Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja . fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju.PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno.

• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku. tj. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani. zainteresirani za nastavne aktivnosti. roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti. ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost .

. kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja. ali tome valja težiti. ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi.• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati.

jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate . pet. deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model. odnosno brojčanim skalama od tri.• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. šest.

da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje. te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi .• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika.

. 150. c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom.) . B. 1970. nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje. S.PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku. str. i dr.. b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija.

ZRISO (znanje. interes. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio .• pet bitnih načela: analitičnost. njegove subjektivne mogudnosti. jasnoda. selektivnost zabilješki. te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje. stav prema predmetu. jednostavnost • Brojčana ocjena . pedagoška funkcionalnost. sposobnosti učenika. radne navike i primjena znanja.

Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika. a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .

.. precizno / neprecizno čitko / nečitko. detaljan. uredan / neuredan . zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo . prepoznaje / ne prepoznaje .umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan. . griješi pravopisno. pravilno / nepravilno. logičan u slijedu misli. točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno . griješi gramatički. razumije / ne razumije uočava / ne uočava. primjenjuje nove riječi.Jezično . sistematičan. slikovito. opširno. samostalan.

Teţe izgovara glas R.12. 12.K. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. Pjevanje ritmički sigurnije. ali ritmički nesigurno. 7.10. Na nastavi aktivniji. Nesiguran. ali zainteresiran.K. Čitanje još uvijek sporo. nesigurno.4.11.K. Ne trudi se da ih upamti. . Razumije 14. D – tri greške. 25.11. Veliko slovo – nesiguran.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. ali sporo. Razumije pročitano. Zainteresiran za likovne aktivnosti. Čita i primjerenom brzinom. Poznaje svih 30 velikih TS.5. L. 17.3. 28.4. . neorganizirano.Građenje i sastavljanje: nespretan.K. 12. . Čita sporo.1. Sigurniji. Prepisivanje – brzina primjerena.2. Slike i crteži uredni. G.10. II polugodište 23. ne razumije pročitano. L.G.11. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo. 14. 8. 5. Sigurniji u pisanju velikih slova. Piše uredno. ali neprecizno i sporo.5. ali treba brţe čitati.Crtež uredan. L.12. 18. 11.–slike uredne. 17. razumije pročitano. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10. ali spor.K.5.9.K. Piše uredno. Nesiguran. L.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje. 24.4. Pjeva čisto. pročitano.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama. G. Nesiguran u prepoznavanju boja. Treba ga poticati! 7. D – jedna greška. samostalan i uredan.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme. Na slikama dominira crvena boja.10.3. Pjeva čisto. Moţe ih napisati. tri objekta razbacana po papiru.K.K. uredno. Pjeva čisto i ritmički sigurno. Napredovao u odnosu na prvo polugodište. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje. 23. L. zgrade i automobili. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. ali ritmički 29. Č – brţe. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja. Dva.

piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo. analizu): uočava brzo. broji točno. uočava uz konkretan materijal. uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika. uočava sporo.. razlikuje/ne razlikuje. izdvaja bitno. rastavlja. zaključuje brzo / sporo. objašnjava. ali točno / sporo i netočno. rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom.Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. Uspoređuje lako i brzo.. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan. točno/netočno. zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala. prepoznaje. crta. pokazuje. spaja. analizira samostalno / uz pomod. .

Ne piše brojeve. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14. Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke. 2. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. 16.10. Broji do 100.3.4. 10/13 Sve točno. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! . ali netočno oduzimanje. piše i čita sve brojeve do 20. Uočava i shvaća zakon komutativnosti. Pravilno crta trokutom linije i likove. Još uvijek nesiguran u oduzimanje.10.XI) 14/19 Sve točno.V) 28/32 Točno! 10.5.X) 12/13 1. Ne razlikuje parne i neparne brojeve.5. ali sporo. Nesiguran u oduzimanju. 17. Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10. 23. ali sporo! (20. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište. Rado crta trokutom. Mnogo briše! 18. 1. 28. ali neuredno piše sve znamenke.12. 6.4. 18/27 Točno.2. Točno. (10. 18/26 Riješio sve. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako.Učenik 1. Shvaća pojam prirodnog broja. Uz više zalaganja. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više. Razlikuje parne i neparne brojeve. može u matematici postići bolji uspjeh.6.9. 20. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja. II polugodište 23.12. ali sporo! (12.1. 15.10. Pri crtanju pažljiv.

motivaciju za rad. sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje. sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes. stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju . osobine učenika.Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području.

OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni. afektivni i psihomotorički razvitak učenika .

PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik . napredovanje u razumijevanju. način rješavanja. a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu. izražavanje. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu. ponašanje na satu.

OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima. učenicima. roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) .

.SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata.

pa postaju važnije od samog znanja.OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni. . neprimjereni. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti. neugodni.…).

USMENO 2. Najčešde ZALAGANJE. MOTIVACIJA… . PISMENO 3. Ponekad AKTIVNOST. a drugu ostavljaju slobodnu 2. RJEŠAVANJE PROBLEMA. DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1. razumijevanje i primjenu) 1.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost.

jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja. može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost .Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak.

• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja. odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija . zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

navika i motivirati učenika na vede zalaganje . vještina.RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja.

razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet .razlog: izrazito velike. prosječne ili slabije sposobnosti .

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .