine nivoa vode u ba-
zenu, je da se odredi masa mi vade koja se izgubi usled isparavaIija u toku dana po 1 m2
slobodne povrSine vade u bazenu. Ova masa iznosi ptibliino;
mi =: 0).5 kgm-
2
h-
1
"" 3,6kgm-
2
d-
'
Kolicina toplotne energije Qi kojaje pouebna da ispari masa vade ad 1 kg,iznost
Qil = 0,69 kWhkg-
1
466
Prema tome za isparavanje 31> kg vode potrebnaje en01'gija:
Q
p
= mjQil"'" 3,6kgm-'d-
1
.0,69kWhkg-
1
= 2,484 As 2:5kWhm-
2
d-
1
Na osnovu na wei 251 vidi se da je kotisna Sunceva energia Q, koja se moze kON
ristiti u letnjem periodu pomoeu ravnih soJarnih kolektora Q
8
:: 2 kWhm-1d-
1
Na t. nacin odnos
Qp 2;5 kWhm-'d-
1
- = 1,25
- 2kWhm-2d-
1
pokazqje da je potrebna toplotna energia za zagrevRJ1je bazena l;ZS puta veta od Sunceve energije
koja se moze koristiti po 1 m
l
na dan. To znaci da je za SViki m' slobodne povdine vade bazena
-6
4
I
7
3
2
Slika 313 - 1 - Ravni vodni solazni kolektor; 2 - bazen; 3 - cirkulaciona pumpa; 4 _ kataa za
dogrevanje vade; 5 - gasni ill elektrini grejac;6 - dovod tople vode iz kolektorau bazen; 7 - dovod
tople .vode iZ kotla u bazen; 8 - dovod hladne vode u kotao i bazen; 9 - isputtarde vode iz bazena
potrebno oko 1,25 m
l
kolektorske povrne.
Odnos potrebne toplotne energije Q
p
za zagrevaqje bazena u toku dana po 1 m
2
slobodne
povrtine vade u hazenu i Sunceve energije Q, koja se mole koristiti dnevno po 1 m
2
u letI\jem
riodu je znatno nepovoUnii za otvonme bazene u slobodnom prostoru. Pored isparavanja vade ba-
zena u ovom slue"u treba da se uzme u obzir gubitak toplotne enelgije konvekcijom. Ukupni gubi-
ci toplotne enargije sada ixnose oko 4 kWhm-
2
d-
1
tako da je u OVOrn slucaju potrebno pribliino
2 m
2
kolektorske povrtine po 1 m
2
sIobodne povrSine vode u bazenu, bez ugra4ivanja posebnih
za uitedu toplotne energtie.
Treba napomenuti da u oba slucl\la nisu uzeti u obzir gubici toprotne energ,ije pri
i dodavanju sve.ze vode bazenu.
U izlaganju 0 solamim bazenima receno je da se ure4qjima za otkrtvatje bazena u vremenu
kada se ne koristi maze uitedeti oko 50% potrebne kolektorske povrfine za zagrevanje bazena. Da-
iib 15% moze se uitedeti rekuperactiom toplotne energie kori!Cenjem otpadnih voda za zagrevanje
vode u bazenu.
Tako se, na primer, u letrdem periodu 65% primarne energje za zagrevanje vee pome-
nutog ogromnog eksperimentalnog bazena u Wiehl-u. Na slid 314 shematliki je prikazan raspored
preostalih 35% potrebne korisne energ:ije za ovaj otvareni hazen sa uredajima za otkrivanje i primenu
principa grejatUa rekuperacijom koriCenjem tople otpadne vade.
Od 1(1% primarne enetgve (ugai, nuklearna energva), 7% se gubi u elektricnim centralama
i transportu pIi promenama i pripremi ove energije za primenu, take da se koristi 3% dobijene
467
TenniCki efekat toplotne pumpe doprinosi da se iskoristi 11% indirektne SUnceve
energ:oe dobuen od vazduha i vade okoline, podzemne vode i dr. DirektnaSunceva energija ucestvuje
35%
-
> 21'/, ./
Slika 314
cJ
" ,
"
/
"
I
ij
/
,
"

,
"
,
/
I/;
"
0
,
/1*-
6
1//
(i .. :
/ Vi
i
,
!)'
2
V
,
i
V
',5
Stika 315 - a - Predsezona; b - glavna sezo-
a-b - nepokriveni hazen; c predsezona;
d - glavna sezona; c...:l - pokriveni bazen
sa 21% energ.ije u bilansu korisne energje ovog bazena.
Cesto je. petrebne da se odredi zavisnost odnosa povrSine solarnih
ra prema mvoa vode bazenu i porasta temperature vode u bazenu. Na slici 000
shm.natsJ:ti
Je
pIikazana OVa ZaVlSnost 1 to za nepokriven i pokriven bazen u gIavnoj sezoni i predsezoni
bazena.
. Na apscisnu OSU (sL 315) prenesene su vrednosti odnosa povrSme kolektora prema povrSini
mvoa vode u. bazenu, ana ordinatnu osu porast temperature vode u bazenu u C.
Na pnmer,zaAK/AB= OS, se za nepokriven bazen:
- u ptedsezoni
- u glavnoj sezoni
a zaAK/AB = 2:
- u ptedsezoni At= 8
- uglavnoj sezoni At= l1,5c
C
Za pokriven bazenzaAK/A
B
=- 0,5:
- u predsezoni at= SoC
- uglavnoj sezoni at=- 6C
a zaAK/ AB = 2:
- u predsezoni
- u glavnoj sezoni
at= usoe
at"" 16C
. Primer: Odrediti uhedu i broj godina amortizacije solarnih instalacija primellienfu za zagre-
YaqJe vade u otvorenom bazenu cije su dimenz.ije 10 m X 10 m X 2 m Suncevom eneIgijom.
468
AB = 10m 10m "" 100m
2
AK = 1,25 -100m
2
"" 125m
2
AKIAB = 1,25
PIeroa slid 315 zaAKI An '" 1,25 dobijase;
_ u predsezoni il.t= 7C
_ u glavnoj sezoni At= 10C
Aka 5e uzme U obZiI daje srednja vrednost temperature vade u bazenu pre 15C:
onda izlazi da je tempexatura vade u bazenu posle zagrevanja u predsezoni a u gla';l0J
ZSoC, 510 odgovara pottebama. Nita temperatuta u predsezoni 5e mofe POVlSlti a Vl
temperatura u glavnoj sezoni 5e sniiava sveze. vode zOOg veeeg kupac:t:
Za odredivanje uM.ede i broja godina amorttzacoe, potrebno Je da se odrede troSkou za svakl
sluCa,j. Pritom treba imati u vidu da su salami kolektoIi za zagrevat\ie bazena jednostavni. i prema
tomejeftiniji.

+ 100%
solarnih kolektora X 4000 dinm-
2
troSkova za ostaiu opremu salarnih instalacija (cir-
kulaciona pumpa,automatska regulacija, ern i dr.
kao imontiIanje opreme)
500.000 dinaIa
izllosi:
500.000 &nara
Ukupno: 1000.000 dinara
Za zagrevanje ovog bazena naftom potrebno je 70 litara nafte dnevno, sto za jednu sezonu
70Id-
1
S 30d = 105001
10500 132 dinara r
1
:: 336000 dinaIa
Prema tome ubda ujeGnoj sezonije 336000 dinara;
Broj godina arnortizacije iznosi:
1.000.000 dinam
:: godina J::! 3 go dine
336000 dinaragodina-
1
ODELJAK XX
20. SOLARNE SU8ARE I DESTILATORI
Vekovima su ljudi suSili sve1e voce. powee i meso da bi obezbedili hranu Za zim-
ski period. Za tu svrhu ljudi su koristili Suncevu energiju kao najprikladuiju i najjefti-
niju. Danas se Za ocuvanje hrane koriste friZideri i zamrzivaci, ali u krajevima gde ne-
rna elektricne struje jos uvek se koristi Sunceva energija.
U novije VIeme vece susare umesto Sunceve energije koriste skupu i deficitarnu
energiju fosilnih gonya, iako se ova energija moze potpuno ill delimicno zameniti solar-
nom energijom. Ovo narocito vaZi za manje suwe koje se megu koristiti u doma6in-
stvirna za susenje v06a, povrea i mesa, u agroindustriji za suSenje iitarica i duvana, U
gr.aevinarstvu Za susenje cigle i dr.
Jednastavna salama
sara za susenje Zitarica pri-
kazana je shematski Da sliei
316. SUneevi zr.ci (1) padaiu
n. staklenu ill plasticnu pro-
vidnu povrsinu (2), koiom ie
pakrivena jedna
nog sanduka (4). Izmedu pro
vidnog pokrivaca i dna san-
duka ie meiluprostor (3) u
Kojima se ventilatorom (5)
uduvava svei vazduh. Dno
drvene kutije je obojeno crno
taka da so u prastoru (3)
stvara efekat staklene baste.
Zagrejani vazduh kroz Siru
gumenu ill p1asticnu cev (6)
ulazi u prostoniu (7) i suli
iitarice. U naSim krajevima
nagib sanduka premo hon
zonID u vrerne SU8enia uta-
rica treb a da bude 60
0

Stika 316
470
Prakticno je utvrlieno da kukuruz koji se sum na ovaj naCin ostaje svez do
ne setve dok ostali dec kukuruza zbog vlage se kvari i postaje gotovo neupotrebljIV.
Sll jednostavne male solarne susare za upotrebu u domacinstvima naroCito
na selu. POIIloCU om suwa koje se mogu napravi'ti po principu ,,madi sam" mogu se
suSiti Sljive, jabuke, smokve, masline i drugo voCe, kao i r8Zno povrCe. Ovakva solarna
susara prikazana je shematski na slici 317 .
Slika 317
Drvena ill plasticna kuti
ja (1) u unutra!njosti pokri
vena je crnom metalnom fo-
lijom, a spolja dobra izolova-
na i pokrivena:-- koso postav-
ljenom providnom plasticnom
folijom ill staklenom plocom
(2). Suncevi zraei (3) prolaze
kroz ovu providnu povrSinu i
ulaze u unutraSnjost kUtije.
Sitno iseckani materijal za su-
aenje postavlja se na poeinko-
vanu Zicanu mreiu (4) ispod
koje se nalazi jedna erna iz-
bUSena metalna ploca (5).
Mreza sa materijalom za su-
Senje moze se izvuei iz kutije
kao Iadiea iz stoIa (6) da bi
se uzeo osuSeni i postavio nov
materijal za suSeI1ie.
Kada se u kutiji uspo,tavi efekat staklene baste, kroz otvore (7) na dnu kutije
ulazi svez vazduh koji se greje u dodiru sa ernom placoID pri prolazu kroz rUene otvore.
Na taj nacin materijal se brzo su5i istovremeno direktnim Suncevirn zraeenjem, infra-
crvenim zraeima erne metalne folije i vazduhom zagrejanim efektom staklene baSte. Vo-
dena para oslobodena iz voea i povrea, prirodnom tennickom cirkulaeijom diu se i kroz
otvor(8) odlazi u almo,fern. o. .. . ..
U kutiji moZe da ,e razvije temperatura od 60-160 C 1 pri mskim spoljall1iun tern
peraturama, pa se mora obratiti paZn.ja na providni pokrivac. Za tu svrhu moZe se kons-
titi speeijalno staklo, dvostruko ill trostruko zastakljenje, ,to poskupljuje solarnu suSatu.
Cak i pri niskim spoljasnjiro temperaturama, sUSenje voea i povrea pomocu ovak
ve solarne sume moze da se ostvari za 3 casova.
201 SOLARNI DESTILATORI VODE
Nedostatak pijaee vode u toplim suvim predelima, narocito pustinjama, toliko
zabrinjava ljude koji Zive u tim predelima, da se vow "rat za vodu". Stoga
nastao problem da se iz vode barn, kanala, reka ijezera, kao i slane morske vode doblJe
cista pijaea voda. Ovaj problem se resava destilacijorn nadzernne i podzemne vode kao
471
i slane morske vade. Destilacija se vrm koriseenjem elektricne energije, a u posledrye
vreme energetske krize sve viSe se koristi i Sunceva energija. Razume se da se danas
ovaj problem ne maze reSiti sarno primenom Sunceve energije, ali se procenat uCesca
solarne energije za reSavanje avog problema sve viSe povecava. Ovo je razumljivo jer
krajevi sa SUVOID klimom i pustirije gu sirornaSne pijacom vodom , imaju dosta sunea-
nih dana.
Ovde ce se raz-
motriti dva jednostav.
na solama destilato-
ra vade -kqi mogu
koIisno posluZiti za
dobijanje pijaCe vode
iz kontinentalne i
rske.
Jednostavni so
larni destilator sherna-
tski je prikazan na
slici 318. Crno oboje
na metalna kutija (1)
visine od svega nekoli"
k 0 centimetara cije je
dno dobro temUcki
izolovano, pokrivena Slika 318
je koso postavljenom
staklenom plocom (2). Na dnu kutije postavljenaje plitka tarono obojena posuda (tepsl
ja) sa vodom (3). SUncevi ZIaei (4) proiaze kroz staklenu plocu i u kutiji stvaraju efekat
staklene baSte taka da se voda u posudi zagreva ad 60.s00C. Voda tada isparava i na hlad-
noj staklenoj ploci se kondenz'lje. Vodene kapljice tada k1ize duz nagnute staklene plo
6e, ciji nagib prema horlzontalnoj rami treba da bude najrnanje 10. Kapijice vade pa-
dcgu na dno kutije i destilovana voda dospeva u posudu (6) za koriscenje. Cvrsti otpaci
kontinentalne vade, odnasno so morske vode, taloze se na dno kutye u posudi i izvlace-
njem posude mogu se odstraniti, a so upotrebiti.
Efekat opisanog solarnog destilatora maze se poveeati, ako se spoje dva ovakva
de,lilatora i tako omognci izlaz destilovane vode na dye strane (si. 319). Cvrsti otpaei
Slika 319
472
kontinentalne vade, odnosno so morske vade. se izvlacenjem plitkih posuda
iz kutije sa abe strane. .
Efikasnost solarnih destilatora vade zavisi uglavnom od meteoroloSkih us!ova,
povrSine asnove destilatora i visine vade u posudi. Maksimalna velicma zastakljene povr
Sine je 2 m x 1 m,jer se vece povrSine viSe zagrevaju pa se kondenzacija na staklu sma-
njuje. . .
Za !anje slojeve vode solarna destilacija je eflkasnija nego za deblje. Na pruner,
U SUllCanlln krajevima za slojeve vade debljine 2 em maze se dobiti destilovane vade
oko 6 1m' d -1, a za dvostruko veeu debljinu pod istim uslovima sam04 1m' d -1.
Velike kolicine destilovane vode u pustinjskim predelima danas se dobija primenom
batetije ravnih solarnih kolektora i koncentrisane Sunceve energije visoke temperature.
0J)ELJ AK XXI
21. KONVERZIJA SUNCEVE U ELEKTRICNU ENERGIJU,
SPOLJNl FOTOELEKTRlCNI EFEKAT. FOTOCELIJA
J os 1888. godine fizicar HaIvsks je pomoeu negatimo naelektrisanog elektros-
kopa z.pazio de ,veze amalganisana cinkana ploea pod utic,gem kratkotalasne ultra-
Ijubieaste svetlosti emituje elektrone. Daljlm !spitivanjem utvrdeno je da ovu osobinu
im'!iu i ostali metali, naroeito alkalni i zemnoalkalni. Poj.va da neki metali eminiju
sa svoje povrtine elektrone dok su pod utic'!iem svetlosulb zrakov. nazvana je foto-
elektrienim efektom, dobijeni elektricitet fotoelektricitetom, emitovani elektroni
fotoelektronim . Tako je krajem prostog vak. uspostavljena Voza izmedu svetloanih
i elektrieulb poj.va.
F otoeleKtricni efekat objasnio je AjnMajn na OSIlOVU Plankove kvanme teorije
svetlosti. Pri delovanju svetlosti na neki metal, energija svakog apsorbovanog fotona
h v. gde je h Plankova konstanta, a JJ frekvencija svetlosti, jednim delom se mora utro"
Siti na savladivanje rada A potrebnog za otkidanje elektrona sa povrSine metala, a osta"
Uk energije prelazi u kIDetiCku energiju elektrona m v
2
/2, dakle:
mtf
--- = hv - A
2
Ovo je Ajnit'!inova jedn.Cina fotoelektricnog
efekta Za ciju teoriju je Ajn!t'!in dobio Nobelevu nagra-
du 1921. godine.
Ako metale) koji emituju elektrone pod uticajem
svetlosti, smestimo u evakuisanu staklenu cev, onda se
prilikom promene jacine upadne svetlosti mogu dobiti
impulsi struje promenljive jacine, kada se anoda i katoda
lakve cevi veiu u Kolo jake elektridne baterije. Ovakve
cevi. nazivaju se /otocelijama.
Alkain. fotocelija prikazana je shemataki na sUci
320. Ona se sastoji iz staklene evakuisane cevi u kojoj
so kao katod. K na1azi metaina polucilindrlena pioea_ Slika320
474
Ova ploOa je na izdubljenoj strani prevucena tankim slqjem nekog alkalnag metala, na
primer, oksidom cezijuma na srebru, koji lako otpuSta. pn svetlosti.
Anoda A je metalna nca. Nasuprot katode na zidu staklene ceV! naIlIZl se mali prozor.O
od kVaIca iii specijalnog stakl. kqje propulta infr.crvene i ul!raijubicaste uake, ler
obieno staklo upija ove zrake.
Aka se elektrode alkalne foto6elije vezu u kalo elektricne baterije napona 200 V
i svetlosni zraci proposte kroz ljjen prozor d. padaju na izdubljeni deo povrsme katode,
onda te ova odmah emitovati fotoelektrone, koji odlaz.e na anodu. Na taj naCin zatvo-
rice se kolo baterije. JaCina nastale struje zavis! od brqja emitovanih fotoelektrona sa
ka

tode u fotoeeliji, a taj brqj zavisi od intenziteta svetlosti koja pada na katodu. Jatlnu
dpbijene s!r'1ie pokazuje miliampennetar,kqji je baterije.. .
Ovakve fotoeelije sa evakuisanim cevima kOJe se fotocevnna, pn naponu
od 100 V, kad se obasjaju svetlo!6u tlnjalice,mogu dati fotos!r'1iujaOine 0,2 mAo Fo-
toeelije ispunjene nek.im inertnim gasom, na primer, argonom, mogu pn naponu od 20 V
dati ijaeu anodnu s!r'1iu.
Primena foto6elija je viSestruka i veoma znacajna za savremenu nauku, tehniku
i privredu. Koriste se u fotometriji, televiziji, kod ton-f:ilina, i dr.
vrsene fotoeelije i elektronske cevi primenjene su u savremenOJ elektromcl za
ciju robota i elektronskih mozgova, Cirne je izvrSena tehni&a revolucija u industriji i
savremenom iivotu.
211 POLUPROVODNIU
U pogledu elektricne provodljivosti cvrsta tela se dele na provodnike, poluprovod-
nike i izolatore.
, Cvrsti provodnici imaju veliku elektricnu provodljivost zasnovanu na
retijivosti njihovih slobodnih elektrona u njihovoj unutraSnjosti. PoluprovodruCl IDlaJu
slabiju pakretijivost manjeg broja slobodnih elektrona u odnosu na provodnike,a veeu u
odnosu na izolatore. lzolatori imaju veoma mali broj slobodnih elektrona kOjl se kroz
iU
ih
veoma teSko i slabo kreeu tako da izolatori neznatno provode elektricitet.
Poluprovodnici se "na temperaturi blizu apsolutne nule ponasaju kao izolatori, pa se
moZe reei da su izolatori specijaian slucaj poluprovodnika. lako neroa o!trih granica
izmeau provodnika, poluprovodnika i izolatora, ipak se uzlma da specifican otpor kod
dobrih provodnika iznosi oko 10-' ,1 m, kod poluprovodnika od 1O-
4
11m do 10' 11m,
a kod iZolatora oleo 10
12
11 m.
Ovde ce se deta1jnije razmotriti poluprovodnici s obzuom na njihov znaeaj za
verziju svetlosne u elektricnu energiju.
Posle o1kriea termoelektriciteta 1821. godine, zapaten je znacaj polUprovodnika,
a meau detektorima primenjenih u elektricnom kolu prvih radiotelegrafskih i telefonskih
prijemnih stanica u proslom veku nalaze se poluprovodnici koji se sastoje iz galenita
(PbS) ,pirita(FeS,) i telura(Te). .
Danas je poznat veliki broj poluprovodnika, medu kojima se nalaze elementl B ,C,
Si,P,S,Ge,As, Se,Sn, Te i J, kao i IIUlOga jedinjerUa prvenstveno metala sa kiseonikom,
sumporom i telurom, na primer, Cuz 0 ,PbS. F eSz i dr. .
Nosioci struje kod poluprovodnika kao i kod provodnika su elektroru
475
provodijivosti, ali je kad njm mehanizam provotlenja elekmcne struje drukciji nego kad
provodnika.
Pre svega, kad poluprovodnika elektroni provodljivosti nastaju toplotnim kreta-
ljjero, dok kod metala toplota neroa nikakvog uticaja n. njihovo stvaxaljje. Dole je kon-
centracija slobodnih elektorna, njihov broj u 1 em' kod metaia, reda veliCine oleo
10" ,kod poluprovodnika koncentracija slobodnih elektrona je 10' do 10' puta manja_
IstraZivaljjem je utvraeno da elektricna kod poluprovodnika zavi-
si od temperature, a takooe od kolicine necistoee primese u njima i njenih hemijskih
osobina.
Kad poluprovodnika provodijivost raste sa temperaturom odnosno specificni
otpor opada sa porastom temperature. Kao no vidimona visokim temperaturama polu-
provodnicise ponaSaju kao da imaju svojstva metala, a na apsolutnoj null koncentracija
elektrona provodljivosti im iscezava, pa tada se ponaSaju kao izolatori.
Ovako ponalaljje poluprovodnika nastaje zbog toga, Ito su kod ljjih valentrd elek-
troni jace vezani za atome usled hemijske veze, tako da se pod uzajamnim dejstvom
atoma ovi elektroni ne mogu udaljiti iz svojih atoma, te ostaju u njima. Meautim, pod
uticajem neke spoljaSnje energije valentni elektroni se mogu odvqjiti iz atoma i postati
slobodni elektroni iii elektroni provodijivosti. Polto pornenute hemijake veze nisu jake,
razwnljivo je da se one pod utic'!iem toplotne, pa i svetlosne energije, mogu prekinuti.
Pri procesu kidanja pqjedinih veza izmedu atorna osiobaaaju se elektroni provodljivos-
ti kqji se mogu kretati po celqj zapremtrd poluprovodnika. Ukoliko je viSa tempemtu-
ra, utoliko ee biti veei brqj preldnutih heroijskih veza, pa prema tome i veei brqj slobod-
nih elektrona. Otud je razumijivo da koncentracija slobodnih elektrona kod poluprovod-
nika raste sa temperaturom. Na mestima gde se prekine veza izmeau atoma i polupro.
vodnika nastaje otkidanje jednog elektrona usled eega dati atom prede u jon. Stoga
na takvom mestu, gde je nepopunjena veza nasuye marUak elektrona, odnosno nastaje
tzv. elektronska supQina iii kraee supl/ina. SVaka supljina u poluprovodniku ponas. se
slieno jednoj eestici sa poZitivnim nae1ektrisanjem. Posto u svaku ovakvu moie
preCi jedan elektron iz susedne hemijske veze i popuniti j!, a time ostaviti iza sebe novu
fupljinu, razUlllljivo je da se ovaj proces moZe kontinuirano ponavljati od atoma u jednoj
heruijskoj vezi do atoma u sledeCirn hemijskim vezama. a to je u sustini, ista pojava
kao da se pOzitivno naelektrlsanje premesta, tj. kreee kroz krista!. Prema teme izlazi da
u poluprovodnicima kao nosioci naelektrisanja slule i elektroni i supljine. Pri tome u
svakom cistom poluprovodniku koncentracija elektrona jednaka je koncentraciji suplji-
na. To je razumljivo, kad se ima u vidu da pri svakom otkidaljju elektrona, u hemijskqj
vezi ostaje po jedna fupljina pozitivno naelektrisanje iznosi isto toliko koliko i ne-
gativnog elektrona.
Radi predstave mehanizma pro' -:)Clenja elektricne struje u poluprovodnicima
posrnatracerno sluecg kod poznatog elementa germanijuma (Ge). Gennanijum je VIla
krt sivobeo kristalan element sa podjednako izra.zenim metalnim i nemetal :.tin osobi"
nama. Redni broj mu je 32. U svom elektronskom sloju, a to je
sloj njegovog atoma, nalaze se valentna elektrona. Gennanijum kristalioo u
nom kristalnom sistemu) pa kao i kod dijamanta svaki mu je atom vezan sa cetiri su-
476
sedna atoma, tako da se ovi nalaze u temeruma tetraedra. Na slid 321 shematski je
prikazana projekcija strukture kristalne resetke gennanijuma u hOrizontalnoj ravni.
Bell kruZici predstavljl\iu atome gennanijuma.
Pretpostavicemo da se kristalna resetka sas
toji iz hemijski cistog gennanijuma Ge, iz istih
atoma. U k ovaJentnoj ven cetiri susedna atoma
gennanijuma sa atomom na mestu Ml prekidom
jedne veze oslobada se jedan elektron pravodlji-
WPlJl\.1E vosti usled cega nastaje supljina sa pozitivnim nae
!. 5LOODD"' 1:LEKTROHI lektrisanjem.
Vee smo videli da se svska lupljina privla-
Slika 321 cenjem jednog elektrona iz susedne veze neutra
liSe, ali time nastaje nova supljina itd., no koncentra
eija slobodnih el.ktrona jeduska je koncentraeiji lupljina u polupravadniku. Ako je
poluprovodnik pod uticajem elektricnog polja, onde nastaje veei broj slobodnih elek-
trona i mpljina. No taj brqj slobodnih elektrona mnogo je manji no 81:0 je kod metala, pa
zatc poluprovodniciimaju veliki specificni otpor.
Racuni pokazuju da u 1 cm
3
germanijuma na sobnC!i temperaturi ima 2 . 10
13
slcbodnih elektrona i supljina. Kad se irna u vidu cia je koncentracija elekttona u me-
talima reda vellcine 10
21
em -3, onda je razumljivo zasto je specific!ni otpor
rna mnogo veci,i na sebnoj temperaturi (20C) iznosi p= 50 nero.
U priradi ne pastoje cisti paluprovodniei, Ulkvi kod kojih bi se kristalna reset-
ka sastojala iz iste vrste atoma, nego sa dodacima atom a drugih elemenata. Posto oVi
dodaci ill primese iroaju upliv na fonniranje slobodnih elektrona i lupljlna u kristalncj
resetki, pa prema tome i na povecanje njene elektricne provodljivosti, raztunljivo je da
se bas ovi poluprovodnici sa primesama primenjuju u praksi. Za tu svrhu upotrebljavaju
se pOluprovodnici sa dodatim primesama vestackim putem.
Ako usled dodate primese postane koncentracija elektrona veca od koncenttacije
Supljina u datom poluprovodniku, onda se takav poluprovodnik naziva n-tipom
tronegativan poluprovodnik), a u obrnutorn slucaju, -g. aka je koncentrac.ija supljina
veca od koncentracije elektrona,poluprovodnik
pripada p -tipu (elektropozitivan poluprovod- 01
nik). Pri tome primesa, koja daje slobodne
elektrone, ima ulogu donatora (davaoca), a ana
koja izaziva 8upljine, iraa u10gu akceptara
(primaaea) .
Za vestacko dobijanje kristaJe germa-
nijtuna povcljnog za tehnicku pritnenu O}
trebljava se kao primesa element bar (B) ili
arsen(A,) (s1. 322).
Aka je germanijumu dadat bor, onda
posto je bor trovalentan, njegov atom na mes-
tu Ml u kristalu vezan je samo sa tri susedna
atoma germanijuma, pa stoga cetvrta veza je :...
slobodna. Stoga se moze jedan elektron iz su-
sednog atoma gennanij uma, na primer, na Slika 322
477
mestu M2 o1kinuti i ispuniti vezu kojaje nedostajala na mestu MI' Usled preiazajednog
atom bora postaje negativan jon, a atom germanijuma na mestu Ml gublje-
Djern )ednag elektrona postaje pozitivan jon, tJ- na torn mestu nastaJa ie lupljina. U ovu
supljinu maZe pre6i jedan elektton sa nelcog drugog atoma gennanijuma i isto nastav-
liati usled cega SO pozitivna naelektrisanje prernesta po kristalu_
Prerna tome jasno je da broj atoma bora ne poveCava brcj elektrona u kristalu
germanijurna, veC sarno broj supljina u '\iemu. Dakle, gerrnanijurn sa malorn primesom
boraie poluprovodnik p-tipailigennanqum p.
PoSto se Supljina ponaSa kao jedva pozitivno naelektrisana cestica moze se smat"
rati da gennanijurn p iroa pokretljive elektricne cestice, pa teko naslaje provoaenje
struje u njernu.
Ako je u kristalnoj teSe1ki gennanijuma jedan rijegov atom zamenjen
arsena, na primer, na mestu Ml (s1.322b),ondapostoje arsen petovalentan, tj. ima pet
valentnih elektrona, 6etiIi ce se vezati sa cetiri susedna atoma gennanijuma, dok peti
elektron ostane nevezan. Ovaj slobodni elektron vee pri sobnoj temperaturi polereee so
kroz resetku kristaJe i provodi elektricnu struiu_ Prema tome razurnljivo je da svaki
atom dodamag daje po jedan slobodni elektron ukristalnoj re!etiri germanijurna,
pn cemu se u IlJemu ne pevecava hroj Dakle, gennanijum sa malom primesom
arsona je poluprovodnik n -tipa ill gennanqum n.
lm/liuCi u vidu da u I ern' kristaJe germanijurna pri sobnoj temperaturi ima 10"
njegovih atoma, onda u da broj atoma primese arsena iznosi rnilioniti deo cd
broja gerrnanijurna u 1 ern', izJazi da gerrnanijurn iraa 10
22
/10' = 10" slobodnih
elektrona.
PoSto u 1 ern' cistog gerrnanijurna iraa oleo 1013 slobodnih eceltrona, izlazi da u
1 cm
3
germanijumu n-tipa, sa pomenutom primesom arsena, irna ake 1000 puta veei
broj slobodnih elektrona, nego u cistom gennanijumu, pa zato bolje i provodi elektric-
nu struju nego cisti gennanijum.
. .
212 UNUTRASNJI FOTOELEKTRICNI EFEKAT.
FOTONAPONSKEILISOLARNECELUE
Razrnatranaje pojava spoljamjeg fotoelektricnog efekta koja nast/lie pri otiridanju
elektr0na sa povrime metale i njihovorn odlasku u okolni prostor, eko pri-
man)em energl)e fotona upadne svetlosti dobiju kineticku energiju, koja je veea od iz-
\aznog rade, kojl treba utroSiti de bi elektroni izaSli iz metale. Na ovoj pojavi zasnovane
su f otoeelii e.
Medutirn, iz razrnatranja osoblna poluprovodnika vee ie poznato da osiobaaanj.
vaJentnih elektrona i stvaranie supliina u krista\irna poluprovodnika moze nastati ap-
sorpCl)orn svetlosti_ Pri tome valenlni elektrani, koji su oslobodeni iz veze u kristalnoj
resetki ne izlaze lZ datog tela u spoljamji prostor, jer energija koju su primili od fotona
upadne svetlosti nije dovoljna za njihovo napUStanje tela, ali se u '\iegovcj unutrasnjos-
tl mogu kretati pod uticajern elektricnog napona Sto uslovljava elektronsku provodlji-
vost datog Ova pojava oslobauanja valentnih elektrona u poluprovodni-
fotona upadne svetlosti naziva se unutraffrrji [otoelekmeni efekat.
Na OVO) pOJaVl zasnovane su fotonaponske iii solarne ce/ije. .
478
Vee je poznato da dobru fotoprovodljivo,t pri pqjavi unutraSnjeg fotoelektrie-
nog efekta imaju kristali gennanijuma, ,ilicijurna, fosfora, joda, ,elura, ,umpora, ,fa-
lerita i dijamanta,kao i oksidi, ,ulfidi, ,elenidi i teluridi skoro ,vih elemenata.
U Drugom svetskom ratu nastavljena su istraZivanja osobina poluprovodnika
no gennanljuma i u ciiju njihove primene kod radara i za detekciju centime
tarskih elektromagnetnih talasa. Nastavljena istrativanja poluprovodnika dovela sU do
zakljuCka, da se s!obodni nosioei naelektrisanja, koji postoje u poluprovodnicima, mogu
iskoristiti za pojaeavanje slabih elektricnih oscilacija odnosno ,ignala, koji se upotreb-
Ijavaju u radio prenosima.
Istrativanja koja 'u u tom ciJju vr!ili americki flzieari Bardi (J obn Bardeen), Bre
ten (W. Bratrian) i Sokli (W. Schockley) 1948. godine dovela ,u do rezultata, da kristali
gen:nanijuma sa podesnim oblikom i kontaktima mogu vrSiti istu funkciju kao i elektron-
ske triode, Ii. mogu ,hruti kao arnplifikatori, koji daju naponsko pojaeanje. Na taj naCin
ostvarene Sll hladne triode.
Ove hladne triode, koje so zasnivaju na pojaeavaCkam dej,tvu poluprovodnika,
poznate su pod imenom tranzistori.
To ime nastalo je od naziva, prenosni otpornik. na engleskom jeziku (Trans-
-fer Res-istor).
Tako je otpocela era primene poluprovodnika kao amplifikatora. Pri izradi tran-
zistora kao osnovni element najpre se koristiO gennanijum, koji je kasnije zamenjen
silieijumam. Silicijum je manje osetijiv na promene temperature nego gennardjum, a
njegova taCka topljenja je oko + 1400C. Harnijski je aktivniji od germanijuma, ali su
dobijanje cis tog sillcijuma i njegova priprema za primenu na principu p - n prelaza, te-
Zi nego kod germanijuma. Meautim, pokazalo se da monokristal silicijum pripremljen
za p -n prelaz moze da zadovolji vise zahteva nego gennanijum, narocito pri vilirn
tern peraturama.
SestogodiSnja istrativanja osobina germanijuma i koja su vrSili saradnici
Belove telefonske laboratorije, dovela su 25. aprila 1954. godine do o1kIica prve sili-
cijurnske solame eelije. Ove celije, koje su poznate takode pod imenom Sunceve i foto
naponske elije, omoguCUe su direktIlu konverziju Sunceve u elektricnu energiju.
213 p-n SPOJ. POLUPROVODNICKE DIODE
Kada se dva poluprovodnika, od kojih je iedan p-tipa, a drug! n-tipa, stave je-
dan uz drug!, dobija se dvosJojna struktura koja se naziva p -n spoj (s1. 323). Karakte-
ristika p -n 'poja je due on ponaia kao elekll:icni ventil,kqji propusta ujednom
smeru, a u drugam veama slabo ill nikako. Stoga "'Ii 'poj sluZi kao ispravljac e1ektric-
ne struje i predstavlja ustvari poluprovodnicku, p - 11 ill kristalnu diodu.
Ovakvo ponasanje p-n diode moZe se objasniti pomocu sheme na slici 323. Neka
su pin tipovi poluprovodnika, pri cemu su kruZicnna sa znakom + oznaceni donatori,
kruii6lma sa znakom - akceptori, dak su slobodne eznacene sa +. a slobodni
elektroni sa -.
Slobodni elektroni iz n - tipa ne mogu prelaziti u p - tip, da bi se neuttalisali
sa supljinama u njemu, jet ill odbijaju negativna naelek1risanja akceptora, koje
479
tip sadrZi. Isto tako ni poZitivno naelektrisane !upljine ne mogu preei kroz dodirnu
povrsmu iZI; p-tipa un-tip. usled odbijanja pozitivnog Il1lelektrisanja donatora koje
a)
p n
b)
..: .... -
r
fJ'e7
-<> '6
I- r-
+1 -
I
B
SIika323
p
n
e;+ Ei
1t>- @
e'e
@-1t>-
- +
-" I
B
I--
<,
sadill n-tip. Prema torne da bi elektroni i supljine mogle prolaziti kroz dodirnu povr-
Sinu p -n sastava, potrebno je da savladaju postojecu odbojnu silu, koja se naziva po-
tenei/alna btl'ijera.
Stoga da bi nosioci pozitivnog i negativnog naelektrisanja, !upljine i elektroni,
mogli savladati potencijainu barijeru i kretati se kroz diodu, odnosno, kroz p-n spoj
nekog poluprovodnika,potrebno je uloZiti energiju jacine.
Za tu svrhu prikljueuje se baterija B (s!. 323 a) na diodu tako daje njen pozitivan
pol vezan sa p - tipom, a negativan pol sa n - tipom poluprovodnicke diode. Sarno pri
ovakvom ukljucenju baterije na p - n diodu moZe krez nju proticati elektricna struja, pa
se zato ono i naziva ukljucenje u direktnom iii propusnom smeru, Iz sheme se vidi da se u
tom slucaju slobodni elektroni iz n - tipa usled odbojnog delovanja negativnog pola
kreCu na supromu stranu ka pozitivnom polu savladaju potencijalnu barijeru,
Isto tako se iz p - tipa kreeu ka negativnom polu baterije, prolazeci kroz
barijeru na dodirnoj povrSini. Dakle', kroz p - n diodu teee struja od pozitivnog ka
negativnom polu baterije. Povecanjem napona baterije raste intenzitet struje kroz p - n
diodu.
Metlutim, ako se bateIija ukljuci na po!uprovodnicku diodu pramenjenim polo
vlma (sl. 323b), tako d.je negativan pol vezan za p-tip, a pozitivan pol za n -tip,
elektroni ce se kretati od dodirne povrline ka pozitivnam polu baterije, a supljine ka
negativnom polu. Pri ovom tzv. ukljucenju u inverznom iii nepropusnom smeru, krez
p -n diodu ne protice elektricna struja, ier polovi baterije odvlace elektrone i ilupljine
od dodirne povrline.
Na osnovu Wounog izlazi da se poluprovodnika dioda koristi kao ispravljac
elektricne struje za pretvaranje naizrnenicne u jednosmernu struju.
Treba imati u vidu da u poluprovodniku n - tipa ima i mali broj supljina, a u polu-
provodniku p - tipa mali broj elekuona. Ovi manjinski nosioci suprotnih vrsta .Iok
triciteta obrazuju jedinu struju U ovom slucaju. Intenzitet ove struje se ne menja
menom napona,jer se time ne menja broj nosilaca elektricne struje.
Poluprovodnicke diode koriste se u elektronici vee eko 30 godina i
ju osnovne elemente u primeni elektronskih kola. Ima ih vrsta, a razlikuju se pIema
materijalu od kojeg su sacinjene. nameni, konstrukciji i karakteristikama. Za
480
ziju u energiju je njena primena kao fotonapon-
skog elementa.
214 POTENCIJALNABARIJERA p-n SPOJA.SOPSTVENI NAPON DIODE
Za pretvaranje svetiosne u elektricnu energiju, odnosno za fotoelektricnu kon-
verziju pomoCu poluprovodnicke diode, bitna je njena osobina spontanog uspostavlja-
nja sopstvenog napona ill barijere izmedu pin sJojeva. Ova poj.va je posledica procesa
difuzije elektrona i supljina u njihovoj temji da uspostave r.vnomernu prosecnu
u svitn delovima poluprovodnika, slieno difuziji gasova raz?-citih gustina. Elektrom
iz n-sloia gde irn je velika gustina p,elaze u p-sloj gde je njihova gustina mala, a sup
ljine iz p -sIoja gde irn je gustina velika un -sloj gde je njihova gustina mala.
Medutirn, cim elektron iz elektricno neutralnog n -sieja preae u p-sloj, u n -sloju
se javlja viSak pozitivnog naelektrisanja, a u p -sloju visak negativnog naelektrisanja.
Na taj naein se u p-sloju javlja mali napon inverznog smera koji sprecava prelazak
novih elekttona iz n -sloja u p -sloj. U pocetku ovaj unutraSnji ill inverzni napon nije
dovoljan da spreci kretanje elektrona, ali dolaskom novih elektrona inverzni napon
so povecava tako da u jednom trenutku postiZe VIednost dovoljnu da spreci dalji preia
zak. elektrona. Taj napon se naziva potencijalna barijera p-n spoja iii sopstveni napon
poluprovodnicke diode.
Banjera se obrazuje na samom spoju poluprovodnika p i n-tipa. Njena !irina
iznoSi nekoliko mikrometara,a visina od 0;75 - 2,25 eV.
Raztunljivo je da sve sto je rec3eno za elektrone. van i za supljine. Sa njima se
rava identitan proces koji dovodi do unutra!njeg(inverznog) naponap-n spoja.
SK

"+
'--,'. r::e- -

+-:=
p n
Slika 324 - B - barijera: (:.:.:.:; -negatiVno
naelekttiSlU\ie; _pozitivno
I\ie; e _elektron; 0:l -
Treba mati u vidu da je
ni unutramji napon poluprovodnic3k.e
diode inverzan S obzirom na polamost
diode. poSto ie poluprovodnic.
ka dioda izvO! napona onda ona u
lja!njem kolu Sk (,1. 324) proizvodi
elektricnu struju kakva se javlja prl
direktnorn smeru napona.
Uspostavljanjem unutra!nje barije.
,e p-n spoja, ne prestaje kretanje po
jedinih elek trona i supljina kroz spoj,
Pojedini elektroni se VIaeaju u n-sloj
a supljina u p -spoj, Sto iZaziva nOVe
prelaze preko barijere radi uspostavljanja ravnoteze. Prema tome ovde se radi 0 proce
su dinamicke ravnoteze pri kojoj je srednja vrednost elektritne struje kroz barijeru
iednaka null. Ova pojava analogna je principu ravnoteZe toplote u kretanju prema kome
uzajamno zracenje dva tela ne prestaje ni tada , kada im se temperature izjednace.
481
215 SILlCIJUMSKE FOTONAPONSKE CELIJE
Vee je receno da su ist!ativanja poluprovodnika pre tri decenije dovela do otkrica
da se poluprovodnici germanijum i silicijum mogu iskoristiti za konverziju Sunceve u
elektrienu energiju. Konstatovana je i prednost silicijuma U odnosu na germanijum pri
konstrukciji fotonaponsk.e celije. Na primeru gennanijuma detalJno je proucen princip i
mehanizam nastanka donatora i akceptora, kao i nastanak elektricne struje kretanjem
elektrona i supljina. Mehanizam je isti i za druge kombinacije poluprovodnika pri obrazo
w
vanju p - n spoja. Posto su za sada fuu primenu naSle sarno solarne 6elije kaje koriste
silicijum kao osnovni materijal, dalja izlaganja 0 solantim ceJijama zasnivace se na sill-
c.ijumskim fotonaponskim celijama.
Element silicijum (S1) je cetvorovalentan Sto znaci da od 14 elektrona koji se na
laze u svakorn silicij\UIlovom atornu, cetiri su sposobna da stupaju u kontakt. Oni se
nalaze na spoljamjoj ljusci atorna. labavo su vezane za atom i mogu se kombinovati
sa atomllna ostalih elemenata i fonnirati hemijsku smesu, ill se mogu povezati sa osta
lim atomima silicijuma da stabiliz'lju strukturu kristala. U kristalu sillcijuma svaki atom
se okruZltie sa ceti!i jednaka susedna atoma. On deli dva elektrona sa svakim susedom,
jedan vlastiti i jedan susedov, i zata !eli u centru tetraedra cije je svako teme mesto
drugog silicijumovog atoma. Ovo moZe biti promeno u beskonacnost, talco da je svaki
atom, osim centralnog, okruZen sa cetiri jednako udaljena suseda. Rezultat ovog
rijskog prikaza je kockasta kristalna struktura karakteristicna za dijamant (sl. 325).
11
I
Jl
,ll.
1
If
--

tt
1
.L
+-=:-r
...
.
.._.

t

\

, 1i
I
I
II
I

/
rr

,
It
'I
t
t

n r
Slika325
Kristal od cistog silicijuma ima kockastu strukturu, prikazanu ovde zbog
tavnosti u dye dimenzije. Silicijumov atom (bell kruZici) ima cetvorovalentne elektrone.
Svaki atom se cvrsto drti u kristalnoj resetki dele6i dva elektrona (erne tacke sa svakim
482
od cetili suseda na jednakoj udaljenosti od njega. Povremeno Co toplotne vibracije ill
foton svetlosti spontano dovesti dovoDno energije da pokrenu jedan od elektrona u m-
vo energije gde je olektron slobodan da ,e krece kroz kristal i provotti elektricnu struju.
Da je struktura kristala silicijuma savrsena, svaki elektron hi bio cvrsto vezan
u poziciji pomocu elektro,taticke sile izme<lu ljjeg' i kojim. pomate da bu
du vezani. Takav kristal hi bio savrSen izolator zato Sto III Jedan elektron ne hI bI? slo-
bodan da se krece ako bi ,e na njega prikljucio n.pon. U metalim. koji ,u dobn pro
vodnici elaktriciteta elektroni so slobodno krecu i nastaje elaktricna struja kactgod so
prikljuci nap on. .
U kristalu ,illcijuma potrebna je znatna energije da bi se razbila veza
izmedu jednog elektrona i dva atoma koje on veze, tako da taj elektron bude na
laganju za sprovodenje elektricne struje. Postoji nekoliko nacina da se ova energga,
kqja za silicijtun iznosi ake 1,1 elektron volt, moze Ona se
kadgod jedan elektron prima dovoljno veliku koncentraClJu energge.
kojoj temperaturi, osim na apsolutnoj nuli, postoji uvek nekoliko elektrona u sIliClJu-
mu sposobnib da provode elektricnu struju i taj broj elektrona so povecava kada.tem.
peratura raste. Prema tome, kIistal silic:ijuma nije saVTSen, vee ima izvesnu pro.V?dljlvost
elektricne struje. Provodljivost je mala u poreoergu sa cnom kod metala, ali Je vaZIla
osobina kristala.
Kada jedan elektron do,tigne ,tepen energije poznat kao zona provodljivosti ill
kondukciona zona, gde moZe da igra ulogn u provooenju elektricne energije, on prela
zi iz zone neprovodljivosti ill valentne zone u kondukcionu. Na njegovom mestu
je manjak elektrona nazvano supljinom. Vezani elektron sa susednog mesta se moze
pomeriti u !Upljinu i tako sa njim promeniti mesto. I elektroni i IUpljine se mogu zbog
toga kretati unutar klistala i ryihovo zajedmcko kretanje cini mrezastu sttu-
ju. Kada se prikljuci izvestan napon, elektroni.,kOji Bll jedinica ,negatlVIlog na-
elektrisanja, krecu se prema pozitivnom potencljalu, a rupljme se pomeraJU prema nega-
tivnom potencijalu, kao da Sll bili pozitivno naelektrisani.
Energija svetlosti koja pada na kristal mote pokrenuti elektrone iz valentne u pro:
vodnu zonu stvarajuci pritom slobodne elektrone i rupijine u jednakom broju!. Kvantl
svetlosti-fotoni, tada svoju energiju HI = h v elektronima u sudaru sa njima.
Kada proton dopre u unutraSnjost poluprovodnika i ako njegova energija
ill veea cd kolicme energije potrebne da pokrene elektron 12 valentne u provodmCku
zonu, onda on par elektron..supijina. Nairne, kada se proizvede slobodan elektron.
onda iza njega u atomu ostane supljina. . ...
Prema tome, kada se fotoni dovoijne energije sudare sa knstalom
juma, stvaraju se elektroni i supljine slobodni da se krecu u unutrasujosti kristala. Ako
se na ovaj kristal obasjan ,vetloscu ne prikljuci nikakav spoljasnji napon, onda ce elek
trom i supljine lutati kroz njega i tako obrazovati mrezastu elektricnu struju.
na svom putu elektron susretne supljinu on upada u rgu. Taj elektron 1
fupljina ponistavaju jedno drugo cime elektron ispada iz zone provodljivosti i ponovo
se vezuje u strukturu tog kristala. Energija koja je apsorbovana u stvorenom paro. elek-
je osloboaena kao pritisak koji neznatno povecava tempe.:aturu
Da bi se e1ekttoni i supijine upotrebili kao izvor elektricne energIJe, potrebno Je
da se spreCi rekombinovanje elektrona sa u unutraSnjosti kristala, a
483
ornoguC:i u provodniku izvan kristala. Prolazom slobodnib elaktrona obrazovanih u kris
talu kroz spoljalnji provodnik dobija se elektricna 'truja koja so moze iskori,titi za ko
ristan rad. Ovo u5llleravanje kretaqja eleklIona i supljina moze se postici koristeCi sup-
rotna svojstva poluprovodnika n - tipa i p - tipa.
Kao ito so vitti ked cistog kristala sillcijuma uzajamna voza izme<lu dVa ,usedna
atoma otvorena je posredstvom njegova dva e1ektrona. Ovakva veza naziva se
na kovalentna veza, a elektroni valentnim elektronima. Kristal silicijuma bez defekata
u njegovoj strukturi i na temperaturl u blizini apsolutne nule, ponda se kao izolator.
Valentni elektroni drZe so cVISto u kovalentnoj vezi i nema ,lobodnib, odnOllno pro
vodnib elektrona, koji bi bill nosioci elektricne 'truje. Kada se kristal silicijuma zagre
va elektroni sve Zivlje trepere na svom mestu u kovalentnoj yeti. Pri dovoljno visokoj
ternperaturi toplotna energija kida kovalentnu vezu i elektroni se oslobaaaju. Tako
nastaju slobodni ill provodni elektrom. Energija potrebna za kidanje kovalentne veze
naziva se energija veze ill energija procepa, pri cemu je procep energetski razmak
au valentne i provodne zone. Zbog slabe povezanosti izmedu atoma i
trona u njegovoj spoljaSnjoj Ijusci, fotoni svetlosti imaju dovoljno energije da elektrone
prebace iz valentne u provodnu zonu. Za monokristal silicijuma energija veze ill
gija procepa iznosi 1,12 eV.
216 DOPINGOV ANJE KRIST ALA SILICIJUMA
Kada so u cist eetvorovalentni kristal silicijurna (Si) ubace kristali sa manjim ill
vecim brojem slobodnili elektrona, onda se kaie da je cist krlstal silicijurna dopingovan
ovim kristalima. Dodati kri,tali nazivaju ,. dodaci ill primese. U dopingovanorn ,ill
stvaraju se provodni&i elektroni i supljine. Potrebna energija za obrazovanje
parova e1ektron-supljina, potice ad elektricnog neslaganja izmeau ptimese i silicijwna.
Za izgradnju sllici.jum.ske fotonaponske eelije potrebno je da se cist silicijum dopin-
guje borom ifosforom.
Element bor (B) je trovalentan !to znaci da u spoljalnjoj ljusci ima tri ,lobodna
ill provodna elektrona. Kada so cist cetvorovalentan silicijum doping4ie trovalentnim
barem. onda se ovaj kristal naziva paluprovodnik p - tipa, posto ima ViSak pozitivno
naelektrisanih rupljina (s1. 326). To ZIlaci da bor u ,ilicijumu ima ulogu akceptora.
Svaki Borev atom (tamni kruZiCi) ima sarno tri va1entna elektrona, tako da dva
elektrona deli sa tri od svakog susednog atoma silicijuma, a jedan sa cetvrtim atomom
silicijurna. Prema tome sillcijumov kristal p - tipa ima istu strukturu kao cist silicijum,
ali ,adIZi. mnogo vile rupljina nego provodnickih elektrona.
Element fosfor (P) je petovalentan ito znaci da u ,poljamjoj ljusci ima pet elek
trona koji mogu 'Iupali u vezu sa drugim atornima. Silicijumov kri,tal u kome je mali
brqj atomskih mesta zauzet fosfomim atomima umest9 silicijumovim, jos uvek ima
osnovnu strukturu silicijuma. on ce sada U zOni provodljivosti imati posebne
elekttone poSte nema posebnih vezivnih mesta na raspolaganju. Silicijwnov kristal do-
pingovan fosforom je poluprovodnik n -tipa, zato 5tO ima vibk negatlvno naelektri-
sanih elektrona (s1. 327).
Svaki fosforov atom (bell kIUZici) ima pet valeninih elektrona, tako da nisu ,vi
u ktistalnqi reSetki. Prema tome silicijumov kristal n - tipa ima viSak slobodnih elektrona.
484
Slika326
Dopingovanje ktistala ne sarno da povecava njegovu elektri<lnu provodljivost,
nego i eini kristal sposobnljim d. primi elektrone ill lupljine. Jedan kristal n-tipa,
/
/
"
'.
""
Slika327
koji vee :ima viSe elektrona nego Sto mu treba za povezivanje atoma, ali ne i viSe nego
&to mu treba za njegovu elektticnu neutralnost, moze brzo da primi slobodne elektro-
ne.lz istih razloga kristal p - tipa ima afmitet prema supljinama.
485,
217 FOTONAPQNSKI EFEKAT
Silicijumska fotonapomka ill salama eelija iZgradena je tako da usrnerava mre
tasto kretanje elektrona i supljina. To se postiZe na taj naCin sto se na gornju stranu
tanke ploeice od sillcijuma p -tipa nastaiog dopingovanjem sillcijuma bororn koji ima
jedan provodni elektron manje nego silicijum, nanosi tanki sioj siJicijuma nas-
talog dopingovanjem silicijuma fosfolOm, koji ima jedan provodni elektron viSe od
siJicijuma (sL 328),
Kada fotoni svetlosti dOV:Oljne energije prodru kroz tanki sloj sillcijuma n - tipa
u unutramjost kristala, oni izbijaju elektrone iz spoljalnje Ijuske atom. sillcijum. i tako
se obrazuju paro", elektton-!upljina. Ako se parovi elektton !upljina obrazuju u blizi-
ni spoja kristala p fn -tipa. onda Ce zbog suprotnog afiniteta kristala pin -tipa prema
elektronima i supljinama nastatl mrezasto kretanje elektrona i u suprotnom
smeru. Ova mretasta struja suprotnog smeIa postqji sve dok unutramji napon solarne
celije maze da izbaci pojedine elektrone iz spoljainje Ijuske atoma silicijuma.
Struja rnoze biti odvedena iz CeJije kroz strujni krug koji eini elektriCni spoj sa
prednjorn i sa zadnjom povrSinom celije. Upravo kroz spoljni strujni krug elekttoni
upadaju u sloj n -tip., nalaze svoj put natrag u sloj p-tip. i mogu ponovo da se korn-
binuju sa !upljinam . Ako spoljni strujni krug ima VIlo slab otpor, elektriena struja
koja teee kroz njega je rnera kolieine izgubljenih elektrona i !upljina prilikom rekorn-
binovanj .
3
-
P-tip
Stika 328
Za istraiivanje osobina i efikasnosti silicijumskih solarnih celija, potrebno je da se
detaljnije razmotri delovanje svetlosnih fotona kada se celija izloZi uticaju svetlosti
(s1. 328). Kada foton svetlosti (1) odgovarajuce energije dopre u Celiju blizu granice
486
dYe vrste kristala i nai<le na atom silicijuma (mali krutic), on obrazqje par elektron
(0) _ supljina (0). Izbijanjem elektrona iz spoljaSnje Ijuske atoma silicijuma obrazuju
sa rupljine, a elektron prelazi u zonU provodljivosti. EneIgija potrebna da se elektron
prebaci u zonu provodljivosti je energija veze iIi energija procepa. Pokrenuti elektron
toZi da prede u sloj silicijuma n-tipa, a lupljina teZika sloju silicijumap-tipa. Elek
troni prikupljeni kolektorom A koji je prikljucen na gornjoj strani solarne ceJije, prola-
ze kroz spoljainji provodnik i stliu u kolektor B prikljucen na donjoj strard gde se re-
kombinuju sa lupljinarna. Prolazak elektrona kroz spoljasnje kolo je u stvari elektricna
struja dobijena iz Sunceve energije i moze se koristitL
Ake foton (2) sa energijom vecom od energije veze pogodi atom silicijuma, on
opet napon potreban za obrazovanje para e1ektron.supljina. a viSak energije se
pretvara u toplotu. Foton (3) energije manje ad energije veze, prolazi kroz celiju taka
da so duz njegove putanje ne obrazuju parovi elektron .. upljina. Neki fotoni (4) so od-
bijaju na prednjoj strard 6elije cak i onda kada so na nju nanese antiref1eksioni siC;.
Kao Sio ce se videti ovo je jed an cd razloga sto silicyumska solarna celija ne maze da
pretvori vise ad 18% primljene Sunceve energije u
218 ENERGIJA VEZE I SUNCEVO ZRACENJE
Energija veze ill procepa je razlicita Za razlieite poluprovodnike, a izraZava se u
elektronvoltima (eY) ill talasnom duZinom svetlosli kqja ima potrebnu energiju. Sili
cijum ima energiju veze od 1,12 elektronvolti ho znaei da je tolika energija potrebna
da se njegav elektron iz valentne ubaci u provodnicku zonu. Ova energija odgovara
talasnoj duzini svetlasti od 1,1 pm, koja se nalazi u infracrvenom podruCju
spektra.
Energija zracenja talasne duzine vece od 1,1 ,urn, manja je od energije veze i zata
nije dovoljna da ubaci elektron iz valentne u provadnii:5ku zonu. Ta zriaci da se ener-
gija avog zracenja ne moze koristiti za konverziju Sunceve u elektricnu energiju. Za
avu svrhu moze se koristiti sarno Sunceva zraeenje talasne duzine man1e od 1,1 ,u m. Me-
dutirn, sarno ako 50% ovog zracenja se probija kroz a1mosferu na putu od
Sunea do Zemlje. Fotani avog zracenja imaju potrebnu energiju veze za obrazovanje
parova elektron-'upljina u silicijumskoj solamoj eeJiji. Veeinu fotona energlje vece od
1,12 eV zadrzava Zemljina atmosfera. Kao sto je receno visak energije ovih fotona u od-
noSU na energiju veze, umesta u elektricnu, pretvara se u toplotnu energiju.
U tabeli T - 88 dat je teorijski maksimalnl koeflcijent korisnog delovanja u pro-
T -88
Poluprovodnik Silicium Indium ..fosfor Galijum -ru:senid Kadmjwn-telurium.
(Si) (JnP) (GoA,) (CdT.)
El}ergija veze 1,12 1,42
ueV
77 u % 22 23 24 24
487
centirna od energije veze za cetiri razlicita poluprovodnika. Zavisnost je data za
ne uslove iznad Zemljine a1mosfere, kqji su ispunjeni pri kori&:enju solamih ceija za
svemirske letilice.
Kao Slo se vidi osnovna flzikaina ogranieenja smanjuju korisnost cak i jedne ide-
alne fotonaponake 6elije na Illal1iu od 25%. Energija veze i koeflcijent kOrisnog del ova-
nja najnepovoljnlji su za silicijum_ Medutim, zbog njegovib drugih pozitivnih osobina
o kojima je bilo govora, silicijum je dobio prednost u sadamjoj proizvodnji foton.pon-
skill celij a .
219 KOEFIClJENT KORISNOG DEWV ANJA SILlOJUMSKE SOLARNE CELIJE
Za odredivanje koeflcijenta korisnog delovanja silicijumske solarne 6eJije potreb-
no je da se razmotre svi gubici upadnog Sun<::evog zracenja pre njegove konverzije u
elektricnu energiju i isporuke ave energije potroSacu.
1. FotOni energije veci ad 1,12 eV pored stvaranja parova elektron...supljina, ima-
ju viSak energye koji se pretvara u toplotu. Stoga ovaj vim energije predstavlja gubi-
tak z. kO!lVeIZijU Sunceve u elektrienu energiju. Ovl\i gubitak iznosi oko 28%.
2. Suneev spektar sadrZi izvestan broj fotona Clja je energija manja od eneIgetake
veze izmeau valentne i provodniCke zone. Ovi fotoni ne stvaraju parove elektran-supijina
kao nosioce elek mene strnje i ne doprinose strnji celije. Posledica ovog je gubitak u
konverziji Sunceve u elektricnu energiju u iznosu od ako 19%.
3. Napon koji so postiZe na kolektotima silicijumske fotonaponske celije uvek
je manji od energije veze. To ZIlaC! da se ne koristl sva energija predata elektronu pri
njegovom prebacivaryu iz valentne u provadniCku zonu. Taka nastaje gubitaK ad ako
15% energije.
4. Poseban problem predst.vlja prikupljanje provoanickib elektrona obrazovanib
SunceVim zracenjem na gornjoj strani fotonaponske celije i njihova usme
raVlU\ie negativnom kolektoru u cilju kretanja kroz provodnik spoljnog kruga. Ideai-
ni kolektori provodnickib el.ktron. bili bi tanki slojevi metala Koji bi prakrili celu pred-
nju i zadnju stranu suncane celije, praveci dobru elektricnu vezu sa njom. Takav kolek-
tor ne predetavlja ozbiljan problem za zadnji deo cellje. lVledutim, provodnik koji prek-
riva, pr.dnju slIanu 6elije trebalo bi da bude proziran za Suncevu svetlost. Iz bitrdb
razloga dobar provodnik nlje providan i tako nema naCina da se pokrije prednja slIa
na slojem koji je dobar provodnik elektricne struje, a u isto vreme dozvoljav. svetlosti
da uae u kristal. Za sada se mora napraviti kompromis praveci provodniCki pokrivac
na prednjoj povrSini 6eJije Slo je mogu6e manji, minimlZirl\iuCi razmak izmedu tacke
gde se strnja stvara i najbliZe lacke gde se
Kompromis predstavlja svojevrsni kompleks problema. Ako se pakula napravi-
ti provodnik u vidu izuzetno tankih metalnih nca, u veti Sa povrSinom kristala sarno
mali procenat povrSine celije bice neprozracan za svetlost. Medutim, otpor tog kolek-
tora hi bio veama veliki, a energija bi se gubila i zato sto hi se Zice grejale ad struje.
Da hi se smanjio otpor u jednoj saddnjoj suncevoj celiji aka 10% prednje povrsme
je prekriveno kolektorom koji sprecava 100& upotrebive svetlosti d.a ude u celiju, Zbog
togaje rad ceJije smanjen od ideainog Za ako 9%. ... .s'1,
"'"
.. f:!

9i
.t...
488
5. Maksimaln. snaga silicijumske solame eelije Pm"" = U
m
1m, gde je U
m
mak-
simalni napon, a 1m maksimalni intenzitet elektricne struje uvek je manji od teorijsk.i
odredene njene karaktenstike, Sic prouzrokuje gubitak od oko 5%.
6. Elektroni i supljine proizyedeni Suncevim zracenjem imaju ograniceno VIeme
slobodnog kretanja tako da se neki od njih rekombinuju pre nego !to stigau do kolek-
tora kao elektroda. 8ern toga, solama Celija se ne sastoji od saVISenog kristala sillcijuma
niti od edealnib kolicina i odnosa primesa n i p-tipa. Sva odstupanja ad saVISenosti
u smislu hemijske cistoee ill tacnosti strukture kristala, vode ka op.danju korisnosti.
Necistoee moga prouzrokovati proticanje struje kroz spoj u obmutom smeru i kris-
talografska nesavrsenost se maze prikazati kao zamka gde se elektroni i praznine mogu
panova kombinovati i taka izgubiti. Sve ovo doprinosi gubitku od ake 4%.
7. Kao Sto je vee recenc gubici nastaju i zbog optiCke refleksije svetlosti na gor
njoj povrSini salame eelije. Ne postoji nacin da se ovo odbijanje spreci, ali se ono mo-
Ze svesti na najmanju mogueu IDeIU pomocu antirefleksionog sloja, providnog materija-
la takve debljine da se zraci svetlosti odbijaju sa povrSine kristala i preplicu sa zracima
odbijenim sa prednje povrSine premaza. Zraci reflektovaru na ovaj nacin pojacavaju
zrake koji dopiru u kristal. Cak i antirefieksioni sloj, meautim, moze biti
ravljen taka da se slate samo sa jednom talasnom duZinom u Suncevom spektru.
cijalnom obr.dom povrSine kristala i naoo!enjem antirefleksionog sloja, gabitak zbog
optiCke reflaksije se smanjuje na oko 3%.
8. V.om. tanki osetljivi gomji sloj solarne celije ne apsorbuje sve fotone kojip.d
nu na njega, vee jedan deo apsorbuje zadnji kontakt celije, a drugi prolazi kroz celiju.
Izborom reflaktujueeg zadnjeg kontakta eelije koji vrae. fotone u p-n spoj, ovaj gabi
tak se moZe smanjiti na eko 1%.
9. lako je najve6e rastojanje koje prelazi elektricna struja od mesta njenog nastanka
do kolektora ako 3 nun, ipak usled otpora na koji nailazi elektricna struja u
njostikristala silicijuma njen intenzitet opada za aka 1%.
10. Zbog serijskog otpora silicijumske diode gubitaknjene efikasnosti iznosi oke 1%.
Kae sto se vidi ukupni gubici iZnose oko 86%, Sto znaci da je efikasnot ovakve
licijmnske solarne eelije oko 14%. Daljim usavrsavanjem tehno1ogije u proizvodnji
licijumskih solarnih Celija predviCla se smanjiva.r:ge gubitaka navedenih pod brojevima
4,6,7 i 8 Cime bi se ef1k.asnost celije povecala zaoko8%,ocinosnonaoko22%.Naime,
ovi gubici nisu uslovljeni fizikalnim zakonima i usavrSavanjem tehnologije mogu se svesti
na minimum. DosadaSnji objavljeni podaci za Iaboratorijaki i serijski proizvedene sill-
cijumske solame eelije, pokazuju da koeficijent kOrisnog delovanja silicijumake solarne
6elije izoosi oko 16-18%.
ODELJ AK XXII
22.IZRADA SILICIJUMSKIH SOLARNIH cELIJA
Za bolje shvatanje tehnologlje m.de sillcijumske solarne celije, koja je prinei
pijelno ista i za ostale solarne celije, potrebno je da 5e ova tehnologija razmotri Za svaki
od elernenata solarnih eelij . Uloga pojedinih elemenata u radu silleijumske solame
eelije vee je poznat, p. je s.d. patrebno da se razrnotre osnove tehnologije nJihove pro-
Ovo je potrebno radi upozn,vanj. moguenosti usaVIsavanj. tehnologije
have proizvodnje i sniZavanja ekonomske cene za Sire i masovnije osvajanje trZiSia.
Na slici 329 prikazan je poprecni presek sUieijumske solame eel.jje sa njenim ele-
mentima.
Stika 329 - 1 - p -sloj silic.ijuma;
2 - n -sloj silicijwna; 3 - anfuefleksioni
sIoj; 4 - prednja (gornja) elektroda;
5 - zadnja (donja) elekti'oda; 6 -
lektor elekttona; 7 - kolektor rupijina
+
Na slici 330. i b prikazani su tipicni izgledi prednje elektrode silieijumskih solar-
nih 6elija. Prednja strana eelije pokriva se mrezom metalizovanih linlja, najcesee ad
kalaja ill nikis.
Danas se u sistemima koji koriste soisrne eelije nalaze sclarne eelije koje koriste
debelu podlogu i to monokristal silicijuma. Silicijumska solama celija je jedna velika
poluprovodnicka dioda. To je plocie. ciji s. precnik najcesce kreee od 5 do 10 em.
Debljina joj iznosi 'od 250 do 400 /-lm. Sastoji se od zadnjeg kontakt., najcesee + jer
je osnova p-Si, p-sloja, p-n preiaza, n-sloja, predqje kontaktne mreze,
- kontakt jer je na n sloju i antirefleksionig sIeja. Kad se uzme u ruku to je ustvari
playa ill tamna silicijtunska plocica sa k.oje vire dva izvoda. Kad se iZnesu na svetlo i ti
Krajevi vezu Za memi instrument, onda njegova kazaljka po6inje da skreee. Tek onda
postaje jasno da je to elektro.generator, najjednostavniji koji se danas moze naci i koji
je uopste do sada napravijen.
a
Slika 330
b
221 TEHNOWGIJA DOBIlANJA CISTOG SILICIJUMA
Osnovni materijal Za proizvodnju silicijumakih solarnih celija je jedan od ru9ras
prostranjenijih elemenata silicijum Si, koji CW oko 25% Zemljine kore. Nalazi se u
mnoglm stenama.,osebno u kvarcnim, kao glavni sastojak. Stoga kao polazni materi
jal za dobijanje cistog silicijuma s1uZi kvarcni pesak, koji je ustvari silicijum dioksid
SiO,. Postoje razlicite metode u proceSim. dobijanj. silicijum. !to veee CistoCe u ob
liku monokriatala, polikristala i polokristaia. Od pocetk. osvaj'"1i' kosmos. i pocetka
svetske energetske krize razvijene su i dalje se razvijaju postupci za dobija-
nje silicijum. najvece moguee cistoCe liirom sveta, naroWo u SAD, SSSR i J .panu.
lako je silicijum veom. rasprostr'"1ien, proces dobij'"1i' silicijum.je veom. skup
zbog komplikovane telmologije. Ovde ee se raz
motriti dva do sad. n.jpozn.tij. postupk. pro
izvodnje soiaroih eelij. l\iihovim isecanjem iz
kristainih Sipki ill trak. siIicijuma.
J edan od postupaka z. dobij.nje savrle
nih kristala silicijum. je proces u kome
kristal polako rotira dok se ne odvoji od ras-
topljenog silicijum. (51. 331). Ako se tempe.
ratura i periodi rotacije kontrolilU dovoljno
precizno, silicijum se pretvara u savr!leD kristal.
Taj kristal je dosta maslvan i obicno predstav
Ij. cilindar precnik. 710 em i duZine 60,9() em.
Masivni ciiindricni sillcijumski Krista! z.tim
se reu na veoma tanke plocice, sto predStavlja
Slika331 posebni problem. Nalme, debljina rez. testere
491
veea je od debljine pojedinfu plocica tako da dolazi do velikog otpada silicijuma, Sto
poskupljuje ovaj proce"
Druga metoda sastoji se u
dobljanju silicijumskih traka cije ,e
mine i debljille mogu prilagoditi taka
da odgovaraju solarnim eelijama, U
ovom procesu, poznatom pod imenom
EFG i razvijenom u SAD, ra,topljeni
,ilicijum ,e penje kspilarnom atrak,
cijom kroz prorez u kocku
nu od grafita (,I, 332). Grafitna koc
ka (1) zagnjurena je u rastopljeni
silicijum (2), koji se usled kapilarne
atrakcije penje kroz uski prorez
kocke (3). Rastopljeni silicijum (4)
prelazi U ,silicijurnsku traku (5), a cvrsti
delovi silicijuma padaju naniZe.
ko se silicijumov kristal kristalise
u traku, koja se maze uz minirnalne
gubitke seci u placice.
Slika 332
4
2
Debljina trake ill fIlma moie da se regullie na vrhu kocke tako da l\iihova deblji
na iznosi O,2..(),5 mm. Sirina ovih traka najcesce iznosi 2,..". em, a duzina 10 em (51. 333),
I
111:11 l
I
,W
I/!III:
III!I/ I
i
II!I,
[I
[
II ill
l
:
i ;/1/
i; i" rI
[
II .
I
lilll! i I III! II'
I III iI ! I I
Slika 333
Savrrenost ovih silicijtunskih kristala je manja od onih dobijenih u prvom postupku,
ali Stl jeftiniji zbog jednostavnije prot!vodnje i smanjenih gubitaka. Solarne celije izgra-
dene od ovih silicijumskih kristala imaju efikasnost 10-12% i moze da proizvede eko
0,3 W elektricne struje.
222 IZGRADNJA P n SPOJA DOPINC'..oV ANJEM
Pri dopingovanju silicijumskih solarnih celija mora se obratiti paz.nja !1a velicinu
doze dopingovanja. Ova vcEcina se odreduje tako da se ne smanji vreme slOl ___ :>dnog kre-
tanja manjinskih nosilaca pre dopingovanja kao i vecinskih nosilaca posle dopingovanja.
Postoje razliciti postupci pri izgradnji p - n spoja dopinovanjem:
rastopljenoj masi silicijuma dada se adgovarajuca kolicina bora taka da se dobi-
je kristal silicijuma p - tipa ra'VllOmemO dopingovan do odgovarajuceg stepena: jedna
492
strana eve :izlaZe se parama fesfora na temperatUIi dovogno visokoj da bi
fosforovi atomi rasprostrli po celoj izlozenoj stram do debljine od 0,5 Jim; na taj nacm
se na kristalu silicijuma P - tipa obrazuje tanak sloj silieguma n - tipa i time je izgra-
den p-n spoj, _.
_ difuzija iz gasne faze primese na blizu lOOOC najceste se kOristij. nedostaCl
avog postupka su obrazovanje sleja neravnomeme debljine i potreba njegovog odstra-
njivanja sa zadnje strane, .
_ difuzija iZ cvrstog staIlja na taj nacin Sto se primesa prvo nanese na prednju
stranu, a zatim vrSi zagrevanje; nanosenje primese vrSi se hemijski, centrifugalno, prs-
kanjern ill site -stamporn, k a je a i moze se automatizovati,
_ epitaksiranje uzorka jeftinog silicijuma raili porasta dopingovanog
sieja,
_ jonska implatacija pri kojoj se koriste elektronski ill laserski snep radi uIda-
njanja eventualnih osteeenja kristala silicijuma nastalih usled jonskog bombardovanjaj,
ovaj najnoviji postupak najvise obecava jer omogucuje kontrolu debljine sIoja i stepe-
na dopingovanja; zbog moguenosti kontrole i automatizacije u proizvodnji ovaj pas-
tupak je veoma privlatan za industriju.
223 OBRAZOV ANJE ANTIREFLEKSNOG SLOJA
Ve!; u pripremi silicijumskih plocica za dopingovanje nastoji se da njihove povr
sine budu sto belje obradene tako da. budu bez oStecenja. To se postiZe hemijskim na-
grizaqiem u kiseloj ill alkalnoj sredini. Na taj nacin postiZe se istovremeno i frna hra-
pavost prednje povrSine kristala. Nairne, na povrsini se obrazuju bezbroj veoma sitnih
kristala oblika piramide dimenzije aka 1 Mm. Stoga ova povrSina umanjuje refleksiju
svetlosti i tako igra ulogu antirefieksionog sIeja.
Meautirn, antirefleksioni sloj ima zadatak da ne sarno smanji opticku refleksiju
upadne svetlosti, vee i brzinu rekombinacije elekttona i supljina na povrSini prednje
strane eelije. To 56 postiie nanorenjem antirefieksionog sieja na prednju stranu solar-
ne 6eUje. U tu svrhu se koriste razni oksidi ciji je indeks prelarnanja 2 -3 puta manji
od indeksa prelamanja silicijuma koji iznosi ako 5, T dko se opticka refleksija prednje
strane 6elije moZe svesti na 5%. Antirefleksioni slqj sastavljen od silicijumovog dioksi-
da(Si0
2
) i titanovog dioksida(Ti0
2
) moze da smanji ovu refleksiju na same 3%.
224 OBRADA ZADNJE STRANE SOLARNE CELlJE
Kao Mo je receno, debljina silicijumske solarne telije iznosi od 0,2-0,5 mm, od-
n0S110 od 200...500 Jim, sto je dovoljno za potpunu apsorpciju celog spektra Sunceve
svetlosti. U razmaku izmedu granice p-n speja, odnosno baIijere i zadnje sirane sill
cijumske celije, Suncevi zraci obrazuju parove elektron..supljina kao nosioce elektric-
ne struje kqji se prikupljaju blizu zadnje strane 6elije. Ova naeIektrisanja okupljena
u blizini zadnje strane remete usmerenost elektrona i supljina uspostavljenu barijerorn,
Stoga je potrebno da se ona uklone. To se postize jacim dopingovanjem sIeja p -tipa
u oblasti zadnje strane tako da se izmeuu ovog slqia uz zadnju stranu i osnovnog slqia
493
stvori mali unutraSnji elektritni nap on . Ovaj napon usmerava elektrone prema barijeri
i uspostavlja provobitnu usmerenost. Takva solarna celija ns.ziva 5e eelija sa elektricnim
poljem uz zadnju povrSinu.
Prakticna obrada zadnje strane silicijumske solarne celije u navedenu svrhu, pos-
tite se nanoiienjem legure alumlnijuma sa galijumom, arsenidom i cinkom. Jako doti
rani cink difunduje u galijumarsenid i tako so obrazuje p-spoj. Legirani aluminijum
ski spoj nanosi se naparavanjem ill sito..stampom.
225 OMSKI KONT AKTI SA POVRSINAMA SOLARNE CELIJE
Za maksimalne iskoriscavanje elektricne energije proizvedene u silicijumskoj
solarnej celiji, kao i u solarnim celijama uopste, potIebno je da se uspostave dobri om-
ski kontakti sa povrSinama eelije u cilju postizanja sto manjeg otpora. Pored dobrog
kontakta, mora se obezbediti moguenost zavarivanja, odnosno, letovanja prikljucaka
na solarnoj eeliji. Za ovu svrhu koriste se razni metodi.
Najcesce se koristi metod naparavanje u vakuumu slojeva aluminijuma i srebra.
Tehnoiogija ovog procesaje veOma razvijena, ali skupa zbog velikih gubitaka rasipanjem
i koriieenja skupih materijaJa.
Postupak je jednostavniji, jeftiniji i efikasniji zbog malog rasipanja
materijala. Proces u OVOID postupku lakSe se odrzava i moze se automatizovati.
U cilju Ito boljeg provoQenja elektricne struje mora se obratiti potrebna paZnja
na metalizaciju prednjeg i zadnjeg kontakta.
Metalizacija prednjeg kontakta izvodi se na taj nacin da se na prednju stranu celije
ravnomerno nanese srebmi prah. Zagrevanjem celije prah postepeno i ravnomerno pro-
dire u antirefleksioni sloj. Pored dobrog prianjanja i malog kontaktnog otpora, time
se postize potpunije prikupljanje naelektrisanja i njihovQ sprovodenje kroz kontaktne
kolektore u spoljaSfiji provodnik elektricne struje.
Zadnja strana se metalizuje meSavinorn aluminijuma i srebra sito-stampom isto-
vremeno sa izgradnjom p - n spoja.
226 SOLARNE CELUE 00 AMORFNOG SILICIJUMA
Komplikovana i skupa proizvodnja silicijumskih solamih celija od mono-, polio,
i polukristala, silicijuma bila je povod da istraiivaci u oblasti konverzije Sunceve u elek-
energiju poslednjih godina proute razne rnetode za proizvodnju silicijumskih
solarnih celija od amorfnog silicijuma. Amorfni silicijum moze se dobitikondenzovanjem
silicijurnske pare na hladnoj podlon, na primer, na staklu. Vecina silicijumovih atoma
obrazuje time temperatursku vezu, ali za razliku od monOkristala silicijuma, bez ikak-
vog reda. Stoga amorfni silicijum manje odbija upadnu svetlost, a viSe apsorbuje i to ne
samo direktnu J vee i difuznu svetlost. Energija veze amorfnog silicijuma iznosi oko
1 p eV sto znaci da je za 0;; eV veea od energije veze kristalnog silicijuma. Veca ener-
gija veze omogueuje mu bolje usaglasavanje sa talasnim duZinarna svetlosti koje odgo-
varaju najintenzivnijem svetlosnom zracenju. lako su slojevi amorfnog silicijuma bolji
494
apsorberi nego kristalnog, prolaz strujrlli'1 nosilaca, narocito p-tipa, kroz amorfni sill-
cijum je teZi nego kod kristalnog. Ovo dovodi do brze rekombinacije elektrona i
Ijina, a time i do slabljenja fotoe1ektricne struje. Veea energija veze i ten prolaz nosi-
laca elektricne struje kroz amorfni silicijum uslovili su da debljina celije ad amorfnog
silicijmna mora da bude vearna tankai da iznosimanje od 1 p.m.
DosadaSnja istraZivanja su pokazala da je koeficijent korisnog delovanja ill ,tepen
iskoriscenja soJ.arn.ih celija od amorfneg silicijuma oke 8%. U SAD i Japanu izgraaene
su vec i fabril<e za proizvodnju jeftinih solamih celija od amorfnog sillcijuma uz pred
viaanje njihovog stepena iskoriscenja i do 18%. Vec danas se kod nas pojavljuju razni
predmeti za prakticnu upotrebu, na primer, casovnici, dZepru racunari, radio prijemnici
i dr. koji za pogon koriste elektricnu energiju dObijenu konverzijorn iz Sunceve energlje
pomoeu silicijuroske fotonaponske Cellje.
227 SILICIJUMSKA SOLAR.."IA CELIJA DOMACE PROIZVODNJE
Domaea silicijumska solama celija jzradena je od domaeeg monokristala silici
juma dobijenog od uyoznog polikristaia. Proizvedenaje saradnjom IBK Vinca i Ei - NiS
domaCom te1mologijom. Osnovni materijal ove ,olarne celije je p.-tip siIicijum. Solar
na ceIij. je kruZna preenik. 5 em, povrliine 19 {o3 em' i debljine 350 I'm. Radi
na bazi p-n spoja kqji se dobija dopingovanjem monokristala silicijuma borom (p-tip)
i difuzijom fosfora (n - tip).
Kada se ova silicijumska ceija izloZi Suncevim zracima fluksa 1000 Wm -2, onda
ona daje ove izlazue elektriene karakteristike:
- strujakratkogspoja 430mA 10%
- napon otvorenog kola 0;;5 V" 7%
- iz1azna snaga 156 mV 10%
- fil faktor iIi faktor ispune 70 5%
Fil faktor ill fsktor ispune predstavlja kolienik:
gde je U
m
maksimahli napon,i
m
maksimalni intenzitet elektricne struje, Uak napon
pri otvorenom kolu i Ike intenzitet struje pri kratkom spqu. Kod silicijumsk:ih celija
fil faktor naj cesce je manji od 0 $0.
Rad domaee silicijumske solarne ceUje jayne je prikazan na konverziji Sunceve
energije u elektricnu za pegen izradenih modela solame pumpe, radio.tranzistora,
tilatora, deCjog automobila i dr.
228 SOLARNE CELIJE SA OSNOV AMA OD RAZNIH POLUPROVODNIKA
Kao sto se desUo i u cirugim granama program osvajanja
svemira je dao inicijativu za otkrice, proizvodnju i usavr&avanje prvih prakticnih foto-
mponskih celija kqje su pribavljale elektricnu energiju mnogim svemirskim letilicama
sa izuzetno velikom sigurnoscu i za gotovo neograniceno vreme.
495
Oko 700 ameriCkih i 500 so'ljetskih svemirskih letillea koristilo je do sada solar
ne celije kao primarne izvore elekmcne energije. Prvih deset godina koriseeno je sarno
u SAD oko 10 miliona solarnih celija za svemitski program.
Prvim Zemljinim sateIitima lansiranim 1957. i 1958. godine, za funk
clonisanje njihovih senzora bila je potrebna snaga od 1-:2 W. Za satelite lansirane u
je vreme potrebno je vile snage zbog memih instrumenata, veCe udajienosti od Zemlje
i u nekirna ljudske posade, ali ne vile od 100 W.
Na primer, Mariner N, kqji je televizijski emltovao sllke planete Marsa na Zemlju,
bio je snabdeven sa 28244 solarnih CeIija. Maksimalna snaga proizvedene elektriene
energije u blizini Zemlje iznosila je 670 W. Usled opadanja intenziteta zrace
nja povecavargem odstojanja, u blizini Marsa OVa snaga iznosilaje 320 W.
Solarne Ceije koje se koriste u svemirskim programima i sada za potrebe na
lji, naprayljene su od silicijwna. Medutim, kao sto je teceno, to rrlje jedini element koji
se moze korisriti za solarne Cellje. Stoga je korisno dati tabelarni pregled materijala
kqji se najeesce koriste zaizgradnju solarnih eelija.
Materijali Galijum/ IndUum fosfor/ Bakar sulfld/ Bakar tehuid/ Bakar sulfidj
Arsenid Kadmvum Kadmijum Kadmijum Kadmjum
sulfid sulfid telurid telurid
Gal A, lnP/CdS Cu,S/CdS CUTe/CcITe Cu,S/CdTe
16-19 12 5-7 6 6
Kao sto so vidi od svib navedenih materijala, galijum arsenid 1ma najveCi koefi
cijent korisnog delovanja. Meautim, galijum-arsenid je oko 10 puta skuplji od silici
jruna, a tehnologija njegove pripreme za primenu kao osnovnog materijala za solamu
eeJiju, je slozenija i nego kod silicijwna. Pored velike efikasnosti solarna 6elija
ad galijum-arsenida ima preimuestvo jer moze da funkcioniSe i daje veei stepen
tenja pri koncentrisanoj svetlosti.
229 PRlMENA KONCENTRATORA SVETLOSTI S CIUEM POBOUSANJA
EFlKASNOSTI SOLARNIH CELIJA
Radi povetanja efikasnosti solarnih celija ill smanjivanja njihove povrSine pri istoj
efikasnosti, koriste se rami koncentraton svetlosti. Kao sto je ranije receno to mogu
da budu sferna, paraboliena i cilindritna izdubljena ogledala iIi sabirna sotiva frenelo
vog tipa. Koncentratori mogu da koncentriSti svetlost na solarnu celiju cak do nekoliko
hiljada puta i tako znatno povecaju njenu efIkasnost.
Razumljivo je da za ovu svrhu mogu kOristiti solame celije keje pOdnose visoku
temperaturu, kao Me je, na primer, galijum arsenid. Koncentrisanjem Sunceve energije
na solarnu celiju od njena efikasnost se povecava na 23 -2g-;o,
Efikasnost solarne eelije odreoene velicine srazmerna je intenzitetu zracenja
je na J1ju pada. Stoga je korisno da se Sunceva svetlost koncentriSe na relativno malu
496
Stika 334 - 1 _ Svetlosni zraci; 2 - parabolicni kon-
centrator;3 -'solarnaCeijja;4 -osovinazapostavija
nje na mehaniZam za ok!etanje pmna suncu
povriinu solarne ceJije. Ovde
se nailazi na dye te&coee. Prva
je se svetlosni zraci rnO-
raju koncentrisati take da
pod.gu pod pravim uglom na
prednju povriinu celije, k.d.
je njihova efikasnost najvec .
Drugo te!i<.oc. nastaje stoga
Ito je pouebno da koneent
rator prod ptividno kretanje
sunca na ne bu u toku celog
dana. Druga te!i<.oco moze se
otklordti mehardzmom koji
bi akretao koncentratoI pre-
rna suncu. Ovakvi mehanizmi
mogu se konstruisati na pM-
cipima tennodinamike i foto-
elekUidtet.. N. slid 334
sbern.tski je prtkazano par.
bolieno ogledalo kao kon-
centratOi.
Vin&tonov koncentrator
kqji ie plona",o Roland Wins-
ton na Univerzitetu u Cikagu ima oblik polucilindr., odnosno dugog kotita (slika 335).
On koncentrioo Sunc!evu svetlost na prednju stranu solarne celije i ne mora se okretati
d. bi sledio SOllee u toku dana.
Slika 335 zraci sa jedne strane; 2 - svetlosni zraci sa druge strane; 3 koncentratOt
pokriven ogledalima sa unuuaSr\je strane; 4 - solarna Cela
ODELJAK XXIIl
23. SOLARNI MODULI
Solami moduli predstavljaju u stvan mottieu medusobno povezanih solarnih celij.
i omogu6uju njihovu plimenu. Solame celije u modulu su povezane
na red, tako da kroz njill tee ista .lekUiena struja. To namee problem odabirallja
celija koje ce iei u isti modul, SlO se odnosi pre svega na povriinu celije i no povriinski
otpor. Dakle, u odnosu na te parametre, solame celije treb. d. budu ekvivalentne. Od
takvih celijo vezivanjem no red dobij. se modul sa odgovarajucim izlaznim naponom.
Ukoliko celije rdsu ekviV1llentne, ond. one sa loiijom karakteristikom ponaiaju se kao
delimierd poUolaei u kolu.
SMni problerni so javljaju i kad je pott.bno paraJeJno vezivanje elija. taka da sve
daju j.dan izlazni napon. Ovaj problem je izraun kod vezivallja modula u paraJeJnu
veZu cia bi Be dobio panel.
Pored elekUienih vaine su i mehaniOke karakteristike i gabant modul . Moduli
moraju biti konstruisani tako da imaju dobru ttansparenstnost svetlosti koj. treba da
padne na prednju stranu celija, dobre mehanieke osobine U odnoin na udare vetra,
kilo, snega i sl. Takoae treba da omogu6e dobro hladenje celijak'lie ill erne.
D. bi so dobili solami moduli kqji imaju takve karakterislike postoji nekoliko
naeina pakovallja celij. u niima. N. slid 336 prtkazan ie popr.Oni presek jednog modula.
20mm
2
3
Slika 336 - 1 - Metalni rarn; 2 - p1eksi iii stak1ena plocs; 3 - solama celtia
498
Kao 810 se vidi na sliei solarne celije su poreaane u izmeo:u dye povrSine cd
kojih je gomj. !ransparentna, dok donj' no mora da ispurgava taj uslov isko je bolje
zarnodul daje i ona transparentna.Postoje dye mogucnosti:
a) da te dye povrSine odnosno budu zalivene nekom silikonskom masom
sa celijama izmeau njih ill,
b) da celije budu zalepljene donjom s!ranom za donju ploeu, a da se sarno deli
mieno naslanjl!iu na gomju.1 u jedoom i u drugom sluel!iu obe ploee su smestene u me
talno kuciste kOje im d'!ie mehanieku stabilnost.
Pored toga slika 336 prikazuje da moZe biti sarno jedna noseca providna ploe.
n. koju so nanOs< solame eelije svojim prednjim stranama i zataP'!iu sa silikonskom
smolom. One mogu da ostanu taka zalivene iIi da pIeko njih, sa zadnje strane, doCle
jos tansk s!oj silikonske gume. On s!un da)os bolje stiti solame celije i elektriene veze
meau njima od spoljnog utiel!ia.
Slika 336 prikazuje jedan od nacin. pekovanja eelija u solarni modul, kada so
solarna telija stavlja izmetlu dye paraleJne staklene plocice.
Slik. 337 prikazuje pekovanje celije u solamom modulu kada se koristi sarno
E
E
52
4
3
Slika337 1 -Metalniratn;2 -pleksiploca;3 -vezivnamasa
jedna noseca providna plocica. Nosece plocice mogu da budu od obicnog, anniranog,
kaljenog i specijalnog stakla kao i od pleksi stakla. Izbor zavisi od toga koju namenu
ima dati modul i koje njegove karakteristike su bUne za tu namenu.
TehniCke karekteristike solamog modula izradenog od domatill solarnih eeli
jajesu:
Domaci salami modul sastoji se ad 36 Si - solarnih celija rnedusobno redno pave-
nih. Pakovanie eelija u salami modul izvr!eno ie na vee opisani nacin. Kod pakovanja
yodUo se racuna da se omoguci zamena neke od celija ako pretrpi neki mehaniCki kvar
ill 10m prilikom mantaZe, Sto je nemoguee kod celija zalepljenih izmetlu dva pleksi
stakla. PovrSina solamog modula iznosi 30 x 40 em' .
lzlazne elektricne karakteristike:
- strujakra1kag spoja
.- napon na otvorenim krtg evima
- izlazna snaga elektricne
410mA 5'h
19V 5%
5% 4,4 W
499
231 SOLARNI PANEL
Salami panel je elektricni generator ,sastavljen od solarnih modula i tek on
moZe d. obezbedi dovoljnu energiju za napl!ianje ured.ja snage izn.d 10 W. Njegov.
konstrukcija je dosta jednostavna, a zavisi od broja solarnih modula i njihove velicine.
Noseti ram !reb. da omoguCi mehanicku otpornost n. nepogode (s1. 336). On
takode !reba da obezbedi lako montiranje i demontiranje solamih modula. Ako je to
dobra izraaeno zadatak preostaje da se panel dobro orijentise prema Suncu.
Tu treba predvideti moguenost promene orijentacije u toku godine slicno kao ked ken.
centratora.
Da bi so salami paneli odrzali staino pod idealnim uglom prema SUncevim zraei.
rna u toku dana u cilju postizanja optimalnog stepena delova!lia Sunceve energije, mora
se podesiti obrtanje panela u horizontalnoj eX) i vertikalnej (y) osi Sunca. To se moze
postiei pomoeu dva para fotoelemenata clj. su upravljaCka pojaeala naknadoo priklju.
cena (s!. 338). Fotoelementi sa upravljackim pojacaJima uk1jucuju servo.montere, koji
Slika 338 - Shema upravijazya solarnim paneIiroa: 1 tubus; 2 - foto.elementi; 3 mikropojacalo;
4 - upl'avljacko pojacalo; 5 -l'ele; 6 - motOl' M sa uptavljaCima (preklopnicima) d I id l
prema intenzitetu insolacjje obrtanjern solarnih panela u x i y osi, Na slici
338 prikazana je shema upravljanja solarnim panelom pri ryegovom obrtanju oko ho"
rizontalne i vertikalne ose.
232 NAPAJANJE AKUMULATORA STRUJOM IZ SOLARNOG PANELA
Za primenu stroje iz solamog panela puni se akumul.tor. Na slici 339 prik .
zanaje sherna regulatora za napajanje akwnulatora.
PotroSnja ureotga u procesu punjenja akwnulatora ne prelazi 2% regulisane snage.
Povecanjem broja serijski vezanih tranzistora, moze se regullsati potrebna snaga baterije
akumulatora.
500
,
,
,
SOLARNI
PANEL
,
\0
, ..

Slika 339 _ 1 - za ukljucivanje elektriene energlJe k.oja pritiee iz IOlamOJ panola; 2- re-
ferentni napan; 3 _ elektricne struje; 4 - regulaciOno pojacalo; S - tennimti
6 - kl'atki. apol ogranicen,ja; 7 - otpornik.; 8 - plOmentivi izlaz napona; 9 - tranziatottki rqulator
anage; 10 - merni otpornik; 11 -izlaZni napon za bateriju
233 OOBIIANJE NAlZMENIOIE STRum ZA PRIMENU
Eiel<tticna struja dobijena u akumulatoru iz solamog panola je jednoamerna i za
ullotrebu treba d. so tranafonni!e u naizmenicnu struju. To so po.tiZe mehaniCki ili
elekttonaki.
6
a) mehaniaki postupak
5
___
b) elektronski postupak
-,-
,
-,-
,
, 10
SUb 340 - 1 _ Akumulatori jednosmerne atruje;:2 - Nefov 3 - transfonn.ator;
4 - primarni kalcm.; S - aekundam1 kalem; 6 - upza'Yljaf strUje; 7 - ravnikondenzator; g - akumu-
laton; 9 - uanzistor. umesto Nefovog eek16&; 10 - otpomik.; 11 - prlkUucak za naizmeninu a1n)Ju
zapouola6a
501
MehaniCki indukoVlllla naizmeniOna elekttiena .truj. vi.okog napona nas!l\le
na !l\l naOin Mo .. u primamom kolu pomoCu elektromagnetnog prekidac. nazvanog
Nefov cekiC, prekid. i spa,j. jednoamerna elekttiena .truja dobijena jz akumulator .
Ova,! postupak so i danas koristi kod "bombino" z. dobijanje pott.bnog napon. pa
ljenja motora.
Elektrunaki postupak zadobijanje naizmenicne iz jednosmeme elektticne struje,
zasniva so na prhneni tranzistora. Na .liei 340. i b sllematski su prtkazana oba postupka
n. !l\l naein Mo su za,jdniCki elementi obeleZeni istirn brojevhna.
234 PRORACUN VR.8NE SNAGE SOLARNE CELUE M6'DULA I PANELA
z. izradu projekta nekog .olamog sistema na,jvaZnije je izvrlliti proracoo maksi
maine instslisane snage tog. sistema. Ona se ne mote lako dobitiJer zavisi od polnzaja
mesta gde je predvillena instaJacija, broj. suneanih dana i casova u godini, temperature
i zaga:4enosti okoline, nal!ina rada,namene, na6ina montiranja i dr.
Z. odr.divanje vrine mage (snaga u pikul potrebno je poznavati srednju korisnu
snagn. Ona ptedst.vlj. onu snagn koju ureill\! potroli u IOku 24 cas .. To znac;. d. je
u s1uO"u neprekidnog Iada utella,j. (24 casal stednj. kanona snag. jednaka nominal
noj .nazi ureila,j. (PUR<Ia,Ia = P
s
). Tu snagn tzeb. korigovati faktorom K
E
, koJi uzhn.
u obzir energiju koj. je vezana za broj suncanih dana i casov, u godini za to mesto
(sre<h\ja dozracena energija z. toj poloZl\l). Dalia korekeija KL uzhna u obm msksi
malan bIOj uzastopno neosuncanih dana za to kao i geografsku Sirinu i duti
nu. Takoie wlna snag. data izrazom:
gde je K ko.fieijent koji uzirna U obZir kvalitet celjje u odnosu na temperatum ambi
jenta i kvalitet same okoline (zagadenost). Osnovnl podaci z. njegovo odredivanje su
temperaturaki-naponski koeficijenti: 2;35 mV/oC za solamu celiju i 30 mV/oC za sku
mulator ad 12 V. Temperarurske mnesti izlezne snage celjje (module, panela), .lok
triOna struj. kralkog spoJa i napon n. otvorenim krajevima silicjjumske salam. celjje,
dati au u pretbodnom
Zato s, obicno ta odredivanje koeficjjenta K uzme temperatura ambijenta i na
OS!lovu nje projektuje srednja temfer'tura eeJij olamog modula, odnosno panela.
Ona je z. naiie podruCje eko 55.60 C, dakle, oko 30C ;.nad temperature ambijent .
Svi ovi podaci mere se trenutna za Beograda i Novog Sada. Vrednost ukup
nog korokeionog faktora Fk so kreee od 9 ,I do 10$ ta Jugoslavije, Ito znaci
da mu srednja vrednost iznosi Fk = 91}. Vr.dnosti pojedinib korekcionib fakto," 'u:
KE= 3,6-4,5,KL = 1,7- 2,15 i K= 1,5-1,1.
Tako se VIena snaga mote procenjivati fonnulom:
Pv = 91}
XW Yh
24h
502
gde je X ~ l10minalna snaga ureaaja, Y - prosecan broj casova rada uredaja u toku
dana.
235 CENE
Kao &to je receno pIve solarne celije proizvedene su za svemirski program u cilju
snabdevanja elektricnom energijom svemirskih letilica. Cena ovih prvih solamih celija
bila je veOma visoka, ali posto su solarne celije pruiale jedinu mogucnost za snabde-
vanje svemirskih letilica elektricnom energl.jom, cena nije bila bitna. Zna se ria je cena
solarnih ceIij. namenjenih potrebam vemirskih istraZivanja 1959. godine iZnosila 200
dolara po vatu SIlage. Sve cesea lansiranja Zemljinih satelita sa mernim instrumentima,
a narocito priprema svemirskih 1etilica sa ljudskim posadama, zahtevali su masovniju
i kvalitetniju proizvodnju solarnih celija. UsaVISavanjem tehnologije proizvodnje solar
nih eelija i prelaz na proizvodnju u vecim serijama doprineli su da u toku 10 narednih
godina cena solarne celije za kosmicki program padne najpre na 100, a zatim na 50
dalara po vatu.
Cena prvih solarnih celija za upotrebu na zemlji pre pocetka svetske energetske
krize bila je 20 dolara po vatu snage. Meautim, proizvodnja je bil. veoma ograniilena
taka da su, na primer, u SAD godiSnje proizvedene solarne celije sve zajedno davale
ukupnu sn.gu od 100 kW. Sve dublje ulazenje u energetsku krizu posle 1973. godine
zahtevalo je nove izvore energge i otpoceo je nagli razvoj proizvodnje solarnih celija
u celom svetu. Tehnologija proizvodnje se naglo razytiala, a time i cena solarnih celija
stalno opadala. N. primer, vee 1978. godine dobijene su solame .:elije koje su davale
10 i IS rnW om -, . Silicijumska .olarna celij. povrline 45 em' koeficjjenta korisnog
delovanja od 15% izlozena suncu davalaje snagu od oke 0,6 W.
Cena ave solame celije bila je 13 dolara. Visoka cena je posledica velikog otpada
silicijuma u toku abrade. Sem toga, proizvodni praees solarnih celija zahteva mnogo
vremena i rada stIUcnih i spretnih radnika koji proizvode kristale I seku ih na plocice i
izraduju gotovu celiju.
DanaSnja eena silicijumskih solarnih celjja iznosi oko 5 dolara po vatu snage, a
ocekuje se da ce kroz 34 godine ova cena biti jedan dolar po vatu.
236 USAGLASAV ANJE POTREBE, PRIJEMA I POTROSNJE SOLARNE ENERGIJE
Za primenu solarne energije vaZno je da se usklade potrebe, prijem i petromja
solarne energije. U naSim krajevima sa cetiri razlicita godiSnja doba, energetsld dop-
rines direktnog Suncevog zracenja je promenljiv u toku godine. Stoga je nemoguce
da se obezbedi sta1na potreba energije narocito u zllnskom periodu. Ovaj raskorak iz-
meau petrebe i prijema solarne energije moze se reSiti akurnulisanjem toplotne energi-
je dobijene Suncevirn zracenjem za kraci ili duzi period kada nema sunea. Za to su pot
rebni aktunulatort toplote dosta velikih d1menzija Sio zahteva prestor i povecava tIos..
kove. Na taj nacin mogu se takoae uskladiti prijem i potrosnja solame energije. Ovak
av solarni sistem moZe da zadovoiji za zlmski period, ali u letrUem periodu se javlja vi-
503
sale energije. Ovaj v i ~ se moZe koristiti za zagrevanje bazena, staklenika i susednih
zgrada. OvakV1m i drugim kombinacljama mogu se usaglasiti potrebe, prijem i potro!
nja solarne energije u toku cele godine.
Metlutim, kod objekata u kojima intenzitet potrolnje energjje ragte leti, na pri
mer, kod turistiilkih i nekih industrij.kih objekata, usaglalavanje potrebe, prijema i
potroSnje solarne energije je jednostavnije i bez potrebe za znacajnijom akumulacijom.
Iz izloZenog se vidi da u kori!enju Sunceve energije nije bitno da se akumulaci
jom obezbedi njena konstantnost, vee da se ovako promenljiva sa manjim ill veeim os
cilacijama ukljuci"u Siri energetski sistem. Tako se Sunceva energija moze koristiti od
mah po prijemu. .
U tom cilju potrebno je da se ostvari'"mogucnost i uslovi povezanosti u potros
nji .olarne energije iZmeau malih (mikro) potrolaea Solarne energije. Na slici 341 she.
matski su prikazani integri
sam mikrosistemi za po
jem Sunceve energije i mak
ropotrosac energije. Shema
daje model kod kojeg je
izvrseno integrisanje mikro
sistema za prijem Sunceve
energije u centI'alizovanu ceo
linu, Cime je obezbeaeno
da se u uslovima prijema
veee kolicine dozracene so
lame energije nego 81:0 je
potrebno nrlkrosistemima, o
bavi predavanje vica energi-
je rnakropotroSacu ,kod ko
jeg se automatski redukuje
potroSnja energije iz konven-
cionalnih izvora.
Slika342
KEI
Stika 34} - Mis - mikrosistem zaSuncevu energiju;Mip-
mikropotroSac ; Map - maicropotroSac ; KEI - konvencio
energetski izvor
U sluc..yu kada je vrednost dozracene
solarne energije manja od potrebne, centralni
sistem makr0i>0trosaca sa konvencionalnim
energetskim izvorom, snabdeva mikro-pot-
rOSace neophodnom kolicinom energije.
Konstruk. tivno integrisanje mikro i mak
rosistema. obezbetlqje se zajedniCkiru toplovo-
dima, dok se ekonomske obaveze nastale iz
ovog odnosa regulisu neophodnom memo-re-
gulaeionom opremom. Na taj nacll se obez
beouje ekonomicniji rad termoenergetskog
postrojenja makro-potroSaca koje bi u zimskim
uslovima radilo sa umanjenim kapacitetom,
odnosno neoptimalnim re.timom rada.
Slika 342 priKazuje shemu modela kod
kojeg je sprovedena integracija makropdjem
504
nlka i , pri eemu je prijernnik loci.ran I dimenzionisan za potrebe mokra-
petroSae . U ovakvoj 'prozi, ... d. potrebe makropotroSaca opadiju, obezbe4uje ..
isporuk. energetakog vilk. rnlkropotrolacima. Razumljivo Je da takav .istem radi u
.prazi sa konvencionalnim illvorom enersiie kako bi .. abe.bedia neophodan anergetski
kontinuin>t potroinje kod makro i mikropotrolaca energije.
U p,ak,; je mogna, .proveati primenu ovakvih organizacionlh modela kod mnogih
obj_kata, poee, ad spreg. obj.kata individualn. grad'll. intelll'iaanim u toplovodnu
celinu sa indwtrij skim , odnosno agroindustrijskim objektima, pa do objedinjaVlll1!a
dv. ill vile indwtrijakih objekata, od kojih jedni u toj ceJini najveCu potroinju anergi-
je imaju u prol.eo, leta i j ... n, drugi u toj .prozi mokrimalnu energ.taku potroinju
irnaj u u zimskim mesecima.
ODELJ AK XXIV
24. PRIMENA SOLARNIH CELlJA
Primena solarnih celija vee danas je svestrana. Ovo je razumijivo, jet se
eu solarnih eeIii' dobija elektridna energija koj. sa maze podesno primeniti u proktie-
ne svrho. Z. razliku od klasiene elektricna energya kqja se dobija ill ugya kao isczplji-
ve energy. kqja zagaauje Zivotnu sredinu, ova eiektricna energy a dobija se iz <:isn> i
neiscrpljive Sunceve energije.
Primeno solatnlh celija maZe sa podeliti n. primenu u svemirU i na Zerniji.
Solatn. ceIii. u svemiru koriste so za konverziju Suneeve u elektricnu anergiju
radi napajanja instrumenata kojima su snabdevene letilice. Uslovi za ovu konverziju
,u veoma povoljni, jer no postoje metereoiollke smetnje. Slika 343 preds1a,lja amerie-
Slika 343
Slika 344
506
ku nebesku laboratoriju ,,sk'lllab" (,,skylab') sa solarnim panelima lansiranu 1973, go
Na sUci 344 je so\jetski meteorolo!lki satelit sa solarnim panelima snabdevaju
rijegove instrumente potrebnom elektritnom energijom.
Na zemlji se solarne celije konste. za nap'llanje elektricnom strujom raznih elek
tricnih aparata: manjih aparata za Utnu potrebu, aparata u domacinstvu i aparata u mes*
rima gde ne postoji elektricna struja. Sem toga, solame celije se koriste za dobijanje
tople vode i grejanje i klimatizaciju prostorija. Pored toga pocinje njihova primen.
i u saobracaju.
Ovde ce se neke od navedenih primena prikazati ilustracijama.
Mali di.epni solami aparali:
345 - Solarni diepni racunar Slika 346 - Solarni upaljac
Stika 347 - Salami casovnik
507
Slika 348 Salami rucni casovnici
Solarni uredaji na mestima gde nema kJasicne elektricne s1ruje:
Stika 349 -Sowni svetionik Stika 350 - Solarna kosacica
508
Stika 3S 1 - Solarna mW krava Slika 352 - Solarne celije sprovode struju kroz
nee tadi cuvanja stoke na paSnjacima
S6ka353
509
Na slici 353 prikazana je grupa aktivn0i>aslvnih solamih kuca. Na krovovima i
zidovima postavljeni su salami koiektori i paneli silicijumskih solamih eelija. Solarni
kol.klori .lute Za dobijanje lople hlgijenske vode I zagrevanje prostorija. Solami paneli
snabdevaju domaCinstva U ovim zgradama potrebnom energijom. Karis-
eenjem ofekata staklene baste I dobrim zaptivanjem zgrade moze so postle; de SunO.va
energija podmiri gotovo ceJokupne energetske poltebe z. dobijanje topic ltigijenske
vode i zagrevanje prostorija U oVim zgradama.
241 UKOpCAV ANJE SOLARNOG GENERATORA U CENTRALNU MREZU
Kao sto je poznato, u zimskom periodu nema dovoljno elektriOne energije dobl
jene iz Sunceve, dok je leti im. I ,uviSe. l.lednacavanje ovih razlik. VIii se ukopcav.-
njero salamog generatora elektriCSne st:nge u vanjsku ceniralnu mrezu elektri6ne struje
i kombinovanjem njihovog isporuCSivanja elektri6ne struje za potrebe potroSaca.
Stika 354
U zimskom periodu (sl. 354),kada .olarni generator dlJie oko 1/3 poltebne elek-
triene struje, dodatnib 2/3 dobija se iz elektrione mreze. Kao!to so vidi I u 10m naj-
nepovoljnijem penodu z. kotiiCcnje solarne energije, ustedi se 1/ 3 eloktnene energije
potrebne za domaCinstva, (ole, bolnioe, industriju i dr.
U letnjem penodu solami generator potpuno z.dovoljava energetske poltebe I
ostaje vilak elektricne energije, koji se VIoC" u elektricnu rnrefu. Razumljivo je d. se
prethodno mora obezbediti i salarna energija za akumulatore u ci1ju njenog koriscenja
u dane kad& nema sunca.
ODELJAK XXV
25. PRIMENA NUKLEARNE ENERGUE ZA GREJANJE
I KLIMATlZACIJU
Nezavisno od Sunceve energije ,nukleama energija se koristi za dobijanje vode-
ne pare i elektricne energije pomocu energetSkih nuklearnih reaktora.
Energetski reaktori ill reaktori za snagu su oni, kod kojih osloboaena toplota
procesom tlSije direktno ill indirektno sluZi za dobijaoje vodene pare na visokoj tempe
ratun sa veliklm pritiskom, koja se maze upetrebiti kao pogonska snaga velikih razmera.
Sem toga, teakten se mogu deliti i preroa vrsti upouebljenog nuklearnog gotiva
i vrsti moderatora.
Na slioi 355 prikazan je uopsteno presek tipa energetskog reaktora, koji sluZi za
dobljanje tehnicki korisne energije.
v,
P,
P,
Slika 355
511
Proces fisije urana, koji se u obliku Sipki U nalazi opkoljen grafitom 111, kao mode
ratorom reguliSe se izvlacenjem i uvlacenjem kadmijumovih Sipki Cd.
Da bi se spoljamost zastitila ad nuklearnog zracenja, reaktor je opkoljen debe-
lim zidom betona, stitom $. Toplota koja nastaje procesom fisjje urana u reaktoru,
odvodi se pomodu vode VI, ill neke druge tetnosti, koja proMe kroz cev AB postav
ljenu u unutraSrijosti reaktora. Strujanje vade kroz cev AB ,postite se pumpom Pl' Na
taj nacin teenost koja rashladqie reaktor, zagreva se pa se moze indirektno koristiti
za dObijanje vodene pare.
Kao sredstvo VI, koje odvodi toplotu iz teaktora sluii voda ili neki gas pa i tec-
ni metal, na primer, natrijum. Na prikazanoj semi voda se kad A dOYodi u cev AB ,a kad
B odvodi. Ova voda na visokoj temperaturi i pritisku. odvodi se u izmenjivac toplote
C i vow V
1
, koja se u njemu nalazi. Voda V
2
pretvar:-- se u paru,kao u parnam
kazanu i para F odvodi se u cev D da vrSi svoj rad, na primer, u parnu turbinu T. Pas-
Ie izvrsenog rada para dolazi u kondenzator K, U kome se kona"nzl.!ie u vodu V3 ,jer
se kondenzator rashladuje hlacinom vodom V
4
koja ga optate. lz ..ondenzatora voda
V3 prebacuje se PumpomP2 u izmenjivac C.
Nuklearni reaktor je ustvari izmenjivac toplote u kame se toplotna energija do
bijena cepanjem (fisijom) urana prenosi na vodu, namjum, ugljendioksid i dr.kao no-
silaca toplotne energije. hna if. razlicitih vrsta, a razlikuju se uglavnom prema vrstj gori-
va, apsorpcionom materijalu, nosiocima toplotne energije, moderatorima itd. Na slid
356 shematski su prikazaru nuklearni reaktori sa lakom vodorn i to pod a) reakter sa
a)
oj 1 - Betonski oklop; 2 - uranske Sipke -
gorivo; 3 - voda; 4 - kadmjjumski regula
tori; 5 - vodena para; 6 - parna turbina;
7 - kondenzatot; 8 - cirkulaciona pumpa;
9 -generator elektricne struje
b)
Slika 356
bJ 1 - Betonski oklop; 2 - UIanske Sipke -" gorrvo;
3 - voda; 4 - kadmjum.lki reguiatori; 5 - izmenji.
vat toplotc; 6 - vodena para; 7 - parna turbina;
8 - kondenzator; 9 - cirkuJacicna pUmpa; 10 - cir-
kulaciona pumpa; 11 - generator elektticne struje
vrelom vodorn i pod b) reaktar sa vedom pod pritiskom.
Snaga vodene pare prenosi se na generator naizmenicne elektricne stru-
je kqja prenesi do potroaca. Cena ave elektricne energije iZnosi aka 50000 dinaIa
po kilovatu. Nedostaci su ho je man iscrpljivi izvor energije, opasnast od havarije i
problem smestaja radioaktivnili. otpadaka.
512
251 NUKLEARNA FUZIJA
Oslobodena nukleama energija koja nastaje procesom nuk.leame fiaije, bilo na
ttolisani naOin u nuldeariiOm r_aktoru iii na nakonttolisani naein prj aksploziji atomake
bombe ,nije jedini izVOI nuklearne energtie ko;i Be moze iskoriltiti za fazne Ivrhe.
Utvraeno je da i pIi procesima stapanja dVl\lu jozgra lakih .lemenata U obli1nja
jezgra nelto t_tih elemenata, lakode naatlje oslobodenje velike kolieine nuklearne ener
gije.
Ova Oinjeniea je potvrdana procosom sp:;anja je.gra deuterijwna i Uicijum.
so odvija na nekonttolisani naOin u hidrogenoskoj bombi.
T:; proces .p:;anja iii kombinovanja dVl\lu j gra manjih .tomakih masa u novo
jezgro atomake mue lOve se nuklearna juzija.
Nuldearna fuzija odgovara obmutcm prooesu nuldearne fisio, pa otud izIazi da u
prirodi pored dezintegracijo mat.ri., tj. razbijanja i njeno sp:;anje, dakle integ-
,acija. Vee nom je poznato da osobodanje energije pIi procesu mv. naataje zbog toga,
Ito je energij. vozivanja po nukleonu manja kod t.!kih elem.nata koji .. ceP'\iu, nego
kodjezgara nastelih produlcata sa srednjim mas.nim broj.m.
Iste tako ene'gi). vezivanja po nuldeonu kod n:;laldih jezgara je manja nogo kod
jezgra sa srednjim masenim brojem.
Prema tome izlazi da je zbir masajezgara lakih elemenata, koji ,. fuzijom sp:;a.
ju, manji nego mas. nastalog jezgra, usled Oega .. pIi proee.u fuzije mora osloboditi
odgovar:;uca kollOina enorgije.
Meau mOgUCim fuzijama elemenata spcmenucemo k.o primer fuziju deulerona
,H' i tritona ,H' pti kojcj se dobij. jezgro helijwn. ,He' prema ovoj jednacini:
lz ove i poz...l1atih vrednosti atomskih masa neutrona i elemenata, i to
za neutron (on ')= 1 jlO8986, deuterijum (,H') = 2 P1474!, tricijum (,H') = 3,017003
i he1ijum GHe
4
) = 4P03877 dobija se da defekt mase .6. m koji nastaje pri ovoj fuziji
iznosi:
iii
Ll.m = (2,014741 + 3P170(3) - (4jlO3877 + 1,(08986) aim
Ll.m = 5,o3174S -5jl12863 = 0,018885 aim
S obzirom da je jedinica atomske mase ekvivalentna energiji 931 MeV izlazi da
o&lobooena energija,koja odgovara defektu mm Ll.m izno,i:
iii
Q = OP18885 931 'Y'eV
Q = 17,6 MeV
Ako oslobodenu energiju Q poaelimo brojem ,astavnih (5), dobie.mo
da p.nergij2 po jedinici atomske mase pri fuziji jezgra deuterijuma i tricijuma u jezgro
helijuma iznosi:
_Q- =
5 trim
17 pMeV
5 lim
513
MeV MeV
= 352 -ajm- = 3.52 -:-1-'p"7
6
;:;. 1"'O-::"';->7"k-g-
Kada so ima u vidu d. pli proee,u flJlije [f''' energetski prino. po Jedinici ,tomsk.
. . 200 MeV 0 oS MeV d . , ' d j ob--. ..,' ...
mase lZnoS! . = f.' ---, on a lZ..uu.l a e 06 uutlna energl,JR pn l.UZlJl
235 Il/m aim
vodonikovih jezgar. u jezgro helijuma detir! pUla vee. od energije 0.IoOO40n. po fl-
siji [f''' .
0Vl\l sluOaj nuldearne fuzije, kao i a,tall, koji su ostvarem izmedu drugih clemen.
ta, pokazuju da se pri tom ogromne koli6ine energije. pa prema tau
me da su i efikasniji nego prosesi iisjfe.
Zato je velika paZqj. ptirlonjena nuldearnim fuzijarna k.a izdalnim izvorime
nulclearne energije.
Za sada su poznata dva nacina za ostvarel'\1e nukleame fuzije ito, primenom ubr
D
zanfu cestica, 1j. cestica visoke energije, koje se dobiju wSta&;.i pomocu akceleratora
iii pomoeu vi,oke temperature.
Ptirazalo so da postoje mogoenosti za ostvarenje ttv. termonukieamih reakcQa,
prooe .. fuzije izazvanih vistirom temperaturorn koJe bi moglc po.iutiti kao izvoo
nulcleame energije.
Takav izvor neslueene koliOin. energije ,u termonuklearne reakcije, koje s. odi
grav:;u u zvezdama,konkretno Bintozom helijwn. iz vodonika.
Kada je 1973. godine naj.vljen poc.tak svetske energetske krtze, fJzik. so nail.
u prvim redovima u borbi za izlaz iz energetske krize i za otuvanje nvotne are dine .
Energija flsije dobila je jo! veei znaOaj i poolednjih pet gOdiM nukioarne elektrane m-
Ou mom ,veta. Uran 238 50 dopinguje plutonijumom i dobij. 50 oOOga6en urw 238,
ttv. ,,brider.uzgajiva, kod kojeg se !ancana reakcij. po,tiZe brZim neutronima i tako
.. smanjuje veliina reaktera. Uporedo .. izgradnjom ovih novih savrltnjlih nukloarnih
reaktora, proucavaju 5e na6ini zaStite postoje6ih od mogu6ih havarija.
U naucnim oennima mom 'veta, flZiOati vod. borbu ,",0 odrzavanja fuzije, kBko
bi .. Oovecanstvu obezbedil. energija za milijarde godina. Kana .. 15. aVgust.1978. go
dine poj.vIis informaeija da ,u ,truOqjaci Prinstonakog uhiverzlteta u SAD ".pell d. u
procesu nuklearne fuzije postignu temp.raturu ad 60 millon. stepeni Cel'3usovih, .vet
je odalmuo. Znalo so da aka je stvarno postignuta kontrolisan. fuzij" tada bi enve6an-
atvo r.lilo jedan od svojih n:;krupnijd', problema - problem energije. M.autim, od to-
ga dana je prollo 6 godina. Novih infomlaciJ' nije bilo nitl .u dati potrebni podac! po
kojima bi so moolo zakljuciti kako je po.tignut navedem re.ultat. Pow,to Je da O!) na
polju konttolisane fuzije u svetu raeli u tti prave .
Prvi je ttv. TOKAMAK, kojim ,0 teti da so doblje vruca plazma putem ."clara
jona velike energij_ u akoeleratoru. No ovrn prinCip" rade flZiati u Z.nevi, Sovjetskom
Savezu i Sjedinjenim Am.nckim Dr vam .
Drug; princip postiza.'1i' visoke temperature Jeste '\Jeno dobijanje iZ deut"'i!uma
pod visokim pritiskom i ?orrwcu laseta,
TreCi princi.p, na kame radi i naucnik B . Maglic u SA:) ,je tzy -procet.
Ovo Sll tri pravca U Kojima danat \.i :;mtu. tete fizicm i drugi da potitignu
514
kontrolisanu fuziju. To bi bila treea industrijska revoluc:ija, posle pronalaska parne rna
line u prvoj i TesJine naizmenicne struje u drugoj industrjjskoj revoluciji.
Take hi prirodno Sunce iz svemira i napravljeno procesom na zero-
lji,obezbedlli covecanstvu energiju za daleka pokoljenja.
252 SADASNJI IZVORI ENERGIJE I SANSE ZA NJUIOVO
U BUDUCNOSTI
Da se bolje sagleda znac kOri!cenja direktne i ciste Sunceve energije danas i u
buducnosti, treba da se razmotre postqjeci izvori energije u pogledu njihove perspek-
tive zakoriS6enje u buducnosti.
Najpre Ce se razmotriti iscrpljivi iii kapitalni izvori energije.
Naita. Racuna se da danas u svetu ima oko 100 mUijardi tona nafte. S obzirom
da se godi!nje trolii u svetu oko 3 rpilijarde tona nafte izlazi da je vek trajanja nafte
jO! oko 30 godina, ,acunl\iu6i da Ce se danaSnji trend potro"lle nafte i dalje zadrz.ti.
Danas je nafta zastupljena sa eko 50% u ukupnoj primarnoj energiji.
Svako izgaranje nafte je nepovratan preces i ona se mora bezuslovno stedeti, pos-
to je vek njenog trajanja kratek. Sem toga, naita je danas i u buducnosti potrebna i ne
zamenljiva u dobijanju hemijskih, fannaceutskih i drugih materija.
Zemni gas. Od pocetka svetske energetske krize zemni gas je meau
primarnim izvorima energije sa 18% ,ali se jos ne koristi.
Zalihe zemnog gasa ti. svetu nisu jos dovoljno ispitane I ali se racuna da su
sada"lle ,ezerve dovoljne za 50 do 60 godina prema sadainjoj upotrebi.
U\iani ikrijjci. Dobijanje nafte, mazuta i ulja za lotenje iz uljanih ikriljaca, cesto
se pominje u stampi, narocito od pocetka energetske krize. Medutim, treba imati u vi,
du, cia je potrebno uloZiti viSe energije da se dobije jedna tona nafte iz u1janih Skriljaca,
nego sto proizvedena tona moze dati korisne energije. 1sto ovo vaZi i Za uljani pesak,
koji se takoae pominje U ovim dartima energetske krize. Prema tome se moze zak:ljuci.
ti da se doba nafte pribliZava svome kraju.
Ugai. Pre 50 godina ugalj je bio zastupljen sa 80% medu izvorima primarne ener-
gije. dok danas njegova zastupljenost iznosi sarno 3010. Ovo jasno pokazuje da je u toku
poslednjih 50 godina sve vise tro!en. naft. na ,acun uglja, !to danas ima vrlo stetne
posledice. Povecanje polroSnje naite je razumljivo kada se uzme u obzir da je za pos
lednjih 50 godin. nastao nagli razvoj automibilizma, a>ijacije, reketa i dr. Meautim,
nafta je trosena i u nekim sluc1jjevima gde to nije bilo potrebno,jer su postqjale-mo-
gucnosti da se u te svrhe kOristi ugalj. Na primer, kao Ito je receno, nafta se troSila
i jO! tro!i za dobijanje tople higljeoeke vode u domacinstvima i zagrevanje stanova. To
se nije smelo dogoditi,jer se ugalj kOristio u te svrhe. Sada se postavlja i pitanje da hje
bila potrebno da se tako brzo i striktno "penzionisu" parne maSine. Sve viSe ima izgle-
da da one ocekuju svoju renesansu! Istma je, ovim postupkom je uzeto u obzir da ugalj
viSe zagatiuje Zivo1nU sredinu nego nafta, ali je ova zamena placena visokom cenom,
jer se nafti bllii kraj. Tako smo se naSli u dilemi i kako to narod kaZe "u cor sokaku":
da Ii da spasavamo Zivotnll sredinu od zagadivanja i jos vise skratimo vek nafti, ili, da
515
produZimo vek nafti. a nastavimo sa zagadivanjem Zivotne sredine!? Ma kako reSili ovu
dilemu, buduce generacije Ce nas prokljinjati. Jedini izlaz iZ ove neugodne situacije
je primena solarne energije ,jer se time resavaju oba problema.
Vek trajanja svetskih zaliba uglja nije tacniie odreden i racuna se na 70100 godina.
Jos pre 40 godina resen je problem dobijanja nafte iz uglja i !eko pretvaranjem uglja
u naftu, ugalj nafti vraca dug. Zaista nerazuman postupek ljudi kqji je doveo do toga
da se "vrtimo u krugu". Pretvaranje uglja u naftu je vrlo skupo, poste je telmologija
ovog pretvaranja komplikovana. Sem toga, ova proizvodnja zagaauje iivotnu sredinu
i stvara dopunsko zagrevanje Zemlje i njene atmosfere, Sto se htelo smanjiti i izbeci
upotrebom nafte. Tako dabijena nafta ne bi se smela koristiti za zagrevanje vee za do-
bijanje sintetickih materija. i tako se svetska energetska kriza produzava, a nafta i ugaJj
,JUku pod ruku ", krecu se kroz nju ka svom neizbeznom kriUu! Sarno salarna energija
moZe prodUZiti vek nafti i uglju i tako abezbediti dovoljno vremena da se primene i no
ve energije,na primer, termonuklearna.
Nukleama energija. Kada je krajem XIX veka otkrivena atomska energija, vee se
naziralo novo, atomsko doba. Pre gcxlina izvrseno je prvo vesraCka transmu-
tacija atoma i od 1ada pocinje doba nukleame energije. Prvi susret coveka sa ovorn
energijom bio je zastramjuci; sa dYe atomske bombe dva grada su sravnjena sa zemljom
i oko 200.000 mrtvih. Danas se nuklearna energija fisije koristi umirnodopske svrhe
u svim granama privrede. 8em toga brodovi, ledolomci i podmornice se krecu na nuk-
learni pogan. Iz nukleamih centrala vee se dobija elektricna struja i covecanstvo je odah-
nulo u nadi da je doblia snaini i dugorocni izvor energije. Meoutirn, to se ipak nije os-
tvadlo. Vek trajanja zaliha goriva za nuklearne elektricne centrale je ograniCen i nuk
1earni izvori energije su iscrpljivi. NalaziSta urana, su retka i vek njegovih zali-
ha iznosi oko 30 gOdina. Sem toga, postqje velike opasnosti od radioaktivnosti pri kvaru
nuklearnih centrais. Problem radioektivnih otpadaka jos nije resen. Sve je to razlog
sto za 60 godina otkrivanja nuklearne energije, odnosno 40 godina od pocetka njene
primene, ova energija nije osvojila svet. Nade polagane u nukleamu energiju nisu se
ostvarile i ona nije izlaz iz sadamje svetsk:e energetSke krize.
Geotennalne vode se naJaze na granici izmeou iscrpljivih i neiscrpljivih izvora ener-
gije. Izvori geotennalnih voda prirastajern temperature Zemljinih slqjeva u smeru
prema njenom centro. Na svakih 30 m dubine racunajuci od Zemljine povrsine, tempe-
ratura Zemlje se poveeava prosecno za 10e. GeetennaIne vode su ipak. iscrpljive, ali
posle desta dugog vremena. Koriste se u pojedinim zernljama i posle duzeg koriscenja
one prelaze granicu i postaju
Energija okean!ike toplote 5e zasniva na razlici temperature izmedu povrsinske
i dubinske temperature okeana. Temperaturska razlika mcze cIa dostigne vrednost i do
25C i tada se moZe koristiti za dobijanje energije, koja se podize na visu temperaturu
pomocu toplotne pumpe.
Nedostaci pri koriscenju ove energije su visoka cena, komplikovan transport ener-
gije i opasnost od zaguSenja ceVi morskim biljkama. Sem toga, menja se kruzru tok ug-
Ijendioksida i U okeanu maZe da doae do slicne kao na Zemlji zbog sagore-
vanja fosilnih goriva. Loka1ne promene klirne usled hlaaenja okeansk.e vode, mogu da
se prosue na veee oblasti.
516
Energija >em je poznata jO! od lU\Istarijih dana ijudske istorije. Vetrenjate su 50
koristile pre pronalallka pame maMe. lako su mnoge vetret\ia6e u svetu napuitene,
mooge .. i dans korisre za mlinove ; dobijanje elektricne struje. U ovoj energetskoj
ktizi vetrenjaOe su dotivele renesansu i usavrsene ponovo Be koriste kao
aki iz.orl, naroeito u sa dost. yetta.
Energija .ode je takoae poznat. laoz istoriju eo>ecanstva. Najpr. vodenice, a za
tim turbine odigule su i igrl1iu znacl1inu ulogu Za dobijanje energije. NedOitatak je Ito
.avise od kolicine vode. Izgradnja velikih brans za hidrocentrale menja okolinu i tako
dolazi do meteoroloiltih promena. Nairne, odnos up.dna suncane .>etiOiti i odbojne,
tzv. albedo menja .vnju vrednost.
E .... pUme i ooek. takod ... pomil\je i vee postoje poku!l1ii da .. konst .
Nedostaci ,u Ito su uredlj; akupi, a transport ene'll,e komplikovan. Postoji opasnOit
od zaguillvanja i korodiranja ceVi. Sem toga, ovakVi urea'ji megu da utitu no dosadalnje
tivotne prilike Zivotinja i biija u morima i okeanima.
Talasna onergija na morima ; okeanima je vrlo velika. Postoje ideje da s. ova nei.
crpna i velika eneIgija iskoristi. Na primer, dvs. plove6a objekta mogu da se pokrew
no morskim talasims tako, da so jodan nalazi na bregu, a drug; u doiji talas . Njihovo
naizmenlcno laetanje gore-dole, dovodi do pretvaranj' porencijalne energije u kineticku
i obr.too, Slo .. upotrebiti ukonsne svrhe.
253 SOLARNA ENERGIIA
J ,dint reaini izlaz iz sadainje enorgetske krize je SOlarna .norgij . Sunce je ogrom
na lopta uaijanih g .. ova pod velikim pritiakorn tako da mu je gustina 1410 kgm -, .Ov.
ogromna lopta precruka 1390000 Ian na daijinu cd 150 millona je dala ; cdr.,va Zivot
naZemiji.
ogromne energije Sunca sarno mali deo dospeva na Zemijine povrtine, pa je
ipak OVa energija 18000 puta vea od ukupne energije koju je covecanstvo stvorilo
na Zemlji od poeetka avog postojanja do danas! N, gornju povrillnu 'troosfere pad
.. ake sokunde oke 1500 W Sunetve energije pri normainom pedanju svetlosnih zrako
vanalm'.
Oko 50% ove ogrcmne koMin. energije dospeva n. Zemijinu povrlllnu i walost
ova cist. i dirakina Sunceva energija nije iakoriiCena.
Sunteva energija je jodini izlaz iz sadainje svetske energetske krize iz vile razloga:
- Suneva energija je neiscrpna i Cista,jer ne zagad11ie Zivotnu ",odinu;
- ptimenom direktne Sunev. energije nema dod.tneg zagrevanja Zemlje i njene
attnosfere ;
- Sunc!eva energijaje zajednicka za ceo svet, za sela i gradove;
- ova energija Je be.platna i ne podleze inflaciji;
- tehnologija upotrebe sOlarne energije z. dobijanJe tople vode i zagrevanje sta
nova je jednostavna;
- nije centralizovana i nema opasnosti od uzurpiranja;
- Suneva energija je energija mira. Ne moZe se ratovati za SUncevu energiju, sa
Suncevom energijom, niti protiv Sunceve energije.
517
lzlaz iz sadalnje svetske ekonomake krize ie sarno taZnja makaimalnoj primeni
ciste i ditektne Suneeve energije. Pomou ravnih kolektora i koncenttisanom Suno.
Yom energijom Sto pre zameniti ptimenu foslinih goriva u domainstvim . Foton.pon
skim eolijama i koncentrisanom Sun6evom energijorn proizvoditi eloktricnu .(ruju, ko
j. so zatim mote primeniti u razli6ite .vrho. USledom porn""u Sunceve enefllii', produ
Ziti vek tnajanj. zallba foslinih goriva i za to vreme uloZiti napere i ",edstva d ... za
dopunsku energiju ohotbedi termonukloarna. Take eo coveeanstvo ne sarno izaCi iz sa
damje svetske krize j vee ce obezbediti pouebnu energiju i istiju Zivotllu sredinu Za da
10k. pokoljenja.
LITERATURA
ZIllie, J S .. Grejanje j klimatizacga, 1978.
ASHRAE I Equipment, 1975.
ASHRAE Systems, 1976 -1980.
ASHRAE, Standard" 1962 -197 3.
Axel Urbanek, Fun/zig deutache Sonnenhau.rer, Munchen, 1979.
Bernd Stay. Wuruch -ensrgie Sonne, Heidelberg, 1978 ,
C Cobarg, Sonnenkr4t, Stuttgart, 1978.
Cheremisinoff ,P. N.,Regina, Th. C., Solar energy. Michigen,1978.
Comtes - tendu! du Congres de lUnesco: Le soleilan service de 1 'homme, 1973.
Culum. 'i. ~ Solarna energ{ja U IIJdaiTtioj energetakoj krizi i dilemi. Jugoslovenski simpozuum, Zbornik
radova,SEAK 79. Zrel'\ianin,1979.
Culum, Z . Bugarski, Z., Bugarski, D., Projekat prim ens Sunceve encQfge u !\'ovosadskoj opstini,
KGH,2/1978.
Culum ,2., Covek 16 VTaeQ Suncu. NISRO ,,Dnevnik" ,Novi Sad, 1982.
tUlum, t., Merne jedinice i media sr, Zavod za izdavanJc udzbcnika, Novi Sad, 1980.
tulum, Z., Stojanovic M., Hafner R., Salama pumpa, SIZNR SAPV, Novi Sad, 1980.
Bun6 -Culum, FizikaI.V. Naucnaknjiga,Beograd,1953-1981.
EJMA, Standars of the Exparuion Joint
E. Schonholzer, Eine Sommer - auf - Winter -, Sonnenenergie -Speit;herungs - anbge fiir Raum.
heizUnK, STZ no 41., 1967.
Daniels,F. Duffie, J . A. Solar Energy Re&earch. Madison ,1955.
Trombi,F .,Blanchetais, Principe de Ia climatilatiOn naturell, eRN.s, 1958.
G.regorka,D., Prirucnik Za izraeunavanje toplotnih 8ubitaka u zgradama, 1972.
Gerhart Bruckmann, Sonnenkraft statt Atom energie, Wien - Munchen - Zurich .- Innsbruck, 1978.
renUOTexHUl<a aa Xa)KlJJ>Iil ,n;em:., YMapOB, CCCP, 1977.
Gaillaut, G .. S'impact energetiquB de maison' solaire, ' ~ O O O ' ; Solar - Architektur und Bautechnick,
1974.
Heywood, H" Solar energy past, present and future applications. Engineering, London, 1953.
Grallert,H., Solorthennicshe lleizunguysteme, Mu.nchen, Wien, 1978.
Michel,J .. Vivent, M. Diamant, M., LeI mai.wll8 SOlairel, Strasbourg, 1974.
KGH: 1972-1982.
KGH: Zbornik radova sa seminara, 1975.
Kozi6, B., Bekavac. V., Prirucnik .t:a termodinamiku ujedinicama SI, 1976.
Lalovic,B" NOIUlno Sunce, NOm ,Beograd, 1982.
LambiC, M .. Vredi ria se itedi, NISRO .. Dnevnik ", Novi Sad ,1982.
Lazi6, S ~ Grejanje i klimatizacija I, 1971.
Masoncilan Int'i,Handbook for Control Valve Sizing
520
Griiff, P .,Rauh A .. Unablilingig mit Sonnen energie
t
Stamberg und Regensbwg, 1980.
Peter Meynell, Biogasan!agen, Udo Pfriemer Veliag, Munchen, 1980.
Reck.nagel _ Sprenget, Taschenbuch fur Iieizung und Klimarechnik, 1981/82,
Raymond Bruckert, Sonnen energie fur Hau! und Udo Pfriemer Verlag, Munchen,
1981.
Radonic, M., Gr-ejanje i vetrerVe, 1976.
Rau. H., Pfriemer Verlag, Miinchen,1976.
Sabadu, P. R., HalJa und SonrIBnkraf4 :2 ,Aflage, Ziirich,1977 .
Schoen,R
9
(et a1.), New Energy Technologies for Buildings, Ballinger ,1975.
Tributsch,H., Ruckkeht zur Sonne, Saiaxi Verlag, Berlin, 1979.
Vortrags - und Diskussionsveranstaltungs zum Thema: Ergebnisse von Erttwicklungsarbeiten 1iUT
Nuuune der Sonnenenergie im Baua der Technik, Essen,1976.
Veriga, S " Medunarodni autem jedinica [u:ltk ih veliCina 51, 1976.
Volker, P., Energre aU8 Sonne, W<weE'. Wind und FaIken - Verlag, 1981.
Voronjec, D .. Kozie, ),' Vlaian vazduh, Beograd,1980.
*
* *
Nap 0 men a: Ow kl\iigu. pIati p!irucnik Projektovanje i proizvodnja aoiarnih sistema od M.
Lambica
Tchnicku izradu ertcia izvrsio je Sava Bozic laborant fizike na PMF u Novom Sadu
DODATAK
D-1 Neke karakteristicne velicme gasova, pare i tecnosti
Gasovi i para
1. Vazduh
2. Vodena para
3. COil
4. CO
5. N2
o
100
200
100
500
100
500
100
500
100
500
-I ,
kg :-, I J kg:' K-' I
1,293
0,946
0,746
1004.88
1009,06
1025,81
0,578 187].58
0,275 F 1976.26
1 446 1 870,89 I
0,,98 [1017.44 I
0,915 i 1042,56 I
0,441 [1076,05
0,916 )1042,56
0,442 ['067,68

'I'eenosti
1. Freon 12 (CFllClll) I
u tecnom stanju pri pz 11394 I" 925,32
30 ['293 992,31
106 , v
13,3
23,1
34,6
21,3
99,1
12,8 I
47,5 J
22,9 1
1
1[1
22,7
76,8
I
0,203 I
0,161
2. u stanju zasiceue pare 1 17,65 , 594,55
30 41,11 j 678,29
1840-860 1,884,15
1860--89011842,28
3, Gorivno ulje EL . 15
4. Gorivno ulje L 15
0,680 I
0,329
I 2-10 1
I 8-17 I
5. Gorivuo ulje M
6. Voda
15
20
100
I 920 1
1800
,45
1
998,2 [' 4182,81
,958,2 ,4212,12
_____ --'-__ I I
! 100-150 I
I i
0.0242
0,0314
0,0385
0,0255
0,0672
.0,0221
0,0545
0,0290
0.0314
0,0556
0,096
0,085
0.009
U,011
0,139
0,133
0,127
0,597
0,679
523
0,067
0,118
0,182
0,085
0,447
0,063
0,278
0,110
0,118
0,426
0,270
0,241
3,080
1,480
0,314
0,298
0,278
0,515
0,607
524
vellfine neldh mstih tela
I
t
i r
I
,
I
A
Braj Naziv
C
I
!Wm-1K-
1
ksm-
3
I J kg_I K-'
,
I
1 Aluminijum 20 I 2700
I
900.20; 22.9
I
2 Olovo 20 I 11340 129.797 35
3 Sivi liv (C aka 3.5%) 20
,
7300 540,123 58
4 Celik (C 1 'Yo, meld) 20 7820 481.505 48
5 Bakar 20 376.83 372
6 Bronza 20 8700 376,83 64
7 Asfalt 20 2100 921.14 0.7
8 Beton 20 1800-2200 879.27 0.9-1.5
9 Gips 20 970 1088.62 0.51
10 Stoklo 20 2400-3000 837,4 0.81
11 Guma 20 1100 1674,8 0,16-0,23
12 Spuzvasta guma 20 400-500
1674.8 [
0.07.(),09
13 Drvo (suvo) 450-700 674.8-2930,9 0.12-0,17
14 Lepenka 0 280 2302,85 0.05
15 Neorganski izolatori 100 753.66-1130.49 0.5-0,11
16 Organ'Ski izolatori 0 1256,1-2302,85 0,034-0.07
17 Hartija 20 700 0.14
18 PdCar 20 2600-2700 711.79 2.3
19 Sarnot 20 2000-2700 837,4 1.57
Sarnot 500 2000-2700 1130,49 1,80
20 Sljaka (zgura) 20 2500-3000 831.4 0,18.(),56
21 Cement (portland) 20 3100-3200 753.66 -
22 Suva opeka 20
11400-1800 I 837.4 0.58-0,81
23 Granit. mermer 20 2600-2800 753,66 0.34
24 Azbest vlaknast 2400 - 0.15
2:5 Azhest u ploeama 20 1600 - 0.69
26 Kizelgur 20 200 - 0.06-0,47
I
525
D-3 Toplota iaparavanja vode
\
Pritisak
i I
Toploca
Pritisak.
Temperatura
I
Toplota
zaSlceOJa isparavanja zasieenja isparavanja
p
t, I
,
P
t,
I
,
I
b"
C
I
Whkg-'
b"
C Wh
[
29419,9 68.7 2337183,4
I
343233,8 138.2 2148349.7.
39226,6 75,4 2320016,7 392226 142,9 2134532,6
49033,2 80.9 2306618,3 490333 151,1 2108991,9
I
58839.9 85,5 2294476,0 588399 158,1 2087219,5
68646,5 89,5 2284085.0 686466 164,2 2067540,6
I 78453.2 %,0 2274378.4 784532 169.6 . 2049536,5
I
88259.8 96.2 2266004,4 882599 174.5 2033207,2
98066,5 99.1 2256793.0 980670 179,0 2017296,6
117679.8 104,3 2244232.0 1176798 187,1 1988825,0
137293,1 108,7 2232089,7 1372931 194.1 1963284,3
I
156904,4 112.7 2221622,2 1569064 200,4 1939418.4
176519.7 116.3 2211573,4 1765197 206.1 1916808,6
196133.0 119.6 2201943.3 1961330 211,4 1895454,9
245166.2 126,8 2181845,7 2451663 221.9 1846467,0
294199.5 132,9 2164260.3 2941995 323,8 1801247.4
, ,
D-4 Faktor prerai:unavanja rune temperature unutralnJeg vuduha
i pregrejane vode
I
Srednja temperatura pregrejane vode C
j Temperatura
i Temperatura
I
I
I
I
I
I
I pare l00"C
I prostorije C 60
I
70 80 90
I
100
I (373,15 K)
I
I
I
I
-
I
I I
I
I
0,51 0,70 0,91 1,14 1,37 0,93
I
24
i
22
0,54 0,74 0,% 1,18 1,42 0,97
20
I
0,58 0,78
I
1,00 1,23 1,47 1,00
18 0,62 0,83 1,04 1,28 1,52 1,03
15
0,68 0,89
I
1,11 1,35 1,59 1,08
12 I 0,74 0,96 1,18 1,42 1,67 1,14
10
I
0,78 1,00 1,23 1,47 1,72
I
1,17
5 i
0,89 1,11 1,35 1,59
I
1,85 I
1,25
I
I
I
526
D-5 Koeficijenti provodljivosti toplote A [Wm -lK-
1
J
Azbest: vlaknasti
hartija
Aluminijum
Asfalt
Bakat
Beton: sljuneani
armirani
Bitumen
Vazduh (0-100")
Voda (10-100")
Vuna
Sivi liv
Celik
Glina (nabijena)
Guma: tvrda
spu.zva8ta
Drvo: suvo
vlaino
Zemlja: suva
glinasta
Zid od opeke;
spoljru
unutrasnji
ad kamena
Kamen: krecnjak
granit
Kanan
Kizelgur
Koza
I
0,15
Ii
0,20
2,29
0,70
3,72
I
1,28
1,51
i 0,18
I 0,024-!l,031
I 0,58-{),69
i 0,04-0,05
I
50-64
37-55
I
0,58-!l,93
0,16-!l,23
O,Q7-{),09
0.12-{),18
I
0,21-{),23
0,52
1,51
I
0,87
0,70
1,51-2,44
1,28
3,14-4,07
0,14-!l,35
0,06-0,22
0,16
Kotlovski kamen
Kasilolit
Led
Linoleum
Malter: spolja
unutra
Mermer
Mesing
Olovo
Pesak: suv
rookar
Pleksiglas
Place heraklit
Pluta
Porcelan
Rabie ad gipsa
Rabie od betona
Sneg
Staklo
Staklena vuna
File
Rartija: krovna
zidna
Heraklit
<;;:ement (vezani)
Cad
Ulje (tehnicko)
Sljaka (rastresita)
D-6 Masena kolicina i specificna zapremina vode pod pritiskom zasi6enja
t

v t

C

C
100 958,3 1,0435 155 912,2
105 954,7 1,0474 160 907,4
110 951,0 1,0515 165 902,4
115 947,1 1,0558 170 897,3
120 943,1 1,0603 175 892,1
125 939,0 1,0650 180 886,9
130 934,8 1,0697 185 881,4
135 930,6 1,0746 190 876,0
140 926,1 1,0798 195 870,3
145 921,7 1,0850 200 864,7
150 916,9 1,0906
0,15-2,33
2,33
2,21
0,87
0,87
0,70
2,09-3,49
87-116
35
0,58
2,33
1,16
0,07-014
0,o5-!l,07
0,8-1,86
0,29
0,58
OJ2-1,28
0,81
0,05-!l,06
0,05-!l,12
OJ4
0,07
0,12
1,05
0,06
0,12-0,17
0.19-0,33
v
dm
3
kg-'
1,0963
1,1021
1,1082
1,1144
1,1210
1,1275
1,1345
1,1415
1,1490
1,1565
527
D-7 Pojedinacni (mesoi) omori u vazdusnim kanalima

I

2 3
'Z
o D ::0,5 0,75 1,0 ,5 2 CJ Ww o 050,75 1 2
1,0 1,51 2 3 4 .:;:),JTrO,'"F 05 0] Q
00" a 5 02 0,7
'!: d 0Jt 5W5tl15 a 110.1 0.1 -,,- 0-55\0) ';),5 r ,;),5103 t5;2 0,1
Koleno 6'f
4


6
0( 45j'60 90
'Y'w- 0lI22 0/Totijo.8Ii.o
o 10.7 1
7
,2
0 ; =0,3 o :;:/),1 0 J 0,7 1,0 1.4 o t ;7"IIW oBja9 17/ 17.2
Racva

7

(J
'6 \
R -=-0,5 7 7.5 2
'"
= 101 30 I "I
60 I 90
0
rg
J ::;:J II gg
a'
025 I 02
00 roo/ B 03 I 07 I 10
I I.' 025 0.15 a1

9

TO
'" ,,13'T 30 '5
50 90
.... -- -
T'O' 1
03
18
5 0.7
IF
JJ - 7 75
:0 a 0
r
_7.
a
T-komad
11 12
9
V-
00
=
""
73
b
14

15
o t -09 05
"'0 .0.25lf 05 0.75 10 oc-J5I1JOI"S 50T 9(f'
o 07,25 0.7
.. !fa 1 1005 005 00 -0.5 II 03 03 a{TQJ
proSi0Iill-nJ
e
76 17
18
--- F. r:; -.0lj3J-
I
1<
Iii,,"o Ilq21O' ,"0108 po
'" 0511751'0 75T72WO!'S'j9Z
;, .1,0 liD.? '0< ,02 'a! r,,,u5I102 10810"110 1;-70
--rrJill&J
e
19

20
Prigusenje
21
Ii
--f F,S
F,! )
IF/", = a 2 .' 0.6 ",,8 7
fip" _09 0,8 07k.6 5 04
r,=G.6jf'S"-J 1u.21aiT 0. =0,1
r = ,0.6 07 1; J, 8,7
528
529
Pad pritiska fPa] usled pojedinaenih (masenib) 'otpora 0-9 Sematski prika'l: elemenata iz tehnike grejanja
Bnina
za ,- 1 do 9
-
vazduha
I
oos-
I 1 2 3 4 5 6 7 8 9
glatka cev
2
-E3-
izolovana cev
0.2 - 0.1 0,1 0.1 0.1 0.19
1
0.19 0,19 0.19
0.3 0.1 0.1 0,19 0.19 0.29 0,29 0.39 0.39 0.49
0.4 0.1 0.19 0,29 0.39
0.
49
1
0.59 0.69 0.79 0,89
0.5 0.19 0,29 0,49 0.59 0.79
0.
89
1
1 1 1
0.6 0,19 0.39 0.69 0,89 I 1 1.9 1.9 1.9
0.7 0,29 0.59 0.89 1 1.9 1.9 1.9 2.9
0.8 0.39 0.70 1 1.9 1.9 1.9 2.9 2.9 3.9
0.9 0,49 1 1 1.9 2.9 2.9 2.9 3.9 3.9
3
-t--t-
cev sa prirubnicom
4
-s--a-
cev sa mufom
S
-:r
slobodna Cev sa podupiracem
6
--
pricvr!icena cev sa pooupiracem
1.0 0,59 1 1.9 1.9 2.9 3.9 3.9 4.9 5.9
1.2 0,89 1.9 2.9 3.9 3.9 4,9 6.9 6,7 7.9 I
1.4 1 1.9 3.9 4.9 5.9 6.9 7.9 9.7 10.8
7
ck
propusni Venti! sa prirubnicom
1.6 1.9 2.9 4.9 5.9 7.9 8.9 10.8 12.7
:
13.7
1.8 1.9 3.9 5.9 7.9 9.8 11,7 13.7 15.6 17.6
2.0 1.9 4.9 6.9 9.8 11.7 14.7 16,7 19.6 21,6
2,25 2.9 5.9 8,9 11.7 15.6 16,6
I
21,5 24.5 27,4
2.5 3.9 7.9 11.7 14.7 18.6 22.6 26.5 30,4 33.3
8

.propusni venti! sa mufom
9
1
ugaoni ventil
2,75 4.9 8,9 13.7 18,6 22.6 27,4 31,4 36.2 41.1
3.0 5.9 10.8 16.7
I
21.6 27,4 32,3 38.2 43.1 49,0
3.5 7.9 14.7 22,6 29,4 37.2 44,1 51 58.8 65.7
4.0 9.8 19.6 28,4 38,2 48,1 57.8 67,6 76.5 86.3
4.5 11,7 24,5 36.2
I
49.0 60.8 72,6 85.3 97.1 108.9
5.0 14,7 30,4 45.1 59.9 75,5 90,2 104,9 119.6 135.3
6.0 21,5 43.1 64.7 86.3 107,8 129.4 151.0 172,5 164,1
7.0 29,4 58.8 88.2
I
117.7 147,0 176.5 205.9 235.3 264.7
8.0 38.2 76.5 114.7 154,0 192.2 230.4 269.6 308.9 343.2
9.0 49,0 97.1 144,1 194.1 245.1 289,2 338,3 387.3 436,3
10,0 59.9 119.6 180,4 240,3 299.1 357,9 421.6 480.5 539.0
10

venti! za prebacivanje
11
-0--
na radijatoru
12
--l>Kl-
Siber-ventil
13
---t><!-
'lentil za reguUsanje
12.0 86.3 159,6 259.8 343,2 431,4 520,0 637,0 686.0 775.0
14.0 117,7 235.3 353.0 471,0 588.0 706.0
1 824.0
941.0 1059.0
,
16.0 154,0 308.9 460.9 618,0 765.0 922.0 1079.0 .11226,0
1
1383

0
,
18.0 194,1 387,3 578,6 I 775.0 971.0 1167,0 1363,0 1559,0 1746,0
20,0 240.3 480.6 725.7 961.0 1196.0 1442.0 ! 1676,0 1922.0 2157.0
22,S 304.0 608.0 912.0 1216.0 1520,0 1814.0
1
2118
.0
2422.0. i 2726.0
25.0 372.7 745.3 1117,9 1491.0 1873.0 2246.0 2618,0 2991.0 13383.0
,
14
--t:<J-
redukdoni 'lentil
IS

'lentil sigurnosti sa te&orn..
16
-Jr
'lentil sigumosti sa orrugom
17

ugaoni ventU sigurnosti
18
[::a::J
propusna slavina
19

trokraka slavina
530 531
D-9, nastavak 1 D-9, nastavak 2
20
..;t::::;J-
nepovratna klapna
)
-/Z}-
33
klapna za promaju
21 leptirasta Idapna
-1
22
A
kompenzator "lira"

34 ventil
23
C---f
klizn.i kompenzator
CJD
t
24 kotao
3S

regulator promaje
0
2S


36
e
manometar
c:::J
37
i!i

[[[l]]]
26 l1Idijator
p
I i ill III 1
38 regulator maksimalnog pritiska
27
C8:J
plOCasti radijator
I
n
b]
39 regulator minimalnog pritiska
28 konvektor

29
11111111111111111
lamelasti radijator
p
40 razmenjivac toplote
30
=
::J
grejna :unijasu cev
41
I
( )
rezmenjivac toplote sa vodom
0
31

cevni tegiMar
42
V
razmenjivac mdanjem pare
0 0
32
J
oduina cev 43
$-
razmenjivac meSanjem vade
532
533
D-9. nastavak 3:
D-l0
Sematski prikaz elemenata ldimatizacije
1]
f:h
(2J
44 .-
300/400 kanaI, prvi broj predstavlja vidllivu
I
45 rezervoar, otvoren
2 /' leptirasta klapna
46 rezervoar, zatvoren
[IJ
3
ialuzina
47 ( ) rezervoar pod pritiskom
4
[8l
D
otvar za Cicenje
-e-
48 pumpa u Semi
Q

01
5 izlazni i ulazni otvor
49 pumpa u projekru
50
-0-
odvajac vode

51

odvajac kondenzata
6
t
deflektor
-0-
0
52 potro!iac toplote
t
4
53

povrlinski kondenzator 7
-=0=-
komora za mcianje
54

--
bojler, jednostepeni
8
@-dJ=-
centrifugalni ventilator
eM
55 bojler, kaskadni
---
CD
8
+-- aksijalni ventilator
9
56
a-e
parmi turbina sa generatorom


Cf
10
vazduha: P - predgrejac, D - dogfejal:
57 dvostepena turbina
'---
534
D-IO. nastavak 2
11

hladnjak vazduha
12

v82duha (filter)
.1


13
-+-
v



14
@
e1ektromotor
15
(!)
termostat
16
@)
higrostat
17
ventil pokretan tnotorom
18

membranski venti!
19
t=b
motorslci. regulator klapne
20

membranski regulator klapne
D-11 Koeficijent prolaza toplote k (Wm-lK-ll
1. Suplja opeka, zid malterisan
8upljina 0-20%
koeficijent provodljivosti A = 0,79 do 0.49 Wm-IK-
l
".--_.--_._----
spoljni zid unutrasnji zid
i II
I
debljina em
I.
debljina em
25
j
38 I
,
51
I
II
10 15 20 25
I i
\_ ..
.,
!
1681
1,
25
1
1,
15
11
. .. _----
I
,
0,68] 2,33 1,96 1,43
0,591 l;SO! 1,13
1
0,91 2,26 1,86 1,32
0,551 1,441
1,07
0,
86
11
1,82 1,27
0,52, 1,38
1,
03
1
0,82 i 2,18 1,77 1,23
0,45i I,2S! 0,93
0,
73
11
2,10 1,67 1,13
0,
42
1
1 IS!
O,84i 0,66
11
2,02 1,58 1,05
, i
I
I
I
2. Suplja opeka
8upljina do 40%
= 0,50 do 0,40
10 15
--,-_._----
0,50! 2,16 1,75
0,401 2,02 1,58
535
30 40
1,12
1,03
0,98
0,94
0,80
0,78
40
1,00
536
3. Suplja opeka sa
vodoravnim supijinama
A = 0,45 do 0,30
!
0,45
1
1
OAOi
0351
0:30:

Ii
"
2,09
,I
2,02
Ii
1,93
I'
1,82
1-
I
4. Supija opeka sa
vertikalnim supijinama
)'=0,50 do 0,40 [Wm-
1
K-
1
1
I
I i
I .. _,
0,50: 1,35:
1,26j
1,15!
0,
45
1'
0,40,
--'---'-
,. .
1,80 1,50
1,72
I
1,41
1,63 1,32
I
1,50 1,20
... ___ 1 ... _
1,54
1,46

S. Suplja opeka za
pregradne zidove
A = O,SO do 0,20 [W K _1 1

).=0.40
OTI
IH3
. ____ L __
10001
--
"--I
, 1,20 ! 1,07 I
I 1,13 !
__ .... _._
1,37
0,501
0,45:
0040:
0,30
0,20:
'- .'--------'--
i
I
',: 2,02 I 1,88 1,73 I
1,82 I 1,67 1,50
L __ l,5_2 ___ : _1,_37_-'-----1,2_0_'-__ -'-__ --L __ _
537
..-..
D-12
Puna opelm od ktinkera iii gJine za oblaganje spoljnih zidova
: ).!cm 25
! 0,90
2,14
0,80 1,98
zid em
! i
2i25i30 40 7

"
!:
0,96 if 2,16
0,93 i! 2,14
0,,84 i' 2,05
1,191

0,81 II 2,02
38 51
1,62 1,32
1,5'!
1,21
unutrasnji zid em
10
1,88
1,84
1,75
1,72
1,58
1,55
1,45
1,41
1,56;
1,52'
t,:3':J
1
1,35i
,
1,351
1,31
1,20;
1, 15i
_________U __ _
1,01i
,
1,37
1,34
1,24
1,20
D-14 Zid od blokova od sljake ili clckt:rofilterskog pepda
0,58 1,56: 1,35 1,19 0,96
0,46 1,35: 1,15' 1,01' 0,81
25
1,20
1017
1,08
1,05
1,20
1,05
................. .......... -- ......... -----
D-15 Zid od betonskih penastih blokova ("vakuumski postupak")
spoljasnji zid unutrasnji zid
15 20 10 12,5 20
U ,Ii
1,10 ' 1,50 1,34 1,00
0:29
0,96 1,44 1,20 0,98
0,23 0,81 1,20 1,05 0,76
0,18 0,67 1,05 0,90 0,64
D-16 Zid od siporeksa sa obe strane malterisan
0,23 1,05 i 0,93
,
538
D-17
Zid od duri50I blokova ispun;enih plasticnim betonom
spoljni zid em unutrasnji zid em
Wm-lK-
1
15
20 J,
25
i
30 10 15
0,13 0,87 I 0,73
: 0,43
;
0)37 0,86 i n,64
D-18 Koeficijent k [W m-
z
K -1 J
Zid od naJivenog betona bez vibratora
), spoljni zid em unutrasnji zid em
Wm-1K-
1
";-'-'-, ---I
15 18 22 7,5 10 15 18 22
, ,
---- -------:1-' ____ , __ L __ , ____ ____ ._ -t-----i
1.86 i 3,52: 3,30: 3,06il 3,06 2,93 2,68 I 2,54 2,40
1,74 '4,45' 3,23
1
2,97,": 3,03 2,88 2,63 2,50 2,34
1,39 3,18, 2,941, 2,68
i
,', 2A7 2,33 2,16
1,16 2,94! 2,70! 2,44\1 2,3-3 2,18 2,00
0,93 2,65! 2,4Ii 2,15;i 2,14 1,98 1,80
-" ---------..----,-.-- ---,,---

You might also like