You are on page 1of 126

KEMIJA

SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU

izradila: Kristina Kuanda, PMFKemijski odsjek, Preddiplomski studij kemije, 1. godina 2010/11.

Autor: Kristina Kuanda, PMFKemijski odsjek, Preddiplomski studij kemije, 1. godina 2010/11. streberica.gimnazijalka@yahoo.com

prema: Ispitni katalog za dravnu maturu u k. god. 2010/2011., Kemija, NCVVO www.ncvvo.hr

Objavljeno na: www.drzavnamatura.com

Kontakt : info@drzavnamatura.com

Skripta se moe koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz potivanje svih autorskih i vlasnikih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadraj u komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu odgovornost i autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu tetu koja na bilo koji nain moe nastati koritenjem.

Zagreb, 2011.

Sadraj
Uvod ...........................................................................................................................................1 Napomena uz 1. izdanje ..............................................................................................................1

1 i. ii.

ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA I PERIODINOST SVOJSTAVA ELEMENATA......................2 elektronska konfiguracija ............................................................................................2 atomski polumjer, energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost............4 ostala fizikalna i kemijska svojstva...............................................................................5

iii.

Zadaci .........................................................................................................................................6 Rjeenja ......................................................................................................................................7

iv.

izoelektronske estice .................................................................................................7

Zadaci .........................................................................................................................................7 Rjeenja ......................................................................................................................................7 *Zadaci .......................................................................................................................................8 *Rjeenja ....................................................................................................................................8

VRSTE KEMIJSKIH REAKCIJA .............................................................................................9


Zadaci .......................................................................................................................................11 Rjeenja ....................................................................................................................................13

REDOKSI ........................................................................................................................14
Zadaci .......................................................................................................................................19 Rjeenja ....................................................................................................................................19

ELEKTROKEMIJA ............................................................................................................21
Zadaci .......................................................................................................................................23 Rjeenja ....................................................................................................................................25

5 i. ii.

BRZINA REAKCIJE I RAVNOTEA .....................................................................................26 brzina kemijske reakcije ............................................................................................26 kemijska ravnotea ...................................................................................................29
Primjeri zadataka s grafovima ...................................................................................................30 Zadaci .......................................................................................................................................35 Rjeenja ....................................................................................................................................37

KISELINE, BAZE I SOLI.....................................................................................................38


Zadaci .......................................................................................................................................40 Rjeenja ....................................................................................................................................41

VRSTE I JAKOST KEMIJSKIH VEZA ...................................................................................42


Zadaci .......................................................................................................................................44 Rjeenja ....................................................................................................................................46

VSEPR teorija.................................................................................................................47
Kako nacrtati prostornu strukturu? ...........................................................................................50 Zadaci .......................................................................................................................................51 Rjeenja ....................................................................................................................................52

KRISTALNE STRUKTURE..................................................................................................53
Zadaci .......................................................................................................................................58 Rjeenja ....................................................................................................................................59

10 RAUNANJE U KEMIJI: MJERNE JEDINICE, VELIINE I FORMULE ....................................60 i. ii. iii. pretvaranje mjernih jedinica .....................................................................................60 veliine koje je potrebno poznavati...........................................................................61 bitne formule............................................................................................................63

Primjer pametnog baratanja formulama ...................................................................................67 Primjeri za Hessov zakon ...........................................................................................................68 Primjer odreivanja empirijske formule ....................................................................................70 Razrjeivanje otopina ...............................................................................................................70 Mijeanje kiseline i luine..........................................................................................................71 *Mjerodavni reaktant, suviak ..................................................................................................72 Zadaci .......................................................................................................................................73 Rjeenja ....................................................................................................................................83

11 VRSTE KEMIJSKIH FORMULA I IZOMERI..........................................................................85


Zadaci .......................................................................................................................................90 Rjeenja ....................................................................................................................................91

12 ORGANSKA KEMIJA I BIOKEMIJA....................................................................................92 i. ii. Najvanije vrste organskih spojeva............................................................................92 Vanije organske reakcije..........................................................................................95

iii.

Osnove osnova biokemije .......................................................................................101

DODATAK 1: RAZNE BOJE I PROMJENE BOJA ......................................................................104 DODATAK 2: KEMIJSKE FORMULE I NAZIVI..........................................................................107 DODATAK 3: KEMIJSKE FORMULE I SVOJSTVA TVARI IZ SVAKODNEVNE UPOTREBE ............109 DODATAK 4: TOPLJIVOST ....................................................................................................111 i. ii. pravo otapanje........................................................................................................111 "otapanje" koje zapravo znai kemijsku reakciju .....................................................112

DODATAK 5: SVOJSTVA, PODJELA I ODVAJANJE TVARI........................................................114 i. disperzni sustavi......................................................................................................116

DODATNI ZADACI PONUENIH ODGOVORA .......................................................................119


Zahvale ...................................................................................................................................121

drzavna-matura.com

Uvod Namjena je ove skripte obuhvatiti najbitnije toke gradiva na koje treba obratiti pozornost pri pripremi za dravnu maturu iz kemije, nudei tehnike za lake pamenje i razumijevanje te upozoravajui na este greke. Pretpostavljeno je da je korisnik imao nastavu kemije u osnovnoj i sve 4 godine srednje kole te stoga barata osnovnim pojmovima. Ova skripta NIJE namijenjena da poslui kao jedini izvor za uenje za maturu, osobito ne maturantima koji nisu imali prikladnu nastavu kemije u srednjoj koli, nego kao nadopuna srednjokolskim udbenicima i drugim sredstvima. Sve stavke koje obuhvaa sadrane su u Ispitnom katalogu, ali NE obuhvaa sve stavke iz Ispitnog kataloga jer ih je zbog njegove opsenosti i jo uvijek prisutnih nejasnoa nemogue u ovim okvirima obuhvatiti, premda obuhvaa ili dotie veinu. U veini skripte (osim dodatka Razne boje i promjene boja u kojem ilustrira sadraj) boja teksta upuuje na teinu gradiva: zelenom je oznaeno osnovno gradivo koje bi svi trebali bar donekle poznavati za pozitivnu ocjenu, naranastom ono neto naprednije (za vie ocjene), a tamnocrvenom najnaprednije gradivo (za one koji ele znati vie nije vjerojatno, premda nije ni posve iskljueno, da e se takvo gradivo pojaviti na maturi).

Napomena uz 1. izdanje U odnosu na predizdanje, skripta je nadopunjena poglavljima Brzna reakcije i ravnotea, Vrste kemijskih formula i izomeri, Organska kemija i biokemija te dodacima 4: Topljivost i 5: Svojstva, podjela i odvajanje tvari, a poglavlje Elektrokemija premjeteno je odmah iza poglavlja Redoksi. Takoer su dodani originalni zadaci ponuenih odgovora, dodatni primjeri u poglavlju Raunanje u kemiji i slike u poglavlju Kristalne strukture te ispravljene neke greke i napravljene jo neke manje preinake. Ova se verzija moe smatrati prvom dovrenom, no jo neki detalji nedostaju i nadam se da u ju imati prilike jo doraivati. Uz ovo izdanje skripte posebno su objavljeni i Obrazloena rjeenja zadataka s nacionalnih ispita i dravnih matura 20072010. te Dodatak za prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

autorica

drzavna-matura.com

1 ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA I PERIODINOST SVOJSTAVA ELEMENATA


periodni sustav koji se dobije s ispitom:

ima: simbole elemenata, redne brojeve, relativne atomske mase nema: nazive elemenata, nazive blokova, perioda i skupina, pomone oznake za oditavanje elektronske konfuguracije, podjelu na metale i nemetale, oksidacijske brojeve...

i.

elektronska konfiguracija

treba znati samo za elemente prve 4 periode: 1s 2s 3s 4s 3d 4p 2p 3p

drzavna-matura.com

npr. H = 1s1 He = 1s2 Li = 1s2 2s1 = [He] 2s1 B = 1s2 2s2 2p1 = [He] 2s2 2p1 Ne = 1s2 2s2 2p6 = [He] 2s2 2p6 Sc = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d1 = [Ar] 4s2 3d1 Zn = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 = [Ar] 4s2 3d10 Kr = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 = [Ar] 4s2 3d10 4p6

iznimke: Cr = [Ar] 4s1 3d5 Cu = [Ar] 4s1 3d10

(neki smatraju da je pravilnije prvo pisati 3d a onda 4s elektrone, oba redoslijeda bi trebala biti prihvatljiva)

i za njihove ione: kationi od elektronske konfiguracije atoma oduzima se odgovarajui broj zadnje dodanih elektrona npr. Li+ = 1s2 ( = [He] ) Ca2+ = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 ( = [Ar] ) Al3+ = 1s2 2s2 2p6 ( = [Ne] ) anioni elektronskoj konfiguraciji atoma dodaje se odgovarajui broj sljedeih elektrona npr. H = 1s2 ( = [He] ) O2 = 1s2 2s2 2p6 ( = [Ne] )

drzavna-matura.com

P3 = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 ( = [Ar] ) openito, elementi najlake (najee) tvore ione ija je elektronska konfiguracija jednaka elektronskoj konfiguraciji po rednom broju najblieg plemenitog plina

kationi prijelaznih elemenata: prvo odlaze 4s, a tek onda 3d elektroni Fe = [Ar] 4s2 3d6 Fe2+ = [Ar] 3d6 Fe3+ = [Ar] 3d5 Cu = [Ar] 4s1 3d10 Cu+ = [Ar] 3d10 Cu2+ = [Ar] 3d9

ii.

atomski polumjer, energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost


energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost

atomski polumjer

(razmatramo prvenstveno s i p elemente bez plemenitih plinova, d (prijelazne metale) i f (lantanoide i aktinoide) elemente ignoriramo)

energija ionizacije: energija potrebna za izbijanje elektrona iz atoma (u plinovitom stanju; to je prva energija ionizacije, a druga, trea itd. = energija potrebna za izbijanje sljedeeg elektrona iz kationa) X(g) X+(g) + e, E = Ei to je manja, atom lake tvori katione elektronski afinitet: energija potrebna za izbijanje elektrona iz jednovalentnog aniona (u plinovitom stanju; = energija koja se oslobodi kad atom primi elektron)

drzavna-matura.com

X(g) X(g) + e, E = Eea to je vei, atom lake tvori anione elektronegativnost: veliina ovisna o energiji ionizacije i elektronskom afinitetu koja pokazuje relativnu (u odnosu na ostale elemente) tenju da atom tvori anione ili katione (to je vea, lake tvori anione, to je manja, lake tvori katione) odnosno ima negativan ili pozitivan oksidacijski broj u spojevima (vidi Redoksi); to je vea razlika elektronegativnosti izmeu elemenata u vezi, veza je polarnija odnosno vie ionskog karaktera; plemenitim plinovima ne odreuje se elektronegativnost jer ne tvore spojeve ili ih ne tvore dovoljno dakle elektronegativnost pokazuje koliko atom "voli" elektrone tj. koliko ih jako privlai k sebi
*atomski polumjer, energija ionizacije i elektronski afinitet ne mijenjaju se kroz periodni sustav posve pravilno najvanije iznimke: elementi borove i kisikove skupine imaju manju prvu energiju ionizacije od prethodeih elemenata berilijeve odnosno duikove skupine jer se njihovom ionizacijom izbija jedini p elektron vanjske ljuske odnosno ostaju 3 nesparena p elektrona (polupopunjene p orbitale); elementi berilijeve i duikove skupine imaju osobito nizak elektronski afinitet jer imaju popunjene valentne s orbitale odnosno polupopunjene valentne p orbitale, pelementi 2. periode imaju manji elektronski afinitet od elemenata ravno ispod sebe jer su njihovi atomi vrlo mali pa "redovni" elektroni jae odbijaju dodatni elektron, dakle najvei elektronski afinitet u periodnom sustavu ima klor a ne fluor

iii.

ostala fizikalna i kemijska svojstva


tvorenje aniona, nemetalna svojstva i reaktivnost nemetala, kiselost oksida, kovalentni karakter oksida, hidrida i halogenida

tvorenje kationa, metalna svojstva i reaktivnost metala, bazinost oksida, ionski karakter oksida, hidrida i halogenida
(f elemente ignoriramo)

gustoa, talita, vrelita

drzavna-matura.com

Zadaci 1. Koji od navedenih elemenata ima elektronsku konfiguraciju vanjske ljuske s2p4? A. Ca B. Cr C. Ge D. Se 2. Koji od navedenih elemenata je najelektronegativniji? A. Br B. N C. O D. S 3. Koje svojstvo se u periodnom sustavu smanjuje slijeva nadesno i poveava odozgo prema dolje? A. polumjer atoma B. elektronegativnost C. energija ionizacije D. talite 4. Koji od navedenih atoma ima najmanju prvu energiju ionizacije? A. Na B. K C. Mg D. Ca 5. Kojim su redom atomi P, S, As ispravno poredani prema rastuem polumjeru? A. P, S, As B. As, S, P C. S, P, As D. P, As, S 6. Oksid kojeg od navedenih elemenata je najvie ionski? A. Al B. B C. C D. Si 7. Koji od navedenih atoma ima najvei atomski polumjer? A. Li B. K C. As D. Br 8. Koji je toni redoslijed kad se atomi Li, Be, B, Na poredaju po porastu atomskog polumjera? A. Li, Be, B, Na B. Li, Na, B, Be C. Na, Li, Be, B D. B, Be, Li, Na

drzavna-matura.com

Rjeenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. D C A B C A B D

iv.

izoelektronske estice

estice koje imaju isti broj elektrona (NE u jezgri nego u elektronskom omotau) atomi neutralni (broj elektrona = broj protona) kationi pozitivno nabijeni ioni (broj elektrona < broj protona) Xn+ anioni negativno nabijeni ioni (broj elektrona > broj protona) Xn najee je atom plemenitog plina (najstabilnija elektronska konfiguracija, popunjena vanjska (valentna) ljuska) izoelektronski s nekoliko aniona i kationa (nastalih iz atoma koji se nalaze do tri mjesta ispred odnosno iza njega u periodnom sustavu uvijek gledati u periodni sustav elemenata kad se rjeavaju zadaci s izoelektronskim esticama!) kationi su uvijek manji od izoelektronskih atoma (protoni iz jezgre jae privlae manji broj elektrona), to je vei nabojni broj kationa, to mu je polumjer manji anioni su uvijek vei od izoelektronskih atoma (protoni iz jezgre slabije privlae vei broj elektrona), to je vei nabojni broj aniona, to mu je polumjer vei

Zadaci 1. Prekrii esticu koja nije izoelektronska s ostalima, a izoelektronske estice poredaj po veliini od najmanje prema najveoj: Ar, Ca2+, Cl, K+, P3, S2, Sc3+, Zn2+. 2. Koje su od navedenih estica izoelektronske: a) O F; b) Fe2+ K; c) S Br; d) Mg+ Na ? Stavi znak nejednakosti u kvadrati izmeu njih (i samo izmeu njih) da oznai odnos veliina njihovih polumjera.

Rjeenja 1. Zn2+; Sc3+, Ca2+, K+, Ar, Cl, S2, P3

drzavna-matura.com

8 Na

2. a) O

F; d) Mg+

izoelektronske mogu biti i estice koje se sastoje od vie atoma (molekule i vieatomni ioni) gleda se zbroj elektrona atoma od kojih se estica sastoji minus nabojni broj (uzimajui u obzir predznak nabojnog broja!); njihove odnose veliina tee je predvidjeti, ali uglavnom vrijedi isto pravilo

*Zadaci 1. Koja od navedenih estica je izoelektronska s NO2+? a) N2O; b) NO2; c) NH2; d) SO2 2. Povei molekule s izoelektronskim ionima. a) CH4 b) C2H6 c) CO2 d) N2O4 e) N2 *Rjeenja 1. a 2. b, d, a, e, c __ N2H62+ __ C2O42 __ NH4+ __ C22 __ NO2+

drzavna-matura.com

2 VRSTE KEMIJSKIH REAKCIJA


1. po promjeni energije (u termodinamici) egzotermne u njima se oslobaa energija, produkti imaju niu energiju od reaktanata, reakcijska entalpija je negativna npr. gorenje metana (zemnog plina): CH4(g) + 2O2(g) CO2(g) + 2H2O(g), Hr = 890 kJ/mol endotermne u njima se "troi" (vee) energija, produkti imaju viu energiju od reaktanata, reakcijska entalpija je pozitivna npr. arenje modre galice: CuSO45H2O(s) CuSO4(s) + 5H2O, Hr = 80 kJ/mol *veina rekacija za koje je potrebna poviena temperatura su endotermne, ali ne sve, mnoge samo imaju veliku energiju aktivacije (energija potrebna da reakcija zapone promjena energije u reakciji)! 2. po stupnju ravnotee nepovratne "idu do kraja", u stanju ravnotee u reakcijskoj smjesi je prisutna zanemariva koliina reaktanata, ravnotea je pomaknuta daleko prema produktima (konstanta ravnotee vea od 100), piu se s "normalnom" strelicom npr. gorenje magnezija: Mg(s) + O2(g) MgO(s) povratne u stanju ravnotee u reakcijskoj smjesi je prisutna znatna koliina i produkata i reaktanata (konstanta ravnotee izmeu 0,01 i 100*), promjenom uvjeta (temperatura, tlak) moe se znatno utjecati na omjer prisutnih produkata i reaktanata, piu se s povratnom strelicom ili N2O4(g)

npr. dimerizacija duikova(IV) oksida: 2NO2(g)

*=konstanta ravnotee manja od 0,01 znaila bi da je nepovratna reakcija u suprotnom smjeru nego to je napisana tj. da se reakcija u smjeru kako je napisana ne odvija 3. po sloenosti reaktanata i produkata sinteza od jednostavnijih tvari nastaju sloenije npr. sinteza nitrobenzena

drzavna-matura.com

10

sinteza amonijeva klorida NH3(g) + HCl(g) NH4Cl(s) analiza sloenije tvari se rastavljaju na jednostavnije piroliza povienom temperaturom bez prisutnosti kisika npr. termiki raspad kalcijeva karbonata: CaCO3(s) CaO(s) + CO2(g)

( je oznaka za arenje, umjesto toga se moe pisati i +T za povienje temperature) hidroliza uz pomo vode npr. hidroliza estera:

hidroliza soli slabih kiselina ili baza anion slabe kiseline ili kation slabe baze reagira s vodom tako da nastane ta kiselina ili baza te hidroksilni anion ili oksonijev kation (vidi u poglavlju Kiseline, baze i soli) CH3COO + H2O CH3COOH + OH (npr. iz CH3COONa) Fe3+ + 2H2O Fe(OH)2+ + H3O+ (npr. iz FeCl3) fotoliza djelovanjem svjetlosti npr. fotoliza srebrova klorida AgCl(s) Cl2(g) + Ag(s)

(h = energija kvanta svjetlosnog zraenja ( = frekvencija, h = Planckova konstanta 6,621034 Js)) elektroliza djelovanjem elektrine struje npr. elektroliza vode: 2H2O(l) 2H2(g) + O2(g) elektroliza taline natrijeva klorida:

drzavna-matura.com

11

NaCl(l) Na(l) + Cl2(g) 4. po smjeru putovanja elektrona (redoksreakcije) oksidacija otputanje elektrona poveanje oksidacijskog broja

redukcija primanje elektrona smanjenje oksidacijskog broja

*u svakoj redoks reakciji odvijaju se jednako i oksidacija i redukcija!, za svaku posebno mogue je napisati samo jednadbu polurekacije koja sadri elektrone *naravno, nisu sve postojee reakcije redoksreakcije, ne dolazi u svim kemijskim reakcijama do promjene oksidacijskog broja vidi poglavlje Redoksi 5. po promjeni zasienosti (organske reakcije) eliminacija smanjenje zasienosti (poveanje nezasienosti) oduzimanjem atoma nastaje dvostruka ili trostruka veza

adicija poveanje zasienosti dodavanjem atoma na trostruku ili dvostruku vezu nastaje dvostruka ili jednostruka

supstitucija jedan atom se zamjenjuje drugim, pri emu se ne mijenja zasienost

6. kiselobazne reakcije = neutralizacija vidi poglavlje Kiseline, baze i soli Zadaci 1. U kojoj od navedenih reakcija dolazi do promjena oksidacijskog broja? A. H2SO4 + 2NH3 (NH4)2SO4 B. H2SO4 + Na2CO3 Na2SO4 + H2O + CO2

drzavna-matura.com

12

C. 2K2CrO4 + H2SO4 K2Cr2O7 + K2SO4 + H2O D. 2H2SO4 + Cu CuSO4 + 2H2O + SO2 2. U kojoj od navedenih reakcija se krom reducira? A. CrO3 CrOF3 B. Cr3+ Cr(OH)4 C. 2CrO42 Cr2O72 D. Cr3+ CrO42 3. Koja od navedenih promjena je oksidacija? A. VO3 VO2+ B. CrO2 CrO42 C. SO3 SO42 D. NO3 NO2 4. Reakcija u kojoj karboksilna kiselina reagira s alkoholom i nastaje organski spoj i voda zove se: A. esterifikacija B. hidroliza C. neutralizacija D. saponifikacija 5. Koji od navedenih procesa su egzotermni? I. gorenje etana II. oduzimanje kristalne vode barijevom kloridu dihidratu A. samo I. B. samo II. C. i I. i II. D. ni I. ni II. 6. Izravna sinteza klorbenzena iz benzena (uz FeCl3 kao katalizator) je: A. adicija B. eliminacija C. supstitucija D. redukcija

drzavna-matura.com

13

Rjeenja 1. D 2. A 3. B 4. A 5. A 6. C

drzavna-matura.com

14

3 REDOKSI
= redukcijskooksidacijske reakcije reakcije u kojima se mijenja oksidacijski broj (=reakcije u kojima dolazi do izmjene elektrona meu atomima) nisu sve kemijske reakcije redoksi! one koje nisu (u kojima se nijednoj tvari ne mijenja oksidacijski broj, npr. kiselobazne reakcije), izjednaavamo "obinim" "brojanjem atoma" oksidacijski broj (obino se oznaava rimskom brojkom, ali ne bi smjelo biti greka oznaiti "obinom") moe se zamisliti kao nabojni broj koji bi taj atom imao kad bi sve njegove veze bile ionske elementarne tvari: 0 kisik u spojevima: veinom II (osim u: peroksidima I, superoksidima 1/2, F2O II) vodik u spojevima: veinom I, osim u hidridima metala (I. i II. skupine) I zbroj svih oksidacijskih brojeva u molekuli = 0 zbroj svih oksidacijskih brojeva u ionu = nabojni broj tog iona npr. alkalijski metali I, zemnoalkalijski II, aluminij III (i u kovalentnim spojevima), halogenidi I, ali isto naravno vrijedi i za vieatomne ione *najopenitije pravilo: svakom elementu se za svaku vezu s elektronegativnijim elementom dodaje 1 u oksidacijski broj, a za svaku vezu s manje elektronegativnim oduzima 1 (za vezu s istim elementom se ne dodaje ni ne oduzima), npr. ugljik u HCOOH (mravlja kiselina) ima oksidacijski broj 2 jer je vezan s dvije veze s jednim kisikom i jo jednom vezom s drugim kisikom, dakle s ukupno 3 veze s kisikom koji je elektronegativniji, a jednom vezom s vodikom koji je manje elektronegativan moe se pamtiti da elektronegativniji element (vidi definiciju elektronegativnosti) dobiva elektrone koji su negativni pa postaje negativniji dakle dobiva minus u oksidacijski broj ( fluor kao najelektronegativniji element u svim spojevima ima oksidacijski broj I) Oksidacija Otputanje elektrona (Na Na+ + e), Redukcija pRimanje elektrona (Na+ + e Na) oksidacija je poveanje oksidacijskog broja (a redukcija smanjenje) pri redoksreakciji uvijek se dogaa i oksidacija i redukcija (ukupni porast oksidacijskog broja neega jednak je ukupnom smanjenju oksidacijskog broja neeg drugog), jednadbe samo oksidacije ili samo redukcije sadre elektrone i nazivaju se jednadbe polureakcija

drzavna-matura.com

15

oksidans (oksidacijsko sredstvo) da bi oksidirao neto drugo, reducira se reducens (redukcijsko sredstvo) da bi reducirao neto drugo, oksidira se

Kako izjednaiti redoks? Prvo odrediti kojim se sve elementima mijenja oksidacijski broj (ako se smanjuje redukcija, ako poveava oksidacija) i za koliko (ako nije odmah vidljivo koji su to, odrediti oksidacijske brojeve svih atoma s obje strane jednadbe). Prema tome napisati jednadbe polureakcija (oksidacije i redukcije). U jednadbama polureakcija: 1. nain gledanja: prvo izjednaiti broj istih atoma s jedne i s druge strane strelice, zatim izjednaiti naboje elektronima: zbroj svih naboja s jedne strane (polu)reakcije je uvijek jednak zbroju svih naboja s druge strane (polu)reakcije u svakoj polureakciji sudjeluje onoliko elektrona koliko je potrebno da se to postigne 2. nain gledanja: prvo dodati elektrone, a onda izjednaiti brojeve istih atoma: broj elektrona u polureakciji jednak je promjeni oksidacijskog broja (promjena oksidacijskog broja jednog atoma koliko ima takvih atoma) (ponekad je zgodniji jedan nain, ponekad drugi, ali sve se moe rijeiti pomou bilo kojeg pa je dovoljno shvatiti i uvjebati jedan) Zatim pomnoiti jednadbe polureakcija tako da se u oksidaciji otpusti onoliko elektrona koliko se u redukciji primi te ih zbrojiti (pri emu se elektroni "pokrate"). Te po potrebi spojiti ione u odgovarajue tvari, eventualno dodajui ione koji su prisutni u poetnoj jednadbi a ne sudjeluju u polureakcijama. Na kraju uvijek provjeriti da u konanoj jednadbi ima jednako svih istih atoma s obje strane i da je zbroj naboja s obje strane isti (najee, ali ne nuno, 0).

Primjer (korak po korak): Al + Cl2 AlCl3 +3 0 0 1 III I

Al + Cl2 AlCl3 O: Al Al3+ R: Cl2 Cl

drzavna-matura.com

16

O: Al Al3+ R: Cl2 2Cl O: Al Al3+ + e R: Cl2 + e 2Cl O: Al Al3+ + 3e R: Cl2 + 2e 2Cl O: 2Al 2Al3+ + 6e R: 3Cl2 + 6e 6Cl 2Al + 3Cl2 2Al3+ + 6Cl 2Al + 3Cl2 2AlCl3 Nakon to se uvjeba, obino se sve pie samo kao: Al + Cl2 AlCl3 O: Al Al3+ + 3e R: Cl2 + 2e 2Cl /2 /3 /2 /3

2Al + 3Cl2 2Al3+ + 6Cl 2Al + 3Cl2 2AlCl3

Redoksi u kiselim ili lunatim vodenim otopinama redoksi u kiselom (u jednadbi je prisutna kiselina ili kisela sol): nikad se u jednadbi (polu)reakcije ne moe nai OH (lunato!) nego samo H2O i H+ H+ se uglavnom stavlja na istu stranu gdje su elektroni jer je pozitivan, a voda onda u pravilu na suprotnu stranu) ili moemo gledati ovako: 1 atom kisika izjednaujemo dodatkom 1 molekule vode na stranu nedostatka kisika, a zatim da izjednaimo dodane H iz vode dodajemo 2H+ iona na suprotnu stranu redoksi u lunatom (u jednadbi je prisutna luina ili lunata sol): nikad se u jednadbi (polu)reakcije ne moe nai H+ (kiselo!) nego samo H2O i OH OH se uglavnom stavlja na suprotnu stranu od elektrona jer je negativan, vodu se uvijek moe dodati s one strane gdje nedostaje kisika ili vodika, ponekad je potrebno malo kombiniranja ili moemo gledati ovako: 1 atom vodika izjednaujemo dodatkom 1 vode na stranu nedostatka vodika te dodatkom 1 hidroksidne skupine (OH) na suprotnu stranu; 1 atom kisika izjednaujemo dodatkom 2 hidroksidne skupine na stranu nedostatka kisika i dodatkom 1 molekule vode na stranu s vikom kisika

drzavna-matura.com

17

Primjer u kiselom: K2Cr2O7 + HBr CrBr3 + Br2 + H2O + KBr O: 2Br Br2 + 2e /3 R: Cr2O72 + 6e + 14H+ 2Cr3+ + 7H2O Cr2O72 + 6Br + 14H+ 2Cr3+ + 3Br2 + 7H2O K2Cr2O7 + 14HBr 2CrBr3 + 3Br2 + 7H2O + 2KBr Primjer u lunatom: NaNO3 + NaOH + Zn NH3 + Na2ZnO2 + H2O O: Zn + 4OH ZnO22 + 2H2O + 2e /4 R: NO3 + 8e + 6H2O NH3 + 9OH 4Zn + 7OH + NO3 4ZnO22 + 2H2O + NH3 4Zn + 7NaOH + NaNO3 4Na2ZnO2 + 2H2O + NH3 (za maturu nije potrebno znati predvidjeti produkte redoksreakcija, osim onih najjednostavnijih tj. poznatih i/ili uz pomo, nego samo izjednaiti)

redoksi s vodikovim peroksidom (moe se i oksidirati i reducirati, i u kiselom i u lunatom) H+ O: H2O2 O2 + 2H+ + 2e R: H2O2 + 2e + 2H+ 2H2O OH O: 4HO2 3O2 + 4e + 2H2O R: HO2 + H2O + 2e 3OH

disproporcioniranje ista tvar se i oksidira i reducira P4 + OH PH3 + H2PO2 O: P4 + 8OH 4H2PO2 + 4e /3 R: P4 + 12e + 12H2O 4PH3 + 12OH 4P4 + 12OH + 12H2O 4PH3 + 12H2PO2 P4 + 3OH + 3H2O PH3 + 3H2PO2 sinproporcioniranje ista tvar je i produkt oksidacije i produkt redukcije IO3 + I + H+ I2 O: 2IO3 + 12H+ 10e + I2 + 6H2O

drzavna-matura.com

18

R: 2I 2e + I2 /5 2IO3 + 12H+ + 10I 6I2 + 6H2O IO3 + 6H+ + 5I 3I2 + 3H2O "sloeni" redoksi vie tvari se oksidira ili se vie tvari reducira ukupan broj elektrona koji sudjeluje u redukcijama mora biti jednak ukupnom broju elektrona koji sudjeluje u oksidacijama CrI3 + KOH + Cl2 K2CrO4 + KIO4 + KCl + H2O + KI O: Cr3+ + 8OH CrO42 + 3e + 4H2O /2 O: I + 8OH IO4 + 8e + 4H2O R: Cl2 + 2e 2Cl /7 2Cr3+ + 24OH + I + 7Cl2 2CrO42 + IO4 + 14Cl + 12H2O 2CrI3 + 24KOH + 7Cl2 2K2CrO4 + KIO4 + 14KCl + 12H2O + 5KI

Primjeri jo neke neizjednaene polureakcije (u izjednaenoj jednadbi trebaju biti elektroni) koje se esto pojavljuju, za izjednaiti za vjebu: Oksidansi polureakcije redukcije: (kalijev) permanganat u kiselom: MnO4 + H+ + e Mn2+ + H2O (kalijev) permanganat u lunatom: MnO4 + H2O + e MnO2 + OH dikromat u kiselom: Cr2O72 + H+ + e Cr3+ + H2O u lunatom je kromat*: CrO42 + H2O + e Cr(OH)4** + OH * = reakcija prijelaza dikromata u kromat je Cr2O72 + 2OH 2CrO42 + H2O odnosno kromata u dikromat 2CrO42 + 2H+ Cr2O72 + H2O (to naravno nisu redoksi, oksidacijski broj kroma ostaje isti) ** = krom je amfoteran (kao aluminij) ClO4, ClO3, ClO2, ClO, Cl2 najee svi idu skroz u Cl (analogno i s bromom i jodom, u pravilu u lunatom) koncentrirana HNO3(aq): NO3 + e + H+ NO2 + H2O razrijeena HNO3(aq) u veini sluajeva: NO3 + e + H+ NO + H2O Reducensi polureakcije oksidacije: oksalna kiselina: C2H2O4 CO2 + H+ + e oksalat (anion ne moe biti kiselina!) u lunatom: C2O42 CO2 + e (veina estih i jednostavnijih oksidacija su one trivijalne metala u kation)

drzavna-matura.com

19

Zadaci 1. Kad se jednadba __ClO3 + __I + __H+ __Cl + __I2 + __H2O izjednai, koliki je odnos koeficijenata H+/I2? A. 2/1 B. 3/1 C. 6/1 D. neki drugi 2. Kad se jednadba MnO4 + NO2 + H+ Mn2+ + NO3 + H2O izjednai najmanjim cjelobrojnim koeficijentima, koji je koeficijent ispred H+? A. 1 B. 6 C. 8 D. 16 3. _Sn2+(aq) + _NO3(aq) + _H+(aq) _Sn4+(aq) + _NO(g) + _H2O(l) Koliki je koeficijent uz H+(aq) kad se jednadba izjednai najmanjim cjelobrojnim koeficijentima? A. 2 B. 4 C. 6 D. 8 4. ClO3 + Br Cl2 + Br2 1) to je redukcijsko sredstvo? A. ClO3 B. Br C. Cl2 D. Br2 2) Kad se jednadba reakcije izjednai, u kojem su meusobnom omjeru koeficijenti Br/ClO3? A. 1/1 B. 2/1 C. 3/1 D. 5/1 2 5. __ S + __ H2O __SO2 + __H+ + __e Koliki je koeficijent ispred H+ kad se jednadba polureakcije izjednai najmanjim cjelobrojnim koeficijentima? A. B. C. D. 2 4 6 8

Rjeenja 1. A 2. B

drzavna-matura.com

20

3. D 4. 1) B, 2) D 5. B

drzavna-matura.com

21

4 ELEKTROKEMIJA
sve reakcije u elektroliznim i galvanskim lancima su redoksreakcije Katoda Redukcija, Anoda Oksidacija (uvijek i u elektrolizi i u galvanskim lancima!) u elektrolizi (u galvanskim lancima je obrnuto! vidi dalje): kationi putuju prema katodi (pozitivni su pa trebaju primiti elektrone katoda je negativna elektroda pa privlai pozitivne katione), anioni prema anodi (negativni su pa trebaju otpustiti elektrone anoda je pozitivna elektroda pa privlai negativne anione) elektroliza vode: A(+): 2H2O O2 + 4e + 4H+ K(): 2H2O + 2e H2 + 2OH /2 6H2O 2H2 + O2 + 4OH + 4H+ 4H2O 2H2O(l) 2H2(g) + O2(g) pri elektrolizi vodene otopine kiseline (npr. H2SO4) ili luine (npr. NaOH) ne mogu nastati "suprotni" ioni (OH u kiselom, H+ u lunatom), nego umjesto toga na toj elektrodi reagira "vodeni" dio kiseline ili luine: za kiselinu: K: 2H+ + 2e H2 za luinu: A: 4OH O2 + 4e + 2H2O (druga polureakcija i ukupna reakcija su iste kao za elektrolizu vode) elektroliza vodenih otopina kationa alkalijskih i zemnoalkalijskih metala (i aluminija) i sloenih (vieatomskih) aniona je zapravo elektroliza vode na onoj elektrodi na kojoj bi se pri elektrolizi taline iste tvari izluivala tvar koja potjee iz nekog od tih iona, umjesto toga se izluuje vodik (katoda) odnosno kisik (anoda) primjeri:
elektroliza vodene otopine: Na2SO4(aq) AlCl3(aq) Cu(NO3)2(aq) produkti na katodi H2, OH H2, OH Cu(s) produkti na anodi O2, H+ Cl2(g) O2, H+

zato treba uvijek paziti za elektrolizu, osobito halogenida (npr. NaCl, KI, AlBr3...), radi li se o talini ili o vodenoj otopini!

drzavna-matura.com

22

standardni redukcijski potencijal (E) znai da je odreen za reakciju redukcije to je pozitivniji, redukcija je spontanija (ako je pozitivan, redukcija je spontanija od redukcije vodika, to znai dogaa se u vodenoj otopini, a ako je negativan, redukcija se ne dogaa u vodenoj otopini nego se umjesto toga reducira vodik (elektroliza vode!)); za oksidaciju (reakciju u obrnutom smjeru) mu treba obrnuti predznak Voltin niz ( = elektrokemijski niz = niz standardnih redukcijskih potencijala metala): kationi alkalijskih metala (od donjih najreaktivnijih prema gornjima) || zemnoalkalijskih metala || || aluminija i nekih prijelaznih metala (cink, kadmij, krom...) 0 (H+) kationi "poluplemenitih" i "plemenitih" metala (redom najvaniji primjeri): Cu2+, Ag+, Pd2+, Pt2+, Au3+ + reaktivniji metali se "bolje osjeaju" u "izreagiranom" (ionskom) obliku, a manje reaktivni u metalnom reaktivniji metal (s manjim redukcijskim potencijalom) "istiskuje" manje reaktivan (s veim redukcijskim potencijalom) iz otopine njegovih iona (npr. ako se bakrena ica stavi u otopinu srebrova nitrata, na ici se izluuju "pahuljice" srebra, a otopina poplavi od Cu2+ iona) pri emu zbog kretanja elektrona nastaje elektrina struja ako se uzme po komad oba metala i poveu vodiem (metalna ica) i elektrolitskim mostom (otopinom ili gelom koji provode elektrinu struju jer sadre ione) da se zatvori strujni krug (to je galvanski lanak) procesi u galvanskim lancima su obrnuti od procesa u elektrolizi: u elektrolizi elektrina struja daje energiju za nespontane procese (E negativan), a u galvanskim lancima spontani procesi (E pozitivan) uzrokuju elektrinu struju i elektrode su obrnute nego u elektrolizi: katoda je pozitivna, anoda je negativna elektroni putuju kroz icu (vodi I. reda) od anode (gdje nastaju oksidacijom) do katode (gdje su potrebni za redukciju), a kroz elektrolitski most (vodi II. reda) anioni putuju u suprotnom smjeru da bi obje otopine ostale neutralne prikazi galvanskog lanka (na primjeru Daniellijevog lanka): jednadbe polureakcija: A(): Zn(s) 2e + Zn2+(aq) K(+): Cu2+(aq) + 2e Cu(s)

drzavna-matura.com

23

zbirna jednadba reakcije: Zn(s) + Cu2+(aq) Zn2+(aq) + Cu(s) shematski prikaz: Zn(s)|Zn2+(aq)||Cu2+(aq)|Cu(s) (pie se slijeva nadesno redom kako putuju elektroni, dakle od onog to se oksidira preko onog u to se oksidira preko onog to se reducira do onog u to se reducira; jednostruke crte oznaavaju granice izmeu elektroda i otopine a dvostruka elektrolitski most) skica (crte):

V = voltmetar; ako je umjesto V izvor elektrine struje (

), onda je to elektrolizni

lanak i smjerovi kretanja e i aniona te naboji elektroda su obrnuti, sve ostalo jednako

(za raunanje u elektrokemiji pogledati Mjerne jedinice, veliine i formule cVII. i XIII.)

Zadaci 1. Tijekom elektrolize taline soli, kationi se kreu prema A. anodi i reduciraju B. anodi i oksidiraju C. katodi i reduciraju D. katodi i oksidiraju 2. Koja reakcija se zbiva na katodi tijekom elektrolize vodene otopine KCl? A. K+(aq) + e K(s) B. 2H2O(l) + 2e H2(g) + 2OH(aq) C. 2Cl(aq) Cl2(g) + 2e D. 2H2O(l) O2(g) + 4H+(aq) + 4e

drzavna-matura.com

24

3. Tona/e tvrdnja/e o galvanskim lancima je(su): 1) oksidacija se odvija na anodi 2) elektroni se kreu od katode prema anodi A. samo 1 B. samo 2 C. i 1 i 2 D. ni 1 ni 2 4. U elektrokemijskim lancima katoda je uvijek elektroda na kojoj: A. se odvija oksidacija. B. se odvija redukcija. C. nastaju pozitivni ioni. D. nastaju negativni ioni. 5. Na broj molova metala izluenog tijekom elektrolize utjee sve navedeno OSIM: A. jakost struje B. vremensko trajanje elektrolize C. naboj iona D. molarna masa 6. Tijekom elektrolize razrijeene vodene otopine sumporne kiseline, to nastaje na anodi? A. vodik B. sumporovodik C. kisik D. sumporov dioksid 7. Koji od navedenih metala je najreaktivniji? A. srebro B. olovo C. eljezo D. cezij 8. Provodi se elektroliza vodene otopine NaI koncentracije 1.0 mol/dm3 s dodatkom fenolftaleina i kroba. A. Napii jednadbe polureakcija na: i. anodi

drzavna-matura.com

25

ii. katodi B. Opii to se moe opaziti (vizualno) uz: i. anodu ii. katodu C. Ako struja od 0.200 A protjee kroz 25.0 mL otopine 90.0 minuta, izraunaj mnoinu svakog nastalog produkta. 9. Galvanski lanak temelji se na polureakcijama: Cr3+ + 3e Cr E = 0.744 V Ni2+ + 2e Ni E = 0.236 V A. Napii i izjednai jednadbu ukupne reakcije koja se odvija u tom lanku. B. Izraunaj standardni potencijal lanka. C. Kojoj se elektrodi tijekom rada lanka poveava masa i zato?

Rjeenja 1. C 2. B 3. A 4. B 5. D 6. C 7. D 8. a) i. 2I I2 + 2e; ii. 2H2O + 2e H2 + 2OH b) i. plavo obojenje (zbog reakcije joda sa krobom); ii. ruiasto obojenje (fenolftalein zbog nastanka OH), mjehurii pina (H2) c) n(I2) = 5.6103 mol, n(H2) = 5.6103 mol, n(OH) = 1.12102 mol 9. a) 3Ni2+(aq) + 2Cr(s) 2Cr3+(aq) + 3Ni(s); b) 0.508 V; c) katodi, jer se na njoj izluuje metalni nikal

drzavna-matura.com

26

5 BRZINA REAKCIJE I RAVNOTEA


i. brzina kemijske reakcije

brzina kemijske reakcije po odreenom reaktantu ili produktu = promjena koncentracije tog reaktanata ili produkta / vrijeme da bi se dobila "univerzalna" brzina reakcije bez obzira po kojem reaktantu ili produktu ju odreujemo, dijeli se stehiometrijskim koeficijentom tog reaktanta ili produkta (za bolje razumijevanje zato vidi Mjerodavni reaktant, suviak u poglavlju Raunanje u kemiji), pri emu su stehiometrijski koeficijenti reaktanata negativni (jer se u reakciji troe pa se njihova koncentracija smanjuje tj. promjena koncentracije je negativna) jer je brzina uvijek pozitivna, piemo ( je grko slovo ni, najuobiajenija (iako zbog slinosti s v vrlo nespretna) oznaka za stehiometrijski koeficijent):

imbenici koji utjeu na brzinu kemijske reakcije: temperatura brzina svih reakcija (i endotermnih i egzotermnih to nema veze s tim!) poveava se porastom temperature jer pri veoj temperaturi estice imaju veu kinetiku energiju pa se bre gibaju (i stoga ee sudaraju i vei dio estica koje se sudare imaju dovoljnu kinetiku energiju koja slui kao energija aktivacije za reakciju), i to za veinu reakcija vrlo brzo (pri temperaturama blizu sobne udvostruuje svakih 10ak C) koncentracija reaktanata to je vea, estice reaktanata imaju vee anse za meusobne sudare (a do reakcija dolazi samo kad se estice sudare) pa se brzina svih reakcija poveava porastom koncentracije bilo kojeg reaktanta ili reaktanata u otopini ili plinovitom stanju odnosno tlaka plina veliina povrine na kojoj se zbivaju heterogene kemijske reakcije to su estice sitnije, vei dio njihove povrine moe doi u dodir s esticama drugih reaktanata pa je reakcija bra npr. vapnenac u prahu reagira s klorovodinom kiselinom puno bre nego grumen vapnenca, eljezna vuna hra bre nego avao, hrana se bre probavlja ako ju bolje provaemo

drzavna-matura.com

27

dakle: brzina reakcije raste ili pada isto kao i temperatura, koncentracija reaktanata (i tlak ako su plinovi) i usitnjenost estica (znai obrnuto nego veliina estica) katalizator tvar koja ubrzava kemijsku reakciju, a sama izlazi iz reakcije u istom kemijskom (ne nuno i fizikalnom moe se npr. usitniti) obliku u kojem je u nju i ula (nije ba dobro rei "tvar koja ubrzava kemijsku reakciju a sama u njoj ne sudjeluje" jer veina katalizatora reagiraju s reaktantom/ima, no zatim ponovo reagiraju tako da se vrate u poetni oblik) ubrzavanje kemijske reakcije naziva se kataliza enzim biokatalizator katalizator u biolokim sustavima (ivim organizmima) po kemijskoj grai najee protein bez enzima ne bi bilo ivota jer bi se reakcije u stanicama odvijale puno presporo inhibitor obrnuto nego katalizator usporava kemijsku reakciju a sam izlazi iz reakcije u istom kemijskom obliku u kojem je uao katalizator omoguuje odvijanje reakcije s manjom energijom aktivacije (energija koju pravilno orijentirane estice koje se sudare moraju imati da bi dolo do reakcije), a u prisutnosti inhibitora energija aktivacije je vea Energijski (entalpijski) dijagram za reakciju sa i bez katalizatora obino se crta ovako (za egzotermnu reakciju):

odnosno ovako (za endotermnu reakciju):

drzavna-matura.com

28

(zelenkasto je oznaena reakcija bez katalizatora, a crvenkasto s katalizatorom; Ea je energija aktivacije) iako bi u veini sluajeva preciznije bilo crtati neto ovakvo, jer katalizator najee smanjuje energiju aktivacije tako da "razdvaja" reakciju u nekoliko reakcijskih koraka (npr.: katalizator se vee uz reaktant, nastali kompleks se vee uz drugi reaktant, meu reaktantima vezanim uz katalizator odvije se sada energetski povoljnija reakcija, produkt se odvoji od katalizatora koji se time vraa u poetno stanje) od kojih svaki ima niu energiju aktivacije od nekatalizirane reakcije (energija aktivacije katalizirane reakcije jednaka je energiji aktivacije onog koraka za koji je ta energija najvea):

drzavna-matura.com

29

ii.

kemijska ravnotea

ravnoteno stanje stanje dinamike ravnotee stanje u kojem se reakcija (reaktanti produkti) i povratna reakcija (produkti reaktanti) odvijaju istom brzinom pa se ini kao da se reakcija ne odvija tj. koncentracije reaktanata i produkata se ne mijenjaju opazivo u vremenu (dakle NE stanje u kojem je brzina reakcije 0 niti stanje u kojem nema reakcije niti stanje u kojem je reakcija zavrila...)

konstanta ravnotee = umnoak koncentracija produkata u ravnotenom stanju potenciranih na odgovarajue stehiometrijske koeficijente / umnoak koncentracija reaktanata u ravnotenom stanju potenciranih na odgovarajue stehiometrijske koeficijente (odnosno jednostavno umnoak ravnotenih koncentracija svih tvari u reakciji potenciranih na njihove stehiometrijske koeficijente ako vodimo rauna da su stehiometrijski koeficijenti reaktanata negativni) aA + bB + ... xX + yY + ...

(ravnotene koncentracije se najpravilnije piu kao simbol tvari u uglatim zagradama, ali ne bi smjelo biti greka ni pisati "normalno" c(X) itd.) za tvari u plinovitom stanju umjesto ravnotenih koncentracija mogu biti ravnoteni tlakovi (ili parcijalni tlakovi: parcijalni tlak = tlak te tvari / ukupni tlak smjese), rauna se isto ako nije drukije navedeno, konstanta ravnotee ima mjernu jedinicu koncentracije odnosno tlakove treba uvrtavati skupa s njihovim mjernim jedinicama! Le Chatelierov princip utjecaj dodavanja ili odvoenja reaktanta ili produkta na ravnotene koncentracije reaktanata i produkata

drzavna-matura.com

30

konstanta ravnotee je KONSTANTA tako da se koncentracije uvijek mijenjaju tako da konstanta ravnotee ostane KONSTANTNA tj. ISTA: dodavanje reaktanta ili odvoenje produkta uzrokuje poveanje ravnotenih koncentracija (ostalih) produkata tj. smanjenje ravnotenih koncentracija (ostalih) reaktanata (kaemo: ravnotea se pomie prema produktima), smanjenje koncentracije reaktanta ili dodavanje produkta uzrokuje smanjenje ravnotenih koncentracija (ostalih) produkata tj. poveanje ravnotenih koncentracija (ostalih) reaktanata (kaemo: ravnotea se pomie prema reaktantima) ostali utjecaji na poloaj ravnotee: tlak poveanjem tlaka ravnotea se pomie prema onoj strani na kojoj ima manje plinovitih estica, a smanjenjem tlaka obrnuto (jer plinovi tee zauzeti to vei volumen, a tlak ih u tome spreava) temperatura poveanjem temperature ravnotea se pomie u onom smjeru u kojem je reakcija endotermna (u endotermnim reakcijama se "troi" tj. vee energija), dakle poveanjem temperature ravnotea endotermne reakcije (rH>0) pomie se prema produktima a egzotermne (rH<0) prema reaktantima, a smanjenjem temperature naravno obrnuto

Primjeri zadataka s grafovima

drzavna-matura.com

31

tvari ija se koncentracija s vremenom smanjuje su reaktanti (ovdje A i C), a tvari ija se koncentracija poveava produkti (ovdje B i D) kao "kraj reakcije" tj. ravnoteno stanje uzimamo tamo gdje se koncentracije reaktanata i produkata vie vidljivo ne mijenjaju krivulje postaju priblino vodoravne najmanju promjenu koncentracije (razlika koncentracije u ravnotenom stanju i poetne koncentracije) uzmemo kao "mjernu jedinicu" s kojom emo usporeivati ostale ako nije drukije zadano, neka taj reaktant ili produkt (ovdje reaktant C) ima stehiometrijski koeficijent 1 ostali reaktanti i produkti imaju stehiometrijske koeficijente onoliko koliko puta je promjena njihove koncentracije vea od te najmanje promjene (ako ne bi bile cjelobrojne, mnoimo cijelu jednadbu tako da budu, a ako moemo jednadbu podijeliti tako da i dalje svi stehiometrijski koeficijenti budu cjelobrojni, dijelimo ju) dakle u ovom sluaju jednadba reakcije je: 3A + C 3B + D (u ovom sluaju nije nuno pisati strelicu za povratnu reakciju jer na poetku nije prisutna opaziva koliina produkata niti na kraju reaktanata, ali ne bi trebalo ni koditi)

drzavna-matura.com

32

mjerodavni reaktant je tvar koja se potroila A, a u suviku su svi preostali reaktanti B

za napisati jednadbu postupamo isto kao u 10. 1. paziti da se rauna PROMJENA koncentracije (a ne poetna koncentracija) jer su ovdje u ravnotei prisutne i znatne koncentracije reaktanata A i B dakle: (42) A + (31) B (40) C 2A + 2B 4C / 2 (u zadacima s ravnoteom uvijek "pokratiti" jednadbu na najmanje cjelobrojne koeficijente!) A + B 2C

drzavna-matura.com

33

napiemo izraz za konstantu ravnotee prema jednadbi te uvrstimo RAVNOTENE (na "kraju reakcije" tamo gdje su krivulje vodoravne) koncentracije svih tvari:

2A B

drzavna-matura.com

34

2A 4B A 2B

drzavna-matura.com

35

2A + B 3C

Zadaci 7. Reakcija 2H2O2(aq) 2H2O(l) + O2(g) je egzotermna i MnO2(s) joj je katalizator. to od navedenog e poveati brzinu te reakcije? 1) povienje temperature 2) poveanje reakcijske povrine MnO2(s) A. samo 1 B. samo 2 C. i 1 i 2 D. ni 1 ni 2 8. Za reakciju 2CCl4(g) + O2(g) 2COCl2(g) + 2Cl2(g) ispravan izraz za konstantu ravnotee Kc je: A. B.

drzavna-matura.com

36

C. D. 9. Za reakciju 2SO2(g) + O2(g) 2SO3(g), H < 0, koja promjena/e e poveati udio SO3(g) in ravnotenoj smjesi? 1) poveanje tlaka 2) poveanje temperature 3) dodatak katalizatora A. samo 1 B. samo 3 C. samo 1 i 2 D. 1, 2 i 3 10. U ravnotenom stanju: A. Sve reakcije prestaju. B. Reakcija je zavrena (prisutni su samo produkti). C. Brzine napredne i povratne reakcije su jednake. D. Koliina prisutnih produkata je jednaka koliini prisutnih reaktanata. 11. Veina enzima su po kemijskoj grai: A. ugljikohidrati B. lipidi C. nukleinske kiseline D. proteini 12. Na brzinu nepovratne kemijske reakcije moe utjecati sve navedeno OSIM: A. dodatak katalizatora B. uklanjanje produkata C. poveanje temperature D. smanjenje koncentracije reaktanata 13. Katalizator ubrzava kemijsku reakciju tako to: A. pomie ravnoteu. B. poveava energiju aktivacije. C. smanjuje reakcijsku entalpiju. D. omoguava drugi (energetski povoljniji) reakcijski put. E. poveava prosjenu kinetiku energiju reaktanata F. poveava broj sudara izmeu reaktanata G. smanjuje energetsku razliku izmeu reaktanata i produkata 14. Kad se 100 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 doda komadiu CaCO3 mase 2.0 g, CO2 se oslobaa odreenom brzinom. Koja od promjena u tom eksperimentu NEE poveati brzinu oslobaanja CO2? A. dodavanje 100 mL HCl koncentracije 2.0 mol/dm3 a ne 1.0 mol/dm3 B. zagrijavanje 100 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 prije dodavanja na CaCO3 C. usitnjavanje CaCO3 u prah prije dodavanja 100 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 D. dodavanje 150 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 a ne 100 mL

drzavna-matura.com

37

Rjeenja 7. C 8. D 9. A 10. C 11. D (napomena: manji broj enzima su RNA) 12. B 13. D 14. D

drzavna-matura.com

38

6 KISELINE, BAZE I SOLI


Arrheniusova teorija: kiseline u vodenoj otopini poveavaju koncentraciju H+ (vodikovih kationa tj. protona; = H3O+ oksonijevih) iona sadre H u svojoj formuli, npr. H3PO4(aq) luine u vodenoj otopini (aq) poveavaju koncentraciju OH (hidroksidnih) iona sadre OH u svojoj formuli, npr. Ca(OH)2(aq) hidroksidi tvari koje sadre hidroksidne OH ione uglavnom sve to ima OH u svojoj formuli a ne spada u organske tvari, tonije sve ionske tvari koje sadre OH baze tvari koje kad bi bile u vodenoj otopini, bile bi luine (ak i ako nisu stvarno topljive u vodi), npr. Ca(OH)2(s) razlika izmeu luine i baze (u ovoj teoriji) je samo to to luine moraju biti u aq, a baze su u bilo kojem stanju (kiseline se takoer odnose na sva stanja) baze ne sadre nuno OH (npr. NH3 je baza, vidi dalje) ( luine < hidroksidi < baze ) BrnstedLowryeva teorija: kiseline daju H+ baze primaju H+ reakcija izmeu kiseline i baze: H+ prelazi s estice kiseline na esticu baze iz kiseline nastaje konjugirana baza, a iz baze konjugirana kiselina HSO4(aq) + PO43(aq) SO42(aq) + HPO42(aq)

kiselina

baza

konjugirana baza

konjugirana kiselina

najee je jedna od tih estica voda: HNO3(aq) + H2O(l) NO3(aq) + H3O+(aq) K B KB KK

NH3(aq) + H2O(aq) NH4+(aq) + OH(aq) B K KK KB

spontano uvijek iz jae kiseline i jae baze nastaje slabija kiselina i slabija baza pH se pribliava neutralnom, zato se to naziva neutralizacija

drzavna-matura.com

39

jake kiseline: halogenovodine (HI, HBr, HCl, NE HF), HNO3, H2SO4, HClO4 jake baze: hidroksidi alkalijskih metala (najee: NaOH, KOH), hidroksidi zemnoalkalijskih metala (najee Ca(OH)2) sve ostalo to ima H ili OH (a da nije organski spoj karboksilne kiseline imaju OH ali su, oito, kiseline!, a ugljikovodici u "normalnim" kiselobaznim reakcijama uope ne reagiraju) smatrajte slabim kiselinama/bazama (amonijak i amini su takoer baze makar nemaju OH) pH vrijednost = logaritam koncentracije H+ pomnoen s 1 (da bude u svim "normalnim" sluajevima pozitivan) to ima vie H+, pH je manji manji pH = kiselije pH < 7 kiseline pH > 7 luine pH vodenih otopina soli: sol slabe kiseline i jake baze = bazina, sol jake kiseline i slabe baze = kisela (ono to je jae prevladava ), sol jake kiseline i jake baze = neutralna ("ponitavaju se"), sol slabe kiseline i slabe baze = ovisi koja je jaa (iji pK je dalji od 7 kiseline imaju pK manji od 7, a baze vei) kad se pie hidroliza soli, pie se za svaki ion koji potjee iz slabe kiseline ili slabe baze hidrolizom aniona iz slabe kiseline nastaje ta kiselina i OH, a kationa iz slabe baze ta baza i H+ (vidi u poglavlju Vrste kemijskih reakcija hidroliza) kiseli oksidi njihovim otapanjem u vodi nastaju kiseline oksidi nemetala: CO2, P2O5, N2O5, SO2, SO3 (sredinji element je uvijek jednakovalentan (jednak oksidacijski broj) u oksidu i odgovarajuoj kiselini) bazini oksidi njihovim otapanjem u vodi nastaju luine (ili bi nastajale da su topljivi) oksidi metala: MgO, CaO, BaO, FeO, Fe2O3... amfoterne tvari: mogu biti kiseline ili baze, ovisno s kojim tvarima reagiraju, dakle reagiraju u kiselobaznim reakcijama i s uobiajenim kiselinama i s uobiajenim bazama npr. H2O, Al(OH)3 (i Al i Al2O3), Zn(OH)2, Cr(OH)3 2Al(s) + 6HCl(aq) 2AlCl3(aq) + 3H2(g) 2Al(s) + 2NaOH(aq) + 6H2O(l) 2Na[Al(OH)4] + 3H2(g) kiselobazne reakcije 1. kiselina + baza sol + voda = neutralizacija KOH(aq) + HCl(aq) KCl(aq) + H2O(l)

drzavna-matura.com

40

zapravo se reakcija odvija samo izmeu H+ i OH iona, a ostali se samo formalno prerasporede (u stvarnosti se ni ne prerasporede jer nisu u kristalnoj reetci nego u vodenoj otopini pa su ionako izmijeani), pa se svaka neutralizacija moe pisati: H+(aq) + OH(aq) H2O(l) npr. K+(aq) + OH(aq) + H+(aq) + Cl(aq) H2O(l) + K+(aq) + Cl(aq) (osim ako nastaje netopljiva sol: Ba2+(aq) + 2OH(aq) + 2H+(aq) + SO42(aq) BaSO4(s) + 2H2O(l) ) 2. kiselina + bazini oksid sol + voda 2HNO3(aq) + Ag2O(s) 2AgNO3(aq) + H2O(l) 3. kiseli oksid + baza sol + voda CO2(g) + Ca(OH)2(aq) CaCO3(s) + H2O(l) osim kiselobaznim reakcijama, soli se mogu dobiti i redoksreakcijama: 1. metal + nemetal sol(s) 2Fe(s) + 3Cl2(g) 2FeCl3(s) 2. metal + kiselina sol(aq ako je topljiva, s ako je netopljiva) + vodik Mg(s) + 2HBr(aq) MgBr2(aq) + H2(g) i reakcijama dvostruke izmjene od dvije topljive soli unakrsnom izmjenom iona nastaje jedna topljiva i jedna netopljiva AgNO3(aq) + KCl(aq) AgCl(s) + KNO3(aq) kiselobazni indikator = tvar koja poprima razliitu boju pri pH iznad odnosno ispod odreene vrijednosti ("jedne boje je u kiselom, druge u lunatom") sloena slaba organska kiselina ili baza iji konjugirani oblik ima razliitu boju promjene boja indikatora dane su u dodatku Razne boje i promjene boja ostale forumule, primjeri i zadaci za raunanje dane su u poglavlju Mjerne jedinice, veliine i formule

Zadaci 1. Otapanjem koje od navedenih tvari u vodi nastaje kisela otopina? A. CO2 B. Ar C. NH3 D. CH4 2. Od otopina navedenih soli iste koncentracije, koja je najvie lunata? A. KNO3

drzavna-matura.com

41

B. MgCl2 C. NH4Cl D. NaNO2 3. Meu otopinama navedenih oksida jednake koncentracije, koja je najkiselija? A. BaO B. BaO2 C. SO2 D. SO3 4. Reakcije dihidrogenfosfatnog iona u vodi: H2PO4(aq) + H2O(l) HPO42(aq) + H3O+(aq), K = 6.2 108 H2PO4(aq) + H2O(l) H3PO4(aq) + OH(aq), K = 1.6 107 Koja je konjugirana baza H2PO4? A. HPO42(aq) B. H2O(l) C. OH(aq) D. H3PO4(aq) 5. Vodena otopina koje od navedenih soli je najkiselija? A. NaCl B. NaNO2 C. NH4Cl D. NH4NO2 6. Meu vodenim otopinama navedenih soli koncentracije 0.10 mol/dm3, koja je najkiselija? A. NH4C2H4O2 B. NaCN C. KNO3 D. AlCl3 7. Vodena otopina koje od navedenih soli (koncentracije 1.0 mol/dm3) ima pH manji od 7? A. NaCl B. NH4Br C. KF D. NaO2CCH3

Rjeenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. A D D A C D B

drzavna-matura.com

42

7 VRSTE I JAKOST KEMIJSKIH VEZA


osnovne vrste veza meu atomima: ionska, kovalentna, metalna kovalentna veza moe biti nepolarna (posve nepolarna veza je samo meu istovrsnim atomima, ali i veze meu atomima koji se malo razlikuju po elektronegativnosti imaju svojstva nepolarnih veza, npr. CH) i polarna (meu atomima koji se vie razlikuju po elektronegativnosti) polarna veza polarna molekula! polarne molekule su one koje imaju polarne veze koje nisu centralno simetrino rasporeene (ne "ponitavaju" se naboji) npr. CH3Cl je polarna molekula, a polarna bi bila i CBrClFI, ali CCl4 nije iako sadri 4 polarne CCl veze jer su one u prostoru simetrino rasporeene (tetraedar), CO je polarna molekula a CO2 nije; H2O i NH3 su polarne jer su oko sredinjeg atoma osim atoma vodika rasporeeni i slobodni elektronski parovi pa raspored nije simetrian (a analogno tome i SO2, ali XeF4 je nepolarna jer su i elektronski parovi simetrini...); sve dvoatomne molekule osim onih elementarnih tvari su oito polarne kovalentni spoj = spoj koji sadri samo kovalentne veze ionski spoj spoj koji sadri samo ionske veze! vieatomni ioni (NH4+, OH, SO42, PO43, Cr2O72, CH3COO...) unutar sebe su povezani kovalentnim vezama, a s drugim ionima ionskom vezom npr. NH4ClO4 se sastoji od NH4+ i ClO4 iona te jedna formulska jedinka sadri jednu ionsku i 11 kovalentnih veza (4 NH, 3 Cl=O i 1 ClO) metalna veza je veza iskljuivo meu atomima metala istovrsnim ili raznovrsnim (legure) ionsku vezu tvore atomi koji se meusobno jako razlikuju po elektronegativnosti (tipino metalnemetal meusobno jako udaljeni u periodnom sustavu), a kovalentnu istovrsni atomi i atomi koji se meusobno manje razlikuju po elektronegativnosti (tipino dva nemetala ili nemetalelektronegativni metal) granica izmeu ionskih i kovalentnih spojeva nije vrsta (to je razlika elektronegativnosti vea spoj je vie ionski, potpuno kovalentne su samo molekule elementarnih tvari, a potpuno ionski spojevi ne postoje), svrstavaju se po svojstvima, orijentacijskom priblinom granicom moe se smatrati razlika elektronegativnosti 1,9 najvanije razlike u svojstvima veine spojeva

drzavna-matura.com

43 kovalentni ionski visoka metali


velik raspon, uglavnom via nego kovalentni a nia nego ionski

talita (i vrelita)

niska

elektrina vodljivost
topljivost u vodi (i polarnim otapalima)

slaba
slaba za molekule koje nisu jako polarne

dobra u talinama i vodenim otopinama uglavnom dobra

dobra
praktiki nikakva (kemijska reakcija otapanje)

topljivost u nepolarnim otapalima (npr. kloroform)

uglavnom dobra

uglavnom slaba

praktiki nikakva (kemijska reakcija otapanje)

jakost ionske veze moe se predvidjeti po formuli

gdje je k konstanta proporcionalnosti, q1 i q2 naboji iona a r minimalni razmak meu njima (zbroj njihovih polumjera), dakle ionska veza je jaa meu manjim ionima veeg naboja (npr. jaa je u MgO nego u NaCl, u NaCl nego u KI... utjecaj naboja je znaajniji nego utjecaj polumjera) to je ionska veza jaa, to su talita spojeva via jakost kovalentne veze: takoer su krae veze (manji zbroj polumjera) jae; trostruke veze su jae (i krae) od dvostrukih a dvostruke od jednostrukih talita i vrelita kovalentnih spojeva NE ovise o jakosti kovalentne veze nego o jakosti meumolekulskih privlaenja (koja ovise o polarnosti) i masi molekula via talita i vrelita imaju polarniji spojevi i spojevi vee molarne mase kovalentna veza je usmjerena u prostoru, a ionska i metalna nisu ionski kristali = kristali ionskih spojeva kovalentni kristali kristali kovalentnih spojeva u kovalentnim kristalima je vrlo velik broj atoma meusobno povezan kovalentnim vezama vrlo velika tvrdoa, visoka talita primjeri kovalentnih kristala su malobrojni, najpoznatiji je dijamant (i grafit se najee tu ubraja, ali nije tipian kovalentni kristal jer ima slojeve slobodnih elektrona (kao u metalima, zato dobro vodi elektrinu struju) meu slojevima kovalentno vezanih atoma)

drzavna-matura.com

44

kristali veine kovalentnih spojeva (i plemenitih plinova) nazivaju se molekulski i na okupu ih dre meumolekulska privlaenja (molekule nisu meusobno povezane kovalentnim vezama!) mala tvrdoa, niska talita (esto sublimiraju, npr. jod) osnovne vrste meumolekulskih interakcija (nisu prave veze! jer su mnogo slabije): vodikova veza, van der Waalsove sile, Londonove sile vodikova veza najjae meumolekulsko privlaenje, izmeu atoma vodika vezanog uz jako elektronegativni atom (O, N ili F) i drugog atoma vodika meu istovrsnim (npr. H2O, NH3, HF zato imaju via vrelita nego to bi se oekivalo prema analognim H2S, PH3, HCl; po dvije molekule karboksilnih kiselina se meusobno povezuju u dimere) ili raznovrsnim molekulama (npr. CH3CH2OHH2O zbog ega se etanol jako dobro mijea s vodom, NH3H2O zbog ega je amonijak jako topljiv u vodi...) ili meu razliitim dijelovima iste molekule (prvenstveno due organske molekule s vie funkcionalnih skupina, kao to su proteini; parovi nukleotida u DNA meusobno su povezani vodikovim vezama) van der Waalsove sile (dipoldipol interakcije) meu polarnim molekulama Londonove sile (inducirani dipolinducirani dipol interakcije) vrlo slaba privlaenja meu nepolarnim molekulama (i atomima plemenitih plinova) kad ih ne bi bilo, elementarni nemetali i nepolarne molekule mogli bi biti samo u plinovitom stanju

Zadaci 1. U kojem nizu estica su sve veze unutar njih kovalentne? A. BCl3, SiCl4, PCl3 B. NH4Br, N2H4, HBr C. I2, H2S, NaI D. Al, O3, As4 2. Veza izmeu kojeg od navedenih parova atoma ima najizraeniji ionski karakter? A. AlAs B. AlN C. AlSe D. AlO 3. Koja od navedenih dvoatomnih molekula sadri najkrau vezu?

drzavna-matura.com

45

A. N2 B. O2 C. F2 D. S2 4. Koja od navedenih estica sadri samo kovalentne veze? A. H2SO4 B. NH4NO3 C. NaOCl D. K2CrO4 5. Koji je toan redoslijed kad se molekule N2, O2, F2 poredaju po porastu jaine veze? A. N2, O2, F2 B. N2, F2, O2 C. O2, N2, F2 D. F2, O2, N2 6. Sve navedeno su osobine veine ionskih tvari u vrstom stanju OSIM: A. visoka elektrina vodljivost B. visoko talite C. topljivost u vodi D. netopljivost u organskim otapalima 7. Na slici, koje veze su vodikove veze?

A. samo 1 B. samo 2 C. 1 i 3 D. 1, 2 i 3 8. Sva od navedenih svojstava tekuina poveavaju se porastom jakosti meumolekulskih sila, OSIM: A. vrelite B. entalpija isparavanja

drzavna-matura.com

46

C. tlak para D. viskoznost

Rjeenja 1. A 2. D 3. A 4. A 5. D 6. A 7. B 8. C

drzavna-matura.com

47

8 VSEPR teorija
raspored kovalentno vezanih atoma u prostoru opisuje se pomou VSEPR teorije (teorija odbijanja elektronskih parova valentne ljuske) osnovni raspored u prostoru ovisi o tome koliko je "stvari" vezano uz sredinji atom (pri emu je jedna "stvar" jedan atom (bez obzira je li veza jednostruka ili viestruka) ili jedan elektronski par ili jedan nespareni elektron) "stvari" se rasporeuju tako da budu to udaljenije jedna od druge (zamisliti kako bi se rasporedio takav broj jednakih balona zavezanih skupa) iza ravnine papira ispred ravnine papira u ravnini papira
broj "stvari" 1 prostorni oblik linearna

linearna

planarna

tetraedar

drzavna-matura.com 5 trostrana bipiramida

48

oktaedar

ako je jedna ili vie "stvari" elektronski par (ili nespareni elektron), za oblik koji u prostoru zauzimaju ostale "stvari" (atomi) postoji odreeni naziv, pa se svi mogui rasporedi oko jednog sredinjeg atoma mogu prikazati (najbitnije strukture su uokvirene, a one koje nemaju praktino znaenje precrtane, dani su jednostavni primjeri za sve za koje postoje):
broj "stvari" od toga el. parova (ili nesparenih elektrona)

1 linearna H2 HH 2 linearna BeCl2 linearna CN C N: He He:

drzavna-matura.com

49

planarna BCl3

planarna kutna SO2

linearna NO

tetraedar CH4

trostrana piramida

planarna kutna H2O

linearna HCl Ar

NH3

trostrana bipiramida

oblik ljuljake SF4

Toblik ClF3

linearna XeF2

linearna

PCl5

linearna

oktaedar SF6

kvadratna piramida

planarna kvadratna

Toblik

ClF5

XeF4

drzavna-matura.com

50

VSEPR teorija kae da se meusobno najjae odbijaju slobodni elektronski parovi, a najslabije vezni elektronski parovi zbog toga se nevezni elektroni (slobodni elektronski parovi i nespareni elektroni) najprije smjetaju u meusobno to udaljenije poloaje (vidi npr. planarni kvadratni oblik), takoer iz istog razloga su kutevi meu neveznim elektronima te izmeu neveznog elektrona i vezanog atoma malo vei od onih danih u prvoj tablici, a kao posljedica toga su kutevi meu atomima vezanim uz atom koji ima i nevezne elektrone malo manji od onih danih u prvoj tablici tone kuteve nije mogue samim time jednostavno predvidjeti, ali npr. za molekule koje potjeu iz tetraedra oni su priblino (ne treba znati brojke, nego poredak i uoiti da te razlike nisu osobito velike ali ni zanemarive):

Kako nacrtati prostornu strukturu? npr. HSO4 napisati Lewisovom simbolikom (pripisati svakom atomu njegov broj "tokica" tj. valentnih elektrona, smisleno povezati atome u molekulu (vodik je jednovalentan!, ugljik gotovo uvijek etverovalentan, sredinji atom je najee onaj koji je jedini takav i/ili onaj najveeg atomskog broja), dodati odreeni broj elektrona anionu odnosno oduzeti kationu) O

drzavna-matura.com

51

odrediti koliko je "stvari" oko svakog atoma i koliko je od toga veza a koliko neveznih (parova) elektrona (osim za vodik jer za nj postoji samo jedna mogunost), i prema tome odrediti prostorni raspored... S okruuju 4 veze tetraedar lijevi O dvije veze i dva nevezna para kao u molekuli vode, planarna kutna ostali O imaju po jednu vezu i dva ili tri nevezna para ako je samo jedna veza, raspored moe biti samo linearan ... i to jasnije ga nacrtati raznim vrstama crtica

Zadaci 1. Prema VSEPR teoriji, kod koje estice se svi njeni atomi nalaze u istoj ravnini? 1) CH3+ 2) CH3 A. samo 1 B. samo 2 C. i 1 i 2 D. ni 1 ni 2 2. Koja od navedenih estica ima isti prostorni oblik kao NH3? A. SO32 B. CO32 C. NO3 D. SO3 3. Kad tvori kovalentne veze, koji od navedenih atoma moe imati vie od 8 valentnih elektrona?

drzavna-matura.com

52

A. H B. N C. F D. Cl 4. U kojoj od navedenih estica sredinji atom nije okruen s tono 8 valentnih elektrona? A. BF4 B. NCl3 C. PCl4+ D. SF4 5. Koja tvrdnja je tona za najstabilniju Lewisovu strukturu CS2? A. Nema neveznih parova valentnih elektrona. B. Sve veze su dvostruke. C. Sredinji atom nema oktet valentnih elektrona. D. Sredinji atom je S. 6. Napii Lewisove i prostorne formule za: A. ClF3 B. ClF2+ C. ClF4

Rjeenja 1. A 2. A 3. D 4. D 5. B 6. prostorne (Lewisove mogu biti iste, samo zadnja s obinim crticama):

drzavna-matura.com

53

9 KRISTALNE STRUKTURE
preporuka: ne uiti napamet formule i brojeve, nego razumjeti i pamtiti izgled jedinine elije (ionako ju treba znati nacrtati)

oznake: r = polumjer atoma, a = duljina brida jedinine elije, d = a kocke, D = a jednog atoma

= plona dijagonala

= prostorna dijagonala kocke, V = volumen jedinine elije, Va = volumen

volumen kugle: Va = 4/3r3 (volumen atoma rauna se prema volumenu kugle) Z = broj atoma u jednoj eliji gustoa:

(Ar = relativna atomska masa, u = unificirana atomska jedinica mase, NA = Avogadrova konstanta, M = molarna masa) udio prostora koji zauzimaju atomi (Ks = koeficijent slaganja):

udio prazinina = 1 udio prostora koji zauzimaju atomi KB = koordinacijski broj (broj atoma kojima je atom okruen)

1) temeljni tipovi kristalnih struktura izgraenih od istovrsnih atoma a) kubina kristalna reetka volumen kocke: V = a3 i. jednostavna (primitivna)

drzavna-matura.com sredita atoma nalaze se na vrhovima kocke, moe se smatrati da se susjedni atomi "dotiu" na bridovima kocke pa je: a = 2r

54

svaki atom dijeli 8 susjednih elija pa je: Z = 1/8 8 = 1

svaki atom "dotie" 6 atoma pa je: KB = 6

ii. prostorno (volumno) centrirana


sredita atoma nalaze se na vrhovima kocke i u sreditu kocke, susjedni atomi se "dotiu" na prostornoj dijagonali pa je: 4r = D = a a = 4r/

drzavna-matura.com

55

svaki atom na vrhovima dijeli 8 susjednih elija, a atom u sredini pripada jednoj eliji pa je: Z = 1/8 8 + 1 = 2

svaki atom "dotie" 8 atoma pa je: KB = 8 (vidi atom u sredini okruen s 8 atoma na vrhovima kocke)

iii. plono centrirana


sredita atoma nalaze se na vrhovima kocke i u sreditima strana kocke, susjedni atomi se "dotiu" na plonoj dijagonali pa je: 4r = d = a a = 4r/

=2

drzavna-matura.com

56

svaki atom na vrhovima dijeli 8 susjednih elija, a atom u sredini plohe pripada dvjema elijama pa je: Z = 1/8 8 + 6 1/2 = 4

svaki atom "dotie" 12 atoma (4 u istoj ravnini, 4 gore i 4 dolje) pa je: KB = 12

b) heksagonska kristalna reetka volumen heksagonske prizme: V = Bc = 6a2 /4 c = a2c /2

drzavna-matura.com

57
susjedni atomi se "dotiu" na bridu baze prizme pa je: a = 2r jednaka gustoa slaganja kao i kod plono centrirane kubine, svaki atom "dotie" 6 atoma u istoj ravnini, 3 gore i 3 dolje pa je : KB = 12 Z = 21/2 + 261/6 + 3 = 6

plono centrirana kubina i heksagonska kristalna reetka se nazivaju "guste" jer imaju najvei (jednaki) koeficijent slaganja (najvei koordinacijski broj, takoer) 2) temeljni tipovi struktura binarnih spojeva kubina kristalna reetka (V = a3) A = anion, K = kation anion i anion odnosno kation i kation se u kristalnoj reetki meusobno ne "dotiu" (istovrsni naboji se odbijaju) nego se uvijek "dotiu" anion i kation (naboji razliitog predznaka se privlae) Z = broj formulskih jedinki u jednoj eliji struktura CsCl
kad su anion i kation priblino jednake veliine, reetka se sastoji od dviju primitivnih reetaka "uguranih" jednu u drugu tako da su ioni jedne u sreditima elija druge; anion i kation se "dotiu" na prostornoj dijagonali D=a

= 2r(A) + 2r(K)

Z = 1 = 1A + 1K KB = 8

drzavna-matura.com

58

struktura NaCl
kad je kation znatno manji od aniona, reetka se sastoji od dviju plono centriranih reetaka "uguranih" jednu u drugu tako da su ioni jedne izmeu iona druge; anion i kation se "dotiu" na bridu a = 2r(A) + 2r(K)

Z = 4 = 4A + 4K KB = 6

Zadaci 1. Radioaktivni metal polonij kristalizira po tipu primitivne kubine strukture. Polumjer atoma Po je 190 pm. Izraunaj: a. duljinu brida elementarne elije; b. gustou polonija. 2. Kristalna struktura molibdena je karakterizirana volumno centriranom kockom. Polumjer atoma Mo je 136 pm. Izraunaj:

drzavna-matura.com

59

a. duljinu brida elementarne elije; b. gustou molibdena; c. udio praznog prostora u kristalu molibdena. 3. Eksperimentalno je ustanovljeno: gustoa nikla je 8.9 g/cm3, polumjer atoma nikla 0.125 nm, a duljina brida kubine kristalne reetke nikla 0.353 nm. Odredi tip kubine kristalne reetke nikla (jednostavna, plono centrirana, volumno centrirana). 4. Kristalna struktura kobalta opisana je gustom heksagonskom slagalinom. Duljina stranice baze elementarne elije kobalta iznosi 250,1 pm, a gustoa 8,85 g/cm3. Koliki je osni omjer c/a? 5. Srebrov klorid, AgCl, kristalizira po tipu reetke NaCl. Gustoa AgCl je 5,57 g cm3. Izraunaj: a) duljinu brida elementarne elije AgCl b) najmanju udaljenost izmeu sredita iona Ag+ i Cl. 6. Talijev(I) klorid, TlCl, kristalizira po tipu reetke CsCl. Najmanja udaljenost izmeu sredita Tl+ i Cl iona je 333 pm. Izraunaj: a) duljinu brida elije TlCl; b) gustou talijevog(I)klorida izraenu u g cm3.

Rjeenja 1. a) 380 pm, b) 6.32 g/cm3 2. a) 314 pm, b) 10.3 g/cm3, c) 32% 3. Z = 4 plono centrirana 4. 1.63 5. a) 555 pm, b) 278 pm 6. a) 384 pm, b) 7,03 g cm3

drzavna-matura.com

60

10 RAUNANJE U KEMIJI: MJERNE JEDINICE, VELIINE I FORMULE


i. pretvaranje mjernih jedinica

(nain pretvaranja mjernih jedinica koji se uglavnom ne ui u naim kolama, a mnogima bi mogao biti jednostavniji (ista stvar, malo drukiji pristup)) mjerne jedinice pri raunanju moemo tretirati isto kao nepoznanice u jednadbi (i jedno i drugo su slova ) moemo ih mnoiti, potencirati i dijeliti (kratiti), a zbrajati i oduzimati moemo samo iste s istima npr. 1.000 kg + 1 g = 1000 g + 1 g = 1001 g 1.00 mol + 1.00 L ne moemo zbrojiti, nego ih treba pomou ostalih podataka u zadatku prvo pretvoriti, npr. ako se radi o plinu 1.00 mol + 1.00 L / 22,4 Lmol1 = 1.00 mol + 0.04 mol = 1.04 mol za pretvaranje mjernih jedinica moemo napisati definicijsku jednakost, npr. 1 min = 60 s 1 pm = 1012 m iz koje moemo napraviti razlomke

kojima (jer su jednaki 1) moemo bilo to mnoiti, mnoimo tako da se odgovarajue jedinice pokrate:

isto moemo postupati i sa sloenim jedinicama: 1) 1 km = 1000 m, 1 h = 3600 s

drzavna-matura.com

61

2) 1 kg = 103 g, 1 m3 = 106 cm3

mogu se napisati i jednakosti kao to su 1 mol = 6.022 1023 (estica) 1 mol H2O = 18.02 g H2O 1 mol plina = 22.4 L plina (koriteno u jednom od poetnih primjera) ... i pomou njih provesti itavi rauni, ali veinom je preporuljivije raunati s veliinama a brojeve i pripadajue jedinice uvrstiti tek u konani izraz jer je tako manje pisanja uvijek s brojevima uvrtavati i mjerne jedinice (a ne ih napisati tek uz rezultat, to se onda esto i zaboravi, a na tome se gube bodovi!) to je najbolja kontrola za mogue zabune!

ii.

veliine koje je potrebno poznavati


jedinice

temeljne SI veliine

duljina (l) masa (m) vrijeme (t) jakost elektrine struje (I) temperatura (T) koliina tvari (n)

metar (m) kilogram (kg) sekunda (s) amper (A) stupanj (K) mol (mol)

ostale veliine

jedinice

drzavna-matura.com

62 m2 m3 kg/ m3 (ili ee g/ cm3) paskal Pa = kg/ m s2 kulon C = As volt V = kg m2 / A s3 dul J = kg m2/ s2 = Pa m3

povrina (S) volumen (V) gustoa () tlak (p) naboj (q) napon ili elektrini potencijal (U ili E) energija, toplina, entalpija ili rad (E, Q, H, W) relativna atomska masa (Ar) relativna molekulska masa (Mr) molarna masa (M) molarni volumen plina (Vm) maseni udio (w) mnoinski udio (x) volumni udio () mnoinska koncentracija (c) masena koncentracija () molalnost (b)

g/ mol L/ mol

mol/ dm3 g/dm3 mol/ kg

prefiks

oznaka

red veliine

piko nano mikro mili centi deci deka hekto kilo mega

p n m c d da h k M

1012 109 106 103 102 101 101 102 103 106

drzavna-matura.com

63

iii.

bitne formule

(uz ispit su dane konstante i periodni sustav, ali ne i formule, ali pametnom upotrebom broj formula koje se mora pamtiti moe biti vrlo mali) I. opa plinska jednadba (opa jednadba stanja idealnog plina)

nije potrebno pamtiti plinske zakone, oni se svi lako mogu izvesti iz ope plinske jednadbe tj. sve to se moe izraunati pomou njih moe se i pomou ope plinske jednadbe iz ope plinske jednadbe i izraza za mnoinsku koncentraciju lako se moe izvesti izraz za osmotski tlak (p=icRT) pa ni njega nije potrebno posebno pamtiti (samo uoiti da je bitan i faktor disocijacije i kao i za ostala koligativna svojstva) paziti da je J (dio mjerne jedinice za R) = Pa m3, a koncentracija je obino zadana u mol/dm3 odnosno volumen u dm3 ili cm3 pa treba pretvoriti jedinice! (takoer tlak moe biti zadan u kPa ili hPa) II. odnos mnoine i drugih veliina

(zadnji izraz je izveden iz izraza za mnoinsku koncentraciju pa ga nije potrebno tu pamtiti) III. gustoa

IV.

mnoinska i masena koncentracija

c=mnoinska koncentracija, n=mnoina otopljene tvari, V=volumen otopine

=masena koncentracija, m=masa otopljene tvari, V=volumen otopine (ne pobrkati s formulom za gustou! koja je motopine/ Votopine) V. molalnost

drzavna-matura.com

64

motapalamotopine osim za vrlo razrijeene otopine u kojima je masa otopljene tvari zanemarivo mala (najee najmanje 103 puta manja od mase otapala) paziti na grame/kilograme! VI. snienje talita i povienje vrelita

i=faktor disocijacije (broj estica koje u otopini nastaju disocijacijom 1 estice otopljene tvari, za molekulske tvari je jednak 1 a za jednostavne ionske tvari je jednak broju iona od kojih se forumulska jedinka sastoji) b=molalnost K=Kf=krioskopska konstanta za snienje talita K=Kb=ebulioskopska konstanta za povienje vrelita (formule su potpuno iste, samo treba znati da se T od talita oduzima a vrelitu dodaje) VII. Faradayevi zakoni elektrolize

prvi Faradayev zakon elektrolize

q=naboj, I=jakost elektrine struje, t=vrijeme z=broj elektrona u jednadbi polureakcije u kojoj nastaje 1 estica tvari ija se mnoina uvrtava n=mnoina F=Faradayeva konstanta (zgodno je znati da je F=NAe umnoak Avogadrove konstante i elementarnog naboja e=1.6021019 C, po emu formula postaje logina: ukupni preneseni naboj = naboj jednog elektrona broj elektrona koji sudjeluju u reakciji) drugi Faradayev zakon elektrolize: ako se elektroliza provodi u dva ili vie serijski spojenih elektrolizera, mnoine tvari izluene na elektrodama istom mnoinom elektriciteta odnose se obrnuto proporcionalno broju izmijenjenih elektrona u reakcijama:

drzavna-matura.com

65

(moe se izvesti iz prvog zakona) VIII. iskoritenje

(umjesto mnoine moe i masa ili volumen i sl.) IX. udjeli maseni, mnoinski i volumni

za volumni () i mnoinski (x) udio je potpuno isto samo umjesto masa volumeni (V) odnosno mnoine (n) X. reakcijska entalpija = entalpija stvaranja produkata entalpija stvaranja reaktanata

ovo se ak ni ne mora nazvati formulom jer je logino ako se "nestajanje" reaktanata shvati kao njihovo odstvaranje (suprotan proces od stvaranje) pa se zato mijenja predznak njihovih entalpija paziti na mnoenje entalpije stvaranja svake tvari sa stehiometrijskim koeficijentom (to je broj koji pie ispred estice u jednadbi) te tvari u jednadbi rekacije za koju se rauna entalpija! (entalpije stvaranja su zadane za 1 mol tvari (to se vidi jer je jedinica kJ/mol), ako ne pie drukije) Hessov zakon (izraunavanje reakcijske entalpije iz reakcijskih entalpija drugih reakcija): jednadbe reakcija mogu se tretirati kao matematike jednadbe mnoiti i dijeliti brojevima tako da se pomnoi ili podijeli svaki stehiometrijski koeficijent u jednadbi, ako se mnoi ili dijeli negativnim brojem reaktanti i produkti se meusobno zamijene; namjestiti tako da se pri zbrajanju zadanih jednadbi pokrate sve tvari osim onih koje su u jednadbi za koju treba izraunati entalpiju (iste tvari koje se pri zbrajanju jednadbi nalaze sa suprotnih strana strelice se krate odnosno oduzimaju); pomnoiti sve reakcijske entalpije istim brojevima kojima su pomnoene odgovarajue jednadbe te i njih zbrojiti; najpreglednije je sve pisati u "tablicu"
jednadba 1 + jednadba 2 jednadba za koju treba izraunati entalpiju \A \B reakcijska entalpija za jednadbu 1 reakcijska entalpija za jednadbu 2 \A \B

reakcijska entalpija za jednadbu za koju treba izraunati entalpiju

drzavna-matura.com

66

(A i B su cijeli brojevi ili razlomci, pozitivni ili negativni) paziti na agregatna stanja (pisati ih), ista tvar u razliitom agregatnom stanju u termokemiji nije ista! (postoje reakcijske entalpije taljenja, isparavanja itd. a standardne entalpije se odnose na standardna stanja tj. stanja u kojima su tvari pri "normalnim" (sobnim) uvjetima) XI. pH vrijednost je logaritam ravnotene koncentracije vodikovih iona pomnoen s 1

paziti da se uvrtava koncentracija H+ u mol/dm3 a ne s nekom drugom mjernom jedinicom obrat (izraunavanje koncentracije H+ iz pH): [H+] = 10pH mol/dm3 (treba pamtiti samo u sluaju apsolutnog nepoznavanja logaritama iz matematike, ali u tom sluaju je bolje poraditi na matematici) isto tako i pOH i pK (p znai logaritam pomnoen s 1)

Kw je ionski produkt vode = konstanta ravnotee za reakciju H+ + OH H2O pomnoena s [H2O] XII. konstanta ravnotee (po koncentraciji tvari u ravnotenom stanju) xX + yY + ...

aA + bB + ...

A, B, ... su reaktanti, X, Y, ... produkti u jednadbi, a, b, ..., x, y, ... njihovi stehiometrijski koeficijenti formula je logina jer je Kc vea to u ravnotei ima vie produkata, a manja to ima vie reaktanata svakako pisati mjerne jedinice uz koncentracije jer koncentracijska konstanta ima svoju jedinicu! XIII. razlika potencijala (galvanskog lanka)

drzavna-matura.com

67

logika: E je standardni redukcijski potencijal, dakle napisan je za redukciju, pa ostaje istog predznaka za reaktant koji se u reakciji reducira (prima elektrone), a mijenja predznak za reaktant koji se oksidira (otputa elektrone) ako se trai mogua reakcija, E mora biti pozitivno tj. to vee za to bolju reakciju! XIV. masa atoma (ili molekule) = relativna atomska (ili molekulska) masa unificirana atomska jedinica mase

Primjer pametnog baratanja formulama izraunavanje molalnosti (b) vodene otopine odreene tvari iz poznate mnoinske koncentracije (c) i gustoe () te otopine pogleda se postoji li jo neki "skriveni" zadani podatak: poznato je o kojoj se tvari radi, dakle mogu se iz periodnog sustava oitati relativne atomske mase i izraunati molarna masa tvari, M (a moe se, dakako, izraunati i molarna masa vode, ali to nam u ovom sluaju nije potrebno) zapiu se formule za sve to je poznato: (tvar = otopljena tvar, da bi bilo krae, za c se podrazumijeva da je koncentracija otopljene tvari u otopini)

(uokvireno je samo da se lake vidi to je u tim formulama poznato) zapie se formula za ono to je nepoznato:

gleda se to se u formuli za nepoznato moe zamijeniti izrazom iz formule za poznato, ili uz malo zdravorazumske logike preobliiti tako da se moe zamijeniti, i ponavlja taj postupak,

drzavna-matura.com

68

uz matematiko sreivanje izraza (kraenje, rjeavanje dvojnih razlomaka), dok se ne doe do konanog izraza u kojem je sve to treba uvrstiti poznato:

(obino ima vie mogunosti za redoslijed zamjena i sve su ispravne dokle god daju smislen konani izraz) (paziti to se odnosi na otapalo a to na otopinu, to na sastojak a to na smjesu i sl.) u konani izraz uvrste se brojevi s mjernim jedinicama (uz po potrebi odgovarajue pretvaranje) ako je neto krivo, vjerojatno e se vidjeti po tome to se jedinice nee dobro pokratiti i izrauna bez panike: moda izgleda teko, ali uz malo vjebe nije preteko, a jednom kad se uvjeba ovakav tip izvoenja i dobro poznaju sve osnovne formule (s razumijevanjem to koje slovo u njima znai!), moe se pomou njih izraunati jako puno tipova zadataka, a nije vjerojatno da e ita biti osjetno tee od ovog primjera

Primjeri za Hessov zakon 1. Iz reakcijskih entalpija za reakcije: C(s) + O2(g) CO2(g) rH1 = 393 kJ mol1 rH2 = 283 kJ mol1

CO(g) + 1/2O2(g)

CO2(g)

izraunamo reakcijsku entalpiju za reakciju: C(s) + 1/2O2(g) CO(g)

drzavna-matura.com C(s) + O2(g) CO2(g) CO2(g) CO(g) \ (1) 393 kJ mol1 283 kJ mol1 ?

69

+ CO(g) + 1/2O2(g) C(s) + 1/2O2(g)

\ (1)

C(s) + O2(g) + CO2(g)

CO2(g) CO(g) + 1/2O2(g) CO(g)

393 kJ mol1 283 kJ mol1 110 kJ mol1

C(s) + 1/2O2(g)

2. Na temelju poznatih entalpija izgaranja benzena (3267,6 kJ/mol), cikloheksana (3919,6 kJ/mol) i vodika (285,8 kJ/mol) treba odrediti entalpiju potpunog hidrogeniranja benzena. I. napiemo i izjednaimo jednadbe zadanih i traene reakcije:
C6H6(l) + 15/2O2(g) 6CO2(g) + 3H2O(l) C6H12(l) + 9O2(g) 6CO2(g) + 6H2O(l) H2(g) + 1/2O2(g) H2O(l) C6H6(l) + 3H2(g) C6H12(l) 3267,6 kJ/mol 3919,6 kJ/mol 285,8 kJ/mol ?

*entalpija izgaranja (ili ega god) neke tvari odnosi se na 1 mol te tvari pa jednadbu piemo tako da stehiometrijski koeficijent te tvari bude 1 (pa makar neke druge tvari onda imale necjelobrojne stehiometrijske koeficijente) **agregatna stanja jesu bitna (u termokemijskoj jednadbi ista tvar u razliitom stanju nije ista tvar!), ali ako meu zadanim entalpijama nema entalpija promjena agregatnih stanja, eventualna pogreka (npr. da nismo znali da su benzen i cikloheksan u tekuem stanju nego smo ih naveli u krutom, ili da smo se odluili za sve u plinovitom, to je pri stvarnoj temperaturi odvijanja reakcije vjerojatnije) nee utjecati na konani rezultat dokle god je odabir agregatnog stanja za istu tvar isti u svim jednadbama II. kombiniramo mnoenje jednadbi malim brojevima (u pravilu cijelim pozitivnim i negativnim!) kako bismo njihovim zbrajanjem dobili traenu jednadbu, a onda s reakcijskim entalpijama uinimo isto to smo uinili s pripadajuim jednadbama:
C6H6(l) + 15/2O2(g) 6CO2(g) + 3H2O(l) 6CO2(g) + 6H2O(l) C6H12(l) + 9O2(g) (zamjena reaktantiprodukti) + 3H2(g) + 3/2O2(g) 3H2O(l) (mnoenje s 3) C6H6(l) + 3H2(g) C6H12(l) 285,8 kJ/mol 205,4 kJ/mol 3 3267,6 kJ/mol 3919,6 kJ/mol (1)

drzavna-matura.com

70

Primjer odreivanja empirijske formule Maseni udio ugljika u spoju je 14.29%, kisika 57.14%, vodika 1.190%, a ostalo je natrij. Odredi empirijsku formulu spoja. izraunamo maseni udio "ostalog": w(Na) = 100% 14.29% 57.14% 1.19% = 27.38% empirijska formula pokazuje najmanji odnos brojnosti razliitih atoma a ne njihovih masa pa treba masene udjele "prevesti" na mnoine, to je najlake uiniti tako da se zamisli uzorak od 100 g u njemu ima onoliko grama svakog elementa koliki je postotak njegov maseni udio (m(sastojak)=w(sastojak)m(ukupno)) dijeljenjem s molarnom masom (n=m/M) elementa izrauna se mnoina svakog elementa i one se postave u meusobni omjer:

podijeli se svaki lan omjera s najmanjim lanom (u ovom sluaju s 1.181)

ako se dobiju lijepi cijeli brojevi ili ovako neto vrlo slino cijelim brojevima (ne moraju biti tono cijeli brojevi! jer je mogue da su sastavljai zadatka koristili molarne mase na drukiji broj znamenaka, pogreke zbog zaokruivanja i sl.), super, ako ne, mnoe se svi lanovi istim cijelim brojem tako da se dobiju najmanji mogui cijeli brojevi (koeficijenti u empirijskoj formuli su uvijek najmanji mogui cijeli brojevi) i napokon: C : O : H : Na = 1 : 3 : 1 : 1 empirijska formula: CO3HNa = (presloimo u smisleni redoslijed) = NaHCO3

Razrjeivanje otopina kiseline (ili luine ili nekog iona) vodom budui da se dodaje samo ista voda, u kojoj nema kiseline, konana otopina sadri jednaku mnoinu kiseline kao i poetna otopina pa moemo pisati (kroz cijeli primjer indeks 1 se odnosi na poetnu, a 2 na konanu otopinu):

upotrijebimo formulu za vezu mnoine i mnoinske koncentracije:

pa je:

konani volumen je zbroj poetnog volumena i volumena dodane vode pa je:

drzavna-matura.com

71

iz ega se moe dobiti bilo poetna koncentracija, bilo konana koncentracija, bilo poetni volumen, bilo volumen vode koji je potrebno dodati (odnosno iz toga konani volumen), ovisno to se trai a to je zadano (za kombiniranje s masenom koncentracijom i drugim veliinama vidi Primjer pametnog baratanja formulama)

Mijeanje kiseline i luine Pomijea se 50 mL sumporne kiseline koncentracije 0.10 mol/dm3 i 170 mL natrijeve luine koncentracije 0.03 mol/dm3. Koliki je pH dobivene otopine? napisati jednadbu kemijske reakcije H2SO4 + 2NaOH Na2SO4 + 2H2O iz jednadbe oditati odnose mnoina kiseline i luine koje meusobno reagiraju (omjer stehiometrijskih koeficijenata)

izraunati mnoine iz zadanih veliina

pogledati to se u reakciji posve potroi, a ega preostaje sa 0.0050 mol H2SO4 bi reagiralo 2 0.0050 mol = 0.010 mol NaOH vie nego to ima, znai sav NaOH reagira s 0.0051 mol NaOH bi reagiralo 1/2 0.0051 mol = 0.0026 mol H2SO4 preostaje 0.0050 mol 0.0026 mol = 0.0024 mol H2SO4 izraunati ukupni volumen! V = V(NaOH) + V(H2SO4) = 50 mL + 170 mL = 220 mL = 0.220 dm3 izraunati koncentraciju preostalih H+ ili OH iona (mnoina preostale kiseline ili luine broj H+ ili OH iz jedne molekule kiseline ili luine / ukupni volumen)

drzavna-matura.com

72

iz toga izraunati pH ili pOH, a onda iz pH + pOH = 14 po potrebi i ono drugo pH=log(0.022)=1.6 *napomena: postupak vrijedi samo ako je zavrna c(H+) ili c(OH) koja se dobije vea od otprilike 105 mol/dm3 i ako su koncentracije kiseline i luine dovoljno male da se moe zanemariti volumen vode nastale neutralizacijom, ali takvi bi na ovoj razini trebali biti svi zadaci

*Mjerodavni reaktant, suviak esto u reakcijskoj smjesi nemamo tono onoliko svakog reaktanta koliko je potrebno da u potpunosti prijeu u produkte, nego se samo jedan reaktant sav potroi, a ostalih neto preostane nakon zavrene reakcije. Taj reaktant koji sav reagira te kad se on potroi reakcija prestaje zovemo mjerodavni reaktant, a za ostale reaktante, kojih preostane, kaemo da su u suviku. Pogreno tj. preneodreeno je rei da je mjerodavni reaktant "onaj kojeg ima najmanje" jer se ne troi pri svakoj reakciji jednako svakog reaktanta, nego onoliko estica reaktanta koliki je njegov stehiometrijski koeficijent. Najlake tj. najsistematinije moemo odrediti mjerodavni reaktant tako da za svaki reaktant kojem moemo izraunati mnoinu podijelimo tu mnoinu s njegovim stehiometrijskim koeficijentom kako bismo izraunali "mnoinu reakcija" (mnoina je pojam koji se ne mora odnositi samo na konkretne stvari: 1 mol "neega" znai 6,0221023 "neega", a to "neto" mogu jednako biti atomi ugljika, molekule vode, mali zeleni ili kemijske reakcije npr. nastajanja natrijeva klorida iz elemenata) koje se mogu odviti dok se on sav ne potroi. Onaj reaktant za koji je ta mnoina najmanja prvi e se potroiti taj je mjerodavni reaktant. Onda iz tako dobivene mnoine reakcija koje se doista i odviju moemo izraunati, mnoenjem s njihovim stehiometrijskim koeficijentima, mnoine svih ostalih reaktanata koje reagiraju (potroe se). Oduzmemo li tu potroenu mnoinu nekog reaktanta od njegove poetne mnoine, dobit emo mnoinu koja preostaje (ne reagira) tj. suviak. Takoer, iz mnoine reakcija moemo izraunati, mnoenjem njegovim stehiometrijskim koeficijentom, mnoinu svakog produkta koja nastane. Naprimjer, za reakciju: 2KMnO4(aq) + 5C2H2O4(aq) + 3H2SO4(aq) 2MnSO4(aq) + 10CO2(g) + 8H2O(l) + K2SO4(aq)

drzavna-matura.com

73

(za pitanje kako je izjednaena ta jednadba, pogledajte poglavlje Redoksi) ako je u poetku prisutno 8 mol KMnO4 i 10 mol C2H2O4 (te veliki suviak H2SO4), mnoina reakcija koja bi se odvila dok se potroi sav KMnO4 je 8 mol / 2 = 4 mol, a dok se potroi sav C2H2O4 je 10 mol / 5 = 2 mol, dakle zakljuujemo da je C2H2O4 mjerodavni reaktant te se doista odvije 2 mola reakcija. Pri tome se potroi 2 mol 2 = 4 mol KMnO4 te preostane suviak od 8 mol 4 mol = 4 mol KMnO4. Pri tome takoer nastane 2 mol 10 = 20 mol CO2, 16 mol H2O itd.

Zadaci 1. Ako se zagrijavanjem iz 1.50 g H2C2O42H2O istjera sva kristalna voda, koliko bezvodne H2C2O4 preostane? A. 0.34 g B. 0.92 g C. 1.07 g D. 1.50 g 2. Koliko ima atoma vodika u 3.4 g C12H22O11? A. 6.01023 B. 1.31023 C. 3.81022 D. 6.01021 3. Koliko je mililitara HCl koncentracije 8.00 mol/dm3 potrebno za pripremu 150 mL HCl koncentracije 1.60 mol/dm3? A. 30.0 mL B. 24.0 mL C. 18.8 mL D. 12.0 mL 4. Analizom je ustanovljeno da je maseni udio magnezija u spoju 21.8%, fosfora 27.7%, a ostalo je kisik. Koja je empirijska formula tog spoja? A. MgPO2 B. MgPO3 C. Mg2P2O7

drzavna-matura.com

74

D. Mg3P2O8 5. Amonijak se dobiva prema sljedeoj jednadbi: N2(g) + 3H2(g) 2NH3(g) Ako se kad 0.5 mol N2 reagira s 0.5 mol H2 dobije 0.25 mol NH3, koliko je iskoritenje reakcije? A. 75% B. 50% C. 33% D. 25% 6. Koja je standardna entalpija stvaranja MgO(s) ako se dok pri standardnim uvjetima gorenjem magnezija nastane 20.15 g MgO(s) oslobodi 300.9 kJ energije? A. 601.8 kJmol1 B. 300.9 kJmol1 C. +300.9 kJmol1 D. +601.8 kJmol1 7. Koliki je pH otopine KOH koncentracije 0.025 mol/dm3? A. 1.60 B. 3.69 C. 10.31 D. 12.40 8. Razlika potencijala lanka na slici pri standardnim uvjetima je:

A. 0.28 V B. 0.76 V C. 1.32 V D. 2.36 V

drzavna-matura.com

75

9. Oksid mangana sadri 2.29 g mangana po gramu kisika. Koja je empirijska formula tog oksida? A. MnO B. MnO2 C. Mn2O3 D. MnO3 10. Koji je razlomak jednak masenom udjelu duika u amonijevom dihidrogenfosfatu? A. 14 / 115 B. 28 / 115 C. 28 / 132 D. 14 / 210 11. Etanol gori u suviku kisika, pri emu nastaje ugljikov dioksid i voda prema sljedeoj izjednaenoj jednadbi: C2H5OH(g) + 3O2(g) 2CO2(g) + 3H2O(g) Koja od ponuenih vrijednosti je najblia volumenu CO2(g) koji nastaje izgaranjem 0.25 mol C2H5OH(g) pri 200K i 105Pa? A. 5 L B. 8 L C. 10 L D. 15 L 12. Koliki je ukupni broj atoma u 1.0 g HOOC(CH2)4COOH? A. 20 B. 4.11021 C. 8.21022 D. 7.21024 13. Oksalna kiselina, H2C2O4, reagira s permanganatnim ionom prema sljedeoj izjednaenoj jednadbi: 5H2C2O4(aq) + 2MnO4(aq) + 6H+(aq) 2Mn2+(aq) + 10CO2(g) + 8H2O(l) Koliko je mililitara otopine KMnO4 koncentracije 0.0154 mol/dm3 potrebno za reakciju s 25.0 mL otopine H2C2O4 koncentracije 0.0208 mol/dm3? A. 13.5 mL B. 18.5 mL

drzavna-matura.com

76

C. 33.8 mL D. 84.4 mL 14. Prema reakciji 2N2H4(l) + N2O4(l) 3N2(g) + 4H2O(g) H = 1078 kJ

koliko se energije oslobodi tijekom nastanka 140 g N2(g)? A. 1078 kJ B. 1797 kJ C. 3234 kJ D. 5390 kJ 15. Prema podacima u tablici izraunaj E0 za reakciju Ga(s) + 3Tl+(aq) 3Tl(s) + Ga3+(aq)

A. 0.479 V B. 0.193 V C. 0.193 V D. 0.479 V 16. Komad metalnog nikla uronjen je u otopinu koja sadri Pb2+(aq) (c=1.0 mol/dm3) i Cd2+(aq) (c=1.0 mol/dm3). Prema standardnim redukcijskim potencijalima u tablici, odvijat e se koja/e reakcija/e? 1) Ni(s) + Pb2+(aq) Pb(s) + Ni2+(aq) 2) Ni(s) + Cd2+(aq) Cd(s) + Ni2+(aq)

A. samo 1 B. samo 2 C. i 1 i 2 D. ni 1 ni 2 17. Maseni udio duika u (N2H5)2SO4 je: A. 10.8 %

drzavna-matura.com

77

B. 17.3 % C. 34.5 % D. 51.2 % 18. Koliko ima molekula ozona u 3.20 g O3? A. 4.0 1022 B. 6.0 1022 C. 1.2 1023 D. 6.0 1023 19. Silicijev karbid, SiC, dobiva se zagrijavanjem SiO2 i C na visoke temperature, prema jednadbi: SiO2 (s) + 3C(s) SiC(s) + 2CO(g) Koliko bi se najvie grama SiC moglo dobiti iz 2.00 g SiO2 i 2.00 g C? A. 1.33 B. 2.26 C. 3.59 D. 4.00 20. Iz 7.66 g hidratiziranog natrijevog sulfata, Na2SO4 xH2O, dobije se 4.06 g bezvodnog Na2SO4. Koliko iznosi x? A. 0.2 B. 3.6 C. 5 D. 7 21. Srebro reagira s nitratnom kiselinom prema jednadbi: 3Ag(s) + 4HNO3(aq) 3AgNO3 (aq) + NO(g) + 2H2O(l) Koliki volumen HNO3(aq) koncentracije 1.15 mol/dm3 je potreban za reakciju s 0.784 g srebra? A. 4.74 mL B. 6.32 mL C. 8.43 mL D. 25.3 mL 22. Pripremljene su vodene otopine navedenih tvari koncentracije 0.15 mol/dm3. Koja od njih ima najvie vrelite?

drzavna-matura.com

78

A. CaCl2 B. NaBr C. CuSO4 D. CH3OH 23. Za reakciju 2CCl4(g) + O2(g) 2COCl2(g) + 2Cl2(g) ispravan izraz za konstantu ravnotee Kc je: A. B. C. D. 24. Pet kuglica metala ima ukupnu masu 1.25 g i ukupni volumen 0.278 mL. Kolika je gustoa metala (g/mL)? A. 0.348 B. 0.900 C. 4.50 D. 22.5 25. Za elektrokemijski lanak s reakcijom Cu2+(aq) + M(s) Cu(s) + M2+(aq) je E = 0.75 V. Standardni redukcijski potencijal za Cu2+(aq) je 0.34 V. Koliki je standardni redukcijski potencijal za M2+(aq)? A. 1.09 V B. 0.410 V C. 0.410 V D. 1.09 V 26. Vodene otopine AgNO3, Cu(NO3)2 i Au(NO3)3 koncentracija 0.1 mol/dm3 elektrolizirane su u aparaturi na slici, tako da ista struja protjee kroz svaku otopinu.

drzavna-matura.com

79

Ako se izlui 0.1 mol bakra, koliko se izlui srebra i zlata? A. 0.10 mol Ag, 0.10 mol Au B. 0.05 mol Ag, 0.075 mol Au C. 0.05 mol Ag, 0.15 mol Au D. 0.20 mol Ag, 0.067 mol Au 27. Koji volumen tekuine A ima istu masu kao 80.0 cm3 tekuine B, ako je gustoa tekuine A 0.660 g/cm3, a tekuine B 1.59 g/cm3? A. 40.0 cm3 B. 97.0 cm3 C. 160 cm3 D. 193 cm3 28. Koliko ima molekula vode u 0.10 g modre galice (CuSO45H2O)? A. 1.2 1021 B. 2.4 1021 C. 2.4 1022 D. 1.2 1023 29. Mg(OH)2 je magnezijevo mlijeko koje se koristi za neutralizaciju suvika eluane kiseline (HCl). Koliko se molova eluane kiseline moe neutralizirati s 1.00 g Mg(OH)2? A. 0.0171 B. 0.0343 C. 0.686 D. 1.25 30. Za neutralizaciju 25.00 mL H2SO4(aq) koncentracije 0.1050 mol/dm3 utroeno je 17.23 mL NaOH(aq) nepoznate koncentracije. Koja je koncentracija NaOH(aq)? A. 0.07617 mol/dm3

drzavna-matura.com

80

B. 0.1447 mol/dm3 C. 0.1524 mol/dm3 D. 0.3047 mol/dm3 31. Kolika je masa jedne molekule vode u gramima? A. 18 B. 1.1 1021 C. 3.0 1023 D. 1.7 1024 32. Prirodni talij sastoji se od dva stabilna izotopa, Tl203 and Tl205 (atomske mase: 203.0 odnosno 205.0) i ima prosjenu atomsku masu 204.4. Koliki je udio Tl205? A. 14.0 % B. 30.0 % C. 50.0 % D. 70.0 % 33. 2N2O4 + N2H4 6NO + 2H2O Kolika je maksimalna masa NO (u gramima) koja se moe dobiti iz 15.5 g N2H4 i 4.68 g N2H4? A. 4.38 B. 5.04 C. 15.2 D. 26 34. Koliki volumen H2SO4 (c=0.108 mol/dm3) je potreban za neutralizaciju 25.0 mL KOH (c=0.145 mol/dm3)? A. 16.8 mL B. 33.6 mL C. 37.2 mL D. 67.1 mL

drzavna-matura.com

81

35.

1) Prema standardnim redukcijskim potencijalima u tablici, standardni potencijal lanka (E) za reakciju Zn(s) + 2Tl+(aq) Zn2+(aq) + 2Tl(s) je: A. 0.427 V B. 0.091 V C. 0.091 V D. 0.427 V 2) Prema standardnim redukcijskim potencijalima u tablici, koja reakcija/e je(su) spontana/e? I. Cr2+(aq) + Fe3+(aq) Cr3+(aq) + Fe2+(aq) II. Cu2+(aq) + Fe2+(aq) Cu+(aq) + Fe3+(aq) A. samo I. B. samo II. C. i I. i II. D. ni I. ni II. 36. C3H8 + 5O2 3CO2 + 4H2O Kolika je ukupna masa (u gramima) produkata izgaranja 2.20 g propana u suviku kisika? A. 2.20 B. 3.60 C. 6.60 D. 10.2 37. Koliki volumen (u mL) koncentrirane sumporne kiseline (c=18.0 mol/dm3) je potreban za pripremu 2.50 L otopine koncentracije 1.00 mol/dm3? A. 7.20 B. 14.4 C. 69.4

drzavna-matura.com

82

D. 139 38. Formulska jedinka berila sadri 3 atoma berilija. Maseni udio berila u beriliju je 5.03%. Molarna masa berila je: A. 950 g/mol B. 537 g/mol C. 270 g/mol D. 179 g/mol 39. 100 mL otopine kalcijeva nitrata koncentracije 0.250 mol/dm3 pomijeano je s 400 mL duine kiseline koncentracije 0.100 mol/dm3. Kolika je koncentracija nitratnih iona u dobivenoj smjesi? A. 0.180 mol/dm3 B. 0.130 mol/dm3 C. 0.0800 mol/dm3 D. 0.0500 mol/dm3 40. Prema jednadbi: N2O3(g) + 6H2(g) 2NH3(g) + 3H2O(g) koliko molova NH3(g) moe nastati reakcijom 0.22 mol N2O3(g) i 0.87 mol H2(g)? A. 0.29 mol B. 0.44 mol C. 0.73 mol D. 1.1 mol 41. Elektroliza vode: 2H2O(l) 2H2(g) + O2(g) Koliko molova H2(g) moe nastati prolaskom 4.81021 elektrona? A. 2.00103 B. 4.0103 C. 8.0103 D. 1.6102 42. Standardna entalpija stvaranja NH3(g) je 46.1 kJ/mol. Izraunaj H za reakciju: 2NH3(g) N2(g) + 3H2(g) A. 92.2 kJ B. 46.1 kJ C. 46.1 kJ D. 92.2 kJ

drzavna-matura.com

83

43. Prema podacima u tablici, izraunaj promjenu entalpije za raspad natrijevog hidrogenkarbonata (u kJ po molu CO2): 2 NaHCO3(s) Na2CO3(s) + H2O(g) + CO2(g)

A. 129.2 B. 818.5 C. 1766.2 D. 3661.6

Rjeenja 1. C 2. B 3. A 4. C 5. A 6. A 7. D 8. A 9. C 10. A 11. B 12. C 13. B 14. B 15. B 16. A 17. C 18. A 19. A

drzavna-matura.com

84

20. D 21. C 22. A 23. D 24. C 25. C 26. D 27. D 28. A 29. B 30. D 31. C 32. D 33. C 34. A 35. 1) A, 2) A 36. D 37. D 38. B 39. A 40. A 41. B 42. D 43. A

drzavna-matura.com

85

11 VRSTE KEMIJSKIH FORMULA I IZOMERI


empirijska formula pokazuje najmanji meusobni omjer atoma u nekom kemijskom spoju ne moe se "skratiti" (podijeliti nekim brojem da broj svake vrste atoma u formuli jo bude cijeli) molekulska formula pokazuje broj atoma meusobno povezanih u molekulu ponekad se moe "skratiti" u empirijsku formulu formule ionskih spojeva su empirijske (jer su po definiciji formulske jedinke najmanji cjelobrojni omjeri brojnosti razliitih atoma u kristalima) (uz rijetke iznimke koje sadre ione ija molekulska formula nije jednaka empirijskoj, kao to su peroksidi, jer oni sadre O22 ion, npr. Na2O2), empirijska formula se razlikuje od molekulske najee kod organskih tvari (zbog svojstva ugljika da se povezuje u vrlo raznolike, esto dugake lance) ali i kod nekih anorganskih molekula (npr. fosforov(V) okisid ima molekulsku formulu P4O10 a empirijsku P2O5, vodikov peroksid ima molekulsku formulu H2O2 a empirijsku HO, hidrazin ima molekulsku formulu N2H4 a empirijsku NH2) vie molekulskih formula moe biti ekvivalentno jednoj empirijskoj formuli npr. empirijsku formulu CH2O imaju spojevi molekulske formule CH2O, C2H4O2, C3H6O3... saeta (kondenzirana) strukturna formula pokazuje raspored atoma u molekuli, ali tako da ne prikae one veze koje se po pravilima vezivanja podrazumijevaju (jednostruke) i da se moe napisati u jednom redu strukturna formula pokazuje raspored atoma u molekuli tako da pokae sve atome i sve veze meu njima, ali kao da je molekula u ravnini papira (dvodimenzionalna), ne vodei rauna o prostornom rasporedu veza oko svakog atoma Lewisova strukturna formula strukturna formula koja osim veza pokazuje i nevezne parove valentnih elektrona (i pojedinane valentne elektrone ako ih ima) u pravilu ako se trai napisati strukturnu formulu ne kodi napisati Lewisovu strukturnu formulu najvanije pravilo za pisanje strukturnih formula organskih spojeva: UGLJIK JE ETVEROVALENTAN IZ SVAKOG ATOMA UGLJIKA MORAJU VODITI 4 CRTICE! (naravno ako nema naboj ni nevezne elektrone...) formula s veznim crticama koristi se za bri i pregledniji prikaz veih organskih molekula, atomi ugljika su na krajevima crtica i uglovima meu njima (jednostruke crtice su jednostruke veze, dvostruke crtice dvostruke veze, trostruke crtice trostruke veze, kao i u

drzavna-matura.com

86

ostalim strukturnim formulama), podrazumijeva se da je za svaki atom ugljika vezano onoliko atoma vodika koliko nedostaje da bi ugljik bio etverovalentan (ali atomi vodika vezani uz ostale atome se crtaju!), a svi atomi koji nisu ugljik ni vodik vezan za ugljik prikazuju se svojim simbolima prostorna formula prikazuje prostorni raspored atoma u tri dimenzije veza izmeu atoma koji bi se nalazili u ravnini papira veza prema atomu koji bi se nalazio iza papira veza prema atomu koji bi se nalazio ispred papira

Primjeri:
empirijska molekulska saeta strukturna strukturna Lewisova strukturna veznim crticama prostorno

CHO

C2H2O2

CHOCHO
(planarna molekula)

CHCl

C2H2Cl2

CH2=CCl2 CHCl=CHCl (strukturni izomeri)

(geometrijski izomeri)

(planarne molekule)

CH2

C3H6

H2C=CHCH3

(strukturni izomeri)

drzavna-matura.com

87

IZOMERI STRUKTURNI GEOMETRIJSKI IZOMERI* STEREOIZOMERI OPTIKI IZOMERI DIJASTEREOMERI

ENANTIOMERI

*=geometrijski izomeri takoer spadaju u dijastereomere strukturni izomeri imaju istu molekulsku, a razliitu strukturnu formulu (isti broj razliitih atoma u molekuli, a razliit raspored atoma i veza) imaju razliita fizikalna i kemijska svojstva (mogu pripadati i posve razliitim vrstama spojeva) npr. CH3OCH3 (dimetileter) i CH3CH2OH (etanol) CH3CH2CH=CH2 (but1en) i CH3CH=CHCH3 (but2en) stereoizomeri imaju istu molekulsku i strukturnu formulu, a razliit prostorni raspored atoma (prostornu formulu) geometrijski izomeri cis/trans ili Z/E razliite skupine (ili skupine razliitog prioriteta) se nalaze na istoj ili na razliitim stranama dvostruke veze

cis1,2dikloreten trans1,2dikloreten (za Z i E vidi dolje CIPpravila) optiki izomeri 4 razliite skupine su vezane uz 1 atom ugljika razliitim redoslijedom, tako da se nikakvim okretanjem molekule ne mogu preklopiti na svakom atomu ugljika za koji su vezane 4 razliite skupine ( = asimetrino supstituirani ugljikov atom = kiralni C atom = kiralni centar) moe se odrediti konfiguracija: R ili S pomou CIPpravila (vidi dalje)

drzavna-matura.com

88

enantiomeri optiki izomeri koji se odnose kao predmet i zrcalna slika na svakom kiralnom C jedan ima suprotnu konfiguraciju nego drugi na odgovarajuem kiralnom C (ako je u jednom S u drugom je R i obrnuto)

(kao to vidite 4. prioritet ne mora biti H, premda najee jest)

(D i L je drukiji tip oznaka koji se koristi u biokemiji, prvenstveno za eere i aminokiseline D eer ima OH skupinu najdalju od aldehidne ili ketonske skupine desno, a L lijevo) dijastereomeri optiki izomeri koji se ne odnose kao predmet i zrcalna slika mogui samo ako u molekuli postoje najmanje 2 kiralna C imaju suprotnu konfiguraciju najmanje na jednom kiralnom C, ali takoer najmanje na jednom imaju istu

CIPpravila (prema ljudima koji su ih osmislili: Cahn, Ingold, Prelog) odreivanje Z/E odnosno R/S konfiguracija (geometrijskih i optikih izomera) prema prioritetima: vei prioritet (tj. manji redni broj) = vea atomska masa ako 2 direktno vezana atoma imaju jednaku, gledaju se sljedei atomi vezani uz njih i tako koliko god treba dok se ne naie na

drzavna-matura.com

89

razliku; dvostruka ili trostruka veza raunaju se kao dvije odnosno tri jednostruke primjeri: a) oko asimetrino supstituiranog C atoma (taj atom se obino ne pie nego se podrazumijeva da je na sjecitu crta, no ne bi smjelo biti greka ako se napie) ako brojimo u smjeru kazaljke na satu 1, 2, 3 naziva se Rkonfiguracija, a ako u suprotnom smjeru onda Skonfiguracija

po koracima: a. prepoznati da se radi o asimetrino supstituiranom C (vezane 4 razliite skupine) b. dodijeliti tim skupinama prioritete prema CIP pravilima c. rotirati molekulu tako da skupina zadnjeg prioriteta (broj 4) bude okrenuta "od tebe" (prema iza papira) d. odrediti ide li 1, 2, 3 u smjeru kazaljke na satu (R) ili obrnuto (S)

b) oko dvostruke veze meu svake dvije skupine vezane uz isti C odreuje se koja ima vei prioritet, a zatim ako se skupine istog prioriteta nalaze s iste strane (iznad ili ispod dvostruke veze) konfiguracija se zove Z (njem. zusammen), a ako su sa suprotnih strana zove se E (njem. entgegen) (Z je analogno cis a E trans to "pravilo iste skupine" ovako je poopeno u "pravilo isti prioriteti")

drzavna-matura.com

90

(sad se vrati na enantiomeri da vidi zato je to potrebno te oznake su uvedene dogovorno kako bi se razlikovali pojedini enantiomeri i dijastereomeri, a to je potrebno jer se enantiomeri razlikuju po jednom fizikalnom svojstvu: zakretanju ravnine polarizirane svjetlosti te po reakcijama s drugim takvim molekulama, to je osobito vano za biokemijske reakcije enzimi, a dijastereomeri se esto razlikuju i po drugim kemijskim i fizikalnim svojstvima) ako je potrebno napisati drugi enantiomer (npr. imamo S a hoemo R) ili dijastereomer, samo se zamijene dvije skupine na istom kiralnom C (za enantiomer se to napravi na svim kiralnim C, za dijastereomer samo na nekom) Zadaci 1. Koliko je moguih izomera s molekulskom formulom C5H12? A. 1 B. 2 C. 3 D. 5 2. Koliko razliitih strukturnih izomera postoji za diklorpropan, C3H6Cl2? A. 4 B. 5 C. 6 D. nita od navedenog 3. Za sve navedene molekulske formule mogue je napisati stabilnu organsku strukturu, OSIM: A. CH2O B. CH2O2 C. CH3O D. CH4O 4. Koji od navedenih spojeva su izomeri? 1) CH3CH2OCH3

drzavna-matura.com

91

2) CH3CH2OCH2CH3 3) CH3CH2CH2OH 4) CH2=CHOCH3 A. 1 i 3 B. 1 i 2 C. 2 i 3 D. 1 i 4 5. Izomer 1butanola je: A. 1propanol B. butanon C. 1klorobutan D. dietil eter 6. Koliko je moguih izomera dibromobenzena (C6H4Br2)? A. 1 B. 2 C. 3 D. 4 7. Koji od navedenih spojeva moe postojati kao dva ili vie geometrijskih izomera? A. 1,1dikloroetan B. 1,1dikloroeten C. 1,2dikloroetan D. 1,2dikloroeten

Rjeenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. C A C A D C D

drzavna-matura.com

92

12 ORGANSKA KEMIJA I BIOKEMIJA


i. Najvanije vrste organskih spojeva
tvorba naziva spoja an ciklo... an opa formula/ karakteristina skupina CnH2n+2 CnH2n* primjeri sustavni naziv propan ciklopropan formula CH3CH2CH3

naziv skupine

alkani cikloalkani**

alkeni

en

CnH2n*

propen

CH2=CHCH3

alkini areni (aromatski ugljikovodici)

in

CnH2n2* CC sadre benzenski prsten

propin benzen naftalen antracen

HCCCH3

halogen ugljikovodici odnosno organski halogenidi (npr. halogenalkani) alkoholi

fluor, klor, brom, jod

RX, X = F, Cl, Br ili I (atomom halogenog elementa zamijenjen je atom vodika)

1klorpropan 2jodpropan 3brompropin 1,2dikloretan 1,1,1 tribrometan tetrafluormetan etanol propan2ol etan1,2diol = glikol

CH2ClCH2CH3 CH3CHICH3 HCCCH2Br CH2ClCH2Cl CBr3CH3 CF4 CH3CH2OH

ol

ROH

HOCH2CH2OH

drzavna-matura.com

93 propan1,2,3 triol = glicerol

fenoli

fenol

sadre alkoholnu OH skupinu direktno*** vezanu uz benzenski prsten

fenol

4klor1 metilfenol

eteri

alkil alkileter ili alkoksi alkan

ROR'

dietileter (ili etoksietan) etilmetileter ili metoksietan etanal

aldehidi

al

ketoni

on

propanon

karboksilne kiseline

anska kiselina

etanska kiselina

soli karb. kiselina

oat

sadre karboksilatni anion

natrijev etanoat

drzavna-matura.com

94 metiletanoat

esteri

amidi

alikl alkanoat (1. dio iz alkohola, 2. iz kiseline) amid

etanamid

odnosno

N,Netil metilpropanamid

amini

amin

RNH2 odnosno

metilamin trietilamin

CH3NH2

R = bilo kakav smisleni ostatak organskog spoja, R', R'' itd. mogu biti razliiti ili isti za navedene spojeve ee su u upotrebi nesustavna imena, redom: acetaldehid, aceton, octena kiselina, natrijev acetat, metilacetat, acetilamid *odreivanje broja dvostrukih ili trostrukih veza ili prstenova u spoju koji sadri samo ugljik, vodik, kisik (kisik za ovo nita ne znai) i halogene elemente: od broja atoma H u alkanu s tim brojem atoma C oduzeti (broj H + broj halogenih) u promatranom spoju, dobiveni broj podijeliti s 2 (jer za svaku dvostruku vezu ili prsten ima 2 H manje), tako dobiveni broj je broj dvostrukih veza, ili broj trostrukih veza*2 (svaka trostruka vrijedi kao dvije dvostruke), ili broj prstenova, ili bilo kakva kombinacija (broj dvostrukih veza + 2*broj trostrukih veza + broj prstenova) mora dati taj broj, npr. spoj molekulske formule C8H8Cl2O moe imati 4 dvostruke veze ILI 2 trostruke ILI 4 prstena ILI 2 dvostruke i 1 trostruku ILI 2 dvostruke i 2 prstena ILI 2 prstena i 1 trostruku ILI 3 dvostruke i 1 prsten ILI 1 dvostruku, 1 trostruku i 1 prsten ILI ... **moe i cikloalkeni, ali prstenovi ciklalkina morali bi biti ogromni jer trostruka veza tei linearnom rasporedu

drzavna-matura.com

95

***

ovo nije fenol! nego benzilni alkohol koji ima potpuno alkoholna svojstva

ii.

Vanije organske reakcije

gorenje veina organskih spojeva lako su zapaljivi, gorenjem bilo kojeg organskog spoja koji sadri samo ugljik i vodik ili samo ugljik, vodik i kisik uz dovoljan pristup kisika (to ukljuuje normalno gorenje na zraku) nastaje ugljikov dioksid i voda, uz nedovoljan pristup kisika nastaje ugljikov monoksid i voda ili aa (ugljik) i voda npr. C2H5OH + 3O2 2CO2 + 3H2O C2H5OH + 2O2 2CO + 3H2O C2H5OH + O2 2C + 3H2O (to je manje kisika na raspolaganju, manje je kisika u jednadbi i nastaje ugljini produkt s manje kisika) halogeniranje alkana supstitucija zamjena jednog atoma vodika atomom halogenog elementa (klora ili broma) na svjetlosti (klor i brom su obojeni pa dobro apsorbiraju svjetlosnu energiju, h (ni) je oznaka za energiju jednog fotona) ili uz povienu temperaturu npr. CH4 + Cl2 CH3CH3 + Br2 CH3Cl + HCl CH3CH2Br + HBr

(reakcija se moe i nastaviti, dok se svi atomi vodika ne zamijene halogenim) halogeniranje alkena i alkina adicija (potpuno razliita stvar od halogeniranja alkana) atomi halogenog elementa (broma ili klora) veu se na ugljikove atome vezane dvostrukom ili trostrukom vezom npr. CH2=CH2 + Br2 CH2BrCH2Br HCCH + 2Br2 CHBr2CHBr2 (takve reakcije s bromom koriste se za dokazivanje alkena/alkina jer je brom smee boje pa se pri reakciji otopina broma obezboji) analogno se halogeniraju i trolani i etverolani alkanski prstenovi (cikloalkani) "puca" prsten jer je nestabilan zbog premalih kuteva izmeu C atoma i nastaju lanasti

drzavna-matura.com

96

halogenoalkani npr. + Cl2 CH2ClCH2CH2Cl + Br2 CH2BrCH2CH2CH2Br hidrogeniranje alkena i alkina adicija vodika na dvostruku (ili trostruku) vezu, uz katalizator plemeniti metal (Pt, Pd ili Ni, svejedno je koji), pri povienom tlaku i temperaturi npr. CH2=CH2 + H2 HCCH + 2H2 CH3CH3

CH3CH3

hidrogeniranjem alkina uz tzv. zatrovani katalizator = paladij s olovnom soli, nastaju alkeni (reakcija ne ide skroz do alkana) npr. HCCH + H2 CH2=CH2

analogno se hidrogeniraju i trolani i etverolani alkanski prstenovi (cikloalkani) "puca" prsten jer je nestabilan zbog premalih kuteva izmeu C atoma i nastaju lanasti alkani npr. + H2 CH3CH2CH3

+ H2

CH3CH2CH2CH3

hidrohalogeniranje i hidratacija alkena Markovnikovo pravilo: vodik se vee na onaj C na kojem ve ima vie vodika (zapravo bi formalno tonije bilo rei da se ono to nije vodik vee tamo gdje ima manje vodika, no u teoriju iza toga (reakcijski mehanizam) nije ovdje potrebno ulaziti, a za primjenu pravila je, dakako, na ovoj razini svejedno) hidrohalogeniranje adicija halogenovodika npr. CH3CH=CH2 + HBr CH3CHBrCH3 (a ne, odnosno samo u zanemarivoj koliini, CH3CH2CH2Br) hidratacija adicija vode npr. CH3CH=CH2 + H2O koliini, CH3CH2CH2OH) CH3CH(OH)CH3 (a ne, odnosno samo u zanemarivoj

drzavna-matura.com

97

reakcije na benzenski prsten elektrofilna supstitucija jedan atom vodika (odnosno H+) zamjenjuje se "esticom siromanom elektronima" (to je pogodno jer je benzenski prsten bogat elektronima) (benzenski prsten moe se pojednostavljeno pisati ovako s kruiem, no treba uvijek imati na umu rezonantne strukture koje to predstavlja, a naravno i sve atome vodika) a) klor ili brom (X2) uz katalizator FeX3 ili AlX3

npr.

+ Br2

b) klorougljikovodik ili bromougljikovodik (RX) uz katalizator FeX3 ili AlX3

npr.

+ CH3CH2Cl

c) nitriranje (NO2+ koji nastaje iz koncentrirane HNO3 uz katalizator koncentriranu H2SO4)

d) sulfoniranje (HSO3+ koji nastaje iz SO3 uz katalizator koncentriranu H2SO4)

drzavna-matura.com

98

*nastali nitrobenzen i benzensulfonska kiselina strukturno izgledaju:

nastajanje alkoksida reakcija alkohola s reaktivnim metalima, prvenstveno alkalijskim, analogna reakciji vode (alkohol mora biti bezvodni jer e inae reagirati voda jer je reaktivnija) npr. 2CH3CH2CH2OH + 2Na 2CH3CH2CH2ONa + H2 fenoli tako reagiraju i s hidroksidima alkalijskih metala jer su jae kiseline (konjugirana baza im je stabilizirana rezonancijom u benzenskom prstenu) dehidratacija alkohola uz H2SO4 i zagrijavanje ovisno o temperaturi nastaje preteno (simetrini) eter ili alken (ili prevladava povratna reakcija hidratacije u alkohol) npr. 2CH3CH2OH CH3CH2OCH2CH3 + H2O ili CH3CH2OH CH2=CH2 + H2O

nastajanje (nesimetrinih) etera reakcija halogenalkana (jod, brom, klor) i alkoksida npr. CH3CH2CH2Br + CH3OK CH3CH2CH2OCH3 + KBr oksidacijaredukcija alkoholialdehidi(ketoni)karboksilne kiseline i natrag (treba znati i izjednaavati kao redokse!) najee oksidacija s bikromatom (npr. K2Cr2O7), CrO3 ili kalijevim permanganatom primarni alkoholi preko aldehida do karboksilnih kiselina (reakcija se moe zaustaviti na aldehidima ali teko), a sekundarni alkoholi do ketona (ne mogu u karboksilne kiseline jer nemaju vie H koji bi otpustili kako bi se C mogao oksidirati, iz istog razloga tercijarni alkoholi uope tako ne reagiraju) a redukcija adicijom vodika na dvostruku vezu u aldehidima i ketonima analogno kao u alkenima ili (osobito karboksilne kiseline) s NaBH4 ili LiAlH4 (ili eventualno drugim hidridima

drzavna-matura.com

99

metala)

npr.

oksidacija ketona koncentriranom HNO3 (vrlo jako oksidacijsko sredstvo cijepa se CC veza)

npr. nastajanje derivata karboksilnih kiselina: neutralizacija s hidroksidima nastaju soli (isto kao to reagiraju i anorganske kiseline) npr. CH3COOH + NaOH CH3COONa + H2O esterifikacija iz alkohola i karboksilne kiseline nastaje ester i voda, najee se odvija uz katalizator koncentriranu sumpornu kiselinu (katalizator za tu reakciju je bilo koja anorganska kiselina no sumporna je posebno pogodna jer je i dehidratacijsko sredstvo, higroskopna pa vee vodu i tako pomie ravnoteu prema produktima) npr. CH3OH + CH3COOH CH3COOCH3 + H2O

drzavna-matura.com

100

dobivanje amida reakcija s amonijakom ili (primarnim ili sekundarnim) aminom npr. CH3COOH + NH3 CH3CONH2 + H2O CH3COOH + NH(CH3)2 CH3CON(CH3)2 + H2O hidroliza derivata karboksilnih kiselina s vodom, anorganskom kiselinom ili luinom nastaju karboksilne kiseline (u kiselom ili neutralnom) ili (u lunatom) njihovi anioni/soli, te ono iz ega bi odgovarajui derivat bio nastao (esteri alkohol, amidi amin ili amonijak)

npr.

saponifikacija hidroliza triglicerida (masti ili ulja) pomou luine na tri formulske jedinke sapuna (soli vie masne kiseline = karboksilne kiseline s velikim brojem (otprilike 1020, u prirodi uvijek parno) C atoma iste ili razliite) i trovalentni alkohol glicerol

npr.

drzavna-matura.com

101

reakcije amina temelje se na tome to su bazini, analogne reakcijama amonijaka s organskim kiselinama dobivanje amida (vidi gore) s anorganskim kiselinama tvore soli

npr.

iii.

Osnove osnova biokemije

masti i ulja = trigliceridi = esteri glicerola i tri iste ili razliite vie masne kiseline (vie nezasienih ulje tekue, vie zasienih mast kruta) vidi ranije saponifikacija 1. MASNA KISELINA
GLICEROL

2. MASNA KISELINA

3. MASNA KISELINA

eeri monosaharidi polihidroksialdehidi ili polihidroksiketoni, ali u vodenim otopinama ponajvie u ciklikom obliku glukoza (u aciklikom obliku aldehid)

fruktoza (u aciklikom obliku keton)

drzavna-matura.com

102

disaharidi saharoza = glukoza + fruktoza

polisaharidi (krob, celuloza = polimeri glukoze) krob

celuloza

aminokiseline i proteini aminokiseline organske molekule koje sadre i karboksilnu i amino skupinu (vezane na isti C atom)

proteini polimeri aminokiselina meusobno povezanih peptidnom vezom = amidnom vezom izmeu karboksilne skupine jedne i amino skupine druge aminokiseline (peptidna veza u proteinima razlikuje se od obine amidne po tome

drzavna-matura.com

103

to ne podlijee hidrolizi dakle neemo se rastopiti u vodi zapravo joj je hidroliza nemjerljivo spora, zato se proteini u biolokim sustavima mogu hidrolizirati djelovanjem enzima)

(na slici su peptidne veze oznaene uto)

drzavna-matura.com

104

DODATAK 1: RAZNE BOJE I PROMJENE BOJA


boje plamena (plamen boje kationi metala iz soli, a ne sami metali!) Li+ crveno Na+ uto K+ ljubiasto Ca2+ naranastocrveno Rb+ crveno Sr2+ tamnocrveno Cs+ plavo Ba2+ zeleno Cu2+ zeleno boje elementarnih tvari u standardnom stanju (osim plinova) Cu crvenosmei, Au uto, ostali metali (i polumetali) sivi Br2(l) smei, I2(s) tamnoljubiast/crn (u vodenoj otopini smei) S ut P bijeli, crveni ili crni (alotropske modifikacije) C crn (grafit) ili (dijamant) (ili tamnocrven do tamnoljubiast (fulereni))

obojeni anioni u vodenim otopinama MnO4 ljubiasto/ruiasto Cr2O72 naranasto CrO42 uto obojeni kationi prijelaznih metala u vodenim otopinama Cr3+ zeleno Mn2+ blijedoruiasto (*pri manjim koncentracijama esto toliko blijedo da se ne vidi pa se otopine mogu zamijeniti za neobojene, zato se pri nekim reakcijama kae da se KMnO4(aq) obezboji) Fe3+ uto Fe2+ zeleno Co2+ ruiasto Ni2+ zeleno Cu2+ plavo

drzavna-matura.com

105

obojeni talozi (netopljivi spojevi) (osim onih koji poprimaju boju prema kationu ili anionu koji sadre) AgCl bijelo, AgBr svijetlouto, AgI uto PbCl2 bijelo, PbBr2 bijelo, PbI2 jako uto HgI2 jako naranastocrveno obojeni plinovi (ostali bitni plinovi su bezbojni) Cl2 utozelen NO2 crvenosmei *Br2 smei *I2 ljubiast *=nisu plinovi pri standardnim uvjetima, ali postaju plinovi pri relativno malo povienoj temperaturi promjene boja kao dokaz prisutnosti odreenih organskih spojeva nezasieni spojevi (alkeni, alkini) permanganata (ljubiasta) Fehlingov ili Trommerov reagens: lunata otopina Cu2+ iona (plavo) + aldehid ili reducirajui eer (npr. glukoza, fruktoza) talog Cu2O (crvenosmei) Tollensov reagens: lunata otopina AgNO3 i amonijaka + aldehid ili reducirajui eer (npr. glukoza, fruktoza) srebrno zrcalo biuret reakcija: lunata otopina Cu2+ iona (plavo) + bjelanevine (polipeptidi) ljubiasto ksantoproteinska reakcija: bjelanevine (koje sadre aromatske aminokiseline) + koncentrirana HNO3 uto pH indikatori metiloran: crven u kiselom, naranast u neutralnom, ut u lunatom fenolftalein: ruiast u lunatom bromnu vodu (smea) i otopinu kalijevog

bromtimolplavo: uto u kiselom, zeleno u neutralnom, plavo u lunatom ekstrakt crvenog kupusa: crven u kiselom, ljubiast u neutralnom, plav pa zelen pa ut u lunatom univerzalni indikator: crven pa naranast u kiselom, ut u neutralnom, zelen pa plav u lunatom lakmus: plavi pocrveni u kiselom, crveni poplavi u lunatom

drzavna-matura.com

106

drzavna-matura.com

107

DODATAK 2: KEMIJSKE FORMULE I NAZIVI


Kiseline i anioni/soli (osjenane su jake kiseline) a) kiseline koje ne sadre kisik
kiselina slubeni naziv HF HCl HBr HI H2S fluoridna kloridna bromidna jodidna sulfidna fluorovodina klorovodina bromovodina jodovodina sumporovodina F

hrvatski naziv

anion

naziv iona fluoridni kloridni bromidni jodidni sulfidni

naziv soli fluorid klorid bromid jodid sulfid

slubeni naziv

hrvatski naziv

naziv iona

naziv soli

Cl

halogenidna

halogenovodina

halogenidni

halogenid

Br I

(S nije halogeni element, ali naziv se daje po istom principu)

(npr. HCl(g) u plinovitom tj. istom stanju = klorovodik, HCl(aq) u vodenoj otopini = klorovodina kiselina)

b) kiseline koje sadre kisik (oksokiseline) od najmanjeg do najveeg oksidacijskog broja sredinjeg elementa
kiselina slubeni naziv HClO HClO2 H2SO3 HNO2 HClO3 HNO3 H2SO4 H2CO3* H3PO4 HClO4 hipokloritna kloritna sulfitna nitritna kloratna duina sulfatna karbonatna fosfatna perkloratna hrvatski naziv hipoklorasta klorasta sumporasta duikasta klorna nitratna sumporna ugljina fosforna perklorna ClO

anion

naziv iona

naziv soli

slubeni naziv

hrvatski naziv hipo...asta

naziv iona hipo...itni

naziv soli

hipokloritni kloritni sulfitni nitritni kloratni nitratni sulfatni karbonatni fosfatni perkloratni

hipoklorit klorit sulfit nitrit klorat nitrat sulfat karbonat fosfat perklorat

hipo...itna

hipo...it

ClO2 SO3

itna

asta

itni

it

NO2

ClO3 NO3 SO4

2 2 3

atna

na

atni

at

CO3 PO4

ClO4

per...atna

per...na

per...atni

per...at

*=zapravo ne postoji ugljina kiselina, postoje samo njene soli

anion s jednim H hidrogen... (HPO42 hidrogenfosfat, HSO4 hidrogensulfat, HCO3 hidrogenkarbonat, HSO3 hidrogensulfit) anion s dva H dihidrogen... (H2PO4 dihidrogenfosfat)

Baze i kationi (osjenani su dobro topivi hidroksidi koji daju jake luine)
baza (hidroksid) kation naziv kationa, hidroksida, soli ili iona LiOH NaOH KOH Be(OH)2 Mg(OH)2 Ca(OH)2 Li
+ +

litijev natrijev kalijev


2+ 2+

alkalijskih metala = M

Na K
+

Be

berilijev magnezijev kalcijev

zemnoalkalijskih metala = M

2+

Mg Ca

2+

drzavna-matura.com
Sr(OH)2 Ba(OH)2 Al(OH)3 Sr
2+ 2+

108
stroncijev barijev aluminijev eljezov(II) eljezov(III) kromov(III) manganov(II) kobaltov(II) niklov(II) bakrov(II) bakrov(I) cinkov* srebrov* ivin(II) ivin(I) amonijev "sloeni kation" takoer sloeni kation, ne potjee od metala nego od amonijaka, *= NH4OH zapravo ne postoji
nego je rije o vodenoj otopini amonijaka NH3(aq)

Ba Al

3+ 2+ 3+

aluminij je u 3. skupini u periodnom sustavu prijelaznih metala uglavnom 2+, nije velika zabluda pamtiti da su 2+ svi osim Cr i Ag
3+ + 2+ 2+ 2+ 3+ +

Fe Fe Cr

3+ 2+

(jedina (uobiajena) mogunost za te metale) te Fe i Cu (uz Fe i Cu ), * = za Zn i Ag nije nuno pisati cinkov(II) i srebrov(I) jer su samo te valencije mogue ali nije ni greka
+

Mn Co Ni

2+

2+ 2+ +

Cu Cu Zn

2+ + 2+

Ag

Hg

2+ Hg2

NH4OH*

NH4

Alkani/ugljikovodine osnove naziva organskih spojeva


broj C atoma 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 naziv metan etan propan butan pentan heksan heptan oktan nonan dekan

drzavna-matura.com

109

DODATAK 3: KEMIJSKE FORMULE I SVOJSTVA TVARI IZ SVAKODNEVNE UPOTREBE


soda bikarbona = natrijev hidrogenkarbonat NaHCO3 slabo lunata sol soda = natrijev karbonat Na2CO3 (*kristalna soda = natrijev karbonat dekahidrat Na2CO310H2O) jako lunata sol kaustina soda = natrijev hidroksid NaOH jaka luina kuhinjska sol = natrijev klorid NaCl solna kiselina = klorovodina kiselina HCl jaka kiselina ivo vapno = kalcijev oksid CaO bazini oksid gaeno vapno = kalcijev hidroksid Ca(OH)2 jaka baza/luina (slabo do umjereno topljiv) vapnenac, mramor = kalcijev karbonat CaCO3 (*kreda = smjesa CaCO3 i CaSO4) modra galica = bakrov(II) sulfat pentahidrat CuSO45H2O hidratna sol, dobro topljiva, kisela zelena galica = eljezov(II) sulfat heptahidrat FeSO47H2O hidratna sol, dobro topljiva (*ali u otopinama Fe2+ brzo prelazi u Fe3+), kisela bordoka juha = smjesa modre galice i gaenog vapna kiselina iz akumulatora = sumporna kiselina H2SO4 jaka kiselina, oksidans, higroskopna (dehidratacijsko djelovanje oduzima vodu) "peroksid" = vodikov peroksid H2O2 jaki oksidans (*ali moe biti i reducens) jodna tinktura = vodena otopina joda I2(aq) zemni plin = preteno metan CH4 zapaljiv plin plin u kuanstvu = smjesa propana CH3CH2CH3 i butana CH3CH2CH2CH3 zapaljiv plin kloroform = triklormetan CHCl3 "alkohol" (i onaj u piima i onaj za ienje/dezinfekciju) = etanol CH3CH2OH glicerol = propan1,2,3triol CH2OHCHOHCH2OH "eter" = dietileter CH3CH2OCH2CH3 formalin = vodena otopina formaldehida, formaldehid = metanal HCHO aceton = propanon CH3OCH3 octena kiselina = etanska kiselina CH3COOH slaba kiselina

drzavna-matura.com

110

benzin = smjesa ugljikovodika (prvenstveno lanastih alkana, ne pobrkati s benzEnom koji je aromatski ugljikovodik) masti i ulja = esteri glicerola i tri (iste ili razliite; zasiene masti, barem jedna nezasiena ulja) vie masne kiseline sapuni = natrijeve ili kalijeve soli viih masnih kiselina (kalcijeve i magnezijeve su netopljive, zato sapuni ne peru dobro u tvrdoj vodi) kuhinjski eer = saharoza (C12H22O11) med = ponajvie smjesa glukoze i fruktoze (C6H12O6)

drzavna-matura.com

111

DODATAK 4: TOPLJIVOST
i. pravo otapanje

najopenitije, "slino se otapa u slinom": nepolarne tvari su topljivije u nepolarnim otapalima (prvenstveno organska otapala kao to je CCl4, C6H14), a polarne i ionske u polarnim otapalima od kojih je najvanija voda meu organskim spojevima s polarnim skupinama (prvenstveno onima koje mogu tvoriti vodikove veze), kao to su alkoholi i karboksilne kiseline, u vodi su topljiviji oni s manje C atoma (zadovoljavajue topljivi su oni s otprilike do 45 C), jer to je dui ugljikovodini lanac, njegova nepolarnost sve vie "dominira" u svojstvima molekule, a u nepolarnim otapalima je naravno obrnuto meu organskim spojevima s polarnim skupinama, oni s razgranatim ugljikovodinim lancima manje su topljivi u vodi jer polarna skupina prostorno tee dolazi u interakciju (tvori vodikove veze) s vodom neke nepolarne tvari (najvaniji primjeri I2 i O2) nezanemarivo su topljive i u vodi, ali u organskim otapalima su znatno topljivije nisu sve ionske tvari topljive u vodi (niti netopljive u organskim otapalima), pravila za odreivanje topljivosti prvenstveno soli u vodi slijede

Osnovne smjernice topljivosti kiselina, baza i soli u vodi kiseline topljive baze (hidroksidi) topljiv NH4OH, hidroksidi alkalijskih metala i zemnoalkalijskih osim Be (topljivost raste u skupini prema dolje: Mg(OH)2 slabo topljiv, Ca(OH)2 umjereno), ostali netopljivi soli najvanije netopljive soli su: BaSO4, AgCl, PbCl2, CaCO3, a detaljne smjernice slijede: topljive sve koje sadre katione alkalijskih metala ili NH4+ topljive sve koje sadre anione NO3, CH3OO, ClO3, ClO4 topljivi svi kloridi (analnogno i veina bromida i jodida) osim: AgCl (analogno i AgBr, AgI), Hg2Cl2, PbCl2 topljivi svi fluoridi osim zemnoalkalijskih metala i PbF2

drzavna-matura.com

112

topljivi svi sulfati osim: BaSO4, PbSO4, HgSO4 (CaSO4, SrSO4, Ag2SO4 umjereno topljivi) netopljivi svi sulfidi osim alkalijskih i zemnoalkalijskih metala i NH4+ netopljivi svi karbonati i fosfati osim alkalijskih metala i NH4+ topljivost soli poveava se porastom temperature ako je otapanje endotermno (pozitivna entalpija otapanja = entalpija hidratacije brojano manja od entalpije kristalne reetke), a smanjuje porastom temperature ako je egzotermno (obrnuto: negativna entalpija otapanja = entalpija hidratacije brojano vea od entalpije kristalne reetke) vidi ravnoteu topljivost soli manja je u otopinama u kojima je ve prisutan neki ion te soli (vidi ravnoteu), a i openito je topljivost manja u otopini u kojoj je ve neto otopljeno topljivost plinova smanjuje se porastom temperature, poveava se porastom tlaka

ii.

"otapanje" koje zapravo znai kemijsku reakciju

"otapanje" alkalijskih metala i zemnoalkalijskih osim Be u vodi (Mg samo u vruoj): nastaje luina i vodik, npr. Ca(s) + 2H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g) hidridi i oksidi tih metala isto se "otapaju" u vodi na analogan nain iz hidrida nastaje vie vodika (jer sadre dodatni vodik), a iz oksida nastaje samo luina (bez vodika, jer sadre dodatni kisik pa nema "vika" vodika): CaH2(s) + 2H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) + 2H2(g) CaO(s) + H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) "otapanje" metala u neoksidirajuim kiselinama svi koji imaju negativan standardni redukcijski potencijal tj. nalaze se "iznad" vodika ("standardne vodikove elektrode") u Voltinom nizu = alkalijski i zemnoalkalijski metali, aluminij te neki prijelazni metali (najvaniji Zn, Cd, Cr): nastaje kation metala i vodik, npr. Zn(s) + 2H+(aq) Zn2+(aq) + H2(g) "otapanje" oksida tih metala u kiselinama: nastaje kation metala i voda, npr. Li2O(s) + 2H+(aq) 2Li+(aq) + H2O(l) "otapanje" metala (gotovo svih koji ne reagiraju s neoksidirajuim kiselinama) u oksidirajuim kiselinama (HNO3, koncentrirana H2SO4, HClO4): nastaje kation metala i (najee) plin u kojem je oksidacijski broj sredinjeg elementa iz kiseline nii nego u kiselini (koncentrirana HNO3 NO2, razrijeena HNO3 najee NO, H2SO4 SO2, HClO4 najee Cl2) i voda

drzavna-matura.com

113

npr. Cu(s) + 2H2SO4(konc.) CuSO4(aq) + SO2(g) + 2H2O(l) "otapanje" amfoternih metala (Al, Cr, Zn), njihovih oksida i hidroksida u luinama: 2Al(s) + 2OH(aq) + 6H2O(l) 2[Al(OH)4](aq) + 3H2(g) Al2O3(s) + 2OH(aq) + 3H2O(l) 2[Al(OH)4](aq) Al(OH)3(s) + OH(aq) [Al(OH)4](aq) (alkalijski i zemnoalkalijski metali se u luinama otapaju isto kao u vodi, samo slabije, jer se zbog ve poetne prisutnosti OH ravnotea pomie prema reaktantima)

drzavna-matura.com

114

DODATAK 5: SVOJSTVA, PODJELA I ODVAJANJE TVARI


fizikalna svojstva
agregacijsko (agregatno) stanje vrsto (s), tekue (l), plinovito (g) promjene agregatnih stanja

(preuzeto s weba ekole fizike, umjesto smrzavanje moda je bolje rei ovrivanje, a umjesto depozicija moe se rei i resublimacija) tvrdoa magnetinost prirodno su magnetini neki metali: Fe, Co, Ni vrelite talite gustoa optika aktivnost (zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti vidi enantiomeri u poglavlju Vrste kemijskih formula i izomeri, to je jedino fizikalno svojstvo po kojem se enantiomeri razlikuju) elektrina vodljivost elektrinu struju dobro vode svi metali, grafit, vodene otopine i taline svih ionskih tvari (soli); poluvodii (npr. polumetali) bolje vode elektrinu struju pri vioj temperaturi toplinska vodljivost

kemijska svojstva
reaktivnost s drugim tvarima, npr. zapaljivost, reakcija s vodom

drzavna-matura.com

115

podjela tvari

TVARI

SMJESE

ISTE TVARI

HETEROGENE juha

HOMOGENE vodovodna voda

KEMIJSKI SPOJEVI destilirana voda

ELEMENTARNE TVARI grafit

sastojci u smjesi zadravaju veinu svojih svojstava, a elementi u spoju ne zadravaju svojstva elementarnih tvari isti spoj sadri uvijek iste udjele elemenata, a udjeli sastojaka u smjesi mogu varirati heterogene smjese imaju pomalo razliit sastav i svojstva u svojim razliitim dijelovima, njihovi se sastojci mogu razlikovati golim okom, povealom ili (svjetlosnim) mikroskopom homogene smjese imaju u svojim razliitim dijelovima jednolian sastav i svojstva, sastojci im se ne mogu razlikovati za kemijski spoj moe se napisati kemijska formula elementarna tvar sastoji se od atoma samo jednog elementa

fizikalni postupci odvajanja tvari iz smjese


iz heterogene smjese: taloenje (sedimentacija) prieka se da se krute estice slegnu na dno tekuine (uvjet: da imaju znatno veu gustou od tekuine; moe i ako imaju znatno manju pa se skupe na povrini no to je onda drugi postupak) dakle ine talog, i zatim dekantacija (odlijevanje tekuine iznad taloga) i/ili filtracija (proputanje kroz filtar papir, gazu... kroz ije pore tekuina prolazi, a talog ne moe proi) npr. smjesa pijeska i vode iz homogene smjese:

drzavna-matura.com

116

prekristalizacija ako se topljivost otopljene tvari u tom otapalu znatno mijenja promjenom temperature, smjesa se dovede na temperaturu na kojoj je topljivost to manja, pri tome se izluuju kristali otopljene tvari, koji se onda odvajaju filtracijom npr. prekristalizacijom se moe dobiti KNO3 iz vodene otopine koja sadri K+, Na+, Cl i NO3 ione jer je pri niskoj temperaturi topljivost KNO3 puno manja od topljivosti bilo koje druge soli koja moe nastati kombinacijom tih iona destilacija ako se vrelita sastojaka smjese dovoljno razlikuju, zagrijavanjem se ispari tvar koja ima najnie vrelite (odnosno vie tvari redom po vrelitu frakcijska destilacija) te se kondenzira u hladnijem dijelu aparature (jer se ne eli izgubiti ni tu tvar), a ostale preostaju u poetnoj smjesi npr. iz morske vode ili vodene otopine modre galice ili ega god moe se izdvojiti destilirana voda, a otopljene soli preostaju u krutom stanju sublimacija ako zagrijavanjem neki sastojak sublimira (npr. jod, naftalen, sumpor... u pravilu molekulski kristali jer su meu esticama u njima najslabije privlane sile), u plinovitom stanju izlazi iz smjese (te se hlaenjem moe resublimirati u drugom dijelu aparature) (*na isti nain mogu se odvojiti i tvari koje se zagrijavanjem reverzibilno raspadaju na plinove, npr. amonijev klorid, no to dakako nije sublimacija) ekstrakcija ako je otopljena tvar znatno topljivija u nekom drugom otapalu (npr. jod u nepolarnom organskom otapalu kao to je heksan nego u vodi) koje se s prvotnim otapalom ne mijea, dodatkom tog drugog otapala otopini te mukanjem (u lijevku za odjeljivanje) vei dio te tvari prelazi u to drugo otapalo kromatografija na temelju razliite brzine kretanja razliitih estica noenih otapalom po nekoj krutoj fazi (ovisi o razlici u jakosti vezanja estica na otapalo i na krutu fazu) npr. kromatografija na papiru, na kredi, na tankom sloju silikagela, u stupcu silikagela, plinska (inertni plin je otapalo za druge plinove) (kromatografija je ee analitika tehnika tj. razdvajaju se vrlo male koliine tvari kako bi im se mogao ustanoviti identitet, no moe se provoditi i na veliko) npr. napravite toku nevodootpornim flomasterom neke od neosnovnih boja na papirnatoj maramici oko 1 cm od ruba i uronite taj rub u vodu

i.

disperzni sustavi

= sustavi u kojima je tvar jednakomjerno rasprena u drugoj tvari disperzna faza tvar koje ima manje (u otopinama otopljena tvar), koja je rasprena u drugoj tvari

drzavna-matura.com

117

disperzno sredstvo tvar koje ima vie (u otopinama otapalo) (dogovorno moemo rei i drukije, npr. 96postotna otopina etanola sadri 96% etanola i 4% vode; ako je samo jedna od tvari tekuina, uobiajeno je rei da je ona otapalo bez obzira koliko je ima)

vrsta disperznog sustava

promjer estica disperzne faze

vrsta smjese

otopina koloidni sustav

< 1 nm 1 nm 200 nm

homogena na granici, u pravilu se smatraju homogenim

grubo disperzni sustav (suspenzija)

> 200 nm

heterogena

otopine nezasiena u otopini je prisutno manje otopljene tvari nego to joj je maksimalna topljivost pri tim uvjetima (prvenstveno temperaturi), dakle moe se jo otopiti zasiena u otopini je prisutno tono jednako otopljene tvari kolika joj je maksimalna topljivost pri tim uvjetima (prvenstveno temperaturi), otopina je u stanju dinamike ravnotee (jednakom se brzinom odvija otapanje i kristalizacija pa se efektivno ne moe otopiti jo te tvari) prezasiena u otopini je prisutno vie otopljene tvari nego to joj je maksimalna topljivost pri tim uvjetima (prvenstveno temperaturi), takva otopina nastaje paljivom promjenom temperature otopine zasiene na temperaturi na kojoj je topljivost vea; dodatkom male koliine otopljene tvari ili bilo ega drugog, ili mukanjem, potresanjem, bilo kakvim fizikim uznemiravanjem, iz prezasiene otopine u pravilu dolazi do nagle kristalizacije (zato kaemo da je prezasiena otopina nestabilna) koloidni sustavi Tyndallov fenomen pojava rasprenja svjetlosti na esticama koloidnih dimenzija (npr. suneva svjetlost na praini u zraku) tipovi koloidnih sustava:

drzavna-matura.com

118 u disperznom sredstvu u plinu ime sustava aerosol primjeri magla (voda u zraku), lak za kosu, dezodoran dim (aa u zraku) sapunica (zrak u vodi u kojoj je otopljen sapun), lag majoneza (ulje u vodi), mlijeko elatina plovuac maslac (ulje u masti) obojeno staklo

disperzna faza tekuina

vrsta tvar plin

u plinu u tekuini

aerosol pjena

tekuina vrsta tvar plin tekuina vrsta tvar

u tekuini u tekuini u vrstoj tvari u vrstoj tvari u vrstoj tvari

emulzija sol, gel vrsta pjena vrsta emulzija vrsti sol, gel

koligativna svojstva svojstva otopina koja ovise samo o broju estica otopljene tvari (promjena svojstva u odnosu na isto otapalo proporcionalna je broju estica otopljene tvari), a ne i o vrsti (kemijskom identitetu) tih estica (ali ovise o kemijskom identitetu otapala!): promjena tlaka pare*, snienje ledita, povienje vrelita, osmotski tlak za raunanje s njima vidi poglavlje Raunanje u kemiji *Raoultov zakon: tlak pare otapala iznad otopine jednak je umnoku mnoinskog udjela otapala i tlaka pare istog otapala (za idealne otopine, tj. prvenstveno u pravilu sve otopine u kojima je samo otapalo tekuina, a otopljene tvari krutine koje kemijski ne reagiraju s otapalom)

drzavna-matura.com

119

DODATNI ZADACI PONUENIH ODGOVORA


1. Ako je za reakciju 2 SO2(g) + O2(g) 2 SO3(g) standardna reakcijska entalpija rH=198,4 kJ mol1, kolika je standardna reakcijska entalpija za reakciju SO3(g) SO2(g) + O2(g)? A. 198,4 kJ mol1; B. 99,2 kJ mol1; C. 99,2 kJ mol1; D. 396,8 kJ mol1

2. Koja od navedenih soli je pri sobnoj temperaturi najmanje topljiva u vodi? A. NH4NO3; B. CaCO3; C. ZnSO4; D. CH3COONa

3. Koji od navedenih metala ne reagira s bromovodinom kiselinom? A. Zn; B. Mg; C. Al; D. Ag

4. Koji od navedenih atoma ima najveu elektronegativnost? A. N; B. B; C. C; D. P 5. Koliki je prosjeni oksidacijski broj sumpora u S2O42? A. 2; B. 3; C. 4; D. 5

6. Za reakciju 3H2(g) + N2(g) 2NH3(g), rH<0, povienjem temperature: A. reakcija se ubrzava i u ravnotei je prisutno vie produkta; B. reakcija se ubrzava i u ravnotei je prisutno vie reaktanata; C. reakcija se usporava i u ravnotei je prisutno vie produkta ; D. reakcija se usporava i u ravnotei je prisutno vie reaktanata 7. Topljivost srebrova klorida u otopini srebrova nitrata, u odnosu na istu vodu, je: A. manja; B. vea; C. jednaka; D. manja, jednaka ili vea ovisno o temperaturi

8. U dobro zatvorenoj posudi nalazi se 3 mol vodika i 2 mol kisika. Elektrinom iskrom, bez otvaranja posude, izazvana je reakcija: 2H2(g) + O2(g) 2H2O(l). Nakon hlaenja na sobnu temperaturu u posudi su prisutni plinovi: A. 1 mol H2(g), 1 mol O2(g), 2 mol H2O(g) ; C. 1 mol H2(g), 1 mol O2(g); D. 0.5 mol O2(g) B. 0.5 mol O2(g), 3 mol H2O(g);

9. Jednadba polureakcije oksidacije klora u lunatoj otopini je: Cl2(g) + 4OH(aq) 2ClO(aq) + 2H2O(l) + xe. Koliki je x? A. 1; B. 2; C. 3; D. 4

10. Energija ionizacije litija je 520 kJ/mol. Koliko je energije potrebno za izbijanje jednog elektrona iz elektronskog omotaa jednog atoma litija? (NA = 6.022 1023 mol1) A. 520 J / NA; B. 520 J NA; C. 520 000 J / NA; D. 520 000 J NA

11. Najjaa od navedenih kiselina je: A. HBrO; B. HBrO2; C. HBrO3; D. HBrO4

12. Reakcijom komadia bakra s razrijeenom duinom kiselinom oslobaa se bezbojni plin: A. H2; B. O2; C. NO; D. NO2

drzavna-matura.com 13. Sol koja sadri katione alkalijskog metala etvrte periode i njima izoelektronske anione je: A. KCl; B. NaF; C. NaCl; D. CaCl2

120

14. Struktura dihidrogencitratnog aniona je:

Struktura njegove BrnstedLowryjeve konjugirane baze je:

A.

; B.

C.

; D. D. (CH3)4N+

15. Koja od navedenih estica nije bazina? A. CH3NH2; B. (CH3)2NH; C. (CH3)3N;

RJEENJA: 1. C; 2. B; 3. D; 4. A; 5. B; 6. B; 7. A; 8. D; 9. B; 10. C; 11. D; 12. C; 13. A; 14. B; 15. D

drzavna-matura.com

121

Zahvale Snjeani Liber, prof. savjetnik, I. gimnazija Zagreb, na pregledu skripte i sugestijama dr. sc. Krunoslavu Uareviu, vii asist., Kemijski odsjek Prirodoslovnomatematikog fakulteta u Zagrebu, na ustupljenim materijalima (slike i zadaci u poglavlju Kristalne strukture, dijelovi teorije o redoksima) dr. sc. Vinji Vrdoljak, izv. prof., Kemijski odsjek Prirodoslovnomatematikog fakulteta u Zagrebu, na ustupljenim materijalima (slike u poglavlju Elektronska konfiguracija i periodinost svojstava elemenata te u poglavlju Kristalne strukture)

posveeno profesorici Heleni Pavlovi (I. gimnazija Zagreb) koja me nauila najvei dio onog to sam znala za svoju maturu i jo puno vie, te "mojim pokusnim kuniima" maturantima I. gimnazije Zagreb 2011.

autorica

You might also like