S.B. 02.08

HRVATSKA-BiH: KRITIKA BOLESNOG (NE)UMA
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
SADR@AJ
20 PAZI, MINE!
Za{to je propala strategija deminiranja
Predstavnici osam deminerskih kompanija u BiH odlu~ili su otvoreno progovoriti o kriminalu direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) DU[ANA GAVRANA, ucjenama, reketiranju i sustavnom uni{tavanju firmi ~iji vlasnici ne pristaju na njegove metode poslovanja; dugogodi{nja korupcija u BHMAC-u nije, me|utim, samo otjerala inozemne donatore i dovela do gubitka radnih mjesta, nego je pla}ena i ljudskim ìvotima
www.slobodna-bosna.ba
Srbe iz Isto~nog Sarajeva je neprihvatljiva; 63 RAVNA GORA NA VINKO RADOVANOVI], gradona~elnik MOKROJ GORI ovog grada, za na{ list govori zbog ~ega je Draìna tv-rehabilitacija gra|anima Isto~nog Sarajeva neprihvatljivo da budu dio glavnog administrativno-poliNa Mokroj Gori ovih dana po~elo je ti~kog sjedi{ta u BiH snimanje serije RAVNA GORA, prvog dijela dramske trilogije koja je najavljena kao najambiciozniji projekat u istoriji Radiotelevizije Srbije; po~etak snimanja prvog ciklusa iz trilogije, koji tematizira doga|aje iz Drugog svjetskog rata te lik i djelo ~etni~kog vojvode DRAGOLJUBA DRA@E MIHAILOVI]A, zbog izjava autora i glavnih protagonista izazvao je burne reakcije na prostoru biv{e Jugoslavije
52 TRA@E]I BOSNU
Borba za sje}anje
Nakon aprilske promocije u Sarajevu, knjiga Rat je mrtav, ìvio rat: Bosna: Prebrojavanje britanskog novinara EDA VULLIAMYJA bit }e promovisana i tamo gdje je njeno pisanje po~elo prije ta~no dvije decenije - u Prijedoru; na{a saradnica donosi kratak prikaz ove knjige
24 ERONET PREVARA
Mi podrivamo sve
Svakodnevno se na desetine gra|ana obra}a udruènjima potro{a~a {irom BiH traè}i za{titu od napadnih akvizitera Eroneta koji ih nagovaraju da potpi{u ugovore pod sumnjivim okolnostima i zaboravljaju}i im re}i neke od najbitnijih stavki vezanih za ugovor zbog ~ega kasnije pla}aju visoke ra~une, prijeti im se tu`bama i na njih se vr{i stra{an pritisak. Slu~aj DRAGANA GATARI]A, kojem je uz58 la`ni potpis bez njegovog znanja otvoren korisni~ki ra~un u Kozarskoj Dubici u vrijeme dok je bio u Americi, pokazuje da moète imati problem ~ak i ako ne potpi{ete ugovor
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
MUZIKA I EKOLOGIJA
Promocija demokratije u Drvaru
I ove }e godine, 3. i 4. augusta, biti odràn Eko-rock festival DESANT NA DRVAR; organizatori, uposlenici Regionalnog razvojnog servisa iz ovog grada, najavljuju rock koncerte, organizovanu posjetu Titovoj pe}ini, zanimljiv sadràj koji promovi{e ekologiju i obnovljivu energiju, nastupe paraglajdera i besplatno kampovanje
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
32 DISTRIKT SARAJEVO
Jel Sarajevo gdje je nekad bilo
Inicijativa Bakira Izetbegovi}a da se deset predratnih sarajevskih op{tina objedine u distrikt, zbog bolje ekonomske saradnje, {esnaest godina nakon zavr{etka rata za
2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
SLIKU SVOJU LJUBIM
NEKOMPETENTNI KOMANDANT CIVILNE ZA[TITE FBiH
Denis Be}irovi} zahtijevao da se u slu`bene prostorije KO SDP Tuzla oka~e njegove dvije slike!
Iako podmlatku SDP-a ne manjka pretencioznih karijerista, ~ini se ipak da Denisu Be}irovi}u, aktualnom dopredsjedatelju Zastupni~kog doma Parlamenta BiH, nema premca. Ambiciozni je Be}irovi} neobi~no ponosan na svoju politi~ku i nau~nu karijeru, i u tom smislu ne propu{ta objaviti niti jedan detalj (u slu`benoj je biografiji, primjerice, napisao s kojom je prosje~nom ocjenom zavr{io postdiplomski studij), {to je, ~ak i me|u njegovim strana~kim kolegama, ~esto izazivalo podsmijeh. Kako, naime, pri~aju tuzlanski SDP-ovci, u prostorijama Kantonalne organizacije te stranke ve} su godinama istaknute fotografije svih dosada{njih predsjednika. Budu}i da je Denis Be}irovi} du`nost predsjednika Kantonalne organizacije SDP-a u Tuzli obavljao u dva mandata (od 2003. do 2009.), traìo je od kolega da se postave dvije njegove slike! Tuzlanski su SDP-ovci u prvi mah pomislili da je posrijedi {ala, skrivena kamera, no nakon {to su se uvjerili da
Denis Be}irovi}
Jerko Ivankovi Lijanovi kupuje male Canadaire
MALI CANADAIR
Komandant Civilne za{tite Jerko Ivankovi} Lijanovi} ne zna razliku izme|u Canadaira i AIR Tractora
[umski poàri koji su prije desetak dana bjesnili oko Trebinja, Konjica, Srebrenice... pod kontrolu su stavljeni zahvaljuju}i nadljudskim naporima vatrogasaca koji ne bi bili u stanju obuzdati vatrenu stihuju da im u pomo} nije stigla ki{a. Stavljanje pod kontrolu i ga{enje {umskih poàra u ljetnim mjesecima ponovo je akueliziralo problem ga{enja poàra iz zraka. Tim povodom oglasio se i komandant stoèra Civilne za{tite FBiH Jerko Ivankovi} Lijanovi}, koji je doslovno izjavio da }e Vlada FBiH razmotriti soluciju nabavke malih Canadaiaira. Zaprepa{teni neznanjem i nekompetentno{}u Lijanovi}a, reagovali su stru~njaci iz oblasti civilnog zrakoplovstva koji su Lijanovi}a upozorili da mali Canadairi uop}e ne postoje. Postoji kanadski protivpoàrni amfibijski zrakoplov CANADAIR CL-215 i novija verzija CL-415, a pod malim Canadairom komandant Lijanovi} vjerovatno je mislio na protivpoàrni avion Air Tractor, verziju AT- 802F Fire Boss. Naime, na temelju odluke Vlade FBiH o odobravanju izrade studije Ga{enje poàra otvorenih prostora kori{tenjem zra~nih snaga u FBiH raspisan je i proveden natje~aj za izradu ove studije. Nakon
provedenog postupka, ugovorom o javnoj nabavci po~etkom februara 2009. godine, izrada studije dodijeljena je Gra|evinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Mostaru. Ugovorom je bio definiran okvir Studije koja je osigurala da sve pored pretpostavke, na kojima se temelji izbor letjelica, organizacija i upotreba zra~nih snaga, uvaàvaju zemljopisni, geopoliti~ki i gospodarski poloàj FBiH. Studija je na kraju definirala da, prema utvr|enim kriterijima i usporedbi tehni~kih karakteristika i tehnolo{kih mogu}nosti za odabir specijaliziranog zrakoplova-amfibije, zrakoplov Air Tractor, verzija AT- 802F Fire Boss, najvi{e odgovara uvjetima i potrebama FBiH za protupoàrnu za{titu i ga{enje poàra. Prema svim pokazateljima koji su analizirani, za potrebe zra~nih snaga Federacije BiH dovoljna je jedna zra~na baza koja moè opsluìti poàrom ugroène zone, a Zra~na luka Mostar predstavlja optimalno rje{enje, {to je zasnovano na ~injenicama da je ova zra~na luka smje{tena u zoni najvi{eg rizika za izbijanje poàra otvorenih prostora, da ima veoma povoljan razmje{taj vodocrpili{ta i omogu}ava brzo i sigurno djelovanje kod provo|enja operacija ga{enja poàra. (M. Fazli})
SLOBODNA BOSNA I 2.8.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
je Be}irovi} smrtno ozbiljan, njegovu su direktivu ispunili! (S.M.)
London Calling
HAJ [PIRO, SJEDI SMIROM
Mladen Zirojevi} lansirao vijest da Nikola [piri} iz SNSD-a prelazi u SDS

Vijest da bi ministar financija BiH Nikola [piri} uskoro mogao promijeniti strana~ki dres i vratiti se u SDS, koju je objavio sarajevski portal Klix.ba, po svoj je prilici lansirana iz SNSD-a?! Nakon {to je dugo vremena bio u lo{im odnosima s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, [piri} se odskora ponovno zbliìo sa strana~kim {efom. Navodno je prevejani [piri} obnovio prijateljske veze i sa @eljkom Kopanjom, iako je ranije bio jedini visokopozicionirani du`nosnik SNSD-a kojeg su novinari Nezavisnih novina i Glasa Srpske smjeli bez ustezanja kritizirati. Pretpostavlja se, tako|er, kako [piri}eva nagla popularnost u SNSD-u nije ostavila ravnodu{nim njegove strana~ke oponente Milorada @ivkovi}a i osobito Mladena Zirojevi}a, koji mu nikada nije oprostio {to ga je diskvalificirao iz utrke za ministra u Vije}u ministara BiH. Navodno je vijest o povratku dràvnog ministra financija u SDS lansirao upravo Zirojevi}, preko svog prijatelja Darka Babalja, zastupnika te stranke u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH, kako bi me|u SNSD-ovcima izazvao nepovjerenje prema Nikoli [piri}u, ina~e najpoznatijem politi~kom konvertitu u BiH. (S.M.)
Nikola [piri}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KRITIKA BOLESNOG (NE)UMA

Pi{e: SENAD AVDI]
Tumanov potpis na sporazum sa Izetbegoviem o reguliranju meudravne granice na moru, koji je uprilien na marginama Pakta za stabilnost, odranog tano prije trinaest godina u Sarajevu, oznaio je definitivan poetak relaksiranja, ozdravljenja odnosa izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Samo nekoliko mjeseci ranije, treba se prisjetiti (i) tih dramatinih dogaaja i okolnosti, Tuman je bio spreman poslati hrvatsku vojsku da ratuje protiv meunarodnih vojnih snaga (SFOR-a) sa ciljem oslobaanja bosanskohercegovakog naselja Martin Brod
Da li je taj ~ovjek, uop}e, normalan?!, bjesnio je, ~upaju}i kosu i lome}i prste, ameri~ki diplomata Richard Holbrooke u zavr{nici pregovora u Daytonu pred visokim ~lanom hrvatske delegacije. [ef hrvatske delegacije Franjo Tu|man netom prije toga privremeno je napustio ameri~ku vojnu bazu Ray Peterson i ~im je sletio na hrvatsko tlo imenovao generala Tihomir Bla{ki}a za glavnoga inspektora Hrvatske vojske. Tuìla{tvo u Haagu samo je nekoliko dana ranije podiglo optu`nicu protiv Bla{ki}a zbog zlo~ina u Ahmi}ima. Da li je je taj ~ovjek, uop}e, normalan?, tako je urlao Holbrooke na vijest o Tu|manovom promaknu}u ha{kog optuènika Bla{ki}a. Gospodine Holbrooke, dobro znate da nije, skru{eno je odgovorio visoki hrvatski du`nosnik, ~lan pregovara~kog tima u Daytonu. edamnaest godina kasnije, Vladimir [eks, valjda najbliì Tu|manov suradnik iz sfere pravne struke, ustavne materije, saborske procedure, relativizirat }e ovu strana~ku anamnezu uspostavljenu Predsjedniku: Tu|man je, prema izmijenjenoj verziji, postao neura~unsporazum Tu|man-Izetbegovi} je oboriv iz medicinskih razloga, budu}i da ga je hrvatski predsjednik parafirao u trenutku terminalne bolesti (zavr{na faza malignog oboljenja). Tada{nji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Grani} poja{njava da su Tu|manovom potpisu na sporazum sa Izetbegovi}em o razgrani~enju na jugu prethodile stru~ne, pravne, geopoliti~ke analize i preporuke vode}ih hrvatskih autoriteta za me|unarodno i pomorsko pravo da se taj sporazum potpi{e.
vije godine nakon Tu|manove smrti hrvatski akademik i jedan od vode}ih autoriteta u oblasti me|unarodnog pomorskog prava Vladimir Ibler u knjizi Me|unarodno pravo mora i Hrvatska (2001.) gotovo rasisti~ki obja{njava da je sporazum Tu|man-Izetbegovi} etni~ki(?!) posve neopravdan, mo`da ~ak i {tetan za dobrosusjedske odnose izme|u Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Akademik Ibler to poja{njava na sljede}i na~in: Isti~u}i jo{ jednom stajali{te da pitanja vezana uz kori-
Kada je, ta~no, to~no i te~no doktor Franjo Tu|m

ljiv tek ~etiri godine kasnije - u ljeto 1999. godine. Tu|man je, kaè doktor [eks, tada bio ve} te{ko bolestan te je doveden u te{ku zabludu kada je krajem jula 1999. godine sa Alijom Izetbegovi}em potpisao Ugovor o dràvnoj granici izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine. I novi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko traì da se sporazum Izetbegovi}Tu|man oko neumsko-stonskog zale|a proglasi ni{tavnim, tako|er iz razloga medicinske/prosudbene limitiranosti hrvatskog potpisnika Sporazuma da svoj potpis stavi pri punoj svijesti i savjesti. Komentator najtira`nijeg dnevnog lista u Hrvata je najeksplicitniji:
6
dor Neum-Klek nisu materija koju regulira Pravo mora, ne smeta i ne moè {koditi ako se tome doda da bi bilo dobro ukinuti taj koridor. Razumije se samo po sebi da bi to bilo mogu}e samo dvostranim sporazumom i uz to povoljnim okolnostima, te u pravo vrijeme (timing). Bio bi to politi~ki vrlo mudar potez na obostranu korist Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Zbog svega toga, u skladu sa pozitivnim me|unarodnim pravom, s po{tivanjem prava toga dijela Hrvatske na samoodre|enje i s uvjetima postojanja dobrosusjedskih odnosa Ugovor o dràvnoj granici izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisan u Sarajevu 30.7 1999. godine ne bi smio biti ratificiran a da prije toga ne budu
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KO JE KLEKNUO PRED KLEKOM
Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi}
ispravljene neprihvatljive i za Hrvatsku {tetne odrednice, pi{e Ibler. Hrvatski premijer Zoran Milanovi}, bez obzira na kritike i osude koje su uslijedile iz opozicionih stranaka i dobrog dijela stru~ne javnosti, ne odustaje od najave da }e Hrvatski sabor ratificirati sporazum Tu|man-Izetbegovi} jer njegova Vlada ne namjerava da zbog dva-tri kamena kvari dobrosusjedske odnose sa Bosnom i Hercegovinom. li, hajdemo se malo vratiti na saborsko ratificiranje nekih drugih sporazuma koje su potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tu|man i predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Da li je Hrvatski sabor ratificirao splitski dogovor Tu|manIzetbegovi} potpisan u ljeto 1995. godine o zajedni~koj vojnoj suradnji? Nije! Zna~i li to da je taj sporazum ni{tavan, te sukladno
laterarni ulazak desetina hiljada vojnika iz Hrvatske u prolje}eljeto 1992. godine i njihovo prisustvo sve do Va{ingtonskog sporazuma? Odgovor je stotinu puta dao Stipe Mesi} tvrde}i da on kao predsjednik Hrvatskoga sabora, ali niti kao jedan od ~elnika Hrvatske demokratske zajednice o tome nije imao pojma.
u|manov potpis na sporazum sa Izetbegovi}em o reguliranju me|udràvne granice na moru, koji je uprili~en na marginama Pakta za stabilnost, odrànog ta~no prije trinaest godina u Sarajevu, ozna~io je definitivan po~etak relaksiranja, ozdravljenja odnosa izme|u Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Samo nekoliko mjeseci ranije, treba se prisjetiti (i) tih dramati~nih doga|aja i okolnosti, Tu|man je bio spreman poslati hrvatsku vojsku da ratuje protiv me|unarodnih vojnih snaga (SFOR-a) sa ciljem osloba|anja
man prestao biti ura~unljiv i postao medicinski otpisan?

tome, da su postrojbe Hrvatske vojske predvo|ene generalom Antom Gotovinom u Bosni i Hercegovini ratovale ilegalno, odnosno izvr{ile agresiju? Naravno da ne zna~i. Dalje, Hrvatski sabor nikada nije ratificirao ~ak ni Tu|manov potpis na Dejtonskom mirovnom sporazumu! (Nije, dodu{e, to u~inila ni Skup{tina Bosne i Hercegovine, samo je Skup{tina Srbije ozakonila Milo{evi}ev potpis u Daytonu). Osloba|a li ta ~injenica Hrvatsku obaveza prema Dejtonskom mirovnom sporazumu? Malo morgen. Je li se o Va{ingtonskom sporazumu ikada raspravljalo u najvi{em zakonodavnom organu Hrvatske, Saboru. Nikada! O sporazumu Milo{evi}-Tu|man iz Kara|or|eva da se i ne pri~a Da li je, hajdemo jo{ malo dublje u noviju hrvatsko-bosanskohercegova~ku pro{lost, Hrvatski sabor ikada ratificirao uni2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
bosanskohercegova~kog naselja Martin Brod. (O tome, ovih dana, tako|er svjedo~i njegov ministar vanjskih poslova Mate Grani}, a ove su novine o tome pisale u vrijeme kada je taj rat u posljednji ~as izbjegnut). [ta sada, politiziraju}i, dramatiziraju}i Sporazum Izetbegovi}Tu|man prema kojem dva tri kamena u okolini Neuma pripadaju Bosni i Hercegovini, èle dokazati njegovi politi~ki nasljednici, akademski i medijski {tovaoci koji ne dopu{taju njegovu saborsku ratiifikaciju? Da je njihov Najve}i sin zdravorazumsku politiku vodio tek kada je bio te{ko bolestan i medicinski otpisan, dok je bolesnu, destruktivnu politiku (od 1991. do ljeta 1999.) godine upra`njavao dok je pucao od fizi~kog i mentalnog zdravlja?! Nema logike, ali ima, ~ini se, kontinuiteta.
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 26. JULI

Nisam prije sedam dana htio baksuzirati pa ~estitati poznanicima iz FK Sarajevo nakon odli~ne, hrabre, pametne utakmice koju je taj klub odigrao u Bugarskoj protiv Levskog. Zaletio sam se prije ta~no deset godina pa nakon prve utakmice u Turskoj protiv Be{ikta{a (2:2) poslao SMS tada{njem treneru Paji Pa{i}u. Sedam dana kasnije, uzvratna utakmica na Ko{evu jo{ nije ni po~ela, a Turci su ve} vodili tri razlike. Na kraju je bilo pet, deset, petnaest razlike za Be{ikta{. Ve~era{nja igra Sarajeva protiv bugarskog tima iz tri razloga je, barem meni, va`na i ohrabruju}a: imala je potpuno prirodan, logi~an, a ne navija~ki prièljkivan, eufori~an, pobjedonosni tok; drugo, igra~i Sarajeva bili su disciplinirani, odgovorni, samopouzdani i, tre}e, potpuno su fizi~ki, trka~ki bili ravnopravni. Ni jedno, ni drugo, ni tre}e ne moè se ba{ ~esto prona}i u bosanskom (ne samo sportskom) mentalitetu, teoriji i praksi...
SUBOTA, 28. JULI

Osvanuo jutros, pa i nastavio tokom prijepodneva djelovati u dru{tvu provjerenih ljubitelja dobre kapljice. Navodno je bio sino} zemljotres sa epicentrom u Zenici, ~ije su se posljedice ~ule u Sarajevu. Niko ~uo, niko osjetio od nas okupljenih. Prijatelj iz Zenice, vaàn ~imbenik sino}njo-dana{nje kafanske zlo~ina~ke organizacije, provjerava stanje na terenu, nema gubitaka, Bogu hvala, u njegovom rodnom gradu, ni u ljudstvu, ni u tehnici. Pa krenu, {to bi rekao Bajaga vesela pesma: U Zenicu kada po|em ja, prati me pet-{est richtera
NEDJELJA, 29. JULI

Trebate znati da }u ja li~no i Republika Srpska uvijek biti uz ko{arka{e Srbije, poru~io je u zdravici sa ciljem podizanja nacionalnog morala i sportskog patriotizma ko{arka{ima Srbije predsjednik Republike Srpske MILORAD DODIK. Pade mi u tom sve~anom trenutku blesava ideja na pamet: da zovem Mirzu Teletovi}a, traìm broj Pabla Prigionija, Mirzinog biv{eg suigra~a iz Caje Laborala, argentinskog reprezentativca, najstarijeg rookija u NBA Ligi (35) pa da po{aljem telegram sljede}e sadrìne: Znajte da }u ja, li~no i cijela Federacija BiH uvijek biti uz ko{arka{e Argentine. Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir sa porodicom i suradnicima. Vjerojatno bi Argentince to prodrmalo, podstaklo, inspiriralo, dodatnu snagu izvuklo iz Ginobilija, Prigionija, Scole, Nocionija, Delfina, prisililo ih da malo vi{e zapnu u dana{njoj utakmici protiv Litvanije!
PETAK, 27. JULI

etiri rukom (na)pisane stranice {to mi ih je danas (kao medijskoj veli~ini) iz tuzlanskog zatvora poslala DANA [KRBA, uhap{ena zbog ubistva/klanja fotografa MUSTAFE BUKVI]A najteè je i najmu~nije {tivo koje sam posljednjih godina pro~itao a da je pisano iz mirnodopskog rakursa. Ameri~ki pisac BRET EASTON ELLIS, dirigirani hroni~ar pervertiranosti i dekadencije jupijevske, obijesne mladeì koju je zaokruìo, zavezao u Ameri~kom psihu, zapravo je manje od nule (naslov njegovog prvog romana kojim se svjetski proslavio) u pore|enju sa [krbinim junacima i grobovima sa postratne urbane sarajevske socijalne, intelektualne kriminalne, poslovne, patogene pozornice. Uàsavaju}i autenti~ni primjeri silovanja, prostitucije, klanja, narkomanskih orgija, potoci krvi i sperme, zave`ljaji marihuane, prstohvati kokaina, nepojmljiv sadisti~ki egzibizionisti~ki vulkan o kojima u pismu iz prve ruke, iz vlastitog iskustva (istovremeno i `rtve i dèlata) svjedo~i [krba, jezgrovitije govore o tome gdje smo i {ta smo od svih bespotrebnih, neukih, {minkerskoangaìranih filmova (Sr|ana Vuleti}a, Aide S Begi}, Jasmile @bani}) koji se programirano, jer je to na svjetskim festivalima trendi, unosno, bave traumama mladih u poslijeratnom Sarajevu Koliko me je svojedobno zasmijavao Danin djed Nikola [krba, prvi autenti~ni bosanskohercegova~ki humorista, ~ija je porodica u Sarajevo pobjegla pred bolj{evi~kom sabljom, jo{ mi je vi{e i na duì rok svaki osmijeh zamrznulo njeno pismo, istovremeno samosaàljevaju}e i optuùju}e Negdje na kraju no}i u kadru mi se, u kafani naravno, pojavila neka djevojka iz Amerike koja istraùje nasilje nad ènama u BiH. Eh, samo mi jo{ ona danas fali
8
medij nije objavio ni slovo, emitirao ni sekundu o toj nacionalisti~ko-{ovinisti~koj ranojutarnjoj huliganskoj, u osnovi fa{isti~koj zabavi. Neodgovorno je i nerazumno raspravljati na temu {ta je gore i odvratnije: da li kad te neko istjera iz svog objekta (kafane) zato {to si drugi i druga~iji, ili kada ti neko upadne u tvoj posjed (dàmiju) pa ti isto to u~ini. O istoj se, da nije ramazan, rekao bih svinjariji, pa }u upotrijebiti prigodan termin netoleranciji, radi koja zahtijeva istovjetan medijski i politi~ki tretman. Ali to se nije desilo. U izvje{taju State Departmanta, objavljenom ove nedjelje, koji se bavi vjerskim slobodama u zemljama biv{e Jugoslavije, samo je Srbija dobila izrazito negativnu ocjenu, a Crna Gora se tretira kao dràva u kojoj su vjerske slobode i tolerancija na prihvatljivoj razini. Ali, hajdemo ovu neveselu pri~u malo rashladiti i okrenuti na {alu. Pri~aju mi crnogorski dou{nici kako je hodà u nekoj tamo{njoj varo{i povrijedio nogu, pa i{ao u dàmiju hramaju}i, uz kori{tenje {tapa. Ja odè budale, komentiraju lokalni crnogorski besposli~ari, umjesto da zamota nogu, on zamoto glavu
UTORAK, 31. JULI

Ne razumijem odluku hrvatske Vlade da na stub srama, objavljivanjem na internetu, objese imena desetine hiljada poduze}a, privatnih, javnih, pravnih lica, umjetnika, sporta{a, koji su nepla}anjem poreza o{tetili prora~un susjedne zemlje za desetine milijardi eura. [ta se time èljelo poru~iti, koji se efekat, osim moralno-pedago{kog, namjeravao ostvariti tim ~inom pla~ljivog demokratiziranja sustavnoga kriminala; osim da je dràva nemo}na, da je kapitulirala pred organiziranim kriminalom, da institucije nisu u stanju tu plja~ku sankcionirati. Podsjeti me to na jednu ovda{nju bra~nu pri~u u kojoj je prevareni mu` rastavu od supruge, na okolnost preljuba, najprije saop}io njenim roditeljima. Roditelji {okirani, puno razumijevanje za zeta imaju, a supruga ga napada: Kakav si ti {meker, ne mogu da vjerujem!
PONEDJELJAK, 30. JULI

Cijeli se bogovetni dana{nji dan srpski mediji uàsavaju nad nacionalisti~ko-vandalskim ~inom MILA KADIJE, ugostitelja sa Cetinja, vlasnika etno-sela u Njegu{ima, koji je goste-namjernike, majku, njeno petoro djece (srpske neja~i), plus pravoslavnu monahinju izbacio iz svoje kafane samo zato jer su Srbi. Tom vije{}u po~inju sve televizijske informativne emisije, otvaraju se dnevne novine, portali se prolamaju od komentara koji se gnu{aju nad tim uàsavaju}im primjerom nacionalne netolerancije, mr`nje, {ovinizma. S pravom: Milo Kadija je fakat è{}i kreten i treba ga na svaki na~in, zakonski i moralno, sankcionirati. Reagirale su vlasti iz Srbije, nevladine organizacije iz Crne Gore, osudili su Kadiju. Istoga dana kada je crnogorski ekstremista Kadija, po kratkom postupku, sudio i tuìo svemu {to je srpsko u njegovom objektu u Njegu{ima, u ranim jutarnjim satima, petorica huligana, ~etvorica iz Srbije i jedan lokalac, upali su u Atik dàmiju u Bijeljini na sabah-namaz, psovali vjernicima tursku majku, prijetili osvetom, lupali inventar. Nijedan srspki
SRIJEDA, 1. AUGUST
Gul na iftaru sa bh. politi~kom pro{lo{}u, to je naslov teksta (~uj, naslov, ~uj teksta ?!) u Avazu o iftaru predsjednika Turske sa Bakirom Izetbegovi}em i Harisom Silajdì}em. U istim novinama pi{e da }e Izetbegovi} godi{nji odmor provesti u nekretninama u Turskoj. Treba vjerovati FAHRUDINU RADONI]U, vlasniku Avaza i predsjedniku Saveza za bolju budu}nost, kada tvrdi da on ne ure|uje Dnevni avaz: I slijepcu je jasno da tu novinu ne ure|uje ama ba{ niko!
MINI MARKET
KO @IV KO BUDIMIR
OÊVI I NOVCI
Dnevni avaz tvrdi da Budimirov audi, star 12 godina, vrijedi 150.000 KM

Otkako se predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir na{ao na meti napada novinara Dnevnog avaza, svakodnevno se ekskluzivno otkrivaju novi, navodno kompromitiraju}i detalji iz njegovog politi~kog anga`mana. Ovog su tjedna novinari Avaza u Izvje{}u federalnih revizora za pro{lu godinu prona{li da Ured predsjednika Federacije BiH raspolaè automobilom Audi A8 koji se, prema podacima iz prometne dozvole, nalazi u vlasni{tvu nepostoje}e Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Pozivaju}i se, tako|er, na nalaze federalnih revizora, Dnevni avaz navodi kako je vozilo vrijedno vi{e od 150.000 KM, koliko ina~e ko{ta najnoviji model Audija A8! No, kako je sporni automobil kupljen prije 12 godina (u vrijeme dok su u Federaciji jo{ funkcionirale paralelne institucije), njegova sada{nja trì{na cijena jedva da dostiè deset tisu}a KM. Jednako su tako novinari Dnevnog avaza mogli provjeriti da su na isti problem federalni revizori upozorili i 2009., kada je predsjednica Federacije BiH bila Borjana Kri{to. Budu}i da automobil nije bilo mogu}e registrirati, Audi A8 je godinama bio parkiran u garaì Zajedni~kih institucija Federacije. @ivko Budimir se vozi u
@ivko Budimir
Federalni dopremijer Lijanovi smijenio svog savjetnika Bogoljuba Radivojevia

Nakon oca Desnice, Vladu Federacije BiH prinudno je napustio i njegov sin Bogoljub Radivojevi}, koji je posljednje dvije godine savjetovao dopremijera federalne Vlade i ministra poljoprovrede Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Bogljub je razrije{en bez posebnog obrazloènja, na temlju ~lana 20. Zakona o dràvnoj slu`bi u FBiH, koji federalnim funkcionerima daje diskreciono pravo da po vlastitom naho|enju imenuju i razrje{avaju svoje savjetnike. Imenovanje prije dvije godine, kao i razrje{enje prije nekoliko sedmica, Bogoljub duguje svome ocu Desnici, doju~era{njem funkcioneru SDA koji je u presudnom momentu za opstanak platforma{ke vlade stao na stranu SDP-a i glasao za smjenu kadrova SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak. No, Desnica se prera~unao, a ceh }e platiti ne samo on nego i njegov sin Bogo-
ljub koji je zbog vjerolomnog oca ostao bez solidne sinekure. (A.M.)
LUKAVA STRATEGIJA
Diplomata Haris Lukovac isposlovao prekomandu u Jordan da bi se spojio sa suprugom

U pro{lom broju smo najavili da je biv{i obavje{tajac Haris Lukovac nedavno privremeno imenovan za {efa Odsjeka za Zapadnu Evropu, tek da bi sa ove pozicije oti{ao (formalno) na niù u Jordan, na poziciju ministra-savjetnika, i pridruìo se supruzi koja radi u ovoj zemlji. Lukovac u MIP-u ostaje do kraja ove sedmice, a na mjesto {efa Odsjeka za Zapadnu Evropu, kako nezvani~no saznajemo, imenovana je slu`benica iz ovog Ureda Elma Ba~vi}. (D.S.)
Haris Lukovac
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Podravate li ideju da se Sarajevo organizira kao distrikt?

NERMIN PE]ANAC
Predsjednik SDU BiH
automobilu Audi A6, starom sedam godina, koji je u vlasni{tvu federalnog Ministarstva financija i me|u rijetkim je politi~arima koji uop}e nije obnavljao vozni park. (S.M.)
ENCI MENCI NA KAMENCI
BRANISLAV BORENOVI]
Potpredsjednik PDP-a
nego dnevnih promi{ljanja aktuelnih vladaju}ih politi~ara.
NE
Grad Sarajevo je primjer najpoèljnije i najskuplje administracije u sistemu dràvne organizacije, i smatram da pod hitno treba poduzeti aktivnosti o dono{enju zakona o Sarajevu. Grad Sarajevo treba da bude glavni grad BiH u pravnom i ustavnom smislu.
AZRA HAD@IAHMETOVI]
Profesorica na EFS-a
NE
Sarajevo je grad koji je definisan Dejtonskim sporazumom kao grad u kojem je sjedi{te zajedni~kih institucija BiH. Ne vidim razlog da se Sarajevo organizira kao distrikt.
NE
Dràva BiH treba da bude bez ikakvih unutra{njih barijera ili bilo ~ega drugog. Cijela dràva treba da bude distrikt.
Direktor Autocesta FBiH Ensad Kari} Enco odao priznanje svojim prethodnicima
Ensad Kari} zvani Enco, direktor federalne Direkcije autocesta, pohvalio se prije neki dan da je napokon, nakon njegovog preuzmanja Direkcije, krenula izgradnja autoceste 5C. Kari} kaè da je dolaskom u Direkciju zatekao dva ranije odobrena kredita, jedan u iznosu od 255 miliona eura, a drugi u iznosu od 160 miliona eura, no tvrdi da je do njegovog dolaska potro{eno svega 10-ak miliona KM. Bez obzira na ~injenicu da je Kari} iznio neta~an podatak, jer su punu godinu prije njegovog dolaska po~eli radovi na dionici autoceste Bilje{evo - Kakanj, u vrijednosti od oko 86 miliona KM, ipak zasluùje priznanje. Jedan je od rijetkih SDP-ovih funkcionera koji se usudio javno priznati da je zatekao spremne projekte i obezbije|en novac. Svi su drugi uglavnom tvrdili da iza prethodnika ni kamen na kamenu nije ostao, da su zatekli praznu kasu i goleme dugove... (A.M.)
Ensad Kari}
SAFET SOFTI]
Poslanik u Predstavni~kom domu
ALEKSANDAR TRIFUNOVI]
Urednik medijskog portala BUKA
ALIJA BEHMEN
Gradona~elnik Sarajeva
DA
Mislim da bi to doprinijelo ja~anju strukture bosanskohercegova~ke dràvnosti. Smatram da takva ideja zavre|uje pa`nju i da bi se o njoj trebalo razmisliti u narednim ustavnim promjenama.
NE
Protivim se svakoj ideji koja se ti~e teritorijalnog rekonstruisanja Bosne i Hercegovine. Protivim se svakoj ideji koja nije plod ozbiljnog razmatranja
NE
Kad neko daje ideju kao {to je ova, da se Sarajevo treba organizovati kao distrikt, onda tu ideju treba da razradi. Meni ova ideja li~i na politi~ki pamflet.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
11
EKSKLUZIVNO
ELJKO KOMI, lan Predsjednitva BiH iji je odlazak iz SDP-a BiH snano uzdrmao ovu stranku, nakon razlaza sa Zlatkom Lagumdijom odluio je formirati vlastitu politiku stranku: Slobodna Bosna ekskluzivno otkriva idejni profil, politike ciljeve i kadrovsku strukturu Komievog politikog projekta s kojim e pred javnost zvanino izai za mjesec dana
ELJKO KOMI SVE O MOJOJ STRANCI

Kom{i}eva stranka zvat }e se Gra|anska stranka, a kadrovsko jezgro ~init }e biv{i i sada{nji SDP-ovci nezadovoljni autokratskim vladanjem Zlatka Lagumdìje
12
@ELJKO KOM[I] UZVRA]A SDP-u

OVOGA PUTA OVOGA PUTA IDEM DO KRAJA IDEM DO KRAJA
Kom{i} odustao od ranije Kom{i} odustao od ranije ideje da se kandidira za ideje da se kandidira za predsjednika SDP-a, predsjednika SDP-a, sta}e na ~elo nove sta}e na ~elo nove socijaldemokratske partije socijaldemokratske partije
13
EKSKLUZIVNO
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ilema oko budu}eg politi~kog anga`mana jednog od najpopularnijih politi~ara u BiH, @eljka Kom{i}a, definitivno je razrije{ena: nakon razlaza s SDP-om Kom{i} ostaje u politici, i to kao lider nove politi~ke stranke socijaldemokratske orijentacije. Slobodna Bosna iz pouzdanih izvora uspjela je doznati da je Kom{i} definitivno prelomio ovu odluku i da je svu energiju usmjerio na formiranje nove stranke ~iji je u ovom trenutku radni naziv - Gra|anska stranka. Kadrovsko jezgro Kom{i}eve stranke, ~init }e, uglavnom, nova lica, ali i nekolicina zagriènih socijaldemokrata, biv{ih aktivista i funkcionera SDP-a koji imaju zavidno organizaciono iskustvo a koji su iz razli~itih razloga i motiva otkazali poslu{nost autoritarnom lideru SDP-a Zlatku Lagumdìji. A takvih, vidjelo se to u reakcijama nakon Kom{i}evog napu{tanja stranke, nije malo.
uve}ava, nego i znatan broj SDP-ovih etabliranih funkcionera, razmje{tenih u institucijama zakonodavne i izvr{ne vlasti, koji }e, iz posve pragmati~nih razloga, jo{ neko vrijeme ~uvati partijsku knjiìcu SDP-a, mada su de facto dogovorili prelazak u Kom{i}evu Gra|ansku stranku. Za SDP ih veù ugovori i bjanko ostavke koje su morali potpisati prije izbora, tako da je masovne prelaske iz Lagumdìjinog SDP-a u Kom{i}evu Gra|ansku stranku mogu}e o~ekivati tek pred istek ~etverogodi{njeg mandata, dakle u jesen 2014. godine. Kom{i} se, naime, sa novim politi~kim projektom uop}e ne}e ùriti, do narednih parlamentarnih izbora ostale su jo{ pune dvije godine, {to je sasvim komotan rok u kojem moè ekipirati strana~ko rukovodstvo i izgraditi strana~ku infrastrukturu. Prema provjerenim informacijama kojima raspolaè Slobodna Bosna, organizacioni odbor Gra|anske stranke broji desetak ~lanova, no klju~ne poteze kreira i povla~i nerazdvojna trojka razo~aranih SDP-ovaca: @eljko Kom{i}, Emir Suljagi} i Reuf Bajrovi}. Povezuje ih ideolo{ka
bliskost, dugogodi{nje prijateljstvo i tijesna suradnja u SDP-u, ali i razo~arenje vlastitim statusom i tretmanom koji su imali u SDP-u, koji ni pribli`no nisu bili na razini njihovog individualnog doprinosa izbornom trijumfu SDP-a u oktobru 2010. godine. Kom{i} je na proteklim izborima dobio vi{e glasova nego ijedan SDP-ov kandidat nakon rata, no uprkos ogromnom politi~kom kapitalu, ugledu i podr{ci bira~a, nakon izbora je potpuno marginaliziran, bez gotovo ikakvog realnog utjecaja na kreiranje i oblikovanje strana~ke politike.
SULJAGI] I BAJROVI] UZ KOM[I]A

Sa sli~nim frustracijama dolaze i njegovi prvi suradnici Emir Suljagi} i Reuf Bajrovi}. Njihov doprinos izbornoj pobjedi nije tako vidljiv kao doprinos @eljka Kom{i}a, no upu}eniji tvrde da su upravo Suljagi} i Bajrovi} uspjeli stvoriti pobjedni~ku atmosferu u SDP-u i vratiti pomalo izgubljeno samopouzdanje strana ~k om {efu, Zlatku Lagumdìji. Suljagi} i Bajrovi} u{li su u SDP u tandemu, nekoliko mjeseci pred lokalne izbore 2008. godine. Sa sobom su unijeli golemi politi~ki miraz- bezmalo cijelu mreù nevladinih organizacija i internetskih portala pokrenutih uz pomo} izda{nih donacija ameri~ke fondacije NED (Nati-
KADROVSKO OSIPANJE SDP-a

Spekulira se da bi se Kom{i}u mogli priklju~iti ne samo Lagumdìjini eksponirani oponenti, ~iji se broj iz dana u dan
KOM[I] JE NA PROTEKLIM IZBORIMA DOBIO VI[E GLASOVA NEGO IJEDAN SDP-ov KANDIDAT NAKON RATA
14
@ELJKO KOM[I] UZVRA]A SDP-u

ZA[TO SU SE RAZI[LI LAGUMD@IJA I BAJROVI]
Izmeu Bajrovia i Hadia, Lagumdija izabrao Noleta Hadia

Nakon parlamentarnih izbora 2010. godine, Lagumdìja je najozbiljnije ra~unao na Emira Suljagi}a i Reufa Bajrovi}a, pa je i jednom i drugom ponudio ministarsku funkciju u vladi Sarajevskog kantona. Suljagi} je pristao, me|utim Bajrovi} je o~ekivao puno vi{e - mjesto ministra u Vije}u ministara BiH. U raspodjeli izbornog plijena, SDP-u su pripale dvije ministarske funkcije na dràvnoj razini, jednu je Lagumdìja namijenio sebi, a drugu svom najodanijem suradniku, Damiru Hadì}u. Pet dana pred formiranje Vije}a ministara BiH, Lagumdìja je iza{ao s posljednjom ponudom pred Bajrovi}a ponudio mu je funkciju zamjenika dràvnog ministra za civilne poslove, no pon ovo je dobio odbijenicu koja je ujedno ozna~ila i po~etak razlaza La gumdìje i njegovog savjetnika Reufa Bajrovi}a. Ponu|enu zamjeni~ku funkciju, umjesto Bajrovi}a, prihvatila je Deniza Sarajli}Magli}, aktivistica Vanjskopo liti~ke inicijative, nevladine organizacije koja je tako|er priklju~ena na nov~anu infuziju NED-a. Ubrzo nakon toga, Reuf Bajrovi} je napustio SDP i otputovao u Sjedinjene Ameri~ke Dràve.
U PRVIM REDOVIMA GRA\ANSKE STRANKE

Biv{i Kantonalni ministar i SDP-ovac Emir Suljagi} me|u prvim se priklju~io Kom{i}u
PODR[KA NEVLADINOG SEKTORA

Biv{i savjetnik Zlatka Lagumdìje, Reuf Bajrovi}, (lijevo) ima zna~ajan utjecaj na organizacije civilnog dru{tva
vina. Fondacija je, pored ostalih projekata, obilato donirala novac i za rad SDP-u izrazito naklonjenog Nacionalnog demokratskog instituta u BiH (NDI), kao i za rad dvadesetak nevladinih organizacija (Dosta, Za{to ne, Revolt, Istinomjer, CCI...) koje je Bajrovi} pred parlamentarne izborne 2010. godine suptilno stavio u funkciju izbornih ciljeva SDP-a. Upadljiva je ~injenica da je najve}a podr{ka Kom{i}u nakon napu{tanja SDP-a stigla upravo iz tzv. nevladinog sektora, mahom onih organizacija ~iji rad finansira spomenuta ameri~ka fondacija NED.
PODR[KA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

onal Endowment for Domocracy). Va`nu ulogu u ovoj fondaciji ima djevojka bosanskih korijena, Ivana Howard, s kojom je Reuf Bajrovi} ve} nekoliko godina u SDP PRED NOVOM PODJELOM emotivnoj vezi. Ivana je vi{i programski oficir fondacije NED za jugoisto~nu Evropu, neposredno je zaduèna za pet dràva, me|u kojima je i Bosna i Hercegoâk 18 nevladinih organizacija istupilo je zajedni~kim saop}enjem za javnost u kojem najo{trije osu|uje katastrofalna rje{enja ustavnih promjena usugla{enih izme|u SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a koja ne}e rije{iti ustavnu diskriminaciju manjina ali }e, kako pi{e u saop}enju, jo{ dublje podijeliti BiH. Nekoliko dana kasnije, Kom{i} se susreo s predstavnicima 15 nevladinih organizacija i sve su kao jedna stale iza njegovog protivljenja ponu|enim ustavnim rje{enjima. Skoro cijeli nevladin sektor stao je na stranu Kom{i}a i to je vjerovatno klju~na pokreta~ka snaga na koju }e se i oslanjati njegova Gra|anska stranka. Kako doznajemo, @eljko Kom{i} }e o svojoj partiji prvi put javno progovoriti po~etkom septembra, do kada }e preciznije definirati idejni profil, te kadrovsku i organizacionu strukturu Gra|anske stranke.
15
U Komievu stranku prelazi pet lanova Predsjednitva SDP-a!

U vrhu SDP-a s velikom pa`njom motre i analiziraju budu}e poteze @eljka Kom{i}a, ali jednako tako i na drànje njegovih latentnih pristalica unutar SDP-a koji se spremaju promijeniti strana~ki dres. Na Lagumdìjinom spisku osumnji~enih prebjega nalazi se pet ~lanova Predsjedni{tva SDP-a, desetak SDP-ovih zastupnika i jednako toliko op}inskih na~elnika. Lagumdìju vi{e od svega drugog zabrinjava ~injenica da je Kom{i} svoj izlazak iz SDP-a tempirao u najgorem mogu}em trenutku - nepuna tri mjeseca prije lokalnih izbora, ~iji }e rezultati presudno oblikovati politi~ku scenu BiH.
KREDIT MMF-a
S novim kreditom od 811 miliona maraka, koliko su prole nedjelje vlasti u Bosni i Hercegovini zatraile od Meunarodnog monetarnog fonda (MMF), uglavnom za plaanje administracije, naa se drava polako, ali sigurno pribliava dunikom ropstvu; vlasti oba entiteta od javnosti kriju pismo namjere koje je upueno MMF-u
GR^KO-RIMSKI SCENARIJ BH. VLASTI

Fuad Kasumovi}, dràvni doministar finansija: Molit }u MMF da nam ne daje novi kredit jer on vodi u potpuni bankrot Bosne i Hercegovine
Pi{e: NA\A DIKLI]
NEZAKONIT KREDIT
Fuad Kasumovi}, zamjenik dràvnog ministra finansija, tvrdi da je kredit zatraèn mimo zakona jer Predsjedni{tvo BiH nije dalo suglasnost za novo zaduìvanje
ezglavo zaduìvanje u koje ulije}e BiH sa Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF-om) i evropskim finansijskim institucijama moglo bi dràvu odvesti u potpuno du`ni~ko ropstvo. Za razliku od EIB-a i EBRD-a, koji nam novac daju za projekte koje im dostavljamo, kredit koji uzimamo od MMF-a sluì isklju~ivo u dvije svrhe: da im vratimo {ta smo ve} du`ni, ili da popla}amo administraciju i birokratiju, koja osim dràvnog budèta koji guta koristi i kredite za samoodràvanje. Osim stranaka na vlasti, koje su pro{le sedmice traìle jo{ 811 miliona maraka da se njihova administracija isplati za minuli i budu}i (ne)rad, svi sugovornici Slobodne Bosne upozoravaju da nas ~eka gr~ki scenario, a da nam ovih 811 miliona ne treba. Fuad Kasumovi}, ~lan Fiskalnog vije}a Bosne i Hercegovine i zamjenik dràvnog ministra finansija, najavljuje da }e ovih dana uputiti javno pismo i zatraìti od MMF-a da stopira proceduru davanja kredita koja je u toku.
KREDIT MIMO ZAKONA

Prvo {ta mi smeta jeste ~injenica da je uzimanje ovog kredita mimo zakona. Naime, ovaj kredit direktno kr{i Zakon o dugu i zaduènjima BiH, jer je dogovoreno da zaduènja nema bez hitnih potreba. Ovo je, tako|er, prvi kredit koji uzimamo, a u
16
DR@AVA PRED BANKROTOM

POZOVI MMF POZOVI MMF RADI BANKROTA RADI BANKROTA
Bezglavo zaduìvanje u Bezglavo zaduìvanje u koje ulije}e BiH sa koje ulije}e BiH sa Me|unarodnim Me|unarodnim monetarnim fondom monetarnim fondom (MMF-om) moglo bi (MMF-om) moglo bi dràvu odvesti u potpuno dràvu odvesti u potpuno du`ni~ko ropstvo du`ni~ko ropstvo
svezi kojeg nije ~ak ni konsultirano, niti obavije{teno Predsjedni{tvo BiH koje mora dati suglasnost na novo zaduènje, {to je tako|e kr{enje lokalnih zakona. Da je bilo pameti u ovoj dràvi, kao {to nije, ne bi se srljalo u novi kredit, ve} bi se traìo [TA KRIJE [TA KRIJE PISMO NAMJERE PISMO NAMJERE
reprogam postoje}ih dugovanja, isti~e Kasumovi}. On dalje navodi da je ludost zaduìvati se toliko u dràvi u kojoj je, prema njegovim podacima, ~ak 50 hiljada preduze}a pod ste~ajem, odnosno nelikvidno, a poslo-
Dragan âvi}, predsjednik Dragan âvi}, predsjednik Demokratske stranke, Demokratske stranke, tvrdi da u pismu namjere tvrdi da u pismu namjere upu}enom MMF-u upu}enom MMF-u postoje neke klauzule postoje neke klauzule koje bi mogle izazvati koje bi mogle izazvati socijalne nemire socijalne nemire
vanje im je blokirano, i u kojoj je godi{nji deficit milijardu maraka. SDP BiH je po dolasku na vlast zaposlio novih pet hiljada svojih kadrova. Nama sav novac bukvalno zavr{ava u javnoj potro{nji, ni{ta se ne tro{i na proizvodnju. Mi moramo napraviti radikalne rezove da bismo preìvjeli i da cijela dràva ne bankrotira. Upravo to je i glavni razlog zbog kojeg }u od MMF-a traìti da nam ne daju taj kredit, jer ga mi, naprosto, nemamo od ~ega vra}ati, obja{njava Kasumovi}. Statisti~ki ekonomski pokazatelji stanja u Bosni i Hercegovini naprosto su poraàvaju}i. Pored podatka kojeg navodi Kasumovi} da je u BiH trenutno 50 hiljada preduze}a pod ste~ajem, prema posljednjim podacima entitetskih zavoda za statistiku, BDP i industrijska proizvodnja pali su u oba bh. entiteta. Prosje~na pla}a u Federaciji BiH ve}a je za 32 marke nego u RS-u, a potro{a~ka korpa za ~etvoro~lanu porodicu jeftinija 83 marke. Iako se, naizgled, ~ini da je bolje ìvjeti u Federaciji nego u Republici Srpskoj, jer prosje~na porodica u FBiH ima vi{e od stotinu maraka
17
KREDIT MMF-a
mjese~no u odnosu na istu u RS-u, to ipak zavisi od toga u kojem kantonu u Federaciji neko ìvi. Ranka Mi{i}, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, kaè da je prema njihovim podacima u ovoj godini 15 hiljada stanovnika RS-a ostalo bez posla. Naravno, to ne mora biti ni ta~na, ni kona~na cifra, samo minimalna. To je ono {to je nama prijavljeno i {ta mi znamo, ali nisu svi zaposleni ~lanovi sindikata. Mi nemamo evidenciju o ostalima, ni o onima koji rade na crno. Zvani~ni podatak kojim raspolaèmo je da je na nivou BiH bez posla 530 hiljada radno sposobnih stanovnika BiH, nagla{ava na{a sugovornica. Ono {to jo{ neobja{njivo u cijeloj pri~i o novim zaduènjima jeste da niko nije vidio tzv. pismo namjere entiteta upu}eno MMF-u. Ipak, Dragan avi}, predsjednik Demokratske partije i poslanik u Skup{tini RS-a, upu}en je u neke detalje. LAGUMD@IJA PREPISUJE DODIKA
Prodajom javnih preduzea do slamke spasa

Prema nezvani~nim informacijama do kojih je do{la Slobodna Bosna iz vrha SDP-a, lider ove partije Zlatko Lagumdìja svjestan je da ni FBiH nije u dobroj poziciji iako je manje optere}ena kreditima od RS-a. Na{ sagovornik kaè da Lagumdìja ve} pravi plan da se prodaju dràvne dionice u Bosnalijeku, Tvornici duhana Sarajevo, a ako ba{ voda do|e do grla, bio bi prodat i BH Telecom. Lagumdìja je uvjeren da bi mu to, po receptu pedsjednika RS-a i SNSD-a Milorada Dodika, osiguralo drugu izbornu pobjedu. Lagumdìja smatra da bi ovakav kapital, odnosno novac koji bi dobio, trebao po uzoru na RS pohraniti u kakvu banku, a FBiH ve} ima Razvojnu, pa odatle davati socijalna izdvajanja i pla}ati administraciju. Na taj na~in mogao bi kupiti socijalni mir, pa i op}e izbore 2014. godine. Sve je to ve} vi|eno kod Dodika u RS-u, nagla{ava na{ sugovonik.
DR@I VODU DOK IZBORI PRO\U

Oba entiteta u pismu namjere MMF-u obavezala su se da }e do sedmog novembra ove godine revidirati budèt. Navodno, Republika Srpska je obe}ala da }e u{tedjeti 15 miliona maraka, ali plan {tednje koju je predstavila potpredsjednica Vlade RS-a Nada Te{anovi} predvi|a {tednju samo na socijalnim kategorijama (Fond PIO, Fond zdavstvenog, subvencije). Istovremeno, ministar finansija ovog entiteta Zoran Tegeltija ve} je pustio u promet 25 miliona maraka trezorskih zapisa. avi} smatra da i Federacija mora uvesti iste mjere u{teda, ali da za njih niko ne}e ni saznati prije revizije entitetskih budèta, koja je predvi|ena odmah poslije lokalnih izbora avi} upozorava da, u su{tini, ovih 811 miliona maraka novih zaduènja nisu dovoljni ni za {ta, osim za reprogram dospjelih kredita. Novac koji bismo dobili dijelio bi se u tri tran{e. Prva, od 280 miliona maraka, bi u BiH stigla nakon revidiranja NOVI KREDITI, NE HVALA
RASPRODAJA NACIONALNOG BLAGA

Zlatko Lagumdìja planira prodati preostale profitabilne dràvne kompanije
entitetskih budèta. Republika Srpska bi dobila 70, a Federacija BiH 210 miliona maraka. E, nakon toga, nemam pojma {ta bi se moglo de{avati, jer je ovo prvi uslov iz pisma namjere. Vjerovatno postoje neke klauzule koje bi mogle u budu}nosti pokrenuti socijalne nemire, pa je zato i
Drava ne moe ivjeti od primanja birokracije i novih kredita

Nije problem ni u kamati, ona je 1,9 posto, ve} u roku na koji mi dobijamo kredit. Japan ima kamatu od jedan posto, ali rok otplate im se ne moè ni porediti sa na{im. Novcem kojim dobijemo mi pla}amo javni sektor, a proizvodnje nema. Postavlja se pitanje, kako vratiti dug, ako
18
nemate primanja, jer ih mi od proizvodnje, objektivno nemamo. Tako|er, mi dobijamo kratkoro~ne kredite od dvije do tri godine jer nam je kreditni rejting B3 ili popularno nazvan sme}e i ulije}emo u du`ni~ko ropstvo, isti~e Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija u Vije}u ministara BiH.
pismo namjere upu}eno MMF-u pod oznakom tajno. Po mom mi{ljenju, sam datum revidiranja budèta, kada }e se kona~no vidjeti na ~emu smo, odmah poslije izbora, pokazuje ciljanu namjeru da aktuelna vlast kako-tako preìvi izbore. Mi za sada znamo da ukupan dug, i spoljni i unutra{nji, Republike Srpske iznosi blizu ~etiri milijarde, a ukupan dug Federacije BiH malo vi{e od pet milijardi maraka. Bojim se da }e se mnogi neugodno iznenaditi revizijom budèta, koli~inom zaduènja i na~inom na koji Vlada RS preko socijalnih kategorija misli rezati tro{kove, isti~e avi}. ak i ukoliko BiH dobije novi kredit, a ve} je izgledno da ho}e, name}e se pitanje {ta slijedi kroz pola godine ili godinu dana? Jo{ jedno zaduènje koje ne vodi ni ~emu osim opstanka vladaju}eg politi~ko-birokratskog aparata? Ili bankrot i kona~an krah dràve BiH, koji se novim zaduènjima ne izbjegava, ve} samo prolongira.
PAZI, MINE!
PALJANSKI DEMINERSKI KLAN
Predstavnici osam deminerskih kompanija u BiH odluili su otvoreno progovoriti o kriminalu direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) DUANA GAVRANA, ucjenama, reketiranju i sustavnom unitavanju firmi iji vlasnici ne pristaju na njegove metode poslovanja; dugogodinja korupcija u BHMAC-u nije, meutim, samo otjerala inozemne donatore i dovela do gubitka radnih mjesta, nego je plaena i ljudskim ivotima
20
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
redstavnici osam deminerskih kompanija iz BiH koje zajedno upo{ljavaju oko 200 radnika zatraìli su pro{log tjedna sastanak s predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Bevandom kako bi i njega upozorili na kriminalno poslovanje menad`menta Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC-a). Dva mjeseca ranije, na sastancima s resornim ministrima civilnih poslova i sigurnosti Sredojem Novi}em i Sadikom Ahmetovi}em, demineri su otvoreno ukazali na brojne slu~ajeve zlouporabe
ZA[TO JE PROPALA STRATEGIJA DEMINIRANJA

DUGOGODI[NJI KRIMINAL
Direktor BHMAC-a Du{an Gavran bez ikakve kontrole vodi poslove deminiranja u koje je uklju~io i svoja dva brata Ljubomira i Mileta
Iako je vi{e od tisu}u kvadratnih kilometara BiH pod minama, direktor BHMAC-a Du{an Gavran ostavlja bez posla 200 deminera!!!
{to su Du{an Gavran i njegovi suradnici sami zaklju~ili da posluju dobro (?), a da predstavnici osam deminerskih kompanija; Amphibije, BH Demininga, C.I.D.C.-a, Pro Vitae, EKO DEM-a, Detektora, Gama Demininga i MRUD-a, naprosto, ne govore istinu. cizirala na~in na koji se bira direktor BHMAC-a, niti su ograni~ila njegov mandat, Gavran je na ovoj poziciji ostao do danas. Pojasnimo da BHMAC formalno djeluje u sastavu Ministarstva civilnih poslova BiH, ali sve odluke o radu donosi Komisija za deminiranje, koja ima tri ~lana, iz tri razli~ita ministarstva, kojima je to sporedni, honorarni posao?! Stoga ne treba ~uditi da je direktor Centra za uklanjanje mina, koji je formalno-pravno stru~no tijelo Komisije za deminiranje, u proteklih deset godina vje{to koristio pravni vakuum, rade}i isklju~ivo zarad osobnih interesa. înjenica da je BiH prva u Europi po broju zaostalih mina i da 2,6 posto teritorija dràve ~ine minska polja, kako sada stoje stvari, nikoga ne zabrinjava. Rusmir Hani}, vlasnik i direktor tvrtke Amphibia iz Sarajeva, koja je najstarija deminerska kompanija u BiH, kaè da je u posljednje dvije godine dobio samo jedan posao na uklanjanju zaostalih mina. Po{to je direktor BHMAC-a od deminerskog posla napravio sezonski, ja danas upo{ljavam dva radnika. Prije deset godina moja kompanija je imala 120 zaposlenih. Problem je {to se stalno forsiraju iste firme, tvrdi Hani}, obja{njavaju}i kako je deminerska djelatnost iznimno skupa i osim
21
KOJI]EV CRNI GAVRAN

Razo~arani takvim epilogom, a u i{~ekivanju sastanka s dràvnim premijerom Vjekoslavom Bevandom, demineri su odlu~ili kona~no prekinuti {utnju i javno progovoriti o milijunskom kriminalu u Centru za uklanjanje mina koji, zahvaljuju}i jakim politi~kim vezama direktora Du{ana Gavrana i lo{oj, nedore~enoj zakonskoj regulativi, godinama prolazi neka`njeno. Du{an Gavran je, naime, za direktora BHMAC-a izabran prije deset godina, tada kao kadar PDP-a. No, bolje upu}eni }e re}i da je Gavrana, biv{eg oficira JNA i pukovnika Vojske Republike Srpske, na direktorsku poziciju instalirao Radomir Koji}, ranije vlasnik deminerske kompanije Unipak sa Pala, koja je godinama (do Koji}evog hap{enja) imala monopol nad najve}im i najunosnijim poslovima. Budu}i da postoje}a zakonska rje{enja nisu pre-
slu`benog poloàja, korupcije i reketiranja njihovih kompanija od strane direktora BHMAC-a Du{ana Gavrana. I mada su ~elnici deminerskih kompanija tada od Novi}a i Ahmetovi}a zatraìli hitnu reakciju, navode}i kako Gavranov dugogodi{nji kriminal nije za posljedicu imao samo povla~enje inozemnih donatora i gubitak radnih mjesta, nego je pla}en i ljudskim ìvotima, situacija je u me|uvremenu postala jo{ i gora! Umjesto da, nakon te{kih optu`bi izre~enih na njegov ra~un, protiv Gavrana naloì barem disciplinski posupak, dràvni je ministar civilnih poslova Sredoje Novi} zaduìo {efa svog ureda Dragana [krbi}a da sa menad`mentom BHMAC-a organizira sastanak. Susret je zavr{en tako
PAZI, MINE!
POSLJEDNJI APEL PREDSTAVNIKA DEMINERSKIH KOMPANIJA

Rusmir Hani}, Davor Kolenda, Oliver Mitrevski, @eljko Veselinovi} i Hidajet Prevljak
kvalificiranih radnika podrazumijeva i skupu opremu, ~ija se nabavka, na njegovu àlost, pokazala kao proma{ena investicija. Jedna ma{ina za deminiranje ko{ta od 300.000 do milion KM. To je vrijednost jedne fabrike, koju je neko bacio u sme}e, dodaje ogor~eni Hani}, koji se na crnoj listi BHMAC-a na{ao nakon {to je odbio da direktoru Du{anu Gavranu pla}a tri posto provizije na svaki ugovoreni posao. Su{tina je da oni obavljaju kontrole radi ucjene, da direktorima i predstavnicima deminerskih kompanija i udruga ne dozvoljavaju da sami preuzmu odgovornost za preuzeti posao, da nam odre|uju dinamiku i na~in rada. Bilo je slu~ajeva da su predstavnici BHMAC-a ~ak i od deminera na terenu uzimali novac, isti~e Rusmir Hani}. Njegov kolega Oliver Mitrevski, direktor deminerske organizacije C.I.D.C. iz Trebinja, napominje kako je Du{an Gavran inspektorima iz BHMAC-a dao tolika ovla{}enja da oni, a ne demineri, odre|uju koliko }e se kvadratnih metara zemlji{ta o~istiti od mina. Ako date pare Gavranu, dnevno }ete deminirati 500 kvadratnih metara. Ukoliko ne pristanete na ucjene, deminirat }ete 200 kvadrata i biti na gubitku. I to odre|uju inspektori koji uop{te nisu kvalifikovani i koji se rukovode samo li~nim interesima, poja{njava Mitrevski, otkrivaju}i da su od 2004. svi tenderi bili unaprijed dogovoreni (na{timani), a da je on, za razliku od predstavnika drugih deminerskih kompanija, za svaki dobijeni posao morao Gavranu isplatiti pet posto provizije od ugovorene cijene. Prije tri godine je realizovan jedan tender vrijedan 2,5 miliona eura. Tada nas je Du{an Gavran sve okupio u restoranu Bazeni u Sarajevu i rasporedio nam poslove, uz obe}anje da }e eliminisati firmu Tehnoelektro iz Slavonskog Broda. Istovremeno je Gavran u Hrvatsku poslao svog izaslanika koji je s
22
vlasnikom Tehnoelektra Zlatkom Rudarom sve dogovorio, i on se pojavio na tenderu sa 50.000 eura niòm cijenom, tvrdi Oliver Mitrevski, koji je u me|uvremenu ugasio deminersku organizaciju, zbog 300.000 KM gubitka.
TAJNI ORTACI, FIKTIVNI UGOVORI, NAMJE[TANJE TENDERA

Vlada SAD-a je 1999. traìla da se oprema koju su ranije donirali Komisiji za deminiranje ustupi trima nevladinim udrugama u BiH, koje su registrirane za obavljanje deminerskih poslova. Tada je jedna tre}ina opreme donirana organizaciji Stop Mines sa Pala, druga tre}ina BH Deminingu iz Sarajeva, a tre}a Pro Viti iz Mostara. Uz vrijednu opremu, tri nevladine udruge su dobile i educirane kadrove, ali danas pozitivno posluje samo jedna - Stop Mines sa Pala, kojom rukovodi Radoslav I OD VI[KA BOLI GLAVA
@ivkovi}. @ivkovi} je, naime, opstao samo zahvaljuju}i tome {to je njegova supruga Gordana @ivkovi} neko} bila bliska suradnica Raffija Gregoriana a kasnije {efica kabineta Nikole [piri}a, pa je Gavran procijenio da ne bi bilo pametno reketirati njezinog muà. I dok je poslovna suradnja s udrugom Stop Mines naknadno dodatno u~vr{}ena jer je Radoslav @ivkovi} zaposlio Du{anovog brata M ilu Gavrana, sarajevski BH Demining je doveden do propasti. Iako imamo respektabilne kapacitete i dobre reference, BH Demining se sistematski uni{tava od 2008., kada smo na javnom tenderu ponudili vi{e novca od kompanije N&N Iv{a iz Ora{ja. Jo{ tada nas je predstavnik ove kompanije upozorio da }emo stradati ako oni ne dobiju posao, prisje}a se Hidajet Prevljak, direktor BH Demininga, potvr|uju}i da je poslije bio izloèn strahovitim prijetnjama i pritiscima,
Umjesto planiranih 90, u BHMAC-u radi 190 uposlenika

Iako bi Centar za uklanjanje mina u BiH, prema ranijim me|unarodnim studijama, trebao imati najvi{e 90 uposlenih, ta je brojka odavno prema{ena. Budu}i da su rodbinske i strana~ke veze bile jedini kriterij za zapo{ljavanje, u BHMAC-u trenuta~no radi 190 uposlenika, me|u kojima je najmanje 70 dràvnih slu`benika i namje{tenika, koji nemaju nikakvog doticaja s deminerskim po slovima. [ef Ureda BHMAC-a u Banjoj Luci je @eljko Travar, bliì ro|ak Gavranove supruge, dok se njihove poslovne prostorije nalaze u banjalu~kom salonu automobila Toyota. (Nimalo slu~ajno, BHMAC je prije nekoliko godina obnovio vozni park upravo automobilima Toyota Rav.) Godi{nje se za pla}e i ostale tro{kove glomazne administr a tivne slu`be BHMAC-a izdvaja blizu osam milijuna KM. Premda je Vije}e ministara BiH na prijedlog Ministarstva civilnih poslova usvojilo Strategiju deminiranja (od 2009. do 2019.) i obavezalo se na godi{nje izdvajanje u iznosu 30 milijuna KM, novca za deminiranje u prora~unskim stavkama jo{ uvijek nema.
ZA[TO JE PROPALA STRATEGIJA DEMINIRANJA

{to ga je nagnalo da kod odvjetnika ostavi pismo, ukoliko mu se ne{to dogodi. Osim BH Demininga, C.I.D.C.-a, menad`ment BHMAC-a je kriminalnom politikom uspio uni{titi i deminerske kompanije ZOOM iz Biha}a, MINOEKSPLOZIV iz Viteza, a na dobrom su putu da likvidiraju i Pro Vitu iz Mostara. Davor Kolenda, biv{i dugogodi{nji direktor a sada pravni savjetnik, kaè da su u proteklih trinaest godina demineri iz udruge Pro Vita o~istili od mina osam milijuna kvadratnih metara zemlji{ta, a da nikada nisu doìvjeli nijednu nesre}u. Pro{le smo godine dobili projekat deminiranja 800.000 kvadratnih metara, koji sa 800 tisu}a eura financira Europska unija. Uspje{no smo deminirali 540.000 kvadratnih metara, koriste}i kombinirane metode; 60 posto posla smo izveli strojevima za deminiranje, 20 posto su kori{teni psi, a ostakak je ura|en manuelno. Kada smo istom metodom poku{ali nastaviti posao, Du{an Gavran nije dozvolio, nego nam je dao ugovore koji ne odgovaraju ugovorenim poslovima sa Europskom komisijom. Tek nakon inzistiranja Europske komisije, prije deset dana, dao nam je projekte za koje ugovor isti~e za deset dana i nema {anse da ga ispo{tujemo, obja{njava Kolenda, navode}i kako to nije prvi put da direktor BHMAC-a izravno opstruira rad Pro Vite. Ja sam deset godina bio inspektor u BHMAC-u i odli~no znam {ta su radili. Prije ~etiri godine, u ljeto 2008., pozvao me direktor Du{an Gavran i predloìo da zajedno osnujemo firmu. Rekao mi je: Ti }e{ biti direktor firme, a ja }u ti srediti akreditaciju. Odgovorio sam da nemam dovoljno novca, na {ta je on kazao da ne brinem, da ne}e biti problema. U po~etku je razmi{ljao da imamo i tre}eg partnera, ~ak smo sa nekima od njih i pregovarali, ali se onda predomislio, uz obja{njenje: Ma {ta }e nam jo{ jedan partner, za{to bismo sa njim dijelili novac, tvrdi @ eljko Veselinovi}, vlasnik i direktor kompanije Gama Demining sa Pala. Nekada{nji Gavranov poslovni ortak bez ustezanja govori kako je kompaniju Gama Demining po kratkom postupku registrirao na sudu, nakon ~ega je u rekordnom roku od BHMAC-a dobio akreditaciju. Ne{to opreme sam kupio, ostatak mi je fiktivno ustupio Ivo Or{oli}, vlasnik N&N Iv{a, kako bi zadovoljili kriterije za javni tender. Tender je, naravno, bio ranije namje{ten, i ja sam po~eo deminiranje kod Gora`da, obja{njava Veselinovi}. No, premda je njegova tvrtka imala uspje{an poslovni start, Du{an Gavran kao drugi suvlasnik nije uloìo obe}ani novac. Ja sam uloìo 40.000 KM, a Gavran samo deset hiljada maraka. Definitivno smo se, me|utim, razi{li nakon pogibije deminera Zorana Golubovi}a koji je bio zaposlen kod mene, ali je privremeno radio za UXB Balkans. To je Gavranu bila prilika da mojoj kompaniji poku{a oduzeti akreditaciju, iako je u firmi N&N Iv{a ranije poginulo osam deminera, koji nigdje nisu bili prijavljeni, isti~e Veselinovi}.
DEMINER SAMO JEDNOM GRIJE[I
Demineri po jednom kvadratnom metru zarade 2,5 KM, manje ak i od molera!

Favoriziranje povla{tenih deminerskih kompanija od strane BHMAC-a i diktiranje na~ina rada - konkretno se name}u metode tehni~kog izvi|anja koje su znatno jeftinije ali i najnepouzdanije kada je posrijedi sigurnost gra|ana, za posljedice su imale gubitak tri ljudska ìvota. Pro{le godine su u mjestu [evarlije kod Doboja od zaostale mine ~iste}i prugu poginula dva radnika @eljeznica RS, a kod Bosanskog [amca jedna èna. Na obje lokacije deminiranje je izvodila firma Tehnoelektra, u kojoj je kao interni kontrolor radio Ljubomir Gavran. Rje{avaju}i se neèljene konkurencije, direktor BHMAC-a Du{an Gavran je, zajedno sa svojim poslovnim ortacima, diktirao i cijene deminiranja. Tako se danas za jedan kvadratni metar deminiranog zemlji{ta pla}aju u prosjeku dvije i pol KM, {to je jeftinije ~ak i od kre~enja stana?!
DEMINERSKA SLO@NA BRA]A

Kompanije nekada{njeg brigadira HVO-a Ive Or{oli}a iz Ora{ja - N&N Iv{a i Point (registrirana na Or{oli}evog zeta) ve} godinama imaju povla{ten status u BHMAC-u, zajedno s firmama sa Pala, gdje je sjedi{te neformalnog deminerskog klana. (I Du{an Gavran ìvi na Palama.) Pored firmi Stop Mines i Mekem, kojima rukovodi Radoslav @ivkovi}, na listi favoriziranih kompanije jo{ se nalaze UXB Balkans, u kojoj je supervizor Radomir Koji}, i DOK-ING, svojedobno osnovan kao pravni sljedbenik Koji}eve tvrtke PROM 1. Budu}i da su se direktor DOKING-a Josip Tuli~i}, hrvatski dràvljanin bez prijavljenog boravi{ta i radne dozvole u BiH, i Du{an Gavran u me|uvremenu razi{li s Radomirom Koji}em (izme|u Gavrana i Koji}a se vodi pravi rat), sada je DOK-ING glavni favoriti na tenderu Europske unije vrijednom 4,8 milijuna eura, iako ne zadovoljavaju ni osnovne kriterije. Nemaju opreme, poslovni referenci, nego im Gavran daje la`ne reference iz Srbije, gdje nikada nisu radili. No, zato se na platnoj listi DOK-ING-a nalazi Ljubomir Gavran, brat direktora BHMAC-a. Popisu povla{tenih deminerskih kompanija sa Pala treba dodati i Machrorad, ~iji su suvlasnici Vlajko Cvetkovi} i Velibor Lu~i} (radi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), a njihov je tajni poslovni ortak, navodno, Du{an Gavran.
23
PROMA[ENA PROMA[ENA INVESTICIJA INVESTICIJA
Stroj za deminiranje ko{ta Stroj za deminiranje ko{ta od 300.000 do milijun KM, od 300.000 do milijun KM, ali skupa oprema ostaje ali skupa oprema ostaje neiskori{tena neiskori{tena
ERONET PREVARA
Svakodnevno se na desetine graana obraa udruenjima potroaa irom BiH traei zatitu od napadnih akvizitera Eroneta koji ih nagovaraju da potpiu ugovore pod sumnjivim okolnostima i zaboravljajui im rei neke od najbitnijih stavki vezanih za ugovor zbog ega kasnije plaaju visoke raune, prijeti im se tubama i na njih se vri straan pritisak. Sluaj DRAGANA GATARIA, kojem je uz lani potpis bez njegovog znanja otvoren korisniki raun u Kozarskoj Dubici u vrijeme dok je bio u Americi, pokazuje da moete imati problem ak i ako ne potpiete ugovor
POTPISAO, NE POTPISAO, SVIRA TI ERONET

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILIÎ]
nakon {to je napokon dobio vi{egodi{nju pravnu bitku.
LET ZA ERONET
Oni su se poslije prali od akvizitera, akviziteri su se prali od njih, ali moje li~no mi{ljenje je da nije mogu}e bez neke dublje pozadine tek tako na ne~iju li~nu kartu otvoriti nalog. Ko god ga je otvarao, morali su vidjeti da to nije osoba sa slike na li~noj karti. Pored toga, hajde sad vi probajte ne platiti ra~un {est mjeseci, vidje}ete da }e vam ga za mjesec isklju~iti. U mom slu~aju, neko je dopustio da se nagomila ogroman dug, onda su ugasili ra~un i pored te ~injenice na istom mjestu dopustili otvaranje jo{ jednog, kaè nam Gatari} koji ipak ne namjerava tuìti Eronet za uznemiravanje i nano{enje du{evne boli, jer kaè kako mu je dosta suda. Kako nam je kazala njegova imenovana pravna zastupnica Sanda Zubanovi}, advokat iz Prijedora, neosporno je utvr|eno da Gatari} nije otvorio sporni nalog i prema presudi sve tro{kove postupka mora}e platiti Eronet. Nalazi grafologa nedvojbeno su utvrdili da potpis na ugovoru nije potpis Dragana Gatari}a, a kako je na Sudu odmor, do sada jo{ nisam obavije{tena o eventualnoj àlbi na presudu, kazala nam je Sanda Zubanovi}. Glasnogovornik Eroneta Vanja Gavran negodovao je zbog teme o kojoj pi{emo pitaju}i nas zbog ~ega ne spominjemo i druge telekom operatere, te je umjesto konkretnih odgovora na pitanje kako je moglo do}i do slu~aja poput ovog iz Prijedora te zbog ~ega se najvi{e gra|ana àli upravo na Eronet, ponudio uop{tenu pri~u: HT Eronet u svom poslovanju vodi se filozofijom da je svaki korisnik vaàn i da
ada se vratio iz Amerike Sarajliju Dragana Gatari}a do~ekale su tu`be na Osnovnom sudu u Prijedoru kojima su JP Hrvatske telekomunikacije Mostar Eronet od njega traìle vi{e hiljada maraka duga na ime telekom usluga koje nije koristio i za koje nikada nije sklopio nikakav ugovor. U vrijeme dok sam bio u Americi, neko je krivotvorio moj potpis i koristio kopiju li~ne karte te u Kozarskoj Dubici potpisao najprije jedan korisni~ki ugovor na kojem je nabe{ao vi{e od hiljadu maraka, a poslije ukidanja tog ugovora zbog duga jo{ jedan na koji je nakupljeno jo{ toliko, pri~a nam Gatari} poslije dvije godine pravne bitke da dokaè kako nije osoba koja je otvorila nalog za Eronet i napravila toliki dug. Ko{tao ga je proces novca, ìvaca, ali i dosta izgubljenog vremena koje je proveo na relaciji Sarajevo - Prijedor kada je morao da ide na ro~i{ta. Nevjerovatno je koliko su zastupnici Eroneta na tim ro~i{tima bili bahati i koliko su vr{ili pritisak na mene. Kada sam donio sve papire iz Amerike, od vize, preko ugovora o najmu stana i ra~una koje sam pla}ao dok sam bio tamo, njihova braniteljica mi je u jednom momentu kazala: Vi ste sjeli na avion, do{li u BiH i potpisali ugovor, pa se vratili. Zamislite dokle je to i{lo i vjerujem da mnogi ljudi nemaju toliko snage, volje i ìvaca da vode pravnu bitku i da na kraju popuste pred svim tim pritiscima, kaè nam Gatari}
nam je uvijek na prvom mjestu. Na{a korisni~ka slu`ba, koja je 24 sata na raspolaganju korisnicima, pomaè korisnicima da {to bolje i jednostavnije koriste usluge koje im nudimo. Jasno, oni su i adresa na koju stiù i pritu`be korisnika, {to je sasvim normalna pojava u poslovanju svake kompanije, pa tako i HT Eroneta. Svaki problem nastojimo ~im prije rije{iti opet na zadovoljstvo korisnika i po tome smo poslati prepoznatljivi na telekom trì{tu BiH, tvrdi Gavran u dopisu koji nam je uputio. Iz vi{e potro{a~kih udruènja re~eno nam je da se skoro svi operateri sluè sli~nim metodama, da imaju pritu`be i na nedavno pokrenuti Haloo, ali da Eronet definitivno prednja~i. Potro{a~i - korisnici telekom usluga naj~e{}e su se àlili na obmane i prevare od strane uli~nih prodava~a koji su ih zaskakali na trgovima, raskrsnicama i najfrekventnijim mjestima u gradu, koriste}i priliku i ne biraju}i metode marketin{kog pritiska pred partnerom ili slu~ajnim poznanikom, obmanjuju}i ih o karakteristikama proizvoda/usluge koju su na brzake prodavali, navode}i samo dobiti koje }e imati prihvatanjem usluge Eroneta, naravno, ne navode}i da se radi o pretplatni~kom broju koji ima svoju cijenu, koristili ga ili ne sljede}a 24 mjeseca, a sakrivaju}i i pomisao da bi mogao postojati tro{ak iznad pretplatni~ke tarife, kazala nam je Gordana Buli}, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruènja potro{a~a BiH, dodaju}i kako ovaj problem nije rije{en ni nakon javne rasprave koju je Klub potro{a~a iz Tuzle, ~iji je ~lan, odràlo u januaru ove godine i kojem su,
24
MI PODRIVAMO SVE
DRAGANOVA BORBA
Proces s Eronetom kotao ga dosta novca, izgubljenog vremena i ivaca
Gatari}: Kada sam donio sve papire iz Amerike, od vize, preko ugovora o najmu stana i ra~una koje sam pla}ao dok sam bio tamo, njihova braniteljica mi je u jednom momentu kazala: Vi ste sjeli na avion, do{li u BiH i potpisali ugovor, pa se vratili
pored ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH te udruènja, prisustvovali i predstavnici operatera.
PREVENTIVNA PREVARA
Oni su se tada zaista odazvali, rekli su nam da se osje}aju prozvanim i postavili se na nekom posebnom nivou, ali ne vidimo da se uvaàvaju zaklju~ci sa sastanka i preporuke ombudsmena. Vladine institucije
i inspekcijske slu`be za sektor komunikacija, kao i Agencija, nikada se nisu izjasnili, niti podràli potro{a~e, pa ni ombudsmana, kaè Gordana Buli} dodaju}i kako je poslije skupa u Tuzli, ombudsman na svoju web stranicu postavio i obrazac za raskidanje ugovornog odnosa koji je zaklju~ivan na takav na~in: Mi smo pri obra}anju potro{a~a sa àlbama i koristili ovaj obrazac, zvali
odgovorne u Eronetu, traìli od njih da prekinu sa takvom praksom... Njihova obrazloènja su se kretala od i{~u|avanja na àlbe potro{a~a, za koje znamo da su ih i sami dobijali direktno od potro{a~a, do toga da su svoje postupke obja{njavali da je takav na~in agresivne prodaje za takve usluge uobi~ajen i da oni znaju da je to skidanje kajmaka, jasno artikuli{u}i da znaju da se radi o zlonamjernoj prevari.
25
ERONET PREVARA
I pored toga, glasnogovornik Eroneta Gavran tvrdi kako je preporuka ombudsmana ispo{tovana: Va`no je kazati kako smo u potpunosti po{tovali preporuke ombdusmana da u na{im op}im uvjetima stoji da svaki korisnik tijekom 15 dana od dana potpisivanja ugovora za neku uslugu moè otkazati ugovor. Preporuke su sastavni dio Op}ih uvjeta koji su dostupni korisnicima putem weba te na pole|ini svakog zahtjeva. Ne samo {to ta odredba stoji ve} ju u potpunosti i primjenjujemo, tvrdi Gavran te dodaje kako nema ni{ta sporno ni kad je u pitanju rad uli~nih prodava~a na koje se potro{a~i mahom àle: Uli~ni prodava~i, kako ste ih nazvali, to jeste na{a indirektna prodaja, dio su firmi s kojima smo sklopili ugovor o poslovnoj suradnji. To nije nikakva novost i mnoge kompanije, pa i na{a konkurencija, koriste ovakav vid prodaje. Trenutne tvrtke, poslovni partneri s kojima sura|ujemo su jedini u BiH koji se bave ovakvim vidom posla i na{a suradnja je otvorena i za druge tvrtke koje budu u mogu}nosti pruìti ovakav vidi usluge, kaè Gavran te dodaje kako firme koje se bave prodajom njihovih usluga na terenu moraju zadovoljavati stroge kriterije koje su fokusirane na kvalitetu usluge:
SASTANAK UPOZORENJA U TUZLI

Predstavnici operatera nisu uvaìli sugestije ombudsmana
KAKO DOHAKATI PREVARANTIMA

Izme|u ostalog njihov renome i iskustva iz industrije je jedan krucijalnih kriterija. Nadalje, njihova egzistencija ovisi uveliko kvaliteti njihovog rada. Evaluacija postupaka, kontrola egzekucije na terenu i unapre|enje procesa komunikacije sa korisnikom kontinuirani je proces putem kojeg uskla|ujemo nastup prema korisniku. Suradnja s tvrtkama s kojima sada sura|ujemo se stalno analizira i unaprje|uje. Na sre}u, ne postoje ve}i problemi u suradnji, a ako se jave problemi kojima je korisnik eventualno o{te}en, pravodobno reagiramo opet kako bi korisnik u krajnjem slu~aju bio zadovoljan. Iz sarajevskog Udruènja Putokaz kaù kako im se pak tokom protekle i teku}e godine obratio znatan broj gra|ana sa podru~ja Federacije BiH koji imaju neki problem sa HT Eronetom. Obmana odnosno prevara gra|ana, u ovom projektu koji sprovodi HT Eronet jeste prisutna, ali je te{ko dokaziva. Ona se moè dokazati u pojedina~nom slu~aju. Me|utim, svaki poku{aj da se dokazivanje provede na op}em planu ne bi dao èljene rezultate. Udruènje ima namjeru, u vezi sa ovim pitanjem, obratiti se nadle`nom ministarstvu Vlade Federacije BiH kao ve}inskom vlasniku HT Eroneta. Na kakav }emo prijem nai}i s druge strane nije nam
26
poznato, kazali su nam iz Udruènja gra|ana Putokaz. Predo~ili su nam i pismo jedne od prevarenih korisnica u kojem traì savjet kako da raskine ugovor koji je u augustu 2011. potpisala na 24 mjeseca i za koji joj je re~eno da }e pla}ati mjese~nu pretplatu od 25 KM. Redovno sam izmirivala svoje obaveze i nisam uzimala mobilne aparate. Iz privatnih razloga sam pismeno traìla raskid ugovora u februaru, {to su odbili. Nakon toga sam se konsultovala sa njihovim radnicima na koji na~in mogu prekinut ugovor na odre|eno vrijeme, ponudili su mi privremeno isklju~enje na tri mjeseca bez obra~unavanja pretplate. To je bilo sredinom marta i uredno sam isplatila ra~un za taj mjesec, kaè prevarena korisnica u àlbi. Kada je pomislila kako je rije{ila sve probleme, do~ekalo ju je neugodno iznena|enje: U julu 2012. stigao mi je ra~un od 350,86 KM (sa PDV-om 410,51 KM) sa obja{njenjem da je to naplata za kr{enje uvjeta iz posebne ponude. Kontaktirala sam ih i dobila obja{njenje da sam trebala po isteku privremenog isklju~enja od tri mjeseca pismeno traìti nastavak ugovora, s obzirom da nisam oni su raskinuli ugovor sa mnom i obra~unali preplatu od juna 2012. do septembra 2013. Zahtjevaju uplatu i izmirenje duga, u suprotnom }e podnijeti tu`bu. Napominjem da me ni nakoji na~in, ni usmeno ni pismeno, nisu obavijestili o raskidu ugovora. Gordana Buli} kaè da su iz potro{a~kih udruènja na ovakav stav Eroneta prema korisnicima, ali i prema udruènjima
koja su s njima poku{avali izna}i rje{enja kako ubudu}e ne bi dolazilo do sli~nih problema, odgovorili sli~nom mjerom, pa su uz obrasce koje je napravio ombudsman, napravili izjavu dva svjedoka koju prevareni potro{a~ sa popunjenim obrascem, te izjavom svjedoka i svjedocima ostavljaju u urede Eroneta skupa sa kupljenim aparatom: Dakle: popunimo ombudsmanov obrazac o raskidanju pretplatni~kog odnosa, napravimo izjavu dva svjedoka i potro{a~ sa svjedocima samo na pultu operatera ostavi paket usluga i sve izjave koje su potpisali pod pritiskom na haubi nekog automobila! Ko igra |onom - i sam dobija |on! Ako dràva i zakonodavac ne haje na ove probleme - moramo se snalaziti! Potro{a~i koji su na ovakav na~in vratili paket usluga nisu nam se vi{e àlili, pa se nadamo da i ne}e!, kaè Buli}eva. Uz ovo rje{enje, iz mostarskog udruènja Futura koje tako|er biljeì veliki broj pritu`bi na Eronet potro{a~ima poru~uju da ne {ute o problemima, ve} da se obra}aju svim nadle`nim institucijama i medijima: Svijest bh. potro{a~a jo{ uvijek nije na zadovoljavaju}em nivou i vrlo rijetko se odlu~uju javno govoriti o svojim potro{a~kim problemima. A u biti javno mnijenje, jaki mediji i aktivan potro{a~ su nabolji korektiv na trì{tu roba i usluga. Oni samo zajedni~kim djelovanjem mogu primorati pruàtelje usluga i trgovce da po{tuju Zakon o za{titi potro{a~a i druge srodne zakone, kaè predsjednik Future Marinko Bago.
SKANDAL NEDJELJE
Nazovi SDP radi Ministarstva vanjskih poslova
Sirotinjska panja: Lagumdijina supruga iz svog depa kartu za Rim platila 834,50 KM
Pi{e: ALMIR PANJETA
Avionsku kartu je sama platila i javnost uvijek moè dobiti na uvid kopiju ra~una. Kako je krenulo, jo{ }u se morati pravdati i {to imam suprugu. Postaje tu`na intencija da se jefitinim populizmom oblati neko s kim se ne slaète. Opasno je istovremeno na takav na~in poigravati se osje}ajima ljudi koji nisu u stanju sebi platiti kartu do Rima. Takvih je u BiH, na àlost, jako puno. Prema njima osje}am odgovornost da kao ~ovjek, izabrani zvani~nik kaèm: nikada nisam i ne}u zloupotrijebiti svoj poloàj, ali }u u~initi sve da budem dobar suprug i otac. Ako je to grijeh, onda pristajem da budem gre{nik, kazao je u pokajni~kom mini-intervjuu privatnoj, pardon, Federalnoj novinskoj agenciji (FENA) predsjednik Socijaldemokratske partije BiH i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja. Prevedeno na jezik ~ovjeka kojem je obe}avana dràva: Lagumdìja ovdje tvrdi da nije stvar u tome {to u situaciji kad sve vi{e ljudi nema novca da kupe hljeb (da ne govorimo o karti do Rima!, op.a.) njegova supruga, uspje{na poslovna èna s vi{kom slobodnog vremena, iz svog dèpa kupuje kartu za Rim gdje ~etiri dana {opinguje, ve} je problem {to mediji o tome izvje{tavaju i tim potezom se poigravaju sa osje}anjima
GOSPO\A MINISTARKA
Amina Lagumdìja iz svog je dèpa platila put za Rim
ljudi koji nemaju {ta da jedu! Dalje Lagumdìja tvrdi kako on osje}a odgovornost prema ljudima kao ~ovjek (valjda je on taj ~ovjek iz krilatice Dràva za ~ovjeka, op.a.), ali mu je ipak bitnije da u momentu kada je dràva u jednom od najteìh poslijeratnih perioda sa nejasnom politi~kom situacijom, porastom nezaposlenosti i zaduènjima, uz ~injenicu da mu i dalje najzna~ajnije posjete predstavljaju one
Federaciji BiH i Republici Srpskoj, bude dobar suprug i otac tako {to }e suprugu o njenom tro{ku povesti u Rim. Lijepo. Uputili smo nakon ove izjave mail Sekretarijatu za informisanje SDP-a i pozivaju}i se na ovu izjavu traìli kopiju spomenutog ra~una, koju smo na na{e iznena|enje i dobili istog dana na faks, i to iz Kabineta ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdìje. Na ra~unu doista kao klijent jeste navedena mrs. Amina Lagumdìja, koja je u agenciji Hollywood Travel Ilidà kartu na relaciji Sarajevo-Be~ - Minhen - Rim - Be~ - Sarajevo platila 834,50 KM. Dobili smo i fiskalni ra~un za istu uslugu, kako bismo se uvjerili da je ona kartu zaista platila iz svog dèpa. Kako ra~un za hotel ministar nije spominjao, isti nismo ni traìli. Javna je tajna da u diplomatskim krugovima neki od najvi{ih zvani~nika Lagumdìju zovu kavijar diplomatom, {to on bahatim stavom prema novinarima koji se usu|uju pisati o javnim du`nosnicima koji platu za svoj (ne)rad dobijaju upravo od njihovih glavnih poslodavaca naroda, o~ito i dokazuje. Ovom prilikom izvinjavamo se svima koji nemaju novca za kartu za Rim a s ~ijim smo se osje}anjima eventualno poigrali objavljuju}i ra~un i pokazuju}i im kako u jednoj od najsiroma{nijih zemalja u Evropi kraljevski ìve izabrani zvani~nici i njihovi (~ak i nezaposleni) supru`nici.
27
EKSKLUZIVNO
INTERVIEW
Aref Ali Nayed
duhovni pokreta revolucije u Libiji
AREF ALI NAYED, jedan od vodeih svjetskih muslimanskih intelektualaca, bivi diplomata Libije, u razgovoru za SB govori o libijskom drutvu prije i poslije svrgavanja diktatorskog reima MUAMMERA GADDAFIJA i objanjava karakter libijske revolucije u kojoj je on imao ogromnu ulogu
Gaddafi je uvjerio Libijce da Milo{evi} u Bosni i Hercegovini brani Jugoslaviju - fa{isti se oduvijek pomaù
Razgovarao: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILIÎ]
Putuju}i po svijetu, a putovao sam mnogo, kad god bih u{ao u taksi, voza~ bi me pitao odakle sam. Odgovarao bih iz Libije, na {ta su svi identi~no reagovali: aaa, Gaddafi... Moète samo zamisliti kako je frustriraju}e kada se ~itava jedna nacija, njena tradicija, kultura, naslije|e svodi na ego jednog ~ovjeka, kaè na po~etku na{eg razgovora Aref Ali Nayed, biv{i ambasador Libije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, jedan od vo|a libijske revolucije, ~ovjek ~ije ime se nalazi me|u 500 imena najuglednijih muslimanskih u~enjaka u svijetu, koji je kao gost predava~ u~estvovao na sedmoj me|unarodnoj konferenciji Jedinstvo i pluralizam u Evropi, odrànoj u Mostaru u organizaciji Me|unarodnog foruma Bosna.
izborima glasalo preko 70 posto registrovanih bira~a, da se glasalo u ~itavoj zemlji, zaista je spektakularan uspjeh. Pored toga, posmatra~i su potvrdili da su izbori u Libiji bili me|u najkorektnijim i najpo{tenijim koje su nadzirali. Glasovi su prebrojani i verifikovani i sada imamo imena 200 izabranih predstavnika naroda koji }e formirati prelaznu Vladu i izabrati komisiju od 16 ~lanova ~iji zadatak }e biti da formuli{e novi Ustav i pripremi referendum. Mnogi su sumnjali u mogu}nost organizovanja i provo|enja po{tenih izbora
OSLOBO\ENO DRU[TVO
Kako biste opisali trenutno stanje u Libiji? Okon~ali smo veoma uspje{ne izbore, a bili su uspje{ni iz vrlo prostog razloga, jer su uop{te odràni, jer smo uspjeli provesti izbore uprkos veoma te{kim i sloènim problemima. Libija je ogromna, stanovni{tvo je raseljeno, bira~ki spiskovi nisu aùrirani, sve je ra|eno ru~no i to u veoma kratkom vremenskom periodu. Sve to de{avalo se u zemlji u kojoj su posljednji izbori odràni prije 47 godina. Dakle, sama ~injenica da smo imali izbore, da je na
28
FRUSTRACIJA: Putujui po svijetu, a putovao sam mnogo, kad god bih uao u taksi, voza bi me pitao odakle sam. Odgovarao bih iz Libije, na ta su svi identino reagovali: aaa, Gaddafi... Moete samo zamisliti kako je frustrirajue kada se itava jedna nacija, njena tradicija, kultura, naslijee svodi na ego jednog ovjeka
u Libiji. Kad to kaèm, mislim na izvje{tavanje svjetskih medija. Vidite, nekoliko sedmica prije samih izbora ljudi su bili prili~no nervozni, stvari nisu bile potpuno jasne. ak su i neki pojedinci poku{avali da sabotiraju izbore, ali hvala Bogu, sve je pro{lo u najboljem mogu}em redu. Za ljude koji su toliko dugo bili ugnjetavani imati prve slobodne izbore velika je stvar, ne mogu vam ni opisati taj osje}aj zadovoljstva libijskog naroda. Nije bitno ko je pobijedio, bitno je da smo odràli izbore i da smo u tome uspjeli. Sada, najvjerovatnije do kraja ramazana, do}i }e do primopredaje vlasti izme|u Prelaznog nacionalnog vije}a i stalnog Vije}a. I to }e biti prva mirna predaja vlasti u povijesti Libije. Uzbudljivo je. Za razliku od Egipta i Tunisa, na izborima odrànim u Libiji pobijedili su liberali okupljeni u Nacionalnu alijansu, a ne Pravedna i konstruktivna partija Muslimanske bra}e, organizacija koja se dovodi u vezu sa islamskim ekstremizmom? Ljudski mozak treba kategorizaciju da bi mogao razumno posloìti stvari, stoga razumijem kad ljudi po~nu da kategoriziraju stvari. Bilo kako bilo, najve}i dio kategorizacije koji se koristi da bi objasnilo arapsko prolje}e i ono {to je uslijedilo je zapravo pogre{an. Ne}u komentarisati {ta se de{avalo u drugim zemljama, ali kad je u pitanju Libija, klasificirati Libijce kao liberale koji se bore protiv islamista jednostavno nije ta~no. Ogromna ve}ina Libijaca su posve}eni
KAKO SMO SRU[ILI GADDAFIJA

AREF ALI NAYED
Jedan od najjistaknutijih muslimanskih intelektualaca u svijetu
29
EKSKLUZIVNO
muslimani i zapravo vrlo te{ko }ete na}i Libijca koji }e vam re}i da je protiv religije, ili da ne èli da islam bude dio libijskog Ustava. Dakle, vrlo je te{ko na}i ljude koji su sekularni u tom smislu sekularizma jer i taj sekularizam ima vi{e zna~enja. Obi~ni ljudi na vlasti èle normalne Libijce koji su posve}eni muslimani, koji èle demokratiju, vladavinu prava, nezavisnost sudske, izvr{ne i zakonodavne vlasti. @ele ostvariti i za{tititi svoja ljudska prava. Vjerujem da polariteti nisu od pomo}i, a u Libiji, me|u izbornim pobjednicima, ve} je po~ela diskusija kako bi pred narod iza{li sa rje{enjima koja }e zadovoljiti sve. Ovo stalno Vije}e ima jedinstvenu ulogu, jer to nije Parlament, to je Vije}e koje }e iza}i sa novim Ustavom i koje }e predstavljati glas svih Libijaca. MOSTARSKE NO]I
Na{ novinar u razgovoru sa Arefom Ali Nayedom
FA[ISTI^KO BRATSTVO MILO[EVI]-GADDAFI

Ipak, ne moè se osporiti ~injenica da u Libiji postoje ekstremni islamisti bliski teroristi~kim organizacijama? Da. Postoje islamski ekstremisti koji uni{tavaju grobnice svetaca, bila su najmanje dva napada na zapadne mete u Bengaziju, ali oni predstavljaju veoma ograni~enu manjinu i nisu osvojili niti jedno mjesto na proteklim izborima. Ljudi su zabrinuti zbog njih. Nakon miniranja jedne grobnice istjerali su ih iz grada. Ljudi u Bengaziju istjerali su ih iz centra kada su organizovali demonstracije. Mislim, kada je uklonjena centralna komanda Gaddafijevog reìma, sve snage su oslobo|ene, kako one pozitivne, tako i one negativne. Dakle, postoji rizik i opasnost, ali ne treba pretjerivati. Kad ljudi bez oru`ja mogu oti}i na glavni gradski trg u Bengaziju i istjerati ekstremiste, to zna~i da je zemlja u dobrom stanju. Zna~i da }e se samokorigirati, da }e se sama popravljati i ne}e biti potrebe za bilo kakvom intervencijom i posebnim mjerama kako bi se te stvari dràle pod kotrolom. Samo dru{tvo }e se osloboditi takvih tendencija. Devedesetih godina pro{log stolje}a reìm Muammera Gaddafija bio je vrlo blizak reìmu Slobodana Milo{evi}a. Recite nam kako je libijskom narodu predstavljen raspad biv{e Jugoslavije, a posebno agresija i rat u BiH? Gaddafi je libijskom narodu predstavio svoju verziju rata u Bosni koja je me|u obi~nim svijetom interpretirana kao normalna i prirodna, kao kada jedan fa{ista podràva drugog fa{istu, u konkretom slu~aju kada Gaddafi podràva Milo{evi}a. S druge strane, libijski narod bio je na strani proganjanih i ugnjetavanih. Bili smo posebno dirnuti i pogo|eni tragi~nim masakrima muslimana u Srebrenici i u drugim mjestima. Na{i osje}aji bili su probosanski i na strani bosanskih muslimana iako je rukovodstvo zemlje bilo prosrpski nastrojeno. Sada kada je Libija oslobo|ena o~ekujemo puno bolju saradnju na{e dvije zemlje, ne samo na diplomatskom nego i na obi~nom ljudskom planu jer imamo puno toga zajedni~kog. Koliko su bile ta~ne informacije da u se na strani Gaddafijevog reìma borili i pla}enici iz Srbije? Naàlost, to je ta~no, srpski pla}enici borili su se na strani Gaddafija. To je istina i to je ~injenica. I opet ponavljam, to je prirodno jer fa{isti podràvaju fa{iste. Spomenuli ste da je Gaddafijeva Libija bila najve}a policijska dràva na svijetu. Na osnovu ~ega to tvrdite? Pa za vrijeme vladavine Gaddafija u Libiji je postojalo devet razli~itih policijskih agencija koje su nadzirale i kontrolisale apsolutno sve. Od telefonskih razgovora, preko interneta, do postavljanja nadzornih kamera u svim gradskim ulicama. I{li su tako daleko da su snimali i razgovore vo|ene preko Skypa. Kada je Gaddafi sru{en sa vlasti, novi sigurnosni aparat Libije do{ao je u posjed tih arhiva iz kojih se moè vidjeti koliki je bio obim i spektar djelovanja njegovih policijskih slu`bi. Kao ~lan libijske Mreè slobodne uleme, jedan ste od potpisnika fetve koja je libijski narod pozvala na otvorenu pobunu protiv Gaddafijevog reìma. Uplitanje religije u takve stvari, iz perspektive sekularne dràve, prili~no je problemati~no... Tradicionalno, ljudi se boje haosa i bazvla{}a, a muslimanska ulema je prili~no
RUKA, RUCI
Reìm Muammera Gaddafija podràvao je reìm i sljedbenike Slobodana Milo{evi}a i obrnuto 30
KAKO SMO SRU[ILI GADDAFIJA

konzervativna, uklju~uju}i i libijsku. Me|utim, u slu~aju Libije, zvjerstva po~injena od Gaddafijevog reìma bila su tako okrutna da nije postojala druga opcija. Ulema je savjetovala narodu da se tome odupre i vodila je pobunu u mnogim stvarima i zbog toga nam nije ào. Mislim da smo u~inili pravu stvar. Da to postavimo ovako, ako sekularna dràva ikada postane fa{isti~ka, ugnjetava narod i ubija njihovo ljudsko dostojanstvo, kao {to je to bio slu~aj sa Hitlerom i Mussolinijem koji nisu bili religiozni, bili su sekularni, vjerske vo|e i u~enjaci se u takvim slu~ajevima moraju oduprijeti tiraniji. To se desilo sa kri{}anima u Drugom svjetskom ratu, a primjer za to je slu~a Dietricha Bonhoeffera koji je ìvotom platio propovijedi protiv Hitlera. Na{ posao sada je da savjetujemo dru{tvo i da ga vodimo ka oprostu, pomirenju i stvaranju trajnog mira, kao i pravde za `rtve. Ako se ponovo pojavi tiranin sa namjerom da ubije ljudsko dostojanstvo i propagira oboàvanje njegovog lika, umjesto Boga, onda je posebna du`nost svakoga ko iskreno slijedi u~enje Poslanika da se suprotstavi takvim tiranima. To je stara monoteisti~ka tradicija prisutna u svim religijama. Dakle, to nije mije{anje religije u poslove ljudi, to je pitanje odgovornosti pred Bogom i ljudima. ME\URELIGIJSKI DIJALOG
Nakon moga pisma papi Benedictu otvoren je put za zdrav muslimansko-kranski dijalog
Aref Ali Nayed jedan je od vode}ih muslimanskih teologa u oblasti me|ureligijskih odnosa i bio je uklju~en u razli~ite me|ureligijske incijative jo{ od 1987. godine, uklju~uju}i i nedavno pismo pod nazivom Zajedni~ka rije~. Naime, 2006. godine papa Benedict XVI je u Njema~koj, u Regensburgu, odrào predavanje koje je bilo vrlo uvredljivo za muslimane, islam i Poslanika Muhameda a.s., nakon ~ega su usljedile burne reakcije iz muslimanskog svijeta. Neki u~enjaci vjerovali su da je na Papino predavanje najbolje odgovoriti vjerom i razumom. Poku{ali smo reagovati na odgovaraju}i teolo{ki i intelektualni na~in i upu}eno je vi{e pisama. Ja sam li~no napisao komentar na koji je odgovorio jedan italijanski teolog, nakon ~ega je do{lo do rasprave. Jordanski princ Gazi bin Muhammed pro~itao je moj komentar, sreli smo se u Jordanu i on je predloìo da kao jedinstven odgovor napi{emo pismo Papi. Prvo, originalno pismo potpisalo je 36 ljudi, uglednih muslimana iz razli~itih oblasti, ali Papa nikada nije odgovorio. Poslije godinu dana odlu~ili smo napisati novo pismo, koje je ovog puta bilo adresirano ne samo na Papu nego i na adrese lidera vode}ih zemalja kr{}anskog svijeta. Objavljeno je kao Zajedni~ka rije~ i pozivalo je na dvije stvari: po{tovanje jednog Boga i ljubav prema susjedima, dakle dvije stvari oko kojih se slaù i kr{}ani i muslimani. Reakcija je bila nevjerovatno pozitivna. Vatikan nije odmah reagovao, ali, primjerice, protestanti u Americi su zakupili ~itavu stranu New York Timesa za reagovanje koje je bilo umjereno i elegantno. Reagovao je i Rowan Williams, nadbiskup Canterburyja, reagovali su i pravoslavci i, na kraju, sam Vatikan. Na osnovu tog odgovora, organizovali smo katoli~ko-muslimanski forum koji se prvi put sreo u Rimu, a drugi put u Jordanu, {to je utrlo put papi da posjeti Jordan. U su{tini, ~itav proces pomogao je da se poprave odnosi izme|u Vatikana i muslimanskog svijeta. Jo{ va`nije, doveo je do otvaranja kanala izme|u kr{}ana i muslimana, i bila mi je ~ast u~estvovati u tom procesu, obja{njava Nayed. On kaè da se me|u 138 potpisnika drugog pisma upu}enog papi i liderima vode}ih zemalja kr{}anskog svijeta na{lo i ime reisu-l-uleme Mustafe efendije Ceri}a.
ZA[TO NAS JE PODR@AO NATO

Za{to su zapadnoevropske zemlje i NATO brzo reagovali u slu~aju Libije, odnosno podràli su ustanak, a ne Gaddafijev reìm? Libija ima strate{ki poloàj jer je vrlo blizu Evrope. Zamislite, primjerice, da Libijci kao Somalijci po~nu sa piratskim operacijama, Sredozemlje bi bilo zatvoreno. Ako bi prekinuli opskrbu naftom, u prvom redu Njema~koj i Italiji, to bi ih dovelo u iznimno te{ku poziciju, ako bi otvorili granice za ilegalnu trgovinu ljudima, to bi bio veliki problem za ~itavu Evropu. Jednostavno, Evropa ne moè sebi priu{titi da ima nestabilnu Libiju jer bi se to prenijelo na Evropu. Pitanje je bilo kako stabilizovati Libiju. Mogli su podràti Gaddafija koji bi u krvi ugu{io ustanak, a koji bi, prije ili kasnije, ponovo buknuo, ili podràti revoluciju. Mi smo traìli podr{ku i intervenciju i dobili smo je, a mislim da su Evropa i NATO donijeli ispravnu odluku. Jedna od interpretacija brze intervencije zapadnih zemalja i NATO-a jeste da je revolucija podràna zbog duga pojedinih zapadnih zemalja, u prvom redu Italije i Francuske, Gaddafiju i njegovom reìmu. [ta je zapravo pravi razlog izbijanje pobune u Libiji? Ako èlite znati motive Francuske i Italije, morate pitati Francuze i Italijane. Ja
vam mogu re}i koji su bili motivi Libijaca. Ja sam se uklju~io u pobunu na samom po~etku i mogu vam re}i da smo se pobunili iz tri razloga - tiranije, okrutnosti i korupcije. Protiv toga bi se u svako doba pobunio svaki normalan ~ovjek. Niko ne èli ìvjeti pod tiraninom, ne èli biti svjedokom okrutnosti koja se provodi nad njegovim narodom ili da ìvi u beskrajno korumpiranom dru{tvu. To su bili motivi mladih Libijaca i to vam govorim iz vlastitog iskustva koje sam doìvio sa mojim studentima i mladim ljudima za koje smo se i s kojima smo se borili. Dakle, nije bilo zavjera, nije bilo para, nije
bilo dealova, nije bilo tajnih planova. Preuzimanje vlasti i mo} nije bila dio pri~e o pobuni jer mnogi ljudi koji su u~estvovali u pobuni èljeli su da se to okon~a {to prije, da ostave oru`je i vrate se normalnom ìvotu, i da ne traè nikakve beneficije za to. Da budem iskren, nervira me {to ljudi ispituju motivaciju, prave se teorije zavjere itd. To je ruska linija koju sve do danas guraju u medijima. Sada kada vi{e nisam ambasador, mogu vam re}i da rusku pri~u smatram iritantnom prema Libiji i odvratnom prema Siriji. Krv sirijskog naroda je na rukama Rusa i Kineza.
31
DISTRIKT SARAJEVO
Inicijativa Bakira Izetbegovia da se deset predratnih sarajevskih optina objedine u distrikt, zbog bolje ekonomske saradnje, esnaest godina nakon zavretka rata za Srbe iz Istonog Sarajeva je neprihvatljiva; VINKO RADOVANOVI, gradonaelnik ovog grada, za na list govori zbog ega je graanima Istonog Sarajeva neprihvatljivo da budu dio glavnog administrativno-politikog sjedita u BiH
STRAH OD MAJORIZACIJE ILI OD VLASTITOG BIRA^KOG TIJELA

Foto: Milutin Stoj~evi}
VINKO RADOVANOVI]
Nema govora o formiranju Distrikta Sarajevo u kome }e biti dio Republike Srpske
32
JEL SARAJEVO GDJE JE NEKAD BILO

Pi{e: MIRHA DEDI]
esnaest godina nakon zavr{etka rata u BiH, ideja o jednoj vrsti objedinjavanja grada Sarajeva za ~elnike Isto~nog Sarajeva i dalje je neprihvatljiva i nemogu}a. U to smo se uvjerili tokom razgovora sa Vinkom Radovanovi}em (PDP) gradona~elnikom Isto~nog Sarajeva, koji je inicijativu Bakira Izetbegovi}a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, da se Sarajevo ustroji kao distrikt kako bi se ekonomski i administrativno povezale op{tine koje su prije rata ~inile grad Sarajevo, okvalifikovao kao nepravi~nu!
ISTO^NO SARAJEVO JE NERAZVIJENO ZBOG DODIKA

Distrikt je za nas neprihvatljiv iz dva razloga, prije svega veliki broj sarajevskih Srba se raselio, ostavio imanja u Sarajevu i oti{ao. Preko 100 hiljada predratnih Sarajlija vi{e ne ìvi u Sarajevu, tako da prakti~no Srbi nemaju kriti~nu masu stanovnika koju bi unijeli u Distrikt. Drugi razlog je {to je napravljen grad Isto~no Sarajevo koji funkcioni{e kao grad i nema razloga da se on sada utapa u neki distrikt, {to ne zna~i da mi sada sa Sarajevom ne
treba da sara|ujemo i radimo zajedno na odre|enim projektima, kaè Radovanovi}. ak ni ekonomska ra~unica i spajanje budèta Isto~nog Sarajeva koje iznosi oko 50 miliona KM sa budètom grada Sarajeve koji je vi{estruko ve}i (oko 800 miliona KM), za Radovanovi}a ne predstavlja motiv zbog kojeg bi promijenio svoj stav i priznao da je to jedan od na~ina kako bi najnerazvijeniji dio Republike Srpske mogao ekonomski oìvjeti. Ta~no je da je na{a privreda jedna od najnerazvijenih u RS-u. Grad Isto~no Sarajevo je u posljednje tri godine u stagnaciji. Napravili smo strategiju razvoja, odredili njene pravce, vidjeli koji su nam potencijali i poku{avamo da ih razvijemo. Vlada RS-a je trebala vi{e da ulaè u isto~ni dio RS-a, me|utim, ona ga je potpuno zapustila, iako isto~ni dio ima vi{e resursa u odnosu na zapadni. Mi nemamo nadle`nosti da tu moèmo ne{to da promijenimo, jer nadle`nosti prate i sredstva iz budèta. Lokalne zajednice nemaju mogu}nosti da svojim sredstvima uti~u na sopstveni razvoj. Mi se maksimalno angaùjemo {to se ti~e stvaranja uslova dolaska kapitala. Grad Isto~no Sarajevo ima velike turisti~ke potencijele, tu je Jahorina kao olimpijska planina, zatim Romanijski plato. Imamo veliku mogu}nost za razvoj elektro-ma{in-
ske industrije jer je veliki dio Famosa i Energoinvesta na ovim prostorima, tako|e je i kadrovski potencijal tu kod nas i spreman da radi, ali posla nema. To su dva giganta, a rade sa oko deset odsto kapaciteta. Jednostavno, nema potra`nje za tim proizvodima, navodi Radovanovi}. Kada pominjemo zdravstvo i bolnicu u Kasindolu koja je u katastrofalnom stanju i ~injenicu da se svakodnevno na Klini~kobolni~kom centru na Ko{evu (i)legalno lije~i na stotina gra|ana Isto~nog Sarajeva, na{ sagovornik kaè da bi se ta situacija uskoro trebala promijeniti. Me|utim, ni sam nije siguran kada bi Isto~no Sarajevo moglo dobiti pristojnu bolnicu. Vladaju}a struktura u Isto~nom Sarajevu se politi~ki razlikuje u odnosu na entitetsku i vjerovatno je to razlog zbog kojeg grad Isto~no Sarajevo ne dobija sredstva koja mu pripadaju kao lokalnoj zajednici, a ta sredstva postoje. Naro~ito smo nezadovoljni kada je rije~ o zdravstvenoj za{titi. Mi smo imali specijalnu bolnicu koja je prerasla u op{tu, ona je u jako lo{em stanju i mi ve} 15 godina o~ekujemo da se to pitanje rije{i. Me|utim, nikako da Banja Luka obezbijedi sredstva za bolnicu. Prije godinu dana doìvjeli smo veliko razo~arenje kada je odobren kredit za obnovu bolnica u Bijeljini i Banjoj Luci, umjesto u
Srbi iz Isto~nog Sarajeva nikad ne}e prihvatiti ideju da se utope u grad Sarajevo
Foto: Mario Ili~i}
PROMJENA PROMJENA SARAJEVSKIH SARAJEVSKIH GRANICA NA ISPITU GRANICA NA ISPITU
Prekomponovanje Prekomponovanje prijestolnice BiH u Distrikt prijestolnice BiH u Distrikt Sarajevo je za gra|ane Sarajevo je za gra|ane Isto~nog Sarajeva Isto~nog Sarajeva neprihvatljivo neprihvatljivo
33
DISTRIKT SARAJEVO
Foto: Mario Ili~i}
Isto~nom Sarajevu. Zbog toga je na svakoj sjednici Skup{tine grada prva ta~ka dnevnog reda izgradnja bolnice. Mi smatramo da je stanje mnogo lo{ije nego u Banjoj Luci i Bijeljini, i mi }emo istrajati u svojim nastojanjima da izgradimo bolnicu. U me|uvremenu }emo privremeno napraviti ne{to u bolnici u Kasindolu, kaè Radovanovi}.
GRAD PO MJERI KARAD@I]A

Gradona~elnika Isto~nog Sarajeva podsje}amo na planove poslijeratnog rukovodstva Republike Srpske vezane za ovaj prostor. Radovan Karadì} je naime mjesecima agitovao kako }e Republika Srpska, uz pomo} Srbije, napraviti Srpsko Sarajevo sa kompletnom infrastrukturom, zgradama, saobra}ajnicama, tramvajem, pozori{tem, aerodromom Pitamo gradona~elnika Radovanovi}a kako na tu ideju gleda danas, 16 godina nakon zavr{etka rata. Aerodrom nije izgra|en jer je to pitanje entiteta, a ne lokalne zajednice, ali grad je izgra|en. Za mene je pozori{te realna stvar. Mi smo na pola puta izgradnje pozori{ta i gradske galerije. Tako|e uskoro treba da se zavr{i zgrada administrativnog centra, evo zavr{ava se i sportska dvorana na Palama. Grad Isto~no Sarajevo je napravljen, veli Radovanovi} i obrazlaè razloge zbog kojih je Sarajevo distrikt neprihvatljivo za gra|ane Isto~nog Sarajeva. Mi ne èlimo kao mali da se utopimo u ne{to ve}e i izgubimo identitet. Srbi bi izgubili neku svoju autonomiju. Pored toga, ne odgovara nam da ulazimo kao manje brojan narod. Ne bismo imali tu snagu u odnosu na Bo{njake koji su znatno brojniji. U Isto~nom Sarajevu i u Sarajevu ìvio stotinjak hiljada Srba, {to je polovina u odnosu na 200 hiljada koliko je bilo prije rata. Da mi imamo tu masu, nama bi odgovaralo, ali u}i sa ovim brojem stanovnika, mislim da nije u na{em interesu. Ne vidim razloga za{to ne razvijati saradnju dva grada na partnerstvu, ravnopravnosti i zajedni~kom interesu, kaè gradona~elnik Isto~nog Sarajeva. Ideja da se Sarajevo kao glavni grad BiH proglasi distriktom nije nova, a nije ni Izetbegovi}eva. O njoj je svojevremeno govorila i Biljana Plav{i}. Ona je zagovarala da se centralni dio Sarajeva, u kojem se nalaze institucije BiH, proglasi distriktom. Da se Sarajevo preuredi kao distrikt, predlagao je nedavno i Franjo Boras, nekada{nji hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH. Sarajevo distrikt koje je predloìo Izetbegovi} nudi tje{nju koordinaciju izme|u sarajevskih prijeratnih op{tina. Ovaj vid integracije dva Sarajeva bi, prema ocjeni ekonomista, svakako vi{e odgovarao Isto~nom Sarajevu koje bi dobilo otvoreno trì{te od 600 hilja34
da stanovnika. Nakon rata u sarajevskoj regiji skoro da nije bilo me|unacionalnih incidenata pa je me|uentitska linija u psihi ljudi potpuno izbrisana. Me|utim, prema tvrdnji na{eg sagovornika Radovanovi}a, ona }e uskoro morati biti iscrtana. Nama se ~esto pominje me|uentitetska linija kao neki politi~ki problem, me|utim za Sarajevo i Isto~no Sarajevo ona je prakti~ni problem, jer imamo djelova gdje ta linija nije uspostavljena. Mi u Lukavici imamo nelegalnu gradnju jer se ne zna kojoj op{tini to podru~je pripada, op{tini Isto~no Novo Sarajevo ili op{tini Novo Sarajevo. Ne zna se koja gra|evinska inspekcija je nadle`na. Zbog problema nadle`nosti op{tinske administracije, neophodno je da se povu~e ta crta, kaè Radovanovi}. On tvrdi da postoje}e ustrojstvo ne smeta da dva grada ravnopravno sara|uju. [to se ti~e ekonomije, mi ne bjeìmo od saradnje dva grada, a ne saradnje u okviru distrikta. Mi smo uspostavili odre|ene odnose sa Sarajevom, ne samo privredne ve} i na polju turizma i sporta. Radili smo na tome da ta dva grada budu partneri i da budu ravnopravni i mislim da smo to postigli. Jedna od stvari na kojoj radimo je zajedni~ko organizovanje Evropskog zimskog olimpijskog omladinskog festivala (EYOWF) 2017. godine. Mi smo jedini kandidati i u novembru }e se u Istanbulu odlu~iti da li }emo dobiti kandidaturu. Dobijanjem kandidature za taj vaàn sportski doga|aj bio bi vra}en
PRIJEDLOG PRIJEDLOG VRIJEDAN PA@NJE VRIJEDAN PA@NJE
Bakir Izetbegovi} predloìo je Bakir Izetbegovi} predloìo je da Sarajevo u svojim da Sarajevo u svojim prijeratnim granicama ii prijeratnim granicama priklju~enom Op{tinom priklju~enom Op{tinom Kiseljak postane zasebna Kiseljak postane zasebna administrativna jedinica unutar administrativna jedinica unutar BiH - Distrikt Sarajevo BiH - Distrikt Sarajevo
na Jahorinu tr~e na Ba{~ar{iju da probaju }evape i obrnuto, mnogi turisti koji posjete Sarajevo èle da do|u i na Jahorinu. Zajedno smo krenuli u revitalizaciju sarajevske ì~are. Grad Sarajevo je dobio donaciju od [vicarske i ì~ara je stigla, nalazi se u Butmiru i ona }e biti u funkciji ve} slijede}e godine. Sada je u fazi izrada projektne dokumentacije a krajem godine se kre}e u izgradnju. Terminal, odnosno krajnje odredi{te ì~are je na samoj granici izme|u op{tina Isto~ni Stari grad i op{tine Stari grad, tako da taj projekat traì sarad-
USPOSTAVLJANJE POKIDANIH VEZA: Iako se u posljednjih nekoliko godina Sarajevo poelo prirodno uvezivati, i dalje postoji politiki otpor ideji o povezivanju sarajevske regije. Ideja da Sarajevo postane distrikt neprihvatljiva je i za gradonaelnika Sarajeva Aliju Behmena
olimpijski duh u ova dva grada. Pored toga, to je prilika za revitalizaciju infrastrukture koja je dotrajala i uni{tena. To bi bila dobra prilika da se obnovi i naprave neke nove stvari. Time bi pokazali da grad Sarajevo i Isto~no Sarajevo mogu zajedno da sara|uju i da }emo u interesu oba grada raditi na organizaciji kupova. Za{to ne pokazati da smo spremni i da moèmo da organizujemo zimsku olimpijadu u narednom periodu, evropski ili svjetski kup u skijanju, kaè Radovanovi}. Gradona~elnik Isto~nog Sarajeva navodi da ova dva grada imaju dobru saradnju i u oblasti turizma. Turizam Sarajeva i Isto~nog Sarajeva ne moè se razdvojiti. Svi turisti koji do|u nju te dvije op{tine jer }e svi izletnici èljeti da provedu jedan dan na Trebevi}u. Prije zavr{etka ì~are izgradi}emo ugostiteljske objekte na Trebevi}u i staze za {etnju i biciklizam, kaè Radovanovi}. Radovanovi}, koji je ina~e jedini gradona~elnik u Republici Srpskoj iz PDP-a, navodi jo{ neke vidove saradnje sa sarajevskim firmama. Kada je u pitanju voda, struja, kanalizacija, sve funkcioni{e u najboljem redu. Jedan zna~ajan dio op{tine Stari grad dobija vodu sa Pala, tako|e ne moè se kanalizaciona mreà presje}i. Gas u Isto~no Sarajevo dolazi iz Sarajeva. [to se ti~e te infrastrukture koja je potreba za snabdijevanje gra|ana gasom, vodom, strujom sve funkcioni{e u najboljem redu. Ima stvari
JEL SARAJEVO GDJE JE NEKAD BILO

Foto: Milutin Stoj~evi} Inicijativa da se podijeljeno Sarajevo Inicijativa da se podijeljeno Sarajevo integri{e ii dobije specijalni status odbacili integri{e dobije specijalni status odbacili su gradona~elnici Sarajeva ii Isto~nog su gradona~elnici Sarajeva Isto~nog Sarajeva, Alija Behmen ii Vinko Radovanovi} Sarajeva, Alija Behmen Vinko Radovanovi}
politi~ki otpor ideji povezivanja sarajevske regije. Za~udo, ideja da Sarajevo postane distrikt, neprihvatljiva je i za gradona~elnika Sarajeva Aliju Behmena.
BEHMEN IMA SVOJ MODEL DISTRIKTA

To je dosta pitko na prvi pogled. Uklju~uje se i Kiseljak i pravi nacionalan balans. Me|utim, meni je to neozbiljan prijedlog. Mi nismo u stanju da se dogovorimo oko presude Sejdi}-Finci, a kamoli oko ovakvih stvari zbog kojih je potrebno mijenjati Ustav BiH. Ja sam odgojen u jednoj poluvojnoj organizaciji, to su @eljeznice BiH, vodio sam kombinat od 26 hiljada ljudi i znam {ta treba u~initi da neki organizam efikasno funkcionira. Me|utim, tim prijedlogom ide se na promjenu Ustava BiH, jer ako recimo ho}ete u Distriktu Sarajevo da imate Lukavicu koja je dio Isto~nog Sarajeva, onda morate promjeniti ustav koji je, kao {to je poznato, formiran za dva entiteta. Strukture op}ina su definirane ustavnim rje{enjem. Ideja distrikta je politi~ki apsolutno neodrìva, a pitanje je da li je i ekonomski odrìva. Posebno je neodrìva sada pred lokalne izbore, kaè Behmen i nastavlja: Ja sam jedan od onih koji bi èljeli da se bar u obuhvatu grada Sarajeva nalaze Vogo{}a i Ilidà. Govorim o uèm gradskom podru~ju. Prije svega zbog infrastrukture koja veè te op}ine, tu je saobra}aj, vodovod, plin, zdravstvo, {kolstvo. Naravno, pri tom mislim na {to vi{e ja~anje op}ina kao nukleusa lokalne samouprave. Prijedlog o Sarajevo distriktu je jedna predizborna izjava koja ni{ta ne zna~i. Kada se govori o distriktu, potrebno je razjasniti {ta to zna~i u ekonomskom smislu, u politi~kom smislu, koja }e biti struktura vladanja u tom distriktu. Prijedlog bi trebao da bude jako decidiran da bi se o njemu moglo govoriti, ina~e ga smatram jednim politi~kim pamfletom, veli Behmen. Behmen isti~e da je u prijateljskim vezama sa gradona~elnikom Radovanovi}em i da ga raduje {to }e trebevi}ka ì~ara objediniti ova dva grada. Projekat }e brzo biti gotov, rade ga Italijani, to su stru~njaci koji prave ì~aru na Mont Blancu. Nemaju nikakve zarade na tome. @i~ara }e biti posebna atrakcija jer je niko u regiji nema i poveziva}e ovaj prostor, zaklju~uje Behmen. Stru~njaci predvi|aju da ukoliko neperspektivne i nerazvijene op{tine koje ulaze u sastav Isto~nog Sarajeva i dalje budu izolovane i zapostavljene od vlasti Republike Srpske, prijeti im da za nekoliko godina budu potpuno puste. Me|utim, to je politi~arima koji su na vlasti, a i gra|anima Isto~nog Sarajeva, o~ito, najmanje va`no. Za njih je bitno da tekovine Radovana Karadì}a grad Isto~no (Srpsko) Sarajevo, ìve!
35
ARGUMENT PROTIV ARGUMENT PROTIV
i u kojima se ne slaèmo. Recimo, istorija je ne{to o ~emu se ne slaèmo, ali mi smo te stvari stavili po strani, kaè Radovanovi}. U zajedni~kim institucijama BiH zaposleno je oko 4.000 Srba. Svi oni uglavnom
ìve na podru~ju Isto~nog Sarajeva. To ovom dijelu Sarajeva predstavlja jedan od va`nijih izvora finansiranja. Iako se u posljednjih nekoliko godina Sarajevo po~elo prirodno uvezivati, i dalje postoji
SERDA JE PRVA OBJEDINILA SARAJEVSKE OP[TINE
SERDA je realizovala 300 projekata koji su potpomogli ekonomski razvoj sarajevske regije
Na ideji objedinjavanja sarajevskih op{tina u jednu regiju prije desetak godina nastala je SERDA (Sarajevska ekonomska regionalna razvojna jedinica). Predstavnici 32 lokalne zajednice koje su vje{ta~ki podijeljene me|uentitetskom linijom, a koje su prije rata pripadale sarajevskoj regiji, 2003. godine, na inicijativu OHR-a, potpisali su ugovor o osnivanju prve regionalne nevladine organizacije u BiH. Cilj je bio da se ekonomski poveù op{tine koje su prije rata ~inile grad Sarajevo, kao i one koje su geografski, komunikacijski ili ekonomski gravitirale prema sarajevskoj regiji - Rogatica, Sokolac, Han Pijesak, Kiseljak i Kre{evo. Sanela Dèvlan iz SERDA-e za na{ list kaè da su osniva~i ove nevladine organizacije Kanton Sarajevo, Grad Isto~no Sarajevo, Grad Sarajevo i 32 op{tine sarajevske makroregije (19 op{tina iz Federacije i 13 iz RS-a). U proteklih devet godina SERDA je pokrenula i realizirala oko 300 projekata koji su rje{avali zajedni~ke probleme najmanje dvije lokalne zajednice koje grani~e
teritorijalno, ali koje administrativno pripadaju razli~itim entitetima. Me|u tim projektima su ~i{}enje rijeke Miljacke, gasfikacija op{tina Isto~nog Sarajeva, javna rasvjeta na raskrsnicama na Vracama i Krupcu, tunelu Kalovita brda. Izgradnja fontane u gradskom parku Pale, izgradnja Eko turisti~kog parka u Op{tini Novo Gora`de, zatim izgradnja gradske rasvjete u op{tini Kalinovik. SERDA je u~estvovala u razvoju eko turizma u Nacionalnom parku Sutjeska. Svi navedeni projekti predstavljaju pozitivan primjer saradnje lokalnih zajednica bez obzira na entitetske granice te dokazuju da je takva saradnja mogu}a i da donosi samo pozitivne rezultate i napredak ne samo lokalnom stanovni{tvu ve} i ukupnom razvoju Bosne i Hercegovine. Ipak, SERDA se u proteklom periodu potvrdila kao lider regionalnog ekonomskog razvoja ne samo na podru~ju sarajevske makroregije ve} i cijele BiH. To potvr|uje i ~injenica da je SERDA u proteklih godinu dana, pored realizacije projekata sa doma}im partnerima, implementirala 6 projekata koji se finansiraju iz fondova EU-a , kaè Dèvlan.
FELJTON
U Zagrebu je nedavno objavljena knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929. - 1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.) autora historiara ZLATKA HASANBEGOVIA. Iz njegovog opsenog, sveobuhvatnog znanstvenog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba, na vie od 800 stranica, izdvajamo posebno zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i poloaju muslimana u faistikoj Nezavisnoj dravi Hrvatskoj pod rukovodstvom Ante Pavelia. U nekoliko nastavaka moi ete itati o ulasku njemakih i ustakih trupa u Sarajevo, odnosu domaeg stanovnitva prema Jevrejima, te uzbudljivim politikim previranjima na tada vruoj sarajevskoj i bh. politikoj sceni koja su se deavala u pozadini velikih historijskih dogaaja u svijetu
Halid âu{evi}: U Sarajevo stiù odredi fanati~nih poklonika velikog Oca Domovine, da zemlji naj~i{}e krvi Hrvatske vrate ù|enu slobodu, mir i ravnopravnost
36
MUSLIMANI U NDH (1)

DOBRODO['O POGLAVNIÊ
Hakija Hadi, Petar Blakovi i Jure Franceti u Sarajevu 1941.
A L L A H
H R V A T I
CVIJEE, KUPITE CVIJEE

37
FELJTON
Priredio: ALMIR PANJETA
Volja je Svevi{njeg Allaha htjela, da uz pomo} usta{a u zemlji i inozemstvu, te savezni~kih vojski kucne radosni ~as za sve Hrvate, katolike i muslimane. U ovom radosnom i velikom trenutku za cjelokupni hrvatski narod, kada je osnovana samostalna i nezavisna Hrvatska Dràva na cijelom povijesnom teritoriju hrvatskom, kli~em: Neka Allah Svevi{nji poìvi Poglavnika! Neka Allah Svevi{nji poìvi njegova Opunomo}enika i sve usta{e! Neka ìvi samostalna i nezavisna Hrvatska Dràva i hrvatski narod, dok je svijeta i vijeka, pro~itao je muftija Ismet Mufti} na dan progla{nja Nezavisne dràve Hrvatske u Zagrebu 10. aprila 1941. pred Slavkom Kvaternikom, opunomo}enikom Ante Paveli}a koji je u to vrijeme s grupom hrvatskih nacionalista boravio u Italiji ~ekaju}i povratak. Paveli} je jo{ u svom prvom proglasu emitovanom preko Italijanskog radija pet dana prije progla{enja NDH, pozvao na ustanak Hrvate, vojnike, katolike i muslimane, a Kvaternik je na dan progla{enja uputio poseban proglas hrvatskim muslimanima u kojem je kazao kako juna~ke Bosna i Hercegovina ulaze u sastav Hrvatske dràve pozvav{i muslimane da dàmije i domove okite barjakom Allaha i milim hrvatskim trobojnicama.
ka velikog Oca Domovine, da zemlji naj~i{}e krvi Hrvatske vrate ù|enu slobodu, mir i ravnopravnost. Paveli} se u Hrvatsku vra}a 13. aprila 41., u Zagreb dolazi dva dana poslije, a 16. aprila imenuje prvu vladu NDH u kojoj za potpredsjednika postavlja Osmana Kulenovi}a, advokata iz Biha}a, brata funkcionera JMO-a Dàfera Kulenovi}a. Osman je do 1935. tako|er bio ~lan JMO-a, a od decembra te godine i potpisivanja Bajramskog zaklju~ka Hakije Hadì}a o utemeljenju Muslimanske organizacije nije u~estvovao aktivno u politi~ko-strana~kom ìvotu. Paveli} je uvo|enjem u Vladu svog
Brzi slom Kraljevine Jugoslavije zatekao je sukobljene sarajevske prvake JMO-a, koji su jo{ krajem marta 1941. odràli sve~anosti Za veliku jugoslovensku naciju i mo}nu Otad`binu. Tim povodom ulicama Sarajeva pro{la je povorka gra|anskih i politi~kih predstavnika svih vjera, a do{lo je i do incidenata kada su muslimanskim prvacima dobacivane parole Dole peta kolona! i Ovo je {tab pete kolone! za {ta su poslije optuèni sarajevski Jevreji. Reisul-ulema Fehim Spaho dan poslije skupa uputio je povodom stupanja na prijestol maloljetnog kralja Petra II Kara|or|evi}a proglas svim tijelima i slu`benicima Isl-
@IVIO ANTE, PREZIME MU ZNATE

Muslimanski vojnici u jugoslovenskoj vojsci pozivaju se da okrenu oru`je protiv Srba i preuzmu vlast jer su od sada sami gospodari u svojoj ku}i i svojoj zemlji. Vlast u BiH preuzima muslimanski naro~iti prijatelj Ante Paveli} koji vr{i zavjet Oca domovine Dr Ante Star~evi}a koji je u Vama muslimanima vidio najbolji dio hrvatskog naroda i najljep{i zalog na{e sretne budu}nosti, kazao je Kvaternik u proglasu, a muftija Ismet Mufti} mu istog dana pohrlio i pro~itao poruku s po~etka teksta koja je poslije emitovana i na zagreba~kom radiju. Time je sebi obezbijedio mjesto u Hrvatskom dràvnom vodstvu u koje je simboli~no u{ao kao muslimanski predstavnik. Tih dana u Zagreb dolaze brojni du`nosnici JMO-a, me|u kojima i jedan od prvaka Organizacije, Alija [uljak, koji je odrào patriotski govor u kojem je iznio nastojanja hrvatskog naroda za svojom slobodom i nezavisno{}u. Student Halid au{evi}, unuk reisu-l-uleme Dèmaludina au{evi}a, u usta{kom listu Hrvatski narod objavljuje ~lanak u kojem najavljuje skori dolazak u BiH najmo}nije i najljep{e vojske svijeta, plavokose armade velikog njema~kog genija s kojom u Sarajevo stiù i odredi fanati~nih pokloni38
DRAGO MI JE, ANTE

Zagrebaki muftija Ismet Mufti pohrlio je kod Pavelia
politi~ki bezna~ajnog studentskog kolege iz prava{kih akademskih klubova na Zagreba~kom sveu~ili{tu zapravo objavio da ra~una na potporu Dàfera Kulenovi}a, za kojeg se u tom momentu jo{ nije znalo gdje se nalazi.
POTRAGA ZA D@AFER-BEGOM KULENOVI]EM

Kulenovi}a je njema~ki napad zatekao u Beogradu odakle se s ostalim ministrima Simovi}eve Vlade Kraljevine Jugoslavije uputio najprije prema Uìcu odakle su do{li na Pale pokraj Sarajeva gdje su odràli tri posljednje sjednice pred povla~enje prema Nik{i}u 13. aprila 1941. Dàfera su izgubili negdje u meteù na Ilidì, a o slu~ajnom susretu s njim pisao je 18. aprila Milan Jovanovi} Stoimirovi}, tada ve} biv{i urednik Samouprave, glasila Jugoslovenske radikalne zajednice: Na ulici sretoh Dàfera Kulenovi}a. Zgranuh se kad ga videh. Zar vi niste sa Vladom?. Ne, re~e on, mene su sramno ostavili na Ilidì. [ta to zna~i?, pitah ga ja. To zna~i da su potpuno izgubili glavu, odgovori on jetko.
amske vjerske zajednice Kraljevine Jugloslavije {tampan na }irilici u kojem stoji da je kralju poslao pozdrav i uvjerio ga o nepokolebivoj odanosti i ljubavi muslimana prema Previ{njem Prijestolju i dragoj nam domovini Kraljevini Jugoslaviji. Dovo|enje u pitanje odanosti muslimana Kraljevini Jugoslaviji najvi{e je uznemirilo prvake Gajreta kao nositelje srpske/jugoslovenske nacionalne ideologije u ime koje je proveden beogradski pu~. Zanemarili su uglavnom srpsku politi~konacionalnu pozadinu protiv muslimanskih uli~nih ispada te odgovornost prebacili na sarajevske Jevreje. Pored ranijih primjera nedoli~nog drànja toga dijela Jevreja prema muslimanima i njihovih poku{aja da raznim podmetanjima stvore u na{oj javnosti takova mi{ljenja o muslimanima kojima je cilj da dovedu u sumnju patriotska osje}anja muslimana, neustru~avaju}i se ~ak i da na{im vlastima sugeri{u takva mi{ljenja raznim dostavama, konstatovano je da su ti elementi prilikom veli~anstvenih manifestacija na dan 27. ovog mjeseca pravili takove ispade i sluìli se takovim metodama, da se
MUSLIMANI U NDH (1)
KRALJ ÂRIJE
Kralj Petar II Karaorevi na maturalnom putovanju i reis Fehim Spaho ispred Begove damije 1939.
Gradonaelnik Muhamed Zlatar, Uzeir Hadihasanovi, Gradonaelnik Muhamed Zlatar, Uzeir Hadihasanovi, ban Drinske banovine Stanoje Mihaldi, Hakija ban Drinske banovine Stanoje Mihaldi, Hakija Hadi, Duan Jeftanovi, Asim Muteveli Hadi, Duan Jeftanovi, Asim Muteveli
SARAJEVSKA POVORKA U APRILU 1941. SARAJEVSKA POVORKA U APRILU 1941.
NA KAVI S POGLAVNIKOM
Slavko Kvaternik, Milovan ani, Ante Paveli, Osman Kulenovi i Mile Budak
ima zahvaliti samo velikom patriotizmu i prisebnosti muslimana {to ovakovi sramni i ru{ila~ki ispadi nisu urodili najteìm posljedicama, bio je jedan od zaklju~aka muslimanske me|udru{tvene konferencije koju je organizirao Gajret ve} 29. marta 1941. traè}i od vlasti ka`njavanje izgrednika
MUSLIMANI SA NIJEMCIMA: POLOMIT ]U TEMPL OD KRISTALA

Predsjednik i potpredsjednik La Benevolencije Jakov Kajon i Leon Finci poslije ovoga u ime svih jevrejskih ustanova i dru{tava ve} prvog aprila 1941. objavljuju odgovor u kojem podsje}aju kako su u posljednje vrijeme sarajevski jevreji izloèni raznim izazivanjima i nasrtajima pojedinaca kako u javnim lokalima tako i na ulici i putem {tampe izraàvaju}i àljenje {to su pojedina~ni incidenti i povici neodgovornih lica kojih nije bilo samo me|u jevrejima a bilo je povika i protiv jevreja mogli dati povoda da se predstavnici muslimanskih ustanova na|u pobu|eni da zauzmu jedan organizovan stav gotovo prema cijeloj jevrejskoj zajednici.
O incidentima izme|u jevreja i muslimana izvijestio je i Centralni presbiro, a sve je kulminiralo nakon ulaska njema~kih trupa u Sarajevo 15. aprila 1941. O ~emu je pisao i Jovanovi}-Stoimirovi}: Kako sam bio () uzbu|en istoga dana kad sam ~uo nema~ku muziku koja je svirala pred Ve}nicom! Ona svira, a muslimani, na~i~kani na keju, nije da pljeskaju, nego se hori i preko Miljacke. Naro~ito je bio buran pljesak kad su odsvirali mar{ iz Fausta. E to je bilo za pri~u. Muslimani su uop{te do~ekali Nemce kao oslobodioce. Sve {to je bilo u Sarajevu od islama iza{lo je na ulicu. Muslimani su se kao tuma~i i vo|i vozili automobilima s Nemcima. Zajedno s Nemcima, Muslimani su u{li u jevrejski Templ i lomili po njemu unutra{nje ukrase. Jevreji su imali ve}i strah od muslimana nego od Nemaca. Ve} uo~i ulaska njema~kih trupa u Sarajevu je zavladao haos: 4. aprila ostavke su podnijeli vr{itelj du`nosti gradona~elnika Muhamed Zlatar i nepotpuno op}insko vije}e. Dodatnom rasulu doprinijelo je njema~ko bombardovanje grada, tu je privremeno bila smje{tena Vlada Jugosl-
avije u bijegu, Vrhovna komanda vojske u raspadanju i veliki broj naoruànih vojnih bjegunaca koji su ~ekali daljnji razvoj doga|aja. U tim okolnostima u Sarajevu je formiran nestrana~ki Narodni odbor koji je trebao zamijeniti raspalu gradsku upravu te stupiti u prvi kontakt s njema~kom vojskom u nadiranju i koji su ~inili gra|anski predstavnici svih vjera, uz iznimku jevreja koji nisu ni pozvani. Od muslimana su u to tijelo u{li Uzeir Hadìhasanovi}, kao prvak do tada Kulenovi}u odanih prista{a JMO-a, potpredsjednik Gajreta Husein Kadi}, te Asim [eremet kao predstavnik Narodne uzdanice, skupine Kulenovi}evih protivnika me|u biv{im muslimanskim zastupnicima u Narodnoj skup{tini izabranih 1938. na Stojadinovi}evoj listi. Srbe su predstavljali predsjednik i sekretar Trgova~ko-industrijske komore u Sarajevu Du{an Jeftanovi} i Vojislav Besarovi}, te pravoslavni sve{tenik i predsjednik mjesne Narodne odbrane Milan Boì} koji je godinu prije bio jedan od kolovo|a sarajevskog srpskog me|udru{tvenog okupljanja protiv Dàfera Kulenovi}a i muslimanskog zahtjeva za autonomnu Bosnu i Hercegovinu. Hrvate katolike predstavljali su na po~etku mjesni prvaci HSS-a i advokati Zdravko [utej i Ivan Suba{i}, te nestrana~ki advokat Luka abraji}. Oni su se povukli odmah nakon progla{enja NDH i Ma~ekovog poziva na odanost novim vlastima u Zagrebu, nespremni da nakon strana~kog sloma sudjeluju u dalekose`nim dràvno-politi~kim kombinacijama izvan sarajevskih op}inskih okvira. Od ulaska njema~kih jedinica u Sarajevo 15. aprila 1941. do dolaska u grad prvih hrvatskih vojnih odreda iz Zagreba u no}i s 23. na 24. april, nastupilo je vi{ednevno i{~ekivanje daljnjeg razvitka doga|aja i zakulisno djelovanje me|usobno suprotstavljenih skupina, a koje se odvijalo u pozadini ~injenice da je privremenu vlast preuzela njema~ka vojna komanda. . (Nastavlja se)
39
[PANSKI BIJELI SLONOVI
BACANJE NOVCA U VJETAR

U vrijeme ekonomskog buma, svaka regionalna vlast u paniji gradila je grandiozne objekte, od kulturnih centara i sportskih dvorana do lokalnih zranih luka. BBC News pie o rasipnikoj potronji panskih regija na skupe graevinske projekte, kao to je aerodrom u Ciudad Realu, koji je otvoren 2008., a zatvoren u aprilu ove godine
40
Priredila: DANKA SAVI]
odaci {panskog Nacionalnog instituta za statistiku pokazuju da je [panija jo{ dublje potonula u recesiju. Rije~ je o tre}em uzastopnom padu BDP-a, nakon {to je u prethodna dva tromjese~ja padao po stopi od 0,3 posto. Sa vrlo zabrinjavaju}om stopom nezaposlenosti od gotovo 25 posto, ova zemlja èli izbje}i me|unarodnu
RASIPNI[TVO BEZ POKRI]A

VRIJEME PONOSA I SLAVE
Uspjeh koji je prvobitno do{ao sa izgradnjom muzeja u Bilbau podstakao je i druge regije da investiraju ogromna sredsta u izgradnju megalomanskih objekata koji sada, uglavnom, zjape prazni
GRADITELJSKI BUM
Monumentalne graevine koje su progutale ogroman novac danas zjape prazne

Nakon otvaranja krajem devedesetih, Muzej u Bilbau (zapravo zgrada ogranka njujor{kog muzeja Guggenheim u [paniji) pretvorio je ustajali industrijski grad poznat po crnoj metalurgiji u pravu atrakciju koja je privukla ~ak 1,4 miliona turista. Ohrabreni tim primjerom, uskoro su i ostali gradovi èljeli isto, osmisliti kulturni centar, angaìrati svjetski poznatog arhitektu i to je smatrano receptom za uspjeh. Nastajale su monumentalne gra|evine koje danas uglavnom zjape prazne. Grad umjetnosti i znanosti (La Ciudad de las Artes y de las Ciencias), futuristi~ki kompleks bijelih, prozra~nih pala~a nastao je tako|er krajem devedesetih kao trijumf moderne arhitekture i doma}eg, svjetski poznatog arhitekte Santiaga Calatrave. Nakon otvaranja, bio je glavna atrakcija ovog lu~kog grada, ali nakon po~etka krize postao je dokaz neodgovornog tro{enja poreznog novca. Gradnja zra~ne luke Castelln ko{tala je 213 miliona, ali ona nikada nije otvorena. Pro{log mjeseca u medijima je objavljeno kako je {panska politi~arka Andrea Fabra nakon najave premijera Mariana Rajoya da se nezaposlenima, u sklopu mjera {tednje, reù davanja, u parlamentu uzviknula: Ko ih sve je..! Rajoya je ina~e k}erka predsjednika Vije}a okruga Castellon koji je sebi podigao statuu visoku 24 metra, pla}ena novcem okruga, ~ak 300 hiljada eura, podignutu uz novi aerodrom koji dosad nije vidio ni jedan avion.
IMPRESIVNE GRA\EVINE KAO UPOZORENJE KAKO SE RASIPAO NOVAC

[panski grad umjetnosti i znanosti bio je krajem devedesetih velika atrakcija da bi potom postao jedan od dokaza neodgovornog tro{enja poreznog novca
finansijsku pomo}, koju su ve} prije morali zatraìti Gr~ka, Irska i Portugal. Predvi|anja stru~njaka, ipak, govore da bi procenat nezaposlenosti mogao jo{ pove}ati ukoliko bruto doma}i proizvod ne po~ne rasti.
[pancima na naplatu dolaze ra~uni iz vremena kada su neracionalno tro{ili novac na magalomanske projekte
miliona ljudi, a za duboku krizu gra|ani krive banke. Pascale Harter za BBC News ovih dana podsje}a da je Evropa ve} spasila {panske banke, a regioni u [paniji sada traè novac od centralne vlade. U vrijeme ekonomskog buma, a zahvaljuju}i dostupnosti evropskih fondova, svaka regionalna vlast u [paniji gradila je megalomanske objekte, od kulturnih centara i sportskih dvorana do lokalnih zra~nih luka. Isti ti objekti sada stoje nedovr{eni, ili bez programa i novca, i dobili su naziv bijeli slonovi. Harter pi{e o rasipni~koj potro{nji {panskih regija za skupe gra|evinske projekte od kojih je najtransparentniji primjer aerodrom u Ciudad Realu, ju`no od Madrida. Aerodrom ima jednu od najduìh pisti u Evropi, ali nema aviona, ve} samo letjelice
Nastavak na 46. stranici
SUOÂVANJA SA SUROVOM REALNO[]U

U Evropi strahuju da bi [panija mogla pasti u du`ni~ku krizu, iako to vlast u Madridu odbacuje. U ovoj, ~etvrtoj po veli~ini privredi eurozone ne radi ~ak 5,7
41
EVROPA, ODMAH SU\ENJE @ENSKOM Nezadovoljna ispunjavanjem pol PANK BENDU U predvia stroi nadzor nad Rumu MOSKVI
U Moskvi je po~elo su|enje ~lanicama ènskog pank benda Pussy Riot. Nade`da Tolonikova, Marija Aljohina i Jekaterina Samutsevi~ se suo~avaju sa optu`bama za huliganstvo i ometanje vjerske slu`be u Katedrali Hrista Spasitelja u Moskvi, izvo|enjem nastupa pod nazivom pank molitva i pozivima na smjenu reìma Vladimira Putina. Tri mlade Ruskinje izjavile su pred sudom Optuène ène su suo~ene sa kaznom do sedam godina zatvora ukoliko budu progla{ene krivim, dok grupe za za{titu ljudskih prava upozoravaju da bi takva kazna bila pretjerana.
KOLIKO BiH TRO[I SREDSTAVA IZ IPA FONDA

Analiza Direkcije za evropske integracije BiH, ra|ena na temelju podataka koje je Delegacija EU-a u BiH prezentovala na pro{lomjese~nom, petom sastanku Odbora za pra}enje IPA, pokazuje da je od ukupne vrijednosti iznosa IPA sredstava alociranih BiH u okviru dràvnih programa IPA 2007-2010 (295,279 miliona eura), do 28.6.2012. ugovoreno ne{to vi{e od dvije tre}ine. Tako|er, blizu polovine od ukupno alociranih sredstava iz dràvnih godi{njih paketa IPA 2007- 2010 do pomenutog datuma ispla}eno je kompanijama koje su na tenderu odabrane da implementiraju IPA projekte. Izraèno u procentima i iznosima, ukupna stopa ugovorenih sredstava iz IPA dràvnih paketa pomo}i 2007-2010 dostigla je nivo od 73% ili 214,881 milion eura. Nivo ispla}enih sredstava za IPA dràvne
U izvjetaju objavljenom uoi odravanja referenduma u Rumuniji, Evropska komisija je skeptina prema sposobnosti ove zemlje da udovolji temeljnim naelima EU-a, posebno u politikom smislu
I
42
ako je oko osam miliona Rumuna glasalo protiv ostanka na vlasti rumunskog predsjednika Traiana Basescua, on ostaje na vlasti do 2014. zahvaljuju}i nedovoljnoj izlaznosti: referendum odràn po~etkom sedmice nije uspio jer je odziv bio manji od potrebnih 50 posto. Basescu, {ezdesetogodi{nji pomorski kapetan i biv{i ministar za transport, prvi put je izabran za predsjednika Rumunije 2004. i od tada je
stalno osporavan. Optuìvan da je sara|ivao sa Sekuritateom, tajnom policijom biv{eg rumunskog predsjednika Ceauescua, Basescu je bio suspendovan i 2007. godine, ali je vra}en na du`nost nakon referenduma. Posljednji put, nova ljevi~arska parlamentarna ve}ina, okupljena oko Socijal-liberalne unije (USL) premijera Viktora Ponte, glasala je 6. jula za opoziv Basescua, optuìv{i ga da je vi{e
litikih uvjeta, Komisija unijom!
pakete (2007-2010) do sada iznosi ukupno 43% ili 126,772 miliona eura. Ukoliko se posmatra period od 5. jula 2011., kada je Delegacija EU-a u BiH prvi put prezentovala podatke o stepenu iskori{tenosti sredstava iz IPA fondova, do sada, procenat ukupno ugovorenih sredstava za IPA dràvne programe 2007-2010 u BiH biljeì rast od 26% ili 75,327 miliona eura.
[PANSKI DIPLOMATA PENA UMJESTO LAJÂKA U EEAS-u

[panski diplomata koji trenutno obavlja du`nost ambasadora ove zemlje u Rusiji Luis Felipe Fernndez de la Pea naimenovan je za novog direktora za Evropu, uklju~uju}i Zapadni Balkan i Srednju Aziju u okviru Evropske slu`be za vanjsko djelovanje (EEAS). Fernandes je na ovoj poziciji naslijedio Miroslava Laj~aka, koji je ranije ponovo imenovan za {efa slova~ke diplomatije. [panski diplomata je prethodno bio generalni direktor za Sjevernu Ameriku, Aziju i oblast Tihog okeana u {panskom ministarstvu inostranih poslova, a ranije je bio i ambasador u Turskoj i Azerbejdànu.
Evropska komisija je vrlo nezadovoljna Evropska komisija je vrlo nezadovoljna stanjem u Rumuniji koja bi, ukoliko ne po~ne stanjem u Rumuniji koja bi, ukoliko ne po~ne ozbiljnije po{tovati ustavni poredak, mogla ozbiljnije po{tovati ustavni poredak, mogla izgubiti glas u Vije}u ministara EU-a izgubiti glas u Vije}u ministara EU-a
UPOZORENJE RUMUNIJI UPOZORENJE RUMUNIJI
STOTINE AZILANATA VRA]ENO IZ [VEDSKE U BiH

Pro{le godine 981 osoba iz BiH podnijela je zahtjev za azil u [vedskoj, a do 25. jula ove godine 1.255 osoba zatraìlo je azil, saop{tila je Ambasada [vedske u BiH. U Ambasadi upozoravaju kako su svi zahtjevi za dobijanje azila odbijeni, te da se gra|ani BiH koji neopravdano traè azil suo~avaju s mogu}no{}u da dobiju dvogodi{nju zabranu ulaska u zemlje potpisnice {engenskog sporazuma. Podsjetimo, od prvog maja ove godine vi{e od 300 gra|ana BiH vra}eno je iz [vedske i njima je odre|ena zabrana ponovnog ulaska. Proteklih dana su iz Brisela stigla upozorenja kako postoji mogu}nost zamrzavanja bezviznog reìma sa BiH zbog naglog porasta la`nih azilanata iz ove zemlje.
puta prekr{io Ustav preuzimanjem du`nosti premijera i stalnim mije{anjem u poslove Vlade, nepo{tovanjem Parlamenta i drugih dràvnih institucija. Sukob Basescua i rumunskog premijera Ponte uznemirio je Brisel jer je paralisano dono{enje odluka u vrijeme kada je Rumunija trebalo da okon~a pregovore sa MMF-om o paketu pomo}i vrijednom pet milijardi eura. Osim toga, Evropska komisija je u svom posljednjem izvje{taju o napretku, objavljenom nedavno, o{tro kritizirala Rumuniju u okviru tzv. mehanizma za pra}enje reformi pravosu|a i borbe protiv korupcije, uvedenom po ulasku ove zemlje i Bugarske u EU. Ovaj mehanizam omogu}io je Uniji da ne prizna sudske odluke dràve ili ~ak da zamrzne isplatu sredstava iz evropskih fondova, ali od po~etka 2010. godine Unija vi{e nije aktivirala
ovu klauzulu. Me|utim, ukoliko se ne po~ne ozbiljnije po{tovati ustavni poredak, pravo glasa Rumunije u Vije}u ministara EU-a moglo bi biti ukinuto. Ovo upozorenje Komisije izre~eno je nakon posljednjih politi~kih previranja u Rumuniji, u kojem je premijer Ponta optuèn od strane opozicije za provo|enje dràvnog udara. U svom izvje{taju, Komisija je zabrinuta zbog stanja u dràvi i sumnja u njenu sposobnost da udovolji temeljnim na~elima Unije. Komisija predvi|a stroì nadzor nad Rumunijom nego {to je onaj nad Bugarskom. Naredni izvje{taj o Rumuniji }e biti objavljen krajem godine, a za Bugarsku se o~ekuje do kraja 2013. godine. Za razliku od Rumunije, gdje dominiraju politi~ki razlozi, Bugarska je kritizirana zbog svog neuspjeha u suzbijanju organiziranog kriminala. (D. Savi})
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Mutni elektroenergetski aran`mani EPBiH Uspje{no polugodi{te dva telekom operatera Dramati~an pad vrijednosti aluminija Nastavljen pad industrijske proizvodnje u BiH
NEODGOVORENA PITANJA
Direktor EPBiH Elvedin Grabovica jo{ nije pojasnio Protokol potpisan s fantomskom firmom IFC IFM
M:tel i BH Telecom uveali profit

Dva od tri dominantna telekom operatera u BiH ostvarila su snaàn rast profita u prvih {est mjeseci 2012. godine. [estomjese~ni profit BH Telecoma uve}an je za pribli`no 10 posto, na iznos od 72,7 miliona KM, dok je neto dobit M:tela porasla za 7 posto, na iznos od 53,1 milion KM. Prema revidiranim finansijskim izvje{tajima, BH Telecom je pove}ao profit zahvaljuju}i kresanju tro{kova poslovanja koji su smanjeni za oko 4 posto, za razliku od M:tela ~iji je rast neto profita posljedica rasta bruto prihoda za 2 posto, dok su istovremeno tro{kovi poslovanja blago porasli, za 1 posto. Tre}i dominantni telekom operater, HT Eronet, po lo{em starom obi~aju jo{ nije iza{ao u javnost s poslovnim pokazateljima. Tu je lo{u dugogodi{nju praksu predsjednika uprave Stipe Prili}a protekle godine prekinuo njegov nasljednik Vilim Primorac, no stara lo{a praksa je nastavljena nakon {to je Prli} uz svesrdnu podr{ku SDP-a ponovo preuzeo kormilo u ovoj kompaniji. U prvom polugodi{tu protekle godine uprava HT Eroneta na ~elu s kratkotrajnim direktorom Primorcem iskazala je rekordan polugodi{nji profit u iznosu od 11 miliona KM, {to je beznalo jednako profitu koji je HT Eronet na ~elu s Prli}em ostvario tokom ~itave 2010. godine. U drugom dijelu 2011. godine, kada je Primorac smijenjen a Prli} (ponovo) postavljen, profit Eroneta naglo je po~eo kopniti pa je na kraju godine bio ~ak i manji (10,1 milion KM) nego u prvih {est mjeseci! No, ni protekle kao ni ranijih godina, HT Eronet nije u federalnu kasu uplatio ni prebijenu marku. Ta }e se praksa o~ito nastaviti i u 2012. godini.
Elektroprivreda BiH jo nije ponitila Protokol s ruskom tvrtkom IFC IFM

Kako bi skrenuo pa`nju javnosti s afere IFC IFM, fantomske ruske firme sa sjedi{tem u Njema~koj s kojom je potpisao Protokol o zajedni~koj izgradnji termoelektrane u Tuzli, direktor EPBiH Elvedin Grabovica svako malo najavljuje raspisivanje transparentnog me|unarodnog tendera na kojem }e EPBiH izabrati ozbiljnog i pouzdanog partnera na ovom projektu. Drugim rije~ima, tvrdi da je re~eni Protokol potpisan s neozbiljnim i nepouzdanim partnerom, i da nema nikakvu pravnu snagu. Ostaje me|utim nejasno za{to je uop}e direktor Grabovica putovao u Njema~ku i za{to je potpisao Protokol s firmom za koju i sam kaè da nije ozbiljan partner, jer }e EPBiH tek nakon raspisanog tendera izabrati pravog partnera? Nejasno je tako|er za{to EPBiH jo{ uvijek oklijeva raskinuti Protokol potpisan s partnerom za koga je Grabovica potpuno uvjeren da nije i da ne}e biti partner EPBiH na izgradnji novog termobloka u Tuzli? Jednako je tako nejasno za{to je aktuelna uprava EPBiH na ~elu s Grabovicom do sada oklijevala s raspisivanjem me|unarodnog tendera za izbor strate{kog partnera na projektu TE Tuzla? Ako je Grabovica odlu~io ignorirati raniji tender
44
na kome je bio izabran {vicarski Alpiq, za{to nije jo{ prije godinu i vi{e raspisao novi tender i izabrao partnera ~ija }e ponuda biti povoljnija od ponude {vicarskog Alpiqa? Tim prije {to je novi tender koncipiran na prakti~no istovjetan na~in kao i dva ranija tendera - prvi koji je raspisan jo{ 2008. godine i na kome je pobijedila ugledna njema~ka kompanija EnBW, i drugi, raspisan dvije godine kasnije, na kome je pobijedila {vicarska kompanija Alpiq, jedna od najve}ih energetskih kompanija ne samo u [vicarskoj nego u cijeloj Evropi. Grabovica bi tako|er morao pojasniti za{to u novom tenderu nije precizirana raspodjela elektri~ne energije izme|u EPBiH i strate{kog partnera? U tenderu na kome je bio izabran EnBW, a kasnije Alpiq, bilo je predvi|eno da se proizvedena struja dijeli na ravne ~asti, 50:50 posto, no Grabovica je ovaj segment tendera samovoljno preina~io ostavljaju}i mogu}nost da se sa strate{kim partnerom o tom va`nom pitanju naknadno pregovara, vjerovatno na na~in kako je nedavno pregovarao u Hamburgu, sklapaju}i mutne poslovne aran`mane s jednom od najnepoznatjih energetskih kompanija u Evropi - IFC IFM.
Bira mjeseno gubi milion eura

Dvije tvornice iz metalskog sektora, Bira~ iz Zvornika i Aluminijski kombinat iz Mostara, prolaze kroz najteù poslijeratnu krizu koja je izazvana globalnim krajnje nepovoljnim trendom na aluminijskom trì{tu. Cijena aluminija na Londonskoj berzi metala pala je u nepunih deset mjeseci za oko 800 dolara za tonu - sa 2.660 u maju 2011. godine na 1.840 dolara u maju 2012. godine. Istovremeno se stropo{tala i cijena glinice - sirovine iz koje nastaje aluminij - na svega 305 dolara za tonu, {to je najnià cijena ove sirovine u posljednje ~etiri godine. Na drugoj strani osjetno su porasli tro{kovi proizvodnje glinice i aluminija zbog rasta cijene energenata - plina i struje - koji u ukupnoj strukturi tro{kova sudjeluju s visokim procentom, u rasponu od 25 do ~ak 40 posto. U tako nepovoljnim okolnostima koje traju ve} nekoliko godina, mnogi evropski proizvo|a~i glinice i aluminija odlu~ili su privremeno zaustaviti proizvodnju, procjenjuju}i da }e manje izgubiti ako proizvodnja stane. Primjera radi, u Italiji je zaustavljena proizvodnja alumunija u fabrici Alkoa ~iji je kapacitet 150.000 tona, a sli~ne poteze povukli su i vode}i proizvo|a~i aluminija u [paniji, Engleskoj, Danskoj, Holandiji... Masovno zaustavljanje evropskih tvornica aluminija dovelo je do golemih zaliha glinice a posljedi~no i do dramati~nog pada cijena ove sirovine. Mjese~ni gubitak Tvornice Bira~ iz Zvornika prema{io je iznos od 2 miliona KM i posve je jasno da bi manja {teta bila ako bi zvorni~ka tvornica privremeno zaustavila proizvodnju i prestala gomilati dugovanja prema mnogobrojnim dobavlja~ima, poput primjerice BH Gasa kojem zvorni~ka tvornica ve} duguje 22 miliona KM! U jednako nepovoljnoj situaciji nalazi se i Aluminijski kombinat Mostar, koji s trenutnom cijenom struje ne moè jo{ dugo dràti glavu iznad vode.
PAD CIJENA ALUMINIJA

Na svjetskoj berzi metala aluminiji je za desetak mjeseci pojeftinio za 800 dolara
Industrijska proizvodnja u FBiH manja za 6, a u RS-u za 5,2 posto

U prvom polugodi{tu 2012. godine industrijska proizvodnja BiH biljeì zna~ajan pad u odnosu na prvo polugodi{te 2011. godine, pri ~emu je pad naro~ito izraèn u industriji gra|evinskog materijala. Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u prvom polugodi{tu 2012. godine manja je za 6 % u odnosu na prvo polugodi{te 2011. godine, dok je u Republici Srpskoj industrijska proizvodnja manja za 5,2 %. U oba entiteta, jo{ je izraèniji pad u proizvodnji gra|evinskog materijala - 9 % u FBiH, odnosno 8,5% u Republici Srpskoj. Ovakvo stanje u industriji gra|evinskih materijala u Bosni i Hercegovini direktna je posljedica nastavka nedovoljne investicione aktivnosti u zemlji i vrlo niske uposlenosti kapaciteta gra|evinarstva na{e zemlje, odnosno potra`nje i prodaje proizvoda industrije gra|evinskih materijala.
Industrijska proizvodnja Bosne i Hercegovine

FEDERACIJA BiH 2011 2012 102,5 VI 2011 VI 2012 94,0 REPUBLIKA SRPSKA 2011 2012 91,9 VI 2011 VI 2012 94,8
45
[PANSKI BIJELI SLONOVI

Nastavak s 41. stranice
tipa jastreb i soko. Otvoren je 2008., ali je zatvoren u aprilu 2012. godine. U nastavku, prenosimo ve}i dio teksta BBC Newsa. Devedesetih godina, svaki grad u svakom ({panskom) regionu imao je veliki projekat po kojem bi bio prepoznatljiv i privla~io posjetitelje. Bilbao je dobio svoj muzej Guggenheim (ovaj muzej u Baskiji, spektakularne arhitekture ~uvenog ameri~kog arhitekta Franka Gehryja, ~ija je izgradnja ko{tala 150 miliona eura, bio je odgovor regionalne baskijske vlade na izazove sve slabije privrede nekada jedne od najbogatijih regija u [paniji, op.pr.), pa zbog ~ega ne bi Ciudad Real imao aerodrom? Imali smo priliv bogatstva, ne znamo kako, ali odjednom smo bili bogati, kaè Miguel Angel Bastenier, kolumnista ljevi~arskog dnevnog lista El Pais . Postojala je takva pomama za ulaganjem novca i ljudi su bili uzbu|eni. Aerodrom u Ciudad Realu je trebao da bude privatni projekat, sa privatnim profitom, ali poslovni ljudi koji su stajali iza toga nisu imali problema da dobiju politi~ku podr{ku. Prije kolapsa, {panske lokalne {tedionice (the cajas) bile su druga~ije od ostalih banaka na jedan klju~ni na~in - doma}i politi~ari bili su na njihovom ~elu. Dakle, kompanijama je bila neophodna politi~ka podr{ka za velike projekte kako bi podstakli {tedionice da ulaù. Obje vode}e politi~ke stranke bile su saglasne, kaè Santiago Moreno, glasnogovornik socijalisti~ke stranke PSOE, koja je kontrolisala regionalnu vladu u to vrijeme. Nau~ne studije koje su proveli investitori u aerodrom pokazale su da }e se otvoriti 6.000 radnih mjesta i osnaìti privreda, dodao je. Ipak, aerodrom je otvorio piste svijetu u najgoroj recesiji u posljednjih 100 godina. [tedionica Castilla La Mancha postala je prva lokalna {tedionica u [paniji koju je zahvatila kriza, sa vjerovatno 70 posto udjela u direktnim i indirektnim investicijama u aerodrom. Sve vi{e {panskih {tedionica je moralo da se udruì ili su bile preuzete i izloène toksi~nim dugovima. Pomislili biste da aerodrom nije uspio zbog krize, ali uvjeren sam da akcionari nikad nisu mislili da }e (aerodrom) raditi. Jedini profit u ovom aerodromu bila je njegova izgradnja, kaè Carlos Otto, lokalni novinar istraìva~.
PRESKUPE INVESTICIJE BEZ POKRI]A

Aerodrom u Ciudad Realu, ju`no od Madrida, ima jednu od najduìh pisti u Evropi, ali nema aviona i zatvoren je od aprila 2012. godine
RASTRONOST REGIJA: Juan Jose Toribio, ekonomista sa panske IESE poslovne kole, kae za BBC News da je za suoavanje sa panskim problemom projekata bijelih slonova najprije potrebno uhvatiti se u kotac sa panskim svetim kravama - poluautonomnim regijama
ju. Banke, kojima su se akcionari obratili za dodatne kredite, kaù da nisu mislile da }e poslovni model za aerodrom biti odrìv, stoji u izvje{taju. Tako|er se navodi da je sama izgradnja aerodroma obezbijedila prvi profit investitorima, jer su potpisali ugovore sa svojim gra|evinskim firmama. To nikada nije ni vo|eno kao pravi posao, kaè nekada{nji radnik koji je èlio ostati anoniman. Nije mogao na}i drugi posao i strahuje da ne}e imati ni u Ciudad Realu, gdje svako zna svakoga - ako bude govorio javno o tome kako je vo|en aerodrom. Imali smo trake za sve {to je imalo kota~e, kazao nam je. Imali smo ~ak trake za ma{ine za poliranje podova tako smo se dosa|ivali. Neki su ljudi izlazili napolje da uzmu {paroge ili love ze~eve. Malo je moglo da se uradi. Postojali su me|unarodni letovi sa londonskog Stanste-
ZLOUPOTREBA INVESTICIJA U POLITI^KE SVRHE

Izgleda da zvani~ni izvje{taj o bankrotu aerodroma potvr|uju ovu tvrdnju. Krediti su bili dovoljni da se pokrije faza izgradnje, ali se nije razmi{ljalo o investiciji koja je neophodna da bi aerodrom funkcionisao kao preduze}e, navedeno je u (pomenutom) izvje{ta 46
da, a unutar [panije iz Barselone i Palma de Mallorce. Me|utim, u posljednjoj godini ni jedan avion dnevno nije slijetao na pistu dugu 4,2 km, koja je napravljena za novi Airbus 380, najve}i putni~ki avion na svijetu. Carlos Otto vjeruje da su privatni investitori mislili da }e regionalna vlada osigurati profitabilnost tako {to }e subvencionisati aviokompanije da tamo lete. Regionalna vlada je sada pod kontrolom Narodne stranke [panije, koja optuùje prethodnike da su uludo potro{ili milione eura. Jo{ uvijek nije poznato koliko je cijeli ovaj poduhvat zapravo ko{tao, a procjene idu od 356 miliona eura do milijardu eura. Ovaj nedostatak transparentnosti jedan je od problema koji su doveli do ekonomske krize u [paniji, kaè David Cabo, predstavnik Civio fondacije koja lobira za slobodu informacija. Javni slu`benici nisu navikli da budu nadzirani, njihova odgovornost nije zajedni~ka u [paniji. To je stra{no jer imate dosta mutnih vladinih pravnika i svaki od njih kontrolira javni novac. Juan Jose Toribio, ekonomista sa {panske IESE poslovne {kole, kaè da je za suo~avanje sa {panskim problemom projekata bijelih slonova najprije potrebno uhvatiti se u ko{tac sa {panskim svetim kravama - poluautonomnim regijama. Regionalne vlade uìvaju mogu}nost tro{enja i zapo~injanja javnih radova, ali ne snose politi~ki rizik ili tro{kove pove}anja poreza. Neko treba da bude odgovoran za ovo i mo`da treba da se vratimo vi{e centralizovanom sistemu, smatra on. Ipak, ~ak i sa apsolutnom ve}inom u parlamentu, Narodna stranka bi mo`da teè postigla centralizaciju nego uvo|enje mjera {tednje.
NOGOMET
Nekada jedan od najboljih mladih nogometaa BiH, SAID HUSEJINOVI (24), nakon tri godine igranja u BUNDESLIGI vratio se u BiH i igrajui za SARAJEVO pokazao zato je najbolji poslijeratni nogometa bh. prvenstva; samo za SB Husejinovi govori o razlozima zbog kojih je napustio WERDER, sukobima sa novinarima, o tome zato ne igra za reprezentaciju BiH i zato je ARSENAL najbolji klub na svijetu
KOEVSKI BOUR
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
ekima trebaju godine, nekima to ne uspije nikada. Majstorima je dovoljna samo jedna utakmica. Said Husejinovi} je ~udesnom partijom za Sarajevo protiv Levskog iz Sofije pokazao da u Sarajevu u proteklih petnaest godina nije igrao bolji nogometa{. Na obje strane Miljacke. Stoga nije nikakvo ~udo {to mu je telefon zatrpan porukama u kojem mu se nudi transfer u neki od evropskih klubova. Said je nova zvijezda bh. nogometa, a majstorije i golovi protiv Bugara te u nekoliko posljednjih utakmice pro{le sezone u Premier ligi otvorili su mu vrata novog velikog transfera. No, Said ostaje u Sarajevu. Do kraja ove sezone. Barem tako kaè u razgovoru za Slobodnu Bosnu . Ne optere}ujem se transferom, imam mno{tvo ponuda, ne znam vi{e ni odakle me zovu. Svaki dan mi zvoni telefon, zovu iz Austrije, [vicarske... Ju~e su me zvali iz Bugarske. Sada se i Levski interesira za mene, prije njih i CSKA. Nema {anse, Bugarsku sam odbio, ta me liga uop{te ne zanima. Tamo ne}u da idem. Ta~no je da mi nude veliki novac, mene to ne zanima. Meni je u Sarajevu lijepo, mislim samo na Sarajevo. Ne mislim ni na pare niti na bilo {ta drugo. Volio bih ostati do kraja sezone, da idu}e godine osvojimo naslov prvaka, da uzmemo i duplu krunu. Sa ekipom kakvu sada imamo, imamo i veliku {ansu da to i ostvarimo. Trenutno smo najkvalitetnija ekipa u Bosni i Hercegovini. To tvrdim!
48
VELEMAJSTOR SA DRINE
êtiri godine Said je igrao u Njema~koj. Oti{ao je iz tuzlanske Slobode u najve}em poslijeratnom transferu tog kluba. Prema pisanju medija, za njega je Werder iz Bremena Slobodi, koja se danas pati u drugoliga{kom dru{tvu, tada platio milion maraka. Isto onoliko koliko je francuski Nantes platio Tuzlacima za danas ve} zaboravljenog Mirzu Me{i}a. Gdje je taj novac oti{ao, ko ga je i kako potro{io, pri~a je za neku drugu priliku. utakmice kaù da ne igram. Tada sam shvatio da je vrijeme da idem. Osim toga, u Njema~koj je bio sam, bez porodice i prijatelja. Jednostavno, nisam imao nikoga iza sebe da me podrì, niko nije lobirao za mene, niko me nije gurao. Takvu podr{ku mora{ imati kada si nogometa{ i kada igra{ u inozemstvu. A tamo mora{ biti tri puta bolji od Nijemaca da igra{. Nekako u isto vrijeme pojavile su se i vijesti kako je odlu~io bojkotirati nogometnu reprezentaciju BiH sve dok je bude vodio tada{nji selektor Miroslav Blaèvi}. Za reprezentaciju je igrao dva puta, oba puta u prijateljskim utakmicama. Protiv Makedonije i protiv Bugara. Jednu u vrijeme dok je tim vodio Meho Kodro, drugu pod paskom ]ire Blaèvi}a. Jo{ nisam definitivno odlu~io {ta da radim, ali ako dobijem poziv ovog selektora, vjerovatno se ne}u odazvati, navodno je tada izjavio, dodaju}i da je ]iro i za Roberta Prosine~kog govorio da ne}e postati igra~. gledati utakmice ~emerne Premier lige. Ali, {to je jo{ va`nije, pokazao je da na Ko{evu stanuje igra~ kojeg selektor Safet Su{i} jednostavno mora pozvati u krug igra~a s kojima }e u septembru po~eti kvalifikacije za SP. Najbolji igra~ Premier lige jednostavno, kao {to to rade isto~ni i zapadni susjedi, mora biti u reprezentativnom kadru, pa makar za pola sata kvalifikacijskih utakmica. A Said moè i u reprezentaciji mnogo. Ako me selektor pozove, bio bih presretan. Ako ne, Boè moj, idem dalje, igrati za Sarajevo i dokazivati se. Sada mislim samo na Sarajevo, ni na {to drugo. Ako dobijem poziv, dat }u sve od sebe da ga opravdam, da igram najbolje {to mogu. ast je biti me|u najboljima, kaè Said. Veterani sarajevskih tribina tvrde da je on, nakon dugo vremena, igra~ koji svojim potezima podsje}a upravo na Safeta Su{i}a. Drago mi je, vjerujte, neopisivo mi je drago {to me porede sa Safetom Su{i}em. Ne treba
SCHAAF GA NIJE VOLIO

Husejinovi} je za Werder igrao tri godine, jednu je sezonu proveo na posudbi u Kaiserslauternu. Pro{le zime raskinuo je ugovor sa Nijemcima i vratio se u BiH. Nekoliko mjeseci nije trenirao, nije imao klub. Udebljao se i ~inilo se kako mu karijera propada iako su mu tek 24 godine. On je stalno trenirao, ali je pogre{no jeo, kaè nam kroz smijeh jedan od Saidovih bliskih prijatelja. Onda je pred kraj sezone
Said Husejinovi} je u Sarajevo do{ao da spasi karijeru: samo pola godine kasnije postao je najbolji nogometa{ koji je ikada igrao u Premier ligi BiH
napravio potez koji mu je, pokazat }e se kasnije, spasio karijeru. Potpisao je jednogodi{nji ugovor sa Sarajevom. I nakon svega nekoliko utakmica postao najbolji igra~ ovog kluba. Ali i Premier lige. Thomas Schaaf je kao stru~njak odli~an, ali kao ~ovjek..., kaè nam, ozna~avaju}i dugogodi{njeg trenera Werdera klju~nim krivcem zbog kojeg je napustio taj klub. U Werderu, naàlost, nikada nisam dobio pravu priliku, kaè nam. Ulazio sam u igru, igrao dobru u utakmicama u kojima sam dobivao {ansu, ljudi u klubu su bili zadovoljni, ali... Tada je shvatio da za njega u lu~kom gradu na sjeveru Njema~ke nema mjesta. Puklo je nakon utakmice protiv Nirnberga. Gubili smo 2-0, u{ao sam u igru i preokrenuo rezultat na 2-2. Trener me zvao nakon utakmice da mi ~estita, dugo smo razgovarali, bio je super zadovoljan sa mnom. Slijede}u utakmicu protiv Dortmunda uvede me u igru u 91. minuti. Dotaknem loptu, sudija svira kraj. To mi je bio jedan od najteìh trenutaka u ìvotu. Protiv St. Paulija namjestim gol, odigram odli~no, slijede}e kolo protiv Wolfsburga ostanem na klupi. Igramo Ligu prvaka protiv Tottenhama, spremaju me u prvoj ekipi cijelu sedmicu i onda mi dva sata prije
Danas kaè kako je sukob s Blaèvi}em izazvao novinar jednog ovda{njeg dnevnika koji je izmislio njegovu izjavu. ]iru po{tujem, on je vrhunski stru~njak i o njemu mogu samo najbolje govoriti. Stra{an ~ovjek i stra{an trener, kaè i dodaje: Kod njega sam igrao, ali onda su se desile neke nesuglasice koje su izazvali novinari. Jednom su novine prenijele izjavu koju ja nikada nisam dao, bila je rije~ o @eljezni~aru, pisali su da sam rekao da tamo igraju napuhane zvijezde i sli~no, a tako ne{to nikada nisam izjavio. Onda se pojavila izjava o reprezentaciji. Tom novinaru koji je izmi{ljao moje izjave se vi{e ne javljam, zvao me je nekoliko puta, ali koga prekriìm jednom, vi{e me nikada u ìvotu ne mora zvati.
ÂST JE KADA ME POREDE S PAPETOM

Poslije rata u prvenstvu BiH igralo je nekoliko nogometnih velemajstora, Samir Muratovi}, Alen [koro, Sa{a Papac, Almir Turkovi}, Almedin Hota... No niko od njih nije s takvom lako}om a u isto vrijeme razornom silinom rje{avao va`ne utakmice kako to radi Said Husejinovi}. Momak ro|en u Zvorniku pokazao je u utakmicama pretkola Europa lige da na Ko{evu stanuje igra~ zbog kojeg vrijedi kupiti kartu i do}i
pri~ati o tome ko je Pape, za mene je to najbolji igra~ svih vremena u biv{oj Jugoslaviji. Kada me porede sa njim, to je ogromno priznanje. Ali sam u isto vrijeme presretan {to sam obradovao navija~e, nagnao ih da tako i misle o meni. itam, pratim {ta ljudi misle o tome kako igram i, akobogda, èlim da me jo{ dugo porede sa Su{i}em. Kao i svi bh. nogometa{i koji imalo vrijede, i Said }e, na àlost svih onih koji vole nogomet, najvjerovatnije na kraju sezone oti}i iz Sarajeva. Kaè da bi, kada bi imao priliku da bira, odabrao klub koji voli od ranog djetinjstva. Arsenal!, kaè sa sjajem u o~ima. Zinedine Zidane je uvijek bio moj idol. Uvijek! I danas je on za mene najbolji nogometa{ ikada. To je ~arobnjak sa loptom, igra~ koji ne zna pogrije{iti, kojem je lopta uvijek zalijepljena za nogu. Nakon njega Thiery Henry. Stroj za golove, ~ovjek kojem je dovoljan okret da postigne gol. U me|uvremenu, izme|u magije koju donosi na Ko{evu i transfera u inozemstvo, razmi{lja i o vjen~anju. Imam djevojku, skupa smo ~etiri godine. Ne znam, nekada mi do|e da se oènim, nekada pomislim da to i ne}u. Pomislim da ne}u pogrije{iti, pa se predomislim. Sada je tako, neka ide sve svojim tokom. Bitno je da smo skupa i da smo sretni.
49
RUKOMET
Rukometni reprezentativac BiH, 22-godinji Sarajlija FARUK VRAALI poetkom ove nedjelje potpisao je ugovor sa panskim rukometnim gigantom ADEMAR LEONOM; za SB je, neposredno po dolasku u paniju priao o prvim utiscima, oekivanjima u novoj sezoni, iekivanju suradnje sa uvenim trenerom MANOLOM CADENASOM...
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
FARUK VRAALI, LAV IZ ADEMARA

FARUK VRA@ALI] FARUK VRA@ALI]
Ugovor karijere za Ugovor karijere za 22-godi{njeg rukometnog 22-godi{njeg rukometnog reprezentativca BiH reprezentativca BiH
elni ljudi {panskog rukometnog velikana Ademar Leona, primorani te{kom recesijom koja je pritisnula [paniju, odlu~ili su ovoga ljeta kupovati isklju~ivo na balkanskom trì{tu. Budèt za poja~anja bio im je, u odnosu na ranije godine, iznimno skroman, svega 100 hiljada eura. I odlu~ili su ga potro{iti, izme|u ostalog, i za dovo|enje rukometnog reprezentativca BiH Faruka Vraàli}a. Ovo je za mene veliki iskorak u karijeri. Ademar je velika ekipa, sada su doveli nekoliko mladih igra~a. Manolo Cadenas je trener ekipe, stru~njak koji zahtijeva rad i predanost, a uz sve to je i odli~an ~ovjek, kaè za SB iz [panije dosada{nji igra~ dobojske Sloge, neposredno po dolasku u Leon. Cadenasov plan isprva je bio u Leon dovesti A lexa Du{ebajeva, sina nekada velikog igra~a, sada isto tako uspje{nog trenera Talanta. Mladi Du{ebajev bio je prva opcija za igranje na desnoj strani. inilo se kako }e posao biti realiziran, no mladom je igra~u porasla cijena {to Cadenas nije mogao ili nije èlio platiti. Na na{u sre}u, okrenuo se ka Bosni i u Leon doveo Vraàli}a, ali i dugogodi{njeg rukometa{a banjalu~kog Borca i reprezentativca BiH Vladimira Vranje{a. Dvometra{, koji se kao igra~ formirao u banjalu~kom klubu uz kratku epizodu u slovena~kom Slovengradecu, potpisao je dvogodi{nji ugovor. Balkanska krvna slika tima iz Leona upotpunjena je anga`manom 19-godi{njeg Hrvata Mateja A{anina, golmana Zagreba koji }e u Leonu zamijeniti hrvatskog reprezentativca Venija Loserta. Sretan sam {to su i oni stigli. Naravno da je puno lak{e kada nisi sam. [panski nam se ne ~ini teàk, ve} smo ga po~eli u~iti, kaè Vraàli}. Na kraju pro{le . sezone Ademar je ostao gotovo bez cijelog tima, sastava koji je pro{le godine bio na korak od Final Four turnira EHF Lige prvaka. Sada su po~eli sklapati mladi, talentirani sastav za slijede}u sezonu u kojem }e Vraàli} imati va`nu ulogu. Imat }u punu minutaù, igrati i obranu i napad, na pozicijama desnog beka i desnog krila, kaè Faruk, dodaju}i da su pregovori o odlasku u [paniju trajali dva mjeseca. Svidjela mi se ta ideja, vizija kako }e izgledati tim. Pregovori nisu dugo trajali, uglavnom, brzo smo na{li zajedni~ku rije~. Imat }u punu minutaù, igrati i obranu i napad, na pozicijama desnog beka i desnog krila. Iako se u [paniji vi{e ne vrti ogroman novac kao prije nekoliko godina, Faruk ne strahuje od finansijskih problema. Ne, nema straha. Meni je u prvom planu igra~ki napredak, a uslovi su dobri i mislim
50
BOSANSKI DUO U [PANIJI
RUKOMETNA RUKOMETNA REPREZENTACIJA BiH REPREZENTACIJA BiH
Problem je u samopouzdanju, trebamo Problem je u samopouzdanju, trebamo prestati gledati kako su svi iznad nas ii prestati gledati kako su svi iznad nas kako su svi za nas nedosti`ni kako su svi za nas nedosti`ni
@elim se u [paniji dokazati prvo kao ~ovjek, nakon toga rezultati moraju do}i
da klub ne}e imati problema. Na klupu Ademara ponovo je stigao ~uveni {panski stru~njak Manolo Cadenas, trener koji se proslavio na klupi Ademara u periodu izme|u 1995. i 2007. godine. Cadenas je sa klubom iz Leona osvojio ASOBAL, a dva puta i Kup pobjednika kupova, pa se ra~una da }e uz njegovu harizmu i klubu krenuti nabolje. Zanimljivo je da je jednom prilikom u {ali kazao kako mu se Faruk ~ini upla{enim, povu~enim i introvertnim te da }e na tome morati poraditi kako bi dobio na drskosti. A nisam ja upla{en, nego vi{e sam oprezan tip kad je u pitanju povjerenje. Znate kako to kod nas ide, a [panci su ovdje opu{teni, tako da je vjerovatno i zbog toga, kaè Faruk. Posljednji u nizu sjajnih igra~a koji je posljednjih dana napustio Ademar je Alvaro Ferrer, koji je potpisao ugovor sa madridskim Atleticom, klubom koji je poznatiji kao Ciudad Real. Faruk }e imati teàk zadatak nadomjestiti njegov odlazak, no ne boji se pritiska. Ma nema pritiska. Mislim, Ferrer je odli~an igra~, ali i ja teìm tome. Ademar su napustila oba golmana, Venio Losert i Vincente Alamo. Prije njih dvojice, nove klubove su prona{li Martin Stranovsky (Barcelona), Antonio Garcia (Paris), Dalibor utura (Lissabon), Jaime Gonzalez, Adrien di Panda (Saint Raphael), te Alvaro Ferrer. Bit }e te{ko,
ali imamo ambiciju da zadrìmo ovaj status koji sada imamo. Igra~i su oti{li u velike klubove, ali Ademar ima mladu ekipu i treba}e nam vremena za dostizanje tog nivoa. Dosti}i nivo bi}e te{ko i u Ligi prvaka, no Faruk s nestrpljenjem o~ekuje utakmice protiv Montpellierea, ehovskih medveda... Grupa u kojoj igramo je jaka, protivnici su nam vrhunske ekipe. Bit }e nam malo teè po{to je ekipa podmla|ena, ali mislim da }emo se mo}i nositi sa svim protivnicima. Neizbje`no je pitati ga i o reprezentaciji koja je, po ko zna koji put, zapela u doigravanju. Druga utakmica protiv Njema~ke bila je fantasti~no odigrana, no lo{ rezultat iz prvog me~a odredio je pobjednika. Ostaje utisak da rukometnom timu uvijek nedostaje ono ne{to malo kako bi napravili rezultat. Po meni je problem u samopouzdanju, trebamo prestati gledati kako su svi iznad nas i kako su svi za nas nedosti`ni, kaè Faruk, zaklju~uju}i: Puno razmi{ljamo o stvarima koje nam skre}u koncentraciju sa onoga {to stvarno radimo, a to je igranje dobrog rukometa, za {ta zaista imamo potencijal i igra~e, ali to je vjerovatno posljedica i na{eg samog odrastanja i konstatnog nabijanja nekog kompleksa manje vrijednosti. [to sami prema sebi, {to od okruènja. Zna~i, vjera u sebe je to malo {to nam nedostaje.
51
TRA@E]I BOSNU
Nakon aprilske promocije u Sarajevu, knjiga Rat je mrtav, ivio rat: Bosna: Prebrojavanje britanskog novinara EDA VULLIAMYJA bit e promovisana i tamo gdje je njeno pisanje poelo prije tano dvije decenije - u Prijedoru; naa saradnica donosi kratak prikaz ove knjige
VRIJEME IZO[TRAVA SJE]ANJA

BRITANAC VELIKOG SRCA

Ed Vulliamy u aprilu je u Sarajevu promovisao knjigu koju je pisao dvadeset godina
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
subotu, 4. augusta, u Prijedoru }e biti promovisana knjiga britanskog novinara Eda Vulliamyja Rat je mrtav, ìvio rat: Bosna: Prebrojavanje, u kojoj pi{e o ljudima koji su preìvjeli logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, ali spominje i Srebrenicu i Vi{egrad. Prije dvadeset godina, otprilike u isto vrijeme, Ed i njegova kolegica Panny Marshall sa ITN televizije, uz dozvolu Radovana Karadì}a koji se valjda nadao da oni ne}e imati hrabrosti da napi{u istinu, do{li su do tih logora. Izvje{taji koje su poslali medijima promijenili su na~in na koji je Zapad gledao rat u Bosni, a logori su nekoliko dana poslije rasformirani. Dio zato~enika je oslobo|en, dio naàlost ubijen, a neki su upu}eni na druga mjesta zato~enja, ve}inom u logor Manja~a.
RAZOÂRENJE KOJE SPAJA

Dvije decenije su trebale Edu da napi{e ovu knjigu, u kojoj se ne samo sjetio svega {to je vidio tokom rata u BiH (a vidio je puno, od logora, zbjegova, prvih borbenih
Ed Vulliamy: Povijest, jednostavno, mora prepoznati zlo~ine

52
BORBA ZA SJE]ANJE
ZA JEDNAKOST I PRAVO NA SJE]ANJE moraju stalno iznova dokazivati da su logori postojali, da je neko po~inio zlo~ine i moliti da im se dozvoli samo da se sje}aju. Ti ljudi koje je Ed obi{ao, i danas nose bosansku tugu, ma koliko udaljeni od svoje zemlje da su. Ono {to vrijeme ~ini je da jo{ vi{e izo{trava sje}anja, kaè jedan od sagovornika, biv{i logora{. Oni traè malo, ti ljudi, ali ja vjerujem da oni koji su preìvjeli i ostali oàlo{}eni takvim zlo~inima, zasluùju barem jedno. Moraju im biti vra}eni njihovi ìvoti na taj na~in {to }e biti priznato ono {to je u~injeno. Povijest, jednostavno, mora prepoznati zlo~ine kojih su oni bili `rtve, pi{e Vulliamy.
Promocija knjige Eda Vulliamyja odrat e se u sklopu obiljeavanja dvadeset godina od rasputanja prijedorskih logora
Na~elnik op}ine Prijedor Marko Pavi} zatraìo je da oni koji organizuju skup u Prijedoru, a kojim èle obiljeìti stradanja nevinih civila, ne koriste termin genocid, zaprijetiv{i da }e, ukoliko to budu uradili, zabraniti okupljanje. Promocija knjige Eda Vulliamyja, koju organizuje Udruènje Prijedor~anki Izvor, odràt }e se u sklopu obiljeàvanja dvadeset godina od raspu{tanja prijedorskih logora. Pored promocije knjige, koja je zakazana za 4. august, u Prijedoru }e biti otvoreno spomen-obilje`je Jama Hrastova glavica u Podvida~i kod Sanskog Mosta. Dan kasnije bit }e organizovan javni skup u pokretu pod nazivom Za jednakost i pravo na sje}anje. Organizator poziva sve koji su u Prijedoru, da se pridruè ovoj povorci. U pozivu stoji: Pozivamo sve gra|ane Prijedora, bez obzira na njihovu etni~ku, vjersku i drugu pripadnost, da iza|u tog dana i mirnom {etnjom pokaù da su za Prijedor bez diskriminacije, za Prijedor u kojem }e svi imati jednaka prava i u kojem }e svako znati za de{avanja u devedesetim i zlo~ine po~injene nad nedu`nim Prijedor~anima. Pozivamo aktiviste za ljudska prava iz Bosne i Hercegovine, zemalja iz regiona i cijelog svijeta da nam se pridruè u na{oj pravednoj borbi za jednakost svih ljudi i da javno izrazimo bunt protiv oni koji negiraju genocid. Krajnje je vrijeme da prihvatimo da su neke stvari iznad etni~kih razmirica i da se pitanje nevinih `rtava ne smije politizirati. Pitanje Prijedora nije samo problem prijedorskih Bo{njaka i Hrvata, nego cijele dràve i {ire. Jedino zajedni{tvom moèmo glasno i jasno re}i da smo kona~no èljni promjene. Iste no}i, u prijedorskom pozori{tu, bit }e organizovana i Ve~e sje}anja na dr. Esada Sadikovi}a. Te no}i se kampuje na prostoru nekada{njeg logora Trnopolje. Centralni doga|aj je posjeta nekada{njem logoru Omarska, 6. augusta.
Foto: Mario Ili~i}
NEPREKIDNA BORBA
Vulliamy ustvari podsje}a da ne samo prije 20 godina, kada je on prvi put pisao o ovim logorima, nego i danas, ono {to je u~injeno hiljadama zato~enika neki ne èle vidjeti. Postoji toliko dokaza, sudskih presuda, ljudi koji govore o tome {ta su preìvjeli, napisanih knjiga, ali ni to sve nije dovoljno. Oni koji su po~inili zlo~ine ne èle da se o tome govori, kao ni oni koji su ih podràvali, a kojih ima u cijelom regionu, ali i u svijetu me|u istaknutim politi~arima i javnim li~nostima. A podràvati zlo~ine zna~i ne priznati `rtve. Vlasti u Prijedoru nisu spremne da se sje}aju nekada{njih stanovnika koji su ubijeni u logorima, niti èle da dozvole onima koji su preìvjeli da odaju po~ast ubijenim. Nekada{nji logori su danas u vlasni{tvu Lakshmija Mittala, svjetskog kralja èljeza, koji ne èli da se unutar njegovih postrojenja postavi niti spomen-plo~a. Vulliamy ne propu{ta priliku da pojasni svojim ~itaocima kako su mjesta zato~enja u okolini Prijedora bila logori u kojima su zato~enici koncentrisani u uàsnim uslovima prije nego su ubijani ili deportovani. I ova knjiga jo{ jednom pokazuje kako je zlo~in planiran i ra|en sa namjerom da se uni{ti jedna grupa, odnosno da je po~injen genocid, ~ija je posljednja faza negiranje. Autor èli da mjesta zato~enja zove koncentracionim logorima i poredi ih sa Auschwitzom, jednim od najstra{nijih mjesta iz Drugog svjetskog rata. Knjiga je izuzetno angaòvana, napisana sa puno strasti i jako inteligentno. Bitno je da ova, i ovakve knjige, budu prevedene na na{ jezik i da se ~itaju u cijelom regionu. Gotovo kao ud`benici o onom {to je u~injeno i onom {to vi{e ne smije da se ponovi. Istovremeno, knjiga je odavanje priznanja svim ljudima koji su preìvjeli ne samo logore, nego i sve ono {to se desilo tokom i nakon rata, od izbjegli{tva, depresija, borbe za priznavanje statusa, borbe da njihova djeca ìve bolji ìvot, borbe protiv zaborava, borbe za sje}anje...
53
NA MJESTU ZLOÎNA
Ed Vulliamy u Omarskoj, u dru{tvu svojih bosanskih prijateljica
linija...) nego je pratio sudbine ljudi koje je upoznao ili tek vidio u nekom od logora tog augusta 1992. godine. Prijedorski logori promjenili su Eda koji sve ovo vrijeme, u svemu {to radi, traì Bosnu. Autor se ne vra}a na opise uàsa u logorima, ali prati ono {to se de{avalo u
Bosni od 1992. naovamo, te sudbine ljudi koji su proìvjeli logore. Svoje sagovornike nalazi {irom svijeta - u Americi, Engleskoj, Njema~koj, skandinavskim zemljama, u Bosni... I ma gdje da su, spojeni su istim razo~arenjem, koje nosi i autor ove knjige razo~arenjem {to i pored svega {to su pro{li
MLADEN PIKULI]
U sarajevskoj galeriji Zvono otvorena je izloba bh. fotografa MLADENA PIKULIA, pod nazivom SELAM FROM HOLLAND; rije je o seriji portreta autohtonih Holanana koji su prihvatili islam, a veina ih potie iz tradicionalnih katolikih porodica; s autorom izlobe razgovarali smo o nastanku ovih fotografija, odnosu prema islamu i novim muslimanima u Holandiji, razlikama izmeu bosanskog i zapadnog poimanja religije...
PRAVI VJERNICI PRAVI VJERNICI
U Holandiji je prakti~no U Holandiji je prakti~no nemogu}e vidjeti nemogu}e vidjeti muslimana koji pije muslimana koji pije alkohol, dok je u Bosni alkohol, dok je u Bosni uvijek bio malo fleksibilniji, uvijek bio malo fleksibilniji, slobodniji odnos prema slobodniji odnos prema vjeri kaè Mladen Pikuli} vjeri kaè Mladen Pikuli}
54
SELAMI IZ HOLANDIJE
bdul Karim je Holan|anin koji poti~e iz tradicionalne katoli~ke obitelji. Otkako zna za sebe, svake nedjelje i{ao je sa porodicom u obli`nju katedralu u Den Haagu, na misu. Negdje u doba punoljetstva, prvi put je do{ao u kontakt sa islamom. Pro~itao je Kuran, shvatio da je to religija koja je bliska njemu i njegovom duhu, i u 19. godini odlu~io je prihvatiti islam. Promijenio je ime i oènio se Somalijkom, sa kojom danas ima troje djece. Abdul Karim i njegova èna dijele istu ku}u sa njegovim ocem, koji je (i dalje) katolik. Otac ìvi u prizemlju ku}e, na ~ijim zidovima vise dva velika krsta. Abdul i njegova porodica ìve na spratu, koji su uredili u skladu sa islamskom kulturom. Imaju jedan veoma racionalan odnos prema svemu tome, bez nekog stida ili negiranja, kaè sarajevski fotograf Mladen Pikuli}.
Pi{e: MAJA RADEVI]
TOLERANCIJA I EKSTREMI
Abdul Karimova pri~a samo je jedna u nizu storija o autohtonim Holan|anima koji su u odrasloj dobi prihvatili islam, a ~ije je portrete snimio poznati bosanskohercegova~ki fotograf. Najnoviji Pikuli}ev ciklus fotografija nosi naziv Selam from Holland i predstavljen je 1. avgusta na izlo`bi u sarajevskoj galeriji Zvono. Fotografije su nastale kao dio projekta Instituta za multikulturalna pitanja Forum iz Utrechta, u okviru sociolo{kog istraìvanja o Holan|anima koji su pre{li na islam. Radi se o seriji portreta mu{karaca i èna koje je Pikuli} snimao u okruènju koje je zna~ajno za njih i koje im je na neki na~in odredilo ìvotni put - u njihovim domovima, dvori{tima ku}a u kojima su odrasli, parkovima, vjerskim objektima... Stra{no su me zaintrigirali ti ljudi, kaè Pikuli}. Valjda zato {to sam ja iz Sarajeva, sa Ba{~ar{ije, i odrastao sam u tom krugu muslimanske kulture, to je ne{to {to mi je blisko i prepoznatljivo. Me|utim, za razliku od na{eg dru{tva, u kojem se religija uglavnom naslje|uje iz porodice, ovdje se radi o ljudima koji su tek u odrasloj dobi upoznali i prihvatili islam, a pri tome je ve}ina njih odrasla u katoli~kim porodicama, gdje se vjera tako|er prakticirala. Holan|ani sa Pikuli}evih fotografija uglavnom su visokoobrazovani ljudi - od studenata do univerzitetskih profesora koji na neki na~in predstavljaju samu sr` holandskog dru{tva, obja{njava na{ sagovo rnik. Pikuli} ve} godinama ìvi u Rotterdamu, gdje ima i svoju foto-agenciju. Iako Holan|ani vaè za otvorene i tolerantne
55
NOVI MUSLIMANI SA ZAPADA

Oni su mahom bivi katolici, koji se strogo pridravaju propisa svoje nove vjere: ne piju alkohol i ne pue, redovno idu u damiju i nose tradicionalnu odjeu
MLADEN PIKULI]
ljude, uvijek ima i ekstrema koji stvaraju negativnu sliku - poput poznatog desni~ara Geerta Wildersa, koji je zbog svojih kontroverznih stavova prema muslimanima i antiimigrantske politike postao simbolom islamofobije u Evropi. Ljudi vole isticati negativne stvari i to je prosto tako. Cijela Evropa pri~a i pi{e o Wildersu, mediji u Holandiji svakodnevno objavljuju svaku njegovu izjavu, ~im progovori, to je na internetu... Ali, govorimo o jednom ~ovjeku ekstremnih stavova kojeg, naàlost, podràva odre|eni broj radikala. Svako dru{tvo se sastoji od pozitivaca i negativaca, ali generalno, holandsko dru{tvo je, bar po mom mi{ljenju, veoma pozitivno i tolerantno. Ta pri~a o islamofobiji je prili~no napuhana. U Rotterdamu imate najve}u dàmiju u Evropi, gradona~elnik Rotterdama je iz Maroka, postoje desetine islamskih {kola koje finansira holandska Vlada... Dakle, dràva kao sistem nije protiv islama, a naravno da uvijek ima pojedinaca koji }e biti protiv, fa{ista, nacionalista..., nagla{ava Pikuli}. Mladen Pikuli} kaè da su reakcije okoline zbog odluke ljudi koje je
56
SELAMI IZ HOLANDIJE
fotografisao da prihvate islam bile razli~ite, ali ve}inom ipak pozitivne: Pozitivan stav nije u smislu nekog pretjeranog odu{evljenja ili odobravanja, nego uvaàvanja sva~ijeg li~nog izbora. Naravno, bilo je i druga~ijih reakcija. Nekih se porodica bukvalno odrekla i prekinula sve veze sa njima. Nastariji Holan|anin me|u Pikuli}evim modelima, Rafiq, pre{ao je na islam prije 40 godina, dok je kao mladi} bio na putovanju u Ju`noj Africi. Sada je imam dàmije u okolini Rotterdama. Eliza B. fotografisana je u Fatih dàmiji u strogom centru Amsterdama, koja je upravo SARAJEVSKE USPOMENE, LIJEPE I BOLNE
renovirana i od nekada{nje holandske crkve pretvorena u dàmiju. Prelazak na drugu religiju nije imao uticaj samo na njihovu duhovnost, nego se odrazio na na~in i stil ìvota; modu i odjevne navike stanovnika azijskih zemalja, koje su novi muslimani na Zapadu prihvatili. Plavooka djevojka sa jedne od fotografija, koja se donedavno obla~ila po posljednjim trendovima evropske mode, sada nosi burku kao svakodnevni odjevni predmet. Pikuli} kaè kako su zanimljive razlike izme|u prakticiranja islama u Holandiji i u Bosni i Hercegovini, gdje jo{ uvijek dominira mnogo opu{teniji odnos prema
Vie nikada ne bih mogao izvjetavati o ratu

Jo{ kao student ùrnalistike u Sarajevu, Mladen Pikuli} osvajao je nagrade na internacionalnim foto-takmi~enjima. Sa 20 godina postao je najmla|i profesionalni fotoreporter u BiH. U legendarnom CEDUS-u 80-tih godina, napravio je izlo`bu rock fotografije, na ~ijem otvorenju su prvi put nastupili ~lanovi benda Zabranjeno pu{enje. Pikuli} je dva puta zaredom dobio godi{nju nagradu za fotografiju ULUPUBiH. Radio je za sarajevsko Oslobo|enje, a nakon rata preselio se u Rotterdam, gdje je osnovao foto-agenciju Fotoland. êsto posje}uje rodni grad - ipak, ne namjerava se vratiti u Bosnu jer, kako kaè, kada gleda vijesti i ~ita ovda{nje novine, ~ini mu se kao da rat jo{ uvijek traje. Kad se sastanem sa svojim kolegama iz Sarajeva, naravno da uvijek krene pri~a o pro{losti, o ratu, evociraju se te neke uspomene... Ali, nisam ~ovjek koji se voli mnogo vra}ati u pro{lost. Trudim se da ne razmi{ljam o ratu i mislim da vi{e nikada ne bih mogao kao fotoreporter izvje{tavati sa nekog rati{ta. Nudili su mi da idem u Irak, ali sam odbio. Prije nego {to je po~eo rat u Bosni, bio sam u Vukovaru i tamo sam prvi i jedini put snimao mrtve ljude i krv, u Sarajevu to nisam èlio raditi. Ne mogu re}i da mi foto-ùrnalizam nedostaje. I dalje radim za magazine, ali to je druga~iji na~in rada, tempo je sporiji, vi{e odgovara i mojim godinama i onome {to zapravo èlim raditi, jer volim kada imam dovoljno vremena da se posvetim svakom projektu. A novinarstvo, pogotovo ako radite za dnevne novine, ne dozvoljava takav luksuz.
religiji. Za razliku od ve}ine Bo{njaka, holandski muslimani, pogotovo oni koji su pre{li na islam u kasnijoj ìvotnoj dobi, strogo se pridràvaju vjerskih propisa. Kada je Ayaan Hirsi Ali do{la u Evropu i u imigrantskim centrima vidjela bosanske muslimane, govorila je kako ju je fasciniralo to da se oni, u su{tini, uop{te ne bave religijom kao takvom. Doìvjela ih je vi{e kao kulturolo{ku, a ne religijsku grupu - oni pu{e, piju alkohol, ne idu redovno u dàmiju... I kako si ti onda musliman? Ovi ljudi koje sam snimao u Holandiji striktno se pridràvaju pravila svoje vjere, dok je u Bosni to uvijek bio malo fleksibilniji odnos prema vjeri, slobodniji, pri~a Pikuli}. U Holandiji je . prakti~no nemogu}e vidjeti muslimana koji pije alkohol, to je jednostavno nespojivo. Isto je sa na~inom obla~enja, koji je tako|er u skladu s religijskim propisima. Sa druge strane, ti Holan|ani su isti kao i moje nekada{nje kom{ije s Ba{~ar{ije, vjernici koje sam poznavao iz djetinjstva, koji su redovno i{li u dàmiju, ~itali Kuran...
HIPERPRODUKCIJA FOTOGRAF(IJ)A
Foto-izlo`ba Selam from Holland u Sarajevu ima svoju svjetsku premijeru, a ve} je planirano i njeno gostovanje u drugim evropskim gradovima. U pripremi je i knjiga sa portretima Holan|ana. Mladen Pikuli} posljednjih je godina ina~e ilustrovao brojne knjige, publikacije, godi{njake, monografije... Kaè da posla ima, ne àli se: Mislim da sam sretan jer sam jedan od rijetkih koji ìvi od svoje profesije - imam svoju agenciju u Rotterdamu ve} 12, 13 godina, u kojoj upo{ljavam ljude na odre|eno vrijeme po potrebi, i posla uvijek ima. A fotografija je postala profesija kojom se svi èle baviti.
57
MUZIKA I EKOLOGIJA
DESANT NA DRVAR 2012. GODINE

Ulaz u Titovu pe}inu, u Ulaz u Titovu pe}inu, u ~ijem }e se podno`ju ~ijem }e se podno`ju odràti Desant na Drvar odràti Desant na Drvar
I ove e godine, 3. i 4. augusta, biti odran Eko-rock festival DESANT NA DRVAR; organizatori, uposlenici Regionalnog razvojnog servisa iz ovog grada, najavljuju rock koncerte, organizovanu posjetu Titovoj peini, zanimljiv sadraj koji promovie ekologiju i obnovljivu energiju, nastupe paraglajdera i besplatno kampovanje
Foto: Mario Ili~i}
I EKO I ROCK I EKO
Eko-rock festival u Drvaru okuplja mlade iz cijelog regiona

58
PROMOCIJA DEMOKRATIJE U DRVARU

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
utorak, 31. jula, ba{ kada smo odlu~ili najaviti novi Desant na Drvar, izabrana je nova Vlada Livanjskog kantona. Dvotre}inskom ve}inom, nakon 667 dana, formirana je, dakle, izvr{na vlast Kantona br. 10 Federacije Bosne i Hercegovine. Kojem administrativno pripada i grad Drvar. A nas u ovom slu~aju politika pretjerano i ne zanima, mada od nje i da ho}emo nikako ne moèmo pobje}i, ve} izvr{na vlast Eko-rock festivala Desant na Drvar i provo|enje u djelo ciljeva i planova koje su zacrtali jo{ 2006., kada je u ovom gradu odràno premijerno izdanje spomenute kulturne manifestacije. Mjesto doga|aja i ove godine je park kod Titove
arstvu za ljudska prava i izbjeglice u Sarajevu, RRS otvara kancelariju u Drvaru. Od tada, za ~etrnaest godina rada, RRS je implementirao vi{e od pedeset projekata, u saradnji sa dvadeset i devet razli~itih partnera i donatora. RRS je u septembru 1999. postao dio Dem Net Mreè. Naime, u{ao je me|u prvih devet organizacija u cijeloj BiH, {to je omogu}ilo da se usvoje me|unarodni standardi u radu, izgrade i oja~aju kapaciteti...
RAMBO KUM
^lanovi Upravnog odbora su: Boàna Kunjadi}, S lavica Kuridà, M ilena Kecman, Nevenka Jovi~i}, Mla|en Kukri} Bato i Zlata A~i}. A u RRS-u rade, red ih je sve spomenuti, Boris Deli}, Zorana Luka~, Ana Sablji}, B ogdan Runi}, S avan Pe}anac, Neboj{a Jovi~i} i koordinator ZVIJEZDE I ZVJEZDICE
Dragan Maksi} (sjedi, u sredini) u dru{tvu ~lanova beogradskog benda Dà ili Bu; na fotografiji desno je grupa Emir & Frozen Camels, ovogodi{nji headlineri Festivala
program jo{ nije finaliziran, a organizatori se trude da posjetiocima ponude {to bolje i interesantnije izvo|a~e, pro~itali smo u jednoj najavi. Svi navedeni bendovi nastupi}e 4. augusta, a za petak, 3. augusta i otvaranje Festivala, zakazani su koncerti banjalu~kih izvo|a~a Charna Band i [ah Mat, te Grasshopers, ~iji su ~lanovi iz ovog grada, ali i iz Kotor Varo{i, najavljuje Dragan Maksi}. Pro{le godine zvijezde Desanta na Drvar bili su ~lanovi beogradske grupe Dà ili Bu, a ove }e godine taj status uìvati Emir & Frozen Camels . Posjetioci Festivala }e, pored koncerata rock bendova, imati i obezbije|ene uslove za besplatno kampovanje, organizovanu posjetu Titovoj pe}ini, zanimljiv sadràj koji promovi{e ekologiju i obnovljivu energiju, nastupe paraglajdera, veli Maksi}.
pe}ine, a jedan od ciljeva je da Eko-rock festival postane okupljali{te mladih ljudi iz cijelog regiona, gdje }e se na ovom kultnom mjestu upoznavati i uìvati u dobroj muzici.
STANDARDI U RADU
No, prvo }emo o organizatoru Desanta na Drvar, Regionalnom razvojnom servisu, nekada Izbjegli~kom servisu za povratak. Njihova misija je da obezbje|uju uslove, pruàju za{titu i pomo} povratnicima, izbjeglicama i raseljenim licima kroz promociju demokratije, ljudskih prava i pobolj{anje vrijednosti civilnog dru{tva. Izbjegli~ki servis za povratak od marta 1998. provodi razli~ite vrste projekata, namijenjene prvenstveno povratnicima. U po~etku svog djelovanja, ta~nije kada je organizacija djelovala kao neformalna grupa gra|ana, koristila je ime Odbor za za{titu ljudskih prava protjeranih gra|ana Drvara. U samom procesu nastajanja organizacije, veliki doprinos dao je gospodin Marc Schnelbacher, tada{nji direktor IOCC-a u Beogradu, koji je dao formu ideji oko registarcije i samog imena za organizaciju. Ubrzo nakon zavr{etka procesa registracije u federalnom Minist2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
MEGACAR I U DRVARU Veliki crnogorski muzi~ar Rambo Amadeus
Dragan Maksi}, kojeg smo i kontaktirali u pripremi za pisanje ovog teksta. Ipak, sve su oni ve} napisali i objavili {to je vezano za Desant na Drvar, koji }e se odràti 3. i 4. augusta, tako da Maksi} i nije imao ne{to novo re}i, osim {to je dopunio listu izvo|a~a. Ovaj festival je u svom programskom sadràju doìvio potpunu nadgradnju, pa }e ove godine uz kvalitetan muzi~ki imati i ekolo{ki program. U sklopu muzi~kog programa, nastupi}e poznati rock bend Emir & Frozen Camels drugog dana Festivala, te dva benda iz Hrvatske - Ti Ritu Piri Pip i LKok. Cjelokupni muzi~ki
U na{oj dràvi se puno toga vrti oko novca, a Drvar je jedna od najsiroma{nijih op{tina u BiH, pa nas je interesovalo i na koji na~in organizatori Desanta na Drvar pokrivaju tro{kove, ko su im sponzori, da li je lokalna zajednica uklju~ena u ovaj projekat... Maksi} nam je rekao da je ulaz na sve koncerte besplatan, tako da je ovaj izvor finansiranja ve} u startu isklju~en. A sponzori su federalno Ministarstvo kulture i sporta, op{tine Drvar, Prijedor i Drini}, Tr`nica Banja Luka, Etno selo ardaklije, ICEI i Microfin, dok je medijski sponzor Radio Balkan. Cijeli ovaj raznovrsni koncept dio je pozitivne rock pri~e, a na to ukazuje i to da je kum festivala regionalni muzi~ar Rambo Amadeus, koji je ujedno Festivalu dao i ime, dok }e mu ove godine obezbijediti takozvani solarni ro{tilj. E, ako je svjetski megacar uklju~en u ~itavu ovu storiju, onda je to jo{ jedan u nizu dokaza da i idejno i konceptualno Desant na Drvar zasluùje pa`nju i itekako vrijedi. I za Drvar, i kompletan kanton u kojem je tek formirana Vlada, ali i za ovu dràvu, u kojoj bi i Vije}e ministara trebalo podràti Desant. Malo rocka, a malo i podizanja ekolo{ke svijesti, sasvim je dovoljno.
59
SVJETLA ARENE
Pobjedni~ki film Pismo }a}i je malo, fino djelo, u kojem je jednostavnim sredstvima postignuta maksimalna snaga
POZDRAVITE UIEVOG AU
60
eliku Zlatnu arenu ovogodi{njeg 59. Pula Film Festivala osvojio je film Pismo }a}i, sredovje~nog hrvatskog debitanta Damira u~i}a, koji je do sada filmskoj javnosti bio poznat kao autor dokumentarnih i kratkih filmova. Kao film koji je nastao izvan hrvatskog mainstreama uvijek podrànog od strane HAVC- a, u nezavisnoj produkciji i sa ekstremno malim budètom Pismo }a}i je u Puli u po~etku imao tretman autsajdera, kao kamerni eksperimentalni artSLOBODNA BOSNA I 2.8.2012.
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Pula)
59. PULA FILM FESTIVAL
Predjubilarni PULA FILM FESTIVAL ostae zapamen po tome to je meu gostima bio i BAN KI-MOON, to su oboreni rekordi gledanosti, to je odrana istorijska projekcija prvog hrvatskog 3D filma u Areni, ali i to se dalo uoiti da je novi hrvatski film energian, u tehnikom smislu sve bolji, a po glumakoj snazi sve moniji; a ostae Pula zapamena i po maestralnim ulogama koje su odigrali bosanskohercegovaki glumci: EMIR HADIHAFIZBEGOVI, SLAVEN KNEZOVI, DEJAN AIMOVI i GORAN BOGDAN
sli~an na~in koji je vi|en nedavno i u Mom~ilovi}evom filmu Smrt ~oveka na Balkanu. Dva dalmatinska luzera, i onaj stariji i onaj mla|i, nesposobni su da kanali{u i usmjere one najlep{e emocije, koje evidentno postoje negdje duboko u njima, jer ih u patrijarhalnom svijetu niko nikada tome nije nau~io. Pun gor~ine zbog sopstvenih ìvotnih proma{aja, ve} sredovje~ni sin - propali glumac (Milivoj Beader), svom ocu koji ìvi u seoskoj ku}i (bravurozan Mate Gulin za ovu ulogu osvaja Zlatnu arenu), stalno po{tom {alje video-zapise u kojima ga optuùje za emocionalno zlostavljanje, potcjenjivanje i zanemarivanje. S druge strane, otac se u lokalnom seoskom bircu svojim kompanjonima stalno àli na svog potomka koji non-stop pije, ìca pare i nezahvalan je. Njihov jedini na~in komunikacije je neprestana sva|a. Usamljeni su i jedan i drugi, vole se a da to i ne znaju, {to scenarista i reditelj Damir u~i} postepeno otkriva publici poentiraju}i u dvije katarzi~ne scene. U dugom kadru, u kojem sin i otac piju rakiju na pragu ku}e i u zavr{nom kadru, kada otac gleda sina koji spava i ~ini kretnju rukom kao da èli da ga pomiluje. Izvrstan film, ~ije je vrijednosti prepoznao i zvani~ni pulski ìri, koji je u obrazloènju nagrade istakao da je: Pismo }a}i potresno uvjerljiva pri~a o odnosu oca i sina u patrijarhalnom svijetu, gdje mu{karci zaziru od nje`nosti i da je ovdje rije~ o zadivljuju}oj umjetni~koj pustolovini. Autor filma, duboko ispod desetogodi{njih naslaga bijesa, me|usobnog optuìvanja, okrivljavanja i kajanja, nalazi skrivenu ljubav, oprost i smiraj za obojicu junaka. I to zaista jeste tako. Za dolazak svog filma na Pula Film Festival, u~i} treba prije svega da zahvali umjetni~kom direktoru Zlatku Vida~kovi}u, koji je pred po~etak Pule stoi~ki izdrào gotovo orkestrirane napade na sebe zbog odluke da uvrsti i ovaj film u takmi~arski program, iako nije pod kapom HAVC-a. Otvaraju}i mu vrata glavnog takmi~arskog programa, Vida~kovi} je u~i}u otvorio i put do uspjeha koji je krunisan nagradama. u~i}evu Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, a ona je nagrada koja ide producentu filma, nisu svi do~ekali sa prevelikom rado{}u. Neki od hrvatskih autora smatraju da je ovakvom odlukom ìrija odaslata pogre{na poruka hrvatskim filma{ima. Poruka u kojoj se zapravo kaè da i produkcijski mali, niskobudètni filmovi, snimljeni malim kamerama i web-kamerama imaju iste {anse kao i ozbiljno produkcijski ura|eni filmovi.
[AKOM U GLAVU
Jedan od takvih je bez sumnje Ljudo`der vegetarijanac Branka Schmidta, koji je u Puli osvojio ukupno sedam festivalskih nagrada, uklju~uju}i i Zlatnu arenu za najbolju reìju. Sa stanovi{ta produkcije (Stanko Babi}), ovo je sjajan primjer kako S danas film treba da izgleda i kakve standarde treba da postiè. Sa stanovi{ta reìje, ovo je dosada najmaestralniji Schmidtov film. Nemilosrdno radikalan. Surovo eksplicitan u svakoj krucijalnoj sceni - od borbi pasa, preko u{mrkivanja kokaina do scene abortusa u ginekolo{koj ordinaciji koja u svim svojim detaljima traje u realnom vremenu, zbog ~ega je u Arenu stizala i Hitna pomo}, jer su gledaoci padali u nesvijest. Me|utim, kada odlu~i{ da snimi{ film o korupciji u zdravstvu, o sprezi kriminala, politike i zdravstva, ba{ kao {to je takvu odluku donio Schmidt (prema romanu Alena Bovi}a), onda je zaista potrebno i}i do kraja. Beskompromisno, {akom u glavu i stomak gledalaca, kao {to to
61
film i bio jedini koji nije bio prikazan u Areni ve} u znatno manjem Kinu Vali. Ali, ispostavilo se, i to mu je bilo dovoljno, jer je ve} sutradan poslije projekcije u kriti~arskim napisima imao izuzetno visoke ocjene.
UNIVERZALNI PLAN
Zasluèno, jer rije~ je o malom, finom djelu, u kojem je jednostavnim sredstvima postignuta maksimalna snaga. O filmu nastalom prema monodrami glumca Milivoja Beadera, o pri~i o odnosu oca i sina iz Dalmatinske zagore - a taj odnos se sa lako}om izdiè na univerzalni plan, ispri~ane kroz estetiku web-kamere. Na
SVJETLA ARENE
radi Schmidt. Novi film Branka Schmidta Ljudo`der vegetarijanac zapravo je drugi iz trilogije u kojoj ovaj autor secira tkivo anomalija u savremenom hrvatskom dru{tvu (prvi je bio Metastaze). U njemu, u maloj ali do vrha ispunjenoj ulozi, igra i maestralni Emir Hadìhafizbegovi}. Glavnu ulogu - korumpiranog doktora, zapravo pravi faustovski lik koji je ostao bez du{e po{to je prethodno pro{ao kroz moralni mulj, igra bravurozni Rene Bitorajac. Ne treba zaboraviti ni uspjeh jo{ jednog debitantskog filma, Sonja i bik, kojim je sve~ano bio otvoren Nacionalni program 59. Pule, a koji je kao scenaristkinja i rediteljica potpisala Vlatka Vorkapi}. Sa njenom romanti~nom komedijom u prisustvu Ban Ki-moona i predsjednika Hrvatske Iva Josipovi}a. I pri~a o filmu Vorkapi}eve ima sretan kraj. Osvojene su tri Zlatne arene, me|u kojima i ona za najbolji scenario, jer autorica uspijeva da djeluje originalno i svjeè u tipskom ànrovskom zapletu romanti~ne komedije, nadahnuto se igraju}i op}im mjestima hrvatskog mentaliteta i duhovito spajaju}i dvoje mladih ljudi iz razli~itih dru{tvenih sredina i suprotstavljenih nazora. Film Vorkapi}eve bio je najsimpati~niji film ovogodi{nje Pule. Pri~a o o biku Garonji NAGRADA PUBLIKE ZA HALIMIN PUT
Ostojiev film ima fantastinu vizuelnu punou

UVIJEK ODLI^NA
Alma Prica u filmu Halimin put
Bez nagrada nije ostao ni film Arsena Antona Ostoji}a Halimin put, nastao prema autenti~nom scenariju Fe|e Isovi}a, djelo koje je publika nagradila svojom nagradom, a ve}ina kriti~ara bez obzira na njegovu visoku emotivnu rezonantnost nazvala te{kom i za made in Croatia tipi~nom katarzi~no-poratnom
drametinom. Istina jeste da ovaj Ostoji}ev film pati od vi{ka drame, jer autor nije umio da se zaustavi, ve} je poslije postignutih efekata gledaocima dodatno poja{njavao detalje, ali je tako|e istina da Ostoji}ev film ima i fantasti~nu vizuelnu puno}u u potresnim slikama, {to je prevashodno zasluga direktora fotografije Slobo dana Trnini}a. I gluma~ka ekipa je na izuzetnoj visini zadatka. Olga Pakalovi} kao Safija ovom filmu daje vi{e nego {to on to objektivno zasluùje. To je bilo jasno i ìriju koji joj je namijenio Zlatnu arenu za najbolju sporednu ulogu. Odli~na je i Alma Prica u naslovnoj roli Halime, sugestivni su i Mijo Juri{i} i Mustafa Nadarevi}...
TRIJUMF U ISTRI
Milivoj Beader i Mate Gulin odigrali su izvrsne role u filmu Pismo }a}i (lijevo); dio ekipe filma (Damir û~i} je u sredini) koji je ove godine progla{en najboljim na Pula Film Festivalu (desno)
koji }e sudbinski spojiti atraktivnu i zgodnu Sonju (Judita Frankovi}), agilnu aktivisJ tkinju za za{titu i prava ìvotinja, sa privla~nim Antom (izvrstan Goran Bogdan), sinom glavnog organizatora borbi bikova, negdje na granici hercegova~kog kr{a, sa lako}om osvaja publiku.Vorkapi}eva, koja je iskusni dokumentarista, iskoristila je ve} proìvljeno iskustvo svih te{ko}a rada sa ìvotinjama - bikom, ma~kom, psi}em, zlatnom ribicom, ~ak i jednom zmijom, ali su joj svoju li~nu snagu nesebi~no podarili vrlo dobro odabrani glumci, me|u kojima uz Gorana Bogdana prednja~i glumac
62
Dejan A}imovi} u ulozi Stipa oca (ima i Stipe dida, ali i dva Stipe sina, jer se u vlaha svi mu{ki isto zovu), tog stamenog gor{taka koji svoga bika Garonju voli vi{e od sopstvene ène i smatra ga boljim sinom od ona dva ro|ena klipana. Po dobro razra|enim i intelig entno duhovitim dijalo{kim linijama i obrtima, Vorkapi}eva se name}e i kao vrlo dobar scenarista, koji stoji rame uz rame sa Vorkapi}evom kao rediteljem, koji mudro promi{lja mizanscene unutar kadrova. Sve su ovo razlozi zbog kojih bi Sonja i bik lako mogao postati bioskopski hit.
Ovogodi{nja, predjubilarna Pula osta}e zapam}ena po tome {to su me|u gostima bili Ban Ki-moon i britanski glumac Ralph Fiennes, po tome {to su oboreni rekordi gledanosti, {to je odràna istorijska projekcija prvog hrvatskog 3D filma u Areni, {to se dalo uo~iti da je novi hrvatski film energi~an, u tehni~kom smislu sve bolji, a po gluma~koj snazi sve mo}niji. Osobni rekord na 59. Puli postigao je hercegova~ki glumac S laven Knezovi}. On igra negativce ~ak u ~etiri najnovija hrvatska filma! U Ljudo`deru vegetarijancu je maestralan...
DRA@INA TV-REHABILITACIJA
Na Mokroj Gori ovih dana poelo je snimanje serije RAVNA GORA, prvog dijela dramske trilogije koja je najavljena kao najambiciozniji projekat u istoriji Radio-televizije Srbije; poetak snimanja prvog ciklusa iz trilogije, koji tematizira dogaaje iz Drugog svjetskog rata te lik i djelo etnikog vojvode DRAGOLJUBA DRAE MIHAILOVIA, zbog izjava autora i glavnih protagonista izazvao je burne reakcije na prostoru bive Jugoslavije
êtnici ili partizani - svi smo mi Srbi i vrijeme je da se kona~no izmirimo!

ISTORIJSKI PROJEKAT RTS-a
63
RAVNA GORA NA MOKROJ GORI

Pi{e: MAJA RADEVI]
a pruzi [arganska osmica, na lokalitetu Mokre Gore Emira Kusturice, prije nekoliko dana po~elo je snimanje televizijskog serijala koji }e, prema najavama, biti najambiciozniji produkcijski projekat Radio-televizije Srbije u njenoj istoriji. Radi se o dramskoj trilogiji koja govori o de{avanjima u Srbiji tokom Drugog svjetskog rata, a prvi ciklus, pod nazivom Ravna gora, bavi se doga|ajima iz prolje}a 1941. godine i sastoja}e se od 15 jedno~asovnih epizoda. Brojne istorijske li~nosti (Du{ana Simovi}a, Boru MirkoD vi}a, Slobodana Jovanovi}a, Kralja Petra II, Dragoljuba Draù Mihailovi}a, Josipa Broza Tita, Milana Nedi}a, Kostu Pe}anca, Krcuna, Rankovi}a, Ivana Ribara) utjelovi}e poznati srbijanski glumci, me|u kojima su Neboj{a Glogovac kao Draà Mihailovi} i Dragan Bjelogrli} kao Tito, te Lazar Ristovski, Radko Poli~, Rale Milenkovi}, Milorad Mandi}, Mirko Babi}, Boda Ninkovi}, Nenad Jezdi}, Olga Odanovi}, Ljiljana Stjepanovi}...
MIODRAG ZUPANC, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK KULTURNO-OBRAZOVNOG PROGRAMA RTS-a
Draa je bio prvi gerilac Evrope, a zavrio je kao tragini junak

Zbog ~ega je Radio-televizija Srbije odlu~ila da se uklju~i u projekat realizacije serije Ravna gora? Odmah moram da Vas ispravim: ne radi se ni o kakvom uklju~enju u projekat, ovo je serija koju RTS realizuje produkcijski uz pomo} Contrast studija iz Beograda. To je jedan od tri velika istorijska serijala koje nameravamo da realizujemo u narednom periodu. Prvi je Ogni{te scenariste Gordana Mihi}a, koji govori o stasanju srpske gra|anske klase i misli od po~etka XIX veka do Prvog svetskog rata, i ima preko sedamdeset epizoda. Drugi je Aleksandar, scenariste Radoslava Pavlovi}a, pri~a o kralju Aleksandru Kara|or|evi}u, golgoti i pobedi u Prvom svetskom ratu, stvaranju Jugoslavije i atentatu u Marseju. A tre}i je Ravna gora, poku{aj da se iz dana{njeg ugla sagledaju de{avanja iz Drugog svetskog rata u Srbiji. Ideje za ove pri~e poti~u od Aleksandra Tijani}a i prihva}ene su na Kolegijumu RTS-a kao jedna od obaveza Javnog servisa da se bavi nacionalnim temama. Reditelj Rado{ Baji} izjavio je kako }e Ravna gora biti pri~a o Srbima kao stradalni~kom narodu i jezivom bratoubila~kom ratu ~ije posledice i danas ose}amo. Kako Vi vidite scenarij ovog serijala - odnosno, u kojoj mjeri pri~a objektivno prikazuje doga|aje iz Drugog svjetskog rata i oslanja se na istorijske ~injenice, a koliko je autoru data sloboda da interpretira istoriju na svoj na~in? Scenario Ravne gore je ra|en uz stru~nu pomo} istori~ara Instituta za savremenu istoriju i dramaturga Redakcije dramskog i serijskog programa. Ipak, radi se o autorskom delu Rado{a Baji}a, {to zna~i i o njegovom vi|enju rata u Srbiji sa po{tovanjem istorijskih ~injenica i datosti. Pri~a u ciklusu koji se snima po~inje uo~i {estoaprilskog bombardovanja i zavr{ava ivanjdanskim pucnjima u Beloj crkvi. Dakle, ovaj prvi ciklus najvi{e govori o slomu Jugoslavije i konfuziji koja nastaje pod nema~kom okupacijom. Ovde ima nekoliko paralelnih tokova pri~anja, glavni tok je seoska porodica koja se iznebuha na|e u vihoru ratnih de{avanja. U ovom delu nema ni govora o sukobu i mirenju ~etnika i partizana, rat je na po~etku, ljudi su u neprilici, niko jo{ ne zna {ta }e se sve dogoditi. Scenario obiluje veoma dobro osmi{ljenim dramskim situacijama i obrtima, zadovolji}e sve gledaoce. Najve}e kontroverze u javnosti za sada je izazvala najavljena interpretacija lika Draè Mihailovi}a, kojeg je glumac Neboj{a Glogovac opisao kao zanimljivog, dragog i cenjenog ~oveka - mnogi ga, nasuprot tome, smatraju ratnim zlo~incem? O generalu Draì Mihailovi}u treba pre svega razmi{ljati kao o regularnom ministru vojnom jugoslovenske vlade u emigraciji. Dakle, radi se o vojnom komandantu koji ima svoju misiju. Njegove namere da se ne preda Nemcima su sigurno ~asne, kao {to je i ~asna namera da okupi {to vi{e oficira i vojnika oko sebe. U prvim godinama rata bio je uvaèn od sveta, odlikovan, hvaljen i progla{en za prvog gerilca Evrope. To je ~injenica. Vremenom je postao gubitnik i zavr{ava kao tragi~ni junak. Mislim da u svemu tome ima istine. Neboj{a Glogovac je dobar izbor za ovu ulogu.
KAD UDARI BRAT NA BRATA

Cijeli projekat bit }e realizovan u produkciji RTS-a i Contrast Studios iz Beograda, a scenarista i reditelj je Rado{ Baji}, ovda{njoj publici poznat kao autor TV serije Selo gori, a baba se ~e{lja o dogodov{tinama {umadijskog seljaka, koja je imala zavidnu gledanost u Srbiji. Pre sedamdeset godina u Srbiji je brat na brata povukao oroz od pu{ke i potegao no`. Stradali smo kao narod. Moramo da otvorimo o~i, skinemo kataraktu i vidimo jasno {ta nam se to tada desilo. Jer, jo{ slu|eni tumaramo i ne pronalazimo put. Nismo izvukli pouke te velike tragedije, nagla{ava Baji}. U realizaciju Ravne gore Baji} se upustio na nagovor svog prijatelja i saradnika, generalnog direktora RTS-a Aleksandra Tijani}a, koji je inicirao ~itav projekat. Posle tri i po godine rada na scenariju i temeljnog istraìvanja, prvi put }e iz istorijski ta~nog i objektivnog ugla biti ispri~ana pri~a o tragici srpskog naroda 1941. godine, ali i o protagonistima velike tragedije, pukovniku Mihailovi}u, Titu, Nedi}u i ostalima. Bez ideolo{kih predrasuda, bez ambicije i namere da stvaramo nove podele, da ravnogorce pretvaramo u an|ele, a partizane da demonizujemo i kaljamo im ordenje i slavu, prvi put }e biti prikazana istina, bespu}e i nacionalni sunovrat srpskog naroda, izjavio je Rado{ Baji} uo~i po~etka snimanja.
64
MIODRAG ZUPANC
Scenario }e zadovoljiti sve gledaoce
DRA@INA TV-REHABILITACIJA
Prema Baji}evim rije~ima, ovo je projekat koji nosi ogromnu dru{tvenu odgovornost, a Srbija, poslije serije Ravna gora, vi{e ne}e biti ista: Progovori}emo o uàsnom vremenu na jedan potpuno druga~iji na~in. Ovo nije ideolo{ki pamflet niti nam je pretenzija da presu|ujemo. Bi}e to pri~a o Srbima kao stradalni~kom narodu i jezivom bratoubila~kom ratu ~ije posledice i danas ose}amo. Uàsne podele i duboke ideolo{ke razlike traju do dana{njih dana i razaraju nam dru{tvo. Korene sada{njih neda}a moramo na}i i u zlu koje nam se desilo za vreme Drugog svetskog rata. I dok Baji} traì korijene problema savremene Srbije u doga|ajima iz Drugog svjetskog rata, mnogi se pitaju {ta je ustvari pravi motiv zbog kojeg se direktor RTS-a Tijani} tako zdu{no zalagao za nastanak ovog serijala. Ve} sama najava snimanja serije izazvala je, o~ekivano, burne reakcije na prostoru biv{e Jugoslavije. Baji}eve izjave o tome kako je vrijeme da ~etnici i partizani poloè oru`je i da se kona~no izmire izazvale su o{tru reakciju SUBNOR-a, iz kojeg su uputili protestno pismo Tijani}u i RTS-u. Sa druge strane, neki vjeruju kako je i trenutak realizacije ovog projekta pa`ljivo odabran - kao podr{ka novoj politi~koj vlasti Srbije i budu}oj saradnji predsjednika Tomislava Nikoli}a, poznatog po tome {to otvoreno podràva Ravnogorski pokret, i premijera Ivice Da~i}a kao nasljednika socijalisti~kih tekovina. Ta ideja o pomirenju ~etnika i partizana treba da legitimi{e ovo {to se doga|a promenom celokupnog antifa{i sti~kog nasle|a. Evo vam pomirenje! [ta je ovo {to sada ìvimo, jel to rezultat pomirenja? Mi imamo na{eg Slobu, vi imate va{eg \in|i}a. Mi imamo na{eg Draù, vi imate va{eg Tita. Dakle, ako ho}emo ovakvu TITO I DRA@A IZ DRAMSKE TRILOGIJE
Dragan Bjelogrli} i Neboj{a Glogovac
vlast, mi je moramo legitimizirati. Ona se legitmizira idejom o pomirenju, kaè Borka Pavi~evi} iz beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju. Rado{a Baji}a i njegovu ekipu kritike pojedinaca ne poga|aju previ{e - nagla{ava da ovaj istorijski TV poduhvat ima punu podr{ku dràvnih struktura: Pre nego {to sam krenuo u sve ovo u svojstvu autora, razgovarao sam sa svim relevantnim pojedincima, intelektualcima, kao i politi~arima vlasti i opozicije - sa Tadi}em, Nikoli}em, Da~i}em... Od svih sam dobio punu moralnu i verbalnu podr{ku, na ~emu sam im zahvalan. Iza ove ideje stali su velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, kao i visoki zvani~nici SANU-a.
SJETNI KRVOLOK
Neboj{a Glogovac, koji }e u serijalu tuma~iti lik ~etni~kog vojvode Draè Mihailovi}a, svojim izjavama o doìvljaju Draìnog lika i djela pokrenuo je pravu PRVE SCENE NA MOKROJ GORI
Scenarista i reditelj Rado{ Baji} daje upute ekipi
lavinu reakcija u Bosni i Hercegovini. Do ju~er hvaljen me|u ovda{njom publikom i kritikom kao jedan od najtalentiranijih i najboljih glumaca mla|e generacije na ovim prostorima, Glogovac je, bar ako je suditi prema ve}ini komentara na internet portalima i Facebooku, preko no}i postao omraèn i progla{en personom non grata u Sarajevu i dijelu BiH. Na pitanje kako se pripremao za ulogu, te {ta je tokom tog istraìvanja saznao o Draì Mihailovi}u, Glogovac je novinaru srbijanskog Pressa rekao: Ekipa serije Ravna gora i njihovi stru~ni saradnici obezbedili su gomile fotografija, izjava i drugih materijala koji mi daju sasvim dovoljan uvid u lik i delo Mihailovi}a. Na osnovu tonskog zapisa sa su|enja i fotografija poku{a}u da proniknem u njegov karakter i odgonetnem koja je vrsta ~oveka bio, {to je meni, kao glumcu, najzanimljiviji deo ovog posla. Na osnovu izjava nekih njegovih savremenika saznao sam, na primer, da je bio blag, gotovo setan ~ovek, da se svakome obra}ao sa vi i da je nosio neku tugu koja vodi poreklo od porodi~nih tragedija koje su obeleìle njegovo detinjstvo, kao i kasnije zrele godine. Zavr{io je najvi{e vojne {kole, imao je vrlo {iroko obrazovanje, a o njegovoj hrabrosti na bojnom polju govore brojna odlikovanja, od onih u Kumanovskoj bici do posthumnih. Sve govori da je bio zanimljiv, drag i cenjen ~ovek, potpuno suprotan slici krvoloka kakvu su nam plasirali ud`benici iz istorije i posleratna propagandna ma{inerija. Uprkos tome {to je o~igledno fasciniran Draìnim likom, Neboj{a Glogovac smatra kako je scenarij dobar i po{ten, te isti~e da se u seriji ne favorizuje i ne veli~a nijedna strana, ve} naprotiv, pruà mogu}nost da razumemo jedne i druge. Prve epizode Ravne gore trebale bi biti prikazane na RTS-u u novembru idu}e godine.
65
ZA PAM]ENJE I ÛVANJE
TOTALNI KRALJ
Split je jedini evropski grad u kojem su predstavljeni izuzetno vrijedni eksponati koji su pripadali velikom Elvisu
66
E L V I S
P R E S L E Y
IZLO@BA NOW IT STARTS - ELVIS ALIVE!
U splitskoj Tonievoj ulici do 1. septembra ove godine bit e otvorena izloba koja je posveena ikoni svjetskog rock and rolla ELVISU PRESLEYJU; vrijednost izloenih originalnih osobnih predmeta koji su pripadali KRALJU procijenjena je na ak 3 miliona eura
Pi{e: DAMIR JANEÊK (Split)
Splitu je 30. juna otvorena raritetna Izlo`ba originalnih osobnih predmeta koji su bili sastavni dio ìvota velikog Elvisa Presleyja. Rije~ je o svjetskoj postavci ~iji je slogan: Now it starts - Elvis alive!, a ovom prilikom zahvaljujemo se organizatoru, Agenciji Atlas, koja je usre}ila mnoge, pa tako i nas, te na sjajan na~in, na svjetskom nivou, obogatila ljetnu kulturnu ponudu u Dalmaciji. Split je jedini grad u Europi u kojem }e biti izloèni ovi vrijedni eksponati. A imati priliku gledati osobne predmete Kralja, jednog od najutjecajnijih glazbenika svih vremena, izuzetno je dragocjena stvar.
VELIKO BOGATSTVO
Michael Jackson je imao dijamantima opto~enu rukavicu, Freddie Mercury pla{t i krunu, ali niti jedna glazbena zvijezda nije sakupila toliko predmeta za pam}enje i ~uvanje kao Elvis Presley. Izlo`ba je na svoj svjetski put krenula iz rodnog kraja legendarnog glazbenika, iz Memphisa, a pogledati se moè oko stotinu vrijednih eksponata. Tu je mikrofon iz mitskog Sun Records studija u kojem je 1954. Elvis otpjevao svoje prve stihove i time pokrenuo veliku glazbenu revoluciju zvanu rocknroll. Njegova ekspanzija u Europi bila je burna, mnogi su ga prihvatili i voljeli, pa i u biv{oj Jugoslaviji, no nije se Elvis tako lako probio sa svojim rock and rollom kod nas. Naravno, s velikim uspjehom do{lo je i veliko bogatstvo, koje Elvis nikada nije skrivao. Tako, naprimjer, ovom izlo`bom imamo priliku da osjetimo kako je bilo sjediti u njegovom slavnom Cadillacu, kojeg je palio zlatnim klju~em itd. Tu je i pregr{t ekskluzivnih fotografija s njegovog Gracelanda, vjerojatno najpoznatijeg imanja na svijetu. Izlo`bom }e, potom, oni koji nisu detaljnije upoznati s Elvisovim ìvotom saznati manje znane stvari o njemu, recimo o Presleyjevoj strastvenoj ljubavi - karateu. Toj borila~koj vje{tini podu~avali su ga najve}i svjetski majstori. U prvoj polovici sedamdesetih, Elvis je dobio i specijalni karate nadimak Gospodin Pantera, kojeg je ubrzo promijenio u Gospodin Tigar, zbog
KRALJEVA GARDEROBA
Crveno odijelo Elvis je nosio na snimanju filma Thats the Way It Is (gore); bijelo odijelo, pak, Presley je obla~io na nekim od koncerata koje je odrào tokom 1973. i 1974. godine (dolje)
konotacija vezanih uz kontroverzni politi~ki pokret Crne pantere. Kimono, u kojem se obra~unavao s protivnicima tako|er je dio ove izlo`be. Mnogi ni ne znaju da je za ìvota prikupio i zavidnu kolekciju policijskih zna~aka, pogotovo nakon {to je za ovaj neobi~an hobi doznao ~itav svijet. Iz bogate zbirke tu je ona najvrednija, ukra{ena sa ~ak 32 dijamanta i bisera! Kada vam zbog svih tih predmeta i saznanja po~ne curiti iz nosa, na drugom katu Izlo`be, u improviziranom bioskopu Elvis Kino Theater, imate priliku pogledati rijetko vrijedne video snimke Elvisovih nastupa kao i filmove o njemu. Naàlost, sve {to moète vidjeti dio je jednog mladog ìvota, koji je tu`no prekinut prije to~no trideset i pet godina. Za sve one koji imaju vi{ka novca, tu su i atraktivni suveniri iz Gift Shopa Graceland. Vrijednost izloènog je procijenjena na ~ak 3 miliona eura!
ELVIS JE OTKRIVEN
Izdvojit }emo samo neke od mno{tva zanimljivih i vrijednih eksponata. Po~nimo sa izvornim odljevom Elvisove longplejke Something for Everybody, koja je producirana u Ju`noj Africi. Onda dolazimo do longplejke Moody Blue, {to je njegov posljednji objavljeni album, promovisan 24. lipnja 1977. godine. Sedam dana ranije Elvis je u Springfieldu zapo~eo svoju posljednju turneju, da bi 26. lipnja u Indianapolisu odrào svoj posljednji koncert pred 18.155 oboàvatelja. ak 163 Presleyjeva izdanja dosegla su zlatnu
67
ZA PAM]ENJE I ÛVANJE
tiraù, a prodao je vi{e od dvije milijarde nosa~a zvuka! Od 5. srpnja 1954. do 26. studenog 1955. Elvis je za diskografsku ku}u Sun Records snimio pet plo~a. A {to se zaista zbilo onog ljetnog dana u lipnju 1953., kada je dao dvije pjesme urezati u gramofonsku plo~u, pomalo se zagubilo u tminama povijesti. Naime, postoji mnogo spekulacija i glasina kako je Elvis otkriven. U lipnju 1953. obitelj Presley preselila se na adresu Alabama Street 462 u Memphisu. Elvis se zaposlio kao voza~ kamiona u poduze}u Crown Electric Company na adresi Poplar Avenue 353. Zara|ivao je 40 dolara tjedno. Od tog je novca kod tvrtke Memphis Recording Service, ogranka Sun Recordsa, za ~etiri dolara snimio dvije pjesme za vlastitu gramofonsku plo~u. Pjesme My Happiness i Thats When Your Heartaches Begin izravno su urezane u plo~u. Jedini primjerak Elvis je naknadno darovao za ro|endan svojoj majci, koje je 25. travnja navr{ila 41. godinu. Naime, tog dana Elvis nije mogao osigurati iznos od ~etiri dolara, budu}i da je tada jo{ bio u~enik. Zatim je 4. sije~nja 1954. za Memphis Recording Service snimio svoju drugu plo~u za ~etiri dolara, s pjesmama Casual Love i Ill Never Stand In Your Way. Tom je zgodom Elvis upoznao i vlasnika Sama C. Phillipsa, koji ga je u oùjku 1954. pozvao u studio Sun Recordsa. Tako je sve po~elo... Hit Love Me Tender, pak, nastao je 1956. i objavljen je i kao singl. Elvisova nova diskografska ku}a RCA Victor 28. je rujna iste godine izdala naslovnu pjesmu iz Elvisovog prvog filma. Na Izlo`bi vidimo Love Me Tender na 78-ci: plo~i od {elaka. Nadalje, pucanje iz pi{tolja za Elvisa nije bio samo omiljeni hobi, nego prvenstveno ispu{ni ventil. Ako su negdje u zidu bile rupe, kazao je jedan od biv{ih Elvisovih tjelohranitelja, onda je sigurno Elvis bio tamo. Taj biv{i tjelesni straàr dodao je jo{ i ovo: Sre}om, nikada nije nikoga pogodio. Sva sre}a, a u Splitu je izloèna futrola jednog od njegovih pi{tolja.
SA SPLITSKE IZLO@BE
Elvis je volio pucati, a u decembru 1970. posjetio je i tada{njeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona
MEMFI[KO ODIJELO
Tu smo, jo{ uvijek, i to kod Elvisovog odijela za dokumentarni film Thats the Way It Is. U kolovozu 1970. filmska kompanija Metro Goldwyn Mayer pod reìserskom palicom Denisa Sandersa snimila je ovaj dokumentarni film, koji je 11. studenoga iste godine stigao u ameri~ka kina. Elvis je ovo odijelo nosio 10. kolovoza, na probnom snimanju, u sve~anoj dvorani hotela International u Las Vegasu. Dok je bijelo, ukra{eno koncertno odijelo nosio i u Las Vegasu, u kolovozu i rujnu 1973., ali i, u vi{e navrata, na turneji po
68
ju`nja~kim saveznim dràvama od 1. do 20. oùjka 1974. godine. Budu}i da je zavr{ni koncert odràn 1974. u njegovom Memphisu, harlekinsko odijelo dobilo je novo, danas poznatije ime, memfi{ko odijelo. Fender Stratocaster gitaru Elvis je svirao u filmu Viva Las Vegas, koji je premijerno prikazan 17. lipnja 1964. godine. Glumica Ann Margret igrala je glavnu ènsku ulogu, a film je reìrao George Sidney. Presley je posjedovao i zvijezdu Policijske uprave Palm Springs i bio u bliskim prijateljskim odnosima sa slu`benicima PU Los Angelesa i PU Denvera. U prosincu 1970. posjetio je predsjednika Nixona i primio plaketu Ureda za narkotike i opasne droge, i pripadaju}u originalnu iskaznicu. Divio se policijskim snagama. Prikupljao je policijske memorabilije kad god mu se priìla prilika. Jednom je prigodom od {erifa okruga Shelby zatraìo po~asnu
{erifsku zna~ku koja bi mu davala pune ovlasti. Jednu od tih zna~aka, koju je mogu}e vidjeti u Gracelandu , dao je opto~iti s 32 dijamanta i rubina. Elvis je imao poseban grb, koji je prikazivao munju s inicijalima TCB. Te je insignije sam dizajnirao kako bi odraàvale kodeks pona{anja koje je o~ekivao od svojih zaposlenika. TCB zna~i: Taking Care of Business (izvr{avati obaveze), a munja simbolizira brzinu. Dakle, Elvisov grb izraàva kako se poslovi trebaju obavljati brzinom munje. Orginalni znak Elvis Presley Boulevarda je isto u Gracelandu, gdje je Elvis u oùjku 1967. kupio ku}u za 100.000 dolara. Po zavr{etku dvogodi{nje slu`be Elvis je 5. oùjka 1960. ~asno otpu{ten iz vojske, dosegav{i ~in narednika. U otpusnici od 3. oùjka 1960. ~ak mu je i pogre{no napisano ime. I ovo smo mogli vidjeti na splitskoj Izlo`bi, koja }e biti otvorena do 1. septembra ove godine.
KULT MARKET
SCISSOR SISTERS
MUZIKA Apocalyptic Love, Slashov samostalni studijski album
Magic Hour
U prodaji je novo glazbeno ostvarenje neobi~ne njujor{ke pop skupine. Scissor Sisters neobi~ni su, naravno, po glazbenom izri~aju. U vrijeme brzih ritmova i glamura oni jo{ uvijek sviraju disco glazbu, dobrano naslonjenu na onu iz davnih osamdesetih godina pro{loga stolje}a. Album Magic Hour sadrì {esnaest pjesama a potpisuje ga izdava~ka ku}a Polydor.
estoko i jako
GITARSKI GENIJ
Saul Hudson Slash upravo je objavio svoj prvjenac
U.D.O.
Celebrator
Stari njema~ki metalac Udo Dirkschneider objavio je svoj slavljeni~ki album. Udo slavi {ezdeseti ro|endan i punih 25 godina od kako je krenuo u solo vode, napu{tanjem nekada najve}eg njema~kog te{kometalnoga banda Accept. Album Celebrator sadrì trinaest pjesama a potpisuje ga izdava~ka ku}a AFM Records.
AMADOU&MARIAM
Folila
Rije~ je novom studijskom materijalu slijepih supru`nika sa Malija. Amadou Bagayoko gitarist i pjeva~ i njegova supruga Mariam Doumbia snimili su svoj sedmi studijski album Folila, na kojem dominiraju veseli afri~ki zvuci u suglasju s europskim aran`manima za koje je zasluàn francuski producent Moreaua.
I dok jedan zgr}e lovu po koncertima diljem svijeta na ra~un tu|e stare slave, drugi marljivo radi i dokazuje tko je zapravo bio pravi gazda, vo|a i idejni tvorac jednog od najve}ih hard rock bandova novoga doba Guns N Rosesa. Doista, Axel Rose, biv{i pjeva~ Gunsa, ~ije je ime prisvojio i dobrano unov~io, ne preza od pljuvanja po Slashu, ali se veliki gitarist ne osvr}e puno nego radi ono {to je i do sad najbolje radio, svira gitaru. Saul Hudson ili jednostavno Slash, nakon razlaza sa Gunsima 1996. posvetio se solo karijeri. Najprije je osnovao band Slash`s Snakepit sa kojim je snimio dva albuma i svirao sve do 2001. godine. Nakon toga, Slash sa nekada{njim kolegom iz Gunsa, basistom Duffom McKaganom osniva Velvet Revolver. S revolverima Slash niè uspjehe, snima albume i odràva koncertnu turneju koja je trajala ~ak devetnaest mjeseci. Prije dvije godine Slash je uz pomo} prijatelja snimio sjajan album, o kojem smo i pisali, a sada je kona~no do{lo vrijeme da, nakon 1996., slavni gitarist objavi vlastiti studijski album. Apocalyptic Love je album koji ~ini trinaest pjesama. Autorska potpuna sloboda tekstualno-vokalnog karaktera pripala je najtraènijem rock vokalu dana{njice Mylesu Kennedyju. On je izvrsno odradio
svoj dio posla. Sa albuma posebno valja izdvojiti èstoku One Last Trill, na kojoj su se na Slashovu golemu gitarsku energiju naslonili izvrsna ritam sekcija i odli~ne Kennedyjeve glasovne izvedbe. Gitarski ~arobnjak sa cilindrom i cigaretom zalijepljenom za donju usnu, sa Gibson Les Paulom naslonjenim na desnu nogu, svoj nepresu{ni talent potvr|uje pjesmama Standing In the Sun, Apocalyptic Love, Shots Fired, Hard&Fast... Op}i dojam je odli~an, riffova na pretek, uz nekoliko razli~itih harmonija i vrhunsku produkciju. Na novom Slashovom materijalu, nevjerojatno ali istinito, ima i nekoliko laganica, ali niti one nisu za baciti. Saul Hudson, koji je prije pet godina u{ao u Hollywood Rock Walk of Fame, ne}e razo~arati svoje oboàvatelje. Isto kao {to nikada vi{e ne}e sjesti za isti stol sa Axelom Roseom. Razlog je jednostavan. Fol je u kvaliteti. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Whomadewho: Running man 2. Alt-J: Fitzpleasure 3. Clement Marfo & Frontline ft. Kano: Mayhem 4. Pepe Deluxe: Go Supersonic 5. Metric: Youth without youth 6. Goldie ft. Natalie Duncan: Freedom 7. Charlotte Gainsbourg: Paradisco 8. Yppah: Film Burn (ft.Anomie Belle) 9. Joe Walsh: Analog Man 10. Dub Pistols: Mucky Weekend (ft. Rodney P)
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Boy (Nivo Zeland, 2010.); scenarista i reiser: Taika Waititi
DUH KO[NICE
Victor Erice
Igrani film iz 1973. godine. Radnja filma se de{ava u malom gradu u [panjolskoj, 1940. godine. Ana i njena starija sestra Isabel gledaju filmsku projekciju. Rije~ je o filmu Frankenstein Jamesa Whalea. Isabel kaè Ani da je Frankenstein duh koji ne moè umrijeti. Nakon toga je odvodi do zapu{tene staje te veli da je duh u bunaru. Ana poku{ava prona}i duha. Ocjena: 4
Pria s drugog kraja svijeta
GLAS BEZ SJENKE
Seijun Suzuki
SUROVA ISTINA
Boy je zanimljiv film snimljen na Novom Zelandu
Dobro znamo velikana glazbene umjetnosti Michaela Jacksona. Poznat je svugdje u svijetu, pa tako i u na{oj zemlji. Pa, za{to onda ne bi bio zvijezda i u Waihau Bayu na Novom Zelandu? Radnja filma se de{ava upravo tamo, za vrijeme na{e olimpijske, 1984. godine. Boy je dje~ak i ima jedanaest godina. @ivi na jednoj farmi sa svojom bakom, mla|im bratom Rockyjem koji je umislio da posjeduje specijalne mo}i, nekoliko ro|aka te kozom koja se zove Leif. Njegova baka odlazi na putovanje, koje }e trajati sedam dana. Nakon toga se nenadano pojavljuje Alamein, Boyev otac. Svog oca zami{ljao je kao heroja, ali samo dok njega nije bilo. Sada je, naàlost, vrijeme za surovu istinu. Otac mu je propalica koji je do{ao ku}i samo da iskopa vre}u s novcem koju je zakopao prije nekoliko godina. Jo{ jedan zanimljiv filmski uradak iz daleke, novozelandske kinematografije. Boy je bio u slu`benoj konkurenciji Sundance Film Festivala. Direktor fotografije je Adam Clark, a za glazbu je zaduèna bila The Phoenix Foundation. Glavne uloge u filmu tuma~e James Rolleston, Taika Waititi, Te Aho Aho Eketone-Whitu, Cohen Holloway i Pana Hema Taylor. A reìser i scenarista je Taika Waititi, vrlo interesantan novozelandski umjetnik. Ro|en je 1973. godine. Osim {to je reìser, scenarist i glumac, on je i slikar, komi~ar... Jo{ 2003. za svoj kratki film Two Cars, One Night bio je nominiran za Oscara, dok
je njegov debitantski dugometra`ni igrani film Orao protiv morskog psa, iz 2007. godine. O tom neobi~nom filmu davno smo pisali, to jest blagovremeno, kada je i nastao. Boy je, pak, Taikin dugi dugometra`ni igrani film. Na{a kinematografija je puna raznolikih odnosa djece i o~eva. Ovo je jedna pri~a o dje~aku i ocu s drugog kraja svijeta. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson) 2. Tiranosaur (Paddy Considine) 3. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan) 4. Nader i Simin se rastaju (Asghar Farhadi) 5. Jumanji (Joe Johnston)
Film Glas bez sjenke nastao je 1958. godine. Scenarij su napisali Ryuta Akimoto i Susumu Saji, a prema pri~i Seichoa Matsumotoa. Direktor fotografije je Kazue Nagatsuka. Na telefonskoj centrali novinske ku}e operaterka slu~ajno ~uje glas ubojice na liniji. Policija ni{ta ne uspijeva. Nakon nekoliko godina ona se uda te prepozna taj glas u jednom od muèvih suradnika. Ocjena: 4
JERUSALEM SYNDROM
Stephane Belaisch i Emmanuel Naccache

Jonas je u jako nezahvalnoj situaciji. Ili mo`da nije? Tr~i ulicama Jeruzalema. Ni~ega se ne sje}a. Ne zna tko je. Vlasnik je jeruzalemskog sindroma i misli da je prorok Jona. Putem upoznaje razne ljude koji sudjeluju u spa{avanju ruske prostitutke Ivone od njenog gruzijskog svodnika. Me|u tim ljudima je i neraspoloèni vojnik Hadassa te ortodoksni ìdovski student Illan. Veoma zanimljiv film. Ocjena: 4
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video) 2. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 3. Umjetnik (Michael Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video) 4. Na{a majka (Denis Villeneuve, Discovery film) 5. Koà u kojoj ìvim (Pedro Almodovar, Canal+ Espana, Discovery film i video)
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Bh. koarkaki strunjak tri je godine ivio u Alepu
Lexus LS 460
Strah za prijatelje u Siriji

Foto: Mario Ili~i} Tri prekrasne godine Tri prekrasne godine provedene u Alepu provedene u Alepu
MENSUR BAJRAMOVI]
Lexus je predstavio redizajniranu luksuznu i agresivno stilizovanu limuzinu LS 460, a porodicu je pro{irio modelom F Sport, uz obe}anje da ovaj automobil uz dinami~niji izgled donosi i uzbudljiv osje}aj u vo`nji.
MOTOCIKLI
Ohlins
Na temelju pobjedni~ke TTX tehnologije, {vedski proizvo|a~ amortizera je predstavio aftermarket proizvod elektronski kontroliranog ovjesa, prvenstveno namijenjenog BMW 1200 GS i GS Adventure modelima, odnosno pretenzijama za daljnje {irenje na sve vrste dual-purpose motocikle, odnosno, {to bi se normalnim rje~nikom reklo - putne endure.
DESIGN
Audi A3 Sportback
Objavljene su {pijunske fotografije novog Audija A3 Sportback, koji }e postati novi ~lan porodice A3 i obogatiti je svojom hatchback kroserijskom izvedbom sa pet vrata. Motori }e biti pozajmljeni od verzije sa troja vrata, {to zna~i da su tu 1.4 TFSI sa 121 KS, 1.8 TFSI sa 177 KS i dizelski 2.0 TDI sa 147KS.
Sirijski pobunjenici nastavljaju napade na Alep, saop}ava Sirijska opservatorija za ljudska prava. Aktivisti te opservatorije saop{tili su da oruàne borbe u Alepu, drugom po veli~ini sirijskom gradu, ulaze u 13. dan. Nekada{nji selektor reprezentacije BiH, trener zeni~kog êlika i sarajevske Bosne, Mensur Bajramovi} tri je godine ìvio i radio u Siriji. Upravo u Alepu je trenirao vode}i sirijski ko{arka{ki klub Al Jaal, a zatim i sirijsku ko{arka{ku reprezentaciju s kojom se plasirao na Azijske igre. Otkako su po~ele borbe u Alepu u stalnom sam kontaktu sa svojim prijateljima koji su ostali ìvjeti tamo, kaè nam Bajramovi}. Situacija je te{ka. Kako mi kaù, borbe su sada van grada, u predgra|ima. Nije im nimalo ugodno, strahujem za njih i zovem ih svako dva-tri dana da vidim kako su, jesu li ìvi. Bajramovi} je tri godine ìvio u Alepu, sa {est miliona stanovnika drugom po veli~ini, nakon Damaska, gradu u Siriji. Tri godine sam bio tamo, Sirija je prelijepa zemlja za ìvot. Prije nego {to su po~eli nemiri, proìvljavala je i turisti~ki bum. @ivot je komotan, sli~an na{em. Sada ima mnogo problema sa dostavom hrane. Grad je ogroman i zbog borbi je te{ko opskrbljivati ga. Ve} nedostaje hrane, kaè Bajramovi}. Sirija je multietni~ka zemlja, Alep je grad u kojem je najve}i postotak kr{}anskog stanovni{tva koji ima aposlutno sva prava kao i muslimani. Moj klub je iz te kr{}anske zajednice.
Prije no {to }e po~eti sukobi, Bajramovi} nam je poku{ao do~arati kako funkcionira sirijska vlast i ekonomija. Li~ila mi je na onu komunisti~ku jugoslovensku iz 70-ih godina pro{log stolje}a, sa jednim tvr|im, represivnijim aparatom vojske i policije. U Siriji ipak, u odnosu na druge arapske zemlje, postoji bitna razlika. Tamo je svaki posao privatan. Dràva kontrolira neke segmente poslovanja, sve ostalo je u rukama privatnika. S ekonomskog stajali{ta, stanje nije uporedivo sa drugim zemljama. Pona{anje i navike vladaju}eg reìma su iz pro{lih vremena. Ima bogatih ljudi, ima i korupcije, administracije je ogromna kao kod nas u Bosni jer se i na takav na~in kupovao socijalni mir. U jesen 2008. godine Bajramovi} je odlu~io preuzeti vo|enje ambicioznog sirijskog kluba Al Jaala. Svoje najve}e uspjehe Al Jalla je ostvario u 2006. i 2007. godini kada je igrao finale klupskog prvenstva Azije. inilo se ispo~etka kako }e, u skladu sa na~inom vo|enja tamo{njih klubova, koji su u sezoni mijenjali trenera dva ili tri puta, Bajramovi} kratko ostati u Siriji, no zadrào se tamo tri godine, {to je svojevrstan sportski presedan u ovoj zemlji. Kada su po~eli nemiri, sa porodicom je napustio Siriju, no svakog dana s pa`njom prati {ta se de{ava u toj zemlji. Ujedinjene nacije procjenjuju da je 200.000 gra|ana pobjeglo iz Alepa od borbi i izvje{tavaju da je grad potpuno razru{en granatiranjem. (N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Poela obnova uvenog amfiteatra u Rimu
BiH
Koloseum u novom ruhu

Foto: Mario Ili~i}
I Love Handmade
Na Trgu Djece Sarajeva u petak, 3. avgusta od 10 sati, u organizaciji Asocijacije kreativaca gra|ani }e mo}i razgledati i kupiti ru~no ra|ene proizvode u okviru ljetnog izdanja Lucky Sun Marketa, koji se odràva pod sloganom I Love Handmade. Na 20 ekolo{kih {tandova ~lanovi Asocijacije kreativaca predstavit }e zanatske i dizajnerske komade u staklu, ìci, drvetu, sapune, ukrase za torte, vintage modu, slike, majice, svilene {alove...
SRBIJA
Hepatitis
RADOVI VRIJEDNI 25 MILIONA EURA
Obnovu Koloseuma finansira privatni poduzetnik iz Milana Diego Della Valle
Dugo planirana obnova rimskog Koloseuma po~ela je krajem jula, a prema procjenama, radovi bi mogli potrajati i do {est godina. Sa 25 miliona eura finansira}e ih milanski poduzetnik Diego Della Valle, vlasnik modne kompanije Tods. Zauzvrat, Della Valle }e dobiti ekskluzivno pravo 15godi{njeg reklamnog ogla{avanja Koloseumom. Najve}i o~uvani amfiteatar na planeti posljednji put je detaljno obnovljen prije 73 godine, za vrijeme Mussolinijeve vladavine. Gotovo dvije hiljade godina star Koloseum, koji godi{nje posjeti oko pet miliona ljudi, spada me|u najposje}enije spomenike u Italiji. Rimski gradona~elnik Gianni Alemanno, suo~en s praznom gradskom blagajnom, prije tri godine obratio se privatnim sponzorima koji bi finansirali nu`nu i hitnu obnovu Koloseuma. Prihva}ena je ponuda Della Valle, me|utim, pravni sporovi odgodili su po~etak radova, prvobitno planiran za kraj 2011. godine. Naime, Udruènje za za{titu potro{a~a i Sindikat turisti~kih vodi~a podigli su tu`bu zbog navodnih nepravilnosti u sponzorskom ugovoru.
Obnova amfiteatra, sagra|enog u doba cara Vespasiana koji je vladao od 69. do 79. godine, odvija}e se u ~etiri etape i ne}e uticati na promet posjetilaca, saop{tile su gradske vlasti Rima. Planirani su, izme|u ostalog, radovi na za{titi pro~elja, hodnika i podzemnih dijelova objekta, kao i izgradnja novog sistema rasvjete i pobolj{anje turisti~ke infrastrukture. Koloseumu }e mo`da biti neophodna strukturalna intervencija sli~na onoj koja je preduzeta na krivom tornju u Pizi, jer je utvr|eno da je ju`ni dio drevnog zdanja niì za 38 centimetara od sjevernog. Po~etak radova na obnovi Koloseuma pozdravio je i Vatikan, iz kojeg isti~u kako }e obnova doprinijeti sigurnosti posjetilaca. Svake godine, na Veliki petak, Papa u Koloseumu drì slu`bu kojoj prisustvuje veliki broj vjernika. Ina~e, Crkva je oduvijek bila protiv igara gladijatora u Koloseumu, a posljednja takva krvava predstava odràna je 523. godine. Dva zemljotresa o{tetila su Koloseum 847. i 1231. godine. Dràva, ali i Crkva, stolje}ima su odnosili kamenje sa Koloseuma kako bi gradili svoje objekte, {to je tako|er doprinijelo propadanju drevnog amfiteatra. (M. Radevi})
Procjenjuje se da je oko 500.000 ljudi u Srbiji zaraèno virusom hepatitisa B ili C, a samo oko 20 odsto njih zna da boluje od te podmukle bolesti, istaknuto je na manifestaciji u Beogradu povodom 28. jula, Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa. Hepatitis je tema kojoj se u Srbiji ne posve}uje dovoljno pa`nje, informisanost o ovom oboljenju je veoma slaba, a izraèna je i diskriminacija i stigmatizacija oboljelih, re~eno je na manifestaciji.
FINSKA
Ljubimci
Istraìvanje grupe finskih ljekara pokazalo je da porodice koje imaju ku}ne ljubimce, posebno pse, imaju i zdraviju djecu. Doktori kaù da su djeca koja odrastaju uz pse manje podlo`na ka{ljanju, curenju nosa i infekcijama uha, te da }e tokom ìvota imati manju potrebu za antibioticima.
73
KULT MARKET
GR^KA
CRVENI FENJER Strance privlai niska cijena operacije
Georgia Salpa
Srbija centar transrodnog turizma

Georgia je na Twitteru objavile fotografije s ljetovanja u Meksiku. Svojom nevjerojatnom figurom ova Grkinja, koja je na FHM listi najseksi èna na svijetu zasjela na peto mjesto, zasigurno je zasjenila i samo sunce na plaì u Cabou.
ZA BEOGRAD FIRMOM KRSTI]

Kako bi postao kompletan mu{karac u Beograd je najavio dolazak i sin ~uvene Cher koji èli operaciju ugradnje penisa
VENECUELA
Maria Soto
Ve} smo nau~ili da su djevojke iz Venezuele me|u najljep{im na svijetu, a ona je jedna od njih. Biv{a Miss Venezuele Maria Laura Lugo Soto odvaìla se i skinula pred kamerama.
BRAZIL
Aryane Steinkopf
Brazilska ljepotica Aryane nije ba{ tipi~an fitness model. Aryane je pozirala za Paparazzo magazin u zavodljivom izdanju te pokazala najbolje od svog ju`noameri~kog nasljedstva.
Do prije 20 godina u Srbiji je transseksualnost smatrana bogohuljenjem, dok danas u zemlju dolaze ljudi iz cijelog svijeta kako bi se podvrgli operaciji promjene pola, ~ije tro{kove pokriva i republi~ki Zavod za zdravstveno osiguranje, pi{e New York Times . Oko 100 stranaca i pacijenata iz zemlje promijenilo je pol tokom pro{le godine u nekoj od specijalizovanih ustanova za ovu vrstu operacije, a broj zainteresovanih je sve ve}i, sa kandidatima iz Francuske, Rusije, Irana, pa ~ak i iz SAD-a, Ju`ne Afrike, Singapura i Australije, navodi list. NYT navodi primjer Britanije, gdje procedura promjene pola ko{ta oko 15.000 dolara i ~ije tro{kove pokriva nacionalna zdravstvena slu`ba, a u kojoj je tokom 2009. izvedeno 143 zahvata. Prema rije~ima hirurga Marsi Bauers iz Kalifornije, koja je izvela 1.100 operacija promjene pola tokom posljednjih 10 godina, u SAD-u, koje su i globalni centar za promjenu pola, samo oko pet hirurga regularno obavlja tu vrstu operacija. Ona navodi da su konzervativna shvatanja, nedostatak obu~enih hirurga, u kombinaciji sa strahom ljekara od mogu}ih tu`bi nezadovoljnih pacijenata, razlog zbog kojeg cvjeta transrodni turizam. Ono {to privla~i pacijente iz inostranstva da do|u u Srbiju jeste i cijena operacije promjene pola koja ne prelazi 10.000 dolara, {to je mnogo manje od 50.000 dolara, pa ~ak i vi{e i na pojedinim klinikama u SAD-u. NYT podsje}a da je sin ameri~ke pjeva~ice Cher Chez Bono, koji je ro|en
kao djevoj~ica, ali je kasnije promijenio pol, najavio da se nada da }e do}i u Beograd kako bi se podvrgnuo operaciji dobijanja mu{kog polnog organa i na taj na~in postao kompletan mu{karac. Zahvat traje {est sati, ~ime se pacijent {tedi traume prolaska kroz nekoliko operacija, a me|u postoperativne komplikacije ubraja se kajanje pacijenta, funkcionalni problemi ili infekcija. Da bi operacija na kraju bila i odobrena, pacijent mora da dostavi dva pisma kojima psihijatar potvr|uje da osoba pati od poreme}aja identiteta polova. Tako|e je neophodno da najmanje godinu dana pacijent ide na savjetovanje prije operacije i prima u tom periodu neophodnu hormonsku terapiju. NYT podsje}a da bi u Srbiji ove godine trebalo da bude odràna gej parada {to je, kako list ocjenjuje, zna~ajan korak budu}i da je pro{le godine vlada otkazala njeno odràvanje. List zaklju~uje da su promjene vidljive i u takozvanoj popularnoj kulturi i ukazuje na popularnost doma}eg filma Parada, koji se bavi predrasudama o toj temi, a istovremeno isti~e neophodnost tolerancije. NYT pi{e da je pionir u operacijama promjene pola bio sada ve} pokojni doktor Sava Perovi}, koji je prvu operaciju ove vrste obavio davne 1989. godine, kada mu je do{ao mu{karac koji je tvrdio da ima poreme}aj u identitetu pola. Vijest se brzo pro{irila i dr. Perovi} se od tada suo~io sa legijom pacijenata, a 20 godina kasnije Srbija ima ~etiri centra specijalizovana za ovu vrstu procedure. (Priredio N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Umjetnost u vojnom kampu
PULA
Halimin put
Film Halimin put reditelja Arsena Antona Ostoji}a i scenariste Fe|e Isovi}a osvojio je Nagradu publike 59. Pula Film Festivala. Veliku Zlatnu arenu za najbolje ostvarenje u nacionalnoj selekciji dobio je film Pismo }a}i reditelja Damira û~i}a, kojem je pripala i nagrada Breza za najboljeg debitanta, dok je za reìju nagra|en Branko Schmidt, za film Ljudo`der vegetarijanac.
Che Guevara na Lovenu

[TA JE NAMA CHE [TA JE NAMA CHE
Projekat istraùje Projekat istraùje fenomen slavnog fenomen slavnog gerilskog lidera gerilskog lidera u dana{njici u dana{njici
VALJEVO
O muzejima
Neobi~an i zanimljiv projekat osmislili su Crnogorci: multimedijalni kamp Ernesto Che Guevara bi}e odràn 8. i 9. septembra na Lov}enu, a radi se o projektu koji }e preispitati fenomen slavnog gerilskog lidera u dana{njici. Prema navodima organizatora, ideolo{ki vakuum koji je postao evidentan ve} krajem pro{log vijeka klju~ni je razlog za preispitivanje fenomena Che Guevare (1928 - 1967) koji jo{ uvijek predstavlja kulturolo{ki i socijalni izazov i mnogo je vi{e od ideolo{kog suvenira, istorijskog relikta i revolucionarne opsesije. Dramatur{ki okvir projekta obuhvata internet kampanju, ambijentalni teatar - teatarsku logistiku u obliku gerilskog kampa, te socijalnoteatarski eksperiment - umjesto standardne podjele uloga, bi}e angaòvane javne li~nosti iz Crne Gore i inostranstva (glumci, knjièvnici, filozofi, umjetnici, teoreti~ari, politi~ari). Publika je aktivni i direktni u~esnik projekta i unaprijed }e biti odabrana, a moè se prijaviti za u~e{}e putem interneta (http://camp-che.me). Sastavni dio Kampa Ernesto Che Guevara je program Art orijentacija, zami{ljen kao umjetni~ka akcija u kojoj }e odabrani umjetnici stvarati u okolini kampa. Ostali u~esnici }e, uz pomo} pripremljenih mapa, poku{avati da prona|u postavljene i sakrivene umjetni~ke radove (instalacije, performanse, izlo`be i muzi~ko-scenske forme). Pojedinci ili grupe imaju mogu}nost da prijave svoje radove do 15. avgusta, a predloèna djela mogu biti ve} izlaga2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
na/izvo|ena, ili namjenski pravljena za ovu akciju. Kako isti~u organizatori projekta, ~iji je autor reditelj Slobodan Milatovi}, u vremenu u kojem su revolucije ve} odavno pojele svu svoju djecu, a ideologijama obesmislile ba{ sve njihove vizije i konformizam postao apsolutna svrha postojanja, name}e se jednostavno pitanje - ima li me|u nama ìvih? Pogre{no tuma~eni mitovi kroz vrijeme su oslijepili svoje sljedbenike, ostavljaju}i ih na milost i nemilost intelektualcima koji su i sami postali potro{na roba, bez {anse da daju nova tuma~enja, jer u vremenima u kojima ìvimo, sve se ve} dogodilo Smrt je obesmislila ìvot. @ivot je obesmislio smrt, navode organizatori, postavljaju}i pitanje {ta je uop{te doga|aj u ekstazi globalizacije, politizacije i komunikacije. Smatraju}i Chea jezikom otpora, a ne simbolom otpora, organizatori kampa na Lov}enu èle da ukaù kako je, sluè}i se tim jezikom, mogu}e re}i ne{to o sebi i u~initi ne{to za sebe, te tako dokazati da smo zaista ìvi i otporni na buku, bijes i komformizam u kojem se gube obrisi individualnosti. Kamp Ernesto Che Guevara bi}e odràn na ju`nim obroncima Lov}ena, na visoravni Konjsko, na nadmorskoj visini od 1.170 metara. Organizovan je po vojnim pravilima, pa boravak zahtijeva od svih u~esnika po{tovanje vojne hijerarhije, discipline i programa sa ta~no odre|enom satnicom. (Priredila: M. Radevi})
Knjiga Muzeji, menad`ment, turizam ka savremenom muzeju, od teorije do prakse, ~iji je autor muzejski savjetnik Vladimir Krivo{ejev, objavljena je ovih dana u izdanju NIP Obrazovni informator i Narodnog muzeja u Valjevu. Knjiga sadrì teorijski dio posve}en odnosu muzeja, kulturne politike, menad`menta i turizma, pregled stanja muzeja u Srbiji, te zaklju~ke i preporuke za djelotvornu reorganizaciju poslovanja muzeja.
KRK - MAKARSKA
Brod knjiàra
Hrvatski kulturno-turisti~ki projekat Brod knjiàra ponovo krstari po Jadranu, a ove godine prvi put ima i zemlju partnera Sloveniju. Na brodu, koji je isplovio 30. jula iz Krka, a kona~no odredi{te mu je u Makarskoj 12. avgusta, me|u gostima }e biti i slovena~ki knjièvnici Ana Pepelnik, Vida Mokrin Pauer, Barbara Korun, Tatjana Pregl Kobe, Cvetka Bevc i Andrej Detela.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
âk trideset i dva izvo|a~a iz regije nastupila su u ~etiri dana trajanja tre}eg Rock festivala 7 jezera, koji je odràn pored jezera Pera~ko blato kod Plo~a u Hrvatskoj. Najpoznatiji me|u njima su Disciplina Kitschme, Rambo Amadeus, TBF, Darkwood Dub, Zinedin Zidan, Goribor, Bolesna {tenad, Sopot. Vije}nici Gradskog vije}a Grada Sarajeva jednoglasno su 31. jula usvojili odluku da se nagrada Slovo Makovo/Mak Dizdar dodijeli 17. oktobra. Odlukom je predvi|eno da se nagrada dodjeljuje godi{nje, kandidatu za najbolje poetsko djelo objavljeno u prethodnoj godini na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Ima jedan super info na portalu tuzlarije.net. Udruga mladih Par Selo je, uz pomo} mje{tana i ljudi iz dijaspore, uspjela skupiti potrebna sredstva za osvjeènje {kolskog igrali{ta i postavljenje reflektora. Pa je vrijeme za prvi malonogometni no}ni turnir: Par Selo Cup 2012. Turnir }e trajati od 10. do 25. augusta. U Gradskom parku u Kupresu 14. augusta }e biti organizovan Festival alternativne glazbe Kupres PLAY in Park. Nastupaju: DJ Marina Mimoza, te grupe Siledìje iz Ljubu{kog, Pe{es iz [irokog Brijega, Mark de Line iz Viteza, Suspend Mode iz Kupresa i mostarski Zoster. Kupre{ka su vrata svima otvorena. Na adresu direkcije Tuzla Film Festivala, a po kategorijama: dugometra`ni, dokumentarni, kratkometra`ni igrani i animirani film, pristiglo je stotinu i trideset filmova iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Prvo izdanje TFF-a bi}e odràno od 22. do 26. augusta. Samo dva dana nakon po~etka 1. TFF-a u Sarajevu po~inje 2. internacionalni festival kamerne muzike Sarajevo Chamber Music Festival. Partneri ovog umjetni~kog programa su Manhattan String Quartet, koji su, nakon prve posjete na{oj prijestolnici 2010., odlu~ili postati stalnim saradnicima Muzi~ke akademije u Sarajevu.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ALEKSANDRA SAVI, direktorica Mostar World Music Festivala
Na{ trud ima smisao

Festivala. Uz presjek trogodi{njeg rada projekta Club Aleksa, koji je posljednjih godina uto~i{te ovog festivala; prate}i program u kojem su izlo`be, projekcije, prezentacije i izleti pionirskom rutom Srce Hercegovine traja}e do 5. augusta. Nije nimalo lako ustrajati u konceptu Cluba Aleksa, nije bilo nimalo lako stvoriti nezavisnu kulturnu scenu, a posebno je nije lako odràvati u ìvotu, izjavila je Aleksandra Savi}, direktorica Mostar World Music Festivala i idejni tvorac Cluba Aleksa: Ali, kad postoje ljudi, muzi~ari, A umjetnici sa kojima mi sara|ujemo, kompletan taj trud ima smisao. Dodijelila je Aleksandra i zahvalnice Forumu mladih SDP-a i Koledù ujedinjenog svijeta UWCiM, za humanost i nesebi~nu podr{ku prilikom elementarne nepogode koja je po~etkom februara paralisala Mostar. Uglavnom, posjetite Club Aleksa, preko puta Hotela Bristol, imaju dobru mu}kalicu. A i snijeg se otopio.
U utorak, 31. jula, zavr{en je glavni dio programa 6. Mostar World Music
EROL OLAKOVI-EHI, fotograf i reditelj iz Sarajeva

Odlu~io sam da, osim izlo`be radova Odlu~io sam da, osim izlo`be radova polaznika moje [kole fotografije, polaznika moje [kole fotografije, ponudim ii vlastiti koncept ponudim vlastiti koncept
EROL ÔLAKOVI]-[EHI] EROL ÔLAKOVI]-[EHI]
76
DADO DELI, biciklista-amater iz Travnika
Evropska i afri~ka avantura

Nije ba{ put oko svijeta u 80 dana, ali jeste put u Maroko i nazad u BiH za 73 dana... I to biciklom! Moè li se ta avantura ikako saèti u narednih nekoliko redova? Evo, recimo, da po~nete od same ideje... Ideja je postojala jo{ od pro{le godine, kada je bio plan da moje dru{tvo i ja iz Planinarskog dru{tva @eljezni~ar posjetimo prijatelja iz Jordana, koji je sa nama penjao u Alpima sezonu 2010., s tim da smo moj drug Sead Muhi} i ja trebali i}i biciklima, a ostatak ekipe avionom. U me|uvremenu do{lo je do sukoba u Siriji, tako da smo svi odustali od puta, a Sead je kasnije oti{ao biciklom do Irana. Fakultetske i druge ìvotne obaveze odnijele su ideju u zaborav, ali po zavr{etku fakulteta i jednog pogleda na u{te|eni novac od pro{le godine, javila se pomisao da bi sada bilo mogu}e izvesti ne{to takvo. A Maroko mi je predstavljao ne{to novo. Dakle, bila je to i evropska i afri~ka avantura. Da, a na oba kontinenta je bilo nezaboravnih situacija. S obzirom da nisam imao puno novca, mnogo sam ovisio o uslugama dobrih ljudi i mojoj snala`ljivosti, te sam zbog toga bio u konstantnoj interakciji sa ljudima iz zemalja kroz koje sam prolazio. Uspomena je mnogo, a neke su mi ostale urezanije u sje}anju od drugih. Od rasprave u San Remu sa tuniànskim emigrantom ko }e spavati u starom brodu i moje kona~ne deloàcije iz istog, nezaboravnih no}i u Montpellieru uz zvuke tarabuka, bubnjeva i plesova bosih afri~kih emigrantkinja do nove i meni neobi~ne Afrike. Putovanje sam zavr{io u Sahari, na samo trideset kilometara od granice sa Alìrom. Broj~anik Vam se pokvario pred sami kraj putovanja, a tada ste na njemu vidjeli cifru: 4.690! Da li ste se ikada profesionalno bavili biciklizmom, jer pozavidjeli bi Vam i u~esnici Tour de Francea? Biciklo vozim samo amaterski i kupio sam ga tek prije dvije godine.
Prvo na nulu, pa onda u Javu

Kazao nam je, u telefonskom razgovoru sarajevski fotograf i reditelj Erol olakovi}-[ehi}, da svima nama nudi novi koncept, prije nego {to ode na zasluèni odmor. Poèljeli smo mu lijep provod, ali smo ga i upitali, a {ta }e se zapravo desiti prije toga? Kako }e 5. augusta u apljini, odnosno u Po~itelju, zavr{iti rad Internacionalne {kole fotografije koju sam osnovao, odlu~io sam da, osim izlo`be radova polaznika {kole, ponudim i vlastiti koncept, koji se sastoji od performansa i omaà preminulom prijatelju i umjetniku Tomu Gotovcu. Promijeni}u svoj prepoznatljivi look i jednako kao Tom, davnih osadesetih, o{i{ati se na}elavo, 8. augusta ispred BBI Centra. Pri realizaciji ovog performansa pomaga}e mi umjetnica, likovni profesor i supruga Estelle olakovi}-Calaret, a sve }e zabiljeìti kamera Luisa Caballera, {panjolskog direktora fotografije, i redateljice iz Italije Illarije Gambarelli, koji su kao profesori prisutni u radu moje [kole fotografije, veli olakovi}-[ehi}. Ne}e, valjda, tako }elav otvoriti izlo`bu u sarajevskoj Galeriji Java?! Naravno da ho}u! A, to }e biti izlo`ba fotografija na temu: Osobe sa specijalnim potrebama. Fotografije su nastale tijekom realizacije dokumentarnog filma Let iznad romanijskog gnijezda, autorskog trojca: Vesko Kadi}, pokojni Dubravko Brigi} i Erol olakovi}, tj. ja, osobno. I [ehi}, li~no.
Kadar iz filma Let iznad romanijskog gnijezda
Ne{to kasnije }e biti prikazan i film Let iznad romanijskog gnijezda, koji je u produkciji Televizije Sarajevo snimljen 1987. godine. Ne u Javi, ve} negdje... Pitajte Erola!
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Nollywood
ledano po broju proizvedenih filmova, nigerijska filmska industrija nadma{ila je Hollywood i Bollywood. Filmovi iz najmnogoljudnije afri~ke zemlje ne prikazuju se samo u Africi nego i u brojnim evropskim te ameri~kim gradovima s afri~kim imigrantskim stanovni{tvom. Na{ filmski sektor o~ekuje velika budu}nost, rekao je Emeka Mba, glavni direktor nigerijskog Nacionalnog odbora filmskih i video-cenzora. Dnevni list National Mirror ~ak tvrdi da je Nollywood, naziv dan nigerijskoj tvornici snova, na putu pokoravanja svijeta. Mnoge od niskobudètnih produkcija su melodrame ~ije su glavne teme ljubav, mo} i izdaja. Me|utim, da bi se napravio iskorak nuàn za me|unarodni uspjeh, nigerijski jeftino i masovno producirani filmovi trebaju velika finansijska sredstva i unaprije|ene produkcijske uvjete. Predsjednik Goodluck Jonathan 2010. je obe}ao da }e vlada za zabavni sektor osigurati 200 milijuna dolara. Ta bi suma mogla Nollywoodu dati potreban zamah, ali filma{i se àle da napuhana obe}anja jo{ uvijek ~ekaju svoje ispunjenje. Nigerijci mogu svoju filmsku industriju upore|ivati s Hollywoodom ili Bollywoodom, ali u stvarnosti igraju u razli~itim ligama. Naprimjer, Nollywood mo`da godi{nje izbaci izme|u hiljadu i dvije hiljade filmova, ali godi{nji promet ~itave nigerijske filmske industrije kre}e se, prema Mbau, oko 250 milijuna dolara. Rije~ je o budètu kojim raspolaè jedan jedini film o Harryju Potteru ili Spidermanu.
Promatra~i vole hvaliti obe}avaju}i, narodni pokret afri~kog filma, kao {to je kazao italijanski filma{ Franco Sacchi. Nigerijski filmovi, sa zapletima baziranim na temama kao {to su sukob tradicije i postkolonijalnog modernizma, redovito odnose nagrade na afri~kim festivalima. Ali Nollywood je imao malo uspjeha na me|unarodnim doga|anjiima, {to je uglavnom uzrokovano kvalitetom filmova koje ~esto prodaju uli~ni prodava~i ili se distribuiraju kroz video klubove za gledanje u privatnim ku}ama ili kafi}ima. U Nigeriji postoji mo`da svega dvadesetak pravih kina, a u mnogim afri~kim zemljama taj je broj jo{ i manji. Filmovi se uglavnom snimaju jednostavnim digitalnim kamerama, i to u razdoblju od par sedmica, ponekad ~ak i dana. U zemlji ne postoje filmski studiji, a budèt ve}ine filmova iznosi izme|u deset i trideset hiljada dolara {to treba pokriti sve tro{kove filmske ekipe, glumaca, kostima, transporta i tehnike. Uzimaju}i te okolnosti u obzir, nije ~udno da zapadni gledatelji nigerijske filmove smatraju tankima, ~ak i nenamjerno smije{nima. Unato~ tome, nollywoodski filmovi privla~e afri~ke gledatelje koji u njima pronalaze vlastitu realnost. Vlasnik bordela koji poku{ava djevojku sa sela uvu}i u prostituciju nude}i joj posao konobarice, vje{ti~ja kletva koja truje odnose me|u obiteljima vjen~anog para, varalica koji potajno uni{tava trgovca i pomo}u ~arobnog napitka zavodi njegovu ènu. ârobnja{tvo i urote, korupcija i skandali, pojave su koje igraju va`nu ulogu u zapletima karakteriziranim jednostavnom postavom i stati~nim scenama. Nu`nost rezanja tro{kova zna~i da, kad je akcija u pitanju, nema previ{e prostora, ~ak i ako je nasilje, naro~ito ku}no, ~esto prisutno. âk i poznatiji glumci, koji mogu zara|ivati i desetak hiljada dolara po filmu, zapadnom se gledatelju doimaju poput amatera. Potoci umjetne krvi i lo{e izra|ene ra~unalne animacije mogu malo toga napraviti na podizanju kvaliteta za me|unarodnu publiku.
78
PATINASTA KUTIJA
Kako ono? Aha! Beara, Stankovi}, Crnkovi}...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
TAMPERE, 20. JULI 1952. GODINE

Olimpijski tim Jugoslavije prije {ezdeset godina bio je najja~i ikad u toj dràvi
Nije to bila mitska utakmica. Ve} dvije mitske, epske i lirske utakmice, u samo tri dana i na jednom takmi~enju: fudbalskom turniru u programu Olimpijskih igara 1952. u Helsinkiju. Iako su obje odigrane u Tampereu. Bilo je to ~etiri godine nakon Rezolucije Informbiroa. Protivnici, u osmini finala, bijahu Titova Jugoslavija i Staljinov SSSR. Ovi prvi u najja~em sastavu ikad za ìvota te dràve: Beara, Stankovi}, Crnkovi}, âjkovski, Horvat, Bo{kov, Ognjanov, Miti}, Vukas, Bobek i Zebec. Vodili smo tog 20. jula 5:1, pa 5:2, a onda je legendarni Bobrov dao tri gola i izjedna~io. Igrali su se produèci, ali bez golova, da bi nova utakmica bila zakazana za 22. juli. Glatko smo je dobili 3:1, golovima Miti}a, Bobeka i âjkovskog. Reprezentativci SSSR-a iste su se ve~eri vratili brodom u Lenjingrad, a rezultat te utakmice u toj je dràvi objavljen tek naredne godine, i to nakon Staljinove smrti. Od ~uvenih jedanaest plavih danas su ìva trojica: golman Beara, centarhalf Horvat i lijevi half Bo{kov. Golman je krajem pro{le godine preìvio mo`dani udar, oporavlja se, ali njegova nam supruga veli: Nemojte ga ni{ta pitati, moga bi sva{ta re}i {ta nije za novina, centarhalf, uvjerava nas kolega iz Hrvatske Branko Stipkovi}, ve} ~etrdeset godina nije dao nikakvu izjavu, dok je lijevi half, kaù u Fudbalskom savezu Srbije, te{ko bolestan. Svima ostalima neka je slava i hvala. A to {to smo 1952. izgubili u finalu od Ma|arske nije ni va`no. Oni su tada svakako bili najbolji na svijetu, a i mi tako|e, jer dobili smo - Sovjete!
STRIP ARTIST
79
TANJA UROVI: vo ta U Sarajevu se osjeam fu

by ALMIR PANJETA
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Sutra.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti balerina? Uvijek u ìvotu, ~a k sam i trenirala pa povrijedila zglob.
3. Kako se osje}ate u Sa Futavo.
rajevu?
4. [ta morate imati u friìderu? Amonijak. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Samo sebe. 6. [ta svaka èna mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? @ena u nov~aniku sliku same sebe, a mu{karac u ta{ni osvjeìva~ usta. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Tanja S. \urovi}.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inil i? @ivjela bih na Marsu.
16. Vjerujete li da u radiju ìve mali ljudi? Naravno. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S Matthewom McConaugheyjem, ali da ima crvenu ruù u ustima. 18. Osoba koja vas ìvcira? Nerviraju me fute. 19. Tange ili badi}? Badi}. 20. [ta obla~ite kad èlite izgledati sexy? Ne obu~em se. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Drago mi je da imamo bar ne{to slobodno.
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Poglavica vudu plemena. 10. Jeste li meteoropata? Uvijek, evo ba{ me sad boli zglob. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? I previ{e. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Lijep i pametan.
am dite kad v 13. [ta ura pre|e crna preko puta ? Me~ka zebru. em na Stan
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dala plate dràvnicima. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Crni Snje{ko Bijeli}.
80
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

S.B. 02.08

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

S.B. 02.08

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA-BiH: KRITIKA BOLESNOG (NE)UMA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

NEKOMPETENTNI KOMANDANT CIVILNE ZA[TITE FBiH

Jerko Ivankovi Lijanovi kupuje male Canadaire

HAJ [PIRO, SJEDI SMIROM

Mladen Zirojevi} lansirao vijest da Nikola [piri} iz SNSD-a prelazi u SDS

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KRITIKA BOLESNOG (NE)UMA

Kada je, ta~no, to~no i te~no doktor Franjo Tu|m

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

man prestao biti ura~unljiv i postao medicinski otpisan?

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 26. JULI

SUBOTA, 28. JULI

NEDJELJA, 29. JULI

PETAK, 27. JULI

UTORAK, 31. JULI

PONEDJELJAK, 30. JULI

Dnevni avaz tvrdi da Budimirov audi, star 12 godina, vrijedi 150.000 KM

Federalni dopremijer Lijanovi smijenio svog savjetnika Bogoljuba Radivojevia

Diplomata Haris Lukovac isposlovao prekomandu u Jordan da bi se spojio sa suprugom

SLOBODNA BOSNA I 2.8.2012.

Podravate li ideju da se Sarajevo organizira kao distrikt?

ENCI MENCI NA KAMENCI

nego dnevnih promi{ljanja aktuelnih vladaju}ih politi~ara.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ELJKO KOMI SVE O MOJOJ STRANCI

@ELJKO KOM[I] UZVRA]A SDP-u

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

SULJAGI] I BAJROVI] UZ KOM[I]A

KADROVSKO OSIPANJE SDP-a

SLOBODNA BOSNA I 2.8.2012.

@ELJKO KOM[I] UZVRA]A SDP-u

Izmeu Bajrovia i Hadia, Lagumdija izabrao Noleta Hadia

U PRVIM REDOVIMA GRA\ANSKE STRANKE

PODR[KA NEVLADINOG SEKTORA

PODR[KA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

U Komievu stranku prelazi pet lanova Predsjednitva SDP-a!

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

GR^KO-RIMSKI SCENARIJ BH. VLASTI

KREDIT MIMO ZAKONA

DR@AVA PRED BANKROTOM

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Prodajom javnih preduzea do slamke spasa

DR@I VODU DOK IZBORI PRO\U

RASPRODAJA NACIONALNOG BLAGA

Drava ne moe ivjeti od primanja birokracije i novih kredita

PALJANSKI DEMINERSKI KLAN

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ZA[TO JE PROPALA STRATEGIJA DEMINIRANJA

KOJI]EV CRNI GAVRAN

POSLJEDNJI APEL PREDSTAVNIKA DEMINERSKIH KOMPANIJA

TAJNI ORTACI, FIKTIVNI UGOVORI, NAMJE[TANJE TENDERA

Umjesto planiranih 90, u BHMAC-u radi 190 uposlenika

ZA[TO JE PROPALA STRATEGIJA DEMINIRANJA

DEMINER SAMO JEDNOM GRIJE[I

Demineri po jednom kvadratnom metru zarade 2,5 KM, manje ak i od molera!

DEMINERSKA SLO@NA BRA]A

PROMA[ENA PROMA[ENA INVESTICIJA INVESTICIJA

2.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

POTPISAO, NE POTPISAO, SVIRA TI ERONET