Pradenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi - opisno ocjenjivanje Ivana Kurilid Sunčica Gačid

UVOD
• školsko ocjenjivanje nije mogude objasniti bez temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma • treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja • 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opde upute o pradenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA • opisno ocjenjivanje je vedina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini • pradenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno. kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja . fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu • svakodnevno pradenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju.

zainteresirani za nastavne aktivnosti. roditeljima i nastavniku • Osim razumljivosti. važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost • Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani. ali ni za pisane ili usmene iskaze koje de nastavnik izredi ili ispisati neku njihovu aktivnost . tj.• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku.

ali određeni pojmovi ne znače isto za vedi broj nastavnika • potpuno istoznačno korištenje i shvadanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postidi. kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti • nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja. ali tome valja težiti. .• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“ • za potrebe pradenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuda treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati.

šest. odnosno brojčanim skalama od tri. pet.• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja • Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima. jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate . deset ili više stupnjeva • Svaki broj označava najčešde dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti • Brojčano ocjenjivanje je sintetički model.

te da prognozira budude rezultate • Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi .• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja • Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti • Opisna ocjena pruža više mogudnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika. da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje.

c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija – precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom.. B.) . nastavniku i roditelju • Ocjena = povratna informacija o radu • Pradenje i vrednovanje a) kognitivno područje razvoja: znanje – shvadanje – primjena – analiza i sinteza – vrednovanje.. i dr. str. b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje – zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija. 150.PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI • opisna ocjena namjenjena je učeniku. 1970. S.

interes.• pet bitnih načela: analitičnost. pedagoška funkcionalnost. a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio . jednostavnost • Brojčana ocjena .ZRISO (znanje. te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogudnosti) • prilikom pradenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice • zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje. selektivnost zabilješki. sposobnosti učenika. stav prema predmetu. jasnoda. radne navike i primjena znanja. njegove subjektivne mogudnosti.

Individualizacija ocjenjivanja • stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika u razredu i školi • eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha • izbjegavati uspoređivanje učenika. a poticati uspoređivanje učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje) • učenik s teškodama u razvoju – nastojati postidi maksimum • daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti • list pradenja i napredovanja • prilagođeni program .

griješi pravopisno. zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo .. pravilno / nepravilno. samostalan. griješi gramatički.umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan. opširno. slikovito. logičan u slijedu misli. sistematičan. detaljan. . primjenjuje nove riječi. uredan / neuredan . točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno . razumije / ne razumije uočava / ne uočava. prepoznaje / ne prepoznaje .. precizno / neprecizno čitko / nečitko.Jezično .

Veliko slovo – nesiguran. Piše uredno.K. ali neprecizno i sporo.5. pročitano. 8. L. 23.K. a od sadržaja piše Potrebno ga je poticati na aktivnosti u nastavi. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doţivljaja. Zainteresiran za likovne aktivnosti. 17.11. Treba ga poticati! 7.2. 24. G. Svladao osnovne nastavnne sadrţaje. Čita sporo. Slike i crteži uredni.K. D – jedna greška. 7. 25. razumije pročitano.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama. nesigurno.9.G.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje. uredno. G. Na nastavi aktivniji. Pjeva čisto. Čitanje još uvijek sporo. Iz nepaţnje izostavi poneko slovo. ali ritmički 29.K.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. zgrade i automobili. Na slikama dominira crvena boja. Sigurniji u pisanju velikih slova.5.3.K. Teţe izgovara glas R.11. II polugodište 23. USPJEH UČENIKA Svladao osnovne nastavne sadrţaje.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme. ne razumije pročitano. D – tri greške. L.12.10. Nesiguran u prepoznavanju boja. ali zainteresiran. Prepisivanje – brzina primjerena. L. . 5. Poznaje svih 30 velikih TS. Nesiguran. 28. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje. Razumije pročitano. 18. Dva. . ali ritmički nesigurno.4.–slike uredne.5.1. . 17.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru. 11.10.ZAPAŢANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 10.K. L. tri objekta razbacana po papiru.11. Čita i primjerenom brzinom.3. neorganizirano. 14.12. Pjeva čisto i ritmički sigurno.10. Č – brţe.4. Razumije 14. Sigurniji. 12.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. Napredovao u odnosu na prvo polugodište.Crtež uredan.Građenje i sastavljanje: nespretan. L. ali spor. samostalan i uredan. 12. ali sporo. ali treba brţe čitati. Ne trudi se da ih upamti. Pjeva čisto.4. Piše uredno. Uz pomoć nastavnika moţe ispričati vlastiti doţivljaj. Pjevanje ritmički sigurnije. Moţe ih napisati.K. Nesiguran.K.

prepoznaje. uočava sporo. pokazuje. . točno/netočno. piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo. ali točno / sporo i netočno. uspoređuje uspješno/uz pomod nastavnika. zbraja brzo i samostalno/uz pomod nastavnika/uz pomod konkretnog materijala.Matematika Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis. Uspoređuje lako i brzo.. spaja. izdvaja bitno. rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom. analizira samostalno / uz pomod. crta. broji točno. rastavlja. zaključuje brzo / sporo. razlikuje/ne razlikuje. objašnjava. uočava uz konkretan materijal. analizu): uočava brzo. zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan..

4. ali sporo! (12.4. Još uvijek nesiguran u oduzimanje. ali sporo! (20. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno! .6. 23. Razlikuje parne i neparne brojeve. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako. Ne razlikuje parne i neparne brojeve. Rado crta trokutom.12.9. Vidljiv napredak u odnosu na prvo polugodište. Shvaća pojam prirodnog broja.V) 28/32 Točno! 10.2.10.Učenik 1. razreda ZAPAŢANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA I polugodište 14. Uz povećan trud uspješno svladao predviđene nastavne sadržaje. 15.5.5.X) 12/13 1. 20. 16. Točno. 18/27 Točno. Pravilno crta trokutom linije i likove. 6. Broji do 100. 10/13 Sve točno. Pri crtanju pažljiv. Sigurno rješava sve programom predviđene zadatke. Potrebno vježbati USPJEH UČENIKA oduzimanje u krugu broja 10. piše i čita sve brojeve do 20. ali netočno oduzimanje. S više motiviranosti za rad i sustavno zalaganje može u matematici postići i više.10. Uz više zalaganja. 1. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja. Uočava i shvaća zakon komutativnosti. ali neuredno piše sve znamenke. 18/26 Riješio sve.12. može u matematici postići bolji uspjeh. Nesiguran u oduzimanju. 28.XI) 14/19 Sve točno. II polugodište 23. ali sporo. Ne piše brojeve. (10.10.1.3. 2. 17. Tek uz pomoć dolazi do rješenja. Mnogo briše! 18.

stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine. posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni • Polazište za rad u idućem razdoblju .Opdi uspjeh na kraju nastavne godine • iskazuje se opisno • sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području. sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje vedi interes. sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje. osobine učenika. motivaciju za rad.

afektivni i psihomotorički razvitak učenika .OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA • Za dokimološki i didaktički osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu • Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni.

PRAĆENJE • Učenika (njegov rad i napredak) treba što češde pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga • Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba • Prava se slika postiže dugotrajnim pradenjem raznih situacija • Pratiti: aktivnost učenika. interes… • Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu. a ne što ne znaju i ne mogu! • Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme • Učitelj ga provodi na svakom satu. ponašanje na satu. izražavanje. a prethodi ocjeni • Rezultate pradenja treba redovito zapisivati – imenik . način rješavanja. napredovanje u razumijevanju.

OCJENJIVANJE  Osigurava učiteljima. učenicima. roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju  Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok  Dobra ocjena može motivirati učenike  Definirane kategorije ocjenjivanja (barem po dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta) .

SVRHE OCJENJIVANJA • Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku • Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije • Motivirati učenike • Osigurati evidenciju napretka • Iskazati dosadašnja postignuda • Ocijeniti učeničku spremnost za budude učenje Zadada učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata. .

pa postaju važnije od samog znanja. neprimjereni. • Često se ocjenama pridaje previše pozornosti.…).OPASNOSTI OCJENJIVANJA: • Nije objektivno • Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno utjecati na samopouzdanje • Teško je odabrati optimalne postupke provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni. . neugodni.

USMENO 2. DOMADI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kude?!)  DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji) 1. Najčešde ZALAGANJE. RJEŠAVANJE PROBLEMA.NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:  TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost. PISMENO 3. a drugu ostavljaju slobodnu 2. razumijevanje i primjenu) 1. MOTIVACIJA… . Ponekad AKTIVNOST.

jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima • Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja.Nastavnik • Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku • Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj složen i važan zadatak. može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada • Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost .

zatim poduzimati određene mjere:  Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju  Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka  Može li se uočiti napredovanje učenika. odnosno stagniranje  Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija .• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema pradenja i opisnog ocjenjivanja • Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja.

     Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike učenika  Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju sposobnosti učenika  Posveduje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim aktivnostima  Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i samoocjenjivanju vlastitog rada .

navika i motivirati učenika na vede zalaganje . jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi • Roditelje treba informirati o radu Koja je funkcija opisne ocjene? • Treba dati procjenu znanja.RODITELJI • Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta. vještina.

OPISNE OCJENE INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet . prosječne ili slabije sposobnosti MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet . prosječne ili slabije sposobnosti .razlog: izrazito velike.razlog: izrazito velike.

KOMPONENTE INTERES SPOSOBNOST PROMATRANJE MIŠLJENJE UČENJE ZNANJE IZRAŢAVANJE AKTIVNOSTI TEMELJITOST OKRETNOST USTRAJNOST DISCIPLINIRA-NOST MARLJIVOST SAMOSTALNOST U RADU KONCENTRACIJA .

Hvala na pažnji! .