Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno. kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja . fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju.

• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani. tj. roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti. ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost . zainteresirani za nastavne aktivnosti.

ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi. kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja.• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati. . ali tome valja težiti.

jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate .• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. pet. šest. odnosno brojčanim skalama od tri. deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model.

te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi . da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje.• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika.

. B.PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku. c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom. 1970. nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje. S. i dr.. b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija. 150. str.) .

stav prema predmetu. radne navike i primjena znanja. interes. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio .• pet bitnih načela: analitičnost. njegove subjektivne mogudnosti.ZRISO (znanje. sposobnosti učenika. jasnoda. jednostavnost • Brojčana ocjena . selektivnost zabilješki. pedagoška funkcionalnost. te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje.

Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika. a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .

opširno. pravilno / nepravilno. detaljan. sistematičan. slikovito. uredan / neuredan . samostalan. griješi pravopisno. razumije / ne razumije uočava / ne uočava..Jezično .umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan. logičan u slijedu misli. primjenjuje nove riječi. prepoznaje / ne prepoznaje . precizno / neprecizno čitko / nečitko. griješi gramatički.. . točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno . zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo .

5. Nesiguran. ali ritmički 29. 28.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme. L. uredno. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo. samostalan i uredan.3. 14. ali treba brţe čitati. Nesiguran u prepoznavanju boja. 8.5.10. 23. Pjevanje ritmički sigurnije. 11.12.11. 17. Moţe ih napisati.K. Nesiguran. Na nastavi aktivniji. Sigurniji.1. ali spor. Č – brţe. Veliko slovo – nesiguran. G.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru. razumije pročitano.Građenje i sastavljanje: nespretan. L. Zainteresiran za likovne aktivnosti. 24.11. L. pročitano.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10.4. . 18.10. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja.2. D – jedna greška. . Poznaje svih 30 velikih TS. D – tri greške. Slike i crteži uredni. zgrade i automobili.4.5. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje.K. Razumije 14. ne razumije pročitano. Sigurniji u pisanju velikih slova. Razumije pročitano. Napredovao u odnosu na prvo polugodište.K. Čita sporo. Prepisivanje – brzina primjerena.11.Crtež uredan.K. Piše uredno.4. Pjeva čisto. 17.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama. Dva. 12.9. ali sporo. 25. ali neprecizno i sporo. Piše uredno. L. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. .–slike uredne. Pjeva čisto i ritmički sigurno. G. Teţe izgovara glas R. 12. II polugodište 23. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje. Ne trudi se da ih upamti.K. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi. tri objekta razbacana po papiru.3.K.K. 7.G. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje. Čita i primjerenom brzinom. ali ritmički nesigurno. ali zainteresiran. nesigurno.12. neorganizirano. Čitanje još uvijek sporo.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. Pjeva čisto. L.10.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. Treba ga poticati! 7.5.K. Na slikama dominira crvena boja.

crta. rastavlja. točno/netočno.Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. . zaključuje brzo / sporo. zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala. analizu): uočava brzo. uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika. analizira samostalno / uz pomod. razlikuje/ne razlikuje. broji točno. Uspoređuje lako i brzo. ali točno / sporo i netočno. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan.. izdvaja bitno. uočava uz konkretan materijal. objašnjava. pokazuje. spaja. piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo.. uočava sporo. prepoznaje. rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom.

piše i čita sve brojeve do 20. Uz više zalaganja. Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke. Pri crtanju pažljiv.XI) 14/19 Sve točno. ali sporo! (20.2. Uočava i shvaća zakon komutativnosti.6.4. Rado crta trokutom. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. ali sporo.V) 28/32 Točno! 10. Broji do 100. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako. 17. Još uvijek nesiguran u oduzimanje.1. ali netočno oduzimanje. Shvaća pojam prirodnog broja.X) 12/13 1.4. Mnogo briše! 18. 18/27 Točno. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! . 23.10. 1.5. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje.9. Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10. može u matematici postići bolji uspjeh. Nesiguran u oduzimanju. 28.5. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište. Ne piše brojeve. 20. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja. Ne razlikuje parne i neparne brojeve. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14.12. 2. 15. 10/13 Sve točno.Učenik 1. II polugodište 23. Razlikuje parne i neparne brojeve. 18/26 Riješio sve.10. 6.10. ali sporo! (12. ali neuredno piše sve znamenke.12. (10. 16.3. Točno. Pravilno crta trokutom linije i likove.

sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje. stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine. osobine učenika.Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području. motivaciju za rad. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju . sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes.

afektivni i psihomotorički razvitak učenika .OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni.

ponašanje na satu.PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika. način rješavanja. napredovanje u razumijevanju. a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik . izražavanje.

učenicima. roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) .OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima.

SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata. .

. neprimjereni.OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni. neugodni. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti. pa postaju važnije od samog znanja.…).

Najčešde ZALAGANJE. USMENO 2. a drugu ostavljaju slobodnu 2. MOTIVACIJA… . DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1. razumijevanje i primjenu) 1. PISMENO 3.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost. RJEŠAVANJE PROBLEMA. Ponekad AKTIVNOST.

može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost .Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak. jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja.

odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija .• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja. zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja.RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. navika i motivirati učenika na vede zalaganje . vještina.

prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti .OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .razlog: izrazito velike.

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful