Praćenje i opisno ocjenjivanje učenika u osnovnoj školi

Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju. kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja .PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno.

zainteresirani za nastavne aktivnosti. ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost . tj. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani.• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku. roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti.

• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati. . ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi. kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja. ali tome valja težiti.

šest.• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. odnosno brojčanim skalama od tri. jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate . deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model. pet.

da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje. te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi .• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika.

i dr. B.. str. S. nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje. 1970.) ..PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku. 150. b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija. c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom.

jednostavnost • Brojčana ocjena . pedagoška funkcionalnost. te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje. radne navike i primjena znanja. sposobnosti učenika.ZRISO (znanje. njegove subjektivne mogudnosti. selektivnost zabilješki. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio . jasnoda. interes.• pet bitnih načela: analitičnost. stav prema predmetu.

Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika. a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .

Jezično . griješi pravopisno. pravilno / nepravilno. točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno .. prepoznaje / ne prepoznaje . logičan u slijedu misli. . uredan / neuredan . zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo . samostalan. primjenjuje nove riječi. sistematičan. slikovito. griješi gramatički. detaljan. razumije / ne razumije uočava / ne uočava.. precizno / neprecizno čitko / nečitko. opširno.umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan.

K. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja. 12.11.4. ali sporo. L. ali spor. 11.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. uredno.10. Na slikama dominira crvena boja. G. Piše uredno. neorganizirano. Slike i crteži uredni. Sigurniji.Crtež uredan. Čita i primjerenom brzinom. Poznaje svih 30 velikih TS. . ali neprecizno i sporo.G.5. Sigurniji u pisanju velikih slova.5. . Čita sporo. 23.3. 25. Pjeva čisto.2. Dva. Č – brţe.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru.4. L.4. 24. Moţe ih napisati. 12. II polugodište 23. Pjevanje ritmički sigurnije. Nesiguran. 14.–slike uredne. nesigurno. D – jedna greška.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi. Zainteresiran za likovne aktivnosti. Pjeva čisto i ritmički sigurno. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje. ali ritmički 29.K. 17. Prepisivanje – brzina primjerena. G. Na nastavi aktivniji.11. Treba ga poticati! 7. Razumije 14. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo. 5. 7. Pjeva čisto. tri objekta razbacana po papiru. pročitano. Piše uredno. 17. Ne trudi se da ih upamti. L. Razumije pročitano.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama.12.9.10. Nesiguran. ali ritmički nesigurno.K.K.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. zgrade i automobili. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje. 28.K.12. L. ali treba brţe čitati. Teţe izgovara glas R. ali zainteresiran. Čitanje još uvijek sporo. 8. . L.11.K.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje.1. 18. D – tri greške.K.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme.K. razumije pročitano. ne razumije pročitano.Građenje i sastavljanje: nespretan. samostalan i uredan.10. Veliko slovo – nesiguran.3. Nesiguran u prepoznavanju boja.5. Napredovao u odnosu na prvo polugodište.

piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo. rastavlja. spaja. Uspoređuje lako i brzo. broji točno. uočava sporo. rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom. analizu): uočava brzo. točno/netočno. prepoznaje. uočava uz konkretan materijal. objašnjava. izdvaja bitno. razlikuje/ne razlikuje. uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika. crta. ali točno / sporo i netočno.. .. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan. pokazuje.Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. zaključuje brzo / sporo. zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala. analizira samostalno / uz pomod.

2. ali sporo.1. Uz više zalaganja. 16. Još uvijek nesiguran u oduzimanje. 15. ali sporo! (12. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više. II polugodište 23. Mnogo briše! 18.12.10. Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke.10. 10/13 Sve točno. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište.5.X) 12/13 1. 18/26 Riješio sve. ali netočno oduzimanje.V) 28/32 Točno! 10. može u matematici postići bolji uspjeh. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. Razlikuje parne i neparne brojeve. (10.3.10. 18/27 Točno. Ne piše brojeve. Pravilno crta trokutom linije i likove. 1. Broji do 100.9. 20. 6. Nesiguran u oduzimanju. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje. Uočava i shvaća zakon komutativnosti. Shvaća pojam prirodnog broja. 23.5. 17. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja.Učenik 1.2.6. 28. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako. Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10.12. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! . Pri crtanju pažljiv. Ne razlikuje parne i neparne brojeve.XI) 14/19 Sve točno. ali neuredno piše sve znamenke. Točno. ali sporo! (20. piše i čita sve brojeve do 20. Rado crta trokutom.4. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14.4.

sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje. motivaciju za rad. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju . sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes.Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području. osobine učenika. stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine.

afektivni i psihomotorički razvitak učenika .OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni.

izražavanje. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik . a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu. način rješavanja. napredovanje u razumijevanju. ponašanje na satu.PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu.

roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) .OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima. učenicima.

.SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata.

…).OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti. . neprimjereni. neugodni. pa postaju važnije od samog znanja.

PISMENO 3. MOTIVACIJA… . USMENO 2. RJEŠAVANJE PROBLEMA.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost. razumijevanje i primjenu) 1. Ponekad AKTIVNOST. Najčešde ZALAGANJE. DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1. a drugu ostavljaju slobodnu 2.

Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak. jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja. može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost .

odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija . zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika.• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. navika i motivirati učenika na vede zalaganje . jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja. vještina.

prosječne ili slabije sposobnosti .razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .razlog: izrazito velike.

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful