P. 1
Sjetva kukuruza

Sjetva kukuruza

|Views: 741|Likes:
Published by Omer Alijagic
Sjetva kukuruza
Sjetva kukuruza

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Omer Alijagic on Sep 08, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2013

pdf

text

original

SADRŽAJ

SADRŽAJ.................................................................................................................................. 1 UVOD........................................................................................................................................ 2 1. ZADATAK............................................................................................................................. 3 1.1. DIJELOVI RADNE OPERACIJE...................................................................................3 SJEME....................................................................................................................................... 4 1.2. TIPOVI HIBRIDA ..........................................................................................................4 1.2.1. HIBRID BIJELOG ZRNA........................................................................................4 1.2.2. HIBRIDI TVRDUNCI I POLUTVRDUNCI........................................................... 4 1.2.3. HIBRIDI KUKURUZA ŠECERCA ........................................................................ 4 1.2.4. HIBRIDI KOKICARI...............................................................................................4 1.2.5. HIBRIDI VOSKOVCI .............................................................................................5 1.2.6. EKO HIBRIDI KUKURUZA...................................................................................5 1.2.7. DEKORATIVNI MINI KUKURUZ........................................................................ 5 1.2.8. KAROTINOIDNI HIBRIDI..................................................................................... 5 2. SJETVA.................................................................................................................................. 5 2.1. PRIPREMA MEHANIZACIJE ZA PROLJETNU SJETVU.......................................... 5 2.2. ČIŠĆENJE POLJA I NJIVA OD KOROVA...................................................................5 2.3. OBRADA ZEMLJIŠTA.................................................................................................. 6 2.3.1. OSNOVNA OBRADA............................................................................................. 6 2.3.2. DOPUNSKA OBRADA (predsjetvena priprema zemljišta).................................... 6 2.3.3. OBRADA ZEMLJIŠTA NAKON SJETVE (međuredna kultivacija)......................7 2.3.4. REDUCIRANA OBRADA.......................................................................................7 2.4. OTPOČINJANJE SJETVE KUKURZA......................................................................... 7 2.4.1. KADA POČETI SA SJETVOM...............................................................................8 2.4.2. DUBINU SIJETVE...................................................................................................9 2.5. PRSKANJE PROTIV KOROVA I DRUGI ŠTETOČINA............................................. 9 2.6. GNOJIDBA I PRIHRANJIVANJE KUKURUZA........................................................10 2.6.1. OSNOVNA GNOJIDBA........................................................................................ 10 2.6.2. ORGANSKA GNOJIDBA..................................................................................... 10 2.6.3. MINERALNA GNOJIDBA....................................................................................11 2.6.4. PRIHRANJIVANJE KUKURUZA........................................................................ 11 2.6.5. PRIJEDLOZI GNOJIDBE KUKURUZA.............................................................. 11 2.7. UBIRANJE I ŽETVA KUKURUZA............................................................................ 12 2.7.1. TEHNOLOGIJA BERBE KUKURUZA NAMJENJENOG ZA PROIZVODNJU SUHOG ZRNA.................................................................................................................12 2.7.2. ČUVANJE I SKLADIŠTENJE.............................................................................. 13 3. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 14 LITERATURA.........................................................................................................................15

1

UVOD
Kukuruz kao biljka namijenjena ishrani ljudi i stoke, vodi porijeklo iz plodnih južnoameričkih krajeva, gdje je bio u upotrebi još za vreme stari maja. Početkom 15-tog stoljeća dolazi u Evropu putem kolonijani sila koje su tada vladale južnom amerikom. U evropi zauzima značajno mijesto u ishrani ljudi i stoke. U BiH mada mu se ne pridaje toliko pažnje kao pšenici, kukuruz je po korištenju u ishrani ljudi i stoke na prvom mijestu. On je u novije vrijeme je veoma tražena sirovina i u prerađivačkoj industriji. To je biljka u koje se svrsishodno upotrebljavaju svi dijelovi: zrno, stablo, oklasak, list, kao i sporedni proizvodi u preradi: mekinje, griz, džibra, sačma, slad i drugo. Prema podacima iz literature, od kukuruza se može proizvesti 400-500 različitih proizvoda namijenjenih ljudskoj i stočnoj ishrani ili prerađivačkoj industriji.Osnova svestrane upotrebe kukuruza je u hemijskom sastavu njegovog zrna.Glavni sastojci zrna kukuruza su: škrob (oko 72%), proteini, (8-12%), ulje (45%), sirova celuloza (2,2-2,5%) i pepeo 1,2-1,5%) Uz to, kukuruz žute boje zrna posjeduje i 3-9 mg karotina, koji je značajan izvor vitamina »A«. Od sredine pedesetih godina sorte su bile glavni tipovi kultivara. Samo mali broj su bile oplemenjene sorte čija se proizvodnja odvijala u glavnim proizvodnim područjima. Ostalo su bile neselekcionisane sorte ili populacije koje su imale za proizvodnju lokalni značaj ali vrlo velik značaj kao materijal za početnu selekciju. U našoj zemlji kukuruz predstavlja osnovu ishrane i tova stoke, pa se bez njegove veće i jeftinije proizvodnje ne može govoriti ni o većoj i jeftinijoj proizvodnji namirnica animalnog porijekla: mesa, mlijeka, riba i jaja. Činjenica da u BiH visokorodni hibridi kukuruza zauzimaju samo 62% sjetvenih površina, a 38% površina se i dalje nalazi pod niskorodnim domaćim populacijama kukuruza ukazuje na realne mogućnosti povećanja proizvodnje kukuruza po jedinici površine, a time i robne proizvodnje za prerađivačke kapacitete. Cilj nam je u ovom pisanom dijelu praktičnog zadatka, teoretski objasniti postupak sjetve kukuruza od izbora sjemena pa preko pripreme zemljišta za sjetvu pa do samog skladištenja kukuruza.

Slika. 1. Kukuruz posijan u polju

Slika. 2. Klipovi kukuruza

2

1. ZADATAK
Moj zadatak je bio opisati kulturu kukuruz. Od samog izbora sorte za sjetvu pa do načina pripreme tla, sjetve, njege, zaštite te gnojidbe i prihranjivanja kukuruza i njegovog ubiranja i skladištenja. Dakle potrebno je obraditi slijedeće radne cjeline.

1.1. DIJELOVI RADNE OPERACIJE  Sjeme - tipovi hibrida  sjetva kukuruza
-

priprema mehanizacije za proljetnu sjetvu

- čišćenje polja i njiva od korova - obrada zemljišta - otpočinjanje sjetve kukurza - prskanje protiv korova i drugi štetočina - gnojidba i prihranjivanje kukuruza - ubiranje i žetva kukuruza

3

SJEME
Kukuruz je stranoplodna biljka.U prirodnim uslovima procenat stranooplodnje je gotovo 100 %. Kukuruz ima razne tipove kultivara.Od prikupljene kolekcije selekcioneri su vršili prisilnu samooplodnju kroz nekoliko generacija. Uz to su vršili selekciju i odabir samo onih jedinki koje su imale poželjne osobine. Kada se poželjne osobine stabilizuju dobije se jedna samooplodna linija.Ukrštavanjem dvije samooplodne linije, majčinske i očinske, dobije se hibridno sjeme koje u narednoj generaciji ispoljava tzv. hibridnu snagu, vigor ili heterozis. Sjetvom ovog sjemena nastaje potomak-hibrid koji je rodniji više od 50 % i u svakom pogledu superiorniji od roditelja. Pozitivne osobine se ispoljavaju samo u prvoj generaciji. Već u narednoj dolazi do cijepanja osobina i opadanja bujnosti. Fenomen heterozisa je kod kukuruza najviše proučavan i najviše se koristi. Heterozis se ne javlja u potomstvu svih ukrštanja. Zato je važno pronalaženje heterotičnih parova.

1.2. TIPOVI HIBRIDA
Koristeci visoku geneticku plastičnost kukuruza selekcioneri su prethodnih godina stvorili veliki broj hibrida standardnog tipa zrna različite dužine vegetacije, pretežno tipa zubana za univerzalnu upotrebu. Od ogromnog broja hibrida praksa je prihvatila najproduktivnije, tako da se na velikim površinama gaji mali broj hibrida, pa je proizvodnja kukuruza pod uticajem visoke genetičke uniformnosti.

1.2.1. HIBRID BIJELOG ZRNA
Tradicionalne navike u korišcenju bijelog zrna u ishrani i odredeni interes za preradu po sistemu suhe meljave i izradu: kukuruznih bijelih grizeva, palenta, brašna za tjeestenine i biskvite i za druge namjene, motivišu program stvaranja kvalitetnih bijelih hibrida. Pretežni dio ovih hibrida ima visoku rodnost, sa zrnom koje ima veci udio tvrdog endosperma (40 do 50% od težine zrna), što im daje posebne prednosti za suhu meljavu.

1.2.2. HIBRIDI TVRDUNCI I POLUTVRDUNCI
Hibride tvrdunce i polutvrdunce različitih grupa zrenja i različite velicine i oblika zrna, karakteriše visoki udio tvrdog endosperma, visoka specificna težina i nizak indeks flotacije. Neki od ovih hibrida imaju povecan sadržaj provitamina i biološki aktivnih pigmenata, koji su deponovani u staklastom endospermu, što ih cini izuzetno pogodnim za preradu po sistemu suhe meljave, jer daju najveci prinos prerađevina koje se prodaju po najvišoj cijeni.

1.2.3. HIBRIDI KUKURUZA ŠECERCA
Šecerci u fazi mliječno - voštane zrelosti sadrže veliku kolicinu šecera. Osobitu hranljivost šecercima daju neslatki, u vodi rastvorljivi polisaharidi, od kojih dolazi ukus i aroma.

1.2.4. HIBRIDI KOKICARI
Hibridi kokicari, tipa oblog zrna biserca. Ukus i hranljiva vrednost kokica dolazi od rastvorljivih materija kojih u kokicama ima 3-4 puta više u poredenju sa suhom materijom nekokanog zrna, a zatim iz sadržaja klice poznate po ukusu i aromi.

4

1.2.5. HIBRIDI VOSKOVCI
Hibridi voskovci sadrže skrob koji se po nizu funkcionalnih osobina (viskoznosti, lepljivosti, temperaturi želatinizacije, apsorptivnosti i dr.) razlikuje od normalnog kukuruznog skroba. Zbog toga se skrob ovih hibrida kao prirodni polimer koristi sa mnogim prednostima u proizvodnji: kremova, sosova, supa, majoneza, stabilizaciji vocnih sokova i niza drugih proizvoda. Hibridi ovog tipa po prinosu ne zaostaju za hibridima standardnog tipa zrna.

1.2.6. EKO HIBRIDI KUKURUZA
Poslednjih godina se intenzivno razraduju programi selekcije "eko-hibrida" koji bi uz minimalnu potrošnju mineralnih materija posebno azota, intenzivno sintetizovali organsku materiju. Cilj ovog pravca selekcije je da se dobiju genotipovi, sintetici, top-crossi ili hibridi koji ce moci uspješno da se gaje po standardima biološkog rastenja.

1.2.7. DEKORATIVNI MINI KUKURUZ
Poseban tip kukuruza, koji se gaji u dekorativne svrhe zbog neobicnih minijaturnih, kolorisanih klipova, sve više se koristi za konzerviranje i turšiju. Zrno ima odredeni znacaj i za ishranu kucnih ljubimaca. Zrno sadrži 14 do 16% proteina. Neobican spektar pigmenata zaslužuje posebnu pažnju kao izvor prirodnih pigmenata. Inace se koristi za konzerviranje cijelih klipcica u fazi svilanja.

1.2.8. KAROTINOIDNI HIBRIDI
Danas, kada se mnogi sinteticki pigmenti zakonski zabranjuju, hibridi sa povecanim sadržajem prirodnih beta karotina, a zatim ksantofila, zaslužuju ponovo pažnju. Ovi hibridi ne samo da su poželjni za ishranu domace stoke vec bi se vjerovatno mogli razraditi postupci izolovanja pojedinih pigmenata koji bi našli primjenu u prehrambenoj industriji. Zaslužuju posebnu pažnju sorte i hibridi sa plavom i purpurnom bojom.

2. SJETVA
2.1. PRIPREMA MEHANIZACIJE ZA PROLJETNU SJETVU
Ovo je prvi korak u pripremi za proljetnu sjetvu. Pravovremenom pripremom i kontrolom mehanizacije (traktorski priključaka, sijačica, drljača freza itd.) obezbjeđujemo kvalitetnu i jednostavnu obradu zemljišta za sve proljetne usjeve, a tako i za sjetvu kukuruza. Ovakvom pripremom imat ćemo dobru obradu zemljišta, bez zastoja ili neki drugi problema. U pripremu mehanizacije spada: podmazivanje mehanizacije, nabavljanje novih dijelova, oštrenje i priprema alata,itd. Osnovna obrada zemljišta se uglavnom obavlja raonim plugom raznih konstrukcija i izvedbi (vučeni, nošeni, sa jednim ili više plužnih tijela). U posljednje vrijeme se koriste obrtni plugovi sa kojim se postiže najbolja ekonomičnost i brzina oranja do 10 km/h. Bez obzira na izvedbu svaki plug se prije upotrebe mora podesiti radi što manjeg otpora pri radu i radi pravilnog slaganja brazde.

2.2. ČIŠĆENJE POLJA I NJIVA OD KOROVA
Čišćenje njiva i polja ima veliki značaj u poljoprivredi ako želim dobar urod, te ako želimo čist urod bez primjesa i drugi neželjenih biljaka u poljima. Čišćenje njiva se uglavnom obavlja 5

od ostataka prethodno zasijanih kultura. U slučaju da zemljište nije bilo prethodno obrađivano, onda nema potrebe za nekom većom akcijom čišćenja.sva čišćenja i uklanjanje korova u polji ili njivi ide u svrhu dobijanja dobrog uroda. Nakon žetve strnih žita potrebno je odmah, dok još ima vlage,obaviti tzv. ljuštenje strništa. To je ustvari plitko oranje na 10-tak cm dubine koje se obavlja plugovima strnikašima ili diskosnim plugovima.Ukoliko se zaorava veća količina slame potrebno je upotrijebiti ureju radi lakše razgradnje organske materije. Do jeseni se isprovocira rast korova koji se u jesenjoj dubokoj obradi zaoravaju.

2.3. OBRADA ZEMLJIŠTA
Obrada zemljišta može se obavljati na razne načine i raznim vrstama oruđa. Obrada za kukuruz zavisi od tipa zemljišta i naravno, od prethodne kulture koja se skida tj.od predusjeva. Koriste se pojmovi: osnovna obrada, dopunsku obradu, obrada nakon sjetve i reducirana obrada.

2.3.1. OSNOVNA OBRADA
Kada početi sa dubokim oranjem? Orati treba po mogućnosti ranije, pogotovo ako se oru teža zemljišta, ali tek onda kada su povoljne vlažnosti. Tada je sadržaj korisne vlage u tlu 50-70 %. Takvo zemljište niti je tvrdo, niti se lijepi za oruđe. Ukoliko se obavi kvalitetno i na vrijeme oranje ima ulogu korekcije klime. Naime, jesenjim dubokim oranjem povećava se zapremina tla, a time i rezerve vode koje se akumuliraju u zimsko-proljetnom periodu. Kukuruz će u ljetnom periodu lakše podnijeti nedostatak vlage. Kasna,a naročito obrada u proljeće, djeluje na smanjenje prinosa više nego plitka obrada obavljena na vrijeme. Na koju dubinu orati. Jesenje duboko oranje treba obaviti na dubinu 25-30 cm jer se i glavna masa korjenovog sistema nalazi na toj dubini. Važno je potpuno zaorati stajnjak ili žetvene ostatke. Ukuliko se, iz bilo kojeg razloga,oranje nije obavilo u jesen, ore se u proljeće. Tada je oranje pliće, do 25 cmjer više ne postoje opravdani razlozi za duboku obradu. Na vrlo raširenom tipu tlapseudogleju,plića obrada se pokazala boljom (20-25 cm). Naime, dubljim oranjem se nakupi više vlage u oraničnom sloju pa mokra faza traje duže. Zbog postojanja nepropusnog sloja voda se može ispariti samo prirodnim putem, tako da sve agrotehničke operacije redovno kasne.Ako postoji bilo kakav pad terena,vodu treba pomoću brazda odvesti u tom pravcu. Na lakšim zemljištima,naročito iza krompira ili repe obrada se može obaviti diskosnim plugom pogotovo ako je tlo suho ili prekriveno biljnim materijalom. Dubina obrade zavisi od poluprečnika diskova. Zemljište se na ovaj način ne prevrće nego miješa. Obradu diskosnim plugom je bolje koristiti za ljuštenje strništa ili na proljeće kada se ujedno obavlja i predsjetvena priprema. Ovaj način obrade se kod nas rijetko primjenjuje.

2.3.2. DOPUNSKA OBRADA (predsjetvena priprema zemljišta)
Najčešće se u ovu svrhu upotrebljavaju tanjirače. U principu njihov učinak je loš. Sabijaju zemljište i sijeku rizome korova koji se još više razmnožavaju. Umjesto tanjirače treba koristiti razne izvedbe sjetvospremača koji mogu, ukuliko je vlažnost povoljna,u jednom prohodu pripremiti tlo za sjetvu Ako to nije moguće, potrebno je koristiti agresivnija oruđa tipa multitiler ili rototiler. Od kvaliteta predsjetvene pripreme zavisiti će kvalitet sjetve.jKod nas je čest slučaj da se ne obavlja jesenje oranje, a ukoliko se obavi, ne upotrebljava se gnojidba pod oranje, nego u proljeće sa predsjetvenom pripremom. Jedan od razloga je zabluda proizvođača da su u jesen uzalud bacili gnojivo koje će do sjetve kukuruza nestati. Osim toga stajnjak se upotrebljava veoma rijetko, naročito na velikim i udaljenim parcelama. Zelenišna gnojidba se nigdje ne primjenjuje. Ovakvim načinom korištenja zemljište se

6

vremenom prevodi u nižu kategoriju, kvari mu se struktura pa je i predsjetvenu pripremu veoma teško obaviti kvalitetno i u jednom prohodu.

2.3.3. OBRADA ZEMLJIŠTA NAKON SJETVE (međuredna kultivacija)
Upotreba međurednog kultivatora je opravdana u području sa velikom količinim padavina usljed čega dolazi do zamuljivanja i stvaranja pokorice, naročito u prvim fazama razvoja. Zajedno sa depozitorom za mineralna gnojiva koristi se za prihranu kukuruza.

2.3.4. REDUCIRANA OBRADA
Visoko učešće troškova mehanizacije u ukupnim troškovima proizvodnje (oko 50 %) dovelo je do iznalaženja novih tehnoloških rješenja. Osim toga teške mašine i oruđa su velikim brojem prohoda sabijale zemljište i kvarile njegovu strukturu, naročito u nepovoljnim uslovima. Orjentacija je bilo reduciranje broja agrotehničkih operacija. U tu svrhu konstruisane su mašine i razna kombinovana oruđa većeg radnog zahvata,širih točkova i sa gusjenicama. Takvi agregati su u jednom prohodu obavljali više operacija. Takođe su konstruisane mašine koje obavljaju sjetvu direktno u strnište ili malč bez ikakve prethodne obrade. Bolji rezultati su ostvareni kod strnih žita nego kod kukuruza. Sistem reducirane obrade ima prednosti ali i nedostatke. Na kraju se izveo zaključak: reducirana obrada da, ali na lahkim zemljištima.

2.4. OTPOČINJANJE SJETVE KUKURZA
Uveliko će zavisiti od kvaliteta predsjetvene pripreme ali i od preciznosti sijačice koja se koristi. Sjetva se uglavnom obavlja mehaničkim 2,4 ili 6-redim sijačicama. Brzina kretanja u sjetvi je 4-6 km/h. Bržim kretanjem postiže se rjeđi sklop i plića sjetva.U zavisnosti od broja redova. Mehaničke sijačice nemaju poseban depozitor za pesticide. Neki proizvođači miješaju granularni insekticid sa gnojivom ili pak dograđuju depozitor. Najviše su zastupoljene mehaničke sijačice sa horizontalno postavljenom sjetvenom pločom. Orjentaciono se mogu izabrati sjetvene ploče tako što se uzme najkrupnije zrno koje se utisne u otvor sjetvene ploče.

Slika.3. Sjetva kukuruza sa pneumatsko sijačicom Zrno ne smije biti niti labavo, niti otvor smije biti suviše tijesan, pri postavljanju sjetvenih ploča treba paziti da ispod ploče, u prorezu slijepe ploče nije ostavljeno zrno. Potrebno je podesiti skidač viška zrna koji mora potpuno nalijegati na ploču. Provjeriti ispravnost izbacivača zrna i opruge. Zatim treba izvršiti praktičnu provjeru i sijačicu postaviti u transportni položaj. Pomoću lančanika odrediti prenosni odnos. Od njega će zavisiti koliko se 7

puta sjetvena ploča okrene za jedan puni okretaj točka sijačice. Primjer: točak sijačice okrenemo 10 puta,treba da dobijemo onoliki broj zrna koliko se puta okrenula sjetvena ploča pomnoženo sa brojem otvora na ploči. U probi moramo dobiti 10-12 % zrna više od optimalnog broja. Ukoliko to ne dobijemo, probu treba ponoviti sa drugim sjetvenim pločama. Ako sjeme nije kalibrisano sa ovom metodom nećemo postići željeni rezultat jer usljed treskanja, u toku rada, sitnije sjeme ide na dno spremnika, a krupno ostaje na površini. U tom slučaju spremnike za sjeme je potrebno napuniti sjemenom i sijati sve dok ne potrošimo tri četvrtine sjemena. Isprazniti spremnik u posebnu vreću i nasuti drugo sjeme. Zbog stresanja u radu krupnije sjeme izade na površinu, a dole ka sjetvenoj ploci dolazi sitnije sjeme. Od pneumatskih sijačica najveci procenat su sijačice sa usisnom vazdušnom strujom. Pri radu sa sijačicom sa podpritiskom potrebno je izabrati sjetvenu ploču sa odgovarajucim brojem otvora i promjerom otvora na istoj u zavisnosti od sjemenskog materijala i željenog rastojanja zrna u redu. Za precizan rad potreban je odgovarajuci broj obrtaja motora traktora u granicama preko 1600 o/min. Prema krupnoći i obliku zrna mora se obratiti posebna pažnja brisacu viška zrna koji mora biti tako podešen da na otvoru sjetvene ploče ostane samo po jedno nalijepljeno zrno. Pri postavljanju sjetvene ploče ista se mora okrenuti da mješači budu okrenuti ka sanduku odakle dolazi sjeme. Pri regulisanju prenosa pogona obratiti pažnju da gornji lancanik, zatezač i donji lancanik budu u pravcu, da ne bi došlo do spadanja lanca sa veceg lancanika na manji, koji ce rezultirati drugaciji razmak zrna u redu. Na osnovu broja otvora sjetvene ploče i odabrane kombinacije lancanika vršimo izbor rastojanja zrna u redu. U zavisnosti od dubine sjetve potrebno je podešavati nagazne točkove tako da je dijelovanje sile točka u zoni zrna. Tabela 1. rastojanje zrna u redu Broj otvora na Prečnik Odabrana kombinacija lančanika sjetvenoj otvora (mm) ploči Al 22 27 33 4,5-5,0-5,5 4,5-5,0 5,5 9,8 8,0 6,5 A2 A3 A4 BI B2 B3 B4 Cl C2

10,4 11,0 11,7 12,4 8,5 9,0 9,5 10,1 7,0 7,4 7,8 8,3

13,2 14,0 14,8 15,6 16,5 10,8 11,4 12,0 12,7 13,4 8,8 9,3 9,8 10,4 11,0

Broj otvora na Prečnik sjetveaoj otvora (mm) ploči 22 27 33 4,5-5,0-5,5 4,5-5,0 5,5

Odabrana kombinacija lančanika C3 C4 Dl D2 D3 D4 El E2 E3 E4

17,5 18,5 19,6 20,9 22,1 14,3 15,0 16,0 17,0 18,0 11,7 12,3 13,1 13,9 14,7

23,3 24,9 26,4 28,0 29,6 19,0 20,3 21,5 22,8 24,0 15,6 16,6 17,6 18,6 19,7

2.4.1. KADA POČETI SA SJETVOM

8

Vrijeme sjetve u ravničarskim krajevima pada u drugoj polovini aprila,a u brdsko-planinskim krajem aprila i početkom maja. Potrebno je da se sjetveni sloj zagrije na oko 10 °C. Napredni proizvođači koriste prednosti ranije sjetve koje su naročito izražene u sušnim godinama. Sa ranijom sjetvom treba otpočeti kada smo sigurni,na osnovu višegodišnjeg osmatranja, da se mrazevi neće pojaviti nakon što je kukuruz prešao u fazu 4-5 listova. Ukoliko se primjenjuje ranija sjetva,u hladnije i vlažnije zemljište, sjeme mora biti odličnog kvaliteta i ispunjavati određene norme i to: klijavost min. 90 %, čistoća min. 98 %,hladni test min.85 %,vlaga max.l3 %. Sjeme mora biti tretirano fungicidom koji je ravnomjerno i dobro prionuo na zrno. Klijavost sjemena je u poljskim uslovima niža za oko 10 % u odnosu na klijavost sa deklaracije. Ne treba zaboraviti razne bolesti,štetočine i ptice koji uništavaju sjeme i prorjeđuju usjev. Danas gotovo svi proizvođači sjemena pakuju sjeme po broju zrna, a ne po težini. Obično se u vrećice pakuje po 25.000,40.000 ili 80.000 zrna. Ako koristimo međuredni razmak 70 cm, onda će od razmaka u redu zavisiti koju površinu možemo zasijati sa određenim brojem zrna.

2.4.2. DUBINU SIJETVE
U optimalnim uslovima 4-5 ranija sjetva oko 3 cm, a u kasnim rokovima sjetve i na lahkom i suhom zemljištu 6-8 cm. Prednost pneumatskih, preciznih sijačica ovdje dolazi do punog izražaja. Proizvođači daju preporuke za gustinu sjetve za svaki hibrid. Međuredni razmak od 70 cm se pokazao kao najbolji. U uslovima navodnjavnja može biti i uži čime se postiže gušći skolop. Za proizvodnju silaže od cijele biljke kukuruza,takođe se sije gušće 5-10 %.

2.5. PRSKANJE PROTIV KOROVA I DRUGI ŠTETOČINA

Slika 4. Prskanje usjeva Zbog svog habitusa i zahtjeva prema toploti kukuruz se gaji na širokom rastojanju i pripada tzv. širokorednim kulturama. Usporeno klijanje i nicanje, sporo rastenje u prvim fazama i mala pokrovnost ostavlja ogroman slobodan prostor za razvoj korovskih biljaka koje su se u toku evolucije prilagodile na ekstremne uslove i tako klijaju i niču na nižim temperaturama i imaju jacu konkurentnu sposobnost za sve elemente životne sredine. Zato se u tom periodu i na tom slobodnom prostoru razvijaju tzv. zimsko-proljetne efemere, zimsko-proljetni korovi, a zatim termofilne korovske vrste pretežno pozno proljetni i višegodišnji korovi. U usjevu kukuruza zastupljeno je preko 150 vrsta korova. Neke od njih ne srecu se samo sa velikom stalnošcu nego imaju i veliku kvantitativnu zastupljenost i nanose glavne štete u smanjenju 9

prinosa kukuruza i pogoršavaju kvlitet zrna. A neki od njih su: obican štir (Amaranthus retroflexus) pepeljuga (Chenopodium album) palamida (Cirsium arvense) poponac (Convolvulus arvensis) lubeničarka (Hibiscus trionum) kupina (Rubus caesius) veliki muhar (Panicum crus-galli) muhar sivi (Setaria glauca) muhar zeleni (Setaria viridis) pomoćnica (Solanum nigrum) rusomaca (Capsella bursa-pastoris) pepeljuga srcolista (Chenopodium hybridum) žutenica (Chondrilla juncea) vodopija (Cychorium intybus) tatula (Datura stramonium) itd Suzbijanje korova je veoma složen zadatak i on se ne može tako lako riješiti. Borba protiv korova složena je iz čitavog niza mijera i postupaka koje treba da budu prilagođene kukuruzu kao gajenoj biljci. One obuhvataju prije svega preventivne mjere kao što su: sjetva cistog sjemena, ispravan postupak sa biljnim otpatcima, sprijecavanje širenja korovskih biljaka stajskim đubrivom i kompostom, održavanje cistoce nepoljoprivrednih površina, uništavanje korovskih biljaka na neproizvodnim površinama, malciranje i dr. Za suzbijanje korova u usjevu kukuruza postoji veliki izbor herbicida. Ali taj veliki izbor za nestručna lica predstavlja i teškoću jer treba izabrati samo jedno jedinjenje ili kombinaciju 2 ili 3 preparata od tog velikog broja. Ovi herbicidi obično se primjenjuju kada kukuruz ima 1-8 listova ili je visine 15-20 cm. Ako preovladuju jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi onda se mogu upotrebiti preparati na bazi bentazona, 2,4-D, Za suzbijanje širokolisnih korova u kukuruzu mogu se primjeniti preparati na bazi atrazina, cijanazina, flurohloridana i linurona. Suzbijanje korova primjenom herbicida u toku vegetacije kukuruza ima značajnu prednost u sušnim područjima, naročito za herbicide koji zahtjevaju vlažnost za svoje djelovanje. Zbog postizanja što potpunije efikasnosti sve više se primjenjuje kombinacije herbicida koja se sastoji od 2, 3 ili više aktivnih materija ili kombinovana primjena herbicida u vrijeme sjetve i u toku vegetacije. Za sve ovo postoji veliki broj mogućih kombinacija, ali je uvjek potrebno znati koje korovske biljke predstavljaju problem i samo na osnovu toga mogu se birati i predlagati preparati herbicida, njihove medusobne kombinacije, način, vrijeme i količina primjene.

2.6. GNOJIDBA I PRIHRANJIVANJE KUKURUZA
2.6.1. OSNOVNA GNOJIDBA
Osnovna gnojidba zavisi od toga da li smo pod duboko oranje upotrijebili organsko gnojivo, da li smo zaorali žetvene ostatke,koju količinu i vrstu žetvenih ostataka itd ? Zaoravanje u osnovnoj obradi ima veći značaj nego kod strnih žita zbog toga Što se za kukuruz dublje ore, a do sjetve ima oko šest mjeseci. Obzirom da se za kukuruz ore još u jesen,obično se zaoravaju NPK đubriva sa vrlo malim učešćem azotne komponente. Ukoliko se ne iskoristi za metabolizam mikroorgamizama pri razgradnji organskih ostataka, azot će biti ispran do sjetve kukuruza. Fosfor i kalij, kao slabo pokretni,će ostati na dnu brazde. Ako se kukuruz uzgaja na zemljištu na kome je izvršeno zaoravanje slame ili drugih biljnih ostataka potrebno je dodati izvjesnu količinu ureje kako bi se pospješio rad mikroorganizama i omogućila brža razgradnja biljnih ostataka. Primjera radi, ako bi se zaorala cjelokupna količina slame, potrebno je primjeniti 100 kg/ha ureje.

2.6.2. ORGANSKA GNOJIDBA
Prirodna plodnost zemljišta ni u kom slučaju nije dovoljna da savremeni hibridi mogu ispoljiti visoku rodnost. Dok nisu postojala mineralna gnojiva gnojidba je vršena isključivo organskim gnojivima (stajnjak, gnojovka, kompost itd). Stajsko gnojivo je mješavina izmeta domaćih životinja i prostirke. Postotak biljnih hraniva je mali i zavisi od vrste domaće životinje, njene ishrane, načina i dužine čuvanja, vrste prostirke itd.Azot i fosfor u stajnjaku nisu u pristupačnom obliku i tek razgradnjom, koju obavljaju mikroorganizmi, postaju dostupni.

10

Tabela 2.Prosječan sastav i iskorištavanje stajnjaka po godinama 1 tona 20 tona Iskorištava nj e kg kg 1 g. 50% 2 g. 30 % N 0,5% 5 100 50 30 P2O5 0,25 % 2,5 50 25 15 K20 0,6% 6 120 60 36 CaO 0,6% 6 120 60 36 organska tvar 18% Voda 75%

3 g. 20 % 20 10 24 24

Razgradnja stajnjaka je postepena. Teoretsko iskorištenje hraniva je u prvoj godini 50%,u drugoj 30% a u trećoj godini 20%. Srednja doza upotrebljene količine stajskog gnojiva je 2040 t/ha.Prilikom iznošenja na parcelu potrebno ga je ravnomjerno rasporediti i odmah zaorati kako bi se izbjegli gubici amonijačnog azota u atmosferu. Gnojovka je mješavina izmeta i mokraće domaćih životinja. Podliježe procesu djelimične razgradnje u posebnim jamama. Pri upotrebi se miješa sa vodom.

2.6.3. MINERALNA GNOJIDBA
To je nesumnjivo, veoma efikasna mjera za povećanje prinosa. Kukuruz, kao i druge kulture, trebaju za svoj normalan rast niz neophodnih elemenata koji su podijeljeni u dvije grupe: -makroelementi: N,P,K,Ca,Mg,S -mikroelementi: Fe,Zn,Cu,Mn,Mo i dr. Za normalan rast i razvoj značajne su obje grupe,samo što su jedni neophodni u većim količinama, a drugi u manjim. Neke makroelemente biljke imaju u dovoljnim količinama u zraku i vodi. Za ostvarenje visokih prinosa od posebne su važnosti N, P i K, jer su biljci potrebni u velikim količinama,a nema ih dovoljno u zemljištu. Ako je nedostatak nekog od osnovnih hraniva jako izražen biljka će pokazati karakteristične simptome. Obično je tada već kasno da se interveniše. Ukoliko simptomi nisu jako izraženi biljka će trpjeti od nedostatka. U tom slučaju nedostatak pojedinog elementa se može utvrditi jedino .laboratorijskom analizom biljnog materijala.

2.6.4. PRIHRANJIVANJE KUKURUZA
Prihrana se obavlja sa kultivatorom koji ima ugrađen depozitor za polaganje gnojiva. Osim što poskupljuje proizvodnju, kultivator uništava «film»koji su stvorili herbicidi. Zbog toga je dilema oko opravdanosti ove operacije. Kada je treba primjeniti? U područjima sa većim količinama padavina, u kojim dolazi do ispiranje azota,na lakšim i propusnijim zemljištima te ukoliko nije data cjelokupna količina gnojiva zaključno sa sjetvom, primjenjuje se prihrana u fazi 3-8 listova. Bolje je da se kukuruz prihranjuje ranije.Ranija kultivacija se obavlja dublje i šire, bliže biljkama, bez opasnosti od oštećenja korjenovog sistema. Za ovu operaciju obično se upotrebljavaju azotna gnojiva i to KAN 100-200 kg/ha ili ureja 60-120 kg/ha. Ukoliko kukuruz zaostaje u razvoju može se obaviti i druga prihrana u fazi 7-8 listova,sve do početka intenzivnog porasta tj.kada je kukuruz visok do 0,5 m i to sa 100 kg/ha KAN-a. Ova kultivacija je plića i uža da ne bi došlo do oštećenja korjenovog sistema.

2.6.5. PRIJEDLOZI GNOJIDBE KUKURUZA

11

Gnojidba se planira nakon hemijske analize zemljišta. Vrlo odgovoran posao je uzimanje reprezentativnih uzoraka za analizu. Uzorci se obično uzimaju poslije žetve sa dobine 0-30 cm. Kod davanja preporuka uzima se u obzir zahtjev kultivara prema biljnim hranivima, tip zemljišta, gnojidba pod predusjev, zaoravanje žetvenih ostataka, i/ili upotreba organskog gnojiva itd. Kukuruz sa prinosom iznosi znatne količine biljnih hraniva. Osim N,P,K iznosi veliku količinu kalcija (20-30 kg/ha). Ovo je količina koja sprječava dalje povećanje kiselosti zemljišta. Primjenjuje se ili sa Ijustenjem strništa ili pod duboko oranje sa stajnjakom (10 t stajnjaka + 1 t krečnjaka), dakle sa humizacijom. Tabela 3. Različiti prijedlozi gnojidbe Vrijeme primjene Vrsta i količina gnojiva gnojiva -ljuštenje strništa ureja (46 % N) 50 kg/ha -duboko oranje NPK 7:20:30 400 kg/ha -predsjetvena priprema ureja (46% N) 200 kg/ha -sa sjetvom (startno) NPK 15:15:15 200 kg/ha UKUPNO: Čistih N 23,0 28,0 92,0 30,0 173,0 hraniva P2O5 80,0 30,0 110,0

K20 120,0 30,0 150,0

CaO -

Vrijeme primjene gnojiva -duboko oranje -duboko oranje -predsjetvena priprema -sa sjetvom (startno) -kultivacija i prihrana

Vrsta i količina gnojiva stajnjak 10.000 kg/ha NPK 10:30:20 300 kg/ha ureja (46% N) 100 kg/ba NPK 15:15:15 150 kg/ha KAN (27 %N) 200 kg/ha UKUPNO:

Čistih N 25,0 30,0 46,0 30,0 54,0 185,0

hraniva
P2O5

12,5 90,0 30,0 132,5

K20 30,0 60,0 30,0 120,0

CaO 30,0 30,0

2.7. UBIRANJE I ŽETVA KUKURUZA
Ovo je trenutno najnepovoljniji oblik proizvodnje jer su visoki troškovi sušenja i skladištenja i niske cijene zrna iz uvoza. Izbor hibrida za ovu namjenu određuje dužina vegetacionog perioda. Potrebno je izabrati takav hibrid koji će krajem septembra dostići fiziološku zrelost, izgraditi u potpunosti prinos, a početkom oktobra započeti berbu kada je vlažnost zrna 25-28 %. Tako će ostati dovoljno vremena da se zemljište pripremi za sjetvu ozimih kultura. Proizvođači često griješe u odabiru hibrida.Biraju kasne hibride koji su rodniji ali ne mogu da napuste parcelu na vrijeme i sa povoljnim procentom vlage. Štete u ovakvim slučajevima su višestruke.

2.7.1. TEHNOLOGIJA BERBE KUKURUZA NAMJENJENOG ZA PROIZVODNJU SUHOG ZRNA
Tradicionalni način ubiranja kukuruza u klipu se obavlja beračima-komušačima ali ponegdje i ručno na manjem, privatnom posjedu. Berači-komušači mogu biti jednoredi, nošeni na traktoru, dvoredi vučeni i samohodni različitih tipova. Za kvalitetan rad potrebno je obaviti 12

podešavanja. U zavisnosti od toga da li je usjev polegao ili ne ispod svakog razdjeljivača redova treba podignuti ili spustiti lance. Takođe treba podesiti beračke valjke koji povlače stabljiku. Zazor mora odgovarati debljini stabljike. Ako se beračka sekcija zagušuje zazor treba smanjiti,a ako se stabljike lome zazor treba povećati. Na otkidačkim pločama se klipovi otkidaju od stabljike. Klipovi ne smiju doći u kontakt sa valjcima. Najvažniji dio je komušaljka koja gotovo potpuno skida listove sa klipa. Sastoji se iz dva para valjaka, gumenih i metalnih.Važno je pravilno regulisati sekcije što zavisi od karakteristika hibrida. Ukoliko je intenzitet pritska metalnih valjaka na gumene valjke veći, komušanje je veće, ali je veća mogućnost oštećenja zrna i zaglavljivanja klipa. Savremeni način je berba i istovremeno krunjenje zrna,naročito u uslovima proizvodnje na velikim površinama. Najčešće se obavlja tzv.univerzalnim kombajnima.

2.7.2. ČUVANJE I SKLADIŠTENJE
Transport okrunjenog zrna do sušare se obavlja u rinfuzi. Postoji nekoliko načina da se zaustave nepoželjni biohemijski procesi u vlažnom zrnu: Sušenje zrna vještačkim putem uz značajan utrošak energije i svođenje vlage u kratkom roku sa 25-35 % na 13-15 %. Postupak se obavlja u specijalizovanim sušarama raznih tipova, a zasniva se na indirektnom sušenju toplim i hladnim zrakom. Postupak sušenja zavisi od tipa i namjene zrna. Hibridi tipa zubana brže otpuštaju vodu prilikom sušenja u sušari. Temperatura zraka presudna je za kvalitet sjemena, klijavost i vigor. Na mjestu kontakta sa zrnom temperatura toplog zraka je 35-45 °C. Dvofazni način sušenja je bolja ali skuplja varijanta. Zrno kokičara se suši do 35 °C da bi se sačuvala visoka zapremina kokičavosti koja mora biti preko 40 litara po gramu.

13

3. ZAKLJUČAK
Prethodno urađen pismeni dio praktičnog rada većim dijelom zasniva se na upotrebi visokoproduktivni uređaja, strojeva, radni mašina i raznih priključaka za njih. U ovom radu je obrađena tema praktičnog rada sjetva kukuruza, koja se odnosi na velike radne površine(polja njive.itd) i velike količine proizvodnje. Dakako velike površine zemljišta mogu se obraditi najsavremenijom tehnologijom a i onom malo starijom. Pod novom tehnologijom smatramo: traktore najnovije prioizvodnje, najnovija tehnička riješenja alata i oruđa, razne priključke za traktore, najproduktivnija sjemena, i koristeci pri tom najnovija dostignuća u području biohemije, prilikom prihrane usjeva i uništavanju korova u usjevu. Pod starom tehnologijom podrazumjevamo onaj način obrade i pripreme zemljišta u kojem se većina poslova koji se korištenjem nove tehnologije obavlja mašinski, u ovom slučaju obavlja ručno, kao npr.:berba kukuruza, uništavanje korova okapanjem, perušanje kukuruza, predsjetvena gnojidba itd. Prednosti upotrebe novijih tehnologija jeste: veća produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost, konkurentnost. Međutim ima i nekih nedostataka, a to su:skupoća u uvođenju novih tehnologija. No bez poticaja organa vlasti u našoj zemlji teško možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Naravno prvobitno je potrebno uvesti nove tehnologije u proizvodnji kukuruza. Tek onda možemo računati na konkurentnost na evropskom a time i svijetskom tržištu. Osnova u korištenju novih tehnologija i dobijanju što veći prinosa pri sjetvi bilo koje kulture, jeste obrazovana radna snaga.

14

LITERATURA
Proizvodnja kukuruza, „Štamparija FOJNICA“ d.o.o. Fojnica; Sarajevo 2003. Agrotehnika kukurza; NIRO „ZADRUGAR“ Sarajevo 1986. Proizvodnja kukuruza; NIRO „ZADRUGAR“ Sarajevo 1985. Internet

15

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->