Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju.PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno. kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja .

ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost . tj.• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku. roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti. zainteresirani za nastavne aktivnosti. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani.

• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati. . ali tome valja težiti. ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi. kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja.

odnosno brojčanim skalama od tri. šest. deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model.• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. pet. jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate .

te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi .• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika. da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje.

S. b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija.PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku. i dr.. 1970. nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje..) . B. 150. str. c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom.

radne navike i primjena znanja. te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje. njegove subjektivne mogudnosti. sposobnosti učenika.• pet bitnih načela: analitičnost. jednostavnost • Brojčana ocjena . interes. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio . selektivnost zabilješki. jasnoda. pedagoška funkcionalnost. stav prema predmetu.ZRISO (znanje.

a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika.

umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan. opširno. uredan / neuredan . primjenjuje nove riječi. logičan u slijedu misli. slikovito. prepoznaje / ne prepoznaje . samostalan. razumije / ne razumije uočava / ne uočava. pravilno / nepravilno. . griješi gramatički... precizno / neprecizno čitko / nečitko. detaljan. sistematičan.Jezično . točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno . griješi pravopisno. zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo .

8. L. 23. Nesiguran.G. samostalan i uredan.5.11. Čita i primjerenom brzinom. Na nastavi aktivniji.–slike uredne. Pjevanje ritmički sigurnije.1. Moţe ih napisati.K.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama. 12. Sigurniji u pisanju velikih slova. Piše uredno. . Na slikama dominira crvena boja.K. . L. razumije pročitano.10. 17. II polugodište 23. ali zainteresiran.11.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme. Čita sporo.K. Razumije pročitano. ali neprecizno i sporo. 5.K. Razumije 14. pročitano. G. Ne trudi se da ih upamti. 18.12.K.10. ali spor. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. 11. Poznaje svih 30 velikih TS. Nesiguran.11.5. D – tri greške. L. 7. Prepisivanje – brzina primjerena.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru. Veliko slovo – nesiguran. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi. ne razumije pročitano. 17.Građenje i sastavljanje: nespretan. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje.3. L. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo. Teţe izgovara glas R. neorganizirano. Č – brţe. Piše uredno.K.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. L.3. Čitanje još uvijek sporo. tri objekta razbacana po papiru.4.K.4. Pjeva čisto i ritmički sigurno. 12. Dva. .5.4. ali ritmički 29.2. ali sporo. Slike i crteži uredni. Zainteresiran za likovne aktivnosti. Pjeva čisto. 25.12. Napredovao u odnosu na prvo polugodište.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje.9. ali treba brţe čitati. G. 24. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje.K. 28.10. Pjeva čisto. Nesiguran u prepoznavanju boja. Sigurniji.Crtež uredan. nesigurno. uredno. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja. zgrade i automobili. ali ritmički nesigurno. Treba ga poticati! 7.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. D – jedna greška. 14. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje.

zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala. spaja. zaključuje brzo / sporo. rastavlja. razlikuje/ne razlikuje. analizu): uočava brzo. Uspoređuje lako i brzo... objašnjava. ali točno / sporo i netočno. broji točno. točno/netočno. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan. uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika.Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. uočava uz konkretan materijal. . piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo. uočava sporo. prepoznaje. rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom. izdvaja bitno. pokazuje. analizira samostalno / uz pomod. crta.

Točno. Mnogo briše! 18. Pravilno crta trokutom linije i likove. Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10.XI) 14/19 Sve točno.4. ali sporo. ali sporo! (12. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! . Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke.6. Uočava i shvaća zakon komutativnosti. 15.2. 10/13 Sve točno. ali sporo! (20. 23. 1. piše i čita sve brojeve do 20. 18/26 Riješio sve.Učenik 1.9. 18/27 Točno. Uz više zalaganja. 16.10. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14.4.V) 28/32 Točno! 10. (10. Nesiguran u oduzimanju.X) 12/13 1.1.12. Shvaća pojam prirodnog broja. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više. Pri crtanju pažljiv.5. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako. 17. može u matematici postići bolji uspjeh. Ne piše brojeve. Broji do 100.3. 20. II polugodište 23. Rado crta trokutom.12.5. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje.10. Ne razlikuje parne i neparne brojeve.10. 6. 28. Razlikuje parne i neparne brojeve. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. ali neuredno piše sve znamenke. 2. ali netočno oduzimanje. Još uvijek nesiguran u oduzimanje. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja.

Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području. stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine. osobine učenika. sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju . motivaciju za rad. sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje.

afektivni i psihomotorički razvitak učenika .OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni.

a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu. napredovanje u razumijevanju.PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik . ponašanje na satu. izražavanje. način rješavanja. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu.

roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) .OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima. učenicima.

SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata. .

neprimjereni. . neugodni.OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni.…). pa postaju važnije od samog znanja. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti.

Ponekad AKTIVNOST. PISMENO 3. a drugu ostavljaju slobodnu 2. USMENO 2. RJEŠAVANJE PROBLEMA. DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost. MOTIVACIJA… . razumijevanje i primjenu) 1. Najčešde ZALAGANJE.

jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja. može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost .Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak.

zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika. odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija .• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

navika i motivirati učenika na vede zalaganje .RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja. vještina.

OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .razlog: izrazito velike.razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet . prosječne ili slabije sposobnosti .

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful