Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja .PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno. fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju.

roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti. ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost . tj. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani.• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku. zainteresirani za nastavne aktivnosti.

• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati. ali tome valja težiti. . kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja. ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi.

jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate . šest. odnosno brojčanim skalama od tri. deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model.• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. pet.

• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika. da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje. te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi .

b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija. 150. nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje.. 1970.. B.PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku. str. S. c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom.) . i dr.

jasnoda. te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje. jednostavnost • Brojčana ocjena .• pet bitnih načela: analitičnost. sposobnosti učenika. stav prema predmetu. interes.ZRISO (znanje. selektivnost zabilješki. radne navike i primjena znanja. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio . pedagoška funkcionalnost. njegove subjektivne mogudnosti.

a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika.

griješi pravopisno. samostalan. pravilno / nepravilno.umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan. sistematičan. razumije / ne razumije uočava / ne uočava.. opširno. logičan u slijedu misli. točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno . primjenjuje nove riječi. zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo . griješi gramatički. slikovito. uredan / neuredan . precizno / neprecizno čitko / nečitko.Jezično . detaljan. .. prepoznaje / ne prepoznaje .

samostalan i uredan. Zainteresiran za likovne aktivnosti. Na nastavi aktivniji.1. Ne trudi se da ih upamti.5. D – tri greške. Čita i primjerenom brzinom. Teţe izgovara glas R.K.K. ali neprecizno i sporo.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10. Veliko slovo – nesiguran. .K. 12.K. ali zainteresiran. ali ritmički nesigurno.12. Poznaje svih 30 velikih TS. uredno.4. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi. Prepisivanje – brzina primjerena. neorganizirano. 17. 25. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja. Nesiguran. Moţe ih napisati.5.4.K. 24.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama.3. Razumije pročitano. zgrade i automobili.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću.3. 8. pročitano. G. ali spor. razumije pročitano. ali sporo.–slike uredne. 18. nesigurno. Piše uredno. Sigurniji u pisanju velikih slova. Piše uredno.11.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. L. .10. Pjeva čisto.4. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje. 14. ali treba brţe čitati. 7.9. Čita sporo. tri objekta razbacana po papiru.K.K. L.10. . Slike i crteži uredni.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje. 17. 11.11. D – jedna greška. Pjeva čisto. 23. Nesiguran u prepoznavanju boja. L. Razumije 14. L. Pjeva čisto i ritmički sigurno. Čitanje još uvijek sporo.Crtež uredan.12. 12. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo.2. Č – brţe. L.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme.G. Napredovao u odnosu na prvo polugodište. ne razumije pročitano. II polugodište 23.Građenje i sastavljanje: nespretan. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje. Sigurniji. G. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje.K. Treba ga poticati! 7.11.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru. ali ritmički 29. Dva. 5.5. Na slikama dominira crvena boja. Nesiguran. Pjevanje ritmički sigurnije. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. 28.10.

analizira samostalno / uz pomod. analizu): uočava brzo. uočava sporo. . pokazuje. razlikuje/ne razlikuje. Uspoređuje lako i brzo.. uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika. crta. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan..Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. ali točno / sporo i netočno. uočava uz konkretan materijal. objašnjava. piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo. izdvaja bitno. rastavlja. spaja. broji točno. prepoznaje. zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala. rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom. zaključuje brzo / sporo. točno/netočno.

Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10. 16. Uz više zalaganja.10. Točno. 23. ali neuredno piše sve znamenke.12. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje.4. Nesiguran u oduzimanju.3. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako. (10. Ne razlikuje parne i neparne brojeve. ali sporo! (20. Uočava i shvaća zakon komutativnosti. ali netočno oduzimanje.10.12. 20. Još uvijek nesiguran u oduzimanje. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja. Ne piše brojeve. 28. 6.5. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište.6.10. Mnogo briše! 18. Broji do 100. Pri crtanju pažljiv. II polugodište 23.9.1. Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke.V) 28/32 Točno! 10.Učenik 1. može u matematici postići bolji uspjeh. 15.5. Razlikuje parne i neparne brojeve. ali sporo. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. 18/27 Točno. 18/26 Riješio sve.XI) 14/19 Sve točno. 17. Shvaća pojam prirodnog broja. Rado crta trokutom. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14. 10/13 Sve točno.X) 12/13 1.4. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! . Pravilno crta trokutom linije i likove.2. piše i čita sve brojeve do 20. 2. 1. ali sporo! (12.

stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju . motivaciju za rad.Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području. osobine učenika. sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje. sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes.

afektivni i psihomotorički razvitak učenika .OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni.

način rješavanja. napredovanje u razumijevanju. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu. ponašanje na satu. izražavanje. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik .PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika. a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu.

OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima. roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) . učenicima.

SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata. .

neprimjereni. .…).OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti. neugodni. pa postaju važnije od samog znanja.

MOTIVACIJA… . a drugu ostavljaju slobodnu 2. DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1. PISMENO 3. Najčešde ZALAGANJE. USMENO 2. Ponekad AKTIVNOST. RJEŠAVANJE PROBLEMA.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost. razumijevanje i primjenu) 1.

Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak. može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost . jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja.

odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija . zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika.• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. vještina. navika i motivirati učenika na vede zalaganje . jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja.

razlog: izrazito velike.OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet . prosječne ili slabije sposobnosti .razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful