P. 1
Oslobođenje [broj 23645, 11.10.2012]

Oslobođenje [broj 23645, 11.10.2012]

|Views: 211|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 11, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/27/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 11. 10. 2012.

Godina LXIX • Broj 23.645

Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH

LJUDI @ELE EVROPSKI PUT, POLITIKA GA KO^I
2-3. strana

Slu~aj Bosnalijek

KO JE NADLE@AN ZA SKUP[TINE DIONI^ARSKIH DRU[TAVA?

7. strana

DANAS PRILOG

Zadovoljstvo u SDA poslije izbora

Foto: [aban SULTANOVI]

SDP-u jo{ jedna {ansa za povratak koalicije
4. strana

Zajedno postigli 19 golova ove sezone

Balkanska liga

EDIN D@EKO I VEDAD IBI[EVI] NAJUBOJITIJI TANDEM EVROPE
44. strana

IVICA OSIM TVRDI: IDEJA JE PRIMAMLJIVA, ALI NIJE IZVEDIVA
46. strana

U @I@I
Izvje{taj o napretku BiH u EU za 2012.

2

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Peter Sorensen, specijalni

LJUDI @ELE EVROPSKI
Najnoviji izvje{taj o napretku BiH na evropskom putu, ta~nije - neispunjavanju zahtjeva iz Mape puta, za Oslobo|enje komentira specijalni predstavnik Evropske unije u na{oj zemlji
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

Izvje{taj za ovu godinu najlo{iji do sada

Foto: S. GUBELI]

Evropa mora na dnevni red BiH
U prvom dijelu godine vlasti BiH krenule u dobrom smjeru, nakon ~ega je nastao potpuni zastoj na reformskom kursu
Evropski dnevni red, koji je trebao biti prioritet i za koji bi morale da se zala`u sve institucije, nije bio na stolu u Bosni i Hercegovini zbog ~ega je u 2012. postignut vidno ograni~eni napredak na{e dr`ave na evropskom putu, ocjena je najnovijeg izvje{taja koji je ju~er u Sarajevu prezentirala Evropska komisija. U prvom dijelu godine vlasti BiH krenule su u dobrom smjeru donose}i zakone o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova i sistemu dr`avne pomo}i, nakon ~ega je nastao potpuni zastoj na reformskom kursu. - Nedostajalo je politi~ke volje da se odgovori na interese gra|ana, koji su u svom opredjeljenju iskazali da `ele biti dio EU. Politi~ki lideri u Bruxellesu su 27. juna dogovorili Mapu puta i rokove koje treba ispuniti, ali to jo{ nisu u~inili. Nemogu}e je nastaviti dalje na evropskom putu, odnosno ispuniti ve}inu stvari bez politi~kog konsenzusa. On je stoga nu`an pod hitno, kazao je Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH i {ef Delegacije EU u na{oj zemlji, prilikom prezentacije izvje{taja o napretku. zvani~nici hitno moraju prihvatiti realizacije evropskog dnevnog reda, koji podrazumijeva veliki dio obaveza koje je nu`no ispuniti. To je, prvenstveno, osiguravanje fiskalne stabilnosti i ekonomskog razvoja dr`ave, koja }e rezultirati uspostavom jedinstvenog ekonomskog prostora. Ukazao je i na va`nost dono{enja programa mjera kojim }e se osigurati da proizvodi i roba iz BiH u Hrvatsku i obratno ~im prije nesmetano budu plasirani na tr`i{ta, a nakon ulaska na{eg zapadnog susjeda u EU 1. jula 2013, odnosno primjene odre|enih mjera ve} od 1. januara te godine. - EU je u proteklih deset godina ulo`ila 19 miliona eura, ali situacija pokazuje da napori koji su ulo`eni nisu do kraja razra|eni kako bi se osigurala adekvatna priprema za ulazak Hrvatske u evropsku zajednicu, {to se mora promijeniti, naveo je Sorensen.

• Kako biste Vi ocijenili Bosnu i Hercegovinu nakon najnovijeg izvje{taja Evropske komisije? - Na isti na~in kao i prije: ja sam potpuno svjestan situacije, ja se ovim bavim na dnevnoj osnovi - razgovaram sa ljudima, razgovaram sa politi~arima, tako da nema iznena|enja. Sam izvje{taj ~itam u kontekstu pro{irenja na region i u kontekstu cijelog regiona. Jasno je, dakle, da kada zemlja ispuni ono {to treba, onda mi ispunimo ono {to trebamo. Vidimo to kod Crne Gore, koja pregovara, sada se provjerava njeno zakonodavstvo, vidimo to kod Srbije, Makedonije, vidimo i na Kosovu.

Vlada treba da vlada
Ne znam da li ste imali prilike pratiti pres-konferenciju komesara Fülea? On je bio vrlo jasan:

Mi smo dali ponude odre|enom broju zemalja, uklju~uju}i BiH, putem dijaloga na visokom nivou, s nekima se vodi strukturni dijalog o pravosu|u, a BiH ima obje opcije. Njegov zaklju~ak je: sna`na volja ljudi u BiH nema odgovaraju}i odgovor od politi~ara. Kasnije, odgovaraju}i na pitanja, jasno je rekao ono {to i mi ponavljamo: Postoji Mapa puta, vrlo je jasno {ta BiH treba napraviti. • O~ekujete li da se doma}a politi~ka elita, ja to obi~no ka`em s ironijom - kona~no po~ne baviti evropskim putem nakon {to smo saznali gdje ko stoji kod bira~a? - Ono {to ja li~no o~ekujem je jednostavno: ako ste izabrani za ne{to, onda to trebate i uraditi. Tako je barem tamo odakle ja dolazim, u Evropi. A ukoliko pogledamo izvje{taj o napretku, jedna od tema koja se prote`e kroz cijeli izvje{taj

jeste dobro upravljanje - vladavina prava. Vi niste jedini koji se moraju toga pridr`avati, to je univerzalni princip. Ali, u izvje{taju je navedeno da se vladavina prava mora provoditi. [to se lokalnih izbora ti~e, vidio sam brojke, zapravo vidio sam rezultate za na~elnike, a jo{ se ~ekaju za vije}a. Prerano je re}i da li o~ekujem da }e

NISU KUHINJE Ono {to vidite u izvje{taju, nije dakle ni o kakvim konkretnim internim politi~kim kuhinjama, da ih tako nazovem. To su ~injenice i ono {to je vladaju}a ve}ina trebala ispuniti, ali nije ispunila

Meteorolozi nisu iznevjerili
- Kada ~itate izvje{taj, idu prvo politi~ka pitanja, pa ekonomska pitanja i onda standardi. Standardi su naravno tehni~ko pitanje. I da budem potpuno iskren, ova tehni~ka pitanja je vrlo te{ko razumjeti, ~ak i u zemlji iz koje ja dolazim, ako niste u tim vodama. Ono o ~emu govorimo ve}inu vremena, jesu politi~ki i ekonomski standardi. To je najvi{e zbog toga {to zemlje ~lanice Evropske unije `ele da ih se uvjeri da je politi~ki i ekonomski zemlja spremna, a nakon toga dolaze tzv. evropski standardi, vrlo tehni~ke prirode, ali postoje dobri razlozi za neke od njih. Dakle, {to se ti~e evropskih standarda, ovaj izvje{taj ka`e da je dobar napredak postignut u podru~ju poput standardizacije i odre|eni napredak u akreditaciji i meteorologiji, te tako|er istra`ivanju tr`i{ta, za{titi potro{a~a, antitrustovima i dr`avnoj pomo}i. Napredak je postignut u podru~jima intelektualnog vlasni{tva, istra`ivanja kulture, transpor ta te u odre|enom broju pitanja u pravosu|u, slobodama i podru~jima koja su vezana za sigurnost. Me|utim, BiH mora intenzivirati svoje napore u mnogim podru~jima poput slobodnog kretanja roba, osoba i usluga, carina, poreza, konkurentnosti, javne nabavke, zapo{ljavanja, socijalne politike, obrazovanja, industrije, malih i srednjih preduze}a, poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarstva, fotosanitarnog sektora, okoli{a, energije, informacijskih dru{tava, medija i statistike.

Pravosu|e i borba protiv kriminala
Vlasti BiH moraju, ocjena je, nastaviti raditi i na {to ve}oj i adekvatnijoj uspostavi potpune vladavine zakona prvenstveno kroz osiguravanje nastavka strukturalnog dijaloga i reformi pravosu|a, ali i ja~e i efikasnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na ovom putu EU je, zaklju~io je specijalni predstavnik i {ef Delegacije EU u BiH, spremna pomo}i BiH da zajedni~kim naporima do|e do svoga cilja - ~lanstva. S tim u vezi, iz EU postoji spremnost da vlastima BiH na raspolaganje stave zna~ajna sredstva, odnosno paket finansijske pomo}i kao i stru~no osoblje. - Potrebna je samo politi~ka volja da se sve ovo realizira, a bez toga politi~ari i gra|ani ne}e mo}i ra~unati na {anse koje se nude, zaklju~io je ambasador Sorensen.
A. TERZI]

Uslovi pa SSP
Naveo je kako je neophodno da BiH ispuni konkretne uslove koji se prvenstveno odnose na presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slu~aju Sejdi} - Finci kao i uspostavu efikasnog mehanizma komunikacije, koja }e osigurati da dr`ava govori - jednim glasom. Ispunjavanjem ovih uslova otvara se mogu}nost da na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP) te da se na osnovu toga stvori mogu}nost da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za ~lanstvo u EU. - Ako se ne ostvari napredak, SSP ne}e mo}i stupiti na snagu i BiH }e ostati da stoji u mjestu, naglasio je ambasador Sorensen. Stoga je upozorio kako se bh.

V I J E S T I

VIJE]E MINISTARA BiH

Korak do kontrole neba
Nakon sedam godina od usvajanja Strategije upravljanja zra~nim prostorom, BiH je kona~no korak do uspostavljanja kontrole letenja svojim nebom. Vije}e ministara BiH je ju~er na sjednici dalo saglasnost na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije za pru`anje usluga u zra~noj plovidbi BiH (BHANSA). - Svaka dr`ava ima neosporno pravo da kontroli{e svoje nebo. Usvajanjem ovog akta stvoreni su uslovi za nastavak aktivnosti u procesu zavr{etka Strategije upravljanja zra~nim prostorom BiH, koju je Vije}e ministara BiH usvojilo jo{ u oktobru 2005, kazao je ministar komunikacija i prometa BiH Damir Had`i}, i podsjetio da BiH gubi oko 20 miliona KM godi{nje. - Uspostavljanjem kontrole nad bh. nebom ostvarujemo dobit u najkra}em periodu u korist BiH. Usvajanjem Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta BHANSA stekli su se uslovi za transformiranje entitetskih direkcija za civilno vazduhoplovstvo i pru`anje usluga kontrole zra~nog prometa iznad teritorije dr`ave BiH od doma}e institucije, dodao je. Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematiza-

ciji radnih mjesta Agencije, a u skladu sa Zakonom o Agenciji za pru`anje usluga u zra~noj plovidbi BiH, BHANSA }e preuzeti osoblje entitetskih direkcija civilne avijacije. Otvara se mogu}nost i zapo{ljavanja novih, mladih stru~njaka iz ove oblasti. Sredstva za finansiranje BHANSA osiguravaju se iz sredstava ostvarenih od preleta, a koje pru`aocu usluga kontrole zra~nog prometa dozna~ava EUROCONTROL (Evropska agencija za sigurnost zra~ne plovidbe). Preuzimanjem kontrole zra~nog prostora iznad teritorija BiH i ostvarivanjem prihoda po tom osnovu, entitetske vlade }e se osloboditi obaveza koje sada imaju prema entitetskim direkcijama civilne avijacije u ukupnom iznosu od osam miliona konver tibilnih maraka.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

INTERVJU
Iz izvje{taja

3

predstavnik EU u BiH

PUT, POLITIKA GA KO^I

U oblasti politi~kih kriterija kao glavne zamjerke navedene su ~injenice da je nakon op}ih izbora 2010. vlast na dr`avnom nivou uspostavljena tek u februaru 2012. - Vlasti na dr`avnom nivou i u Federaciji BiH su zapo~ele reorganizaciju, ali ishod je neizvjestan zbog politi~kih nesuglasica i pravnih nejasno}a, navedeno je u izvje{taju u kojem stoji kako je ostvaren odre|eni napredak u reformi pravosu|a, ali kako politi~ki napadi i dalje “uti~u na njegovu nezavisnost”. Organi~en je napredak po pitanju korupcije, koja je, navedeno je, i dalje ozbiljan problem i zastupljena u mnogim sferama javnog i privatnog sektora. I dalje je prisutan politi~ki pritisak na medije i njihova polarizacija po politi~koj i nacionalnoj osnovi, a zaklju~ak je da je i sve vi{e nastojanja da se potkopa nezavisnost RAK-a i javnih RTV ser visa. Neznatan je napredak tek evidentiran na uvo|enju inkluzije u {kole. Kada su u pitanju ekonomski kriteriji nezaposlenost je ozna~ena kao veliki problem s obzirom da je znatno visoka, a planirana privatizacija, reorganizacija javnih preduze}a i liberalizacija mre`e industrije “nisu se makli sa mrtve ta~ke ve} ~etvrtu godinu zaredom”. Neophodni su i dalje znatni napori kako bi se uspostavio jedinstveni ekonomski prostor. Evropska komisija u smislu analize pravne regulative EU (usagla{avanja standarda) ocijenila je da je nedovoljan napredak evidentiran u oblastima kao {to su sloboda kretanja ljudi i usluga, carina i poreza, javnih nabavki, zapo{ljavanja i socijalnih pitanja, obrazovanja, kulture, industrije i malih i srednjih preduze}a, ali i poljoprivrede i ribarstva, sigurnosti hrane, `ivotne sredine, saobraA.T. }aja, energetike, finansijske kontrole, statistike... red da ih ispunite, tamo odakle mi dolazimo, mi o~ekujemo da }ete te obaveze i ispuniti. Mi }emo, naravno, razgovarati sa svakim ko obna{a javnu funkciju, ko je aktivan na politi~koj sceni, ali o~ekujemo da se u potpunosti provedu obaveze koje su preuzete. • Vjerujete li jo{ sami sebi da je mogu}e da BiH 2020. postane ~lanica Evropske unije? - Ukoliko pa`ljivo pro~itate pitanje koje mi je tad postavljeno i na~in na koji sam odgovorio, vidjet }ete da to nije bilo tako izri~ito. Datumi nisu toliko va`ni, va`an je proces. Ono {to je vrlo va`no - jeste da oni koji su ovla{teni da poduzmu reforme, da donesu odluke - da to zaista sada i u~ine. Podsjetit }u vas na na~in na koji mi je tada bilo postavljeno pitanje: da li postoji pre~ica za ulazak BiH u Evropsku uniju? Moj odgovor je bio - ne. Ono {to je vrlo jasno i iz ovog izvje{taja jeste da smo mi tu. Postoje precizni i ~vrsti uslovi koji kada se ispune - bi}ete vrlo dobrodo{li. }e svi razmi{ljati po~etkom idu}e godine - pristup Hrvatske ~lanstvu Evropske unije. U proteklim godinama mi smo ulo`ili 19 miliona eura u BiH da bismo joj pomogli da se pripremi za tu situaciju. Ona je daleko od toga da bude spremna i na}i }emo se u situaciji kada nakon 1. ja nu ara Bo sna i Her ce go vi na ne }e mo }i izvo zi ti odre|ene po ljo pri vre dne proi zvo de u Hrvatsku, a time i u Evropsku uniju, jer se nije napravilo ono {to se trebalo napraviti. I to je ono {to mi radimo. Mi smo tu da pomognemo ukoliko to ljudi `ele da biste postali ~lanicom na{eg kluba. Meni ~esto postavljaju pitanja - za{to to vi ne uradite? Ja to ne mogu. Mi mo`emo samo pomo}i. Mogu obezbijediti stru~njake i sredstva da se to dogodi - ali ovo je va{a zemlja, va{e obaveze i njih morate ispuniti vi. • Zadaci su pred nama, sve znamo {ta nismo uradili. O~ekujete li da }e vlasti sad zatra`iti makar pomo} koju im nudite? - Za is ta o~e ku jem. Mi smo spremni.

odre|ene op}ine funkcionirati sa politi~kom strukturom koju imaju. Ali, dobro vladanje, dobro upravljanje je ono {to se tra`i. • Sigurna sam da ste ~uli i izjave politi~kih lidera koji su najavili da }e nova parlamentarna ve}ina na dr`avnom nivou biti utvr|ena nakon ovih izbora. Morate priznati da se tu BiH razlikuje od ostatka svijeta. I u samom izvje{taju jasno pi{e da je prvojunski prevrat zako~io svaki pomak: ho}e li me|unarodna zajednica sau~estvovati u razgovorima o formiranju - ~e-

PROMA[ENA INVESTICIJA U proteklim godinama mi smo ulo`ili 19 miliona eura u BiH da bismo joj pomogli da se pripremi za tu situaciju. Ona je daleko od toga da bude spremna i na}i }emo se u situaciji kada nakon 1. januara BiH ne}e mo}i izvoziti odre|ene poljoprivredne proizvode u Hrvatsku, a time i u EU
tvorke, petorke, {estorke? - Ono {to vidite u izvje{taju, nije dakle ni o kakvim konkretnim internim politi~kim kuhinjama, da ih tako nazovem. To su ~injenice i ono {to je vladaju}a ve}ina trebala ispuniti, ali nije ispunila. To je obaveza koju mi isti~emo. Ako ste izabrani da vladate - trebate vladati. A to se ne doga|a. Uko li ko na se be preu zme te odre|eni broj obaveza, onda je

Foto: Senad GUBELI]

19 miliona eura
Dajte da uzmemo jedan konkretan primjer da objasnimo o ~emu je rije~, primjer o kojem

DODIK - ^OVI]

NASTAVLJENA POSJETA PAKISTANU

Strategija SNSD-a i HDZ-a
Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica BiH utvrdili su potrebu zajedni~kog, koordiniranog djelovanja o svim pitanjima na nivou BiH, izjavili su ju~er na zajedni~koj konferenciji za novinare u Banjoj Luci lideri dviju stranaka Milorad Dodik i Dragan ^ovi}. Dodik je ponovio da su i dalje otvorena pitanja u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH u vezi sa smjenom zamjenika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denisa Be}irovi}a te o pokrenutoj inicijativi za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije. Ponovio je da smatra da postoji ve}ina za te smjene, javlja Fena. - Time bi se o~istila situacija i u samom Vije}u ministara i mogli bismo popuniti to tijelo da bi nastavilo da radi na evropskim pitanjima, tvrdi Dodik i dodaje da, ukoliko poslije smjene Lagumd`ije SDPBiH iza|e iz vlasti, “nastavit }e se saradnja sa SDA”. I ^ovi} je naglasio da dvije stranke imaju strate{ki odnos koji je ju~er potvr|en i koji }e, kako je kazao, opredijeliti njihov zajedni~ki stav o svim pitanjima koja su bitna za BiH, a doticat }e ih se putem

Izetbegovi}u po~asni doktorat
Drugog dana posjete Islamskoj Republici Pakistan predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} ju~er se susreo sa premijerom Pakistana Raja Per vez Ashrafom, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH. Razgovarano je o ukupnim odno si ma dvi je pri ja telj ske zemlje, s posebnim akcentom na unapre|enje privredne saradnje. Istaknuto je da fokus ekonomskih odnosa treba biti na definiranju zajedni~kih projekata i otvaranju mogu}nosti potencijalnim pakistanskim investitorima u Bosni i Hercegovini, posebno u oblasti turizma i poljoprivrede, te finansijskom sektoru. Inicijalno je dogovorena saradnja u oblasti obrazovanja, kroz univerzitetsku razmjenu, kao i programi usavr{avanja bh. diplomata na diplomatskim akademijama u Pakistanu. Predsjedavaju}i Izetbegovi}

parlamentarne rasprave, te izvr{ne vlasti na razini BiH u narednih nekoliko mjeseci. - Bez obzira na to o kojim pitanjima se govori, HDZ `eli biti par tner sa SNSD-om i to je dugoro~na pri~a - kategori~an je ^ovi}. Dodika je upoznao da HDZBiH `eli da u FBiH stvori stabilnost na na~in, kako ka`e, da se osigura jednakopravnost, jer smatra da su i lokalni izbori pokazali da “vlast u FBiH op}e ne funkcionira”. - I oni koji predstavljaju Hrvate u toj vladi imaju mali postotak potpore hrvatskog glasa~kog tijela. Mislimo da u naredni mjesec do mjesec i po moramo poku{ati rije{iti taj problem, a na~in na koji }emo to rje{avati su bilateralni razgovor, rekao je ^ovi}.

se u odvojenim susretima sastao i sa ministricom vanjskih poslova Hinom Rabbani Khar, te ministrom odbrane Syedom Naveedom Qamarom. Predsjedavaju}em Izetbegovi}u, na posebnoj sve~anosti prire|enoj u njegovu ~ast, na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Islamabadu dodijeljena je titula po~asnog doktora nauka. Tako|er, ju~er su general Muhamed Ahsan, direktor Namjenske industrije Pakistana, i direktor Pretisa Hajrudin Pezo potpisali sporazum koji }e biti od velike va`nosti za namjensku industriju u na{oj zemlji.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ja nemam ambicije u}i u povijest

Zadovoljstvo u SDA poslije izbora

Stranka demokratske akcije predstavila nove na~elnike

Foto: [. SULTANOVI]

SDP-u JO[ JEDNA [ANSA ZA POVRATAK KOALICIJE
Zoran Milanovi}, premijer Hrvatske
Tihi} je izrazio nadu da }e biv{i koalicioni partneri (SDP) pokazati razumijevanje kada je u pitanju vra}anje parlamentarne ve}ine u prvobitno stanje zarad dr`ave i bh. naroda. U suprotnom, SDA }e tra`iti druge partnere
- SDA je ponovo najja~a i najve}a politi~ka stranka u BiH. Prema svim parametrima za utvr|ivanje izbornog pobjednika, mi smo prvi. Osvojili smo najvi{e glasova, oko 300.000, osvojili smo najvi{e vije}ni~kih, odnosno odborni~kih mandata, oko 600, i osvojili smo najvi{e na~elni~kih pozicija. To jo{ nije kona~no i broj varira od 34 do 41. Ovi rezultati prate spektakularne rezultate iz 2008, a u odnosu na 2010. imamo pobolj{anje od 50 posto, kazao je na ju~era{njoj pres-konferenciji u Sarajevu lider SDA Sulejman Tihi} te naglasio: “Lijepo je biti izborni pobjednik, ali je na nama jo{ ve}a odgovornost” .

DOBAR LO[
VEHID [EHI]

ZAO

Na~elnici
Novoizabrani na~elnici iz redova SDA su: Nermin Mandra u Kaknju, Avdija Kova~evi} u Vare{u, Olovu \emal Memagi}, Gornjem Vakufu-Uskoplju Sead ^au{evi}, Novom Travniku Refik Lendo, Vitezu Advan Akelji}, Busova~i Asim Meki}, Fojnici Salkan Merd`ani}, Visokom Amra Babi}, Ilija{u Akif Fazli}, Jablanici Salem Dedi}, Konjicu Emir Bubalo, Had`i}ima Hamdo Ejubovi}, na Ilid`i Senaid Memi}, u Novom Gradu Semir Efendi}, Vogo{}i Edin Smaji}, Novom Sarajevu Ned`ad Kold`o, u Op}ini Pale-Pra~a (FBiH) Asim Zec, Fo~i-Ustikolini (FBiH) Zijad Kunovac, Zenici Husejin Smajlovi}, Travniku Admir Had`iemri}, Donjem Vakufu Huso Su{i}, Banovi}ima Bego Birpari}, Zavidovi}ima Suad Omera{evi}, Biha}u Emd`ad Galija{evi}, Bu`imu Agan Buni}, Od`aku Hajrudin Had`idedi}, Sanskom Mostu Mustafa Avdagi}, Doboj-Istoku Kemal Brati}, Te{nju Suad Huski}, Maglaju Mehmed Mustaba{i}, Lukavcu D`evad Mujki}, Teo~aku Tajib Muminovi} i u Jajcu Edin Hozan.

Dobro ka`e, da ga zato malo prepri~amo, predsjednik tuzlanskog Foruma gra|ana, bh. socijaldemokrati, osobito oni (i doslovno) Lagumd`ijini, pomije{ali su gradivo. Od pro{lih op}ih izbora do sada nije ih bilo lako razlikovati od nacionalnih stranaka. Pa su ih, eto, nacionalne stranke uvjerljivo porazile. U oba entiteta.

MAJKE SREBRENICE
Danas }e u Strasbourgu srebreni~ke `rtve predati tu`beni zahtjev na presudu Vrhovnog suda Nizozemske, koji je proljetos odlu~io da UN ima imunitet od sudskog gonjenja, te da se ni na jednom sudu ne mo`e dokazati odgovornost svjetske organizacije. Borba jeste neravnopravna, ali bez obzira na ishod, Majke su skrenule pa`nju na ovu sramotu.

Tihi} je izrazio nadu da }e biv{i koalicioni partneri (SDP) pokazati razumijevanje kada je u pitanju vra}anje parlamentarne ve}ine u prvobitno stanje zarad dr`ave i bh. naroda. U suprotnom, SDA }e tra`iti druge partnere. Najmla|i na~elnik u BiH, 29-godi{nji Semir Efendi}, sljede}e ~etiri godine vodi}e Novi Grad Sarajevo, najmnogoljudniju op}inu u Bosni i Hercegovini. Kazao je da mu je veliko zadovoljstvo {to je SDA prepoznala da budu}nost stranke ostaje na mladima koji }e donijeti promjene nabolje.

Jedinstvo Bo{njaka
Obratio se i novi na~elnik Srebrenice ]amil Durakovi}, naglasiv{i da je u Srebrenici pobijedilo jedinstvo. - Dobio sam jutros jednu ru`nu poruku, poslao mi ju je jedan lokalni Srbin u Srebrenici, politi~ki aktivan. Napisao je: U Srebrenici nije pobijedio Bo{njak, nego je Srbin izdao. Oko Srebrenice je bilo fame, mi smo jednostavno radili na tome da pobijedi jedinstvo. Dakle, nije Srbin izdao, nego je jedinstvo pobijedilo, kazao je Durakovi}.
L. RIZVANOVI]

Realizovati obe}anja
- Moramo napraviti plan realizacije obe}anja koja smo dali bira~ima i odgovorno raditi. Svoju istinsku probosansku orijentaciju stranka je potvrdila osvajanjem na~elni~kih mjesta {irom BiH, uklju~uju}i Srebrenicu, zajedno sa drugim strankama te Vukosavlje, ali i na takozvanom podru~ju Herceg-Bosne, istakao je Tihi} te, predstavljaju}i kandidate, kazao da njihov osnovni cilj i prioritet mora biti BiH, dr`ava ravnopravnih naroda i gra|ana.

NIKOLA LOVRINOVI]
Ne osje}aju}i nikakvu odgovornost, ve} samo razo~aranost, potpredsjednik HDZ-a BiH podijelio je tugu s novinarima nakon izbornog fijaska u Vitezu. Isti osje}aji Lovrinovi}a, me|utim, nisu preplavili kada je rije~ o ostatku srednje Bosne. Njegovoga, ina~e, u`eg zavi~aja.

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: Damir ]UMUROVI]

SAFET SU[I]
Odmjereno, {to mu i jeste vrlina, selektor je na{e nogometne reprezentacije prekinuo sva naga|anja o tome ho}e li vjerojatno najtalentiraniji europski igra~ toga uzrasta Alen Halilovi} igrati za BiH. De~ko ~ak nema ni bh. dr`avljanstvo, a ve} je igrao za reprezentaciju Hrvatske. Sve je jasno. Okrenimo se na{oj djeci i stvorimo im uvjete!

^etiri IPS stipendije
U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu ju~er su prezentirane IPS stipendije koje dodjeljuje njema~ki parlament s univerzitetima iz Berlina. ^lan Bundestaga Ar fst Wagner istakao je da je obrazovanje za njega evropsko pitanje. Kao osnovne kriterije za ovu stipendiju naveo je da student mora imati zavr{en bachelor studij, da govori njema~ki jezik i da je spreman da u~estvuje u parlamentarnom `ivotu Njema~ke. Zamjenik predsjednika Humboldt univerziteta Peter Frensch rekao je da su umjesto troje, koliko je bilo predvi|eno, izabrali ~etvero stipendista, {to najbolje pokazuje da se radilo o vrlo kvalitetnim kandidatima.

VIJEST U

BROJU
na svijetu je Bosna i Hercegovina po rezer vama zlata.

93.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

INTERVJU

5

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA

IZBOR IZME\U DR@AVE I LAGUMD@IJE
Da li je SDP platio ceh koalicije s Radon~i}em? Za{to je SDA spremna vratiti se u maj 2012. godine? Ko }e i kako formirati vlast na dr`avnom nivou i {ta }e biti s Federacijom?
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

Reforma Federacije
- Pitanje reforme Federacije i Mostara su dva pitanja koja su usko vezana i to je zaista pravo pitanje. Mislim da bez obzira na ustavne promjene na dr`avnom nivou, na kojima treba raditi, nu`no je provesti reformu Federacije. Mi to vidimo na vi{e na~ina. Jedan od na~ina je sigurno ukidanje kantona i preno{enje nadle`nosti kantona na nivo op}ina i na nivo Federacije. Na taj na~in imali bismo jedan efikasniji i funkcionalniji entitet a zna~ajna pitanja bila bi u nadle`nosti lokalne zajednice, odnosno gra|ana na samom izvoru, da tako ka`em. Po meni, to je i efikasnije i funkcionalnije i jef tinije. {ta mu sutra mo`e pasti na pamet. To nije dobro za bilo kakvu politiku - pogotovo za politiku koja vodi dr`avu. Postavlja se pitanje {ta sada? Nevjerovatno, ali Lagumd`ija ni nakon rezultata ne odustaje od SBB-a: kako Vi komentirate Radon~i}eve rezultate? - Oni sami sve govore: sa 130.000 glasova pali su na 80.000 i samo dvije na~elni~ke pozicije, dobijene sa biv{im kadrovima SDA i Stranke za BiH, koji su pre{li u njihove redove. Narod je prepoznao da su te pri~e o velikim pobjedama prazne, da iza njih stoje klevete i podvale namijenjene prevashodno kadrovima iz SDA. [ta nudi Radon~i}? Nikakvu bolju budu}nost, samo brzo boga}enje uskom krugu ljudi oko sebe koji su opet iz ovih ili onih razloga iza{li iz SDA, SDP-a ili Stranke za BiH. Nema tu zapravo nikakve nove politike, to je politika la`i i podvala koja je, kako pokazuju rezultati, kratko trajala. Malo~as ste spomenuli da se HDZ sveo na Hercegovinu, no ja moram primijetiti da ^ovi} nikada nije ni pokazivao ambicije da iza|e iz Hercegovine? - Mi smo zadovoljni {to su kandidati SDA izabrani u Vitezu i Od`aku. Me|utim, gledaju}i generalno odnose u BiH i hrvatsku politiku, mi nismo sretni ako se ona svodi samo na Hercegovinu. Mi `elimo da hrvatska politika, politika HDZ-ova i nekih drugih stranaka, bude prisutna u cijeloj BiH. Ne samo u Hercegovini, ne samo u Federaciji nego i u Republici Srpskoj koju potpuno ignori{u i zanemaruju aktivnosti u tom pravcu. I zato nas je na neki na~in iznenadila ~injenica da od 12 na~elni~kih poracije i kantona, negdje i krajem 2011. i da nastavimo da radimo. Da se uspostavi stanje koje je poreme}eno ovom nepromi{ljenom odlukom o izbacivanju iz vlasti SDA u nekim od kantona, tamo gdje je to provedeno. Koliko je taj scenarij realan? - Pa, iskreno, nama u SDA je to te{ko prihvatiti. Ali zbog interesa dr`a-

Jeste li iznena|eni Dodikovim rezultatima? - Da, na odre|eni na~in. Svi smo o~ekivali da }e Dodik pasti, da ne mo`e zadr`ati onoliki nivo, ali zaista nisam o~ekivao da }e to biti u ovom broju. Gra|ani za sada{nju situaciju krive dvije socijaldemokratske partije koje su na op}im izborima 2010. godine dobile najve}e povjerenje. Ali, razli~iti su razlozi pada SDP-a BiH i SNSD-a. Kad je u pitanju SDPBiH, pokazalo se da je to stranka koja nema kapacitet da bude vladaju}a, a pogotovo kad vodi procese. Vjerovatno su kadrovske ~istke koje su bile u SDP-u u nekoliko navrata toliko oslabile stranku da oni imaju kapacitet jedne osrednje opozicione stranke, a nikako vladaju}e. To se vidi po svemu, ali i po kadrovskom potencijalu. Nau~ili su da kritikuju, da bacaju velike parole, da {ire demagogiju. A mi smo nau~ili da radimo. To su gra|ani prepoznali. Oprostite, ne pristajem da na taj na~in generalizirate SDP. - Ja ne generaliziram, ja - u krajnjem slu~aju - govorim o politici SDP-a. Vi znate da u SDP-u ima kadrova koji su i kompetentni i koji znaju, ali se ne pitaju. Oni o~ito nisu u tim nivoima na kojima se odlu~uje i kreira politika.

lamentarna ve}ina bez SDP-a, gdje bi SDA izabrala drugog partnera, sa ove bo{nja~ke, bosanske strane i pravila parlamentarnu ve}inu sa strankama iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Ima i tre}a varijanta koja je manje vjerovatna i te{ko podno{ljiva - da SDA sama u|e u koaliciju na dr`avnom nivou sa srpskim i hrvatskim strankama. To je zaista manja vjerovatno}a i u tom slu~aju bismo zaista morali imati jasno potpisani program.

Jasni ciljevi
Sa kojom }ete drugom strankom poku{ati oformiti parlamentarnu ve}inu? - Pa recimo sa Strankom za BiH. Pitam zato {to je jo{ u izbornoj no}i, kad ste spomenuli mogu}nost razgovora sa SBB-om uslijedila lavina reakcija. - Nisam ja spomenuo mogu}nost koaliranja sa SBB-om - ja sam, govore}i o razgovorima ~ak rekao da je to veoma mala mogu}nost. Jeste li svjesni da je ve}ina analiti~ara uvjerena da je SDP zapravo platio ceh koaliranja sa SBB-om? - Lagumd`ija je imao mogu}nost da bira - SDA ili SBB. Mi, ako imamo ijednu mogu}nost da biramo, mi }emo izabrati nekoga drugoga, a ne SBB. Ili }emo i}i i sami u vlast sa SNSD-om ili HDZ-om, odnosno SDS-om, s tim - kao {to sam rekao {to bismo u tom slu~aju morali imati jasan program {ta i kako }emo raditi, kad }emo usvojiti neke projekte, realizirati politi~ke dogovore, od vojne imovine pa nadalje. A da li }e SDA razvrgnuti Platformu, odnosno odre}i se Narodne stranke Radom za boljitak i HSP-a? - Ne}emo. Mi ostajemo kod dosada{njih politi~kih dogovora i vjerujem da }emo nastaviti sa implementacijom tih dogovora kad je u pitanju imenovanje Vlade u Sarajevskom kantonu, odnosno razrje{enje vlada u Zeni~ko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu.
(Cijeli intervju objavljen je u novom broju magazina Dani)

Tri mjeseca blokade
[ta ho}ete re}i? Evo, ako govorimo o posljednja tri mjeseca i potpunoj blokadi dr`ave, da li Vi mislite da je jedini krivac za taj neodgovorni i nepromi{ljeni potez, gospodin Lagumd`ija? - Gospodin Lagumd`ija, kao predsjednik SDP-a, naravno, da snosi najve}u odgovornost za politiku SDPa i stanje u BiH. Ovi njegovi eksperimenti i da tako ka`em njegove promjene politi~kog raspolo`enja - ne}e sa HDZ-om pa ho}e sa HDZ-om, pa ho}e sa SDA, pa ne}e s a SBB-om, pa ho}e sa SBB-om - nas su i doveli u tu situaciju. Izvinite, ali ja ne znam

SAVEZ ZA BRZO BOGA]ENJE “Narod je prepoznao da su te pri~e o velikim pobjedama prazne, da iza njih stoje klevete i podvale namijenjene prevashodno kadrovima iz SDA. [ta nudi Radon~i}? Nikakvu bolju budu}nost, samo brzo boga}enje uskom krugu ljudi oko sebe koji su opet iz ovih ili onih razloga iza{li iz SDA, SDP-a ili Stranke za BiH. Nema tu zapravo nikakve nove politike, to je politika la`i i podvala
zicija u srednjoj Bosni HDZ ima samo jednu u Kiseljaku. A SDA ima osam, plus ovaj na{ nezavisni kandidat. Kre{evo je dobila Stranka za boljitak. A dobro znate da su Hrvati oduvijek prisutni u srednjoj Bosni, da su franjevci tu od pamtivijeka. [ta i kako dalje? - Postoje dva puta: prvi je da ostane postoje}a koalicija, koja je formirana po~etkom 2011. na nivou Fedeve, zbog interesa gra|ana mi bismo to prihvatili. Pona{anje SDP-a je zaista jedno bahato pona{anje. Posljedice koje je to pona{anje izazvalo sada je ocijenjeno kako u ~lanstvu tako i me|u gra|anima. Ali, evo, mi smo u krajnjem slu~aju spremni zbog dr`ave, zbog gra|ana Bosne i Hercegovine, da nastavimo tu koaliciju. Me|utim, SDP ne}e sa nama. Druga varijanta jest da se pravi par-

TAKORE]I... ONE
Istaknute bh. poduzetnice osnovale su u Sarajevu Asocijaciju poslovnih `ena One radi ja~anja dru{tvenog okvira za ra zvoj poduzetni{tva u BiH i predstavljanja razvojnih mogu}nosti `enskog poduzetni{tva. Osnivanjem ove asocijacije BiH je postala bogatija za jo{ jednu nevladinu organizaciju koja }e intenzivnije raditi na promoviranju i osna`ivanju `enskog poduzetni{tva. Predsjednica Asocijacije i vlasnica firme Faveda d.o.o. Aida Zub~evi} ka`e da }e ova asocijacija raditi na intenzivnom me|usobnom povezivanju `ena poduzetnica s podru~ja cijele BiH i nuditi stru~ne savjete te informacije o finansijskim i edukativnim mogu}nostima.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Nakon presude Ustavnog suda FBiH

Budimir ne}e
SIPA uhapsila petoricu vehabija
Pripadnici SIPA zajedno sa Obavje{tajno sigurnosnom agencijom (OSA) i Operativnom grupom za borbu protiv terorizma, ju~e su li{ili slobode pet osoba koje se dovode u vezu sa terorizmom. ^etiri su zadr`ane, jedna je pu{tena. Uhi}eni su pripadnici vehabijskog pokreta, a me|u njima su Husein Bosni} zvani Bilal, Rusmir Kadrispahi} zvani Hajrulah Hatab, Edin Zuki} i Refik Talovi}. Razlog hap{enja je podstrekivanje na izvr{enje krivi~nog djela terorizma. S ciljem prikupljanja materijalnih dokaza koji se mogu dovesti u vezu sa navedenim krivi~nim djelom, ju~e su na podru~ju Sarajeva, Zavidovi}a, @ivinica, Banovi}a, Gornje Mao~e i Bu`ima izvr{eni i pretresi osam stanova i drugih objekata koje su koristile uhap{ene osobe. Uhap{eni }e nakon saslu{anja u prostorijama SIPA, biti predati na daljnje postupanje Tu`iteljstvu BiH.

povu}i odluku
Desnica Radivojevi} priprema zahtjev za Sud, a @ivko Budimir ka`e da je radio po Ustavu
Dan nakon {to je Ustavni sud Federacije BiH presudio u sporu izme|u federalnog premijera Nermina Nik{i}a i predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, a sve u vezi sa ostavkom Desnice Radivojevi}a, biv{eg federalnog dopremijera i ministra prostornog ure|enja, stajali{ta aktera postaju jasna. Budimir ne}e povu}i raniju odluku, a Radivojevi} pi{e novi zahtjev za Ustavni sud FBiH.
Budimir: Nema novih okolnosti

Novi spor
U kratkoj izjavi za Oslobo|enje predsjednik FBiH @ivko Budimir je rekao da je 22. juna, prihvataju}i ostavku Desnice Radivojevi}a, postupio u skladu sa Ustavom i zakonom. - Odluka o prihva}anju ostavke i razrje{enju je ustavna i zakonita. Nemam je namjeru povu}i, jer nema novih okolnosti u svezi sa dono{enjem odluke, izjavio je Budimir. I Radivojevi} je ju~er kratko dao komentar na presudu i otkrio {ta namjerava u~initi. - Trenutno se priprema zahtjev za Ustavni sud FBiH i smatram da je to normalna stvar, jer su mi povrije|ena prava. Ve} sam izjavljivao da od Budimira o~ekujem da bude korektan, kao {to je bio korektan

Materijal za probni popis poslat op}inama
Kompletan popisni instrumentarijum za probni popis, koji }e u BiH biti obavljen od 15. do 29. oktobra, ju~e je poslat u sve op}ine/op{tine koje }e biti obuhva}ene probnim popisom, rekao je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi}. On je rekao da pripreme u vezi sa probnim popisom idu prema planu, a datum njegovog po~etka ne}e biti mijenjan, iako je ranije u javnosti bilo govora da bi zbog odr`avanja lokalnih izbora to moglo da se desi.Govore}i o provo|enju popisa na podru~ju me|unetitetskog razgrani~enja, Milinovi} je naglasio da }e to pitanje biti rije{eno do glavnog popisa u prolje}e 2013. godine, prenosi Srna. “Izna}i }emo modus kako izvr{iti popis u tim popisnim krugovima, a samo pitanje linije razgrani~enja nije na{a nadle`nost, niti mo`emo na to uticati”, naveo je Milinovi}.

Radivojevi}: Povrije|ena prava

Faksimil presude

i na sudskoj javnoj raspravi, rekao je Radivojevi} za Oslobo|enje. On nije mogao precizirati kad }e predati zahtjev Ustavnom sudu, ali ka`e da }e to biti u~injeno u narednim danima, ~im takav dokument bude napisan.

Tre}a ta~ka
Presudom Ustavnog suda FBiH je utvr|eno da je Budimir, u okviru svojih ustavnih i zakonskih ovla{tenja, kao predsjednik FBiH nadle`an da donese odluku o po-

dnesenoj ostavci ministra Vlade FBiH, bez prethodnog prijedloga federalnog premijera, ali i to da dokument koji se kao “ostavka” daje politi~koj stranci ne mo`e proizvoditi pravno dejstvo u organima vlasti u FBiH. Najvi{e nedoumica izazvala je tre}a ta~ka presude kojom se ostavlja mogu}nost Radivojevi}u, koji smatra da mu je povrije|eno pravo osporenom odlukom, da podnese zahtjev pred Ustavnim sudom FBiH za rje{avanje spora, a Budimiru je,

u okviru njegovih ovla{tenja, ostavljena mogu}nost da preispita svoju odluku o prihvatanju Radivojevi}eve ostavke. Predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak pojasnila je u utorak da ova presuda ne vra}a Radivojevi}a u Vladu FBiH, kao i to da presudom Budimiru nije na re|eno da prei spi ta svo ju odluku, a ukoliko on odluku i ne promijeni to ne zna~i da on nije ispo{tovao presudu.
M. \UROVI] RUKAVINA

PREDSJEDNI[TVO SDPBiH PORU^ILO

Nemamo namjeru obnavljati

partnerstvo sa SDA
SDP namjera i dalje zagovarati rekonstrukciju vlasti u BiH na svim nivoima na kojima do sada rekonstrukcija nije zavr{ena

Deminiranje masovne grobnice u Busova~i
Na lokalitetu starog rudnika kvarca Crni potok na podru~ju Busova~e ju~er su nastavljeni radovi. Ekshumacija na ovom lokalitetu zapo~ela je u utorak i u unutra{njosti rudnika prona|ena su neeksplodirana minsko-eksplozivna sredstva. - Ju~er je obavljeno deminiranje lokacije da bi se stvorili sigurnosni uvjeti za nastavak ekshumacije na ovom lokalitetu na kojem bi se, prema na{im informacijama, trebali nalaziti posmrtni ostaci bo{nja~kih i srpskih `rtava stradalih tokom proteklog rata, kazala je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi}. Ekshumacijom rukovodi Tu`ila{tvo BiH.

^lanovi Predsjedni{tva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine odr`alo je ju~e u Sarajevu 73. sjednicu gdje su raspravljali o aktuelnoj politi~koj situaciji te analizirali nezvani~ne lokalne izborne rezultate. Konstatirano je da, bez obzira na to {to je izborni rezultat u pore|enju s rezultatima iz 2008. godine po broju glasova bira~a i broju osvojenih vije}ni~kih mandata rastao, iako se broj na~elnika pove}ao, SDP ne mo`e biti u potpunosti zadovoljan, odnosno o~ekivan je bolji rezultat na lokalnim izborima. Za svoj lo{iji izborni rezultat okrivili su i medije. Kako je navedeno u saop}enju Centra za informiranje SDP-a BiH,

SDP nema namjeru obnavljati partnerstvo sa Strankom demokratske akcije (SDA) na bilo kojem nivou te }e i dalje zagovarati rekonstrukciju vlasti na svim nivoima na kojima do sada rekonstrukcija nije zavr{ena. “Ta bi koalicija sa SDA za BiH bila pogubna, pogubna po narod BiH i posebno za SDP” izjavio je , Lagumd`ija. Na sjednici je pru`ena jednoglasna podr{ka predsjedniku SDP-a Zlatku Lagumd`iji, generalnom sekretaru Nerminu Nik{i}u i potpredsjedniku Damiru Had`i}u na nastavku aktivnosti u vezi rekonstrukcija na svim nivoima. Predsjedni{tvo je pozdravilo presudu Ustavnog suda Federaci-

Predsjedni{tvo SDP-a BiH: Data puna podr{ka Lagumd`iji, Nik{i}u i Had`i}u

je BiH u slu~aju Desnica Radivojevi}, te iznijelo stav da presuda predstavlja pobjedu pravne dr`ave i potvrdu da postoje institucije koje po{tuju i {tite Ustav. SDP o~ekuje da }e Predsjednik Federa-

cije BiH @ivko Budimir {to prije staviti van snage odluku o razrje{enju federalnog ministra prostornog ure|enja i dopremijera Federacije BiH Desnice Radivojevi}a, saop}eno je iz stranke.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Slu~aj Bosnalijek

Ko je nadle`an za skup{tine dioni~arskih dru{tava?
Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine pisano ispitala malog dioni~ara Bosnalijeka Halila ^engi}a oko izjava datih Oslobo|enju?!
Komisija za vrijednosne papire FBiH, regulatorno tijelo tr`i{ta kapitala u Federaciji, nije nadle`na za provjere i ocjene validnosti skup{tina dioni~arskih dru{tava. Ovo proisti~e iz pisanog zahtjeva Komisije kojim se od malog dioni~ara Halila ^engi}a tra`i “izja{njenje u roku od dva dana” oko izjava koje je dao Oslobo|enju. ^engi} je jo{ 9. jula ulo`io prigovor Komisiji na spornu skup{tinu dioni~ara Bosnalijeka, odr`anu 7. jula, iznose}i sumnju da je punomo} predstavnika Libijskog fonda, jednog od dioni~ara bila falsifikat. Komisija se nikad nije izjasnila o spornoj skup{tini, iako je prigovor na njeno julsko odr`avanje stigao i iz Vlade FBiH. Nezvani~no, Komisija je na sjednici 28. septembra i 1. oktobra mi{ljenjem, rje{enjem ili odlukom zauzela stav da se ta Skup{tina treba poni{titi. njih ne bi mogao i smio raditi ni na protokolu Komisije, kazao je ^engi} ju~er kratko za Oslobo|enje. No, on je ju~er predao i svoj odgovor Komisiji na pisani zahtjev za o~itovanjem u kojem on hvali brzinu kojom je Komisija reagovala na pomenuti ~lanak. - Da ste bili ovoliko ekspeditivni u poslu za koji primate povisoke pla}e, sve oko Bosnalijeka bilo bi ve} odavno rije{eno, napisao je ^engi} Komisiji. Nadalje, on Komisiju upu}uje na ~lanove 14. a, 14. b i 14. c Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji detaljno propisuju ovla{tenja Komisije u nadzoru koji vr{i nad emitentom. ^engi} odgovara da od Komisije nije ni tra`io da poni{ti Skup{tinu, jer “Skup{tina koja nije imala kvorum nije ni odr`ana” a , potom poja{njava da je po zapisniku te skup{tine njoj prisustvovalo dioni~ara sa 38,3 posto vlasni{tva od kojih i 8,77 posto Libijci sa spornom punomo}i. - Dakle, Skup{tini je prisustvovalo manje od 30 posto dioni~ara, {to je zakonski minimum. Vi ste preko toga pre{li i kad sam ja ponovio zahtjev da se o postojanju te punomo}i decidirano izjasnite. Jedino opravdanje da se ni o ~emu ne izjasnite je ona moja tvrdnja da tako poma`ete posrednicima da {to vi{e dionica kupe po tih oko 13 KM. Va{e je da se decidirano izjasnite o dokumentima na osnovu kojih je Skup{tina odr`ana. Ina~e, postavlja se pitanje za{to vi uop{te postojite kao tro{ak poreskim obveznicima, pojasnio je, izme|u ostalog, ^engi} Komisiji.
M. \UROVI] RUKAVINA

Meron u New Yorku, Brammertz u BiH
Predsjednik Ha{kog tribunala Teodor Meron boravi}e u New Yorku 15. oktobra, gdje }e se obratiti Generalnoj skup{tini UN-a povodom predstavljanja godi{njeg izvje{taja Tribunala, najavljeno je ju~er u Haagu. Kako je na pres-konferenciji rekla glasnogovornica Suda Magdalena Spalinska, predsjednik Tribunala }e se u ponedjeljak sastati i s generalnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom, ~lanovima Vije}a sigurnosti UN-a, kao i drugim visokim zvani~nicima tajni{tva UN-a. Glavni tu`ilac Ha{kog tribunala Serge Brammer tz boravi}e od 15. do 17. oktobra u Sarajevu, gdje }e se sastati s najvi{im zvani~nicima s kojima }e razgovarati o saradnji BiH s kancelarijom tu`ila{tva Tribunala, kao i napretku u su|enjima ratnim zlo~incima u lokalnim sudovima.

Prepiska Komisije s malim dioni~arom

Komisija i dalje nijema
Komisija je prema nepotvr|enim informacijama o Bosnalijekovoj spornoj skup{tini raspravljala na sjednici odr`anoj 28. septembra i 1. oktobra, te mi{ljenjem, rje{enjem ili odlukom zauzela stav o potrebi poni{tavanja julske Skup{tine Bosnalijeka. Oslobo|enje je jo{ 2. oktobra zatra`ilo odgovor iz Komisije za vrijednosne papire FBiH o stavu vezanom za spornu Bosnalijekovu Skup{tinu. Jo{ ga nismo dobili. U me|uvremenu, povezano ili ne, Bosnalijek dobija novog drugog po veli~ini pojedina~nog vlasnika - luksembur{ku firmu HADEN SA o kojoj se jedino zna da joj je jedini posrednik u kupovini na Sarajevskoj berzi, po cijeni od 13 KM po dionici, Eurohaus Zijada Bleki}a. ra i informacija vi objavljujete informaciju o cijeni od 13 KM, o fiksnoj cijeni od 13 KM, da je ni`a cijena od realne, pa ~ak i od one od 20 KM, za koje su svojevremeno Vlada FBiH i IFC bili spremni prodati svoje udjele u Bosnalijeku..., pitanja su koja je ]elam u ime Komisije uputio ^engi}u. Komisiji, ili ]elamu, sporno je i to {to je ^engi} dao Oslobo|enju faksimile spornih punomo }i pred sta vni ka Li bij skog dr`avnog fonda.

VSTVBiH imenovao sudije
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e BiH je na sjednici odr`anoj ju~er u Sarajevu donijelo odluke o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, javlja Fena. Imenovani su Safija Ceri}, na poziciju sudije i predsjednika Op}inskog suda u Jajcu, Milena Dramac, na poziciju sudije u Op}inskom sudu u Jajcu, Aleksandar Trkulja, na poziciju sudije u Op}inskom sudu u Jajcu, Alem Ribi}, na poziciju sudije u Op}inskom sudu u Jajcu, Safet Hajdarbegovi}, na poziciju sudije u Op}inskom sudu u Lukavcu, Sabira Barakovi}, na poziciju sudije u Op}inskom sudu u Tuzli, Vesna Aleksi}, na poziciju sudije u Op}inskom sudu u Tuzli i Maja Drino - [kandro, na poziciju stru~nog suradnika u Op}inskom sudu u Jajcu. Novoimenovani nosioci pravosudnih funkcija na du`nost }e stupiti 1. decembra, saop}eno je iz VSTV-a BiH.

Kad ]elam pita
- Na osnovu ~ega ste u navedenom ~lanku izjavili da “ovo {to se posljednjih dana desilo na SASE oko kupovine Bosnalijekovih dionica je najorganizovaniji udar na male dioni~are u re`iji Komisije za vrijednosne papire FBiH sa Hasanom ]elamom na ~elu” na osno, vu ~ega i gdje je propisano da Komisija odlu~uje o validnosti Skup{tine i na osnovu ~ega ste vi izjavili da je Komisija ne odlu~uju}i o validnosti sporne skup{tine dioni~ara iz jula omogu}ila da se stanje u Bosnalijeku smatra takvim kao da je jo{ pod velikim utjecajem Arslanagi}a i na taj na~in omogu}i {to ve}a prodaja dionica po cijeni od 13 KM, na osnovu kojih parameta-

Za{to Komisija postoji
^engi} ovakve postupke iz Komisije obja{njava ~injenicom da Komisija odavno radi u nepotpunom i tehni~kom mandatu, “nadaju}i se da }e se neko od njih zaka~iti i za novi mandat” . - S druge strane, otaljavaju svoje obaveze i smatram da niko od

Dan op}inel Sanski Mostl
Nizom prigodnih sve~anosti, ju~er je u Sanskom Mostu obilje`en 10. oktobar - Dan oslobo|enja op}ine Sanski Most. U kabinetu na~elnika Op}ine uprili~en je prijem za nosioce priznanja Zlatni ljiljan i Zlatna policijska zna~ka.

PRIZNANJE OSLOBODIOCIMA
1,5 miliona za upravljanje otpadom
Ministarstvo okoli{a i turizma FBiH priprema novi zakon o za{titi okoli{a i zakon o za{titi prirode, nakon ~ega }e na red do}i izmjene i dopuna Zakona o upravljanju otpadom, rekao je za Fenu Josip Dolu{i}, savjetnik ministrice okoli{a i turizma FBiH. Uvidom u dokumentaciju prispjelih zahtjeva za odobravanje Plana prilago|avanja upravljanja otpadom (PPUO) pokazalo se da je odaziv op}ina veoma mali, a rok je istekao pro{le godine. - U FBiH je oko 80 registriranih deponija, a samo je jedna ~etvrtina podnijela zahtjeve za odobravanje PPUO. Ove godine je u toku proces odobravanja sredstava. Iznos od 1,5 miliona KM }e se podijeliti na desetak op}ina - navodi Dolu{i}.

Briga o borcima
Na ovome skupu na~elnik Mustafa Avdagi} odao je priznanje pripadnicima ove populacije za sve {to su u~inili u toku ratnog perioda, ali i nakon rata u obnovi dr`ave Bosne i Hercegovine. On je naglasio da }e Op}ina Sanski Most nastaviti pomagati pripadnicima bora~kih populacija i nosiocima najvi{ih ratnih priznanja. Na podru~ju op}ine Sanski Most `ivi 12 nosilaca pomenutih najvi{ih armijskih ratnih priznanja, dok je 13 vojnika i policajaca odlikovano posthumno.

Sanski Most: Priredili niz prigodnih programa

Dan op}ine je obilje`en i obilaskom {ehidskih mezarja na podru~ju op}ine, sa gradskog mosta ba~eno je cvije}e u znak sje}anja na sve one koji su svoje `ivote ugradili u slobodni Sanski Most, a u centru grada na Trgu ljiljana sve~ano je otkrivena spomen-plo~a posve}ena oslobodiocima grada. Danas }e u prostoru stare grad-

ske Vije}nice biti odr`ana projekcija dokumentarnog filma “Genocid u Prijedoru” Tradicionalni dani . poljoprivrede, koji se organiziraju u sklopu Dana op}ine Sanski Most, bi}e uprili~eni sutra. U subotu, 13. oktobra, bi}e obilje`ena godi{njica pogibije pukovnika Armije RBiH Osmana Pori}a na podru~ju brda Mule`, a u ne-

djelju, 14. oktobra, bi}e uprili~en, tako|er tradicionalno, {ahovski turnir u organizaciji {ahovskog kluba “Dr. Dido” .

Planinarski mar{
I ove godine bi}e organiziran planinarski mar{ pod nazivom Stazama oslobodilaca od Biha}a do Sanskog Mosta. F. BENDER

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Izborni rezultati u Podrinju

Ravnopravnost `ena na ~ekanju
Prema podacima kojima raspola`e Fondacija CURE, na proteklim lokalnim izborima u BiH udio kandidatkinja bio je 35,45 posto, a mu{karaca 64,55 posto. Kako je za Fenu kazala glasnogovornica Fondacije CURE Vedrana Fra{to, spomenuti podaci pokazuju da je ispunjena kvota, predvi|ena Izbornim zakonom BiH (minimum 30 posto `enakandidatkinja), ali ne i nivo par ticipacije `ena od 40 posto koji je definiran Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Fra{to navodi da je na ovim izborima pet kandidatkinja izabrano za na~elnice op}ina u BiH (Visoko, Doboj-Jug, Mrkonji}-Grad, Bosanski Novi i Kalinovik), odnosno jedna vi{e nego na lokalnim izborima 2008. - Radi se o veoma sporom porastu udjela `ena na mjestima odlu~ivanja. Treba}e jo{ 100 godina da bi se dostigla prava ravnopravnost.

SDA NAJJA^A U BRATUNCU I OSMACIMA
Kada se prebroje glasovi iz odsustva i dijaspore, Savez SDA - SBiH }e imati pet-{est odbornika u Skup{tini op{tine Bratunac
Prema preliminarnim, nezvani~nim i nekompletnim rezultatima, Stranka demokratske akcije na lokalnim izborima osvojila je najvi{e glasova na podru~ju op{tina Bratunac i Osmaci. “Kada se prebroje glasovi iz odsustva i dijaspore, Savez SDA SBiH }e imati oko 1.900 glasova i imat }e pet, a mo`da i {est odbornika u Skup{tini op{tine. SDA }e biti najja~a stranka u Bratuncu” ka, zao je za na{ list Ramiz Salki}, predsjednik SDA Bratunac. U odnosu na izbore 2008, primjetan je porast broja glasova koje je dobila SDA. Prije ~etiri godine, kada je u Skup{tini bio 31 odbornik, Savez SDA - SBiH je imao pet odbornika, a SDP dva. “Sada u Skup{tini ima 25

Savezu SDA - SBiH deset odbornika u Srebrenici?
Savez SDA - SBiH je osvojio deset odborni~kih mjesta u Srebrenici, dok je po jedno pripalo SDP-u i SBB-u. Pored Saveza SDA - SBiH, najvi{e odborni~kih mjesta }e osvojiti SNSD, doznali smo nezvani~no. Prema rije~ima Nermina Alivukovi}a, predsjednika Op{tinske izborne komisije, u Sarajevu bi tek trebalo da se prebroji veliki broj glasova iz odsustva i putem po{te, zbog ~ega jo{ nije poznat izgled budu}e Skup{tine op{tine Srebrenica.
Bratunac: Jo{ se broje glasovi

Nezakonito tro{en bud`et RS-a
Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora RS-a iznijela je niz primjedbi na na~in kako su Vlada, odnosno neka ministarstva i agencije tro{ili novac iz entitetskog bud`eta. Naime, bud`etski korisnici u RS-u nisu tokom pro{le godine proveli sve procedure nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, a za vrijednost od najmanje 3,37 miliona KM, upozorila je revizija. U konsolidiranom bilansu uspjeha za 2011. iskazana je negativna ra zlika prihoda i rashoda u iznosu od 342.519.492 KM, a zbog pogre{nih evidencija rashoda i prihoda, utvr|en je negativni finansijski rezultat u iznosu od 359.667.563 KM.

odbornika. Mi }emo imati pet ili {est odbornika, a SDP }e imati jednog. Me|utim, u narednim godinama ima jo{ prostora za rad i napredak. U Bratuncu imamo oko 700 - 800 ljudi koji `ive ovdje, a imaju li~ne karte u Federaciji” , rekao je Salki}. SDA }e biti najja~a stranka i u Osmacima. Kada se prebroje glasovi iz odsustva, ova stranka }e imati tri odbornika u Skup{tini.

Prema rije~ima Edina Rami}a, predsjednika SDA Osmaci, ova stranka je jedina probo{nja~ka koja redovno participira u Skup{tini op{tine. “Ovo zna~i vra}anje na{eg bira~kog tijela. U narednim godinama, kada svi stanovnici koji `ive u Osmacima prijave prebivali{te na podru~ju ove op{tine, o~ekujemo da }emo ponovo uzeti mjesto na~elnika, ali imati i puno

zna~ajnije u~e{}e u Skup{tini” , kazao je Rami}. SDA }e imati i svoje odbornike u Skup{tini op{tine Zvornik. Prema rije~ima Nedima ]ivi}a, predsjednika SDA Zvornik, kada se prebroje glasovi iz odsustva i dijaspore, ova stranka }e imati tri odbornika. Tako|er, SDA }e, za sada, imati jednog odbornika u Skup{tini op{tine Bijeljina. Ova stranka }e odbornike imati i u Vlasenici i Mili}ima. S. K.

Sud BiH o uhap{enim u akciji Lutka

Komisija NSRS-a okon~ala razgovore s kandidatima

Dodik bira glavnog revizora

Pritvor ili mjere zabrane?
@albe na forumske diskusije
Zanimljivost vezana za ovogodi{nji zvani~ni predizborni period u septembru jeste da je Vije}e za {tampu BiH primilo dosta `albi politi~kih subjekata na diskusije koje su odr`avane na forumima por tala, kada su tra`ili drasti~ne mjere ka`njavanja urednika por tala jer se o njima na forumima pisalo na ovaj ili onaj na~in, kazala je ju~er za Fenu izvr{na direktorica Vije}a Ljiljana Zurovac. Ona nagla{ava da generalno u Vije}u nisu dobijali puno `albi u toku zvani~nog predizbornog perioda, ve} se mnogo vi{e `albi odnosilo na kr{enja kodeksa i pisanje {tampe, kao `albe bez pokri}a, prije predizbornog perioda. Kada je rije~ o forumima, Zurovac izra`ava boja zan da postoji veliko nera zumijevanje slobode izra`avanja na forumima por tala. Na Sudu BiH ju~er je odr`ano ro~i{te na kojem se raspravljalo o prijedlogu dr`avnog Tu`ila{tva da se produ`e mjere pritvora Bojanu Cvijanu, Benanu Dori}u, Davoru Mandi}u, Muhamedu Rami}u, Seadu Robovi}u, Edinu Ahmetspahi}u, Ljubi{i Lalovi}u, Marku Kraji{niku, Nerminu Tahirovi}u, Elviri Kajevi}, Azimu Kajevi}u, Elvisu Zlati}u, Draganu Vuji~i}u, Vladanu Para|ini, Draganu Jevtovi}u, Benjaminu Halilovi}u i Draganu Obu}ini, koji su osumnji~eni za krivi~no djelo organizovanog kriminala. Podsjetimo, uhap{eni su u akciji SIPA poznatoj kao Lutka. Sud BiH donio je 14. septembra 2012. rje{enje kojim je odredio jednomjese~ni pritvor za 17 osumnji~enih, a dr`avno Tu`ila{tvo tra`ilo je produ`enje pritvora zbog, kako je rekao dr`avni tu`ilac Dubravko ^ampara, novih dokaza prikupljenih u posljednjih 30 dana. Prema ^amparinim rije~ima, novi dokazi dostavljeni Sudu BiH inkriminiraju 17 osumnji~enih osoba, te potkrepljuju ranije dostavljene dokaze. - Tra`imo da se dokazi ne dostavljaju odbrani i osumnji~enima, kao i da se svjedoci za{tite, kazao je tu`ilac ^ampara, dodaju}i da su svjedoci zabrinuti za vlastitu i sigurnost svojih porodica, te je od Vije}a tra`io da se pritvor osumnji~enima produ`i za dva mjeseca. - Na ovo su reagovale odbrane 17 osumnji~enih, koje su bile jedinstvene u stavu da im je onemogu}ena valjana odbrana zbog nemogu}nosti uvida u dokaze. Tako|er, advokati svih osumnji~enih iznijeli su mi{ljenje da je novi zahtjev Tu`ila{tva BiH za produ`enje pritvora uop{ten i da je u ovom predmetu naru{en “princip jednakosti pred Sudom”te su tra`ili ukidanje pritvo, ra i odre|ivanje mjera zabrane. Sud BiH odluku o ukidanju ili produ`avanju pritvora za osumnji~ene trebao bi saop{titi danas, jer pritvor, prema rje{enju donesenom 14. septembra, mo`e trajati do D. M. petka, 12. oktobra.

Komisija Narodne skup{tine Republike Srpske za izbor glavnog revizora javnog sektora, nakon ju~era{njih intervjua s kandidatima, sa~inila je rang-listu od 15 kandidata za glavnog revizora i njegovog zamjenika, koja }e biti upu}ena predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, saop{tio je predsjednik Komisije Uro{ Gosti}. “Mi smo obavili svoj posao. Predsjednik Republike Srpske }e odabrati najboljeg kandidata i predlo`iti Narodnoj skup{tini RS-a za imenovanje” rekao je , Gosti} novinarima nakon sjednice Komisije. Prema njegovim rije~ima, vi{e kandidata na rang-listi ima isti broj bodova, pa je te{ko ocijeniti koji je najbolji. “Svi ovi kandidati su ozbiljni i sa dosta iskustva i znanja. Mo`e se izabrati veoma kvalitetan ~ovjek za funkciju glavnog revizora” ka, zao je Gosti}, ocijeniv{i da je dosada{nja revizija finansijskih izvje{taja bila na visokom nivou. Kandidati za novog glavnog revizora, prema dostupnim podacima, dolaze iz javnog sektora, neki od njih sada obavljaju visoke funkcije u Ministarstvu finansija RS-a na koje su imenova-

Bo{ko ^eko: Mandat mu isti~e krajem godine

ni po politi~koj liniji, te slu`bi za reviziju javnog sektora Republike Srpske i BiH. ^lan Komisije Zoran Latinovi} naglasio je da je izbor glavnog revizora veoma va`an za RS. “Glavni revizor mora biti profesionalac koji }e odoljeti svim politi~kim pritiscima. Borba protiv kriminala i korupcije mora biti interes svih u RS-u” rekao je La, tinovi}. Bo{ko ^eko je u proteklih 12 godina obavljao funkciju glavnog revizora Republike Srpske, a drugi mandat mu isti~e krajem ove godine. G. K.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

[ta donose novi preliminarni rezultati lokalnih izbora u BiH

I A-SDA U IGRI U ZENICI
Najvi{e vije}ni~kih mandata u OV-u Zenica imat }e SDA - 14 SNSD-u 11 odbornika u Skup{tini Banje Luke HDZBiH sa 13 vije}nika imat }e ve}inu u OV-u [iroki Brijeg
Centralna izborna komisija BiH i ju~er je nastavila sa objavljivanjem preliminarnih, nezvani~nih i nekompletnih rezultata lokalnih izbora i tako }e raditi i narednih dana - do nedjelje, tako {to }e svaki dan u 14 sati na svojoj web stranici unositi nove podatke. Prema analizi Oslobo|enja, a na osnovu 78,83 posto obra|enih glasa~kih listi}a, za Op}insko vije}e Zenica, u tom zakonodavnom tijelu koje broji 31 vije}nika bi ubudu}e trebalo biti zastupljeno {est politi~kih subjekata. Ukoliko dobije dodatne glasove, mogu}a je participacija i sedmog - a-SDA koja je gotovo na granici da pre|e izborni prag od tri posto (ima 914 glasova ili 2,83 posto).

Provjera navoda o policiji
Nezavisni odbor Parlamentarne skup{tine BiH je na ju~er odr`anoj sjednici, u skladu s Planom rada za 2012, postigao dogovor o odr`avanju pojedina~nih sastanaka ~lanova odbora s direktorima policijskih agencija u BiH. Planirani su sastanci s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), Direkcije za koordinaciju rada policijskih tijela i Grani~ne policije BiH, na kojima }e se govoriti o konkretnim problemima u radu ovih policijskih agencija. U vezi s informacijom o internom oglasu za unapre|enje u SIPA, koju je Odbor za `albe gra|ana proslijedio NO, zadu`en je izvjestilac koji }e u saradnji s ~lanovima odbora provjeriti izre~ene navode, te na jednoj od narednih sjednica prezentirati prikupljene podatke, kako bi se NO mogao kona~no izjasniti o ovoj informaciji, saop}eno je iz PSBiH.

OP]INA ZENICA

Broj mandata po strankama

GRAD BANJA LUKA
SNSD SDS DNS SP PDP DP NDS

Broj mandata po strankama

OP]INA [IROKI BRIJEG
Broj mandata po strankama

Nacionalne manjine
Najvi{e mandata, njih 14, trebala bi imati SDA jer je osvojila, prema dosada{njim podacima, 13.023 glasa. Slijedi SDP sa 5.117 glasova koji bi mogao dobiti {est vije}nika, SBB sa 4.135 glasova bi imao pet, a po dva vije}nika pripala bi Stranci za narod BiH (1.746 glasova) i SBiH (1.706 glasova). Jedan mandat sa 1.240 glasova osigurala je HDZ - Koalicija za Zenicu. Kako OV Zenica ima jednog zagarantovanog vije}nika iz reda nacionalnih manjina, za tu poziciju vodi Salko Musi}, nezavisni kandidat sa 133 glasa. U Skup{tini Banje Luke koja broji 31 odbornika ubudu}e bi treba-

SDA SDP SBB SZN SBiH HDZ - koalicija

14 6 5 2 2 1

11 4 4 3 3 3 2

HDZBiH NSRB HDZ 1990 HSP HSP dr.A.S NL SOS HKDU

13 4 3 2 2 1 1

Povoljnije karte za zagreba~ke studente
Na~elnik Op}ine Livno i livanjski studenti na zagreba~kom Sveu~ili{tu uspjeli su dogovoriti program sufinansiranja studentskih karata za sve studente sa prebivali{tem u op}ini Livno, potvr|eno je od potpisnika ovog dogovora. Inicijatori ovog programa su livanjski studenti na zagreba~kom Sveu~ili{tu okupljeni pri Zagreba~kom klubu livanjskih studenata (ZKLS). Kako navode iz Kluba studenata, visoka cijena kar te bila je i jedan od razloga {to su zagreba~ki studenti rijetko dolazili ku}i te isti~u da je zahvaljuju}i sluhu Op}ine Livno te op}inskog na~elnika Luke ^elana, vodstvo Kluba uspjelo dogovoriti program sufinansiranja studentskih karata za sve studente sa prebivali{tem u op}ini Livno.

lo da bude zastupljeno sedam stranaka, a na osnovu do sada prebrojanih 76,74 posto glasova. Sa osvojena 19.444 glasa SNSD bi mogao imati 11 odbornika, a SDS koji je dobio 6.671 glas i DNS sa 6.510 glasova mogu ra~unati na njih po ~etiri. SP (6.239 glasova) i PDP (6.166 glasova) trebali bi dobiti po tri odborni~ka mandata, isto kao i DP koji je osigurao 5.407 glasova. Za Narodnu demokratsku stranku sa 3.307 glasova bila bi osigurana dva odbornika.

I Skup{tina grada Banje Luke bira jednog odbornika iz reda nacionalnih manjina i za sada je vode}i Slobodan Luki} iz Komunisti~ke partije sa 156 glasova, naspram nezavisnog kandidata Steve Havreljuka koji je dobio 152 glasa.

Kona~na obrada za 10-15 dana
Kako saznaje Oslobo|enje, o~ekuje se da proces obrade i unosa podataka sa lokalnih izbora sa redovnih bira~kih mjesta bude okon~an za 10-15 dana. U Glavnom centru za brojanje glasova ju~er je otpo~eo drugi krug unosa rezultata, nakon kontrolnog brojanja. U narednim danima obradit }e se i glasa~ki listi}i sa birali{ta u odsustvu, sa nepotvr|enih glasa~kih listi}a, ali i onih pristiglih putem po{te (iz inostranstva). Nakon {to u narednih deset do 15 dana budu obra|eni svi glasa~ki listi}i, bit }e otvoren `albeni postupak za politi~ke subjekte koji }e uz relevantne dokaze o nepravilnostima mo}i zatra`iti ponovno brojanje glasova. svojih 765 glasova. Neovisna lista SOS [iroki Brijeg, koja je dobila 663 glasa, i HKDU sa 430 glasova trebali bi dobiti po jedan mandat u vije}u.
A. TERZI]

Dominacija HDZ-a BiH
Potrebna ve}ina i za Skup{tinu grada Banje Luke i OV Zenica je 16 odbornika, odnosno vije}nika. Za Op}insko vije}e [iroki Brijeg, ko je bro ji 25 vi je }ni ka, obra|eno je 100 posto glasova sa redovnih bira~kih mjesta i na osnovu toga u tom lokalnom zakonodavnom tijelu bit }e sedam politi~kih subjekata. Najvi{e mandata, njih 13 ({to je dovoljna natpolovi~na potrebna ve}ina), pripast }e HDZ-u BiH s obzirom na to da je stranka osvojila 5.939 glasova. Za NSRB sa 1.639 glasova rezervisana su mogu}a ~etiri vije}nika, a HDZ 1990 sa 1.167 njih tri. HSPBiH, koji je dobio 1.129 glasova, mo`e ra~unati na dva vije}nika, isto kao i HSP dr. Ante Star~evi} sa

Turska ~estitala na izborima u BiH
Ministarstvo vanjskih poslova Turske ~estitalo je Bosni i Hercegovini na izborima i izrazilo zadovoljstvo {to su izbori protekli u miru i skladu. Tako|er, Ministarstvo je ~estitalo i narodu BiH na demokratskoj zrelosti, s obzirom na to da su i posmatra~i iz Turske u~estvovali na izborima. “Nadamo se da }e ovi izbori, koji su odr`ani u klju~nim trenucima u dr`avi zadovoljiti potrebe stanovni{tva i doprinijeti procesu nacionalnog pomirenja. Ovim putem `elimo ista}i da o~ekujemo da svi politi~ki lideri u BiH prevladaju politi~ka neslaganja, ubrzaju razvoj reformskih procesa, te proces euroatlantskih integracija”, ka`e se u ~estitki. U saop{tenju se navodi i da }e Turska nastaviti davati svaku vrstu podr{ke na putu demokratije, stabilnosti i ekonomskog razvoja prijateljskoj i bratskoj Bosni i Hercegovini. A. [.

Silajd`i} na Forumu u Istanbulu
Biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajd`i} putuje u Istanbul radi prisustvovanja na Istanbul World Forumu, koji }e pod pokroviteljstvom premijera Turske Red`epa Tajipa Erdoana biti odr`an 13. i 14. oktobra. Planirano je i da Silajd`i} odr`i govor na ovom skupu. Na ovogodi{njem Forumu kao glavna tema najavljena je “Pravda”, a prvi govor odr`a}e premijer Erdoan. Od svjetskih lidera najavljen je dola zak predsjednika Ka zahstana Nursul tan Na zar ba jeva, pred sje dni ka Azerbejd`ana Ilham Alijeva, premijera Jordana Fajez al-Tarawneha, kao i biv{eg izraelskog diplomate Alona Bena Meira. A. [.

EU i lokalne zajednice

Osam pozitivnih romskih pri~a
CARE International predstavlja danas, u Sarajevu, osam pozitivnih romskih pri~a, realiziranih u okviru programa koji finansira Evropska unija pod nazivom “Podr{ka nacionalnih akcionih planova za uklju~enje Roma” . “Rije~ je o, uglavnom, infrastrukturalnim projektima koji su animirali ne samo romsku zajednicu nego im je i lokalna samouprava pru`ila zna~ajnu ma te ri jal nu po dr{ku” is ti ~e , [efko Baji}, projekt-menad`er CARE. Pomenuta organizacija je za ovu svrhu iz dvo ji la go to vo 40.000 KM, a pet op}ina je doniralo 35.500 KM. [ta je iz svega toga proisteklo ~ut }e se u 12 sa ti u zgra di Par la men tar ne skup{tine BiH kada }e se novinarima obratiti predstavnici rom skih udru `e nja, Op}i ne Tuzla i Delegacije EU u BiH.
E. K.

Baji}: Infrastrukturni projekti

10

KOMENTARI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Novo doga|anje naroda I
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Lokalni izbori su se pretvorili u neku vrstu nacionalnog referenduma. “Ova nedjelja }e odrediti politi~ku sudbinu hrvatskog naroda” - bio je moto kojim su hrvatski mediji mobilisali Hrvate da u {to ve}em broju iza|u na birali{ta. U {ta su se pretvorili izbori u Srebrenici? U tragikomi~no grupisanje bo{nja~kog, odnosno srpskog naroda. Kakva je onda sudbina ovog politi~ki najranjivijeg, a u ljudskom smislu najtu`nijeg mjesta u zemlji? I kakva je sudbina Bosne i Hercegovine?

ako kona~ni rezultati nedjeljnih izbora jo{ nisu objav lje ni, pos ti zbor na ukr{te ni ca je pra kti ~no ve} ispunjena, kako pod “vodoravno” tako i pod “uspra, vno” Ne `elim po svaku cije. nu biti originalan u odnosu na mi{ljenje brojnih analiti~ara, koji se u ocjenama izbornih rezultata sla`u kao rijetko kada, niti mi je namjera da pobjednicima kvarim raspolo`enje, ali moj favorit u cijeloj ovoj pri~i bio je i ostao jedan gra|anin o kojem zapravo ne znam ni{ta. Vidio sam ga nakratko, li~io mi je na klasi~nog proletera koji pre`ivljava tragaju}i svakodnevno za kakvom tri~avom zaradom. Dana{nje Sarajevo je prepuno takvih likova. @ure}i nekud Ferhadijom, ~ovjek o kojem je rije~ bio je presretnut banalnim pitanjem televizijskog reportera: “[ta o~ekujete od nedjeljnih izbora?” “Nema od toga ni{ta” odgovo, rio je i nestao u uli~nom mno{tvu. Vjerujem da pripada armiji bira~a koje ne zanimaju nikakve plakatne poruke, jer znaju da }e biti prevareni kako god budu glasali. Oni pu{taju da ih voda nosi, pa gdje zavr{e. Elem, izgovoriv{i u mikrofon tu jasnu i sa`etu misao, taj neznanac je bio i ostao moj favorit, jer i ja tako mislim. A evo i za{to. Gola statistika daje legitimno pravo “narodnja~kim” strankama da se proglase pobjednicima i udare `ig poraza i Lagumd`ijinim i Dodikovim so ci jal de mo kra ti ma. Uzroci njihovog debakla su manje-vi{e poznati - prvi je blefirao i vlastitu stranku i javnost sa reformama koje nije bio u sta nju pro ves ti, a drugi sa Potemkinovim selima diljem Republike Srpske. Da }e Lagumd`ija ostati bez

P

blizu 100 hiljada ina~e postojanih pristalica SDP-a, u to ste se mogli kladiti bez ikakvog rizika. Ali, {ta je to zna~ajno u posljednje dvije godine u~inila Stranka demokrat ske akci je? Ni {ta, ama ba{ ni{ta. Pa ipak je stekla novih 40 hiljada pristalica!? [ta su to veliko u~inile Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica BiH da ponovo vrate izgublje ne po zi ci je? Ko li ko su “na ro dnja ci” po di gli fa bri ka, izgradili mjesnih cesta, zaposlili nezaposlenih i nahranili gladnih? Ako su, dakle, pobijedili, pobijedili su bez ikakvih vlastitih zasluga, ni krivi ni du`ni. Kako se bilo kakvim dostignu}em mogu hva li ti li de ri ko ji ma su usta puna Evrope, a koji su Bosnu i Hercegovinu u~inili “crnom rupom” kontinenta? relistajte novine od prije dvije godine, ili one jo{ sta ri je, i obra ti te pa` nju na predizborna obe}anja pet ili {est najve}ih stranaka. Nerealna i prevarantska, ona su naj~e{}e slu`ila kao dokaz da je politi~arima dopu{teno da la`u, a da naiv~ine postoje zato da im vjeruju. Nije li Zlatko Lagumd`ija ne tako davno tvrdio da }e od Federa ci je na pra vi ti bal kan sku “Zapadnu Njema~ku” a da }e , Dodikov vilajet, bezbeli, ostati ono {to je bila Isto~na Njema~ka. Da je ne{to sli~no rekao Bo`idar Vu~urevi}, to bi se moglo pripisati njegovoj gu slar skoj pa me ti. Ali, La gumd`ija, koliko je poznato, nije ~lan guslarskog dru{tva, ve} univerzitetski profesor i dugogodi{nji politi~ar. Ko je na{im politi~kim elitama branio da u proteklih sedamnaest godina izvuku zemlju iz ratnog blata, da u njoj osigu-

U

ra ju pri mje nu osno vnih evrop skih stan dar da sa akcentom na ljudskim pravima, da objave rat korupciji, smire etni~ke napetosti, otvore javne radove, uvedu red u gradovima i `ivot u~ine podno{ljivim? Sada ~ujemo ista ili sli~na obe}anja kakva smo slu{ali prije dvije, ~etiri ili osam godina. I kako da ne zaklju~i{ da “od toga nema ni{ta” . svim ze mlja ma sa ra zvi je nom de mo kra ti jom lo kal ni izbo ri se naj di rek tnije vezuju za `ivotnu svakodnevnicu lokalne zajednice. ^ak se smatra po`eljnim da se vo de }e po li ti ~ke par ti je ne mije{aju previ{e u poslove lokalne uprave, a kamoli da kontroli{u svoje kadrove u njoj. Me|utim, u Bosni i Hercegovini stvari stoje obrnuto: jedini stvarni smisao lokalnih izbora je u tome {to oni u kona ~ni ci odre|uju i is hod op}ih izbora. Znaju}i da od krupnih promjena i boljeg `ivota nema ni{ta, gra|ani su ovog puta odlu~ili da barem promijene manji ili ve}i broj igra~a u lokalnim timovima, a izbo re pre tvo re u ne ku vrstu na ci onal nog re fe ren duma. “Ova nedjelja }e odrediti politi~ku sudbinu hrvatskog naroda” - bio je moto kojim su hrvatski mediji mobilisali Hrvate da u {to ve}em broju iza|u na birali{ta. U {to su se pretvorili izboru u Srebrenici? U tragikomi~no grupi sa nje bo {nja ~kog, odno sno srpskog naroda. Kakva je onda sudbina ovog politi~ki najranjivijeg, a u ljudskom smislu najtu`nijeg mjesta u ze mlji? I ka kva je su dbi na Bosne i Hercegovine? Proslavljaju}i pobjedu, tri vode}e nacionalne stranke zajedno su posegnule za sta-

N

rom pa ro lom “Do go dio se narod” Narod se “dogodio” i . prije vi{e od dvadeset godina, ali nas to nije usre}ilo. Da li to zna~i da se stvari ponovo vra}aju na stare, dobro poznate pozicije, kako bi se podijelilo ono {to jo{ nije podijeljeno? Samo nas dani dijele od nas tav ka po li ti ~kih obra ~u na na fe de ral nom i dr`avnom nivou. Lagumd`ija zna da ne smije iza}i iz ringa i odustati od rekonstrukcije vlasti, jer bi to zna~ilo da je priznao poraz i odustao od najavljenih reformi, jedinog adu ta ko jim jo{ ra spo la `e. Ali, {ta ako iz tog ringa nekom novom ve}inom bude izguran? “Bakire i Sulejmane, vi ste pro{lost” grmio je na , predizbornom skupu SDP-a u Tuzli. Ali, Tihi} nije vi{e ono {to je bio prije izbora, kada su ga Lagumd`ija i Radon~i} nazivali “ru{iteljem dr`ave” i slali na politi~ka vje{ala. “Ako do bi je mo lo kal ne izbore, krenu}emo u ofanzivu i rekonstrukciju vlasti na svim ni vo ima ka ko bi smo napravili strukturu koja }e mo}i funkcionirati.” Nije te{ko de{ifrovati ovu Tihi}evu izjavu i zaklju~iti da }emo umjesto otpo~injanja reformi prisustvovati nastavku politi~ke tu~e. akon ovih izbora, licemjerno je lamentirati nad sudbinom naroda, {ta god neko pod tim pojmom podrazumijevao. Svaki narod ima vlast kakvu zaslu`uje. Zvu~i otrcano, ali ni{ta bolje nije na tu te mu izmi {lje no. Na rod se pred TV kamerama zaklinje u mlade, a na izborima im okre }e le|a, po ni `a va penzionere, ne prepoznaje sposobne i pametne. “Nema od toga ni{ta” veli gra|anin s , po~etka ove kolumne.

ANALIZE

Dodik najavio smjene

FOKUS

Rukovodstvo SNSD-a zakazalo vanrednu sjednicu Glavnog odbora u subotu, koja }e biti posve}ena raspravi o izbornim rezultatima
odgovornost, najavio je i Dobroslav ]uk, sada ve} biv{i na~elnik Trebinja. Ali, jednako kao i Kragulj, i on smatra da su uzroci poraza na izborima daleko slo`eniji od pogre{aka op{tinskog rukovodstva SNSD-a. Dodik je istakao da su gra|ani svojim glasanjem “glasali protiv nekih pojava u SNSD-u, ali da to definitivno nije bilo glasanje za drugu politi~ku opciju, kao {to je, recimo, SDS” . Analiti~ari u brojnim komentarima koji su uslijedili nakon objavljivanja izbornih rezultata saglasni su da je dio gra|ana na izborima glasao protiv SNSD-a, ali i podvla~e da to nije bilo zbog nekih pojava, ve} ukupne politike koju rukovodstvo te stranke vodi posljednjih godina u Republici Srpskoj.
Gordana KATANA

L

o{i rezultati na lokalnim izborima SNSD-a, koga je SDS do nogu potukao u bici za izbore na~elnika gradona~elnika, uzdrmali su ovu stranku do samih temelja iako od njenog rukovodstva sti`u poruke da nema razloga za nezadovoljstvo. Koliko je situacija ozbiljna, svjedo~i i ~injenica da je za ovu subotu sazvana vanredna sjednica Glavnog odbora na kojoj }e se razmatrati izborni rezultati, ali i uslijediti zahtjevi za smjenu prvih ljudi op{tinskih odbora u op{tinama gdje je SNSD pora`en u utrci za na~elnike. Ovo je potvrdio u intervjuu za Glas Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik: “Ovi izborni rezultati }e svakako imati reperkusije na na{u unutra{nju strukturu. Najvjerovatnije }e do}i do raspu{tanja odbora i do novih izbora u onim odbori-

ma gdje smo izgubili na~elni~ka mjesta, a u roku od {est mjeseci bi}e provedeni i unutarstrana~ki izbori na svim nivoima i svim odborima.” Ocijenio je da je SNSD imao na lokalnom nivou odre|ene probleme. “Imali smo neke na{e ljude koji su imali dvostruke uloge, koji su imali odre|ene unutra{nje animozitete, koji nisu bili iskreni. Imali smo neke proma{aje u personalnim prijedlozima, i to je to, ni{ta drugo se nije desilo” istakao je Dodik. , U op{tinama gdje su izgubili izbore na meti smjena na}i }e se, najavio je Dodik, i direktori javnih preduze}a. “Tamo gdje smo izgubili na~elni~ka mjesta, a gdje po ocjeni SNSD-a lokalni ljudi nisu uradili dovoljno, oni }e naravno snositi posljedice. To su neki od pravaca u kojima }emo se kretati. SNSD nikada vi{e ne}e dozvoliti da se vi{e od dva puta isti

ljudi pojavljuju na listama, to }e biti op{ti stav koji ne}e dozvoljavati da se na na~elni~kom mjestu tre}i put pojavljuje isti ~ovjek, bez obzira na rezultate koje je ostvario” podvukao je prvi ~ovjek SNSD-a. , Izvori Oslobo|enja isti~u kako sada “~elni ljudi SNSD-a poku{avaju sa sebe skinuti svu krivicu za lo{ izborni rezultat i adresirati je isklju~ivo na lokalno rukovodstvo” No, dodaje na{ izvor, ~injenica . je da nijedan op{tinski odbor bilo kakvu odluku vezano za izbore nije mogao donijeti bez saglasnosti samog vrha partije. Nikola Kragulj, koji je izgubio izbore za na~elnika Gradi{ke, izjavio je da je spreman podnijeti ostavku. Ipak, Kragulj isti~e da nije spreman preuzeti cjelokupnu odgovornost za poraz na sebe, uz tvrdnju da su ljudi u stranci radili protiv njega. Povla~enje, ako stranka utvrdi njegovu

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

@ivot i smrt Dragoljuba Mihailovi}a

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Tko zna koliko bi jo{ `iv Dra`a bauljao Beogradom, tko zna kad bi njega i njegovo politi~ko naslije|e zemlja Srbija rehabilitirala da ga na kraju nisu oborili, {ezdeset i {est godina nakon {to ga je na nejavnom mjestu pokosio rafal strelja~kog voda jugoslavenske tajne slu`be. Bilo je, ne ka`em, jo{ takvih slu~ajeva, to da se ~ovjek sa smrtonosnim ranama ne da i opire Ljubi{a Samard`i} ili Bata @ivojinovi} znali su umirati i sve tako teturaju}i i umiru}i pucati na [vabe po deset, petnaest minuta - ali da netko smrtno ranjen posr}e, pada, ustaje, {epa, tetura i prkosi smrti punih {ezdeset {est godina, to jo{ nije zabilje`eno

vao me jednom prilikom u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, i{ao deda Voja tu`an Beogradom, pa sreo prijatelja. “[ta si tako neveseo?” “Pusti” odgovorio Voja, “umro , mi deda.” “Deda?!” iznenadio se ovaj. , “Pa koliko je imao godina?” “Sto dvadeset” odgovorio tu`no Voja. “Sto dvade, set?!” zaprepastio se prijatelj. “Pa dobro, , onda nije ni ~udo.” “Nije ~udo?! Bio u hotelu sa tri dvadesetogodi{njakinje!” “Neverovatno” nije se stao ~uditi prija, telj, “zna~i, izdalo ga srce?” “Jok. Izbio po`ar u hotelu.” “Po`ar? [ta, deda izgoreo?” “Ne, ne, nego sko~io kroz prozor.” “U jebote, razbio se deda o asfalt!” “Ma kakvi, do{li bili vatrogasci, pa ra{irili dole ono platno za spasavanje.” “Pa {ta onda, puklo platno?” “Naprotiv, odbio se o platno i odleteo ravno na jure}i {leper.” “Zna~i, ubi ga kamion?!” “Ma ne, udario ga {leper i odleteo sto metara - u banderu.” “Razbio se o banderu?!?” “Jok bre, odbio se od nje, pa odleteo na krov susedne zgrade, ta~no majkujojjebem na antenu.” “Jaooo, nabo se deda na antenu?!” “Ma kakvi, odbacila ga antena, odleteo ko ispaljen iz pra}ke!” “Dobro” , odustao najzad prijatelj, “kako je onda umro???” “Jebiga, morali smo na kraju da ga oborimo.” Tako je nekako prije nekoliko dana u sto dvadesetoj godini `ivota u Beogradu umro ~etni~ki |eneral Dragoljub Dra`a Mihailovi}. Tko zna koliko bi, naime, njegovu unuku Vojislavu deda leteo nad beogradskim krovovima, da Prvi osnovni sud u Beogradu nije na kraju 5. oktobra 2012. godine odlu~io `ivahnog ~i~u slu`beno proglasiti mrtvim. - O{tro protestvujem! - ljutito je u sudnici Prvog osnovnog suda ustao ~i~a Dra`a. - Meni ovde nije dokazana nikakva krivica! Ovo je skandal, ovo je bre... - Gospodine Mihailovi}u - pa`ljivo ga je prekinuo sudac. - Gospodine Mihailovi}u, mi nismo ovde da vam sudimo... - Ne? - Ne. Vidite, mi...

- Ako mi se ne sudi, {ta onda ja uop{te radim ovde? - okrenuo se |eneral. - Vojo? Vojooo?!? - Molim, deda? - javio mu se iza le|a unuk Vojislav. - Vojo sine, ajde lepo vodi dedu ku}i. - Gospodine Mihailovi}u - podigao je malo glas sudac. - Moram da vas zamolim da ne napu{tate sudnicu. - [to bre? - Ne razumete, mi nismo ovde da vam sudimo, nego da vas proglasimo mrtvim. - Mrtvim? Vojo sine, {ta pri~a ovaj? - Molim vas... - poku{ao je sudija. - Pa mene bre Titovi komunisti nisu uspeli da ubiju, a sad }e glave da mi do|e srpski sud! - pobjesnio je `ivahni star~i}. - O jebem te, zemljo Srbijo! - Deda... nemoj tako, deda - potezao ga je unuk za rukav stare uniforme. - [ta je bre?!? O}ete moje nasle|e, je li? E pa kurac }ete da dobijete! \ubradi jedna nezahvalna. Stoko. - Gospodine Mihailovi}u - opet se umije{ao strpljivi sudac. - Mi moramo zvani~no da vas proglasimo mrtvim, kako bismo mogli da vas rehabilitujemo, razumete? - Da me rehabilitujete?! - Tako je. - A {to mene? Eno vam onaj bravar pa njega rehabilitujte. - De da, mo lim te - po ku {ao je opet Vo ja. - ]uti bre, deri{te jedno, pi~katibrematerina bezobrazna, misli{ da ja ne znam za{to me `elite mrtvog!? - otresao se deda na unuka, pa se opet okrenuo sudiji. - Je li, bre? [to vi mene uop{te rehabilitujete? - Pa, kako da ka`em, da dobijete natrag svoja politi~ka i gra|anska prava, da vra ti te iz gu blje nu voj ni ~ku i ljud sku ~ast, da... - ^ekajte - prekinuo ga je stari |eneral. - Pustite te fraze, nego kako }e to ta~no da izgleda? To kad me rehabilitujete? Kako }e to da izgleda? - Kako, kako... - zbunio se malo sudac. - Pa dobi}ete, ne znam, ulice i trgove sa svojim imenom, knjige o vama mo}i }e da se prodaju u knji`arama, va{e slike i posteri, pesme o vama mo}i }e slobodno da

se pevaju... Svaki grad u Srbiji i Republici Srpskoj ima}e va{ spomenik! - Ne razumem. Pa ima i sada. - Da, ali... va{e politi~ke i vojni~ke ideje, gospodine Mihailovi}u, sve }e ponovo da bude istorijski legalno i `ivo - objasnio je sudija, pa se zadovoljno zavalio u naslonja~. - Bi}ete `ivi. - Bi}u `iv? - podozrivo ga je preko nao~ala pogledao Dra`a. - @iv `ivcat. - Kao, recimo, sad? - Ta~no, kao sad. - Pa za{to onda...? - Zapravo ne. Mislim, da, ali... ne razumete - u{eprtljao se sudija, malo kao i izgubio `ivce, pa nervozno pogledao na ru~ni sat. - Gospodine Mihailovi}u, vreme je. Imate li {ta da ka`ete pre presude? - @ivela Srbija! - uzviknuo je prkosno ~i~a Dra`a. - U usta je jebem! Nije |eneral Mihailovi} ni zavr{io svoju posljednju rije~, a sudija ga je ve} rutinskim potezom naliv pera poslao na ve~na lovi{ta. - Deda! - vrisnuo je Vojislav Mihailovi}, pa briznuo u neutje{ni pla~. - Pfu, sudija, majkutijebem - gnjevno je negdje iz prikrajka nevelike prostorije sebi u bradu procijedio Vuk Dra{kovi}. - Ja se izvinjavam. Tko zna, rekoh, koliko bi jo{ `iv Dra`a bauljao Beogradom, tko zna kad bi njega i njegovo politi~ko naslije|e zemlja Srbija rehabilitirala da ga na kraju nisu oborili, {ezdeset i {est godina nakon {to ga je na nejavnom mjestu pokosio rafal strelja~kog voda jugoslavenske tajne slu`be. Bilo je, ne ka`em, jo{ takvih slu~ajeva, to da se ~ovjek sa smrtonosnim ranama ne da i opire - Ljubi{a Samard`i} ili Bata @ivojinovi} znali su umirati i sve tako teturaju}i i umiru}i pucati na [vabe po deset, petnaest minuta - ali da netko smrtno ranjen posr}e, pada, ustaje, {epa, tetura i prkosi smrti punih {ezdeset {est godina, to jo{ nije zabilje`eno. @iv je Dra`a, umro nije. Toliko je, eto, deda Dra`a u Srbiji `iv da na kraju sud mora da ga progla{ava mrtvim. [to bi rekao Bili Piton: “Ajde?!”

U OBJEKTIVU Obama i Ulica Sezam
Velika `uta ptica, jedan od glavnih likova iz popularne dje~ije serije “Ulica Sezam”, glavni je akter novog spota DS-a u kojem se rugaju republikanskom predsjedni~kom kandidatu Mittu Romneyu zbog izjave da }e smanjiti sredstva za javni ser vis PBS-a. “Veliki. @ut. Prijetnja na{oj ekonomiji. Romney zna da ne trebate brinuti zbog Wall Streeta, ve} zbog Ulice Sezam”, govori narator. Ameri~ki finansijski analiti~ari smatraju da }e uskra}ivanje milion dolara PBS-u godi{nje u~initi malo da umanji dug SAD-a koji iznosi 15 triliona dolara, prenose agencije. Romney je kazao kako je zbunjen time {to se Obama bavi takvom trivijalno{}u ~etiri sedmice uo~i predsjedni~kih izbora, a proizvo|a~ serije tra`i povla~enje spota.

12

CRNA HRONIKA
Policajci CJB-a Bijeljina dostavili su Okru`nom tu`ila{tvu vi{e izvje{taja protiv Z. H, vlasnika bijeljinskih firmi Hori} i Alea, zbog sumnje da je po~inio poslovne prevare kojim je preduze}a na tom podru~ju o{tetio za vi{e od 30.000 KM. O{te}ene firme su Z. H. davale robu, uglavnom gra|evinski materijal, na odgo|eno pla}anje, koje on nije izvr{io u zakonskom roku. Na taj na~in je po~inio krivi~no djelo za koje je prijavljen.

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Prijava zbog poslovnih prevara

Razbojni{tvo u prodavnici Vindija

Nepoznati razbojnik preksino} je oplja~kao prodavnicu Vindija, koja se nalazi u Grbavi~koj ulici u Sarajevu. Napada~ je upao u prodavnicu, te prijete}i pi{toljem, od radnice oteo odre|enu svotu novca, a potom pobjegao. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a policijski slu`benici rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, identifikaciji i pronalasku izvr{ioca.

TREBINJE Trojka prijavljena zbog prevare

Na grani~nom prelazu Klobuk kod Trebinja

Fingirali udes da naplate osiguranje
Slu`benici Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Trebinje u utorak su Okru`nom tu`ila{tvu Trebinje dostavili izvje{taj protiv B. M, R. M. i B. M, sva trojica iz Trebinja, zbog sumnje da su po~inili krivi~no djelo osigurani~ka prevara. Naime, kasno nave~er 17. maja pro{le godine prijavljeno je da se u mjestu Biograd kod Trebinja dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj su u~estvovali opel, kojim je upravljao B. M i {ervolet, za ~ijim volanom je bio R. M. Prijava je podnesena protiv njegovog oca, ina~e vlasnika {evroleta. Izvr{enim uvi|ajem i saobra}ajno-tehni~kim vje{ta~enjem utvr|eno je da se nesre}a nije dogodila onako kako su to izjavili u~esnici, ve} se ispostavilo su se oni, s ciljem naplate osiguranja od osiguravaju}eg dru{tva, dogovorili da insceniraju udes i navedu o{te}enja koja nisu tada nastala. Pored ovog slu~aja, slu`benici CJB-a Trebinje su, kako je potvr|eno, tokom ove godine rasvijetlili, dokumentovali i Okru`nom tu`ila{tvu Trebinje dostavili pet izvje{taja protiv 11 osoba zbog sumnje da su, s ciljem naplate osiguranja, po~inili ~etiri krivi~na djela dogovor za izvr{enje krivi~nog djela i jednu osigurani~ku prevaru. L. S.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ "RELIGIJSKE STUDIJE"

Paketi marihuane na|eni ispod sjedi{ta, u branicima i rezervnoj gumi

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 20.11.2012. godine u 14 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje LEJLA HOTA na temu:

U meganu otkriveno

"Rumi i [ams-Rumijev 'melek spoznaje'"
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

10 kg marihuane
Dvoje Crnogoraca i Srbijanac uhap{eni su u utorak poslijepodne u nastavku akcije Laufer nakon {to su pripadnici Jedinice grani~ne policije Trebinje, prilikom ulaska u BiH na grani~nom prelazu Klobuk, u renou megan prona{li oko 10 kilograma marihuane. U trenutku grani~ne kontrole reno, crnogorskih registracija, u vlasni{tvu rent-a-car agencije, vozio je dr`avljanin Srbije Milan M. (21), a sa njim u vozilu bili su dr`avljani Crne Gore Ivona V. (21) i Milo{ P. (21). Pregledom vozila prona|eno

Privedeni Srbijanac i dvoje Crnogoraca, koji su bili u iznajmljenom renou crnogorskih registracija
je 12, a tokom pretresa jo{ osam paketa marihuane, koji su bili sakriveni ispod voza~evog i suvoza~evog sjedi{ta, u prednjem i zadnjem braniku te u unutra{njosti rezervne gume. Dvoje Crnogoraca i Srbijanac su sprovedeni u sjedi{te Jedinice GP zbog {verca droge, a o svemu su odmah obavije{teni dr`avni Tu`ila{tvo i Sud. Iz Grani~ne policije saop{tili su da nastavljaju rad na ovom slu~aju, te napominju da je u akciji Laufer u ovoj godini otkriveno jo{ i 12,6 kilograma marihuane na me|unarodnom grani~nom prelazu Deleu{a, te kilogram marihuane na prelazu Zubci. Kao {to smo ve} pisali, 13. marta ujutro pripadnici grani~ne policije Trebinje su na prelazu Deleu{a, tako|er prilikom ulaska u BiH, tokom kontrole renoa crnogorskih registracija, ispod lijevog i desnog zadnjeg blatobrana otkrili 17 paketa marihuane.
D. P.

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-12-000 234 U Gora`du, 10. 10. 2012. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-12-000 234, po zahtjevu Muratspahi} Enesa, sin Esada, po punomo}niku advokatu Borovac Omeru, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 228/06 K.O. Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 2225 zv. Centar, ku}a i zgrada povr{ine 105 m2, dvori{te povr{ine 60 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnina upisanih u P.L. 228/06 K.O. Gora`de I je Muratspahi} Enes, sin Esada, sa 1/1 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

PODMETNUT PO@AR U BIJELJINII

Pri~injena {teta od 20.000 KM
U po`aru, koji je izbio u dvori{tu ku}e S. S. iz Bijeljine, pri~injena je {teta od 20.000 KM, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina. Po`ar, koji je buknuo ju~er rano ujutro u Ulici Mike Bosni}, prijavljen je policiji oko 4 sata. Vatra je, kako prenosi Srna, izbila u dvori{tu, ta~nije na smetlji{tu, zahvatila je drvenu {upu, a zatim se pro{irila na ku}u. Na lice mjesta iza{li su vatrogasci i lokalizovali po`ar, a policija je izvr{ila uvi|aj kojim je utvr|eno da je po`ar izazvala nepoznata osoba upotrebom otvorenog plamena.

Foto: GPBiH

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

CRNA HRONIKA
U mjestu Sebuje kod Zenice slu`benici uniformisane policije su u utorak prilikom legitimisanja i pregleda, kod G. S. i H. A, obojica iz Zenice, prona{li odre|enu koli~inu marihuane. Prema informaciji iz MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona, na|eno je i oduzeto 67,20 grama te droge. G. S. i H. A. su privedeni i zadr`ani u policijskim prostorijama radi krim-obrade.

13

Privedena dvojica Zeni~ana

Ukradene cigarete i 5.000 KM

Za sada nepoznate osobe preksino} su u Bosanskom Brodu obile trgovinu Ne{o 5, te ukrale 150 {teka razli~itih vrsta cigareta te vi{e od 5.000 KM. Uvi|ajem je utvr|eno da je provala izvr{ena lomljenjem ulo{ka cilindri~ne brave na ulaznim vratima objekta, saop}eno je iz CJB-a Doboj, odakle isti~u da je operativni rad na pronalasku izvr{ilaca ove te{ke kra|e u toku.

Eksplozije uznemirile stanare sarajevskog naselja Grbavica
U sarajevskom naselju Grbavica u no}i sa utorka na srijedu odjeknule su dvije detonacije. Prva je stanovnike ovog naselja iz sna probudila dva sata iza pono}i, dok je druga, prema njihovim rije~ima, odjeknula 45 minuta do sat vremena kasnije. Iz policije su saop{tili da usljed aktiviranja bombi ka{ikara u Grbavi~koj ulici izme|u brojeva 32 i 69 nije bilo povrije|enih osoba, ali je o{te}eno pet parkiranih vozila. Komentari{u}i eksplozije u

O{te}eno pet vozila, tokom uvi|aja na|ena jedna neeksplodirana ru~na bomba

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Aktivirane dvije ka{ikare
Druge eksplozije u Grbavi~koj ulici vjerovatno ne bi bilo da su policajci do{li nakon {to se za~ula prva detonacija, ka`e jedna Sarajka
svom naselju, jedna Sarajka je na svom Facebook profilu napisala: “Predivan je osje}aj kada padne{ s kreveta. I to dva puta...” . Prema njenim rije~ima, prije eksplozije koja je odjeknula u 2.15 sati nije bilo nikakve galame. “Iznenada se prolomila sna`na eksplozija, {to me podsjetilo na rat, koji sam provela na Grbavici. Ne{to kasnije, tek {to sam ponovo zadrijemala, ponovo se za~ula eksplozija, pa zvuk alarma na izre{etanim vozilima i lave` pasa. Nisam vidjela policiju, tek sam kasnije ~ula da su do{li u 3.15 sati” kazala , nam je ova Sarajka, dodaju}i da druge eksplozije vjerovatno ne bi bilo da su policajci do{li nakon {to se za~ula prva detonacija. Ina~e, bombe su eksplodirale u parku, na jednoj lokaciji, te iz policije pretpostavljaju da nisu izba~ene iz vozila. Tokom uvi|aja, koji je obavljen ju~er ujutro, na betonskoj podlozi prona|ena je jo{ jedna neeksplodirana ru~na bomba. O~ito je da je za sada nepoznati bomba{ u odre|enim vremenskim intervalima bacao bombe, te da je jedna od njih zatajila. Istraga bi trebala ustanoviti odakle su bombe ba~ene, da li ih je neko mogao baciti iz svog stana, te ko ili {ta je bila meta bomba{a. D. P.

META? Istraga bi trebala ustanoviti odakle su bombe ba~ene, te ko ili {ta je bila meta bomba{a

Uhap{eni recepcioneri banjalu~kih hotela Talija i Meriot

Sarajevo

Ivankovi} posredovao izme|u mu{terija i prostitutki?
Milanu Ivankovi}u, vlasniku picerije Del Capo, odre|en pritvor, a ista mjera predlo`ena i za recepcionere Miodraga Regodi}a i Miodraga Miljevi}a
Miodrag Regodi} Miki (35) iz Sremske Mitrovice, recepcioner i ro|ak vlasnika banjalu~kog hotela Talija, uhap{en je u nastavku policijske akcije u kojoj je otkriven cijeli lanac organizatora navo|enja na prostituciju, a koja se, izgleda, vodila pod maskom akcije Kubikus 2, kojoj je cilj otkrivanje nelegalnog kockanja. Pored Regodi}a, navodno je zbog posredovanja i navo|enja na prostituciju u policiju, a potom Specijalno tu`ila{tvo, privo|en i Miodrag Miljevi}, tako|er recepcioner, i to u hotelu Meriot u Banjoj Luci. Iz Specijalnog tu`ila{tva RS-a je saop{teno da je Regodi} ju~er predat u nadle`nost sudiji za prethodni postupak Okru`nog suda u Banjoj Luci - Posebno odjeljenje za organizovani i najte`e oblike privrednog kriminala, zbog osnova sumnje da je u sastavu organizovane kriminalne grupe vr{io trgovinu ljudima radi prostitucije. Zbog ovog krivi~nog djela saslu{ano je vi{e osoba. Policija je, navodno, tokom du`eg pra}enja do{la do saznanja da su biznismeni i javne li~nosti iz RS-a mogli naru~ivati djevojke koje su se bavile prostitucijom i od toga dobro zara|ivale. Tako je u ponedjeljak iz Specijalnog tu`ila{tva saop{teno da je uhap{eno osam osoba zbog organizovanja nedozvoljenih igara na sre}u, falsifikovanja isprave i tek na kraju zbog trgovine ljudima radi vr{enja prostitucije. Nakon saslu{anja uhap{enih, samo je za Milana Ivankovi}a, vlasnika picerije Del Capo, zatra`en pritvor, koji mu je Okru`ni sud ju~er i odredio, zbog uticaja na svjedoke i reme}enje reda i mira. Ivankovi} je, navodno, osumnji~en da je posredovao izme|u naru~ilaca i prostitutki, te da su poslovi nerijetko ugovarani upravo u njegovoj piceriji. Mu{terije su, bilo na preporuku ili putem oglasa, stupale u kontakt sa organizatorom prostitucije, koji ih je, navodno, upu}ivao u spomenute hotele. Potom su u sobu, koju bi mu{terija rezervisala, dolazile djevojke koje su za svoje usluge uzimale do 100 eura. Me|u djevojkama, koje su se bavile prostitucijom, bile su studentice, ali i maloljetnice. Neke od njih ovim poslom su se bavile zbog ekstrad`eparca, a druge radi potrebe da na ovaj na~in prehrane sebe i porodicu. Odluka Okru`nog suda o pritvaranju recepcionera Regodi}a i Miljevi}a treD. P. bala bi biti poznata danas.

Zapaljen mini kuper, o{te}ena i dva pe`oa
Po`ar, koji je buknuo u no}i sa ponedjeljka na utorak u sarajevskoj Ulici Marka Maruli}a, gdje je gorio BMW mini kuper, vlasni{tvo Nata{e J. iz Sarajeva, a o{te}ena jo{ dva pe`oa, koja su bila parkirana pored, podmetnut je, potvr|eno je iz MUP-a KS-a. Naime, vatru su ugasili pripadnici PVB-a Kantona Sarajevo, o doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. Uvi|aj su potom obavili sarajevski policajci i sudski vje{tak protupo`arne za{tite, koji je ustanovio da je do po`ara do{lo upotrebom otvorenog plamena od nepoznate osobe. Policija radi na rasvjetljavanju ove paljevine, saop}eno je iz MUP-a KS-a. L. S.

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

STOP IZVR[ENJIMA NEZAKONITIH RJE[ENJA O INVALIDNOSTI PRIPADNIKA HVO-a

Ispadaju HDZ-ovi kosturi iz ormara
Biv{a vlast znala je za problem, ali ga je ignorirala tako {to je neregularne zahtjeve za neregularnim od{tetama pla}ala bez halabuke
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba) Ljubo ]esi} Rojs: Podijelio 10 hiljada formalnih rje{enja

Josip Leko predsjednik Sabora
Josip Leko (SDP) ju~er je jednoglasno izabran za predsjednika Hrvatskog sabora, visoku du`nost na kojoj je naslijedio nedavno preminulog strana~kog kolegu Borisa [prema. Dosada{njeg potpredsjednika Sabora i obna{atelja du`nosti predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leku za novog su predsjednika parlamenta izabrala 123 zastupnika, koliko ih se okupilo u sabornici i koji su pljeskom popratili Lekin izbor. Za potpredsjednicu Sabora, tako|er jednoglasno i na prijedlog klubova vladaju}e koalicije, SDSS-a i Kluba nacionalnih manjina, izabrana je SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec.

Povezala ih Sanaderova `ena
Biv{i predsjednik Uprave CROSCO-a Bojan Milkovi} posvjedo~io je ju~er na Sudu da je za kompaniju kojoj je bio na ~elu u dva navrata tra`io pomo} od biv{eg HDZ-ovog rizni~ara i {efa hrvatske carine Mladena Bari{i}a, koji je slovio kao mo}an ~ovjek. Na su|enju HDZ-u, biv{em hrvatskom premijeru i ~elniku te stranke Ivi Sanaderu i ostalima u slu~aju Fimi media Milkovi} je rekao da je optu`enog Bari{i}a upoznao preko kolege iz tvrtke Mladena Brada~a, koji je bio dobro pozicioniran u HDZ-u, jer je njegova supruga radila sa suprugom biv{eg premijera.

Tri hrvatska ministarstva najavljuju mjere kojima }e se stopirati aktualna poplava izvr{enja nezakonitih rje{enja o invalidnosti nekada{njih pripadnika Hrvatskog vije}a obrane (HVO) s kraja '90-ih u Republici Hrvatskoj, te pravi~no rje{avanje ovog pitanja putem postizanja bilateralnog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom. Na taj na~in odgovorni iz ministarstava branitelja, obrane te rada i mirovinskog sustava ujedno i spa{avaju hrvatski dr`avni prora~un jer ako bi se bujica izvr{enja ovih nezakonitih rje{enja nastavila, Hrvatska bi biv{im pripadnicima HVO-a u BiH morala isplatiti oko 60 milijardi kuna. [to je polovica bud`eta dr`ave i {to bi Hrvatsku dovelo do bankrota.

la 145 sporova, pri ~emu je ispla}eno vi{e od milijun eura (11 milijuna kuna), a preko 5 milijuna eura (40 milijuna kuna) od{tete sti`e na naplatu.

Milijuna{
Javnost je {okirana informacijom o slu~aju biv{eg pripadnika HVO-a koji je od Hrvatske naplatio 4,5 milijuna kuna, od toga 2 milijuna zaostataka na ime neispla}enih invalidnina plus 2,5 milijuna kuna zakonskih zateznih kamata. Ali, to nije kraj pri~e. Tu`io je Republiku Hrvatsku i za du{evne boli jer je zbog navodne neravnopravnosti toliko patio da je imao problema sa `elu~anom kiselinom pa je sud odredio isplatu kompenzacije od gotovo 5 tisu}a eura. Najintrigantniji dio cijele ove zavrzlame jeste da biv{im pripadnicima HVO-a rje{enja o kojima je rije~ nikada nisu slu`beno uru~ena. Navodno su napisana tek forme radi, pod uvjetom da ih biv{i pripadnici HVO-a nikada ne zatra`e, ali i ne prime, ve} je cilj bio za tvo ri ti kon stru kci ju u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, kako bi mogli ostvariti pravo na mirovinu i zdravstveno osiguranje. Me|utim, rje{enja su bila potpisana, a to ovih dana tvrdi i Ljubo ]esi} Rojs, koji ka`e kako ih je on osobno ispotpisivao svih 10.000.
Jadranka DIZDAR

Od 1997. do 2000. broj ratnih invalida narastao je na 10.009

OD[TETA Zbog neispla}enih invalidnina, dr`ava je ve} izgubila 145 sporova, pri ~emu je ispla}eno vi{e od milijun eura, a preko 5 milijuna eura od{tete sti`e na naplatu
tek sada doznaje o kojoj je gomili love rije~. Radi se o ljudima koji nikada nisu ratovali na podru~ju Republike Hrvatske, niti su hrvatski branitelji niti se nalaze u Registru hrvatskih branitelja, potvrdio je ministar branitelja Predrag Mati}, a za spomenuta rje{enja isti~e da niti u vrijeme kada su nastala nisu imala nikakvo zakonsko upori{te. Nezakonito, ali temeljem tzv. dogovora tada{njeg vrha hrvatske vlasti s pripadnicima HVOa krajem '90-ih nekada{nji pripadnici HVO-a umirovljeni su s istim pravima kao i pripadnici Hrvatske vojske. S ovim tzv. dogovorom koincidira ogroman po rast bro ja ra tnih in va li da me|u biv {im pri pa dni ci ma HVO-a u BiH. Do 1997. registrirane su 2.000 ratnih invalida HVO-a, no u periodu od 1997. do 2000. taj broj narastao je na 10.009. Od ovog broja dosad su 164 biv{a pripadnika HVO-a na temelju spomenutih rje{enja o in va li dni ni tu `i la Re pu bli ku Hrvatsku zbog neispla}enih invalidnina, dr`ava je ve} izgubi-

Elementi krimi}a
Cijela pri~a podsje}a na krimi}, s vol{ebnim elementima. Ministar branitelja Predrag Mati} slikovito je opisao situaciju, rekav{i da je to jo{ jedan od kostura koji ispada iz ormara biv {e HDZ-ove vlas ti. Biv {a HDZ-ova vlast znala je za problem, ali ga je ignorirala tako {to je neregularne zahtjeve za neregularnim od{tetama pla}ala bez halabuke, pa hrvatska javnost

Z
Jan{a stra{i gra|ane
Slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin tvrdi, za ljubljanski Dnevnik od srijede, da vlada Janeza Jan{e svojom retorikom zastra{uje gra|ane, izazivaju}i tako nepotrebno smanjivanje potro{nje i posljedi~ni pad BDP-a. “Umjesto da se ljudi ohrabruju i poti~u da investiraju i tro{e, njima se prikazuje pakao, prijeti im se da }e im biti sve lo{ije. Taj strah onda izaziva dodatan pad potra`nje”, rekao je Kacin u razgovoru za ljubljanski dnevni list, te se zapitao: “Kako uz smanjivanje javne potro{nje i BDP-a stvarati nova radna mjesta, to je nemogu}e”!

Biv{eg ministral (ve}) ~eka }elijal

Duli} u 10 kvadrata
TEK OKRE^ENO Kako bi mogao da prekra}uje duge dane, na raspolaganju }e mu biti i televizor s daljinskim upravlja~em. Ove prostorije nedavno su renovirane
svakodnevno dobija od ku}e ili iz restorana. - Posebna prostorija predvi|ena je za posjete advokata i rodbine. Po pravilniku, svakog dana mo}i }e da izlazi i u {etnje u zatvorskom krugu, koje traju do dva sata, obja{njava Kurirov izvor.

atvorska }elija u koju }e useliti Oliver Duli} daleko je od standarda na koji je biv{i ministar navikao, jer ima svega 10 kvadratnih metara, pi{e beogradski Kurir. - Uko li ko Du li }u bu de odre|en pritvor, on }e biti smje{ten ili u pritvorsku jedinicu u zgradi Specijalnog suda, ili u takozvani Hajat u Centralnom zatvoru u Ba~vanskoj. Te dvije }elije su gotovo identi~ne, ka`e izvor Kurira blizak istrazi. “Duli}eva }elija” zadovoljava evropske standarde: u 10 kvadrata ima}e sve neophodno: krevet, metalnu kasetu za li~ne stvari, sto, stolicu, kao i toalet s mokrim ~vorom, umivaonikom i tu{em, uz stalni dotok tople vode. Kako bi mogao da prekra}uje duge dane, na raspolaganju }e mu biti i televizor s daljinskim upravlja~em. Kako navodi na{ sagovornik, ove prostori-

Ukoliko mu bude odre|en pritvor, bi}e smje{ten ili u pritvorsku jedinicu u zgradi Specijalnog suda, ili u takozvani Hajat u Centralnom zatvoru

Oliver Duli}: Po evropskim standardima

je nedavno su renovirane. - Prednost }elije u Specijalnom sudu je to {to ima prozor koji je obezbije|en re{etkama, dok u Centralnom zatvoru }elije svjetlost primaju kroz hodnik, obja{njava on. U kojoj god }eliji da zavr{i, toalet je

odvojen harmonika-vratima, a slavina s toplom i hladnom vodom radi na senzor. Tokom boravka u pritvoru Duli} }e mo}i da nosi civilno odijelo. Ukoliko mu se ne dopadne zatvorska hrana, kao i ostali pritvorenici, ima}e mogu}nost da obroke

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

15

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 143 Zavidovi}i, 4. 10. 2012. godine
Na osnovu ~lana 5 Pravilnika o radu, ~lana 5 Uputstva o postupku zasnivanja radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH Telecom Sarajevo i Odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa koju je donijela Uprava Dioni~kog dru{tva, raspisuje se:

Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

za prijem zaposlenika na radno mjesto monter u Direkciji Tuzla U Direkciji Tuzla u Slu`bi za pristupne mre`e, Centra telekomunikacija, zasnovat }e se radni odnos na odre|eno vrijeme, u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci, uz probni rad u trajanju od 3 mjeseca, na radnim mjestima kako slijedi: 42. Monter za MM Gra~anica, Srebrenik, Grada~ac, Doboj - 1 izvr{ilac 49. Monter za MM @ivinice, Lukavac, Kladanj, Banovi}i - 1 izvr{ilac Monter }e obavljati slijede}e poslove: - Obavlja poslove redovnog odr`avanja i otklanjanja smetnji - Obavlja uklju~enja, seobe, premje{tanja i demontiranja tel. aparata na podru~ju odr`avanja - U slu~aju potrebe vr{i otklanjanje smetnji na drugim podru~jima - Obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca, a u okviru stru~ne spreme - Po potrebi upravlja motornim vozilom POSEBNI USLOVI: - Zavr{ena srednja {kola III stepen KV (srednja elektrotehni~ka ili druga odgovaruju}a {kola tehni~kog smjera) - Najmanje 6 mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja III stepena stru~ne spreme - Posjedovanje voza~ke dozvole za B kategoriju Pored posebnih uslova, kandidat treba da ispunjava i op}e uslove i to: 1. - Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine 2. - Da je stariji od 18 godina 3. - Da ima op}u zdravstvenu i psihofizi~ku sposobnost za obavljanje tra`enih poslova Uz prijavu na oglas kandidati moraju dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena fotokopija) - Uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 6 mjeseci - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih ne stariji od 6 mjeseci - Diplomu o zavr{enoj srednjoj {koli (KV) - Svjedo~anstvo o zavr{enom III razredu srednje {kole - Dokaz o radnom iskustvu na istim ili sli~nim poslovima (radno iskustvo se dokazuje potvrdom o radnom iskustvu u kojoj su navedeni poslovi koji su obavljani) - Dokaz o posjedovanju voza~ke dozvole Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova javnog oglasa mogu se dostaviti neposredno na Protokol Direkcije Tuzla ili preporu~eno putem po{te na adresu: Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo Direkcija Tuzla Aleja Alije Izetbegovi}a 29 75000 TUZLA Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. O rezultatima oglasa kandidati }e biti pisano obavije{teni. Direktor Direkcije Tuzla Miralem Jahi}, dipl. ecc

J AV N I O G L A S

NA JAV LJU JE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 143, po zahtjevu Bo{njakovi} Mensuda, sin Mustafe, Stipovi}i bb, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 1549, katastarska op}ina Donja Lovnica, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 341/2 "Lipovac", oranica 5. klase povr{ine 667 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je Bo{njakovi} Mensud Mustafin, ^ardak, Stipovi}i 57, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 142 Zavidovi}i, 4. 10. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 142, po zahtjevu Muratovi} Mesuda, sin Sinana, Bra{ljevine bb, op}ina Zavidovi}i u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 817, katastarska op}ina Krivaja, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 246/1 "Luka-Obala" oranica 5. klase povr{ine 41 m2 i oranica 6. klase povr{ine 1.247 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je Muratovi} Mesud, Sinanov, Kova~i, Bra{ljevine bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

16

SVIJET
VIJESTI
Sporni nuklearni program

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Jordanski kralj imenovao premijera
Jordanski kralj Abdulah ju~er je imenovao uva`enog politi~ara Abdulaha Ensura za novog premijera kako bi se pripremio za prve izbore u toj zemlji nakon arapskog prolje}a koji }e se odr`ati idu}e godine, saop}ila je kraljevska palata. Monarh je pro{le sedmice raspustio parlament kojim dominiraju predstavnici plemena, otvaraju}i put za odr`avanje izbora u roku od ~etiri mjeseca, na osnovu ustavnih reformi usvojenih u pro{loj godini, prenosi Reuters.

SAD uvele do sada nevi|ene sankcije Iranu
Pove}anje kazni za zemlje, kompanije i pojedince koji sara|uju s iranskim naftnim i gasnim sektorom
Predsjednik Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Barack Obama objavio je uredbu kojom se poo{travaju sankcije Iranu, javio je dopisnik agencije Anadolija. Uredba je ljetos odobrena u Kongresu SAD-a. Glasnogovornik Vije}a nacionalne sigurnosti SAD-a Tommy Vietor saop}io je da je rije~ o do sada nevi|enim sankcijama iranskom ekonomskom sistemu.

Me|unarodna pravila
- Iran mora po{tivati me|unarodna pravila po pitanju svog nacionalnog nuklearnog programa. Iranska vlada se protivi tim pravilima. Zato }e SAD i njihovi saveznici vr{iti pritisak na iransku vlast sve dok se njihov stav po tom pitanju ne promijeni, navodi se u Vietorovom saop}enju. Sankcije koje je Kongres SAD-a odobrio u augustu ove godine odnose se na pove}anje kazni za sve zemlje, kompanije i pojedince koji sara|uju s iranskim naftnim i gasnim sektorom. Me|unarodne sankcije uvedene Iranu imaju ozbiljne posljedice po iranski narod, a izgleda i da ometaju humanitarne operacije u toj zemlji, izjavio je nedavno generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-

Obama objavio uredbu kojom se poo{travaju sankcije

Uhap{eno osam ~lanova Boko Harama
Osam osumnji~enih pripadnika islamisti~ke grupe Boko Haram uhap{eno je nakon ubistva dva policajca koji su bili u pratnji medicinskog osoblja u Kanou, grad na sjeveru Nigerije, izjavio je ju~er glasnogovornik lokalne policije. Policajce, koji su pratili medicinsko osoblje koje je vodilo kampanju vakcinacije protiv dje~ije paralize u Kanou, ubili su u utorak naoru`ani mu{karci na motoru. Kano, drugi po veli~ini grad u Nigeriji, bio je meta grupe Boko Harama u vi{e navrata, u nekoliko napada su ga|ali snage sigurnosti. Najsmrtonosniji napadi islamisti~kih ekstremista u Kanou bili su u januaru kada je ubijeno 185 osoba.

moon u Generalnoj skup{tini. - Sankcije uvedene Iranu imaju zna~ajne posljedice po narod, do{lo je do pove}anja inflacije i stope nezaposlenih, kao i manjka neophodnih proizvoda, me|u kojima i lijekova, navodi Ki-moon, a prenosi Tanjug.

Pad valute
Protiv Irana su uvedene sankcije UN-a, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Evropske unije zbog odbijanja da prekine nuklearni program, za koji strane sile i njihovi saveznici strahuju da je dio plana u cilju prav-

ljenja nuklearnog oru`ja. Teheran, me|utim, to negira, govore}i da je njegova nuklearna aktivnost usmjerena isklju~ivo u medicinske svrhe i proizvodnju elektri~ne energije. Vrijednost iranske valute je znatno opala tokom pro{le godine, a u samo 10 proteklih dana izgubila je tre}inu vrijednosti, {to je izazvalo uli~ne proteste, prenosi Reuters. Iranu su ~etiri puta nametane sankcije izme|u 2006. i 2010. godine, sa ciljem, kako su govorile zapadne sile, da utje~u na vladu, a ne da pogode narod.

[panija

Albanija

Jo{ jedan poku{aj samospaljivanja

Oslobo|ena ~lanica Pussy Riot
Na ju~era{njem odlu~ivanju o `albi na presudu punk-grupi Pussy Riot, sud je odlu~io osloboditi Ekaterinu Samu~evi}. Druge dvije ~lanice grupe Marija Aljehina i Nade`da Tolokonjikova ostaju u zatvoru i njihove kazne ostaju nepromijenjene, javlja AP. ^la ni ce punk-gru pe Pussy Ri ot osu|ene su zbog huliganizma i vrije|nja vjerskih osje}aja, nakon {to su crkvi izvele "punk-molitvu" u kojoj su pjevale "Djevice Marijo, izbaci Putina", prije nego {to su ih uklonili za{titari. Za svoj su per formans osu|ene na dvije godine zatvora. Na presudu su ulo`ile `albu, o kojoj se sud trebao izjasniti 1. oktobra, ali je izja{njavanje odgo|eno do srijede, jer je Samu~evi} otpustila svoje advokate.

Vi{e od polovine Katalonaca `eli nezavisnu dr`avu

Blokiran referendum o nezavisnosti Katalonije
[panski parlament blokirao je odr`avanje referenduma o nezavisnosti sjeverne {panske pokrajine Katalonije, u kojoj, prema procjenama, vi{e od polovine Katalonaca `eli nezavisnu dr`avu. Protiv prijedloga katalonske Nacionalisti~ke partije ECR o odr`avanju referenduma glasali su poslanici vladaju}e konzervativne partije, kao i opozicione socijalisti~ke partije PSOE i ma le par ti je de snog cen tra UPyD, prenosi EUObserver. To je najnoviji korak u dugoj borbi izme|u Barcelone i Madrida, usred duboke ekonomske krize koja potresa [paniju. Katalonija, ~ija je ekonomija ve}a od Portugalove, ~ini petinu {panske privrede. Me|utim, i ta pokrajina sa sedam miliona stanovnika je pritisnuta brojnim mjerama {tednje i ekonomskom krizom. Katalonija, sa sopstvenim jezikom i posebnom kulturom, jedna je od 17 autonomnih pokrajina [panije.

Biv{i politi~ki zatvorenici tra`e od{tetu

Jo{ jedan biv{i politi~ki zatvorenik koji {trajkuje gla|u u Tirani poku{ao je da se spali ju~er u znak protesta protiv ka{njenja isplate od{tete za godine provedene u zatvoru za vrijeme komunisti~kog re`ima. - Lierak Beko, 47-godi{njak, otac dvoje djece posuo se benzinom prije nego {to je usko~io u vatru, izjavili su o~evici. Zadobio je opekotine na vi{e od pola tijela, te je odvezen u bolnicu u Tirani, saop}io je bolni~ki izvor. Beko pripada grupi od dvadesetak osoba - politi~kih zatvorenika za vrijeme komunisti~kog re`ima, koja ve} nekoliko dana {trajku-

je gla|u zahtijevaju}i da se udovolji njihovim zahtjevima. Biv{i politi~ki zatvorenik \er| Ndreca, koji je proveo {est godina u komunisti~kom zatvoru, poku{ao je u ponedjeljak da se spali. I pored te{kih opekotina, `ivot mu nije u opasnosti. Biv{i politi~ki zatvorenici tra`e da vlada odmah isplati svim `rtvama komunisti~kog re`ima po 2.000 leka, ili 14 eura po danu, za period proveden u zatvoru. Oko 100.000 Albanaca je pogubljeno, zatvoreno ili poslano u radne kampove pod komunisti~kim re`imom diktature Envera Hod`e, koji je vladao od 1944. do 1990.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

Upozorenje Siriji

Turska spremna na @ESTOKI ODGOVOR
Na~elnik general{taba turskih oru`anih snaga Ned`det Ozel upozorio je ju~er Siriju da }e Turska `estoko uzvratiti ukoliko ponovo bude napadnuta njena teritorija, javio je novinar agencije Anadolija. - Ukoliko nastave, i mi }emo nastaviti sa jo{ ja~im napadima, rekao je Ozel, koji se nalazi u posjeti Akd`akaleu, pograni~nom gradu koji je Sirija nedavno granatirala.

[ef turskog general{taba Ned`det Ozel upozorio da }e, ako se napadi iz Sirije nastave, Turska odgovoriti jo{ ja~e

Papa se obratio na arapskom
Nakon kontroverzne izjave o muslimanima koju je dao 2006, malo ko je o~ekivao da }e Benedikt XVI usred Vatikana progovoriti arapski. Dodu{e, ovog se puta obra}ao kr{}anima na Bliskom istoku. Arapski je prvi put bio kori{ten kao slu`beni jezik ju~er na sedmi~noj audijenciji pape Benedikta XVI u sklopu nastojanja Vatikana da dopre do ve}eg broja kr{}ana i muslimana na Bliskom istoku. Vatikan je zabrinut zbog iseljavanja kr{}ana s Bliskog istoka, koji ~ine pet posto stanovnika regije, a prije stotinu godina bilo ih je 20 posto. Prema procjenama, do 2020. mogao bi se prepoloviti broj od 12 miliona kr{}ana na Bliskom istoku ako se nastavi pogor{avati sigurnosno stanje i padati njihov natalitet.

Obilazak vojske
[ef turskog general{taba je rekao da su oni odgovarali i do sada, ali da }e, ako se napadi nastave, odgovoriti ve}om silom. Turske oru`ane snage su proteklih sedmica odgovarale na pu{~anu i topovsku vatru preko granice sa Sirijom. Ozel je ju~er posjetio Omera Timud`ina, ~ovjeka koji je u artiljerijskom napadu Sirije na Tursku izgubio suprugu i troje djece. Ranije je posjetio turske vojnike stacionirane nedaleko od grani~nog prelaza. Ozel je, tako|er, razgovarao s mje{tanima Akd`akalea. Do~ekao ga je veliki broj gra|ana uz slogan "Najve}i vojnik je na{ vojnik".

Ozel posjetio ~ovjeka koji je izgubio suprugu i troje djece

Poslije smrtonosnog bombardiranja Akd`akalea pro{le srijede, turski parlament je odobrio upotrebu vojne sile protiv nekada{njeg saveznika Sirije. Premijer

Red`ep Tajip Erdoan je upozorio Damask da ne isprobava strpljenje Turske i poru~io da Ankara ne}e tolerirati takve napade.

Dodatne jedinice
Agencije javljaju da su sirijske vlasti poslale dodatne jedinice u Idlib, strate{ki grad u sjeveroisto~noj provinciji, nakon {to su ga zauzeli pobunjenici, presijecaju}i time put ka trgovinskom centru Alepu. Sirijska opservatorija za ljudska prava (SOHR) saop}ila je da su nove trupe krenule ka gra-

Izbjeglice i ranjeni
@estoki sukobi su doveli do novog talasa izbjeglica preko granice s Libanom, rekle su libanske vlasti, isti~u}i da je u posljednja 24 sata granicu pre{lo 400 ljudi. Grupa od 28 sirijskih ranjenika u{la je u Tursku preko grani~nog prelaza na podru~ju Rejhanli. Ranjeni Sirijci, me|u kojima se nalazi i nekoliko pripadnika pobunjeni~ke vojske, preba~eni su u lokalne bolnice u turskom gradu Hataju.

du Maret al-Numan, te da je {est civila poginulo u bombardiranju grada, dok je 12 pobunjenika poginulo u borbama za kontrolu nad gradom. Sirijska vojska bombardirala je dijelove i Homsa koje dr`e pobunjenici, dok opkoljeno stanovni{tvo tra`i humanitarnu pomo}. Vojska je intenzivirala operacije protiv ta dva grada, koje re`imske snage dr`e pod opsadom mjesecima, u nastojanju da ih zauzme do kraja sedmice kako bi oslobodila trupe potrebne na sjeveru i oko Alepa.

Njema~ka: Legalizirano obrezivanje djece
Njema~ka vlada prihvatila je ju~er nova zakonska rje{enja koja jevrejskim i muslimanskim porodicama omogu}avaju legalno obrezivanje mu{ke djece, javlja Anadolija. - Zahvaljuju}i novoj zakonskoj regulativi, jevrejske i muslimanske porodice mo}i }e nastaviti s obrezivanjem svoje djece, rekla je njema~ka ministrica pravde Sabine Leutheusser-Schnarrenberger, nagla{avaju}i da }e se taj postupak provoditi u primjerenim uvjetima i u ordinacijama specijaliziranih ljekara. Tako|er, istakla je da je donesen zakon koji }e razli~itim vjerskim zajednicama omogu}iti praktikovanje njihovih obi~aja.

1.060.000,00 KM

OČEKIVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 58. KOLA SuperLOTO-a UZ 58. KOLO SuperLOTO-a OD 09. 10. 2012. godine OD 09. 10. 2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
OČEKIVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45......................................................................................560.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

08 22 30 32 34 38

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

32 08 38 34 30 22
2 5 8 0 8 8 4 4 0 2 2 7

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................75.314,50 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.268,12 KM Fond dobitaka 50%:.............................................37.657,25 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 290.497,22 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................295.765,34 KM Odaberi boju je: .......................................8.104,80 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ................. 11.297,18 KM Akumulirano u fondu za jackpot:............... 541.572,56 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:................... 552.869,74 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................ 5.648,59 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ............ 6.590,02 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .... 14.121,47 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.655,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.327,50 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........865,50 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 6 213 3.400

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 941,40 KM 30,90 KM 4,10 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 10.10.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:................ 27.338,60 KM Jackpot ukupno:................................................................. 28.204,10 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.462,00 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 2 236,40 KM Iznos: 15 47,30 KM Iznos: 169 4,20 KM Iznos: 1.571 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 10.10.2012.

18

OGLASI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 141 Zavidovi}i, 3. 10. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 141, po zahtjevu Duri} Sadika, sin Ahmeta, Slavinovi}i - Slanac 13, op}ina Tuzla, zastupanog po punomo}niku Alihod`i} Munibu, sin Red`e, iz Doline, op}ina Zavidovi}i u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 626, katastarska op}ina Gosovica, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 888/2 "La|anik" livada 3. klase povr{ine 885 m2 - katastarska ~estica broj 888/3 "La|anik" {uma 3. klase povr{ine 715 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je Duri} Sadik, Ahmetov, Tuzla, Slavinovi}i Slanac 13, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 139 Zavidovi}i, 3. 10. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 139, po zahtjevu D`ini} Hasana, sin Rame, Karali}i bb, op}ina Zavidovi}i, zastupan po punomo}niku [abi} Zijadu, sin Hasana, iz Me}evi}a bb, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 1824, katastarska op}ina ^inovi}i, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 2814/2 "Luka", oranica 3. klase povr{ine 1.499 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je D`ini} Hasan Ramin, Hajderovi}i, Karali}i bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. Izvje{taj Me|unarodnog monetarnog fonda

SVIJET FINANSIJA

19

Bankarski sektor Ahilova peta
Me|u ekonomijama u nastajanju MMF kao najranjiviju skupinu izdvaja zemlje u srednjoj i isto~noj Evropi
Evropa mora ulo`iti ve}e napore kako bi prevladala fiskalnu krizu koja izaziva dodatne pritiske na ionako prenapregnut globalni finansijski sistem, upozorio je Me|unarodni monetarni fond.

BiH

EU

Dodatne mjere
Evropski du`nosnici poduzeli su proteklih mjeseci niz va`nih koraka kako bi obnovili povjerenje tr`i{ta i vratili povjerenje u eurozonu. Tako je Evropska centralna banka u septembru najavila kupovinu obveznica zemalja eurozone kako bi se snizili tro{kovi njihova zadu`ivanja. U MMF-u upozoravaju da su potrebne dodatne mjere kako bi se vratilo povjerenje tr`i{ta jer }e se, u protivnom, Evropa suo~iti s ubrzanim procesom razdu`ivanja, {to bi, pak, pove}alo rizik nesta{ice kredita jer bi banke smanjile kreditiranje, a rezultat bi bila recesija. Me|u ekonomijama u nastajanju MMF kao najranjiviju skupi-

SAD i Japan mogu biti izvor nestabilnosti

nu izdvaja zemlje u srednjoj i isto~noj Evropi, zbog izravne povezanosti sa zapadnom Evropom i problema koje dijele s rubnim ~lanicama eurozone.

Zabrinutost i neravnote`a
"Ahilova peta brojnih privreda srednje i isto~ne Evrope je bankarski sistem koji muku mu~i s pritiscima razdu`ivanja, po-

gor{anjem kvalitete imovine i sporim rastom", konstatuju u MMF-u. Napominju, ipak, i da su izvor zabrinutosti i rastu}e neravnote`e u drugim dijelovima svijeta. Tako isti~u da SAD-u i Japanu prijete ozbiljne fiskalne te{ko}e koje bi, ako ne budu otklonjene, tako|er mogle destabilizirati svjetski finansijski sistem.

Italijanska vlada ju~er je neo~ekivano smanjila porez na prihode gra|ana sa najmanjim zaradama i obe}ala da }e ispuniti bud`etske ciljeve koje je usaglasila sa EU. U saop{tenju vlade se navodi i da }e planirano pove}anje poreza na dodatu vrijednost biti prepolovljeno, na jedan procenat. "Danas mo`emo da vidimo da se bud`etska disciplina isplati i da ima smisla. Sada mo`emo da dozvolimo sebi umjereno olak{anje", rekao je Monti novinarima poslije sjednice, prenosi Reuters. O{tre mjere {tednje koje

Monti neo~ekivano smanjio poreze

je Monti uveo od kada je stupio na funkciju u novembru pro{le godine poja~ale su efekat recesije u tre}oj najve}oj ekonomiji eurozone, zbog ~ega se tehnokratska vlada na{la na udaru kritika svih politi~kih frakcija. Monti je ranije pove}ao poreze i smanjio penzije kako bi doveo u red javne finansije i izbjegao katastrofu kakva se dogodila u Gr~koj. On je do sada nekoliko puta rekao da se ne}e kandidovati na izborima za oko {est mjeseci, ali je dodao da bi mogao da nastavi obavljanje premijerske funkcije ako to od njega zatra`e politi~ke stranke.

Bosna i Hercegovina AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Бoснa и Хeрцeгoвинa АГЕНЦИЈА ЗА СTATИСTИKU БОСНE И ХЕРЦЕГОВИНE Bosnia and Herzegovina AGENCY FOR STATISTICS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

Broj: 11-34-2-59-5/12 Datum: 10. 10. 2012. godine

OBAVJE[TENJE
Obavje{tavamo zainteresovane kandidate da }e Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine u ime Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 12. 10. 2012. godine na slu`benoj internet-stranici www.ads.gov.ba objaviti javni oglas za popunjavanje radnih mjesta dr`avnih slu`benika: Stru~ni savjetnik za koordinaciju pripreme podataka za objavu i diseminaciju, Stru~ni saradnik za pripremu i {tampu, Vi{i stru~ni saradnik za statistiku okoli{a energetike i regionalne statistike, Stru~ni saradnik za statistiku komunikacija i informati~kog dru{tva, Vi{i stru~ni saradnik za statistiku obrazovanja, zdravstva, kulture i kriminaliteta, Stru~ni savjetnik za popis stanovni{tva, doma}instva, zgrada i stanova, Vi{i stru~ni saradnik za prora~un i javne nabavke, Vi{i stru~ni saradnik za me|unarodne odnose i EI. Prijavni obrazac se mo`e preuzeti sa slu`bene internet -stranice Agencije za dr`avnu slu`bu BiH ili u Agenciji za statistiku BiH. DIREKTOR Zdenko Milinovi}
Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo Tel/Phone: + 387 33 91 19 11, Fax: +387 22 06 22

POVODOM 11. 10. 2011, GODI[NJICE ODBRANE ^EMERSKE PLANINE, UPU]EJEMO ISKRENE ^ESTITKE SVIM PRIPADNICIMA ARBiH, TE SVIM GRA\ANIMA KANTONA SARAJEVO I BOSNE I HERCEGOVINE. OVIM PUTEM SE PRISJE]AMO SVIH [EHIDA POGINULIH BORACA — BRANITELJA KOJI SU SVOJE @IVOTE UGRADILI U TEMELJE NA[E DR@AVE.
UPOSLENICI MINISTARSTVA ZA BORA^KA PITANJA KANTONA SARAJEVO KOORDINACIONI ODBOR BORA^KIH UDRU@ENJA KANTONA SARAJEVO MINISTAR ZA BORA^KA PITANJA KANTONA SARAJEVO

ZA DOMOVINU BIH DAO SVE, A DOMOVINU NI ZA [TA!
UNIVERZITET U BIHA]U EKONOMSKI FAKULTET BIHA] telefon: +387 (0) 37 222-511 telefaks: +387 (0)37 222-513 adresa: Pape Ivana Pavla II br. 2 UNIVERSITY OF BIHA] FACULTY OF ECONOMICS Phone: 387 (0)37 222-511 Fax: +387 (0)37 222-513 Address: Pape Ivana Pavla II No. 2

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo - Op}ina Ilid`a JU "DEVETA OSNOVNA [KOLA" ILID@A Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj: 10/04, 21/06, 26/08 i 31/11), saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo broj: 11-3822632-23/12 od 24. 7. 2012. godine i odluke [kolskog odbora br. 598/12 od 24. 9. 2012. godine, raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenog radnog mjesta 1. Radnica na odr`avanju ~isto}e (higijeni~arka) - 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme na neodre|eno vrijeme Uslovi: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da imaju zavr{enu osnovnu {kolu. Uz prijavu, kandidati treba da prilo`e slijede}e: - Dokaz o zavr{enoj {koli (original ili ovjerena fotokopija), - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu i kra}u biografiju. Ljekarsko uvjerenje prilo`iti po izvr{enom prijemu. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa kompletnom dokumentacijom slati na adresu: JU "Deveta osnovna {kola" Ilid`a - Rakovica, Rakovi~ka cesta 339, 71217 Rakovica. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

ISPRAVKA OBAVJE[TENJA
Zbog nemogu}nosti prisustva ~lana Komisije za odbranu magistarskog rada kandidata Ned`ada Beganovi}a, dipl. ecc. iz Biha}a, zakazane za 19. 10. 2012. godine, obavje{tavamo da }e se javna odbrana magistarskog rada kandidata Ned`ada Beganovi}a, dipl. ecc. iz Biha}a, odr`ati u ponedjeljak, 22. 10. 2012. godine, sa po~etkom u 12 sati, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Biha}u u sali informati~kog centra. Magistarski rad se mo`e pogledati u Dekanatu fakulteta. Pristup odbrani je slobodan. Dekanat Ekonomskog fakulteta u Biha}u
…………………………………………………………………………………………………….. Bosna i Hercegovina, 77000 Biha}, Ivana Pavla II broj 2. Tel: +387 (0)37 222-511, Fax: +387 (0)37 222-513, Email: info@efbihac.org Transakcijski ra~uni: 3380002210005877, Unicredit banka

20

BIZNIS I EKONOMIJA
Objavljen javni poziv

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Projekat portala Posao.ba

Borac iznajmljuje
proizvodne pogone
Zakup poslovnih prostorija tri godine • Interes doma}ih i stranih partnera
Konfekcija Borac Travnik objavila je javni poziv za izdavanje u zakup poslovnih prostora koje trenutno ne koristi. Izdavanje pogona u zakup dio je plana spa{avanja kompanije, koji je Skup{tina preduze}a odobrila na pro{loj sjednici 3. oktobra. U zakup su ponu|ene proizvodne hale III i IV zajedno sa skladi{nim i kancelarijskim prostorom, te ma{inama i inventarom za proizvodnju odje}e po po~etnoj cijeni od 20.000 KM mjese~no. je u zakup i zgradu dru{tvene ishrane, uklju~uju}i dvije pizzerije ukupne povr{ine oko 3.300 kvadrata po po~etnoj cijeni od 6.000 KM mjese~no, kao i hotel Lipa Travnik po po~etnoj cijeni od 10.000 KM mjese~no. Poslovne prostorije daju se u zakup na odre|eno vrijeme, tri godine. U zakup su ponu|ena i vozila iz RJ Autosaobra}aj, me|u kojima i 7 autobusa, kao i ve}i broj kamiona i prikolica. Za spasavanje Borca, ~iji su prihodi za prvih {est mjeseci ove godine sa 11 pali na 5 miliona KM, obim proizvodnje smanjen za vi{e od 50 posto i ~ijih je 700 radnika na ~ekanju, potrebno je pet miliona KM. Taj novac Borac nema, niti ga mo`e dobiti kod banaka. Jedini na~in da se Borac spasi je iznajmljivanje pogona, koji su sada nerentabilni i gomilaju gubitak kompaniji, firmama koje imaju mogu}nost da pokrenu proizvodnju i obezbijede tr`i{te.

500 radnih mjesta
Ranije se spominjala mogu}nost da proizvodne pogone iznajmi kompanija AS iz Jelaha kod Te{nja. Naime, ova kompanija ima ve} jednu fabriku tekstila u Te{nju, ali `eli pro{iriti kapacitete jer ima obezbije|eno tr`i{te, a po{to u Travniku ima stru~nu radnu snagu, iznajmljivanje pogona Borca bilo bi korisno za obje kompanije. Tako|er, spominjalo se da bi AS u Travniku mogao otvori ti oko 500 ra dnih mjesta. U ra ni jim raz go vo ri ma za Oslo bo|enje direktor Borca Ahmet ^uri} je isticao da postoji interes i stranih partnera Borca za pokretanje proizvodnje u halama travni~ke konfekcije. Posljednjih dana neke od tih kompanija su posjetile Borac. J. Sa.

Sa konferencije za novinare portala Posao.ba

Otvoren online
sajam zapo{ljavanja
Virtualni dan karijere i znanja, odnosno tre}i regionalni sajam zapo{ljavanja, po~eo je ju~er na web stranici dankarijera.com, saop}io je u Sarajevu Benjamin Kadi}, voditelj ovog projekta. Kadi} je rekao da je cilj sajma informisanje o radnim mjestima i edukaciji u regionu, te ja~anje saradnje regionalnih kompanija i obrazovnih ustanova, a kompanije koje }e u~estvovati u ovom projektu }e putem njega ponuditi vi{e od 50 radnih mjesta. "Na sajmu, koji }e trajati do 17. oktobra, predstavi}e se 40 izlaga~a, me|u kojima je 30 kompanija iz regiona i deset edukativnih ustanova koje }e predstaviti programe obrazovanja. Online sajam svima nudi mogu}nost prijavljivanja na poslove koji su ponu|eni u regionu, te ostavljanja biografija. Tra`imo talente i predstavljamo ponude poslova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj", rekao je Kadi}. Organizatori projekta su kazali da posjetioci web stranice na kojoj }e sajam biti odr`an imaju {ansi za direktan kontakt s predstavnicima kompanija od kojih }e dobiti savjet o tome kako se zaposliti kod njih, a biografije zainteresovanih }e se na}i u internoj bazi kompanija. Virtualni sajam je pro{le godine ostvario 170.000 posjeta iz dr`ava u regionu. Sajam je organizovao portal Posao.ba u saradnji s internet-portalima za zapo{ljavanje u Hrvatskoj (MojPosao.net) i Srbiji (Infostud.com), a partneri sajma za na{u zemlju su Njema~ka organizacija GIZ i projekat PrilikaPlus.
Dk. O.

Foto: D. ]UMUROVI]

Hotel i vozni park
Tako|er, u zakup se daju i proizvodne hale II i V, gdje se nalazi krojnica po po~etnoj cijeni zakupa od 20.000 KM mjese~no, kao i proizvodna hala Fortitudo sa krojnicom, pakerajom, magacinskim i kancelarijskim prostorom po po~etnoj cijeni od 15.000 KM mjese~no. Konfekcija Borac ponudila

Nada za 700 radnika na ~ekanju

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 199 - 11. 10. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Centar za makroekonomiju RS-a

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.551567 Kanada 124 CAD 1 1.549104 Hrvatska 191 HRK 100 26.040315 ^e{ka R 203 CZK 1 0.078194 Danska 208 DKK 1 0.261583 Ma|arska 348 HUF 100 0.691455 Japan 392 JPY 100 1.932772 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.263694 [vedska 752 SEK 1 0.226674 [vicarska 756 CHF 1 1.611016 Turska 949 TRY 1 0.834627 V. Britanija 826 GBP 1 2.423679 SAD 840 USD 1 1.513647 Rusija 643 RUB 1 0.048664 Kina 156 CNY 1 0.240234 Srbija 941 RSD 100 1.701079 SDR (Special Drawing Rights) na dan 09. 10. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 09. 10. 2012 =

1.955830 1.555456 1.552986 26.105579 0.078390 0.262239 0.693188 1.937616 0.566448 0.264355 0.227242 1.615054 0.836719 2.429753 1.517441 0.048786 0.240836 1.705342 USD BAM

1.955830 1.559345 1.556868 26.170843 0.078586 0.262895 0.694921 1.942460 0.567864 0.265016 0.227810 1.619092 0.838811 2.435827 1.521235 0.048908 0.241438 1.709605 1.53917 2.324054

Pozitivan trgovinski saldo sa Hrvatskom
Republika Srpska sa Hrvatskom ostvaruje pozitivan trgovinski saldo, a u pro{loj godini sa tom zemljom ostvareno je 8,7 posto od ukupne vrijednosti spoljnotrgovinske razmjene, izjavila je rukovodilac Centra za makroekonomiju Privredne komore Srpske Olivera Radi}, javila je Srna. "Vrijednost izvoza u Hrvatsku u ukupnom izvozu RS-a je 13,1 posto, dok uvoz iz te zemlje ~ini 6,1 posto od ukupnog uvoza", rekla je Radi}eva novinarima tokom info-dana posve}enog {ansama i izazovima privrede BiH koji }e se javiti pristupanjem Hrvatske EU. Ona je istakla da je Privredna komora RS-a mnogo radila na programu osposobljavanja konsultanata za pripremu preduze}a za uvo|enje odgovaraju}ih standarda koji su obavezni za tr`i{ta EU. Radi}eva je navela da je s ciljem podr{ke izvoza na tr`i{te EU, izme|u ostalog, realizovan i program podr{ke drvoprera|iva~ima.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. Sarajevo
1.633,59
825,92
Dioni~ko dru{tvo

BIZNIS/BERZE
BIFX

21

738,97 1.821,48
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

921,26 752,41
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 10. oktobar/listopad 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo 3,88 3,40 0,64 0,00 3,89 3,40 3,85 3,40 2.741 275 10.648,09 935,00 5 1 14,00 0,00 14,00 14,00 400 5.600,00 3

Honda pro{iruje distributivnu mre`u

Foto: D. ]UMUROVI]

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija L FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo IK Banka dd Zenica Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Energopetrol dd Sarajevo Dobrinja d.d. Ilid`a 10,00 42,79 0,00 0,00 10,00 42,79 10,00 42,79 40 266 400,00 11.382,14 1 2 19,30 18,97 2,71 21,60 65,00 62,98 6,00 -0,03 0,90 -6,63 -2,44 0,00 -9,05 0,00 19,31 19,00 2,72 21,60 65,00 66,00 6,00 19,30 18,90 2,70 21,50 65,00 62,33 6,00 303 385 1.636 503 6 1.331 2.000 5.848,93 7.303,00 4.429,92 10.864,50 390,00 83.772,75 12.000,00 2 2 6 2 1 15 1 40,00 35,41 28,50 96,00 81,00 96,00 87,17 -2,10 0,60 -5,00 0,00 0,00 0,02 0,08 40,00 35,44 28,50 96,00 81,00 96,00 87,17 40,00 35,20 28,50 96,00 81,00 96,00 87,17 6.514 4.000 405 27.046 350 4.500 527 2.605,60 1.416,50 115,42 25.964,16 283,50 4.320,00 459,39 2 3 1 1 1 1 1

Predstavljen Honda

Power Equipment
Power Equipment proizvodi kosa~ice, agregate, baca~e snijega i vodene pumpe
Japanska kompanija Honda ju~er je u Sarajevu predstavila program Power Equipment koji je od sada dostupan na tr`i{tu Bosne i Hercegovine putem slovena~ke firme AS Dom`ale Moto center koja je generalni zastupnik ovog programa za BiH. Hondin program Power Equipment, izme|u ostalog, proizvodi kosa~ice, agregate, baca~e snijega i vodene pumpe.

Distribucija i podr{ka
Direktor AS Dom`ale Motocentra Miha [etina je rekao da se ulaskom na bh. tr`i{te `eli unaprijediti saradnja s distributerima ove vrste proizvoda. "@elimo da napravimo novu distributivnu mre`u, poja~amo postprodajnu podr{ku koja podrazumijeva lak{i pristup originalnim rezervnim dijelovima, realizaciju garancije i ve}u efikasnost u snabdijevanju tr`i{ta proizvodima", kazao je [etina. On je istaknuo da je svjestan kako je BiH za njih novo tr`i{te isti~u}i da se u naredne tri godine o~ekuje prodaja 1.000 Honda Power Equipment proizvoda godi{nje.
Dk. O.

Honda i u BiH
Tim povodom je odr`ana konferencija za novinare na kojoj je Martin Sanders, generalni menad`er Honda Motor Europe odjeljenje Power Equipment, rekao da mu je drago {to se Honda {iri i na tr`i{te na{e zemlje. Sanders je dodao da je Honda s ovim programom do 31. marta imala 5,8 miliona zadovoljnih kupaca. "Pred vama je sada trostruka prilika, odnosno tri radosti Honda poslovanja - radost kupovine, radost prodaje i radost stvaranja", naglasio je Sanders.

SASE: Promet 201.442 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 201.442,90 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dioni-

cama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 5.600 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 400 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 14 KM.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 10. oktobar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Bira~ a.d Zvornik Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka Elektrokrajina a.d. Banja Luka Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka 0,001 0,018 0,71 0,222 0,61 0,424(A) 0,23 0,26 1,6 0,502 0 0 -1,39 -0,45 0 -1,4 4,55 -1,89 0 0 0,001 0,018 0,71 0,222 0,61 0,424 0,23 0,26 1,6 0,502 0,001 0,018 0,71 0,222 0,61 0,424 0,23 0,26 1,6 0,502 143.000 8.570 497 2.515 628 20.700 106.870 2.015 55.050 141 143,00 154,26 352,87 558,33 383,08 8.776,80 24.580,10 523,90 88.080,00 70,78

Vlada FBiH

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,68 3,7 0,042 2,91 5,15(A) 4,16 3,68 7 3,08 0 0 0 0,59 3,74 0 0 2,69 3,7 0,043 2,91 5,15 4,16 3,68 7 2,61 3,7 0,041 2,91 5,15 4,16 3,68 6 154 20 431.468 20 78 137 60 87.096 412,66 74,00 18.298,90 58,20 401,70 569,92 220,80 609.590,00

Uzlet namjenske industrije
Vladi FBiH prezentiran je izvje{taj federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije - Federalne direkcije za namjensku industriju o poslovanju privrednih dru{tava namjenske industrije u FBiH za prvih {est mjeseci ove godine. U ovom periodu je u namjenskoj industriji bilo 2.340 radnika, {to je za 421, odnosno za 22 posto vi{e nego u istom periodu pro{le godine. Ostvaren je ukupan prihod od 50.147.089 KM i ve}i je za 29.832.735 KM ili za 147 posto u odnosu na isti period pro{le godine. Prihod od izvoza u vrijednosti od 38.307.516 KM je, tako|er, ve}i za 26.650.414 KM ili 229 posto u odnosu na lanjske podatke. U ovom periodu su privredna dru{tva namjenske industrije u FBiH ostvarila gubitak od 2.372.386 KM, koji je manji za 4.728.278 KM ili 77 posto u odnosu na prvo polugodi{te 2011. Posebno su istaknuti poslovni rezultati privrednih dru{tava Igman Konjic, UNIS Ginex Gora`de, BNT TMiH Novi Travnik i Zrak Sarajevo. Federalna Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o stranim ulaganjima u formi nacrta koje se rade s ciljem uskla|ivanja sa izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH iz 2010. godine. Tako je propisano da Vlada FBiH mo`e, ukoliko ocijeni opravdanim, donijeti odluku da ulog strane osobe u glavnici preduze}a koje se bavi proizvodnjom i prodajom oru`ja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu i vojne opreme mo`e pre}i 49 posto.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Novi velepromet a.d. Zvornik Potkozarje a.d. Gradi{ka Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,1(A) 0,15 83,75 50,89 49,11 45,21 41,75 41,56 0 0 -0,02 0,28 0,29 0,16 0,58 -0,74 0,1 0,15 83,75 51 49,11 45,21 42 41,8 0,1 0,15 83,75 50,5 49,1 45,21 41,51 41,42 7.258 12.216 158.523 19.354 18.850 5.000 4.577 8.400 725,80 1.832,40 132.763,01 9.848,77 9.256,34 2.260,50 1.911,07 3.490,84

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

114,28 3,45

$ 0,19 %

1.763,10

$ 0,11 %

893,00 740,50

$ 0,48 %

PLIN
$ 0,46 %

SREBRO

KUKURUZ
$ 0,20 %

33,90 $
0,24 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Sastanak o problemima u JU Dom zdravlja KS-a

DRVENIJA Obilje`en Dan Mje{ovite {kole

Sindikat tra`i bolje uslove rada
@elimo da se po{tuje kolektivni ugovor i da nam se plate pove}aju za pet posto, kazao je Koudeimati
Ju ~er je odr`an sas ta nak izme|u predstavnika Sindikata radnika JU Dom zdravlja KS-a, direktora ove ustanove Milana Miokovi}a i direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Farisa Gavrankapetanovi}a, na kojem se razgovaralo o problemima sa kojima se domovi zdravlja suo~avaju ve} dugo vremena. Predstavnici Sindikata radnika JU Dom zdravlja insistirali su na uskla|ivanju kolektivnih ugovora, osiguranju materijalnih tro{kova i uslova za rad i zbrinjavanju nepriznatog kadra. - Insistirali smo da se primijeni odluka kantonalne Skup{tine iz decembra 2009. godine, gdje je precizno navedeno da u JU Dom zdravlja treba da radi 1.460 uposlenika plus 20 do 30 posto nemedicinskog kadra, {to ukupno iznosi 1.760 uposlenika. Oni na ma pri zna ju uku pno 1.653 plus dodatnih 14 uposleni ka, {to je ma nje od pre dvi|enog broja. Tra`imo da se ova odluka po{tuje i da se za ovu stavku izdvoji vi{e sredstava. Tako|er, tra`ili smo da se popravi materijalna situacija kada su u pitanju materijali i oprema za rad, kako bi se pobolj{ali uslovi

Neke u~enice posudile su pse od prijateljica

Foto: A. KAJMOVI]

Upoznaj svijet ljubimaca
Koudeimati: Naredni sastanak 29. oktobra

rada. Pacijenti ne treba da trpe, oni zaslu`uju da dobiju bolju uslugu nego {to je sada. @elimo da se po{tuje kolektivni ugovor i da nam se plate pove}aju za pet posto, jer se od na{ih plata i materijalnih tro{kova odbija kako bi se pla}ao nepriznati kadar, naveo je Bassam Koudeimati, predsjednik Sindikata radnika. Koudeimati je naglasio da je me|u u~esnicima ovog sastanka vladalo raspolo`enje da se ova pitanja rije{e, te je naredni sastanak, koji bi trebao donijeti konkretne pomake, zakazan za E. A. 29. oktobar.

Promovira se ljubav prema `ivotinjama, a nastava se odr`ava u dvori{tu, pri ~emu se u~enici upoznavaju sa ljubimcima i brizi o njima, ka`e direktor Ali} • Djeca prihvataju ~injenicu da je i `ivotinja dio porodice, isti~e Turali}
Povodom obilje`avanja Dana Srednje {kole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslu`nih djelatnosti organizovana je manifestacija pod nazivom Upoznaj svijet ku}nih ljubimaca, gdje su izdvojena tri kuta u kojima su smje{teni psi, ma~ke i male `ivotinje. U~enici, nastavnici, ali i roditelji mogli su da upoznaju `ivotinjski svijet, da nau~e kako da ih hrane, ~uvaju i vole. - Na ovaj na~in poslat }emo poruku svim gra|anima da ne napu{taju svoje ljubimce, isti~e profesorica stru~nih predmeta Veterine Amira ]erimagi}.

Odbijen zahtjev Op}ine Novo Sarajevo

^lan porodice
Beriz Brki} je, kako ka`e, dobio cuku na poklon prije ~etiri mjeseca i nada se da }e o njemu brinuti do svoje duboke starosti. - Mnogo toga sam nau~io danas, a gre{ke koje sam pravio nastojat }u ispraviti, te pomo}i mu da se osje}a kao pravi ~lan na{e porodice, obja{njava Beriz. Dvori{te {kole na Drveniji bilo je malo za sve ljubitelje `ivotinja, koji su ih s ponosom predstavljali svojim poznanicima, drugovima ili ~ak slu~ajnim prolaznicima. - Trudimo se da Dan {kole svake godine obilje`imo na druga~iji na~in, da to ne budu priredbe, ve} da se napravi interakcija. Ovdje promoviramo ljubav prema `ivotinjama, a poznato je da se odnos prema njima implicira na odnos prema ljudima. Danas nema nastave u klasi~nom obliku, ovo {to sada vidi-

Promovisana ljubav prema ljubimcima

Ne}e biti le`e}ih policajaca
Op}ina Novo Sarajevo se, s ciljem obezbje|enja sigurnosti gra|ana, obratila Ministarstvu saobra}aja Kantona Sarajevo sa zahtjevom za privremeno i hitno postavljanje le`e}ih policajaca u Drinskoj ulici. U toku je, naime, sanacija pasarele, pje{a~kog mosta koji ve`e ulice Zeni~ka i Drinska, pa stanovnici podru~ja, a posebno u~enici O[ Malta, do okon~anja radova na pasareli, moraju koristiti pje{a~ki prelaz u Drinskoj ulici. Op}ina je, me|utim, upu}ena od Ministarstva saobra}aja da ispo{tuje sve redovne procedure za ~iju realizaciju bi trebalo jo{ najmanje dva mjeseca do kada }e sanacija pasarele biti zavr{ena.

Mala prihvatili{ta
Kako je kazala Turali}, potrebno je da svaka op}ina ima svoj manji higijenski servis, u kojem }e vladati proto~nost, hvatanje pasa, kastracija, sterilizacija... jer jedan azil nije dovoljan za sve pse lutalice u Sarajevu. Isto tako, potrebno je i manje prihvatili{te, gdje }e mo}i da se smjesti od 50 do 100 pasa. te u dvori{tu je nastava, kazao nam je direktor Suad Ali}. Idu}e godine u isto ovo vrijeme, u dvori{tu Mje{ovite {kole bi}e prezentiran sajam poljoprivrede i prehrane. U~enica tre}eg razreda ove {kole, koja poha|a smjer za veterinara, Ena Karga posudila je psa od svoje prijateljice, kako bi nau~ila a i dokazala da se mo`e o njemu brinuti. Ena je istakla da oni koji nemaju uslova za dr`anje pasa, ne trebaju ni da ga nabavljaju, jer je on velika obaveza, a ne zabava. Cilj ove manifestacije je podizanje svijesti, te poja~avanje znanja o ku}nim ljubimcima, kako nastavnika, tako i djece, dok su partneri u ovom projektu i predstavnici kantonalne Veterinarske stanice, kao i Udru`enje Av-Mau.
M. TATAREVI]

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8 do 16 sati Had`imustafina, od 9 do 15 Ljubov~i}i 1, Luka @orci, Kasindolska 2, Jo{anica gornja, Balba{i}i-Krsmani}i, Homar, GIP 6. april, Hotonj 5, Vrutci, Vrutci 1, Vraca 3, Visojevica, [i}i, Mahmutovac, Safeta Zajke 3, Ravne, Rami}i Ilija{, Podsokolina, Vukasovi}i, Stublina, od 13.30 do 15 Luke 2, od 12 do 13.30 Luke, od 11 do 13 Ledi}i, Godinjske bare, Dujmovi}i, Dej~i}i, Brutusi, Trebe~aj, Mijanovi}i, Ostoji}i, Ostoji}i 2, Obla brda, od 10 do 11.30 Obdani{te, od 13 do 15 Brioni 3, od 11.30 do 13 Brioni 2, od 10.30 do 12 Sivice, od 9 do 10.30 Vilovac-jabuka, a od 8.30 do 15.30 Sokolovi}-Kolonija 5.

@u`i i Mini
U rezidenciji ambasadora Velike Britanije u utorak bili su svi psi iz prihvatili{ta, te su ~ak dva rezervisana. Jedan od budu}ih vlasnika jeste i prijatelj britanskog ambasadora Nigela Caseya, a tako su @u`i i Mini dobile svoje tople domove.

Podizanje svijesti
- U~enici ove {kole su dali doprinos i na Dan za{tite `ivotinja, na na{em info-{tandu, gdje su predstavljali `ivotinje, ali i prihvatili{ta. Djeca sve vi{e imaju razvijen osje}aj za svako `ivo bi}e i napokon po~inju da prihvataju ~injenicu da je pas dio porodice, te da se o njemu treba brinuti, istakla je predsjednica Udru`enja Av-Mau Amela Turali}.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

Sezona grijanja po~inje u ponedjeljak

S

Gra|ani nemaju razloga za strah
Prema mom iskustvu, u sezonu grijanja u}i }emo na vrijeme i bez ikakvih problema, isti~e Zeljkovi}

276-982

VA@NIJI TELEFONI

ezona grijanja trebala bi po~eti u ponedjeljak, 15. oktobra, ali jo{ nije u potpunosti jasno da li }e Sarajlijama koje su na sistemu Toplana grijanje tada i biti uklju~eno. Naime, prije nekoliko dana iz Sarajevogasa su kazali da ni u kojem slu~aju ne}e ugroziti redovne plati{e, te da ako Toplane `ele da imaju uredno snabdijevanje glavnim energentom, moraju platiti ra~un. Me|utim, iz Toplana su uvjereni da ne}e biti problema i da }e sezona grijanja krenuti na vrijeme. Kako su nam kazali iz KJKP Toplane, postrojenja i sistemi su u proteklom periodu remontovani i kada je u pitanju tehni~ki aspekt, sezona grijanja ne}e biti ugro`ena.

Sistem spreman
- Zna se kada po~inje grijna sezona, 15. oktobra, a u slu~ajevima kada je vanjska temperatura tri dana uzastopno manja od 12 stepeni, stanove po~injemo zagrijavati i ranije. Stanovi se griju do 15. aprila, a prema potrebi, grijna sezona se i produ`uje. Mi smo obavili sve neophodne radnje kako bismo na vrijeme pripremili sistem i spremni do~ekujemo novu sezonu, istakao je @enja Ljubu{ki}, {ef kabineta direktora KJKP Toplane. Svi sistemi su u dobrom stanju, a prema Ljubu{ki}evim rije~ima, sistem je u proteklom periodu i ispitivan.

- Od 17. do 20. septembra izvr{ena je funkcionalna proba sistema i sve je bilo uredu, kazao je Ljubu{ki}. Me|utim, ono {to na{e gra|ane najvi{e zanima je to da li }e uop}e biti grijanja, odnosno plina. Ljubu{ki} je kazao kako smatraju da ne}e biti problema, te dodao da imaju mogu}nost zagrijavanja stanova alternativnim gorivima odre|eni period. - Mo`emo koristiti alternativno gorivo koje imamo na raspolaganju. Ali, ono je u ograni~enim koli~inama i to naravno nije dovoljno da grije cijelu zimu. Kako god, nadamo se da ne}e biti problema sa osnovnim ener-

gentom, zaklju~io je @enja Ljubu{ki}.

Bez igara
Direktor KJKP Toplane Suad Zeljkovi} je kazao kako iz li~nog iskustva mo`e re}i da ne}e biti problema u zagrijavanju stanova. - Vidio sam cifre koje se spominju o tome koliko je upla}eno Sarajevogasu, ali sve iz medija. Mislim da ima tu nekih drugih stvari i da se ove informacije plasiraju narodu bez ikakve potrebe. Prema mom iskustvu, u}i }emo u sezonu grijanja na vrijeme i bez ikakvih problema. Neko ko `eli da se igra sa zagrijavanjem stanova u Kantonu

Zeljkovi}: Ne treba zastra{ivati gra|ane

Sarajevo, to mo`e raditi, ali do odre|ene granice jer je nakon toga neumjesno. Naravno uz sve ovo, nagomilane probleme treba rje{avati, ali ne treba zastra{ivati gra|ane porukama da grijanja ne}e biti, istakao je ZeS. Hu. ljkovi}.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE

Novi rukohvati u Starom Gradu
Pos tav ljan je ru ko hva tnih ograda u op}ini Stari Grad je u toku. Do sada su postavljeni rukohvati u Ulici @agri}i u du`ini od 60 metara, a naredna lokacija je u Ulici Komatin. - Rukohvati }e biti postavljeni na deset lokacija, dok }e se u ulicama Kova~i i Timurhanova uraditi sanacija rukohvata, pojasnili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad. Rukohvati }e biti postavljeni i na lokacijama Komatin, Bostari}i, Timurhanova, Iza Hrida, Rami}a banja, Bogu{evac, Grli~i}a brdo, Kova~i i Save Skari}a. Ukupna vrijednost radova je oko 29.500 KM, a snosi ih Op}ina. Izvo|a~ ra do va je Fad` Company.
bljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Copenhagen 17.30, Koeln 19.25 i 21.00 Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30,

BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

4 8

DJEVOJ^ICE DJE^AKA

VOZOVI
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Polasci iz Sarajeva:

Odlasci:

Dolasci u Sarajevo iz:

Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Copenhagen 10.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund,

AVIONI Dolasci:

Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Lju-

13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Semir Efendi}, izabrani na~elnik Op}ine Novi Grad
Razgovarala: Jelena MILANOVI]

• Konkurente ste pobijedili uz slogan “Pokrenimo Novi Grad zajedno” Koji je . prvi korak do tog cilja? - Prvi veliki i veoma va`an korak do tog cilja smo napravili uvjerljivom pobjedom na lokalnim izborima. Kampanja pod na{im sloganom je bila potpuno dominantna i u odnosu na kampanje drugih stranaka, imala je konkretan program, jasne poruke, ciljeve, dinamiku, i gra|ani su to prepoznali. Koristim ovu priliku da iska`em veliku zahvalnost gra|anima op}ine Novi Grad koji su nas sna`no podr`ali na proteklim izborima. Program “Pokrenimo Novi Grad zajedno” obuhvata period 2013 - 2016. S obzirom na to da }emo izvr{nu vlast u Op}ini Novi Grad preuzeti u novembru, nakon progla{enja potvr|enih rezultata izbora, u ovoj godini }e ostati malo vremena, ali u tom periodu planirano je dono{enje bud`eta za 2013. godinu i on }e u potpunosti biti u funkciji realizacije na{eg programa.

Industrijska zona u krugu Zraka
Inicirat }emo razgovore sa predstavnicima federalnog Ministarstva industrije, energetike i rudarstva • Prijedlog na~elnicima Ilid`e i Novog Sarajeva o uklanjanju pasa lutalica

[kola na Aneksu
• Mo`e li se o~ekivati da u saradnji sa novim sazivom Vlade KS-a popravite stanje u pojedinim {kolama te eventualno po~nete gradnju one planirane u naselju Aneks? - Prema mojim informacijama, novi saziv Vlade Kantona Sarajevo }e biti formiran veoma brzo i to je dobro. Nakon formiranja Vlade, mi }emo u procesu javne rasprave o bud`etu Kantona Sarajevo za narednu godinu tra`iti od Ministarstva obrazovanja da planira sredstva za izgradnju i pro{irenje {kolskih objekata u na{oj op}ini, me|u kojima je i po~etak izgradnje {kole u Vrbovskoj na Aneksu. Ova {kola je na granici op}ina Novi Grad i Novo Sarajevo i postoji veliki interes za njezinu izgradnju, i po mom mi{ljenju, ona je prioritet u Kantonu Sarajevo kada govorimo o izgradnji {kolskih objekata. ti do zime. Siguran sam da se psi lutalice mogu ukloniti sa ulica ukoliko se ovim poslom ozbiljno pozabavimo. • Da li ste ideju pravljenja sportskorekreativnog centra sa otvorenim i zatvorenim bazenima u naselju Dobrinja mislili realizovati kao lokalna zajednica ili mo`da putem javno-privatnog partnerstva? - Kao i za ve}inu drugih investicija, prvo je potrebno rije{iti imovinskopravne odnose, uraditi odgovaraju}i idejni projekat, fizibiliti studiju, i nakon toga }emo odlu~iti na koji na~in }e se investicija realizirati. Ali, bez obzira na to ko }e biti investitor, Op}ina ili privatni kapital, ovakav objekat mora biti dostupan gra|anima kroz cijene kori{tenja koje trebaju biti povoljne.

^iste trase cesta
• Koliko Op}ina Novi Grad mo`e uraditi na stvaranju boljeg ambijenta za investitore kroz pripremu zemlji{ta, osiguranje infrastrukture, cesta, pritom mislim na dvije transverzale i sarajevsku obilaznicu? - Kada su u pitanju transverzale i sarajevska zaobilaznica, Op}ina mo`e uraditi najva`niji dio posla koji je u njezinoj nadle`nosti, a to je rje{avanje imovinskopravnih odnosa. S obzirom na to da se radi o projektima od kantonalnog i federalnog zna~aja, investitori kod njihove izgradnje su Direkcija cesta KS-a ili Direkcija autocesta FBiH koje lak{e obezbijede sredstva za njihovu realizaciju, ali one ne mogu uraditi ni{ta dok Op}ina ne pripremi teren kroz rje{avanje imovinskopravnih i drugih poslova koji su preduslov za realizaciju ovih projekata. • Mo`e li se prostor nekada{nje @ice privesti namjeni, kako bi i Novi Grad imao industrijsku zonu, kojima se hvale druge op}ine Kantona Sarajevo? - Regulacionim planom promijenjena je namjena prostora nekada{nje fabrike @i-

ca i na tom prostoru predvi|ena je gradnja stambeno-poslovnog kompleksa koji ne po dra zu mi je va in dus trij sku zo nu. Me|utim, neophodno je da se industrijska zona Rajlovac stavi u funkciju industrijske proizvodnje i prerade. Tako|er, mi smo u programu predlo`ili stavljanje prostora fabrike Zrak u Bu~a Potoku u funkciju industrijske zone. Sada je ova fabrika u nadle`nosti federalnog Ministarstva industrije, energetike i rudarstva. Odmah nakon stupanja na du`nost u Op}ini Novi Grad, inicirat }emo razgovore sa pomenutim ministarstvom o stavljanju u funkciju ovog prostora, jer fabrika Zrak trenutno radi u minimalnim kapacitetima i prostor koji posjeduje, tako|er, koristi u minimalnim kapacitetima. Uvo|enjem i drugih proi-

zvodnih firmi u ovu zonu moglo bi se prona}i rje{enje i za fabriku Zrak, koja bi mogla nastaviti da radi i razvija se uz finansijsku podr{ku koja bi se osigurala.

Goru}i problem
• U svom programu, kao kandidat za na~elnika, pominjali ste i veliki problem Sarajeva, pse lutalice. [ta lokalna zajednica mo`e u~initi po pitanju sigurnosti djece, ali i odraslih? - Ovo je jedan od goru}ih problema grada Sarajeva, ali u isto vrijeme jedan banalan problem koji, na`alost, ne rje{avamo ve} nekoliko godina. Predlo`it }u na~elnicima susjednih op}ina Ilid`e i Novog Sarajeva da zajedno krenemo u interventno rje{avanje ovog problema, po mogu}nos-

Za sve gra|ane Sarajeva

Izbor doktora i stomatologa
Korisnici zdravstvenih usluga koji pripadaju Sarajevskom kantonu potrebno je da {to prije izaberu svog doktora porodi~ne medicine i stomatologa. Neophodno je da svaki pacijent i formalno, popunjavaju}i obrazac, izabere doktora porodi~ne medicine i stomatologa, a sve s ciljem zavr{etka reformskih procesa i kona~nog kompletiranja timova porodi~ne medicine i stomatologije, ka`u u JU Dom zdravlja KS-a. Opredijeliti se za svog doktora je bitno i zbog ~injenice da prema zadatim normativima na jedan tim porodi~ne medicine mo`e se registrirati 1.800 pacijenata. Ukoliko korisnik zdravstvenih usluga ne ispuni obrazac i ne odabere doktora i stomatologa, a njegov tim je ve} ostvario popunjenost, mo`e po automatizmu biti preba~en narednom timu koji je jo{ u fazi kompletiranja.

Jesenja akcija vrijednih radnika Parka
Akcija sezonskog ure|enja zelenih povr{ina, sadnje i pripreme cvije}a, ru`a, grmlja i drve}a za predstoje}e hladne dane, a koju od pro{le sedmice provodi preduze}e Park, ve} daje rezultate. Naime, novim cvje tnim gre di ca ma ve} su ure|ene povr{ine na Ilid`i, u Vogo{}i, a ju~er se radilo u Malom parku, prekoputa zgrade Predsjedni{tva BiH. Banjske parkove na Ilid`i ve} krasi 7.000 cvjetova viole (ma}uhice), cvjetne gredice u Vogo{}i oko 3.000 komada sezonskog dvogodi{njeg cvije}a, ka`u u KJKP Park. Ukupno 150.000 komada cvije}a, dobijenog vlastitom proizvodnjom u rasadniku u Ned`ari}ima, radnici Parka zasadit }e jo{ i u Starom Gradu, Novom Sarajevu i Novom Gradu. Osim

Foto: [. SULTANOVI]

ve}ih gredica od kojih su neke ispred Muzeja Jevreja BiH, u Pionirskoj dolini, Parku penzionera... Parkova akcija podrazumijeva i prikupljanje opalog li{}a, okopavanje cvije}a i ru`i~njaka, orezivanje ukrasnog grmlja, sadnju mladih stabala...

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Uz 20. godi{njicu predstave "Pax Bosniensis"

Bh. izdava~i na Frankfurtskom sajmu knjige

O BUDU]NOSTI KNJIGE
Na bh. {tandu bit }e predstavljena izdanja pro{logodi{njih dobitnika nagrada Udru`enja izdava~a i knji`ara BiH i dobitnika nagrada na Sajmu knjiga i u~ila Skenderija 2012.
Od ju~er pa do 14. listopada, najvjerojatnije bi svako onaj ko je uklju~en u proces nastanka knjige, na pitanje gdje bi u tom periodu volio biti odgovorio: u Frankfurtu na Majni, na najve}em sajmu knjige na svijetu. Za one koji se bave ovom vrstom kreativne industrije i nema se gdje drugdje biti nego tamo gdje su knjige, razgovori o njima, o djelatnosti kojom se bave, na mjestu gdje se pisci predstavljaju...

O~ekuje se 1.000 pisaca
Na ovogodi{njem Frankfur tskom sajmu knjiga o~ekuje se oko 300.000 posjetilaca. Ta manifestacija je i u digitalnim vremenima i dalje najve}a te vrste na svijetu. Mnogi promatra~i dugo je smatraju medijskim sajmom, velikim kulturnim doga|ajem. Jo{ uvijek je {tampana knjiga u centru pa`nje. Izdava~ima ne ide pretjerano dobro. Protekle godine njema~ko tr`i{te zabilje`ilo je pad prodaje od 10 milijardi eura. Ovo je prvi put u sedam godina da je registrovan blagi pad prodaje. Klasi~ne knji`are jo{ su posje}ene, ali Nijemci sve ~e{}e kupuju preko interneta. Mnogi izdava~i su pod pritiskom. Najve}i konkurent obi~ne {tampane knjige je ona elektronska. U Frankfur tu je planirano oko 300 manifestacija. O~ekuje se 1.000 pisaca, me|u kojima su i popularni autori poput Ri~arda Forda, Her te Miler i Mar tina Valzera. Oko okruglih stolova vodit }e se razgovori o budu}nosti knjige, a posebna pa`nja posve}uje se knjigama za djecu i omladinu. Nigdje nisu obi~ne i digitalne knjige toliko povezane kao kod njih, ka`e direktor Sajma Jirgen Boz. Va`nu ulogu imaju i stripovi. Za razliku od SAD-a gdje su izdava~ke ku}e ve} po~ele ozbiljno zara|ivati na elektronskim knjigama, u Njema~koj tradicionalne izdava~ke ku}e i dalje imaju svoje mjesto pod suncem. Mr. S.

Iz predstave

Zaustavljeno vrijeme bola
Bilo je to na{e skloni{te od rata, bio je to bijeg u teatarsku fikciju u kojoj smo nalazili smiraj, bila je to i na{a ordinacija u kojoj smo lije~ili ranjene du{e
Navr{ava se 20 godina od prvog izvo|enja eMTeeM-ove predstave "Pax Bosniensis". Prvo izvo|enje 13. oktobra 1992. u dvorani Doma armije u Mostaru zapravo nije bila premijera u punom zna~enju te rije~i, bilo je to suo~enje publike, ali i samih aktera, sa do`ivljenim doga|anjima iz vremena koje je nosilo smrt. Prava premijera desila se tri godine kasnije, u septembru 1995. u dvorani razru{enog kina Partizan, na samoj liniji razdvajanja dvije zara}ene vojske u podijeljenom Mostaru. ra|eno je na mnogim mjestima prije, nije to neki bosanski ili balkanski patent. Do{lo je to, kao iskustvo, iz svijeta koji je sad zagu{en od onog {to vidi kao rezultat svoje {kole. Zato je dobro, za svakoga i u svijetu i kod nas u BiH, da s vremena na vrijeme, osjeti tu "zagu{enost" i tjeskobu. Da nije toga ova predstava ne bi trajala dvadeset godina i uvijek nalazila svoju publiku, isti~e \uli}, te dodaje: - Kada smo je pravili, nismo razmi{ljali o predstavi. Bilo je to na{e skloni{te od rata, bio je to bijeg u teatarsku fikciju u kojoj smo nalazili smiraj, bila je to i na{a ordinacija u kojoj smo lije~ili ranjene du{e. Bilo je to jedino mjesto u kojem nismo osje}ali strah. Jedino tu smo mogli sve, jedino tu smo bili gospodari `ivota i smrti, iako je smrt zavodljivo plesala oko nas. Jedino tu, na probi, u improviziranom teatru bili smo sigurni.

Kriza
Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH i ove }e godine, saznali smo od Ibrahima Spahi}a, predsjednika Udru`enja, po tradiciji sudjelovati na najve}em sajmu knjige u svijetu i na bh. {tandu predstaviti izdanja koja su pro{le godine nagra|ena od ovog udru`e-

Galerija `ivota
- Danas, dvadeset godina kasnije i nakon odigranih 135 predstava {irom svijeta, valja re}i da dramatur{ka linija "Pax Bosniensisa" nije unaprijed smi{ljena, niti je rezultat promi{ljanja i brige o mogu}oj publici i njenim reakcijama. To je linija na{ih `ivota, to je dramaturgija stradanja ljudi sa kojima smo `ivjeli i dijelili zlo koje nam je nametnuto. To je sam `ivot kakav smo `ivjeli te ~etiri godine pakla. A `ivot je bio borba nenaoru`anih ljudi da pre`ive u bjesomu~nom lovu na njih. Bio je to rat protiv ljudi, nenaoru`anih ljudi, bilo je to vrijeme u kojem je smrt bila najbolji prijatelj, jer ono {to smo `ivjeli i nije bio `ivot. Zato su slike u "Pax Bosniensisu" kao galerija na{ih `ivota, kao zaustavljeno vrijeme bola, ~ak mnogima izgledaju nestvarne, a one jesu sam `ivot. To nije imaginacija, to je pam}enje, istina, to je na{e suo~avanje sa pro{lo{}u. Znamo i vjerujemo da je te{ko i zagu{uju}e za brojnu publiku u svijetu, ali igrati druga~ije, manje sna`no, ubla`avati situacije i sli~no, bila bi la`, ka`e Sead \uli}, direktor eMTeeM-a ukazuju}i da se ovakve i sli~ne situacije i ovog ~asa de{avaju na brojnim mjestima u svijetu. - Sve ono {to su nama radili

Ples smrti
Zbog svega ovoga ova predstava postala je simbolom, za{titnim znakom eMTeeM-a 1974, znakom po kojem se ovaj teatar prepoznaje u cijelom svijetu. O predstavi su napisane stotine tekstova na najrazli~itijim jezicima brojnih naroda u svijetu, u{la je u nastavne programe dalekih zemalja, o njoj su snimani dokumentarni filmovi, `iva je ideja o snimanju igranog filma o njenom nastanku…. Ovo malo podsje}anje na predstavu koja je {irom otvorila vrata svijeta Mostarskom teatru mladih 1974 samo je kratka najava obilje`avanja dvadesetogodi{njeg `ivota predstave "Pax Bosniensis". U subotu, 13. oktobra, u razru{enoj dvorani Doma armije u 19 sati, na}i }e se brojni ansambli ove predstave i svojoj publici darovati jo{ jedno stvarala~ko dru`enje sa "Pax Bosniensisom". Mr. S.

Nova sezona u Narodnom pozori{tu Mostar

Koncert za pticu rugalicu
Predstava predstavlja iskorak u umjetni~kom smislu u odnosu na dosada{nji rad ovog teatra. Prema `anrovskoj pripadnosti, "Koncert za pticu rugalicu" je tragikomedija. U pri~i o porodici Zlatica, komi~ni likovi se ostvaruju kroz tragi~nu stvarnost, i upravo u toj simbiozi tragike i komike le`i slojevitost komada, te paralenost svijeta koji predstava iskazuje sa onim u kojem i sami `ivimo. Cijela predstava odi{e karnevalnom razigrano{}u, koja proizilazi iz samog teksta, ali i iz odli~nih redateljskih rje{enja. Predstava, na dubljem nivou govori o potrazi za identitetom i nemogu}nosti ostvarivanja. Tako|er, bavi se pitanjima duhovnosti i metafizike u svijetu u kojem `ivimo. Predstava je nai{la na izvrstan prijem kod publike na premijernom gledanju, te se ~ini da je NP Mostar napravio predstavu koja }e ostaviti zna~ajan trag na teatarskoj sceni regiona. U svjetlu najavljenog oboga}ivanja mostarske pozori{ne ponude, u teatru intenzivno rade na obnovi nekih predstava iz ranijih sezona. Mr. S.

Narodno pozori{te Mostar otvara novu teatarsku sezonu predstavom "Koncert za pticu rugalicu" [emsudina Gegi}a, u re`iji Irfana Mensura, koji tuma~i i jednu od glavnih rola. Rije~ je o predstavi koja je premijerno izvedena 2. jula, a njena prva repriza zakazana je za subotu, 13. oktobra, u 20 sati. U predstavi, uz Mensura, igraju: beogradska glumica Srna Lango, te Mostarka Maja Lasi}, koja se istakla u ulozi Zite, [erif Alji}, Emir Spahi}, Emir Sejfi}, Vedran Vilogorac, Gordana D`epina, Jasmin Krpo, Mirsad Elezi i Gordan Lozo.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

KULTURA
eMTeeM 1974 u Crnoj Gori

27

nja, kao i nagra|ena djela na ovogodi{njem sajmu knjiga i u~ila koji je odr`an u Skenderiji u Sarajevu. Da se kriza itekako osjeti i da su bh. izdava{tvo i izdava~i u jako te{koj situaciji i poziciji, nedvojbeno govori i to da je izdava~ka ku}a TKD "[ahinpa{i}", koja je prethodnih godina pored sudjelovanja na bh. {tandu imala i svoj zaseban, od njega ove godine morala odustati. Ajdin [ahinpa{i}, zamjenik direktor TKD "[ahinpa{i}", ka`e nam da su ove godine skromniji i {tandovi koji se nalaze u neposrednom susjedstvu bh. {tanda, odnosno oni Slovenije i Hrvatske. Ajet Arifi, direktor IK Con-

nectum, putuje ve~eras u Frankfurt na Sajam i to zbog, kako re~e, poslovnih kontakata u vezi s prijevodom, turistikom itd.

Dio ansambla eMTeeM-a 1974 i dramskih pedagoga CDO-a boravi u Nik{i}u, gdje sa ~lanovima Centra za romske inicijative priprema forum-predstavu "Budi u budu}nosti" o bitnosti osnovnog obrazovanja. - eMTeeM 1974 dru{tveno je anga`irani teatar i sva pitanja dru{tva u kojem mladi `ive su i na{a pitanja. Kroz predstave govorimo o problemima i zajedno sa publikom u~estvujemo u potrazi za rje{enjima. U Mostaru je tako predstavom "Maslinova grana" otvoren problem podjela, a mladi koji tamo `ive ponu-

Budi u budu}nosti

dili su svoja rje{enja. U Nik{i}u, Beranima, Podgorici i Ulcinju otvoren je problem uskra}ivanja prava na osnovno obrazovanje Romima. Smatramo da je ovo ozbiljan problem kako u Crnoj Gori, tako i u BiH i da svi mi, i Romi i neromi, moramo dati sve od sebe da niko nikom ne uskra}uje osnovna prava. Jedino tako gradi se zdravo dru{tvo, a to je na{ cilj, kazala je glumica Amra Prutina. Predstave su izvedene u romskim naseljima u Beranima, Podgorici, Nik{i}u, a sino} i u Ulcinju. Mr. S.

O budu}nosti knjige
Ove godine zemlja gost na 64. frankfurtskom sajmu knjige je Novi Zeland, a najavljeno je sudjelovanje vi{e od 7.000 izlaga~a iz preko 100 zemalja svijeta. O~ekuje se 300.000 posjetitelja, planirano je 300 doga|aja, kao i sudjelovanje nekoliko stotina pisaca. Na okruglim stolovima koji se organiziraju vodit }e se razgovori o budu}nosti knjige, a posebna pozornost bit }e posve}ena literaturi za djecu i mlade.
Plakat pod kojim UIKBiH nastupa u Njema~koj An. [.

U kinu Meeting Point

Dani savremenog brazilskog filma
U kinu Meeting Point ve~eras }e, s po~etkom u 19 sati, biti otvoreni Dani savremenog brazilskog filma, tijekom ~ijeg }e trajanja do 17. listopada publika biti u prilici pogledati sedam ostvarenja brazilske kinematografije koja su prikazana i nagra|ivana na brojnim filmskim festivalima {irom svijeta. sa (1998), "Bioskop, aspirini i le{inari" Marceloa Gomesa (2005), "Godina kada su moji roditelji oti{li na odmor" Caoa Hamburgera (2006) i "Bo`iji grad" Fernandoa Meirellesa i Katie Lund (2002). Ulaz na sve projekcije je besplatan, filmovi su titlovani na bo-

Sarajevska publika tako ima priliku pogledati slijede}e filmove: "Dva Franciscova sina" Brenoa Silveirea (2005), "Elitni odred" Josea Padilha (2007), "^ovjek koji je kopirao" Jorgea Furtada (2002), "Centralna stanica" Waltera Salle-

sanski i engleski jezik, detaljan program se mo`e pogledati na slu`benoj stranici kina Meeting Point, a Dani savremenog brazilskog filma ostvaruju se u organizaciji Ambasade Brazila u BiH i Obala Art-centra. An. [.

Promocija na FIN-u
Danas }e na Fakultetu islamskih nauka biti promocija jednog od temeljnih djela iz oblasti Tefsira - Tuma~enja Kur'ana ^asnog. Rije~ je o Itqanu, Sveobu hva tnom uvo dni ku u kur'anske nauke, autora D`elaluddina Sujutija ~iji je prvi dio

Itqan
na bosanski jezik preveo doc. dr. Almir Fati} sa Fakulteta islamskih nauka. Djelo }e, pored autora, promovirati prof. dr. Ismet Bu{atli}, prof. dr. Enes Kari} i prof. dr. D`emaludin Lati}. Moderator je mr. Zehra Alispahi}.

Komi~ni likovi u tragi~noj stvarnosti

28

SCENA
PO^ELO snimanje filma

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Zvijezde hrvatskih sapunica

Nicole Kidman kao Grace od Monaka

Iako je nedavno priznala da se osje}ala neugodno pred kamerama, to nije sprije~ilo Nicole Kidman da zapo~ne snimanje filma u kojem }e ostvariti vjerovatno jednu od najzna~ajnijih uloga u svojoj karijeri. Kidman }e glumiti princezu i glumicu Grace Kelly u filmu “Grace od Monaka” . Prve fotografije Nicole na setu ovog filma snimljene su prije dva dana. Glumica je na sebi imala `uti komplet, a potom su joj stavili i maramu, ba{ onako kako je Grace znala nositi. Film “Grace od Monaka” }e se u kinima pojaviti 2014. godine, a prikazat }e `ivot ove glumice kojoj su se generacije divile u njenim ranim tridesetim godinama. Ekipa filma raspola`e bud`etom od 30 miliona dolara, a pored Kidman, u filmu }e jo{ glumiti i Tim Roth, Parker Posey i Milo Ventimiglia. Glumica je nedavno bila u fokusu medija, koji su pisali kako je zapravo ona doprinijela razvodu Kate Holmes i Toma Cruisa. Me|utim, po svemu sude}i, zli jezici nisu previ{e utjecali na nju.

JELENA I JANKO
vi{e ne `ive zajedno
Popularna hrvatska glumica i scenaristica Jelena Velja~a razvodi se od svog supruga, tako|er, glumca Janka Popovi}a Volari}a. Par koji je u braku bio od decembra 2009. godine vi{e ne `ivi na istoj adresi, pi{e ~asopis Story. Iako su se po~etkom godine kratko razdvojili zbog renoviranja stana, ovaj put je ipak rije~ o ne~em drugom. Janko je navodno odselio iz stana koji su zajedno dijelili, dok je Jelena ostala u njemu. Kru`e pri~e da su odlu~ili i slu `be no okon ~a ti brak, me|utim, Jelena i Janko to su demantirali. - Nakon pet godina zajedni~kog `ivota, unato~ velikoj ljubavi, nai{li smo na prepreke koje su znatno utjecale na na{ odnos. Odlu~ili smo se odvojiti i `ivjeti na razli~itim adresama. Do te odluke doveli su nas isklju~ivo na{i privatni problemi, a ne tre}e osobe ili drugi izvanjski faktori. Papire za rastavu nismo predali. To je sve {to u ovom trenutku mo`emo re}i o toj temi. Hvala vam na razumijevanju, objasnili su glumci svoju situaciju.

Nicole Kidman uloga Grace od Monaka odli~no pristaje

Najava istoimenog albuma

Ne `eli glumiti lik koji ju je proslavio

Bosanskohercegova~ki bend Noisethrill snimio je novu pjesmu “Breathless” koja najavljuje , njihov istoimeni album. Nakon prvog EP-a “Skin” objavljenog , 2011. godine, ovaj bend koji ~ine Elena ^ovi} (vokal), Ensar Tukulj (bas), Lejla Alijevi} (bubnjevi) i Ensar Had`iselimovi} (gitara) po zavr{etku snimanja albuma planira omogu}iti besplatan download pjesama na oficijelnoj in-

Bend Noisethrill snimio singl “Breathless”

ternet-stranici noisethrill.com. Za pjesmu “Breathless” grupa uskoro planira snimiti videospot. Za snimanje i produkciju pjesme bio je zadu`en Dra`en Mulaosmanovi}, gitarista iz benda No Rules iz Tuzle, dok je cover djelo Ismara Smaji}a. Prvi koncert na kojem }e promovisati novi materijal bit }e odr`an u Tuzli po~etkom novembra.

Poziraju}i na naslovnici magazina Elle, Sarah Jessica Parker otkrila je da vi{e nikad ne `eli glumiti lik poput Carrie Bradshaw. Poznata kolumnistica koju je utjelovila glumica Sarah Jessica Parker i proslavila se tom ulogom, u stvarnom `ivotu je pozirala za naslovnicu ~asopisa za koji, u popularnoj seriji “Seks i grad” pi{e. , Mladu Carrie u seriji “The Carrie Diaries” igrat }e AnaaSophia Robb. Njena starija kolegica ka`e da joj ne `eli davati savjete jer je ipak rije~ o liku Carrie u tinejd`erskim danima. - To je kao kad nekome dajete savjete o ljubavi ili roditeljstvu. Rije~ je o ne~emu jedinstvenom, a sigurna sam da su producenti odabrali pravu osobu, rekla je 47-godi{nja Sarah. Sarah Jessica Parker, koja je svjetsku slavu stekla ulogom Carrie Bradshaw u seriji “Seks i grad” ne `eli vi{e nikada igrati sli~nu ulogu. Iako , joj je serija otvorila sva mogu}a vrata, glumica tvrdi da joj uloga `ene opsjednute modom vi{e nije zanimljiva. - Volim “Seks i grad” i lik Carrie i ne `elim da je gledaju samo s mu{ke perspektive. Dok god je tako, mislim da je bolje da gledam u drugom smjeru, izjavila je glumica.

Carrie Bradshaw je pro{lost

Muharem Bazdulj

H

annibal Lecter je ustvari primarno knji`evni lik. Njegov tvorac Thomas Harris je jedan od onih pisaca karakteristi~nih za na{e vrijeme, pisaca koji su poznatiji po filmovima za koje su njihove knjige slu`ile kao predlo{ci, negoli po knjigama samim, pisaca poput Johna Grishama ili Toma Clancya. Harris je najpoznatiji po tri svoja romana u kojima je glavni junak upravo doktor simboli~nog imena. Jer ime Hannibal priziva ustvari najslavnijeg vojskovo|u drevne Kartage, zemlje koja je inspirisala Flauberta i razlju}ivala Katona Starijeg, vojskovo|u koji je sa slonovima stigao skoro do Rima, odgovornog za onu famoznu gnomu Hanibal ante portas variranu u Bala{evi}evim Narodnjacima. Prezime Lecter sje}a naravno na francusku rije~ lecteur (~italac) poznatu iz mo`da najslavnijeg Baudelaireovog stiha, stiha koji je preuzeo i T.S. Eliot. I zbilja, ovo je ime s razlogom simboli~no, u izvornom nomen est omen smislu. Ime Hannibal aludira na agresivnu i kanibalsku prirodu doktorovu dok prezime Lecter podsje}a na njegovu umjetni~ku narav. Prvo pojavljivanje Hannibala Lectera na knji{kim stranicama zbilo se u Harrisovom romanu Red Dragon (Crveni zmaj). Ovaj roman se razlikuje od ostala dva zbog odsustva agentice Starling. Ovaj roman je prvi put ekranizovan 1986. Film se zvao Manhunter, a re`irao ga je ~ovjek koji }e se krajem dvadesetog stolje}a upisati u filmske klasike - Michael Mann, Michael the man. ^itavu deceniju nakon Manhuntera on }e prvo snimiti izvanrednu Vru}inu, a zatim i film Insider (kod nas preveden kao Probu|ena savjest). Ina~e, gledateljima koji su pratili TV program krajem osamdesetih Mannov je rad poznat makar toga i ne bili svjesni. On je, naime, re`irao popularne TV serije Krimi pri~e te Poroci Miamija. Prepoznavanje filmi~nosti Harrisovog romana zacijelo se mo`e smatrati avangardnim, a ovaj je film tako|er i izvrstan nagovje{taj kasnijeg velikog Manna. Valja nam makar usput spomenuti i to da je prvog filmskog doktora Hannibala otjelovio {kotski glumac Brian Cox. Na sre}u, pet godina kasnije, pojavljuje se pravi tuma~ uloge, legendarni Vel{anin, nasljednik svog velikog zemljaka Richarda Burtona, Anthony Hopkins.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 11. 10. 2012. godine

Film i televizija

dijator), a djelomi~no zbog ~injenice da velika ve}ina gledatelja film prvenstveno vezuje za glavne glumce, a tek potom za re`isera. Zato su se mnogi razo~arali kad je Jodie Foster odbila ponovo glumiti agenticu Clarice Starling. Producenti su grozni~avo tra`ili najbolju alternativu. Neko vrijeme bilo je gotovo izvjesno da }e se ulogu dodijeliti Cate Blanchett, no malo nakon toga zvani~no ju je dobila Julianne Moore. Najva`nije je ipak to da je Hopkins ponovo Hannibal. Ka`u da mu se scenario toliko svidio da je izazov glumljenja u takvom filmu bio presudniji od ~ak deset miliona dolara honorara. Uz ovo dvoje glavnih zvijezda zna~ajne uloge tuma~e Gary Oldman i Ray Liotta. Oldman igra nekada{nju Lecterovu `rtvu `eljnu osvete Masona Vergera koji }e u svojoj uroti agenticu Starling poku{ati iskoristiti kao mamac za doktora Hannibala. Splet okolnosti }e od Stralingove i Lectera ponovo na~initi saveznike. Radnja se ina~e de{ava u Firenci gdje je film djelomi~no i sniman.

Negativac
Jo{ od Miltonovog epa Izgubljeni raj i njegovog pravog heroja - Satane, pobunjenog an|ela postoji u zapadnoevropskoj (a kasnije i ameri~koj) umjetnosti kult negativnih heroja. Ovaj je kult presudno obilje`io brojne Byronove junake, Schillerove plemenite razbojnike te neke demonske karaktere Dostojevskog. Ovakva vrsta negativnog junaka na prelazu devetnaestog u dvadeseto stolje}e ve} polako postaje konvencijom. U svojim brojnim varijacijama ovaj je tip napu~io i filmsku historiju: od naizgled hladnih ni{tarija {to su ustvari mekog srca do arhetipskih predstavnika iskonske zlo}e koji ipak fasciniraju intelektom, duhovito{}u, odlu~no{}u ili nekom drugom dobrom osobinom. Me|utim, svaka konvencija s vremenom treba transfuziju svje`e krvi. Klasi~ni su negativci tako uglavnom upu}eni u ropotarnicu, a suvremena narativna umjetnost (primjerice, film i knji`evnost) pose`u sve dublje u ponore perverzije. Tako su, recimo, u posljednjih dvadesetak godina ~esti bili filmovi o djeciubicama (poput Nebeskih stvorenja). Serijal o doktoru Hannibalu uklapa se u drugu modernu fah-temu, onu o okrutnim masovnim ubojicama. No Hannibal je tu specifi-

PORTRET
Jedan od novih televizijskih aduta globalne mre`e NBC bit }e serija u kojoj }e glumiti Hugh Dancy, Laurence Fishburne i Mads Mikkelsen, a pod naslovom “Hannibal”. Serija se bavi mladim danima ~uvenog lika iz knjiga Thomasa Harrisa, famoznog Hannibala Lectera

Hannibala u mladosti

Jaganjci
1988. godine, dvije godine nakon snimanja Manhuntera, Harris }e objaviti roman Kad jaganjci utihnu ~iju }e istoimenu ekranizaciju tri godine kasnije potpisati Jonathan Demme. Oskarovske glavne uloge igra}e zbilja sjajan par: Jodie Foster i Anthony Hopkins. Te{ko da je postojao bolji izbor za ulogu agentice Starling od Fosterove. Ipak, filmska historija je neumoljiva. Jodie Foster je dobila ovu ulogu tek nakon {to ju je odbila Michelle Pfeiffer. Jodie Foster svoju je karijeru pred kamerama zapo~ela u dobi od dvije godine! Ve} 1976. ulogom maloljetne prostitutke u Scorseseovom Taksisti ulazi u povijest sedme umjetnosti. Njezin partner u tom filmu Robert de Niro tuma~i ulogu neuspjelog atentatora na predsjedni~kog kandidate Palantinea. Ova filmska situacija }e se tragi~no i pomalo groteskno obistiniti u `ivotu Fosterove. Naime, tridesetog marta 1981. John Warnock Hinkley Jr. pucat }e na predsjednika Reagana i raniti ga. Kao razlog je naveo fatalnu zaljubljenost u Jodie Foster te `elju da joj - herostratski - skrene pa`nju na sebe. Jodie Foster je tako|er i jedina glumica koja je dobila dva Oscara prije no {to je napunila trideset godina: prvog 1988. za Optu`enu, a drugog 1992. upravo za film Kad jaganjci utihnu.

Mamac
Harrisov roman Hannibal objavljen je 1999, no jo{ prije publikacije ponajvi{e je o~ekivan zbog ve} najavljene ekranizacije. Legendarni producent Dino de Laurentis unaprijed je ogromnom svotom platio prava na filmsku obradu romana. Milioni fanova `udno su pratili svaku glasinu o budu}em filmu. Niko se nije pretjerano zabrinuo kad je Demmea zamijenio Ridley Scott - djelomi~no zbog filmografije koja izaziva strahopo{tovanje (Alien, Blade Runner, Thelma & Louise, Gla-

IME JE ZNAK Samo ime Hannibal priziva najslavnijeg vojskovo|u drevne Kartage, zemlje koja je inspirisala Flauberta i razlju}ivala Katona Starijeg, vojskovo|u koji je sa slonovima stigao skoro do Rima. Prezime Lecter sje}a naravno na francusku rije~ lecteur (~italac) poznatu iz mo`da najslavnijeg Baudelaireovog stiha, stiha koji je preuzeo i T.S. Eliot. I zbilja, ovo je ime s razlogom simboli~no, u izvornom nomen est omen smislu. Ime Hannibal aludira na agresivnu i kanibalsku prirodu doktorovu dok prezime Lecter podsje}a na njegovu umjetni~ku narav

~an: njegova je okrutnost posebno odvratna (kanibalizam), a uza sve on ima i ne{to od onih miltonovskih negativaca - istinski izvanredan um. Danas najomra`enija forma negativca jest pedofil, no prava je umjetnost i u susretu s tom temom jo{ prije nekoliko decenija izvojevovala trijumf - Nabokovljevom Lolitom. I druga po redu ekranizacija ovog romana koju je snimio Adrian Lynne jo{ je jedna potvrda suvremene filmske fascinacije novim negativcima, negativcima ~iji je paradigmati~an predstavnik upravo doktor Hannibal Lecter.

30
Zavr{en 52. MESS (28. septembar - 7. oktobar)

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. godine

Teatar 21. stolje}a - Max Black
Mladen Bi}ani} ajuzvi{eniji cilj teatra jest istina, ne vanjska istina, materijalisti~ka, svakida{nja, ve} bitna istina du{e. Tako je davne 1928. pisao Max Reinhardt, jedan od utemeljitelja novog mi{ljenja o teatru, njegovim granicama i mogu}nostima. To~no osam desetlje}a nakon {to je ova misao zapisana, jedan drugi Max, “Max Black” predstava , nastala 1998. pod krovom kazali{ta Vidy Lausanne, u [vicarskoj, razra|uje, potpuno novim pozori{nim jezikom, tu Reinhardtovu ideju. Jer ono {to “Max Black” u re, `iji neponovljivog Heinera Goebbelsa i tuma~enju fascinantnog Andre Wilmsa donosi na pozornicu i nije drugo do istina sama - istina o teatru, o svijetu, o ~ovjeku, njegovom `ivotu i smrti, besmrtnosti i nestanku. Nikakvo ~udo da je osvojila Grand prix `irija MESS-a: ona je toliko druga~ija i neusporediva sa svim onim drugim {to smo vidjeli tokom 52. izdanja ovog renomiranog i cijenjenog sarajevskog kazali{nog festivala - a ne treba zaboraviti da su tokom deset natjecateljskih dana nastupila i takva imena od formata u svijetu pozori{ta poput Romea Castelluccia, Guillerma Calderona, Kornela Mundrucza, Virgilia Sienia, da pomenemo samo neka - toliko unikatna i jedinstvena po onome {to govori ali prije i iznad svega po onome kako to ~ini, kojim se kazali{nim sredstvima i mogu}nostima slu`i, da je takvo priznanje jednostavno nije moglo zaobi}i. O samoj predstavi podrobnije ne{to kasnije, prvo rije~ - dvije o nekim predstavama druge polovine MESS-a koje spadaju tako|er u sam vrh ovogodi{njeg festivala.

N

sljednjoj borbi pred odlazak, smje{ta pred lice Sina Bo`ijeg - sve se odigrava na pozornici kojom, u pozadini, dominira vi{estruko uve}ana reprodukcija portreta Isusa Krista, ~ije lice, mislim da je rije~ o slici A. Duerrera, nijemo prati patnju i bol ~ovjeka pred sobom. Bez ikakve reakcije, bez imalo vidljivog znaka da ta ljudska patnja stradanja i propasti dopire do njega. Koji je inkarnacija ljubavi i utjehe, samilosti i razumijevanja, iskupitelj i Bo`ji Sin. Ka`e Castellucci, o svom poimanju teatra: “Teatar kome ja te`im, pripadam i kojega prakticiram, nikada nije puko ~itanje ili tek komentar onomu {to je predlo`ak za predstavu. Uvijek tragam za silnicama unutar samog, za mene jo{ nepoznatog i mra~nog materijala i tako nastojim podi}i razinu emocija kroz slike koje se prostiru, u tihom nadiranju, van vremena i prostora. To nisu slike koje ja sam kreiram. Ja sam zapravo istra`iva~ na tragu tih slika, ili, bolje re-

dali{ta. Zadivljuju}a predstava, sva u duhu i znaku MESS-a. Znakovit je bio i nastup ~ileanskog pisca, redatelja i u~itelja glume Guillerma Calderona sa predstavom “Vila+Govor” prema , njegovom tekstu i u njegovoj re`iji. Calderon, zapravo, kroz dvije jedno~inke govori o strahotama diktature Pinocheta u toj dalekoj zemlji, a tako bliskoj po patnji i stradanjima svojih stanovnika sa doga|ajima na ovim prostorima ali i na svakom drugom mjestu na kugli zemaljskoj gdje se totalitarizam uspio preobraziti u svoju najstra{niju formu - diktaturu prema svakome tko misli druga~ije. Ubojstva, silovanja, mu~enja kroz takva postupanja pristalica re`ima, zrcali se slika najmra~nijeg doba ^ilea u novijoj povijesti, a Calderon nam to podastire kroz razgovor tri mlade `ene koje raspravljaju o tome {to u~initi sa vilom Grimaldi, mjestom gdje je nekada bio jedan od tih stra{nih koncentracionih logora - da li je obno-

zani za ~in ili namjeru ubojstva, gdje sve pliva u moru krvi i bezdanu zlo~ina, i te scene povezuje, plesno i ritualno, sa nekim odredbama albanskog zakonika obi~ajnog prava poznatog kao “Kanon Leke Dukadjinija” Frapantne su neke sli~nosti tih . izma{tanih scena velikog engleskog dramati~ara i stvarnosti ovaplo}ene u tradicijskom albanskom pravu, {to Lumi vje{to sklapa u intrigantnu pozori{nu predstavu. MESS, u svom 52. izdanju, ponudio je i vrlo dobru selekciju predstava iz regiona, kao i iz Bosne i Hercegovine, a publiku je opet odu{evio Oliver Frlji}, gostuju}i ovaj put sa zagreba~kim ITD-om i projektom “Mrzim istinu” ili kako se druga~ije naziva “Nije to bilo tako” izvanredno duhovito i , majstorski ispri~anom pri~om o doga|ajima u vlastitoj obitelji, na granici fikcije, realnog i izma{tanog, u kojoj se svatko lako mo`e prepoznati pa su je otuda i gledaoci proglasili najboljom na Festivalu.

Urezan u `ivot
Heiner Goebbels (1952), i njegov “Max Black” temeljen na tekstovima Paula Vale, rya, Wittgensteina i samog Maxa Blacka, logi~ara sa Princeton University, me|utim, ma koliko mnoge predstave, pa i pomenute, ozbiljno propituju suvremeni kazali{ni izraz, ipak je ne{to sasvim drugo. To je, uz Mundruczovu predstavu “Te{ko je biti Bog” va{em izvjestitelju put u teatar 21. , stolje}a, pozori{te oslobo|eno prisile vezivanja za neki model ili problem stvarnosti, a opet tako unutra, urezana u taj `ivot koji `ivimo. Goebbels, ~ak ja~e od Mundrucza, to oslikava - on polazi od rascijepljenosti `ivota u cjelini, ne bave}i se nekim odvojenim fenomenom postojanja, a ipak obuhvataju}i ih sve odjednom. U osnovi je zvuk, u svim mogu}im transformacijama i varijacijama, potom svjetlo, vatra, plamen - zvuk i vatra, dakle, kao na po~etku stvaranja vidljivog svijeta. Ali on se bavi i onim nevidljivim - ma{tom, mi{ljenjem, misaonim procesima koje mo`emo samo naslutiti, i njih poku{ava kvantificirati, sortirati, pozori{no izraziti. Njegov jedini glumac, upravo fenomenalni Andre Wilms, poput nekog ludog u~enjaka, onkraj ogledala u “Alisinoj zemlji ~uda” pre, bire po svojim za~udnim `icama i instrumentima da bi nam saop}io istine svijeta - a sve kroz eksperiment, strogi protokol pravog znanstvenika. “Umjesto ~itanja ja uglavnom pretpostavljam” re}i }e na jed, nom mjestu, da bi odmah potom konstatirao: “Ja sam ni{ta - ni{ta ne znam raditi, u meni je univerzum uzalud potro{io vrijeme” Teatar Heinera Goebbelsa pozori{te . je neke druge osje}ajnosti, to je kazali{te nadrealno, vizualno, uzbudljivo i intrigantno jer postavlja pitanja koja izlaze iz uobi~ajenog poretka smisla i postojanja svijeta - a ujedno to je fascinantna kazali{na igra kojom se taj isti svijet itekako dovodi u pitanje i nastoji promisliti. Veliko ime svjetskog teatra, plesa~, koreograf, glumac, redatelj i slikar Jo`ef Na|, o ~ijem je pozori{tu promovirana knjiga Milana Ma|areva na netom zavr{enom MESSu, jednom je rekao: “Nije sigurno da li }e uspeti celokupna publika, no pojedinci u publici }e svakako dati zna~enje onome {to vide na sceni. Oko svakog gledaoca daje tuma~enje koje mi nismo imali za vreme pripreme i tako se to dopunjava odjednom” . Najbolje predstave 52. MESS-a upravo su tragale za takvom publikom, `eljnom pozori{ne avanture i kazali{nog uzbu|enja.

Iskonska strava
Romeo Castellucci (1960) i nje go va tru pa So ci etas Raf fa el lo San zio na MESS-u su izve li projekt pod nazivom “O pojmu lica, po pitanju sina Bo`ijeg” , na ra vno u njegovoj re`iji i po njegovom konceptu. Predstava je to puna ne ke is konske strave, primordijalnog straha, ona nas neumoljivo suo~ava sa slikama groze i jeze oko nas - govori se o strahotama starenja, o nemo}i ~ovjeka da se odupre slabljenju tijela, njegovom odumiranju, o trenucima kada ga vi{e ne kontroliramo, kada se sve u nama i oko nas odigrava van na{e volje, kada se ukidaju mogu}nosti da njime gospodarimo. Castellucci, kroz odnos oca i sina, pripovijeda o bespomo}nosti nekoga tko je ve} na odlasku, a ipak jo{ traje, svjestan je sebe i svog stanja, zna da jo{ samo vegetira a ne egzistira, i to ga boli. Taj ~ovjek, starac, nestaje u izmaglici, u isparenju svojih tjelesnih teku}ina i izlu~evina, bez ikakvih izgleda pred nadolaze}om smrti, koja ga postupno obuzima, prekriva, otima od `ivota ma kakav bio. A Castellucci (Zlatni lovorov vijenac za re`iju) svoje anti-junake, oca i sina, jednako usamljene u toj po-

Tokom deset natjecateljskih dana Grand Prix za “Max Blacka”, u re`iji neponovljivog Heinera Goebbelsa odigrane su predstave }i, ja kr~im put, viti, kao znamen, ili na njenom mjestu pokivanju mu sje ili toliko unikatnih i jedinstvenih u o~eslike pro- dignutiostazej, kao spomeniknje,}anja,nu nada te prosto viti postoje}e sta ledi i lina|u me ne. vadu kao posljednji trag tih stra{nih zbivaimena od formata u svijetu Da li to zna~i nja u nedavnoj pro{losti. Drugi pak dio da ka da se predstave, kroz imaginarni opro{tajni govor pozori{ta poput Romea stva ra ne ko biv{e predsjednice ^ilea, Michelle Bachelet, Castelluccia, Guillerma u m j e t n i ~ k o (2006-2010), i same `rtve progona i mu~edjelo, da posto- nja tokom Pinochetove diktature, osvrt je na Calderona, Kornela ji mogu}nost iz- sada{nji trenutak te zemlje i pronala`enje gubiti se u tami? puta da se ti stra{ni doga|aji, koliko je to moMundrucza, Virgilia Ili, recimo to tako, gu}e, stave na pravo mjesto. Predstava je priproizvesti tamu u tom mjer primjene ~iste i jednostavne pozori{ne Sienia... procesu stvaranja? Da li forme - dokumentarnog teatra koji na tra}e nas ta tama dovesti do svjetla, i kako }e joj to uspjeti? Ne znam - mo`da samo tako. Bez razloga i smisla, bez da i{ta o tome znamo. Jer po~etna, startna to~ka u stvaranju svakog umjetni~kog djela jeste ba{ u tomu - to na po~etku nema nikakvog smisla!” Castellucci se pi. ta - imaju li patnja i bol smisla, postoji li netko, imaginaran ili stvaran, sasvim svejedno, tko mo`e proniknuti u smisao te patnje i tog stradanja, i sna`nim, veristi~kim, naturalisti~kim slikama starca koji vi{e ne vlada svojim tijelom, nastoji nam prikazati tu nemo} starenja pred licem Sina Bo`jeg. U zavr{noj sceni ta velika slika biva pocijepana, a iz pozadine zasvijetli}e velika slova: “Ti si moj pastir” sa jednim malim “ne” koje os, taje u tami, ali se ipak mo`e pro~itati iz gle-

gu sje}anja `eli ocrtati konture budu}nosti jedne zemlje i njenih stanovnika. U programu World Mess predstavio se i talijanski redatelj i koreograf Virgilo Sieni produkcijom “Kosti” komada {to pokretom, , tijelom, plesom, uz pratnju muzike, tako|er progovora o odnosu oca i sina, o njihovom me|usobnom odrastanju i povezivanju, o trenucima kada se pro`imaju i dijele, kada postaju bliski, a ostaju stranci. Zanimljiv je, prije svega kao vrlo originalan i uzbudljiv na~in propitivanja i ~itanja Shakespearea, bio i nastup Teatra Laboratorije “Loja” (loja na albanskom zna~i igra) sa “Krvnom ko{uljom” u re`iji Bekima Lumija. Redatelj uzima motive i prizore Shakespearovih tragedija “Macbet” “Richard III” , i “Hamlet” i to one koji su neposredno ve,

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. godine

31

Odlazak Mersada Berbera

Svaki put se vra}ao u domovinu
U Berbera je svaka slika dvoje: samostiliziranje istine - u - djelo i, dakako, otvaranje svijeta
akademik Abdulah [ar~evi} ersad Berber s tim erosom koji je svagda nala`enje, a ne samo tra`enje, svaki put se vra}a u svoju domovinu: sa svakom svojom slikom. Daleko od mizantropije koju pora|a povijest ili svijet bez povijesti, kako bi rekao Hans-Georg Gadamer. U tom umjetni~ko-slikarskom identitetu slike se nikad nisu ponovile.

M O

Vedra utopija
Vrijedi li uop}e spominjati da je slikarstvo vedra utopija Mersada Berbera, ro|enog u Bosanskom Petrovcu 1940, nedaleko od Starog Majdana u kome sam ja postao sudionikom ovog svijeta. Pun je neprof. dr. Ibrahim Krzovi} kupili smo se kako se ljudi okupljaju u zajedni~koj radosti i u `alosti {to ih `ivot donosi, prihvataju}i neminovnosti, {to su u odre|enju postanka i nestanka. Sve {to mo`e ljudsko bi}e u~initi je izme|u prvog i posljednjeg koraka ovoga vidljivog puta. Ali, ono {to ~ovjek u~ini u svom `ivotu, mo`e biti `ivotno puno vremena poslije njega, postaju}i `ivotnim u `ivotima drugih i na drugim mjestima. Ne bi se smjelo oglu{iti ni na uzdah sre}e nekog usamljenika {to vidi svijet. I on ne{to prenosi, i njemu je ne{to dato. Ali, ljudi nadarene ruke, plemenitog bi}a i kreativnog duha prenose sebe drugima du`e nego drugi. ^esto i obiljem nude svijetu i vremenu tvo-

vidljivih zrcala. Podsje}a me na Tao Lao Tzea. Tao (ili: Dhao) je iskon, porijeklo svega, sredina, smisao ili poredak svijeta. Na Zapadu ga prevodimo nama jedino prisnim pojmovima kao {to su: um, logos, Bog, smisao, “put” On je i u Berberovom slikarstvu . izraz, u kojem se susjedski i u ljubavi susre}u ~ovjek i svijet, povijest i suvremeni duh, slika i povijest slikarstva, kosmos i njegova domovina Bosna. To slikarstvo ni u jednom ciklusu ili fazi ne uvodi na~elo vladanja ovog ili onog elementa. U Berbera je svaka slika dvoje: samostiliziranje istine - u - djelo i, dakako, otvaranje svijeta. U smislu onog {to je zna~io Tao, koji je, kako ka`e Karl Jaspers, bio prastari osnovni pojam kineskog univerzizma. Treba samo u}i u Berberov slikarski uni-

verzum; na primjer, u njegove bijele slike ili Sje}anje na Sarajevo, 1992. i onaj Veliki bijeli konj, 1993, nadalje: Bijeli zid, Michelangelov David i Berberov konj, 1993, ulje na platnu, Bijeli konj, Bijeli profil, 1993, Bijeli triptih, Bijela sfinga, 1993, Krilati konj, 1994.

Nikada u oholosti
Ako je ta~no ono {to ka`e Jorge Luis Borges: “Za zbiljskog pjesnika svaki trenutak `ivljenja, svaka ~injenica, trebali bi biti pjesni~ki, budu}i da to u sr`i jesu” onda je to Mer, sad Berber u svojem slikarstvu. On je pjesnik u smislu Friedricha Hölderlina ili Martina Heideggera. Ako pjesni{tvo jest bit svake umjetnosti, ako je ono ustanovljenje svijeta u smislu Taoa. Koliko znadem, on je u to-

me svoj jezik, likovni, metafori~ki, oblikovao; nikada u oholosti. Znao je svagda koji su njegovi omiljeni slikari, pisci ili pjesnici, velikani u povijesti, oni koje je Karl Jaspers nazivao mjerodavnim ljudima: onima koji su davali mjeru svojem dobu, i koji su ga zahvaljuju}i tome - transcendirali. Znadem koji su to pisci ili umjetnici, napose slikari, koje je on spominjao, razumijevao, ~itao i i{~itavao. Ali tako|er vjerujem da bi on mogao re}i ono {to je i Borges s pravom rekao: utjecaji koji se mogu otkriti u mojem djelu, potje~u od onih koje je on do`ivljavao u vlastitoj drami samostiliziranja svijeta, ali i od onih koje nikada nije ~itao, ali su u njemu. Da: “Svaki je jezik jedna predaja, na~in osje}anja zbilje, a ne tek proizvoljan popis simbola.” (Jorge Luis Borges).

Berber je umjetnik plemi}
Ljudi nadarene ruke, plemenitog bi}a i kreativnog duha prenose sebe drugima du`e nego drugi
revine dobra i ljepote. Umjetnost Mersada Berbera doti~e do mnogih. Otkako je njegova umjetnost {ezdesetih godina pro{log stolje}a potekla, nije zastajala. Svijet ju je brzo prepoznao i u Ljubljani, i u Sarajevu, u Banjoj Luci, i me|unarodnim bijenalima grafike na izlo`bama {irom svijeta. To prepoznavanje djela Mersada Berbera, izme|u mnogobrojnih djela u svjetskim galerijama, pokazuje osobitost njegovog izraza. Ko je jedanput vidio Berberov crte` ili grafiku, mogao je sa sigurno{}u re}i na svakoj izlo`bi, bilo gdje u svijetu: a, to je Berber! A to svoje Berber je imao upravo onda kada se u svijetu gubio identitet umjetnika i individualna gesta, kada su se poop{tavale poetike, kada su se svi umjetni~ki tokovi stapali u bezli~nu pu~inu. A umjetnost Mersada Berbera nije bila izolovana pojava i zatvorena u neki lokalizam ili regionalizam. Berber je imao izraz toliko jakim da upravo u takvim vremenima moderne umjetnosti, koja se nekad ozna~avaju vremenom potro{enosti klasi~nih medija vizualnih umjetnosti, gradi sebe i izra`ava sobom drugo. To drugo, bile su velike umjetnosti renesanse, baroka, vizantijska umjetnost, islamska umjetnost, Berberove odli~ne najprije fasciniraju, prelaze u empatiju, potom u radost i strast stvaranja, kako je neko stvarao nekad i negdje. Tada Berbera nalazimo u ateljeu Velasquza, on mo`e u}i u svitu dvora i doku~iti zlatno nebo vizantijskih kupola. Ali i posegnuti za ~ipkama na{ih pletilja i srebreninom starih kujund`ija. Berber je tako, kako je re~eno, i kod ku}e i u svijetu, i sada i u vremenu starih i dalekih civilizacija i kultura. Stoga njegove crte`e, grafike, slike, filmove, knjige, tapiserije treba vidjeti i kao anticipaciju pojava koje }e se razviti tokom osamdesetih godina 20. stolje}a ~ije ishodi{te Bonito Oliva nalazi u protobaroknom slikarstvu Guercinna. A Berber je bio sagovornik i Guercinnu, i Klimtu, i Rembrandtu. Poznavao je i persijske minijaturiste i bosanske kujund`ije. Umjetnost Mersada Berbera ima ne{to od barokne rasko{i i gospodstva. Postoji, istina, i ne{to {to se u savremenim umjetni~kim tendencijama naziva “balkanski barok” ili razuzdanost primitivizma, divlje strasti i zle krvi. Umjetnost Mersada Berbera odra`ava plemenite tradicije i gospodstvo. Mersad Berber je umjetnik plemi}.

32
Uz izlo`bu Nesima Tahirovi}a u Kragujevcu

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. godine

33
Za ro|endan Udru`enja Zvono

O~ekujemo nevidljivi Klju~
PRASTARE SIMBOLE MIRA I TOLERANCIJE, naziva punih nade, opra{tanja, vjere u budu}nost humanosti, tananih osje}anja, nemogu}e je svrstati, staviti u kalup • Ovaj umjetni~ki program vi{e je od stila, nadgra|en i oboga}en duhovnom dimenzijom
Tatjana Milosavljevi}

N

esim Tahirovi}, bogata umetni~ka li~nost, koju na{a sredina tek upoznaje onako kako treba - preko izlo`bi koje na iscrpan na~in predstavljaju, ne samo njegovu umetni~ku, kreativnu stranu, ve} i njegov ljudski kvalitet i `ivotni credo. Ovaj umetnik je bavljenje umetno{}u zapo~eo studiranjem slikanja kod Koste Hakmana, nastavio uzbudljivu karijeru sa akcentom na primenjenoj grani umetnosti - scenografiji - plemenito se vezuju}i za pozori{te; `iveo je na razli~itim mestima po svetu, ostavljaju}i traga u galerijama, muzejima, pozori{tima, i vratio se tamo gde je sve i po~elo - u Bosnu - i zato ima i pravo i razloga da svoj umetni~ki koncept - predstavlja pod nazivom koji se vezuje za mir i toleranciju. Da li je zadatak umetnika da uvek bude u svom vremenu? Za Tahirovi}a je to neminovno, kao {to je i umetnost za njega potreba kojom `ivi, razmi{lja, vidi...

Ali, ono {to odre|uje ~itav koncept i {to je naradikalniji izum Tahirovi}a jesu sami oblici njegovih radova, u koje sme{ta scene. To su pravougaonici, kvadrati, krugovi (To~ak, Mandala), menhiri, ~ak i ona forma poznata pod nazivom Stupa (Tibet) - kada su svi oni pore|ani jedan na drugi (i tako nagla{ava i oja~ava njihovu univerzalnost).

Uzdah `ivota
Vidimo, dakle, ~etiri elementa Kvadrat - Zemlja - funkcija uma, Krug - Voda, funkcija nesvesnog, emocije, strasti, (To~ak - Sunce, novi po~etak, simbol promene, Mandala - kao to~ak - ciklus vremena, unutra{nji potencijali u pokretu, `ivot) Trougao - Vatra - kao svetlo, Mesec - vazduh, uzdah, uzdah `ivota. Dodajem - Menhir (datiraju iz neolita, njihov smisao nau~nici naga|aju, obele`avaju obredna mesta) - koji predstavlja dubinu vremena, `elju za trajanjem, misNesim Tahirovi} na svojoj izlo`bi u Kragujevcu Skulpture pobjednice tre}eg konkursa u okviru Prve samostalne u Zvonu

Pe~at vremena
"Umetni~ko delo je dobro ako je nastalo iz neminovne potrebe"... ali, ne ume svako da koordinate li~ne perspektive stavi u kontekst op{teg pe~ata vremena. Umetni~kim i moralnim kredibilitetom Nesim Tahirovi} usmerava akciju kreativne svesti na razumevanje sebe i stvarnosti, insistira na konceptu, gradi za~udan svet u kome postavlja pitanja - nad op{tom klimom duha preplavljenom dru{tveno-politi~kim i egzistencijalnim problemima, moralnim i estetskim preispitivanjima. Teorija umetnosti ka`e da je umetni~ko delo trostruko uslovljeno psiholo{ki, sociolo{ki i stilsko-istorijski - ova umetnost je dokaz upravo takvog ~itanja i razumevanja. Dakle, PRASTARI SIMBOLI MIRA I TOLERANCIJE - slike - obje-

U odrazu pokret
Sedam godina nesre}e, do{aptavali bi sujevjerni negdje sa kraja na{e pozornice po kojoj ple{emo mi, svjetlost i skulpture Snje`ane Idrizovi}. Na svom umjetni~kom putu Snje`ana ne mari o tome, zapisuje Alma Me{i}
konkursa namijenjenog histori~arima umjetnosti, ro|ena je u zlo`ba skulptura "U odrazu Sarajevu 1989. Zavr{ila je dodipokret" otvorena je u kafe-ga- plomski studij na Filozofskom faleriji Zvono. Rije~ je o pred- kultetu u Sarajevu. Trenutno na isstavljanju pobjednica tre}eg tom fakultetu, na Odsjeku za hiskonkursa u okviru projekta Prva toriju umjetnosti (studijska grupa samostalna u Zvonu, koji reali- savremena i moderna umjetnost), zuje Udru`enje za afirmaciju kul- poha|a master-studij. Analiti~nost ture i umjetnosti Zvono s ciljem i zrelost u autorskom pristupu bipru`anja podr{ke mladim umjet- li su presudni za izbor Alme Me{i} nicima i histori~arima umjetno- na tre}em konkursu u okviru prosti, u namjeri da se mladim i ta- jekta Prva samostalna u Zvonu. Skulpture od neobi~nog matelentovanim autorima i autoricama omogu}i iskustvo procesa rijala kakvo je ogledalo izazov su pripreme, postavke i adekvatne i za posmatra~a i za one koji o umjetnosti pi{u. Referiraju}i se promocije njihovog rada. Na osnovu prijava koje su na na sujevjerje vezano za razbiadresu Udru`enja stigle do 15. janje ogledala, Alma Me{i} septembra, izabrane su akademska u svom tekstu navodi: - Sedam godina nesrekiparica Snje`ana Idrizovi} i histori~arka umjetnosti Alma Me{i}. }e, do{aptavali bi sujevjerni negdje sa kraja Snaga izraza na{e pozornice po koPo bjednica tre}eg konkursa joj ple{emo mi, svjetSnje`ana Idrizovi} ro|ena je 1987. lost i Snje`anine skulu Sarajevu. Tu je zavr{ila Srednju pture, po sedam go{kolu primijenjenih umjetnosti i di na za ra zbi ja nje Akademiju likovnih umjetnosti, svakog ogledala. Odsjek kiparstvo. Na istoj akade- Na svom umjemiji zavr{ila je i master-studij i u tni~kom putu toku je priprema za odbranu nje- Snje`ana ne mari o tome. Za nju nog magistarskog rada. Dobitni- su ogledala i skulpture od odgleca je nekoliko nagrada, u~esnica dala odraz njenog traganja. Ko na kiparskim simpozijima, kolo- zna, mo`da je izvor postojanja nijama i izlo`bama. Na konkurs je upravo u jednom takvom odrazu. prijavila skulpture nastale od ogleIz Udru`enja za afirmaciju kultudala. Snaga izraza i na~in promi- re i umjetnosti Zvono potvr|uju da {ljanja ve} formirane umjetnice iz- je u predfinalnoj fazi projekt ve} predvojili su je od ostalih kandidata vazi{ao njihova o~ekivanja i ohrabrii kandidatkinja. la ih da nastave dalje u okviru vlasAlma Me{i}, pobjednica dijela titih mogu}nosti podr`avati nove Kristina Ljevak

kti - mini inscenacije, naziva punih nade, opra{tanja, vere u budu}nost humanosti, tananih ose}anja, ra|ene su u ~vrstim, jakim materijalima - drvo, iverica, metal, ekseri, boja, velikih su dimenzija, te{ki su - sve to treba da naglasi ideju i poja~a vizuelno-plasti~no dejstvo konkretnog likovnog oblika, nemogu}e ih je svrstati, staviti u kalup, ovaj umetni~ki program je vi{e od stila, nadgra|en i oboga}en duhovnom dimenzijom. Upravo ta kombinacija materijala i tehnika kojom su ra|eni jeste inovativni potez ovog umetnika - drvo (kao predstava simbol je rasta, obnavljanja, veze izme|u neba i zemlje - oko ~ega se i vrti ~itava pri~e ovog koncepta) i metal (jednostavan, povezan sa stvarala~kom mo}i, ali i sa plamenom i podzemnim karakte-

rom pakla, pripisuje mu se dvojna simbolika - {to je, tako|er, skrivena poruka koncepta). Simboli, kao prastari na~in na koji ~ovek dovodi u red haoti~nost direktnog iskustva, asimiluju}i ih u sopstveni `ivot i sudbinu, bave se onim {to je najva`nije za ~oveka, njegovim `ivotom i umom, centralnom fokusnom ta~kom tog `ivota. Simbol uvek opisuje obrazac psihe, sekvence ciklusa `ivota, izra`ava povezuju}u snagu univerzuma... Razumeti, u tom smislu Tahirovi}evo slikarstvo - zna~i- razlo`iti njegove generi~ke i morfolo{ke slojeve, materijalne prirode, razotkriti njegovu metafizi~ku su{tinu i duboko ljudsku istinu. Za po~etak, - ovde nema ~oveka, lika, figure, prizori su, na prvi pogled, depersonalizovani, predstav-

ljena su bi}a na vi{em nivou, to su stvorenja, naj~e{}e pticolika ili krstolika ili u formi meseca ili an|ela i svi oni - propovedaju, mole za Ljubav, Vjerovanje, Ujedinjenje, Nebo, da parafraziramo neke nazive Tahirovi}evih slika. Autor potencira Mir i Mit - prvi kao stanje sloge izme|u naroda i pojedinaca i obezbe|uje sigurnost ljudi i imovine, simbolizuje smirenost duha i stalnu te`nju ka njemu, a drugi (Mit) - univerzalni i li~ni - ~ine ga pro{ireni simboli koji `ivo opisuju tipi~ne obrasce i `ivotne sile, u Kosmosu, Dru{tvu, ljudskom umu. Izbor boja je u skladu sa temom i kompletnom simbolikom koncepta - to su, naravno, boje zemlje, prirode - sme|a (braon, oker

I

daju radove niz zna~ajnih umjetnika, poput instalacije Seada ^izmi}a, fotografija Mladena Pikuli}a, skulpura u kamenu Stijepe Gavri}a, rad grupe Ta~.ka iz Prijedora uz razgovor o kritici vaninstitucionalne umjetnosti.

Traganja
Ponosni su i na ~injenicu da su u Zvonu izlagali umjetnici svih generacija i profila. Neki od njih su namjenski za Zvono radili nove radove, poput instalacija "Malerovi gobleni" Lejle ]ehaji}, konceptualnog rada "Vi{e volim Halida nego Vorhola" Sa{e Bukvi}a koji je nastao u saradnji sa Ismarom Mujezinovi}em, Damirom Nik{i}em, Almirom Panjetom i Ahmedom Buri}em, "Ja moram na Zapad" Emira Kapetanovi}a ili redizajnirali postoje}u izlo`bu poput dizajnerica Amre Zulfikarpa{i} i Mile Melank. U saradnji sa Op}inom Centar organizovali su likovnu radionicu na otvorenom kako bi {iroj javnosti omogu}ili da posmatra nastanak umjetni~kog djela. Publika je imala priliku vidjeti nastanak rada nekih od najzna~ajnijih bosanskohercegova~kih umjetnika, poput Gordane An|eli} - Gali}, Nele Hasanbegovi}, Daniela Premeca…

Umjetnost je za Tahirovi}a potreba kojom `ivi, razmi{lja, vidi

- boja `ive zemlje, organske materije, svetlo`ute nijanse, ili tamna ~okolada), zelena (predstavlja `ivot, nadu, sudbinu - ciklus `ivota i smrti), plava, nebesko plava (boja vedrog neba, duhovnost, dostojanstvo, istina, mudrost... unutra{nja duhovna su{tina)... Tematski je stalno prisutan Kosmos - kao svet svetova (jer, ~ovek nije zatvoren u sebi, njegova iskustva se {ire do granica Kosmosa), An|eo (kao posrednik izme|u ljudi i bo`anstva, bo`ji glasnik) i, naravno, Mjesec - kao tema i kao forma (iako se simbolika naj~e{}e povezuje sa `enom, ovde simbolizuje smrt i vaskrsnu}e).

teriju u sredi{tu `ivota i smrti, njihova vertikala simbolizuje `elju za `ivotom, vide se izdaleka... kako simboli~no. I, na kraju, dok posmatramo slike - Ona druga strana `ivota, Ti{ina, Prostor izme|u neba i zemlje, Kosmos, Nebeski doga|aj, An|eo smrti, Ptice nade, Bosanski poredak, Ujedinjeni kri{}anin i musliman i mnoge druge - iako ga nema, sve vreme o~ekujemo da vidimo i zami{ljamo neki nevidljivi Klju~, kojeg Tahirovi}, o~igledno, ima i krije u rukavu - njime otvara, retko zatvara - i svi koji ga nose mogu da u|u u ku}u ili raj i mogu da odgonetnu tajne.

snage bosanskohercegova~ke likovne scene i likovne kritike. Na dan otvaranja izlo`be navr{ila se godina od osnivanja Udru`enja Zvono. U protekloj godini ovo udru`enje pokrenulo je projekt Prva samostalna, obilje`ilo trideset godina postojanja Likovne grupe Zvono, u kafe-galeriji Zvono u proteklih dvanaest mjeseci publici su omogu}ili da pogle-

34

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. godine

Prikaz

Ivo Andri} izme|u subverzije i lojalnosti
Davor Beganovi}

P

romatra li se onaj nesretni period jugoslavenske povijesti koji je zapo~eo 1987, a kraj mu se jo{ uvijek ne nazire, sa sigurno{}u se mo`e re}i da je najve}a `rtva onoga njegovog aspekta kojeg bismo mogli ozna~iti kao kulturalni Ivo Andri}. Spisatelj ~ije je djelo u Jugoslaviji i u slavisti~kim krugovima izvan nje bilo iscrpno i temeljito izu~avano, slijede}i vladaju}u knji`evno-znanstvenu paradigmu toga doba - filolo{ku - u doba neposredno prije njezina raspada, a pogotovu onom nakon njega, postalo je predmetom najprizemnije manipulacije u politi~ko-ideolo{ke svrhe. Tu`ni vrhunac tog procesa je zasigurno izgradnja Disneylanda na u{}u Rzava u Drinu. Ono {to je u tom projektu skandalozno nije toliko antikulturna koncepcija koja se nalazi upisana u samu njegovu su{tinu, ve} pokrivanje, te time i legitimiranje, Andri}evim imenom. No dosta je pametnih rije~i bez ikakova efekta o tome napisano, da bih ja dodavao ne{to svoje. Trud je uzaludan, ni{titelji vrednota na svojemu su putu nezaustavljivi. Ono {to me vi{e zabrinjava, makar me i ne diralo eti~ki, jest ~udan zastoj u prou~avanju samog Andri}eva djela. Nije zaludno uvijek iznova ponavljati da znanost o knji`evnosti nije stati~ka djelatnost koja treba do sudnjega dana guslati po stalno istim paradigmama, interpetativnim modusima, praviti se kako se ni{ta promijenilo nije i kako se tekstovi jo{ uvijek mogu tuma~iti na isti na~in. Andri}ologija je, sve sam sigurniji, zapala upravo u tu zamku, u petlju ~iji se ~vorovi zatvaraju s dvije strane i love sve one koji poku{avaju na}i izlaz iz te, definitivno, mrtvouzice. S jedne, zna~i, strane zapjenjeno pro i kontra ~itanje

(Tihomir Brajovi}, "Fikcija i mo}. Ogledi o subverzivnoj imaginaciji Ive Andri}a", Arhipelag, Beograd, 2011)
obilje`eno nacionalnim bojama (Radovan Karad`i}, zbornik Bo{njaci u Andri}evom djelu kao dva pola istoga manipulativnog pristupa), s druge vje~ito preokretanje filolo{ke paradigme i ponovno ~itanje u klju~u koji je svoje brave davno otklju~ao. Nedavno sam pi{u}i o knjizi Zorana Milutinovi}a ukazao na nove perspektive koje se u njoj nude, ba{ kada je modernizacija lektira Andri}a dosegla gotovo nultu to~ku. U jo{ se jednoj knjizi, ovaj put posve}enoj u cijelosti Andri}u, primjenjuju metode ~itanja koje, bar kada je on u pitanju, preklinju da budu primijenjene ali ih se zanemaruje ili odbacuje, zarobljeno u dva gore spomenuta ekstrema. diji Zaborav i ponavljanje. Ambivalentno lice moderniteta u romanu Na Drini }uprija (2009) pokazao kao bri`ljiv i pouzdan istra`iva~ Andri}eva djela. Nova knjiga se udaljuje od monografskoga pisanja o jednom romanu i koncentrira se na one elemente opusa koji, po Brajovi}u, na najadekvatniji na~in odra`avaju tematiku fikcije i mo}i, ali i njihovih isprepletenih i kompliciranih me|uodnosa. Korpus tekstova kojim operira sa~injavaju pripovijetka Pri~a o vezirovom slonu, roman Prokleta avlija i nedovr{eni roman Omer-pa{a Latas. Knjiga je uokvirena uvodnim poglavljem, u kojemu autor djelimice razotkriva kojim }e se teorijskim aparatom koristiti u pristupu zadanim tekstovima, i zavr{nim u kojemu se poku{ava sa`eti rezultate istra`ivanja ukazuju}i na njegovu nedovr{enost / nedovr{ivost i na mogu}e puteve njegova daljnjeg razgranavanja. Kao svoje-

Subverzivna politi~nost
Knjiga, dakle, o kojoj pi{em je Fikcija i mo}. Ogledi o subverzivnoj imaginaciji Ive Andri}a Tihomira Brajovi}a. Brajovi} se ve} u stu-

PRI^A O MO]I Kao svojevrsni preludij analizi Andri}evih pri~a o mo}i i njezinom pogubnom funkcioniranju u povijesti ~ovje~anstva (i konkretnih balkanskih prostora) Brajovi} se u uvodu koncentrira na ve} notorno “Pismo iz 1920.” ne spominju}i diskusije vo|ene s njim u vezi tokom ratova koji su slijedili raspadu Jugoslavije. Ne pominju}i izravno zloupotrebe, osobito one uz ~iju je pomo} Radovan Karad`i} poku{ao uvjeriti svijet u stoljetnu mr`nju kao osnovu koegzistencije naroda na tlu Bosne i Hercegovine

vrsni preludij analizi Andri}evih pri~a o mo}i i njezinom pogubnom funkcioniranju u povijesti ~ovje~anstva (i konkretnih balkanskih prostora) Brajovi} se u uvodu koncentrira na ve} notorno Pismo iz 1920. ne spominju}i diskusije vo|ene s njim u vezi tokom ratova koji su slijedili raspadu Jugoslavije. Ne pominju}i izravno zloupotrebe, osobito one uz ~iju je pomo} Radovan Karad`i} poku{ao uvjeriti svijet u stoljetnu mr`nju kao osnovu koegzistencije naroda na tlu Bosne i Hercegovine - teza koja je, da apsurd bude ve}i, znala biti prihva}ena od nekriti~ke zapadne javnosti, on apelira na glas interpretativnoga razuma koji tra`i kontekstualiziranje te pripovijetke. Njome, prema Brajovi}u, dominira "subverzivna politi~nost njegovih (Andri}evih, op. aut.) slika i refleksija u momentu objavljivanja, obele`enom ideolo{ki inspirisanim 'utabavanjem' traumatskih se}anja i politi~kom instalacijom kulta 'bratstva i jedinstva'" (21). Za razliku od me|uratnih pri~a u ~ijemu se sredi{tu nalazi problematika mo}i, Pismo iz 1920. postulira poetiku subverzivnog potkopavanja totalitarnih vladaju}ih struktura instaliranih pobjedom komunisti~ke revolucije i impostacijom jednostrana~ke diktature u novoj Jugoslaviji. Fikcija i mo} na tanan na~in ispituje mehanizme kojima Andri}evi pripovjedni tekstovi subvertiraju novonastale politi~ko-ideolo{ke strukture. Naravno, kao klju~ni teorijski tekstovi u pozadini Brajovi}eva istra`ivanja pojavit }e se upravo oni u kojima se tematizira i analizira uloga politike u knji`evnosti, ali i, op}enito, strukture mo}i u konkretnom dru{tvu. Nije ni ~udo {to se, onda, u Fikciji i mo}i referira na Michela Foucaulta i njegovu studiju Nadziranje i ka`njavanje ali i Jacquesa Rancièrea

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. godine

35
`imanje iz Hronike, "mozai~ku" kompoziciju ]uprije i "reduktivno-aktuelisti~ki" tretman iz Avlije. Njihova inkompatibilnost ~ini projekt Latasa strukturalno neizvedivim. U elegantnom inerpretativnom zahvatu Brajovi} povezuje nedovr{eni roman s Andri}evim Razgovorom o Goji te tako rasvjetljuje odre|ene dileme koje su nerazrje{ive za pristupe koncentrirane na tekstove promatrane u njihovoj navodnoj autonomnosti i autohtonosti. Tek je u toj, nazovimo je unutarkomparatisti~koj, metodi postao jasan intermedijalni moment Andri}eva posljednjeg djela. Ekfrasti~ki opis portreta, pro~itan u kontekstu reminiscencija o likovnoj umjetnosti iz eseja, u Brajovi}evom }e se tuma~enju podi}i na op}enitiju razinu, razinu periodizacije Andri}eva djela. Upravo }e se u nedovr{enom/nedovr{ivom romanu naslutiti epistemolo{ki lom kojega spisatelj, o~ito, nije bio spreman (sposoban?) konzekventno sprovesti: "Budu}i da je po svojoj definiciji umetnost koja se bavi ~ulno-pojavno lepim, slikarstvo je stoga onaj kriti~ni poligon na kojem se, na povesnom raskr{}u modernosti i postmodernosti, mo`da zaista prelama i u neku ruku odlu~uje status umetni~ke istine kao svojevrsnog 'preseka' metafizi~ke projekcije i egzistencijalne evidencije". (214) Ovakva bi interpetacija neizvedivosti romaneskne strukture ulovila u mre`u eluzivni moment autonomne samodovljnosti Andri}eve, ipak, modernisti~ke umjetnosti. No ta se neizvedivost ovdje potiskuje u drugi plan, a u prvi stupa onu koju bi se najprije moglo povezati s psihobiografskim razlozima. Upravo se ta interpetativna dimenzija ~ini i najdvojbenijom unutar cjelokupnoga konteksta Brajovi}eve studije. On dodu{e kritizira psihobiografski pristup svojih prethodnika, ali mu se ne uspijeva u potpunosti oduprijeti.

~ija se Politika knji`evnosti mo`e smatrati seminalnom studijom "postfukoovske" politi~ke filozofije. Oba su autora Brajovi}u potrebna kako bi uspostavio vezu izme|u dvaju ~lanova svojega interpretativnog modela - Andri}evu prozu iz poslijeratnoga perioda treba pro~itati kao dvostruko kodiranje u sklopu pripovjednih tekstova. s jedne se strane, oprezno ali sigurno, konstruira alegorijsko predo~avanje totalitarne zbilje, dok se s druge ta alegorijska slika dekodira u sklopu realisti~koga pristupa aktualnim povijesnim doga|ajima. Pri tome se klju~nom pokazuje Rancièrova dihotomijska podjela popri{ta (ili prizori{ta) na kojemu se zbivaju kolizije, ali i koalicije, knji`evnosti i politike. S gornje se strane nalazi "bu~na scena govornika", s donje "podzemlje koje dr`i zato~enom skrivenu istinu o dru{tvu". U uvjerljivoj primjeni tog dvostrukog modela iskazivanja Brajovi} ukazuje na ~injenicu dvostrukoga morala u jugoslavenskom poslijeratnom dru{tvu kojim se propagira jednakost ali ju se istovremeno i potkopava. "Onako kao {to je 'normativna' ideologija retorski 'vidljivo' i transparentno gradila apologiju egalitarizma, dok je njena diskretna 'senka' u vidu 'operativne' ideologije predstavljala oficijelno 'nevidljivu', ali prakti~no prisutnu instalaciju politi~kog protekcionizma, elitizma i narastaju}eg 'kulta li~nosti'..." (74)

Tihomir Brajovi}

Skrivena istina
Tekst na kojemu se paradigmatski pokazuje u kolikoj je mjeri Andri} bio svjestan moralne erozije na prvi pogled stroge ideologije jest Pri~a o vezirovom slonu. U njoj se na prikriven, ali ipak jasan, na~in prikazuje dihotomijska podjela na javnu rije~ ~ar{ije, koja je prinu|ena na {utnju, i na nijemu rije~ - vezirovu, koja progovara jezikom brahijalne mo}i. Brajovi} recipira ranije interpretacije te pri~e, isklju~ivo usmjerene na moment alegorijske kritike tiranije, ali ih prevazilazi uvo|enjem instance "autora" kao kulturnog junaka "koji 'izmi{lja' i u javnost plasira sofistikovanu 'la`' {to je na neki na~in 'istinitija od svake istine'. A subverzivna, 'skrivena istina o dru{tvu' koja iz toga proizlazi ukazuje se kao plauzibilna u implicitnom ocrtavanju kontroverze izme|u realno praktikovanog re`ima totalitarne vladavine individue/politi~ke elite i na~elno proklamovanog va`enja pretpostavki 'narodne demokratije' kao 'totalne' vladavine naroda bez stvarne mogu}nosti uzurpacije." (75) Da bi se izbjeglo odve} plakativno alegoriziranje, strano modernizmu, nu`no je preispitati status fikcije kao "izmi{ljanja". Ona je suo~ena, u stvarala{tvu zreloga Andri}a koje korespondira vrlo jasno s dobom u kojemu nastaje, s naraslom politi~kom mo}i koja se preseljava s podru~ja realnoga ("politika kao umjetnost mogu}noga") i mutira u samosvojnu autarkiju, stanje samodovljnosti u kojemu joj nije potrebna nikakva fikcionalna protute`a. Posljedica je to modernisti~koga isku{avanja granica mo}i. Po Brajovi}u, Andri}eva spoznaja tog prekarnog stanja jest spiritus movens njegove poslijeratne proze ~iji je nedvojbeni vrhunac Prokleta avlija. Promatraju}i je kao svojevrsno nastavljanje pisanja "franjeva~kog ciklusa," Brajovi} je istovremeno i razgrani~ava od ranijih pripovjedaka. Nije osobita tajna da se Andri}evo pripovjedno umije}e u dobroj mjeri bazira na koliziji usmenog i pismenog izri~ajnog modusa. No ako je to u predratnim pripovijetkama "franjeva~kog ciklusa" izvjesno (valja samo osmotriti konzistentnu upotrebu usmenog idioma, specifi~an narodnja~ki humor kojim kao da se prizivaju pri~e iz Vukove riznice), u Prokletoj avliji taj se relativno balansirani odnos ozbiljno naru{ava. "Iako nesumnjivo lepo dok se slu{a, glasom i govorom (o)stvar(e)no pri~anje kao da.. . hlapi i ~ili u svojoj vlastitoj metafizi~koj prezentnosti ~im samo kazivanje zamu-

kne, prizivaju}i senku efemernosti i ba{ tu nelagodu nezadr`ivosti, nemogu}nosti (o)~uvanja i neposrednog prezentovanja onoga {to se ina~e poima kao su{tinski istinito u svojoj mentalnoj i du{evnoj prisutnosti evidentira 'okvirni' narator Proklete avlije, ni ne poku{avaju}i da je pritom 'ispravi' i nadomesti lingvisti~ki proverenim, veristi~kim stilskim sredstvima..." (95) Ako je kao teorijska predlo{ka interpretaciji Pri~e o vezirovom slonu slu`ila Rancièreova studija o politici i knji`evnosti, ovdje je neprevidivo oslanjanje na teoriju logocentrizma {to ju je razradio Jacques Derrida. Brajovi} dodu{e nagla{ava sna`no prisustvo usmenosti u Avliji ali ga ne smatra podre|enim "ili-ili" logici, ve} ga smje{ta u okvire "inklu-

Knjiga je u cijelosti posve}ena Ivi Andri}u

zivnog i alterniraju}eg 'i-i'" modusa (99): dakle, i usmenost i pismenost. Promotrimo u kakvom se odnosu taj izbor nalazi prema, po Brajovi}u, centralnoj tematici zreloga Andri}a - naime, fikciji i mo}i, odnosno njezinu subvertiranju kroz snagu fikcije. Nadomak ruke le`i zaklju~ak da je ona smje{tena u okvire kritike onovremenih, i ne samo njih, represivnih politi~kih sustava, tema, dakle, koja }e Andri}a "privesti" Foucaultu. Nije samo carigradski zatvor Deposito, "prokleta avlija", paradigma fukoovskog zatvorenog prostora iz Nadziranja i ka`njavanja. Na po-

ne{to paradoksalan na~in i Latif/Kara|oz i njegov kontrahent ]amil pojavljuju se kao jedinke unutar svijeta koji nije determiniran zbiljom ve} fikcijom. Naime, nemogu}no je previdjeti kazali{ne implikacije kojim je opskrbljen Kara|ozov lik, dok je, s druge strane, samo ]amilovo postojanje na granici izme|u ludila i zdravoga razuma dostatno kako bi ga se prepoznalo kao lik koji u prostoru vanrealnosti tra`i kontakt sa samim sobom, te`e}i da uspostavi vlastiti stabilni identitet. Tu se, opet, nalazimo pred centralnom temom zreloga, ovaj put Foucaulta, pri ~emu se radi o "pot~injavaju}em 'proizvo|enju' subjekta 'putem upravljanja ljudi jednih drugima'". Pa ipak, Andri}eva se interpretacija svijeta `ivota udaljava od Foucaultove u jednoj bitnoj dimenziji. Naime, dimenzija karceralnog kod njega se suplementira dimenzijom teatralnog - njegov je prostor obilje`en kao theater mundi, tamni~ko se prelijeva u kazali{no (naravno, asocijacije na turski teatar sjenki jasan su putokaz u tom interpretativnom smjeru), a vrhunac je toga mije{anja dosegnut upravo u samome jezgru pri~e - u umetnutoj povijesti D`em-sultana, "ekstravagantn(e) figur(e) na uzavreloj evroazijskoj politi~koj pozornici". (145) No to pitanje neizbje`no vodi i ka alegorijskim ~itanjima Proklete avlije, njezinu mjestu u svijetu tekstova koji na prikriven na~in govore o totalitarnim politi~kim sustavima. Makar se i ne slagao s tim interpretacijama, Brajovi} ih, i u njihovoj jednosmjernosti, akceptira kao mogu}ne. Njihova se naivno-ideologizirana plakativnost kod njega nadopunjuje i nadogra|uje u dodatnoj dimenziji, eluzivnoj za svaki poku{aj brutalnog svo|enja Andri}eve suptilne naracije na jednu razinu. Ona je "delikatna i kompleksna ali 'geometrijski' vidljiva i precizno izvedena kompozicija koja nam svojom formom i njenim sveukupnim, smislotvorno 'zaokru`enim' poretkom zna~enja kazuje isto, tj. svedo~i o represivno-disciplinskom ustrojstvu `ivota u svetu modernosti i savremenosti..." (154) Korak ka izravnosti tematiziranja odnosa fikcije i mo}i u Brajovi}evoj interpretaciji predstavlja nedovr{eni roman Omer-pa{a Latas. On polazi od teze da je taj romanprojekt zapravo nedovr{iv. Vi{e je razloga tomu. Strukturalni "torzo" (Brajovi} koristi taj termin kako bi opisao "okrnjeni" pripovjedni tekst ili endless work in progress) romana nalazi se pred nemogu}nim zadatkom objedinjavanja triju poeti~kih koncepcija kori{tenih u konstrukciji tri velika romana: sa-

Kodirani jezik
U zavr{nom }e se poglavlju koje ne sumira, kao {to bi se moglo o~ekivati, rezultate istra`ivanja, ve} dodatno zao{trava politi~ko-ideolo{ku interpetaciju teksta o Omerpa{i progovoriti upravo o Andri}evoj biografiji, o njegovoj dvostrukosti, subverzivnosti koja se krije iza konformizma i vanjskoga prihva}anja turobnoga svijeta socijalisti~ke Jugoslavije. Andri} se tu pojavljuje kao pritajeni protivnik re`ima koji o njemu zbori kodiranim jezikom, koji iza lika seraskera maskira samog autoritarnog vlastodr{ca koji je zemljom, uz pomo} grotesknog kulta li~nosti, vladao punih trideset i pet godina. Ne ~ini li se ovim sa`imanjem i preskakanjem analiti~kih stepenica lo{a usluga samome Andri}u? Mo`emo li biti sigurni da iza nedovr{avanja romana ne stoje prije svega estetski razlozi? Da spisatelj nije bio zadovoljan svojim otklizavanjem u politiku? Da mu se sve ~inilo odve} naivno, mo`da ~ak i nepotrebno? ^ini mi se daleko interesantnijim povu}i paralelu s Andri}evim soc-realisti~kim tekstovima koji se u ovoj studiji tek marginalno spominju. Oni su, nedvojbeno, putokazi koji do sredi{njeg pitanja o odnosu fikcije i mo}i kod zreloga Andri}a vode na plauzibilniji na~in od Omer-pa{e Latasa. Taj bi korpus tekstova progovorio o lojalnosti koja je neprevidivo postojala skupa sa subverzijom. Dok je jedna bila ketmanovski prikrivena, druga se lagodno {irila prostorima vrlo konkretne politi~ke aktivnosti. Naravno, kao i kod svakog ketmanovskog djelovanja, mora se postaviti pitanje je li vlast bila toliko slijepa da nije mogla vidjeti prikrivenu kritiku ili se zadovoljila tim previdom i sklopila svojevrsni aran`man s nositeljem Nobelove nagrade za knji`evnost. Pitanja su to koja nas, zapravo, i ne trebaju zanimati. Kudikamo je va`niji posao {to ga je Brajovi} napu{taju}io stringenciju filolo{ke i jednostranost ideolo{ke analize obavio na osuvremenjivanju "andri}ologije".

36
Otvoren Muzej savremene umjetnosti Renza Piana u Oslu

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. godine

Spektakularna struktura stakla, drveta i vode
Mediji u Oslu danas slave Renza Piana kao arhitektonskog Nobela, dobitnika nagrade Pritzker, kao i autora simbola Pariza i Londona, Centra “Georges Pompidou” i najvi{eg nebodera u Evropi - Shard London Bridge
nvesticijom od 95 miliona eura izgra|en je novi simbol savremene Norve{ke - Muzej savremene umjetnosti Astrup Fearnley u Oslu. Muzej je projektovao arhitekta Renzo Piano. Ocjenama me|unarodnih medija, Muzej je ve} sada progla{en jednim od najljep{ih u svijetu. Postavljen je na rubu fjorda i podijeljen je u dva dijela povezana mostom. Zgrada po sebi gradi spektakularnu strukturu stakla, drveta i vode koju okru`uje park skulptura. Lukovi prostrane staklene nadstre{nice lagano pokrivaju tri krila Muzeja, stvaraju}i na taj na~in veli~anstvenu siluetu koja mjeri prostranstvo fjorda, ali i ~ovjeka.

I

Voda fjorda
Muzej je izgra|en na povr{ini od 7.000 kvadratnih metara, u presti`nom dijelu Osla Tjuvholmen i predstavlja centar nove kulturno-turisti~ke zone, sa galerijama, hotelima, restoranima, uz niz vrhunskih djela savremene arhitekture. Tri drvena dijela odvojena su uskim kanalom, koji upli}e vodu fjorda izme|u zgrada muzejskog kompleksa. Stakleni krovovi {ire se preko praznih dijelova, pru`aju}i vizualnu vezu izme|u muzejskih dijelova, a mostovi povezuju interijer i eksterijer. Muzej sadr`i stalnu postavku (smje{tenu u najve}em dijelu muzejskog kompleksa), privremeni izlo`beni prostor, trgovinu i kafi}. Novi prostor Astrup Fearnley Museum of Modern Art trajno }e izlo`iti radove iz vlastite kolekcije umjetnika kao {to su: Andy Warhol, Da-

Tri krila Muzeja

Veli~anstvena silueta koja mjeri prostranstvo fjorda, ali i ~ovjeka

mien Hirst, Jeff Koons, Charles Ray, Richard Prince, Matthew Barney, Bruce Nauman, Robert Gober i Cindy Sherman. Mediji u Oslu danas slave Renza Piana kao arhitektonskog Nobela, dobitnika nagrade Pritzker, kao i autora simbola Pariza i Londona, Centra “Georges Pompidou” i najvi{eg nebodera u Evropi - Shard London Bridge.

Kraljica Sonja
Muzej je inaugurirala norve{ka kraljica Sonja sa arhitektom Renzom Pianom. U ulozi ambasadora dobre volje UNESCO-a od 1999, Piano je dizajnirao budu}i muzej savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu, a mnogi umjetnici iz kolekcije Astrup Fearnley muzeja u protekle dvije decenije su svoja djela poklonili za Kolekciju Ars Aevi. Do izgradnje muzeja Kolekcija Ars Aevija smje{tena je u art-de pou Ars Aevi ja u Skenderiji, otvorenom za javnost svaki dan od 10 do 22 sata. Mr. S.

Centar nove kulturno-turisti~ke zone u Norve{koj

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA ZEMLJI[NOKNJI@NI URED Broj: 042-1-Dn-12 000 747 Maglaj, 4. 10. 2012. Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Slu`bene novine FBiH broj: 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NIH ULO@AKA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-1-Dn-12 000 747 po zahtjevu Karimovi} Pero, sin Mate, iz Grabovice u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nih ulo`aka: 1. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak upisane su u posjedovni list broj: 1. Pl: 436/02 K.O. Brezeove Dane i to za: k.~. br. 1747/2 "Be{e" ku}a i zgrada povr{ine 78 m2 njiva povr{ine 5.427 m2 2. Pl: 937/03 K.O. Novi [eher i to za: k.~. br. 199 "Lugarnica" ku}a i zgrada povr{ine 128 m2 povr{ine 392 m2 k.~. br. 200 "Lugarnica" njiva povr{ine 1.256 m2 k.~. br. 516/6 "@abljak" privredna zgrada povr{ine 163 m2 ekonomsko dvori{te povr{ine 192 m2 3. Pl: 131/03 K.O. Kopice i to za: k.~. br. 70 "Gusti {ib" ku}a i zgrada povr{ine 99 m2 dvori{te povr{ine 500 m2 njiva povr{ine 906 m2 k.~. br. 71 "Gusti {ib" {uma povr{ine 5.953 m2 k.~. br. 72 "Gusti {ib" {uma povr{ine 2.144 m2 k.~. br. 73 "Gusti {ib" {uma povr{ine 1.086 m2 k.~. br. 74 "Gusti {ib" pa{njak povr{ine 2.940 m2 k.~. br. 75 "Gusti {ib" {uma povr{ine 8.335 m2 k.~. br. 76 "Gusti {ib" pa{njak povr{ine 17.915 m2 k.~. br. 77 "Gusti {ib" njiva povr{ine 21.949 m2 k.~. br. 78 "Gusti {ib" pa{njak povr{ine 3.618 m2 k.~. br. 79 "Gusti {ib" {uma povr{ine 9.361 m2 k.~. br. 80 "Gusti {ib" pa{njak povr{ine 6.620 m2 k.~. br. 81 "Gusti {ib" {uma povr{ine 2.183 m2 k.~. br. 82 "Gusti {ib" {uma povr{ine 698 m2 k.~. br. 83 "Gusti {ib" vo}njak povr{ine 5.235 m2 k.~. br. 84 "Gusti {ib" njiva povr{ine 24.635 m2 k.~. br. 85 "Gusti {ib" {uma povr{ine 4.246 m2 k.~. br. 86 "Gusti {ib" {uma povr{ine 518 m2 k.~. br. 87 "Gusti {ib" vo}njak povr{ine 5.296 m2 Prema podacima iz Slu`be za urbanizam, geodetske i imovinskopravne poslove Op}ine Maglaj, posjednik navedenih nekretnina je Karimovi} Pero, sin Mate, iz Grabovice sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nih ulo`aka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OGLASI
Bosna i Hercegovina Ministarstvo sigurnosti Slu`ba za poslove sa strancima Бoснa и Хeрцeгoвинa Mинистaрствo бeзбjeднoсти Службa зa пoслoвe сa стрaнцимa

37

Broj: 18.7.1-34.2-4343-8 /12 Sarajevo, 10. 10. 2012. godine Na osnovu ~lana 6. stav (3) Pravilnika o postupcima ogla{avanja, izbora kandidata, premje{taja i postavljenja dr`avnih slu`benika u slu~aju prijenosa ili preuzimanja nadle`nosti od institucija BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 27/08, 56/09 i 54/10), direktor Slu`be za poslove sa strancima upu}uje

NAJAVLJUJE

P O Z I V
svim zainteresovanim kandidatima koji ispunjavaju uslove za ogla{ene pozicije da se prijave na JAVNI OGLAS za popunjavanje radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Slu`bi za poslove sa strancima. Agencija za dr`avnu slu`bu obavijestila nas je da }e u ime Slu`be za poslove sa strancima objaviti javni oglas 11. 10. 2012. godine na slu`benoj internet-stranici Agencije za dr`avnu slu`bu BiH (www.ads.gov.ba) sa krajnjim rokom za podno{enje prijava 19. 10. 2012. godine. DIREKTOR Dragan Mekti}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI Broj: 65 0 Mals 138543 10 Mals Sarajevo, 1. 10. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Maja Karamehmedovi}, u pravnoj stvari tu`itelja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO, Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne broj 88, protiv tu`enog "JALE" d.o.o. Sarajevo, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 4, Sarajevo, radi duga u iznosu od 257,05 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06)

- na iznos od 37,45 KM po~ev od 25. 10. 2009. godine pa do isplate, - na iznos od 37,45 KM po~ev od 25. 11. 2009. godine pa do isplate, - na iznos od 37,45 KM po~ev od 25. 12. 2009. godine pa do isplate, - na iznos od 37,45 KM po~ev od 25. 1. 2010. godine pa do isplate, - na iznos od 37,45 KM po~ev od 25. 2. 2010. godine pa do isplate, - na iznos od 22,30 KM po~ev od 25. 3. 2010. godine pa do isplate, kao i da nadoknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 15 dana. Ovim putem tu`enom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. i ~lana 69. ZPP-a, pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbama ~lanova 70. i 71. ZPPa, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu, a u protivnom }e se donijeti odluka u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH i na oglasnoj plo~i suda. Stru~ni saradnik Maja Karamehmedovi}

Ul. Pija~na br. 6/II, 71210 Ilid`a BiH, tel. 033/772-950, 033/772-958, 033/772-959, 033/772-960 Fax 033/772-982, 033/772-958, 033/772-959, 033/772-960 www.sps.gov.ba

MHTTP "BRISTOL" d.d. Sarajevo, ulica Fra Filipa Lastri}a 4. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanja na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

O B J AV L J U J E
Dana 12. 5. 2010. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog radi isplate duga u iznosu od 257,05 KM. Tu`bom je predlo`eno da sud donese odluku kojom }e nalo`iti tu`enom da tu`itelju isplati iznos od 257,05 KM sa zakonskim zateznim kamatama na pojedina~ne iznose kako slijedi: - na iznos od 47,50 KM po~ev od 25. 9. 2009. godine pa do isplate,

IZVJE[TAJ O DOGA\AJIMA KOJI BITNO UTI^U NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - Puni i skra}eni naziv firme "BRISTOL" Mje{ovito hotelsko-turisti~o i trgovinsko preduze}e d.d. Sarajevo MHTTP BRISTOL SARAJEVO Sarajevo, Fra Filipa Lastri}a 4. 387(0)33 657 808 i 387 (0)33 296 705 Osma redovna sjednica Skup{tine dru{tva odr`ana je u Sarajevu 05.10.2012. godine u UNITICU, ulica Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1 A/XII 05.10.2012. godine Na osmoj sjednici Skup{tine dru{tva odr`ane 05.10.2012. godine, donesena je Odluka o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora i Odluka o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 161202 10 Ps Sarajevo, 24. 9. 2012. godine Na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje

OGLAS
OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca DD BH TELECOM SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO, protiv tu`enog ELVAN DOO SARAJEVO IZ ILID@E, radi isplate potra`ivanja, v.sp. 5.185,20 KM, 24. 9. 2012. godine

dana uplate - na iznos od 987,50 KM po~ev od 25. 1. 2010. do dana uplate - na iznos od 744,80 KM po~ev od 25. 2. 2010. do dana uplate - na iznos od 424,40 KM po~ev od 25. 3. 2010. do dana uplate - na iznos od 261,05 KM po~ev od 25. 4. 2010. do dana uplate - na iznos od 261,05 KM po~ev od 25. 5. 2010. do dana uplate - na iznos od 917,35 KM po~ev od 25. 6. 2010. do dana uplate kao i da tu`itelju nadoknadi tro{kove postupka u visini od 232,50 KM, sve u roku od 30 dana. Sudija Tatjana Arapovi} Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~l. 183. stav 1. ZPP-a). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj plo~i suda.

- Sjedi{te firme - Broj telefona, e-mail adresa ili Web stranica II - PODACI O DOGA\AJU - Navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja - Datum nastanka doga|aja - Kratak opis doga|aja

- Potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - Mjesto i datum podno{enja izvje{taja i Sarajevo, 11.10.2012. godine potpis osobe koje je sa~inila izvje{taj

PRESUDU
- zbog propu{tanja Tu`enom se nala`e da tu`iocu plati iznos od 5.185,20 KM sa zakonskom kamatom po~ev od dana dospije}a obaveza do dana isplate kako slijedi: - na iznos od 849,50 KM po~ev od 25. 11. 2009. do dana uplate - na iznos od 739,55 KM po~ev od 25. 12. 2009. do

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: 065-0-MAL-06-010412 Sarajevo, 20. 9. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to stru~ni saradnik Mirela Vojnovi}, u pravnoj stvari tu`itelja DD BH TELECOM SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO ulica Zmaja od Bosne broj 88, protiv tu`enog Bobi} Milorad, ulica Stanojevi}i broj 16, Isto~no Novo Sarajevo, radi duga vrijednost spora 607,80 KM, u skladu sa ~lanom 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH, objavljuje

OGLAS
Poziva se tu`eni BOBI] MILORAD da u roku od 30 dana ovom sudu dostavi pisani odgovor na tu`bu. Tu`itelj je tu`bom od 12. 4. 2006. godine predlo`io da sud donese presudu kojom }e se tu`eni obavezati da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 607,80 KM sa zakonskom kamatom po~ev od dana dospije}a obaveza, pa do dana isplate, kako slijedi: - na iznos od 403,20 KM po~ev od 8. 8. 2005. godine do dana uplate, - na iznos od 137,60 KM po~ev od 8. 9. 2005. godine do dana uplate, - na iznos od 67,00 KM po~ev od 8. 10. 2005. godine do dana uplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka a sve u roku od 30 dana.

Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati naro~ito oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja u skladu sa ~l. 334. ZPP-a. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. Ukoliko tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za te navode u skladu sa odredbom ~lana 71. ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tu`bu, protiv Vas mo`e biti donesena presuda zbog propu{tanja, ako je tu`itelj u tu`bi naveo takav prijedlog (~lan 182. ZPP-a). U slu~aju promjene va{e adrese, du`ni ste obavijestiti ovaj sud u smislu ~lana 352. ZPP-a, u protivnom, snosit }ete posljedice u skladu sa zakonom. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli suda. Stru~ni saradnik Mirela Vojnovi}, s.r. Napomena: Odgovor na tu`bu se mo`e podnijeti putem po{te ili putem prijemne kancelarije Op}inskog suda u Sarajevu, u ul. [enoina broj 1.

38

POMO] U KU]I
DANAS JE POVE]AN IZBOR U SVEMU

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Predstoji velika
Obri{ite rub kreveta
Iako su vrlo prakti~ne za brisanje posu|a, kuhinjske krpe mogu biti dom nevjerovatnom broju bakterija. Nedavno istra`ivanje pokazalo je da se na {est kvadratnih centimetara krpa nalaze vrtoglave 134 hiljade bakterija, me|u kojima mogu biti E. coli, salmonela i zlatni stafilokok. Kako bismo bili sigurni, kuhinjske krpe moraju biti suhe prije svake upotrebe, te bismo ih trebali svaki dan mijenjati. Kada ~istimo sudoper, vrlo ~esto presko~imo slavinu, ali na njoj se mo`e prona}i vi{e od 13 hiljada bakterija, me|u kojima mogu biti E. coli i stafilokok, koje se vrlo lako prilikom pripreme jela mogu prenijeti na hranu. Sudopere mo`ete efikasno dezinficirati izbjeljiva~em ili octom, a nakon pranja slavinu dobro obri{ite i posu{ite. Svi znamo da su madraci, jastuci i pokriva~i dom grinja ~iji izmet izaziva alergije, ali fekalije nametnika tako|er se skrivaju u pra{ini na rubovima kreveta. Usisavanje nije najbolji pristup jer alergene mo`ete raspr{iti u zrak. Okvir kreveta obri{ite mokrom krpom svake dvije sedmice, posteljinu mijenjajte sedmi~no, a pokriva~e perite svakog mjeseca. Donijeti veliku odluku nikad nije bilo lako, a mnogi nalaze da je danas jo{ i te`e zbog sveop{teg pritiska da morate biti uspje{ni, da su stvari te{ke, da ne}e biti druge prilike, pa ako sada pogrije{ite, zakopali ste se... Za tolike strahove ipak nema razloga, a dono{enje velikih odluka ide sli~no kao {to je uvijek i i{lo. Ono {to dodatno ometa prilikom dono{enja velikih odluka jeste to {to ste, dok do toga do|e, nerijetko ve} iscrpljeni dono{enjem velikog bro ja ma lih, u su{tini ne bi tnih odluka.

ODLUKA

Prije nego {to odlu~ite, morate znati vi{e o tome kakve su vam sve mogu}nosti
{ljanja, po navici. A onda, kada do|e do odlu~ivanja o ne~emu krupnijem, ~esto smo umorni i skloni tome da i o takvim stvarima odlu~ujemo kako bilo, samo da to skinemo s vrata. Ili nas, mo`da, blokira to {to se ovog puta radi o ne~em bitnom i kako se sada opredijeliti. Principi za dono{enje krupnih odluka su onakvi kakvi su i bili, treba se potruditi da, prije nego {to odlu~ite, znate {to vi{e o tome kakve su vam sve mogu}nosti i da znate {to vi{e o sebi i tome {ta vama li~no odgovara. Tu mo`e, kako biste imali ve}i red u glavi, da pomogne da napravite za i protiv listu ({to detaljniju, to bolje), a zatim da vidite {ta vam je od za i protiv stavki bitno. Nekad pomogne i kada razgovarate s onima koje volite i po{tujete, i oni bi mogli da vam pru`e dobar savjet, korisne informacije ili podr{ku koja vam puno zna~i. Onda je vrijeme da odlu~ite, uglavnom ispadnu najbolje one odluke u kojima ste pratili srce i intuiciju, ali je i glava rekla svoje.

Danas je pove}an izbor u svemu, po~ev od sitnica kakav }ete hljeb, mlijeko i jogurt da kupite, kakvu }ete kafu da popijete, izbor je toliki da se u njemu pogubite,

a za ne{to se morate opredijeliti svakog dana (i tako za gomilu sitnih stvari), {to prili~no zamara, plus {to vas navodi na to da odlu~ujete bez mnogo razmi-

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Zaboravite uske majice
Odresci s paprikom i mlijekom
Priprema:
Komad tele}eg (june}eg ili pure}eg) mesa nare`ite na odreske. Glavicu luka ogulite, operite i nasjeckajte. S paprika odre`ite peteljku, prere`ite ih napola, odstranite im sjemenke, operite ih i nare`ite na listi}e. Paradajz ogulite i nare`ite na komadi}e. Kocku juhe otopite u {olji vode. U prikladnoj posudi zagrijte malo ulja. Na vrelo ulje stavite pr`iti narezane odreske. Pr`ite ih pet-{est minuta povremeno ih okre}u}i. Zatim ih izvadite. U posudu uspite pripremljeni luk koji popr`ite nekoliko minuta na umjerenoj vatri. ^im po~ne mijenjati boju, dodajte narezanu papriku i paradajz. Umjesto svje`eg paradajza, mo`ete upotrijebiti i koncentrat. Posolite i pobiberite. Pirjajte petnaestak minuta na umjerenoj vatri. Zatim vratite ispr`ene odreske. Ulijte otopljeni koncentrat juhe i nastavite kuhati jo{ nekoliko minuta. Na kraju umije{ajte i malo mljevene paprike. Kratkotrajno prokuhajte. Ulijte zatim malo mlijeka, poja~ajte vatru i kuhajte dok se umak dovoljno ne zgusne. Izra`eniji stomak predstavlja problem kada `elite da nosite top ili uske majice. Birajte bebi-dol modele od pamuka ili lana koji }e naglasiti poprsje. Ne nosite pantalone uske na butinama, a {iroke na dnu. ^ak i ako ste se zaljubili u njih na prvi pogled, ne kupujte ih. Poku{ajte da birate modele sa bo~nim kop~anjem. Izbjegavajte pantalone sa velikim d`epovima. Sako, blejzer, d`emper na preklop... izaberite model koji nije uzan, ne ste`e, a samim tim i ne isti~e stomak. Ako `elite da zavarate publiku, izaberite kop~anje do grudi, {to }e izgledati dodatno atraktivno, ili ve`ite ma{nu oko struka. Vjerovali ili ne haljine, a naro~ito ako su od poliestera ili likre, do da tno ukru pnja va ju stomak. Pametni je je da se odlu~ite za dvodijelnu kombinaciju: zgodna majica i suknja. Mo dni de ta lji mo gu bi ti va{ sa ve znik. Od vra ti te pa` nju od stomaka tako {to }ete oko vrata vezati zanimljivu ma{nu ili na rame staviti veliku torbu.

Bundeva za masnu ko`u

Potrebno:
60 dg teletine 20 dg paradajza 0,5 dl mlijeka 0,5 dl ulja 1 crvena paprika 1 zelena paprika 1 glavica luka pola ka{i~ice mljevene paprike pola kocke koncentrata juhe so, biber

Ova maska od bundeve smiruje, lije~i, izbjeljuje i skuplja pro{irene pore. Stavite u blender dovoljno veliki komad bundeve koliko je potrebno za prekrivanje lica, vrata i dekoltea. Dodajte 10 listova bokvice i 10 listova bosiljka (najbolje svje`eg) i sve izblendirajte kako bi se sokovi {to bolje izmije{ali. Ukoliko nemate svje`e listove, uzmite suhe po jednu ka{iku, prelijte ih sa malo klju~ale vode, tek toliko da ogreznu, i poklopite pet minuta da listovi ispuste eteri~na ulja, pa ih dodajte u bundevu. Za svaku masku ko`a mora biti odma{}ena i savr{eno ~ista da bi njeno djelovanje bilo efektno. Na lice, vrat i dekolte prvo stavite veliki komad gaze, pa preko nama`ite ovu masku. Gaza }e sprije~iti da maska klizi sa ko`e. Ako vam je ostalo jo{ maske, nama`ite i ruke. Ako je ko`a pod infekcijom, prvo je o~istite vatom natopljenom sa tri posto hidrogena i ostavite da djeluje pet minuta.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

39

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA
Datum: 5.10.2012. godine Na osnovu ~lana 3. Odluke o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje Uprave - direktora JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, broj 02-09/12 od 5.10.2012. godine, Nadzorni odbor Preduze}a raspisuje:

JAVNI K O N K URS
Za izbor i imenovanje Uprave - direktora JP TVSA d.o.o. Sarajevo I Ogla{ava se pozicija: Uprava - Direktor JP TVSA (1 izvr{ilac) Opis pozicije: Direktor obavlja poslove iz nadle`nosti Uprave JP TVSA, kako slijedi: 1. organizacija i vo|enje poslova Preduze}a; 2. izvje{tavanje Nadzornog odbora Preduze}a na zahtjev Nadzornog odbora; 3. provedba Statuta i Eti~kog kodeksa; 4. izrada i nadgledanje realizacije planova poslovanja; 5. izrada provedbenih propisa za postupak nabavki i provedba Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine; 6. priprema prijedloga o raspodjeli dobiti; 7. priprema prijedloga cijena usluga; 8. zapo{ljavanje i otpu{tanje zaposlenika u skladu sa postupcima utvr|enim u poslovniku ili poslovnicima te va`e}im zakonima; 9. zastupanje Preduze}a prema tre}im licima; 10. staranje i odgovornost za zakonitost rada Preduze}a; 11. distribucija i implementacija eti~kog kodeksa u Preduze}u; 12. obezbje|enje postupanja svih odgovornih lica u skladu sa eti~kim kodeksom tako {to }e se protiv lica koja vr{e navedeni kodeks provesti disciplinski postupak; 13. drugi uslovi neophodni za neometano odvijanje organizacije i vo|enja poslovanja Preduze}a; 14. jedino je Uprava nadle`na zaklju~ivati ugovore u ime Preduze}a. Pored naprijed navedenih poslova iz djelokruga rada Uprave, direktor obavlja i sljede}e poslove i zadatke: - predsjedava Upravom, - organizuje i rukovodi procesom rada i poslovanja Preduze}a, - zastupa i predstavlja Preduze}e u unutra{njem i vanjskotrgovinskom prometu, bez ograni~enja, - predla`e razvojnu poslovnu politiku, - predla`e planove rada i program razvoja i preduzima mjere za njihovo provo|enje, - usvojeni plan poslovanja dostavlja resornom ministarstvu, - predla`e organizaciju Preduze}a, - odgovoran je za zakonitost rada u Preduze}u, - podnosi izvje{taje o poslovanju i godi{nji obra~un, - donosi pojedina~ne akte u skladu sa Statutom i op}im aktima Preduze}a, - izvr{ava i organizuje porovo|enje odluka organa Preduze}a, - utvr|uje prijedloge op}ih akata, - odlu~uje o potrebi za radom i raspore|ivanju radnika, - odlu~uje o pravima i odgovornostima radnika u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, - preduzima radnje vezane za registraciju Preduze}a, - zaklju~uje ugovore i poduzima druge pravne radnje. II Izbor i imenovanje direktora vr{i se na mandatni period u trajanju od ~etiri (4) godine. III Kandidat za izbor i imenovanje mora ispunjavati sljede}e op}e uvjete: a) da je dr`avljanin BiH, b) da presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadle`nosti Uprave, c) da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (uvjerenje nadle`nog suda da protiv kandidata nije potvr|ena optu`nica), d) da nije na funkciji ili ~lan organa politi~ke stranke. Kandidat za direktora pored op}ih uvjeta mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da ima univerzitetsku diplomu (VII stepen stru~ne spreme) dru{tvenog ili tehni~kog smjera, b) da ima najmanje pet (5) godina iskustva u struci nakon sticanja visoke stru~ne spreme i to najmanje tri (3) godine na rukovodnim radnim mjestima, c) da ponudi plan i program razvoja Preduze}a. IV Kandidati za direktora JP TVSA ne mogu biti u upravlja~kim strukturama (Upravni odbor, Nadzorni odbor, Poslovodni odbor/menad`ment, Skup{tina, Uprava) u javnim i/ili privatnim emiterima koji se bave djelatno{}u kao JP TVSA. Kandidati za Upravu ne mogu biti ~lanovi Skup{tine i/ili Nadzornog odbora JP TVSA ukoliko ne dostave potpisanu i ovjerenu izjavu (ostavku) da }e se u slu~aju izbora u Upravu odstupiti iz Skup{tine i/ili Nadzornog odbora JP TVSA. V U vezi s op}im i posebnim uvjetima kandidati trebaju prilo`iti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (original ne stariji od {est mjeseci), - rodni list (original ne stariji od {est mjeseci), - uvjerenja nadle`nog suda za ta~ke b) i c) op}ih uvjeta, - izjavu da kandidat nije na funkciji ili ~lan organa politi~ke stranke, - dokaz o stru~noj spremi (univerzitetska diploma VII stepen ili ovjerena kopija iste), - dokaz o radnom iskustvu nakon sticanja VSS (potvrda poslodavca i obrazac iz PIO/MIO), - potvrda poslodavca o obavljanju poslova rukovode}eg radnog mjesta u trajanju od najmanje tri (3) godine, - prijedlog plana i programa razvoja Preduze}a za mandatni period, - izjavu da kandidat nije u upravlja~kim strukturama (Upravni odbor, Nadzorni odbor, Poslovodni odbor/menad`ment, Skup{tina, Uprava) u javnim i/ili privatnim emiterima koji se bave djelatno{}u kao JP TVSA, - izjavu da }e kandidat dostaviti potpisanu i ovjerenu izjavu (ostavku) da }e u slu~aju izbora u Upravu istupiti iz Skup{tine i/ili Nadzornog odbora JP TVSA, - kra}u biografiju. Napomena: Sve izjave moraju biti ovjerene kod nadle`nog op}inskog organa ili notara, kao i kopije dokumenata. VI U slu~aju eventualne potrebe, Nadzorni odbor zadr`ava pravo da za kandidate koji ispune formalnopravne uvjete iz javnog konkursa po slu`benoj du`nosti zatra`i od nadle`nog organa izdavanje uvjerenja iz kaznene evidencije (uvjerenje da kandidat nije osu|ivan). VII Konkurs }e biti objavljen u dnevnim listovima: "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje", te na slu`benoj web stranici JP TVSA www.tvsa.ba. Prijave dostaviti na adresu: JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 12, 71 000 Sarajevo, sa naznakom "Prijava na Javni konkurs za izbor i imenovanje Uprave - direktora JP TVSA - NE OTVARAJ". Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objave konkursa u dnevnim listovima: "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Nakon {to Komisija ispita formalnopravnu ispravnost prijava, Nadzorni odbor JP TVSA }e obaviti intervjue sa kandidatima i izvr{iti kona~no imenovanje direktora. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Ismet Velad`i}

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:
Institut za geneti~ki in`enjering BiH

GMO u pa{tetama i hrani za pili}e
APSURDI: Vojne penzije od 42 do 2.070 KM

Generalima se umanjuju mirovine od nove godine?
ISTRA@IVALI SMO: SEX na javnim mjestima i u oglasima

Okreni moj broj, spremni smo za tvoj... nov~anik!
Pokorio i Holandiju

Halid Be{li} u Roterdamu: Pjeva u klubu Tiffany
NA[A AKCIJA: Predstavljamo najbolje {kole u BiH

Srednja grafi~ka {kola Sarajevo
Mirza Tanovi}, glumac

Nema nade da }e se predod`ba o glupim Bosancima promijeniti
PUTOPIS: Albanija

40 godina samo}e
ALTERNATIVNA MEDICINA

Blitva je najbolja za ja~anje imuniteta POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

40

OGLASI
PREDUZE]E ZA PO[TANSKI SAOBRA]AJ REPUBLIKE SRPSKE a.d. BANJA LUKA "KOKAPRODUKT" d.o.o. u ste~aju Ul. Armije BiH 15/a Gra~anica

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj: 1.-4423/11 Datum: 9.10.2012 Na osnovu Odluke Nadzornog odbora Preduze}a br. 1.-4423-3/11 od 9.12.2011. godine, Odluke Nadzornog odbora Preduze}a br. 1-4423-5/11 od 30.12.2011. godine i Odluke Nadzornog odbora Preduze}a br. 1.-4423/11 od 10.9.2012. godine, ~lana 50. stav (1) ta~ka n). Statuta Preduze}a za po{tanski saobra}aj Republike Srpske a.d. Banja Luka, Uprava Preduze}a objavljuje

Broj: 644- 038607 10 St/12 Dana: 10.10.2012. g. Na osnovu ~lana 25. Zakona o ste~ajnom postupku ("Slu`bene novine FBiH", broj: 29/03, 32/04 i 42/06), ste~ajni upravnik "Kokaprodukt d.o.o. u ste~aju" Gra~anica, mr. Hamdija Muratovi}, objavljuje sljede}i

PONOVLJENI OGLAS
o prodaji nepokretnosti putem usmenog javnog nadmetanja - licitacije Preduze}e za po{tanski saobra}aj Republike Srpske a.d. Banja Luka, sa sjedi{tem u Banjoj Luci u Ulici Kralja Petra I Kara|or|evi}a br. 93, kao nosilac prava svojine ogla{ava prodaju nepokretnosti, kako slijedi: I PODACI O NEPOKRETNOSTI 1. Poslovni prostor u Isto~nom Sarajevu, u Ulici Zmaj Jovina bb - Lamela br. 93-1, prvi sprat, ukupne korisne povr{ine od 101,30 m2, upisan u Knjigu ulo`enih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i gara`a list br. 427 K.O. Lukavica, koji se nalazi u stambeno-poslovnoj zgradiizgra|enoj na k.~. br. 2716 n.p. K.O. Lukavica, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena je 172.939,36 KM 2. Jednosoban stan u Novom Gora`du, u Ulici Centar 1 bb, ulaz bb, sprat 1, broj stana 1, ukupne korisne povr{ine 62,85 m2, upisan u Knjigu ulo`enih ugovora list br. 25 K.O. Kopa~i, koji se nalazi u stambeno-poslovnoj zgradi izgra|enoj na k.~. br. 6048/2 K.O. Kopa~i, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena je 54.755,00 KM 3. Dio poslovnog objekta sa pripadaju}im zemlji{tem u Bile}i (nova zgrada), u Ulici Kralja Aleksandra br. 26, izgra|en 1985. godine, spratnost: podrum, prizemlje i sprat, ukupne korisne povr{ine objekta 1.449,18 m2 i ukupne povr{ine zemlji{ta od 1.143,00 m2, upisan u ZK-ulo{ku br. 26 K.O. Bile}a Grad, izgra|en na k.~. br. 3124 /1 K.O. Bile}a Grad, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena objekta sa zemlji{tem je 798.105,40 KM 4. Poslovni objekat sa zemlji{tem u Srebrenici, u Ulici Mar{ala Tita bb, izgra|en 2000. godine, spratnost: prizemlje i sprat, ukupne korisne povr{ine objekta 818,83 m2 i ukupne povr{ine zemlji{ta od 3.400,00 m2, upisan u ZK ul. br. 1300 K.O. SP Srebrenica, izgra|en na k.~. br. 21/3 K.O. SP Srebrenica, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena objekta sa zemlji{tem je 893.950,00 KM 5. Poslovni objekat sa zemlji{tem u Vlasenici, u Ulici Svetosavska br. 24, izgra|en 1980. godine, renoviran 2006. godine, spratnost: podrum, prizemlje, sprat, ukupne korisne povr{ine objekta 936,00 m2 i ukupne povr{ine zemlji{ta od 1.340,00 m2, upisan u ZK ul. br. 1512 KO SP Vlasenica, izgra|en na k.~. 4/4 K.O. SP Vlasenica, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena objekta sa zemlji{tem je 979.082,00 KM 6. Poslovni objekat sa zemlji{tem u Prijedoru, u Ulici Bo{ka Buhe bb, izgra|en 1991. godine, spratnost: podrum, prizemlje, prvi sprat, ukupne korisne povr{ine objekta 1.760 m2 i ukupne povr{ine zemlji{ta od 3.615,00 m2, ozna~enog kao k.~. br. 826/1, upisan u ZK ulo{ku br. 7169 KO SP Prijedor i ZK ul. br. 7252 KO Prijedor, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena objekta i zemlji{ta je 2.801.373,00 KM 7. Poslovni objekat sa zemlji{tem u Kozarcu, u Ulici Mladena Stojanovi}a bb, izgra|en 1980. godine, spratnost: prizemlje, ukupne korisne povr{ine objekta 357,14 m2 i ukupne povr{ine zemlji{ta od 736 m2, upisan u ZK ul. br. 46 KO Kozarac, izgra|en na k.~. 3463/2 K.O. Kozarac, svojina Po{ta Srpske sa 1/1 dijela. Po~etna prodajna cijena objekta sa zemlji{tem je 295.980,00 KM 8. Stambeno-poslovni objekat u izgradnji u Sokocu, Ul. Gruje Novaka, prema projektu izvedenog stanja sa~injenog od Zavoda za izgradnju Banja Luka iz 2010. g. izgra|en u procentu od 42,8%, odobrenje za gra|enje dobijeno na osnovu Rje{enja Op{tine Sokolac, O|eljenje za privredu, finansije i dru{tvene |elatnosti, Odsjek za prostorno ure|enje i komunalnu |elatnost br. 03/2-2-360-208 od 12.10.2001. godine, na zemlji{tu ozna~eno kao k.~. br. 1151/5 i dio k.~. br. 1151/11, upisano u List nepokretnosti-izvod br. 1218/1 K.O. Sokolac, povr{ine od 1.273,00 m2. Po~etna prodajna cijena objekta u izgradnji je 768.360,00 KM Po~etna prodajna cijena naprijed navedenih nepokretnosti je utvr|ena na osnovu procjene ovla{}enog procjenjiva~a "Invent" s.o.d. Banja Luka, od kog iznosa se ne mo`e ponuditi manja cijena. Nepokretnosti se prodaju u vi|enom stanju. II NA^IN PRODAJE Prodaja nepokretnosti }e se izvr{iti usmenim javnim nadmetanjem/licitacijom. Licitacija se mo`e odr`ati samo ako joj prisustvuju najmanje dva u~esnika. Postupak prodaje nepokretnosti sprove{}e se pred komisijama za sprovo|enje javnog nadmetanja za prodaju nepokretnosti. III PODNO[ENjE PRIJAVE I USLOVI PONUDE Pravo da u~estvuju na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do po~etka licitacije uplate kauciju u iznosu od 10 % od po~etne cijene nepokretnosti, s tim da taj iznos ne mo`e biti ve}i od 50.000,00 KM. Uz prijavu za u~e{}e na licitaciji se dostavlja: - za fizi~ka lica (fotokopija li~ne karte) - za pravna lica: fotokopija rje{enja o upisu u sudski i drugi registar i JIB i punomo} za zastupanje - dokaz o upla}enoj kauciji Kaucija se upla}uje na ra~un Preduze}a broj: 555-007-00005171-70 otvoren kod Nove Banke a.d. Banja Luka. Na uplatnicama kod svrha doznake nazna~iti: "uplata kaucije za u~e{}e na licitaciji za nepokretnost _____". Samo lica koja nisu polo`ila odre|enu kauciju ne u~estvuju u licitaciji. Prijave za u~e{}e na licitaciji za kupovinu pojedina~no odre|ene nepokretnosti se dostavljaju neposredno Komisiji za sprovo|enje postupka javnog nadmetanja/licitacije ili putem po{te na adrese na kojima }e se odr`ati licitacija za prodaju te nepokretnosti, nazna~ene pod ta~kom IV ovog oglasa, do ~asa po~etka licitacije. Sa u~esnikom licitacije koji ponudi najve}u cijenu zaklju~i}e se kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana odr`ane licitacije, a u iznos kupoprodajne cijene }e se ura~unati upla}ena kaucija. Kupoprodajna cijena se pla}a o|ednom, prilikom zaklju~enja ugovora o kupoprodaji, a predaja nepokretnosti u posjed kupca }e se izvr{iti u roku od 15 dana od dana uplate kupoprodajne cijene. Tro{kove notarske obrade ugovora o kupoprodaji, poreza na promet nepokretnosti, kao i tro{kove uknji`be nepokretnosti snosi kupac. Ukoliko najbolji ponu|a~ odustane od zaklju~enja ugovora o kupoprodaji, gubi pravo na povra}aj kaucije, a ugovor se zaklju~uje sa sljede}im u~esnikom licitacije koji je ponudio najve}u cijenu, u daljem roku od 3 (tri) dana. Po{te Srpske zadr`avaju pravo da odustanu od prodaje nepokretnosti ako ne budu zadovoljne ponu|enom cijenom. IV DAN, ^AS I MJESTO ODR@AVANjA LICITACIJE Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti - licitacija }e se odr`ati 30.10.2012. godine (utorak) u 12 ~asova, u mjestima kako slijedi: • za prodaju poslovnog prostora u I. Sarajevu (pod rednim brojem 1) i stambeno-poslovnog objekta u izgradnju u Sokocu (pod rednim brojem 8), u Sokocu, u Ulici Cara Lazara bb, Kontakt-osoba: Radomir To{i}, tel: 057/405-100 • za prodaju stana u Novom Gora`du (pod rednim brojem 2), u Fo~i, u Ulici Kralja Petra I Kara|or|evi}a bb, Kontakt-osoba: Svetislav Kova~evi}, tel: 058/225-400 • za prodaju poslovnog objekta sa zemlji{tem u Bile}i (pod rednim brojem 3), u Trebinju, u Ulici Srpska 2, Kontakt-osoba: Slobodanka Muratovi}, tel: 059/279-000 • za prodaju poslovnog objekta sa zemlji{tem u Srebrenici (pod rednim brojem 4) i poslovnog objekta sa zemlji{tem Vlasenici (pod rednim brojem 5), u Zvorniku, u Ulici Svetog Save bb, Kontakt-osoba: Miodrag Petrovi}, tel: 056/240-100 • za prodaju poslovnog objekta sa zemlji{tem u Prijedoru (pod rednim brojem 6) i poslovnog objekta sa zemlji{tem Kozarcu (pod rednim brojem 7), u Prijedoru, u Ulici Bo{ka Buhe bb, Kontakt-osoba: Jelena Duki}, tel: 052/249-000 U~esnicima javnog nadmetanja - licitacije sa kojima se ne zaklju~i ugovor o kupoprodaji upla}ena kaucija se vra}a u roku od 2 dana od dana odr`anog javnog nadmetanja. V DODATNE INFORMACIJE Svim u~esnicima licitacije bi}e prethodno omogu}en uvid u podatke iz javnih registara o nepokretnostima, obilazak nepokretnosti, te uvid u stanje istih na terenu. ZA UPRAVU DIREKTOR Jasminka Krivoku}a, dipl. ekonom.

J prikupljanNodabirPpovoljnije ponude AV je i I naj O Z I V za
1. - PREDMET ZAKUPA Predmet ovog poziva je prikupljanje najpovoljnije ponude za izdavanje u zakup poslovnog objekta, Klaonice peradi koja se nalazi u @ivinicama, vlasni{tvo "Kokaprodukt" d.o.o. u ste~aju Gra~anica, i to; 1.1. Poslovni objekt Klaonice peradi u @ivinicama, vlasni{tvo "Kokaprodukt" d.o.o. u ste~aju, a koja se nalazi u @ivinicama, upisana u zk.ul.br. 222, k.~.br. 1193/700, Ciljuge-privredna hala i ekonomsko dvori{te, ukupne povr{ine 4.000 m2. 1.2. Ponude za objekat iz ta~ke 1.1. mogu se dostavljati na sljede}i na~in; 1.2.1. - kao ponude za proizvodni pogon klaonice peradi u cilju pokretanja proizvodnje ili 1.2.2. - kao ponude za skladi{ni prostor, u cilju skladi{tenja robe. 2. - USLOVI ZA U^E[]E 2.1. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja svoje zatvorene - zape~a}ene ponude dostave putem po{te ili neposredno na protokol "Kokaprodukt" d.o.o. u ste~aju Gra~anica, Ul. Armije BiH 15/a. 2.2 Ponu|ena cijena za ponudu za skladi{ni prostor iz ta~ke 1.2.2. ne mo`e iznositi manje od 800,00KM mjese~no, plus obaveze PDV-a na dati iznos mjese~no. 2.3. Ponu|ena cijena za proizvodni pogon iz ta~ke 1.2.1. ponu|a~ dostavlja ponudu na osnovu vlastite procjene vrijednosti zakupnine, koja mora sadr`avati sve uslove iz ta~ke 3. ovog oglasa. 2.4. Zakupnina se pla}a unaprijed za teku}i mjesec, do 5. u mjesecu, a re`ijski tro{kovi po dospije}u. 2.5. Ako dva ili vi{e ponu|a~a dostave istu cijenu za zakup po jednoj ta~ki, kao najve}a cijena je po~etna cijena izme|u ta dva ili vi{e ponu|a~a, te se otvara javno natjecanje izme|u tih ponu|a~a, po principu "TKO DA VI[E". 3. - SADR@AJ PONUDE Ponuda treba da sadr`i sljede}a dokumenta: 3.1. Naziv firme ili ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt-telefon pravnog/fizi~kog lica; 3.2. Ovjerena kopija sudskog rje{enja i ID broj za pravna lica ili ovjerena kopija li~ne karte i potvrda o prebivali{tu (CIPS) za fizi~ka lica; 3.3. Potvrda da je PDV obveznik za pravna lica - (PDV broj); 3.4. Cijena bez ura~unatog PDV-a; 3.5. Ukupna cijena sa PDV-om, izra`ena u KM; 3.6. Opcija ponude 30 dana najmanje; 3.7. Dokaz od banke o likvidnosti; 3.8. Za sklapanje ugovora vlastite mjenice uz notarski obra|enu ispravu na nepokretnosti kao zalo`nog prava obezbje|enja ispunjenja ugovora. 4. - ROK ZA DOSTAVU PONUDA 4.1. Rok za podno{enje ponuda je do 17.10.2012. godine, do 15 sati po~ev od dana objavljivanja oglasa u dnevnim novinama. 4.2. Ponude se dostavljaju na adresu putem po{te ili li~no na adresu "Kokaprodukt" d.o.o. u ste~aju Gra~anica, Ul. Armije BiH 15/a, 75320 Gra~anica, sa naznakom "NE OTVARATI - Ponuda po javnom pozivu". 4.3. Predmet zakupa se mo`e pogledati na navedenoj lokaciji iz ta~ke I. uz obavezu dogovorene posjete na broj: 035/707-506,707-507. 5. - JAVNO OTVARANJE PONUDA 5.1. Javno otvaranje ponuda obavit }e se 18.10.2012. godine u 14 sati, u Ul. Armije BiH 15/a, op}ina Gra~anica. 5.2. Javnom otvaranju mogu prisustvovati ponu|a~i koji su dostavili ponude ili lica opunomo}ena od ponu|a~a, koja su du`na dostaviti punomo} prije otvaranja ponuda. 6. - OCJENA PONUDA 6.1. Nakon otvaranja ponuda i ogla{avanja njihovog sadr`aja, Komisija utvr|uje koja je ponuda najbolja i zaklju~uje postupak. Za zakupoprimca }e biti izabran onaj ponu|a~ sa kompletnom dokumentacijom i najvi{om ponu|enom cijenom. 6.2. Ugovor o zakupu sa najpovoljnijim ponu|a~em se zaklju~uje na odre|eno vrijeme, na period od deset (10) mjeseci uz mogu}nost produ`enja. 7. - KONTAKT 7.1. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj: 035/707-506, 707-507, 707-508. za "Kokaprodukt" d.o.o. ste~ajni upravnik mr. Hamdija Muratovi}

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 137 Zavidovi}i, 3. 10. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NA JAV LJU JE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 137, a po zahtjevu ]ehaji} Edina, sin Adila, iz Stipovi}a bb, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 1224, katastarska op}ina Donja Lovnica, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 315/3 "Kamatnice", oranica 3. klase povr{ine 512 m2 i livada 5. klase povr{ine 400 m2 - katastarska ~estica broj 317/4 "Kamatnice" {uma 4. klase povr{ine 522 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je ]ehaji} Edin Adilov, Zavidovi}i, Stipovi}i bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Maglaj Broj: 042-0-DN-12-000 138 Zavidovi}i, 3. 10. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12000 138, po zahtjevu Lisi~i} Safeta, sin Red`e, iz Vozu}e, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 1458, katastarska op}ina Vozu}a, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj: 3668/1 "Lakat", oranica 6. klase u povr{ini od 5.675 m2 - katastarska ~estica broj: 3668/3 "Lakat", oranica 6. klase u povr{ini od 192 m2 - katastarska ~estica broj: 3668/4 "Lakat", oranica 6. klase u povr{ini od 15 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih

nekretnina je Lisi~i} Safet, sin Red`e, Osje~ani, Crnjevo 74, sa dijelom 1/1 i posjedovni list broj 368, katastarska op}ina Osje~ani, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj: 718 "Smreke", oranica 7. klase u povr{ini od 749 m2 - katastarska ~estica broj: 1011 "Podvoda", oranica 5. klase u povr{ini od 6.197 m2 i oranica 6. klase u povr{ini od 3.038 m2 - katastarska ~estica broj: 1012 "Podvoda", oranica 6. klase u povr{ini od 2.678 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je Lisi~i} Safet, sin Red`e, Osje~ani, Crnjevo 74, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

KORAK NAPRIJED
Resident Evil na drugom mjestu
Capcomova horor-igra o pre`ivljavanju debitovala je na mjestu broj dva britanske liste najuspje{nijih videoigara, ali nije uspjela da sa prvog mjesta pomakne Fifa 13. Simulacija fudbala je na prvom mjestu najprodavanijih igara u Velikoj Britanij, pri ~emu je uspjela da se proda u vi{e kopija od Resident Evil 6, uprkos zna~ajno manjoj prodaji nego prije sedam dana. Posljednji dio ~uvene Capcomove fran{ize o pre`ivljavanju je podijelio kritiku i uprkos tome {to je ~etvrti najve}i naslov predstavljen ove godine, ova igra nije ubijedila kritiku da ima kapacitet da se prodaje dobro i ostvari uspjeh.

41

Pove}ano igranje igara na mobitelima
Rast broja ljudi koji igraju igre putem mobilnih ure|aja doveo je do erozije zahtjeva za dru{tvene i neobavezne igre koje se igraju preko personalnih ra~unara, navodi se na osnovu novih podataka. Kompanija Cowen & Company je na osnovu svojih podataka prikazala da su tokom septembra DeNA i Gree u~vrstili svoje pozicije u top 2200 listama za Android platforme, dok je Electronic Arts uspio da svoje mjesto u~vrsti kada je rije~ o iPhone i iPad formatima. Rivali kao {to su Zynga i Disney su gotovo u potpunosti napustili iOS prostor. DeNA i Gree imaju 30 posto naslova u top 20 kada je rije~ o Android listama.

Sharp Moth Eye LCD panel
Sharp korporacija je u~estvovala na CEATEC Japan doga|aju koji donosi najnovije dizajne i dostignu}a iz IT i elektronske industrije. Ovaj doga|aj odr`an je u Chiba Cityu, Chiba prefekturi. Posjetioci doga|aja mogli su da steknu uvid u budu}e Sharp inteligentne domove koji su sastoje od solarnih modula. Tako|er, kompanija je predstavila LCD TV Aqous koji inkorpori{e novu tehnologiju nazvanu Moth Eye Panel koja daje sliku zasi}enih boja i visokog kontrasta, uz istovremeno odr`avanje refleksije ekrana na minimalnom nivou. Istovremeno, kompanija je predstavila IGZO LCD ekrane koji nude vi{u rezoluciju, ni`u potro{nju energije.

Sony PS3 superslim 12GB model
^uvena Sony PS3 konzola je na tr`i{tu skoro {est godina. Tokom tog vremena, ona je svoje mjesto na{la u preko 70 miliona domova {irom svijeta postaju}i integralni dio savremenog ku}nog zabavnog do`ivljaja. Ova konzola je nedavno dobila svoju ~etvrtu iteraciju u vidu ~injenice da je Sony po drugi put fizi~ki smanjio konzolu od njenog predstavljanja krajem 2006. godine. Kako nova PS3 superslim verzija izgleda? Rije~ je konkretno o verziji koja je opremljena sa 12GB flash baziranog skladi{tenog prostora. Cijena ove konzole je ne{to vi{a u odnosu na cijenu modela koji je ranije bio dostupan.

Microsoft - ure|aji i servisi

Acerov trn u oku
Nakon {to Surface stigne na tr`i{te, mo`e se o~ekivati najava novih Microsoftovih ure|aja, jer kompanija ne namjerava stati na Surfaceu
U godi{njem izvje{taju za dioni~are Microsoftov {ef Steve Ballmer ponovio je nedavno izre~eni stav o svojoj kompaniji da je Microsoft devices and services company, odnosno firma koja se bavi ure|ajima i servisima. Time je jasno pokazao smjer u kojem ide najve}a softverska kompanija. Naglasak na servisima nimalo ne ~udi - s obzirom na to da je Microsoftov softver posljednjih godina dosegao jako visok nivo, jasno je da nove verzije softvera sve te`e pronalaze put do kupaca, a servisi, odnosno softver u oblaku na pretplatu, poput Officea 365, rje{ava taj problem. Usmjeravanje Microsofta ka ure|ajima }e, pak, naljutiti mnoge proizvo|a~e upravo ure|aja, jer }e im Microsoft sad konkurirati svojim proizvodima, umjesto da stvori platformu i proda im softver za instalaciju na njihove ure|aje. To u osnovi zna~i da }e Microsoft, uz Xbox, prodavati i Surface, koji je proizvo|a~ima poput Ace-

Robustni kancelarijski {tampa~
Lexmark E360dn
Ma li, ali efikasan, ovaj monohromat ski la ser ski {tampa~ formata A4 zadovolji}e potrebe svih korisnika. Smje{ten je u ku}i{te prepoznatljivog Lexmark dizajna, sa LCD ekranom i {est kontrolnih tastera na vrhu prednje strane. Na dnu je fioka kapaciteta 250 listova, a po potrebi se mo`e dodati jo{ jedna. Na zadnjoj strani su USB, paralelni i Ethernet priklju~ci. Brzina {tampanja je 38 strana u minuti pri rezoluciji 1.200 dpi, a do prve strane potrebno je sa~ekati 6,5 sekundi. [tampa~ ima i funkciju dupleks, {to umnogome olak{ava i ubrzava rad. Od{tampani tekst i grafika su dobrog kvaliteta, sa nijansama sive koje su stan-

ra trn u oku, a nakon Surfacea uslijedit }e i drugi ure|aji. Microsoft i dalje ra~una na svoje OEM partnere za proizvodnju poslovnih i potro{a~kih ure|aja, a Microsoft }e se usredoto~iti na razvoj novih formata ure|aja koji imaju prirodniju interakciju, {to uklju~uje dodir, geste i govor.

dar dne za mo no hro mat ski {tampa~. Prilago|en je za preporu~eni obim {tampe do 6.000 otisaka mjese~no, {to zna~i da zadovoljava potrebe zahtjevne kancelarije sa vi{e korisnika. Ina~e, ma ksi mal ni mje se ~ni obim {tampe je kao i ranije 80.000 otisaka. Brzina {tampanja, dupleks re`im i niska cijena po otisku ~ine ovaj model isplativim u dinami~nom radnom okru`enju.

Mehani~ki Logitech
Logitech je u posljednje vrijeme u tajnosti radio na novoj tastaturi za igra~e, koja }e se u Evropi u prodaji na}i tokom decembra. Logitech G710+ je mehani~ka tastatura s Cherry MX Brown prekida~ima, no Logitech uz dodatak posebnog prstena oko svake tipke smanjuje buku tako da G710+ nije glasna prilikom kucanja kao klasi~ne mehani~ke tastature. Mehanizmi imaju dug `ivotni vijek od barem 50 miliona pritisaka, a G710+ ima i dvozonsko pozadinsko osvjetljenje (kursorske i WASD tipke te ostatak tastature) te antighosting funkciju koja omogu}ava pravilno registriranje do 26 istovremeno pritisnutih tipki. Kako je rije~ o proizvodu za igra~e, tastatura dolazi i s posebnim programibilnim G tipkama, njih {est plus ~etiri profila (ukupno 18 kontrola po igri) te tipkama za kontrolu multimedije i prakti~nim kota~i}em za pode{avanje glasno}e. Logitech G710+ u prodaji }e se u SADu na}i ve} tokom ovog mjeseca po cijeni od 149,99 dolara.

Dostupan za preuzimanje

Izvorni kod za Samsung GALAXY Note II
Samsung je objavio izvorni kod za svoj Galaxy Note II smartfon, te Android entuzijasti i programeri sada mogu da spreme prilago|ene ROM-ove i personalizuju ih onako kako oni smatraju da treba. Imajte u vidu da je objavljeni izvorni kod dostupan samo za internacionalnu verziju Samsung Galaxy Note II (GT-N7100) ure|aja. Baziran na najnovijoj verziji Androida, Jelly Bean, Galaxy Note II dolazi sa Samsungovim TouchWiz korisni~kim interfejsom. Me|utim, sada kad je izvorni kod dostupan, mo`ete da prilagodite ROM i uklonite Samsungov korisni~ki interfejs ukoliko smatrate da u~itava nepotrebne stvari. Jednom kad instalirate prilago|eni ROM, va{ Galaxy Note II }e vam omogu}iti da promijenite gotovo svako pode{avanje u softveru telefona.

42

OGLASI

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
Dr. Fadil Ademovi}: Drama istorijskog zaokreta (1941-1945) (12)

FELJTON
Lav X di lio en kom kralju Hen tulu bra lja vjere po je 1521.Papauriju VIIIjetidoosujedio niteglesvjerskog {toforkralj objavio knjigu kojoj ideje re

43

NA DANA[NJI DAN

Uzaludni zahtjevi Dra`i da se bori
Kako je i zbog ~ega nastao istorijski zaokret u politici i propagandi Velike Britanije od za{titnika Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta do podr{ke Titu i partizanima u ju`noslovenskim zemljama
Britanske vojne i politi~ke vlasti su dobijale sve pouzdanije informacije sa jugoslovenskih rati{ta. Njihovi emisari u {tabu generala Mihailovi}a i u komandama nekih ~etni~kih vojnih formacija istrajno su javljali da ~etni~ke jedinice ne vode borbu protiv okupacionih snaga. Za po~etak te borbe ~ekaju iskrcavanje savezni~kih formacija na Balkan ili na jadransku obalu. One, {tavi{e, sara|uju sa Italijanima, sa kvislin{kim re`imima u Srbiji i u NDH, a posredno i sa Nijemcima. U isto vrijeme su NOP i partizanske odrede, koji se bore protiv okupatora i kvislinga, proglasile svojim glavnim neprijateljem i svim sredstvima nastoje da ih uni{te. me|utim, “mora biti uverena da izme|u nje i |enerala Mihailovi}a postoji potpun sporazum u slede}im ta~kama: (a) Primarni objekt pokreta |enerala Mihailovi}a mora biti otpor Osovini; (b) Mora postojati najte{nja saradnja izme|u |enerala Mihailovi}a i Vrhovne komande britanskih trupa na Srednjem istoku preko pukovnika Belia kao tuma~a njenih pogleda i njenih namera; (c) Svaka saradnja mora sada prestati s Italijanima niti mo`e biti kontakta ili kolaboracije sa |eneralom Nedi}em; (d) Naro~iti napori moraju se u~initi da bi se do{lo do kooperaci je sa ge ril skim gru pa ma u Hrvatskoj i Slovena~koj protiv Osovine; (e) Preduzeti svaki napor da se do|e do mirnih odnosa s partizanima; (f) Mihailovi} treba {to br`e mo`e da po~ne sa diskusijom o na~inu i sredstvima izvo|enja gornjeg plana sa pukovnikom Beliem koji je dobio uputstva u ovom smislu od britanske Vrhovne komande” . Sve ove zahtjeve slijedili su i informativni programi RadioLondona. Njegove emisije su poprimale obilje`ja do tada nepoznata u sadr`ajima i strukturi objavljenih informacija na njegovim talasima. Promjena je odmah uo~ena i me|u slu{ateljstvom tih emisija u zemlji na ju`noslovenskim jezicima. Za neobavije{tene u tom auditoriju ta promjena u sadr`ajnoj orijentaciji britanskog radija djelovala je kao grom iz vedra neba. Koliko je to imalo odjeka u praksi ravnogorskog pokreta, njegovog vodstva i njemu podre|enih ~etni~kih formacija? “Svakodnevno sti`u vesti o borbi srpskih ~etnika koji kvare `elezni~ke pruge, ote`avaju transport, kao i otporu jugoslovenske vojske prema neprijatelju.”

matora Martina Lutera. Henri VIII je 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoli~ke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom Anglikanske crkve.

{vajcar ka ~kih na ra la la ge Ci i nje1531.Vojziskakod Kapeskihsnacitojeligradakanritohapropogovih protestantskih saveznika. U bi poginuo i testanski vjerski reformator Ulrih Zvingl, jedan od najve}ih teologa reformacije. Ro|en Ale Ka Prvog srpskog us ka Kara|or|a, srpski 1806.do 1858. Toksandartangora|or|evi},nesinpovo|e- 1579. knez od 1842. kom nje ve vladavi kre nute su ozbiljne reforme u Srbiji i modernizacija zemlje. Na prijesto su ga doveli ustavobranitelji poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovi}a. Mehmed-pa{a Sokolovi}

1851. 1899.

“^ekaju veliki dan oslobo|enja”
Tako Radio-London 27. oktobra 1941. godine obavje{tava slu{aoce o sabota`ama u Jugoslaviji. Jo{ ne spominje odijeljene grupacije ustanika na dva smjera. Isti~e rije~ “~etnici”. Borbene aktivnosti protiv sila Osovine na jugoslovenskim rati{tima pripisuju se njima, a ne onima koji su te sabota`e i diverzije ~inili. Ni ime onih koji su to vr{ili se ne spominje. Da nije onako kako je javljao Londonski radio, Britanci su dobrano mogli saznati iz poruka Hadsona, {efa svoje vojne misije kod Mihailovi}a. Evo {ta je on javljao londonskom SOE, a njegovim posredstvom i Forin ofisu. Kao prvi {ef britanske vojne misije u komandi ravnogorskog pokreta Hadson je slao poruke koje su dospijevale i do Forin ofisa. Kao odgovor na pitanje Londonskog SOE o izvje{tajima da Mihailovi} sara|uje sa Italijanima, Hadson je odgovorio: “Mihailovi} je pristao... da odobri politiku saradnje s Talijanima koju provode crnogorski ~etnici... Mihailovi} je i dalje protiv poduzimanja sabota`nih akcija protiv Talijana. On tvrdi da }e Talijani ionako pasti, pa }e se on tada domo}i njihova oru`ja i opreme i tako naoru`an braniti Crnu Goru od Nijemaca... Na teritoriji Srbije Mihailovi}evi ~etnici imaju veliku slobodu kretanja. Me|utim, oni jedva da su ne{to vi{e od simbola otpora... Kad god od njih zatra`im sabota`ne akcije velikih razmjera, general (Mihailovi}) i ljudi oko njega odgovaraju mi da je ve} do sada izginulo pola miliona Srba...” Mnogo puta zahtijevane su od vodstva ~etni~kog pokreta korekcije u njegovom odnosu prema otvaranju fronta borbe protiv okupacionih trupa i kvislin{kih re`ima u Jugoslaviji. Tako upravljeno stalno insistiranje Britanaca nije urodilo plodom. Dra`a i ~etni~ko vodstvo su i dalje odga|ali tu borbu, ~ekaju}i “pogodan momenat” za to. Nisu prihvatali ni sugestije za onim oblicima borbe kao {to su sabota`e i diverzije.
(Sutra: Upozorenje {efa britanske misije Hadsona)

bert obavi pred 1939.AlD. RuAjn{tajn,mogujestilatijeproizvosjednika SAD-a Frenklina zvelta o }nos dnje atomske bombe. Papa XXIII otvorio u bazi ci Svetog Petra u Ri gi prvi 1962.1870. IvanmujeDrujaovatikanskiliisanabor,vio je takav skup od Sabor tra do 1965. ja zna~ajne reforme Katoli~ke crkve u njenom prilago|avanju modernom svijetu. U Kini je, pod tu`bom za vjeru uhap{e “~etvo ~la - udo ca 1976.\angnaChing i roopbivna banda”zafunkcivionera. Mao Cedunga tri {a visoka

U Carigradu ubijen turski dr`avnik i vojskovo|a porijeklom Ro|en kompozitor i horovo|a Josif Maiz Bosne Merinkovi}, jedan od najzna~ajnijih predstahmed-pa{a Sovnika srpske romanti~arske muzike. Uveo je u srpsku kolovi}. Proslamuziku hor i solo pjesmu sa klavirskom pratnjom (“Kovio se u mnogim la”, “Narodni zbor”, “Juna~ki pokli~”, “^e`nja”). ratovima, obnoPo~eo Burski rat izme|u ju`noafri~kih vio je tursku floburskih dr`ava Transval i Oran` i Velike tu uni{tenu u biBritanije. Po zavr{etku rata 1902. godine, burske dr`ave ci kod Lepanta su stavljene pod britansku vlast, a 1910. u{le su u Ju1571, a od 1566. `noafri~ki Savez (kasnije Ju`nofri~ka Republika), britanski bio je veliki vezir. dominion. Atentat je izvr{io Grupa ameri~kih nau~nika, me|u kojima i jedan dervi{.

Grom iz vedra neba
Britanska vlada je stoga vr{ila pritisak na jugoslovensku kraljevsku vladu u izbjegli{tvu da doprinese anga`ovanju ~etni~kih jedinica u borbi protiv sila Osovine. Te zahtjeve Britanaca izbjegli~ka vlada je 11. maja 1943. godine prenijela Mihailovi}u. Predsjedni{tvo vlade je, sa potpisom tada{njeg predsjednika Slobodana Jovanovi}a, sa~inilo i uputilo posebno saop{tenje Vrhovnoj komandi ravnogorskog pokreta i li~no Mihailovi}u. Jovanovi} je to u~inio tako {to prenosi “slede}u komunikaciju” na molbu britanske vlade i “s njene strane”. [ta je re~eno u toj “komunikaciji”? Prvo, Vlada Njegovog Veli~anstva se nada da }e uskoro biti u stanju da po{alje |eneralu Mihailovi}u materijalnu pomo} u mnogo ve}em obimu nego {to je to ~inila do sada... Vlada,

ta Jeme kovnik Ibrahim al-Hamdi. 1977.U atenna,tupuubijen predsjednik Sjevernog Edit Pjaf Dvojica sovjetskih kosmonauta okon~ali do du smo 1980.protadlinajsve`u misiju udakona. su. U brodu 1963. Saljut 6 oni su ve u miru 185 Umrla francuska ^etiri ameri~ka lovca presrela egipatski avipjeva~i on otmi~a pu 1985.uro”sai primorarilima italijanskogSicitniju,~kog Pjaf, zvijezca Editda ka broda “Akile La ga da sleti na li gdje su otmi~ari uhap{eni. Otmi~ari su se 9. oktobra predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis. pape Ivana Pa II preki u Evrop tu u Strazbu ka 1988.Govorizskom parlaIrmenvlaprotestannutrujesveda je britanski poslanik Sjeverne ske, tski }enik Jan Pejzli, po~eo da uzvikuje “antikrist”, razviv{i transparent na kojem je pisalo “Ivan Pavao II - antikrist”. U ta Oslu {ko ra Vi jam gard, nor iz tan 1993.ja,atentantuveu{kipisdateva~dij“SanjenskihlijestihoNiva”Salmana Ru{di bri skog ca in skog pori kla, ko jeg je iranski vjerski vo|a Homeini osudio na smrt. Ni sedmo tnih raz u dmoj rundi pregovo pred dnik SR Jugosla 1998.lo{enakonspecijalra,saamesje~kigovoranik se~ardvije Slobodan Mi vi} i ni ri izasla Ri Holbruk nisu postigli dogovor oko rje{avanja kosovske krize na osnovu rezolucije UN-a od 23. septembra. Pored pretnji vojnom intervencijom NATO-a, Milo{evi} je odbio verifikacionu misiju koja bi pratila provo|enje rezolucije.

barea i francuske {ansone, najpopularnija pjeva~ica pedesetih godina 20. vijeka.

Zbog ~ega su britanska vlada i njen predsjednik Winston Churchill krajem 1943. godine prenijeli svoju podr{ku - materijalnu, moralnu, politi~ku, diplomatsku i propagandnu - sa generala Dra`e Mihailovi}a i ravnogorskog pokreta na Tita i NOP u Jugoslaviji? To odvajkada klju~no, ako ne i pitanje svih pitanja, i danas se ~ini predmetom mnogih preokupacija, razli~itih pristupa, vje{ta~kih dilema, a ponajvi{e {irokih politi~kih manipulacija. U stopu ga prate pronala`enja izokrenutih formulacija mogu}ih odgovora suprotstavljenih istorijskoj istini. Tim odgovorima se umno`ava mozaik isfabrikovanih novih dokaza kojim se nastoji izvr{iti revizija istorije Drugog svjetskog rata. I to revizija bitnih, nau~no meritornih i potvr|enih odrednica njegovog istorijskog ishoda 1945. Izumitelji tih dokaza, maltene, osporavaju antifa{isti~ki karakter one koalicije koja je suprotstavljena hitlerizmu postala pobjednica nad silama Osovine u globalnim razmjerama. Naro~ito nipoda{tavaju jedinog saveznika te koalicije u licu NOP-a na unutra{njem planu - u ju`noslovenskim zemljama od 1941. do 1945. Pri definisanju svojih tuma~enja su{tine toga pitanja da slijede, ne bez zluradosti, optu`be na adresu britanske vlade i njenog premijera Winstona Churchilla. Obznanjuju nove dokaze friziranjem fakata i ignorisanjem. Devalviraju ono {to je istorijski verifikovano. U ovom feljtonu se izla`e dio saznanja autora ste~enih istra`ivanjima autenti~nih istorijskih dokumenata o tome {ta se doga|alo u vrhovima britanske politike i propagande, na ~emu se spoticalo i kako je evoluiralo gledanje Velike Britanije na pona{anje i ulogu Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta - uz asistenciju kraljevske izbjegli~ke vlade u Londonu - na ratnom popri{tu u ju`noslovenskim zemljama u toku Drugog svjetskog rata.

{ti ubi Bu rin kao dni ma 1999.U Priprvani`rtvajenme|ugapripaValencitin Krumov, me|unarodnih mirovnih snaga koje su u junu 1999. raspore|ene na Kosovu.

2000. 2002. 2004. 2008.

Umro francuski pisac, slikar i re`iser @an Kokto, koji je pro{ao sve faze moderne Vojni sud u Ni{u osudio ~etiri pripadnika umjetnosti - kuVojske Jugoslavije na vi{egodi{nje kazne zatvora zbog ratnih zlo~ina nad civilnim stanovni{tvom bizam, dadatokom rata na Kosovu. izam, nadrealizam. Zbog raznoMinistri spoljnih poslova Evropske unije vrsnosti svog odlu~ili da Libiji ukinu embargo na oru`je, opusa i artistiuveden 1986, ~ime je prihva}eno odricanje Tripolija od ~kog univerzalioru`ja za masovno uni{tenje. zma va`i za jeUmro Vilijam Klakston, fotograf poznat po dnog od korifeja izra`ajnim portretima d`ez muzi~ara kao francuskog duha. {to je ^et Bajke. Slavu je stekao snimcima Boba Dilana i
Umro Donald Djuar, predsjednik {kotskog parlamenta konstituisanog 1999. prvi put nakon 292 godine. Frenka Sinatre, D`onija Mi~ela i Toma D`onsa.

1963.

@an Kokto

44

SPORT

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Zajedno postigli 19 golova ove sezone

D`eko i Ibi{evi} najubojitiji

tandem Evrope
Napada~ki dvojac bh. selekcije u dosada{njem dijelu sezone, ra~unaju}i dva takmi~enja (ligu, kup, kvalifikacije) postigao ukupno 19 pogodaka, koliko su postigli i Portugalci Ronaldo i Postiga
Iako neki tvrde druga~ije, Bosna i Hercegovina ima najubojitiji napada~ki tandem ove sezone u Evropi. Edin D`eko i Vedad Ibi{evi}, ra~unaju}i sva takmi~enja, kombinovano su postigli ~ak 19 pogodaka. prednja~i igra~ Reala, koji je ove sezone itekako ubojit u dresu kraljeva, {to se ne mo`e re}i za dres nacionalne selekcije, s obzirom na to da je tek protiv Luksemburga dao pogodak. Na jako dobrom tre}em mjestu je napada~ki dvojac hrvatske nogometne selekcije Mand`uki} - Jelavi} (14 pogodaka), koji su, pak, ve}inu svojih golova ove sezone postigli u dresu svojih klubova - Bayerna i Evertona, dok su u dvije utakmice hrvatske selekcije u kvalifikacijama za SP, protiv Makedonije i Belgije, postigli tek pogodak (Jelavi}). Jako dobro stoji i napada~ki tandem [vedske, s tim {to treba re}i kako je gotovo sve golove postigao napada~ PSG-a Zlatan Ibrahimovi}, a tek poneki je dodao i Elmander, koji nastupa za Galatasaray. Za razliku od svih nabrojanih, Edin D`eko i Vedad Ibi{evi} u dresu reprezentacije postigli su sedam pogodaka, {to nam je uo~i utakmica protiv Gr~ke i Litvanije, itekako bitno, a njima treba dodati jo{ i Zvjezdana Misimovi}a, koji je u dva susreta, ba{ kao i dijamant, postigao ~etiri pogotka.

Vedo 11, D`eko 8
Vedad Ibi{evi} postigao je za Stuttgart tri gola u prvenstvu, ~etiri u Evropskoj ligi, jedan u Kupu i tri u dresu reprezentacije (ukupno 11), a Edin D`eko za Manchester City tri u Premiershipu i jedan u Ligi prvaka, te ~etiri u dva nastupa za bh. selekciju, {to ih dovodi do brojke od 19 golova ove sezone. Isti broj pogodaka postigao je i napada~ki dvojac portugalske reprezentacije Ronaldo - Postiga, a po broju golova, naravno,

Ofanzivni ofanzivci
Pomenuta statistika je itekako bitna uo~i nadolaze}ih utakmica i svakako ulijeva respekt, ali i strah na{im narednim protivnicima, s obzirom na to da brojke dovoljno govore o ubojitosti na{ih ofanzivnih igra~a. J. LIGATA

Edin D`eko i Vedad Ibi{evi} strah i trepet pred protivni~kim golom

D

va dana uo~i kvalifikacijskog susreta izme|u Gr~ke i Bosne i Hercegovine u taboru na{eg protivnika vlada dobro raspolo`enje i nekako se ~ini da su svi uvjereni u pobjedu, a kako smo i najavili, gotovo svi "povrije|eni" su u stroju i normalno treniraju.

Selektor Gr~ke uigravao posljednju liniju

Papastathopoulos i Malezas

Samaras spreman za me~
Tako je George Tzavellas, koji je u ekipi zamijenio Cholempasa, normalno radio sa ostatkom ekipe, ba{ kao i Samaras, te Mitroglu, a zanimljivo je dodati kako je selektor Gr~ke u posljednjoj liniji uigravao Papastathopoulosa (Werder) i Malezasa (Fortuna). "U ovom trenutku samo razmi{ljamo o BiH. U svaku utakmicu ulazimo isto, a na{ jedini cilj je pobijediti. Protivnik ima dobru ekipu, ali mi gledamo samo sebe, a i igramo kod ku}e, tako da nemamo drugog izbora, osim pobjede", izjavio je reprezentativac Gr~ke Dimitris Salpingidis, ~ijem mi{ljenju se pridru`io i Georgios Samaras. "Da, ruka me boli, ali sebi~an sam i ne pomi{ljam da propustim susret. Moja ruka nije dobro, ali fudbal se igra nogama. Mislim da smo svi u dobroj formi i da }emo pobijediti", optimisti~an je napada~ Celtica, koji se posljednjih sedmica nalazi u izvrsnoj formi. Grci }e u petak imati i jednog

~uvaju na{e napada~e
Giorgos Karagounis, fudbaler Fulhama, protiv na{eg nacionalnog tima }e odigrati 121 susret u nacionalnom dresu, te }e tako iza sebe ostaviti Theodorosa Zagorakisa
kacije i ukoliko `elimo slaviti, svih 90 minuta moramo biti fokusirani." Ina~e, Grci rijetko gube kod ku}e, a dvije posljednje selekcije koje su slavile u ovoj zemlji su [vicarska i Turska, dok je BiH u duelima protiv njih u pet utakmica do`ivjela ~etiri poraza i jedan remi.

13 pobjeda, dva remija
Gledaju}i samo slu`bene utakmice, Gr~ka na svom terenu nije pora`ena pune ~etiri godine. Posljednji poraz Grci su pred svojim navija~ima do`ivjeli u oktobru 2008. Tada je cijeli plijen iz Pireja odnijela [vicarska koja je slavila 2:1. Bio je to susret u kvalifikacijama za SP 2010. U posljednjih 17 doma}ih slu`benih utakmica Gr~ka je ostvarila 13 pobjeda, dva remija i dva poraza uz razliku pogodaka 37:16.
J. Li.

Svi Grci su prisustvovali posljednjem treningu

slavljenika. Naime, Giorgos Karagounis, fudbaler Fulhama, protiv na{eg nacionalnog tima }e odigrati 121 susret u nacionalnom dresu, te }e tako iza sebe ostaviti Theodorosa Zagorakisa,

koji je 120 puta nosio reprezentativni dres. "To je za mene veliki uspjeh. Debitovao sam 1999. i nisam ni sanjao da }u u nacionalnom timu odigrati ovoliki broj utakmica.

Vrlo sam ponosan", izjavio je Karagounis, te se potom osvrnuo na susret sa BiH. "Odmah nakon `rijebanja znali smo da je BiH na{ najte`i protivnik. Sjajno su otvorili kvalifi-

Bandovi} najbolji igra~ Sarajeva u septembru
Golman FK Sarajevo Dejan Bandovi} izabran je sa 390 glasova za najboljeg igra~a u septembru u anketi navija~a bordo tima na zvani~noj Facebook prezentaciji kluba. Drugi je Said Husejinovi} sa 174, dok je tre}i Zoran Belo{evi} sa 166 glasova, navodi oficijelna stranica ko-

Liga prvaka: Sarajke gostuju u Pragu

{evskog premijerliga{a. U pet utakmica pro{log mjeseca Sarajevo je primilo svega dva gola i velike zasluge u tome sigurno ima ~uvar mre`e Bandovi}. Va`no je spomenuti i to da je u ovoj anketi u~estvovalo oko 1.000 simpatizera vode}e ekipe bh. prvenstva.

SFK 2000 potrebna senzacija
@enski klupski prvak BiH, SFK 2000 iz Sarajeva, danas }e u Pragu u 15 sati odigrati revan{-me~ protiv pra{ke Sparte u okvi ru {e sna es ti ne fi na la UEFA Lige prvaka `ena. Podsje}amo, prvi susret je zavr{io sa 3:0 u korist ^ehinja (dva gola Martinkove, te jedan Vonkove), pa se mo`e re}i da je Sparta ve} obezbijedila plasman u osmi ni fi na la ovog takmi~enja, osim ako Sarajke ne naprave pravu senzaciju u ^e{koj. Samim plasmanom me|u 32 najbolje ekipe Starog kontinenta, na{e fudbalerke su ve} napravile veliki korak kad se radi o `enskom fudbalu u BiH.
M. K.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. Selektor Safet Su{i} ima dilemu pred me~ sa Grcima

SPORT

45

Medunjanin, Stevanovi} ili Zukanovi} umjesto Pjani}a
Spreman sam da riskiram, da poku{amo ostvariti pobjedu, ka`e Su{i} • Roma je htjela da ne dolazim jer se nisam oporavio od povrede. Me|utim, ljudima u klubu sam objasnio da imam `elju da se odazovem i da igram za svoju domovinu, objasnio je Pjani}
Safet Su{i}, selektor fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine, jo{ nije odlu~io ko }e u petak na stadionu Karaiskakis protiv Gr~ke u tre}em kolu kvalifikacija za SP zamijeniti nedovoljno oporavljenog Miralema Pjani}a. Ipak, otkrio je da razmi{lja o trojici igra~a. gol". Sa ostatkom ekipe sino} je na Grbavici trenirao i Miralem Pjani}, koji se na{em taboru priklju~io u utorak nave~er. Posljednjih dana bilo je mnogo nedoumica oko na{eg veznjaka kojem je Roma na sve na~ine poku{avala sprije~iti dolazak na okupljanje. "Roma je htjela da ne dolazim jer se nisam oporavio od povrede. Me|utim, ljudima u klubu sam objasnio da imam `elju da se odazovem i da igram za svoju domovinu. Propustit }u susret sa Grcima, ali vjerujem da }e na{ ljekarski tim u~initi sve da me osposobi da zaigram protiv Litvanije. Iz ove dvije utakmice `elim da osvojimo {est bodova", rekao je Pjani}, dodav{i:

Desetorica sigurnih
"U glavi imam deset imena, onih koji su igrali i prethodna dva susreta, a o Pjani}evoj zamjeni jo{ nisam odlu~io. Mo`da to bude Haris Medunjanin, mo`da Miroslav Stevanovi}, a mo`da i Ervin Zukanovi}. Definitivno, od njih trojice jedan }e da igra. Najve}e {anse ima Stevanovi}. Mo`da sam jo{ pod utiskom utakmice protiv Velsa. Spreman sam da riskiram, da poku{amo ostvariti pobjedu. Grci }e igrati sa dvojicom defanzivnih veznih i ne znam da li su nama potrebna dvojica defanzivaca", objasnio je Su{i}. Selektor se ne obazire na informacije koje dolaze iz Gr~ke, a koje govore da je na{ protivnik u problemima sa povrije|enim igra~ima.

Selektor jo{ razmi{lja ko }e zamijeniti veznjaka Rome

Foto: D`. KRIJE[TORAC

"Nemam novih informacija, a i da imam, ne bi im mnogo vjerovao. Ni za Papadopoulosa nisam siguran da ne}e igrati. Ostali povrije|eni i nisu bili standardni na startu kvalifikacija. Sumnjam i da }e Karagounis igrati. U napadu }e vjerovatno biti Samaras i Gekas, lijevo Ninis, a desno Fortunis… Ne}e biti iznena|enje, jer gr~ki selektor nema potrebu za promjenama", ka`e Su{i}, nagla-

siv{i da }e od svojih izabranika tra`iti da odigraju inteligentno i da ne nasjedaju na provokacije gr~kih reprezentativaca. Na novinarsku konstataciju da su Ibi{evi} i D`eko najubojitiji napada~ki tandem u ovoj sezoni sa ukupno 19 postignutih golova, Su{i} je uz smije{ak odgovorio: "Nadam se da }e nakon utakmice sa Gr~kom na svom kontu imati jo{ po jedan

Ne treba se bojati
"Ne treba se bojati Grka. Imamo kvalitetan tim, koji mo`e igrati protiv najboljih na svijetu. Imamo samopouzdanje, vjerujem da }e selektor prona}i najbolju soluciju i da }emo se vratiti najmanje sa bodom". Na{i reprezentativci u Atinu putuju danas, a do utakmice koja je na rasporedu u petak S. [I[I] odradit }e jo{ dva treninga.

Pomama za ulaznicama i akreditacijama

Ve}e interesovanje Ne trebamo previ{e za Litvaniju, nego misliti o Grcima za Portugal
Ulaznice rasprodate u rekordnom roku, navija~i ogor~eni • Pecikoza: Pojedini mediji su bili i nekorektni, jer su poslali spisak sa svim ~lanovima redakcije
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u petak igra kvalifikacijski duel sa Gr~kom, a ~etiri dana kasnije odmjeri}e snage sa Litvanijom u Zenici. Za ovaj drugi duel vlada veliko interesovanje, te su ulaznice ve} rasprodane, a prema informacijama iz N/FSBiH, za ovaj me~ i me|u novinarskim ku}ama u BiH vlada veliko interesovanje, ~ak i ve}e nego za me~ protiv Portugala. "Dobili smo znatno vi{e zahtjeva za areditovanje od bh. medija, nego je to bio slu~aj za utakmicu bara`a protiv Portugala. Pojedini mediji su bili i nekorektni, jer su poslali spisak sa svim ~lanovima redakcije, tako da ne}emo mo}i svima udovoljiti, zbog ograni~enog kapaciteta. Akreditacije }e dobiti samo oni koji zaista rade taj me~, a ne oni koji bi `eljeli iz novinarske lo`e posmatrati utakmicu", kazala nam je Slavica Pecikoza, portparol N/FSBiH, koji je tako|er izdao saop{tenje da su sve ulaznice za ovaj me~ rasprodate. "Obavje{tavamo sve zainteresovane grupe i pojedince da su ulaznice za utakmicu BiH - Litvanija rasprodane. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su poslali zahtjeve za kupovinu ulaznica, ali zbog velikog interesa, a ograni~enog kapaciteta stadiona Bilino po-

Ervin Zukanovi} ponovo na Grbavici, ali kao reprezentativac BiH

Najbitnije je da se skoncentri{emo na sebe, da odradimo na{ dio posla, a ako budemo pravi, vjerujem da ni rezultat ne}e izostati, kazao je stoper belgijskog Kortrijka

Slavica Pecikoza, portparol N/FSBiH, sa selektorom i kapitenom

lje u Zenici, Savez vi{e ne mo`e prihvatati nove zahtjeve. Sve ulaznice su rasprodane u rekordnom vremenu, tako da ne}emo mo}i zadovoljiti potrebe svih onih koji su do sada poslali zahtjeve", navodi se na oficijelnoj stranici N/FSBiH. Dodajmo kako postoji sumnja da je veliki broj ulaznica zavr{io u rukama preprodava~a, {to je izazvalo ogor~enje me|u navija~ima na{e reprezentacije, koji `ele bodriti na{u selekciju u Zenici, a ne puniti d`epove tapJ. Li. karo{ima.

Prvi trening fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine posebno je bio emotivan za novog ~lana na{eg dr`avnog tima Ervina Zukanovi}a. Stoper belgijskog Kortrijka karijeru je po~eo u @eljezni~aru. U plavom dresu nije dobio pravu priliku, a nakon {est godina ponovo je na Grbavici. "Kakav je osje}aj? Lijepo je ponovo biti na stadionu na kojem sam napravio prve fudbalske korake, ali malo je hladno", na{alio se Zukanovi}, naglasiv{i da mu je drago {to je kona~no u dresu sa dr`avnim grbom BiH: "Svi su me lijepo primili. Drago mi je da sam ovdje, a sada treba raditi". Zukanovi} je po vokaciji stoper, a za mjesto u startnoj postavi borit }e se sa Ognjenom Vranje{om i Tonijem [unji}em. Naravno, jedno stopersko mjesto rezervisano je za kapitena Emira Spahi}a. Novi reprezentativac ne optere}uje se ti-

Zukanovi} konkuri{e za stopersko mjesto

me, naglasiv{i kako je uspjeh reprezentacije na prvom mjestu. A, svjestan je da sve one koji u petak nave~er istr~e na teren Karaiskaki stadiona ne o~ekuje nimalo lagan zadatak. "Sigurno je da nas o~ekuje te{ka utakmica. Znamo da su jaki kao kolektiv i da imaju kvalitetna rje{enja u defanzivnoj liniji. Me|utim, ne trebamo previ{e razmi{ljati o Grcima. Najbitnije je da se koncentri{emo na sebe, da odradimo na{ dio posla, a ako budemo pravi, vjerujem da ni rezultat ne}e izostati. Na{ cilj je da ne izgubimo u Atini, a ukoliko napravimo ne{to vi{e, to }e nam biti veliki podstrek za nastavak kvalifikacija", naglasio je S. [I[I] Zukanovi}.

46

SPORT

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

DISCIPLINSKA KOMISIJA N/FSBIH ODLU^ILA

Sarajevu kazna

Tragom informacije o (novom) osnivanju balkanske lige

od 6.500 KM
Disciplinska komisija N/FSBiH sankcionisala je nekoliko premijerliga{a zbog nemilih zbivanja na utakmicama 7., 8. i 9. kola Premijer lige BiH, te prvim me~evima osmine finala Kupa BiH. Kada je rije~ o susretima 7. kola, Disciplinska komisija donijela je odluku o ka`njavanju Vele`a, Leotara, Sarajeva, [irokog Brijega, Borca i Rudara iz Prijedora. Zbog lo{e organizacije utakmice Vele` GO[K i ubacivanja tvrdih predmeta u teren, Vele` je ka`njen sa 2.000 KM. Leotar i Sarajevo su sankcionisani sa po 1.500 maraka. U obrazlo`enju se navodi da je trebinjski premijerliga{ ka`njen zbog isticanja uvredljivog transparenta od navija~a sa politi~kom porukom u me~u sa Sarajevom, a bordo klubu je izre~ena kazna zbog upotrebe pirotehni~kih sredstava navija~a. Robija{a protiv plavih sa Grbavice, ali isto tako i aktuelnog prvaka BiH sa 3.000 KM zbog ubacivanja pirotehni~kih sredstava navija~a u dio terena tokom utakmice u Zenici. Pokrenut je i disciplinski postupak protiv FK Sarajevo. Tra`i se o~itovanje, uz suspenziju svih slu`benih lica, do okon~anja postupka zbog propusta u obavljanju du`nosti u utakmici sa [irokim Brijegom na doma}em terenu. U 9. kolu BH Telecom Premijer lige BiH evidentirani su propusti [irokog Brijega, Vele`a, Sarajeva i Borca. [iroki mora platiti kaznu od 1.000 KM zbog upotrebe pirotehnike njegovih navija~a u utakmici sa Vele`om, dok je Ro|enim izre~ena kazna od 2.000 KM zbog uvredljivog skandiranja njegovih simpatizera. Borac je ka`njen sa 1.000 KM nakon upotrebe pirote-

Ivica Osim: Najve}i problem zajedni~nke lige bila bi sigurnost

OSIM TVRDI: IDEJA

JE PRIMAMLJIVA, ALI NIJE IZVEDIVA
Mediji iz regiona donijeli vijest u kojoj tvrde da UEFA ima plan o osnivanju balkanske lige, o ~emu se, navodno, razgovaralo na tajnom sastanku u Budvi. Me|utim, Ivica Osim negira bilo kakav sastanak o toj temi i obja{njava za{to jo{ nije do{lo vrijeme za zajedni~ku ligu za timove sa prostora ex-Jugoslavije
Od prolje}a 2015. po~inje regionalna liga sa 16 klubova iz osam zemalja: Dinamo i Hajduk opet }e se boriti s Crvenom zvezdom i Partizanom, a BBB i Torcida mlatiti s Delijama i Grobarima, po~etak je teksta koji je objavljen u jednom hrvatskom mediju, a u kojem novinar “otkriva” navodni plan, Ev, ropske nogometne organizacije UEFA da se za dr`ave s podru~ja nekada{nje Jugoslavije Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Makedoniju i Crnu Goru, te Bugarsku i Ma|arsku organizira srednjoevropsko-balkanska liga. teta za normalizaciju Ivica Osim, koji nam je, kada smo mu zatra`ili potvrdu, tajnog sastanka u Budvi, kratko odgovorio. “Ne. Nikakvog tajnog sastanka nije bilo u Budvi” kazao je , Osim, kojem smo potom pro~itali cijeli tekst, na {to smo dobili njegov potpuniji odgovor: “Niko nije dozvolio nekakvu ligu, niti postoji plan UEFA za to. Trebali bismo se valjda prvo mi izme|u sebe dogovoriti, pa tek onda oti}i s tim planom kod UEFA” govori [traus i dodaje ka, ko predstavnici pomenutih zemalja ni u jednom trenutku nisu sjedili svi zajedno. “Izgleda da vi{e ne mo`e{ biti dobar s nekim i popiti pi}e, a da to ne nazovu tajnim sastankom.” Osim, me|utim, ne spori da je ideja o regionalnoj ligi jako primamljiva, ali da se ona nije aktuelizirala u Budvi. To pitanje se stalno provla~i, ali dogovor je zaista te{ko posti}i. Gledano finansijski, ta liga bi bila jako dobra, ali ne za sve. Lijepo bi bilo da ti opet do|u Zvezda, Partizan, Dinamo, Hajduk..., da napune stadion, ali nema vi{e ni tako dobrih stadiona za napuniti. Uz to, najve}a prepreka je zapravo sigurnost. Mo`emo se mi izme|u sebe dogovoriti, ali nikad ne zna{ {ta je nekome, ko sjedi na tribinama, u glavi i {ta je on u stanju uraditi. Liga je primamljiva, ali `ivot je jo{ primamljiviji i on jako puno ko{ta” obja{njava nam , Osim, te dodaje kako je nemogu}e upore|ivati osnivanje ko{arka{ke i rukometne regionalne lige sa fudbalskom, jer su strasti u najva`nijoj sporednoj stvari na svijetu mnogo ja~e.

Ivanu Sesaru dvije utakmice neigranja

[iroki Brijeg je dobio kaznu od 2.500 KM zbog bacanja baklji i petardi te nacionalisti~kog skandiranja navija~a u me~u protiv Olimpica. Borac i Rudar }e tako|er morati platiti kazne od 1.000 KM, odnosno, od 3.500 KM zbog propusta na utakmici odigranoj u Banjoj Luci. [to se ti~e propusta u 8. kolu, ka`njeni su Zrinjski sa 1.000 KM zbog kori{tenja pirotehnike u me~u protiv GO[K-a, te Radnik sa 1.000 KM usljed ka{njenja sa po~etkom me~a protiv Slavije, kao i neprovo|enja odluka nadle`nih organa. Disciplinska komisija je kaznila ^elik sa 1.000 KM zbog propusta u organizaciji utakmice sa @eljezni~arom i uvredljivog navijanja

hnike njegovih pristalica na me~u sa Olimpicom. Sarajevo je tako|e nov~ano ka`njeno. Razlog je kori{tenje pirotehnike te ubacivanje baklji i petardi od navija~a u teren na utakmici u Travniku usljed ~ega je povrije|en igra~ Travnika, kao i zbog lomljenja plasti~nih stolica po zavr{etku utakmice, objavljeno je iz N/FSBiH. Kazna za FK Sarajevo za prekr{aje je 5.000 KM. Osim toga, igra~ Slavije Zoran Kokot je ka`njen neigranjem tri utakmice. Za susret osmine finala Kupa BiH, izme|u Zrinjskog i Sarajeva, doma}in je ka`njen sa 1.000 KM, a igra~ Sarajeva Ivan Sesar pauzirat }e dvije utakmice nakon dobijanja crvenog kartona.
G. V.

Pi}e ne zna~i tajni sastanak
Prema navedenoj informaciji, ka`e se i to kako su se predstavnici nacionalnih saveza, na tajnom sastanku u Budvi, ve} slo`ili oko toga, te da }e u prolje}e 2015. startati pomenuta liga. Kao jedan od u~esnika sastanka pomenut je i predsjednik Komi-

Kamo sre}e
“Kamo sre}e da se mo`e igrati liga sa timovima sa prostora biv{e Jugoslavije. Bilo bi to dobro za sve, ali vjerujte da u Budvi, nije bilo rije~i o tome” pri, znao nam je Ivica Osim, demantirav{i tako vijest koja je munjevitom brzinom prostruJ. LIGATA jala regionom.

Irska bez petorice protiv elfa

Giovanni Trapattoni, selektor nogometne reprezentacije Irske, zapao je u velike probleme s povredama svojih najboljih igra~a koje u petak o~ekuje kvalifikaciona utakmica za Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu. Irci }e u petak u Dublinu ugostiti mo}nu Njema-

~ku u 3. kolu grupe C, a Trapattoni u tom susretu ne mo`e ra~unati na ve} otprije otpisane Richarda Dunnea i Kevina Doylea. Nova imena na listi povrije|enih su James McClean, Sean St. Ledger i Glenn Whelan. “Znamo koliko je Njema~ka jaka i koliki je njen ofanzivni potencijal. Njema~ka je jedna od najboljih reprezentacija Evrope, a samim time i svijeta” rekao je , 73-godi{nji Italijan za slu`benu stranicu Irskog nogometnog saveza (FAI).

Treneru Lecha nedostaje kreativac

Rumak: Treba nam igra~ poput [tili}a
Lech Poznan u novoj sezoni poljske Ekstraklase bilje`i dosta dobre rezultate i trenutno zauzima drugo mjesto na tabeli... Me|utim, trener ove ekipe Mariusz Rumak otvoreno je priznao da igra ne djeluje ba{ najbolje otkako je klub napustio Semir [tili}, bh. internacionalac. “Trebamo igra~a na poziciji 10, potreban nam je kreativac. Trenutno imamo dva veznjaka koji mogu puno pru`iti, ali to nije taj tip igra~a. Nedostaje mi jedan malo ofanzivniji fudbaler, ali mi ga nemamo. Jedan takav bio je Semir [tili}, ali na`alost, vi{e nije sa nama. Ne znam kako }emo pokriti njegovu poziciju” re, kao je Rumak. Nekada{nji veznjak @eljezni~ara trenutno nastupa za ukrajinski Karpaty iz Lavova.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

SPORT

47

Bh. rukometa{e o~ekuju kvalifikacije za EP 2014.

Dragan Markovi} objavio {iri spisak
Na{ rukometni nacionalni tim kvalifikacije }e otvoriti 31. oktobra u Linzu gdje }e snage odmjeriti sa doma}om Austrijom, a ~etiri dana kasnije u Sarajevu }e rukometni zmajevi igrati protiv Srbije
Ru ko me tna re pre zen ta ci ja Bo sne i Hercegovine krajem oktobra krenu}e u borbu za plasman na Evropsko prvenstvo 2014. godine u Danskoj. Na{ rukometni nacionalni tim kvalifikacije }e otvoriti 31. oktobra u Linzu gdje }e sna ge od mje riti sa do ma }om Austrijom, a ~etiri dana kasnije u Sarajevu }e rukometni zmajevi igrati protiv Srbi je. Uo~i ova dva susreta selektor Dragan Markovi} objavio je {iri spisak na kojem se nalazi 28 igra~a. [iri spisak: Enid Tahirovi} (HSV), Neboj{a Grahovac (Chambery), Faruk Vra`ali} (Ademar), Damir Doborac (Grada~ac), Senjamin Buri} (Izvi|a~), Deni Veli} (El Jeish Qatar), Adnan Harmandi} (Wetzlar), Marko Pani} (Chambery), Kosta Savi} (Pays d'Aix Universite Club), Vuka{in Stojanovi} (Vojvodina), Mirsad Terzi} (Veszprem), Muhamed Toromanovi} (Wisla), Adnan [abanovi} (^elik), Du{ko ^elica (El Jeish Qatar), Ivan Kara~i} (Brest Me{kov), Nikola Prce (Al Saad), Benjamin Buri} (Izvi|a~), Vladimir Vranje{ (Ademar), Mirko Miki} (Borac), Damir Deli} (Borac), Admir Ahmeta{evi} (Gra~anica), Elmir Gra|an (Borac), Mirza Haselji} (Borac), Amir ^aki} (Sloga), Goran Biljaka (Sloga), Ivan Milas (Izvi|a~), Elis Memi} (Bosna), Stefan Jankovi} (Borac).

Selektor Markovi} pozvao 28 igra~a

Svjetsko prvenstvo u borila~kim sportovima

2. me|unarodni turnir \akovo 2012. za kadete

Bh. tim spreman za nove pobjede
Okosnicu ju-jutsu reprezentacije Bosne i Hercegovine ~ine ~lanovi ju-jutsu kluba Zmajevi u BiH
Svjetska federacija borila~kih vje{tina IMAF pozvala je predstavnike Akademije borila~kih vje{tina u BiH da u~estvuje na World open Championship Svjetskom prvenstvu koje }e biti odr`ano 13. i 14. oktobra u belgijskom Antweprenu. Na SP-u bit }e zastupljene sve discipline: karate-kate, karate borbe, ju-jutsu kate, ju-jutsu borbe, combat ju-jutsu, kick boxing za sve starosne kategorije. Okosnicu ju-jutsu reprezentacije ~ine ~lanovi ju-jutsu kluba Zmajevi u BiH, njih osam. Pripreme traju mjesec i po i u tu svrhu ugo{}ene su i legende borila~kih sportova Stiv Barnet Soke, Stephan Grayston, John Strode i Robert Davey, koji su odr`ali seminare. Pripreme su protekle bolje nego {to je o~ekivano. Prvo okupljanje reprezentacije odr`ano je u Br~kom pod pokroviteljstvom Vlade Br~ko distrikta BiH, a u sklopu kulturnosportske manifestacije "Savski
Kadeti OKK Tuzla slavili na turniru u \akovu

Tuzlaci slavili sa zvukom sirene
Pripreme protekle u najboljem redu

Cvjet" - Br~ansko ljeto 2012., drugi u Banjoj Luci i posljednji u Sarajevu pred odlazak na SP. Spisak reprezentativaca: Redep Brki}, Eldin Mehmedovi}, Aedin Sejfovi}, Milan Tanackovi}, Adnan Inaetovi}, Eldin Kasumovi}, Hamza D`igal, Marko Varasinj, Emir Sofi}, Elvedin Ibri}, Nejra Kasumovic, Anamarija Tati}, Adi Malikbegovi}, Zora ^eki}, Bojan Vaskovi}, Nemanja Spasojevi}, Vladimir Bar-

cakovi}, Zoran Ve~ernovi}, Darija Todorovi}, Vanja Splaja, Maja [abanovi}, Gojko Bursa}, Belma Hamzi}, Tihana Jefti}, Slobodan Novi}, Lejla Kri{ko. Osim selektora Rame Kasumovi}a sa reprezentacijom putuje predsjednik Akademije borila~kih vje{tina Bo{ko Vidovi}, selektor karatista Ljubomir Tadi}, Mehmedalija Brki}, Dragan Jeli{i}, Slobodan Novi} i Brajko Mehi}.

\akovo je drugu godinu zaredom bilo doma}in me|unarodnog turnira za kadete na kojem je nastupilo {est ekipa. KK Sedam ugos tio je KK Se dmi ca (Podgorica, Crna Gora), OKK Sloboda (Tuzla, BiH), KK Osje~ki so kol (Osi jek), KK \uro \akovi} i Vinkovci. Nakon razigravanja prvi dan, Sloboda je sa dvije pobjede bila prva u svojoj grupi kao i doma}in u pobjedama protiv Crnogoraca i Bro|ana. Drugi dan bio je puno zanimljiviji nego prvi i sva tri susreta su bila neizvjesna do samog kraja. Finale su igrali \akov~ani i Tuzlaci kao prvoplasirane ekipe svojih grupa u kojem su bh. ko{arka{i slavili tricom sa zvukom

sirene. Sloboda je naime kod rezultata 53:53 pozvala minutu odmora nakon koje su imali ne{to manje od ~etiri sekunde za napad. U posljednjem napadu su se odlu~ili {utirati tricu i pogodili! U najbolju petorku turnira izabrani su (po dva igra~a iz ekipa koje su igrale u finalu i jedan iz ekipe koja je osvojila tre}e mjesto, a po izboru trenera): Jasmin Jakupovi}, Safet ]ustovi} (Sloboda), Neven ^upi}, Nikola Juri} (Sedam) i Mihovil Kraljik (\uro \akovi}). Najbolji strijelac turnira bio je Jasmin Jakupovi} koji je tom prilikom dobio ko{arka{ki dres, dok su prve tri ekipe turnira dobile pehare. S. K.

48

SPORT

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

NOVI GORSKI
spasioci iz Mostara
Ure|uje: Ramo KOLAR

Te~aj GSS na Ruji{tu • Zavr{ila jo{ jedna generacija S[A • Balkanska konferencija u Albaniji • Pohod Dipijeva staza 13. oktobra • Masovni pohod na Lisac...
• KOMISIJA GSS-a PSBiH u nedjelju je, u Parku prirode Ruji{te, uru~ila 11 diploma za zavr{en ljetni te~aj Gorske slu`be spa{avanja. Ovim ~inom su Sa{a Dra~e, Asmir Ugljen, Jasmin Ugljen, Denis ]ori}, Anel Golo{, Osman Vejzovi}, Alim Abazovi}, Sanjin Drljevi}, Edin Jazvin, Armin Skando i Sla|ana Bem slu`beno postali pripravnici Gorske slu`be spa{avanja Stanice Mostar. U okviru obuke pripravnici su se upoznali s organizacijom Gorske slu`be spa{avanja i zakonskim okvirima njenog djelovanja, a stekli su znanja i vje{tine iz: orijentacije, meteorologije, prevencije i djelovanja u slu~aju opasnosti, ~vorologije, prve pomo}i, izrade improviziranih nosila, ljetnih tehnika spa{avanja, horizontalnog napredovanja uz pomo} tirolske pre~nice, te su teoretski upoznati s osnovama helikopterskog spa{avanja... • ZAVR[ENA JO[ JEDNA S[A ljetni po~etni i napredni te~aj, odr`an tijekom protekla ~etiri vikenda. Zavr{ni vikend ovogodi{nje Sarajevske {kole alpinizma odr`an je na penjali{tu Kamenolom kod Zenice i u sportsko-edukativnom ekolo{kom centru SCORPIO na Smetovima. U prisustvu svih polaznika po~etnog i naprednog dijela {kole, realizovan je izuzetno bogat program sa zavr{nicom na na{oj najve}oj umjetnoj stijeni o temi sportskog penjanja. Zavr{na tema ujedno je

Novi, mladi gorski spasioci iz Mostara

Delegacija PSBiH u Albaniji

U~esnici zavr{nog vikenda Sarajevske {kole alpinizma

bila instruktorski ispit koji je uspje{no polo`io Samir Mehi} pred komisijom Planinarskog saveza BiH. Najuspje{niji polaznici {kole bili su Jasmina Gafi} me|u po~etnicima i Besim Muminovi} me|u naprednim te~ajcima. Diplome svim u~esnicima u ime Predsjednika PSBiH uru~io je Red`ep Grabus, koji je ujedno uspje{no zavr{io ljetni dio ispita za zvanje instruktor alpinizma... • MEMORIJALNI POHOD DIPIJEVA STAZA, 19. organizira u subotu (13. oktobar) PD Bobovac Kakanj, u znak sje}anja na ~lana Dru{tva, pripadnika Armije RBiH, rahmetli

Ediba Dogdibegovi}a Dipija. U okviru akcije posjetit }e porodicu, mezarje i polo`iti cvije}e, te izvesti pohod na potezu Doboj - Te{evo. Ova manifestacija ima, prije svega, patriotski karakter, kao i zdravstvenopsiholo{ki, a o~ekuje se u~e{}e vi{e planinarskih dru{tava sa 150-200 ~lanova u~esnika pohoda. Za ~lanove planinarskih dru{tava i gostiju PD Bobovac organizira prihvat u planinarskom domu Bo~ica... • GODI[NJOJ KONFERENCIJI BALKANSKE PLANINARSKE UNIJE, kao gost albanskog Planinarskog saveza, prisustvovala je delegacija PSBiH. U~estvovalo je

devet zemalja jugoisto~ne Evrope u Nacionalnom parku Llogora Vlora. Uz aktivno u~e{}e u radu BMU delegacija je prezentirala projekt internacionalnog simpozija Evropski pje{a~ki putevi E-6 i E12 u funkciji razvoja turizma BiH, koji je prihva}en u cijelosti, a odr`at }e se od 16. do 18. novembra 2012. godine na Igmanu, u organizaciji Planinarskog saveza BiH. Sve ~lanice Balkanske planinarske unije su prihvatile poziv za u~e{}e na ovoj me|unarodnoj manifestaciji povodom 120 godina planinarstva u BiH... • UGOVOR O SUFINANCIRA-

NJU projekta Me|unarodna manifestacija povodom 120 godina planinarstva u Bosni i Hercegovini i internacionalni simpozij Evropski pje{a~ki putevi E-6 i E-12 u funkciji razvoja turizma BiH potpisan je izme|u Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Planinarskog saveza Federacije Bosne i Hercegovine... • UPOZNAJMO PLANINU LISAC u ~etiri godi{nja doba, naziv je akcije {to ju je organizirao PD Tajan iz Zenice. Protekle subote u akciji nazvanoj ^etvrti jesenji planinarski pohod u~estvovala su rekordna 234 planinara.

Kandidati za atleti~are godine IAAF-a

Hokej siroma{niji za jednu legendu

Komisija atletskih stru~njaka odabrala je po deset atleti~arki i atleti~ara koji kandidiraju za presti`ne nagrade. Do 28. oktobra }e glasovi ~lanova Vije}a i komisija Me|unarodne atletske federacije (IAAF), nacionalnih saveza, direktora mitinga, ambasadora IAAFa, te predstavnika atleti~ara i medija odlu~iti koja tri imena u svakoj konkurenciji ulaze u u`i izbor. Vije}e IAAF-a }e nakon toga odlu~iti kona~ne pobjednike, a njihova }e imena biti otkrivena na sve~anosti u Barceloni 24. novembra. Kandidati za najbolje atleti~are svijeta - atleti~ari: Yohan Blake (100, 200, 4x100m), Usain Bolt (100, 200, 4x100m), Ashton Eaton (vi{eboj), Mohamed Farah (5.000, 10.000m), Robert Harting (disk), Kirani James (400m), Renaud Lavillenie (motka), Aries Merritt (110m prepone), David

Titule ~ekaju vlasnike

Ha{ek odlu~io da ode sa leda
Legendarni hokeja{ki golman Dominik Ha{ek (47) objavio je vijest da se kona~no povla~i u mirovinu. Ha{ek je pripreme za novu sezonu zapo~eo u svom mati~nom klubu, ~e{kim Pardubicama, a cilj mu je bio povratak u NHL ligu, gdje je proveo dugih 15 sezona. Nedavno je bio u pregovorima s nekoliko klubova u najja~oj ligi svijeta, ali svi su na kraju propali. U Pardubicama je Ha{ek kao 15-godi{njak 1980. po~eo profesionalnu karijeru. Trideset godina kasnije, na kraju sezone 2009/10, doveo je svoj klub do naslova ~e{kog prvaka. Izme|u 1993. i 2001. godine u {est je navrata Ha{ek progla{avan najboljim (MVP) golmanom NHL lige, a dva je puta zaredom, 1997. i 1998. osvajao nagradu za najboljeg hokeja{a lige. Postao je prvi golman u povijesti koji je do nagrade do{ao dva puta. Is-

Dominik Ha{ek proveo je 32 godine me|u stativama

Me|u kandidatima i Ashton Eaton, svjetski rekorder u desetoboju

Rudisha (800m), Christian Taylor (troskok). Atleti~arke: Valerie Adams (kugla), Tirunesh Dibaba (5.000, 10.000m), Jessica Ennis (vi{eboj), Allyson Felix (200, 4x100, 4x400m),

Shelly-Ann Fraser-Pryce (100, 200, 4x100m), Jelena La{manova (hodanje), Sally Pearson (100m prepone), Brittney Reese (dalj), Sanya Richards-Ross (400, 4x400m), Barbora [potakova (koplje).

te je godine na Olimpijskim igrama u Naganu ^ehe doveo do olimpijskog zlata na prvome olimpijskom turniru s najve}im zvijezdama NHL lige. Stanleyev je pokal osvajao u dva navrata (2002. i 2008. godine) s Detroit Red Wingsima.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

49

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
IZDAJEM poslovni prostor, 22 m2, u novom stambeno poslovnom kompleksu Tibra Pacific Stup. Mob. 061/183-849.sms SARAJ polje, trosoban potpuno namje{ten stan u zgradi, lll sprat, lift, c.gr., na du`i period. Mob. 061/462317.sms D@ENETI]A ^IKMA 189m2, luksuzno opremljen 1 sprat, plinsko grijanje 2,000KM. Tel. 066/995-944.k OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno. 650 KM. Tel:061/170-461.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k ^. VILA kvadrant, dvosoban namje{ten na du`i period. Tel. 066/420715.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, kod [pinga-Grbavica. Mob. 061/252-880.k IZDAJEM stan u centru za dvije djevojke ili bra~nom paru, cijena 300KM. Mob. 065/169-364.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan dvjema djevojkama, nepu{a}ima, blizu novog Avaza. Tel. 033/813-049 i 062/006-768. IZDAJEM trosoban namje{ten stan Dobrinja C5 blizina Merkatora. Tel. 061/188-129.k IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima, zavr{na godina studija, upotreba kuhinje i internete. Mob. 062/224-836 i 033/443-938.k IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu, u nizu. Mob. 062/282-206.k IZDAJEM garsonjeru, poseban ulaz, 30m2, Babi}a ba{ta. Tel. 033/238-142 i Mob. 061/809-763.k IZDAJEM dvosoban stan, Stari Grad, Alifakovac 9, namje{ten. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM kompletno opremljen renoviran dvosoban stan, sa svim priklju~cima, 67m2, Kalemova 8. Mob. 061/147-064, 033/204-059.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Dobrinja, S. Neze~i}a. Mob. 061/141-417.k IZDAJEM namje{tenu sobu, centar, kuhnja, kupatilo, mogu i dvije studentce. Tel. 200-564.k IZDAJEM jednosoban stan, centar grada. Tel. 070/203-479.k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k IZDAJEM jednokrevetnu sobu, mo`e i gara`u zaposlenoj osobi, tv, satelitska antena, fri`ider. Mob. 062/982-881 i 033/667-994.k IZDAJEM komfornu jednokrevetnu sobu, strogi centar, studentima. Mob. 063/931-407.k IZDAJEM sobu djevojci kod Arhitekture, Gra|evine, Medicine, cen. grijanje, kuhinja, kupatilo. Tel. 033/213-629, 066/606-410.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, Ohridsko 3A. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, u blizini studentskog Kampusa, cen. grij. kab. Tel. 652-293.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM garsonjeru Ohridsko 3A. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM jednokrevetnu sobu, `enskoj osobi, upotreba kuhinje, kupatila, cen. kablovska, ^ekalu{a 1. Tel. 227-259.k IZDAJEM p{olunamje{ten jednosoban stan na Trgu Heroja. Mob. 061/337-764.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM povoljno konfornu namje{tenu garsonjeru, zaseban objekat uz obiteljsku ku}u, vlastito dvori{te, parking, vrt. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM jednospratnu ku}u sa 4 sobe i nus prostorijama u odli~nom stanju, namje{teno, sa dvori{tem, parkingom i vrtom. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM super namje{ten stan, Marin Dvor, sa gara`om ili bez. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM na du`e vrijeme ku}u sa dvoeta`nim stanom, gara`om, dvori{tem, mo`e i prodaja, u`i dio grada. Mob. 066/848-420.k IZDAJEM gara`u povoljno, ul. Bulevar Me{e Selimovi}a br. 43. Tel. 653-204.k IZDAJEM sobu sa grijanjem, studentici. Zmaja od Bosne 28. Tel. 613251.k IZDAJEM jednosoban stan 45m2, Pru{}akova, pogodan za stanovenje ili kan. ured, na du`e vrijeme. Mob. 061/216-563.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, povoljno, 350KM. na Marin dvoru. Tel. 062/758-887.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan na Marin Dvoru povoljno, zaposlenim osobama. Tel. 062/758887.k IZDAJEM sobu blizu med. i gra|. fakulteta. Tel. 205-396.k IZDAJEM jednosoban stan namje{ten u Centru grada ul. 6Hangija. Tel. 062/092-255.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255827.k

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM sobu blizu medicinskog i gra|eviskog fakul.Tel:033/205396.k IZDAJEM dvosoban stan namj{etne Dobrinja C5 stdenticama ili bra~nom paru. Tel. 061/700-867.k IZDAJEM dvosoban stan namje{ten studentima. Tel. 061/175-822.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima zavr{ni godian studia sa upotrebom kuhinje. Tel. 062/224-826.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k KOD Islamskog fakulteta slobodan dvosoban kom. stan, parking, popust za studentice. Mob. 061/321-027.k IZDAJEM sobu, upotreba kupatila, kuhinje, cen. gr. blizu fakulteta, tramv. i autobus. stajali{ta. Mob. 063/454-517.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

ZAMJENA
MIJENJAM za Hrvatsko primorje renoviranu vikend ku}u 125m2, sa parcelom 1819m2, sa lijepim pogledom, kanton Sarajevo. Tel. 062/849-606.sms MJENJAM stan od 58m2, za manji, 1 sprat, do 40m2, uz nadoplatu razlike Mob: 063/464-950.sms MIJENJAM adaptiran dvosoban stan, 52 m2, 2 sprat, u Hrasnom, za stan do 80 m2 do 5 sprata, uz doplatu od ^.Vile do M.Dvora. Mob. 061/201-356 i 033/710-550.sms ZAMJENA Isto~no Sarajevo 41m2 lift, VI kat, novogradnja SarajevoOtoka Ba{~ar{ija. Tel. 061/375-787.k SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62279-428, 00387/33-214-595.k MIJENJAM ku}u ku}nica, Kiseljak, gromiljak za stan u Sarajevu. Tel. 061/399-014.k

PONUDA
SARAJ polje, trosoban potpuno namje{ten stan u zgradi, lll sprat, lift c.gr. na du`i period. Mob. 061/462317.sms IZDAJEM poslovni prostor, 22 m2, u novom stambeno poslovnom kompleksu Tibra Pacific Stup. Mob. 061/183-849.sms PRENO^ISTE 100m od Ba{~ar{ije, najpovoljnije. Mob. 066/950389.sms IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa c/grijanjem kod med. fak. za 2 studentice. Mob. 060/316-2153 i 061/224-155.sms IZDAJEM jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu u privatnoj ku}i. Mob. 061/020-059.sms GLADNO polje, Rakovi~ka cesta, 120m2 stamb. kancelarijskoj pr.Tel. 066/995-944.k IZDAJEM trosoban nenamje{ten stan, ul. Grada~a~ka, 350 KM. Tel. 061/140-554.sms HRASNICA centar gara`a s kanalom u nizu 15m2. Tel. 061/102- 364.sms IZDAJEM jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu u privatnoj ku}i. Tel: 061/020-059.sms IZDAJEM garsonjeru u naselju [vrakino, 30 m2, centralno grijanje, polunamje{ten, cijena 200 KM. Mob. 061/431-310.sms DVOSOBAN namje{ten stan u privatnoj kuci, Stari Grad. Tel. 033/236-291.sms IZDAJEM namje{ten stan, 40m2, zgrada 2. sprat, ^. Vila, od tramvaja 100 m. Mob. 062/752-598.sms

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k

PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan, ^engi} Vila I, 67,5m2 + dva balkona, dva mokra ~vora, dvostran. Tel. 033/649-457. 439 PRODAJEM zemlji{te na mostarskom raskr{cu 5.000 m2, uz rijeku, atraktivna lokacija, pogodna za sve namjene, dozvoljena gradnja, Mob. 061/852-017.sms PRODAJEM lijepo opremljen stan 63 m2 Dobrinja kvalitetna novogradnja prvi kat, dvostran. Tel: 061/102-212.sms SARAJ Polje, dvoiposoban, 61m2, renoviran, balkon ustakljen, vl. 1/1, cijena 94.000 KM. Mob. 062/451068.sms HRASNO, A.B.[imi}a, 78 m2, V sprat, dvostrano orijentiran, renoviran, cijena po dogovoru. Mob. 066/909-466.sms HRASNO, prodajem jednos ban stan, 36 m2, 12. sprat, balkon, centralno grijanje. Mob. 061/303466.sms AERODROMSKO naselje, prodajem dvosoban stan, 61m2, sa dva balkona i hobi sobom na I spratu, 90.000 KM. Mob. 033/471513.sms BRIJE[]E kod {kole, placevi za gradnju ku}a, dozvoljena gradnja, vl.1/1, struja, voda, kanalizacija pored placa. Mob. 061/103-080.sms PRODAJEM dvije ku}e u ul. Borak i stan 53m2 u ul.B. Muteveli}a. Mob: 062/491-809.sms HRASNO, A.B.[imi}a, 78 m2, V sprat, dvostrano orijentiran, renoviran, cijena po dogovoru. Mob. 066/909-466.sms

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
PRODAJA
CIGLANE, Antuna Hangija, 61 m2, dvosoban, prvi sprat, cijena po dogovoru. Mob. 066/909-466.sms HRASNO, prodajem jednosoban stan, 36 m2, 12.sprat, balkon, centralno grijanje. Mob. 061/303-466.sms Prodajem ku}u u blizini Vije}nice, op{tina Stari Grad. Mob: 066/639-013 STAN u Centru Mejta{ ul. Kevrin ptok 3 spr. 70m2 =140,000KM. Centar ul. Vrazova. Tel. 065/819-136.k TROSOBAN stan 83m2, u centru, totalno luksuzno adaptiran. Mob. 066/117-752.k STAN na Vojni~kom polju ul. Hasana Su}eske 6 spr. 61m2=105,000KM. Tel: 065/819-136.k STAMBENA jedinica niska gradnja ul. Safeta zajke 60m2+gara`a +manja ba{ta. Tel. 062/959-129.k JEDNOIPOSOBAN stan 46m2 adaptiran 90.000KM. Tel. 0627619361.k STAN na Alip. polju ul. Geteova 8 spr. 59m2 1400KM i Alp. polje ul. Bosanska 5 spr. Tel. 065/819-136.k KU]A Lu`ani ul.[emsudina Sarajli}a 498 m2 oku}nica, 270m2 stan prost. na 3 eta`e, gara`a, manji vo}njak, p linsk grijanje. Tel. 062/959-129.k ^ETVOROSOBAN stan u M. Mustafe Ba{eskije I kat 109m2=1300 eura po m2. Tel. 061/320-439.k KISELJAK vikdenicu sa 2200 oku}nice prodajem ili mijenjam za stan u Sarajevu. Tel:033/647-851 i 061/555-949. 330 TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MUSTAFE Latifi}a 60m2 bez stvari 1 sprat. Tel. 066/995.944.k PRODAJEM hitno zemlji{te 1470m2 Paljevo Novi Grad cijena po dogovoru. Tel: 033/218-753.k MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili 061/235-257. 1496 MOJMILO, Olimpijska, 79m2, VP, 1.300 KM/m2, ^engi} V. ul. f. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM zemlju sa ljepim pogledom na Sarajevo. Tel. 057/263029.k POFALI]I, blizu FDS i OBN, ku}a s dva stana, oku}nica 441m2, dvije gara`e, sve 1/1. Mob. 062/439-329, 061/437-719,k STAN renoviran 160m2, strogi centar. Mob. 062/766-946, iza 16 sati.k HRASNO A. [a}irbegovi} 80m2 kompletno renoviran 2 mokra ~vora, 2 balkona, prvi sprat. Tel. 062/795-494.k RJE^ICA cjelodnevno osun~ano potok, izvor, vo}ke, ure|en put, kombi. Tel. 061/557-258.k PRODAJEM stan 116m2 A. polje Ive Andri}a pored tramvaja. 5 soba. Tel: 062/758-887.k DVOSOBAN stan 54m2, 3 sprat, adaptiran, ^. Vila - D`. Bijedi}a. Mob. 063/595-406.k MARIN Dvor, Dolina 5/2, 67m2, odli~an. Mob. 061/205-235.k GARSONJERA, Vi{njik kod po{te, 17m2, 34.000 KM. Mob. 061/205235.k PRODAJEM vikendicu, sve pod vo}em, povoljno. Mob. 061/169-900.k PRODAJEM ~etverosoban stan 116m2, Ba{~ar{ija, 1 sprat, pogodan za kance. poslovanje. Tel. 445-371, iza 15 sati.k PRODAJEM trosoban stan 70m2, Hrasno, A. lipa, 1 sprat. Tel. 445371, iza 15 sati.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, 1 sprat, kod Doma armije. Tel. 445-371, iza 15 sati.k PRODAJEM stan 52m2 A. polje mo`e zamjena za Banja Luku. Tel. 033/542-668.k CENTAR, strogi, Alipa{ina 4/3, 68m2, 70.000 eura. Mob. 061/205235.k ZAGREBA^KA, 62m2, 2 sprat, useljiv. Mob. 061/205-235.k CENTAR strogi, 120m2, 4 sprat, lift. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284875.k CENTAR, strogi, Alipa{ina, 75m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan kod bolnice Ko{evo, 101m2, III sprat, a koji se sastoji iz dva stana. Tel. 066/050-719.k PRODAJEM stan na Hvaru u Starom Gradu, 65m2, ima veliku tarasu i vrt. Mob. 066/201-411.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383064.k PRODAJEM stambeno poslovni prostor dim. 12x8m2 oku}nice 422m2 prizemlje sprat. Tel. 061/552547.k PRODAJE se useljiv trosoban stan 75m2 +2 balkona superlokacija. Tel. 062/945-224.k PRODAJEM useljivu ku}a na Ba{~ar{iji 300metara od Sebilja 170m2 sa ba{~om. Tel.061/713-168.k PRODAJEM trosoban stan 86m2 M. Tita. Mob:061/255-885.k DALMATINSKA strgi centar, stan 121 m2, visoko prizemlje mogu}a stambeno pos.kombinacija. Tel. 033/221-533.k GRBAVICA troiposoban stan 85m2 renoviran sa gara`om. Tel. 061/964797 i 033/617-742.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 1 minuta do Latinske }uprije. Tel. 062/403-722.k PRODAJEM stan 140m2 ravne cilgane povoljno.Tel. 063/419-296.k MARIN dvor prodajem stan 72m2 II sprat.Tel:061/185-718.k ^ENGI] V. 35m2, 4 sprat, renoviran, 70.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan u Pofali}ima kod tramvajske stanice, 73m2, IV sprat. Tel. 066/201-411.k GARA@A, 12,50m2, centar, marijin dvor, ul. Kranj~evi}eva, vl. 1/1, grunt, povoljno. Mob. 061/869396.k VRATNIK, ku}a, tri stana, zaseban ulaz, dvije gara`e, 1/1. Mob. 061/131-268.k PRODAJEM dva ve}a stana u centru, ul. ^obanija i ul. Skenderija. Tel. 066/050-719.k LIJEPU ku}u na Mihrivodama, 150m2, sa gara`om 25m2 i velikom ba{tom. Mob. 061/262-336.k LIJEPU ku}u na Mihrivodama, 155m sa gara`om i ure|enim vrtom 400m, cijena po dogovoru. Mob:061/262-336.k PRODAJEM stan 71m2, strogi centar. Mob. 061/398-420.k PRODAJEM stan na Vojni~kom polju, 48m2, II sprat. Mob. 061/170218. zvati polsije 20 sati.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac-Mostar. Mob. 062/600-318.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+pot krov lje+ba {ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM hitno zemlji{te 1.470m2 Paljevo-Novi Grad. Tel. 033/218-753.k BA[^AR[IJA 43m2 adaptiran, Centar 32m2 ^engi} V. 53m2 MEJTA[ 49 i 54m2 Dobrinja 55,68m2, 89m2 Alipa{ino 78m2.www.nerasbih.com. Tel. 061/375-787.k KU]A P+I 160m2 i parcela 1.000 m2 Gladno Polje 47 glavni put Reljevo-70.000m2, Vratnik. 125.000 KM. www.nerasBiH.com. Tel. 066/ 488-818.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 6543-043.k BREKA, H. Polovine //IV, 90m2'gara`a, mo`e i zamjena. Mob. 061/205235.k GRBAVICA, [opng, 80m2, `uti neboder. Mob. 061/205-235.k MARIN Dvor, A. Brauna 7/III, 76m2. Mob. 061/205-235.k SKENDERIJA Adila Grebe 43m2 +balkon 4 sprat i stan 32m2 kod stadiona Ko{evo sedmi sprat. Tel: 061/072-849 i 063/556-886.k

MALI OGLASI
PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k CIGLANE, H. Red`i}a 78m2, 2 balkona, trosoban. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k PRODAJEM dvosoban stan, 57m2, ul. Kolodvorska, 13, kod Socijalnog. Mob. 061/905-212.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM stan 66m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810-572, 061/438-855.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222-508.k PRODAJEM stan 85m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k PRODAJEM garsonjeru 24m2 ul. Muvekita Ferhadija. Tel:061/902710.k TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k 4926 PRODAJEM trosoban stan 69m2 na 4 spratu Ilid`a Lu`ani. Tel. 033/621-976.k BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu, preko puta pijace Grbavica. Mob. 061/299-306.k

51

STOLAC-Dubrave Prenj prodaje se zemlji{te njiva i 2 pa{njaka povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2, zemlji{te. Tel. 063/316-826 i 036/805-160.k PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k STUDENAC-Nahorevo nova ku}a 2 gara`e, ljetna kuhinja 2 duluma vo}njaka ba{te cijena po vid|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. i 061/157-718.k VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM-mijenjam za more, ku}u u Pazari}u, poreg mag. puta, sa 1.200m2 zemlje. Mob. 061/223-208.k DALMATINSKA, strogi centar, stan 121m2, VP, mogu}a stam. poslovna kombinacija. Tel. 033/221533.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k

NAMJE[TAJ
SEZONSKA rasprodaja stolica, fotelja, dvosjeda, stolova, korpi i drugih proizvoda pletenog namje{taja. Cijene izuzetno povoljne. Mob. 061/200-894 i 033/525-966.sms PRODAJEM regal-vitrinu, polustaklenu, puno drvo, kao nova. Mob. 061/923-805.k PRODAJEM 24. nove neraspakovane restoranske stolice, uvoz iz [vedske. Mob. 061/553-653 zvati od 9 do 16 sati.k PRODAJEM stolicu za kupanje u kadi. Tel. 062/970-817.k PRODAJEM trosjed fotelju hrvatska proizvodnja boja sme|a, povoljno. Tel:450-940 Dobrinja.

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE Danas, 11. oktobra 2012, navr{ava se osam godina od smrti na{e drage

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{e kolegice Ajle

VILDANE KUSTURA
Uvijek sa tobom, Tvoji: daid`inica Semka, Emir, Idriz, Amra, Nadir, Zenit, Haris, Safija, Dino, Dina i Taiba Neka joj dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet
1572

NIHADI TERZI]

Kolege iz Oslobo|enja
000

TEHNIKA
PRODAJEM zamrziva~ ladi~ar, Obod Bauknecht za 100 KM. Mob. 062/549-601.sms VALJAK za peglanje i ra~unar Windows 3, 2000, pvoljno, auto dijelovi za Golf ID. Tel. 619-184, 061/449-822.k PRODAJEM elktro motor sa programatorom za ve{ ma{inu Gorenje i 3 grija~a za TA pe} 4,5 kw. Mob. 062/921-796.k

PRODAJEM stajsko gnojivo. Tel. 061/515-235.k PRODAJEM 2 nova drvena prozora 120x120 i balkonska vrata drvena 80x210. Tel: 061/336-656.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan u zamjenu, za 2m bukovih drva iscjepanih, ili 200KM. Tel: 061/553-633.k PRODAJEM 2 vrata i 2 prozora cijena povoljna. Tel. 061/809-763.k PRODAJEM tu{ kadu - kabinu, lavabo i WC {olju povoljno. Tel. 061/809-763.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM nov medicinski krevet za nepokretne osobe. Tel: 033/545-148 i 065/417-832.k PRODAJEM novu pisa}u ma{inu marke Presidnet-super. Tel:033/625196.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Singer, Pfaff i Victoria u koferu, dovozim li~no, garancija 2 god. Mob. 061/145504.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745586 Ilid`a.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809763.k KREKA Wesso pe}, nova stakla rezervna, 100KM. Mob. 033/628699.k PROZORI, drveni, dupla stakla, iz novogradnje, sa {tokovima, po povoljnoj cijeni, 5kom. Mob. 061/869396.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1992-2011. u albumima, BiH 1000 KM i HB 400 KM. Mob. 061/194-220.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata. Tel. 061/965-126.k KUPUJEM starinske sablje ordenje, no{nju od limpijade, baklje. Tel:061/965-126.k KUPUJEM umjetni~ke slike starinske sablje, ordenje, demirlije, tepsije i ostalo. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatne statove. najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata i dolazak na adresu odmah, FBiH i RS. Mob. 061/517-897.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS, najpovoljnije 100%. mOB. 063/351-572.K STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata odmah, cijela BiH. Mob. 061/175-237.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k KUPUJEM deviznu {tednju, Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 065/027-864.k KUPUJEM mjenja~ za konbija T2 Folcvagen. Tel. 061/367-103 KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu {tetu, po dogovoru. Mob. 063/723595.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nait i ostalo. Tel:033/456505.k STARE satove zidne, |epne, ru~ne ordenje, zna~ke i stalo. Tel:033/456-505.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623690.k POTREBNA pomo}na radnica restoranu Op{tina Stari grad. Tel. 061/173-835.k ZAPOSLJENJE tra`imo mla|u i slobodnu `enu za rad i ispom} u ku}i u Ulcinju. Tel. 033/534-087 i 062/682-690.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

"KIRBY" - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma "GLANZ". Tel. 061/350-688.k IZVODIM sve vrste gra|evinskih radova ~istim, podrume, tavane sa svojim prevozom, zvati na Tel: 062/373-535.k POVOLJNO vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, harmonika vrata i blindo vrata. Tel. 061/214-303.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k ENGLESKI |acima i odraslim profesorica u mirovini dolazim na adresu. Tel. 061/397-768.k VODOINSTALATER opravlja ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone penzionerima jeftinije. Tel: 061/205-803 i 066/973-793.k OBAVLJAM molersko farbarske usluge {panske zidove termo fasade povoljno.Tel. 0617351-558.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, farbanje, varenje. Tel. 061/552-547.k VODOINSTALATER radi adaptacija kupatila kao i opravke.Tel. 065/742-732.k KOMBIJEM pvoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513948.k ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga. Tel:062/256-376.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom.Tel. 061/227-189.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108779.k TAPETAR dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728 i 061/926-560.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k IZDRADA i monta`a plo~astog namje{taja. Tel. 062/466-093.k KERAMI^ARSKE usluge, postavljanje laminata. Tel. 062/466093.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k

OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k UREDNO i pedantno, ~istim i odr`avam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221668.k

VOZILA
PRODAJEM ili mijenjam za putni~ko vozilo kombi, turbo dizel, marke Fiat sa Pe`o motorom, gume odli~ne. Vozilo je u izvrsnom stanju. Godina proizvodnje 1998., cijena 4.200 KM. Mob. 061/538-128.sms PRODAJEM niklovane unutra{nje ru~ke za Seata Ibizu, model 2000 godiste. Mob. 062/330-594.sms GOLF 3 1.8 benzinac, 92.god., 55 kw, registrovan do 15.04.2013. 2.700KM. Mob. 061/653-629.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k VRLO povoljno prodajem renault Clio, 2007. god. 1,5 dizel. Mob. 061/272-769.k PRODAJEM Jugu-novi TP, sta 6 god. pre{ao 12.000 km, gara`iran. Tel. 443-743.k LANDROVER dugi benznac, u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. god. 15.000 KM, sa rez. dijelovima. Tel. 058/483-561.k PRODAJEM Mercedes 170 S Clasic, u odli~nom stanju, uvezen, sve pla}eno. Mob. 061/299-306.k

APARTMANI
U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k TRPANJ, izdajem vrlo povoljno sobe i apartmane, pogled na more, vlastiti parking. Tel. 00385 207 43420.k PODACA - Makarska rivjera, iznajmljujem apartman 2+1 le`aj, blizu pla`e, parking, cijena povoljna. Mob. 00385-21-699-170.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel:036/886-364.k ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis boilera, el. pe}i, indikatora, sklopke, osigura~e. Tel. 061/132-149.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 MOLER radi molersko farbarske radove, ~isto, kvalitetno i povoljno. Mob. 062/419-501.sms KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog odpada i sl...Radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Mob. 061/935-697.sms PROFESOR daje sate gitare. Mob. 063/930-078.sms @ELITE pobje}i od stresa i problema svakodnevnice? Prepustite se vrhunskoj masa`i. Mob: 063/848-921.sms PREVOZ putnika sa busom, minibusom 32. sj., 18+1, i kombibusom 8+1. Sva su vozila klimatizirana i imaju dosta opreme. Mob. 061/106385.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k "VITALIS" ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k "DOM VITALIS" smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172948.k

OSTALO
PRODAJEM vrhunske italijanske sakoe, cijena 50 KM. Mob. 066/950389.sms PRODAJEM stalke za nakit, na to~kicima, mogu i u druge svrhe. Tel. 065/237-447.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM grobno mjesto, muslimanska parcela br. 11, Vlakovo, cijena po dogovoru. Veli} Abid, ul. Podcarina br. 26 od 10 do 17 sati.k PRODAJEM 2 avionske kart Sarajevo-Keln, za 13.10. Gemenwing, 20% jeftinije. Tel. 061/345-967.k

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k

ZAPOSLENJE
POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Kontakt telefon: 033/717-061.k KUHAR, internacionalni, italija, meksiko i bosanska kuhinja. Tel. 033/532-279, 062/591-037.k

BRA^NE PONUDE
O@ENJEN mu{karac iz Sarajeva, 42 god., tra`i usamljenu damu, nebitne godine i status diskretno molim sms 066/284-943.sms

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
Duboko o`alo{}eni javljamo da je u utorak, 9. oktobra 2012. godine, preminuo na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Jedanaestog oktobra 2012. navr{ava se godina od smrti na{eg

53

BRANKO ^ELIKOVI]

JOZI] JOZE BRACE

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. Njegovi: brat Neboj{a, snaha Marela, brati} Bojan sa Stefani i Adrianom, porodice Ili} i Petrovi}, kao i ostala rodbina i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. Milana Preloga br. 21/II.
471

Ponosni smo {to si bio dio na{e porodice. Zauvijek }e{ biti u na{im srcima. Majka Mara, brat Dragan, sestre An|elka i Nada sa familijama
1569

Jedanaestog oktobra 2012. godine navr{ava se 7 dana otkako je na ahiret preselila na{a draga nana i svekrva

POSLJEDNJI POZDRAV

had`i RAMIZA SMAJI], ro|. FI[O profesoru KOSTI BOGDANOVI]U

Bilo te je lahko voljeti, a te{ko izgubiti. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari d`ennet i vje~iti rahmet. Tvoji: snaha Sehija, unuk D`enan sa porodicom i unuka Lejla
1567

koji je utemeljio i vodio predmet Vizuelna kultura na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Nastavnici, saradnici, studenti i uposlenici Akademije
001

POSLJEDNJI POZDRAV

dobitniku [estoaprilske nagrade Grada Sarajeva, bosanskohercegova~kom i svjetski poznatom likovnom umjetniku

MERSADU BERBERU
19 tu`nih godina
GRAD SARAJEVO
001

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

na

TON]I BENDER
1956 - 1993.

HA[IMA SPAHI]A

Tvoja obitelj
1571

Uposlenici Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo Koordinacioni odbor bora~kih udru`enja Kantona Sarajevo Ministar za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo
001

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE
POSLJEDNJI POZDRAV

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

velikom prijatelju i radnom kolegi

SADIKA (SULJE) [ENDRO, ro|. AGOVI]
preselila na ahiret u utorak, 9. oktobra 2012, u 66. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Nazif, k}erke Indira i Lejla, bra}a Husein, Muzafer i Muriz sa porodicama, sestre Devla i [uhra sa porodicama, zetovi Ejub i Esad, unu~ad Armana, Abdelhaida, Arijana, Sadeta i Irfan, te porodice [endro, Agovi}, Ma{i}, D`anko, Rizvi}, Panjeta, Ajanovi}, Kukavica, Bahtovi}, Idrizovi}, Rada~a, Tucak, Opija~, Denjo, \ipa, Zulfovi}, Spahi}, Palo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sa ti, ul. Olivera Ibrahimovi}a 5, Ilid`a. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred ku}e `alosti, sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

NEZIR (AHMEDA) BE[LIJA

preselio na ahiret u utorak, 9. oktobra 2012, u 78. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, poslije ikindija-namaza (u 16 sati) u haremu d`amije u Ugorskom, a ukop }e se obaviti na mezarju Ugorsko - Vogo{}a. O`alo{}eni: supruga Rasema Sultanija, sin Emgijad, k}erka Anela, sestra Zejneba, snahe Suvada i Devla, unuci Adi, Admir i Edo, zetovi Sla|enko ^erkez, Fadil ^oli} i Asim @bani}, {ura Muhamed Beglerovi}, Samir i Safir, Azra i Sabina, Denis i Sultanija, Mirsada i Suada, Almir i Alma, Adnan, Saliha i Jasmina, njegov Rifet Rile, te porodice Be{lija, Beglerovi}, Kalkan, Kremo, Avdi}, Huseinbegovi}, Muhi}, ^oli}, Divovi}, Vladi}, Bi~ak~i}, Pa{i}, Hasanovi}, Mehi}, Strika, Hasanagi}, Mahmutovi}, Lokvan~i}, Memi}, D`afi}, Smajlovi}, Brkani}, Ke~o, Bajramovi}, Ba{i}, Ku{tri}, Muharemovi}, Pand`i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati u ku}i rahmetlije u ulici Slatinski put br. 50 - Kobilja Glava.
002

ZORANU GLASOVI]U
Zdenka Bu{i} sa k}erkama

470

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MERA (ZULFE) ^AU[EVI], ro|. HALIMI]
preselila na ahiret u srijedu, 10. oktobra 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.

had`i JUSUF (ADEMA) OMERAGI]
preselio na ahiret u srijedu, 10. oktobra 2012, u 79. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, poslije ikindija-namaza (16 sati) u haremu d`amije Faleti}i, a ukop }e se obaviti na starom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: supruga had`i Nura-hanuma, sinovi Hamed i Adem, k}erke Nezira i Amira, unu~ad Damir, Ajdin, Emir, Nermin i Ajla, praunuk Faruk, sestre Mina i Hajra sa porodicama, snaha [ejla, zetovi Zahid i Hajrudin, {ure Ahmet, Ismet i Nezir sa porodicama, te porodice Omeragi}, [etki}, Fo~i}, ]urevac, Detli}, Pleh, Kova~, Ali}, [ehi}, \edovi}, Ma{i}, D`anko, Ja{arevi}, Zagorica, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 16 sati, ul. Hladivode 32. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MERDO (ALJE) NIKO^EVI]
preselio na ahiret u utorak, 9. oktobra 2012, u Sarajevu u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 12. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Gusinje - Crna Gora. O`alo{}eni: supruga, k}erke, unu~ad, sestre, sestri}i, sestri~ne, zetovi, snahe, te porodice Niko~evi}, Krehi}, Kuko, Had`i}, Bajrovi}, Arapovi}, Radon~i}, Bekte{evi}, Kure{epi, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Prevoz obezbije|en ispred Istiklal d`amije na Otoci sa polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Kasim, Esad i Ismet, k}erke Sabira Saima, Naila i Rahima, snahe Almasa, Alija i Almasa, zetovi Hamdija, Vahid i Suvad, unu~ad i praunu~ad, zaove Kanija i Ismeta s porodicama, jetrve Tid`a i Kasema s porodicama, te porodice ^au{evi}, Halimi}, Ma{i}, Kanli}, Smaji}, [ehovi}, Planja, [ehovi}, Mutap~i}, [ahat, Prutina, Kapo, Zulovi}, Huseinspahi}, Karaman, Salman, Sjutrovi}, Forto, Begovi}, @una, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u ulici Sestara El~i} br. 11 - Sokolovi}-Kolonija.
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAV (ANTONA) BA[I] BRANKI \ONLI]
preminuo 8. oktobra 2012. u 78. godini. Sahrana je obavljena na gradskom groblju Sveti Josip 10. oktobra 2012. godine, u prisustvu naju`e porodice, a po `elji pokojnika. PO^IVAO U MIRU BO@JEM O`alo{}eni: supruga Koviljka, sin Zoran, k}i Anita, unuci Bojan, Mia i Ivana, te ostala porodica, prijatelji i kom{ije.
000

ZORANU GLASOVI]U @DERI
S po{tovanjem i ljubavlju }emo se sje}ati tvog lika. Natko, Nerko, Erdin, Adi i Benjo
1570

Naco, Seka i Vedran Dervi{evi}
463

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV I SELAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
na{em dragom prijatelju

55

MERSADU BERBERU
Da ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Porodice: Konjhod`i}, Ra{~i} i Prci}
468

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV

@DERI

RANKI LE[NJAKOVI], ro|. PECIREP

Bio si drag i mio, bio si veseo, uvijek razdragan, bio si sportski AS, bio si drug. Ibro i @eljko
462

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe. Tvoj IV-7 razred III gimnazije (Gimnazija “Bra}a Ribar”, generacija 1986. godina)
001

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

dragom prijatelju, univerzalnom sportisti i dobrom ~ovjeku

Jedanaestog oktobra se navr{avaju 3 godine od smrti na{e drage i nikad pre`aljene

NAD@IJA (HASANA) BE[LIJA, ro|. HOD@I]
preselila na ahiret u utorak, 9. oktobra 2012, u 58. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 12. oktobra 2012. godine, poslije d`uma-namaza u haremu Sinan-begove d`amije u Gora`du, a ukop }e se obaviti na mezarju Kolijevke. O`alo{}eni: suprug Hajrudin, sin Harun, k}eri Indira i Aida, zetovi Damir i Amir, unu~ad Omar i Vedad, sestre Vahida, Maida, Halima i Elvedina sa porodicama, zaove Safija, Mubera, Hava i Sadeta sa porodicama, djeveri Sead i Safet i jetrva Aziza sa porodicama, prije Mejra i Medhiba, te porodice Be{lija, Hod`i}, Be}a, Termiz, U{to, Ahmi}, Rikalo - Kluser, [i{i}, Borovac, ]osovi}, Imamovi}, Tafro, Delizaimovi}, Omerba{i}, Brajlovi}, Be{o, Kazagi}, Selimovi}, Kakrin, Du~i}, Kraji{nik, @ivojevi}, Vrana, Karamovi}, Mehmedovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije d`uma-namaza (14 sati) u Sinan-begovoj d`amiji u Gora`du. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ZORAN @DERO GLASOVI]

Nenad Ga{i}, Dejan Ga{i}, Jagoda i Krunoslav Sili} [ilja, Drago Mandi}, Ljubi{a Ze~evi} Zeko, Vladimir Peleksi} Keke, Uljana i Nenad Vidovi}, Bato Rafajlovi}, Jovo Dimirtijevi} Otrov, Slavko Male}, Hrustem Isakovi} Rus, Branko Milojevi} Bato, Nikola i Kiko Ili}, Mirza Kulenovi}, Momir Jelovac, Du{ko Staji}, Vasko Metikos, Slavica i Vlatko Slokar, @eljko Slokar
1566

dr. EMIRE SMAILBEGOVI] DUJSI]
1953 - 2009 - 2012.

Ne}emo te zaboraviti. Smail, Azemina, Almina, Adil, Elmir i Nerka
74260

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom kumu
SJE]ANJE

na{em dragom i velikom prijatelju

na dragu snahu

EMIRA DUJSI]
11. 10. 2009 - 11. 10. 2012.

dr. SRETENU (DRAGA[U) BASEKI]U
preminulom 7. oktobra 2012. godine u Beogradu.

Ponosne smo {to je bila dio na{e porodice. S ljubavlju i po{tovanjem, [ida i Munira sa porodicama
465

Zauvijek }emo se sje}ati izuzetnih osobina tvoje li~nosti, plemenitosti, dobrote i strogog karaktera. S ljubavlju, Gordana i Mladen ^u~nik
111

ZORANU @DERI GLASOVI]U
Od porodica Fuada Muzurovi}a (Dajd`e) i Hatibovi} Sakiba Kiba
466

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE
POSLJEDNJI POZDRAV

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV na{em velikom i dragom prijatelju

na{em kolegi, prijatelju i istaknutom sportisti

AHMED (HASANA) ]ATI]

nakon kra}e bolesti preselio na ahiret u ponedjeljak, 8. oktobra 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, u 16.30 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: supruga Ferida, sinovi Salih i Emir, k}erka Emina, snahe Amela i Almedina, zet Irfan, svastika Hajra, unu~ad Almir, D`enana, Nedim, Arijana i D`enana, brat Husejin, sestra Habiba, te porodice ]ati}, Karamustafi}, Hase~i}, Poljak, Avdovi}, Hodo, Isakovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16.30 sati u ku}i o`alo{}enih u Ulici grbavi~ka br. 6 A/XIV.
002

ZORANU @DERI GLASOVI]U
Od ^au{evi} Ibre, Pa{agi} Bo`idara i Ivo{evi} Pere
442

3. 12. 1944 - 8. 10. 2012.

ZORANU GLASOVI]U

S po{tovanjem, FK “Bosna” Sarajevo
458

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

SJE]ANJE Jedanaestog oktobra 2012. godine navr{ava se {est mjeseci od kada je preminuo na{ dragi

11. 10. 1989 - 11. 10. 2012.

MUHAMED (SALIHA) POPOVAC

16. 8. 2008 - 11. 10. 2012.

SUBHIJA (RAGIBA) POPOVAC, ro|. MUSLIBEGOVI]

VOJO GLI[I]

S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na Vas. Sin Ismet Braco i k}erka Vesna sa porodicama
372

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Fahira, k}erke Snje`ana i Sandra
111

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

FADIL (MUJE) ZENI^ANIN prof. dr. ZAHID (OMERA) ^AU[EVI]
11. 10. 2008 - 11. 10. 2012.

DERVI[A BALJI], ro|. KULOGLIJA
preselila na ahiret u srijedu, 10. oktobra 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Alija, sin Mirsad, snaha Suzana, unuk Omar, unuke Melisa i Lejla, bra}a Dervo i Uzeir, brati}i Kemal, Esad, D`evad i Sulejman, brati~ne \eneta, D`evada, Zineta, D`enana, Mirsada i Hasiba, djeveri Sulejman, Izet i Halid sa porodicama, prijatelji Mirsada i Edina Fra{to, te porodice Balji}, Kuloglija, Hodo, Be}irba{i}, Fra{to, D`omba i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Brije{}e. Ku}a `alosti: Ul. 8. marta br. 18.
000

preselio na ahiret u utorak, 9. oktobra 2012, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 11. oktobra 2012. godine, u 16.30 sati na mezarju Bradi}i - Vogo{}a. O`alo{}eni: supruga Zifa, sin D`enan, pastorak Adis sa porodicom, pastorka Alma sa porodicom, bra}a Halid i Nail, sestre Mevla, Halida, Fadila i Saida, tetka Mulija sa porodicom, punac Abid, punica \ulsa, {ura [evko sa porodicom, brati}i, sestri}i, brati~ne, sestri~ne, zetovi Fehim, Adil i Selman, snahe had`i Habiba, [ada, Hajra, Amisa i Nejra, te porodice Zeni~anin, Fehratovi}, Kadri}, Topalovi}, Avdibegovi}, Ibi{evi}, Kr{o, Ali}, ]elovi}, Imamovi}, Pervan, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (16 sati) u gradskoj d`amiji Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Uvijek }e{ ostati u na{im mislima i srcima. Sa ljubavlju i po{tovanjem. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Supruga i k}erke sa porodicama
438

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Jedanaestog oktobra 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine otkada nije sa nama na{a draga

primarijus dr. EMIRA DUJSI]
1953 - 2009.

Ne postoje rije~i koje bi opisale koliko nam nedostaje{. Tvoji: majka Latifa, suprug dr. Nedim Mimo, sinovi Amir i Tarik i sestra Aida
040

POSLJEDNJI POZDRAV dobrom ~ovjeku

Danas se navr{ava {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg voljenog supruga, oca, djeda, brata, zeta, punca i svekra

HASANA (SALIHA) SUBA[I]A
11. 4. 2012 - 11. 10. 2012.

MERSADU BERBERU

U mjesecu oktobru su i tu`ne godi{njice smrti na{e bra}e

MUHAMEDA
1933 - 1998.

ZEKERIJAHA
1937 - 2012.

Iskreno sau~e{}e njegovim Adi, Ensaru i Azeru, kao i ostalim ~lanovima obitelji. Beba, Rade, Alen i Slaven Ovuka
467

sinova HALIL-efendije \EZI]A iz Janje kojih se sa bolom i tugom uvijek sje}amo. Neka im svima Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. RAHMET ALEJHI VESELEM Sestre Hatid`a Suba{i} i D`emila \apo
040

Jedanaestog oktobra navr{ava se sedam dana od smrti na{e voljene

Jedanaestog oktobra 2012. navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog oca i dede

NADE@DE MILJANI] KEMAL (EMINA) SOFTI]
Draga sestro i tetka, tvoja plamenitost, ljubav i razumijevanje koje si imala za sve nas zauvijek }e `ivjeti u na{im srcima. Iskrenu zahvalnost izra`avamo svoj rodbini, prijateljima i kom{ijama koji su prisustvovali sahrani na{e Nade`de. Tvoji: sestre Spomenka i Ljubinka, brat Mladen, sestri}i Antun i Damir i brati~na Tonja
423

Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Tvoji najmiliji
443

Jedanaestog oktobra navr{ava se {est tu`nih mjeseci od prerane smrti na{eg

SJE]ANJE na dragu sestru i tetku

POSLJEDNJI POZDRAV dobrom drugu

ENESA (HAMIDA) SAL^INA
1971 - 2012.

MILKU GLUMAC
2002 - 2012.

JOVI MEDANU

Neka mu dragi Allah podari lijepi d`ennet. O`alo{}ena porodica
427

Njezini Buba i Branislav
411

Nenad Guzina
460

58

PREDAH

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Izbjegavajte eksponiranje u dru{tvu saradnika. Nema potrebe da pri~ate o stvarima koje izazivaju negativnu reakciju, bolje je da prihvatite kompromisnu varijantu. Uostalom, uvijek postoji faktor promjene i iznena|enja. Partner se iskreno trudi, ali ne razumije najbolje sve va{e ideje. Polako gubite strpljenje u ponavljanju poznate pri~e. Izbjegavajte situacije koje vas dodatno zamaraju ili optere}uju. Trenutno ljubav i li~no zadovoljstvo ne idu u zajedni~koj kombinaciji. Potrebno je da se opredijelite za prakti~nija rje{enja. Iskustvo vas opominje da ne treba vjerovati osobi o kojoj va{i saradnici govore vi{e u negativnom kontekstu. Prihvatili ste pasivnu ulogu u odnosu prema voljenoj osobi, uskoro }ete za`aliti zbog svojih lo{ih procjena. Prijat }e vam neki vid psihofizi~ke relaksacije. Nema razloga da se povodite za la`nim utiscima ili da vas neko zavarava velikim obe}anjima. Provjeravajte nove informacije o poslovnim prilikama i potrudite se da za{titite svoje interese. Ukoliko vas iritira ne~ije prisustvo ili pona{anje, sa~uvajte prisebnost. Ne mo`ete re}i sve {to mislite a da to ne izazove i posljedice u zajedni~kom odnosu. Kontroli{ite impulsivnu stranu svoje prirode. Ukoliko se nalazite u osjetljivoj fazi, prepustite saradnicima da obave komplikovaniji dio posla. Morate imati dobru procjenu ko mo`e da vas zamijeni u odlu~uju}em trenutku i u va`nim pregovorima. Izbjegavajte brzopletost. U ljubavnom `ivotu nemojte dozvoliti partneru pretjeranu dozu samoljublja ili hirovito pona{anje. Sve ima svoju mjeru i granicu. Va`no je da se oslonite na razum. Nemate strpljenja za dodatne obaveze, ali postoje situacije koje zahtijevaju kreativno razmi{ljanje ili fazu inkubacije. Va`no je da uskladite `elje i mogu}nosti. Neko u vama pobu|uje emotivno interesovanje i dobro raspolo`enje. Ne budite nestrpljivi, ima}ete razloga za radost. Sa~ekajte da se neke situacije razjasne u skladu sa zajedni~kim potrebama. Prijat }e vam boravak u prirodi. Komplikovana situacija u kojoj se nalazite proizlazi iz poku{aja da se napravi pravilna dioba poslovnih i finansijskih interesa. Nema potrebe da ponavljate pri~u koja izaziva novo nerazumijevanje ili o{tro negodovanje u krugu saradnika. Razmislite na koji na~in da {armirate i odobrovoljite partnera. Uvijek postoji novi ili dobar na~in da osvojite dragu osobu. U ve~ernjim satima prijat }e vam izlazak. Poku{avate da impresionirate okolinu svojim prepoznatljivim {armom i razli~itim sposobnostima. Ipak, sve {to ~inite podsje}a na klasi~no preuveli~avanje. Ne uspijevate da odredite svoje mjesto ili ulogu u poslovnim pregovorima. Nema razloga da kritikujete blisku osobu, bolje je da ozbiljnije analizirate svoje pona{anje, kao i propuste koje ste u~inili. Va`no je da imate jaku motivaciju i dobru volju. Umijete da zablistate u susretu sa saradnicima i da ponudite neko neo~ekivano rje{enje. Imate dobre ideje i stalo vam je da ostvarite zajedni~ke interese. Sposobnost prilago|avanja na razli~ite uslove je nu`na za poslovni uspjeh. Godi vam ne~ija pa`nja, tako da upijate svaku rije~ koju izgovara bliska osoba. Osmijeh zadovoljstva odaje va{u unutra{nju sre}u. U sjajnoj ste psihofizi~koj formi. Trenutni polo`aj Mjeseca uti~e na va{u emotivnu osjetljivost ili na lo{e procjene u poslovno-finansijskoj saradnji. Budite razumni, trenutni neuspjeh treba da vas motivi{e na dodatnu upornost ili na `elju za prevazila`enjem li~nih slabosti. Ne~ija poruka mo`e da se tuma~i na razli~ite na~ine, a za vas je istinito prije svega ono {to vam je drago da ~ujete. Va`no je da {to bolje uskladite misli i osje}anja. @elite da promijenite poslovne okolnosti i ne obra}ate pa`nju na osobu koja vas zamara kritizerskom pri~om. Ne mo`ete svima da ugodite, ali sve {to ~inite sa pozitivnom tendencijom, ostavlja dobar utisak na va{e saradnike. Oslobodite se od emotivnih ko~nica u skladu sa li~nim potrebama, poka`ite dobru volju i uprili~ite neku omiljenu zabavu u dvoje. U`ivajte u lijepim stvarima, opustite se. Ukoliko vas privla~e nepoznate situacije, prihvatite i odre|eni stepen rizika u poslovnim pregovorima. Ponekad blic-procjena umije da zavara, obratite pa`nju na razli~ite komentare i na vrijeme zatra`ite ne~iji savjet. Susret sa jednom osobom za vas predstavlja emotivni vrhunac, ali na`alost taj vrhunac br`e i{~ezava nego {to biste to `eljeli. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i samokontrolu. Ne uspijevate da predvidite ne~iji odgovor na zadatu temu ili da uspostavite dobar odnos sa saradnicima. Nema razloga da se pona{ate razmetljivo, ve} zatra`ite ne~iju moralnu ili materijalnu podr{ku. Partner vje{to ignori{e va{e ideje, poku{avate da shvatite zna~enje skrivenih motiva. Ponekad je te{ko sagledati kompletnu istinu i odgonetnuti ne~ije namjere. Prijat }e vam dijetalna ishrana.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: monako, imenar, ravena, zr, lan, a{ik, d`, balada, ari, odiseja, {i, planinar, ifeta, oril, }, muza, osip, dijadema, o, ron, kota, ar, obao, nasamo, mr, trinitet, balansi, ina.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas promjenljivo obla~no, prije podne na sjeveru, poslije podne i u ostalim predjelima ponegdje sa slabom ki{om. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 7 do 13, maksimalna dnevna od 13 do 17, na jugu Hercegovine do 23 °C. Sutra naobla~enje sa ki{om i pljuskovima koje }e prvo zahvatiti ju`ne predjele, u toku prijepodneva pro{iri}e se i na ostale. Za vikend prete`no obla~no sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom. U subotu u no}i u centralnim predjelima prestanak padavina. U ponedjeljak novo naobla~enje sa ki{om. U Sarajevu prije podne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura 10, maksimalna dnevna 16 °C.

Iznad ve}eg dijela Evrope danas }e biti obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Suho }e biti samo na Skandinavskom poluostrvu i u dijelovima centralne Evrope i Balkanskog poluostrva. Na Britanskim ostrvima puha}e olujni vjetrovi brzine i do 100 km/h. Najhladniji grad bi}e Oslo i [tokholm sa 8, najtopliji Atina, Istanbul i Rim sa 25 °C. U centralnim, ju`nim i isto~nim predjelima Balkana prije podne obla~no sa ki{om, poslije podne razvedravanje. U ostalim predjelima umjereno obla~no. U toku no}i u oblasti Jadrana naobla~enje sa pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 12 do 16, na sjeverozapadu poluostrva, u ve}ini ostalih predjela od 16 do 22, a najtoplije }e biti na jugu poluostrva i u oblasti Jadrana sa temperaturom od 22 do 27 °C.

60

KULTURNI VODI^
DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively… po~etak u 15.05, 17.45 i 20.25 sati.

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 14 i 16 sati.

BIHA]

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

RESIDENT EVEL: OSVETA 3D

SAMMY 2: MORSKA AVANTURA 3D
animirana avantura, re`ija: Ben Stassen, uloge: Pat Carroll, Carlos McCullers II, Cinda Adams... po~etak u 15 sati.

KINA
CINEMA CITY
BORNOVO NASLJE\E
SF akcija, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Sienna Guillory, Michelle Rodriguez... po~etak u 15 sati.

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

KINA
UNA
VITEZ TAME: POVRATAK

IMAMO PAPU
komedija, re`ija: Nanni Moretti, uloge: Michel Piccoli, Nanni Moretti, Jerzy Stuhr... po~etak u 17.30 sati.

96 SATI: ISTANBUL
akcioni triler, re`ija: Olivier Megaton, uloge: Liam Neeson, Famke Janssen, Maggie Grace... po~etak u 17 i 21 sat.

96 SATI: ISTANBUL
akcioni triler, re`ija: Olivier Megaton, uloge: Liam Neeson, Famke Janssen, Maggie Grace... po~etak u 18.15 i 20.20 sati.

MAK
Izlo`ba 130 godina od ro|enja i 50 godina od posljednje izlo`be u Mostaru, akademskog slikara Lazara Drlja~e, koja je uprili~ena povodom 110. godina od osnivanja SPKD “Prosveta”, autora Vojislava Vujanovi}a i Ljubice @iki}. Izlo`ba je za sve posjete otorena do 20. oktobra, a mo`e se pogledati svaki dan osim nedjelje od 10 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively… po~etak u 15.30, 18, 19.30 i 20.30 sati.

akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 20.40 sati.

KRITERION
OPASNA METODA
drama, re`ija: David Cronenberg, ulogr: Michael Fassbender, Keira Knightley, Viggo Mortensen… po~etak u 20.20 sati.

akcija, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 20.30 sati.

SAMMY 2: MORSKA AVANTURA 3D

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

OPSJEDNUTA
horor, re`ija: Ole Bornedal, uloge: Natasha Calis, Jeffrey Dean Morgan… po~etak u 19 sati.

BANJA LUKA

@ELJEZNO NEBO
SF komedija, re`ija: Timo Vuorensole, uloge: Udo Kier, Kym Jackson, Julia Dietze po~etak u 18 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

KINOTEKA
animirana avantura, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Pat Carroll, Carlos McCullers II, Cinda Adams... po~etak u 16.10 sati.

HALID BUNI] - VJE^NI
dokumentarni, re`ija: Damir Jane~ek Nemir, uloge: Halid Buni}, Krunoslava Buni}, Sena Mujanovi}... po~etak u 18 sati.

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati omogu}uju detaljnije upoznavanje sa izlo`enim postavkama i kulturnom historijom BiH. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
MEDO
komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis... po~etak u 16.45 sati.

LOOPER
kriminalisti~ka drama, re`ija: Rian Johnson, uloge: Joseph Gordon-Levitt, Bruce Willis... po~etak u 22.10 sati.

LJUBAV I BIJES
re`ija: Bakir Tanovi}, uloge: Viktor Star~i}, Adem ^ejvan, Dragomir Bojani} Gidra... po~etak u 19 sati.

TUZLA

96 SATI: ISTANBUL

IMAMO PAPU

METTING POINT
DVA FRANCISCOVA SINA
drama, historijski re`ija: Breno Silveira, uloge: Ângelo Antônio, Dira Paes, Márcio Kieling... po~etak u 20 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

komedija, re`ija: Nanni Moretti, uloge: Michel Piccoli, Nanni Moretti, Jerzy Stuhr... po~etak u 18.30 sati.

POZORI[TA
NARODNO
KONCERT
autor: P.I. ^ajkovski, dirigent: Hakan Sensoy, solista: Cihat Askin, nastupa: Sarajevska filharmonija, po~etak u 20 sati.

POZORI[TA
NARODNO
IGRAJU]I @RTVU
autor: Vladimir i Oleg Presnjakov, re`ija: Sa{a Broz, igraju: Nedim Malko~evi}, Remira Osmanovi}, Milenko Iliktarevi}, Alisa Brki}, Nenad Tomi}, Nikolina Ba{karad, Edis @ili}, Midhat Ku{ljugi}, Ivana Perkuni} po~etak u 11 sati.

akcioni triler, re`ija: Olivier Megaton, uloge: Liam Neeson, Famke Janssen, Maggie Grace... po~etak u 16.30, 18.15, 20.15 i 22 sata.

HOTEL TRANSYLVANIA
komedija, re`ija: Genndy Tartakovsky, uloge: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 16, 18 i 20 sati.

MEDO

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively… po~etak u 18.45, 21.15 i 22.15 sati.

MLADI
DRES
autor: Edward Bond i Sam Shepard, re`ija: Primo` Bebler, igraju: Mario Drma}, Sanin Milavi}, Ajla Cabrera, Alen Muratovi}, Edhem Husi}, Nermin Tuli} po~etak u 20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

ZENICA

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

VJEN^ANJE ZA PAM]ENJE
romanti~na komedija, re`ija: Nigel Cole, uloge: Lucy Punch, Matt Berry, Miriam Margolyes… po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Seth MacFarlane... po~etak u 16.30, 18.45 i 21 sat.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

VJEN^ANJE ZA PAM]ENJE
romanti~na komedija, re`ija: Nigel Cole, uloge: Lucy Punch, Matt Berry, Miriam Margolyes… po~etak u 18.05 i 20.10 sati.

CENTAR ZA KULTURU

KINA
MULTIPLEX EKRAN
DELFIN: PRI^A O SANJARU
animirana avantura,

Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012. Robinja Isaura
18.00 BHT 1

TV PROGRAM

61

SE

RI

JE

Tomasija se pojavljuje na Leoncijevom i Malvininom vjen~anju i upire prstom u Leoncija optu`uju}i ga da ju je htio ubiti. Andre, Leoncijev rob, moli Isaura da pobjegne s njim. Ona obe}ava da }e to uraditi ukoliko njen otac ne uspije otkupiti njenu slobodu. Robinja Rosa je prislu{kivala njihov razgovor i odmah je obavijestila Leonsija. On nare|uje da Andrea sve`u za stub i kazne.

Asi

21.00 FTV

Demir od Asi saznaje da je Aslan dobio mjenicu. Ihsan tra`i od Aslana da malo razmisli o svojoj namjeri, ali Aslan ostaje nepokolebljiv. I Neriman saznaje za novonastalu situaciju i to je baca u o~aj. Oke{ i Fatma nastoje nagovoriti Aslana da odustane, ali bez uspjeha. Sarma{ik se useljava u D`emal-aginu vilu. Kako bi rije{io problem, Demir zove advokata Ganija da do|e iz Istanbula u Antakiju. U Antakiji se bira predstavnik za upravljanje fondovima Evropske unije i za tu poziciju se prijavljuje Ihsan. Asi silno `eli da njen otac bude izabran. G|a Suhejla organizuje sastanak u firmi na kojem obavje{tava sve prisutne da i Aslan sada ima ovla{tenja u firmi, kao i pravo glasa. Asi ide u grad da se na|e sa Defne, ali i Neriman je znati`eljna gdje joj k}er, `ivi te izmi{lja razloge da krene sa Asi. Advokat Gani dolazi u Antakiju i nalazi se sa Demirom.

Iskupljenje u Shawshanku
23.25 HRT1
The Shawshank Redemption, 1994.

DRAMA

Re`ija: Frank Darabont Uloge: Tim Robbins, Morgan Freeman, Bob Gunton

Nakon presude kojom je progla{en krivim za ubojstvo `ene i njezinog ljubavnika, Andy Dufresne sti`e u zloglasni zatvor Shawshank kako bi odslu`io do`ivotnu kaznu. Ina~e, bankovni stru~njak Andy se suo~i s kriminalcima i sadisti~kim ~uvarima. Dr`i se povu~eno i rijetko komunicira, osim s utjecajnim zatvorenikom Redom. Do promjene }e do}i jednoga dana kada Andy po~ne nuditi ~uvarima financijske usluge i savjete. Tad po~inje u`ivati poseban status me|u zatvorenicima i ~uvarima, pa ga i upravitelj vrbuje za zatvorskog knjigovo|u...

Zapitaj prah
20.00 BHT 1 DRAMA
Re`ija: Robert Towne Uloge: Colin Farrell, Salma Hayek, Donald Sutherland, Eileen Atkins Ask The Dust, 2006.

FIL

M

Igra smrti
21.00 RTRS AKCIJA
Re`ija: Robert Clouse Uloge: Bruce Lee, Collen Camp, Dean Jagger, Gig Young, Tai Chung Kim, … Game Of Death, 1978.

FIL

M

Sulejman Veli~anstveni
20.00 OBN

Mahidevran je zaprepa{ten Hureminom transformacijom na zabavi, a Hurem je u sultanovim o~ima dobila jo{ ve}i zna~aj nakon svog postupka. Hurem se vratila, ali ostaje ~injenica da je u haremu ubojica. Sadika je jo{ upornija u svom zadatku da ubije sultana i u tu svrhu se trudi postati njegovom miljenicom. Istovremeno sultanija majka smi{lja na~in kako da nau~i Hurem da nije jedina `ena u haremu i da se treba povinovati postavljenim pravilima. Kako }e tu situaciju iskoristiti Sadika da ostvari svoj naum? Sultan dodatno unapre|uje Pargalija u rumelijskog beglerbega. Kako }e Pargali reagovati na tu dodatnu po~ast? Pargali priprema pala~u za sebe i Hatid`u. U tu svrhu tra`i slikara koji bi mu na poseban na~in oslikao zidove. U kakvoj vezi su Hurem i slikar koji }e raditi u Pargalijevoj pala~i?

Los Angles u doba velike ekonomske krize. Mladi pisac Arturo Bandini sti`e u grad snova vjeruju}i da }e postati slavni knji`evnik. Me|utim, uskoro ostaje bez novca i jedva sastavlja kraj s krajem. Upoznaje Camillu Lopez, privla~nu meksi~ku konobaricu koja se `eli udati za Amerikanca i pobje}i od ameri~kog rasizma prema Meksikancima. Iako su zaljubljeni, njihova veza je puna uspona i padova...

Billy Lo je poznata i uspje{na zvijezda borila~kog filma, a njegova djevojka Ann Morris pjeva~ica u usponu. Uspje{ni par na|e se pod pritiskom menad`erske firme koja `eli upravljati njihovim karijerama. Billy zna da }e se agencija prema njima pona{ati kao prema svom vlasni{tvu, a ne kao prema ljudskim bi}ima pa odbija svaku suradnju. No oni ne prestaju inzistirati te ga na agresivne na~ine poku{avaju nagovoriti...

Opasan `ivot crkvene bra}e
23.15 RTRS
The Dangerous Lives Of Altar Boys, 2002.

FIL

M

Premlada za smrt?
01.00 PINK DRAMA
Re`ija:Robert Markowitz Uloge: Michael Tucker, Juliette Lewis, Brad Pitt, Alan Fudge, Emily Longstreth, Laurie O´brien Too Young To Die?, 1990.

FIL

M

KOMEDIJA/DRAMA
Re`ija: Peter Care Uloge: Emile Hirsch, Kieran Culkin, Jena Malone, Jodie Foster, Vincent D'Onofrio, Jake Richardson, Tyler Long

Larin izbor 2
21.00 OBN

Ton~i poziva odvjetnika i oporukom pripisuje Zlaji vlasni{tvo nad ku}om koju }e mo}i prodati tek s osamnaest godina te Jakova progla{ava stupom obitelji. Jakov i Nikol nikako ne mogu prihvatiti njegovu odluku. Isto tako Nela ne dopu{ta Ton~iju da odustane od svega te odlazi kod [imuna prihva}aju}i njegovu nemoralnu ponudu kako bi prikupila novac zaTon~ijevu operaciju. Lara sluti da je trudna, {to joj Kike potvr|uje. Laru veseli ova vijest. Jakov je odlu~an pomo}i Ton~iju te tra`i Nik{u da mu da informacije o bilo kakvim ilegalnim poslovima. Nik{a ga povezuje sa [imunovim voza~em Antom. Jakov dogovara s Antom opasno izranjanje amfore. Dinko i Alen se nakon tu~e u zatvoru ponovno sre}u te mu Alen prijeti da se dr`i podalje od njega...

Dva buntovnika iz katoli~ke {kole, stidljivi i povu~eni Francis i inteligentni i impulsivni Tim, svoje slobodno vrijeme provode planiraju}i smicalice. Oni crtaju i stripove u kojima su, osim njih, i njihovi prijatelji Wade i Joey superheroji, a strogu profesoricu, sestru Assumptu nacrtali su kao negativca na motoru. Sre}om, otac Kasey ima razumijevanja za njihove postupke. Me|utim, zbog razuzdanog duha, dje~aci }e upasti u nevolje, koje }e, na`alost, na kraju tragi~no zavr{iti...

Amanda Sue uhi}ena je i odvedena u okru`ni zatvor pod optu`bom da je ubila ~ovjeka. Dodijeljen joj je branitelj Buddy Thornton. Thornton slu{a Amandinu pri~u: `ivjela je s majkom i o~uhom, o~uh ju je mjesecima silovao, a kad je to napokon rekla majci, optu`ila ju je za zavo|enje, odselila se i dijete ostavila samo. Amandin de~ko Brian, koji je tek napunio 18 godina, o`eni se Amandom. Oboje su uvjereni da }e tako pro}i sve njezine nevolje. Me|utim...

^uvari blaga
23.00 HAYAT AKCIJA
Re`ija: Ian B. Macdonald Uloge: Raoul Bova, Volker Bruch, Anna Friel, Andre Jacobs Treasure Guards, 2011.

FIL

M

@ena iz vode
00.15 NOVA TRILER
Re`ija: M. Night Shyamalan Uloge: Paul Giamatti, Bryce Dallas Howard, Jeffrey Wright, Bob Balaban, Sarita Choudhury Lady in the Water, 2006.

FIL

M

Arheologinja Victoria Carter u jordanskoj pustinji otkriva svitak u zakopanim ru{evinama staroga hrama. Na njemu je pe~at kralja Solomona, koji je Solomonu dao sam Bog. No taj isti svitak i blago, osim Victorije, tra`i i njen otu|eni otac Teddy. U isto vrijeme, Angelo, za{titinik blaga i ~lan tajne vatikanske organizacije, dobiva u zadatak saznati vi{e o Victorijinom otkri}u.

Cleveland Heep poku{ava nestati me|u izgorjelim `aruljama i pokvarenim ure|ajima stambenog kompleksa Covea. Ali u no}i koja }e promijeniti njegov `ivot, Cleveland nalazi jo{ nekoga ko se krije u zgradi, tajanstvenu `enu po imenu Story koja `ivi u prolazima ispod bazena. On otkriva da je Story zapravo bi}e sli~no nimfi iz bajki koju prate opaka stvorenja u `elji da sprije~e njezino putovanje iz ovoga svijeta natrag u vlastiti...

62
BHT

TV PROGRAM
07.30 Prusac, dok. program 08.00 Ne daj se, Nina!, serija, 42. ep. (r) 09.00 Vijesti Program za djecu 09.05 Mali spasioci, crtani film 09.15 Moj veliki prijatelj, crtani film 09.30 Poko, crtani film 09.45 An|ela Anakonda, crtani film 10.00 Jagodica Bobica, crtani film 10.20 Kralj dinosaura, crtani film 10.40 Hot Wheels, crtani film 11.05 Harveytoons, crtani film 11.25 Leksikon 12.00 Dnevnik 1

~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

07.35 Prirodna ba{tina BiH: Na Vla{i} planini 08.00 Vijesti 08.15 Sjaj Pariza, igrana serija, 3/80 (r) Program za djecu (r) 08.45 Sandokan, animirana serija, 3/35 09.10 Jedan savr{en dan, drama 09.25 Robot Robi, animirana serija, 52/52 09.35 Mini school 10.00 Vijesti 10.10 Izgubljena ~ast, serija, 58/77 11.00 Nerije{en slu~aj, emisija o kriminalu (r) 12.00 Vijesti 12.20 Blaga Stare Gr~ke, dok. program (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Pansion King, dok. film (r) 13.45 Biznis magazin (r) 14.15 Vijesti Program za djecu 14.30 Sandokan, animirana serija, 4/35 14.55 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 15.05 Trolove bajke, animirana serija, 1/25 15.30 Mini school 15.45 Robinja Isaura, serija, 3/167 (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 16.55 Vijesti 17.00 Ekologika 17.30 BHT popodne, dnevni magazin 18.00 Robinja Isaura, igrana serija, 4/167 18.45 Business News 19.00 Dnevnik 19.35 Sjaj Pariza, igrana serija, 4/80 20.00 Zapitaj prah, film 22.00 Dnevnik 22.25 Business News 22.30 CSI: New York, serija, 3/23 23.15 Jake, serija, 14/16 23.55 Hronika regija: Centralna Bosna (r) 00.20 BHT popodne, dnevni magazin (r) 00.50 Pregled programa za petak

FTV

06.00 Info kanal 06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala tv 09.10 Jednom davno, crtana serija (r) 09.35 Viva pinjata, crtana serija 10.00 Za{to? 10.05 Za.druga, emisija za mlade (r) 10.30 Nau~na fantastika, dokumentarni program 11.15 Enciklopedija velikih li~nosti, obrazovni program 11.25 Ljetnje ljubavi, omladinska serija 12.00 Dnevnik 1 12.15 Budva na pjenu od mora, serija (r)

RTRS

06.10 Zakon ljubavi, igrana serija, 132/187 (r) 07.00 Najava programa 07.05 Eliza, igrana serija, 58/68 08.00 Promo/Music box 08.05 Bonanza: Mlin, western serija 09.00 Promo/Music box 09.05 Put za Avonlea, igrana serija, 28. ep. (r) 10.00 Promo/Music box 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, 12. ep. (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 28. ep. (r) 12.00 Promo/Music box 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal

TV1

06.00 Bandini, 152. ep. 06.45 Kad li{}e pada, 35. ep. 08.15 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Hello Kitty, crtani film 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film 09.40 Garfield, crtani film 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film 10.45 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film 11.05 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Bandini, 152. ep. 13.00 Kad li{}e pada, serija, 37. ep.

HAYAT

06.00 Moje srce kuca za Lolu, serija (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show 14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija

PINK

06.50 Hairy Scary, crtani film 07.00 Dje~iji program 09.10 Skrivena kamera 09.30 Princ iz Bel Aira, humor. serija (r) 10.00 Ljubav, vjera,nada, turska sapunica (r) 11.00 Ljubav bez granica, meksi~ka sapunica, (r) 11.50 Crime time, crtani film 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.50 Top Shop 13.10 Canan, turska serija (r) 14.00 Odba~ena, indijska serija (r) 15.00 Larin izbor, hrvatska serija (r)

OBN

Jagodica Bobica

10.00

Pe~at
13.05 14.00 14.10 15.00 15.50 16.30 17.10 18.05 19.05 19.30 20.10 21.00 22.40 23.00 23.15 01.00 01.50 03.25 03.50 04.30 05.20 05.45

20.10

Potraga za pravdom

Hello Kitty

20.00

09.13

Zabranjeni forum

22.00

Najbr`i igra~

12.05

12.15 Asi, serija, 42. ep. 13.10 Larin izbor, 132. ep. 14.00 Ne da se, Nina!, serija, 43. ep. 14.45 Kralj dinosaura, crtana serija 15.10 Vijesti 15.20 Zauvijek sausjedi 15.50 MasterChef, reality show (r) 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 18.20 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.05 Moj veliki prijatelj, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Dnevnik D 20.30 Dok. ~etvrtak: Zizi, dok. film 21.00 Asi, serija, 43. ep. 22.00 MasterChef 23.00 Dnevnik 3 23.30 Zauvijek susjedi, humoristi~ka serija 00.05 Larin izbor, 132. ep. (r) 00.50 Dnevnik 3 (r) 01.20 Pregled programa za petak

Strasti, serija (r) Vijesti Larin izbor, serija U fokusu Kvadrat na znanje, obrazovna emisija Srpska danas Strasti, tv novela Budva na pjenu od mora, serija Malac znalac, kviz za djecu Dnevnik 2 Sport Pe~at, politi~ki magazin Igra smrti, film Dnevnik 3 Sport Opasan `ivot crkvene bra}e, film Budva na pjenu od mora, serija (r) Igra smrti, film Dnevnik 2 (r) U fokusu (r) Pe~at (r) Kvadrat na znanje, obrazovna emisija (r) Muzi~ki spotovi

13.00 Promo/Music box 13.05 Bonanza: Mlin, western serija 14.00 Promo/Music box 14.05 Zakon ljubavi, igrana serija, 133/187 15.00 Promo/Music box 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, 29. ep. 16.00 Eliza, igrana serija, 58/68 17.00 Vijesti plus 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, 13. ep. 18.15 Najava Dnevnika 18.16 Igra, igrana serija 19.00 Dnevnik TV1 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija 21.00 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.25 Ve~ernje vijesti 22.40 CSI (s12), igrana serija 23.35 CSI (s11), igrana serija 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 03.00 No}ni program

14.55 Muzi~ki program 15.15 TV Izlog 15.50 Krv nije voda, serija24. ep. 16.25 Sport centar 16.30 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 17.00 Kraj, serija, 29. ep. 18.05 ZMBT 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.55 Bandini, serija, 153. ep. 20.55 Jingl ZMBT televoting 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Kraj, serija, 30. ep. 23.00 ^uvari blaga, igrani film 01.25 Sport centar 01.30 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.40 ZMBT 04.20 Ispuni mi `elju 05.10 Muzi~ki program

16.10 Info top, informativni program 16.30 Mala nevjesta, serija 17.20 Sasural Simar Ka, serija 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna showbiz emisija 19.10 Mala nevjesta, serija 21.00 Prvi VIP kuhar, 2.00 Zabranjeni forum, talk show 23.30 Sve za ljubav, reality emisija 01.00 Premlada za smrt?, ameri~ki film 02.00 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.30 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

16.00 Sulejman Veli~anstveni, turska serija 17.00 OBN Info 17.10 Ru`a vjetrova, hrvatska serija 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Sulejman Veli~anstveni, turska serija 21.00 Larin izbor 2, hrvatska serija 22.00 Odba~ena, indijska serija 23.00 Telering, talk show (r) 00.00 Najbr`i igra~, kviz 01.00 Eso TV, tarot 02.00 OBN Info (r) 02.20 OBN Sport (r) 02.25 In Magazin, show magazine (r) 03.15 Europska liga: snimka utakmice 05.00 ^uvari planete, dok. program

Potraga za pravdom
20.00 TV1/MRE@A
Majka g|e Suzan je sa svojim prijateljicama za stanovnike Sineklidaga organizovala odlazak na izlo`bu i na koncert. Izmarit ne mo`e sakriti svoju ljubomoru kada se Fehime pridru`i predstavi. Po ko zna koji put, Ali i Zilha priznaju jedno drugom svoje osje}aje.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Pingu (r) 10.05 Dje~iji program (r) 10.40 Dok. program (r) 11.00 Ulica, (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Cvijet svih zatvorenika, film (r) 14.50 Dok. program 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Strasti, (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Pingu 19.05 Graditelj Bob 19.15 An|elina balerina 19.25 Barimba 20.00 Sarajevo plus, u`ivo 21.00 Vijesti TVSA 21.05 TVSA dokumenti 22.00 Strasti, 23.00 Pusti muziku, revijalni program 23.30 Sevdah 00.00 Dnevnik TVSA (r) 00.30 Odjava programa

TV TK

07.00 Ko rano rani...09.05 Put za Avonlea, serija (r) 10.05 Sva moja djeca, serija (r) 11.00 Potraga za pravdom, (r) 11.55 TV kalendar 12.00 Vijesti 12.20 Glas Amerike 12.45 Dijagnoza 13.25 Pe~at u vremenu 14.00 End`i Bend`i 14.15 U no}nom vrtu 15.00 Put za Avonlea, serija 16.00 Dnevnik 1 16.30 Mozaik17.15 Sva moja djeca, serija 18.15 Hod vijekova 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 20.00 Potraga za pravdom, serija 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Lavirint 21.45 Dnevnik 3 22.00 Ratni frontovi 22.40 CSI: Las Vegas, serija 00.15 Glas Amerike

MRE@A

09.05 Put za Avonlea, igrana serija (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija 17.15 Sva moja djeca, igrana serija 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija 22.40 CSI (s12), igrana serija23.35 CSI (s11), igrana serija

TV MOSTAR

09.05 Put za Avonlea, igrana serija (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija 17.15 Sva moja djeca, igrana serija 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija 22.40 CSI (s12), igrana serija23.35 CSI (s11), igrana serija

TV ZENICA

08.00 Jutarnji program 09.05 Zenica danas 09.30 Glas Amerike (r) 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija Popodne s vama 17.00 Iz dana u dan 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Razglednica Obavj{tenja 22.40 Igrana serija 24.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike 01.00 Odjava programa

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Dje~ije jutro 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.30 Svako mo`e kuhati 11.00 Ludo srce, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Putovanja 13.00 SMS MUSIC BOX 14.00 BH RITAM 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Reporteri 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Radoznali Sre}ko 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Dom2 21.00 Puls 00.00 Vijesti IC (r)

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Sedam dana u @ivinicama 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.40 Sedam dana u @ivinicama 13.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 14.00 Tvoja sam sudbina, serija (r) 15.00 Hazreti Jusuf, serija 16.00 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Hronika Jablanice 21.00 Tvoja sam sudbina, serija 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B.

TV USK

08.00 Lea Parker, serija 09.02 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Od deset do dvanaest, revijalni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Kultura 12.40 Igrani film 14.30 Vijesti 14.35 Tv liberty (r) 15.00 Put za Anvoli, serija 16.00 100 najve}ih otkri}a, dok. program 16.53 Najvoljenije `ene svijeta, dok. program 17.16 Sva moja djeca, serija 18.15 Istina, dok. program 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Potraga za pravdom, serija 21.00 U fokusu 22.20 Dnevnik 2 22.40 CSI Las Vegas 23.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo, panoramske kamere 16.16 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Tuzla u`ivo 18.35 Vje`bajmo zajedno 18.55 @uta minuta, zabavni program 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.21 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, serija 22.05 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Igrani film 14.00 Novosti 14.05 Neko te posmatra, serija 15.00 Larin izbor, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.10 Ru`a vjetrova, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Larin izbor, serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Grad ~udaka, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Winx 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Hello Kitty 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Ben Ten 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Bandini 13.00 Kad li{}e pada 15.20 Zauvijek susjedi 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.30 Sport centar 16.35 Take{i zamak, nind`a ratnici 17.05 Krv nije voda, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Bandini, serija 21.00 Privatno 22.00 Vijesti 22.20 Apostrof 23.00 ^uvari blaga, film 00.30 Sport centar 00.35 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.20 09.25 10.00 10.10 11.05 11.28 12.00 12.15 12.17 12.22 12.40 13.30 14.10 14.20 14.29 14.30 14.55 15.35 16.05 16.40 16.58 17.00 17.10 18.00 18.20 18.25 19.10 19.30 19.59 20.06 20.10 20.45 21.40 22.10 22.50 23.10 23.18 23.25

TV PROGRAM
08.00 Neotkrivena Afrika Ruanda: @ene i obnova, dok. program (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 Hodo~a{}e - Sirija, dok. program (r) 09.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 10.00 [irom svijeta, Slike revolucije (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 AJE program 14.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 15.00 Moj `ivot, dok. program (r) 15.30 Kontekst, talk show (r) 16.00 Vijesti 17.00 Pri~e sa Istoka Banglade{: Premladi da bi radili (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Regioskop, dok. program (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show (r) 23.30 Moj `ivot, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti

63
SE RI JA

HRT1

01.45 03.35 04.15 05.00

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Svjetski biseri 2, dok. serija Preuredi pa prodaj! 5, dok. serija Preuredi pa prodaj! 5, dok. serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Amor bravio, serija Dr. Oz 2, talk show Skica za portret Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Hrvatska kronika BiH (r) Trenutak spoznaje Pozitivno Luda ku}a, serija TV kalendar (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo Kontakt: Va{e pri~e Znanstvene vijesti 8. kat, talk-show Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Doma}i dok. film Spektar, unutra{njopoliti~ki magazin Paralele Pola ure kulture Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Ciklus Kultni prvijenci: Iskupljenje u Shawshanku, film Strani igrani film Dr. Oz 2, talk show (r) 8. kat, talk-show (r) Svjetski biseri 2, dok. serija (r)

06.15 Amor bravio, serija 07.00 Mala TV 07.30 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Connor na tajnom zadatku 3, serija za djecu 08.45 Olujni svijet, serija za mlade 09.10 [kolski sat 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Igra sudbine, film (r) 15.10 [kolski sat (r) Kokice (r) 16.00 Regionalni dnevnik 16.20 @upanijska panorama 16.40 Mala TV (r)

HRT2

Sestra Jackie 2

22.10

TV vrti} (r) 17.10 Crtani film 17.25 Globalno sijelo (r) 17.55 Edgemont 5, serija za mlade 18.20 Sinovi Tucsona 1, serija 18.45 Novi klinci s Beverly Hillsa 2, serija 19.30 Slatko ludilo 2, dok. serija 20.00 Zlatna igla prijenos 21.20 Top Gear 12, dok. serija 22.10 Sestra Jackie 2, serija 22.35 Sestra Jackie 2, serija 23.05 Sinovi anarhije 2, serija 23.50 Bitange i princeze 5, serija 00.25 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 02.25 No}ni glazbeni program

06.40 Speed Racer, crtana serija 07.05 Monsuno, crtana serija 07.30 Polja nade, serija (r) 08.30 TV izlog 08.45 Moja majka, serija 09.45 TV izlog 10.00 Izgubljena ~ast, serija (r) 11.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.00 Zauvijek susjedi, serija (r) 12.35 IN magazin (r) 13.20 Larin izbor, serija (r) 14.20 Masterchef, reality show 15.25 Walker, teksa{ki rend`er, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Polja nade, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Izgubljena ~ast, serija 20.45 Larin izbor, serija 21.45 Masterchef, reality show 22.50 Provjereno, info. magazin 23.55 Ve~ernje vijesti 00.15 @ena iz vode, film 02.15 Od klinke do komada, film (r) 04.00 Djevojke na zadatku, serija 04.55 Ezo TV, tarot show

NOVA

AL-JAZEERA B.

08.00 08.15 09.00 09.05 09.46 10.00 10.05 10.35 11.00 11.05 11.30 12.00 12.15 12.35 13.20 14.45 15.00 16.00 17.00 17.20 17.45 18.25 18.44 19.00 19.30 20.05 21.00 21.40 22.00 22.05 23.00 23.05 23.35 23.43 23.50

RTS

Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vijesti Levaci: No}ni rad, (r) Gastronomad (r) Vijesti Sasvim prirodno, (r) Moja lijepa Srbija Vijesti Slagalica, kviz (r) Srbija na vezi (r) Dnevnik Antologija ku}a, {kolski program Trend setter, muzi~ki program (r) Ciklus - Jovan Sterija Popovi}: “Kir Janja”,film Gastronomad (r) Ovo je Srbija Sva ta ravnica, (r) Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Slagalica, kviz Bleja 7 RTS dana Dnevnik Sva ta ravnica, serija Magazin Srbije Avantura Vijesti Da, mo`da, ne Vijesti Oko magazin, info TV minijature Evronetgram Dnevnik

09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal bbc 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz 11.00 Vijesti 11.05 Vaterpolo: Budva - Primorac, snimak 12.20 Dokumentarna emisija 13.00 Vijesti 13.05 Sat tv 13.30 Muzika 14.05 Izbori 2012 predstavljanje izbornih programa 14.35 Muzika 15.10 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv: dijaspora vijesti 16.00 Izbori 2012: debata (r) 17.30 Muzika 18.00 Crna Gora u`ivo 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Izbori 2012: zavr{no su~eljavanje 22.05 Dnevnik 3 22.35 Muzika 23.00 Sat tv 23.30 Ekologija

RTCG

Ru`a vjetrova
17.10 OBN

Luka moli Saru za jo{ jednu {ansu. Ona pristane izi}i s njim na ve~eru, ali, na kraju, ipak ne}e do}i na spoj. Ba{ kada je Suzana odlu~ila krenuti dalje sa svojim `ivotom i prihvatiti Ivanov poziv za izlazak, na vrata joj zakuca Ana, sva izbezumljena jer osje}a da gubi Sr|ana, ali i Ines koja u trenutku histerije i pla~a osjeti naglu bol u trbuhu...

Ne daj se, ERIJA Nina!
14.00 FTV
Dok se Nina kod ku}e priprema za modni debi na reviji donjeg rublja, Martina primijeti kako se Sanja kriomice sladi krumpiri}ima koje joj je Nikola upravo donio u kutiji za kompjuter. Kako bi ga sprije~ila da i ubudu}e donosi krumpiri}e njenim kolegama, Martina odlazi za njim i `estoko se posvade na parkingu ispred H-Mode. Patricija, koja je s Koraljkom gledala prepirku, za osvetu krompiri} je ugurala u auspuh Markovog auta...

S

08.30 Olimpijski magazin 09.00 Biciklizam, Tour of Beijing, Kina, u`ivo 11.00 Watts 12.00 Fudbal, U-17 (@) Azerbejd`an, polufinale 13.00 Tenis, WTA Linz, Austrija 14.00 Tenis, WTA Linz, Austrija, u`ivo 20.00 Fight Club 22.00 Strikeforce, G. Melendez, USA - P. Healy, USA 23.00 Poker 01.00 Biciklizam, Tour of Beijing, Kina

EUROSPORT

05.30 Tenis, WTA Linz, Austrija 07.30 Watts 08.00 Kriket 10.00 Auto trke 10.30 Tenis, WTA Linz, Austrija

EUROSPORT 2

Kuglanje

22.15

DISCOVERY

08.10 Prljavi poslovi 09.05 Opasan lov 09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili 13.30 Trgovci automobilima 14.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi?- 2 epizode 20.00 Prljavi poslovi 21.00 Ribolova~ki izazovi Robsona Grina 22.00 Motociklisti~ki klub Lafing devils 23.00 Kako izvu}i `ivu glavu 00.00 Vodi~ iz bezizlaznih situacija

N. GEOGRAPHIC

10.45 Istorijske zavjere: Bostonski davitelj 11.40 Istra`ivanje planete Zemlje 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 [apta~ psima 14.25 Najte`e popravke na svijetu 15.20 Tajna istorija 16.15 Megagra|evine 17.10 Avionske nesre}e18.05 [apta~ psima: [arlot, Elvis i D`ek 19.00 Trava u Americi: Trava ili ne 19.55 Sekunde do katastrofe 21.00 Trava u Americi 21.55 Narko biznis: Dizajnerske droge 22.50 Linija odbrane 23.45 Trava u Americi 00.40 Narko biznis: Dizajnerske droge

WTA Linz

14.00

12.15 GTA Road to Dubai 12.30 Fudbal, Bundesliga 13.30 Kriket 16.30 Biciklizam, Tour of Beijing, Kina 17.30 Kriket 20.30 Tenis, WTA Linz, Austrija, u`ivo 21.45 Obaranje ruku 22.15 Kuglanje 23.15 Biciklizam, Tour of Beijing, Kina 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 Tenis, WTA Linz, Austrija

06.00 Pregled ruske lige 07.30 Pregled Championship 08.00 ATP Masters Shanghai osmina finala, direktno 15.45 SK Studio, direktno 16.30 Na dana{nji dan 16.45 TWS 17.45 SK Studio 18.45 Euroleague: Zalgiris - Cedevita, direktno 20.45 Euroleague: Fenerbahce Khimki, direktno 22.30 Premier League Magazin 23.00 Premier League News 23.10 Na dana{nji dan 23.15 Euroleague: Olympiacos Caja Laboral 01.00 Atletix 01.30 Mobil 1 The Grid 02.00 Na dana{nji dan 02.15 Moto GP Japan trerning 1 Moto 3, direktno 03.15 Moto GP Japan trerning 1 Moto GP, direktno 04.10 Moto GP Japan trerning 1 Moto 2, direktno

SPORT KLUB

09.00 Fudbal, Francuska: Saint-Etienne Nancy 11.00 Fudbal, Italija: Pescara - Lazio 13.00 Liga {ampiona Juventus - Shakhtar 15.00 Liga Evrope: Panathinaikos Tottenham 17.00 Emisija Great Goals Of European Football 18.00 Fudbal, Premijer Liga Bih: Borac - Olimpic 20.00 Ko{arka, ABA: Cibona - Partizan 22.00 Bejzbol MLB 00.00 World Poker Tour 03.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Arizona St. Colorado, prenos

ARENASPORT 1

Ameri~ki fudbal

03.00

06.00 Ko{arka Aba Liga: Olimpija - Crvena Zvezda 08.00 Ko{arka Aba Liga: Radni~ki Igokea 10.00 Box: Povetkin Rahman 12.00 Bejzbol Mlb: 14.30 Olympic Series: Episode 25 15.00 Olympic Series: Episode 26 15.30 ESPN Documentary: King Ransom 16.30 Rukomet EHF Liga [ampiona: Chekhovskie Medvedi Partizan 18.00 Ko{arka Aba Liga: Radni~ki - Igokea 20.00 Ko{arka Endesa Liga: Caja Labral Cajasol 22.00 Box: Hernandez Ross 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Denver - New England 02.30 Olympic Series: Episode 23 03.00 Olympic Series: Episode 24

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

10.00 Le`aki 1942. 11.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 12.00 Farma iz Edvardijanskog doba 13.00 Dan kada je umro D`ems Din 14.00 Veli~anstveni Tati 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Genije dizajna 17.00 Varvari Terija D`onsa 18.00 Farma iz Edvardijanskog doba 19.00 De{ifrovanje majanskog koda 20.00 Krakatau - posljednji dani 21.00 Napoleon 22.00 Tajni rat 23.00 Varvari Terija D`onsa 00.00 Skriveni svjetovi: Podzemni Rim 01.00 U potrazi za Hajdnom 02.00 Rim: posljednja granica 03.00 Tajni rat

ANIMAL PLANET

10.00 Veterinar za cijeli svijet 10.55 Spas za divlje `ivotinje 12.15 Spasila~ka ekipa veterinara 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 @ivotinjski vodi~ 14.35 Mra~ni dani u gradu majmuna 15.00 @ivotinje i mi 15.30 Sve o ma~kama 16.25 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 17.20 Sve o psima 18.15 Spa{avanje divljih `ivotinja 18.40 Spasila~ka ekipa veterinara 19.10 @ivotinjska boji{ta 20.05 @ivotinjski vodi~ 21.00 Siroti{te za divlje `ivotinje 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Krokodili ubice

UNIVERSAL

09.20 Bitka za Los An|eles, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.20 Monk, serija 13.20 Sve po zakonu, serija 14.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 15.20 Dobra `ena, serija 16.20 Bra}a i sestre, serija 17.20 Supertanker, igrani film 19.20 Monk, serija 20.20 Sve po zakonu, serija 21.20 Panduri novajlije, serija 22.20 Kraljevski bolesnici, igrani film 23.20 Bruco{ iz provincije, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 02.20 Dobra `ena, serija 03.20 Bra}a i sestre, serija

TV1000

06.00 Pegi Su se udaje, film 08.00 Zaposleni ljudi, film 10.00 Loh Nes, film 12.00 Mladi revolvera{i 2., film 14.00 Osu|enici, film 16.00 Plava laguna, film 18.00 Svjetla velegrada, film 19.50 Narod protiv Lerija Flinta, film 22.00 Obu~ena da ubije, film 00.00 Tajne zanata, film 01.15 Striptiz zavodnice, film 02.35 An|eoske o~i, film

FOX LIFE

09.30 Porodi~no blago D`ina Simonsa 10.00 Kako sam upoznao va{u majku 10.50 Ludnica u Klivlendu 11.00 Razvedeni Gari 11.25 Ru`na Beti 12.20 Ru`na Beti 13.10 Porodica ]ezaroni 14.05 Seks i grad 15.05 Houp i Fejt 15.55 Ali Mekbil 16.45 Vill i Grejs 17.40 Porodi~no blago D`ina Simonsa 18.05 Ludnica u Klivlendu 18.30 Razvedeni Gari 18.55 Houp i Fejt 19.25 Houp i Fejt 20.00 O~ajne doma}ice 20.55 Tijelo je dokaz 21.50 D`ordan 23.00 Kako sam upoznao va{u majku 23.50 Ludnica u Klivlendu

FOX CRIME

09.20 Imitator 10.10 Brojevi 10.55 Ubrzana istraga 11.40 Alias 12.30 Bjekstvo iz zatvora 13.20 Za{titnica svjedoka 14.10 ^etiri `ene i sahrana 15.00 Pariski forenzi~ari 15.50 Imitator 16.40 Brojevi 17.30 Alias 18.20 Put osvete 19.10 Red i zakon 20.00 Ubrzana istraga 20.55 Ne~ujno 21.45 Dekster 22.35 Detektiv na Floridi 23.25 Red i zakon 00.15 Bjekstvo iz zatvora 01.05 Put osvete 01.50 Brojevi 02.35 Bjekstvo iz zatvora 03.20 Za{titnica svjedoka 04.15 Ubrzana istraga 05.15 Bjekstvo iz zatvora

HBO

09.30 Tri mu{ketira, film 11.20 Nespokojni, film 12.50 Billboardove glazbene nagrade 2012., film 15.05 Vesele karmine, film 16.40 Bolji `ivot, film 18.15 Nanny McPhee: Povratak ~udesne dadilje, film 20.05 No} morskih pasa 3D, film 21.35 Uti{ana pjesma: Pad afganistanske zvijezde, film 22.15 Obitelj Borgia II, ep. 1, serija 23.10 Obitelj Borgia II, ep. 2, serija 00.00 Desetka, film 02.00 Columbus Circle, film 03.25 Pogre{no skretanje 3, film 05.00 Klikni za upoznavanje, film

CINESTAR

09.00 Dobar ~ovjek u Africi, igrani film 11.00 Sanjari: Pri~a o Monkeeseima, igrani film 13.00 Kraljica Margot, igrani film 15.45 Ljubavni jadi, igrani film 17.30 Ameri~ki bizon, igrani film 19.15 Sanjaju}i Lhasu, igrani film 21.00 Pri~a o Jacku i Rose, igrani film 23.15 Nevini glasovi, igrani film 01.15 Duga, igrani film

Bh. rukometa{e o~ekuju kvalifikacije za EP 2014.

Dragan Markovi} objavio {iri spisak
FINALNA VE^ER PROJEKTA WEBAWARDS.ME 2012

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 11. oktobar/listopad 2012.

47. strana

Glavnu nagradu dobila

stranica Pik.ba
Finalna ve~er projekta WebAwards.Me 2012 u organizaciji agencije Apriori komunikacije odr`ana je sino} u Kamernom Teatru 55. Na manifestaciji progla{enja najboljih web stranica u BiH prisustvovali su direktori bh. kompanija, predstavnici medija, te poznate li~nosti iz poslovnog, kulturnog i dru{tvenog `ivota BiH.

Su|enja Karad`i}u i Had`i}u 16. oktobra
Su|enje Goranu Had`i}u, biv{em predsjedniku tzv. republike srpske Krajine, koga Ha{ki tribunal optu`uje za zlo~ine po~injene u isto~noj Slavoniji, po~et }e 16. oktobra, saop}eno je ju~er na redovnoj pres-konferenciji u Haagu. Had`i} je optu`en za zlo~ine u isto~noj Slavoniji od juna 1991. do decembra 1993. Uhap{en je 20. jula 2011. godine. Po~etak dokaznog postupka odbrane Radovana Karad`i}a zapo~e}e, tako|er, 16. oktobra. Karad`i} je na svoju listu stavio 600 svjedoka odbrane i zatra`io je 600 sati za izvo|enje dokaza, me|utim, Sudsko vije}e mu je odobrilo 300 sati, koliko je imala i optu`ba. Rasprava pred po~etak izvo|enja dokaza odbrane bi}e odr`ana u ponedjeljak, 15. oktobra.

Cilj manifestacije je nagraditi naju~inkovitije za pretra`ivanje, najefikasnije za nadogra|ivanje, te grafi~ki najprepoznatljivije web stranice

Dodjela nagrada u 16 kategorija
Ove godine odr`an je 4. centralni izbor za najbolju web stranicu u na{oj zemlji, a novitet je bila dodjela nagrade za najbolju Faceboook fun page, koja ima za cilj naglasiti va`nost investiranje u razvoj tehnologije i razvoj dana{nje on line komunikacije. Iz godine u godinu ovo takmi~enje postaje sve popularnije, ne samo zbog razvoja novih tehnologija nego i zbog sve ve}eg broja svakodnevnih korisnika interneta u na{oj zemlji. Web postaje multimedijalni centar svakog pojednica za obavljanje svakodnevnih poslovnih aktivnosti, informisanje, edukaciju ili zabavu, a cilj projekta WebAward.Me je pove~anje standarda kvalitete sadr`aja web stranica u BiH, a samim tim i promociju internta kao medija na na{em tr`i{tu. Ove godine WebAward.Me dodjelio je nagrade u 16 kategorija: Mediji (potkategorije: {tampani, televizijski, radio i internet), Javna uprava, Korporacije, Finansije,

Podr{ka Majkama Srebrenice
Dru{tvo za ugro`ene narode podr`ava Majke Srebrenice, koje }e danas u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu ulo`iti `albu na presudu po kojoj je u slu~aju Srebrenica dodijeljen imunitet Ujedinjenim narodima, a koju je izrekao najve}i holandski civilni sud. "Prema presudi ovog najvi{eg suda Holandije, UN i njihovi plavi {ljemovi ne mogu se pozvati na odgovornost ~ak ni u slu~aju o~iglednog pogre{nog djelovanja, iako Srebrenica vapi za zadovoljenjem zbog pretrpljenih zlo~ina i pravdom", izjavio je generalni sekretar Dru{tva za ugro`ene narode Tilman Zülch.

Sa sve~anosti progla{enja najboljih

Foto: D. DORCHE

Kultura, Edukacija, Turizam, Brand web, Auto, Moda, Sport, Zdravlje, Social community, Ekologija i dru{tveno odgovorno poslovanje, Nevladine organizacije, te Osobni web. Glavnu nagradu WebAward.Me 2012 osvojila je web stranica Pik.ba, koja je ujedno dobitnik i nagrade u kategoriji Social community. Specijalna nagrada ovogodi{njeg takmi~enja Balkan WebAward 2012. pripala je web

stranici www.gorenje.si, a dodjeljena je u skladu sa vizijom projekta menad`mentu kompanije iz jedne od zemalja predstavnica Jugoisto~ne Evrope koji razumije va`nost investiranja u web.

Va`nost investiranja u web
Nagradu VISION WebAward.Me 2012. za najbolju stranicu po ocjeni organizatora dobila je oficijelna web stranica the-paint-clubbh.com, a uru~io je direktor agencije Apriori komunikacije.

Cilj ove manifestacije je nagraditi naju~inkovitije za pretra`ivanje, najefikasnije za nadogra|ivanje, te grafi~ki najprepoznatljivije web stranice svima nama kao krajnjim korisnicima. Ovo takmi}enje postaje tradicionalno u skladu sa razvojem web industrije i cyber prostora, a cilj mu je iz godine u godinu biti mjesto promovisanja culture weba, njegove percepcije i primjene u svakodnevnom poslovanju.
D. RAMI]

Abdi}u zabranjeno politi~ko djelovanje
Fikretu Abdi}u rije~ki @upanijski sud zabranio je ju~er politi~ko djelovanje dok je na uvjetnoj slobodi te napu{tanje Hrvatske bez posebnog odobrenja suca izvr{enja, javlja Fena. Abdi} je na uvjetnom otpustu po{to je odslu`io dvije tre}ine 15-godi{nje kazne zbog ratnih zlo~ina. Na ju~era{njem ro~i{tu utvr|ivali su se razlozi zbog kojih je Abdi} napu{tao Hrvatsku tokom uvjetnog prijevremenog izlaska iz zatvora. Abdi} je dao iskaz te je pregledan dokazni materijal - videozapis politi~kih skupova koje je Abdi} dr`ao na podru~ju Velike Kladu{e. Taj je materijal rije~kom sudu poslala udruga logora{a koje su tokom rata u BiH Abdi}eve snage dr`ale zato~ene. vanredno kolo 4. nezvani~an izvje{taj

POSLJEDNJE VIJESTI
U AUTOBUSKOJ NESRE]I OSMERO MRTVIH, 18 POVRIJE\ENIH - Osam osoba je izgubilo `ivot, a 18 je povrije|eno u autobuskoj nesre}i u Maroku, blizu Kazablanke. Autobus se iz nepoznatih razloga prevrnuo na autoputu izme|u Marake{a i Kazablanke, blizu grada Settata. Svaki dan na putevima u kraljevstvu izgubi `ivot 13 osoba iako je prije dvije godine stupio na snagu novi prometni zakon. NA ZAGREBA^KOM MEDICINSKOM FAKULTETU 12 UHI]ENIH - U antikorupcijskoj akciji na zagreba~kom Medicinskom fakultetu uhi}eno je 12 osoba. Nezvani~no, uhi}en je profesor anatomije Z.K, dvoje njegovih asistenata, tajnica referade i nekoliko studenata koji su kupovali ispite. [KOTI 2014. GODINE GLASAJU O NEZAVISNOSTI - [kotska }e 2014. glasati o nezavisnosti, {to bi moglo rezultirati razbijanjem Velike Britanije, rekao je ministar {kotskog ureda David Mundell. Objava je okon~ala mjesece pat-pozicije izme|u Westminsterske vlade u Londonu i {kotske uprave u Edinburghu. Obje strane su prihvatile kompromis oko vremena i formata referenduma. "Dogodit }e se to da }e Westminster prenijeti ovlasti na {kotski parlament da odr`i referendum s jednim pitanjem o tome treba li [kotska biti u ili izvan Ujedinjenog Kraljevstva", rekao je ministar Mundell.

TRAGOM PISANJA OSLOBO\ENJA

HALID KOLENDA IDE NA LIJE^ENJE
Sudbina slijepog sedmogodi{njeg Halida Kolende, o kojem je Oslobo|enje nedavno napisalo tekst, ganula je mnoge, ali je Udru`enje Infohause u~inilo i konkretan potez: pokrenulo je akciju prikupljanja pomo}i za odlazak ovog dje~aka na jednu beogradsku kliniku i ve} drugog dana cilj je ostvaren. Ekipa emisije "Ispuni mi `elju" TV Hayat odlu~ila je uplatiti cjelokupan iznos potreban za Halidovu terapiju, a o tome su, upravo dok smo pisali ove redove, napravili i prilog. Do sada je na `irora~un otvoren za ovu svrhu pristiglo 620 KM. Halidova majka [emsa ju~e nam je, vidno potresena, rekla da je svaki nov~i} odvojen za njeno dijete raduje i rastu`uje. "Znam da se neko, da bi dao mome, morao odre}i kupovine ne~eg svome djetetu. Vremena su te{ka", objasnila je [emsa kroz pla~, a u Infohausu vjeruju da }e odziv na ovu akciju mo`da pomo}i da i naredni Halidov odlazak u Beograd ne do|e u pitanje. E. K. Slijepom dje~aku sti`e pomo}

62 38 7 45 29

88 27 19 53 58

82 41 72 5 46

16 83 67 64 39

65 40 3 56 73

42 60 57 26

28 32 55 89

Deseterac: 69 dobitnika po 2.631,20 KM, Peterac: 19.701 dobitnik po 8,71 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

2.185.000 KM

BINGO PLUS: 0 6 8 3 8 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->