Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno. fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju. kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja .

roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani. tj. ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost . zainteresirani za nastavne aktivnosti.• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku.

ali tome valja težiti. kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja. . ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi.• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati.

pet. deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model.• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. šest. odnosno brojčanim skalama od tri. jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate .

• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika. te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi . da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje.

nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje. 150.. 1970. c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom. B. i dr. S.. b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija.PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku.) . str.

te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje. sposobnosti učenika. jednostavnost • Brojčana ocjena . njegove subjektivne mogudnosti. radne navike i primjena znanja. jasnoda. interes. selektivnost zabilješki.ZRISO (znanje.• pet bitnih načela: analitičnost. stav prema predmetu. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio . pedagoška funkcionalnost.

a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika.

primjenjuje nove riječi. griješi pravopisno. točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno . . logičan u slijedu misli.. griješi gramatički. precizno / neprecizno čitko / nečitko.Jezično . uredan / neuredan .umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan. detaljan. samostalan. prepoznaje / ne prepoznaje . opširno. razumije / ne razumije uočava / ne uočava.. sistematičan. zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo . slikovito. pravilno / nepravilno.

10.K.11. Č – brţe.11. Slike i crteži uredni. D – jedna greška. 17. D – tri greške.4. ali treba brţe čitati. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje.Crtež uredan. L. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje. 7.–slike uredne. Teţe izgovara glas R. Napredovao u odnosu na prvo polugodište. 23. . Čita i primjerenom brzinom. .12. Pjeva čisto. Nesiguran u prepoznavanju boja. Na nastavi aktivniji. samostalan i uredan. 14. neorganizirano. 18.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10.5.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. Zainteresiran za likovne aktivnosti.5.10.2.K. L. Pjeva čisto i ritmički sigurno. L. Prepisivanje – brzina primjerena.1. nesigurno.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru.G. razumije pročitano.10.K.5. Čita sporo. Moţe ih napisati. Nesiguran. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja. G. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi. ali ritmički 29. ali sporo. Na slikama dominira crvena boja.K. G. Razumije 14.4.11. Pjeva čisto. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. uredno.3. 25. 5.K. Veliko slovo – nesiguran. 24. Dva.Građenje i sastavljanje: nespretan.K. pročitano.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje. 8. ali ritmički nesigurno. Piše uredno. 12. 12.9.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. tri objekta razbacana po papiru.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme. zgrade i automobili. 17. . L. Razumije pročitano. Nesiguran. L.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama. 11. Sigurniji.12. Poznaje svih 30 velikih TS.3. II polugodište 23. ali neprecizno i sporo.4. Sigurniji u pisanju velikih slova. ali zainteresiran. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo. 28. Čitanje još uvijek sporo. ali spor.K. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje. Piše uredno. Pjevanje ritmički sigurnije. Ne trudi se da ih upamti.K. Treba ga poticati! 7. ne razumije pročitano.

uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika. zaključuje brzo / sporo. točno/netočno. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan. . rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom. prepoznaje. zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala. uočava uz konkretan materijal. analizu): uočava brzo. objašnjava. izdvaja bitno. uočava sporo. razlikuje/ne razlikuje.. crta. spaja. piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo. pokazuje. ali točno / sporo i netočno.Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. broji točno. rastavlja.. analizira samostalno / uz pomod. Uspoređuje lako i brzo.

3. Točno. 28. 23.5. (10.10. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja. ali netočno oduzimanje. ali sporo.V) 28/32 Točno! 10.4.10.XI) 14/19 Sve točno. 2. može u matematici postići bolji uspjeh. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje. Nesiguran u oduzimanju. 16. Uz više zalaganja. Pri crtanju pažljiv. Ne razlikuje parne i neparne brojeve. Rado crta trokutom. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! . 20.5. Pravilno crta trokutom linije i likove. Još uvijek nesiguran u oduzimanje. piše i čita sve brojeve do 20. Razlikuje parne i neparne brojeve.X) 12/13 1.12. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14. ali sporo! (12. Uočava i shvaća zakon komutativnosti.12. II polugodište 23.10. Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10.9. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. 1. Shvaća pojam prirodnog broja.6. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako. ali sporo! (20.1. 6. ali neuredno piše sve znamenke.Učenik 1. 15. 10/13 Sve točno. Broji do 100. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više. Ne piše brojeve.4. 17. Mnogo briše! 18.2. Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište. 18/26 Riješio sve. 18/27 Točno.

motivaciju za rad. sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju . sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes. stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine. osobine učenika.Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području.

afektivni i psihomotorički razvitak učenika .OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni.

način rješavanja. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik . ponašanje na satu. izražavanje. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu. a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu. napredovanje u razumijevanju.PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika.

roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) .OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima. učenicima.

.SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata.

pa postaju važnije od samog znanja.…). neugodni.OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni. . neprimjereni. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti.

razumijevanje i primjenu) 1. Ponekad AKTIVNOST. RJEŠAVANJE PROBLEMA. a drugu ostavljaju slobodnu 2. DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost. USMENO 2. PISMENO 3. MOTIVACIJA… . Najčešde ZALAGANJE.

jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja. može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost .Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak.

odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija . zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika.• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. navika i motivirati učenika na vede zalaganje . jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja. vještina.

razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti . prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .razlog: izrazito velike.OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful