Pradenje i ocjenjivanje uenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunica Gaid

UVOD
kolsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u podruju ocjenjivanja 1983/1984. objavljen je prirunik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju uenika u razrednoj nastavi

PEDAGOKO-DOKIMOLOKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA

opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoko-dokimoloka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini pradenje uenikovih aktivnosti mora biti otvoreno, fleksibilno i analitiko te mora imati pedogoku i dokimoloku strukturu svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nuno podvrgnuti kritikom sagledavanju i evaluiranju, kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rjeenja

 Ispisane ocjene moraju biti razumljive ueniku, roditeljima i nastavniku Osim razumljivosti, vana dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost Praksa je pokazala da uenici nisu manje motivirani, tj. zainteresirani za nastavne aktivnosti, ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost

 od nastavnika se trai da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna podruja istaknu osnovnu informaciju o rezultatu uenika u odreenom podruju za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja uenikova ponaanja i postignuda treba kljune pedagoke pojmove konkretizirati, kako bi ih sve mogli jednoznano koristiti i tumaiti nastavnici ih koriste za opisivanje uenikova ukupnog ponaanja, ali odreeni pojmovi ne znae isto za vedi broj nastavnika potpuno istoznano koritenje i shvadanje pojmova koji oznaavaju iste karakteristike je teko postidi, ali tome valja teiti.

 Brojano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima kolovanja Sam naziv modela govori da se uenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima, odnosno brojanim skalama od tri, pet, est, deset ili vie stupnjeva Svaki broj oznaava najede dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu steenih znanja ili sposobnosti Brojano ocjenjivanje je sintetiki model, jer ocjena predsatvlja sintetiki iskaz za vie varijabli koje se prate

 Opisno ocjenjivanje oznaava model ocjenjivanja uenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima kolovanja Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova uitelj opisno analitiki prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti Opisna ocjena prua vie mogudnosti uitelju da prikae specifinosti svakog pojedinog uenika, da upozori na specifinosti koje su pratile uenje, te da prognozira budude rezultate Opisna ocjena moe sadravati i odreene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi

PRAENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI

opisna ocjena namjenjena je ueniku, nastavniku i roditelju Ocjena = povratna informacija o radu Pradenje i vrednovanje a) kognitivno podruje razvoja: znanje shvadanje primjena analiza i sinteza vrednovanje; b) afektivno podruje razvoja: primanje reagiranje zauzimanje stava sistematizacija karakterizacija; c) psihomotorno podruje razvoja: imitacija manipulacija precizacija analiza i sinteza naturalizacija (prema Bloom, B. S. i dr.; 1970., 150. str.)

 pet bitnih naela: analitinost, jasnoda, pedagoka funkcionalnost, selektivnost zabiljeki, jednostavnost Brojana ocjena - ZRISO (znanje, radne navike i primjena znanja, interes, stav prema predmetu, sposobnosti uenika, njegove subjektivne mogudnosti, te okolina u kojoj uenik ivi i njegove objektivne mogudnosti) prilikom pradenja napredovanja uenika valja uvaavati neke smjernice zabiljeke ueniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje, a roditelju poruka da potie uenika na vjebanje aktivnosti koje je nastavnik naznaio

Individualizacija ocjenjivanja
stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog uenika u razredu i koli eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha izbjegavati usporeivanje uenika, a poticati usporeivanje uenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) uenik s tekodama u razvoju nastojati postidi maksimum daroviti uenici potreba raznovrsnih aktivnosti list pradenja i napredovanja prilagoeni program

Jezino - umjetniko podruje

Osnovne rijei za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspjean / uspjean / neuspjean, uredan / neuredan , precizno / neprecizno itko / neitko, razumije / ne razumije uoava / ne uoava, zapaa pojedinosti / ne zapaa pojedinosti brzo / sporo , tono / netono razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno , slikovito, opirno, pravilno / nepravilno, primjenjuje nove rijei, samostalan, sistematian, detaljan, logian u slijedu misli, grijei pravopisno, grijei gramatiki, prepoznaje / ne prepoznaje ...

ZAPAANJE O RADU I NAPREDOVANJU UENIKA I polugodite 10.9. Poznaje svih 30 velikih TS. Moe ih napisati, ali neprecizno i sporo. 8.10. ita sporo, ne razumije proitano. 18.10. L.K.slike uredne. Nesiguran u prepoznavanju boja.

USPJEH UENIKA Svladao osnovne nastavne sadraje. Pie uredno, ali sporo. Razumije proitano, ali treba bre itati. Pjeva isto, ali ritmiki

29.10.Poznaje djelomino nekoliko pjesama koje su uili u vrtiu. Pjeva isto, ali ritmiki nesigurno. Slike i crtei uredni. Nesiguran. nesigurno. 7.11. Pie uredno, ali spor. itanje jo uvijek sporo. 12.11. L.K.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru. 23.11.G.K.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme. 11.12. Uz pomo nastavnika moe ispriati vlastiti doivljaj. Tee izgovara glas R. 24.12. Rijetko se sam javlja za itanje ili prianje doivljaja. Nesiguran. Treba ga poticati! 7.1. L.K. - Crte uredan. Dva, tri objekta razbacana po papiru, neorganizirano. II polugodite 23.2. bre, razumije proitano. Svladao osnovne nastavnne sadraje. ita i primjerenom brzinom. Razumije 14.3. L.K.-zamjeuje i razlikuje osnovne boje. Na slikama dominira crvena boja, a od sadraja pie Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi.

zgrade i automobili.
17.3. Prepisivanje brzina primjerena, uredno. Iz nepanje izostavi poneko slovo. 5.4. G.K.-Ne poznaje rijei obraenih pjesama. Ne trudi se da ih upamti. 14.4. Na nastavi aktivniji. Pohvale pred kolektivom uenika potiu ga na vee zalaganje. 25.4. D tri greke. Veliko slovo nesiguran. 12.5. G.K.-Nauio rijei nekoliko obraenih pjesama. Pjevanje ritmiki sigurnije. 17.5. L.K. - Graenje i sastavljanje: nespretan, ali zainteresiran. 28.5. D jedna greka. Sigurniji u pisanju velikih slova.

proitano. Pjeva isto i ritmiki sigurno.

Zainteresiran za likovne aktivnosti. Sigurniji, samostalan i uredan. Napredovao u odnosu na prvo polugodite.

Matematika
Osnovne rijei za procjenu realizacije (opis, analizu): uoava brzo, usporeuje uspjeno/uz pomod nastavnika, tono/netono, razlikuje/ne razlikuje; prepoznaje, analizira samostalno / uz pomod, izdvaja bitno, zakljuuje brzo / sporo, ali tono / sporo i netono. Usporeuje lako i brzo, broji tono, uoava sporo, uoava uz konkretan materijal; pie uredno/itko/pravilno/tono/ sporo; zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala; crta, spaja, objanjava, rastavlja, pokazuje, zainteresiran/paljiv/motiviran/samostalan; rjeava sloenije zadatke u odnosu na predviene programom...

Uenik 1. razreda
ZAPAANJA O RADU I NAPREDOVANJU UENIKA I polugodite 14.9. Broji do 100. Ne pie brojeve. (10.X) 12/13 1.10. Sporo uoava relacije:vei manji jednako. 17.10. Pravilno crta trokutom linije i likove. Pri crtanju paljiv. 28.10. 18/27 Tono, ali sporo! (20.XI) 14/19 Sve tono, ali sporo. 1.12. Tono, ali neuredno pie sve znamenke. Mnogo brie! 18.12. 18/26 Rijeio sve, ali netono oduzimanje. 6.1. Jo uvijek nesiguran u oduzimanje. Tek uz pomo dolazi do rjeenja. Sigurno rjeava sve programom predviene zadatke. Rado crta trokutom. Potrebno vjebati USPJEH UENIKA

oduzimanje u krugu broja 10. Uz vie zalaganja, moe u matematici postii bolji uspjeh.

II polugodite 23.2. Shvaa pojam prirodnog broja; pie i ita sve brojeve do 20. 16.3. Ne razlikuje parne i neparne brojeve. Nesiguran u oduzimanju. Uz povean trud uspjeno svladao predviene nastavne sadraje.

15.4. Ostao etiri puta na dopunskoj nastavi vjebanje oduzimanja.

23.4. 10/13 Sve tono, ali sporo! (12.V) 28/32 Tono! 10.5. Uoava i shvaa zakon komutativnosti. 20.5. Razlikuje parne i neparne brojeve.

Vidljiv napredak u odnosu na prvo

polugodite. S vie motiviranosti za rad i sustavno zalaganje moe u matematici postii i vie.

2.6. 22/24 Oduzimanje zbrajanje nejednakosti: tono i sigurno!

Opdi uspjeh na kraju nastavne godine

iskazuje se opisno sadri: osnovnu informaciju o rezultatu uenika u odreenom podruju; sadraje u kojima uenik postie bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes, sadraje kojima bi trebao posvetiti vie panje, stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na poetku kolske godine, motivaciju za rad, osobine uenika, posebne pedagoke postupke koji su eventualno primijenjeni Polazite za rad u iduem razdoblju

OPISNO OCJENJIVANJE UENIKA

Za dokimoloki i didaktiki osmiljeno ocjenjivanje uenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni, afektivni i psihomotoriki razvitak uenika

PRAENJE
Uenika (njegov rad i napredak) treba to ede pratiti kako bi s njim radili na najbolji nain i postigli uspjeh za svakoga Glavna svrha je pravovremeno uoavanje uenikovih potreba Prava se slika postie dugotrajnim pradenjem raznih situacija Pratiti: aktivnost uenika, napredovanje u razumijevanju, nain rjeavanja, izraavanje, ponaanje na satu, interes Cilj je otkriti to djeca znaju i mogu, a ne to ne znaju i ne mogu! Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme Uitelj ga provodi na svakom satu, a prethodi ocjeni Rezultate pradenja treba redovito zapisivati imenik

OCJENJIVANJE
Osigurava uiteljima, uenicima, roditeljima i drugima povratne informacije o uenikovom napredovanju Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok Dobra ocjena moe motivirati uenike Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodita)

SVRHE OCJENJIVANJA
Osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku Uenicima osigurati pedagoke povratne informacije Motivirati uenike Osigurati evidenciju napretka Iskazati dosadanja postignuda Ocijeniti ueniku spremnost za budude uenje

Zadada uitelja je da pomognu uenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te naine postizanja optimalnih rezulatata.

OPASNOSTI OCJENJIVANJA:
Nije objektivno Loa ocjena moe obeshrabriti uenika i negativno utjecati na samopouzdanje Teko je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (esto subjektivni, neprimjereni, neugodni,), esto se ocjenama pridaje previe pozornosti, pa postaju vanije od samog znanja.

NAJEI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:

TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost, razumijevanje i primjenu) 1. USMENO 2. PISMENO 3. DOMADI URADAK (Potvrde o radu uenika kod kude?!) DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju uitelji) 1. Najede ZALAGANJE, a drugu ostavljaju slobodnu 2. Ponekad AKTIVNOST, RJEAVANJE PROBLEMA, MOTIVACIJA

Nastavnik
Opisno ocjenjivanje u znaajnoj mjeri ovisi o nastavniku Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj sloen i vaan zadatak, jer on mora tumaiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja uenicima i roditeljima Ocjena je povratna informacija o uspjenosti rada koja, moe izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada Povratne informacije kod uenika razvijaju samokritinost

 Od nastavnika se oekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i odreen doprinos unaprijeivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja Nastavnici mogu provjeravati odreene postavke opisnog ocjenjivanja, zatim poduzimati odreene mjere:
Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju Prate li zapaanja realizaciju programskih zadataka Moe li se uoiti napredovanje uenika, odnosno stagniranje Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija

Prate li se zapaanjima svi aspekti razvoja uenikove linosti Koje crte linosti dolaze do izraaja Koji se odgojni elementi najvie prate Na kojim se sposobnostima najvie inzistira U kojoj je mjeri uvaavaju individualne karakteristike uenika Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskoritavaju sposobnosti uenika Posveduje li se u dovoljnoj mjeri panja pojedinim aktivnostima Sudjelovanje uenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada

RODITELJI
Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta, jer od uspjenog poetka kolovanja zavisi uenikovo uspjeno obrazovanje u osnovnoj koli Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? Treba dati procjenu znanja, vjetina, navika i motivirati uenika na vede zalaganje

OPISNE OCJENE
INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet - razlog: izrazito velike, prosjene ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet - razlog: izrazito velike, prosjene ili slabije sposobnosti

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST

PROMATRANJE
MILJENJE UENJE ZNANJE IZRAAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST

USTRAJNOST
DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA

Hvala na panji!